Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 4

PDF

18; 19; 20; 21; 22; 23

  • Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o lokalnim porezima, prvo čitanje, P.Z. br. 78
  • Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, prvo čitanje, P.Z. br. 79
  • Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o doprinosima, prvo čitanje, P.Z. br. 80
  • Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Poreznoj upravi, prvo čitanje, P.Z. br. 81
  • Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, prvo čitanje, P.Z.E. br. 82
  • Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona, prvo čitanje, P.Z. br. 83
14.11.2024.
Dobro jutro poštovane zastupnice i poštovani zastupnici.
Na temelju čl. 247. Poslovnika Hrvatskog sabora, Odbor za financije i državni proračun predložio je Hrvatskom saboru provođenje objedinjene rasprave o točkama koje su predviđene za raspravu danas. To su

- Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o lokalnim porezima, prvo čitanje, P.Z. br. 78,
- Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, prvo čitanje, P.Z. br. 79,
- Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o doprinosima, prvo čitanje, P.Z. br. 80,
- Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Poreznoj upravi, prvo čitanje, P.Z. br. 81,
- Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poreznu na dodanu vrijednost, prvo čitanje, P.Z.E. br. 82 i
- Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona, prvo čitanje, P.Z. br. 83.

Jesmo li suglasni s tim prijedlogom? Hvala vam.
Kolega Lalovac izvolite.
Hvala lijepa gospodine predsjedniče. Apsolutno smo suglasni, samo molimo budući da je to jedan veliki paket zakona da u ime klubova govorimo 20 minuta umjesto 15. Hvala lijepa.
Može, mislim jeste. Meni je to u redu. Može.
Evo hvala vam na prihvaćenom prijedlogu pa ćemo provesti objedinjenu raspravu o navedenim zakonskim prijedlozima.
Predlagatelj je Vlada ne temelju čl. 85. Ustava i čl. 172. Poslovnika Hrvatskog sabora.
Prigodom rasprave o ovim točkama dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na prvo čitanje zakona.
Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za financije i državni proračun, Odbor za turizam i Odbor za lokalnu i područnu regionalnu samoupravu.
Prije nego što dam riječ predstavniku predlagatelja, poštovanom potpredsjedniku Vlade i ministru financija Marku Primorcu, imamo nekoliko zahtjeva za stankom. Prva na redu kolegica Selak Raspudić. Izvolite.
Tražim stanku u ime kluba Nezavisnih zastupnika iz preventivnih razloga radi zaštite zdravog razuma. I prije nego što se nad građanima još jednom pokuša provesti politička lobotomija uma i duha. U našoj politici nagledali smo se svega i svačega. Korumpiranih političara, nezamislivih političkih prevrata, kasnonoćnih pretrčavanja iz jednog tabora u drugi i još koječega. Sve je to u potpunosti urušilo povjerenje građana u politiku institucije. U tom duhu i u velikoj hrvatskoj političkoj tradiciji prekršenih obećanja, Vlada i parlamentarna većina serviraju nam danas porez na nekretnine premda su sami najistaknutiji predstavnici nekoliko dana prije parlamentarnih izbora tvrdili da se to neće dogoditi. I ne samo to nego nam se porez na nekretnine servira s obrazloženjem da je to pazite sad, u našem interesu i da će baš taj porez čudotvorno riješiti stambeno pitanje naših građana. Ali im je to nemoguće riješiti zbog skupoće nekretnina. Mi smo dakle došli do toga da se ljude besramno uvjerava da je uvođenje poreza na nekretnine nešto uzvišeno, plemenito i progresivno ili da to postoji i u drugim razvijenim zemljama. Istina taj porez jesu uvele mnoge zemlje međutim one se sve danas i dalje suočavaju s istim problemom skupoće nekretnina i nepriuštivosti stanovanja. Da smo pametni, učili bismo na njihovim primjerima, a ne bismo ponavljali njihove greške. Dakle budimo iskreni prema građanima Hrvatske. Porez na nekretnine neće ništa riješiti, nitko neće dobiti više prilike da riješi svoje stambeno pitanje zato što će netko drugi platiti porez. Jedino što će se njime riješit je da će se začepiti neka rupa u proračunu,
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…
a za koju godinu nekome će pasti na pamet da bi trebalo
…/Upadica predsjednik: Hvala lijepa./…
oporezovati sve nekretnine pa i vlastiti dom. I to je pravi smisao ovoga.
Kolegice Selak Raspudić, hvala vam lijepo. Stanka je odobrena. Sada je na redu kolega Bulj, izvolite.
Tražim stanku u ime kluba Mosta 10 minuta. Vlada uvodi porezni paket zbog toga što pod pritiskom OECD-a mora haračiti naše građane. Mora omogućiti članicama OECD-a da mogu jeftino kupiti i prisiliti naše građane i njima smanjiti uvjete kupovine bez ikakvih ograničenja. Ovo je klasična rasprodaja. Ovo je jedan harač, jedan veliki udar na naše građane. Ovaj, umjesto da rasteretimo naše građane i pomognemo razvoju mladih obitelji, obiteljskih iznajmljivača gdje se pogoduje velikim hotelskim kućama i multinacionalnim kompanijama. Također porez na nekretnine našim građanima koji su naslijedili nekretnine, doveli ste ih da prodaje svoju didovinu, sve kako bi pristupili OECD-u. Kako bi bez kriterija stranci, Amerikanci, Švicarci i ostali, Kanađani mogli kupiti našu didovinu. Vaše obećanje je bilo da nećete uvoditi porez na nekretnine. Od vas i od nas se očekuje zakon o porijeklu imovine, zakon o oporezivanju banaka koje imaju najveću stranih banaka koje izvlače milijarde iz džepova naših građana, da se pomogne našim umirovljenicima, radnicima. Sada kada cijena, cijene rastu 50% prehrambeni proizvodi, 30% rastu cijene dječje hrane, dječjih potrepština. Vi uvodite porez na nekretnine. 1. referendum koji će biti raspisan i pokrenut ako me vi narode izaberete za predsjednika, bit će ukidanje poreza na nekretnine i Zakon o porijeklu imovine.
Hvala kolega Bulj. Stanka je odobrena.
Imamo povredu Poslovnika. Kolega Zekanović izvolite.
Poštovani 238. Kolega iznosi neistine, naime 2017. godine Vlada je pokrenula pregovore s OECD-om, a u toj Vladi je bio Most. Dakle Most je bio za OECD, sad odjednom nije, kao što je i Miro Bulj bio za tunel kroz Kozjak, a danas nije.
Kolega Zekanović replika dobivate opomenu.
Kolega Grmoja se javio sada isto za povredu poslovnika. Izvolite.
Povrijeđen je čl. 238., nije nitko protiv OECD-a kolega Zekanoviću, ali je protiv ulaska u OECD na način na koji vi to radite. Na način dakle da sada kada je standard hrvatskih građana ovako loš vi dopuštate strancima da bez ikakvih prepreka kupuju zemljišta i nekretnine u Hrvatskoj. Ajmo mi dignuti standard našim građanima da mogu konkurirati drugima iz tih zemalja da ne dođe do rasprodaja Hrvatske …/Upadica predsjednik: Kolega…/… to je bio zadatak …/Upadica predsjednik: Kolega Grmoja…/… ove Vlade koju vi podržavate.
Dobivate opomenu ovo je naravno bila replika, a ne povreda poslovnika.
Kolega Bulj odustajete dobro. Ali se javio ponovo kolega Zekanović, izvolite.
Moram radi istine opet pozvat se na čl. 238., dakle 2017.g. standard je bio lošiji nego danas. Dakle, po vašoj logici je manje bilo razloga da se pokrenu pregovori 2017.g. nego danas. Dakle, kolega Grmoja i kolega Bulj vi govorite neistinu.
Kolega Zekanović ponovo ste replicirate pa dobivate drugu opomenu.
Kolega Bulj sada izvolite.
Obećali ste, povrijeđen je čl. 238., obećali ste narodu da nećete uvoditi porez na nekretnine, pod pritiskom OECD-a da Hrvatska bude član OECD-a da pogodujete strancima moramo natjerati naše građane da prodaju svoju didovinu. Hrvatski narod, vi i natjerajte ovim zakonom da prodaju svoju didovinu, mladima skidate povlastice na plaće. rasteretite im plaće, to sam u Sinju napravio …/Upadica predsjednik: Kolega Bulj …/… imamo najmanji porez i imamo neke rezultate …/Upadica predsjednik: Kolega Bulj dobivate opomenu./… malo se ugledajte u one koji dobro rade.
Dobivate opomenu jer ste prekršili poslovnik.
Sada će stanku obrazložiti kolegica Knežević, izvolite.
Poštovani predsjedniče Sabora, kolegice i kolege.
Tražim stanku kako bi upozorila na ključan problem prije nego što uopće raspravljamo o novim porezima. Ključan problem je gdje je reforma javne uprave, gdje je reforma lokalne samouprave. Prema analizama Ekonomskog instituta čak 60% općina u RH ne pruža građanima nikakvu stvarnu korist, nema vrtića, nema ambulanta, nema knjižnica, vatrogasaca ni kazališta, te općine postoje samo kako bi financirale svoje administracije, to je neprihvatljivo, čak 250 općina moglo bi se ukinuti bez ikakvog negativnog utjecaja na život građana. Naprotiv, time bismo smanjili troškove i stvorili preduvjete za učinkovitiji porezni sustav, umjesto toga građani i poduzetnici plaćaju cijenu sustava koji ne funkcionira.
Stoga pozivamo Vladu da prije uvođenje novih poreza provede temeljitu reformu javne uprave i lokalne samouprave. Bez toga svaki novi porez nije ništa drugo nego dodatni udar na građane i gospodarstvo.
Hvala.
Stanka je odobrena.
4. na redu kolega Paus, izvolite.
Hvala lijepo.
Tražim stanku u ime kluba IDS-a zbog pljuske koju je prekjučer ministar Glavina opalio tisućama malih iznajmljivača tvrdnjom da se ustvari radi o rentijerima. Mali obiteljski iznajmljivači nisu milijunaši sa pet apartmana sa pet zvjezdica niti su stranci koji kupuju nekretnine i zato ih nelegalno rentaju. To su najčešće obitelji koji su svoju imovinu, svoju djedovinu stavili u funkciju, to su oni koji nastoje iskoristiti sezonu da na dostojanstven način prežive čitavu godinu. Nemate pravo biti bezobrazni prema njima, oni su kralježnica hrvatskog turizma, oni su oni koji i meni i vama plaćaju da se ovdje na ovom mjestu borimo za njih.
IDS će i u raspravi inzistirati na svojih sedam prijedloga koje smo podnijeli u javnome savjetovanju, a koje Vlada sve, pa usudio bih se reći možda i sa smiješnom argumentacijom odbila kako bismo ovdje na ovom mjestu ispravili i popravili ovaj zakon koji se nešto i da popraviti i da sve skupa završi bolje za naše male iznajmljivače, ali i za naše građane.
Hvala lijepa.
Stanka je odobrena.
Kolega Šimić izvolite. Kolega Paus molim vas ugasite se … evo izvolite.
Tražim stanku od dvije minute u ime kluba HDZ-a da razjasnimo samo ciljeve porezne reforme. Bojim se da kolegice i kolege iz oporbe uopće nisu pogledali i pročitali prijedlog novog, nove porezne reforme jer je činjenica da je cilj porezne reforme rasteretiti rad, oporezovati imovinu. Korist od poreza na nekretnine dakle nikakvu korist neće imati državni proračun kolegice Raspudić, dakle u segmentu prihoda ti svi prihodi u sto postotnom iznosu idu jedinicama lokalne samouprave. Zato mi djeluje nevjerojatno da toliko prozivate ovu reformu, a njen stvarni cilj je da ljudi koji imaju jednu nekretninu na tu nekretninu naravno ukoliko u njoj žive ne plaćaju apsolutno nikakav porez, dok oni koji imaju, dvije, tri, pet i sedam nekretnina će plaćat porez na nekretnine. Zato je ovaj porez koji će se vjerujem uvesti izuzetno pravedan u odnosu na postojeći porezni sustav.
Hvala.
Imamo povredu poslovnika kolega Bulj, izvolite.
Hvala lijepo.
Povrijedili ste kolega čl. 238. jel omalovažavate ne samo zastupnike nego cili narod i po pitanju lokalnih poreza i po pitanju poreza na nekretnine i skidanje za naše mlade povlastica, a poglavito ovaj dio porez na nekretnine i lokalni porezi su jednostavno harač nelogični naših građana.
Oporezujete banke …/Upadica predsjednik: Kolega Bulj …/… milijardu i po … od pola godine imaju dobit banke …/Upadica predsjednik: Kolega Bulj dobivate drugu opomenu./… eura. …/Upadica predsjednik: Kolega Bulj …/… to je pljačka.
Dobivate drugu opomenu, nije bila povreda poslovnika.
Sad se javio i kolega Šimić isto povreda poslovnika. Izvolite.
Ja ću, ja ću još jednom ponoviti, dakle …
…/Upadica predsjednik: Kolega Šimić što je povrijeđeno što tražite?/…
Dakle, kolega, kolega Bulj, 238. je povrijeđen ispričavam se, kolega Bulj dakle i ovaj dio koji prozivate vezano za uskraćivanje mjera za mlade morate se dobro zapitati stalno prozivate uvoz strane radne snage. Imamo izdanih 137 tisuća radnih dozvola, od toga je preko 50% mlađih od 30 godina.
Kolega Šimić to nema veze s povredom Poslovnika, to je bila rasprava, replika dobivate opomenu.
Sad se javlja i kolega Pavliček, izvolite.
Poštovani Članak 238., kolega Šimić vi ste kao Pilat oprali ruke i prebacili svu odgovornost na jedinice lokalne samouprave glede uvođenja poreza na nekretninu. Imat ćete apsurdne situacije da će vam možda kuća na Hvaru, prvi red do mora plaćati 1 euro poreza po kvadratu, a kuća recimo u Iloku 8 eura poreza po kvadratu. Je li to normalno? Je li to pravedno? To je sve samo ne pravedno.
Kolega Pavliček dobivate opomenu jer nije bilo povreda Poslovnika.
Idemo dalje sa zahtjevima za stankom.
Kolegica Mrak Taritaš, izvolite.
Hvala lijepo poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovane kolegice i kolege tražim stanku u trajanju od 10 minuta u ime Kluba HSS-a, GLAS-a i DOSIP-a.
U maniri najboljih američkih akcionih filmova gdje dođe junak i riješi sve probleme tako i mi danas imamo ovaj prijedlog seta zakona gdje će se uvođenjem poreza na nekretnine riješiti svi nagomilani problemi, pa nas predlagatelj već u obrazloženju uvjerava da će uvođenjem ovog poreza riješiti problem što nemamo stambene politike, riješiti problem 600 tisuća praznih stanova, riješiti problem priuštivog stanovanja, regulirati cijene stanova koji su otišli u nebo, regulirati cijene najma. Jednako tako da će on dati i odgovor na problem neodgovarajućeg korištenja prostora vezano uz turizam, da će riješiti sve probleme koji nam se u turizmu otvaraju. Jednako tako ovim porezom će se riješiti i problem što imamo nesređen katastar i gruntovnica, isto tako i problem što imovina državna nije registrirana na najbolji mogući način pa eto vidi čuda država za svoju imovinu koju ne koristi neće plaćati porez. Ali tko na kraju to sve zajedno će morati provoditi?
Da bi bilo licemjerje do kraja, to je lokalni porez, jedinice lokalne samouprave općine i gradovi su ti koji će provoditi porez i vidi čuda kad se uvodi, uvodi se s početkom iduće godine ono što mi zasigurno znamo za sve druge izbore uvijek je pitanje kad će i što će, ali za lokalne izbore zasigurno znamo da će biti treća nedjelja u svibnju.
Kolegice i kolege da li vi stvarno vjerujete da će uoči lokalnih izbora jedinice lokalne samouprave zaista krenuti onako žestoko uvođenjem novog nameta i novog poreza za svoje građane?
Hvala lijepo.
Stanka je odobrena.
Kolega Bauk, izvolite.
Iako se ovo u javnosti zove porez na nekretnine ovo je ustvari jedna nesretnina od poreza. Cilj ovog poreza trebao je biti staviti što veći broj stvarno neiskorištenih nekretnina u funkciju odnosno tržište najma dovesti u okvire legalnog poslovanja.
Dodatno, cilj je trebao biti i omogućiti mladim obiteljima osobito u velikim gradovima kupnju njihove prve nekretnine. A što smo dobili? Dobili smo to da ovaj prijedlog Vladin ne rješava problem sive ekonomije, ne garantira poboljšanje uvjeta za priuštivo stanovanje, ne omogućava značajniju preraspodjelu od oporezivanja rada na oporezivanje imovine odnosno bogatstva, predstavlja nedovoljno promišljenu improvizaciju koja neće postići legitimne ciljeve i upitan je s aspekta društvene pravednosti.
U osnovi u ovome prijedlogu zbog njegovih odredbi se može dogoditi da i nekretnina koja je nečiji dom bude oporezovana odnosno da se na nju plaća porez na nekretnine, a mi porez na dom još nismo spremni podržati.
Hvala.
To je bilo to što se tiče zahtjeva.
Ima li još eventualno koji zahtjev za stankom? Ne, onda ćemo nastaviti u 10 sati i 5 minuta.

STANKA U 9,50 SATI.
NASTAVAK NAKON STANKE U 10,05 SATI
Poštovane zastupnice i poštovani zastupnici nastavljamo s radom, molim vas da zauzmete svoja mjesta.
Pozivam poštovanog potpredsjednika Vlade i ministra financija Marka Primorca da predstavi prijedloge svih 6 zakona koji čine taj novi porezni paket.
Izvolite.
Hvala lijepo poštovani predsjedniče HS, poštovane saborske zastupnice i zastupnici.
U idućih 30 minuta predstavit ću osnovne konture paketa poreznih zakona kojim činimo u jednom segmentu i značajne izmjene u poreznom sustavu naravno nastojeći tretirati određene poteškoće s kojima se hrvatsko gospodarstvo i društvo trenutno suočava. Te poteškoće uključuju prije svega snažan rast cijena nekretnina i najma zbog preniskoga oporezivanja, isto tako nedostatak radne snage, dakle Hrvatska je trenutno u situaciji da značajan dio radne snage uvozi, isto tako u cilju uravnoteženja sustava socijalnih osiguranja nastojat ćemo povećati pravednost u tom dijelu sustava i isto tako tretirati probleme koji se odnose na povećanje poreznoga opterećenja dominantno zbog inflatornih pritisaka, a ovdje mislim prije svega na pojedine pragove i iznose koji su utvrđeni u nominalnom iznosu, a koji onda u relativnom iznosu zbog inflatornih pritisaka u posljednjih 2.g. na neki način postaju manje atraktivni za gospodarstvenike i za poduzetnike. U svakom slučaju nastojat ćemo prikazati reformske iskorake kojima ćemo unaprijediti sustav oporezivanja nekretnina, ne govorim slučajno unaprijediti sustav oporezivanja nekretnina, promijeniti visinu poreznoga opterećenja dohotka od turističkog odnosno kratkoročnoga najma, ali prije svega s ciljem ujednačavanja poreznoga opterećenja dugoročnog i kratkoročnoga najma, potom nastojimo ovim izmjenama činiti daljnje iskorake u smjeru poreznoga rasterećenja rada, nastojat ćemo po ovim paketom izmjena poticati povratak hrvatskih iseljenika, ujednačiti visinu doprinosa za zdravstveno osiguranje za sve kategorije obveznika odnosno za sve sudionike na tržištu rada, nastojimo jačati digitalizaciju i administrativno rasterećenje poreznih obveznika, kao i poreznu disciplinu.
