Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 4

PDF

35; 36; 37

Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 90
Konačni prijedlog zakona o dopunama Zakona o građevinskoj inspekciji, drugo čitanje, P.Z. br. 51
Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o komunalnom gospodarstvu, drugo čitanje, P.Z. br. 50

21.11.2024.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Dobro jutro poštovane zastupnice i zastupnici.
Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo i Odbor za zakonodavstvo predlažu na temelju čl. 247. Poslovnika HS da se provede objedinjena rasprava o točkama, prvoj, drugoj i trećoj dnevnog reda predviđenog za danas, to su:

1. Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 90.
2. Konačni prijedlog Zakona o dopunama Zakona o građevinskoj inspekciji, drugo čitanje, P.Z. br. 51. i
3. Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnom gospodarstvu, drugo čitanje, P.Z. br. 50.

Jesmo li suglasni s takvim prijedlogom?
Hvala vam, to znači da ćemo provesti objedinjenu raspravu o navedenim točkama.
Predlagatelj je Vlada na temelju čl. 85. Ustava i čl. 172., 190. i 204. Poslovnika HS.
Prigodom utvrđivanja dnevnog reda prihvatili smo prijedlog predlagatelja da se Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji raspravi po hitnom postupku, pa sukladno čl. 204. Poslovnika hitni postupak objedinjuje prvo i drugo čitanje.
Amandmani se mogu podnositi do kraja rasprave, a raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, Odbor za lokalnu i područnu regionalnu samoupravu.
Prije nego što dam riječ poštovanom potpredsjedniku Vlade i ministru prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branku Bačiću imamo nekoliko zahtjeva za stankom, prvi na redu je poštovani kolega Paus, izvolite.

Paus, Dalibor (IDS)

Hvala lijepa g. predsjedniče, g. ministre, dakle tražim stanku u ime Kluba IDS-a kako bih ukazao na sporo rušenje bespravnih objekata. Tisuće bespravnih gradnji koje su u prostoru ustvari su spomenik nefunkcioniranju države, klijentelizmu i korupcije, korupciji, a istovremeno naša država smanjuje sredstva u proračunu za građevinsku inspekciju. Poručio bi državnom inspektoru g. Mikuliću da se problem neće riješiti naslikavanjem i rušenjem nekoliko desetaka objekata, doduše copy pastali ste naš prijedlog Zakona o građevinskoj inspekciji, sa godinu dana zakašnjenjem i to je dobro i sigurno će nam to pomoći u rješavanju budućih i sprječavanju budućih bespravnih gradnji, ali ako želimo riješiti postojeće bespravne gradnje moramo nešto poduzeti. Dakle s ovog mjesta apeliram još jednom na g. Mikulića da se primi posla, da zatraži veća sredstva za građevinsku inspekciju u proračunu, da se ne naslikava i ne vrši PR nego da upali taj bager i počinje rušiti jer prostor je uz naše ljude najveće bogatstvo RH, hvala lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Stanka je odobrena.
Kolega Kujundžić izvolite.

Kujundžić, Ante (MOST)

Hvala predsjedavajući, tražim stanku u ime Kluba Mosta kako bih još jedan put pokušao dočarati situaciju koju mi u državi imamo. Dok s jedne strane se grade bespravne vile s pogledom na more i legalne, s druge strane se naše građane kažnjava za određenu nadstrešnicu sagrađenu sa tri daske ili dvije brokve. Građevinski inspektori najčešće pristupaju uklanjanju određenih nelegalnih objekata selektivno i pitanje je kad ćemo mi doći u situaciju u kojoj ćemo imati jedan pravedan pristup građevinske inspekcije svim ilegalnim objektima u Hrvatskoj? Čini mi se da će to i dalje sukladno ovom zakonskom prijedlogu ostati luksuz, luksuz jednak nekakvoj pravednoj javnoj nabavi. I ako već nismo u situaciji riješiti određeni problem onda barem ono što ste napravili je da ste podijelili taj problem, pa ste ga ovog puta prebacili na komunalne redare kojih ionako nedostaje, gdje se raspisuju natječaji, ljudi se ne prijavljuju, a i ondje u jedinicama lokalne uprave i samouprave gdje postoje komunalni redari ionako su već ti ljudi pretrpani sa komunalnim poslovima.
Vrhunac cijele ove priče je da propisujete kako država sada omogućuje da se na njezinom zemljištu gradi bez dodatnih dokaza jer kako kažete to je u interesu svih. Naravno da je to u interesu svih dok ti svi ne postanu odabrani pojedinci s pravim kontaktima i sa pravim poznanstvima jer mi trebamo biti svjesni samo jedne jedine činjenice, a to je da smo država u kojoj je nekima nešto dopušteno, a većini to isto nije dopušteno, hvala vam.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Stanka je odobrena.
Kolega Klarić izvolite.

Klarić, Tomislav (HDZ)

Evo ispred Kluba HDZ-a tražim stanku od 10 minuta, a vezano za Zakon o građevinskoj inspekciji, o komunalnom gospodarstvu i o ovim točkama, objedinjenim točkama dnevnog reda. Naime, prije nekoliko dana na Odboru za prostorno uređenje mogli smo vidjeti prezentaciju nečega o čemu se u posljednje vrijeme jako malo govori, o onome što je odradilo i ovo resorno ministarstvo, ali i Vlada RH, obnovu koja je zasjenila sve dosadašnje projekte u onom dijelu koja je odrađena u takvoj dinamici, u tako velikom obimu da zaslužuje puno veću pažnju nego što je to pridaje. Naime, toliko je toga obnovljeno, toliko infrastrukture izgrađeno, toliko domova novoobnovljenih ili novoizgrađenih useljeno, da jednostavno ta pozitivna priča o Hrvatskoj, o razvoju, izgradnji, o ulaganju u budućnost jednog potresom razorenog kraja, pala u nekakav zapećak.
Ovo govorim iz razloga, netko će pomislit da to nije povezano s ova 3 zakona, međutim, itekako je povezan jer ova 3 zakona upravo predlaže potpredsjednik Vlade odnosno ministar koji sve to na neki način u suradnju pokrenuo. Dakle operativac koji poznaje problematiku na terenu. Građevinska inspekcija u ovom obimu kako danas djeluje, jednostavno nije operativno u mogućnosti provodit sve ono što smo ovdje maloprije imali priliku čuti. Dakle sama ideja da se nadležnosti inspekcije odnosno kontrole bespravne gradnje na području čitave Hrvatske rasprši po jedinicama lokalne samouprave je hvalevrijedna. Toliko stotina komunalnih redara na našem području …
.../Upadica: Hvala vam./... to mogu itekako dobro odraditi.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Stanka je odobrena. Kolega Štromar, izvolite.

Štromar, Predrag (HNS)

Hvala lijepa. Tražim stanku u ime HNS-a i nezavisnih zastupnika kako bih ukazao na jednu situaciju u .../nerazumljivo/... baš u građevinarstvu, u građevini i u prostorno-planskoj dokumentaciji i svim .../nerazumljivo/... zakonima koji su možda dobri, ali se ne odrađuju, a što je rekao i kolega Paus, 2011. smo odlučili, više nema bespravne gradnje. Bespravna gradnja je trajala i dalje, al' smo rekli sve što je do 2011. izgrađeno, može se legalizirati.
Međutim, posebno na kontinentu, sjeveru Hrvatsku, istoku Hrvatske jedan veliki dio tih kuća, garaža, gospodarskih objekata nije legaliziran jer su uglavnom bili vlasnici starije dobi, mislili su da ne treba, neki nisu mogli, nije bilo financija i dosta kuća, evo trenutno ima na sjeveru Hrvatske koje nemaju lokacijsku dozvolu, koje nemaju građevinsku dozvolu, izgrađene su 2000. ili 1995., vlasnici su postali djeca od tih roditelja, oni ne mogu sad tu kuću ništa drugo napraviti s njom, nego se srušiti.
Međutim, ja mislim da nije to bila ideja i poanta zakona neg je bila ideja da se sve legalizira što je do 2011 izgrađeno u prostoru gdje se smije graditi. Ja apeliram da se sve što je poslije izgrađeno sruši, riješi, a sve što je do 2010. izrađeno, da se omogući daljnja legalizacija.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Stanka je odobrena. Kolegice Orešković, izvolite.

Orešković, Dalija (DOSIP)

Zahvaljujem. Tražim stanku u ime Kluba zastupnika HSS-a, GLAS-a i DOSIP-a, prvenstveno ću se referirati na traženje stanke u ime Kluba HDZ-a na g. Tomislava Klarića pa poručujem, ne, vi nećete, nećete od hrvatskih građana praviti budale, nećete nam prodavati spinove i maglu o fantastičnim uspjesima obnove od potresa. Da vas podsjetim, ako ste zaboravili, potres je bio 2020. g., ljudi su godinama živjeli u kontejnerima, tu je hrvatska država pokazala da se iživljava nad onim najslabijima, najranjivijima, a cijeli proces obnove koristili ste i zloupotrebljavali u političke svrhe.
Između ostalog i ovo što danas radite, ovak paket zakona je također, jedno iživljavanje s pozicije moći, kao što je kolega iz IDS-a rekao, to je bio njihov prijedlog prije godinu dana, tada ste se svirepo obrušili i rekli da to ne valja, da će HDZ osmisliti sveobuhvatnije rješenje, to sveobuhvatnije rješenje znači da ste prepisali prijedlog nekoga drugog i sa zakašnjenjem implementirali tek sitnije popravke.
HDZ se ne želi obračunati sa bespravnom gradnjom jer želi državu nereda, kaosa i političkih veza, korupcije i pogodovanja. Ako imamo premali broj onih koji su mogu boriti protiv bespravne gradnje, tada je najbolje da je glavni državni inspektor HDZ-ovac pa ćemo rušiti onima koji nam politički ne odgovaraju, koji nisu sa HDZ-om umreženi i povezani, a tamo gdje toga nema, evo tamo će se glumiti nekakva država navodnih zakona.
Toga nažalost nema. Može vas zapravo biti sram. A kad već spominjete fantastičnu obnovu, kako niste spomenuli Ninu Obuljen Koržinek i činjenicu da je HDZ čak i na obnovi krao i da je Andrej Plenković, kao što sada radi u ovoj posljednjoj aferi, motao i petlja i lagao …
.../Upadica: Hvala vam lijepa, vrijeme je isteklo./... jesu li naši ili europski novci.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Stanka je odobrena. Kolega Klarić, izvolite, povreda Poslovnika.

Klarić, Tomislav (HDZ)

238.
Vrijeđanje zastupnika. Ovako nešto može izreći samo osoba koja nikad ništa nije napravila, nikad ništa izgradila ni nikad donijela neko operativno odluku niti vodila bilo što što je vodilo tome jer izgraditi nešto, napraviti nešto od same ideje, projekta, osiguravanja sredstava, od uvođenja u posao, javne nabave je ogroman posao, a pogledajte i pobrojite objekte i ono sve što se obnovilo i napravilo u toliko kratko vrijeme …
.../Upadica: Hvala kolega Klarić/... koliko god vi pokušavali prikazati da je to dugo.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Hvala kolega Klarić, vi ste replicirali pa to je opomena za vas.
Sada ćemo napraviti stanku do 10 sati.
STANKA U 09:44 SATI.

Jandroković, Gordan (HDZ)

NASTAVAK NAKON STANKE U 10,00 SATI.
Poštovane zastupnice i poštovani zastupnici nastavljamo s radom i pozivam potpredsjednika Vlade i ministra prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branka Bačića da nam predstavi Konačne prijedloge zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji, Zakona o dopunama Zakona o građevinskoj inspekciji i dopuni Zakona o komunalnom gospodarstvu. Izvolite poštovani potpredsjedniče Vlade.

Bačić, Branko (HDZ)

Zahvaljujem poštovani predsjedniče sabora, poštovane zastupnice i zastupnici.
Kao što je već i usvojeno tri prijedloga zakona koja predlaže Vlada RH raspravit ćemo u objedinjenoj proceduri pa bih ja s obzirom da su dva od ta tri zakona drugo čitanje i to prije svega Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o građevinskoj inspekciji i Zakona o komunalnom gospodarstvu, najprije o njima rekao nekoliko riječi, prije svega zbog toga što su vrlo male izmjene u drugom čitanju. Konačni prijedlog zakona je se vrlo malo razlikuje od prvog čitanja, a onda bi nešto više o zakonu kojega predlažemo u hitnoj proceduri, a to je zakon o, izmjene i dopune Zakona o gradnji pa bih onda krenuo najprije sa obrazloženjem Konačnog prijedloga zakona o dopunama Zakona o građevinskoj inspekciji koji je u stvari zakon potaknuo i izmjenu onda i Zakona o komunalnom gospodarstvu. Naime kao što sam to uvodno govorio kada smo predstavljali zakon u prvom čitanju, rekao sam da nam je, da izmjena Zakona o građevinskoj inspekciji ide ka zaustavljanju bespravne gradnje u RH. I tada sam naveo sve što smo radili i kao Vlada i kao država u posljednjih 15-ak godina na zaustavljanju bespravne gradnje u Hrvatskoj. Naveo sam da sam kao ministar u onom svom prvom mandatu 2011. godine predložio Zakon o postupku s nezakonito izgrađenim zgradama, kada smo utvrdili kako ćemo pristupiti legalizaciji bespravne gradnje, osim u dijelu u kojemu ta bespravna gradnja urušava prostor RH i onda smo naveli koje su to isto prostori koji su to infrastrukturni koridori, koji su to zaštićeni dijelovi prirode, koje su to lokacije u Hrvatskoj na kojima bez obzira što ćemo omogućiti ozakonjenje takvih istih zgrada, nećemo dopustiti legalizaciju. I tada smo 21. lipnja 2011. godine izvršili aerofotogrametrijsko snimanje Hrvatske gdje smo praktično definirali tada postojeće stanje sa svim zakonito i nezakonito izgrađenim zgradama i taj aerofotogrametrijski snimak pretvoren u ortofoto karte poslužio je Državnoj geodetskoj upravi da po svakom pojedinom zahtjevu može relevantno odlučiti da li je zgrada doista građena prije 21. lipnja 2011. godine ili je građena poslije. I propisali smo bili rokove u kojima su svi bespravni graditelji dužni podnijeti zahtjeve za ozakonjenje ili legalizaciju te njihove gradnje ukoliko ona ispuni sve kriterije i uvjete i standard donesenog zakona. Taj je zakon kasnije mijenjan. Ta izmjena zakona je po meni na određeni način izmijenila onu osnovnu intenciju koju smo bili tada rekli ali je bila na tragu da se doista omogući legalizacija bespravne gradnje i tada su rokovi produživani iz tog osnovnog zakona, zaključno do 30. lipnja 2018. godine nakon čega više nije bilo moguće podnositi zahtjev za legalizaciju bespravne gradnje koja je nastala prije 21. lipnja 2011. godine. Tada smo podvukli crtu rekli smo da nećemo ništa legalizirati kao država što je nakon toga građeno. Usprkos tome, nastavljeno je sa bespravnom gradnje prije svega diljem jadranske Hrvatske i tu država danas mora napraviti iskorak kako bi spriječila nastavak takve bespravne gradnje, s jedne strane rušenjem svih tih objekata koji su izgrađeni nakon 2011. godine i ja želim poslati poruku da neće ova Vlada sigurno više produživati rok koji je definiran 21. lipnja 2011. Mi to nećemo produživati. Do godine nas očekuje novi zakon o gradnji, o tome ću pak kasnije kad budem govorio o Zakonu o gradnji ali moramo učiniti sve dakle da se ono što je nakon tog dana, ruši, da se ta bespravna gradnja ukloni ali važno je brza intervencija, hitna intervencija države presudna u zaustavljanju bespravne gradnje na način da građevinski inspektor ili u ovom konkretnom slučaju komunalni redar odmah pristupi, čim se utvrdi, čim je zakopana prva lopata kako se to često kaže, odmah mora intervenirati. Utvrditi da li, da li je riječ o zakonitog ili nezakonitoj gradnji, zaustaviti visokim kaznama, kazniti izvođača, investitora, sve sudionike u takvoj bespravnoj gradnji i poslati poruku kako država neće to tolerirati. Kada sam rekao da je nakon 21. lipnja nastavljena, nastavljeno sa gradnjom bespravnom, rekao sam iz razloga što smo svjedoci kako građevinska inspekcija jednostavno zbog kadrovske podkapacitiranosti ne može reagirati. Naime na području cijele Hrvatske imamo manje od 73 građevinskih inspektora zaposlenih u Državnom inspektoratu RH i teško je na obim te nezakonite izgradnje takvim brojem građevinskih inspektora, promptno reagirati. Pri tome ne želim reć da se ne može bolje i kvalitetnije. Može, svatko od nas može više i bolje, mogu i građevinski inspektori ali je činjenica da su na određeni način s obzirom na broj inspektora limitirani i s obzirom na činjenicu da građevinski inspektor nije baš nešto naročito poželjno zanimanje u Hrvatskoj pogotovo u situaciji kada građevinska struka, građevinski inženjeri danas u Hrvatskoj mogu raditi gdje god ih je volja, toliki je obujam građevinskih radova da su svi građevinski inženjeri praktično nakon završetka fakulteta već mogu birati poslove koje mogu obavljati u Hrvatskoj, a da baš ne budu građevinski inspektori zamjeraju se pa i bespravnim graditeljima.
I mi smo toga svjesni i s obzirom da je potrebno kao što sam rekao u sprječavanju bespravne gradnje reagirati odmah i sad čim se ona događa odlučili smo predložiti izmjene Zakona o građevinskoj inspekciji, gdje bi te poslove utvrđivanja da li jest ili nije bespravna gradnja na pojedinom gradilištu prepustiti komunalnim redarima. Komunalnih redara u Hrvatskoj prema podacima jedinica lokalne samouprave koji su nam dostavili je 882 komunalna redara što je praktično 12 puta više nego što je građevinskih inspektora, otprilike gotovo 2 po jedini lokalne samouprave i mi držimo da njihovim uključivanjem ćemo doista moći brzo reagirati.
Primjedba jest hoće li komunalni redari koji su, imaju jako puno poslova temeljem drugih zakona o održavanju komunalnog reda i praćenju drugih pojavnosti i djelatnosti na prostoru jedinice lokalne samouprave koja, za koju je imenovan i komunalni redar hoće li moći pratiti s jedne strane, a s druge strane imaju li dovoljno stručnih znanja da zaustavljaju bespravnu gradnju. Mi smo ovim zakonom njima dali vrlo jednostavnu zadaću, a ta zadaća se sastoji u provjeri ima li ta gradnja građevinsku dozvolu ili nema, ima li glavni projekt ili nema. To je ono što on može utvrditi i ukoliko nema odmah propisuje, utvrđuje kaznu, najavljuje prekršaj Općinskom sudu. O tome odmah i uredno obavještava Građevinsku inspekciju nakon čega građevinski inspektor kad je upoznat trebao nastaviti svojom procedurom to ne priječi komunalnog redara da svakodnevno dolazi na lokaciju, utvrđuje da li se tamo nastavlja izgradnjom i on može vrlo veliki broj takvih novčanih kazni jednu za drugom dnevno propisivati, na taj način doista značajnom financijskom smislu sankcionirati investitora, izvođača i na određeni način puniti proračun jedinice lokalne samouprave jer su to prihodi jedinice lokalne samouprave.
Ono što moram ovdje reći na okolnost da je ovaj zakon prepisani prijedlog IDS-a nije točno. Naime, mi smo prošle godine očitujući se na prijedlog IDS-a rekli da ćemo, da razumijemo da je prijedlog dobar ali da ćemo mi jednim cjelovitim prijedlogom nešto malo drugačije to regulirati. I mi smo to regulirali drugačije na način da nismo se samo komunalnim redarima referirali na mogućnost da mogu zaustaviti bespravnu gradnju izvan građevinskog područja što je bio prijedlog IDS-a nego smo rekli da će, nego smo ovim prijedlogom zakona komunalnim redarima omogućili da utvrđuju i postupaju i nadziru gradnju i u građevinskom području, gdje je ipak najveći dio bespravne gradnje u Hrvatskoj.
Prema tome, ja sam rekao, dobro došao je prijedlog IDS-a ali ovaj prijedlog je širi. On njega nadilazi i on još više može doprinijeti bespravnoj gradnji u Hrvatskoj. Kad govorimo o izmjenama u odnosu na prvo čitanje onda mi smo ovim konačnim prijedlogom zakona u tekst zakona unijeli novčane kazne koje su prije bile sastavni dio naputka o visini kazne koju je donosio resorni ministar. No, evo mi smo sada taj iznos kazni propisali u samom konačnom prijedlogu zakona, tako da on praktično bude razvidan, da se vidi koliko su to visoke kazne koje propisuju i komunalni redari.
Kada govorim, dakle o Zakonu o građevinskoj inspekciji na njega se naslanja i Zakon o komunalnom gospodarstvu u dijelu u kojemu smo također propisali mogućnost komunalnom redaru da propisuje i postupa na način kao što sam malo prije obrazlagao. Ali smo već kada smo intervenirali u Zakon o komunalnom gospodarstvu dali dvije zanimljive, važne izmjene. Prva koja se odnosi na status stjecanja javnog dobra u općoj uporabi u slučaju kad se radi o komunalnoj infrastrukturi, pa smo naveli da se komunalnom infrastrukturom u vlasništvu jedinica lokalne samouprave i trgovačkih društava u njihovom vlasništvu postaje na način kako je to propisano izvornim zakonom iz 2018. godine, gdje je jedinica lokalne samouprave dužna napraviti evidenciju čitave komunalne infrastrukture iako je ta komunalna infrastruktura izgrađena prije 2018. godine onda temeljem geodetskog elaborata i potvrde nadležnog tijela jedinice lokalne samouprave takva se komunalna infrastruktura upisuje u zemljišnoj knjizi.
Sva komunalna infrastruktura izgrađena nakon 2018. godine će također postati komunalnom infrastrukturom u vlasništvu jedinice lokalne samouprave, ali uz prethodno rješavanje imovinsko-pravnih odnosa nakon čega se, nakon čega se takva komunalna infrastruktura uz prethodno rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, geodetski laborat također upisuje u zemljišnoj knjizi. To je ono što je važno za napomenuti. Zatim druga važna izmjena da smo odlučili propisati najveći iznos komunalne naknade koju jedinica lokalne samouprave može propisati, utvrditi pojedinom hotelu, turističkom naselju, kampu ili golf igralištu, a taj najveći iznos je maksimalno, dolazi do maksimalno 1,5% ukupnih prihoda tog hotela, tog hotelskog naselja, tog golf igrališta i tog kampa. Prema tome, tu smo definirali maksimalne iznose do koje jedinica lokalne samouprave može naplaćivati komunalnu naknadu.
I ono što je jedina izmjena u odnosu na prvo čitanje jest obveza jedinice lokalne samouprave da dostavlja Poreznoj upravi, odnosno Ministarstvu financija statička izvješća o naplati komunalne naknade na svom prostoru tijekom godine. Vrlo je važno da Ministarstvo financija ima saznanja o visinama prihoda kod jedinica lokalne samouprave s osnova naplate komunalne naknade.
I sad bih krenuo na onaj treći zakon kojega smo predložili u hitnoj proceduri, to je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji, s Konačnim prijedlogom Zakona, ono što želim uvodno reći, vi ćete dogodine odnosno mi ćemo dogodine predložiti HS-u novi Zakon o gradnji, novi Zakon o prostornom uređenju i novi Zakon o energetskoj obnovi.
Naime, u sadašnjem Zakonu o gradnji su propisane sve odredbe koje se odnose na energetsku obnovu u zgradarstvu. Mi ćemo to izdvojiti u poseban zakon jer nema ni potrebe niti razloga da se u temeljnom Zakonu o gradnji još posebno unutar njega regulira tek jedan dio gradnje u Hrvatskoj koji podrazumijeva gradnju u Hrvatskoj, to je ta energetske obnova. To ćemo dati formirati kroz poseban zakon koji će biti također predstavljen kada dođe i Zakon o gradnji i Zakon o prostornom uređenju. No do tada nemamo razloga niti potrebe čekati s obzirom na obvezu koje naše ministarstvo i Vlada RH ima u provedbi NPOO-a, posebno u trećem Akcijskom planu za liberalizaciju tržištu gdje smo mi nositelji četiri mjere. Jedna od tih mjera jest i ukidanje ovlaštenja za energetsko certificiranje pravnim osobama, a što je preduvjet za donošenje ovoga zakona.
Dakle, nismo mogli čekati taj novi zakon kojega sam najavio iduće godine Zakon o gradnji nego smo išli u hitnu izmjenu zakona kako bi do kraja godine mogli ispuniti tu mjeru koju smo definirali samim NPOO-om. Što ta mjera podrazumijeva? Ta mjera podrazumijeva da se nakon stupanja na snagu ovoga zakona ukida ovlaštenje pravnim osobama za energetsko certificiranje, energetski pregled zgrada i redoviti pregled sustava grijanja, hlađenja ili klimatizacije u zgradama. Ali se zato nakon što ukidamo takvo ovlaštenje pravnim osobama takva ovlast propisuje fizičkim osobama za certificiranje zgrada u složenim tehničkim sustavima u okviru svog strukovnog područja za koje su oni imaju su ovlašteni i imaju energetski certifikat i poput glavnog projektanta na gradnji uvodi se i glavni energetski certifikat … se propisuje njegova odgovornost za cjelovitost i međusobnu usklađenost podataka u energetskom certifikatu. Dakle, to je bio razlog kojega moramo donijeti kako bi se uskladili sa europskom direktivom i kako bi onda jasno mogli provesti taj naš NPOO, a što je jasno uz realizaciju svih mjera u tom planu vezane su i tranše vrlo velikog iznosa sredstava koji se kroz iz NPOO-a doznačuju u RH za realizaciju brojnih reformi i investicija i stoga smo krenuli u taj hitni postupak da možemo izvršiti te naše obveze iz NPOO-a. Ali kada smo već krenuli u izmjene Zakona o gradnji, svjesni činjenice da ćemo dogodine ići sa cjelovitim zakonom ono što nam se u ovom trenutku učinilo jednostavnim što doista što nije trebalo čekati cjeloviti novi zakon, a što smo i usklađivali, dogovarali jasno sa strukovnim komorama odnosi se na nekoliko stvari koje bih istaknuo i izložio ovdje u ovom uvodnom dijelu. On se prije svega odnosi na to da smo pojednostavnili postupak izgradnje obiteljskih kuća, a to ćemo još dodatno pojednostavniti procedure za izgradnju obiteljskih kuća u Hrvatskoj odnosno za ishođenje njihovih građevinskih dozvola, to ćemo još dodatno pojednostavniti u zakonu koji će ići iduće godine. Ali ono što smo sada mogli brzo reagirati to smo ovim zakonom propisali.
Druga stvar koja je važna, a to je kako bi pojednostavnili postupak izdavanja građevinskih dozvola što je opet vrlo važno, ali neovisno o tome radi li se o obiteljskoj kući, višestambenoj zgradi, bilo kojoj drugoj građevini bilo od lokalno odnosno regionalnog, lokalnog ili državnog značaja. Mijenjamo kriterij za pozivanje stranka na uvid u spisi prilikom izdavanja građevinskih dozvola i uporabnih dozvola, a koji više ne ovisi o broju nekretnina nego o broju stranaka. Dakle, do sada je bila procedura koja je obvezivala upravno tijelo ili ministarstvo da poziva stranke u odnosu na broj nekretnina, to smo sada definirali u ovisnosti o broju stranka koje je obvezno upoznati sa činjenicom da se izdaje određeni akt za gradnju ili građevinska uporabna dozvola.
Nadalje, ono što je vrlo važno propisali smo tko može voditi predmete, rješavati predmete u upravnim stvarima ishođenja građevinskih dozvola jesmo svjesni činjenice da diljem Hrvatske u različitim upravnim odjelima velikih gradova ili županija službenici različitih struka koji nisu baš previše stručno educirani donose građevinske dozvole, potpisuju te iste akte i to je često puta razlog zbog čega mi u ministarstvu takve građevinske dozvole i rušimo.
I sada smo propisali kriterije koje to struke, koliko je godina radnog staža moraju ispuniti da bi mogli donositi rješenja, donositi građevinske dozvole i uporabne dozvole, ali smo svjesni činjenice da na terenu je situacija takva kakva je, dali smo prijelazni period od dvije godine u kojima se jedinice lokalne samouprave moraju i područne samouprave moraju uskladiti s našim zakonom, a i zatečene službenike koji sada u tom postupku sudjeluju, koji su stekli pravo jasno da i koji već provode i vode takve postupke oni će moći jasno i dalje te postupke voditi, ali će rješenja potpisivati samo osobe koje su ovim našim zakonom propisane.
Ono što bi još, što je još važno za reći, a to je čak mislim da je bila prilikom traženja stanke navedeno kako se kako su jedni kriteriji za državu drugi za privatne investitore, to nije točno pročitane. Dakle, naime mi smo utvrdili da prilikom dokaza o pravnom interesu gradnje na zemljištu u vlasništvu RH ako provodi tvrtka, trgovačko društvo, ustanova u vlasništvu RH i nakon izvođenja izgradnje takvog objekta takve građevine ta ista građevina i taj isti objekt i dalje ostaje u vlasništvu RH, da nema potrebe, da nema potrebe da to tijelo, ta institucija koja je investitor dokazuje pravni interes kad je i prije i poslije ta ista investicija, ta isti, taj isti, to isto zemljište u statusu državnog vlasništva. To se prije svega odnosi na linijsku infrastrukturu. Nema potrebe da Hrvatske autoceste, HŽ Infrastruktura ili neka druga tvrtka u vlasništvu RH koja gradi projekt na državnom zemljištu, a kasnije će to zemljište i dalje biti u statusu u vlasništvu RH da takav isti, takav isti, to isto zemljište, za to isto zemljište traži dokaz da, onaj koji izdaje građevinsku dozvolu traži dokaz o pravnom interesu za građenje takve linijske infrastrukture. I ono što je važno, mi smo ovim Zakonom o gradnji uskladili novčane kazne, sankcije koje propisuju građevinski inspektori sa istim onim koji, kaznama koje propisuju komunalni redari s time što građevinski inspektori, građevinski inspektori svoje kazne propisuju temeljem Zakona o gradnji, a komunalni redari temeljem Zakona o građevinskoj inspekciji, prema tome tu smo u potpunosti se uskladili da takve, takvi iznosi budu, budu jednaki i za građevinske, kada, kada sankcije propisuju građevinski inspektori i kada sankcije propisuju komunalni redari. Evo to je u najkraćim crtama otprilike, ono što smo predložili. Dakle sa ova dva zakona koji su u prvom čitanju i sa izmjenama i dopunama Zakona o gradnji koji je, kojeg smo predložili u hitnoj, u hitnom postupku, a zbog razloga kojeg sam uvodno naveo. Evo, zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Hvala potpredsjedniku i ministru.
Imamo 22 replike.
Prvi je na redu kolega Kukavica. Izvolite.

