Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 3

PDF

65

  • Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu rada, prvo čitanje, P.Z. br. 70
23.10.2024.

Radin, Furio (Nezavisni)
I sada prelazimo na drugu točku dnevnog reda:

- Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu rada, prvo čitanje, P.Z.E. br. 70.

Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 85. Ustava RH i čl. 172. Poslovnika HS.
Dosada su dva odbora raspravili, raspravljaju o ovom, o ovom zakonu, Odbor za zakonodavstvo, o Prijedlogu zakona Odbora za zakonodavstvo, Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo.
Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje?
Državni tajnik g. Ivan Vidiš upoznat će nas sa ovim prijedlogom zakona, izvolite.

Vidiš, Ivan
Poštovani potpredsjedniče sabora, uvažene zastupnice i zastupnici još jednom vas pozdravljamo na drugoj točci koja se tiče izmjena i dopuna Zakona o tržištu rada. Dozvolite da vam se danas obratimo, evo kolegica Vesna Tudek načelnica Sektora u ministarstvu i moja malenkost i drago nam je da imamo priliku predstavit izmjene i dopune Zakona o tržištu rada.
Prije svega htio bih da možda malo kontekstualiziramo moment, trenutak u kojem smo zapravo se odlučili za ove izmjene i dopune. Naime, to je dio reko bih jednih dugotrajnijih obaveza koje smo kao RH imali budući da poštujemo objektivne preporuke svih međunarodnih tijela, isto tako i Europske komisije koja je još 2020.g. u svojoj posebnoj preporuci za RH navela kako u principu ima dvojbi oko adekvatnosti naših naknada za nezaposlene, međutim kao što pretpostavljate 2020.g. je bila u potpuno drugim okolnostima, isto tako ova obaveza je onda uvrštena u NPOO kroz koji smo financirali i analizu zajedno s Ekonomskim institutom i kao što pretpostavljate zapravo smo dovršili ciljeve NPOO-a tamo negdje otprilike 5. mjesec 2021.g., pa smo onda u tom kontekstu zapravo dobili niz preporuka koje smo detaljno analizirali, no ono što bih istaknuo je da smo razmišljali i o povlačenju ovog konkretnog …/Govornik se ne razumije./… odnosno miljokaza, kako se kaže na hrvatskom, moramo poštovat zakon, budući da zaista već u odnosu na 2021. u 2024. kada sada donosimo zapravo izmjene i dopune smo vidjeli realno tektonske promjene na tržištu rada. Malo sam već o tome govorio i na izmjenama i dopunama Zakona o minimalnoj plaći, no ono što bih istaknuo je da iako imamo rekordnu, rekordno nisku nezaposlenost znači podsjećam da smo mi u rujnu imali 82 tisuće osobe u evidenciji nezaposlenih, što u principu nismo imali od 1982.g. i to je smanjenje od gotovo 129 tisuća osoba u odnosu na rujan 2016., a istovremeno 2016. do danas stvoreno je otprilike 250 ustvari sigurno značajno…/Govornik se ne razumije./… negdje otprilike 260 tisuća novih radnih mjesta odnosno novih osiguranika i dalje smatramo da smo trebali ući u manje korekcije ovog, ovog zakona.
Ono što bih istaknuo da je ovo, da je ovo realno jedna reko bi živa i akademska rasprava među svim državama članica oko toga u nekom radikalnoj formi kao što smo prilike imati čuti prije par tjedana u Budimpešti na sastanku ministara zaduženih za rad oko toga da li je uopće potrebna naknada za nezaposlenost u situaciji kad zapravo u cijeloj Europi praktički imamo rekordno nisku nezaposlenost. No ono što bih istaknuo kada, kada govorim u ovoj raspravi su oni koji su ipak nešto ugroženiji na tržištu rada, a to su mladi, to su dugotrajno nezaposleni i isto tako samo zato što je rekordno niska nezaposlenost to znači da smo suzbili neke tipove nezaposlenosti, da sada ne ulazim možda u prevelike teorije, ali to i dalje ne znači da nemamo neke elemente frikcijske nezaposlenosti odnosno nezaposlenosti koja je znak dobrog funkcioniranja gospodarstvo, činjenice da u principu naši građani prelaze s radnog mjesta na drugo radno mjesto, da se odlučuju na neke nove poslove, da poslodavci s nekim od njih i dalje recimo nisu zadovoljni, pa zapravo prekidaju radni odnos i zato smo u osnovi što se tiče same naknade odlučili povećati ono što smatramo da je najakutnije, a to je ne prvih 90 dana nego slijedećih 90 dana kada smo odlučili zapravo za 5% povećati osnovicu za izračun, dakle nije 60%, nije 30% kao dosad, nego 35% tih slijedećih 90 dana kako bi adekvatnost bila nešto, nešto rekao bih značajnija.
Od ostalih izmjena koje se ne tiču baš same visine naknade za nezaposlene istaknuo bih upravo položaj mladih o kojima smo danas ponešto govorili, a ideja je bila da za njih smanjimo razdoblje koje moraju biti zaposleni kako bi imali pravo na naknadu i to na šest mjeseci umjesto na devet mjeseci za opću populaciju da se tako izrazim.
Ono što mi vidimo u cijelom tržištu rada EU pa tako i u Hrvatskoj je da imamo mlade koji su daleko od tržišta rada, koji često operiraju i u sivoj ekonomiji želimo ih na ovaj način privući da dođu u evidenciju nezaposlenih da postanu aktivni tražitelji zaposlenja pa se nadamo da će ovih šest mjeseci bar dio njih potaknuti da se vrate u evidenciju.
Često su me pitali i kolege i u nekim raspravama zašto uopće idemo na dizanje naknade za nezaposlene, no ono što recimo međunarodna organizacija rada kaže je da u principu iako ne prvu loptu se čini da je dizanje naknade za nezaposlenosti loša poruka i da time potičemo potencijalnu nezaposlenost, zapravo se daje prostora onima koji su nezaposleni da nađu kvalitetnije radno mjesto koje im više odgovara i u konačnici dugoročno su manje nezaposleni. Dakle, ne tjeramo ih na neki način da odmah prihvate prvo radno mjesto koje im se ponudi.
Zatim ono što smatram da je iznimno važno za dio posebno populacije mladih je učenički rad. Mislim da je javnost dosta pozitivno pozdravila posebno studenti činjenicu da smo regulirali minimalnu studentsku satnicu, ona je sad 5,25 eura i raste kad raste minimalna plaća. Prema tome, mislim da se ovo dobro uklapa u jutarnju raspravu budući da je studentska satnica fiksirana uz rast minimalne plaće i na isti način onda smo odlučili odrediti minimalnu učeničku satnicu za učenički rad koja se ovim propisom onda određuje pravilnikom.
Kada smo već kod učenika, studenata reko bih sustava obrazovanja, mnogi od vas znaju da HZZ vodi listu deficitarnih zanimanja između ostalog, ali svake godine daje preporuke na temelju svojih podataka o obrazovnom sustavu i to čak na razini gradova i županija o tome koja zanimanja su deficitarna i koja nisu.
Sada ćemo ovo dignuti na još jednu višu razinu budući da razvijamo portal za napredno praćenje tržišta rada u kojem su apsolutno svi podaci i uskoro će imat i plaće. Točno ćemo znati što je to što sustav obrazovanja na neki način proizvodi, a što je to što tržištu rada treba, tako da će onda ministarstvo preuzet reko bih tu ulogu HZZ-a i na temelju još naprednijih alata u principu davati svake godine preporuke o obrazovnom sustavu, pa u konačnici i mladima o tome što ih čeka na tržištu rada, za koje se zanimanje odrediti i onda odrediti zanimanje koje je deficitarno i potencijalno npr. dobiti stipendiju. Tako da mislim da moramo, moramo, moramo na neki način poslati jasnu poruku mladima oko toga što ih čeka i onda ih potaknuti na ona zanimanja koja su deficitarna i za koja u konačnici mogu dobiti i stipendije.
Osim toga odlučili smo dakle da naknada može nastaviti koristiti kada osoba dobije pravo na naknadu, prihvati neki posao odnosno zaposlenje u koje nije sasvim sigurna da li odgovara ili ne, sada se opet može vratiti u evidenciju i iskoristiti naknadu do kraja ukoliko dođe do sporazumnog raskida ugovora.
Znači želimo potaknuti sve koji se dvoume, ok, probate taj posao, probajte to zaposlenje ako vidite da to za vas nije opet možete doći i nastaviti mirno koristiti svoju naknadu za nezaposlene. Znači to je jedna fleksibilnost koja na neki način ipak potiče nastavak ulaska u zaposlenost.
Još jedan moment koji je reko bih sve interesantniji javnosti, imali smo dosta izjava na tu temu, a to je pitanje stranaca i evidencije nezaposlenih. Dakle, mi smo prošle godine imali 35 stranaca koji su koristili naknadu za nezaposlenost, samo 35, oni su da se tako izrazim iz susjedstva, mislim da ih je da su praktički svi iz BiH. O čemu se ovdje zapravo radi? Dakle, to će vjerujem i sutra biti tema. Mislim da je najvažnije da znamo kada smo u evidenciji nezaposlenih da smo aktivni tražitelji zaposlenja i ako dođe ponuda koja odgovara onome što vi kao radnik/radnica nudite vaš je zadatak da tu ponudu posla prihvatite. Ukoliko nema nikakvog realnog argumentiranog objašnjenja za odbijanje ponuđenog posla vas se onda briše iz evidencije nezaposlenih. I moram priznati da HZZ kada takvi slučajevi nastaju to uvjetno i radi. Ali ne bih se fokusirao na tu represivni moment evidencije nezaposlenih već bih uz sve ovo sve skupa naveo da zaista oni koji su danas nezaposleni imaju višestruke prepreke za ulazak na tržište rada i kao što sam rekao na odboru koristimo europski socijalni fond i sva sredstva na raspolaganju da osiguramo da baš svaka osoba u Hrvatskoj ima priliku, ima neku mjeru za obrazovanje, za usavršavanje, za završetak srednje škole ako treba i da se za nju dobije potpora za ulazak u zaposlenost.
40% evidencije su nam dugotrajno nezaposleni, otprilike četvrtina su mladi i za njih svake godine imamo osigurano 150 milijuna eura, ukupno u mandatu to sam već preko milijardu eura koje se ulaže u to da mogu steći neke nove znanja i vještine, da poslodavac može za njih dobit potporu koja ide i do 60 ili više posto bruto plaće ako je recimo osoba s invaliditetom i može trajat do dvije godine.
A ono što zaista želim istaknuti je i na što bi svi zajedno trebali bit prilično ponosni je mjera samozapošljavanja gdje zaista imamo jedan cijeli val poduzetnika odnosno više od 30 tisuća osoba koje je koristilo poticaje za samozapošljavanje i prilično smo ponosni na činjenicu da više od 70% njih djeluje na tržištu rada. Prema tome, imamo i jedan dobar, jednu dobru mjeru za pokretanje vlastitog posla u Hrvatskoj. A ono što vidimo po statistici je i onda da ti korisnici te mjere koji su naravno nezaposleni u evidenciji onda zapravo stvaraju neka nova i kvalitetna radna mjesta.
Evo ja se zahvaljujem na pažnji i naravno stojim na raspolaganju za vaša pitanja koja ću primiti gore na mjestu.
Hvala vam potpredsjedniče.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala i vama.
Prvu repliku je tražio g. Račan.
Možete i dole gdjegod hoćete, gore, dole gdjegod hoćete.
Izvolite.

Račan, Ivan (SDP)
Poštovani kolega, zahvaljujem se na miljokazu zato što smo danas mnogi od nas naučili, ljepo od vas, ali želim vas nešto pitati oko zaista jednog pomalo vječnog problema, a to je sporost prilagodbe obrazovnog sustava. Dakle iako zakon se zalaže za usklađivanje obrazovanja s potrebama tržišta rada, znamo da promjene u obrazovnim programima dolaze presporo da bi pravovremeno odgovarale na potrebe gospodarstva i to je nešto što je zatečena situacija koja traje desetljećima.
Razlog toga je da mladi ljudi, posebno one, posebno oni koji završe obrazovanje za suficitarna zanimanja, ostaju bez posla dugo ili rade daleko od svoje struke. Zašto zakon ne donosi dovoljno konkretnih mjera za ovo rješavanje i ako evidentira taj problem?

