Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 4

PDF

38

  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, drugo čitanje, P.Z.E. br. 68
15.11.2024.

Radin, Furio (Nezavisni)
Dobro jutro svima.
Kao i inače ako niko nema ništa protiv nakon što završimo ove dvije točke, jel da dnevnog reda onda bi ja prešao na stajališta odmah ako je moguće, ako se slažete, ako niko nije protiv? Inače smo poslali klubovima mail.
Dobro, znači danas imamo kao prvu točku dnevnog reda izjašnjavanje o amandmanima na Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prijevozu u cestovnom prometu. Predlagatelje je Vlada RH, rasprava je zaključena.
Državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa, infrastrukture g. Tomislav Mihotić je sa nama i počet ćemo sa da ja bih ga molio da, stanka.
Gospođa Lugarić traži stanku.

Lugarić, Marija (SDP)
Gospodine potpredsjedniče, kolegice i kolege.
U skladu s čl. 248. Poslovnika Hrvatskog sabora tražim stanku u ime kluba SDP-a u trajanju od deset minuta. Naime, mi ćemo sada raspravljati o amandmanima na prijedlog zakona koje je predložila Vlada, a jednog ministra, ministra Beroša je jutros opet probudila policija. To nije prvi ministar Plenkovićeve vlade kojega je probudila policija i teško možemo raspravljati odnosno moramo odlučiti kako ćemo kao klub raspravljati i glasovati o amandmanima Vlade čiju rekonstrukciju opet rade DORH i policija. Jedina razlika ovog slučaja ni slučajeva prije njega je taj što ovaj puta ministar Beroš za razliku od svih onih drugih nije bio upozoren da će ga probuditi policija i USKOK i on nije stigao dati ostavku.
Mi smo kao klub SDP-a još 2022. tražili opoziv ministra Beroša, upozoravali smo na sve afere od raznih cvjećara, aplikacija koja padaju, slučaja Čavajda međutim niste nas slušali i sada opet rekonstrukciju Plenkovićeve vlade rade DORH i USKOK. Stoga vas molim stanku za klub SDP-a.

Radin, Furio (Nezavisni)
Fizičku stanku ili virtualnu?

Lugarić, Marija (SDP)
Poštovani g. potpredsjedniče ovo traži doista fizičku stanku …/Upadica Radin: Dobro, deset minuta fizičke stanke i meni će dobro doći./… jer je ovo dramatična situacija da nam opet uhićuju ministre.

Radin, Furio (Nezavisni)
15 do 10. Hvala.
Povreda izvolite.

Marković, Ivana (SDP)
Ja imam povredu poslovnika 238., ne vrijeđanje zastupnika nego vrijeđanje mene kao građanke RH. HDZ-ovci gaze preko mrtvih ispod rampe, gaze preko bolesnika i one najranjivije skupine, ništa im nije sveto i nema te zemlje koja može zadovoljiti HDZ-ovu pohlepu.

Radin, Furio (Nezavisni)
Ovo nije bilo traženje stanke jel stranka je ista pa nije bilo, jednostavno nije bilo moguće do tud stignem i ja jel da, tako da vam moram dati opomenu jer je bila replika na nešto što nije ni rečeno jel da.
Dobro. Ima još nešto? Ništa. 15 do 10 u 9,45.
STANKA U 9:35 SATI

Radin, Furio (Nezavisni)
NASTAVAK NAKON STANKE U 9,45 SATI


Dobro 9,45 prošlo je 10 minuta, s vašom dozvolom ja bih nastavio i pozvao državnog tajnika gospodina Tomislava Mihotića da odgovori na, da obrazlaže ovaj odgovore na amandmane.
Prvo znači amandman na Članak broj 7. Konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prijevozu u cestovnom prometu.
Znači 1. amandman na Članak 7. i to gospodina Zurovca.

Mihotić, Tomislav
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Zastupnici, amandman se ne prihvaća.
Smatramo da navedeni prijedlog izlazi iz domene koje ovaj zakon uređuje te da se s njime propisuju samo kvalifikacije usko vezane uz obavljanje djelatnosti prijevoza. Stoga ako će neki posebni propis uređivat pitanje obveze poznavanja hrvatskog jezika kao uvjeta za boravak i rad stranih radnika isti će kao lex specialis urediti to pitanje te kao takav neće biti u suprotnosti sa ovim zakonom.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Gospodin Zurovec, nema ga, ide na glasanje amandman.
2. amandman na Članak 57. hvala.

Mihotić, Tomislav
Također amandman se ne prihvaća.
Takav rok je propisan uzimajući u obzir sve relevantne okolnosti koje predlagatelj smatra potrebnim kako bi se moglo pravovremeno pripremit te potom i obradit sve zahtjeve postojećih i budućih vozača autotaksija.
Naime, uvidom u Registar prijevoznika RH utvrđeno je da trenutno u RH postoji 27 tisuća vozača sa položenom kvalifikacijom za vozača autotaksija odnosno vozača koji bi trebali ishoditi predmetne kartice. Osim broja vozača bitno je navesti i to da u neke registre nije moguće izvršit neposredan uvid već treba zatražit od tijela pri kojemu se takav registar vodi službeni izvadak iz evidencije. Tako npr. treba provjeriti kaznenu i prekršajnu evidenciju dijela koje se vodi pri Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, a koje će za svakog pojedinog vozača morati pristupiti obradi podataka i izdavanju službenog uvjerenja. Stoga smatramo ovaj rok opravdanim.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gospodina Zurovca nema, pa ide na glasanje.
Na isti zakon Klub zastupnika Možemo! 1. amandman na Članak 24.

Mihotić, Tomislav
Predloženi amandman ne prihvaća se.
Navedeni uvjet od navršene 21 godine života propisan je iz razloga sigurnosti. Naime, prema Zakonu o sigurnosti prometa vozilom smiju upravljati osobe od navršenih 18 godina života te se do navršene 24. godine života smatraju mladim vozačima. Iz navedenog je jasno sa bi u slučaju propisivanja dobi od 18 godina za prijevoz putnika isto značilo da osobe bez ikakvog iskustva koje su i same u statusu mladog vozača prevoze druge putnike. S obzirom na opisane okolnosti smatramo da bi navedeno predstavljalo značajnu ugrozu u prometu.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Gospodin Živković.

Živković, Marin (Možemo!)
Čini mi se da ste krivo shvatili na amandman, mi smo tražili da godine iskustva vozačkog budu uvjet, a ne godine. Znači trenutno je 21 godina propisana kao granica, mi smo tražili da se umjesto toga jer može neko sa 21 godinom nemati vozačkog iskustva, stavi kao uvjet dvije godine iskustva, tako da budemo sigurni da osoba koja to radi ima potrebno iskustvo o kojem ste vi upravo govorili.
I druga stvar, sad ste najavili da ćete prvo čl. 24., al ovo se zapravo radi o čl. 7., pa samo da na to upozorim.

Mihotić, Tomislav
Za članak …/Govornik se ne razumije./…

Radin, Furio (Nezavisni)
Oprostite, oprostite, samo malo. Tražite glasanje za ovaj…?

Živković, Marin (Možemo!)
Naravno tražim glasanje da.
…/Upadica se ne razumije./…

Radin, Furio (Nezavisni)
Aha znači to je bilo obrazloženje na amandman dva, a vi ste i odgovorili g. Živković na amandman dva jel da?
Dobro. Sad pređemo na amandman jedan i to na čl. 24., sad je na čl. 24. Izvolite.

