e-doc

Saziv: XI, sjednica: 4

-

Aktualno prijepodne

05.11.2024.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Gospođe i gospodo zastupnici, počinjemo s postavljanjem pitanja Vladi odnosno pojedinom članu Vlade u skladu s odredbama čl. 132. do 139. Poslovnika Hrvatskog sabora.
Aktualno prijepodne održava se na početku svake sjednice prije prijelaza na 1. točku dnevnog reda. Danas prvi na redu za postavljanje pitanja je zastupnik Milorad Pupovac, koji pitanje postavlja potpredsjedniku Vlade i ministru unutarnjih poslova Davoru Božinoviću. Izvolite.

Pupovac, Milorad (SDSS)

Poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani predsjedniče Vlade, poštovani gospodine potpredsjedniče i ministre unutrašnjih poslova, prije nešto više od mjesec dana 29.10. u selu Banski Grabovac na području grada Petrinje, nađen je mrtav Milan Pantelić, 66. godišnjak koji je bio samac, živio od svoga rada, živio od svoga truda, od mirovine koju je zaradio i od težačkoga posla kojim se bavio uz mirovinu. Ta činjenica je uznemirila mještane samog Banskog Grabovca, uznemirila je stanovnike širega područja Banije i ta uznemirenost traje do današnjega dana i zbog te činjenice smo odlučili da to pitanje aktualiziramo jer je bilo vrlo kratko u pažnji javnosti unatoč činjenici što vjerujemo, što smo gotovo sigurni da policija poduzima sve što je neophodno ali zbog nedostatka informacija i zbog toga da bi se otklonili strahovi među ljudima koji još uvijek postoje, mi smatramo da je važno da se da neka u skladu sa mogućnostima i u skladu sa postupanjem koje policija ima i pravilima koje provodi i kojih se drži, da ne bi narušila postignuća koja u ovako teškim slučajevima poduzima odnosno postiže, svejedno smatramo da je neophodno da se nekom porukom i nekom pažnjom obrati javnosti i podijeli …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… sa javnošću informacije.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor potpredsjedniče Vlade.

Božinović, Davor (HDZ)

Hvala lijepo gospodine predsjedniče.
Uvaženi gospodine zastupniče, zahvaljujem na vašem pitanju. Dakle vama je jasno da niti ja mogu imat informacije koje se, koje su sastavni dio kriminalističkih istraživanja, a i kad bih imao, ne mogu i ne bi mogao o njima previše javno govoriti. Međutim, uvažavam činjenicu zbog koje ste postavili ovo pitanje pa ću probat iz onoga što mi je poznato dati odgovor koji će nadam se zadovoljiti vas. Naime vi ste i sami konstatirali da ste gotovo sigurni ili da ste sigurni da policija radi sve što je u njezinoj nadležnosti i to je točno. To je činjenica ne samo u ovom slučaju već i u drugim kriminalističkim istraživanjima koje provodi hrvatska policija da se zapravo koriste sve zakonite metode kako bi se prikupilo što veći supstrat dokaza i podnijele odgovarajuće kaznene prijave. To uključuje razne radnje od raznih vrsta pretraga, obavijesnih razgovora, korištenja tehničkih rješenja koja stoje policiji na raspolaganju. Ovdje, koliko je meni poznato, radi se o jednom vrlo kompleksnom kriminalističkom istraživanju. Činjenica do koje se došlo i kad je u pitanju nalaz obdukcije, to je da je smrt nastupila djelovanjem druge osobe i naravno, sad se istražuje cijeli kontekst svega što je do toga moglo dovesti i probati suziti broj osoba koje bi se mogle dovesti u svezu sa tim djelom.
Međutim, s obzirom na vaš upit i naglašavanje činjenice da se radi o zabrinutosti, uvijek kad su ovakva djela su ljudi zabrinuti, uvijek je dobro poslati jednu poruku koja nije nužno načelne prirode, u ovom konkretnom slučaju ono što je kriminalističko istraživanje dosad pokazalo, to je da se najvjerojatnije radi o djelu koje je povezano sa koristoljubljem, što znači da to djelo ne bi imalo veze ni sa eventualnim statusom osobe kao povratnika niti kao pripadnika neke etničke skupine, nacionalne manjine ili tome slično. Dakle ono što u ovom trenutku možemo sa priličnom sigurnošću reći, to je da je u pitanju koristoljublje, a što se tiče policijskog rada i svega što policija dosad radi, pa i u ovom konkretnom slučaju, ja kao ministar ne ostavljam …
.../Upadica: Hvala vam./... puno sumnje da će to, taj slučaj biti riješen.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite očitovanje, zastupniče.

Pupovac, Milorad (SDSS)

Zahvaljujem poštovani g. potpredsjedniče na vašem odgovoru koji sam djelomično zadovoljan zbog toga što i ja dijelim vaše uvjerenje da policija postupa u skladu sa svojim profesionalnim i svojim zakonskim obavezama i u ovom slučaju, premda nas iskustvo uči iz nekih ranijih slučajeva, koji su nažalost ostali neriješeni do danas, koji nisu slične prirode kao što su ove, dakle ne mogu se okarakterizirati kao ubistvo iz koristoljublja nego iz nekih drugih motiva, ali su ostali neriješeni do današnjega dana.
Iz tog razloga mislimo da je važno da poštujemo to na što vi pledirate i mi ćemo to činiti, ali s druge strane, mislimo da je neophodno da lokalna javnost i šira javnost ima svijest o tome da ti ljudi žive u ozbiljnoj zabrinutosti za svoju sigurnost s jedne strane i s druge strane, da se pošalje jasna poruka da u tim područjima koja su rijetko naseljena, u kojima ljudi nerijetko žive ili sami ili u dvojnim kućanstvima, odnosno po dvije osobe u kućanstvima u kojima su mehanizmi zaštite i mehanizmi solidarnosti ozbiljno smanjeni i da je u tom smislu potrebna pojačana briga i javni iskazana briga za sigurnost ljudi na tom području, za sigurnost njihove imovine, za sigurnost njihovoga života.
Hvala vam na vašem odgovoru i uzdamo se u to da će policija u što je skorije vrijeme otkriti tko je počinio ovaj doista gnjusan zločin.

Jandroković, Gordan (HDZ)

2. pitanje, zastupnica Anđelka Salopek postavlja ga ministrici zaštite okoliša i zelene tranzicije, Mariji Vučković, izvolite zastupnice.

Salopek, Anđelka (HDZ)

Hvala lijepo. Evo poštovani predsjedniče, uvažena ministrice Vučković. Moje pitanje se odnosi vezano na financiranje projekata vodnog gospodarstva iz Program Konkurentnost i kohezija 2021.-2027. g. i kakva je realizacija, a posebno molim i osvrt na projekt Ogulin-retencija, sustav zaštite obrane od poplave.
Naime, ugovor o izvođenju radova na zaštiti pruge u zoni retencije Ogulin vrijedan oko 10 milijuna eura, generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković potpisao je i uručio predstavniku izvođača radova u Karlovcu, a dio je to projekta izgradnje ogulinskog sustava obrane od poplava vrijednog nešto više od 30 milijuna eura.
Prema zadnjoj informaciji, završavali su se procesi ugovaranja i izgradnje retencije Ogulin, a sama dužina brane treba biti negdje oko 6 stotina metara, a retencija treba uskladištiti više od 6 milijuna kubičnih metara vode. Naravno, dalje su se i rješavala određena pitanja izmještanja dalekovoda, ceste i vodovoda, što se radi u suradnji s jedinicama lokalne samouprave i HEP-om, pa evo molim da mi pojasnite i rečete, date više informacija po samom pitanju financiranja projekata vodnog gospodarstva iz ovog programa.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Ministrice, izvolite odgovor.

Vučković, Marija (HDZ)

Hvala lijepo poštovani predsjedniče, uvažena gđo zastupnice. Kratko ću podsjetiti da je u proteklom višegodišnjem vremenskom periodu u mandatima vlada Andreja Plenkovića financirano, otvoreno, završeno, financirano otprilike 60 projekata u području vodno-komunalnog gospodarstva koja značajno unaprjeđuju kvalitetu života našim građana te štite naše najvrijednije resurse. Neki od tih projekata su završeni u prethodnom programskom razdoblju kroz program, Operativni program Konkurentnost i kohezija, dio njih točnije 11 se završava kroz NPOO, za jedan značajan dio njih su osigurana dodatno sredstva i u državnom proračunu i u proračunima lokalnih zajednica što svjedoči dobar partnerski pristup kao i od strane Hrvatskih voda, a devet velikih se fazira na način da preostali dio radova će biti financiran kroz program Konkurentnost i kohezija za razdoblje 2021.-2027.g..
Kako ti za Hrvatsku značajni projekti ne bi stali ova Vlada je donosila odluke o privremenim financiranjima da bismo nedavno usvojili i generalnu odluku koja pokriva cijelo razdoblje do planiranog završetka takvih projekata i odnosi se na devet projekata u području vodno komunalnog gospodarstva te na tri projekta koja štite od katastrofalnih događaja i štetnih posljedica voda odnosno od poplava.
Od tih ukupno 12, devet za vodo komunalno gospodarstvo i tri koja nas štite od poplava nedavno smo u Hrvatskim vodama s korisnicima potpisali prve ugovore za drugu fazu projekata, četri koja se odnose na vodno komunalno gospodarstvo i dva koja se odnose na zaštitu od poplava, među njima i Ogulin druga faza koji ste spomenuli, stoga je to i odgovor na vaše pitanje. Vlada je osigurala potpuno zatvaranje financijske konstrukcije svih projekata koji prelaze u drugu fazu te je istovremeno počela planirati novi program za programe koji se sad prijavljuju te nećemo odustati od visokih standarda kvalitete života svih naših građana od završetaka svih projekata koji su isplanirani.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite očitovanje zastupnice.

Salopek, Anđelka (HDZ)

Evo hvala lijepo ministrice, zadovoljna sam odgovorom. Budući da bi se ovim projektom moguća šteta od poplava smanjila od 70 do 80% za manje ekstremne događaje, a i Ogulinci, a i šire karlovačko područje ne bi više dakle stanovnici strahovali od velikih kiša, kod topljenja velikih količina snijega, kod izlijevanja rijeke Kupe i rijeke Dobre, da kućanstva ne bi i dalje bila poplavljena, a time i nanosila ljudima veliku štetu na imovini i na stambenim i gospodarskim objektima.
Evo hvala vam.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Treće pitanje, zastupnik Ivica Kukavica postavit će ga potpredsjedniku Vlade i ministru obrane Ivanu Anušiću.
Izvolite.

Kukavica, Ivica (DP)

Poštovani g. predsjedniče Sabora, premijeru sa ministrima.
Evo, g. ministre obrane, svi smo ovdje u HS-u i našem društvu suglasni u tome da su vremena izazovna. Svjesni smo da je i taj rat u Ukrajini, agresije Rusije da je na jedan način tektonski poremetila i sigurnost i na jedan način odnose unutar same Europe, a mi kao članica EU naravno da se prelijeva sve to i na nas. Naravno tu je vrijedno spomenuti i one sve situacije koje vidimo u zemljama EU vidimo vojsku na cestama, vidimo puno toga što je došao kao jedan rezultat te migrantske krize.
Evo kao ministar, ja pozorno pratim vaša rad i vidim da to često izaziva i reakcije i djela javnosti i političkih opcija, dali ste jedan značajan obol u biti u modernizaciji hrvatske vojske. Također vidim vaša inicijativa i uvođenje redovnog vojnog roka, također jačanje vojne pričuve tu su nekako podvojene reakcije u smislu prema javnosti.
Mene zanima sada da vi kao ministar odgovorite da jedan na način tu sumnju da li je to militarizacija našeg društva ili je to jednostavno vođenje računa o sigurnosti naših sugrađana neophodno da mi kao društvo budemo spremni na sve izazove koja ova izazovna vremena pred nas stavljaju?
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Ministre izvolite odgovor.

Anušić, Ivan (HDZ)

Hvala lijepo.
Poštovani predsjedniče HS-a, poštovani zastupniče Kukavice.
Da, kad govorimo o vremenima kojima se nalazi cijela Europa i svijet govorimo o kriznim vremenima. Dugo nismo imali ovakvu situaciju, dugo nismo imali neku neizvjesnost i svaka ozbiljna država, svaka ozbiljna politika razmišlja u budućnosti svoje države, svoga naroda ne od danas do sutra nego promatrajući budućnost te države, strateški desetljećima u budućnost i tako smo naravno i mi započeli sa projektom vraćanje obveznoga vojnog roka, iako sada mogu se s time i na neki način pohvaliti i reći javnosti, da već ove godine imamo 636 čini mi se točno dragovoljnih ročnika koji su došli dragovoljno služiti vojni rok i dragovoljno dati obol svojoj državi u odnosu na prošlu godinu za skoro stotinu puta, stotinu, duplo 100% više nego u prošloj godini. Znači to je ozbiljan skok i u tom smjeru ćemo nastaviti raditi, to je ključno za pričuvu.
Nije vojni rok samo vojni rok samo zbog vojnog roka nego govorimo i o budućnosti kada ćemo ostati bez pričuvnih snaga koje u ovom trenutku polako nam i fale jel 2008.g. kada je vojni rok kao takav obavezan ukinuti, ukinut samo oni koji su bili dragovoljno služili su imali su danas u evidenciji pričuva, a to nije dovoljno da bi se popunila pričuva. Tako da ćemo mi nastaviti dalje i modernizaciju Oružanih snaga RH koju u proteklih godina zajedno naravno sa Vladom radimo i činimo. To su ozbiljne nabave, to su ozbiljni projekti i ozbiljna modernizacija.
Povećanje prava svakog vojnika, prvenstveno mislim na osobni dohodak koji u ovom trenutku je povećan odlukom Vlade RH za najmanje plaće za čak 40% u odnosu na ono što su imali. Podsjetit ću da zadnji put im je plaća podignuta 2008.g., a 2015.g. su i smanjeni čak koeficijenti za 3%, tako da, osnovica za 3% tako da u ovom trenutku u tom smjeru radimo. Pripremamo se za obvezni vojni rok koji će početi s implementacijom iduće godine, pripremamo se sa svim onime što se i sve ozbiljne države i pripremaju, naoružavamo se, moderniziramo oružane snage, vraćamo vojni rok ili ga ojačavamo, osnažujemo kao što … druge države i u tom smjeru ćemo i nastavit. Još puno stvari i puno bitnih projekata koji su ključni za, upravo za sustav obrane i sigurnosti će biti uskoro i predstavljen javnosti, neki su već predstavljeni, neki su u pripremi, al u svakom slučaju sa tom dinamikom i u tom smjeru stati nećemo, hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite zastupniče očitovanje.

Kukavica, Ivica (DP)

Hvala na odgovoru g. ministre. Da, smatram i ja da je to vrlo bitno i da je sigurnost naših građana i naše države nešto o čemu ne smije biti prijepora našem društvu. A vojska, zadovoljna vojska, ulaganje u vojsku, hrvatskog vojnika i njegov standard i naoružanje, to je ono što nas čini sigurnim. Naime, okruženje u kojem živimo to je vrlo jasno i treba reći ovdje nam pokazuje da sa istoka i dan danas dolaze neki znakovi koji su više slični '90.-tim godinama, tu prvenstveno mislim na Rezoluciju Crne Gore, a također i izjave pojedinih srpskih ministara. Nemojmo zaboraviti sada jednu situaciju koja je meni ostala zanimljiva, a sada nakon tragedije u Novom Sadu da je jedna političarka, nije bitno, Srpske radikalne stranke izjavila u emisiji ničim izazvana, Hrvatsku treba zapaliti. Znači ja nisam zapamtio da ovdje u Hrvatskom državnom saboru i bilo gdje, bilo koji političar, bilo koja tragedija što je bila spomenula u taj kontekst nama susjednu državu Srbiju. Znači jasno je da još uvijek postoje snage i dobro je da se naši građani osjećaju sigurno, hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

4. pitanje zastupnik Mišel Jakšić postavit će ga potpredsjedniku Vlade i ministru financija Marku Primorcu, izvolite.

Jakšić, Mišel (SDP)

Hvala vam poštovani predsjedniče sabora.
Poštovani predsjedniče Vlade, ministri, Klub SDP-a danas neće niti jedno pitanje uputiti predsjedniku Vlade g. Andreju Plenkoviću zato jer jednostavno ne želimo sudjelovati u nametanju narativa svađe, uvreda koje na kraju završe na tome da se naši građani proglašavaju ili priglupima ili onima koje treba prosvijetliti. To nije nešto čemu građani mogu vjerovati i to nije nešto čime mogu platiti račune kad dođu u trgovine, naši radnici i naši umirovljenici. Stoga molim konkretan odgovor od ministra Primorca.
Prije dva tjedna najavili ste da ćete zakonski ukinuti naknade za vođenje računa u bankama. Nakon toga banke donose odluku gdje sve druge naknade koje mogu podići podižu samo da bi preduhitrili bilo kakvu odluku Vlade koja je navodno trebala biti usmjerena prema lakšem životu naših sugrađanki i sugrađana. E sad, što mi točno ukidamo i što to nosi našim građanima ako ćemo nešto kao ukinuti, a s druge strane ćemo bankama koje plivaju u novcu omogućiti da nastave guljenje naših sugrađanki i sugrađana. To nije ništa drugo nego se može jedino protumačiti kao mig koji je bio dat bankarskom sektoru da bi oni nastavili raditi ono što rade svo ovo vrijeme.
Pitanje za vas je, kako to komentirate i koji potez se spremate napraviti na toj temi? Hvala vam.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Ministre izvolite odgovor.

Primorac, Marko

Hvala lijepo poštovani predsjedniče sabora, poštovani predsjedniče Vlade, poštovani saborski zastupnice i zastupnici.
Poštovani zastupniče Jakšić, hvala vam na pitanju, mislim da je jako važno zbog hrvatske javnosti razjasniti o čemu se točno ovdje radi. Vlada je u proteklim vremenima naravno u suradnji sa HS donijela određene izmjene, govorim o vremenima iz prethodnih Vlada, kojima je de facto naložila obvezu isplate plaće na račun i to je učinjeno iz brojnih razloga, između ostaloga zbog sljedivosti, zbog praćenja isplate plaća, zbog suzbijanja sive ekonomije i taj potez je bio u potpunosti ispravan i mi ga naravno podržavamo. Međutim činjenica je isto tako da je za taj delegirani praktički posao u nadležnosti banaka bilo utvrđivanje naknada i banke su te naknade utvrđivale diskrecijski i smatrali smo da to nije dobro za delegirani posao koji im je de facto ustupila odnosno propisala država. Mi pratimo tu situaciju naravno cijelo vrijeme, mi kao resorno ministarstvo koje je zaduženo i za taj dio financijskoga sustava vodimo kontinuirani dijalog sa svim dionicima i velik broj banaka je povećao te svoje naknade početkom ove godine. Tada kada smo shvatili da velik broj banaka povećava te naknade odlučili smo reagirati jer smo smatrali da to također nije dobro. Ono što se dogodilo nakon naše najave to je da je de facto jedna banka najavila povećanje jednog velikog dijela naknada, međutim ne radi se o tome da je to reakcija na našu najavu nego upravo suprotno, naša najava je proizašla iz ponašanja banaka koje su de facto u prvom i u drugom kvartalu ove godine dominantno dizale te naknade, a naravno postojale su najave da će to činiti i ostale banke između ostaloga i ova banka koja je već izašla sa svojim setom novih naknada. Mi smo zabrinuti naravno situacijom koja je trenutno pogodila hrvatske građane koji primaju plaću i de facto za vođenje računa na koje te plaće primaju su morali plaćati naknade koje su naravno u porastu, činilo nam se da to nije dovoljno dobro regulirano, razgovarali smo i sa predstavnicima HNB-a, ukazivali smo naravno vrlo detaljno na taj problem temeljem čega su predstavnici HNB-a, dakle HNB je izašla sa onom okružnicom famoznom gdje su inzistirali i traže od banaka da detaljnije propišu i utvrde iznose naknada, kao i metodologiju temeljem kojih utvrđuju te naknade i tu smo također stekli dojam kako bi temeljem te okružnice i tih utvrđenih metodologija također moglo doći do dodatnog povećanja naknada u jednom dijelu. Kako bismo suspregnuli tu situaciju odlučili smo pričekati da vidimo što će biti rezultat naravno te okružnice i naknada koje će banke konačno utvrditi, a onda ćemo ne od 1. siječnja ove godine jer do 1. siječnja moraju donijeti tu metodologiju i prezentirati o čemu se radi, pa i utvrditi te naknade, nakon toga će Vlada izaći sa svojom inicijativom koju sam najavio, a to je da će propisati osnovni račun na koji će de facto omogućiti svim građanima isplatu plaće, podizanje sredstava sa računa, te vođenje tog računa bez naknade. Smatramo da je to dobro zbog toga što postoji taj delegirani posao za koji smatramo da banke ne smiju guliti hrvatske građane i zbog toga ćemo tu snažno reagirati.
Hvala vam.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite zastupniče očitovanje.

Jakšić, Mišel (SDP)

Analize i istraživanja zašto su brojni mladi ljudi odselili iz Hrvatske su išle u smjeru toga da odlaze zato jer prestaju vjerovati u hrvatske institucije tko god ih vodio. Nametanje priče bez obzira voljeli, ne voljeli neku političku stranku koja je na vlasti da su banke iznad predsjednika Vlade, predsjednika sabora, ministra financija je upravo to urušavanje povjerenja u hrvatske institucije i ispada iz ove vaše komunikacije da mi tu moramo biti jako oprezni, jako fini jer oni su bankari, oni su ti koji drže novčanik. To nije nešto na što možemo pristati bez obzira što mi ko SDP ne podržavamo Andreja Plenkovića i HDZ.
Ono što vam svakako želim reći, ali važnije je reći hrvatskim građanima, banke u Hrvatskoj su prošle godine imali 1,5 milijardi eura dobiti. 90% više nego 2022. Ono s čime se hvale već za ovu godinu je da su na polovici godine na milijardi iliti na 15% više nego prošle godine. Znači ove godine će to biti 2 milijarde koja će otići van Hrvatske kao što oni cijelo vrijeme rade sa kapitalom koji uzimaju od hrvatskih građana i hrvatskog gospodarstva, a mi se igramo i raspravljamo o naknadama. Šaljemo im nekakve polumigove pa ih nešto kao polumoljakamo umjesto da konačno raspravimo prijedlog SDP-a, a to je da uvedemo porez na ekstra profit banaka i svih onih koji izvlače kapital koji se mjeri u nekoliko postotaka našeg BDP-a iz naše zemlje. Kao što bi i naša Vlada trebala konačno riješiti pitanje švicarca, a ne se skrivati iza Vrhovnog suda koji će svoju odluku vjerojatno razvući ne od stoljeća 7. nego do stoljeća 23., a Boris Lalovac je ponešto radio na toj temi.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Prelazimo na peto pitanje, zastupnik Marijan Pavliček postavlja ga predsjedniku Vlade Andreju Plenokoviću.
Izvolite.

Pavliček, Marijan (Hrvatski suverenisti)

Poštovani premijeru evo ja osobno imam dojam da vi meni više ličite na premijera Ukrajine nego na premijera Hrvatske jer u zadnjih nekoliko mjeseci jedino što možemo čuti iz vaših usta su Ukrajina, slanje vojne pomoći Ukrajini i slanje hrvatskih časnika u Wiesbaden kako bi obučavali ukrajinske vojnike. I ovih zadnjih nekoliko tjedana imamo doslovce silovanje demokracije od vladajuće većine jel na sve moguće načine pokušavate izvršiti politički pritisak na one saborske zastupnike koji neće prihvatiti slanje vojnika u Wiesbaden.
Sve je krenulo vašim vrijeđanjima da smo mi nojevi, da smo mi ruski trabanti, da smo mi igrači Putina, da smo mi na daljinski upravljač Pantovčaka, da ćemo mi Hrvatsku gurnuti u izolaciju i onda ste napravili vrhunac i presedan da ste doveli gospodina Borisa Rugea u Hrvatski sabor na resorni odbor i time degradirali Hrvatski sabor i onda taj isti Boris Ruge kaže ono što mi cijelo vrijeme govorimo da je Hrvatska suverena država i da Hrvatska ima pravo suvereno odlučivati hoće li slati svoje vojnike u neke NATO misije ili pak ne i da to ne bi bio nikakav presedan.
I tu se sad postavlja moje pitanje. Ja sam imao svoj stav i prije 2 godine glede obuke ukrajinskih vojnika ovdje u Hrvatskoj, ja sam bio protiv jer smatram da time dodatno ugrožavamo svoju sigurnost i svoje građane, tako ću biti za koji dan protiv na glasovanju isto tako jer smatram da ne trebamo ugrožavati sebe, a koji je vaš stav premijeru. Je li vaš stav onaj od prije 3 godine kada ste imali diplomatske odnose sa Rusijom unatoč tome što je Krim već bio okupiran? Je li vaš stav ovaj danas kada šaljete 300 miliona vojne i humanitarne pomoći Ukrajini ili će vaš stav sutra biti nakon dolaska Trumpa na vlast potpuno drugačiji jer će se očigledno svjetska politika prema krizi u Ukrajini …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepo./…
… u potpunosti promijeniti.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor predsjedniče Vlade.

Plenković, Andrej (HDZ)

Hvala lijepa poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora.
Cijenjene zastupnice i zastupnici hvala vam na ovome pitanju zastupniče Pavliček, vrlo rado ću vam odgovorit oho tu je i zastupnik Bauk znači može se doć i na plenarnu sjednicu kao što se očito ne dolazi na Odbor za obranu kojim se predsjedava. Moram priznati da bi bilo dobro razmotriti koja je poruka predsjednika saborskog odbora koji ne dolazi na odbor kojem predsjedava. To se dosta rijetko događa, ali to je valjda neka nova praksa teško poraženih SDP-ovca uhvaćenih u potpunoj laži i dezinformiranju hrvatske javnosti prenoseći manipulativne izjave Milanovića koji je zahvaljujući komunikacijskoj slici i šumovima u Hrvatskoj očito pripomogao da ljudi od drveća i stabala ne vide šumu jednako kao ni vi zastupniče Pavliček.
Prvo vi ste zastupnik suverenista, dolazite iz Vukovarsko-srijemske županije iz Vukovara. Upravo su vam tamo bili ukrajinski vojnici u vrijeme UN-ovih misija u Hrvatskoj. Možda ne znate ali ja ću vas malo podsjetiti, Ukrajina je bila prva država članica UN-a koja je priznala Hrvatsku, prva. Prije zemalja europske zajednice tada, prije Svete Stolice čak. Ukrajina je žrtva ruske agresije, agresije koja traje u biti 10 godina, koja se intenzivirala u veljači 2022., potez bez presedana, kršenje međunarodnog prava, kršenje svih temeljnih načela međunarodnih odnosa, ubijeno stotine tisuća ljudi, ubijeni vojnici, civili, razoreni gradovi, stanovi, kritična infrastruktura, milijuni izbjeglica koji su dijelom došli i u Hrvatsku koje smo mi prihvatili i pomogli. Cijeli zapadni svijet stao je uz Ukrajinu da joj pomogne i smatramo da je to jako dobro i Hrvatska je pom… pomaže. Da, dali smo ukupno 300 milijuna eura pomoći od čega 200 milijuna eura vojne pomoći Ukrajini. Našim odlukama našim političkim procjenama.
Zašto? Zato da pomognemo žrtvi da se obrani od agresora. Netko tko dolazi iz Vukovara, pa da u svojoj glavi ima ratio „da se ne bi štel mešati“. Nije smiješno gospodine Pavliček. Dovodim u pitanje vašu mogućnost procjene što radimo. Zašto želimo sudjelovati u aktivnosti NATO-a koja se zove NSATU, tj. potpora NATO-a Ukrajini u sigurnosnom i logističkom smislu da dobije dovoljno naoružanja ne bi li se obranila od agresije? Pa zato što smatramo da je to jedino moguće i ispravno. Zato nije gospodin Kruge, nego gospodin Ruge došao na Odbor za vanjske poslove i izaslanstvo Hrvatskog sabora u Parlamentarnoj skupštini NATO-a da objasni činjenice koje mi govorimo cijelo vrijeme.
Ovdje ima jedna manja skupina zastupnika koja se iščuđava, da će jedna takva aktivnost koju Milanović u ime Hrvatske prihvatio u Waschingtonu ne ja, ne vi, ne Sabor nego on bez rezerve, bez ograde, bez fusnote, bez dopisa, bez bilo čega. Ništa, zucnuo nije. I onda kasnije opstruira našu međunarodnu aktivnost.
Da li mislite da su hrvatski vojnici sigurniji u Wiesbadenu jer ih nitko ne šalje u Ukrajinu ili su sigurniji sutra u Libanonu ili su sigurniji u Iraku ili su sigurniji možda čak i na Kosovu?
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
Dajte mi tu vrhonaravnu kisinđersku procjenu međunarodnih odnosa i sigurnosti.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Hvala.
Izvolite zastupniče očitovanje.

Pavliček, Marijan (Hrvatski suverenisti)

Poštovani premijeru nisam čuo da ste niti 2014., niti 2015., šesnaeste, sedamnaeste, osamnaeste javno rekli a Krim je bio okupiran, da je Rusija izvršila agresiju na Ukrajinu. Tada ste šutjeli, tada ste šutjeli, tada ste šutjeli dok nije krenula daljnja ruska agresija. A stavljati Vukovar vi koji rata '91. godine niste vidjeli u isti kontekst sa Ukrajinom je apsurdno.
Za razliku od vas ja sam živio u Vukovaru i živim Vukovar i nemojte se igrati sa hrvatskim svetinjama na taj način. A sve ostalo ono što je najbitnije niste dali odgovor na moje pitanje koji će biti stav vaše Vlade od sutra kada Donald Trump dobije izbore u Sjedinjenim Američkim Državama i kada se promijeni politika SAD-a i NATO saveza prema općenito krizi u Ukrajini. Koji će biti vaš stav od sutra? To je bitno pitanje na kojeg odgovora nemate jer vi stava nemate. Vaš stav oblikuju svjetski moćnici. To je razlika između mene i vas.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Idemo na …
…/Upadica Plenković, ne razumije se./…
Predsjedniče Vlade molim vas! Ja bih vas molio, pravila važe za sve jednaka i ne možemo dobacivati iz klupe.
Povreda Poslovnika kolega Pavić, izvolite.

Pavić, Marko (HDZ)

Hvala lijepa.
Povrijeđen je članak 238. neistine. Pa upravo je gospodin Plenković kao europski zastupnik bio predsjednik parlamentarnog Odbora za pridruživanje Ukrajine. Sjetimo se majdana 2014., sjetimo se svih inicijativa koje hrvatska Vlada pomogla Ukrajini, sjetimo se i zahvale Ukrajine da smo upravo prvu parlamentarnu Krimsku konferenciju imali u Zagrebu. Sjetimo se prve krimske konferencije gdje je premijer bio tamo.
…/Upadica predsjednik: Kolega Pavić ovo nije bila povreda Poslovnika, nego replika. Dobivate opomenu./…
Prema tome iznosite neistine.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Katičić, izvolite.

Katičić, Krunoslav (HDZ)

Zahvaljujem gospodine predsjedniče Sabora.
238. također neistine, omalovažavanje zastupnika i neiznošenje netočnih činjeničnih povijesnih činjenica. Prije svega, kolega Pavliček kad vam se jasno argumentira, vi očigledno niste ni pročitali predmetni zaključak i odluku koju je uputio nadležni ministar obrane kako bi se i gdje jasno piše da hrvatski vojnici će sudjelovati samo …
… /Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… u misiji NSAT-a. Opet laži.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Hvala kolega.
Kolega Katičić, bila je replika pa dobivate opomenu.
Kolega Bulj, izvolite.

Bulj, Miro (MOST)

Premijer je povrijedio članak 238. I ovo je više negledljivo. Ispada da je premijer Plenković premijer Ukrajine, a ne Hrvatske. Jasno je da naši građani više ne mogu ovo slušati i zaustavljaju me od inflacije, cijena, niskih mirovina, niskih plaća, izmjene stanovništva …
…/Upadica predsjednik: Kolega Bulj, dobivate opomenu. Bila je replika, a ne povreda Poslovnika./…
Mi se bavimo samo Ukrajinom i Rusijom. Sramotno!

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Herman, izvolite.

Herman, Mislav (HDZ)

Na članak 238. sad kolega Bulj vrijeđa. Jer koliko ja znam premijer Plenković je premijer jedne moderne države koja je članica NATO saveza. I u skladu sa svojim članstvom ispunjava i svoje obveze koje imamo. Ako će sutra trebati braniti državu Hrvatsku tko će nas braniti? Ruska federacija? Pozicija neutralnosti koju izazivate u NATO savezu je vrlo opasna vanjsko-politička pozicija i pazite šta govorite.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Herman i ovo je bila replika, dobivate opomenu.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Prelazimo sada na šesto pitanje.
Zastupnik Ivan Dabo postavit će ga ministru regionalnog razvoja i fondova EU Šimi Erliću.

Dabo, Ivan (HDZ)

Cijenjeni predsjedniče Hrvatskog sabora, uvaženi predsjedniče hrvatske Vlade, poštovani ministre Erliću.
Među rijetkim smo zemljama koja je pokrenula posebni program za otoke u vrijednosti 150 milijuna eura. Iz svog iskustva mogu reći da je on otočanima jako bitan i da ćemo kroz njega provoditi važne inicijative koje će unaprijediti kvalitetu života na otocima.
Znamo da ste u postupku izrade novog Zakona o otocima, te da radna skupina intenzivno radi na njegovom nacrtu. Možete li nam ukratko predstaviti što se donosi novim Zakonom o otocima? Kako će podržati daljnji razvoj otoka i kada će ga, možemo očekivati u saborskoj raspravi?

Jandroković, Gordan (HDZ)

Ministre izvolite odgovor.