Vidiš, Ivan
Hvala vam na pohvali za miljokaz, meni je isto zanimljiva riječ.
Što se tiče spoja sa obrazovanjem, ja smatram da kolege iz obrazovanja su zaista, što infrastrukturno, što supstantivno u smislu kurikuluma napravili ogromne iskorake, mislim za početak kada vidimo jednostavno broj škola koji se obnavlja, to je stotine i stotine škola, isto tako, smatram da ishode učenja uvijek trebamo napomenuti da sad imamo i besplatan prijevoz i besplatne udžbenike i besplatnu hranu, zaista, nevjerojatno, ali imali smo i taj problem.
Što se tiče spoja tržišta rada i obrazovanja, mi ćemo tu slat vrlo jasne poruke. U konačnici, posebno visoko je na neki način, rekao bih autonomno, ali ono što bih istaknuo, što sam se i ja isto iznenadio kada sam jedanput gostovao na Otvorenom je da politika stipendiranja, to je na desetke tisuće studenata i učenika koji su dobili stipendije za deficitarna zanimanja, mi danas, što je zanimljiv podatak i vjerojatno za javnost, većina učenika upisuje strukovna zanimanja i mislim da je to jako dobar signal da i sami učenici, studenti znaju prepoznati ono što je deficitarno i znaju gdje će naći svoj kruh.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Sljedeća replika, kolega Ljubimir Kolarek. Izvolite.

Kolarek, Ljubomir (HDZ)
Hvala lijepa. Evo, poštovani državni tajniče, mene interesiraju dva, dva jedna .../nerazumljivo/... dva problema koja rješavanje njih mislim da bi se tu riješili mnogi problemi što se tiče i zaposlenosti i radne snage.
.../Govornik se ne razumije./... rada, mi smo zadnjih nekoliko godina tu participaciju digli za 8%, da li o promjenom ovog Zakona možemo dići do onih željenih 75% koliko je u EU, kod nas je 70% jer tu želi još 120 tisuća radnih mjesta odnosno koje bi mogli aktivirati.
I druga stvar, sami ste istaknuli problem dugotrajne nezaposlenosti koja je preko 40%. Hoće li mi, hoće li mi ovim Zakonom to smanjiti na jednu cifru koja bi bila prihvatljivija?

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Odgovor na repliku.

Vidiš, Ivan
Sudjelovanje na tržištu rada ja mislim da je jedan od dugotrajnih izazova za Hrvatsku, no međutim, zaista u zadnje vrijeme smo imali ogromne pomake, vi ste istaknuli jednu brojku koju moram samo mrvicu ispraviti, nećete zamjeriti, sad smo otprilike na 74% i ono što je zaista iznimno bilo pohvalno ovo ljeto je da smo došli na otprilike 1 740 000 osiguranika u HZMO-u, to je naravno jedna, rekao bih, rekordna stopa zaposlenosti koju imamo u Hrvatskoj. Prema tome, ono što je zaista pohvalno je da postupno povećavamo zaposlenost na tržištu rada, ona je bila značajno niža u nekim trenucima prije, odnosno na početku mandata Vlade, ispod i 70%, tako da ovo što smo na 74% je zaista vrijedno dostignuće, nastavljamo u tom smjeru, nećemo smanjiti dakle ulaganje u one koji su dugotrajno zaposleni, upravo za njih smo osigurali potpuno plaćeno obrazovanje, potpuno plaćen trošak plaće za poslodavce koji ih uzmu i već imamo preko 1800 dugotrajno zaposlenih u mjeri Posao Plus.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Sljedeća replika, kolegica Sanja Radolović, izvolite.

Radolović, Sanja (SDP)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče, poštovani državni tajniče. Vjerujem da ćemo se složiti i vi i ja da jedina ozbiljna reforma radnog zakonodavstva u Hrvatskoj za vrijeme vaše vlasti je napravljena u smislu da se zabranjuje rad nedjeljom i to izmjenama Zakona o trgovini, ne Zakona o radu ili Zakona o tržištu rada.
Ja bi vas pitala vezano za položaj mladih, na koji ste se i ovdje pozvali da ćete da ga poboljšati što se tiče radnog zakonodavstva, zbog čega uporno odbijate inicijativu EU uvođenje garancije za mlade, umjesto da se mladima uz novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti, zbog čega napokon ne uvedete obvezu da se mladima ponudi kada izađu iz sustava obrazovanja ili nastavak obrazovanja, naukovanja, stažiranja ili pripravništva u roku od 4 mjeseca kako su to napravile nama susjedne zemlje poput neke Austrije, Nizozemske, gdje je stopa nezaposlenosti mladih, čak i kad je bila najviša u EU kod nas, tad je tamo bila oko 7, 8%, sad je oko 5, 6%.
Zbog čega ukidate olakšicu za mlade .../Govornik se ne razumije./... i zašto stavljate mlade u još nepovoljniji položaj na tržištu rada?

Vidiš, Ivan
Vi, znate da ja vas stvarno cijenim, ali morat ćemo složit da se ne slažemo, zaista, evo, mislim znam da, faktografija nije popularna disciplina nažalost u ovom Domu, međutim, mi smo zaista bili, evo, iskreno rečeno, vrlo hiperaktivni što se tiče tržišta rada.
Podsjetio bih samo na jednu koja bi svima koji su u srcu socijaldemokrati i kojima je stalo do socijalnog momenta na tržištu rada, da je, recimo, ova Vlada prvi put ograničila broj ugovora na određeno. Može bit maksimalno 3 godine. Hrvatska je tu, recimo, bila šampion, mi i Francuska smo imali najveći udio kratkotrajnih ugovora, imali smo većinu mladih na ugovorima za određeno i sad je situacija potpuno obrnuta, sada većina mladih radi na ugovorima na neodređeno, za što su poslodavci dobivali olakšicu, međutim, ono što bih istaknuo kada govorimo o mladima, da smo uspješno koristili garanciju za mlade, to nije nikakva tajna, podaci to govore, nama je nezaposlenost mladih sa nekih vršnih razdoblja, da ne kažem peakova, pala sa nekih 50%, kada je svaka druga mlada osoba bila nezaposlena, na 10% danas.
Prema tome, mislim da to dovoljno govori.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Sljedeća replika, kolegica Ljubica Jembrih, izvolite.

Jembrih, Ljubica (HDZ)
Hvala lijepo potpredsjedniče, poštovani državni tajniče sa suradnicom. Evo ja pohvaljujem ovaj Prijedlog zakona koji svakako donosi poboljšanja, posebno u smislu povećanja novčane naknade za nezaposlene nakon prvih 90 dana, što je bitno za osiguravanje materijalne sigurnosti osoba koje traže posao. Ja ću se također tu referirati i na vla… na mlade. Pohvaljujem usmjerenost na mlade osobe i poboljšanje uvjeta za stjecanje prava na naknadu, a moje pitanje je kako će se osigurati da mlade osobe koje će ostvariti pravo na novčanu naknadu pod povoljnim uvjetima zaista iskoriste ovu priliku za dugotrajno zapošljavanje, a ne samo za kratkotrajne radne odnose?
Hvala vam lijepa.

Vidiš, Ivan
Hvala vam na pitanju.
Pa mislim da jednostavno moramo ak… kao bi rekao aktivirati sve one koji su izvan tržišta rada da nam uđu u evidenciju, a u evidenciji ne bi htio da se stekne dojam da nudimo samo potporu, ponudu za posao i doviđenja, snašo se, nisi snašao to je tvoj problem. Daleko od toga.
Upravo kroz ovu mjeru Posao plus koju sam naveo osigurali smo cijeli paket psihosocijalnog savjetovanja. Znači sve studije pokazuju da otprilike nakon godinu dana neaktivnosti vi gubite 50% svojih vještina. Znači kada je netko dugotrajno nezaposlen, a to je, to se naravno odnosi na ove koji su danas u evidenciji kojih je otprilike 40% možemo samo zamisliti koliko je to šok ulazak u puno radno vrijeme osobi koja je nezaposlena godinu, dvije, tri posebno ako je neću reći starija ali iskusnije životne dobi treba recimo cijeli nekakav novi set vještina da bi bila konkurentna.
Prema tome, ovo što je rekla kolegica za svakoga imamo mjeru, svako može steći neku novu vještinu i može se zaposliti i stjecat tu vještinu istovremeno. Tako da zaista smo se trudili biti što rekao bih empatičniji, osjetljiviji i pružit pravu priliku.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Slijedeći na redu za repliku kolegica Anka Mrak Taritaš.
Izvolite.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani državni tajniče, dakle ja ću se referirati na zapošljavanje mladih. Dakle, izuzetno je važno da mladi imaju mogućnost da se zaposle, izuzetno je važno da njihov rad ne bude na određeno vrijeme nego na neodređeno vrijeme. Vi jednako tako u svojoj analizi to ste utvrdili i ne trebamo tjerati mlade da idu na burzu odnosno na za zapošljavanje nego trebamo omogućiti da se, da poslodavci njih zapošljavaju.
E sad, od 2015. godine imali smo nešto što dosad navodno do 1.1., a to je da za sve mlade, mlađe od 30 godina ako se zapošljavaju na neodređeno vrijeme poslodavci su bili oslobođeni doprinosa od 16,5% na bruto plaću zaposlenika. I sad ide u javnoj raspravi je da se od 1.1. to ukida. Dakle, imamo nešto što funkcionira, nešto što je dobro, nešto što se ukida i svi upozoravaju da će samim tim nastati ponovo loša situacija za zapošljavanje mladih. Zašto na to pristajete?

Vidiš, Ivan
Jedna mala napomena, dakle ono što bih istaknuo je da imamo istu takvu olakšicu koja ostaje na snazi pri prvom zaposlenju. Znači to je nekako u javnosti ostavilo dojam da mladi ostaju bez ičega što je daleko od istine. Znači njima ostaje olakšica pri prvom zaposlenju u istom modelu kao i ovom na godinu dana. Osim toga ostaju mjere aktivne politike zapošljavanja koje nam se nešto manje koriste jer jednostavno se ljudi zapošljavaju odmah, ono odmah. Znači mi imamo posebne mjere baš pripravništva za zelene i digitalne industrije, dakle industrije od visoke dodane vrijednosti gdje zapravo po prvi puta imamo problem apsorpcije tih sredstava jer poslodavci zapošljavaju koga god stignu a pokazuje ikakve vještine i rekao bih kompetentnosti.
Ja mislim da koliko god to sad možda zvuči možda i malo predirektno nema smisla da za nekog tko je visoko konkurentan, tko je visoko obrazovan, koji je tražen na tržištu rada 5 godina se ne plaća bruto 2. Mislim da je u tom segmentu i u tom obimu zaista toj mjeri potrebna, potrebna orna korekcija.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Slijedeći na redu za repliku kolega Ante Sanader.
Izvolite.

Sanader, Ante (HDZ)
Hvala potpredsjedniče.
Poštovani državni tajniče, evo pohvaljujem ovo da ste ujedno definirali minimalnu satnicu za učeničke ugovore i učenički rad. …/Govornik se ne razumije./… nisam razumio ovo usklađenje tržišta rada sa školovanjem mladih jesu to isključivo dvočlana deficitarna zanimanja pa da u tom smislu potičete školovanje ili je to baš već direktno utjecaj preko Ministarstva obrazovanja da, da se ne školuju mladi za zanimanja koja ima previše na tržištu.
Kad govorimo o deficitarnim zanimanjima zanima me da li su i vatrogasci deficitarno zanimanje odnosno znači ljudi koji se školuju za profesionalnog vatrogasca oni idu na prekvalifikaciju da li je i to deficitarno s obzirom da nemamo fali nam 300 vatrogasaca u ljetnom periodu.

Vidiš, Ivan
Dakle, što se tiče vatrogasaca u ovoj situaciji mi ćemo točno znat na razini grada i županije koje su vaše potrebe, mislim koje vatrogasna zajednica traži od tržišta rada i da su, da li njih ima ili nema. Prema tome, tu ćemo ne samo za vatrogasce nego za apsolutno sve vidjet na još jednoj detaljnijoj razini što je potrebno što nije na razini županije.
I mislim da je važno da onda i županije i gradovi znaju i mogu razgovarati sa svojim obrazovnim ustanovama što su konkretne potrebe na terenu. Recimo mi imamo situaciju da nekih zanimanja, recimo u Međimurju i Dubrovačko-neretvanskoj županiji kronično nema. Dakle, to je po 10 osoba u evidenciji koji rade neko zanimanje da sad ne ulazim možda u prevelike detalje.
Znači ono što je bio cilj Vlade jer mislim da mi ne možemo nikoga natjerat prisilo da se školuje u nečemu što ne želi u čemu se on osobno dugoročno ne vidi je politika stipendiranja i mi ćemo ju upravo kroz ove alate usmjeravat. Dakle, npr. u Slavoniji svako tko upiše poljoprivredni smjer imat će priliku za stipendiju, bit će i STEM stipendija, obrtničkih stipendija koje su se pokazale uspješne kao i dosada. Sve ovo što sam naveo se provodi i iznimno važne socioekonomske stipendije koje su se provodile.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Slijedeća replika kolegica Dubravka Lipovac Pehar.
Izvolite.

