Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 4

PDF

18; 19; 20; 21; 22; 23

  • Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o lokalnim porezima, prvo čitanje, P.Z. br. 78
  • Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, prvo čitanje, P.Z. br. 79
  • Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o doprinosima, prvo čitanje, P.Z. br. 80
  • Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Poreznoj upravi, prvo čitanje, P.Z. br. 81
  • Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, prvo čitanje, P.Z.E. br. 82
  • Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona, prvo čitanje, P.Z. br. 83
14.11.2024.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Dobro jutro poštovane zastupnice i poštovani zastupnici.
Na temelju čl. 247. Poslovnika Hrvatskog sabora, Odbor za financije i državni proračun predložio je Hrvatskom saboru provođenje objedinjene rasprave o točkama koje su predviđene za raspravu danas. To su

- Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o lokalnim porezima, prvo čitanje, P.Z. br. 78,
- Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, prvo čitanje, P.Z. br. 79,
- Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o doprinosima, prvo čitanje, P.Z. br. 80,
- Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Poreznoj upravi, prvo čitanje, P.Z. br. 81,
- Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poreznu na dodanu vrijednost, prvo čitanje, P.Z.E. br. 82 i
- Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona, prvo čitanje, P.Z. br. 83.

Jesmo li suglasni s tim prijedlogom? Hvala vam.
Kolega Lalovac izvolite.

Lalovac, Boris (SDP)
Hvala lijepa gospodine predsjedniče. Apsolutno smo suglasni, samo molimo budući da je to jedan veliki paket zakona da u ime klubova govorimo 20 minuta umjesto 15. Hvala lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Može, mislim jeste. Meni je to u redu. Može.
Evo hvala vam na prihvaćenom prijedlogu pa ćemo provesti objedinjenu raspravu o navedenim zakonskim prijedlozima.
Predlagatelj je Vlada ne temelju čl. 85. Ustava i čl. 172. Poslovnika Hrvatskog sabora.
Prigodom rasprave o ovim točkama dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na prvo čitanje zakona.
Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za financije i državni proračun, Odbor za turizam i Odbor za lokalnu i područnu regionalnu samoupravu.
Prije nego što dam riječ predstavniku predlagatelja, poštovanom potpredsjedniku Vlade i ministru financija Marku Primorcu, imamo nekoliko zahtjeva za stankom. Prva na redu kolegica Selak Raspudić. Izvolite.

Selak Raspudić, Marija (Nezavisni)
Tražim stanku u ime kluba Nezavisnih zastupnika iz preventivnih razloga radi zaštite zdravog razuma. I prije nego što se nad građanima još jednom pokuša provesti politička lobotomija uma i duha. U našoj politici nagledali smo se svega i svačega. Korumpiranih političara, nezamislivih političkih prevrata, kasnonoćnih pretrčavanja iz jednog tabora u drugi i još koječega. Sve je to u potpunosti urušilo povjerenje građana u politiku institucije. U tom duhu i u velikoj hrvatskoj političkoj tradiciji prekršenih obećanja, Vlada i parlamentarna većina serviraju nam danas porez na nekretnine premda su sami najistaknutiji predstavnici nekoliko dana prije parlamentarnih izbora tvrdili da se to neće dogoditi. I ne samo to nego nam se porez na nekretnine servira s obrazloženjem da je to pazite sad, u našem interesu i da će baš taj porez čudotvorno riješiti stambeno pitanje naših građana. Ali im je to nemoguće riješiti zbog skupoće nekretnina. Mi smo dakle došli do toga da se ljude besramno uvjerava da je uvođenje poreza na nekretnine nešto uzvišeno, plemenito i progresivno ili da to postoji i u drugim razvijenim zemljama. Istina taj porez jesu uvele mnoge zemlje međutim one se sve danas i dalje suočavaju s istim problemom skupoće nekretnina i nepriuštivosti stanovanja. Da smo pametni, učili bismo na njihovim primjerima, a ne bismo ponavljali njihove greške. Dakle budimo iskreni prema građanima Hrvatske. Porez na nekretnine neće ništa riješiti, nitko neće dobiti više prilike da riješi svoje stambeno pitanje zato što će netko drugi platiti porez. Jedino što će se njime riješit je da će se začepiti neka rupa u proračunu,
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…
a za koju godinu nekome će pasti na pamet da bi trebalo
…/Upadica predsjednik: Hvala lijepa./…
oporezovati sve nekretnine pa i vlastiti dom. I to je pravi smisao ovoga.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Selak Raspudić, hvala vam lijepo. Stanka je odobrena. Sada je na redu kolega Bulj, izvolite.

Bulj, Miro (MOST)
Tražim stanku u ime kluba Mosta 10 minuta. Vlada uvodi porezni paket zbog toga što pod pritiskom OECD-a mora haračiti naše građane. Mora omogućiti članicama OECD-a da mogu jeftino kupiti i prisiliti naše građane i njima smanjiti uvjete kupovine bez ikakvih ograničenja. Ovo je klasična rasprodaja. Ovo je jedan harač, jedan veliki udar na naše građane. Ovaj, umjesto da rasteretimo naše građane i pomognemo razvoju mladih obitelji, obiteljskih iznajmljivača gdje se pogoduje velikim hotelskim kućama i multinacionalnim kompanijama. Također porez na nekretnine našim građanima koji su naslijedili nekretnine, doveli ste ih da prodaje svoju didovinu, sve kako bi pristupili OECD-u. Kako bi bez kriterija stranci, Amerikanci, Švicarci i ostali, Kanađani mogli kupiti našu didovinu. Vaše obećanje je bilo da nećete uvoditi porez na nekretnine. Od vas i od nas se očekuje zakon o porijeklu imovine, zakon o oporezivanju banaka koje imaju najveću stranih banaka koje izvlače milijarde iz džepova naših građana, da se pomogne našim umirovljenicima, radnicima. Sada kada cijena, cijene rastu 50% prehrambeni proizvodi, 30% rastu cijene dječje hrane, dječjih potrepština. Vi uvodite porez na nekretnine. 1. referendum koji će biti raspisan i pokrenut ako me vi narode izaberete za predsjednika, bit će ukidanje poreza na nekretnine i Zakon o porijeklu imovine.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala kolega Bulj. Stanka je odobrena.
Imamo povredu Poslovnika. Kolega Zekanović izvolite.

Zekanović, Hrvoje (HDS)
Poštovani 238. Kolega iznosi neistine, naime 2017. godine Vlada je pokrenula pregovore s OECD-om, a u toj Vladi je bio Most. Dakle Most je bio za OECD, sad odjednom nije, kao što je i Miro Bulj bio za tunel kroz Kozjak, a danas nije.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Zekanović replika dobivate opomenu.
Kolega Grmoja se javio sada isto za povredu poslovnika. Izvolite.

Grmoja, Nikola (MOST)
Povrijeđen je čl. 238., nije nitko protiv OECD-a kolega Zekanoviću, ali je protiv ulaska u OECD na način na koji vi to radite. Na način dakle da sada kada je standard hrvatskih građana ovako loš vi dopuštate strancima da bez ikakvih prepreka kupuju zemljišta i nekretnine u Hrvatskoj. Ajmo mi dignuti standard našim građanima da mogu konkurirati drugima iz tih zemalja da ne dođe do rasprodaja Hrvatske …/Upadica predsjednik: Kolega…/… to je bio zadatak …/Upadica predsjednik: Kolega Grmoja…/… ove Vlade koju vi podržavate.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Dobivate opomenu ovo je naravno bila replika, a ne povreda poslovnika.
Kolega Bulj odustajete dobro. Ali se javio ponovo kolega Zekanović, izvolite.

Zekanović, Hrvoje (HDS)
Moram radi istine opet pozvat se na čl. 238., dakle 2017.g. standard je bio lošiji nego danas. Dakle, po vašoj logici je manje bilo razloga da se pokrenu pregovori 2017.g. nego danas. Dakle, kolega Grmoja i kolega Bulj vi govorite neistinu.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Zekanović ponovo ste replicirate pa dobivate drugu opomenu.
Kolega Bulj sada izvolite.

Bulj, Miro (MOST)
Obećali ste, povrijeđen je čl. 238., obećali ste narodu da nećete uvoditi porez na nekretnine, pod pritiskom OECD-a da Hrvatska bude član OECD-a da pogodujete strancima moramo natjerati naše građane da prodaju svoju didovinu. Hrvatski narod, vi i natjerajte ovim zakonom da prodaju svoju didovinu, mladima skidate povlastice na plaće. rasteretite im plaće, to sam u Sinju napravio …/Upadica predsjednik: Kolega Bulj …/… imamo najmanji porez i imamo neke rezultate …/Upadica predsjednik: Kolega Bulj dobivate opomenu./… malo se ugledajte u one koji dobro rade.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Dobivate opomenu jer ste prekršili poslovnik.
Sada će stanku obrazložiti kolegica Knežević, izvolite.

Knežević, Viktorija (Centar)
Poštovani predsjedniče Sabora, kolegice i kolege.
Tražim stanku kako bi upozorila na ključan problem prije nego što uopće raspravljamo o novim porezima. Ključan problem je gdje je reforma javne uprave, gdje je reforma lokalne samouprave. Prema analizama Ekonomskog instituta čak 60% općina u RH ne pruža građanima nikakvu stvarnu korist, nema vrtića, nema ambulanta, nema knjižnica, vatrogasaca ni kazališta, te općine postoje samo kako bi financirale svoje administracije, to je neprihvatljivo, čak 250 općina moglo bi se ukinuti bez ikakvog negativnog utjecaja na život građana. Naprotiv, time bismo smanjili troškove i stvorili preduvjete za učinkovitiji porezni sustav, umjesto toga građani i poduzetnici plaćaju cijenu sustava koji ne funkcionira.
Stoga pozivamo Vladu da prije uvođenje novih poreza provede temeljitu reformu javne uprave i lokalne samouprave. Bez toga svaki novi porez nije ništa drugo nego dodatni udar na građane i gospodarstvo.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Stanka je odobrena.
4. na redu kolega Paus, izvolite.

Paus, Dalibor (IDS)
Hvala lijepo.
Tražim stanku u ime kluba IDS-a zbog pljuske koju je prekjučer ministar Glavina opalio tisućama malih iznajmljivača tvrdnjom da se ustvari radi o rentijerima. Mali obiteljski iznajmljivači nisu milijunaši sa pet apartmana sa pet zvjezdica niti su stranci koji kupuju nekretnine i zato ih nelegalno rentaju. To su najčešće obitelji koji su svoju imovinu, svoju djedovinu stavili u funkciju, to su oni koji nastoje iskoristiti sezonu da na dostojanstven način prežive čitavu godinu. Nemate pravo biti bezobrazni prema njima, oni su kralježnica hrvatskog turizma, oni su oni koji i meni i vama plaćaju da se ovdje na ovom mjestu borimo za njih.
IDS će i u raspravi inzistirati na svojih sedam prijedloga koje smo podnijeli u javnome savjetovanju, a koje Vlada sve, pa usudio bih se reći možda i sa smiješnom argumentacijom odbila kako bismo ovdje na ovom mjestu ispravili i popravili ovaj zakon koji se nešto i da popraviti i da sve skupa završi bolje za naše male iznajmljivače, ali i za naše građane.
Hvala lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Stanka je odobrena.
Kolega Šimić izvolite. Kolega Paus molim vas ugasite se … evo izvolite.

Šimić, Petar (HDZ)
Tražim stanku od dvije minute u ime kluba HDZ-a da razjasnimo samo ciljeve porezne reforme. Bojim se da kolegice i kolege iz oporbe uopće nisu pogledali i pročitali prijedlog novog, nove porezne reforme jer je činjenica da je cilj porezne reforme rasteretiti rad, oporezovati imovinu. Korist od poreza na nekretnine dakle nikakvu korist neće imati državni proračun kolegice Raspudić, dakle u segmentu prihoda ti svi prihodi u sto postotnom iznosu idu jedinicama lokalne samouprave. Zato mi djeluje nevjerojatno da toliko prozivate ovu reformu, a njen stvarni cilj je da ljudi koji imaju jednu nekretninu na tu nekretninu naravno ukoliko u njoj žive ne plaćaju apsolutno nikakav porez, dok oni koji imaju, dvije, tri, pet i sedam nekretnina će plaćat porez na nekretnine. Zato je ovaj porez koji će se vjerujem uvesti izuzetno pravedan u odnosu na postojeći porezni sustav.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Imamo povredu poslovnika kolega Bulj, izvolite.

Bulj, Miro (MOST)
Hvala lijepo.
Povrijedili ste kolega čl. 238. jel omalovažavate ne samo zastupnike nego cili narod i po pitanju lokalnih poreza i po pitanju poreza na nekretnine i skidanje za naše mlade povlastica, a poglavito ovaj dio porez na nekretnine i lokalni porezi su jednostavno harač nelogični naših građana.
Oporezujete banke …/Upadica predsjednik: Kolega Bulj …/… milijardu i po … od pola godine imaju dobit banke …/Upadica predsjednik: Kolega Bulj dobivate drugu opomenu./… eura. …/Upadica predsjednik: Kolega Bulj …/… to je pljačka.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Dobivate drugu opomenu, nije bila povreda poslovnika.
Sad se javio i kolega Šimić isto povreda poslovnika. Izvolite.

Šimić, Petar (HDZ)
Ja ću, ja ću još jednom ponoviti, dakle …
…/Upadica predsjednik: Kolega Šimić što je povrijeđeno što tražite?/…
Dakle, kolega, kolega Bulj, 238. je povrijeđen ispričavam se, kolega Bulj dakle i ovaj dio koji prozivate vezano za uskraćivanje mjera za mlade morate se dobro zapitati stalno prozivate uvoz strane radne snage. Imamo izdanih 137 tisuća radnih dozvola, od toga je preko 50% mlađih od 30 godina.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Šimić to nema veze s povredom Poslovnika, to je bila rasprava, replika dobivate opomenu.
Sad se javlja i kolega Pavliček, izvolite.

Pavliček, Marijan (Hrvatski suverenisti)
Poštovani Članak 238., kolega Šimić vi ste kao Pilat oprali ruke i prebacili svu odgovornost na jedinice lokalne samouprave glede uvođenja poreza na nekretninu. Imat ćete apsurdne situacije da će vam možda kuća na Hvaru, prvi red do mora plaćati 1 euro poreza po kvadratu, a kuća recimo u Iloku 8 eura poreza po kvadratu. Je li to normalno? Je li to pravedno? To je sve samo ne pravedno.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Pavliček dobivate opomenu jer nije bilo povreda Poslovnika.
Idemo dalje sa zahtjevima za stankom.
Kolegica Mrak Taritaš, izvolite.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovane kolegice i kolege tražim stanku u trajanju od 10 minuta u ime Kluba HSS-a, GLAS-a i DOSIP-a.
U maniri najboljih američkih akcionih filmova gdje dođe junak i riješi sve probleme tako i mi danas imamo ovaj prijedlog seta zakona gdje će se uvođenjem poreza na nekretnine riješiti svi nagomilani problemi, pa nas predlagatelj već u obrazloženju uvjerava da će uvođenjem ovog poreza riješiti problem što nemamo stambene politike, riješiti problem 600 tisuća praznih stanova, riješiti problem priuštivog stanovanja, regulirati cijene stanova koji su otišli u nebo, regulirati cijene najma. Jednako tako da će on dati i odgovor na problem neodgovarajućeg korištenja prostora vezano uz turizam, da će riješiti sve probleme koji nam se u turizmu otvaraju. Jednako tako ovim porezom će se riješiti i problem što imamo nesređen katastar i gruntovnica, isto tako i problem što imovina državna nije registrirana na najbolji mogući način pa eto vidi čuda država za svoju imovinu koju ne koristi neće plaćati porez. Ali tko na kraju to sve zajedno će morati provoditi?
Da bi bilo licemjerje do kraja, to je lokalni porez, jedinice lokalne samouprave općine i gradovi su ti koji će provoditi porez i vidi čuda kad se uvodi, uvodi se s početkom iduće godine ono što mi zasigurno znamo za sve druge izbore uvijek je pitanje kad će i što će, ali za lokalne izbore zasigurno znamo da će biti treća nedjelja u svibnju.
Kolegice i kolege da li vi stvarno vjerujete da će uoči lokalnih izbora jedinice lokalne samouprave zaista krenuti onako žestoko uvođenjem novog nameta i novog poreza za svoje građane?
Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Stanka je odobrena.
Kolega Bauk, izvolite.

Bauk, Arsen (SDP)
Iako se ovo u javnosti zove porez na nekretnine ovo je ustvari jedna nesretnina od poreza. Cilj ovog poreza trebao je biti staviti što veći broj stvarno neiskorištenih nekretnina u funkciju odnosno tržište najma dovesti u okvire legalnog poslovanja.
Dodatno, cilj je trebao biti i omogućiti mladim obiteljima osobito u velikim gradovima kupnju njihove prve nekretnine. A što smo dobili? Dobili smo to da ovaj prijedlog Vladin ne rješava problem sive ekonomije, ne garantira poboljšanje uvjeta za priuštivo stanovanje, ne omogućava značajniju preraspodjelu od oporezivanja rada na oporezivanje imovine odnosno bogatstva, predstavlja nedovoljno promišljenu improvizaciju koja neće postići legitimne ciljeve i upitan je s aspekta društvene pravednosti.
U osnovi u ovome prijedlogu zbog njegovih odredbi se može dogoditi da i nekretnina koja je nečiji dom bude oporezovana odnosno da se na nju plaća porez na nekretnine, a mi porez na dom još nismo spremni podržati.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
To je bilo to što se tiče zahtjeva.
Ima li još eventualno koji zahtjev za stankom? Ne, onda ćemo nastaviti u 10 sati i 5 minuta.

STANKA U 9,50 SATI.

Jandroković, Gordan (HDZ)
NASTAVAK NAKON STANKE U 10,05 SATI
Poštovane zastupnice i poštovani zastupnici nastavljamo s radom, molim vas da zauzmete svoja mjesta.
Pozivam poštovanog potpredsjednika Vlade i ministra financija Marka Primorca da predstavi prijedloge svih 6 zakona koji čine taj novi porezni paket.
Izvolite.

Primorac, Marko
Hvala lijepo poštovani predsjedniče HS, poštovane saborske zastupnice i zastupnici.
U idućih 30 minuta predstavit ću osnovne konture paketa poreznih zakona kojim činimo u jednom segmentu i značajne izmjene u poreznom sustavu naravno nastojeći tretirati određene poteškoće s kojima se hrvatsko gospodarstvo i društvo trenutno suočava. Te poteškoće uključuju prije svega snažan rast cijena nekretnina i najma zbog preniskoga oporezivanja, isto tako nedostatak radne snage, dakle Hrvatska je trenutno u situaciji da značajan dio radne snage uvozi, isto tako u cilju uravnoteženja sustava socijalnih osiguranja nastojat ćemo povećati pravednost u tom dijelu sustava i isto tako tretirati probleme koji se odnose na povećanje poreznoga opterećenja dominantno zbog inflatornih pritisaka, a ovdje mislim prije svega na pojedine pragove i iznose koji su utvrđeni u nominalnom iznosu, a koji onda u relativnom iznosu zbog inflatornih pritisaka u posljednjih 2.g. na neki način postaju manje atraktivni za gospodarstvenike i za poduzetnike. U svakom slučaju nastojat ćemo prikazati reformske iskorake kojima ćemo unaprijediti sustav oporezivanja nekretnina, ne govorim slučajno unaprijediti sustav oporezivanja nekretnina, promijeniti visinu poreznoga opterećenja dohotka od turističkog odnosno kratkoročnoga najma, ali prije svega s ciljem ujednačavanja poreznoga opterećenja dugoročnog i kratkoročnoga najma, potom nastojimo ovim izmjenama činiti daljnje iskorake u smjeru poreznoga rasterećenja rada, nastojat ćemo po ovim paketom izmjena poticati povratak hrvatskih iseljenika, ujednačiti visinu doprinosa za zdravstveno osiguranje za sve kategorije obveznika odnosno za sve sudionike na tržištu rada, nastojimo jačati digitalizaciju i administrativno rasterećenje poreznih obveznika, kao i poreznu disciplinu.
Set zakona koji je pred vama odnosi se na Zakon o lokalnim porezima, Zakon o porezu na dohodak, Zakon o doprinosima, Opći porezni zakon, Zakon o poreznoj upravi, Zakon o porezu na dodanu vrijednost, pa krenimo redom.
Bilo je dosta govora i u ovim vašim uvodnim obrazlaganjima stanke upravo o oporezivanju nekretnina. Mi se trenutno u Hrvatskoj suočavamo sa rastućim cijenama nekretnina i sa rastućim visinama najma. Isto tako situacija u kojoj smo pod oporezivali nekretnine odnosno oporezovali smo samo vrlo blago jedan dio nekretnina, a isto tako smo značajno pod oporezivali kratkoročni turistički najam, takva je situacija motivirala brojne poduzetnike, a značajan dio tih poduzetnika ne dolazi iz RH, da ulažu svoja sredstva, višak sredstava u nekretnine, dakle nekretnine su se kupovale ne samo kako bi se rješavalo stambeno pitanje nego i iz investicijskih razloga i to napominjem još jednom ne samo građani RH nego jednim velikim dijelom i strani državljani.
Vi jako dobro znate da ukoliko potražnja za pojedinim dobrom raste, a potražnja za nekretninama je upravo zbog toga značajno rasla, onda raste i cijena toga dobra na tržištu. Kada poduzetnici u suradnji sa svojim investicijskim i financijskim savjetnicima u inozemstvu razgovaraju gdje investirati i parkirati svoj novac onda im ti investicijski odnosno financijski savjetnici često pogotovo kada je riječ o zemljama iz okruženja ili državama koje su upućene na neki način na gospodarske odnose sa Hrvatskom, sugeriraju da ta sredstva ulože upravo u nekretnine u Hrvatskoj. Zbog čega? Zbog toga što je alternativni oblik ulaganja u bilo kojoj drugoj državi takav da bi se on manje isplatio s poreznog aspekta, dakle ljudi plaćaju značajna sredstva svojim poreznim savjetnicima da im kažu gdje se najmanje plaća porez i gdje da parkiraju ta svoja sredstva. Zbog toga smo imali značajno povećan ulagački potencijal koji se usmjeravao u Hrvatsku u proteklim godinama i zbog toga između ostalog su značajno rasle i cijene nekretnina. Istovremeno za hrvatske poduzetnike, a vi svi se družite i sa poduzetnicima u RH to je isto tako bila atraktivna investicijska ulagačka destinacija, dakle poduzetnici umjesto da su se usmjeravali jačanju potencijala kapaciteta tehnološkoga razvoja, ulaganje istraživanje i razvoj svojih poduzeća bili su motivirani izvlačiti naravno na legalne načine, ali izvlačiti onu zdravu supstancu iz poduzeća, ne ulagati u razvoj tehnologije, ne ulagati u inovacije jel plaćaju porez na dobit od 10 ili od 18%, nego ulagati u nekretnine koje su bile pod oporezovane. Dakle rješavanje stambenoga pitanja za brojne obitelji postalo je nepriuštivo.
Činjenica kako u Hrvatskoj trenutno postoji preko 600 tisuća stambenih nekretnina trenutno prazno upravo potvrđuje tu tezu, nekretnine se nisu kupovale kako bi u njima netko živio nego su se kupovale kao zgodna investicija jer poreza nema, očekuje se rast vrijednosti, a ako rentaš kratkoročno onda se plaća nekakav mali paušal po krevetu i to je bilo jako atraktivno za veliki dio ulagača. Naravno da to ima brojne negativne posljedice i razumijem da i pojedini saborski zastupnici koji nemaju vremena ulaziti sad u svaku temu previše detaljno, pa paušalno mogu ustvrditi kako sigurno neće oporezivanje pridonjeti smanjenju cijena, kada shvatite taj koncept u smislu atraktivnosti pojedinih ulaganja i manje atraktivnosti zbog oporezivanja možda stvari budu malo jasnije, onda je možda malo jasnije zašto ima toliko praznih nekretnina, dakle tu situaciju treba sagledavati cjelovito pod nekakvom parolom zaštite malih iznajmljivača, zaštite onih koji se bave turizmom, dakle naših sugrađana koji žive, ne znam, u Dalmaciji, u Istri koji se bave iznajmljivanjem nekretnina, isto tako se smatra i proklamira, pokušava na neki način uvjeriti sve one koji se time bave da ovaj iskorak nije dobar, a istovremeno su svjesni vrlo dobro činjenice kojom će rezultirati i ovakav naš napor.
Ukoliko se dozvoli i motivira strane investitore da ulažu u nekretnine u RH i to investitore za koje i sami kažete da imaju značajno veći investicijski ulagački potencijal od naših građana RH koji se ovdje bave tom djelatnošću, onda se događa upravo ovo što se danas događa, a to je da imate oko 40 tisuća ležajeva godišnje novih na tržištu. To je otprilike oko 7%. nema baš toliko više dolazaka stranih turista, to posljedično znači da atraktivnost nekretnina naših sugrađana polako pada, smanjuje se.
To isto tako znači da je uz isti potencijal odnosno kapacitet turista koji dolaze popunjenost ležajeva naših sugrađana koji imaju nekretnine, manja i to sve dugoročno dovodi i do urušavanje koncepta turizma kakvoga danas poznajemo.
Ono što pokušavamo učiniti uvođenjem poreza na nekretnine, prije svega, transformirati postojeći porez na kuće za odmor koji je imao niz manjkavosti koje želimo, naravno tretirati na ovaj način pa uvodimo porez odnosno predlažemo uvođenje poreza kojim će se oporezivati stambene nekretnine, dakle stambene zgrade, dijelovi zgrada, stan ili svaki drugi funkcionalan prostor koji je namijenjen stanovanju. Od oporezivanja će biti izuzete nekretnine koje služe za poljoprivredu ili za obavljanje proizvodne i neproizvodne djelatnosti prema odluci o komunalnoj naknadni. Porezni obveznik bit će svaka domaća i strana pravna i fizička osoba koja je vlasnik nekretnine. Iznimno, korisnik prema propisu o komunalnom gospodarstvu.
Što se tiče novoizgrađenih nekretnina, o tome je bilo jako puno riječi kada će se novoizgrađene nekretnine početi oporezivati, postoje poduzetnici koji ulažu u izgradnju nekretnina, počet će se oporezivati od dana izvršnosti uporabne dozvole, odnosno iznimno, ukoliko netko baš namjerno ne želi da mu bude izdana ta uporabna dozvola, tada će se to utvrditi i isto tako, porezno naravno tretirati.
Nekretnine koje su iskorištene za stanovanje, bilo da u njima netko živi ili da su iznajmljene dugoročno, barem 10 mjeseci tijekom godine, takve nekretnine ne podliježu oporezivanju. Dakle cilj nam je omogućiti situaciju u kojoj jedinicama lokalne samouprave gdje za tim postoji potreba, dajemo jedan snažan alat da motiviraju građane da se prebace iz kratkoročnoga najma sve više u dugoročni najam, ali naravno, to je odluka jedinica lokalne samouprave.
Situacija gospodarska, društvena u različitim jedinicama lokalne samouprave je različita i zbog toga nismo horizontalno propisivali nekakav iznos za koji smatramo da je dobar za sve lokalne jedinice jer takvoga nema, ali smo kroz utvrđivanje prilično širokoga raspona, a to je od 0,6 pa do 8 eura po kvadratnome metru ostavili dovoljno prostora svim jedinicama lokalne samouprave da pronađu primjerenu mjeru kojom će uvoditi porezno opterećenje ovoga poreza.
Ono što je važno za porezne obveznike, pa i za one koji će provoditi ili se pitaju kako će se ovo provoditi, naravno Porezna uprava će tu biti maksimalno konstruktivna, to znači da će svaka jedinica lokalne samouprave kreirati stambeni fond, vezati se na fond iz baze komunalne naknade i pomoću tih podataka će naravno, djelatnici porezne uprave, ukoliko im bude prepušteno vođenje tih poslova, to će biti ostavljeno također, jedinicama lokalne samouprave da odluče žele li prepustiti to Poreznoj upravi ili same žele to voditi. Ukoliko prepuste Poreznoj upravi, mi ćemo to primjereno raditi.
Ono to je bitno istaknuti vezano uz ove promjene, s obzirom da se porez na nekretnine uvodi od 1. siječnja, mi smo omogućili donošenje odluke, odnosno predlažemo da se odluke o visini poreza donose do 28. veljače radi primjene u 2025. g. Ono što je jako bitno istaknuti, dakle utvrđivat će se obveza poreza 31. ožujka, dakle do tada svi oni koji smatraju da trebaju biti izuzeti od oporezivanja, a znat će da li trebaju biti izuzeti ukoliko su, ukoliko plaćaju komunalnu naknadu pa znaju da će njihova nekretnina završiti u toj bazi komunalne naknade odnosno stambenoga fonda, a nekretnina je neuporabljiva.
Dakle ukoliko netko raspolaže, ukoliko je vlasnik nekretnine koja je bez krova, prozora, vrata, nema priključaka, neuporabljiva je, na te se nekretnine, kao i na nekretnine koje su oštećene u elementarnim nepogodima, potresima, poplavama, itd., također, ne plaća i neće plaćati porez na nekretnine.
Bitno je istaknuti da smo, naravno, razmišljali i o potencijalnim socijalnim slučajevima, dakle o građanima koji žive u području gdje ne mogu nekretninu staviti u dugoročni najam, ne mogu ju trajno koristiti, nekretnina je možda lošijega stanja, a istovremeno bi im uvođenjem poreza na tu nekretninu, pa i po onoj najnižem onom iznosu od 0,6 eura po kvadratu, predstavljalo značajno opterećenje, omogućili smo jedinicama lokalne samouprave donošenje odluka temeljem kojih će propisati te socijalne kriterije i isključivati takve građane, također, od oporezivanja.
Omogućili smo i predlažemo mogućnost da jedinice lokalne samouprave koje imaju želju propisati vrijednosne kriterije da to također, učine. Dakle da se ne događa, ukoliko to ne žele, smatraju da to nije primjereno za njihove lokalne jedinice, da bude isti porez po kvadratu svugdje da obave, tzv. zoniranje, dakle zoniranje može biti po ulicama, po kvartovima, po različitim područjima, nekretnina uz more može imati veći porez od nekretnine u zaleđu, nekretnina u centru grada, ne znam, Zagreba, može imati veći porez od nekretnine u nekakvim krajevima, prigradskim naseljima, da tako kažem. I isto tako, ukoliko netko želi dodatne kriterije uvesti u smislu postojanja različitih sadržaja, ne znam, bazena, saune, teretane, bilo što što smatra da je adekvatno ili utvrditi nekakve kriterije vezane uz starost nekretnine, vrijeme kada je nekretnina izgrađena, može također, i to, ali to je prije svega odluka i alat jedinica lokalne samouprave.
Od 556 jedinica lokalne samouprave bilo bi stvarno bespredmetno i loše da Vlada, dakle da središnja država utvrđuje u svakoj toj jedinici lokalne samouprave kakav će bit kriterij, kolka će bit visina poreza, na kraju krajeva time bi se u konačnici narušio i sam koncept supsidijarnosti prema kojoj ona razina vlasti koja je najbliže građanima treba donositi odluke prepoznavajući afinitete građana koji žive na pojedinom prostoru.
Bilo je riječi o tome kako je Vlada nešto ne znam varala odnosno postojeći prijedlog je prvi puta sada iskomuniciran, međutim o ovome se raspravlja već jako dugo. Ja sam dvije godine u Vladi i dvije godine me se pita što ćemo sa porezom na nekretnine i govorio sam o postojećem porezu na kuće za odmor i govorio sam o tome kako ga je potrebno transformirati i reformirati, međutim znate što se događa u komunikaciji, to je teško i meni pojašnjavati, zato što se uglavnom ovo pretvara u ideološko, a ne u stvarno suštinsko ekonomsko pitanje, pa se onda dočekuju ljudi i pita ih se oćete li uvesti porez na nekretnine, bez da se pojasni što se zapravo pita. Pa naravno nećemo zadržati porez i na kuće za odmor i komunalnu naknadu i ne znam što i još uvesti porez na nekretnine, to nećemo, ali ćemo transformirati porez na kuće za odmor, unaprijediti ga i drugačije nazvati. Dakle, mi transformiramo postojeći porez o tome se samo radi i to treba isto tako jasno isticati. Taj porez je imao niz problema, dakle niz i u samome nazivu pa dalje.
Dakle, kada pogledate postojeće odredbe poreza na kuće za odmor, to je porez koji se naplaćuje na objekte koji se koriste povremeno ili sezonski, to je upravo ovaj porez, ovaj porez koji predlažemo porez na nekretnine je dorađen još dodatno, ali radi se upravo o oporezivanju nekretnina koje ne služe stalno za stanovanje, ali treba malo čitati da bi se to razumjelo. Ovo je iskorištavanje u nekakve manipulativne ideološke svrhe doista nema smisla pa i razgovarati o tome da je to ishitreno, nepromišljeno.
Ne znam, ja sam se trudio doista uvijek govoriti na način da ne dociram i da se ne pravim previše pametan, ali moram radi interesa javnosti skromno podsjetiti kako se ovim područjem bavim 20 godina znanstvenoistraživački, 20 godina. Ne znam da li netko u sabornici se duže bavio pitanjem fiskalne decentralizacije duže od 20 godina na znanstvenoj i stručnoj razini. Nema rada kojeg nisam pročitao znanstvenoga, knjige, pisao sam knjige o tome, podsjećam to doista skromno i skrušeno, ne želim niti docirati niti pametkovati, ali smatram da je važno da to ljudi znaju jer kad kažete da je ovo nešto bez veze, ishitreno, glupo, nepromišljeno onda to mene koji 20 godina sa svojim suradnicima na tome radim, pa malo i vrijeđa. Mislim da to nije dobro, dakle vrijeđate znanstvenu zajednicu, vrijeđate sve one ljude koji misle isto kao i mi koji smo predložili ovaj zakon. Ja sam o tome pisao u proteklih 20 godina, pronađite te publikacije i knjige pa će vam biti sve jasnije. No dobro.
Što se tiče dugoročnoga i kratkoročnoga najma, tu je bitno istaknuti kako smo željeli naravno s ciljem rješavanja svih ovih pitanja ujednačiti porezni tretman dugoročnog i kratkoročnog najma. Porezni tretman dugoročnoga najma bio je do sada takav, kada pogledate podatke iz sustava eVisitor da je prosječno porezno opterećenje bilo na razini za kratkoročni najam oko 2%, za dugoročni najam 8,4%. Smatrali smo da to nije dobro, da nije pravedno.
Zašto netko tko kratkoročno iznajmljuje nekretninu treba plaćati 2%, a neko ko dugoročno iznajmljuje na istom području u sličnoj kući, možda u istoj ulici stan dugoročno studentima treba plaćati četri puta više? Zašto bi netko tko je iznajmio poljoprivredno zemljište trebao plaćati 8,4, a neko ko iznajmljuje stan 2, ja za to ne vidim razlog. Ali evo tu smo, raspravljajmo. Poslušat ćemo naravno konstruktivne savjete i sa ove rasprave. Podsjetit ću kako smo se također pokušali znanstveno stručno, analitički utemeljeno osloniti na realne indikatore, a to je u ovom slučaju indeks turističke razvijenosti koji računa Institut za turizam, dakle opet stručnjaci znanstvenici zajedno s Ministarstvom turizma i utvrditi zone temeljem indeksa turističke razvijenosti te utvrditi nove iznose paušala koji će za prvu zonu biti 150-300, za drugu 100-200, za treću 30-150 i za četvrtu 20-100. Smatramo na temelju vjerodostojnih podataka koje smo naravno prikupili iz svih raspoloživih evidencija kako će upravo ovo porezno opterećenje biti dovoljno kada govorimo o kratkoročnom najmu da se ono izjednači sa dugoročnim najmom.
Što se tiče poreznoga rasterećenja plaća i mirovina odnosno govorimo o porezu na dohodak, ponovno rasterećujemo predlaganjem povećanja osnovnog osobnog odbitka sa 560 na 600 eura. U skladu s tim i povećanje odbitaka za uzdržavane članove, djecu, invalidnost itd., isto tako podiže se odnosno predlaže se podizanje praga za ulazak u onu višu stopu oporezivanja sa 50400 na 60 tisuća eura na godišnjoj razini. I ono što je bitno istaknuti, povećava se iznos određenih neoporezivih primitaka koji su vezani uz osnovicu osnovnog osobnog odbitka odnosno uz taj osobni osnovni odbitak pa se onda izračunavaju temeljem primjene pojedinih koeficijenata na taj iznos.
Prebacivanje poreznog opterećenja sa rada na imovinu je korak u smjeru povećanja pravednosti poreznog sustava. Dakle, uvođenjem poreza na nekretnine paralelno predlažemo rasterećenje poreznoga opterećenja rada, dakle sa povećanjem osnovnog osobnog odbitka, ali i smanjenjem stopa odnosno postojećih razreda gornjih granica do kojih jedinice lokalne samouprave mogu same utvrditi porez na dohodak, tako da će te gornje granice za višu i nižu stopu za općine biti 20% i 30%, za gradove 21 i 31, za velike gradove i sjedišta županija 22 i 32 i za Grad Zagreb 23 i 33, govorimo o maksimalno dozvoljenim stopama za utvrđivanje više i niže stope poreza na dohodak.
Sjećate se da smo i od 1. siječnja kada smo ukidali prirez apelirali na jedinice lokalne samouprave da smanje porezno opterećenje utvrđivanjem nižih stopa poreza na dohodak, preko 80% jedinica lokalne samouprave je to učinilo, a oni koji to do sada nisu učinili sada će temeljem našeg prijedloga to isto tako učiniti i omogućiti veću plaću stanovništvu na svome području.
Isto tako u smislu poreza na dohodak i atraktivnosti za naše iseljenike predlažemo oslobođenje od plaćanja poreza na dohodak u razdoblju od pet godina za one koji su u inozemstvu živjeli barem dvije godine i to mehanizmom povrata poreza, dakle slično kao što postoji i ovaj model za povrat poreza na dohodak mladima. Na isti način će se primjenjivati taj mehanizam kako bi se vraćao porez na dohodak onima koji su doselili, odnosno vratili se u Hrvatsku nakon dvije godine provedene u inozemstvu i to u razdoblju od pet godina.
Smatramo kako će ova mjera pridonijeti atraktivnosti i na neki način onim građanima koji možda razmišljaju da li se vratiti ili ne posebno sada u turbulentnim okolnostima, geopolitičkim suočeni sa gospodarskim padom u pojedinim državama ili smanjenjem gospodarskoga rasta u državama u koje su se odselile, vjerujemo da će ovo biti dobar poticaj i tim našim građanima, odnosno iseljenicima da se vrate u Republiku Hrvatsku.
Bitno je istaknuti kako u smislu povećanja pravednosti ujednačavamo i visinu doprinosa za zdravstveno osiguranje za sve sudionike na tržištu rada. Dakle, to je mjera koja je uvedena 2015. godine pod parolom kako će se temeljem te mjere sve više zapošljavati mladi, a manje zapošljavati stari. Tijekom vremena ta mjera je prije svega obuhvaćala sve više i više poduzeća za sve više i više radnika, pa su rashodi za tu mjeru u ovoj godini, odnosno propušteni prihodi iznosili 385 milijuna eura i to je rupa u proračunu zdravstvenoga osiguranja.
Bitno je i istaknuti kako ovo nije bila potpora mladima, ovo nema nikakve veze sa mladima, sa njihovom realnom kupovnom moći, njihovim realnim dohotkom, njihovom neto plaćom. To je bio isključivo trošak poslodavca, odnosno ovo oslobođenje je bila potpora poslodavcima. Smatramo kako ne postoji opravdanje za podupiranje poslodavaca u situaciji kada u makroekonomske okolnosti takve da imamo rekordno visoku zaposlenost, rekordno nisku nezaposlenost i kako uvozimo strane radnike smatramo da nema smisla da poduzetnici još za taj uvoz stranih radnika dobivaju subvencije i poticaje na teret svih poreznih obveznika jer se ovaj prostor koji je i nepopunjen u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje zbog 385 milijuna propuštenih prihoda upravo popunjava prihodima od ostalih poreza, dakle na teret svih hrvatskih poreznih obveznika.
Ovo neće smanjiti plaću radnicima, ovo je trošak koji je doprinos na plaću, isključivo trošak poslodavca, a treba istaknuti da za mlade i dalje ostaju one mjere od kojih će mladi imati koristi, a to je povrat poreza na dohodak onima koji imaju do 25 godina starosti u punom iznosu, oni koji imaju do 30 godina starosti odnosno između 25 i 30 50% tog iznosa. Taj iznos nije beznačajan. Njega je u dvije tisuće primjerice dvadeset i trećoj koristilo oko 209000 naših mladih. Dakle, 82000 su ostvarile puni povrat poreza na dohodak jer su mlađi od 25 godina. Radi se oko 70 milijuna eura, a oni koji su od 26 do 30 godine starosti njih je bilo 127000 i ukupno je vraćeno preko 90 milijuna eura toga poreza.
Isto tako, ono što je bitno za istaknuti prilikom prvog zapošljavanja postoji ono oslobođenje plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje za prvo zaposlene u roku trajanja godine dana po zapošljenju. Za takve građane, odnosno za takve zaposlene ta mjera i dalje ostaje na snazi. Dakle, onaj tko nije nigdje radio prvi puta se zapošljava, mjera kojom se oslobađaju poduzetnici plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje za takve radnike i dalje ostaje na snazi i ono što je još važnije za istaknuti u smislu onih koji već koriste ovu mjeru za mlade u trajanju od pet godina ništa se neće dogoditi od 1. siječnja. Oni i dalje tu mjeru koriste dok rok te mjere ne istekne. Dakle, ako je netko prošle godine zaposlio tog mladoga na pet godina, imao pravo ne plaćati doprinose za zdravstveno osiguranje sada mu je ta godina dana prošla. Može još sljedeće četiri godine to koristiti dok ne navrši petu godinu. Dakle, postupno izlazimo iz te mjere. Ništa se od 1. siječnja spektakularno neće dogoditi.
Što se tiče jednostavnosti i daljnje digitalizacije sustava mislimo da je prije svega za poduzetnike važan prijedlog povećanja praga za ulazak u sustav PDV-a. Tu predlažemo povećanje praga sa 40 000 eura na 50 000 eura prije svega zbog toga što je uslijed inflatornih pritisaka naravno rastao prihod pojedinih poreznih obveznika, kao što su rasle i sve druge komponente kada govorimo o ekonomskim indikatorima, pa u tom smislu od kada je zadnji puta revidiran taj prag do danas, dakle do 2024. u tom rasponu od 6 godina kumulativna inflacija je bila 23,7%. Smatramo da je povećanje 25 postotno, dakle sa 40 na 50 000 eura dovoljno kako bi kompenziralo te inflatorne pritiske i još malo više.
Često se spominje kako je Hrvatska jedna od država koja ima najniži prag za ulazak u sustav PDV-a što isto tako ne stoji. Znam da nećete vidjeti sve, ali obojao sam malo ovaj grafikon, pa možete vidjeti Hrvatska je dakle trenutno ovdje u sredini kada govorimo o pragovima sa povećanjem sa 40 na 50000 eura biti će ovdje. Dakle, svega nekoliko država će imati viši prag za ulazak u sustav PDV-a od Republike Hrvatske.
Konačno jačanje porezne discipline i daljnja digitalizacija to su promjene koje se odnose na Opći porezni zakon, Zakon o poreznoj upravi. Tu također predlažemo nekoliko važnih mjera temeljem kojih ćemo unaprijediti prije svega porezne postupke, unaprijedit ćemo općenito poslovanje Porezne uprave, pa u tom smislu mogu reći kako ćemo prije svega promjenama u Općem poreznom zakonu proširiti odredbe od e-komunikaciji. Uvest ćemo obvezu izdavanja računa za kioske, dakle za maloprodajne objekte gdje se pretežni dio vrijednosti odnosi na promet dnevnog tiska duhana i duhanskih prerađevina, maraka i drugih poštanskih vrijednosnica. Dakle, oni će također biti obuhvaćeni. To do sada nije bio slučaj. I jako važno, a važno je zbog drugoga paketa zakonskih naših prijedloga koji će također biti na raspravi u ovome našemu Visokomu domu i to uskoro u drugom čitanju, a vezano je uz priređivanje igara na sreću dakle kroz Opći porezni zakon širimo odredbe o mjerama zabrane prema nelegalnoj djelatnosti i to blokiranjem provedbe financijskih transakcija kod igara na sreću. Podsjetit ću kako postoje trenutno oni koji pružaju ove usluge putem interneta, a nemaju primjerenu licencu u RH, postoji sada sustav koji blokira te IP adrese, međutim koliko je učinkovit manje ili više oni se prebace kad blokirate jednu IP adresu prebace se na drugu, sada ćemo blokirat financijske transakcije, to se mijenja kroz Opći porezni zakon, ali pridonjet će zakon o paketu koji će biti u drugom čitanju uskoro isto tako na raspravi.
Preciziramo odredbe o odgovornosti za nepodnošenje prijave, usklađujemo se sa određenim preporukama u smislu provedbe poreznoga nadzora kod provjere poslovanja u inozemstvu i kod prekograničnih transakcija i stvaramo preduvjete za olakšanje provedbe postupka sklapanja upravnog ugovora gdje će se praktički automatizacijom za porezni dug do 10 tisuća eura pred ispunjavati ti obrasci i na neki način olakšavati i poreznim obveznicima podnošenje odnosno ispunjavanje njihovih poreznih obveza.
Evo imam još 52 sekunde, neću baš do kraja iscrpiti vrijeme, ali ću vas zamoliti za razumijevanje jer u jedan sat imamo sjednicu Vlade na kojoj trebam predstaviti proračun za 2025. i '26.g., kao i Nacionalni srednjoročni fiskalno strukturni plan i Nacrt proračunskoga plana, pa ću nakon replika morati prema Vladi, sjednicu Vlade ćemo imati onda ću se opet vratiti ovdje samo da znate da nije zbog ne znam nepoštovanja ili bilo čega nego jednostavno evo puno je toga danas na meniju. Hvala vam lijepo i veselim se raspravi.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Imamo nekoliko povreda Poslovnika, izvolite ministre vi se možete vratiti, prvi je kolega Bauk izvolite.

Bauk, Arsen (SDP)
Gospodine predsjedniče, u 17-oj minuti obraćanja ministra Primorca došlo je do toga do čl. 121. st. 1. Poslovnika HS jer je ministra Primorca za govornicom zamijenio znanstvenik Primorac, a to ne bi bilo samo po sebi problematično da znanstvenik Primorac i ministar Primorac nisu u trajnom i bespoštednom sukobu, posebice oko poreznih zakona primjerice u analizi Svjetske banke o Porezu na dohodak, tako da bi molio obzirom da kad se ministar vrati da se do kraja rasprave znanstvenik Primorac ne uključuje u raspravu jer po Poslovniku …/Govornik se ne razumije./…

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala kolega Bauk, dobivate opomenu jer je prigovor besmislen.
Kolega Grmoja izvolite.

Grmoja, Nikola (MOST)
Povrijeđen je čl. 238., ministar kaže ukidamo povlastice za mlade jer te povlastice ionako koriste strani radnici. Tko je odgovoran za to, tko je ukinuo kvote za uvoz strane radne snage i zašto mi našim mladim radnicima, našim mladim ljudima ne omogućimo dakle da imaju veće plaće jer će im sigurno poslodavci dati veće plaće ako postoje ovaj povlastice? Vi to pravdate time da imamo puno stranih radnika. Pa to je vaša ova Vlada omogućila…
…/Upadica predsjednik: Kolega, kolega Grmoja, dobivate opomenu./…
… i agencije povezane sa vašom strankom HDZ-om, Agencije za uvoz strane radne snage.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Grmoja molim vas, dobivate opomenu, ne znam imate mogućnost replike, a vi ste sad to iskoristili kroz povredu Poslovnika, budući da je preko 40 replika smatram to iznimno nekorektnim, dobivate opomenu.
Kolegice Marković izvolite.

Marković, Ivana (SDP)
238. vrijeđanje zastupnika i vrijeđanje zdrave logike.
U, u raspravi ste pokrenuli izmjenu Strategije stanovanja i bilo bi logično da se prije donese Strategija stanovanja da se definiraju ciljevi i analiza stanja, a da tek onda mijenjaju zakonski okviri. Vi ste krenuli drugim putom i to je zapravo dokaz da nemate pojma što radite i uopće ne znate kakvi će bit posljedice donošenja ovog zakona.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Nisam shvatio kako vas je to uvrijedio potpredsjednik Vlade, pa vam dajem opomenu jer ste vi ustvari uvrijedili njega i dobiva…, zato morate dobiti opomenu.
Idemo sada sa replikama, kao što sam rekao 45 je replika, prva na redu kolegica Salopek izvolite.

Salopek, Anđelka (HDZ)
Evo poštovani predsjedniče, uvaženi ministre, s obzirom i vezano uz Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o doprinosima moramo istaknuti da zahvaljujući vašom odličnim promišljanjem i radom uočavaju se pozitivna kretanja u gospodarstvu RH koja se očituju i povećanom aktivnošću svih sudionika u gospodarstvu, te su temeljem toga uočena i pozitivna makroekonomska kretanja koja se očituju u smanjenoj stopi registrirane nezaposlenosti u odnosu na prethodna razdoblja, ali i dobri makroekonomski pokazatelji izravno utječu na tržište rada, što se projicira i na povećanje zaposlenosti.
Vezano uz poticanje rada mladih osoba recite mi još malo koje mjere ostaju na snazi i kako se korištenjem oslobađanja od obveza doprinosa na osnovicu na mladu osobu postiže i održivost zdravstvenog osiguranja, a vjerujem da porezom na nekretnine…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…
… riješit će se i problem stambene politike…
…/Upadica predsjednik: Hvala kolegice Salopek./…
…i priuštivog stanovanja.
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Ovako samo malo ministre, dakle ja vas molim svako može završiti misao dakle ne mora u nula nula se završit, može se do tri, ali kad vas upozorim da je isteklo vrijeme nemojte otvarati onda nove rečenice i nove misli.
Izvolite potpredsjedniče Vlade.

Primorac, Marko
Hvala lijepo poštovana zastupnice, što se tiče mjera koje ostaju na snazi, to je mjera kojom se mladima koji imaju do 25.g. starosti vraća porez na dohodak u potpunosti i onima koji imaju od 26. do 30.g. starosti 50% toga iznosa. Isto tako ostaje mjera kojom oni koji su prvi puta zaposleni ne plaćaju odnosno poslodavci za njih ne plaćaju doprinose za zdravstveno osiguranje i ono što je bitno istaknuti, ovaj prijedlog ukidanja olakšice koji ide u smjeru ukidanja oslobađanja od plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje za mlade radnike u trajanju od 5.g. to će se vršiti postupno, dakle svatko onaj tko ima mlade radnike za koje koristi tu olakšicu moći će koristiti tu olakšicu i dalje do isteka pete godine. To mladim osobama ni na koji način neće utjecati na plaću jer ni kada je istekom pete godine završilo to pravo za poslodavce nisu nakon 5.g. smanjivali mladima plaću, hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Pavliček izvolite.

Pavliček, Marijan (Hrvatski suverenisti)
Poštovani ministre, ja se ne mogu složit s vama da se s porezom na nekretnine ne bi trebala bavit centralna država, baš suprotno, vi ste sad napravili potpuni košmar na terenu kad imate 555 JLS i možete doć u situaciju da će vam, recimo, jedna kuća na Hvaru, prvi red do mora biti manje oporezovana od jedne nekretnine u nekom zaseoku u Slavoniji. Još veći apsurd je taj što su vam slavonska sela većinom poluprazna, a vlasnici tih nekretnina koju ih naslijedili uopće ne žive na području te općine ili tog grada i ne mogu pravit političku štetu tom recimo, načelniku ukoliko se odluči oporezivati sa najvišom stopom od 8 eura po kvadratu. Mislim da je ovo apsolutno nepravedan porez i da se upravo to, ako ste već na to išli, trebali ić da to preuzme centralna država na temelju vrijednosti same nekretnine.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Primorac, Marko
Hvala lijepo zastupniče. Kada govorimo o lokalnim porezima, središnja država je ovdje kako bi pružila okvir za poslovanje jedinica lokalne samouprave i mi upravo ovim prijedlogom stvaramo taj okvir, a na gradonačelnicima i načelnicima, odnosno predstavničkim tijelima jedinica lokalne samouprave je da osluškujući bilo građana koji se nalaze, koji žive na području neke lokalne jedinice, utvrđuju one prijedloge prema načelu supsidijarnosti koji su za to stanovništvo važni. Ne postoji u svakoj jedinici lokalne samouprave potreba da se donesu nekakvi socijalni kriteriji, kao što ne postoji u svakoj jedinici lokalne samouprave potreba za zoniranjem, ali omogućili smo to ovim prijedlogom ukoliko čelnici jedinica lokalne samouprave budu to prepoznali i smatraju da na njihovom području to treba napraviti, tada će top moći i učiniti.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Deur, izvolite.

Deur, Ante (HDZ)
Hvala poštovani predsjedniče, poštovani ministre.
Vi navodite kao jedan od glavnih ciljeva je povećanje pravednog sustava. Kako vidite daljnje unaprjeđenje poreznog sustava u tom smislu? Evo, to me zanima kao što, vjerujem javnost na koji način je to .../Govornik se ne razumije./...

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Primorac, Marko
Hvala lijepo poštovani zastupniče. Mi smo predložili u ovom paketu poreznih izmjena kao jedno od ciljeva povećanje pravednosti poreznoga sustava. Naravno, pravednost je kao i ljepota, svatko ju može vidjeti na svoj način, međutim, ono kako mi vidimo pravednost, to je prebacivanjem poreznoga opterećenja sa oporezivanja rada na oporezivanje nekretnina. Smatramo kako je potrebno rasteretiti značajnije onih koji žive od svoga rada, a onaj iznos sredstava koji eventualno nedostaje, nametnuti onima koji ne žive od svoga rada nego žive od nekih drugih aktivnosti. Govorimo naravno o nekretninama, a kada govorimo o nekretnina, i pravednije je da oni koji imaju veći korist od lokalne infrastrukture, od cesta, ulica, itd., bilo kakvog segmenta infrastrukture, u većoj mjeri i pridonose njenome financiranju. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Paus, izvolite.

Paus, Dalibor (IDS)
Evo, poštovani ministre, iako kolega Šimić tvrdi da mi nismo pogledali i pročitali materijalne, mi smo to ipak učinili, možda smo ih iščitali na nešto drugačiji, na nešto drugačiji način. Dakle u tim materijalima u obrazloženju piše da se porez na .../nerazumljivo/..., da će se u početnoj fazi predviđena transformacija postojećeg poreza na kuće za odmor u porez na nekretnine. Logično je da kad se spominje prva faza, da vjerojatno postoji i druga faza u toj transformaciji ovog poreza na kuće za odmor u porez na nekretnine, a s obzirom da prije izbornog procesa nismo uopće znali da će se uvesti porez na nekretnine, a sad nam barem najavljuju da će bit neka druga faza, ja vas molim, koja je to druga faza i što nas očekuje u toj drugoj fazi razvoja sustava poreza na nekretnine, tako da naši građani, da se svi znamo pripremit što sve, što nam sve slijedi u sljedećim godinama.
Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Primorac, Marko
Hvala lijepo poštovani zastupniče. Pa vi jako dobro znate da mi kada smo i predstavljali ovaj prijedlog, smatrali smo da postoje područja koja je potrebno dodatno unaprijediti u tom kontekstu. Zbog toga smo i omogućili uvođenje kriterija vezanih uz dodatne sadržaje. Naravno da smatramo da bi povećanju, daljnjem povećanju pravednosti poreznoga sustava, pa i u ovom kontekstu trebalo razmisliti o oporezivanju vrijednosti nekretnine, a ne površine. Nažalost to u ovom trenutku nismo mogli učiniti jer ne raspolažemo sa procjenama vrijednosti za sve nekretnine, niti je to moguće donijeti od danas do sutra. Smatrali smo da se učini jer ne raspolažemo sa procjenama vrijednosti za sve nekretnine niti je to moguće donijeti od danas do sutra. Smatrali smo kako je iskorak koji činimo nužan da se učini što prije i kako će već polučiti dio barem željenih učinaka, a smatramo kako je dugoročno u razdoblju koje je pred nama potrebno, naravno raditi i na procjeni vrijednosti nekretnina i osmišljavati ovaj sustav oporezivanja da on bude još pravedniji.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Tokić, izvolite.

Tokić, Frane (DP)
Hvala g. predsjedniče.
Evo, poštovani ministre, s obzirom da u javnosti stalno slušamo dvije suprotstavljene teze, a prva teza glasi da je u biti to zamjena postojećeg poreza na kuće za odmor novim porezom na nekretnine i druga teza je, to je novi namet, u biti, smatrate li da će ovaj novi porez ipak obuhvatiti veći broj građana i nekim građanima postati u biti novi namet?
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Primorac, Marko
Hvala lijepo poštovani zastupniče. Gledajte, ovo je doslovno uvođenje poreza na nekretnine transformacijom postojećeg poreza na kuće za odmor i odgovarajući na vaše pitanje moram istaknuti kako je kod postojećeg poreza na kuće za odmor bilo jako puno nerazumijevanja, ljudi nisu znali trebaju li plaćati, kako trebaju plaćati.
Pa sjećate se da smo prošle godine sa izmjenama koje su stupile na snagu u 1. siječnju pojašnjavali da ukoliko netko plaća paušal u turizmu mora plaćati i porez na kuće za odmor jer jedno je dohodak od iznajmljivanja nekretnina koji se tretira poreznom na dohodak, a drugo je porez na nekretnine, odnosno porez na kuće za odmor kojim se tretira u poreznom smislu imovina.
Zbog toga što je bilo potrebno to pojasniti, rastumačiti i precizirati ove odredbe, zbog toga smo naravno i odlučili ići u ovome smjeru. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Domitrović, izvolite.

Domitrović, Dalibor (SDP)
Hvala predsjedniče, poštovani ministre.
U svom uvodnom izlaganju izjavili ste da se ova rasprava o uvođenju poreza koristi u manipulativne svrhe. Isto tako izjavili ste da 20 godina se bavite znanstvenim radom i to vam naravno, nitko ne može osporiti niti vam to želi osporiti, ali ja sam siguran da ste ga vi, samo vi pisali, da bi on bio potpuno drugačiji. U objašnjenju zakona piše da se želi suzbiti negativni učinci u područjima stanovanja, demografije i turizma, promijeniti samo ime i visinu poreza, to nazvati poreznom reformom i govoriti da će to, da je to porezna reforma, ja sam siguran da su to manipulativne svrhe, ali pustimo sadržaj poreza pitat ću vas jedno konkretno pitanje. Da li smatrate da je ova ovaj brzina i preuranjeno donošenje poreza štetno za jedinice…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… lokalne samouprave jer mi donosimo proračune …
…/Upadica predsjednik: Hvala lijepa kolega Domitrović./…
… programe, plane nabave i sve ostalo, a u prvom mjesecu moramo …/Govornici govore istovremeno ne razumije se./…

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Domitrović to ste trebali prvo pa onda ovo ostalo, a ne sada da pitanje ode izvan vremena.
Izvolite.

Primorac, Marko
Hvala vam lijepo, pa smatramo kako je zbog brojnih negativnih posljedica i učinaka do kojih dolazi zbog nepostojanja ovakvoga poreza potrebno to donijeti što prije. Naravno da smo razgovarali moji suradnici i ja i o onome što treba uslijediti i razmišljali smo koji bi to bili primjerni koraci da činimo ono što neće biti na neki način u budućnosti poništeno korakom unatrag. Dakle, radimo snažnije iskorake u oporezivanju nekretnina. Naravno da je sustav potrebno i dodatno dorađivati, a kada govorite o svim ostalim učincima ovo nije jedini iskorak u tom smjeru. Dakle, kada govorimo o turizmu tu je i paušal u turizmu koji također na neki način redefiniramo na puno pravedniji način utvrđivanjem poreza prema indeksu turističke razvijenosti.
A što se tiče manipulacija doista evo ne bih volio na te jezične bravure odgovarati ali vama je jako dobro poznato tko manipulira.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam.
Kolega Borić, izvolite.

Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepo.
Poštovani ministre vlast obvezuje i mislim da ovo je jedna od težih tema o kojoj ćemo raspravljati u ovom mandatu, ali zbog toga što smo dobili povjerenje građana mi smo obvezni to učiniti. Ne možemo kao kolega Bauk proći pored toga i reći da nas ne interesira što se događa na tržištu ne znam stambene politike, zašto mladi nemaju mogućnost da dobiju primjereniji ovaj najam ili da si priušte nekretninu ili tako dalje. Da bi to mogli morali smo uključiti više resora ne samo Ministarstvo financija, moramo uključiti Ministarstvo turizma, Ministarstvo prostornog uređenja i to činimo na njihovo nezadovoljstvo, ne znam čega jer i oni primjećuju taj problem ali imaju komotniju poziciju. Na nama je da građanima objasnimo što želimo s ovim.
Mene samo interesira s obzirom da smo u prvom čitanju, mi smo dali određene podatke, dali smo određene nekakve naše razmišljanja postoji li prostor da u ovoj raspravi ne samo u ovoj nego i neki koji će se događati do drugog čitanja ipak neke stvari koje ćemo i mi sami svi uvjeriti budu drugačije možda od onoga što ovdje danas piše.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam.
Izvolite odgovor.

Primorac, Marko
Hvala lijepo poštovani zastupniče pa tome u konačnici i služi rasprava u Hrvatskome saboru. Mi smo barem kada govorimo o našim prijedlozima zakona, moram priznati da druge nisam toliko pratio ali kod brojnih nepopularnih poteza možda koje smo donosili s ciljem ostvarivanja poželjnih dugoročnih učinaka upravo akceptirali korisne savjete i građana i svih onih koji su sudjelovali u postupku javnoga savjetovanja, a na kraju krajeva zbog toga i raspravljamo ovdje u saboru.
Mislim da ne bi trebali bilo kakvo uvažavanje eventualno dobrih i kvalitetnih argumenata percipirati kao nekakvo političko reteriranje jer onda je rasprava u saboru besmislena. Naravno slušat ćemo sve, slušamo i što govore oporbeni zastupnici i slušat ćemo i što govore zastupnici iz parlamentarne većine i sve korisne savjete ćemo naravno uvažiti.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Marković, izvolite.

Marković, Ivana (SDP)
Ministre zašto lažete? Zašto lažete skupa s premijerom kad kažete da neće biti novih poreza? U prijedlogu zakona i dalje obmanjujete hrvatske građane da je porez na nekretnine zapravo preimenovani porez kuće na odmor kada to nije istina. Radi se o bezočnoj laži jer uvodite novi porez koji će najviše pogoditi male i obiteljske iznajmljivače, a štitite krupni kapital upravo one koji bi trebali plaćati.
Kažete da je cilj ovog iznaj… zakona dugoročno iznajmljivanje pa vas evo ja pitam kome će se npr. iznajmiti neki stan u Pučišćima na primjer od kuda je kolega Arsen? Jutros uopće nismo mogli ući u kompjuter jer smo zatrpani stotinama mailova od obiteljskih iznajmljivača koje vi zove rentijeri, a koji su reagirali na ovaj Zakon u ugostiteljskoj djelatnosti koji je nastao kao reakcija na ovaj zakon putem toga ste ih išli ovaj popravljati i to je zapravo dokaz da nemate pojma što radite …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… i ministre …
…/Upadica predsjednik: Hvala kolegice Marković./…
… zašto lažete hrvatske građane?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Dobro ne morate 10 puta ponoviti da mislite da ministar laže, jednom je sasvim dovoljno pa će ministar odgovoriti na to, ali imamo kolegu Zekanovića povreda Poslovnika.

Zekanović, Hrvoje (HDS)
Poštovani 238. dakle da građani Supetra znaju sutra upravo njihova gradonačelnica ima mogućnost odrediti porezne razrede odnosno ne opteretiti ih porezom, dakle to je na njoj. Ako oni slučajno budu opterećeni puno to je zahvaljujući kolegici koja je trenutno aktualna gradonačelnica Supetra, a ne zahvaljujući Vladi.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Zekanović ovo je bila replika i dobivate treću opomenu ne možete više sudjelovati u raspravi.
Kolegice Baričević, izvolite.

Baričević, Danica (HDZ)
Hvala lijepa.
Evo povrijeđen je Članak 238., neuspješni SDP bezuspješno traži alibi pa tako i gradonačelnica Supetra. Vlada upravo izlazi s ovim prijedlogom kako bi pomogla i našoj i vašoj jedinici lokalne samouprave, a to je gradu Supetru jer prije svega ovo će biti lokalni porez. I sad je na vama što ćete vi učiniti i zaštiti male, a mi smo vidjeli kako ste vi te male zaštitili jer vam je Vlada dala …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…
… i omogućila zakon, a vi ste …
…/Upadica predsjednik: Hvala lijepa kolegice Baričević./…
… podigli najveći porez na dohodak.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Baričević molim vas. Vidim da me sad počinjete ignorirati ja ću vam davat opomene, završite misao to je u redu, ali otvarat ponovo nakon što istekne vrijeme mislim da nije korektno. Ima vas puno koji ste se javili za replike trajat će sat i po i molim vas da uvažavate i druge.
Izvolite kolega Borić, vi ste dobili kolegice Baričević naravno opomenu.

Borić, Josip (HDZ)
Članak 238. zaista nas kolegica Marković vrijeđa pogotovo ministra stalno govori da čovjek nema pojma mislim.
Ja je pamtim po izjavi kad je došla u Hrvatski sabor da je rekla, prvo što je rekla da je odustala od manje plaće u korist veće u korist kao građana ne, po tome je pamtim, a sve ostalo što radi je čisto pokušaj da se nametne u javnosti bez ikakvih argumenata, bježi od vlastite odgovornosti.
U jednom trenutku će morat preuzet tu odgovornost jer se za nju borila kao gradonačelnica i sad bi svi trebali biti krivi osim nje. Ne ide to tako.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Borić isto tako je bila replika, dobivate opomenu.
Kolegica Glasovac, izvolite.