Set zakona koji je pred vama odnosi se na Zakon o lokalnim porezima, Zakon o porezu na dohodak, Zakon o doprinosima, Opći porezni zakon, Zakon o poreznoj upravi, Zakon o porezu na dodanu vrijednost, pa krenimo redom.
Bilo je dosta govora i u ovim vašim uvodnim obrazlaganjima stanke upravo o oporezivanju nekretnina. Mi se trenutno u Hrvatskoj suočavamo sa rastućim cijenama nekretnina i sa rastućim visinama najma. Isto tako situacija u kojoj smo pod oporezivali nekretnine odnosno oporezovali smo samo vrlo blago jedan dio nekretnina, a isto tako smo značajno pod oporezivali kratkoročni turistički najam, takva je situacija motivirala brojne poduzetnike, a značajan dio tih poduzetnika ne dolazi iz RH, da ulažu svoja sredstva, višak sredstava u nekretnine, dakle nekretnine su se kupovale ne samo kako bi se rješavalo stambeno pitanje nego i iz investicijskih razloga i to napominjem još jednom ne samo građani RH nego jednim velikim dijelom i strani državljani.
Vi jako dobro znate da ukoliko potražnja za pojedinim dobrom raste, a potražnja za nekretninama je upravo zbog toga značajno rasla, onda raste i cijena toga dobra na tržištu. Kada poduzetnici u suradnji sa svojim investicijskim i financijskim savjetnicima u inozemstvu razgovaraju gdje investirati i parkirati svoj novac onda im ti investicijski odnosno financijski savjetnici često pogotovo kada je riječ o zemljama iz okruženja ili državama koje su upućene na neki način na gospodarske odnose sa Hrvatskom, sugeriraju da ta sredstva ulože upravo u nekretnine u Hrvatskoj. Zbog čega? Zbog toga što je alternativni oblik ulaganja u bilo kojoj drugoj državi takav da bi se on manje isplatio s poreznog aspekta, dakle ljudi plaćaju značajna sredstva svojim poreznim savjetnicima da im kažu gdje se najmanje plaća porez i gdje da parkiraju ta svoja sredstva. Zbog toga smo imali značajno povećan ulagački potencijal koji se usmjeravao u Hrvatsku u proteklim godinama i zbog toga između ostalog su značajno rasle i cijene nekretnina. Istovremeno za hrvatske poduzetnike, a vi svi se družite i sa poduzetnicima u RH to je isto tako bila atraktivna investicijska ulagačka destinacija, dakle poduzetnici umjesto da su se usmjeravali jačanju potencijala kapaciteta tehnološkoga razvoja, ulaganje istraživanje i razvoj svojih poduzeća bili su motivirani izvlačiti naravno na legalne načine, ali izvlačiti onu zdravu supstancu iz poduzeća, ne ulagati u razvoj tehnologije, ne ulagati u inovacije jel plaćaju porez na dobit od 10 ili od 18%, nego ulagati u nekretnine koje su bile pod oporezovane. Dakle rješavanje stambenoga pitanja za brojne obitelji postalo je nepriuštivo.
Činjenica kako u Hrvatskoj trenutno postoji preko 600 tisuća stambenih nekretnina trenutno prazno upravo potvrđuje tu tezu, nekretnine se nisu kupovale kako bi u njima netko živio nego su se kupovale kao zgodna investicija jer poreza nema, očekuje se rast vrijednosti, a ako rentaš kratkoročno onda se plaća nekakav mali paušal po krevetu i to je bilo jako atraktivno za veliki dio ulagača. Naravno da to ima brojne negativne posljedice i razumijem da i pojedini saborski zastupnici koji nemaju vremena ulaziti sad u svaku temu previše detaljno, pa paušalno mogu ustvrditi kako sigurno neće oporezivanje pridonjeti smanjenju cijena, kada shvatite taj koncept u smislu atraktivnosti pojedinih ulaganja i manje atraktivnosti zbog oporezivanja možda stvari budu malo jasnije, onda je možda malo jasnije zašto ima toliko praznih nekretnina, dakle tu situaciju treba sagledavati cjelovito pod nekakvom parolom zaštite malih iznajmljivača, zaštite onih koji se bave turizmom, dakle naših sugrađana koji žive, ne znam, u Dalmaciji, u Istri koji se bave iznajmljivanjem nekretnina, isto tako se smatra i proklamira, pokušava na neki način uvjeriti sve one koji se time bave da ovaj iskorak nije dobar, a istovremeno su svjesni vrlo dobro činjenice kojom će rezultirati i ovakav naš napor.
Ukoliko se dozvoli i motivira strane investitore da ulažu u nekretnine u RH i to investitore za koje i sami kažete da imaju značajno veći investicijski ulagački potencijal od naših građana RH koji se ovdje bave tom djelatnošću, onda se događa upravo ovo što se danas događa, a to je da imate oko 40 tisuća ležajeva godišnje novih na tržištu. To je otprilike oko 7%. nema baš toliko više dolazaka stranih turista, to posljedično znači da atraktivnost nekretnina naših sugrađana polako pada, smanjuje se.
To isto tako znači da je uz isti potencijal odnosno kapacitet turista koji dolaze popunjenost ležajeva naših sugrađana koji imaju nekretnine, manja i to sve dugoročno dovodi i do urušavanje koncepta turizma kakvoga danas poznajemo.
Ono što pokušavamo učiniti uvođenjem poreza na nekretnine, prije svega, transformirati postojeći porez na kuće za odmor koji je imao niz manjkavosti koje želimo, naravno tretirati na ovaj način pa uvodimo porez odnosno predlažemo uvođenje poreza kojim će se oporezivati stambene nekretnine, dakle stambene zgrade, dijelovi zgrada, stan ili svaki drugi funkcionalan prostor koji je namijenjen stanovanju. Od oporezivanja će biti izuzete nekretnine koje služe za poljoprivredu ili za obavljanje proizvodne i neproizvodne djelatnosti prema odluci o komunalnoj naknadni. Porezni obveznik bit će svaka domaća i strana pravna i fizička osoba koja je vlasnik nekretnine. Iznimno, korisnik prema propisu o komunalnom gospodarstvu.
Što se tiče novoizgrađenih nekretnina, o tome je bilo jako puno riječi kada će se novoizgrađene nekretnine početi oporezivati, postoje poduzetnici koji ulažu u izgradnju nekretnina, počet će se oporezivati od dana izvršnosti uporabne dozvole, odnosno iznimno, ukoliko netko baš namjerno ne želi da mu bude izdana ta uporabna dozvola, tada će se to utvrditi i isto tako, porezno naravno tretirati.
Nekretnine koje su iskorištene za stanovanje, bilo da u njima netko živi ili da su iznajmljene dugoročno, barem 10 mjeseci tijekom godine, takve nekretnine ne podliježu oporezivanju. Dakle cilj nam je omogućiti situaciju u kojoj jedinicama lokalne samouprave gdje za tim postoji potreba, dajemo jedan snažan alat da motiviraju građane da se prebace iz kratkoročnoga najma sve više u dugoročni najam, ali naravno, to je odluka jedinica lokalne samouprave.
Situacija gospodarska, društvena u različitim jedinicama lokalne samouprave je različita i zbog toga nismo horizontalno propisivali nekakav iznos za koji smatramo da je dobar za sve lokalne jedinice jer takvoga nema, ali smo kroz utvrđivanje prilično širokoga raspona, a to je od 0,6 pa do 8 eura po kvadratnome metru ostavili dovoljno prostora svim jedinicama lokalne samouprave da pronađu primjerenu mjeru kojom će uvoditi porezno opterećenje ovoga poreza.
Ono što je važno za porezne obveznike, pa i za one koji će provoditi ili se pitaju kako će se ovo provoditi, naravno Porezna uprava će tu biti maksimalno konstruktivna, to znači da će svaka jedinica lokalne samouprave kreirati stambeni fond, vezati se na fond iz baze komunalne naknade i pomoću tih podataka će naravno, djelatnici porezne uprave, ukoliko im bude prepušteno vođenje tih poslova, to će biti ostavljeno također, jedinicama lokalne samouprave da odluče žele li prepustiti to Poreznoj upravi ili same žele to voditi. Ukoliko prepuste Poreznoj upravi, mi ćemo to primjereno raditi.
Ono to je bitno istaknuti vezano uz ove promjene, s obzirom da se porez na nekretnine uvodi od 1. siječnja, mi smo omogućili donošenje odluke, odnosno predlažemo da se odluke o visini poreza donose do 28. veljače radi primjene u 2025. g. Ono što je jako bitno istaknuti, dakle utvrđivat će se obveza poreza 31. ožujka, dakle do tada svi oni koji smatraju da trebaju biti izuzeti od oporezivanja, a znat će da li trebaju biti izuzeti ukoliko su, ukoliko plaćaju komunalnu naknadu pa znaju da će njihova nekretnina završiti u toj bazi komunalne naknade odnosno stambenoga fonda, a nekretnina je neuporabljiva.
Dakle ukoliko netko raspolaže, ukoliko je vlasnik nekretnine koja je bez krova, prozora, vrata, nema priključaka, neuporabljiva je, na te se nekretnine, kao i na nekretnine koje su oštećene u elementarnim nepogodima, potresima, poplavama, itd., također, ne plaća i neće plaćati porez na nekretnine.
Bitno je istaknuti da smo, naravno, razmišljali i o potencijalnim socijalnim slučajevima, dakle o građanima koji žive u području gdje ne mogu nekretninu staviti u dugoročni najam, ne mogu ju trajno koristiti, nekretnina je možda lošijega stanja, a istovremeno bi im uvođenjem poreza na tu nekretninu, pa i po onoj najnižem onom iznosu od 0,6 eura po kvadratu, predstavljalo značajno opterećenje, omogućili smo jedinicama lokalne samouprave donošenje odluka temeljem kojih će propisati te socijalne kriterije i isključivati takve građane, također, od oporezivanja.
Omogućili smo i predlažemo mogućnost da jedinice lokalne samouprave koje imaju želju propisati vrijednosne kriterije da to također, učine. Dakle da se ne događa, ukoliko to ne žele, smatraju da to nije primjereno za njihove lokalne jedinice, da bude isti porez po kvadratu svugdje da obave, tzv. zoniranje, dakle zoniranje može biti po ulicama, po kvartovima, po različitim područjima, nekretnina uz more može imati veći porez od nekretnine u zaleđu, nekretnina u centru grada, ne znam, Zagreba, može imati veći porez od nekretnine u nekakvim krajevima, prigradskim naseljima, da tako kažem. I isto tako, ukoliko netko želi dodatne kriterije uvesti u smislu postojanja različitih sadržaja, ne znam, bazena, saune, teretane, bilo što što smatra da je adekvatno ili utvrditi nekakve kriterije vezane uz starost nekretnine, vrijeme kada je nekretnina izgrađena, može također, i to, ali to je prije svega odluka i alat jedinica lokalne samouprave.
Od 556 jedinica lokalne samouprave bilo bi stvarno bespredmetno i loše da Vlada, dakle da središnja država utvrđuje u svakoj toj jedinici lokalne samouprave kakav će bit kriterij, kolka će bit visina poreza, na kraju krajeva time bi se u konačnici narušio i sam koncept supsidijarnosti prema kojoj ona razina vlasti koja je najbliže građanima treba donositi odluke prepoznavajući afinitete građana koji žive na pojedinom prostoru.
Bilo je riječi o tome kako je Vlada nešto ne znam varala odnosno postojeći prijedlog je prvi puta sada iskomuniciran, međutim o ovome se raspravlja već jako dugo. Ja sam dvije godine u Vladi i dvije godine me se pita što ćemo sa porezom na nekretnine i govorio sam o postojećem porezu na kuće za odmor i govorio sam o tome kako ga je potrebno transformirati i reformirati, međutim znate što se događa u komunikaciji, to je teško i meni pojašnjavati, zato što se uglavnom ovo pretvara u ideološko, a ne u stvarno suštinsko ekonomsko pitanje, pa se onda dočekuju ljudi i pita ih se oćete li uvesti porez na nekretnine, bez da se pojasni što se zapravo pita. Pa naravno nećemo zadržati porez i na kuće za odmor i komunalnu naknadu i ne znam što i još uvesti porez na nekretnine, to nećemo, ali ćemo transformirati porez na kuće za odmor, unaprijediti ga i drugačije nazvati. Dakle, mi transformiramo postojeći porez o tome se samo radi i to treba isto tako jasno isticati. Taj porez je imao niz problema, dakle niz i u samome nazivu pa dalje.
Dakle, kada pogledate postojeće odredbe poreza na kuće za odmor, to je porez koji se naplaćuje na objekte koji se koriste povremeno ili sezonski, to je upravo ovaj porez, ovaj porez koji predlažemo porez na nekretnine je dorađen još dodatno, ali radi se upravo o oporezivanju nekretnina koje ne služe stalno za stanovanje, ali treba malo čitati da bi se to razumjelo. Ovo je iskorištavanje u nekakve manipulativne ideološke svrhe doista nema smisla pa i razgovarati o tome da je to ishitreno, nepromišljeno.
Ne znam, ja sam se trudio doista uvijek govoriti na način da ne dociram i da se ne pravim previše pametan, ali moram radi interesa javnosti skromno podsjetiti kako se ovim područjem bavim 20 godina znanstvenoistraživački, 20 godina. Ne znam da li netko u sabornici se duže bavio pitanjem fiskalne decentralizacije duže od 20 godina na znanstvenoj i stručnoj razini. Nema rada kojeg nisam pročitao znanstvenoga, knjige, pisao sam knjige o tome, podsjećam to doista skromno i skrušeno, ne želim niti docirati niti pametkovati, ali smatram da je važno da to ljudi znaju jer kad kažete da je ovo nešto bez veze, ishitreno, glupo, nepromišljeno onda to mene koji 20 godina sa svojim suradnicima na tome radim, pa malo i vrijeđa. Mislim da to nije dobro, dakle vrijeđate znanstvenu zajednicu, vrijeđate sve one ljude koji misle isto kao i mi koji smo predložili ovaj zakon. Ja sam o tome pisao u proteklih 20 godina, pronađite te publikacije i knjige pa će vam biti sve jasnije. No dobro.
Što se tiče dugoročnoga i kratkoročnoga najma, tu je bitno istaknuti kako smo željeli naravno s ciljem rješavanja svih ovih pitanja ujednačiti porezni tretman dugoročnog i kratkoročnog najma. Porezni tretman dugoročnoga najma bio je do sada takav, kada pogledate podatke iz sustava eVisitor da je prosječno porezno opterećenje bilo na razini za kratkoročni najam oko 2%, za dugoročni najam 8,4%. Smatrali smo da to nije dobro, da nije pravedno.
Zašto netko tko kratkoročno iznajmljuje nekretninu treba plaćati 2%, a neko ko dugoročno iznajmljuje na istom području u sličnoj kući, možda u istoj ulici stan dugoročno studentima treba plaćati četri puta više? Zašto bi netko tko je iznajmio poljoprivredno zemljište trebao plaćati 8,4, a neko ko iznajmljuje stan 2, ja za to ne vidim razlog. Ali evo tu smo, raspravljajmo. Poslušat ćemo naravno konstruktivne savjete i sa ove rasprave. Podsjetit ću kako smo se također pokušali znanstveno stručno, analitički utemeljeno osloniti na realne indikatore, a to je u ovom slučaju indeks turističke razvijenosti koji računa Institut za turizam, dakle opet stručnjaci znanstvenici zajedno s Ministarstvom turizma i utvrditi zone temeljem indeksa turističke razvijenosti te utvrditi nove iznose paušala koji će za prvu zonu biti 150-300, za drugu 100-200, za treću 30-150 i za četvrtu 20-100. Smatramo na temelju vjerodostojnih podataka koje smo naravno prikupili iz svih raspoloživih evidencija kako će upravo ovo porezno opterećenje biti dovoljno kada govorimo o kratkoročnom najmu da se ono izjednači sa dugoročnim najmom.
Što se tiče poreznoga rasterećenja plaća i mirovina odnosno govorimo o porezu na dohodak, ponovno rasterećujemo predlaganjem povećanja osnovnog osobnog odbitka sa 560 na 600 eura. U skladu s tim i povećanje odbitaka za uzdržavane članove, djecu, invalidnost itd., isto tako podiže se odnosno predlaže se podizanje praga za ulazak u onu višu stopu oporezivanja sa 50400 na 60 tisuća eura na godišnjoj razini. I ono što je bitno istaknuti, povećava se iznos određenih neoporezivih primitaka koji su vezani uz osnovicu osnovnog osobnog odbitka odnosno uz taj osobni osnovni odbitak pa se onda izračunavaju temeljem primjene pojedinih koeficijenata na taj iznos.
Prebacivanje poreznog opterećenja sa rada na imovinu je korak u smjeru povećanja pravednosti poreznog sustava. Dakle, uvođenjem poreza na nekretnine paralelno predlažemo rasterećenje poreznoga opterećenja rada, dakle sa povećanjem osnovnog osobnog odbitka, ali i smanjenjem stopa odnosno postojećih razreda gornjih granica do kojih jedinice lokalne samouprave mogu same utvrditi porez na dohodak, tako da će te gornje granice za višu i nižu stopu za općine biti 20% i 30%, za gradove 21 i 31, za velike gradove i sjedišta županija 22 i 32 i za Grad Zagreb 23 i 33, govorimo o maksimalno dozvoljenim stopama za utvrđivanje više i niže stope poreza na dohodak.
Sjećate se da smo i od 1. siječnja kada smo ukidali prirez apelirali na jedinice lokalne samouprave da smanje porezno opterećenje utvrđivanjem nižih stopa poreza na dohodak, preko 80% jedinica lokalne samouprave je to učinilo, a oni koji to do sada nisu učinili sada će temeljem našeg prijedloga to isto tako učiniti i omogućiti veću plaću stanovništvu na svome području.
Isto tako u smislu poreza na dohodak i atraktivnosti za naše iseljenike predlažemo oslobođenje od plaćanja poreza na dohodak u razdoblju od pet godina za one koji su u inozemstvu živjeli barem dvije godine i to mehanizmom povrata poreza, dakle slično kao što postoji i ovaj model za povrat poreza na dohodak mladima. Na isti način će se primjenjivati taj mehanizam kako bi se vraćao porez na dohodak onima koji su doselili, odnosno vratili se u Hrvatsku nakon dvije godine provedene u inozemstvu i to u razdoblju od pet godina.
Smatramo kako će ova mjera pridonijeti atraktivnosti i na neki način onim građanima koji možda razmišljaju da li se vratiti ili ne posebno sada u turbulentnim okolnostima, geopolitičkim suočeni sa gospodarskim padom u pojedinim državama ili smanjenjem gospodarskoga rasta u državama u koje su se odselile, vjerujemo da će ovo biti dobar poticaj i tim našim građanima, odnosno iseljenicima da se vrate u Republiku Hrvatsku.
Bitno je istaknuti kako u smislu povećanja pravednosti ujednačavamo i visinu doprinosa za zdravstveno osiguranje za sve sudionike na tržištu rada. Dakle, to je mjera koja je uvedena 2015. godine pod parolom kako će se temeljem te mjere sve više zapošljavati mladi, a manje zapošljavati stari. Tijekom vremena ta mjera je prije svega obuhvaćala sve više i više poduzeća za sve više i više radnika, pa su rashodi za tu mjeru u ovoj godini, odnosno propušteni prihodi iznosili 385 milijuna eura i to je rupa u proračunu zdravstvenoga osiguranja.
