e-doc

Saziv: XI, sjednica: 4

33; 34

Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu
Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu, drugo čitanje, P.Z. br. 89

20.11.2024.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Dobro jutro poštovane zastupnice i poštovani zastupnici, pozdravljam i predsjednika Vlade i potpredsjednika Vlade i ministra financija sa suradnicima i Odbor za financije i državni proračun predložio je na temelju čl. 247 Poslovnika HS-a da provedemo objedinjenu raspravu o:

- Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu

i

- Konačni prijedlog Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu, drugo čitanje, P.Z. br. 89

Jesmo li suglasni? To je uobičajena praksa. Pa zahvaljujem se. Onda ćemo provesti objedinjenu raspravu.
Dakle samo želim još naglasiti da se

Uz Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu i projekcija za '26. i 2027. godinu, podnose se i:
- Prijedlozi financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2025. godinu i projekcija planova za 2026. i 2027. godinu, za:
- Hrvatske vode
- Hrvatske ceste d.o.o.
- Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
- Hrvatsku agenciju za osiguranje depozita
- Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
- Centar za restrukturiranje i prodaju
- Hrvatske autoceste d.o.o.
- HŽ putnički prijevoz d.o.o.
- HŽ infrastrukturu d.o.o.

Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 85. Ustava RH, čl. 40. Zakona o proračunu i čl. 211. Poslovnika HS-a. Kod donošenja državnog proračuna primjenjuju se odredbe čl. 211 i 212 Poslovnika Hrvatskoga sabora. O Konačnom prijedlogu Zakona o izvršavanju Državnog proračuna za 2025. provest ćemo raspravu sukladno odredbama Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje, a amandmani se mogu podnositi do kraja rasprave.
Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za financije i državni proračun, Odbor za obranu, Odbor za ravnopravnost spolova, Odbor za poljoprivredu, Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu, Odbor za pravosuđe, Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo, Odbor za regionalni razvoj i fondove EU, Odbor za obitelj, mlade i sport, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu, Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, Odbor za gospodarstvo, Odbor za ratne veterane, Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu, Odbor za zaštitu okoliša i prirode i Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina.
Rasprava o proračunu provest će se u skladu s odredbom čl. 41. Zakona o proračunu. Podsjećam da čl. 41. st. 1. Zakona o proračunu propisuje da sve izmjene i dopune koje Sabor prihvati putem amandmana na predloženi državni proračun ili financijski plan izvanproračunskog korisnika državnog proračuna ne smiju mijenjati predviđeni manjak odnosno višak utvrđen u prijedlogu državnog proračuna ili financijskom planu izvanproračunskog korisnika državnog proračuna.
Nadalje, čl. 41. Zakona o proračunu propisano je koji se amandmani mogu podnositi tijekom rasprave o prijedlogu državnog proračuna i financijskog plana izvanproračunskog korisnika te da ti prijedlozi ne smiju biti na teret proračunske zalihe, dodatnog zaduživanja ili već prije preuzetih obveza.
Napominjem da se amandmani izrađuju putem aplikacije e-Amandmani, a podnose se Službi za pripremu i obradu sjednice Sabora potpisani u papirnatom obliku do kraja rasprave. Već su me informirali suradnici da imamo velik broj amandmana koji su upućeni i prije same rasprave.
Čl. 212. Poslovnika određuje da se ne može glasovati o podnesenim amandmanima i proračunu u cjelini prije nego proteknu 3 dana od dana rasprave pa vas izvješćujem da će se izjašnjavanje o amandmanima provesti 3. prosinca, dakle u utorak idući tjedan, odnosno za 2 tjedna jer idući tjedan nećemo raditi, a o proračunu ćemo glasovati 6. prosinca, dakle u petak.
Prije nego što dam riječ poštovanom predsjedniku Vlade RH Andreju Plenkoviću, a govorit će i poštovani potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac, imamo nekoliko zahtjeva za stanku.
Prvi na redu je kolega Božo Petrov, izvolite.

Petrov, Božo (MOST)

Poštovani, tražim stanku u ime Kluba Mosta. Hrvatska nažalost jest postala zemlja u kojoj više ljudi odlazi iz nje, u kojoj se manje djece rađa i u kojoj sela postaju pusta i ako netko upita zašto se to događa, onda je odgovor ispred nas.
Zbog koruptivnih skandala i krađe kakvoj svjedočimo zadnjih dana i zbog ovakvih proračuna. Ljudima se pred proračune i u proračunima serviraju bajke, obećanja, prosipaju se brojke, postotci i milijarde.
Što se događa u konačnici? Ljudi imaju želje, ali te želje u konačnici ostvaruju privilegirani i to kroz krađu, pod zaštitom pozicije koju im je dala Vlada. Dok se ljudima servira priča kako u proračunu nema novaca za skupe operacije pa ih se poziva na javno prikupljanje novca, kroz različite donacije, u to isto vrijeme ministar te Vlade trpa milijune u svoj džep. Dok Vlada priča o suverenizmu i domoljublju, taj isti ministar iz njihove Vlade uz pomoć srpske mafije pljačka hrvatske građane.
Dok se priča o tome kako nema novaca za univerzalni dječji doplatak gdje bi svako dijete trebalo dobiti barem 100 eura, u to isto vrijeme ima novaca za robotske mikroskope šakom i kapom po hrvatskim bolnicama i ako me pitate trebam li vjerovati na riječ da predsjednik Vlade nije znao, oprostite ne mogu vjerovat na riječ, vjerovat ću kroz djela, a ono što može uistinu dokazati kroz djela predsjednik Vlade jest da objavi javno sve podatke o nabavama koje je isti taj ministar dok je bio u Vladi provodio pogotovo one podatke za vrijeme covid epidemije, time će dokazati da mu je uistinu stalo do Hrvatske i time će Hrvatskoj osigurati budućnost.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Hvala vam, stanka je odobrena.
Kolega Paus izvolite.

Paus, Dalibor (IDS)

Hvala lijepa, poštovani tražim stanku u ime Kluba IDS-a zbog podcjenjivanja građana u jeku ove najzadnje afere koja debelo zadire u naš proračun. Građani s kojima pričam u protekla dva dana nemaju dileme tko bi trebao voditi istragu o korupciji u zdravstvu, a koja je upravo u tijeku. Oni nemaju dileme kome više vjeruju da li Lauri Kovesi ili eventualno DORH-u i USKOK-u i to je ona žalosna činjenica. Dakle doveli smo se do toga da je povjerenje u naše institucije niže nego ikad prije, doveli smo se do toga da je europsko tužiteljstvo jedno od najsvjetlijih točaka otkad smo ušli u EU. Statistički gledano možemo dokazati da se Vlada zaista nema snage boriti protiv korupcije na državnom nivou, a Boga mi možda niti u vlastitim redovima i umjesto što outsorsamo skupe pretrage privatnim klinikama možda bolje da outsorsamo borbu protiv korupcije barem tamo gdje možemo europskim tužiteljima i da im ne stojimo na putu, neka rade ljudi svoj posao, hvala lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Stanka je odobrena.
Kolega Jakšić izvolite.

Jakšić, Mišel (SDP)

Hvala poštovani predsjedniče, tražim stanku u ime Kluba SDP-a iz razloga jer za početak imamo jednu veliku nedoumicu da li je proračun ispravan. Naime, u slaganju proračuna je neupitno sudjelovao i ministar bivši Vili Beroš, a s obzirom na ono što možemo iščitati iz njegovih poruka nismo sigurni da li imamo još prostora u zdravstvu, dal je to +10, -10, 0, gdje smo, što smo i zašto smo. To je onaj isti Vili Beroš za kojeg smo dva puta tražili da bude smijenjen kad su krenule prve njegove afere i tada nam se podsmjehivalo.
SDP ne može podržati proračun u kojem je klica ove korupcije u hrvatskom zdravstvu gdje ljudi koji se trebaju liječiti ne mogu doći na red ili ih se šalje prema privatnom sektoru, pa ako ne možeš platiti ostani na cesti i čekaj da umreš, a paralelno s time Vili Beroš sa svojim mafijaškim prijateljima izvlači proračunska sredstva iz tog istog hrvatskog zdravstvenog sustava. Isto tako ne možemo podržati proračun gdje biva normalno da se s ove govornice od strane predstavnika Vlade apelira i moli strane trgovačke lance, strane banke, strane telekomunikacijske operatore, agencije za naplatu potraživanja da budu dobri i ne gule naše građane jer mi nemamo alate navodno iako svi znamo da ih imamo da zauzdamo one kojima je očito dozvoljeno da gule naše građane i da biva normalno da radnici u hrvatskim trgovačkim lancima gdje su strani vlasnici, imaju duplo manje plaće nego što imaju u matičnim zemljama, plaćamo veće cijene, a imamo jeftiniju energiju i to su razlozi gdje ova Vlada žmiri i zato ne možemo podržati ovaj proračun, hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolegica Dalija Orešković izvolite.

Orešković, Dalija (DO i SIP)

Pridružujem se svemu što su rekle moje saborske oporbene kolege. Također tražim stanku u ime Kluba HSS-a, GLAS-a i DOSIP-a.
Želim istaknuti da glavna tema današnje rasprave nisu pojedine stavke i iznosi na pojedinim kontima, glavno pitanje o kojem trebamo raspravljati je to mogu li danas građani uopće institucionalnim putem rješavati svoje i potrebe, interese i probleme, sve ono zbog čega država i postoji. E pa upravo to pravo HDZ je građanima oduzeo, niti HS, niti DORH, niti USKOK, niti Ustavni sud, niti brojna druga tijela ne mogu izvršavati ono zbog čega se uopće i financiraju iz proračuna.
Svima je poznato da je oporba pokrenula zahtjev za opozivom Andreja Plenkovića, na to od strane vladajućih čujemo da je njihova većina stabilna. Pa stabilna je zato što ju tvore plaćenici, kriminalci i politički mrtvaci koji su svjesni da zbog izborne prijevare počinjene na prošlim parlamentarnim izborima nikad više saborsku stolicu vidjet neće. Takva država zapravo je doživjela jedan svoj pobačaj, za taj pobačaj je odgovoran HDZ. Nama je potrebna nova institucionalna tvorba, nama je potreban DORH koji ima čelnika koji ne laže u odluci o preuzimanju kaznenog progona od EPPO-a, a upravo je to napravio Ivan Turudić, moje je osobno mišljenje upravo zato da zaštiti Andreja Plenkovića, vas premijeru koji poručujete da zapravo ucjenjujete opoziciju sa načinom izbora članova Ustavnog suda, vi tražite da Ustavni sud reflektira odnose snaga u parlamentu. Koje te snage u parlamentu Ustavni sud treba reflektirati? One koji su napravili izbornu prijevaru birača, one koje ne mogu sankcionirati vlastite koruptivne ministre. Ako građani ne mogu institucionalnim putem rješavati svoje probleme doći će do toga…
…Upadica predsjednik: Zahvaljujem…/…
…da pravdu uzmu u svoje ruke…
…/Upadica predsjednik:…stanka je, stanka je odobrena./…
…a tada će vam ruke biti ne samo prljave nego i krvave.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolegice Orešković, stanka je odobrena i nemojte zazivati nasilje na ulici i krvave ruke.
Kolega Šuta izvolite.

Šuta, Tomislav (HDZ)

Zahvaljujem predsjedniče.
Tražim stanku u ime Kluba HDZ-a kako bi još jednom istaknuli da je današnji prijedlog proračuna za 2025.g. sa projekcijama za 2026. i 2027.g. razvojan i socijalan. Ono što sigurno trebamo naglasiti da u proteklom razdoblju RH zabilježila je gospodarski rast, zabilježila je rast zaposlenosti, niz je tu uspjeha koje smo imali tijekom 2024.g., a isto u prilog tome govore i svjetske agencije u smislu rejtinga RH. Sam proračun koji će danas bit izložen pred sve saborske zastupnike pokazuje da u 2025.g. očekujemo rast BDP-a u iznosu 3,2%, zatim stopa inflacije u iznosu od 2,7% što pokazuje trend pada, također očekujemo rast zaposlenosti u iznosu od 2,9%. Sve ovo skupa pokazuje da proračun RH je prikazao da Vlada RH vodi jednu odgovornu politiku, politiku u kojem je veliki naglasak i na investicijama i na socijalnim davanjima i ulaganjima.
Između ostalih ono što treba naglasiti jedna od bitnijih ulaganja sigurno je i ulaganje u obranu.
Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Stanka je odobrena.
Imamo dvije povrede poslovnika, prvi je kolega Grmoja. Izvolite.

Grmoja, Nikola (MOST)

Povrijeđen je čl. 238., pričati nakon ovakve pljačke u sustavu javnog zdravstva o nekakvim rejting agencijama dok ste dopustili mafiji, kontraverznim srpskim poduzetnicima da izvlače milijune dok hrvatski građani čekaju preglede, dok pozivamo u humanitarnim akcijama ljude da SMS-ovima i telefonskim pozivima skupljaju novac za liječenje teško bolesne djece, to je ispod svake …/Upadica predsjednik: Kolega Grmoja …/… razine.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Dobivate opomenu, ovo ste mogli reći u replici u izlaganju u ime kluba, pojedinačno ovo je čista zlouporaba poslovnika, dakle dobivate opomenu.
Kolega Petrov izvolite.

Petrov, Božo (MOST)

Poštovani, vjerujem da ću zaraditi opomenu, čl. 238., kolega Šuta je samo jednu stvar spomenuo, a to je ona taj termin odgovorna politika. Pa za mene odgovorna politika znači odgovorno ponašanje, odgovorno ponašanje u svjetlu ovog skandala kojeg vi doživljavate gdje ste branili ministra koji je pljačkao hrvatske građene dok su drugi trebali građani davati donacije preko SMS-a to odgovorno ponašanje znači …/Upadica predsjednik: Zahvaljujem kolega Petrov./… da ćete danas doći i reći oprostite, …/Upadica predsjednik: Dobivate kolega Petrov…/… barem toliko oprostite.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Dobivate opomenu, ovo je bila isto tako replika.
Kolega Ledenko izvolite.

Ledenko, Ivica (MOST)

Povrijeđen je čl. 238., kolega Šuta spominje također odgovorno ponašanje prema proračunu. Naš proračun je okovan i premrežen korupcijom, naš proračun ne može biti odgovoran jer da je odgovoran ovi recentni događaji od prije nekoliko dana se ne bi dešavali. I umjesto da vratimo povjerenje naših građana u sustav DORH taj predmet daje na USKOK umjesto da ga prepusti EPPO-u i da zadobijemo ponovno …/Upadica predsjednik: Kolega Ledenko …/… povjerenje građana.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Dobivate opomenu, ovo je replika, a ne povreda poslovnika.
Sada ponovo imamo povrede poslovnika, kolega Šuta. Izvolite.

Šuta, Tomislav (HDZ)

Naš proračun je sigurno pokazao odgovornost u vođenju RH. Mislim da je bitno jako naglasiti da prvi put imamo ispunjena oba kriterija iz Maastrichta, javni dug je ispod 60% BDP-a i sada on iznosi oko nekih 57,4%, a deficit na razini opće države ispod 3% BDP-a i sada iznosi 2,1%.
Svi pokazatelji, a proračun je dokument prije svega koji pokazuje …/Upadica predsjednik: Kolega Šuta, hvala vam dobivate opomenu./… jedan razvojni … …/Upadica predsjednik: Kolega Šuta dobivate opomenu./… put kojim RH ide u pravom smjeru.
Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Šuta ne možete ignorirati upozorenje, dobili ste opomenu, drugi puta ćete dobiti i dvije.
Kolegice Baričević izvolite.

Baričević, Danica (HDZ)

Hvala lijepa.
Povrijeđen je čl. 238., evo Mostovci vrlo dobro znaju da je za svako kazneno djelo odgovoran pojedinac svojim imenom i prezimenom, a ne stranka. A ta vaša jeftina retorika gledamo je ovdje u Saboru, skrivanje je od vaše vlastite nesposobnosti. Nego sjetimo se vaše korupcije niste još objasnili pravu pozadinu afere Grizli.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolegice Baričević dobivate opomenu jer je ovo isto tako bila replika.
Kolega Grmoja. Samo malo da vam nešto sad svima kažem, dakle imat ćemo sigurno jako puno replika počinje dan, bit će puno rasprava, ja vas molim da ne zloupotrebljavamo poslovnik jer imamo mogućnosti izreći stav i najoštriji, ovo što radite sada sve suprotno onome što u poslovniku piše, tako da kolega Grmoja izvolite.

Grmoja, Nikola (MOST)

Povrijeđen je čl. 238., puno je tu imena i prezimena, ali korupcija ima ime i prezime mogu se složiti i s tim, to ime i prezime je Andrej Plenković koji je imenovao sve te ministre i koji je odgovoran za sve ovo što se događalo. Ali nema hrabrosti izaći pred hrvatske građane i reći oprostite dajem ostavku.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Grmoja dobivate drugu opomenu.
I sad kolegice i kolege da bi zaštitio sve one koji se drže pravila ja ću početi davati opomene kroz jednu vašu povredu poslovnika više opomena. Upozorit ću prvi puta, pa ću dati opomenu, pa ću upozorit drugi puta pa ću onda dati opomenu jer ovo nema smisla ovo onda ćemo pretvoriti sada u raspravu prije bilo kakve rasprave.
Kolega Sanader izvolite.

Sanader, Ante (HDZ)

Kad govori Grmoja, 238., kad govori Grmoja onda se sjetimo njegovog korespondencije sa Vlahovićem gdje je on rekao jest ali to je politika treba privući pozornost, a ljudi žele uhićenja.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Sanader molim vas, dakle sada sam nešto zamolio da bismo mogli normalno razgovarati. Dobivate opomenu.
Kolegice Burić.

Burić, Majda (HDZ)

Hvala vam.
Pozivam se na čl. 238., pa kad Grmoja i Mostovci govore o korupciji bilo bi dobro da napokon hrvatskoj javnosti objasne zašto tako jako mudro šute o koruptivnoj aferi koruptivna mreža …/Upadica predsjednik: Kolegice Burić isto tako kao što sam rekao i kolegi Sanaderu, dobivate sada prvu opomenu./… Mosta gdje je upravo Grmoja dilao informacije i postavlja se pitanje kave je on potencijalne koristi imao od toga?

Jandroković, Gordan (HDZ)

Dobivate opomenu.
Kolega Ledenko izvolite.

Ledenko, Ivica (MOST)

Povrijeđen je čl. 238. kolege iz HDZ-a su očito uzbunile, korupcija je duboko premrežena u vašim redovima, oslobodite se predajte ovaj …/Upadica predsjednik: Kolega Ledenko radite isto što su radili prethodnici, dobivate sada…/… slučaj EPPO-u, vratite povjerenje hrvatskih građana u institucije.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Drugu opomenu.
Sada ćemo dati stanku, nastavit ćemo u 10 sati i 15 minuta i pozivam vas da se držimo pravila jer jako je velik broj onih koji su se prijavili i molim vas da poštujemo one koji poštuju Poslovnik.

STANKA U 10,00 SATI

Jandroković, Gordan (HDZ)

NASTAVAK NAKON STANKE U 10,15 SATI

Poštovane zastupnice i zastupnici nastavljamo sa radom i pozivam sada da u ime predlagatelja poštovani predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković predstavi Prijedlog Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. i projekcije za 2026. i 2027. i Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu.
Predsjedniče Vlade izvolite, a nakon vas govorit će i potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac.
Izvolite.
Držite malo dulje samo ove tablice sa replikama da vidi kolega. Ako nekog slučajno izostavimo slobodno se kasnije javite jer je velik broj vas koji ste se javili.
Izvolite predsjedniče Vlade.

Plenković, Andrej (HDZ)

Hvala vam lijepa poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, cijenjene zastupnice i zastupnici zajedno sa ministrom Primorcem predstavit ćemo danas Prijedlog Državnoga proračuna za 2025. te projekcije za 2026. i 2027. godinu.
Ovo je 9 proračun kojeg predstavljamo Hrvatskom saboru i dalje izazovnim i nestabilnim geopolitičkim okolnostima. Nakon najveće zdravstvene krize covida 19, razornih potresa u Zagrebu i na Banovini, energetske i sigurnosne krize prouzročene Putinovom agresijom na Ukrajinu suočavamo se sa novim izazovima sve nesigurnije okruženje zbog ratnih sukoba, migrantske i klimatske krize nalaže nam da se u proračunskom smislu prilagodimo, te da sukladno tome planiramo prioritete.
U tim okolnostima nastavljamo provoditi program Vlade sa naglaskom na poboljšanje životnog standarda i jačanje gospodarstva. Upravo u tom kontekstu donijeli smo i nacionalni, srednjoročni i fiskalno-strukturni plan za razdoblje 2025./2028. i Nacrt proračunskog plana za iduću godinu.
Ovaj novi dokument nacionalni i srednjoročno fiskalni i strukturni plan je strateški dokument koji se donosi prvi put, a zamjenjuje Program stabilnosti i Nacionalni program reformi. Reforme i investicije oslanjaju se na aktivnosti unutar Nacionalnoga plana oporavka i otpornosti koji se dalje provodi kao i na poboljšanu apsorpciju europskih fondova.
U trećem mandatu Vlade naši ključni prioriteti su unapređenje kvalitete života naših građana, te poticanje konkurentnosti i gospodarstva. Podsjetit ću da smo proteklih godina ostvarili niz strateških ciljeva ulaskom u Schengenski prostor, u euro područje, europski stabilizacijski mehanizam po odmaklim pregovorima za članstvo u organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj.
Sve to čini i polazište za kvalitetno i odgovorno upravljanje Hrvatskom, a to je posebno važno u pogledu upravljanja javnim financijama. Tri su ključna stupa novoga proračuna. Prvo povećanje plaća, mirovina i socijalnih davanja. Jačanje kupovne moći i kvalitetniji život građana. Drugo veća konkurentnost, inovativnost gospodarstva za hvatanje koraka sa razvijenim članicama EU. I treće usmjerenost na mjere koje se odnose na pojedine skupine društva kojima se postiže društvene učinke ili se jača otpornost na krize poput demografske ili stambene politike.
Od našeg prvog mandata proračun je instrument kojim osiguravamo financijsku stabilnost države u snažnu, razvojnu i redistributivnu ulogu. Ključne brojke koje predstavljaju makro ekonomski okvir Hrvatske u idućoj godini su rast BDP-a od 3,2% čime ostajemo među najbrže rastućim zemljama u EU. Stopa inflacije od 2,7% čime nastavljamo ublažavati inflatorne pritiske prije svega radi provedbe mjera reguliranja cijene plina, struje i naftnih derivata, javni dug na razini u ovoj godini od 57,4% uz stalno smanjivanje udjela u BDP-u.
Podsjetio bih da smo u protekla dva mandata ostvarili značajne rezultate u pogledu rasta plaća i mirovina. Prosječna je neto plaća od 2016. do danas podignuta za 77% sa 749 na 1324 eura. Medijalna neto plaća za 71%, sa 664 na 1134 eura. Minimalna bruto plaća podignuta je za 103%, sa 414 na 840, a od nove godine na 970 eura što je 134%. Neto mirovine povećane su za 75% sa 355 na 620 eura, dok najniže mirovine bilježe rast od 89%.
Ubrzano hvatamo korak sa najrazvijenijim članicama Unije, te do kraja ove godine očekujemo dostizanje između 77 i 78% prosjeka razvijenosti EU, a bili smo na 62 2016. godine. Često se uspoređuju Hrvatska i Slovenija, pa ću o tom hvatanju koraka dati samo par primjera koji pokazuju kako taj korak uistinu i lovimo.
Prosječna plaća između, u Sloveniji je bila 2016. na početku našeg mandata, pardon. Minimalna plaća je u Sloveniji bila na početku našeg mandata 91% veća nego Hrvatska. Od nove godine minimalna plaća u Sloveniji bit će 34% veća nego Hrvatska, dakle smanjili smo praktički za tri puta tu razliku.
Također prema našim prognozama u ovoj godini očekujemo rast BDP-a od 3,6%. Vidjeli ste da je sličnu prognozu odnosno istovjetnu dala i Europska komisija u svojim jesenskim prognozama prošloga tjedna. Mi bi zajedno sa Ciprom trebali biti na drugom mjestu kada je riječ o rastu BDP-a u ovoj godini, jedini ko će biti iznad je Malta kojoj se predviđa rast od 5%. Sljedeće godine kao što sam rekao rasti ćemo 3,2%, a 2026. 2,8%, 2027. 2,6%.
Od 2016. hrvatski BDP povećan je sa 47 milijardi eura na 86,4 milijarde eura na kraju ove godine prema projekcijama. Iduće godine bi naš apsolutni BDP trebao iznositi 92,4 milijarde eura, pri tom nam je BDP po stanovniku u našem mandatu udvostručen sa 11,100 na 22,400 eura. Kada tome dodamo da novi proračun donosimo i u drugačijim okolnostima jer je Hrvatska već ispunila jedan od ciljeva kojeg smo zacrtali u programu Vlade, a to je dovesti razinu našeg kreditnog rejtinga u razred A, a mi smo trenutno po sve tri svjetske rejting agencije upravo u tom razredu.
Naime, i S&P i Fitch su nas stavili na A minus, a ekvivalent tome u nomenklaturi Moody's je A3, po sve tri svjetske agencije mi smo na A razini. Jedina smo zemlja na svijetu koja je po Moody's-u u tako kratkom vremenu i to u dvije i pol godine ostvarila snažan skok od četri stupnja, a ukupno čak pet stupnjeva od 2020.. Sve ove agencije su manje od tri mjeseca donijele praktički istovjetne procjene o Hrvatskoj, time smo dobili ugled globalne investicijske destinacije, a snažan doprinos tom ostvarenju provedbi reformi investicija je i svakako NPOO.
Hrvatska je upravo po toj kategoriji najbrža u EU sa do sada ispunjenih 100% reformi investicija, 157 od 157 te isplaćenih pet rata plana oporavka. Mi smo sada među četrdesetak država na svijetu koje po sve tri svjetske rejting agencije pripadaju kategoriji A.
Mi smo tijekom prošle godine odnosno ove izdali tri nove tranše obveznica, po dvije na domaćem i jednu na međunarodnom financijskom tržištu u ukupnom iznosu od 3,5 milijarde eura, nova izdanja obveznica su realizirana primarno za refinanciranje dospjelih postojećih obveznica. Peti krug upisa trezorskih zapisa koji je završio evo prije dva dana, završio je s preko 900 milijuna eura uplata od strane naših sugrađana, ostalo su nadomjestili institucionalni investitori i time su i ovi trezorski zapisi ostvarili cilj od otprilike 1,2 milijarde eura. Kada se zbroje obveznice pet krugova trezorskih zapisa mobilizirano je više od šest milijardi eura štednje građana što pokazuje njihovo povjerenje u javne financije Hrvatske države. Na ovaj način mi realiziramo naše temeljne ciljeve i o rastu plaća, mirovina i socijalnih naknada te ćemo nastaviti sa aktivnostima u vezi fiskalne politike.
Uz gospodarske rezultate i prioritet očuvanja stabilnosti javnih financija ovaj prijedlog proračuna je ambiciozan u pogledu ulaganja u pogledu investicija razvoja, a jednako tako kao i svaki put vodi računa o onima kojima država sa svim svojim mjerama i mehanizmima treba pomoći, osobito najranjivijima i najosjetljivijima. Stoga će naš daljnji prioritet biti trajno smanjenje udjela javnoga duga u BDP-u, održavanje proračunskog manjka ispod referentne razine od 3% BDP-a, uspjeh po ta dva cilja će rezultirati manjkom općeg proračuna u '25. od 2,3% u '26. 1,9% i '27. 1,8% BDP-a. Očekujemo daljnje smanjenje udjela javnoga duga, kao što sam rekao na kraju ove godine 57,4 dogodine 56% u '26. 55%, a u '27. 54,2%. Mi smo na taj način ispunili naravno već ove godine mastriške kriterije.
Kao i kod svih drugi članica EU i naš je dug u jeku pandemije skočio, dakle 2020. na gotovo 87%, međutim Hrvatska se ističe u EU rekordnim smanjenjem javnog duga u tako kratkom roku. U četiri godine smanjili smo ga sa 87 na 57,4 to je za 30 postotnih bodova, dapače smanjili smo javni dug u kontekstu niza kriza, a i ostvarenja strateških rezultata i mjera pomoći građanima i gospodarstvu vrijednima osam milijardi eura.
Snižavanjem javnoga duga smanjujemo financijsku opterećenost gospodarstva i time jačamo Hrvatsku i njenu otpornost na buduće krize i stvaramo povoljnije uvjete za daljnji razvoj, iako se u buduće očekuje nastavak pozitivnih gospodarskih kretanja i dalje je prisutan visok stupanj rizika s obzirom na globalne politike napetosti te sve razornije posljedice klimatskih promjena. Zato ovim proračunom štitimo građane, jačamo konkurentnost, potičemo gospodarski rast i otpornost za buduće izazove.
Što se tiče prihoda i rashoda proračuna, vidjeli ste u materijalima, proračun će glede prihoda iznositi 33 milijarde eura, to je 8,6% u odnosu na ovu godinu, time je osiguran ti prihodi većim poreznim prihodima, znatno bržim povlačenjem europskih sredstava kao i Višegodišnjeg financijskog okvira i mehanizma za otpornost i oporavak, ukupno smo u plusu 16 milijardi eura. Što se tiče rashoda oni su planirani na 37 milijardi eura to je 10,2% više nego ove godine 3,4 milijarde eura.
Proračun je usmjeren u prvom redu da nastavimo sa politikom koja će omogućiti rast mirovina našim umirovljenicima. Mi ćemo tijekom '25. poboljšat formulu usklađivanja mirovina uvesti godišnji dodatak kao i osigurati veći dodatni staž po djetetu za majke. Za mirovinski sustav je planirano 8,8 milijardi eura u '25., 9,4 u '26. i 9,8 u '27.. U ukupnim rashodima za iduću godinu izdvajanja za mirovine i ostale naknade građanima čine 30%, dakle nešto manje od trećine državnoga proračuna.
Podsjetit ću da smo proteklih godina usmjerili i nekoliko paketa vrijednih skoro 615 milijuna eura, konkretnije 9 paketa.
Što se tiče rasta plaća od ukupnog iznosa rashoda petina je za zaposlene u državnoj i javnoj službi, to je zahvaljujući reformi koju smo proveli, reforma plaća, novi zakon, nove uredbe, primjenjuje se kao što znate od travnja ove godine. Izdvajanja za zaposlene u državnim i javnim službama u idućoj godini iznose 8,2 milijarde eura, 25% za školstvo, 23% za zdravstvo, policija 11%, znanost 10%, obrana 6, pravosuđe 5 i ostali 20%.
Naša briga za najranjivije skupine društva je stalan prioritet, u proračunu smo osigurali 903 milijuna eura za davanje u pogledu sustava brige osobama s invaliditetom, te sustavu socijalne skrbi. To uključuje inkluzivni dodatak, zajamčene naknade, doplatke za pomoć i njegu, naknade roditeljima njegovateljima i nacionalnu naknadu za starije osobe.
Proračun prati i ciljeve u okviru novoosnovanih resora i strateških ciljeva Vlade u pogledu demografske revitalizacije, obrazovanja, zelene tranzicije i digitalne transformacije, pa je tako proračun Ministarstva demografije i useljeništva veći za 202%, pravosuđa, uprave i digitalne transformacije za 21%, zaštita okoliša i zelene tranzicije 81%, znanosti i obrazovanja 14%.
Demografski paket će u prosincu na sjednici Vijeća za demografsku revitalizaciju biti predstavljen, a predstavit će ga ministar Šipić, a ja bih najavio samo dvije mjere za slijedeću godinu, dakle udvostručavamo naknadu za novorođeno dijete sa 309 na 618 eura, omogućujemo majkama da za drugih 6 mjeseci roditeljskog dopusta zadrže puni iznos plaće do 3 tisuće eura umjesto dosadašnjih maksimalnih 995. To znači da ćemo u našem mandatu taj limit koji je 2016. iznosio 353 eura podići za gotovo 9 puta i to na 3 tisuće eura.
Za demografske mjere osigurali smo 685 milijuna eura u idućoj godini sa daljnjim rastom u narednim godinama. Za jačanje mladih i obitelji, te za priuštivo stanovanja donijet će se Nacionalni plan stambene politike, a važan proračunski prioritet je i obrazovanje, 192 milijuna eura za vrtiće, 90 milijuna eura za besplatne udžbenike i prehranu, to je preko 300 tisuća učenika, 53 milijuna eura za kapitalna ulaganja u škole, 8 milijuna eura za pomoćnike u nastavi, planiramo i 790 milijuna eura u '26. za uvođenje jednosmjenske nastave od 2027., čime ćemo značajno unaprijediti kvalitetu obrazovanja.
U skladu s načelom supsidijarnosti 14% rashoda odnosi se na pomoć u županijama, gradovima i općinama, te izvanproračunskim korisnicima. Kroz porezne izmjene nastavljamo jačati fiskalnu autonomiju općina, gradova i županija uz rast plaća na svim razinama. Sport ostaje važan segment za društvo i mlade, te za razvoj sporta u 2025., dakle u okviru Ministarstva turizma i sporta se izdvaja 160 milijuna eura, to je povećanje od 41% u odnosu na ovu godinu. Ulaganja će obuhvatiti lokalne sportske zajednice, manifestacije i infrastrukturu. Osiguravamo i dalje 505 milijuna eura za energetske mjere, dodatnih 474 milijuna eura za postizanje energetske održivosti i sigurnosti, to uključuje dekarbonizaciju, modernizaciju elektroenergetskog sustava, izgradnju plinovoda, podizanje razine LNG termina i u smislu kapaciteta, te razvoj javnoga prijevoza. Sigurnost Hrvatske jamčimo i ulaganjem u opremanje i modernizaciju HV-a. U tu svrhu 2025. osigurano je 700 milijuna eura, čime se već u idućoj godini dostiže 2,01% BDP-a ukupnih izdvajanja za obranu, dakle ostvarujemo onaj cilj i onu ambiciju koju smo prihvatili kao saveznica u NATO-u. Nabavljamo modernu opremu poput sustava Haymars, bespilotnih letjelica Bayraktar, helikoptera Black Hawk, borbenih tenkova Leopard, čime osiguravamo sigurnost države u sve složenijem globalnom okruženju. Obnova od potresa, naravno da ostaje prioritet, to uključuje obnovu javnih i privatnih objekata, ali i obnovu kulturne i sakralne baštine. Od 2020. do 2027. osigurali smo 6,2 milijarde eura za sanaciju šteta i obnovu infrastrukture, od toga je 2,7 milijardi eura planirano u naredne 3.g.. Regionalni razvoj i dalje će biti važan segment naše politike, pa nastavljamo i sa ulaganjima u Projekt Slavoniju, Baranju i Srijem, Projekt Dalmatinska zagora, Lika, Gorski kotar, Karlovačka županija, Banovina, Projekt Sjever, kao i investiciju u brdsko-planinska područja.
U 2025. se izdvaja 603 milijuna eura za ove projekte i proračun odražava ujedno i usmjerenost ka investicijama. Ulaganja su usmjerena na poticanje ruralnog razvoja za kvalitetniji život u svakom dijelu Hrvatske, razvoju poljoprivrede i hrvatskog sela kao okosnice prehrambeno suverenije Hrvatske, vodno komunalne projekte, zdravstvenu infrastrukturu, modernizaciju željezničkog sektora, razvoj cestovne infrastrukture, te unaprjeđenje sportskih kapaciteta.
Poštovane zastupnice i zastupnici, proračun za '25. održava našu viziju moderne Hrvatske, stabilne i razvijene europske države, države koja osigurava bolji okvir za kvalitetniji život svim našim sugrađanima bili oni u privatnom, javnom ili državnom sektoru, a ovim proračunom osiguravamo nekoliko ključnih ciljeva na tragu programa Vlade. Prvo je financijska sigurnost kroz smanjenje udjela javnog duga u BDP-a održavanje proračunskog manjka ispod referentnih razina i odgovorno upravljanje sredstvima, snažan investicijski ciklus podrpurt, poduprt europskim sredstvima za razvoj naprednije infrastrukture i usluga, brigu za građane kroz rast mirovina, plaća, naknada i ulaganja za najranjivije skupine.
U proteklim godinama pokazali smo i otpornost i snagu i znanje kako da ostvarimo strateške ciljeve, očuvamo socijalnu koheziju i zajednički ali zaista svi zajedno prebrodimo krize i izazove s kojima smo bili suočeni.
Ovaj proračun danas daje nam alate da i na buduće izazove odgovorimo i odlučno i učinkovito osiguravajući pritom stabilnost i u političkom, sigurnosnom, gospodarskom i financijskom smislu, a jednako tako i sigurnost Hrvatske i naših građana.
S ovim proračunom želimo graditi Hrvatsku kao zemlju prilika, razvoja i solidarnosti. Zemlju u kojoj svi imaju priliku za kvalitetniji život a svaka regija kroz sve ove investicije jednake šanse. To je ono što je konstanta naše politike.
Sada bih prepustio ministru Primorcu još ovih 10-ak minuta pa ćemo se vidjeti za koji tren.
Hvala vam.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Molim vas vrijeme zaustavite.
Zahvaljujem predsjedniku Vlade i sada pozivam potpredsjednika i ministra financija.
Izvolite.

Primorac, Marko

Hvala lijepo poštovani predsjedniče.
Uvažene saborske zastupnice i zastupnici, proračun je najvažniji politički dokument. U proračunu se manifestiraju naravno naše projekcije prikupljanja prihoda posebno kada govorimo o poreznim prihodima, prihodima od doprinosa, ali onda ono što je još važnije, a to je mehanizam redistribucije odnosno preraspodjele prikupljenih prihoda na one prioritete za koja Vlada, a onda i saborska odnosno parlamentarna većina drži da su nužni u određenom razdoblju. Mislim da je i u tom kontekstu posebno važno istaknuti naš kontinuitet održavanja stabilne fiskalne pozicije koji se manifestira prije svega u smanjenju udjela javnoga duga u BDP-u i zadržavanju proračunskoga manjka u prihvatljiv razinama.
Naravno da je državni proračun u proteklih nekoliko godina rastao kako su rasli prihodi državnoga proračuna tako su rasli naravno i rashodi. Dok god imamo deficit državnoga proračuna, a govorimo uglavnom o konsolidiranoj općoj državi to znači da su nam rashodi veći od prihoda i koliko god taj proračun raste na prihodnoj strani važno je istaknuti kako je cilj politike Vlade identificirati prioritete u smislu raspodjele tih rashoda. Zbog toga je kontinuitet obilježja naših proračuna u protekla dva mandata, a onda i početkom ovoga trećega mandata uzastopnog upravo socijalna komponenta i razvojna komponenta. Naravno da i državni proračun kroz politiku rashoda može utjecati na povećanje ili očuvanje gospodarskog rasta. Stope gospodarskoga rasta kakve bilježimo u Hrvatskoj, a koje su višestruko veće od prosjeka EU rezultat su naravno i naših politika. Država može utjecati na povećanje gospodarskoga rasta na nekoliko načina. Ključni su povećanje bruto investicija u fiksni kapital i to je ono što kontinuirano činimo i isto tako povećanje potrošnje.
Povećanje potrošnje koje značajno pridonosi rastu hrvatskoga BDP-a ne događa se također slučajno. Mi smo upravo politikama Vlade nastojali situaciju s kojom smo se suočavali, a ona je rezultirala povećanim inflatornim pritiscima ublažavati za naše najugroženije građane, za građane sa najnižim dohocima. U tom kontekstu donosili smo niz mjera pa i u kontekstu porezne politike. Ugradnjom izdatka u sustavu doprinosa za mirovinsko osiguranje uspjeli smo po prvi puta i poreznim izmjenama upravo omogućiti veću neto plaću onima sa najnižim plaćama oni koji dosada ni nisu bili u sustavu poreza na dohodak na način da su plaćali taj porez. Kroz povećanje mirovina, kroz povećanje minimalnih plaća nastojali smo upravo olakšavati i činiti taj standard građana za najugroženije građane boljim. To je naravno rezultiralo i povećanjem potrošnje.
Mislim da je uz zadržavanje socijalne komponente, ali i razvojne komponente proračuna specifičnost ovoga proračuna upravo u jačanju otpornosti i to kroz ulaganja u hrvatsku vojsku, a onda i u energetsku infrastrukturu. Ulaganja u tehnologiju kojom nastojimo preći praktički sa istočne na zapadnu vojnu tehnologiju, a onda i primjerice besposadne letjelica Baryaktar omogućit ćemo i nove vještine u hrvatskoj vojsci. I to je također nužno istaknuti u kontekstu mijenjajućih geopolitičkih izazova koji su uvijek prisutni.
Mislim da je u smislu našega proračuna i jačanja otpornosti važno spomenuti i ulaganja u energetsku infrastrukturu kako u elektroenergetskom sustavu tako i u opskrbi naftom, plinom i ostalim energentima gdje nastojimo jačati diverzifikaciju dobavnih pravaca i na taj način jačati naravno i sigurnost i stabilnost hrvatske ekonomije.
Hrvatska je posebno uspješna u povlačenju sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti gdje smo dosada ispunili preko 200 različitih indikatora i reformi i investicija. Isto tako, evo mogu naglasiti kako ćemo sredinom prosinca poslati zahtjev i za uplatu 6 rate iz NPOO-a i time ćemo zadržati svoj status države koja najuspješnije povlači ta sredstva.
Mislim da je važno govoriti i o povećanju kreditnog rejtinga, ali spomenut ću samo jednu komponentu jer se često postavlja pitanje što to doista znači za građane. Naravno da povećanje kreditnoga rejtinga utječe ne troškove zaduživanja na način da što je kreditni rejting veći troškovi zaduživanja su manji. 2015. godine Hrvatska je za rashode za kamate izdvajala oko 3,5% BDP-a. Danas 2024. godine izdvajamo 1,5%. Dakle, 2% BDP-a Hrvatska iz svoga proračuna na rashodnoj strani može ulagati u investicije, u jačanje sigurnosti, otpornosti. Čuli ste kolika su izdvajanja za obranu, dakle kada govorimo o 2% BDP-a odnosno nešto više od 2% BDP-a koji se danas izdvajaju u obranu to je de facto ekvivalentno uštedama na kamatama kada pogledamo situaciju 2015. u usporedbi sa 2024. To su doista značajna ulaganja. Mislim da je posebno važno istaknuti i zaduživanje države putem trezorskih zapisa i narodnih obveznica gdje su građani imali priliku uložiti svoja sredstva koja su bila deponirana u bankama po gotovo nikakvim kamatnim stopama pa ću se osvrnuti samo na zadnje izdanje trezorskih zapisa koje je završilo i za institucionalne investitore jučer gdje smo izdavanjem trezorskih zapisa kod građana mobilizirali u nominalnom iznosu 940 milijuna eura štednje, a isto tako jedan dio smo namijenili institucionalnim investitorima koji su uložili, imali priliku uložiti 260 milijuna eura. Potražnja za trezorskim zapisima bila je takva da je ukupno iznosila 1,4 milijarde.
Na taj način uspjeli smo smanjiti troškove zaduživanja, dok smo građanima ponudili prinos od 3,15%, prinos koji smo na tržišnim osnovama ostvarili sa institucionalnim investitorima bio je 2,7%. Dakle, značajno manje smo dali institucionalnim investitorima nego građanima. To nam omogućuje i aktivniju politiku upravljanja javnim dugom, gdje ćemo prikupljenim sredstvima po jeftinijim troškovima refinancirati dugove, odnosno prijevremeno otplaćivati određene kredite i ostale instrumente koji nam u narednom razdoblju dolaze na naplatu i na taj način aktivnom politikom upravljanja javnim dugom dodatno smanjivati troškove zaduživanja.
Mislim da je jako važno istaknuti i nekoliko riječi o Zakonu o izvršavanju državnoga proračuna, pa evo dozvolite mi da kažem nešto i o tome. Tim se zakonom naravno definira zaduživanje na inozemnom i domaćem tržištu u 2025. godini i to ono koje se može provesti do ukupnog iznosa 8,6 milijardi eura, dok tekuće otplate glavnice državnoga duga iznose 6 i pol milijardi eura.
Zaduženje izvanproračunskih korisnika državnoga proračuna u 2025. iznosi 406,8 milijuna eura, a tekuće otplate glavnice duga 231,6 milijuna eura. Godišnja vrijednost novih jamstava u 2025. godini iznosi 435 milijuna eura, a od toga se na izvanproračunske korisnike državnoga proračuna odnosi 260 milijuna eura.
Ono što je posebno važno istaknuti Zakonom o izvršavanju državnoga proračuna utvrđuju se i limiti odnosno ograničenja zaduživanja jedinica lokalne i područne, odnosno regionalne samouprave. Dakle, govorimo o ograničenju koje se veže uz ukupno ostvarene prihode poslovanja svih županija, gradova i općina iz 2024. godine. To je ono kumulativno ograničenje koje je uobičajeno na razinama od 3%. Sada ga predlažemo ovim Zakonom o izvršavanju Državnoga proračuna da se utvrdi na razinu od 5% s ciljem osiguranja dovoljno i kreditnoga potencijala, dakle potencijala zaduživanja jedinica lokalne i područne, odnosno regionalne samouprave s obzirom na brojne ambicije u smislu izvođenja kapitalnih projekata.
I dozvolite mi da se u ovoj završnoj minuti samo osvrnem na jednu novost koja je uvedena od ovoga proračuna, a to je podnošenje amandmana elektronskim putem. Mislim da je to značajan iskorak i u smislu digitalizacije, ali i općenito olakšanja poslovanja svim saborskim zastupnicama i zastupnicima, ali onda isto tako i Ministarstvu financija koje prikuplja i sudjeluje u koordinaciji svih ministarstava u smislu odgovora na te amandmane podneseno je jako puno amandmana. Nismo zaprimili do sada nikakve pritužbe, odnosno naznake da je došlo do bilo kakvih poteškoća. Vjerujemo da će se ta aplikacija koristiti i doživjeti širu primjenu ne samo kod državnoga proračuna, nego i kod ostalih zakona.
A ja evo zahvaljujem svome timu u Ministarstvu financija posebno državnoj rizničarki Danijeli Stepić i njezinim suradnicama koje su izradile ovu aplikaciju sa financijskom agencijom.
Hvala lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Zahvaljujem potpredsjedniku Vlade i ministru financija.
Ovako imamo za predsjednika Vlade 55 replika, a za potpredsjednika i ministra financija 10. Znači ukupno 65 replika. Pokazuje se da je ovaj sustav e-amandmani dosta produktivan, jer već sada imamo preko 230 najavljenih amandmana tako da će ih biti vjerojatno i više, pa će biti i rasprava duža i glasovanje duže.
Prije nego što krenemo sa replikama vidim da se za povredu Poslovnika javio kolega Bulj, izvolite.

Bulj, Miro (MOST)

Hvala lijepo.
Povrijeđen je članak 238. U ovome proračunu i prije njega očekivali smo premijeru barem da kažete hrvatski narode oprostite, jer srpska mafija i hrvatska nam pljačkaju zdravstvo. Oprostite i dajem ostavku. Dok u isto vrijeme prikupljamo preko telefona novac za naše najbolesnije, dok je zdravstvena usluga u rasulu, pa barem kažite oprostite za ovu pljačku srpske mafije.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Bulj dobivate opomenu. Ja sam najavio, niste bili u tom trenutku u dvorani da ću morati davati i više opomena za povrede Poslovnika, jer 65 je replika i poštovat ću one koji se drže reda i koji idu kroz replike, a ono što je zlouporaba je kad se digne povreda Poslovnika i uskoči se prije onoga tko je podnio repliku govoriti. Dakle, to nije korektno jednostavno prema svima onima koji se drže reda.
Sada ćemo dakle krenuti sa replikama.
Prvi na redu je kolega Herman, izvolite.

Herman, Mislav (HDZ)

Zahvaljujem predsjedniče, poštovani predsjedniče hrvatske Vlade.
Ovim proračunom nastavlja se sa provođenjem odgovorne fiskalne politike gdje je deficit ispod 3% uz nastavak daljnjeg smanjenja javnoga duga ispod 60% BDP-a. Ovako pozitivna kretanja prepoznale su sve tri kreditne agencije koje su u rekordnom roku podigle kreditni rejting Republike Hrvatske na A razinu.
Uz navedeno Vlada Republike Hrvatske kojoj ste vi na čelu kontinuirano porezno rasterećuje građane Republike Hrvatske koristeći fiskalni prostor, ali to na žalost ne čine i neki gradovi u Republici Hrvatskoj kao na primjer grad Zagreb koji unatoč tome što imaju prostora ne snižavaju stope poreza na dohodak. Kako to komentirate?

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Plenković, Andrej (HDZ)

Hvala vam lijepa poštovani zastupniče Herman.
Što se tiče poreza na dohodak mi smo i prošle godine kada smo pripremali onaj krug poreznih reformi predvidjeli izrazito visoki rast prihoda od poreza na dohodak za sve jedinice lokalne samouprave, analiza Ministarstva financija je tada govorila o rastu koji je prosječno između 25 i 35%, upravo se tako i dogodilo, zato smo išli i za ukidanjem prireza, ostavili smo raspon jedinicama lokalne samouprave, neke su iskoristile da svojim odlukama preuzimanja vlastite odgovornosti povećaju plaće ljudi koji žive u njihovim sredinama, neki to nisu učinili, sada vidimo da se taj trend i dalje nastavlja i zato ovaj krug porezne reforme izravno zakonski smanjuje stope i raspone poreza na dohodak.
Tako da oni koji su htjeli iskoristiti to, mogli su, oni koji su politikantski optuživali Vladu da je nekakva perfidna i zločesta, da uzima…
.../Upadica: Hvala vam. /... .../Govornici govore istovremeno, ne razumije se./... oporbenim gradovima novce su …
.../Upadica: Hvala lijepa./... .../Govornici govore istovremeno, ne razumije se./...

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Ostojić, izvolite.
.../Upadica: Odgovor na repliku? Aha./... Isključite se, kolega Herman. Izvolite.

Ostojić, Ranko (SDP)

Predsjedniče Vlade, g. Beroš diže proračun na 7 milijardi eura. 10% je dosta za nas. To je komunikacija u ovoj mafijaškoj skupini i na, odnosi se naravno na ovaj naš proračun. Znam da svaka država ima mafiju, ali da mafija kroji državni proračun i projekciju svojih prihoda čini Hrvatsku zaista unikatnom, a Platon je odavno rekao, lako je biti izdašan sa tuđim novcem pa bih vas ja molio da čujemo taj odgovor jer znam da je lako gloginje tuđim mlatit, ali ovo nije niti malo odgovorna niti je fiskalno stabilna, osim za mafiju.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Plenković, Andrej (HDZ)

Hvala lijepa zastupniče Ostojić. Što se tiče ovoga slučaja koji dominira danas u uvodnim ovim nastupima kolega, pa i vas danas, ja ga razumijem, ja sam vrlo oštro, kao i Vlada i stranka i cijela parlamentarna većina osudio ovaj slučaj i činjenicu da je došlo do osnovane sumnje za korupciju na najvišoj razini, a to je ministarska razina. Naša zgroženost sa time je jednako velika kao i vaša.
Što se tiče vaše aluzije na ove nezakonito puštene poruke u javni prostor, dakle to je kršenje zakona izravno, a to vi kao bivši ministar unutarnjih poslova znate, ja bih rekao sljedeće, prvo, naložit ćemo reviziju svih izvanrednih javnih nabava u zdravstvu, ne samo u zadnje vrijeme, nego i inače jer je očito iz medija to saznajemo da je ovakvih slučajeva bilo u vrijeme vaše vlade, da su isti akteri posredovali u nabavi medicinske opreme kad je vaš prezimenjak bio ministar.
.../Upadica: Hvala vam lijepa./... Prema tome, puno ćemo još toga saznati …
.../Upadica: Hvala predsjedniče Vlade./... .../Govornici govore istovremeno, ne razumije se./... baš sve.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Molim vas da se držimo vremena.
Kolega Ostojić, povreda POslovnika, izvolite.

Ostojić, Ranko (SDP)

238. Vrijeđanje zdrave pameti i zastupnika. Ja mogu razumit da skrećete onako gdje vam odgovara, ali vas moram pitat jeste li vi zaboravili da smo mi zgroženi time koga ste vi zapravo birali? Vi ste birali te mafijaške suradnike, vi ste birali one koji su zapravo sada, ako budemo zbrojili tih 10%, u svim razumnim proračunima, itd., desetke milijardi eura …
.../Upadica: Kolega Ostojiću./... osigurali mafiji.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Dobivate opomenu.
.../Upadica: Pa znam, hvala./... Ali sada ste otvorili, naravno, cijeli niz povreda Poslovnika i ovaj, ja opet mogu samo pozvati sve vas da se držimo reda. Dakle 65 replika, znači preko 2 sata repliciranja i razgovora, što sa predsjednikom Vlade, što s potpredsjednikom Vlade. Ako ćemo se ovako ubacivati nakon svakog odgovora s povredom Poslovnika, onda to gubi smisao i onaj tko će, tko je 50. podnio repliku doći će na redu u 3 popodne.
Dakle pozivam vas još jednom da se držimo reda. Izvolite, kolega Deur.

Deur, Ante (HDZ)

Hvala poštovani predsjedniče, 238.
Kolega Ostojiću, pa vi kao ministar unutarnjih poslova ne znamo tko je birao vi Zorana Milanovića ili on vas. Niste istražili tu istu skupinu koja je tada radila kriminalnu udruženu organizaciju, niste nam nikada izrekli ni za kukasti križ na Poljudu, šta vam nije neugodno danas kao čovjeku gledat tu hrvatsku javnost, a vjerovatno imate možda i puno više od toga reći, bilo bi dobro da se to sve istraži. I vi se javljate danas o bilo čemu.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Deur, dobivate opomenu.
Kolegice Komes, izvolite.

Komes, Magdalena (HDZ)

Zahvaljujem predsjedniče, povreda čl. 238, pa evo, kolega Ostojić nismo primijetili da ste se bunili kada je vaš tadašnji šef Milanović usprkos brojim aferama otkrivenim na strani gđe Lovrić, Marine Lovrić Merzel branio ju javno i tražio da se dopusti da institucije rade svoj posao, tako isto i sada, molimo da se, da kriteriji budu jednaki i neka institucije rade svoj posao.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Dobivate opomenu, kolegice Komes.
Kolega Katičić, izvolite.

Katičić, Krunoslav (HDZ)

Zahvaljujem g. predsjedniče Sabora. 238.
Zbog istine i omalovažavanje drugih saborskih jer aluzija vrlo jasna prema HDZ-u, a da li znate kojom je Ured europskog tužitelja kojeg smo mi uspostavili svi skupa da bude ovdje na dobrobit hrvatskog naroda skinuo prvi imunitet? Pa vašem članu, g. Vinku Grgiću. To se tad nije ovakav reakcija bila nego sada se odjednom opet lažima i obmana želi …

Jandroković, Gordan (HDZ)

.../Upadica: Kolega Katičić, dobivate opomenu./

Katičić, Krunoslav (HDZ)

... prikazati HDZ kao .../Govornici govore istovremeno, ne razumije se./...

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Pavić, izvolite.

Pavić, Marko (HDZ)

Hvala lijepa, povrijeđen je čl. 238. Pa zanimljivo je, kolega Ostojić, kada ste bili ministar, nitko nije reagirao kada današnja ravnateljica .../nerazumljivo/... EPPO-a, a tada šefica USKOK-a nije procesuirala premijera, tadašnjeg premijera Milanovića koji je javno rekao da je imao protuzakonite uvide u tajne istrage. Tad to nije bilo problem i danas se govori da je EPPO netko iz Europe. Nije, to je produžena ruka isto i vas.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Pavić, opomena.
Kolegice Bedeković, izvolite.

Bedeković, Vesna (HDZ)

Hvala lijepo, čl. 238. Poštovani kolega Ostojić, ja ću vas samo podsjetiti na rekordera .../nerazumljivo/... Kukuriku koalicije bivše po aferama, bivšeg SDP-ovog ministra zdravstva g. Sinišu Vargu koji je prošle godine, protiv njega je potvrđena optužnica, prije svega za izvlačenje novca iz HZZO-a, namještanje natječaja, pogodovanje, odlazak na skijanje službenim automobilom i na kraju krajeva, seksizam na dodjeli zahvalnice za najsestru kroz izjavu njegovu …
.../Upadica: Kolegice Bedeković./... legendarnu, volimo da su …
.../Upadica: Dobite … /... sestre u pripijenom.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Dobivate opomenu, bila je replika.
Sada kolega Ostojić, izvolite. Povreda Poslovnika.

Ostojić, Ranko (SDP)

Samo kratko odgovorit. Jasno mi je bacanje prašine u oči i pokušaj skretanja. Ako želite rečenicom svi smo zapravo isti, imate vi svoje lopove itd., branit ovu priču, time je zapravo samo potvrđujete. Ne mogu vam odgovorit na sve detalje ali ono što je vrlo važno, a to je da organizirani kriminal penetrira, a ovo je najgori slučaj i najgori primjer koji u ovom trenutku imamo, a za to ne spominjete.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Ostojić, dobivate drugu opomenu jer je ovo bila replika.
Kolegica Baričević izvolite.

Baričević, Danica (HDZ)

Povrijeđen je čl. 238. Pa upravo ste vi Ranko Ostojić bili najgori ministar u najnesposobnijoj Vladi Milanovića i baš interesantno da ste surađivali tada, vaša Vlada da je surađivala upravo sa korisnicima koji su kazneno progonjeni. Sad vidimo upravo je i premijer najavio reviziju tih nekakvih ugovora iz vaše Vlade.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolegice Baričević dobivate opomenu.
Kolegice Burić izvolite.

Burić, Majda (HDZ)

Hvala vam. 238, gospodin Ostojić nije imao tako strastven nastup kada je EPPO otkrio SDP-ovu aferu Sortirnica u gradu Rijeci u kojoj je protiv 4 riječka SDP-ovca podignuta optužnica nedavno. Isto tako nikad nismo čuli od njega ništa o potencijalnom kriminalu vezano uz nabavu EKMO uređaja i EKMO afera u vrijeme upravo njegove SDP-ove i Milanovićeve.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolegice Burić dobivate opomenu.
Kolegice Bedeković izvolite.