Glasovac, Sabina (SDP)
Povrijeđen je Članak 238., kolegica Baričević obmanjuje javnost i omalovažava zastupnike. Ja razumijem njenu frustraciju što ne može dobiti izbore u Supetru ali ona vrlo dobro zna da je Supetar jedan od rijetkih gradova u Hrvatskoj koji bilježi pozitivan prirodni prirast. Zašto? Zbog dobrih politika koje se vode i jer je u Supetru zahvaljujući SDP-ovoj gradonačelnici, ugodno, lijepo i prosperitetno živjeti.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Glasovac bez obzir na to, vi dobivate opomenu jer je bila replika, a ne povreda Poslovnika. E sad kolegica Baričević uzvraća, da čujemo.

Baričević, Danica (HDZ)
Moram, povrijeđen je čl. 238. dakle dok se Hrvatska promijenila, vidimo da se SDP nije ideološki maknuo s mrtve točke. Lažete i lažete i obmanjujete javnost kao što to čini gradonačelnica u gradu Supetru. Dakle podigla je sve što je mogla podići svojim građanima, sve je poskupila od poreza na dohodak do odvoza za smeće, sve komunalije.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Baričević to je bila replika, dobivate opomenu.
Kolega Deur izvolite.

Deur, Ante (HDZ)
Hvala poštovani predsjedniče.
238. prije svega poštovana kolegice vi ste gradonačelnica i odgovorni ste, imate sada odgovornost da ne čekate samo što će vam Vlada dati. Za to ste izabrani, to je jedna stvar. Druga stvar ste ministru cijelo vrijeme docirate da laže što je jako ružno od vas. Vi ćete imat priliku svojim građanima reći da ne lažete ili pričate istinu, da li se možda toga bojite.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Deur isto tako opomena bila je replika.
Idemo sad odgovor na repliku potpredsjednik Vlade i ministar financija, izvolite ministre.

Primorac, Marko
Hvala lijepo na pitanju poštovana zastupnice. Ja neću doista ulaziti u to da li su vaše politike koje provodite na lokalnoj razini dobre ili loše ali činjenica da postavljate pitanja na ovaj način pokazuju da u potpunosti ne razumijete ovo o čemu danas govorimo. Ja u jednoj minuti ne mogu to vama pojasniti ali ukoliko želite evo pozivam vas na konzultacije jedan dan, odvojit ću sat vremena ako treba i možemo razgovarati i o fiskalnoj decentralizaciji i o lokalnim temama, a što se tiče različitih alternativa odnosno vaše intencije da smanjite porezno opterećenje, a prozivate sada Vladu da ga povećava, pa smanjite ga, možete smanjit porez na dohodak na 15%. A ako se deklarativno zalažete za to, evo obećajte danas građanima Supetra da će porez na dohodak biti 15%. Evo predlažem da to učinite.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Mujkić izvolite.

Mujkić, Ivana (DP)
Hvala vam. Evo poštovani ministre ja ću svoje pitanje postaviti na jednom primjeru. Zamislite da imate jednog građanina koji živi u Slavoniji i ima svoju nekretninu u kojoj živi i nasljedstvom je stekao još neku nekretninu u nekom selu. Dakle radi se najčešće o kućama koje su trošne, koje se ne mogu staviti u kategoriju neuseljive ali nisu atraktivne za iznajmljivanje, a nažalost prodaja nekretnina u Slavoniji ide jako loše pa je ne možete ni prodati. U tom smislu me zanima jeste li razmišljali o oslobođenju od poreza na nekretnine za sve one nekretnine koje su stečene nasljedstvom, a nisu stavljene u nekakve turističke svrhe. Dakle ne iznajmljuju se. Nije isto naslijediti vilu na moru koju možete iznajmiti, od koje možete zarađivati i nekakvu kuću u mjestu gdje ne možete kuću prodati, ne možete je dati u najam. Ja vjerujem da bi svatko onaj tko je stekao takvu nekretninu od nje zarađivao da može. Dakle rekli ste da ćete evo prihvaćati konstruktivne prijedloge pa ja pokušavam. I jeste li razmišljati o tome da dakle sve one nekretnine koje su stečene nasljedstvom, a nisu stavljene u turističke svrhe oslobodite plaćanja. Hvala vam.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Primorac, Marko
Hvala lijepo poštovana zastupnice.
Naravno, o svemu smo jako dobro razmišljali i o svim primjerima koje bi mogli na neki način zateći implementirajući ovakav porez kakav predlažemo. Što se tiče nekretnina primjerice u Slavoniji. Upravo smo omogućili da jedinice lokalne samouprave utvrde taj porez na najnižoj razini od 0,6 to bi po kvadratnom metru. To bi na nekakvu kuću naslijeđenu malu, značilo otprilike 60 eura godišnje poreza, to je otprilike 5 eura mjesečno. Uz to omogućili smo jedinicama lokalne samouprave propisivanje socijalnih kriterija ukoliko je nekome i 5 eura mjesečno puno, da jedinice lokalne samouprave propišu koji su to socijalni kriteriji temeljem kojih bi utvrdili kojima je to građanima zapravo puno i te građane također oslobodili od plaćanja poreza. Ako imate vi još nekakav drugi konstruktivan savjet ili mislite da postoji još neka kategorija kojem bi bilo puno 5 eura ili da ima nekakvu drugačiju situaciju, a ne može se riješit socijalnim kriterijem, recite svakako ćemo uvažit sve što mislimo da je dobro.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala.
Kolegice Bježančević izvolite.

Bježančević, Sanja (SDP)
Hvala. Poštovani ministre vjerujem da se i vi ja možemo ali i čitava hrvatska javnost složiti s činjenicom da ovo uistinu nije porez na nekretnine. Ja bih ovo nazvala modifikacijom poreza na kuće na odmor. Znamo da iznajmljivači plaćaju porez odnosno paušal, znamo da plaćaju članarinu turističkoj zajednici, da plaćaju odvoz otpada po cijenama za gospodarstvo i činjenica je da ovaj porez zapravo potiče nekonkurentnost. Isto tako činjenica je da on neće riješiti pitanje nedostatnosti priuštivog stanovanja niti će riješiti odnosno regulirati cijenu kvadrata na tržištu nekretnina. Isto tako neće riješiti niti pitanje praznih stanova. Činjenica jest da on ide preko leđa jedinica lokalne samouprave i ono što sam htjela pitati je zapravo na tragu prethodnog pitanja. Kolegice djelomično ste na to odgovorili dakle pitanje Slavonije, nasljeđivanja nekretnina odnosno vlasništva više od jedne nekretnine u Slavoniji pa ću proširit to pitanje što je sa praznim poslovnim prostorima. Ide li se tu nekome na ruku i zašto su oni izostavljeni? Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala.
Izvolite odgovor.

Primorac, Marko
Poštovana zastupnice, naravno da se ne ide nikome na ruku i meni su pitanja Slavonije jako dobro poznata. Moji roditelji su iz Slavonije i jedan i drugi su rođeni u Slavoniji tako da smo o tome naravno razgovarali i u obiteljskom krugu i izvan rasprava koje smo vodili na stručnoj razini i naravno sa ljudima koji žive trenutno na području Slavonije međutim morate znati ako je intencija smanjenje poreznoga opterećenja rada, a prevaljivanje tog poreza na opterećenje nekretnina, onda bi trebali oni koji žive od svoga rada, a takvih je u Slavoniji najviše biti što više rasterećeni. Oni koji imaju višak nekretnina dakle nekretnine u kojima ne žive, ti bi trebali snositi veće porezno opterećenje jer na neki način imaju i veću korist od lokalne infrastrukture. Ukoliko se radi ponavljam još jednom o socijalno ugroženim osobama, ne mora ih se tjerati da stavljaju te nekretnine u funkciju prodajom po bilo kakvoj cijeni da ne kažem davanja besplatno nekome kako bi se riješili poreznoga tereta, ta se situacija može riješiti izuzimanjem kroz socijalne kriterije.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Šimić izvolite.

Šimić, Petar (HDZ)
Poštovani ministre, vjerujem da znate i da nam možete reći koliko je propušteni prihod zdravstvenog sustava RH dok je trajala mjera za mlađe od 30 godina neplaćanja poreza na zdravstveno odnosno neplaćanja zdravstvenog doprinosa i koliko je to u jednoj godini iznos koji će se osloboditi već od iduće godine.
Evo hvala vam lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Primorac, Marko
Hvala lijepo poštovani zastupniče. Kao što sam rekao taj će se iznos oslobađati postupno, on je sada na razini 385 milijuna eura, međutim u sljedećoj godini očekujemo da će se osloboditi oko 80 milijuna eura i onda će se postupno tijekom razdoblja od pet godina taj iznos oslobađati do one razine koja čini potpuno de facto prikupljanje doprinosa sa ove osnove.
Ja bih samo htio podsjetiti kako je za transfere u vidu sanacije zdravstvenoga sustava jednim velikim dijelom i zbog ovoga oslobođenja na godišnjoj razini uloženo oko milijardu eura, dakle govorimo o 2021. recimo 1,2 milijarde, u 2022. 981 milijun eura, u 2023. oko 850 milijuna eura tako da će ovaj transfer svakako pomoći i uravnoteženju zdravstvenoga sustava.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Bulj izvolite.

Bulj, Miro (MOST)
Ministre ja sam za porezna rasterećenja, tako Grad Sinj ima najniži porez na plaće, na dohodak i smatram da nemamo ni porez na kuće za odmor i ja ne planiram donijeti kad se donese ovaj zakon, jel većina vidim da je tu skupljena, ne planiram kao gradonačelnik trenutni dati ovo da gradsko vijeće izglasa i neću donijeti porez. Možete li mi reći pred javnosti nama lokalnim čelnicima na koje ste sve prebacili, koje su sankcije? Ja ne želim jer sam obećao građanima i za Parlament da neću voditi porez, ja sam protiv poreza, ja sam za oporezivanje banaka i tih koji zarađuju milijarde, a ne naših građana.
Zanima me, ja kao grado, zanima me što ćete poduzeti jer ja neću ovaj porez na nekretnine donijeti, a nemamo …/Upadica predsjednik: Hvala kolega Bulj./… porez na kuće za odmor?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor ministre.

Primorac, Marko
Hvala lijepo poštovani zastupniče. Niste vi baš jedinica lokalne samouprave sa najnižim porezima, ima nekih koji imaju još malo niže, nema ih puno, ali ima par komada da ja znam jedinica lokalne samouprave. Ono što je bitno ovdje istaknuti, mene pa pomalo i čudi da oni posebno koji su bili aktivni ili još uvijek su aktivni na političkim razinama u jedinicama lokalne samouprave smatraju ovo nekakvim udarom na lokalne čelnike, na prebacivanje nekakvog tereta na leđa lokalnih čelnika, pa gospodo draga valjda se i kandidirate na lokalnim izborima kako biste preuzeli nekakvu odgovornost jer politika i demokracija ne podrazumijeva samo kukanje u Vladi da se dodijele nekakva sredstva za ovaj ili onaj projekt, nego podrazumijeva preuzimanje odgovornosti kako za poreznu politiku tako i za sve ostale politike koje se obavljaju na lokalnoj razini.
Na drugi dio pitanja ne stignem odgovoriti jer imam jednu minutu, ali mogu vam pisano odgovorit nema problema.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Povreda poslovnika kolega Grmoja. Izvolite.

Grmoja, Nikola (MOST)
Povrijeđen je čl. 238., kolega Bulj će se samo držati gradonačelnik Bulj onoga što ste vi obećavali u kampanji. Vi ste obećali da nećete uvesti porez na nekretnine, uvodite ga, a on kao izabrani gradonačelnik svojim građanima poručuje neću vam nametnuti dodatne terete. Neću uvesti porez na nekretnine.
I pitao vas je koje su sankcije za njega, zašto niste odgovorili ministre financija? Koje su sankcije ako Miro Bulj kao gradonačelnik ne uvede porez na nekretnine?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Grmoja dobivate opomenu, ovo vam je treća opomena, ali sada po vašoj logici ja bi mogao reći to što imate tri opomene možete vi i dalje govorit jer ne važe zakoni, vi se ustvari pozivate na to da nećete poštivati zakone tako da bude jasno i građanima da ovo što činite je dosta neobično pa i opasno da netko od zastupnika u HS-u otvoreno govori o tome da neće poštivati hrvatski zakon.
Dakle, sankcije sigurno postoje i za takve stvari jer svi moramo poštivati zakone, ali sad kakva je tu mjera, vjerojatno u ovome trenutku ministar ne zna. I molim vas da takve stvari ipak ne radimo jer ne šaljemo dobru poruku hrvatskim građanima. Netko drugi može osmisliti neku drugu temu pa reć neću ni ja poštivat pa niko onda neće poštivat zakon.
Kolega Deur povreda poslovnika.

Deur, Ante (HDZ)
Hvala poštovani predsjedniče.
238. kolega Bulj je u Milanovićevoj predizbornoj kampanji tako da mi tu uopće nemamo šta novoga čuti osim narativa koje Zoran Milanović svaki dan nam kroz medije poručuje. I ono što ne smiju SDP-ovci to Miro Bulj u svom značajnom estetskom onako finom izričaju nam to pojašnjava.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Deur opomena je jer je ovo kršenje poslovnika s vaše strane, bila je replika.
Kolegica Blažanović izvolite.

Blažanović, Danijela (HDZ)
Poštovani predsjedniče.
Povrijeđen je čl. 238. jer Mostovci obmanjuju javnost na način što sva njihova obećanja, pogotovo kod gradonačelnika Bulja padaju u vodu u veljači kad postane predsjednik RH.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Blažanović dobivate opomenu bila je replika.
Kolega Ledenko izvolite.

Ledenko, Ivica (MOST)
Povrijeđen je čl. 238. omalovažavanje zastupnika Mosta. Pa ne znam zašto ste se gospodo iz HDZ-a uzbunili kad je Miro Bulj ovdje izjavio da će ispunjavati vaša obećanja da se neće uvoditi porez na nekretnine i vi ste se sada uzbunili jer je netko odlučio vaša predizborna obećanja ispoštovati u ime vas umjesto da mu zahvalite.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Ledenko dobivate opomenu. Nije se nitko uzbunio ja sam govorio o tome da je ovo poziv na nepoštivanje zakona, to je nešto što do sada nismo imali, bar ja nisam čuo ovdje od kolegica i kolega zastupnika u ovom i u prošlim sazivima, o tome govorim, ne o ispunjavanju obećanje ili neispunjavanju obećanja nego o tome da moramo poštivati zakone.
Kolega Borić izvolite.

Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepo.
Omalovažava nas ova ekipa iz Mosta jer zaista čudno je da netko prisegne kao saborski zastupnik kaže da će poštivati ustave i zakone RH kada postane saborski zastupnik i nakon nekog vremena kaže za mene više ništa ne vrijedi, ja to ne želim slušati, ja ne želim poštivati zakone i to su kao neki ozbiljni političari, čak se takmiče i za veće funkcije. Pa tako uspješni gradonačelnik bježi iz svog grada na neku drugu funkciju. Pa kakve su to poruke hrvatskim građanima? Tko uopće glasa za ovakve?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Borić dobivate opomenu, bila je replika.
Kolega Deur, izvolite.

Deur, Ante (HDZ)
238. poštovani predsjedniče. Mi sad imamo jednu situaciju da Miro Bulj pokušava pojasniti što kaže Zoran Milanović, a cijeli Most pokušava nam pojasniti što želi reći Miro Bulj, tako da smo sad u jednom kolektivu Pantovčaka, da vidimo šta ćemo dalje. Hajde!

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Deur dobivate treću opomenu, ne možete više sudjelovati u raspravi.
Kolega Kujundžić, izvolite.

Kujundžić, Ante (MOST)
Hvala predsjedavajući.
Članak 238. Dakle, kolega Borić čudno je da se netko, da netko prisegne i dočepa se vlasti i onda počne trpati do te mjere da faktički od 2016. godine do danas je otišlo ili drpljeno preko 11 i pol milijardi eura. To je broj jedan.
Broj dva. Upravo u ovom što ste vi rekli predsjedavajući da kolega Bulj, dakle neće poštivati zakon leži i činjenica zašto je i najniži propis od 0,6.
…/Upadica predsjednik: Hvala kolega./…
Zašto? Zato što država ima direktne …
…/Upadica predsjednik: Kolega Kujundžić vrijeme je isteklo./…
… koristi od ovog unatoč onom što je kolega Šimić rekao da neće imati država koristi.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Vrijeme je isteklo. Dobivate opomenu.
I opet ponavljam svi moramo poštivati zakone.
Kolega Ledenko, izvolite.

Ledenko, Ivica (MOST)
Povrijeđen je članak 238. Gospodine Boriću odgovorna i ozbiljna politika koju vi spočitavate nama gradi na obećanjima svoje izborne uspjehe na predizbornim obećanjima, a kad dođe na vlast onda ih ne poštuje. Jel' to odgovorna politika? Odgovorna politika odstupa sa vlasti kada ne ispunjava svoja predizborna obećanja jer je lagala u predizborje, a sada nameće nove namete i otvara put rasprodaji Hrvatske.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Ledenko, druga opomena. Bila je isto tako replika.
Sad nastavljamo sa pravim replikama.
Govorit će kolegica Lipovac Pehar, izvolite.

Lipovac Pehar, Dubravka (DP)
Zahvaljujem predsjedniče.
Poštovani ministre, evo u mojoj ulici samo stanuje jedna gospođa, baka koja živi u izuzetno trošnoj kući. Nekoliko kuća dalje stanuje mlada obitelj u trošnoj kući koji će sigurno podnijeti zahtjev za oslobađanje od poreza. Ovakvih primjera će biti na tisuće.
Vjerujem da u susjedstvima svih nas nalaze se ovakve obitelji. Da bi se ustanovilo kriterij, da bi se ustanovili razlozi za izuzećem od plaćanja poreza netko mora izaći na teren, ustanoviti stanje. Smatrate li da će jedinice lokalne samouprave i regionalne samouprave biti zatrpane? Imaju li kapacitete za odraditi ovaj teški posao koji je pred nama?
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Primorac, Marko
Hvala lijepa poštovana zastupnice.
Uvažavajući naravno i ovakve situacije o kojima vi govorite, a osvrnut ću se i na pitanje gospodinu Bulju, saborskome zastupniku. Pa naravno, onaj tko živi u određenoj nekretnini, spomenuli ste baku koja živi u određenoj nekretnini, spomenuli ste baku koja živi u trošnoj kući ili mladu obitelj koja živi u toj kući, ne plaća uopće porez na nekretnine. Dakle, ne moraju ljudi strahovati. Nema poreza na nekretnine u kojima netko živi ili koji su u dugoročnom najmu, tako da smo tu situaciju naravno riješili, ne mora nitko strahovati.
Imam sada malo vremena pa ću se osvrnuti i na ovo pitanje saborskog zastupnika Bulja. Ukoliko čelnici ne donesu odluke, predstavnička tijela ne donesu odluke za one jedinice lokalne samouprave gdje je bio utvrđen porez na kuće za odmor primijenit će se taj iznos, a one koji nisu imali utvrđen porez na kuće za odmor primijenit će se iznos od 0,6. Dakle, o svemu smo brinuli pa i o ovakvim načelnicima i gradonačelnicima koji će imati ovakve ambicije. Dakle, odluku ako ne donesete bit će utvrđen porez.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Dragić, izvolite.
Kolegica Dragić, oprostite kolegice.

Dragić, Irena (SDP)
Zahvaljujem.
Poštovani ministre svaki porez treba biti pravedan i svrsishodan. Riječ pravednost danas ste upotrijebili puno puta. Kako ćete i na koji način porez naplatiti strancima kolji su pokupovali nekretnine u Hrvatskoj i iznajmljuju ih i najčešće na crno to ne znamo. Međutim, ja vas želim pitati nešto drugo. Hoće li porez na nekretnine plaćati primjerice sestre Benediktinke koje u Zadru imaju veći broj apartmana, iznajmljuju ih u turističke svrhe i ostvaruju značajan prihod?
Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Primorac, Marko
Hvala lijepo poštovana zastupnice.
Naravno što se tiče stranaca i stranci će isto tako plaćati porez na nekretnine i mi već sada smo imali nekoliko akcija Porezne uprave koja je koordinirala taj postupak. Prema mojim informacijama oko 30 000 je sada već bilo slučajeva gdje su naplatili taj porez. Dakle, naravno da ćemo i dalje unapređivati te alate sa razvojem, digitalizacijom i na neki način izmjene direktive na europskoj razini. Isto tako se pospješuje vi to znate i sami koordinacija i razmjena tih podataka, a što se tiče institucionalnog smještaja osoba, dakle to je bitno za istaknuti. Svi oni koji su posjednici, vlasnici neke nekretnine koja služi za institucionalni smještaj osoba bilo da se radi ne znam o staračkom domu ili nekakvom vjerskom objektu ili bilo što drugo ti ne plaćaju porez na nekretnine. Ali ukoliko netko posjeduje nekretninu, bilo je pitanje da li će banke plaćati porez na nekretnine, dakle pravne osobe ako posjeduju stambene nekretnine plaćat će i banke porez na nekretnine. To je bitno za istaknuti.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Petir, izvolite.

Petir, Marijana (Nezavisni)
Hvala predsjedniče, poštovani ministre.
Državni zavod za statistiku objavio je da je svaka treća nekretnina u Republici Hrvatskoj prazna. Jučer smo imali prilike sudjelovati na prezentaciji nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine prilikom čega je istaknuto da u Hrvatskoj imamo oko 600 000 praznih stanova, a da nam je za priuštivo stanovanje nužno potrebno barem 236 000 stanova.
Također je istaknuto da će se poreznom politikom i paušalom nastojati ti stanovi staviti u funkciju, pa me zanima koje mjere ovaj paket porezne reforme predviđa kako bi omogućili priuštivo stanovanje u Hrvatskoj. Također je bilo riječi o mladima i mladim obiteljima i povratu plaćenog poreza na promet nekretnina za kupnju prve nekretnine, pa bih vas molila da mi kažete koji će biti kriteriji za oslobođenje od tog poreza?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Primorac, Marko
Hvala lijepo.
Dakle, što se tiče mladih kroz porezno rasterećenje u sustavu poreza na dohodak nastojimo povećati realnu kupovnu moć, dohodak, neto plaću da tako kažem i naših mladih građana posebno mladih dakle obitelji općenito. Mislim da je u smislu nekretnina dakle oporezivanja nekretnina pa i turističkog paušala bitno poslati odvračajaću da tako kažem poruku od svih onih investitora koji kupuju nekretnine radi investicije, špekulantski, ako to ne učinimo centra Grada Zagreba, bilo kojih drugih gradova Dubrovnika na moru pretvorit će nam se u objekte za kratkoročan smještaj koji će u ostatku godine biti prazni. Brojni su gradovi europski koji se susreću sa istim problemom pa čak i zabranjuju kratkoročni najam. Mi nismo i ne želimo ići naravno toliko daleko ali ovo je doista problem koji je evidentan.
Što se tiče praznih nekretnina kako bi od njih 600 tisuća kroz ove mjere potaknuli barem 10% tog fonda da bude na tržištu dugoročnoga najma ili na neki drugi način to bi bilo 60% nekretnina.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam.
Kolega Bakić, izvolite.

Bakić, Damir (Možemo!)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Dobar dan prije svega svima, poštovani ministre evo ja neću o porezu na nekretnine, ja ću, bit će prilike vrlo, vrlo detaljno i opširno o tome govoriti u izlaganju u ime kluba. Nego nešto drugo. Svi mi plaćamo isti PDV po istoj stopi jer takva je priroda PDV-a i zato je on najregresivniji od svih poreza, ali tako ne mora biti s porezom na dohodak.
E sad u tom svjetlu koliko je onda primjereno ovako snažno dizati prag za primjenu više stope poreza na dohodak jer, jer sada u ovom zakonskom prijedlogu i onaj tko ima bruto plaću, mjesečnu bruto plaću od tisuću eura i onaj tko ima mjesečnu bruto plaću 7 tisuća eura i svi između plaćat će porez na dohodak po jednoj te istoj onoj nižoj stopi. Koliko je to pravedno?
Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Primorac, Marko
Hvala lijepo poštovani zastupniče.
Što se tiče PDV-a važno je samo istaknuti da ne plaćaju građani PDV. Oni snose teret PDV-a to je prevaljivi porez, a obveznik PDV je onaj tko ga plaća to je onaj poduzetnik. Dakle, jedno je snošenje tereta, a drugo je plaćanje pa moramo biti precizni tu u izričaju.
A što se tiče poreza na dohodak, gledajte trenutno smo u situaciji takvoj da želimo rasteretiti rad to je naša ambicija. Rasterećujemo rad na različite načine i kroz smanjivanje stopa poreza na dohodak i kroz povećanja osnovnog osobnog odbitka i kroz povećanja tih razreda koje je također potrebno modificirati, ali i kroz ugrađivanje jednoga izdatka u sustavu mirovinskoga osiguranja kojeg smo učinili od početka ove godine kako bi za one sa najnižim plaćama uveli određeno rasterećenje u vidu neto plaće. Naravno uz to sve nastojimo povećavati i pravednost poreznoga sustava. Meni je jasno da postoji malo građana koji plaćaju porez po toj nekakvoj najvišoj stopi i to će svakako biti predmet rasprave.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Piližota, izvolite.

Piližota, Boris (SDP)
Hvala predsjedniče.
Poštovani ministre ja uopće nemam razloga sumnjati da se vi 20 godina bavite fiskalnom decentralizacijom, da ste napisali knjige, da ste pročitali sve radove, no na neki način govoreći nama da nemamo dovoljno znanja ili da prenesemo i lupetamo gluposti i da na taj način vrijeđamo znanstvenu i akademsku zajednicu s tim se neću složit jer se vi na taj način poistovjećujete sa cijelom znanstvenom odnosno akademskom zajednicom, a činjenica da sam ja osobno pričao sa nizom članova znanstvene zajednice koji imaju puno drugačije viđenje i drugačija rješenja nego vi.
No, moje pitanje ide u smjeru da, lijepo ste izračunali i provjerili da trenutno u Hrvatskoj ima preko 600 tisuća praznih nekretnina za stambeni fond no državu ste ovim prijedlogom oslobodili da plaća porez i nigdje niste iznijeli podatak koliko nekretnina koje su se odavno mogle pustiti upravo za priuštivo stanovanje posjeduje upravo država odnosno sve institucije i državne službe i firme i poduzeća …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… ako imate broj iznesite.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala lijepa.
Izvolite odgovor.

Primorac, Marko
Hvala lijepo poštovani zastupniče.
Ministar Bačić je govorio o tome, ne radi se o nekakvom prevelikom fondu. Od tog raspoloživog fonda velik dio nekretnina je de facto neuseljiv i on upravo čini napore kako bi stavio te nekretnine u funkciju i stavit će ih što prije, to je prvo.
Drugo, država mora imati jedan fond nekretnina, ne prevelik manji fond naravno koji joj služi i za neke druge svrhe koje ne služi odnosno ne obavljaju privatni da tako kažem ponuđivači. Osim toga smatrali smo da nametanje poreza de facto državi koja redistribuiranjem sredstava svih građana, sredstva koja prikuplja primjerice od PDV-a ili nekog drugog poreza bi plaćala taj porez na nekretnine djelomično samoj sebi jer 20% toga poreza opet ide državi ili lokalne jedinice gdje bi naplaćivale opet same sebi, gdje bi 80% toga zadržavale, nije nam se to učinilo nekako previše razborito.
Međutim, uvažit ćemo sve prijedloge, dajte argumente zašto vi smatrate da bi to trebalo i razmotrit ćemo dapače. Evo ja još nisam čuo ni jedan baš snažan argument.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Juričev Martinčev, izvolite.

Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Hvala lijepo poštovani predsjedniče.
Poštovani potpredsjedniče Vlade brojne odredbe ovih izmjena i dopuna zakona su hvale vrijedne jer dodatno rasterećuju porezno naše brojne ka… naše sugrađane u brojnim kategorijama. Naravno da treba podržati i sve mjere kojima se našim mladima omogućava priuštivo stanovanje.
Između ostalog imamo i odredbu kojom se dohodak otuđenja nekretnina ne naplaćuje kada roditelj djetetu daruje ili kad dijete nasljeđuje određenu nekretninu. Nadalje čak i kad to dijete ta mlada osoba otuđi zemljište površine do 250 metara kvadratnih što je i za pretpostaviti da će prodajom tog zemljišta kupiti ili riješiti svoje stambeno pitanje u mjestu gdje on radi i živi za razliku ako je ovo zemljište negdje i na otoku, zaleđu i slično.
Međutim, ako se radi o nekoj trošnoj kući koja je isto tako na nekoj lokaciji i na nekom mjestu gdje nije njegov život organiziran …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…
… on mora dvije godine čekati. Da li se može to proširiti?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala lijepa.
Izvolite odgovor.

Primorac, Marko
Hvala lijepo poštovana zastupnice.
Slažem se sa svim ovim što ste rekli u uvodnom dijelu svoga pitanja, a što se tiče ovoga zadnjega dijela sve ćemo razmotriti.
Hvala vam.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Marković, izvolite.

Marković, Miroslav (SDP)
Poštovani ministre sami ste rekli dvije stvari koje sam uspio zapamtiti ono od vašeg izlaganja, a to je da bi gradonačelnici i načelnici općina trebali osluškivati bilo svojih građana i druga je bila fiskalna autonomnost jedinica lokalne samouprave u smjeru poreza i njihovih stopa.
Pa ja ću vam reći da recimo kvalitetniji gradovi, a Varaždin je jedan od najkva… najkvalitetniji grad za život u Hrvatskoj itekako osluškuje bilo građana uveo je 30-tak, 40-tak socijalnih mjera, poticajno gospodarskih mjera na ime plaćenog poreza naših sugrađana. S druge strane vi nam povećavate rashode govoreći da dobijamo više prihoda od poreza, a svi ti vaše Uredbe tipa plaća odgajateljica u vrtićima koje smo morali uskladiti, Pravilnik o vatrogascima koji smo mi morali kao sjedište županije uskladiti su nam praktično pojeli to povećanje poreza. Kad osluškujete bilo građana možda bi mogli vama postaviti jedno kontra pitanje, zašto vi ne odredite raspon PDV-a od 20 do 25% pa da osluškujete bilo građana donesete odluku za PDV od 1.1.2025.?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam.
Izvolite odgovor.

Primorac, Marko
Hvala lijepo poštovani zastupniče, pa naravno ukoliko gradovi imaju kvalitetne projekte i kvalitetne ideje, načelnici i gradonačelnici i predstavnička tijela za svoje građane, građani to prepoznaju, pa evo predlažem da onda nastavite tako konstruktivno to predlagati, ali da iskorištavate autonomiju koju vam država de facto daje. Autonomija je dobra za decentralizirane razine vlasti, ona povećava i na neki način omogućava JLS strukturiranje i poreznoga opterećenja, ali i kvalitete i količine ponude javnih dobara i usluga i to je dobro da su lokalne jedinice različite, dobro je da građani mogu birati u kojoj JLS žele živjeti temeljem različite ponude tih javnih dobara i usluga, ali i različitoga poreznoga opterećenja i u tom smislu naravno na ovaj način potičemo djelomično neizravno pa i konkurenciju među JLS, tako da su doista pozitivni učinci od ovih izmjena brojni.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Sanader izvolite.

Sanader, Ante (HDZ)
Hvala predsjedniče.
Poštovani ministre, evo danas smo svjedočili ovdje brutalnom napadu g. Arsena Bauka jer ste se usudili koristit znanstvene činjenice i vaše znanstvene spoznaje u poslu koji radite. To je neviđeno, pa ja mislim u ovom HS od njegovog osnutka jer očito g. Bauku više odgovaraju laži, prevare i manipulacije njegovog koalicijskog partnera g. Bulja, to više, to je očito njihova temelj na čemu oni grade sve ovo vezano i za ovaj zakon. Ali ovdje sam vas prvo mislio pitati da definirate, da još jedanput ponovite, čuli smo i da je g. Bauk za dom, a ovaj pa tvrdi da za dom će ljudi plaćati porez na nekretnine, a to još jedanput javno hrvatskoj javnosti ovdje ponovite jer očito njihovi deset puta ponovljena laž se pokušavaju pretvarati u istinu, znači Baukov za dom da li će se oporezivati ili ne porezom na nekretnine?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Primorac, Marko
Hvala lijepo poštovani zastupniče, pa da, nisam se htio osvrtati uopće na ovaj prvi dio, međutim jasno je da je sasvim neuobičajeno, a onda i žalosno i neproduktivno da se koristi pozornica u HS da se obmanjuje javnost i da se na neki način plaše građani, mislim da to nije dobro, a evo ja mogu potvrditi kako građani dakle koji imaju nekretninu u kojoj žive, koja je namijenjena stanovanju, neće plaćati porez na nekretnine, dakle ništa se neće promijeniti za one koji imaju nekretninu koja je namijenjena stanovanju u kojoj žive, plaćat će i dalje ne znam komunalnu naknadu ili što su već plaćali dosada, ali porez na nekretnine na tu nekretninu neće plaćati i građani od takvih ideja i prijetnji i nametanja nekakvih strahova doista ne trebaju strahovati, mogu se opustiti, za takve građane će sve biti isto, hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Lukanović izvolite.

Lukanović, Ivica (SDP)
Poštovani predsjedavajući, poštovani ministre, vjerujem da vam nije lako jer vjerujem da ste istovremeno svjesni koliko je važan i značajan ovaj zakon, ja bih rekao najvažnija tema kojom smo se susreli dosada, a vjerujem i najvažnija u ovom, u ovom sazivu, 90% hrvatskih građana živi u svom domu. Znamo što je 10-ljećima unatrag značio krov nad glavom ljudima koji žive u Hrvatskoj i ovo je prvi puta da se sustavno ide staviti teret na njihovu imovinu, a moram reći da smo mi kao polazište uzeli zapravo europsko nasljeđe kad smo sagledavali oporezovanje imovine, a ne ovu hrvatsku stvarnost u kojoj je naš čovjek svoj na svome.
Mnogo je tema koje ćemo još kasnije ovoga uspjet malo pokrenuti, ali ja vas pitam zbog čega mislite da će cijene oporezovanjem cijene nekretnina…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
…prestati rasti u Hrvatskoj?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Primorac, Marko
Ja sam to pojašnjavao u nekoliko navrata, pojasnit ću još jednom, ne smatramo da će uvođenje ovoga poreza u ovakvom obliku sutra riješiti sve probleme na tržištu, ne znam uzrokovati kakve poremećaje na tržištu nekretnina itd., međutim smatramo da je ovo itekako snažan doprinos ostvarenju naše ambicije, našega cilja koji bi trebao omogućiti priuštivo stanovanje prije svega mladim obiteljima bilo kroz najam ili kroz kupovinu nekretnine. Zašto smatram da će se to dogoditi? To vam govori i ekonomska teorija, pa na kraju krajeva i praksa, a to je da kada smanjite potražnju za nekim dobrom da njegova cijena de facto postupno počne padati ili barem ne raste u onoj mjeri u kojoj je rasla jer se ljudi demotiviraju uvažavajući sve kalkulacije koje idu u smjeru naravno povrata, ali i poreznog opterećenja odvraćaju prema nekim produktivnijim i isplativijim djelatnostima i zbog toga mislim da će doprinos i ovoga poreza biti konstruktivan.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Šimrak izvolite.

Šimrak, Maksimilijan (HDZ)
Zahvaljujem predsjedniče.
Poštovani ministre, od početka mandata Vlada je vrlo jasno stavila u fokus mlade ljude i mlade obitelji, vi ste se danas dotakli jedne mjere koja je zasigurno u mojoj, našoj generaciji bila dosta ovaj opipljiva, vidljiva, to je mjera poreznog rasterećenja za mlade ljude do 25.g. 100% odnosno do 30.g. 50%, pa evo ovim putem bi zapravo htio apelirati na vas i drago mi je vidjeti da, da je ta mjera ostala na snazi, a zanima me zapravo do kada je u planu da ta mjera bude na snazi? Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Primorac, Marko
Hvala lijepo poštovani zastupniče, pa naravno uvažavajući naše napore kao Vlade, ali evo konkretno i vas i svih vaših kolega s kojima smo o tome razgovarali odlučili smo do daljnjega ostaviti ovu mjeru na snazi, ovo je mjera koja je dobra, konstruktivna, koja povećava neto plaću ako hoćete mladih radnika, mladih ljudi koje želimo svakako zadržati u Hrvatskoj, mislimo da je to dobra kvalitetna mjera i ne razmišljamo uopće o bilo kakvoj modifikaciji mjere u tom segmentu. Ali ona se često na neki način u medijskom prostoru poistovjećivala sa ovim što ukidamo danas, a to je oslobođenje plaćanja doprinos za zdravstveno osiguranje za mlade osobe. E ta mjera je bila isključivo potpora poslodavcima, tvrtkama, nikakve veze nije imala sa mladima i sa plaćom mladih i smatramo da je tu mjeru u ovom trenutku potrebno revidirati na ovaj način na koji to i predlažemo. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Lalovac izvolite.

Lalovac, Boris (SDP)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Uvaženi ministre spominjali ste smanjenje poreza na oporezivanje rada i povećanje nekretnine. Ideološki ste rekli da se razlikujemo. Ja vas tu demantiram. Ja i vi se ideološki ne razlikujemo, mi smo na istoj razini, ideološki. Kada govorimo o ovome što ste vi govorili, znači govorimo samo o tehnikama kako taj cilj provesti. Zato vas pitam koliko konkretno će se povećati plaća s ovim poreznim izmjenama, prosječna plaća u Hrvatskoj. Vrlo jasno od 01.01. koliko će bit veća plaća, prosječna plaća u Hrvatskoj i drugo koliko vi procjenjujete jel, znam da nemate podatak. Ako ima ne znam, 20 tisuća stanova u Zagrebu koji ne rade, stave se na tržište, koliko bi cijena najma u Zagrebu ako je ona sad 750, 800 eura koliko i u kojem periodu bi ona trebala ići dolje. Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Primorac, Marko
Hvala lijepo poštovani zastupniče.
Uvažavajući naravno sadržaj vašega pitanja, vama je jako dobro poznato da parametri svi koji utječu na utvrđivanje najma ili plaće nisu u Vladinim rukama. Kada bi bili ja bi vam mogao točno precizno odgovoriti na vaše pitanje, međutim bruto plaće uglavnom povećavaju poslodavci. Plaće dominantno rastu temeljem porasta bruto plaće nekoga tko ne plaća porez na dohodak, a takvih je recimo 53% obveznika trenutno u Hrvatskoj, ne možete ni rasteretiti porezno nego onako kako smo mi to činili od 1. siječnja ove godine. Slično je i sa nekretninama. Dakle uvjereni smo, znamo, ja u ništa nisam bio sigurniji nego u ovaj porez na nekretnine da će biti konstruktivan i pridonijeti ostvarenju naših ciljeva, a sada govoriti kolika bi to točno bila cijena najma i u kojem roku, mislim da i vi sami znate da je nemoguće odgovoriti na taj način na ovo pitanje. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Blažanović izvolite.

Blažanović, Danijela (HDZ)
Zahvaljujem predsjedniče HS-a.
Poštovani ministre evo lijepo je čuti puno poreznih stručnjaka u ovom hrvatskom domu. Pohvaljujem svakako rasterećenje rada, poreza na rad i da se prebacuje taj teret na porez na nekretnine i ja vjerujem da dosta onih koji se bave iznajmljivanjem nekretnina, dosta njih da ima neki svoj posao koji zarađuje svojim radom, prima neku plaću, a ovo mu je usputni prihod neki gdje iznajmljuje neke nekretnine i mislim da je takvih većina. A ne samo onih koji baš žive samo iznajmljivanja nekretnina. Pa me zanima malo da nam istaknete još ovo podoporezivanje do sada turističkog kratkotrajnog najma i plastično prikazati što bi to onda sada značilo s ovim izmjenama. Koje je to povećanje poreza?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Primorac, Marko
Hvala lijepo poštovana zastupnice.
Kada govorimo o paušalu u turizmu on se je do sada mogao utvrđivati od nešto više od 19 eura do 199 eura po krevetu horizontalno po cijelom, po cijeloj RH. Smatrali smo da to nije dobro jer postoje različite lokalne jedinice u kojima postoji različita mogućnost iznajmljivanja nekretnina, a onda i ostvarivanja prihoda od tih nekretnina. U tom smislu povećanje poreznoga opterećenja smo usmjerili upravo na izjednačavanje poreznoga opterećenja dugoročnog i kratkoročnoga najma. Ja ću iznijeti informaciju kako je primjerice u ovoj godini oko 80% jedinica lokalne samouprave paušal po krevetu utvrdilo do 40 eura. Oko polovica od toga do 20, dakle na 20 eura. To je doista u smislu oporezivanja bilo podoporezivanje koje je rezultiralo sa prosječnim poreznim opterećenjem od oko 2%. Ovo nije nikakav udar na iznajmljivače nego ujednačavanje poreznoga opterećenja kao što je to kod dugoročnoga najma.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Puž Kukuljan izvolite.

Puž Kukuljan, Ana (SDP)
Zahvaljujem.
Poštovani, izuzetno je važno da bilo koja reforma bude dobro pripremljena i jasno obrazložena javnosti što možemo reći da u ovom slučaju to nije. Porezni sustav mora biti temeljen na pravednosti, a svi građani trebaju sudjelovati u podmirenju javnih troškova u skladu sa svojim mogućnostima. Predložene izmjene Zakona o lokalnim porezima ne sadrže potrebnu fiskalnu procjenu i ne stvaraju, i stvaraju nejasnoće za porezne obveznike i lokalne vlasti. Također spomenuli ste povećanje od 40 tisuća novih smještajnih jedinica pa nisu samo nameti jedini alat za rješavanje ovog problema. Treba vidjeti koje su kategorizacije te smještajne jedinice i redefiniranje uvjeta razreda kategorizacije može biti također alat u ovom slučaju za rješavanje ovog problema. Znači da li želimo mi da nam smještajne jedinice budu sve sa dvije zvjezdice kategorizacije ili želimo
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
to dovesti na nekakvu višu razinu.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Primorac, Marko
Hvala lijepo.
Ovaj zadnji dio pitanja poštovana zastupnice ne ovisi o poreznoj politici, tu je i Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti. Niz mjera čini Vlada kako bi ostvarila naravno zacrtane ciljeve, a što se tiče rasprave i cjelovitosti ovoga zakonskoga prijedloga, mislim da možete biti ponosni da smo nakon izbora koji su bili u travnju, u tako kratkom roku uspjeli pripremiti paket, a to je samo značilo da nismo stajali sa radom niti netom prije izbora ni nakon izbora već smo anticipirajući ove izborne rezultate kreirali ovaj paket i prije samih izbora. Vjerojatno netko drugi na našem mjestu to ne bi činio. Dakle on je itekako cjelovit, dobro osmišljen i primjereno komuniciran sa svim dionicima. Ja sam i prije puštanja ovoga paketa u javno savjetovanje imao press konferenciju, dakle detaljno smo to pojasnili svima, a imao sam rasprave i sa udrugama gradova i općina i županija. Kod svakih sam pojedinačno dolazio i raspravljao o tome prije puštanja ovoga zakonskoga prijedloga odnosno paketa u proceduru. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Vučemilović izvolite.

Vučemilović, Vesna (Nezavisni)
Hvala lijepa poštovani predsjedniče HS-a.
Poštovani ministre, ovaj paket zakona je uistinu sveobuhvatan i ima tu jako puno dobrih stvari, od toga da se povećava prag za ulazak u sustav PDV-a, povećava se porezna olakšica itd., no nekako fokusiralo se sve u raspravi koliko evo vidimo do sada na porez na nekretnine i vezano za porez na kratkoročni najam, pa evo ja moram uistinu istaknuti da me čude neki kolege jer evo pogledala sam izračune opet taj porez na kratkoročni najam može dosegnuti do nekih 5%. I onda obično znate kad ovako razgovaramo ide se na emociju pa uvijek ima neka nona, neka bakica koja to iznajmljuje da bi si povećala prihode, ali ja moram zbog svih bakica u Slavoniji reć da kad one više ne mogu poljoprivredno zemljište obrađivati moraju plaćati više od 8%, a ovdje će to biti maksimalno nekih 5%, pa onda se pitam tko je tu u nepovoljnom …/Upadica predsjednik: Hvala./… položaju.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Primorac, Marko
Hvala lijepo poštovana zastupnice. Naravno cilj ujednačavanja poreznoga opterećenja dugoročnoga i kratkoročnoga najma smatramo da će na ovaj način biti ispunjen i upravo uvažavajući situaciju pojedinih građanki i građana koji ne iznajmljuju samo nekretnine u vidu apartmana nego i nekih drugih vrsta imovine odnosno nekretnina, primjerice poljoprivrednoga zemljišta do sada je kada govorimo o dugoročnome najmu porezno opterećenje bilo i za dugoročni najam poljoprivrednoga zemljišta 8,4%. I smatrali smo naravno i zbog toga smo tako i kreirali ovaj prijedlog zakona da nema realnoga opravdana, da oporezivanje kratkoročnoga najma, primjerice apartmana bude toliko pod oporezovano u odnosu na dugoročni najam stanova pa i dugoročni najam zemljišta. Iako se povećava značajnije oporezivanje kratkoročnoga najma ovim našim izmjenama, smatramo da će ono upravo dosegnuti opterećenje dugoročnog najma.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Radolović izvolite.

Radolović, Sanja (SDP)
Zahvaljujem predsjedniče.
Poštovani ministre.
U posljednjih deset godina vrijednost nekretnina na obali manje-više koje su kupili stranci gotovo je dosegla sedam milijardi eura, figurativno rečeno dakle svaki četvrti apartman na moru posjeduje stranac koji ga je nerijetko kupio u kešu četri, pet tisuća po metru kvadratnom.
Godišnja stopa poreza koja se predviđa sada u ovome novom prijedlogu zakona za njih će iznosit od 30 do 400 eura godišnje. Da li vi stvarno mislite da će to natjerat nekog stranca da stavi svoj prazan stan nekretninu u dugoročni najam ili će jednostavno i dalje ta nekretnina biti prazna?
Još vam moram nešto reći zaista objektivno, brojka koju uporno stavljate u medijski prostor i ovdje ste stavili od 600 tisuća praznih stambenih jedinica, a utvrdili ste ih prema popisu stanovništva, ja vam zaista nimalo ne vjerujem u to, posebice kada smo vidjeli da u registru birača imamo 500 tisuća ljudi više nego u popisu stanovništva. Tako da mislim da ovo apsolutno nije objektivna brojka koju ste vi ovdje stavili.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Primorac, Marko
Hvala lijepo poštovana zastupnice. Pa ako postoji toliko stranaca koji su vlasnici nekretnina na obali onda vi de facto podržavate ili trebate podržavati ovaj naš prijedlog jer će upravo porezno opterećenje biti prebačeno na te strance koji su vlasnici nekretnina pa će onda naše domaće stanovništvo plaćati manje poreza, bilo u vidu poreza na dohodak ili nekih drugih lokalnih nameta.
Što se tiče drugoga dijela u kojem ističete kako je to još uvijek pod oporezovanoj i da neće nikoga natjerati da stavi te nekretnine u funkciju onda možemo konstatirati da smatrate da je ovo porezno opterećenje nedovoljno da bi trebalo biti još više. Ovo je prvi korak, mi ćemo naravno uvažiti sve vaše konstruktivne savjete i kritike i evo do drugog čitanja ćemo donositi naravno određene odluke. Mi do sada smatramo da je upravo porez u ovom obliku primjeren.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Se ipak nadao da nećete, ali izvolite. Povreda poslovnika.

Radolović, Sanja (SDP)
Čl. 238. poštovani predsjedniče, ja ću za razliku od puno njih danas reć da je povrijeđen čl. 238. ministar namjerno izvrće moje riječi. Ja sam rekla da neće natjerati stranca, smatram da je za njih, za njih za strance rentijere, ne male obiteljske iznajmljivače kojima se stavlja meta na čelo ovim prijedlogom zakona, porezno opterećenje do sada od 2016.g. od kad ste vi na vlasti bilo malo, premalo, nedovoljno. Za sve druge male obiteljske iznajmljivače ovo nije bio način, a niti ste to uopće stavili u vaš program Vlade 2024.-2028. čime ste …/Upadica predsjednik: Kolegice Radolović…/… jasno obmanuli sve građane.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Dobivate opomenu ovo je bila replika.
Izvolite sada dalje, kolega Totgergeli.

Totgergeli, Miro (HDZ)
Hvala poštovani predsjedniče.
Poštovani ministre. Podržavam ovu reformu koja ide u smjeru da se porezno opterećenje prebacuje s rada na imovinu. Isto tako u ovom dijelu gdje idemo jedinice koje, stambene jedinice koje su prazne staviti u funkciju stanovanja kako bi to priuštivo stanovanje bilo što bolje u svim dijelovima Hrvatske.
U Zakonu o porezu na dohodak imamo dobro rješenje kroz četiri kategorije granica određivanja stavki poreza po općinama, gradovima, velikim gradovima, Gradu Zagrebu, slično je i što se tiče ove kategorije vezano uz indeks turističke razvijenosti. Možda bi tu metodologiju bilo dobro primijenit i u Zakonu o lokalnim porezima prilikom poreza na nekretnine jer i sami ste rekli nije ista presija na stambene jedinice u Gradu Zagrebu, Dubrovniku ili u nekom selu u Slavoniji odnosno nekoj …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… manjoj općini.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Primorac, Marko
Hvala lijepo poštovani zastupniče, pa dobro u načelu da drugačiji su malo kriteriji za jedan odnosno za drugi porez. Smatrali smo kako je utvrđivanjem prilično širokoga raspona, a to je od 0,6 do 8 eura po kvadratnom metru doista ostavljena dovoljna sloboda jedinicama lokalne samouprave za utvrđivanje ovoga poreza. Ja ću još jednom podsjetiti za nekakvu kuću od sto kvadrata, a govorimo o višku nekretnina, dakle ne onu kuću gdje neko živi koja je namijenjena stanovanju nego ako uz tu kuću još netko ima još jednu kuću od sto kvadrata recimo i načelnik odnosno gradonačelnik utvrdi 0,6 eura po kvadratu to je 60 eura godišnje odnosno pet eura mjesečno. Naravno postoji mogućnost za gradove koji žele ostvariti neke druge ambicije i značajnije oporezovati nekretnine da uvedu osam eura onda bi to na kuću od sto kvadrata bilo 800 eura.
Smatramo da je taj raspon trenutno dovoljno širok, ali zašto ne, razmotrit ćemo i ovo, ali smatramo da u ovom trenutku je primjereno utvrđen.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Jembrih izvolite.

Jembrih, Ljubica (HDZ)
Hvala lijepo poštovani predsjedniče HS-a.
Poštovani ministre. Moje pitanje odnosi se na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodatnu vrijednost. Kroz ovaj prijedlog zakona povećava se prag upisa u registar PDV-a obveznika na 50 tisuća eura, što će njima olakšati rast i razvoj samog poslovanja.
Molim vas vaš komentar, omogućava li ovaj prijedlog zakona poreznim obveznicima pravo na povrat PDV-a iz trećih zemalja? Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Primorac, Marko
Dakle naravno, hvala lijepo poštovana zastupnice. Osigurava se naravno bezuvjetna uzajamnost u tom kontekstu, a u smislu podizanja praga i razvoja da tako kažem, poduzetništva, tu treba istaknuti kako je PDV kao porezni oblik za poreznog obveznika de facto neutralan, dakle porezni obveznik taj porezni teret na neki način prevaljuje na krajnjega potrošača, naravno, a isto tako za onaj plaćeni iznos PDV-a ima pravo povrata PDV-a na svoje ulazne fakture, tako da smatramo da neće to biti u nekakvom smislu poreznoga rasterećenja značajno rasterećenje za porezne obveznike, uglavnom to za porezne obveznike znači administrativno rasterećenje, a to je da ne moraju popunjavati te obrasce koji su vezani uz ispunjavanje obveze PDV-a i ostale slične aktivnosti i jednim dijelom im malo, naravno, diže i konkurentnost, tako da ćemo u tom smislu, naravno bilježiti pozitivne učinke i od ovoga iskoraka. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Auguštan-Pentek, izvolite.

Auguštan-Pentek, Jasenka (SDP)
Hvala lijepa.
Poštovani ministre, svjesni smo potrebe za reformom sustava lokalne samouprave, odnosno lokalnih poreza, no ovakav vaš prijedlog ne rješava problem, više problema kao što je siva ekonomija, ne štiti male iznajmljivače te će ovakav vaš prijedlog zakona negativno utjecat na građane s manjim primanjima i ranjive skupine.
Ovakav prijedlog stvara dodatni financijski pritisak i na one građane koje su naslijedili neku nekretninu, županijama poput moje u kojima cijene nekretnina nisu visoke kao primjerice na obali.
Problem kratkoročkog najma prelomit će se na malim iznajmljivačima jer ih stavljate u isti koš s velikim iznajmljivačima. Kako mislite da će se tom obvezom potaknuti povratak ljudi i riješiti problem priuštivog stanovanja kad već sad kod najave izmjena zakona vlasnici stanova su digli cijene dugoročnog najma, a vjerojatno će još i više te će najam biti …
.../Upadica: Hvala vam./... još nedostupniji obiteljima sa …
.../Upadica: Hvala./... prosječnim plaćama.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Primorac, Marko
Hvala lijepo poštovana zastupnice. Pa gledajte, puno je pitanja prije svega, izrečeno odnosno postavljeno u ovoj minuti, ali ono što ja mogu istaknuti u smislu pravednosti. Jednostavno, ako imate dvije kuće u istoj ulici i u svakoj od te dvije kuće je jedan stambeni objekt, apartman, kako god, jedan se iznajmljuje kratkoročno za turistički smještaj, a drugi dugoročno za smještaj studenta, recimo, za ovaj dugoročni najam plaća se 8,4% poreza, a za ovaj kratkoročni turistički 2%. Po našem mišljenju i stavu, to nije bilo pravedno. Sada povećanjem turističkoga paušala po krevetu izjednačavamo porezno opterećenje dugoročnoga i kratkoročnoga najma, što je pravedno, kao što je i pravedno da su sve naše plaće na isti način oporezovane, a da nije plaća oporezovana s obzirom na pojedinu djelatnost ili posao kojim se netko bavi.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Ivanović, izvolite.

Ivanović, Goran (HDZ)
Hvala lijepo poštovani predsjedniče, uvaženi ministre. Pa reklo bi se u Saboru ništa novo. Oporba prvo zaziva određene promjene zakonske, onda kad do njih dođe, a Vlada vrlo ozbiljno i odgovorno pristupa svakoj temi, vide urotu, zavjeru i da se neće dogoditi ništa, što apsolutno nije točno. Ono što je možda potrebno naglašavati da u svim ovim setovima zakona koje smo donosili smo stavili u funkciju i lokalne samouprave, odnosno smo dali lokalnim samoupravama upravo tu slobodu da mogu određene stvari, ovisno o području na kojem se nalaze odrediti u korist, prije svega, svojih građana.
To imamo i u Zakonu o nekretninama, to imamo u porezu na dohodak, prema tome, ta decentralizacija o kojoj se skroz govori, Vlada vrlo vjerno radi na tome da lokalne samouprave dobiju onu funkciju u biti koju svi građani na kraju krajeva i žele da dobiju.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam. Izvolite odgovor.

Primorac, Marko
Hvala lijepa poštovani zastupniče. Pa naravno, ako znate što trebate činiti, onda se zalažete da su vam ovlasti i mogućnosti i odgovornosti što veće. Nejasno je da se netko kandidira za neku funkciju lokalnu ili bilo koju drugu, a onda teži da su mu ovlasti i odgovornosti što manje i da samo čeka što će mu netko drugi nametnuti.
Ja, moram priznati da ne razumijem taj koncept, mi funkcioniramo svi u Ministarstvu financija upravo suprotno, evo, Božo je bio presretan kada je dobio mogućnost da kreira registar stanovništva, što je do sada Porezna uprava nije radila da činimo recimo, reformu upravljanja poduzećima državnim, da činimo nekakve iskorake u smislu izravnih stranih ulaganja, procesa screeninga i brojne druge aktivnosti koje Ministarstvo financija recimo, do sada nije radilo.
Ja sam presretan kada imam mogućnost činiti nešto novo. Mislim da je to odgovorno i da bi se tako svi trebali ponašati. A ako se ponašamo tako da nam pružanje odgovornosti predstavlja određeni teret, onda se moramo pitati zapravo zašto radimo taj posao.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Živković, izvolite.

Živković, Marin (Možemo!)
Hvala predsjedniče, poštovani ministre.
Evo ja se s vama mogu složiti oko cijele analize stanja koje ste iznijeli o tome kako špekulativni kapital utječe na tržište nekretnina, kako diže cijene stanovanja, kako diže, u konačnici i cijene najma i mogu se s vama složiti da je to veliki problem i mogu se s vama čak i složiti da je porez na nekretnine super smjer u koji bi taj zapravo problem mogao na neki način suzbiti. Naravno, iznos toga poreza možda nije dovoljan da bude u potpunosti antišpekulativan, isto, s tim se vjerojatno i vi možete složiti, 800 eura koje ste rekli kao jednu najveću cifru koju ste rekli, možda za nekog tko ima rast vrijednosti nekretnine od 10 i 20 tisuća eura godišnje nije nešto šta, da ga motivira, ali ima tu porez na utvrđenje nekretnina koje bi vi mogli dizati, kako bi oni koji zarađuju, koji za par godina preprodaju i puno zarade na tome, da oni koji recimo, za 3 ili 4 godine prodaju, da njih oporezujete sa puno višom stopom …
.../Upadica: Hvala vam./... zašto idete u tom smjeru?
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Primorac, Marko
Hvala lijepo.
To već postoji u sustavu poreza na dohodak, ali dobro.
Ono što sam ja htio istaknuti učinilo mi se da je zgodno i da bi bio nekakav dodatan doprinos raspravi u smislu ovih raspona. Središnja država naravno utvrđuje raspone odnosno gornju i donju granicu kod većine lokalnih poreza, lokalna samouprava tu ima tzv. ograničenu autonomiju da se postavlja unutar određenih raspona koje utvrđuje središnja država. Mi smo tako činili i kod poreza na kuće za odmor kada smo primijetili da postoji jako puno JLS koje su na gornjoj granici, povećali smo mogućnost utvrđivanja poreza na kuće za odmor. Znate da je to bilo prije do 2 eura, mi smo povećali prvo na 5 eura jel je jako velik broj jedinica bio upravo na 2.
Ono što je bitno istaknuti oko 162 općine odnosno grada uvele su sad taj porez od 1. siječnja više od 2 eura, preko 50 njih je uvelo na gornjoj granici od 5 eura. Ukoliko se pokaže da je većina odlučna uvesti 8 revidirat ćemo u budućnosti i te raspone.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Lugarić izvolite.

Lugarić, Marija (SDP)
Poštovani ministre, da mi u zakon npr. napišemo da porez na nekretnine ne moraju plaćati osobe koje se zovu Marija i imaju 46.g., kao ja primjerice, utvrdili bismo da je to neustavno, da u zakonu predložite da porez na nekretnine ne moraju plaćati osobe koje žive ne znam u Sanjinoj Puli, utvrdili bismo da je to neustavno.
Možete li objasniti kako je ustavno prijedlog da su od plaćanja poreza na nekretnine izuzete nekretnine u vlasništvu RH?
Objasnili ste da svi trebaju plaćat porez, al odjednom ne mora plaćat one, porez se ne mora plaćat za one nekretnine kojima je vlasnik RH.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Primorac, Marko
Hvala lijepo.
Puno je razloga za to, a ja još uvijek nisam čuo razlog koji bi nas na neki način motivirao da to uvedemo, al ja ću vam evo reći i dalje. To je dosljedna primjena načela dosljednosti jel primjerice država ne plaća niti porez na promet nekretnina, pa tako isto predlažemo da ne plaća niti porez na nekretninu, dakle to je načelo dosljednosti. Osim toga, država ima i redistributivnu ulogu naravno u kontekstu ovoga prijedloga, ima ulogu preraspodijeliti sredstva kroz sustav fiskalnoga izravnanja onim slabije razvijenim JLS, dakle jako je puno razloga zašto smatramo da bi to bio na neki način možda administrativno jedno opterećenje, a ne znamo iskreno što bismo s time dobili, koji je cilj, evo ja bih volio ako će se još netko javljati na ovu temu da mi kaže s kojim ciljem bi to mi napravili, što bi zapravo željeli time pokazati da redistribuiramo novac građana kako bi plaćali ne znam porez na nekretnine sami sebi, pa onda dijelom i lokalnim jedinicama, ne znam.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Bauk izvolite.

Bauk, Arsen (SDP)
Zahvaljujem g. predsjedniče.
Poštovani ministre, jedna od zadaća porezne uprave u provođenju ovoga zakona jest i kontrola zadovoljavaju li vlasnici nekretnina uvjete za oslobođenje od plaćanja poreza odnosno stanuju li u nekretnini kojima su oni vlasnici osobe koje su kako to piše u zakonu s njima povezane. Zato nam svakako trebaju ljudi s iskustvom. Stoga vam predlažem da kao vanjskog suradnika porezne uprave angažirate vašeg prezimenjaka Dragana Primorca, on ima iskustva u kontroli ko stanuje u stanovima, imaju li oni koji stanuju pravo tamo biti, to je dokazao, zbog toga je postao i branitelj uostalom, a ispravila bi se još jedna povijesna nepravda, kako je rekao njihov zapovjednik nisu mogla bit dva Primorca u postrojbi, pa sad evo mogu biti dva Primorca u postrojbama porezne uprave da to kontroliraju, zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Primorac, Marko
Hvala lijepo poštovani zastupniče, moram priznati da nemam ja odgovor na te vaše jezične bravure, tu ste vi puno vještiji od mene, puno iskusniji, ja se nekako uvijek volim držati onoga gdje ja smatram da mogu pridonjeti, gdje smatram da moje iskustvo, da moje nekakvo znanje može biti konstruktivno, ovdje svakako ne može, tu ste vi puno duže od mene, međutim smatram da kada govorimo o oporezivanju, porezu na nekretnine, prijedlog koji smo predložili, a koji obuhvaća naravno i takve kontrole imamo sasvim dobre analitičke kapacitete i službe u postojećem sastavu porezne uprave, ne treba nam nitko drugi dolaziti i na primjeren način ćemo temeljem svih dostupnih registara i ostalih evidencija, a onda naravno po potrebi i izlaskom na teren utvrđivati sve one činjenice koje su bitne za oporezivanje, hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Imamo povredu Poslovnika, kolega Ivanović.

Ivanović, Goran (HDZ)
Poštovani predsjedniče, uvaženi zastupnik Arsen Bauk je povrijedio čl. 238., da on ima iskustva, on je poput njegovog kolege Peđe Grbina živio na 2-3 adrese, primao naknadu, a onda se nevješto pravio da ne zna gdje stanuje, gdje živi, tako što se tiče stanovanja uvaženi zastupnik Bauk ima itekako iskustva.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Ivanović, to je bila replika, a ne povreda Poslovnika, pa dobivate opomenu.
Idemo dalje sada, kolegica Ribarić Majanović, izvolite.

Ribarić Majanović, Ivana (SDP)
Zahvaljujem predsjedniče.
Poštovani ministre, rekli ste da je cilj ovog poreza pravedno oporezivanje. Prenijet ću vam što Slavonci misle o tom porezu u situaciji kada nemaju kome prodati nekretnine, nemaju je kome ni iznajmiti, kako je to pravedno dok netko s druge strane može imati 10 nekretnina u velikom gradu u dugoročnom najmu i neće plaćati porez? Tješite nas niskim stopama na oporezivanje koje će lokalne samouprave moći odrediti, također dovodite naše građane da će morati nekome dokazivati svoj socijalni status, tako da smatramo da svakako ovo nije ono što se može zvati pravedno ustrojen sustav, hvala.
Također bih još vas htjela pitati, ako je cilj ovog poreza dugoročno promijeniti strategiju i potaći u pojedinim velikim gradovima na prodaju nekretnina, zašto mislite da će te nekretnine koje će doći na tržište…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
…upravo biti prodane mladim obiteljima…
…/Upadica predsjednik: Hvala lijepa./…
…a ne strancima? Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Primorac, Marko
Hvala lijepo poštovana zastupnice, ne morate vi meni prenositi što misle Slavonci, ja znam što Slavonci misle. Ja sam, rekao sam vam i porijeklom vezan uz Slavoniju i razgovaram sa Slavoncima svakodnevno. Vi možda razgovarate sa jednom skupinom Slavonaca koji su vezani uz vašu političku opciju kojoj je cilj vjerojatno iznijeti niz nekakvih argumenata više ili manje utemeljenih kako bi narušili koncept koji mi ovdje predlažemo međutim nemate nikakvih argumenata praktički za to. Što se tiče procesa dokazivanja nekakvog socijalnog statusa, ne bi to trebali biti komplicirani kriteriji za takve osobe koje doista ne mogu platiti taj porez pa ako se on utvrdi po onoj najnižoj stopi odnosno ako on bude na kuću od 100 kvadrata 5 eura mjesečno, a ono što mi činimo kao Porezna uprava, Ministarstvo financija kroz registar stanovništva koji će uskoro postati funkcionalan, upravo ćemo niz takvih postupaka svesti na najmanju moguću mjeru.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Kujundžić izvolite.