Bitno je i istaknuti kako ovo nije bila potpora mladima, ovo nema nikakve veze sa mladima, sa njihovom realnom kupovnom moći, njihovim realnim dohotkom, njihovom neto plaćom. To je bio isključivo trošak poslodavca, odnosno ovo oslobođenje je bila potpora poslodavcima. Smatramo kako ne postoji opravdanje za podupiranje poslodavaca u situaciji kada u makroekonomske okolnosti takve da imamo rekordno visoku zaposlenost, rekordno nisku nezaposlenost i kako uvozimo strane radnike smatramo da nema smisla da poduzetnici još za taj uvoz stranih radnika dobivaju subvencije i poticaje na teret svih poreznih obveznika jer se ovaj prostor koji je i nepopunjen u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje zbog 385 milijuna propuštenih prihoda upravo popunjava prihodima od ostalih poreza, dakle na teret svih hrvatskih poreznih obveznika.
Ovo neće smanjiti plaću radnicima, ovo je trošak koji je doprinos na plaću, isključivo trošak poslodavca, a treba istaknuti da za mlade i dalje ostaju one mjere od kojih će mladi imati koristi, a to je povrat poreza na dohodak onima koji imaju do 25 godina starosti u punom iznosu, oni koji imaju do 30 godina starosti odnosno između 25 i 30 50% tog iznosa. Taj iznos nije beznačajan. Njega je u dvije tisuće primjerice dvadeset i trećoj koristilo oko 209000 naših mladih. Dakle, 82000 su ostvarile puni povrat poreza na dohodak jer su mlađi od 25 godina. Radi se oko 70 milijuna eura, a oni koji su od 26 do 30 godine starosti njih je bilo 127000 i ukupno je vraćeno preko 90 milijuna eura toga poreza.
Isto tako, ono što je bitno za istaknuti prilikom prvog zapošljavanja postoji ono oslobođenje plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje za prvo zaposlene u roku trajanja godine dana po zapošljenju. Za takve građane, odnosno za takve zaposlene ta mjera i dalje ostaje na snazi. Dakle, onaj tko nije nigdje radio prvi puta se zapošljava, mjera kojom se oslobađaju poduzetnici plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje za takve radnike i dalje ostaje na snazi i ono što je još važnije za istaknuti u smislu onih koji već koriste ovu mjeru za mlade u trajanju od pet godina ništa se neće dogoditi od 1. siječnja. Oni i dalje tu mjeru koriste dok rok te mjere ne istekne. Dakle, ako je netko prošle godine zaposlio tog mladoga na pet godina, imao pravo ne plaćati doprinose za zdravstveno osiguranje sada mu je ta godina dana prošla. Može još sljedeće četiri godine to koristiti dok ne navrši petu godinu. Dakle, postupno izlazimo iz te mjere. Ništa se od 1. siječnja spektakularno neće dogoditi.
Što se tiče jednostavnosti i daljnje digitalizacije sustava mislimo da je prije svega za poduzetnike važan prijedlog povećanja praga za ulazak u sustav PDV-a. Tu predlažemo povećanje praga sa 40 000 eura na 50 000 eura prije svega zbog toga što je uslijed inflatornih pritisaka naravno rastao prihod pojedinih poreznih obveznika, kao što su rasle i sve druge komponente kada govorimo o ekonomskim indikatorima, pa u tom smislu od kada je zadnji puta revidiran taj prag do danas, dakle do 2024. u tom rasponu od 6 godina kumulativna inflacija je bila 23,7%. Smatramo da je povećanje 25 postotno, dakle sa 40 na 50 000 eura dovoljno kako bi kompenziralo te inflatorne pritiske i još malo više.
Često se spominje kako je Hrvatska jedna od država koja ima najniži prag za ulazak u sustav PDV-a što isto tako ne stoji. Znam da nećete vidjeti sve, ali obojao sam malo ovaj grafikon, pa možete vidjeti Hrvatska je dakle trenutno ovdje u sredini kada govorimo o pragovima sa povećanjem sa 40 na 50000 eura biti će ovdje. Dakle, svega nekoliko država će imati viši prag za ulazak u sustav PDV-a od Republike Hrvatske.
Konačno jačanje porezne discipline i daljnja digitalizacija to su promjene koje se odnose na Opći porezni zakon, Zakon o poreznoj upravi. Tu također predlažemo nekoliko važnih mjera temeljem kojih ćemo unaprijediti prije svega porezne postupke, unaprijedit ćemo općenito poslovanje Porezne uprave, pa u tom smislu mogu reći kako ćemo prije svega promjenama u Općem poreznom zakonu proširiti odredbe od e-komunikaciji. Uvest ćemo obvezu izdavanja računa za kioske, dakle za maloprodajne objekte gdje se pretežni dio vrijednosti odnosi na promet dnevnog tiska duhana i duhanskih prerađevina, maraka i drugih poštanskih vrijednosnica. Dakle, oni će također biti obuhvaćeni. To do sada nije bio slučaj. I jako važno, a važno je zbog drugoga paketa zakonskih naših prijedloga koji će također biti na raspravi u ovome našemu Visokomu domu i to uskoro u drugom čitanju, a vezano je uz priređivanje igara na sreću dakle kroz Opći porezni zakon širimo odredbe o mjerama zabrane prema nelegalnoj djelatnosti i to blokiranjem provedbe financijskih transakcija kod igara na sreću. Podsjetit ću kako postoje trenutno oni koji pružaju ove usluge putem interneta, a nemaju primjerenu licencu u RH, postoji sada sustav koji blokira te IP adrese, međutim koliko je učinkovit manje ili više oni se prebace kad blokirate jednu IP adresu prebace se na drugu, sada ćemo blokirat financijske transakcije, to se mijenja kroz Opći porezni zakon, ali pridonjet će zakon o paketu koji će biti u drugom čitanju uskoro isto tako na raspravi.
Preciziramo odredbe o odgovornosti za nepodnošenje prijave, usklađujemo se sa određenim preporukama u smislu provedbe poreznoga nadzora kod provjere poslovanja u inozemstvu i kod prekograničnih transakcija i stvaramo preduvjete za olakšanje provedbe postupka sklapanja upravnog ugovora gdje će se praktički automatizacijom za porezni dug do 10 tisuća eura pred ispunjavati ti obrasci i na neki način olakšavati i poreznim obveznicima podnošenje odnosno ispunjavanje njihovih poreznih obveza.
Evo imam još 52 sekunde, neću baš do kraja iscrpiti vrijeme, ali ću vas zamoliti za razumijevanje jer u jedan sat imamo sjednicu Vlade na kojoj trebam predstaviti proračun za 2025. i '26.g., kao i Nacionalni srednjoročni fiskalno strukturni plan i Nacrt proračunskoga plana, pa ću nakon replika morati prema Vladi, sjednicu Vlade ćemo imati onda ću se opet vratiti ovdje samo da znate da nije zbog ne znam nepoštovanja ili bilo čega nego jednostavno evo puno je toga danas na meniju. Hvala vam lijepo i veselim se raspravi.
Imamo nekoliko povreda Poslovnika, izvolite ministre vi se možete vratiti, prvi je kolega Bauk izvolite.
Gospodine predsjedniče, u 17-oj minuti obraćanja ministra Primorca došlo je do toga do čl. 121. st. 1. Poslovnika HS jer je ministra Primorca za govornicom zamijenio znanstvenik Primorac, a to ne bi bilo samo po sebi problematično da znanstvenik Primorac i ministar Primorac nisu u trajnom i bespoštednom sukobu, posebice oko poreznih zakona primjerice u analizi Svjetske banke o Porezu na dohodak, tako da bi molio obzirom da kad se ministar vrati da se do kraja rasprave znanstvenik Primorac ne uključuje u raspravu jer po Poslovniku …/Govornik se ne razumije./…
Hvala kolega Bauk, dobivate opomenu jer je prigovor besmislen.
Kolega Grmoja izvolite.
Povrijeđen je čl. 238., ministar kaže ukidamo povlastice za mlade jer te povlastice ionako koriste strani radnici. Tko je odgovoran za to, tko je ukinuo kvote za uvoz strane radne snage i zašto mi našim mladim radnicima, našim mladim ljudima ne omogućimo dakle da imaju veće plaće jer će im sigurno poslodavci dati veće plaće ako postoje ovaj povlastice? Vi to pravdate time da imamo puno stranih radnika. Pa to je vaša ova Vlada omogućila…
…/Upadica predsjednik: Kolega, kolega Grmoja, dobivate opomenu./…
… i agencije povezane sa vašom strankom HDZ-om, Agencije za uvoz strane radne snage.
Kolega Grmoja molim vas, dobivate opomenu, ne znam imate mogućnost replike, a vi ste sad to iskoristili kroz povredu Poslovnika, budući da je preko 40 replika smatram to iznimno nekorektnim, dobivate opomenu.
Kolegice Marković izvolite.
238. vrijeđanje zastupnika i vrijeđanje zdrave logike.
U, u raspravi ste pokrenuli izmjenu Strategije stanovanja i bilo bi logično da se prije donese Strategija stanovanja da se definiraju ciljevi i analiza stanja, a da tek onda mijenjaju zakonski okviri. Vi ste krenuli drugim putom i to je zapravo dokaz da nemate pojma što radite i uopće ne znate kakvi će bit posljedice donošenja ovog zakona.
Nisam shvatio kako vas je to uvrijedio potpredsjednik Vlade, pa vam dajem opomenu jer ste vi ustvari uvrijedili njega i dobiva…, zato morate dobiti opomenu.
Idemo sada sa replikama, kao što sam rekao 45 je replika, prva na redu kolegica Salopek izvolite.
Evo poštovani predsjedniče, uvaženi ministre, s obzirom i vezano uz Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o doprinosima moramo istaknuti da zahvaljujući vašom odličnim promišljanjem i radom uočavaju se pozitivna kretanja u gospodarstvu RH koja se očituju i povećanom aktivnošću svih sudionika u gospodarstvu, te su temeljem toga uočena i pozitivna makroekonomska kretanja koja se očituju u smanjenoj stopi registrirane nezaposlenosti u odnosu na prethodna razdoblja, ali i dobri makroekonomski pokazatelji izravno utječu na tržište rada, što se projicira i na povećanje zaposlenosti.
Vezano uz poticanje rada mladih osoba recite mi još malo koje mjere ostaju na snazi i kako se korištenjem oslobađanja od obveza doprinosa na osnovicu na mladu osobu postiže i održivost zdravstvenog osiguranja, a vjerujem da porezom na nekretnine…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…
… riješit će se i problem stambene politike…
…/Upadica predsjednik: Hvala kolegice Salopek./…
…i priuštivog stanovanja.
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…
Hvala.
Ovako samo malo ministre, dakle ja vas molim svako može završiti misao dakle ne mora u nula nula se završit, može se do tri, ali kad vas upozorim da je isteklo vrijeme nemojte otvarati onda nove rečenice i nove misli.
Izvolite potpredsjedniče Vlade.
Hvala lijepo poštovana zastupnice, što se tiče mjera koje ostaju na snazi, to je mjera kojom se mladima koji imaju do 25.g. starosti vraća porez na dohodak u potpunosti i onima koji imaju od 26. do 30.g. starosti 50% toga iznosa. Isto tako ostaje mjera kojom oni koji su prvi puta zaposleni ne plaćaju odnosno poslodavci za njih ne plaćaju doprinose za zdravstveno osiguranje i ono što je bitno istaknuti, ovaj prijedlog ukidanja olakšice koji ide u smjeru ukidanja oslobađanja od plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje za mlade radnike u trajanju od 5.g. to će se vršiti postupno, dakle svatko onaj tko ima mlade radnike za koje koristi tu olakšicu moći će koristiti tu olakšicu i dalje do isteka pete godine. To mladim osobama ni na koji način neće utjecati na plaću jer ni kada je istekom pete godine završilo to pravo za poslodavce nisu nakon 5.g. smanjivali mladima plaću, hvala.
Kolega Pavliček izvolite.
Poštovani ministre, ja se ne mogu složit s vama da se s porezom na nekretnine ne bi trebala bavit centralna država, baš suprotno, vi ste sad napravili potpuni košmar na terenu kad imate 555 JLS i možete doć u situaciju da će vam, recimo, jedna kuća na Hvaru, prvi red do mora biti manje oporezovana od jedne nekretnine u nekom zaseoku u Slavoniji. Još veći apsurd je taj što su vam slavonska sela većinom poluprazna, a vlasnici tih nekretnina koju ih naslijedili uopće ne žive na području te općine ili tog grada i ne mogu pravit političku štetu tom recimo, načelniku ukoliko se odluči oporezivati sa najvišom stopom od 8 eura po kvadratu. Mislim da je ovo apsolutno nepravedan porez i da se upravo to, ako ste već na to išli, trebali ić da to preuzme centralna država na temelju vrijednosti same nekretnine.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepo zastupniče. Kada govorimo o lokalnim porezima, središnja država je ovdje kako bi pružila okvir za poslovanje jedinica lokalne samouprave i mi upravo ovim prijedlogom stvaramo taj okvir, a na gradonačelnicima i načelnicima, odnosno predstavničkim tijelima jedinica lokalne samouprave je da osluškujući bilo građana koji se nalaze, koji žive na području neke lokalne jedinice, utvrđuju one prijedloge prema načelu supsidijarnosti koji su za to stanovništvo važni. Ne postoji u svakoj jedinici lokalne samouprave potreba da se donesu nekakvi socijalni kriteriji, kao što ne postoji u svakoj jedinici lokalne samouprave potreba za zoniranjem, ali omogućili smo to ovim prijedlogom ukoliko čelnici jedinica lokalne samouprave budu to prepoznali i smatraju da na njihovom području to treba napraviti, tada će top moći i učiniti.
Kolega Deur, izvolite.
Hvala poštovani predsjedniče, poštovani ministre.
Vi navodite kao jedan od glavnih ciljeva je povećanje pravednog sustava. Kako vidite daljnje unaprjeđenje poreznog sustava u tom smislu? Evo, to me zanima kao što, vjerujem javnost na koji način je to .../Govornik se ne razumije./...
Izvolite odgovor.
Hvala lijepo poštovani zastupniče. Mi smo predložili u ovom paketu poreznih izmjena kao jedno od ciljeva povećanje pravednosti poreznoga sustava. Naravno, pravednost je kao i ljepota, svatko ju može vidjeti na svoj način, međutim, ono kako mi vidimo pravednost, to je prebacivanjem poreznoga opterećenja sa oporezivanja rada na oporezivanje nekretnina. Smatramo kako je potrebno rasteretiti značajnije onih koji žive od svoga rada, a onaj iznos sredstava koji eventualno nedostaje, nametnuti onima koji ne žive od svoga rada nego žive od nekih drugih aktivnosti. Govorimo naravno o nekretninama, a kada govorimo o nekretnina, i pravednije je da oni koji imaju veći korist od lokalne infrastrukture, od cesta, ulica, itd., bilo kakvog segmenta infrastrukture, u većoj mjeri i pridonose njenome financiranju. Hvala.
Kolega Paus, izvolite.
Evo, poštovani ministre, iako kolega Šimić tvrdi da mi nismo pogledali i pročitali materijalne, mi smo to ipak učinili, možda smo ih iščitali na nešto drugačiji, na nešto drugačiji način. Dakle u tim materijalima u obrazloženju piše da se porez na .../nerazumljivo/..., da će se u početnoj fazi predviđena transformacija postojećeg poreza na kuće za odmor u porez na nekretnine. Logično je da kad se spominje prva faza, da vjerojatno postoji i druga faza u toj transformaciji ovog poreza na kuće za odmor u porez na nekretnine, a s obzirom da prije izbornog procesa nismo uopće znali da će se uvesti porez na nekretnine, a sad nam barem najavljuju da će bit neka druga faza, ja vas molim, koja je to druga faza i što nas očekuje u toj drugoj fazi razvoja sustava poreza na nekretnine, tako da naši građani, da se svi znamo pripremit što sve, što nam sve slijedi u sljedećim godinama.
Hvala lijepo.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepo poštovani zastupniče. Pa vi jako dobro znate da mi kada smo i predstavljali ovaj prijedlog, smatrali smo da postoje područja koja je potrebno dodatno unaprijediti u tom kontekstu. Zbog toga smo i omogućili uvođenje kriterija vezanih uz dodatne sadržaje. Naravno da smatramo da bi povećanju, daljnjem povećanju pravednosti poreznoga sustava, pa i u ovom kontekstu trebalo razmisliti o oporezivanju vrijednosti nekretnine, a ne površine. Nažalost to u ovom trenutku nismo mogli učiniti jer ne raspolažemo sa procjenama vrijednosti za sve nekretnine, niti je to moguće donijeti od danas do sutra. Smatrali smo da se učini jer ne raspolažemo sa procjenama vrijednosti za sve nekretnine niti je to moguće donijeti od danas do sutra. Smatrali smo kako je iskorak koji činimo nužan da se učini što prije i kako će već polučiti dio barem željenih učinaka, a smatramo kako je dugoročno u razdoblju koje je pred nama potrebno, naravno raditi i na procjeni vrijednosti nekretnina i osmišljavati ovaj sustav oporezivanja da on bude još pravedniji.
Kolega Tokić, izvolite.
Hvala g. predsjedniče.
Evo, poštovani ministre, s obzirom da u javnosti stalno slušamo dvije suprotstavljene teze, a prva teza glasi da je u biti to zamjena postojećeg poreza na kuće za odmor novim porezom na nekretnine i druga teza je, to je novi namet, u biti, smatrate li da će ovaj novi porez ipak obuhvatiti veći broj građana i nekim građanima postati u biti novi namet?
Hvala.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepo poštovani zastupniče. Gledajte, ovo je doslovno uvođenje poreza na nekretnine transformacijom postojećeg poreza na kuće za odmor i odgovarajući na vaše pitanje moram istaknuti kako je kod postojećeg poreza na kuće za odmor bilo jako puno nerazumijevanja, ljudi nisu znali trebaju li plaćati, kako trebaju plaćati.
Pa sjećate se da smo prošle godine sa izmjenama koje su stupile na snagu u 1. siječnju pojašnjavali da ukoliko netko plaća paušal u turizmu mora plaćati i porez na kuće za odmor jer jedno je dohodak od iznajmljivanja nekretnina koji se tretira poreznom na dohodak, a drugo je porez na nekretnine, odnosno porez na kuće za odmor kojim se tretira u poreznom smislu imovina.
Zbog toga što je bilo potrebno to pojasniti, rastumačiti i precizirati ove odredbe, zbog toga smo naravno i odlučili ići u ovome smjeru. Hvala.
Kolega Domitrović, izvolite.
Hvala predsjedniče, poštovani ministre.
U svom uvodnom izlaganju izjavili ste da se ova rasprava o uvođenju poreza koristi u manipulativne svrhe. Isto tako izjavili ste da 20 godina se bavite znanstvenim radom i to vam naravno, nitko ne može osporiti niti vam to želi osporiti, ali ja sam siguran da ste ga vi, samo vi pisali, da bi on bio potpuno drugačiji. U objašnjenju zakona piše da se želi suzbiti negativni učinci u područjima stanovanja, demografije i turizma, promijeniti samo ime i visinu poreza, to nazvati poreznom reformom i govoriti da će to, da je to porezna reforma, ja sam siguran da su to manipulativne svrhe, ali pustimo sadržaj poreza pitat ću vas jedno konkretno pitanje. Da li smatrate da je ova ovaj brzina i preuranjeno donošenje poreza štetno za jedinice…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… lokalne samouprave jer mi donosimo proračune …
…/Upadica predsjednik: Hvala lijepa kolega Domitrović./…
… programe, plane nabave i sve ostalo, a u prvom mjesecu moramo …/Govornici govore istovremeno ne razumije se./…
Kolega Domitrović to ste trebali prvo pa onda ovo ostalo, a ne sada da pitanje ode izvan vremena.