Kukavica, Ivica (DP)

Hvala gospodine predsjedniče.
Poštovani ministre sa suradnicama pa evo kad moja replika ide i pitanje u smjeru Konačnog prijedloga zakona o dopunama Zakona o građevinskoj inspekciji. Evo, citirat ću prepoznajući problem svih jedinica lokalne samouprave koji se odnosi na bespravnu gradnju odnosno građenje bez potrebnih dozvola te relativno nedovoljan broj građevinskih inspektora koji postupaju na cijelom području RH, ovim zakonom želi se poboljšati djelovanje protiv bespravne gradnje na način da se jedinicama lokalne samouprave odnosno komunalnim redarima prošire ovlasti kojima mogu sprječavati bespravnu gradnju. Evo, iz ovoga je jasno da sasvim sigurno postoje jedinice lokalne samouprave i određeni broj komunalnih redara koji nisu stručno osposobljeni za ovakvu vrstu posla. Mene zanima na koji način se misli regulirati i provest edukacija i imamo li predviđena sredstva za to u proračunu.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)

Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Tijekom rasprave u prvom čitanju bilo je sličnih pitanja odnosno replika kao što ste vi sada iznijeli. Dakle mi smo doista nastojali našim prijedlogom zakona propisati i predvidjeti postupanje komunalnog redara koji može s obzirom na činjenicu da je on sada obavlja određeni nadzor nad provedbama odluka o komunalnom redu koje propisuju jedinice lokalne samouprave i drugim zakonima kojima je dana u nadležnost postupanje i komunalnog redara, utvrditi takve poslove koji oni mogu s obzirom na svoj znanja već sada koja, kojima, koja imaju u obavljanju postojećih obveza koje iz zakona proizlaze, da mogu rješavati i naše predmete. Mi smo ovdje i rekli da smo propisali vrlo jednostavan postupak u kojemu komunalni redar će zatražiti za pojedinu, na pojedinom gradilištu ima li ili nema za tu gradnju građevinsku dozvolu. Ukoliko nema to je vrlo jednostavno utvrditi …/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./… tu on počinje s procedurom i mislim da to može vrlo jednostavno provest.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Hvala.
Kolega Miletić izvolite.

Miletić, Marin (MOST)

Poštovani ministre u svojim govorima fokus ću staviti na bespravnu gradnju u Primorsko-goranskoj županiji u Istri, a vama pitanje za donošenje kaznene regulative glede bespravnog građenja, bi li bilo dobro ministre da se ona primjenjuje retroaktivno. Da se njome obuhvate i graditelji ali i organizatori tako široke i sveprisutne pojave jer ona nije nastala ad hoc, ona nije stvar pojedinca nego je stvar promišljene politike i minuciozne organizacije o čemu ću govorit u svojim raspravama. Pa zanima me evo što vi mislite o tome? Hvala vam.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)

Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Poštovani gospodine zastupniče, dakle kako bi se spriječila bespravna gradnja, nije, nisu samo aktivnosti koje su predviđene ovim zakonima, a koje sam ja izložio. Dakle kako bismo doista kaznili sve sudionike u gradnji, a u zakonu je propisano tko se sve kažnjava, dakle i pravna i fizička osoba kao investitor i projektant i glavni projektant i revident i nostrifikator i izvođač i nadzorni inženjer i vlasnik građevine i certifikator. Dakle kažnjavamo sve one koji su u tom postupku bespravne gradnje, koji mogu biti u postupku bespravne gradnje, a ako se gradi bespravna gradnja na kulturnim dobrima ili na, na zaštićenim dijelovima prirode ili na zaštićenom obalnom području, morate ujedno i kazneni postupak. Dakle tu je pored prekršajnih odgovornosti i kazna još slijedi i kaznena odgovornost. Dakle mislim da smo sada sa ovim zakonskim izmjenama obuhvatili doista sve što možemo napravit da bi primjereno kaznili bespravnog graditelja. Ali to još uvijek nije dovoljno ukoliko ne zaustavimo tu gradnju u startu …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… zbog čega smo i dali tu ovlast komunalnim redarima.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Hvala.
Kolega Štromar izvolite.

Štromar, Predrag (HNS)

Hvala lijepo gospodine predsjedniče.
Poštovani gospodine potpredsjedniče Vlade, drago mi je da ste odmah na početku rekli da je cilj svih tih zakona i aktivnosti da se sve što je napravljeno poslije i građeno poslije 21. lipnja 2011., da se makne i da se očiti ova država od tog nereda. Ali ste rekli i da će do 21. lipnja ono što je izgrađeno na neki način će se i moć dalje legalizirati. Zanima me kad ćete omogućiti tu legalizaciju da ljudima velikom broju ljudi to treba, posebno na kontinentu radi, da bi mogli normalno živjeti u svojim zgradama, kućama.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)

Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Poštovani zastupniče Štromar, puno sam puta rekao sada ću ponoviti dakle. Vrlo smo oprezni da samom najavom nekakve legalizacije ne otvorimo novi val bespravne gradnje. Razumijem i ja i vi razumijemo i ja mislim da ste vi u pravu, dakle nije sporno da i mi ćemo to napraviti. Dakle, ja sam najavio sam Zakon o gradnji iduće godine i mi ćemo ući u proceduru u kojom ćemo proceduri omogućiti legalizaciju odnosno ozakonjenje zgrada izgrađenih do 21. lipnja 2011. i ukoliko ispunjavaju kriterije iz zakona, dakle ne svaku bespravnu gradnju koja je građena prije 2011. godine ali želim poslati jasnu poruku niti jednu zgradu bespravnu nakon toga izgrađenu. Dakle to, evo to smo rekli da ćemo iduće godine predstavit. Dakle, omogućit ćemo legalizaciju bespravne gradnje do 2011. godine koja je već omogućena odnosno podnošenje …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… zahtjeva za one koji to nisu napravili …
…/Upadica predsjednik: Hvala./…
… ali niti jednu zgradu nakon toga izgrađenu.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Hvala ministre, molim vas držimo se reda.
Kolega Ledenko, izvolite.

Ledenko, Ivica (MOST)

Poštovani predsjedniče, ministre, dakle nakon objave nove izmjene Direktive o energetskim svojstvima zgrada mi istu implementiramo danas u naš zakon ovaj o gradnji je li, tu se na neki način energetski certifikatori još malo bolje u dvije razine zapravo slažu. Imamo energetske certifikatore svaki u svom polju i glavnog energetskog certifikatora. Obzirom na potrebu daljnje edukacije svih tih certifikatora imam osjećaj da će to i podići cijenu te usluge koju će na kraju platiti krajnji, krajnji korisnik koja će se odraziti na kraju i u cijeni kvadrata, a sve u smislu govorim ovog našeg priče priuštivog stanovanja i tako gdje pokušavamo smanjiti cijenu. Ovaj da li ćemo to na neki način moći stabilizirati intervencijama Vlade?
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)

Zahvaljujem poštovani gospodine predsjedniče.
Poštovani gospodine zastupniče, dakle ta usluga je i dosada rađena tu se, tu se bitno ne mijenja u supstantivnom smislu. Energetski certifikat će i dalje biti jednak samo što će ga, samo što je dosada on rađen od, za njega je imala ovlaštenje pravna osoba sada smo zbog naše obveze i daljnje liberalizacije tržišta to omogućili i certifikatorima kao fizičkim osobama i ja ne vidim da je tu time nastao raz… nastala potreba da se dođe do povećanja cijena usluga u energetskom certificiranju zgrada. Na kraju vam krajeva opet vam sve regulira tržište. Dakle, na tržištu će se jasno propisivati i utvrđuje, tržište donosi cijene i projekta i izvedbenog projekta dakle glavnog projekta pa onda jasno i energetskog certifikata. Dakle, tu ne bi trebala ova izmjena …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… dovesti do povećanja cijena usluga.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Babić, izvolite.

Babić, Ante (HDZ)

Hvala lijepa predsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani ministre nastavno na pitanje kolege Kukavice, dakle s ovim Zakonom o građevinskoj inspekciji propisana je ovlast komunalnih redara da mogu obustaviti građenje zgrada. U medijskim natpisima provlači se teza da će komunalni redari preuzeti ulogu građevinskih inspektora, a da isti nisu uopće stručno osposobljeni za takav posao da će na taj način doći do daljnjeg nereda u prostoru i nastavku nelegalne gradnje.
Možete li još jednom navesti jasnu distinkciju između uloge komunalnog redara i građevinskog inspektora?
Hvala lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)

Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Poštovani gospodine zastupniče, dakle već sam i u odgovoru kolegi Kukavici rekao da smo mi našim zakonom propisali vrlo jednostavni tehnički i upravni postupak prema kojemu će postupati komunalni redari. Njegova je obveza temeljem ovog zakona da na terenu utvrdi radi li se ili ne radi o bespravnoj gradnji. To nije kompliciran postupak. Mi ćemo njih educirati. Mi ćemo, naše ministarstvo nikad kada donosi zakone ne ostavlja osobe struku kojom namećemo određene obveze da njih ne educiramo bilo kom, pa ćemo tako i sada napraviti, ali ono što komunalni redar kada utvrdi da se radi o bespravnoj gradnji i o tome informira komunal… građevinskog inspektora i daljnje postupanje jest građevinih inspektora u upravnom smislu, ali to ne priječi komunalnog redara da ponovo tamo dolazi ukoliko je takva gradnja nastavila se da on i dalje provodi kaznene mjere kojima jasno naplaćuje i sankcionira takvog bespravnog graditelja.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Hvala vam ministre.

Kolegice Puljak, izvolite.

Puljak, Marijana (Centar)

Zahvaljujem.
Evo ja ću na ovom tragu ponovo reći da zapravo pozdravljamo decentralizaciju, ali na ovaj način ta decentralizacija zapravo nije izvedena u punom smislu. Dakle, je li ova Vlada spremna, dakle rekli ste ovdje jednostavan je zadatak komunalnim redarima, ali oni stvarno su, dosad već imaju puno jednostavnih zadataka po nekoliko drugih zakona i zaista su opterećeni, male su plaće, jedinice lokalne samouprave nemaju alata za nagraditi najbolje, za popraviti te plaće itd., ali jeste li spremni posao Državnog inspektorata decentralizirati na pravi način. Dakle, građevinsku inspekciju već je to neko spomenuo ovdje nekoliko puta i u prošloj raspravi kod prvog čitanja je to traženo, dakle onu punu decentralizaciju napraviti da posao Državnog inspektorata se decentralizira.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)

Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Poštovana zastupnice Puljak, u dijelu koji se odnosi na graditeljstvo u Hrvatskoj i prostorno uređenje ja mislim da je napravljena možda i najveća decentralizacija. Propisali smo građevine koje, za koje se građevinske dozvole izdaju na razini velikog grada, na razini županije, a čak su i određene jedinice lokalne samouprave koje nisu niti veliki grad niti županija odnosno županije nije jedinica lokalne već područne (regionalne) samouprave izdaju akte za građenje. Dakle, time smo uz njihovu slobodu i njihovo pravo da uređuju pros… da prostorno uređuju svoju jedinicu lokalne samouprave proslijedili i mogućnost da po njoj postupaju izdaju građevinske dozvole.
Prema tome tu je napravljena velika decentralizacija. Sada smo još i komunalne redare omogućili da nadziru to što su, što se na njihovom području događa i mislim da smo sa mjerama i kaznama koje smo propisali …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… omogućili da lokalna samouprava ima značajna sredstva …
…/Upadica predsjednik: Hvala./…
… za educiranje i zapošljavanje novih komunalnih redara.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Ministre molim vas držimo se vremena kao i svi drugi.
Kolegice Tramišak.

Tramišak, Nataša (HDZ)

Hvala vam poštovani predsjedniče.
Poštovani potpredsjedniče Vlade i ministre, dakle svim investitorima bez obzira javnim ili privatnim naravno da je uvijek cilj što brže dobiti potrebne i građevinske dozvole i uporabne dozvole i ja bi ovdje svakako podržala između ostalog i ove izmjene koje su vezane na jačanje procesa digitalizacije i korištenje svih ovih digitalnih alata, evo to dosad u raspravi nismo spominjali. Sigurno da i to korištenje i digitalnih alata, imamo i e-dozvole i e-građevinski dnevnik omogućava i transparentnije postupanje svih sudionika u gradnji i praćenje tijeka postupka izgradnje. A kada govorimo naravno i o bespravnoj gradnji onda i ovi alati mogu spriječiti nastanak upravo bespravne gradnje u budućnosti i to je ono upravo što radite sada. Ovdje govorimo o svemu što je bilo u prošlosti dosada i svim ovim negativnim pojavama u bespravnoj gradnji, međutim na ovaj način i ovo što sada radite jačanjem ovih digitalnih alata sigurno se može spriječiti i ubuduće bespravna gradnja, evo hvala vam.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)

Zahvaljujem poštovani g. predsjedniče.
Poštovana zastupnice Tramišak, kako ne bi ostalo da ćemo osim građevinskih inspektora i komunalnih redara zaključiti naše postupanje u smislu zaustavljanja bespravne gradnje, formiramo u našem ISPU, dakle Informacijskom sustavu prostornog uređenja posebnu platformu koja će platforma se redoviti ažurirati i snimati Hrvatsku, snimati ćemo …/Govornik se ne razumije./…Hrvatsku i u realnom vremenu ćemo imati podatke o gradnji na području Hrvatske kako onoj zakonitoj tako i eventualno nezakonitoj jer za svaku od tih zakonitih gradnja imat ćemo u tom našem digitaliziranom sustavu potvrdu da je izdana građevinska dozvola, da se radi o bespravnoj gradnji iako ne znači da je zakonita gradnja i onda kada je izgrađena građevinska dozvola ako investitor ne postupa po toj ishođenoj građevinskoj dozvoli, ali će ta platforma omogućiti laku i komunalnim redarima i građevinskim inspektorima da, da putem te platforme utvrđuju bespravnu gradnju.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolegice Auguštan-Pentek izvolite.

Auguštan-Pentek, Jasenka (SDP)

Hvala poštovani ministre sa suradnicima, evo ja se ne bi složila da se prebacuju poslovi i to sam govorila na komunalne redare bez obzira na broj koji vi spominjete, njih je definitivno premalo u JLS, a 65 JLS niti nema komunalne redare. Vi ste posao građevinske inspekcije budući da ih je malo, a niko se ne javlja na natječaje za građevinske inspektore, to prebacili na JLS kao što inače činite. Međutim, Zakonom o gradnji ste propisali visoku stručnu spremu za službenike u uredima za graditeljstvo i postrožili kriterije. Zar stvarno mislite da će se u urede za graditeljstvo ako ne može se u Državni inspektorat zaposliti visoka stručna sprema, doći inženjeri tehničke struke koji će uz stručni ispit obavljati te poslove koji su slabo plaćeni?

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)

Zahvaljujem g. predsjedniče.
Poštovana zastupnice Auguštan-Pentek, ja ne znam je li vi želite ili ne želite decentralizaciju? Kad je neki bilo kakav zakon koji, koji promišlja nekakve poslove na razini države odma je primjedba nema decentralizacije. E sada kada ide decentralizacija sad smo opet nezadovoljni jer se sada previše ovlasti spušta na JLS za što ona nema sredstava ili nema dovoljno znanja. To je jedna, jedan…/Govornik se ne razumije./…. A što se tiče ovog drugog dijela, možda je i činjenica da se događa bespravna gradnja svakako je ne samo na investitoru, vlasniku, nego jednim dijelom i odgovornost države zato što promptno ne reagira, možda izdajemo, možda je procedura ishođenja građevinskih dozvola spora, pa neki ne žele čekati, pa što ih apsolutno ne opravdava, ali je važno da te poslove izdavanja građevinskih dozvola, uporabnih dozvola rade stručni ljudi, a svjedoci smo da često puta rušimo građevinske dozvole zbog nestručnosti provođenja postupaka, čak…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
…možda ću kasnije nastaviti s tim.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Deur, izvolite.

Deur, Ante (HDZ)

Hvala poštovani predsjedniče.
Poštovani potpredsjedniče, evo ja dolazim iz Sesveta di je velika, u zadnjih 20-tak godina su stvarno ogromna naselja i danas ljudi i građevina je postala bitni životni funkcija ovaj u cijeloj državi, a ne samo u Sesvetama i sigurno ovo što ste rekli za izdavanje građevinskih dozvola u cijelom tom spektru da je to jedna od najbitni…neću reć da je najbitnija jel, a sigurno najbitnija stvar i u zakonu da bi se zakon poštivao, al da bi svi bili zadovoljni u cijelom tom spektru i građevinara, poduzetnika, da bi svi imali jednu kvalitetniju, bolju, bržu i da bi na kraju bio onaj krajnji kupac bio jako zadovoljan i u samoj cijeni u životu je ovo najbitnija funkcija, pa evo želim da još jednom evo malo ako možete nam to…/Govornik se ne razumije./….

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)

Zahvaljujem g. predsjedniče.
Poštovani kolega Deur, ja bi se s vama dakle složio, brzina ishođenja građevinske dozvole i kvaliteta građevinske dozvole u velikom dijelu ovisi o voditelju tog postupka. Ako taj koji taj postupak vodi nije stručno educiran ne može brzo reagirati, ne donosi brza rješenja u postupku ishođenja građevinske dozvole to za sobom povlači da se postupak ishođenja građevinske dozvole iako smo pojednostavili kroz konferencije, kroz sve moguće načine, tu proceduru uvijek, onda kasni i često puta ne dono…i ne, ne donosi kvalitetna rješenja i tu, želimo tome stati na kraj na način da propisujemo tko može u Hrvatskoj donositi rješenja, potpisivati rješenja o ishođenju građevinske dozvole. To su inženjeri građevine, arhitekti, inženjeri eto tehnike, strojarstva i geodezije i još smo im dodali dakle pravnu struku pravni fakultet ukoliko jasno ima određeni broj godina radnog staža, propisali smo da su to struke koje mogu potpisivati ishođenje i izdavanje građevinskih dozvola.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Hvala vam.
Kolega Paus.

Paus, Dalibor (IDS)

Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče.
Dakle kao što je već više puta rečeno vrlo je važna hitna intervencija i sigurno će u tom kontekstu ove zakonske izmjene pomoći, ali jednako tako važna je i poruka koju mi šaljemo, a u tom kontekstu slanja poruke bespravnim graditeljima, ali i građanima koji nisu bespravni graditelji, uklanjanje postojeće bespravne gradnje jako je važno, dakle mi moramo poslat poruku da se bespravna gradnja ne isplati, moramo poslat poruku građanima da je naš sustav pravedan u tom kontekstu. U tom kontekstu dalje treba reći da inspektorat ne smije zaspati, dakle to je naša, često mi donesemo propis i onda, i onda se, onda se taj propis ne provodi onom dinamikom i u onoj mjeri u kojoj bi trebalo nego dapače treba, treba napraviti jedan jasnu dinamiku, jedan jasan plan na koji, po kojem će se uklanjati postojeći, postojeći objekti. Bageri moraju bit stalno prisutni na terenu upravo i zbog ove poruke koju sam malopri… o kojoj sam maloprije govorio kako bi svima bilo jasno da se bespravna gradnja u RH više neće tolerirati a država u tome ima ključnu, ključnu

Jandroković, Gordan (HDZ)

…/Upadica predsjednik: Hvala vam kolega Paus, isteklo je jako vrijeme već sada./…

Paus, Dalibor (IDS)

ulogu. Evo, hvala lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)

Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Poštovani zastupniče Paus, ja mislim da mi ovim zakonom osim što decentraliziramo i spuštamo i ovu ovlast na jedinicu lokalne samouprave, značajno zapošljavamo građevinsku inspekciju i jer sada će nakon što 882 komunalna redara diljem Hrvatske budu nadzirali bespravnu gradnju, svaki ti nadzor rezultira rješenjem upućenom građevinskom inspektoru. Prema tome više neće biti opravdanja iako tog opravdanja nije ni do sada bilo ali do sada ćemo mi znati da je svaka bespravna gradnja signalizirana građevinskoj inspekciji. Prema tome sad, sad ćemo na ovaj način dodatno zaposliti i još više dati posla građevinskoj inspekciji u dijelu koji se odnosi na zaustavljanje i rušenje. Dakle to, mislim da taj, na ovaj način smo veliki dio komunalnih redara zaposlili ali smo time i dali nove poslove i još više posla građevinskoj inspekciji.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Bugarin izvolite.
Kolega Paus molim vas isključite se.

Bugarin, Ivan (HDZ)

Evo, zahvaljujem poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora. Poštovani potpredsjedniče Vlade svakako podržavam donošenje ovih zakona koji su danas na dnevnom redu jer oni će svakako doprinijeti uvođenju reda posebno za jedinice lokalne samouprave, ubrzavanje procesa i postupaka gradnje. Činjenica je Državni inspektorat nema kapacitet u kadrovskom smislu da brzo reagira na terenu i zaustavi bespravnu gradnju i tu će svakako komunalni redari odraditi posao na terenu. Možda bi bilo dobro naglasiti da komunalni redari će tek nakon usvajanja i donošenja ovog zakona djelovati, znači neće retroaktivno na bespravnu gradnju ovaj primjenjivati tj. morati odrađivati posao i želim još jednu stvar kazati. Velik će prihod bit jedinica lokalnih samouprava ako komunalne službe grada odrade svoj posao i kroz to možemo sigurno platiti i nove komunalne redare. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Hvala vam.
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)

Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Poštovani kolega Bugarin komunalni redari će imaju temeljem ovog zakona ovlast reagirati na sve građevine koje nisu završene. Dakle sve što se događa na jednoj građevini oni mogu doći i intervenirati. Za zgrade koje, građevine koje su, prije svega zgrade koje su izgrađene bespravno završene i useljene, na njih će, njihov će status definirati građevinski inspektori. Dakle tu je razlika između onoga što će komunalni redar, jedna od razlika što će raditi komunalni redar, a što radi građevinski inspektor. Prema tome, dok god traje gradnja komunalni redar može doć i vrlo jednostavno definirat, utvrditi radi li se o bespravnoj ili legalnoj gradnji.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Idemo dalje, kolega Borić izvolite.

Borić, Josip (HDZ)

Hvala lijepo predsjedniče.
Potpredsjedniče hrvatske Vlade, evo mene interesira dio koji govori, kad govorimo o Zakonu o komunalnom gospodarstvu, utvrđivanje cijene tj. komunalne naknade za turistička naselja, hotele i kampove i golf terene kako vidim. Znači dolazim s otoka Raba, turističkog otoka iz općine Lopar, imamo sve to osim golf terena i do sada je to funkcioniralo. Što je ministarstvo primijetilo odnosno što su možda te kuće turističke primijetile da nije pravedno prema njima, volio bi da to razjasnimo, da je svakom načelniku, gradonačelniku na obali ili bilo kojem drugom prostoru RH jasno što im je činiti po ovim izmjenama Zakona o komunalnom gospodarstvu, što smo to kažem primijetili i zašto mislimo da je maksimalno 1,5% na nekakav najbolji moment kojeg smo odredili.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)

Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Poštovani kolega Borić, što se događa na terenu. Kod nekih jedinica lokalne samouprave primjerice da jedna tvrtka ima na području grada Raba tri objekta turistička. I smisao zakona je da svaki hotel od ta tri plaća do maksimalno 1,5% svojih prihoda koji ostvari na tom prostoru za koji mu se obračunava komunalna naknada, a događa se da pojedina jedinica lokalne samouprave tom hotelu obračunava ukupne prihode sve tri objekta koji su na tom, na tom, u toj jedinici lokalne samouprave pa svaki od njih plaća 1,5% od i svog prihoda i onog susjednog i onog trećeg. Što nije pravično dakle svaki hotel mora platiti do maksimalno 1,5% svog ukupnog prihoda, a ne do 4,5% prihoda koji ta turistička firma, tvrtka ostvaruje na području jedinice lokalne samouprave. …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… I to nije bilo pravično po nama i zbog toga smo ovako reagirali.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Hvala. Kolega Kliman izvolite.

Kliman, Anton (HDZ)

Hvala lijepo gospodine predsjedniče.
Gospodine ministre evo pohvale za prijedlog ovog, ovih zakona i u prvom redu pohvala na ovom, na ovoj zakonskom rješenju za ustupanju dijela postupka odnosno inicijalnog dijela postupka komunalnim redarima. Ja bih samo još htio reći da možda bi se trebalo razmišljati i o drugim zakonskim rješenjima kroz druga ministarstva tipa ovoga turističkih inspektora na sličan način jer to su ljudi koji najbolje poznaju svoj teren i, i brza reakcija je tu najbitnija. Ja bi se htio samo osvrnuti na onaj dio zakona koji propisuje legalizaciju koja nije do sada legalizirana, koja je mogućnost dakle do 2011. godine jer uvijek na terenu vam građevinski sektor počne pričati, bit će još jedan val ovaj, legalizacije pa onda krenu gradnje nelegalne na terenu i mislim da tu treba decidirano i jasno reći što će se događati. Hvala vam lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Hvala vam. Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)

Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Poštovani gospodine Kliman, vi ste praktično rekli ono što i ja govorim i u, apsolutno ste u pravu. Sama najava da će se nešto legalizirati stvara se dojam na terenu, možemo ponovno graditi, ponovno će država legalizirati. Zato smo tu vrlo oprezni, ja ću ovdje ponoviti dakle nema legalizacije u Hrvatskoj za niti jedan bespravni objekt građen nakon 2011. godine. No, međutim postoje objekti izgrađeni do do 21. lipnja 2011. godine čiji vlasnici ih nisu prijavili u legalizaciju, a izgrađeni su do 21. lipnja, nisu prijavili ili su zaboravili ili nisu bili tu. Ima više razloga.
E sada ukoliko dozvolimo onda ćemo dozvoliti da se mogu podnijeti zahtjevi za sve objekte koji su građeni do 2011. godine. To je nešto što već imamo iskustva u Hrvatskoj to vam je 15. veljače '68. Vi i danas možete podnijeti zahtjev za legalizaciju svog objekta koji je građen '59. godine. Tako će se isto moći podnijeti zahtjev za objekte …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… koji su građeni do 21. lipnja 2011. godine.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Hvala.
Kolegice Blažanović, izvolite.

Blažanović, Danijela (HDZ)

Zahvaljujem predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani potpredsjedniče i ministre.
Evo sigurno su vidljivi i sve te, svih izmjena sva tri zakona. Ciljevi koji se žele postići kao što je suzbijanje bespravne gradnje rekli ste i sami liberalizacija tržišta. Ponajviše pozdravljam u svemu tome i ovo olakšanje prikupljanja dokumentacije, ishođenje dozvola za građenje osobito kod obiteljskih kuća, jer se znalo desiti da su ljudi, dogoditi da su ljudi duže vrijeme ishodili papire nego što su gradili kuću. Tako svakako evo pozitivna jedna promjena.
Evo moje pitanje ide u smjeru ovog prebacivanja ovlasti sa pravnih osoba na fizičke vezano za certificiranje koji ciljevi se žele s tim postići i što je sa pravnim osobama koje do sada su imali te ovlasti?

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)

Pa želi se, dakle liberalizirati i činiti dostupnost poslova energetskog certificiranja i izjednači i omogućiti pristup fizičkim osobama. Jasno da sada ovim prijedlogom zakona pravna osoba će i dalje nastupati u tom procesu, samo sada mora fizička osoba, odnosno inženjer, stručna osoba imati ovlasti da bi onda pravna osoba mogla nastupati u pravnom prometu.
A što se tiče ovog dijela kojega ste vi spomenuli koji se odnosi na pojednostavljenje procedure to će je ne samo pojednostavniti, nego pojeftiniti izradu projekta i samu gradnju i nadzor, tako da će se ovom relativno malom izmjenom značajno smanjiti procedure i troškovi gradnje obiteljskih kuća. To nam je cilj, a u drugom, u novom zakonu ćemo to proširiti svakako i na višestambene zgrade i na sve ono što smatramo mogućnošću priuštivog stanovanja.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolegice Salopek, izvolite.