Kujundžić, Ante (MOST)
Hvala predsjedavajući.
Poštovani ministre svi se više-manje slažemo da postoji u kontekstu najma određena siva zona koju trebamo dakle otkloniti i smanjiti. Međutim ono što ću vas pitati je, jeste li u svoju kalkulaciju uračunali da koštanje održavanja kratkoročnog najma u odnosu na dugoročni najam nije isto. U kratkoročnom najmu vi trebate pripremiti određeni apartman, kuću za odmor za ljude koji dolaze, koji su tu ostali dva ili tri dana dakle, u dugoročnom najmu dovoljno vam je naći jednu obitelj koja je uredna, dati joj nekretninu i koriste je dugoročno. Dakle u samome startu troškovi kratkoročnog najma i dugoročnog najma su različiti. Ono što ću vas pitati ako mi uzmemo prosjek dana u dva splitska, u dva dalmatinska grada Split i Zadar, neka je njihova, neka je riječ o jednom prosječnome apartmanu srednje kvalitete čija je popunjenost 55 do 60 dana. Dakle kad sve vlasnici plate i podmire, njihovo oporezivanje nije 2% u kratkoročnom najmu kako vi kažete nego u gradu Splitu ukupno košta …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… 13%, a za onog vlasnika apartmana u gradu Zadru …/Upadica predsjednik: Hvala./… 9,5%.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Primorac, Marko
Hvala lijepo poštovani zastupniče.
Da interesantno je kako kada pokušavamo govoriti o poreznom opterećenju onda se pokušavaju i svi ostali troškovi nekako zbrojiti kao da je to isto sve porezno opterećenje. Pa to pokazuje doista da u nekakvom konceptualnom smislu i u smislu nekakvih osnova oporezivanja i poreznog tereta, bi trebali i vi i ja isto malo porazgovarati izvan ove saborske rasprave jer bi vam volio pojasniti neke stvari detaljnije. Dakle to ne možemo poistovjećivati. Mi smo zbrajali javna davanja, javna davanja su 2%, a ovi ostali troškovi ako oni postoje, a postoje sigurno kao i kod svake druge djelatnosti i ukoliko su značajni i veliki, svaki porezni obveznik ima mogućnost prijeći na vođenje poslovnih knjiga u tom slučaju će odbiti od svojih ukupnih prihoda sve one troškove i samo na onu razliku koja predstavlja zaradu će platiti onda manju poreznu stopu nego ovo što vi iznosite. Dakle ako ima takvih slučajeva, ima i ta mogućnost. Prijeđeš na poslovne knjige i onda to porezno opterećenje bude opet manje. Nikako ne može biti …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… ovoliko koliko ste rekli.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Povreda Poslovnika kolega Kujundžić.

Kujundžić, Ante (MOST)
Hvala predsjedavajući.
Čl. 238. Dakle ja ne pričam o nikakvom vođenju knjiga ili nekakvim troškovima koje, koji ne spadaju u domenu svega onoga što ubire da li država, da li jedinica lokalne uprave, samouprave ili da li na kraju dana određena turistička zajednica. Ja ću vam taksativno navest, dakle imate turističku pristojbu, imate paušal po krevetu, imate turističku članarinu, imate PDV na proviziju platformama i dakle ukupno porezno opterećenje je mjereno kao udio u prihodu iznosi ovoliko koliko sam vam ja rekao. Toliko košta vlasnika nekretnine u kratkoročnom najmu.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Kujundžić bila je replika naravno, dobivate opomenu. Idemo dalje sada, kolega Kukavica izvolite.

Kukavica, Ivica (DP)
Poštovani gospodine ministre pa evo i mene kao saborskog zastupnika zanimaju naravno dugoročni pozitivni potezi koje će radit ova Vlada. Evo sami ste rekli u uvodu opterećenje nekretnina, rasterećenje rada. Naime, ja dolazim iz Dalmatinske zagore, konkretno iz Imotskoga. Dugo sam u lokalnoj politici već priko 10 godina i jasno mi je sve refleksije zakona koje dolaze prema jedinici lokalne samouprave i na koji način se to odražava na kvalitetu života. Moje pitanje će biti na jedan način konkretno. Znači kad pričamo o gospodarskoj aktivnosti i rasterećenju gospodarske aktivnosti na tim područjima i ovim mjerama koje mi poduzimamo, a uvezano naravno i sa samim i demografijom, koliko smatra da je ovaj postojeći zakon dobar sa svim poreznim olakšicama i da li će ga trebat doradit na način da svi gospodarstvenici da li su to mali poduzetnici, da li su to veći gospodarski subjekti na tom području na jedan način sebe nađu u svoje aktivnosti i da na taj način potaknu i demografiju i te mlade obitelji da na tim područjima ostaju. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Primorac, Marko
Hvala vam lijepo.
Svakako smatramo da da. Imamo i brojne druge mjere i mjeru Biram Hrvatsku i Zakon o poticanju ulaganja itd. Ono što bih volio istaknuti u smislu paketa u kojem, o kojem trenutno raspravljamo, mi naravno nismo bili u mogućnosti ugraditi sve ono o čemu trenutno razmišljamo u ovaj prijedlog. Naravno za određene iskorake trebat će i detaljnije analize i detaljnije na neki način koordinacija među brojnim resorima. Ja vam mogu reći kako primjerice čak i u smislu pravednosti, smatramo da treba poraditi na postojećem Zakonu o porezu na dohodak, primjerice imate sada situaciju u kojoj preko 53% ljudi i građana ne plaća porez na dohodak i nemaju korist od odbitaka za svoje uzdržavane članove, smatramo da bi i to trebalo promijeniti. To bi zahtijevalo koordinaciju i sa jedinicama lokalne samouprave i mehanizme prelijevanja tih sredstava kroz fiskalno izravnanje pa nije tako jednostavno ali svakako uvijek postoji prostor za napredak i mi ćemo na tome raditi već slijedeće godine.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Kliman izvolite.

Kliman, Anton (HDZ)
Hvala lijepo gospodine predsjedniče.
Gospodine ministre evo, svjedoci smo da mnoge destinacije u Europi i u svijetu sve više ograničavaju mogućnost kratkoročnog iznajmljivanja. Svjedoci smo i na neki način događanja naroda evo u Marseilleu, u Barceloni, u mnogim destinacijama u Europi koje su turistički jako atraktivne i razlog tome je da jednostavno domicilno stanovništvo si ne može osigurati priuštivi dugoročni najam. Vjerujem da je i ovaj set zakona u jednom dijelu posvećen i tome i da ste razmišljali o tome da se i kod nas ne desi ne daj Bože takva, takva pojavnost pa me zanima koliko ćemo mi sada sa ovim paketom zakona prevenirati takve slučajeve. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Primorac, Marko
Hvala lijepo zastupniče. Tako je, vi ste evo i iznijeli i sami sve ono što se događa u drugim državama koje su prošle kroz naše iskustvo i mi smo upravo anticipirajući takve nekakve trendove i odlučili odgovoriti na izazove s kojima smo suočeni. Naravno ne toliko radikalno kao što to rade druge države u smislu zabrana, ograničavanja itd. onemogućavanja, ali nastojimo i kroz poreznu politiku mijenjati motivaciju ljudi da se bave određenim djelatnostima.
U tom smislu ako govorimo o dohotku pa imate dohodak od plaće odnosno nesamostalnog rada s druge strane dohodak od najma nekretnina, dohodak od imovine nema smisla da onaj tko živi od svoga rada i plaća porez na dohodak na plaću plaća 20% ili više, a onaj tko ima dohodak od najma plaća 2%. Dakle, i tu želimo poslati poruku da želimo mijenjati općenito i strukturu gospodarstva i poticati ljude na što veći i intenzivniji rad, a naravno za to ih onda i rasteretiti.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite sada kolega Ledenko.

Ledenko, Ivica (MOST)
Zahvaljujem.
Poštovani ministre kada ste davali odgovor na jedno pitanje o oporezivanju nekretnine recimo u Dalmatinskoj zagori, neke nasljedne nekretnine kazali ste, spominjali ste da je to nekih 5 eura mjesečno onako više izraza kako je to malo je li.
Međutim, kada govorite o povećanju osobnog odbitka koji će donijeti za medijalnu plažu nekih 8 eura više onda je to puno. Naravno ti iznosi su u oku promatrača.
Evo, ja bi još molio komentar, imamo još jednu, još jedan krug porezne reforme u kojoj se ne dira PDV i u kojem ne vidimo ništa oko rasterećenja opće države, pa molim komentar.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Primorac, Marko
Hvala lijepo poštovani zastupniče, pa baš se u ovome krugu poreznih izmjena dira PDV, baš se povećava prag za ulaz u sustav PDV-a sa 40 na 50 tisuća eura, a što se tiče stopa da odmah odgovorim i na to ako ste na to mislili, a niste eksplicitno pitali vi znate da smo mi prije nekoga vremena uradili jednu analizu koja je pokazala da spuštanje stopa PDV-a nije rezultirala spuštanjem cijena pojedinih namirnica posebno prehrambenih što nas je jako zabrinjavalo, ali i drugih proizvoda. I smatramo da takva politika koja bi išla u smjeru rasterećenja PDV-a smanjivanjem stopa ne bi bila poželjna.
Osim toga PDV odnosno tu masu sredstava koju je potrebno prikupiti u državnom proračunu kako bi financirali sve javne rashode kroz PDV snose i oni koji nisu rezidenti RH. Smatramo da je to puno bolje nego da opterećujemo dominantnije naše gospodarstvo.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
I zadnja replika kolegica Glasovac, izvolite.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala.
Poštovani ministre u vašem uvodnom izlaganju predstavljajući paket ovih poreznih izmjena naveli ste da ćete porezom na nekretnine omogućiti porezno odnosno smanjiti porezno opterećenje na rad. Ono što niste konkretizirali kome i koliko. Jeste li mislili pritom na onih 8 eura koliko će porasti plaće radi podizanja osobnog odbitka ili ste mislili na podizanje praga za najvišu stopu oporezivanja kojima ćete značajno povećati plaće za desetak tisuća onih koji već primaju poprilično astronomske plaće u odnosu na hrvatski prosjek, a na taj način ponovno debeloj guski mazati vrat.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Primorac, Marko
Hvala lijepo poštovana zastupnice.
Mi rasterećujemo kroz različite aspekte dohodak, vi ste to mogli čuti u mom uvodnom izlaganju nije samo riječ o utvrđivanju stopa, dakle onih gornjih granica za utvrđivanje stopa poreza na dohodak gdje ćemo ne samo motivirati nego na neki način odlukom Vlade jedinice lokalne samouprave koje nisu rasteretili rad u tom kontekstu pa ako hoćete i natjerati da to učine, a onda i kroz povećanje osnovnog osobnoga odbitka, ali i odbitka za uzdržavane članove, za djecu, za invalidnost i povećanje neoporezivih primitaka to su sve iznosi i mjere i načini povećanja naravno realne kupovne moći građana i njihovoga poreznog rasterećenja.
Ja ću podsjetiti kako je od 2016. dosada ukupno porezno rasterećenje, dakle ukupno fiskalno rasterećenje na godišnjoj razini preko 2 milijarde eura. 400 milijuna eura samo od 1. siječnja ove godine kroz izdatak u sustavu mirovinskog osiguranja upravo za one koji imaju najniža primanja.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam.
Evo povrede Poslovnika, kolegice Glasovac izvolite.

Glasovac, Sabina (SDP)
Ministar je povrijedio Članak 238., omalovažavanje zastupnika, mogao je jednostavno odgovoriti na pitanje da ćemo dobrom dijelu građana povećati plaće za 8 eura, a značajnije za do 200 eura ćemo povećati za onih desetak tisuća ionako već dobro potkoženih građana koji dobro zarađuju. Evo, vrlo jednostavni odgovor na pitanje.

Jandroković, Gordan (HDZ)
To biste vi željeli da je ministar tako odgovorio, e tako to baš ne ide. Vi dobivate opomenu jer ste ustvari replicirali.
Došli smo do kraja, hvala svima za ovaj prvi dio rasprave bio je dobar, kvalitetan pa se nadam da će tako biti i dalje.
Žele li izvjestitelji odbora uzeti riječ? Ne, onda otvaram raspravu. Klubovi imaju pravo govoriti 20 minuta sukladno onom što smo dogovorili na početku tako da pozivam Klub zastupnika SDP-a, zastupnica Marković i zastupnik Lalovac.
Prva će govoriti kolegica Marković, izvolite.

Marković, Ivana (SDP)
Zahvaljujem predsjedniče.
Danas u raspravi imamo cijeli set zakona. Ja ću o dijelu poreza, zakonu o poreza, o lokalnim porezima, a kolega Boris će se osvrnuti na ostatak.
U objašnjenju Zakona o lokalnim porezima stoji, pa evo citirat ću da na tržištu nekretnina su uočene prekomjerne neravnoteže zbog kojih su nastali negativni učinci u područjima stanovanja, demografije i turizma pri čemu se u bitnome izdvaja nemogućnost trajnog rješavanja stambenog pitanja studenata, mladih i mladih obitelji.
Znači kako je Vlada navela ovim prijedlogom nacrta planira riješiti pitanje demografije, stanovanja u turi… i turizma. To je zapravo obrazloženje koje se ponavlja kroz većinu od nešto malo manje od pristiglih 400 primjedba i ovaj zakon planira donijeti bez prethodne dubinske analize. Koliko će nekretnina primjerom, primjenom ovog zakona postati raspoložive za dugoročni najam? To su bila pitanja kroz replike, odgovora nije bilo. Ispričavam se. Hoće li ovo povisiti cijenu dugoročnog najma?
Donosi se izmjene zakona bez strategije stanovanja kao što sam rekla u jednoj od replika trebalo je najprije donijeti strategiju stanovanja, definirati sve ciljeve, napraviti kompletnu analizu pa tek onda mijenjati zakonske okvire, ali evo mi radimo u potpunosti suprotno inače je ovo bila i primjedba pučke pravobraniteljice. Donosimo zakon bez analize kako će utjecati na obiteljske iznajmljivače u ruralnim i otočkim sredinama, jer znate ministre ne živimo mi svi ni u Splitu, ni u Dubrovniku ni u Zagrebu i nemaju svi kome dugoročno iznajmiti.
Ovo nije porez na nekretnine kako se prezentira. Porez na nekretnine se obračunava na vrijednost nekretnine i tu bi bilo najpoštenije da onaj koji ima velike vile, velike nekretnine da i veći broj naravno nekretnina da isto tako plaćam. I SDP se zalaže za takav porez na nekretnine koji bi dirao u one koji imaju veće bogatstvo i veći broj nekretnina. Hajmo vidjeti što se predlažem ovim zakonom. Vlada predlaže porez na apartmane koji će ovako koncipiran pogoditi najviše male, obiteljske iznajmljivače u malim sredinama. Izazvat će nikad veće probleme, frustracije i ogromnu štetu upravo njima. A zašto je to tako? Zato što je u ovom prijedlogu zakona Vlada navodi glavni cilj ovog zakona, a to je postizanje dugoročnog najma. Znači sve one koji kratkoročno iznajmljuje uvodi se veće stope paušala koje se dižu dva do tri puta zavisno o kategoriji znači turističkog razreda. Evo konkretno za Supetar prva kategorija turističke razvijenosti sa 60 eura maksimalno je bilo 200. Sada je minimalno 100, 150, a ide i do 300 i uvodi se po metru kvadratnom. Ministar je rekao da smo mi trebali, odnosno jedinice lokalne samouprave trebali već do sada obračunavati porez po metru kvadratnom za one koji iznajmljuju. Pa ja ne znam da li ministar zna da mi kao jedinice lokalne samouprave uopće nemamo pristup bazi podataka iznajmljivača koji je trebao biti ustrojen, a koje ne postoje, a to nam je potrebno i za obračun za gospodarenje otpada, znači za obračun otpada gdje smo po zakonu dužni to obračunati, a mi podatke te ne dobivamo. Znači ti ljudi do sada nisu plaćali po metru kvadratnom, sad će ovim zakonom to biti obavezan. Pa evo pitam vas na koji način ćemo uopće i te podatke imati. Vi ste u potpunosti promašili cilj ovog zakona koji navodite, a to je pitanje, rješavanje pitanja priuštivog stanovanja sa stvarnim stanjem na terenu.
Zašto je to problem? Pa evo ja vas pitam kome će se dugoročno iznajmiti apartman u sredinama koji je ionako obilježen depopulacijom i turizam je jedino što ljude drži u tim sredinama. Ja vas pitam kome će se dugoročno iznajmiti stan na primjer u općini Blata u Pučišćima, u Povljima ili u Veloj Luci, jer na mnogim ruralnim područjima postoji višak nekretnina za kojima ne postoji dugoročna potražnja. Vjerojatno bi ti ljudi možda bili zadovoljni da imaju kome dugoročno iznajmiti, ali jednostavno lokalne ekonomije ne nude dovoljno radnih mjesta koja bi kreirala potražnju sa tim dugoročnim najmom.
U takvim uvjetima turizam je jedini oblik egzistencije zajedno sa poljoprivredom. Jednostavno je nemoguće usporediti turističku sezonu u Splitu, Dubrovniku, čak i u Zagrebu sa ovim manjim sredinama ruralnim, otočnim sredinama gdje sezona traje do tih nekoliko, hajmo reći do ti mjeseca. I ljudi koji žive u tim ruralnim sredinama upravo imaju tradiciju obiteljskog iznajmljivanja.
Kad ste zakon pustili u javnu raspravu, kad ste se suočili sa hrpom primjedba negdje oko 400 je došlo i ja savjetujem ministru da pročita svaku od tih primjedbi, jer one su sukus onoga što u zakonu ne valja. Brže bolje ste krenuli u izmjenu drugog zakona, a to je Zakon o ugostiteljstvu i to po hitnoj proceduri da zakamuflirate fatalnu grešku, odnosno greške. Uvodite taj pojam domaćin. I meni je ovo dovoljan dokaz da hitne izmjene zakona znači da nemate pojma što radite. Vama je pojam domaćin osoba koja ima prebivalište na području jedinice regionalne samouprave gdje se nalazi objekt kojim se pruža usluga. Definirate domaćina kao osobu koja upravlja smještajnim objektom, te igra središnju ulogu u kreiranju gostoljubivog iskustva. Navodi se da je domaćin prima i dočekuje goste, pa evo ja vas pitam kako će po vašem tumačenju osoba koja živi i prijavljena je u Splitu a ima nekretninu koju iznajmljuje na Visu dočekivati, očekivati domaćina. Koja je to brza veza između Splita i Visa gdje će on na dnevnoj osnovi putovati, dočekivati gosta. Apsolutno kriva definicija. Domaćin može biti jedino osoba koja ima nekretninu u toj jedinici lokalne samouprave.
Ja molim ministra Glavinu da ovo promijeni da se prestane sramotiti, jer to je jedini pravi duh domaćina. Najvažnije je pod svaku cijenu bilo dobiti izbore. Tada ste sve obećavali, dizali koeficijente, zaduživali. U kampanji ste izričito govorili da nećete uvoditi dodatne poreze i sad upravo to radite, ali uvodite poreze koji će pogoditi one sa niskim i srednjim prihodom. I ono pitanje koje mi postavljamo stalno gdje je u tom prijedlogu krupni kapital? Upravo ste obiteljskim iznajmljivačima nacrtali metu na čelu, nacrtali ste metu na čelu umirovljeniku koji ima dvisto, tristo eura, koji taj jedan apartman koristi da bi preživio. Ili nacrtali ste metu na čelo na primjer obitelji koja se ljeti iz svog stana stisne u jedan mali apartman da bi zaradila novac da može odškolovati djecu i to su ti ljudi za koje se mi borimo i to su ljudi koji mene zaustavljaju na ulici. I rekli ste ne krupnom kapitalu i vlasnicima većeg broja nekretnina ne oporezujete, a pogotovo neće osjetiti to oni koji imaju vile sa bazenima, ukalkulirat će to u cijenu noćenja i samo će u konačnici dignuti cijenu iznajmljivanja.
Da zaključim. Ovaj prijedlog Zakona o lokalnim porezima je nestručno sastavljen, na brzinu bez temeljitog istraživanja tržišta nekretnina. Jedini podatak koji stalno ponavljate je broj nekretnina na tržištu i u zakonu se prvenstveno odredbe odnose samo na tu jednu kategoriju vlasništva nekretnina dok nekretnine u vlasništvu države, crkve, banaka su izuzete. Ovo nije nikakva reforma jel reforma znači potpuna reforma sustava, a ne copy-paste postojećeg sustava gdje jedini cilj dignuti cijene poreza.
Ovaj zakon kažnjava građane RH zbog propusta i nekompetencije države, zbog nemogućnosti predviđanja posljedica masovnog turizma, apartmanizacije, masovne gradnje koja je bila dopuštena brojnim drugim regulativama.
Što se tiče poreza na dohodak, naravno da smo se mi naslušali vaše patetike kojom kao branite građane od zločestih gradonačelnika i načelnika, zločestih jedinica lokalne samouprave, ajmo da vas pitamo kome bi vi smanjivali porez, ovim sa većim primanjima jel dobro znamo i svi znamo da ljudi sa nižim primanjima plaćaju mali ili skoro nikakav porez? Pa sam je ministar rekao da 55% građana ne plaća porez. Upravo tima s većim primanjima podižete prag za najvišu stopu oporezivanja, njima dižete plaće za nekoliko stotina eura koji već primaju astronomske plaće, a ne mislite na ovo što je rekla i kolegica Sabina, novih tisuće i tisuće stanovnika koji će dobit eto tih osam eura ovom podizanju osobnog odbitka.
Upravo je taj porez koje jedinice lokalne samouprave skupe od onih koji imaju najviša primanja koje odvajaju za svoju sredinu i imamo socijalne mjere u kojem prednjače upravo SDP-ovi gradonačelnici i načelnici da bi pomogli onim građanima koji su najviše pogođeni i koji su najviše ugroženi.
Meni bi evo trebalo najmanje još pet minuta da nabrojim sve socijalne mjere koje imamo i koje izdvajamo za najranjivije skupine stanovnika u mom gradu. I evo čisto malo osobno iako govorim u ime kluba, ne brinite se vi g. ministre ni zastupnici iz HDZ-a, ja sam tri puta preuzela odgovornost za vođenje grada, dobivala više od 65% itekako moji građani znaju kakvu politiku zastupam i kakvu ću zastupati u budućnosti, kolegica Danica bi sigurno bila presretna da se može približiti brojci od 30%.
Vlada HDZ-a se ne vata u koštac sa inflacijom kom se puni državni proračun, ne smanjuje stopu PDV-a na brutalno velike cijene hrane, stvorila je sustav koji je neodrživ gdje su plaće minimalne u Europi, a premijer se svako malo pojavi sa jednokratnim pomoćima.
I da vas pitam za kraj jednu najosnovniju stvar, zašto ne pomognete građanima na način da smanjite PDV na hranu? Zašto ne odvojite dio PDV-a koji se uprihoduje u mjestima u jedinica lokalne samouprave gdje se on ostvaruje? Vjerujte mi evo 2% jedinicama lokalne samouprave koje su napredne, koje stvaraju preduvjete za rast i razvoj nikakva pomoć centralne države ne bi trebala. I za kraj, SDP neće podržati prijedlog ovog seta zakona i ovo što možemo poručiti građanima sa ovog mjesta, ovim prijedlogom zakona štiti se krupni kapital i jedini koji će ispaštati su mali građani i ovim zakonom krenulo se u pustošenje otočkih i ruralnih sredina.
Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Nastavit će sada kolega Lalovac. Izvolite.

Lalovac, Boris (SDP)
Zahvaljujem g. predsjedniče.
Poštovani državni tajnici sa suradnicom.
Moje pitanje je danas bilo ministru vrlo konkretno, nažalost nisam dobio konkretan odgovor. A znate zašto nisam dobio konkretan odgovor? Zato što se poreznim izmjenama ne mogu više povećat plaće, samo on to ne želi reći, ne želi reći. To sam više puta ovdje govorio i on je tu pokušo nabrajati i osobni odbitak i … za … s 280 na 300 eura, sa 560 na 600, ljudi moji ne može se više poreznim izmjenama povećati plaće i zato sam tražio da to kaže. Naravno da neće reći jel ono kada građani od 1.1. dobiju dobit će 8 do 10 eura jel je u tome dijelu potpuno već, koja je ovo deseta izmjena kroz određene porezne razrede, porezne izmjene itd. ne može se u tome dijelu više očekivati nikakvo povećanje plaća nego se moraju krenuti drugim instrumentima.
Mi smo jedan od tih instrumenata ponudili vama Vladi, vi ste ga ignorirali, niste ga htjeli uopće razmatrati, a smatramo da je dobar jel i neke druge zemlje su kada smo pokušavali povezat odnos poreza na dobit sa porezom na plaće i onda stimulirat poduzetnike da će plaćati manji porez na dobit ukoliko poveća plaće svojim radnicima obvezno po sektorima i onda ne bi moglo se dogoditi, ne bi se moglo dogoditi da imate danas industrije i reću jednu samo pekarsku industriju koja je nedavno izašla, kažu imaju ekstremne porez ostvarenu dobit, a radnici imaju 700 eura plaću, to im se onda ne bi moglo dogoditi ili isto tako može se dogoditi da imate ono plaćate ogroman dio je li mu je znate zašto, pa zato što plaća porez na dobit samo 10%. I to mu je isplativije isplatit kroz porez na dobit nego radniku povećat plaću.
I zato vam i govorimo dajte promijenite kroz taj model da ih, a ove godine imate preko 2,5 milijarde poreza na dobit u sustavu, imate ogroman dio poreza na dobit u sustavu, a imamo niske plaće. Znači molim vas da još jednom bez obzira što dolazi od oporbe, da nas u tom dijelu pokušate čuti, razumjeti i da pokušamo i u tom dijelu i razgovarati.
Kada smo govorili da država mora sudjelovati na tržištu, ministar je pitao zašto, zašto da ih država trebala plaćati. I pazite cilj ovoga svega, cilj ministar govori da je cilj privatnika koji trebaju staviti da stave nekretnine na tržište, jel to bio cilj da se stavi u dugoročan najam? Pa zašto se taj isti cilj ne bi trebao odnositi na državu da i država stavi nekretnine na dugoročno tržište najma?
Ljudi moji, pa ja ne znam ne razumijem da se toliko opirete, pa cilj mora biti isti. Govorimo o porezu na nekretnine, ljudi moji ovo nije porez na nekretnine, ovo su porez na stambene jedinice pravnih i fizičkih osoba koji dugoročno ne iznajmljuju, tako ga zovite, tako ga zovite. Ovo nije porez na nekretnine.
Porez na nekretnine, znate šta je nekretnina, ovo ste sad totalno napravili. Ministar kaže da se nije prije razumjelo pa sad se tek neće ništa razumjet. Pa ne možete vi nekretninu reć e ovu oću, državu neću, JLRS hoću, a ovdje mali mi živi sa njegovom, ne tu nemoj, e vamo. Pa znate šta ćete napraviti s ovim iznimkama sada pa zato što su krenuli pritisci. Za domaće, za ove, za one. Pa napravit ćete totalni kaos, vjerujte mi napravit ćete ga jel neće biti ovo lako Poreznoj upravi do kraja provesti i vrlo jasno da kasnije budemo govorili i to sam pitao na odboru. Ukinuli ste zdravstveni doprinos, ok to je vaša odluka, ja se u to stvarno neću petljat, vi ste rekli zdravstveni doprinos ćemo ukinuti poslodavcima ali znate šta će se napraviti na to. Nemate instrument, tu nemate instrument. Poslodavci su već sad rekli da će iako zakonski to ne smiju raditi, zakonski to ne bi trebalo utjecat na plaću mladome čovjeku, ne bi zato što je to doprinos na plaću ali će oni već sad rekli to ćemo prebacivati na. I znate šta će se dogoditi od 1.01. će morati mladi ljudi ponovno ugovarati bruto novi, novi bruto 1, ne bruto 2. I znate šta vi možete napraviti kroz ovaj dio inspektorata, to smo pitali na Odboru za financije. Ne možete ništa. Ne možete ništa zato što je to njihova odluka gdje možete i to je i državna tajnica tako i odgovorila. Tako da evo, znači kada i zato kažem to su vaše donošenje odluka. To ne ulazim, samo kada govorimo probajte vidjeti koji mehanizmi. To vam se dogodilo isto tako kada ste smanjivali PDV pa trgovci nisu smanjili cijene, trgovci nisu smanjili cijene. Tako da kad donosite nekakve odluke, probajte, probajte uvažiti i ono što, što vam kažemo mi iz oporbe. Također kada govorimo, kada govorimo sada o brojnim ovim oslobođenjima, gledajte koji sad apsurd imamo u državi. Ako imate do 25 godina 100% ne plaćate porez na dohodak, do 30, 50%. Ako ste povratnik ne plaćate ništa porez na 5 godina ok, niste ga plaćali ni prije jer niste tu radili. I gledajte sad znači svi koji su radili u Hrvatskoj su kažnjeni iznad 30 godina jer oni moraju plaćati porez na dohodak. Uveli ste dobnu, dobnu ste uveli kriterij. E sad ako ste već uveli dobni kriterij, uveli ste ga, zašto umirovljenici iznad 65 godina plaćaju porez na dohodak. Ako ste ga već uveli jel, pa je li i tom umirovljeniku kojem to dijela ako ste već rekli da ne moraju platiti, zašto bi morao umirovljenik platit. Ako ga neće vratiti ovaj koji će tu raditi 5 godina pazite nemate nikakav, nikakav da on koji se vratio i bude tu 5 godina, on nakon 5 godina može ponovno otići. Imate li kakav kriterij, možete li ga …/Govornik se ne razumije./… Ne možete, 5 godina je koristio, on ponovno nakon 5 godina negdje drugdje može otići. I pazite sad znači, je li ste mladi, jeste li povratnik, jeste ovo, jeste ono, to vam je vaš transparentan sustav poreza na dohodak. Sad također šta će biti sa sustavom porezna na nekretnine, to dragi i mili Bog zna, pogotovo zato što sami znate i ministar naravno da nije htio odgovoriti jer neće biti smanjenja cijena najma u Zagrebu. Neće ih bit jel, s ovim mjerama. Jer vi kada govorite od 600 tisuća nekretnina, morali ste dati distribuciju, distribuciju nekretnina po državi. Morali ste nam ovdje donijeti znači po svim segmentima kada donosite takve odluke. On je, ministar je počeo govoriti da su to stranci koji su ulagali u Hrvatsku jel, koji su ulagali i da su zbog toga podignuti određene cijene nekretnina. I onda mislite da će ovakvim načinom, samo što ćete podići sa 5 na 8 eura jel, da će doći do pada. Neće ljudi moji jel, neće doći do pada cijena nekretnina i vi to znate jer ta razlika od 3 eura po kvadratu neće nikoga primorati da on spusti sa 900 ili 1000 eura jel, neće prinuditi da taj dio, da taj dio smanji cijene. A nažalost nigdje ovdje ne vidimo kako će se suzbiti sivo tržište. Jer ono što će se sad događati da ljudi koji su plaćali paušalni porez može samo sad reć, ljudi moji sad ja idem u sivu zonu pa nek me država lovi. Pa nek me država lovi jel. Jer ste tako digli, e sad ćemo ić u sivu zonu jer oni koji su bili u sivoj zoni jel, niste ih doveli u red. Niste ih doveli u red i ono što smo ovdje tražili dajte pokažite kako ćete njih dovest u red. Zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Povreda Poslovnika gospodin Totgergeli.

Totgergeli, Miro (HDZ)
Hvala poštovani potpredsjedniče. Povrijeđen je 238 jer kolega Lalovac sad plaši mlade ljude koji imaju ugovore sa svojim poslodavcima da će temeljem doprinosa odnosno promjene ovog doprinosa na osnovicu sa 1.01., poslodavac od njih tražit da potpiše novi ugovor. Pa neće jer oni koji to već koriste, koriste to dok na to imaju pravo. Znači ako imaju pravo još tri godine, to koristi do svoje 30. godine, to će koristiti još tri godine. Zato nemojte plašit mlade ljude.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Ne znam da li plaši djecu, nisam bio prisutan ali to je bila replika pa ide, pa ide opomena. Ne. Da. Dobro. Izvolite.

Lalovac, Boris (SDP)
Hvala lijepa. 238. Kolega Totgergeli nikoga se tu ne plaši. Nažalost, meni je žao što ne slušate jel. Što ne slušate, a žao mi je što ne slušate jel. Jer to nisam ja rekao, to su poslodavci rekli, u novinama imate činjenice. Oni su to rekli, ja sam samo pitao šta možete vi tu napravit kroz inspekcije, kroz ove službe, ja sam to pitao. Nisam ja rekao da će se to dogodit, ja govorim da su poslodavci već najavljivali kroz službeno i da sam već rekao kako se pripremiti na to ako oni to budu radili. Hvala lijepa.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Također opomena iz istih razloga. I sada je Klub zastupnika, oprostite možete sjesti trenutak samo. Izvolite gospodin Totgergeli, povreda Poslovnika.

Totgergeli, Miro (HDZ)
Hvala poštovani potpredsjedniče, opet 238. Ali kolega Lalovac gdje ima logike da poslodavac ako može koristit to dok mu mladi čovjek ne navrši 30 godina, znači po istoj onoj osnovi po kojoj je to i kad je sklapao ugovor, sad ga ić tjerat da mijenja taj ugovor i da potpisuje novi na neki manji iznos. Nema nikakve logike. Dakle potpuno je logično da oni ugovori koji su potpisani ostaju takvi jer ta povlastica ostaje dok ima na to pravo temeljem zakona koji je bio u trenutku kad je počeo radit.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Iz istih razloga opomena.
Gospođa Radolović povreda Poslovnika.

Radolović, Sanja (SDP)
Poštovani potpredsjedniče, povrijeđen je čl. 238. od strane zastupnika Totgergelija.
Pa kolega Totgergeli, ajde recite istinu narodu da znaju zbog čega to zapravo radite, a iz Udruge poslodavaca imate i izjavu službenu predsjednice koja je pro…, proveli su dakle konzultacije sa svim većim poslodavcima u državi. Da, napravit će to šta mi je, šta vam je moj kolega Lalovac rekao, ići će se u izmjene ugovora u privatnom sektoru mladim ljudima, a vi ste to napravili samo pod krinkom da povećate prihode HZZO-u koji je grobar …
…/Upadica Radin: Hvala, hvala, hvala lijepa./…
…hrvatskog zdravstva, zbog ničega drugoga.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Opomena iz istih razloga, 4 minuta sam ovdje, 4 opomene, nemojmo tako, ja, ja bi vas molio.
Gospodin Šimić povreda Poslovnika, ide dalje istim tempom.

Šimić, Petar (HDZ)
238. je povrijeđen, dakle gotovo da je nemoguće napraviti ovo o čemu priča kolega Lalovac i kolegica jer mladi ljudi su na temelju ugovora došli u tu tvrtku raditi i njihov ugovor o oslobađanju od plaćanja doprinosa na zdravstveno osiguranje traje 5.g., po isteku tih 5.g. tek onda može taj poslodavac mijenjat pravila tog ugovora koji je potpisan, hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala, opomena iz istih razloga.
E sada Most, samo g. Kujundžić jel da?
…/Upadica Kujundžić: Ne, došao je Bulj./.
Ako će doć onda i g. Bulj izvolite.

Kujundžić, Ante (MOST)
Hvala predsjedavajući.
Poštovane kolegice i kolege, je li nam na ovom području postoji određena siva zona? Postoji.
Je li nam na području najma postoje ljudi koji imaju cijeli niz nekretnina i gdje oni faktički od tog žive? Postoje.
Međutim, u cijeloj ovoj priči postoje oni koji imaju svoju jednu nekretninu sa kreditnim zaduženjima na 30.g. koji u takvoj nekretnini žive 6, 7 ili 8 mjeseci i da bi ostvarili određeni prihod takvu nekretninu kratkoročno iznajme kako bi mogli podmiriti sve one troškove za koje im nije dostatna njihova mjesečna plaća. Takvih ima najviše.
Ono o čemu se mantra je da valjda krajnji korisnik je onaj koji plaća nekakvih 2%, to je ono što sam i pitao ministra u replici. Pa polazište je u cijeloj ovoj priči da određeni vlasnik određenog apartmana kad podvuče sve ono što treba dati različitim subjektima, ministar kaže okej, al to ne traži centralna d…, pa uopće ne traži centralna država, ali supsidijarno traže određena tijela pod državom.
Ja ću ponovno spomenuti čisto da bismo bili u startu jasni, ako uzmemo za prosjek ljude koji se bave kratkoročnim najmom, onim s čime sam i započeo, ne zato što bi eto oni željeli sada baš svako 3 dana za nekim čistiti, pa ne zbog toga što bi eto oni željeli da netko u njihovom stanu ili njihovom apartmanu razbije određena vrata, sjećamo se slučaja iz Solina kad je 8 mladih Engleza demoliralo stan osobe koja je eto unutar određene nevolje da podmiri određene životne troškove svoj stan ustupila u kratkoročni najam i na kraju dana kolika je njegova ta velebna zarada koju mi sada ovdje idemo pod nekakvim mantranjem da će ovaj porez zapravo što, omogućiti priuštivo stanovanje, kako da ne. To ćemo vidjet hoće li se to dogodit.
Dakle ako uzmemo jedan prosječan apartman u gradu Splitu nekakve srednje kvalitete i apartman u gradu Šibeniku opet nekakve srednje kvalitete na njegovoj popunjenosti od 55 do 60 dana u jednoj sezoni uzimajući cijene, dakle relevantne cijene koje nam stoje na samim oglašivačima ili nuditeljima usluga onda možemo doć do brojke da će ovaj apartman u Splitu zaraditi u tih 55 do 60 dana negdje oko 11,5 tisuća eura, 11,5 tisuća eura, onaj u Šibeniku ili Zadru će zaraditi oko 6 tisuća eura. Turistička pristojba u gradu Splitu je 55, u gradu Šibeniku čini mi se 48. Paušal po krevetu u gradu Splitu je 199 eura, u gradu Šibeniku 40-tak ili Zadru 40 eura po krevetu. Turistička članarina je ista 6 eura dakle po krevetu, PDV na proviziju platformama AIRBNB, Booking ili tko god i onda je ukupno porezno opterećenje u gradu Splitu čovjeku koji je iznajmio jedan takav apartman 1.467 eura, a u ovom drugom 620 eura gdje kad to pretvorimo u postotak porezno opterećenje osobe koja se bavi kratkoročnim najmom nije 2% nego iz njegovoga džepa supsidijarno cijela država izbije 13% njegovih prihoda, a u ovom drugom gradu 9,5% njegovih prihoda, to je broj jedan.
Broj dva, na ovo u dugoročnom najmu gdje trebate pronaći određenu obitelj kojoj ćete iznajmiti svoju nekretninu i s time riješiti faktički problem i održavanje te nekretnine i svega onoga što s tim skupa ide u odnosu na kratkoročni najam gdje ste vi prisiljeni biti i spremačica, biti i kuharica, biti krpa za sve svakom onom tko je vaš, vašu smještajnu jedinicu u određenom periodu bukirao. Kad na to dodamo sredstva koja treba platiti i za dakle pranje posteljine i sve ono skupa što s tim ide dakle onda ova zarada uz ovakvo dakle supsidijarno oporezivanje svih tijela kojima netko treba nešto platiti iziđe vrlo, vrlo, vrlo malo i to je ono što vi niste imali u vidu prilikom sastavljanja ovog zakonskog prijedloga. S druge strane stvara se narativ da u Dalmaciji, da je Dalmacija faktički imaš jedan jedini problem, a to je da stekneš prvu nekretninu i živiš ko lord, što je apsurd. Kako ćete vi na bilo kojem otoku određenu nekretninu dat u dugoročni najam, kako je pretvoriti u dugoročni najam? Kako ćete u Dalmatinskoj zagori iznajmiti određenu kuću, nać nekoga ko će u toj kući živjeti godinu dana i uredno vam plaćati rentu kad mi imamo apsolutan odljev stanovništva?
Ono što je suština je uvijek ona u nekakvim malim stvarima, to je da će država direktno središnja država od ovog oblika oporezivanja imati koristi. I to je ono što je istina, a sve pod krinkom nekakvog priuštivog stanovanja za eto mlade ljude koji ne mogu kupiti nekretninu jer što smo mi kao država napravili da bismo mi potaknuli određeno tržište u kontekstu izgradnje nekretnina i omogućavanja na koncu konca ostvarivanja prve nekretnine osim APN kredita ili nekakvih POS-ovih stanova koje je netko negdje gradio. Ništa ili vrlo, vrlo malo.
I prije nego prepustim kolegu Bulju, dakle želim reći da konačni cilj ovog paketa zakona je jedan jedini, a to je oporezuj sve što možeš. I pred nama dakle stoji ovaj paket zakona koji nam se prodaje kao svojevrsni revolucionarni alat za rješavanje problema dostupnosti stanovanja i povećanja životnog standarda. No, ja vas pitam kome će on zaista koristiti? Tko je onaj tko će na kraju od ovog imati koristi? Vlada nas kako već rekoh uvjerava da će dodatni porezi na nekretnine osloboditi prazne stanove i omogućiti priuštivo stanovanje. Ma divota. Divota. Ma tko posjeduje na koncu konca te nekretnine? Jesu li to mali ljudi, radnici koji su svojim rukama izgradili određenu kući i određeni kvadrat negdje? Jesu li to iseljenici koji su ostavili domove da se u njih vrate u svojoj starosti ili tko je to? I sad država što radi? Država ih nastoji oporezovati do gornje granice od 8 eura po kvadratnome metru, dakle supsidijarna država kao time rješava stambenu krizu. I to nije ništa drugo nego jedan oblik fikcije, fikcije koju nastojite prodati i uvaliti kao nešto što je dobro.
Što je sa porezom na dohodak? Tih čuvenih 29 eura dodatnog odbitka mjesečno je čista farsa jer kako će simbolična olakšica ikome pomoći da preživi u zemlji u kojoj cijene na dnevnoj bazi divljaju pa čak i do te mjere da eto mi ćemo sad sa nekakvim oslobađanjem od 5 godina natjerati naše iseljenike da se oni vrate u državu u kojoj cijene na dnevnoj bazi divljaju, u kojoj životni, u kojoj ljudi koji jedva krpe kraj s krajem i eto oni će sada radi nekakvih mjera koje je netko evo njima ovaj stavio na pladnju vratit se svi, pohrliti natrag u domovinu. Ne vidim smislenosti i ne vidim da je to ono rješenje koje uistinu može dovesti do tog da se ljudi vrate.
Na kraju krajeva, mi trebamo biti svjesni samo jedne činjenice, a to je da mi imamo sustav koji zadržava ljude u siromaštvu dok se država igra svojevrsnim oblikom mrvica koje bacaju odozgo računajući da će te mrvice spasiti svakog onog tko u ovoj državi živi.
Ove mjere nisu reforma to je ono što je činjenica. Ovo je marketinška predstava za javnost dok se iza paravana udara po džepu građana i to onih koji su svoju nekretninu stekli mukotrpno radeći i da bi preživjeli je daju u kratkoročni najam i jedinu korist na kraju krajeva od cijele ove priče vidjet ćemo tko će imat, a znamo da će to biti oni koji spadaju ne u srednji sloj nego koji spadaju u kategoriju elita.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Bulj drugih 10 minuta.
Izvolite.

Bulj, Miro (MOST)
Žao mi je što ministar nije ovde naveo razloge mislim nit smatram da nema nitko opravdanja nego prid saborskim zastupnicima i javnosti braniti ovaj zakon.
Osobno sam protiv poreznih opterećenja naših građana. I kao što sam rekao u gradu Sinju je niža stopa poreza 18%, u Zagrebu je puno veća di je porez na dohodak bilo bi rasterećenje rada zato bi volio da i u ovim drugim gradovima malo pogledaju primjer kakav je u Sinju jer imamo i određene i učinke.
I ne samo dobre učinke što imamo 20, da imamo sad smo u Hrvatskoj imamo najviše otvorenih obrta tj. u Dalmaciji najviše, a drugi smo u RH, gospodarski rast po analizama, 14 analiza imamo najbolje uvjete življenja. Najviše se za, izdvaja iz proračuna za kriteriji koji su uzeti i smatram da mjere poreza i pritiska u biti vi kažnjajete naše građane. Ali obećanje HDZ-a je bilo da neće uvesti porez na nekretnine. Pokušala je vlada Zorana Milanovića uvesti porez na nekretnine još za vrijeme čini mi se Slavka Linića. Tada je bio pritisak HDZ-a da se ne uvodi pa je se odustalo od uvođenja poreza. Odgovor na one koji uspoređuju Milanovića i Plenkovića, a u biti Plenković provodi ono što je Milanović bio zamislio i on i je njegov kandidat.
Zato ja ovdje kažem i kakav bi ja bio čovjek kad bi jedno zastupao ovdje u sabornici kao saborski zastupnik, a drugo provodio u gradu Sinju. Porez na nekretnine u gradu Sinju uvest nećemo jer nemamo porez na kuće za odmor. Do 28. veljače oni koji ne uvedu, a imaju porez na kuće na odmor njima će odmah ići 0,60. A ja moram dati tu odluku na gradsko vijeće jer nemam poreze te. Nema ovdje ono što kaže ministar reciklirat nešto i ovo je izravan udar koji je pritisak na Vladu Andreja Plenkovića što se tiče OECD-a kako bi, jer znamo da će to ići zakonski da će se omogućiti svim državama u Americi, Švicarskoj, Kanadi da bez ikakvih ograničenja u Hrvatskoj se kupuju nekretnine. E to je rasprodaja didovine. To je ravno veleizdaji. U Sinj nisu ni corona mjere bile, mijenjali su se zakoni. Sićaju se ovdje saborski zastupnici i kolege koji su bili u prošlom sazivu. Nije bilo corona mjera. Ima negdje oko 70-tak tisuća eura kazni ili inspekcija ali nisam je uveo. Nekad se triba i žrtvovati za ideju. Nisam kao neki gradonačelnici za vrijeme corone koji su govorili jedno u Saboru a uvodili, radili drugo u svojim gradovima. Ne!
I ovaj porez je bitno da se država naplati, 20% od ovoga poreza odlazi državi u džep, odlazi državi u džep. Ja sam za rasterećenje. I ako me građani izaberu kao kandidata za predsjednika prvi referendum ukidanje poreza za nekretnine. I zato pozivam gradonačelnike i načelnike kolegica Marković je govorila da i ona ne prihvati ovo i ne donose u svojoj općini ili gradu, svi gradonačelnici, načelnici koji se protive. Ja ih pozivam kolege gradonačelnici i načelnici, gospođo Marković nisu, ovdje govorili ste protiv ovoga. Uvedite, ne donosite kriterije, tj. ne donosite Zakon o porezu na nekretnine, nemojte uvoditi porez na nekretnine pa po cijenu bilo čega.
Evo kolege iz oporbe koji ste na vlasti, „Možemo“ smanjite porez na rad, najveći vam je porez na rad. Najveću dobit imate ovdje u Zagrebu. Ne zastupate interese radnika, ne zastupate interese ljudi koji brane, koji se hrane nego dižete poreze i namete. Ugledajte se malo u Sinj. Da, reći ćete Miro Bulj je desničar zato šta kaže da će vratiti Mirku Norcu činove. Pa naravno da će mu vratiti, jer je on oslobodio Hrvatsku. A to šta ste vi za radnika to se vidi da niste, ni vi, ni Vlada Andreja Plenkovića. Vi imate iste politike.
I bivša Vlada Zorana Milanovića koja je imala namjeru uvest porez na nekretnine ali sve je to sa zrinjevačkog piknika ovdje, iz croasan bojne, svi su ti iz croasan bojne. Narod triba osjećati. Ja pozivam sve kad uvedemo porez na nekretnine dođite slobodno u Sinj graditi i raditi, neka se razvija.
Ali još jednom pozivam sve gradonačelnike, načelnike nemojte sve terete uzimat na se, ne klečite pred nikim. Vas je narod isto birao izravno. Ne bojte se pritisaka nikakvih! Jedino je bog iznad ovoga Doma ovdje, jedino! Ni OECD, ni Bruxelles. Smanjite poreze i to je ono za što ću se boriti.
I kakav bih ja bio čovjek kada bih ja jedno govorio ovdje za saborskom govornicom, kakav bih ja bio čovjek kolege iz HDZ-a koji ste obećali da neće biti porez na nekretnine, a vi ga uvodite jer ima dobru znanstvenu karijeru vaš ministar. I on zbog svoje znanstvene karijere i svojih budućih radova uvodi porez na nekretnine. Zato narode ako ovo gledate birajte autentične i oni koji se bore za ono što obećaju, a ja se borim protiv oporezivanja, opterećenja, jarma, čizme nad našim građanima.
Oporezujte ako ste heroji. Dobit stranih banaka jer od uvođenja eura koji je ravan veleizdaji, a ovo je drugi čin veleizdaje i udara na naše građane.
obit stranih banaka jer od uvođenja eura koji je ravan veleizdaji a ovo je drugi čin veleizdaje i udara na naše građane.
Imaju milijardu i pol eura dividendu koju izvlače iz Hrvatske i vjerojatno pošto će izvlačiti vani taj novac tim novcem će kupovati ove nekretnine ili će naš hrvatski obični čovik morati prodati svoju didovinu negdi na selu gdje je došao u Zagreb živit.
Kolege zastupnici poglavito vi gradonačelnici, načelnici ovo je čin veleizdaje. Ja ovo u svoj grad Sinj neću uvest, borit ću se protiv ovoga svim sredstvima makar me zatvorili. Neću! Ja se bojim za ideje od svoje 18 godine i prije, od trenutka kad sam dobio papovku u svoju ruku i karabin prije kao mladić u patikama i trapericama, e od tada se borim za ideje.
A vi salonski ljevičari koji mislite da ste ljevičari jer nosite starke na nogama i vi koji se smiješite sa desne strane, a provodite iste politike može vas biti sram. Radite šta hoćete, govorite šta hoćete, ali vam tvrdim da u gradu Sinju ovaj porez dok sam ja gradonačelnik neće bit uveden, ne, ne i ne! A odgovorna sam osoba, nisam populist. Jedno govorim ovdje kao za vrijeme corone gradonačelnik Vukovara, drugih gradova su protiv corone, a mjere najoštrije bile tamo. A najveća korona pljačka, oduzimanje sloboda je tada bio i vi narode dobro razmislite za koga glasate. Možda neki znaju 4, 5 stranih jezika, možda dobro .../nerazumljivo/... sa Zrinjevca su, landraju rukama i svađaju se jedan protiv drugoga. Ali to su kukavice. Kad triba, nema ih. Bilo nam u NATO samitu, bilo '91., bilo u Bruxellesu. Nema ih. Nemaju muda. Sorry.
Ne, nego su naučili landrati na Zrinjevcu od Mate Granića i njihovog idejnog vođe Budimira Lončara nad kojim ljevica lije suze, a Andrej Plenković izražava sućut, duboku zahvalu što je uveo .../Govornik se ne razumije./...
.../Upadica: Vrijeme./... hrvatskoj državi .../Govornik se ne razumije./...

Radin, Furio (Nezavisni)
G. Franković, povreda Poslovnika.

Franković, Mato (HDZ)
Čl. 238. Populizam, neću uvesti porez, pozivanje ostalih načelnika i gradonačelnika da rade isto, jedno je Sinj, drugo je Dubrovnik, treće je neki drugi grad i to je ono što vi morate znati.
Uvođenje poreza na rentijerstvo na gospodarsku djelatnost, na zarađivanje novca je sasvim normalna, prirodna stvar, a populizam je neuvođenje, podilaženje onima koji imaju da bi s druge strane dali …
.../Upadica: Hvala, vrijeme./... onima koji nemaju.
.../Upadica: Vrijeme. Vrijeme./... Znate što bi trebalo napraviti?
.../Upadica: G. Franković, vrijeme./... Naplatiti. Naplatiti porez na rentijerstvo…
.../Upadica: Vrijeme, vrijeme. Vrijeme ide./... a smanjiti porez na dohodak.
.../Upadica: Oprostite./... I na taj način to riješiti.

Radin, Furio (Nezavisni)
Opomena. Opomena ide već po tome što je bila replika. G. Šimić.
.../Govornik se ne razumije./...

Šimić, Petar (HDZ)
Povrijeđen je 238. Kolega Bulj je izneo neistinu, dakle ne ide 20% od poreza na nekretnine prihoda državi. Dakle 100 postotni iznos poreza koji će uprihodovat se od poreza na nekretnine ide upravo, kolega Bulj, vama, jedinicama lokalne samouprave, ovih 80% direktno, a 20% za poravnanje onim jedinicama lokalne samouprave koje taj prihod nemaju. Hvala.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Replika je bila, također ide opomena. Treća. Obadvije su bile treće.
.../Upadica se ne čuje./... A, ovo je treća. To znači da, to znači da za ovu točku nemate više pravo govoriti. Nisam bio prije pa nisam znao, sad mi je rečeno.
G. Bugarin.
.../Govornik se ne razumije./... G. Herman prvo, da.

Herman, Mislav (HDZ)
Zahvaljujem. Čl. 238, nadam se da g. Bulj ne poziva na građanski neposluh i kršenje zakona jer ako ovakvu stav HS-a donesemo i donesemo novi zakon, mislim da tu nema druge nego da prihvatite.
Drugo, nisam zadovoljan što ste preblagi bili prema gradu Zagrebu. Ekstraprofit u odnosu na 2023. u iznosu poreza na dohodak gotovo 25%. Kolega Bulj, to je …
.../Upadica: Hvala./... 206 milijuna eura, pitat ću vas, koliko vi imate proračun grada Sinja…
.../Upadica: G. Herman, vrijeme, vrijeme./... ako sam dobro vidio, 18,5 milijuna eura.

Radin, Furio (Nezavisni)
Vrijeme. Hvala. Bila je replika. Ide opomena i ovdje.
G. Bugarin.

Bugarin, Ivan (HDZ)
Evo, zahvaljujem potpredsjedniče.
Kolega Miro Bulj, a ono što vi isto tako možete pozivati je da ukinite komunalnu naknadu. Ukinite komunalnu naknadu u gradu Sinju, to vam je jednaka situacija .../Govornik se ne razumije./... poštujte zakon. Ili ne poštujte. Znači ako želite bit populist u gradu Sinju, ako je to posebna nekakva država, onda ukinite i komunalnu naknadu pa vidite iz čega ćete financirati sebe i svoj rad.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Ej, ste vidjeli? Da. Opomena, bila je replika.
Sad ste obadva zajedno. Kome da damo prednost? G. Bulj, ćete čekati do kraja, tako da imate više materijala? Može.
G. Kujundžić, izvolite. Tko?
.../Upadica se ne čuje./... Samo malo, Živković, Kujundžić, Bulj nije. Dobro. Izvolite, g. Živković, povreda Poslovnika.

Živković, Marin (Možemo!)
Kolega Herman je povrijedio čl. 238, on je zaboravio spomenuti da u svojem dugogodišnjem zalaganju za smanjivanje poreza na dohodak je upravo on najviše profitirao, od toga gdje bi njegova plaća vjerojatno porasla za 300 ili 400 eura, a osobi na minimalcu za jedno 5, 6, 15 eura, tako nešto, on se kontinuirano zalaže za to da bogatima plaće rastu, a siromašnima stagniraju. Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Bila je replika, povreda Poslovnika i opomena.
G. Kujundžić je treća, znate?
.../Upadica se ne čuje./... Povukli ste.
G. Bulj, izvolite.
.../Upadica se ne čuje./... Ne vidim vas, ne vidim vas. .../Upadica se ne čuje./... Ne, ne, možete tražiti 4., ali onda znate da onda je to na cijeli dan, ne?
.../Upadica se ne čuje./... Da, da, izvolite. Daj, može. .../Upadica se ne čuje./... A može ako hoće, ali zna koje su posljedice.
.../Upadica se ne čuje./... Nažalost, kažu mi da ste izgubili pravo, za vašu sreću ste izgubili pravo govora za ovu točku, tako da ne možete, tako da ne, tako da ne možete izgubiti još pravo govora na sve točke.
.../Upadica se ne čuje./... Čujte, ovaj, meni kažu da ne, a vi dajete to, molim vas, na Ustav. Hoćete dat na Ustav, tako da zapišem odmah, može? .../Upadica se ne čuje./... Može da dajemo na Ustav, ali ne dam vam riječ.
Ali, dajemo na Ustav? Hoćete dat na Ustav? Na Odbor za Ustav i Poslovnik. Dobro, g. Bulj.
.../Upadica se ne čuje./... Povreda Poslovnika.

Bulj, Miro (MOST)
Hvala lijepo. Povrijeđen je čl. 238. Ovdje se omalovažavaju građani. Ovdje se građani potlačuju. Ovde se građani harače. Kolega Bugarin, vrlo bitno je da kažemo narodu da je ovo harač i da ste vi obećali da nećete uvoditi porez na nekretnine. Vi ga uvodite, a ja ću to vaše obećanje ispoštovati u gradu Sinju i zato i vas kao gradonačelnika pozivam, sve načelnike i gradonačelnike ne uvedite porez na nekretnine …
…/Upadica Furio Radin: Hvala, hvala./…
… koji je izravna pljačka hrvatskih građana u korist banaka …
…/Upadica Furio Radin: Hvala./…
… isto šta i euro. Ovo je pljačka.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala, hvala, bila je treća i s time gubite pravo govora za ovu točku.
Da, izvolite.
Gospodin Franković.

Franković, Mato (HDZ)
Članak 238., poštovani kolega Bulj uvođenjem samo jedne bitne stavke u ovaj zakon, samo jedne bitne stavke razlikovanje domaćina od rentijera se sve rješava i svi će biti za to. Ovo je prvo čitanje, do drugog čitanja ako napravimo tu razliku mi smo probleme riješili. To je sigurno. Domaćin je domaćin njega moramo poštovat i njega ne smijemo dodatno porezno opterećivati.
…/Upadica Furio Radin: Hvala./…
A rentijera da i više ako treba.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala gospodine, hvala, hvala, hvala.
Također je bila replika pa ide opomena.
Imamo još gospodin Bugarin, izvolite isto koja je, druga, dobro izvolite.
…/Upadica: Treća, treća./…
Ne druga je, druga, a kažu mi tako ja, ja ne brojim, izvolite.

Bugarin, Ivan (HDZ)
Evo zahvaljujem.
Znači 238., kolega Miro Bulj znači mi smo svi kao zastupnici u Hrvatskom saboru prisegli ovdje da ćemo poštivati zakone RH. Ja vama ne uskraćujem da vi sudjelujete u raspravi to je ok, ali da vi koji ste dali zakletvu tu da ćete poštivati zakone pozivate praktički radite anarhiju. Znači ako već to radite izvolite ukinite komunalnu naknadu to je u ingerenciji također vas i vašega gradskog vijeća, kršite na taj način i budite populista …
…/Upadica Furio Radin: Hvala, vrijeme, hvala./…
… dokraja neka bude sve …

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala, također opomena jer je bila replika.
…/Upadica se ne razumije./…
E dobro, klub zastupnik …
…/Upadica se ne razumije./…

Radin, Furio (Nezavisni)
Vratimo se na točku dnevnog reda, gospodin Damir Bačić, Bakić, Bakić pardon. Klub zastupnika Možemo!, ispričavam se stvarno.