Erlić, Šime (HDZ)

Hvala lijepo predsjedniče, poštovani saborski zastupnici.
Poštovani zastupniče Dabo hvala vam na vašem pitanju. Pa Hrvatska se na razini EU ističe svojom politikom brige za otoke i načinom kako koristi i usmjerava europske fondove za potrebe razvoja otoka ali isto tako kako je stvorila zakonodavni okvir kojima se brine, brine o otocima, što je u skladu sa politikom ove Vlade. Osim Finske i odnedavno Škotske, mi smo jedina zemlja u Europi koja ima posebno otočno zakonodavstvo čime potvrđujemo da otoke smatramo područjima od najvišeg nacionalnog značaja, a u okviru različitih nacionalnih programa, naša izvješća kažu da kroz prethodnih 8 godina smo realizirali preko 3 milijarde eura investicija u otoke i da svake godine te investicije rastu. U okviru nove financijske perspektive europskih fondova, mi smo iskoristili svoje mogućnosti koje nam daje regulativa te smo usmjerili 150 milijuna eura rezervirali posebno za otoke, kako bismo nastavili ulaganje u javnu društvenu, komunalnu infrastrukturu u svim otocima u RH kako bi postigli taj naš cilj zelenih i održivih otoka, a sve to i sva ta naša nastojanja sada smo, ne želimo zaokružiti u okviru novog Zakona o otocima kojega sad trenutno pripremamo, a iz kojega bi izdvojio samo nekoliko stvari koje nastojimo evo pojačati u razdoblju koje je pred nama. Prije svega znamo da su u otocima problem naravno voda. U posljednjim izmjenama zakona smo povećali kapacitete za sufinanciranje vodonosaca otočanima ali sada idemo i korak dalje sa sufinanciranjem vodonosaca na otocima koji imaju sustave vodoopskrbe ali se uslijed evo i velikih klimatskih promjena i suša, suočavaju sa manjkom vode u sustavu u ljetnim mjesecima. Osim toga stavili smo u pripremu jedan pilot program sufinanciranja biopročišćivača u kućanstvima na otocima jer nam je u planu sufinanciranje biopročišćivača na onim otocima na kojima nema sustava odvodnje. Krenuli bi postepeno sa tim pilot programom pa ćemo vidjeti kakva je zainteresiranost i primjenjivost tog pristupa i vjerujem nastaviti ovaj ekološki važan segment ulaganja u otoke u razdoblju koje je pred nama. Znamo koliko je bitna i medicinska skrb na otocima, dostupna medicinska skrb posebno primarna zdravstvena zaštita pa ćemo novim ovim zakonom omogućiti daljnje ulaganje u dostupnu primarnu zdravstvenu zaštitu kako u infrastrukturnom smislu, ulaganjem u ambulante tako i u smislu poboljšanja uvjeta za liječnike i medicinsko osoblje koje djeluju na našim otocima, a u skladu s našom vizijom zelenih i održivih otoka i zelene tranzicije, dodatno planiramo sufinanciranje svih onih mjera koje provodi Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a tiče se i mjera odvoza otpada, izgradnje i opremanje građevinskih, građevina za gospodarenje otpadom na otocima, sanacija odlagališta, izgradnja reciklažnih dvorišta, sanacija dakle divljih odlagališta otpada itd. Dakle svih onih mjera koje su važne kako bi se krhki ekološki sustavi otoka zaštitili i očuvali za budućnost. To su samo neke od mjera koje ćemo prisnažiti već postojeće tradicionalne mjere koje provodimo za naše otočane kojima želimo poboljšati kvalitetu života na otocima. Slušamo otočane i njihove potrebe i nastojimo ovim izmjenama i svime što radimo kao Vlada maksimalno izaći u susret našim otočanima i evo i to su, u tom duhu idu i nove izmjene odnosno novi Zakon o otocima. Hvala vam lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite očitovanje zastupniče.

Dabo, Ivan (HDZ)

Zahvaljujem u osobno ime i u ime svih otočana na sve što je do danas napravljeno za hrvatske otoke, a nadasve veseli najava novog zakona sa cjelokupnom paletom boljih stečevina za same otočane. Otoci su odavno prepoznati ne samo u Hrvatskoj. Hemingway je rekao otoci su u struji, jedan drugi pjesnik je rekao otoci su na vezu vjetrova, a ja mogu s vašim odgovorom gospodine ministre reći, otoci su na vezu hrvatske Vlade i Hrvatske države.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Sada će zastupnik Ante Babić postaviti pitanje ministrici kulture i medija Nini Obuljen Koržinek. Izvolite.

Babić, Ante (HDZ)

Hvala lijepa predsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani predsjedniče hrvatske Vlade, poštovane ministrice i ministri, kolegice i kolege. Svi smo svjesni da u današnjem vremenu interneta i društvenih mreža ima jako puno dezinformacija i pogrešnih informacija čije širenje u konačnici može imati niz štetnih posljedica kao što su ugrožavanje demokracije, polarizirajuće rasprave te ugrožavanje zdravlja, okoliša pa i općenito sigurnosti hrvatskih građana. Pretpostavljam da je upravo zbog toga nedavno i predstavljena platforma za objavu provjerenih informacija naziva Točno tako, koja bi kako joj i sam naziv kaže, trebala na jednom mjestu objediniti i objaviti provjerene i točne informacije. Poštovana ministrice možete li nam reći nešto više o tome što resorno ministarstvo radi za suzbijanje širenja dezinformacija i pogrešnih informacija?

Jandroković, Gordan (HDZ)

Ministrice izvolite odgovor.

Obuljen Koržinek, Nina (HDZ)

Hvala vam gospodine zastupniče, točno prije mjesec dana predstavili smo platformu Točnotako.hr pa evo i slijedom već i nekih jutrošnjih rasprava upućujem i saborske zastupnice i zastupnike da je posjete. Radi se o projektu koji je pokrenulo ministarstvo zajedno sa Agencijom za elektroničke medije, a financiramo ga sredstvima Nacionalnog plana oporavka i otpornosti kao prva europska država koji smo digli platformu koja okuplja neovisne fact checkere, dakle sustave provjere informacija. Treba odmah reći, oni su potpuno neovisni, transparentno financirani, rade po etičkim principima kakvi su usvojeni i predloženi od strane znanstvenika, a bave se nizom različitih tema, dakle i zdravlje, politika, društvo, klimatske promjene, sigurnost hrane, mladi itd. Naime svjesni smo da smo svi izloženi dezinformacijskim kampanjama. To je vrlo opasno i za našu demokraciju ali uopće i za sigurnost građana. Sjetimo se samo situacije tijekom pandemije Covid i dezinformacija koje su odvraćale ljude od cijepljenja i nažalost izgubljeni su mnogi životi. Sjetimo se svih izvještaja o utjecajima na izborne procese, evo i prije 3 dana sve su međunarodne agencije prenijele informaciju da američke službe su objavile podatak o jednom lažnom i videu uoči američkih izbora gdje se sumnja da je proizvod ruskih dezinformacijskih kampanja. Dakle svi smo izloženi, a posebno su ugroženi mediji, tradicionalni mediji jer zapravo svrha tih dezinformacijskih kampanja je urušiti povjerenje u sve institucije i u naše institucije, dakle obnašanje one koje obnašaju javnu vlast, ali svakako i u medije.
Ovaj projekt je komplementaran sa našim projektom poticanja medijske pismenosti koji već godinama uspješno provodi Agencija za elektroničke medije, a najavljujemo da se iz istog izvora financiranja za mjesec dana, bit će predstavljena platforma na kojoj će biti dostupni, javno dostupni podaci o vlasništvu i financiranju svih medija u Hrvatskoj, što će bit još jedan doprinos.
Da steknete dojam, ja sam malo pogledala neke od naslova koji se nalaze na tom portalu, točno tako, pa onda je recimo, članak koji se bavi pitanjem tko u Hrvatskoj vjeruje u klimatske dezinformacije, zatim sljedeći naslov, stara fotografija nije dokaz o suradnji partizana i ustaša s ciljem istrebljenja Srba niti se na njoj nalazi ustaški zločinac, onda influencer jede sirovu piletinu uz 2,3 milijuna pregleda na TikToku, a TikTOk je stavio upozorenje tek na zadnji video da se radi o dezinformaciji.
Netočno je da 1891. postojalo samo 7 vrsta bolesti, kako se širi u viralnom videu. Hoće li časnici OSRH koji bi se pridružili misiji NSATU djelovati na području Ukrajine, i o tome se piše. Povećava li se uistinu upotreba hladnog i vatrenog oružja u UK? Teorije zavjere u kojima se tvrdi da Papa Benedikt XVI. nije ispravno odstupio ili, prevaranti ponovo plaše građane optužbama o maloljetničkoj pornografiji.
Ima niz već do sada objavljenih članaka koji se bave suzbijanjem dezinformacija o zdravlju, sigurnosti hrane i klimatskih promjena i ja se nadam da će što više građana ovaj portal konzultirati i da će to …
.../Upadica: Hvala vam. /... doprinijeti suzbijanju dezinformacija. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite očitovanje, zastupniče.

Babić, Ante (HDZ)

Hvala lijepa na odgovoru, poštovana ministrice.
Svi smo svjesni koliko je teško prosječnom građaninu razaznati što je točna informacija, a što je namjerno plasirana dezinformacija i iz tog razloga još jednom pohvale na otvorenoj platformi.
Ono što svaki dezinformator računa jest pasivnost i lijenost svih nas, da se aktivno suprotstavimo dezinformacijama i lažima. Stoga borba protiv dezinformacija iziskuje zajednički i sveobuhvatan angažman brojnih društvenih dionika. Kao što ste prije rekli, želim vas pohvaliti i čestitati vama i Vladi RH u cjelini na činjenici što je Hrvatska jedina zemlja koja je u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti provela investiciju vezanu uz borbu protiv dezinformacija, a koja indirektno doprinosi jačanju profesionalnog novinarstva u RH.
Hvala lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Sada će zastupnica Marijana Petir postaviti pitanje ministru pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damiru Habijanu, izvolite.

Petir, Marijana (Nezavisni)

Hvala predsjedniče, poštovani premijeru, poštovani ministre Habijanu.
Mjesec studeni posebni je mjesec za hrvatske branitelje, mjesec je to tuge, ali i ponosa, tuge jer u Koloni sjećanja prebiremo u svojim srcima molitve za sve one koji nisu više među nama, a ponosa jer bez njih ne bi bilo niti samostalne niti slobodne RH. Srbija se nažalost nije do danas suočila sa svojom prošlošću niti je poduzela bilo kakve korake kako bi .../nerazumljivo/... kako bi ustvari pokazala odgovornost za ratne zločine koji su počinjeni u Domovinskom ratu, o čemu svjedoče i činjenice da i dandanas još uvijek tražimo 1788 naših nestalih osoba.
Zakonom o organizaciji nadležnosti državnih organa u postupku za ratne zločine R. Srbije, Srbija si je uzela ovlasti „malog Haaga“, što je u suprotnosti s poratbenim i međunarodnim kaznenim pravom. Na temelju ovog Zakona pokrenut je niz postupaka protiv hrvatskih branitelja, naših hrvatskih državljana, čime je ugrožen i naš državni suverenitet, ali isto tako i pravna sigurnost naših građana. Posljedice ovog Zakona očituju se i u slučajevima i hrvatskih branitelja Tihomira Purde, Veljka Marića, ali i 4 hrvatska pilota protiv kojih je tužiteljstvo Srbije podiglo optužnice za navodne ratne zločine, a ako znamo i činjenicu da je uz hrvatske branitelje, također, Hrvatsku branilo, branili i državljali 17 drugih država članica, onda je jasno da se ovdje narušava i međunarodno pravo i europske vrijednosti, integritet drugih država.
Obzirom da je Vlada RH prepoznala ovaj problem i adresirala ga jasno u svom programu rada, mene zanima, ministre Habijanu, koje aktivnosti planirate poduzeti kako bi zaštitili naše nacionalne interese …
.../Upadica: Hvala vam./... i interese hrvatskih branitelja?

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite ministre, odgovor.

Habijan, Damir (HDZ)

Zahvaljujem poštovana zastupnice Petir.
Prije svega, poštovani predsjedniče HS-a, poštovani predsjedniče Vlade, kolegice zastupnice i zastupnici.
Kao što ste i sami rekli, za RH je posebna, ja bih rekao sporan i problematičan zakon o organizaciji nadležnosti državnih organa odnosno državnih tijela R. Srbije u postupcima za ratne zločine iz razloga, što što se i sami dobro spomenuli i detektirali, što je na taj način zapravo Srbija stvorila svojevrsni mini haaški tribunal ili mini Haaški sud i ono što je najgore, što si je namijenila sama jednu dominantnu ulogu i tužitelja i suca na području bivše Jugoslavije.
Ovakva uloga R. Srbije, pogotovo imajući u vidu njezinu prošlost, ali isto tako i dosadašnje aktivnosti, gdje se ona zapravo određuje nadležnim u jednom specifičnom, dakle samo za područje R. Jugoslavije gdje je zapravo stvorila jednu kvaziuniverzalnu jurisdikciju je za RH apsolutno neprihvatljivo i to je već nekoliko puta jasno rečeno i mislim da je dobro da danas ovdje u HS-u to i ponoviti.
Isto tako činjenica je i mislim da nije zgorega ponoviti kako je Republika Srbija učinila zapravo vrlo malo kako bi se suočila s prošlošću, kako nema stvarne volje to možemo vidjeti svakodnevno da se procesuiraju njihovi politički, ali rekao bi i vojni dužnosnici oni koji su najodgovorniji za počinjenje najtežih zločina i na području RH i na području BiH, ali isto tako i na području Kosova.
Što se tiče spornog odnosno predmetnog zakona nekoliko stvari nije dobro, dakle kada govorimo o ovoj kvazi univerzalnoj jurisdikciji da pojasnim ukratko na što mislimo. Dakle, konkretno odredba čl. 3. navedenog zakona kojim se ne propisuju određena ograničenja koja su poznata u međunarodnom, temeljna načela međunarodnog prava poput recimo načela ne bis in idem, poput toga da mora postojati nazočnost okrivljenika na teritoriju države koja progoni, isto tako da mora postojati jasna veza između kaznenog dijela i države koja poduzima progon. Da ne govorim da je predmetni zakon protivan i Konvenciji o implementaciji sporazuma i Schengena, ali isto tako Povelji o temeljnim pravima EU.
Kada me pitate o aktivnostima koje RH odnosno konkretno nadležno ministarstvo, Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije provodi, ja ću samo kratko spomenuti aktivnosti još iz 2012.g. kada smo srpskoj strani odnosno Ministarstvu pravosuđa u Srbiji podnijeli jedan nacrt ugovora o kaznenom progonu i kažnjavanju počinitelja ratnih zločina, nakon toga 2018.g. ponovno smo na naše inzistiranje pokušali pokrenuti jedno povjerenstvo koje bi to pitanje nadležnosti i jurisdikcije riješilo zajedničkim putem. Održano je nekoliko sastanka povjerenstva, točnije tri, da bi 2019.g. zapravo bio zadnji kontakt po tom pitanju.
Nedavno je Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije uz pomoć i kontakt putem MVEP-a ponovno reaktiviralo ja bi rekao i iznijelo svoj stav o reaktivaciji navedenog povjerenstva i finaliziranja konačnog teksta ugovora s tog bilateralnog međudržavnog sporazuma koji bi riješio pitanje jurisdikcije odnosno nadležnosti i još jednom jasno reko da ovakav tip kvazi univerzalne jurisdikcije je nešto što ne može proć.
Zaključno, ono što mislim da treba također spomenuti u ovom trenutku Republika Srbija je u fazi pregovora sa EU. Svi znamo poglavlje 23 koje se odnosi na pravosuđe i temeljna prava je nešto što se tiče i sigurno obuhvaća i pitanje procesuiranja ratnih zločina, jedno od ključnih područja, jedno od važnih kriterija. I ja mislim da RH mora nastaviti inzistirati na ispunjavanju svih kriterija pa isto poglavito i ovoga kriterija o kojem govorimo, a to je pitanje nadležnosti konkretno poglavlja 23.
Nažalost, dosadašnje aktivnosti Republike Srbije, ali i sami izvještaji Europske komisije o napretku Republike Srbije u …/Govornici govore u isto vrijeme./… …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… pokazuju zapravo da ne postoji ono što sam reko …/Upadica predsjednik: Hvala lijepa./… iskreno …/Govornik se ne razumije./… Republike Srbije da pristupi EU.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite očitovanje zastupnice.

Petir, Marijana (Nezavisni)

Hvala vam lijepo.
Zahvaljujem vam ministre na odgovoru i spremnosti da poduzmete sve što je potrebno kako bi se sporni članci ovog zakona stavili van snage jer je i pravna analiza koju je izradila Akademija pravnih znanosti pokazala da su oni u suprotnosti sa poredbenim međunarodnim kaznenim pravom.
Naime, teška sudbina hrvatskih branitelja na koje je Srbije ovaj zakon primijenila motivirala me je da zatražim izradu te pravne analize i u tome su me tada podržali svi hrvatski parlamentarci osim onih iz SDP-a. Mi smo tu pravnu analizu dostavili tadašnjem premijeru Milanoviću, ministru pravosuđa Miljeniću, ministrici vanjskih poslova gospođi Pusić, tražeći ih da ustvari ne dozvole otvaranje pregovora sa Srbijom, tj. da postave uvjete da se ovi sporni članci zakona promijene i tek tada da se otvore pregovori sa Srbijom što su oni tada odbili učiniti i rezultate takvog neodgovornog ponašanje je danas kao što ste i sami primijetili, jako teško ispraviti. No zahvaljujem na ovim aktivnostima koje je i Ministarstvo pravosuđa i MVEP poduzimaju kako bi kroz bilateralni sporazum pokušali doći do rješenja i nadam se da doista od tog nećete ni odustati sve dok Srbija ne promijeni te neprihvatljive članke zakona, ne počne procesuirati ratne zločine u skladu sa međunarodnim kaznenim pravom, ali isto tako sve dok ne dostavi i podatke o našim nestalima kako bi oni pronašli svoj mir. Stoga evo imate podršku u tim aktivnostima i ako je potrebno mogu i vama i ministru vanjskih poslova dostaviti ovu pravnu analizu koja je stručno napravljena, a koja je i recenzirana od najprestižnijih svjetskih sveučilišta.
Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Prelazimo na deveto pitanje, zastupnik Saša Đujić postavlja ga ponovo ministru pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damiru Habijanu.
Izvolite.

Đujić, Saša (SDP)

Hvala vam g. predsjedniče.
Poštovani predsjedniče Vlade, ministre Habijan.
Imam jedno konkretno pitanje za vas, dakle Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije po službenoj dužnosti nakon proteka vremena određenog zakonom o pravnim posljedicama osude kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji i uz uvjet da osuđenik u tom vremenu nije pravomoćno osuđen za novo kazneno djelo utvrđuje da je rehabilitacija nastupila po sili zakona.
Molim vas da mi konkretno odgovorite, kakav je postupak i na koji način optuženik može zatražiti brisanje podataka iz kaznene evidencije i je li u okviru zakona dopušteno optuženiku koji je rehabilitiran zatražiti uklanjanje medijskog sadržaja i sadržaja pretraživanja vezanih uz konkretnu presudu za koju je rehabilitiran?
Hvala vam lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Habijan, Damir (HDZ)

Zahvaljujem poštovani zastupniče.
Ne znam da li je to imate pitanje iz svoje prakse ili vas zanima ili da mogu preporučiti možda i nekoga odvjetnika koji vam mogu dati konkretan pravni savjet. Ovo je konkretno pravno pitanje koje ko što ste rekli zahtjeva konkretan odgovor na isto.
Ja mislim da vi svoj odgovor možete kažem zatražiti od onoga ko je za to relevantan, a mislim da si možete i priuštiti kvalitetnog odvjetnika i dobiti odgovor na ovo pitanje koje ste postavili.
Hvala lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite očitovanje.

Đujić, Saša (SDP)

Hvala.
Hvala poštovani ministre pa vi ste bili odvjetnik i to kolko sam čuo renomiran, pa se čudim ovakvom odgovoru, ali dobro. Moja intencija je bila da je prije 10-tak dana istekao trogodišnji rok i da se HDZ više ne smije nazivati strankom osuđenom za korupciju odnosno kriminalnom organizacijom. Da podsjetim, HDZ je osuđen jer je iz javnih firmi izvukao 14,6 milijuna kuna i utrpao ih u crne fondove, kasnije je tim novcem pobijedio na izborima 2007.g. i ukrao hrvatskim građanima i 4.g. njihovog života. HDZ je osuđen zbog koruptivnog djela, HDZ se žalio, Vrhovni sud je potvrdio tu presudu, odustali su od žalbe Ustavnome sudu i platili novčanu kaznu. Kada bi novinari predsjednika HDZ-a u tom periodu pitali nešto o ovoj temi on bi se sav uzrujao i govorio kako su oni svoju kaznu platili i kako to više nije tema. Na temelju Zakona o rehabilitaciji vrlo vjerojatno, ali i porukama HDZ-ovih dužnosnika proteklih dana možemo očekivati da bi vodstvo HDZ-a sada moglo zatražiti brisanje svih medijskih članaka javno dostupnih informacija na Internet tražilicama i na internetu podataka vezanim uz ovo kazneno djelo. Time HDZ pokušava izbrisati, prekrajati povijest i izbrisati kolektivno sjećanje, međutim ono što nećete uspjeti to je iz kolektivnog sjećanja hrvatskog naroda izbrisati činjenicu da je HDZ pokrao Hrvatsku i to u više navrata, FimiMedia je samo jedna od tih, od tih afera i da zaključim, dakle činjenica je da je HDZ kao stranka bio osuđen, činjenica je da su kupili oprost grijeha plaćanjem novčane kazne i neće se zaboraviti da je HDZ jedina stranka u Hrvatskoj koja je okarakterizirana kao koruptivna i zbog toga bila pravomoćno osuđena, hvala lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega …/Govornik se ne razumije./… vrijeme vam je isteklo. Imamo sada, imamo sada nekoliko povreda Poslovnika, kolega Katičić izvolite.

Katičić, Krunoslav (HDZ)

Zahvaljujem g. predsjedniče sabora.
Poštovani predsjedniče Vlade, 238., iznošenje teških neistina. Kolega Đujiću, prije svega HDZ poštuje sve zakone i institucije ove države i sukladno tome nikad, ama baš nikad nije oglašena kriminalnom organizacijom, sami ste citirali zakonski okvir na kojem se sprovodi, a bilo bi vam pametnije da vodite brigu o vlastitim redovima…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
…gdje su vaši glavni tajnici i imaju kazne postupke.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Katičić bila je replika, dobivate opomenu.
Kolega Krstulović Opara izvolite.

Krstulović Opara, Andro (HDZ)

Hvala lijepa, 238..
Kolega Đujić ponavlja istu mantru kao i svi oni zadnji put. Kad ćete više prestat o povijesti jer ako ćete govorit o povijesti za koju nota bene HDZ, HDZ nije osuđen nego pojedinac, a ja ću vam onda bez problema kazat, Savez komunista Hrvatske, Stranka demokratskih promjena je u sabornici pred ne malo nego 32.g. bila protiv Hrvatske i to ste pokušali zadnji put protumačit kao da je drugačije tumačenje, bio tamo, gledao, sramno ste izašli van i protiv Hrvatske ste.
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
Hoćete da vam to nabijamo na nos svaki put?
…/Upadica predsjednik: Hvala kolega…/…
Pa prestanite više.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Hvala kolega Krstulović.
Molim vas kolegice i kolege iz SDP-a nemojte se smijati jer ako ćemo otvoriti povijesnu raspravu nećete se dobro provest.
…/Upadica iz klupe se ne razumije./…
Nećete, nećete, od '45. do '90.-te vaši prethodnici ubijali su, ubijali su političke protivnike…
…/Upadica iz klupe se ne razumije./…
…tako je, ubijali su političke protivnike. Ako ćete se vraćati na ove teme onda ćete dobiti istom mjerom, pa bi vas molio da se suzdržite od toga.
…/Upadica iz klupe se ne razumije./…
Ubijali ste političke protivnike, to je politička činjenica, vaši prethodnici, da.
…/Upadica iz klupe se ne razumije./…
Ne, nerviram se samo vam kažem ono što je istina. Ako želite o istini onda ćemo govoriti o istini.
Kolega Krstulović, vi ste replicirali pa dobivate opomenu.
Kolega Herman izvolite.

Herman, Mislav (HDZ)

Pa evo g. predsjedniče uzeli ste mi riječ iz usta, ja ću naše kolege iz SDP-a ponovno podsjetiti da ima jedna krasna serija koja ide četvrtkom i zove se Partija, pa malo pogledajte kako je u vašim redovima to bilo od '45. nadalje i ko bi za što trebao…/Govornik isključen/….

Jandroković, Gordan (HDZ)

…/Govornik uključen./…isto tako opomena.
Kolegice i kolege, nemojte se smijati, dakle…
…/Upadica iz klupe se ne razumije./…
Ovako ću vam reći, dakle molio sam i predsjednika Vlade i upozorio ga da ne dobacuje iz klupa zato što su to pravila koje sam rekao da vrijede za sve, pa vrijede i za vas. Kad je kolega Đujić govorio niko mu se nije smijao, on je svoje izgovorio i tražim da se svi jednako držimo reda, tako vas molim da ako vam je neugodno ono što dolazi s druge strane to ne morate pokazivati nekakvim usiljenim smijehom nego korektno kao što su vas odslušali, odslušajte i vi.
Izvolite kolega Kolarek.

Kolarek, Ljubomir (HDZ)

Hvala lijepa, povreda odnosno čl. 238., iznošenje neistina i laži. HDZ treći mandat dobiva povjerenje građana, to je najveća istina koja vas muči. A reći ću jednu rečenicu kak mi Međimurci velimo, svaka hiža ima svoga križa, al stvarno vi imate kapelicu.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Kolarek isto tako opomena.
Kolega Pavić izvolite.

Pavić, Marko (HDZ)

Hvala lijepa, povrijeđen je čl. 238., pa fascinantno je kako SDP kao, se ponaša kao da izbori nisu bili prije, kolko, 4-5 mjeseci, kao da HDZ predvođena Andrejom Plenkovićem treći put nije dobila povjerenje građana. Pospremili smo političku ropotarnicu, pobijedili smo i tada premijera Milanovića i Davora Bernardića i Peđu Grbina, a pobijedit ćemo i Hajdaša Dončića i četvrti put formirat Vladu, vidjet ćete to.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Pavić, dobivate opomenu, isto tako bila je replika.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Idemo dalje, 10. pitanje, jel pozivam vas sve da se ne vraćamo na teme koje su iz prošlosti nego da pokušamo biti koncentrirani na sadašnjost i ona je dovoljno izazovna.
10. pitanje kolega Armin Hodžić postavlja ga ministru pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damiru Habijanu, izvolite.

Hodžić, Armin (Nezavisni)

Hvala predsjedniče HS poštovani predsjedniče Vlade, uvažene ministrice i ministri, evo ministre Habijan meni nije potreban odvjetnik, ali mi je potrebna pomoć i suradnja vašeg ministarstva na jednu temu i pitanje o kojoj smo već nekoliko puta razgovarali i u kojoj sam ja nekoliko puta i govorio ovdje u Hrvatskom saboru, a to je problematika statusa pripadnika bošnjačke nacionalne manjine u popisu birača koja je sada već posebice nakon odluka Ustavnog suda 2010. godine do danas ostala neriješena. Dakako zbog hrvatske javnosti bi samo htio navesti statističke podatke koji nam daju uvid u to koliki je taj problem. Primjerice samo u Gradu Zagrebu u kojem živi najveći broj pripadnika bošnjačke nacionalne manjine u ovome trenutku u popisu birača postoji registrirano 4,5 tisuće Bošnjaka, te 5 tisuća ljudi koji su isto tako Bošnjaci, ali su upisani kao Muslimani s velikim M i samim time nemaju pravo glasa u XII. izbornoj jedinici i ne mogu ostvariti svoje pravo kao pripadnici nacionalne manjine.
Upravo iz tih razloga u operativnom planu Vladu RH za nacionalne manjine imamo i dvije konkretne stavke i mjere na ovo pitanje gdje je nositelj Ministarstvo uprave, pravosuđa i digitalne transformacije. Jedna od tih stavki je i osnivanje povjerenstva koje će se bavit aktivno i provodit aktivne mjere o ovoj problematici.
Moje pitanje vama je kada možemo očekivati osnivanje tog povjerenstva i početak rada istoga?
Hvala vam.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite ministre odgovor.

Habijan, Damir (HDZ)

Zahvaljujem poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani predsjedniče Vlade, poštovani zastupniče Hodžić kao što ste i sami rekli u nekoliko navrata već smo razgovarali u samom ministarstvu po ovoj temi. Vi dobro znate isto tako da u skladu s programom Vlade za mandatno razdoblje '24. do 2028. godine Vlada RH je 1. kolovoza ove godine donijela, usvojila operativne programe nacionalnih manjina za četverogodišnje razdoblje, dakle razdoblje koje korespondira mandatu ove Vlade.
U pripremi samih operativnih programa sudjelovala su sva nadležna, relevantna tijela. Isto tako sudjelovali su saborski zastupnici iz redova nacionalnih manjina, pa tako i vi konkretno i znamo da smo bili zajedno i na sastanku u ministarstvu.
Što se tiče ministarstva ono je sunositelj odnosno nositelj u 30 konkretnih aktivnosti koje imaju za cilj naravno bolje ostvarenje prava nacionalnih manjina. Što se tiče samih operativnih programa imamo one koji se odnose na sve nacionalne manjine, imamo one koje se odnose na pojedine nacionalne manjine, pa tako imamo operativni program koji se odnosni i na bošnjačku nacionalnu manjinu. Kao što ste sami rekli njima je predviđeno osnivanje povjerenstva od strane Vlade koje će biti upravo zaduženo za otklanjanje ovih administrativnih ja bi rekao poteškoća ili barijera u procesu izjašnjavanja osoba po nacionalnoj pripadnosti u Registru birača.
Što se tiče konkretno vašeg pitanja navedeno povjerenstvo bit će osnovano do kraja ove godine. Isto tako mogu reći da će biti međuresorno da će u njega biti uključeni svi oni dionici koji mogu dati svoj obol upravo u radu tog povjerenstva, dakle od Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina isto tako savjeta za nacionalne manjine, akademske zajednice, udruga nacionalnih manjina i svih ostalih kao što sam rekao koji mogu dati svoj doprinos radu navedenog povjerenstva.
Ono što mislim da je ključno, a o tome smo isto tako razgovarali mislim da je dobro da se u povjerenstvo odnosno u rad uključe i jedinice područne samouprave s ciljem unapređenja i olakšavanja zapravo pristupa nadležnim upravnim tijelima za vođenje samog Registra birača u županiji.
Dopustite samo kratko da kažem ja vidim da od kad sam bio zastupnik nije se puno toga promijenilo zapravo s ove moje lijeve strane. Meni je drago da ste vi postavili ovo pitanje, postavili nešto se tiče i budućnosti, što se tiče i naše buduće suradnje sa nacionalnim manjinama, ali kažem po ovom pitanju s lijeve strane ništa se nije promijenilo. Ja sam dobro shvatio na što je kolega zastupnik zapravo i mislio i znao sam na što će se kasnije referirati i da neće imati mogućnosti odgovoriti, ali mi je žao da i dalje od strane pojedinih zastupnika postoji eminentno zapravo evidentno neznanje po pitanju prava, dakle Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela uopće ne govori o krivnji, govori o odgovornosti što je velika razlika. Ne postoji kazneno djelo na koje se vi pozivate i ponovit ću ono što sam više puta već istaknuo ovdje, da li to znači ovom vašom analogijom da svi zaposlenici, svi radnici u nekom, nekoj firmi, nekom poduzeću su lopovi, kriminalci, korumpirani zato što je direktor te firme proglašen krivim. To je vaša analogija. Dakle, shvatite osnove prava, malo proučite i samu presudu, malo proučite sam zakon i nemojte na ovaj način više govoriti jel druge, s druge strane ono što sam rekao zatražite odvjetnika jel ovo što činite, činite kazneno djelo klevete. I to nije dobro. I nemojte i ne dopuštam više da prozivate ovdje sve članice ili članove ili simpatizere jedne stranke da su korumpirani i lopovi jer to u presudi na koju se vi pozivate ne stoji. Ne stoji.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Idemo dalje, sada će se očitovati zastupnik Hodžić.

Hodžić, Armin (Nezavisni)

Hvala predsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani ministre mogu konstatirati evo da budem iskren da sam zadovoljan sa vašim odgovorom i da sam pozitivno iznenađen ako će to povjerenstvo početi sa svojim radom i djelovanjem do kraja ove godine, dakle apsolutno pozdravljam i podržavam taj rok. Samo bi htio naglasiti da bismo htjeli da te mjere koje će se provoditi ne budu kozmetičke jer proteklih nekoliko godina nažalost nismo pronalazili sugovornike na ovu temu i samim time svakim danom što je više da… što je više vrijeme odmicalo taj problem je postajao i tim, tim veći. Primjerice evo opet ću navesti Grad Zagreb gdje ljudi bez obzira na svoje mjesto stanovanja primjerice da li oni žive u gradskoj četvrti na području Dubrave, Pešćenice, Žitnjak, Novog Zagreba ili negdje u centru oni samo na jednom mjestu u Gradu Zagrebu, a to je dakle ovaj matični ured na općini Črnomerec mogu promijeniti svoj status u popisu birača. Dakle, dakako da je to otežavajući faktor jer taj ured ima neko svoje propisano radno vrijeme koje najčešće koincidira sa radnim vremenom većine građana koji žive i rade u RH onda često imamo problem kada se približe bilo koji izbori da ljudi pojačano vrše aktivnost u tom smislu i onda dođu tamo pa ne mogu izvršiti promjenu zato što nastaju velike gužve na jednom uredu. I mislimo da bi bilo rješenje da se razmotri i osnivanje i više tih ureda, ali kao što ste i vi rekli za to će nam trebat pomoć i suradnja lokalnih jedinica. Kako god bilo dakle zadovoljan sam vašim odgovorom i zadovoljan sam s time što u vama imam sugovornika na ovu temu i općenito u Vladi RH. Ovo je tema koja nažalost u proteklih 20 godina bila zanemarena. Hvala vam.

Jandroković, Gordan (HDZ)

11. pitanje zastupnica Viktorija Knežević, postavlja ga predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću. Izvolite.