Mihotić, Tomislav
Također amandman se ne prihvaća. Zakon o prijevozu o cestovnom prometu od svoje prve verzije iz 2018. predstavlja jedan od najznačajnijih reformskih zakona Vlade RH iz nadležnosti Ministarstva mora, prometa, infrastrukture. Njegovom donošenju prethodile su studije i analize koje je Ministarstvo mora, prometa, infrastrukture naručilo i provelo, a koje su pokazale da je u RH pogotovo za trajanje turističke sezone nedostaje prijevoznih kapaciteta u autotaksi prijevozu. Zakonom provedena liberalizacija tržišta autotaksi prijevoza bila je usmjerena upravo prema zadovoljenju potražnje za tom uslugom.
Pored navedenog jedan od ciljeva liberalizacije bio je potaknuti i domicilno stanovništvo na korištenje autotaksi prijevoza u vrijeme najvećih prometnih gužvi. Isto tako povećanjem ponude na tržištu raste kvaliteta usluge što dovodi do pada cijena usluge za krajnjeg korisnika. Dobar rezultat liberalizacije svakako je otvaranje novih radnih mjesta kao i povećano korištenje autotaksi prijevoza, posebno u večernjim satima od strane naše mladeži. Iako je jasno da uvijek postoji prostor za poboljšanje ovako uređene usluge autotaksi prijevoza, a što se vidi npr. i kroz nacrt konačnog prijedloga predmetnog zakona kojim se uvode kartice autotaksi vozača. Smatramo da bi ograničavanje liberalizacije predstavljalo neopravdani korak unazad.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Gospodin Živković da, izvolite.

Živković, Marin (Možemo!)
Naravno u cijeloj državi nije situacija ista, negdje možda nema dovoljno taksista, ali ima brojnih mjesta, pogotovo za vrijeme sezone gdje ih je i previše, gdje su ograničenje na promet i smatramo svakako da bi trebalo dati mogućnost u jedinicama lokalne samouprave da određuju maksimalan broj taksija na svom području kako bi mogli utjecati i na taj faktor. Ovo šta govorite da povećanje broj taksija povećava i kvalitetu, vidimo na primjeru zadnjih par godina da to jednostavno nije činjenica, da povećanim brojem se zapravo smanjuje kvaliteta usluge, a cijena u zadnje vrijeme sve više i više raste, tako da i ti argumenti više ne drže nažalost vodu tako da ni kvaliteta usluge građanima ni održivost prometa ne zadovoljavaju se ta dva kriterija.
Još jednu sam htio reći da nije to jedina izmjena koju smo mi tražili znači da se ukine ta liberalizacija u ovom članku smo tražili i da se da mogućnost jedinicama lokalne samouprave da određuju kriterije ko može koristiti auto stajališta, da to budu kriteriji kvalitete, tako da smo sigurni, a i kriterij cijene, tako da smo sigurni da osobe koje koriste auto stajališta, autotaksi stajališta ne stavljaju prekomjerne cijene, ne pljačkaju naše goste, ne pljačkaju ljude koje koriste ta stajališta jer ta taksi stajališta bi trebala biti garancija da usluga koja se na njima pruža je poštena. Mi smatramo da je zato bitan ovaj amandman i stvarno mi je žao što ga niste prihvatili i iz tog razloga tražimo glasanje.

Radin, Furio (Nezavisni)
Znači ono što je sigurno da na amandman ne možemo na čl. 24. i na čl. 7. se traži glasanje.

38

  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, drugo čitanje, P.Z.E. br. 68
21.11.2024.

Penava, Ivan (DP)
Prelazimo na slijedeću točku dnevnog reda, a to je:

- Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, drugo čitanje, P.Z.E. br. 68.
Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 85. Ustava RH i čl. 172., a u vezi s čl. 190. Poslovnika HS.
Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje zakona.
Amandmani se mogu podnijeti do kraja rasprave.
Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost.
Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje?
Pozdravljam poštovanu državnu tajnicu Irenu Petrijevčanin i jednako tako suradnike koji su sa njom.
Državna tajnice izvolite.