Bedeković, Vesna (HDZ)

Hvala vam lijepo. Čl. 238. Poštovani kolega Ostojić nije ovo bacanje prašine u oči, nije ovo bacanje pijeska u oči, ovo je samo podsjećanje na činjenicu o bivšem SDP-ovom ministru zdravstva, rekorderu Kukuriku koalicije po aferama koje sam vam nabrojila i pitam vas kolega Ostojiću, molim da odgovorite. A zašto ste vi u ovom dijelu sabornice sami, gdje su vam kolege, gdje je kolega Hajdaš Dončić, gdje je kolega Grbin, gdje je ostatak ekipe? Boje li se možda oni
…/Upadica predsjednik: Kolegice Bedeković./…
Možda doći u sabornicu odgovoriti na neka pitanja iz prošlosti.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolegice Bedeković, ovo je isto tako replika dobivate opomenu.
Kolega Herman izvolite.

Herman, Mislav (HDZ)

Ma čl. 238, rečeno je već ali nije rečeno imenom. Sa gospodinom Pozderom je surađivao Rajko Ostojić, sadašnji ministar zdravstva kod nabave vrlo sporne količine EKMO aparata. Da li zbog utjecaja tadašnjega premijera na DORH nije nikada došlo do procesuiranja upravo toga natječaja. Ne sjećam se da ste tada bili tako glasni u traženju pravde i u imenovanju nekakvih mafijaških organizacija.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Herman dobivate opomenu.
Kolega Reiner izvolite.

Reiner, Željko (HDZ)

238. kolega Ostojić vaš tadašnji šef Milanović, a i sadašnji neslužbeni šef je tvrdio da ima izvide, rezultate izvida u različitim istragama itd. Kad ste vi shvatili šta je on rekao onda ste rekli da to nije točno. E sad tko je lagao, je li on lagao ili ste vi tada lagali? Netko od vas dvojice je lagao, članova Vlade Milanovića.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Reiner dobivate opomenu bila je replika. Kolega Ostojić vi imate dvije opomene, ako dobijete treću više nećete moći sudjelovati u raspravi. Izvolite.

Ostojić, Ranko (SDP)

Bez obzira na to, još ću jedanput ponovit jednu te istu stvar, a to je nema koristi od te rečenice, svi smo isti. Nismo. Uostalom vi ste presuđeni odavno kao organizirani kriminalna zločinačka organizacija pa se ne treba čudit svemu ovome šta se dogodilo. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Ostojić dobivate treću opomenu i više ne možete sudjelovati u raspravi.
Kolega Đakić izvolite.

Đakić, Josip (HDZ)

Hvala lijepo, 238 je u pitanju. Kolega Ostojić morali bi se prisjetiti da ste u vrijeme vašega mandata skinuli provjeru za određene članove koji su kasnije presuđeni na 2,5 godine zatvora kao što je vaša šefica Porezne uprave, osobna prijateljica premijera tadašnjega Zorana Milanovića tj. kućna prijateljica. To zaboravljate, sve su vam te tajne ostale negdje pod tepihom.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Đakić bila je to s vaše strane povreda Poslovnika, dobivate opomenu.
Kolega Herman izvolite.

Herman, Mislav (HDZ)

Pa gospodine Ostojić vi ste nepresuđena kriminalna organizacija. Kao pravni slijednik Komunističke partije Jugoslavije za sve ratne zločine koje ste učinili, vi niste još samo nikada suđeni. Ja ću vas podsjetiti kako ratni zločin ne zastarijeva, a ono što je činjeno na hrvatskim pogubilištima, od Bleiburga na dalje izgleda da će nažalost ostati samo vama na duši.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Herman ovo je bila isto tako povreda Poslovnika s vaše strane. Dobivate opomenu.
E sad ponovno kolegica Radolović, izvolite povreda Poslovnika. Ne, ne nadao sam se da je gotovo, trebao je sad nastaviti premijer ali ne može još uvijek, izvolite.

Radolović, Sanja (SDP)

Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče. Čl. 238 povreda Poslovnika i na vas. Dakle kad su se HDZ-ovci vaši izredali sa 10 povreda Poslovnika tek onda sad mene upozoravate. Ja bi htjela pohvalit kolege iz HDZ-a, ne znam tko vam sad piše ove lijepe PR složene pamflete, da li je to i dalje FIMI MEDIA zbog kojeg ste bili osuđeni kao zločinačka organizacija ili koga sad plaćate ali narod vam ovu aferu, veleizdaju u zdravstvu i ovu korupciju, ovo zločinačko udruženje kojem je na čelu bivši ministar zdravstva Vili Beroš bio,
…/Upadica predsjednik: Kolegice Radolović./…
apsolutno nikad neće zaboraviti.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Dobivate opomenu, bila je to replika kao i svi drugi imate jednaki tretman. Nemojte si zamišljati da imate bolji ili lošiji tretman, imate isti.
Izvolite predsjedniče Vlade, odgovorite na repliku. Ili ste odgovorili ste, ne. Onda, onda, onda idemo dalje. Sada je na redu kolega Klasić, izvolite.

Klasić, Darko (HSLS)

Hvala lijepo uvaženi predsjedniče Hrvatskog sabora. Imam malo drugu temu. U nekoliko slijedećih godina na vrhuncu će doći svjetske rezerve fosilnih goriva. To znači da će cijene energenata biti više i zato su itekako važna daljnja ulaganja u obnovljive izvore energije. S obzirom na to smatram da Hrvatska mora hitno povećati ulaganje u geotermalne izvore, solarne sustave vjetroelektrane i obnovljive izvore. Poštovani predsjedniče Vlade da li i u ovom području ste predvidjeli ulaganje u obnovljive izvore kako bi poboljšali dugoročnu energetsku neovisnost Hrvatske, hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Plenković, Andrej (HDZ)

Hvala lijepa poštovani zastupniče Klasić, točno, ja sam upravo o tome govorio i u Azerbajdžanu na 29. COP-u. Naime, mi smo trenutno u fazi da će sredinom ovoga 10-ljeća, dakle u neposrednoj budućnosti doći do vrha svjetskih rezervi ugljena, do 2030. vrha svjetskih rezervi nafte, do 2040. svjetskih rezervi plina. To nedvojbeno znači da će doći do rasta cijene fosilnih goriva, bit će ih i dalje dosta, međutim da bismo se suočili sa takvom novom ekonomskom situacijom, a rast cijene energenata nužno vuče za sobom rast cijena praktički svega, ključna su ulaganja u obnovljive izvore energije i zato smo mi i u ovom proračunu iz različitih izvora predvidjeli 474 milijuna eura za ulaganja u obnovljive izvore energije, tako da je vaša zabrinutost na određeni način prepoznata i od strane resornih ministarstava.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolegice Benčić izvolite.

Benčić, Sandra (Možemo!)

Zahvaljujem.
Evo poštovani premijeru, neki dan ste rekli da ste iznenađeni i uvrijeđeni, iznenađeni ste i uvrijeđeni bili činjenicom da vam se mafija nakačila na proračun i to preko ministarstva zdravstva, a i meni nije jasno kako ste bili iznenađeni i uvrijeđeni kad vam moja kolegica Ivana Kekin 4.g. govori o svim primjerima odljevanja novca iz javnozdravstvenog proračuna u privatne džepove. Na sve to na što ste bili upozoravani i što ste znali i ne možete reći da niste znali vi ste Viliju Berošu osobno vašom odlukom dali dodatni plijen, vi ste oduzeli županijama i Gradu Zagrebu bolnice i dali ju Viliju Berošu, pazite sad zašto, da bi imao objedinjenu javnu nabavu i da bi 10% u apsolutnom iznosu bilo više od onoga što je bilo kad nije imao cijeli plijen.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Plenković, Andrej (HDZ)

Hvala lijepa poštovana zastupnice Benčić, nije bilo formulacije iznenađen i uvrijeđen, ja da sam to rekao reko bi to ironično i to nije u mom stilu, al da sam bio zgrožen i da sam jednako kao i vi osudio ovaj slučaj, to jesam. Nažalost ovakvu situaciju baš nitko od nas nije mogao predvidjet, o tome razgovaramo svih ovih proteklih dana i slažem se s vama da je ovakav slučaj prvo nevjerojatan, rekao sam sinoć da su ga radili najbolji scenaristi krimi serije ne bi se vjerojatno dosjetili ovakve kombinatorike kakvoj svjedočimo, stoga želimo da se ovo sve rasvijetli. Ja sam već naložio gđi. Hrstić koja upravlja trenutno ministarstvom da najprije u ministarstvu sagledaju sve izvanredne nabave opreme medicinske na razini bolničkog sustava, dakle sve ono što funkcionira na razini bilo koja bolnica, ministarstva, ne dotiče niti Vladu, niti Ministarstvo financija, onda ćemo i sami nastojati vidjeti dal je bilo …/Govornik se ne razumije./…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
…nepravilnosti, hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Povreda Poslovnika, kolegice Benčić izvolite.

Benčić, Sandra (Možemo!)

Povreda čl. 238., pa nije to samo medicinska oprema, pa nije to samo zdravstvo, to su svi resori, reviziju treba napraviti u svim resorima. Dakle vama ove godine 47% raste ukupno ulaganje u nefinancijsku imovinu, prošle godine je raslo 26% i mi vidi se sad plaćamo 4 puta skuplje stvari nego da kupujemo direktno od proizvođača…
…/Upadica predsjednik: Kolegice Benčić, dobivate…/…
…pa svugdje to je tako.

Jandroković, Gordan (HDZ)

…kolegice Benčić dobivate opomenu zato što ste zloupotrijebili Poslovnik, ovo je bila replika.
Ali kolegice i kolege, evo sad ponovo ide serija povreda Poslovnika, tek smo napravili 4 replike, ovako ne možemo raditi, dakle pozivam vas sve da to ne radite.
Kolegice Radolović, vidite sad upozoravam kad su se javili HDZ-ovi zastupnici…
…/Upadica iz klupe se ne razumije./…
… da, da, tako vidite da sam objektivan, ali vas zaista sve pozivam da možemo normalno, tema je proračun, predsjednik Vlade je ovdje za govornicom, dajte da odgovara na pitanja jer ovo nije smisao današnje rasprave.
Kolega Šimrak, izvolite.

Šimrak, Maksimilijan (HDZ)

Zahvaljujem predsjedniče, povrijeđen je čl. 238..
Kolegice Benčić, kad već spominjete mafiju bilo bi se dobro podsjetiti da ste upravo vi kao aktivisti iz Možemo! galamili na Milana Bandića da je on povezan sa mafijom zbog suradnje sa Pripuzom, suradnje koju ste onda vi nastavili, jel tako, rekordni ugovori od 38 milijuna eura koje je Grad Zagreb nastavio za vrijeme vašeg mandata, pa onda tom analogijom možemo reći i da Gradom Zagrebom vlada mafija ako je to vaš zaključak, hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Šimrak, dobivate opomenu.
Kolegice Blažanović izvolite.

Blažanović, Danijela (HDZ)

Evo kolege iz Možemo! očekivano su se nabrusili, međutim ne vide ovaj od šume u drvo u svojoj, u svomu Gradu Zagrebu i njihovim udrugama koje su desecima godina navikle da crpe sredstva iz europskih fondova, europska sredstva da bi rušili i uništili ovaj Grad Zagreb.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Dobivate opomenu kolegice Blažanović.
Kolega Živković izvolite.

Živković, Marin (Možemo!)

Pa kolega Šimrak, mislim bili ste na vlasti sa g. Milanom Bandićem, svi znamo kakva je ta vlast bila u Gradu Zagrebu, ne samo to nego i pravila koja ste nalagali za Grad Zagreb da, da grad gradi postrojenja kojim moraju upravljati privatnici, pa to je dokaz da, da vam je samo u interesu da se neki privatnici bogate. Mi smo prekinuli neke ugovore sa Pripuzom, nema nikog drugog da se javi, kako ste, kako ste stvari ostavili u ovoj, u ovoj državi.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Živković, kolega Živković, dobivate, dobivate opomenu, isto tako je bila replika.
Sad ponovo kolegica Blažanović, izvolite.

Blažanović, Danijela (HDZ)

Tu se upravo očituje g. Živković…
…/Upadica predsjednik: Kolegice Blažanović, što je po…/…
238. je podređeno, obmanjavanje javnosti i iznošenje neistina. U Gradu Zagrebu svaki dan smo svjedoci kako Možemo! ne radi i ne zna, ne znaju ni sa ugovorima, znaju jedino zapošljavati sebi podobne koji isto tako ne znaju raditi, a za sve projekte traže da im Vlada financira kapitalne projekte u Gradu Zagrebu jer oni ne znaju i ne mogu, a grad nikad više nije imao novaca.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolegice Blažanović, dobivate drugu opomenu.
Kolegice Borić izvolite.

Borić, Rada (Možemo!)

238., zaista žalosti da se ovdje govori o Gradu Zagrebu i o tome što bi država trebala i podržati i sufinancirati.
To što je ostavljeno u nasljeđe u Gradu Zagrebu da se doista nema tko javiti budući da se ulagalo desetinama godina u iste privatnike koruptivne i sada te koruptivne privatnike treba pomalo riješiti i to smo riješili puno prije no što to radi država.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolegice Borić ovo je bila replika pa dobivate opomenu.
Kolega Herman izvolite. Imate dvije opomene ako ne bude zaista povreda poslovnika dobit ćete i treću. Izvolite.

Herman, Mislav (HDZ)

Pa čl. 238. zastupnici Možemo! ponovo vrijeđaju zdravi razum. Dakle, ne koriste postojeće i pravovaljane ugovore sa privatnim oporabiteljima otpada. Rezultat je što? Grad Zagreb nikada nije bio prljaviji i nikada nije bio zmazaniji.
Što se tiče pljena kako je ovdje rečeno KBC Sveti Duh svi znamo kako je bilo kada je taj plijen vodila vaša Ana-Marija Šimundić kad su mrtvaci ležali po podu, a ne …/Upadica predsjednik: Kolegice, kolega Herman…/… opravdano se dijelili otkazi.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Ovo je treća opomena i ne možete više sudjelovati u raspravi.
Kolega Pavić izvolite.

Pavić, Marko (HDZ)

Hvala lijepa.
Poštovani predsjedniče Vlade, poštovani predsjedniče Sabora.
Proračun je razvojan i socijalan, drago mi je da ste u svom izlaganju naveli konkurentnost, inovativnost kao jednu od stupova proračuna. Ono će omogućiti razvoj imamo i 25 milijardi eura do 2030.g., pohvale za NPO stižu i iz, ovo je povreda poslovnika, oprostite.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Pavić dobivate opomenu jer je bila povreda poslovnika, ali dogodila se neka greška u međuvremenu ste upisani i za repliku, a to je bio kolega Sanader tako da kolegice upišite ime i prezime kolege Sanadera. Tako dakle kolegi Paviću opomena.
Izvolite kolega Sanader.

Sanader, Ante (HDZ)

Hvala predsjedniče.
Poštovani predsjedniče Vlade.
Svaki realni promatrač može konstatirati da je ovaj proračun realan, razvojan i socijalno osjetljiv i da je tu mnogo dobrih stvari koji su rezultat sigurno i dugogodišnjeg uspjeha ove Vlade, a uostalom i pobjeda na izborima gdje su to građani nagradili. Ja bi želio ovdje posebno dvije stvari apostrofirat iz vašeg izlaganja, to je prvo za ovo da je proračun za obranu, sigurnost, proračun za obranu je 2,01 to je prvi put da je toliki proračun za obranu jer smo svjesni okruženja u kojem živimo …/Govornik se ne razumije./… A drugo da mi razjasnite nisam razumio ovo vezano za demografiju jer demografija je drugi ključan segment, a to je rekli ste da se povećava naknada za djecu rođenu i ovo za porodiljne, nisam svatio koliki porodiljni dopust će trajat sad …/Govornici govore u isto vrijeme./… kolko naknada.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Plenković, Andrej (HDZ)

Hvala lijepa.
Što se tiče obrane dakle da ponovimo bit ćemo na 2,01% BDP-a čime ispunjavamo i naše međunarodno prihvaćene obveze kao saveznici u NATO-u, a vidjeli ste da smo nabrojili i niz ulaganja dakle i HIMARS i Leopardi i Barjaktari i Black Hawk i sve ovo što se događalo proteklih godina plus revitalizacija Bradleya sa planom za ulaganje u Hrvatsku ratnu mornaricu koja je osnovna grana hrvatske vojske u koju trebamo dodatno uložiti.
Što se tiče demografije imamo dvije ključne mjere, jedna je dakle jednokratna pomoć raste sa 309 na 618 eura povećanje za 100%, a ovdje je riječ o drugih šest mjeseci dopusta gdje idemo na razinu do tri tisuće eura. Kada smo krenuli bili smo čini mi se na 355 ili 335, sada ćemo biti na tri tisuće eura i time naravno potičemo mlade majke da imaju djecu …/Upadica predsjednik: i odgovarajuću plaću godinu dana.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Paus izvolite.

Paus, Dalibor (IDS)

Hvala lijepa.
Poštovani predsjedniče Vlade, nije li kontradiktorno, a i nepravedno da se koncesionaru na autocesti Zagreb-Macelj isplaćuju proračunska sredstva zato što postoji državna cesta koja ide usporedno uz autocestu koju gle čuda, građani koriste. A s druge strane građanima Istre i Primorja se naplaćuje prolaz kroz Tunel Učka gdje ne postoji kvalitetna veza između Istre i ostatka Hrvatske i nemaju drugu alternativu za proć kroz tu cestu. Smatramo da je to kažnjavanje naših građana da to nije pravedno i nije fer.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Plenković, Andrej (HDZ)

Hvala lijepa.
Poštovani zastupniče Paus, što se tiče pravde i nepravde, pa ja često idem u sve krajeve Hrvatske i mnogi vaši kolege koji su iz nekih drugih krajeva Hrvatske bili bi jako zahvalni da imaju cestovnu infrastrukturu kao što ima Istarska županija u ovom trenutku. Evo pogledajte koliko njih kima glavom.
Dakle, mi smo kao što znate u našem mandatu pretvorili 70 km poluautoceste Istarskog ipsilona u puni profil. Mi smo prije, zajedno s vama, prije dva mjeseca uz veliko zadovoljstvo niza vaših kolega što aktualnih, što bivših otvorili i drugu cijev Tunela Učka. Izgradit ćemo u iduće dvije godine ovu malu dionicu od 11 km od Učke do Matulja, riješit ćemo vijadukte i na Mirni i na Limskom kanalu i kompletirati Istarski ipsilon. Ja mislim da taj model javnoprivatnog partnerstva sa Bina Istrom jedan od najuspješnijih koje smo imali, možda nije tolko brz kolko ste vi htjeli …/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./… danas meni to djeluje jako, jako lijepo …/Upadica predsjednik: Hvala lijepa./… i dobro.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolegice Salopek izvolite.

Salopek, Anđelka (HDZ)

…/Govornica nije uključena./…

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Paus molim vas ugasite mikrofon. Izvolite.

Salopek, Anđelka (HDZ)

Poštovani premijeru, proučavajući proračun vidim uistinu da je on uistinu razvojan i socijalan jer se potiče gospodarski rast i vodi se računa o svim socijalnim skupinama od kapitalnih projekata koji će imati velike koristi naši budući naraštaji, a također i naši građani od većih plaća, većih mirovina, umirovljenika, a i time što se jača kupovna moć. Posebno moram istaknuti da je značajno izdvajanje u obrazovanje od besplatnog prijevoza učenika, besplatne hrane i besplatnih udžbenika, a vidim da je u 2026.g. planirano i 790 milijuna eura, pa me interesira je li to vezano uz program cjelodnevne škole? Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Plenković, Andrej (HDZ)

Hvala lijepa.
Dakle, spomenuo sam i ta ulaganja koja se odnose i na prijevoz i na prehranu i na besplatne udžbenike, plus cijeli plan i pripremu uvođenja jednosmjenske nastave koji je ambiciozni cilj za školsku godinu 2027. sredstva koja su planirana što u proračunu za '25. što u projekcijama za iduće godine upravo idu na tom tragu. Pilot projekti koji se vode bit će temeljito analizirani i vjerujemo da će cijeli naš obrazovni sustav i sa sadržajem pomoći da rezultati i ishodi obrazovnog sustava pomognu našim mladima da izlaze konkurentni bilo na domaće, bilo na međunarodno tržište rada.
Hvala vam lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolegice Bježančević, izvolite.

Bježančević, Sanja (SDP)

Hvala.
Vaša je Vlada naime u prosincu prošle godine donijela zaključak o prihvaćanju pilot projekta besplatnog željezničkog prijevoza za umirovljenike starije od 45 godine što je naravno podrazumijevalo i odlaske k liječniku.
Međutim, to je dovelo do nebrojenih situacija u kojima je HZZO odbio ostvarenje povrata putnih troškova osiguranicima umirovljenicima čime je zapravo dopušteno da pravna norma bude podređena ad hoc tada predizbornoj mjeri koja je išla isključivo preko leđa umirovljenika.
Da sumiramo, u sustavu zdravstva, javnog zdravstva za umirovljenike koji se moraju liječiti izvan mjesta boravišta novaca nema, međutim paralelno se krade javni novac i u tome sudjeluju zapravo najviši državni dužnosnici odnosno ono što mene konkretno zanima koliko je ovom mjerom država uspjela uštedjeti na umirovljenicima i gdje se preusmjerava taj novac. Dakle, na aktivnosti krađe jer za to nema drugog naziva osim eventualno možda nekog sinonima poput otimačine ili za neke druge aktivnosti.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Plenković, Andrej (HDZ)

Hvala lijepa poštovana zastupnice Bježančević.
Što se tiče te mjere o besplatnom prijevozu vlakom za umirovljenike za razliku od vas ja sam dosada čuo isključivo pozitivne reakcije. Dapače, mi ćemo i već smo razgovarali o tome i sa ministrom prometa i sa našim partnerima iz Hrvatske stranke umirovljenika produžiti tu mjeru. Dakle, hoćemo i na taj način omogućiti besplatni prijevoz građanima. Ako je došlo do toga da neka institucija, u ovom konkretnom slučaju vi govorite da je to HZZO nije htio prihvatiti tu vrstu troškova to će se ispraviti. Evo ja ću odmah danas čim završimo ovaj ovo predstavljanje proračuna prvo provjeriti jel to točno, ako je da vidimo u kojem razmjeru i nakon toga će se to sanirati. Ja razumijem da vam je sada ovo fino došlo da sam ja tu pred vama, ali nemojmo baš sad pretjerivati sa identificiranim sumnjama na počinjenje kaznenog djela sa ovom vrstom generalizacije.
Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Đakić, izvolite.

Đakić, Josip (HDZ)

Hvala lijepo gospodine predsjedniče Hrvatskog sabora.
Uvaženi predsjedniče Vlade predočili ste nam proračun koji jasno govori o gospodarskim aktivnostima koje će biti provedene u narednoj godini, koje će sigurno donesti daljnji napredak i boljitak RH, ali ja bi se posebno osvrnuo na proračun Ministarstva obrane koji je 2,10% i koji je u standardima NATO saveza koji smo potpisali da ćemo uvažavati i unaprjeđivati hrvatsku vojsku kao što se to i događa sa najmodernijim zapadnim naoružanjem kako bi sigurno odvratili sve one koji bi željeli svojatati Hrvatsku.
No, uz to sve i hrvatski branitelji su ti kojima ste dali priliku da i dalje se izgrađuju veteranski centri, da su oni predviđeni u tom proračunu, da veteranski domovi za trajni boravak sigurno su preokupacija koja će bit početa izgradnja već u idućoj godini, a vidljivo je iz ovoga proračuna. Na tome vam hvala i vjerujem da tako i cestogradnja koja …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… je pokrivena jasno ima svoje ciljeve.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Hvala.
Izvolite odgovor.

Plenković, Andrej (HDZ)

Hvala lijepa, da nastavlja se poštovani zastupniče Đakić projekt brze ceste koja će spojiti Bjelovar i Viroviticu. O tome govorimo često, a i radimo, a i sami ste zadovoljni sa nizom točaka na kojima su radovi i napredak je vidljiv.
Što se tiče Ministarstva obrane to sam već odgovorio zastupniku Sanaderu. Što se tiče Ministarstva hrvatskih branitelja i sjajnog projekta, vrlo uspješnog u ovom proteklom mandatu veteranskih centara koji su dosada otvoreni naravno svi dobro znamo i u Petrinji i u Šibeniku i u Sinju i u Daruvaru, mi idemo dalje sa tim projektom. Otvorit ćemo veteranske centre u Osijeku, u Virovitici, u Krapini, u Biogradu na moru i u Senju. Tako da je to jedan sjajan projekt i želim se zahvaliti potpredsjedniku Medvedu na inicijativi i potpori brojnih braniteljskih udruga i vi to znate bolje nego ja, koliko sam ja uspio vidjet kad je riječ o korisnicima to su hrvatski vojni invalidi iz Domovinskog rata i njihove obitelji da su itekako zadovoljni.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolegice Radojčić, izvolite.

Radojčić, Dušica (Možemo!)

Zahvaljujem.
Poštovani premijeru poznata je neučinkovitost Državnog inspektorata u suzbijanju divlje gradnje, a razlog je njegova profesionalna def… devastacija i potkapacitiranost ali i loše vodstvo. To zapravo i sami priznajete i nudite dovitljivo rješenje. Dio nadležnosti za zaustavljanje divlje gradnje spušta se samo na komunalne redare umjesto da se paralelno ide na osnaživanje Državnog inspektora i postavljanje sposobne osobe na njegovo čelo.
I sad u proračunskoj stavci Državni inspektorat nadzor gradnje značajno se smanjuje iznos koji im je dodijeljen i to s 4 milijuna eura u 2023. na 3 u 2024. i na samo 2 u 2025. godini. Sredstva su dakle prepolovljena pa onda vas molim da mi objasnite kako se zapravo objašnjava to smanjenje, značajno smanjenje financiranja nadzora gradnje.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Plenković, Andrej (HDZ)

Hvala vam lijepa.
Što se tiče nezakonite gradnje mislim da je Državni inspektorat na svim razinama, a osobito na području Istarske županije gdje je nažalost ta anomalija poprimila šire razmjere i u dogovoru sa i sa županijom i sa jedinicama lokalne samouprave je napravio puno veće iskorake nego što je bilo prije. Vjerujem da s lokalne razine ta optika djeluje nedovoljno angažirana, međutim mi smo više puta upozorili Državni inspektorat na maksimalni angažman, ne samo tamo nego i u drugim jedinicama.
Što se tiče potpore koju bi komunalni redari, a na to se referirate iz zakona koji je predstavljao potpredsjednik Bačić trebali davati podršku mi smatramo da je to logično i smisleno. Dakle, oni imaju dobar dnevni uvid u teret, poznaju ljude, vide što se zbiva, što se mijenja, da li je u skladu sa zakonom ili ne. Njihova uloga je itekako potporna i mislim da može biti dobra, a što se tiče sredstava ukoliko to ne bude dovoljno u proračunima za iduću odnosno '26. i '27. to se može i promijenit.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Hvala vam.
Kolegice Vojnić, izvolite.

Vojnić, Jasna (HDZ)

Poštovani predsjedniče Vlade, uvaženi ministre, saborski zastupnici Hrvati u Republici Srbiji izuzetno cijene napore koje ulažete u standarde građana RH, međutim moram naglasiti i podcrtati kako ova Vlada od kad ste vi na čelu osim deklarativnog ispunjavanja svoje obveze, sada i svojim proračunom svjedoči svoju skrb za Hrvate izvan domovine. Konkretno, u prethodnim vladama za Hrvate u Srbiji je izdvajalo se otprilike oko 20 tisuća eura godišnje sa svih razina za sve programe. Onog momenta kad je vaša Vlada počela skrbiti za Hrvate izvan RH započeli su i kapitalni projekti Hrvata u Srbiji, Crnoj Gori, Mađarskoj i veća sveukupna izdvajanja za projekte Hrvata u BIH, iseljeništvu, prekooceanskim zemljama i hrvatskoj manjini u 12 država. Tu razliku vjerujem vide i podržavaju ne samo Hrvati izvan RH nego i svako kome je do našeg opstanka …/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./… stalo na tim prostorima. Moje je pitanje, hoće li se nastaviti?

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Plenković, Andrej (HDZ)

Hvala lijepa poštovana zastupnice Vojnić. Cijenim da ste dotaknuli ovu temu. Mi smo još prije 8 godina kazali da je Hrvatska u smislu svoje gospodarske snage dovoljno snažna, razvijena i međunarodno pozicionirana da mora na puno bolji, konkretniji i financijski snažniji način artikulirati Ustavom određenu skrb o Hrvatima koji žive izvan Hrvatske, bilo da je riječ o, kao što ste i sami rekli Hrvatima koji su u BIH konstitutivan narod ili pak hrvatskim manjinama u susjednim zemljama ili Hrvatima diljem svijeta, u Europi i općenito u dijaspori. Stoga smo kontinuirano dizali proračun i Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske ali i svih ostalih resora koji u svojoj domeni podupiru projekte i aktivnosti. Projekte matica koje radimo primjerice u Srbiji odnosno u Vojvodini je po meni sjajan. Moja poruka kao što skrbimo o svim hrvatskim manjinama u Hrvatskoj, ispravno i to ćemo nastavit …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… tako ćemo činiti i u većim izdvajanjima za Hrvate izvan Hrvatske.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolegice Lugarić izvolite.

Lugarić, Marija (SDP)

Ja vama premijeru Plenković, ne vjerujem niti o jednoj jedinoj brojci i o jednom jedinom slovu koji ste izgovorili o ovom hrvatskom proračunu, ovom prijedlogu proračuna, reći ću vam zašto. Proračun je jako nabildan u rashodima iako se smanjuju stavke neke koje se ne bi smjele smanjivati primjerice udžbenici za slijepe i slabovidne i prevencija nasilja među mladima. Međutim silno nabildavate primjerice stavku za nabavu nefinancijske imovine u Ministarstvu zdravstva, a to su primjerice ti mikroskopi zbog kojih je Beroš u Remetincu i koji su plaćani dva, tri puta više od nabavne cijene uključivo proviziju plus mito. Ta stavka raste gotovo 40% u odnosu na ovu godinu, a u odnosu na 2023. za koju su Beroševi kriminalci rekli nama 10% dosta, raste gotovo duplo. Ja vas pitam koliko je u ovom proračunu ukalkulirano provizije i mita? Koliko je u ovom proračunu prostora za muljaže vaših ministara? I nemojte se ljutit na nas, naši ministri, vaši ministri su u Remetincu zbog muljaža koje su radili
…/Upadica predsjednik: Izvolite./…
i zbog prostora u proračunu
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…
koji ste im vi dozvolili.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Plenković, Andrej (HDZ)

Hvala vam lijepo zastupnice Lugarić na tako široko iskazanom povjerenju. Ovu pripremu proračuna mislim da će ministar financija i njegovi kolege i svi ostali ljudi u državnoj upravo to itekako cijeniti, a što se tiče nezakonitosti u javnim nabavama i to ad hoc nabavama u zdravstvu, rekao sam i ponovit ću to još jednom, naložio sam reviziju svih nabava koje su bile van plana nabave u ovoj prvoj fazi da prvo vidimo uopće o čemu se sve tu radi. Nažalost iz medija i iz onoga što su govorili neki oporbeni predstavnici postoje ozbiljne indicije da su isti ljudi bili uključeni u javne nabave i u vremenu SDP-ove Vlade, a vi ste u njoj bila dužnosnica. Tako da ćemo ja mislim tek, imati prigodu svi zajedno upoznati se s modelom nabave u hrvatskom zdravstvu koji očito nije jedinstven kad je riječ o ovom slučaju, niti unikatan nego je naprotiv čini se praksa koja je bila dobro etablirana, neovisno tko je bio dotični ministar.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Hvala vam.
Prije nego što dam riječ kolegi Kajtaziju, dakle ima još 50-ak replika, znači ići ćemo negdje 100-tinjak minuta malo više pa ćemo završiti s replikama i onda će bit slobodni govori odnosno iznošenje stajališta. Tako da si planirate vrijeme i danas ćemo naravno radit dok ne završimo do kraja s proračunom.
Izvolite kolega Kajtazi, replika.

Kajtazi, Veljko (Nezavisni)

Zahvaljujem se poštovani predsjedniče Vlade. Moram reći da mi je jako drago da je došlo do povećanja i pomoći osjetljivim skupinama pogotovo ulaganje i potpore u području odgoja i obrazovanja, a posebno naglasak je upravo na proračun stavljen na razvoj sporta. Porast izdvajanja za razvoj sporta tako iznosi 41%, a radi se o ukupnom povećanju sa 113 milijuna eura u 2024. godini na 160 milijuna eura u ovoj godini, što znači 47 milijuna eura više. Budući da sam i sam veliki dio svoje profesionalne karijere posvetio promicanju sporta i pedagoškom radu među mladim ljudima. Ovo značajno povećanje proračunskih sredstava namijenjen razvoj sporta me jako obradovalo. Pretpostavljam da smo svi svjesni činjenice da danas najveći dio troškova vezanih za sportske aktivnosti mlađih naraštaja pada na teret njihovih roditelja i da te stavke postaju sve veće opterećenje za kućni budžet. Moje konkretno pitanje glasi, da li će
…/Upadica predsjednik: Kolega Kajtazi, ubrzajte molim vas./…
ova značajna sredstava osigurana od strane Vlade za realizaciju
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepo./…
ovog plemenitog cilja, u konačnici doprinijeti
…/Upadica predsjednik: Kolega Kajtazi./…
…/Govornik se ne razumije./… budžeta.
…/Upadica predsjednik: Kolega Kajtazi./…
Koji kontrolni mehanizam …/Govornik se ne razumije, istovremeni govor./…

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Kajtazi molim vas, svi ostali završe u minutu, otišli ste 10 sekundi i nastavljate dalje. Molim vas da pazite i koncipirate tako svoju repliku da stanete u minutu.
Izvolite odgovor.

Plenković, Andrej (HDZ)

Hvala lijepa poštovani zastupniče Kajtazi. Dijelim vaše zadovoljstvo što smo povećali izdvajanja za sport ali to je kontinuitet naše politike. Višestruko smo to učinili u proteklih 8 godina, opravdano. Prvo zahvaljujući sjajnim rezultatima brojnih hrvatskih sportaša, bilo u individualnim, bilo u kolektivnim sportovima. Potpore našim parasportašima, evo danas se obilježava 60 godina parasporta u Hrvatskoj i čestitam svim parasportašima, osobito mladima, osobama s invaliditetom koji su putem sporta u boljoj poziciji za integraciju i za jednakost i to ćemo nastaviti i dalje. Mi smo silno povećali izdvajanja i za, ne samo za saveze nego i za klupski sport i na taj način omogućili da i treneri imaju adekvatnu naknadu, a to je ono što je bilo itekako problematično te uz potporu jedinica lokalne samouprave i drugih gospodarskih aktera pomažemo sport na svim razinama i to baš sve sportove što mislimo da je jedino pravo i ispravno.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Baksa izvolite.

Baksa, Ivica (NPS)

Poštovani predsjedniče Vlade, evo sa ovim proračunom možete ući i u povijest ali samo ako ćete biti malo hrabriji. I evo zašto to smatramo. Smatram kako proračun koji ne predviđa besplatne vrtiće za svu djecu zanemaruje jedna od ključnih problema naše demografske krize. Trenutno samo mali broj gradova i općina nudi besplatne vrtiće, dok većina roditelja plaća značajne iznose, pa i do 10% svoje prosječne plaće. Ovo nije održivo!
Država mora preuzeti financiranje vrtića baš kao što financira osnovne škole. Time bismo oslobodili roditelje financijskoj tereta i omogućili lokalnim zajednicama ulaganje u druge razvojne projekte. Besplatni vrtići nisu luksuz, oni su nužnost za demografsku revitalizaciju što ste naveli kao jedan od ciljeva ovog proračuna. Zato me zanima zašto ovaj prijedlog proračuna to ne predviđa, te se nadam da ćete se predomisliti i usvojiti moj amandman koji bi omogućio ravnopravne uvjete za svako dijete.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Plenković, Andrej (HDZ)

Hvala lijepa poštovani zastupniče Baksa.
Dakle, iskorake koje smo napravili kada je riječ o mladima, obrazovanju, o školstvu, o predškolskom odgoju su ogromni. Dakle, u našim mandatima bilo da je izgrađeno, obnovljeno, preuređeno je već više od 800 vrtića i to iz različitih izvora financiranja. Kad vidite tu kartu Hrvatske mi ćemo vam je poslati da shvatite ulaganja u predškolski odgoj, onda vidite koliko je to važno. Drugo imamo strateški cilj do 2030. svako hrvatsko dijete živjelo u centru Zagreba ili u najmanjoj općini ima zajamčeno mjesto u vrtiću. To će se realizirati. Treće, već sada mi izdvajamo sredstva. Evo ministar Fuchs je to predstavio na prošlotjednoj Vladi čini mi se gdje država participira u financiranju vrtića od 6 i pol posto u najrazvijenijim razinama do 50% čak onima koji imaju problema sa financiranjem, tako da smo napravili ogromne iskorake. Idemo u smjeru što veće potpore jedinicama lokalne samouprave, ali ipak mora se nešto se i sa lokalne …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… samouprave ali ipak mora nešto se i sa lokalne strane pridonijeti.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Hvala vam.
Kolegice Komes, izvolite.

Komes, Magdalena (HDZ)

Zahvaljujem.
Poštovani predsjedniče Vlade Republike Hrvatske evo dozvolite mi da pohvalim rad i vas i cijele Vlade i ministra financija sa suradnicima na proračunu. Vidljivo je da je u ovakvim kriznim vremenima zaista da se radilo na svemu. Ono što me veseli je tendencija zapravo jednakog razvoja svih dijelova Hrvatske, a naročito evo i Sisačko-moslavačke županije kao jednog od depriviranog područja koji je još uvijek u obnovi, ali isto tako i koji se nastoji ulagati i na ostalim područjima. Evo nedavno otvorena dionica autoputa, daljnja obnova.
Ono što je bitno za naše stanovništvo, dakle ta obnova u koju su uložena sredstva iz proračuna iz fondova EU omjer 1:4 sredstava koja su uložena, odnosno povučena iz EU pa evo u budućem razdoblju će biti potrebna i sredstva iz EU fondova, …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… ali i državnog proračuna …
…/Upadica predsjednik: Hvala lijepa./…
… u kojem omjeru će biti dalje usmjerena.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Hvala lijepa.
Izvolite odgovor.

Plenković, Andrej (HDZ)

Hvala vam lijepa.
Evo poštovana zastupnice Komes prije svega čestitke i vama kao gradonačelnici Petrinje na silnom angažmanu u realizaciji obnove brojnih projekata. Nedavno smo održali i sjednicu Gospodarskog i socijalnoga vijeća u Petrinji, u vašoj čuvenoj gradskoj munjari koja je također u potpunosti obnovljena plus hrvatski dom koji je praktički 15 metara od nje plus cijeli središnji trg koji sada dobiva svoje kulture. On je u potpunosti zaštićen i tu posebnu obnovu vodite zajedno sa Ministarstvom kulture, tako da ćemo vrlo brzo vidjeti jednu itekako osvježenu i lijepu Petrinju baš onakvu kakvu je svi Petrinjci i žele.
Mi smo do sada uložili 3,2 milijarde eura na obnovu Zagreba i Banovine. Sveukupno je predviđeno 6,1 milijardi eura. Upravo ovaj ostali dio slijedi u godinama koje su pred nama onako kako je predviđeno u proračunu i u projekcijama za iduće dvije godine.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolegice Ban. Nema je, pa gubi pravo sudjelovanja u raspravi.
Kolega Štromar, izvolite.

Štromar, Predrag (HNS)

Evo hvala lijepa poštovani gospodine predsjedniče.
Poštovani gospodine predsjedniče Vlade, evo drago mi je da je danas predstavljen ovaj proračun i u njemu vidimo da se stvarno teži da ukupni dug prema bruto društvenom proizvodu bude ispod 60%, da inflacija bude ispod tri posto i da opća država ima deficit manji od 3%. Mislim da je to izuzetno bitno.
Uvjerili smo se još 2008. kad nismo bili zreli za eventualnu nekakvu krizu nastradali smo. Ali smo bili puno jači 2020. pa kad su došle ove zadnje krize opstali smo i u stvari izašli smo jači iz tih kriza. Ja mislim da stvarno tako moramo i nastaviti i uvijek biti spremni za nadolazeće krize koje evo očekujemo i vidimo kamo svijet ide.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Plenković, Andrej (HDZ)

Hvala lijepa poštovani zastupniče Štromar.
U vašim riječima prepoznajem jedne od riječi u koje smo željeli i kvalificirati ovaj proračunski okvir i projekcije, a to je jačanje otpornosti. Mi i dalje živimo u vremenu zaista nepredviđenih okolnosti, brojnih izazova. Nemamo u ovom trenutku jamstava da li će se zadesiti bilo kakva druga velika globalna kriza koja može biti i sigurnosnog karaktera, energetskog ili ekonomskog i financijskog i zato ovo iskustvo od protekle četiri godine kriznoga upravljanja gdje smo očuvali socijalnu koheziju ostvarili strateške interese, a istodobno ekonomski napravili toliko velike iskorake kakve malo tko ima, za 30 postotnih bodova smanjiti udio javnog duga u BDP-u mislim da nije učinila niti jedna zemlja unutar EU, a jednako tako i ovaj kreditni rejting gdje smo to napravili brzinom koju nitko drugi globalno nije učinio u zadnjih nekoliko godina.
Naravno svi ti makro pokazatelji poticaj su da na mikro razini našim građanima bude kvalitetniji život i to je ono na što ćemo se fokusirati u ovom mandatu.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Hvala vam.
Kolegice Borić, izvolite.

Borić, Rada (Možemo!)

Zahvaljujem predsjedavajući.
Poštovani premijeru hrvatski film je na izdisaju. U ovom trenutku čak 60-tak filmova i dugih i kratkih i animirani koji su prošli na natječaju HAVC-a zbog nedostatka novca ne mogu niti krenuti u realizaciju. Pitanje je hoće li i ikada. Nedostaje minimalno 8 milijuna eura.
Ovoga ljeta pisali su vam filmski radnici, redatelji, producenti, snimatelji, scenaristi. Upozorili su na kontinuiranu alarmantnu podfinanciranost hrvatske filmske proizvodnje. Povećanje u proračunu je nedovoljnih 1,8 milijuna. Ponovo ću naglasiti dokazanu činjenicu svaki euro uložen u film višestruko se vraća u proračun i dakako značaj i vrijednost, kulturna i društvena audiovizualne umjetnosti, dakako, neupitna je. Moje pitanje je hoćete li konačno hrvatskom filmu povećati sredstva za neophodnih 8 milijuna eura?

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Plenković, Andrej (HDZ)

Hvala lijepa. Evo, kao što ste vidjeli u ovome proračunu, mi predviđamo da je rast proračuna za kulturu i medije čak od 22%. To je ogroman rast Ministarstva kulture kakav nije viđen dugi niz godina, to radimo svjesno i namjerno upravo baš da bismo naglasili pitanje identiteta, pitanje i naše tradicije, naše vrijednosti, naše baštine, ali jednako tako i filmske kulture i mi ćemo zajedno sa ministricom kulture i medija vidjeti kakva je situacija sa hrvatskim audiovizualnim sektorom, da li su sredstva koja su u ovom trenutku predviđena i to na način koji je u okvirima ovih planiranih projekcija, dakle možemo vidjeti baš isključivo za film što se može napraviti, ja ću obaviti razgovor sa ministricom.
Hvala vam na signaliziranju ove teme.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Bosančić, izvolite.
Povreda Poslovnika, kolega Reiner, izvolite.

Reiner, Željko (HDZ)

238, naravno, opravdano je govoriti o 8 milijuna, ali valjalo bi govoriti i o stotinama milijuna eura koje će Grad Zagreb morati platiti zbog potpuno nejasnog razloga kad je prekinuo ugovor sa njemačkim partnerom 2,5 godine ranije oko pročiščača. Sigurno će to koštati stotine milijuna eura, a isto tako će koštati stotine milijuna eura jer je ugovoru piše da njemački partner …
.../Upadica: Kolega Reiner, dobivate…/... mora uspostaviti …
.../Upadica: Kolega Reiner, dobivate opomenu./... potpuno normalnu funkciju toga, …
.../Upadica: Kolega Reiner!/... što neće uspostaviti.
Hvala!

Jandroković, Gordan (HDZ)

Dobivate opomenu jer je ovo bila replika, a ne povreda Poslovnika.
Kolegice Borić, izvolite.

Borić, Rada (Možemo!)

Pa mislim, doista je zanimljivo, koja god da je tema ovdje, pa kao i hrvatski film, onda se naravno, govori o gradu Zagrebu. Ne brinite, nikad niste imali Zagreb i nećete imati ni sljedeće godine.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolegice Borić, ovo je bila replika pa dobivate opomenu i vi.
Tko se sad javlja? Kolegice Blažanović, izvolite.
Vi imate već 2 opomene dakle ako ne bude povreda Poslovnika, izgubit ćete pravo rasprave. Kolegice Blažanović?

Blažanović, Danijela (HDZ)

Neću odustati. Žao mi je, ali ne mogu odustati jer radi se o gradu Zagrebu i 238 čl. je povrijeđen definitivno ovakvim izjavama kolegice Radojke Borić koji sustavno možemovci uništavaju grad Zagreb, ako ovako nastave, nitko više neće imati grad Zagreb.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolegice Blažanović, dobivate opomenu, ne možete više sudjelovati u raspravi.
Sada će replicirati kolega Bosančić. Izvolite.

Bosančić, Ivan (HDZ)

Poštovani predsjedniče Vlade, ja vas pozdravljam i rekao bih, da, da je proračun je i razvojan i socijalno osjetljiv, ali vjerujem da je i uključiv jer kao gradonačelnik želio bih istaknuti tu jednu sinergiju koju imamo između Vlade i jedinica lokalne samouprave gdje, a možemo vidjeti i ovdje da je i u Zakonu o proračunu predloženo da se prag digne na 5%, ali isto tako i kroz sve one projekte koje zajednički radimo, a to su vrtići, škole i ostalo, stojite nam na raspolaganju.
Ali zašto sam rekao uključiv? Nedavno smo imali isto tako ITU program gdje smo mogli vidjeti da svi gradovi bez obzira na njegovu, na njihovu obojanost rade iznimno velike projekte važne za njihove građane, a da i Vlada i Ministarstvo regionalnog razvoja stoje iza njih. Da li će se to nastaviti istim tempom i možemo li očekivali i u narednom razdoblju istu takvu snagu sinergije?

Jandroković, Gordan (HDZ)

Hvala kolega Bosančić. Imamo povredu Poslovnika, kolega Jurčević, izvolite.

Jurčević, Josip (Nezavisni)

Moja povreda Poslovnika odnosi se na iskaz gđe Borić koja očito nije upoznata s time da je HDZ uvjerljivo, slično kao Možemo! sada vladao u Gradu Zagrebu 1990. g., evo, tako da to stavljam na znanje, tako da nikad nećete i niste imali Zagreb nije točno, je li?

Jandroković, Gordan (HDZ)

Ha, kolega Jurčević, povijesna je to činjenica, ali ste vi replicirali pa dobivate opomenu.
Sada predsjednik Vlade odgovara na repliku kolege Bosančića, izvolite.

Plenković, Andrej (HDZ)

Hvala lijepa poštovani zastupniče Bosančić. Kada je riječ o politici ravnomjernog regionalnog razvoja pa i posebnog akcenta koji smo stavili na sve, sva središta hrvatskih županija kroz integrirani teritorijalni razvoj, dakle ITU mehanizam, urbani plan za razvoj Hrvatske koji u biti pokriva 66% ukupnog broja stanovnika u Hrvatskoj jer uz ova 22 grada uključeno je još 170 drugih jedinica lokalne i područne samouprave. Nedavno smo vidjeli i zahvaljujem ministru Erliću i njegovim suradnicima da je ukupan iznos sredstava koje smo mi svojom voljom alocirali u ovoj financijskoj perspektivi zajedno sa posebnim programom koji se napravio sa HBOR-om zajedno sa participacijom koja dolazi s lokalne razine, točno milijarda eura, dakle milijarda eura za projekte lokalne razine, unaprijed definiranih sa praktički specifičnom omotnicom, Vinkovci su, ja mislim ili 18 ili 22 milijuna, 22 milijuna.
Nadam se da ćete ih dobro i pametno i zakonito potrošiti.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolegice Lukačić, izvolite.

Lukačić, Ljubica (HDZ)

Zahvaljujem. G. predsjedniče, poštovani predsjedniče Vlade, na poziciji Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike vidljivo je povećanje od skoro 600 milijuna eura. Veliki dio tog povećanja odnosi se na osobe s invaliditetom, rekla bih ne samo na njih nego i na starije osobe kada je u pitanju opremanje centara za starije osobe, zatim povećanje osnovice za osobne asistente, plaće osobnih asistenata, nadalje za mirovine, itd., itd.
Iz ovog je razvidno da je politika Vlade RH i dalje usmjerena na one koji su u potrebi. Možete li …
…/Upadica predsjednik: Izvolite, kolegice isteklo je vrijeme kolegice Lukačić./…
… nam evo nešto malo više reći.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Plenković, Andrej (HDZ)

Hvala lijepa poštovana zastupnice Lukačić.
Točno je da smo povećali izdvajanje za osobe s invaliditetom. Zahvaljujem vama na angažmanu, svim udrugama. Za osobe s invaliditetom u 2025. predviđeno je čak 903 milijuna eura ukupno, riječ je i o inkluzivnom dodatku i zahvaljujem na inicijativi i zakonu koji je donesen zajam… zajamčenim naknadama, doplatku za pomoć i njegu, naknade roditeljima njegovateljima kao i nacionalna naknada za starije osobe.
Dobro je da ste spomenuli i centre za starije osobe projekt kojeg vodimo, koji se provodi da smo osigurali što iz europskih što ih nacionalnih sredstava izgradnju 18 centara za starije osobe. Praktički sve županije koje su to htjele su dobile taj projekt. Mislim da će to biti komplementarno i sjajno sa domovima za starije jer je to nova razina i institucionalne ali i vaninstitucionalne skrbi jer će tamo biti mogućnost stalnog boravka ali i povremenih dolazaka umirovljenika i osoba s invaliditetom.
Hvala vam lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolegice Šimpraga, izvolite.

Šimpraga, Anja (SDSS)

Zahvaljujem predsjedniče Hrvatskog sabora.
Uvaženi predsjedniče Vlade optimalan iznos fiskalnog izravnanja iznosi 398 milijuna eura što je državna pomoć za jedinice lokalne i područne samouprave. Prema prijedlogu u proračunu za 2025. tu je predviđen, predviđena stavka od 280 miliona gdje će manji iznos dobiti nerazvijene i male općine u ruralnim područjima.
Pitam vas ima li mogućnosti za proširenje odnosno za povećanje iznosa u ovom prijedlogu za 2025.?
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Plenković, Andrej (HDZ)

Hvala lijepa.
Kada se planirao proračun vodilo se računa o dosadašnjim rashodima i izdvajanjima upravo za nerazvijena područja. Mi ćemo sagledati situaciju i vidjeti ukoliko bude okolnosti da neke jedinice lokalne samouprave nemaju dovoljno sredstava, a izravnanje će im trebati Ministarstvo financija će kao i uvijek i dosada pronaći rješenje koje će omogućiti neometano njihovo funkcioniranje i odgovarajuću likvidnost.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Grmoja, izvolite.

Grmoja, Nikola (MOST)

Poštovani premijeru, dakle evo vidimo dio opozicije je napustio sabornicu, dakle očito su odlučili vas bojkotirati. Mi nećemo bježati, niti vas bojkotirati. Mi vam želimo u oči reći da je hrvatski narod kojeg boli želudac od ovog što ste napravili od zdravstva gdje vam mafija, srpski poduzetnici pljačkaju zajedno s vašim ministrom kojeg ste vi postavili sustav zdravstva, dakle to se ne može gledati.
Želimo vam reći da hrvatske građane boli želudac i da su barem zaslužili da kaže, da kažete dragi ljudi oprostite zbog ovog što smo napravili. Oprostite jer čekate preglede, jer telefonima skupljate donacije za liječenje bolesne djece, jer imamo sustav zdravstva u rasulu dok HDZ-ovci sa srpskom mafijom i hrvatskom mafijom pljačkaju taj sustav.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvol… pardon prije odgovora predsjednika Vlade kolega Deur povreda Poslovnika, izvolite.

Deur, Ante (HDZ)

Hvala predsjedniče.
238., kolega Grmoja vi ste u svom kriminalnom činu već puno izvršno radili i bili ste u Vladi u dva navrata, izišli ste iz nje. Opozicija je otišla jer Zoran Milanović ima rezervnu ekipu, rezervne trabante, a to ste vi iz MOST-a jer vi to radite u zajedno sa Peđom Grbinom i ekipom.
Što se tiče kako kažete vi ste sramota kad sa takvim ljudima možete uopće ulaziti u formu koalicije. Sve ono što radite je sramota. Ono što ste u Metkoviću radili i danas što radite.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Deur dobivate opomenu, bila je to replika.
I kolega Đakić, izvolite.

Đakić, Josip (HDZ)

Hvala lijepo.
238. je u pitanju, kada čovjek tako srčano govori, a uhvaćen je u mreži i još nije procesuiran zbog svojih kriminalnih čina onda je to zapravo zabrinjavajuće. Zabrinjavajuće je da tako srčano nastupa, a zna u kakvim je rabotama bio i što je sve radio. Teško je za vjerovati da Državno odvjetništvo još nije postupalo prema vama.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Đakić dobivate opomenu, bila je replika.
Izvolite sada predsjedniče Vlade odgovor.

Plenković, Andrej (HDZ)

Hvala lijepa poštovani zastupniče Grmoja.
Što se tiče vašega komentara ja bih napravio distinkciju između onoga što rade pojedinci iza leđa i nama u Vladi i kao kolege i kao ljudi i kao oni koji su dobili povjerenje da rade isključivo zakonito za posao koji im je dat. Ovo je bio veliki odraz nepovjerenja i prema meni osobno i prema Vladi i prema parlamentarnoj većini, prema saboru u konačnici i itekako smo zgroženi. Više nego vi što se toga tiče i žao nam je da se to dogodilo.
Međutim, ne možemo dopustit da takve grube zlorabljenja institucija odnosno položaja kojeg imaju i sumnje na počinjena kaznena djela zasjene sve ono što radimo ovih godina, a to što radimo ovih godina je izgovorio sam vam na početku, izgovorio sam sada. U Hrvatskoj postoje neovisne institucije kaznenog progona koje rade svoj posao i onaj tko je kriv će za to odgovarati osobno.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Hvala vam.
Kolega Barbarić.

Barbarić, Nevenko (HDZ)

Zahvaljujem predsjedniče i poštovani predsjedniče Vlade RH više puta ste kazali kako je interes RH opstanak i ostanak Hrvata u BiH. Da to nije samo deklarativno svjedoče i sredstva koja su iz godine u godinu izdašnija, suradnja sadržajnija, bolja, a za rezultat imamo jačanje naših obrazovnih, zdravstvenih i kulturnih institucija, kvalitetnije životne uvjete i jačanje našega gospodarstva, dodatna prava stradalnicima Domovinskoga rata iz BiH, domovi studentima i slično.
Uvijek je važno naglasiti da iako smo imali isti zakonodavni okvir poštovani predsjedniče nije uvijek ovako bilo. Vaši prethodnici jedni nisu znali niti da postojimo, drugi su nam pomagali nabavljati opanke, treći su pak pokušavali nam pomoći kroz kadroviranje i nametanje nekih drugih tema, podržavali slali nas u Sarajevo i podržavali Komšića i tu politiku.
Evo uistinu zahvaljujem u ime hrvatskog naroda u BiH.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Plenković, Andrej (HDZ)

Hvala vam lijepa poštovani zastupniče Barbarić.
Mi smo u dosadašnjem mandatu dakle u ovih 8.g. ukupno za Hrvate izvan Hrvatske izdvojili 425 milijuna eura, ta povećanja su bila kontinuirana, većina tih sredina je išlo upravo u potporu hrvatskom narodu BiH, ne samo sa stavke iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske nego i iz svih ostalih i stoga smo mi i u ovom proračunu itekako predvidjeli sredstva na više pozicija koji će osnažiti položaj Hrvata u BiH, ali i drugdje kao što sam već odgovorio zastupnici Vojnić. Ono što vidimo vide se rezultati, vidi se ta podrška, vidi se povezanost, vidi se i ulaganje i u obrazovanje i u kulturu i u gospodarstvo i u institucije i na taj način mislim da upravo na najbolji mogući način radimo ono što nam je ustavna obaveza i politički program i želja.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Živković izvolite.

Živković, Marin (Možemo!)

Hvala predsjedniče.
Poštovani predsjedniče Vlade, u proračunu Ministarstva demografije se navodi da će u suradnji sa Hrvatskim katoličkim sveučilištem raditi na mentalnom zdravlju trudnica. Moram pitati je li ovo najava novih prepreka za dostupnost pobačaja? To se događa nakon što ste nasilno oduzeli i gradske i županijske bolnice gradovima i županijama od kojih su neke stvarno napravile jasne iskorake da pravo na pobačaj bude stvarno dostupno. Podsjetit ću od 2015. do 2022. pobačaj na Svetom Duhu se nije radio. Vidimo i da ste, i vidimo i kojoj ste ekipi dali na upravljanje te bolnice, ekipi kojoj zdravstvena skrb sigurno nije na prvom mjestu nego je u planu ipak neka provizija i kao da to nije dovoljno sada još dajete DP-om da se bavi mentalnim zdravljem trudnica, 10% za mafiju, 10% konzervativnim snagama, a minus, čisti minus u ostvarivanju prava na zdravstvenu zaštitu i pravo na zdravstvene usluge ostaje našim građankama. Kompromis koji radite idu na štetu naših građanki.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Hvala vam.
Izvolite odgovor.