Knežević, Viktorija (Centar)

Poštovani predsjedniče Vlade.
Prometne gužve su uz nedostatak priuštivih stanova jedan od najvećih problema građana Dubrovnika. Još davnih 80-ih godina su urbanisti predvidjeli taj problem ali i njegovo rješenje. Rješenje bi bilo da Dubrovnik po uzoru na neke druge gradove poput Monte Carla riješi prometni kolaps gradnjom podzemnog tunela u obliku ipsilona koji bi bio praćen sustavom podzemnih javnih garaža. Iako su građani Dubrovnika zahvalni na Pelješkom mostu kao i svi drugi stanovnici juga, koji nam je bitno olakšao život, ovaj projekt gradnje tunela ispod samog Dubrovnika sa pratećim sustavom javnih garaža bi još više utjecao na kvalitetu života građana. Taj tunel ispod Dubrovnika bi svakako bio veliki infrastrukturni projekt koji bi trebao prije svega revidirati i za koji bi gradu Dubrovniku bila potrebna pomoć i potpora Vlade RH u raznim pogledima, a najviše u pogledu financiranja i pristupu europskim sredstvima jer grad Dubrovnik koliko god imao dobar i veliki proračun, on to ne može sam isfinancirati. Da li bi Vlada RH predvođena vama predsjedniče, bila spremna podržati jedan takav naravno temeljito revidirani projekt, čak i ako na slijedećim izborima umjesto Mate Frankovića građani izaberu mene?

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor predsjedniče Vlade.

Plenković, Andrej (HDZ)

Hvala lijepo poštovana zastupnice Knežević. Ja vam želim puno uspjeha u lokalnim izborima. Tema je očito lokalna. A gledajte mi smo uložili u, u Rijeku, u ovu cestu DC 403 70 milijuna eura, isto je ispod Rijeke, vjerojatno se tehnički može. Do mene do sada ova inicijativa nije došla. Pretpostavljam da bi tu temu možda najprije trebalo raspraviti na Gradskom vijeću grada Dubrovnika. Znam da su gužve, toga smo svjedoci kad dođemo naročito u ljetnim mjesecima međutim mislim da ako želite možemo pitati ministra Butkovića da vidi sa prometnim stručnjacima da li takva ideja je uopće izvediva. Meni to nije poznato. Ono što mi jest poznato je da mi je drago da ste vi pohvalili izgradnju Pelješkoga mosta, cijenite ga i vi pa i drugi, a mislim da će još zadovoljniji biti naši sugrađani u Dubrovačko-neretvanskoj županiji kada se izgradi puni profil autoceste do grada koju smo već odlučili, dogovorili. Za koju se iznalaze financijska sredstva i kreće što projektiranje, a vjerujem do kraja ovoga desetljeća i izgradnja te preostale dionice koja će spojit praktički Dubrovnik i cijeli južni dio Dubrovačko-neretvanske županije sa mrežom Hrvatskih autocesta. Ja sam siguran da ćemo mi u ekonomskom smislu kada dovršimo potpuno izgradnje brzih cesta diljem Hrvatske, kada riješimo obilaznicu Splita, kad spojimo Omiš i Kaštela na odgovarajući način da i velike gužve koje su u Splitu budu adresirane, kad se riješi Koprivnica, kad se riješi Bjelovar, kad se riješi Virovitica, kad se riješi Požega, kad se spoji ovaj sjeverni dio Hrvatske i Varaždin i Čakovec i prema Krapini i kad se riješi i Vukovarsko-srijemska županija i ta transverzala, kada se dovrši još ovih par detalja koje imamo od Učke do Matulja, kada se riješi Križišće-Žuta Lokva, to će se sve riješit, to nisu sad stvari koje će trajat ne znam koliko godina, to je jedno 10-ak godina pred nama, možda će doći i vrijeme da idemo na tako veliki pothvat. Koliko je realno građevinski izvediv ja to zaista u ovom trenutku ne znam, ali sve treba razmotriti u trenucima kada smo dovoljno jaki i razvijeni pa da i takve projekt realiziramo. I evo puno sreće na izborima, meni se čini da bi mogao Mato pobjedit.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite očitovanje.

Knežević, Viktorija (Centar)

Pa proveli smo anketu i pitali građane Dubrovnika što misle o Matu Frankoviću. 75% građana Dubrovnika smatra da je situacija u gradu lošija ili jednaka od one prije nego što je on preuzeo mandat. Zahvaljivam na dobrim željama, uvjerena sam da će građani Dubrovnika na slijedećim lokalnim izborima glasati za promjenu, da će dati povjerenje meni, a ne Matu Frankoviću koji vas u ovih 8 godina mandata, nije se ni usudio javno pitati i javno tražiti podršku za ovaj projekt koji bi toliko utjecao na kvalitetu svakodnevnog života građana, a kamoli ga pokušao realizirati. Hvala lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Sada idemo na 12. pitanje, zastupnica Magdalena Komes postavlja ga potpredsjedniku Vlade i ministru mora, prometa i infrastrukture Olegu Butkoviću. Izvolite.

Komes, Magdalena (HDZ)

Zahvaljujem poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora. Poštovani predsjedniče Vlade RH s potpredsjednicima, ministricama, ministrima, kolegice i kolege. Evo poštovani potpredsjedniče i ministre, krajem listopada svjedočili smo otvorenju jedne vrlo važne dionice autoceste i to one od Zagreba prema Sisku odnosno Siska prema Zagrebu, što će osim značajnog skraćivanja puta navedeni, od navedenog mjesta značiti i gospodarski razvoj, upravo ono što nam je nakon Domovinskog rata nedostajalo. Dakle skraćivanje puta, nove gospodarske zone duž autoceste međutim evo dozvolite mi da ipak postavim upite kako bismo zaokružili cijelu sliku. Ono što nedostaje još jest pristupna cesta koja će ubrzati put i do same Petrinje od kuda dolazim, ali isto tako značit će i za Glinu i Topusko odnosno cijelu Banovinu, cijelo to područje Sisačko-moslavačke županije. Osim toga znamo da su i radovi na obnovi u centru Grada Petrinje u punom jeku, da dobivamo nove zgrade, već smo jako puno sredstava uložili i iz državnog proračuna i iz Fonda solidarnosti i u nove prometnice, pa bi bilo prilično svrhovito i završiti ovaj postupak izgradnje gradske obilaznice oko Petrinje kako bismo izmjestili promet, naročito onaj teretni iz centra grada. Pa evo ako možete što konkretnije odgovoriti i građanima koji svakodnevno pitaju kada bi mogli početi radovi na čvoru Žažina prema autoputu i u vezi obilazne ceste oko Petrinje.
Hvala lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite potpredsjedniče Vlade odgovor.

Butković, Oleg (HDZ)

Hvala lijepo g. predsjedniče HS-a.
Poštovana zastupnice.
Kao što ste i rekli u vašem pitanju, mi smo 22. listopada otvorili i završili zapravo pustili u promet autocestu prema Sisku. Podsjetit ću da je nakon što su HAC zajedno sa cijelim cestovnim sektorom još tamo 2017.g. kada smo odustali od monetizacije i prodaje autocesta jednog vrlo štetnog prijedloga tada u to vrijeme, proveli smo financijsko restrukturiranje cijelog cestovnog sektora i ovo je prvi projekt, govorim o autocesti prema Sisku koje su HAC financirale iz redovnih sredstava tako da evo pokazuju i one da nakon restrukturiranja mogu graditi i nastaviti gradnju svih ovih auto cestovnih pravaca koje treba završiti u RH.
Jedan od takvih je i autocesta prema Sisku koja je odluku Vlada donijela o ovom završetku ovih 12 km, plus ova pristupna cesta koja se nadovezuje na sam spoj u sam grad što provode Hrvatske ceste. Mi smo takvu odluku donijeli naravno premijer nas je sazvao u vladu negdje u siječnju 2022.g. i tad smo donijeli političku odluku i krenuli u realizaciju toga projekta. Još treba završiti i onaj jedan dio sjevernog spoja, budući da je most preko Odre završen, imamo onaj spoj do Starog Pračnog to će biti gotovo do sezone pa onda u cijelosti i taj spoj na sam grad će biti završen.
S druge strane u sklopu te odluke koju smo donijeli je bio i čvor Žažina koji će spojiti Grad Petrinju na autocestu budući da tog spoja sada nema i to je tada je bilo puno brže završiti autocestu jer je postojala dokumentacija, a ovdje je trebalo napraviti dokumentaciju, mi ćemo u sljedećoj godini ići u realizaciju toga čvora. A paralelno s time Hrvatske ceste projektiraju i obilaznicu Petrinje, ne samo obilaznicu Petrinje nego i sjevernu obilaznicu Hrvatske Kostajnice, izmiještanje državne ceste 37 u mjestu Gore, most preko Save kod Kratečkog, istočnu obilaznu Kutine itd., čitav niz projekta koji će pomoći da postojeća državna cestovna infrastruktura u Sisačko-moslavačkoj županiji bude bolja, da se rasterete određeni gradovi, tu naravno mislim na Grad Petrinju tako da u sljedećoj godini očekujemo završetak i izrade te kompletne dokumentacije i nakon toga ćemo ići odmah u ishodovanje dozvola i u realizaciju svih tih obilaznica koje je još potrebno napraviti.
Evo hvala vam lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite očitovanje.

Komes, Magdalena (HDZ)

Zahvaljujem poštovani predsjedniče HS-a.
Zahvaljujem na odgovoru poštovani potpredsjedniče i ministre, zadovoljna sam odgovorom i drago mi je da se može čuti da Petrinja, Banovina i Sisačko-moslavačka županija nisu zaboravljeni, da nije onako kako su neki govorili u onim počecima nakon potresa da se želi raseliti tamošnje stanovništvo nego iz uloženog u ovo područje zaista vidimo da je upravo obrnuto, da se jako puno sredstava ulaže i drago mi je da ste kao Vlada donijeli odluku da se i u daljnjem periodu ne naplaćuje autocesta do tada do Lekenika, ali sada i do Siska što će zasigurno doprinijeti daljnjem razvoju ovog dijela i evo vjerujem da ćete ostvariti sve ove zacrtane ciljeve u interesu mojih sugrađana i mještana cijele Sisačko-moslavačke županije.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

13 pitanje zastupnik Nevenko Barabarić postavlja ga ministru vanjskih i europskih poslova Gordanu Grliću Radmanu.
Izvolite.

Barbarić, Nevenko (HDZ)

Zahvaljujem predsjedniče HS-a.
Poštovani predsjedniče Vlade RH uvaženi ministre Grlić Radman.
Znam da poznajete ustavnopravni ustroj BiH, da razumijete složenost političkih i inih odnosa u BiH pa bih vas zamolio za komentar prvostupanjske presude, ali i aktivnosti žalbenog postupka pred Europskim sudom za ljudska prava u predmetu Kovačević.
Naime, izvjesni Samir Kovačević je tužio BiH jer su mu uskraćena prava biti biran za člana predsjedništva iz reda srpskoga naroda, sudjelovati u izboru izaslanika odnosno delegata u Domu naroda parlamentarne skupštine BiH. U žalbenom postupku se samoinicijativno uključio i OHR i visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt kao prijatelj suda. Iz medija znamo da je sud zatražio i očitovanje RH jer Kovačević ima hrvatsko državljanstvo, dakle u određenom periodu se izjašnjavao i kao Hrvat.
Isto tako važno je spomenuti u raspravi po ovom pitanju da pri zadnjem popisu stanovništva u BiH 97% nešto niže stanovnika BiH se izjasnilo kao pripadnici jednoga od tri konstitutivna naroda u BiH i ako možete kratki komentar prvostupanjske presude ona u principu delogira Ustav BiH, Daytonski mirovini sporazum šta slijedi iza, šta je rješenje.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite ministre odgovor.

Grlić Radman, Gordan (HDZ)

Hvala lijepa poštovani zastupniče g. Barbarić na tom pitanju. Kao prvo presude se ne mogu komentirati, ali mogu vam reči da je Europski sud zatražio podatke, službene podatke i mi smo dostavili te podatke za potrebe toga postupka. To je jedno, međutim drugo kada pitate kakav je stav hrvatske Vlade, kakav je naš stav onda je on vrlo jasan, a to je da se okvir Bosne, ustavni okvir BiH koji je stvoren, utemeljen na Daytonsko-pariškom sporazumu a koji je zapravo međunarodno pravo ne može mijenjati bez prethodnih suglasnosti legitimnih predstavnika konstitutivnih naroda BiH. To bi značilo daljnju destabilizaciju, narušavanje stabilnosti naravno, ali i udar na ustavno pravni poredak BiH.
Trebate imati u vidu činjenicu da je BiH kako ste i sami rekli jedna država, dva entiteta, tri konstitutivna naroda i ostalih građana. RH i njena Vlada prije svega afirmativno je gledala od samih početaka već evo u trećem mandatu, ali i u ovih 8 godina i aktivno podržavala europski put BiH ali i jednakopravnost hrvatskog naroda u BiH koji je nažalost narušen zbog nedorečenosti Daytonskog-pariškog sporazuma budući da je on pisan za odgovorne politika, politike i odgovorne političare.
Zašto je tročlano predsjedništvo BiH? Zašto nije dvočlano ili četveročlano ili peteročlano? Zapravo je tročlano predsjedništvo upravo refleksija multietničke minijature BiH, a to je tri konstitutivna naroda Bošnjaci, Srbi, Hrvati i ostali građani. Vi ste 29. veljače ili 1. ožujka '92. sigurno izišli na referendum kada se odlučivalo o budućnosti BiH. Ono je otprilike glasilo referendumsko pitanje jeste li za suverenu, jedinstvenu, teritorijalno jedinstvenu BiH državu triju konstitutivnih naroda Muslimana, Srba, Hrvata i ostalih građana. Vi ste siguran sam kao i većina Hrvata glasovali za suverenu, jedinstvenu BiH.
Prema tome, ono što Hrvatska koja je ostvarila sve svoje vanjskopolitičke ciljeve, koja može biti uzor i svima na zapadnom Balkanu ona prilazi BiH afirmativno upravo zahvaljujući hrvatskoj Vladi i predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću prije svega BiH dobila kandidatski status i krenula sa pregovorima sa EU naravno kad se definira i pregovarački okvir, a ujedno je i ustavna reforma i izborna reforma će biti dio toga.
Prema tome, svako dakle narušavanje, svaki zapravo mijenjanje jednog ustavnog, takvog ustavnog okvira bilo bi uistinu narušavanje i tako vrlo složene kompleksne upravljačke strukture BiH. Upravo zahvaljujući ovom vijeću ministara na čelu s Borjanom Krišto učinio se, napravljen je veliki, veliki napredak u zadnjih par godina tako da mislim da ovakvi procesi mogu samo štetiti stabilnosti i budućnosti BiH.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite očitovanje zastupniče.

Barbarić, Nevenko (HDZ)

Predsjedniče Hrvatskog sabora.
Hvala na odgovoru poštovani ministre. Mislim da je ključ i treba ovdje spomenuti da BiH kakvu danas imamo, kakvu danas poznajemo i živimo u njoj rezultat Daytonskog mirovnog sporazuma. Sporazuma koji je zaustavio rat, koji je donio mir, donio je ustavno pravni okvir BiH. U prethodno vrijeme imali smo više inicijativa pred Ustavnim sudom BiH pa je prije više 20 godina Ustavni sud BiH kazao da je konstitutivnost naroda temeljem Daytonskog mirovnog sporazuma, krovno i utemeljeno načelo Ustava BiH iz 2016. godine je Ustavni sud stavio važeći izborni zakon, dio važećeg izbornog zakona van snage, dao zapravo konstitutivnim narodima na legitimno zastupanje. Svih ovih 20-ak godina traju i prijepori, politički prijepori dakle oko legitimnog zastupanja, a ima u presudi Ustavnog suda BiH koja se nažalost još uvijek ne implementira.
Ono što je vrlo važno kazati da Stamen Kovačević je na funkciji savetnika člana predsjedništva iz reda hrvatskog naroda, dakle uzurpatora hrvatskih pozicija u BiH. Iz te kuhinje dolaze ovakve inicijative da kad se tiče Hrvata ne mogu i neće odustati od pune jednakopravnosti sa ostala dva naroda u BiH sa ostalim građanima BiH. Ovo što se zagovara je unitarizam, dakle unitarna BIH, jedna izborna jedinica, svak bira svakome, dakle jedan glas znamo da da, gdje vodi i kako vodi. Mislim da će se dogovor triju naroda oko toga i svih ostalih građana teško postići. Ono što znamo isto tako da nas ovakve inicijative zabavljaju, udaljavaju od europskog puta BiH tako da nitko ne govori zbog čega smo izgubili 72 miliona eura, što to nismo a preuzeli smo završiti u rokovima …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… u procesu približavanja.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Idemo sada na pitanje broj 14, zastupnica Sanja Radolović postavit će ga potpredsjedniku Vlade i ministru financija Marku Primorcu.
Izvolite.

Radolović, Sanja (SDP)

Zahvaljujem poštovani predsjedniče.
Poštovani potpredsjedniče Vlade i poštovani ministre u najvažnijem operativnom dokumentu Vlade RH Program Vlade 2024. – 2028. apsolutno nigdje ni slovom ni brojkom ne navodi se uvođenje poreza na nekretnine niti ovakve porezne reforme kao koju vi želite uvesti.
Također građanima ste lagali prilikom same predizborne kampanje kako bite što bolje prošli na izborima i negirali ste da ćete uvesti porez na nekretnine.
Ja vas prvo pitam zbog čega ste tako besramno lagali cijelu hrvatsku javnost, medije, građane, porezne obveznike? Druga pitanja koja imam bit će vrlo, vrlo konkretna. I sami ste rekli citirat ću vas, da će se ovim porezom na nekretnine obuhvatiti 600 tisuća praznih stanova i kuća. Ministar graditeljstva tvrdi da je takvih nekretnina samo u Gradu Zagrebu 54 tisuće. Svi vi detaljno ste izračunali, hvalite se koliko ćete milijuna eura poreza naplatiti i ubrati. Ja vas pitam, kakvu će korist od toga imati naši hrvatski građani. Vrlo konkretno, citirat ću, rekli ste da uvodite ovaj porez na nekretnine kako bite svojim politikama stvorili preduvjete da najam postane priuštiv, kao i da kupovna cijena kvadrata stana bude prištivija nego što je danas.
Ukoliko ste sve tako detaljno izračunali, mene konkretno zanima, postoji li izračun i koliko će od tih 600 tisuća praznih stanova i kuća biti priuštivo za stanovanje, koliko će nakon prve godina uvođenja poreza na nekretnine pasti prosječna cijena najma ili kupovine stana i zapravo, ako se hvalite da je to pravi razlog uvođenja poreza na nekretnine, ako ste izračunali koliko ćete prikupiti novaca od građana, želim vrlo konkretno da mi odgovorite, koliko će se mladih stambeno zbrinuti, po kojoj cijeni i po kojim kriterijima? Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Primorac, Marko

Hvala lijepo poštovana zastupnice Radolović. Jako je puno pitanja koja ste vi meni danas ovdje postavili na koja tražite konkretne odgovore, a ja vam te odgovore u ovih 3 minute i 50 sekundi ne mogu dati, ali ću vam dati kad budemo imali raspravu o paketu poreznih izmjena koja će uslijediti u Saboru vrlo brzo, tako da ću rado odgovoriti na sva vaša pitanja detaljno.
Ono što je u načelnom smislu jako bitno istaknuti, s obzirom na vaše pitanje, to je da ova konstatacija u kojoj vi tvrdite cijelo vrijeme da mi nešto lažemo i krijemo ne stoji. Upravo vi cijelo vrijeme lažete jer ističete da nikada o tome nismo govorili, a ja sam o tome vrlo detaljno govorio i isticao kako postojeći porez na kuće za odmor nije dobar i kako ga treba transformirati, promijeniti mu naziv, definirati jasnije poreznu osnovicu i o tome sam komunicirao javno. Imate moje medijske nastupe, malo to pročitajte, pogledajte i sve će vam biti jasno.
Isto tako smo jasno u programu Vlade naveli kako ćemo raditi na povećanju pravednosti poreznoga sustava i to tako da porezni teret prebacujemo u što većoj mjeri sa oporezivanja rada na oporezivanje imovine, odnosno nekretnina. I to je upravo ono što ćemo činiti i u ovom krugu poreznih izmjena. Kako će građani od toga živjeti bolje? Pa upravo zbog toga što će prebacivanjem poreznoga tereta sa oporezivanja rada na oporezivanje nekretnine, oni koji žive od svoga rada plaćati manje poreza.
Zbog toga smo i u ovom paketu poreznih izmjena predložili povećanje osnovnog osobnoga odbitka, ali i smanjenja stopa poreza na dohodak, gdje će posebno oni građani koji žive u jedinicama lokalne samouprave čiji načelnici i gradonačelnici nisu imali dovoljno političke hrabrosti i nisu slijedili politiku Vlade i mogućnost koju smo im ostavili, omogućavanjem zapravo povećanje porezne autonomije, nisu rasteretili svoje građane, sada će temeljem odluka Vlade i građani u tim jedinicama lokalne samouprave biti dodatno rasterećeni.
Dakle ono što je najvažnije, brinemo o najugroženijim građanima, posebno onima koji imaju niže plaće, niže dohotke, zbog toga smo i u izmjenama koje su stupile na snagu od 1. siječnja ove godine također, uveli mogućnost izdatka u sustavu mirovinskoga osiguranja, što do sada nije postojalo, gdje smo također, povećavali standard onih građana koji imaju najniža primanja.
To ćemo činiti, naravno, i sa bankarskim naknadama o kojima je bilo ovdje riječ. Dakle potpuno izvrtanje teza i redoslijeda događanja, kojim se nastoji prikazati aktivnosti koje će sada uslijediti i koje slijede od pojedinih banaka kao reakcija na nešto što smo mi najavili. Potpuno je obratno. Mi smo reagirali zbog toga što su oni nešto najavili i činili.
U tom kontekstu, vladu koja je riješila problem prešutnih prekoračenja u samo 2 godine, riješila problem žiro računa, dakle ukinuli smo potrebu postojanja žiro računa, to nije dovoljno iskomunicirano možda u javnosti, to zaboravljate, vladu koja je izdavanjem državnih obveznica i trezorskih zapisa izbila 4 milijarde eura štednje, koja je izmaknula bankama ispred nosa 200 milijuna eura kamata na koje su računali i koja uvodi osnovni račun koji će biti za građane besplatan, nazivati nekakvom poslušničkom vladom, ja mislim da ili ne pratite dovoljno što se događa ili ste u tom kontekstu zlonamjerni. Pa nisam se ja baš prometnuo u nekakvog prijatelja banaka, iako to možda ne bi bilo loše, bilo bi mi puno draže da razgovaramo o konstruktivnim temama, o razvoju hrvatskoga gospodarstva, o poticanju investicija, o snaženju ulaganja u istraživanje i razvoj, međutim, nažalost bavimo se nekim drugim temama, ali i za pozitivne i dobre teme će, vjerujem, isto tako biti mjesta u našem mandatu.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite očitovanje.

Radolović, Sanja (SDP)

Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče Vlade poštovani ministre. Ja moram reći da sam ja ozbiljno sad zabrinuta za vašu političku budućnost. Reći ću vam zašto, 12.4.2023. g., ukucajte si, vjerujem da imate ovdje pristup internetu iako je slab, Plenković u Saboru. Nećemo uvesti porez na nekretnine, to je neki nesporazum. Dodatno je naveo, da smo planirali uvesti porez na nekretnine, naveli bi ga u našem predizbornom programu. Dakle očito da je onda premijer Plenković lagao, vi ne lažete, a znamo kako prolazu oni koji mu se pokušavaju suprotstaviti.
Ja sam sad, evo, zaista ozbiljno zabrinuta za vašu političku budućnost. Nadam se da vas premijer neće razriješiti na budućoj sjednici Vlade kao što je to napravio sa Mostovim ministrima.
Ono što bi vam htjela reći, na ništa mi niste odgovorili, hvalili ste se sa nekakvim svojim kvaziuspjesima koje smo mi puno bolje rješavali kada smo bili na vlasti, ali neću o tome dodatno …
.../Upadice se ne čuje./... Je l' ćete sad i njih opomenuti, stopira mi vrijeme.
.../Upadica: Je, je, evo, evo, opominjem zastupnike HDZ-a. Izvolite./... Hvala. Baš ste to srdačno napravili. Ono što ću vam ja …
.../Upadica: Pa još bi morao i srdačno./... Sve se mjeri ovdje, kao i meni kad dižem povredu Poslovnika pa mi se uzme riječ nakon 2 sekunde.
No, da se vratim na poreznu reformu. Ono što ćete vi napraviti s ovom kvaziporeznom reformom, stavit ćete metu na čelo malim obiteljskim iznajmljivačima. Toga ste u potpunosti, mislim svijesti, ako uzmemo jasne statističke pokazatelje da svaki 4. apartman na moru posjeduje stranac. Stranci su nam u posljednjih 10 godina kupili 7 milijardi eura vrijednosti nekretnina i neki veliki broj njih iznajmljuju na crno ili plaćaju jako mali paušal, imaju zgradu koji registriraju 10, 20, 30 apartmana i njih zapravo ćete izjednačit sa jadnim umirovljenicima koji krpaju svoje bijedne mirovine, koji krpaju svoj bijedni mjesečni budžet.
Da ne govorim, totalno nesuvisle stvari, da će biti, primjerice plaćanje, godišnja obveza poreza na nekretnine. Za prazan stan od 50 m kvadratnih, godišnja obveza od 30 do 400 eura. Pa tko želi i dalje će držati taj, tu nekretninu praznom ili će iznajmljivati na crno.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Imamo povredu Poslovnika, kolega Borić izvolite.

Borić, Josip (HDZ)

Hvala lijepa, čl. 238., kolegica Radolović laže jer ako joj kažem da govori neistinu onda ne razumi. Zašto to kažem? Zato što je utvrdila da mi nemamo program. Mi imamo program i provodimo program, a da je SPD dobro provodio svoj program. Sjećam se njihovog Plana 21, ako ga se sjećate, s njime su došli na vlast 2012.g. i nakon 4.g. su utvrdili, sjećamo se mi neki ovaj ovdje koji smo malo duže, da nikakav Plan 21 oni nisu imali, evo to je stranka koja laže već uporno 75.g..

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Borić, bila je replika, pa dobivate opomenu.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Sada kao 15. zastupnik Predrag Štromar pitanje postavlja potpredsjedniku Vlade i ministru prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branku Bačiću, izvolite.

Štromar, Predrag (HNS)

Hvala lijepa g. predsjedniče sabora.
Poštovani g. predsjedniče Vlade, g. potpredsjedniče Bačiću, priuštivo, dostojanstveno i sigurno stanovanje jedno je od glavnih egzistencijalnih pitanja svakog pojedinca, ali i države koja je dužna kreirati politike koje će to omogućiti. Dovedeni smo do toga da je prosječnoj obitelji s prosječnim primanjima nekretnina za stanovanje postala nedostupna iako je istovremeno tržište preplavljeno praznim stanovima i kućama nerealno visokih cijena koje rastu brže od prosječnih primanja. Iako je najveći pritisak za rješavanje stambenih pitanja u gradovima svakako posebnu pažnju treba posvetiti i onim ruralnim prostorima u kojima bi se stambeno pitanje za veliki broj mladih osoba moglo riješiti kupnjom ili izgradnjom obiteljskih kuća. Naime, obiteljske kuće imaju značajan udio u stanovanju u Hrvatskoj, a posebno u krajevima gdje je takvo stanovanje tradicijsko.
Moje pitanje glasi, na koji način, na koji način mislite kroz Nacionalni plan stambene politike RH pomoći mladim obiteljima pri kupnji ili adaptaciji obiteljskih kuća, prvenstveno u ruralnim prostorima koji na raspolaganju imaju značajan broj praznih kuća i gdje postoji veliki potencijal za gradnju novih?

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite potpredsjedniče Vlade odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)

Zahvaljujem g. predsjedniče.
Poštovani zastupniče Štromar, zahvaljujem na vašem pitanju. Vi ste uvodno prije postavljanja pitanja praktično dali …/Govornik se ne razumije./… odgovora upravo iz razloga što je u Hrvatskoj sve manje dostupno priuštivo stanovanje. Vlada je donijela odluku o izradi Nacionalnog plana stambene politike koji je u svom nacrtu dovršen, on je u ovom trenutku u postupku …/Govornik se ne razumije./… vrednovanja i mislimo da ćemo ga imat u javnom savjetovanju već početkom prosinca. U tom ćemo Nacionalnom planu stambene politike dati odgovore i na vaša pitanja, a naš cilj koji smo zacrtali tim našim Nacionalnim planom stambene politike kao prvim krovnim srednjoročnim dokumentom u 34.g. hrvatske državnosti jest priuštivo stanovanje i kvalitetno stanovanje i treća stvar jest upotreba i prilagodba zemljišta tom priuštivom i kvalitetnom stanovanju. Da bismo realizirali mjere koje ću nekim dijelom vam u svom odgovoru i navesti nama su bile potrebne 4 poluge. Prva je porezna o kojom ćemo ja se nadam, a o tome je davno prije govorio i potpredsjednik Primorac, nešto na idućoj sjednici, na idućoj raspravi o poreznoj reformi govoriti više, ali u svakom slučaju vrlo kratko mogu reći dakle da jest porez na promet ne… na nekretnine dijelom i u funkciji priuštivog stanovanja, kao što je i povrat poreza ili djelomični povrat poreza na promet nekretninama mladim osobama. Druga poluga je bila financijska koja se isprepleće u svim našim mjerama, a koja će se sredstvima državnoga proračuna i ja sam uvjeren vrlo brzo i sredstvima europskih fondova ocrtati ili očitovati kroz mjere novogradnje u Hrvatskoj, novogradnje koja će biti u okviru dijelom modela za potencijalnu stanogradnju, ali ono što je važnije modela priuštivog stanovanja gdje ćemo u svakoj toj novo budućoj zgradi koje ćemo graditi bilo u organizaciji države ili JLS morati osigurati i značajan postotak stanova za priuštivo stanovanje. Kako će te mjere uglavnom biti horizontalne i za područje cijele Hrvatske svjesni smo onoga što ste vi sada rekli, a to je da postoje dijelovi Hrvatske, potpomognuta područja, prigradska naselja, ruralni dijelovi naših velikih JLS gdje su problemi u priuštivnom stanovanju jednaki kao i na potpomognutim područjima, pa u tom smislu radimo poseban program koji je na tragu sadašnjeg programa stambenog zbrinjavanja mladih na potpomognutim područjima koji je upravo završio u subotu čini mi se ili u petak svoje javno savjetovanje gdje ćemo mjerama, kalibriranim mjerama prema mladima omogućiti i rješavanje stanovanja doma ukoliko se odluči na gradnju obiteljske kuće koju vi u svom pitanju zagovarate ili ukoliko žele ući u najam u stanovima u državnom vlasništvu ili u vlasništvu JLS. Takav koncept kojega mi u ministarstvu nazivamo međuresornom suradnjom sa JLS već sada realiziramo u brojnim JLS na potpomognutim područjima, no očito treba još novi iskorak koji se odnosi na omogućavanje izgradnje obiteljskih kuća ili čak kupnje praznih obiteljskih kuća i praznih stanova na prigradskim i ruralnim naseljima kao što ćemo to napraviti i u potpomognutim područjima sa vrlo povoljnim zajmovima kojima će upravljati Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama koja je praktično postaje središnja agencija državna za stanovanje u Hrvatskoj, dakle to ćemo remodelirati postojeći Zakon o poticajnoj stanogradnji sa dodatkom i financiranja priuštivog stanovanja kroz agenciju koja će zajedno sa lokalnom samoupravom omogućiti realizaciju našeg Nacionalnog plana stambene politike, hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite očitovanje.

Štromar, Predrag (HNS)

Hvala lijepa g. potpredsjedniče Bačiću, izuzetno sam zadovoljan, posebno sa ovim zadnjim dijelom odgovora gdje otvarate mogućnost da se i već izgrađene kuće, a koje su napuštene otkupe i da postoji model jer imamo iskustvo iz APN-ovih kredita da su više od 41% svih nekretnina kupljene su bile ustvari kuće i mladi ljudi žele kupit već postojeću kuću, adaptirat ju i prilagoditi svojem življenju. Upravo je takav model potrebno razmatrati i dalje i to na način da subvencije na rate kredita iznose od 20 do 60% ovisno o indeksu razvijenosti područja na kojem se kupuje ili gradi kuća. Govorim o APN-ovim kreditima koji su bili i za stanove i kuće, a koje bi možda trebalo preformulirati i rješavati kuće u ruralnom području. A svjedoci smo i da subvencije nisu utjecale na rast cijena već izgrađenih kuća u ruralnom prostoru.
Obzirom da ruralni prostori imaju na raspolaganju značajan broj praznih nekretnina kao i da postoji velik potencijal za gradnju novih, vjerujem da bi ovakva mjera itekako pozitivno utjecala na stambenu, ali i demografsku politiku. Ne samo da bi se mladim obiteljima omogućio ostanak u rodnim krajevima već bi se otvorila i mogućnost privlačenja mladih ljudi u prostore demografskog deficita što bi posljedično jačalo demografsku obnovu, umanjilo pritisak na gradove te doprinijelo jednakomjernom regionalnom razvoju.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Prelazimo na 16. pitanje zastupnica Ivana Kekin postavlja ga predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću.
Izvolite.

Kekin, Ivana (Možemo!)