Lipovac Pehar, Dubravka (DP)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče.
Poštovani, činjenica je da se mladi ljudi nakon školovanja jako teško zapošljavaju s obzirom da nemaju radnog iskustva. Vježbeničkih natječaja koliko ima nije dovoljno kolika je potražnja mladih nakon školovanja, a posebno visokoobrazovanih.
Idete li možda u tom smjeru i razmišljate li o tome kako bi potaknuli poslodavce, kako bi unaprijedili zapošljavanje mladih bez radnog iskustva?
Hvala.

Vidiš, Ivan
Hvala vam kolegice na pitanju, zapravo ste me podsjetili na jednu iznimno važnu temu a to je studentski rad. Dakle, ono što mi vidimo u kontekstu reforme niske nezaposlenosti da se za tim studenskim radom zaista sve više poseže, prema tome mnogi mladi danas koji izlaze na tržište rada već su kroz studentski rad, imaju odnosu u kod poslodavca su već pokazali svoje kompetencije i već prilično dugo zapravo kod njih rade. Prema tome smatram da danas velik udio mladih već izlazi na tržište rada kroz način, kroz institut studentskog rada kroz koji su već radili. Prema tome mislim da je studentski rad sve popularniji, kroz njega zapravo se stječe relevantno iskustvo i tu vidimo da je, da je realno, da je realno se adresira taj problem o kojem ste vi govorili, da oni izađu na tržište rada sa nekim znanjima. Što se tiče pripravništva, nama će bit ideja da taj institut mijenjamo posebno u državnoj i javnoj službi na način da se odmah nudi ugovor na neodređeno uz obvezu da se onda pripravništvo, da se tako izrazim položi, riješi i da bude uspješno.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Slijedeća replika kolegica Martina Vlašić Iljkić, izvolite.

Vlašić Iljkić, Martina (SDP)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče.
Poštovani državni tajniče evo prije dvije godine je putem Zavoda za socijalni rad i u suradnji sa Zavodom za zapošljavanje uvedena mjera socijalno mentorstvo koja se odnosi na zapošljavanje teže zapošljivih skupina, dugotrajno nezaposlenih osoba, korisnika zajamčene minimalne naknade. Evo pa mene zanima koji su rezultati zapravo provedbe Zakona o socijalnoj skrbi gdje je ta usluga i uvedena, koliko ste zadovoljni, koliko je ima ajmo reć provedenih onih koji su prošli edukaciju za socijalne mentore i koliko su korisnika u svom poslu ajmo reć savjetovali te također me zanima kroz uslugu Zaželi, više nije uvjet da je, da je ciljana skupina teže zapošljive žene starije od 50 godina nego to mogu biti i mlađe žene pa evo to zapravo onemogućuje to je zapravo najteže zapošljivoj skupini integracija na tržište rada. Zahvaljujem.

Vidiš, Ivan
Kada govorimo o socijalnom mentorstvu, od tog projekta očekujemo zaista puno. Mi imamo tu jasne ciljeve i zapošljavanja i izvršenja usluge kroz NPOO-a tako da mi tu moramo dostići ciljeve koje imamo pred sobom, to je više desetaka tisuća pruženih usluga do kraja, do početka 2026. Mi socijalne mentore redovito, i mentorice redovito zapošljavamo. One usluge izvršavaju, na terenu je zavod, Hrvatski zavod za socijalni rad u kontaktu sa Hrvatskim zavodom za zapošljavanje i kao što sam rekao na jednu od replika ranije, to nam je iznimno važna mjera budući da zaista ne želimo prisiljavati ljude da se momentalno uključe na tržištu rada već smo svjesni da im treba jedna rekao bih i ljudska empatična podrška, da ih se pripremi na njihovo buduće radno mjesto. Zaželi u nekim županijama imamo zaista nedostatak onih koji žele pružiti uslugu tako da smo odlučili fleksibilizirat, sad se i muškarci mogu, mogu uključit što je zaista je bilo traženo na terenu ali fokus su nam gospođe 50 plus,
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
međutim moguće je sad, moguće je sad i ranije dobi ako nema ciljane skupine. Mlađe dobi
…/Upadica Penava: Hvala./…
ako nema ciljane skupine.

Penava, Ivan (DP)
Slijedeća replika kolegica Danijela Blažanović, izvolite.

Blažanović, Danijela (HDZ)
Zahvaljujem predsjedavajući.
Poštovani državni tajniče, evo jedno pitanje. Ja sam 27 godina u realnom sektoru radila, imam iskustva velikog na tom polju i kao pravnik radila sam i u ljudskim resursima i zadnjih 10 godina primjetno je na tržištu, a i ono što će poslodavce natjerat da se promjene, da su, da su ovaj i radnici u fluktuaciji velikoj, da sve češće i sve brže mijenjaju radna mjesta i poslove ako nisu s istima zadovoljni. Moj zaključak je neki ako ćete se složiti onaj tko želi raditi taj stvarno danas u Hrvatskoj može nać posao i raditi i steći neko iskustvo i struku. I tu mi je vrlo zanimljiv ovaj promjena nastavak korištenja naknade nakon kratkotrajnog radnog odnosa koji je prestao sporazumno. Pa evo moja neka savjet, da možda u Zakon o radu se uvede da kod ugovora na neodređeno, a gdje je probni rad do 6 mjeseci da se uvede da u tih 6 mjeseci uvjet bude sporazumni raskid, a ne otkaz.

Vidiš, Ivan
Mislim da ako krenemo u Zakon o radu da ćemo bit tu sigurno do dva ujutro. Međutim evo ono što je zaista ogromna promjena na tržištu rada u razgovoru sa poslodavcima i onima koji tek ulaze u tržište rada, da nove generacije zaista znaju, znaju koliko vrijede i ukoliko njihov posao nije, ne samo materijalno njima zadovoljavajuć, već i ukoliko u njemu nalaze svrhu neku dodanu vrijednost, mogućnost napredovanja da zaista brzo mijenjaju poslove. Bio sam na više konferencija, između ostalog ne znam jel sad smijem navodit organizatore tih konferencija ali vidjeli ste u medijima da portali za, za zapošljavanje u principu često rade takva istraživanja. Ono što želimo istaknuti da je mogućnost promjene posla svakako kvalitetna. Posla ima zaista u velikoj mjeri za sve, međutim nama je cilj stvaranje kvalitetnih radnih mjesta. Vraćam se na jutrošnju temu minimalne plaće. Cilj nam je i to ciljamo kroz nove mjere aktivne politike zapošljavanja stvoriti nova radna mjesta visoke dodane vrijednosti u kojih idu i visoke plaće.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Slijedeća replika kolega Ivica Ledenko. Izvolite.

Ledenko, Ivica (MOST)
Poštovani državni tajniče, govorili ste o naknadama za nezaposlene. Poznato je da poslovni sektor, dakle poslodavac želi fleksibilizirati tržište rada, želi brzo zapošljavati, brzo otpuštati međutim u toj fleksibilizaciji dolazi do ljudi koji dolaze u fazu nezaposlenosti. Da li su ti poslodavci, da li imate takva saznanja, sad na gospodarskim socijalnim vijećima, spremni sufinancirati ovaj dio kad su ljudi nezaposleni. Dakle oni teže za fleksibilnosti, fleksibilnost košta. Da li imaju takvu oni ovaj viziju u glavi da, da bi oni ovaj potakli fleksibilizaciju na način da participiraju u ovom fondu za nezaposlene.

Vidiš, Ivan
Pa mislim da, možda sad da ne, ne otkrivam baš sve o čemu raspravljamo na Gospodarskom socijalnom vijeću ali ako pitate poslodavce, oni i ovako ionako to sve plaćaju prema tome oni bi vam rekli da kroz davanja koje imaju već sad zapravo plaćaju naknadu za nezaposlene tako da mislim da i ovaj trenutni model, model što se tiče samog financiranja je adekvatan. Ne bih možda poslodavcu uvodio samo naknadu za nezaposlene. Mislim da je to ipak nekako obaveza Hrvatskog zavoda za zapošljavanje da, da onda vodi računa o tim osobama i da je to zapravo smisao postojanja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i svih realno ustanova koje se takvim poslom bave, ali i razmotrit ćemo prijedlog i pitat ćemo ih šta kažu.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Slijedeća replika kolegica Ivana Mujkić, izvolite.

Mujkić, Ivana (DP)
Hvala poštovani potpredsjedniče.
Evo imam kratka dva pitanja, nadam se da ćete mi moć odgovorit. Prvo je vezano za usklađenost dakle tržišta rada i obrazovne politike, kako vi objašnjavate činjenicu da uporno kroz javni prostor apeliramo na to da imamo manjak određenih struka, međutim što se tiče prakse ne događa se ništa, čak se kvote i smanjuju na, za upise na neke fakultete koji su traženi?
I druga stvar, zanima me što se tiče deficitarnih zanimanja, sami ste spominjali da postoje određene struke gdje doslovce poslodavci te studente uzimaju sa fakulteta, oni niti ne odlaze na Zavod za zapošljavanje, dakle a HZZ svoje politike i preporuke za zapošljavanje zapravo donosi temeljem toga koliko je bilo objavljenih natječaja i potražnje za nekim radnim mjestom. Događa se zapravo da za takvim strukama ne budu niti objavljene, objavljeni natječaji za zapošljavanje, pa me zanima vodi li se o tome računa i daju li se preporuke i za obrazovnu politiku u tom smislu za te struke koje se ne pojavljuju na Zavodu za zapošljavanju, međutim zapošljavaju se odmah nakon završetka svog školovanja? Hvala vam.

Vidiš, Ivan
U zahvalu na asistenciji odnosno kemijskoj.
Apsolutno je to bit ovog portala za napredno praćenje tržišta rada budući da HZZ ima limitirane podatke na temelju kojih donosi preporuke i te preporuke su svejedno kvalitetne budući da su to najakutnije potrebe koje poslodavci imaju, međutim ovo će biti puno kvalitetnije budući da ćemo na portalu agregirat, agregirat, skupljat apsolutno sve podatke koje reko bih država ima.
Što se tiče samih kvota mislim da ih sustav obrazovanja ipak prilagođava. Ono što smatram da je jako važno i popularizirat određene struke i zanimanja i bitno je pokazat mladima da je to itekako časno, pohvalno i da od toga vrlo kvalitetno mogu živjeti, pa kada aktiviramo ovaj portal mislit će svako, dva put razmislit kad mu kaže da u zanimanju A koje je možda popularno ima takvu i takvu plaću, ali u zanimanju B ima recimo 2.500 eura neto, govorimo o nekim strukovnim zanimanjima i ono što je svakako bitno je politika stipendiranja, ona će bit najvažniji zapravo input portala…
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
…će bit za nju.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Slijedeća replika kolegica Boška Ban, izvolite.

Ban, Boška (SDP)
Poštovani državni tajniče, prema vašim podacima nezaposlenost je smanjena na 4,8%, ali istovremeno 87.798 osoba i dalje traži posao, a čak 27,1 njih je nezaposleno više od 2.g.. Smatrate li da će minimalno povećanje novčane naknade s 30 na 35% osnovice nakon 90 dana biti dovoljno da ovim ljudima osigura dostojanstven život i motivira ih na povratak na tržište rada? Hvala.

Vidiš, Ivan
Mislim da niti jedna naknada za nezaposlene bilo gdje u svijetu ne može sama napraviti to što ste opisali, međutim ono što je jako važno za nas je da ona bude bar ponešto adekvatnija. Dakle ponavljam, biti u evidenciji znači da ste aktivni tražitelj zaposlenja, to treba bit kratko razdoblje unutar kojega vi zapravo planirate svoje slijedeće radno mjesto i u tom poslu vam pomaže HZZ, Hrvatski zavod za socijalni rad i za svako radno mjesto za koje se odlučite možete dobiti neki vid potpore, usavršavanja, obrazovanja i slično. Naš cilj je bio da naknada bude nešto adekvatnija, mislim da ste me već neko vrijeme gledali ovdje u HS ove jeseni i vidite da smo zapravo svako pravo nastojali značajno povećat, pokušali smo i tu povećat barem malo adekvatnost, no smatram da za samu aktivaciju neće biti dovoljno niti jedna od ovih mjera samostalno, posebno kada se radi o onima koji imaju višestruke prepreke za ulazak na tržište rada.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Slijedeća replika kolegica Marijana Puljak, izvolite.