Petrijevčanin Vuksanović, Irena (HDZ)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče HS.
Kolegice i kolege, saborski zastupnici i zastupnici.
Nedavno je ministar Božinović predstavio prvo čitanje ovog zakona koji je kao što vidite u međuvremenu dorađen, te danas imamo drugo čitanje.
Želim reći da uz izmjene i dopune ovog zakona koji danas u drugom čitanju predstavljamo izmijenjena su još dva zakona, te ovo čini zapravo jedan paket zakonskih i podzakonskih akata.
Izmjene i dopune Zakona o obveznim osiguranjima u prometu kao što znate stupile su na snagu u prosincu prošle godine dok su izmjene i dopune Zakona o prijevozu u cestovnom prometu već izglasovane. Mijenjaju se i tri podzakonska akta koji će biti naravno doneseni nakon stupanja na snagu izmjena i dopuna ovog zakona.
Kao što znate MUP i policija su ciljano fokusirani na sve odredbe koje se tiču sigurnosti cestovnog prometa kao i kod običnih da tako kažem vozila koja prometuju u cestovnom javnom prijevozu. Tako i prisutnost ovih automatiziranih vozila u cestovnom prometu, kao naravno i njihovo testiranje nameće potrebu uređenja decidiranih pravila što je zapravo i predmet ovog zakona u najvećem dijelu koji se tiče sigurnosti cestovnog prometa odnosno javnog cestovnog prijevoza, pa uključuje i reguliranje odgovornosti vlasnika takvih vozila odnosno operatera u vozilu ili operatera intervencije na daljinu u slučajevima kada preuzmu kontrolu nad takvim vozilima. Stoga se izmjenama i dopunama ovog zakona željelo postići optimalno rješenje, te zapravo omogućiti provedbu svih uredbi EU kojim je između ostalog regulirana homologacija vozila u pogledu njihove opće sigurnost, te zaštite osoba u vozilima i naravno prije svega nezaštićenih sudionika u cestovnom prometu.
Ovdje je bitno spomenuti Uredbu o općoj sigurnosti vozila, to je Uredba EU 2019/2144 Parlamenta i Vijeća Europe o zahtjevima za homologaciju tipa za motorna vozila i njihove prikolice, te za sustave, dijelove i zasebne tehničke jedinice namijenjene za takva vozila budući se da se njome uvodi niz obaveznih naprednih sustava za pomoć vozaču radi povećanja sigurnosti na cestama, te na neki način i u bitnom uspostavlja pravni okvir za automatizirana vozila u EU.
Također bitno je za napomenuti da komisija provedbenim i delegiranim aktima stalno nadopunjuje i nadograđuje Uredbu o općoj sigurnosti vozila i akte o homologaciji vozila i na taj način se uvode nove tehničke specifikacije i zahtjevi za vozila. Upravo kako bi se stavio dodatni naglasak na sve potpuno automatizirano vozilo u smislu što sve ono mora ispunit prije sudjelovanja u prometu na cestama, znači izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama dodatno su se istaknule ove Uredbe EU koje sam upravo spomenula. Isto tako se dodatno osigurala provedba Uredbi, svih Uredbi EU na području automatizirane vožnje koja zapravo možda i nema potreba da ih pojedinačno spominjem, međutim moram reći da nekoliko riječi o obvezama, među ostalim te obveze uključuju odgovornost za počinjene prekršaje u prometu kao i za sva da tako kolokvijalno kažemo, obična vozila tako i za automatizirana vozila cijeli set regulative i legislative, s tim da se ovdje za počinjenje prekršaja u prometu i kao i za sve vrste prekršaja može izreći sankcija vlasnicima automatiziranih vozila, pravnim osobama i ostalim osobama koje sudjeluju u prometu.
Bitno je za istaknuti obvezu bilježenje podataka u kojem roku je vlasnik automatiziranog vozila obvezan čuvati te podatke. U prvom čitanju je taj rok bio 30 dana predložen, sada je taj rok 90 dana. Isto tako izričajno i sadržajno su dorađene i kazne koje se tiču ili da tako možda kažem bolje sankcije, ali naravno i kazne kao i situacije i uvjete pod kojima se navedeni podaci moraju pohraniti. Ovo se odnosi na obvezu čuvanja u slučaju prometne nezgodne i dostave nadležnim tijelima koje je vozilo snimilo za vrijeme vožnje.
Također želim napomenuti da je samo testiranje vozila propisano izmjenama i dopunama Zakona o prijevozu cestovnom prijevozu, Zakon o prijevoz cestovnom prijevoz kao što sam na početku rekla i svakako već sam istaknula osiguravanje provedbi akata EU. Tu je nekoliko uredbi provedbene uredbe i delegirane uredbe.
Isto tako želim spomenuti, a već je to dosta komunicirano u prvom čitanju davanje ovlasti jedinicama lokalne i regionalne vlasti da uz prethodnu suglasnost MUP-a uređuju područje prometovanja ovih vozila. Kao što sam rekla ovdje se radi o paketu zakona i podzakonskih propisa koji i nisu isključivo u nadležnosti MUP-a, jedan dio je u nadležnosti jedinice lokalne samouprave, jedan dio u nadležnosti Ministarstva pravosuđa, jedan dio u nadležnosti Ministarstva prometa infrastrukture i u tom smislu onda promatramo i ove izmjene zakona.
Što se tiče davanja ovlasti jedinicama lokalne i područne samouprave uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za unutarnje poslove, kao što sam sad upravo spomenula znači prema važećim odredbama čl. 5. jedinicama lokalne samouprave su dužne urediti promet na svom području pa je stoga i logično da određuju i prometovanje potpuno automatiziranih vozila kao naravno što je slučaj i sa običnim vozilima, to uključuju i lokacije i sve one segmente koje i su zapravo propisani za obična vozila, a to znači gdje će vozilo stajati kako bi preuzelo putnike ili ih iskrcalo itd., po kojim prometnicama će prometovati.
Što se tiče dakle mogu zapravo reći da zaključno, ali još bih dodala i samo dvije, tri stvari kolko mi vrijeme omogućava dobro. Zaključno, dakle prometovanje ovih automatiziranih vozila na način odnosi se na način da mogu prometovati samo na odobrenom području. Spomenula sam jedinice lokalne samouprave i pod uvjetom naravno da je vlasnik vozila pravna osoba, isto tako da je vozilo registrirano na području RH, isto tako da je namijenjeno za obavljanje djelatnosti javnog prijevoza kao i materijalne odredbe za počinjenje prekršaja ili kaznenog djela.
Ono što treba još dodatno reći da su izmjene i dopune zakona između dva čitanja dopunjene u tri segmenta. Jedan segment je čl. 281.b. u koji je dodana riječ namjerno kako bi se izrazio stupanj krivnje počinjenja prekršaja, zatim isti članak u odredbi u segmentu e dopunjen je na način da je prethodno predložena jedinstvena novčana kazna u iznosu od 132 tisuće eura sada dopunjena na način da imamo raspon od 50 do 132 tisuće eura za pravnu osobu odnosno vlasnika. I isto tako 281.f na način da je povećan kao što sam već prethodno rekla, rok čuvanja video snimki s 30 na 90 dana, također kao i u čl. 281.e je novčana kazna propisana u rasponu od 50 tisuća do 132 tisuće eura za pravnu osobu odnosno vlasnika.
Hvala vam lijepa.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegici Petrijevčanin odnosno državnoj tajnici.
Za repliku se javila kolegica Dalija Orešković. Izvolite.

Orešković, Dalija (DOSIP)
Zahvaljujem.
Naravno da podržavamo svaki oblik napretka, napretka u smislu tehnologije, ali evo s obzirom na sve ono što smo govorili u prvom čitanju drago mi je da ste dodali ovu riječ namjerno prilikom utvrđivanja odgovornosti. Sjetite se da smo zapravo imali kao jedini problem to što možda nije bilo na najbolji način uspostavljena ta ravnoteža između stroja i čovjeka u slučaju nekakve nesreće ili sudara.
Želim samo napomenuti da su ovo nekakva naša početna normativna iskustva. Vidjet ćemo kako će teći provedba, pa sve što mogu apelirati na ministarstvo da jednostavno prati najbolju europsku praksu i da promptno predlaže buduće izmjene i rješenja.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Odgovor na repliku. Ništa.
Sljedeća replika kolega Ante Babić. Izvolite.

Babić, Ante (HDZ)
Hvala lijepa potpredsjedniče HS-a.
Uvažena državna tajnice.
Evo vi ste sada u svom izlaganju naveli da se ovlašćuje jedinice lokalne samouprave da uz prethodnu suglasnost MUP-a uređuju područje prometovanja potpuno automatiziranih vozila na svom području.
Mene sad zanima malo pojašnjenje ove odredbe uređenje područja. Može li doći do zlouporabe ovakve odredbe primjerice da neka jedinica uredi područje prometovanja samo pojedinih ulica ili cesta na svom području koje fizički nisu spojene, a to znači da one na taj način mogu onemogućiti normalno funkcioniranje i vožnju na svom području.
Hvala lijepo.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku.

Petrijevčanin Vuksanović, Irena (HDZ)
Hvala lijepa.
Kao i inače u zakonodavnom okviru tako i ovdje naravno da uvijek može doći do nekih zlouporaba, međutim onaj tko počini tu zlouporabu onda će i odgovarati za istu.
Jedinice lokalne samouprave snose odgovornost sukladno zakonu prema kojem su nadležni za uređivanje ovog područja.
Hvala lijepo.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Slijedeća replika je kolega Ljubomir Kolarek, izvolite.

Kolarek, Ljubomir (HDZ)
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovana državna tajnice, pa rijetko koji zakon i promjena zakona diraju dvije bitne stvari svakog čovjeka to je sigurnost i poboljšanje kvaliteta života.
Znači u kojoj mjeri smatrate da će izmjenom ovog zakona doći do poboljšanja mobilnosti i kvalitete života za sve građane RH koji su spriječeni da imaju vozačku dozvolu, da sami upravljaju vozilom i na taj način dođu ili kod liječnika ili u trgovinu i na neko bitno i važno mjesto za njihov život.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku.

Petrijevčanin Vuksanović, Irena (HDZ)
Hvala lijepa.
S obzirom da su uzroci prometnih nesreća, a govorimo recimo konkretno o 2023. godini najčešće zapravo pogreške vozača i to prije svega nepropisna brzina ili neprimjerena pa onda nepoštivanje prednosti prolaska, pa nepropisno kretanje vozila, vožnja na nedovoljnoj udaljenosti itd., a upravo ove kategorije su zapravo na neki način onemogućene u automatiziranom vozilu tako da mislimo da samo ovaj segment će već pridonijeti sigurnosti plus sve ono što zapravo se može iskontrolirati na način na koji ne može u ljudskom faktoru. Mislim da je u svakom slučaju dobro da automatizirano vozilo je rasterećeno alkohola i ovih zapravo nepoštivanja koje su ponekad zapravo najčešći problemi u vožnji i koji uzrokuju najveći broj prekršaja nažalost često i sa smrtnim ishodom.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Slijedeća replika kolegica Ivana Mujkić, izvolite.