Bakić, Damir (Možemo!)
Hvala gospodine potpredsjedniče. Sve je u redu.
Poštovane predstavnice ministarstva, uvažene kolegice i kolege. Evo dakle našeg izlaganja o ovom poreznom paketu u ime Kluba Možemo!. Prvo što bi želio reći je nešto sasvim načelno, mislim složit ćemo se svi da nije dobra praksa mijenjati ovako važne zakone ili barem Zakon o porezu na dohodak svake godine, a vi točno to radite. Zakon o porezu na dohodak u odnosu na prethodnu godinu se mijenjao, 2019., 2020., 2021., 2024. i sad 2025. pritom preskačem '23. kad se isto mijenjao, međutim samo tehnički zbog usklađivanja sa eurom, dakle 5 puta u 6.g.. Za pojedince, pa čak možda i za gospodarske subjekte to možda i nije osobita teškoća, ali za gradove i općine čiji je porez na dohodak prihod, to je sigurno bitno bitno otežava bilo kakvo proračunsko planiranje, pogotovo ono dugoročno.
Idemo sad o odredbama, predlaže se dakle oslobađanje obveze plaćanja poreza na dohodak od nesamostalnog rada na rok od 5.g. za one naše sugrađane koji će se vratiti u zemlju nakon što su izbivali barem 2.g., interpretira se to kao poticaj za povratak u domovinu, dakle kao demografska mjera. Međutim vrlo je upitno kakav će stvari efekt ova mjera imati u tom pogledu jer suštinske demografske mjere su ipak drugačije prirode. To su prije svega priuštivo stanovanje, dostupnost odgoja i obrazovanja osobito predškolskog, dostupnost i kvaliteta javnozdravstvenih usluga, kvaliteta obrazovnog sustava, dostupnost kulturnih sadržaja i povrh svega ne najmanje važno jednakost prilika na tržištu rada. Malo ili vrlo malo od svega nabrojenog mi kao društvo danas osiguravamo. S druge strane oslobađanje obveze poreza na dohodak na rok od čak 5.g. stvorit će samo nove nejednakosti i nepravde jer je teško prihvatiti činjenicu da dvije osobe istih kvalifikacija za isti rad kod istog poslodavca primaju različite plaće. Inače mi u zakonu već imamo kategoriju obveznika koji su oslobođeni plaćanja poreza na dohodak od nesamostalnog rada. To su svi zaposlenici mlađi od 25.g. dok oni u dobi između 25 i 30 uživaju poreznu olakšicu od 50%. Te se odredbe ne mijenjaju sada i tako će biti i dalje. Time opravdanije postaje, postaje pitanje koje ćemo i ovdje i danas ponoviti. Ako su obveze plaćanja poreza na dohodak oslobođeni mladi, a zašto nisu i umirovljenici, to tim prije što se pred njima ne otvaraju nove perspektive kao pred mladim ljudima. Zalagali smo se i zalažemo se da se porezne olakšice uvedu i za umirovljenike barem za one čije su mirovine ispodprosječne.
Od izmjena poreznih parametara prvo bih se osvrnuo na podizanje praga za primjenu više porezne stope, on se sad diže na 60 tisuća eura godišnje odnosno 5 tisuća eura mjesečno, a taj prag je podignut već i ove godine, tako da ovdje interveniramo godinu za godinu, a što u praksi ovo znači je slijedeće. U praksi de facto imamo …/Govornik se ne razumije./… naime u upotrebi su dvije porezne stope i ova odredba znači da će u dosegu one više porezne stope doći samo malim dijelom i samo oni osiguranici, pardon obveznici, čija bruto plaća prelazi 7 tisuća eura mjesečno i to čak ne svi, ako imaju uzdržavanih članova obitelji. Dakle svi mi koji imamo plaću nižu od 7 tisuća eura mjesečno, bruto plaću nižu od 7 tisuća eura mjesečno, svi mi plaćamo porez isključivo po onoj nižoj jednoj te istoj stopi i komunalni radnici i medicinske sestre i učitelji i trgovci u dućanima i suci i mi zastupnici i ministri, to jednostavno nije pravedno. Zalagali smo se i zalažemo se za progresivno oporezivanje, dakle za uvođenje više poreznih stopa koji, kojima će se više porezno opteretiti oni s višim primanjima, a ovo što se predlaže je korak točno u suprotnom smjeru.
Drugo što se predlaže jest povećanje mjesečnog osobnog odbitka sa sadašnjih 560 na 600 eura i proporcionalno dalje za djecu i druge uzdržavane članove obitelji. Ovo možemo podržati jer direktno utječe na neko povećanje neto plaća, međutim trebamo biti svjesni da je to povećanje zaista malo jer u stvarnosti, u stvarnosti tamo gdje je porezna stopa 20% to povećanje efektivno znači povećanje neto plaća za 8 eura, u Zagrebu 9. Ako imate jedno uzdržavano, jedno dijete ili jednog uzdržavanog člana obitelji u praksi to znači povećanje neto plaće za 12 eura, u Zagrebu 14.
Druga je pak stvar što to znači iz perspektive financija gradova i općina, osobito u svijetlu treće izmjene parametara, a to su nove porezne stope, točnije nove maksimalne porezne stope, a te maksimalne stope sada glase 20 i 30% za općine, 21 i 31 za gradove, 22 i 32 za velike gradove i županijske centre, 23 i 33 za Zagreb. Mnoge gradove i općine ovo ograničenje poreznih stopa neće pogoditi, no mnoge hoće, ne samo Zagreb nego npr. i Sisak i Rijeku i Supetar i Čepin i Varaždinske Toplice i Vodnjan i Buzet i Mljet i da ne nabrajam dalje, a kad se pogleda kombinirani učinak svih triju izmjena što je dakle povišenje praga za višu stopu, povećanje neoporezivog dijela i sniženje poreznih stopa, gubitak poreznih prihoda po toj osnovi u tim gradovima i općinama iznosit će između 6 i 12% ovisnosti o strukturi poreznih, skupa poreznih obveznika. Ponovit ću, dakle u apsolutnom smislu porezni prihodi tih gradova i općina možda će i narasti u odnosu na ovu godinu jer, jer, jer plaće rastu. Plaće raste inflatorno, a nešto nadajmo se i uslijed gospodarskog rasta. Dakle, prihodi gradova i općina će možda nominalno rasti ali će biti 6 do 12% manji nego što bi bilo da poreznih izmjena nema.
Konkretno u Zagrebu će taj gubitak poreza, prihoda od poreza na dohodak od nesamostalnog rada iznositi približno 9% ili 130 milijuna eura. U drugim gradovima procentualno slično ali naravno mnogo manje u novčanim iznosima. I nije jasno kako će gradovi nadomjestiti taj gubitak prihoda jer prihod od poreza na nekretnine, a o čemu ćemo za koji trenutak neće moći nadomjestiti ovaj porezni rashod. A da ne ostanemo samo u Zagrebu evo npr. Mljet. U Mljetu su stope poreza na dohodak trenutno 22 i 33%, međutim Mljet je općina a ne grad i od 1. siječnja porezne stope tamo će moći biti najviše 20 i 30%. Samo po toj osnovi dakle tamo će se porezni prihodi smanje za točno 9%.
Situacija dakle nije jednaka u svim općinama i gradovima i to zapravo ne ovisi o veličini grada i njegovog proračuna ovisi naravno o ciklusu kapitalnih ulaganja, ovisi o potrebama obnavljanja komunalne infrastrukture, o svim drugim potrebama itd.
Sve zajedno ove izmjene nešto će povisiti neto plaće građana, ali u nekim gradovima i općinama to će se značajno ili vrlo značajno osjetiti u proračunu.
Kad je riječ o ovom zakonu još su dvije važne izmjene. Prvo intervenira se u porez na otuđenje nekretnine. Promjene koje se predlažu su pozitivne, međutim problem je u tome što je još uvijek preuzak krug obveznika tog poreza jer taj porez prilikom prodaje ne plaćaju oni koji su nekretninu imali u vlasništvu barem 2 godine ili ako su u njoj živjeli članovi, njihovi članovi, uzdržavani članovi njihovih obitelji. Krug poreznih obveznika tu bi trebalo znatno proširit za što smo se zalagali već i ranije ne samo u izbornom programu nego i ranije. Na primjer jedno moguće rješenje je poput onoga kakvo je na snazi u Sloveniji da se dakle oslobođ… da se oslobađaju od tog poreza samo oni koji tu nekretninu koja se prodaje imaju u vlasništvu barem 8 godina ili u kojoj članovi, uzdržavani članovi obitelji neprekidno žive barem 3 godine.
Konačno paušalni, dakle kratkoročni, paušali porez na kratkoročni odnosno turistički najam. Dosada se on plaćao i plaćao u visini između 20 i 200 eura po krevetu godišnje, a sad se predlaže taj raspon odrediti u ovisnosti o turističkoj razvijenosti grada ili općine. Pa onda sukladno indeksu turističke razvijenosti ako grad spada u prvu kategoriju paušalni porez bi bio u granicama između 150 i 300 eura i tako redom niže dalje.
Ideja je bila ujednačiti ili približno ujednačiti porez na opterećenje kratkoročnog turističkog i onog dugoročnog najma i to pozdravljamo. Za to smo se ali oduvijek zalagali i ne samo iz poreznih i ne samo iz stambenih razloga jer istina u nekom trenutku je bilo potrebno i važno ovu djelatnost porezno privilegirati u nedostatku gospodarskih prilika u pojedinim dijelovima zemlje osobito u Dalmaciji. Međutim, dosadašnji blagi porezni tretman ovog kratkoročnog najma doveo je do intenziviranja ove djelatnosti preko granice izdrživosti. Ne samo izdržljivosti komunalne i javne infrastrukture nego ponegdje čak i do opasnosti od gubitka urbanog identiteta.
No, iako je smjer dobar i ovdje bi bilo potrebno suptilnije rješenje. Najvažnije bi bilo porezno razlikovati male obiteljske iznajmljivače koji se turističkim najmom bave u vlastitom domu od velikih serijskih iznajmljivača. Drugo, podjela na 4 turističke kategorije je možda pregruba, možda bi valjalo gradovima i općinama ostaviti mogućnost da unutar kategorije u koju spadaju izvrše zoniranje i u manje atraktivnim ili manje ugroženim zonama daju određene popuste i odrede paušal možda i ispod donje granice propisanog rasporeda.
I treće, valjalo bi pogledati malo detaljnije i matematički unaprijediti model indeksiranja turističke razvijenosti.
Zakonom o lokalnim porezima, počet ću citatom. Sagledavajući tržište stambenih nekretnina i stambenog najma u RH uočene su prekomjerne neravnoteže zbog kojih su nastali negativni učinci u područjima stanovanja, demografije i turizma pri čemu se u bitnome izdvaja nemogućnost trajnog rješavanja stambenog pitanja studenata, mladih i mladih obitelji uslijed značajnog rasta cijena nekretnina, rasta kamata na stambene kredite i restriktivne kreditne politike banaka uz istovremeno postojanje više od 600 tisuća stambenih jedinica koje nisu na tržištu prema podacima iz popisa 2021. godine. Nadalje, veliki problem odnosi se i na neprijavljeni najam stambenih jedinica što posljedično među ostalim utječe na nemogućnost dostatne pravne zaštite najmodavaca i najmoprimaca itd., itd. Citat završen.
Ovo nije citat iz našeg političkog programa, obraćam se sad posebno ovom desnom dijelu sabornice. Ovo vam je kolegice i kolege citat iz obrazloženja zakona iz ministarstva Vlade koju vi vodite. Sve se slažemo, jednako kao što se slažemo i sa ostalim nalazima navedenima u obrazloženju i svim argumentima koji ukazuju na potrebu porezne intervencije u stambeni kompleks. Razlika je samo u tome što smo mi na to ukazivali još prije 6 godina, od prvog dana kad smo se osnovali.
Tad smo bili usamljeni, osobito u kritici APN-ovih subvencija stambenih kredita, a danas je priuštivo stanovanje .../Govornik se ne razumije./... bez kojeg političari ne izlaze u javnost, pa čak ni vi, kolege HDZ-ovci.
Predmet oporezivanja koje se uvodi ovim Zakonom je svaki funkcionalni prostor namijenjen stanovanju, pri čemu su specificirane nekretnine koje se oslobađaju od poreza, a to su nekretnine koje služe stalnom stanovanju vlasnika ili dugoročnom najmu, itd., itd., sve kako je ministar već obrazložio.
Ustvari se radi o nadogradnji postojećeg poreza na kuće za odmor, pri čemu je suštinska razlika u tome da će ovaj porez sada biti obvezan za sve jedinice lokalne samouprave. Očekuje se, kaže se, da bi se dobar broj, dobar dio od 600 tisuća trenutno praznih stambenih nekretnina, uslijed uvođenja ovog poreza, mogao naći na tržištu dugoročnog najma i time takav najam učiniti priuštivijim.
S druge strane, međutim, kad bi čak sve te stambene jedinice ostale prazne, minimalni porezni prihod procjenjuje se na 28 milijuna i 800 tisuća eura. Ovdje je niz sadržajnih i tehničkih detalja u koje sad zaista ne možemo ulaziti, ali istaknuo bih samo ovo. Dokaz stalnog stanovanja u nekoj stambenoj jedinici nije prijavljeno prebivalište, nego se kao valjani dokaz uvažava argumentacija koja pokazuje da je predmetna nekretnina u središtu životnog interesa, tj. osobnih i gospodarskih veza osobe koja se navodi kao vlasnik ili povezana osoba.
Teško je procijeniti koliki će biti odaziv vlasnika nenastanjenih nekretnina da ih stave na tržište dugoročnog najma. Bude li iole značajniji, ovaj Zakon će imati pozitivan učinak, premda će to smanjiti porezni prihodi. U tome je paradoks ovog Zakona, međutim, sasvim je moguće da predloženi oblik i kalibracija neće, ne da je moguća, nego je vrlo vjerojatno neće motivirati dobar dio vlasnika da za takav potez, dakle onih vlasnika koji su na tržište nekretnina ušli iz spekulativnih razloga, praksa će pokazati.
Mi smo zagovarali drugačiji pristup i podsjetit ću na njega i ovom prilikom. Zalagali smo se i zalažemo se za porez na nekretnine kao na vrijednosne poreze, dakle kao na porez koji bi se plaćao na vlasništvo bez obzira na namjenu nekretnina. Pritom smo zagovarali rješenje koje bi bilo socijalno osjetljivo na način da bi prve dvije nekretnine u vlasništvu bile oslobođene poreza, a oporezivalo bi se treće i svaka daljnja i to progresivno.
S druge strane, takav pristup bi bolje uravnotežio cjelokupni porezni sustav jer trenutno kad se gledaju ukupni porezni prihodi konsolidirane države, udio poreza na potrošnju je oko 46%, udio poreznog opterećenja rada, pri čemu uključujem sad mirovinske i zdravstvene doprinose oko 44%, dok je porezno opterećenje kapitala, odnosno imovine na granici 10% ili čak ispod. To je znatno ispod zabilježenog poreznog opterećenja na kapital i imovinu u EU, pogotovo u eurozoni.
Evo, to je suštinska razlika u pristupu. Dakle slažemo se u dijagnozi, slažemo se u uvjerenju da je potrebna intervencija, razlikujemo se u terapiji. Bez obzira na to i bez obzira na sve moguće teškoće u provedbi, ovaj Zakon je korak u dobrom smjeru.
Za kraj treba reći da porezni prihod gradova i općina koji će proisteći iz ovog zakona neće ni približno biti jednak smanjenju prihoda od poreza na dohodak uslijed poreznih izmjena, o čemu sam govorio prethodno.
U tom smislu, ovo neće i ne može biti adekvatna kompenzacija za mnogo veće smanjenje prihoda od poreza na dohodak. S obzirom da mi je vrijeme pri kraju, neću se sada osvrtati na preostale zakone, o njima ću detaljnije govoriti o pojedinačnom izlaganju, stalo mi je samo da kažem dvije stvari. Načelno, podržavamo izmjenu zakona o doprinosima kojom se, kojom se dakle prestaje sa praksom oslobađanja plaćanja zdravstvenog doprinosa za poslodavce koji zapošljavaju mlade zaposlenike.
Više o tome, mnogo više, mnogo detaljnije s argumentima govorit ću u pojedinačnom izlaganju. I drugo, naravno, također, mislim da je važno istaknuti, podržavamo načelno i dizanje, dizanje dakle novčane granice za ulazak u sustav PDV-a kako se sada ovim zakonom predlaže.
Evo, toliko za sada. Zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Jedna povreda Poslovnika, g. Hermana.

Herman, Mislav (HDZ)
Zahvaljujem. Čl. 238, pa g. Bakić kada govori o novom osobnom odbitku i kako će to dovesti do izrazito malog povećanja plaća u gradu Zagrebu, vrijeđa zagrebačke zastupnike.
Ja ću ga podsjetiti kako je u gradu Zagrebu prihod od poreza na dohodak rasao u godinu dana za 206 milijuna eura i ako uistinu želi povećati plaće u gradu Zagrebu, neka smanji maksimalne stope poreza na dohodak koji je još uvijek 23,6 i 35,4%. To su najveće stope …
.../Upadica: Hvala. Hvala. Vrijeme./... poreza na dohodak u RH.

Radin, Furio (Nezavisni)
Vrijeme. Bila je replika pa ide po defaultu opomena.
G. Živković, povreda Poslovnika.

Živković, Marin (Možemo!)
Hvala predsjedavajući, poštovani g. Herman. Nadam se da ćete vi glasati za ovaj prijedlog zakona o lokalnim porezima. Naime, prije godinu dana smo mi u Skupštini Grada Zagreba upravo raspravljali o tome da se porez na kuće za odmor prenamijeni i na prazne stanove.
Tada ste bili oštro protiv i vi i kolega Župan ste govorili šta mi imamo ljudima govoriti šta će raditi sa svojom imovinom.
Drago mi je da ste se predomislili i da više ne smatrate tako. Vjerojatno ste morali poslušati svog šefa, ali možda je i stvar u tome da vi jednostavno nemate svojih osobnih uvjerenja, osim toga da…
.../Upadica: Hvala, vrijeme./... zaradite 300 eura svojih.

Radin, Furio (Nezavisni)
Druga, to je opomena. To je druga, zapamtite, za vašu korist.
G. Bakić.

Bakić, Damir (Možemo!)
Zahvaljujem, 238. Ja zaista zapravo ne znam što je razlog intervencije gospodina Hermana. Ja sam često znao misliti da on naprosto ništa ne razumije. Onda sam mislio da je naprosto zločudan, al sad zapravo vidim da nije ni jedno ni drugo nego u stvarnosti oboje. Ono što sam rekao je materijalno točno, a sve ostalo ostavljam njemu na savjest.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. I ovo je bila replika pa ide opomena također po defaultu. Gospođa Anka Mrak Taritaš, Klub zastupnika HSS-a, GLAS-a i DOSIP-a. Izvolite.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani predstavnici ministarstva, kolegice i kolege.
Mi pred sobom imamo jedan set zakona koje su predlagatelji odnosno vladajući nazvali poreznim dakle jednom novom reformom i kojom se pokušava odgovoriti na dugogodišnje probleme. RH se nalazi pred jednim situacijom, a to je da OECD je rekao imate dio sredstava koji je vezan uz nekretnine i izvolite to riješiti i sad se je, to dugogodišnje nagomilane probleme pokušava riješiti ovim setom zakona. Prvenstveno se ovdje referiram na Zakon o lokalnim porezima, dakle gdje imamo uvođenje poreza na nekretnine odnosno da budem potpuno jasna, riječ je o stambenim, stambenim prostorima. Ovo nije prvi put. U nekoliko navrata se je pokušalo uvesti porez na nekretnine. Jedan od modela s kojim se pokušalo ići, dakle Hrvatska ima komunalnu naknadu. Vi plaćate pogledajte račune, vi plaćate komunalnu naknadu. Komunalnu naknadu se u jednom trenutku htjelo prevesti samo da umjesto komunalne naknade bude porez na nekretnine i ja sam u pripremi cijelog materijala išla malo vidjeti što se je sve po putu do sad pokušavalo i sad imamo ovu situaciju. Ja moram priznati da još jedna stvar koja me smeta, a koja je tokom vremena moglo biti riješena, a to namjerno govorim u uvodnom dijelu jer ću zaboraviti, mi govorimo o porezu za kuće za odmor. Tokom vremena te kuće za odmor su postali i apartmani. Dakle bilo bi neusporedivo bolje da to počnemo nazivati prostor koji je namijenjen za povremeno stanovanje jer to je jedina prava i ispravna kategorija jer kuće za odmor je kuća, a mi danas imamo apartmanske kuće koje su namijenjene i čija namjena je povremeno stanovanje. Dakle ona nije ni njihova bazična namjena nije povremeno, nije ni trajno stanovanje nego povremeno stanovanje. Šta se pokušava sve riješiti ovim setom zakona odnosno prvenstveno govorim o ovom prvom zakonu. Pokušava se odgovoriti na nepostojanje stambene politike. Pokušava se odgovoriti na problem koji imamo u turizmu i o tome. Ja sam prije jedno 20-ak godina bila svjedok i vidjela što se dešava u Crnoj Gori i tad su oni govorili da im se prostor vezan uz turizam bespovratno uništava i da su nekad apartmani bili, ključevi za apartmane su se dijelili u Beogradu, a da se sad dijele u Moskvi, govoreći o tome da su im apartmane, dakle da su te apartmane prije kupovali stanovnici Srbije, a onda iza toga su kupovali Rusi i bespovratno uništen prostor. Dakle mi imamo jednako tako taj problem koji treba odgovoriti. Zatim imamo, uopće nemamo zakon odnosno nemamo kvalitetan zakon koji bi riješio pravnu zaštitu najmodavca i najmoprimca. Jednako tako govorimo o 600 tisuća praznih stanova i sad će ovaj zakon odgovoriti na probleme koji je vezan uz ti, vezan uz te prazne stanove i imat ćemo priuštivi, dakle mogućnost stavljanja priuštivog najma, bez da od tih 600 tisuća stanova znamo koji uopće mogu bit namijenjeni za stanovanje. Jer imamo stanove koji se vode kao stanove, a uopće su devastirani i ne mogu bit namijenjeni za stanovanje. Dakle ovaj zakon će riješit sve one naše godinama nagomilane probleme. Jednako tako će ovaj zakon odnosno ovim zakonom će se probat regulirati i cijena stanova na tržištu. Kad smo odnosno kad su vladajući ukidali, mi smo imali odredbu u zakonu za kupnju prvu nekretninu ne plaćate porez na promet. Za kupnju prve nekretnine nije bio, nije bilo plaćano porez na promet. Mi smo taj zakon ukinuli jer smo to kompenzirali s onim subvencijama APN-a za kredite i mlade ljude zapravo tjerali da u kreditno, odnosno dužničko ropstvo i taj dio obrazloženja dobro se sjećam bio je, obrazloženje je bilo da je otprilike to isto. Pa nije isto. Apsolutno nije isto odnosno pokušalo se, pokušalo se riješiti cjenovno da je isto. Nije isto. Vrlo olako smo se iako smo tu imali amandmane, govorili o tome da nije dobro. Nije nas se slušalo, sad kroz najavu stambene politike RH do 2030. ponovno govorim o tome da bi trebalo zapravo imati i tu mogućnost, jer ta mogućnost inače vi ne možete imati nultu stopu, mi smo to imali pri ulasku Hrvatske u EU. Kad smo upozoravali da cijene stanova u Hrvatskoj idu u nebo iz razloga što je i dakle ne samo mi HNB je napravila analizu i pokazala da uvođenjem dakle subvencije na kredite za stanove je odjedanput su otišli stanovi kad još to nije bilo poremećaja vezano na tržištu. Kad sam s ove govornice u nekoliko navrata upozoravala da nam centri gradova odumiru, da se u stambenim kućama stanovi koji su namijenjeni za stanovanje pretvaraju u apartman, da u stambenim kućama ja sam govorila o centru grada Zagreba ali govorila i govorili smo da sad ne govorim u jednini jer je glupo. Govorili smo o nizu gradova, gledam tu je kolegica iz Dubrovnika, o Dubrovniku, o Splitu, o svim gradovima gdje ljudi iz centra iseljavaju, svoje stanove u kojima su živjeli pretvaraju u stanove za turistički najam, to smo zvali turistički najam i da i zovemo i danas i da na taj način zaista centri gradova odumiru. Prvo ja, ja ne mislim i ne utvaram si i ni u jednom trenutku ne želim reći kao što se i ministar kojeg nema uvrijedio jer je rekao da se on godinama znanstveno bavi temom poreza na nekretnine i sve ostalo i šta mu ima ko što govoriti jer on o tome najbolje zna, ja si neću utvarati da se godinama bavimo nekakvim procesima transformacije gradova i što se u gradova dešava jer tema bavljenje gradovima, prostorno urbaniznom traži i bavljenje nekih drugih stvari.
Prvo su iz centra gradova otišle trgovine u trgovački centri i mladi ljudi više nisu, dakle pogledajte koliko je trgovina prazno. U trgovačkim centrima se, bi bilo ono i onaj socijalni moment druženja, igraone za djecu i sve ostalo. Iza toga su iz centara gradova otišlo stanovanje. Ono što čini centar, dakle centar vam čine ljudi koji žive i ljudi koji dolaze u kupovinu. Nama su, nama su taj proces je već duboko otišao. Ja vas pitam jel se taj proces uopće, dakle u kojem dijelu se on može vratiti nazad. Mi taj proces osjetimo u Gradu Zagrebu i osjetimo u velike gradove uz more, koje su, koji su bili poželjni. Koliko ljudi živi u jezgri Dubrovnika? Da li će se oni vratit živjet, kako će se? Ova porezna politika to neće riješit. Kad se na to upozoravalo onda se je na jedno uho ušlo, na drugo otišlo i reklo ma to su oni, oni bez veze pričaju i sad samo govore da nešto ne valja pa to lako.
Stvari, dakle i druge države su uvodili na različiti način porez na nekretnine. Jednako tako je i Slovenija išla s ovim eksperimentom vezan uz stanove koji se ne koriste pa će biti najam i sve ostalo, po tom projektu se je ja mislim jedan vlasnik javio i dao, rekao ja hoću da država za mene upravlja tim stanom. Slovenija je jednako tako išlo sa porezom na nekretnine odno… i tad je uvela vrijednosni sustav i bio je jedan iznos vrijednosti do kojeg se ne plaća porez, a iznad toga se plaća porez. Da bi se uveo vrijednosni sustav treba se malo pomučit. Mi smo bili svjesni toga i niko tu nije niti naivan, niti ima kratko pamćenje, Hrvati nisu štedili prije sad to malo drugačije rade ni u dionicama, ni u draguljima, ni u zlatu. Hrvati su svoju štednju radili u nekretninama, dakle ako iz turizma ili iz nečeg imaš neku dodatnu zaradu onda onako kupiš jedan stan pa nek se nađe, pa bez obzira da li ćeš ga staviti u najam ili ne to ti je bio jedan oblik štednje. I bilo se u nekoliko navrata svjesno toga da se treba da će, da je to nešto koji, gdje se može naći još dodatan iznos sredstava koji su potreban.
Da bi se napravilo posao kako treba je 2015. godine donesen Zakon o procjeni vrijednosti nekretnina koji ima tri modela kako se procjenjuju nekretnine i jedan od najjednostavnijih modela je temeljem kupoprodajnih ugovora koje prikuplja Porezna uprava i iz toga onda vidite kolika je bila vrijednost nekretnina na određenom području i usporedbom dođete do vrijednosti nekretnine. Drugo je bila Uredba o masovnoj procjeni nekretnina jer smo tad bili svjesni odnosno bilo se je svjesno da ako želiš to uvesti da moraš uvesti porez koji ide na određenu vrijednost i da bi trebalo napraviti masovnu procjenu nekretnina.
Tu su neki od kolega upozoravali, a i upozoravam ja vi ćete moći biti u situaciji da imate jednu uz drugu nekretninu, da je ona površinom ista, ali vrijednošću čak neću uspoređivati različite dijelove Hrvatske pa reći da drugačije vrijedi nekretnina uz more nego u Slavoniji, nego u Zagrebu, da drugačije vrijedi nekretnina u Zagrebu ne želim nikog, nikog uvrijediti ali recimo u Bjelovaru iz kojeg ja dolazim, ali vi ćete imati situaciju u Zagrebu da imate dvije nekretnine jednu uz drugu, iste površine, oni će imati dakle imat će isti porez, isti porez će plaćati, a vrijednost te nekretnine će biti po 10 puta različita. Dakle, na taj način se, se neće postići ono što se htjelo postići.
Ovo nam otvara još jedan problem koji je suštinski problem i s kojim problemom se suočavamo mi ko oni nekad stari onaj koji su bili, koji su bili evidentičari procesa koji je, samo evidentiramo i idemo dalje.
Nesređen katastar i gruntovnica, nesređeni podaci u katastru i gruntovnici, nesređeni podaci vezani uz površine. Ja jako dobro pamtim jedna naša općina, a reći ću o kojoj općini je riječ da budem apsolutno jasna. To je bila riječ je bilo o gradu Viru koji je općina je, ispričavam se mislila sam da je i on postao grad u međuvremenu. Oni su odlučili napraviti popis svih svojih nekretnina bez obzira da li su te nekretnine legalne ili nelegalne i zbog toga jer su na stvarnoj površini naplaćivali komunalnu naknadu. Dakle, to je ono što kad vi nekom objašnjavate da mi imamo komunalni doprinos koji plaćate kad gradite jer onda plaćate za određenu infrastrukturu, a ona da imate komunalnu naknadu pa je nekom vani dosta bilo nejasno što to kod nas znači komunalna naknada. Oni su povećali svoj, svoj prinos od komunalne naknade za 90% nakon što su evidentirali sve nekretnine koje jesu.
Mi ćemo ovdje nered koji imamo probati riješiti ja bih rekla čak stvaranjem novog nereda, ali onda da bude paradoks do kraja jasan je slijedeće, a to je da je riječ o lokalnom porezu, riječ koja, koji će biti prihod jedinica lokalne samouprave odnosno općine i gradova.
Među nama sjedi dosta bivših načelnika, bivših gradonačelnika, a i sadašnjih načelnika i gradonačelnika od kojih će neko vjerojatno ići u slijedeći mandat neko neće što je u ovom trenutku manje važno, ali jako dobro znaju sljedeće, mi kad će bit koji izbori tu onda se uvijek važe pa datum koji je, ali datum koji uvijek znamo je treća nedjelja u svibnju svake četri godine za lokalne izbore, osim kad idu izvanredni izbori. Ja vas pitam nakon što stupi ovaj zakon na snagu ja nemam sumnje da će stupiti jer vladajući moć vladajućih ruku je moć vladajućih ruku, tko će od načelnika odnosno od gradonačelnika će mu bit prioritet, s tim što mislim da se u ožujku ne da mislim nego sam sigurna u ožujku su zadnja zasjedanja gradskih vijeća, općinskih vijeća pa će se požurit siječanj, veljača, ožujak donijeti odluku o tome kolki je porez pa će onda naravno oni koji će biti konkurencija i reć baš dobro da si pred lokalne izbore napravio i uveo još jedan novi porez, baš me zanima kako ćeš to napravit.
Ono što zapravo hoću reći je sljedeće, neusporedivo korisnije, bolje i sustavnije je bilo da kad se već odlučujemo da i da se je napravila masovna procjena vrijednosti nekretnina, dakle ne idete od nekretnine do nekretnine to su već neke druge države radile i znamo kako to radi i da porez ide prema vrijednosti. Apsolutno je trebalo potrošiti određeno vrijeme, a namjerno spominjem godinu 2015., dakle pred devet godina je stupio na snagu zakon iz kog se trebalo iščitati sav ovaj posao koji je, država im nekakve odnosno su se u principu odlučili i imaju stambenu politiku koju mi nemamo, ali imaju i politiku upravljanja, ja bih rekla, politiku upravljanja prostorom koju mi jednako tako nemamo jer ta politika mora bit zajednička politika. Politika upravljanja prostorom je usko vezana i s poreznom politikom pa se porezna politika nadograđuje na nju, a ne ide obrnuto. Pri tom moram reći dvije stvari na koje sam, na koje mislim i upozoravam i koristim ovu raspravu negdje će to bit evidentirano da jednako tako bude da se to zna, bez obzira što je ministar rekao sve što čujem mi ćemo ugradit, nikad to nije napravio pa neće napravit ni ovaj put ili će reć da sve što da ništa nije čuo dobro jel on zna puno bolje od bilo kog ko radi ovdje.
Dakle, šta su napravile neke druge države? Oni su vam između ostalog imaju porez na položajnu rentu, to vam je porez na urbanizirano zemljište, naglašavam urbanizirano zemljište gdje vi za zemljište koje je neko urbanizirao to znači doveo cestu, komunalnu infrastrukturu plaćate porez ne prema onom što je na tom zemljištu i zasađeno trava nego prema onom što na tom zemljištu možete gradit. Na taj način zapravo kroz poreznu politiku utječu i na prostornu politiku jer onda nije želja imati što veće građevinskog područja nego je zaista ide građevinsko područje tamo gdje trebaš gradit.
I jednako tako ako imaš devastiran prostor, kod nas je recimo jedan od meni najeklatantnijih primjera Haludovo koje je godinama zapušteno, onaj koji je vlasnik, a drži ga namjerno zapuštenu i ne dovodi plaća jednako tako ne komunalnu naknadu koja je kod nas temeljem onog što u stvarnosti je nego temeljem onog što bi to trebalo bit. Dakle, to su neki elementi gdje je porezna politika usko vezana s prostornom politikom i ima usku vezu. A sad samo primjera radi da znamo o čemu govorimo.
Ovdje je bio velika pompa i razgovor o malim iznajmljivačima, o rentijerstvu i posljedica svega toga s tim što zakon koji je vezan uz turizam je u javnoj raspravi. Dakle, apsolutno ja mislim da je prvo trebalo donijeti niz tih zakona koji su pojedinim sektorima, a onda ić s ovim nego što idemo obrnuto. Da budem i tu potpuno jasna, dakle s jedne strane mi govorimo o tome da imamo puno stambenih prostora koji su prazni, da imamo puno stranaca koji kupuju i koji zapravo iznajmljuju i to pa su u sivoj zoni, mi i dalje u prostornim planovima i dalje imamo mogućnost graditi zgrade koje su namijenjene, one se zovu zgrade za povremeno stanovanje. Povremeno stanovanje znači i dalje ćemo s jedne strane ćemo tu reć tu sad stežemo, a s druge strane u prostornim planovima i svemu ostalom nam ostaju zgrade za povremeno stanovanje. Dakle, paralelno i dalje u nekim malim mjestima, mjesto koje ima tisuću stanovnika i koji gdje se bavi turizmom gdje je prostor već iskorišten za brdo apartmana, imamo brdo apartmana i ljeti ima pet tisuća gostiju, dajte mi recite tko će svoj stan koji ili apartman koji daje u najam imat stalnog dakle najmoprimca? Niko jer ih nema, njih niko ni ne treba. Dakle, to i dalje omogućujemo da se u prostoru grade stanovi za povremeno stanovanje.
Ja sam ministra turizma kad je bio na Odboru za turizam jasno pitala, da li postoji mogućnost jedne političke odluke, a kroz našu povijest smo takve odluke donosili. Samo ću vas podsjetiti kad je uvedena uredba da nema izgradnje na 100 metara od mora odnosno 70 metara od mora kad je to bila velika hereza i kad je ona išla spašavat na određeni način obalnu liniju. Da li ima to da kažemo da i u Hrvatskoj postoji moratorij jedno vrijeme dok ne vidimo i dok ne izanaliziramo dobro s čim upravljamo na daljnje izgradnje takvih kuća. Dakle, s jedne strane ćemo govorit o praznim stanovima i o porezima, a s druge strane će se isto tako graditi i dalje.
Hvala lijepo.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala i vama i na točnosti u vremenu.
Gospodin Nino Raspudić Klub nezavisnih zastupnika. Prego.

Raspudić, Nino (Nezavisni)
Kolegice i kolege, zamislimo da je netko početkom ove godine toliko čvrsto zaspao prije parlamentarnih izbora i danas se probudio i vidio ovaj prijedlog zakona, pa taj bi zaključio da je HDZ formirao vlast s Možemo! kao manjim koalicijskim partnerom koji je uvjetovao formiranje većine izrazito lijevim ekonomskim politikama. HDZ je govorio da neće uvesti porez na nekretnine, prva osoba od koje sam čuo, saborski zastupnik o, o, o potrebi i blagodatima poreza na nekretnine bio je upravo g. Damir Bakić, saborski zastupnik stranke Možemo! koji danas pohvaljuje ovaj zakon kao korak u dobrom smjeru. Dakle, HDZ čini upravo suprotno ovim zakonom onome što su govorili prije izbora, danas se to odvija pod izlikom više sile OECD-a, a sve kako bi se konačno otvorila ta neka slavina sa Zapada iz koje će konačno poteći med i mlijeko, pa evo potrebno je uza sve žrtve koje smo dosada u tim integracijama u te okvire i asocijacije učinili učiniti ovaj zadnji napor uvođenja poreza na nekretnine. Koji su se argumenti iznosili? Govorim sada u ovo vrijeme kada je i HDZ obećavao da ga neće uvesti. S jedne strane se tvrdi da bi uvođenje poreza na nekretnine imalo dvije pozitivne posljedice, jedna da bi to stvorilo pravedniji sustav, napunila bi se državna blagajna sredstvima koja bi se onda koristila za neke hvale vrijedne stvari, a s druge strane kao pozitivna posljedica uvođenja poreza na nekretnine, oni koji su bili za to su isticali da bi to otkočilo tržište nekretnina, dovelo do pada cijene stanova i veće priuštivosti stambenog prostora, pogotovo našim mladima. S druge strane bilo kakvo spominjanje poreza na nekretnine se lakonski odbacivalo tezom kako globalističke gulikože su skužile da Hrvati imaju puno nekretnina, da su češće vlasnici nekretnine u kojoj žive nego što je to slučaj na Zapadu, pa sad treba staviti šapu i oduzet nam i to. Tu se otprilike odvijala crno bijela rasprava.
No što je stvarnost? Da bi došli do stvarnosti potrebno je reći nešto o promišljanju poreza i porezne politike općenito. Porezni sustav bi trebao zadovoljavati 4 kriterija da bi bio dobar. Prvo trebao bi biti pravedan uz to često ide narativ vezan za progresivno oporezivanje, čuli smo ga i danas, kao bogatiji neka plate više poreza. No hoće li to što država ubere doći do neke sirote potrebite bakice ili mladog čovjeka koji, koji si ne može priuštiti stanovanje i zasnovati obitelj ili će to što se ubere dodatnim porezima kao što je dosada bio slučaj progutati državni administrativni mastonom ili pak korupcija, gdje, navodio sam već to, primjer HEP-a koji se dokapitalizira javnim novcem, kupuje megavat po 47 eura, pa ga onda prodaje povlaštenima po jedan cent, hoće li na takve stvari otići ovo što će se ubrati dodatnim porezima ili će doći do sirote bakice, pitanje je sada.
Drugo, porezni sustav bi morao biti jednostavan, a test jednostavnosti je jasan i jednostavan, jednostavan je test jednostavnosti. Ako i za najmanji obrt trebaš poreznog savjetnika da shvatiš kako stojiš s porezom onda taj sustav nije jednostavan, nažalost kod nas je to i dan danas slučaj, a i ove promjene ako budu izglasane, a vjerojatno hoće, neće u tom smislu ništa promijeniti.
Treće, porezni sustav mora biti svrsishodan, okej, uzet ćete dodatnu lovu ljudima kroz porez na nekretnine, a što ćete im dat zauzvrat, koju uslugu ili proizvod od države ili lokalne zajednice? Možda kraću listu čekanja, veću sigurnost da vam nekakav dron neće pasti na Zagreb, a ne znamo ni danas ko je i što je, bolje ceste, veću sigurnost gradova.
Četvrto, razmjernost, je li porez primjerene visine? Neki vjeruju da je bolje da država što više upravlja ekonomskim dokonima i novcem građana nego oni sami, mi to ne mislimo. Ja polazim od premise da nitko tuđe novce ne troši racionalno kao svoje i da ljudi će bolje znati upraviti vlastitim novcem nego što će to učiniti državni birokratski aparat koji će im više uzimati, e da bi im onda tobože više kroz usluge davao. Ako su državi potrebna dodatna sredstva, a da proba uštedjeti drugdje, smanjiti kriminal i korupciju, spomenuo sam primjer HEP-a, srediti javne nabave, je li možda 10% viška ljudi u javnom sektoru, imamo frapantan podatak da mi danas imamo 10% više ljudi zaposlenih u javnom sektoru nego 2009.g., a pola milijuna nas je manje, a i tada ih je bilo previše zaposleno, a u međuvremenu dodatno se razvila automatizacija, informatizacija, umetna inteligencija itd., što bi trebalo smanjiti potrebu za radnom snagom u tim stvarima. Kad govorim javni sektor ja ne mislim na medicinsku sestru, na liječnika, na profesora nastavnika nego mislim na onaj nepotrebni birokratski aparat od općina, županija, kojekakvih agencija, a koji je onda politički oslonac siguran vladajućim strukturama.
Kako država može pomoći veću priuštivost nekretnine, da proba smanjiti PDV, evo sad ima novca, ajmo smanjite PDV za 1 postotak ili još jednostavnije da stavi na tržište sve državne stanove i državno zemljište, pa da se time poveća ponuda pa će onda biti lakša i potražnja. Gorka istina današnjeg svijeta i to je puno veći i puno složeniji problem da nekretnina u metropolama nigdje nije lako priuštiva, ni u zemljama koje imaju veći porez na nekretnine, dakle pitajte stanovnika Pariza, Minhena, bilo kojeg većeg europskog grada jel mu priuštiva nekretnina. Potrebno je konačno prestati sa APN-ovima, poopćavam sada, APN-ovima u smislu državnog subvencioniranja potrošnje tuđim novcem što onda rezultira samo podizanjem cijena, što se dogodilo sa APN-om. Dakle, oni koji su ušli u sustav su ostali na istom jer je to subvencioniranje državno potrošnje povećalo cijene stanova pa taj ko je ušao u APN je ostao na istom, a svi drugi su izgubili jer su se podigle cijene stanova. Dakle, iskustvo iz bliske prošlosti nam govori kad država se upetljava u ovakve stvari i ekonomske tokove da stvara samo dodatnu štetu. Izvucimo neke pouke iz toga.
Što ako se uvede porez na nekretnine kao što izgleda hoće? Već postoji komunalna naknada, ako bi lokalna jedinica lokalne samouprave odredila to bude neki simbolički iznos to opet ostaj kao neka dodatna iritacija i usložnjavanje porezne administracije. Ako bude veći jeste li iskalkulirali na koga će se prevaliti trošak? Evo recimo jedan segment, podstanari u Zagrebu imate par stanova u Zagrebu koje iznajmljujete i sad uveden porez na nekretnine, pa podignut će stanarinu tom sirotanu koji je vaš podstanar, on će to na kraju platit.
Je li dobro siliti ljude i to ne tržišnim mehanizmima već arbitrarnom silom na određeno ponašanje? To je ključno pitanje i to je razlika između lijeve Vlade i nečeg što bi bila liberalna ili desnija vlada. To, a ne mahanje zastavom i prvo polje ovakvo ili onakvo.
Na prvu se može činiti da je ovo super porez, al koje su reperkusije, na koje skupine će se odnositi, kada će početi djelovati i kolka će biti njegova magnituda? To nitko nije pokušao izračunati, proanalizirati i prezentirati. Jedan dio potražnje je direktna posljedica državne politike. Spomenuo sam što se dogodilo sa APN-om, a vrijedi i spomenuti inflaciju. Tiskao se novac, a ljudi onda u nesigurno vrijeme idu za nekretninama, pogotovo ljudi koji imaju povijesno iskustvo s državama i sustavima kao naši koji se onda ipak drže nekretnine kao najsigurnijeg ulaganja.
Na koncu spominje se eto kako gotovo svi u EU imaju porez na nekretnine, pa onda evo jednostavni test. Nađite zemlju koja ima porez na nekretnine, uzmite veće gradove u toj zemlji nek ode jedno saborsko izaslanstvo i pita mlade ljude jesu li im nekretnine priuštive. Dakle, postoji li ikakva korelacija između priuštivosti nekretnine u velikom gradu danas u EU bilo kojem i činjenici imali ta zemlja porez na nekretnine ili nema?
Nemojte misliti da ćemo dodatnim porezima učinit život priuštivijim, nama su potrebna porezna rasterećenja pogotovo u situaciji kada je zbog niza okolnosti državna blagajna prilično puna.
No da ne bi bilo da samo kritiziram i da govorim samo o porezu na nekretnine, ima tu i drugih važnih zakona pa bih ukratko htio iznijeti tri prijedloga koje u klubu smatramo bitnima, konkretnima i konstruktivnima. Prvi prijedlog tiče se osnovnog osobnog odbitka, dakle tu nam se nudi povećanje neoporezivog dijela dohotka s 560 na 600 eura. To je premalo. Kada je tamo negdje krajem 2021. počeo rast cijena osnovni osobni odbitak iznosio je 530 eura u međuvremenu kao što znamo inflacija je odradila svoje i to sad treba građanima porezno priznati. Dakle, osnovni osobni odbitak trebao bi iznositi barem 750 eura kako bi se izbjeglo da u porezne škare ulaze oni koji ne bi trebali ili da se građani kojima su plaće narasle ne oporezuje dodatno.
Druga stvar, a isto je vezano za osnovni osobni odbitak, smatramo da je neprihvatljivo da je za usklađivanje visine osnovnog osobnog odbitka s inflacijom uvijek potrebno mijenjati zakon, to je nešto što se mora događati po automatizmu. Stoga predlažemo da se do drugog čitanja u Zakonu o porezu na dohodak propiše neki mehanizam usklađivanja osnovnog osobnog odbitka s inflacijom koji ne zahtjeva zakonske izmjene. Primjerice, da Državni zavod za statistiku za svaku tekuću godinu utvrdi iznos osnovnog osobnog odbitka uvećan za inflaciju iz prošle godine. To nije previsoka matematika, to bi bilo fer pa i da dokinemo političke rasprave i oslonimo se na objektivne kriterije koji će naš sustav poreza na dohodak učiniti poštenijim.
Nadalje, mislimo da je krajnje vrijeme da se ukine oporezivanje mirovina, svih mirovina. Znači mirovine su nešto što su ljudi uglavnom zaradili i uštedjeli tijekom svog radnog vijeka. Neovisno o tome što se mirovinski sustav većinom oslanjao na sustav međugeneracijske solidarnosti ipak su doprinosi koje su ljudi uplaćivali bili nekakvo njihovo ulaganje u mirovinu. Stoga nema smisla da se bilo čija mirovinska štednja oporezuje kroz porez na mirovine, to jednostavno nije fer, nije pravedno.
Sljedeća stvar koju želimo izdvojiti, odnosi se na Zakon o PDV-u, tu se malim poduzetnicima nudi dizanje praga za ulazak u sustav PDV-a s 40 tisuća na 50 tisuća eura. Osim što je to povećanje zakašnjelo ono je prenisko, taj prag morao bi s obzirom na inflaciju biti još viši barem 60 ili čak 70 tisuća eura.
Mi moramo shvatiti ili barem pokušati shvatiti da mali poduzetnici moraju biti lišeni opterećenja da stalno nešto gledaju hoćel neki posao odraditi sada, kad će ga naplatiti, isplati li im se raditi ili ne isplati s obzirom na to ulaze li u sustav PDV-a, pa onda kako se bliži kraj godine gledati što će i kako će. Pa tako se ne može radit, mali poduzetnik je mali poduzetnik, on ili ona ne može trošiti svoje vrijeme i energiju na stalne kalkulacije zbog poreza, ne bi li prošao mrvicu povoljnije.
To sebi mogu priuštiti veliki gospodarski sustavi, mali ne. To su dakle stvari kojima se potiče poduzetništvo, kojima se stvara pravna poslovna i porezna sigurnost koje našim poduzetnicima kronično nedostaje i što odbija investitore potencijalne. Manje je poreza, manje je knjigovodstva i računovodstva, manje je beskorisnih izvještaja i nepotrebnih revizija da ljudi više imaju vremena baviti onim čime se primarno bave.
Evo to je nešto konkretno što mislimo da bi se već sada moglo prihvatiti bez da se ulazi u temeljnu koncepciju pojedinih poreza što će na kraju ipak, a to znamo cinični pragmatizam biti odluka vladajuće većine.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Dalibor Paus, Klub zastupnika IDS-a, PGS-a, Unija Kvarnera i ISU-PIP. Ja spadam u PIP valjda. Izvolite.

Paus, Dalibor (IDS)
Hvala lijepa.
Evo ja ću diskusiju u stvari započeti i pokušati napraviti presjek od dva po meni u ovom trenutku ključna zakonska prijedloga koja su danas bila u objedinjenom predstavljanju i raspravi, a to su Zakon o lokalnim porezima i Zakon o porezu na dohodak i to iz perspektive u stvari onih koje ti, te promjene zakonske možda i najviše pogađaju, a to su mali obiteljski iznajmljivači.
Dakle, IDS je u tom kontekstu kroz javno savjetovanje uputio 7 prijedloga, 7 mjera koje bi trebalo u tim zakonskim prijedlozima ispraviti kako bi se ovim zakonskim prijedlozima izbjeglo to da oni budu prekomjerno granatirani da to tako kažem u odnosu na ostale možda porezne obveznike ili u odnosu na ono kakvo je sada njihovo porezno opterećenje.
Prva stvar je bilo jasno definirati tko je iznajmljivač u domaćinstvu. Naravno da to ovaj Zakon o lokalnim porezima ne definira, to definira Zakon o ugostiteljstvu no to je upravo u skladu sa onime što je prije mene rekla i kolegica Mrak-Taritaš da je možda trebalo prije završiti komplet tih zakona koji se odnose na djelatnosti u turizmu, a tek onda ići u porezne izmjene koje direktno dotiču one dionike u toj djelatnosti.
Kada se napravi ta jasna distinkcija između malog, obiteljskog iznajmljivača i rentijera onda je jasno da treba i porezno opterećenje prilagoditi tome. Ne smijemo zaboraviti da su mali iznajmljivači, mali obiteljski iznajmljivači oni koji dočekaju gosta, oni koji gosta upute, upoznaju sa destinacijom, oni koji stvaraju i prijateljstvo ne samo između njega i gosta, nego između tog gosta i naše države, odnosno te destinacije, da su oni u stvari kičma hrvatskog turizma, da su oni osnova hrvatskog turizma, da je na njima hrvatski turizam izgrađen i da na neki način to treba honorirati i ovaj zakonski prijedlog. I naravno da je to poticaj da se naši ljudi i dalje bave turizmom, jer nisu ti ljudi se bavili turizmom zato što im se tako htjelo, nego zato što su morali, zato što smo ih na to poticali. Poticali smo to da obnavljaju stare kuće, da obnavljaju svoju djedovinu, da u nju ulažu, ali i da iz nje dobivaju nekakav prihod od kojeg će pristojno živjeti.
Mislimo da su to dva elementa koja je ovaj zakonski prijedlog o lokalnim porezima i o porezu na dohodak od iznajmljivanja svakako trebao prepoznati. Treće što smo predložili je da se s obzirom na lokalne prilike i specifičnosti omogući da jedinice lokalne samouprave odrede maksimalan broj dozvoljenih kreveta u paušalnom načinu oporezivanja i to u rasponu od 10 do 20 postelja ovisno o lokalnim prilikama i odluci jedinice lokalne samouprave.
Ovdje bih htio malo pojasniti ovu odredbu. Prva stvar je da mislimo da u paušalu bi zaista trebala biti mala obiteljska domaćinstva, odnosno domaćini koji se bave turizmom na način koji sam malo prije opisao, a svi ostali bi trebali biti u sustavu poreza na dohodak, dakle jer je to djelatnosti i treba je oporezovati kao sve ostale djelatnosti.
Zašto dopustiti jedinici lokalne samouprave da u neku ruku određuje tko bi to i sa koliko postelja bio mali iznajmljivač? Pa zato što su prilike od sredine do sredine različite. Nije isto biti mali iznajmljivač na otoku Susku, imat 10 ili 20 postelja i bit mali iznajmljivač na primjer u gradu Rovinju i imati 10 ili 20 postelja. Na otoku Susku sigurno sa tih 10 postelja nećete postići to da možete reći ću normalno prezimiti do sljedeće sezone. Dakle, tu će neka lokalna zajednica odrediti te kriterije. Dakle, nekakav …/Govornik govori engleski, ne razumije se./… u odnosu na ono što ovaj zakon ne prepoznaje.
Nadalje, potrebno je omogućiti određivanje paušalnog poreza na dohodak po krevetu na temelju zona, a ne isključivo na temelju indeksa turističke razvijenosti. Dakle, indeks turističke razvijenosti je prilično gruba mjera. Dat ću vam jedan primjer iz moje općine ili susjedne općine ne znam kako bih rekao zato što ovo naselje u mojoj općini u stvari je podijeljeno između dvije općine. Imamo iznajmljivača koji ima objekat u mojoj općini, a mini kamp u susjednoj općini, a razlika je otprilike 10 m samo preko ceste. Tamo će po postelji plaćati sto eura jer su oni u drugom stupnju turističke razvijenosti, a kod mene će plaćati 30 eura zato što smo u trećem stupnju, treći indeks turističke razvijenosti.
Mislimo da isti korisnik, odnosno isti porezni obveznik u istome mjestu na istoj lokaciji u istoj turističkoj destinaciji ne može plaćati toliku razliku između paušalnog poreza na dohodak od iznajmljivanja.
S druge strane, ono što bi isto bilo potrebno napraviti jeste omogućiti općinama i gradovima da svojom odlukom mogu odrediti i manji iznos poreznog opterećenja za iznajmljivače u domaćinstvu koji imaju najviše 10 do 20 postelja ovisno o lokalnim prilikama, jer su oni vrijednost i specifičnost hrvatskog turizma ako ih želimo, želimo ih zaštititi.
Dakle, dopustite nam da procijenimo mi da li nam taj oblik turizma je dovoljno razvijen, nije dovoljno razvijen, nije naše područje koje intenzivno se bavi turizmom svo jednako razvijeno, nije negdje treba zaista i dalje poticati možda ulaganje u stare objekte, u obnavljanje djedovine, poticati građanstvo da se dodatno bavi turizmom, a negdje je toga previše, dakle mislim da ovako sa strane Vlade ili sa strane zakonodavca, iz Zagreba je teško sve te specifičnosti pokriti, a ovim mjerama koje su predviđene unutar ovog zakona i o lokalnoj samoupravi, i o lokalnim porezima i o porezu na dohodak, nije, nije dovoljno, nije dovoljno dano alata da mi to modeliramo na onaj način na koji je najpovoljnije i za našu općinu i za naše građane.
600, ono što bi trebalo napraviti jeste da se odredi da se porez na nekretnine ne plaća na nekretnine u kojoj vlasnik živi, a u kojoj se ujedno jedan dio nekretnine iznajmljuje kratkoročno uz uvjet da vlasnik trajno živi u objektu kojeg iznajmljuje i to najmanje 3.g. u trenutku utvrđivanja poreza na nekretnine, te da u objektu iznajmljuje najviše 10 do 20 ležajeva ovisno o lokalnim prilikama i odluci JLS.
Što želim reći? Želimo reći da porez na kuće za odmor koji će sada zamijeniti porez na nekretnine i kako je reka…, kako je rečeno u, i u obrazloženju i u raspravi dakle u ovoj početnoj fazi ustvari preuzeti gotovo sve odlike tog poreza osim što će morat postat, postat obavezan i osim što će bit raspon nešto veći, bitnih razlika i nema osim možda u ovoj, a to je da je predmet oporezivanja nešto što dosada nije bilo, dakle imamo vlasnika objekta koji živi u toj kući, ima jedan ili dva apartmana na donjem ili gornjem katu kako, kako gdje, koji to sigurno ne može koristiti kao kuću za odmor, kojem to sigurno nije luksuz nego kojemu je to izvor prihoda i on to ne može iznajmljivati dugoročno jer ne živi u takvoj sredini da može iznajmljivat dugoročno, njemu će sada se to oporezivati iako je to nekretnina koja je veći dio godine ustvari ne upotrebljava se i ne služi niti njemu osim što je mora održavati, niti bilo kome drugome, niti od nje može iskamčiti neki prihod. Dakle mislimo da je proširivanje porezne osnove u ovom slučaju krivo i da to treba, da to treba na neki način eksplicitno navesti možda baš ovako kako smo i mi predložili u našim, u našim prijedlozima i ovim mjerama koje smo dali kroz javno savjetovanje.
I zadnje ono što smo rekli jeste da treba dati vremenski rok da se ljudi prilagode na ove velike promjene, govorim iz aspekta malog iznajmljivača. Dakle zaista kada zbrojimo sve ove porezne izmjene koje su se dogodile zajedno sa onim izmjenama koje će se dogoditi kroz dio turističkih zakona vezanih uz turizam i uz stanovanje događa se jedan veliki, veliki porezni udar. Ja ću vam samo to ilustrirati na jednom primjeru koji je bio na prekjučerašnjem okruglom stolu koji smo organizirali ovdje u saboru i na kojem nitko iz ministarstva nije udosto… turizma nije udostojio doći, niti itko iz Odbora za turizam tko je pripadnik vladajućih, niti ovaj poslušati što ljudi imaju za reći. Primjer je slijedeći, dakle upravo ovakav kakav sam maloprije spomenuo, kuća u kojoj vlasnik živi, dva apartmana, šest postelja, sa ovim, sa ovim poreznim izmjenama njegov ajmo to tako reći neto skor izgledat će ovako. Sada neto u sezoni zarađuje 5 tisuća i 200 eura, sa povećanjem poreza na dohodak na maksimalni jer se radi o prvom indeksu turističke razvijenosti, na 150 eura za tih 6 postelja platit će 900 eura, sa uvođenjem poreza na nekretnine koji dosada nije plaćao ako bude imao sreće i ta JLS ne uve… ne poveća stopu koja je sada 5 eura po kvadratu na 8, al ako uvede na 8 bit će još 800 eura, ako dodamo na to još i porez odnosno boravišnu, paušalnu boravišnu pristojbu od oko 360 eura doći ćemo do nekih 2000 tisuće i nešto eura od 5 tisuća i 200 eura što je zaradio neto, a da nismo računali sve ono što dugoročni najam nema, a to su režije, održavanje, rad, sve dakle potpuno jedna druga vrsta djelatnosti od dugoročnog najma sa kojim mi ovo želimo u poreznom opterećenju izjednačiti. Dakle taj prihod tog umirovljenika u ovom slučaju bit će manji možda od tisuću i po do dvije tisuće eura gdje u startu uz, ne računajući naravno njegov rad, gdje u startu mora dati 900 eura za novi, za novo oporezivanje poreza, poreza na dohodak, dakle otprilike dvi i po njegove mirovine. Mislimo da to jednostavno se ne smije dogoditi, da moramo imat elemente, ključ kako spriječiti, spriječiti takva događanja jer će nam se upravo onaj najkrhkiji dio obiteljskih iznajmljivača ustvari počet pitat da li mu se ta djelatnost isplati i da li se time vrijedi, vrijedi baviti jer je puno uloženo truda, puno uloženo novaca, a vrlo mali prihodi.
Dakle evo to je neki presjek iz po…, iz pogleda, iz pogleda iznajmljivača onog malog obiteljskog, no međutim ono što je i na tom okruglom stolu ponovit ću na kojem nije bio nitko iz Ministarstva turizma jer nisu željeli poslušati što imaju ljudi za reći, istaknula se još jedna stvar, a to je tzv. nekomercijalni smještaj, dakle nama zaista raste broj postelja drastičnom brzinom, ne znam neko je ovdje spomenuo 40 tisuća postelja godišnje. Ja mogu reć da je sada situacija u Istri otprilike slijedeća da imamo oko 500 tisuća postelja, a od toga 30% je u nekomercijalnom smještaju. Nekomercijalni smještaj vam znači da su to priva… da su to stanovi koji se ne koriste za stalno stanovanje, ali nisu, nisu u, ne bave se navodno iznajmljivanjem. Svi znamo da se tu radi o nelegalnom iznajmljivanju, svi znamo da to ne možemo kontrolirati jer jednostavno inspekcija nema kapaciteta iskontrolirati sve te, sve te stanove, sve te kuće i tko što radi i svi znamo da je to nelojalna konkurencija upravo našim malim iznajmljivačima i potpuno ih razumijem kada su ljuti zato što se na njih udarilo, zato što se njima drastično i sedam puta povećavaju, povećavaju neki nameti, a nismo doveli u red ovaj nekomercijalni, nezakoniti, crni najam, najam na crno dakle objekata pod krinkom obitelji, prijatelja, rodbine koji se svakodnevno događa. To je nešto što ljude boli, nešto što ljude tišti i zato mislimo da je i prije uvođenja ovakvih nameta zaista trebalo i to napraviti dakle uvesti red u one nelegalne iznajmljivače jer nije pravedno udariti po legalnom iznajmljivaču prije nego smo zaista stisli one koji to rade protuzakonito.
Sada ću se još osvrnut samo na neke odredbe Zakona o lokalnoj, o lokalnim porezima koje su mi na neki način malo ipak zagolicale, zagolicale maštu da to tako kažem.
Naime, rekao sam ovdje i u replici, replici ministru govori se o početnoj fazi, dakle kaže početna faza a predviđene transformacije ovog postojećeg poreza na kuće za odmor u porez na nekretnine. Zaista se pitamo što je to druga faza. Ministar je to pokušao objasniti ali ispada nakon što je ministar objasnio o čemu se radi da će se onda ići na vrijednost nekretnine itd. da smo najprije opalili porez, a tek onda ćemo uređivati sustav. Pa mislim da smo predugo i previše puta tako radili da najprije nešto uvedemo pa tek kasnije sređujemo. Možda smo trebali prije srediti sustav zaista opet ću se referirati na kolegicu Mrak Taritaš, zaista napraviti jednu dobru evidenciju nekretnina odnosno jedan registar nekretnina, a onda uvoditi porez na nekretnine, a ne ovako paušalno pa koga pogodi pogodi, koga ne pogodi ne pogodi.
Drugo, to sam već spominjao dakle predmet oporezivanja svaki drugi samostalni funkcionalni prostor namijenjen stanovanju zaista je doveo u nepriliku građane koji sada ne plaćaju porez a možda i nema razliku, nema ni razloga da ga plaćaju. Vi imate puno obitelji koje žive u obiteljskim kućama sa dva stana gdje je živio možda jedan roditelj a sada ga više nema, stan je prazan, ne iznajmljuju ga turistima, ne mogu ga iznajmljivati ni dugoročno. Oni će sada na nešto što dosad nisu plaćali porez plaćat ovisno o veličini recimo 500 eura godišnje na kuću u kojoj žive. Mislimo da to jednostavno nije, nije u redu.
Dakle, mislimo da je kategorija odnosno opis poreza predmeta oporezivanja iz Zakona o kućama za odmor bio dovoljan da se oporezuju oni koji se trebaju oporezivat i da nije trebalo dodatno uvodit na ama baš svaki drugi samostalni i funkcionalni prostor namijenjen stanovanju i to dovodi u nepriliku jako puno ljudi koji nemaju koristi od tih prostora, ne mogu u njima, u njima uživati jer se nalaze upravo u njihovoj kući ali se mogu tako definirati.
Treće, znači novim prijedlog zakona od dosadašnjeg opcionalnog uvođenja lokalnih poreza prelazimo na odredbu da su općine i gradovi dužni uvesti porez na nekretnine. Naime i obrazloženje tog, predlagatelja za obvezu uvođenje gotovo pa smiješno. Evo ja ću ga pročitat, dakle kaže promjena zakonskih odredbi koje propisuju ovu vrstu poreza kao opcijskog poreza u obvezni porezni porez provodi se kako bi se omogućilo i povećanje fiskalne autonomije jedinica lokalne samouprave, a povećanje raspona će dodatno doprinijeti osiguranju fiskalne autonomije jedinica lokalne samouprave u RH jer im omogućava postizanje ciljane potre… ciljanih potrebnih prihoda za ostvarenje svojih zadaća te smanjuje ovisnost o transferima središnje države.
Evo ovdje ću malo samo, samo zastati i to razmotrit. Prije svega povećava nam se autonomija time što nešto moramo, a prije smo mogli ili nismo, nismo trebali, to je prva stvar. Druga stvar kaže da će se smanjiti ovisnost o transferima države. Uzet ću tih 95 jedinica lokalne samouprave koje nisu, koje nisu ovaj dosada imale porez na nekretnine, znači da su smatrali da im ne treba. To znači da će ga sada morat uvesti po nekoj stopi od 0,6 eura po metru kvadratnom što sigurno nisu veliki novci i još će im država sada uzeti 20, 20%. To sigurno neće povećati njihovu, njihovu autonomiju.
A s druge strane upletanjem države u tih 20% ustvari upravo je suprotno od ovoga što se ovdje, što se ovdje tvrdi. Dakle, tko sada ima 5 eura maksimalni porez na kuće za odmor da bi uopće ostao na prihodima koje ima od tog poreza morao bi povećati na 6,25 eura. Dakle, povećanje od 25%, 25% poreza da bite ostali na prihodima. Ja ne vidim zaista koja će to jedinica lokalne samouprave sada napraviti, ne vidim na koji način smo tu postali da to tako kažemo samostalniji odnosno manje ovisni o transferima od strane RH i ne vidim kako će to doprinijeti tome da nam se naglo poveća, poveća ovaj fond stambenih jedinica za priuštivo stanovanje pogotovo zato što kao što ponavljam barem kod nas ja ne znam kako je u drugim, u drugim ovaj sredinama ja više ne vidim neku nakon posljednjih izmjena poreza, poreza na kuće za odmor ja ne vidim koje su to stambene jedinice koje dosada nisu ulazile u porezne, u porezne škare. Tu se spominje nekakvih 600 tisuća praznih stanova. Mislim da bi svi prazni stanovi tamo gdje su uvedeni, gdje je uveden porez na kuće za odmor već morali biti oporezivani. Ja ne vidim taj neki benefit da ćemo dobit ovim, ovim zakonom da ćemo nekoga natjerat zbog tog povećanja poreza koji će se eventualno dogodit, a neće se ni dogodit povećanje jer jednostavno, jednostavno jedinice lokalne samouprave neće više povećavati u toj mjeri taj porez ćemo mi dobiti efekt da ćemo nekoga prisiliti da jednostavno svoj stan da u dugoročni, u dugoročni najam.
Dakle, htio bih još ovdje reći da se ovim zadiranjem i uzimanjem države 20% ustvari je u suprotnosti s onim što lokalni porezi jesu i lokalni porezi jesu i po definiciji ovoga zakona ustvari upravo oni porezi koji pripadaju jedinici lokalne samouprave odnosno općini i gradu. Kad kažemo pripadaju to znači da ga u konkretnu jedinicu odnosno u konkretnu općinu dolaze i da ih ta konkretna općina može trošiti onako kako ih ona želi trošiti.
Ovdje zakonodavac na jedan široki način tumači tu odredbu tako da će uzeti ovih 20%, a onda će ih on raspoređivati drugim jedinicama lokalne samouprave pa valjda će to biti zadovoljeno, valjda će time biti zadovoljen taj Članak 2. stavak 1. postojećeg, ovog prijedloga zakona da se radi, da se radi ustvari o porezu koji pripada jedinici lokalne samouprave.
Mislimo da to nije pravedno, mislimo da to nije fer, mislimo da je to način da država ustvari sebi osigura jedan vid sredstava za izravnanje koje njoj možda sada fali nakon ovih postizbor… nakon postizbornih vremena i da jednostavno se ponovo zadire u prihode jedinica lokalne samouprave koji se neće sigurno u toj mjeri nadoknaditi povećanjem, povećanjem stopa poreza za lokalnog poreza odnosno poreza na nekretnine jer jednostavno nitko neće sada u ovom trenutku povećavati …/Upadica Radin: Hvala./… 25% samo da bi zadržao, a kamoli da bi povećao …/Upadica Radin: Hvala lijepa./… prije od toga. Evo hvala lijepa to je jedan mali presjek i nadam se …/Upadica Radin: Hvala i vama./… da će usvojiti nešto od ovoga.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala, hvala.
Sad je na redu gospođa Viktorija Knežević iz Kluba zastupnika Centra i Nezavisne platforme Sjevera. Izvolite.