Izvolite.
Hvala vam lijepo, pa smatramo kako je zbog brojnih negativnih posljedica i učinaka do kojih dolazi zbog nepostojanja ovakvoga poreza potrebno to donijeti što prije. Naravno da smo razgovarali moji suradnici i ja i o onome što treba uslijediti i razmišljali smo koji bi to bili primjerni koraci da činimo ono što neće biti na neki način u budućnosti poništeno korakom unatrag. Dakle, radimo snažnije iskorake u oporezivanju nekretnina. Naravno da je sustav potrebno i dodatno dorađivati, a kada govorite o svim ostalim učincima ovo nije jedini iskorak u tom smjeru. Dakle, kada govorimo o turizmu tu je i paušal u turizmu koji također na neki način redefiniramo na puno pravedniji način utvrđivanjem poreza prema indeksu turističke razvijenosti.
A što se tiče manipulacija doista evo ne bih volio na te jezične bravure odgovarati ali vama je jako dobro poznato tko manipulira.
Hvala vam.
Kolega Borić, izvolite.
Hvala lijepo.
Poštovani ministre vlast obvezuje i mislim da ovo je jedna od težih tema o kojoj ćemo raspravljati u ovom mandatu, ali zbog toga što smo dobili povjerenje građana mi smo obvezni to učiniti. Ne možemo kao kolega Bauk proći pored toga i reći da nas ne interesira što se događa na tržištu ne znam stambene politike, zašto mladi nemaju mogućnost da dobiju primjereniji ovaj najam ili da si priušte nekretninu ili tako dalje. Da bi to mogli morali smo uključiti više resora ne samo Ministarstvo financija, moramo uključiti Ministarstvo turizma, Ministarstvo prostornog uređenja i to činimo na njihovo nezadovoljstvo, ne znam čega jer i oni primjećuju taj problem ali imaju komotniju poziciju. Na nama je da građanima objasnimo što želimo s ovim.
Mene samo interesira s obzirom da smo u prvom čitanju, mi smo dali određene podatke, dali smo određene nekakve naše razmišljanja postoji li prostor da u ovoj raspravi ne samo u ovoj nego i neki koji će se događati do drugog čitanja ipak neke stvari koje ćemo i mi sami svi uvjeriti budu drugačije možda od onoga što ovdje danas piše.
Hvala vam.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepo poštovani zastupniče pa tome u konačnici i služi rasprava u Hrvatskome saboru. Mi smo barem kada govorimo o našim prijedlozima zakona, moram priznati da druge nisam toliko pratio ali kod brojnih nepopularnih poteza možda koje smo donosili s ciljem ostvarivanja poželjnih dugoročnih učinaka upravo akceptirali korisne savjete i građana i svih onih koji su sudjelovali u postupku javnoga savjetovanja, a na kraju krajeva zbog toga i raspravljamo ovdje u saboru.
Mislim da ne bi trebali bilo kakvo uvažavanje eventualno dobrih i kvalitetnih argumenata percipirati kao nekakvo političko reteriranje jer onda je rasprava u saboru besmislena. Naravno slušat ćemo sve, slušamo i što govore oporbeni zastupnici i slušat ćemo i što govore zastupnici iz parlamentarne većine i sve korisne savjete ćemo naravno uvažiti.
Hvala.
Kolegice Marković, izvolite.
Ministre zašto lažete? Zašto lažete skupa s premijerom kad kažete da neće biti novih poreza? U prijedlogu zakona i dalje obmanjujete hrvatske građane da je porez na nekretnine zapravo preimenovani porez kuće na odmor kada to nije istina. Radi se o bezočnoj laži jer uvodite novi porez koji će najviše pogoditi male i obiteljske iznajmljivače, a štitite krupni kapital upravo one koji bi trebali plaćati.
Kažete da je cilj ovog iznaj… zakona dugoročno iznajmljivanje pa vas evo ja pitam kome će se npr. iznajmiti neki stan u Pučišćima na primjer od kuda je kolega Arsen? Jutros uopće nismo mogli ući u kompjuter jer smo zatrpani stotinama mailova od obiteljskih iznajmljivača koje vi zove rentijeri, a koji su reagirali na ovaj Zakon u ugostiteljskoj djelatnosti koji je nastao kao reakcija na ovaj zakon putem toga ste ih išli ovaj popravljati i to je zapravo dokaz da nemate pojma što radite …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… i ministre …
…/Upadica predsjednik: Hvala kolegice Marković./…
… zašto lažete hrvatske građane?
Dobro ne morate 10 puta ponoviti da mislite da ministar laže, jednom je sasvim dovoljno pa će ministar odgovoriti na to, ali imamo kolegu Zekanovića povreda Poslovnika.
Poštovani 238. dakle da građani Supetra znaju sutra upravo njihova gradonačelnica ima mogućnost odrediti porezne razrede odnosno ne opteretiti ih porezom, dakle to je na njoj. Ako oni slučajno budu opterećeni puno to je zahvaljujući kolegici koja je trenutno aktualna gradonačelnica Supetra, a ne zahvaljujući Vladi.
Kolega Zekanović ovo je bila replika i dobivate treću opomenu ne možete više sudjelovati u raspravi.
Kolegice Baričević, izvolite.
Hvala lijepa.
Evo povrijeđen je Članak 238., neuspješni SDP bezuspješno traži alibi pa tako i gradonačelnica Supetra. Vlada upravo izlazi s ovim prijedlogom kako bi pomogla i našoj i vašoj jedinici lokalne samouprave, a to je gradu Supetru jer prije svega ovo će biti lokalni porez. I sad je na vama što ćete vi učiniti i zaštiti male, a mi smo vidjeli kako ste vi te male zaštitili jer vam je Vlada dala …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…
… i omogućila zakon, a vi ste …
…/Upadica predsjednik: Hvala lijepa kolegice Baričević./…
… podigli najveći porez na dohodak.
Kolegice Baričević molim vas. Vidim da me sad počinjete ignorirati ja ću vam davat opomene, završite misao to je u redu, ali otvarat ponovo nakon što istekne vrijeme mislim da nije korektno. Ima vas puno koji ste se javili za replike trajat će sat i po i molim vas da uvažavate i druge.
Izvolite kolega Borić, vi ste dobili kolegice Baričević naravno opomenu.
Članak 238. zaista nas kolegica Marković vrijeđa pogotovo ministra stalno govori da čovjek nema pojma mislim.
Ja je pamtim po izjavi kad je došla u Hrvatski sabor da je rekla, prvo što je rekla da je odustala od manje plaće u korist veće u korist kao građana ne, po tome je pamtim, a sve ostalo što radi je čisto pokušaj da se nametne u javnosti bez ikakvih argumenata, bježi od vlastite odgovornosti.
U jednom trenutku će morat preuzet tu odgovornost jer se za nju borila kao gradonačelnica i sad bi svi trebali biti krivi osim nje. Ne ide to tako.
Kolega Borić isto tako je bila replika, dobivate opomenu.
Kolegica Glasovac, izvolite.
Povrijeđen je Članak 238., kolegica Baričević obmanjuje javnost i omalovažava zastupnike. Ja razumijem njenu frustraciju što ne može dobiti izbore u Supetru ali ona vrlo dobro zna da je Supetar jedan od rijetkih gradova u Hrvatskoj koji bilježi pozitivan prirodni prirast. Zašto? Zbog dobrih politika koje se vode i jer je u Supetru zahvaljujući SDP-ovoj gradonačelnici, ugodno, lijepo i prosperitetno živjeti.
Kolegice Glasovac bez obzir na to, vi dobivate opomenu jer je bila replika, a ne povreda Poslovnika. E sad kolegica Baričević uzvraća, da čujemo.
Moram, povrijeđen je čl. 238. dakle dok se Hrvatska promijenila, vidimo da se SDP nije ideološki maknuo s mrtve točke. Lažete i lažete i obmanjujete javnost kao što to čini gradonačelnica u gradu Supetru. Dakle podigla je sve što je mogla podići svojim građanima, sve je poskupila od poreza na dohodak do odvoza za smeće, sve komunalije.
Kolegice Baričević to je bila replika, dobivate opomenu.
Kolega Deur izvolite.
Hvala poštovani predsjedniče.
238. prije svega poštovana kolegice vi ste gradonačelnica i odgovorni ste, imate sada odgovornost da ne čekate samo što će vam Vlada dati. Za to ste izabrani, to je jedna stvar. Druga stvar ste ministru cijelo vrijeme docirate da laže što je jako ružno od vas. Vi ćete imat priliku svojim građanima reći da ne lažete ili pričate istinu, da li se možda toga bojite.
Kolega Deur isto tako opomena bila je replika.
Idemo sad odgovor na repliku potpredsjednik Vlade i ministar financija, izvolite ministre.
Hvala lijepo na pitanju poštovana zastupnice. Ja neću doista ulaziti u to da li su vaše politike koje provodite na lokalnoj razini dobre ili loše ali činjenica da postavljate pitanja na ovaj način pokazuju da u potpunosti ne razumijete ovo o čemu danas govorimo. Ja u jednoj minuti ne mogu to vama pojasniti ali ukoliko želite evo pozivam vas na konzultacije jedan dan, odvojit ću sat vremena ako treba i možemo razgovarati i o fiskalnoj decentralizaciji i o lokalnim temama, a što se tiče različitih alternativa odnosno vaše intencije da smanjite porezno opterećenje, a prozivate sada Vladu da ga povećava, pa smanjite ga, možete smanjit porez na dohodak na 15%. A ako se deklarativno zalažete za to, evo obećajte danas građanima Supetra da će porez na dohodak biti 15%. Evo predlažem da to učinite.
Kolegice Mujkić izvolite.
Hvala vam. Evo poštovani ministre ja ću svoje pitanje postaviti na jednom primjeru. Zamislite da imate jednog građanina koji živi u Slavoniji i ima svoju nekretninu u kojoj živi i nasljedstvom je stekao još neku nekretninu u nekom selu. Dakle radi se najčešće o kućama koje su trošne, koje se ne mogu staviti u kategoriju neuseljive ali nisu atraktivne za iznajmljivanje, a nažalost prodaja nekretnina u Slavoniji ide jako loše pa je ne možete ni prodati. U tom smislu me zanima jeste li razmišljali o oslobođenju od poreza na nekretnine za sve one nekretnine koje su stečene nasljedstvom, a nisu stavljene u nekakve turističke svrhe. Dakle ne iznajmljuju se. Nije isto naslijediti vilu na moru koju možete iznajmiti, od koje možete zarađivati i nekakvu kuću u mjestu gdje ne možete kuću prodati, ne možete je dati u najam. Ja vjerujem da bi svatko onaj tko je stekao takvu nekretninu od nje zarađivao da može. Dakle rekli ste da ćete evo prihvaćati konstruktivne prijedloge pa ja pokušavam. I jeste li razmišljati o tome da dakle sve one nekretnine koje su stečene nasljedstvom, a nisu stavljene u turističke svrhe oslobodite plaćanja. Hvala vam.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepo poštovana zastupnice.
Naravno, o svemu smo jako dobro razmišljali i o svim primjerima koje bi mogli na neki način zateći implementirajući ovakav porez kakav predlažemo. Što se tiče nekretnina primjerice u Slavoniji. Upravo smo omogućili da jedinice lokalne samouprave utvrde taj porez na najnižoj razini od 0,6 to bi po kvadratnom metru. To bi na nekakvu kuću naslijeđenu malu, značilo otprilike 60 eura godišnje poreza, to je otprilike 5 eura mjesečno. Uz to omogućili smo jedinicama lokalne samouprave propisivanje socijalnih kriterija ukoliko je nekome i 5 eura mjesečno puno, da jedinice lokalne samouprave propišu koji su to socijalni kriteriji temeljem kojih bi utvrdili kojima je to građanima zapravo puno i te građane također oslobodili od plaćanja poreza. Ako imate vi još nekakav drugi konstruktivan savjet ili mislite da postoji još neka kategorija kojem bi bilo puno 5 eura ili da ima nekakvu drugačiju situaciju, a ne može se riješit socijalnim kriterijem, recite svakako ćemo uvažit sve što mislimo da je dobro.
Hvala.
Kolegice Bježančević izvolite.
Hvala. Poštovani ministre vjerujem da se i vi ja možemo ali i čitava hrvatska javnost složiti s činjenicom da ovo uistinu nije porez na nekretnine. Ja bih ovo nazvala modifikacijom poreza na kuće na odmor. Znamo da iznajmljivači plaćaju porez odnosno paušal, znamo da plaćaju članarinu turističkoj zajednici, da plaćaju odvoz otpada po cijenama za gospodarstvo i činjenica je da ovaj porez zapravo potiče nekonkurentnost. Isto tako činjenica je da on neće riješiti pitanje nedostatnosti priuštivog stanovanja niti će riješiti odnosno regulirati cijenu kvadrata na tržištu nekretnina. Isto tako neće riješiti niti pitanje praznih stanova. Činjenica jest da on ide preko leđa jedinica lokalne samouprave i ono što sam htjela pitati je zapravo na tragu prethodnog pitanja. Kolegice djelomično ste na to odgovorili dakle pitanje Slavonije, nasljeđivanja nekretnina odnosno vlasništva više od jedne nekretnine u Slavoniji pa ću proširit to pitanje što je sa praznim poslovnim prostorima. Ide li se tu nekome na ruku i zašto su oni izostavljeni? Hvala.
Hvala.
Izvolite odgovor.
Poštovana zastupnice, naravno da se ne ide nikome na ruku i meni su pitanja Slavonije jako dobro poznata. Moji roditelji su iz Slavonije i jedan i drugi su rođeni u Slavoniji tako da smo o tome naravno razgovarali i u obiteljskom krugu i izvan rasprava koje smo vodili na stručnoj razini i naravno sa ljudima koji žive trenutno na području Slavonije međutim morate znati ako je intencija smanjenje poreznoga opterećenja rada, a prevaljivanje tog poreza na opterećenje nekretnina, onda bi trebali oni koji žive od svoga rada, a takvih je u Slavoniji najviše biti što više rasterećeni. Oni koji imaju višak nekretnina dakle nekretnine u kojima ne žive, ti bi trebali snositi veće porezno opterećenje jer na neki način imaju i veću korist od lokalne infrastrukture. Ukoliko se radi ponavljam još jednom o socijalno ugroženim osobama, ne mora ih se tjerati da stavljaju te nekretnine u funkciju prodajom po bilo kakvoj cijeni da ne kažem davanja besplatno nekome kako bi se riješili poreznoga tereta, ta se situacija može riješiti izuzimanjem kroz socijalne kriterije.
Kolega Šimić izvolite.
Poštovani ministre, vjerujem da znate i da nam možete reći koliko je propušteni prihod zdravstvenog sustava RH dok je trajala mjera za mlađe od 30 godina neplaćanja poreza na zdravstveno odnosno neplaćanja zdravstvenog doprinosa i koliko je to u jednoj godini iznos koji će se osloboditi već od iduće godine.
Evo hvala vam lijepo.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepo poštovani zastupniče. Kao što sam rekao taj će se iznos oslobađati postupno, on je sada na razini 385 milijuna eura, međutim u sljedećoj godini očekujemo da će se osloboditi oko 80 milijuna eura i onda će se postupno tijekom razdoblja od pet godina taj iznos oslobađati do one razine koja čini potpuno de facto prikupljanje doprinosa sa ove osnove.
Ja bih samo htio podsjetiti kako je za transfere u vidu sanacije zdravstvenoga sustava jednim velikim dijelom i zbog ovoga oslobođenja na godišnjoj razini uloženo oko milijardu eura, dakle govorimo o 2021. recimo 1,2 milijarde, u 2022. 981 milijun eura, u 2023. oko 850 milijuna eura tako da će ovaj transfer svakako pomoći i uravnoteženju zdravstvenoga sustava.
Hvala.
Kolega Bulj izvolite.
Ministre ja sam za porezna rasterećenja, tako Grad Sinj ima najniži porez na plaće, na dohodak i smatram da nemamo ni porez na kuće za odmor i ja ne planiram donijeti kad se donese ovaj zakon, jel većina vidim da je tu skupljena, ne planiram kao gradonačelnik trenutni dati ovo da gradsko vijeće izglasa i neću donijeti porez. Možete li mi reći pred javnosti nama lokalnim čelnicima na koje ste sve prebacili, koje su sankcije? Ja ne želim jer sam obećao građanima i za Parlament da neću voditi porez, ja sam protiv poreza, ja sam za oporezivanje banaka i tih koji zarađuju milijarde, a ne naših građana.
Zanima me, ja kao grado, zanima me što ćete poduzeti jer ja neću ovaj porez na nekretnine donijeti, a nemamo …/Upadica predsjednik: Hvala kolega Bulj./… porez na kuće za odmor?
Izvolite odgovor ministre.
Hvala lijepo poštovani zastupniče. Niste vi baš jedinica lokalne samouprave sa najnižim porezima, ima nekih koji imaju još malo niže, nema ih puno, ali ima par komada da ja znam jedinica lokalne samouprave. Ono što je bitno ovdje istaknuti, mene pa pomalo i čudi da oni posebno koji su bili aktivni ili još uvijek su aktivni na političkim razinama u jedinicama lokalne samouprave smatraju ovo nekakvim udarom na lokalne čelnike, na prebacivanje nekakvog tereta na leđa lokalnih čelnika, pa gospodo draga valjda se i kandidirate na lokalnim izborima kako biste preuzeli nekakvu odgovornost jer politika i demokracija ne podrazumijeva samo kukanje u Vladi da se dodijele nekakva sredstva za ovaj ili onaj projekt, nego podrazumijeva preuzimanje odgovornosti kako za poreznu politiku tako i za sve ostale politike koje se obavljaju na lokalnoj razini.
Na drugi dio pitanja ne stignem odgovoriti jer imam jednu minutu, ali mogu vam pisano odgovorit nema problema.
Povreda poslovnika kolega Grmoja. Izvolite.
Povrijeđen je čl. 238., kolega Bulj će se samo držati gradonačelnik Bulj onoga što ste vi obećavali u kampanji. Vi ste obećali da nećete uvesti porez na nekretnine, uvodite ga, a on kao izabrani gradonačelnik svojim građanima poručuje neću vam nametnuti dodatne terete. Neću uvesti porez na nekretnine.
I pitao vas je koje su sankcije za njega, zašto niste odgovorili ministre financija? Koje su sankcije ako Miro Bulj kao gradonačelnik ne uvede porez na nekretnine?
Kolega Grmoja dobivate opomenu, ovo vam je treća opomena, ali sada po vašoj logici ja bi mogao reći to što imate tri opomene možete vi i dalje govorit jer ne važe zakoni, vi se ustvari pozivate na to da nećete poštivati zakone tako da bude jasno i građanima da ovo što činite je dosta neobično pa i opasno da netko od zastupnika u HS-u otvoreno govori o tome da neće poštivati hrvatski zakon.
Dakle, sankcije sigurno postoje i za takve stvari jer svi moramo poštivati zakone, ali sad kakva je tu mjera, vjerojatno u ovome trenutku ministar ne zna. I molim vas da takve stvari ipak ne radimo jer ne šaljemo dobru poruku hrvatskim građanima. Netko drugi može osmisliti neku drugu temu pa reć neću ni ja poštivat pa niko onda neće poštivat zakon.
Kolega Deur povreda poslovnika.