Mujkić, Ivana (DP)
Hvala vam.
Poštovana državna tajnice evo također ću iskazati svoje zadovoljstvo i ovim prijedlogom i ovom intervencijom koju ste imali u Članku 281b. s obzirom da jesmo oko njega najviše raspravljali i na ovu riječ zapravo namjerno koja je sada puno toga dodatno pojasnila.
Moje pitanje je bilo zapravo na tragu ovoga što je pitao kolega Babić, ali mislim da možda niste dobro shvatili njegovo pitanje. S obzirom da jedinice lokalne samouprave imaju ingerenciju nad određenim dakle cestama, postoji li mogućnost zapravo u tom smislu vjerujem da je on to pitao da jedna jedinica lokalne samouprave ne dozvoli prometovanje automatiziranih vozila na tom području i na taj način zapravo zlorabi ovlasti koje ima. Dakle, može li se dogoditi da jedna jedinica lokalne samouprave ne određ… ne odrediti takvo područje i samim time dovede u problem prometovanje automatiziranih vozila.
Hvala vam.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku.

Petrijevčanin Vuksanović, Irena (HDZ)
Hvala lijepa.
Pa hipotetski postoji ta mogućnost, razumjela sam pitanje kao što postoji ta mogućnost i inače vezano za uređenje da tako kolokvijalno kažem običnih vozila odnosno prometovanja u javnom cestovnom prometu kao što jedinica lokalne samouprave grad ili općina može ograničiti dio svog područja za prometovanje ili ne prometovanje tako je hipotetski moguće i u ovom segmentu.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Slijedeća replika kolega Ivan Račan, izvolite.

Račan, Ivan (SDP)
Kolegice i kolege, poštovana državna tajnice, pozdravili smo ovaj zakon u prvom čitanju kao skok u budućnost koja dolazi. Želim apelirati nešto što sam govorio i kod prvog čitanja i što smatram strašno bitnim. Automatizirana vozila su nova tehnologija i to je nešto za veliki broj građana samim time predstavlja svojevrstan i strah i otpor i bojazan.
Ja apeliram da se napravi sve što se može, to nije dio, nužno dio ovog zakona ali potrebno je provesti kampanje o edukaciji, o informiranju kako bi se ti strahovi i bojazni od nečega novoga sveli na minimum. Evo, samo jedan mali apel.
Hvala lijepa.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku.

Petrijevčanin Vuksanović, Irena (HDZ)
Hvala lijepa.
Pa kao što i inače MUP ima izuzetno aktivne preventivne kampanje prije svega usmjerene na djecu i mlade s obzirom da su to najranjivije skupine u prometu, a i inače tako i u ovom kontekstu policija će provoditi ciljane aktivnosti iz svoje nadležnosti koje će biti usmjerene upravo na zaštitu najranjivijih skupina u prometu i istovremeno će raditi svoj redovni posao. Naravno u ovom segmentu još i dodatno pojačan.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Slijedeća replika kolegica Danijela Blažanović, izvolite.

Blažanović, Danijela (HDZ)
Zahvaljujem predsjedavajući.
Poštovana državna tajnice pozdravljam svakako uređivanje ovog, nečeg novog što vam se događa u prometu na cestama i što je vezano za sigurnost u prometu na cestama. U svakom slučaju u prvoj raspravi imali smo dosta nekakvih rasprava upravo oko ovog ometanja sudionika u prometu i da li možete malo samo još pojasniti radi javnosti da se ova vozila ne stavljaju u neki poseban kontekst što se tiče ometanja već sukladno Zakonu o sigurnosti prometa na cestama Članku 113. svi sudionici prometa na cestama su dužni ne ometati druge svojim načinom i postupanjem i svakako treba staviti distinkciju između ometanja i ugrožavanja evo u tom slučaju.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku.