Salopek, Anđelka (HDZ)

Evo hvala lijepo poštovani predsjedniče Sabora, uvaženi ministre.
Pohvaljujem ovaj zakon jer zbog činjenice većeg broja osoba koje će imati ovlasti postupati prema nezakonitim graditeljima cijeni se da će ovaj zakon doprinijeti učinkovitijem sprječavanju bespravnog građenja. Također se uređuju i propisuju i novčane kazne za prave i fizičke osobe ako grade bez građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta za građenje, odnosno ako grade bez glavnog projekta.
Također vjerujem da će i te novčane kazne također pridonijeti redu koji se želi uvesti kod bespravne gradnje, ali evo i kao što smo čuli ubrzati izdavanje građevinskih dozvola. Sve to ministre zapravo doprinosi jednom pravednijem sustavu.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)

Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Poštovana zastupnice Salopek, značajno smo gotovo udvostručili kazne za bespravnu gradnju, ali opet vam tvrdim to ne samo da smo udvostručili kazne, propisali smo pored prekršajnog postupka i kaznene postupke, kaznene postupke kad se takva bespravna gradnja događa na kulturnim dobrima, kada se događa na, u zaštićenim dijelovima prirode i na zaštićenom obalnom području mora. Ali vjerujte mi ni to još uvijek nije dovoljno ukoliko se ne dođe na bespravno gradilište u trenutku kada se ono pokreće. To je najbolji lijek, najbolja zaštita od bespravne gradnje i zbog toga smo uključili u zaustavljanje bespravne gradnje još novih 882 komunalna redara, jer smo uvjereni da ćemo sa puno većim brojem osoba koje kontroliraju, nadziru bespravnu gradnju postići taj cilj brze intervencije i hitne reakcije na svaku bespravnu gradnju.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolegice Radojčić, izvolite.

Radojčić, Dušica (Možemo!)

Zahvaljujem.
Poštovani ministre i sami priznajete da je Državni inspektorat profesionalno i kadrovski devastiran, ali umjesto da idete na njegovo osnaživanje, vi samo svaljujete dio odgovornosti za sprječavanje divlje gradnje u začetku na komunalne redare. I sad kažem umjesto da u proračun za 2025. stavite više sredstava da biste materijalno i ljudski kapacitirali Državni inspektorat dvostruko je manje novaca u stavci Državnog inspektorata nadzor gradnje sa 4 milijuna u 2023. na 3 milijuna u 2024., na 2 milijuna eura u 2025. i u 2026. Kako to objašnjavate? U Istri imamo nitko ne zna točno oko 50 000 bespravnih objekata. Komunalni redari ih neće uklanjati. Ako nemamo građevinske inspektore i ako uklanjanje ostane na ovoj razini kao do sada predstave za javnost, dva tri objekta tu i tamo, pa ništa nismo postigli.
Razumijete da morate osnažiti Državni inspektorat, ne možete sve svaliti na komunalne redare i dati im samo dio ovlasti.
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
Jednostavno nećete postići cilj koji ste si zacrtali.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Hvala lijepa.
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)

Zahvaljujem gospodine predsjedniče, poštovana zastupnice Radojčić.
Ja sam malo prije rekao, dakle što se tiče građevinskog inspektorata, odnosno inspektorata, državnog inspektorata u dijelu koji se odnosi na građevinsku inspekciju da je potkapacitiranost. Mali je broj građevinskih inspektora tamo gdje stalno ili uporno nastoje zapošljavati nove građevinske inspektore, no to ne ide iz valjda i vama poznatih razloga ali zbog toga nećemo sada čekati dok se ne popuni građevinski, odnosno inspektorat već smo intervenirali zakonom da proširimo ovlasti i komunalnim redarima kako bi oni mogli doprinijeti suzbijanju bespravne gradnje, a tada još sam to također rekao, kada njima, kada uključivo komunalne redare onda ćemo još dodatno zaposliti građevinsku inspekciju jer ćemo im dati jasno do znanja da oni znaju i raspolažu informacijama o svakoj bespravnoj gradnji i morat će reagirati zbog toga što je ta bespravna gradnja evidentirana i mora na to reagirati.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Hvala vam.
Kolega Sanader, izvolite.

Sanader, Ante (HDZ)

Hvala predsjedniče, poštovani potpredsjedniče.
Ja mislim da bi mi trebali ići u drastično razmišljanje. Nije logično i nije normalno da mi u centru Splita imamo iste uvjete za građevinsku dozvolu kao u nekom ruralnom području najzabitijem kod mene u Lećevici. Sad u Lećevici su isti uvjeti tamo za nekog seljaka di smo sretni da može netko živit uopće tamo u nekom selu ili zaseoku tamo, da je postoji život, mi iste uvjete imamo za građevinsku dozvolu kao i ono u centru Splita, mislim da bi tu trebalo ić u drastične promjene. Zašto? Možda se ide jednostavno glavnim projektom, da je projektant odgovoran jer ja nisam primijetio da imamo rokove u kojim se mora izdat građevinska dozvola. To je jedno.
Drugo, mi moramo razmišljat o mladim ljudima, kako mladi čovjek može dobit tol'ku kuću? Kako može riješit probleme? Znači uz ovo da mu odredimo rok u kojem se mora izdat građevinska dozvola kad se izdaju svi dokumenti, a drugo je da kategorije siromašnih i mladih ljudi stavimo u posebnu kategoriju i posebno u ovim ruralnim dijelovima.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)

Zahvaljujem poštovani g. predsjedniče. Poštovani kolega Sanader. Dakle nisu isti uvjeti svugdje u Hrvatskoj, postoje i konzervatori, postoje i druga ograničenja i uvjeti priključenja su drugačiji dakle nije, nije, nije svugdje ista procedura, rekao bih su propisani, ali isto tako sam maloprije rekao, često su puta i naši upravni odjelu u županijama i u velikim gradova također, potkapacitirani, nedostaje im službenika na ishođenju građevinskih dozvola. Rekao sam da i slažem se s vama dakle potrebno je pojednostavniti ishođenje izdavanje građevinskih dozvola, prije svega za obiteljske kuće i to ćemo, već smo sada jednim dijelom pojednostavnili, a u novom zakonu kojega predlažemo ćemo dodatno još pojednostavniti procedure, a kroz naš Nacionalni plan stambene politike ćemo poticati gradnju upravo u ruralnim i prigradskim područjima kako bi omogućili mladim ljudima da tu izgrade svoje kuće i stanove.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolegice Orešković, izvolite.

Orešković, Dalija (DOSIP)

Hvala. Ministre, 882 komunalna redara će hitno i promptno zaustaviti nedopuštenu gradnju, to pozdravljamo, međutim, na tragu onoga što su vas pitali zastupnici iz Kluba Možemo! i IDS-a, tu je i moje pitanje. Čak i da vam ovaj cilj uspije, dakle neće biti novih bespravnih građevina, što je sa postojećima? Koji je njihov broj?
Zašto vas to pitam? Smatram da se ne možete opravdavati time što je građevinska inspekcija potkapacitirana, vi ste za to odgovorni, vi trebate urediti sustav, a ono što vi radite, vi zapravo kažete pa puj pik ne vrijedi jer nema tko izaći na teren, malo ih je, svega 70-ak, pitanje je imaju li vozni park s kojim uopće mogu obilaziti Hrvatsku pa od rušenja bespravnih objekata neće biti ništa. Mene zanima možete li kao ministar reći do kraja ovog saziva ili vašeg mandata koliko će bespravno sagrađenih građevina biti srušeno i kada?

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)

Zahvaljujem poštovani predsjedniče, poštovana zastupnice Orešković.
Da, uvjereni smo da ćemo kroz rad komunalnih redara brzo i odnosno brže nego što je do sada zaustaviti bespravnu gradnju jer će sada u zaustavljanje bespravne gradnje biti uključen kudikamo veći broj osoba koji taj tu proceduru provode. To je jedna stvar.
Druga stvar, mi smo već jednom definirali, to vam već u nekoliko danas rekao, da će se legalizirati samo ono što ispunjava kriterije iz zakona, ali što je sagrađeno do 21. lipnja 2011. g. Sve što je nakon toga bespravno sagrađeno, neće ići u legalizaciju, neće se .../nerazumljivo/... neće se, neće se legalizirati. Prema tome, hoće li taj objekt .../nerazumljivo/... srušen 2024., 2025., 2026., on je trajno nelegalan …
.../Upadica: Hvala vam./... i on će kad-tad biti srušen.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Kujundžić, izvolite.

Kujundžić, Ante (MOST)

Hvala predsjedavajući, poštovani ministre.
Najbolji lijek je provedba rješenja o uklanjanju ilegalnih objekata. To je najbolji lijek. Ja ću vas pitati da mi prokomentirate činjenicu o kojoj čak i Slobodna Dalmacija pisala, a riječ je o prolazu do rodne kuće Vlade Gotovca u punoj širini koja inače i spomenik kulture. Rješenje o uklanjanju ilegalnog objekta doneseno je 2008. g., da bi nakon 10 godina neprovedbe rješenja o uklanjanju isto bilo dakle povučeno i doneseno novo.
Kako komentirate tu činjenicu?

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)

Zahvaljujem g. predsjedniče.
Poštovani zastupniče Kujundžić. Ovo pitanje ćemo proslijediti Državnom inspektoratu da Državni inspektorat odnosno građevinska inspekcija u Državnom inspektoratu nam odgovori koji su to razlozi zbog čega do sada nije provedeno rješenje o uklanjanju određene građevine ili već objekta koji je na, očito na dijelu komunalne infrastrukture koja je u vlasništvu jedinice lokalne samouprave, prema tome to je pitanje za njih, ja sada vam konkretno odgovor ovdje nemam kod sebe, ali ćemo to vrlo jednostavno utvrditi i možemo vam to pismeno dostaviti, proslijediti vam odgovor Državnog inspektorata.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Povreda Poslovnika, kolega Kujundžić.

Kujundžić, Ante (MOST)

Hvala predsjedavajući, čl. 238.
Poštovani ministre, Državni inspektorat nekome treba odgovarati za ono što nije odradio, a trebao je. U tome je suština cijele ove priče jer koji autoritet Državni inspektorat ima ukoliko sa dvostrukim kriterijima pristupa hrvatskim građanima? Odgovorite mi pismeno. Hvala vam.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Ivanović, dobivate naravno opomenu jer je bila replika. Kolega Ivanović, izvolite.

Ivanović, Goran (HDZ)

Hvala lijepa poštovani predsjedniče, uvaženi ministre.
Da, česta je zamjena ovdje teza u HS-u gdje se traži decentralizacija, a onda kad država pokaže interes kroz zakonske regulativu da spušta na jedinice lokalne i regionalne samouprave onda opet to nije dovoljno dobro. No, pustimo to.
Ja smatram da je ilegalnu gradnju najbolje spriječiti u samom nastanku, nitko bolje od komunalnih redara ne može znati i vidjeti što se događa na tim mikro područjima, on neće zaustavljati ilegalnu gradnju, nego će o tome obavještavati inspekciju, što mislim da je dobro i ono što mislim da je za Slavoniju, Baranju i Srijem jako bitno ovo što ste rekli, mnogi Slavonci, Baranjci i Srijemci jednostavno nisu uzeli onaj papir za legalizaciju u onom vremenu kad se ona događala i sad su naravno te kuće koje bi se možda i prodale, neke mlađe obitelji došle u njih jednostavno nisu legalizirane i smatram da je ovo dobro do 21. lipnja 2011. što je izgrađeno da se legalizira, a sve ovo drugo se smatra …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… bespravnom gradnjom.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)

Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Poštovani zastupniče Ivanović da kao što sam rekao mi ćemo Zakonom o gradnji definirati postupanje sa nelegalno izgrađenim objektima do 2011. godine to već imamo rješenje sa 15. veljače '68. ali su jasno propisani kriteriji koja se zgrada čak i ako je izgrađena prije 21. lipnja ne može legalizirati zato što je na prostoru koji ne možemo prihvatiti kao prostor na kojemu se može nalaziti bespravni objekt i to ćemo realizirati.
Ono bi vas samo malo nadodao na vašu konstataciju, a to je da će komunalni redar zaustaviti, donijeti rješenje o zaustavljanju gradnje jer nema građevinske dozvole, odmah naložiti zaustavljanje i doći sutra i opet kazniti i doći prekosutra pa opet kazniti. Dakle, ukoliko investitor i izvođač nastave sa bespravnom gradnjom ali će istog trenutka i prije svega obavijestiti građevinskog inspektora i onda će se uključivati građevinska inspekcija sa svojim stručnim znanjima, dalje postupati, ukloniti gradilište i sve ono što već građevinski inspektori rade.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Hvala vam.
Kolega Katičić, izvolite.

Katičić, Krunoslav (HDZ)

Zahvaljujem gospodine predsjedniče sabora.
Poštovani ministre i potpredsjedniče Vlade, pa evo pažljivo sam dosta slušao i vaše obrazloženje uvodno za tri zakonska prijedloga koji su po meni vrlo komplementarni i mislim da je bitno se može nametnuti jedna riječ mada ste već to i vi spomenuli i kolege u raspravi da se radi o decentralizaciji i spuštanje ovlasti na jedinice lokalne samouprave.
Međutim, moje pitanje bi bilo malo za profuturo, za budućnost mada ste najavili da ide novi Zakon o gradnji. Kad gledate ovo je jedan paket tih nekretninskih zakona koji idu od zakupa poslovnih prostora, decentralizacije i dijeljenja imovine, preusmjeravanje na jedinice lokalne samouprave, pa što možemo u budućnosti očekivati od samog zakona i posebno na ovaj dio koji se i u ovom dijelu radi, a to je smanjivanje ovih, olakšavanje postupaka za pravni intere… utvrđivanje pravnog interesa za komunalnu infrastrukturu.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Hvala vam.
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)

Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Poštovani kolega Katičić, najavio sam tri zakona koji će ići iduću godinu. Ono što nam je cilj u prostornim planovima kroz zakon izmjene, kroz novi Zakon o prostornom uređuju formirati posebna, posebne prostore u prostornim planovima, posebna zemljišta koja će biti u funkciji našega Nacionalnog plana stambene politike odnosno priuštivog stanovanja. To će biti posebne zone koje će pojednostaviti donošenje izmjene prostornih planova i u tim ćemo zonama sa Zakonom o gradnji propisati nove odredbe kako bismo te prostore, a na tragu onoga što je govorio i kolega Sanader gdje bismo na tim prostorima omogućili jednostavniju gradnju, bržu gradnju kako bismo to priuštivo stanovanje doista i omogućili.
A što se tiče ostalog dijela, kao što ste vidjeli mi nastavljamo sa decentralizacijom u upravljanju državnom imovinom o čemu se već ovaj zakon prošle god… ovaj sabor prošle godine očitovao.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Hvala.
I zadnja replika kolega Šimić, izvolite.

Šimić, Petar (HDZ)

Hvala predsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani ministre i potpredsjedniče Vlade gospodine Bačić želim prije svega čestitati vama i vašem timu na preventivi sprječavanja bespravne gradnje i stojim isto iza toga da je najvažnije upravo ovaj dio decentralizacije kad je u pitanju bespravna gradnja odnosno decentralizacije na način da se zaposle komunalni redari iz mjesta u kojima se živi jer oni svakako dobro poznaju svoj kraj i u svakom trenutku imaju informaciju ako je negdje krenila bespravna gradnja, a i sama visina kazni koja je propisana odnosno povećana siguran sam da će uveliko spriječiti nastavak bespravne gradnje. 882 redara. Zanima me samo da li je određeno po broju stanovnika mjesta ili grada koliko komunalnih redara …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… ili to rješava jedinica lokalne samouprave.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Hvala vam.
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)

Zahvaljujem poštovani gospodine predsjedniče.
Poštovani kolega Šimić, dakle ovlasti su jedinice lokalne samouprave propisivati odluke o komunalnom redu. Temeljem odluka o komunalnom redu zapošljava određeni broj komunalnih redara. Negdje se smatra da je na 10 tisuća stanovnika otprilike 2 komunalna redara bi bili ovaj prikladni, ali to je sad sve stvar jedinice lokalne samouprave.
Ja se slažem s vama da ćemo, da je ovo decentralizacija koja će omogućiti brže zaustavljanje bespravne gradnje. Evo ja bi samo se ispričao, sada mi uskoro počinje sjednica Vlade pa će u nastavku ove rasprave biti će to vrijeme državna tajnica Magaš, ako budem mogao do kraja se vratiti na samu raspravu.
Unaprijed se ispričavam i hvala lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Hvala potpredsjedniku Vlade i ministru prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branku Bačiću.
Mi ćemo sada nastaviti dalje. Žele li izvjestitelji odbora uzeti riječ? Ne, onda otvaram raspravu.
Prva na redu je poštovana kolegica Glasovac u ime Kluba zastupnika SDP-a.
Izvolite.

Glasovac, Sabina (SDP)

Hvala gospodine potpredsjedniče.
Poštovane kolegice i kolege, poštovani predstavnici ministarstva, danas raspravljamo o prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o gradnji koji donosi određene promjene no one su nažalost parcijalne i propuštamo ponovno priliku za sveobuhvatnu reformu.
Ministar Bačić je najavljivao opsežnu izmjenu zakonodavnog okvira koja bi riješila niz problema poput ujednačene prakse u izdavanju građevinskih dozvola, učinkovitijeg suzbijanja bespravne gradnje i olakšanje postupaka za sve sudionike, međutim ovim prijedlogom se to neće postići.
Prvo, ovim prijedlogom zakona ukida se ovlaštenje pravnim osobama za energetsko certificiranje i ta ovlast se prebacuje isključivo na fizičke obvez… fizičke osobe uz obvezu stručnog usavršavanja. Ovo može na prvi pogled izgledati kao pojednostavljenje, ali zapravo može stvoriti s druge strane i puno složeniji sustav posebno ako govorimo o zgradama sa složenim tehničkim sustavima. Ako nismo u zakonu jasno definirali pravila imenovanja glavnog certifikatora onda ne možemo niti očekivati da će cijeli sustav i procedura biti funkcionalna i pouzdana.
Ovim prijedlogom zakona uvodi se pozicija glavnog energetskog certifikatora koji objedinjuje rad ostalih certifikatora na složenim projektima. Međutim procedura imenovanja glavnog certifikatora nije jasno definirana, je li investitor taj koji s njim sklapa ugovor ili će se to rješavati na neki drugi odgovarajući način, citiram iz zakona, na neki drugi odgovarajući način nije jasno, kao što nije jasno ni koji bi to bio neki drugi odgovarajući način. Moram priznati da ovako nedefinirane pojmove u zakonima rijetko viđamo.
Drugo, ovaj zakon predviđa obvezu visoke stručne spreme tehničke struke za službenike koji izdaju građevinske dozvole i vode tehničke preglede uz najmanje pet godina radnog iskustva. Iako naravno podržavamo potrebu za stručnim kadrom, smatramo da je prijelazni rok od dvije godine za postojeće službenike koji rade na ovim poslovima poprilično nerealan. Većina tih službenika ima VSS i položen državni ispit, ali nemaju ispit potreban za obavljanje poslova graditeljstva što je sada dodatni zahtjev. I pitanje koje se nameće je, što će se dogoditi s onima koji ne uspiju položiti ispit, a primjerice su pred mirovinom?
Kako će jedinice lokalne samouprave zaposliti visokoobrazovane stručnjake s potrebnom stručnom spremom kada znamo da je građevinski sektor već sada u deficitu kadrova, a da plaće u javnom sektoru ne mogu konkurirati privatnom. Stoga se bojimo da ovom izmjenom nećemo doći do povećanja učinkovitosti, naprotiv da ćemo povećati rizik od toga da usporimo upravne odnosno da dovedemo do usporavanja upravnih postupaka i produženja rokova za izdavanje dozvola što će dodatno opteretiti građane i investitore.
Treće, predloženim izmjenama naglašavamo digitalizaciju postupaka, uključujući i uvođenje eGrađevinskog dnevnika, elektroničko dostavljanje građevinskih dozvola i pozive strankama putem državne informacijske infrastrukture. Ovo je hvalevrijedan korak, mi podržavamo digitalizaciju u državnoj i u javnoj upravi, međutim ono što uvijek moramo imati na umu to je pitanje dostupnosti tih sustava u ruralnim sredinama gdje su Internet i tehnička oprema ograničeni. A ako je digitalizacija u ovom trenutku kao što zakon predviđa postane jedini način komunikacije riskiramo isključivanje dijela građana i institucija iz konzumiranja odnosno iz informiranja koje ovaj zakon predviđa. Ono što smatramo je da država mora osigurati edukaciju i tehničku podršku za lokalne samouprave i građane kako bi digitalni alati bili dostupni svima.
Četvrto, ovaj prijedlog omogućuje građenje bez dozvole za hitne intervencije i tijekom prirodnih nepogoda, rata ili drugih kriznih situacija uz obvezu da takve građevine budu uklonjene ili legalizirane u roku od dvije godine. Ova izmjena je potrebna, ona je korisna no bitno je osigurati i mehanizme kontrole kako se ne bi dogodilo da privremene građevine ostanu trajne zbog neučinkovitosti sustava legalizacije.
Ovim prijedlogom zakona predviđa se i povećanje kazni za prekršaje za 50% i njihovo izražavanje u eurima. Ovo može djelovati povećanje kazni kao odvraćajući faktor, no bez učinkovitog nadzora i naplate kazne same po sebi neće riješiti problem. ono što moramo učiniti i što ne smijemo više izbjegavati je jačati inspekcijske kapacitete i osigurati njihovu punu koordinaciju s lokalnim vlastima.
Zaključno, vezano uz Zakon o gradnji predložene izmjene donose određene pomake, ali propuštaju ponovno adresirati ključne probleme. Umjesto usporavanja postupaka i stvaranja dodatnih administrativnih prepreka zakon mora biti alat koji pojednostavljuje i ubrzava procese te osigurava pravnu sigurnost za sve sudionike.
Stoga pozivamo ministarstvo da u suradnji sa stručnjacima i dionicima uključi dodatne korekcije koje će ove izmjene učiniti učinkovitima i održivima.
Kada govorimo o Zakonu o komunalnom redarstvu i Zakonu o građevinskoj inspekciji ono što se može iščitati kao light motiv i kao ključna poruka ovoga zakona, a to je ujedno i najproblematičniji dio je još jedno prebacivanje odgovornosti države na jedinice lokalne samouprave. Prebacivanje ovlasti građevinske inspekcije na komunalne redare nije sustavno rješenje jer komunalni redari kojih trenutno ima svega 882 u cijeloj Hrvatskoj, već sada obavljaju širok spektar poslova, pa ću ja ponoviti koji su to poslovi. Prethodnih dvije ili tri godine smo im dodali dosta ovih novih ovlasti, znači njihovi poslovi su od nadzor na komunalnog reda, održavanje javnih površina, upravljanje deponijima, dječjim igralištima, grobljima do pomorskog reda u nekim dijelovima i dodavanjem novih obveza ovim zakonom samo će se dodatno opteretiti već ove već nedostatne kadrovske resurse. Pri tom treba istaknuti da komunalni redari u velikoj većini nemaju tehničke kvalifikacije potrebe za složene građevinske … zadatke koje im se ovim zakonom namjerava dati, većina ih ima srednju stručnu spremu dok su građevinski inspektori visoko obrazovani stručnjaci iz građevinskog i arhitektonskog područja. Ova neusklađenost u kvalifikacijama može dovesti do pravne nesigurnosti i potencijalnih grešaka u donošenju odluka, a posljedice bi naravno opet snosile jedinice lokalne samouprave.
Povećanjem ovlasti komunalnih redara nije praćeno konkretnim mjerama za jačanje financijskih i kadrovskih kapaciteta jedinica lokalne samouprave. I ponovno ćemo podsjetiti, iako je kolegica Auguštan Pentek to već i spomenula u replici, vi jako dobro znate da 65 jedinica lokalne samouprave uopće nema komunalne redare, pa se postavlja pitanje kako ćete provoditi zakon odnosno ovlasti koje ste, tko će provoditi ovaj zakon i kome ćete preusmjeriti ovlasti u onih 65 jedinica lokalne samouprave koji nemaju uopće komunalne redare? Znači mi donosimo zakon koji će u 65 jedinica lokalne samouprave biti neprovediv, nemoguće provesti. Ne vidim smisao u tome. Uz to financijski kapaciteti lokalnih vlasti već su značajno opterećeni povećanjem plaća u dječjim vrtićima, vatrogastvu i drugim sektorima koje su potrebne i opravdane, ali su naravno također teret financiranja svega toga je prepušteno jedinice lokalne samouprave, a bez pojačavanja fiskalnih kapaciteta i bez značajne pomoći države, značajne naglašavam, odgovarajuće. Kako očekivati da lokalne vlasti sada zapošljavaju nove komunalne redare ili educiraju postojeće ako se ne osiguravaju dodatni resursi iz državnog proračuna? Znači glazba naša, vaša, a obveze i one tko to treba platiti tu glazbu ponovno je na JLS.
Izmjenama Zakona o komunalnom gospodarstvu predlaže se također ograničenje komunalne naknade za hotele, turistička naselja i kampove na 1,5% prihoda ostvarenog u pojedinom objektu. Iako je namjera ovog prijedloga potpuno jasna njegova provedba može donijeti ozbiljne izazove. Ako subjekti nisu obvezni iskazivati prihode po pojedinom objektu to znači da će JLS imati problema s dokazivanjem točnosti tih podataka, a ovime se otvara prostor za dugotrajne upravne sporove i potencijalno smanjuje smanjenje prihoda lokalnih, JLS.
Također uvođenje obveze dostavljanja statističkih izvješća o komunalnoj naknadi Ministarstvu financija dodatno administrativno opterećuje JLS, osobito one koje nemaju dovoljno zaposlenika za takve zadatke. Poseban problem odnosi se na postupke proglašavanja komunalne infrastrukture javnim dobrom. Iako su izmjene donekle precizirale ovaj proces imovinskopravni problemi ostaju ključna prepreka, mnoge JLS još godinama pokušavaju riješiti status infrastrukture na svojim područjima i bez sustavnog ubrzavanja rješavanja imovinskopravnih sporova predložene izmjene neće donijeti željene rezultate već će dodatno usporiti provedbu infrastrukturnih projekata.
Stoga zaključno predlažemo kao Klub zastupnika SDP-a nekoliko potencijalnih rješenja. Prvo, jačanje kapaciteta građevinske inspekcije, umjesto prebacivanja posla na komunalne redare potrebno je povećavati broj građevinskih inspektora i osigurati adekvatne materijalne uvjete koji će privući građevinske inspektore u taj, u taj sektor da dođu raditi za državu. Drugo, osiguravanje dodatnih sredstava za JLS, država mora financijski poduprijeti JLS kako bi mogle zaposliti nove komunalne redare, organizirati edukacije i nabaviti potrebnu opremu. Treće, preciziranje komunalne naknade, potrebno je jasno definirati metodologiju izračuna prihoda od, za turističke objekte kako bi se izbjegli sporovi i osigurala transparentnost u cijelom postupku. Četvrto, ubrzanje imovinskopravnih postupaka, što znači da bi bilo nužno pokrenuti reformu pravnog sustava koja će omogućiti brže rješavanje sporova i jednostavniju evidenciju javnog dobra. I posljednje, bolja koordinacija između svih razina vlasti i jasno definirati uloge i nadležnosti građevinskih inspektora i komunalnih redara kako bi se izbjegla preklapanja i nejasnoće u provedbi zakona.
I u ime Kluba SDP-a želim na samom kraju još reći da predložene izmjene možda odnosno vjerojatno imaju dobru namjeru, ali njihov sadržaj neće ponuditi sustavno rješenje problema bez dodatnih ulaganja u kapacitete JLS i jasnijeg zakonodavnog okvira riskiramo produbljivanje postojećih problema. Stoga apeliram i na samo ministarstvo da prilikom intervencije u ovakve zakone čuju što im imaju reći i oni koji bi te zakone trebali provoditi i da prvo dobiju odgovore na pitanje od njih jesu li to u stanju provesti jer ako mi donosimo danas neki zakon gdje već u startu znamo da 65 JLS taj zakon moći provoditi neće onda se zaista postavlja pitanje ozbiljnosti i ovog zakonodavnog tijela koje izglasava i donosi takve zakone, hvala lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Idemo na 2. raspravu, Klub zastupnika Mosta, govorit će dvojica kolega, kolega Kujundžić i kolega Miletić, prvi je na redu kolega Kujundžić, izvolite.