Hvala poštovani predsjedniče.
238. kolega Bulj je u Milanovićevoj predizbornoj kampanji tako da mi tu uopće nemamo šta novoga čuti osim narativa koje Zoran Milanović svaki dan nam kroz medije poručuje. I ono što ne smiju SDP-ovci to Miro Bulj u svom značajnom estetskom onako finom izričaju nam to pojašnjava.
Kolega Deur opomena je jer je ovo kršenje poslovnika s vaše strane, bila je replika.
Kolegica Blažanović izvolite.
Poštovani predsjedniče.
Povrijeđen je čl. 238. jer Mostovci obmanjuju javnost na način što sva njihova obećanja, pogotovo kod gradonačelnika Bulja padaju u vodu u veljači kad postane predsjednik RH.
Kolegice Blažanović dobivate opomenu bila je replika.
Kolega Ledenko izvolite.
Povrijeđen je čl. 238. omalovažavanje zastupnika Mosta. Pa ne znam zašto ste se gospodo iz HDZ-a uzbunili kad je Miro Bulj ovdje izjavio da će ispunjavati vaša obećanja da se neće uvoditi porez na nekretnine i vi ste se sada uzbunili jer je netko odlučio vaša predizborna obećanja ispoštovati u ime vas umjesto da mu zahvalite.
Kolega Ledenko dobivate opomenu. Nije se nitko uzbunio ja sam govorio o tome da je ovo poziv na nepoštivanje zakona, to je nešto što do sada nismo imali, bar ja nisam čuo ovdje od kolegica i kolega zastupnika u ovom i u prošlim sazivima, o tome govorim, ne o ispunjavanju obećanje ili neispunjavanju obećanja nego o tome da moramo poštivati zakone.
Kolega Borić izvolite.
Hvala lijepo.
Omalovažava nas ova ekipa iz Mosta jer zaista čudno je da netko prisegne kao saborski zastupnik kaže da će poštivati ustave i zakone RH kada postane saborski zastupnik i nakon nekog vremena kaže za mene više ništa ne vrijedi, ja to ne želim slušati, ja ne želim poštivati zakone i to su kao neki ozbiljni političari, čak se takmiče i za veće funkcije. Pa tako uspješni gradonačelnik bježi iz svog grada na neku drugu funkciju. Pa kakve su to poruke hrvatskim građanima? Tko uopće glasa za ovakve?
Kolega Borić dobivate opomenu, bila je replika.
Kolega Deur, izvolite.
238. poštovani predsjedniče. Mi sad imamo jednu situaciju da Miro Bulj pokušava pojasniti što kaže Zoran Milanović, a cijeli Most pokušava nam pojasniti što želi reći Miro Bulj, tako da smo sad u jednom kolektivu Pantovčaka, da vidimo šta ćemo dalje. Hajde!
Kolega Deur dobivate treću opomenu, ne možete više sudjelovati u raspravi.
Kolega Kujundžić, izvolite.
Hvala predsjedavajući.
Članak 238. Dakle, kolega Borić čudno je da se netko, da netko prisegne i dočepa se vlasti i onda počne trpati do te mjere da faktički od 2016. godine do danas je otišlo ili drpljeno preko 11 i pol milijardi eura. To je broj jedan.
Broj dva. Upravo u ovom što ste vi rekli predsjedavajući da kolega Bulj, dakle neće poštivati zakon leži i činjenica zašto je i najniži propis od 0,6.
…/Upadica predsjednik: Hvala kolega./…
Zašto? Zato što država ima direktne …
…/Upadica predsjednik: Kolega Kujundžić vrijeme je isteklo./…
… koristi od ovog unatoč onom što je kolega Šimić rekao da neće imati država koristi.
Vrijeme je isteklo. Dobivate opomenu.
I opet ponavljam svi moramo poštivati zakone.
Kolega Ledenko, izvolite.
Povrijeđen je članak 238. Gospodine Boriću odgovorna i ozbiljna politika koju vi spočitavate nama gradi na obećanjima svoje izborne uspjehe na predizbornim obećanjima, a kad dođe na vlast onda ih ne poštuje. Jel' to odgovorna politika? Odgovorna politika odstupa sa vlasti kada ne ispunjava svoja predizborna obećanja jer je lagala u predizborje, a sada nameće nove namete i otvara put rasprodaji Hrvatske.
Kolega Ledenko, druga opomena. Bila je isto tako replika.
Sad nastavljamo sa pravim replikama.
Govorit će kolegica Lipovac Pehar, izvolite.
Zahvaljujem predsjedniče.
Poštovani ministre, evo u mojoj ulici samo stanuje jedna gospođa, baka koja živi u izuzetno trošnoj kući. Nekoliko kuća dalje stanuje mlada obitelj u trošnoj kući koji će sigurno podnijeti zahtjev za oslobađanje od poreza. Ovakvih primjera će biti na tisuće.
Vjerujem da u susjedstvima svih nas nalaze se ovakve obitelji. Da bi se ustanovilo kriterij, da bi se ustanovili razlozi za izuzećem od plaćanja poreza netko mora izaći na teren, ustanoviti stanje. Smatrate li da će jedinice lokalne samouprave i regionalne samouprave biti zatrpane? Imaju li kapacitete za odraditi ovaj teški posao koji je pred nama?
Hvala.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepa poštovana zastupnice.
Uvažavajući naravno i ovakve situacije o kojima vi govorite, a osvrnut ću se i na pitanje gospodinu Bulju, saborskome zastupniku. Pa naravno, onaj tko živi u određenoj nekretnini, spomenuli ste baku koja živi u određenoj nekretnini, spomenuli ste baku koja živi u trošnoj kući ili mladu obitelj koja živi u toj kući, ne plaća uopće porez na nekretnine. Dakle, ne moraju ljudi strahovati. Nema poreza na nekretnine u kojima netko živi ili koji su u dugoročnom najmu, tako da smo tu situaciju naravno riješili, ne mora nitko strahovati.
Imam sada malo vremena pa ću se osvrnuti i na ovo pitanje saborskog zastupnika Bulja. Ukoliko čelnici ne donesu odluke, predstavnička tijela ne donesu odluke za one jedinice lokalne samouprave gdje je bio utvrđen porez na kuće za odmor primijenit će se taj iznos, a one koji nisu imali utvrđen porez na kuće za odmor primijenit će se iznos od 0,6. Dakle, o svemu smo brinuli pa i o ovakvim načelnicima i gradonačelnicima koji će imati ovakve ambicije. Dakle, odluku ako ne donesete bit će utvrđen porez.
Kolega Dragić, izvolite.
Kolegica Dragić, oprostite kolegice.
Zahvaljujem.
Poštovani ministre svaki porez treba biti pravedan i svrsishodan. Riječ pravednost danas ste upotrijebili puno puta. Kako ćete i na koji način porez naplatiti strancima kolji su pokupovali nekretnine u Hrvatskoj i iznajmljuju ih i najčešće na crno to ne znamo. Međutim, ja vas želim pitati nešto drugo. Hoće li porez na nekretnine plaćati primjerice sestre Benediktinke koje u Zadru imaju veći broj apartmana, iznajmljuju ih u turističke svrhe i ostvaruju značajan prihod?
Zahvaljujem.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepo poštovana zastupnice.
Naravno što se tiče stranaca i stranci će isto tako plaćati porez na nekretnine i mi već sada smo imali nekoliko akcija Porezne uprave koja je koordinirala taj postupak. Prema mojim informacijama oko 30 000 je sada već bilo slučajeva gdje su naplatili taj porez. Dakle, naravno da ćemo i dalje unapređivati te alate sa razvojem, digitalizacijom i na neki način izmjene direktive na europskoj razini. Isto tako se pospješuje vi to znate i sami koordinacija i razmjena tih podataka, a što se tiče institucionalnog smještaja osoba, dakle to je bitno za istaknuti. Svi oni koji su posjednici, vlasnici neke nekretnine koja služi za institucionalni smještaj osoba bilo da se radi ne znam o staračkom domu ili nekakvom vjerskom objektu ili bilo što drugo ti ne plaćaju porez na nekretnine. Ali ukoliko netko posjeduje nekretninu, bilo je pitanje da li će banke plaćati porez na nekretnine, dakle pravne osobe ako posjeduju stambene nekretnine plaćat će i banke porez na nekretnine. To je bitno za istaknuti.
Kolegice Petir, izvolite.
Hvala predsjedniče, poštovani ministre.
Državni zavod za statistiku objavio je da je svaka treća nekretnina u Republici Hrvatskoj prazna. Jučer smo imali prilike sudjelovati na prezentaciji nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine prilikom čega je istaknuto da u Hrvatskoj imamo oko 600 000 praznih stanova, a da nam je za priuštivo stanovanje nužno potrebno barem 236 000 stanova.
Također je istaknuto da će se poreznom politikom i paušalom nastojati ti stanovi staviti u funkciju, pa me zanima koje mjere ovaj paket porezne reforme predviđa kako bi omogućili priuštivo stanovanje u Hrvatskoj. Također je bilo riječi o mladima i mladim obiteljima i povratu plaćenog poreza na promet nekretnina za kupnju prve nekretnine, pa bih vas molila da mi kažete koji će biti kriteriji za oslobođenje od tog poreza?
Izvolite odgovor.
Hvala lijepo.
Dakle, što se tiče mladih kroz porezno rasterećenje u sustavu poreza na dohodak nastojimo povećati realnu kupovnu moć, dohodak, neto plaću da tako kažem i naših mladih građana posebno mladih dakle obitelji općenito. Mislim da je u smislu nekretnina dakle oporezivanja nekretnina pa i turističkog paušala bitno poslati odvračajaću da tako kažem poruku od svih onih investitora koji kupuju nekretnine radi investicije, špekulantski, ako to ne učinimo centra Grada Zagreba, bilo kojih drugih gradova Dubrovnika na moru pretvorit će nam se u objekte za kratkoročan smještaj koji će u ostatku godine biti prazni. Brojni su gradovi europski koji se susreću sa istim problemom pa čak i zabranjuju kratkoročni najam. Mi nismo i ne želimo ići naravno toliko daleko ali ovo je doista problem koji je evidentan.
Što se tiče praznih nekretnina kako bi od njih 600 tisuća kroz ove mjere potaknuli barem 10% tog fonda da bude na tržištu dugoročnoga najma ili na neki drugi način to bi bilo 60% nekretnina.
Hvala vam.
Kolega Bakić, izvolite.
Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Dobar dan prije svega svima, poštovani ministre evo ja neću o porezu na nekretnine, ja ću, bit će prilike vrlo, vrlo detaljno i opširno o tome govoriti u izlaganju u ime kluba. Nego nešto drugo. Svi mi plaćamo isti PDV po istoj stopi jer takva je priroda PDV-a i zato je on najregresivniji od svih poreza, ali tako ne mora biti s porezom na dohodak.
E sad u tom svjetlu koliko je onda primjereno ovako snažno dizati prag za primjenu više stope poreza na dohodak jer, jer sada u ovom zakonskom prijedlogu i onaj tko ima bruto plaću, mjesečnu bruto plaću od tisuću eura i onaj tko ima mjesečnu bruto plaću 7 tisuća eura i svi između plaćat će porez na dohodak po jednoj te istoj onoj nižoj stopi. Koliko je to pravedno?
Zahvaljujem.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepo poštovani zastupniče.
Što se tiče PDV-a važno je samo istaknuti da ne plaćaju građani PDV. Oni snose teret PDV-a to je prevaljivi porez, a obveznik PDV je onaj tko ga plaća to je onaj poduzetnik. Dakle, jedno je snošenje tereta, a drugo je plaćanje pa moramo biti precizni tu u izričaju.
A što se tiče poreza na dohodak, gledajte trenutno smo u situaciji takvoj da želimo rasteretiti rad to je naša ambicija. Rasterećujemo rad na različite načine i kroz smanjivanje stopa poreza na dohodak i kroz povećanja osnovnog osobnog odbitka i kroz povećanja tih razreda koje je također potrebno modificirati, ali i kroz ugrađivanje jednoga izdatka u sustavu mirovinskoga osiguranja kojeg smo učinili od početka ove godine kako bi za one sa najnižim plaćama uveli određeno rasterećenje u vidu neto plaće. Naravno uz to sve nastojimo povećavati i pravednost poreznoga sustava. Meni je jasno da postoji malo građana koji plaćaju porez po toj nekakvoj najvišoj stopi i to će svakako biti predmet rasprave.
Kolega Piližota, izvolite.
Hvala predsjedniče.
Poštovani ministre ja uopće nemam razloga sumnjati da se vi 20 godina bavite fiskalnom decentralizacijom, da ste napisali knjige, da ste pročitali sve radove, no na neki način govoreći nama da nemamo dovoljno znanja ili da prenesemo i lupetamo gluposti i da na taj način vrijeđamo znanstvenu i akademsku zajednicu s tim se neću složit jer se vi na taj način poistovjećujete sa cijelom znanstvenom odnosno akademskom zajednicom, a činjenica da sam ja osobno pričao sa nizom članova znanstvene zajednice koji imaju puno drugačije viđenje i drugačija rješenja nego vi.
No, moje pitanje ide u smjeru da, lijepo ste izračunali i provjerili da trenutno u Hrvatskoj ima preko 600 tisuća praznih nekretnina za stambeni fond no državu ste ovim prijedlogom oslobodili da plaća porez i nigdje niste iznijeli podatak koliko nekretnina koje su se odavno mogle pustiti upravo za priuštivo stanovanje posjeduje upravo država odnosno sve institucije i državne službe i firme i poduzeća …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… ako imate broj iznesite.
Hvala.
Hvala lijepa.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepo poštovani zastupniče.
Ministar Bačić je govorio o tome, ne radi se o nekakvom prevelikom fondu. Od tog raspoloživog fonda velik dio nekretnina je de facto neuseljiv i on upravo čini napore kako bi stavio te nekretnine u funkciju i stavit će ih što prije, to je prvo.
Drugo, država mora imati jedan fond nekretnina, ne prevelik manji fond naravno koji joj služi i za neke druge svrhe koje ne služi odnosno ne obavljaju privatni da tako kažem ponuđivači. Osim toga smatrali smo da nametanje poreza de facto državi koja redistribuiranjem sredstava svih građana, sredstva koja prikuplja primjerice od PDV-a ili nekog drugog poreza bi plaćala taj porez na nekretnine djelomično samoj sebi jer 20% toga poreza opet ide državi ili lokalne jedinice gdje bi naplaćivale opet same sebi, gdje bi 80% toga zadržavale, nije nam se to učinilo nekako previše razborito.
Međutim, uvažit ćemo sve prijedloge, dajte argumente zašto vi smatrate da bi to trebalo i razmotrit ćemo dapače. Evo ja još nisam čuo ni jedan baš snažan argument.
Kolegice Juričev Martinčev, izvolite.
Hvala lijepo poštovani predsjedniče.
Poštovani potpredsjedniče Vlade brojne odredbe ovih izmjena i dopuna zakona su hvale vrijedne jer dodatno rasterećuju porezno naše brojne ka… naše sugrađane u brojnim kategorijama. Naravno da treba podržati i sve mjere kojima se našim mladima omogućava priuštivo stanovanje.
Između ostalog imamo i odredbu kojom se dohodak otuđenja nekretnina ne naplaćuje kada roditelj djetetu daruje ili kad dijete nasljeđuje određenu nekretninu. Nadalje čak i kad to dijete ta mlada osoba otuđi zemljište površine do 250 metara kvadratnih što je i za pretpostaviti da će prodajom tog zemljišta kupiti ili riješiti svoje stambeno pitanje u mjestu gdje on radi i živi za razliku ako je ovo zemljište negdje i na otoku, zaleđu i slično.
Međutim, ako se radi o nekoj trošnoj kući koja je isto tako na nekoj lokaciji i na nekom mjestu gdje nije njegov život organiziran …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…
… on mora dvije godine čekati. Da li se može to proširiti?
Hvala lijepa.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepo poštovana zastupnice.
Slažem se sa svim ovim što ste rekli u uvodnom dijelu svoga pitanja, a što se tiče ovoga zadnjega dijela sve ćemo razmotriti.
Hvala vam.
Kolega Marković, izvolite.
Poštovani ministre sami ste rekli dvije stvari koje sam uspio zapamtiti ono od vašeg izlaganja, a to je da bi gradonačelnici i načelnici općina trebali osluškivati bilo svojih građana i druga je bila fiskalna autonomnost jedinica lokalne samouprave u smjeru poreza i njihovih stopa.
Pa ja ću vam reći da recimo kvalitetniji gradovi, a Varaždin je jedan od najkva… najkvalitetniji grad za život u Hrvatskoj itekako osluškuje bilo građana uveo je 30-tak, 40-tak socijalnih mjera, poticajno gospodarskih mjera na ime plaćenog poreza naših sugrađana. S druge strane vi nam povećavate rashode govoreći da dobijamo više prihoda od poreza, a svi ti vaše Uredbe tipa plaća odgajateljica u vrtićima koje smo morali uskladiti, Pravilnik o vatrogascima koji smo mi morali kao sjedište županije uskladiti su nam praktično pojeli to povećanje poreza. Kad osluškujete bilo građana možda bi mogli vama postaviti jedno kontra pitanje, zašto vi ne odredite raspon PDV-a od 20 do 25% pa da osluškujete bilo građana donesete odluku za PDV od 1.1.2025.?
Hvala vam.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepo poštovani zastupniče, pa naravno ukoliko gradovi imaju kvalitetne projekte i kvalitetne ideje, načelnici i gradonačelnici i predstavnička tijela za svoje građane, građani to prepoznaju, pa evo predlažem da onda nastavite tako konstruktivno to predlagati, ali da iskorištavate autonomiju koju vam država de facto daje. Autonomija je dobra za decentralizirane razine vlasti, ona povećava i na neki način omogućava JLS strukturiranje i poreznoga opterećenja, ali i kvalitete i količine ponude javnih dobara i usluga i to je dobro da su lokalne jedinice različite, dobro je da građani mogu birati u kojoj JLS žele živjeti temeljem različite ponude tih javnih dobara i usluga, ali i različitoga poreznoga opterećenja i u tom smislu naravno na ovaj način potičemo djelomično neizravno pa i konkurenciju među JLS, tako da su doista pozitivni učinci od ovih izmjena brojni.
Kolega Sanader izvolite.
Hvala predsjedniče.
Poštovani ministre, evo danas smo svjedočili ovdje brutalnom napadu g. Arsena Bauka jer ste se usudili koristit znanstvene činjenice i vaše znanstvene spoznaje u poslu koji radite. To je neviđeno, pa ja mislim u ovom HS od njegovog osnutka jer očito g. Bauku više odgovaraju laži, prevare i manipulacije njegovog koalicijskog partnera g. Bulja, to više, to je očito njihova temelj na čemu oni grade sve ovo vezano i za ovaj zakon. Ali ovdje sam vas prvo mislio pitati da definirate, da još jedanput ponovite, čuli smo i da je g. Bauk za dom, a ovaj pa tvrdi da za dom će ljudi plaćati porez na nekretnine, a to još jedanput javno hrvatskoj javnosti ovdje ponovite jer očito njihovi deset puta ponovljena laž se pokušavaju pretvarati u istinu, znači Baukov za dom da li će se oporezivati ili ne porezom na nekretnine?
Izvolite odgovor.