Puljak, Marijana (Centar)
Zahvaljujem.
Poštovani, evo govorimo o 40% ljudi koji su dugotrajno nezaposleni, koliko je po vama zapravo među tim dugotrajno nezaposlenima oni koji su zapravo dio tzv. sive ekonomije, koji zapravo rade, zaposleni su na crno, ali su i dalje evidentirani kao nezaposleni je li na, na zavodu, koje mjere predviđate za boriti se s time i kako možemo tome stati na kraj? Hvala.

Vidiš, Ivan
Pa gledajte, da mi znamo da oni to rade onda bi to prijavili inspektoratu, tako da jako mi je teško sad možda eksplicitno odgovorit na to koliko njih u evidenciji nezaposlenih zapravo obitava u sivoj ekonomiji, ali kao što sam rekao danas, mislim da je tu zaista ogroman iskorak što su kolege, što su kolege radile na izmjena… na novom Zakonu o suzbijanju neprijavljenog rada, dakle tu stvarno, to smo razgovarali na odboru, šaljemo vrlo vrlo jasnu poruku, dakle ne želimo neprijavljeni rad, svaki neprijavljeni rad sad u Hrvatskoj ima ozbiljne, ozbiljne posljedice u smislu da će vas poslodavac morat prijavit na obvezna osiguranja, platit vam plaću, bruto plaću zadnjih 6 mjeseci i platit kaznu prvi put od 1.600 eura, prema tome to je način na koji se naše ministarstvo bori sa neprijavljenim radom. I ono što vam mogu reći da u prvih 7 mjeseci po izvješću inspektorata su već naplatili odnosno naložili plaćanje preko milijun eura kazni.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Slijedeća replika kolegica Irena Dragić, izvolite.

Dragić, Irena (SDP)
Zahvaljujem.
Poštovani državni tajniče, na evidenciji Hrvatskog zavoda nalaze se i osobe koje imaju apartmane, vile za odmor itd., sve vi to dobro znate, ali nisam vas to htjela pitati. Dakle na evidenciji HZZ-a mi imamo puno ljudi koji imaju, imaju znači završeno samo osnovnu školu ili uopće nemaju završeno osnovnoškolsko obrazovanje. Već dulje vrijeme se govori kako će im se omogućiti završetak osnovnoškolskog ili srednjoškolskog obrazovanja kako bi bili konkurentniji na tržištu rada, međutim izostaje provedba te mjere koja je iznimno važna, pa me zanima kada ćete krenuti sa tom mjerom? Hvala.

Vidiš, Ivan
Hvala vam kolegice Dragić, krenuli smo s provedbom te mjere, znači to vam je ova mjera Posao+ kroz koju se zapravo potpuno plaća, a ja vam kažem, gdje zapravo se mjera sastoji od dva elementa, to je završetak srednje škole, a istovremeno dok se obrazujete, uvjetno rečeno pola radnog vremena ste kod poslodavca i završavate praksu, tako da to je već u tijeku, imamo grupe u Rijeci i u Zagrebu, uskoro ćemo imati i u Splitu, pa ćemo zajedno otić vidjeti kako to funkcionira, da vidite da ipak ima nešto od provedbe ali zaista ovo što kažete je ozbiljan problem. Meni je zanimljivo da kad gledate izvješća Komisije o RH mi smo jedni od država sa najmanjim izlaskom iz obveznog obrazovanja, znači tu smo apsolutno šampioni u Europi. A s druge strane zaista kad smo gledali evidenciju nezaposlenih u jednom momentu to čak bilo jedno 20-ak tisuća osoba prije ljeta sa ili bez osnovne škole. Prema tome, stvarno dobar argument imate i omogućili smo sad kroz tu mjeru da se naprave grupe i da se omogući i završetak srednje škole. Osnovne škole provodimo.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Sljedeća replika kolegica Anita Curiš Krok. Izvolite.

Curiš Krok, Anita (SDP)
Hvala potpredsjedniče.
Evo poštovani državni tajniče. Moje pitanje ide u smjeru teme dugotrajno nezaposlenih žena, posebice onih u ruralnom području. Poznato nam je da su dugotrajno nezaposlene osobe, posebice žene, etiketirane kao posebne skupine nezaposlenih osoba i tražitelja zaposlenja, također da su za tu kategoriju nezaposlenih osoba usmjerene i određene aktivne politike zapošljavanja znači nekih zadnjih 15 godina bili su to počevši od nekih javnih radova, pa čak i kroz program „Zaželi“, gerontodomaćica, raznih aktivacijski programi u koje se jako puno ulagalo i koji su se pokazali izuzetno dobrima. I tu moram reći da je vidljivo da se te žene ohrabrilo, podiglo im se samopouzdanje, znači vratile su se na tržište rada. Pa kako vi vidite možda najavu ovih mjera koje najavljuje Ministarstvo demografije o tome da bi žene trebale možda ostati doma pa za 10 godina ćemo možda opet morati aktivacijske programe smišljat?

Vidiš, Ivan
Mislim da smo kao Hrvatska zapravo projekt „Zaželi“ zaista kvalitetno smislili. Ja moram priznat da je to bilo u vrijeme kolegice Burić i Katarine Ivanković Knežević koja sigurno ovo gleda i Marka Pavića tako je ministra Marka Pavića. Istaknuo bih da je bit te mjere bila u tome da se ponudi posao tada najviše gospođama koje su u krajevima gdje nemaju priliku za zaposlenje, a još taj posao je takav da rade plemenitu stvar i na kućnom pragu zapravo nude usluge.
I mislim da zato nije nimalo čudno da je Vlada osigurala pola milijarde eura za nastavak tog projekta koji sad traje tri godine. Međutim vas zanima buduća perspektiva.
Mi smo kroz HZZ kroz vaučer sustav ti korisnici mogu dobiti potpuno plaćeno obrazovanje recimo za njegovateljicu/njegovatelja i mi ćemo do šestog mjeseca 2026. otvorit 18 centara za starije kao Hrvatska i tu će bit jedan bazen radnih mjesta gdje će svako ko će htjet apsolutno se moć uključit u njima radit, srodan posao kao i u okviru projekta „Zaželi“.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Sljedeća replika kolegica Majda Burić. Izvolite.

Burić, Majda (HDZ)
Hvala vam potpredsjedniče.
Poštovani državni tajniče Vidiš. Drago mi je što imamo kontinuirano stabilno stanje na tržištu rada, a sve to je između ostaloga i zbog provođenja mjera aktivne politike zapošljavanja. U mandatima ove Vlade u te mjere zapošljavanja uključeno je 274 tisuće osoba i za to je izdvojeno preko milijardu eura.
Ono što posebno moram pohvaliti vezano uz mjere zapošljavanja su upravo vaučeri za stjecanje dodatnih vještina i kompetencija u skladu sa potrebama tržišta rada i ako se ne varam do sad je u to uključeno oko 20 tisuća korisnika. A posebno me zanimaju vaučeri za učenje hrvatskog jezika kao stranog jezika i kako to ide, kako ide provedba?

Vidiš, Ivan
Koliko cijenimo učinak aktivna politika zapošljavanja, mjera aktivnih politika zapošljavanja dovoljno govori da one nisu stali čak ni u vrijeme covida. Prema tome, to je možda jedno od najsnažnijih alata koje imamo, uloženo je preko milijardu eura, podaci koje ste rekli su točni. Sada stavljamo rekao bih poseban naglasak na stjecanje vještina u kontekstu ove rasprave oko minimalne plaće, konkurentnosti i produktivnosti.
Malo ću se pravit, al nećete se naljutit, budući da je podatak nešto bolji nek što ste rekli tak da nije loše. Uglavnom ja mislim da smo uključili sad već preko 25 tisuća korisnika u vaučer sustav jer smo dobili nova sredstva iz NPOO-a. Sada taj sustav koristimo i za nove potrebe koje imamo na tržištu rada, recimo spomenuo sam tečaj odnosno program za njegovatelje/njegovateljicu, uveli smo i učenje hrvatskog jezika to funkcionira. Ciljana skupina su oni koji će dobit novu radnu dozvolu na tri godine, a sada ga koristi oni koji su produljili radnu dozvolu i to funkcionira Zagreb, Varaždin na nekoliko lokacija smo već krenuli.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Sljedeća replika kolegica Branka Juričev-Martinčev. Izvolite.

Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Hvala lijepo.
Poštovani potpredsjedniče, poštovani državni tajniče.
Hvalevrijedne su ove izmjene i dopune Zakona o tržištu rada, međutim ono što bi ja željela moliti da se razmisli, dolazim iz područja gdje je turizam osnovna djelatnost, a znamo da je i to važna gospodarska djelatnost RH, imamo sve više problema sa zapošljavanjem i osiguravanjem kvalitetne radne snage.
Veliki problem su nam i osiguranje radnika npr. i u nautičkom turizmu, imamo probleme zapošljavanjem npr. čistačica i radne snage koja je potrebna samo dva dana u tjednu. Sve je to moguće isključivo preko ugovora na određeno vrijeme ili ugovora o dodatnom radu što administrativno dodatno opterećuje poslodavce.
Da li je ikako moguće razmisliti da se i tu kao i u poljoprivredi ide na vaučere koje bi doprinijele bržem i kvalitetnijem tom odnosu?

Vidiš, Ivan
Vaše pitanje je na mjestu, mi tu imamo nekoliko reko bih instituta i mjera koje služe baš za osobe koje se zapošljavaju u sezoni i rekao bi da je tu svakako važno napomenuti izmjene i dopune Zakona o radu koji omogućuju ugovor na …određeno za obavljanje sezonskih poslova. Dakle, tu se radi o tome da osoba svake sezone se vraća, ali izvan sezone može se prijaviti kod drugog poslodavca.
Ovaj nedostatak radne snage ja moramo priznat da će vjerojatno sigurno biti jedna vrlo, vrlo opširna tema sutra sa izmjenama i dopunama Zakona o strancima. Želim istaknut da nam je u sezoni apsolutni prioritet aktivacija domaće radne snage, no kao što sam rekao na početku stvorilo se preko 250 tisuća novih radnih mjesta. Mi smo radili neke projekcije ako BDP zaista bude rasto 3% to vam je minimalno nekih 30-ak novih tisuća radnih mjesta između 20 i 30 tisuća novih radnih mjesta po ovim pokazateljima, tako da domaći bazen nam je prioritet, ali za potrebe sezone morat ćemo i u vanjski bazen.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Sljedeća replika kolegica Jelena Miloš. Izvolite.

Miloš, Jelena (Možemo!)
Zahvaljujem. Poštovani državni tajniče, evo ovaj prijedlog zakona rađen je na temelju analize instituta, Ekonomskog instituta u Zagrebu koja je ako se ne varam plaćena iz europskih sredstava. Jel tako? Tako je, ok. Ta analiza je napravljena 2022. godine i ona je rekla da Hrvatska ima među najstrožim naknadama za nezaposlenost u Europi i da ih treba dizat. Prvo pitanje je zašto vam je trebalo dvije godine nakon što se to ustanovilo da predložite ove zakonske izmjene, a drugo pitanje je zašto ta analiza koja je plaćena iz europskih sredstava nije javno dostupna. Naime, čitam upravo u javnom savjetovanju da građani i zapravo institucije pitaju mogli li vidjet tu analizu pa i ja pitam mogu li vidjet tu analizu budući da je na temelju nje rađen ovaj prijedlog zakona o kojem mi trebamo odlučit, a ja nemam uvid u materijale odnosno u tu analizu. Dakle da li možemo dobiti tu analizu?

Vidiš, Ivan
Pitat ćemo Ekonomski institut, on je to radio za ministarstvo. Mislim nema tu ničega okultnog niti opskurnog, mislim da sam većinu elemenata objasnio. Apsolutno sve stavljeno na raspolaganje i mislim da dosta kolegica i kolega iz oporbe se koriti podacima koje mi nudimo jer nam je u interesu da se vide. To su podaci HZZ-a, podaci HZMO. Pitat ćemo kolege instituta ako oni nemaju problem u skladu s ugovornim obvezama, to, to ne bi trebalo biti nikakvih pretjeranih poteškoća. Što se tiče dinamike, mislim da sam na početku dosta detaljno objasnio koliko se brzo mijenjaju okolnosti na tržištu rada i onda zbog toga smo ipak pričekali da ponovimo mandat, da dobijemo povjerenje i da onda u roku koji smo si zadali u okviru NPOO-a donesemo ovaj zakon i u konačnici povećamo adekvatnosti.