Kujundžić, Ante (MOST)

Hvala predsjedavajući.
Poštovane predstavnice ministarstva, poštovane kolege i kolegice.
Prije bilo kakvog govora o Zakonu o gradnji, građevinskoj inspekciji il komunalnom gospodarstvu, ono što je jako važno na početku jest spomenuti da Državni inspektorat, a onda samim time i ministarstvo je izgubilo bilo kakav oblik autoriteta i autentičnosti. Zašto? Zato što imamo dvostrukost kriterija u pristupu Državnoga inspektorata u kontekstu provedbe rješenja o uklanjanju određenih ilegalnih objekata i mene osobno ne zadovoljava odgovor niti pisani kojega sam nedavno dobio od resornoga ministra da eto to nije u njihovoj nadležnosti nego da je to u nadležnosti Državnoga inspektorata. Ma vidi molim te, ma vidi molim te. Je li može očitije pranje ruku od ovoga? Ja mislim da ne može. Državni inspektorat u nečijoj nadležnosti treba bit i treba postajati instanca kojoj Državni inspektorat odgovara za nečinjenje.
U svojoj replici sam spomenuo slučaj koliko je tragično da 2008.g. ljudi moji dobijete rješenje o uklanjanju ilegalnog objekta, da on danas 2024. nije uklonjen i da sve to stane u odgovor ministra eto oni nisu nadležni, a tko je nadležan? Državni inspektorat koji očito ne provodi rješenja koja je sam donio i onda se čudimo kako hrvatski građani nemaju povjerenje u sustav. Pa normalno da ga nemaju, pa ja sam siguran da ga nemate ni vi kad znate za sve ove stvari koje na terenu imamo i to je ključ. Kakav god mi zakon donijeli, koji je možda, ovaj je možda u svojoj samoj suštini stvarno dobar, no ono što nas u Hrvatskoj općenito već smara i umara jest ne zakonski propisi koji su doneseni nego provedba s jedne strane spomenutih zakonskih propisa, a onda s druge strane i dvostrukost u pristupu. Pa što bi se dogodilo konkretno, pa ću onda se vratit na sami meritum zakona, što bi se dogodilo sa vilom Frane Barbarića da nije se izvršio medijski pritisak? Kako je moguće da je ona došla u onu fazu u koju je došla na pašnjaku ili na čemu god, a da nitko za to znao u ovoj državi nije? To su primjeri dragi ljudi koji vjerojatno niste odgovorni za sve ovo pojedinačno, su oni koji bacaju mrlju na sustav, sustav u kojem ima veliki broj slažem se ljudi koji čestito i pošteno zarađuju svoj kruh, ali nemojmo zaboraviti da postoje i kokošari koji pristupaju drugačije. Moram iskoristiti tu riječ. I valjda je naš cilj eliminirati takve. A što se tiče samog dakle Zakona o građenju i građevinskoj inspekciji, ne preostaje mi ništa drugo nego koristiti dozu cinizma, imajući u vidu sve ovo ranije rečeno. Jer, u svijetu gdje digitalno postaje sinonim za napredak, Vlada RH odlučila je poći korak dalje i riješiti zapravo sve naše građevinske dileme novim Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji. I na takav način je Hrvatska konačno stigla, konačno sa 24 godina zakašnjenja je stigla u 21. st. jer predložene izmjene donose nekakvu sveobuhvatnu digitalizaciju, ukidanje nepotrebnih ovlaštenja pravnim osobama i osnaživanje, kako kažete stručnih pojedinaca jer zašto bi timovi stručnjaka imali monopol nad energetskim certificiranjem i projektima kad jedan pojedinac može biti glavni energetski certifikator.
Naravno, sve to dolazi s uvjetom stručnog usavršavanja što je naš poznati u Hrvatskoj eufemizam za upisivanje seminara na kojima će netko nešto, eto, naučit. Nakon toga popiti kavu i onda se vratiti tamo odakle je došao. S druge strane, da se ne bi netko osjećao zanemareno, ukidaju se fizički ispisi projektne dokumentacije jer tko to još danas koristi papir u eri gdje elektronički sustavi padaju na prvi znak oluje.
Malo veće grmljavinsko nevrijeme, poglavito dole u Dalmaciji, cijeli gradovi, cijela određena područja ostaju em bez struje, em bez interneta, em bez ovoga, em bez onoga.
Najinovativniji dio svakako jest digitalizacija proces putem e-građanskog dnevnika i sad mi pokušajmo zamisliti jednu scenu. Gradilište je zatrpano blatom, signal u određenom području uopće ne postoji. Ali nema problema jer mi ćemo sve vodit digitalno i na prvi pogled, kao da se radi o implantaciji koja će ubrzati radove, a na drugi pogled, potencijal za kolaps je neizmjeran jer, što ako sustav ne radi? Kome će se pojedinac moći žaliti?
Pitanje odgovornosti također, je jasno riješeno. Sad će glavni projektant izmjena glavnog projekta sada je odgovaran za usklađenost cjelokupnog projekta, drugim riječima, ako se slučajno nešto uruši, znamo tko će bit kriv. Onaj tko je imao najmanji tim ljudi. Je li to pošteno? Je li to normalno?
Mi ono što smo izbjegli je jedan oblik kolektivne odgovornosti jer vidimo i temeljem prošlotjedne afere da je nekako u hrvatskoj državi individualizam u modi. Promjene donose jasno definirane kazne, dok su novčani iznosi nekad bili u kunama, mi ćemo ih sada brojati u eurima s urednim povećanjem od 50% i na koncu nije problem niti visine kazni koliko je problem već onoga s čime sam započeo, provedbe određenog rješenja.
No, također, predviđate i redefiniranje odnosa među sudionicima u gradnji, investitori primjerice, više neće morati dokazivati pravni interes za linijsku infrastrukturu na državnome zemljištu. Ako RH kaže da je nešto u njenom interesu, to znači da nikakve dodatne procedure više neće biti potrebne. Sve to s ciljem, kako kažete, smanjenja administrativnog opterećenja, ali tko na koncu će biti onaj tko će brinuti o potencijalnim pravnim zavrzlamama koje se mogu i do kojih može doći kasnije.
Ironija u životu najčešće leži u nekakvim detaljima, pa tako i ovdje dok se više-manje sve digitalizira, elektroničke komunikacije računaju se izvršenima tek 8. dana, dakle digitalno s jedne strane, ali smo ostavili onaj ukus tradicionalnog hrvatskog pravosuđa i prije nego što prepustim kolegi Miletiću, ono što ću i s čime ću završiti je što nas na kraju čeka u provedbi? Prvi, sustav koji neće raditi, drugo, službenici koji neće imati obuku potrebnu za nove procedure i treće, građani.
Građani koji su vječni pokusni kunići nacionalnih eksperimenata. I hoće li ovo stvarno ubrzati gradnju? Možda. Ali samo dok ne naiđemo na prvi kontradikciju u samom zakonu, a onda na brojne kontradikcije u provedbi tog zakona.

Reiner, Željko (HDZ)

Nastavit će u ime istoga kluba poštovani zastupnik Miletić, izvolite.

Miletić, Marin (MOST)

Poštovanje svima.
Pred nama je Zakon o dopunama Zakona o građevinskoj inspekciji, na to ću se fokusirati. Ovaj Zakon trebao bi donijeti značajne promjene u borbi protiv nezakonite gradnje, kaotičnog urbanističkog razvoja, no zemlji u, u našoj zemlji u Hrvatskoj, gdje korupcija i građevinski lobiji već desetljećima oblikuju urbanizam, svaka promjena mora bit promišljena, transparentna i usmjerena na stvarne probleme.
I evo, mi sada razmišljamo kako će utjecati ovi zakoni na poboljšanje, je li, cijele Hrvatske, konkretno ovog sektora, a prije 15 sekundi europska tužiteljica službeno šalje, kaže, sve dokaze i saznanja iz europskog tužiteljstva tražim zaštitu od mafijaške ugroze, prijetnje, ali pazite, ne od hrvatske policije ili SOA-e, nego traži zaštitu od nadređenih iz europskog tužiteljstva. I nikada ranije iz europskih pravosudnih krugova nije ovako jasno poručeno da se hrvatskom pravosuđu nažalost, hrvatskoj obavještajnoj službi, ne može ništa vjerovati. Ovo je
Ovo je jeziva situacija, jeziva i mračna. Ovo je sad istup prije 10 minuta, europske tužiteljice, moli zaštitu službi u vrhu dakle, u vrhu EU radi onih istraga koje ona provodi.
Slušao sam pozorno ministra Bačića, ali to je sve jedna priča u prazno. Konkretno javljaju mi se ljudi sa Krka i kažu ovako zastupniče poslali smo ne znam koliko prijava za stambenu zgradu koja je upravo dovršeno u Čižićima na Krku. Prijave su poslane na sve, na Građevinski inspektorat Rijeka, na općinu Dobrinj i nitko ništa ne poduzima.
Poslali smo prijavu i na ured ministra Bačića, nema odgovora a onda stiže ipak odgovor da su prijavu proslijedili nadležnom Građevinskom inspektoratu Rijeka i opet se sve vraća na početak. Zgrada je potpuno gotova, zgradu obilaze agenti za prodaju nekretnina. U zgradi ima 9 apartmana, a stambena zgrada je uzidana na 800 metara kvadratnih gdje su lijepo uređeno sve okoliš, apartmani u prostornom planu u, dakle to je općina Dobrinj lijepo piše da su dozvoljene samo tri stambene jedinice na tom području.
Dakle, mafija drma Hrvatskom. Koruptivna hobotnica ima svoje pipke svugdje i ovo nema budućnosti. Ovo je takva razina korupcije, takva razina korupcije i lopovluka. Rekao sam vidimo to sada prema svim ovim izvješćima i prema vapaju europske tužiteljice da ju štite njezini gore, jer je nju strah ovdje radi izvida koje provodi. Koga se štiti? Tko je još ta glava koja nije pala i tko u ovoj sabornici ako ima zrnce obraza i časti može dignuti ruku za takvu Vladu na čelu sa Andrejom Plenkovićem, a ovo se sve događa u Hrvatskoj državi – lopovluk, mafija, zločinačke organizacije. Pa jel' imamo mi ovdje zrnce hrabrosti da kažemo dosta vas je!
Primorsko-goranska županija suočava se sa problemima koji jasno ilustriraju neadekvatnost postojećih zakonskih rješenja. U Opatiji svi znate vjerujem za Opatiju nezakonito izgrađeni objekti niču čak u zonama zaštićene prirode. U zoni Učke moje vam se gradi. Investitori koriste rupe u zakonu. Građevinska inspekcija često dolazi prekasno ili se postupci povlače godinama. Mještani upozoravaju, rezultata nema. Prijave se šalju, rezultata nema. Projekti u Kostreni umjesto održivog razvoja svjedočimo prenamjeni zemljišta za zelene površine od jednom čarobni štapić u građevinske parcele. Političke veze, investitori, lokalne vlasti, opet priča. Sve se može, sve se može u Hrvatskoj na žalost.
I zato sam ja rekao i ministru za donošenje bilo kakve kaznene regulative, a vidjet ćete poslije, konkretno ću govoriti o Istri. Ovdje kad čujem neke kolege šta pričaju o Istri malo mi je muka. Točno ću vam govoriti gdje je koja vlast u kojim selima i koliko ilegalna gradnja bila u tim selima, a danas ovdje su papskiji od Pape. Nevjerojatno!
Dakle, za donošenje bilo kakve kaznene regulative glede bespravnog građenja nužno je da se ona primjenjuje retroaktivno, nužno je da se njome obuhvaćaju svi graditelji ali ne samo oni. I sve ono što je ministar naveo i to je u redu taj dio, ali ne samo oni nego i organizatori takve široke i sveprisutne pojave jer ona nije nastala ad hoc, ona nije stvar samo korumpiranog pojedinca. Ne, ne! Ona je stvar promišljene politike, promišljene politike i minuciozne organizacije. I o tome govorim ovdje sa ove pozicije Hrvatskog sabora. Imamo velikog problema sa mafijom. Na žalost imamo itekako ne samo u zdravstvu, nego u građevinarstvu pogotovo. I moramo imati hrabrosti, hrabrosti da ih se ne plašimo. Morate biti čisti da niste umočeni, da nemate neke dilove, da bi se mogli protiv njih i boriti.
I doći će vrijeme kad će Hrvatska bit uređena, poštena i pravedna.

Reiner, Željko (HDZ)

U ime Kluba zastupnika HDZ-a govorit će poštovani zastupnik Tomislav Klarić, izvolite.

Klarić, Tomislav (HDZ)

Poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, štovane kolegice i kolege zastupnici, štovane predstavnice ministarstva.
Evo da se vratimo ponovo na zakon. Koliko sam uspio provjeriti prije desetak minuta nije bilo nekakvog zahtjeva europske tužiteljice za nekakvom zaštitom već jednostavno upit da se razjasne odnosi između jedne i druge institucije. No da se vratimo na točku dnevnog reda i ova tri zakona o kojima raspravljamo o objedinjenoj proceduri.
Dakle, tri su prijedloga zakona. Dva od njih su u drugom čitanju. Prvi je o Građevinskoj inspekciji, drugi o komunalnom gospodarstvu. Čuli smo potpredsjednika Vlade u njegovom iscrpnom izlaganju, a i kroz replike pojasnio je i samu ideju i viziju što bi ova tri zakona trebala polučiti.
Ja ću se ponovo vratit malo sa par riječi na onu temu koju sam naveo u svom istupanju u traženju stanke. Naime, kao član Odbora za prostorno uređenje imao sam čast prije nekoliko dana gledati prezentaciju. Mislim da bi tu prezentaciju trebalo prikazati i ovdje u Hrvatskom saboru, u sabornici da je vide i svi saborski zastupnici ali i svekolika hrvatska javnost.
Naime, u toj prezentaciji je iskazano sve ono što je napravljeno u obnovi potresom pogođenog prostora naše domovine i mene koji sam čitavo vrijeme pratio iznenadila me je količina i dinamika i obim tog ogromnog posla koji je odrađen u relativno kratkom vremenu. Ako se sjetimo onog potresa u Aquili 2009. godine 15 godina nakon još uvijek nije obnovljeno, ovdje mi možemo se zaista pohvaliti u tom dijelu svega što je odrađeno, ali i u onom drugom dijelu socijalnom dijelu koji je iskazala i Vlada i resorno ministarstvo pa na neki način i svi mi ovdje prema našem stanovništvu. Dakle, u tim obnovljenim kućama koje smo imali priliku vidjeti čak je i namještaj koji su dobili oni koji su se vratili u svoje obnovljene ili u novoizgrađene domove.
Ovo govorim iz razloga jer sve ovo o čemu danas razgovaramo kroz ova tri zakona na neki način je povezano i čini jedan komplet. Dakle, imamo situaciju o kojoj smo kroz čitav niz godina od 2011. do danas na neki način pratili sve ono što se događalo u građevinskom sektoru na području čitave RH. Imamo začetnu ideju od našeg potpredsjednika Vlade i ministra gospodina Bačića u Zakonu o legalizaciji i imamo taj famozni 21. lipanj 2011. godine. Dakle, zračno je snimljena čitava Hrvatska, snimljeni su svi objekti izgrađeni u tom vremenu i data mogućnost našim građanima da legaliziraju te sve svoje objekte u tom roku i zahtjevi su bili podnašani čitavo vrijeme. I ono što u kontaktu i sa svojim građanima, ali i diljem Hrvatske mogu vidjet i zadovoljstvo brojnih naših sugrađana koji su na taj način svoje domove koji su građeni prije i 20 i 30 i 40 godina uspjeli legalizirati.
Ono što je bit ovih prvih odnosno izmjena Zakona o građevinskoj inspekciji i o komunalnom gospodarstvu koji su u drugom čitanju, bit je i poanta čitave priče je u onome što se trenutno događa i što će se događati. Činjenica je da je građevinskih inspektora malo, da ih je i puno više ne bi mogli pokriti čitav prostor RH i zato je dobra ideja da se ova decentralizirana funkcija na neki način spusti na jedinice lokalne samouprave. Činjenica da je, će građevinska inspekcija biti ojačana sa tih preko 800 komunalnih redara u jedinicama lokalne samouprave.
Kolegica iz SDP-a je spomenula onih nekoliko gradova i općina koji nemaju komunalnih redara, ali to je priča koja ničim ne usporava ovu samu ideju već jednostavno će i dalje ostati u nadležnosti građevinskih inspektora, ali koji će u tom dijelu imati i dalje puno manji obim posla.
Ali ono što je činjenica i ono što bi trebalo se dogoditi nakon donošenja ovog zakona je i sama ideja i cilj i namjera je da se bespravna gradnja spriječi u samome začetku. Kad jednom izgradite objekt, kad se neko useli u kuću onda dolazimo do čitavog niza problema, čelnici jedinica lokalne samouprave dobro to znaju jer teško je iseliti iz nekog objekta dovršenog ili nedovršenog obitelj sa malenom djecom i onda su postupci, procedure i to traje, traje, traje i jednostavno na neki način iz onih socijalnih razloga svima nama su ruke vezane.
Ova ideja da komunalni redar samo, samo začetkom, samo pokretanjem prve da kažem lopate na gradilištu ima mogućnost zaustaviti, ima mogućnost drastično kazniti ne samo onog investitora već i izvođača radova definitivno i sigurno će polučiti rezultate.
Ovdje je bilo govora o tome komunalni redari nisu stručni. Ja mislim da jesu i da mi čelnici jedinice lokalne samouprave puno poslova inače koji se odrađuju na terenu i u domeni jedinica lokalne samouprave povjeravamo tim komunalnim redarima, od zaštite okoliša, od divljih deponija, od nepropisnog parkiranja i činjenica je da smo u mnogim situacijama oslonjeni na njih i da oni vrlo vrijedno i odgovorno rade svoj posao. Ja uopće ne sumnjam da će i ovaj dodatni posao koji su dobili u svoju nadležnost uspjeti odraditi onako kako im se i povjerilo, a kažnjavanje je jedno od nažalost jedinih metoda u to smo se uvjerili koje može polučiti nekakav rezultat i spriječiti nešto što dosada na nikoji način nije bilo na taj način drastično kažnjavano, a samim tim neko je spominjao i prihod jedinice lokalne samouprave. Namjera zakonodavstva da od naplaćenih kazni idu u proračun jedinica lokalne samouprave ih u tom dijelu i demantira.
Što se tiče Zakona o gradnji ono što je potpredsjednik Vlade ovdje rekao ove izmjene su u onom dijelu u kojem ih donosimo jednostavno premoštenje, premoštavanje onog vremena do donošenja potpuno novog zakona. I moj uvod u ovom dijelu koji se odnosio na obnovu, obnovu govori upravo iz, govorim upravo iz razloga što namjera i ministarstva predvođenog potpredsjednikom Vlade i sama ideja donošenja potpuno novog zakona ide u smislu otklanjanja svih onih uočenih nepravilnosti i nedostataka, svih onih problema s kojim smo se suočavali sve ove godine sa važećim zakonom. U onom kozmetičkom dijelu ide primjerice i izmjene su kazne bile propisane u kunama, sad smo u euru, ide u onom dijelu koji se odnosi na ubrzavanje izrade i građevinskih dozvola i dokumentacija koje su potrebne za gradnju dakle ono što je pred nama i što je svakako za pozdraviti je donošenje potpuno novog Zakona o gradnji koji je u planu do kraja 2025. godine i to kao nekakvo cjelovito rješenje. Današnje izmjene odnose se na obveze vezane za energetsku obnovu odnosno na obveze koje su proizlazile iz NPOO-a i u onom najvećem dijelu u pojednostavljeno izdavanje građevinskih dozvola kao i potrebnih uporabnih dozvola i s tim vezu propisane su i struke koje mogu obaviti te poslove i da na neki način one djelatnike koji su sad trenutno zatečeni mogu obavljati taj posao dok se ne realizira kompletno čitav postupak. Što se tiče zaustavljanja bespravne gradnje, prvi korak je odrađen, on je bio efikasan. Mnoge građevine su legalizirane, snimljena je Hrvatska 21. lipanj 2011. je bio nekakav zadnji rok, zadnji datum i to je ono stvarno stanje koje će se, koje se moglo legalizirati i u svakom slučaju mislim da svi ovdje pozdravljamo i onaj dio namjere zakonodavstva koja će nam biti ovdje predložena u HS-u da se i ostatak građevina koje su građene prije tog famoznog datuma 21. lipnja 2011. isto omogući legalizacija jer iz razno raznih razloga, najviše iz financijskih razloga, mnogi naši sugrađani su možda ili zakasnili ili nisu bili u mogućnosti dovršiti taj postupak legalizacije svojih objekata u tada zadanim rokovima odnosno do 2018. godine. Mi u ovom trenutku sva ova tri zakona koja su objedinjena kroz ovu raspravu, ja vjerujem, a čuli smo to i iz izlaganja evo dobrog dijela naših kolega zastupnika i iz opozicije evo pozdravljam i onu prvotnu ideju IDS-a i gospodina Pausa koji je spomenuo da je IDS bio jedan od njih koji su bili začetnici u toj ideji da se komunalni redari uključe. Pohvaljujemo svakako i ministarstvo koje je tu ideju uzelo u obzir, nadogradilo ju još sa odnosno poboljšalo sa boljim rješenjima, dakle od onog prvog prijedloga da se komunalni redari angažiraju u onom dijelu koji se odnosilo na bespravnu gradnju van građevinskog područja, da ih se ovlasti i za kontrolu bespravne gradnje i unutar građevinskog područja i to je nešto što u svakom slučaju je dobro. Dobro je i to što konačno i naši građani ali mi svi zajedno počinjemo razumijevati da izgradnja nije samo nešto što bi se netko trebao sjetiti i zadovoljiti neku svoju trenutnu potrebu pa ajmo uzet miješalicu i lopatu da se tako kolokvijalno izrazim pa krenut u izgradnju, da je to i struka koju treba uvažavati, da je to procedura koju treba uvažavati i da je to nešto što znači sigurnost življenja u nekakvom objektu, a to smo vidjeli i posljedicama nedavnog potresa i svega onog što se nakon njega događalo. Dakle struku se mora poštivati, a poštivanje struke je upravo ono što znači konačna građevinska dozvola na temelju koje se može graditi i u kojoj su zadovoljeni svi oni parametri, od statike, od zadovoljavanja odredbi iz prostornog plana koje je na neki način definirala jedinica lokalne samouprave, od svega onog što znači nekakvu uređenu državu. 30 godina u životu svakoga od nas je jako puno, međutim u životu jedne zemlje, države, nedavno smo se klanjali žrtvama Vukovara, Škabrnje, razorene domovine pa do danas kad je trebalo ustrojiti sve ono što je ustrojavano do te ogromne izgradnje kojoj nema premca u, u, u bližoj i daljoj povijesti, od ogromnog broja autocesta, tunela, mostova, od razrušenog i uništenog gospodarstva pa do sada naših poduzetničkih zona do LNG terminala, plinovoda koji se sad trenutno gradi još jedan novi od MRS-a Zlobin prema Bosiljevu, od povećanja kapaciteta, od rasta proračuna jedinica lokalne samouprave. Jučer smo imali priliku slušati i o proračunu kojeg ćemo uskoro donijeti ovdje u HS-u za iduću godinu sa projekcijama proračuna za '26.-'27. i sa svim onim pogodnostima koje ćemo moći pružiti svojim građanima i mislim da tu, taj kontinuitet i izgradnje i na neki način stvaranja jedne uređene države, europske države sa već definiranim standardima, treba u svakom slučaju podržati i evo Klub zastupnika HDZ-a podržava ova sva tri prijedloga zakona i glasovat će za. Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)

U ime Kluba zastupnika Možemo! govorit će poštovana zastupnica Dušica Radojčić. Izvolite.

Radojčić, Dušica (Možemo!)

Poštovane zastupnice i zastupnici, najprije ću govoriti o izmjenama Zakona o građevinskoj inspekciji. Konačni prijedlog izmjena Zakona o građevinskoj inspekciji sadrži dvije izmjene u odnosu na prvotni prijedlog zakona. Jedna izmjena izvršena je na temelju mog prijedloga da se propiše prekršajna odgovornost uz pravnu osobu i za odgovornu osobu u pravnoj osobi. Druga izmjena odnosi se na novčane kazne koje izriču komunalni redari radi prisilnog izvršenja rješenja o obustavi građenja zgrade i novčane kazne radi izvršenja rješenja. Ni te izmjene ni prenošenje ovlasti za zaustavljanje divlje gradnje u začetku na komunalne redare ni dodatne novčane kazne neće biti dovoljne da se zaustavi bespravna gradnja, a upravo je to navedeno kao cilj ovih izmjena, objasnit ću zašto te mjere nisu dovoljne.
Glavno obrazloženje za spuštanje dijela nadležnosti za rješavanje bespravne gradnje na komunalne redare je da je građevinskih inspektora malo. Umjesto da se paralelno ide na osnaživanje Državnog inspektorata i zapošljavanje većeg broja građevinskih inspektora odlučili ste se na jako dovitljivo rješenje, ajmo dio njihovog posla prebacit na komunalne redare. Nema veze što komunalni redari nemaju znanje i nisu za to osposobljeni, što se za ta radna mjesta u gradovima i općinama teško nalaze radnici, nek se oni s time bakću. U posljednje vrijeme sve češće probleme nastojite riješiti spuštanjem ovlasti na gradove i općine dok im istovremeno izmjenom poreznih zakona oduzimate dio po dio prihoda. Dakle, komunalnim ste redarima nametnuli uz njihovu glavnu zadaću da vode brigu o komunalnom redu i nadzor nad provedbom Zakona o pomorskom dobru, nad provedbom agrotehničkih mjera, nad provedbom propisa o držanju kućnih ljubimaca, pa iz područja zaštite od buke, pa iz područja zaštite od svjetlosnog onečišćenja, otpadu, nerazvrstanim cestama, nepropisnom parkiranju, ugostiteljskim djelatnostima, poljoprivrednom zemljištu, povlasticama u prometnu, djelatnosti taksija i vjerojatno još dugo mogu tako nabrajati.
Komunalni redari moraju znati sve te zakone kako bi naravno mogli obavljati poslove nadzora, a za to će im morati biti dovoljna srednja stručna sprema koja se traži za te poslove. O nesnalaženju i neupućenosti komunalnih redara o različitim propisima za koje su vrlo naglo postali nadležni govori jasno primjer događanja ovog ljeta na pulskoj plaži Valovine. Od samog početka sezone dešavalo se očito i drsko bespravno zauzimanje pomorskog dobra, no komunalni redari su postali aktivni tek pred kraj ljeta pokazavši veliko nesnalaženje sa Zakonom o pomorskom dobru i iznimno nepoznavanje Zakona o općem upravnom postupku, nisu izricali novčane kazne na mjestu događaja, nisu izdavali upravna rješenja o zabrani rada ili o ispravljenoj nepravilnosti, niti su izricali novčane kazne kojima bi se prekršitelji prisilili na ispunjenje obaveze ili povratu u prijašnje stanje. Dakle i u daleko jednostavnijim situacijama jer bespravno zauzimanje pomorskog dobra je daleko jednostavnije od nelegalne gradnje, vidjeli smo totalno nesnalaženje.
Neke JLS su na javnom savjetovanju imale primjedbe upravo na nestručnost komunalnih redara, a tko bi to mogao znati bolje od njih. Odgovorili ste im da nema nikakve veze što je za posao komunalnog redara potrebna srednja stručna sprema, međutim pitanje kapaciteta i stručnosti osoba koje obavljaju posao komunalnih redara ipak će predstavljati problem i realno je očekivati nesnalaženje pri obavljanju nadzora nad bespravnom gradnjom.
Ako se zaista želi destimulirati nova bespravna gradnja potrebno je hitno početi izdavati rješenja o rušenju u većem broju, te u isto tako velikom broju izvršavati rješenja o rušenju odnosno osnažiti građevinsku inspekciju jer komunalni redari ne mogu izdavati rješenje o uklanjanju. Što znači omogućiti odnosno potrebno je ponovno izgradit urušeni sustav građevinske inspekcije. Da je Državni inspektorat svoj posao obavljao kako treba ne bi bilo baš nikakve potrebe da se sada komunalni redari opterećuju dodatnim poslom. Od formiranja Državnog inspektorata 2019.g. svjedočili smo njegovoj profesionalnoj i kadrovskoj devastaciji, a upravo je zbog neučinkovitosti Državnog inspektorata u rješavanju problema bespravne gradnje došlo do nevjerojatnih razmjera nelegalne gradnje. Umjesto da zbog tako lošeg stanja u Državnom inspektoratu glavni državni inspektor bude sankcioniran, upravo suprotno nedavno je nagrađen ponovnim imenovanjem na istu funkciju koju je obnašao 2019.. Time je poslana jasna poruka o želji za rješavanjem problema bespravne gradnje. Umjesto da se Vlada pobrine da postojeća građevinska inspekcija kvalitetno obavlja posao za koji je zadužena, da ju osnaži ljudskim i materijalnim kapacitetima, dio odgovornosti za rješavanje divlje gradnje jednostavno se prebacuje na potkapacitirana komunalna redarstva gradova i općina. Stalno se ponavlja da je cilj ove novele zakona da se učinkovitije riješi problem bespravne gradnje, no način koji je odabran neće dovesti do značajnih pomaka ako se ne bude osnažio Državni inspektorat, ali osnaživanje Državnog inspektorata nije predviđeno, čak sasvim suprotno, proračunska stavka nadzor gradnje u okviru Državnog inspektorata konstantno se smanjuje s 4 milijuna u 2023. na 3 milijuna u 2024. i samo 2 milijuna u 2025. i 2026.g.. S obzirom na to možemo očekivati daljnje slabljenje nadzora gradnje već potpuno onemoćalog sustava nadzora. Dakle, ovim izmjenama Vlada stvara privid da se nešto bitno mijenja, a zapravo joj nije uopće stalo da ojača polugu državne službe koja bi trebala zaustaviti bespravnu gradnju jer zašto bi inače ponavljam na funkciju glavnog Državnog inspektora ove godine ponovo imenovala istu osobu koja je inspektorat i dovela u ovako poražavajuće stanje.
I sad prelazim na komentare o izmjenama Zakona o komunalnom gospodarstvu. Počet ću sa komentiranjem nove odredbe kojom namećete obavezu JLS da za hotele, turistička naselja i kampove odnosno i golf igrališta ne smiju naplatiti godišnju komunalnu naknadu veću od 1,5% ukupnog godišnjeg prihoda tih obveznika iz prethodne godine.
U posljednje vrijeme često se susrećem sa novouvedenim ustupcima vlasnicima hotela, turističkih naselja i kampova. Vidim da lobisti za taj sektor odrađuju zbilja jako dobar posao. Baš me zanima jesu li se upisali u novi Registar lobista kad je već udrugama civilnog društva nametnuta ta obaveza, voljela bih i njih upisane u Registar lobista.
Pitanje je zašto hotelijerima i vlasnicima kampovima Vlada toliko izlazi u susret? Zašto je izgradnju novih turističkih kapaciteta u hotelima oslobodila plaćanja čak 10.g. poreza na dobit za hotele, zašto ne za neke proizvodne djelatnosti npr. u okviru kružnoga gospodarstva? Ne, nego baš za hotele, 10 godina bez obaveze plaćanja poreza na dobit. Ili zašto npr. od 2020.g. država kampovima više ne naplaćuje naknadu za korištenje zemljišta? U ovih pet godina oprošteno im je na taj način zaista veliki iznos, do 2019.g. to znamo plaćali su uredno tu naknadu. Ili kako ste se opet samo sjetili golf igrališta? To me podsjeća na onaj famozni Zakon o igralištima za golf koji je na svu sreću vrlo brzo ukinut čijoj su izradi kumovali izravni zainteresirani investitori u golf komplekse koji su zapravo bili trojanski konj za apartmanizaciju.
Projekt golfizacije Hrvatske srećom nije uspio, a sada su nastupile i klimatske promjene s opasnim sušama pa sam pomislila da bi i to mogao biti dovoljan razlog da se odustane od ideje golfizacije hrvatskog. Sad vidim da ta ideja i dalje živi i da se predviđaju čak i dalji ustupci, ovaj put u obliku ograničavanja iznosa dužne komunalne naknade. Da, lobisti su napravili zaista jako dobar posao, to se vidi iz obrazloženja koje dajete za taj prijedlog ograničenja visina komunalne naknade. Predmetni subjekti odnosno turistički sektor u cijelosti prepoznati su kao bitni gospodarski čimbenik ukupnog razvitka te se na taj način željelo osnažiti velike gospodarske subjekte iz tog sektora u vidu propisivanja maksimalne visine komunalne naknade koju mogu plaćati.
Dakle, ne da veliki i bogati solidarno i proporcionalno sudjeluju u financiranju potreba lokalne zajedne, ne,ne,ne njima se oprašta dio duga. Obrazloženje koje ste dali ne opravdava stavljanje u povoljniji položaj tih obveznika i nepravedno je za sve ostale, naročito za one koji zaista obavljaju neke poslove od javnog interesa. Nepravednost i pogodovanje bogatima nisu neobični za HDZ, vidjeli smo ih do sada i u npr. ovim izmjenama Zakona o lokalnim porezima prema kojima će najveće povećanje plaća ići onima s najvišim plaćama ili prema onima koji siromašni će dobit odnosno siromašni će prema ovim izmjenama dobiti manji odbitak za djecu od bogatih.
Nije to jedini problem s opraštanjem komunalne naknade hotelima, turističkim naseljima i kampovima, ponovimo koji ne plaćaju naknadu za korištenje zemljišta, puno je ozbiljnija greška to što propisivanje maksimalnog iznosa komunalne naknade nije u skladu s ustavnim pravom jedinicama lokalne samouprave da same uređuju poslove iz svog samoupravnog djelokruga. Čl. 129.a st. 1. Ustava komunalne djelatnosti određene su kao poslovi iz lokalnog djelokruga kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana iz čl. 95. Zakona o komunalnom gospodarstvu jasno proizlazi da je uređenje komunalne naknade stavljeno u normativnu nadležnost predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave.
Dakle, komunalna naknada ima izuzetno značajnu ulogu u zakonodavnoj provedbi ustavnog jamstva jedinica lokalne samouprave na vlastite prihode i smatra se protuustavnim zadirati u to pravo utvrđivanjem maksimalne visine komunalne naknade za pojedine poduzetnike. U tom smislu postoje i presude kojima je to obrazloženo. Ovu ste primjedbu o neustavnosti ovako prijedloga zakona dobili i na javnom savjetovanju i odlučili ju zanemariti.
Osiguranje vlastitih prihoda jedinice lokalne samouprave u svrhu financiranja izgradnje, održavanja i razvoja komunalne infrastrukture kroz komunalnu naknadu odražava načelo solidarnosti prema kojem obveznici razmjerno svojim mogućnostima sudjeluju u održavanju komunalne infrastrukture. Dakle, predložena izmjena zakona može se osporavati i na sudu i zaista me ne bi čudilo da neke jedinice zbog dodatnog gubitka prihoda to ne i učine.
Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)

U ime Kluba zastupnika IDS-a, PGS-a, Unije Kvarnera, ISU-PIP-a govorit će poštovani zastupnik Dalibor Paus. Izvolite.