Hvala lijepo poštovani zastupniče, pa da, nisam se htio osvrtati uopće na ovaj prvi dio, međutim jasno je da je sasvim neuobičajeno, a onda i žalosno i neproduktivno da se koristi pozornica u HS da se obmanjuje javnost i da se na neki način plaše građani, mislim da to nije dobro, a evo ja mogu potvrditi kako građani dakle koji imaju nekretninu u kojoj žive, koja je namijenjena stanovanju, neće plaćati porez na nekretnine, dakle ništa se neće promijeniti za one koji imaju nekretninu koja je namijenjena stanovanju u kojoj žive, plaćat će i dalje ne znam komunalnu naknadu ili što su već plaćali dosada, ali porez na nekretnine na tu nekretninu neće plaćati i građani od takvih ideja i prijetnji i nametanja nekakvih strahova doista ne trebaju strahovati, mogu se opustiti, za takve građane će sve biti isto, hvala.
Kolega Lukanović izvolite.
Poštovani predsjedavajući, poštovani ministre, vjerujem da vam nije lako jer vjerujem da ste istovremeno svjesni koliko je važan i značajan ovaj zakon, ja bih rekao najvažnija tema kojom smo se susreli dosada, a vjerujem i najvažnija u ovom, u ovom sazivu, 90% hrvatskih građana živi u svom domu. Znamo što je 10-ljećima unatrag značio krov nad glavom ljudima koji žive u Hrvatskoj i ovo je prvi puta da se sustavno ide staviti teret na njihovu imovinu, a moram reći da smo mi kao polazište uzeli zapravo europsko nasljeđe kad smo sagledavali oporezovanje imovine, a ne ovu hrvatsku stvarnost u kojoj je naš čovjek svoj na svome.
Mnogo je tema koje ćemo još kasnije ovoga uspjet malo pokrenuti, ali ja vas pitam zbog čega mislite da će cijene oporezovanjem cijene nekretnina…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
…prestati rasti u Hrvatskoj?
Izvolite odgovor.
Ja sam to pojašnjavao u nekoliko navrata, pojasnit ću još jednom, ne smatramo da će uvođenje ovoga poreza u ovakvom obliku sutra riješiti sve probleme na tržištu, ne znam uzrokovati kakve poremećaje na tržištu nekretnina itd., međutim smatramo da je ovo itekako snažan doprinos ostvarenju naše ambicije, našega cilja koji bi trebao omogućiti priuštivo stanovanje prije svega mladim obiteljima bilo kroz najam ili kroz kupovinu nekretnine. Zašto smatram da će se to dogoditi? To vam govori i ekonomska teorija, pa na kraju krajeva i praksa, a to je da kada smanjite potražnju za nekim dobrom da njegova cijena de facto postupno počne padati ili barem ne raste u onoj mjeri u kojoj je rasla jer se ljudi demotiviraju uvažavajući sve kalkulacije koje idu u smjeru naravno povrata, ali i poreznog opterećenja odvraćaju prema nekim produktivnijim i isplativijim djelatnostima i zbog toga mislim da će doprinos i ovoga poreza biti konstruktivan.
Kolega Šimrak izvolite.
Zahvaljujem predsjedniče.
Poštovani ministre, od početka mandata Vlada je vrlo jasno stavila u fokus mlade ljude i mlade obitelji, vi ste se danas dotakli jedne mjere koja je zasigurno u mojoj, našoj generaciji bila dosta ovaj opipljiva, vidljiva, to je mjera poreznog rasterećenja za mlade ljude do 25.g. 100% odnosno do 30.g. 50%, pa evo ovim putem bi zapravo htio apelirati na vas i drago mi je vidjeti da, da je ta mjera ostala na snazi, a zanima me zapravo do kada je u planu da ta mjera bude na snazi? Hvala lijepo.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepo poštovani zastupniče, pa naravno uvažavajući naše napore kao Vlade, ali evo konkretno i vas i svih vaših kolega s kojima smo o tome razgovarali odlučili smo do daljnjega ostaviti ovu mjeru na snazi, ovo je mjera koja je dobra, konstruktivna, koja povećava neto plaću ako hoćete mladih radnika, mladih ljudi koje želimo svakako zadržati u Hrvatskoj, mislimo da je to dobra kvalitetna mjera i ne razmišljamo uopće o bilo kakvoj modifikaciji mjere u tom segmentu. Ali ona se često na neki način u medijskom prostoru poistovjećivala sa ovim što ukidamo danas, a to je oslobođenje plaćanja doprinos za zdravstveno osiguranje za mlade osobe. E ta mjera je bila isključivo potpora poslodavcima, tvrtkama, nikakve veze nije imala sa mladima i sa plaćom mladih i smatramo da je tu mjeru u ovom trenutku potrebno revidirati na ovaj način na koji to i predlažemo. Hvala.
Kolega Lalovac izvolite.
Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Uvaženi ministre spominjali ste smanjenje poreza na oporezivanje rada i povećanje nekretnine. Ideološki ste rekli da se razlikujemo. Ja vas tu demantiram. Ja i vi se ideološki ne razlikujemo, mi smo na istoj razini, ideološki. Kada govorimo o ovome što ste vi govorili, znači govorimo samo o tehnikama kako taj cilj provesti. Zato vas pitam koliko konkretno će se povećati plaća s ovim poreznim izmjenama, prosječna plaća u Hrvatskoj. Vrlo jasno od 01.01. koliko će bit veća plaća, prosječna plaća u Hrvatskoj i drugo koliko vi procjenjujete jel, znam da nemate podatak. Ako ima ne znam, 20 tisuća stanova u Zagrebu koji ne rade, stave se na tržište, koliko bi cijena najma u Zagrebu ako je ona sad 750, 800 eura koliko i u kojem periodu bi ona trebala ići dolje. Zahvaljujem.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepo poštovani zastupniče.
Uvažavajući naravno sadržaj vašega pitanja, vama je jako dobro poznato da parametri svi koji utječu na utvrđivanje najma ili plaće nisu u Vladinim rukama. Kada bi bili ja bi vam mogao točno precizno odgovoriti na vaše pitanje, međutim bruto plaće uglavnom povećavaju poslodavci. Plaće dominantno rastu temeljem porasta bruto plaće nekoga tko ne plaća porez na dohodak, a takvih je recimo 53% obveznika trenutno u Hrvatskoj, ne možete ni rasteretiti porezno nego onako kako smo mi to činili od 1. siječnja ove godine. Slično je i sa nekretninama. Dakle uvjereni smo, znamo, ja u ništa nisam bio sigurniji nego u ovaj porez na nekretnine da će biti konstruktivan i pridonijeti ostvarenju naših ciljeva, a sada govoriti kolika bi to točno bila cijena najma i u kojem roku, mislim da i vi sami znate da je nemoguće odgovoriti na taj način na ovo pitanje. Hvala.
Kolegice Blažanović izvolite.
Zahvaljujem predsjedniče HS-a.
Poštovani ministre evo lijepo je čuti puno poreznih stručnjaka u ovom hrvatskom domu. Pohvaljujem svakako rasterećenje rada, poreza na rad i da se prebacuje taj teret na porez na nekretnine i ja vjerujem da dosta onih koji se bave iznajmljivanjem nekretnina, dosta njih da ima neki svoj posao koji zarađuje svojim radom, prima neku plaću, a ovo mu je usputni prihod neki gdje iznajmljuje neke nekretnine i mislim da je takvih većina. A ne samo onih koji baš žive samo iznajmljivanja nekretnina. Pa me zanima malo da nam istaknete još ovo podoporezivanje do sada turističkog kratkotrajnog najma i plastično prikazati što bi to onda sada značilo s ovim izmjenama. Koje je to povećanje poreza?
Izvolite odgovor.
Hvala lijepo poštovana zastupnice.
Kada govorimo o paušalu u turizmu on se je do sada mogao utvrđivati od nešto više od 19 eura do 199 eura po krevetu horizontalno po cijelom, po cijeloj RH. Smatrali smo da to nije dobro jer postoje različite lokalne jedinice u kojima postoji različita mogućnost iznajmljivanja nekretnina, a onda i ostvarivanja prihoda od tih nekretnina. U tom smislu povećanje poreznoga opterećenja smo usmjerili upravo na izjednačavanje poreznoga opterećenja dugoročnog i kratkoročnoga najma. Ja ću iznijeti informaciju kako je primjerice u ovoj godini oko 80% jedinica lokalne samouprave paušal po krevetu utvrdilo do 40 eura. Oko polovica od toga do 20, dakle na 20 eura. To je doista u smislu oporezivanja bilo podoporezivanje koje je rezultiralo sa prosječnim poreznim opterećenjem od oko 2%. Ovo nije nikakav udar na iznajmljivače nego ujednačavanje poreznoga opterećenja kao što je to kod dugoročnoga najma.
Kolegice Puž Kukuljan izvolite.
Zahvaljujem.
Poštovani, izuzetno je važno da bilo koja reforma bude dobro pripremljena i jasno obrazložena javnosti što možemo reći da u ovom slučaju to nije. Porezni sustav mora biti temeljen na pravednosti, a svi građani trebaju sudjelovati u podmirenju javnih troškova u skladu sa svojim mogućnostima. Predložene izmjene Zakona o lokalnim porezima ne sadrže potrebnu fiskalnu procjenu i ne stvaraju, i stvaraju nejasnoće za porezne obveznike i lokalne vlasti. Također spomenuli ste povećanje od 40 tisuća novih smještajnih jedinica pa nisu samo nameti jedini alat za rješavanje ovog problema. Treba vidjeti koje su kategorizacije te smještajne jedinice i redefiniranje uvjeta razreda kategorizacije može biti također alat u ovom slučaju za rješavanje ovog problema. Znači da li želimo mi da nam smještajne jedinice budu sve sa dvije zvjezdice kategorizacije ili želimo
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
to dovesti na nekakvu višu razinu.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepo.
Ovaj zadnji dio pitanja poštovana zastupnice ne ovisi o poreznoj politici, tu je i Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti. Niz mjera čini Vlada kako bi ostvarila naravno zacrtane ciljeve, a što se tiče rasprave i cjelovitosti ovoga zakonskoga prijedloga, mislim da možete biti ponosni da smo nakon izbora koji su bili u travnju, u tako kratkom roku uspjeli pripremiti paket, a to je samo značilo da nismo stajali sa radom niti netom prije izbora ni nakon izbora već smo anticipirajući ove izborne rezultate kreirali ovaj paket i prije samih izbora. Vjerojatno netko drugi na našem mjestu to ne bi činio. Dakle on je itekako cjelovit, dobro osmišljen i primjereno komuniciran sa svim dionicima. Ja sam i prije puštanja ovoga paketa u javno savjetovanje imao press konferenciju, dakle detaljno smo to pojasnili svima, a imao sam rasprave i sa udrugama gradova i općina i županija. Kod svakih sam pojedinačno dolazio i raspravljao o tome prije puštanja ovoga zakonskoga prijedloga odnosno paketa u proceduru. Hvala.
Kolegice Vučemilović izvolite.
Hvala lijepa poštovani predsjedniče HS-a.
Poštovani ministre, ovaj paket zakona je uistinu sveobuhvatan i ima tu jako puno dobrih stvari, od toga da se povećava prag za ulazak u sustav PDV-a, povećava se porezna olakšica itd., no nekako fokusiralo se sve u raspravi koliko evo vidimo do sada na porez na nekretnine i vezano za porez na kratkoročni najam, pa evo ja moram uistinu istaknuti da me čude neki kolege jer evo pogledala sam izračune opet taj porez na kratkoročni najam može dosegnuti do nekih 5%. I onda obično znate kad ovako razgovaramo ide se na emociju pa uvijek ima neka nona, neka bakica koja to iznajmljuje da bi si povećala prihode, ali ja moram zbog svih bakica u Slavoniji reć da kad one više ne mogu poljoprivredno zemljište obrađivati moraju plaćati više od 8%, a ovdje će to biti maksimalno nekih 5%, pa onda se pitam tko je tu u nepovoljnom …/Upadica predsjednik: Hvala./… položaju.
Hvala.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepo poštovana zastupnice. Naravno cilj ujednačavanja poreznoga opterećenja dugoročnoga i kratkoročnoga najma smatramo da će na ovaj način biti ispunjen i upravo uvažavajući situaciju pojedinih građanki i građana koji ne iznajmljuju samo nekretnine u vidu apartmana nego i nekih drugih vrsta imovine odnosno nekretnina, primjerice poljoprivrednoga zemljišta do sada je kada govorimo o dugoročnome najmu porezno opterećenje bilo i za dugoročni najam poljoprivrednoga zemljišta 8,4%. I smatrali smo naravno i zbog toga smo tako i kreirali ovaj prijedlog zakona da nema realnoga opravdana, da oporezivanje kratkoročnoga najma, primjerice apartmana bude toliko pod oporezovano u odnosu na dugoročni najam stanova pa i dugoročni najam zemljišta. Iako se povećava značajnije oporezivanje kratkoročnoga najma ovim našim izmjenama, smatramo da će ono upravo dosegnuti opterećenje dugoročnog najma.
Kolegice Radolović izvolite.
Zahvaljujem predsjedniče.
Poštovani ministre.
U posljednjih deset godina vrijednost nekretnina na obali manje-više koje su kupili stranci gotovo je dosegla sedam milijardi eura, figurativno rečeno dakle svaki četvrti apartman na moru posjeduje stranac koji ga je nerijetko kupio u kešu četri, pet tisuća po metru kvadratnom.
Godišnja stopa poreza koja se predviđa sada u ovome novom prijedlogu zakona za njih će iznosit od 30 do 400 eura godišnje. Da li vi stvarno mislite da će to natjerat nekog stranca da stavi svoj prazan stan nekretninu u dugoročni najam ili će jednostavno i dalje ta nekretnina biti prazna?
Još vam moram nešto reći zaista objektivno, brojka koju uporno stavljate u medijski prostor i ovdje ste stavili od 600 tisuća praznih stambenih jedinica, a utvrdili ste ih prema popisu stanovništva, ja vam zaista nimalo ne vjerujem u to, posebice kada smo vidjeli da u registru birača imamo 500 tisuća ljudi više nego u popisu stanovništva. Tako da mislim da ovo apsolutno nije objektivna brojka koju ste vi ovdje stavili.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepo poštovana zastupnice. Pa ako postoji toliko stranaca koji su vlasnici nekretnina na obali onda vi de facto podržavate ili trebate podržavati ovaj naš prijedlog jer će upravo porezno opterećenje biti prebačeno na te strance koji su vlasnici nekretnina pa će onda naše domaće stanovništvo plaćati manje poreza, bilo u vidu poreza na dohodak ili nekih drugih lokalnih nameta.
Što se tiče drugoga dijela u kojem ističete kako je to još uvijek pod oporezovanoj i da neće nikoga natjerati da stavi te nekretnine u funkciju onda možemo konstatirati da smatrate da je ovo porezno opterećenje nedovoljno da bi trebalo biti još više. Ovo je prvi korak, mi ćemo naravno uvažiti sve vaše konstruktivne savjete i kritike i evo do drugog čitanja ćemo donositi naravno određene odluke. Mi do sada smatramo da je upravo porez u ovom obliku primjeren.
Se ipak nadao da nećete, ali izvolite. Povreda poslovnika.
Čl. 238. poštovani predsjedniče, ja ću za razliku od puno njih danas reć da je povrijeđen čl. 238. ministar namjerno izvrće moje riječi. Ja sam rekla da neće natjerati stranca, smatram da je za njih, za njih za strance rentijere, ne male obiteljske iznajmljivače kojima se stavlja meta na čelo ovim prijedlogom zakona, porezno opterećenje do sada od 2016.g. od kad ste vi na vlasti bilo malo, premalo, nedovoljno. Za sve druge male obiteljske iznajmljivače ovo nije bio način, a niti ste to uopće stavili u vaš program Vlade 2024.-2028. čime ste …/Upadica predsjednik: Kolegice Radolović…/… jasno obmanuli sve građane.
Dobivate opomenu ovo je bila replika.
Izvolite sada dalje, kolega Totgergeli.
Hvala poštovani predsjedniče.
Poštovani ministre. Podržavam ovu reformu koja ide u smjeru da se porezno opterećenje prebacuje s rada na imovinu. Isto tako u ovom dijelu gdje idemo jedinice koje, stambene jedinice koje su prazne staviti u funkciju stanovanja kako bi to priuštivo stanovanje bilo što bolje u svim dijelovima Hrvatske.
U Zakonu o porezu na dohodak imamo dobro rješenje kroz četiri kategorije granica određivanja stavki poreza po općinama, gradovima, velikim gradovima, Gradu Zagrebu, slično je i što se tiče ove kategorije vezano uz indeks turističke razvijenosti. Možda bi tu metodologiju bilo dobro primijenit i u Zakonu o lokalnim porezima prilikom poreza na nekretnine jer i sami ste rekli nije ista presija na stambene jedinice u Gradu Zagrebu, Dubrovniku ili u nekom selu u Slavoniji odnosno nekoj …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… manjoj općini.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepo poštovani zastupniče, pa dobro u načelu da drugačiji su malo kriteriji za jedan odnosno za drugi porez. Smatrali smo kako je utvrđivanjem prilično širokoga raspona, a to je od 0,6 do 8 eura po kvadratnom metru doista ostavljena dovoljna sloboda jedinicama lokalne samouprave za utvrđivanje ovoga poreza. Ja ću još jednom podsjetiti za nekakvu kuću od sto kvadrata, a govorimo o višku nekretnina, dakle ne onu kuću gdje neko živi koja je namijenjena stanovanju nego ako uz tu kuću još netko ima još jednu kuću od sto kvadrata recimo i načelnik odnosno gradonačelnik utvrdi 0,6 eura po kvadratu to je 60 eura godišnje odnosno pet eura mjesečno. Naravno postoji mogućnost za gradove koji žele ostvariti neke druge ambicije i značajnije oporezovati nekretnine da uvedu osam eura onda bi to na kuću od sto kvadrata bilo 800 eura.
Smatramo da je taj raspon trenutno dovoljno širok, ali zašto ne, razmotrit ćemo i ovo, ali smatramo da u ovom trenutku je primjereno utvrđen.
Kolegice Jembrih izvolite.
Hvala lijepo poštovani predsjedniče HS-a.
Poštovani ministre. Moje pitanje odnosi se na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodatnu vrijednost. Kroz ovaj prijedlog zakona povećava se prag upisa u registar PDV-a obveznika na 50 tisuća eura, što će njima olakšati rast i razvoj samog poslovanja.
Molim vas vaš komentar, omogućava li ovaj prijedlog zakona poreznim obveznicima pravo na povrat PDV-a iz trećih zemalja? Hvala.
Izvolite odgovor.
Dakle naravno, hvala lijepo poštovana zastupnice. Osigurava se naravno bezuvjetna uzajamnost u tom kontekstu, a u smislu podizanja praga i razvoja da tako kažem, poduzetništva, tu treba istaknuti kako je PDV kao porezni oblik za poreznog obveznika de facto neutralan, dakle porezni obveznik taj porezni teret na neki način prevaljuje na krajnjega potrošača, naravno, a isto tako za onaj plaćeni iznos PDV-a ima pravo povrata PDV-a na svoje ulazne fakture, tako da smatramo da neće to biti u nekakvom smislu poreznoga rasterećenja značajno rasterećenje za porezne obveznike, uglavnom to za porezne obveznike znači administrativno rasterećenje, a to je da ne moraju popunjavati te obrasce koji su vezani uz ispunjavanje obveze PDV-a i ostale slične aktivnosti i jednim dijelom im malo, naravno, diže i konkurentnost, tako da ćemo u tom smislu, naravno bilježiti pozitivne učinke i od ovoga iskoraka. Hvala.
Kolegice Auguštan-Pentek, izvolite.
Hvala lijepa.