Poštovani premijeru.
Presuda pravomoćna presuda Visokog trgovačkog suda ustanovila je da je Dragan Primorac nezakonito i usmeno dogovorio još 2008. radove i namještaj za ministarstvo, dakle mimo javne nabave i u vrijednosti od 733 tisuće eura. Nakon što su radovi obavljeni, a namještaj kupljen, rad izvođaču se nije platilo, izvođač je nakon toga tužio ministarstvo i pravomoćnom presudom ove godine došlo je toga da ministarstvo mora platiti 3,6 milijuna eura, dakle pet puta veći iznos i taj iznos plaćen je iz državne riznice u lipnju ove godine.
Obzirom da građani i građanke Hrvatske nisu ni na koji način odgovorni za luksuzni stil Dragana Primorca, niti za njegove nezakonite usmene dogovore i neplaćanje, duboko je nepravedno da svi sudjelujemo u plaćanju tog nezakonitog dogovora i tog luksuza.
Naime, 3,6 milijuna eura iznos za koji se moglo kupiti deset uređaja za magnetsku rezonancu platili su svi građani ove zemlje i trećina umirovljenika koji žive u riziku od siromaštva i oni na minimalcu, i oni nezaposleni i oni koji nemaju stana i kuće, i oni bolesni, i oni siromašni, i oni stari, i oni koji važu svaki mjesec oće li svom djetetu priuštiti topli obrok ili školski izlet. Pa me zanima obzirom da osim što je to duboko nepravedno, to bi svakoj odgovornoj vladi dakako kao trošak bilo neprihvatljivo, da li ćete i kada ćete tražiti povrat troškova od odgovornih za ovih 15 godina star trošak? A vidimo prema presudi, pravomoćnoj presudi Visokog trgovačkog suda da je glavni odgovorni vaš kandidat za predsjednika Dragan Primorac.
Hvala vam.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Plenković, Andrej (HDZ)

Hvala lijepa.
Poštovana zastupnice Kekin, zanimljivo je da vi kao predsjednička kandidatkinja niste ovako vrisnuli kad je Milanović zatočio Kundida tri puta na Pantovčaku i nije ga pustio da dođe pred saborske zastupnice i zastupnike ovdje u HS. Za vas to nije problematično. To je vrlo bitno da hrvatska javnost razabere koju i čiju utakmicu vi igrate. Znači da ste kvazi kandidatkinja kad se borite protiv drugih kandidata, a ne protiv onoga koga želite zamijeniti. Dakle, to je prva politička poruka.
Druga politička poruka je ta da je to pitanje već adresirao sam kandidat, tu je ministar znanosti koji vam može odgovoriti na tu temu ako hoćete i pismeno. To su predmeti koji imaju veze sa vremenom koje nema nikakve veze sa našom Vladom. Koliko je meni poznato državu je u tom sporu zastupalo državno odvjetništvo pa pitajte onda i njih i Ministarstvo znanosti o tom predmetu.
Ono što vama preporučujem da se fokusirate malo na Grad Zagreb, da se fokusirate na nesnosne gužve u prometu, da se fokusirate na otpad koji se ne rješava, da se fokusirate na nepotrebno najviše stope poreza na dohodak kojima vašim odlukama smanjujete plaću svima koji žive u Zagrebu. To je ogledalo onoga što vi činite i što ste postigli, ja vam u tome želim uspjeh jer očito ovu utakmicu predsjedničku igrate onako više od šale u interesu onoga ko je u stanju kršiti Ustav napasti prvim državnim udarom parlamentarnu demokraciju u vrijeme izbora, drugim državnim udarom napasti Ustavni sud.
Vidim da je vaša kolegica čak rekla da su mnogi od ovih 65 kandidata za ustavni sud sjajni pravnici pa hajmo onda to ogolit do kraja. To znači da bi oni htjeli sutra kad se o njima odluči da ih ovaj naziva stajskim muhama, da ih naziva istrošenim kuhinjskim elementima, da ih naziva gangsterima i glupanima. Gangsteri, glupani, stajske muhe i istrošeni kuhinjski elementi.
Pa da dođemo na traći državni udar ovog kojeg vi ne spominjete, državni udar na SOA-u, zamislite li licemjerja ne žele produžiti mandat g. Markiću tada kojeg mi podržavamo da postane šef INTCEN-a on ne mrdne prstom, a onda ga velikodušno … što ga neće podržat nagradi jednom kolajnom i odličjem.
Četvrti državni udar gle čuda na načelnika glavnoga stožera, čovjeka koji nije samo jedna osoba u hijerarhiji hrvatske vojske on predstavlja cijelu hrvatsku vojsku, dakle ovaj ponižava svakog hrvatskog časnika, svakog hrvatskog vojnika, hrvatske branitelje, pazite u vezi čega, ne da bi ga spriječio Kundida kojeg Anušić kulturno pozove na Odbor za obranu jer mu je ex lega savjetnik za vojna pitanja i ne vuče ga kao Milanović Hranja u Bužu u Slovensku u vremenu lockdowna kršeći propise i tada kao što zlokobno krši Ustav svo ovo vrijeme nego ga zatoči da ne dođe pred saborske zastupnike.
I peti udar, udar na hrvatski sabor sa time što je našao jatake u svom kršenju Ustava.
Ja vam preporučam da se vi kao kvazikandidatkinja držite malo tih tema. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Kekin, Ivana (Možemo!)

E pa poštovani premijeru, jednu vam se stvar mora priznati. Boljeg kandidata od Dragana Primorca HDZ nije mogao podržati. On je naime savršeni foto model toga kako vi vidite raspolaganje zajedničkim resursima, a davno je Franjo Tuđman zacrtao smjer o onom poznatom od 200 obitelji. Istodobno Dragan Primorac utjelovljuje sve ono protiv čega se ja političkim radom borim i što svjedočim vlastitim životom. Vaš kandidat je u ranim 30-ima dobio gradski stan po povlaštenoj cijeni. U njemu je živio tri godine, za tri godine ga je kupila njegova mama sa golemim popustom na račun toga da je stan bio opterećen stanarom, njenim sinom Draganom i onda ga je za dva dana prodala za duplo veći iznos. A ja koju ste u ovim aktualcima nazivali repericom, stokericom, a sada i kvazikandidatkinjom, ja sam u ranim 30-ima imala dvoje djece, diplomu Medicinskog fakulteta, doktorat i znate što još, kredit za stan. I pri tome mislim da sam privilegirana jer jako puno građana ove zemlje si ni ne može priuštit kredit za stan. Dotlen vaš kandidat napravi milijunsku štetu i odleprša, to ga se ne tiče. Ima privatnu polikliniku, sklopi fine ugovore s HZZO-om, Beroš poplaća pretrage koje ne možemo napravit u javnom sustavu, zašto, jer smo spiskali pare na stanove, jer smo spiskali pare na njegov luksuz. Dragan Primorac cijedi ovu državu i njene građane od kad za njega znamo, a svoje uspjehe njim se hvali, ne priznajući da su stvoreni na račun tuđih gladnih godina. Dragan Primorac, vaš kandidat misli da ova država treba služiti njemu, a ne on njoj i Dragan Primorac, vaš kandidat je vaše zrcalo premijeru. Ja na vašem mjestu u to zrcalo ne bi mogla pogledat od čistog srama.

Jandroković, Gordan (HDZ)

17. pitanje zastupnica Mirela Ahmetović postavlja potpredsjedniku Vlade i ministru financija Marku Primorcu. Izvolite.

Ahmetović, Mirela (SDP)

Hvala lijepa.
Poštovani ministre, budući mi Andrej Plenković nikad nije odgovorio konkretno na pitanje jer on je kao što vidite cijeli dan opsjednut Milanovićem. Pitam konkretno vas i očekujem konkretan odgovor. Stalno naglašavate da ste ostvarili rekordan rast plaća i mirovina no to je samo privid kad se stavi u kontekst ogromnih troškova života i svega što je u međuvremenu poskupilo. U Hrvatskoj je hrana za 22% skuplja od europskog prosjeka. Istraživanja pokazuju da je inflacija koja se poklopila sa uvođenjem eura i daljnjim zaokruživanjem cijena dramatično smanjila kupovnu moć građana dok troškovi i dalje rastu. Svaki 5. građanin je na rubu siromaštva, svaki 4. umirovljenik preživljava svaki mjesec od najniže mirovine. Vlada RH se i dalje hvali povećanjem plaća i mirovina ali ne govori kome je točno povećana plaća i ta mirovina. E pa sad mene konkretno zanima, je li istina da više od 315 tisuća umirovljenika u Hrvatskoj prima najnižu mirovinu i koji je prosječni iznos te mirovine. Također koji je broj umirovljenika koji primaju mirovinu nižu od 70 eura. Za kraj, možete li mi kao ministar financija reći primjerice koliko košta u prosjeku litra mlijeka u dućanu ili koliko u prosjeku košta kilogram krumpira u dućanu danas u odnosu na 2017., prvu punu godinu prvog Plenkovićevog mandata?

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Primorac, Marko

Hvala lijepo poštovana zastupnice.
Što se tiče statističkih podataka za koja me pitate pretpostavljam da vam je jasno da vam ja te podatke sada ne mogu dati. Dakle, ovo je aktualno prije podne, nisam znao koja ćete me pitanja pitati i vjerujem da je i vama logično da ne znam na pamet sve podatke osim brojevima. Međutim neke podatke ipak znam, a to su podaci o povećanju plaća prosječne plaće, medijalne plaće, minimalne plaće pa i podatke o povećanju mirovina i općenito mirovinskih primanja u Hrvatskoj u protekla dva mandata Vlade koju vodi predsjednik Vlade Andrej Plenković, a isto tako i prijašnje Vlade koja je bila SDP-ova Vlada. Pa je tako primjerice u mandatu SDP-ove Vlade, plaća rasla prosječno oko 24 eura, a u mandatu Vlada HDZ-a posljednje dvije Vlade, rasla je preko 500 eura. Ukupno povećanje i minimalne plaće i medijalne plaće i prosječne plaće pa i povećanje mirovina je od 2016. godine do danas bilo preko 70% i da, nažalost bili smo suočeni sa brojnim izazovima pa smo isto tako bili suočeni i sa inflatornim pritiscima s kojima su se suočavale i brojne druge države, gotovo sve države EU u euro zone. U nekim državama je inflacija bila preko 20%, primjerice u baltičkim državama, u Hrvatskoj je ona bila ipak nešto niža. Ono što mogu isto tako istaknuti, ova teza o tome kako je inflacija pojela rast plaća i rast mirovina, isto tako ne stoji i nije mi jasno iz kojeg razloga širite kontinuirano taj pesimizam. Pesimizam u ekonomiji je neodgovoran. Na kraju krajeva ako govorimo i o inflaciji, o inflatornim pritiscima pa i očekivanjima, ja vam o tome jednom prilikom mogu i nešto duže govoriti. Sama rasprava o tome i nametanje tog pesimističnog stava, između ostaloga podgrijava i inflaciju. Dakle inflatorna očekivanja koja se na kraju krajeva ispunjavaju ukoliko građani kontinuirano očekuju da će cijene rasti i da će dolaziti do narušavanja standarda negativno se odražava i na ekonomiju, na ulaganja, na investicije i sve ostalo. Ne govorim da trebamo prikrivati podatke ali moramo o njima racionalno i utemeljeno razgovarati. Kumulativna inflacija u zadnja dva mandata HDZ-ovih Vlada, nije bila 70%, bila je 30-ak posto, dakle i plaće i mirovine rasle su realno 40-ak posto. To pokazuju naravno i izdaci za mirovine. Ako hoćete podatke o prosječnoj sveukupnoj neto mirovini 2016. g., ona je bila 355 eura, sada je ona 623 eura, dakle radi se o povećanju od 74%. To ne znači da na ovome možemo stati. Naravno, moramo se truditi i dalje činiti ono što je u našoj mogućnosti, naravno, redistribuirajući sredstva hrvatskih građana za dobrobit onih, posebno najugroženijih i to kontinuirano činimo.
U situaciji inflatornih pritisaka s kojima smo se suočavali, paketi pomoći koje smo uspjeli organizirati i isporučiti hrvatskim građanima, naravno, redistribuirajući proračunska sredstva, iznosili su preko 8 milijardi eura. Naravno, u tom kontekstu, posebno smo brinuli o onima koji imaju najniža primanja, koji primaju minimalnu zajamčenu naknadu, koji imaju niske mirovine i naravno da ćemo nastojati i dalje brinuti o standardu naših građana, posebno onih s najnižim primanjima i posebno naših umirovljenika.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite očitovanje.

Ahmetović, Mirela (SDP)

Hvala lijepa. Eto, žao mi je, ministre, da ste me razočarali, ja očekivala konkretan odgovor, barem od vas, kad ne mogu od premijera pune 4 godine. Ali ništa od toga jer vas ne zanimaju umirovljenici. Vi mi nabrajate tu neke kvaziuspjehe vlade tog istog Andreja Plenkovića. Dopustite da ja odgovorim umjesto vas. Ako izuzmemo povlaštene mirovine koje ulaze u taj prosjek s kojim se, kao hvalite, koje se isplaćuju po posebnim propisima, gotovo 60% od 1 130 000 umirovljenika prima do 540 eura. To je konkretan odgovor.
Korisnici najniže mirovine i nakon usklađivanja primaju iznose koji su u prosjeku između 300 do 400 eura, a tisuće ljudi, ministre, iako su oni očito samo statistička pogreška za vas, prima manje od 70 eura mjesečno.
Govorite o tome kako inflacija nije pojela rast plaća i mirovina. E sad ću vas demantirati. '17. u odnosu na '24. Jaja po komadu, 100% povišenje cijene, mlijeko, litra, 89,80% povišenje cijene, kila šećera, 77,08% povišenje cijene, brašno 1 kg, 80% povišenje cijene, krumpir 1 kg 115% povišenja cijene. Ima još puno takvih namirnica, samo ih ljudi više ne mogu ni pratiti jer se Vladina stranica za praćenje cijena neslavno srušila, kao što se ruši i CEZIH i kao što padaju rampe na trajektima.
Inače, poznajem jedan umirovljenički par koji ima oko 900 eura mirovine mjesečno. Što mislite kako oni preživljavaju kad plate sve troškove i ostane im za namirnice hrane do 350 eura i to one namirnice na sniženju? I nedavno ste se pohvalili da ste vi …
.../Upadica: Hvala vam./... i premijer kao dva pilota iz Top Guna…
.../Upadica: Hvala lijepo. Hvala kolegice Ahmetović./... ja bih rekla da ste kao braća Trotter iz Mućki, samo su oni …
.../Upadica: Kolegice Ahmetović./... uvjerljivije lagali.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Držite se vremena, molim vas, imate ste 4 minute, možete reći što hoćete u te 4 minute.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Idemo dalje.
Sada će zastupnica Sandra Benčić postaviti pitanje predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću, izvolite.

Benčić, Sandra (Možemo!)

Zahvaljujem.
Poštovani premijeru, znate onu, pazi što si želiš? Tako bi se, naime, moglo sažeti vaše dovođenje g. Rugea u ovaj parlament. Jer ono što je trebala biti, kako ste vi najavili, politička pedagogija za opoziciju, postalo je razotkrivanje svih laži, muljanja i skrivanja istine od strane upravo vaš, vas i vaših ministara.
Pa ajmo redom, laž br. 1, ponavljala se tjednima. Misija se odvija isključivo na teritoriju zemalja članica NATO-a. Istina koju na kraju i vi priznajete je da se dio odvija na teritoriju Ukrajine kroz časnike za vezu, a hrvatski vojnici zaista u tome neće sudjelovati jer smo stavili rezervaciju.
Na naše pitanje ministru Anušiću zašto smo stavljali rezervaciju ako se misija odvija isključivo na teritoriju zemalja članica, on odgovara „za svaki slučaj“.
Time dolazimo do laži br. 2. Anušić kaže da niste mogli reći da se misija dijelom odvija na teritoriju Ukrajine zato jer se radilo o klasificiranom NATO dokumentu koji je trebalo deklasificirati. Ruge na naše direktno pitanje kaže, nema klasificiranog NATO dokumente, nije bilo postupka deklasifikacije, postojalo je pismo iz 3. mj. ove godine čiji sadržaj postao javna informacija samim osnivanjem misije i mega manipulacija, niti jednom riječju u ovih mjesec i nešto dana niste rekli da se u misiji može sudjelovati civilnom komponentom. Ruge kaže, ima mjesta i za civile. Pa mi odgovorite, iz kojeg razloga niste sami odlučili jer to možete sami, bez parlamenta i predsjednika, da civilnom komponentom sudjelujemo u NATO misiji, ako vam je tako važno da Hrvatska u misiji sudjeluje?
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor, predsjedniče Vlade.

Plenković, Andrej (HDZ)

Poštovana gđo zastupnice Benčić, ja sam mislio da ćete se vi malo bolje pripremit, fiksaciju na Primorca, razumijem kod gđe Kekin koja igra za Milanovića, ali budući da i vi ovdje igrate za Milanovića, ajmo sad još jedan put, jer očito naš Kissinger Pavliček koji g. Rugea zove Kruge nije baš sve dobro rastumačio.
Ajmo sad malo o političkoj pedagogiji. Kažete vi da se NATO misija odvija na teritoriju Ukrajine. Ja kažem ne, misija se po aktima NATO-a koje je prihvatio Milanović, čl. 15 u deklaraciji vošingtonskoga samita, odvija izvan teritorija Ukrajine. Znači još jedan put za one koji su najneupućeniji, a vi sigurno niste, vi znate i hrvatski, a i engleski, što mislite, na koji način se dostavlja oružje zemlji koja ga treba u ratu protiv agresora? Kako smo mi dostavili velike količine oružja koje je hrvatska postavila? Da li mislite da su to, da je to oružje nosilo jedno jato goluba pismonoša? Da li mislite da smo to poslali Hrvatskom poštom? Da li mislite da smo to poštali, poslali DHL-om? Da li smo mi to poslali FedExom? Na koji način mislite da je naoružanje koje je išlo iz Hrvatske ili bilo koje druge zemlje koja je pomagala vojno Ukrajinu, a pomaže ih na desetke zemalja svijeta kako je to tamo išlo. Da li nekom logikom možete pretpostaviti ako se aktivnost odvija na teritoriju članica, ako ima nekoliko HAB-ova gdje to oružje stiže pa da valjda mora neki čovjek, a neće bit hrvatski časnik, malo pomoć da Ukrajinci to prihvate? Jel to ne znači da je aktivnost na teritoriju Ukrajine? Drugo, NATO je tamo godinama prisutan, potpuno nebitna informacija.
Dva, deklasifikacija, mene je pitala jedna novinarka koji je to dokument od 23.9., ja nisam imao pojma koji je to dokument i onda vidim da je to neka bilješka Ministarstva obrane klasificirana ok, klasificirana bilješka niste pratili što govorim, pa smo pitali NATO i o pravnom karakteru da li ako sudjelujete u aktivnosti NATO-a da li ste strana u sukobu. Nismo. Pazite MIljenić i Milanović govore ne više o Rusiji kao agresoru i Ukrajini kao žrtvi nego govore o pomoći zaraćenim stranama. Kako je to u Hrvatskoj politička misao evoluirala od žrtve i agresora da jasnije ne može biti do pomoći zaraćenim stranama?
I onda nastupate vi mirotvorci, aktivisti, vi kažete nama da mi nismo govorili o tome da u toj aktivnosti mogu sudjelovati i civili. Naš je politički odabir bio kao vlade, kao zemlje koja je saveznica NATO-a, koja je dala 11 paketa vojne ozbiljne pomoći Ukrajini, nismo dali švicarske noževe da budem sasvim konkretan, mi smo odlučili poslati dva časnika na temelju procjene Glavnoga stožera hrvatske vojske kojega vodi Kundid koji Milanović zatočio tri puta na Pantovčaku među paunima da ne bi došao na odbor kojeg inače saziva Bauk koji na vlastiti odbor ne dolazi. To vam je rezime, to vam je ta p politička pedagogija o kojoj vi govorite.
Bit ovoga gospođo Benčić da vi ne želite vojno pomoć Ukrajini, vas to nije briga. Kao što želi možda Milanović bit Putinova pudlica, ja apeliram na vas da vi promislite …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… da i vi ne ostanete s etiketom Putinova pudlica …/Upadica predsjednik: Hvala lijepa./… jer to je epilog vašeg političkog …/Upadica predsjednik: Hvala predsjedniče Vlade./… …/Govornik se ne razumije./…

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite očitovanje kolegice Benčić.

Benčić, Sandra (Možemo!)

Zahvaljujem.
Vidite svaki puta kad vam postavimo pitanje saznamo nešto bitno novo, pa sada evo nije se radilo o NATO-ovom dokumentu nego se radilo o MORH-ovom klasificiranom dokumentu neka i to znamo.
Dakle, vidite postavila sam vam pitanje zašto jednostavno u svom kabinetu sami sa sobom ne donesete odluku da Hrvatska sudjeluje u misiji sa civilnom komponentom iz jednostavnog razloga što inzistiranje na onome za što nemate podršku pokazuje jasnu narav i cilj toga što radite, a cilj je iskoristiti misiju i tešku poziciju Ukrajine za dnevnopolitičke potrebe kampanje vašeg anti kandidata Primorca i za stvaranje unutarnjih neprijatelja jer vidite, vi ste ovo sve radili da bi mogli druge označiti, druge koji postavljaju pitanje ne kimaju glavom kao vi, da bih ih mogli označiti unutarnjim neprijateljima Putinovim pačićima, proputinovcima, prorusima.
Pitam se koji premijer bilo koje europske zemlje to radi, naziva cjelokupnu opoziciju proputinovskom? Tko želi u međunarodnim odnosima svoju zemlju i to polovicu građana koja je za tu opoziciju glasala prikazati prorusima i proputinovcima, tko to točno radi? To radi samo onaj koji intimno zapravo ne želi višestranačje, to radi onaj koji ne želi tzv. oporbenu situaciju kako je vaš osnivač jednom rekao i to ste vi i to se na ovom pitanju vidi.
Vi ne podnosite da netko ne kima glavom jer vi kimate glavom vani i ne podnosite to da tražimo da Vlada podnosi račune Parlamentu i da ovdje govori istinu o onim stvarima o kojima taj Parlament treba odlučivati jer vidite rekli ste jučer da od drva ne vidimo šumu. …/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./… U šumi ste vi i vrlo ste u njoj izgubljeni.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Idemo sa povredama poslovnika.
Kolega Zekanović izvolite.

Zekanović, Hrvoje (HDS)

Poštovani predsjedniče.
Čl. 238., kolegice vi nama ovdje imputirate da inzistiramo na nečemu nemoralnom, a ja mislim da bi se vi trebali zapitati da li vi inzistirate na jednoj odluci kojoj se veseli isključivo Moskva, isključivo Putin? I neka se građani glasači također zapitaju je li vaše inzistiranje isključivo dobrodošlo u Moskvi?

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Zekanović bila je replika dobivate opomenu.
Kolega Krstulović Opara izvolite.

Krstulović Opara, Andro (HDZ)

Hvala lijepa.
238. kolegica Benčić je još jedna u nizu koja o g. Rugeu i toj sjednici kojoj sam predsjedao govori na loš način. To je bio uistinu vrhunski dokaz profesionalnosti, ali i poštovanja drugog čovjeka NATO-a prema HS-u. Čovjek je tri sata iscrpno odgovarao na sva vaša pitanja, danas vi iskrivljavate kompletno tu sliku kako biste se sa svojim ishodom svidjeli Milanoviću i Putinu. Sve je jasno odlučit ćemo za Ukrajinu …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… za mir ili za Putinu dragu odluku. …/Upadica predsjednik: Hvala lijepa./…

Jandroković, Gordan (HDZ)

To je opomena jel je bila replika.
Kolega Pavić imate već dvije opomene znači izgubit ćete mogućnost daljnjeg povređivanja poslovnika ili ako imate eventualno pitanje nećete ga moći postaviti ako sada dobijete opomenu.
Izvolite.

Pavić, Marko (HDZ)

Hvala lijepa.
Povrijeđen je čl. 238., pa nevjerojatno je kolko nas oporba želi osramotiti među međunarodnim partnerima. 28 od 32 članice NATO-a odlučili su i šalju ljude u Wiesbaden, ovdje se radi o slanju dva časnika. A na optužbe da ova Vlada govori samo o Ukrajini, a da ne radi za hrvatske građane treći put je dobila povjerenje građana, standard raste, plaće rastu, minimalna plaća raste za 130 eura sljedeće …/Upadica predsjednik: Kolega Pavić./… godine prema tome itekako vodi računa …/Govornik se ne razumije./…

Jandroković, Gordan (HDZ)

Ovo je bila replika dobivate opomenu više ne možete sudjelovati u raspravi.
Kolega Herman vi isto tako imate dvije opomene. Izvolite.

Herman, Mislav (HDZ)

Hvala lijepa gospodine predsjedniče.
Pa Članak 238., gospođa Benčić vrijeđa sve ovdje zastupnike, a pogotovo premijera Plenkovića imputirajući mu da je protiv višestranačja odnosno za nekakvu vjerojatno diktaturu, a ja ću je podsjetit da oni koji su bili protiv višestranačja su upravo oni kojima palite Trnjanske kresove svake godine u Gradu Zagrebu i slavite njihov lik i djelo.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Herman ovo je isto tako bila replika, dobivate treću opomenu ne možete više sudjelovati u raspravi.
Kolegice Benčić, izvolite.

Benčić, Sandra (Možemo!)

Zahvaljujem.
Povreda Članka 238., dečki baš se uznemirite svaki puta i onda imate takmičenje ovo tko će ovaj se više dodvorit premijeru, ali samo da vas podsjetim. Taj vaš isti premijer vam je 2020. godine kad smo mi upozoravali šta je Putin i šta je Rusija govorio da su odnosi s Rusijom konstruktivni i dobri, primao Lavrova i pozivao premijera Rusije, premijera ruskog tada, imate na stranicama Vlade premijeru …
…/Upadica predsjednik: Kolegice Benčić./…
… to nije iz proruskih medija, to je sa stranica vaše Vlade …
…/Upadica predsjednik: Kolegice Benčić dobivate …/…
… pozvali ste ga u posjetu 2020.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolegice Benčić dobivate opomenu bila je isto tako replika.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Idemo dalje, 19 pitanje zastupnik Ivan Bosančić postavlja ga ministru znanosti, obrazovanja i mladih Radovanu Fuchsu.
Izvolite.

Bosančić, Ivan (HDZ)

Poštovani predsjedniče sabora, poštovani predsjedniče Vlade, ministri, evo nakon nekoliko neozbiljnih pitanja bojim se da je vrijeme za jedno iznimno ozbiljno pitanje, postavljam ministru Fuchsu. Dolazim iz Vukovarsko-srijemske županije puno općina, gradova, ima jedan problem a vjerujem i u drugim županijama to je da gradimo jako puno vrtića zahvaljujući programu Vlade i svega onoga što ste radili. Međutim, kroz javnu nabavu, kroz ugovaranje došli smo do jedne razlike u cijeni te vas molim kako ćete pomoći pogotovo onim najmanjim općinama sa najmanjim proračunima, u kojoj mjeri će Vlada i ministarstvo i kako pomoći u narednom razdoblju da svi ti projekti se završe na korist djece i svih onih korisnika vrtića u tim općinama?
Hvala vam.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Odgovor poštovanog ministra Fuchsa.

Fuchs, Radovan (HDZ)

Hvala lijepa.
Poštovani zastupniče točno ste rekli nikad više vrtića, nikad veće ulaganje u čitavu vertikalu obrazovanja. Dvije, preko 2 milijarde samo u ovaj segment vrtića i osnovnog i srednje školskog, 1,5 milijarda škole, odvija se kako je zamišljeno i planirano, a u ovom trenutku što se vrtića tiče u realizaciji odnosno dodijeljeno je 260 miliona eura za izgradnju, dogradnju vrtića i to je negdje oko 331 vrtić ovog trenutka koji, koji se gradi. Kada to bude gotovo imat ćemo dodatnih 20 tisuća 784 mjesta nova u dječjim vrtićima pa kad uzmemo u obzir što je dosada napravljeno, a samo ove godine zahvaljujući novim kapacitetima u vrtićima financiranim iz ranijih godina to je, to će sve zajedno biti preko 40 tisuća, 40 tisuća i 700 novih mjesta u vrtićima jel i ove godine je dodatni kapacitet povećan za 21 tisuću i 124 mjesta.
Kako je reformom obrazovanja zamišljeno ozbiljan pristup obavezne predškole, dakle ne onaj kojeg smo imali ili imamo dosada svojevremeno još od bivše one SDP-ove vlade gdje je deklaratorno rečeno 200 sati, pa gdje tko stigne. Mi smo osmislili jedan ozbiljan kurikul od 700 sati koji je potrebno da djeca budu smještena u vrtićima i to ćemo definitivno do kraja ostvariti do 2030. ni jedno dijete neće biti izvan vrtića. Naravno da u trenutku kad smo krenuli s ovom velikom gradnjom cijene na tržištu su bile drugačije. Nije bilo ovakvih potresa na globalnoj sceni u smislu rata u Ukrajini i i ovaj enormnog posljedičnog porasta građevinskog materijala, a jednako tako i situacija kod nas zbog potresa i zagrebačkog i petrinjskog i jedne ogromne obnove dovelo je do toga da su, da je došlo do poremećaja na tržištu što se tiče cijene gradnje pojedinih kvadrata.
Neki od vrtića uspjeli su ugovarati onako kako je zamišljena prosječna cijena kvadratnog metra u standardima koliko kvadrata, dakle 8,5 po djetetu i broj naravno djece, ali neki su se u projektima razmahali, arhitekti su si dali oduška pa su te cijene po kvadratnim metrima izrazito visoke. No, uvažavajući ovu činjenicu do koje je došlo da pojedina općina, a pogotovo one sa nižim stupnjem razvijenosti nemaju dovoljno financijskih sredstava da dovrše započete projekte gradnje osigurali smo ciljano zbog toga u proračunu iz državnog proračuna dodatnih 20 miliona eura kojima onda sufinanciramo sukladno ako potpadaju pod onaj stupanj nerazvijenosti do 5 kategorije ostatak novaca potrebnih za dovršenje započetih gradnji vrtića.
Prema tome, itekako mislimo da se projekt realizira, a na, a dodano na to mislim da je važno spomenuti da je Vlada osmislila mjeru fiskalnog poravnanja u dječjim vrtićima za održivost dječjih vrtića gdje opet po ljestvici fiskalne odnosno razvijenosti dodjeljujemo do 50% prosječne cijene koštanja dječjeg vrtića po djetetu pa na niže što su jednako tako dodatna sredstva upravo za dovršetak i održivost ovog projekta.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani zastupnik Bosančić.

Bosančić, Ivan (HDZ)

Ja vam se zahvaljujem na odgovoru, ali i zahvaljujem se na angažmanu svih onih koji su doprinijeli da evo prvenstveno u ime općina i gradova Vukovarsko-srijemske županije ali i svih ostalih jer svako sretno dijete koje će dobiti mjesto, a u velikoj mjeri ćemo povećati kapacitete je naš uspjeh i na tome vam hvala. I još jednom hvala na tome što razumijete naše probleme.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani zastupnik Josip Đakić ima pitanje za potpredsjednika Vlada i ministra obrane Ivana Anušića.
Izvolite.

Đakić, Josip (HDZ)

Hvala lijepo gospodine potpredsjedniče Hrvatskog sabora. Uvaženi potpredsjednici Vlade i ministri, moje pitanje je da u vremenu kada su narušeni sigurnosni uvjeti u svijetu, u tijeku su velika ulaganja u modernizaciju i opremanje Hrvatske vojske, zadnje vijesti koje smo mogli čuti su bile iz Njemačke kako Ministarstvo obrane i Vlada RH nabavljaju njemačke tenkove Leopard II, A8. Možete li nam više reći o toj nabavci i recite mi koja su još velika ulaganja u narednom razdoblju u Hrvatsku vojsku kako bi domovina Hrvatska bila sigurna, a kako bi bila vjerodostojan partner u NATO savezu. Hvala vam.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani potpredsjednik Vlade i ministar obrane.

Anušić, Ivan (HDZ)

Poštovani predsjedavajući, poštovani zastupniče Đakić. Evo, kao što ste sami rekli sigurnosna arhitektura je narušena i pitanje koje je bilo zastupnika Kukavice se također jedan dio promišljanja i strategije i vizije naše Vlade rekao. Kad govorimo o konkretnog nabavi, radi se o jednoj od najvećih ako ne i najvećoj nabavi u povijesti Oružanih snaga RH. Radi se o kupovini Leoparda, tenkova najnovije generacije sa zajedničkom nabavom Češke, Norveške, Njemačke i Hrvatske. Pozvani smo u zajednički taj proces i taj projekat, odazvali smo se tome, potpisali smo pismo namjere prošli tjedan u Ministarstvu obrane u Berlinu sa ministrom Pistorijusom i krećemo u nabavku tenkova koji su po svim kategorijama i po svim tumačenjima i testiranjima najbolji tenkovi na svijetu. U ovom trenutku oni će se početi kada se potpišu ugovori, tek raditi, graditi i naravno sastavljati ovaj u tvornici i u iduće dvije godine kreće isporuka istih tih tenkova Oružanim snagama RH. Radi se do 50 tenkova, još točan broj nije definiran, ali do 50 i ne manje od 40, to ćemo izvijestiti javnost, a prethodili smo tome aktiviranjem tog zajedničkog projekta koji obuhvaća i otkup naših starih tenkova, 40 godina starih, 84 koji će, koji će Njemačka otkupiti po cijeni od 4,1 milijun eura po komadu. Ta cijena i taj novac će se koristiti kao avans u nabavci Leoparda, a tenkovi koje je Njemačka kupila tj. naše 84. će biti upućene Ukrajini i dati Ukrajini na njihov nastavak borbe za njihovu slobodu i demokraciju. Radi se o ozbiljnoj i najvećoj nabavi od početka samostalnosti RH i kao što sam rekao uskoro će naše oklopne snage imati najmoderniji i najjači tenk koji svjetsko tržište može ponuditi, a kad govorimo o ostalim nabavama, mogu vas izvijestiti, kad govorimo konkretno o nabavama i konkretnim projektima, da će uskoro drugi obalni ophodni brod koji se od 2014. godine potpisan ugovorom sa ministrom Kotromanovićem tada, punih 10 godina se nije realizirao taj projekat. Drugi obalni ophodni brod će biti isporučen Hrvatskoj ratnoj mornarici do kraja ove godine, koji je već sada u ovom trenutku na testiranju i gotovo je i u potpunosti opremljen i sustavom i radarskim sustavom i naoružanjem i svem onime što treba imati. Kad govorimo o daljnjoj nabavci, do kraja godine ćemo imati 8 Bradleya koji će biti u potpunosti spremni za upotrebu, nadograđeni sa naoružanjem, nadograđeni apsolutno sa svime onim što treba i dati će se na korištenje Oružanim snagama RH. Potpisali smo 8 novih, nabavku 8 novih borbenih helikoptera Black Hawk uz dodatna 4 koja već imamo. Rafale ne moram posebno niti spominjat, oni će uskoro početi stizati od iduće godine svakih mjesec po jedan, tako da će vrlo brzo popuniti cijelu našu eskadrilu Rafala i naravno njihovim naoružanjem. Ono što želim još naglasiti to su HIMARS-i. Naoružanje koje u ovom trenutku koristi samo tri države Europe, Ukrajina, Rumunjska i Poljska. SAD su nam dale zeleno svjetlo za nabavku tog naoružanja. Do kraja godine ćemo potpisati ugovor sa SAD-om i uskoro ćemo imati i HIMARS-e na raspolaganju. Vrlo brzo potpisujemo ugovor i za besposadne letjelice barjaktare koji će biti do kraja godine potpisani, isporučeni i u idućoj godini do 6. mjeseca oružanim snagama. Znači radi se o besposadnim letjelicama, 6 kompleta koji u sebi imaju naravno i borbene dronove. To je u ovom trenutku za sada to, ali još puno toga ćemo naravno činiti i raditi. Zaokružiti cijelu priču oružanih snaga.
…/Upadica Reiner: Hvala./…
Oružane snage moraju biti spremne i moraju
…/Upadica Reiner: Hvala./…
biti jamac mira i stabilnosti RH. Hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani zastupnik Đakić.