Paus, Dalibor (IDS)

Hvala lijepa potpredsjedniče.
Pa evo i ja ću za početak o predloženim izmjenama Zakona o građevinskoj inspekciji. Dakle jasno je da se općine i gradovi u ja ću reć prije svega u turistički intenzivnim područjima susreću sa velikim problemom bespravne gradnje i jasno je kroz sve ove godine … Državni inspektorat nema kapacitete da tu bespravnu gradnju u okvirima onih zakonskih propisa koji su postojali ili sad još uvijek su na snazi suzbije odnosno da se protiv nje bori. Bilo je tih pokušaja sa legalizacijom, bilo je pokušaja sa pa reći ću rušenjima i iznenadnim akcijama koje su bile samo trenutnog karaktera nema nekog kontinuiteta u toj borbi protiv bespravne gradnje i to je polučilo rezultatom koji imamo, a to je da zaista kako sam rekao turistički intenzivnim područjima imamo dosta devastiranog prostora, upravo u objektima koji su nelegalno izgrađeni.
U tom kontekstu IDS je još prije godinu dana dao prijedlog izmjena Zakona o građevinskoj inspekciji koji je na tragu ovoga zakona, nije identičan kao što je rekao i ministar, ali je predviđao da se komunalnim redarima da ovlast za izdavanje rješenja o zabrani gradnje na izvan građevinskog područja. Zašto smo mi se ograničili na to da bude izvan građevinskog područja, a ne u kompletu ovako kako je predloženo, kako je predloženo zakonskim prijedlogom? Upravo iz ovih razloga koji su neki od zastupnika naveli, a to je da su komunalni redari dosta opterećeni cijelim nizom poslova koji su im dodijeljeni kroz ovih proteklih nekoliko godina u njihov rad, da je isto tako kao i problem nalaženja ljudi koji će raditi u inspektoratu, problem naći ljude koji će raditi kao komunalni redari i s obzirom na njihovu educiranost taj je posao puno jasniji i puno jednostavniji nego da im se da ovako kako je dano u okviru ovoga zakona, iako zaista smatram da će i u okviru ovog zakona komunalni redari moć djelovati sa svojim znanjima i da se zaista radi o relativno jednostavnom poslu da se utvrdi da li postoji il ne postoji akt na osnovu kojeg se počelo u osnovu kojeg se počelo građenje.
Dakle, predloženim zakonskim izmjenama komunalni redar u provedbi nadzora dobiva relativno uske, ali vrlo konkretne ovlasti i to da rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku obustavu građenja zgrade ako se gradi bez izvršne građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta i drugo ako se gradi bez glavnog projekta sukladno propisu o uređenju jednostavne, jednostavne i druge građevinskih radova.
Ono što je ovdje važno i što je dobro da se dodalo u ovom drugom čitanju zakona jeste da su i propisane i unesene novčane kazne koje izriču komunalni redari tako da je situacija puno jasnija i za same komunalne redare i mislimo da će to isto pospješiti djelovanje komunalnih redara na terenu.
Završno bih oko ovoga rekao da ne ulazim u sve ono što smo, što smo svi zajedno pričali da su ovo relativno male izmjene ali mislim da će polučiti velike rezultate ukoliko ih svi ozbiljno shvatimo, prvenstveno u preveniranju buduće bespravne gradnje. Ali kao što sam rekao i u svojoj replici mislim da je bitno nastavit borbu protiv već postojeće, postojećih izgrađenih nelegalnih objekata prije svega s aspekta poruke našim građanima, poruke onima koji su gradili bespravno, onima koji misle graditi bespravno, ali prije svega poruke građanima koji poštuju propise ove zemlje i koji grade u skladu sa zakonskim propisima.
Dakle, treba poslati jasnu poruku da je bespravna gradnja u RH neprihvatljiva, a to možemo samo tako da te bespravne objekte koji su već izgrađeni srušimo, a da bi ih srušili moramo napravit upravo ovo o čemu govorimo danas cijeli dan, a to je da se mora bolje kapacitirati Državni inspektorat, dakle mora se dati više sredstava a ne manje kao što je predviđeno ovim proračunom za Državni inspektorat, mora se ekipirat bolje Državni inspektorat jer sam ova podjela posla između lokalne i državne razine neće dati rezultat ukoliko se ne bude paralelno radilo na tome da se pošalje jasna poruka o neprihvatljivosti bespravne gradnje i da se u samom začetku spriječi svaka buduća bespravna gradnje.
U konačnici mislim da je ovaj zakonski prijedlog pomak naprijed i mi ćemo ga kao IDS sigurno podržati.
Što se tiče izmjena i dopuna Zakona o gradnji i Zakona o gradnji općenito bih mogao reći da se ponovo nije razmatralo pitanje uređenosti prostora na kojem se izdaju građevinske dozvole. Mi moramo znati da imamo jako puno tzv. urbaniziranog zemljišta ali jako malo infrastrukturalno uređenog zemljišta na područjima naših općina, općina i gradova, a zakon to ne razlikuje u dovoljnoj mjeri da se zaista ide nekim redom i da se gradi tamo gdje je komunalna infrastruktura osigurana. Kao, kao za primjer sada ću vam reći da npr. je moguće izdavanje građevinskih dozvola na zemljištu za kojeg recimo ne postoji mogućnost priključenja na elektroenergetsku mrežu. HEP se ne očituje u postupku i zakon to tretira kao pozitivno mišljenje za izdavanje građevinske dozvole. Dakle, tamo gdje ne možete dobiti priključak vi možete izgradit objekat. Mislimo da to nije realno i da moramo voditi računa o tome da zaista ove temeljne infrastrukturalne stvari budu riješene prije nego se dobije građevinska dozvola.
Slično vrijedi i za vodovodne priključke, za uređenje pristupnih puteva, zakon predviđa razne mogućnosti od prava služnosti, privatnih cesta i slično, a da ne govorimo o drugoj infrastrukturi koja se još uvijek smatra nadstandardom poput kanalizacije ili recimo optičke mreže koja je preduvjet u ovom modernom svijetu razvoja svake zajednice. U tom kontekstu možda bi bilo dobro napraviti korak natrag prije nego se stihijski dopušta gradnja i utvrditi koja područja uopće ispunjavaju uvjete da bi se na njima moglo početi graditi bez obzira na prostorne planove jer kako i sama riječ kaže to su samo planovi, dakle tu se planira što bi se moglo i kad će, i što će se graditi ali realizacija bi trebala ipak ovisiti o tome koliko je određeno područje stvarno pogodno za gradnju u smislu upravo ove infrastrukturalne opremljenosti o kojoj sam prije toga govorio.
Na taj način bi se kvalitetno upravljalo prostorom odnosno s onim što je od prostora ostalo i to po logičnom redoslijedu, a ne najprije dopustiti gradnju pa tek onda razmišljati o uređenju prostora.
Također, kroz ove predložene izmjene i dopune Zakona o gradnji i dalje se prešutno dopušta ozakonjenje zgrada koje su izgrađene bez građevinske dozvole. Naime, nekad je zakon predviđao da se prije izdavanja građevinske dozvole napravi očevid na terenu i utvrdi da li je gradnja već započeta ili nije. Mi danas možemo za izgrađeni objekat dat zahtjev za građevinskom dozvolom, napravit projekat po postojećem stanju i dobit ćete građevinsku dozvolu bez da ste platili kaznu zašto što ste gradili bespravno unutar tog građevinskog područja.
Sve prekršajne odredbe propisane Zakonom o gradnji se u pravilu i redovito ne primjenjuju jer u samom zakonu nedostaje jasnije definiranje načina njihove primjene, a najlakši način bio bi taj da se izdavanje akata uvjetuje kontrolom svih propisanih prekršajnih odredbi. Dakle, ne možete dobit građevinsku dozvolu ukoliko se nije izašlo na teren i ukoliko se nije utvrdilo da zaista nije bila započeta, započeta gradnja, a ukoliko je bila započeta gradnja prije izdavanja građevinske dozvole svakako bi trebalo da investitor plati kaznu.
Mi danas imamo često na neki način slučajeve u prostoru gdje investitori započinju gradnju jer ima se reći ću pod navodnicima nije dalo čekati da, da dobiju građevinsku dozvolu i onda se kasnije tek rješavaju papiri. Mislimo da je to nedopustivo u jednoj uređenoj zemlji.
U samim predloženim izmjenama zakona upitna je i odredba propisana Člankom 38. izmjena odnosno u novom Članku 116. Zakona o gradnji u kojem zakonodavac proizvoljno određuje brojku od 10 stranaka u postu… postupku kao graničnu vrijednost kojom se određuje način na koji se vodi postupak pozivanja stranaka na uvid u spis. Takva odredba može biti dvojbena i potencijalno diskriminirajuća jer dovodi stranke u neravnopravni položaj. Neke se poziva pismeno osobnim pozivom, a neke putem oglasne ploče samo ovisno o tome koliko neka građevna čestica ima susjednih građ… susjednih čestica odnosno susjednih vlasnika.
Također istim člankom je propisano da se stranke dijele na one koje imaju upisan OIB u zemljišnoj knjizi i na one koje nemaju. To je također nepotrebna podjela jer bi bilo korisnije i pravilnije da se sve stranke pozivaju na uvide u spis na onaj način za kojeg smo sigurni da će taj poziv i dobiti, a ne preko oglasnih ploča i korisničkih, korisničkih pretinaca. Ovo bi zaista moglo izazvati cijeli niz situacija u kojima vlasnici određenih građevinskih, čestica na građevinskom području nisu znali što se odvija u njihovom susjedstvu odnosno nisu dobili poziv odnosno bili upoznati s time da se nešto provodi u smislu prostornog plana, prostorno planskih radnji na njihovom području. Općeniti dojam izmjena Zakona o gradnji, a prethodno izmjena Zakona o prostornom uređenju i da se pod svaku cijenu želi skraćivati postupak izdavanja akata za gradnju, uopće ne uzimajući u obzir koliko takvi akti utječu na prostor i bez da se prethodno steknu svi uvjeti za takvu gradnju i bez da se razmotre sva pitanja koja gradnja povlači za sobom, od infrastrukturalnih do čuvanja samog prostora i okoliša, a ono što mislimo da je u ovom trenutku zaista najbitnije za sljedeće generacije.
Evo, ovdje sam iznio nekoliko primjedbi vezanih uz Zakon o gradnji, ja se nadam da će se nešto od toga i uvažiti prije nego što dođe na glasanje. Hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)

U ime Kluba zastupnika Centra i Nezavisne platforme Sjevera govorit će poštovana zastupnica Marijana Puljak, izvolite.

Puljak, Marijana (Centar)

Zahvaljujem.
Poštovane kolegice i kolege, dakle pred nama je nekoliko prijedloga zakona koji donose izmjene u nekoliko ključnih sektora, komunalnom gospodarstvu, građevinskoj inspekciji i gradnji.
Zakoni nude određene pomake u regulaciji, međutim, evo iza, iza naizgled tehničkih izmjena, kriju se dublji problemi koji se na kraju tiču i nedovoljne kapacitiranosti lokalnih, a i državnih tijela koje zaista zahtijevaju i ozbiljnu analizu i doradu, pa evo, ako mogu krenuti redom, Zakona o komunalnom gospodarstvu, ključne izmjene u ovom Zakonu su dakle ograničenje komunalne naknade za turističke objekte, dakle uvedeno je ograničenje od 1,5% ukupnog godišnjeg prihoda za hotele, turistička naselja, kampove i golf igrališta. Dakle ovo je pokušaj uravnoteženja, opterećenja turističkog sektora, ali bi moglo svakako negativno utjecati na prihod jedinica lokalne samouprave i kao što je rekla evo i kolegica prije mene, zapravo miješanje i u ovlasti lokalne samouprave.
Isto tako, komunalna infrastruktura sada dobiva status javnog dobra tek nakon što su riješeni svi imovinsko pravni odnosi i lokalne jedinice moraju ministarstvu dostavljati godišnja izvješća o komunalnim naknada, uključujući koeficijente i vrijednosti. Dakle pozitivno je što zakon potiče bolju koordinaciju između lokalnih državnih tijela, međutim, evo, stvarna učinkovitost ovisit će o kapacitetima lokalnih zajednica, kao što sam rekla, problem, evo u miješanje i određivanje visine komunalnih naknada, a na kraju se sve skupa može i smanjiti prihode lokalnih jedinica.
Ono što nam se zapravo evo najviše interesira, Zakon o građevinskoj inspekciji, svi smo svjesni koliko je raširena bespravna gradnja u Hrvatskoj i kako se s njom zapravo borimo, vidjeli smo i tijekom i godina i ono, visokoprofilirane slučajeve u javnosti, često i istaknutih osoba koje da kažem vrlo diplomatski rečeno, iskorištavaju prilike i zapravo nelegalno grade, čak česti i u zaštićenim područjima.
Ovim Zakonom komunalni redari dobivaju ovlast za izdavanje rješenja o obustavi gradnje, zatvaranju gradilišta, ako se radi bez valjane dozvole ili protivno projektima. Uvode se strože kazne za prekršaje, ovisno o vrsti građevine i subjektu i sva rješenja i odluke evidentiraju se u informacijskim sustavima prostornog uređenja, što omogućuje transparentnije praćenje. Dakle očekuje se suradnja između građevinske inspekcije i komunalnih redara.
Međutim, trenutno stanje evo, sa komunalnim redarima u Hrvatskoj, prema dostupnim podacima, evo kao što smo čuli, u Hrvatskoj imamo oko 880 komunalnih redara sa SSS prosječne plaće oko 1000 eura, što je dakle ispod državnog prosjeka. S druge strane, imamo 70 građevinskih inspektora, oko 70 građevinskih inspektora s VSS, više od 50 tih inspektora je starije od 55 godina, znači uskoro za, je li, 10-ak godina se očekuje njihovo umirovljenje, hoće li dobiti adekvatnu zamjenu, jesu li ljudi više zainteresirani uopće zapošljavati se u javnoj upravi, posebno u građevinskoj inspekciji, dakle godišnje danas, godišnje ta uprava zaprimi oko 5000 prijava građevinskoj inspekciji, a oko 440-ak objekata, izdaju se nalozi za rušenje, je li, to su podaci od prošle godine i ovi podaci, dakle zapravo pokazuju i ukazuju na preopterećenost i nedostatak kapaciteta za učinkovito rješavanje problema bespravne gradnje.
Nedavno je dakle ovo ljeto je evo, navest ću i primjer, Grad Split je popisao negdje oko 50-ak objekata za koje su već godinama upozoravali i već nekoliko puta prijavljivali probleme građevinskoj inspekciji, imali su ovo ljeto i sastanak sa građevinskom inspekcijom o rješavanju problema nelegalnih objekata, posebno u zaštićenim područjima poput park šume Marjan. Na sastanku s predstavnicima inspekcije dogovorena je daljnja suradnja s ciljem rušenja nelegalnih objekata u cijelom gradu uz prioritet na park šumu Marjan. Dakle Grad Split je predao dosje s neriješenim prijavama objekata koje se prijavljivalo tijekom proteklih nekoliko godina uzimajući u obzir, je li, nadležnost građevinske inspekcije, međutim, evo do danas od tih 50-ak, 50-ak objekata, kažem, koji su već nekoliko puta prijavljivani, građevinskoj inspekciji do sada je izdan nalog nekoliko njih da osobno dakle uklone objekte, građevinska inspekcija zapravo nije postupila po rješenjima koje su oni dosad već i izdali.
Ovim zakonom se kaže da će se iskoristiti sada kapaciteti ovih 880 komunalnih redara, u cijeloj državi, međutim, ti komunalni redari su već danas preopterećeni sa nekoliko zakona koje moraju pratiti na terenu, rekao je ovdje ministar ovo je sitni ono, vrlo jednostavan zadatak kojega oni mogu izvršiti. Slažem se da je jednostavan, vjerojatno i ne bi bio problem međutim uz postojeće kapacitete sumnjamo u to da će se ovaj i uz primjenu ovog zakona, sumnjamo zapravo da će doći do većeg, veće aktivnosti veće borbe sa i obračuna da tako kažem sa nelegalnim građevinama. Ono što bi svakako trebalo napraviti, na što ukazujemo stalno govoreći o decentralizaciji. Dakle kako bi povećali učinkovitost u borbi protiv bespravne gradnje, potrebno nam je stvarna decentralizacija ovlasti odnosno prenošenje dijela ovlasti Državnog inspektorata na lokalne samouprave. Ja bi rekla decentralizacija dakle svih inspekcija da se na lokalnoj razini zapravo, imaju puni kapaciteti i pune ovlasti, ovlasti, potpune ovlasti građevinske inspekcije i da djeluju lokalno. Svakako će trebat doći do povećanja broja komunalnih redara, trebat će doći i do odnosno lokalne zajednice će morat imat neke alate kako te komunalne redare primjereno i nagraditi i poboljšati im radne uvjete i plaće kako bi se privukli kvalificirani, kvalificirani kadrovi. I svakako potrebno je uvesti program edukacije za komunalne redare kako bi se unaprijedila njihova stručnost i osigurala adekvatna podrška za nove zadatke. U Zakonu o gradnji ključne su izmjene uvođenja, uvodi se zapravo pozicija glavnog energetskog certifikatora za zgrade sa složenim tehničkim sustavima. Ovo jača odgovornost, kvalitetu certifikacije ali ukida ovlaštenja pravnih osoba za certificiranje. Uvodi se e-građevinski dnevnik i time omogućuje digitalno praćenje svih faza gradnje, kazne za nepravilnosti su povećane za 50% i ukinuta je obaveza prilaganja dokaza o pravnom interesu za infrastrukturne programe, projekte na zemljištu u vlasništvu države što namjera je dakle da se pojednostavni postupak. Dakle evo zakon potiče na neki način zelenu tranziciju i digitalizaciju i postoji nekoliko izazova u tome. Pitanje je, je li kako će manje lokalne zajednice moći privući kvalificirane stručnjake za energetsku certifikaciju. Dakle ono što bi rekla na kraju, kažem ponovno naglasan na decentralizaciju sustava, Državni inspektorat svakako treba decentralizirati i prenijeti ovlasti na lokalne samouprave jer su one najbolje pozicionirane za rješavanje lokalnih problema. Broj komunalnih redara ovim, dakle primjenom ovog zakona broj komunalnih redara će se svakako morati povećati, prilagoditi potrebama svakog grada i općine uz edukaciju i njihovo certificiranje što treba postat prioritet i naći načina je li kako zapravo privući stručne kadrove i adekvatno ih, adekvatno ih platiti. Pozdravljamo evo digitalizaciju procesa o gradnji i inspekciji. Moramo osigurat da svi sudionici adekvatno educirani, da su educirani za primjenu ovih tehnologija, a ograničenje komunalnih naknada osim kažem što je miješanje ponovno u poslove lokalne samouprave na kraju ne smije ugroziti financijsku stabilnost lokalnih samouprava. Evo, zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)

U ime Kluba zastupnika Domovinskog pokreta, govorit će poštovani zastupnik Ivica Kukavica, izvolite.

Kukavica, Ivica (DP)

Poštovani potpredsjedniče sabora.
Gospodo iz ministarstva, pa evo ispred nas imamo ove prijedloge zakona. U ime domovinskog kluba osvrnut ću se samo na neke točke jel, već je prilično toga rečeno. Drago mi što ste kad pričamo o Konačnom prijedlogu zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnom gospodarstvu ono što je jasno ovaj zakon otklonit će dvojbe u njegovoj primjeni te istovremeno ujednačit njegovu provedbu preciznijim i jasnijim odredbama kojima će se poboljšati sam zakon. Ovdje je sve jasno u ovome djelu, jasno je šta ovi zakon donosi pogotovo stjecanje statusa javnog dobra na koji način ono što me posebno veseli što je često primjer znači i kad pričamo o kaznama i propisima, da se uvodi euro kao službena da nije stara valuta pa da jesmo tu imamo problema. Kad pričamo o konačnom prijedlogu Zakona o građevinskoj inspekciji tu sam već nešto govorio u pitanju ministru. Dobra je decentralizacija bez obzira na sve manjkavosti. Zašto? Kad pričamo o bespravnoj gradnji, jasno je da bespravna gradnja se vrlo često događa u urbanim područjima ili turističkim područjima ondje gdje postoji popriličan broj komunalnih redara pa evo i mi u mome gradu imali smo jednu situaciju gdje je napravljena jedna zgrada blizu objekta zaštićenog park prirode Modro jezero. Objekat je napravljen. Šta dajemo sa ovim dobivamo komunalni redari konkretno i u mom gradu i svim drugim gradovima on će moć već u ranoj fazi intervenirati i na taj način će spriječiti da ne dođe do same te bespravne gradnje. Ovaj dio poteškoća je jasan ali mislim da čelnici lokalnih samouprava imaju dovoljno mogućnosti i sredstava da osposobe komunalne redare za ovu vrstu posla i sasvim sigurno da je to dobro jer sama ta decentralizacija nitko bolje ne može znat od tih komunalnih redara koji su na terenu gdje u biti bespravna gradnja nastaje. Uvijek kad pričamo o prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama zakona o energetskome dijelu, tu sam komunicirao s jednim prijateljem i kad mi je rekao kad pričamo o izradi ovih energetskih certifikata on je zadovoljan, kaže ovaj zakon bitno poboljšava tu mogućnost i sasvim sigurno to je jedna dobra primjena tog zakona. Ono što je loše i što je već u raspravi naznačeno i što je kolega Sanader govorio, kad pričamo o samome zakonu o prostornom uređenju i kad pričamo o demografski opustošenom području. E tu imamo problem, to je jedna tema koji se već duže sam se bavio u županiji Splitsko-dalmatinskoj, evo konkretno kad mi pričamo o tom Zakonu o prostornom uređenju, posebni propisi mi smo u županiji donijeli odluku o 75% izgrađenosti. Šta to znači? Naša županija je poprilično izgrađena, kad pričamo u biti o onome primorskome dijelu, kad pričamo o priobalju u nekim dijelovima i 80%. To je jasno zašto su te uredbe donesene, premda je državni prosjek 50% zakon definira. Mi smo kao županija bili tu puno strožiji jer je takva županija Splitsko-dalmatinska. Sami problem iz toga je proizaša što u biti Dalmatinska zagora kompletno moje područje Imotskoga i okolnih općina ima problem zato što dolazimo u situacije da imamo neke jedinice lokalne samouprave gdje ne mogu izdati rješenja zbog raznih zakonskih ograničenja. Da li to dolazi sa državne ili županijske razine i mlade obitelji konkretno u Vinjani Gornjima imam popis deset obitelji koje ne mogu dobiti građevinsko zemljište i na taj način smo i demografski što želim reći uskratili tim obiteljima.
Evo kako je sam ministar najavio da u idućoj godini planira se donošenje novog prostornog plana, znači o prostornom uređenju. Pa evo neka se razmisli u tom području da kao jedna svi smo definirali ovdje u ovom Visokom domu da nam je demografija nešto što je u biti najvažnije ne može sam ministar Šipić ili Ministarstvo demografije samo riješiti ove probleme. Pa evo ovo neka bude možda i jedan naputak ili smjernica i vašem ministarstvu da razmisli na koji način može pomoći i jedinicama lokalne samouprave i županijama, da ono područje koje je stvarno demografski opustošeno, gdje imamo mlade obitelji koje se žele vratiti na to područje, koje žele graditi kuće, osnovati obitelj, baviti se obiteljskim, nekim drugim gospodarstvima, da oni budu u situaciji da im to država omogući da možemo reći da smo mi apsolutno sve napravili što je u našoj moći.
Evo mi kao klub Domovinskog pokreta ćemo podržati ovaj predloženi zakon.

Reiner, Željko (HDZ)

Idemo na pojedinačnu raspravu i prvi će govoriti zastupnik Marin Miletić, izvolite.