Plenković, Andrej (HDZ)

Hvala lijepa.
Mi smo poštovani zastupniče Živković usmjereni da zajedničkim naporima ne samo Vlade nego uopće promjenom ozračja u Hrvatskoj napravimo iskorake u pogledu demografske revitalizacije. Ako postoji jedan strukturni problem hrvatskog naroda onda je upravo taj, a to je pad prirodnog priraštaja.
Ovo što vi nastojite nekakvim aluzijama izvući i komentirati jednostavno nije točno. Ono što trebamo napraviti, ja vjerujem da ćete to također podržati da nas u budućnosti zajedničkim naporima i središnje i gradske i lokalne razine, ali i svih aktera u društvu bude više, a ne manje.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Tokić izvolite.

Tokić, Frane (DP)

Hvala predsjedavajući.
Evo s obzirom da je kolega iz Mosta g. Petrov ranije kazao kod traženja stanke da se priča da nema novca za uvođenje univerzalnog dječjeg doplatka, moram samo konstatirati i ispraviti da se ne priča već da Ministarstvo demografije i useljeništava u dokumentu koji se zove proračun kroz obrazloženje na stranici 1756 jasno je navelo da planira se pristupiti izradi novog Zakona o doplatku za djecu u kome će se razmotriti uvođenje univerzalnog dječjeg doplatka. Evo sam cilj je tog zakona ubuduće povećanje materijalnih prava za svu djecu i želi se olakšati korištenje tog prava, ali osigurati i jednostavniju i bržu dodjelu tog prava.
Evo predsjedniče Vlade, kako komentirate tu mjeru i kako u biti vi gledate refleksije te buduće mjere? Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Plenković, Andrej (HDZ)

Hvala lijepa.
Mi smo već i prošle godine proširili opseg obitelji odnosno djece koja su obuhvaćena dječjim doplatkom, sad smo na razini 2/3 djece dobi koja se kvalificira za dječji doplatak. Imovinski cenzus uz svu želju i apsolutno se slažem s vama da je svako dijete jednako, ipak ima određeni efekt, nisu u poziciji oni koji imaju najniže plaće i oni koji imaju jako visoke plaće i to moramo bit svjesni toga, tako da kako mi budemo nastavljali sa ovom politikom ekonomskoga snaženja Hrvatske, veće otpornosti i većih sredstava doći ćemo vjerojatno u jednom trenutku da se ovo pravo može univerzalizirat, dakle nije niko apriori protiv toga. U ovom trenutku smatramo da su razlike u primanjima takve, dok oni koji imaju puno više primanja možda takvu vrstu potpore ne mogu imat baš istu kao oni koji imaju jako mala i onda je i to jedna vrsta nepravde kolko god smo svi jednaki, treba i o tome voditi računa.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani zastupnik Dario Pušić.

Pušić, Dario (HDZ)

Hvala poštovani potpredsjedniče sabora, poštovani predsjedniče Vlade i ministre.
Prije svega koristim priliku da pohvalim ovaj prijedlog proračuna, te se još jednom zahvalim Vladi i predsjedniku Plenkoviću na potpori Hrvatima u BiH. U odnosu na proračun 2024. u proračunu 2025.g. znatno su povećana izdvajanja za Hrvate van Hrvatske kako u Središnjem državnom uredu tako i u ostalim resorima koji podržavaju Hrvate van Hrvatske. U nekim ministarstvima su izdvajanja za ove programe gotovo udvostručena, a također ovdje želim izraziti zadovoljstvo povećanjem izdvajanja za sport u 2025.g. u iznosu od 47 milijuna eura. Hrvatski sport i sportaši su zaslužili to jer su upravo oni najbolji promotori Lijepe naše i nadam se da će se ovi trendovi nastaviti i u slijedećim godinama, evo hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

…/Upadica Reiner: Poštovani predsjednik Vlade./…

Plenković, Andrej (HDZ)

Hvala lijepa.
Što se tiče potpore Hrvatima izvan Hrvatske ona je uistinu povećana i povećavat će se i u budućnosti. To pokazuje konzistentnost naše politike, vjerujemo da su brojni realizirani projekti i dokaz toga. U konačnici evo kada je riječ o Hrvatima u BiH postoje 3 velika referentna projekta koja namjerno i svjesno radimo jer su oni možemo reći stupovi koji okupljaju hrvatski narod. Prvi je kontinuirana potpora izgradnji Hrvatskoga naroda, narodnog kazališta u Mostaru, potpora mostarskom sveučilištu, potpora KBC Mostar koji je itekako važan i niz drugih projekata diljem BiH.
Što se tiče sporta vidim da je tu i vaša osobna karijera malo pridonijela da obratite pozornost na sport. Izdvajanja su veća, mislim da je to ispravan i dobar put i za mlade i za uključenost, a i za podršku uspjesima hrvatskih sportaša u svim disciplinama.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Gregurović izvolite.

Gregurović, Zoran (HDZ)

Hvala predsjedniče.
Poštovani predsjedniče Vlade, evo ja bi htio istaknuti da sve ono što je dobro se nekako uvijek brzo zaboravlja, a ova Vlada je uistinu napravila jako puno za škole, za školarce, za vrtiće. Ja nisam jučer išao u školu ali nije bilo ni tako davno pa sjećam se kad su se moji kolege vozili autobusom radničkim linijama u školu koje su im, za koje su im mjesečne karte kupovali roditelji, da su sami plaćali školsku kuhinju, da je sad, da su i srednjoškolci dakle morali plaćati mjesečne karte. To ste, to se sve zahvaljujući ovoj Vladi na neki način napravilo i pomoglo roditeljima, ali se nekako vrlo brzo zaboravlja. Ono što je pred nama dakle to je ulaganja u škole, dakle u jednosmjensku nastavu. Mi provodimo dakle cjelodnevnu školu u jednoj školi u Krapini i pokazalo se kao jako dobro i mislim da je to ono što treba i dalje nastaviti kao što ste predvidjeli.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Hvala vam.
Izvolite odgovor.

Plenković, Andrej (HDZ)

Hvala lijepa poštovani zastupniče Gregurović. Takav je život, prođu vijesti, ima puno vijesti, malo smo se navikli na to ali slažem se da su ove tri okosnice dakle besplatni udžbenici, besplatan prijevoz, besplatan obrok u osnovnim školama postavili temelje. To je jedan standard iza kojeg nitko ne može ići nazad, to je 100% tako. Što se tiče pilot projekta, napravit će se analiza, vidjet će se kakvi su uspjesi, rezultati. Koliko su učenici zadovoljni, roditelji, nastavnici i onda ćemo vidjeti kako dalje. Ono što je zasigurno točno 2027. školska godina kreće, svi su u jednosmjenskoj nastavi. Tu se u potpunosti svrstavamo na standard koji postoji u razvijenim članicama EU, a o broju vrtića koje smo izgradili već sam kazao nešto uvodno. Ulaganja koja trenutno idu u osnovno školstvo je 2,7 milijardi eura. Takvih ulaganja nitko od nas ne može zapamtiti jer ih nikad nije bilo …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… i bit će temelj za kvalitetnije obrazovanje u budućnosti.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolegice Bedeković izvolite.

Bedeković, Vesna (HDZ)

Hvala vam lijepa.
Poštovani premijeru iako je to već kroz dosadašnje replike pa i kroz repliku kolege prije mene artikulirano, ja ipak imam potrebu još jednom naglasiti dio proračuna koji se odnosi na razdire Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, dakle na 4 milijarde, 668 milijuna eura što predstavlja 14% povećanje u odnosu na 2024. godinu i naglasit ću dakle nikad veća ulaganja u sustav odgoja i obrazovanja u povijesti suvremene Hrvatske države. Dakle ulaganja ne samo u proračun za slijedeću '25. godinu, projekcije '26., '27., nego i dosadašnja ulaganja u mandatu vaše Vlade, bilo da je riječ o izgradnji, dogradnji i opremanju, fiskalnoj održivosti dječjih vrtića, kompletu dakle kompletu standardu besplatni udžbenici, besplatna prehrana i besplatni prijevoz i na kraju krajeva …/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./… dakle izgradnja …/Upadica predsjednik: Hvala kolegice Bedeković./… i rekonstrukcija škole za prijelaz na jednu smjenu. Molim komentar.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Isteklo je vrijeme.
Izvolite odgovor.

Plenković, Andrej (HDZ)

Hvala lijepa poštovana zastupnice Bedeković. Točno je dakle ukupno će ulaganja dotaknuti 1.800 obrazovnih ustanova u Hrvatskoj i zato je to jedan cjelovit pristup koji dotiče i predškolski odgoj i osnovne škole, srednje škole, sportske dvorane, znanost, visoko obrazovanje. Svi su obuhvaćeni, vodili smo računa da ovakvu prigodu kakvu sad imamo iskoristimo upravo da bismo novim generacijama omogućili kvalitetnije obrazovanje. Infrastruktura nije sve, paralelno s time idu i unaprijeđeni programi, kurikulumi o čemu vi itekako znate sve i mislim da ta kombinacija ovih temeljnih infrastrukturnih pretpostavki uz bolje programe, uz bolje plaće ljudima u sustavu obrazovanja što je također već ostvareno, nam omogućuje jedan vedriji pogled na budućnost hrvatskih mladih.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolegice Orešković izvolite.

Orešković, Dalija (DO i SIP)

Predsjedniče Vlade, vi obično ne odgovarate na pitanja. Sve što ste imali za reći već ste već rekli, sav vaš arsenal uvreda u maniri fake newsa i difamiranja oporbe. Toliko smo puta već imali prilike čuti, moram reći da to mene niti ne zanima. Pa vam ja ne postavljam pitanje nego želim svim građanima poručiti da ovdje ispod mene za ovom govornicom stoji capo di tutti. To ste vi. Capo di tutti svih korupcijskih afera koje smo nagledali u vrijeme svih vaših vlada u proteklih 8 godina. Ali jedno je kad vam, nikakav drugi nadimak ne možemo dati nego capo di tutti zato što ste šef svojih korumpiranih ministara, a nešto je posve drugo kada ste capo šefu kaznenog progona Ivanu Turudiću. To je poništena država. E to je ostavština Andreja Plenkovića i njegovog HDZ-a.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Plenković, Andrej (HDZ)

Hvala lijepa poštovana zastupnice Orešković.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Pardon, pardon, imamo, oprostite predsjedniče Vlade. Povreda Poslovnika kolega Borić.

Borić, Josip (HDZ)

Hvala lijepo.
Uvaženi predsjedniče Dalija Orešković najveći je hejter ove Vlade, ona to svakodnevno ovdje trola u ovoj sabornici iako je nedavno utvrdila da je najbeskorisniji član ovog sabora. Znači da je treba ukinuti, da treba njezinu fotelju iznijeti iz sabornice, da samo mlati praznu slamu ovdje u HS-u i da je beskorisna. Znači, očito da kad gledamo ovaj bijeg SDP-a iz sabornice, očito da imaju problem s proračunom, kad slušamo gospođu Orešković, njih ovo ne interesira. Nekad ih doživljavam kao kaznu hrvatskim građanima.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Borić dobivate opomenu, bila je replika, a ne povreda Poslovnika.
Kolega Katičić izvolite.

Katičić, Krunoslav (HDZ)

Zahvaljujem gospodine predsjedniče sabora. Također povreda 238 članka, iznošenje neistine, omalovažavanje. Pa kolegice Orešković pa ako smo mi išli na isti Pravni fakultet, onda bi trebali znat da se institucijama i pet osnovnih ministarstava koje su bitne za funkcioniranje bilo koje države, moraju se poštovati i jedan od osnovnih dijelova je donošenje proračuna. I ovo što je kolega Borić rekao. Oporba uopće ne zanima ova rasprava.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Hvala vam.
Kolega Katičić dobivate opomenu, bila je ista tako replika. Kolega Glavić izvolite.
A pardon da, da, kolega Dabo, krivo mi je upisano bilo. Izvolite.

Dabo, Ivan (HDZ)

Pa o imenu nećemo komentirati, ali ja bi priupital i poručil bi uvaženoj našoj dami Orešković da je preuranjeno govoriti o ostavštini ove Vlade. Morat ćete se malo strpit, dubioznije i sa vremenskom distancom to doživiti i onda ovakva pitanja postavljati. Strpite se, ne žurite se. Čemu preša?

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Dabo dobivate opomenu. Ispričavam se ja znam da ste vi kolega Dabo, ali je bilo krivo mi upisano pa zato sam prozvao kolegu Glavića, ali dobivate opomenu kao što rekoh.
Odgovor na repliku predsjednik Vlade. Izvolite.

Plenković, Andrej (HDZ)

Hvala lijepa.
Poštovana zastupnice Orešković.
Ne znam dal neko od vaših kolega evo gospođa Mrak-Taritaš pozorno sluša ako je bila jedna uvreda, jedan ne odgovor na pitanje teško da to možete danas reć. To je moj prvi komentar.
Drugi komentar, optužbe da bih ja trebao bit kako vi kažete na čelu svih šefova, također loše, neistinito imate imunitet pa vas ne možemo tužiti za klevetu, ali dobro.
Treće, najgore od svega što ste rekli da mi upravljamo čelnim ljudima koji su na čelu tijela kaznenog progona. Ne postoji zakon, postoje neovisne institucije, borba protiv korupcije se vodi ako ima slučajeva rezultata pa i visoko profilnih, ako je zlouporaba DORH-a ili USKOK-a to da je rezultat njihovog rada uhićen bivši ministar ja onda ne z nam šta bi bila zaštita. Kome vi to možete objasnit? Tako da malo kako je rekao Dabo strpite se.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolegice Jembrih izvolite.

Jembrih, Ljubica (HDZ)

Hvala lijepo.
Poštovani predsjedniče Vlade.
Evo sveukupan prijedlog proračuna je svakako za pohvalu jer je razvojan i socijalan, posebno ću izdvojiti ulaganja u regionalni ravnomjerni razvoj cijele Hrvatske, tu ću svakako spomenuti i fiskalno izravnanje lokalnih samouprava, a i sufinanciranje dječjih vrtića, a sufinanciranje eu projekata koje provodiju lokalne samouprave je nama od iznimne važnosti. Molim vas možete li nam reći hoće li se u narednim godinama nastaviti sufinanciranje eu projekata kako bi se trend ravnomjernog razvoja nastavio?
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Plenković, Andrej (HDZ)

Hvala lijepa zastupnice Jembrih. Hoće.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Deur izvolite.

Deur, Ante (HDZ)

Poštovani predsjedniče.
Poštovani predsjedniče Vlade.
Moje pitanje je išlo prema ulaganju u obranu, ali s obzirom da danas vidimo što su zastupnici SDP-a napravili oni koji su uništili Ministarstvo obrane, Ministarstvo hrvatskih branitelja gdje su doveli Ministarstvo obrane da su časnici u Konzum išli po svoje obroke, mogli bi tu nabrajati nebrojeno stvari, Ministarstvo rada. Danas imamo narativ da čovjek koji kao predsjednik države sa svojim trabantima optužuje ovu Vladu koja je vratila povjerenje u Ministarstvo obrane, hrvatskog vojnika, svi zakoni Ministarstvo hrvatskih branitelja, Ministarstvo rada, socijali mogli bi nabrajat nebrojeno sve ovo što ste vi u vašem izlaganju rekli. Danas sa svojim trabantima iz Mosta rezervnim sastavom Zorana Milanovića koji već godinama vrijeđaju, ponižavaju …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… i ovu instituciju HS-a i sve institucije …/Upadica predsjednik: Hvala kolega Deur./… koje su vrijednost hrvatskih branitelja …/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./… …/Govornik se ne razumije./…

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Plenković, Andrej (HDZ)

Hvala lijepa zastupniče Deur. Moj jedini komentar da stalno treba podsjećati na činjenicu da je Milanović zatočio tri puta na Pantovčak, tri puta ne jednom, načelnika glavnoga stožera, držao ga dalje gle čuda od koga, od HS-a i od naroda izabranih zastupnika da pojasni ono što mu je uloga, a to su stručni aspekti sudjelovanja hrvatskih časnika u aktivnosti NATO-a za sigurnosnu potporu Ukrajini. To je slučaj bez presedana dakle nije nikad se dogodilo u Hrvatskoj da je načelnik glavnog stožera fizički spriječen i ograničen bizarnim naredbama da ne dolazi pred zastupnike i objašnjava ono što mu je temeljna zadaća. To ne smije proći neopažano to je udar na hrvatsku vojsku kao što ima udar na hrvatski parlamentarizam, na Ustavni sud, na SOA-u i u konačnici na HS. Sve to treba zabilježiti, pamtiti i ponavljat …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… i usput prostrijeti crveni tepih.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Hvala.
Kolega Šimrak izvolite.

Šimrak, Maksimilijan (HDZ)

Zahvaljujem predsjedniče.
Poštovani predsjedniče Vlade.
Hrvatska danas ima rekordan kreditni rejting iz godine u godinu, iz mjeseca u mjesec taj kreditni rejting kontinuirano raste i to nije slučajnost. To je naravno rezultat odgovorne politike koju provodi ova Vlada, odgovornog upravljanja financijama, to je rezultat i provođenja reformi unatoč svim onim krizama koje smo imali u posljednjih osam godina i unatoč tome što nam je SDP taj kreditni rejting ostavio u smeću za vrijeme mandata svoje vlade.
S obzirom na važnost ove teme zamolio bih vas dodatno obrazloženje zašto je važan taj visoki kreditni rejting, zašto je važan za hrvatsko gospodarstvo, za naše sugrađane, a posebno za mlade ljude.
Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Plenković, Andrej (HDZ)

Hvala lijepa.
Kreditni rejting je u biti ekonomska financijska pa i pravna reputacija zemlje. Hrvatska je realizirala, a možemo reć da će kompletirati svoje međunarodno pozicioniranje u prvoj polovici '26. kad ćemo postati članica OECD-a, sve svoje strateške ciljeve. Ovim potezima u zadnjih osam godina gdje smo za pet stepenica podigli kreditni rejting kod sve tri agencije je potez prije svega sustavnoga rada, jasno definiranog cilja, odgovornog upravljanja javnim financijama, gospodarskoga rasta, najveće zaposlenosti ikada, najniže nezaposlenosti ikada, jačanja otpornosti, pametnoga korištenja NPOO-a i stabilnosti političke.
Kada pogledate sva ta ključna izvješća oni najprije gledaju da li smo mi stabilni, a stabilnost osiguravate vi svi, a to je parlamentarna većina. Kad je to stabilno onda je prostor za europski napredak …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… i za viši kreditni rejting tu.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Šimić, izvolite.

Šimić, Petar (HDZ)

Poštovani premijeru Plenković, 2,01% proračunskih sredstava u novom proračunu osigurano je za Ministarstvo obrane Republike Hrvatske. Ako sam dobro akceptirao ušteda u proračunu dobivanjem povijesnog kreditnog rejtinga Republike Hrvatske u A- na čemu vam još jednom čestitamo i time smanjuju se kamate na kreditna zaduženja sa 3 i pol posto na sada 1 i pol posto.
Vlada Republike Hrvatske i resorno ministarstvo uštedjeli ste odgovornim vođenjem državnih financija cjelokupan iznos od 2,01% proračunskih sredstava upravo za visinu proračuna Ministarstva obrane. Možda da nam kažete, a da čuju i drugi građani Republike Hrvatske jer svi smo svjesni u kakvoj sigurnosno-vojnoj ugrozi živimo, što to od vojnog naoružanja stiže u Republiku Hrvatsku ovih dana i želim naglasiti da je proračun nikada veći 33 milijarde izuzetno razvojan i socijalno izbalansiran.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Hvala lijepa.
Izvolite odgovor.

Plenković, Andrej (HDZ)

Hvala lijepa poštovani zastupniče Šimić.
Sve je povezano što smo ekonomski i financijski solidniji, što nam je kreditni rejting viši, a on je sada u okviru A razreda, onda je naravno i ekonomska snaga Hrvatske, pa i proračunske mogućnosti su bolje da izdvajamo više sredstava za obranu. Dosegli smo ovaj temeljni cilj kao članica NATO-a od 2,01 plus modernizaciju koja onaj drugi kriterij koji ide skoro na 30% i to sa trendom povećanja u projekcijama kao što ste vidjeli. To je prva poruka.
Druga poruka što stiže ovih dana stiže, stiže sedmi Rafal. Dakle, on dolazi ovoga tjedna. Već će u prosincu doći osmi i onda do kraja travnja dolaze preostala četiri, tako da ćemo Dan državnosti 2025. godine 30.5. dočekati sa kompletiranom eskadrilom ovih borbenih aviona. Ovo drugo sam malo prije odgovorio zastupniku Sanaderu.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Pavić, izvolite.

Pavić, Marko (HDZ)

Hvala lijepa poštovani predsjedniče Vlade, predsjedniče Sabora.
U svom izlaganju ste istaknuli da je jedan od tri stupa proračuna povećanje konkurentnosti i inovativnosti. Znamo da imamo 25 milijardi EU fondova do 2030. i znamo da bi prošli došli do pune razvijenosti, dakle preko 80% BDP-a da trebamo ulagati u istraživanje i razvoj.
Pohvale su bile nedavno i na sjednici europskog odbora za, Odbora za proračun Europskog parlamenta a vidimo i rekordna ulaganja ministarstva. Kada pogledamo vidimo i rast sredstava Zaklade za znanost sa 40 na 52 milijona eura, vidimo milijarde za digitalnu tranziciju i transformaciju, vidimo epsej i za vodik. Nedavno je i FER dobio da je ušao u europsku mrežu centara kompetentnosti, a moje pitanje, za poluvodiče i čipove. Moje pitanje vama je kako vidite dalje viziju razvoja istraživanja i razvoja i kako će to povezati sa povećanjem konkurentnosti i aktivnosti Hrvatske?

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Plenković, Andrej (HDZ)

Hvala lijepa poštovani zastupniče Pavić. Kontinuirano izdvajamo sve više sredstava za istraživanje i razvoj zemlje hrvatske veličine bez odgovarajućeg ulaganja u znanje, u izvrsnost, u one koji su najkreativniji mogu pridonijeti tome da Hrvatska prati globalne trendove smo itekako definirali već i u Nacionalnoj razvojnoj strategiji koju je usvoji Hrvatski sabor. Ministarstvo znanosti i obrazovanja nastoji povezati taj magični trokut države, akademske zajednice i gospodarstva i onda kroz pristup većim ulaganjima, većoj potpori bilo nacionalnim, bilo europskim sredstvima, omogućiti da taj bazen hrvatskih znanstvenika i inovatora dobije više sredstava kako bismo participirali na adekvatan način i u onome što se zove europski znanstveni prostor.
Mislim da su i činjenice da izvješće Enrika Lete upravo daje naglasak na tu dimenziju uz sve pretpostavke da tu izdvajamo i više u budućnosti.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Hvala.
Kolegice Burić, izvolite.

Burić, Majda (HDZ)

Hvala vam poštovani predsjedniče Vlade.
Pred nama je opet nikad veći proračun koji nam šalje poruku sigurnosti i napretka i garancija je daljnjeg rasta plaća, mirovina, ali isto tako i rasta standarda naših građana. Ono što ja želim posebno naglasiti, a što ste i vi istaknuli u svojem uvodnom govoru jesu roditeljske naknade. I budući da se one značajno, značajno povećavaju, dakle govorimo o naknadama za drugih šest mjeseci nakon što se dijete rodi, a vi ste najavili rekordno povećanje sa sadašnjih skoro 1000 eura na 3000 eura. Ja vam prije svega na tome želim čestitati, vama, cijeloj Vladi , resornom ministarstvu i zahvalit na tome. To je velika stvar, to je ogromna stvar uz naravno napomenu da prvih šest mjeseci se prima u visini plaće kakva god da ona jest.
I možda da za kraj komentirate …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… 12 mjeseci dodanoga staža kao …
…/Upadica predsjednik: Hvala lijepo./…
… isto tako jednu demografsku mjeru.

Plenković, Andrej (HDZ)

Hvala lijepa poštovana zastupnice Burić.
Ova mjera o kojoj smo već govorili je ne samo plan Vlade, nego je to možemo reći politički dogovor cijele parlamentarne većine. Zahvaljujem tu i ministru Šipiću na inicijativi, mislim da je ona došla u pravo vrijeme i da je taj iznos u ovom trenutku adekvatno vjerojatno postoji i oni koji imaju veća primanja od 3000 eura, ali smo sa ovime obuhvatili ogroman broj naših mladih sugrađanki.
Što se tiče ove mjere o povećanju staža za svako rođeno dijete nju smo najavili već i u izvješću koje sam podnio pred Hrvatskim saborom, a ona je u konačnici bio dio programa Vlade. Mislimo da je to sjajna mjera da na taj način također kroz ovakve demografske poticaje stvaramo povoljnije ozračje za planiranje obitelji naših mladih ljudi. Mislim da smo u tom pogledu sa ovim iskorakom okrenuli jednu novu stranicu i da će svi shvatiti kroz određeni period da je to bila odlična poticajna mjera.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Hvala.
Kolegice Mrak-Taritaš, izvolite.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)

Hvala lijepo.
Poštovani predsjedniče Vlade, proračun je rekordni. 37 milijardi eura s proračunskim deficitom od 4 milijarde. U jednom trenutku kad je ministar Primorac objašnjavao proračunski deficit, onda je rekao da si mi to možemo priuštiti jer citirat ću potrebno je zadovoljiti potrebe građana s čim se ja deklarativno mogu složit, ali ono što me zanima, zanima me iz tog proračunskog deficita što će to naši građani dobiti odnosno čije će potrebe zapravo taj proračunski deficit zadovoljit? Naših građana koji uskoro neće imat ni obiteljskog liječnika, koji dođu u bolnice i imaju liste čekanja takove da zapravo sliči na dobar vic da ne bi bilo, a da, a da nije u pitanju zdravlje građana. Gdje je manjak liječnika svaki dan, gdje imamo temu dugotrajnih uređaja. Ne morate odgovorit meni, odgovorite našim građanima kako mislite odgovoriti i riješiti za pravo te njihove bazične ljudske potrebe. Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Hvala vam. Izvolite odgovor.

Plenković, Andrej (HDZ)

Hvala lijepa poštovana zastupnice Mrak Taritaš. Meni je drago da se vi slažete sa ocjenom ministra Primorca što znači da razumijete bit ovoga proračuna, ali isto tako da i prepoznajete ekonomsku i financijsku snagu Hrvatske, njene fiskalne kapacitete, njene mogućnosti i razvojni trenutak hvatanja koraka. Napominjem još jednom mi smo i dalje u fazi hvatanja koraka sa državama koje su 10 godina prije nas ušle u EU. Neke su već u smislu prosječne razvijenosti u smislu BDP prekapita iza nas, bit će ih još više iza nas sa ovakvim trendovima visokoga rasta. Podsjećam samo je Cipar na razini nas u rastu ove godine po projekcijama komisije na našima, a Malta ispred. Što se tiče zdravstva, shvaćam vašu aluziju ali ne možemo baš sada pretpostavljati da je svugdje sve korumpirano. Ono što je korupcija i što se otkrije će se procesuirat, a zdravstvo mora funkcionirat bolje nego prije.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Babić izvolite.

Babić, Ante (HDZ)

Hvala lijepa predsjedniče HS-a.
Poštovani predsjedniče Vlade RH, želim pohvaliti ovaj prijedlog proračuna koji je i socijalni i razvojni. Da je tome tako, evo dat ću jedan primjer. Ja dolazim iz Zadarske županije pa mi je dobro poznato da se trenutno u Zadarskoj županiji realizira puno projekata iz NPOO-a u visini od preko 600 milijuna eura, od prometne infrastrukture poput elektrifikacije, ozelenjavanja sustava prihvata i otpreme zrakoplova u Zračnoj luci Zadar, od obnove i modernizacije željezničke pruge Zadar-Knin, izgradnje Centra za starije osobe u Sv. Filipu i Jakovu, od izgradnje škola, vrtića, mnogih projekata u turizmu, vodokomunalni projekti gotovo u svakom naselju itd. Dakle samo na području jedne županije realiziraju se deseci projekata. Možete li reći kako stojimo s provedbom NPOO-a i koliko smo do sada povukli sredstava na razini cijele RH? Hvala lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Plenković, Andrej (HDZ)

Hvala lijepa poštovani zastupniče Babić. Zadar i Zadarska županija zaista su doživjeli veliku transformaciju i procvat u proteklim desetljećima. To vidimo pri svakom od naših nekoliko posjeta u zadnjih 8 godina, a što se tiče provedbe NPOO-a, mi smo tu jako dobri, prednjačimo među svim članicama unije. Podsjećam da je taj veliki odgovor na veliku krizu, dakle EU iduće generacije kao odgovor na Covid 19, bio potez koje smo donijeli u ljetu 2020. godine. Hrvatska je u tom trenutku dobila 10,5 milijardi eura, što je predstavljalo 15% našega BDP-a. Mi smo do sada ispunili sve u roku, 155 indikatora, reformi, kriterija. Poslali sve zahtjeve na vrijeme i dobili u potpunosti sredstva od strane komisije. To činimo i dalje. Mislim da je već 8 milijardi eura ili isplaćeno ili su natječaji vani. Čak bi mogli ovakvom dinamikom biti oni koji će potrošit sav novac u roku, što nije baš slučaj kod ostalih.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Mandić izvolite.

Mandić, Damir (HDZ)

Hvala lijepo predsjedniče HS-a.
Poštovani predsjedniče hrvatske Vlade. Pa evo ovaj proračun jasno je, vjerujem svima koji žele vidjeti da je razvojan i ravnomjeran. Ja bih se tu posebno osvrnuo i na nas u Karlovačkoj županiji i gradu Karlovcu jer pogotovo u projekcijama odnosno u proračunima državnih tvrtki Hrvatske ceste, Hrvatske vode, Hrvatske željeznice, HŽ Infrastruktura provode se projekt i koji su spominjani. O njima se desetljećima pričalo. Tu prije svega mislim na sustav obrane od poplava drugi kolosijek Leskovac-Karlovac. Ali evo ipak ja bih tu se vratio malo u ovaj socijalni prostor. Vidim da je dosta sredstava predviđeno za praćenje, usklađivanje, povećanje mirovina ne samo u proračunu za '25. nego i u projekcijama. Ali evo tu bi se nadovezao i na kolegicu Lukačić vezano za centre, za naše umirovljenike. Postoje li neke relacije da bi se i u projekcijama razmišljalo o novih 18 centara, o novim domovima umirovljenika. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Plenković, Andrej (HDZ)

Hvala lijepa poštovani zastupniče Mandić. I vama isto čestitam na nizu projekata koje realizirate na razini grada Karlovca kao dugogodišnji gradonačelnik. Imate našu punu potporu. Kada je riječ o temi koju ste otvorili, a to su prije svega naši umirovljenici pa i ovaj projekt centara za starije. Dakle mi smo kada je taj natječaj raspisan imali u okviru europskih sredstava izvora dovoljno za 8, donijeli smo političku odluku da nacionalnim sredstvima financiramo još 10. Tako tko god je aplicirao dobio je sredstva. Mi ćemo nastojati planirati još takvih centara. Moramo napraviti dobar plan jer ono što je izgledno, nažalost hrvatsko društvo stari i ne morate bit veliki prognostičar pa da će nam bit potrebno više i domova za umirovljenike i centara za starije tako da je to jedna zadaća svih ministarstava da naprave plan i prijedlog za iduće godine. Hvala vam na sugestiji.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolegice Blažević izvolite.

Blažević, Anamarija (HDZ)

Hvala.
Poštovani predsjedniče Vlade, ovaj predloženi proračun zajedno s projekcijama dokazuje brigu o svim važnim segmentima našeg društva. Treba naglasit kako su zadovoljeni kriteriji iz Maastrichta koji se tiču javnog duga i deficita. Isto tako u proračunu se nalaze i 4 komponente Vladinog programa važne za Hrvatsku. To su dekarbonizacija, digitalizacija, demografija i obrazovanje. Očekuje se i rast BDP-a na 3,2%, ublažavanje inflacijskih pritisaka pa je tako stopa inflacije 2,7%. Često se spominje Vlada u kontekstu inflacije kada oporba ne zna što bi kritizirala. Recite da li je pojava inflacije do Vlade ili je ipak do onih koji određuju cijene, a ja ću podsjetiti kako je Vlada provela niz mjera za ublažavanje iste, a to se ovim proračunom i dalje nastavlja.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Plenković, Andrej (HDZ)

Hvala vam lijepa i na komentaru svih ovih makroekonomskih pokazatelja, a isto tako stavljanja u prvi plan problema koji je najvidljiviji i najkonkretniji za građane, a to su inflatorni pritisci.
Mi smo kombinacijom niza mjera u proteklih nekoliko godina uspjeli smanjiti te pritiske, amortizirati ih, pomoći našim građanima prije svega kroz ono što je temelj, a temelji su bile subvencije energenata i cijena struje i cijena plina i cijene naftnih derivata koje kontinuirano radimo i mislim da smo na taj način osigurali da kroz energetsku krizu većina naših građana i gospodarskih subjekata prođe skoro kao da je nije ni bilo.
Međutim, niz drugih aktera je osobito nažalost zlorabeći kontekst ulaska u europodručje dizao cijene svojih proizvoda i usluga koji su po nama pretjerani i preveliki. Mi smo zbog toga donijeli onu odluku o 30 proizvoda koji su ograničili barem one temelje potrošačke košarice ali tu ima prostora da napravimo više i očito nemamo svi jednako, jednaku odgovornost za sve. Vlada ima, ali nemaju brojni akteri na tržištu.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Šuta, izvolite.

Šuta, Tomislav (HDZ)

Zahvaljujem.
Poštovani predsjedniče Vlade vidimo da je proračun razvojan i socijalan, ravnomjerno se ulaže u sve sektore, prvenstveno tu mislim i na prometni sektor. Ono što je sigurno gorući problem u Splitsko-dalmatinskoj županiji realizacija projekta i zaobilaznice Split – Omiš.
Činjenica je da trenutno je u provedbi odnosno realizacija tunel Vučevica, izgrađen je most preko Cetine i moje pitanje je vezano za samu realizaciju projekta Split – Omiš je li se očekuje kroz naredne 3 do 4 godine konačna realizacija toga projekta.
Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Plenković, Andrej (HDZ)

Hvala lijepa poštovani zastupniče Šuta.
Točno, ravnomjeran regionalnih razvoj osobno investicije u prometnu infrastrukturu koje su temeljne pretpostavke. Više puta smo to javno kazali, a i vi ste to rekli kao i svi zastupnici iz Splitsko-dalmatinske županije i vrijeme je da se riješi i poveže Kaštela sa Omišem. Mislim da je to presudno ne samo za one koji dolje žive, ali i njima je sada gužva jer to je dio gdje je gužva bila sezona, ne bila sezona. Ogroman broj ljudi gravitira u drugi najveći hrvatski grad. I ministar Butković i svi koji su uključeni u prometni sektor imaju vrlo jasnu zadaću da se napravi sve kako bismo u što kraćem roku napravili tu veliku zaobilaznicu i rasteretili Jadransku magistralu, ulaze u Split i omogućili normalan razvoj, promet, školstvo, posao i turizam na razini kakvu Split, Dalmacija zaslužuje.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Bugarin, izvolite.

Bugarin, Ivan (HDZ)

Evo zahvaljujem predsjedniče sabora.
Poštovani predsjedniče Vlade svakako želim pohvalit ovaj proračun za 2025. godinu koji je razvojan i želim istaknuti jednu stavku ovoga proračuna, a to je deka… dekarbonizacija energetskog sektora i energetska održivost. Znači vidimo da u 2024. godini smo imali ulaganja od 121 milion eura, a da je planirano za 2025. godinu 474 miliona eura što jednostavno pohvaljujem i smatram da ovih 195 miliona eura koji se planiraju uložiti u modernizaciju i dogradnju energetskog sustava kroz HEP ODS i HOPS smatram da je to bitna stvar da unaprijedimo naš elektroenergetski sustav obzir na razvoj svih izvora energije. Bitno je da taj sustav također prati razvoj tih, gradnje tih izvora.
Svakako želim još naglasiti …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… i ovaj LNG terminal koji je bio presudan …
…/Upadica predsjednik: Hvala./…
… u ovom razdoblju.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Plenković, Andrej (HDZ)

Hvala vam lijepa poštovani zastupniče Bugarin.
Točno je, ulaganja u energetsku infrastrukturu, ulaganja u obnovljive izvore energije jasan su prioritet. Rekao sam već u odgovoru na pitanje drugih kolega u kojoj smo fazi kada je riječ o rezervama temeljna tri energenta fosilnih goriva, dakle ugljen, nafta i plin. Dolazimo u prekretnički trenutak u slijedećih 15-ak godina koji će nužno povećati cijene tih energenata to je gotovo sigurno. Zato su ova ulaganja, zato ulaganja u infrastrukturu plinovoda koji će sutra služiti za transport vodika. Zato dizanje kapaciteta LNG terminala na Krku sa 2,9 na 3,1 i sad na 6,1 milijardi kubika plina godišnje. Zato ulaganja i u obnovljive izvore energije, solarnu energiju, vjetroelektrane, geotermalne izvore, hidraelektrane sve je to na dnevnom redu kako bi Hrvatska bila spremna za bilo koju novu energetsku krizu.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Radić, izvolite.

Radić, Ivan (HDZ)

Zahvaljujem predsjedniče sabora.
Poštovani predsjedniče Vlade, prema sve tri svjetske agencije Hrvatska je dosegla A razinu kreditnog rejtinga. Nedavno je jedna agencija Hrvatskoj dodijelila za 2 stupnja viši kreditni rejting čime je Hrvatska jedina zemlja koja je u samo 2 godine ostvarila skok za čak 4 stupnja. Ovo je sigurno pokazatelj odgovornog upravljanja fiskalnom politikom, pravovremenog povlačenja sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, ali i političke stabilnosti.
Ono što me zanima koliko će prema vašoj procjeni ovakav rejting pridonijeti još većoj zainteresiranosti stranih ulagača poput one američke tvrtke Jabil u Osijeku na čijem smo otvaranju zajedno i sudjelovali?
Hvala vam.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Plenković, Andrej (HDZ)

Hvala, hvala lijepa poštovani zastupniče Radić.
Prije svega čestitke vama, čestitke gospodinu Lukiću na razini županije, svima koji su u okviru politike privlačenja stranih ulaganja u Osijek prvi 5G grad u Hrvatskoj koji je i predstavlja ja bih rekao srce transformacije Slavonije, Baranje i Srijema i rezultat je to uostalom a i potpore ljudi koje imate dokazuju, da je jedna takva velika tvrtka odlučila otvoriti i izgraditi tvornicu u Osijeku koja će zapošljavati uskoro više od tisuću ljudi što je sjajan primjer. Zasigurno kada investitori gledaju u koju destinaciju uložiti njihov novac, u koju destinaciju ići sa svojim poslovnim planom s obzirom na troškove ovakav investicijski kreditni rejting razine A je ona dodatna referenca koja je upotpunila i EU i NATO i Schengen i europodručje i Europski stabilizacijski mehanizam i OECD i stoga ih očekujemo još i više, hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolegice Juričev-Martinčev izvolite.

Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)

Hvala lijepo poštovani predsjedniče.
Poštovani predsjedniče Vlade, u izbornom programu HDZ je glavni, kao glavni prioritet navela demografsku revitalizaciju. Jednako tako i povećanje mirovina, povećanje broja zaposlenih, ulaganja u komunalnu infrastrukturu, ulaganja u opremanju vojske itd., nema stavke i nema namjere u ovom proračunu koja nije, koja, za koju nije, osigurana su znatno viša sredstva upravo prema tom našem planu i programu. Samo za demografsku revitalizaciju i useljeništvo osigurano je u proračun za 2025. preko 200% više sredstava.
Moje pitanje, koji je razlog gotovo svih oporbenih zastupnika da nisu sad tu kada se govori o ovako bitnom dokumentu ili samo i jedino tuga da HDZ ispunjava svoja obećanja i da time ponovno dobija potporu svojih građana?

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Plenković, Andrej (HDZ)

Hvala lijepa.
Ja mislim da su zadovoljni s prijedlogom proračuna i projekcijama '26. i '27..

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Klarić izvolite.

Klarić, Tomislav (HDZ)

Uvaženi predsjedniče Vlade, proračun za 2025. pokazuje jasnu namjeru ulaganje i investiranje u ključne sektore. Mene posebno veseli ovaj dio koji se odnosi na ulaganje u vodno komunalnu infrastrukturu, ali i prometnu, mislim da je to velik doprinos daljnjem gospodarskom razvoju. Međutim ovdje u proračunu možda nije dovoljno istaknuto i u vašem govoru povećanje ukupnih izdataka naročito u onom dijelu koji se odnosi na mirovine, ali i ono ključno, o tome je već ovdje bilo govora, za rodilje i onih 6 mjeseci i moje je pitanje da li to znači da će narednih tih 6 mjeseci dobivat u punom iznosu i da li je Vlada odnosno Ministarstvo financija odredilo neki limit u visini koje bi te mirovine trebale odnosno poro… rodiljne naknade trebale biti?

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Plenković, Andrej (HDZ)

Da, dogovorili smo da tih drugih 6 mjeseci cijenjeni zastupniče Klarić bude 3 tisuće eura, time smo ja vjerujem obuhvatili ogroman broj onih koji će biti korisnici i na taj način potičemo mlade majke na majčinstvo, hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

I zadnja replika za predsjednika Vlade, kolegice Baričević izvolite.

Baričević, Danica (HDZ)

Hvala lijepa.
Uvaženi premijeru, raspoređena sredstva iz proračuna utječu na svakodnevni život naših građana, a posebno naših otočana kako u boljoj prometnoj povezanosti tako u demografskoj revitalizaciji, u boljim uslugama, ogromna su ulaganja u gospodarstvo i u hrvatske otoke.
Zadovoljstvo je danas čuti ovdje da ovaj proračun ima kontinuitet socijalne osjetljivosti prema našim građanima, a posebice umirovljenika, rodiljama kroz demografske mjere, a vezano za rodiljne naknade i jednokratne naknade za novorođeno dijete i djeca koja žive na otocima isto imaju jednaka prava i obveza države im je osigurati jednake mogućnosti da ostvare ta svoja prava. Puno ste premijeru napravili za djecu s poteškoćama u razvoju i ovaj proračun isto tako daje pozitivne mogućnosti upravo za djecu s poteškoćama na našim otocima. Nakon Brača, Hvar i Vis u mojoj županiji imati će pozitivan primjer i pozitivnu socijalnu, veliku socijalnu skrb za djecu s poteškoćama u razvoju.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Hvala vam.
Izvolite odgovor.

Plenković, Andrej (HDZ)

Hvala lijepa poštovana zastupnice Baričević.
Pokazujemo koliko smo razvijeni, koliko smo, koliko smo snažni ako pomažemo onima koji su najranjiviji i najosjetljiviji. To su zasigurno svi koji imaju određene zdravstvene okolnosti koje ih kvalificira da su ili osobe s invaliditetom ili djeca s poteškoćama u razvoju. Zato podupiranje projekata poput onog na čijem smo otvaranju zajedno bili u Supetru ili pak ovaj primjer na Visu ili drugi diljem Hrvatske ostaje i bit će konstanta naše politike jer se na taj način brinemo o onima u društvima kojima je to najpotrebnije i provodimo temeljno načelo svake zajednice i svake politike, a to je načelo solidarnosti, hvala vam lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Hvala predsjedniku Vlade.
Sada idemo na replike koje su upućene potpredsjedniku Vlade i ministru financija Marku Primorcu, prvi na redu je kolega Kujundžić, izvolite.

Kujundžić, Ante (MOST)

Hvala predsjedavajući.
Poštovani ministre, prije svega proračun i kako ko na njega gleda ovisi o perspektivi, koja je perspektiva ispravna to ćemo vidjet slijedeće godine na kraju godine.
Ono što ću vam reć jest činjenica da Hrvatska nije Excel tablica. Ovaj proračun vi kažete da odražava stabilnost, međutim ono što ću vam ja reć da je on u svom generalnom smislu odraz političkoga kompromisa. Spominjete rast BDP-a, smanjenje javnoga duga, nekakvih milijardi koji će se upumpati u gospodarstvo, a pri tom zaboravljamo činjenicu dok mi nabrajamo sve te silne postotke, ono što hrvatski građani u svom džepu pred kraj mjeseca i dalje broje jedan sitniš. U čemu će se ogledati ovaj cijeli rast, hoće li se ogledati u plaćama, hoće li se ogledati u cijeni hrane, hoće li se slijedeće godine ogledati u cijeni struje ili da možda ne spominjem nekretnine koje je vrlo teško dostići?

Jandroković, Gordan (HDZ)

Hvala vam.
Izvolite odgovor.

Primorac, Marko

Hvala lijepo poštovani zastupniče, pa znate i sami i to smo isticali kada smo prezentirali ovaj prijedlog proračuna da se značajna sredstva ulažu upravo u socijalne naknade, u pomoć onima kojima je to najpotrebnije, značajna su izdvajanja naravno i povećanje rashoda u mirovinskome sustavu, to je sada 8,8 milijardi eura. Naravno da postoje građani koji nažalost teško žive, postoje i u drugim državama, međutim naš je cilj kao Vladi učiniti tu situaciju za građane što lakšom i na neki način udar koji se osjeća od inflatornih pritisaka učiniti ga što blažim i to naravno činimo kroz različite mjere, činili smo to i dosada kroz ograničavanje cijena one košarice proizvoda, ali i kroz ostale mjere i trudit ćemo se to činiti i dalje. Čuli ste najave i u smislu povećanja minimalne plaće, a značajno su rasle i sve ostale evo naknade i davanja.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Kujundžić povreda Poslovnika izvolite.

Kujundžić, Ante (MOST)

Ma čl. 238., obzirom da mi je isteklo vrijeme, rodiljne naknade pozdravljam, međutim ono što je ostalo još uvijek van tih rodiljnih naknada je nekakvih 150 ljudi koji na razini godine dana posvoje djecu, a ne dobiju naknadu za novorođenče ukoliko ju je iskoristio biološki roditelj. Možda je u tome slika tih rodiljnih naknada jer ja pričam o onima koji su najpotrebniji.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Kujundžić, ovo je povreda Poslovnika s vaše strane. Dobivate opomenu.
Izvolite sada kolega Borić.

Borić, Josip (HDZ)

Hvala lijepo, uvaženi ministre.
Evo, svjedočimo još jednom bijegu SDP-ovaca iz sabornice. Očito da ih ovaj dokument, najvažniji dokument koji sublimira sve politike ove Vlade jednostavno ne interesira ili se ne mogu nositi s njime, ne? A onda su izmislili sasvim dobro opravdanje valjda za njih, da bi oni bili ti koji bi očito određivali tko ili što smije raditi u sustavu presije, kao što su valjda nekada radili u Banskim dvorima, ali to u ovoj demokraciji danas neće im proći.
Ono što mene interesira je kako s ovim dokumentom možemo pomoći hrvatskim građanima? Kreditni rejting, investicijska razina. Što možemo s tim kreditnim rejtingom danas? Što možemo u sljedećoj godini, koliko sredstava možemo koristiti tj. osloboditi kroz reprograme da bi ih stavili u korist hrvatskih građana, poduzetnika i svih onih koji očekuju od ovakvog dokumenta bolji život, bolje i kvalitetnije vrijeme ispred nas i svakako i projekti i sve ono što takav dokument može donositi.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Primorac, Marko

Hvala lijepo poštovani zastupniče, ja mogu samo istaknuti da je u manje od 10-ak godina hrvatska ekonomija i uspjesi koje smo ostvarili izlaskom iz procedure prekomjernoga proračunskoga manjka, iz procedure makroekonomskih neravnoteža i na neki način dostizanje, ne samo investicijske razine rejtinga, nego onoga kvalitete A, što će se sigurno povoljno odraziti i na troškove zaduživanja na način da se oni smanje i oslobode dodatan prostor u proračunu iz koga možemo izdvajati značajna sredstva za brojne investicije, za podizanje brojnih naknada.
To je ono što je neosporno. Međutim, činjenica je kako postoje građani koji i dalje teško žive i moramo se truditi mi kao Vlada i parlamentarna većina donositi one mjere i politike koje idu u smjeru povećanja na neki način broja zaposlenih na bolje plaćenim radnim mjestima, povećanja produktivnosti, povećanje ulaganja u istraživanje i razvoj, u nove tehnologije, a samim tim naravno i povećanje proizvodnje, proizvoda veće dodatne vrijednosti.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Hvala vam.
Kolega Kliman, izvolite.

Kliman, Anton (HDZ)

Hvala lijepo predsjedniče, poštovani ministre, evo danas smo u više replika i u samom izlaganju čuli da imamo veliko povjerenje kreditnih institucija, a time i poslali poruku, te kreditne institucije su poslale poruku investitorima. Međutim, nekako je prošlo ispod ruke da imamo veliko povjerenje i hrvatskih građana, evo čuli smo danas da prije 2 dana je završio upis u financijske instrumente RH u visini od 900 milijuna eura, ja mislim da 5 ili 6 tranša to bila, dakle bez obzira na sve što se pokušava u javnom prostoru nametnuti kao nekakva mantra, ipak evo, naši građani vjeruju ovoj Vladi, vjeruju hrvatskim institucijama pa prema tome i ovakvo povjerenje sa tolikim novcima to kazuje.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Primorac, Marko

Hvala lijepo poštovani zastupniče. Pa tako je, izdavanjem narodnih trezorskih zapisa i narodnih obveznica je odraz snažnoga povjerenja u državu, politiku vlade, u stabilnost javnih financija. Mi smo kroz 5. izdanje trezorskih zapisa i ukupno 2 izdanja obveznica uspjeli transformirati ukupno nešto manje od 10% portfelja javnoga duga kojega sada drže hrvatski građani.
Zašto je to bitno? Bitno je ne samo zbog pokazivanja povjerenja nego i zbog činjenice što aktivnije, bolje upravljamo svojim portfeljem javnoga duga, što se odražava, naravno i na proračunske rashode, ali je još važnije zbog toga što smo uspjeli mobilizirati štednju građana koja je stajala praktički u bankama, po gotovo nikakvim kamatnim stopama i kroz ova izdanja preko 200 milijuna eura kamata umjesto financijskim institucijama isplatiti našim građanima, što će, pomoći naravno povećati njihove realne dohotke i njihovu realnu kupovnu moć.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Katičić, izvolite.

Katičić, Krunoslav (HDZ)

Zahvaljujem g. predsjedavajući Sabora, poštovani potpredsjedniče Vlade i ministre financija.
Čuli smo mnogo toga i već je spomenuto par puta, a moja tema je ipak i pozdravljanje ulaganja u sport, međutim, pitanje je malo koncipirano na jedan drugi način. Mislim da bi morali govorit kao odgovorni ljudi istinite stvari, prema tome, kad ste, kad gledate malo medijska ozračja, dalo bi se zaključiti da u tu sportsku infrastrukturu koja je znatno povećana ulažu jedinice lokalne zajednice, konkretno mislim na stranku Možemo i na stranku Centar u Splitu i Zagrebu, pa onda da malo probamo tu famu razbiti. Mislim da bi pa vas molim i pozivam na jedan relativno decidiran odgovor kolika su ta sredstva, tko ulaže u značajno pojačanje sportske infrastrukture i kolika su ta sredstva.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Hvala vam. Izvolite odgovor.

Primorac, Marko

Hvala lijepo poštovani zastupniče. Pa ja mogu reći kako je jedna od specifičnosti ovoga proračuna uz one karakteristike koje kontinuirano ističemo u svim ovim godinama, a to je da su tu proračuni razvojni i socijalni upravo i izdvajanjem ulaganja u sport mi smo u 2024. g. izdvajali oko 113 milijuna eura, u razvoj sporta, sada se to povećava na 160 milijuna eura, dakle radi se o povećanju od 41%. I to kakvo ulaganje u smislu razvoja sporta u lokalnoj zajednici, tako i za sportske manifestacije, ali i za programe javnih potreba u sportu na državnoj razini kroz brojne organizacije, kao i izgradnju sportske infrastrukture.
Dakle smatramo da je to posebno važno, posebno je važno, ne samo zbog razvoja sporta nego i zbog razvoja naših mladih i to je prepoznato i predsjednik Vlade se posebno založio za to da se povećaju i usmjere dodatno izdvajanja u sport i sportsku infrastrukturu.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Totgergeli, izvolite.

Totgergeli, Miro (HDZ)

Hvala poštovani predsjedniče, poštovani potpredsjedniče i ministre. Pa evo kad bi, netko tko se bavi politikom ili gospodarstvom, ekonomijom, trebao u jednoj rečenici opisat koji su to rezultati koje ima ova i prethodne Vlade HDZ-a, onda bi rekao sve tri kreditne agencije podigle su kreditni rejting Hrvatske na A razinu i s tim svakome ko se bavi ekonomijom ustvari je rečeno sve kako se vodi politika u RH. Međutim, oporba upravo to pokušava negirati onda kaže, e al to nije dovoljno ne možeš živjeti od kreditnog rejtinga itd., međutim upravo taj kreditni rejting daje i određene konkretne benefite i državnom proračunu. Pa me zanima što to konkretno znači u brojkama, koliko zbog toga što smo sad otišli na kreditni rejting A imamo više sredstava u proračunu za iduću godinu nego što bi to bilo da smo ostali u nekim puno nižim kreditnim rejtinzima?

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Primorac, Marko

Hvala lijepo poštovani zastupniče.
Pa mislim da je najvažnije istaknuti što to znači za rashode državnoga proračuna za servisiranje dugova odnosno kamata. Usporedba samo jedna, 2015.g. primjerice su rashodi za kamate bili na razini oko 3,5% BDP-a u '24.g. su na razini oko 1,5. Tu dakle možemo vidjeti kako de facto cjelokupna ova izdvajanja primjerice od 2% BDP-a ulaganja u obranu mogu proizaći de facto iz smanjenja rashoda za kamate gledano relativno u BDP-u odnosno da budem vrlo konkretan, umjesto da plaćamo kamate zbog toga što nam je povjerenje u državu narušeno, mi te kamate plaćamo u manjem iznosu, a imamo dodatna sredstva za ulaganje u druge razvojne projekte.
Naravno da je to odraz svih politika ne samo fiskalne politike koja doista je najvažnija, ali i svih drugih politika Vlade kao i projekcija i prognoza srednjoročnoga rasta.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolegice Miloš izvolite.

Miloš, Jelena (Možemo!)

Poštovani ministre.
Evo složit ćete se da je možda ovaj duh ChatGPT-a pomalo ovladao HDZ-om jer za moj ukus stvarno malo previše puta ponavljate da je proračun socijalan. Taj dio smo … ali me zanima zapravo što bi to konkretno značilo u ishodima da je proračun socijalan odnosno koje točno bolje rezultate tog proračuna socijalnog proračuna očekujete?
Recimo mene zanima da li očekujete da će ulaganja u državne i županijske domove za starije ovaj put biti dovoljna da ti domovi iduće godine više ne podižu svoje cijene? Sigurna sam da ste razmišljali o tome i da ste radili takve projekcije.
Isto tako budući da vaša Vlada nije u osam godina smanjila stopu rizika od siromaštva, zanima me je li prema vašim projekcijama osigurana dovoljna ulaganja u socijalne naknade kao i u mirovine kako bi se ta stopa rizika siromaštva …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… hrvatskih građana konačno počela …/Upadica predsjednik: Hvala lijepa./… smanjivati?
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Primorac, Marko

Hvala lijepo poštovana zastupnice. Pa nitko ne spori da je potrebno ulagati dodatne napore i kada mi kažemo da je nešto dobro onda afirmiramo to i baziramo te svoje tvrdnje na temelju statističkih podataka. Smatramo da je to isto tako potrebno objektivno istaknuti, ali naravno da je potrebno činiti i veće napore. Konkretno, odgovor na vaše pitanje u smislu izdvajanja uz povećanje mirovina temeljem indeksacije, ali i brojnih drugih programa povećanja u socijalnom sustavu, inkluzivni dodatak, niz drugih naknada o čemu smo već govorili uvodno, što se tiče stope rizika od siromaštva ona se zapravo smanjuje. Ne znam da li ste taj podatak vidjeli, možete pogledati podatke DZS-a oni upravo to govore.
A što se tiče ulaganja u domove za starije i nemoćne, mi iz NPO-a izdvajamo značajna sredstva i izdvojit će se dakle gradit će se, samo na temelju toga programa 18 novih domova. Naravno da to nije dovoljno, naravno da treba više, ali moramo afirmirati i one činjenice koje su objektivne i koje stoje.
Hvala vam.

Jandroković, Gordan (HDZ)

I zadnja replika za potpredsjednika Vlade i ministra financija kolega Bulj. Izvolite.

Bulj, Miro (MOST)

Ministre, planirate prihode od PDV-a više nego u ovoj godini 1,2 milijarde eura, a to proizlazi iz toga što je uvedeno euro i svake godine iz godine u godinu ovih posljednjih godina imate sve veći i veći porez i harač našim građanima. Cijene rastu, inflacija raste, puni se državna blagajna i vi umjesto rasterećenja poreznih naših građana, kao šta je primjer u Sinju imamo porez na rad najniži 18% nižu vrijednost govorim i daju nekakve rezultate. Zbog čega vi uvodite porez na nekretnine kad vam se povećaje samo na porez na dodatnu vrijednost 1,3 milijarde, koji je razlog? Jel to razlog upravljanje kao što je upravljala srpska i …/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./… hrvatska mafija u zdravstvu?

Jandroković, Gordan (HDZ)

Hvala kolega Bulj.
Imamo povredu poslovnika kolega Šimić. Izvolite.