Petrijevčanin Vuksanović, Irena (HDZ)
Hvala lijepa.
Poštovana zastupnice za ova vozila vrijede kompletno svi zakoni koji inače vrijede i za obična vozila i isto tako odgovornost je regulirana i prekršajnim i kaznenim zakonodavstvom, tako da nema iznimke i mislim da u tom kontekstu smo dovoljno jasni što se tiče ikakvih dilema oko toga.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Slijedeća na redu za raspravu je kolega Sabina Glasovac u ime Kluba zastupnika SDP-a. Izvolite. Pardon, samo da, samo da konstatiram da kako nema nikoga ispred izvjestitelja u ime odbora, da samim tim prelazimo na, na klubove zastupnika odnosno otvaram raspravu, da naravno. Kolegice Sabina Glasovac izvolite.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala kolegice, potpredsjednice Hrvatskog sabora.
Poštovani predstavnici ministarstva, poštovana državna tajnice sa suradnicima, poštovane kolegice i kolege.
Autonomna vozila su jedno od najišćekivanijih tehnoloških dostignuća današnjice i cijeli svijet prati utakmicu tko će prvi razviti automatizirano vozilo 5. razine. Auto bez vozača, bez volana, bez mjenjača, bez papučica kojemu korisnik samo definira zapravo rutu koju želi prijeći, a sve ostalo je u rukama tehnologije. EU već godinama stavlja poseban naglasak na razvoj tehnologije putem umjetne inteligencije u prometu na cestama, kroz razvoj automatiziranih vozila. Stoga ove hitne izmjene zakona treba u jednom dijelu promatrati kao, kako to predlagatelj navodi usklađivanje sa zakonodavstvom EU. Točnije s uredbama koje je EU donijela u području automatizirane vožnje i automatiziranih vozila i ovim će se zakonom propisati uvjeti za testiranje sustava za automatiziranu vožnju, uvjete pod kojima potpuno automatizirana vozila bez vozača mogu sudjelovati u prometu na cestama, odgovornosti u slučaju nesreće ili prometnog prekršaja, obveze čuvanja, zaštite, raspolaganja i dostave podataka nadležnim tijelima, obveza označavanja novih vozila kao automatiziranih, uloge dužnosti i obveze operatora u vozilu i operatora intervencije na daljinu te kazne za kršenje odredbi ovoga zakona. No s druge strane ove hitne izmjene zakona treba gledati u kontekstu strateškog projekta NPOO-a vladine podrške i vladine podrške projektu vrijednom 179,5 milijuna eura dodijeljene izravne potpore, a koji bi Hrvatsku trebao pozicionirati kao prvu zemlju u svijetu, na čijim će prometnicama započeti s vožnjom robotaksiji odnosno automatizirana vozila 5. razine. Jasno je da MUP kao predlagatelj zakonskih izmjena pokrenuo korake intervenirajući u sadašnju regulativu najviše zbog ovog projekta jer je tako uostalom navedeno i u operativnom planu NPOO-a inicijalnom koji je donesen 2022. godine, a koji se morao mijenjati 2024. i tamo jasno stoje indikatori i rokovi na koje smo se obvezali prema EU. Jedan od tih rokova i onog što smo se obvezali je uskladiti zakonodavstvo. Pod ciljem 14R5I2 istraživanje, razvoj i proizvodnja vozila nove mobilnosti i prateće infrastrukture, financiranim izravnom dodjelom sredstava, obvezali smo se da ćemo u 2. kvartalu ove godine adekvatno uskladiti naše zakonodavstvo, s čim doduše malo kasnimo jer smo u zadnjem kvartalu kao i da će se do kraja 2025. odnosno inicijalno je bilo zamišljeno do 2024. u RH razviti potpuno autonomno električno vozilo 5. razine autonomije, da će se razviti i izgraditi specijalizirana infrastruktura za autonomna električna vozila integrirana s javnim gradim prijevozom i da će se razviti softverske platforme za upravljanje kompletnim sistemom. Ovaj zakon je primarno proizvod te preuzete obveze iz akcijskog plana koji prati Nacionalni plan oporavka i otpornosti. Iako je sustav robotaksija u stalnom razvoju i slični programi postoje u drugim zemljama i koštaju milijarde, mnogo je kritika i zabrinutosti usmjereno na račun programa razvoja robotaksija tvrtke Rimac, jer je za razvoj projekta usmjeren ogroman javni novac. Inicijalni rok isporuke je već probijen, a na predstavljanju unutarnjeg i vanjskog dizajna robotaksija održanog ove godine, robotaksi nije uspio odgovoriti zahtjevima autonomne vožnje. Stoga postaje jasnije pomicanje roka za ispunjenje cilja kojeg smo si zadali, a koji je trebao biti ova godina, međutim pomaknut je na početak 2026. godine. Ono što želimo upozoriti danas, na činjenicu da se ovim zakonom u čl. 281.b propisuje da potpuno automatizirano vozilo može prometovati u granicama područja koje mu je odobreno, znači na isključivo ograničenom odobrenom području pod propisanim uvjetima kako ne bi predstavljalo povećanu opasnost za druge dionike u prometu i propisuju se kazne za vlasnike od 10 do 132 tisuće eura ukoliko automatizirano vozilo bude zatečeno izvan odobrenih granica ali i oduzimanja vozila ukoliko se prijestup ponovi. Dvojba koja nam se nametnula u prvom čitanju, a s obzirom da je sve ostalo manje-više po ovom pitanju isto, nameće nam se i dalje. Je li ovo adekvatna formulacija ako znamo da je 5. razina potpuno automatiziranih vozila koje treba razviti Hrvatska predstavljaju potpunu autonomiju bez ikakvih ograničenja. Takva vozila moraju moći samostalno upravljati u svim uvjetima bez potrebe za iti malom ljudskom intervencijom, ali vozilo na ovoj razini mora moći funkcionirati bilo kada, bilo gdje, na bilo kojoj cesti, u bilo kojem okruženju, pod bilo kojim uvjetima. Za razliku od robotaksija razine 4. koji to mora moći u samo u specifičnim situacijama ili određenim ograničenim gradskim područjima ili kontroliranim okruženjima. Definicija koja se nalazi u ovom našem zakonu nama više izgleda kao okvir za vozila 4. razine autonomije, a ne 5. kakve razvija hrvatska tvrtka. Razvijanje automatiziranog vozila 5. razine je bio uvjet da pojedinačna potpora EU bude dodijeljena baš ovom projektu, baš hrvatskom projektu. Da smo se primjerice prijavili s projektom da razvijamo 4. ili neku nižu razinu autonomnih vozila, novčane potpore ovom projektu bi izostale jer bi se kršila tržišna načela budući da autonomna vozila 4. razine razvijaju već neke druge automobilske tvrtke unutar EU, a ključna razlika između razine 4 i razine 5 je u razini autonomije. Ponovit ću, autonomna vozila razine 4 koja imaju visoku automatizaciju specifičnim uvjetima već su u fazi testiranja i ograničenog korištenja u nekoliko zemalja, uključujući SAD, Kinu i zemlje EU. San Francisco je postao svojevrsni laboratorij za testiranje autonomnih vozila, posebice onih razine 4. Život tih robotaksija na cesti izazvao je brojne rasprave o budućnosti ove tehnologije u urbanim sredinama jer su se ta vozila često, jer su ta vozila često stvarale blokade i gužve na cestama zbog nesposobnosti da pravilno reagiraju na neočekivane situacije, poput gradskih radova ili promjena u prometnoj signalizaciji, dogodilo bi se da bi naglo zastala na cesti. Uzročila su nesreće zbog neprepoznavanja davanja prava prednosti, primjerice, vatrogasnim vozilima ili vozilima hitne pomoći.