Miletić, Marin (MOST)

Hvala vam potpredsjedniče Hrvatskog sabora, gospodine Reiner, poštovana gospođo Kristina Zadro-Omrčen, državna tajnice sa svojim suradnicama, kolege vladajući i kolegice i kolege iz oporbe.
Ja ću se fokusirati na Zakon o građevinskoj inspekciji. Kažu vladajući kako ovaj zakon će donijet značajnije promjene u borbi protiv nezakonite gradnje, kaotičnog urbanističkog razvoja. No, još jednom želim istaknuti da u zemlji poput Hrvatske gdje korupcija i građevinski lobiji već desetljećima oblikuju urbanizam svaka promjena mora bit promišljena, transparentna i usmjerena na stvarne probleme. Ovdje u Hrvatskom saboru govorio sam nekoliko puta o mnogim devastacijama naše zemlje, pusti otok Zmajan je jedan od primjera. Moja prva kaznena prijava sada prije gotovo pet godina protiv onih ljudi koji su tamo na pustom otoku Zmajanu na kojem je potpuno zabranjena naravno bilo kakva gradnja. Ja sam to gledao svojim očima, slao sam DORH-u da me pozovu na razgovor. Ovdje je bio Turudić, rekao sam mu da me pozovu na razgovor. Imam jedno sto svjedoka koji su svojim očima gledali ljude koji betonirali su nekih 70-tak kvadrata rive, napravili su je da se može jahta privezati na pustom otoku. I onda su na području Male Bunje ne znam da li stane jedna ovca, jedan pastir u nju neki pametnjaković to je dakle područje Vodica, neki pametnjaković je dao dozvolu da se tamo izgradi vila sa bazenom. Ali onda nisu stali, pa su još jedno 10 bungalova napravili. Dakle, na zemljištu na kojem je zabranjena gradnja na području Male Bunje. I vi nama ovdje pričate danas neke bajke. Ja vama ništa ne vjerujem! Ništa vam ne vjerujem, jer ja koji sam optimist i u svakom čovjeku se trudim pronaći neko dobro poludio sam više od obmana i laži kojim nas obasipete, obasipljete svaki dan. Dakle, vi meni gledate i možete mi lijepiti koje god hoćete etikete, šta god hoćete. Pet godina se digne kaznena prijava da netko na pustom otoku na području jedne Male Bunje napravi vilu sa bazenom i onda nestane, nego još 10 bungalova. Onda Britance tamo hvalio se sam kako mu je ne znam koliko sto Britanaca došlo partijati i da tamo nisu došli bageri i sve potaracali i ljude u zatvor stavili koji su to omogućili, u zatvor, jer to je za zatvor. A mi ovdje pričamo bajke, priče za malu djecu.
Govorio sam vam u ime kluba o Čižićima na Krku. Ljudi nam se javljaju i kažu zastupniče poslali Građevinskom inspektoratu Rijeka, općini Dobrinj, zgrada je gotova, agenti je obilaze za nekretninu, ima 9 apartmana. A pazite u prostornom planu općine Dobrinj za Čižiće kažu da su dozvoljene maksimalno tri stambene jedinice itd. Opet dakle muljanje, gledanje u oči i laganje. I to su zakoni u Hrvatskoj.
Za sirotinju važe, sirotinju će se derat po džepovima, nad sirotinjom će se provodit harač, nad sirotinjom će se uvodit porezi, stezat omča, a elite, onaj tko ima para, tko je bogataš u Hrvatskoj ma njega se ne dira. On zna kome treba turnut, koliko, kako i da ga se pusti na miru. I strašno je što ste napravili dvije Hrvatske jednu za vas u kojoj je tako lijepo vama živjeti i jednu za ovu sirotinju. To je strašno! I ja stvarno, ja se pitam pa bože dragi pa kako ti ljudi koji to rade kako oni idu spavati? Kako oni legnu u krevet i kako ti ljudi zaspu? Koje tablete piju? Uzimaju li možda ulje od kanabisa za spavanje? Što rade da bi mogli spavati? Što rade ljudi koji su toliko opljačkali našu zemlju da oni tako mirno mogu spavati? Toliko je nezakonite gradnje u zaleđu Opatije, gradi se čak u zonama zaštićene prirode poput Učke, koriste se rupe u zakonu. Građevinska inspekcija često dolazi prekasno i onda se postupci povlače godinama. U Kostreni sam govorio prenamjene zemljišta, zelene površine postaju preko noći građevinske parcele, a Istra ovdje kad sam slušao kolegu pa ja nisam znao dal ovaj, dal ovaj ne pijem ali činilo mi se kao sam popio ne znam 10 rakija ujutro. Dociranje kolege iz Istre IDS-a pa ovo je presmješno. Ovo stvarno čovjek gleda po… čovjek gleda i kaže pa dobro tko je tu lud e, pa kako sram neke ljude nije, a ja ću taksativno, taksativno. Nigdje nema toliko ilegalne gradnje kao u Istri tamo gdje je na vlasti IDS nigdje, nigdje. Točno se znalo gdje se gradi, tko gradi a da se ništa ne poduzima glede ilegalne gradnje, da će ilegalnim zgradama biti omogućen pristup svim komunalijama unatoč flagrantnim nezakonitostima i da će se čak izgraditi i planirati komunalna infrastruktura i sve drugo. Lokalna politička vlast to je ne samo tolerirala nego i organizirala očekujući kakav novi val legalizacije u nekim za nju povoljnijim političkim konstalacijama jer bez suradnje lokalne vlasti to je nemoguće pogotovo u Istri gdje su jedinice lokalne samouprave tako omalene da svi ne samo da poznaju sve nego poznaju i to što rade pa čak i njihovu intimu. I onda se odjednom pojavljuje tvrdnja da nitko ništa nije znao, pa to je nevjerojatno. Odreda je riječ o općinama i gradovima u kojima je IDS do unazad nekoliko godina imao ili još uvijek ima lokalnu vlast. Pula, okolica Pule, Vodnjan, južno područje Labinštine, Rovinj, Poreč, Novigrad. Kako to da divlja gradnja u Istri nije nicala u ne IDS-ovim gradovima i općinama? Kako primjerice nije nastala u Balama? Kako nije izniknulo u Motovunu u cijelo jedno desetljeće? Kako nije izniknulo u Svetom Petru u šumi? Kako to da su bale uspjele održati okružene Vodnjanom i Rovinjom gdje je ilegalna gradnja nažalost svakodnevica? Kako je to moguće da na desetak kilometara imamo potpuno različite situacije? Pa odgovor u Istri je samo jedan IDS. U Balama nota bene IDS nije na vlasti.
Dakle, nemojmo biti licemjeri i kada kritiziramo druge priznajmo onda da smo onda i mi griješili. Možda neki prethodnici prije nas, možda mi i sami koji smo u tome ili ne znam ili konkretno sadašnje vodstvo nije u tome imalo prste, ali nemojmo biti licemjeri.
Dakle, građevinska inspekcija pati od kroničnog nedostatka kapaciteta. Inspektori često zatvaraju objekte samo na papiru, gradnja nesmetano napreduje. Lokalni moćnici i građevinski lobiji vrše pritisak na urbanističke planove koji se mijenjaju u skladu s njihovim interesima i takvi slučajevi često prolaze bez ikakvih sankcija. Mali investitori suočavaju s oštrim kaznama, veliki projekti prolaze kroz sustav gotovo bez nadzora što stvara dojam pravne nesigurnosti. I zato je važno jačati inspekcijske kapacitete, povećati broj građevinskih inspektora, osigurati njihovu bolju obuku itd., itd.
Al znate što je najvažnije? Da vrh vlasti, da vrh vlasti da je ta ekipa postojana jer kad bi ta ekipa bila skroz poštena e onda nitko dolje ispod njih ne bi radio nered, ne bi se bavio ilegalnom gradnjom. Da ta ekipa je poštena onda ne bi sada europska EP… dakle Ured europskih istražitelja tražila zaštitu Europske komisije jer je kod nas toliko duboko protkana ta hobotnica koruptivna svaku poru ovog društva da se žena boji za vlastitu sigurnost.
E to je Hrvatska kakvu nisu sanjali momci koji su odlazili u rat i branili je. Pitajte bilo kog od njih oni nisu sanjali takvu Hrvatsku u kojoj će biti lijepo, ugodno, dobro živjeti samo za elitu, a u kojoj će se sirotinju haračiti, tlačiti, oduzimati joj, namete stavljati da ljudi gledaju kako spajaju kraj s krajem i onda im bacaju mrvice sa stola ovaj kaže evo imate sad 40 eura vam je povećanje pa idite kupite pol kile mesa i budite spremni, sretni za život. To nije dobro. To nije Hrvatska kakvu želimo.

Penava, Ivan (DP)

Hvala vam.
Za repliku se javio kolega Zvonimir Troskot.
Izvolite.

Troskot, Zvonimir (MOST)

Poštovani kolega Miletić evo čuo sam vaše izlaganje, imam dva pitanja. Prvo, evo sad je izašlo zapravo ovo što ste govorili Laura Kovesi je zapravo tražila zaštitu za gospođu Laptoš iz Ureda europskog istražitelja ovdje u Zagrebu i za sve zaposlenike koji rade u tom uredu, dakle ne samo da je, nije to gospođa Laptoš tražila za sebe nego gospođa Kovesi. Evo čisto me interesira kako vidite vi to u smislu nekakve percepcije jel ona to uopće imala i mogla tražiti jel s obzirom da vidimo da to stoji ozbiljan kriminal i podzemlje koje je likvidiralo ljude.
I dva, možete li još jednom samo s obzirom da poznajete jako dobro VIII. izbornu jedinicu, dakle ta jedna građevinska mafija odnosno građevinari koji eto tako grade kako se njima prohtije, dakle od naše obale zapravo rade čistu betonizaciju koja je bez ikakvog reda i bez ikakve strategije.
Evo, hvala lijepa.

Penava, Ivan (DP)

Hvala.
Odgovor na repliku.

Miletić, Marin (MOST)

Pa poruka je jasna, dakle europski istražitelji nemaju povjerenja u hrvatsko pravosuđe, nemaju povjerenja u Turudića, nemaju povjerenja u policiju koja bi trebala osigurati sigurnost svim onima koji se bore protiv mafije. I to je strašna poruka radi koje bi se svi trebali sramiti oni koji drže poluge vlasti naravno.
Ja sam vam kolega govorio konkretno evo na Krku kako je moguće općina Dobrinj, prostorni plan kaže jedno, a onda ekipa dođe sagradi cijelu stambenu zgradu i prodaje apartmane. Dakle, prodaje apartmane, sve je prijavljeno inspekciji, sve je otišlo i na Dobrinj i na Rijeku i nitko ništa pa to, to je dakle riječ o mafiji, što drugo, kako neko, zamislite čovjeka koji milijune uloži negdje, zna da se tu ne može sagradit stambena zgrada, on je sagradi unatoč prostornom planu koji kaže da se tu ne smije graditi, to je mafija i duboko podmazani ljudi.

Penava, Ivan (DP)

Slijedeća replika kolega Dalibor Paus, izvolite.

Paus, Dalibor (IDS)

Hvala lijepa.
Evo kolega Miletić, pa iznosi ja ću reć neistinite tvrdnje, dakle bespravna gradnja nije problem općina i gradova, gradova u kojima upravlja IDS, bespravna, bespravna gradnja je problem u svim gradovima i općinama gdje postoji veliki interes takvih ja ću reć investitora mada se to ne bi moglo nazvati investitorima i ona se prije svega odvija u područjima koja nisu unutar građevinskih područja, dakle u područjima koje nažalost kontrolira upravo središnja vlast kroz građevinsku inspekciju, koja dosada nismo imali nikakve alate na razini, na razini naših općina i gradovima kojima bi mogli spriječiti besplatnu gradnju. Dakle ono što ima općina na raspolaganju ili grad jeste prostorni plan i treba se graditi u skladu sa prostornim planom, no veći je problem ono što je izvan prostornog plana, dakle izvan građevinskih područja gdje se zaista gradi nelegalno, gdje se na neki način, na neki način preskače lokalna razina, a državna razina ne reagira.

Penava, Ivan (DP)

Vrijeme, hvala.
Odgovor na repliku.

Miletić, Marin (MOST)

Možete samo isključi ovaj mikrofon.
Zanimljivo je da je najviše ilegalna gradnja došla u jednoj od najjačih IDS-ovih utvrda Vodnjanu i to na čitavom potezu Vodnjavštine prema Brijunima, a počelo se sve razotkrivati nakon što je pala vlast IDS-a tu. IDS dobro zna da se kaznena regulativa primjenjuje od trenutka donošenja na buduće situacije, pa je čitava ova IDS-ova inicijativa o kojoj smo slušali prošle godine mislim, jedna travestija koju samo možemo promatrati pod snažnim dojmom njezine nadrealnosti samootkrivanja. Ilegalna gradnja je nepovratno ruinirala najljepše dijelove Istre. Ja sam nabrojao taksativno sela, općine gdje je na vlasti IDS i kolega Paus vi ste, vi ste stvarno mi simpatični, evo dakle nisam ni mislio o tome govoriti, ali kad sam vidio kako se proziva, docira jedne, a nije se imalo hrabrosti reć i mi smo imali taj problem i borimo se protiv njega i ja ću kao šef stranke to posložiti, boriti se protiv toga, izazvali ste moju reakciju.

Penava, Ivan (DP)

Hvala.
Za povredu Poslovnika se javio kolega Dalibor Paus, izvolite.

Paus, Dalibor (IDS)

238., pa kolega Miletić je isto meni simpatičan, no ponovo izvlači, izvlači selektivno podatke, dakle u svim općinama i gradovima je situacija takva kakva je bez obzira tko je na vlasti jer je sustav takav da ne omogućava kontrolu bespravne gradnje, to je jedna stvar. A druga stvar, ako ćemo mi govorit o tome ko je prvi govorio o bespravnoj gradnji to je upravo IDS, još 2016.g. smo to zahtijevali u ovom istom saboru.

Penava, Ivan (DP)

Hvala.
Temeljem čl. 239. izričem vam opomenu jel je bilo riječ o replici, a ne povredi Poslovnika.
Za povredu Poslovnika se javio kolega Zvonimir Troskot, izvolite.
Isprika, kolega Troskot će se strpit, evo pustit kolegu Miletića, kolega Miletić povreda Poslovnika, izvolite.

Miletić, Marin (MOST)

Dakle nevjerojatna je lakoća određenih političara u kojima farbaju nešto onako kako oni žele. Ako u većini, dakle otprilike vam je to 70% općina gdje je otkrivena najveća ilegalna gradnja jer na vlasti imaš jednu političku opciju, konkretno u Istri je to IDS, pa onda kako ti možeš sad tvrditi kriv je ne znam ko, možda vam je pokojni Franjo Tuđman kriv i za to, evo ja stvarno ne znam. Dakle činjenica je da je to ogroman problem, činjenica je da je IDS tu imao vlast i činjenica je da se to počelo razotkrivat nakon što ste vlast izgubili.

Penava, Ivan (DP)

Vrijeme.
Jednako tako temeljem čl. 239. izričem vam opomenu jer nije bilo riječ o povredi Poslovnika nego o replici.
Za povredu Poslovnika kako je najavljeno kolega Zvonimir Troskot, izvolite.

Troskot, Zvonimir (MOST)

Čl. 238., obmanjivanje javnosti. Mislim da je kolega Miletić itekako naveo taksativno dakle sve općine koje imaju probleme sa ilegalnom gradnjom, što je bilo i moje pitanje u replici i navedeno je dakle sve one općine koje su pod vlasti IDS-a da se, da se tamo događa ilegalna gradnja. Ne samo da je upozorio na ilegalnu gradnju nego da su te općine odnosno mjesta slale inspekcije dakle i prijavljivale, međutim ništa se ne događa na tom području nego se zataškava.

Penava, Ivan (DP)

Hvala lijepo.
Temeljem čl. 239. izričem vam opomenu, riječ je o prvoj opomeni.
Kolega Dalibor Paus također se javio za povredu Poslovnika, izvolite.

Paus, Dalibor (IDS)

238., pa ja bih volio da je samo u IDS-ovim općinama problem bespravna gradnja jer tada bi IDS vladao gotovo čitavom jadranskom obalom koja pripada RH. Neka malo prošeću gospoda Troskot i g. Miletić po Dalmaciji, neka prođu kroz Makarsku, neka prođu otocima, otocima dalmatinskim, pa će vidjet gdje ima najviše bespravne gradnje, hvala lijepo.

Penava, Ivan (DP)

Hvala lijepo.
Kolega Paus, dobivate drugu po redu opomenu.
Za povredu, povredu Poslovnika javio se kolega Marin Miletić, izvolite.

Miletić, Marin (MOST)

Čl. 238., ilegalna gradnja nepovratno je ruinirala najljepše dijelove Istre i to je činjenica. Ona je uništila prostor koji je nepovratni resurs i onda smo slušali ovdje u saboru kako, kad je IDS predložio regulativu koja bi djelovala samo za ubuduće, a u tome se nazire neiskran, neiskrena namjera i zapravo pravi cilj takva prijedloga legalizacija postojećeg stanja i u tom smislu IDS s razlogom zazire od države jer država je ipak impersonalna ili to može bit je li iako trenutno možda nije i snažno naglašava da se sve treba rješavati u lokalnim okvirima…
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
…a u lokalnim okvirima u Istri vidimo kako IDS djeluje.

Penava, Ivan (DP)

Hvala.
Kolega Miletić, ponovno zbog repliciranja temeljem čl. 239. izričem vam opomenu, druga je po redu.
Kolega Troskot ukoliko bude također će biti druga, javili ste se za povredu Poslovnika, izvolite.

Troskot, Zvonimir (MOST)

Poštovani predsjedavajući, čl. 238. obmanjivanje javnosti. Kolega Miletić i ja smo bili u Dalmaciji i prijavili smo ilegalno sagrađenu vilu Frane Barbarića koja se upravo na temelju inicijative Mosta i srušila odnosno onemogućili smo daljnju gradnju proračunskim novcem vile osobe koja je vodila HEP i na tu poziciju ju je postavio ni manje ni više nego Andrej Plenković.
Prema tome, mi se šećemo i po Istri i po Dalmaciji i prijavljujemo sve one ilegalne radnje i nečasne koje ne smiju biti u Hrvatskoj.
Hvala lijepa.

Penava, Ivan (DP)

Hvala vam.
Kako u čl. 238. ne postoji stavka obmanjivanja javnosti tako vam izričem najavljenu drugu opomenu.
Za repliku se javio kolega Ivica Ledenko. Izvolite.

Ledenko, Ivica (MOST)

Zahvaljujem.
Kolega Miletiću aludirali ste na spregu lokalnih vlasti sa bespravnim graditeljima, kako ćemo onda komunalnim redarstvom koje je pod ingerencijom istih tih lokalnih vlasti doći do pozitivnih pomaka u ovoj situaciji sa bespravnom gradnjom?

Penava, Ivan (DP)

Hvala. Odgovor na repliku.

Miletić, Marin (MOST)

Kolega Ledenko ako se pojavi neka zubić vila čudesna s nekim čarobnim štapićem onda je sve moguće, onda je u našoj državi sve moguće. U našoj državi je moguće da imate glavnog državnog odvjetnika koji laže, koji dođe i kaže nije bilo javnog natječaja u Splitu onda vidimo da je bilo javnog natječaja, onda imamo one koji tvrde Hrvatska je sigurna onda imate tu europske istražitelje glavnu koja traži tu zaštitu za one koji provode izvide u Hrvatskoj. Dakle, u našoj zemlji je sve moguće pa čak i to da sutra ujutro otvorimo portale i da vidimo da su uhićene glave koje su do 30 minuta prije toga vodile državu i ne bi bilo prvi put. Padali su ovdje u našoj Hrvatskoj premijeri i ministri i župani i gradonačelnice radi korupcije i lopovluka.
A zanimljivo je da će predsjednika Vlade vrlo vjerojatno koštati političke glave oni kojima je tako pokorno služio u kuli Mordora Bruxellesa.

Penava, Ivan (DP)

Hvala.
Sljedeći za pojedinačnu raspravu je kolega Zvonimir Troskot. Izvolite.

Troskot, Zvonimir (MOST)

Poštovani predsjedavajući, poštovane kolegice i kolege, poštovana javnosti.
Evo bili smo i na press konferenciji pa ćemo i ovdje u našoj sabornici na javnom mjestu upravo izraziti ekskluzivu da će sličnu sudbinu vrlo vjerojatno Beroša doživjeti gradonačelnik Karlovca g. Mandić koji je ujedno i saborski zastupnik.
Naime, vrlo jasna činjenica da Karlovac kao takav ima problem vode koje Most kao takav prijavio Odboru za nacionalnu sigurnost unutar HS-a, Vladi RH, europskom tužitelju i svim ostalim institucijama, DORH-u itd. koje su važne za sve one situacije koje dovode do ugrožavanja nacionalne sigurnosti naših građana. A o čem se zapravo radi u pozadini i zašto će vrlo vjerojatno isto tako završit? Dakle, to je promjena izgradnje vodoopskrbnog i vodootpadnog sustava u Karlovcu sa europskim novcem se išlo u promjenu kanalizacije što je dovelo do kolapsa sustava u Karlovcu, prije svega u gradskoj četvrti Zvijezda, al onda i u ostalim drugim gradskim četvrtima gdje kao posljedica toga, ali i ostalih politika g. Mandića koji je gradonačelnik Grada Karlovca i saborski zastupnik ovdje u HS-u da ljudi danas piju fekalne vode, da ljudi danas piju vode koje su pune teškog metala, da su to vode koje su uništile upravo kućanske aparate ljudima i da one količine teškog metala i fekalnih bakterija itd. mogu ozbiljno ugrozit zdravlje naših ljudi koji žive u Karlovcu.
Nadalje, samo da znate u kojoj mi policijskoj državi živimo. Svaka osoba koja danas prijavi da je nepitka voda u Gradu Karlovcu Malenica koja je glavna u poduzeću VIK odnosno Vodovod Grada Karlovca i gradonačelnik Grada Karlovca Mandić šalju policiju ljudima na vrata. Ponavljam, šalju policiju ljudima na vrata da ne bi slučajno nekome palo na pamet da prijavi da pije nepitku vodu koja dolazi iz sustava Karlovca koju još da još bude paradoks veći na četri rijeke, danas ljudi moraju kupovat plastične one galone i pit pitku vodu, a imaju četri rijeke tamo. A sve je to nastalo izgradnjom kanalizacije i vodootpadnog sustava sa europskim novcem. Ne samo da je nepitka voda nego ljudima fekalije plutaju po podrumima. Pa to je katastrofa. Ne samo to nego ista ta prozvana Malenica je poslana od gradonačelnika Grada Karlovca da nedeljama kada se ljudi odmaraju maltretira sve ljude tamo po kogod da je prijavo vodu ona im kuca na vrata i ulazi u stan i ima ispade tamo emotivne vičući, prijeteći ljudima.
To je dio građevine o kojoj mi danas razgovaramo odnosno komunalno gospodarstvo jer ćete u BDP-u kao sastavnici rasta navest da građevina kao takva najviše raste od svih ostalih sektora, napravit ćete kaos sa izgradnjom kanalizacije vodootpadnog i vodoopskrbnog sustava, ljudi će se porazboljevat taj ćete trošak prebacit na sve ostale ljude jel ste sa promjenom kanalizacije porušili cijeli grad. Znači sa europskim novcima ste obnovili Veleučilište Grada Karlovca, obnovili ste srpsku pravoslavnu crkvu koju kad ste doveli novu tehnologiju i pitanje je kome je sad Mandić to pogodovao sa tom novom tehnologija, koja je to građevinska mafija koja stoji iza Mandića da je išla u takve projekte koji se u jezgrama grada kao što je Karlovac nikada ne rade, da se proizvode takve vibracije unutar grada koje su slomile strukturu kuća koje se nalaze u centru grada, porazbijale ljudima fasade, izbacili ih iz njihovih domova, plivaju fekalije po njihovim podrumima sve sa europskim novcem zbog promjene politika odnosno promjene tehnologija talpi koje se nikad ne rade u centru grada.
To bi bilo isto kao da u Dubrovniku idete sa talpi tehnologijom mijenjat kanalizaciju ili u osječkoj Tvrđi, to je Zvijezda u Karlovcu. I vi ste ljude izbacili van iz njihovih stanova, iz njihovih kuća sve sa europskim novcem. Ne samo to nego ćete troškove aglomeracije, jel je ona sad spojena na razini županije, prenijet na cijelu županiju gdje ćete povećat sada komunalne naknade kako biste mogli isfinancirat svoj kriminal pod broj jedan jer će g. Mandić morat objašnjavat u jednom trenutku kome si dao te radove, zbog čega si mijenjao tehnologiju koja se nikad nije radila jer je 1997.g. izmijenjena već kanalizacija u Karlovcu sa kreditom Svjetske banke. Nikada problema ovakvih nije bilo. Još se ta kanalizacija nije izamortizirala vi ste išli mijenjati tehnologiju i razvalili ste grad. Ne treba nama Putin ili ne znam HAMAS ili itd. imamo Mandića u gradu Karlovcu koji je veća nacionalna, prijetnja nacionalnoj sigurnosti nego spomenuti ljudi. Veća je prijetnja ponavljam nacionalnoj sigurnosti grada Karlovca nego spomenuti ljudi jer će ih pootrovat sa vodom, prijeti im sada sa policijom preko gospođe Malenice koja se tako evo vozi sa policijom u autu i evo tko god da prijavi ona slučajno pokuca na vrata i maltretira ih nedjeljama još. Pa do kad više? Šta treba se napravit? Šta hoćete vi? Na razini Hrvatske ćete maltretirati ljude sa les AP-om, a na razini lokalnih jedinica gdje imate i županijsku i gradsku i općinsku vlast ćete maltretirati sa policijom kao što ste uletili sada sa Turudićem tako tamo uletavate sa policijom. Ovo je sustavni problem. Vas je prokazala Laura Kovesi koja je rekla da Hrvatska ima sustavni problem sa kriminalom, sustavno ne vjeruje premijeru, sustavno ne vjeruje DORH-u, sustavno ne vjeruje gradonačelnicima vladajuće strukture. I tko bi rekao da bi gradonačelnik jednog grada u Hrvatskoj došao pod istu prizmu kao što je Beroš. E pa jesi! Jer si upropastio i ugrozio živote ljudima Karlovca sa vodom koja je odraz kao i zdravlje, najosnovnija stvar. To je ustavno pravo im je uskraćeno kao što je u slučaju Beroš onemogućeno, dakle zdravlje koje je ustavno pravo svakog građana.
I još ćete im to naplatiti i još ćete ih progoniti, maltretirati ih u nedjelju, slat im policiju. Pa do kada više? Šta vama pada na pamet? Ko' što se Plenković ponaša na razini država, jer se „Ĺétat c̕est moi, odnosno „država to sam ja“, tako si je našao pandana na razini Državnog odvjetništva koji govori DORH to sam ja ili si je našao jednog pandana na razini lokalne zajednice koji se ponaša Karlovac c̕est moi, odnosno „Karlovac to sam ja“. Pa ta struktura će se jako brzo urušiti, jer će sav onaj kič kojim se dodvoravaju europskim strukturama, sva ona pozlatnina pada sa lika i djela Andreja Plenkovića koji se tako častohlepno udvarao europskim strukturama. Upravo te europske strukture će ga koštat glave, jer tako si se častohlepno udvarao, dakle često na trošak zapravo hrvatskih građana, odnosno ne na interese hrvatskih građana. E upravo će sada te europske strukture ući u ovu situaciju, konkretno sad sa Berošem, ali doći će i Mandić na red jer oni imaju kičmu za razliku od vladajućih. Oni imaju mehanizme za razliku od vladajućih. Oni imaju iskustva za razliku od vladajućih i neće se ustuknut zato što je Andrej Plenković potkupljenim medijima određenim koji financira preko državnih poduzeća rekao bu! Pa oni će reći ba! I neće dozvolit, dakle da se sa europskim novcem, odnosno da europska država koja se nalazi na listi visoko rizičnih zemalja za financiranje terorizma i kriminala već godinu dana smo u sivoj zoni jedina europska zemlja, jedina europska zemlja. Pa nije ni čudo jer našom državom Plenković ni ne upravlja i to smo dokazali preko energetskog sustava, a preko zdravstvenog sustava smo samo pokazali, dodatno se dokazalo da Hrvatskom upravlja podzemlje, da Hrvatskom upravlja kriminal i da su ovo samo male lutkice koje samo s jedne strane izvršavaju, isplaćuju, mali taj mi 10%, a s druge strane štite. I još pred kamerama kaže meni je najteže.
Šta je sad to iz jednoga premijera koji je tako svesilan odjednom postane kao Kalimero sa ljuskom na glavi. Nećete više, vi ste dotjerali državu do apsurda, do apsurda da gradonačelnik preko svoje osobe koje je postavio u gradsko poduzeće šalje policiju. Pa šta je ovo? NK v.d. Rusija, Sekuritate u Rumunjskoj? Šta je ovo? Pa šta je vama u glavi? Komunizam je prestao u ostalim zemljama, kod nas nije.

Penava, Ivan (DP)

Hvala.
Za povredu Poslovnika se javio kolega Damir Mandić, izvolite.

Mandić, Damir (HDZ)

Pa članak 238. Po tko zna koji put zastupnik Troskot, moram to reći u ovom časnom Domu laže. On je inače čovjek koji je, zbog kojeg je 30 obiteljskih kuća poplavilo u gradu Karlovcu, jer je on ljude svojim autoritetom saborskog zastupnika uvjerio da se rijeke trebaju razlijevati. On je isto tako rekao da Karlovačka bolnica truje svoje pacijente. Kad se bolnica očitovala on dalje ništa nije rekao. Samo toliko. Po tko zna koji put Troskot laže.

Penava, Ivan (DP)

Temeljem članka 239. izričem vam opomenu budući da ste kršili institut povrede Poslovnika i koristili ga za repliciranje kolegi Troskotu.
Za repliku se javio kolega Marin Miletić, izvolite.

Miletić, Marin (MOST)

Kolega Troskot, evo ja vas poznajem pet godina i u pet godina iako sam vas znao i naljutiti jer znali smo mi imati i prepirke i ovo i ono, ali u životu nisam čuo da ste lagali, a imali smo vrlo ozbiljne teme, vrlo ozbiljne teme i razgovarali smo o vrlo ozbiljnim temama i vrlo ozbiljno smo razgovarali. Sad mene zanima tko tu laže? Lažu li oni koji tvrde da Turudić ništa nije znao, pa je sve znao? Lažu li oni koji su ovdje sjedili u Hrvatskom saboru i lagali javnost i nas zastupnike? Lažu li oni koji govore da nema korupcije, a umiremo koliko nam kradu, koliko ljudima otimaju novac. Lažu li oni koji kažu da nema za lijekove za djecu koja teško boluju od bolesti, pa onda narod skuplja svaki cent, a oni troše milijone po 200, 300%, preplaćuju uređaje i primaju mito po 25, 30 hiljada eura po uređaju. Tko tu laže kolega Troskot i što se tu događa?

Penava, Ivan (DP)

Hvala.
Odgovor na repliku.