Poštovani ministre, svjesni smo potrebe za reformom sustava lokalne samouprave, odnosno lokalnih poreza, no ovakav vaš prijedlog ne rješava problem, više problema kao što je siva ekonomija, ne štiti male iznajmljivače te će ovakav vaš prijedlog zakona negativno utjecat na građane s manjim primanjima i ranjive skupine.
Ovakav prijedlog stvara dodatni financijski pritisak i na one građane koje su naslijedili neku nekretninu, županijama poput moje u kojima cijene nekretnina nisu visoke kao primjerice na obali.
Problem kratkoročkog najma prelomit će se na malim iznajmljivačima jer ih stavljate u isti koš s velikim iznajmljivačima. Kako mislite da će se tom obvezom potaknuti povratak ljudi i riješiti problem priuštivog stanovanja kad već sad kod najave izmjena zakona vlasnici stanova su digli cijene dugoročnog najma, a vjerojatno će još i više te će najam biti …
.../Upadica: Hvala vam./... još nedostupniji obiteljima sa …
.../Upadica: Hvala./... prosječnim plaćama.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepo poštovana zastupnice. Pa gledajte, puno je pitanja prije svega, izrečeno odnosno postavljeno u ovoj minuti, ali ono što ja mogu istaknuti u smislu pravednosti. Jednostavno, ako imate dvije kuće u istoj ulici i u svakoj od te dvije kuće je jedan stambeni objekt, apartman, kako god, jedan se iznajmljuje kratkoročno za turistički smještaj, a drugi dugoročno za smještaj studenta, recimo, za ovaj dugoročni najam plaća se 8,4% poreza, a za ovaj kratkoročni turistički 2%. Po našem mišljenju i stavu, to nije bilo pravedno. Sada povećanjem turističkoga paušala po krevetu izjednačavamo porezno opterećenje dugoročnoga i kratkoročnoga najma, što je pravedno, kao što je i pravedno da su sve naše plaće na isti način oporezovane, a da nije plaća oporezovana s obzirom na pojedinu djelatnost ili posao kojim se netko bavi.
Kolega Ivanović, izvolite.
Hvala lijepo poštovani predsjedniče, uvaženi ministre. Pa reklo bi se u Saboru ništa novo. Oporba prvo zaziva određene promjene zakonske, onda kad do njih dođe, a Vlada vrlo ozbiljno i odgovorno pristupa svakoj temi, vide urotu, zavjeru i da se neće dogoditi ništa, što apsolutno nije točno. Ono što je možda potrebno naglašavati da u svim ovim setovima zakona koje smo donosili smo stavili u funkciju i lokalne samouprave, odnosno smo dali lokalnim samoupravama upravo tu slobodu da mogu određene stvari, ovisno o području na kojem se nalaze odrediti u korist, prije svega, svojih građana.
To imamo i u Zakonu o nekretninama, to imamo u porezu na dohodak, prema tome, ta decentralizacija o kojoj se skroz govori, Vlada vrlo vjerno radi na tome da lokalne samouprave dobiju onu funkciju u biti koju svi građani na kraju krajeva i žele da dobiju.
Hvala vam. Izvolite odgovor.
Hvala lijepa poštovani zastupniče. Pa naravno, ako znate što trebate činiti, onda se zalažete da su vam ovlasti i mogućnosti i odgovornosti što veće. Nejasno je da se netko kandidira za neku funkciju lokalnu ili bilo koju drugu, a onda teži da su mu ovlasti i odgovornosti što manje i da samo čeka što će mu netko drugi nametnuti.
Ja, moram priznati da ne razumijem taj koncept, mi funkcioniramo svi u Ministarstvu financija upravo suprotno, evo, Božo je bio presretan kada je dobio mogućnost da kreira registar stanovništva, što je do sada Porezna uprava nije radila da činimo recimo, reformu upravljanja poduzećima državnim, da činimo nekakve iskorake u smislu izravnih stranih ulaganja, procesa screeninga i brojne druge aktivnosti koje Ministarstvo financija recimo, do sada nije radilo.
Ja sam presretan kada imam mogućnost činiti nešto novo. Mislim da je to odgovorno i da bi se tako svi trebali ponašati. A ako se ponašamo tako da nam pružanje odgovornosti predstavlja određeni teret, onda se moramo pitati zapravo zašto radimo taj posao.
Kolega Živković, izvolite.
Hvala predsjedniče, poštovani ministre.
Evo ja se s vama mogu složiti oko cijele analize stanja koje ste iznijeli o tome kako špekulativni kapital utječe na tržište nekretnina, kako diže cijene stanovanja, kako diže, u konačnici i cijene najma i mogu se s vama složiti da je to veliki problem i mogu se s vama čak i složiti da je porez na nekretnine super smjer u koji bi taj zapravo problem mogao na neki način suzbiti. Naravno, iznos toga poreza možda nije dovoljan da bude u potpunosti antišpekulativan, isto, s tim se vjerojatno i vi možete složiti, 800 eura koje ste rekli kao jednu najveću cifru koju ste rekli, možda za nekog tko ima rast vrijednosti nekretnine od 10 i 20 tisuća eura godišnje nije nešto šta, da ga motivira, ali ima tu porez na utvrđenje nekretnina koje bi vi mogli dizati, kako bi oni koji zarađuju, koji za par godina preprodaju i puno zarade na tome, da oni koji recimo, za 3 ili 4 godine prodaju, da njih oporezujete sa puno višom stopom …
.../Upadica: Hvala vam./... zašto idete u tom smjeru?
Hvala.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepo.
To već postoji u sustavu poreza na dohodak, ali dobro.
Ono što sam ja htio istaknuti učinilo mi se da je zgodno i da bi bio nekakav dodatan doprinos raspravi u smislu ovih raspona. Središnja država naravno utvrđuje raspone odnosno gornju i donju granicu kod većine lokalnih poreza, lokalna samouprava tu ima tzv. ograničenu autonomiju da se postavlja unutar određenih raspona koje utvrđuje središnja država. Mi smo tako činili i kod poreza na kuće za odmor kada smo primijetili da postoji jako puno JLS koje su na gornjoj granici, povećali smo mogućnost utvrđivanja poreza na kuće za odmor. Znate da je to bilo prije do 2 eura, mi smo povećali prvo na 5 eura jel je jako velik broj jedinica bio upravo na 2.
Ono što je bitno istaknuti oko 162 općine odnosno grada uvele su sad taj porez od 1. siječnja više od 2 eura, preko 50 njih je uvelo na gornjoj granici od 5 eura. Ukoliko se pokaže da je većina odlučna uvesti 8 revidirat ćemo u budućnosti i te raspone.
Kolegice Lugarić izvolite.
Poštovani ministre, da mi u zakon npr. napišemo da porez na nekretnine ne moraju plaćati osobe koje se zovu Marija i imaju 46.g., kao ja primjerice, utvrdili bismo da je to neustavno, da u zakonu predložite da porez na nekretnine ne moraju plaćati osobe koje žive ne znam u Sanjinoj Puli, utvrdili bismo da je to neustavno.
Možete li objasniti kako je ustavno prijedlog da su od plaćanja poreza na nekretnine izuzete nekretnine u vlasništvu RH?
Objasnili ste da svi trebaju plaćat porez, al odjednom ne mora plaćat one, porez se ne mora plaćat za one nekretnine kojima je vlasnik RH.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepo.
Puno je razloga za to, a ja još uvijek nisam čuo razlog koji bi nas na neki način motivirao da to uvedemo, al ja ću vam evo reći i dalje. To je dosljedna primjena načela dosljednosti jel primjerice država ne plaća niti porez na promet nekretnina, pa tako isto predlažemo da ne plaća niti porez na nekretninu, dakle to je načelo dosljednosti. Osim toga, država ima i redistributivnu ulogu naravno u kontekstu ovoga prijedloga, ima ulogu preraspodijeliti sredstva kroz sustav fiskalnoga izravnanja onim slabije razvijenim JLS, dakle jako je puno razloga zašto smatramo da bi to bio na neki način možda administrativno jedno opterećenje, a ne znamo iskreno što bismo s time dobili, koji je cilj, evo ja bih volio ako će se još netko javljati na ovu temu da mi kaže s kojim ciljem bi to mi napravili, što bi zapravo željeli time pokazati da redistribuiramo novac građana kako bi plaćali ne znam porez na nekretnine sami sebi, pa onda dijelom i lokalnim jedinicama, ne znam.
Kolega Bauk izvolite.
Zahvaljujem g. predsjedniče.
Poštovani ministre, jedna od zadaća porezne uprave u provođenju ovoga zakona jest i kontrola zadovoljavaju li vlasnici nekretnina uvjete za oslobođenje od plaćanja poreza odnosno stanuju li u nekretnini kojima su oni vlasnici osobe koje su kako to piše u zakonu s njima povezane. Zato nam svakako trebaju ljudi s iskustvom. Stoga vam predlažem da kao vanjskog suradnika porezne uprave angažirate vašeg prezimenjaka Dragana Primorca, on ima iskustva u kontroli ko stanuje u stanovima, imaju li oni koji stanuju pravo tamo biti, to je dokazao, zbog toga je postao i branitelj uostalom, a ispravila bi se još jedna povijesna nepravda, kako je rekao njihov zapovjednik nisu mogla bit dva Primorca u postrojbi, pa sad evo mogu biti dva Primorca u postrojbama porezne uprave da to kontroliraju, zahvaljujem.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepo poštovani zastupniče, moram priznati da nemam ja odgovor na te vaše jezične bravure, tu ste vi puno vještiji od mene, puno iskusniji, ja se nekako uvijek volim držati onoga gdje ja smatram da mogu pridonjeti, gdje smatram da moje iskustvo, da moje nekakvo znanje može biti konstruktivno, ovdje svakako ne može, tu ste vi puno duže od mene, međutim smatram da kada govorimo o oporezivanju, porezu na nekretnine, prijedlog koji smo predložili, a koji obuhvaća naravno i takve kontrole imamo sasvim dobre analitičke kapacitete i službe u postojećem sastavu porezne uprave, ne treba nam nitko drugi dolaziti i na primjeren način ćemo temeljem svih dostupnih registara i ostalih evidencija, a onda naravno po potrebi i izlaskom na teren utvrđivati sve one činjenice koje su bitne za oporezivanje, hvala.
Imamo povredu Poslovnika, kolega Ivanović.
Poštovani predsjedniče, uvaženi zastupnik Arsen Bauk je povrijedio čl. 238., da on ima iskustva, on je poput njegovog kolege Peđe Grbina živio na 2-3 adrese, primao naknadu, a onda se nevješto pravio da ne zna gdje stanuje, gdje živi, tako što se tiče stanovanja uvaženi zastupnik Bauk ima itekako iskustva.
Kolega Ivanović, to je bila replika, a ne povreda Poslovnika, pa dobivate opomenu.
Idemo dalje sada, kolegica Ribarić Majanović, izvolite.
Zahvaljujem predsjedniče.
Poštovani ministre, rekli ste da je cilj ovog poreza pravedno oporezivanje. Prenijet ću vam što Slavonci misle o tom porezu u situaciji kada nemaju kome prodati nekretnine, nemaju je kome ni iznajmiti, kako je to pravedno dok netko s druge strane može imati 10 nekretnina u velikom gradu u dugoročnom najmu i neće plaćati porez? Tješite nas niskim stopama na oporezivanje koje će lokalne samouprave moći odrediti, također dovodite naše građane da će morati nekome dokazivati svoj socijalni status, tako da smatramo da svakako ovo nije ono što se može zvati pravedno ustrojen sustav, hvala.
Također bih još vas htjela pitati, ako je cilj ovog poreza dugoročno promijeniti strategiju i potaći u pojedinim velikim gradovima na prodaju nekretnina, zašto mislite da će te nekretnine koje će doći na tržište…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
…upravo biti prodane mladim obiteljima…
…/Upadica predsjednik: Hvala lijepa./…
…a ne strancima? Hvala.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepo poštovana zastupnice, ne morate vi meni prenositi što misle Slavonci, ja znam što Slavonci misle. Ja sam, rekao sam vam i porijeklom vezan uz Slavoniju i razgovaram sa Slavoncima svakodnevno. Vi možda razgovarate sa jednom skupinom Slavonaca koji su vezani uz vašu političku opciju kojoj je cilj vjerojatno iznijeti niz nekakvih argumenata više ili manje utemeljenih kako bi narušili koncept koji mi ovdje predlažemo međutim nemate nikakvih argumenata praktički za to. Što se tiče procesa dokazivanja nekakvog socijalnog statusa, ne bi to trebali biti komplicirani kriteriji za takve osobe koje doista ne mogu platiti taj porez pa ako se on utvrdi po onoj najnižoj stopi odnosno ako on bude na kuću od 100 kvadrata 5 eura mjesečno, a ono što mi činimo kao Porezna uprava, Ministarstvo financija kroz registar stanovništva koji će uskoro postati funkcionalan, upravo ćemo niz takvih postupaka svesti na najmanju moguću mjeru.
Kolega Kujundžić izvolite.
Hvala predsjedavajući.
Poštovani ministre svi se više-manje slažemo da postoji u kontekstu najma određena siva zona koju trebamo dakle otkloniti i smanjiti. Međutim ono što ću vas pitati je, jeste li u svoju kalkulaciju uračunali da koštanje održavanja kratkoročnog najma u odnosu na dugoročni najam nije isto. U kratkoročnom najmu vi trebate pripremiti određeni apartman, kuću za odmor za ljude koji dolaze, koji su tu ostali dva ili tri dana dakle, u dugoročnom najmu dovoljno vam je naći jednu obitelj koja je uredna, dati joj nekretninu i koriste je dugoročno. Dakle u samome startu troškovi kratkoročnog najma i dugoročnog najma su različiti. Ono što ću vas pitati ako mi uzmemo prosjek dana u dva splitska, u dva dalmatinska grada Split i Zadar, neka je njihova, neka je riječ o jednom prosječnome apartmanu srednje kvalitete čija je popunjenost 55 do 60 dana. Dakle kad sve vlasnici plate i podmire, njihovo oporezivanje nije 2% u kratkoročnom najmu kako vi kažete nego u gradu Splitu ukupno košta …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… 13%, a za onog vlasnika apartmana u gradu Zadru …/Upadica predsjednik: Hvala./… 9,5%.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepo poštovani zastupniče.
Da interesantno je kako kada pokušavamo govoriti o poreznom opterećenju onda se pokušavaju i svi ostali troškovi nekako zbrojiti kao da je to isto sve porezno opterećenje. Pa to pokazuje doista da u nekakvom konceptualnom smislu i u smislu nekakvih osnova oporezivanja i poreznog tereta, bi trebali i vi i ja isto malo porazgovarati izvan ove saborske rasprave jer bi vam volio pojasniti neke stvari detaljnije. Dakle to ne možemo poistovjećivati. Mi smo zbrajali javna davanja, javna davanja su 2%, a ovi ostali troškovi ako oni postoje, a postoje sigurno kao i kod svake druge djelatnosti i ukoliko su značajni i veliki, svaki porezni obveznik ima mogućnost prijeći na vođenje poslovnih knjiga u tom slučaju će odbiti od svojih ukupnih prihoda sve one troškove i samo na onu razliku koja predstavlja zaradu će platiti onda manju poreznu stopu nego ovo što vi iznosite. Dakle ako ima takvih slučajeva, ima i ta mogućnost. Prijeđeš na poslovne knjige i onda to porezno opterećenje bude opet manje. Nikako ne može biti …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… ovoliko koliko ste rekli.
Povreda Poslovnika kolega Kujundžić.
Hvala predsjedavajući.
Čl. 238. Dakle ja ne pričam o nikakvom vođenju knjiga ili nekakvim troškovima koje, koji ne spadaju u domenu svega onoga što ubire da li država, da li jedinica lokalne uprave, samouprave ili da li na kraju dana određena turistička zajednica. Ja ću vam taksativno navest, dakle imate turističku pristojbu, imate paušal po krevetu, imate turističku članarinu, imate PDV na proviziju platformama i dakle ukupno porezno opterećenje je mjereno kao udio u prihodu iznosi ovoliko koliko sam vam ja rekao. Toliko košta vlasnika nekretnine u kratkoročnom najmu.
Kolega Kujundžić bila je replika naravno, dobivate opomenu. Idemo dalje sada, kolega Kukavica izvolite.
Poštovani gospodine ministre pa evo i mene kao saborskog zastupnika zanimaju naravno dugoročni pozitivni potezi koje će radit ova Vlada. Evo sami ste rekli u uvodu opterećenje nekretnina, rasterećenje rada. Naime, ja dolazim iz Dalmatinske zagore, konkretno iz Imotskoga. Dugo sam u lokalnoj politici već priko 10 godina i jasno mi je sve refleksije zakona koje dolaze prema jedinici lokalne samouprave i na koji način se to odražava na kvalitetu života. Moje pitanje će biti na jedan način konkretno. Znači kad pričamo o gospodarskoj aktivnosti i rasterećenju gospodarske aktivnosti na tim područjima i ovim mjerama koje mi poduzimamo, a uvezano naravno i sa samim i demografijom, koliko smatra da je ovaj postojeći zakon dobar sa svim poreznim olakšicama i da li će ga trebat doradit na način da svi gospodarstvenici da li su to mali poduzetnici, da li su to veći gospodarski subjekti na tom području na jedan način sebe nađu u svoje aktivnosti i da na taj način potaknu i demografiju i te mlade obitelji da na tim područjima ostaju. Hvala.
Izvolite odgovor.
Hvala vam lijepo.
Svakako smatramo da da. Imamo i brojne druge mjere i mjeru Biram Hrvatsku i Zakon o poticanju ulaganja itd. Ono što bih volio istaknuti u smislu paketa u kojem, o kojem trenutno raspravljamo, mi naravno nismo bili u mogućnosti ugraditi sve ono o čemu trenutno razmišljamo u ovaj prijedlog. Naravno za određene iskorake trebat će i detaljnije analize i detaljnije na neki način koordinacija među brojnim resorima. Ja vam mogu reći kako primjerice čak i u smislu pravednosti, smatramo da treba poraditi na postojećem Zakonu o porezu na dohodak, primjerice imate sada situaciju u kojoj preko 53% ljudi i građana ne plaća porez na dohodak i nemaju korist od odbitaka za svoje uzdržavane članove, smatramo da bi i to trebalo promijeniti. To bi zahtijevalo koordinaciju i sa jedinicama lokalne samouprave i mehanizme prelijevanja tih sredstava kroz fiskalno izravnanje pa nije tako jednostavno ali svakako uvijek postoji prostor za napredak i mi ćemo na tome raditi već slijedeće godine.
Kolega Kliman izvolite.
Hvala lijepo gospodine predsjedniče.
Gospodine ministre evo, svjedoci smo da mnoge destinacije u Europi i u svijetu sve više ograničavaju mogućnost kratkoročnog iznajmljivanja. Svjedoci smo i na neki način događanja naroda evo u Marseilleu, u Barceloni, u mnogim destinacijama u Europi koje su turistički jako atraktivne i razlog tome je da jednostavno domicilno stanovništvo si ne može osigurati priuštivi dugoročni najam. Vjerujem da je i ovaj set zakona u jednom dijelu posvećen i tome i da ste razmišljali o tome da se i kod nas ne desi ne daj Bože takva, takva pojavnost pa me zanima koliko ćemo mi sada sa ovim paketom zakona prevenirati takve slučajeve. Hvala.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepo zastupniče. Tako je, vi ste evo i iznijeli i sami sve ono što se događa u drugim državama koje su prošle kroz naše iskustvo i mi smo upravo anticipirajući takve nekakve trendove i odlučili odgovoriti na izazove s kojima smo suočeni. Naravno ne toliko radikalno kao što to rade druge države u smislu zabrana, ograničavanja itd. onemogućavanja, ali nastojimo i kroz poreznu politiku mijenjati motivaciju ljudi da se bave određenim djelatnostima.