Sve to je dovelo do rasta skepse među građanima po pitanju robotiziranih vozila. Zbog njihovih nepredvidiv reakcija i nesnalaženja u složenim stvarnim situacijama, bio je to alarm i za neka regulatarna tijela u smislu pojačanog nadzora. Kao posljedica jedne nesreće sa smrtnim ishodom koja se dogodila prije godinu dana, kalifornijski odjel za motorna vozila suspendirao je dozvole za rad robotaksija 4. razine tvrtke Cruise. ovo napominjem ne zato što smatramo da treba kočiti razvoj umjetne inteligencije u tehnologiji i u prometi i zbog toga što imamo nešto protiv zakonskog rješenja ili protiv toga da navijamo da Hrvatska zaista postane prva zemlja u svijetu koja će razviti automatizirana vozila 5. razine.
Ovo napominjem kako bismo osvijestili činjenicu ogromnog izazova koji je pred nama, posebno pred Ministarstvom unutarnjih poslova i Ministarstvo prometa. Nacionalna zakonodavstva Njemačke, Francuske ili Nizozemske su na različite načine stvorila pravni okvir koji omogućuje testiranje i upotrebu, uporabu autonomnih vozila 4. razine na cestama uz poštivanje zajedničkog europskog okvira, a pred nama je malo izazovnija uloga, a to je pravna regulacija potpuno autonomnih vozila razine 5. koja se tek razvija, ali je i najzahtjevnija jer se suočava s brojnim tehničkim izazovima, za razliku od drugih razina koje uključuju složenost urbanih sredina, to znači složenost prometa čiji su sudionici i pješaci i biciklisti i klasični automobili i romobili i u Zagrebu tramvaji, u drugim dijelovima Hrvatske vlakovi i drugi nepredvidivi faktori koji u gradovima čine potpunu autonomiju izuzetno izazovnom i drugo, vremenski uvjeti, razina 5 mora biti sposobna nositi se s lošim uvjetima poput kiše, snijega, magle, što tehnologija senzora i kamere još uvijek ne rješavaju savršeno.
Naš imperativ i kroz ovaj Zakon mora biti zadovoljenje visokih standarda sigurnosti i prevencija ugroze istih, ali i propisivanje jasne odgovornosti i stvaranja snažnih mehanizama zaštite, pogotovo ako znamo da su neke kompanije poput Mercedesa u Europi ili Tesle u Americi gotovili kako će iz svog džepa pokrivati štete koje vlasnicima vozila nastaju korištenjem njihovih naprednih sustava automatizacije vožnje, no na prvoj prepreci, primjerice, kad je Tesla prvi put završila pred sudom pokazala je da baš i nije spremna na takvu vrstu bjanko obećanja odnosno bjanko pokrića.
Stoga je uz ovaj Zakon koje pokriva područje sigurnosti bit će vrlo vrlo važno odgovorno i pažljivo pristupiti cijelom paketu, mi smo neki dan ovdje raspravljali o izmjenama Zakona o cestovnom prometu koji regulira usluge taksi, taksi prijevoza. Vi ste u ovom očitovanju između prvog i drugog čitanja kazali da smo to regulirali i u području osiguranja, međutim, oni izazovi koji nas još čekaju su zaštiita osobnih podataka, nadoknada šteta, ali i izmjene Kaznenog zakona, zlu ne trebalo, nitko to ne priziva, ali znamo da postoje i djela koja se u prometu događaju koje imaju smrtne posljedice i koja za sobom ne samo, nose ne samo prekršaj, nego i kaznenu odgovornost i sigurno i Kazneni zakon jedan od prostora gdje moramo vidjeti treba li tu što mijenjati.
Uvođenje automatiziranog javnog prijevoza, kad govorimo ovdje o robotaksijima, može dovesti do pozitivnih ishoda, to je neosporno, ekološka osviještenost, smanjenje emisije štetnih plinova, naravno, veća mobilnost, integracija u društvo i u prometnu povezanost osoba koje su s invaliditetom, starijih osoba ili osoba koje zbog zdravstvenih tegoba naprosto ne mogu upravljati vozilom.
Na ovaj način možemo potaknuti korištenje javnog prijevoza, time smanjiti gužve na cestama, osposobiti, osloboditi javne površine namijenjene za parking u jednom dijelu, možemo naravno, ovo što ste i sami istaknuli kao jedan od ključnih, ako gledamo uzroka prometnih nesreća na hrvatskim prometnicama, ali Hrvatska tu nije iznimka je ljudski faktor, a u ovom slučaju, ako izuzmemo taj ljudski faktor, onda idemo s pretpostavkom da će tih nesreća biti manje, ako znamo da su umor, neprilagođena brzina, alkoholiziranost, nepažnja ili nedovoljna fokusiranost na vožnju upotrebom mobitela nerijetko pri vrhu razloga zašto dolazi do smrtnih ishoda, ali i ne nužno smrtnih ishoda, ali to su ključni uzroci prometnih nesreća.
S druge strane, moramo biti spremni na to, nešto o tome je rekao u replici kolega Račan i mi smo spominjali ovdje, govorili o tome i u prvom čitanju, ovaj koncept će otvoriti brojna pitanja i suočit će se s brojnim izazovima, a jedan od najvećih će biti zadobivanje povjerenja budućih korisnika i onom odgovoru na pitanje vjeruju li više ljudima odnosno sebi ili umjetnoj inteligenciji odnosno robotima.
Ono na čemu trebamo također, razgovarati i pitanje koje ne smijemo čekati da damo odgovor na njega je kako ćemo odgovoriti na izazove stvaranja tehnoloških viškova i gubitaka radnih mjesta do kojih će neminovno doći u trenutku kada roboti zamijene ljude. Robotaksiji će sigurno postajat, postati konkurencija, možda čak i nelojalna zbog koje radnici mogu ostati zbog posla, bez posla jer roboti, za razliku od njih mogu raditi 24 sata, 7 dana u tjednu bez prijave na mirovinsko, zdravstveno, bez ugovora o radu.
Uzmemo li u obzir činjenicu da su taksistima u međuvremenu postali ljudi koji, kojima je to jedini način, izvor prihoda ili nekakav, umirovljenicima dodatni izvor prihoda jer od svoje mirovine naprosto ne mogu živjeti, mi smo svjesni te činjenice da umjetna inteligencija mijenja ljude, ali moramo učiniti sve kako bismo na vrijeme razmotrili modele prekvalifikacije, regrutacije ljudi kako bi ta tranzicija prošla što bezbolnije za radnike i jedan od najvećih izazova odnosno najveći nad svima će biti upravo ovaj o kome danas raspravljamo, a to je sigurnost. Želim nam svima sreću na tom putu integracije autonomnih vozila bez vozača u promet, ali naravno uz istovremenu garanciju sigurnosti svim sudionicima u prometu od putnika u autonomnim vozilima preko pješaka, biciklista, romobilista, motociklista do vozača i putnika u automobilima, tramvajima i vlakovima. Za početak će taj izazov doživjet samo Grad Zagreb 2026.g., grad koji još uvijek nije obnovljen nakon potresa, predviđa se da će obnova trajati najmanje deset godina. Grad koji ima poprilično zastarjelu neadekvatnu infrastrukturu, složen sustav regulacije prometa, brojne sudionike u prometu i bit će zaista izazov uklopiti robotaksije u zagrebački promet, da bi postigli upravo onaj cilj da taj promet rasteretimo, a da izbjegnemo one negativne nuspojave, a to sigurno što nitko ne želi uzrokovanje dodatnog kaosa.
Ali evo, nadam se da ćemo i kroz ovaj zakon i kroz neke druge zakone i kroz adekvatnu pravovremenu edukaciju građanstva uspješno stići do tog cilja, a onima koji su preuzeli na sebe obvezu da pametno, pravovremeno iskoriste europska sredstva i da dođemo do onog cilja i da zaista postanemo prva zemlja koja će razviti automatizirana vozila pete brzine. Želim svu sreću.
Hvala lijepa.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegici Glasovac.
Sljedeći na redu za raspravu je kolega Ljubomir Kolarek u ime Kluba zastupnika HDZ-a. Izvolite.