Šimić, Petar (HDZ)

Povrijeđen je 238., kolega Bulj dakle porez na nekretnine to je prihod koji će ići jedinicama lokalne samouprave, iks puta je to ponovljeno u ovom Saboru, 80% odmah od onog momenta kada se taj porez uplati, a 20% ide onog trenutka kada se bude razdjeljivao taj dio vezano za sve one ostale jedinice lokalne samouprave radi izravnanja.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Šimić ovo je opomena za vas jer je to bila replika, a ne povreda poslovnika.
Sada se javio i kolega Bulj za povredu poslovnika. Izvolite.

Bulj, Miro (MOST)

Nakon ovakve nekvalitetne povrede poslovnika odustajem. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Ali bez obzira na to vi ste iskoristili povredu poslovnika jer ste prokomentirali da je bila za vas nekvalitetna pa ću vam dati isto tako opomenu. E da ste samo rekli odustajem ne bi, ali vi ste iskoristili ovo. To je bila dobra, dobar pokušaj.
Izvolite odgovor.

Primorac, Marko

Hvala lijepo poštovani zastupniče. Pa prihodi od PDV-a kao i od ostalih poreza naravno rastu, međutim rastu i rashodi i možete vidjeti iz činjenice što država i dalje ima kada govorimo o proračunu deficit da su ipak ti rashodi značajno rasli u odnosu na prihode.
Ono što mogu istaknuti u smislu poreznoga rasterećenja, upravo je naša Vlada odnosno sve naše vlade od 2016. su radile na poreznom rasterećenju koje trenutno na godišnjoj razini fiskalno iznosi više od dvije milijarde eura. Dakle, da nije bilo tih koraka građani bi danas i poduzetnici plaćali godišnje dvije milijarde eura poreza više. Samo u posljednjem krugu poreznih izmjenama od 1. siječnja to je rasterećenje bilo oko 400 milijuna eura, dakle kontinuirano činimo rasterećenje. A razloge za uvođenje poreza na nekretnine ste dobro čuli i jako ih dobro znate.
Ja ću ujedno iskoristiti priliku i ispričati se jel imamo uži kabinet pa ću morati napustiti sabornicu ali vratit ću se. Pa evo samo da znate da poštujem Sabor, cijenim i vratit ću se uskoro.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Dobro. Hvala vam lijepa potpredsjedniče Vlade.
Da li izvjestitelji odbora žele riječ? Netko od izvjestitelja odbora? Ne.
Onda ćemo prijeći na raspravu.
Ali prije toga imamo slobodne govore, ali ću ja sad zamoliti samo za stanku od 10 minuta pa ćemo nastaviti u 13 sati i 10 minuta sa slobodnim govorima i onda ćemo nastaviti sa klubovima.

STANKA U 13,00 SATI

Radin, Furio (Nezavisni)

Da vidimo koji je za sada, za sada je mrak. Pa mrak ja vidim mrak ovdje dolje, evo Mrak-TAritaš, a onda i gospođa Orešković, Klub zastupnika HSS-a, GLAS-a i DOSIP-a znači nisam puno pogriješio prije.
…/Upadica se ne razumije./…
Molim?
…/Upadica se ne razumije./…
Da kaže mi kolegica da se sad vraćamo na raspravu.
Izvolite, o proračunu.
Izvolite.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)

Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani državni tajniče, kolegice i kolege, da danas raspravljamo o proračunu. Mislim da sve ono što su neki odlučili da trebaju reći su rekli i otišli, no međutim ja još jedanput vrlo odgovorno i savjesno želim se referirati na ono što ovaj državni proračun je.
Puna usta vladajućih je bilo da je razvojni i socijalno osjetljiv. Ja moram priznati nisam imala prilike dosada čuti ni jedan proračun za koji predlagatelj nije rekao da je razvojno i socijalno osjetljiv. To vam je prva rečenica koja, koju predlagatelj kaže kad raspravlja o proračunu pa na tragu toga je i tome tako, ali ajdemo malo pogledati.
Državni proračun kad dođe u sabor on nije ni računovodstvo, nisu ni stavke, ni pozicije, ni aktivnosti. Proračun je politika i to on pokazuje što nam Vlada sprema, na što se odlučila, koji su iskoraci na koje je spremna, a onaj ono što nam ovaj proračun jasno prokazuje, a to je da nema nikakve ozbiljne ideje vodilje za ovu Vladu, ništa se iz ovog proračuna ne da iščitati što ne, bi nam dalo do znanja kojim smjerom vode ovu zemlju niti da prepoznaju što su izazovi s kojima se trebamo nositi.
On pokazuje tko smo, kakva zemlja jesmo i kakva bismo željeli biti. Gdje je to mjesto na koje nas Vlada sve zajedno želi odvesti i u tom smislu HDZ-ova Vlada opet je pala na ispitu. Opet su pokazali da su im oni ranjivi zadnja rupa na svirali i da će na svakom koraku čak i s rekordnim proračunom na njima štediti. Ne mogu djeca imati psihologe u školama i HDZ-ovci puniti džepove istovremeno. Ipak da budemo potpuno jasni neki prioriteti moraju se znati, a za HDZ nikad nema dvojbe što im je prvo i najvažnije. Prvo za njihove osobne potrebe, a onda ono što ostanu razdjele kao da dijele milostinju bez vizije, bez ideje, bez strategije za sutra ali kamoli za 10, 20 ili 30 godina. Postoji ono poslije mene potop to bi bio presjek svih HDZ-ovih proračuna pa tako i ovog.
No, ja ću se ipak referirati na neke teme koji se svaki put referiram u proračunu pa ću to tako učiniti i ovaj put. Proračun je rekordan. 37 milijardi eura. Nemojte slušat ono što govori opozicija jer opozicija kao što naš premijer Plenković zna reći halucinira, nema pojma, nikad nije ništa ozbiljno radila, opozicija vam je ovakva ili onakva.
Ajde malo poslušajte ono što radi recimo Državni ured za reviziju. Pa je Državni ured za reviziju kad je radio analizu trošenja sredstava proračuna za 2023. godinu veliki dio svega toga posvetio zdravstvu. Pa je rekao i upozorio stanje u zdravstvu je alarmantno. Mora odgovornost za to ne može biti samo Ministarstvo financija, nego Ministarstvo zdravstva, HZZO, svi zajedno sjesti i vidjeti jer ako ostane situacija takva dalje će biti stanje samo još gore. I to je bilo prije sveg ovog što smo znali što ministar Beroš radi odnosno ono što trebamo konstatirati i što je jasno. Nakon svih tih uspjeha, svih ti slava, svih tih ideja, sveg tog veličanja velikog uspjeha HDZ-ovih vlada mi svi zajedno više nemamo dileme da će ponovo neki ministar završiti u reštu samo nije, čak nije pitanje ni kada ni koji će to biti, ali nažalost naši građani nemaju nikakve ni dileme što se dešava sa zdravstvom.
Što za proračun su dosada naši građani dobili, a bojim se da tu iskoraka velikog neće ni biti, a to je da je primarno zdravstvo u kolapsu, da uskoro neće imati ni obiteljskog liječnika, a kad dođu u bolnice liste čekanja su takove da više ne znate da li da plačete ili da se smijete, a o manjku liječnika i dotrajalim uređajima, vratit ću se na uređaje, to se mogu pjevati soneti, ali zato ministar i njegovi kompanjoni uredno pune džepove.
Jednako tako kad je riječ o različitim uređajima i kad je riječ uopće o stanju naš ministar čak ni spo… ministar koji to više nije odnosno već i bivši čak ni s poklonjenim novcima nije bio u stanju nabaviti određene uređaje. Sad se moramo pitati da li je to bilo namjerno ili su to bili natječaji na kojim njihovi on i njegovi kompanjoni nisu mogli ništa ukrasti. Čekaju li i legitimno je da se pitamo, čekaju li naši onkološki pacijenti zračenje na dotrajalim aparatima koji se stalno kvare samo zato što Berošu i bandi nije bilo u interesu da ih nabavi? Postoji onaj film na koji se ja često reći, referirati E Danice, Danice jesi ti naivna.
I sad naravno ponovo po tko zna koji put ćemo dati amandmane na proračun koji je vezan za zdravstvo. I nekako već molili, kumili da se kupe uređaji za interoperativno zračenje koji će onkološkim pacijentima olakšati liječenje. I to riječ je o svega o par miliona kuna, to je ono sitnica, sića o kojoj oni nisu ni razgovarali. Oni puno više i zamrače na jednom manje unosnom poslu. I ponovo ćemo dati taj proračun i ponovo ćemo tražiti to vezano uz 4 bolnička centra Osijek, Rijeku, Split i Zagreb. Živo me zanima da li će biti ponovo odgovora ili će ponovo doći tu državni tajnik ili tajnica koji će objašnjavat amandmane i reći razlog zašto to treba ili zašto to ne treba, ali svako objašnjenje tih amandmana to će biti apsolutno suvišno. Ono što još želim u ime kluba reći kad se još odmaknem od ovih dviju katastrofa, zaista je riječ o katastrofi onih povijesnih razmjera a to je zdravstvo i HDZ-ove korupcijske hobotnice dočekaju nas ništa manji užasi, nemar, nebriga, potpuno nerazumijevanje okolnostima u kojima živimo, a najbolji primjer za to je demografska politika.
Proračun, demografija raste ozbiljno ali ništa to zaista nije važno i nije riječ o nikakvoj ozbiljnoj ni imigracijskoj politici, a niti politici integracije stranih radnika. Vlada se pravi da niti čuje, niti vidi, a na naplatu će doći svima nama. Ja ću se ovdje zaustaviti, a nastaviti u pojedinačnoj raspravi, a sad će kolegica Orešković.
Hvala lijepo.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala i vama.
Gospođo Orešković, izvolite.

Orešković, Dalija (DO i SIP)

Moja uvažena kolegica Anka Mrak-Taritaš rekla je da je rasprava o proračunu rasprava o politikama i doista bi bilo divno da mi možemo analizirati pojedine stavke pa reći zašto je na nekim ciframa, zašto je na nekim kontima primjerice šta ja znam na Uredu za ljudska prava i nacionalne manjine 50 000 eura, treba li nam više ili manje, zašto primjerice Ured Komisije za odnose sa vjerskim zajednicama ima na raspolaganju tri milijona i 600 tisuća eura, a Ured za ravnopravnost spolova svega 200 tisuća eura. To bi bilo recimo raspravljanje o politikama gdje nam treba više, gdje nam treba manje, ali danas nije taj dan. Danas je dan kada smo svjesni da je jedna jedina politika koju provodi HDZ kako uzeti postotak za sebe i za svoje ministre. I doista ima smisla bojkotirati ovu raspravu o proračunu, jer čemu uopće ikakva rasprava ako nam Malci, Minioni jel' uzimaju 10% i dijele profit sa mafijašima. I ako kažemo da su ministri Malci, Minioni, jedan od njih je i javno nazvan od strane mafijaša mali, onda je opravdano i logično zaključiti da je jedini nadimak kojeg mi možemo dati njihovom šefu i predsjedniku Vlade Republike Hrvatske to je da je on capo di tuti, šef svima njima.
Ali ako govorimo o ciframa i ako govorimo o tome da zbog načina na koji HDZ upravlja državom, odnosno kako kandže drži na svom sveukupnom proračunu treba ipak reći nešto i o detaljima. Primjerice proračun Hrvatskog sabora je u izvršenju za ovu godinu iznosio 20 milijona eura. Projekcija za sljedeću godinu penje se na čak 33 milijona eura.
I čemu trošiti takve cifre ako se kultura ili smisao rasprave svodi na ono što smo imali prilike gledati danas. Evo ja ću navesti par konkretnih primjera. Palo mi je u oko ponašanje Željka Reinera. Sjetite se da kada Željko Reiner predsjedava tada je najgori od najgorih, dno ispod svakog dna i sav je silan, sav je sebi važan kada na povrede Poslovnika dijeli opomene.
Međutim, kada se taj isti Željko Reiner nađe u klupi kao jedan od zastupnika radi istu stvar. I on diže palicu povrede Poslovnika i to kako bi replicirao mojoj kolegici Radi Borić koja je raspravljala o iznosu proračuna namijenjenom za kazalište. Željku Reineru je u tom trenutku bilo važno povredom Poslovnika ukazivati na navodne probleme u gradu Zagrebu. Ali ni tu priči nije kraj. Na moju repliku premijeru našlo se nekoliko uzastopnih povreda Poslovnika od strane HDZ-a i cijelo vrijeme to rade, 5 njihovih isprovociraju jednu našu. Katičić, Borić, Dabo. I šta se šta me briga? Pa briga me jer vam neću dozvoliti da to u buduće radite i zato u ovom sazivu nisam podigla niti jednu jedinu povredu i nisam dobila niti jednu jedinu opomenu, ali reći ću što vi pokazujete s tim načinom ponašanja pogotovo kada Gordan Jandroković zagrmi i nas pozove da prestanemo zloupotrebljavati Poslovnik. Vama to ne govori. Danas je rekao da će nekoliko uzastopnih opomena izricati, nikome od vas nije napravio tako nešto.
Vi pokazujete da ste svi isti, ali svi od reda i svi ste prljavi, kvarni kao što samo HDZ kvaran može biti! Danas čak i vaši koalicijski partneri bivši DP-ovci govore da je …
…/Upadica Radin: Samo, samo, samo trenutak./…
… proračun razvojan i kakav ono socijalan kakav bi drugačiji mogao biti.
…/Upadica Radin: Gospođo Orešković samo trenutak. Neću dati nikome opomenu, ali molim vas snizite ton i nemojte dobacivati sa klupe. Molim vas! Molim vas! Molim vas lijepo! Izvolite gospođo Orešković./…
Oooo da, reći ću da ne postoji veća korupcija i veća prljavština od situacije da oni koji su kudili proračune u bivšem sazivu Domovinski pokret je protiv Andreja Plenkovića podnosio i kaznene prijave, da bi danas taj Domovinski pokret bio član vladajuće većine i hvalio kao i Domovinski pokret razvojni i socijalni proračun kao da niti jedan drugi proračun razvojan i socijalan nije. Svi su isti kao što su isti svi oni koji podržavaju ovakvu situaciju u državi.
No problem ide dalje, problem poništene države svodi se na to da Andrej Plenković putem svog namjesnika u DORH-u a to je Ivan Turudić opstruira kaznene istrage štiteći time samov sebe. Tu više nema države i to je ono što danas kompletna oporba svim građanima o HDZ-u mora reći. To je zajednička poruka koju moramo poslati. Kada više neće biti sredstava iz proračuna bilo državnog, bilo europskog doći će do toga da ćete ljudima zjenice iz oka početi krasti. I ni to vam više neće biti dosta. Hvalite se time što neće uspjeti oporbena inicijativa za opozivom Andreja Plenkovića. Tvrdite da je vaša vladajuća većina stabilna kao što nikad .../nerazumljivo/... stabilnija bila nije, to samo pokazuje kako organizirani kriminal funkcionira. Svjesni ste da ako padne jedan, past ćete svi, a jedino svi zajedno i možete pasti, iako nije moguće da to izvedemo u sabornici, naravno, onda nam jedino što preostaje, preostaju nam izbori.
I ja se danas s ove govornice želim doista obratiti svim onim rezigniranim građanima, svima onima kojima se gadi ovo što gledaju kao što se to gadi meni, želim ih pozvati na još malo strpljenja, želim da sačuvaju zdrav razum i poštenu prosudbu i kada se već, čini mi se, Dabo narugao da se moramo strpiti do sljedećih izbora, pa evo reći ću i te tri godine će brzo proći, dočekat ćemo ih, strpit ćemo se, ako smo vas mogli otrpiti proteklih 30 godina, izdržat ćemo još te tri.
Za kraj želim reći da niti sudjelovanjem u raspravu o proračunu ili o bilo kojoj drugoj temi u kojima ću vrlo vjerojatno govoriti, ne želim dati legitimitet onome što HDZ provodi, ne želim niti u jednom trenutku da se zaboravi da stanje kakvo imamo u državi nije normalno, da tako država ne može funkcionirati i ono o čemu ću pretežno govoriti koja god tema i točka dnevnog reda bila, govorit ću o tome da nam treba nova tvorba institucija, da nam treba nova Hrvatska.
A vama ću poručiti da što god vi mislili neće dovijeka ovako ići.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala lijepa. Dopustite da kažem i ja dvije riječi, dopustite da kažem i ja dvije riječi.
Kako nisu dozvoljene upadice sa klupa, tako isto nije način da se provocira sa govornice. Obadvije stvari su se dogodile, obadvije stvari su se dogodile, a ovaj, ako .../nerazumljivo/... ako vi mislite da to ide u prilog, to je vaša stvar. Moje dugogodišnje iskustvo kaže da ne ide u prilog.
G. Paus, Klub zastupnika IDS-a, PGS-a, Unija Kvarnera i ISU-a i PIP, izvolite.

Paus, Dalibor (IDS)

Hvala lijepo i bez upadica i bez provokacija s govornice.
.../Upadica se ne čuje./... Znači, nisam čuo pitanje, ali …
.../Upadica Radin: Ne, ne, ne, nije bilo, kakvo pitanje? Nema pitanja sa klupa, samo idite dalje./... Dakle vezano uz proračun. Gle3 sati i 10 minuta sa slobodnim govorima i onda ćemo nastaviti sa klubovima.dano na prvu, ovaj Prijedlog proračuna za 2025. izgleda više-manje okej, deficit ostaje iznad 3% BDP-a, javni dug nastavlja se smanjivati i na kraju '25. predviđa se 56% BDP-a, a do 2028. planirano je 53,3, a u 2025. očekuje se i ukupni gospodarski rast od 3,2%.
No, čini mi se da sve počiva na projekcijama koje baš i ne izgledaju sasvim objektivne i to pogotovo sa prihodovne strane koja izgleda prilično ambiciozno, a samim time i ambicioznije izgleda i rashodovna strana. Nekoliko je faktora koje bi mogle, koji bi mogli utjecati na to da bude problema sa prihodovnom stranom.
Prvi je usporavanje inflacije. Inflacija ima nekoliko faza. Prva je faza kada izdašno i iznenada puni državni proračun i prihodi se povećavaju brže od rashoda, druga kada shvaćamo da novaca ima i tada počinje snažan pritisak na povećanje rashoda kroz koje smo prošli u proteklih godinu dana i treća u kojoj se nalazimo danas, da inflacija snažno usporava i više se ne puni kasa očekivanom dinamikom, a najviše kroz PDV kao najvažniji pojedinačni izbor, iznos financiranja države, a istovremeno rashodi nastavljaju rasti znatno brže od prihoda.
Drugi problem koji vidimo kao mogući sa prihodovne strane jeste rast plaća .../nerazumljivo/... navodi se da će rast plaća biti 8%, no čini mi se da rast plaća će usporavati brže i teško da će dostići tih 8%, a to znači da će i neki drugi i doprinosi i potrošnja i opet, strana prihodovna bit nešto manja nego što se očekuje. Indirektno se da iščitati da Vlada ne predviđa da nam produktivnost raste jer je rast zaposlenosti projiciran na 3% i gotovo je jednak rastu BDP-a, dakle ne očekujemo da će nam produktivnost se povećati da bi i s te strane možda mogli ostvariti bolje rezultate.
S druge strane, predviđa se porast socijalnih doprinosa po stopi od 11%, što je sigurno sve zajedno značajno precijenjeno. Definitivno imamo i usporavanje gospodarskog rasta u nedostatku radne snage poslodavci će morat plaćat radnike više, to će na neki način biti nauštrb dobiti i još gore, investicija, a to će pak utjecati i na ukupni rast. U proračunu i sama Vlada očekuje usporavanje domaće potražnje od osobne i državne potrošnje do investicija, a znamo da ona ima značajan utjecaj na rast BDP-a pa predviđa da će se to djelomice kompenzirati usporavanjem rasta uvoza i ubrzanim rastom izvoza, što mi se ne čini baš na osnovu iskustva izglednim.
Što se tiče rashodovne strane, evo nekoliko brojki, dakle 2023. imali smo 28,1 milijardu eura u rashodima središnje države, 2024. 33,6 milijardi eura u rashodima, a 2025. planirani su rashodi od 37 milijardi eura. To je povećanje od gotovo 9 milijardi eura odnosno 32% u samo 2 godine.
Dakle, rashodi su nam planuli u ove dvije godine i to se ne može ni približno pravdati značajnim brojem državnih investicija financiranih sredstvima EU, a čija se realizacija očekuje intenzivnije upravo u ovome razdoblju. Uz toliko velike transfere EU sredstava deficit bi svakako trebao biti manji i proračun uravnoteženiji jer nas u budućnosti očekuje veliki pad upravo ovog izvora prihoda.
Postojeća situacija sa značajnim EU sredstvima mogla nam je omogućiti rast potrošnje i istovremeno proračunsku štednju. Ovim proračunom definitivno pokazujemo da nećemo iskoristiti ovu priliku za trajniju fiskalnu konsolidaciju.
Nadalje, ono što je bitno reći da kad budemo morali u većoj mjeri zaista ovisiti o samim sebi, dakle kad u nekom trenutku ti EU fondovi budu manje izdašni nego što su sada, pitanje je da li smo ojačali naše institucije, pitanje je da li smo zaista dovoljno produktivni, dovoljno poduzetni, dovoljno inovativni. Koliko smo obrazovani i konkurentni jer taj će, taj će ekonomski rast ovisiti upravo o ovim faktorima koje sam maloprije naveo. I bojim se da tu ne stojimo jako dobro. Stoga očekujemo da će uz smanjeni rast inflacije i jaz između ostvarenih prihoda i rashoda biti značajno veći nego u prethodnim razdobljima ali i veći od predviđenih proračunom. Iz godine u godinu povećava se fiskalna raspuklina što je prethodnih godina dobro krpala inflacija stoga se bojim da će, da ćemo vrlo brzo u 2025. godini imati rebalans s kojim ćemo povećati deficit u odnosu na ovaj planirani jer mi je, jer mi je iskustveno gotovo nemoguće očekivati da ćemo mi krenuti putem značajnijeg rezanja rashoda.
Stoga s obzirom na vremena u kojima živimo i na rizike koji su pred nama, a pogotovo stoga što smo u predizbornoj godini mi u klubu IDS-a, mišljenja smo da bi proračun trebalo planirati značajno konzervativnije pogotovo s prihodovne strane, a kakva je bila i praksa u prethodnim razdobljima. Hvala lijepa.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala i vama.
Gospodin Peršurić, izvolite. Nastavite raspravu.
A da, samo da kažem. Nakon rasprave gospodina Peršurića, imamo 10 minuta pauze, radi, radi tehnike jer ne, nestala je traka. Izvolite.

Peršurić, Loris (IDS)

Evo hvala puno potpredsjedniče.
Predstavnici ministarstva, kolegice i kolege, evo danas govorimo o državnom proračunu kako smo mogli čut za '25. godinu, dokumenti, dokumentu koji oblikuje našu budućnost i jasno pokazuje prioritete Vlade. Evo to smo mogli malo prije i čuti upravo takvu konstataciju. No kao zastupnik iz Istre, želim posebno istaknuti nekoliko važnih tema. Evo, činjenica je da Istra kontinuirano doprinosi državnom proračunu iznad svog udjela u broju stanovnika. Istra čini značajan dio hrvatskog BDP-a zahvaljujući turizmu. A ne samo turizmu, tu je poljoprivreda, industrija i poduzetništvo i to su činjenice pa tako očekujemo da se to vidi i kroz državni proračun i planirane same projekte. Prvo želim pohvaliti planirane investicije u željezničku infrastrukturu. To je naš nešto na što smo u ovom saboru stalno ukazivali i to svi mi koji dolazimo sa tog područja, a to da je željeznica budućnost i to ne samo Istre već i cijele Hrvatske. Povezivanje Istre dakle s ostatkom Hrvatske ali i s europskim željezničkim mrežama ključno je za našu konkurentnost održivi razvoj i smanjenje cestovnog opterećenja. Zato pozivam na bržu realizaciju tih projekata, to sam govorio i prije par tjedana upravo ovdje. Jednako tako želim pohvalit nastavak ulaganja u cestogradnji, u cestogradnju.
Istra je regija koja svojim turizmom i gospodarskom, gospodarstvom značajno doprinosi državnom proračunu, a kvalitetna prometna infrastruktura upravo temelj je za daljnji razvoj pogotovo kad znamo da smo gotovo isključivo auto destinacija u nekakvih 90 i skoro 4, 5 posto. Međutim dok govorimo o investicijama, ne smijemo zaboravit ljude. Naše sugrađane, svih i to svih generacija. Državni proračun mora prije svega imat na umu njih i njihove potrebe. Pa tako za najmlađe to znači osiguranje dovoljno, dovoljnih kapaciteta u vrtićima i školama, što se i radi ali razvijene sredine poput naše suočavaju se s rastućim brojem učenika. Ali i neriješenim vlasničkim odnosima koje koče širenje obrazovnih kapaciteta, a siguran sam da to nikome nije želja. Roditeljima i lokalnim zajednicama treba pomoći kroz sufinanciranje samih vrtića, čime ćemo olakšat obiteljima i nastavit ih zadržavat u našoj zemlji. Zato na to gledamo kao na ulaganje u budućnost naše države. Isto tako za starije, proračun mora prepoznati važnost Domova za starije osobe, sustava socijalne skrbi i dostupne zdravstvene usluge. Sigurna starost nije privilegija već pravo svakog našeg građanina, a financijski teret ne smije isključivo pasti na teret, na leđa naših sugrađana. To podrazumijeva i ulaganje u infrastrukturu ali i potporu za dostojanstven život, bilo u institucijama ili kod kuće, financijsku ili stručnu. E pa upravo zbog toga svega, sve to ne smije biti definirano isključivo kroz indeks razvijenosti grada ili općine jer iza svakog tog broja stoje ljudi koji rade i doprinose svojoj zemlji, svaki dan. Isto tako i oni koji su cijeli svoj radni vijek to i radili. Zato se kroz sufinanciranje vrtića, domova, pomoći u kući šalje jasna poruka da su ljudi prioritet, a ne broj samo na papiru. Hrvatska kao što znamo se suočava s demografskom krizom, ne postoje sredine koje su zdrave i koje rastu. Te zajednice trebamo prepoznati i dodatno poticati kroz porezne olakšice, investicije i podršku lokalnim projektima. Istra je tako jedna od primjer regija koja privlači nove obitelji, a to je rezultat ulaganja u kvalitetu života.
Na kraju želim ponovit isto to, najbitnije su naše obitelji, naša djeca, naši stari, investicije u promet, gospodarstvo i infrastrukturu su definitivno važne i na tome se treba raditi ali bez ljudi, bez zajednice koja ima uvjete za sigurno odrastanje i dostojanstvenu starost, one stvarno gube svoj smisao. I zato ćemo evo i zato smo predali nekoliko amandmana upravo u tom smjeru i ja vjerujem da će isto tako Vlada prepoznati upravo taj smjer. Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala i vama.
Znači prije gospodina Veljka Kajtazija, mi ćemo čekati 10 minuta do 2 i 41 minutu. Hvala.

STANKA U 14,31 SATI.

Radin, Furio (Nezavisni)

NASTAVAK NAKON STANKE U 14,41 SATI

Gospodin Veljko Kajtazi će zastupati stavove Hrvatske narodne stranke i nezavisnih zastupnika odnosno nezavisnog zastupnika, izvolite.

Kajtazi, Veljko (Nezavisni)

Zahvaljujem se.
Poštovani potpredsjedniče HS-a, poštovane kolegice i kolege.
Danas raspravljamo Prijedlogu državnog proračuna za 2025.g., to je jedan od najvažnijih zakonskih dokumenata kojeg usvajamo tijekom ove parlamentarske sezone. Kao što nam je i svima poznato prošli tjedan na sjednici Vlade je predložen ovaj proračun koji dobro pokriva sve naše domaće političke prioritete te istovremeno usklađeni sa globalnim obavezama preuzeti od strane RH.
Pokušat ću se u svom današnjem izlaganju osvrnuti na celokupan predlog proračuna i dati svoj osvrt na pojedine komponenti koji sačinjavaju ovaj proračun. Kad govorimo o socijalnoj komponenti ovog proračuna njegov je glavni cilj je osigurati bolji standard građanima. To će se prvenstveno ostvariti predviđenim rastom plaća i mirovina. Plaće će rasti usljed primene ovog Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama kao posljedica provedbe najveće reforme sudstva plaća do danas. Također mirovine će rasti usled redovnog usklađivanje i očekivanog stupnja na snagu izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju kojima će se poboljšati formula usklađivanja mirovina i uvesti dugoočekivani godišnji dodatak. Za pomoć osetljivim skupinama u proračunu je osigurano 900 miliona eura, za inkluzivni dodatak je osigurano 560 miliona eura, za jednokratne naknade, udomitelje, status roditelja njegovatelja, zajamčenu minimalnu naknadu, naknadu za ugroženog kupca energenata, doplatak za pomoć i njegu, osobnu invalidninu i za nacionalnu naknadu za starije osobe osigurano je 340 miliona eura.
Također poraće i naknade za novorođeno dijete i to sa 309 na 618 eura, a povećava se i maksimalna novčana naknada za drugih šest mjeseci roditeljskog dopusta. To me posebno veseli jer nam je svima dobro poznato iz različitih dokumenata i statistika da su pripadnici romske zajednice ujedno i brojčano najmlađa populacija u Hrvatskoj.
Isto tako u proračunu je osigurano i osam miliona eura za pomoćnike u nastavi. Navodim da samo u Međimurskoj županiji imamo 23 pomagača u nastavi za učenike Rome tako da je ova mjera značajna za čitavu romsku zajednicu u Hrvatskoj.
Više puta sam sa ove govornice istaknuo da je obrazovanje jedno od najvažnijih instrumenata za integraciju Roma u hrvatskom društvu. Također će se nastaviti i sa provedbama mjera reguliranje cijena struje, plina i goriva, a unapredit će se i kvaliteta stanovanja putem nacionalnog plana stabilne politike.
Osvrnut ću se sada i na razvojnu komponentu proračuna, kad je riječ o investicijama nastavljamo proces sanacije šteta od potresa, istovremeno se predviđaju značajna ulaganja u vodokomunalne projekte u zdravstvenu infrastrukturu, u željeznički sektor, u cestovnu infrastrukturu i pomorski promet.
Poseban naglasak je stavljen na razvoj sporta te ruralnog razvoja. Porast izdvajanja za razvoj sporta iznosi 41%, a radi se o ukupnom povećanja sa 113 na 160 miliona eura. Ovo značajno povećanje me također veseli te se nadam da će se ova mjera Vlade osetiti kao olakšica na kućnim budžetima. Ovo navodim jer do sad su roditelji svojim sredstvima sufinancirali sportske saveze i do 80%. Ovaj proračun reflektira i određene dugoročne ciljeve i politike što se može zaključiti iz novog paketa demografskih mjera za jačanje obitelji kao iz predviđenih potpora u području odgoja i obrazovanja.
Kontinuirana modernizacija državnog aparata osigurana je zahvaljujući sredstvima koja su predviđena za digitalizaciju javne uprave te digitalizaciju ustanova visokog obrazovanja. Po pitanju međunarodnih obaveza RH osobito onih na području znanosti, globalne zaštite okoliša te kolektivne sigurnosti možemo konstatirati da ovaj prijedlog proračuna u potpunosti ispunjava proklamirane ciljeve naše vanjske politike.
Velika ulaganja u opremanje i modernizaciju hrvatske vojske te upravljanju našim državnim granicama u cilju sprječavanja ilegalnih migracija još jednu ističu činjenicu da je RH sigurna i pouzdana partner u okviru euroatlantskih integracija. Istovremeno predviđena ulaganja u znanstveno-istraživačku djelatnost i u program energetske obnove, posebice u podizanju energetske učinkovitosti pravosudnih tijela svjedoče da će se obrazovanje i digitalna transformacija te zaštita okoliša i zelena tranzicija nalaze na visokom mjestu među prioritetima predlagatelja ovog proračuna.
Konačno o generalnom smjeru ovog proračuna i njegovim razvojnim ciljevima najbolje nam govore sledeći podaci, proračun Ministarstva demografije i useljeništva veći je za 202%, proračun Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije za 21%, proračun Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije za 81% dok je proračun Ministarstva znanosti i obrazovanja i mladih veći za 14%.
Pokušajmo sad ispitat i održivost ovog proračuna tj. njegovu održivu komponentu. Ukupni prihodi iz državnog proračuna za 2025.g. planiraju se u iznosu od 33 milijarde eura dok se njegovi rashodi planiraju se u iznosu od 37 milijardi eura. Ukupni prihodi su u odnosu na 2024. godinu tako viši za ukupno od 2,7 milijardi eura. Dok su ukupni rashodi u odnosu na tekući plan za 2024. godinu viši za ukupno 3,4 milijardi eura.
Svi makroekonomski pokazatelji i prognoze govore o tome da će se u Hrvatskoj i sledećoj godini nastaviti ubrzani gospodarski rast i razvoj dok će se istovremeno doći do ublažavanje inflatornih pritisaka.
Odgovorno upravljanje javnim financijama rezultiralo je ispunjavanje svih kriterija o upravljanju proračunskim deficitom i javnim dugom te postizanje najviše razine kreditnog rejtinga koje je naša zemlja ikad u povijesti ostvarila.
Sve ove činjenice povezane su sa očekivanim poboljšanjem apsorpcijom europskih strukturnih investicijskih fondova mogu nam jamčiti da će u potpunosti biti osigurana i održivost predloženog proračuna.
Nakon što smo ispitali sve komponente predloženog proračuna možemo zaključiti da je on socijalan, razvojan i održiv ali i da pokriva sve naše domaće političke prioritete te da je istovremeno usklađen i sa globalnim obavezama preuzetim od strane RH. Stoga će Klub zastupnika HNS-a i nezavisnih zastupnika podržati usvajanje prijedloga državnog proračuna za 2025.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

U ime Kluba zastupnika MOST-a govorit će poštovani zastupnici Petrov i Troskot. Najprije poštovani zastupnik Petrov, izvolite.

Petrov, Božo (MOST)

Poštovane kolegice i kolege zastupnici, pa evo mislio sam početi s nečim drugim ali ne mogu se oteti dojmu slušajući kolegu Kajtazija pa ja moram reći da sam ja shvatio zašto Vlada RH tolerira krađu. Ona djeluje preventivno. Slušajući koliko je sve dobro u Hrvatskoj, slušajući kolegu Kajtazija kako je sve odlično da nema nečega lošega uzoholili bi se, poletili bi, odletili bi na Mars i onda vi malo pustite tako da se krade, potkrada da bi bili na zemlji. Ja sad shvaćam šta vi radite. Hvala vam na tom uvidu, vi preventivno djelujete i dopuštate krađu.
Kao i na početku dana ja ću reći isto Hrvatska jest nažalost postala zemlja iz koje ljudi odlaze, nažalost lju… zemlja u kojoj se manje djece rađa i u kojoj sela postaju pusta. I odgovor na sve to kada ljudi pitaju zašto se to događa, odgovor je ispred nas. Zbog koruptivnog skandala kakvom npr. svjedočimo zadnjih dana a brate ih ne fali cijelo vrijeme, ali evo imamo primjer zadnjih nekoliko dana i ovakvoga proračuna. I ako me netko bude pitao zašto za vrijeme rasprave o proračunu pričam o korupciji i koruptivnim skandalima, pa zato što je to povezano. To je povezano na nekoliko razina.
Dakle, ljudi kada odlaze iz države ne odlaze samo zato što su im financijska primanja niska. Kada upitate ljude koji su otišli ili odlaze onda će vam reći upravo zbog korupcije. To je jedna stvar. Druga stvar pa da nema korupcije onda bi bilo više novaca koji bi se valjda raspodjeljivalo u državnom proračunu pa bi onda danas raspravljali o malo većim mogućnostima za djecu, za ljude u potrebama, a ne možemo dio pojedu ovi što se bave lopovlukom.
Također, dok se građanima kroz proračun govori kako nema novaca za skupe operacije u inozemstvu teško bolesne djece, pa ih se poziva na akcije donacija u tom istom trenutku ministar Vlade trpa krađom milijune u džep, milijune koje vi danas ovdje raspodjeljujete. Nisam vidio stavku Vili Beroš jer ta je ispala, nadam se. Dok vladajući govore o suverenizmu i domoljublju dotle isti taj ministar kojeg ta Vlada bira i postavlja na to mjesto skupa sa polukriminalnim ili kriminalnim srpskim miljeom pljačka hrvatske građane. Zanimljivo.
Dok se građanima govori kako nema novaca za univerzalni dječji doplatak u isto to vrijeme ima šakom i kapom diljem Hrvatske po bolnicama novaca za robotske mikroskope. I ovo sve je razlog zašto je ovaj skandal neraskidivo povezan sa raspravom o prijedlogu proračuna.
Osim toga to vam je rekla i Europska komisija. Kad bi se htjeli vi obračunati sa korupcijom pa Europska komisija je rekla 2016. za Hrvatsku da bismo mi danas ovdje za vrijeme ove rasprave imali 10 milijardi eura više na raspolaganju. Toliko košta korupcija u Hrvatskoj i to prije 8 godina. Do danas je mogla samo rasti vidimo to iz zadnjega primjera više ni zdravlje ljudi u Hrvatskoj nije sveto.
Ja sam mislio da će zadnji primjer biti željezne šine, brate nije problem otkidat ni od tuđega zdravlja. Kada bi nekakav se u Hrvatskoj obračunao sa korupcijom, kada bismo imali ovdje 10 milijardi eura više, bi li onda bilo novaca za skupe operacije teško bolesne djece u inozemstvu ili bi se i dalje skupljale donacije? Bili li onda bilo novaca za univerzalni dječji doplatak i niz drugih stvari za koje se danas govori da nema novaca?
I ako ova Vlada nije u mogućnosti i nije sposobna obračunati se sa korupcijom koji doslovno kao karcinom izjeda naše društvo, onda to treba priznati. Samo se bojim da možda nije nešto još gore od toga. Da joj možda ne odgovara upravo takav karcinom. To je jedino gore od nesposobnosti pa ću ja zato glede analize ovoga proračuna prvo razmotriti stavku upravo oko borbe protiv korupcije, kako vi očekujete da će se institucije koje bi se trebale boriti protiv korupcije i kriminala, klijentelizma, moći se boriti ako im svežete i ruke i noge i ne date dovoljno financijskih sredstava, što se pokazuje u nizu zadnjih proračuna.
Dajte im mrvice. Kako očekujete? Je li to zapravo ona prava poruka? Nama jednostavno nije stalo. Jer da vam je stalo i ako znate da će vam borba protiv korupcije donijeti 10 milijardi, pa da jednu stotinu toga što možete zaraditi u borbi protiv korupcije uložite u USKOK i DORH, ljudi bi vam pljeskali.
Tko zna, možda se vi bojite da će pola vaših pajdaša završit u zatvorima pa neće imat tko glasovat za vas, moguće i to. A drugi dio koji moram kratko reć, ja sam pozorno slušao danas raspravu i replike o državnom proračunu. U jednom se trenutku dogodio niz laži na koje ja sam obvezan odgovoriti. I svaki put kad budete ponavljali ove laži, dobit ćete volej nazad.
Prva laž, nemamo novaca za univerzalni doplatak. Sljedeća laž, činimo što je moguće pa smo obuhvatili već 2/3 djece s dječjim doplatkom i krajnja laž, kad budemo vodili univerzalni dječji doplatak, moramo voditi računa o visini plaće jer ne može se dogoditi da ljudi s visokim plaćama primaju isto za svoju djecu kao i oni s niskim plaćama. Pa upravo vi, kolega Frane Tokiću i vi ostali članovi vladajuće većine skupa sa predsjednikom Andrejom Plenkovićem činite upravo to danas.
Danas ljudi sa većim plaćama kroz porezne olakšice i Zakon o porezu na dohodak kojeg ste vi izglasali primaju više za svoju djecu od onih koji imaju niže plaće. To ste vi napravili, to se danas događa. Ono što vi govorite da vi ne želite da se dogodi u trenutku kada se uvede univerzalni dječji doplatak, ljudi to se danas događa!
Molim vas, otvorite Zakon o porezu na dohodak i pogledajte čl. 14 i ako ga ne razumijete, zamolite nekoga da vam ga protumači. To vam se danas događa. I na ovo je upozoren Andrej Plenković s moje strane osobno ovdje u HS-u i nastavlja se lagati. Neće ići. Jednostavno neće ići. A osim toga, kada kolega Frane Tokić ide govorit kako eto, nije istina da nije uveden univerzalni dječji doplatak, onda odgovor na to mu je pa mi razmatramo.
Pa samo malo, to što vi razmatrate, je li to znači da je uveden? Pa nije. Aha, znači došli smo na isto, nije uveden? To što vi razmatrate, to ne znači da će biti uveden, možda će biti, možda neće. Ali hvala na potvrdi da nije uveden. Ali u konačnici odlično što je onda opet izašao predsjednik Vlade Andrej Plenković koji u obranu zašto nije uveden govori da nema novaca, ali da, oprostite, Vili Beroš i ortaci s Petračem i ostalima, oni imaju milijune iz državnog proračuna, njima ste dali i omogućili milijune. Oni imaju. Ali za djecu nema.
I sljedeća laž, kada budemo to radili e onda se ne smije dogoditi da oni s većim plaćama imaju isto. Ne, to ste već napravili. To se danas događa.
Ja ću vam dati analizu da se ne trebate trudit po današnjem zakonu, vašem zakonu kojeg ste vi izglasali. Osoba koja ima troje djece i bruto plaću od 1000 eura kroz poreznu olakšicu svaki mjesec dobije iznos od 61 euro. Osoba koja danas ima troje djece i bruto plaću od 1564 eura ima poreznu olakšicu u iznosu od 163 eura. Zanimljivo.
Troje djece jedno i drugo, ovaj s manjom plaćom ima 61 euro, ovaj s većom plaćom ima 163 eura, a osoba koja ima bruto plaću od 2011 eura, 111 eura i troje djece isto, ona ima poreznu olakšicu od 266 eura, ljudi! To je vaš zakon! To je ono protiv čega se navodno Andrej Plenković bori. Ljudi, to ste uveli! Kako vam nije jasno? Otiđite pitajte nekoga koji ima manju plaću od vas, a isto djece, pitajte ga koliko prima kroz poreznu olakšicu, a koliko vi primate?
To je vaša navodna pravednost. Ono što smo vam mi predlagali je upravo suprotno. Da se uvede univerzalni dječji doplatak i da se izbriše ta porezna olakšica, tako da oni koji imaju veće plaće, u konačnici prime manje, a oni koji imaju niske plaće, da zbog univerzalnog dječjeg doplatka dobiju više i sad zamislite ovo, naša mjera košto isto kolko i vaša mjera, 150 milijuna eura, izračunato. U čemu je problem? Novaca ima jer da nema ne bi ga Vili Beroš dijelio okolo, novaca ima. Zadovoljili smo uvjet pravednosti i čak i više, oni koji imaju više imat će manje, oni koji imaju manje imat će više, čak smo udvostručili u odnosu na ono što je Andrej Plenković tražio. U čemu je problem? Zašto ne uvedete? Zašto lažete cijelo vrijeme? To je ta vaša pravednost i onda trebamo ozbiljno pričati o državnom proračunu, a trebam slušat Potemkinova sela i samo se nažestim, ja sam danas trebao imati normalan, normalan govor, al uz vas ovakve gdje vam pono…, ne, ne promijeni vam se boja lica, vama se boja lica ne promijeni u odnosu na laž kad je izgovorite. To je jednostavno nemoguće, a ovo što sam vam ja iznio su činjenice, razumijete Zakon o porezu na dohodak, čl. 14. ste vi izglasali. U ovom trenutku zbog zakona kojeg ste vi izglasali ljudi s većim plaćama mjesečno dobivaju više za svoju djecu od onih koji imaju niže plaće. To je vaš zakon. Naša mjera košta isto kao i vaša mjera, ali čini pravedniju stvar, u konačnici oni koji imaju više plaće imat će manje nego što imaju danas, a oni koji imaju niže plaće imat će više nego što imaju danas. Ja vas molim da o tome razmislite, da barem razmislite i da to napravite, hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Ostalo je još 50 sekundi, ne znam dal će to kolega Troskot iskoristiti ili ne, vjerojatno hoće, evo ga ide govoriti, pa i sekunde, izvolite.

Troskot, Zvonimir (MOST)

Dakle što se tiče razvojne politike i zelene politike vidimo i sami da je to jedan od najvećih promašaja i da se zelena politika koristi samo za dobivanje zelenog keša, to je jedini, jedini način. Druga, druga stvar u Sisačko-moslavačkoj županiji puštate tamo ukrajinske kockare koji će novac koji je dobiven od kocke ulagat u peradarstvo i uništit našu industriju u potpunosti, potapat ćete Kosinj i ulazit u groblja, u groblja ljudima i nadalje plinsku aferu plin za jedan cent ste zatvorili sa milijardu i 300 milijuna eura koje ste isplatili HEP-u kako biste mogli uz Beroša kao što vidimo, Petrača i ostale koje ste ukalkulirali u proračun RH isplatiti jednog od vlasnika Hrvatske, a to je Pavao Vujnovac.

Reiner, Željko (HDZ)

Povredu Poslovnika dignuo je kolega Kajtazi, izvolite, u čem je povrijeđen Poslovnik?

Kajtazi, Veljko (Nezavisni)

238. iako sam spreman na opomenu, al moram odgovoriti kolegu Petrovu.
Kolega Petrov, ovo je meni peti mandat, dosad nikad još nije bio bolji i veći proračun. Sigurno u mom izlaganju očekivali ste da ću reći da nije bilo pomoći osjetljivim skupinama, da nije bilo također demokratske mjere i potpore obiteljima i djeci, da nije, da nema porasta novčane nagrade sa 309 …
…/Upadica Reiner: Dobro./…
…na 618 eura…
…/Upadica Reiner: To znate i sami da moram vam dati, da nije povreda Poslovnika…/…
…da nema ulaganja potpore u području odgoja i obrazovanja itd., itd., hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

…pa vam moram dati opomenu.
Kolega Troskot je dignuo povredu Poslovnika.

Troskot, Zvonimir (MOST)

Čl. 238., obmanjivanje javnosti, kolega Petrov ovdje je samo iznio činjenice od određenih lažnih iskaza u proračunu, a recimo na tu takvu jednu ružičastu sliku hrvatske ekonomije digitalna banka Mercury u SAD-u je zabranila poslovanje sa Hrvatskom, a mi se više od godinu dana nalazimo na sivoj listi zbog pranja novaca i terorizma što upravo pokazuje ovaj slučaj kao što je Beroš da jednostavno je u Hrvatskoj čista praonica novca prije svega srpske mafije.

Reiner, Željko (HDZ)

Dobro, ni to nije bila povreda Poslovnika, pa vam dajem opomenu, a sad će u ime Kluba zastupnika nacionalnih manjina govoriti poštovani zastupnik i potpredsjednik ovog doma Furio Radin, izvolite.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala g. potpredsjedniče, kolegice i kolege, budući da se u posljednje vrijeme intenzivira kao i uvijek prije izbora inkvizicijski bal oko prava nacionalnih manja osjetio sam potrebu u ime Kluba tih istih nacionalnih manjina govorit nešto što bi uostalom trebalo biti dio općeg obrazovanja tolerantnog pojedinca i tolerantnoga društva, govoriti nešto dakle o razlozima zašto financiramo udruge nacionalnih manjina. Dakle nikakvih etno biznismena, evo iz mojih ustiju izlazi ta riječ, kao što nije slučaj niti kod naciji ili nacio biznismena, kao što nije slučaj niti oko suverenog biznismena, kao što nije slučaj oko niti jednih partikularnih ljudi koji naglašavaju određene, određene razloge zašto treba financirati dio društva koji na drugačiji način ne može bit financiran, a dodat ću i tzv. klero biznismene koji žive od onoga što je povezano sa djelovanjem crkava. Svi oni zapravo trebali bi se uzeti ne kao predmet poruge kao što se dešava u posljednje vreme i u okruglim stolovima i raznim izjavama posebno nekih, posebno nekih, posebno u nekim portalima. Svi ti, znači biznismeni sa raznim dodacima trebali bi biti shvaćeni kao ljudi koji rade za svoje zajednice. Ako rade za sebe to je jedna stvar, ako rade za zajednice, za svoje zajednice trebamo ih uzeti kao ljudi koji zapravo dio svog vremena posvećuju tome da njihove zajednice žive na bolji način.
I zbog toga što u posljednje vrijeme svi ti biznismeni takozvani zapravo su uzeti kao predmet kritike. Želim reći nešto što je, što je zapravo razlog financiranja manjih partikularnih skupina. Državni proračun igra ključnu ulogu u zaštiti ljudskih prava na primjer, a ja ću govoriti o tome etničkih manjinskih skupina iz nekoliko razloga. Prvi razlog da proračun može osigurati direktna sredstva za programe i inicijative usmjerene za poboljšanje životnih uvjeta etničkih manjina uključujući pristup obrazovanju, zdravstvenim uslugama, stanovanju i socijalnoj zaštiti.
Drugi je razlog financiranje kulturnih projekata i projekata koji promoviraju identitet nacionalnih manjina uključujući i jezike, tradicije i običaje. Treći je razlog uključivanje sredstava za edukacije, informiranje podcrtavam također koje podižu svijest o pravima etničkih nacionalnih skupina kako među samim nacionalnim manjinama tako i prema vani, prema drugima koji moraju razumjeti nacionalne manjine. Jer zapravo mi moramo poći od činjenice da nacionalna manjine moraju govoriti o sebi tako da bi se i bolje razumjeli, a drugi valjda će pristupiti tome na jedan pozitivan način.
Također ulaganje u razdoblje tome da financiramo udruge, nacionalne manjine, taj da ulaganje u razvoj lokalnih zajednica kroz financiranje nevladinih organizacija koje se bave pravima nacionalne manjine možemo ostvariti glas, osnažiti glas manjina u socioekonomskim pitanjima i omogućiti im da aktivno sudjeluju u procesu donošenja odluka.
Također, proračun može omogućiti razvoj i implementaciju specifičnih politika za integraciju i zaštitu nacionalnih manjina. Isto tako proračunska sredstva mogu se koristiti za izradu mehanizama praćenja i evaluacije koji procjenjuju utjecaj proračunskih odluka na ljudska prava etničkih manjina koji osigurava odgovornost vlasti.
Nastavit ću sa financiranjem sredstava koji se mogu usmjeriti na pravnu pomoć i podršku etničkim manjinama, koji se suočavaju sa diskriminacijom i kršenjem svojih prava. Nemojte zaboraviti da i danas ima manjina čija prava su kršena. Također ta sredstva služe za ulaganje u programe zapošljavanje i obrazovanja specifične za etničke manjine koje mogu pomoći, kojima se može pomoći za smanjenje ekonomske nejednakosti i povećanju njihovih mogućnosti za zapošljavanje.
Dalje, proračun može osigurati sredstva za razvoj specijaliziranih socijalnih usluga koji odgovaraju potrebama etničkih manjina. Kroz suradnju sa vladinim organizacijama i međunarodnim tijelima proračun može osigurati dodane resurse i ekspertizu za bolje razumijevanje i ispunjenje potreba nacionalnih manjina i u konačnosti proračunske odluke koje su usmjerene na poštivanje i promociju ljudskih prava etničkih, manjinskih skupina mogu pridonijeti izgradnji pravednijeg i uključivijeg društva gdje se prava svih građana bez obzira na njihov etnički identitet poštuju i štite.
U takvom svjetlu treba gledati ono što je govorio prije kolega Kajtazi. Ali mi smo svjesni da uključivanje nacionalnih manjina u proces donošenje odluka često se suočava sa različitim političkim preprekama. Neću ih ja ovdje ponoviti, dovoljno ih se ponavlja sa različitih mjesta, a kao što kažem što se više približavaju bilo koji oblici izbora to ih i više i ima. Ali međutim, činjenica je da sve institucije koje se bave ljudskim pravima i pravima nacionalnih manjina zapravo su doživjele jedan porast sredstava i bolje uvjete za djelovanje u idućoj godini i to i što se tiče ljudskih prava na primjer, pravobraniteljstva imaju više sredstava, za udruge. Zastupnika Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava, Ministarstvo uprave što se tiče besplatne pravne pomoći ostaje doduše kod istih novaca ali barem to ne smanjuju se. Na pozicijama prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine planom proračuna osobito rastu sredstva za obnovu konstruktivnih oštećenja nakon potresa Sisačko-moslavačke, Karlovačke županije na objektima u privatnom vlasništvu i to za 8, za 8,5% te iznose 38,6 milijuna eura, a tu žive u dobrom broju pripadnici nacionalnih manjina i također to se dešava i na poziciji Ministarstva unutarnjih poslova i u okviru Ministarstva zdravstva. Zašto sam to, zašto sam to sve govorio? Zato što mi imaju, mi imamo jedan snažan osjećaj da se o manjinama govori sa različitih pozicija sve kako bih rekao kritičnije i kritičnije. Neki put s pravom ali puno puta to pokazuje zapravo jedan odnos prema nacionalnim manjinama kao da se jedva čeka da se nešto dogodi, a da se neki pojedinačni slučajevi prošire na sve nacionalne manjine. Kažem vam odnos prema nacionalnim manjinama bio je presudan za priznavanje Hrvatske 90-ih godina, ja sam bio prisutan. Odnos prema nacionalnim manjinama je bio presudan za praćenje razvoja Hrvatske pa sve do ulaska u Vijeću Europe prvo pa onda u EU. Ja znam da nisu svi zadovoljni s našim ulaskom u EU ali kažem vam dok ćemo bit u EU i manjine će imat pravo, prava ali ono što je najbitnije cijeli narod će imati, će imati prava i bit će tolerantnije i što će biti jača EU to će biti jača i prava pojedinaca koje u njoj, u njoj žive, a to govorim i to je zadnja stvar koju želim reć. To govorim u trenutku kada situacija je sve manje nego jednostavna i svako jutro čitamo vijesti i gledamo što se dešava na raznim otvorenim frontovima u, u svijetu, ratnim frontovima nažalost. Hvala lijepa.

Reiner, Željko (HDZ)

U ime Kluba zastupnika SDSS-a govorit će poštovana zastupnica Anja Šimpraga. Izvolite.

Šimpraga, Anja (SDSS)

Zahvaljujem potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Uvaženi državni tajniče, glavna državna rizničarko, kolege i kolegice. Državni proračun morao bi zadovoljiti potrebe svih i svakoga. Teško je pripremiti jedan uravnotežen, razvojni i socijalno osjetljiv proračun posebno u razdoblju neizvjesnosti. Kako je istaknuto kroz raspravu ukupni prihodi državnog proračuna za 2025. planirani su u iznosu od 33 milijarde eura što je rast od 8,6% u odnosu na 2024. U 2025. ukupni prihodi planirani su u iznosu od 37 milijardi eura što je 10,2% više u odnosu na tekući plan za 2024. Povećanje rashoda u iznosu od 3,42 milijarde eura u 2025. rezultat je povećanih izdavanja radi demografije te pomoći osjetljivim skupinama građana, zelene tranzicije i digitalne transformacije. Kad pogledamo proračun Ministarstva demografije i useljeništva koji je veći za 202%, za očekivati je nove demografske mjere za novi demografski zamah koji ministar najavljuje. Valjda će i one ugledati svjetlo dana. Prema makroekonomskim pokazateljima u 2024. RH nastavila je sa stopama gospodarskog rasta među najvišim u euro području, dok je inflacijska dinamika znatno ublažena u odnosu na prethodne dvije godine. Nominalni rast bruto plaća iz 2023. i 4. znatno će usporiti nakon izraženijeg rasta plaća u javnom sektoru u 2024., u 2025. snažnije bi trebale rasti plaće u privatnom sektoru radi manjka na tržištu rada ali i najavljenih administrativnih odluka. Inflacija bi prema svemu u 2025. trebala dodatno blago usporiti na 2,7%. Velik je broj kvalitetnih programa i projekata koji su obuhvaćeni ovim prijedlogom proračuna, kao i socijalnih davanja osiguravanjem sredstava za obnovu od potres, potresa, povećavanjem plaća, ulaganje u izgradnju vrtića, škola, sportskih dvorana, besplatnih školskih obroci, program Zaželi, programi za područja naseljenim nacionalnim manjinama. Ali ja bi u današnjoj raspravi posebnu pažnju posvetila nerazvijenim jedinicama lokalne samouprave. U ovakvim okolnostima slobodna sam primijetiti kako unatoč novim i postojećim programima pomoći općinama i gradovima postoje velike potrebe za dodatnim mjerama za veću financijsku podršku slabo razvijenih ekonomski i demografski osiromašenih područja. Naime, pokazalo se kako su upravo intervencijski planovi donijeli mnogim sredinama dodanu vrijednost. Pohvalno je što smo čuli i danas da je Lika, Dalmatinska zagora, Bukovica i drugi krajevi imaju programe revitalizacije ali te iste općine većinom iz prve skupine razvijenosti muči vlastito učešće u tim programima. Kako da jedna jedinica lokalne samouprave mala i nerazvijena osigura i samo 10% npr. za jedan vodovod koji je od životnog značaja. Jasno je da to mora biti na uštrb drugih potreba u zajednici. Priliku za ravnomjeran regionalni razvoj moraju imati svi i zajedno raditi na unapređivanju i poboljšanju postojećih programa ali i novih razvojnih politika. Zbog različitih uvjeta u kojima su se pojedina područja razvijala, općine i gradovi razlikuju se prema stupnju gospodarskog razvoja i svojim poreznim osnovicama te stoga i prema svojoj sposobnosti ostvarivanja prihoda od poreza koji su im dodijeljeni. Ne mogu svi samostalno pružati odgovarajuće javne usluge svim svojim građanima. Zato imamo sustav fiskalnog izravnanja koji se koristi za ublažavanje upravo tih razlika.
Jedinice se razlikuju prema svojim fiskalnim potrebama zbog različite strukture stanovništva, socioekonomskih uvjeta ili troškovima pružanja usluga. Zašto ovo navodim poštovane kolege i kolegice? Zato što su ovo bezuvjetna sredstva, odnosno nenamjenski prihodi sa kojima bi male i nerazvijene općine mogle pripremiti puno više projektne dokumentacije za programe koje objavljuju ministarstva, te imati dovoljno sredstava na raspolaganju za učešće u izgradnji i vodova i ceste i društvenog doma i Centra za starije.
Prvi korak je da optimalan iznos sredstava fiskalnog izravnanja bude povećan, odnosno da u punom iznosu bude izglasan u proračunu što je konkretna državna pomoć koja ne omogućuje samo puko preživljavanje već i potreban i dugo priželjkivani razvoj.
Klub SDSS-a je više puta govorio o depopulaciji, odnosno o smanjenju broja stanovnika pojedinih jedinica lokalne samouprave kao i utjecaju smanjenja broja stanovnika, neisplaćena sredstva jedinicama lokalne samouprave iz državnog proračuna. I sve to ne znači da je u tim sredinama potrebno manje usluga i da su te usluge jeftinije nego upravo suprotno.
Koliko puta smo čuli da je izgradnja vodovoda ili niskonaponske mreže u nekom naselju ekonomski neisplativa, jer u njemu ima svega deset kućanstava. Ne budemo li ulagali nećemo imati ni tih deset.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

U ime Kluba zastupnika Možemo! govorit će poštovani zastupnici Bakić i Živković.
Najprije poštovani zastupnik Damir Bakić, izvolite.