U tom smislu ako govorimo o dohotku pa imate dohodak od plaće odnosno nesamostalnog rada s druge strane dohodak od najma nekretnina, dohodak od imovine nema smisla da onaj tko živi od svoga rada i plaća porez na dohodak na plaću plaća 20% ili više, a onaj tko ima dohodak od najma plaća 2%. Dakle, i tu želimo poslati poruku da želimo mijenjati općenito i strukturu gospodarstva i poticati ljude na što veći i intenzivniji rad, a naravno za to ih onda i rasteretiti.
Izvolite sada kolega Ledenko.
Zahvaljujem.
Poštovani ministre kada ste davali odgovor na jedno pitanje o oporezivanju nekretnine recimo u Dalmatinskoj zagori, neke nasljedne nekretnine kazali ste, spominjali ste da je to nekih 5 eura mjesečno onako više izraza kako je to malo je li.
Međutim, kada govorite o povećanju osobnog odbitka koji će donijeti za medijalnu plažu nekih 8 eura više onda je to puno. Naravno ti iznosi su u oku promatrača.
Evo, ja bi još molio komentar, imamo još jednu, još jedan krug porezne reforme u kojoj se ne dira PDV i u kojem ne vidimo ništa oko rasterećenja opće države, pa molim komentar.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepo poštovani zastupniče, pa baš se u ovome krugu poreznih izmjena dira PDV, baš se povećava prag za ulaz u sustav PDV-a sa 40 na 50 tisuća eura, a što se tiče stopa da odmah odgovorim i na to ako ste na to mislili, a niste eksplicitno pitali vi znate da smo mi prije nekoga vremena uradili jednu analizu koja je pokazala da spuštanje stopa PDV-a nije rezultirala spuštanjem cijena pojedinih namirnica posebno prehrambenih što nas je jako zabrinjavalo, ali i drugih proizvoda. I smatramo da takva politika koja bi išla u smjeru rasterećenja PDV-a smanjivanjem stopa ne bi bila poželjna.
Osim toga PDV odnosno tu masu sredstava koju je potrebno prikupiti u državnom proračunu kako bi financirali sve javne rashode kroz PDV snose i oni koji nisu rezidenti RH. Smatramo da je to puno bolje nego da opterećujemo dominantnije naše gospodarstvo.
Hvala.
I zadnja replika kolegica Glasovac, izvolite.
Hvala.
Poštovani ministre u vašem uvodnom izlaganju predstavljajući paket ovih poreznih izmjena naveli ste da ćete porezom na nekretnine omogućiti porezno odnosno smanjiti porezno opterećenje na rad. Ono što niste konkretizirali kome i koliko. Jeste li mislili pritom na onih 8 eura koliko će porasti plaće radi podizanja osobnog odbitka ili ste mislili na podizanje praga za najvišu stopu oporezivanja kojima ćete značajno povećati plaće za desetak tisuća onih koji već primaju poprilično astronomske plaće u odnosu na hrvatski prosjek, a na taj način ponovno debeloj guski mazati vrat.
Hvala.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepo poštovana zastupnice.
Mi rasterećujemo kroz različite aspekte dohodak, vi ste to mogli čuti u mom uvodnom izlaganju nije samo riječ o utvrđivanju stopa, dakle onih gornjih granica za utvrđivanje stopa poreza na dohodak gdje ćemo ne samo motivirati nego na neki način odlukom Vlade jedinice lokalne samouprave koje nisu rasteretili rad u tom kontekstu pa ako hoćete i natjerati da to učine, a onda i kroz povećanje osnovnog osobnoga odbitka, ali i odbitka za uzdržavane članove, za djecu, za invalidnost i povećanje neoporezivih primitaka to su sve iznosi i mjere i načini povećanja naravno realne kupovne moći građana i njihovoga poreznog rasterećenja.
Ja ću podsjetiti kako je od 2016. dosada ukupno porezno rasterećenje, dakle ukupno fiskalno rasterećenje na godišnjoj razini preko 2 milijarde eura. 400 milijuna eura samo od 1. siječnja ove godine kroz izdatak u sustavu mirovinskog osiguranja upravo za one koji imaju najniža primanja.
Hvala vam.
Evo povrede Poslovnika, kolegice Glasovac izvolite.
Ministar je povrijedio Članak 238., omalovažavanje zastupnika, mogao je jednostavno odgovoriti na pitanje da ćemo dobrom dijelu građana povećati plaće za 8 eura, a značajnije za do 200 eura ćemo povećati za onih desetak tisuća ionako već dobro potkoženih građana koji dobro zarađuju. Evo, vrlo jednostavni odgovor na pitanje.
To biste vi željeli da je ministar tako odgovorio, e tako to baš ne ide. Vi dobivate opomenu jer ste ustvari replicirali.
Došli smo do kraja, hvala svima za ovaj prvi dio rasprave bio je dobar, kvalitetan pa se nadam da će tako biti i dalje.
Žele li izvjestitelji odbora uzeti riječ? Ne, onda otvaram raspravu. Klubovi imaju pravo govoriti 20 minuta sukladno onom što smo dogovorili na početku tako da pozivam Klub zastupnika SDP-a, zastupnica Marković i zastupnik Lalovac.
Prva će govoriti kolegica Marković, izvolite.
Zahvaljujem predsjedniče.
Danas u raspravi imamo cijeli set zakona. Ja ću o dijelu poreza, zakonu o poreza, o lokalnim porezima, a kolega Boris će se osvrnuti na ostatak.
U objašnjenju Zakona o lokalnim porezima stoji, pa evo citirat ću da na tržištu nekretnina su uočene prekomjerne neravnoteže zbog kojih su nastali negativni učinci u područjima stanovanja, demografije i turizma pri čemu se u bitnome izdvaja nemogućnost trajnog rješavanja stambenog pitanja studenata, mladih i mladih obitelji.
Znači kako je Vlada navela ovim prijedlogom nacrta planira riješiti pitanje demografije, stanovanja u turi… i turizma. To je zapravo obrazloženje koje se ponavlja kroz većinu od nešto malo manje od pristiglih 400 primjedba i ovaj zakon planira donijeti bez prethodne dubinske analize. Koliko će nekretnina primjerom, primjenom ovog zakona postati raspoložive za dugoročni najam? To su bila pitanja kroz replike, odgovora nije bilo. Ispričavam se. Hoće li ovo povisiti cijenu dugoročnog najma?
Donosi se izmjene zakona bez strategije stanovanja kao što sam rekla u jednoj od replika trebalo je najprije donijeti strategiju stanovanja, definirati sve ciljeve, napraviti kompletnu analizu pa tek onda mijenjati zakonske okvire, ali evo mi radimo u potpunosti suprotno inače je ovo bila i primjedba pučke pravobraniteljice. Donosimo zakon bez analize kako će utjecati na obiteljske iznajmljivače u ruralnim i otočkim sredinama, jer znate ministre ne živimo mi svi ni u Splitu, ni u Dubrovniku ni u Zagrebu i nemaju svi kome dugoročno iznajmiti.
Ovo nije porez na nekretnine kako se prezentira. Porez na nekretnine se obračunava na vrijednost nekretnine i tu bi bilo najpoštenije da onaj koji ima velike vile, velike nekretnine da i veći broj naravno nekretnina da isto tako plaćam. I SDP se zalaže za takav porez na nekretnine koji bi dirao u one koji imaju veće bogatstvo i veći broj nekretnina. Hajmo vidjeti što se predlažem ovim zakonom. Vlada predlaže porez na apartmane koji će ovako koncipiran pogoditi najviše male, obiteljske iznajmljivače u malim sredinama. Izazvat će nikad veće probleme, frustracije i ogromnu štetu upravo njima. A zašto je to tako? Zato što je u ovom prijedlogu zakona Vlada navodi glavni cilj ovog zakona, a to je postizanje dugoročnog najma. Znači sve one koji kratkoročno iznajmljuje uvodi se veće stope paušala koje se dižu dva do tri puta zavisno o kategoriji znači turističkog razreda. Evo konkretno za Supetar prva kategorija turističke razvijenosti sa 60 eura maksimalno je bilo 200. Sada je minimalno 100, 150, a ide i do 300 i uvodi se po metru kvadratnom. Ministar je rekao da smo mi trebali, odnosno jedinice lokalne samouprave trebali već do sada obračunavati porez po metru kvadratnom za one koji iznajmljuju. Pa ja ne znam da li ministar zna da mi kao jedinice lokalne samouprave uopće nemamo pristup bazi podataka iznajmljivača koji je trebao biti ustrojen, a koje ne postoje, a to nam je potrebno i za obračun za gospodarenje otpada, znači za obračun otpada gdje smo po zakonu dužni to obračunati, a mi podatke te ne dobivamo. Znači ti ljudi do sada nisu plaćali po metru kvadratnom, sad će ovim zakonom to biti obavezan. Pa evo pitam vas na koji način ćemo uopće i te podatke imati. Vi ste u potpunosti promašili cilj ovog zakona koji navodite, a to je pitanje, rješavanje pitanja priuštivog stanovanja sa stvarnim stanjem na terenu.
Zašto je to problem? Pa evo ja vas pitam kome će se dugoročno iznajmiti apartman u sredinama koji je ionako obilježen depopulacijom i turizam je jedino što ljude drži u tim sredinama. Ja vas pitam kome će se dugoročno iznajmiti stan na primjer u općini Blata u Pučišćima, u Povljima ili u Veloj Luci, jer na mnogim ruralnim područjima postoji višak nekretnina za kojima ne postoji dugoročna potražnja. Vjerojatno bi ti ljudi možda bili zadovoljni da imaju kome dugoročno iznajmiti, ali jednostavno lokalne ekonomije ne nude dovoljno radnih mjesta koja bi kreirala potražnju sa tim dugoročnim najmom.
U takvim uvjetima turizam je jedini oblik egzistencije zajedno sa poljoprivredom. Jednostavno je nemoguće usporediti turističku sezonu u Splitu, Dubrovniku, čak i u Zagrebu sa ovim manjim sredinama ruralnim, otočnim sredinama gdje sezona traje do tih nekoliko, hajmo reći do ti mjeseca. I ljudi koji žive u tim ruralnim sredinama upravo imaju tradiciju obiteljskog iznajmljivanja.
Kad ste zakon pustili u javnu raspravu, kad ste se suočili sa hrpom primjedba negdje oko 400 je došlo i ja savjetujem ministru da pročita svaku od tih primjedbi, jer one su sukus onoga što u zakonu ne valja. Brže bolje ste krenuli u izmjenu drugog zakona, a to je Zakon o ugostiteljstvu i to po hitnoj proceduri da zakamuflirate fatalnu grešku, odnosno greške. Uvodite taj pojam domaćin. I meni je ovo dovoljan dokaz da hitne izmjene zakona znači da nemate pojma što radite. Vama je pojam domaćin osoba koja ima prebivalište na području jedinice regionalne samouprave gdje se nalazi objekt kojim se pruža usluga. Definirate domaćina kao osobu koja upravlja smještajnim objektom, te igra središnju ulogu u kreiranju gostoljubivog iskustva. Navodi se da je domaćin prima i dočekuje goste, pa evo ja vas pitam kako će po vašem tumačenju osoba koja živi i prijavljena je u Splitu a ima nekretninu koju iznajmljuje na Visu dočekivati, očekivati domaćina. Koja je to brza veza između Splita i Visa gdje će on na dnevnoj osnovi putovati, dočekivati gosta. Apsolutno kriva definicija. Domaćin može biti jedino osoba koja ima nekretninu u toj jedinici lokalne samouprave.
Ja molim ministra Glavinu da ovo promijeni da se prestane sramotiti, jer to je jedini pravi duh domaćina. Najvažnije je pod svaku cijenu bilo dobiti izbore. Tada ste sve obećavali, dizali koeficijente, zaduživali. U kampanji ste izričito govorili da nećete uvoditi dodatne poreze i sad upravo to radite, ali uvodite poreze koji će pogoditi one sa niskim i srednjim prihodom. I ono pitanje koje mi postavljamo stalno gdje je u tom prijedlogu krupni kapital? Upravo ste obiteljskim iznajmljivačima nacrtali metu na čelu, nacrtali ste metu na čelu umirovljeniku koji ima dvisto, tristo eura, koji taj jedan apartman koristi da bi preživio. Ili nacrtali ste metu na čelo na primjer obitelji koja se ljeti iz svog stana stisne u jedan mali apartman da bi zaradila novac da može odškolovati djecu i to su ti ljudi za koje se mi borimo i to su ljudi koji mene zaustavljaju na ulici. I rekli ste ne krupnom kapitalu i vlasnicima većeg broja nekretnina ne oporezujete, a pogotovo neće osjetiti to oni koji imaju vile sa bazenima, ukalkulirat će to u cijenu noćenja i samo će u konačnici dignuti cijenu iznajmljivanja.
Da zaključim. Ovaj prijedlog Zakona o lokalnim porezima je nestručno sastavljen, na brzinu bez temeljitog istraživanja tržišta nekretnina. Jedini podatak koji stalno ponavljate je broj nekretnina na tržištu i u zakonu se prvenstveno odredbe odnose samo na tu jednu kategoriju vlasništva nekretnina dok nekretnine u vlasništvu države, crkve, banaka su izuzete. Ovo nije nikakva reforma jel reforma znači potpuna reforma sustava, a ne copy-paste postojećeg sustava gdje jedini cilj dignuti cijene poreza.
Ovaj zakon kažnjava građane RH zbog propusta i nekompetencije države, zbog nemogućnosti predviđanja posljedica masovnog turizma, apartmanizacije, masovne gradnje koja je bila dopuštena brojnim drugim regulativama.
Što se tiče poreza na dohodak, naravno da smo se mi naslušali vaše patetike kojom kao branite građane od zločestih gradonačelnika i načelnika, zločestih jedinica lokalne samouprave, ajmo da vas pitamo kome bi vi smanjivali porez, ovim sa većim primanjima jel dobro znamo i svi znamo da ljudi sa nižim primanjima plaćaju mali ili skoro nikakav porez? Pa sam je ministar rekao da 55% građana ne plaća porez. Upravo tima s većim primanjima podižete prag za najvišu stopu oporezivanja, njima dižete plaće za nekoliko stotina eura koji već primaju astronomske plaće, a ne mislite na ovo što je rekla i kolegica Sabina, novih tisuće i tisuće stanovnika koji će dobit eto tih osam eura ovom podizanju osobnog odbitka.
Upravo je taj porez koje jedinice lokalne samouprave skupe od onih koji imaju najviša primanja koje odvajaju za svoju sredinu i imamo socijalne mjere u kojem prednjače upravo SDP-ovi gradonačelnici i načelnici da bi pomogli onim građanima koji su najviše pogođeni i koji su najviše ugroženi.
Meni bi evo trebalo najmanje još pet minuta da nabrojim sve socijalne mjere koje imamo i koje izdvajamo za najranjivije skupine stanovnika u mom gradu. I evo čisto malo osobno iako govorim u ime kluba, ne brinite se vi g. ministre ni zastupnici iz HDZ-a, ja sam tri puta preuzela odgovornost za vođenje grada, dobivala više od 65% itekako moji građani znaju kakvu politiku zastupam i kakvu ću zastupati u budućnosti, kolegica Danica bi sigurno bila presretna da se može približiti brojci od 30%.
Vlada HDZ-a se ne vata u koštac sa inflacijom kom se puni državni proračun, ne smanjuje stopu PDV-a na brutalno velike cijene hrane, stvorila je sustav koji je neodrživ gdje su plaće minimalne u Europi, a premijer se svako malo pojavi sa jednokratnim pomoćima.
I da vas pitam za kraj jednu najosnovniju stvar, zašto ne pomognete građanima na način da smanjite PDV na hranu? Zašto ne odvojite dio PDV-a koji se uprihoduje u mjestima u jedinica lokalne samouprave gdje se on ostvaruje? Vjerujte mi evo 2% jedinicama lokalne samouprave koje su napredne, koje stvaraju preduvjete za rast i razvoj nikakva pomoć centralne države ne bi trebala. I za kraj, SDP neće podržati prijedlog ovog seta zakona i ovo što možemo poručiti građanima sa ovog mjesta, ovim prijedlogom zakona štiti se krupni kapital i jedini koji će ispaštati su mali građani i ovim zakonom krenulo se u pustošenje otočkih i ruralnih sredina.
Zahvaljujem.
Nastavit će sada kolega Lalovac. Izvolite.
Zahvaljujem g. predsjedniče.
Poštovani državni tajnici sa suradnicom.
Moje pitanje je danas bilo ministru vrlo konkretno, nažalost nisam dobio konkretan odgovor. A znate zašto nisam dobio konkretan odgovor? Zato što se poreznim izmjenama ne mogu više povećat plaće, samo on to ne želi reći, ne želi reći. To sam više puta ovdje govorio i on je tu pokušo nabrajati i osobni odbitak i … za … s 280 na 300 eura, sa 560 na 600, ljudi moji ne može se više poreznim izmjenama povećati plaće i zato sam tražio da to kaže. Naravno da neće reći jel ono kada građani od 1.1. dobiju dobit će 8 do 10 eura jel je u tome dijelu potpuno već, koja je ovo deseta izmjena kroz određene porezne razrede, porezne izmjene itd. ne može se u tome dijelu više očekivati nikakvo povećanje plaća nego se moraju krenuti drugim instrumentima.
Mi smo jedan od tih instrumenata ponudili vama Vladi, vi ste ga ignorirali, niste ga htjeli uopće razmatrati, a smatramo da je dobar jel i neke druge zemlje su kada smo pokušavali povezat odnos poreza na dobit sa porezom na plaće i onda stimulirat poduzetnike da će plaćati manji porez na dobit ukoliko poveća plaće svojim radnicima obvezno po sektorima i onda ne bi moglo se dogoditi, ne bi se moglo dogoditi da imate danas industrije i reću jednu samo pekarsku industriju koja je nedavno izašla, kažu imaju ekstremne porez ostvarenu dobit, a radnici imaju 700 eura plaću, to im se onda ne bi moglo dogoditi ili isto tako može se dogoditi da imate ono plaćate ogroman dio je li mu je znate zašto, pa zato što plaća porez na dobit samo 10%. I to mu je isplativije isplatit kroz porez na dobit nego radniku povećat plaću.
I zato vam i govorimo dajte promijenite kroz taj model da ih, a ove godine imate preko 2,5 milijarde poreza na dobit u sustavu, imate ogroman dio poreza na dobit u sustavu, a imamo niske plaće. Znači molim vas da još jednom bez obzira što dolazi od oporbe, da nas u tom dijelu pokušate čuti, razumjeti i da pokušamo i u tom dijelu i razgovarati.
Kada smo govorili da država mora sudjelovati na tržištu, ministar je pitao zašto, zašto da ih država trebala plaćati. I pazite cilj ovoga svega, cilj ministar govori da je cilj privatnika koji trebaju staviti da stave nekretnine na tržište, jel to bio cilj da se stavi u dugoročan najam? Pa zašto se taj isti cilj ne bi trebao odnositi na državu da i država stavi nekretnine na dugoročno tržište najma?
Ljudi moji, pa ja ne znam ne razumijem da se toliko opirete, pa cilj mora biti isti. Govorimo o porezu na nekretnine, ljudi moji ovo nije porez na nekretnine, ovo su porez na stambene jedinice pravnih i fizičkih osoba koji dugoročno ne iznajmljuju,