Kolarek, Ljubomir (HDZ)
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče HS-a.
Poštovana državna tajnice, poštovane kolegice i kolege.
Pred nama je Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama. U odnosu na prvo čitanje nekoliko je ovdje promjena dotakao je i ovaj prijedlog dorađen te usklađen sa primjedbama nadležnih ministarstva i drugim sugestijama i ovim se zakonom zapravo osigurava provedba niza akata EU.
Uvodno bi se bi rekao da je zanimljivo da je ovaj zakon pred nama u Sabor došao nakon dva martinska vikenda u kojima našim vozačima nikakva upozorenja, kazne ne priječe da sjedniju za volane svojih vozila u alkoholiziranom stanju, provocirajući tako veću mogućnost izazivanja prometnih nesreća.
Reći ću ovdje neke aktualne podatke, iako ovo nije tema da uoči Martina od 8.-10. studenog policijski službenici svih policijskih postaja evidentirali su ukupno 5.061 prekršaj, a od toga je 793 odnosilo se na vožnju pod utjecajem alkohola, e onda da bi bili sigurnost da bi sigurnost bila veća provođena je akcija s 11. na 12. studenog i tu je još utvrđeno 1.466 prekršaja, a od toga 129 prekršaja vožnje pod utjecajem alkohola, a koncentracija najviša u alkoholu je bilo 2,75 promila.
Zašto ovo govorim? Pa malo da se našalim, ovdje se govori o dodatnom uređenju pitanja samovozećih automobila na hrvatskim prometnicama. Možda su samovozeća odnosno polu autonomna ili potpuno autonomna vozila pravo rješenje za naše martinske avanturiste ili za vozače u nekim drugim datumima u godini koji su, ja ću reći za njih, a i za sve nas jako opasni.
A kao što je primijetio jedan industrijski analitičar, autonomna vozila predstavljaju najveću promjenu osobnog prijevoza od izuma samog automobila. Njihov će utjecaj biti dubok i dalekosežan. Auto … vozilo je motorno vozilo konstruirano izrađeno kako bi se kretalo autonomno tijekom određenog vremenskog razdoblja bez stalnog nadzora vozača, ali i u odnosu na koje se intervencije vozač ipak očekuje ili je potrebna. A potpuno automatizirano vozilo je motorno vozilo koje je konstruirano i izrađeno kako bi se kretalo autonomno bez ikakvog nadzora vozača.
Potpuno automatizirana vozila donose brojne prednost koje mogu značajno utjecati na društvo, na gospodarstvo, svakodnevni život osobito u pogledu sigurnosti u prometu na cestama. Naime, potpuno automatizirana vozila mogu utjecati na smanjenje broja prometnih nesreća koje su posljedica ljudskih grešaka kao što su nepažnja, umor ili vožnja pod utjecajem alkohola. Prvi put se utvrđuje i odgovornost za eventualne nezgode pa zakon tu tereti teret prebacuje na vlasnika. Za prekršaje koji su počinjeni potpuno automatiziranom vozilu odgovoran je vlasnik tog vozila osim za prekršaje koji su proizašli iz radnji osoba koje su neovlašteno postupali s potpuno automatiziranom vozilu stoji u prijedlogu ovog zakona.
Potpuno … autonomna vozila morat će u promet sudjelovati u skladu sa pravilima, a vlasnik potpuno automatiziranog vozila dužan je voditi računa o sigurnosnim postavkama kako njegovim prometovanjem ne bi došlo do pogoršanja ili ugroze sigurnosti prometa na cestama te kako potpuno automatizirano vozilo ne bi predstavljalo povećanu opasnost za ostale sudionike u prometu na cestama.
Vlasnici su također dužni bilježiti podatke o prometovanju takvih vozila, imati video nadzor koji u realnom vremenu bilježi prometovanje i te podatke pohranjivati te pogotovo incidentne situacije dostavljati policiji.
Potpuno automatizirano vozilo moći će prometovati u granicama područja koje mu je određeno, a to će područje određivati MUP, k tome morat će biti jasno označeno tj. obilježeno napisima da se radi o potpuno automatiziranom vozilu, izgled i oblik natpisa propisat će ministar. Ostali sudionici u prometu ne smiju ometati sudjelovanje u prometu takvog vozila na cestama.
Sukladno odgovornostima vlasnicima vozila moći će biti kažnjen. Najviše kazne mogu biti do 132000 eura i to je za ne uspostavljanje video nadzora i pohrane snimki ili kršenje prometnih propisa koje bi vozilo učinilo u prometu. Onaj pak' tko bi ometao rad takvog vozila u prometu može biti kažnjen sa jednom do pet tisuća eura. Ovdje su se zapravo dogodile i neke promjene u odnosu na prvo čitanje, ključne izmjene uključuju preciziranje zabrane namjernog ometanja sudjelovanja i potpuno automatiziranog vozila u prometu na cestama, produljenje roka čuvanja video nadzornih snimaka na 90 dana od dana nastanka snimki, te određivanja raspona novčanih kazni za vlasnika takvih vozila od 50 do 132000 eura.
Svojim izmjenama i dopunama zakon je i uveo definiciju i tehničke zahtjeve za automatizirana vozila kao uvjete za njihovo testiranje u stvarnom prometu uz obvezu suglasnost nadležnih tijela kao i odgovornost operatora i vlasnika vozila.
Propisano je i da će jedinice lokalne, područne (regionalne) samouprave uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za unutarnje poslove određivati područja prometovanja potpuno automatiziranog vozila. Prema novom tekstu zakona ministarstvo nadležno za unutarnje poslove rješenjem će moći privremeno zabraniti prometovanje određenom tipu potpuno automatiziranog vozila ako je u njihovom prometovanju bez intervencije operatora u vozilu, odnosno operatora intervencije na daljinu došlo do incidenta koji bitno ugrožava stanje sigurnosti na promjenu dok se te greške ne uklone.
Ovakva vozila su budućnost. Donose mnoge dobre stvari. Ova vozila mogu poboljšati mobilnost za ljude koji ne mogu voziti kao što su starije i nemoćne osobe, osobe sa invaliditetom ili osobe koje nemaju vozačku dozvolu čime se povećava kvaliteta njihovog života. Također predviđa se smanjenje emisija štetnih plinova u atmosferi budući su potpuno automatizirana vozila pogonjena električnom energijom, nalazi se u ocjeni stanja i razlozima za zakonodavne novine.
I da završim malo sa riječima industrijskih analitičara koje sam već citirao. Samovozeća auto vozila imaju potencijal revolucionalizirati prijevoz nudeći brojne prednosti u sigurnosti, mobilnosti i učinkovitosti.
Iako i dalje postoje značajne tehnološki i regulatorni izazovi stalni napredak nas približava budućnosti u kojoj su autonomna vozila uobičajeni prizor na našim cestama. Kako tehnologija sazrijeva bit će ključno pažljivo upravljati tranzicijom i baviti se društvenim utjecajima.
Klub Hrvatske demokratske zajednice podržat će promjenu ovog zakona.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegi Kolareku.
Sljedeći na redu je kolega Marin Živković u ime Kluba zastupnika Možemo!
Izvolite.