Bakić, Damir (Možemo!)

Poštovane kolegice, poštovani kolege, poštovani predstavnici ministarstva, dobar dan svima.
Prihodi se dakle procjenjuju 33 milijarde, rashodi na 37, deficit na 4 i kaže se da je to 4,4% BDP-a što onda znači da se BDP procjenjuje na 92 milijarde eura. Je li to preoptimistično? Ne znam, vidjet ćemo.
Predviđa se rast bruto plaća na razini osam posto, međutim mirovinski doprinosi u prvi stup narast će na pet i pol milijardi što je rast od čak 11%. Za sličan postotak nešto malo veći narast će doprinosi za zdravstveno osiguranje. Treba međutim uočiti da bi kad u zdravstvenom sustavu ne bi bilo iznimaka, tj. oslobađanja plaćanja doprinosa po raznim osnovama ukupna masa zdravstvenih doprinosa trebala biti točno 10% veća od ukupne mase mirovinskih doprinosa u prvi stup, jer su stope 15 i pol, 15 i 16 i pol posto respektivno.
Dakle, u idealnim okolnostima od zdravstvenih doprinosa bi se prikupilo 6,1 milijarda, odnosno 555 milijuna više. Inflacija se procjenjuje na 2,7%, međutim taj podatak sasvim sigurno ne odražava ili neće odraziti ono što u realnom životu osjećamo.
Uostalom i u pisanom obrazloženju proračuna se primjećuje ubrzani recentni rast cijena hrane. Na drugi način manje formalno, ali indikativno to se da iščitati iz planiranih prihoda od PDV-a jer će oni narasti sa 11,37 na 12,54 milijarde što je rast od preko 10%.
Iz navedenih podataka također se može zaključiti da se očekuje ili možemo očekivati polugodišnje usklađivanje mirovina na razini od približno 3 i pol posto. To otprilike govori podatak da će se iznos potreban za isplatu svih mirovina popeti sa 8,2 na 8,8 milijardi eura.
U zdravstvu sve što je rečeno proteklih godina stoji i sad. Trenutni dug veledrogerijama i ljekarnama iznosi približno 850 milijuna, a financiranje sustava osobito bolnica je potpuno netransparentno. Zapravo se radi o namještenoj i neiskrenoj računici koja definira jedinične cijene DTP-ova i zloglasne limite tako da bi njihov umnožak na kraju dao unaprijed zamišljeni rezultat. A to što ti limiti nemaju stvarne veze sa potrebama pacijenata ili najčešće nemaju utoliko gore po pacijenta.
Tako smo i ove godine dospjeli u apsurdnu situaciju da zbog povećanja plaća ranije određeni limiti nisu više bili dovoljni, pa su onda administrativno povećani, a to u praksi znači da su zdravstvene ustanove bile upućene da izvedu i fakturiraju više postupaka i time na papiru opravdaju rast mase plaća. Traži se dakle više EKG-a, više ultrazvuka, više pregleda i pretraga, istih pregleda i pretraga jednih te istih pacijenata, a pritom se za ishode pita malo ili niti toliko.
I onda još ustanove koje ne pristanu na takvo birokratsko fakturiranje ili ne uspiju izvršiti dovoljan broj određenih pretraga bivaju upisane kao dužnici HZZO-a. naravno da ovo nema smisla pogotovo zato što se ponavlja iz godine u godinu, a bit će tako sve dok ne provedemo stvarnu reformu zdravstva koja će osnažiti primarnu zdravstvenu zaštitu a bolnički sustav okrenuti ishodima, te prepoznavati i nagrađivati zalaganja i uspjehe liječnika i timova.
Dio te reforme svakako treba biti i sveobuhvatna evidencija i analiza strukture i visine prihoda od dopunskog zdravstvenog osiguranja. Mučno je međutim govoriti o zdravstvenom sustavu danas usred ove užasavajuće koruptivne afere. Mučno je i zato što su zastupnici HDZ-a u jutrošnjoj diskusiji po sistemu držite lopova u replikama se natjecali u klevetama i iznošenju laži prema upravi grada Zagreba.
Mučno je i to što je npr. zastupnik Herman i ovdje iskoristio priliku za sramne kvalifikacije prethodne ravnateljice bolnice Sveti Duh, a znajući da je njezin rad bio opstruiran i od jednog od optuženih u ovoj najnovijoj mučnoj aferi. Mučno je i to kad potpredsjednik sabora koji sjedi ovdje iza mene po ne znam koji put ponavlja ovdje u parlamentu da Grad Zagreb raskidajući ugovor o koncesiji za pročišćavanje voda će oštetiti građane Grada Zagreba za više stotina milijuna eura. Svi znaju da je to neistina, pa se ipak ponovno poseže za njom. Mučno je sve to, ali je nužno govoriti o zdravstvu i ne znam što bi se još trebalo dogoditi da se ovaj sustav koji je postao generator korupcije konačno demontira i radikalno reformira.
Vidljivo je značajno povećanje nekih pozicija u sustavu znanosti i visokog obrazovanja. Tako se novac za kapitalni projekt poboljšanja učinkovitosti javnih ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije sad gotovo učetverostručuje, a program konkurentnosti i kohezija, što je podrška istraživanjima i inovacijama podiže sa 637 tisuća na nevjerojatnih 44 milijuna. Sve to bi bilo impresivno da te i slične stavke nisu bile dramatično smanjene u nedavnom rebalansu jer je bila zapela njihova realizacija. Tako ova značajna povećanja i nisu povećanja nego samo novi pokušaj da se iskoriste dostupna sredstva iz europskih fondova. Nakon svega teško je u tome biti optimist.
S druge strane na projektu stvaranja okvira za privlačenje studenata istraživača u stem i ICT područjima premda smo u nedavnom rebalansu već smanjili iznos sa inicijalnih 22 na 10 i po milijuna, sad se planira novo 50%-tno smanjenje i predviđa nepunih 5 milijuna, a sve su to sredstva mehanizma za oporavak i otpornost i široka internacionalizacije sustava znanosti i visokog obrazovanja bi nam trebala biti visoki prioritet tim teže je to razumjeti i opravdati. Zahvaljujem. Ja ću ovdje stati i prepustit ću sada riječ kolegi Živkoviću.

Reiner, Željko (HDZ)

U ime istog kluba govorit će poštovani zastupnik Živković, izvolite.

Živković, Marin (Možemo!)

Zahvaljujem se predsjedavajući.
Evo čuli smo danas mnogo puta da je proračun socijalna i razvojan, to je rekao premijer, rekli su mnogi zastupnici, čuli smo stvarno mnogo puta, to su zapravo dva neka epiteta koja možda se najviše koriste za opis bilo kojeg proračuna. Mislim da je danas važno da sagledamo je li on stvarno takav ili je to samo neka poštapalica, je li on razvojan i je li on socijalan. Što znači da je proračun socijalan? Znači li to da u njemu postoje stavke preko kojih će se financirati siromašni, umirovljenici i ostale skupine u riziku od siromaštva? To zasigurno postoji u ovom proračunu, čak su neke od tih stavka i povećane u njemu, ali je li to dovoljno da kažemo da je proračun socijalan? Moram reći da nije, ovaj proračun je nastavak politike Vlade, politike koja u 8.g. nije uspjela smanjiti stopu siromaštva i nije uspjela smanjiti nejednakost, nije utjecala da se promijene odnosi moći, a vidimo da su i nedavne izmjene poreznih zakona takve da više pogoduju onima sa višim prihodima. Sama činjenica da se puno više smanjuje stopa poreza na dohodak za one s višim primanjima, kao i da se značajno povećava prag za one koji se uopće oporezuje tj. po kojoj se stopi oporezuje, govori o tome kolko je Vladi stalo do pravednosti. Sama činjenica da oni s višim primanjima dobivaju veće povećanje prihoda za svako, za svako rođeno dijete govori puno o tome koga i zašto potičemo.
Kaže ministar danas dok je odgovarao na pitanje da univerzalni dječji doplatak nije fer jer ne mogu dobivati bogati više od siromašnih, zaboravljajući pritom da je upravo danas takav sustav, da upravo danas bogati više dobivaju za svako dijete. Porezna olakšica je veća, a koji put i znatno veća od iznosa dječjeg doplatka, oni sa najvećim prihodima, oni koji plaćaju po višoj poreznoj stopi oni zapravo dobivaju najveću poreznu olakšicu, dobivaju za svako rođeno dijete najveću podršku. Znači argument koji je danas koristio ministar je upravo ono što danas imamo, a on je to koristio kao argument da neće uvesti univerzalni dječji doplatak. Univerzalni dječji doplatak koji de facto stoji kao projekt koji će se provesti u ovom proračunu, on je naveden kao neki, kao nešto što je u planu ove Vlade, međutim ministar kaže da nije siguran da će se to provesti, treba vidjeti.
U Hrvatskoj 41% građana uopće ne može podmiriti neplanirane troškove u iznosu od 405 eura. Još krajem kolovoza smo imali više od 200 tisuća blokiranih građana, nejednakost i siromaštvo se ne smanjuje. Nažalost ovaj proračun ide i dalje u tom smjeru.
Je li ovaj proračun razvojan? Veliki broj investicija je naveden, tako da bismo svakako mogli pomisliti da je razvojan. To se međutim moramo pitati tko ima koristi od ovakvog modela razvoja, služi li nama razvoj i rast BDP-a za smanjenje nejednakosti ili nam služi za cementiranje postojećih odnosa. Svjedoci smo velikog broja investicija u privatne poduzetničke poduhvate za koje teško možemo utvrditi javni interes. Možda je najveći takvi, broj takvih primjera u zdravstvu i koje smo danas, ovih dana zapravo puno slušali o njima, ali ima toga i u drugim područjima. Svatko tko je iznenađen time zatvara oči pred činjenicama. Naravno proračun se ne može gledati samo na rashodovnoj strani da bi mu se dala ocjena, mora se gledati na prihodovnoj, a tamo svjedočimo jednom od najregresivnijih poreznih sustava koji je uopće zamisliv, da većina poreza dolazi iz poreza na potrošnju koji po istoj stopi oporezuje najbogatije i najsiromašnije je čisti primjer da se ovaj proračun ne može nazvati ni socijalnim ni razvojnim.
Da bi se proračun mogao nazvati socijalnim i razvojnim, on mora težiti tome da povećava broj dostupnih javnih usluga, njihovu kvalitetu, njihovu dostupnost, pogotovo za one koji imaju najmanje. Da izvori financiranja tog proračuna nisu regresivni već da je teret upravo na onima koji su i najviše profitirali od ovog društvenog uređenja. U proračunu postoji stavka koje su me zabrinule te bi iskoristio ovu priliku da upozorim na njih. Jedna od stavki koja se i dalje spominje iako u oprečnim nekim smislovima je da će se kreditirati kupovina stanova. Nadam se da je to neka omaška jer se u drugom dijelu spominje da, da se odustaje od te politike. To je politika, podsjetit ću koja je dovela i do značajnog porasta cijena nekretnina i do toga da je stanovanje postalo manje priuštivo. Iz aspekta mladih postoji više zabrinjavajućih stvari. Prva je svakako što su predviđena sredstva za uvođenje obveznog vojnog roka. Koliko je to nepopularno među mladima, možda najviše pokazuje podatak da je znatno više sredstva predviđeno za civilno provođenje vojnog roka. To je zapravo indikator toga da se točno pretpostavlja da većina mladih to ne želi raditi. S druge strane u proračunu je najavljena stagnacija financiranja programa usmjerenih mladima, programi usmjereni djeci i obitelji, programi podrške posvojiteljima i razvoju udomiteljstva za djecu, programi usmjereni beskućnicima, stagnacija programa usmjerena starijim osobama i teško bolesnim odraslim osobama, stagnacija programa usmjerenim pružanju podrške žrtvama nasilja, a najavljeno je smanjivanje sredstava za projekte prevencije nasilja među mladima. U resoru demografije možda najviše zabrinjava rečenica i to sam danas pitao premijera u kojoj se kaže da je planirana suradnja sa sveučilišnim odjelom za psihologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta na procjeni potreba te izradi analize stanja i stručnih smjernica i preporuka vezanih uz prevenciju i zaštitu mentalnog zdravlja trudnica i majki. Katoličko sveučilište će raditi na mentalnom zdravlju trudnica. Moram reći da to zvuči kao da će država još aktivnije raditi na tome da se smanji dostupnost pobačaja i to nas itekako treba brinuti. To da ova Vlada ide u tom smjeru, smjeru koji itekako umanjuje ženska prava i mogućnost na dostupnost pobačaja nešto što nas u itekako treba brinuti i mene brine to u ovom proračunu. Isto tako u ovom u tom ministarstvu se navodi da će, da će povećati, da će poduplati jednokratne potpore za djecu, to naravno podržavamo ali oni krivo to povezuju sa, sa povećanjem fertiliteta tj. da će se, da će to imati značajan utjecaj na broj rođene djece. Ne, ne tvrdim to ja, to tvrdi upravo demografska strategija koju je ova Vlada dovela koja je rekla da takve male jednokratne potpore jednostavno ne utječu na broj rođene djece. I zato ne bi to trebali tako ni ocjenjivati i to je zapravo pogrešan indikator da to imamo u ovome. Iz svega toga što sam naveo, ne možemo podržati ovaj proračun i nadam se, nadam se da, da neće ni ostali. Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)

U ime Kluba zastupnika HSLS-a i Nezavisnog zastupnika Vladimira Bileka, govorit će poštovani zastupnik Darko Klasić, izvolite.

Klasić, Darko (HSLS)

Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Uvažene kolegice i kolege, 62% ili skoro 23 milijarde eura u proračunu RH za 2025. godinu predviđena su za održavanje standarda naših sugrađana kao i nastavak rekordnog rasta doprinosa socijalnih naknada. Tako je za plaće u javnom sektoru rezervirano 8,2 milijarde eura, mirovine 8,8 milijarde eura, pomoć osjetljivim skupinama građana 905 milijuna eura, energetskih mjera od 474 milijuna eura i sredstva potrebna za potrebe javnog zdravstva od 4,8 milijardi eura. Ovakva raspodjela sredstava u proračunu najbolji su pokazatelj smjera politika Vlade u 2025. godini kao i njezinih prioriteta te nikako se zato ne bi složio sa današnjim tezama koji dolaze od nekih stranaka da proračun nije socijalno okrenut prema našim građanima. Za pohvaliti zato ovakav smjer politike Vlade, pogotovo danas kad smo suočeni sa gospodarskom krizom ali i inflatornim pritiscima ali pri tome trebamo biti oprezni pogotovo u području državnog intervencionizma, da ne pretjeramo i zbog toga ugrozimo naše gospodarstvo. Ono što se popularno u narodu kaže da zbog jedne šnicle ne ubijemo kravu. Iako se nedavno povećao prag ulaska u sustav PDV-a na 50 tisuća eura te se nastavio niz poreznih rasterećenja sa čime smo izrazito zadovoljni jer je to i dio politika koji se, za koje se HSLS zalaže, smatramo da bi, da to olakšava poslovanje samo dijelu gospodarstva i građana te smatramo da te mjere same nisu dostatne u ovim izazovnim vremenima. Zato smatramo da nije dobro da u okviru proračuna se smanjuju potpore za gospodarstvo u iznosu od skoro 14% jer to sigurno nije poticaj za razvoj gospodarstva. Iako se smanjio udio javnog duga u BDP-u na 57,4% što je povijesni rezultat i pokazuje vođenje dobrih financijskih politika, HSLS očekuje i daljnje smanjenje troškova države, kako bi se smanjio i deficit proračuna. Nema potrebe za ovako visokim deficitom proračuna pogotovo u okviru ovakvih pozitivnih ekonomskih politika koje provodi Vlada i nužno je poraditi hitno na smanjenju troškova države. Za iduću godinu planiran je gospodarski rast od 3,2% te usporavanje inflacije na 2,7%, a pri tome ćemo najviše novca izdvojiti za umirovljenike i radnike. Sadašnje značajno povećanje plaća u javnom sektoru nažalost nije pratilo povećanje produktivnosti javnog sektora, zato ove godine očekujemo da se u javnom sektoru poveća produktivnost rada uz naglasak na preraspodjelu i plaću prema učincima rada te se time naprave zdrave postavke i temelji za očekivani rast plaća od skoro 10%. Ovo će biti ozbiljan izazov za javni sektor u podizanju efikasnosti države uz nagrađivanje rezultata rada, a ne samo radnog mjesta u javnim službama. Za mirovine se predviđa rast te je u proračunu za ovu stavku osigurano 8,85 milijardi eura što je dobro za naše umirovljenike koji su najugroženija skupina društva ali pri tome zabrinjava da se putem mirovinskog doprinosa prikuplja 5,6 milijardi eura od doprinosa za mirovinsko osiguranje što je svega 63% potrebnih sredstava za mirovine te se i dalje razlika mirovina od skoro 37% osigurava iz drugih sredstava državnog proračuna što se dugoročno predstavlja sve, što će dugoročno predstavljati sve veći izazov unatoč niskim mirovinama ali i razmjerno sve većem broju umirovljenika.
Iako prvi puta u 24 godine radimo značajni iskorak u području izdvajanja za obranu smatram da smo trebali biti još malo ambiciozniji te podignuti ljestvicu iznad minimalnog iznosa koji zahtjeva NATO pakt i to minimalno na 2,5% proračunskih izdvajanja za obranu kako bi se i dalje nastavio zamah u opremanju hrvatske vojske kao i osigurali potrebni materijalno tehnički uvjeti za razvoj oružanih snaga ali potaknula i ojačala domaća vojna industrija.
I ona, ovo nam uz demografske i socijalne prioritete u narednih par godina treba biti prioritet pogotovo s obzirom na geostrateške prilike u svijetu kao i na činjenicu da smo u proteklih 20 godina zapustili razvoj hrvatske vojske.
Pandemija Covid, rat u Ukrajini uzrok su krize koji nisu još viđeni od '30.-tih godina prošlog stoljeća, a vrhunac iste vjerojatno tek trebamo očekivati. Sigurno da u svijetu, a pogotovo u Europi više ne postoji čovjek na kojeg ova kriza nije utjecala. Hrvatsku sigurno pogađa kriza htjeli mi to sebi priznati ili ne i ne možemo se pretvarati da ono što nešto što pogađa neke druge ljude. U javnom prostoru iako se o krizi neprestano govori često se ponašamo kao da ona se ne odnosi na nas. Čvrsto smo gurnuli glavu u pijesak i ne prihvaćamo da ista sigurno mora utjecati na nas i naše životne prioritete ali i na naš način života.
Osobno sam u čudu svaki mjesec kada hrvatska država uspijeva zadovoljit sve materijalne potrebe društva s obzirom na veličinu javnog sektora, broja umirovljenika, socijalnih olakšica kojim se nastoji zaštititi najranjiviji dio društva te omjera zaposlenih u javnom i realnom sektoru na čijim leđima se temelji financijska održivost cijelog našeg društva.
Današnji reformski poticajni rezultati Vlade su prilično respektabilni i unatoč krizi mogu se sigurno mjeriti sa godinama koje nisu bile ovako izazovne, a u prijedlogu ovog proračuna nastavlja se ovakav smjer politika Vlade. Svjesni smo da u javnosti, a pogotovo ovdje u saboru često se propitkuje svaka odluka i to je u redu, ali pritom moramo biti svjesni da su dosadašnje mjere i politike Vlade obzirom na ovakve složene međunarodne okolnosti uspjele zaštitit standard građana i gospodarstvo RH.
Uz ovu opasku završno ono što je pred ovaj proračun stavlja pozitivnu perspektivu u 2025. godini je nastavak gospodarskog rasta od 3,2% uz proračunski manjak od 2,3% BDP-a te daljnji pad javnog duga na 57% BDP-a uz veće plaće, veće mirovine i socijalna davanja našim građanima te će stoga HSLS podržati ovaj proračun.
Hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)

U ime Kluba zastupnika HDZ-a govorit će poštovani zastupnik Tomislav Šuta.
Izvolite.

Šuta, Tomislav (HDZ)

Zahvaljujem.
Prije svega želim pozdravit predstavnike Ministarstva financija i zahvalit se cijelom Ministarstvu financija i stručnim službama koji su izradili jedan stručan dokument koji se, za koji se može kazati da je realan i da obuhvaća sve strateške ciljeve. Sam proračun je politički dokument i u tom smislu držim da je razvojan i socijalan.
Prijedlog proračuna za 2025. s projekcijama za 2026. i 2027. godinu pokazuje odgovorno upravljanje javnim financijama i visoku razinu fiskalne odgovornosti posebno kroz uravnoteženo planiranje prihoda i rashoda čime se osigurava dugoročna stabilnost javnih financija.
U ovom trenutku bitno je podsjetiti nekoliko činjenica koje su poznate, a to je da u 2024. godini imamo zabilježen snažan gospodarski rast, pad inflacije i rast zaposlenosti, povećanje za radnom snagom podrazumijeva rast plaća kako u privatnom tako i u javnom sektoru.
Nadalje, bitno je spomenuti rast minimalne plaće kroz godinu ovu, ali također i kroz nekoliko prethodnih godina. Zatim donošenje mjera Vlade za pomoć građanima i gospodarstvu, povećanu potrošnju te povećanje realne kupovne moći. Kao posljedica porezne reforme u prvim danima ove godine ukinut je i prirez i vidimo da prihodi u gradovima snažno rastu kroz proračune. Ne mogu se ne osvrnuti na činjenicu i ne podsjetiti da su prilikom najave ukidanja prireza najglasniji bili određeni gradonačelnici Splita, Rijeke i Zagreba predvođeni s Ivicom Puljkom koji su držali press konferenciju i naravno da su to sve mediji zabilježili i evo u jednom od medija lijepo je prikazano da izjava koja je navedena da ukidanje prireza je HDZ-ov predizborni trik. Zapravo dogodilo se suprotno da se proračuni itekako pune, a najbolji primjer kako se zapravo upravlja javnim sredstvima i ukidanjem prireza i ne nametanjem novih poreza je grad Osijek. Stoga ovim putem pozivam i gradonačelnika Puljka, Tomaševića i Filipovića da učine sve kako bi smanjili dodatne poreze građanima i time povećali plaće u gradovima koje predstavljaju.
Ova fiskalna pozicija RH i daljnja očekivanja gospodarskog rasta povećavaju makroekonomsku reputaciju u upravljanju javnim financijama. Prvi put imamo ispunjenja oba kriterija iz Maastrichta, javni dug je ispod 60% BDP-a i sada iznosi 57,4%, a deficit na razini opće države ispod 3% BDP-a i on iznosi trenutno 2,1%. Od početka pandemije 2020. godine Hrvatska je jedina zemlja na svijetu kojoj je kreditni rejting podignut za 3 razine kod dvije agencije, a čak 5 kod Moodysa.
Zahvaljujući provedenim reformama i pravodobnim mjerama koje Vlada poduzima u svim krizama Hrvatsku smo uspjeli dovesti u krug od četrdesetak zemalja na svijetu koje po sve tri svjetske rejting agencije pripadaju A kategoriji kreditnog rejtinga. To je povijesni iskorak za našu zemlju i ostvarenje jednakog, jednog od strateških ciljeva Vlade.
Povećanje kreditnog rejtinga ima utjecaj na državne financije kroz smanjenje troškova financiranja kamate i gospodarstva u cjelini jer na taj način dodatno povećavamo investicije, socijalna davanja, ulaganja u obranu i ostalo.
Pohvalno je što ovaj proračun nastavlja naglasak na ulaganju u ključne sektore poput obrazovanja, digitalizacije i zelene tranzicije što će sigurno doprinijeti dugoročnom razvoju gospodarstva. Izuzetno je bitno što proračun za 2025.g. uključuje mjere usmjerene na zaštitu najugroženijih slojeva društva poput povećavanja izdvajanja za socijalnu zaštitu i zdravstveni sustav. Snažan fokus na poticanje inovacije i gospodarstva kroz porezne olakšice i poticanje za poduzetništvo pokazuju kako ovaj proračun prepoznaje važnost jačanja konkurentnosti Hrvatske.
Ovaj također dokument je usklađen i sa Nacionalnim srednjoročnim fiskalno strukturnim planom za razdoblje 2025.-2028.g., plan se sastoji od dva dijela, osvrt na makroekonomska kretanja i fiskalnu politiku te strukturne reforme i ulaganja. Planom su obuhvaćene sve mjere iz NPOO-a i mjere izvan okvira NPO-a. Planirane mjere uključuju one koje doprinose daljnjoj tranziciji prema zelenoj i digitalnoj tranziciji. Planiram mjerama Hrvatska odgovara na preporuka Vijeća EU koje se odnosi na europski stup socijalnih prava i na ciljeve održivog razvoja. Mjere su kompatibilne provedbi fiskalnog okvira za naredno razdoblje. Obuhvat planiranih mjera koji obuhvaćeni su ovim dokumentom je nastavak saniranja posljedica potresa, zaštite okoliša, dekarbonizacija te zelena tranzicija uključujući istraživanje i razvoj, digitalna transformacija radi rasterećenja građana i poduzetnika, umrežavanje svih tijela radi lakšeg pristupa svim uslugama, podizanje kvalitete pravosuđa, daljnji razvoj tržišta rada, daljnja ulaganja u obrazovanje, znanstvene centra izvrsnosti i obrazovnu infrastrukturu, zdravstvo, preventiva, kvaliteta sustava zdravstvenih usluga i unapređenje palijativne skrbi, reforma stambene politike, poticanje demografske obnove, podrška djeci i mladima te starijim osobama te poticanje povratka hrvatskih državljana u RH.
Naravno da ovdje je potrebno i spomenuti makroekonomske pokazatelje, proračun koji se izradio i predstavio cijeloj javnosti pokazuje da u 2025.g. realni BDP će rasti po stopi od 3,2% u uvjetima očekivanog stabilnog globalnog ekonomskog rasta te ubrzanja vanjskotrgovinske razmjene kao i relativno brzog završetka procesa potpune normalizacije inflatornih kretanja u postupno opuštanje međunarodnih uvjeta financiranja.
U 2026. očekuje se da će rast BDP-a biti na 2,8%, a u 2027. na 2,6%. Rast BDP-a će u čitavom promatranom razdoblju ostvaren je isključivo temeljem domaće potražnje i to dominantno osobne potrošnje dok će doprinos neto inozemne potražnje ostati blago negativan.
Što se tiče inflacije, inflacija potrošačkih cijena bi u 2025.g. trebala usporiti na 2,7% te potom na 2,3 u 2026. i 2,2% u 2027.g.. Tako će u 2025.g. anketna stopa nezaposlenosti bilježiti daljnje smanjenje i to na razinu od 4,5% u 2026. na razini od 4,2, a u 2027.g. na razini od 4,1%. Ono što je bitno spomenuti da u 2025. javni dug će iznositi 56% BDP-a, a u 2026.g. će iznositi 55 i 2027. 54,2%. Vidljivo je da se kroz ovaj prijedlog proračuna vodi računa o održivosti javnog duga što je ključan korak prema očuvanju fiskalne stabilnosti i povjerenja tržišta samoga. Također u 2025.g. deficit na razini opće države biti će na razini 2,3% BDP-a, a u 2026. 1,9 i 2027. 1,8%.
Prihodi su također vrlo jasno iskazani i realno, uzevši u obzir makroekonomska očekivanja učinke porezne reforme koja stupa na snagu 1. siječnja 2025.g. kao i pakete mjera koje je Vlada donijela za pomoć kućanstvima i gospodarstvu u vrijeme inflatornih pritisaka. Ukupni prihodi državnog proračuna planirani su u iznosu od 33 milijarde eura i bilježe rast od 8,6% dok će u 2026. iznositi 34,8 milijardi eura dok u 2027. 35,1 milijardi eura.
Porezni prihodi u 2025.g. rastu za 7,2% i procijenjeni su u iznosu od 18,5 milijardi eura. Tu se može spomenuti prihode od poreza na dobit u 2025. koji su planirani u iznosu od 2,8 milijardi eura sa rastom u 2026. i 2027., kao i projekcije prihoda od poreza na dodanu vrijednost. Ono što je bitno napomenuti da kroz porezne reforme koje će nastupiti od 1.1. također je podignut prag za ulazak u sustav PDV-a sa 40 na 50 tisuća eura te prihod od posebnih poreza i trošarina planirani su u iznosu od 2,9 milijardi eura 2025. s povećanjem u 2026. i 2027.g..
Projekcije prihoda po osnovi doprinosa, za razdoblje od 2025.-2027.g. temeljene su na očekivanom kretanju rasta nominalnih bruto plaća i zaposlenosti. U 2025.g. u državni proračun planira se prikupiti 5,6 milijardi prihoda od doprinosa za mirovinsko osiguranje dok projekcija za 2026. iznosi 5,9 milijardi, a za 2027. 6,2 milijardi eura.
Značajan je i učinak na prihode proračuna iz pomoći EU, sredstva iz novog višegodišnjeg financijskog okvira 2021/2027 i mehanizma za oporavak i otpornost. Sukladno navedenom ukupni planirani prihodi od pomoći u 2025. godini iznose 3,7 milijardi eura s tim da će također otprilike u sličnim iznosima se nastaviti u 2026. i 2027. godini.
Rashodi su naravno u skladu sa iskazanim prihodima realno iskazani, te u cijelosti u 2025. godini ukupni rashodi državnog proračuna planirani su u iznosu od 37 milijardi eura što je 10,2% više u odnosu na prethodnu godinu. U 2026. godini ukupni rashodi planirani su na razini od 38,2 milijarde eura, a u 2027. u iznosu od 36,8 milijardi eura.
Povećanje ukupnih rashoda prvenstveno je rezultat povećanih izdvajanja za mirovine i mirovinska primanja skoro u iznosu od 778,5 milijuna eura uslijed redovnog usklađivanja mirovina, indeksacije i očekivanja stupanja na snagu dopuna Zakona o mirovinskom osiguranju tijekom 2025. godine.
Ono što se također treba spomenuti je također dodatnih šest mjeseci mirovinskog staža majkama za svako dijete rođeno, a u 2026. i kroz uvođenje godišnjeg dodatka za umirovljenike. U 2025. godini nastavljaju se također graditi centri za starije konačno, ali nikako se ne manje bitno povećat će se izdvajanje za mjere za zapošljavanje mladih jer su upravo oni naša budućnost.
Osigurat će dodatna sredstva u iznosu od 180 milijuna eura iz fonda EU za mjere aktivne politike zapošljavanja. Zatim trebamo napomenuti energetsku održivost, ulaganje u opremanje i modernizaciju vojske što obuhvaća nabavu raketnog sustava, besposadnih letjelica, helikoptera, sustava protuzračne obrane, opremanje borbenim tenkovima Leopard, nastavak sanacije šteta od potresa, ulaganje u vodno-komunalne projekte, investicije u zdravstvenu infrastrukturu, ulaganje u željeznički sektor, demografske mjere, unapređenje kvalitete stanovanja. Što se tiče unapređenja kvaliteta stanovanja to podrazumijeva energetsku obnovu, stambeno zbrinjavanje zaštićenih najmoprimaca, provedba Nacionalnog programa stambene politike, te sufinanciranje ugradnje dizala.
Osim svega ovoga također imamo ulaganje u znanstveno-istraživačke djelatnosti, ulaganje u cestovnu infrastrukturu i pomorski promet, digitalizacija javne uprave i podizanje energetske učinkovitosti pravosudnih tijela, ulaganje u potpore u području odgoja i obrazovanja, upravljanje državnim granicama, digitalizacija ustanova visokog obrazovanja, doprinos Republike Hrvatske proračunu EU u iznosu od 47 milijuna eura, razvoj sporta, ruralni razvoj i ono što je također bitno za gradove koji su nositelji u županijama skoro 22 grada je s time obuhvaćeno 800 milijuna eura kroz ITU mehanizam.
Ono što se može zaključiti da proračun za 2025. godinu pokazuje jasnu namjeru Vlade da investira u ključne sektore poput digitalizacije, zelene tranzicije i obrazovanja čime se potiče dugoročni gospodarski rast. Pohvalno je što se kroz proračun osigurava dodatna podrška najugroženijim slojevima društva uz održavanje fiskalne discipline. Ovaj proračun nije samo financijski dokument već ključni alat za oblikovanje održive i otpornije budućnosti Hrvatske te predstavlja priliku za gospodarski napredak i jačanje društvene kohezije.
Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)

I sada će u ime Kluba zastupnika CENTRA i nezavisne platforme Sjevera govoriti poštovana zastupnica Marijana Puljak, izvolite.

Puljak, Marijana (Centar)

Zahvaljujem.
Evo poštovane kolegice i kolege, danas sam imala spremljenu jednu analizu državnog proračuna, ovog dokumenta, analizu kako bih rekla i sa financijske strane, a i sa političke obzirom da je ovo politički dokument. Ali dozvolite mi evo u zadnji čas sam malo promijenila smjer kako ću govoriti o ovom dokumentu.
Upravo sam se danas vratila, dakle u protekla dva dana u ponedjeljak i utorak sam bila u Ženevi, sudjelovala na sastanku pododbora za umjetnu inteligenciju i ljudska prava Vijeća Europe gdje smo raspravljali o potencijalima umjetne inteligencije za unapređenje društva i rizicima za građane. Dakle vrlo konstruktivni razgovori dva dan sa raznim stručnjacima, pa i parlamentarcima, stručnjacima iz industrije. Dakle sa raznih aspekata smo o tome govorili i dakle evo dok smo tamo raspravljali o potencijalima umjetne inteligencije i rizicima u Hrvatskoj se evo ponovno suočavamo sa primitivnim instinktima vladajućih, dakle HDZ-ovim nagonom za krađu.
U svijetu se danas razgovara o tome je li kako koristiti tehnologije budućnosti poput umjetne inteligencije za unapređenje života građana, raspravlja se o inovacijama, transparentnosti, boljem upravljanju društvima gdje je Hrvatska. Dok se drugi bore za globalnu relevantnost mi smo suočeni sa najnižim strastima, sa korupcijom, kriminalom i zaštitom vlastitih interesa na štetu naroda.
Dakle, u svijetu govore o rizicima umjetne inteligencije po društvo i građane, o rizicima za ljudska prava, no u Hrvatskoj nema straha. Dakle, umjetna inteligencija ne predstavlja nikakav rizik za građane Hrvatske. Najveći rizik po život građana Hrvatske je HDZ i to se ponovno pokazuje ovih dana.
Dakle, proteklih dana svjedočimo još jednoj epizodi u dugoj sagi HDZ-ovih afera, slučaju ministra zdravstva Vilija Beroša koji je razotkrio dubinu truleži ovog sustava. Namještaje natječaja za medicinske uređaje, suradnja s mafijom, uzimanje mita koji nisu samo optužbe protiv jednog čovjeka, to je optužnica protiv cijelog sustava kojeg je HDZ izgradio desetljećima, sustava u kojem vladajući ne rade za građane nego za svoje džepove.
Smjena ministra Beroša je li samo vrh ledenog brijega, ova Vlada koju vodi Andrej Plenković iz mjeseca u mjesec pokazuje da nije sposobna obnašati vlast bez korupcijskih afera. Ovo nije pitanje jedne osobe ili jednog ministarstva, ovo je naime, ne znam 31. ministar koji je otišao iz Vlade Andreja Plenkovića, već je to pitanje sustava u kojem HDZ koristi državne resurse kao privatni bankomat. Nije to prvi put, prisjetimo se evo svih dosadašnjih afera Agrokora, Borga, INA-e itd., itd., svaki put vidimo jedan te isti obrazac, javna sredstva se preusmjeravaju u privatne džepove dok se građanima prodaju laži i izgovori.
U ovom slučaju dodatno je alarmantna uloga glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića. Njegova odluka da USKOK, a ne neovisno europsko tužiteljstvo vodi istragu protiv ministra Beroša nije ništa drugo nego potez koji osigurava da se afera kontrolira unutar HDZ-ovih granica. Turudić Plenkovićev krizni menadžer ponovno je dokazao da pravosuđe u Hrvatskoj nije neovisno. To je alat za zaštitu vladajućih i njihovih interesa.
Europsko tužiteljstvo je za razliku od USKOK-a neovisan i izvan dosega HDZ-ove kontrole. EPPO-va istraga obuhvaćala je osam osumnjičenih, uključivala optužbe za primanje mita unutar kriminalne organizacije. međutim, prebacivanjem slučaja na USKOK optužbe su svedene na trgovinu utjecajem čime se odgovornost smanjuje, a javnost ponovno ostaje zakinuta za pravdu.
HDZ nije stao samo na tome, aktiviranjem Lex AP-a Vlada je jasno poručila što misli o slobodi medija i pravu javnosti da zna istinu. Umjesto da istraži kriminal DORH je pokrenuo izvide protiv onih koji su informacije o Beroševoj aferi otkrili medijima. Izravni napad na slobodu govora i pokušaj zastrašivanja svih onih koji bi se usudili ukazati na korupciju. Dakle, cijela ova operacija bila je zapravo operacija spašavanja vojnika Beroša odnosno rekla bi na kraju, spašavanja samog šefa Vlade i stranke koja je odnedavno rehabilitirana kriminalna organizacija.
Ovakvi potezi pokazuju da živimo u stranačkoj državi u kojoj HDZ kontrolira sve od pravosuđa, preko medija do represivnih aparata. Lex AP postao je alat za zaštitu kriminala ne pravni okvir za borbu protiv njega. Građani su već izgubili povjerenje u institucije, a ovakvim potezima to se povjerenje dodatno urušava.
Danas raspravljamo o državnom proračunu za '25.g., kao što sam rekla ovo je politički dokument koji bi trebao definirati smjer razvoja naše zemlje. Međutim, kako ozbiljno raspravljati o proračunu kad znamo da će značajan dio tih sredstava završiti u korupcijskim mrežama. Planirani rashodi za '25.g. iznose više od 37 milijardi eura dok se dodatni gotovo sedam milijardi predviđa za financijsku imovinu otplate zajmova.
Ovdje je kolega spominjao Split, evo vidjela sam sad je digao i povredu poslovnika bit će sada povrijeđen poslovnik, a evo mogu mu odgovorit kako se u Splitu transparentno upravlja novcima građana. Dakle, sredstva se koriste za projekte od općeg interesa, dok na nacionalnoj razini svjedočimo sustavnom trošenju za interese vladajućih. Uzmimo npr. Ministarstvo zdravstva u trenutku kad se raspada zdravstveni sustav, sustav primarne zdravstvene zaštite, liste čekanja su sve dulje i dulje, proračun se usmjerava na povećanje rashoda za administraciju i smanjenje sredstava za ključne zdravstvene usluge. To nije slučajno, to je posljedica sustava koji stavlja korupciju ispred dobrobiti građana.
Kao šta sam već rekla u Splitu smo pokazali da je moguće upravljati javnim financijama na transparentan i odgovoran način. Uveli smo sustave javnih natječaja čak i tamo gdje nije to bilo traženo zakonski, borili se protiv klijentelizma i korupcije, pokrenuli najveći investicijski ciklus od vremena Mediteranskih igara. To je smjer u kojem želimo implementirati i dalje i na nacionalnoj razini, ali s HDZ-om na vlasti to je nemoguće.
Cilj je uspostaviti sustav u kojem će građani imati povjerenja u institucije, a javna sredstva koristiti za opće dobro, to znači ulaganje u zdravstvo, obrazovanje, održivi razvoj, digitalnu transformaciju, ne u privatne interese političkih elita.
Građani Hrvatske zaslužuju bolje, zaslužuju vladu koja neće krasti, već raditi za njih. Dok se u drugim zemljama raspravlja o budućnosti, umjetnoj inteligenciji, globalnim izazovima mi se bavimo osnovnim pitanjima preživljavanja. Vrijeme je zaista da Hrvatska krene naprijed.
Pozivam sve zastupnike da ne podrže ovaj proračun, posebno HDZ satelite da se zapitaju mogu li se nakon ovih afera ujutro probuditi i pogledati u ogledalo. Dakle, nije im neugodno, neki dan je bilo neugodno predsjedniku Vlade, jao strašno mu je bilo neugodno oko ove afere, danas je ovdje imao izlaganje u kojem kaže ono kako, misli svatko da je meni lako, evo tako je bilo njegovo izlaganje danas ovdje na pressici u Saboru. Dakle, svatimo kako njemu nije lako, došlo mi je da ono kupim topal čaj pa mu pošaljem kolko mu je teško oko srca palo sve ovo.
Dakle, ovaj proračun nije naš proračun, kao što ni ova Vlada nije naša Vlada. Vrijeme je za Hrvatsku bez HDZ-a.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Povredu poslovnika dignuo je kolega Šuta. Izvolite.

Šuta, Tomislav (HDZ)

Čl. 238., vrlo rado ću kolegici kazati o njezinoj transparentnosti vođenju grada Splita i podsjetiti je na društvo Čistoća. Jasno sam bio kazao i podnio kaznenu prijavu protiv direktora kojeg štiti gradonačelnik Ivica Puljak i njegovi zamjenici.
Dakle, čovjek je bez natječaja potrošio preko milijun kuna javnoga novca, angažirao firmu Dekra i o tome vi šutite. I vi ćete sada govoriti o netransparentnom načinu trošenja. Onaj tko zaslužuje kaznenu prijavu …
…/Upadica Željko Reiner: Dobro./…
… i progon ste vi.

Reiner, Željko (HDZ)

To ovaj nije bila povreda Poslovnika pa vam moram dati opomenu.
Zastupnica Puljak je isto digla povredu Poslovnika.
U čem je povrijeđen Poslovnik?

Puljak, Marijana (Centar)

Povrijeđen je Članak 238., kolega Tomislav kako je ono vaša, vaš slogan, dajem ti rič. Znate šta ću vam ja sada reći. Nevrime i nesrića neće na nas više nikada.

Reiner, Željko (HDZ)

Dobro to isto ovaj nije bila povreda Poslovnika pa vam dajem opomenu.
Kolega Šuta to će vam biti treća ako ovaj …/Govornici govore istovremeno, ne razumije se./… povreda Poslovnika.

Šuta, Tomislav (HDZ)

Ja bi se samo kolegici zahvalio na promociji. Mislim da je točno pogodio slogan tamo gdje treba, ali itekako ona se može zabrinuti načinom vođenja grada Splita. I ono što ovdje predstavlja jednu moralnu vertikalu praktički je pokazala i sa Majom Đerek koju su pompozno najavljivali u medijima, a kad im je dotična ukazala na njihove nepravilnosti vrlo lako je odletjela.

Reiner, Željko (HDZ)

Dobro, to nije bila povreda Poslovnika pa dobijate treću opomenu ne možete više govoriti.
Zastupnica Puljak je digla ponovo povredu Poslovnika.

Puljak, Marijana (Centar)

Da, evo Članak 238., pa imam još jedan, jednu krilaticu ili naslov pjesme za vas. Tomislave kucaj opet ali nećeš ući.

Reiner, Željko (HDZ)

Dobro, jedno je recitirati pjesme ali to nije bila povreda Poslovnika pa onda povredu Poslovnika opomenu zbog kršenja Poslovnika.
I sada idemo na pojedinačne rasprave i prva će govorit poštovana zastupnica Anka Mrak Taritaš.
Izvolite.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)

Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovane predstavnice ministarstva, kolegice i kolege, današnja rasprava o proračunu kao jednom političkom dokumentu je zaista u sjeni ne tako davnog hapšenja ministra zdravstva. Ne postoji voda, neće dovoljno vode proći ispod Savskog mosta koji može oprati sve o čemu je riječ i bez obzira koliko probali to sakriti, koliko probali reći da su pojedinačna, dakle da korupcija nema, ima pojedinačno ime i prezime, koliko je eto naš premijer uvrijeđen, koliko je on zapravo njemu najteže od sveg tog zajedno, onaj koji, kojima je najteže zbog svega toga su na kraju dana građani RH. Svi oni koji su korisnici zdravstva, a da ne kažem da bi se pokojni doktor Andrija Štampar okrenuo u grobu i uopće posramio kad vidi što se događa.
Kad imam raspravu u ime kluba uvijek govorim o nekim političkim stavovima, a kad je pojedinačna rasprava govorim o pojedinačnim temama tako ću to učiniti i ovaj put, pa onda u ovoj svojoj famoznoj tekici pod brojem 1 imam zapisano zdravstvo. Nek mi proba netko objasniti možda ja to sve zajedno dobro ne razumijem, možda to sve zajedno mora drugačije funkcionirati. Sjetite se ministra, bivšeg ministra financija Marića koji je kad je bio na jednom odboru i mislio da nema, da nije snimano rekao je da njemu nije jasno zašto su cijene lijekova za vrijeme korone otišle u nebo, em je korona a cijene lijekova su u nebo i ne može uopće nadomjestiti sve te gubitke koje je. Pročitajte samo informativno zaključak Državne revizije kad je riječ o korištenju državnog proračuna za 2023. godinu što govori o zdravstvu i tome govori što je vreća bez dna. Ali ajde nek mi proba neko objasniti možda ja stvarno sam plavuša koja ne razumije ništa.
U privatnom zdravstvu postoji uređaj gdje vi se možete naručiti, platite 6,5 tisuća eura i imate zračenje, riječ je o ciljanom zračenju, dakle umjesto 30 zračenja imate 5 zračenja, ne morate ići u bolnicu na dugotrajnu radioterapiju, ubrzava se, skraćuje liječenje, zašto ni jedan taj, takav uređaj nema niti u jednoj našoj bolnici, niti jedan jedini.
Naime, mi smo se potrudili pa smo išli vidjeti koliko je ta cijena uređaja i našli smo da jedna kanadska tvrtka isporučuje te uređaje i vidjeli smo koje su to cijene. Onda smo na tu cijenu dodali još malo, dakle treba doći iz Kanade i sve ostalo i išli s amandmanom. Živo me zanima koje će biti objašnjenje zašto taj amandman neće biti prihvaćen jer već sad mi je jasno da takav amandman neće biti prihvaćen.
Dakle, imamo proračun od 37 milijardi eura, 37 milijardi. S nekim amandmanima koje smo išli vezano namjerno ciljano za zdravstvo kao što idemo sve godine ti svi amandmani su 5 miliona. To vam je 0,01% proračuna. Riječ o amandmanima i riječ je točno vezano u stvarima koji bi smanjili liste čekanja, omogućili da nismo tako visoko na toj jednoj nezahvalnoj listi smrtnosti od karcinoma odnosno od raka, ali što je tu.
Postoji jedna tema koja mislim da je izuzetno važna i o kojoj želim govoriti i ovaj proračun, a to su demografske politike. Proračun Ministarstva demografije raste zaista ozbiljno, ali nema ništa ni traga ozbiljnoj imigracijskoj politici, ni politici integracije stranih radnika. Vlada se pravi da ni ne vidi ni ne čuje i to će nam doći na naplatu svima nama. Jedna od stvari koje su već proračuni pojedinih jedinica lokalne samouprave davno prepoznali je tema medicinski potpomognute oplodnje. Oni su to prepoznali kao iznimno važnu demografsku mjeru i Vlada to naravno nije prepoznala. Jednako tako mi ćemo ići s amandmanom vezano uz to, a meni se čini zapravo da Vlada nije prepoznala jer bi takva jedna mjera u medicinski potpomognutoj oplodnji protivila se vjeri DP-ovaca. Ali eto tim istim koalicijskim partnerima lopovluk je u skladu s njihovim vjerskim uvjerenjima jer kao što smo imali prilike vidjeti, zdušno su branili bivšeg ministra Beroša nekih od ovih dana. Tu se hvalimo i dobro je da se hvalimo o tome da će, da ćemo imati nove vrtiće, da će biti jednosmjenska nastava u školama, da ćemo imati nove domove za stare dakle za staru populaciju ali ja vas kolegice i kolege pitam, tko će tu radit. Sve ono što je prošlo redom u procesima nekih drugih zemalja, prolazi u procesima i kod nas. Dakle mi stranu radnu snagu o kojoj sve više i više ovisimo uvozimo, onu bazičnu stranu radnu snagu. Pitajte malo ljude koji rade u domovima za stare, nema njegovatelja, nema čistačica, nema bazičnih zaposlenika da bi ti, vi možete zgradu napravit, zgrada može biti najbolja na ovom svijetu ali u njoj netko treba radit. Pitajte malo za odgojitelje odnosno odgojiteljice u vrtiću. Ne morate pitati saborske zastupnike oporbe koji su načelnici i gradonačelnici. Pitajte svoje saborske zastupnike koji su načelnici i gradonačelnici kako uspijevaju dobiti na natječajima ljude. Dakle ono što bi trebalo ulagat, trebalo bi ulagat u ljude. Trebalo bi ulagat, naravno bit dobar partner svim našim građanima ali jednako tako ako smo poželjna destinacija za određene strane radnike, ulagat u njih. To mi u proračunu nemamo. Vrlo zanimljiva je činjenica da je ove godine su ostala, velike kvote neupisanih, neupisanih studenata. E sad mi imamo i kvote za upis stranih studenata. Stranih studenata je upisano 210 ali primjera radi, ako recimo strani student iz Indije ili Nepala želi doći studirati u Hrvatsku mora dobiti vizu i ta viza mu u pravilu bude odbijena. Ali ako želi radit, onda kad, onda za rad tu vizu ne treba. Dakle nešto što bi bilo zgodno u proračunu da imamo, ja naravno koristim namjerno ovu krilaticu zgodno, je da vidimo stipendije za strane studente jer je naš interes i nekako bi trebao biti naš interes da i ponudimo stipendiju stranim studentima uz uvjet naravno da određeni broj godina ostanu ovdje raditi jer to jedino onda ima smisla da ulažemo u znanje i iskustvo. No međutim mi ćemo se hvaliti ulaganjima u zgrada. Zgrade bez ljudi koji će u njima raditi ne vrijede ništa, propast će ali ulaganje u ljude, naravno da je nešto o čemu u ovom proračunu nije vođeno računa, a ta imigracijska politika ili strani, ili strani radnici zaista su onako nešto što Vlada zdušno žmiri na taj problem. I imamo jednu posebnu temu, a to je kad su, kad je, kad je u riječ, kad je riječ o klimatskim promjenama i zelena energija, tu ova Vlada je u nesvijesti. Dakle mi smo zemlja koja koristi tek 10% solarnog potencijala, a naš premijer kad je na međunarodnim konferencijama, onda se tamo hvali i najavljuje neke nove velike projekte i istraživanja koja su vezana uz zeleni vodik. S koje strane ogledala uopće živi naš premijer? S koje strane ogledala, s jedne strane ide van i hvali se, s druge strane mi smo jedna od desetak zemalja koji imamo opomenu vezano uz korištenju, korištenje zelenih tehnologija i zelenih industrija. S treće strane kad je riječ o solarnoj energiji potencijal koji koristimo je apsolutno najmanji moguć i nešto o čemu posebno mislim da je, da treba govoriti i govorit ću, a to vam je tema najranjivijih. Najranjivijih se sjetimo kad su prigodna, nekakvi datumi pa se onda to sjetimo ali kad malo vidim ovaj proračun, onda vidimo koliko je Vlada namijenila za žrtve obiteljskih nasilja, žrtve obiteljskog nasilja. Cijelih 500 tisuća eura, toliko je za žrtve obiteljskog nasilja. Ako povučemo paralele, a ne možemo ne povući paralele to je otprilike Berošev džeparac kad govorimo o svemu tome i zbog toga mi kao klub raspravljamo kao što imate prilike vidjeti o ovom proračunu. Govorimo i o političkom stavu i govorimo i o nekim drugim stvarima. Mi ćemo kao klub imati uobičajenih nekakvih preko 30-ak amandmana jel apsolutno mislimo da te amandmane trebaju biti. Naši amandmani se uvijek odnose na najranjivije ali ovaj put se amandmani odnose vezano uz, zaista uz ulaganje u ljude i, i u našu djecu, u naše mlade, a i da damo prilike da u ovu zemlju kad dolazi strana radna snaga bude kvalitetna i visoko obrazovana, a ne samo ona bazična strana radna snaga. Ja ću bit poštena i ovdje prekinut jer mi je vrijeme već iscurilo. Hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)

Imamo nekoliko replika. Prva je poštovane zastupnice Puljak.

Puljak, Marijana (Centar)

Zahvaljujem. Kolegice evo rekli ste podnijet ćete amandmane, podnijet ćemo i mi neke amandmane. Isto tako pokušati utjecati na sadržaj ovog državnog proračuna, međutim evo ja se pitam se danas cijeli dan, dakle koliko smisla ima raspravljati o ikakvim brojevima o ovom proračunu, dok nam državom doslovno upravlja mafija. Dakle najbolji proračun da ga sastavimo ovdje, savršenog, u rukama kriminalne organizacije je mrtvo slovo na papiru. Evo ne znam kako vi o tome razmišljate, dok imamo ministra koji je kupio diplomu na benzinskoj pumpi i koji drži njegova stranka drži ljestve ovoj kriminalnoj organizaciji, dok imamo milijarde koje cure u privatne džepove, dok imamo razne mafijaše
…/Upadica Reiner: Ja vas molim prvo ovako, premašili ste vrijeme./…
po what's up grupama. Koliko ima, pa.

Reiner, Željko (HDZ)

Drugo, molim vas, molim vas kvalifikaciju o kriminalnim organizacijama i mafiji, ja vas lijepo molim ne, ne priliče ovom domu.
Ovaj odgovor poštovane zastupnice Mrak Taritaš, izvolite.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)

Kolegice Puljak teško. Teško u kontekstu sve što nam se događa možemo o ovom proračunu raspravljati. Zaista svi zajedno bez obzira ja nekako uvijek mislim da je važna i slika Hrvatske koju šaljemo u svijet. To je moja zemlja, to nije neka tuđa zemlja, ja se nisam odlučila otić živjet negdje drugdje pa se onda ovdje vraćat nego živim tu i slike koje odu u svijet te zemlje zaista kad vidite da je, kad hapse ministra ne možete se osjećati i reći koji je ovo u nizu ili nastavi niz koji je slijedeći nego osjećate se loše. Ali ono što vidim korak dalje, dakle umjesto da korak dalje zaista probamo ići u nekom pravom smjeru mi opet idemo krivo.
Dakle, nije bio, nije nikom problem to što je iscurilo rasprava između mafijaša da ih nazovemo pravim imenom koji kaže proračun je toliki nek je 10% dosta je za nas, a za državu koliko bude, nego je problem kako je iscurilo. Dakle, kod nas će biti kako je iscurilo, a ne ono što piše u poruci.

Reiner, Željko (HDZ)

Hvala.
Sada repliku ima poštovani zastupnik Kukavica.

Kukavica, Ivica (DP)

Poštovana kolegice Mrak Taritaš evo pozorno sam u klubu slušao ova sva izlaganja, naravno sa zanimanjem ali morao sam izići ovdje kad ste rekli da Domovinski pokret podržava kriminal. Ja stvarno moram priznati da mi je nejasno gdje ste to vidjeli vi i čuli ili bilo gdje u kojem prostoru da Domovinski pokret podržava bilo koji oblik kriminala.
Naime, ja samu ime kluba saborskih zastupnika već oko 10 i po sati održano konferenciju za novinare gdje sam stvarno otvoreno rekao sve ono što mislim o kriminalu i trošenju javnog novca na ovaj način što se pokazalo ili bilo gdje u Hrvatskoj i svih ovih godina. Ako mislite na izjavu na mog kolege Čipe, Čipe je u 8 i 15 sati kad je ušao u sabor dok je još trajao pretres koristeći naravno mehanizme presumpcije nevinosti rekao da niko nije kriv dok mu se krivnja ne dokaže. Naravno vi sad to govorite u ovom trenutku, a ja sam na te teme osjetljiv zato što znam kako su neki generali osuđivani unaprijed, a poslije su bili oslobođeni.

Reiner, Željko (HDZ)

Odgovor na repliku zastupnice Mrak Taritaš.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)

Poštovani kolega, dakle vi ste svjesno ušli u koaliciju sa HDZ-om i držite lojtru i za sve ono što će se desiti i za svaki onaj koji će biti slijedeći je i vaša odgovornost jednako tako kao što je i vašeg starijeg brata koji vam je koalicijski partner.
Prema tome, držati lojtru ili onaj koji na lojtri ide negdje je apsolutno ista stvar i to je vaša sudbina i vi ste se odlučili za tu svoju sudbinu i za tu svoju sudbinu ne morate odgovarati meni, odgovarat ćete svojim biračima.
Hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)

Kolega Kukavica dignuo je povredu Poslovnika.

Kukavica, Ivica (DP)

Gospođo zastupnice Mrak Taritaš, nikakve lojtre, ja vam ne razumim stvarno ovaj izričaj u visokom domu. Postoje koalicije predizborne, poslijeizborne, rezultati, ali lojtre na jedan način aludirajući da smo mi nekakva šta ja znam nekakva banda ili kao Domovinski pokret mafija koja drži nekome lojtre to je meni smiješno. Ja inače ne želim imat za puno ići ja se sjećam još i priča, bio sam lokalni političar o Gunji i puno toga jel istina ne bi govorio, ali budite sigurni da smo mi čisti.