Troskot, Zvonimir (MOST)

Poštovani kolega Miletić pa vrlo je jasno ko tu laže, znači novaca u proračunu ima to je točno, raspodjela proračuna je takva da taj novac dobiva kriminal, da taj novac dobivaju osobe koje su eliminirale i likvidirale ljude sa zoljama i da taj novac dobivaju ljudi koji su otimali ljude i djecu drugima to je novac kamo ide. A zbog toga nemamo aparate, nemam magnete, nemamo CT-e, lista čekanja država ne želi preuredit.
Drago mi je da je danas ovdje gradonačelnik odnosno saborski zastupnik Mandić ovdje, a to vam naglašavam do koje razine ide g. Mandić jel on kad se obraća medijima koje on financira iz svojeg proračuna, onda obavezno naglašava da je on gradonačelnik i saborski zastupnik i to se mora napisat.
Vi ćete g. Mandić vrlo vjerojatno završit kao g. Beroš i vrlo vjerojatno ćete bit na istragama gdje ćete pokazivat i morat objašnjavat ko stoji i koja građevinska mafija iza talpi tehnologije.

Penava, Ivan (DP)

Hvala.
Za povredu poslovnika se javio kolega Damir Mandić. Izvolite.

Mandić, Damir (HDZ)

Zastupnik Troskot laže, ne zastupniče Troskot vi ćete doći i to vrlo brzo vidjet ćemo tko je čija lutkica pogotovo u Gradu Karlovcu jer ovo što vi radite u Gradu Karlovcu znate zašto to radite, znate tko vas savjetuje i koji su vaši ciljevi. Ja sam vas pozvao još prije dođite u Grad Karlovac, kandidirajte se idemo na izbore pa ćemo vidjet. A što se tiče zakonitosti i poslovanja i svega, vi ste zadnja osoba koja o tome treba govorit, zadnja osoba …/Upadica Penava: Hvala./… sjetite se svojih udruga …/Upadica Penava: Vrijeme./… u kojima ste radili i kako ste završili. Hoćemo i o tome uskoro?

Penava, Ivan (DP)

Kolega Mandić ovo je druga opomena koju vam izričem jer ste ponovo replicirali umjesto i koristili zapravo zlorabili institut povrede poslovnika.
Za drugu repliku se javila kolegica Dalija Orešković. Izvolite.

Orešković, Dalija (DOSIP)

Hvala.
Kolega Troskot bravo za Karlovac, Karlovac treba očistiti od korupcije HDZ-a. No da se vratimo na temu.
Slušajući ovu raspravu koju je klub Mosta imao sa IDS-om želim vas pozvati da svoju energiju usmjerimo na pravu metu i to zajedno. Dakle, svi želimo zaustaviti bespravnu gradnju, svi želimo očistiti Hrvatsku od bespravno sagrađenih objekata mislim da IDS u tome nije iznimka treba honorirati to što su oni prije godinu dana imali jedan dobar zakonski prijedlog usmjeren u tom smjeru.
Međutim, problem je u građevinskoj inspekciji, problem je u ovlastima koje ima država, problem je u Branku Bačiću koji ne želi odgovoriti na pitanje kada će se i koliko bespravnih objekata srušiti.
Dakle, naš problem je to što nam je državu okupirala mafija, naš problem je to što nemamo institucije koje bi trebale štiti prava i interese građana …/Upadica Penava: Vrijeme./… sada bi trebali imati zajednički cilj da se dogovorimo …/Upadica Penava: Hvala vam./… kako ćemo to izgradit.

Penava, Ivan (DP)

Odgovor na repliku izvolite.

Troskot, Zvonimir (MOST)

Poštovana kolegice Orešković prije nego što vam odgovorim na pitanje volio bih samo da kao što je gospođa Kövesi tražila zaštitu za zaposlenike Ureda europskog tužitelja u Zagrebu danas pred cijelom javnosti tražim zaštitu za građane i građanke Karlovca od utjecaja Mandića, Malenice i svih onih podobnih u Karlovcu koji slušaju upravo njih dvoje na tim tajnim sastancima kad se sastaju u kriznom štabu kada dogovaraju da idu maltretirat ljude nedjeljama popodne ili da se policijske patrole voze po Karlovcu i slučajno, eto tako slučajno je naletila patrola onima koji su prijavila da voda je nepitka.
Vi ćete g. Mandiću morat objašnjavat koja ko stoji iza talpi tehnologije, ko je taj majstor koji je to odlučio da talpi tehnologija koja je izvibrirala i uništila Grad Karlovac tko je doveo te mašine jel to nije rađeno '90.-tih ko što ste vi radili …/Upadica Penava: Vrijeme./… i vi ćete bit pozvani …/Upadica Penava: Hvala./… jer je to europski novac.

Penava, Ivan (DP)

Sljedeća replika kolega Marin Živković. Izvolite.

Živković, Marin (Možemo!)

Hvala predsjedavajući.
Kolega Troskot evo moram reći da ja mislim da je stvarno opasno za demokraciju da se policija šalje na građane koji upozoravaju na probleme, pogotovo na probleme kao što su pitka voda. To me podsjeća na notornog pročelnika Lovrića u Zagrebu koji je 2021. u veljači '21. kada su roditelji opravdano bili zabrinuti za statiku jedne zgrade jedne osnovne škole i tražili pregled statičara, on je također slao prekršajne i kaznene prijave protiv tih roditelja. A šta je najgore i sad nadam se da neću inspirirati ovime ljude u Karlovcu, prijavljivao roditelje centru za socijalnu skrb jer kakvi su oni to roditelji kada mogu takve stvari govoriti. Tako da to su sve neke prokušane metode, nadam se da se u budućnosti neće više događati, ali evo svakako vam hvala što na to upozoravate.

Penava, Ivan (DP)

Hvala.
Odgovor na repliku.

Troskot, Zvonimir (MOST)

Poštovani kolega Živković mislim da je situacija još gora nego u Zagrebu. Evo vam primjerice gospođe Hauswirth godinu dana joj izbijaju fekalije u podrumu, godinu dana ženi isplivavaju fekalije što je direktna posljedica izmjene vodootpadnog sustava u Karlovcu sa tehnologijom talpi koja je porazbijala cijeli grad i koja je uništila cijeli sustav do te mjere da se sad sve pošeremetilo u gradu koji se nalazi na trusnom području. I kogod da to prijavi Malenica iz Vodovoda Karlovca dolazi na vrata nedeljom ili kojim god danom popodne, na večer ljudi koji su bolesni, stari na lijekovima ona ih maltretira zbog toga. Ali je sad granica prijeđena gdje su sada metode rumunjskog komunizma i N.K. v.d. prilijepljene i pejstane odnosno prilijepljene na Karlovac gdje se ljude maltretira sa policijom i koristi se sila na takav način da se ljude ušutka o problemima koji su njihovo ustavno pravo.

Penava, Ivan (DP)

Hvala.
Sljedeća replika kolega Josip Borić. Izvolite.

Borić, Josip (HDZ)

Hvala lijepo uvaženi potpredsjedniče.
Kolega Troskot kad govorite o prokazivanju prije godinu dana mediji su prokazali vas i vašu obitelj kao bespravne graditelje i to ni manje ni više nego u parku prirode. Tada ste se obranili na način da ste rekli da su tu samo dva kontejnera obložena sa nekakvim kamenim pločama, da se to može ukloniti. Pa vas ja pitam, jeste li tužili ove koji su napisali neistinu? Ako niste jeste li uklonili taj bespravni objekt? Ako niste onda je to sve istina. Pa vas ja onda pitam što vi onda ovdje nama dijelite nekakve lekcije?
Jeste li bespravni graditelj vi i vaša obitelj? Ako jeste onda to kažete hrvatskim građanima za koje se vi kao jako zalažete. Ako je sve ovo ovako kako sam ja rekao, a mislim da je onda ste jedan običan populist kojem će se sada gospođa Orešković dignuti i reći bravo Zvonimire, ti si pravi borac protiv bespravne gradnje!

Penava, Ivan (DP)

Hvala.
Odgovor na repliku.

Troskot, Zvonimir (MOST)

Poštovani gospodine Borić, dakle vaši miševi tamo u Zadarskoj županiji koji su to prijavili, dakle oni su prijavili laž jer je riječ o alatnici koja je dovedena tamo devedesetih godina. To imaju svi ljudi koji tamo navodnjavaju i da, pa to je bilo tako. To je istina i nema nikakve bespravne gradnje jer se nije gradilo. To je obična alatnica gdje se nalazi sustav za navodnjavanje koji imaju svi koji navodnjavaju na Vranskom jezeru. Ali s druge strane i tu nema, jer nije nikakva optužnica dignuta jer nema uporišta u tome. Ali s druge strane gospodine Boriću pa jeste li vi svjesni šta vi radite? Vi ste kriminalcima, ljudima koji su likvidirali ljude sa bazukama, zoljama otimali djecu srpskom sumnjivom kapitalu, predali u ruke javno zdravstvo Republike Hrvatske gdje su upravo ti ljudi, ti koji donose odluku tko će živjet, a tko umrijet u Hrvatskoj. Jer dok se događa ratno profiterstvo u hrvatskim bolnicama, ljudi umiru, …
…/Upadica Penava: Vrijeme!/…
… smrtnost, onkologija …
…/Upadica Penava: Hvala./…
… vi s druge strane njima dajete zdravstvo u ruke.

Penava, Ivan (DP)

Hvala.
Za povredu Poslovnika se javio kolega Josip Borić, izvolite.

Borić, Josip (HDZ)

Hvala lijepo.
Članak 238. Kolega Troskot vrijeđa. S obzirom da nije uspio objasniti bespravnu gradnju obitelji Troskot u parku prirode smatra da su dva kontejnera obložena sa nekakvim kamenim pločama normativ. To je laž s obzirom da takvih objekata na području Hrvatske pogotovo u Istri ima na stotine i uklanja ih država, bilo bi lijepo od vas kao političara tako moralnog da sami to uklonite, da to maknete, a ne da nam ovdje dijelite lekcije o moralu i veliki ste kao borac protiv bespravne gradnje.
…/Upadica Penava: Vrijeme!/…
Nakon ovoga bi bilo najbolje da šutite.

Penava, Ivan (DP)

Vrijeme! Hvala.
Temeljem članka 239. kolega Borić izričem vam opomenu. Prva je po redu.
Za repliku se javio kolega Ivica Ledenko, izvolite.

Ledenko, Ivica (MOST)

Poštovani gospodine Troskot, ovo ljeto sam u Jezerima, općina Tisno, Šibensko-kninska županija zajedno sa mještanima izašli smo na ulicu na neki način, dakle vrlo slobodno su ljudi izašli, protestirali smo jer je netko iskoristio razmak između starog i novog prostornog plana da se naštancaju dozvole i da se omogući, dakle gradnja gabarita puno većih nego što to bi zapravo u tom prostoru trebalo biti. Tamo su ljudi slobodno protestirali. Epilog toga je bilo da se investitor povukao i smanjit će te svoje gabarite na ono što će biti omogućeno ovim planom. Sad vi govorite da u Karlovcu se uvodi policijski sat, da se ljudi koji su digli glas zbog toga što ih se truje, a što su neke i analize te vode pokazale da ih se ušutkava. Pa jel' to moguće u 21. stoljeću da se hrvatski čovjek u Hrvatskoj ušutkava, a govori istinu. Pa molim vas objasnite mi kako je to moguće?

Penava, Ivan (DP)

Hvala.
Odgovor na repliku.

Troskot, Zvonimir (MOST)

Poštovani kolega Ledenko, da, što se tiče situacije u Šibensko-kninskoj županiji dobro ste upozorili. Upravo sa vašim djelovanjem u Šibensko-kninskoj županiji je i sa kolegama iz Mosta Šibensko-kninske županije zajedno sa lokalnim ljudima zaustavljena je bespravna gradnja u mjestu koje ste spomenuli. Ne samo to, nego smo i ukazali na sumnjive kapitale koji se nalaze u hotelu koji je izgrađen na brijegu iznad što je zapravo pitanje za obavještajnu službu Republike Hrvatske odnosno SOA-u s obzirom da taj kapital dolazi iz zemalja sa kojima je sada zapad u popriličnom sukobu. A druga stvar, ovo što se događa u Karlovcu je nešto šta je presedan, odnosno ako padne Karlovac na ove komunističke metode, a to nije ništa drugo nego zastrašivanje sa policijom, gdje se osoba koja radi u gradskoj upravi i članica je, dakle i dogovara se sa gradonačelnikom odlazi sa policijskim patrolama, dakle ljudima na vrata. Ne samo to, nego im je ulazila u nedjelju popodne …
…/Upadica Penava: Vrijeme!/…
… maltretirala je ljude koji su na lijekovima i bolesni.

Penava, Ivan (DP)

Hvala vam.
Sljedeća replika kolegica Marijana Puljak, izvolite.

Puljak, Marijana (Centar)

Evo zahvaljujem.
Poštovani kolega, znate onu priču kad je ne znam Hrvat ili netko iz Bosne sagradio nelegalnu kuću na švicarskom, na ženevskom jezeru i onda kažu Švicarci nisu znali šta će s njom jer se to nije dogodilo u povijesti. U Švicarskoj je danas zaista ilegalna gradnja, nelegalna gradnja minimalna. A zašto? Zato što imaju sustav koji funkcionira, koji nije rastočen korupcijom i kriminalom, koji se poštuje i izvršava. Zakone koji se izvršavaju implementiraju i vrijede jednako za sve, nema mog ili tvog rođaka, stranačkog kolege za koje će se zakon savijati. A šta mi ovdje imamo? Mi ovdje imamo 2011. godinu ispod koje se sve legalizira, nakon toga se ne sankcionira strogo nova nelegalna gradnja. Imamo pašnjake koji su registrirani kao pašnjaci, a zapravo su vile sa bazenom nekih bivših ministara …
…/Upadica Penava: Vrijeme!/…
… a i saborskih zastupnika. Evo komentar.

Penava, Ivan (DP)

Hvala vam.
Odgovor na repliku.

Troskot, Zvonimir (MOST)

Poštovana kolegice Puljak, evo ja bih htio samo svima još rasvijetliti kako je zapravo došlo do prijetnje od gradonačelnika Mandića. To u Švicarskoj nema gdje će on reći vidjet ćete vi uskoro. To je upravo mantra sa kojim se koristi kako bi zastrašivao ljude u Karlovcu i u Karlovačkoj županiji, gdje nikad ne bi postao gradonačelnik da ga Jelić nije postavio. On ne bi tamo mogao travu šišati tjedno da ga nije postavio Jelić da postane gradonačelnikom.
Kako i šta je napravio? U svom neznanju i misleći da je svevladar kao što misli i Plenković, dakle ušao je u prijetnje ljudima i koristi, dakle ljude koje je zaposlio za prljave poslove prijetnje ljudima, prijetnje ljudima koji govore da jednostavno se pozivaju na Ustav i kažu želimo našu pitku vodu. To u Švicarskoj nema. Nema u Švicarskoj jer je ona decentralizirana zemlja.
Gdje je još problem? Što se upravo takve gradnje kao što se događaju u Karlovcu prikazuju u domaćem BDP-u kao rast građevine gdje je na troškove sada već su milijunski troškovi nastali …
…/Upadica Penava: Vrijeme!/…
… za društvo i još će se prebaciti na građane da to plate kroz komunalnu naknadu.

Penava, Ivan (DP)

Hvala vam.
Za povredu Poslovnika se javio kolega Damir Mandić, izvolite.

Mandić, Damir (HDZ)

A dobro, ovo što Troskot laže o tom, po tom. Ono što je bitno, a bitno je za cjelokupnu hrvatsku javnost, ovi ljudi koje Troskot kao brani su zamolili, zatražili sastanak u uredu gradonačelnika u ponedjeljak u 14 sati, tolko o strahu i trepetu u gradu Karlovcu.
Ono što je jako važno Zvonimir Troskot izriče laži pod krinkom saborskog zastupnika i zaštićen saborskim imunitetom.

Penava, Ivan (DP)

Hvala.
Temeljem čl. 240. st. 2. izričem vam opomenu s oduzimanjem riječi do kraja rasprave o ovoj temi budući je riječ o trećoj opomeni.
Za povredu Poslovnika mislim da je isto treća po redu, tako je, se javio kolega Zvonimir Troskot.

Troskot, Zvonimir (MOST)

Čl. 238., obmanjivanje javnosti.
Predsjedavajući, ja imam legitimitet predstavljat ljude iz Karlovaca jel su mi dali to pravo kroz izbore i ja moram govorit o njihovim problemima i drago mi je da se rasvjetljuje sada Mandić koji nije takav kauboj košto se ponaša u gradu Karlovcu nego ovdje pred licem javnosti mu je zapravo poslana najvažnija poruka. Doći će trenutak kada će morat odgovarat kojim to ljudima je odobrio izgradnju kanalizacije koja je uništila, u potpunosti razvalila cijeli grad.

Penava, Ivan (DP)

Hvala, hvala, molim za mir.
Također temeljem čl. 240. izričem vam opomenu s oduzimanjem riječi do kraja rasprave o ovoj temi.
Za povre…, još jednu povredu Poslovnika se javio kolega Ivica Ledenko, izvolite.

Ledenko, Ivica (MOST)

Povrijeđen je čl. 238., kolega Mandiću ko laže koza ili rog vidjet ćemo na kraju ove karlovačke epopeje kada istražitelji, kada završnu riječ da oni koji je trebaju, pravosuđe, a vi vjerujem kao vladajuća stranka vjerujete u te institucije, pa se ne morate oko toga plašiti, pravorijek će biti uskoro donesen.

Penava, Ivan (DP)

Također kako je bila riječ o replici temeljem čl. 239. izričem vam opomenu.
Za još jednu povredu Poslovnika se javio kolega Josip Borić, izvolite.

Borić, Josip (HDZ)

Jesam, jesam, čl. 238. sada ove izjave već ne vrijeđaju, one ozljeđuju građane Hrvatske jer jednostavno javlja se ekipa u kojoj svi lažu, znači svi redom. Grmoja dva puta osuđen pravomoćno da je lagao na sud, a onda ovi svi redom ovdje, pogotovo kolega Troskot koji nema rješenje, on se zalaže za tobože rješavanje bespravne gradnje, a on je prvi taj kojeg su uhvatili ne i nije ništa napravio i takve moralne vertikale nam ne trebaju.

Penava, Ivan (DP)

Hvala, kolega Josip Borić također dobivate još jednu drugu opomenu temeljem čl. 239..
Kolega Ivica Ledenko se javlja za povredu Poslovnika, izvolite.

Ledenko, Ivica (MOST)

Povrijeđen je Poslovnik 238., poznati na daleko vičniji Josip Borić istinozborac kada govori o istini i laži onda ono što on kaže da je laž vjerojatno je istina.
Gospodine Boriću, mi znamo povijest vaše bolesti zborenja u ovoj sabornici, pa nemojte se više ovaj nemojte nas nasmijavati, evo, evo barem toliko.

Penava, Ivan (DP)

Hvala, kolega Ledenko također imate, dobivate drugu opomenu temeljem čl. 239.

Penava, Ivan (DP)

S ovim smo završili sa izlaganjima u ime klubova zastupnika i nastavljamo sa pojedinačnim raspravama po objedinjenim prijedlozima zakona sa kojima smo prekinili.
Sljedeći na redu je kolega Ivica Ledenko. Izvolite.

Ledenko, Ivica (MOST)

Zahvaljujem. Paketom ovih zakona zapravo ulazimo u regulaciju prostora. Prostor je nešto najvrijednije što imamo. U uređenim državama bespravna gradnja bi se u startu bila odvraćena i nikom ne bi palo na pamet ulaziti u takve aktivnosti jer bi znali da grade u državama koje su institucionalno jake i u kojima je to zapravo nemoguće. Međutim kod nas je sve moguće, s jedne strane je to zbog snažnog pritiska investitora i građevinskog sektora upravo u građenju objekata raznih namjena no složit ćemo se ponajviše u apartmanskoj gradnji i možda je najveći utjecaj upravo u priobalju iz kojega i ja dolazim. Promatranje tog procesa uz prešutno pogodovanje svih razina vlasti, dovelo je sadašnju situaciju i ogromnog izazova kojeg imamo i o kojem dosta govorimo priuštivog stanovanja. S jedne strane potražnja investitora pristup cijelog EU, pristup cijele EU odnosno njenog tržišta, a doskora će to biti prošireno i na područje OECD-a. Dakle i njima će se omogućiti kupovina, kupovina nekretnina na području Hrvatske al ne kao prije uz bilateralni ugovor koji bi trebao biti potpisan, a potom, a potom i na potpis ministra pravosuđa. To se sada gubi i to će još više u konačnici ići u povećanje cijena, cijena onoga metra kvadratnoga. S druge strane naš građevinski sektor je prenapregnut. Najveći dio sredstava EU upravo ide u izgradnju infrastrukture i u tom smislu sve ide i na to da se i cijene usluga u građevinskom sektoru povećale. Znači s jedne strane velika potražnja, kupovna moć tržišta koje je bogatije od naših ljudi dižu cijene tih nekretnina, a s druge strane i građevinski sektor u izgradnji u samoj izgradnji je već u prilici da te cijene podigne. Kako ćemo se mi tome othrvati, bit će dosta teško i jedino gdje vidim mogućnost je zapravo prostor. Dakle prostor koji je u, koji je u vlasništvu jedinica lokalne samouprave ili države koje bi se, na kojem bi se onda trebalo graditi, a kako smanjiti cijenu kvadrata i učiniti ga priuštivom moguće je jedino oslobađanjem od komunalnih ovaj, određenih doprinosa i na neki način subvencioniranjem u samu, u samu gradnju. Dakle to je ono što je na neki način generalno. Također ovim zakonima ide se na određenu decentralizaciju u smislu bolje kontrole cijelog procesa gradnje. Dakle na komunalne, na komunalno redarstvo će se spustiti još jedna funkcija. Mislim da je čak i u plan i dosta je veliki pritisak ovaj put od strane lokalnih jedinica da se uključe i u turističku inspekciju obzirom to od njih građani traže jer imamo ovaj cijeli niz izgrađenih apartmana o kojima sam prije govorio je na crnom tržištu najma. On se iznajmljuje bez ikakve kontrole, dakle kao što sam ja više puta govorio ključevi se iznajmljuju na određenim stajalištima, ne prolaze kroz e-visitor tako da, da je ovo jedan na neki način posvemašni eldorado je Hrvatska postala. Ovim paketom izmjena zakona nećemo mi to uspjeti na neki način suzbiti. Ministar je najavio jednu cjelovitu, cjelovito mijenjanje zakona pa vidjet ćemo da li će se u tom smislu nešto dogoditi. Jedan slučaj kojeg sam u replici kazao je bio ovog ljeta, bio sam u Jezerima, dakle općina Tisno, Šibensko-kninska županija gdje se dešava situacija da imate stari prostorni plan koji omogućava puno šire gabarite i imate novi prostorni plan koji to sužava pritiskom u ovom slučaju mještana i onda imate situaciju da u toj sivoj zoni, u tom periodu dok nije stupio novi zakon, štancaju se građevinske dozvole po nekakvim ne znam kakvim kriterijima, da se prostor zauzme u većoj mjeri nego što se to predviđa, umjesto da se cijeli procesi ovaj, stopiraju. Dakle vidjet ćemo na koji način će odreagirati komunalno redarstvo i kako će oni uspjeti suzbiti i biti u točki u samom procesu gradnje i kako će ga uspjeti spriječiti, to će biti vrlo interesantno vidjeti. Kažem puno toga se nabacuje na jedinice lokalne samouprave, ne pita se bez neke stručne analize da li su one sposobne prihvatiti sav taj posao koji im se nameće. Dakle koliko su oni opremljeni. Danas znamo da je tržište rada toliko slabašno, a ovdje će se i lako i lako nalazimo rješenja za one manualne poslove sa strancima pa tako u špici sezone imamo 200 tisuća, bar ove sezone je bilo 200 tisuća stranih radnika i rješavamo taj dio međutim malo struke kada treba, mi nailazimo na probleme. Naši stručni mladi ljudi su otišli iz Hrvatske, grade neka druga društva, mi smo ih školovali, a oni su zbog neadekvatnih primanja i uvjeta rada ali prije svega rekao bih i ove posvemašne korupcije i ovog stanja u državi koje iz dana u dan sve više nalikuje na, na nekakve zemlje kako su nas i tretirali ovi po ljestvici korupcije, po ljestvici funkcioniranja naših institucija. Mladi ljudi bježe i zbog toga, okruženje je loše. Nije sve u plaći, puno toga je u okruženju. Nitko nije uspio demografiju riješiti novcem ali okruženjem jeste. Hrvatska danas za mladog čovjeka nije zemlja poželjnog, poželjnog ostanka. To je ono problematično i na tome trebamo raditi. I stoga i s ovim zakonima dakle u nekoj konačnici moramo rješavati ono najvažnije za njih, dakle stambeno, stambeno pitanje.
Još ću se samo dotaknuti, to sam u replici i pitao ministra dakle idemo sa novim, novim načinom certificiranja. Dakle bit će ovi osnovni certifikatori koji će svako u svom području certificirati oko energetike objekata i bit će tu glavni certifikator. Dakle ponovno će tu trebati više edukacije, edukacija košta. Na kraju krajeva će i ta usluga se morati negdje naplatiti ona će se naplatiti na krajnjem korisniku tako da će i te usluge poskupjeti. To je, to je svakako sigurno. Dakle gospodarenje sa prostorom je jedan važan segment, mi smo ga prilično devastirali do sada. Priobalje je devastirano. Svi mi koji dolazimo iz tih, iz tih područja vidimo to na očigled da se grade ogromni kompleksi, apartmanska naselja bez da je prije toga prošla tu jedna normalna komunalna infrastruktura. Ona se nadoknađuje nazad, čitav niz crnih jama to sve skupa odlazi, aglomeracija jako slabo dolazi do tih naselja. Sve to skupa ide u uništavanje onog najjačeg resursa dole kojeg imamo za turizam, to je more. Ako to uništimo, a toliko smo krhki u naše, u našem gospodarstvu da nam je turizam jedan od osnovnih grana. Ako nam ona, ako nam ona posrne, bojim se da ćemo jako teško, jako teško isplivati na zelene grane. Znači ovom problemu rješavanja dakle prostora i brinuti o prostoru s ovim malim evo pomacima da ćemo na neki način omogućiti onom prvom koji je, koji je na piku ja bih rekao komunalnom redaru da on spriječi to u startu, a ne da nam se zgrada dogodi pa se onda kroz procese od 10 godina gleda kako ćemo je srušiti ili ako ima dobre, dobre špage kako bi rekli, da li će se ona u međuvremenu legalizirati. Dakle svi oni koji ulaze u bespravnu gradnju imaju ideju da će tu bespravnu gradnju uspjeti legalizirati i to su onda ponovno one institucije o kojima govorimo i sve je to toliko prožeto. Sam Zakon o gradnji nije samo gradnja, to je pitanje institucija, to je pitanje povjerenja. To je pitanje i ono što sam i kazao na početku ozbiljnosti države u kojoj netko dolazi i bespravno gradi. On samim tim otprilike ima svoje mišljenje u kakvu je to državu došao. Dakle mi smo na jednom dalekom još putu ispred nas da bismo nekakve povoljne vjetrove ugurali u naše zakonodavstvo, u tom smislu ovo jesu neki pomaci. Vidjet ćemo da li će komunalno redarstvo moći prihvatit ove poslove, da li će moći adekvatno reagirati i da li ćemo u konačnosti, u konačnici spriječiti bespravnu gradnju koja je toliko obuzela naš prostor. Hvala lijepo.

Penava, Ivan (DP)

Hvala. Za repliku se javio kolega Marin Miletić. Izvolite.

Miletić, Marin (MOST)

Hvala vam potpredsjedniče sabora.
Kolega Ledenko, evo gospodin Milan iz Rijeke mi kaže ovako, zastupniče, prati čovjek ovdje što govorimo, ima valjda dobar želudac. Bespravne izgradnje će uvijek organizirano biti sve do onog časa dok se ne uvedu sankcije lokalnoj upravi, posebice čelnicima lokalnih uprava na čijem se području vrši ilegalna gradnja, a da lokalna uprava nije poduzela sprječavanje ilegalne gradnje, u tom grmu leži zec i mafija koja pogoduje toj problematici. Ja sam vam govorio o Krku. Kako je moguće da npr. Dobrinj općina kaže, dovede plan i kaže tu nema gradnje, onda dođe majstor i sagradi zgradu sa 9 apartmana. I to prodaje. Dakle dolaze agenti za nekretnine i to prodaju. Kako je to moguće i što to govori ne samo o Krku, o Dobrinju nego i o našoj državi je li, o vrhu vlasti. Evo kako vi gledate na to kao čovjek koji ima već životnog iskustva itekako.

Penava, Ivan (DP)

Hvala. Odgovor na repliku. Izvolite.

Ledenko, Ivica (MOST)

Pa gledajte, hvala gospodine Miletu. E hvala gospodine Miletiću, pa zapravo o čemu se tu radi. Tu se radi da svi ti investitori dolaze u zemlju eldorado. Znači to je zemlja u kojoj možeš raditi što god želiš i u nekoj perspektivi se svim tima obećava da će to biti legalizirano. Znate, ulaze oni s tim obećanjima. On njima šapne znaš ja sam ti dobar s ovim, ja sam ti dobar sa onim i na taj način vidite sasvim legalno to dolazi na tržište. Pazite, to, to dolazi uopće na tržište da se prodaje, to je već problematično. Problematičan je onaj prvi zakup. Vidjet ćemo da li će s ovim, dakle komunalni redar moći biti dovoljno ostručen da spriječi to u samom startu. Dakle ova država nema institucije, nije realizirala takve institucije da uopće odvrati takve mogućnosti u samome startu. To je ono što je problematično. I s tim se mi moramo boriti i podebljati ja bih rekao institucije ove države u svim porama. Ali ovi recentni događaji vidite dokle to dolazi do ministra jednoga …/Upadica Penava: Vrijeme./… dolazi, dolazi korupcija. Kako neće na jednom apartmanu od 35 kvadrata.