Đakić, Josip (HDZ)

Hvala lijepo gospodine ministre i potpredsjedniče hrvatske Vlade na ovom konkretnom odgovoru. Vjerujem i znam da će hrvatska vojska biti u NATO standardima opremljena, da će dostizati svoje obučne sposobnosti ali i borbene sposobnosti u narednom razdoblju i da će biti siguran sam, hrvatski časnik, dočasnik i vojnik, najbolji kao što je to bio i do sada u svim NATO operacijama, NATO misijama i neće vjerujem, biti ovakovih koji sumnjaju u ove nabavke, koji ih ismijavaju i koji od toga svega prave parodiju. Vjerujem da takvi neće više stanovati na Pantovčaku i neće kočiti ni misije, ni nabavku, ni smijat se iz toga. Hvala vam lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)

21. pitanje će poštovana zastupnica Ljubica Jembrih postaviti ministru rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marinu Piletiću. Izvolite.

Jembrih, Ljubica (HDZ)

Hvala vam poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora. Uvažene ministrice i ministri, poštovane kolegice i kolege zastupnici. Moje pitanje je za ministra Piletića. Starenje stanovništva predstavlja jedan od najznačajnijih demografskih izazova današnjice te sve veći broj starijih osoba u našem društvu zahtjeva promišljene i učinkovite politike kako bi im svi zajedno omogućili adekvatnu skrb koju oni zaslužuju. Preko Nacionalnog plana oporavka, trenutno se u cijeloj RH gradi 18 centara i općina Lobor u Krapinsko-zagorskoj županiji, započeli smo izgradnju centra za starije osobe vrijednosti preko 6 milijuna 100 tisuća eura. Molim vas odgovor na pitanje, u kojoj fazi su gradnja ostalih centara, koliki su kapaciteti predviđeni nakon što se ti centri izgrade i da li imate potrebu za dodatnim investicijama u područjima iz skrbi za starije osobe?

Reiner, Željko (HDZ)

Odgovor poštovanog ministra Piletića.

Piletić, Marin (HDZ)

Hvala lijepo potpredsjedniče, uvažene dame i gospodo zastupnici. Nema instituta više u HS, ispravak krivog navoda. Kroz NPOO ova Vlada je predvidjela gradnju svega 8 centra za starije i toliko i predvidjela dakle financijskih sredstava. Nakon što je Vlada raspisala javni poziv i pristigle ponude, uvidjevši da nam to neće biti dovoljno Vlada je kroz nacionalna sredstva, a ne kroz samo NPOO osigurala financiranje još 10 dodatnih centara za starije ili u prijevodu ponovit ću još jedanput, u sve do jednoj županiji iz koje je stigla prijava Vlada je osigurala da po jedan centar za starije bude izgrađen prema onim procjenama do kraja 2026.g.. S tim sredstvima NPOO-a, sredstvima državnog proračuna i investicijama prijavitelja dakle gradova i županija mi smo pokrenuli investiciju vrijednu dakle gotovo 160 milijuna eura s krajnjim ciljem omogućiti novih 1800 smještajnih kapaciteta za naše starije, od toga gotovo 250 za oboljele od alzheimera i omogućiti naravno njima adekvatnu skrb, ali ono što je još važnije nastaviti s pružanjem izvaninstitucionalnih usluga za naše starije u njihovom domu i ovih 18 centara predvidjeli su dakle takvih 4,5 tisuće usluga odnosno usluga za 4,5 tisuće korisnika.
Vi ste pitali gdje su i u kojoj fazi dakle svi domovi koji su dobili dakle ugovor od strane Vlade i ministarstva. Njih 12 pokrenulo je dakle postupke izgradnje nakon što su proveli postupak javne nabave, 5 prijavitelja su još u fazi da provode postupke javne nabave s obzirom ili na ponovljene natječaje ili na neke druge okolnosti i nažalost jedan prijavitelj još uvijek nije pokrenuo postupak javne nabave za dakle adaptaciju postojećeg objekta kojim bi trebalo naravno proširiti kapacitete.
Ova Vlada je itekako svjesna problema kojeg ste istaknuli, dakle starosti stanovništva i potrebe da kao društvo odgovorimo na izazove naših starijih. Mi smo upravo zbog toga pokrenuli postupak „Zaželi“, da je po kolegici Ahmetović on se sasvim sigurno ne bi provodio u Hrvatskoj, kao što se ne bi gradili ni ovi centri, kad su mogli nisu reagirali. Da je po njima sasvim sigurno minimalne, one najniže mirovine ne bi se povećavale već evo prijedlogom novog zakona koji će uskoro doć vama na klupe treći put zaredom. Mi želimo poslat jasnu poruku da su naši stariji srebro ovoga naroda i da ćemo kroz ove investicije, ove nove centre pokrenuti javni poziv i u slijedećoj godini, zbog toga smo i proračunom za '25., kao i za '26. i '27. predvidjeli sredstva da oni prijavitelji koji su također imali spremnu projektnu dokumentaciju se mogu javiti kako bi onda ova Vlada mogla sufinancirati ili neke čak i u potpunosti financirati na način da od ovih 1800 novih smještajnih kapaciteta, 4,5 tisuće izvaninstitucijskih usluga, 250 smještajnih jedinica za oboljele od alzheimere dodamo nove kapacitete, nove usluge i ovu mrežu ne samo smještaja nego i drugih usluga proširimo diljem Hrvatske.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovana zastupnica Jembrih.

Jembrih, Ljubica (HDZ)

Poštovani ministre, ja vam se zahvaljujem ovoga na odgovoru, evo jako ste me razveselili sa novom najavom za slijedeću godinu i za nove kapacitete i za nove usluge koje su potrebne našim starijim stanovnicima RH.
Još jednom se zahvaljujem prije svega i Vladi RH i Ministarstvu financija koje je također donijelo odluku za sufinanciranje svih tih 18 centara trenutno koji se radi, znači za 10 koji se gradi iz državnog proračuna, a i odlukom da se u svakoj županiji gradi jedan centar, a to je odluka odnosno to upravo pokazuje ravnomjerni razvoj i brigu za svakog čovjeka u našoj domovini bez obzira u kojoj općini, u kojem gradu ili otoku se nalazi. Evo još jedanputa hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Slijedeće pitanje postavit će poštovani zastupnik Darko Sobota potpredsjedniku Vlade i ministru mora, prometa i infrastrukture Olegu Butkoviću, izvolite.

Sobota, Darko (HDZ)

Hvala potpredsjedniče HS.
Poštovani potpredsjedniče hrvatske Vlade i uvaženi ministre, vi ste jučer bili u posjetu Koprivničko-križevačkoj županiji, točnije bili ste u obilasku radova rekonstrukcije postojećeg i izgradnje drugog kolosijeka na dionici Križevci-Koprivnica - državna granica. Ta dionica Križevci – Koprivnica – državna granica, 42,6 km sastavni je dio glavne željezničke koridorske pruge za međunarodni promet M201 državna granica – Botovo – Dugo Selo na koridoru RH2 i dio dionice Rijeka – Zagreb – Budimpešta na mediteranskom koridoru. Projekt je dio nastavka razvoja željezničke mreže, te uspostave dvokolosiječne željezničke pruge visoke učinkovitosti za mješoviti prijevoz od mađarske granice do Luke Rijeka. Znamo da je HŽ-Infrastruktura ugovor potpisala s turskom tvrtkom Cengiz u ožujku 2020.g. i znamo da je to jedan od najskupljih projekata koji se odvijaju na prostoru RH vrijedan gotovo 350 milijuna eura, pa me zanima kako ste zadovoljni zapravo s radovima koji se odvijaju kad se predviđaju završetak tih radova na toj dionici iako znamo da ako se ne varam ovih dana pa čak sutra se otvara dionica od izgrađenih 15 kilometara, dosada je izgrađeno na toj dionici i otvoreno za promet 20 kilometara, ali ne mogu a da ne spomenem zapravo i nastavak te ceste, a to je cesta, pardon željezničke pruge od Križevaca do Dugog Sela …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… znam da se ona malo više godina odvija kako ste i …/Govornik se ne razumije./…

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Butković, Oleg (HDZ)

Shvatio sam.
Evo, hvala vam lijepo poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani zastupniče da jučer smo bili u obilasku zajedno na jednom od najvećih infrastrukturnih projekata prometnih danas u Hrvatskoj. To je rekonstrukcija i dogradnja drugog kolosijeka na dionici Križevci – Koprivnica – Mađarska granica, ukupne vrijednosti oko 350 milijuna eura. Radovi idu jako dobro i jučer je nakon što je završno prvih 20 kilometara izgradnje novog kolosijeka, jučer je završeno tih 15. Impresivno je to vidjeti sa ovim složenim objektima tu su vijadukti, usjeci neki duži od 600 metara, ali to je zaista sve kako treba i radovi bi trebali na cijelom tom projektu biti gotovi krajem slijedeće godine i onda bi u cijelosti pustili u promet tih novih 42 kilometra.
Da, točno je to je na mediteranskom koridoru, a ova dionica koja je Dugo Selo – Križevci koja se već dugo gradi, dosta sam o tome govorio i ona bi trebala negdje u isto vrijeme biti gotova. Tamo je završnost negdje na 80% cijelog projekta, a ovdje na projektu Koprivnica – Križevi, Križevci – Koprivnica – Mađarska granica negdje na 75%. Tako da evo što se tiče željezničke infrastrukture idemo u velike, već traju velike investicije i taj ciklus će biti slijedećih 10-ak godina što na koridorskim prugama, a što na lokalnim i regionalnim budući da ono što ne možemo financirati iz europskih fondova uzeli smo odnosno tu je Europska investicijska banka sa 900 milijuna eura kredita koja će biti, koja su već naravno i troše se. Tu smo obnovili prugu Krapina – Zabok, tu je mnoge pruge danas po Hrvatskoj se već obnavljaju tako da u tom smislu evo ide nam veliki investicijski ciklus slijedećih 10-ak godina upravo u željeznicu.
Hvala vam lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite očitovanje.

Sobota, Darko (HDZ)

Hvala predsjedniče Hrvatskog sabora, hvala i vama potpredsjedniče hrvatske Vlade i resorni ministre jer zaista imali smo priliku to obići i jučer, ali i mi koji živimo na tom prostoru smo svjedoci zapravo da ti infrastrukturni projekti su na neki način promijenili vizuru zapravo svih tih sredina gdje ta pruga i ta nova pruga prolaze, pa ću samo napomenuti da, a i vi ste sami jedan dio napomenuli tih infrastrukturnih projekata da se rekonstruiraju dva kolodvora i to u Lepavini i u gradu Koprivnici središtu naše Koprivničko-križevačke županije, da se radi na izgradnji novog kolodvora Novo Drnje, rekonstrukcija 4 stajališta Majurec, Carevdar, Vojakovački Klošar, Sokolovac, izgradnja novog stajališta Peteranec, prenamjena postojećeg kolodvora Mučna Reka u stajalište, izgradnja 7 mostova, jedne galerije i 3 vijadukta od čega je jedan prijelaz za divlje životinje, izgradnja 8 cestovnih nadvožnjaka, 3 cestovnih podvožnjaka i 9 pothodnika. I dakako i volim to istaknuti da uz svu tu prometnu infrastrukturu kad govorimo o željeznici se izgra… izvode radovi i izgrađeni će biti svodne i paralelne ceste uz trasu te željezničke pruge tako da bi se olakšao zapravo promet stanovništva iz svih tih općina koja jesu uz tu prugu.
Zadovoljan sam s vašim odgovorom i zahvaljujem se.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Sada će zastupnik Božo Petrov postaviti pitanje predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću, izvolite.

Petrov, Božo (MOST)

Poštovani predsjedniče Vlade, u ovome trenutku ljudi koji su zbog težih bolesti završili na bolovanju dužem od 42 dana dobivaju mjesečnu naknadu od države nižu od minimalca, manju od minimalca i ne vjerujem da su ljudi kojima je njihov posao značio kruh za njihove obitelji rado birale karcinom, moždani i srčani udar, operacije itd. i zato ne vidim razlog zašto ih se ovako kažnjava. Ne vjerujem da ljudi mogu živjeti normalno niti sa minimalcem, a kamoli ispod njega. Ne vjerujem da mogu živjeti kao zdravi ljudi, a kamoli kada kao bolesni moraju dio svojih mjesečnih davanja davati za medicinsku skrb i lijekove.
Isto tako, ako znate da država ne daje u odnosu na plaću tu mjesečnu naknadu nego kao fiksan iznos onda je to takav sustav nepravedan jer ista ta država od onih koji su mjesečno imali veće prihode imala više koristi jer su više davali kroz poreze i više punili državnu blagajnu. Kad su postali bolesni samo se ih se makla sa strane i oprala ruke. I ako će mi netko reći da je ovaj sustav napravljen ovako da bi se eventualno spriječile prijevare onda ja moram upozoriti da za prijevare postoje inspekcije i da se ne mogu preventivno kažnjavati teško bolesni ljudi jer eto možda postoji mogućnost prijevare.
Ja ne očekujem da vi kao predsjednik Vlade znate sve, možda je propust onoga koji je to vama trebao reći i skrenuti pozornost. Sada je to irelevantno, sada znate informaciju …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… i od vas očekujem da djelujete.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor predsjedniče Vlade.

Plenković, Andrej (HDZ)

Hvala lijepa poštovani zastupniče Petrov zahvaljujem na signaliziranju situacija u kojima su ljudi na bolovanju duže od 42 dana. 42 dana je rok koji koliko se ja sjećam godinama postoji u zakonu kao maksimalan rok bolovanja gdje ljudi dobivaju istu plaću koja je inače.
Ono što ćemo zamolit ministra zdravstva i ministra rada, da vidimo koliko je ljudi koji imaju stvarno neku tešku bolest koja traje dulje od 42 dana, da vidimo realne razmjere toga problema, a ovo što ste i sami u pitanju signalizirali, to su eventualne zlouporabe korištenja bolovanja za situacije koje to nisu. Dakle, država tu, a i Vlada pa i zakonodavac, a to je Hrvatski sabor, određuje određeni razumni rok. Mi ćemo imajući na umu da ste vjerojatno ovo signalizirali, poznavajući eventualno naše sugrađane koji se nalaze u težoj financijskoj situaciji, a nije slijedom njihove volje nego slijedom više sile, a to je neka bolest pa ćemo onda to ispitati i vidjeti, ako se tu nešto može korigirat, siguran sam da takvih slučajeva ne može biti previše. Dakle nije to neki veliki broj, a mislim da smo mi i do sada povećanjem svih mogućih naknada bilo da je riječ o socijalnim naknadama, bilo da je riječ o nekim drugim naknadama, napravili uvijek iskorake u prilog naših sugrađana. Evo, zabilježili smo vaš interes po tom pitanju i nadležni ministri će vidjeti koliko je konkretnih slučajeva o kojima se radi. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite očitovanje zastupniče.

Petrov, Božo (MOST)

Zahvaljujem se na odgovoru i pohvaljujem ga. Ja se nadam da će stvarno slijediti prava reakcija, ovakva kakvu ste i rekli. Zašto? Nije u pitanju samo broj dana koji ste vi istaknuli. U prvom redu je iznos naknade, iznos naknade je ispod minimalca kojeg država daje. A ja ću vas podsjetiti ne radi se o ljudima koji su zdravi, nego o ljudima koji su teško bolesni i kada bi se gledala pravda i pravica ti ljudi bi trebali imati više od minimalca, imaju manje od minimalca trenutno i evo ja vas zaista molim da se tim ljudima podigne naknada, a da sustav pronađe način kako pravilno iskoristiti inspekcije pa neka se ako treba brutalno kazne oni koji iskorištavaju državu i koji iskorištavaju sustav ali za tu situaciju nisu krivi teško bolesni ljudi. Hvala vam.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Idemo dalje.
Povreda Poslovnika, kolega Troskot izvolite.

Troskot, Zvonimir (MOST)

Čl. 238. Nemam mehanizam drugačiji i znam da ću dobit povredu, ovaj upozorenje. Evo predsjedniče Vlade ja ću vas ovom prilikom javno pohvaliti za vaš odgovor. Evo iskreno, ja u 5 godina nisam čuo da ste ovako konstruktivno odgovorili barem prema klubu Mosta. Ovo vam sad iskreno govorim. Evo non stop imamo političke debate i razgovore ali mislim da ovaj vaš odgovor zaslužuje javnu pohvalu i evo u ime kluba Mosta ću vam se zahvalit.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Ovo je stvarno dirljivo, vi ste riskirali opomenu da biste pokazali takvu širinu prema predsjedniku Vlade. Poštujem to i evo kaže kolegica Radolović da vam ne dam opomenu. A kolegica Ahmetović kaže da vam dam opomenu. Znači ja vam moram dat opomenu zato što se moram držat Poslovnika ali lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Idemo dalje, sada je na redu zastupnica Martina Vlašić Iljkić, koja pitanje postavlja ministru znanosti, obrazovanja i mladih Radovanu Fuchsu. Izvolite.

Vlašić Iljkić, Martina (SDP)

Zahvaljujem poštovani predsjedniče.
Poštovani ministre evo nedavni slučaj dječaka i problemi u čak 3 zagrebačke škole, pokazali su koliko je važna međuresorna suradnja i pravodobno prepoznavanje rizika te da socijalni rad bude uključen u školski sustav. Naime, socijalni radnici su profesija koja je educirana za prepoznavanje socijalnih rizika i rad sa djecom i obiteljima koji žive u siromaštvu i riziku od socijalne isključenosti te nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja. Inače socijalni radnici su bili dio školskog sustava do 2008. godine kada su izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama izbačeni iz stručnog tima škole. Prije godinu dana na Odboru za obitelj, mlade i sport sam predložila upravo zapošljavanje socijalnog radnika u školskom sustavu i tada je vaš ravnatelj Uprave za potporu i unapređenje sustava odgoja i obrazovanja Momir Karin obećao zapošljavanje socijalnih radnika no ostalo je samo obećanje. Sad ponovno dajemo prijedlog jer u nedavnom slučaju se pokazalo da je Zavod za socijalni rad se uključio u slučaj kada je već bilo kasno i vrlo je važno da Zavod za socijalni rad surađuje aktivno sa školskim sustavom i da se pravodobno da podrška i djetetu i roditeljima. Pravodobna komunikacija i rano prepoznavanje rizika kod djeteta je ključna u zaštiti prava i interes djece i socijalni radnik u školskom sustavu bi bio važna karika u sve zahtjevnijem okruženju i izazovima u odgoju i obrazovanju. Odbili ste prijedlog moj na proračun 2024. godine kao i na rebalans, upravo u ovom smjeru. Ne želite standarde za našu djecu kakva imaju djeca u državama članicama EU gdje je u čak 25 država od 27 država su socijalni radnici kao dio stručnog školskog tima. Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Fuchs, Radovan (HDZ)

Hvala lijepa predsjedniče sabora.
Uvažena zastupnice uglavnom jedan dio vašeg izlaganja je bio točan, a ovaj drugi dio ću pokušat pojasnit. Dakle točno je da je čl. 100 Zakona o odgoju i obrazovanju, do određenog vremena bila predviđena mogućnost rada socijalnih radnika, zapošljavanje socijalnih radnika u školama kao i medicinskog profila, međutim izmjenom toga članka definirano je kasnije da u školama obavljaju rad učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, jednako tako učitelji edukatori i naravno stručni suradnici. Od stručnih suradnika imamo pedagoge, imamo psihologe, imamo knjižničare i stručne suradnike edukacijsko rehabilitacijskog profila, a to su edukator rehabilitator i logoped koji je jako bitan, evo intenzivno ih zapošljavamo kao i psihologe ali sad slušajte socijalni pedagog. Socijalni pedagog je jedna nova kategorija, ajmo reć relativno nova. Profil stručnjaka koji u sebi inkorporira i socijalnu komponentu znanja ali jednako tako i pedagošku. U samom, ti ljudi u školi u prvom redu obavljaju obrazovnu funkciju. Dakle oni su tu za sve učenike, a poglavito za učenike sa određenim poteškoćama u učenju kao što su učenici problematičnog ponašanja, što je bio slučaj ovoga kojeg ste naveli maloprije i u svom pitanju, ali jednako tako i sa učenicima sa određenim teškoćama. Svi oni su tu da bi pomogli svim tim učenicima da završe svoje obavezno osnovno obrazovanje sukladno svojim mogućnostima, to se naravno i radi. Socijalni radnici s druge strane moraju naravno surađivati sa školama, imaju izuzetno važnu ulogu u čitavom odvijanju ovog procesa, ali oni su ipak ti koji trebaju ulaziti u obitelji koje imaju i određene ingerencije da predlažu i neke od mjera koje se tiču samih obitelji, a ne da takve mjere mogu ili ne mogu izricati u školama na osnovu ne znam jednog ili dva slučaja koji se eventualno pojavljuju. Zbog toga smo mišljenja da socijalni rehabilitatori itekako su važni, da su nezamjenjivi i da pokrivaju upravo ovu, ovaj, ovu komponentu socijalnu koju vi naglašavate i ovu rehabilitacijsku. Oni rade sa učiteljima, oni rade i sa učenicima, ali isto tako rade i sa roditeljima. Onog časa kad se stvar prelije izvan ingerencije samog školskog okruženja, kad treba ući u obitelji u tom slučaju nastupa socijalna služba. To se desilo i u ovom slučaju sada, a da ne razglabamo sad pojedine mogućnosti i određene zakonske propise, GDPR itd. i nemogućnost iznošenja pojedinih činjenica u javnosti, mislim da ovakav sustav kako je sada posložen po pitanju socijalne djelatnosti zadovoljava jer slučajeva kao što je bio nedavno jako eksponiran slučaj u medijima, imamo u tisuću, preko tisuću i 6 stotina škola u RH, usudio bi se reći gotovo svakodnevno, ali se one rješavaju upravo unutar škola i suradnjom i interakcijom ovih stručnjaka koje sam maloprije naveo, hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite očitovanje.
Isključite se ministre.

Vlašić Iljkić, Martina (SDP)

Zahvaljujem, pa evo doista je nevjerojatno da zapravo djelatnost socijalnog pedagoga i socijalnog radnika na neki način poistovjećujete, da govorite da, da se to može sve odraditi unutar školskog sustava, a vidimo da upravo na primjeru 25 zemalja od 27 zemalja EU imaju socijalni rad u školama. Doista je nevjerojatno da ste tako nezainteresirani za taj prijedlog, da olako pričate vi odnosno vaši predstavnici na Odboru za obitelj i mlade jednu priču u HS i kad mi upozoravamo na prepoznavanje zapravo prioriteta što se tiče mentalnog zdravlja djeca i sprječavanje vršnjačkog nasilja jedno govorite na saborskim odborima kad nema kamera, a drugo govorite kada su kamere uključene. Predstavnik vašeg ministarstva je u HS prihvatio prijedlog, a vi kasnije ste u javnosti govorili upravo i ovo što sad govorite kako socijalnom radniku nije mjesto u školi jer se ne bavi odgojem djece. To je dosta neozbiljno od vas i od vašeg ministarstva unatoč tome što je to i preporuka i pravobraniteljice za djecu i pučke pravobraniteljice.
Ponavljam, 25 država od 27 država ima socijalnog radnika u školi, a također ću navesti i dokument, volimo dokumente, volimo se pozivat na njih, na dubinsku analizu stanja i podloge za razvoj Nacionalnog akcijskog plana za provedbu europskog jamstava za djecu u Hrvatskoj koji je izrađen na preporuku Strateškog dokumenta jamstva za djecu Vijeća EU, upravo u tom dokumentu je predloženo na nacionalnoj razini osiguravanje stručne podrške učenicima i roditeljima pripadnicima ranjivih skupina, da ne kažem da pravobraniteljica u svom izvješću upravo upozorava da škola unutar svog sustava ne prepoznaje nasilje vršnjačko pravodobno i da tu zaista ima prostora za unaprjeđenje, a da ne govorimo da svako 5. dijete živi u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti i tu svakako socijalni radnik u školama ima što za raditi unatoč tome što vi ne vidite, ali evo nadam se da, da ćete shvatiti…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./….
…intenciju.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Idemo dalje, sada je na redu zastupnica Marija Lugarić, pitanje postavlja ponovo ministru znanosti, obrazovanja i mladih Radovanu Fuchsu, izvolite.

Lugarić, Marija (SDP)

Točno, poštovani predsjedniče sabora, kako ljudi ne vjeruju premijeru Plenkoviću, a i ne odgovora na pitanja zastupnika, imam pitanje za ministra Fuchsa. Dakle, Dragan Primorac je kao ministar 2008.g. usmenom pogodbom naručio namještaj i radove u vrijednosti većoj od 5,5 milijuna kuna od tvrtke koja je vlasnica zgrade u koju je preselilo i njegovo i vaše ministarstvo. Posao je obavljen, ali nije plaćen. Visoki trgovački sud je proljetos presudio u korist tvrtke i naložen je i plaćen iz državnog proračuna 4 do 5 puta veći iznos od izvornoga radi kamate i sudskih troškova. Obzirom da ova šteta po hrvatski proračun i hrvatske građane ima ime i prezime, to ime i prezime je Dragan Primorac, pitam vas hoćete li inicirati postupke sudske ili bilo koje druge kojim ćete od bivšeg ministra znanosti i obrazovanja i sporta, a sada predsjedničkog kandidata vaše stranke Dragana Primorca potraživati nadoknadu štete koju je zbog njega pretrpio državni proračun odnosno svi mi kao građani i kao porezni obveznici? Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Fuchs, Radovan (HDZ)

Hvala lijepa.
Uvažena zastupnice, ovo što ste vi sad naveli je naravno sudski epilog jednog postupka u koji je imao svoje, svojih nekoliko faza. Ministarstvo je za vrijeme Dragana Primorca javnom ponudom odabralo postojeću zgradu kao najpovoljniju, najpovoljniju ponudu, ta zgrada nije bila u tom trenutku kompletno useljiva koliko se ja sjećam, pa je onda ugovorom bilo definirano da će ju vlasnik osposobiti za potrebe ministarstva. Nakon, ministarstvo je useljavalo kako je pojedini segment ministarstva bio gotov i nakon određenog vremena kasnije pojavili su se zahtjevi najmoprimca za podmirenje nekakvih radova i troškova koji nisu nigdje bili specificirani u ugovoru niti je postojala bilo kakva ugovorna obaveza da bi se ti radovi ili trebali platiti samim tim što je on radio radove preinake određenih dijelova zgrade.
Kako su godinama slani i potraživani ti nekakovi računi niti jedan ministar nije prihvatio te, ta traženja, te zahtjeve. Jednako tako nisam ni ja koji sam kasnije došao na mjesto ministra, jer smo svi smatrali da su ti zahtjevi neosnovani i da poslodavac je dužan to platiti. Sudski spor u prvoj instanci presudio je i rekao je da ne postoji obaveza podmirenja i plaćanja tih dugova. Nakon toga naravno u žalbenom postupku tvrtka dokazuje opet svoje stavove i mišljenja i u drugom stupnju cijelo vrijeme DORH zastupa naravno interese Republike Hrvatske, odnosno ministarstva. Mi smo kao ministarstvo i u ovom zadnjem postupku kad je bila i u ranijim postupcima naravno davali DORH-u sve relevantne informacije koje su bile dostupne da bi on mogao zastupati državu, ministarstvo u tom sporu.
Drugi sudski postupak, dakle na Visokom trgovačkom sudu donosi vrlo brzo presudu na osnovu određenog vještačenja za pojedine radove koji su navodno naručivani usmeno o čemu se ja naravno ovdje ne mogu očitovati, jer ja spoznaje o nekakvim usmenim naručivanjima nemam.
Prema tome, ostajemo pri tvrdnji da nije trebalo podmirivati te obaveze. Dakle, određeno je vještačenje. To vještačenje za nekakve radove i izrade namještaja kao što ste rekli je rađeno po možda ne znam kako, ali jest današnjim cijenama, ne cijenama prije 15 godina, pa je na to onda presuđena još i kamata. Ali dobro to je valjda regularan postupak i nakon toga ono što mogu reći da je ministarstvo zatražilo nadvještaćenje prema Vrhovnom sudu.
Ja nemam niti ovlasti, a niti mislim da ih trebam potezati u smislu namirenja troškova. Postoje naravno u državi definirana tijela koja trebaju o tome brinuti. Toliko koliko ja mogu vam odgovoriti na ova pitanja.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite očitovanje.

Lugarić, Marija (SDP)

Ministre rekli bi kod mene u Dalmaciji izjeo vuk magare, ali ne smije i ne treba tako biti.
Naime, Dragan Primorac je nesumnjivo naštetio državnom proračunu, i, a vi svi skupa kao Vlada ništa. Ali o.k. Nije ovo prvi put da su zakazali Plenkovićevi radari, a onda i vaši i da zapravo žmirite na dokazanu štetu i kriminal koji su učinili vaši dečki i cure.
Ja vas molim pisani odgovor o posljedicama pravnim i političkim koje će vezano za ovaj slučaj snositi bivši ministar i aktualni predsjednički kandidat vaše stranke Dragan Primorac. Ali ministre Fuchs i aktualni dužnosnici ministarstva, konkretno vi, državni tajnik Mamić obzirom da predsjednički kandidat HDZ-a Dragan Primorac u ovoj nezakonitoj raboti nije bio sam. Na sastancima na kojima su se dogovarali nezakoniti radovi u zgradi ministarstva bili ste prisutni i vi i državni tajnik Mamić.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Idemo dalje.
Sada je na redu zastupnik Mario Milinković koji će pitanje postaviti potpredsjedniku Vlade i ministru poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Josipu Dabri.
Izvolite.

Milinković, Mario (SDP)

Hvala predsjedniče.
Ljudi ne vjeruju premijeru Plenkoviću zbog toga pitam konkretno pitanje ministra Dabru. Pitanje je vezano za proizvođača šećerne repe i sladoranu Županja. To je tema koja je aktualna u našoj županiji, iz koje dolazite i vi i ja. Većina hrvatskih ratara koji je ove godine posijala šećernu repu doživjela je sučeljavanje i suočava se sa financijskim gubicima.
Umjesto planiranih 110 000 tona Hrvatska će ove godine proizvesti tek oko 50 000 tona šećera. Utjecaj klimatskih promjena i elementarna nepogoda u Slavoniji učinili su svoje. Znamo da je velik broj ljudi vezan za tu temu pogotovo u gradu Županji gdje je još jedina šećerana u Hrvatskoj. Budućnost proizvodnje šećerne repe zanima djelatnike šećerane, proizvođače šećerne repe i druge povezane subjekte sa tom temom.
Krizni program i određene mjere koje ste kao ministar poduzeli su korektne i pohvalne, ali nama treba dugoročna državna strategija za proizvođače šećerne repe i opstanak jedine šećerane u Hrvatskoj. Jel' možete šta reći po pitanju i planovima za dugoročnu strategiju i planovima proizvodnje šećerne repe na području Slavonije, odnosno cijele Hrvatske?
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite ministre odgovor.

Dabro, Josip (DP)

Hvala lijepo predsjedniče Hrvatskog sabora, uvaženi kolega Milinkoviću.
Pa ja mogu sa ponosom reći i odgovoriti na ovo pitanje da je i Ministarstvo poljoprivrede i Vlada Republike Hrvatske zadnja dva i pol mjeseca itekako implementirana u spas hrvatske industrije šećera u pomoć hrvatskim proizvođačima šećerne repe. Kao što ste i rekli dolazite iz Vukovarsko-srijemske županije. U Vukovarsko-srijemskoj i Osječko-baranjskoj županiji je preko dvije trećine šećerne repe od ukupne količine proizvodnje Republike Hrvatske na žalost uzrokovani sušom, kasnije …/Govornik se ne razumije./… preko 80%.
Ono što je možda za početak bitno reći na koji način su i kako podignute površine proizvodnje nakon dugo godina na temu šećerne repe je to da je za razliku od prošle godine preko 25% tj. 30% više površine posijano šećernom repom. Zašto je to tako? Ministarstvo poljoprivrede je na početku 2024. godine raspisalo program potpore u sjetvi šećerne repe kako bi potaklo na povećanje proizvodnje što je samom analizom i brojem hektara podignuto preko 30%. Na terenu sam svakodnevno itekako u kontaktu sa preko 300 proizvođača šećerne repe u Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji i mislim da smo više nego brzo reagirali što rezultira i naš zajednički dogovor i evo upoznao sam i premijera i članove Vlade u tijeku je izrada programa potpore proizvođačima šećerne repe ali ono što isto želim ovdje naglasiti da hrvatska javnost zna da je Ministarstvo poljoprivrede osiguralo 9 milijuna eura kako će se isplatiti šteta sukladno prijemu u, u hrvatskoj industriji šećera i ovim putem želim i pozdraviti i zahvaliti Udruzi hrvatske industrije šećera koji su zajedno sa proizvođačima apelirali na vrijeme da se problem otkloni i prije dva i pol tjedna smo u Županji imali jedan zajednički sastanak gdje su bili i proizvođači i industrija šećerne repe i stav je da hrvatska Vlada zajedno s programom će osigurati ajmo reći, tko je imao štetu više od 80% 1.650 eura po hektaru, ima 4 razdjela tako da nitko neće biti u gubitku. Hrvatska industrija šećera će nastaviti sa svojom proizvodnjom. Sigurni smo i samodostatni u šećeru, a ono kako ćemo dugoročno imati garanciju da će proizvođači itekako nastaviti sa proizvodnjom je to da smo sukladno dogovoru, sukladno i kako to poljoprivreda nalaže svakodnevnim razgovorima i dogovorima i izradi programa za proizvođače šećerne repe imati budućnost i očuvanje u hrvatskoj industriji šećera ali isto tako što je ključno za reći da djelatnici Sladorane nemaju potrebe da se boje da će ostati bez radnog mjesta. Sladorana će nastaviti raditi i Hrvatska će biti samodostatna i imat će dovoljno šećera …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… za proizvodnju.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite očitovanje zastupniče.