Živković, Marin (Možemo!)
Hvala predsjedavajući.
Evo pred nama je drugo čitanje izmjena i dopuna Zakona o sigurnosti na cestama koji najviše govori o ulozi autonomnih vozila. Tema je važna, nova, pa samim time izaziva na oprez jer nam je svima važno sačuvati živote i osigurati što sigurniji promet. Svake godine milijuni ljudi širom, milijunu ljudi širom svijeta gube živote ili zadobivaju ozbiljne ozljede u prometnim nesrećama.
Prema statistikama Svjetske zdravstvene organizacije prometne nesreće su jedan od vodećih uzroka smrti među mladima. Ove brojke su alarmantne, a njihova težina traži hitne akcije. Međutim, kad govorim o sigurnosti na cestama ne možemo zanemariti napredak koji nam donosi tehnologija osobito razvoj autonomnih vozila. Automobili koji sami voze obećavaju smanjiti broj nesreća uzrokovanih ljudskom pogreškom, a to čini autonomna vozila potencijalno najvažnijim faktorom u borbi protiv prometnih nesreća.
U osnovi autonomna vozila koriste složene senzorne kamere i umjetnu inteligenciju za analizu okoline i donošenja odluka bez ljudske intervencije. To znači da bi u idealnom slučaju, a ne znam jesmo li već tamo ova vozila mogla izbjeći mnoge od grešaka koje danas dovode do nesreća. Međutim, dok se trudimo upotrebljavati ovu tehnologiju moramo također razmišljati o izazovima koja ona donosi.
Jedan od najvećih izazova je naravno pravni okvir o kojem smo puno razgovarali u prvom čitanju kako ćemo regulirati ta autonomna vozila, tko snosi odgovornost u slučaju nesreće. Ova pitanja su ključna za pravnu sigurnost i povjerenje potrošača ili građana, a ova pitanja smo i postavljali pri prvom čitanju ovog prijedloga. Na žalost odgovori su ostali relativno nejasni.
Dodatno moramo se zapitati koliko smo kao društvo spremni prihvatiti ovakvu promjenu. Postoji strah naravno od gubitka kontrole, osjećaj sigurnosti kad se nalazimo za volanom ipak je značajan, a ovi osjećaji su razumljivi, pa je važno educirati javnost o prednosti autonomnih vozila, a istraživanja pokazuju da bi autonomna vozila mogli smanjiti nesreće do 90% što je važno, pa hajmo reći i za milijune života. Naravno važno pitanje je a o kojem ćemo sve češće i češće morati razmišljati je pomaže li nam autonomna vozila da se odmaknemo od koncepta autocentričnih gradova, gradova koji su podređeni autima, ne ljudima.
Ako 5000 novih automobila, novih autonomnih vozila zamijeni 5000 običnih vozila neće se značajno smanjiti niti emisije, niti gužve. Realnije je ipak da se to neće dogoditi već da će se samo nadodati još značajni broj vozila. Najodrživiji način putovanja u gradovima je masovni javni prijevoz, a ne individualizirani bez obzira na način upravljanja tim autom bio on manualan ili automatizirani.
Naravno za autonomna vozila ima mjesta u budućnosti, ali ne treba misliti da su ona panacea, rješenje problema svih rješenja gužvi, rješenja štetnih emisija oni to nisu. Ključno je da ulaganja koja idu u takav način prijevoza ne idu na uštrb ulaganja u željeznički prijevoz, ulaganja u tramvajski, autobusni prijevoz, da ne pate ulaganja u ta, u te načine prijevoza sa financijskog aspekta, ali da ni prostorno ne podređujemo te vrste prijevoza onima koje su nužne za autonomna vozila.
Mi smo u Hrvatskoj u potpunosti liberalizirali taksi promet što je dovelo do nekontroliranog rasta takvih vozila, a postavlja se pitanje hoće li, je li takav neograničen rast predviđen i za autonomna vozila. Ne treba zaboraviti da je sasvim moguće imati i kako se kaže previše dobre stvari, dakle važno je da ne napravimo istu grešku kao što smo napravili sa taksi prijevozom gdje smo omogućili neograničeno rast. Sad nam ona evo recimo u Gradu Zagrebu i usporavaju donekle javni prijevoz. Važno je da pazimo da se takve stvari ne dogode i s autonomnim vozilima.
Naravno smanjenje nesreća je ključno, ali ne možemo zaboraviti na važnost ostalih aspekata prometne sigurnosti, poput kvalitetne infrastrukture, edukacije vozača i primjene postojećih prometnih propisa. Autonomna vozila neće riješiti sve ali mogu biti dio šireg rješenja. Cilj mora biti stvoriti sigurno prometno okruženje za sve sudionike. Ona, autonomna vozila nisu samo tehnološki napredak ona su prilika da ponovno promislimo o našim prometnim sustavima i osiguramo ljude u budućnosti.
Ovim zakonom se daje ovlast jedinicama lokalne i regionalne samouprave da odrede područja na kojima mogu voziti autonomna vozila. Hoće li jedinica lokalne i regionalne samouprave imati ovlasti kažnjavanja ako se prometuje van tih područja, je li moguće da se to uopće dogodi? Vjerojatno je. Znamo da jedinice lokalne i regionalne samouprave imaju ovlasti određivanja područja kojima mogu prometovati samo javni prijevozi i autotaksi vozila pa ipak te iste jedinice gradovi i općine nemaju ovlast kažnjavati osobe koje se voze nelegalno po tim područjima tj. po žutim trakama te ovom prilikom ponovno pozivam nadležne da se omogući jedinicama lokalne i regionalne samouprave da same kažnjavaju osobe koje krivo koriste te žute trake tj. koje nelegalno koriste žute trake.
Misija je jasna treba ubrzati javni prijevoz, učiniti ga sigurnijim i dostupnim svima. Kako je to ostvarili potrebna je suradnja između svih razina vlasti uz potporu zakonodavnih promjena koja bi omogućila lokalnim vlastima da upravljaju prometom prema potrebama svih, svojih zajednicama.
U ovoj raspravi o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti na cestama ne možemo zanemariti važnost pravilne implementacije propisa i nadzora. Iako svi razumijemo da stara infrastruktura često ne dopušta promjene koje su potrebne za siguran promet posebno u urbanim sredinama važno je prepoznati izazove s kojima se suočavamo. Nova infrastruktura i prometna rješenja moraju biti planirana s jasnim ciljevima, povećanje dostupnosti, sigurnosti, inkluzije za sve skupine korisnika. To znači uzeti u obzir različite skupine vozila uključujući i romobile i bicikle, ali i osobe koje se kreću u invalidskim kolicima.
Ove promjene ne samo da će unaprijedit sigurnost na našim cestama već će također učiniti promet ugodnijim i dostupnim za sve naše građane. Naša odgovornost je izgraditi prometni sustav koji ne samo da će štiti naše građane od nesreća već i omogućiti svima da se slobodno kreću bez straha. Moramo raditi na stvaranju politika koja će biti pravedna, transparentna i koja će osigurati sigurnost na, osigurati sigurnost na našim cestama.
Dakle, naš cilj treba biti razvoj prometnog sustava koji ne samo da je učinkovit i siguran već i pravedan prema svim njegovim sudionicima. Ova pitanja su od esencijalnog značaja za našu zajednicu i moramo raditi zajedno kako bismo ih riješili. Stoga evo naših prijedloga u vezi izmjena Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
Potrebna nam je sigurnija infrastruktura, znači da sve nove ceste trebaju zadovoljavati predviđene sigurnosne standarde za sve sudionike u prometu, imati više, imati tri ili više zvjezdica. Najvažnije ceste i opasna mjesta premre… moramo premrežiti radarskim kamerama. Moramo povećati sigurnost vozila i udio osobnih automobila koji imaju sigurnosni rejting …/Govornik se ne razumije./… jednakim ili većeg utvrđenog prava, smanjiti dio tehnički neispravnih vozila na redovnim tehničkim pregledima.
Ja mogu iz osobnog iskustva reći da kad sam u jednom trenutku kupio automobil koji je, koji je imamo skinute kilometre da to naknadno nisam nigdje mogao prijaviti. Ja sam naravno u ugovoru kad sam vraćao taj auto originalnom vlasniku napisao da su skinuti kilometri, ali kad sam htio taj podatak prijaviti stanici za tehnička vozila kako se, kako bi to bilo jasno i transparentno to nisam jednostavno to nisu htjeli nigdje upisati nisu imali to kao sustavnu mogućnost. To je problem jer se, jer su mnogi ljudi žrtve zapravo takvih automobila kojima su skidani kilometri i koji zapravo nisu onoliko sigurni koliko se oni čine da jesu.
Moramo imati i brze i učinkovite hitne službe kako bi realizirali dolazak hitnih službi unutar 10 minuta za urbane sredine ili 20 za ruralne sredine. Moramo jačati kapacitete prometnoj policiji i inspekcijskoj službi. Ojačati ljudske i tehnološke potencijale policije i inspekcijskih službi zaduženih za nadzor prometa na cestama za barem 100%. Pored toga u autoškolama treba unaprijediti teorijski i praktički dio nastave te uvesti obvezu programa sigurne voženje. Uvesti automatizirano kažnjavanje za prebrzu vožnju. Strožu provjeru nepridržavanja sigurnosnih pravila i voženje pod utjecajem alkohola uz dosljedno kažnjavanje i strože novčane i bodovne kazne, a i potencijalno smanjivanje osnovne dozvoljene brzine u naselju.
Vjerujemo da su izmjene i dopune Zakona o sigurnosti na cestama prilike za rješavanje aktualnih problema u prometu, a moramo reći da imamo dužnost i odgovornost stvoriti prometi sustav koji će biti sigurniji, učinkovitiji i održiviji.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gotovo, dobro, time zaključujem raspravu iako sam tek došao i ovaj htio sam još biti malo ovdje ali moram zaključit raspravu i ovaj i pozvat vas da dođete sutra ujutro, da dođete sutra ujutro u velikom broju, jedan, dva, tri, četiri sada širite vijest Konačni prijedlog Zakona o privremenom uzdržavanju. To je bitan zakon, molim vas kažite svima da dođu.
Doviđenja.
SJEDNICA PREKINUTA U 15,43 SATI.
PDF