Penava, Ivan (DP)
Slijedeća replika kolegica Ivana Ribarić Majanović. Izvolite.

Ribarić Majanović, Ivana (SDP)
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Poštovani državni tajniče željela bih naglasiti situaciju žena koje su radile na ugovoru na određeno vrijeme i s tog posla su otišle na porodiljno bolovanje. Nakon isteka istog vraćaju se na tržište rada. Pretpostavljam da na naknadu za nezaposlene imaju pravo ako su radile potreban broj mjeseci u zadanom roku. Međutim što ako nisu. Realno većina poslodavaca će dati prednost osobi koja nije majka jednogodišnjeg djeteta. Zar nisu te žene zapostavljene i drugotne na tržištu rada? Hvala.

Vidiš, Ivan
Vaše je pitanje stvarno jako zanimljivo. To je bilo i predmet izmjena i dopuna Zakona o radu, gdje smo baš u probnom radu predvidjeli tu situaciju tako da se probni rad nastavlja kad se steknu uvjeti, a isto tako stvarno dobar point, vidi se da ste detaljno proučili izmjene i dopune. Ideja je da se ne gleda samo plaća već i ostale naknade ako nedostaje za, za, ako nedostaje razdoblja da bi se dobila osnovica za naknadu za nezaposlene. Tako da se proširilo krug onih naknada koji se mogu koristiti za izračun naknade za nezaposlene. Znači nije više samo plaća po ovim izmjenama i dopunama, baš zbog ovakvih slučajeva.

Penava, Ivan (DP)
Slijedeća replika kolegica Danica Baričević. Izvolite.

Baričević, Danica (HDZ)
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Uvaženi državni tajniče, evo danas u Hrvatskoj zaista imamo stabilno tržište rada sa do sad najvećim brojem ljudi koji rade. Isto tako za svaku pohvalu su sve Vladine mjere i napori koji nisu dozvolili da razne krize slome to tržište rada i da prouzroče val otpuštanja i broj ljudi koji rade i stečajeva. Isto tako pozdravljam i dalje izmjene i dopune Zakona o tržištu rada koje će svakako unaprijediti zapošljavanje, a mene zanima da nam kažete koliko Vlada svake godine izdvaja za provedbu mjera aktivne politike zapošljavanja. Ponovite nam još jednom. Hvala.

Vidiš, Ivan
Ovo zadnje 150 milijuna eura, baš za mjere aktivne politike zapošljavanja, to je bez programa za zapošljavanje, znači iznos je ponešto i veći ali baš za mjere aktivne politike zapošljavanja je 150 milijuna eura s time da tu imamo tri izvora financiranja, državni proračun, Nacionalni plan oporavka i otpornosti i Europski socijalni fond plus. Tako da tu recimo ne računamo projekt Zaželi koji je usmjeren na zapošljavanje. Dakle samo MAPS 150, 150 milijuna eura. Što se tiče mjera za očuvanje radnih mjesta, ja mislim da su vam kolege u ministarstvu iznimno zahvalne što ste to spomenuli budući da taj proces je trajao jako dugo. Naravno da su svi najviše se usredotočili na fazu kada se pomagalo i radnicima i poslodavcima, to je tada bila svaka druga zaposlena osoba u Hrvatskoj. Dakle preko 700 tisuća korisnika je bilo mjere za očuvanje radnih mjesta. Moram priznat da nam je to sačuvalo tržište rada, rekao bih i ukupno gospodarstvo. Slične mjere su doduše provodile i druge države članice ali ja mislim da tek sad zapravo vidimo koliko je to bilo pogođeno i kvalitetno napravljeno, osmišljeno.

Penava, Ivan (DP)
Slijedeća, zapravo smo završili sa replikama, tako da prelazimo na izlaganja u ime klubova zastupnika.
Slijedeća na redu je kolegica Irena Dragić. Izvolite.

Dragić, Irena (SDP)
Zahvaljujem.
Pred nama su izmjene i dopune Zakona o tržištu rada. Zakon o tržištu rada uređuje tržište rada kroz posredovanje pri zapošljavanju, profesionalno usmjeravanje, obrazovanje u cilju povećavanja zapošljavanja radne snage, osiguranje za slučaj nezaposlenosti, mjere aktivne politike zapošljavanja, ostale aktivnosti u cilju poticanja prostorne i profesionalne pokretljivosti radne snage, novog zapošljavanja i samozapošljavanja, zapošljavanje na privremenim odnosno povremenim poslovima u poljoprivredi te ustroj, upravljanje i obavljanje djelatnosti HZZ-a. Međutim teško bi se moglo reći da ovaj zakon na bilo koji način uređuje tržište rada. On možda definira neka prava i uloge nekih od dionika ali je daleko od uređivanja bilo čega. Tržište rada je u principu prepušteno stihiji. Procesi na hrvatskom tržištu rada odvijaju se inercijom i kao što nismo bili pripremljeni za nedostatak radne snage i dolazak stranih radnika tako ne znamo ni što će se na tržištu rada događati za primjerice dvije godine.
Glavnim ciljem aktivnih politika smatra se povećanje fleksibilnosti radnika te postizanje što veće podudarnosti ponude i potražnje radne snage kao i poboljšanje stanja ugroženih skupina na tržištu rada.
Rezultati ankete radne snage koje provodi Državni zavod za statistiku potvrđuju postojanje višegodišnjeg pozitivnog trenda na tržištu rada. Spomenuti rezultati pokazuju da se stopa zaposlenosti stanovništva u dobi od 20 do 64 godine povećala sa 59,4% u prvom kvartalu 2016. na 73,2% u istom kvartalu 2023. godine. Riječ je o povećanju od 13,8 postotnih bodova.
Premda je ostvaren velik napredak stanje na hrvatskom tržištu rada još uvijek nije zadovoljavajuće što pokazuje usporedba s prosjekom EU. Stopa zaposlenosti u dobi od 20 do 64 godine u RH 73,2% i dalje je manja od prosjeka EU koje je u prvom kvartalu 2024. godine iznosio 75,3%.
RH kvalificirane radne snage nedostaje gotovo u svim djelatnostima te su poslodavci u situacijama gdje ne mogu pronaći traženu radnu snagu. Struktura nezaposlenih ne odgovara strukturi potražnje kako po obrazovanju tako i po dobi. Razlog tome je što desetljećima ne postoji strategija promišljanja i praćenja tržišta rada te obrazovni sustav koji ne prati potrebe gospodarstva u dovoljnoj mjeri.
Kao glavni problemi neusklađenosti ponude i potražnje prema obrazovanju istaknuta je situacija u kojoj je razina obrazovanja koju zaposlenik posjeduje neusklađena s traženom razinom obrazovanja za kvalitetno osposobljavanje, obavljanje poslova na radnom mjestu.
Drugi problem odnosi se na mali broj učenika i studenata u Hrvatskoj koji se istovremeno školuju i djeluju na tržištu rada pa iz tog razloga ne posjeduju potrebna znanja i iskustva za obavljanje posla. Poslodavci su istaknuli kako je glavni problem što nisu stekli potrebna znanja i vještine putem prakse za vrijeme obrazovanja.
Bez obzira na to što je ukupni broj nezaposlenih u Hrvatskoj na povijesno najnižim razinama brojni poduzetnici vape za radnom snagom. Dovode strane radnike te nema u kojoj djelatnosti ne nedostaje zaposlenika. Dobar dio mladih od 15 do 30 godina u Hrvatskoj i dalje ne radi. Ovdje trebamo postaviti ozbiljno pitanje gdje su oni, ako ne studiraju, ako ne rade, ako nisu u evidenciji nezaposlenih osoba što je s njima. Desetljećima se nitko ozbiljno ne bavi praćenjem tijeka obrazovanja, završetka obrazovanja i zapošljavanja u profesiji za koje su se obrazovali. U literaturi se mladi koji ne mogu duže vrijeme pronaći posao nazivaju ne bez razloga izgubljenom generacijom, a empirijska istraživanja potvrđuju ogromne dugoročno društveno ekonomske gubitke za cijelu zemlju. Osim toga mladi ljudi koji ne mogu pronaći dobro radno mjesto u svojoj zemlji koje će im osigurati ekonomsku sigurnost potražit će ga u inozemstvu.
U zemlji poput Hrvatske suočenoj sa nepovoljnim demografskim, demografskom slikom i još crnjim demografskim prognozama to je scenarij koji bi se mogao spriječiti samo nužnim strukturnim reformama. Nezaposlenost ne šteti samo mladima već šteti gospodarstvu u cjelini i cjelokupnom društvu koje sve više stari.
Inicijativa je EU kojim se mlađima od 30 godina želi osigurati mogućnost pronalaska dobrih poslova, stalnog obrazovanja, naukovanja ili pripravništva u roku od 4 mjeseca od kada postanu nezaposleni ili završe formalno obrazovanje trebala bi biti sastavni dio izmjena i dopuna ovoga zakona ali to je izostalo. Umjesto toga mi smo mladima ponudili mogućnost ostvarivanja prava na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti poslije 6 mjeseci rada, za ostale je 9, s druge strane ukidaju se olakšice za zapošljavanje mladih što će dovesti do pada bruto plaće i ono što je značajnije olakšice su bile vezane za ugovore na neodređeno vrijeme što je mladima davalo određenu ekonomsku sigurnost.
Potrebno je sagledati i ostale zaposlene primjerice stalne sezonce koji rade 6 mjeseci. Što ako se ne vrate na radno mjesto, oni ostaju bez naknade stoga bi po našem mišljenju 6 mjeseci rada trebalo vrijediti za sve zaposlene.
Osim problema s mladima u Hrvatskoj je izražen i problem dugotrajne nezaposlenosti. Krajem srpnja 2024. godine u evidenciji zavoda bilo je 87 tisuća 798 osoba, a od toga broja 40,7% bilo je nezaposleno dulje od 12 mjeseci. Udio veoma dugotrajno nezaposlenih tj. nezaposlenih više od 24 mjeseca iznosio je 27,1%. Drugim riječima dugotrajna nezaposlenost čini gotovo polovinu ukupne nezaposlenosti dok je udio veoma dugotrajno nezaposlenost, nezaposlenih gotovo trećina ukupne nezaposlenosti. Ovdje trebamo istaknuti da imamo dugotrajno nezaposlene koji su zapošljivi i oni koji su teže zapošljivi. Teže zapošljivi su oni čije je dugotrajnu nezaposlenost trebalo prevenirati u trenutku prijave na sam zavod. Njihovoj izgubljenoj motivaciji i radnim vještinama osim zdravstvenih i ekonomskih problema u dobroj mjeri su odmogli mehanizmi socijalne zaštite koji su velik dio te populacije trajno deaktivirali iz svijeta rada i učenja, a da nitko nije našao model barem povremenog uključivanja u svijet rada.
Ove izmjene i dopune trebale su obuhvatiti i osobe bez završenog osnovnoškolskog ili srednjoškolskog obrazovanja i koliko je tu mlađih od 40 godina, a zakon je trebao konačno definirati alate provedbe i realizacije završetka školovanja što bi omogućilo tim ljudima da budu konkurentni na tržištu rada.
Novčane naknade za vrijeme nezaposlenosti svakako je trebalo povećati, ali povećanje s 30% na 35 neće se značajnije odraziti na život nezaposlene osobe. Prosjek novčanih naknada iznosio je oko 400 eura do sada, što je nedostatno s obzirom na galopirajuće cijene, tako da ovo povećanje nezaposlene osobe nažalost neće ni osjetiti.
Kada govorimo o radnim pravima djece na tržištu rada, roditelji i djeca nailaze na poslodavce koji ne potpisuju u dobroj vjeri, ne postupaju u dobroj vjeri ili iz nekog drugog razloga ne žele ovjeriti ugovor učeniku zbog čega učenici ostaju bez priznavanja obavljenog rada i zarade. Vrlo često i ne upisuju određeni broj sati, a posebno ne rad nedjeljom i blagdanom. Smatramo da takvo ne priznavanje obavljenog rada predstavlja gospodarsko iskorištavanje djece koje je zabranjeno i Konvencijom o pravima djeteta i da ga treba prijaviti i najstrožije kažnjavati.
I zaključno, tržište rada u Hrvatskoj suočava se s nekoliko ključnih izazova koji značajno utječu na njegovu dinamiku i održivost. Prvo, nedostatak radne snage i neusklađenost vještina. Iako Hrvatska bilježi relativno nisku stopu nezaposlenosti, mnogi poslodavci imaju poteškoće u pronalaženju kvalificirane radne snage. Ova neusklađenost između obrazovnog sustava i potreba tržišta rada jedan je od najvećih problema.
Pod 2, tehnološka i ina transformacija tržišta rada. Automatizacija, digitalizacija, globalizacija, umjetna inteligencija, mijenjaju strukturu radnih mjesta stvarajući potrebu za drugačijim, novim i nadograđenim vještinama. Upravljanje tržištem rada zahtijevalo bi anticipiranje budućih potreba u znanjima i vještinama. Mi trenutno nemamo pojma koja su to znanja i vještine koje će biti potrebne tržištu rada.
Pod 3, odljev radne snage i demografski izazovi, emigracija, osobito mladih i visokoobrazovanih radnika stvara ozbiljan demografski i ekonomski problem. Hrvatska kao dio EU suočava se s intenzivnijim iseljavanjem radno sposobnog stanovništva, što dodatno smanjuje bazu kvalificirane radne snage unutar same zemlje.
I pod 4, nerealna očekivanja od tržišta rada. Nerealna očekivanja od tržišta rada i nepoznavanje tržišta rada reflektira se najbolje kroz stopu nezaposlenosti i stopu zapošljavanja mladih. Unatoč tomu što postoji konstantna potreba za radnicima, stopa nezaposlenosti mladih veća je od opće stope nezaposlenosti. Dok stopa zaposlenosti mladih, iako pokazuje trend rasta, raste slabijim intenzitetom od prosjeka EU i pada stope nezaposlenosti.
Iz svega gore navedenog jasno je da je potrebno dugoročno i strateško promišljanje kako bi se uredilo tržite rada koje bi moglo odgovoriti svim izazovima koji su pred nama.
Zahvaljujem.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegici Dragić. Sljedeći na redu, kolega Ivica Ledenko u ime Kluba zastupnika Mosta, izvolite.