Knežević, Viktorija (Centar)
Poštovane kolegice i kolege.
Danas pred nama stoji prijedlog zakonskih izmjene koje bi trebale unaprijediti porezni sustav RH, međutim stvarnost je da se ove mjere temelje na pogrešnim prioritetima i nedovoljno razrađenim strategijama. Porezna politika ne smije biti alat za kratkoročno punjenje proračuna već instrument za razvoj gospodarstva, socijalnu pravdu i poticanje učinkovitog upravljanja imovinom. Nažalost, predložene mjere više nalikuju improvizaciji nego promišljenoj reformi.
Kao što sam rekla u stanci prije nego uopće raspravljamo o novim porezima moramo se zapitati što je s reformom javne uprave, što je sa ukidanjem nepotrebnih općina i gradova za koje je jasno da ne obavljaju javne funkcije? Više puta samo u Saboru i u javnosti spominjali da prema analizi Ekonomskog instituta čak 60% općina ne pruža građanima nikakvu stvarnu korist, postoje samo kako bi financirali svoje administracije. Nema vrtića, ambulante, knjižnice, vatrogasaca, kazališta to je neprihvatljivo. Oko 250 općina bi se moglo ukinuti i bez ikakvog negativnog utjecaja na život građana, naprotiv smanjili bismo troškove i stvorili preduvjete za učinkovitijeg poreznog sustava. Stoga pozivamo Vladu da prije uvođenje novih poreza provede temeljitu reformu javne uprave i lokalne samouprave, bez toga svaki novi porez doživljava se kao dodatni teret za građane i poduzetnike.
Jedan od ključnih problema ove reforme je transformacija poreza na kuće za odmor u porez na nekretnine. Na prvi pogled ideja se može činiti opravdanom, porez na nekretnine mogao bi potaknuti aktivaciju napuštenih ili ne iskorištenih nekretnina i generirati dodatne prihode za lokalnu samoupravu. No problem nije u cilju već u izvedbi, uvođenje poreza na nekretnine kroz preoblikovanje postojećeg poreza na kuće za odmor izazvat će snažan otpor, posebno u ruralnim područjima.
Nekretnine često nisu izvor prihoda već trošak za vlasnike, osobito u krajevima sa iseljavanjem stanovništva. Prije nego što počnemo oporezivati građane moramo pogledati kako država upravlja vlastitom imovinom, a činjenice su poražavajuće, država ne zna točan broj nekretnina u svom vlasništvu, veliki dio državnih nekretnina ne koristi se niti ima javnu funkciju. Umjesto da ih stavi u funkciju država dopušta njihovo propadanja, primjerice mnogi objekti u vlasništvu države stoje prazni dok građani i poduzetnici traže poslovne prostor i stambene jedinice. Država mora biti prvi primjer odgovornog vlasništva, ako država ne koristi svoje nekretnine treba ih ili aktivirati ili prodati.
U zemljama poput Njemačke, Francuske porez na nekretnine povezan je s poticanjem aktivnog korištenja imovine. Njemačka koristi progresivni model koji vlasnike motivira na održavanje i korištenje nekretnine. Francuska je uvela porez na prazne nekretnine u urbanim područjima čime su smanjili broj neiskorištenih stambenih jedinica. Ove mjere funkcioniraju jer se provode sustavno s jasnim ciljevima i učinkovitim nadzorom.
U odnosu na porez na kratkoročni najam smatramo potrebnim istaknuti da kratkoročni najam ima ključnu ulogu u hrvatskom turističkom sektoru, osobito u obalnim regijama. On generira značajan prihod za lokalna gospodarstva putem turističke potrošnje u restoranima, trgovinama, prijevozu i drugim uslugama, potiče sezonsko zapošljavanje i omogućuje vlasnicima dodatne prihode za pokrivanje osnovnih životnih troškova pa predloženo povećanje poreza na kratkoročni najam bi moglo imati ozbiljne posljedice. Povećanje troškova za iznajmljivače rezultirat će višim cijenama smještaja što će smanjiti broj turista, osobito onih s nižim budžetom. To bi smanjilo potrošnju lokalnim zajednicama, smanjilo prihode malih poduzetnika i povećalo nezaposlenost u regijama koje ovise o turizmu.
Osim toga kratkoročni najam potiče ulaganja u održavanje, renovaciju i opremanje apartmana. To otvara mogućnost za obrtnike, trgovce građevinskim materijalom i pružatelje drugih usluga. Prekomjerno oporezivanje bi smanjilo te investicije što bi rezultiralo padom kvalitete turističke ponude i konkurentnosti Hrvatske. Već sada kratkoročni najam nosi veće porezno opterećenje od dugoročnog. U nekim gradovima porez na kratkoročni najam doseže i do 13% prihoda dok je dugoročni najam oporezovan sa samo 8,4%. Uz to kratkoročni najam uključuje znatno veće operativne troškove, redovito čišćenje i održavanje između gostiju, administraciju rezervacija, komunikaciju s gostima i upravljanje platformama poput Airbnb-a koji naplaćuju dodatne provizije te renovaciju i opremanje kako bi smještaj ostao konkurentan.
Razlike u troškovima i poreznom opterećenu znače da kratkoročni najam nije tako profitabilan kao što se često prikazuje. Svako dodatno porezno opterećenje dodatno ugrožava održivost malih iznajmljivača i smanjuje ponudu smještaja.
Većina vlasnika malih apartmana koristi kratkoročni najam kako bi dopunila kućni budžet ili pokrila troškove ulaganja u nekretnine. Povećanje poreza donosi financijski pritisak koji može dovesti do smanjenja profitabilnosti ili prestanka poslovanja te rizik od zaduživanja kako bi se pokrili novi troškovi što ugrožava financijsku stabilnost obitelji.
U ruralnim područjima i manjim mjestima turistički najam često je glavni izvor prihoda za lokalno stanovništvo. Povećanjem poreza mogli bi smanjiti ponudu smještaja u tim regijama, smanjiti broj turista i dodatno osiromašiti zajednicu, a manje ulaganje u infrastrukturu i smanjenje lokalne potrošnje dodatno ugrožava njihov održivi gospodarski razvoj.
Šira slika pokazuje da mi zapravo kažnjavamo najbolje, a nagrađujemo najgore. Predloženi porezi šalju poruku da se najproduktivniji sektori u društvu kažnjavaju kako bi se subvencionirali neproduktivni.
Prema istraživanju Svjetske banke turizam je jedni sektor u Hrvatskoj koji se po produktivnosti može mjeriti sa Njemačkom. S druge strane javne službe i javne tvrtke rade na samo 10 do 20% njemačkih ekvivalenata.
Uzeti novac produktivnima kako bi se financirali neproduktivni nije samo nemoralno i nemeritokratski već i ekonomski besmisleno. Da takva logika funkcionira Hrvatska bi danas imala najjača brodogradilišta na svijetu.
Uspjesi hrvatskog turizma su usporedivi sa uspjesima naše nogometne reprezentacije dok su oni koji nameću ove poreze na razini Lichtensteina u nogometnom svijetu. Ispričavam se. Prvo nam treba reforma javne uprave i javnih tvrtki, a tek nakon toga možemo razgovarati o novim porezima.
Povećanje poreza na kratkoročni najam može imati suprotan učinak od očekivanog. Visoki porezi potiču izbjegavanje plaćanja kroz neprijavljivanje prihoda, smanjenje prijavljenog broja noćenja te ove prakse smanjuju stvarne porezne prihode države i povećavaju im potrebu za inspekcijama. Ispričavam se moram uzeti malo vode.
Ovakve prakse smanjuju stvarne porezne prihode države i povećavaju potrebu za inspekcijama. To dodatno opterećuje administraciju i smanjuje povjerenje u porezni sustav.
Porez na provizije platformi poput Bookinga i Airbnb-a predstavlja dodatni teret za iznajmljivače. Dok ta sredstva uglavnom završavaju kod globalnih korporacija, a ne kod lokalnih zajednica, oni povećaju troškove poslovanja za iznajmljivače i smanjuju njihovu konkurentnost u odnosu na hotelski sektor. Ispričavam se.
Dodatno porezno opterećenje čini ulaganje u kratkoročni najam manje privlačnima. Manje ulaganja znači, smanjenu modernizaciju smještajnih kapaciteta, smanjenu kvalitetu usluge i nižu konkurentnost na tržištu, usporavanje razvoja održivog turizma osobito ulaganja u ekološki prihvatljive prakse i energetsku učinkovitost. Za razliku od velikih hotela i resorta mali iznajmljivači nemaju isti pristup kapitalu. Veći porezi stavljaju ih u nepovoljan položaj i smanjuju njihov udio na tržištu čime se narušava ravnoteža između privatnog i institucionalnog smještaja.
Primjeri iz Europe tipa Grčke ili Španjolske nam pokazuju da oni potiču prijavljivanje prihoda kroz umjereno oporezivanje i porezne olakšice za ulaganje u kvalitetu smještaja. Za razliku od toga prekomjerno oporezivanje usporava razvoj održivog turizma osobito ulaganja u ekološki prihvatljive prakse i energetsku učinkovitost.
Zaključak o kratkoročnom najmu. Povećavanje poreza na kratkoročni najam donosi niz negativnih posljedica. Smanjuje dostupnost pristupačnog smještaja za turiste, stvara financijski pritisak na male iznajmljivače i ruralne zajednice, povećava sivu ekonomiju i smanjuje transparentnost poslovanje te destimulira ulaganje u kvalitetu i održivost smještaja. Umjesto jednostavnog povećanja poreza potrebne su mjere koje prepoznaju specifičnosti sektora kratkoročnog najma. Potrebne su porezne olakšice za ulaganje u modernizaciju i održivost smještaja i potrebne su diferencirane porezne stope prilagođene regionalnim specifičnostima. Kao što su hrvatski nogometaši postigli izvanredne rezultate s ograničenim resursima tako je i turistički sektor pokazao kako se može postići svjetska konkurentnost. Nemojmo ga uništiti nepravednim porezima. Umjesto toga usmjerimo se na reformu javne uprave i stvaranje uvjeta za daljnji razvoj.
Poštovane kolegice i kolege, ovaj skup zakona tzv. reforme nažalost nije odgovor na izazove s kojima se suočavamo. Umjesto promišljenih i pravednih mjera predlaže se povećanje poreza bez stvarnih reformi.
Stranka Centar i Nezavisna platforma Sjever predlažu reformu lokalne samouprave, ukidanje suvišnih općina i gradova mora biti prvi korak. Uvođenjem pravednog poreza na nekretnine država ne smije biti izuzetak od oporezivanja, a porezi moraju poticati aktivaciju nekretnina, zaštitu malih iznajmljivači. Porezne mjere ne smiju ugroziti turizam i lokalne zajednice te korištenje poreznog sustava za razvoj. Porezi trebaju poticati ulaganja, održivost i transparentnost, a ne koristiti se za kažnjavanje. Nema pravednog poreza bez reforme, a nema reforme bez odgovornog upravljanja. Stoga vas pozivamo da odbacimo ove zakone u ovakvom obliku i krenemo u stvarne promjene.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Ivica Mesić, Klub zastupnika Domovinskog pokreta.
Izvolite.

Mesić, Ivica (DP)
Kolegice i kolege, glede predložene porezne reforme želim se osvrnuti na nekoliko ključnih stvari koje imaju velik utjecaj na naše gospodarstvo, građane i tržište rada. Važno je da se reforma usmjereno provede uzimajući u obzir specifične potrebe različitih sektora kako bismo mogli pravedno i održivo oporezivanje koje će stimulirati rast i socijalnu stabilnost.
Prvo mjere za rasterećenje rada poput smanjenja oporezivanja dohotka su izrazito dobro došle i njih treba pozdraviti. Kad je riječ o PDV-u predloženo povećanje praga za ulazak u sustav PDV-a sa 40 na 50 000 eura svakako ide u pravom smjeru, no smatraju da bi prag trebao biti postavljen na više, minimalno 70 000 eura. Takvo povećanje bolje bi pratilo inflaciju i rast troškova mikro poduzetnika koji su pod velikim pritiskom. Također Republika Hrvatska je jedna od četiri zemlje u EU sa najvišim stopama PDV-a, a inflacija i rast ulaznih troškova dodatno pritišću mikropoduzetnike. Uz viši prag mikropoduzetnici bi bili konkurentni i lakše bi se nosili sa rastom cijena proizvoda i usluga, a administrativni teret bio bi manji za sve uključene strane.
Što se tiče poreza na nekretnine raspon između minimalne stope od 0,60 eura po metru kvadratnom i maksimalne od 8 eura po metru kvadratnom postavlja pitanje o nužnosti minimalne stope. Trenutno 95 od 555 jedinica lokalne samouprave nije uvelo porez na kuće za odmor što jasno pokazuje kako postoje specifični lokalni razlozi za izuzeće. Predlažemo uvođenje obavezne minimalne stope od nula eura po metru kvadratnom čime bi jedinice lokalne samouprave mogle fleksibilnije odlučivati prema lokalnim uvjetima.
Time bi se izbjegla dodatna administrativna opterećenja poput provjere stvarnog stanja nekretnina, socijalnog statusa vlasnika, te podataka o potrošnji vode, struje i komunalnih usluga, ali i deseci možda i stotine tisuća zahtjeva za oslobođenje od plaćanja poreza novih poreznih obveznika.
Osim toga, posebno je zabrinjavajuće predloženo povećavanje poreza za male iznajmljivače koji čine osnovu turističkog sektora u Hrvatskoj. Predloženo povećanje paušala po krevetu i uvođenju poreza na nekretnine moglo bi rezultirati da porezni teret za kratkoročni najam značajno premaši onaj za dugoročni najam. Na primjer, za iznajmljivače u prvoj kategoriji paušal bio se povećao za više od 600%, za drugu kategoriju za 400%, za treću kategoriju za 50%. Takvo povećanje moglo bi demotivirati male iznajmljivače i otežati im poslovanje u sektoru koji značajno doprinosi hrvatskom gospodarstvu.
Zabrinuti smo da bi predložene mjere dovele do toga da konačno porezno opterećenje prihoda od turističkog najma bude značajno veće nego kod dugoročnog najma. Uzevši u obzir nižu neto dobit od kratkoročnog najma zbog viših troškova porezno opterećenje moglo bi biti dvostruko veće nego kod dugoročnog najma.
Takav pristup ugrozio bi održivost i daljnji razvoj mnogih u sektoru koji je vrlo važan za našu ekonomiju. Zbog svega navedenog pozivamo na dodatne izmjene i prilagodbe ovih mjera. Reforma bi trebala uzeti u obzir specifične potrebe različitih sektora i lokalnih zajednica, a cilj bi trebao biti pravedno i održivo porezno opterećenje koje potiče gospodarski rast i socijalnu stabilnost.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Sada gospodin Miro Totgergeli, Klub zastupnika HDZ-a a nakon toga ćemo imati 10 minuta pauze radi, iz tehničkih razloga zbog video tehničara.
Izvolite.

Totgergeli, Miro (HDZ)
Hvala poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovana državna tajnice sa suradnicima, poštovane kolegice i kolege zastupnici.
Pred nama je set poreznih zakona koji ima osnovna neka dva cilja. Glavni cilj ovih poreznih zakona koje bi mogli nazvati i poreznom, malom poreznom reformom je prebaciti porezno opterećenje sa rada na imovinu. A onaj neki drugi mali podcilj je kako što više onih jedinica za stanovanje koje su ne u funkciji stanovanja, koje nisu u funkciji stanovanja kako ih privesti, a izvorno su služile i građane za stanovanje kako ih privesti tome da u njima naši građani stanuju i da samim tim opterećenje u pojedinim gradovima i pojedinim sredinama na pronalazak nekog stana za dugoročni najam bude što manji. Pa krenut ću onda redom po zakonima kako je to ovdje kod nas i navedeno u dnevni red.
Prvo ću krenuti od Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak. Već je kroz raspravu bilo rečeno da Vlada u Hrvatski sabor gotovo svake godine za sljedeću godinu dolazi sa nekim prijedlogom zakona na dohodak, gdje idemo ka tome da taj porez koji naši građani plaćaju od dohotka bude u stvari što manji. Znači svake godine se praktički rasterećuje porez na dohodak.
Ovim prijedlogom propisati će se oslobađanje od plaćanja poreza na dohodak od nesamostalnog rada, plaće na razdoblje od pet godina i za hrvatske državljane koji su neprekidno boravili u inozemstvu najmanje dvije godine. Evo ova mjera ide ka tome da se naši građani koji su otišli u neke druge zemlje prije svega EU jer je to bilo najčešće u zadnjih nekoliko godina računajući da tamo mogu više zaraditi i imati bolji svoj osobni dohodak da se vrate u Hrvatsku jer mi upravo u Hrvatskoj u ovom trenutku i tražimo veliki broj radnika, a to u tom trenutku kad su oni išli možda nije bilo tako, odnosno nije bilo tako.
Dakle, ova mjera ide ka tome da ih potaknemo da se vrate i ostanu dalje raditi u Hrvatskoj. S druge strane povećat će se osobni odbitak sa 560 na 600 eura, povećavaju se i iznosi osobnog odbitka za uzdržavane članove i invalidnost primjenom koeficijenata na osobni, osobni odbitak. Povećat će se prag za primjenu više stope poreza na dohodak sa 50400 eura na godišnjoj razini na 60000 eura. Propisati novi raspon više i niže stope godišnjeg poreza na dohodak čime se smanjuje visina gornje granice u rasponu.
Dakle, ja sam već kroz repliku rekao da je to jako dobro što imamo i te četiri kategorije ovisno od toga da li se radi o općini, gradu, većem gradu ili sjedištu županije i gradu Zagrebu. Međutim, iako je Vlada već prošle godine ukinula, odnosno došla sa prijedlogom zakona koji smo mi izglasali i ukinuli prirez i dali mogućnost gradovima da smanje ukupno davanje na dohodak neki gradovi to nisu iskoristili i sad ih ovim rasponom, ovim prijedlogom zakona praktički prisiljavamo da i oni to naprave tako da baš svi građani osjete taj, tu razliku u porezu na dohodak.
Ja ću još podsjetiti to sad nije prijedlog ovog zakona, ali prošle godine mi smo kad smo raspravljali o doprinosima za one kategorije koje su imale dohodak koji nije ulazio u porezne škare mi smo još imali onu kompenzaciju za plaćanje doprinosa za mirovinsko, pa samim tim i to naravno i dalje ostaje za one plaće koje su manje od određenog iznosa, tako da i kod tih građana koji su ispod ovih osnovice kad im se zbroji i djeca i sve i kod njih se išlo u smjeru da i oni osjete povećanje svojeg osobnog dohotka.
Moram ovdje spomenuti da naravno i kroz Prijedlog zakona o dohotku mijenja se i onaj dio koji je vezan za turistički najam. On ide u četiri kategorije, stavljen je raspon unutar kojeg se taj porez može obračunavati. Međutim, čuli smo da ministar dobro sluša našu današnju raspravu i sve prijedloge i primjedbe iz ove današnje rasprave dobro će razmotriti i vidjeti u kom smjeru još to prije konačnog prijedloga zakona treba ići.
Prešao bih i na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnim porezima. Dakle, tu mijenjamo onaj porez koji je bio u lokalnom porezu koji se odnosio na porez na kuće za odmor u porez na nekretnine i njegova osnovna na neki način intencija je da veliki broj stambenih jedinica koje u Republici Hrvatskoj očigledno imamo, a nisu u funkciji stanovanja i kroz ovaj način privedemo svrsi stanovanja.
Raspon poreza koji se sad propisuje za nekretnine je od 0,6 do 8 eura. Ja sam kroz repliku dao jedan mali prijedlog možda da se i tu razmotri o razredima na neki način kao što je to u porezu na dohodak napravljeno od veličine općine, grada do najvećeg grada. Jer svima nam je jasno da nije isti pritisak na jedinice za stanovanje u nekoj općini kontinentalnog dijela, pa čak ni dalmatinskog dijela u nekim općinama kao što je to u srednjim, većim ili velikim gradovima pa možda napraviti tu neku razliku u tim kategorijama.
Ono što je bitno ovdje naglasiti je da općine, gradovi odlučuju o tom točno iznosu poreza po metru kvadratnom i moram naglasiti da se odnosi isključivo na drugu i one dalje nekretnine u kojima nitko ne stanuje. Ako netko ima i dvije, tri nekretnine, ali u jednoj živi sin, u drugoj kćer, u trećoj on na te nekretnine se ne plaća po ovom prijedlogu zakona porez.
80% ovog poreza ostaje jedinicama lokalne samouprave, a 20% preostalog tog poreza ide u državni proračun. Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o doprinosu e tu se danas povela jedna rasprava u prijašnjim raspravama kolega u ime kluba gdje ukidanjem ove povlastice koju su imali poduzetnici, da ukoliko zaposle mladu osobu ne plaćaju porez, ne plaćaju doprinos koji se obračunava na osnovicu u trajanju od najduže pet godina. Povela se rasprava oko toga kako će sada poduzetnici sa 1.1.2025. godine tjerat te mlade radnike da potpišu novi ugovor na manji iznos jer eto oni ostaju bez te povlastice. Međutim, to nije točno. Svi poduzetnici koji su sklopili ugovore sa mladim osobama tu povlasticu koriste dok to traje po propisu koji danas vrijedi, znači po zakonu koji vrijedi i koji je na snazi dok ne donesemo ovaj novi zakon.
Dakle ovo se odnosi tek na novo zapošljavanje. Prema tome, ni jedan mladi radnik sa 1.1.2025. godine nema nikakve osnove da mu poduzetnik nudi bilo kakav drugi ugovor, jer taj poduzetnik temeljem tog ugovora koji je potpisao sa njim prije mjesec, pola godine, dve godine i dalje ima istu tu povlasticu koja mu je bila u trenutku potpisivanja tog ugovora sve dotle dok ta mlada osoba je mlada osoba, odnosno dok ne prođe rok od tih pet godina od kad su potpisali ugovor.
Dalje moram naglasiti da i dalje ostaje pravo na oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za osobu koja se prvi puta zapošljava do jedne godine ako je osoba bez radnog staža uz tom trenutku.
I drugo da pravo na umanjenje godišnjeg poreza na dohodak fizičkim osobama od 25 godina života za dohodak od nesamostalnog rada, godišnji porez na dohodak umanjuje se za sto posto, a onima koji su od 26 do 30 godina za 50%. E to je mjera koja direktno pomaže mladim ljudima jer porez se obračunava, uplaćuje a onda im se vraća značajni iznos novaca kod ovih mladih osoba do 25 godina u potpunosti a od 26 do 30 godina u iznosu od 50%.
Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost. Često puta smo slušali ovdje u raspravama kako je nužno povećati taj prag kako bi što veći broj poduzetnika koji u stvari nemaju veliki promet na godišnjoj razini bio u ovoj kategoriji da nisu obveznici plaćanja PDV-a. Znači prag za upis u registar obveznika PDV-a sada se diže na 50000 eura.
Ovim podizanjem tog praga također zbog usklađivanja sa direktivom olakšava se poslovanje poreznim obveznicima sa sjedištem u Republici Hrvatskoj obzirom da će uz ispunjenje propisanih uvjeta oslobođenja za male porezne obveznike moći primjenjivati i u drugim državama članica EU. Omogućava se ostvarivanje prava na promet PDV-a poreznim obveznicima iz trećih zemalja neovisno o uvjetu uzajamnosti, te osigurava neutralnost PDV-a za porezne obveznike. Također, predlaže se omogućavanje ispravka odbitka predporeza temeljem rješenja. Imamo još i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona. Predlaže se odgovornost članova društva u slučaju nepodnošenja mjesečne ili godišnje porezne prijave od strane poreznog obveznika, a rješenje o utvrđivanju porezne obveze utvrditi i odgovornost člana društva kao jamca platca.
Ovlaštenje poreznog tijela da izda nalog o zabrani daljnjeg rada obveznicima koji nedozvoljeno obavljaju gospodarsku djelatnost putem interneta, digitalnih platformi ili drugih virtualnih oblika poslovanja i odrediti obvezu pružateljima platnih usluga na području Republike Hrvatske da onemoguće izvršenje platnih transakcija prema takvim obveznicama, proširenje elektroničke dostave korisnicima elektroničkog sustava poreznog tijela i na ostala pismena koja se ne smatraju poreznim aktima, propisivanjem mogućnosti davanja izričitog pristanka na elektroničku dostavu prilikom registracije u elektroničkom sustavu poreznog tijela, te proširenje kruga obveznika koji su dužni podnositi porezne prijave i druge podatke elektroničkim putem.
Automatizacija postupka sklapanja upravnog ugovora za dospjela dugovanja poreznih obveznika do visine od 10 000 eura. Proširenje iznimke obavljanja poreznog nadzora u razdoblju od 6 godina od početka tijeka zastare, prava na utvrđivanje porezne obveze na postupke koji uključuju ili se odnose na poslovanje obveznika s inozemstvom, te u postupcima u kojima postoji osnovana sumnja na bilo koje od kaznenih davanja - davanja ili primanja mita, kaznenog djela podmićivanja zastupnika, kaznenog djela trgovanja utjecajem utjecajem i kaznenog djela davanja mita radi trgovanja utjecajem predviđenih propisima kaznenog zakonodavstva.
Propisivanje započinjanja postupka utvrđivanja zloupotrebe prava već od postojanja indicija da je izvršena zloupotreba prava. Proširenje opisa najtežih poreznih prekršaja.
I imamo još Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Poreznoj upravi, Prijedlog zakona o …/Govornik se ne razumije./… predlaže se jasno i preciznije definirati i opisati postojeće i nove poslove iz nadležnosti Porezne uprave uključujući i novi posao vođenja i održavanja Središnjeg registra stanovništva od 1. siječnja 2026. godine kada na snagu stupi novi Zakon o središnjem registru stanovništva.
Precizno propisati način odgovaranja na usmene i pisane upite i zahtjeve građana i poreznih obveznika dodavanjem odredbe da usmeni i pisani upiti i zahtjevi građana i poreznih obveznika moraju sadržavati OIB podnositelja upisa ili zahtjeva. Učinkovitije praćenje predmetne prekršajnog postupka, predmeta prekršajnog postupka u prvom stupnju zbog povrede poreznih propisa i propisa o doprinosima na jednom mjestu prelaženjem iz nadležnosti područnih ureda u nadležnost središnjeg ureda s tim da se sami postupci i dalje vode u nadležnosti područnih ureda. Spriječiti neovlašteno korištenje uređaja za snimanje zvuka, slike u službenim prostorijama Porezne uprave. Ovlastiti službenike Porezne uprave za utvrđivanje istovjetnosti osoba prije svake komunikacije sa poreznim obveznikom u kojoj se razgovara o poreznim stvarima kako bi se spriječila zamjena identiteta poreznih obveznika i omogućilo očuvanje načela porezne tajne dodatno precizirati ovlasti službenika koji obavljaju poslove nadzora i suzbijanja poreznih prijava, osigurati redovito provođenje nadzornih aktivnosti propisivanjem odredbe da su službenici područnih ureda i ispostava područnih ureda koji obavljaju poslove poreznog nadzora, suzbijanja poreznih prijava, te ostale, prijevara, te ostale poslove nadzora dužni privremeno obavljati dodjeljivanje poslove u druge područne urede po nalogu ravnatelja porezne uprave.
Ovim sam iscrpio prijedloge svih ovih zakona i završno reći ću da će HDZ podržat, Klub HDZ-a podržat ove prijedloge zakona jer osim što, kao što sam uvodno i rekao, rasterećuje se rad i prebacuje porezno opterećenje na imovinu, dodatno idemo u smjeru što većeg broja stambenih jedinica pretvoriti u svrhu stanovanja.
Kroz raspravu koliko sam čuo i drugih klubova ima još i primjedbi na ove prijedloge, međutim u jednom trenutku se s tim mora krenut i kad krenemo u tu poreznu reformu na ovakav način kroz vrijeme će se dorađivat ono što se vidi da smo možda nešto mogli i bolje i na kraju dovest do toga da u RH imamo priuštivo stanovanje za mlade ljude s jedne strane i s druge strane da sve te stambene jedinice koje se grade prije svega za stanovanje ne služe više za čuvanje imovine nego da služe stvarno u svrhu stanovanja, hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala i vama.
Dakle kratka pauza do 15 i 35, hvala.
STANKA U 15,30 SATI

Radin, Furio (Nezavisni)
NASTAVAK NAKON STANKE U 15,35 SATI
Nastavimo s radom.
Gđa. Anka Mrak-Taritaš započinje sa pojedinačnim raspravama, izvolite.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče HS.
Poštovani predstavnici predlagatelja, kolegice i kolete.
Postoji ona jedna uzrečica da vrč ide na vodu dok se ne razbije i onda kad se razbije onda prvo tri krhotine koje tamo nađemo nekako slijepiti i pokazivati da je to vrč, e o tom ovdje govorimo. Ajdemo vidjeti stvari s kojima se mi svi zajedno možemo složit.
Da li u Hrvatskoj ima 600 tisuća praznih stanova za koje ne znamo da li su svi zaista moguće za stanovati jer se stanom su se nazivali i neki ne uvjetni stanovi, ne znamo točno na kojim su lokacijama, dakle dal se tu možemo složit da je tome tako?
Da li se možemo složiti da su naši centri pojedinih gradova pritom mislim na Grad Zagreb, recimo na Split, na Dubrovnik već prošli dio transformacije gdje su se stambeni prostori pretvorili u apartmane koji su isključivo namijenjeni za turizam, koji su glavnine, glavninu godina prazni i samo kad je turistička sezona u pitanju vidimo da se tu nešto dešava?
Da li se možemo složiti da smo kroz prostorno plan, kroz prostorne planove u želji što većeg zamaha gospodarskog bez obzira kako njih, njih zvali, kvalitetan prostor pretvorili u apartmane i to kad, kad su vam apartmanske kuće u velikim gradovima vi to možete kroz infrastrukturu definirat, al kad vam nastane velika apartmanska kuća u jednoj maloj općini, pritom ne mislim ni o jednoj općini ništa loše, niti, niti govoriti mali i veliki, to je apsolutno krivi termin, nastane u nekakvoj općini i tko ima tisuću stanovnika što je čak i pristojna općina i kad vam to ima to je veliki teret za tu općinu i morate imati komunalnu infrastrukturu kao da tamo neko živi, morate imat neku javnu raspravu, rasvjetu, morate imate nekakvu, neko ko čisti ulice i sve ostalo, dakle ona je teret koja nosi dobit samo u ta dva turistička mjest…, mjeseca.
Da li kad je vezano uz turizam ne kontroliramo i ne znamo koliko za pravo, s koliko kreveta raspolažemo, sa koliko kreveta želimo raspolagati. Čak nemamo ni pravu sliku kakav mi to turizam hoćemo? Turizam danas i turizam pred puno godina je različit turizam. Znate kako se je nekad kad je krenulo tamo 60-tih, odnosno 70-tih stoljeća prošle godine, prošlog stoljeća one najveće turističke destinacije recimo sve one lagune u Poreču, Babin Kuk, ne znam Solaris. Oni vam nisu nastali na najvrednijim dijelovima prirode, nego su nastali na prostorima koji je već bio devastiran. Recimo Solaris je bio devastiran, tamo je bilo nelegalno odlaganje otpada, nastali su tamo. A način na koji se je dimenzioniralo je bilo koliki broj, koliku površinu ručnika možete staviti, pa onda je iz toga došlo do broja kreveta. Ali naravno da sve ovo nije tema kako bi rekao naš premijer nije tema ovog zakona, ali na kraju je tema.
Ja ne želim uspavati predlagatelje ovog zakona, ali želim apsolutno reći da je ono što smo mi trebali prethodno napraviti je niz drugih stvari. Trebali smo stambenu politiku do 2030. definirati što s tom stambenom politikom hoćemo. Trebao je ministar turizma doći i vidjeti što vezano uz turizam hoćemo. Napominjem i dalje, za vrijeme kad mi ovdje ovo govorimo grade se i dalje apartmanske kuće koja se zove, koje su u prostornim planovima se zove prostor mješovite namjene namijenjen za povremeno stanovanje. Tako se zove, tako se gradi i tako ima i dalje ćemo to imati. Dakle, da li kad je riječ o tome da želimo imati priuštivi najam je možda trebalo doći sa prijedlogom zakona o najmu stanova gdje definiramo odnos najmodavca i najmoprimca, jer danas kad vam netko uđe u stan i ne plaća vam režije, ne plaća vam niti najam tog stana da ga vi istjerate ćete se značajno pomučiti, brdo ćete odvjetnika morati angažirati koji će vam pomoći da to riješite.
Dakle, mi imamo brdo stvari i nereda koji smo trebali riješiti, ali mi sve to ne rješavamo, na to duboko žmirimo. Nama trebaju neke strategije ne više do 2030., ona je sutra, 2025. nam je tu na vratima, 2030. sutra, nego 2050. Trebaju nam neke odluke koje neće biti jednostavne odluke. Ja se dobro sjećam, ja sam valjda one životne dobi kad se sad već puno bolje sjećam šta je bilo pred 10 ili 20 godina, a ne što je bilo danas ili jučer ali to na stranu. Kad se radila revizija dokumenata prostornog uređenja, jer nakon što je Hrvatska postala samostalna država u prostornim planovima snimljena građevinska područja kao da će u Hrvatskoj živjeti 20 milijona stanovnika.
I trebali ste ih redefinirati i trebali ste donijeti novu generaciju prostornih planova i morali ste rezati građevinska područja i to je bilo drž, ne daj. To je bila oni koji su u tome sudjelovali jako dobro znaju što je to bilo, ali to su odluke koje nisu popularne, ali koje treba donijeti. I na sve te odluke onda idemo sa poreznom politikom, na sve to idemo sa poreznom politikom. Ali ne, mi smo odlučili ići obrnuto. Nismo spremni donositi nekakve odluke jer se ne bi šteli zamjerati jer stalno su nekakvi izbori, pa hajde da se to nekom zamjeramo kao što je kad je došao ministar Primorac jedna od prvih stvari koju je rekao i k ad su ga pitali novinari da li će se uvoditi porez na nekretnine. On je rekao da, kao što je i tu rekao da se on cijeli svoj znanstveni put između ostalog bavio i tome. Onda je dobio čovjek po ušima, onda mu je rečeno kakav porez na nekretnine, nemoj zezati. Pa znaš da idemo u izbore, znaš da nam trebaju glasovi ljudi, zaboravi na to. Onda je on rekao ne, ne, ne. Onda kad se je bilo kog pitalo u navratima da li ima poreza na nekretnine svi su rekli ma ne, kaj god. I danas kažemo pa nema, mi taj već porez imamo. Mi imamo porez na kuće za odmor, porez koji je nastao za kuće za odmor, kuće za odmor koje su bile prostornim planom planirane kao kuće za odmor, a danas puno manje kuća za odmor, a puno više stanova za povremeno stanovanje. To su stanovi za povremeno stanovanje u kojem vi povremeno jeste, dakle te ljetne mjesece ili dio godine koristite za turistički najam.
Da li su druge zemlje i drugi gradovi se bavili sa tom problematikom? Ja sam dosta pratila što se dešava u Berlinu i pratila sam što se dešava u Firenci. Berlin je bio jedan od prvih gradova koji je u jednom času imao problem koji imamo mi sad u Hrvatskoj, da s jedne strane imate veliku količinu praznih nekretnina, a da imate zapravo napuštene dijelove grada koji više nisu namijenjeni za stanovanje nego za turistički najam, a imate cijelo vrijeme potrebu gradnje novih nekretnina.
Zamislite paradoks, s jedne strane mi imamo 600 000 kao praznih stanova, pitanje je jel' 600 ili koji drugi, koji je broj, a s druge strane imamo potrebu izgradnje 260 000 novih stanova. Nešto ne štima. Kako ćete vi nekom tko ima stan i koji ga je kupio zato što nije htio držat novce u banci ili je imao neki crni fond koji je u jednom trenutku isplivao van, pa je kupio nekretninu natjerat da on da stan u najam. Pa nikako! Ako je 50 kvadrata stan i ako je 8 eura po kvadratu porez koji on plaća, on će ako već drži praznog i zna zašto ga drži praznog, zato da dođe jedanput godišnje u taj stan, pa on će platiti 400 eura poreza. Ali će onda da to ne bi platio će nekog tamo prijaviti da živi, pa ćete onda vi dokazivati jel' se brojilo okreće, ne okreće, koliko se brzo okreće i koliko se dana ili mjeseci u godinama okreće.
Nespremni smo za to. Kad sam govorila u ime kluba spomenula sam nešto. Svjesni smo mi toga, pa nismo mi blentavi i blesavi i sad mi svi žmirimo. Mi smo svjesni toga da porezni eldorador stoji i leži u nekretninama Hrvata koji su godinama štedili u nekretninama, ne u zlatu i dionicama, da ako želiš olakšati rad da moraš to nadoknaditi negdje drugdje. Nismo niti blentavi, niti tupasti, pa sad to mi ne vidimo. Vidimo mi to sve zajedno. Ali 2015. je donesen Zakon o procjeni vrijednosti nekretnine, 2019. je donesena uredba kako se radi procjena nekretnina, u jednom času je čak išao, se išlo tako daleko da se je išao naručivati program kako se rade masovne procjene i kako se koriste podaci iz Porezne uprave, da bi mi zapravo imali porez na vrijednost neke nekretnine. Sve zemlje imaju limit, do određene vrijednosti nekretnina ne plaćate porez, a tek iznad određene vrijednosti plaćate. 800 tisuća eura je to u Francuskoj. U Sloveniji je bila rasprava je li 700 ili 800 tisuća eura, možda nije toliko, možda je nešto drugačije. …/Upadica Radin: Hvala./… Ali ovaj način neće uroditi plodom.

Radin, Furio (Nezavisni)
Nekoliko replika. Prva, prvu repliku ima gospodin Kujundžić.

Kujundžić, Ante (MOST)
Hvala predsjedavajući.
Poštovana kolegice, dakle slažem se s vašim izlaganjem. Ono što bi htio reć jer vjerojatno mislite i vi, a to je da svatko od nas državi treba platiti određeni oblik poreza, međutim ono što je ovdje napravljeno jest da je u isti koš stavljeno sve ono što nikad ne može biti u istom košu. Pa tako primjerice imamo u istom košu rentijerstvo i obiteljske iznajmljivače gdje je ogromna razlika. Dakle u svojoj definiciji rentijerstvo je apsolutno nešto drugačije i u teoriji, a onda i u samoj praksi u odnosu na obiteljske iznajmljivače koji vlastite nekretnine u kojima žive, što je vrlo lako dokazivo temeljem i potrošnje struje i potrošnje vode i svih ostalih komunalnih usluga na razini godine dana u odnosu na nekoliko mjeseci gdje ti ljudi zapravo iznajme svoju nekretninu kako bi lakše preživjeli određeni period godine.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Odgovor.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo. Kolega Kujundžić mi danas plaćamo svi porez. Komunalna naknada koju imamo mi nema niti jedna druga zemlja komunalnu naknadu. Dakle vi na svoj stan koji imate na svoju kuću osim što plaćate struju, vodu i sve ostalo što plaćate, plaćate i onaj iznos komunalne naknade koji je prihod jedinica lokalne samouprave i Zakonom o komunalnom gospodarstvu je je definirano zašto to može bit namijenjeno, za čišćenje i ostalo. Dakle mi to već danas plaćamo, mi to već imamo, da se tu ne bi šalili. Ali kad dođemo do turizma, kakav turizam mi razvijamo, šta hoćemo. Jel hoćemo da se razvija obiteljski turizam, da li želimo to ili želimo postati starački dom Europe, možda i to želimo. Pa ćemo izgradit sve što se može izgraditi, kupit će polubogati ljudi iz Europe, po zimi će tu živjeti, po ljetu će to iznajmljivati i bok doviđenja. Ali ajmo znati što hoćemo, jer iz ovog mi ne znamo što hoćemo osim što znamo tu ima novaca pa ćemo ih uzet.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Gospođa Marković.

Marković, Ivana (SDP)
Zahvaljujem.
Kolegice Anka u prijedlogu ovog zakona kaže se da će se njim pokušati riješiti odnosno da će se riješiti pitanje dugoročnog najma. Međutim jednako se ne mogu gledati sve sredine, bilo one gradske sredine u Splitu, Zagrebu, Dubrovniku ili male otočke sredine gdje jednostavno vlasnici apartmana, odnosno uglavnom su obiteljske kuće nemaju kome dugoročno iznajmiti. Znači na mom otoku, od kud je npr. Arsen iz Kučiša ili Ranku Povlja, ne da nemate kome iznajmit nego mladi odlaze za poslom i turizam je jedino što ih, što ih drži. Mene zanima ako je najveći problem iznajmljivanje apartmana u stambenim zgradama, zašto se ne krene u izmjenu Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, čl. 73 tako da se definira što je stambena zgrada. Je li stambena zgrada za stanovanje ili je stambena zgrada za iznajmljivanje apartmana? Oni koji žele iznajmljivati neka etažiraju ovaj, neka etažiraju tu zgradu i neka služe za odmor. …/Upadica Radin: Hvala./… A, tako pokušajmo riješiti stvar.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa. Odgovor.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo.
Dakle krajem prošle godine, ne tamo u nekom drugoj državi, nekom drugom sustavu je donesen Pravilnik o prostornim planovima. Dakle on je objavljen Narodne novine, 152/2023 u kojem pravilniku je navedeno da u prostornim planovima imamo mješovitu namjenu koja je isključivo namijenjena za povremeno stanovanje. Dakle taj pravilnik daje mogućnost da u prostornim planovima imate zone koje su namijenjene za povremeno stanovanje. Dakle to je kad iščitate pravilnik čak zona u kojem ne može bit stalnog stanovanja, dakle ne možete ni iznajmit za stalni najam, jer mora bit povremeni. Ako hoćemo ić sve do kraja. Dakle treba razlikovat to od onih prenamjene u postojećim stambenim zgradama gdje je prenamijenjeno za povremeno stanovanje. To treba dakle razlikovat. Ovdje imaš koja je napravljena za to, a ovdje zapravo si ti stalno stanovanje pretvorio u nešto što više nije stanovanje. …/Upadica Radin: Hvala, vrijeme./… Koliko se ljudi iselilo iz.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Gospodin Lalovac.

Lalovac, Boris (SDP)
Hvala lijepa gospodine potpredsjedniče sabora.
Uvažene kolegice, ono što nas svima ovdje zanima zapravo kroz ovaj paket zakona je ono što je, što je Vlada htjela predstaviti. Povećanje plaća i priuštivo stanovanje. Povećanje plaća smo danas, nismo čuli koliko će biti ali može svaki izračunati od 8 do 12 eura će povećat se prosječna plaća. Druga stvar je priuštivo stanovanje. Da li će s ovim zakonom vrlo jasno slijedeće godine, za godinu ili godinu nakon toga sa 800 ili 900 eura doći do 600 ili 500 eura. Samo nas to zanima jel? Da li mislite da li će po ovakvom modelu mladim ljudima koji su studenti u gradu Zagrebu moći plaćati slijedeće godine stan za 500 ili 600 eura. Samo to, ako nije to, nađimo novi model. Hvala lijepo.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala vama.
Odgovor.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo kolega Lalovac.
Dakle, 2014. godine, odnosno 2013. i 2014. je na Vladi donesena odluka da kad se gradi iz sustava POS-a, da onda određeni broj stanova mora biti građeno za najam. Tad je i definirano da najam, maksimalna, maksimalni iznos najma u tom trenutku je mogao biti 20 kuna po metru kvadratnom. Danas to možemo pretvoriti u 3 eura pa ako to još malo doradimo može bit na 6 eura. I to je uloga države. Ovo kad država poziva privatnike pa će reć dođi pa ću ti ja dat novce, a ja ću onda iznajmljivat tvoj stan al ne znamo kako, onaj tko ima 3 ili 4 stana dat će državi nek iznajmljuje i kupiti novi stan, dakle kad, kad je krenulo u nebo stanovi, cijena stanova. Kad je Vlada se odlučila putem APN-a subvencionirati kamate onda je krenulo i upozoravali smo na to što se dešava …
…/Upadica predsjednik: Vrijeme, hvala./…
… al smo onda to mi bili zločesti, a ne one koji upozoravaju na …

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Jakšić.

Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala poštovani potpredsjedniče.
Poštovana kolegice Mrak Taritaš, dakle kad pričamo o lokalnim porezima i punjenju lokalnog proračuna bilo koje jedinice lokalne i regionalne samouprave ja bih volio naglasiti da je vrlo zanimljivo da je prezentacija da je premijer, Vlada ta institucija koja ljudima diže plaće iako svaki puta zaborave reći da se igraju jedino i isključivo sa prihodima jedinica lokalne samouprave.
Kad mi kažemo pa dajte malo drugačije rasporedite PDV ili porez na dobit e to je jako komplicirano to se ne može jer eto nije …/Govornik se ne razumije./… iako zaboravljaju reći da to nastaje u nekakvim općinama i gradovima, ali možda je problem u tome da bi se onda nekih stvari trebala odreći i sama država. No, to je za neku drugu raspravu.
Moje pitanje za vas je kao nekoga tko dolazi iz segmenta građevinske struke kako komentirate da u 21. stoljeću je nama normalno da ćemo oporezivati po kvadratu, a ne po vrijednosti kvadrata i kome to zapravo pogoduje?
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Kolega Jakšić svašta meni nije više normalno, pa apsolutno mi je neprihvatljivo i bit će mi neprihvatljivo i svi argumenti kojima se pokušava reći da nismo u pravu, porez ide na vrijednost. Dakle, ja sam tu potrudila se pa dala prave, stvarne, žive primjere. Ne morate daleko ići možete ići do bilo kojeg dijela u Gradu Zagrebu i imati dvije nekretnine. One su površinom iste, imat će isti porez, a njihova vrijednost može biti različita i to ne samo ne različita razlika 20%. Malo sam godinama je tema bila uvođenje poreza na nekretnine pa sam malo gledala što su druge zemlje radile, kako su one to činile, kako su utvrđivale vrijednost, kako su radili te masovne procjene, na temelju čega su radili, al znate što mene zanima tko će sve pisati ta silna rješenja oslobađanje i sve ostalo. To smo isto malo zaboravili da će to morat ići nova rješenja sa loše utvrđenim činjenicama i svašta nešto.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala i vama.
Gospodin Račan.

Račan, Ivan (SDP)
Kolegice Mrak Taritaš samo 3 države u EU nemaju porez na nekretnine, to su Malta, Estonija i Hrvatska. Malta i Estonija imaju dugu povijest promicanja vlasništva nad nekretninama domaćeg stanovništva pri čemu Estonija također ima jedan specifičan model u kojem jako oporezuje zemljište.
Tko će u Hrvatskoj profitirati od poreza na nekretnine? Hoće li od njega imati više koristi gradovi, općine ili država odnosno da li tu postoji segmentacija od ovako sročenih poreznih zakona hoće li profitirati više razvijenije općine ili slabije razvijenije jedinice lokalne uprave i samouprave?

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Odgovor.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo.
Odgovor je u biti jednostavan. Kako što je niz ovih reformi koje smo imali prilike poreznih sobom, pred sobom vidjeti, bogati će postati bogatiji, a siromašniji će postati još siromašniji. To bi bio jednostavan odgovor na ovo sve zajedno, ali stvari stvarno nisu tako jednostavne. Stvari su puno složenije. Dakle, mi smo imamo obvezu uvođenja odnosno OECD je rekao uvedite to i nismo mi smo svjesni toga da zaista postoji preveliki potencijal u nekretninama, nismo imali vremena i sad smo se odlučili za ovaj nekakav model preko koljena koji će nam obiti o glavu.
Slovenija je recimo pokušala svoje nekretnine jednako tako modelom koji je vrlo sličan kao što mi predlažemo staviti koje se ne koriste da idu u najam ima jedan se je javio, dakle slovom i brojkom jedan, ali smo se vrlo olako u jednom trenutku …
…/Upadica Furio Radin: Vrijeme./…
… dobro.

Radin, Furio (Nezavisni)
Možete završit rečenicu …
…/Upadica se ne razumije./…
… imat ćete još vremena za završiti.
Gospođa Antolić Vupora.

Antolić Vupora, Barbara (SDP)
Država je bila dužna prema i uputstvu Državnog ureda za reviziju popisati svoju imovinu, svoje nekretnine međutim to do dan danas nije zapravo poznato i ne znamo još uvijek točan broj stanova, nekretnina koji su u vlasništvu države. I što mislite da li bi trebalo uvesti i porez na javne nekretnine kako bi se potaklo njihovo korištenje? Znamo onaj slučaj da oni, one nekretnine koje su na području jedinice lokalne samouprave nema potrebe jer bi išle te isti prihodi i samoj općini odnosno gradu, međutim postoje i te državne nekretnine čiji bi 20% ipak postao i prihod i jednostavno su izvan funkcije.
Imamo primjer iz Francuske Republike to je bilo i mišljenje Odbora za financije …
…/Upadica Furio Radin: Hvala./…
… da bi trebalo voditi i računa o tima.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Odgovor.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo.
Da dođete do podatka koliko ima praznih državnih stanova jer ovdje je bio zapravo ulazni podatak da porez se plaća na prazne stanove koji se ne koriste za stanovanje odnosno koji su, koji su namijenjeni za stanovanje a ne koriste se ili oni koji se koriste povremeno za tu namjenu. Koliko država ima takvih stanova to ne znamo iz jednostavnog razloga što imaju neki u nekom ministarstvu pa u drugom ministarstvu, pa onda jedno ministarstvo ne zna za drugo i sve ostalo, ali znate što znamo da država neće plaćati porez. No, to je u javnoj raspravi kad je bio ovaj zakon uputila primjedbu i pučka pravobraniteljica koja uredno i savjesno zaista pogleda prijedloge zakona, vrlo, vrlo dobro strukturirano daje određene primjedbe. Dakle, država tu ona svoje prazne stanove mora, može držati i držati do kad treba.
Prema tome, to je to licemjerstvo zakona i nepripremljenost zakona …
…/Upadica Furio Radin: Hvala./…
… do kraja.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospođa Puž Kukuljan.

Puž Kukuljan, Ana (SDP)
Zahvaljujem.
Vezano za stambene zgrade kada pogledamo kolko neriješenih imovinskopravnih odnosa postoji za stanove u zgradama koje se uopće ne zna ni tko je vlasnik, a posebna su priča stanovi u vlasništvu države i gradova.
Mene zanima šta vi mislite kako će država se očitovati u slučaju tih stanova znači kad bude se trebalo davati suglasnost ili ne za, za ovaj stanove za iznajmljivanje i u kom vremenskom periodu će to napraviti?

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Odgovor.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo.
Poštovana kolegice, tu sam probala u nekoliko navrata reć, a sad imam priliku reći. Dakle vi bi morali ustanoviti uopće za porezno rješenje tko je vlasnik, tko je korisnik, kolka je stvarna površina, a to zaista imate različite, različite podatke i nemamo sređeni, mi nemamo sređen katastar, nemamo sređenu gruntovnicu, imamo različite podatke, da ne kažemo da imamo onu knjigu položenih ugovora za sve ono šta je bilo u otkupu stanova koji su, za koje nisu imali uporabne dozvole, dakle imamo, mi imamo popriličan nered u prostoru. Ono što ćemo znat oni koji odgovorno vode računa o svojoj nekretnini, koji su vodili računa, koji su vodili računa da im se ostavinske rasprave uredno se provedu, koji su vodili računa da u gruntovnici budu uredno upisani, koji uredno vode računa, dakle oni će ponovo imati, oni će, to ćete moći utvrditi, a ovo ostalo će biti na razini prst puta nokat…/Govornik se ne razumije./…

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala, hvala lijepa.
Slijedeća rasprava g. Marin Živković.

Živković, Marin (Možemo!)
Hvala predsjedavajući.
Mi svakako pozdravljamo uvođenje poreza na nekretnine koje ne služe za stanovanje, dapače vidimo takav porez kao bitan element sustava koji ide ka smanjivanju nejednakosti i koji su u svojoj suštini pravedniji. Pravedan porezni sustav u tom smislu vidimo kao onaj koji veći teret stavlja na one koji imaju više, koji su posredno ili neposredno najviše profitirali od ovakvog društvenog uređenja i na čiju će kvalitetu života najmanje utjecati ovako porezno opterećenje. Pozdravljamo i promjenu paradigme vladajućih koja se stvarno brzo zapravo dogodila jer prije manje od godinu dana kada smo u gradskoj skupštini raspravljali o iznosu paušalnog poreza i kada smo sugerirali upravo kolegama iz HDZ-a da bi mogli početi oporezovati prazne nekretnine putem poreza, putem poreza na kuće za odmor, oni su nama tada odrješito rekli da šta oni imaju govoriti ljudima šta će raditi sa svojom imovinom, da to nije posao države. Vidimo da se u manje od godinu dana ta priča promijenila i nama je drago da se ta priča promijenila. Mi od 2019. sustavno govorimo i upozoravamo da ćemo imati krizu stanovanja, već smo tada imali krizu stanovanja, ali niko na to nije, niko na to nije tada obraćao pozornost. Ona je sada narasla do takvih razmjera da se više ne može ignorirati, sada i dobrostojeći građani imaju problema sa nabavom stanova za svoju djecu i sada je to postao problem, kada se sirotinja s tima, s time mučila, kada smo o tome sustavno govorili onda to nikoga nije bilo briga, sad je voda došla do grla.
Upravo takav stav da šta mi imamo ljudima govoriti šta će raditi sa svojom imovinom i doveo je do toga da velika količina praznih stanova toliko narasla. Upravo je takav stav doveo do toga da se u Hrvatskoj spakira taj špekulativni kapital i da to ima negativne efekte na priuštivo stanovanje. Upravo to što nismo godinama oporezovali to vlasništvo je dovelo do toga da ljudi ta…, da ljudi posude iz cijele, iz cijelog svijeta i iz Hrvatske svoju ušteđevinu umjesto da ulažu u razvoj, ulažu u nekretnine kojima je godišnji prirast često i preko 10%. Iako je ovo korak u dobrom smjeru, možda korak koji je najlakši za implementaciju, te time možda i najlogičniji nekako prvi korak u oporezivanju nekretnina smatramo da je važno naglasiti da bi u idućem razdoblju bilo dobro planirati progresivnost ovog poreza, da oni koji imaju više, koji posjeduju više, koji posjeduju više nekretnina plaćaju po većim stopama, po višim stopama, ali smatramo da je u narednom razdoblju važno povezati sa vrijednošću nekretnine iako to vjerojatno sad u ovom trenutku nije moguće, kako ne bi istu cijenu kvadrata plaćali oni koji žive u običnim nekretninama i oni koji žive u luksuznim nekretninama tj. ne oni koji žive nego oni koji za gospodarsku djelatnost koriste svoje luksuzne nekretnine. Nemaju nekog razloga, barem ga ja osobno ne vidim, da se ne uvede opcija da se po znatno višoj stopi upravo prazni stanovi dodatno oporezuju. Držanje praznih nekretnina radi špekulativnih zarada je zapravo vrsta ponašanja koju trebamo puno snažnije demotivirati nego što se ovim zakonskim prijedlogom radi.
Također je bitno proširiti krug osoba koje plaćaju porez na otuđenje nekretnina. Upravo tim porezom možemo najviše ciljati na one koji zarađuju od rasta vrijednosti nekretnina, baš tim porezom koji imamo, ali koji trenutno cilja jako mali krug ljudi. Mi predlažemo da tog poreza budu oslobođeni samo vlasnici koji prodaju nekretninu nakon više od 8.g. vlasništva, ne 2 kako je sada propisano i da se naravno izuzeće nađe za ljude koji su u tom stanu živjeli barem 3.g., tako ćemo snažnije demotivirati one koji ulažu kapital da bi ga brzo prodali, da bi ga nakon 5.g. se riješili i ostvarili enormnu zaradu na štetu cijelog društva.
Treba reći da je važno da je ovo lokalni porez, te da se iznosi i donekle uvjeti mogu određivati na lokalnoj razini jer stvarno u RH imamo niz različitih načina života i različitih načina upravljanja na nekretninama i dobro je da se ta vrsta politike ne primjenjuje nacionalno nego da se, nego da se uzimaju u obzir lokalne specifičnosti i to svakako podržavamo.
Dobro je da se ukida olakšica za poslodavce za plaćanje doprinosa za zdravstveno osiguranje za mlade jer podsjetit ću, a to, to nismo danas čini mi se čuli u raspravi, ta vrsta olakšice se uvodila kako bi se motiviralo zapošljavanje na neodređeno mladih. Podsjetit ću i da u Zakonu o radu piše da je zapošljavanje na određeno iznimka koja se treba raditi, iznimka u specifičnim uvjetima, a ne neodređeno da je zakonska norma. Mi da subvencioniramo poslodavce da se drže zakona je još jedan paradoks ovog doma koji, koji se zapravo nikada nije smio dogoditi. Mi već debelo narušen zdravstveni sustav sakatimo olakšicama poslodavca jer oni ne žele zapošljavati na neodređeno što je njihova zakonska obveza. Tu smo mi svi zakazali i važno je da, važno je da, da se, da se taj trend obrne. Što naravno nikako nije dobro i što nikako ne podupiremo je da osobe koje su boravile u inozemstvu dvije godine, oslobodi plaćanja poreza na dohodak u trenutku kada dio umirovljenika plaća porez na dohodak, gdje ga plaćaju osobe na minimalnoj plaći. Mislim da stvarno nije fer da se oslobađaju osobe koje mogu biti itekako dobro stojeće, mogu imati itekako velike plaće, a i konceptualno zvati ljude da se vraćaju, a da od njih ne očekujemo da pridonose ovom društvu, ja mislim da je to duboko problematičan pristup. Razumijem motiv da se ide u spuštanje poreza, to je sigurno popularan potez u kontekstu toga da naše institucije jednostavno ne funkcioniraju. Čestitam vladajućima jer su uspjeli uvjeriti ljude u to da se sustavno pitaju zašto ja plaćam porez kad moje zdravstveno ne funkcionira, kada pravosuđe ne funkcionira, kada je korupcija na svakom koraku i kada ljudi kada plaćaju porez imaju osjećaj, imaju osjećaj da direktno stavljaju novac u džep nekim HDZ-ovcima. Država sustavno razočarava naše građane i nije ni onda ni čudo da postoji takav sentiment. Ja bi isto vjerojatno imao takav sentiment da su kolege iz HDZ-a i Bandić još uvijek na vlasti u gradu Zagrebu i sigurno bi htio manji prirez. Ali mi, mi vjerujemo da ne treba odustati od društva, da još uvijek postoji dovoljno vjere da možemo kolektivno rješavati probleme, da je za to potrebna solidarnost, a ne atomizacija društva, da je potrebno jačati institucije, ne uništavati ih, da je potrebno širiti obuhvate i kvalitetu usluga, a ne samo dizati cijene. Imamo izbor, možemo ić prema svima, prema tome da svi zajedno gradimo bolje društvo ili možemo ići da je svatko za sebe, da je čovjek čovjeku vuk, da jedino privatne institucije funkcioniraju i da tko ih ne može platiti, da se sam mora snaći. Spuštanje poreza na dohodak značajno diže prihode onima s višim prihodima, a gotovo nikakav utjecaj nema na one sa nižim prihodima. Osoba na novom minimalcu će dobiti 15 eura više, a osoba u saboru između 300 i 400 eura više. Ministar je više puta danas rekao da 53% zaposlenih uopće ne plaća porez na dohodak. Treba dignuti prihode siromašnima naravno mi smo prvi za to, zato i širimo socijalne usluge u Zagrebu, proširili smo besplatan javni prijevoz na sve umirovljenike, gradimo vrtiće, gradimo staračke domove. Njima cijena ne raste, dapače jedino, jedini u Hrvatskoj mi ne dižemo cijene staračkih domova. Ako želite da snizimo stopu za najsiromašnije, stavite više poreznih razreda. Ne može biti jednak broj, gotovo praktički samo jedan porezni razred za sve. Da onaj tko ima 7 tisuća eura bruto i onaj na minimalcu plaća isti porez na dohodak. Ako proširite krug poreznih razreda, najnižima ćemo sigurno sniziti. Ovim najvišima nećemo. I evo za kraj možda bi samo rekao da je, da je zgodno što se ova rasprava upravo događa dok se u gradu Zagrebu događaju pripreme za Advent, što se počeo božićno ukrašavati ovaj grad jer poput djeda Božićnjaka HDZ isto nudi reformu koja iako svima obećava poklone ispod bora, na kraju bogata djeca uvijek nađu bolje poklone. Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegi Živkoviću.
Za repliku se javila kolegica Sandra Benčić. Izvolite.

Benčić, Sandra (Možemo!)
Zahvaljujem.
Kolega Živkoviću i poštovani kolegice i kolege, htjela sam istaknuti još jednu stvar koja je zapravo po meni fundament problema sa kojima se susrećemo pa i kod provedbe ovakvog uvođenja novih poreza, a to je da mi imamo problem od početka što razlikujemo i to drastično razlikujemo stope poreza na dohodak ne prema prihodima neke osobe, ne prema prihodima kućanstva nego prema vrsti djelatnosti iz koje dolazi. I tu je nastao cijeli kaos. Kada bi Hrvatska kao mnoge razvijene zemlje, imala sintetičko oporezivanje dohotka, onda bismo mi mogli reći bez obzira od kud vaš dohodak dolazi, iz nesamostalnog rada, iz iznajmljivanja, iz kapitala ili sve zajedno, dok ne prelazi određeni prag mi ga ne oporezujemo, onda kad pređe neki prag oporezujemo po nižoj stopi pa višoj …/Upadica Penava: Vrijeme./… pa višoj i imali bi poreznu progresiju koja bi imala smisla i koja bi bila društveno i ekonomski pravedna.

Penava, Ivan (DP)
Odgovor na repliku.

Živković, Marin (Možemo!)
Da jedino pravedno, pravedni porezni sustav je onaj koji suštinski oporezuje bogatstvo na pravedan način tj. da se prikupi informacija o tome koliko netko uprihođuje i da se sve te informacije zbirno po različitim stopama oporezuju. Oni koji manje imaju po nižim stopama ili nikakvim, oni koji imaju više po višim, tako progresivno sve više i više. Tako ne bi došli u situaciju gdje imamo društvo gdje se bogatiji sve više bogate, siromašni sve više osiromašuju, gdje se usluge koje se, koje su prvenstveno namijenjene siromašnima uništavaju, postaju lošije, nema tko raditi u njima, nego bi išli ka društvu koje, koje im benefite za sve.

Penava, Ivan (DP)
Slijedeća replika kolegica Ivana Mujkić, izvolite.

Mujkić, Ivana (DP)
Hvala vam.
Evo poštovani kolega kad ste govorili o oslobođenju poreza na dohodak za useljenike citirat ću vas rekli ste da je zvati ljude da se vraćaju, a da od njih ne očekujemo da doprinose ovom društvu duboko problematično. Pa me sad zanima zaista smatrate li vi da primjerice jedan mladi liječnik koji je otišao u Njemačku, da njegov povratak u Hrvatsku na niti jedan način ne doprinosi ovom društvu. Evo jel mi, jel mi možete malo pojasnit što ste htjeli reć tom izjavom. Hvala vam.

Živković, Marin (Možemo!)
Pa ja mislim ako imamo dva liječnika u istoj ustanovi i jedan ima veću plaću zato jer dvije godine nije bio u Hrvatskoj u odnosu na ovoga koji nema, da to nije fer. Mislim da to nije pošteno. Mislim da to nije pošteno prema ovome koji je ostao i mislim da šaljemo poruku toj osobi koja se, koja se vratila da ne očekujemo od njih solidaran doprinos ovome društvu i da je to pogrešno. Znači ako netko živi u ovom društvu, profitira od institucija svih ovih koje smo izgradili kakve god one bile, očekuje se da, da ta osoba doprinosi na istoj razini kao osoba kao usporedno s njom. Ako to ne, nemamo taj bazični princip da ljudi koji su u usporednoj situaciji isto doprinose mi smo fulali kao država.

Penava, Ivan (DP)
Slijedeća replika kolega Ivan Račan.

Račan, Ivan (SDP)
Kolega Živković, prije nego što vas kolega Herman opali sa nečime što radite u Zagrebu, po njegovom mišljenju naravno krivo, crtate jednu vrlo distopijsku sliku Hrvatske koju stvara HDZ, koja zaista nije ugodna za čuti i koja nije ugodna niti za zamisliti. Ja ću vas zato pitati, jeste li spremni prihvatiti realnost da je kako bi se takva budućnost, kako ne bi došlo da je potrebno daleko više žrtvovati vlastite interese kako bi se smijenio taj HDZ?

Živković, Marin (Možemo!)
Kolega Račan, ja, ja mislim da mi moramo sustavno pokazivati građanima da pristup u kojem vladamo na način da nema korupcije, da osiguravamo osnovne usluge i više od toga, da su te usluge kvalitetne i da se šire, najbolji pristup tome da uvjerimo građane da, da smo mi ona, ona opcija koja može preuzeti vlast. Mislim da, da nema uspjeha preko, preko noći, da moramo graditi priču, da moramo sustavno i konzistentno ustrajati na svojim idejama, objašnjavati ih unatoč svim, svim okolnostima i nadamo se naravno da ćete nam u tome i pomoći.

Penava, Ivan (DP)
Slijedeća replika kolega Mislav Herman.

Herman, Mislav (HDZ)
Pa g. Živković kada priča o životu u Gradu Zagrebu, pa stekne se dojam da nema boljeg mjesta za život na planeti nego ovdje tu. U Gradu Zagrebu tri su osnovna problema, o jednom mi danas pričamo, promet, otpad i porezi.
Što se tiče poreza g. Živković vi ste uspjeli sa vašim vođenjem Grada Zagreba uzeti i bogatima i siromašnima, vi ste i Super Hik i Robin Hood, uzimati i bogatima i siromašnima. Kada ste povećavali plaće građanima odnosno zaposlenicima u gradskoj upravi onoga nižeg imovinskog cenzusa digli ste ih ukupno za 2,7 milijuna eura, a imali ste ekstra profit u prvih 8 mjeseci 141 milijun eura, vrlo škrto. S druge strane 23,6 i 35,4 su najviše porezne stope u RH. Pa spustite malo te poreze i dignite građanima plaću, a ne moraju to samo bit oni nižeg imovinskog cenzusa…
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
…neka i liječnici imaju još veće plaće i profesori…
…/Upadica Penava: Hvala./…
…i, i vatrogasci…/Govornik se ne razumije./….

Penava, Ivan (DP)
Slijedeći na redu, pardon, odgovor na repliku izvolite.

Živković, Marin (Možemo!)
Ja znam da vas muči da, da vi nemate, ne znam šta ste planirali sa tih 300-400 eura mjesečno više, sigurno ste imali dobre planove, ali zanimljivo mi je kada pričate o tome da mi uzimamo. Naime vi ste uspjeli nešto što je potpuno ilegalno u svom mandatu, znači vi dok ste bili na vlasti em ste imali najveću stopu poreza, to je sada prireza, ali ni to vam nije bilo dovoljno nego ste još se unaprijed zadužili, planirani deficit ste uveli kao mehanizam što uopće nije legalno i zadužili ste ne samo, ne samo, ne da ste samo potrošili sve, sve novce koje ste imali na raspolaganju nego ste i novce buduće vlasti potrošili, toliko o vašem upravljanju sredstvima.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Slijedeći na redu za raspravu kolega Peđa Grbin.