Reiner, Željko (HDZ)

Dobro, ovaj to nije bila povreda Poslovnika pa vam moram dati opomenu.
Repliku ima i zastupnica Borić.

Borić, Rada (Možemo!)

Poštovana kolegice Mrak Taritaš govorili ste i o dijelovima proračuna koje bi trebale poboljšati položaj žena žrtava nasilja, nasilje u obitelji. Htjela bih vas priupitati velik je proračun, možda vam je promaklo, nažalost zabrinuta sam da u proračunu se nije pronašlo mjesta niti za jedan postotak da se poveća podrška ženama žrtvama seksualnog nasilja u agresiji na RH u Domovinskome ratu. Jako je zanimljivo da nema ni u pred… predviđanjima niti za slijedeću, niti na slijedeću godinu da ne govorimo naravno o inflaciji i onome što žene trebaju dobiti, ali se zaboravlja da žene i danas i neki dan je jedna žena prijavila silovanje u ratu i da ženama treba vrijeme da se ohrabre da to učine. Nije li zabrinjavajuće u tako velikom proračunu inače za vojsku da se nije našlo žene?

Reiner, Željko (HDZ)

Zastupnica Mrak Taritaš.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)

Hvala lijepo na vašoj replici iz jednostavnog razloga kad uđete u stavke proračuna postoji stavka koja je na Ministarstvu branitelja. I tamo postoji stavka za psihološku pomoć, dakle nisu posebno izdvojene žene ali za psihološku pomoć zbog uopće vezano uz traume koje su se prošle iz Domovinskog rata. Mi već jedno 3 ili 4 godine pokušavamo podići tu stavku objašnjavajući da ta stavka treba biti jača i dalje treba psihološka pomoć i jednako tako baš i govorimo kad u obrazloženju govorimo da je važno i za žene. Dakle, ne možete osnivat neku novu stavku, ali možete na post… dakle ali možete i na postojećoj stavci dati nekakva povećanja. Nema šanse da vam to prihvate.
Dakle, to licemjerstvo s jedne strane u kojem će govoriti i slikati se, ali s druge strane kad zaista treba pojačati neku stavku i reći koji je politički stav, kud se ide i koji je smjer …
…/Upadica Željko Reiner: Hvala./…
… e pa to onda zaboravimo.

Reiner, Željko (HDZ)

Sada će govorit poštovana zastupnica Marijana Petir.
Izvolite.

Petir, Marijana (Nezavisni)

Hvala lijepo potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Glavna državna rizničarko, zastupnice i zastupnici željela bih istaknuti da kroz ovaj proračun vidim ustvari ambiciju Vlade koja želi voditi proračunsku politiku tako da osigura snažan gospodarski rast, da istovremeno osigura dovoljno prostora za mjere socijalne politike i svi rezultati koje smo primijetili da su dosad ostvareni u tom kontekstu bili su uspješni. Zato podržavam da se u tom smjeru nastavi ići i dalje.
Prema nekim informacijama koje imam kad je riječ o državama članicama EU i eurozone njihov gospodarski rast bit će između 0,8% do 1%
Hrvatska raste čak 4 puta brže od europskog prosjeka i u tom smislu ostvarujemo sjajne rezultate. U smislu makroekonomskih pokazatelja nastojimo kao i u smislu inflatornih pritisaka činiti naravno sve što je u našoj moći kako bi situaciju nekakvih nepoželjnih učinaka mogli svesti na minimum i učiniti je za naše građane prihvatljivom.
Proteklih godina prisjetit ćemo se svi snažno smo reagirali u kontekstu različitih paketa mjera za kojima koliko vidimo s vremenom prestaje potreba, inflacija postupno popušta. Međutim, mislim da i dalje treba nastaviti pratiti situaciju i truditi se kroz proračunske politike biti maksimalno konstruktivan.
Najavili ste da nas očekuje snažan rast plaća u idućoj godini, da se razgovara o uvođenju godišnjeg dodatka za umirovljenike. Dakle, prigovori koji stižu da ovaj proračun nije dovoljno socijalno osjetljiv ne mogu biti točni, jer gotovo 30% proračuna upravo ide za tu vrstu davanja, a kao i činjenice da Hrvatska raste četiri puta brže od europskog prosjeka kad je riječ o gospodarskom rastu govori da ovaj proračun itekako vodi računa o gospodarstvu.
Bilježimo povećanje za sve resore. Ja bih se naravno posebno dotaknula poljoprivrede i spomenula da imamo rekordno ulaganje i u sustave vodoopskrbe, odvodnje, pročišćavanja voda. Naravno tu je značajan udio i Nacionalnog programa oporavka i otpornosti i europskih fondova gotovo 96% i ja se iskreno nadam da će i građevinski sektor sa razumnim cijenama pratiti ove radove kako bi u sve dijelove Lijepe naše mogli dovesti i pitku vodu, ali i osigurati pročišćavanje otpadnih voda.
Kad govorimo o samom sektoru poljoprivrede, niz je tu elemenata koje treba pohvaliti jer proračun na mnogim stavkama raste. I kad je riječ o unapređenju sustava za restrukturiranje poljoprivrednog zemljišta, kad je riječ o ispunjenju programa Vlade Republike Hrvatske i uvođenju stipendija za deficitarna zanimanja u poljoprivredi i veterinarstvu što posebno pozdravljam i na što je Odbor za poljoprivredu također pozivao.
Naravno da nam je izuzetno važno dovršiti izgradnju logističke infrastrukture za jačanje proizvodno-tržišnih lanaca u sektoru voća i povrća, tzv. distributivnih centara. I mislim da je to izuzetno važno. Pozdravljam i povećanje sredstava na stavci izvanrednih mjera u pomoći poljoprivrede kao i sprječavanju nastajanja otpada od hrane, doniranja hrane i uspostave banki hrane.
Ono što bih predložila, jer se do sad pokazalo u komunikaciji sa terenom kao jako dobra mjera, pa sam u tom smislu i predložila amandman gdje u stvari predlažem preraspodjelu sredstava unutar kompenzacijskih mjera i potpore depopuliranim područjima, jer je sav novac stavljen na subvencije, a s te stavke u stvari novac ide prema onim općinama i gradovima koje nisu ušle u Pravilnik o određivanju područja sa posebnim i prirodnim ograničenjima. Stoga je moj prijedlog da se milijun eura sa tih subvencija unutar te iste aktivnosti prebaci na proračunsku stavku pomoći dane u inozemstvu unutar općeg proračuna kako bi u stvari država mogla udruživati svoj novac sa općinama i gradovima do 5000 stanovnika koje su najviše izložene depopulaciji i na taj način omogućiti mladim obiteljima da ostanu na selu i da za taj novac kupe kuće.
U tom smislu bi prazne kuće stavili u funkciju stanovanja. To bi ujedno bila i mjera, jer bi zadržali mlade na selu koja bi pomogla generacijskoj obnovi sela i poljoprivrede, a isto tako možemo je smatrati demografskom mjerom jer će se svaka obitelj lakše odlučiti za još jedno dijete ukoliko ima kuću, ako ima svoj dom i krov nad glavom.
Zato bih molila da se evo moja zamolba, odnosno amandman i usvoji jer nije riječ o nikakvom povećanju već preraspodjeli koja će olakšati bržu konzumaciju tih sredstava. Ja sam naime u direktnoj komunikaciji sa općinama i gradovima do 5000 stanovnika došla do podataka da njih 88 je uvelo mjere nekog vida stambenog zbrinjavanja mladih obitelji na selu i oni su ovu mjeru jako pozdravili.
Mi smo je do sad imali ako možemo tako reći u jednom eksperimentalnom obliku, a sada bi ona doista u punom smislu mogla zaživjeti i mislim da milijon eura nije značajan izdatak za državu, a puno bi pomogao u poticaju mladim obiteljima da između odlaska u grad i ostanka na selu odaberu ostati na selu da ostanu tamo, proizvode za nas hranu i čuvaju naš hrvatski prostor.
I kako je danas u stvari crvena srijeda to je dan kojeg je uvela papinska zaklada pomoć crkvi u nevolji još 2015. godine kako bi upozorila da se u svijetu događaju progoni zbog vjere, da izvješća na žalost pokazuju da su Kršćani najprogonjenija vjerska grupa na svijetu. I mi smo nedavno evo i konferencijom ovdje sa svim vjerskim zajednicama obilježili taj dan, jer želimo pozvati na poštivanje članka 18. Opće deklaracije o ljudskim pravima koji garantira svakoj ljudskoj osobi pravo na slobodu misli, savjesti i vjeroispovijesti i nadograditi programe država i vlada da na taj način u stvari se otvore i omoguće svakome da ispoljava svoje vjerovanje ili ne vjerovanje u slobodi, da zbog tog ne bude procesuiran, kažnjen ili progonjen, pa u tom smislu bih htjela reći da i ove godine imamo u proračunu na poziciji Ministarstva vanjskih poslova mjeru za stipendiranje mladih progonjenih Kršćana, ali i drugih osoba koje su u potrebi. Druga generacija studenata je stigla u Hrvatsku. Danas smo slušali svjedočenje mladog studenta iz Betlehema koji je zahvalio Hrvatskoj na otvorenosti, na gostoprimstvu i na pomoći. Naša ideja omogućiti takvim osobama da završe studiranje u Hrvatskoj, a nakon što ga završe da se vrate u svoju domovinu i tamo grade bolje društvo koje će biti uključivo društvo, društvo koje će svakog prihvaćati u njegovoj različitosti.
U tom smislu evo zahvaljujem i vama glavna državna rizničarko, ministru financija, ali i MVEP-u koji doista veliku pažnju pomažu na humanitarnu pomoć i razvojnu suradnju i usmjeravaju je u smjeru bilateralnih projekata gdje onda možemo biti stvarno sigurni da pomažemo onima kojima je pomoć najpotrebnija.
Danas smo poslali poruku s te konferencije i akademik Reiner kojem zahvaljujem na dolasku, ali i svi sudionici da je Hrvatska pozitivan primjer u Europi i u svijetu sa svojim načinom i pristupom kako je regulirala statuse vjerskih zajednica jer biti u manjini u Hrvatskoj ne znači biti manje važan ili bez glasa. podsjetit ću da imamo 108 godina institucionalno priznatog islama u Hrvatskoj, da su reformirani kršćani od 16. stoljeća prisutni na ovom području i da je onda sasvim logično da smo i kroz Zakon o vjerskim zajednicama kroz naš Ustav, pa na kraju krajeva i kroz proračun i za te namjene osigurali financijska sredstva. Sve vjerske zajednice i ona većinska kojoj ja pripadam, i one manjinske bogatstvo su koje doprinosi boljem razumijevanju, međureligijskom dijalogu, jačanju naših međusobnih veza. I u tom smislu mi je drago da je ovaj proračun ustvari inkluzivan jer prepoznaje sve one potrebe u društvu i potiče sve ono što je dobro i što može doprinijeti našem razvoju.
Zato evo gospođo Stepić još jednom hvala i na strpljenju jer moram to reći u ime Odbora za poljoprivredu, često dolazite na naš odbor, razgovaramo detaljno o stavkama u proračunu i drago mi je da se krećemo prema naprijed.
Hvala lijepa.

Reiner, Željko (HDZ)

Repliku ima zastupnica Borić.

Borić, Rada (Možemo!)

Gospođa Petir zagovor za kršćane je doista za podržati pa me zanima vaš stav zašto Hrvatska država nije bila voljna iskazati veću podršku Gazi, budući da u Gazi dolaze nam glasovi o kršćanima koji jednako tako stradavaju kao i drugi Palestinci, također i oni u Libanonu. Nedavno je ovdje bila upravo delegacija kršćana s područja Palestine i nismo vidjeli podršku koju dajemo upravo njima. Može li Hrvatska biti i dati onda svoj glas kad već govorite o manjinama i kada govorite da one najviše stradavaju? Mislim da to recimo za Gazu baš ne možemo reći, ali budući da postoje kakav je vaš odnos prema Palestini?

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovana zastupnica Petir.

Petir, Marijana (Nezavisni)

Hvala vam lijepo kolegice Borić. Možda ste propustili, ali na prošloj sjednici Vlade je odobrena još jedna pomoć Gazi, još jedan paket pomoći ako se ne varam 500 tisuća eura je dakle Vlada RH uputila prema Gazi, a to nije prvi paket pomoći koji je išao. Ako tu dodamo i pomoć koju intenzivno tamo šalje Hrvatski Caritas, ali i neke druge partnerske organizacije državi onda se ne može reći da nema te suosjećajnosti prema onima koji su manjina u Gazi ili koji, koji su u određenoj ugrozi.
Kad me pitate za što je ja zalažem, pa mislim da je poznata i službena politika Hrvatske države, a to je dvije države za dva naroda i u tom smislu Hrvatska nije mijenjala svoje stavove. …/Upadica Borić: Hvala./…

Reiner, Željko (HDZ)

Odustajete od povrede poslovnika ili ne? Ok, bit će vam možda treća, ali izvolite, digli ste povredu poslovnika …/Govornici govore u isto vrijeme./…

Borić, Rada (Možemo!)

Pa da prihvaćam vjerojatno neće biti prava, oprostite, neće biti prava povreda poslovnika. 238., htjela bih reći da lijepo je dati humanitarnu pomoć prema prilikama koje mi možemo, ona može biti druga ili treća. Pitanje, može li Hrvatska kao mnoge zemlje u Europi politički priznati, priznati Palestinu, pa onda je to neki dobar početak. A humanitarna pomoć je samo humanitarna pomoć, a to znamo i iz iskustva s Hrvatskom.

Reiner, Željko (HDZ)

Dobro to znate i sami niste rekli da povreda poslovnika pa vam moram dati opomenu. To je treća gubite pravo na govor.
A sada će govorit poštovana zastupnica Dalija Orešković. Izvolite.

Orešković, Dalija (DO i SIP)

Kolegice i kolege.
Da ne bi bilo nešto nedorečeno na izlaganje Anke Mrak-Taritaš zastupnik Domovinskog pokreta koji još uvijek evo sjedi u prvoj klupi bio je iznenađen kao i premijer Plenković kada je uhićen njegov mali ministar zdravstva Beroš, pa nije znao što to znači držati korupciji ljestve. Pa evo smatram rijetko kritiziram kolegicu, ali smatram da je u ovom slučaju bila malo nepravedna, nije baš točna ta kvalifikacija da ste vi držali ljestve, to je preblago, treba reći da ste se vi iz Domovinskog pokreta s korupcijom slizali i da sada s tom korupcijom činite jedinstvo, a evo s čime to obrazlažem.
Ne tako davno prošle godine negdje početkom čini mi se u siječnju Domovinski pokret je inicirao opoziv premijer, ne nekog drugog premijera neke druge države nego premijera RH Andreja Plenkovića i to zamislite zbog čega kolega Kukavica, zbog toga što između ostalog premijer ima čitav niz korupcijskih afera od one neriješene plinske afere u INA-i, predaje i zatvaranja Rafinerije Sisak itd., itd., ali i zbog toga što Plenković nije proveo reformu javnog zdravstva. Pa smo onda imali kasnije tijekom te godine i kaznenu prijavu protiv premijera zbog zlouporabe položaja i ovlasti trgovanja utjecajem, također se radi o premijeru Andreju Plenkoviću, ne o nekom drugom.
I nakon svega toga imali smo parlamentarnu kampanju u kojoj ste se vi iz Domovinskog pokreta predstavljali biračima sa sloganom „Ustani i ostani“ kako to baš lijepo zvuči u Vukovaru. Zašto spominjem Vukovar iz kojeg je Penava? Živo me zanima kako će taj Penava sada objasniti biračima uoči lokalnih izbora da vas je toliko smetalo financiranje Pupovčevih Novosti ili općenito financiranje bilo kojih aktivnosti srpske nacionalne manjine, odjedanput vas ne smeta što srpski mafijaši kradu od bolesne djece u, koja bi se trebala liječiti u dječjoj bolnici u Klaićevoj. Dakle tako nešto nisko Hrvatska u proteklih 30 godina ipak vidjela nije, a stvarno su ju poharali najgori od svih prevaranata i pokvarenjaka i ono što me žalosti, žalosti me to što ste vi iz Domovinskog pokreta nažalost postali slika zemlje.
Vi ste postali ti koji su pokazali da se više isplati pridružiti korupciji nego se protiv nje boriti. Više se isplati biti dobro tovljena, dobro nahranjena guska nego zastupnik koji drži do svog morala i do svojih principa koji doista brine o interesima, pa i financijskim interesima RH. To je dno dna i to ćemo vam svakog dana do kraja ovog saziva ponavljati.
E sad, baš zbog vas što ste takvi kakvi jeste mi ostali ne možemo raspravljati o proračunu, ne možemo raspravljati o njegovim stavkama, ne možemo suvislo predlagati bolju Hrvatsku kakva bi Hrvatska mogla i trebala biti pa se, između ostalog, ne možemo suvislo osvrnuti niti na ono što je govorila prije mene Marjana Petir kada je spominjala stambene politike i tzv. famozno priuštivo stanovanje kojeg u RH za većinu građana nažalost nema.
I kada govorimo o mjerama koje provodi ova vlada Andreja Plenkovića putem ovog ili bilo kojeg drugog proračuna, reći ću da je to sve skupa jedna prazna demagogija, također, još jedna od dimnih zavjesa iza koje se skriva korupcija identična onoj u, uz pomoć koje je vaš predsjednički kandidat Dragan Primorac došao do svog stana u Splitu.
Naime, prije nekog vremena, više u svakom slučaju više od 30 dana, uputila sam svim ministarstvima zahtjev za podacima o tome s kojim to nekretninama Vlada RH raspolaže, odnosno što to pojedina ministarstva imaju u svom portfelju u svom resoru. Nisam mislila samo na stanove poput onog stana iz Ministarstva obrane kojeg je također, jedan HDZ-ovac Nedeljko Dujić stekao po diskontnim uvjetima pa to kasnije koristio za turizam, nego me zanimaju sve nekretnine, zanima me njihova vrijednost, zanimaju me troškovi održavanja.
Od ministarstava nisam dobila odgovor, predsjednik Sabora je uputio požurnicu, kad gle čuda, evo stiže jedan i to od ministra Bačića koji na moje pitanje, dostavite mi tablicu sa popisom nekretnina, sa opisom o kakvim se nekretninama radi, tko ih koristi i kakav je trošak njihovog održavanja, on je otprilike odgovorio, pa svi ti podaci nalaze se u Središnjem registru državne imovine, a vama, zastupnice, evo figa. Friška figa, to je ono što je kao odgovor Branko Bačić poslao svim hrvatskim građanima jer to ne samo da su njihove nekretnine, nego je i njihovo pravo da znaju točno gdje su te nekretnine, kako one izgledaju, kolike su, koja je njihova vrijednost i kome su dane na korištenje, a danas-sutra će se nekome dati i u vlasništvo po diskontnim uvjetima i na pokvaren koruptivan način kao što je to dano Draganu Primorcu, Nedeljku Dujiću i tko zna još kome.
Da je bolja Hrvatska nemoguća bez transparentnih podataka, da je bolja Hrvatska nemoguća bez da se uspostave jasni mehanizmi kontrole i jasna tijela koja neće biti poslušnici Andreja Plenkovića nego će provoditi ono što im zakon i nalaže, to je valjda jasno svima osim koruptivnom klanu HDZ-a, a napomenut ću da, osim ministarstava postoji čitav niz drugih državnih tijela koje se, koja se financiraju u proračunu, primjerice Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama, njezin proračun je oko 60 milijuna eura, od toga se pod jednim kontom navodi da će se pola milijuna eura dati za kupovanje određenih nekretnina za račun Hrvatske te davanje zajmova fizičkim osobama. Kome? Za koju svrhu? Od koga? To se naravno ne zna.
E to su te male stvari iza kojih čuči i vreba korupcija, korupcija koju naša tijela ne mogu provoditi jer je Ivan Turudić Plenkovićev dečko i tu je postavljen s ciljem opstruiranja kaznenog progona, a ne sa ciljem zaštite vladavine prava.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Imamo dvije replike.
Kolega Kukavica najprije.

Kukavica, Ivica (DP)

Poštovana kolegice, pa evo, kao što se osobno ovaj mene na jedan način prozvali, meni stvarno nije jasno kako vi vidite da smo mi u istoj ravnini. Ja koji imam besprijekoran politički i životni put i vi koji ste rasturili jednu instituciju radi svog političkog puta. Znači to svi znaju.
Što se tiče same korupcije vi i kriminala, vi non-stop nekako spominjete i dovodite u koliziju sa Domovinskim pokretom, ja stvarno to ne vidim ničega, mislim, u čemu Domovinski pokret je u kriminalu?
.../Govornik se ne razumije./... institucije postoje, puno stvari se u ovoj Hrvatskoj događalo i događat će se, ali sada da mi ovdje u Saboru govorimo da smo svi krivi, ja to apsolutno nikad neću prihvatiti. Gledajte, mi jesmo ušli u tu Vladu, zna se pod kojim uvjetima, okolnostima, što mi radimo, pa evo samo što je ministar Dabro, kojega spominjemo, što je riješio u Županji šećeranu ili što je riješio ministar Šušnjar sa Petrokemijom što smo pričali, ja sam zadovoljan za početak, a to je tek početak.

Reiner, Željko (HDZ)

Odgovor zastupnice Orešković.

Orešković, Dalija (DO i SIP)

Ma o čemu vi pričate? Pa jedini cilj Petrokemije je bio da se jedan član uhljebi u upravu, potpuno nepotreban tamo inače.
Dakle zastupniče Kukavica, vi i ja nikada, ali baš nikada nismo bili nit ćemo ići u istu ravninu, možete dizati povrede Poslovnika koliko god hoćete. Ako baš želite, a da vam objasnim što biste trebali napraviti pa da vas iole počnem cijeniti, pa to je da tražite političku odgovornost onih koji omogućavaju korupciju ovih razmjera i ovih razina.
S obzirom da to niste u stanju, vi samo ste zapravo htjeli da se i vaš pošteno, pošteno, je l' obilato namiri, kad ste bili namireni to što će netko sebi staviti 10, 20, 30 ili koliko god posto u džep to vas se uopće ne tiče.

Reiner, Željko (HDZ)

Zastupnik Kukavica dignuo je povredu Poslovnika.

Kukavica, Ivica (DP)

Evo opet koristimo Gebelsovom metodom tisuću puta recimo jednu laž i nadamo se da će postati istina.
Namirivanje, kriminal, korupcija ja bi baš volio da vidim gdje vi tu mene u tome dijelu vidite, ali evo na čast vama što vi to govorite. Nikada ja i Domovinski pokret neće podržavati kriminal, korupciju ili bilo koje oblike koji oštećuju RH.

Reiner, Željko (HDZ)

Dobro to je nije bila ova povreda Poslovnika pa moram vam dat opomenu, usput moram reći to nije prvi Gebels rekao to je Lenjin rekao prvi. Lenjin je prvi bio taj koji je to rekao, ali ovaj repliku ima poštovani zastupnik Šimrak.

Šimrak, Maksimilijan (HDZ)

Zahvaljujem potpredsjedniče.
Kolegice Orešković ja ću vam reći zašto vi i vaši kolege iz SDP-a ne želite raspravljati o ovom proračunu. Zato što je u posljednjih 8 godina Vlada sa svojim politikama osigurala da rastu plaće, da rastu mirovine, da kontinuirano raste kreditni rejting, ostvareni su svi strateški ciljevi, provođene su reforme i unatoč svim krizama koje smo imali u tih 8 godina uspješno smo se sa njima uspjeli izboriti, a ova vaša demagogija kojom pokušavate prebaciti odgovornost na nekog drugog to je vaš problem.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Odgovor zastupnice Orešković.

Orešković, Dalija (DO i SIP)

Pa ako je strateški cilj HDZ-a bilo to da se uruše neovisne institucije, ako je strateški cilj HDZ-a bio taj da se protjeraju obrazovani stanovnici naši državljani reći ću da, vi ste doista uspjeli u svom cilju i tu nema nikakve demagogije jel. Da se malo poslužim rječnikom Andreja Plenkovića pa nije moja baba pokojna napravila od Hrvatske to što je ona danas i po pitanju demografske slike i po sposobnosti institucija da obavljaju ono čemu država služi. To je vaših ruku djelo.

Reiner, Željko (HDZ)

Sada će govoriti poštovana zastupnica Majda Burić.
Izvolite.

Burić, Majda (HDZ)

Hvala vam potpredsjedniče Hrvatskoga sabora.
Poštovana glavna državna revizorice gospođo Stepić, poštovani prisutni saborski zastupnici i zastupnice, dakle kad pogledamo proračun za iduću godinu i projekcije za '26. i '27. godinu onda vidimo opet nikad veći proračun koji šalje vrlo jasnu poruku sigurnosti i napretka.
Proračun je prije svega usmjeren ka našim građanima i garancija je daljnjeg kontinuiranog rasta što plaća, što mirovina i naravno zaštite standarda naših građana. Da bi nam proračun mogao biti toliko stabilan preduvjet je između ostaloga i makroekonomski okvir, a tu prije svega govorim na postizanje Mastriških kriterija i po pitanju javnoga duga i po pitanju deficita što je izniman uspjeh i doprinos fiskalnoj održivosti. Kad sve to stavimo i pogledamo to i u kontekstu država članica EU onda vidimo da smo daleko ispred i prosjeka eurozone i prosjeka EU, bolji smo od Njemačke, Finske, Austrije, Francuske itd.
U izazovnim globalnim i geopolitičkim okolnostima BDP nam kontinuirano raste već 14 kvartala zaredom. Imamo 3 puta veći rast BDP-a nego prosjek EU. Također ističem rekordnu zaposlenost, ali isto tako i rekordno nisku razinu nezaposlenosti što se pozitivno odražava ne samo na gospodarstvo već ima itekako pozitivne implikacije na mirovinski sustav koji se između ostaloga čuva i zaposlenošću i rastom plaća. Sve te sjajne makroekonomske rezultate prepoznale su i svjetske rejting agencije i dale su nam školskim rječnikom ocjenu izvrstan 5 odnosno A investicijsku razinu rejtinga i Hrvatska je jedina zemlja na svijetu kojoj je kreditni rejting od 2020. na ovamo podignut za čak 5 stupnjeva.
Dakle, makroekonomski okvir i makroekonomski podaci koji pokazuju da rastemo brže nego drugi i u takvom okviru je isplaniran ovaj državni proračun koji je ujedno i socijalno osjetljiv i razvojan i održiv i snažan. Više od pola proračuna kao što imamo prilike vidjeti ide upravo na plaće, mirovine i ostale naknade građanima. Radi se o 52% proračuna.
I rashodna strana državnoga proračuna određena je svakako nastavkom mirovinske reforme kojoj je cilj i adekvat… adekvatnost mirovinskoga sustava ali isto tako i povećanje mirovina. Rashodna strana određena je i za osiguravanje boljeg okruženja za osnivanje obitelji i kvalitetu njihovoga života ali isto tako i što primjerenijom skrbi za najosjetljivije dijelove hrvatskoga društva.
Što se tiče mirovinskoga sustava i sustava socijalne skrbi zato je u ovom proračunu osigurano više od 11 milijardi eura što je 6% uvećanje u odnosu na lani, a to znači da skoro svaki 3 euro iz proračuna ide upravo za umirovljenike i za ranjive skupine. Povećanje izdvajanja za konkretno mirovine je skoro 777 miliona eura i to je svakako garancija daljnje mirovinske reforme, ali isto tako i kontinuiranog rasta mirovina kroz i skorašnju izmjenu ZMO-a odnosno općeg propisa Zakona o mirovinskom osiguranju koji će se odnositi prije svega na promjenu formule usklađivanja mirovina sa 70 prema 30 na 85 prema 15 naravno prema povoljnijem parametru, a radi se konkretno o rotirajućoj formuli i kad se ona izmijeni ona će svakako biti jedna od najpovoljnijih u EU ili čak najpovoljnija. Radi se tu i o povećanju dodanoga staža za majke i posvojiteljice i to sa šest mjeseci na 12 što omogućava dodatni rast mirovina temeljem broja rođene ili posvojene djece. Tu mjeru dodanoga staža danas koristi nešto više od 86 tisuća umirovljenica i to je mjera u mirovinskom sustavu, međutim ona ima i vrlo jasnu i demografsku konotaciju.
Dakle, i danas postoji ta mjera dodanoga staža samo što ona danas traje šest mjeseci, a budućim izmjenama ona će bit poduplana upravo na 12 mjeseci i tu se naravno otvara mogućnost još većeg povećanja penzija. Radi se ovdje i o redefiniranju bonifikacije odnosno financijskoga nagrađivanja za kasniji odlazak u mirovinu odnosno dužeg ostanka na tržištu rada jer upravo taj dulji ostanak u svijetu rada znači i višu mirovinu, pa tako prema posljednjim podacima umirovljenici koji imaju 40 i više godina radnoga staža imaju penziju od u prosjeku 900 i 13 eura što je skoro 70% udjela u prosječnoj plaći.
Uvodi se i godišnji dodatak i to prema kriteriju staža što je isto jedna od pohvalnih mjera. Gradi se i oprema 18 novih centara za starije osobe i to u vrijednosti skoro 160 miliona eura za što je osigurano i dodatnih 22 miliona eura i sve to utjecat će na novih 1800 smještajnih kapaciteta za naše starije, ali isto tako i za njihovu institucionalnu skrb što će obuhvatiti negdje oko 4,5 tisuće korisnika.
Samo prema dosad provedenoj mirovinskoj reformi, dakle od 2016. nadalje sve mirovine su narasle u prosjeku za 75%, a one najniže mirovine za čak 89%. Ono što pozdravljam jest ambiciozni plan Vlade da mirovine do kraja ovoga mandata narastu na najmanje 750 eura, a ovaj proračun kao i projekcija za '26. i '27.g. osiguravaju i planiraju sredstva kako bi bilo upravo tako.
Što se tiče ostalog dijela proračuna, posebno pozdravljam, pohvaljujem, ali isto tako i zahvaljujem na ogromnom iskoraku koji ste napravili vezano uz drugih šest mjeseci nakon što se rodi dijete. Od 2016.g. na ovamo ta je naknada povećana za skoro deset puta, najprije ju je Vlada odnosno resorno ministarstvo u nekoliko navrata povećavala sa 300-tinjak na skoro tisuću eura, a sada golemo povećanje koje je danas najavio premijer Plenković sa tisuću eura na tri tisuće eura mjesečne roditeljske naknade, uz naravno napomenu da rodiljna naknada, dakle to je onih prvih šest mjeseci nakon rođenja djeteta je u visini plaće, bez obzira kolko ta plaća iznosi.
Osim toga ono što treba posebno istaknuti jest i jednokratna novčana pomoć za novorođeno dijete koja se udvostručuje na 618 eura, a uvodi se i alimentacijski fond gdje država na sebe preuzima obavezu koju ne izvršavaju roditelji koji trebaju platiti alimentaciju za svoju djecu i to u sto postotnom iznosu zakonskoga minimuma. Međutim, o tome ćemo više govorit u petak raspravljajući prvu točku dnevnoga reda.
Isto tako ono što želim posebno naglasit jest da za zaposlene u javnom i državnom sektoru je osigurano rekordnih 8,2 milijardi eura, a u posljednjih osam godina prosječna plaća narasla je za 77%, medijalna plaća za 71%, a minimalna plaća računajući i ovo najfriškije povećanje koje ide od 1.1.'25.g. za čak 134%.
Što se tiče odgoja i obrazovanja svjedočimo povijesno velikim i nikad većim ulaganjima u hrvatsko školstvo, preko 100 miliona eura za nastavak osiguravanja i besplatnih udžbenika i besplatnog prijevoza i besplatnoga obroka za djecu, također osigurano je 192 miliona eura za daljnju izgradnju, opremanje i fiskalnu održivost dječjih vrtića. Dakle, ono što država općinama i gradovima izdašno sufinancira vezano uz smještaj djece u vrtićima …/Upadica Radin: Hvala lijepo, vrijeme./… a u brdsko-planinskim područjima još 15% navrh toga.

Radin, Furio (Nezavisni)

Replika gospođa Orešković.

Orešković, Dalija (DO i SIP)

Zahvaljujem.
Moram priznati da sam se javila za ovu repliku samo zato da ispravim nešto što sam ja krivo rekla. Naime, rekla sam da mi je odgovor ministar Bačić iz graditeljstva, a nije nego Šušnjar iz gospodarstva, ali sve je to ista špranca. No greška je bila moja pa evo isprika to deklariram.
A kad smo već u toj formi replika, pa može kolegica Burić još jedanput ponovit sve to što je izgovorila, može još jedanput to nahvalit sve te uspjehe velike Vlade Andreja Plenkovića, može reći ono onaj recital danas kad ga je za sve to i pohvalila, jel nažalost eto još uvijek ima umirovljenika koji ne razumiju kako oni super žive od svih tih vaših mjera, pa dajte im kolegice Burić još jedanput objasnite kako je svim tim našim umirovljenicima ovdje fantastično, kako su im mirovine dostatne. Ne moraju kopati po kontejnerima to možda i oni samo haluciniraju kao što to premijer kaže.

Radin, Furio (Nezavisni)

Odgovor na repliku.

Burić, Majda (HDZ)

Hvala vam.
Uvažena gospođo Dalija Orešković. Usudit ću vam se osobno obratiti i reći vam da ste obična klevetnica koja se skriva iza svog saborskog imuniteta. Niti HDZ ne mrzite toliko, niti Franju Tuđmana, niti hrvatske branitelje kolko zaista mrzite samu sebe, samo to još niti ne znate.

Radin, Furio (Nezavisni)

Čujte, neću, ne, neću, neću dat opomene, nemam običaj, mislim sloboda narodu jel da kao što se kaže, ali ipak spustimo malo nivo kad je na osobno jel da. Tako samo kao savjet.
Gđa. Baričević izvolite.

Baričević, Danica (HDZ)

Hvala lijepa.
Uvažena zastupnice Burić, u vašoj raspravi iznijeli ste i snažan i gospodarski rast odnosno sjajne makroekonomske pokazatelje. Evo Hrvatska je u skupini zemalja isto sa najsnažnijim rastom, raste BDP, inflacija je najniža i benefite koje će građani imati u tom pogledu naveli ste rasti će i dalje mirovine, plaće, rasti će ulaganja u svaki kutak RH, a i pozitivnom rejtingu doprinjela je i uspješna realizacija NPOO-a, a posebno politička stabilnost.
Ali evo samo da vas podsjetim, prije 10.g. svi ovi koji su danas napustili sabor na ovakav, na ovakvu najvažniju temu državnog proračuna imali su kreditni rejting u smeću kada su oni bili na vlasti…
…/Upadica Radin: Vrijeme, hvala./…
…u najneuspješnijoj Vladi Milanovića, pa mi prokomentirajte njihovo smanjenje plaća i sve ono …/Govornik se ne razumije./…

Radin, Furio (Nezavisni)

Da, samo trenutak prije nego što vam dam riječ da ja sad, ja sam repliciram kao što je gđa. Orešković prije, htio sam reć spustite malo tenziju, nemojte spustite nivo, izvolite. Izvolite, izvolite odgovor.

Burić, Majda (HDZ)

Zahvaljujem potpredsjedniče.
Poštovana i uvažena kolegice Baričević da, SDP je utekao, utekao je sa rasprave o strateški važnom dokumentu i najvažnijem dokumentu za 2025.g., isto tako uteko je i '91.g. kad je trebalo glasovat o hrvatskoj samostalnosti, a oni koji tada nisu utekli ostali su u sabornici i glasovali su protiv samostalnosti. Možda su oni danas utekli i zbog najave revizije sviju nabava u zdravstvu neovisno o kojoj se Vladi i o kojem periodu radi.
A što se tiče NPOO-a kojeg ste spomenuli, ono što mi je jako drago jest da je RH jedna od zemalja sa najučinkovitijom provedbom NPOO-a i da je prva država članica EU kojoj je isplaćena peta tranša i to u 7. mjesecu u visini od 822…
…/Upadica Radin: Hvala, hvala./…
… 822 milijuna eura…
…/Upadica Radin: Vrijeme./…
…bespovratnih sredstava.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala.
Gospođa, povreda Poslovnika, gđa. Raukar-Gamulin.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)

238., molim?
…/Upadica se ne razumije./…
Povreda zdravog razuma.
Kolegice Burić, nemate dušu, nemate, vi ste izgovorili takvu silu katastrofa, vi ste odgovarali Daliji Orešković koja je postavila pitanje umirovljenika, vi ste njoj govorili o mržnji, vi ste u ovom saboru nakon što vam je uhićen ministar na dužnosti koji je krao…
…/Upadica Radin: Vrijeme, vrijeme./…
…novac…
…/Upadica Radin: Da, ali vrijeme./…
…usuđujete na ovakav način govoriti.
…/Upadica Radin: Je, je, je bili ste jasni gđo. Raukar-Gamulin./…
Okej, hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)

Ajmo tako, idemo, idemo, idemo, idemo formalno ovaj opomena radi, radi toga što je to bila replika i idemo dalje bez, samo bi vas molio malo ovaj stvari se mogu reć na sto različitih načina jel da mislim ne moramo ovaj, govorim svima, ne govorim nikomu, nikomu osobno, ali svima oso…, ali svima jednome po jednome.
Gđa. Bedeković.

Bedeković, Vesna (HDZ)

Hvala lijepa.
Poštovana kolegice Burić, u svom ste izlaganju govorili o nikad većem proračunu i nikad većim ulaganjima u područje odgoja i obrazovanja i to je zaista točno, nikad veća ulaganja u sustav odgoja i obrazovanja u povijesti suvremene hrvatske države. Ja ću samo jednu brojku reći za 2025. 4 milijarde 668 milijuna eura je predviđeno za odgojno obrazovni sustav, dakle povećanje samo u odnosu na 2024.g. 14%. Ja vas molim pokušajte, a bili ste u sustavu kao i ja u to vrijeme, usporediti ulaganja u sustavu obrazovanja ne samo u infrastrukturu nego u ljude, nastavnike, profesore, učitelje, u vrijeme mandata Vlada Andreja Plenkovića i u vrijeme mandata Vlade Zorana Milanovića kada ne samo da nije ulagano nego su nam skidane plaće, skidani su nam koeficijenti…
…/Upadica Radin: Vrijeme./…
…skidana materijalna prava, putni troškovi i sva ona…
…/Upadica Radin: Vrijeme./…
…ostala davanja…
…/Upadica Radin: Hvala./…
…u sustavu obrazovanja.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala.
Gđa. Bedeković, o gospođa, izvolite.

Burić, Majda (HDZ)

Hvala vam.
Poštovana kolegice…
…/Upadica Radin: Burić./…
…Bedeković, dakle zamolili ste me da malo komentiram kako je to bilo u vrijeme Vlade koju je vodio Milanović u usporedbi sa ovom Vladom u trećem mandatu, dakle dan i noć. I sama sam radila u tom sustavu od toga da su plaće drastično padane, da su drastično rezana materijalna prava misleći na božićnice, na, isto tako na regres, na putne troškove, osnovica je cijelo vrijeme ostala ista, nije se promijenila za jednu lipu, a koeficijente su drastično skresali kako bi u konačnici, kako, kako je u konačnici se i dogodilo da su u to vrijeme plaće maksimalno padale. A što se tiče ulaganja u ostali dio…
…/Upadica Radin: Hvala, hvala, vrijeme./…
… odgojno obrazovnog sustava, evo to ću, to ću …
.../Upadica Radin: To kasnije./... naknadno. Nemam više vremena.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala. Povreda Poslovnika, gđa Raukar-Gamulin. Ne? dobro.
G. Borić, replika.

Borić, Josip (HDZ)

Hvala vam lijepo uvaženi potpredsjedniče, kolegice Burić. Mi smo danas htjeli raspravljati o državnom proračunu, oporba je smatrala da to ne trebamo i da trebamo govoriti o svemu ostalom, samo ne o državnom proračunu. Kad se mi usudimo vratiti samo da im kažemo kaki su, e onda smo mi loši, mi nismo oni koji vrijede, itd., da ne govorim sve što nam je kolegica Orešković ovdje istresla za govornicom, ne znam koliko je vas to čulo, ne i onda su oni sveci među nama.
Međutim, to su osobe koje imaju problem, ne? Ja, da imam nekakav ugovor koji sam svojedobno potpisao s nekim protiv kojeg je kasnije podignuta optužnica ne bih tako govorio, ne bih bio tako moralan kao što je on. Ali njih to ne smeta, zašto? Jer oni smatraju da je, za njih uvijek vrijede neka druga pravila, ako ste čuli Ranka Ostojića danas, ako su njihovi optuženi, osuđeni, nije to isto. I uopće ne žele čitati što piše taj isti EPPO na kojeg se poziva u svom nekakvom priopćenju. Znači oni žele predstavu. U redu, imate predstavu, ali onda ćete …
.../Upadica: Vrijeme./... čuti što vam kažemo. Gđa Orešković …
.../Upadica: Vrijeme. Vrijeme./... je potpisala ugovor s čovjekom koji je kasnije…
.../Upadica: Hvala./... dobio optužnicu.

Radin, Furio (Nezavisni)

Gđa Burić.

Burić, Majda (HDZ)

Hvala vam poštovani i uvaženi kolega Boriću, ja se s vama slažem i činjenica je da mnogi ovdje iz oporbe, da im nije drago čuti činjenice iz njihovog političkoga iskustva i života. Kako gđi koju ste spomenuli, tako i mnogim drugima, međutim, to su činjenice i stvari koje su se dogodile. Recimo, .../nerazumljivo/... pada mi na pamet afera sa zapošljavanjem supruga gđe Mrak-Taritaš, vezano uz pokušaj zapošljavanja u Plinacrou, sjećam se afere u jedriličarskom savezu, isto tako se sjećam kad je ista gospođa samu sebe postavila na mjesto ispitnoga povjerenstva za polaganje stručnoga ispita, a sjećam se i novinskih napisa o svemu tome i što se dogodi kad se sve to …
.../Upadica: Vrijeme, hvala./... reći ću ugugla, a nekima to nije drago čuti i najradije bi …
.../Upadica: Vrijeme./... da se to ne spominje.

Radin, Furio (Nezavisni)

.../Upadica se ne čuje./... Oprostite, gđa Raukar Gamulin, to bi zavrijedilo opomenu jer vi znate dobro da ja puštam da se završi .../nerazumljivo/... i vama!
.../Upadica se ne čuje./... 10 sekundi, da. Nekad puštam i minutu jer su dugačke rečenice i složene. Okej?
Gđa Juričev-Martinčev.

Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)

Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče, kolegice Burić, govorili ste o povjerenju naših građana u Vladu RH. Mislim da je tu vrijedno napomenuti koliko je povjerenje građana kad je, kad smo imali upis i kupnju državnih obveznica. Naime, novi krug upisa trezornih zapisa vrijedan 1,2 milijardi eura bio je brži i viši nego što se to predviđalo da će to učiniti i da će biti toliki interes naših građana pa molim vas da to malo prokomentirate.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala.
Gđa Burić.

Burić, Majda (HDZ)

Hvala vam poštovana kolegice Juričev-Martinčev. Opet ću se vratiti na stabilan i snažan makroekonomski okvir koji daje sigurnost, svim dijelovima i segmentima hrvatskoga društva i svakako taj okvir koji je toliko snažan, koji su prepoznale i svjetske agencije, nam daje da i mi danas pred nama imamo nikad veći proračun koji šalje vrlo jasnu poruku, poruku sigurnosti i napretka, poruku povećanja kontinuiranoga povećanja i plaća i mirovina i zaštite standarda hrvatskih građana i prije svega, ono što ovdje još jedanput želim posebno istaknuti jest izniman uspjeh i doprinos fiskalnoj održivosti…
.../Upadica: Vrijeme./... a to je dostizanje mastriških kriterija.

Radin, Furio (Nezavisni)

.../nerazumljivo/... e sada je rasprava g. Borića.

Borić, Josip (HDZ)

Hvala vam lijepo uvaženi potpredsjedniče HS-a …
.../Upadica Radin: Koja neće izazvat replike./... Neće. Zato jer je dan takav, dan je počeo onako lijepo jer smo se danima pripremali, Vlada sa svojim proračunom, na vrijeme, da se i mi na neki način kao saborski zastupnici pripremimo, pa smo održali sve saborske odbore, pa smo svi čuli po pojedinim temama sve što ih je trebalo interesirati i došli smo do dana kada o tome trebamo razgovarati sa ministrom financija, sa predsjednikom Vlade, da bi se to pretvorilo u nekakav bijeg SDP-a iz dvorane. Ne sjećam se baš takvih događaja u povijesti kad govorimo o donošenju državnog proračuna, ali uvijek ima nešto prvi puta. SDP koji ima iskustvo bježanja, već smo čuli to više puta iz sabornice i danas je to učinio, očito da su za to imali razloga.
Jedan je to iskustvo iz 90-ih, očito nisu imali bolju ideju od opstrukcije jer, nagledali smo se mi ovdje ovih 9 godina svega, od zauzimanja govornica, zauzimanja ovaj sabornica, bježanja iz sabornica na nekim drugim temama, itd., tako da nas to ništa previše ne iznenađuje. Ali, najgore je bilo onda sve poslije toga.
Gledaš, kažu saborski zastupnici tog istog SDP-a, mi ćemo odavde suditi, mi smo i tužitelji, mi smo oni koji će vam suditi i mi ćemo vas osuditi. Ne tijela progona, ne pravosuđe i to je tema koja vas treba interesirati hrvatski građani, ne proračun, što će vam proračun. Pozvala nas je kolegica Puljak da odustanemo, da ni mi ne glasamo na to. Što oni žele? Što je država bez proračuna? Kaos u kojem ponovo partijski interesi nadvladaju interese hrvatskih građana.
Zašto nas onda ovaj ne .../nerazumljivo/... ne iznenađuje? Zato jer su to radili i prije, ali su to radili iz Banskih dvora. Oni su određivali kada, koga i na koji način. Ako je naš, a vjerojatno su tad svi bili njihovi, ne diraj i to je to i onda imamo borbe oko toga tko će biti veći pobornik EPPO-a od svih euroskeptika koji su se pojavili na političkoj sceni. Pa pogledajmo Most, ti su htjeli da izađemo iz EU, onda se pojavio i predsjednik, sjetimo se Lex Perkovića i rata sa tom EU ne oko toga tko šta može ili ne može. I onda danas svi su za sasvim nešto drugo iz nekih vlastitih očito partijskih interesa jer kad se netko dohvati ili taj isti EPPO nekog ko je iz SDP-a, nedavno gledam gradonačelnika Rijeke afera Sortirnica, čovjek stane ispred kamere i kaže, podignuta optužnica, podignuta optužnica ne … ničiju krivnju. Gotovo, nema više interesa, zatvorite priču i stvar riješena.
Šta ovdje imamo? Svakodnevne predstave na jednu temu. Zašto? Pa očito da imaju nekakve političke interese jer ne vidiš ništa dalje od toga što si radio devet godina. Devet godina mi to prolazimo svako, svako neko vrijeme, svakih mjesec, dva dana. Ista priča.
Kakvi su bili rezultati i reakcija građana na takve politike iz oporbe? Tri puta za redom poraz i to uvjerljivo. I dalje nastavljaju kao da izbori nisu bili u 4. mjesecu. Obezvrijedi svaki trud Vlade, rugaju se na najjače, rugaju se. I ona vas uvjeravaju u neke vlastite istine koje samo oni imaju. Oni su pošteni iako imaju ugovore sa nekakvim ljudima koji su optuženi. Ja nemam takvog ugovora i trebao bi se loše osjećati kad oni to kažu, ali ako oni imaju e onda može.
Čuli smo Ranka Ostojića osuđena županica, a nije to ista kategorija, osuđen ne znam gospođa iz Porezne ma nema veze, ali su svi vaši bitni. Pa pustite te ljude nek rade svoj posao. Što je problem? i onda idu uvjeravanja javno, pa onda ne znam na drugi način ako ne ide javno pa onda ćemo opstrukciju. U redu. Možemo razgovarati o proračunu i bez njih.
Opet … što je država proračuna? Kaos. Idemo stalno na izbore, ajmo stalno se birati. Oni uvijek imaju želju za izborima. Čuli smo kolegicu Orešković koja kaže sad ćemo vas čekati tri godine, ima ona vremena tri godine. Kad su bili malo prije izbora onda su govorili da će nas odmah smijeniti jer narod ništa ne razumije ne jer oni smatraju da ako kontroliraju dio medija, ako pišu ti isti mediji ono što oni žele da pišu da će narod to prihvatit i da je to tako. Narod gleda šta se događa.
Ovaj proračun je dobar, jednostavno oni ne mogu prihvatiti 12 godina u oporbi, njima se jako žuri, 12 godina je puno i trebalo bi to kao sad nešto riješiti. Neće se to riješiti na ovaj način jer građani koji ovo gledaju, a vjerujem da gledaju jer HRT opet taj isti HRT koji ništa ne valja … ipak ovo prenosi tokom cijelog dana. Neka građani gledaju. Možda naše rasprave nisu vrijedne …, ali neka gledaju tko što zastupa ovdje jer ako je opstrukcija, ako je ne donošenje proračuna to što ide u njihovu korist, ako će to onda osjetiti ne znam rodilje, hoće to osjetiti umirovljenici kao korist, ako će to osjetiti bilo koja društvena skupina, ako ćemo odustati od bilo kojeg projekta kojeg … onda neka to bude interes …. Ali možemo li to prihvatiti? Naravno da svatko razuman ne može prihvatiti da se proračun državni ne donose. Imamo većinu koja to može. Što oni rade? Pokušavaju optužiti svakog tko je u vladajućoj većini da su oni ti koji bi trebali na nekom slučaju sasvim drugačije razmišljati, ne o interesima građana nego o interesima oporbe što bi njima sad bilo uputno da bi se onda oni kao veliki političari borili za te građane.
Što im smeta u ovom proračunu? Nikad veći. Gledam proračne nekih država s kojih s nama ili se mi stalno s njima uspoređujemo, Slovenija, mi imamo 30 milijardi prihoda, Slovenija 15, ne znam neću govorit o nekim drugim država itd., gledamo brojke oko tih plaća, mi ne smijemo više ni reći da je plaća veća ili da je prosjek plaće veći je da je to hvaljenje. Zašto je izgovoriti podatak hvaliti se? Pa mi dostižemo svake godine cilj kojeg postave. Ako smo do sada osam puta projicirali proračune za vrijeme vlada Andreja Plenkovića i svake godine ostvarili i bolji od onoga što smo projicirali godinu dana prije onda je to nekakav garant da ćemo i ovaj za 2025. ostvariti upravo ovako kako piše 33 milijarde prihoda, 37 milijardi rashoda.
Što nas uvjeravaju? Da vrijeme kad su oni imali proračun od 14 milijardi eura, 14 2015. ili 15 da je to bilo vrijeme super, kada su umirovljenici super živjeli, kada su mirovine bile velike. Cijelo vrijeme poslije toga svi smo nazadovali, samo smo nazadovali, ali broje … drugačije. Nikad veće investicije ne znam u infrastrukturu, nikad veće investicije u obrazovanju, nikad više investicije ne znam pa samo za plaće i mirovine 52% proračuna, plaće svih hrvatskih umirovljenika i za sve zaposlene u javnom sektoru 52% ovog proračuna. To nikad nije bilo toliko. I onda šta oni kažu? To su plaće manje, te su mirovine manje jer kad smo ih mi podizali za osam eura svi su super živili. Takve istine prihvaćati kao nešto što je najbolje što možemo u Saboru ja ne mogu, nama je govorimo ono što ovdje piše.
Nema ministarstva koje nije dobilo veći razdjel u ovoj godini, znači da ćemo moći i više nego 2024.. Ako je ovo bila loša po čemu je bila loša? Samo zato što su oni izgubili izbore. Nije bila loša. Izgubili su uvjerljivo i naravno da kao takvi imaju pravo biti ljuti, ali to nije razlog da nas se vrijeđa iz ovih klupa. Niste slušali kolegicu Orešković što je ovdje istresla od svih pridjeva prema nama i ako vratiš e sad ti više nisi dobar. Zašto? Jel oni za sebe uvijek uzimaju određena pravila za koja ja smatram da ne trebaju biti u ovoj sabornici, al imamo pravo razgovarat na pristojan i fer način. Ako ne možeš prihvatit ovaj proračun u redu, ali nemoj mi cijelu godinu govoriti da si ti za umirovljenika kojemu želimo podignuti plaće kroz ovaj proračun, da si ti za učitelja, profesora itd. kojemu želimo podignuti još plaću, kojemu želimo dati druga prava. Ako želimo socijali podignuti naknadu pa što si ti onda sa svojom politikom? Onaj koji je protiv svega toga, pa to je vrlo jasno. E ali onda se oni postavljaju kao glavni zaštitnici tih skupina jer smatraju da je politika uvijek važnija i njihova nekakva parti… partijska dužnost je da valjda brane partiju iako na poligonima gdje oni vladaju nema ničega od svega toga što su obećavali, nema propitivanja samo slike i obećanja, nema ostvarenja.
Oni koji ostvaruju uvijek su loši jer ovoj državi očito valjda to odgovara. Nažalost mediji ovo ne prate po meni na način koji je tu možda potreban prvi ovaj popratiti, ali na nama je da raspravimo ovaj državni proračun, da glasamo o amandmanima, da gledamo što tko govori i da onda donesemo kao građani svako za sebe odluku je li ovo meni u korist kao građaninu je li ovo nije nama u korist. Jel ako je ovo u korist nekog drugog to je sve lažno. Mislim da smo pokazali iskustvo da smo to mogli kažem provoditi 8 godina da ćemo i ovaj proračun ostvariti i puno bolje od ovoga …
…/Upadica Furio Radin: Hvala./…
… što je ovdje zapisano.

Radin, Furio (Nezavisni)

Gospođa Bedeković replika.

Bedeković, Vesna (HDZ)

Hvala vam lijepa.
Poštovani kolega Boriću dobro ste popisali naša iskustva s SDP-om, dakle iskustva bježanja iz sabornice od '90.-tih na ovamo i ne samo bježanja iz sabornice nego zauzimanja govornice, uništavanja saborske imovine, uništavanja klupa, lupanja po klupama, izazivanje kaosa, orkestriranje kaosa i ja bih rekla stvaranje dojma krize i paralize institucija i dobro ste opisali njihove različite predstave na različite teme, a osobito predstave na teme zamračivanja različitih afera, od afere Sortirnica, od afere njihove bivše županice, od afera gospođe iz Porezne uprave to je bila afera u mojoj Virovitičko-podravskoj županiji, gospođa je osuđena na kaznu. I dobro ste naglasili na sve ovo mi proračun moramo raspraviti sve važne dokumente …
…/Upadica Furio Radin: Hvala./…
… moramo raspraviti, a odgovor građana …
…/Upadica Furio Radin: Hvala, hvala./…
… su tri poraza na izborima dosada. Molim komentar.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala, nemojte me izložit, nemojte me izložit kritici molim vas.
Gospodin Borić, izvolite.

Borić, Josip (HDZ)

Hvala lijepo kolegice Bedeković.
Upravo to, mi smo ozbiljna stranka i pokušavamo zaista u ovom domu, ali i na nivou svakog ministra napraviti maksimum onoga što nam je zadatak. I ako pogledamo sve razdjele, mene uvijek interesira ne znam Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture koji i ove godine raste na najveći nivo ikada milijardu i 700 miliona eura to je plus 16% u odnosu na ono što smo imali u 2024. Znači da i dalje idemo sa infrastrukturom. Interesiraju me ne znam luke na otocima, na obali itd. Taj iznos je gotovo 15 miliona eura. To su pomoći nama koji živimo na tim prostorima.
Gledam Ministarstvo regionalnog razvoja koje također raste za gotovo ne, oni su jedini praktički nešto malo manje, ali imamo porast kad govorimo o otocima na nivou kapitalnih investicija, kad govorimo o nekim pravima koje ćemo imat. Provedbu programa 150 miliona eura iz fondova da možemo izgraditi potrebne objekte ne tim otocima.
Ja vjerujem da to građane …
…/Upadica Furio Radin: Hvala lijepa./…
… interesira …
…/Upadica Furio Radin: Hvala, hvala./…
… više nego ovo što je van serije.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala.
Gospođa Baradić.

Baradić, Nikolina (HDZ)

Zahvaljujem uvaženi potpredsjedniče.
Poštovani kolega Borić spomenuli ste u svojoj raspravi dvostruka mjerila. Danas su ovdje neki kolege iz oporbe zazivali čak i ostavku premijera, a prije nekoliko dana kada su podignute optužnice u aferi Sortirnica gdje su SDP-ovci, ponavljam SDP-ovci ukrali stotine tisuća eura imamo kolektivni muk svih članova oporbe, nikom ništa ni riječi o tome.
Evo molim vas kolega da mi to malo prokomentirate, a kolegama iz Kluba Možemo! s obzirom da su jedini ostali na raspravi o proračunu pozivam da se očituju o tome i da prestanete štititi SDP-ov kriminal.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala.
Odgovor.
…/Upadica se ne razumije./…
Raukar, gospođa Raukar povreda Poslovnika, jel je to treća možda, nije, druga dobro.
Izvolite.
Moram vas obavijestiti mislim to je čin gentilesse.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)

Zahvaljujem na vašoj nježnosti.
…/Upadica Furio Radin: Molim./…
238., poštovana kolegice kad ja čujem od ijednog člana HDZ-a i Kluba HDZ-a ovdje da će se ispričati javno za sve one ministre koji su vam završili u Remetincu samo u 8 zadnjih godina onda ću pristat razgovarat o svemu drugom. Nikad ni od koga ovdje nisam čula žao nam je, oprostite …
…/Upadica Furio Radin: Hvala./…
… nikada.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala lijepa, opomena jer je bila replika.
Gospođa Baradić povreda Poslovnika.