Ledenko, Ivica (MOST)
Hvala predsjedavajući. Svi smo znali da u trenutku kad su ukinute kvote za uvoz stranih radnika da tržište rada neće biti isto. To je došlo zbog jednostavno manjka radne snage u RH zbog čitavog niza mjera koje .../nerazumljivo/... zbog čitavog niza onih situacija koje se nisu na vrijeme prepoznale i na koje se nije reagiralo.
Ljudi su nam odlazili iz Hrvatske, puštalo se odlazak u prijevremene mirovine i nije se adekvatno reagiralo. Sada taj manjak rješavamo uvozom radne snage iz drugih, iz drugih država. Ono što je još jedan problem, a istaknuo ga je državni tajnik, to je cilj i misija da se u Hrvatskoj otvaraju kvalitetna radna mjesta. NKV radnici koji dolaze iz stranih zemalja uglavnom pokrit će ovaj dio, ajmo ga nazvati, koji je manje zahtjevan i traži manje, manje obrazovne razine. No, ono zbog čega mladi ljudi iz Hrvatske poglavito odlaze jer ne nalaze kvalitetna radna mjesta nakon što završe svoj obrazovni ciklus.
Čitamo bombastične izjave, u neku xy poduzetničku zonu doći će strana tvrtka, zaposlit će 3000 ljudi. A tko će raditi u toj stranoj tvrtki? Mi ćemo u poduzetničkoj zoni koju smo izgradili na našim dakle resursima zaposliti ljude iz neke druge države, a vlasnici te tvrtke bit će također, ljudi iz neke druge države. Što smo mi postali? Mjesto za najam prostora? Hoćemo li prekriti Hrvatsku šatorom i staviti prostor za rentanje?
Dakle, u odabiru i mogućnosti propuštanja takvih tvrtki na naš prostor treba vidjeti, ukoliko mi imamo resursa postojećih, koliko imamo resursa koje su napustile RH i koje možemo vratiti na neka druga bolja kvalitetnija radna mjesta i mislim da tu Vlada RH i sve one jedinice lokalne samouprave koje pristupaju i kojima dolaze takvi investitori, moraju o tome voditi računa.
Govorio sam nešto o fleksibilnosti. Danas su u nekim stručnim krugovima se spominje termin fleksigurnost, s jedne strane fleksibilnost koju traže poslodavci, oni traže mogućnost da tržište rada bude njima fleksibilno, da lakše otpuštaju, lakše primaju ljude, a s druge strane, sindikalni predstavnici traže sigurnost za svoje štićenike, za zaposlenike kako bi oni imali sigurna radna mjesta, kako bi dugoročno znali da će ostati na nekom radnom mjestu, kako bi mogli planirati na kraju krajeva, i svoje obitelji, kako bi mogli imati i onu kreditnu sposobnost i određenu zaštitu.
No dakako, takav model fleksigurnosti, kako ga oni nazivaju, on košta. Zato sam pitao tko to može i treba platiti, sigurno ne treba sve ići na teret države.
Dakle ja bih dotakao i mladih, oni su nam ključ i njihov opstanak u Hrvatskoj, a ne odlazak u strane zemlje gdje mogu vjerojatno prosperirati jer oni vam razmišljaju na slijedeći način. Ja negdje vani mogu zaraditi plaću od 3 tisuće eura, ne gleda on u tom trenutku da je tamo možda i smještaj skuplji itd., on jednostavno želi da ga netko vrednuje kao nekoga ko je uložio dosta vremena u svoje obrazovanje, a ovdje u Hrvatskoj vidjeli smo radi za nekakve prosječne plaće ovaj ja sam spomenio Telekom, Telekom biznis, od 1.500 bruto prosječne plaće. To, to zasigurno nije ona adekvatna plaća.
Osnovni problem mladih i njihovo uključivanje na tržište rada je svakako neusklađenost tržišta rada i obrazovnog sustava. Neću reći veliku mudrost kada kažem da je naš obrazovni sustav trom i ne prati promjene na tržištu rada, loše je pritom i uređen. Tržište rada u globalu je u Hrvatskoj prilično nesigurno i nestabilno, stabiliziramo ga sada sa uvozom stranih radnika, međutim mislim da to ne bi trebao biti za nas neki konačni cilj.
U ovom trenutku je izdano, kolko, 200 tisuća radnih dozvola za strance, a do 2030. pola milijuna ljudi će u Hrvatskoj biti stranci, to je ogroman, ogroman pritisak na tržište rada i pitanje je kako ćemo se i da li ćemo se znati nositi s njime i na pravilan način ga iskontrolirati.
Velim, ono što želim Vladi u svakom slučaju dobro, da svojim pasivnim politikama, pasivnim mjerama, kao što je spomenuo državni tajnik kroz naknade za nezaposlene učinimo državu kvalitetniju i sigurniju, socijalno osjetljiviju, a jednako tako očekujemo da će od mjera aktivne politike koje ćemo pratiti i vidjeti da li će one donijeti one rezultate koje svi skupa priželjkujemo, dakle prije svega evo spomenuto samozapošljavanje, potpore za zapošljavanje, potpore za usavršavanje i držanje koraka sa novim tehnologijama koje se ispred naših očiju jednostavno se te stvari brzo, brzo odvijaju, također obrazovanje i osposobljavanje nezaposlenih prilagoditi potražnji tržišta za rad, također učiniti sve da određenim potporama očuvamo radna mjesta. Da li ćemo u tome uspjeti, da li ćemo uspjeti mlade zadržati u Hrvatskoj, to je na Vladi RH. Ja ću samo kazati za kraj, ukidanje olakšica za zapošljavanje mladih svakako ne ide u tom smjeru, hvala lijepo.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Slijedeća na redu u ime Kluba zastupnika HSS-a, GLAS-a i DOSIP-a kolegica Anka Mrak-Taritaš, izvolite.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Poštovani potpredsjedniče HS, poštovani državni tajniče sa suradnicom, kolegice i kolege.
Pred nama je evo kasno popodne, u prvom čitanju izmjena i dopuna Zakona o tržištu rada kojeg treba zaista gledati u puno širem i jačem kontekstu od samog zakona. Treba gledati u kontekstu zakona koji smo danas imali prijepodne na raspravi, a to je Zakon o minimalnoj plaći, ali i u kontekstu zakona kojeg ćemo imati sutra, a to je Zakon o strancima, dakle puno je širi i puno sveobuhvatniji i ajmo vidjeti dakle uopće što uređuje ovaj zakon i u kojem dijelu se on mijenja. On uređuje tržište rada kod posredovanja pri zapošljavanju, profesionalno usmjeravanje, obrazovanje u cilju povećavanja zapošljavanja radne snage, osiguranje za slučaj nezaposlenosti i mjere aktivne politike zapošljavanja i zapravo aktivnosti u poticanju profesionalne pokretljivosti radne snage, novog zapošljavanja i samozapošljavanja.
Što mi imamo i okruženje u kojem živimo? Mi imamo slijedeće i to ne smijemo nikako zaboraviti jer taj kontekst je cijelog ovog zakona i tržišta rada je puno širi od samog ministarstva. Kad tu spominjemo demografsku politiku za koju se Vlada Andreja Plenkovića nekako kune da joj je izuzetno važna politika onda je i ta politika puno šira od jednog ministarstva, ona obuhvaća sve.
Mi danas u ovom trenutku kroz srednje obrazovanje i kroz visoko obrazovanje školujemo ljude koji će doći na tržištu rada i koji će raditi za 5 odnosno 10.g. i zanimljivo je vidjeti kakvo nam je tu stanje danas, zapravo vi trebate znati koja je strategija gospodarskog razvitka RH, kakvu to zemlju u smislu gospodarstva želimo imati ne 2030., ne 2050. i kakav kadar ćemo obrazovat. Podaci koji su vrlo zanimljivi i o kojim nekako moramo voditi računa i ne smijemo ih zanemariti, ja ću se u ovoj raspravi dosta ovaj u prvom dijelu referirati baš na obrazovanje, su slijedeći. Mi danas imamo 1313 različitih studija, prije 10.g. ih je bilo 660, dakle danas imamo duplo više govorim dakle onih različitih studija i ove godine za upis na studije je ostalo 14 tisuća mjesta nepopunjeno. Dakle mi ove godine 14 tisuća mladih ljudi koji je moglo upisati visoko obrazovanje nije upisalo visoko obrazovanje. Meni se čini odnosno apsolutno sam sigurna da je jedna od ozbiljnih pitanja i jedna od ozbiljnih reformi koji trebaju biti su reforme da vidimo gdje smo sa obrazovanjem, koja, zapravo prvi odgovor kakvu zemlju želimo 2030. odnosno 2050., koje će to biti gospodarstvo, da li ćemo se svi bavit turizmom, svako ko može će se bavit turizmom i dal će svi ko može imati svoje novce stavit u nekretnine i bit ćemo odlična oaza za umirovljenike Europe koji će kod nas doći i živjeti 10 mjeseci, a dva mjeseca iznajmljivat nekretninu i na taj račun zapravo se baviti rentijerstvom? Da li smo zemlja koja će se baviti nekakvim poduzetništvom, da li ćemo se samo baviti trgovinom odgovora koji se trebaju dati odnosno pitanja i odgovori koje trebamo dati danas.
Ono što se stvarno trebamo pitati zašto je tih 14 tisuća mjesta prazno, gdje djeca koja idu studirati koji završe da li idu tu ili studiraju negdje vani i koja su ta znanja i iskustva koja trebamo imati. Ja se dobro sjećam pred par godina kad smo imali problem brodogradnje i kad su se pojedina brodogradilišta zatvarala i ostala su dakle neka su zatvorena, neka su uspjela, tad sam pitala nešto i odgovor naravno nisam dobila, pitala sam samu sebe, ako mi zatvaramo brodogradilišta vrlo onako naivno i jednostavno pitanje, ako zatvaramo brodogradilišta i nećemo ih imati, a dalje imamo srednju školu u kojoj se djeca obrazuju da bi mogli raditi vezano uz brodogradnju i imamo fakultete koji su za brodogradnju, za kog njih školujemo? Sigurno ne za Hrvatsku nego za nekog drugog.
Situacija u Hrvatskoj i to moramo biti jasno je danas značajno drugačija nego što je bila pred deset godina, nego što je bila pred godinu ili dvije, a kamoli pred deset godina. Mi danas imamo u Hrvatskoj zaposlenih u srpnju 2024., ja čitam podatke koji su iz obrazloženja ovog zakona, milion 739 tisuća 690 ljudi, na nekakvih 3,5 miljona stanovnika tri i 400 mi imamo tolko zaposlenih. Mi imamo 87 tisuća 798 dakle srpanj '24. najrelevantniji podatak koji može biti imamo tolko nezaposlenih osoba prijavljenih u evidenciji nezaposlenih. Kad sve to zajedno iščitate vidite da su stvari nekako idu u dobrom odnosno da je situacija dobra.
No, ono što apsolutno treba znati je i sljedeće, a to je da mi imamo u ovom trenutku kad je riječ o radnoj dakle o stranoj radnoj snazi da smo u '23.g. 172.499 dozvola izdali strancima, a da smo u 2024. jednako tako je podatak ja mislim na srpanj 131.879. Dakle, kad uzmete od ovih miljon i 700 tisuća zaposlenih koji imamo mi vidimo koji postotak tu je strana radna snaga o kojoj definitivno ovisimo.
I sad dolazimo do one strukture radne snage koje trebamo imat, ono što je interes bilo koje zemlje, a to je da potiče zapošljavanje mladih, visokoobrazovnih, kvalitetne radne snage, ono što mi znamo je sljedeće, a to je da mi još uvijek nemamo evidenciju da znamo koju radnu snagu trebamo i od ovih stranih radnika ono što mi dobivamo dobivamo nisko kvalitetne strane radnike. Onda je zgodan podatak da usporedimo pa da vidimo koliko je stranih studenata tu jel ako imamo određeni broj stranih studenata za očekivat je da onda i oni kao takvi ostaju dalje raditi da to što su oni studirali se može vidjeti na tržištu rada. Dakle, mi imamo ove godine je 210 stranih studenata iz zemalja EU, a iz drugih zemalja 245, dakle značajno manje od onog što imaju neke druge zemlje.
E sad, dakle iz ovog zakona onaj prioritet zakona bi zapravo trebao biti da se jasno definiraju koje su potrebe tržišta rada, da zaista vodimo, da se vodi računa da se te potrebe na adekvatan način mogu realizirati, a da imamo dodatnu zaštitu onih koji se nalaze na koji zbog prestaju raditi i nalaze dolaze na Zavod za zapošljavanje. I onda vidimo da se ovim zakonom su osigurana sljedeća prava, jedno su novčane naknade za slučaj nezaposlenost i tu je zgodno vidjeti da mi od ovog broja nezaposlenih koji sam navela pročitala sam kroz materijale koje smo dobili je oko 40% nezaposlenih duže od godinu dana, dakle pitanje je uopće njihove nezaposlenosti. Ali u redu oni će dobiti određene naknade pri tom upozoravam na odredbu čl. 43. ovog zakona koji kaže da korisnici prava koji su imali do stupanja na snagu ovog zakona ta prava koja su imala ostat će im i dalje sukladno bivšim dakle onim zakonima koji su bili na snazi kad su ih ostvarivali. Meni se čini da bi bilo korektnije i bolje da definirate da se onda ako su im povoljniji imaju prava sukladno ovom zakonu dalje, čini mi se da bi bilo to korektnije ako želimo to napraviti.
Uvijek poticaj za ovakve izmjene i dopune zakona i to mi je žao i mislim da to jednostavno nije dobro, to kad dobijete ili, ili imamo neke direktive EU pa nam oni kažu ljudi moji trebate nešto napraviti jel procesi idu u nekom drugom smjeru ili imamo preporuke Vijeća ili imamo ono još dalje kad ide pa kad nas tuže da nešto nismo napravili. Ovdje imamo tu preporuku Vijeća EU koji kaže da Hrvatska treba ojačati mjere institucije tržište rada i poboljšati adekvatnu naknadu za zaposlenih. Nekako mi se čini da smo se toga trebali domisliti sami.
Vrlo važan faktor je stručno osposobljavanje, dakle za sve one koji su za koje vidimo da su nezaposleni, da ne mogu biti zaposlivi je izuzetno važno programi stručnog osposobljavanja. Dakle, imate ono što su cjeloživotno obrazovanje što ja isto mislim da je izuzetno važno, ali je važna i stručno osposobljavanje za neki drugi posao odnosno za neki za neku drugu drugi poso koji je zatražen gdje dobivaju određena iskustva, vještine i ostalo. I sad ajdemo biti pošteni i korektni, kad nekog stručno osposobite za neki drugi posao za koji on do sad nije bio osposobljen, za koji on nije radio, on kad počne radit on neće davati punoćom odgovor vezan uz taj posao koji bi mogao da je bilo drugačije. I to mi moramo vodit računa i to su nekakve normalne stvari, dakle svi mi smo prošli svoje neke procese. Ja se uvijek sjetim da kad sam završila fakultet mislila sam da puno toga znam, a kad sam počela radit sam postala svjesna toga koliko još imam učiti od starijih kolega koji su zapravo prošli godine i godine iskustva. I još u ime kluba se želim referirati na ovaj dio koji govori o povremenom radu redovitih učenika odnosno rad preko učeničkih servisa. Ono što je nekad pogotovo u moje doba koje je bilo jako davno u bivšem stoljeću i bivšoj državi, bilo nije bilo uobičajeno odnosno mi smo u srednjoj školi vrlo malo ljudi je preko ljeta radilo, radilo smo ko student servis za vrijeme studija ali danas djeca vrlo rado, vrlo, vrlo rado, dobro sam upotrijebila i rano kreću raditi dakle za vrijeme svojih školskih praznika. Mislim da je to izuzetno dobro jer se na taj način nekako susreću sa stvarnim životom i stvarnim problemima ali jednako tako ono što je uloga države, dakle uloga svih nas, uloga društva je da tu imaju dodatnu zaštitu. Dakle izuzetno je važno da bude, da dobro bude regulirano, da dobro funkcionira, da budu kvalitetno plaćeni i da u tom smislu imaju zaista dodatnu zaštitu i čak bi ih nekako bila i sklona nekakvom definiranju nekih okvirnih vrijednosti satnice iz jednostavnog razloga što mislim da bi to i za tu djecu bilo dobro i bilo povoljno. Zaključno, u ime kluba ono što želim naglasiti i reći je slijedeće. Ovaj zakon je onaj zakon koji nekako vam se čini pa ok, pa sad tu imamo nekakve poboljšice, pa sve u redu ali je on puno, puno zahtjevniji i puno je, puno je širi. Dakle sutra će bit Zakon o strancima. U Zakonu o strancima smo napravili jednu, predviđene jedne izmjene za koju ja mislim da je izuzetno dobra, a to je da dozvolu za rad dobivaju na tri godine, da oni u taj, dakle kad dođu tu mogu mijenjati svog poslodavca. Jednako tako je naš interes kad netko već je došao, on nije došao tu zato što mu je tamo gdje je divno i krasno. Ja nekako uvijek znam reći pogledajte te ljude koji su došli tu, oni iza sebe hrane barem 10 gladnih usta, oni su zato došli tu jer im je doma ostao barem 10 gladnih usta koje hrane i naši interesi kad već su došli tu, kad se već određena sredstva i poslodavci dali da ih ne samo integracija u društvo je jedna, jedan par rukava ali drugi par rukava da se i njih kroz određena i stručna osposobljavanja, kroz znanje jezika i sve ostalo prilagodi i da oni adekvatno odgovore na tržištu rada jer ako će već dobivat radne dozvole za tri godine oni u tih tri godine mogu i adekvatno i mijenjati svoja, svoje poslove i mislim da je to jednako tako bitno ali ono što na kraju želim reći. Sad, danas, u ovom trenutku mi trebamo znati kakva Hrvatska, kakvu Hrvatsku u smislu gospodarstva želimo, ne do 2030. jer je 2030. sutra, nego 2050. i naš obrazovni sustav moramo prilagodit tome, a onda i dalje sve ostalo. Hvala lijepa.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegici Mrak Taritaš.
Slijedeća na redu je kolegica Jelena Miloš u ime Kluba zastupnika Možemo!. Izvolite.