Grbin, Peđa (SDP)
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Kolegice i kolege, ono s čime ću prvo krenuti su porezi općenito i ovdje spomenut ću dvije stvari koje se u ovom, u ovim prijedlozima zakona mijenjaju, ali po mojem dubokom uvjerenju ne i dovoljno. Jedno je pitanje ulaska u sustav PDV-a, on se diže sa 40 tisuća eura na 50 tisuća eura, međutim ja bih ovdje ukazao da se radi o iznosu koji je utvrđen još 2017.g., ono što smo u međuvremenu imali je inflacija i tih 40 tisuća na 50 tisuća eura nije nikakvo povećanje, dapače mi sa tim nominalnim povećanjem u vrijednosnom smislu će to biti i dalje niži prag nego što je bio 2017. kada je uveden u iznosu od 300 tisuća kuna ili otprilike 40 tisuća eura.
Slična stvar se događa i sa porezom na dohodak. SPD je godinama govorio o tome da treba podići osnovi odbitak sa 4 tisuće kuna, u međuvremenu inflacija je bila negdje 27% od 2020. od 1. mjeseca 2017. kada je uveden ovaj prag za PDV, inflacija je preko 30%. Dakle podizanje osnovice koje tražimo, a koje vi ne činite nego samo puževim koracima idete u tom smjeru bi bilo ustvari usklađenje, usklađenje sa inflacijom, a ako se to usklađenje ne dogodi po ovome što sada predlažete, ovih 600 eura osnovnog odbitka, će čak i za minimalnu plaću značiti da od 970 eura bruto minimalne plaće gotovo 200 eura ulazi u porezne škare, što znači da će osoba ako nema djece ili uzdržavanih članova obitelji i prima minimalnu plaću u iznosu od 970 eura sada plaćati ako je stopa 20% gotovo 40 eura poreza na dohodak, gotovo 40 eura poreza na dohodak i onda će se doista dogoditi situacija gdje ćemo kolegi Hermanu koji je prije vapio za nekoliko stotina eura koje mu je uzeto jer valjda mu saborska plaća nije dovoljna, sada će mu to biti vraćeno i saborski zastupnici će dobiti dosta a građani će dobiti ovom reformom malo ili ništa. Toliko o onome općenito, a sada ću se posvetiti Zakonu o lokalnim porezima i reći nešto što mislim da treba jasno izgovoriti.
Ovo nije uvođenje poreza na nekretnine. Ovo je lažni naziv, ovo je uvođenje poreza na stanove jer ako pogledamo što je prijedlogom zakona definirano kao nekretnina to su jedino isključivo stambeni prostori ne i poslovni prostori, a primjerice zanimljivo ne i građevinsko zemljište koje je prostornim planom neke jedinice lokalne samouprave namijenjeno za stanovanje. To građevinsko zemljište ima ogromnu vrijednost, ali ono po ovom prijedlogu zakona neće biti predmet oporezovanja samo stanovi što znači da onima koji špekuliraju i koji imaju znatna sredstva ćemo omogućiti da izbjegnu porezne škare tako što će svoj kapital premjestiti iz stanova u druge oblike nekretnina ako na njima zarađuju. Građanima koji nemaju takva sredstva to nećemo omogućiti. Dakle, ovo nije porez na nekretnine ovo je isključivo i jedino porez na stanove.
I sad jedna ironija, kad govorimo o izuzećima fantastično mi je da u Članku 27. navodite izuzeće koje se odnosi na zamjenu za nenaplaćena potraživanja. To znači da bankama koje od 1.10. do 31. ožujka slijedeće godine primjerice naplate potraživanje tako što nekome uzmu nekretninu, mi nećemo naplaćivati porez na nekretnine, ali građanima hoćemo. Dapače, čak i tom građaninu koji je bio vlasnik nekretnine od 1.10. kad mu je uzeta bit će naplaćeno jer je osnovica stanje na dan 31. ožujka. Ovo je udarac na građane kao što sam rekao.
E sad kad sam već spomenuo izuzeća bilo je rasprave, mislim da ste kolegi Lalovcu odnosno ministar je kolegi Lalovcu rekao uvjerite me da pitanje ne naplate poreza na nekretnine državi nije ustavno i razmislit ćemo o njemu. E pa na meni je onda da elaboriram.
Člankom 27. stavkom 1. točkom 8. definirano je izuzeće od plaćanja poreza na nekretnine u slučaju ako se nekretnina nalazi u vlasništvu RH. Ovo nije ustavno. Zašto? Zato što isti predmet oporezivanja stavljamo pod različit tretman ovisno o tome tko mu je vlasnik.
Pravna teorija, a bogami i praksa godinama postaje, poznaju razliku između nečega što se zove acta iure imperii i acte iure gestionis, a to je razlika između onoga kada država nastupa kao tijelo javne vlasti ili kada država nastupa kao potpuno ravnopravna stranka sa ostalim subjektima. Primjerice kada država sklapa ugovor o najmu stana. Nominalno bi trebala biti ravnopravna.
Da se ovdje radi o porezu na nekretnine, a ne o porezu na stanove tada bi ova iznimka imala smisla jer doista ne bi bilo logično da država plaća porez na nekretnine primjerice na zgradu sabora ili na vojarnu u kojoj se trenutno nalazi zgrada sabora jer se radi o zgradama koje su namijenjene izvršavanju javnih ovlasti RH kao i zgrade ministarstava.
Međutim, stanovi koji se iznajmljuju ili stanovi koji se ne iznajmljuju jer država ne zna gdje su, ne zna tko je u njima moraju biti predmet oporezivanja kao i u slučaju svih drugih vlasnika.
Ukoliko vi ostavite ovakvu odredbu ona je duboko diskriminatorna i pokazuje da država različito postupa sa svojom imovinom i sa imovinom drugih građana. I priče o tome da je to prelijevanje iz jedne državne blagajne u drugu je glupost. Ovdje se radi o prelijevanju iz državne blagajne za one nekretnine koje podliježu oporezivanju u blagajne jedinica lokalne samouprave na isti način kao što se radi iz prelijevanja džepova građana u proračun tijela javne vlasti u ovom slučaju jedinica lokalne samouprave. To je normalno, to je svrha oporezivanja.
Mi jesmo za porez na nekretnine, ali ovako kako je uređeno ovim zakonom on je nepravedan jer oporezuje samo jednu skupinu nekretnina i to stanove, a ne i druge primjerice poslovne prostore i on je duboko diskriminatoran jer i te stanove ne tretira na isti način, na isti način bez obzira na to tko im je, tko im je vlasnik.
Pozivam vas da do drugog čitanja ovo promijenite.
I zadnja stvar s kojom ću završiti, a to je pitanje vrijednosti. Oporezovanje po kvadratu, a ne po vrijednosti je također duboko nepravedno. Kolegica Mrak Taritaš je to prije spominjala. Mi imamo na području određenih jedinica lokalne samouprave nekretnine čija je vrijednost tisuću eura po metru kvadratnom jer su u takvom stanju i druge kojima je vrijednost 10 tisuća eura po metru kvadratnom. Porez na nekretnine će se plaćati po istoj stopi. Vi ste unutra uveli primjerice da godine mogu biti kriterij za različito oporezovanje, ali nemojte se ljutiti ne na jednom mjestu primjerice na Tuškancu nedalekom ovdje ili ovdje u brdima iznad Zagreba drugdje Pantovčaku itd. ne bih baš rekao da to što je neka vila sagrađena 1920. pretjerano utječe na njenu vrijednost, a po ovom zakonu će joj se zbog toga moći umanjiti stopa po kojoj se plaća porez. Ne može godina bit kriterij, ne može kvadrat biti kriterij ako se radi o porezu koji opterećuje imovinu. Jedini pravi kriterij može biti jedino i isključivo vrijednost sve drugo predstavlja još jednu dodatnu nepravdu ovog zakona. Porez na nekretnine je Hrvatskoj potreban, ali u ovome obliku neće ispuniti niti jednu od svrha koju je predlagatelj u svojem uvodnom obrazloženju i u pisanom obliku istaknuo. On će biti jedan veliki fijasko.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegi Grbinu.
Za povredu Poslovnika se javio kolega Zoran Gregurović, izvolite.

Gregurović, Zoran (HDZ)
Povrijeđen je članak 238. Kolega Grbin uporno vrijeđa kolegu zastupnika Hermana koji se bori da Zagrepčani dobiju veće plaće, ali nije krenuo od sebe i nije još uvijek rekao kako je to on dobivao naknadu za odvojeni život i da li je ta sredstva vratio?

Penava, Ivan (DP)
Kolega Grgurović kako je bilo riječ o replici, a ne o povredi Poslovnika izričem vam opomenu temeljem članka 239. To vam je prva opomena.
Za repliku se javio kolega Mišel Jakšić, izvolite.

Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče.
Prije same replike kolega Gregurović naša država je toliko iscentralizirana i toliko toga se navlači sve ove godine u Zagreb da bolje da se više bavimo sa time kako da decentraliziramo državu, a ne da smo al pari Grčkoj kad pričamo o centraliziranosti. Toliko o tome i kako ova Vlada vidi decentralizaciju.
Kolega Grbin puno toga ste rekli o lokalnim porezima, ali to sad posebno neću apostrofirati osim što ću opet napomenuti da se Vlada jedino i isključivo igra prihodima jedinica lokalne i regionalne samouprave. Tamo gdje može otpustiti nešto što je državni prihod to je ogroman problem. To što nije dovoljno da napuni potrošačku košaricu nema veze, nego se samo veli, apeliramo na strane trgovačke lance da nas ne gule, ali nemamo hrabrosti ni njima ni bankama uvesti porez na ekstra profit.
Što se tiče poreza na nekretnine apostrofirali ste ulogu države. Zašto država izbjegava nešto od čega je već pokušala pobjeći, a to je da jednostavno i svoje nekretnine stavi u funkciju.
Hvala vam lijepo.

Penava, Ivan (DP)
Odgovor na repliku, izvolite.

Grbin, Peđa (SDP)
Ovo prvo što ste rekli evo prije nekoliko dana je objavljeno u brojnim hrvatskim medijima razlika u cijeni jednog trgovačkog lanca u Hrvatskoj sa njihovom matičnom poslovnicom u Njemačkoj. Ta situacija naprosto vapi za time da država uvede porez na ekstra profit za one koji su se na taj način zaigrali. I trgovce, ali isto tako i banke i druge prije svega pružatelje usluga. Da to država napravi vjerujem da bi s jedne strane ili došlo do smanjenja cijena ili bi od tih trgovaca i drugih pružatelja usluga prikupili novac s kojim bi onda mogli financirati brojne druge državne potrebe.
E sada ovo kad me pitate zašto država bježi od toga. Pa razlog je jednostavan zato što država sa HDZ-om na vlasti to naprosto ne zna, ne zna, to je to.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Sljedeća replika kolega Mislav Herman, izvolite.

Herman, Mislav (HDZ)
Pa druže Grbinu, pošto ste vi parafrazirat ću kolegu nelegalno koristili naknadu za odvojeni život izgleda da je vama falilo tih 200, 300 eura koje meni imputirate. Izgleda da ste ih vi sebi stavili u džep, a ja sebi u džep nisam stavio ništa. Ja ću vas podsjetiti kako za razliku od vas ja ne primam plaću u Hrvatskome saboru, ja primam plaću na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, ne Kragujevačkom nego Zagrebačkom sveučilištu i primam plaću u Kliničkom bolničkom centru u Zagrebu, a danas sam ovdje došao nakon 24 satnoga dežurstva. Ja svoj posao radim vrlo, vrlo savjesno i ono što mogu reći i pohvaliti Vladu Republike Hrvatske da su liječnici danas u Republici Hrvatskoj odlično plaćeni i da meni uistinu ne fali 200, 300 eura kako ste to vi rekli.

Penava, Ivan (DP)
Imamo povredu Poslovnika kolegica Barbara Antolić Vupora, izvolite.

Antolić Vupora, Barbara (SDP)
Povrijeđen je članak 238. Naime, povrijeđen je zapravo gospodin sam s obzirom da je toliko umoran od svega, pa često govori neke stvari koje su neargumentirane pa bi trebalo i njega izuzeti od nekih ozbiljnijih promišljanja od onoga što kaže.

Penava, Ivan (DP)
Temeljem članka 239. izričem vam opomenu jer je bilo riječ o replici.
Sljedeći za povredu, prva vam je opomena u pitanju. Sljedeći na redu za povredu Poslovnika kolega Mišel Jakšić, izvolite.

Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala poštovani potpredsjedniče, članak 238.
Kolega Herman, dakle neki iskusniji ljudi i povjesničari su za Komunističku partiju konstatirali da je jednim dijelom i propala zato jer je velika većina njenih članova otišla u HDZ, tako da nemojte to čačkati. A ono što vam moram reći kao kandidat na izborima koji je dobio ponešto više izbora nego što ste vi dobili fokusirajte se na nešto drugo. Ovo drugovi i drugarice to vam na lokalnoj razini neće donijeti izbore. To je samo dobronamjeran savjet sa strane.

Penava, Ivan (DP)
Također temeljem članka 239. izričem opomenu, jer je bilo riječ o replici. Također prva opomena.
Sljedeći na redu za povredu Poslovnika kolega Zoran Gregurović, izvolite.

Gregurović, Zoran (HDZ)
Članak 238. Evo kolega Jakšić, danas ste decentralizirano smo razgovarali o vaših 18 i pol milijuna eura ako se dobro sjećam za ITU mehanizam, ali da se vratimo na ovo komunističku partiju SDP. Pa vaš predsjednik je došao iz HDZ-a, bio je zaveden pod rednim brojem 95. u bazi članstva HDZ-a u Zaboku i to bez prezimena Dončić.

Penava, Ivan (DP)
Kolega Gregurović jednako kao u prethodnim slučajevima, ovo vam je druga opomena temeljem članka 239.
Imamo još jednu povredu Poslovnika kolega Miroslav Marković, izvolite.

Marković, Miroslav (SDP)
Kolega Gregurović, nemojte spominjati našeg predsjednika jer se onda moramo uhvatiti vašeg predsjednika, a sjećam se rasprave na „aktualcu“ gdje je ovdje ne prisutni predsjednik sabora napravio je jednu stvarno kardinalu optužbu, a u principu tko je bio vaš predsjednik HDZ-a i gdje je bio general u kojoj vojsci i kod koga i prvi predsjednik RH. Zato budite oprezniji kad baratate s tim stvarima.

Penava, Ivan (DP)
Kolega Marković također izričem opomenu temeljem čl. 239.
Slijedeća povreda Poslovnika odnosno kolega na redu za povredu Poslovnika, kolega Mišel Jakšić izvolite.

Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala poštovani potpredsjedniče.
Čl. 238. kolega Gregurović život nekad piše čudne knjige ili čudne maturalne radove pa tako HDZ ima predsjednika koji se u svom maturalnom radu divio samoupravnom socijalizmu, Marksu, Kardelju i Komunističkoj partiji i to već kad se država i komunizam poprilično, poprilično raspadao jel tako. Tako da vrijeme donese nekad svašta. Hvala vam.

Penava, Ivan (DP)
Druga opomena zbog replike umotanu u institut povrede Poslovnika koja to zapravo, temeljem čl. 239. i dugujemo odgovor na repliku, kolega Grbin izvolite.

Grbin, Peđa (SDP)
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Gospodine Herman neću vas nazvat drugom jer vi to ne zaslužujete, za mene je to pohvala ali ne kad dolazi iz vaših usta nego kad dolazi od Mišela, Borisa, Marije itd. Gospodine Herman spomenuli ste kragujevačko sveučilište. Znate li vi koja je tužna istina? O Oksfordskoj ljestvici za 2025. nedavno objavljenoj kragujevačko sveučilište je bolje rangirano i od zagrebačkog i od splitskog sveučilišta. I vi bi se kao znanstveni radnik na zagrebačkom sveučilištu itekako trebali zabrinuti zbog toga što sveučilište u jednom ipak provincijskom srpskom gradu je bolje rangirano znači kvalitetnije nego što je to zagrebačko, a da mi porezne prihode bolje koristimo i da se umjesto toga ne kadrovira i ne krade na tom sveučilištu kao što se to događa u zadnje vrijeme pa da imamo hrpu afera o kojima vi šutite iako ste znanstveni radnik tamo, možda bi rezultati bili bolji. Ali Bože moj …/Upadica Penava: Vrijeme./… tu vas.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Za repliku se javila kolegica Anka Mrak Taritaš, izvolite.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo.
Kolega Grbin, ja se s vama potpuno slažem, ovo nije porez na nekretnine nego porez na stanove. I kad je riječ o nekretninama, to zaista ima i mogućnost vezano uz građevinsko zemljište što sam spomenula kad sam govorila u ime kluba. Inače su porezne politike dosta i vrlo često vezane uz prostorne politike jer služe za nekakve prostorne korektive pa mi imamo primjer nekih zemalja koje imaju nešto što se zove urbana renta gdje vi na građevinsko zemljište plaćate ako je ono opremljeno porez kao da je na njemu izgrađeno sukladno prostornom planu zgrada sa maksimalnim kapacitetima, a ako nije opremljeno onda imate neke korektive u odnosu na to i taj porez je onda zapravo pomoć i pri prostornom planiranju jer nitko ne želi više da mu onda, da mu zemljište postane građevinsko ako zaista na njemu ne misli gradit i ne čuva ga, a jednako tako onda građevinsko zemljište neće biti tema mešetarenja.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Odgovor na repliku izvolite.

Grbin, Peđa (SDP)
Poštovana kolegice Mrak Taritaš, ja sam svjestan da je postojala ta jedna odluka Ustavnog suda koja je ukinula porez na neiskorišteno građevinsko zemljište. Ok, jedan od razloga zbog čega se to dogodilo je bila neravnopravnost, neuravnoteženost, ali mi sada uvodimo porez na samo jedan oblik nekretnina, jedan, samo jedan. A građevinsko zemljište koje je namijenjeno stanovanje neće time biti obuhvaćeno. Dakle ako ti imaš nekretninu, stan koju ne koristiš, plaćat ćeš što je u redu, ali ako imaš građevinsko zemljište koje je namijenjeno stanovanju nećeš. A utvrditi namjenu građevinskog zemljišta danas uopće nije teško. Postoji katastar, postoji prostorni plan i bez ikakvog problema se utvrdi namjena.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Slijedeća replika kolegica Barbara Antolić Vupora. Izvolite.

Antolić Vupora, Barbara (SDP)
Poštovani zastupniče u odnosu na izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak, primjećujemo uz te velike rupe i one sitne, pa je tako ostalo nejasno na koji način bi se moglo dokazivati stalno, dokazati stalno stanovanje s obzirom da sam zakon kaže kako prijava prebivališta nije dokaz stalnog stanovanja. Tako da i ta ostaje nejasno koji bi način bilo moguće dokazati da je netko negdje zapravo stalno prijavljen ili odnosno stalno boravi. To je jedna od šupljina koja jednostavno vapi za time da bude uređena međutim očito jednostavno zakonodavac želi da ostane puno neriješenih situacija. …/Upadica Penava: Vrijeme./… Nažalost, bit će zloupotrijebljene.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Odgovor na repliku izvolite.

Grbin, Peđa (SDP)
Zahvaljujem kolegice. Dakle to rješenje nije usklađeno sa čl. 10. i 12. Zakona o prebivalištu. Naime u čl. 10. stoji u slučaju sumnje u danu izjavu iz st. 1. ovog članka prije evidentiranja prijave, nadležno tijelo ima ovlast izvršiti terensku provjeru na toj adresi. Dakle Ministarstvo unutarnjih poslova ako postoji sumnja kod prijave prebivališta može to provjeriti ako, ako ima dvojbe. Što ovo znači? Ministarstvo financija ne vjeruje Ministarstvu unutarnjih poslova. Ministar Primorac ne vjeruje ministru Božinoviću. Dalje, znači ovo je kod prijave. Mi imamo i slijedeću situaciju. Čl. 12. koji to regulira tijekom. Dakle, ako se pojavi sumnja, a nadležno tijelo je MUP da netko je fiktivno prijavljen, MUP može postupiti po službenoj dužnosti. Mi ovime dovodimo u sumnju službene evidencije RH …/Upadica Penava: Vrijeme./… i time narušavamo pravni poredak. Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Sljedeća replika, kolega Boris Lalovac, izvolite.

Lalovac, Boris (SDP)
Hvala lijepa g. potpredsjedniče. Poštovani kolega, postavljali ste pitanje ustavnosti ovih odredaba porez na nekretnine. A sad ću vas ja jedno drugo pitanje, vi ste pravnik pa mi recite.
Dva liječnika, KBC Zagreb. Ovaj je ostao u Hrvatskoj, ima plaću 4 tisuće eura, ovaj je otišao u Njemačku. 2 godine je bio i sad se vraćao u Hrvatsku zbog ovog zakona, on će sljedećih 5 godina imati kumulativno 60 tisuća eura veća primanja od ovog istog liječnika koji je ostao u zagrebu. Pazite, 60 tisuća eura. 1000 eura je mjesečno porez na dohodak na 4 tisuće eura koje on plaća.
Radit će isti posao, ovaj što je ostao u Zagrebu, 60 tisuća eura će imati manje. Sad se postavlja pitanje je li ovo isto pitanje ustavnosti, pogotovo jer je ovo ogroman, ogroman iznos na dohodak koji, pazite, pa jednom i drugome…
.../Upadica: Vrijeme./... država isplaćuje.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Odgovor na repliku.

Grbin, Peđa (SDP)
Kolega Lalovac, u krivu ste, neće. Jer će ovaj koji je ostao u Zagrebu, kad to vidi, otići u Njemačku, samo što je onda pitanje da li će se nakon 2 godine vratiti pa da i on iskoristi tu poreznu olakšicu ili će ostati u Njemačkoj. I to će se dogoditi. Ali neće si dopustiti da kolega koji pored njega radi na istom radilištu bude na taj način pozitivno diskriminiran jer ovom liječniku koji je ostao u Zagrebu, ovom prvom koji bi trebao dobiti 60 tisuća eura manje, ovdje na čelu ne piše budala.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Sljedeća replika, kolegica Dalija Orešković, izvolite.

Orešković, Dalija (DO i SIP)
Kolega Grbin, svaki puta kada vas netko sa HDZ-ove strane oslovi ili nazove druže, kao što je to napravio Herman, ja ću reći, nigdje više drugova nego u HDZ-u i uzalud HDZ skriva tu svoju bivšu komunističku povijest kao zmija noge. A što se tiče same teme i ustavnosti pojedinih odredbi, govorili ste o tome da 2 nekretnine koje se nalaze na istom mjestu, različite su tržišne vrijednosti, plaćat će praktički isti porez, želim skrenuti pažnju na to da na jedno pitanje nismo dobili odgovor, što je, primjerice sa crkvenim nekretninama, jer Crkva ulaže u nekretnine također, pa neke nekretnine, ne samo da će biti nepravedno oporezovane, nego neće biti uopće oporezovane zato što, eto, nije država znala što će sa crkvenim nekretninama koje nisu sakralne namjene.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Odgovor na repliku.

Grbin, Peđa (SDP)
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Poštovana kolegice. Pa mislim, moj stav je isti kao što je bio i u pogledu nekretnina koje su u vlasništvu RH. Isti predmet oporezivanja mora biti tretiran na isti način. Točka, gotovo, jasno kao dan.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Sljedeća na redu za pojedinačnu raspravu, kolegica Branka Juričev-Martinčev, izvolite.

Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče, poštovana državna tajnice, ravnatelju sa suradnicom, kolegice i kolege.
Danas raspravljamo o 6 izmjena i dopuna poreznih zakona i uglavnom se sve svede na raspravu o jednoj ili par odredbi koje moguće zaslužuju posebnu pažnju i vjerujem da je upravo iz toga predlagatelj odlučio se da ovi, izmjene i dopune zakona idu u dva čitanja, kako bi se moglo čuti sve ono što u biti naši građani od nas očekuju, da zakoni budu što pravičniji. Međutim, želim se osvrnuti na one odredbe zakona i na one naše građane koji će ovim izmjenama i dopunama i ovim prijedlozima dobiti znatno više. Naime, jako malo se govori, a posebno ne s oporbene strane da dolazi do izmjena i dopuna Zakona o porezu na dohodak, tako da će baš svi zaposlenici dobiti od 1. siječnja višu plaću, po osnovi povećanja osnovnog odbitka.
Nadalje, svi oni koji imaju uzdržavane članove će dobiti još nešto više, naravno, ovisno o broju uzdržavanih članova. Dalje, povećava se i prag za primanje više stope poreza na dohodak, tako da imamo nove raspone, više i niže stope godišnjeg poreza na dohodak, čime se smanjuje visina gornjih granica u rasponu.
Maloprije dosta smo slušali i kritiziralo se odluku kojom će se biti oslobođeni od plaćanja poreza na dohodak od nesamostalnog rada hrvatski državljani koji su neprekidno boravili u inozemstvu najmanje 2 godine i to na razdoblje od 5 godina.
Ja mislim da je zadatak stvoriti poticajno okruženje kako bi mi vratili naše hrvatske državljane ponovno u RH i kako bi se oni mogli zaposliti. Maloprije slušamo kako liječnik koji je ostao će imati nižu plaću od onog koji je otišao pa sada se vraća. Ako je nama liječnik potreban, zar nije zaposliti ponovno svog liječnika Hrvata ili možda to tražiti u strancu kad smo razgovarali o izmjenama i dopunama Zakona o strancima jako puno se kritiziralo na tu temu, a čini mi se kad danas pričamo, kao da se sve to zaboravilo. Upravo u toj raspravi je često isticano što poduzimamo, što Vlada poduzima kako bi vratila hrvatske državljane koji su svojevremeno iz ne znam kojih razloga se iselili.
Također, izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak gdje ispravljaju dugogodišnju nepravdu i sama sam često govorila na tu temu, naime, u, propisano je da pripadnost poreza na dohodak po osnovni dohotka od najma i zakupa nekretnina određuje se prema mjestu gdje se nekretnina nalazi.
Budući da je do sada bilo prema prebivalištu vlasnika nekretnine, znamo da najčešće mi u priobalju, ne znam, na području neke male općinice na otoku iznajmljivač je vlasnik iz nekog urbanog središta, reći ćemo, najčešće iz Zagreba i sve ono što se uprihodovalo u toj nekretnini, sav taj porez bio je prihod, u ovom slučaju Grada Zagreba, a ne one općine na otoku ili u priobalju gdje se stvorio taj prihod. Znamo koliko te male općinice, posebno i sva ta naselja ulažu, kako bi svaku godinu mogli tom gostu ponuditi više i kvalitetnije i ovo je dugogodišnja nepravda koja se upravo ovim izmjenama i dopunama ispravlja.
Hvale vrijedni je i odredba i članak zakona kojim se mijenja Zakon o PDV-u s time da se povećava prag za upis u Registar obveznika PDV-a.
Kad govorimo o ovim izmjenama i dopunama volila bi skrenuti pažnju i da predlagatelj razmisli o jednoj nelogičnosti. Ako obrtnik koji je u sustavu PDV-a otiđe npr. u mirovinu, on ako ima još neki prihod osim mirovina npr. najam prostora, on narednu ne samo tu godinu nego i narednu kalendarsku mora naplaćivati PDV od svog, od svog najmoprimca, ispostavljati račune, plaćati, znači on sam uzima taj novac i plaća državi, mislim da je tu dosta tih administrativnih, neću reći problema, ali je dosta složeno, mora imati znači svog knjigovođu, a u biti ništa se posebno ne događa osim što on taj novac uzima i ponovno uplaćuje na državni, u državni proračun unatoč tome što i plaća porez na dohodak od imovine. Mislim da je to vrijedno za razmisliti i viditi na koji način to riješiti.
Kad govorimo o Zakonu o porezu na dohodak, dosta je bilo govora o ovim novim rasponima za utvrđivanje visine paušalnog poreza od iznajmljivanja stanova, soba i postelja. Naime, prošlu godinu kad smo donosili zakon koji je još uvijek važeći imamo raspon od 19,91 euro do 199,08 eura. Slažem se da taj raspon može i treba ostati od 20 do 300 eura, ali dala bi slobodu i dalje JLS, gradskim odnosno općinskim vijećima da oni utvrde u koju kategoriju staviti svoju JLS jer treba reći da nam je jako širolika ponuda i da u istom mjestu imamo, pa čak i u istoj ulici, objekt u kojem je kuća sa bazenom gdje je ležaj i po 4 puta veći, viši i skuplji nego što je to u susjednom objektu gdje imamo ne znam našeg nekog umirovljenika koji ima i skromnu kućicu, koji ima i skromni kapacitet, pa time i skromnu cijenu, a i skromne prihode, naravno da i on ima svog gosta koji dolazi i može to naplatit upravo jedino po takvoj i tolikoj cijeni. To su obično objekti koji nemaju ni svoj priključak posebno i na električnu mrežu, ni na vodovodnu mrežu, to nije objekt koji je ikad planirao da bude i da se iznajmljuje za dugoročni najam, nikad nije etažiran i mislim da je to i kategorija naših građana koja zaslužuje našu posebnu pažnju, pa evo još jedanputa ću moliti da se i po pitanju i paušala, a i poreza na nekretnine razmisli upravo o takvim objektima odnosno o takvim našim sugrađanima.
U replici ministru sam obratila pažnju još na jednu ovaj kategoriju i još na neke odredbe zakona, također Zakona o porezu na dohodak. Naime omogućiti priuštivo stanovanje našim mladima je naš zadatak i to je nešto što svi moramo podržati. U ovim izmjenama i dopunama zakona još jedanput se ponavlja da dohodak od …/Govornik se ne razumije./…nekretnine se ne oporezuje ako se radi o nasljeđivanju ili ako se radi o darovanju, znači o ponovno ako roditelji svom djetetu mladoj osobi daruje neku nekretninu onda se na to ne plaća porez, porez na dohodak i nadalje ako je u pitanju čestica zemlje, kaže pojedinačne površine do 250 m2 dozvoljava mu se da je on ponovno proda. Pretpostavlja se da će je prodati zato što će s tim sredstvima kupiti nešto u mjestu gdje on radi i gdje on živi, međutim 250 kvadrata to je baš neka čestica koja nije ni građevinska, teško je uopće govoriti da kolko naših ljudi ima takvu česticu i da će je darovati, međutim sigurno da postoje roditelji koji žele svojoj djeci darovati možda i neku trošniju kuću ili neki stan ili neku česticu sa više kvadrata koju može ta mlada osoba prodati u tom nekom zaseoku, otoku i slično i sebi riješiti stambeno pitanje u mjestu gdje živi i radi. Pa evo molba da se razmisli da se još nekako proširi ova odredba o oslobađanju ako planiramo izaći u susret našim mladim obiteljima, hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Za repliku se javio kolega Zoran Gregurović, izvolite.

Gregurović, Zoran (HDZ)
Hvala potpredsjedniče.
Poštovana kolegice, evo prvi ste počeli govoriti o porezu na dohodak i mislim da je to jedna vrlo interesantna tema, mislim da je svima nama cilj da naši sugrađani imaju veće plaće normalno kroz, to se može postići i kroz određene porezne reforme. Uglavnom kolege iz supro… dakle iz oporbe uvijek to kritiziraju, a mislim da možemo govoriti o tome, a i vi ste bili gradonačelnica Vodica, jedino kad su bile porezne reforme i kad su prihodi JLS padali, to je bilo za vrijeme SDP-ove Vlade i toga se svi dobro sjećamo, a sad kontinuirano rastu prihodi JLS, što mjerama Vlade nikad nije bilo više zaposlenih, što povećanjem plaća i u ovih 11.g. kolko sam ja gradonačelnik mogu reći da su prihodi od poreza na dohodak u mojem gradu porasli više od tri puta.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku.

Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Hvala lijepa.
Kolega Gregurević, sve ono što je učinjeno u proteklih 11.g. često se ističe, govori i treba ponavljati od toga koliko je povećana i minimalna plaća i prosječna plaća, koliko su povećani prihodi, naravno uz te prihode vezane su i investicije, kada rastu investicije raste i broj zaposlenih. Mi vidimo da sad u posljednje vrijeme imamo veliki problem da imamo veću potražnju za radnicima nego raspoloživih radnika da čak imamo sve više stranaca koji se zapošljavaju u Republici Hrvatskoj. To sve govori dovoljno o rastu i BDP-a i svemu onomu što ova Vlada čini i činila je u proteklih 11 godina.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Sljedeća replika kolegica Vesna Vučemilović, izvolite.

Vučemilović, Vesna (Nezavisni)
Zahvaljujem predsjedavajući.
Poštovana kolegice, pa evo danas raspravljamo o jednom paketu zakona koji je u stvari dio jedne malo šire reforme i nekako čini mi se da iz određenih dnevno-političkih razloga dio kolega zaboravlja i ne želi vidjeti u stvari da će se i nekim drugim zakonskim rješenjima neke stvari riješiti.
Ono što ste vi, na što ste vi ukazali u principu je vezano uz onaj dio rentijerske ekonomije gdje imamo ljude koji ne žive u tim jedinicama lokalne samouprave na moru, iznajmljuju i u stvari porez na dohodak plaćaju u nekim drugim gradovima gdje žive, a u stvari ovdje ta jedinica lokalne samouprave ima i pojačano opterećenje, komunalne infrastrukture, promet, vodovod, kanalizacija itd. Zatim zaštita prirode, kulturnih dobara i da ne nabrajam sve dalje što u stvari sa ovim prijedlogom se dovodi u nekakav red i ispravlja.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku.

Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Hvala lijepo kolegice Vučemilović.
Istina, svi prijedlozi ovih zakona idu u kompletu i sa onim prijedlozima zakona koji nam dolaze ili su nam već došli od strane Ministarstva turizma ili Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja.
Danas se dosta govorilo i piše o novom Prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti gdje će se govoriti o novom nekom, o novom kriteriju kako postati i ostati domaćih. To je neka nova formulacija u Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti, a isto tako moram prisjetiti da od strane Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja imali smo tu rasprave u Hrvatskom saboru i da se preko noći ne zabrani iznajmljivanje stanova u zgradama, tzv. rentijerstvo. Bit će potrebno 80% potpisa suvlasnika, sustanara u toj zgradi da može jedan od vlasnika stanova to iznajmljivati za kratkoročni najam.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Sljedeća replika kolegica Dalija Orešković, izvolite.

Orešković, Dalija (DO i SIP)
Evo mene zanima sljedeće. 9 godina ste na vlasti, 9 godina. U 9 godina se može transformirati država. Možete li vi bilo što sagledati izvan okvira, uskog okvira stranačkih cipela. Što pod time mislim? Kažete imali ste porezne reforme, povećali ste plaće, mirovine, Hrvatska je postala pogodna zemlja za investicije. Evo sad imamo potrebu za uvozom strane radne snage, jer nemamo dostatno vlastitih kadrova i snaga. Zar vama nešto u toj logici doista ne zvuči čudno? Nešto vam ne štima? Dakle, kada bi se povjerovalo da je točno ono što vi govorite u Hrvatskoj bi danas teklo ono med i mlijeko, cvjetalo bi cvijeće. Međutim, naši stanovnici odlaze, trend iseljavanja nije nestao. Imate štrajk u zdravstvu, imate djelatnike koji kažu da ste zbrljali koeficijente. Imate građane koji ne mogu dobiti svoju zdravstvenu uslugu, toliko ste dobro uredili sustav.
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
I unatoč tome vi i dalje ništa ne vidite da je sporno.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku.

Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Hvala lijepo.
Kolegice Orešković ja ne vidim šta vi ne vidite. Jel' vi vidite kakav je naš kreditni rejting, jel' vi vidite koliko su porasle plaće minimalna, koliko je prosječna plaća, koliko su mirovine porasle, a da problema ima, ima i to moramo rješavati. Pa mi 11 godina idemo i svaki dan radimo na novim izmjenama i dopunama zakona. Kad se stvore uvjeti za nešto onda možemo to i predložiti. Sad su se stvorili uvjeti za ovo i sad radimo na ovome. Nismo mogli prije predložiti da osnovni odbitak bude 600 eura, nego 560. Sad su se stvorili uvjeti, sad predlažemo to, ali ne bježimo ni od odgovornosti, ni od problema. Problema ima. I tu smo i rješavamo ih.
Ma molim vas jel' vi čitate malo strane medije, jel' vi vidite koji smo mi na ljestvici evo samo kreditnog rejtinga. Šta je tu stranački obojano? Jel' se trebamo vratiti u ono vrijeme kad ste govorili da treba stranačka iskaznica za poziv i zapošljavanje? Sad mi molimo i to stranci nam dolaze i strance zapošljavamo. Ne, nego …
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
… biste nam trebali spočitavati kako samo sa stranačkom iskaznicom zapošljavamo.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Sljedeća replika kolega Josip Borić, izvolite.

Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepo kolegice, hvala lijepo uvaženi potpredsjedniče.
Ne trebate se uzrujavati kolegice Juričev radi kolegice Orešković. Ona je i uvijek svoju fotelju stavljala ispred samopoštovanja ako razumijete što govorim, tako da ona može uvijek navijati za one koji su je dobro izvrijeđali. Ali govorimo o porezima. Danas smo svašta čuli ovdje, ali dobro. Ono što mi je najvažnije da sam razumio da ni jedna stranka ne protivi se tome da se uvede porez na nekretnine, ali mnogi imaju problem načina na koji se to događa ako sam dobro razumio. Tako da idemo mi u nekom smjeru da tu priču kroz dva čitanja na neki način dovedemo kraju i naravno da su se tu pojavili različiti pogledi na određene detalje. I mi gledamo kao vladajuća stranka također na ovaj prijedlog i mi imamo određena mišljenja i smatramo možda da u ovom dijelu kad govorimo o paušalima možda metodologije nisu bile dobre kad govorimo možda o razvrstavanju tih lokalnih samouprava, jer smo svi u nekom istom košu i veliki gradovi i male općine itd. I možda je to put da do dva čitanja riješimo i pitanje tih hajmo reći kategorija …
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
… koje su ovdje navedene ovako kako su navedene.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Hvala lijepo.
Pa kolega Borić ono što je osnovno i svi se slažemo da naša je dužnost iznaći načina kako što više rasteretiti rad, a što više opteretiti imovinu. Naravno da to sve treba ići postepeno kao što su i do sada kojekakvi koraci kad je u pitanju i rasterećenje ili novo opterećenje bilo u koracima.
Ja se slažem da je upravo predlagatelj sa ovim prijedlozima išao u dva čitanja kako bi nas saslušao i kako bi do drugog čitanja donio najbolja rješenja koja bi bila prihvatljiva svima i jedinicama lokalne samouprave i našim građanima, a i onome za što smo svi zajedno plaćeni kako bi štitili interese Republike Hrvatske i naših građana.

Penava, Ivan (DP)
Sljedeća replika kolega Boris Piližota, izvolite.

Piližota, Boris (SDP)
Hvala potpredsjedniče.
Uvažena kolegice, slušo sam vašu raspravu i svako, sad ću reći jednu stvar, svako imalo ozbiljno poduzeće kad izlazi na neko tržište napravit će jednu anketu i istraživanje tržišta kako bi se što prije prilagodilo s ciljem ostvarenja dobrih poslovnih rezultata. Kad ste rekli da je ovdje u prijedlogu i određene mjere za naše iseljene državljane onda ste spomenuli u jednom trenutku da ne znate kad i zbog čega su iselili. To mi je nepojmljivo da u proteklih 9.g. ne znate i broj stotina tisuća ljudi koji su iselili iz ove države i s druge strane da ne znate razloge zašto su iselili. Imate niz istraživanja, relevantnih istraživanja koje nije radila oporba i gdje jasno se mogu vidjet razlozi i to bi trebalo biti osnova i polazište da se donesu uvjeti i mjere za konkretan povratak tih ljudi koji su napustili našu državu nažalost, hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku.

Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Hvala lijepo.
Kolega Piližota kad sam to izgovorila nisam mislila ukupno nego pojedinac. Ne znam zašto je pojedini kad sad već pričamo liječnik napustio RH. Možda je u tom trenu, ne možda nego sigurno kad je napustio prije par godina njegova su primanja bila ne znam 1.500 eura, onda u kunama, a sada taj isti liječnik može u RH dobiti za isti taj rad sa dežurstvom možda 5 ili 6 tisuća eura, evo …/Upadica iz klupe se ne razumije./…da. Prema tome, na to sam mislila, a ne da ukupno ne znamo. Znamo, znamo kakva su vremena bila i zašto su ljudi iseljavali.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Slijedeća pojedinačna rasprava kolega Damir Bakić, izvolite.

Bakić, Damir (Možemo!)
Zahvaljujem predsjedavajući.
Poštovane kolegice i kolege, poštovani ministri sa suradnicima, još jedanput dobar dan svima.
Ja sam bio obećao u završetku izlaganja u ime kluba referirat se na još jednu temu, na još jedan od ovih današnjih zakona o kojem je zapravo bilo neobično malo riječi, gotovo nitko nije uzeo učešće u toj raspravi, čini mi se da znam i zašto, ali ja mislim da je ipak potrebno o tome nešto reći, dakle Zakon o doprinosima. Trenutno je na snazi oslobođenje obveze uplate zdravstvenog doprinosa za mlade osobe, takve su definirane kao osobe do 30.g. života s kojima poslodavac sklopi ugovor o radu na neodređeno vrijeme i to u razdoblju do 5.g. od početka zaposlenja. Koliko god ta mjera bila, koliko je bila dobrodošla u okolnostima u kojima je bila donijeta i koliko god su argumenti za takav potez tada bili valjani danas ti argumenti više ne stoje jer točno je da uočavamo neka pozitivna kretanja u gospodarstvu koja se očituju povećanom zaposlenošću, posebno stopa registrirane nezaposlenosti već neko vrijeme se smanjuje. S druge strane navedena mjera predstavlja značajan porezni rashod. Prema podacima ministarstva, to smo danas čuli od samog ministra Primorca, prihod HZZO-a po toj osnovi u 2023.g. je bio čak 385 milijuna eura manji. Podatke za ovu godinu naravno još nemamo, ali prema našim procjenama dakle taj porezni rashod kako se to stručno zove će u ovoj godini iznositi približno možda i 480 milijuna eura, dakle približno 480 milijuna eura zdravstvenih doprinosa neće biti uplaćeno jer je ova mjera trenutno na snazi. E sad to treba stavit, to je naravno apstraktno velika cifra, al treba je staviti u, u korelaciju sa ukupnom masom zdravstvenih doprinosa koji će se u ovoj godini prikupiti, a prema rebalansu proračuna kojeg smo nedavno usvojili to će biti približno 4,8 milijardi eura. Da se dakle ti zdravstveni doprinosi za mlade osobe plaćaju ukupna masa uplaćenih doprinosa bila bi 10% veća, a to je ozbiljan udio u prihodima HZZO-a i sve navedeno ukazuje na to da je opravdano predložiti zaustavljanje navedene mjere. To tim više što smo u javnozdravstvenom sustavu osigurani po načelu solidarnosti i one horizontalne i one vertikalne međugeneracijske, a posebno sad kad je vidljivo, a mislim svima je vidljivo da naše javno zdravstvo treba oporavak, osobito u sustavu primarne zdravstvene zaštite.
Ne možemo se složiti s prigovorima da će sada plaće mladih radnika zbog toga biti manje, naprosto zato što neće. Naime, mjera ostaje na snazi kako piše u prijedlogu zakona, mjera ostaje na snazi za sve mlade radnike koji su u tu mjeru već ušli odnosno za njihove poslodavce. A drugo, zdravstveni doprinos je obaveza poslodavca i računa se na plaću, na bruto jedan. Kad i ako bi se dogodilo da poslodavci u idućoj godini zaposle ili zapošljavaju mlade radnike tako da im u startu ponude manji bruto jedan ne bi li teret zdravstvenog osiguranja prebacili na njih, to bi bio žaljenja vrijedan čin, a druga je stvar ono što je, ono što je napomenuo ili podcrtao kolega Lalovac, druga je stvar kakve instrumente imamo da tome stanemo na kraj. Ustvari nitko ne biva ovim zakonom oštećen i to je mislim fer reći. Što se zaista događa jest to da se ukida neka povlastica za poslodavca, ne uvodi se nova obaveza nego se ukida povlastica. I možemo se mi složiti da je potrebno cijenu rada osloboditi svih nepotrebnih nameta, međutim javnozdravstveni sustav je temeljna društvena vrijednost za nas, za naše shvaćanje i doprinos za zdravstveno, kao i doprinos za mirovinsko osiguranje su zadnji u što bi trebalo dirati. E sad druga je stvar i želim i ovo naglasiti, druga je stvar što svi imamo nelagodu oko upravljanja našim zdravstvom oko perpetuiranja dugova bolnicama i veledrogerijama, oko bezbrojnih preskupih sanacija u kojima najbolje prolaze najneodgovorniji, a najlošije oni vrijedni i požrtvovni, oko promašenog sustava financiranja bolnica koji se temelji na namještenim limitima i namještenim cijenama DTP-ova i u tom smislu bilo bi svima lakše da se ovaj zakon donese zajedno sa stvarnom, ali stvarnom reformom, korjenitom reformom našeg zdravstvenog sustava, a ovako dodajemo ozbiljan novac u sustav kojim se neodgovorno i loše upravlja.
Toliko o porezima, a ja ću ostatak svoga vremena sada iskoristit na jedan sasvim drugačiji način. Naime, želim zapravo nešto reći kad već kolege iz HDZ-a toliko o tome inzistiraju, inzistiraju želim nešto reći o financijama Grada Zagreba i o porezu na dohodak u Gradu Zagrebu.
Doslovce nema rasprave u kojoj vi kolege iz HDZ-a ne optužujete nas koji upravljamo Gradom Zagrebom posebno gradonačelnika Tomaševića i suradnike, a sad ću upotrijebiti vaše izraze da smo nabili najveće poreze u državi, da gulimo građane, da otimamo, da mi svojim politikama onemogućujemo veće plaće.
I sad u interesu javnosti uzet ću koju minutu da još jedanput razjasnimo stvari. Od kad je prirez bio uveden kao koncept valjda prije 25 godina i koliko oduvijek je bio najviši u Gradu Zagrebu i s razlogom. Bio najviši ne zato što je Zagreb glavni grad nego zbog vrlo velikog broja i funkcija i institucija koje Zagreb financira, a koje su od nacionalnog interesa. On je ove godine prirez dakle ukinut kao koncept i integriran je u poreze i kako je dakle u Zagrebu prirez bio najveći tako je onda i porezna stopa slijedom te integracije sada najveća. Ništa mi nismo digli, a još manje oteli, niti je za jedan jedincati promil porezno opterećenje u Gradu Zagrebu veće nego što je bilo. I to vi kolege iz HDZ-a jako dobro znate, svi vi ovdje prisutni, svi vi kojih trenutno nema koji svaku priliku koristite da nas blatite.
Osobito, osobito je cinično, osobito je ružno kad to dolazi npr. iz usta zastupnika Hermana. Zastupnika Hermana koji je kao predsjednik skupštine ruku pod ruku krčmio javni novac u Gradu Zagrebu sa bivšim gradonačelnikom kad je ta ista stopa prireza bila najveća u državi i kad je nikad, nikad nije pledirao da se ona smanji.
Osobito je ružno kad to dolazi od zastupnika Hermana koji je kao dakle najbliži mogući suradnik prethodne gradske vlasti ostavio nama grad sa devastiranim, devastiranim programom zbrinjavanja otpada, sa devastiranom vodnom infrastrukturom, sa devastiranim predškolskim odgojem i obrazovanjem u kojem 20 godina nije bio sagrađen nijedan novi vrtić, sa devastiranim javnim prometom u kojem nije bio sagrađen u 20 godina metar tramvajske pruge niti kupljen nijedan novi tramvaj, sa devastiranom sportskom infrastrukturom i sad pazite ovo sa nelegalnim dugom od 185 milijuna eura. I nevjerojatno je cinično da postoji dokument koji je donijela gradska skupština koju je potpisao tko, zastupnik Herman u svojstvu predsjednika gradske skupštine kojom se buduća gradska vlas, buduća gradska vlast zadužuje da taj ilegalni deficit pokrije. I da ovi mikrofoni imaju ljudske osobine kad zastupnik Herman upali taj gubić da nešto kaže oni bi se cijeli, a ne samo ova lampica crvenila od srama.
Hvala lijepa.

Penava, Ivan (DP)
Hvala lijepo.
Za repliku se je javila kolegica Vesna Vučemilović.
Izvolite.

Vučemilović, Vesna (Nezavisni)
Zahvaljujem predsjedavajući.
Kolega Bakiću krenuli ste dobro i uistinu ste me ugodno iznenadili sa vrlo realnim sagledavanjem jednog zakona iz ovog paketa vezano za porez na doprinose jer uistinu to je dio bruto 2 to nema nikakve veze, nitko neće dobit manju plaću u našem zdravstvu nikad dosta novca kako se troši, to je druga tema neću je otvarati, ali ovaj onda ste ga baš otišli skroz u krivo.
Mislim ja ne živim u Zagrebu, ne plaćam ovdje porez pa neću se ovaj osvrtati na to, ali činjenica je da se gradom loše upravlja, činjenica je da je grad prljav, grozan, izgleda grozno, nikad gore i to govorim zato što i ja sam državljanka RH to je i moj glavni grad. Imam pravo to reći. A ovo za kolegu Hermana slušam vas pozorno cijeli dan ja moram stvarno protumačiti jedino u kontekstu lokalnih izbora, pa jako ga napadate, a napadate ga očigledno jer ga se bojite. Nemam drugog objašnjenja.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Bakić, Damir (Možemo!)
Hvala, nemam, zapravo nemam komentara.
Hvala lijepo.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam lijepo.
Slijedeći na redu za repliku je kolega Mislav Herman.
Izvolite.

Herman, Mislav (HDZ)
Pa kolega Bakiću ja nisam vas dosad ad hominem prozivao ali ovo što ste vi sad zadnje izrekli je stvarno malo previše, ali neću se na to unositi jer očito je vaša mržnja prema meni prevelika da vam zamagljuje zdrav razum. Pa krenimo i vratimo se onom što je ovdje važno.
Vlada RH napravila je poreznu reformu s jednom jedinom idejom da građanima poveća plaća ideja je bila da se ukine prirez odnosno da se smanje nove stope poreza na dohodak. Jedini u RH Grad Zagreb to nije napravio. Grad Zagreb koji danas pliva u novcu. Ekstra profit od poreza na dohodak u prvih 8 mjeseci ove godine 141 milijun kuna, u 12 mjeseci 206 milijuna kuna, u 2 godine 365 milijuna kuna. Gospodine Bakić o čemu vi govorite? Nemojte toliko mrzit, argumentirano nastupajte jer ovo što ste vi danas izrekli ovo stvarno …
…/Upadica Ivan Penava: Vrijeme./…
… graniči već sa elementarnom ljudskom …
…/Upadica Ivan Penava: Hvala./…
… pristojnošću.

Penava, Ivan (DP)
Odgovor na repliku izvolite.

Bakić, Damir (Možemo!)
Zahvaljujem. Ma ja sam iznosio samo činjenice. Činjenice i samo činjenice kad govorimo dakle o tome što se zapravo dogodilo sa, sa gradskim financijama. Ali kad sad već imam priliku odgovoriti kolegi Hermanu. Ma ne, nema, nema tu ništa od hominem. Mislim naprosto se radi o tome da mi više nećemo ali apsolutno nećemo prešućivati ove napade koje vi koristite svaki puta kad, kad uzmete riječ, a usput evo da vas pitam vi biste dakle smanjili porezne prihode grada Zagreba. Nikad pa ni ovdje, a ni u gradskoj skupštini niste rekli od čega biste oduzeli. Od socijalnih programa, od obrazovanja, od kulture, od sporta, od javnog prijevoza, od zbrinjavanja otpada. Što biste vi kolega Herman? Što vi zapravo zagovarate?

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Za povredu Poslovnika se javio kolega Mislav Herman, kojem će ovo bit treća opomena ukoliko je zasluži.

Herman, Mislav (HDZ)
Je, je, svjestan sam jer neću moć nastupat više. Ovaj zato i povlačim ovo svoje izlaganje. Gospodine Bakić dok smo mi kako vi kažete krčmili sa pok. gradonačelnikom Bandićem situacija u gradu Zagrebu odnosno prihodi od poreza na dohodak nisu bili takvi kakvi su danas. Oni su danas rekordni i zbog toga da, kada preuzmemo odgovornost za vođenje grada spuštamo poreze na dohodak i ne dižemo cijene komunalnih usluga jer novca ima dovoljno. Jer grad Zagreb …/Upadica Penava: Vrijeme./… nije ovdje radi, građani ovdje nisu …/Upadica Penava: Hvala vam./… radi grada Zagreba. …/Upadica Penava: Hvala./… nego su je grad Zagreb ovdje radi građana.

Penava, Ivan (DP)
Temeljem čl. 240 izričem vam opomenu sa oduzimanjem riječi tako da gubite pravo kako ste i konstatirali, povukli prijavu ranije.
Slijedeća na redu za repliku je kolegica Dalija Orešković. Izvolite.

Orešković, Dalija (DO i SIP)
Da rezimiram za Vesnu Vučemilović je realno sve što je kolega Bakić nabrajao, sve dok nije došao do zaključka da je HDZ pokrao i grad Zagreb i državu i time uništio i jedno i drugo. I na to se onda javi Herman i kaže i nabraja koliko je prihoda ostalo u gradu Zagrebu i koliko se veliki kapital tu kumulirao. Pa da je zato što vi niste imali priliku da napravite ono što u Hrvatskoj radite zadnjih 30 godina. I Hermane ja za vas imam jednu poruku, nikad ali nikad više vi pogotovo vi osobno nećete doći u priliku da zaposjednete proračun grada Zagreba, nećete doći u priliku da ponovno pojedine kvartove devastirate, da im razarate infrastrukturu, da naše sugrađane tjerate da svoju sreću traže negdje drugdje, a onda da kao vrhunac svog licemjerja, cinizma i pokvarenosti kažete pa evo ne treba više stranačka iskaznica za zapošljavanje, mogu nam novi radnici biti šta ja znam, vozači Wolta i Bolta …/Upadica Penava: Vrijeme./… jer su to oni koji u ovoj državi mogu dobiti priliku dok ste vi …/Upadica Penava: Hvala vam./… na vlasti i dok je HDZ-a.

Penava, Ivan (DP)
Za povredu Poslovnika se javila kolegica Vesna Vučemilović. Izvolite.

Vučemilović, Vesna (Nezavisni)
Zahvaljujem predsjedavajući.
Čl. 238. Kolegica cijelo kao da nije slušala kao da nije pratila, nije to prvi puta ali ona nije replicirala kolegi Bakiću nego kolegi Hermanu koji uopće nije imao svoje izlaganje pa molim da je opomenete da se drži nekakvog reda Poslovnika po kojem radimo. Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Ipak je riječ o replici tako da vam izričem prvu opomenu temeljem čl. 239.
Dugujemo jednu repliku, kolega Bakiću odgovor. Izvolite.

Bakić, Damir (Možemo!)
E zahvaljujem, zahvaljujem predsjedavajući.
Da evo dakle odgovor kolegici Orešković, naravno dometnut ću još i ovo. Zaista je točno, zaista je točno da su porezni prihodi grada Zagreba i ne samo grada Zagreba nego svih jedinica lokalne samouprave u ovoj godini kao i u protekloj godini znatno narasli ali ništa od toga se ne događa u vakumu. Naravno da su na sličan način ako ne i više narasli i svi odgovarajući troškovi, da ne govorimo o tome da je grad Zagreb još uvijek u poslijepotresnoj obnovi u poslijepotresnoj obnovi niza objekata za koje nije bilo moguće dobiti europsko sufinanciranje kao što su npr. sportski objekti. Dakle moramo razumjet da su i rashodi grada Zagreba i za zaposlene i za zaposlene dakle i za održavanje svih 340 ustanova kojima grad Zagreb upravlja analogno i proporcionalno porasle i pri tom sve ovo vrijeme bez povišenja ikoje cijene komunalne ili javne usluge.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Slijedeća replika kolega Miroslav Marković, izvolite.

Marković, Miroslav (SDP)
Evo, replika kolegi Bakiću ali prije svega gospođi Daliji nemojte nikad reći nikad. To moram reći sa žalošću ali evo nisam mislio ikad da će Trump bit ponovno predsjednik nakon što je doslovno njegova ekipa jurišala na, na Capitol ali eto i to se dogodilo tako da, mislim da u svakom slučaju će i Možemo! i grad sudit ljudi na izborima ali vama su već davno presudili gospodine Herman i zaista mislim da ste licemjer kad govorite o plaćama doktora kako ste super zadovoljni, a ljudi koji rade s vama, koji rade s vama i odrađuju krvavi posao, štrajkaju jer imaju male plaće, a vi ste uzeli veću plaću od saborskog zastupnika i radite i sigurno radite pošteno svoj posao kao doktor ali nisam vas čuo da ste se solidarizirali sa kolegicama i kolegama u bolnicama koji su na ulicama i štrajkaju za veću plaću.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolega, uz jednu zamolbu da se suzdržimo osobnih kvalifikacija. Kolegice Vesna Vučemilović se javila za povredu Poslovnika ako se ne varam. Bude li opomena druga je, jel. Izvolite.

Vučemilović, Vesna (Nezavisni)
Zahvaljujem predsjedavajući, moram se ispraviti jer sam se pozvala na krivi članak Poslovnika. Znači čl. 235 zastupnik ne može replicirat predsjedatelju, predstavniku kluba zastupnika te na izlaganje zbog kojeg je predsjedatelj govorniku izrekao stegovnu mjeru. Kolega Herman je dobio stegovnu mjeru, uporno mu se replicira sa ove strane prema tome molim vas upozorite zastupnike koji krše eklatantno Poslovnik. Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Kolegice…/Govornik se ne razumije./…jeste zatražili stanku?
Kolegice Vučemilović ipak temeljem čl. 239. izričem drugu opomenu.
…/Upadica iz klupe se ne razumije./…
Sve u redu, ali prolazi.
Dakle zamolio bi samo da ne idemo osobno jer će se pretvorit u nešto što ne želimo, a na redu za repliku je kole…, pardon odgovor na repliku imamo, izvolite.

Bakić, Damir (Možemo!)
Da, da, da, ali on je vrlo jednostavan, fala lijepa, nemam što pridodati kolegi Markoviću, hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala lijepo.
Slijedeća replika kolegica Sandra Benčić izvolite.

Benčić, Sandra (Možemo!)
Zahvaljujem.
Vidite konsolidacija financija koja je dovela do toga da je Grad Zagreb bio za vaše vrijeme g. Herman u tzv. rejtingu smeća, a danas je u A rejtingu, evo upravo danas, a iskorišten je u Zagrebu za to da se zamrznu cijene javnih usluga i da se ljudima ne povisuju cijene za razliku od gradova gdje ste vi na vlasti gdje primjerice u Zadru su cijene vodnih usluga porasle 63%, u Šibeniku 32%. Evo kolega iz Krapine, vi ste ovdje, vrtić u Krapini najskuplji u cijeloj Hrvatskoj. Staračke domove, cijene ste dizali svugdje, mi ih nismo. Cijene odvoza otpada u Vinkovcima 92% ste povisili cijenu. Mogla bi ovako nabrajati dakle do, do kraja ove današnje rasprave. U Šibeniku, u Karlovcu je rasla i cijena vode i otpada itd., a vidite mi smo odabrali da cijene zadržimo…
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
…na onoj razini na kojoj su bile, da ih zamrznemo i ne doprinosimo inflaciji.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Za povredu Poslovnika se javio kolega Zoran Gregurović, ukoliko bude opomena biti će treća, upozoravam.

Gregurović, Zoran (HDZ)
Riskirat ću, čl. 238., molio bi kolegicu ak već barata informacijama nek onda provjeri, pa će onda vidjet da nije Krapina najskuplji vrtić dakle ali to je ono jurišanje kao što su na…/Govornik se ne razumije./…jurišali na Jakuševac, tak vjerojatno će sad Markovića za izbore na Bale, a ne zna sad kud će opet onda jurišati Možemo! u Zagrebu, možda na Paromlin za koji su dobili 100 milijuna eura za koje se, koji se danas obišao.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegi Greguroviću.
Temeljem čl. 240. izričem vam opomenu s oduzimanjem riječi budući da je riječ o trećoj opomeni.
Za povredu Poslovnika se javila kolegica Sandra Benčić, izvolite.

Benčić, Sandra (Možemo!)
Povreda čl. 238., povisili ste cijene vrtića 51%, nemate cenzus i samo da kažem da svi čuju, cijena za roditelje vrtića je 170 eura, pa usporedite to sa Zagrebom, hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam, kolegice Benčić trebali ste navesti članak koji je povrijeđen, pozvat se na njega, a ne na povišenje cijena, tako da vam izričem opomenu temeljem čl. 239., koja je to po redu?
…/Upadica: Prva, prva./…
Prva po redu.
Dakle odgovor na repliku, izvolite.

Bakić, Damir (Možemo!)
Zahvaljujem, pa evo ja ću još jedanput iskoristiti priliku da i ja podcrtam činjenicu da u ove 3,5.g. dakle cijene javnih i komunalnih usluga u Zagrebu nisu rasle i na to smo izuzetno ponosni. Spomenut ću podatak, danas je rekao ministar Primorac da valjda preko 50% građana ne plaća porez na dohodak, naravno taj je postotak u Zagrebu mnogo mnogo manji jer je standard u Zagrebu viši i, i, i razina plaća je veća, pa ipak, pa ipak veliki broj naših sugrađana ne plaća porez na dohodak i smatrali smo i smatramo da je mnogo pravednije, mnogo socijalno osjetljivije, mnogo bolje za kompletno društvo dakle sačuvati cijene komunalnih i javnih usluga, a cijena javnog prijevoza u Zagrebu je valjda najjeftini…, najmanja u zemlji, cijena staračkih domova, cijena vrtića itd., itd., smatrali smo da je mnogo pravednije, mnogo socijalno osjetljivije sačuvati sve te cijene na istoj razini nego licitirati sa stopama poreza na dohodak, zahvaljujem.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Slijedeća pojedinačna rasprava u režiji kolege Boris Piližote, izvolite.

Piližota, Boris (SDP)
Hvala potpredsjedniče.
Poštovani ministre, evo drago mi je da ste se vratili, održali svoje obećanje, evo i priključili se nama u tijeku daljnje rasprave.
Ja ću se danas u raspravi osvrnut na dio onog što donosi ovaj ja bih rekao paket zakona, ali mi je iznimno žao i mislim da je trebalo se danas i raspravljati o dopunama i izmjenama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti koji je jučer završio sa e-savjetovanjem jer upravo on će donijeti definiciju pojma domaćina kako bi se na neki način pozicionirao obiteljski smještaj, te dovoljno nastojao odvojiti od ostalih vrsta iznajmljivača u kratkoročnom najmu. Naime i u ovoj raspravi će se vidjeti da u biti država vlada sa više od 90% zakonodavstva i sa više od 90% financija odnosno da to drži čvrsto u svojim rukama.
Objedinjena rasprava je nekako normalna jel kako govorimo o ovom paketu zakona svi ovi prijedlozi su uzajamno povezani uzročno-posljedično načelima, ciljevima i konačno svrhom njihova donošenja. Svaki dan raspravljamo, glasamo, donosimo i predlažemo zakone. Zašto? Pa u interesu građana, tako je i danas rečeno da će ovaj paket zakona najviše ići u korist građana. Osobno u to sumnjam, a vrijeme će vrlo brzo pokazati da li smo bili u pravu u svemu onom što smo iznosili.
Drugi stvar kod ovog paketa što sam reko da su međusobno uvezani je njihova razumljivost. Ako ih radimo za građane onda u najmanju ruku moraju biti i razumljivi prosječnom korisniku ili građaninu koji treba se služiti ovim zakonom ili ostvarit neko svoje pravo. Zašto to kažem? Danas je ponovo bilo rasprave, a državna tajnica je to objasnila na sjednici odbora, ne dokazuje se prebivali samo prebivalište da li je vezano uz neku nekretninu za njegov porez, nego se mora pogledati u Zakon o općem porezu, u Zakon o porezu na dohodak. Znači mi skačemo sa zakona na zakon. Mislim da se to treba na neki drugi način uredit, opet kažem s ciljem lakšeg snalaženja jer sam siguran da neće samo bit to teško za građane, buduće porezne obveznike nego da će biti teško i za sve djelatnike koji će raditi u provedbi ovih zakona. U predizbornoj kampanji smo čuli, nije bilo spomena o ovom porezu, čak dapače govorilo se da se on neće uvesti, dijelilo se šakom i kapom, a evo nakon vrlo brzo nakon izbora već je prijedlog upućen. Danas je ministar i napomenuo kako je Vlada odmah nastavila raditi, pripremila ovaj zakon i ja se ne mogu otet dojmu, a i siguran sam da je ovo već bilo debelo u pripremi i prije samih izbora, samo naravno u to vrijeme se o tome nije smjelo i naravno nije bilo poželjno govoriti. Moje osobno mišljenje, a i mislim većina kolege iz oporbe je da je ovaj zakon pogotovo što se tiče poreza na nekretnine, će pogodovati prvenstveno krupnom kapitalu, a da će se nastaviti uništavati male ljude. Kad kažem nastaviti uništavati, ja dolazim iz Slavonije. U Slavoniji kroz niz godina je uništavana poljoprivreda i to prvenstveno mislim mali poljoprivrednici. Prvo se krenulo s mljekarstvom, onda je dotučeno stočarstvo, a sad se već počelo otvarati i uništavati ratarstvo. S ovim zakonom o nekretninama kreće se na male iznajmljivače prvenstveno sad mislim na jadransku regiju znači Dalmaciju, Primorje i Istru ali naravno nemojmo zaboraviti niti Slavoniju niti ruralne dijelove Hrvatske jer danas smo govorili što će se dešavati sa onim objektima kao što su vikendice recimo u Baranji, kao što su kleti u Zagorju. Sami kažete da je svrha donošenja da se funkcija, da se nekretnine stave u funkciju one koje su neiskorištene za stanovanje. Pa neko, neće nitko niti moć iznajmit niti nitko želi živjeti u kleti, u nekoj maloj vikendici u Baranji ali ipak će ostat porez i ostavili ste mogućnost da onda jedinice lokalne samouprave donesu socijalne neke kriterije po kojem će ljudi moć bit oslobođeni. Zašto? Zašto uopće donosit socijalne kriterije ako nekretnina nije uopće namijenjena za stanovanje, ako je to nešto što je naslijeđeno i tako se koristi 10, 20 ili 30 godina zašto bi taj čovjek morao imati socijalni status. Znači ta nekretnina nije namijenjena niti ju je moguće iznajmiti za priuštivo stanovanje ili bilo kakvo dugoročno stanovanje u tim mjestima gdje se te nekretnine nalaze. Kaže mijenja se naziv poreza na kuće za odmor u porez na nekretnine koji postaje obvezi, obvezni porez jedinice lokalne samouprave. Zašto se zove porez na nekretnine? Koliko ja znam nekretnine uključuju i zemljišta i poljoprivredna i građevinska i poslovne prostore. Što se iza toga krije? Koliko postoji onih koji posjeduju neću reć hektare, ma i hektare možda i više građevinskog zemljišta, poljoprivrednog zemljišta koji špekuliraju i čekaju da okrenu ogromne novce pa ako se to neće oporezivati koji je smisao da se zove porez na nekretnine. Onda treba bit porez na stanove i kuće za priuštivo stanovanje odnosno za stalno stanovanje ili prebivalište. Ministar je također izjavio da ne vidi svrhu da država plaća porez za prazne stanove koji su u vlasništvu RH, svih institucija, poduzeća ili bilo šta. Ja itekako vidim razlog. Pa prvo da se pokaže da ako država nameće i donosi zakone koje moraju poštivat svi kako je danas predsjednik sabora rekao da se zakoni trebaju poštivat, onda država mora prva poštivat zakon koji donosi. Ne, ne smije radit nikakvu diskriminaciju. Drugi razlog zašto mislim da to nije prelijevanje iz šupljeg u prazno, zato što bi 80% tih novaca išlo jedinicama lokalne samouprave, ne državi. Naravno državi to ne odgovara. I treća stvar, s tim bi se pokazalo i natjeralo državu da što prije nekretnine koje ima u svom portfelju stavi u funkciju. Bez problema je Porezna uprava, došli smo do toga da imamo 600 tisuća nekretnina koje se ne koriste ali ne može se dobit podatak koliko nekretnina stambenih ima u vlasništvu RH. U čemu je kvaka? Koju je analizu potrebno učinit da se dođe do te brojke. Meni ispada da je to ono nemoguća misija saznat jel to 10, 15, 20 tisuća stanova. A ja smatram kako će država upravljati nekretninama od privatnih vlasnika, od naših građana ako nije pokazala da zna upravljat svojim nekretninama. I druga stvar da li se itko pitao, sve te nekretnine koje stoje zapuštene, neiskorištene, koje nisu u funkciji, koliko košta njihov hladan pogon i njihovo održavanje. Jako puno, a tko to plaća? Porezni obveznici znači sve građanke i građani naše države. O tome se ne priča.
Zakon o porezu na dohodak, novim krugom, ne znam kojim po redu, jedinice lokalne samouprave ostaju bez 224 milijuna eura prihoda. Ponovno se uzima iz džepa jedinica lokalne samouprave jer očigledno gradovi i općine nemaju na što trošit novce. Nemaju potrebe za socijalnim programima, za školama, vrtićima, komunalnom infrastrukturom. Dosta vam je dobili ste previše, sad vratite nazad. I to se dešava konstantno iz reforme u reformu. Nisam vidio ni jedan primjer reforme gdje je glavna udarno bilo da se država odriče nečeg svog prihoda. A mislim da država ima preko 50 parafiskalnih nameta. Mislim da to od ove Vlade niti nećemo dočekat. I na početku, s tim ću završiti, ovog saziva Hrvatskog sabora prilikom predstavljanja programa Vlade sam upozorio i kritizirao najavu oslobođenja od plaćanja poreza na dohodak za iseljene naše državljane. Tad je bilo najavljeno na minimalno 10 godina. A sada osim oslobođenja od plaćanja poreza na dohodak za iseljenike koji su neprekidno boravili u inozemstvu najmanje dvije godine i za one hrvatske državljane koji nikada nisu imali prebivalište u Republici Hrvatskoj biti će oslobođeni na razdoblje od pet godina.
Da se odmah razumijemo svi ti naši građani nikad nisu trebali niti iseliti iz Hrvatske i meni je zbog toga žao. Malo prije sam rekao da postoje relevantna istraživanja i da se znaju glavni razlozi zašto su ti ljudi napustili Hrvatsku. Ali moje pitanje drugo je što sa ljudima koji cijelo vrijeme dijele sudbinu Republike Hrvatske? Da li Vlada razmišlja o tome da uvede neki ured i mjere da ljudi ostanu u Hrvatskoj? Sada se ukida …
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
Samo mi dopustite. Ukida se doprinos za osobe pet godina plaćanja obveze.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Hvala vam.
Za repliku se javio kolegica Mirela Ahmetović, izvolite.