Baradić, Nikolina (HDZ)

Zahvaljujem, poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora povrijeđen je Članak 238.
Kolegice Raukar Gamulin nemam namjeru ispričavati se za nečiji kriminal, a vi pogledajte malo Grad Zagreb, preplavljen vam je grad sa grafitima Tomaševiću odlazi, grad vam grca u smeću i u gužvama. Mislim da bi trebali prvo pomesti ispred vlastitih vrata.

Radin, Furio (Nezavisni)

Pardon vrijeme, da ovaj opomena jer je bila replika.
Gospodin Totgergeli replika, a odgovor prvo da imate pravo.

Borić, Josip (HDZ)

Hvala potpredsjedniče.
…/Upadica Furio Radin: Kao uvijek imate pravo, da izvolite./…
Mi smo se danima spremali za ovo da razgovaramo ali nemamo se s kime čak ni posvaditi ovdje u sabornici jer su ovi pobjegli, ali ovaj da kolegice Baradić to je tako, ja upozoravam na to ali mi tu ne možemo arbitrirat, oni žele arbitrirat. Znači niti se trudimo i nije mi nešto uopće nešto važno zato što se to događa tamo ne znam u gradu sd… kojeg vodi SDP ili ovdje u Gradu Zagrebu. To će građani procijenit valjda na izborima. Vidimo u Zagrebu samo slike idu, projekt budućnosti 2029., '30.-ta, '70.-ta, 2070. itd., ali građani žele danas i ovaj dokument recimo umirovljenicima u odnosu na 2023. godinu to je prošla godina donosi milijardu i 800 milijuna eura više, novi način usklađivanja znači nova formula, redefiniranje bonifikacije i veći dodatni staž po djetetu i sada mi kažemo ovo je dobro, oni kažu mi smo protiv…
…/Upadica Radin: Hvala./…
…u tome se razlikujemo.
…/Upadica Radin: Hvala g. Borić./…

Radin, Furio (Nezavisni)

I sada stvarno g. Totgergeli replika.

Totgergeli, Miro (HDZ)

Hvala poštovani potpredsjedniče.
Kolega Borić, mislim da kolege iz oporbe su pobjegle zato što nemaju ozbiljnih zamjerki na ovaj proračun i zato proračun ne žele raspravljat, a s druge strane probali su napadat premijera, a zbog čega to rade? Pa zato što su oni navikli da premijer koji im je bio sad i kandidat za premijera na prošlim izborima, kad je bio premijer on je zvao sve prvog sebi na razgovor i DORH i policiju i tek ono što im je on dopustio to su oni mogli raditi i oni ustvari ne mogu sebi zamislit na koji način funkcioniramo sad da je DORH slobodan, da odrađuje ono što oni mi…, što sami misle da trebaju, a isto tako i policija i pravosuđe i sva ostala tijela. S druge strane ako neko ne posluša to što on kaže, sad nam pokazuje da ga on onda zatoči kod sebe u uredu i taj ne može van.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala.
Odgovor.

Borić, Josip (HDZ)

Hvala lijepa.
Kolega Totgergeli, pa, Totgergeli pardon, znači oni su navikli valjda na takav način ovaj funkcionirat, oni su i državu zamišljali na tom nekakvom autokratskom modelu vladanja u kojem nestaje Ustavni sud, to bacamo, znači što ja znam što bi bilo u ovom parlamentu, rekli su nam da bi dobili jednog potpredsjednika ako bi slučajno dobili itd. i smatrali su da će dobit takvu većinu da će oni jednostavno vladati godinama, međutim narod je rekao da to ništa ne vrijedi i da taj ko je htio bit premijer u jednom trenutku ponovo želi sada ponovo biti predsjednik, ponovo bez ikakvih mana i šta sad oni rade, oni kažu vidite onog vašeg tamo kandidata, on ima problem sa stanom, ali njihov kandidat nema problem sa stanom, kupio ga je od čovjeka koji mu je za njegovo vrijeme isplaćena najveća otpremnina ikada iz nekog javnog poduzeća koje je uz to i privatizirano, isplatili mu milijun eura, a i taj je završio pod optužnicom istog tog EPPO-a za koji se oni zalažu i sad kažu, evo mi smo super…
…/Upadica Radin: Hvala, hvala./…
…a vi nemate ništa.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala, hvala, hvala.
Sada replika Burić-Borić.

Burić, Majda (HDZ)

Hvala potpredsjedniče.
Poštovani kolega Boriću, pa ja bih ovdje ustvari istaknula trostruke čak kriterije velikog dijela naše oporbe jer kad se npr. radi o aferi SDP-a Sortirnica Rijeka, e onda se SDP-ovci pozivaju na presumpciju nevinosti, kad se radi npr. o aferi Mreže Mosta vezano uz dilanje informacija, onda vlada zavjet šutnje, a kad se radi o bilo kome iz HDZ-a ili povezanim s HDZ-om e onda bi oni nas i proganjali i uhićivali i tužili i sudili i proganjali ko vrag grješnu dušu ako se ne varam. Ono što ja držim i u što sam duboko uvjerena jest da svaki onaj koji se ogriješio o zakon treba odgovarati za sve, apsolutno sve svoje postupke…
…/Upadica Radin: Hvala./…
… i to imenom i prezimenom jer korupcija nema stranku…
…/Upadica Radin: Hvala lijepa./…
…već ima samo ime i prezime.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala lijepa.
Gospođa, dobro g. Borić.

Borić, Josip (HDZ)

Hvala lijepo uvaženi potpredsjedniče.
Da, oni se ovaj eto ovaj pozivaju na taj EPPO, ali oni su isto napisali taj isti EPPO na koji se oni pozivaju. U svom priopćenju tog dana je slijedeće, svi osumnjičeni…, osumnjičeni se smatraju nedužnima i ne mogu se smatrati krivima za kazneno djelo dok im se pravomoćnom sudskom presudom tj. odlukom ne utvrdi krivnja. To bacamo, mi vas sudimo ovdje, svi, Dalija, Anka Mrak, pa onda g. Jakšić, ovaj Mišel, pa onda gđa. Ahmetović itd., svi sude i to građani trebaju gledat kao predstavu. Nećemo pričat o tome što donosimo u području odgoja i obrazovanja. Zašto? Jer je to bezveze. Zašto? Jer ćemo dogodine ne znam izdvojiti 192 milijuna eura za vrtiće, a onda još 100 za besplatne obroke, za besplatne udžbenike i besplatan prijevoz svih učenika. To je njima bezveze. Zašto? Jer u svojim gradovima to sve nešto valjda njima sasvim drugačije ide u sasvim drugačijem smjeru i smatraju…
… /Upadica Radin: Hvala, hvala./…
…da je uredno i dobro…
…/Upadica Radin: Hvala./…
…to što rade u Zagrebu, kažnjavati za sve hrvatske građane.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala.
Gđa. Baričević.

Baričević, Danica (HDZ)

Hvala lijepa.
Uvaženi kolega Borić, cijeli SDP upravo stoji na braniku vaše rasprave i toga što ste rekli jer ih je stranačka stega obavezala da se crvene za stvarnog predsjednika, a njihov stvarni predsjednik SDP-a je zapravo kršitelj ustava Milanović i oni lupaju i rade sve u njegovom cilju, a njegov najznačajniji rezultat u hrvatskoj povijesti je stvaranje umjetnih kriza i strašenje nacije i sad su oni nama moralne vertikale, a npr. evo iz gradskog proračuna u gradu Supetru imamo situaciju, jučer su baš na gradskom vijeću, pa me gradska vijećnica upozorila na to, raspravljali da je npr. iz gradskog proračuna sredstava grada plaćeno 100 ruža po 4 eura gdje je gradonačelnica to dijelila u kampanji za vrijeme za parlamentarnih izbora za svoju osobnu promociju. Isto tako imamo i u Makarskoj gradonačelnika koji iz gradskog proračuna koristi novce za vlastitu promociju i kad su …
…/Upadica Radin: Hvala./…
…unutarstranački izbori u pitanju…
…/Upadica Radin: Vrijeme, vrijeme./…
…jel možemo to nazvat izvjesnom korupcijom?

Radin, Furio (Nezavisni)

Vrijeme, hvala.
Odgovor.

Borić, Josip (HDZ)

Hvala lijepa kolegice Baričević.
To su ta pravila, za njih ne vrijedi ništa što oni smatraju da ne treba vrijediti, pravnu državu treba suspendirati ako oni misle da je treba, DORH očito treba reorganizirat onako kako bi oni htjeli kao što su nekada očito i radili i smatraju da je to u redu i da to građani prihvaćaju. Ja se s time ne slažem zato jer raspravljam na drugačiji način i želim da građani znaju da ćemo mi ne znam za 2024./2025.g. da smo osigurali ne znam 309 tisuća udžbenika za naše sve učenike…
…/Upadica Radin: Hvala./…
… da ćemo jednostavno dogodine ući u još višu realizaciju ne znam izgradnje dječjih vrtića, treba im i svi se oni nalaze i u takvim projektima, to je u redu, ali ćemo glasat protiv svega ovoga gdje ćemo mi tada na lokalnim razinama ili ne znam ovdje u saboru biti najveći vaši zaštitnici, ne mi koji donosimo, koji branimo, koji želimo to za Hrvatsku nego oni koji to sve opstruiraju. E to je razlika, mislim da tome treba građanima jasno objasniti kao što pokušavaju uvjeriti građane …
…/Upadica Radin: Vrijeme./…
… da ne znam unutar nekog sustava …
…/Upadica Radin: Vrijeme./…
… presije postoje podjele …
…/Upadica Radin: Hvala, hvala, hvala./…
… svi su tamo u istoj instituciji, u DORH-u.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala.
Gospodin Živković.

Živković, Marin (Možemo!)

Poštovani kolega Borić, evo sad čitamo naslovnice. Kaže europska tužiteljica iz Hrvatske zbog slučaja Beroš tražila zaštitu, zaštitu je žena tražila. Ja mislim da kada pričamo o ovome, ja ne znam kako vi to tako samo sa svog ramena skidate tu ljagu što stavljate na cijeli ovaj sustav u Hrvatskoj, da nama zdravstvo koje se raspada, gdje ljudi koji nemaju novaca ne mogu dobiti zdravstvenu uslugu na vrijeme, da ljudi koji imaju novaca dobe kod privatnika, da to država financira i da je to vama normalno. To nije normalno i građani to prepoznaju i građani ne znaju šta će. Pa puno ih je otišlo zbog toga, jer ne mogu dobiti kvalitetnu zdravstvenu zaštitu u Hrvatskoj, a vi se ponašate kao da se radi o jednom čovjeku, o jednoj truloj jabuci. Nije to jedna trula jabuka. To je način na koji vi promatrate sustav kao svoje leno, kao nešto od čega ćete profitirati i zato vam je sve tako posloženo.

Radin, Furio (Nezavisni)

Vrijeme!
Gospodin Borić.

Borić, Josip (HDZ)

Hvala lijepo kolega.
Na isti način mogu ja gledat u vas u gradu Zagrebu. Jesu li tamo kolege iz SDP-a, iz GLASA itd. iz svih tih stranaka koje vas podržavaju našli svoje mjesto u svim tim vašim institucijama i vi ih tako promatrate i vama je to tamo sve u redu. Građani kažu da ste ih prevarili i da niste napravili apsolutno ništa od onoga što ste obećali. Nedavno smo vodili o tome raspravu ovdje ni po pitanju otpada, ni po pitanju prometa, to je kaos, a vi ste rekli da ćete to riješiti. I sad obećavate za sljedećih 5, 10 godina da ćete vi nešto riješiti, a izbori su sljedeće godine.
Znači da li vi ostvarujete svoj program ili nešto vam se događa slučajno ne znam, ali vama nekako norme ili nekakvog načina normalnog odnosa prema građanima ja ga ne vidim zato jer jednostavno pokušavate ne znam pojedinca poistovjetiti sa svima. Ako se to vama nešto desi hoćete li to isto tako? Ne onda ćete reći ne nije to tako, mi smo posebni, mi smo drugačiji, mi smo lijevi, mi smo najpametniji.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala.
Gospođa Juričev-Martinčev ima svoju raspravu.

Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)

Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče, poštovana državna revizorice, glavna državna revizorice, kolegice i kolege.
Danas raspravljamo o državnom proračunu za 2025. godinu sa projekcijama za 2026. i 2027. godinu. Ovo je najznačajniji akt, akt u kojem se vidi u kojem smjeru razvoj ide naša zemlja, prioriteti na kojim se planira u narednom periodu ulagati, gdje će i koja kategorija naših sugrađana dobiti više, koji naši krajevi će dobiti više? Da li ćemo raditi na ravnomjernom razvoju, da li ćemo više davati za zdravstvo, školsko obrazovanje itd.
Nekad u ovoj sabornici kada se razgovaralo i raspravljalo o ovom najvišem aktu radilo se i do dva, tri sata u noći, a ne znam kako bih objasnila danas da u biti danas nas je od oporbenih zastupnika 2, 4, 6 kolegica i kolega i stvarno svaka čast, poštovanje vama koji ste ostali tu. Što reći za ostale kolege i kolegice? Da li uopće nema ni jedna kategorija građana koja zaslužuju njihovu podršku zbog koje bi oni bili tu, borili se i otvorili nama vladajućima oči da možda nekoj kategoriji odvojimo nešto više sredstava ili nekom projektu.
Kao što sam rekla u svojoj replici premijeru ako malo pogledamo izborni program Hrvatske demokratske zajednice, a potom i program Vlade Republike Hrvatske vidjet ćemo na što je stavljen akcent i što je sve obećano. Prije svega, najznačajnije je bilo i prioritet je stavljen na demografskoj revitalizaciji. Obećano je povećanje novčane potpore za svako novorođeno dijete, majkama godinu dana mirovinskog staža za svako rođeno dijete, besplatne udžbenike, besplatni prijevoz, besplatni obrok. Također i povećanje mirovina, povećanje plaća, ulaganja u komunalnu infrastrukturu, u vodnu infrastrukturu, opremanje i modernizacija vojske itd. Nema, ali gotovo da nema ni jedne stavke koja je obećana u programu Hrvatske demokratske zajednice potom u programu Vlade da već u ovoj 2025. godini a potom i u projekcijama nije predviđeno i nisu osigurana znatno viša sredstva.
Samo Ministarstvo demografije i useljeništva će u 2025. godini dobiti preko 200% više sredstava nego što je to bilo ranijih godina. Isto tako, gledajući projekcije vidimo da su i one, znači u 2025. je to oko 685 milijuna eura, a u 2026. preko 760, 770 milijuna eura, pa onda preko 805 milijuna eura itd. Već u narednoj godini naknada plaće za vrijeme rodiljnog dopusta za sve zaposlene i samozaposlene roditelj isplaćivat će se u punom iznosu, a najviše do 3000 eura za puno radno vrijeme, a one koje rade polovicu radnog vremena oko 970 eura. Također predlaže se udvostručenje jednokratne novčane potpore za novorođeno dijete sa 309 eura na 618 eura, odnosno 100 posto. Predviđeno i udvostručenje trajanja plaćenog očinskog dopusta na 20, odnosno 30 dana.
Danas mi je bilo iznenađujuće da su jako puno kolega se osvrnula i govorila da proračun nije socijalni. Šta reći o proračunu koji 11 milijardi 179 milijuna, znači najviše sredstava upravo je predvidio za rad, mirovinski sustav, obitelj i socijalne politike.
Kad gledamo dalje kao što sam rekla u planu i programu i mirovine i mirovinska primanja su povećana za 778,5 milijuna eura. Za zaposlene posebno u srednjem školstvu i zaposlene u ustanovama u zdravstvu u iznosu od 516 eura, energetska održivost, ulaganje u opremanje i modernizaciju vojske itd. da ne nabrajam sve redom. Ono, ono što me veseli je kad gledamo ravnomjerni regionalni razvoj da osim regionalnih razvojnih projekata za Slavoniju, Baranju i Srijem, potpomognuta područja brdsko-planinska područja i u planu je jača i aktivnija revitalizacija Dalmatinske zagore, Gorskog kotara, Like, Karlovačke i Sisačko-moslavačke županije kao i razvojni projekti Vukovara i sufinanciranje europskih projekata.
Jučer smo imali Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost i vrijedi i tu još jedanput istaknuti da se isto tako povećanje od preko 17% predviđa za javni red i sigurnost. Naime, usluge policije preko 12% će također dobiti viši iznos što se uglavnom odnosi na, na plaće zaposlenih.
Također i usluge protupožarne zaštite će i za njih je osigurano oko 63 milijuna eura odnosno povećanje od 13,6% i sad redom moglo bi se nabrajati i dalje.
U replici kolegice Burić spomenula sam i novi krug upisa trezorskih zapisa. Naime, ovaj novi krug koji je predvidio 1,2 milijarde eura i odaziv građana iako ovo nije prvi puta kako se građani upisuju i kupuju državne obveznice pokazuje kako su građani zainteresirani za tu kupnju i više nego što je to očekivao predlagatelj odnosno Ministarstvo financija. Međutim, treba znati da ono ima višestruke koristi ne samo kako naši građani svoju ušteđevinu će uložiti u ove trezorske zapise i dobiti višu kamatu i više sredstava nego što im to omogućavaju poslovne banke, također sa tim sredstvima Vlada RH odnosno ministarstvo vraća svoja ranija znatno skuplja zaduženja pa i po toj osnovi imamo benefite.
S obzirom da dolazim iz Šibensko-kninske županije i naš najveći i najznačajniji projekt koji planiramo u narednom periodu realizirati a koji je jednako tako i u programu Vlade RH za naredne 4 godine predviđeno je izgradnja opće bolnice Šibensko-kninske županije i iz tog razloga za kapitalna ulaganja kolega Zekanović i ja uložili smo amandman i vjerujemo da će biti prihvaćen i to u iznosu od 400 tisuća eura za 2025. godinu s time da u 2026. predviđamo da će nam biti potrebno 10 milijuna eura i jednako tako u 2027. godini, pa evo iz tog razloga molim da se taj amandman razmotri i prihvati.
Hvala lijepo.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala i vama.
Replika gospođa Puljak.

Puljak, Marijana (Centar)

Poštovana kolegice danas je predsjednik Vlade, vaš kolega predsjednik vaše stranke danas na pressici rekao kako je njemu najteže, dakle i profesionalno i osobno kako mu nije lako. Pa evo ovo je ovaj dokument proračun, glasanje o ovom proračunu je prilika da pomognemo čovjeku da mu nije teško je li da, da, zašto da čovjek pati, zašto da se muči, pa evo pozivam i vas da pomognete vašem kolegi predsjedniku stranke, vašem stranačkom kolegi da zapravo pomognemo mu da čovjek ode da ne pati, da se ne muči više na toj funkciji jer evo kaže očito je čovjek najteže mu je. Ne znam evo zašto mu svi skupa i vi i mi ne bi pomogli da se više ne muči na ovoj funkciji evo i ne podržimo ovaj proračun …
…/Upadica Furio Radin: Hvala./…
… to je najjednostavnije.

Radin, Furio (Nezavisni)

To je bila ironija ako sam ovaj dobro shvatio.
Odgovor.

Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)

Kolegice Puljak vjerojatno je vaš suprug isto postavljao neke ljude na neke pozicije. Recite mi kako bi se on osjećao i vi zajedno s njim da ste izdani ovako kao što je to učinjeno našem premijeru. Jel mislite da je to u redu, jel mislite da to nije teško i da to nije bolno? Zar mislite da se i mi kao članovi HDZ-a isto tako ne osjećamo loše i prevareno jer smo jednako tako u ovoj sabornici ga branili više puta i bili uvjereni da je moralan čovjek i da moralno radi. Nije nikome od nas lako vjerujte mi. Ja bi samo poželila da tako iskustvo ima vaš muž pa onda i vi zajedno s njim.

Radin, Furio (Nezavisni)

…/Govornik naknadno uključen./… Puljak povreda Poslovnika.

Puljak, Marijana (Centar)

Evo …
…/Upadica Furio Radin: Čekajte …/…
… riskiram mislim da je sad treća.
…/Upadica Furio Radin: Bit će treća opomena znate./…
Bit će treća, pa evo da završimo …
…/Upadica Furio Radin: Dobro./…
… da završimo u stilu. Evo Članak 238., poštovana kolegice pa evo mogu vam reći da je moj suprug poslao na ovaj način 31 svog kolegu iz Vlade sigurno bi dosad ono sam otišao iz takve vlade, ali evo kako se vaš kolega drži a i dalje govori da mu je teško i da evo jedva će ovo sve skupa preživit pa evo pomozimo mu da mu nije teško.

Radin, Furio (Nezavisni)

Znate čega sam se nadao, nadao sam da ćete reći moj suprug je moj suprug i ja sam ja, to se radi o dva različita pojedinca. Zato niste to napravili moram vam dat ovaj opomenu, ali ja bih molio da se ne prozivaju ljude zbog očeva, sinova, supruga itd. ja mislim stvarno gdje ćemo, gdje ćemo završit na taj način mislim to je, čak u Bibliji piše nešto slično ne oko supruga doduše.
Ovaj, gospođa Baradić povreda Poslovnika ako hoćete, ako inzistirate.
…/Upadica Nikolina Baradić: Inzistiram./…
Jel treća? Druga, izvolite.

Baradić, Nikolina (HDZ)

Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Povrijeđen je Članak 238., kolegice Puljak ja duboko vjerujem da vi u svojim redovima u vašoj stranci i vi i gradonačelnik grada Splita koji je član iste stranke kao i vi imate ljude kojih se sramite. Ja duboko želim vjerovati da se vi sramite svog kolege Bojana Ivoševića ili da ga nazovem verbalnim nasilnikom koji vrijeđa …
.../Upadica: Hvala. Hvala./... novinarku, koji vrijeđa kolegice …
.../Upadica: Vrijeme, gđo Baradić./... ja stvarno duboko želim vjerovati da se vi njega sramite.
.../Upadica: Gospođo … /... Ali ga i dalje štitite!

Radin, Furio (Nezavisni)

Vrijeme, gđo Baradić. Moram vam dat, ovaj opomenu, a ono što sam rekao ste čuli prije, ali mene nitko ne sluša doduše, ali međutim, ja uvijek kažem. G. Totgergeli, replika.

Totgergeli, Miro (HDZ)

A tu. Hvala poštovani potpredsjedniče. Poštovana kolegice ovdje u Saboru, a i nekad to političari pokušavaju kroz medije plasirati kao neku, onako manje bitnu vijest, a to je vezano uz kreditni rejting Hrvatske u ovom trenutku. Dakle svaki put, a imali smo nekoliko godina za redom podizanje kreditnog rejtinga u zadnje 3, 4 godine, hoće se prikazati kao da je to nebitno i nevažno i eto, došlo samo od sebe. Međutim, kreditni rejting do 2012. g. bio je BBB i onda dolazi Milanović na vlast i njegova vlada i uspjeli su to srozat za 2, 3 stepenice dolje u praktički špekulativni rejting.
Mi smo se i u to vrijeme zaduživali, plaćali smo velike kamate zbog toga, sad smo uspjeli radom Vlade i kroz krizna vremena podić taj kreditni rejting u A kategoriju i to nam ustvari donosi benefite i u proračunu …
.../Upadica: Hvala./... o kojima ste vi govorili.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala. Odgovor.

Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)

Hvala lijepo. Poštovani kolega, točno. Od početka pandemije 2020 Hrvatska je jedina zemlja na svijetu koja je kreditni rejting podigla za 3 razine. Kod sve tri glavne agencije za kreditni rejting i sigurno da to isto tako te benefite imamo i u proračunu. Ako se možemo po jeftinije, možemo se jeftinije zaduživati, ako smo sigurniji, ako smo stabilniji, to je daleko bolje i za naše poduzetnike, a i za naše građane, dobijamo povoljnija i jeftinija sredstva i manja su nam onda izdvajanja.
Čini mi se, koliko god mi to ponavljamo, kao zbog napada oporbe, da obični građani ne vidi u tome one beneficije koje bi trebao znati da ima.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala.
Gđa Dušica Radojčić, rasprava.

Radojčić, Dušica (Možemo!)

Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče, poštovani zastupnice i zastupnici. Ja ću danas u svom govoru osvrnuti se na jednu specifičnu stavku proračuna za 2025. g., od njoj se već je mišljenje iznijela i državna revizija. Ja bih voljela da još jednom pogleda ugovor o koncesiji Vina Istra. Dakle za provedbu tog ugovora o koncesiji za razdoblje od 2023.-2027. g. Vina Istra Hrvatskoj neće uplatiti ništa, kao što bi to bilo normalno kod svakog normalnog ugovora o koncesiji.
No s obzirom da to nije takav normalni ugovor, u ovom slučaju Hrvatska će Vina Istri platiti za navedeno razdoblje 174 milijuna eura. Pozamašni godišnji iznosi Vina Istri se isplaćuju od samog početka sklapanja ugovora o koncesiji, dakle od 1995. g., a tako će biti i u budućnosti do isteka ugovora o koncesiji 2041. g., punih 55 godina koncesije.
Do kraja koncesije iz državnog proračuna ćemo Vina Istri uplatiti još oko 500 milijuna eura. Koliko smo platili do sada, to sam zastupničko pitanje postavila ministru Butkoviću, još uvijek očekujem odgovor. Dakle koncesijskim ugovorom između RH i društva Vina Istra d.d. Hrvatska se obavezala na financijski doprinos koji predstavlja razliku između predviđenih prihoda od cestarine i nekih troškova definiranih ugovorom o koncesiji.
Takav loš deal objašnjavaju time da, citiram, predviđeni prihodi od cestarina nisu dovoljni za pokrivanje svih definiranih troškova u danom roku trajanja koncesije, 55 godina. Ali, ne moramo brinuti, kažu jer piše i da, opet citiram, društvo će kontinuirano vršiti napore s ciljem optimizacije troškova i maksimiziranja prihoda u promatranom periodu te će pravovremeno obavijestiti koncendenta o eventualnoj reviziji potrebnih iznosa financijskog doprinosa. Na to ne državna revizija još 2020. g. poručila državi da društva koja ne ovise izravno o tržištu, odnosno nemaju konkurenciju, kao što je to Vina Istra, nemaju ni interesa za smanjenje troškova, čemu pridonosi i naknadu koju država plaća za pad prometa.
Ugovor o koncesiji potpisan je '95. g. i bio je gotovo kolonijalan. Prvo su Francuzi imali čak pravo naplaćivati cestarinu na običnoj dvotračnoj cesti, ali su se Istrijani pobunili jer nisu htjeli plaćati cestarinu za običnu cestu, pa su Francuzi morali odustati od te naplate. Onda im je zauzvrat država poklonila naplatu kroz tunel Učka, odnosno prenijela im je vlasništvo nad tunelom. Tunel koji su građani Istre izgradili samodoprinosom, moji roditelji su izdvajali novac za izgradnju tunela, kupovali obveznice.
Ugovor o koncesiji odredio je da se u prvoj fazi izgradi poluprofil, a u drugoj fazi puni profil autoceste. Ja zaista ne znam šta vama znači puni profil autoceste, no meni to znači 2 trake u jednom smjeru plus zaustavna traka, kao na svim autocestama na svijetu. Ali ne i u Istri. Ipsilon ima samo dvije trake, a na nekim dijelovima još uvijek ni te dvije.
U hvalospjevima o Istarskom ipsilonu možete čuti i da je ta investicija dovela do, ne samo do povećanja razine sigurnosti, nego i do unaprjeđenje zaštite okoliša. 2 trake su naravno manje sigurno, od 3, to je jasno, a što se zaštite okoliša tiče, nije izgrađen niti jedan prijelaz za životinje, staništa su fragmentirana, čime se utjecalo na smanjenje populacije životinja. Samo za usporedbu, evo, kažem, na .../nerazumljivo/... autoceste Dalmatini ima 5 prijelaza za životinje.
Danas imamo Istarski ipsilon koji se u nekim dijelovima još uvijek nadograđuje. To što danas imamo, to što danas imamo, granilo se punih 40 godina, 40 godina za oko 150 km autoceste, to je oko 4 km godišnje. Koliko je trebalo državi npr. da izgradi, prije spomenutu Dalmatinu, pet do šest godina ako se ne varam, a izgrađeno je 380 km autoceste. 2020.g. je Vlada šest put izmijenila ugovor o koncesiji odlučivši da se Bina Istri dodjeljuje državna potpore za obavljanje usluge od općeg gospodarskog interesa. Te iste godine je Državna revizija utvrdila da država umjesto naplaćivanja koncesijske naknade zapravo subvencionira koncesionara i preuzima na sebe rizik od pada prometa.
Hrvatska je desetljećima nositelj najvećeg rizika u poslovanju, iako bi rizik većim dijelom trebao biti na koncesionaru. Nositelj cestarske koncesije zarađuje manje nego što želi, a država kroz subvencije ispunjava njegove želje, uz sve to mi Istrijani plaćamo najskuplju autocestu u državi.
Zašto su se godinama sklapali ugovori i radile izmjene s tako velikodušnim uvjetima za Binu Istru zaista ne znam, zbilja nema nikakve logike. Je li i tu razlog nekih 10% baš kao u slučaju malog Beroša?
Druga tema su istarske željeznice, znači 21. stoljeće Istra potpuno željeznički izolirana, desetljeće željeznica, desetljeće željeznice tek je pred nama kako kaže ministar Butković, međutim iza nas su tri desetljeća potpunog zanemarivanja željezničkog prometa, tri za Istru izgubljena desetljeća. Oni stariji znaju da smo nekad zelenim vlakom mogli putovat redovito iz Pule preko Ljubljane do Zagreba i to za pet sati, sada vlakom ne možemo izvan Istre, ne možemo nikud, a i unutar županije su nam mogućnosti minimalne.
Slovenske željeznice uvele su nedavno liniju Ljubljana-Pula ponovo probivši tu izolaciju. Nedavno su pak slovenske željeznice objavile odluku o ukidanju te međunarodne željezničke linije od iduće godine ukoliko se ne dogovori sufinanciranje dijela troškova s Hrvatskom. Kako i kada Vlada i Ministarstvo mora, prometa, infrastrukture planiraju odgovoriti na ovu situaciju koja direktno ugrožava jedinu željezničku vezu Istre s Europom?
Istodobno slovenska vlada intenzivno ulaže u projekt gradnje drugog kolosijeka na liniji Koper-Ljubljana što osnažuje teretni promet i povezuje srednju Europu s Lukom Koper, ali ne uključuje jačanje veze prema Hrvatskoj, pa tako ni one prema Istri preko Divače. Također postoji zabrinutost da bi ukidanje zelenog vlaka moglo označit početak trajnog isključenja Hrvatske iz ovog prometnog koridora.
Mediji su prenosili u posljednje vrijeme izjave o pokretanju javne nabave za modernizaciju dijelova pruge u Istri. U proračunu se poimence navode dionice pruga u Hrvatskoj koje će se obnavljati, ima ih više, međutim modernizacija pruge državna granica, Buzet-Pula nije posebno navedena već se nalazi u okviru stavke modernizacija željezničke infrastrukture.
Budući da ne znam hoću li ovdje dobiti nekakav odgovor na sve ovo što sam danas navela, postavit ću naravno sva ova pitanja i kao zastupničko pitanje, a u odnosu na … ću pitati. Kada se planira dovršenje obnove navedene istarske pruge i postoje li pregovori sa Slovenijom oko povezivanja kako bismo se na taj način mi u Istri konačno povezali i s drugim europskim državama?
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala.
Kao Istrijan moram dodati, dal postoje pregovori da se napokon napravi taj željeznički tunel koji bi nas povezao sa Zagrebom? A čujte, napravili smo dva tunela cestovna, a niti jedan željeznički koji je puno jeftiniji. A kod Bina Istre grijeh je istočni, znači od prije 30 godina počeo. Ako hoćete moramo razgovarati jedanput.
Ovaj gospođa Danica Baričević rasprava. Ispričavam se za upadicu.

Baričević, Danica (HDZ)

Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče HS-a.
Uvažene kolegice i kolege.
Upravo odgovornom fiskalnom i monetarnom politikom imamo snažan gospodarski rast u RH, sjajne makroekonomske pokazatelje koji su okosnica upravo uspješne hrvatske priče, uspješnog proračuna kojeg imamo pred nama za 2025. koji je usmjeren kako bi poboljšao životni standard hrvatskih građana, kako bi ojačala gospodarstvo jer danas Hrvatska ima nikad, danas je Hrvatska zapravo gospodarski vrlo uspješna i ekonomski najjača, a to govore i međunarodne prognoze u kojem očekujemo rast BDP-a od 3,6%, ponovno jedan od najbržih u EU.
I ako se osvrnemo u proteklih osam godina BDP, bruto domaći BDP je povećan sa 47 na 76 milijardi eura odnosno gotovo za 30 miljardi eura, a do kraja godine očekujemo povećanje na 84 miljarde eura.
I evo ovdje smo mogli čut i danas i ovih dana prije kako ovi u oporbi vole u raspravama koristiti da mi koristimo netočnu tezu i da je kao Hrvatska na samome dnu, oni bi zazivali da mi budemo na samome dnu, a evo moramo spomenuti kad je prije osam godina su građani povjerili upravljanje Hrvatskom BDP po stanovniku iznosio je tek 62% prosjeka EU, a do kraja godine doseći ćemo 78%. I to je uspjeh odgovorne i fiskalne i monetarne politike, argumentiran uspjeh ove Vlade.
Isto tako htjela bih reći da danas u Hrvatskoj imamo stabilno tržište rada s dosad najvećim brojem ljudi koji rade. I nikakve krize nisu uspjeli slomiti tržište rada i da prouzroče val otpuštanja ili stečajeva. I zato danas Hrvatska broji rekordnih 1,75 miliuna zaposlenih i praktički možemo kazat da svatko tko želi može radit. To znači da je od početka mandata Vlade premijera Plenkovića zaposleno dodatnih 308 tisuća osoba i koliki je napredak ostvaren najbolje se vidi iz omjera zaposlenih i nezaposlenih. Na početku mandata na svakog nezaposlenog imali smo 6 zaposlenih, a danas ih imamo 21 i to su činjenice. Rastu plaće, rastu mirovine, a to je vidljivo i iz ovog prijedloga proračuna koji je razvojan, socijalan, održiv i ono što je najvažnije daje alate hrvatskoj Vladi da odgovori na sve izazove odlučno, učinkovito, osiguravajući pri tom stabilnost i sigurnost za sve građane. I danas smo mogli čuti u uvodnom dijelu od ministra Primorca i vidimo iz proračuna da su planirani rashodi za 2025. godinu iznose 37 milijardi eura što je povećanje za 10,2% u odnosu na tekući plan 2024. odnosno za 3,4 milijarde eura više te povećanje ukupnih rashoda u proračun za 2025. prvenstveno rezultat povećanih izdvajanja za mirovine i mirovinska primanja uslijed redovnog usklađivanja mirovina, za zaposlene uključujući rashode za zaposlene u osnovnom i srednjem školstvu i zaposlene u ustanovama u zdravstvu, ulaganje u energetsku održivost, nastavak sanacije šteta od potresa, ulaganja u vodno komunalne projekte, ulaganja u zdravstvenu infrastrukturu, ulaganja u željeznički sektor, u demografske mjere u iznosu od 120,2 milijuna eura što uključuje očekivane izmjene Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama kojima se planira povećanje maksimalne novčane naknade za korištenje prava na roditeljski dopust i jednokratne naknade za novorođene dijete. Isto tako rashodi su povećani za unapređenje kvalitete stanovanja u iznosu od 100,1 milijun eura od čega se dioba odnosi na energetsku obnovu, stambeno zbrinjavanje zaštićenih najmoprimaca i provedbu nacionalnog programa stambene politike sufinanciranje ugradnja dizala. Isto tako odnose se na ulaganje u znanstveno istraživačku djelatnost, ulaganje u cestovnu infrastrukturu i pomorski promet, ulaganje u digitalizaciju javne uprave, podizanje energetske učinkovitosti pravosudnih tijela, ulaganju u potpore u području odgoja i obrazovanja, fiskalna održivost dječjih vrtića, kapitalne investicije u predškolsko obrazovanje. Ulaganja za upravljanje državnim granicama, u digitalizaciju ustanova visokog obrazovanja, ulaganje u doprinos RH proračunu EU, u razvoj sporta i ono što je važno u ruralni razvoj RH u svaki kraj. Posebno me veseli ulaganja u hrvatske otoke, u bolju prometnu povezanost, u demografsku revitalizaciju, u bolje usluge, ulaganje u gospodarstvo. Posebno vesele da će se prava osoba s invaliditetom u sustavu socijalne skrbi unaprijediti i to da im se poboljša položaj i kvaliteta života naših najranjivijih skupina. Veseli me da će djeca s poteškoćama u razvoju na našim otocima osim otoka Brača, gdje imaju izvaninstitucionalnu skrb u onoj ranoj intervenciji koja je bitna do 7. godine, imati i proširiti tu socijalnu uslugu i dalje u mojoj Splitsko-dalmatinskoj županiji, nakon Brača na Hvar pa na Vis i Šoltu. Veseli isto tako buduća ulaganja u školu Juraj Bonači za djecu s poteškoćama u razvoju u Splitu koja služi za djecu s poteškoćama u razvoj odgojno-obrazovna institucijama, ne samo za Splitsko-dalmatinsku županiju nego i šire. Ulaganja u rekonstrukciju i izgradnju. I veseli da i zadovoljstvo je da ova Vlada ima kontinuitet socijalne osjetljivosti prema svojim građanima poglavito i prema umirovljenicima, rodiljama kroz demografske mjere vezano za rodiljne naknade, jednokratne naknade za novorođeno dijete, a istovremeno ova Vlada ima kontinuitet razvoja i povećanja BDP-a te zavidnog kreditnog rejtinga koji je i prije par dana dodijeljen RH. Isto tako proračun za 2025. reflektira prioritete koje je Vlada RH postavila i kao što sam rekla veće plaće, mirovine, socijalna davanja, snažan gospodarski rast, investicije, veća konkurentnost, inovativnost, budućnost Hrvatske, ulaganje u demografske mjere, obrazovanje, priuštivo stanovanje, sigurnost zelenu i digitalnu energetsku neovisnost i sve je to dobro za stabilnost daljnju i sigurnost hrvatskih građana. Zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala. Replika gospođa Raukar Gamulin.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)

Zahvaljujem. Uvažena kolegice imam jedno pitanje, sad sam se naime sjetila tih silnih napada na nas da smo ukinuli mjeru roditelj-odgojitelj. Ne vidim tu mjeru u proračunu za slijedeću godinu. Vi ste u vašem programu 2016. u HDZ-ovom programu je bila mjera roditelj-odgojitelj pa me sad zanima budući da sam ovdje u saboru slušala neizmjerne napade kada smo mi tu fiskalno neodrživu mjeru i bez rezultata za u nekim pozitivnim stvarima.
Zašto mjere roditelj odgojitelj zapravo nema u proračunu za '25.g.? Zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)

Odgovor.

Baričević, Danica (HDZ)

Pa evo Vlada vas je porez…, ojačala fiskalnim porezima, davala, dala, davala, dala vam je u potpunosti Gradu Zagrebu, ojačala vas je fiskalno, a mi ne vidimo da ste vi kao osnivači vrtića išta napravili, al zato je Vlada osigurala silne, silni novac za vrtiće…
…/Upadica iz klupe se ne razumije./…
…tako je, silni novac za vrtiće, za vrtiće i za plaće u vrtićima.

Radin, Furio (Nezavisni)

Gđa. Burić, ne, odgovor na repliku.
…/Upadica se ne razumije./…
Ne? Replika, replika, gotovo, onda gđa. Burić replika.

Burić, Majda (HDZ)

Hvala vam, hvala vam uvažena kolegice, evo ja mislim da svaki onaj koji je napravio svoju domaću zadaću, koji je makar bacio oko na ovih 2200 stranica državnoga proračuna za 2025.g. i projekcije '26. i '27. vidi da ovaj proračun osigurava bolji i veći standard svih društvenih skupina u našoj RH, i učenika i roditelja i budućih roditelja i učitelja i profesora, nastavnika, liječnika, studenata, umirovljenika, udomitelja, gospodarstvenika, poduzetnika itd., svaki onaj koji je makar oko bacio na tih 2200 stranica vidi da je proračun dobar, razvojan, stabilan i socijalno osjetljiv, a vas molim da se ipak više referirate na pomoć koju je ova Vlada kroz proračun osigurala za osjetljive skupine i socijalne naknade kao što je …
…/Upadica Radin: Vrijeme, vrijeme, vrijeme./…
…inkluzivni dodatak i ostalo.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala.
Odgovor.

Baričević, Danica (HDZ)

Hvala lijepa uvažena kolegice Burić.
Da, ova Vlada je upravo u ovom, u ovom proračunu pokazala kontinuitet te socijalne osjetljivosti i pomoć osjetljivim skupinama za inkluzivni dodatak ide 563 milijuna eura. Dakle ostale naknade koje idu, jednokratna naknada pa udomiteljima, status roditelja njegovatelja ili status njegovatelja, zajamčena minimalna naknada, naknada za ugroženog kupca energenata, doplatak za pomoć i njegu, osobna invalidnina, nacionalna naknada za starije osobe, osigurala je u ovom državnom proračunu 340 milijuna eura.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala.
Odgovor.
…/Upadica se ne razumije./…
Pojedinačno, gđo. Vesna Bedeković pojedinačno.

Bedeković, Vesna (HDZ)

Hvala vam lijepa poštovani potpredsjedniče HS.
Uvažene kolegice i kolege, dakle pred sobom imamo proračun za, državni za 2025.g., dakle jedan dokument na nekih 2200 stranica. Što je razvidno iz ovog dokumenta? Dakle na prihodovnoj strani plan 33 milijarde eura, na rashodovnoj strani plan od 37 milijardi eura, dakle nikad veći državni proračun koji je razvojan, koji je socijalan, koji je socijalno osjetljiv i inkluzivan, naravno imamo tu i očekivanja u 2000, predviđanja i očekivanja u 2025.g. rasta BDP-a od 3,2%, stope inflacije od 2,7% i rast zaposlenosti u 2,9% i ono što svemu tome treba pridodati je kreditni rejting Hrvatske koji je od 2020.g. kad smo imali početak pandemije, bolesti covid-19, podignut za tri razine od sve tri glavne agencije, a za pet razina od Moody's-a.
Ja ću se osvrnuti koliko mi vrijeme dozvoljava samo na nekoliko razdjela proračuna odnosno na nekoliko resora, prije svega na resor znanosti i obrazovanja i mladih koji bilježi plus od 14%, zatim na resor obitelji i socijalne politike također rast od 6% i resor demografije i useljeništva koji u proračunu za 2025.g. bilježi rast od 202%, što su ogromni, ogromni iznosi.
Kad govorimo o resoru odgoja i obrazovanja i o ulaganjima i potporama u resor odgoja i obrazovanja dakle imamo iznos planirani od 4 milijarde 668 milijuna eura, što je kao što sam rekla rast od 14% u odnosu na 2024.g. i podsjetit ću da su i da je područje odgoja i obrazovanja jedan od važnih prioriteta Vlade RH. Kad govorimo o odgoju i obrazovanju treba naglasiti dakle izgradnju, opremanje i fiskalnu održivost dječjih vrtića, dosada ih imamo bilo izgrađeno, bilo rekonstruirano, adaptirano, dograđeno, 800 dječjih vrtića, a u 2025.g. u planu je 192 milijuna eura za vrtiće, 90 milijuna eura za nastavak projekata, projekta kad je riječ o osnovnom obrazovanju besplatnih udžbenika, besplatne prehrane i besplatnog prijevoza i samo ću podsjetiti da je u, da su u školskoj godini 2024./2025. dakle koja je u tijeku besplatni udžbenici osigurani za 309000 učenika, da je besplatna prehrana organizirana u 930 matičnih i 1067 područnih škola i u taj cijeli projekt je uključeno ukupno 97% naših učenika osnovnoškolaca.
Tu su još naravno i kapitalna ulaganja u odgoj i obrazovanje 53 milijuna eura planirana i bitnih 8 milijuna eura za pomoćnike u nastavi. Ono što je važno i mislim vrijedno istaknuti i ponoviti u resoru odgoja i obrazovanja, dakle to su ulaganja u naše škole, naše sportske dvorane, sportske terene kako bi se osiguralo prijelaz na jednosmjensku nastavu, jer podsjetit ću Hrvatska je jedna od rijetkih europskih zemalja koja još uvijek nastavu odvija u dvije, a u pojedinim školama čak i u tri smjene i tu su zaista ključna ulaganja u ovaj dio gdje će ključna godina biti 2026. u kojoj je predviđeno 790 milijuna eura, u 2025. 192 milijuna eura i očekujemo da ćemo do 2027. imati dakle sve hrvatske škole koje će, osnovne škole koje će raditi u jednoj smjeni.
Tu kao primjer ističem moju Virovitičko-podravsku županiju u kojoj u pilot projektu cjelodnevne škole sudjeluju 4 osnovne škole sa područja moje Virovitičko-podravske županije koje su već sada, dakle upravo ulaganjima iz državnog proračuna dograđene, opremljene, dodatno opremljene potrebnom opremom, potrebnim namještajem, rekonstruirane i već sada, dakle spremne za prijelaz na rad u jednoj smjeni. Vjerujem i sigurna sam da će primjer Virovitičko-podravske županije ne samo slijediti nego već i slijede sve ostale hrvatske županije.
Dakle, Državni proračun za 2025. godinu je razvojan. Jednako tako je kao što sam rekla socijalno osjetljiv, inkluzivan o čemu govori plan dakle da će se u 2025. godini osigurati 563 milijuna eura za inkluzivni dodatak, a podsjetit ću vas da je Vlada Andreja Plenkovića, prva Vlada u povijesti suvremene hrvatske države koja je donijela prvi, po prvi puta Zakon o inkluzivnom dodatku. Zato smo glasali u prošlom prethodnom sazivu Hrvatskog sabora. Podsjetit ću da inkluzivni dodatak objedinjuje četiri dotadašnje naknade i u mnogome olakšava našim korisnicima dolaženje i dobivanje, dakle inkluzivnog dodatka. Nemam dovoljno vremena da objašnjavam pojedinosti, ali svakako osim ovih 563 milijuna eura za inkluzivni dodatak tu su i ostale naknade za koje je planiran iznos od 340 milijuna eura. Kad kažem ove ostale naknade pritom mislim na jednokratnu naknadu, naknadu za udomitelje, naknadu za roditelje njegovatelje ili status njegovatelja, zajamčenu minimalnu naknadu, naknadu za ugrožene kupce energenata, doplatak za tuđu pomoć i njegu, osobnu invalidninu i naravno nacionalnu naknadu za starije osobe.
Jednako tako ono što želim istaknuti brojne mjere i brojne projekte koje su u sustavu socijalne skrbi, dakle olakšale život osobama sa invaliditetom i olakšale i omogućile dostojan i kvalitetan život naših sugrađana koji imaju različite kategorije invaliditeta.
Treći razdjel, treći resor koji želim naglasiti koliko mi vrijeme dozvoljava je resor demografije, obitelji. Dakle, mislim pritom na demografske mjere i potpore obiteljima i djeci pri čemu ističem porast naknade za novorođeno dijete sa dosadašnjih 309 eura na 618 eura. I ono što je bitno povećanje maksimalne novčane naknade za drugih 6 mjeseci roditeljskog dopusta. Ja ću podsjetiti, da je rodiljni odnosno roditeljski dopust iznos u mandatima dosadašnjim Vlade Andreja Plenkovića povećan za gotovo 10 puta. Ono što je predviđeno, dakle puni iznos plaće do 3000 eura za drugih 6 mjeseci roditeljskog dopusta, a do sada je maksimalni iznos bio 995 eura. Dakle, to je uvećanje za gotovo 10%. Pritom naglašavam da prvih šest mjeseci naše majke imaju pravo na puni iznos plaće koju imaju za vrijeme trajanja porodiljnog dopusta.
I sjećate se rasprava u proteklim sazivima Sabora o delimitiranju rodiljnih i roditeljskih naknada sa ovim iznosom 3000 eura lagano i polako idemo prema tom putu i ostvarit ćemo ga do kraja mandata ove Vlade. Evo ga, toliko.
…/Upadica Radin: Hvala./…
Nemam više vremena, iako bih još mogla. Hvala vam lijepo.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala.
Gospođa Raukar-Gamulin, replika.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)

Zahvaljujem.
Uvažene kolegice vi ste predsjednica Odbora za znanost, obrazovanje i kulturu pa vjerujem da ste dobili dopis filmskih autora i djelatnika o situaciji u domaćoj filmskoj proizvodnji. O tome ću govoriti u svojoj pojedinačnoj raspravi, pa me zanima da li ćete se zauzeti za hrvatski film koji se nalazi u alarmantnoj situaciji gotovo na koljenima?
Zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)

Izvolite odgovor.

Bedeković, Vesna (HDZ)

Hvala vam lijepa poštovana kolegice na ovom pitanju. Dakle kultura i mediji je jedan još razdjel proračuna odnosno jedan resor u kojem zaista s obzirom na raspoloživo vrijeme od 10 minuta nisam imala vremena progovoriti. Dakle kad pogledamo proračun, razdjel koji se odnosi na kulturu i medije u planu za 2025. godinu raste za 22% i svakako naravno problematika o kojoj, koju ste vi iznijeli, o toj smo problematici u više navrata komentirali bili i na našem saborskom Odboru za obrazovanje, znanost i kulturu i svakako da ćemo u narednom razdoblju u razgovorima s Ministarstvom kulture i s ministricom osobno svakako poraditi i na tom pitanju.

Radin, Furio (Nezavisni)

Gospodin Miro Bulj imao bi raspravu. Nema ga, gubi pravo. Gospodin Marin Živković rasprava.

Živković, Marin (Možemo!)

Hvala predsjedavajući.
Evo kaže kolegica iz HDZ-a da svatko tko je pogledao proračun da mu je jasno da je socijalan i da je razvojan. Čuli smo tu rečenicu danas više puta. Ja sam detaljno gledao taj proračun i mogu ponovno ustvrditi, a to sam tvrdio i u klupskoj raspravi, svaki proračun koji se većinski puni iz poreza na potrošnju, poreza koji jednako oporezuje bogate i siromašne, ne može u svojoj prirodi biti ni socijalan ni razvojan. Takav način punjenja proračuna koji 25, 23% ili koliko već, koji, koje je jednako opterećuje i siromašne i bogate, jednostavno ne dovodi do toga da, da su ljudi su sve boljoj i boljoj poziciji. Dovodi do toga da više opterećujemo porezno one koji imaju manje, one koji su siromašni, oni koji su loše prošli u ovom društvu. Svi oni koji su bolje prošli u ovom društvu su manje porezno opterećeni i taj proračun jednostavno ne može biti pravedan. A da sam detaljno gledao ovaj proračun, reći ću i kroz svoje primjedbe koje sam ostavio za pojedinačnu raspravu, a to su neke primjedbe na tehničkoj razini kako ovaj proračun jednostavno nije, na nekim razinama jednostavno nije, nije dobro izveden. Ovaj proračun kao i mnogi prethodni proračuni i dalje ima neujednačen jezik, neujednačenu razinu općenitosti, a ima i neujednačenu razinu pisanja indikatora. Kao primjer toga navest ću da se tri puta u proračunu kao jedan od indikatora stavlja provedba godišnjeg plana neke institucije čije je ciljanje na vrijednost manje od 100%. Dakle te institucije u proračunu navode da ono što su one napisale u godišnjem planu neistinito i da računaju da neće ostvariti svoj godišnji plan. To su u proračunu naveli. Takvi pokazatelji uspjeha ukazuju na to da su ili neke te institucije neozbiljno shvatile svoj zadatak da u kada su radili godišnje planove ili su neozbiljno shvatili kako treba napisati proračun jer jedan od ta dva dokumenta nije točan. Godišnji plan bi trebao se valjda ostvarivati u 100%-tnoj, ne, ne da bi se trebao ostvarivati nego bi na to trebali ciljati, a ovi su ciljanu vrijednost stavili 90%. To je stvarno, to je stvarno kada čovjek vidi se zapita tko je takve, tko je takve proračune predlagao. Zanimljiva je i ciljana vrijednost za stopu recikliranja komunalnog otpada. Ona je niža od zakonom propisane ciljane vrijednosti vezano za Zakon o gospodarenju otpadom. Dakle u zakonu se kao ciljana vrijednost stavlja do 2025. 55%, a ciljana vrijednost u proračunu je 36%. Podsjetit ću i iskoristit ću ovu priliku i za to da u izvještaju o prikupljanju komunalnog otpada za prošlu godinu koje je izdalo ministarstvo kaže da je najznačajniji pomak u povećanju odvojenog skupljanja, sakupljenih količina komunalnog otpada u okviru javne usluge, vidljiv je kod grada Zagreba. Dakle mi smo tome najviše, grad Zagreb je tome najviše pridonio ali unatoč tome ovi ciljevi iz zakona se neće ostvariti, a to se u proračunu nažalost i priznaje. Da smo možda ranije krenuli bi bili i na boljoj poziciji, nažalost država sustavno nije ulagala da se taj problem riješi, ne samo u Zagrebu kad su bili na vlasti nego i u svim drugim županijama. Referirao bi se za kraj jer već je kasno, referirao bi se i za kraj i za često spominjanje kreditnog rejtinga. Kao što znate i grad Zagreb je doživio veliki broj dizanja kreditnog rejtinga, mi se s time toliko ne hvalimo jer građani to direktno ne osjećaju na svojoj koži ali je indikator toga da u gradu Zagrebu se odgovornije financijski posluje, da se smanjuju dugovi, da se vratio ilegalni dug koji je napravila Bandićeva i HDZ-ova Vlada i taj se kreditni rejting počeo dizati upravo rapidno kad smo mi došli na vlast i to je, to su prepoznale financijske institucije. Ja se bojim, evo danas su puno pričali kolege iz HDZ-a kako je to dobar indikator njihov, ja se bojim da će ovakve situacije kad nam se ministri redovito hapse na pozicijama i da sa mafijom dogovaraju provizije i takve stvari, utjecati na taj kreditni rejting pa će i to hvaljenje na žalost biti bezrazložno. To, to je isto nešto na što paze financijske institucije da se odgovorno upravlja javnim financijama, a bojim se, bojim se da su ovo indikatori toga da to nije jednostavno slučaj i da se, i da, da, da ćemo radi toga i mi svi građani trpjeti posljedice. Još bi se referirao na to da je kolegica iz HDZ-a rekla da je Vlada fiskalno ojačala gradove. Znači, sad smo imali u raspravi prijedlog zakona kojim se snižava maksimalna stopa poreza na dohodak. Vi želite reć da ste vi, da ste vi fiskalno jačali gradove time što ste im smanjili prihode. To takva argumentacija samo dovodi do toga da, da građani sve manje vjeruju političarima jer mi moramo ovdje držati do riječi. Znači ne niste nikoga financijski ojačali tako što ste im smanjili prihode. Vi ste, vi ste, vi ste odlučili umjesto da prepustite ulogu upravljanja javnim uslugama gradova koje neki itekako to dobro rade i bez potpore države i unatoč državi vi ste odlučili smanjivati prihode gradovima na uštrb ne ovih najsiromašnijih o kojim govorite jer najsiromašniji neće imati nikakvih benefita od vaših snižavanja poreza na dohodak nego će najviše koristi imati upravo oni s najvišim prihodima. Znači ovi koji imaju najveće prihode će imati veće prihode, a gradovi će imati manje mogućnosti nuditi javne usluge koje su namijenjene prvenstveno ljudima koji imaju manje prihode.
U tom smislu ne da niste fiskalno ojačali gradove nego ste im smanjili mogućnosti da rade svoje primarne zadatke, a to je da pružaju kvalitetne, dostupne javne usluge. Zato se u svim gradovima ili u većini gradova gdje je HDZ na vlasti kada su smanjivali stope poreza na dohodak poskupile javne usluge, poskupile su javne usluge. Umjesto ja bi rekao da je fiskalno ojačavanje takvo da se stvarno prepusti gradovima, vi ste rekli ne ne može to tako, mi taj vaš model jednostavno ne priznajemo. A mogli ste, mogli ste reći vi imate svoj model, mi imamo svoj model vidjet ćemo na izborima. A vi ste rekli ne, mi vaš model ne priznajemo i mi ćemo, mi ćemo vas zapravo sa centralne vlasti onemogućavati u onome što mislite da je dobro. I to je pogrešan pristup i to će vam se ja mislim vratiti na lokalnim izborima.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)

Gospodin Sanader replika.

Sanader, Ante (HDZ)

Hvala gospodine potpredsjedniče.
Pa evo poštovani kolega ja znam da cvjeta cvijeće u vaše preduzeće ali ima li išta u ovom proračunu šta bi vi mogli reći da je to dobro, da je to normalno bar iti jedan, da li ima iti jedan cvijetak ovdje koji možda cvjeta?

Radin, Furio (Nezavisni)

Odgovor.

Živković, Marin (Možemo!)

Pa ima kolega, ima puno dobrih stvari. Ja sam neke od njih i spomenuo u klupskoj raspravi ne znam jeste li bili ovdje kad sam, kad sam to pričao vjerojatno niste pa ste propustili, ali imate sve i na kako je rekao kolega i na HRT-u a ima i na YouTube pa si pogledajte.

Radin, Furio (Nezavisni)

Gospodin Borić replika.