Miloš, Jelena (Možemo!)
Zahvaljujem.
Poštovane kolegice i kolege za početak kao što sam i najavila u svojoj replici jedna po meni dosta bitna primjedba na dostavljene materijale. Naime, ja smatram da zastupnici nisu zaprimili sve relevantne materijalne za ovu raspravu odnosno sa sigurnošću mogu reć da ja nisam zaprimila sve materijale koje smatram da su relevantni za ovu raspravu. Naime, ovaj prijedlog zakona poziva se na preporuke Ekonomskog instituta Zagreb koji je 2022. proveo analizu adekvatnosti novčane naknade. To piše u samom prijedlogu zakona da je na temelju te analize rađen ovaj prijedlog. Međutim ta analiza nije javno dostupna, dakle zakon se poziva na preporuke jedne analize koja nije javno dostupna, u koju mi nemamo uvid i na temelju čega bismo onda mi trebali glasati. Dakle meni je to potpuno neprihvatljivo i potpuno netransparentno i nije prvi put da se to radi i o tome ću isto nešto kasnije, međutim ono što sad za početak želim reći je da tražim da se saborskim zastupnicima dostave ove preporuke i da im se dostave zapravo prije drugog, drugog čitanja zakona, a ja ovim putem tražim i da mi se to pisanim putem dostavi. Tim više zato što je ta analiza plaćena koliko mi je poznato iz europskih fondova. Evo sad koristim članak Faktografa koji kaže da je analiza plaćena sa 62,7 tisuća eura iz sredstava NPOO-a, dakle ta analiza onda mora biti javno dostupna, uostalom plaćena je javnim novcem građana. I ne, to nije odgovornost Ekonomskog instituta Zagreb. Ekonomski institut Zagreb je napravio analizu, Ministarstvo je platilo analizu novcem građana odnosno tj. HZZ je to platio novcem građana odnosno europskim novcem i ta analiza mora biti javno dostupna. Državni tajnik kaže da u analizi nema ništa opskurno. Ja to uistinu vjerujem, slažem se 100%, ja stvarno ne mislim da bi analiza jednog instituta sadržavala bilo šta opskurno, to je nepotreban komentar. Međutim, isto tako smatram i vjerujem da sve analize koje su plaćene javnim novcem i koji služe kao podloga za donošenje javnih politika, itekako trebaju biti dostupne javnosti. Kao što sam rekla nije prvi put da se analize na temelju kojih se rade prijedlozi zakona nisu dostupni javnosti. I sad ću podsjetit da se ista stvar radila kada se donosio Zakon o plaćama u javnom sektoru odnosno u državnom sektoru. Tada sam pitala ministra nekoliko puta, nekoliko puta i na odboru i na plenarnoj sjednici, a onda i pisanim putem da mi dostavi analizu Svjetske banke na temelju koje je i sam rekao da su radili prijedloge plaća, međutim nikada nije javno objavljena niti dostavljena zastupnicima, a bila je podloga na temelju koje se zakon radio. Ja tu analizu do dan danas nisam dobila, ali vjerojatno ste već shvatili da ću i dalje to nastaviti tražit sve dok ne dobijem jer je to analiza koja je plaćena javnim novcem.
Sada što se tiče samog prijedloga zakona. Neki pokazatelji nam ipak jesu javno dostupni i htjela bih ih možda sada komentirati u ovoj raspravi, a to su napravile i tijekom rasprave druge kolege. Naime, stopa zaposlenosti u Hrvatskoj se jest povećala i to je dobro naravno da se povećala, to je pozitivan trend. Sad da ne ulazim u razloge zbog čega to sve jest, ona sad iznosi 73,2% u dobi od 20 do 64 godine, međutim i dalje je manja od prosjeka EU i to je nešto o čemu trebamo razgovarati i na čemu trebamo poraditi.
Isto tako, ono što zabrinjava je trend dugotrajno nezaposlenih osoba. Dugotrajna nezaposlenost čini gotovo polovicu ukupne nezaposlenosti, to je jako puno, a udio veoma dugotrajnih nezaposlenih čini trećinu ukupne nezaposlenosti. Dakle, to su oni koji su zaposleni više od 2 godine.
Ono što zabrinjava je i činjenica da je dosad samo 20% korisnika, dakle ljudi koji se jave HZZ-u bilo obuhvaćeno naknadama za nezaposlenost i po tome smo zemlja s najstrožim kriterijima za ostvarivanje prava na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti u cijeloj Europi. I upravo to je jedan od razloga zašto se donosi ovaj zakon jer je Vijeće EU preporučilo Hrvatskoj da ojača te naknade jer naprosto nisu adekvatne. Ali sad tu dolazimo i do još jedno pitanja. Zašto recimo te naknade se odnosno njihovo povećanje se ovoliko dugo čekalo i zašto to Vlada nije učinila ranije? Zašto to pitam? Zato što je Vlada naime pred 3 godine, 3 godine najavila tu reformu Nacionalnim planom oporavka i otpornosti i ta analiza koja je dala određene preporuke je i sama završena 2022. godine. Dakle, pitanje je zašto je trebalo toliko vremena da se na bilo koji način povećaju naknade za nezaposlenost kad su ocijenjene najstrožima u Europi, kad je analiza završena 2022. godine i kad je Vlada pred više od 3 godine najavila tu reformu. Razlog koji sam pronašla da je ministarstvo reklo je moram reći pomalo bizaran.
Naime, ovo je bio odgovor, citiram, u okolnostima dinamičnog tržišta rada i promijenjenih trendova na tržištu rada kojima svjedočimo posljednjih godina ocijenjeno je da je potrebno dodatno sagledati sve aspekte ključne za izmjenu i dopunu ovog zakona u smislu dodatnog analiziranja i sagledavanja svrsishodnosti pojedinih odredbi. I da dalje kaže, naime nesporno je da novčana naknada za vrijeme nezaposlenosti mora biti adekvatna kako bi štitila nezaposlene osobe od posljedica nezaposlenosti. Ali ide i pomalo neočekivan zaključak kaže, stoga je prolongiran rok za donošenje nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu rada.
Dakle ponavljam, analiza je napravljena, zaključeno je da se moraju povećati naknade ali je donošenje samog zakona prolongirano usred velike inflacije zapravo za više od 2 godine.
Na kraju htjela bih se dotaknuti još jedne vrlo bitne teme, a to je pitanje naknada za vrijeme nezaposlenosti u slučaju kada radnici dobiju sporazumni otkaz. Naime, to je jedna vrlo bitna tema jer mislim da smo se svi susreli s ljudima koji su potpisali sporazumni otkaz često na pritisak poslodavca i koji zbog toga nemaju pravo na naknadu za nezaposlenost. To smatram da, dakle činjenicu da se naknada za nezaposlenost veže uz to da li je radnik dobio sporazumni otkaz ili ne, mislim da to treba ukinuti i treba reći da su neke zemlje kao što su Slovenija, Austrija, Slovačka, Portugal to su zemlje koje ne vežu naknadu za vrijeme nezaposlenosti uz oblik radnog odnosa što znači da i onaj radnik koji je sporazumno raskinuo radni odnos ima pravo na tu naknadu. To je nešto što se sada u manjoj mjeri mijenja ovim zakonom, no ja smatram da je ključno da više tu naknadu ne važemo uz tip zaposlenosti jer smo imali brojne zloupotrebe tog instituta jer znamo da radnici vrlo često i potpišu sporazumni otkaz, a da ne znaju što su potpisali i da ne znaju da zbog toga neće dobiti naknadu za nezaposlenost.
Evo, hvala više ćemo još u pojedinačnoj raspravi.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegici Miloš.
Slijedeći na redu za raspravu je kolega Petar Šimić u ime Kluba zastupnika HDZ-a.
Izvolite.