Ahmetović, Mirela (SDP)
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče.
Poštovani kolega Piližota govorili ste kako ovaj paket poreznih zakona će pogodovati krupnom kapitalu, odnosno bolje će proći oni veliki, a teret će snositi oni mali iznajmljivači koji su nositelji turizma barem u mom primorskom kraju, sedamdesetak posto turizma nose upravo mali iznajmljivači.
No, ono što mene zanima, naravno bili ste u pravu sa svojom tvrdnjom, ali ono što mene zanima niste spomenuli jest hoće li ovaj porezni paket riješiti ilegalno iznajmljivanje. Za primjer reći ću vam brojku da se od nekomercijalnog smještaja na otoku Krku ostvaruje milijun i 300 000 noćenja od kojih barem 80% upravo temeljem ilegalnog iznajmljivanja smještajnog kapaciteta. Kako je ovaj porezni paket riješio na primjer to?

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.

Piližota, Boris (SDP)
Uvažena kolegice Ahmetović postavili ste dobro pitanje. Bilo je o tom danas rasprave. Mislim da ovaj porezni paket apsolutno nije riješio niti po jednoj komponenti svojoj na koji način zaustavit sivu ekonomiju. I ponovit ću, očigledno to nije ni bio cilj, nego zaštita krupnog kapitala, a udar na one najmanje ljude koji čak iznajmljuju jedan ili dva apartmana u kući u kojoj žive.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Sljedeća replika kolegica Irena Dragić, izvolite.

Dragić, Irena (SDP)
Zahvaljujem.
Poštovani kolega Piližota, da mi ovdje imamo suštinski problem. Raspravljamo o porezu na nekretnine, a zapravo ne znamo što su to nekretnine. Za nas su nekretnine samo stanovi, pa vas ja sada pitam. Dakle, neki ljudi su rekli smo tako jel' štedjeli pa su ulagali u stanove i sada će ih lijepo država oderati, a neki ljudi su svoju štednju uložili u poslovne prostore, pa ih imaju tri, četiri, pet. Najamnine poslovnih prostora pogotovo kod nas dolje na moru su enormne, dakle zarađuju enormne prihode. Što je sa njima? Znači ovi su dobro oderani, a ovi lijepo sada nas ovdje gledaju kaže pogle mi bili pametni, zarađujemo puste novce i nitko nas neće porezom opteretiti. Mislim pa poslovni prostori su nekretnine ljudi moji.
Zahvaljujem.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.

Piližota, Boris (SDP)
Uvažena kolegice Dragić, pa tu ne treba previše biti mudar ni pametan ni dosjetljiv. Ukuca se pojam nekretnine i točno stoji definicija što sve se smatra pod pojmom nekretnine, isto tako i pod pojmom pokretnine.
Prema tome, zna se da su nekretnine i poslovni prostori i stanovi i kuće, zemljišta građevinska ili poljoprivredna. Sve je to jasno definirano, tako da mislim čak da je ovo slučajna omaška u prijedlogu zakona.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Sljedeća na redu za pojedinačnu raspravu kolegica Dalija Orešković, izvolite.

Orešković, Dalija (DO i SIP)
Kolegice i kolege, vjerujem da ste svi čuli za onu Heraklitovu izjavu „stalna na svijetu samo mijena je“. E pa porezni sustav Republike Hrvatske u najkraćim crtama bi se mogao opisati kao da mu je Heraklit pisao temeljne postavke jer se on stalno mijenja, stalno idemo iz jedne porezne reforme u drugu. Svaku izmjenu kakva god ona iz šupljeg u prazno bila HDZ naziva reformom. Unatoč tome cijeli porezni sustav je sve manje predvidiv i sve manje razumljiv. Samim time je loš, to su odlike lošeg poreznog sustava i ministar financija to dobro zna. To je valjda početna lekcija svakog Ekonomskog fakulteta.
No, unatoč svim tim silnim izmjenama naš porezni sustav nije uspio dostići onaj pojam pravednosti. I ne samo da on nije pravedan zato što porezni teret nije veći ili teži za one koji imaju više kao što je to govorio kolega iz kluba Možemo, već je naš porezni sustav nepravedan prije svega zato što nije zadovoljio onu nultu pretpostavku, a to je da građani dobiju vrijednost za novac. Dakle, kada naši građani plaćaju porez koji god to porez bio oni time plaćaju servis javnih usluga. Svatko od nas ima pravo, dakle to je naše pravo očekivati da ćemo za novac kojeg dajemo državi dobiti ono zbog čega država i služi bio to sustav pravosuđa, sustav obrazovanja, sustav zdravstva, vojska, što god. U svim tim sustavima Republika Hrvatska je zakazala i podbacila i to je glavni razlog iseljavanja.
Ono što bi se trebalo mijenjati u tom ustroju da država doista dobije jednu kičmu građanske i pravno uređene države e to se desetljećima ne dira bilo da se radi o sustavu i kroju izbornih jedinica, bilo da se radi o teritorijalnom ustroju itd. O tome ću reći nešto kasnije.
Ali povezat ću ove porezne izmjene o kojima danas raspravljamo cijeli dan sa ovom aktualnom situacijom i sa štrajkom u zdravstvu. I mene doista zanima, dakle mi kada nešto plaćamo kroz poreze imamo pravo očekivati da će djelatnici u javnom sustavu biti primjerno plaćeni, imamo pravo očekivati da ćemo dobiti uslugu da će oni odraditi ono što nama treba kada recimo dolazimo nekim povodom njima, njima pod oči.
No, što radi HDZ? Odbija čak i dijalog. Odbija čak i dijalog sa ljudima koji ukazuju da u tim nekakvim izmjenama, u silnim promjenama koje HDZ uvodi i koje se hvali nešto nije bilo u redu i time djelatnicima u štrajku na koje nota bene i to treba spomenuti ravnatelji bolnica vrše pritisak pa ih ucjenjuju. Dakle, do te mjere je došlo do devijacije u obnašanju javne vlasti, ali samim time što im ne žele izaći u susret, ne žele ih saslušati poručuju im zapravo da su stoka sitnog zuba i da ih njihovi problemi ne zanimaju.
I onda na sve to skupa mi danas slušamo kako će ovim poreznim paketom izmjena doći do povećanja plaća, čujemo i to da se zapravo želi stimulirati da se vrate neki liječnici koji će po povratku onda ponovno biti u privilegiranom statusu u odnosu na ove koji se, koji su cijelo vrijeme ostali. Mene zanima može li HDZ u svojoj beskonačnoj mudrosti ili bespućima gluposti shvatiti da nešto u onome što oni provode jednostavno nije u redu i da ostanu li na istom tragu da će se trend iseljavanja nastaviti.
Također me zanima jesu li u HDZ-u svjesni da nitko izvan njihovog kruga, dakle njihovog članstva i koalicijskih satelita nije pohvalio niti jedan segment ovih poreznih izmjena, praktički niti jedan. Zanima me jesu li svjesni da su nadležne institucije RH poput Ureda pučke pravobraniteljice ukazivale na ozbiljne probleme ustavnosti pojedinih odredbi. Uvođenje čitavog niza ustavnopravne neprihvatljive nejednakosti počevši od te da država neće oporezivati vlastite nekretnine i nikome ništa. I koja se zapravo sa svim tim problemima šalje slika ove države, a to je da država ne postoji, da je država ono što HDZ misli o državi i da sve ono što oni hvale kao svoj uspjeh kao povećali smo i poreze i plaće i mirovine i kreditni rejting nam je bolji, da ali dohodak po glavi stanovništva jednostavno pada kao i njihov standard. Između ostalog, standard po visini prihoda s kojima raspolažu ali i standard u smislu kvalitete javnih usluga.
I meni je doista suludo da mi danas pričamo o porezu na nekretnine koji to uopće nije jer ima nekretnina koje se neće oporezivati iako bi trebalo. Suludo mi je da se kaže da će sa dijelom prikupljenog poreza onih 20% koji ide državi financirati jedinice lokalne samouprave, umjesto da se kaže da ćemo ukinuti one općine koje nisu financijske samoodržive i koje ne pružaju javnu uslugu svojim, svojim građanima.
A ono što je najgore, meni je suludo da država ne želi odgovoriti s kojim to nekretninama uopće država raspolaže. Pa ću ja sada još jedanput javno naglasiti da sam pa ima tome već par tjedana postavila zastupničko pitanje, pazite zastupničko pitanje svim ministarstvima da odgovore da mi dostave tablice ili podatke ne samo o stanovima koji su u raspolaganju pojedinog resornog ministarstva, ne mislim tu samo na Branka Bačića, tu mislim doslovno od prvog do zadnjeg jer svi imaju neke nekretnine. Pitala sam ih da mi dostave podatke o drugim nekretninama jer me zanima kakav je trošak njihovog održavanja, koriste li se za smislene svrhe ili ne i unatoč tome što je pravo svih građana, ali doslovno pravo svih građana, ne samo mene kao saborske zastupnice da tražim te podatke tih podataka nema. I vrlo je jasno zašto HDZ to radi iako je to čisto kršenje i Ustava i zakona zato što se u skrivanju tih informacija kriju brojne korupcijske afere, zato što se želi i nadalje omogućiti da brojni stranački prvaci poput Dragana Primorca steknu državne ili javne nekretnine po povlaštenim uvjetima. Ono čitaj između redova slučaj Nedeljko Dujić. To nije tržišna cijena, to je više nego diskontna cijena, nešto je stečeno iako za to nisu bili propisani uvjeti, ali eto čovjek se obogatio na teret i na trošak svih građana RH. I to je trend koji će se nastavljati.
Imajući to sve na umu ne mogu se podržati ove porezne izmjene, a ono što za kraj želim reći kad smo već kod profitera poput Dragana Primorca i inih drugih iz HDZ-a. Za kraj ovog izlaganja želim se osvrnuti na komentar i na repliku kolege Markovića kada je rekao da ne mogu, da ne bih trebala reći nikad više HDZ makar u Gradu Zagrebu, pa evo reći ću nikad HDZ u Gradu Zagrebu po mogućnosti niti u državi, ali ću tu svoju vjeru nadopuniti sa tvrdnjom da to ponajviše ovisi o nama. Moje mišljenje je da Grad Zagreb treba biti taj koji će pobijediti državu HDZ-a i to na slijedeći način. Prije svega suradnjom svih progresivnih opcija, zatim implementacijom antikorupcijskih politika, krenulo se u tom smjeru treba ih ojačati i pojačati, dati im novu snagu i naravno uvođenjem brojnih iskoraka u načinu upravljanja. Zagreb je na dobrom putu, promijenimo li vlast u državi bit će i Hrvatska na dobrom putu i zaustavit ćemo trend njezinog propadanja i iseljavanja.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Za repliku se javio kolega Boris Piližota.
Izvolite.

Piližota, Boris (SDP)
Hvala potpredsjedniče.
Uvažena kolegice spominjali ste nepravedan porezni sustav koji imamo, spominjali ste čak i dio vezano uz liječnike i obične ajmo reći djelatnike u zdravstvenim institucijama, pa samo želim potvrditi da li ste mislili na ovu novu poreznu reformu odnosno što će ona donijeti u vidu povećanja plaće jer ako sam dobro pročitao, pogledao i ono što sam izračunao i nakon ove porezne reforme oni koji imaju najmanje ostat će istom toliko odnosno beznačajnom povećanju, a i ovaj krug porezne reforme u smislu povećanja plaće će isključivo pogodovati onima koji već imaju odnosno imat će još više.
Evo, hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Orešković, Dalija (DO i SIP)
Zahvaljujem.
U tom dijelu koliko će se tko okoristiti ovim poreznim reformama, ja se nekako više oslanjam na ono što kaže vaš zastupnik Boris Lalovac, ali čini mi se da otprilike ovi o kojima ste vi govorili će imati povećanje do 10 eura, do 10 eura, silno će se s tim povećanjem plaća usrećiti, ali evo, .../nerazumljivo/... uuu, strašno, evo, to je ono što će im omogućiti standard, možda jednom odu u manji šoping u prodavaonicu hrane u obližnju trgovinu, pa ako dođu sa pola vrećice, bit će sretni.

Penava, Ivan (DP)
Sljedeća replika, kolegica Barbara Antolić Vupora, izvolite.

Antolić Vupora, Barbara (SDP)
Hvala lijepo, kolegice ja bi vas pitala kako komentirate da i u Zakonu o poreznoj upravi, u izmjenama i dopunama kojeg imamo na stolu navodi se kako predstavka ili pitanje, konkretan zahtjev prema Poreznoj upravi mora sadržavati i OIB, a u Ustavu u čl. 46 imamo da svatko, svaki građanin ima pravo državnom tijelu uputiti upit ili predstavku ili pritužbu bez navođenja dakle nekih osobnih podataka i kako to da jednostavno s ovim novim zakonima stalno ulazimo u koliziju i u, između zaštite osobnih podataka, ono što trebamo zapravo štititi i onoga što nam govori Ustav i ovoga što nam sada nova izmjena i dopuna donosi na stol

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Orešković, Dalija (DO i SIP)
Zahvaljujem. To je jedan od komentara pučke pravobraniteljice. Mislim da problem proizlazi iz toga što imamo neusklađenosti između različitih zakona, no evo, moj osobni stav je da je OIB manje-više javni podatak i vrlo često se OIB građana nalazi u čitavim, čitavom nizu javno dostupnih podataka, uzmite, ne znam, zemljišne knjige i podatak o vlasništvu, naći ćete OIB javno dostupan. Tako da, meni to samo po sebi ne bi bilo problematično, ali ono što mi je problematično i ono što oštro napadam, to je činjenica da država ne želi dati podatke koji bi trebali biti javni i to ne javni na način da ih netko uopće mora tražiti, trebali bi biti javni na način da su u svakom trenutku dostupni u javnom registru svima nama na uvid kad nam se to poželi, bez da moramo tražiti da nam netko odgovori na pitanje koje se na bilo koji način dostavlja ili šalje.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Sljedeća replika, kolegica Mirela Ahmetović, izvolite.

Ahmetović, Mirela (SDP)
Hvala lijepa poštovana kolegice Orešković.
HDZ i ovdje prisutan ministar često se hvale rastom plaća koje su bile, koji je bio sporiji od rasta cijena nekretnina i upravo zbog toga su te nekretnine postale teško dokučive onim ljudima koji pošteno žive, žive od svoje plaće, rade za tu plaću, a posebno mladima.
E sad, rastu cijena nekretnina doprinio je i program APN subvencioniranja kredita za kupnju nekretnina od kojeg je koristi imao, imala i persona poput Banožića, jučer optuženog konačno za ono što je učinio, a unatoč tome, 60% nekretnina u Hrvatskoj kupuje se u gotovini i to su one dodatne nekretnine, bilo zemljišta koja nisu obuhvaćena ovim prijedlogom poreznih izmjena ili pak naprosto one nekretnine, stanovi odnosno zgrade koje služe rentijerstvu odnosno onima koji na veliko zarađuju od opranog novca.
Molim vas, komentar na to.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Odgovor na repliku, izvolite.

Orešković, Dalija (DO i SIP)
Pa hvala kolegice. Što se tiče APN-a, čak bi im i oprostila ako nešto ne znaju, ne znaju, nesposobni su, napravili su krivu politiku, dobro, svatko može pogriješiti. Ali, sjećate se svih onih silnih rasprava u prošlom sazivu kada smo govorili o tome da je Hrvatska postala oaza za pranje novca i to pogotovo u sektoru nekretnina, kada smo govorili o agencijama za naplatu potraživanja koja, eto, osnuju se par, ono, sa minimalnim temeljnim kapitalom, onda obrnu nekoliko desetaka milijuna i naravno, ulože u nekretninski biznis. E na sve to, koji god zakon bio na dnevnom redu, kada smo nešto pitali resornog ministra, bilo ovdje prisutnog ili njegovih prethodnika, odgovor je glasio, ali nije to tema ovog zakona.
Nije to i nije niti jednog, do dana današnjeg nije bila tema niti jednog i sad HDZ kaže, mi ovim izmjenama ispravljamo ili popravljamo stanje. Pa što ne kažete da ste vi stvorili sve probleme u ovoj državi u proteklih 30 godina? Jednom da to kažete. Jednom, evo, barem dio grijeha bi vam oprostila. Ali ne.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
.../Upadica se ne čuje./... Sljedeća replika, kolegica Irena Dragić, izvolite.

Dragić, Irena (SDP)
Da, poštovana kolegice Orešković.
Da, ova rasprava danas se pokazala da ovaj zakon i nelogičan i nepravedan. Nelogičan je iz ovog razloga dakle da neke nekretnine ćemo oporezovati, neke nećemo, ne znamo zašto nećemo, a zašto neke hoćemo, a nepravedan je, evo, upravo zbog toga, država znači neće plaćati porez na svoje nekretnine, ali ja sam danas pitala kolegicu Orešković ministra, znači kod nas u Zadru časne sestre iznajmljuju i imaju velik broj vlastitih apartmana i iznajmljuju turistima, dakle ne hodočasnicima, nego turistima. I koliko vidim i koliko sam imala prilike čuti, iako mi je ministar odgovorio da banke neće plaćati, a ne benediktinke, dakle izbjegao odgovor, koliko vidim, one neće plaćati porez.
Nije mi jasno zbog čega neće. Dakle iznajmljuju apartmane vlastite apartmane turistima. Zašto neće? Dakle duboko je nepravedan.
.../Upadica: Hoće!/... Oho, to je nešto novo od kad ste se vratili.

Penava, Ivan (DP)
Vrijeme. Odgovor na repliku, izvolite.

Orešković, Dalija (DO i SIP)
Pa kolegice, ovo je rijetko viđen uspjeh. Mi smo sad u 6 poslijepodne uspjeli privesti ministra da se dosjeti. Pa bravo ministre! Neviđeno. Svaka čast. Ajde vi lijepo oporezujte i državne nekretnine i crkvene nekretnine, ali sve redom koliko ih ima, a ako ne, evo mene sad zanima, onako čisto, ne znam, kao mentalna vježba.
Plaća li država porez na PDV kad neka, šta ja znam, državna firma ili ministarstvo naručuje neke usluge ili kaže, pa neće država prelijevati iz šupljeg u prazno? Ili? Dakle, ono što ste iznosili kao argumente zašto država neće plaćati porez na vlastite nekretnine, jednostavno vam ne stoji. Ali evo, ako krenete od benediktinki, svaka čast. Držat ćemo vas za riječ.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Slijedeća replika kolega Josip Borić, izvolite.

Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepa.
Mi ćemo se zastupnici obratiti kako treba ne prezimenom, nego uvažena zastupnice Orešković. Ona nas oslovljava samo prezimenima ako ste primijetili.
Znači javio sam se jer je gospođa Orešković dala svoj ekspoze o tome tko bi trebao biti na vlasti u Gradu Zagrebu i pritom je zaboravila da je ona bila na zadnjim lokalnim izborima i dobila 0,9% sa svojom listom, a malo ispod nje bila i gospođa Mrak Taritaš ona je dobila 0,8, one su najglasnije ovdje u saboru i brane Grad Zagreb. Znate zašto? Jer se pripremaju za izbore i danas su branili koliko sam vidio i gradonačelnika i stranku Možemo! jer se žele opet negdje utaliti, žele se one negdje staviti jer same ne mogu proći. E sad čuo sam i dosta noviteta ovdje, kaže rastu plaće, rastu minimalne plaće ali pada ukupni ovaj ajmo reći prihod po glavi stanovnika tj. ukupni prihod, a sad smo čuli i neku novost porez na PDV. Pa sad ja više, evo kolegice Orešković …
…/Upadica Ivan Penava: Vrijeme./…
… malo je kasnije pa nam vi objasnite što ste vi to sve mislili danas.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Orešković, Dalija (DO i SIP)
A inače vas ne oslovljavam po prezimenu, ne oslovljavam vas uopće nego vas izbjegavam, ali sad vam s guštom želim nešto reći, a to je da sam bila na prošlim lokalnim izborima, izaći ću i na ove. Na parlamentarnim izborima po anketama prije njih to vjerujem da vi bolje znate nego ja, samostalno sam imala prolaz ali sam odlučila ići u koaliciji. A što se tiče lokalnih izbora da, da, kao što branim svoju državu tako branim svoj grad i doista se zalažem za suradnju svih progresivnih snaga jer je to jedini način da možemo naprijed. Kakve god bile sa svim svojim greškama i manama sve ostale političke grupacije pokazale su se manje toksične, manje maligne od onoga što je HDZ napravio u svakom najmanjem mjestu, u svakom gradu, svakoj općini, svakoj županiji na državnoj razini u proteklih 30 godina. I to nije moj problem ili moja izmišljotina to je činjenično stanje. Pobrojite sve one koji su otišli i pitajte ih zašto, pa čete vidjeti da sam u pravu.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Slijedeći na redu za pojedinačnu raspravu kolega Miroslav Marković, izvolite.

Marković, Miroslav (SDP)
Poštovani potpredsjedniče sabora evo žao mi je da, da je ministar upravo izašao jer sam htio da odsluša barem početak mojeg izlaganja gdje ću, gdje ću vam pokušati kroz brojke, a to je ono gdje on bi trebao biti najjači isto kao i evo ovdje prisutni iz Ministarstva financija državna tajnica i ostali, gdje ću vam reći u principu kakav je, znači to povećanje poreza gradova o kojem oni govore. I to ću reći vrlo jednostavnim rječnikom da svi ovdje razumiju, a mislim i oni svi koji prate sabor.
Znači ako imamo, znači grad Varaždin ili bilo koji drugi grad je imao prirez ili ga nije imamo i to je bila ona fiskalna autonomnost koju ste vi spominjali vi ste nama dali mogućnost da mi kroz prirez uzmemo i oporezujemo one koji plaćaju porez na dohodak. Znači u nekakvom kontekstu priče mi smo imali, evo Varaždin je imao 10%, Zagreb više, neki su imali nula jer su tako procijenili da im, da im tako treba.
E sad dolazimo do toga da se poreznom reformom ukida ta autonomnost po pitanju prireza ali se uvodi autonomnost po pitanju poreza. I kako to izgleda sad na primjeru točno brojki, da počnemo od toga pa ćemo onda dalje. Znači ako ste imali tisuću, a porez vam je iznosio 200 onda je u Varaždinu prirez tom čovjeku bilo 20. Znači na ukupni na taj, na tih 200 74% ide jedinici lokalne samouprave to je 148, 20 ide županiji 20% to je 40 novčanih jedinica, a 6% fond za izravnavanje to je 12. Ovih 20 jedinica na tih 10% na tih 200 je išlo 100% prihod grada Varaždina i mi smo ukupno upri… uprihodovali 168 novčanih jedinica kako je bilo dosad. Onda dolazi vaša reforma i mi stavljamo porez na 22% ali na koji način se sad tih 22% dijeli. Znači 74% od 220 je 162,8 znači dobivamo manje u prihod proračuna grada Varaždina na ime tog poreza jer više nemamo prirez. Županijama vidi vraga 44 novčane jedinice, a imali su 40, znači njima dajemo više. Fond sa 12 na 13,2.
Od 1.1.2025. Varaždin ide na 21%, znači to smo odlučili, smanjujemo sami sebi znači prihod na 155,40, županija još uvijek ima 42 više nego onih početnih prije početka vaše reforme, a fond ima 12,6 još uvijek više nego početak, ali grad ima manje.
Sad dolazimo s druge strane. Znači 1.3. ili mislim da je bilo negdje tamo, Vlada donosi Uredbu o izjednačavanju koeficijenata plaća odgajateljica u vrtićima sa plaćama u osnovnom školstvu. Svaka čast, super konačno žene odgajateljice rade u otežanim uvjetima znamo i sami kako, ok odlučeno je da ide zajedno. Novac koji treba namaknuti za povećanje plaća vidi vraga jedinica lokalne samouprave u 100%-tnom iznosu znači nema nikakvog za razliku od osnovnih škola gdje vi spuštate decentralizirana sredstva i plaćate njihove plaće. Sa smanjenjem cijena vrtića, neki imaju besplatne, neki ovakve, neki onakve, mi tu moramo dodati skoro 3,5 miliona eura više u 2025. u odnosu na nekakva prijašnja vremena.
Slijedeći primjer, Pravilnik o vatrogascima o njihovim plaćama i svemu tome, sve je sjedište županija i to vam neće reći vaši gradonačelnici iz HDZ-a jer ne smiju reći jer kad su to rekli u Marofu u Svetom Iliji su dobili po prstima od Plenkovića kad su dizali porez, znači oni to ne smiju reći, ali ja mogu reći. Milion eura više od države nismo dobili ništa.
I kad zbrojimo to sve skupa 27% smo mi dobili povećanje do 10. mjeseca je 27% povećanja prihoda na temelju poreza na dohodak. 27% u odnosu na 2023. Znači to je nekakvih 9, 8,5-9 miliona eura. Sad ovo sve nabrojeno je pojelo tu razliku, a gdje su ostali troškovi, gdje su plaće članova uprav… u upravi, gdje su u ustanovama, znači mi imamo HNK, znači jedno od 5 nacionalnih kazališta koje nas košta 2 milijuna eura i nemojte misliti da nismo nezahvalni prema ministarstvima kad se rade projekti ili bilo što, ali ajmo nazvat ovo pravim imenom, znači brojkama, ovdje sam vam dokazao na brojkama koliko ste ustvari, niste nam dali nego ste nam uzeli jel, znači mi sad moramo naravno kroz neke druge stvari to izravnavat. Znači neću sad ulazit u Zagreb, njima ste ograničili, znači vidli ste da previše uzima, ajmo im spustiti za 1%, kad oni neće budemo mi, znači to nije fiskalna autonomnost, to je vaš dekret.
Također donesete mjeru koju mi opet naravno da pozdravljamo da ne bi ispalo da mi ne pozdravljamo tu mjeru, znači mladima do 25.g. ćemo, ćemo ih, oslobodit ćemo ih plaćanja poreza na dohodak. Bravo, super, pet. Prvo nam porezna da novce, onda nam uzme na obračunu ili se mi moramo dogovorit na koji način ćemo to otplatit, znači to je ono teket, znači malo nam uzmete, pa nam opet date, ustvari ste nam uzeli, a naravno do 30.g. još 50% ide poreza i sad govorimo o povratnicima koji će isto biti oslobođeni, pa oni nisu ni, ne žive kod vas, pa ako žive budu naravno da ne govorim one aspekte je li to pravedno, nije pravedno, naravno da nije, isto tako zašto samo Hrvati. Ako imamo deficit u doktorima i ako se ti doktori neće vratiti iz Njemačke ili iz Austrije, pa možda će doć neki iz Makedonije. Jel to DP-u možda ne odgovara? Evo ajde ne znam ne. Znači ako radimo mjeru da trebamo da nam fali radnika, pogotovo liječnika, pa ajmo onda pitat ko god dođe i ko je stručan, ko može certificirat diplomu jer inače primarne zaštite neće uskoro biti. Znači na to sve možemo govoriti o mjerama koje gradovi provode, znači socijalnim mjerama, znači mi imamo jedno 30-40 socijalnih mjera koje smo imali radi onog prireza…/Govornik se ne razumije./… od 10%, to smo građanima omogućili jel smo vidjeli da to treba, nadomještamo državne stvari koje nam ne plaćaju. Znači mi smo zaposlili dodatne psihologe u školama, dali smo učiteljicama u produženom boravku neodređeno, uveli smo još barem 20 mjera koje možda nema, koje ima rijetko koja lokalna sredina. Zato se i plaća porez da bi se vratilo tim ljudima kojima treba, ali Boga mi i da neki, da se živi što kvalitetnije, kao što se živi kod nas i u još nekim gradovima da se razumijemo. Znači govorimo o pravoj poreznoj reformi, a neću se sad osvrtati na ovaj recimo PDV koji ste sad s 40 na 50 tisuća digli jer u principu kada pogledate malo prihode koje ste ostvarili 2018. na temelju PDV-a proračun je, evo 2018. proračun je bio 17,12 milijardi eura, preračunajte onda su još bile kune, 2024. 28,5, povećao se proračun 66,47%. Ulazak u sustav PDV-a ste naravno jer ste rekli da je nominalna inflacija 23,7 ste stavili 25, podigli s 40 na 50 iako je prijedlog recimo SDP-a bio 60 tisuća eura, znači prihodi od PDV-a su puno više rasli i mogli ste komotno podići još dodatno stopu PDV-a da pomognete tim ljudima da ne uđu u stopu PDV-a da previše ne plaćaju.
O državi koja svojim uspjehom proglašava rejting A, rejting A koji je za investicije, za sve to skupa, a ne vidi da im ljudi žive na granici siromaštva ili ispod granice siromaštva, da idu da kupuju namirnice u Sloveniji, pazite u Sloveniji koja ima prosjek plaće puno viši od nas, a cijene hrane su jeftinije nego u Hrvatskoj gdje nam se bogati enormno bogate od banaka, od trgovačkih lanaca, od koje kakvih djelatnosti, energetike, kome mi uzimamo ili ne dajemo, onima najsiromašnijima, pa povećajte neoporezivi dio umirovljenicima.
Da zaključim i neću uopće o porezu na nekretnine jer to nije porez na nekretnine, to je, to je nešto što u principu se uvodi radi uvjeta OECD-a i to svi znamo i reći ću jednu stvar, pa to je godinama nebriga, mi nemamo uopće sređene zemljišne knjige, još recimo kod nas gore u Varaždinu je to rela…, to je super kako je po otocima i po nekim drugim mjestima gdje vi ne možete, na temelju čega ćete uopće uvesti i ono što mi govorimo ajmo uvesti porez na nekretnine na sve, ma ko bi to uveo u ovakvom neredu zemljišnim knjigama i svemu ostalom. Znači uzeli ste jedan parcijalni dio i na tome gradite cijelu priču, govorite o priuštivom stanovanju da ćemo na taj način uspjeti potaknuti da se, da, da, da se počne iznajmljivat za dugoročan najam, ma neće se na taj način ništa potaknut. Isto kao što se subvencijama APN kredita nije smanjilo, nisu se smanjile cijene stanova, niti će se smanjit cijene najmova, ovo je kozmetika, ovo je kozmetika koju vi morate radit i naravno morate ju branit i ja to mogu razumjeti i kao političar u ovom, u ovom domu, ali činjenica je da prave reforme ovdje nema.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Za repliku se javio kolega Goran Kaniški, izvolite.
…/Upadica iz klupe: Mikrofon./…
Mikrofon.

Kaniški, Goran (HDZ)
Uvaženi zastupniče, evo danas sam od vas očekivao jedno veliko hvala jer ste u gradu Varaždinu i kao aktualni zamjenik gradonačelnika zajedno s SDP-om prihvatili ponuđenu priliku u poreznoj reformi i povećali ste porez na dohodak sa 20 na 22%, pa ste tako za ovu godinu ponudili proračun opće prihode od poreza 34 milijuna eura, sada u rujnu ste rebalansom previdjeli preko 42 milijuna eura odnosno povećanje za preko 8 milijuna eura ili gotovo 25% vam se povećao porezni prihod. Velite da od države gotovo ništa nije došlo na proračun grada, kako nije, svugdje znamo došlo je direktno 29 milijuna eura za sanaciju Bala, varaždinske sramote koje je stvorilo moramo reći unatrag 20.g. upravo gradsko čelništvo bez obzira čije bilo, a isto tako velika solarenja na području Varaždina je od države i županije, preko 80 milijuna eura u zdravstvene ustanove, da sad sve ne nabrajam, zaista se ima što vidjeti, hvala.

Penava, Ivan (DP)
Odgovor na repliku, izvolite.

Marković, Miroslav (SDP)
Kolega Kaniški, u principu ste ponovili ono što sam ja rekao i ne bježim od tih brojki, znači povećali su se prihodi od proračuna, znači od poreza na dohodak 27% koji su se već potrošili zbog ogromnih rashoda koje imamo i naravno koje imaju svi gradonačelnici, pa i vi kao načelnik to sami znate, govoriti o Balama koje i, i da naravno, pa ja se, mi smo se i gradonačelnik …/Govornik se ne razumije./…već ne znam koliko puta zahvalili Vladi koja nam je pomogla u rješavanju bala na način da je financijski 100% pokrila rješavanje bala na naše rješenje koje nitko nije mogao naći 20 godina odnosno znate dobro kako je to izgledalo pa čak i evo vaš kolega župan je do zadnjeg dana svojski se trudio da se te bale ne riješe ali sva sreća pa evo u Vladi smo našli znači preskočili smo njega jer on, da se njega pita i dalje bi danas te, te bale stajale ali je Vlada shvatila što politički, što da je to dobra, da je to dobar potez i platila je tih 100%. Znači ja Vladi čestitam. Nažalost vašem županu ne čestitam jer je htio opstruirani do zadnjeg trena to rješenje.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Slijedeća na redu za pojedinačnu raspravu je kolegica Barbara Antolić Vupora, izvolite.

Antolić Vupora, Barbara (SDP)
Hvala lijepo.
Poštovane kolegice i kolege, ovdje u svojoj raspravi osvrnula bi se na tri stvari. Prvo porez na nekretnine odnosno na stanove odnosno na stambene jedinice. Zadatak države, socijalne države za kakvu smo se opredijelili je da ne radi u interesu krupnog kapitala već da štiti sve ljude pogotovo štite one građane koji doprinose u smislu malih i srednjih poduzetnika. Do sada je zapravo i većim dijelom se iznajmljivanje apartmana uvijek spominjali u kontekstu priobalja, međutim moramo se sjetiti i kontinentalnog turizma i srećom u Varaždinskoj županiji te cijelom sjeveru, Krapinsko-zagorskoj, Međimurskoj županiji i diljem Hrvatske je taj kontinentalni turizam u sve većem zamahu. I nositelji tog turizma su upravo mali iznajmljivači. Dakle taj dio turizma zasigurno će se slijedom ovog zakona na neki način usporiti i to je zapravo na neki način i, i udarac pila naopako od onoga što se zapravo od ovog zakona očekuje. Isto tako je i pila naopako vezana za Zakon o doprinosima gdje smo u medijima već pročitali i danas tijekom rasprave i iznesena je tvrdnja koja se odnosi na izjavu poslodavaca kako će se zapravo smanjivati plaće s obzirom na najavljene izmjene, a to se zapravo ne bi smjelo dogoditi. Poreznim izmjenama trebalo bi se smanjiti jaz između plaća u Hrvatskoj i EU te uspostaviti balans između plaća i profita. To smo u SDP-u već nekoliko puta ponavljali kao model gdje bi se zapravo porez na dobit koji je među najnižima od 10% mogao smanjiti ukoliko bi se i na takav način bi se poslodavci i stimulirali, ukoliko bi se isplaćivale plaće višeg iznosa i na takav način poslodavci imali bi doista direktni interes zapravo povećati radnicima plaće, a ne da imamo takav ogromni zapravo priljev od poreza na dobit koji odlaze iz Hrvatske.
Treće i ovo najbolnije o fiskalnom kapacitetu jedinica lokalne samouprave. Dakle čuli smo koje su sve zadaće općina, gradova, pogotovo onih koji su sjedište županije nose neke nove zadaće s obzirom i na brojnost stanovništva, s obzirom na i kulturne i druge zahtjeve koji su u obvezi obavljati i onda ovisi zapravo se o dobroj volji vladajućih koji god to oni bili, hoće li se ti problemi građana koji tamo žive riješiti. Posebno područje koje bi tu istaknula, a koje zapravo se financira iz županija. Istaknula bi ovdje Županijske uprave za ceste, dakle mislim da je to vrlo bolna točka s obzirom na to da već niz godina ŽUC-evi učestalo apeliraju, ovog puta i sa zadnjim dopisom koji je išao ministru Olegu Butkoviću, da se riješi problem financiranja ŽUC-eva. Neki ŽUC-evi čak moraju uzimati kredit kako bi se jednostavno riješile te financijske dubioze koje imaju. Zahtjevi su veliki i onda zapravo se parcijalno problematika od nekih cesta do nekih havarija rješavaju na način da to ide prema političkoj podobnosti, a ne prema potrebi koje su, koje su stvarne. Sustavno rješavanje financiranja Županijskih uprava za ceste, donijela bi doista dobrobit građana i jednostavno ne bi ovisili o volji trenutačnoj volji ili političkoj podobnosti onih koji u pojedinih, pojedinim županijama sjede. Srećom je to za ŽUC-eve i zapravo dobra politička prilika i zapravo mi je nejasno, kako to da većina HDZ-ovih župana nije uspjela riješiti to pitanje financiranje županijskih uprava za ceste s obzirom na to da je samo jednostavno održavanje cesta toliko važno za građane i da to jednostavno župani ne prepoznaju i da ne utječu na svoju Vladu kako bi taj problem financiranja konačno bio riješen. A smanjivanjem prinosa, smanjivanjem sredstava jedinica lokalne samouprave te probleme, neće se moći riješiti i zbog toga mi je jednostavno nemoguće razumjeti kako to da su toliko ti problemi koji su tako jako vidljivi, da je tako, tako malo empatije i, i jednostavno nema, nema dovoljno želje ni sposobnosti da bi se to riješilo. Kolega Marković je prije spomenuo problem Bala koje se nisu riješile 20 godina. Evo sličan problem je to sa ŽUC-evima. Županijske uprave za ceste već više od 20 godina nemaju neki sustavan način financiranja, ne znate to riješiti. Jednostavno je nevjerojatno kako da se taj sustav ne popravi, ne riješi. Morat će doći očito do promjene kako bi se jedinice lokalne samouprave mogle financirati na način da bi i te potrebe građana zadovoljile.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Za repliku se javio kolega Goran Kaniški, izvolite.

Kaniški, Goran (HDZ)
Hvala.
Uvažena zastupnice zaista evo ovdje ste se pozivali i možda malo izrugivali vezano socijalna država kakva smo i govorili o pili naopako. Mislim da moramo reći o pili naopako SDP-a Varaždinske županije, grada Varaždina.
Evo vi ste usprkos ovim izvanrednim prihodima u gradu Varaždinu povećali cijenu odvoza otpada, poskupili ste vrtiće, povećali komunalnu naknadu za čak 25%, paušal poreza po krevetu iznajmljivača ste povećali sa 30 na 150 eura, povećali komunalni doprinos i vjerujem da ćete također iskoristiti ovu predloženu poreznu reformu pa da dignete i porez na nekretnine, tako da zaista bude socijalno sve u gradu Varaždinu.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Odgovor na repliku, izvolite.

Antolić Vupora, Barbara (SDP)
Kolega Kaniški vidim da vas je župan dobro podučio kako bi sve ono što se u gradu Varaždinu radi na dobrobit građana, a na način da se zapravo uzima od onih koji mogu više dati kako bi se omogućilo svima, pa i onim umirovljenicima kojima nikako nećete omogućiti da imaju pristojne mirovine i da od tih mirovina žive, a vi direktno imate utjecaj na to da se propisi promijene i da se barem porezi na mirovine ne događaju. Prosto je sramotno da jednostavno opstruirate razvoj tog prelijepog grada na način da kritizirate dobre poteze i razvoj grada.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Sljedeća replika kolega Miroslav Marković, izvolite.

Marković, Miroslav (SDP)
Pa evo s obzirom da je gospodin Kaniški se ubacio, pa s obzirom da sam na neki način i prozvan kao izvršna vlast pa ja bih rekao mi smo digli komunalnu naknadu 25% nakon one ogromne inflacije gdje su troškovi otišli malo više. Pa vi znate koliko je, svi gradonačelnici, svi oni koji znaju, znaju koliko je jedan metar asfalta poskupio. A zanimljivo vaš sadašnji ministar koji je tada bio predsjednik Vijeća i gospodin bivši gradonačelnik Čehok su digli 25% komunalne naknade 2018. kada je bila nulta inflacija.
Znači nemojte govoriti o, znači možemo sve staviti u nekakav vremenski kontekst i tu ćete loše proći, tako da u svakom slučaju mislim da ste krenuli u krivom smjeru i mislim da ne bi dobro završio u nekakvom okršaju brojkama i argumentima. No, htio sam pitati gospođu Antolić u principu, zar ne bi bilo s obzirom da smo iscrpili evo sam je rekao gospodin Lalovac iscrpili smo praktički i one ljude sa nižim novcima, oni ne plaćaju porez. Pa zar ne bi bila bolja mjera uvesti stvarno da država i kroz demografsku mjeru uvede demografske vrtiće. Pa to je konkretno povećanje plaće, jer ljudima bi ostalo 50, 60 ili 100 eura u džepu više i to mjesečno.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Antolić Vupora, Barbara (SDP)
Kolega Marković dali ste odgovore na pitanja koja su bila prije postavljanja u brojkama. To me veseli. Uvijek treba ići argumentima. Na žalost jednostavno je nemoguće pod tom silinom, plahtom plavih obećanja prikazati pravu sliku onima koji jednostavno nikad ne siđu među ljude i ne znaju kako teško žive. A ljudi koji nam svakodnevno prilaze hvale one poteze kojima olakšavamo njihov socijalni status i u gradu Varaždinu i tamo gdje smo u poziciji na području Varaždinske županije odakle dolazim, dakle i u Maruševcu i Petrijancu jednostavno građani dobro žive zahvaljujući socijalnim programima koji im se nude. A vi gdje god da jeste, gdje god je HDZ tamo se grade veliki projekti, tamo se ulažu veliki novci ali ne …
…/Upadica Penava: Hvala./…
… brine se za malog čovjeka.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Sljedeća replika kolega Ivan Radić, izvolite.

Radić, Ivan (HDZ)
Zahvaljujem poštovana zastupnice.
Malo ste kontradiktorni. S jedne strane zalažete se za veće plaće i usmjerili ste ih negativno prema državi koja vam je koliko čujem danas omogućila rješavanje problema starog 20 godina u sto postotnom iznosu, a s druge strane ista ta država vam da priliku da ukidanjem prireza sama jedinica lokalne samouprave, odnosno vaš grad odredi koliki će biti porez vi sa tim alatom možete povećati plaće svojim sugrađanima i vi to isto ne učinite, tako da u onoj mjeri u kojoj imate nadležnost mogli ste nešto učiniti no na žalost po stanovnike vašega grada niste.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.

Antolić Vupora, Barbara (SDP)
Hvala lijepo kolega Radić.

Penava, Ivan (DP)
Odgovor na repliku, izvolite.

Antolić Vupora, Barbara (SDP)
Hvala lijepa.
Očito vi ne razumijete razliku između poreza na dobit i poreza na dohodak. Dakle, ja sam govorila o porezu, o stimulaciji onih poslodavaca koji su obveznici poreza na dobit. Dakle, oni bi mogli biti stimulirani na način da povećaju plaće svojim radnicima smanjenjem poreza na dobit koji ionako ide u inozemstvo, a jesmo za uvođenje prireza zbog toga jer prirez ide na one plaće, znači iz poreza na dohodak koje su veće nego što ih prima većina građana. Dakle, idu na visoke plaće. Iz tih prireza se je financiralo nadstandard, a sada zapravo i standard u gradovima gdje je to bilo. To ste vi ukinuli, ne to gradovi ne mogu više imati i općine. Vi sada idete prema ovom modelu kojeg ja kritiziram.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Za povredu Poslovnika se javio kolega Ivan Radić, izvolite.

Radić, Ivan (HDZ)
Povreda Poslovnika 238. uvažena zastupnica uopće nije razumjela što sam htio reći. Naime, imali ste priliku ukidanjem prireza da ne povećavate porez na dohodak, jel' tako vi ste povećali porez na dohodak i samim time niste omogućili svojim sugrađanima veće plaće za razliku od primjerice grada Osijeka odakle dolazim gdje sam gradonačelnik, gdje smo prirez od 13% nismo nadomjestili sa povećanjem poreza na dohodak. Imali ste tu priliku, niste napravili, tako da mi na pitanje niste odgovorili. Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Kako je bilo riječ o replici, a ne o povredi Poslovnika, temeljem čl. 239 izričem vam prvu opomenu.
Za povredu Poslovnika se javio kolega Miroslav Marković, izvolite.

Marković, Miroslav (SDP)
Čl. 238.
G. Radić, vi ste gradonačelnik grada Osijeka i čestitam vam na tome da ste ukinuli prirez. Mislim koliko vam se novaca šalje iz centrale i spušta u Osijeku, hvala Bogu da ste i mogli od nečega, a mi moramo ipak preokrenut svaki novac tri puta da bi dobili. Smanjujemo prirez, smanjujemo porez, pardon, s 22 na 21 od 1.1.2025. i dobro smo izračunali da to možemo napraviti iako i na koji način možemo, a da zadržimo sve one standarde i nadstandarde koje imamo i volio bih da se neki gradovi, neću …
.../Upadica: Vrijeme./... da se ugledaju na grad Varaždin u tome.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Jednako kao u prethodnom slučaju, izričem vam drugu opomenu temeljem čl. 239 Poslovnika.
Za povredu Poslovnika se javio ponovno kolega Ivan Radić, izvolite.

Radić, Ivan (HDZ)
.../Govornik se ne razumije./... Poslovnika 238.
Kada smo kod novaca koji idu u koji dio Hrvatske, pa maloprije ste pohvalili Vladu RH, upravo Vlada RH odnosno HDZ-ova vlada vam je u 100 postotnom iznosu riješila problem star 20 godina. Tako da, pohvale za Vladu RH koja ulaže u sve dijelove Hrvatske, kako u Osijek, tako i Varaždin. Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Ovo će biti druga opomena temeljem čl. 239 Poslovnika iz istog razloga kao i prva opomena.
Za povredu Poslovnika se javila kolegica Barbara Antolić Vupora, izvolite.

Antolić Vupora, Barbara (SDP)
Čl. 238.
Dakle za vrijeme vladavine HDZ-a unutar, dakle, Čehoku je držal, ovoga, koaliciju HDZ. Nije se riješio problem bala, niste znali kako.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Jednako kao i kod prethodnika, izričem vam opomenu. Bit će druga temeljem čl. 238 imamo još jednu povredu Poslovnika. Kolega Miroslav Marković, biti će 3. opomena …
.../Upadica: Da, sve okej./... upozoravam ukoliko dođe do nje. Izvolite.

Marković, Miroslav (SDP)
Evo, da. G. Radić, da, ja sam apsolutno rekao i rekao, zahvalio Vladi koja je malo politički kalkulirala misleći da će dobro proći na izborima u Varaždinu pa je ispalo da nije. Mislim da bi bilo dobro biti, vratiti se na argumente i sad bez obzira što ću ja dobit opomenu i sve to skupa, ja osobno mislim da vi dobro vodite grad Osijek, nemojte misliti da, da, mi zajedno kao kolege, bez obzira koja smo stranački pripadnosti, ali znam da vas isto muče iste stvari koje i mnoge koje ne mogu reći zato jer vam je premijer, jer je premijer, recimo, …
.../Upadica: Vrijeme./... kaznio gradonačelnika Marofa .../Govornik se ne razumije./... samostalni digli poreze bez njegovog odobrenja.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Hvala vam iako je lijepo bilo čuti i riječi suradnje i pohvala, ali ipak 3. opomena temeljem čl. 239 odnosno temeljem čl. 240, oduzimanje riječi. A drugi put.
Za povredu Poslovnika se javio kolega Goran Kaniški. Izvolite.

Kaniški, Goran (HDZ)
Čl. 238.
Pa evo, kolega malo vrijeđa nas zastupnike iz HDZ-a jer upravo oni sada manipuliraju javnosti kao što su to govorili da Vlada radi jer upravo pred lokalne izbore koji nam slijede, one sada netko, nešto u promotivne svrhe smanjuje taj porez sa 22 na 21% iako znaju i žele preduhitriti neke druge porezna, porezne reforme kako bi ispali da su oni ti, a ne Vlada koji evo, smanjuju tu poreznu presiju na građane.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Ovo će bit prva opomena temeljem čl. 239.
Za repliku se javila kolegica Ljubica Jembrih, izvolite.

Jembrih, Ljubica (HDZ)
Hvala poštovana zastupnice.
Evo, imala sam repliku u drugom smjeru, ali u svojem izlaganju ste me ponukali sa izjavom kako u općinama i gradovima gdje vode HDZ čelnici ne brinemo za svoje mještane. Niste u pravu, dokazali ste da niste smanjili porez na dohodak, da se povećali porez na dohodak ukidanjem prireza, da ste povećali vrtiće, cijene vrtiće i, vrtića i sve ostalo.
U općini s koje ja dolazimo, nismo imali .../nerazumljivo/... prirez. Porez na dohodak nismo povećali, cijena vrtiću nismo povećali, brinemo o svojim mještanima, brinemo i o infrastrukturi, o djeci, umirovljenicima i svim ljudima bez obzira koje su, populacije odnosno godište i koje potrebe trebamo za brinuti.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku.

Antolić Vupora, Barbara (SDP)
Kolegica Jembrih, doista čula sam jako pohvalne riječi za vas kao načelnicu i vjerujem da vi brinete za svoje mještane, međutim, ja ću vas ponovno podsjetiti na ono što smo govorili za cijelo vrijeme, a to je da vi sa vašom članskom iskaznicom tamo gdje ste na čelo dobivate novac iz centralne države, a drugi mi koji smo i druge boje i načelnici i gradonačelnik koji su druge boje ne dobivaju toliko.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Za povredu Poslovnika se javila kolegica Ljubica Jembrih, izvolite.

Jembrih, Ljubica (HDZ)
Hvala lijepa. 238, vrijeđanje svih nas zastupnika i svih ljudi koji, čelnika koji se borimo, prijavljujemo na natječaje i brinemo za sve općine i gradove. Vjerujem da se prijavite na natječaj i da je projekt dobro napravljen, bio bi dobro ocijenjen i sigurno bi dobili sredstva za realizaciju projekta.
Isto tako i mi. Ne znam da li ste se javljali na natječaj za izgradnju centra za starije osobe u Varaždinu?

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Izričem vam prvu opomenu temeljem čl. 239 Poslovnika.
Za povredu Poslovnika se javio također, kolega Goran Kaniški, izvolite.

Kaniški, Goran (HDZ)
.../nerazumljivo/..., čl. 238, poštovana zastupnice, mislim da vrijeđate nas kolege iz HDZ-a koji smo ujedno i načelnici. .../Govornik se ne razumije./... Varaždinske županije, općina .../Govornik se ne razumije./... najmanje je dobila kao jedna od perjanica, možemo reći, HDZ-ovih općina, a upravo Grad Varaždin, ovdje smo govorili danas je dobio 29 milijuna eura za bale, za otpad koji su si sami stvorili, isto tako, vaši načelnici Klapša i Posavec u Petrijancu i Maruševcu, to su jedine dvije općine koje imate, također su napunjeni državnom lovom. Tako da toliko o tome.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Ušli smo u mali zagorski okršaj ali moram izreći drugu opomenu temeljem čl. 239. Pa idemo dalje s tim okršajem kolegica. A odustaje kolegica Antolić Vupora.
…/Upadica Antolić Vupora: Ja se zahvaljujem i doista nema smisla./…
Hvala, hvala vam.
Dobro, čini mi se da je to to. Idemo ka Kvarneru. Pojedinačna rasprava kolegica Mirela Ahmetović. Izvolite.

Ahmetović, Mirela (SDP)
Hvala lijepa.
Nadam se da neće bit kvarnerskog okršaja. Ok, današnja rasprava o setu od 6 zakona koji se tiču poreznih izmjena svela se zapravo na raspravu o tzv. porezu na nekretnine, a prije nego što iznesem svoje primjedbe na takvu zamisao podsjetit ću javnost na neke zanimljivosti. 12. travnja 2023. godine na saborskom aktualnom prijepodnevu Andrej Plenković izjavljuje i to citiram, nije smisao registra kućanstava uvođenja, uvođenje porezna na nekretnine. Da smo to htjeli uvesti, to bismo rekli u izbornom programu. To nije opcija, to je neki nesporazum. Dakle Plenković je to izjavio prije godinu i pol 12. travnja 2023. i da stavimo stvari malo u kontekst čisto da je ljudima lakše shvatiti, Plenković se tu referirao na uvođenje registra kućanstava koje je HDZ-ova većina uvodila s obrazloženjem kako je opet citiram Plenkovića, cilj imati modernu digitaliziranu povezanu javnu upravu, a registar obitelji, stanovništva i kućanstava je alat koji će dati realnu sliku o nama samima i omogućit da mjere da budu preciznije i pravednije nego su sada. Dakle, drugim riječima cilj je bio sve imati na jednom mjestu ali to se ne radi radi uvođenja poreza na nekretnine jer to ne piše niti u jednom izbornom zakonu HDZ-a, poglavito onom iz 2020. pod nazivom Sigurna Hrvatska kojeg je pisao HDZ-ov ekonomski mag Tomislav Ćorić ali i novog izbornog programa za 2024. godinu pod nazivom Za sve izazove, kojeg je pisala i današnja ministrica Nina Obuljen Koržinek, poznata po aferi Geodetski fakultet između ostalog. I ni u jednom od tih programa nema nikakve najave o uvođenju poreza na nekretnine jer da citiram ponovno Plenkovića jer baš Plenković predlaže uvođenje poreza na nekretnine, da smo to htjeli uvesti to bismo i rekli u izbornom programu, a to nije opcija, to je neki nesporazum. I sad mi kolegice i kolege, dragi građani zapravo raspravljamo satima o nekakvom nesporazumu. I to s kojim obrazloženjem. Sa obrazloženjem da je cilj ovog paketa poreznih zakona, pazite sad ovo ostvarivanje priuštivosti stanovanja jer će se uvođenjem ovog poreza na nekretnine, koji to zapravo nije, zapravo pomoći onima kojima zbog velikih cijena nekretnina nije moguće ostvariti onu svoju prvu nekretninu, nije moguće ostvariti odnosno riješiti njihovo stambeno pitanje, a sjećate se onaj porez na prvu nekretninu odnosno oslobođenje od poreza prve nekretnine je ukinuo 2017. godine upravo taj HDZ. E sad po tko zna koji put zapravo radi se o zamjeni teza. Nije da HDZ želi nekoga kazniti ovim porezom nego oni žele pomoći da ljudi dođu do nekretnine, a rekla sam i u svojoj replici jednoj od kolega ili kolegica, do tih nekretnina vrlo jednostavno dolazi 60% onih koji kupuju nekretnine i to u gotovini. I sad pazite, pa tko si u Hrvatskoj može priuštiti kupiti nekretninu u kešu, u kešu. Onaj tko ima razloga da kupuje u kešu, koji ne želi da to prođe kroz račun i koji može nažalost u našoj zemlji, tu istu nekretninu iznajmljivati, na njoj još dodatno zarađivati, a da nikome ništa nije prijavio. I sad vi imate posljedicu da na jednom otoku Krku milijun i 300 tisuća noćenja godišnje ostvaruje se nekomercijalnim smještajem. I ako izuzmemo one koji su isto tako evidentirani u tom nekomercijalnom smještaju, a tiču se vlasnika nekretnina koji borave tamo kao vlasnici kao vikendaši, tzv. vikendaši i njihove obitelji pa neka je njih i 20% unutar, neka je i 50%. Zamislite vi koji broj noćenja se ostvaruje potpuno ilegalno, potpuno ilegalno na najrazvijenijem dijelu RH. I što HDZ-ova Vlada čini po tom pitanju? I ovim poreznim paketom 0, ništa. Vi koji na crno iznajmljujete, vi koji derete ovu državu slobodno nastavite to i dalje, a vi mali iznajmljivači koji ste tu nekretninicu zaradili na način da vam je ostvario vaš nonić ili nono, koji iznajmljujete možda jednu sobu, jedan apartman i koji ste pošteni plaćate sva davanja ovoj državi, e sad ćete vi i nastaviti to činiti, a ovi koji su se snalazili do sad, tako će nastaviti i od sad. I sad umjesto da se prihvate neki od SDP-ovih prijedloga, a imali smo ih poput recimo to da se porezi plaćaju na ekstra profite ili da samo vlasnici stvarno ili fiktivno neiskorištenih nekretnina plaćaju takve poreze, a da se kroz te poreze omogući zaista priuštivost stanovanja, ne onako kako je to učinjeno putem APN-ovih kredita koji su povećali cijene nekretnina ili subvencioniranja najamnina čime se novcem poreznih obveznika dodatno napuhalo te cijene opet taj novac dobivaju oni koji već posjeduju 2, 3 ili više nekretnina, a nije da se nije moglo drugačije postaviti stvari i to na način da se izgrade stanovi ili stave u funkciju javni stanovi za dugoročni najam potpuno zaštićeni od onih turističkih iznajmljivača. Dakle, da se naprave tzv. obiteljske oaze, a ne da konstantno dajemo mogućnost snalaženja onih koji se najbolje u magli snalaze.
Rekla sam o sivoj ekonomi, ali nažalost siva ekonomija se ovim paketom zakona riješiti neće. Ovaj prijedlog mogao bi dodatno povećati tu nelojalnu konkurenciju jer rentijeri će profitirati time što će nažalost preveliki udar na te male iznajmljivače koji iznajmljuju jedan apartman eventualno dva ili sobu oni će odustati od iznajmljivanja. I kome će onda ići promet? Pa ići će onima koji neće odustati jer se njima i dalje ispati onim velikima. Naravno. Onima koji se niti ne pojavljuju u našim mjestima. Imaju apartmansku zgradu, a agencija ima njihov ključ. Vlasnici ne postoje. To su doslovno stanovi odnosno nekretnine duhova 9 mjeseci u godini. 9 mjeseci u godini.
Nažalost, dogodit će se da oni koji su tajkuni, oni koji posjeduju veliki kapital žive još bolje, dogodit će se to da se sa borbom sa sivom ekonomijom neće započeti, nema se razloga, nema se volje započeti, dogodit će se to da će oni najmanji oni koji zaista krpaju svoj budžet sa tim dodatnim iznajmljivanjem da će odustati od iznajmljivanja, a naravno da je jedan od razloga i taj što se i od tih velikih rentijera često dobiju i dobre donacije onda kada su te donacije potrebne. Pa neće političke donacije plaćati oni mali nego oni veliki, naravno, a odakle će ih plaćati, pa upravo zaradom na ovakav način i ne diranjem u osinje gnijezdo.
Nažalost osim što je premijer Plenković lagao što sam konstatirala i evo citatima dokazala na početku rasprave ovim prijedlogom dokazuje se i da nije interes zaštititi one najmanje, one najpogođenije nego one koji će zbog ove politike imati i još više.
Hvala lijepa.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Za repliku se javila kolegica Danica Baričević, izvolite.

Baričević, Danica (HDZ)
Evo hvala lijepa.
Evo kolegice Ahmetović vi ste čelnica jedinice lokalne samouprave, načelnica općine. S obzirom da je Vlada izašla s ovim prijedlogom kako bi pomogla i jedinicama lokalne samouprave ovo će zapravo biti lokalni porez kako bi vas još dodatno fiskalno osnažila, kako biste vi po… mogli pomoći kao čelnica svojim odlukama da vaša općina napreduje, da gospodarstvo napreduje, da ljudi budu sretniji i zadovoljniji. Kako ćete vi iskoristiti ovu autonomiju, a zapravo moje pitanje se odnosi s obzirno da vas je fiskalno ojačala i prepustivši vam porez na dohodak u cijelosti zanima me kako ste vi vaše tamo ovaj građane, kakvu ste im porez donijeli? Da li ste donijeli najmanji porez na dohodak tako da bi građani u vašem mjestu imali veću plaću?

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Ahmetović, Mirela (SDP)
Hvala lijepa.
Bogu hvala ja vrlo odgovorno gospodarim proračunom općine Omišalj koja je peta najrazvijenija jedinica lokalne samouprave, ne općina, ne među općinama, među općinama i gradovima u RH i po prihodima po stanovniku i po obrazovanju, znamo što sve ulazi u indeks razvijenosti. I Bogu hvala ne ovisim o tome što će mi Vlada najmanje Andreja Plenkovića dotirati u proračun. Niti mi treba, niti želim, a nažalost vašu niti sam imala prirez pa ga nisam morala ukidati, niti sam dizala porez na dohodak ali sam itekako uvela mjere kakve si HDZ-ovi gradovi i općine mogu samo sanjati. Samo sanjati. I kod mene je sve transparentno. Pozivam vas da posjetite stranice općine Omišalj i informirate se o svim mjerama koje mi imamo …
…/Upadica Ivan Penava: Vrijeme./…
… pa preslikajte i na vaše krajeve.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Slijedeća replika kolegica Marija Lugarić, izvolite.

Lugarić, Marija (SDP)
Kolegice Ahmetović vi s pravom i čini mi se jedna od rijetkih danas koji ste upozorili na važan problem sive ekonomije i zapravo činjenice da ovaj paket zakona neće spriječiti sivu ekonomiju, a to bi nam trebao biti jedan od temeljnih ciljeva i naveli ste primjer iz ovog turističkog najma. Ja vam imam potpuno suprotan primjer također koji ne govori o intenciji suzbijanja sive ekonomije u ovom dugoročnom najmu. Kada pogledate iznose poreznih stopa za primjerice iznajmljivanje stana od 50 kvadrata u Zagrebu ako prijavite Poreznoj upravi platite godišnje poreza 504 eura, poreza na dohodak na iznajmljivanje ako imate dugoročni najam. Ako odlučite ne stavit ga u dugoročni najam što bi nam trebao biti svima cilj nego ga ostaviti u ničemu, ne iskoristiti ga i platiti porez na nekretnine on je 400 eura. Dakle, jeftinije je nekretninu ne imati u dugoročnom najmu jer ćete više platiti dugoročno najam nego što ćete platiti, nego što ćete platiti porez na nekretnine i to ne malo 20%.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku.

Ahmetović, Mirela (SDP)
Hvala lijepa.
Kolegice Lugarić vi ste istaknuli zapravo dva problema samo jednog malog detalja u ovom paketu poreznih zakona. Prvo to je da nije isplativo vršiti dugoročni najam. Dakle, nema nikakve motivacije da bi se uopće dali objekti, odnosno stambene jedinice u dugoročni najam. A drugo, činjenica da se već sad 80% najmova dugoročne prirode vrši potpuno ilegalno. Dakle, država nema ništa od toga i nitko po tom pitanju ništa, nitko po tom pitanju ništa. Državni inspektorat prst u uho, doslovno prst u uho kako po pitanju dugoročnog najma tako po pitanju i kratkoročnog, odnosno turističkog iznajmljivanja, gdje vam za cijelu Primorsko-goransku županiju samo jedan jedini turistički inspektor funkcionira. I na koji način da i taj jedan turistički inspektor izvrši svoju zadaću koju može vršiti samo po prijavama, a ne stiže ni to. Dakle, cvjeta siva ekonomija u Hrvatskoj. Nikog nije briga što se novac iz zemlje iznosi boga pitaj gdje.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Sljedeća replika kolegica Ana Puž Kukuljan, izvolite.

Puž Kukuljan, Ana (SDP)
Zahvaljujem.
Kolegice Ahmetović jel' vi znate kako će se dokazivati da se neka nekretnina koristi ili ne? Pa evo kako. Tako da će se kontrolirati kolika je potrošnja režija. A ja vas pitam vaše mišljenje, jer vi to nećete znati odgovoriti tko će odrediti kolika je ta potrošnja, koji je minimum i hoće li to biti na godišnjoj razini ili što?

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Ahmetović, Mirela (SDP)
Hvala lijepa.
Pa kolegice spomenuli ste jedan od problema koji se zapravo nalazi u ovom prijedlogu zakona, ali kad bi to bio jedan problem. Čula sam ovdje čak i pozitivne izjave kolega saborskih zastupnika i zastupnica konkretno kod kolegice Juričev-Martinčev koja zaziva čak izmjene njihovog prijedloga jer je i ona sama svjesna toga da neće funkcionirati baš u svim sredinama onako kako to netko eto je sebi u glavu negdje u uredu stavio. Međutim, ovaj porezni paket ne samo da ne rješava problem sive ekonomije on ne garantira poboljšanje uvjeta za priuštivo stanovanje, a to mu je kao osnovni cilj. Ne omogućava značajniju preraspodjelu od oporezivanja rada na oporezivanje imovine, predstavlja naprosto nedovoljno promišljenu improvizaciju koja neće postići svoje ciljeve i sve se nekako onako preko koljena radi, a istovremeno će se ostvariti zapravo društvena nepravda …
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
… umjesto pravde.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Sljedeća na redu za pojedinačnu raspravu, sljedeći na redu za pojedinačnu raspravu kolega Ivica Lukanović, izvolite.