Milinković, Mario (SDP)

Zahvaljujem na odgovoru. Vi ste izradom programa potpore, isplatom odštete za proizvođačima repe kao i nekom budućom strategijom razvoja i dugoročnim jasnim planovima. Vjerujem da će proizvođači šećerne repe dobiti sigurnost za sadnju šećerne repe u godinama koji su pred nama čiji su troškovi sadnje sve veći i veći, a ako nastave proizvođači sa sadnjom šećerne repe, onda vjerujem to što ste rekli da i Sladorana u Županji će ostati. Ostati u ovom obliku u kojem je i da joj se neće dogoditi sudbina šećerane u Virovitici i Osijeku. Moramo razumjeti i stanovnike županjskog kraja koji pušu na ovu temu i na hladno znajući da ih je prije mjesec dana dogodilo zatvaranje tvornice kombajna u Županji gdje je bez posla ostalo oko 200 ljudi. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Idemo na 27. pitanje, zastupnik Miro Bulj postavlja ga predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću. Izvolite.

Bulj, Miro (MOST)

Predsjedniče Vlade, vrijeme je da zaključimo priču o Ukrajini i Rusiji. Ispadamo da smo mi parlament Ukrajinski, a vi da ste premijer također Ukrajinski. Dajte na glasanje i više odlučimo o toj misiji što je legitimno pravo svakog našeg zastupnika ovdje da se to izglasa i da se uhvatimo tema koje more naše građane. To je demografija. Mi u 9. mjesecu u usporedbi sa 2022. imamo 16% manje rođenih. Ljude zanimaju besplatni vrtići, naši mladi odlaze zbog toga što nemaju sigurnosti u Hrvatskoj jer inflacija i cijene su uništile naše umirovljenike jer vi kažete digli smo 7% mirovinu, a 57% je skočila cijena jaja, kruha, 30% dječje hrane. Znači mi smo doveli do dna uvođenjem eura standard naših građana. To su teme o kojima moramo razgovarati. Dobit u isto vrijeme, dobit banaka milijardu i pol eura u pola godine imaju dividendu banke izvlače strane banke novac iz Hrvatske. Zamjena stanovništva, uvoz radne snage nekontrolirano, nitko ništa ne poduzima po tome pitanju. Ilegalni migranti, zbog čega naša vojska nije na našoj granici u pomoći policiji. To su teme koje zanimaju naše građane, a ne porez na nekretnine našim građanima. Mi moramo se uhvatiti posla što se tiče hrvatskih građana i životnih problema, to je vaša zadaća. Samo se pitamo kad će se početi baviti tim problemima, životnim problemima naših građana.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Hvala vam.
Izvolite predsjedniče Vlade, odgovor.

Plenković, Andrej (HDZ)

Hvala lijepa.
Zastupniče Bulj, ajmo prvo ovo što ste spomenuli oko Hrvatske ili Ukrajine. A ja mislim da ako je netko pokazao koliko vodi računa o Hrvatskoj i hrvatskim građanima, onima kojima je najteže, pokazala je naša Vlada u zadnjih 8 godina. Bili smo suočeni sa ogromnim krizama. Krahom najveće kompanije, prijetnja 60 tisuća radnih mjesta ovdje i u susjedstvu, velikim udarom na sve nas pandemijom Covida-19, ekonomskim posljedicama mjera i na funkcioniranje gospodarstva i na način života i na školstvo i na pad BDP-a. 2 razorna potresa, ruska, Putinova agresija na Ukrajinu. Njene posljedice za cijene energenata, za inflatorne pritiske, za socijalne pritiske. Sve se to zbilo u zadnjih par godina. Je li mislite da smo se mi bavili možda nekom drugom zemljom ili smo se bavili Hrvatskom ili hrvatskim građanima. Ja mislim da smo se bavili Hrvatskom i prošli kroz sve te krize i očuvali socijalnu koheziju pa onda vi te vaše floskule ostavite za sebe i za neke kružoke gdje mislite da to što govorite je istina. Što se tiče NSATU aktivnosti, moram se na to vratit jer vidim da biste vi to glasali protiv i riješili se i zaboravili da ste postali dio kluba kojeg predvodi Milanović kao najveća Putinova pudlica, a vi biste bili jedna od pudlica koja bi se tu malo igrala onoga što se zove ne pomoći žrtvi. A recite vi meni a zašto vi to ne bi pomogli Ukrajini sa dva časnika u Wiesbadenu, šta je poanta, koji argument? Ja pokušava čuti zadnja dva mjeseca šta vas tu muči. Kaže NATO ne ulazite u rat. Kaže NATO niste zaraćena strana. Kaže odluka Hrvatskog sabora naši mogu ići jedino na teritorij članica NATO-a to je samo u Ukrajinu. Ako aktivnost ima časnika za vezu, bit će ih par i neće biti naši. U čemu je problem nakon što dajemo 2,5 godine ogromnu vojnu pomoć Ukrajini čemu ta cijela muka ježeva kojom se vi bavite? Ja je ne razumijem. Ne razumijem je od vas, ne razumijem je od Možemo!, ne razumijem je od MOST-a, ne razumijem od bilo kojeg oporbenog kluba. Ne vidim nijedan valjan, validan, racionalan argument. Vidim samo izgovore kako postat Putinova ili Milanovićeva pudlica, drugog nema, nema i bacit Hrvatsku među izolirane, među čudne, među nepouzdane saveznike. To vam je ključ. To je bit vaše politike i zato promislite još malo. Promislite da li su hrvatski časnici i to dva ugroženiji sutra u UNIFIL-u u Libanonu, da li su možda ugroženiji u Iraku, da li su ugroženiji na Kosovu ili nekoj drugoj misiji u okviru UN-a, NATO-a, EU ili različitih ad hoc koalicija ili su ugroženiji u nekoj vojarni Njemačkoj u Wiesbadenu. To je jedino pitanje o kojem mi govorimo. I jesu li to sad najedanput Rusija, Ukrajina zaraćene strane kako govore Milanović i Miljenić ili Bauk koji ne dolazi na odbor ili su to žrtva i agresor. E na tom pitanju mi padamo jesmo li istok ili zapad.
Što se tiče drugih tema mi se njima bavimo. Saboru smo predložili strategiju demografske revitalizacije. Vlada i u ovom proračunskom planiranju vodi računa o demografiji. Naravno da je to strukturno pitanje društva i njime ćemo se bavit, ali se moramo bavit i ovim važim političkim pitanjima koji odgovaraju na pitanje gdje stojimo. Di vi stojite je ne znam. Gdje Vlada stoji, parlamentarna većina …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… to nam je poznato, a narod sve to vidi jako dobro.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite očitovanje kolega Bulj.

Bulj, Miro (MOST)

Ja nisam ničija pudlica samo je pitanje čija ste vi pudlica koja je iselila 400 tisuća stanovnika da bi bila zamjena stanovništva. Vi niste na nijedno pitanje koje sam vam postavio od demografije, inflacije, cijena, uvođenja eura, problema koji dječjih vrtića, problema koje živimo vi niste odgovorili na niti jedno pitanje.
Moj stav o vama i predsjedniku Milanoviću je isti. Vi ste isti dečki, vi ste stari prijatelji, vi ste iz istog inkubatora. I to hrvatski narod zna. Vaše politike su iste. Vi ste dio sistema koji je doveo Hrvatsku u ovu situaciju. Vi ste hrvatsku diplomaciju uništili ne samo ove probleme. Vi niste imenovali veleposlanike. Vi ste zbog svojih dječačkih i prijateljskih dana i sadašnjih svađa iz vaših ambicija zato postavlja se pitanje čiji je premijer Plenković pudlica, a mene ne zanima ni vi ni Milanović. Samo me zanima hrvatski narod i odgovori na ova pitanja životna koja sam vam postavio, ali vi ne osjećate ovaj narod. Vama je bitniji Juncker koji vas štipka ili vam je Macron. Mene zanimaju hrvatski građani, sirotinja, dječji vrtići, demografija, inflacija, euro, pljačka legalna banaka koje izvlače milijarde eura godišnje na teret naših građana. To su problemi, a vi o pudlicama, vi o Ukrajini, pa vidjeli ste pa vi se ne morete sa zamjenikom glavnog tajnika dogovorit oko drona. On tvrdi da vi imate izvješće Vlada već 2,5 godine. Tvrdi na moje pitanje ovdje u saboru, cila javnost je vidla. Vi tvrdite da on laže.
…/Upadica predsjednik: Zahvaljujem kolega Bulj …/…
Ja mislim da lažete oba dva.

Jandroković, Gordan (HDZ)

… vrijeme je isteklo.
Imamo sada nekoliko povreda Poslovnika.
Kolegice Baričević, izvolite.

Baričević, Danica (HDZ)

Hvala lijepo.
Povrijeđen je Članak 238., zastupniče Bulj građani Sinja imaju gradonačelnika kojem Sinj je rezervna opcija i to ste vi pokazali za upravo ste morali dati ostavku na mjesto gradonačelnika kad ste se kandidirali za predsjednika države i skrivate se, mali od kužine ste predsjedniku Milanoviću, skrivate se iza njegovih skuta i to je nama svima ovdje jasno jer ste vi ka, vi ste kao on vam je mentor …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… a vi ste učenik i nedovoljan jedan.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Hvala kolegice Baričević, bila je to replika dobivate opomenu.
Kolega Bugarin, izvolite.

Bugarin, Ivan (HDZ)

Poštovani predsjedniče 238., kolega Miro Bulj vrijeđa zastupnike i premijera. Miro vi bi tribali reć ovaj što ste vi u stvari. Znači vi ste u koaliciji s SDP-om u Sinju. Ponavljam ponovo svima. Znači Milanović je predsjednik SDP-a stvarni, a vi ste njegov stranački konj u ovoj predsjedničkoj kampanji koja sad se nalazi ispred nas.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Bugarin bila je isto tako replika, dobivate opomenu.
Kolegice Burić, izvolite.

Burić, Majda (HDZ)

Hvala vam.
238. povreda Poslovnika, da gospodina Bulja zaista kao što kaže zanima hrvatski narod onda bi ga itekako zanimao hrvatski nacionalni interes, onda bi ga zanimala hrvatska pozicija, jačanje hrvatske pozicije unutar NATO saveza i EU. Međutim, on sve što radi u maniri Milanovićeve pudlice radi protiv svega toga.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolegice Burić isto tako opomena, bila je replika.
Kolega Šimić, izvolite.

Šimić, Petar (HDZ)

Povrijeđen je 238., kolega Bulj nevjerojatno je da tražite šta je to Vlada napravila. Dakle evidentno je da Hrvatska, da Hrvatska ide svakim danom naprijed, Vlada radi, vi to ne želite priznati isto ko što se pozivate stalno na vrtiće, a 5 minuta prije vam je ministar Fuchs rekao da je preko 300 vrtića u Hrvatskoj što dograđeno, što izgrađeno u mandatu ove Vlade.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Šimić, ovo je bila čista replika, dobivate opomenu.
Kolega Ivanović, izvolite.

Ivanović, Goran (HDZ)

Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče, povrijeđen je čl. 238.
Uvaženi zastupnik Bulj obmanjuje javnost. Da se on uistinu želim baviti ovim problemima o kojima govori, onda ne bi bio ujedno gradonačelnik, saborski zastupnik, kandidat za predsjednika Republike nego bi se bavio svojim građanima i radio na poboljšanju standarda i uvjeta i vi, uvaženi zastupniče Bulj uistinu jeste Milanovićev igrač.
To dokazujete svakom svom izjavom, svakim svojim obraćanjem hrvatskoj javnosti, da igrate …
.../Upadica: Hvala vam./... za Zorana Milanovića.

Jandroković, Gordan (HDZ)

I vi dobivate, kolega Ivanović, opomenu, bila je replika.
Kolega Grmoja, sada povreda Poslovnika, izvolite.

Grmoja, Nikola (MOST)

Povrijeđen je čl. 238, najveći igrač Zorana Milanovića su upravo HDZ-ovci na čelu sa premijerom Plenkovićem. Dakle oni njemu omogućuju novi mandat, a što se tiče kolege Bulja, pa znate zašto se kandidirao? Zato što ima rezultate. On o ovim temama demografije, besplatnih vrtića ne treba pričati. Sinj po prvi put nakon 30 godina ima pozitivan prirodni prirast, rast zaposlenosti 20%, dakle besplatan vrtić je, naravno u Sinju, a najveći broj obrtnika …
.../Upadica: Hvala kolega Grmoja./... najveći rast obrtnika je upravo u Sinju u Dalmaciji.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Hvala vam. Dobivate opomenu, bila je replika.
Kolega Troskot, izvolite.

Troskot, Zvonimir (MOST)

Čl. 238, obmanjivanje javnosti.
Jedina ruska pudlica je ovdje prisutan ministar Grlić Radman koji je mjesec dana prije agresije Rusije na Ukrajinu ispjevavao o toploj ruskoj duši kao da je, ministru vanjskih poslova Lavrovu, kao da se radi o Orfeju i Euridici. To jedina ruska mala pudlica koja se tamo skriva sada iza premijera, a premijer je imao svoje ministre u Vladi koji su se išli tako na ljetovanje po hotelima koje drže ruski oligarsi i to po diskontnim cijenama i premijer je …
.../Upadica: Kolega Troskot./... stvorio Vujnovca koji je mala …
.../Upadica: Kolega Troskot./... ruska pudlica na ime plina. Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Dobivate opomenu, a ministar se ne skriva nego mu je tu mjesto koje mu je određeno, tako da mora tamo sjediti. Dobivate opomenu.
Kolega Ledenko, izvolite.

Ledenko, Ivica (MOST)

Hvala predsjedavajući. Povrijeđen je čl. 238.
O Miru Bulju su rekli njegovi Sinjani, pa nećete vi, gđo Baričević valjda ovdje iz saborske klupe smjenjivati Mira Bulja sa mjesta gradonačelnika Sinja. O tome će odlučiti, kao i svaki put Sinjani, a oni su mu bezrezervnu podršku sve ove godine davali i on se nije skrivao iza nikoga nego je sam izborio više mandata u Saboru, pobijedio je i u gradu Sinju …
.../Upadica: Hvala kolega Ledenko./... a vi strepite gdje …
.../Upadica: Dobivate opomenu./... će se sljedeći put kandidirati da vas pobijedi opet.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Ledenko, dobivate opomenu, bila je replika.
Sada imamo ponovo povrede Poslovnika, kolega Borić, izvolite.

Borić, Josip (HDZ)

Hvala lijepo predsjedniče, čl. 238.
Miro Bulj je prvi SDP-ov ilegalac, to je činjenica. Znači on je pomalo postao i najkorisniji član Partije. To svi govore koji se razumiju u politiku, osim njega koji ne želi to priznati. A da radi isto što radi ovaj s Pantovčaka, radi isto. Ovaj je htio s predsjedničkog, ajmo reći, svog mandata, ući na premijerski, a ovaj želi sa gradonačelničkog na predsjednički. Znači ponašanje im je isto.
Što rade? Varaju građane da bi bili aktualni, očito da se s time bave bez ikakvih odgovornosti.
.../Upadica: Kolega Borić, ovo je…/... Miro Bulj je SDP-ov ilegalac.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Ovo je isto tako, replika. Dobivate opomenu.
Sada je kolega Reiner, izvolite, povreda Poslovnika.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani predsjedniče, pa nakon pustih laži koje smo se naslušali ovih zadnjih tjedana o tome kako hrvatski vojnici idu u Ukrajinu i svega, svih ostalih budalaština koje smo slušali i u koje se pokušao uvjeriti hrvatski narod, onda se skrenulo na priču o dronu. Pa recimo konačno istine o tim dronovima!
Dronovi su padali u Poljskoj, u Moldaviji, u Rumunjskoj i jedan jedini je došao i do Hrvatske i sad je…
.../Upadica: Kolega, kolega Reiner./... taj dron postao ključni problem svega…
.../Upadica: Dobivate opomenu./... i naših međunarodnih odnosa.
.../Upadica: Kolega, kolega./...
Još jedna budalaština!

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Reiner, dobivate opomenu, bila je replika.
Kolega Grmoja, izvolite.

Grmoja, Nikola (MOST)

Hvala. Dakle, za jednog ilegalca, SDP-ovog, kak ste nazvali kolegu Bulja, dakle povrijeđen je čl. 238, ja vidim određenu paniku i velik broj reakcija dakle gdje se Miru Bulja želi prikazati kao nekakvog igrača Zorana Milanovića. Je li se to bojite da će HDZ-ovci glasati za Miru Bulja? Pa i trebali bi, za Primorca koji gura Stipu Mesića u kolicima sigurno neće glasovati.
Miro Bulj je Stipi Mesiću ukinuo …
.../Upadica: Kolega, kolega Grmoja./... ured, dakle bivšeg predsjednika.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Dobivate opomenu, bila je replika.
Kolega Troskot, vi imate dvije, ako dobijete ponovo opomenu, nećete moći sudjelovati dalje .../Govornik se ne razumije./...

Troskot, Zvonimir (MOST)

Čl. 238, obmanjivanje javnosti. Predsjedniče Vlade, upitan je dva puta, druga osoba NATO-a šta je sa dronom i pred licem javnosti je rekao da vi imate izvještaj, da vi imate izvještaj koji ste poslali u NATO-u. G. Reiner nema pojma, a to je da smo prva NATO zemlja koja je napadnuta sa dronom. Ako je napadnuta sa ukrajinske strane se postavlja pitanje zašto ih financiramo, a ako je napadnuta s ruske, zašto nismo zaštićeni? To je osnovno pitanje.
A druga stvar, o zemljama koje g. Reiner govori su napadnute prije godinu dana ili nedavno sada Latvija, oni …
.../Upadica: Hvala kolega Troskot./... imaju protuzračne obrane koje mogu branit…

Jandroković, Gordan (HDZ)

.../Upadica: Dobivate treću opomenu i … /... vama može pogodit tamo Rafalee na zrakoplovnoj, .../Govornik se ne čuje./...

… više ne možete sudjelovati u raspravi.
Kolega Zekanović, izvolite.

Zekanović, Hrvoje (HDS)

Poštovani, 238.
S obzirom na politike koje Most provodi, ja očekujem u 1. mj. npr. nešto po uzoru na nesvrstane, kad su se sastali Tito, Naser i Nehru, da se sastanu npr. Kim Jong-un, Putin i predsjednik Bulj.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Zekanović, dobivate opomenu, bila je to nekakva šaljiva replika.
Kolega Beljak, izvolite.

Beljak, Krešo (HSS)

Hvala lijepo. Čl. 238, kolega Reiner rekao da je samo jedan dron pao u Hrvatsku, 2 godine se šuti o tome, a zna se jako dobro da je ispaljen sa ukrajinske strane i mene zanima samo, da li se netko ispričao Hrvatskoj za to i da li je Hrvatska uopće tražila ispriku za to što su Ukrajinci gađali Zagreb, slučajno ili namjerno, ne znam kak se to moglo slučajno dogoditi, 1000 ili 1500 km u posve suprotnom smjeru. Jedino ako ne misle da je tu Grlić Radman …
.../Upadica: Hvala kolega Beljak./... i njegovi Rusi.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Beljak, dobivate opomenu. Bila je to replika.
Imamo još dvije povrede Poslovnika, ja vas sad molim da privodimo kraju sa ovim, pustio sam, ali već se stvarno sada to pretvorilo u raspravu, a čekaju dalje kolege sa zastupničkim pitanjima.
Kolega Deur izvolite.

Deur, Ante (HDZ)

Hvala poštovani predsjedniče.
238., pa imamo dva časnika za vezu s Pantovčaka Nikola Grmoja i Miro Bulj, još im fali samo pomoćnik trapanta g. Pavliček. Njegova cjelokupna njihova destrukcija je …, vrijeđati ne samo zastupnike nego cjelokupnu javnost.
Gospodine Grmoja vi samo što ste nered u vašem Metkoviću dole napravili, što ste ljudi prevarili, građane sad hodate po županijama, izbornim jedinicama da varate, vrijeđate cijelu Hrvatsku.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Deur bila je replika dobivate opomenu.
Kolega Bugarin izvolite. Uključite se.

Bugarin, Ivan (HDZ)

Zahvaljujem predsjedniče.
238. znači iznesene su neke neistine i uvrede. Znači na posljednjim parlamentarnim izborima Miro Bulj nije pobijedio HDZ u Sinju, HDZ u Sinju ima duplo više glasova od Mira Bulja i od Mosta. Sinjani su svatili tko pomaže Gradu Sinju, a u biti … i njegov koalicijski partner SDP provodi politiku.
Što se tiče besplatnog vrtića, vi ste Miro 2021. na prijedlogu proračuna za '22., također i '22. za '23. …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… odbili prijedlog HDZ-a za besplatni vrtić u Gradu …/Upadica predsjednik: Kolega Bugarin .../… Sinju./….

Jandroković, Gordan (HDZ)

Bila je replika dobivate opomenu.
Kolega Grmoja imate dvije opomene dakle ovo će biti treća ako ne bude zaista povreda poslovnika. …

Grmoja, Nikola (MOST)

Povrijeđen je čl. 238. kolega Deur ja nikoga nisam vrijeđao, dakle ja sam samo rekao da će HDZ-ovci glasovati za Miru Bulja, a evo vidim da će i kolega Zekanović za njega jer ga već vidi kao predsjednika. Tako da meni je jasna ova vaša nervoza, dakle očito se desno biračko tijelo unutar HDZ okreće ka čovjeku koji je ukinuo ured Stipi Mesiću umjesto dakle vašem kandidatu koji Stipu Mesića gura u kolicima. Ja sam samo to konstatirao, nikoga nisam vrijeđao …/Upadica predsjednik: Hvala kolega Grmoja./… dakle ne znam od kud vam to da ja bilo koga vrijeđam.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Dobivate treću opomenu bila je replika, više ne možete sudjelovati u raspravi.
Kolega Bulj izvolite.

Bulj, Miro (MOST)

Povrijeđen je čl. 238. vidim da je nastala nervoza. Ja nisam uopće govorio o predsjedničkoj kampanji niti je premijer odgovorio niti u jednom trenutku na moje upite i životne probleme građana.
Ja bi samo ukratko rekao ako premijeru triba pomoći rezultati Grada Sinja i model Grada Sinja slobodno može to uzeti jer svi rezultati i pokazatelji govore da je Sinj najbolje ima mjere za življenja je na području Grada Sinja i to je to. Što se tiče glasanja …/Upadica predsjednik: Hvala kolega Bulj./… pa naravno imaju izbori …/Upadica predsjednik: Vrijeme je isteklo./… između …/Govornici govore u isto vrijeme./…

Jandroković, Gordan (HDZ)

Dobivate drugu opomenu jer je bila replika, a ne povreda poslovnika.
Kolega Ledenko izvolite.

Ledenko, Ivica (MOST)

Povrijeđen je čl. 238. g. Reiner da je pao jedan previše je, a vi ste rekli damo jedan to je onako strašno zapravo čuti u ovom visokom domu.
Što se tiče vašeg inzistiranja na NSAT-u i mrcvarenje javnosti sa tom temom to je jedini očito način da oživite blijedu kampanju vašega kandidata Primorca i to je vaš problem, al nemojte da to bude problem i cijele hrvatske javnosti.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Ledenko opomena jer je bila replika ne povreda poslovnika.
Opet sada imamo nove povrede poslovnika, kolegica Baričević izvolite.

Baričević, Danica (HDZ)

Pa zastupniče Bulj povrijeđen je čl. 238., vi iznosite ovdje neistine. Ja sam očekivala da ćete vi danas zahvalit premijeru Plenkoviću i Vladi RH upravo na novom modelu fiskalne održivosti dječjih vrtića. Sinj dobiva 880 tisuća eura godišnje od države gotovo miljun eura od države za vrtiće i lako je bit sposoban i lako je za to imat besplatan vrtić upravo zahvaljujući premijeru Plenkoviću …/Upadica predsjednik: Kolegice Baričević …/… i Vladi.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Dobivate opomenu ovo je vaša druga opomena.
Kolegice Burić izvolite.

Burić, Majda (HDZ)

Hvala vam.
238. povreda poslovnika, vi Mostovci iz Milanovićeve proruske sljedbe samo se vi smijte, ponovit ću vam, vi Mostovci iz Milanovićeve proruske sljedbe da kontinuirano ste protiv hrvatskih nacionalnih interesa. Bili ste protiv izgradnje LNG-a na otoku Krku, blokirali ste izgradnju Plomina C, ništa dobro za Hrvatsku niste napravili …/Upadica predsjednik: Hvala kolegice Burić./… i među osam najgorih gradova u RH …/Upadica predsjednik: Ovo je bila replika, molim vas kolegice Burić./… po transparentnosti je …/Upadica predsjednik: Dobivate opomenu./… upravo vaš Sinj g. Bulj.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolegice Burić dobivate opomenu.
Kolega Kolarek izvolite.

Kolarek, Ljubomir (HDZ)

Povreda čl. 238., kolega Bulj morali bi svi skupa 18.11. kad ćemo se šetat u koloni mira u Vukovaru malo potaknut osjećaje i zamislit se kako je onima u Ukrajini i gdje je njima sigurnost i gdje je sigurnost bila nama ranih '90.-tih godina.
A što se tiče uspješnosti, pa postoje gradovi …/Upadica predsjednik: Kolega Kolarek./… Prelog, rastemo gospodarski …/Upadica predsjednik: Dobivate opomenu./… broju djece, škole itd., …/Govornik isključen./…

Jandroković, Gordan (HDZ)

Dobivate opomenu ovo nije bila povreda poslovnika nego replika.
Kolega Zekanović izvolite povreda poslovnika.

Zekanović, Hrvoje (HDS)

Poštovani 238., evo jedna mala ekskluziva, dakle kolegica Kekin se kandidirala ispred stranke Možemo!, g. Primorac ispred HDZ-a itd., međutim Miro Bulj vam je ono jutro napravio kandidaturu protiv volje Mosta, dakle oni su ga par minuta prije nagovarali i kumili nemoj Miro, nemoj, međutim naš Miro je došao ovdje za govornicu i sam sebe kandidirao i sad je ovo smiješno gledati MOstovce koji jadni ne znaju gdje će kad se kandidiraju ispred stranke i ovdje ga sad brane.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Zekanović dobivate …/Upadica Zekanović: Ovo je istina./… treću opomenu i ne možete više sudjelovati u raspravi.
A sada će kolega Bulj koji ima isto dvije opomene reći jel to baš bilo tako. Izvolite.

Bulj, Miro (MOST)

Pa povrijeđen je čl. 238., sad jel je baš tako samo sam činjenica je da ćete podržati kontinuitet Stipe Mesića i njegove politike Dragana Primorca i g. Zekanović i svi koji sjedite u HDZ-u i da ćete podržati kontinuitet Ive Josipovića jel u drugome krugu kad je bio Hebrang kandidat HDZ-a je podržao Primorac Ivu Josipovića. Čestitam vam na kontinuitetu i znam da će ovaj put birači imati vrimena da progledaju.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Bulj treća opomena više ne možete sudjelovati u raspravi.

Jandroković, Gordan (HDZ)

A sad konačno prelazimo na 28. zastupničko pitanje kolega Paus postavit će ga potpredsjedniku Vlade i ministru mora, prometa, infrastrukture Olegu Butkoviću.
Izvolite.

Paus, Dalibor (IDS)

Hvala lijepa.
Poštovani ministre Butkoviću, je li pod vašim vodstvom HDZ Primorsko-goranske županije 2018. godine bio za ukidanje cestarine na tunelu Učka?

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Butković, Oleg (HDZ)

Poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani zastupniče i predsjedniče IDS-a vidim da kampanja u Istri traje, jer vi od tog vašeg htijenja da se ukine tunelarina koja se ne naplaćuje i dobro ste postavili u pitanju da je ukidanje cestarine, a ne tunelarine budući da na istarskom ipsilonu se ne plaća tunelarina, nego se tamo primjenjuje zatvoreni sustav naplate cestarine kao i na drugim dionicama autocesta u Hrvatskoj, pa na primjer građani, turisti, svi koji putuju našim autocestama ne plaćaju posebno ni Malu Kapelu, niti tunel Sv. Rok koji su duljinom negdje slični tunelu Učka, pa tako ne plaćaju ni tunel Učku, nego plaćaju cestarinu na dionici od 20 km koja uključuje i tunel Učku.
Neću ponavljati sad sve što smo učinili u posljednje vrijeme i što je sve izgrađeno u Istri, međutim nadovezat ću se na neke stvari koje sam čuo ovih dana budući da kada smo otvorili autocestu prema Sisku onda ste vi i ne znam tko još zajedno sa vama imali tiskovnu konferenciju, nekakvu izjavu gdje ste rekli da nije korektno da se ne naplaćuje autocesta prema Sisku, a da se opet naplaćuje tunelarina na tunelu Učka što je opet miješanje kruška i jabuka. Jer prvo nije ukinuta cestarina i naplata cestarine na autocesti do Siska ona se trenutno ne naplaćuje, privremeno iz razloga, poznatih razloga i onog nesretnog potresa koji je zadesio Sisačko-moslavačku županiju i taj dio Hrvatske. I dok traje obnova, dok to sve skupa ne dođe na jednu razinu sigurno da ćemo nakon toga vratiti i ponovno će se naplaćivati autocesta prema Sisku. Ona je u međuvremenu i završena. Tako da što se tiče usporedbe sa Pelješkim ili Krčkim mostom na kojima se ne naplaćuje, ne naplaćuju se ti mostovi. Oni nisu dio zatvorenih sustava i oni se ne nalaze na autocesti kao što se nalazi tunel Učka, kao što se nalazi i Mala Kapela i kao što se nalazi tunel Sv. Rok. Do tada, do 2026. godine završit ćemo cijeli Istarski ipsilon i sada se trenutno nakon otvaranja prve cijevi rekonstruira, odnosno druge cijevi rekonstruira postojeća cijev, završavaju se dva vijadukta Mirna i Limska draga koji također neće biti posebno naplaćivani.
Kad to sve skupa završimo do 2026. godine do Matulja neće se podizati cestarina niti će se dodatno bilo što naplaćivati.
Hvala vam lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite očitovanje.

Paus, Dalibor (IDS)

Evo hvala lijepa.
Kako je i ministar rekao mi zaista ne odustajemo od htijenja da cestarina kroz tunel Učka bude jednaka barem u tom dijelu cestarina na nekim drugim dijelovima autoceste. Ako već govorimo o cestarini na ostalim dionicama i na tunelima koji se nalaze unutar autoceste onda je cestarina na Maloj Kapeli i na Svetom Roku 7 centi po kilometru, a na tunelu Učka 12 puta skuplja nego na Sv. Roku ili na Maloj Kapeli.
Dakle, to sigurno nije pravedno i nije fer, ali se pitam koji je od dva gospodina Butkovića onaj pravi, onaj koji je 2018. bio zajedno sa svojom podružnicom za ukidanje cestarine na tunelu Učka ili onaj koji sada kao ministar kaže da i ne sluša u stvari zahtjeve građana da se ta cestarina ukine jer to nije pravedno i to nije fer.
Dakle, to treba odgovoriti tko je od ovih dvaju pravi. A što se tiče cestarine na dionici Zagreb – Sisak tamo je 45 km autoputa bez naplate, a ovdje je 5 km sa naplatom dvanaest puta većom nego na bilo kojoj drugoj dionici.
I da zaista, ako je to zbog potresa i nije naplata zbog potresa koji se dogodio prije 4 godine, onda zbog potresa koji se događa ovih sljedećih, ovih prethodnih 8 godina na razini Hrvatske dok je HDZ-ova Vlada ovdje isto treba ukinuti cestarinu na tunelu Učki.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Povreda Poslovnika kolega Klarić, izvolite.
Samo malo kolega Paus isključite se. Evo ga može.

Klarić, Tomislav (HDZ)

Obmanjivanje javnosti 238. Mislim što glumatate? Ministar je lijepo rekao. Tunel se ne naplaćuje. Naplaćuje se isti način kako se naplaćuje diljem Hrvatske sve autoceste i ovo vaše tu, pa evo i to spominjanje mosta na Krku i sve ostalo. Ako je neka Vlada i neki ministar napravio nešto za Istru za izgradnju cesta, pa i ovu drugu cijev tunela Učka onda je to ova Vlada, premijer Plenković i ministar Oleg Butković.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Klarić replika je bila, dobivate opomenu.
Kolegice Komes.

Komes, Magdalena (HDZ)

Zahvaljujem predsjedniče.
Povreda članka 238. Dakle, povreda, uvreda i meni i građanima Sisačko-moslavačke županije. Zaista sam zgrožena onim što sam čula sad od kolege. I sama ja i župan Celjak kad smo se borili da nešto dođe na naše područje nikada nismo uspoređivali sa nekim drugim krajem gdje bi trebalo, a gdje ne bi trebalo biti. I zaista mi je žao da uspoređujete uopće Sisačko-moslavačku županiju, razvoj i prije potresa …

Jandroković, Gordan (HDZ)

…/Upadica predsjednik: Hvala vam. Kolegice Komes ovo je isto tako replika. Dobivate opomenu./…

Komes, Magdalena (HDZ)

… i nakon sa Istrom i žao mi je što ste baš Sisačko-moslavačku županiju uzeli za usporedbu.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Paus, izvolite.