Penava, Ivan (DP)

Hvala vam. Slijedeća replika kolega Marin Živković, izvolite.

Živković, Marin (Možemo!)

Poštovani kolega Ledenko, evo kao što znate ja dolazim iz mjesta Jezera i sudjelovao sam u brojnim razgovorima tamo s građanima i prijavio sam čak građevinskoj inspekciji šta se sve tamo događa. Naime tamo je građevina izgrađena bez građevinske dozvole, bez obavijesti o početku građenja, bez table gradilišta, radilo se i za vrijeme ljetne pauze kada se ne smiju graditi, kada se ne smiju radovi izvoditi i svejedno unatoč tome još do dana današnjeg nisam dobio nikakav odgovor građevinsko inspekciji i evo čujemo jučer na raspravi o proračunu, građevinskoj inspekciji se smanjuje proračun. Znači unatoč svemu tome ovaj zakon će prebaciti dio ovlasti ali umjesto da se jača ta institucija koja mora biti na terenu, mi smanjujemo proračun toj instituciji, što mislite o tome.

Penava, Ivan (DP)

Hvala. Odgovor na repliku, izvolite.

Ledenko, Ivica (MOST)

Pa hvala gospodine Živkoviću. Znam da ste bili i vi dolje uključeni u ovaj slučaj Jezera. To su znači neki mali slučajevi na kojima možemo onda generirati veće, veće priče. Upravo ovo znači o čemu pričamo, znači umjesto jačanja institucija mi ih slabimo. Ne možemo mi očekivati da će komunalni redar u jednoj lokalnoj jedinici samouprave rješavati sve ove probleme. Ovo je po meni prilično jedno onako Poncijevski pranje ruku od nacionalne vlasti, spuštanje nekakve odgovornosti malo sa sebe na lokalnu jedinicu. Dakle oni ni do sad nisu stizali taj posao obavljati kako treba. Dakle taj se posao nije obavljao. Sad će ga napokon netko obavljati ali tko će biti taj koji će krovno se baviti s time. Mi smo tu preskočili jednu instancu, županiju. Da li je možda trebala županija uzeti da ona bude bliže prostoru sa građevinskim inspektorima, ostručenima za sve to skupa, skinuti je kompletno sa nacionalne i onda se baviti svojim prostorom. …/Upadica Penava: Vrijeme./… Možda bi to išlo u pravcu pune decentralizacije.

Penava, Ivan (DP)

Hvala vam. Slijedeća na redu za pojedinačnu raspravu je kolegica Dalija Orešković. Izvolite.

Orešković, Dalija (DOSIP)

Uvažene kolegice i kolege, da ne bi ove naše rasprave predstavljale ono pričamo sami sebi u bradu ja zapravo želim pozvati da mi počnemo razmišljati o tome kako će država izgledati danas sutra nakon HDZ-a. Zašto kažem nakon HDZ-a? Pa zato što sam ministra Bačića izravno pitala može li on reći nakon njegovog mandata ako i potraje još sljedećih, šta ja znam tri, tri i pol godine, koliko će bespravnih objekata u odnosu na ono stanje koje je zatečeno na današnji dan on srušiti. Odgovor na to pitanje nisam dobila, pa ću ja ne budi lijena to pitanje postaviti ministru i u pisanom obliku, dakle tražit ću zatečeno stanje broj bespravno sagrađenih objekata i pitati li postoji li plan rušenja jer me doista zanima kako će 70 građevinskih inspektora sa vrlo slabim resursima izvršiti takav jedan projekt. Očito neće niti je to HDZ-u cilj, nikada nije ni bio jer da jest onda bi se prije svega jačala građevinska inspekcija i jačali bi se oni instituti koji bespravnu gradnju miču, a očito će ona jednostavno ostati na terenu u zatečenom stanju.
Imajući to na umu ovaj zakon odnosno ovaj paket zakona podsjeća me na onu basnu o rodi i lisici kada su jedna drugoj servirale jelo koje ova druga ne može pojesti, dakle roda je lisici servirala u ćupu, lisica rodi u plitkom tanjuru. Evo tako Branko Bačić i HDZ vide odnos između nacionalne razine, nacionalnih ovlasti građevinske inspekcije i jedinica lokalne i regionalne samouprave.
I da budem vrlo jasna i precizna, svi podržavamo to da ovih 882 komunalna redara dobiju ovlast da na terenu primijete da se nešto gradi i da provjere postoji li građevinska dozvola ili ne, sa svim paketom problema koji iz toga proizlaze u smislu needuciranosti, pretrpanosti s drugim poslovima. Evo ja vjerujem da je svim jedinicama lokalne samouprave u interesu da se potrude i ljudi će se potruditi, dakle vjerujem da ćemo imati određeni rezultat, nadam se dobar, u sprječavanju buduće bespravne gradnje. Ok, no to ne rješava temeljni problem, a taj je da je prostor već debelo devastiran, da smo u proteklih osam ili devet godina, evo samo HDZ-ove ove zadnje recentne HDZ-ove vlasti imali eksploziju bespravne gradnje i to mahom po obali tamo gdje je najisplativije, najlukrativnije i nikome ništa. I nadalje se ta ista HDZ-ova vlast ko da su jučer sjeli u fotelje, opravdava time da je državna inspekcija, a jedino državna inspekcija Državni inspektorat njih 70-ak jedino su oni ovlašteni i nadležni da izađu na teren i da nešto sruše, nitko drugi nije, ali Branko Bačić na to kaže puj pik malo ih je, potplaćeni su, nezadovoljni su statusom, pitanje imaju li uopće vozila da na teren izlaze i nikom ništa. Evo to je ono što će jednostavno iz ovog zakona ostati.
Što nam je činiti? Pa prvo mislim da ne možemo pričati o centralizaciji ili decentralizaciji ili gdje napraviti dobar balans ako ne odlučimo krenuti u reformu teritorijalnog ustroja, to znači da se zalažem za pet do šest, al ajde ako baš Istra hoće biti nepovezana sa Primorsko-goranskom županijom onda nek im bude i ta posebna jedinica, ali moramo formirati regije, dakle maknuti 20 županija, stvoriti regije. Nakon toga dio ovlasti centralne države prenijeti na te regije, a ono što je neposredno najbliže svakodnevnom životu građana doista ostaviti u ruke lokalnoj samoupravi. Ali i te lokalne samouprave ne može biti 555, dovoljno je sto, sto i nešto, dakle formirati urbane centre odnosno smanjiti broj lokalnih jedinica na jednu petinu u odnosu na današnje stanje.
To kad smo napravili onda ćemo doći do situacije da su lokalne jedinice bolje opremljene odnosno da imaju ljudski kapacitet što u broju, što u znanju, što u visini plaća pa će onda taj lokalni kapacitet moći obavljati bolje sve svoje zadaće, pa tako i komunalni redari. A onda ćemo doći i do toga da treba Državni inspektorat redefinirati, prvo i osnovno ako želimo učinkovit i pravedan Državni inspektorat onda njegov čelnik ne može biti član političke stranke, kratko i jasno. Nakon toga treba pojačati broj inspektora, dati im one plaće koje će privući dobro osposobljen odnosno visokoškolovan kadar, moralan kadar, principijelan kadar i koji će u tome vidjeti svoju i profesionalnu zadovoljštinu i nekakvu svrhu.
Eto to kad smo napravili onda ćemo imati državu, danas imamo zastavu, granice i himnu, ali od države nije ostalo ni D, pa ajde barem da što prije riješimo taj HDZ pa da to D složimo onda ćemo i ostala slova.
Hvala. Ali bez HDZ-a naravno.

Penava, Ivan (DP)

Hvala.
Za repliku se javila kolegica Dušica RAdojčić. Izvolite.

Radojčić, Dušica (Možemo!)

Ma htjela sam samo reći da uvijek brojke govore najbolje o situaciji, pa onda sad znamo da ima 70-ak građevinskih inspektora, a za Istarsku županiju ima jedan ili možda dva ako su u posljednje vrijeme zapošljavali, a slučajeva bespravne gradnje koji nigdje nisu u cijelosti evidentirani, ali drži se da ih ima više desetaka tisuća. Kako će taj jedan ili dva inspektora riješit te slučajeve, to je nemoguće.
A kada sam zadnji put provjeravala, to je bilo prije nekoliko godina, ne mogu točno reć, bilo ih je devet. Što se dogodilo sa tih devet ljudi? Jesu oni otišli zbog loših uvjeta rada ili su pušteni da odu ili su dobili otkaz to ja zaista ne znam, ali u svakom slučaju ovo je situacija u koju treba ozbiljno prionit, a ovaj zakon nije ne nudi takva rješenja. Jednostavno sa tako malim brojem građevinskih inspektora i tako velikim brojem bespravne gradnje, a komunalni redari čuli smo nemaju ovlast za izdavanje rješenja o uklanjanju, dakle mora se osnažit …/Upadica Penava: Vrijeme./… Državni inspektorat.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)

Hvala.
Odgovor na repliku izvolite.

Orešković, Dalija (DOSIP)

Zahvaljujem.
Da upravo se o tome radi, ja mislim da je danas ministar Branko Bačić došao ovdje onako pomalo slavodobitno u početku predstavljajući zakone za koje je očekivao da će ih oporba podržati i pohvaliti. Ok, ti zakoni su u redu, ali točnu brojku bespravno sagrađenih objekata koji se ne mogu legalizirati mi to ne znamo, taj podatak nismo dobili i to je ključ zapravo jer je riječ o prevelikom broju objekata koji se očito sa ovih 70 inspektora neće moći srušiti i onda se ponovno vraćamo na onaj temeljni problem, a to je da će se nekom pogodovati a nekom neće. Uvijek će nečija veza, poznanstvo, blizina Mikuliću ili Branku Bačiću dovesti do toga da će netko svoju bespravnu građevinu sačuvati netaknutu u slijedećem razdoblju, a nekom će po političkom diktatu ili ključu nekretnina biti srušena.
Tako ne možemo stvoriti pravednu državu. Tako ne možemo stvoriti državu reda …
…/Upadica Ivan Penava: Vrijeme./…
… i tako se i bespravna gradnja i nadalje isplati i pokazuje isplativa.

Penava, Ivan (DP)

Hvala.
Slijedeći na redu za pojedinačnu raspravu je kolega Marin Živković.
Izvolite.

Živković, Marin (Možemo!)

Hvala predsjedavajući.
Evo još 2020. godine Hrvatska komora arhitekata kao jedna od glavnih stručnih tijela izradila je teze za izmjenu zakonodavnog okvira iz područja prostornog uređenja. Već se tada uputilo na ključne probleme propisa koji uređuju domenu prostornog uređenja pa pritom i elemenata koji se tiču Zakona o gradnji.
Kao jedan od glavnih nedostataka izdvojene su nejasno definirane odredbe koje propisuju kako se fazno izrađuju projekti od idejnog do glavnog pa konačno do izvedbenog projekta koje trenutno uopće nije uvjetovano ovim zakonom. Nedostatak idejnog projekta u zakonu rezultirao je različitim međuvarijantama idejne faze projektiranja koja je u praksi neophodna. Zbog nepostojanja idejnog projekta ili barem idejnog rješenja kao obaveznog za sve zahvate u prostoru i obvezne provjere usklađenosti s lokacijskim uvjetima prije izrade glavnog projekta događa se provjera ispunjenja lokacijskih uvjeta tek u upravnom postupku izdavanja građevinske dozvole. Takav proces usporava tijek upravnog postupka izdavanja dozvole i često nepotrebno iziskuje izmjene glavnog projekta što može trajati i do 6 mjeseci, iziskuje dodatne troškove i opterećenje javne uprave. Dugoročno je potrebno vratiti ulogu idejnog projekta za provjeru usklađenosti planiranog zahvata u prostoru s lokacijskim uvjetima.
U tom kontekstu potrebno je definirati opseg i razinu idejnog projekta. U prijelaznom razdoblju moguće je koristiti idejno rješenje kao oblik projektne dokumentacije za zahvate za koje se ne izdaje lokacijska dozvola.
Nadalje, nedostatak idejnog projekta u zakonu rezultirao je smanjenjem kvalitete građevina i prostora i smanjenjem sigurnosti u korištenja čime država iz… izgleda kao da ništa nije naučila od posljedica razornih potresa i potrebi za strožom kontrolom gradnje. Obvezno je zakonom definirati izvedbeni projekt jer mora biti propisan za sve zahvate u prostoru jer bez izvedbenog projekta se ne može kvalitetno graditi.
Također po pitanju izdavanja građevinske dozvole potrebno je izmijeniti Članak 115. koji definira stranke u postupku izdavanja građevinske dozvole i proširi mogućnost uvida u spis te na taj način formiranje stranaka u postupku kako bi sve stranke pravovremeno i jednostavnije bile informirane kao da se i ostvari javnost uvida u pravomoćne građevinske dozvole budući da postoji interes javnosti u izgradnji prostora gradova. Time bi se izbjeglo kasno ili nikakvo informiranje susjeda i građana koji prvi put uvid u projekt u susjedstvu imaju u trenutku kada radovi već krenu i kada više nisu u mogućnosti pravno reagirati na zaštitu svojih prava. Vidjeli smo puno puta u Hrvatskoj veliko nezadovoljstvo građana i susjeda kada bi se takve stvari događale.
U širem smislu potrebno je izmijeniti cjelokupni sustav planiranja prostora adresirajući Zakon o prostornom uređenju. Prvi planovi tzv. nove generacije koji upravo izlaze u javne rasprave pokazuju koliko je sustav neprovediv, loš i imat će potencijalno dugoročne posljedice na prostor otežavajući provedbu i javnim tijelima i investitorima sa lošije izgrađenim prostorom u konačnici.
Budući da je 2013. uveden sustav koji podrazumijeva da planovi svih razina mogu biti provedbeni, što znači da planovi koji sagledavaju šire područje recimo državu služe za izdavanje dozvola umjesto da budu isključivo strateški i usmjeravaju nacionalni i regionalni razvoj putem planova nižeg reda stvorio se kaos u planiranju prostora. U tom smislu državni plan treba biti strateške razine, a plan općine ili grada treba jasno razdijeliti područja neposredne provedbe od područja za koje se rade detaljni planovi koji se ne mogu svesti samo na neuređene dijelove.
Nadalje, detaljni planovi moraju nuditi efikasnije planerske alate, više vrsta planova umjesto postojećeg UPU-a urbanističkog plana uređenja s elementima koji se, koji su primjereniji području za koji se izrađuju poput nekadašnjih urbanističkih projekata i detaljnih planova. Tek bi cjelovitom izmjenom sustava prostornog planiranja koji bi bio usklađen sa Zakonom o gradnji pa je onda i s propisom koji kažnjava kršenje zakona putem učinkovitih inspekcijskih tijela mogla pričati o smislenoj prostornoj politici RH. Dok ovako krpamo rupe sustava koji je osmišljen da bi podobni mogli nastaviti eksploatirati i profitirani na prostoru na uštrb većine građana u RH.
Još bi nešto rekao o druga dva prijedloga zakona tj. Zakonu o građevinskoj inspekciji. Moram se u potpunosti složiti sa kolegama koji su ranije napomenuli da se ovdje prebacuje dio odgovornosti na jedinice lokalne samouprave, da se istovremeno jedinicama lokalne samouprave smanjuju proračunska sredstva i značajno se nekima smanjuju i da se u isto vrijeme značajno smanjuju sredstva građevinske inspekcije.
Znači mi sustav podfinanciramo sa obje razine i očekujemo bolje rezultate. Ako se ozbiljno želimo baviti sprječavanjem ilegalne gradnje i rušenjem što je možda i važnije, rušenjem ilegalne gradnje trebamo puno više početi ulagati u taj sustav pogotovo financijski.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)

Hvala kolegi Živkoviću.
Za repliku se javila kolegica Dalija Orešković.
Izvolite.

Orešković, Dalija (DOSIP)

Zahvaljujem.
Pa evo još jedanput želim naglasiti ako je potrebno srušiti veliki broj bespravno sagrađenih objekata onda je dijametralno suprotno odnosno kretanje u suprotnom pravcu to da se građevinskoj inspekciji smanji, smanji budžet.
No, želim reći da postoji još jedna zamka, a to je da komunalni redari mogu sada utvrditi postoji li ili ne postoji građevinska dozvola jel' tako? Međutim, komunalni redari ne mogu utvrđivati gradi li se u skladu sa građevinskom dozvolom. Za to je ponovno potreban građevinski inspektor. No zašto to govorim, zato što u praksi će se vrlo često događati da ćemo imati zagušenost sustava, jer sada komunalni djeluju i u unutar građevinskog područja. Dakle, bit će jako puno prijava koje će na neki način samo dodatno opterećenje, radno opterećenje …
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
… stvoriti na građevinsku inspekciju, jer to komunalni redari ne mogu riješiti.

Penava, Ivan (DP)

Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Živković, Marin (Možemo!)

Pa da, ja mislim da i u ovom cijelom sustavu moramo biti i obzirni prema ljudima koji često budu žrtve tog sustava jer kupuju objekte za koje nije utvrđeno da zapravo nemaju nužnu dokumentaciju. Onda se dogodi to da ljudi kupe objekte za koje misle da je sve uredno. Kasnije se ispostavi da su vlasnici nečega za što se uopće ne može dobiti uporabna dozvola. Šta ćemo onda? Hoćemo li prebaciti cijelu odgovornost na zapravo žrtve prijevare, hoće li legalizirati taj objekt zato jer su eto ljudi prevareni. U svakom slučaju što god se odlučili prostor je trajno narušen, a zapravo nismo sustavno ni kaznili, ni riješili probleme koje imamo u prostoru.

Penava, Ivan (DP)

Hvala.
Sljedeća replika kolegica Dušica Radojčić, izvolite.

Radojčić, Dušica (Možemo!)

Zahvaljujem.
Pa htjela bih samo naglasiti i istaknuti dva od niza problema koje je kolega Živković istaknuo. Jedan je o tome da javnost nema pravo uvida u postupak izdavanja građevinske dozvole i to je veliki problem, izaziva mnogo nezadovoljstva javnosti, mnoge frustracije kada ljudi saznaju da se nešto gradi u njihovom neposrednom susjedstvu, a za to uopće nisu znali, niti su mogli dobiti tu informaciju. A drugo je ukidanje obaveze izrade urbanističkih planova uređenja 2018. godine za neizgrađeni dio, za infrastrukturno neopremljene dijelove građevinskog područja. Top je također dovelo do toga da se danas u Puli na primjer gradi na temelju GUP-a, znači GUP je taj prostorni plan na temelju kojeg se izdaju dozvole za gradnju. A do čega to dovodi u praksi, da se nova građevinska područja, nova naselja rade na potpuno infrastrukturno neopredijeljenom dijelu područja, znači nema ceste, nema kanalizacije, ali se isto tako ne izrađuju urbanistički planovi uređenja.
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
To je sad jedna masovna pojava.
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
Evo hvala.

Penava, Ivan (DP)

Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.

Živković, Marin (Možemo!)

Da i ja mislim da je važno napomenuti da postojeći planovi koje imamo na svim razinama stvarno nisu uključivali građane u izradu tih planova i to je vidljivo na svim razinama, to je vidljivo u svakom malom mjestu gdje počnu zgrade nicati koje su puno više od postojeće gradnje, pa se građani čude kako je do toga došlo. Došlo je do toga jer su prostorni planovi sustavno izmjenjivani na način koji nisu uključivali građane, na koje nisu uključivali susjede i nije ih se ništa pitalo. I onda ljudi tek kada vide, kada im se sunce zakloni, kad im sjednu takvi objekti na komunalnu infrastrukturu tek tada vide što se zapravo dogodilo sa njihovim u tom sustavu prostornog planiranja.
I bez da mi uključujemo građane u svakoj razini mislim da ne možemo riješiti taj problem i mislim da je to taj ključan korak. To je na nekoj široj razini, na užoj razini ljudi koji su u neposrednom susjedstvu moraju od početka biti uključeni u proces izdavanja dozvole i moraju znati planirati.

Penava, Ivan (DP)

Vrijeme! Hvala.
Prelazimo na završno izlaganje u ime klubova.
U ime Kluba zastupnika HDZ-a kolega Ivan Bugarin, izvolite.

Bugarin, Ivan (HDZ)

Poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovana državna tajnice i predstavnici ministarstva. Obraćam vam se završno ispred Kluba zastupnika Hrvatske demokratske zajednice nakon provedene rasprave za Konačni prijedlog zakona o dopunama Zakona o građevinskoj inspekciji i Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnom gospodarstvu i Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji s konačnim prijedlogom zakona.
Nakon konstruktivne i provedene rasprave danas vidimo da se prepoznaje i postojeći problem koji imaju sve jedinice lokalne samouprave, a to je bespravna gradnja i nedovoljan broj građevinskih inspektora na cijelom području Republike Hrvatske. Ali čuli smo da se ovim zakonom želi to poboljšati na način da jedinice lokalne samouprave, odnosno komunalnim redarima se prošire ovlasti kojima mogu sprječavati bespravnu gradnju kako bi mogli učinkovito i pravovremeno reagirati na bespravnu gradnju i pritom sveukupno pridonijeti smanjenju te negativne pojave i zaštite prostora.
Donošenjem ovog zakona otklonit će se dvojbe o njegovoj primjeni te istovremeno ujednačiti njegova provedba preciznijim i jasnijim odredbama koje će poboljšati primjenu zakona. Zakon je čuli smo bitan također jedinicama lokalne samouprave.
Prijedlog zakona o dopunama Zakona o građevinskoj inspekciji u prvom čitanju je bio Hrvatskom saboru 19. rujna 2024. godine, a o njemu smo glasovali 20. rujna 2024. godine i to većinom glasova sa 110 za, 0 protiv i 19 suzdržan. Isto tako je bilo i prvo čitanje o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnom gospodarstvu isti dan i isto 110 za, 0 protiv, 18 suzdržanih.
Dakle, već se u prvom čitanju vidjelo da su zakoni dobri, da se mogu podržati i da su potrebni. Sada ih samo potvrđujemo konačnim prijedlogom zakona. Pohvalno je da je ministar i u prvom čitanju i danas rekao kako je jedini pravi put zaustavljanja bespravne gradnje dužnost svih nas i resornog Državnog inspektorata, ali i odgovornost svih sudionika, svih sastavnica državne vlasti, pa tako i lokalne vlasti da spriječi tu nezakonitu gradnju.
Konačni zakona o dopunama Zakona o građevinskoj inspekciji se od prijedloga tog zakona razlikuje u tome da propisana prekršajna odgovornost za pravnu osobu i za odgovornu osobu u pravnoj osobi, te u tekst zakona unesene su novčane kazne koje izriču komunalni redari.
Što se tiče Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji sa konačnim prijedlogom zakona njime se utvrđuje energetska učinkovitost tako da se ukidaju ovlaštenja pravnim osobama za energetsko certificiranje, propisuju, propisuju se ovlaštenja fizičkim osobama za certificiranje, uvodi se glavni energetski certifikator, te propisuje njegova odgovornost za cjeloviti i međusobno, cjelovitost i međusobnu usklađenost, usklađenost tih projekata. Temeljem ovoga svega izrečenoga Klub zastupnika HDZ-a će podržati sva tri zakona prilikom glasovanje, zahvaljujem.

Penava, Ivan (DP)

Hvala kolegi Bugarinu.
Slijedeća na redu je kolegica Dalija Orešković u ime Kluba zastupnika HSS-a, GLAS-a i DOSIP-a, izvolite.

Orešković, Dalija (DOSIP)

Zahvaljujem.
Pa ne može politička stranka koja 30.g. sije kaos i nered u sustav odjedanput biti ta koja će riješiti jedan od temeljnih problema devastiranja prostora u RH, a to je bespravna gradnja. U tom smislu u kontekstu ova tri zakona o kojima smo objedinjeno raspravljali želim reći da s tim paketom Branko Bačić i HDZ stavljaju amen, dakle blagoslov na eksploziju bespravne gradnje koji se opravdava potkapacitiranošću građevinske inspekcije i to je ono što je loše, to ćemo kritizirati kako prilikom glasanja, ali i tako, tako i tijekom provedbe ovih zakona. Unatoč tome podržat ćemo to što se ovim zakonom davanjem novih ovlasti komunalnim redarima ipak pomaže u tome da se spriječi novonastala bespravna gradnja odnosno da se bespravna gradnja zaustavi u nekakvom svom početku uvažavajući sve probleme koji će tu nastati u smislu preopterećenosti komunalnih redara raznim drugim obavezama, dužnostima i poslovima, te njihove ponekad nedovoljne stručnosti naravno da to varira od JLS od jedne do druge. No ključni problem i nadalje ostaje, komunalni redari nemaju mogućnost rušenja bespravnih objekata, za to je i nadalje nadležna građevinska inspekcija, a ono što je HDZ napravio umjesto da poveća broj građevinskih inspektora pa da ih nemamo samo 70 išli su toliko daleko da su građevinskoj inspekciji odnosno inspektoratu smanjili sredstva u proračunu.
Na izričito postavljeno pitanje ministru Branku Bačiću koliko je na današnji dan bespravno sagrađenih objekata koji se ne mogu legalizirati, odgovor nisam dobila. To je pitanje koje ću tražiti i u pisanom obliku i pitanje na kojem ću inzistirati. Vlast koja bi doista imala namjeru uvesti u državu reda i poslati poruku da se bezakonje i protuzakonita gradnja ne isplati, napravila bi plan rušenja, te bi taj plan bio javno dostupan da se može provjeriti je li plan napravljen tako da se nikoga ne štiti i nikome ne pogoduje i znali bi se rokovi provedbe.
Na izričito postavljeno pitanje Branku Bačiću, može li jamčiti da će do kraja njegovog mandata određeni broj bespravnih objekata biti srušen i kada, Branko Bačić je slegnuo ramenima i samo je ponovio do kojeg se datuma nešto može legalizirati, drugim riječima ovo nije zakon kojim će se kazniti oni koji su devastirali prostor kao naše zajedničko javno dobro već je ovo zakon kojim će se ti koji su najviše osakatili prostor dodatno zaštititi jer će biti stavljeni u zavjetrinu, a svjetla reflektora bit će uperena prema ovih 882 nesretna komunalna redara. Eto, jedan poluproizvod, ali i to je više nego što smo mogli očekivati, hvala.

Penava, Ivan (DP)

Hvala kolegici Orešković.
Slijedeća na redu je kolegica Dunja Magaš u ime predlagatelja, izvolite.

Magaš, Dunja

Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče sabora.
Poštovani saborski zastupnici, na početku prije svega želim reći da prihvaćamo amandman Odbora za zakonodavstva vezano uz čl. 5. Konačnog prijedloga Zakona o građevinskoj inspekciji, radi se o nomotehnici, ne mijenja se smisao zakona, a vama svima koji ste sudjelovali u raspravi zahvaljujem na toj konstruktivnoj raspravi. Mnogi prijedlozi koji nisu sadržani već danas u ova tri zakona biti će razmatrani kod izrade nacrta prijedloga novih Zakona o gradnji, Zakona o prostornom uređenju i Zakona o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu koji su planirani za donošenje u slijedećoj 2025.g..
Poruka koju želimo poslati kroz izmjene ovih zakona je da se bespravna gradnja ne isplati. Važno je još jednom istaknuti da ovlasti građevinskih inspektora nije smanjena, niti promijenjena već se ovim izmjenama želi postići veća sinergija komunalnih redara i građevinske inspekcije kako bi u samom startu zaustavili bespravnu gradnju, a povećanjem iznosa kazni za 50% u prekršajnim odredbama Zakona o gradnji i Zakona o građevinskoj inspekciji za sve sudionike u gradnji očekuje se smanjenje bespravne gradnje odnosno da će investitori i izvođači dobro razmisliti prije nego što se usude pristupiti nezakonitoj gradnji.
Napominjem još jednom da je u 2025.g. planirano donošenje potpuno novog Zakona o gradnji iz kojeg će u zaseban zakon se izdvojiti dio energetske učinkovitosti u zgradarstvu, a novi Zakon o gradnji sadržajno će se baviti isključivo uređenjem područja graditeljstva, što osobito podrazumijeva sigurnost građevina sa naglaskom na protupotresnu sigurnost, ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu, potrebne dokumentacije na gradilištu koja je često spominjana u današnjoj raspravi, pri tome će se uzimati u obzir sve prisutnije i sve ekstremnije klimatske promjene i njihove posljedice, te prilagodba zgrada odnosno svih građevina na takve vrste rizika da budu sigurne, održive i otporne. Namjera nam je propisat i strože rokove za izdavanje građevinskih dozvola budući su u većini uredbi i direktiva EU-a propisani točno određeni rokovi za izdavanje dozvola za pojedine vrste građevina, a da je tako propisano i da se smatra da je dozvola izdana ako se ne izda u navedenom propisanom roku.
Nadalje, cilj donošenja novog zakona je postići podizanje kvalitete projektiranja koja mora ispuniti temeljne i druge zahtjeve za građevinu čime se jamči osim sigurnosti građevina i stabilnost tla i okolnog zemljišta, zaštita života i zdravlja ljudi, okoliša i prirode, te kulturnih i krajobraznih vrijednosti, zaštita imovine, stvaranje i održavanje dobre životne sredine koja je sociološki, funkcionalno i estetski uravnotežena, sigurna i ugodna, te služi potrebama korisnika, a što ćemo dodatno definirati i u Zakonu o prostornom uređenju koji će biti novi zakon slijedeće godine. Hvala lijepa.

Penava, Ivan (DP)

Hvala gđi. Magaš.
S ovim zaključujem raspravu po ovoj točki o kojoj ćemo glasovat kad, kada se za to steknu uvjeti.

PDF