Borić, Josip (HDZ)

Hvala lijepo.
Evo lijepo je da možemo evo i pred kraj rasprave razgovarati kako je sve dobro u Gradu Zagrebu ali opet strelice prema državi kažete manje prihoda. Do kraja godine preko 200 miliona eura više samo od poreza na dohodak koliko ja pratim statistiku. Ako je to manje u odnosu na ono što smo imali 2023. onda je to laž i to treba reći građanima. Zašto im niste povećali plaće to je bila vaša odluka da stavite maksimalne stope.
Što se tiče otpada i većeg odvajanja to su podaci koje su vaše službe dostavile u ministarstvo. Vjerojatno ste vi imali razlog zašto ste napisali, ja ne znam ukoliko tu netko provjerava, ali vjerojatno je to koliko točno ali smo imali i dvije, dva incidenta. Eksploziju dva puta na odlagalištu otpada, a to je nešto što građane interesira. Rekli ste riješit ćemo.
I treće kažete da vam država ponovno oduzima neke novce, a daje vam alate da sami određujete što želite recimo sa svim nekretninama na prostoru Grada Zagreba. Vi kažete mi imamo neki svoj model pa bi mi taj, ali sad imate ovaj pa da vidimo da li je istina ovo što govori Vlada …
…/Upadica Furio Radin: Vrijeme./…
… ili ovo što vi govorite.

Radin, Furio (Nezavisni)

Odgovor.

Živković, Marin (Možemo!)

Kolega Borić, znate tko je jedan od najvećih rek… rizika koje kažu, za Grad Zagreb, koje kažu kreditne institucije. Vele prečesto mijenjanje okvira. Zato jer ne može se nikakva stabilnost postići time kada svake godine već nekoliko godina za redom mijenjate porezni sustav.
Ja bi isto mogao reći vama evo pa imali ste užasan prihod, povećanje prihoda od poreza na dodanu vrijednost i jeste, a to ne znači da nisu i troškovi na razini države porasli. Ja ne bi nikada tvrdio i mislim da je to smiješno što vi tvrdite da time što, što su vama porasli prihodi od PDV-a da bi sad trebali rezati proračun na svim stavkama uključujući ne znam i mirovine itd., pa čovječe naravno, naravno da sa zajedno sa povećanim prihodima rastu i troškovi. Ne znam kako to ne shvaćate, ali dobro shvatit ćete vi prije ili kasnije.

Radin, Furio (Nezavisni)

Povreda Poslovnika gospodin Borić.

Borić, Josip (HDZ)

Hvala lijepo.
Pa mi tražimo od vas da vi povećate troškove da ljudima dignete plaće, ali vi to ne želite jer smatrate da je važnije da vi imate to u kasi i da vi s time raspoređujete, pa u redu.
Što se tiče kreditnog rejtinga, vi ste rekli da ste podigli. Da li mislite da bi ga podigli i bili bez ovakve razine koju ima država samo tako? Pogledajte kredit koji ste zadužili pa ako imate odgovor recite nam kolike su bile kamate i otplata na početku kad ste uzeli taj kredit najveći u povijesti koliko sam čuo Grada Zagreba, a i kolike su sada? Koliko to odnosi troškova i takva procjena vas kao političara da je to potrebno učiniti?

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala, hvala, opomena jer je bila replika.
Gospodin Živković.

Živković, Marin (Možemo!)

Da povreda …
…/Upadica Furio Radin: Povreda Poslovnika da./…
Povreda Poslovnika 238., pa evo mogu, mogu samo reći da je kreditni rejting se u Zagrebu tek počeo oporavljati kada ste se vi makli sa vlasti. Spomenut ću i to, spomenut ću i to da ste vi zadužili za 185 miliona Grad Zagreb ilegalnim deficitom koji smo mi prijevremeno vratili, nemojte i to zaboravit. Znači vi ste zadužili Grad Zagreb sa ilegalnim deficitom nemojte to zaboravit, nemojte to nikad zaboravit.

Radin, Furio (Nezavisni)

Mogu ja reći svoje, opomena jer je bila replika.
Gospođa Raukar Gamulin.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)

Vi niste, vi ste iz HDZ-a.
Dakle, ovako svaki euro uložen u kulturu vraća se najmanje 2 puta, a češće i višekratno u proračun RH. Svaki euro uložen u kulturu znači je ulaganje, a ne trošak.
Dalje, znanost, obrazovanje i kultura u temeljima su svakog prosperitetnog društva. Odnos ove vladajuće većine prema kulturi je deklarativan, a izostaje financijska dovoljna potpora. Ponovit ću još jednom, svaki euro uložen u kulturu višestruko se vraća u proračun RH.
U svim sektorima kulture nedostaje sredstava, no ovaj put ću ponovno i opet upozoriti na alarmantnu situaciju u hrvatskoj filmskoj proizvodnji jer to nije situacija od jučer. Ta zlokobna podfinanciranost traje godinama, filmski autori … godinama upozoravaju na neodrživu situaciju, a sada je hrvatski film na koljenima.
Od kako sam ušla u Sabor ja o tome govorim i upozoravam na tu dramatičnu podfinanciranost. Ministrica mi je uvijek odgovarala panglosovskim stilom živimo u najboljem od svih svjetova, mi financiramo dovoljno film, pa kaže povećali smo 50%, ne, ne 150%. A što je zapravo realnost? Realnost je ta da se promijenio način knjiženja, da, promijenio se način knjiženja. Tome se naravno pridodala i inflacija i divljanje cijena naročito nakon uvođenja eura i hrvatskim film je i dalje godinama podfinanciran.
Kako stoje te stvari? Dakle, ovakva je situacija, čak 11 dugometražnih filmova koji su dobili sredstva na HAVC-ovim natječajima puno premala sredstva, ne mogu nikako zatvoriti svoju financijsku konstrukciju i pitanje je hoće li ikada biti snimljeni. 60-ak dugih-kratkih, animiranih, dokumentarnih, eksperimentalnih filmovima koji su dobili sredstva na HAVC-u na čekanju su i ne zna se hoće li ikada biti snimljeni. I uprkos svim ogromnim uspjesima hrvatskoga filma, podsjetimo se Zlatne palme ovoga ljeta Nebojše Slijepčevića, HAVC-ov proračun u posljednjih pet godina omogućio je dodjeljivanje potpora za samo pet do šest dugometražnih igranih filmova, što se naravno ne može zvati kinematografijom. S iznimkom '23. kada su dvije produkcijske tvrtke vratile potpore za proizvodnju da što, nisu mogle zatvoriti financijsku konstrukciju. A Nacionalni program promicanja audiovizualnog stvaralaštva nalaže minimalno osam igranih filmova godišnje. Istina, još uvijek taj program nije usvojen na Vladi, a što isto nešto pokazuje odnos prema hrvatskom filmu. Zadnji usvojeni nacionalni program je bio ona od '17.-'21., a sad smo na kraju '24..
Također treba toj tragičnoj situaciji s filmskom proizvodnjom pridodati i probleme s HRT-om, Hrvatskom radiom, televizijom koja bi trebala biti prvi partner i podržavatelj hrvatskog filma. Međutim, HRT vrlo vješto izbjegava zakonske obaveze, ne otkupljuje filmove od nacionalnog kulturnog značaja, prakticirajući uredničku politiku komercijalne televizije. HRT-u mnogo je važnije nuditi publici strane programe umjesto da najveću pažnju daju programima koji su proizveli hrvatski autori i time se zakidaju hrvatski autori za prostor i podršku koje su im zajamčene zakonom. Ponavljam, zajamčene zakonom.
Na špicama europskih filmova ponosno stoje brojni logotipovi europskih javnih televizija, no na hrvatskim filmovima dugim ili kratkim, dokumentarnim ili animiranim nema logotipa HRT-a što je prava sramotna slika HRT-ovog odnosa prema hrvatskom filmu suprotno europskim direktivama.
Udruge filmskih redatelja, producenata, autora, scenarista, snimatelja, montažera ovoga su ljeta uputili otvoreno pismo premijeru Plenkoviću i ministrici Obuljen Koržinek u kojem su vrlo jasno poručili da je za opstanak hrvatskog filma neophodno minimalno osam milijuna eura. Sada su uputili pismo svim zastupnicima u HS-u kako bi upozorili na alarmantno stanje sa domaćim filmom. Dakle, nitko ne može reći da nije znao. Uključujem u to i svoja kontinuirana upozoravanja o dramatičnoj situaciji s filmom i to godinama. A proračun HAVC-a za proizvodnju hrvatskog filma povećan je samo za 1,8 milijuna eura, to je daleko od nasušnih potreba.
Kad pogledamo strane produkcije u Hrvatskoj se potiču sa 8,2 milijuna eura, a domaći film sa samo 10,8 milijuna eura. Da budemo potpuno jasni, svi želimo da Hrvatska bude poželjna zemlja za snimanje stranih produkcija, daleko od toga naravno, no jasno je da domaći film mora biti barem dva puta više financiran u odnosu na subvencije stranim produkcijama.
Premijer je danas na repliku moje kolegice Rade Borić na signaliziranju problema, pa ukoliko doista postoji stvarna želja da se konačno pomogne domaćem filmu da stane na noge i stvara u kako tako normalnim uvjetima, prihvatite naš amandman koji daje filmu nasušno neophodnih osam milijuna eura.
I opet i ponovno ću govoriti o problemu i sramoti da vladajući dozvoljavaju da nepovratno propada hrvatski film na celuloidnoj traci. U proračunu nema ni centa predviđenog za restauraciju i spas filmske baštine.
Kad je zastupnik Ivanović u ovoj sabornici rekao da će podržati moj vapaj za spas hrvatskog klasičnog filma na celuloidnoj traci, ministrica je konačno nakon više od tri godine priznala da nije zadovoljna tempom restauracije, dapače, rekla je da će Ministarstvo kulture i medija ići u osnivanje hrvatske kinoteke, dakle ustanove koju jedino mi nemamo u regiji, a o europskim zemljama da ne govorim. No, Zakona o osnivanju hrvatske kinoteke nema ni u tragovima, ni na obzoru, a nema ni centa za spas hrvatskog filmskog, hrvatske filmske baštine. O ovom gorućem problemu i kulturnoj sramoti govorila sam i govorim od kako sam ušla u sabor. Nadala sam se i vjerovala da bi nam svima i vladajućima i oporbi, trebalo biti stalo do hrvatske filmske baštine kao i do cjelokupne baštine. Nisam tu vidjela mogućnost dijeljenja na lijeve i na desne. Jedino što sam smatrala normalnim i rekla bih časnim jest da se zajedničkim snagama zauzmemo za hrvatsku baštinu. U ovom konkretnom slučaju za hrvatsku filmsku baštinu. To je smatrala sam naša zajednička dužnost. Ja ne znam više kako da objasnim da će ta baština zahvaljujući kemijskim procesima naprosto nestati nepovratno i zauvijek. Kemijski procesi su neumoljivi, izbrisat će Fabijana Šovagovića, Relju Bašića, Anu Karić, Božidarku Frajt, Ivicu Vidovića, Mustafu Nadarevića, Borisa Dvornika, Tonka Lonzu, zauvijek, zauvijek će nestati djela Branka Bauera, Vatroslava Mimice, Zvonimira Berkovića, Lordana Zafranovića, Nikole Tanhofera, Kreše Golika, Rajka Grlića. Pitala sam kroz sve ove godine jesmo li zaista toliko neodgovorni svi mi, svi mi. Jesmo li i toliko nezainteresirani za kulturu da ćemo to dopustiti svi mi i vladajući i oporba na čelu s ministricom kulture Ninom Obuljen Koržinek, mislila sam i govorila sam, bit ćemo svi odgovorni i krivi za taj nečuveni kulturocid. No sada moram reći odgovornost je na vladajućima kako za propast filmske proizvodnje u Hrvatskoj tako i za nepovratno uništenje hrvatske filmske baštine. Konkretno će biti odgovorni premijer Andrej Plenković i ministrica Nina Obuljen Koržinek i neće moći reći nismo znali. Znali ste i znate. Vrlo dobro znate. Amandmani su podneseni i za domaću filmsku produkciju i za restauraciju hrvatskog filma. Premijeru Plenkoviću vi ste na potezu. Zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)

Gospodin Ante Sanader replika.

Sanader, Ante (HDZ)

Pa ovo ne bi bila replika, ovo bi bila potpora više. Podržavam gospođu Uršu Raukar Gamulin, govorila je nepolitično, govorila je za temu, dobru temu, domaći film. Apeliram na ministra jer ovo restauriranje filmske arhive i potpora domaćem filmu su svakako dva velika prioriteta Hrvatske države i moramo to ozbiljno shvatiti i evo molim ministra da ima razumijevanja i da se vidi ako postoji ikakva mogućnost da se nađe sredstva, da se uloži u to, a dugoročno trebamo se zajednički borit za to i čuvat i našu arhivu i filmsku kulturnu baštinu koja je važna za ovu državu.

Radin, Furio (Nezavisni)

Gospodin Josip Jurčević, a pardon, šta ste. A odgovor na repliku, ispričavam se. Da, da izvolite.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)

Zahvaljujem. Poštovani kolega Sanader hvala vam. Tri i pol godine mojih vapaja, nadam se da je konačno došlo do pravih ušiju. Ja vas osobno molim da izvijestite premijera Plenkovića o ovome što ste i vi danas podržali u saboru i nadam se da će konačno se shvatit da hrvatska filmska proizvodnja je na koljenima, a nepovratno ostajemo bez hrvatske filmske baštine. Zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)

Mislite na kinoteku gospođa Raukar? Na kinoteku mislite isto. Jer kinoteke nema,
…/Upadica Raukar Gamulin: To je drugo, kinoteka je ustanova./…
kinoteke nema od prije '90. Jer ja, ja sam išao svaki drugi dan u kinoteku nekada jel da.
…/Upadica Raukar Gamulin: Tako je. Hrvatska država je jedina koja nema hrvatsku kinoteku./…
To točno, znam povijest kinoteke ne.
…/Upadica Raukar Gamulin: Na našu veliku sramotu mi smo jedina zemlja u regiji koja nema hrvatsku kinoteku već 34 godine. Zahvaljujem./…
Da, treba je opet ovaj uspostaviti nakon 35 godina, 35 godina.
Gospodin Josip Jurčević. Odjednom ga nema, a bio je. A ne. Gubi pravo.
Gospodin Veselko Gabričević izvolite, završno u ime Kluba zastupnika Nezavisni i HSU. Izvolite.

Gabričević, Veselko (HSU)

Gospodine potpredsjedniče sabora, dame i gospodo, pa evo cijeli dan danas raspravljamo o državnom proračunu za 2025. godinu. Bilo je puno rasprava u kojima se raspravljalo o umirovljenicima, o mirovinama, a činjenica je da ovim proračunom su osigurana znatno veća financijska sredstva pa skoro za 1/3 proračunskih sredstava ide u Ministarstvo rada, mirovinskog sustava i socijalne politike. Klub Nezavisnih zastupnika i HSU-a smatra da je državni proračun za 2025. godinu izrađen tako da će zadovoljiti izvršenje svih političkih ciljeva na dobrobit svih građana RH. Proračun je razvojni, a posebno nas veseli činjenica da je zaista socijalni i da je usmjeren na poboljšanje položaja najugroženijih skupina u društvu i umirovljenika i osoba starije životne dobi. Proračun Ministarstva rada, mirovinskog sustava, socijalne politike za 2025. g. je 11 179 118 000 eura ili u odnosu na 2024. g. povećane za 778,5 milijuna eura.
Ovako značajno povećanje sredstava omogućit će osigurana su sredstva da se zakonski promijeni formula usklađivanja i da se provede u djelo, da se planira i omogući isplata godišnjeg dodatka na mirovine za sve umirovljenike u RH, da se nastavi sa izgradnjom centara za umirovljenike i starije osobe sada se trenutno gradi 18 centara u RH, a novi centri pružat će daleko veću skrb od postojećih domova umirovljenika, da rastu mirovine sukladno mjerama Vlade kako bi u ovom mandatu prosječne mirovine iznosile preko 800 eura, povećana su, isto tako, znatno sredstva i za socijalno ugrožene skupine i sve ranjive skupine stanovništva u RH.
Isto tako, napominjem da ima prostora da se ozbiljno razmatra po prvi puta i problem penalizacije za 204 tisuće umirovljenika jer je veliki dio njih nepravedno i prisilno penaliziran. Pored naprijed rečenog, u narednoj godini poduzet će se i niz drugih mjera u cilju jačanja standarda umirovljenika i poboljšanja njihovih uvjeta življenja kao što je sljedeće, nastavit će se besplatan prijevoz Hrvatskom željeznicom koji ova uredba Vlade ističe 31.12. ove godine, ali će se ona produžiti, a u 2024. preko 200 tisuća umirovljenika koristilo je ovu pogodnost.
Dalje, razmatra se i vrše se izračuni besplatnog prijevoza brodom za sve umirovljenike, osigurana su sredstva i kreće projekat ugradnje dizala u višekatne zgrade 3+. Međugradski autobusni prijevoz je u nadležnosti jedinica lokalne samouprave, ali Vlada će poticati njegovo rješavanje. Radit će se, isto tako, na projektu umirovljeničke kartice na razini države, sada to imaju neki gradovi u RH, ali uvođenjem jedinstvene kartice svi umirovljenici ostvarili bi jednaka prava na određene popuste na prostoru cijele države.
Moram nekoliko riječi reći i vezano za obranu. Obzirom na političko i sigurnosno okruženje naše države i na činjenicu da zaista živimo u vrijeme kada ratovi bijesne na sve strane i kada im, kada nažalost prijeti eskalacija koja može, isto tako i nas zadesiti, iskustva iz Domovinskog rata uče nas kako naš narod kaže da …
.../Upadica: Hvala. Hvala, vrijeme./... pušemo i na hladno i zaista moramo se tako odnositi. Želim naglasiti …
.../Upadica: Pa hvala./... da hrvatska država ovim proračunom za '25. g. prvi put je ispunila traženje koje od nas traži NATO …
.../Upadica: G. Gabričević./... da 2% BDP-a ide na stavku obrane i evo, sasvim da zaključim, ovaj proračun je garancija rasta mirovina i zaštite najosjetljivije skupina …
.../Upadica: Hvala./... naših građana i Kluba nezavisnih zastupnika i HSU-a …
.../Upadica: Hvala, dobivam, dobivam kritike …/... .../Govornik se ne razumije./... Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)

… od drugih, razumite vi mene. Ajde, molim, molim. Dobivam kritike.
G. Totgergeli, izvolite…
.../Upadica se ne čuje./... završno u ime HDZ-a.

Totgergeli, Miro (HDZ)

Hvala poštovani potpredsjedniče, poštovani potpredsjedniče Vlade sa suradnicima, poštovane kolegice i kolege zastupnici.
Dakle danas raspravljamo o proračunu za 2025. g., a makroekonomski okvir je ustvari jako povoljan na osnovu kojeg se radi taj proračun za 2025. g.
Za 2024. g. ukupni javni duh spustio se na 57,4% BDP-a, a deficit nam je na 2,1% i kad to ovako kažemo, onda svi onako kažu pa dobro, 2,1%, pa nije to nešto tako čak ni malo, međutim, kad pogledate Hrvatsku u odnosu na druge zemlje EU, onda shvatite da 17 zemalja EU ima deficit veći od 2,6% jer je prvotni za Hrvatsku bio planiran 2,6, a sad smo ga tijekom godine spustili na 2,1%.
E onda kad se usporedimo koje su to zemlje, onda taj rezultat koji mi imamo i nije baš beznačajan. S druge strane, kad pogledate rast BDP-a u 2024. od 3,6% i planiranih za 2025. od 3,2%, stopa inflacije od 2,7% i rast zaposlenosti od 2,9%, to su pokazatelji koji nam daju za pravo da dođemo pred ovaj HS sa proračunom ovako kako je posložen i da bude ustvari u odnosu na zemlje EU, kad gledamo BDP, mi i Malta imamo takav rast gospodarstva. Znači to sve skupa nije slučajno jer smo upravo prošli kroz nekoliko kriza od pandemije pa dva potresa pa onda energetska kriza, pandemija je bila svjetska kriza, energetska kriza je bila vezana uz Europu, ali hrvatsko gospodarstvo iz toga je izašlo jače nego što je bilo ispada i sad nam kažu da su to rezultati koji su došli sami od sebe.
Dakle prihodi državnog proračuna za 2025. g. planiraju se na 33 milijarde eura, a rashodi na 37 milijardi eura. Kad gledamo koji je okvir tih prihoda, prihodi od poreza 18,5 milijardi, doprinosi 5,6, prihodi od imovine 0,6 i ostali prihodi 8,2 milijarde.
Rashodi u postotku kad ih gledamo tih 37 milijardi najveći dio otpada na mirovine i ostale naknade građanima, to je 30%, rashode za zaposlene 22%, pomoći županijama, gradovima, općinama, izvanproračunskim korisnicima 14%, subvencije, kapitalne pomoći, donacije 11%, potpora financiranju javnih službi 10%, kapitalne investicije 8% i financiranje EU 5%.
Neka ministarstva imaju porast rashoda u odnosu na prošlu godinu čak i od 200%, a gotovo sva ministarstva osim 2 imaju rast rashoda u odnosu na prošlu godinu. Izdvajanja za zaposlene kreću se najviše za školstvo 25%, zdravstvo 23%, policija 11, znanost 10, obrana 6, pravosuđe 5% i ostalo je onda 20%.
Mirovinski sustav prosječna mirovina već u odnosu na 2023. u 2024. je porasla sa 472 eura na 623 eura, a ukupno izdvajanje za mirovine u 2025. godini veća su za 800 milijuna eura. Demografske mjere, znači porast naknade za novorođeno dijete sa 309 na 618 eura, povećanje maksimalne novčane naknade za drugih šest mjeseci roditeljskog dopusta što ukupno čini sredstva demografskih mjera 685 milijuna u 2025. godini.
Pomoć osjetljivim skupinama, inkluzivni dodatak 563 milijuna, ostale naknade 340 milijuna, da ih sad ne čitam redom, ulaganja u potpore u područje odgoja i obrazovanja značajno rastu sredstva za dječje vrtiće, ali i ostala sredstva. Razvoj sporta rast od 41%. Što se tiče energetike smanjuje se mjera energetske zaštite građana jer smatramo da se tržište polako uređuje, a povećavaju se ona sredstva koja idu za energetsku održivost i daljnju dekarbonizaciju energetskog sektora.
Ukupno gledano cijeli ovaj proračun je razvojan i nastavak je politike koju vode vlade Hrvatske demokratske zajednice i koalicijskih partnera već 8 godina i upravo svi ovi rezultati jesu takvi jer ovakvim proračunima dolazimo pred ovaj Sabor i onda ga provodimo.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala, hvala, hvala.
Potpredsjednik Vlade i ministar financija gospodin Marko Primorac dat će završnu riječ.
Izvolite.

Primorac, Marko

Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče Hrvatskoga sabora, uvažene saborske zastupnice i zastupnici.
Veselilo me danas vidjeti konstruktivnu raspravu u Hrvatskome saboru o proračunu koji doista jest najvažniji politički dokument svake Vlade. Ispričavam se, nisam mogao sudjelovati u cijeloj raspravi, ali sam pratio koliko god je to bilo moguće i on-line, a rekle su mi i kolege najvažnije preporuke i najvažnije elemente rasprave.
Mi smo imali danas vrlo ekstenzivan Uži kabinet. Sutra imamo u okviru našega resora Ministarstva financija nekoliko važnih zakona koji će biti na sjednici Vlade, morali smo ih detaljno proći. Puno je toga što još treba napraviti do kraja ove godine, ali evo imao sam želju još se kratko osvrnuti zaključno.
Dakle, u turbulentnim doista geopolitičkim okolnostima, geoekonomskim okolnostima u kojima se nalazimo cilj i ambicija ovoga proračuna bila je poticati gospodarski rast i zadržati naravno socijalnu komponentu proračuna.
Za sigurnost i stabilnosti svake države nužno je osigurati nekoliko ključnih preduvjeta. U postojećim okolnostima ti preduvjeti uz financijske, fiskalne kapacitete uključuju i energetsku stabilnost i neovisnost, ali i značajna ulaganja u sustavu obrane i vjerujem da je svima jasno temeljem čega smo došli do tih zaključaka i zbog čega su povećana izdvajanja u pojedinim resorima o kojima sam govorio.
Naravno da je neizvjesnost aktualne gospodarske situacije, a trenutno se doista suočavamo sa izazovima i u ekonomijama naših najznačajnijih vanjsko-trgovinskih partnera. Govorimo o Njemačkoj, Italiji, dakle o gospodarstvu općenito EU, ali i o vrlo neizvjesnim okolnostima kada govorimo o vanjsko-političkoj situaciji globalno u smislu konkurenata EU na istoku i na zapadu i u tom smislu uz zadovoljenje potreba financiranja izazova za koje znamo da će ih biti potrebno rješavati ostavljamo dovoljno prostora u proračunu za intervencije ukoliko to bude potrebno, dakle stvaramo istovremeno fiskalni prostor za interventne reakcije ukoliko to bude nužno.
Mi smo trenutno u takvoj situaciji proračunskoj da održavamo fiskalnu stabilnost prije svega imajući u vidu udio deficita konsolidirane opće države u BDP-u, ali isto tako imajući u vidu i razinu javnoga duga u BDP-u koja se ove godine već spušta na razinu od 57,4% a u sljedećoj godini, dakle 2025. na razinu od 56%.
To je kontinuirani trend smanjivanja udjela javnog duga u BDP-u uz iznimku 2020. godine kada je došlo do covid krize i kada je postalo vrlo jasno što znači imati fiskalni kapacitet i biti sposoban reagirati u neizvjesnim okolnostima. Tada je deficit konsolidiranoga proračuna opće države bio 7,2% zbog toga što smo imali određeni fiskalni prostor udio javnoga duga u BDP-u i zbog smanjenja BDP-a, dakle zbog teške gospodarske situacije popeo se na razinu od 86 i pol posto.
Mi smo od 2020. godine do sada uspjeli ne samo povratiti taj fiskalni prostor, nego osigurati i novi prostor za eventualno potrebna zaduženja smanjivanjem praktički tog našeg udjela javnoga duga u BDP-u za 30 postotnih bodova BDP-a što je doista značajno.
Naravno da je važno ispunjavati fiskalne kriterije iz Maastrichta kada govorimo o deficitu i razini javnoga duga, međutim još važnije od ispunjavanja fiskalnih kriterija je doista imati snagu i kapacitet odgovoriti na izazove posebno izazove s kojima se potencijalno možemo susresti.
Smatram da je naravno važno i dalje našim odlukama činiti tu fiskalnu poziciju stabilnom, smanjivati udio javnoga duga u BDP-u, ali ne beskonačno. Dakle, mi nemamo potrebu smanjiti udio javnog duga u BDP-u na ne znam 10%, ali ipak želimo ostaviti određeni fiskalni prostor da ne budemo oko te granice od 60% nego da ipak imamo malo više, kolokvijalno ću se izraziti, zraka u tom kontekstu.
Kada se usporedimo sa ostalim državama članicama EU, a to je jako važno za istaknuti jer naravno da i druge države članice mogu imati potrebe za intervencijama i naravno da te potrebe utječu i na političku stabilnost koja je prisutna u većoj ili manjoj mjeri u tim drugim državama članicama EU, pa ću samo istaknuti kako ukupno 12 država članica EU prema projekcijama Komisije ne ispunjava kriterij udjela javnoga duga uI BDP-u, dakle imaju udio javnoga duga u BDP-u veći od 60%, istovremeno pet država članica ima udio javnoga duga u BDP-u preko 100%.
Kada govorimo o deficitu konsolidirane opće države tada 11 država članica EU ne ispunjava kriterij deficita do 3%, a pet država članica ima deficit veći od 5%. To vam govori koliko su druge države sposobne u većoj ili manjoj mjeri odgovarati na sve izazove s kojima se suočavaju, a isto tako pokazuje koliko je Hrvatska u tom kontekstu snažna.
Gospodarski rast koji ostvarujemo, a koji je višestruko veći od prosjeka i EU i eurozone jamči nam i ekonomsku stabilnost, ali osigurava naravno preduvjete i za nastavak gospodarskoga razvoja RH pa i priključenja RH u razvojnom smislu prosjeku EU. Prosjek EU ukoliko nastavimo rasti ovakvom stopom, to je trenutno za 2024.g. od 3,6% i ukoliko EU nastavi rasti svojom prosječnom stopom od 1%, za dostizanje toga prosjeka 100% prosjeka praktički EU bilo bi nam potrebno 11 godina. Dakle, ne govorimo o kratkom vremenskom razdoblju i u tom kontekstu također treba promatrati i proračunske stavke.
Ono što je bitno naglasiti, naš gospodarski rast bit će dominantno potaknut povećanjem odnosno rastom potrošnje, ali i bruto investicija u fiksni kapital. Naravno, cilj je Vlade stvoriti preduvjete za snažnije investicije, snažnija ulaganja posebno u privatnome sektoru. I u tom kontekstu je i Ministarstvo gospodarstva, dakle ministar Šušnjar već iznio nekoliko prijedloga i zakonskih prijedloga kojima će poticati daljnja ulaganja.
Nije beznačajno jačati i potrošnju, s obzirom na okolnosti koje su proizveli inflatorni pritisci, cilj nam je bio povećati kupovnu moć građana, povećati njihove realne dohotke, posebno dohotke onih koji su najugroženiji odnosno onih građana koji imaju najniža primanja, naravno sve s ciljem kako bi se oni što lakše nosili s inflatornim pritiscima.
Neću spominjati brojne pakete mjera, ali samo da podsjetim da smo i mjerama u poreznome sustavu upravo pokušavali pomoći onima koji imaju najniža primanja i to kontinuirano činimo i činit ćemo i u sljedećoj godini. Dakle izmjenama u okviru našega poreznoga sustava predlažemo i povećanje osnovnog osobnog odbitka i svih ostalih elemenata koji se vežu uz osnovni osobni odbitak. Isto tako predlažemo smanjivanje stope poreza na dohodak, dakle one gornje granice do kojih jedinice lokalne samouprave mogu utvrditi te stope poreza na dohodak. A od 1. siječnja ove godine uveli smo i izdatak u sustavu mirovinskoga osiguranja koji je omogućio veće neto plaće onim građanima kojima u samom poreznom sustavu više nismo mogli pomoći povećanjem osnovnog osobnog odbitka jer oni de facto već sada ne plaćaju porez na dohodak, takvih je bilo preko 50%.
Dakle, ni povećanje potrošnje se nije dogodilo slučajno niti nas je ono zateklo. Naravno željeli smo povećati kupovnu moć građana, povećati potrošnju i na taj način povećati i naš BDP između ostaloga. Naravno da je uz snažnije investicije ulaganja i u privatnome sektoru posebnu pažnju potrebno posvetiti i jačanju hrvatskoga izvoza. U okolnostima u kojima je gospodarski rast u našim vanjskotrgovinskim najznačajnijim partnerima de facto ugrožen, naravno da slabi potražnja iz tih država, a slabljenje potražnje uzrokuje i određene poremećaje na tržištu, naravno da se to odražava i na potencijal našega izvoza.
U smislu makroekonomskih pokazatelja naravno ono što nas i dalje zabrinjava je inflacija. Inflatorni pritisci su doista značajno smanjeni, dakle kada se sjetimo onih razina od 13,5% u studenom 2022.g. to su bili doista zabrinjavajući podaci. Sada je inflacija jednim velikim značajnim dijelom obuzdana, međutim za sljedeću godinu procjene su i očekivanja inflacijskih pritisaka na razini prosječne godišnjoj razini od 2,7%. Prirodna, normalna stopa inflacije, stopa inflacije koja osigurava zaposlenost značajnu, snažnu i gospodarski rast je otprilike 2%.
Dakle, ovo još uvijek je povećana stopa inflacije, puno blaža od onih s kakvima smo se suočavali i ranije, ali naravno da narušava i standard i život naših građana. I tu posebno apeliramo na sve one koji utvrđuju cijene da čine sve što je u njihovoj moći da te cijene utvrđuju odgovorno, socijalno osjetljivo vodeći brigu o našim građanima.
Naravno da ćemo i mi kao Vlada nastaviti pratiti tu situaciju i donositi one mjere za koje mi smatramo da ih je moguće i razborito donijeti u određenom trenutku. Vi znate da smo mi već sada ograničili cijene jednog seta, jedne košarice proizvoda za koju smo smatrali da čini košaricu osnovnih životnih potrepština posebno kada govorimo o hrani što je naravno jako važno za naše građane i činit ćemo kao Vlada sve da podižemo standard građana posebno onih najugroženijih kroz povećanje i socijalnih naknada i mirovina i svega onoga što može olakšati našim građanima borbu sa inflatornim pritiscima.
Makroekonomska situacija i stabilnost i fiskalna pozicija, odgovorno upravljanje javnim financijama ali općenito gospodarski izgledi pa ako hoćete i kvaliteta upravljanja općenito u raznim resorima pridonijeli su i povećanju kreditnoga rejtinga RH. Da, kreditni rejting dominantno ovisi o kvaliteti upravljanja javnim financijama, dominantno ovisi o sposobnosti servisiranja plaćanja dugova, ali isto tako kada dosegnete određenu razinu a mi smo sada u A kategoriji kreditnoga rejtinga po tri najznačajnije rejting agencije tada se očekuje da imate stabilne financije, tada se očekuje da imate stabilnu fiskalnu politiku, da upravljate primjereno i javnim dugom i gotovinom i likvidnošću i deficitom i naravno da se onda gledaju i dodatne komponente koje uključuju i širi spektar upravljanja na državnoj razini ali i gospodarstvo u cjelini, potencijal gospodarskoga rasta, ali isto tako i otpornost na moguće izazove na moguće šokove prije svega u okviru energetskoga sustava, a onda i svih ostalih povezanih sustava.
Naravno kada govorimo o energetici vi znate i sami da postoji nekoliko ključnih komponenata na koje smo se mi orijentirali u proteklih nekoliko mandata, a to je prije svega osiguranje opskrbe u elektroenergetskom sustavu pa onda naravno i opskrbe naftom gorivima, ali i opskrbe plinom. Povećanje kapaciteta LNG terminala sa 2,9 milijardi na 6,1 milijardu kubičnih metara godišnje omogućit će ne samo osiguranje opskrbe alternativnim dobavnim pravcima za RH već i za naše susjedne države posebno nakon izgradnje dodatnih plinovoda i jačanja plinovodnog sustava. Dakle, govorim o onim dionicama Zabok-Rogatec, Bosiljevo-Zlobin gdje će biti omogućena praktički opskrba ne samo Hrvatskoj nego i drugim državama u našem okruženju. Hrvatska otprilike troši oko 3 milijarde kubičnim metara plina, dakle imat ćemo još toliko za izvoz i za pomoć naravno našim susjedima. Mreža plinovoda bit će spremna i za prihvat vodika, dakle ulažemo i u zelene tehnologije i to je jedna od ambicija odnosno ciljeva Vlade u smislu osiguravanja dodatnih izdvajanja i za demografiju i za dekarbonizaciju i za digitalizaciju, ali ono što je posebno značajno i u obrazovanje.
Proračunski prihodi i rashodi rastu, nisu bili nikada veći doista i slušao sam naravno raspravu bilo je riječi i o tome kako posebno rastu prihodi o poreza na dodanu vrijednost. To se na neki način pokušalo i problematizirati. Kada govorimo o strukturi poreznoga sustava, postoje porezni sustavi koji su potrošno i dohodovno orijentirani. Dohodovno orijentirani su oni porezni sustavi gdje se glavnina poreznih prihoda prikuplja oporezivanjem dobiti i dohotka, a potrošno su orijentirani oni sustavi gdje se glavnina poreznih prihoda prikuplja oporezivanjem potrošnje. Mi stvarno imamo jednu od najvećih općih stopa PDV-a u EU. Isto tako imamo snižene stope PDV-a na čitav niz proizvoda. Dakle, postoje stope snižene pa čak i do 5% posebno na prehrambene namirnice i u tom kontekstu je potrebno sagledavati i razlike u cijenama o kojima se govorilo. Dakle, ne oporezuje se u Hrvatskoj hrana tako generalno po 25% što je doista značajna stopa već se niz proizvoda, prehrambenih proizvoda oporezuje stopom od 5% uslijed čega država propušta de facto prikupiti oko milijardu i pol eura poreznih prihoda. To otprilike znači kada bismo mali jednu stopu, opću stopu PDV-a ona bi mogla doista biti negdje oko 20%, ali smatrali smo da je potrebno ispraviti djelomično i regresivnost PDV-a zbog toga što je potrošnja proizvoda, posebno proizvoda široke potrošnje značajna za naše građane pa naravno da onda oni koji imaju veće dohotke relativno bolje odnosno spremnije podnose bilo kakav teret porezni.
Međutim, smatram da je struktura poreznog sustava u Hrvatskoj itekako primjerena. Podsjetit ću kako veliki dio poreznih prihoda posebno poreza na dodanu vrijednost, a onda i trošarina u proračun RH uplaćuju i oni koji nisu rezidenti RH i to posebno u ljetnim mjesecima. Alternativa spuštanju PDV-a bilo bi povećanje nekih drugih poreza primjerice poreza na dobit što bi značajno narušilo konkurentnost RH za izravna strana ulaganja ili nekih drugih poreznih oblika ili doprinosa.
Hrvatska je u kontekstu oporezivanja dohotka i dobiti doista država koja ima konkurentno okruženje odnosno konkurentan porezni sustav i na to možemo biti ponosni. Ja ne mislim da bi tu strukturu poreznoga opterećenja trebalo mijenjati, ali paket poreznih zakona će biti u raspravi u drugom čitanju uskoro pa evo veselim se da i o tome porazgovaramo ako hoćete o strukturi poreznoga tereta dapače, no ja smatram da je u ovom trenutku ta struktura doista primjerena.
Kada govorimo o izdvajanjima iz državnoga proračuna, dakle o proračunskim rashodima podsjetit ću kako je veliki dio por… dakle rashoda državnoga proračuna de facto zadan. Mi imamo značajna izdvajanja za mirovine i ostale naknade građanima, radi se o oko 30% proračuna. 23% proračuna su rashodi za zaposlene, oko 14% su pomoći županijama, gradovima, općinama i izvanproračunskim korisnicima, 11% su subvencije i kapitalne pomoći, 10% je potpora financiranju javnih službi tu govorimo dominantno o materijalnim rashodima, 8% kapitalne investicije i 5% su financijski rashodi koji uključuju i rashode za kamate i doprinos EU.
Rashodi za kamate su posebno važna komponenta i naravno da se povećanje kreditnoga rejtinga odražava na našu sposobnost zaduživanja ali i servisiranje kamata. Što je kreditni rejting veći to je povjerenje vjerovnika u državu odnosno u onoga kome poslužuju novac veće pa su spremni odnosno traže za to povjerenje odnosno za svoja sredstva koja posuđuju manje prinose, manje kamate za državu su to manji troškovi. Podsjetit ću još jednom kako su rashodi za kamate u 2015. godini mjereno udjelom u BDP-u bili na razini od 3,5%, danas su 1,5%. Dakle imamo 2% BDP-a za izdvajanja u kapitalne investicije ili neke druge resurse uključujući i obranu za koju je evo baš potrebno izdvojiti 2% BDP-a. Dakle kompletna, kompletan cilj ulaganja odnosno izdvajanja 2% u obranu de facto možemo pripisati i smanjenim rashodima za kamate. Dakle tu smo oslobodili značajan fiskalni prostor.
Kada govorimo o pojedinim ministarstvima doista rashodi rastu po svim ministarstvima naravno u skladu i sa ambicijama i programima i politikama koje ta ministarstva provode. Ja bih ovdje istaknuo nekoliko ministarstava koje je posebno važno sagledati u kontekstu rashoda s obzirom da je došlo i do određenih promjena u ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave pa onda kada govorimo o znanosti, obrazovanju mladih tu je de facto dodan resor mladih tome ministarstvu pa to treba imati u vidu. Zaštita okoliša i zelena tranzicija kao novo ministarstvo, pravosuđe, uprava i digitalna transformacija. Dakle tu je dodana komponenta digitalne transformacije odnosno bivši i središnji državni ured za razvoj digitalnoga društva je pripojen tome ministarstvu. I naravno Ministarstvo demografije i useljeništva kao novo ministarstvo. U smislu izdvajanja rekao sam koliko iznose izdvajanja za zaposlene i za mirovine dakle to je preko pola samoga proračuna. Izdvajanja za zaposlene penju se u 2025. godini na 8,2 milijarde i to jednim značajnim dijelom i temeljem odluka koje smo donosili kao Vlada, a koje su išle u smjeru reformi sustava, reforme sustava plaća u državnoj službi i u javnim službama gdje smo nastojali povećati pravednost sustava, pojednostaviti sustav, učiniti ga transparentnijim, uključiti niz dodataka koji su se isplaćivali de facto na plaću u samu plaću i isto tako omogućiti jednaku plaću za jednako radno mjesto. Naravno da smo tu koristili i pomoć različitih institucija uključujući i Svjetsku banku. To nam je na kraju krajeva bio pokazatelj iz NPOO-a i smatramo da smo tu napravili odličan posao, da je sustav sada puno pravedniji, jednostavniji, transparentniji ali i atraktivniji za potencijalne zaposlenike. Mirovinski sustav odnosno kada govorimo o rashodima za mirovine ti će rashodi u 2025. godini biti 8,8 milijardi dakle uz klasičnu indeksaciju mirovina spomenut ću i promjenu formule za indeksaciju koja više neće biti 70/30 nego 85/15 u korist povoljnijeg kriterija za korisnika mirovine, a kriteriji su povećanje prosječne bruto plaće i povećanje indeksa potrošačkih cijena. Isto tako redefiniranje bonifikacije, veći dodatni staž po djetetu, a u 2026. godini da naravno planiramo i daljnji rast rashoda za mirovine i to temeljem uvođenja i godišnjega dodatka. Što se tiče demografskih mjera i potpora obiteljima i djeci u 2025. godini ukupni rashodi u tom ministarstvu u novom ministarstvu su 685 milijuna eura. Ono što je bitno istaknuti povećanje naknada za novorođeno dijete za 100% dakle sa 309 na 618 eura i isto tako povećanje maksimalne novčane naknade za drugih 6 mjeseci roditeljskoga dopusta i to za plaću do 3 tisuće eura. Pomoći osjetljivim skupinama, to je ona dodatno socijalna da tako kažem komponenta proračuna. Inkluzivni dodatak u 2025. godini 563 milijuna eura, a ukupno rashodi na razini 903 milijuna eura kada se uključe naravno i jednokratna naknada, udomitelji, status roditelja njegovatelja ili status njegovatelja, zajamčena minimalna naknada, naknada za ugroženoga kupca energenata, doplatak za pomoć i njegu, osobna invalidnina i nacionalna naknada za starije osobe. Značajna su ulaganja i potpore i u području odgoja i obrazovanja. Tu naravno nastavljamo s politikom izgradnje i opremanja kao i fiskalne održivosti vrtića ali isto tako planiramo i jačanje investicija, posebno u 2026. godini, dakle tu ćemo imati kapitalne rashode u iznosu od 790 milijuna eura s ciljem osiguranja jednosmjenske nastave. Bitno je istaknuti kako za nastavak projekata besplatnih, projekta besplatnih udžbenika i prehrane izdvajamo 90 milijuna eura. Dakle osigurali smo situaciju kojoj je za djecu koja pohađaju školu u Hrvatskoj besplatan i prijevoz i udžbenici i prehrana. Što se tiče udžbenika 309 tisuća učenika ima besplatne udžbenike. Kada govorimo o prehrani ona je osigurana u 930 matičnih i 1.067 područnih škola, dakle obuhvaćeno je 97% učenika. Dakle to je nešto što nam je u posebnom fokusu u slijedeće dakle 2025., '26. u slijedeće dvije do tri godine. Naravno svjesni smo činjenice kako ulaganjem u obrazovanje povećavamo i intelektualni ljudski kapital u RH čime ćemo jačati i kreiranje bolje plaćenih radnih mjesta ali i proizvodnja proizvoda veće dodane vrijednosti. Značajna su izdvajanja i za razvoj sporta, dakle tu imamo povećanje na 160 milijuna eura odnosno porast od 41% u odnosu na 2024. godinu i to za razvoj sporta u lokalnoj zajednici, sportske manifestacije kao i programe javnih potreba u sportu na državnoj razini te izgradnju sportske infrastrukture. Što se tiče Ministarstva gospodarstva, tu skrećem pažnju da iako dolazi de facto do smanjenja rashoda u tom ministarstvu, dominantno zbog smanjenja energetskih mjera odnosno potrebe financiranja razlike u cijeni kojima smo osigurali de facto neizmijenjene cijene u prethodnom razdoblju energenata, ta se potreba postupno smanjuje ali isto tako se jačanju izdvajanja za dekarbonizaciju energetskoga sektora i energetsku održivost. Tu je povećanje sa 121 na 474 milijuna eura pa kada bismo gledali de facto novo stvoreno ministarstvo i Ministarstvo gospodarstva zajedno tada bi došlo do povećanja rashoda i toga ministarstva odnosno objedinjenog konsolidiranog ministarstva od oko 7%. Značajna su ulaganja u opremanje i modernizaciju Hrvatske vojske. Oni će biti u 2025. godini na razini 708 milijuna eura. Čuli ste već sve o nabavkama opreme koja se planira, naravno u narednom razdoblju, od raketnoga sustava HIMERS do besposadnih letjelica Bayraktar koji će omogući u hrvatskoj vojsci naravno i novu vještinu borbenu, helikopteri Black Hawk, sustava protuzračne obrane, borbeni tenkovi Leopard i sve ono što će omogući de facto tranziciju odnosno prelazak sa istočne na zapadnu vojnu tehnologiju.
U obnovu od potresa u razdoblju od 2020. do 2027. to je bitno istaknuti da se shvati o kolikom volumenu investicija ulaganja, rashoda kako god hoćete je riječ govorimo o 6,2 milijarde eura. Od toga u razdoblju od 2020. do 2024. 3,5 milijarde eura, a u razdoblju 2025. do 2027. 2 milijarde i 700 milijuna eura. Naravno radi se o značajnim projektima, značajnim ulaganjima i naravno da dio i tih ulaganja povećava naš BDP.
Ravnomjerni regionalni razvoj izdvajanja za fiskalno izravnanje kao i za decentralizirane funkcije, regionalne razvoje projekte za Slavoniju, Baranju i Srijem, potpomognuta područja, brdsko-planinska područja, revitalizaciju Dalmatinske zagore, Gorskoga kotara, Like, depriviranih područja Karlovačke i Sisačko-moslavačke županije kao i za razvojne projekte grada Vukovara i sufinanciranje općenito EU projekata.
Osim ovih brojeva i makroekonomske situacije koja je stabilna i ojačanog kredibiliteta RH u međunarodnoj financijskoj javnosti i ostvarenja brojnih strateških postignuća od ulaska u eurozonu, Schengenski prostor, Europski stabilizacijski mehanizam, pa naravno i činjenice kako smo došli pred vrata Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj za koje se također planiraju brojne reforme u različitim resorima smatramo i sigurno smo i svjesni smo činjenice kako je potrebno poduzeti značajne još intenzivnije napore kako bi sva te postignuća osjetio svaki građanin RH. I to je naš cilj kao Vlade i to je naš cilj kao parlamentarne većine i očekujemo za ostvarenje ovih ciljeva i svih programa i projekata koje provodimo i podršku saborskih zastupnica i zastupnika u Hrvatskome saboru.
Dozvolite mi da na kraju zahvalim svima onima koji su sudjelovali u ovoj raspravi. Radi se doista o najznačajnijem političkom dokumentu i bilo je lijepo vidjeti brojne saborske zastupnice i zastupnike koji su konstruktivnim prijedlozima sudjelovali u raspravi. Naravno da ćemo mi i u kontekstu amandmana koje smo zaprimili detaljno proći kroz sve amandmane i odlučiti što od tih amandmana eventualno prihvatiti.
Smatram da je i prema povratnim informacijama koje sam dobio od svojih kolega i aplikacija koja je omogućila digitalno podnošenje amandmana dakle e-amandmani pridonijela lakšem procesu donošenja proračuna odnosno podnošenju amandmana. To nam je olakšalo ne samo postupke u Ministarstvu financija i brojnim drugim resornim ministarstvima nego vjerujemo da je bilo od koristi i vama saborskim zastupnicama i zastupnicima. Mogu reći kako je podneseno zadnji puta kada sam gledao 228 amandmana na državni proračun i oko 40 amandmana na financijske planove izvanproračunskih korisnika.
Zahvaljujem ovom prigodom i svom timu u Ministarstvu financija, dakle ovdje su bili državni tajnik Stipe Župan i glavna državna rizničarka Danijela Stepić. Naravno zahvaljujem i svima onima koji su u Ministarstvu financija sudjelovali u samoj izradi aplikacije za e-amandmane u suradnji sa Financijskom agencijom, ali i svim djelatnicama i djelatnicima Ministarstva financija od Zavoda za makroekonomske analize, Državne riznice, svima koji su sudjelovali u samoj izradi proračuna. Vjerujem da svi znate kako je ovo posebno za Ministarstvo financija razdoblje u kojem smo pod velikim pritiskom i potrebno je naravno uvažiti i različite zahtjeve različitih resora i naravno kreirati odnosno pripremiti sve ove dokumente koji su vam dostupni sada i u kontekstu saborskih rasprava i evo zahvaljujem još jednom svima i veselim se nastavku daljnje suradnje i podršci za sve kvalitetne politike koje provodimo.
Hvala vam lijepa.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala i vama gospodine potpredsjedniče i ministre financija.
Jedan, dva, tri nemamo ni previše ovaj replika.
Gospođa Juričev Martinčev.

Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)

Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče.
Poštovani potpredsjedniče Vlade kao što ste rekli proračun je najvažniji politički akt, ali ovaj ovogodišnji proračun je po meni najbolji dosada i zaslužuje velike i pohvale i zahvale vama i čitavom timu. Nikad brža, brže nije bila gotova rasprava gotovo da nije bilo kritika na sam proračun. Bilo je kritika, primjedbi ali na sam proračun gotovo da i nije bilo.
Sva ona obećanja koja smo u predizborno vrijeme dali našim sugrađanima, sve ono što stoji u programu Vlade može se već iščitati u proračunu za 2025. i u projekcijama za 2026. i '27. godinu.
Jednako tako vjerujem da prijedlozi poput ovog što smo zadnje čuli kolegice Raukar koji je podržao i predsjednik našeg kluba za više izdvajanja za filmsku industriju i za zaštitu domaćeg filma kao i pojedini amandmani, evo i sama sam uložila amandman za dodatna sredstva za izgradnju opće bolnice Šibensko-kninske županije i još neki amandmani, da će se naći i u konačnom prijedlogu proračuna, pa evo preporuka i zamolba.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala.
Gospodine ministre.

Primorac, Marko

Hvala lijepo poštovana zastupnice na pohvalama i naravno mogu samo potvrditi kako ćemo detaljno razmotriti sve amandmane. Cilj rasprave o državnome proračunu u Hrvatskome saboru je naravno da svaki zastupnik i svaka zastupnica iznese svoj stav o potencijalnim mogućnostima dorade i unaprjeđenja proračuna i mi ćemo sve te amandmane i sve te prijedloge detaljno razmotriti i naravno prihvatiti sve one za koje smatramo da ih je moguće prihvatiti u ovom trenutku.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala.
Gospođa Raukar Gamulin.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)

Zahvaljujem.
Prije svega hvala kolegice na podršci.
Uvaženi ministre ja sam tj. naš klub je dao amandmane o temama o kojima sam govorila, bili ste prisutni na mojoj raspravi o velikoj, velikoj krizi u filmskoj proizvodnji i dramatično tragičnim situaciji sa restauracijom hrvatskog filma.
Amandmane na te dvije teme dajem godinama, svi su bili uvijek odbijeni. Danas je premijer u odgovoru mojoj kolegici, ja nisam mogla biti ujutro jer sam bila na Ovčari, rekao da mu je, da zahvaljuje na signalu problema. Podržana je ta inicijativa danas evo i od kolege Sanadera, od kolegice Martinčev. Ja ću vas direktno pitati, da li ćete zaista pogledati te amandmane, da li ćete zaista ove godine neke amandmane barem i prihvatiti, dosada ste ih sve uvijek odbili vi i vaši prethodnici, zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)

I vama.
Odgovor.

Primorac, Marko

Hvala lijepo poštovana zastupnice.
Da, slušao sam raspravu i slažem se sa najvećim dijelom onoga što ste istaknuli i mogu potvrditi kako ćemo mi nastaviti praksu detaljnoga proučavanja svih amandmana jer ih doista sve detaljno proučavamo, ne samo mi u Ministarstvu financija nego naravno na svaki amandman očituje se i resorno ministarstvo, a onda razgovaramo i na razini Vlade o svim tim amandmanima.
Drago mi je što se zalažete za povećanje izdvajanja u filmsku industriju, to u potpunosti podržavam. Ukoliko u nekom trenutku neki amandman nije prihvaćen, a doista puno amandmana se podnosi, dakle riječ je o 300-tinjak amandmana svaki puta na državni proračun, morate znati da kod podnošenja amandmana ne možemo povećavati deficit, ali je moguće činiti određene preraspodjele. Evo ja vam mogu garantirati kako ćemo detaljno pogledati ponovno i vaš amandman i ukoliko eventualno sredstva sa kojih ste skinuli odnosno predlažete skidanje određenih sredstava nije moguće učiniti sa te stavke, mi ćemo pronaći stavku ako je to sve u redu i možemo donijeti amandman odnosno prihvatiti ga i u izmijenjenom obliku, dakle detaljno ćemo to proučiti i hvala vam na vašem savjetu.

Radin, Furio (Nezavisni)

Gospodin Marin Živković replika.

Živković, Marin (Možemo!)

Hvala predsjedavajući.
Poštovani ministre, evo prvo bih vam se zahvalio što ste se vratili, mislim da je to stvarno korektno i da ste održali završno izlaganje i hvala vam što ste se osvrnuli na neke stvari koje su bile izrečene u raspravi, mislim da je to isto, isto korektno. Evo samo sam se htio osvrnuti na jednu rečenicu koju ste rekli za kraj, a to je da se predloženim poreznim izmjenama poreza na dohodak ide najviše na ruku onima sa najmanjim prihodima. Nekako se meni ipak čini da to nije baš sasvim tako i da će puno veće, puno veće koristi od toga imati oni sa višim prihodima, pa i porezni tj. najviše se, najviše se smanjuju stope tj. najviše se smanjuju stope upravo onima koji imaju više prihode i ti limiti se upravo najviše povećavaju za one koji imaju više, tako da raspravljat ćemo kao što ste rekli uskoro opet na tu temu, al evo samo nisam htio da to ostane nedorečeno, hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala.
Odgovor.

Primorac, Marko

Hvala lijepo poštovani zastupniče, pa ja sam govorio i o tome kako smo od 1. siječnja ove godine odnosno omogućili izdatak u sustavu mirovinskoga osiguranja kako bismo uspjeli povećati neto plaću upravo onima kojima nismo kroz porezni sustav to više mogli činiti. A ono što se odnosi na reformu koju predlažemo i na porezni paket koji će stupiti na snagu od 1. siječnja mogu pojasniti, malo je bilo pola sata samo vremena, dakle mislio sam prije svega na prebacivanje poreznoga tereta sa oporezivanje rada na oporezivanje imovine odnosno u ovom slučaju nekretnina. Smatramo, nekako je pretpostavka da oni koji imaju više da imaju naravno i više nekretnina i da je potrebno rasteretiti one koji žive od svoga rada, a nemaju toliko nekretnina, a ono što eventualno treba naknaditi u tome sustavu poreza na dohodak, nadoknaditi oporezivanjem drugih oblika gospodarske snage, a to je prije svega imovina odnosno nekretnine koje pretpostavka je više imaju oni koji su bogatiji, a manje oni koji nisu bogatiji.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala lijepa.
I time smo završili raspravu odnosno zaključujem raspravu, glasat ćemo kada se steknu uvjeti i sutra u četvrtak 21. studenog imamo Prijedlog Zakona o izmjenama…
…/Upadica se ne razumije./…
Da, onda, onda pročitat ću sva tri jer će bit prijedlog da idu zajedno.
Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji s konačnim prijedlogom zakona, Konačni prijedlog Zakona o dopunama Zakona o građevinskoj inspekciji i Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnom gospodarstvu. Bit će prijedlog da idu zajedno, pa vidjet ćemo sutra ujutro.
Hvala lijepa i laku noć.

SJEDNICA PREKINUTA U 19,51 SATI

34

Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu, drugo čitanje, P.Z. br. 89

06.12.2024.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Konačni prijedlog Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu, drugo čitanje, P.Z. br. 89, predlagatelj je Vlada, rasprava je zaključena.
Dajem sada na glasovanje Konačni prijedlog Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu. Molim glasujmo.
Glasovalo je 140 zastupnica i zastupnika, 76 za, 68 protiv pa je na tako donesen Zakon o izvršavanju Državnog proračuna RH za 2025. godinu.

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 4

33; 34

Jandroković, Gordan (HDZ)

Petrov, Božo (MOST)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Paus, Dalibor (IDS)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Jakšić, Mišel (SDP)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Orešković, Dalija (DO i SIP)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Šuta, Tomislav (HDZ)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Grmoja, Nikola (MOST)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Petrov, Božo (MOST)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Ledenko, Ivica (MOST)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Šuta, Tomislav (HDZ)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Baričević, Danica (HDZ)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Grmoja, Nikola (MOST)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Sanader, Ante (HDZ)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Burić, Majda (HDZ)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Ledenko, Ivica (MOST)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Plenković, Andrej (HDZ)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Primorac, Marko

Jandroković, Gordan (HDZ)

Bulj, Miro (MOST)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Herman, Mislav (HDZ)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Plenković, Andrej (HDZ)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Ostojić, Ranko (SDP)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Plenković, Andrej (HDZ)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Ostojić, Ranko (SDP)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Deur, Ante (HDZ)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Komes, Magdalena (HDZ)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Katičić, Krunoslav (HDZ)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Katičić, Krunoslav (HDZ)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Pavić, Marko (HDZ)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Bedeković, Vesna (HDZ)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Ostojić, Ranko (SDP)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Baričević, Danica (HDZ)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Burić, Majda (HDZ)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Bedeković, Vesna (HDZ)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Herman, Mislav (HDZ)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Reiner, Željko (HDZ)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Ostojić, Ranko (SDP)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Đakić, Josip (HDZ)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Herman, Mislav (HDZ)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Radolović, Sanja (SDP)