Paus, Dalibor (IDS)

Pa mene čudi razmišljanje gospodina Klarića koji je de facto HDZ Primorsko-goranske županije, a on je ušao na listi HDZ-a u Skupštinu Primorsko-goranske županije ali ga je mijenjao kolega.
Mene čudi da je on sada protiv toga kada je njegov zamjenik bio za. Dakle, to mi prije svega nije jasno. S druge strane ne uspoređujem sa Siskom nego samo je Butković, gospodin Butković usporedio sa Siskom Upadica predsjednik: Hvala. Hvala vam kolega./…
… autocestu sa tunelom Učka.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Paus dobivate opomenu bila je replika.
Sada ponovo kolega Klarić, izvolite.
Ponovo kolega Paus se nije isključio.

Klarić, Tomislav (HDZ)

Upravo ono što ste rekli u Sisku, ono što je kolegica Magdalena vam rekla vam pokazuje kakvi ste vi čovjek. Kako možete tako nešto uopće ni pomisliti u trenutku obnove urušenog prostora Hrvatske vi govorite o naplati tunelarine koja se ne naplaćuje. Što vi to radite?

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Klarić dobivate opomenu.
Ponovo kolega Paus, izvolite.

Paus, Dalibor (IDS)

Evo samo ću za kraj reći jer je gospodin Klarić rekao da se naplaćuje na isti način 12 puta više nego kroz tunel Mala Kapela, 12 puta više po kilometru nego kroz tunel Sveti Rok. Ako je to na isti način onda u redu.
Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Glede Kapele možemo mi i pregaziti Kapelu, Ličku goru zelenu i poljubit curu garavu. Eto.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Idemo mi sada dalje.
Zastupnik Željko Turk koji s nestrpljenjem iščekuje postaviti pitanje potpredsjedniku Vlade i ministru prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branku Bačiću. Izvolite.

Turk, Željko (HDZ)

Evo nas preko Kapele do Zaprešića.
Poštovani gospodine predsjedniče Sabora hrvatskoga, poštovani gospodine predsjedniče Vlade, uvažene kolegice i kolege. Moje pitanje kao što ste i rekli je prema ministru Bačiću, potpredsjedniku hrvatske Vlade.
Poštovani ministre jučer smo u Zaprešiću potpisali ugovor o darovanju nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske ukupne površine od 244 000 m2 vrijednosti nepunih 6 milijona eura u svrhu izgradnje poduzetničke zone Falečnjak u Zaprešiću što je svakako za naš grad veliki iskorak u gospodarskom razvoju, ali rekao bih u svekolikom rastu.
Isto tako, mogu spomenuti da je hrvatska Vlada napravila i niz mjera i zakonskih, novih zakonskih okvira kojim je i dijelom upravljanje državnom imovinom spustila i na onaj županijski nivo što govori o spremnosti hrvatske Vlade o aktivaciji same državne imovine u funkciji hrvatskom gospodarskog razvoja.
Dakle, ja mogu čvrsto vjerovati kada govorimo o primjeru Zaprešića da on ovdje nije usamljen slučaj, te me zanima kako i na koji način se je hrvatska Vlada odredila prema temi upravo poslovnih zona i svojom politikom raspolaganja zemljištem, te jasno kakovi su i planovi za naredno razdoblje.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)

Zahvaljujem gospodine predsjedniče, poštovani zastupniče Turk i gradonačelniče Zaprešića.
Pozdravljam vas i kao gradonačelnika Zaprešića s obzirom da ste ujedno i čelnik udruge gradova, pa s te pozicije najbolje znate koliki je doprinos poduzetničkih zona razvoja jedinica lokalne samouprave u hrvatskoj.
Jučer smo kao što ste rekli potpisali darovni ugovor nakon što je Vlada donijela odluku o darovanju jedne poduzetničke zone u gradu Zaprešiću 25 ha na prostoru Falečnjaka koji će itekako doprinijeti gospodarskom razvoju samoga grada Zaprešića.
Ono što je važno za reći to je da i zato sam i rekao da vas i pozdravljam kao čelnika udruge gradova da su jedinice lokalne samouprave kojima je država ili su pak same na svom prostoru mogle osnovati poduzetničku zonu u godinama koje su slijedile nakon uspostave izgradnje, realizacije same zone povećali izvorne prihode 20 do 30% u odnosu na vrijeme prije aktivacije poduzetničke zone.
Također, ono što je važno reći u tim jedinicama lokalne samouprave gdje smo te zone otvarali povećan je broj otvaranja novih poduzeća za gotovo 60% u odnosu na vrijeme koje je bilo prije. I treći možda čak i najvažniji podatak kojega smo iščitali iz analize i studije poduzetničkih zona u Hrvatskoj je taj da je prosječan dohodak po stanovniku u toj istoj jedinici lokalne samouprave gdje se otvaraju zone poput ove vaše Falečnjak veći u odnosu na jedinice lokalne samouprave koji nemaju razvijene zone negdje oko 7 do 8%. I stoga je Vlada kao što ste i sami rekli dodijelila takve zone i drugim jedinicama lokalne samouprave. U ovoj godini evo tu gledam i načelnika Bakra velika zona Kukuljanovo. Zatim zona Nemetin u Osijeku čak 36 ha. Velika zona na području općine Pirovac i brojne druge zone koje smo u međuvremenu riješili na način da je država darovala zemljište. Ali ono što je važno tek tada na sebe preuzimaju obvezu jedinice lokalne samouprave, jer je utvrđeno također tom istom studijom, da jedan euro koliko rijedi zemljište jedinice lokalne samouprave, da bi tu komunalnu zonu opremila a mislim da je vaša zona Falečnjak iznimno atraktivna zona jer je neposredno uz željezničku prugu. Tu je cesta, dakle tu je cjelokupna energetska, prometna i komunalna infrastruktura ulaže tri puta više.
Dakle, jedinica lokalne samouprave koja preuzima na sebe tu darovnicu države da bi zonu afirmirala, da bi zonu realizirala ulaže tri puta više. Ali to vam se u vrlo kratkom razdoblju u financijskom smislu vraća kao izvorni prihod proračuna, a s druge strane što povećava prosječni dohodak na razini jedinice lokalne samouprave svojim građanima.
No, nismo mi samo stali sa poduzetničkim zonama. U ovih proteklih nekoliko godina darovana su zemljišta za opći, gospodarski i društveni razvoj. Pak' smo tako riješili prije godinu dana primjerice zemljište na stadionu Maksimir, riješili smo izgradnju nacionalnog nogometnog kampa u Velikoj Gorici. Riješili smo sada prije dvije sjednice Vlade zemljište za izgradnju nacionalne dječje bolnice u Blatu ovdje u Zagrebu, tako da tim svim rješenjima itekako se doprinosi kvalitetnijem i boljem životu u Hrvatskoj, a onda samim tim jedinicama lokalne samouprave.
I u tom kontekstu smo i donijeli Zakon o upravljanju nekretninama i pokretninama kako bi ga decentralizirali funkcionalno i financijski i pomogli u bržem rješavanju državne imovine koja je isključivo u funkciji gospodarskog …
.../Upadica: Hvala vam./... razvoja Hrvatske.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite očitovanje, zastupniče.

Turk, Željko (HDZ)

Hvala g. potpredsjedniče. Jasno izražavam zadovoljstvo onime što ste rekli, ajmo jasno i politikom Vlade koja i ta zemljišta i ostale projekte podržava, ne podržava prema stranačkoj pripadnosti nego pripremnosti projekata jedinica lokalnih i regionalnih samouprava koje postoji.
Možda je samo zgodna prilika ovdje reći da nakon, a i sada u tijeku dakle izvanredne i velike investicijske aktivnosti kroz korištenje EU fondova, kroz pristupne fondove i korištenje ovih 20-ak i nešto više i 26, 7 milijardi eura, u velikom dijelu naše Hrvatske stvaraju se uvjeti kroz izgradnju dakle komunalne infrastrukture kao bitnoga preduvjeta ukupnoga razvoja kao takvoga, pa tako u mojem gradu 100 milijuna eura izgradnje komunalnog sustava, rekonstrukcije pruga, da sad dalje ne nabrajam, dovoljno govori tome u prilog da je upravo ovakvom i politikom Vlade, ali i, ja bih rekao agilnim politikama, urbanističkim planovima, strategijama razvoja, jedinica lokalnih samouprava i omogućen mogućnost razvoja.
A upravo dakle tada država svojim odlukama koje potiču takav razvoj i daje dalje i same rješenja koje tome doprinose.
Sigurno je, a to je agenda EU ne novije da je danas uz sve ono što imamo izazove i osnovnoškolsko obrazovanje i srednjoškolsko obrazovanje, da zapravo industrijalizacija i reindustrijalizacija nešto što je u fokusu Europe, pa onda tako i Hrvatsku, samo kroz stvaranje novih radnih mjesta, a napose i dobrim dijelom i proizvodnje i dakle samog takvog gospodarskog razvoja stvaramo preduvjete i za opstanak i za mlade na ovim našim prostorima, za nova radna mjesta, vodeću jasno brigu i o zelenoj tranziciji, o energetskoj učinkovitosti i svemu onome što čini život na naših gradovima, našim općinama…
.../Upadica: Hvala vam./... našim županijama dobrim.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Idemo na 30. pitanje, zastupnik Željko Glavić postavlja ga ministru zdravstva Viliju Berošu. Izvolite.

Glavić, Željko (HDZ)

Poštovani predsjedniče HS-a, poštovani premijeru s ministrima, poštovani ministre zdravstva profesore Beroš.
U svojim medijskim istupima redovito naglašavate i ukazujte na potrebu zaokreta prema preventivnim pregledima. Do sada u reformi zdravstvenog sustava koju provodite, važno mjesto su zauzimali i preventivni pregledi koji su ciljani na određene bolesti, uglavnom teške maligne bolesti koje imaju veliku pojavnost i veliku smrtnost.
Puno je života tim preventivnim pregledima spašeno, isto tako, puno godina kvalitetnog zdravog života. Ovoga puta najavljujete zapravo jedan novi zaokret, preventivne preglede na nacionalnoj razini. Znamo da za takvu preventivnu aktivnost koja je neobično važna za zdravstveni sustav, za njegovu i financijsku stabilnost, ali isto tako i za kvalitetne pokazatelje zdravstvene, da je neobično važna uloga građana. Pa, moje pitanje je, mislite li da ovi novi zdravstveni pregledi na nacionalnoj razini će biti odlučujuća prevaga u aktivnijoj ulozi građana u borbi za svoje zdravlje?

Jandroković, Gordan (HDZ)

Hvala vam. Izvolite, ministre, odgovor.

Beroš, Vili (HDZ)

.../Govornik se ne čuje./... zahvaljujem se na tom pitanju koje je od iznimne važnosti. U pravu ste, već duže vrijeme ova Vlada, administracija i ja osobno govorimo o važnosti preventive. Naime, kada sagledamo dosadašnje rezultate u borbi protiv mnogih bolesti, a u današnje vrijeme su posebno aktualne kronične nezarazne bolesti, ne stojimo dobro.
Stoga je više nego očigledno da moramo mijenjati način borbe protiv tih bolesti. Stoga je došlo pravo vrijeme za promjenu padadigme liječenja i paradigme, promjenu paradigme postupanja u samom zdravstvenom sustavu. Kurativa neka i dalje ostane vrlo važna, ali ono što je još važnije je preventiva. Preventiva je najsigurnija, najpouzdanija, najstabilnija valuta u borbi za zdravlje hrvatskih građana.
Stoga osobno mislim da je pitanje razvoja preventive najvažnije javnozdravstveno političko pitanje, ali isto tako, mislim da u širem kontekstu, ono je važno zbog ekonomskih utjecaja, zbog utjecaja na demografiju, dakle iznimno, iznimno važno pitanje.
Prevencija kao takva apsolutno može učiniti da se borimo za očuvanje zdravlja nacije, da se borimo za rano otkrivanje bolesti, da se borimo za, kao što ste i sami rekli, više godina zdravog života i bolje ishode liječenja. Sve je to ono što možemo napraviti preventivnim djelatnostima i ja ću reći da tu u RH stojimo dobro. Sad ću spomenuti neka imena, a to je prvenstveno ime akademkinje Šitum, akademika Samaržije, akademika Kaštelana koji su predvodnici europskog i svjetskog vala preventivnih aktivnosti. U RH razvijamo nacionalne preventivne preglede koji se odnose na rano otkrivanje i liječenje karcinoma različitih, u ovom slučaju nabrojenih kolega melanoma, tumora prostate i tumora pluća. Nevjerovatan doseg koji je dostupan i na raspolaganju našim građanima.
Ova Vlada, administracija i ja osobno kao ministar odlučili smo ne čekati, moramo aktivno pozivati naše građane i educirati ih o važnosti brige za vlastito zdravlje. To je ono što hoćemo raditi i na čemu ćemo ustrajati. Nakon provedenog pilot-projekta od svibnja do studenog prošle godine imamo određene analize preventivnih programa koje smo tad i preglede koje smo tad proveli u pet hrvatskih županija i stoga ću s ovog mjesta također zahvaliti svim onim timovima, a njih je 88 koji su polučili jako dobre rezultate u tim preventivnim pregledima. Međutim, kada gledamo sa zdravstvenog aspekta rezultati pretraga su vrlo zabrinjavajući. U preko 70% naših građana našli smo podatke o povišenom krvnom tlaku, o povišenim masnoćama u krvi, o povišenom šećeru, o neadekvatnim tjelesnim aktivnostima koji uključuju korištenje alkohola, pušenja i postojanju pretilosti. To je alarm za uzbunu.
Mi nemamo drugih alata nego nastaviti tim tragom i pozivati u unaprjeđenom na osnovu dosadašnjih rezultata sada programu na nacionalnoj razini za preventivne preglede pozivati sve naše građane starije od 80 godina koji zadnje dvije godine nisu bili na prvom ili kontrolnom pregledu kod svog liječnika obiteljske medicine. Takvih u RH u ovom trenutku ima preko 600 tisuća. Naravno da nećemo moći odjednom pozvati sve, međutim HZJZ uz županijske zavode za javno zdravstvo, HZZO, domove zdravlja i sve vrijedne obiteljske liječnike našao je način kako sukcesivno pozivati te ljude da unapredimo zajednički njihovo zdravlje. To je poanta preventivnih pregleda koji kreću od 11. studenog, dakle sljedećeg …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… ponedjeljka na nacionalnoj razini.
Hvala vama.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite zastupniče očitovanje.

Glavić, Željko (HDZ)

Gospodine ministre, evo hvala na odgovoru. Naravno zadovoljan sam odgovorom i vjerujem da kao što ste izuzetno uspješno vodili zdravstveni sustav u pandemijskoj covid krizi da ćete isto tako i u ovome dijelu reforme koju provodite, a odnosi se na preventivu kao jedan od nezamjenjivih reformskih zahvata u svakoj ozbiljnoj reformi zdravstvenog sustava, da ćete isto tako uspješno izaći na kraj i s tim problemom.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Prelazimo sada na 31. pitanje imamo još devet pitanja i onda nećemo raditi stanku jer smo kasnije krenuli tako da si planirate vrijeme, bit će odma slobodni govori.
31 je zastupnica Ivana Ribarić Majanović pitanje postavlja potpredsjedniku Vlade i ministru mora, prometa i infrastrukture Olegu Butkoviću.
Izvolite.

Ribarić Majanović, Ivana (SDP)

Zahvaljujem poštovani predsjedniče.
Poštovani ministre Butkoviću.
Nažalost svako nekoliko se dogodi nešto što budi sumnju u efikasnost funkcioniranja sustava. Stoga vas konkretno pitam, zbog čega se već deveti put prolongira rok za dostavu ponuda za izgradnju čvora HAC u Donjim Andrijevcima na koridoru VC na Slavonici i time se onemogućuje bolja povezanost istočnog dijela županije u Brodsko-posavske sa Osijekom? Zbog devetih izmjena natječajne dokumentacije budi se sumnja ili projekt je nije dovoljno kvalitetno pripremljen ili se javna nabava na provodi dovoljno dobro ili pak nema novca za izgradnju tog čvora.
Također me zanima je li provedena ostala javna nabava potrebna za realizaciju tog projekta kao što je stručni nadzor nad izvođenjem radova te kada možemo očekivati početak radova?
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Butković, Oleg (HDZ)

Hvala vam lijepo.
Poštovani predsjedniče HS-a, poštovana zastupnice.
Čvor Andrijevci se nalazi se autocesti A5 koja Beli Manastir-Osijek-Svilaj odnosno poznatiji VC koridor, na VC koridoru i to je jedan od projekata koje HAC imaju u svome planu i koji se trenutno provodi.
Prije nego što vam odgovorim na vaše pitanje samo ću podsjetit da smo mi na VC koridoru završili uglavnom sve skoro u cijelosti cijeli VC koridor izgradnjom mosta Svilaj i ostalo je još pet kilometara do mađarske granice što će biti negdje u proljeće sljedeće godine i onda će u cijelosti svih 88 km biti izgrađeno autoceste VC koridora kroz Hrvatsku.
Što se tiče navedenog čvora ono što znam i informacije koje imam u ovom trenutku, a provjerit ću još dodatne detalje da je to u raspisu, da je natječaj raspisan i da HAC do kraja ove godine bi mogle ugovoriti taj projekt, nešto i prije i njegova provedba odnosno izgradnja za koje su osigurana sredstva u iznosu od 7,5 milijuna eura će krenuti početkom 2025.g., ukoliko ne bi bilo dodatnih žalbi i svega onoga što u postupku javne nabave naravno na što ja ne mogu kao ministar, a ni uprava utjecati, tako da projekt je u planu, osigurana su sredstva i ide se ka ugovaranju.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite očitovanje.

Ribarić Majanović, Ivana (SDP)

Zahvaljujem.
Pa vjerujem da razumijete kad smo zabrinuti za deveta, za devete izmjene natječaja tako da jer ovaj čvor u Donjim Andrijevcima treba omogućiti bolju povezanost ovog dijela Slavonije, olakšati promet i skratiti vrijeme putovanja što je posebno važno za stanovnike ovog kraja. Stoga evo apeliram da koliko možete uzmete ovu temu pod prioritet.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

32. pitanje zastupnica Draženka Polović postavlja ga predsjedniku Vlade Andreju Plenković.
Izvolite.

Polović, Draženka (Možemo!)

Hvala.
Poštovani premijeru, ni nakon saznanja o problemima Karlovčana nastalih tijekom izvođenja radova u projektu aglomeracije u kojem su u Zvijezdi uslijed upotrebe krive tehnologije nastala velika oštećenja kuća nije proradila čini mi se ta famozna vertikala vlasti od lokalne do državne koju tako često spominjete.
A sada ponovno svjedočimo drugom velikom karlovačkom problemu iza kojeg također stoji Gradsko poduzeće Vodovod i kanalizacija. Naime, Karlovčanima se vodoopskrbnom sustavu u posljednjih više od godinu dana učestalo u brojnim dijelovima grada isporučuje mutna, obojana voda i kao takva neupotrebljiva za ljudsku upotrebu.
Kako uvijek naglašavate društvene dobrobiti te HDZ-ove vertikale zanima me što ste ili hoćete poduzeti po tom pitanju da Karlovac konačno riješi problem urušavanja komunalne infrastrukture?
Naime, Karlovčani pomalo gube strpljenje i čekaju racionalan i logičan plan rješavanja svojih problema, osobito vodoopskrbe. Umjesto toga, sada dobivaju, sada gradska uprava zaziva DORH, kao neku HDZ-ovu kućnu policiju zato što građani sami traže objašnjenja, rješenja i plaćaju analize zamućene vode. I tako Karlovac, osim ugrožene gradske jezgre, poplava i mutne vode postaje i poligon za treniranje novih demokratskih standarda te spomenute vertikale na čiju smo opasnost, samo da usput spomenem, početkom ove godine žestoko upozoravali.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Hvala vam lijepa.
Izvolite odgovor, predsjedniče .../nerazumljivo/...
Povreda Poslovnika, kolega Mandić, izvolite.

Mandić, Damir (HDZ)

.../Govornik nije uključen./...
.../Upadica: Samo malo, kolega Mandić, kolegica Polović, isključila se. /... Hvala.
.../Upadica:… Dobro, ispočetka sada možete krenuti ovih 30 sekundi. /... U zadnjih 2 tjedna, 18 hrvatskih građana je podnijelo zavodu, Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo svoje uzorke sa slavina i svi su zdravstveno ispravni. Što se tiče samih zamućenja, o njima ste dovoljno čuli, a što se tiče DORH-a, da, gđo Polović, vi ste i još neki saborski zastupnici svjesno dezinformirali i zastrašivali građane grada Karlovca.
Ne želim nikome oduzeti pravo govora, pravo mišljenja, ali zastrašivanje hrvatskih građana ili Karlovčana …
.../Upadica: Hvala vam./... .../Govornik se ne razumije./...

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Mandić, dobivate opomenu, bila je replika.
I sada će predsjednik Vlade odgovoriti na zastupničko pitanje, izvolite.

Plenković, Andrej (HDZ)

Hvala lijepa poštovana zastupnice Polović, gradonačelniče Karlovca, g. Mandić, ja predlažem da ova rasprava se preseli u Gradsko vijeće Grada Karlovca. Ono što je meni poznato, da je HZJZ ispitao sve te uzorke vode, koliko je meni jasno, zamućenje koje se dogodilo, ne znači da voda nije za piće. Prema tome, siguran sam da sve nadležne službe u suradnji sa gradom Karlovcem, sa vašom kompanijom, odnosno društvom Vodovod i kanalizacija vode računa o zdravlju naših sugrađana, to je temeljni interes svih nas i siguran sam da imate svu potporu i Ministarstva zdravstva i Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije i svih nadležnih zdravstvenih institucija i bit će vam na raspolaganju, ja se nadam, na dobrobit i svih gradskih četvrti o kojima je riječ i Švarči i Dubovca, Banije, Ilovca i drugih. Eto, hvala vam lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite očitovanje.

Polović, Draženka (Možemo!)

Zahvaljujem. Ja bih samo htjela reći da je u gradskom vijeću svoj dio diskusije, rasprave i svega već odavno obavljen, pa bih vas kao premijera ove zemlje htjela samo upoznati sa legislativom koja kaže da je temeljem Zakona o vodi za ljudsku potrošnju, Pravilnika o parametrima sukladnosti, metodama analize i monitorinzima voda namijenjene za ljudsku potrošnju i Pravilnika o sanitarno-tehničkim i higijenskim te drugim uvjetima koje moraju ispunjavati građevine za vodoopskrbu i poslovanje u njima, javni isporučitelj vodne usluge i javne vodoopskrbe u obvezi isporučiti zdravstveno ispravnu vodu namijenjenu za ljudsku potrošnju, ne obojanu, ne smeđu, ne crvenu niti bilo koje druge boje.
Osim toga, htjela bih vas podsjetiti da je u veljači 2024. Državni ured za reviziju objavio Izvješće o unaprjeđenju kvalitete vode te o dostupnosti voda za ljudsku potrošnju u RH gdje kaže, citiram, strana 72. izvješća, s obzirom na to da gotovo polovina vodnih tijela prirodnih tekućica i većina prirodnih stajačica u RH nema dobru kakvoću vode, odnosno može štetiti funkciji ekosustava i ljudskom zdravlju, Državni ured za reviziju preporučuje Hrvatskim vodama u suradnji s Institutom za vode Josip Juraj Strossmayer i nadalje poduzimati aktivnosti na unaprjeđenju monitoringa stanja voda u svrhu postizanja dobrog stanja voda, kao jednog od ciljeva vodne politike u RH, tako da je moja molba upućena vama utemeljena i u legislativi i u nalazu državne revizije.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

33. pitanje, zastupnik Frane Tokić postavlja potpredsjedniku Vlade i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, izvolite.
Kolegice Polović, molim vas, ugasite mikrofon. Evo, izvolite.

Tokić, Frane (DP)

Zahvaljujem g. predsjedniče HS-a, evo, kao što ste kazali, moje pitanje je upućeno g. Josipu Dabri, ministru poljoprivrede. Evo, ministre, poznato je da u Hrvatskoj u posljednjih godina dolazi do smanjenja proizvodnje mlijeka na OPG-ovima. Isto tako, činjenica je da je u Hrvatskoj ostalo manje od 3000 gospodarstava koja se bave mljekarstvom jer su zbog izazovnih vremena najčešće mali proizvođači izlazili iz proizvodnje. Razlog smanjenja proizvođača je taj da su ulazni troškovi mljekara svaki dan rasli, dok se cijena proizvoda mljekara padali. S obzirom na to da često vašim nastupima spominjete kako RH treba težiti samodostatnosti i samoodrživosti u proizvodnji hrane, s čim se uvelike slažem i podržavam, do sada se to nije baš pokazalo tako jer su države poput Poljske, Mađarske, Češke i drugih imale jeftine viškove mlijeka koje su završavale na našem tržištu.
Kako danas ocjenjujete proizvodnju mlijeka u RH te na koji način vaše resorno ministarstvo namjerava dodatno pomoći proizvođačima mlijeka u RH da bi bili samodostatni i samoodrživi u toj gotovo neophodnoj namirnici i iskoristit ću još jedno pitanje, znači prije 2 tjedna u medijima ste najavili da ćete dati prijedlog da se uvede konjica u Ministarstvo unutarnjih poslova, vjerojatno za zaštitu i očuvanje granica. Zašto i zbog čega smatrate i po vama, zbog čega se konjica treba uvesti u MUP? Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Potpredsjedniče Vlade, izvolite odgovor.

Dabro, Josip (DP)

Hvala lijepo predsjedniče HS-a, uvaženi kolega Tokić.
Evo ja ću i službeno pročitati podatke proizvodnje mlijeka u prvih 9 mjeseci ove godine, a onda ćemo to i obrazložiti.
U prvih 9 mjeseci 2024. godine isporučeno je 289 milijuna 253 tisuće 762 kilograma kravljeg mlijeka. Za razliku od istog razdoblja 2023. isporučeno je 289 milijuna 212 tisuća 451 kilogram mlijeka, a navedeni podaci praćenja mlijeka ukazuju ono što sam i govorio na početku mandata da prvo trebamo zaustaviti trend pada i onda maštati o povećanju.
Rezultat usporedbe ovoga rezultata je blagi možemo reći simbolični porast od 0,01% i to je sigurno trend koje je donijela mjera Ministarstva poljoprivrede, šumarstva naravno pod blagoslovom i odobrenjem Vlade Republike Hrvatske.
U ministarstvu postoji program za obnovu proizvodnog potencijala u Sektoru proizvodnje mlijeka koje je do sada u ovoj godini isplaćen pet milijuna eura i s obzirom na više od 500 korisnika. Naravno kada je bio natječaj mislili smo da ta mjera neće biti toliko učinkovita, ali se pokazala jako dobro. Ono što je bit ove mjere je da se poveća proizvodnja, znači potencijal da li kroz kilu, da li kroz grlo, da li kroz litru mlijeka.
Naravno taj program traje i trajat će još tri godine. Bio je namijenjen za 2024. S obzirom da, osigurano je bilo 10 milijuna, javilo se korisnika u 5 milijuna eura tako da ćemo u narednom razdoblju objaviti program da i ostali koji nisu prošli to je nekih manje od 200 proizvođača OPG-ova uđu u tu mjeru jer imamo osigurana sredstva i prilikom izrade plana za program razvoja i sektora mesnog govedarstva i sektora svinjogojstva, mesnog ovčarstva i kozarstva uvrstit ćemo i dodatnu mjeru obnove proizvodnog potencijala koji će trajati do 2027. koji kao što sam rekao na uvodu pokazuju mjerenjem rezultata pozitivan učinak.
Ono što još bitno je naglasiti da smo u prvih 8 mjeseci zabilježili rast u proizvodnji jaja, zaklane peradi 5% i da smo u hrvatskim klaonicama, da je zaklano 6% više svinja u prvih 9 mjeseci za razliku od 2023. godine. Mislim da su to dobri rezultati, da su to lijepe vijesti za poljoprivrednu proizvodnju. Ali u svakom slučaju tu nećemo stati. Dobili smo limite od ministra financija tako da ćemo u sljedećoj godini, a ubrzo ćemo i izaći sa prijedlozima programa za ove sektore koje sam naveo u vrijednosti od 150 milijuna eura nacionalnih sredstava plus mjere iz strateškog plana i ruralnog razvoja koji će pratiti sektorski natječaj i isključivo usmjeriti potrebu ovih grana koje trebaju.
Evo hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Hvala vam.
Izvolite zastupniče očitovanje.
Samo isključite se ministre. Tako sad možete, izvolite.

Tokić, Frane (DP)

Zahvaljujem na odgovoru.
Volio bih da je bilo malo više vremena pa da ste odgovorili na ovo drugo pitanje vezano za uvođenje konjice u MUP. Ali evo po pitanju ovog prvog dijela vezano uz mlijeko zadovoljan sam sa odgovorom, a posebno informacijom ili činjenicom da je došlo do stabilizacije proizvodnje mlijeka kao i stabilnosti u otkupu, odnosno stabilnosti cijene u otkupu a samim time i blagog porasta u povećanju proizvodnje. Nadam se da ćete dodatno poraditi na potporama domaćim proizvođačima mlijeka kako bi isti još više povećali svoju produktivnost i otpornost na ove tržišne poremećaje, a samim time i dali poticaj svim novim OPG-ima koji razmišljaju o početku ulaska u mljekarsku proizvodnju.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

34. pitanje zastupnik Mate Vukušić postavlja ga potpredsjedniku Vlade i ministru poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Josipu Dabri.
Izvolite.

Vukušić, Mate (SDP)

Zahvaljujem se predsjedniče.
Dogovorili smo se ne španat živac premijeru pa onda pitanje ministru Dabri. Nakon 7, 8 mršavih godina u skupljanju žira ovaj je zahvaljujući povoljnim okolnostima konačno prilično rodna i ukazala se odlična mogućnost da se Hrvatske šume opskrbe većim količinama ovog dragocjenog reprodukcijskog materijala za sanaciju šuma, a pogotovo područja koje je poharalo katastrofalno nevrijeme u srpnju 2023. godine.
Hrvatske šume na čelu sa predsjednikom uprave Dujićem su pristupile otkupu žira dajući dozvole fizičkim osobama koje će obaviti taj posao ali i jednoj i jedinoj pravnoj osobi za poslove skupljanja žira. Vlasnik tog subjekta je prije dvije godine optužen za utaju poreza Republici Hrvatskoj u visini cirka milijon i sto tisuća kuna, te je brzinskim stečajnim postupkom firma likvidirana a država uopće ne čudi ostala kratka za tih milijon i sto tisuća kuna.
Samim tim činom tvrtka kralja žira ostaje i bez licence za skupljanje plodova, tj. žira. Ali ne lezi vraže. Kako to obično biva ima čovjek za svaki slučaj rezervnu firmu produženog naziva da ne bude isto i s njim Lijepa naša sklapa ugovor o otkupu žira u enormnim količinama i naravno ima licencu novu za skupljanje plodova, tj. žira.
Podsjetit ću ove godine Hrvatske šume plaćaju za kilogram žira tri i tri i trideset eura svojim građanima. Isti takav proizvod žir sigurno ne kao od slavonskog hrasta prošle godine kupili su od Rumunjske i Mađarske u iznosu od 498 tisuća 185 kilograma po cijeni 5,60 eura. Malo skoro duplo više nego svojim građanima i to žir koji nije prošao potrebne provjere kvalitete i pripadnosti terenu u Hrvatskoj.
Podsjetit ću također da su pojedine šumarije prekinule ovih dana otkup žira iako su imali priliku uzeti veće količine bez dodatnih troškova za Hrvatske šume, ali onda ne bi bilo dovoljno posla za kralja žira. Moje pitanje je znate li za ovaj mega posao Hrvatskih šuma i kako komentirate da ga je dobila firma koja je optužena Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… da je potkradala proračun Republike Hrvatske?
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Hvala kolega Vukušić.
Izvolite odgovor.

Dabro, Josip (DP)

Hvala lijepo predsjedniče Sabora, uvaženi zastupniče Vukušić.
Pa prije nego što krenete ovako pucati malo na široko trebate pogledati pravilnik kako je došlo do objave, tj. kako je gospodin Ervin Pezerović dobio tj. prošao na natječaju. Znači ovako. Ja ću vam to ukratko objasniti. Ja sljedeći puta ja vas molim, vi to često postavljate pitanja na temu Hrvatskih šuma. Dajte si malo truda da ne trošimo vrijeme.
Znači Hrvatske šume su objavile pregovarajući postupak bez prethodne objave. Znači dobiven je popis od 11 licenciranih osoba koji su dobili pozivni mail u 8 mjesecu. Od 11 registriranih potvrdilo je 4 tvrtke. Na postupak javne nabave se javio samo gospodin Pezerović koja je, kako se tvrtka zove Eurožir jel' tako nešto. 24. rujna je potpisan ugovor na iznos od preko 6 milijona eura. Ono što ja vama želim odgovoriti naravno da znam, naravno da pratim jer sam kao ministar i predsjednik skupštine Hrvatskih šuma trenutno je u Hrvatskim šumama interni nadzor. Ali ono što treba reći da tu nema ništa protuzakonito u ovom djelovanju u prikupljanju žira koje je.
Zašto je prekinuto otkupljivanje žira da malo prođete kroz Spačvanski bazen i dođete u Slavoniju i svi vi koji često kritizirate onda bi vidjeli da toga hvala bogu ima za razliku od prošlih godina puno više, pa zato je onda cijena i tad bila od prošle godine malo ispod šest eura. Naravno kad imate nečeg puno, onda to košta manje to je zakon tržišta tako da moj odgovor na vaše pitanje je da znam ovo o čemu se radi, da koliko sam sad vidio nema ništa protuzakonito i da je interni nadzor u Hrvatskim šumama. Pa kad dobijem izvješće internog nadzora ja ću vam to izvješće poslati ili vas obavijestiti.
Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite zastupniče očitovanje.