Lukanović, Ivica (SDP)
Poštovani potpredsjedniče, predstavnici ministarstva, kolegice i kolege, srdačan pozdrav.
Evo jako sam se puno zabavljao ovim prijedlogom ovog poreza. Pred nama je velika i važna tema za sve ljude u Hrvatskoj i to je jako osjetljiva tema kod nas upravo zbog toga što hrvatski građani imaju nekretnine u svojim rukama i to u puno većem postotku nego u ostatku EU. Dakle, više od 90% hrvatskih građana živi u svojim nekretninama, ima svoj krov nad glavom. Ta činjenica da narod ima to, a vidjeli smo sve veće bogatstvo u svojim rukama. Nas bi trebala veseliti, mi bismo trebali jako paziti kad diramo u njihov novac i u njihove nekretnine, njihovu imovinu i zbog toga je donošenje zakona koji se bavi imovinom vrlo veliki izazov i iziskuje od nas jednu veliku i ozbiljnu odgovornost, a prijedlog zakona kojeg smo dobili ja mislim da je dosta ishitren da je složen jako brzo i u nekom kratkom roku, a ako ništa drugo vrlo je pretenciozan i sumnjam da će polučiti rezultate koje predviđamo da bi trebao polučiti.
Jako pažljivo sam pročitao dokumente koje zapravo koji su nam servirani da bismo ovaj zakon donijeli i skoro da bih rekao da je motiv pravi usklađenje sa europskim pravnim normativima koji već više godina nama spominju u dokumentima kad ocjenjuju naš rad kao nešto što bismo trebali uvesti i često spominju da bi trebali rasteretiti rad, a opteretiti imovinu.
No međutim, kod nas je u Hrvatskoj situacija puno drugačija nego što je to u ostatku EU. Polazišta koja su ovdje napisana u ovom prijedlogu, a recimo čitam ova pitanja koja se trebaju urediti ovim zakonom zaista pretendiraju da riješe porezom na imovinu velike društvene probleme, velike izazove pa ovdje kaže da želite riješiti prekomjernu neravnotežu zbog čega su cijene nekretnina toliko velike da su postale nepriuštive. Želite riješiti pitanje rasta kamata na stambene kredite, restriktivne kreditne politike banaka koje su opteretile nekretnine pa ih sad više ljudi ne mogu kupovati. Želite utjecati na dugoročni najam kojeg nema dovoljno. Želite utjecati na, potaknuti pravnu zaštitu najmodavca i najmoprimca. Ovdje se dalje govori da zbog velikih zarada u nekretninskom biznisu raubamo naš prostor i sve su to objektivno veliki problemi, sve su to objektivno velika pitanja ali mislim da ih rješavamo na pogrešan način.
Ovdje u ovom istom dokumentu upravo piše, a citirana je i urbana agenda za EU pokrenuta u svibnju 2016. i tu se kaže da su smjernice za javne politike priuštivog stanovanja urbane agende pod jedan cijena nekretnina u većini država članica EU raste brže od dohotka. E to zapravo pokazuje koliko je naš narod bio pametan kad je svoje novce spremao u nekretnine, jer ta cijena nekretnina je rasla i naši ljudi su živjeli sa malim dohotkom, ali su htjeli svoj krov nad glavom. I oni ga sada imaju.
I ovo polazište po meni nije problem u Hrvatskoj, jer kao što smo rekli 90% ljudi u Hrvatskoj imaju svoj krov nad glavom. Dalje ovdje piše da je stanovanje postalo najveći izdatak za Europljane, a 90% hrvatskih građana taj izdatak nema, žive u svojim nekretninama. Beskućništvo je u porastu u EU, naravno al opet se vraćamo na 90% hrvatskih građana koji žive u svojem, u svojim kućama i ne mogu biti beskućnici.
Znači dugo godina su ljudi ovdje pametno radili i zato je veliki izazov da uvedemo porez kojeg očito moramo uvesti, a da ne napravimo nered.
Htio bih se osvrnuti na još nekoliko teza koje se ovdje, koje se ovdje pokušavaju zapravo nametnuti, a mislim da su pogrešne. Evo jedna od njih je ono što sam jutros i pitao ministra da li misli da će uvođenje poreza smanjiti, smanjiti cijenu nekretnina ili usporiti. On kaže da misli da hoće, međutim to se sigurno neće dogoditi. Ovo je prekrasna zemlja imamo divan prostor koji smo sada liberalizirali i otvorili tržištu nekretnina EU pa čak i šire. Mnogi žele u ovom kutku zemaljske kugle imati svoju kuću, imati svoj komadić raja. To će puno koštati i naši ljudi sigurno neće to prodavati ispod cijene. Pa zašto bi prodavali jel? Cijene nekretnina u Hrvatskoj moraju biti visoke jer je tu jako lijepo i civilizirano.
S druge strane cijena rada raste i to rapidno, cijena kvadrata nećete više dobiti keramičara ispod 40 eura, neće pituri farbati za ništa i nema šanse da se cijena gradnje spusti, što znači da cijena nekretnina neće padati. To smo sve počeli raditi zbog priuštivog stanovanja. Ja nisam vidio nigdje kvalitetnu analizu kome treba priuštiti stanovanje u Hrvatskoj. Nitko to nije rekao. Strateški bi ova zemlja trebala reći mi trebamo tisuću stanova za liječnike, trebamo 5 tisuća stanova za vojnike, trebamo 3 tisuće sta… 3 tisuće stanova za policajce, trebamo 20 tisuća stanova za mlade obitelji sa 2, 3, 4 ili 5, petero djece ali takvu brojku nemamo, a mi smo počeli o priuštivom stanovanju pričati kao o mitu kojeg treba hitno riješiti, a ponavljam 90% ljudi u Hrvatskoj živi ispod svoga krova nad glavom. Onih 10% pretpostavka je da već negdje žive. Znači pruštivo stanovanje za ovu zemlju ne bi smio biti nikakav problem, ali mi to ne možemo raditi porezom. To se može učiniti samo kvalitetnom nacionalnom stambenom politikom koja će pripremiti dobru analizu, reći kome treba pomoći da priuštivo stanuje i onda krenuti u rješavanje tog pitanja.
Dalje, cijena rada ili, ili rasterećenje rada opterećenje imovine. Mi smo u ovom ovdje dokumentu mogli pročitati da se očekuje, evo kaže točno ovako, očekivani ukupni prihodi od poreza na nekretnine u 2025. godini biti će 66,4 miliona eura. Pa nismo baš rasteretili rad, a nismo baš niti opteretili imovinu i mene ne brine puno učinak ovog poreza u ovom trenutku, a posebno me ne brine kad sam shvatio da postoje sada i nova kategorija iznajmljivača koji su domaćini, e njih ako budemo ozbiljno pripazili onda to postaje manji problem.
Međutim, mene brine šta će se desiti kad ovdje budu sjedili neki drugi ljudi i rekli na sve nekretnine u Hrvatskoj više nije porez nula, a porez smo uveli, porez je 5, 10 ili 15 hoće li tada te naše nonice, ti naši nonići ili jednostavno manje sposobni ljudi na tržištu rada morati prodavat svoje nekretnine i odlazit u jednu nesigurnu budućnost.
Da bismo riješili probleme koje spominjemo, a to su stambeno zbrinjavanje, pretjerana izgradnja našeg prostora, rasterećenje rada, demografija za to ne treba uvoditi porez na nekretnine. Treba ozbiljan strateški razvoj, treba puno raditi za to trebamo otvoriti nova izazovna radna mjesta, imati pošteniju javnu upravu, javni sustav i tada ljudi neće oni doktori odlaziti iz Hrvatske, nećemo ih trebati podmićivati da se vrate, nego će uživati u ovoj zemlji i zajedno je sa nama dalje graditi.
Stambeno zbrinjavanje i čuvanje prostora hrvatskog može se čini samo urbanizmom, prostornim planiranjem, a ne porezima. Mi dovodimo u zabludu ljude kojima kažemo kupite građevinsko zemljište, trudite se, napravite posao i ovaj radite, radite na tom zemljištu nove nekretnine, a onda im kasnije kažemo pa mi smo mislili drugačije. Sad zbog toga što smo vam dali prostorne planove, zbog toga što smo vam dali dokumente da gradite sada zbog toga evo mislimo da imamo previše gradnje i mislimo da trebate platiti veće poreze. Dakle, čisti zakoni morali bi biti pravedni.
Evo još samo dvije riječi. Dakle, SDP kaže da nije protiv da se uvede porez na nekretnine …
…/Upadica Ivan Penava: Vrijeme./…
… ali ja kažem da to mora biti sa ispravnim motivom na načelu pravednosti i u korist svih hrvatskih ljudi.
Hvala lijepo.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Za repliku se javio kolega Marin Živković, izvolite.

Živković, Marin (Možemo!)
…/Govornik naknadno uključen./… pitali ste kome to treba priuštivo stanovanje kada je toliko ljudi u svom vlastitom stanu. Naime, ta statistika zapravo vara dosta jer ne možemo reći da osoba od 31, 32 ili 33 godine koja živi sa roditeljima živi u vlastitoj nekretnini. Ona živi u tuđoj nekretnini, nekretnini svojih roditelja za koju trenutno ne plaća stanarinu, ali ne živi u vlastitoj nekretnini i ne živi samostalno. Zato kad pogledamo taj prosjek godine kada se hrvatski mladi čovjek osamostaljuje, kada izlazi iz roditeljskog doma sa 32, 33, 34 godine to je, ja mislim da to mora biti cilj, jedan od ciljeva stambene politike da se adresiraju ti ljudi koji ne mogu izaći iz roditeljskog doma. Jedan od problema je također prenapučenost hrvatskih kućanstava da mali stanovi imaju puno ljudi unutra, između ostalog i te ljude koji imaju i 30 i nešto godina i još uvijek žive sa roditeljima.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Odgovor na repliku.

Lukanović, Ivica (SDP)
Pa dobro ja, ja se s vama slažem, možda ste krivo protumačili. Ne mislim ja da ne treba nekome pomoći da se stambeno zbrine ali to moraju biti jasni kriteriji i to ne smije biti na uštrb nikoga tko za to nije kriv. Dakle mi moramo sačinit dobre analize, mi moramo prikupiti podatke od ljudi tko to želi, tko ne želi, tko je spreman na takvu stvar. Tako da ne kažem ja da to nije potrebno ali to treba dobro istražiti i to treba biti u podlozi svih naših odluka, a posebno oko ovako važnih, kao što je donošenje novih poreza. Mnogi ljudi koji žive u svojim obiteljima ni ne žele poći iz tih obitelji, recimo ja sam jedan od takvih tako da ta statistika bi trebala biti dobro sagledana, sačinjena dobra analiza i onda krenuti korak naprijed u stambeno zbrinjavanje.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegi Lukanoviću.
Određujem stanku od 10 minuta, tako da ćemo nastaviti u 19,20, a na redu će biti kolegica Dušica Radojčić. Nećemo prekinuti trebali bi završit danas kolege. Hvala.

STANKA U 19,10 SATI.

Penava, Ivan (DP)
NASTAVAK NAKON STANKE U 19,20 SATI.

Poštovane kolegice i kolege, nastavljamo sa pojedinačnim raspravama. Slijedeća na redu je kolegica Dušica Radojčić, izvolite.

Radojčić, Dušica (Možemo!)
Zahvaljujem.
Ja ću se u svom izlaganju osvrnuti na Zakon o lokalnim porezima i porez, Zakon o porezu na dohodak. I ponovit ću još jednom kako u obrazloženju zakona stoji da je razlog njegova donošenja želja da se dio velikog broja praznih stanova vrati na tržište stanova za dugoročni najam te kako bi se cijena nekretnina i dugoročnih najmova učinila priuštivijom. Pri tome treba reći da se masovna špekulativna gradnja i kupovina nekretnina dogodila upravo zbog povoljnog regulatornog okvira koji je omogućio HDZ potaknuvši masovnu pojavu rentijerstva i tzv. nekomercijalnog smještaja. Upravo se na rentijerstvo žestoko obrušio ministar Glavina na sjednici Odbora za turizam u želji da otkloni svaku krivnju s politike svoje stranke optužio je one koji su iskoristili te blagodati neopterećenosti porezima koje je omogućio HDZ. Otišao je tako daleko da je iznajmljivače optužio i za sezonalnost hrvatskog turizma pa smo ga morali podsjetiti da je većina hotela na obali zimi zatvorena i da s time iznajmljivači nemaju baš nikakve veze. Mi podržavamo uvođenje poreza na nekretnina. Od svojih početaka govorimo o stambenoj politici koja će omogućiti dostupno stanovanje jer je pravo na dom temeljno ljudsko pravo. Dugo smo u tome bili usamljeni, a danas svi govore o tome i to je dobro. Dobro je da ste i vi konačno shvatili ali se ne slažemo s načinom na koji to predlažete jer opet u zakon niste ugradili socijalnu osjetljivost, bogatstvu ne namećete veće obaveze, tretirate ih kao i sve druge. Ja vjerujem da to nije slučajno i spada mi u istu kategoriju kao činjenica da ste podigli obvezu plaćanja više stope poreza na dohodak na čak 7 tisuća eura bruto plaće ili kao što ste odlučili da ne uvedete progresivni porez na luksuz odnosno porez na bogatstvo. Ako predlažete da se porez naplaćuje po kvadratu, a ne po vrijednosti nekretnine, jasno je da želite ići na ruku bogatima. Naš je prijedlog da prve dvije nekretnine u vlasništvu stan i vikendica eventualno, budu oslobođene poreza, a da se oporezuju treća i svaka daljnja nekretnina u vlasništvu i to svaka slijedeća sve više. Visoki porez trebali bi plaćati i vlasnici jako luksuznih prvih nekretnina što u vašem prijedlogu nije slučaj. Dakle investicijski bum u privatnom smještaju dogodio se upravo zahvaljujući HDZ-ovoj politici. To je prouzročilo ne samo nevjerojatan rast cijena nekretnine i visinu dugoročnih najmova koje prosječne plaće ne mogu podnijeti, već je dovelo do preizgrađenosti u priobalju, loše kvalitete izgrađenog prostora, neodrživog trošenja prostora, preopterećenosti infrastrukture i strašnog pogoršanja kvalitete života u turističkim mjestima. Pa tako u Istri danas imamo 51% stambenih jedinica koje nisu namijenjene stanovanju. Prostorni plan Istarske županije dopušta 337 tisuća turističkih smještajnih jedinica, a mi ih imamo već 468 tisuća ili više od dva kreveta po stanovniku Istre. Kako je to moguće? Pa tako što propisi s područja prostornog planiranja ne obavezuju da se u turističke kapacitete ubrajaju i komercijalni i nekomercijalni turistički smještaj, koji su u Istri daleko premašili broj kreveta u hotelima, kampovima i naseljima. Premda već sada imamo 130 tisuća kreveta više od planiranog broja, prostorni plan dopušta gradnju još 172 tisuće u hotelima, kampovima i turističkim naseljima. Dok za novu gradnju i za iznajmljivanje nema granica. Predviđam da vaše mjere neće zaustaviti taj trend. Navela bih i primjer Pule koja ljeti puca po šavovima od prekomjernog turizma. Unatoč tome država ima svoje strateške projekte stavljanja tri ogromna područja u priobalju moga grada isključivo u funkciju turizma s novih 5 tisuća turističkih kreveta. Vrijeme je odavno pregazilo tu ludu megalomansku ideju turistifikacije cjelokupnog pulskog priobalja koja je Puli namijenila status kolonije ali on još egzistira u urbanističkim planovima. Ta ideja već 20 godina blokira svaku drugu mogućnost korištenja tih prostora ili razvoja funkcija koje su zaista potrebne gradu, gradu Puli. Radi se o davno mrtvom projektu Brijuni rivijera zbog kojeg između ostalog već gotovo 20 godina građanima branite ulazak na poluotok Muzil. Znači branite građanima ulazak na jedan dio njihovog grada i nitko ne zna baš zašto. Dakle uvođenjem predloženog poreza na nekretnine, opisani problem prekomjernog turizma i njegovog daljnjeg planiranja neće se riješiti. Potrebno je intervenirati i u prostorno uređenje i planiranje, potrebno je definirati uvjete za građevinska područja kako bi se zaustavila opisana gradnja.
Bilo mi je zaista zanimljivo gledati kako se prekjučer na sjednici Odbora za turizam ministar Glavina obrušio na rentijerstvo dok je preko puta sjedio zastupnik, saborski zastupnik Kliman bivši ministar turizma koji je najavio gradnju hotela s pripadajućim naseljem, to je njegov projekt. Najavljeni hotel nije izgradio već umjesto toga samo 40-ak apartmana i 10 poslovnih prostora. O tome smo više puta govorili u saboru zbog malverzacija u koje je zastupnik uključen i o kojima lokalni mediji na veliko pišu.
Dodatni komentar odnosi se na dijeljenje prihoda. Dok je sada porez na kuće za odmor bio u cijelosti prihod jedinica lokalne samouprave, prihod od nekretnine dijelit će se 80% jedinice lokalne samouprave i 20% državi. Tih će se 20% koristiti za tzv. fond poravnanja kojim će se financirati siromašne općine. Drugim riječima umjesto da se ide na smanjenje broja fiskalno potkapacitiranih općina kojih je zaista preveliki broj sada će bogatije jedinice lokalne samouprave morati financirati te potkapacitirane. Dakle, potreban je preustroj kako bi se sve to racionaliziralo, a ne kako je gospođa iz ministarstva na sjednici odbora rekla da se radi o redistribuciji bogatstva, da se radi o pravednosti, jednostavno ne, jedinica lokalne samouprave je previše.
Na kraju par riječi o paušalnom porezu na kratkoročni turistički najam. Predlaže se da se porez odredi u ovisnosti o turističkoj razvijenosti grada ili općine. Takav je način razrezivanja poreza nepravedan jer ne razlikuje atraktivnije zone s velikim prihodima od manje atraktivnih s manje, s malim prihodima. Znamo za pojavu pražnjenja povijesnih jezgri priobalnih gradova zbog kratkoročnog iznajmljivanja. Ako taj trend želimo zaustaviti onda bi se upravo u tim zonama trebali razrezati, trebalo razrezati visoko oporezivanje za razliku od manje atraktivnih dijelova gradova ili općina. To nam zapravo i omogućava Pravilnik o paušalnom oporezivanju djelatnosti, iznajmljivanju i organiziranja smješta u turizmu.
Gruba porezna uranilovka mogla bi dovesti do situacije slične onoj u kojoj vrlo siromašne općine u Istarskoj županiji gube mogućnost za financijsku potporu različitih fondova zbog činjenice da se nalaze u Istarskoj županiji koja je svrstana u kategoriju najrazvijenijih županija. Premda se ministar turizma trudio objasniti kako podržava obiteljske iznajmljivače za razliku od rentijera porezno ih uopće sada ne razlikujete i to je najvažnija primjedba. Trebao bi postojati senzibilitet za ljude kojima je iznajmljivanje u vlastitom domu vitalno važni izvor prihoda. Pokazalo se to i na primjeru nezaposlenosti koja je pogodila Pulu nakon gašenja Uljanika kada je velikom broju ljudi baš iznajmljivanje omogućilo da prebrode krizu.
Veliki iznajmljivači, oni koji iznajmljuju veliki broj kreveta i stambenih jedinica oni su iskoristili poreznu oazu koju im je omogućila Vlada i zato se dogodila eksplozija rentijerstva, ali će sada na isti način kaznu platiti i mali i veliki i to jednostavno nije pravedno.
Na javnom savjeto… odnosno upravo je okončano savjetovanje o zakonu koji se također odnosi na iznajmljivače, a to je Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti. Onda on donosi i vrlo dvojbenu definiciju kategorije domaćina iznajmljivača. Dakle, domaćin bi bio osoba koja ima stalno prebivalište u županiji gdje se nalazi objekt u kojem pruža ugostiteljsku uslugu smještaja. Tako status domaćina ovisi isključivo o prebivalištu u istoj županiji. Pa zar nije domaćin onaj koji iznajmljuje smještaj u svom domu? To smo dosad uvijek mislili, ako neko živi u Puli a ima 19 kreveta za iznajmljivanje u drugom objektu u drugom gradu iste županije on nije rentijer kaže sad ovaj zakon nego domaćin. Zbilja neobična akrobacija i potpuno suprotna vašoj deklaratornoj namjeri da želite razlikovati iznajmljivanje u vlastitom domu, obiteljske iznajmljivače od rentijera.
Ovakav prijedlog zakona želite usvojiti po hitnoj proceduri kako biste valjda izbjegli primjerenu raspravu o ovim zaista dvojbenim odredbama.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegici Radojčić.
Slijedeći na redu za pojedinačnu raspravu je kolega Marijan Pavliček, izvolite.

Pavliček, Marijan (Hrvatski suverenisti)
Poštovani predsjedavajući, poštovani predstavnici ministarstva, porez na nekretnine nije ništa drugo nego harač nad hrvatskim narodom.
Hrvatska je zajedno sa Rumunjskom vodeća što se tiče privatnog vlasništva gdje je preko 90% naših kućanstava posjeduje vlastitu nekretninu. I vi sa ovakvim prijedlogom zakona ste s obzirom da imamo 555 jedinica lokalne samouprave unijeli totalni košmar na terenu. Kao Pilat je Vlada oprala ruke i prebacila cijelu odgovornost na čelne ljude lokalne samouprave. I sada ćete imati apsurdne primjere. Imat ćete primjere da će vam jedna nekretnina koja je možda prvi red do mora na Hvaru bit oporezivana sa recimo 1 euro po kvadratu, a da će neka druga nekretnina u nekom zaseoku u Dalmatinskoj zagori, Lici, Slavoniji, Srijemu biti oporezivana sa čak 8 eura po kvadratu jer ste to omogućili lokalnim čelnicima.
I dat ću vam jedan vlastiti primjer. Ja sam naslijedio kuću od pokojnog oca u mjestu Babska, grad Ilok. Znači to je mjesto od nekih 600 stanovnika. Radi se o kući od obnove, znači 2002. godina gradnja, 55 kvadrata, a uz nju je još jedan stambeni objekt od 30-ak kvadrata, znači negdje gotovo 90 kvadrata stambene površine useljiva, plac od 800 kvadrata, iza su poljoprivredni objekti. Ja tu kuću prodajem već 2 godine. Znate po kojoj cijeni? 20 tisuća eura i ne mogu je prodati. Prije nekoliko dana tj. prije nekoliko mjeseci sam o tome pričao pa su rekli dobro si izreklamirao vlastitu kuću ovdje u saboru i nakon toga nula ljudi se javilo za kupnju te kuće. I što će se dogoditi? U Bapskoj od 500 kuća 200 kuća je prazno i kada ta gradonačelnica danas jedna, sutra netko drugi bude izanalizirala da na području grada Iloka imate 1.500 praznih objekata, a da je 90% vlasnika tih objekata nasljednici koji ne žive na području te općine ili grada odnosno nisu glasači, ne mogu je politički kazniti niti nagraditi, ona može hladno, s obzirom da je to sad gotovo jedan od glavnih prihoda jedinice lokalne samouprave donijeti odluku da će se ta nekretnina, tj. nekretnine na području grada Iloka naplaćivati po 8 eura po kvadratu. Ona svoje stanovništvo lokalno ne kažnjava. Ona će njima to opravdati, da će to biti izvorni prihod, s obzirom da je izgubila dio prihoda zbog povećanja neoporezivog dijela dohotka i da će morati na taj način to nadoknaditi, da će taj prihod ulagati u danju komunalnu infrastrukturu, a kažnjavat će one koji su te kuće naslijedili.
I što će se nakon toga dogoditi? Ta kuća se i dalje ne može prodati ni za 10 tisuća eura. Znate zašto? Jer ih nema tko kupiti. Nema kupaca. U tom selu danas živi 550 ljudi od 1680 prije rata, odnosno 1300 nakon povratka. Jednostavno, nema je tko kupiti. Nova kuća, useljiva. I taj porez će tu kuću i takih tisuće i tisuće kuća diljem Slavonije, Baranje, Srijema, Dalmatinske zagore, Like, pojesti.
Što ste vi napravili s tim porezom? Što ste vi napravili s tim porezom? Uništavate vlastito stanovništvo. Okej. Ja ću to platiti. Ali ima ljudi koji to neće platiti. Po Slavoniji imate na stotine tisuća kuća, starih nabijača koje su useljive od 150 kvadrata puta 8. Pa te kuće ne vrijede 5 tisuća eura na tržištu. Za 5 godina taj porez je pojeo tu kuću.
Vi ste trebali, ako ste već planirali uvesti takvu vrstu poreza, napraviti sljedeće. Da to bude pod kontrolom centralne države. Imate sustav porezne uprave, točno znate i možete imati procjenu svake nekretnine u Hrvatskoj na temelju katastarske općine na kojoj se nalazi i na temelju vrijednosnih kuća, od, bubam, 0 do 50 tisuća eura je ta vrsta poreza, od 50 do 100 tisuća eura druga vrsta poreza, od 100 tisuća eura do 250 vrijednosti tržišne, treća vrsta poreza.
I svaku sljedeću nekretninu, ako netko ima, naplaćujete sa dodatnim porezima. Na taj način ćete oporezivati one koji su najbogatiji. Ovdje vi nemate apsolutno nikakvu kontrolu. Još jedan apsurd tog zakona je taj što omogućavate da se svake godine može mijenjati ta stopa poreza pa ćete jedne godine plaćati 500 eura za neku nekretninu, a nagodinu 200 eura jer se promijenio načelnik.
Ili ćete apsurdno u jednom selu koji je 3 km udaljen od drugog sela, druga općina, plaćati istu površinu 8 puta više nego u drugom selu. Sad vi meni recite je li to pravedan porez. Pa to nije .../nerazumljivo/... to je sve samo ne pravedan porez. Ali ono što je najbitnije, vi s tim porezom nećete riješiti apsolutno ništa. Kao prvo, ne znate koliko imate praznih nekretnina. Baratate sa brojkama, u zadnjih nekoliko mjeseci od 400 tisuća do 900 tisuća.
To su sve službene izjave vaših ministara. Danas smo čuli brojku od 600 tisuća. Pa jeste se ikad upitali zašto mi imamo 600 tisuća praznih nekretnina? Pa zato što se 400 tisuća Hrvata krivim politikama protjerali iz Hrvatske u zadnjih 10 godina, pa zato imate 150 tisuća praznih nekretnina na području Slavonije. To niste imali u vidu.
Meni je jasno da država mora imati određene prihode, ali na ovaj način guliti kožu građana nepravedno da dođete u apsurdnu situaciju da će netko čija vrijednost nekretnine realno ne vrijedi ni 10 tisuća eura plaćati veći porez od nekoga u drugoj općini čija vrijednost nekretnine košta 100 tisuća eura, to je apsurdno. S ovim porezom niste riješili ništa.
Napravili ste totalni košmar, gulite kožu naših građana, a nikakvog efekta niti za jedinice lokalne samouprave nećete napraviti niti za te vlasnike nekretnina, a ono što je najbitnije, nećete sniziti cijene tih nekretnina. Jer vi ste zaboravili, Hrvatska nije samo Zagreb. Hrvatska nije samo Rijeka i Split i priobalje. Hrvatska je i onaj malo dio istočniji od Zagreba gdje se sad kuće nove, kao što je moja prodaje za 20 tisuća eura. Što u Zagrebu ne možete kupiti jednu garažu i ne možete je prodati jer nemate je kome prodati. I nema tog poreza koji će mene prisiliti, pod navodnicima, da ja tu kuću prodam jer nemam je kome prodati.
Morate malo gledati i širu sliku, izađite iz vaših ureda, gospodo. Pogledajte malo na terenu kako ljudi žive. Izađite u te zaseoke pa ćete vidjeti koje su te nekretnine i sad ćete vi to prepustiti čelnicima lokalne samouprave koji će, ako budu samo mudro odradili politički, maksimalno to oporezivati jer nemaju političke štete, imaju prihode, a to što će netko drugi imati financijske štete, to je manje bitno.
Apsolutno promašen porez u svakom pogledu. Hvala vam lijepo.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Sljedeći na redu za raspravu je kolega Josip Borić, izvolite.

Borić, Josip (HDZ)
Hvala vam lijepa uvaženi potpredsjedniče, poštovani ravnatelju porezne sa suradnicima, državna tajnice.
Pa evo želim reći nešto o ovom setu zakona, našoj poreznoj reformi koju je ova Vlada poslala u HBOR prvo čitanje. Neke osnovne naglaske koje sam tokom dana slušao ovdje i mislim da bez obzira na razinu rasprava, ipak je ona dala određene nove poglede i kako je rekao ministar, ovo nije uklesano u kamen pa da možda, s obzirom na to što smo čuli mogu se na neki način dogoditi određene promjene u ovom vremenu dok se ne dođe do drugog čitanja, pa i amandmanima kasnije, itd. jer to je vrijedno čitanja znači zakona u dva čitanja, to tako reći.
Ima 6 zakona, ja ću se posebno odrediti, tj. osvrnuti samo na 2. To je Zakon o lokalnim porezima i Zakon o porezu na dohodak, to su izmjene jer ovo što smo danas čuli me uvjerava u to da, al' sam dobro slušao, nijedna stranka ovdje koja je zastupljena u HS-u nije protiv uvođenja poreza na nekretnine, ali su mnoge protiv načina i to sam već rekao i očito da te načine onda možda možemo popraviti ako je to moguće, znači u nekom dijelu do drugog čitanja.
Što se tiče poreza na dohodak, tzv. paušala, bio sam sudionik vremena, tada kao državni dužnosnik 2006. g. kada ga je ministarstvo tadašnje mora, turizma, prometa i razvitka osmislilo i stavilo ga, na neki način u zakonski okvir i trebalo je tada riješiti jedan problem koji smo imali, tzv. poslijeratnoj mogućnosti da se turizam i dalje razvija jer je poslije rata to ipak nekako krenulo tek '98., '99. g. u tim prvim godinama nakon 2000. jednostavno je turizam krenuo pogotovo kad govorimo u dijelu malih iznajmljivača, počeli su se na neki način dizati krediti, počele su se uređivati kuće i taj turizam je svake godine jednostavno rastao i došli smo do toga da jednostavno država kroz svoje službe nije mogla iskontrolirati apsolutno što se događa na terenu, bilo je malo prijavljivanja, bilo je puno objekata, bilo je turista prijavljenih manje nego što ih je stvarno fizički bilo i došlo je do zlouporabe određenih mogućnosti koje su do tada postojale. To je funkcioniralo na način da se tada odlazilo u nekakve recepcije turističkog smještaja gdje su se donosili na neki način ovaj podaci o tome koliko je netko imao prijavljenih turista, koliko su ti iznosi iznosili tada kroz svoje cjenike i tada bi ta recepcija odredila koliko su iznosi i neki računi, porez je iznosio 12% koliko se sjećam. Tada smo rekli da jednostavno da bi zadržali istu fiskalnu mogućnost ovaj lokalnim samoupravama da je bolje da to država propiše na drugačiji način da se uredi sustav evidentiranja turista, da turistički inspektori koji se vide svake godine sve manje i manje nisu mogli kontrolirati takav sustav, da je paušal jedino rješenje i prvo, prvi iznos koji je iznosio tada bio je 300 kuna koliko se sjećam, današnjih nekih 39,98 ili 99 tj. 9 eura 98 centi, 99 i to je tako trajalo evo do dan danas, osim prošle godine kada smo mi radi kontinentalnog turizma ako se dobro sjećam i njihovog razvoja malo jednu stopu spustili na 20 eura, onaj prvi niži prag i podigli ste to na 200 eura. Mislim da ta priča o paušalima je dobila svoje mjesto jer jednostavno ljudi koji se bave time smatraju da ono što kao porez plaćaju plus ono što drugo plaćaju troškovno jednostavno izaziva određeni veliki trošak.
E sad kad smo došli do toga i do 2024.g. ovih izmjena jasno je da je Vlada trebala reagirati kada govorimo o priuštivom stanovanju, znači primijetili smo da na prostoru RH posebice velikih gradova Zagreb, posebice priobalnih gradova, velikih gradova središta županija ne znam Rijeka, Zadar, Šibenik, Split, Dubrovnik itd. koji uz to su i sveučilišni gradovi, jednostavno postoji problem dugoročnog najma i da se događaju anomalije koje su dovele do toga da su nekretnine postale nedostupne, da su dugoročni najmovi postali nedostupni, da se pojavila osim kratkoročnog i dugoročnog najma jedna kombinacija u godini dana i kratkoročnog i dugoročnog najma u stambenim zgradama, znači do 6 mjeseca ste moguće biti u dugoročnom najmu, a onda nekoliko mjeseci u kratkoročnom, pa opet nastavljamo 1.10., pa do 1.6. u tom i mislim da je dobro da je Vlada reagirala u smislu toga da se kroz određene izmjene više setova zakona, znači ne samo ove povezane forme nego rekli smo danas i kroz zakone koje će mijenjati Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, kroz Zakon koji će mijenjati Ministarstvo turizma dođe do toga da se na tržištu ipak pojavio jedan veliki, veći broj stanova koji su danas u tom mješovitom po meni odnosu i koji trebaju na neki način omogućiti posebno u velikim gradovima mladim obiteljima da mogu imati ovaj dugoročni najam, da se mogu ovaj pronaći u tom prostoru, da mogu živjeti, naravno i da treba staviti i sve druge nekretnine u funkciju.
Kroz izmjene poreza na dohodak ovdje su predloženi nekakvi iznosi i rasponi i smatramo da o tim rasponima također treba još malo više ovaj porazgovarati, vidjeti da li je tu je to došlo do toga na najbolji način i da li je metodologija koja je stavila sve u prvi razred ajmo reći kad govorimo o razvijenosti općina pogotovo priobalnih i otočnih, najbolji model i najbolji način da se to može na takav način odredit kao što je to sada. Mislim da ćemo evo kroz neko vrijeme do drugog čitanja zasigurno o tome također se još voditi i rasprava i u javnosti svakako.
Što se tiče poreza na nekretnine, danas smo čuli da je to novi porez iako ovdje jasno piše da smo jedan porez, to je porez za kuće za odmor, transformirali u drugačijem nazivu i u nešto većem rasponu, u drugačiji oblik koji se nazvao porez na nekretnine.
Porez na nekretnine je priča, zato mi je malo čudan i stav SDP-a iz 2013.g. kad je upravo bivši ministar financija Slavko Linić jako inzistirao na tome, inzistirao je jer je smatrao da treba nadoknaditi određene prihode ne samo države nego i lokalne samouprave, da treba pomoći gospodarstvu i prije svega zdravstvu. Ja se toga sjećam, vodile su se te rasprave i naravno da je SDP jako zagovarao takav, uvođenje takvog poreza do jednog trenutka kada se radi nekih drugih odnosa od toga odustalo. Jednostavno mi nije jasan taj stav današnjeg SDP-a da su oni protiv ovoga, ali eto dobro, svako ima svoje politike, ako je to neki novi društveni okvir o kojem SDP govori, u redu možemo prihvatiti. Mislim da trebaju biti konzistentni i ponuditi neka rješenja, ja ih nisam danas baš previše čuo, o svemu se ovdje pričalo, pričalo se i o raspodjeli poreza na dobit ili tako dalje u smislu povećanja plaća i da ne govorim sve što smo danas mogli čuti, ali mislim da je važno da smo čuli iz stranke koja ovo podržavaju opet kažem ne na ovakav način, ali ipak da ta priča o porezu na nekretnine ipak ima određeni smisao i da ono što govori Vlada da želi porezno rasteretiti rad, a opteretiti na neki način imovinu ima određeni put i da tog puta koji je ispred nas treba ga pokrenut, treba krenut na taj put i treba slušati na neki način sve nas ili ne samo tu nego i javnost i doći do najboljih rješenja i ono što se već sada ovdje na neki način ja uvijek to kažem da se gata unaprijed i da se određuje unaprijed što će netko raditi ili neće jednostavno ne treba bojati jer mislim da smo dosada dokazali u mnogim poreznim reformama da je uvijek Vlada na neki način bila u pravu i da sve ono što je napisala i zacrtala da je to i napravila i da je uvijek išla u korist građana i da je rješavala problem. Ne možemo pored ovog problema proći, praviti se da on ne postoji i reći evo to je neka naša politika. Ona realno postoji, potez je povučen i mislim da on svoj smjer na neki način ima već kao određen i na tom smjeru treba možda nešto promijeniti malo da bi to onda bilo kako treba. I naravno na zadovoljstvo svih građana jer jednostavno pojavile su se određene skupine koje smatraju da tu ima određenih nejasnoća ili problema koji za njih predstavljaju problem koji je za njih nerješiv i mislim da to treba možda saslušati.
Sad što se tiče kažem poreza na nekretnine ovaj raspon ja ne vjerujem da su lokalni čelnici ti koji ga trebaju zloupotrebljavati. Oni su ti koji se nude da budu najbolji i da svima jednako budu ovaj načelnici, gradonačelnici i da razmišljaju o građanima koji ih biraju. Tako da već ove optužbe unaprijed praktički su dio nekakvih predizbornih kampanja koje smo danas ovdje imali prilike slušati već za lokalne izbore, ali nije ozbiljan odnos u smislu odgovornosti. Odgovornost Vlade je danas ovdje u 5., 6. mjesecu nekih novih ili starih načelnika, gradonačelnika također i podcjenjivati unaprijed mislim da nije u redu. Ovo je alat za lokalnu samoupravu koja ga ima pravo koristiti …
…/Upadica Ivan Penava: Vrijeme./…
… na način na koji oni smatraju da je najbolje za sve građane koji žive na njihovom prostoru.

Penava, Ivan (DP)
Hvala lijepo.
Za povredu Poslovnika se javio kolega Boris Lalovac, izvolite.

Lalovac, Boris (SDP)
Hvala lijepa.
Članak 238., ja sam stvarno mislio da će kolega Borić do kraja korektno odraditi ovaj svoj govor, ali nije nego se morao dotaknuti SDP-a i 2013. godine pa bi ja samo pitao kolegu o konzistentnosti. Prije nekoliko mjeseci ste vi iz HDZ-a govorili da ga nećete decidirano uvodit. Ja sam mislio da ćete se i na to ovaj osvrnuti jel.
Znači mi ovdje danas stvarno pokušavamo naći ono što je i što možemo i mi podržati i zato smo i govorili jel. Tako kad dajte ipak kad je danas cijeli dan bila konstruktivna rasprava jel, dajte da tako i završi jel.
Hvala lijepo.

Penava, Ivan (DP)
Hvala lijepo.
Kako se radilo o replici temeljem Članka 239. izričem vam drugu opomenu.
Za repliku se javio kolega Marin Živković, izvolite.

Živković, Marin (Možemo!)
Poštovani kolega Borić moram se složit s vama da je veliki problem naravno priuštivost stanovanja. Problem je i to što je i puno praznih stanova i sigurno dizanjem poreza na nekretnine tj. uvođenjem poreza na nekretnine na prazne stanove će se natjerati da se dio tih stanova vrati na tržište.
Međutim, to tržište kao što svi znamo je nažalost puno problema Zakon o najmu zasada ne pruža dovoljno dobar okvir da su, da su podstanari u tom statusu sigurni, da ih se ne može izbaciti preko noći, mnogi ni trenutno nemaju ugovor, da im cijena ne može se poduplati doslovce također preko noći. Te vas evo pitam ima li Vlada plan kako, kako podstanarski status učiniti sigurnijim tako da kada ti stanovi dođu na tržište da to stanovanje bude i sigurnije i priuštivije?
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku izvolite.

Borić, Josip (HDZ)
Osobno ne mogu reći da znam da li će doći do izmjena Zakona o najmu, ali ovaj ovo što o čemu mi danas pričamo je početak rješavanja problema koji je uočen od svih, ne samo od strane Vlade nego vjerujem i od strane oporbenih stranaka. Vi iz Možemo! ako sam dobro razumio podržavate ovaj prijedlog zakona jer znate da Zagreb ima problem. I priča o kratkoročnim i dugoročnim najmovima kažem ja ne vidim previše tu problem jer su to čiste stvari. Ja najviše problem vidim u onoj kombinaciji kratkoročni i dugoročni kroz godinu dana i tu jednostavno treba reagirati i mislim da je država već kroz neke izmjene reagirala kod nekih drugih zakona i mislim da će građani to shvatiti. Ovo nije nikakav atak, niti harač, niti bilo što što smo danas čuli nego pokušaj da Vlada svojim alatima i politikama usmjeri jedan dio prostora, građana, stanova itd. na tržište i da svi tamo pronađu svoj interes i način na koji će se baviti …
…/Upadica Ivan Penava: Vrijeme./…
… s tim ovaj svojim poslom.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Slijedeća replika kolegica Branka Juričev Martinčev, izvolite.

Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Hvala lijepa.
Poštovani kolega Borić danas smo u više navrata slušali i uspoređuje se porezno opterećenje kod kratkoročnog i dugoročnog najma. Vi ste u jednom trenu nešto spomenuli trošak, mislim da je vrijedno napomenuti i uzeti u obzir kad se uspoređuju ova dva najma, da kad je u pitanju kratkoročni najam najmodavac iznajmljivač ima neke troškove koje nema onaj najmodavac kad je u pitanju dugoročni najam. Od toga da on snosi trošak i potrošnje električne energije, vode, komunalne i vodne naknade, trošak odvoza smeća, sad po novome 12 mjeseci tv pretplate, obaveza i čišćenja i održavanja tog objekta i stoga bi uspoređujući jedan i drugi najam trebalo voditi računa o svim ovim troškovima.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku.

Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepa.
Zato sam i govorio, ministar je bio dosta jasan i govorili smo o tome da je ovaj paušal ovakav kakav je u svojim iznosima dosada bio najniži kad govorimo o svim porezima. To ne znači da sad ne znam treba biti ni ekstremno visok, ali ovaj smatram da moramo uvažavati i troškovni dio cjelokupnog ovog načina iznajmljivanja i tog kratkoročnog i dugoročnog najma jer se jasno može izračunati danas uvažavajući sve parametre da tu postoji razlika u prihodima. Ukupnim prihodima i onome što ostaje čisto kao ne… onom čovjeku ili vlasniku određenog stana kad govorimo o kratkoročnom ili dugoročnom najmu. Mislim da ti troškovi su itekako veliki, oni idu prema određenim uslugama odnosno idu prema određenim institucijama i trebamo tu pronaći način da vidimo da li je ovo baš ovako kako smo zapisali najbolje ili možda postoji drugačiji način da to bude još i bolje kažem u korist građana jer mislim da se tu svela najveća ova priča o cijelom …
…/Upadica Ivan Penava: Vrijeme./…
… ovom paketu zakona.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegi Boriću.
Posljednji u pojedinačnim raspravama je kolega Mato Franković, izvolite.

Franković, Mato (HDZ)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče.
Prvo moram pohvalit dakle inicijativu Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnim porezima i napomenut još jednom iako je to više puta danas rečeno da se ovdje radi o prvom čitanju.
Grad Dubrovnik je vrlo aktivno sudjelovao u javnom savjetovanju, nažalost nijedan od naših prijedloga nije prihvaćen, a smatram da su naši prijedlozi bili vrlo konstruktivni.
U članku 3. tražili smo da se u stavku 2. kao obveznika treba dodati i druge korisnike primjerice povezane fizičke osobe kako se navodi u obrazloženju predloženog zakona. Također, neophodno je definirati tko se smatra povezanim fizičkim osobama, primjerice krvni srodnici u uspravnoj liniji i slično, pojašnjenje toga.
Naravno imamo veliki broj obiteljskih kuća koje se sastoje od više stambenih jedinica u kojima stanuju članovi obitelji, ali vlasnički odnosi ne prate i posjed istih. Primjerice roditelji su vlasnici svih stambenih jedinica iako u naravi roditelji žive u jednoj stambenoj jedinici, djeca sa svojim bračnim, izvanbračnim drugom i djecom u drugoj, trećoj stambenoj jedinici. Stoga je neophodno kao korisnike osim korisnike kako su definirani propisima o komunalnom gospodarstvu definirati i povezane fizičke osobe.
Mi vam govorimo iz iskustva. Vi ne vidite priču, bodo map. Vi gledate od vrha prema dolje, umjesto da pogledate ono, lokalne jedinice, gradovi svakodnevno rade, vide i svjedoče.
Sljedeće, u članku 5. predložili smo također određene izmjene. Dakle, naš prijedlog je stavak 1. točka 1. potrebno je proširiti na sljedeći način, pod točkom 1.: „Koji služe za stalno stanovanje vlasnika ili povezanih fizičkih osoba.“ Stavak 3. potrebno je proširiti na sljedeći način. Pod 3.: „Radi dokazivanja da se radi o nekretnini koja služi za stalno stanovanje u skladu sa stavkom 1. točkom 1. ovog članka: „Porezni obveznik dužan je na poziv poreznog tijela dokazati činjenicu stalnog stanovanja, pri čemu se činjenica stalnog stanovanja ne smatra dokazanom prijavom prebivališta na nekretnini“. Nekretnina koja služi za stalno stanovanje vlasnika ili fizički povezanih osoba u kojoj se u ljetnim mjesecima pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu u skladu sa propisima o ugostiteljskoj djelatnosti u smislu odredbi ovog zakona smatra se nekretninom koja služi za stalno stanovanje iz stavka 1. točke 1. ovog članka. Pojašnjenje ovog našeg prijedloga je sljedeće. U naravi velik broj obiteljskih kuća u kojima stalno žive članovi obitelji najčešće roditelji i djeca, djeca sa svojim bračnim, izvanbračnim drugom i njihovom djecom kratkoročno tijekom ljetnih mjeseci iznajmljuju dio svog stambenog prostora u skladu sa odredbama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, odnosno odredbama Pravilnika o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojim se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu.
S obzirom da se radi o nekretnini u kojoj se uistinu stalno stanuje potrebno je jasno i nedvosmisleno definirati da za takve nekretnine vlasnik ili povezana fizička osoba ne plaćaju porez na nekretnine. Oporezivanje ove kategorije nekretnina ne postiže se cilj koji se želi postići predloženim zakonom kao što su poticanje dugoročnog najma, poticanje, odnosno postizanje priuštivog stanovanja, smanjenje cijena stanovanja, stvaranje stabilnih stambenih uvjeta za obitelj i zaposlene u područjima sa izraženim sezonalitetom najma, niti će isto utjecati na stavljanje praznih nekretnina na tržište nekretnina, a sve stoga jer se u naravi radi o nekretninama u kojima vlasnik ili povezana fizička osoba zaista stalno stanuje. Dakle, radi se o nekretninama u kojima se realno stanuje i iste ispunjavaju svoju svrhu i trajno se koriste, ne utječu nepovoljno na trend rasta cijena najma, a intencija ovog zakona je da se upravo takve nekretnine oslobode od plaćanja poreza na nekretnine.
I tu dolazimo do onog ključnog, a ponavljam ništa od ovoga nije prihvaćeno. Nadam se da će sve od ovoga biti prihvaćeno u drugom čitanju. Zbog čega se nadam? Upravo ako govorimo o priuštivom stanovanju i ako govorimo o građanima koji su nam na prvom mjestu, onda moramo znati kako je hrvatski turizam krenuo, a on je krenuo od domaćina, od čovjeka koji iznajmljuje dio svog životnog prostora kojeg koristi, u kojem živi i dio tog prostora iznajmljuje. I potpuno je pogrešno sada u novom prijedlogu Ministarstvu turizma definiran domaćin. Tko je domaćin? Ne može domaćin bit netko tko živi u nekoj županiji pa ima 16 apartmana u toj županiji. To nije domaćih. Domaćin je osoba koja ima kuću i dio te svoje obiteljske kuće iznajmljuje. I to treba promijeniti ako želimo biti pravični. To treba promijeniti. Sve drugo, sve drugo je rentijerstvo i gospodarska djelatnost. I ako mi želimo poticati priuštivo stanovanje, ako želimo pravilno porezno opteretiti one koji se bave gospodarskom djelatnošću, onda ćemo rentijerstvo tretirati kao gospodarsku djelatnost, a domaćina ne porezno opteretiti, nego ga još dodatno rasteretiti. I zato ja sad u svoje osobno ime kažem paušal dizati sa minimalne razine na 150 eura je suludo, jer nije svaka jedinica lokalne samouprave grad Dubrovnik koji može podnijeti po krevetu tu cijenu.
Realna cijena najniže stope paušala je 60 eura. To je realna cijena, a najveća nek' bude 300. I ne treba centralna država jedinicama lokalne samouprave nametati obvezu najveće odnosno najmanje cijene. Dopustite, uostalom da to rade jedinice lokalne samouprave odnosno naša gradska vijeća. Čemu mi služimo? Pa nismo mi samo provoditelji odluka. Nas je isto tako birao narod. Ljudi su za nas glasali da bi mi donosili odluke, a ja vam to govorim kao gradonačelnik grada koji je 2017. g. bio prepoznat kao grad prekomjernog turizma, a koji je danas kao 2024. g. primjer grada u svijetu održivog turizma.
Ali vam isto tako govorim kao gradonačelnik grada u kojem ima 45 tisuća ležajeva, od čega samo 12 800 otpada na hotelski smještaj. 32 200 otpada na privatni smještaj, a od toga su domaćini njih samo 30% odnosno 9 660 ljudi i nemamo pravo porezno opteretiti i kazniti tih 9 660 ljudi. Pogrešno radimo. Zaboravljamo kako je počeo hrvatski turizam. Počeo je od domaćina koji je dočekivao gosta s rakijom, primao ga, ugostio ga i na takav način pružao domaćinstvo, itd., itd.
S druge strane, omogućili smo pogrešnim poreznim politikama da nam stanovi namijenjeni stanovanju postanu apartmani. Zato danas naši mladi ljudi nemaju gdje živjeti. Zato danas naši mladi ljudi nemaju gdje iznajmiti stan. A ako ga iznajme, plaćaju ga od 600 do 1000 eura i zbog toga rentijere porezno opteretimo i tretirajmo ih kao gospodarsku djelatnost. Zabranimo iznajmljivanje u stambenim zgradama jer one su namijenjene isključivo i jedino za stanovanje, a domaćine rasteretimo.
.../Upadica: Vrijeme./... Ovo je prvo čitanje i uvjeren sam i nadam se da će drugo čitanje …
.../Upadica: Hvala./... ići u onom smjeru koje je pošteno …
.../Upadica: Sljedeći… /... u smjeru koje ide u održivi turizam onako kako treba.

Penava, Ivan (DP)
Za repliku se javio kolega Mate Vukušić, izvolite.

Vukušić, Mate (SDP)
Zahvaljujem predsjedavajući. Kolega Franković, zanimljivo izlaganje, kao i sva ova dosadašnja. Ovo vaše posebno, obzirom dolazi iz redova, kako se to kaže, vladajućih, a ja imam jedno kratko pitanje u ovoj replici da nam odgovorite. Da li ćete vi, kolega Franković glasati za ovaj zakon ako se ovo ne promijeni što ste sada iznijeli i izrecitirali? Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Odgovor na repliku, izvolite.

Franković, Mato (HDZ)
Pa vidite, mi u Klubu HDZ-a smo vrlo demokratični. I mi u Klubu HDZ-a raspravljamo i razgovaramo i ne slažemo se uvijek, ali se u konačnici dogovorimo. Tako ćemo se i do drugog čitanja mi dogovoriti. U to budite sigurni i nije ovo prvi put da se nismo slagali niti ovo prvi zakon da se nismo slagali.
Ali u više zakona smo donosili zajedničkoj bolje i kvalitetnije zakone u drugom čitanju. Zato valjda i služe dva čitanja, da bi u prvom vidjeli gdje griješimo i da bi u drugom donijeli bolji zakon, onaj koji će bit provediv i onaj koji će biti na korist stanovništvu jer pojedinci su ovdje danas pokušali iskoristiti ovaj prijedlog zakona kao atak na stanovnike, a on je upravno suprotno. On bi trebao pomoć…
.../Upadica: Vrijeme./... mladima da riješe ono ključno, a to je …
.../Upadica: Hvala./... pravo na dom. Hvala lijepo.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Prelazimo na završna izlaganja klubova. Kolegica Marija Selak Raspudić ispred Kluba nezavisnih zastupnika, nema je pa gubi pravo na raspravu.
Sljedeća na redu je kolegica Danica Baričević, Klub zastupnika HDZ-a, izvolite.

Baričević, Danica (HDZ)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče HS-a, uvažene kolegice i kolege.
Evo, današnji paket zakona u prvom čitanju koje smo raspravljali, treba ponovit još jedanput da idu upravo u smjeru kako bi unaprijedili sustav oporezivanja nekretnina, promijenila se visina poreznog opterećenja dohotka od kratkoročnog najma, kako bi se provodilo daljnje rasterećenja rada, kako bi se poticao povratak hrvatskih građana radi demografskih ciljeva i potreba tržišta rada, ujednačenje visine doprinosa za zdravstveno osiguranje za sve dionike na tržištu rada za daljnju digitalizaciju i upravo kako bi Vlada RH povećala pravednost poreznog sustava, ovim prijedlozima paketim poreznih izmjena nastoji se porezno opterećenje prebaciti s rada na druge izvore i to gospodarske snage, prije svega imovine, odnosno nekretnine i ove izmjene idu u smjeru upravo pravednosti tog sustava.
Unaprjeđenje sustava oporezivanja nekretnina je najvažniji dio ove porezne reforme jer brojne obitelji u RH ne mogu riješiti stambeno pitanje, s istodobno, više od 600 tisuća stambenih nekretnina se ne koristi i transformacijom postojećeg poreza na kuće za odmor koji će se transformirati u porez na nekretnine omogućit će se upravo jedinicama lokalne samouprave, općinama i gradovima, da uprihode veće prihode, ali da težište oporezivanja preusmjeravaju s rada na imovinu.
Isto tako, stvoriti će se uvjeti za razvoj stabilne predvidive politike upravljanja nekretninama. Umanjit će se neravnoteže na tržištu stambenih nekretnina i stambenoj najma povećanjem ponude i potaknuti će ugovaranje dugoročnog najma. Treba napomenuti ovdje da je porezni obveznik svaka domaća i strana pravna i fizička osoba vlasnik nekretnine i treba naglasit da su strani državljani, vlasnici preko 700 tisuća nekretnina u RH i da uvođenjem jedinstvenog poreza na nekretnine prestajemo biti porezna oaza za strane državljanine.
Od 1.1. dakle imat ćemo jedinstveni porez na nekretnine koji će, prije svega biti socijalno pravedan i društveno prihvatljiv i građani RH moraju znat kako na nekretninu u kojoj žive u kući ili stanu neće plaćati porez na nekretnine. Porez na nekretnine plaćati će svi oni koji imaju 2, 3 ili 5 ili više nekretnina i Vlada je izašla s ovim prijedlogom kako bi pomogla i ojačala i jedinice lokalne samouprave i prije svega, to će biti lokalni porez. On će biti od 0,6 do 8 eura po četvornom metru prema odluci općine i grada, a za naplatu jedinice lokalne samouprave imaju alat odrediti zoniranje svojih područja i to mogu učiniti s obzirom na lokaciju nekretnine, tzv. zoniranjem i svojom odlukom dodatno propisati i vrijednonosne kriterije temeljem kojih se osnovni iznos poreza može uvećati s obzirom na starost nekretnine ili postojanje luksuznih sadržaja, npr. bazena.
Isto tako, porez na nekretnine neće se plaćati za nekretnine koje služe poljoprivredi, obavljanju proizvodne i neproizvodne djelatnosti, domovi za stare i nemoćne osobe, studenski centri, đački domovi, vjerski objekti. Neće se plaćati ni na nekretnine koje su u dugoročnom najmu i time se daje doprinos rješavanje upravo pitanja priuštivog stanovanja za naše mlade. Predloženi model doprinosi pravednosti poreznog sustava jer se prebacuje teret oporezivanja s rada na višak nekretnina, rasterećuje se porez na plaću, a povećava se oporezivanja stambenih nekretnina koje se ne koriste za stanovanje, dakle upravo se traži balans da se smanji opterećenje plaća, a opterete nekretnine i ovdje smo danas u provom čitanju i zastupnici HDZ-a dali veliki doprinos u raspravi, ovo je prvo čitanje. Ono što moramo napomenuti…
.../Upadica: Vrijeme./... da do drugog čitanja ćemo uvesti još bolje izmjene i socijalno pravedan prihvatljiv …
.../Upadica: Hvala./... porez na nekretnine …
.../Upadica: Sljedeći … /... na dobrobit svih građana. Zahvaljujem.

Penava, Ivan (DP)
Sljedeći na redu u ime Kluba zastupnika SDP-a, kolega Boris Lalovac, izvolite.

Lalovac, Boris (SDP)
Hvala lijepa g. potpredsjedniče.
Kolegice i kolege, kolegice zastupnici.
Pa mislim da je ova danas rasprava bila isto, koliko god možda to ovako zvučalo, ali mislim da je bila korektna, je li i sad strane oporbe, možda ono u početku je ovaj, to malo bilo možda se malo osjetio malo uvrijeđeno, ovo, ono, ali mislim da je u konačnici bilo tu i prijedloga i sa strane oporbe, a ne čak sa strane oporbe, je li, sa strane vladajućih, je li, je bilo vrlo, vrlo odlične rasprave. Kvalitetna rasprave, stvarno ću pohvaliti kolegu Matu Frankovića, svaka čast, je li. Mislim, čovjek dolazi i bavi se baš tom problematikom i čak, ovo kažem stvarno nema veze ni politički ni ovaj dio nego zna o čemu govori i mislim da ovakve rasprave, nevezano za određene stranačke, da kažem boje, mogu, vidite, bez obzira na to polučiti kvalitetnim rješenjem jer ono šta je zapravo i sam ministar ovdje rekao, dogodile su se brojne promjene na tržištu je li, koje su, nisu nas baš iznenadile nego je dugo vremena vlada žmirila na ove probleme jer nemojmo zaboraviti to, ovo se akumulira. Akumulira godinama, godinama i ovo je jednostavno eksplodiralo, je li? Eksplodiralo i sada se pokušava, ne samo ovim zakonom, nego vidimo i ovim zakonom o ugostiteljstvu, definiciji domaćina, pa onim zakonima što radi Bačić, definiranjem da li može u stambenoj jedinici biti najam, znači pokušava se zapravo na razne načine zato što je već voda došla do grla, je li?
Voda je došla do grla i zato Vlada nažalost, je li, ovako važan zakon donosi, evo, danas smo prvo čitanje, 14.11., 15. moramo za mjesec dana donijeti konačan prijedlog zakona, a ljudi moji, ovo je ozbiljna problematika, je li? Ozbiljna je problematika upravo zato što nije jednostavna, je li, zato što je Hrvatska stvarno različita, je li?
Od Dubrovnika do Istre prema Slavoniji, je li i napraviti i takvo određeno porezno rješenje kojime će svi biti zadovoljni je izuzetno teško, izuzetno teško. I zbog toga smo rekli da bi, zbog toga smo rekli da bi ove sve stvari koje smo i mi predlagali iz različitih klubova, je li, da ih trebate uzeti u razmatranje i nažalost, bojimo se da nažalost, a šta se god donese ovim, je li, zato što je ovako bilo brzopleto, neće se efekt biti nikakav.
Hoće li biti povećanja plaća? Neće. Jer smo danas rekli da će to biti 8 do 10 eura odnosno što građani očekuju s obzirom na inflaciju i zato smo rekli da je inflacija ozbiljan problem jer nikad povećanje plaća ne može uhvatiti koliko rastu cijene, je li. Druga stvar, hoće li doći do pada cijena tržišta najma odnosno što je intencija, nažalost neće. Odnosno što smo se danas evo, dogovorili tu sa kolegom Totgergelijem, znači nije od mene bilo da govorim da će poduzetnici, nego je to bilo sa strane poduzetnika i ja se tu, ako je tko krivo shvatio, ovaj, ispričavam jer nije od mene bilo nego od strane poduzetnika i zato bi volio da Vlada odgovori istim tim poduzetnicima, a ne meni ovdje u Saboru kada prijete o smanjivanju .../nerazumljivo/... smanjivanju plaća, da njima vrlo jednostavno kažu, da se sazove press konferencija i kaže, ljudi moji, govorite laži. Ne smijete im smanjivati plaće. Ja to nisam čuo, nego se pustilo danima da se u medijima taj dio priče zarotira, je li, da danas nije kolega Totgergeli kaže, pa gledajte, oni imaju 5 godina, nemaju na to pravo, je li, pa ne znam zašto ste pustili 5 godina, da se zapravo vrlo jasno kaže, ne možete to raditi, to je zakonom, to vam je zabranjeno i ne možete i tu je zatvorena priča.
Znači na istoj strani smo da se štiti, što se tiče i povećanje plaća jer ono što vidite i ono što je zapravo i današnji proračun donio i pokazao, plaće će se usporiti sljedeće godine, to je Vlada dala u službenim dokumentima, i to će biti onda ozbiljan problem Vladi kako zbog ovo inflacije koja još uvijek nažalost, danas smo vidli i usporedili cijene sa hrvatskih proizvoda, još uvijek neće biti dovoljno da se zatvore životni standardi odnosno da se pokrije i imat ćete ozbiljne, kao društvo ćemo imati ozbiljne probleme sljedeće godine i zbog toga ovaj problem koji ste sada na ovakav način pokušali riješiti, je li, ja se nadam ovo što je rekao kolega Franković da će stvarno čuti, bez obzira iz kojeg dijela stranke da će se čuti dobre i kvalitetnije prijedloge.
Bojim se da kod ovoga, ništa ne se ne dogodi sljedeće godine, je li, šta onda, toga se bojim, je l'. Toga se bojim, šta onda ako ovaj zakon ne poluči ono što ste htjeli, je li, što ste htjeli, povećanje plaća i smanjenje cijena najma, je li? To su onda ozbiljni ljudi, problemi. I zato kažem, svaka konstruktivna rasprava, evo i danas u ovome dijelu mislim da može doći, doprinijeti stvarno i boljim zakonskim rješenjima. Zahvaljujem.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegi Lalovcu. Sljedeći na redu u ime Kluba zastupnika Možemo! je kolega Marin Živković, izvolite.

Živković, Marin (Možemo!)
Hvala predsjedavajući. Pa ja bih se u završnoj raspravi osvrnuo na, više na porez na dohodak jer čini mi se da je nekako danas to ipak bilo zapostavljeno u raspravi. To je, ne radi se o velikim promjenama, ali kada usporedimo stope koje se spuštaju, vidimo da se za višu stope poreza na dohodak ipak značajnije spuštaju nego za onu nižu. Čuli smo tu par puta od vladajućih da su u prvim izmjenama poreznih stopa davali priliku, citiram, priliku su davali jedinicama lokalne samouprave da uvedu ili ne uvedu razne stope poreza na dohodak, sad ovime više se ne daje prilika, ovime se ide, bez obzira na to što žele jedinice lokalne samouprave, snižavanju najnižih stopa, s tim da se više stope, znači za one koji imaju bruto plaću preko 7 tisuća eura značajnije snižavaju od onih nižih stopa i s tim da se prije toga podigao rang, podignula ta granica što uopće, što se uopće podrazumijeva viša stopa, sad je ona na 60 tisuća eura godišnje.
Dakle po višoj stopi će se oporezovati samo svaki euro iznad 60 tisuća eura koji je zarađen, što zapravo radi o vrlo malom broju ljudi koji će uopće plaćati tu stopu, a ti koji imaju tolike plaće, sad će plaćati po nižoj stopi. Mi mislimo da to nije dobar smjer, da ovi koji imaju najveće plaće ne bi trebale dobivati porezne olakšice, a to bi možda povezao sad u završnoj raspravi i sa pričom o univerzalnom dječjem dohotku.
Naime, čuli smo danas više puta da je ministar rekao da 53% građana, ja mislim da je rekao, nije rekao zaposlenih, nego građana, uopće ne plaća porez na dohodak, što znači da se za dobar dio zaposlenih, kada recimo, dobiju dijete, osobni odbitak ne igra nikakvu ulogu. To piše i u demografskoj strategiji RH koju je donijela zapravo prošla vlada gdje je rekla da ovako postavljen porezni sustav ne utječe na one sa najnižim prihodima i to je točno.
One koji sada plaća 0 poreza na dohodak i kada dobije dijete i dalje ima iste prihode, za razliku od onih koji imaju više prihode, kada dobiju dijete, njima se prihodi na mjesečnoj razini povećavaju. Na taj način zapravo mi puno više subvencioniramo bogatije obitelji nego što to radimo sa siromašnijima. Kada pogledamo iznose koje po djetetu dobiju osobe sa višim prihodima, one su više od doplatka za djecu. Znači osobe koje su siromašne, koje dobivaju doplatak za djecu, dobe manje pomoći od države, nego što dobe bogatiji ljudi sa poreznim odbitkom, tj. povećanjem osobnoga odbitka.
To nam govori da je donekle i regresivno ovaj sustav postavljen, da više favorizira one koji imaju više novaca i mislim da to, da to nije dobro. Za svako sljedeće dijete, za 3. dijete, za 4. dijete, za 5. dijete sve su veće šanse da efekte od poreznog odbitka neće uopće iskusiti osobe koje imaju prosječna primanja, nikakve efekte neće osjetiti, nažalost.
S druge strane, oni koji imaju itekako dobra primanja će ih osjetiti. Ovi koji spadaju u ovaj rang iznad 60 tisuća eura godišnje, oni će osjetiti i 7. dijete i 8. Osobe sa nižim primanjima, sa prosječnim primanjima to nikada neće osjetiti i mislim da moramo ići u smjeru da imamo univerzalni dječji doplatak, da upravo svi koji imaju djecu imaju povećanje prihoda u tom trenutku jer su tad povećanje prihoda možda i najbitniji. Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegi Živkoviću.
S ovim smo iscrpili današnji dnevni red pa zaključujem raspravu. O samom prijedlogu zakona ćemo glasovati kad se za to steknu uvjeti.
A za sutra, za 9 i 30 krećemo s, zakazujemo, je li, po prijedlogu rasporeda rasprava, krećemo sa izjašnjavanjima o amandmanima, zatim slijedi izvješće Mandatno-imunitetnog povjerenstva i kao posljednji prijedlog je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poticanju ulaganja.
Hvala predstavnicima ministarstvo, jednako tako i vama, kolegice i kolege, na konstruktivnoj raspravi. Laku noć.
SJEDNICA PREKINUTA U 20:22 SATI.

20

  • Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o doprinosima, prvo čitanje, P.Z. br. 80
15.11.2024.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o doprinosima, prvo čitanje, P.Z. broj 80.
Predlagatelj je Vlada, rasprava je zaključena.
Sukladno prijedlogu saborskih radnih tijela dajem na glasovanje slijedeći Zaključak.
Prvo, prihvaća se Prijedlog Zakona o izmjena … Prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o doprinosima i drugo sve primjedbe i prijedlozi dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta konačnog prijedloga zakona.
Molim glasujmo.
121 glas, 78 za, 12 suzdržanih, 31 protiv što znači da je donesen Zaključak kako su ga predložila saborska radna tijela.
PDF