Vukušić, Mate (SDP)

Zahvaljujem se na odgovoru.
Nisam zadovoljan odgovorom naravno. Dakle, pratim što se radi u Hrvatskim šumama. Ne vidim razlog zašto ne. Ovo što ste odgovorili djelomično mogu prihvatiti, međutim da ima 11 firmi koje to mogu raditi, da se javilo samo 4 to je opće poznata stvar. Nisam vas uopće pitao zašto i kako je samo jedan dobio, nego zašto je dobila firma koja je imala neuredan odnos sa Republikom Hrvatskom, čak štoviše da vam ne čitam sad ovdje izvješće iz Državnog odvjetništva iz Vukovara zbog čega je firma prijavljena, odnosno zašto je policija napravila prijavu protiv firme koja je državi Hrvatskoj uskratila milijon i 100 000 kuna bez koje je država ostala. Dakle, bez milijon i 100 000 tadašnjih kuna poreznih obveznika.
Nije to sad neću reći vama vi ste ovdje novi u smislu dijela vlasti stranci sa kojom ste u koaliciji nije to ništa novo obzirom je i ona osuđivana za slične nepodopštine i to očito kod nas može proći. Dakle, firma koja ima očito ekskluzivno pravo za uvoz žira, firma koja je oštetila proračun Republike Hrvatske. Vi smatrate da je to sasvim normalno i sasvim o.k. i ne vidite tu ništa niti nenormalno, niti protuzakonito. Ali reći ću vam samo jedan segment na pitanje što vam je postavio kolega Milinković vezano za hrvatsku industriju šećera. Obzirom sam iz Virovitice gdje je bila jedna od najmodernijih tvornica šećera na ovim prostorima koja je naravno skoro zatvorena, ali recimo djelomično proizvođači šećerne repe svoju repu voze u Županju iz Virovitičke županije. Gotovi šećer iz Županje vozi se u Viroviticu, jer tamo je puniona šećera, dakle prerađeni šećer iz Županje, kupljeni šećer iz Ukrajine. Pa ne znam dal' smatrate da je i to normalno u poslovanju u Hrvatskoj?
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

35. pitanje zastupnik Dario Zurovec postavlja ga predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću, izvolite.

Zurovec, Dario (Nezavisni)

Zahvaljujem.
Poštovani predsjedniče Vlade Republike Hrvatske, s obzirom na to da u nekim rekao bih ključnim državama nemamo imenovane veleposlanike što po mojoj procjeni baca dosta loše svjetlo na hrvatsku vanjsku politiku i naše odnose sa nekim državama. Mene zanima ako možete detaljnije pojasniti kako surađujete sa predsjednikom Republike Hrvatske kao sukreatorom hrvatske vanjske politike i s obzirom da je i njegov potpis potreban, vezan za diplomaciju. A posebno me zanima s obzirom da je danas spomenuto u više navrata na koji način se s njime koordiniraju donošenje odluka u vezi sa vojnim misijama. Danas je spomenuta NSAT aktivnost, pa ako može detaljnije i oko toga, te me zanima s obzirom na prethodna dva pitanja na koji način ćete osigurati da takvi možemo slobodno reći propusti da nastave ugrožavati položaj i ugled Republike Hrvatske na međunarodnom planu. Mogu i detaljnije u svojem odgovoru kasnije reći na što sam točno mislio.
Hvala vam.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor predsjedniče Vlade.

Plenković, Andrej (HDZ)

Hvala lijepa zastupniče Zurovec. Bilo bi dobro da ste detaljnije rekli. Imali ste još minutu pa bi vam mogli detaljnije odgovoriti, ali pokušat ću i ovako. Što se tiče vanjsko-političke aktivnosti Vlade sve što god Vlada radi je konzistentno. Ja bih rekao 99% sa hrvatskom vanjskom politikom zadnjih 35 godina. Poštovanje međunarodnog prava, dobrosusjedski odnosi, rješavanje otvorenih pitanja, snažno zastupanje nacionalnih interesa, osuda agresora i pomoć žrtvi.
Otprilike kontekst onoga što mi radimo. Što se tiče prijedloga od 13. zaključaka ili akata ili odluka Hrvatskog sabora o slanju hrvatskih vojnika izvan Hrvatske na 12 od 13 Milanović je dao suglasnost na jedan ovaj koji se tiče NSAT-u aktivnosti nije. Meni nije poznato zašto, koja logika. NATO kaže u pravnom mišljenju ne idete u sukob, niste zaraćena strana. Sabor u odluci koju predlaže Vlada kaže ne idete u Ukrajinu stojite u državama članicama saveza, dakle u Njemačkoj. Ispada da je sigurnije ići u Irak u Libanon, na Kosovo ili u neku drugu međunarodnu misiju nego u Wiesbaden u državi Hessen u Njemačkoj. Meni nije jasno kako netko može to slijediti, sa kojom logikom, kojim ratiom, kojim političkim naumom osim da izravno minira položaj Hrvatske kao saveznice u NATO-u kao što su oporbeni zastupnici onih 54 iz raznih razloga minirali položaj Hrvatske u EU prije dvije godine.
Sada ponavljamo tu vježbu da vidimo gdje tko stoji, tko je na zapadu, tko je na istoku, tko je za žrtvu, tko je za agresora, tko je za temeljna načela oko kojih se okupljamo. Očito je razlika prevelika. Dakle, nakon današnje rasprave to postaje sada suvišno. Mi ne znamo više s kim imamo posla u biti oko temeljnih tema oko kojih bi Hrvatska trebala biti zadnja država u Europi da oklijeva sekundu dva časnika u Njemačku. Točka. Izmotavanja, cici mici, ruge, kruge, klasifikacija, deklasifikacija, časnici za vezu. To vam je sve jedan potpuni nonsens, dakle sramota onog tko se na takve, to nisu ni slamke, to su šuplje priče rekao bi Đuro iz Nadrealista koje djeluju otužno, tragično, sramotno za ljude koji dobivaju mandat od hrvatskog naroda da budu u Hrvatskom saboru i isključivo služe ili kao korisni idioti u službi Kremljina ili kao Putinovi ili još gore ovi ovdje Milanovićeve pudlice. Dakle, to je okvir.
Što se tiče imenovanja veleposlanika mi smo još 2020. na jesen kada je taman zrela bila situacija za rotacije dali neformalno prijedlog svih mogućih kandidata za popunjavanje diplomatskih misija. Znate kako izgleda suradnja? Neću, fifty-fifty. Nakon toga smo udbaši, gojenci, nacisti, kriminalci, zločinačke organizacije, lopovi, sve samo ne HDZ. Nema suradnje gospodine Zurovec sa nekim tko tako nastupa, nema. Ne postoji element.
Rusija napadne Ukrajinu 24.2. napišemo pismeno hoćemo se naći u Vijeću za nacionalnu sigurnost nema potrebe, koja suradnja, s kim? Da biste surađivali sa nekim taj mora prije svega biti normalan, mora surađivati, mora htjet učinit nešto logično i dobro. Mi ništa logičnog, dobrog, pametnog, korisnog vidjeli nismo. Bilanca je nula. Tragedija i za unutarnju politiku …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… a za vanjsku devastirajuću. Pet godina devastacije. To vam je odgovor.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Hvala vam lijepa.
Izvolite zastupniče očitovanje.

Zurovec, Dario (Nezavisni)

Evo zahvaljujem vam.
Pa znate kak' kažu ne postoje normalni, samo nepregledani, tako da čisto da se nadovežem na vaše rečenice. Možda nisam bio vezan, možda nisam bio precizan vezano za države na koje mislim. Ja tu mislim na primjerice Francusku, mislim na Ujedinjeno kraljevstvo i na Svetu Stolicu da budem određeniji. E sad zbog čega spominjem vanjske poslove i zbog čega pitam vas? Dojam je javnosti, a i nas dijela barem većeg dijela unutar ovdje tu sabornice da vanjsku politiku najviše odrađujete vi osobno što u principu i ne mora biti loše. Ali mislim da za položaj Hrvatske bi ipak trebali brinuti i trebali bi imati postavljene veleposlanike.
Ne slažem se ni ja sa svakim političarem. Ja mislim da tu dobar dio ljudi ponekad se ne slaže niti sa mojim stavovima, ali je u interesu Hrvatske bi uvijek trebalo biti da uvijek netko popusti, da se sjednemo i da se dogovorimo. Isto tako kada mi gledamo položaje, znači Hrvatske Hrvatska nije kao jedna Francuska. Ja bih volio da bude. Hrvatska nije poput jednog Ujedinjenog kraljevstva, ja bih također volio da bude, ali znate i sami s obzirom da ste i proveli dio vremena u diplomaciji da čak i nije isti tretman ako je netko veleposlanik ili otpravnik poslova. Možda načelno je, pa čak ponekad niti ne sjeda na istoj strani stola. Ili netko sjedi malo više naprijed, a netko sjedi malo više iza, tako da po tom pitanju mislim da trebamo gledati oko međunarodnog ugleda.
Osobno isto tako gledam na nekakve stvari oko tih misija. Znamo i sami da su određena politička, možemo reći prepucavanja bila takva da je na žalost stradao jedan čovjek u Afganistanu baš zbog toga što nismo neke svoje obaveze ispunili oko sigurne kuće kada je na žalost gospodin Briški izgubio svoj život. Ja se nadam da nećemo imati takvih situacija u budućnosti, ali baš zato trebamo biti više diplomatični i razgovarati, a puno manje se prepucavati.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Idemo dalje.
36. pitanje zastupnik Budalić postavlja ga potpredsjedniku Vlade i ministru unutarnjih poslova Božinoviću, izvolite.

Budalić, Ivan (HDZ)

Hvala gospodine predsjedniče, gospodine predsjedniče Vlade, gospodo ministri, kolegice i kolege.
Poštovani potpredsjedniče Božinović, oporba i euroskeptici koji se nikako nisu mogli pomiriti sa činjenicom da je Vlada Andreja Plenkovića ostvarila sve strateške ciljeve Republike Hrvatske, pa tako i ulazak u Schengenski prostor. Širili su tezu da će otvaranjem granica doći do eskalacije kriminaliteta posebice organiziranog i da je to neminovno.
Možemo li sada sa odmakom od gotovo dvije godine zauvijek opovrgnuti te teze relevantnim pokazateljima. Imamo li napokon dokaz da je Hrvatska policija koja je dala značajan doprinos hrvatskom ulasku u Schengenski prostor bila spremna opremljena i osposobljena pružiti odgovore na prateći kriminalitet?

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Božinović, Davor (HDZ)

Hvala lijepo gospodine predsjedniče Hrvatskog sabora, uvaženi gospodine zastupniče. Hvala vam na tom pitanju. Malo ste nas vratili dvije godine unazad i postavili pitanje može li se, možemo li reći da su okolnosti nakon ulaska u Schengen opovrgnule taj skepticizam. Naravno sjećamo se tog razdoblja, bilo je tu sijanja straha, bilo je čak i nekih opstrukcija našeg ulaska i sve smo ispunili. Ono što je ovdje bilo na dnevnom redu Hrvatskoga sabora prije nekih dva tjedna bilo je Izvješće o radu policije gdje smo se upravo referirali na prvu godinu nakon ulaska Hrvatske u Schengen. I ja neću ponavljati sve one podatke koje smo iznosili u toj raspravi. Zahvaljujem bila je vrlo konstruktivna, a možda je najbolji dokaz onoga o čemu vi govorite da je to izvješće usvojeno bez i jednog glasa protiv.
To je naravno satisfakcija za cijeli policijski sustav koji zapravo se godinama pripremao za ulazak u Schengen, ali istovremeno vodio računa o tome da nam se ništa ne dogodi kapitalno loše na unutarnjem planu kad govorimo o sigurnosti naših građana, naših gostiju. I Hrvatska je kao što smo više puta ponovili percipirana kao jedna od najsigurnijih zemalja na svijetu. To nije nešto što govorimo mi, to su istraživanja koja su međunarodnog karaktera.
Međutim, ja uvijek tu malo zastanem kad govorim o pitanjima sigurnosti moramo znati da ništa tu nije za sva vremena zadato, tako da kad kažete možemo li za sva vremena možemo ukoliko nastavimo ovako raditi, a ja vas uvjeravam da je Hrvatska policija radi svakodnevno ne samo na izvrašavanju onih poslova koji su im povjereni zakonom već i na unapređenju tih poslova.
Mi smo danas u jednom trenutku kad će nakon naše povjerenice za Mediteran gospođe Šuice imati saslušanje pred europskim zastupnicima i novi povjerenik za unutarnje poslove austrijski bivši ministar financija gospodin Bruner gdje ćemo očekivano čuti nešto o tome kako se Europa priprema za pitanje migracija koje je izravno povezano sa očuvanjem Schengena kao jedne od najvažnijih, jednog od najvažnijih dostignuća pogotovo kad pitate europske građane samog koncepta i integracije u EU.
Dakle, očekujemo da će se veći naglasak staviti na vanjske granice, na odvraćanje migranata od ulaska u, govorim o ilegalnim migrantima na područje EU. Mi to sve skupa cijelih ovih evo 8 godina Vlade Andreja Plenkovića provodimo na način da predviđamo događaje, da se opremamo, da je policija pogotovo na granici danas opremljenija nego ikad i nastavljamo tim putem.
I ja vas uvjeravam bez obzira što je mnogo posla pred nama da ćemo to nastaviti raditi učinkovito prije svega u interesu …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… hrvatskih ljudi.
Hvala vam.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite očitovanje zastupniče.

Budalić, Ivan (HDZ)

Hvala poštovani potpredsjedniče.
Upravo je važno napraviti poveznicu ili paralelu pa se ponekad vratiti unazad gledajući prema hrvatskoj javnosti jer hrvatska javnost je ona koja je ta koja mora znati istinu. I sve ove podatke koje ste iznijeli govore suprotno od teza koje su sijale strah po pitanju migracija i kriminaliteta.
Ukupna slika o stanju sigurnosti naše zemlje doprinosi većem i boljem razvoju u svim područjima. Zahvaljujući hrvatskoj policiji, njenoj opremljenosti i stručnosti ne samo naši građani, nego i globalni indeksi smjestili su Republiku Hrvatsku među najsigurnije zemlje.
Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)

37. pitanje zastupnik Krešo Beljak postavlja ga potpredsjedniku Vlade i ministru poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Josipu Dabri.
Izvolite.

Beljak, Krešo (HSS)

Hvala lijepo predsjedniče.
Poštovani ministre Dabro ja imam jednog prijatelja koji je po struci anesteziolog, dakle ne kineziolog nego anesteziolog. On cijeli niz godina, pa čak i desetljeća, dvadesetak godina sudjeluje u okviru različitih timova na operacijama nad pacijentima. On promatra kirurge što rade, uči, gleda, sudjeluje aktivno ali nikada sam nije uzeo skalpel niti nikada sam nije pokušao operirati čovjeka odnosno pacijenta.
Ja sam ga jednom pitao dobro prijatelju da li bi ti nakon što 20 godina gledaš, aktivno praktički sudjeluješ na operacijama, da li bi se ti usudio uzeti skalpel pa sam pokušati izvršiti operaciju nad pacijentom. On se naravno nasmijao i rekao gledajte to nije moja struka i iskreno ja se ne bih to usudio. Ja ga pitam zbog čega? Kaže pa obzirom na sve, obzirom da to nije ipak moja struka iako dugo godina to gledam bojim se da bi pacijent možda umro i neću riskirati.
E sad ja imam pitanje za vas ministre Dabro. Obzirom da je cijela Hrvatska na jedan grotesk, tragikomičan način saznala koje ste vi stručne spreme, da ste kineziolog, a ne anesteziolog, nego kineziolog, ja vas pitam odakle vama hrabrost da preuzmete možda i najbitniji resor strateški resor Hrvatske i nije li vas strah poto o poljoprivredi nemate apsolutno blage veze da će hrvatska poljoprivreda, taj pacijent koji 30 godina umire, lagano umire, koji je ubijen razno raznim lošim politikama HDZ-a ili ne samo HDZ-a da li se bojite da će pacijent, dakle hrvatska poljoprivreda umrijeti.
Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Prije odgovora ministra imamo povredu Poslovnika.
Kolega Kukavica, izvolite.

Kukavica, Ivica (DP)

Članak 238. vrijeđanje struke. Naime, kolega Beljak i ja sam kineziolog po struci, ali ono što je vrlo bitno napokon reći u ovom Saboru jer vidim da se često proteže to pitanje, velika je razlika između liderstva i struke. Ja vam predlažem svima koji na taj način gledate, ja sam na ovom učilištu učio o liderstvu, baš u ovoj vojarni. Pogledajte film „Prosjake i sinove“ i vidjet ćete šta je razlika između Matana i Šuteja Maloga. Znači ministar je osoba koja skuplja struku, to je lider. I to je velika razlika.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Hvala.
Bila je replika. Dragu ste seriju citirali, ali moramo dati opomenu.
Sada i kolega Beljak isto povreda Poslovnika, izvolite.

Beljak, Krešo (HSS)

Članak 238. kolega Kukavica pogledajte si vi „Gruntovčane“. Pa ja nisam postavio pitanje niti Cinoberu, niti Presvetlom nego ministru Dudeku.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Beljak čemu ovo zadnje sada? Što ste vi da tako govorite ministru? Kako vam nije neugodno?
…/Upadica Beljak: To je serija./…
Molim? Da ali zna se šta Dudek simbolizira i mislim da je potpuno neprimjereno na taj način komunicirati, pogotovo vama.
Dobivate opomenu.
Izvolite ministre odgovor.
Kolega Kukavica izvolite, povreda Poslovnika.

Kukavica, Ivica (DP)

Pa evo nisam dobio baš odgovor razliku između liderstva i struke, to mi je drago. Ali evo vrijeđanje stvarno meni nije svojstveno i nikad nisam volio vrijeđati nikoga, pa tako neću ni kolegu Beljaka a svašta sam pročitao i vidio.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Kukavica čak vam neću dati ni opomenu, zato što je zaista bila povreda Poslovnika i mislim da je neprimjereno. Ali šta možemo takva je očito rasprava u Hrvatskom saboru.
Izvolite kolega Dabro.
Kolega Lacković izvolite, povreda Poslovnika.
Samo malo, još povreda samo. Izvolite.

Lacković, Željko (stranka Nezavisni)

Zahvaljujem predsjedniče.
Dakle, povrijeđen je članak 238. Ne znam zašto je u ovim situacijama Dudek koji je iz serije „Gruntovčani“ koja je snimana i vezana za Podravinu simboliziran kao neka negativna ljudska pojavnost, odnosno priča zapravo o jednom simbolu jednog poštenog čovjeka, možda naivnog, ali ne koji bi trebao biti ovakav lik u ovim raspravama.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Je, je. Vi bi bili Presvetli onda očito.
Izvolite kolega Davor.
A kolega Zurovec izvolite, povreda Poslovnika.

Zurovec, Dario (Nezavisni)

Pa evo članak 238. Pa kad već pričamo o Gruntovčanima spomenuli smo Cinobera, spomenuli smo Presvetlog. Mene zanima tko je onda desni? Možda će mi kolega Lacković ili ne znam netko već reći kad već spominjemo sve likove i Regicu isto spomenemo. Mislim moramo već ako već govorimo o Gruntovčanima biti pedantni i obuhvatiti sve.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Dobro. Što sad? Evo dajem onda opomenu.
Kolega Dabro, izvolite.

Dabro, Josip (DP)

Hvala lijepo predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani zastupniče Beljak meni je žao da moram koristiti terminologiju koju vi koristite, ali niste ni vi bravar pa ste uspješni u poslovima za koje bi čovjek rekao da trebate imati potrebnu kvalifikaciju. Znate? Znači vaš primjer svjedoči da školska sprema i kvalifikacija nisu ključne za uspjeh u nekom poslu i vi ste stvarno meni onako simpatičan čovjek. Mislio sam da ovo ne trebam izgovoriti, a ono hajmo i dalje. Hajde sad kad ste otvorili vreću ja bih vas pitao kad ste vi radili ovu kvalifikaciju za koju niste spremni bili, koji nemate obrazovanje da li ste vi operirali pa vaš kolega radio, a vi gledali ili je bilo obrnuto?
Ono što je ključno za reći ja sam čovjek iz sporta, ja sam čovjek koji je napravio ogromne iskorake u maloj sredini i rezultate zajedno sa svojim timom i sve što sam radio ostavio sam duboki trag iza sebe, pa tako da li je to sport, da li je to politika, da li je to pozicije određene koje sam izvršavao prije ovog ministarstva.
Da li ja dobro radim ovaj posao to će pokazati vrijeme. Da li ja imam viziju hrvatske poljoprivrede sigurno imam više nego vi, jer to pokazujemo rezultatima u zadnjih šest mjeseci, a tek ćete vidjeti šta će biti kad bude godinu dana. I meni je žao poštenih članova Hrvatske seljačke stranke, ja znam koji su težili uvijek prema hrvatskom selu, Stjepanu Radiću, da imaju na čelu takvog čovjeka kao što ste vi.
Evo hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite očitovanje zastupniče.

Beljak, Krešo (HSS)

Bravo ministre, bravo! Kad se ne zna što odgovoriti onda se vraćamo 20, 30 godina unatrag. A vidite ja sam jako dobro zapamtio koliko dugo sam studirao, vi niste, vi niste. Cijela Hrvatska to zna, ne znate jeste li studirali tri godine, pet godina, koliko? Nemate pojma! Ostavili ste dubok trag. Jeste! Dubok trag po društvenim mrežama kao na žalost sprdnja, sprdnja. Ljudi se zgražaju tko može sve biti hrvatski ministar.
A kad prozivate mene, pa gledajte ja ono nakon što sam bio bravar tri puta sam izabran za gradonačelnika Samobora gdje sam doma, gdje me ljudi poznaju i tri puta su mi dali povjerenje dugačkih 12 godina i 3 puta su me birali u Hrvatski sabor. A vas, do vas, za vas praktički nitko nije čuo do prije koji mjesec, nitko! Čuli su samo za čovjeka koji se usudio biti ministar koji kaže da je magistar kineziologije, a ne zna da li je studirao tri ili hajte tamo pet godina. Vi ste sramota za hrvatsko društvo! I vi se usuđujete spominjati Stjepana Radića ili bilo koga? Sramota je da uopće čovjek poput vas može sjediti tu i predstavljati nekoga, zapravo ne predstavljati nikoga. A ono što ćete vidjeti u budućnosti, što ćete naučiti ne o poljoprivredi, nego o politici to ćete vidjeti kad prođe ovaj mandat, kad vas ne bude nigdje, kad vas HDZ baš kao sad vam se smiju, plješću ali to su krokodilske suze koje oni liju. Vidjet ćete, sve stranke koje su sa njima koalirale, pa tako i vaša nepostojeća stranka će nestati, uništit će vas a vi ste za njih ono što gospodin premijer kaže za mene da sam Milanoviću korisni idiot.
Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Da, dobro. Ja bih vas molio da ipak biramo riječi kad govorimo o drugim osobama, jer o svakome se može ružno govoriti, pa ipak valjda smo dovoljno civilizirani i pristojni da biramo riječi. Tako da smatram da je tu puno toga izgovoreno što nije bilo primjereno, što je uvredljivo. Ali kao što uvijek kažem na savjest je svakog onog tko to govori i neka ljudi sami procijene tko je kakav.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Idemo dalje.
38. pitanje poštovani kolega Kolarek postavlja ga ministru rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marinu Piletiću.
Izvolite.

Kolarek, Ljubomir (HDZ)

Poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, uvaženi premijeru, gospodo ministri.
Imam jedno ozbiljno pitanje. Inače sam doktor veterinarske medicine ali ću postaviti jedno vrlo važno gospodarsko pitanje. S obzirom na gospodarski rast i pozitivna kretanja na tržištu rada, jer Hrvatska u ovom trenutku ima najveći broj zaposlenih i najmanji broj nezaposlenih potrebno je bilo uskladiti i minimalnu plaću koju ste najavili da će od 1.1.2025. godine biti 970 eura.
Ja bih vas molio da date točnu informaciju kako će ovaj iznos minimalne plaće utjecati na poslodavce i na njihovo poslovanje, a posebice za one gospodarske grane koje imaju najveći udio radnika upravo kojima isplaćuju najmanju minimalnu plaću.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Piletić, Marin (HDZ)

Hvala lijepo uvaženi zastupniče Kolarek.
Do sad ova Vlada vodeći socijalni dijalog povećala je minimalnu plaću za 103%. Mi smo u našem programu rada jasno naveli koja će biti minimalna plaća, minimalan iznos do kraja mandata ove Vlade. I jasno je svakom poslodavcu u Republici Hrvatskoj da je taj cilj minimalno 1250 eura. Do njega se naravno ne može doći preko noći i zato u pregovoru sa našim socijalnim partnerima kako poslodavcima, tako i sindikatima je odlučeno da ovaj aktualni iznos minimalca sa 840 eura sa 1. siječnja 2025. povećamo na 970 eura, odnosno za 15,5%.
S tim povećanjem od 1.1. ukupno povećanje minimalne plaće u Hrvatskoj u mandatu ove Vlade iznosit će preko 134%. Dosad putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje poslodavci su već navikli da imaju partnera u toj našoj ustanovi posebice ako se prisjetimo mjere očuvanja radnih mjesta.
S obzirom da smo najavili, dakle ovo povećanje minimalca mi ćemo sasvim sigurno kao što je to i predsjednik Vlade medijski već komunicirao uvesti novu mjeru aktivne politike zapošljavanja, nastavak mjere očuvanja radnih mjesta s obzirom da želimo olakšati poslodavcima povećanje minimalne plaće, ali i zadržati broj radnih mjesta danas u Hrvatskoj kao što ste rekli nikad veći. I mi imamo postotak zaposlenih u Hrvatskoj, dakle gotovo 75%, rekordno nisku nezaposlenost.
Ta mjera je već predstavljena i poslodavcima i sindikatima. Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zapošljavanje će donijeti u propisanom roku. Ono će važiti za prva tri mjeseca 2025. na način da se ova razlika, odnosno povećanje plaće od 840 do 970 eura sufinancira poslodavcima i to u onim djelatnostima NKDC kategorije gdje je uglavnom sva prerađivačka industrija koja ima visoki udio radnika koji primaju, dakle minimalnu plaću na način da se ta razlika ovisno o visini postojeće, dakle minimalne plaće ili manje od 970 eura tim poslodavcima isplati kroz ovu mjeru za prva tri mjeseca.
Ja koristim i ovu priliku i ovo vaše pitanje podsjetiti cjelokupnu hrvatsku javnost da postoje još dvije mjere Hrvatskog zavoda za zapošljavanje koje se također odnose na poslodavce koji mogu koristiti upravo u prevladavanju brojnih izazova posebice ako je riječ o padu potražnje njihovih proizvoda i usluga kroz mjeru skraćivanja radnog vremena, ali i mjeru potpora za usavršavanje sa ciljem, dakle cjeloživotnog obrazovanja njihovih zaposlenih kako bi se i konkurentnost samim time i produktivnost povećala, a plaće onda istima povećale.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite očitovanje.

Kolarek, Ljubomir (HDZ)

Hvala lijepa.
Evo ja izražavam zadovoljstvo odgovorom.
Pitanje je postavljeno u cilju jer dolazim iz sjevera Hrvatske gdje je nekad 70% ljudi radilo u tekstilnoj i kožnoj industriji. Ta industrija je skoro pa i nestala. Sada je ponovno stala na noge, jača i drago mi je da je taj jedan partnerski odnos Vlade i poslodavaca i sindikata ide u dobrom pravcu i da se ta industrija, ta radna snaga zadrži jača na koncu konca ide i u obrazovanje kako bi efekt rada bio što veći i naravno time bi oni stekli mogućnost da zaradi i koji euro više.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

I idemo na zadnje pitanje kolega Željko Lacković postavit će ga ministrici zaštite okoliša i zelene tranzicije Mariji Vučković.
Izvolite.

Lacković, Željko (stranka Nezavisni)

Zahvaljujem predsjedniče. Pozdrav predsjedniku Vlade i članovima i članicama Vlade.
Cijenjena ministrice Vučković, pitanje se odnosi na jednu vrlo aktualnu temu, a to je Uredba o obnovi prirode usvojena ove godine u Europskom parlamentu i Vijeću stupila na snagu 18. kolovoza ove godine i počeli su teći rokovi za izradu nacionalnih planova i implementacije onoga što je sve propisano i ciljeva koji se žele ostvariti uredbom, pa moje pitanje se odnosi dakle da li su i u kojoj fazi postupci kojima, koji će prethoditi izradi nacionalnog plana, ko će sve i na kojim razinama biti uključeni dionici u izradu takvih planova, a pitanje je vrlo interesantno nama odnosno za Koprivničko-križevačku županiju s obzirom da imamo zaštićene površine pod područjem Natura2000 koje imaju određeni prioritet kod podizanja zaštite i proširenja zaštite prirode upravo radi ispunjenja ovih uvjeta.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite ministrice odgovor.

Vučković, Marija (HDZ)

Hvala lijepa poštovani zastupniče na pitanju, dakle kao što ste rekli Uredba o obnovi prirode je stupila na snagu u kolovozu 2024.g., prethodno je Hrvatska bila i to želim ovdje istaknuti vrlo aktivna prilikom izmjene određenih dijelova prethodnih prijedloga stajališta prije usvajanja, a sve na dobro hrvatskih poljoprivrednika i ribara, te smo zadovoljni konačnim tekstom uredbe koja je usvojena. U roku od 2.g. sukladno uredbi Hrvatska treba podnijeti Europskoj komisiji Nacionalni plan obnove prirode, te smo započeli s radom. Najprije ćemo predložiti Zakon o provedbi uredbe koji je prema našem sadašnjem planu, koji će prema našem sadašnjem planu biti u drugom tromjesečju 2025.g. u službenoj proceduri. Isto tako smo na temelju zaključaka 15. Konvencije stranaka o bioraznolikosti nedavno izradili prijedlog ciljeva zaštite prirode, uputili smo ih u službenu proceduru, te ćemo uskoro ili krajem studenog ili početkom prosinca imati savjetovanje s javnošću u pogledu predloženih ciljeva obnove, obnove prirode. Također želim naglasiti da pored Nacionalnog plana obnove prirode na kojem počinjemo raditi, koji će biti podastrijet u roku, koji će naravno biti napravljen na temelju analiza službenih podataka s obzirom na sve aktivnosti koje radimo, karte, izračune, mjerenje inventara i uvijek što je jedan od najvažnijih načela rada ove Vlade u partnerstvu s lokalnom zajednicom i sa brojnim zainteresiranim stručnim dionicima i širokom javnošću.
Što se tiče posebnog područja koje ste spomenuli riječ je o, za Hrvatsku i ne samo za Hrvatsku, vrlo značajnom području. Sadašnja kategorija zaštite nije niska, to je visoka kategorija zaštite posebni rezervat ako govorimo o području Mura-Drava u hrvatskom dijelu i isto tako riječ je o našem posebnom rezervatu koji je dio prvog pentalateralnog svjetskog rezervata biosfere, dakle dijeli ga 5 zemalja sa vrlo značajnim, sa vrlo značajnim područjem u Hrvatskoj, riječ je o području značajno za vodene ptice, za različite vrste i staništa koje treba njegovati. Iako je posebni rezervat vrlo visoka kategorija zaštite, svjesni da lokalne zajednice često s pravom traže još neke dodatne forme i strukture iako smatramo da to u ovom trenutku nije nužno već da u okviru svih naših aktivnosti life programa u kojima sudjelujem, te u okviru naših inicijativa, predvodničkih inicijativa u okviru pentalateralnog programa spremni smo dakle poslušati određene prijedloge, u tom smjeru razmotriti ih i onda zajedno s lokalnim dionicima donijeti dodatne odluke.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Lacković, Željko (stranka Nezavisni)

Zahvaljujem ministrice na vašem konkretnom i iscrpnom odgovoru. Jasno da želimo u što većoj mjeri zaštititi prirodne resurse, sve ono što oni zapravo za cilj imaju, a to je sprječavanje klimatskih promjena i izbjegavanje ovih katastrofa koje se pojavljuju, ali isto tako i zaštićivanjem pojedinih dijelova prirode osigurati i mogućnost financiranja iz određenih europskih fondova poput Fonda za pravednu tranziciju gdje bi kroz ove ljepote prirode koje mi imamo recimo u Koprivničko-križevačkoj županiji, europskom ozonu kako nazivaju našu Dravu koja meandrira upravo nakon ušća Mure u Dravu, digli na još jedan viši nivo poput i ugledom na susjednu Mađarsku koja ima nacionalni park sa svoje strane rijeke Drave i na taj način doprinjeli ne samo zaštiti prirode i sprječavanju klimatskih promjena nego i stvorili jednu turističku destinaciju koja bi značajno doprinjela razvoju turizma, kontinentalnog turizma na našem području, hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Hvala svima koji ste sudjelovali u raspravi, zaključujem aktualno prijepodne. Sada ćemo napraviti kratku stanku 2-3 minute samo da oni koji žele napuste dvoranu. Zahvaljujem se predsjedniku Vlade, potpredsjednicima, ministricama i ministrima i za dva, dvije minute nastavljamo sa slobodnim govorima, a onda idemo prema dnevnom redu, hvala svima.

STANKA U 15,38 SATI

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 4

-

Jandroković, Gordan (HDZ)

Pupovac, Milorad (SDSS)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Božinović, Davor (HDZ)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Pupovac, Milorad (SDSS)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Salopek, Anđelka (HDZ)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Vučković, Marija (HDZ)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Salopek, Anđelka (HDZ)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kukavica, Ivica (DP)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Anušić, Ivan (HDZ)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kukavica, Ivica (DP)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Jakšić, Mišel (SDP)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Primorac, Marko

Jandroković, Gordan (HDZ)

Jakšić, Mišel (SDP)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Pavliček, Marijan (Hrvatski suverenisti)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Plenković, Andrej (HDZ)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Pavliček, Marijan (Hrvatski suverenisti)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Pavić, Marko (HDZ)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Katičić, Krunoslav (HDZ)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Bulj, Miro (MOST)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Herman, Mislav (HDZ)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Dabo, Ivan (HDZ)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Erlić, Šime (HDZ)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Dabo, Ivan (HDZ)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Babić, Ante (HDZ)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Obuljen Koržinek, Nina (HDZ)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Babić, Ante (HDZ)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Petir, Marijana (Nezavisni)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Habijan, Damir (HDZ)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Petir, Marijana (Nezavisni)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Đujić, Saša (SDP)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Habijan, Damir (HDZ)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Đujić, Saša (SDP)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Katičić, Krunoslav (HDZ)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Krstulović Opara, Andro (HDZ)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Herman, Mislav (HDZ)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolarek, Ljubomir (HDZ)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Pavić, Marko (HDZ)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Hodžić, Armin (Nezavisni)

Jandroković, Gordan (HDZ)