Šimić, Petar (HDZ)
Poštovani dopredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani gospodine Vidiš, poštovana gospođo Tudek, poštovane saborske zastupnice evo i saborski zastupnici, dakle Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu rada sigurno je korak naprijed uređenju tržišta rada u Hrvatskoj.
Pozitivni trendovi dakle koji su evidentni i vidljivi, broj nezaposlenih dakle nikada nije bio manji u RH, a na kraju rujna 2024. godine iznosio je 82 tisuće 839 nez… nezaposlenih te se smanjio za 130 tisuća 501 osobu u usporedbi s kolovozom 2016. godine.
Broj osiguranika u rujnu 2024.g. bio je milion 740.383 i povećao se za više od 250 tisuća osoba u usporedbi s rujnom 2016.g., stopa nezaposlenosti 20/64 se u razdoblju od drugog kvartala 2016. 12,3% do drugog kvartala 2024. 4,4% smanjila za 7,9 postotnih bodova.
Prosječna razina mjesečne neto plaće zaposlenih u pravnim osobama se povećala sa 749 eura u listopadu 2016.g. na 1315 eura u srpnju 2024.g. tj. za 75,6 nominalno odnosno 35,3% realno. Medijalna neto plaća zaposlenih u pravnim osobama se povećala sa 658 eura u listopadu 2016. na 1130 eura u srpnju 2024.g. tj. za 71,7% nominalno odnosno 32,3% realno. Osnovica za izračun plaća u državnim i javnim službama je od 2016. do listopada 2023.g. ostvarila ukupan rast od 39,69%.
Dakle, imamo izmjene i dopune Zakona o tržištu rada u kojem je sačinjen sukus više mjera koje su mijenjane unutar tih izmjena. Dakle, izmjena naknada za vrijeme nezaposlenosti, izmjena vezano i novitet vezan za rad učenika preko tzv. učeničkih servisa, obrazovanje odraslih, izmjene i dopune Zakona o strancima, dopuna zadaća HZZ-u za suzbijanje neprijavljenog rada i mjere aktivne politike za zapošljavanjem.
Prvo i možda najvažnije za istaknuti, a posebno s obzirom na to da se odnosi na postizanje pokazatelja 288 koji smo si zadali NPOO-om, predloženim izmjenama i dopunama Zakona o tržištu rada povećava se novčana naknada za vrijeme nezaposlenosti u razdoblju od 91 do 180 dana odnosno tri mjeseca do šest mjeseci korištenja i to sa 30% na 35% osnovice. Ujedno se povisila najviša iznos novčane naknade koji se može isplatit za predmetno razdoblje na 40% iznosa prosječne neto plaće isplaćene zaposlenom u pravnim osobama u RH u prethodnoj godini prema posljednjim službeno objavljenom podatku. To su sve službeno objavljeni podaci.
U skladu s predloženim izmjenama novčana naknada s obzirom na njezino trajanje iznosila bi visina osnovice znači do 90 dana 60% od 90 dana do 180 dana 35%, od 180 dana na više 30%. Gornji limit po zakonu prosječne neto plaće iznosila je 1148 eura 70% prosječne neto plaće do 90 dana, prosječne neto plaće u 2023.g. to je što iznosi 803,60 eura od 91 do 180 dana 40% prosječne neto plaće u 2023. što iznosi 459,20 eura i 35% prosječne neto plaće u 2023. za 181 dan i više bolovanja što iznosi bože naknade za nezaposlenost 401,80 eura.
Donji limit znači 50% minimalne plaće umanjena za obvezne doprinose znači za 2024.g. 840 eura minus obvezni doprinosi što iznosi 706,50 eura gdje je 50% tog iznosa 353,25 eura. Dakle, da netko tko je radio devet mjeseci u prethodnih 24 mjeseca odnosno mlađi od 30 godina koji su radili šest mjeseci u prethodnih 24 mjeseca sukladno predloženim izmjenama dobije otkaz i ostvari pravo na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti, a imao je plaću na razini prosječne neto plaće do 90 dana nezaposlenosti ostvario bi naknadu u iznosu od 803,60 eura za tri mjeseca to iznosi 2.410,80 eura.
Novina je uvedena u razdoblje od 91 do 180 dana kada bi isti ostvario naknadu od 459,20 eura za tri mjeseca to iznosi 1.377,06 eura. Za preostalo razdoblje dakle od 181 dana nadalje naknadu u iznosu od 401,80 eura. Radi ovog novog razdoblja od 91 do 180 dana te uvećane osnovice i gornjeg limita navedena osoba ostvarit će 574 eura više mjesečno odnosno kroz tri mjeseca ukupno 172 eura više ukoliko ostane nezaposlen kroz cijelo to vrijeme.
Dakle, kroz ovaj sukus o kojem sam pričao dolazimo još i do rada učenika preko tzv. učeničkih servisa. Dakle, dodatno se uredio privremeni rad učenika preko tzv. učeničkih servisa po uzoru na studentski rad na način da su se propisalo minimalnu učenikovu zaradu po satu, iznos minimalne bruto plaće podijeli se sa 160 za 2024.g. i iznosi 5,25 eura po satu. 50%-tno uvećanje zarade za rad nedjeljom, blagdanom i neradnim danom i prekršajne sankcije za prekršitelje do sada su bile propisane samo upravne. To je ono o čemu je govorio državni tajni Vidiš, dakle dajemo mogućnost da djeci učenicima koji su u obrazovnom sustavu vezano za deficitarna zanimanja da kroz taj svoj posao odnosno praksu mogu i zaraditi određene novce.
Obrazovanje odraslih, neko je u raspravi prije spomenuo, iznimno je važno jer preciznije su se odredili obrazovanje odraslih za zapošljavanje na način da se propisalo kako obrazovni programi moraju biti temeljeni na hrvatski kvalifikacijski okvir bilo da se radi o formalnom ili neformalnim programima obrazovanja uključujući i programe visokih učilišta na razini visokog obrazovanja koji se temelje na načelima cjeloživotnog učenja. Zadaća Ministarstva rada, obitelji i socijalne politike je da prati sadašnje i buduće potrebe tržišta rada, te definira prepreke za obrazovnu upisnu politiku na temelju portala tržišta rada i praćenja osoba sa stečenim kvalifikacijama.
Dakle stalno spominjanje u HS vezano za rad stranaca u Hrvatskoj vuče za sobom i ove dodatne izmjene unutar zakona radi usklađivanja s planiranim izmjenama i dopunama Zakona o strancima omogućilo se da se neovisno o pravu na novčanu naknadu na HZZ može prijavit nezaposlena osoba, državljanin treće zemlje kojoj je prestao radni odnos u RH ako ima odobren privremeni boravak u RH i može se smatrati nezaposlenom osobom sukladno ovom zakonom. Naime, izmjenama i dopunama Zakona o strancima koji su u tijeku predviđeno je da stranac koji ima važeću dozvolu za boravak i rad može biti nezaposlen unutar roka važenja dozvole koju ima za rad ako nezaposlenost višekratno ili jednokratno ne traje duže od 60 dana, ako se ne zaposli u roku od 60 dana ukida mu se dozvola za boravak i rad u RH. U tom periodu stranac može tražiti novi posao sam ili posredstvom HZZ-a. Prema trenutno važećem Zakonu o tržištu rada državljanin treće zemlje može se prijavit u evidenciju HZZ-a samo ako ispunjava uvjete za novčanu naknadu pod uvjetom da ima odobren privremeni boravak u RH. Dakle osim mogućnosti da se u evidenciji nezaposlenih osoba prijavi stranac radi stjecanja prava na novčanu naknadu, izmjenama i dopuna Zakona o tržištu rada predviđena je i mogućnost da se stranac dok je nezaposlen neovisno o novčanoj naknadi prijavi u evidenciju nezaposlenih osoba kako bi posredstvom HZZ-a pronašao novi posao.
U 2022.g. 85 stranaca s privremenim boravkom ostvarilo je pravo na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti, ukupno im je isplaćeno 114 tisuća 763 eura naknade, a u 2023.g. 79 stranaca, čitam ove brojeve da se jednostavno vidi da se pazilo i na to da strani radnici koji dođu na rad u RH nisu došli nigdje gdje će ih se izrabljivat i porobljavat kako su neke, neke od kolega to tumačile, to su ljudi koji su došli ovdje zaraditi kruh iz trećih zemalja i ono što je rekla kolegica Mrak-Taritaš dakle hrane sigurno najmanje od 8 do 10 članova svoje obitelji.
U novom zakonu znači stavljena je i akcent na poslodavce gdje je Vlada svake godine izdvaja 150 milijuna eura za provedbu mjere aktivne politike zapošljavanja. U mjere je od listopada 2016. uključeno oko 275 tisuća osoba, za što smo izdvojili milijardu i 219 milijuna eura. Jako važna stavka, dakle imali smo i imamo priliku preškolovavati odnosno prekvalificiravati svoje djelatnike u zanimanja koja su kroz vrijeme postala atraktivna odnosno zanimljiva i potrebna i zanimanja koja je neko prošlo vrijeme.
Od 2016.g. do danas uvedene su i nove mjere, pa tako danas imamo mjere Potpore za zapošljavanje zeleno digitalno, mjeru „Biram Hrvatsku“, Program Posao+ i podignut je maksimalni iznos potpore za samozapošljavanje sa 25 tisuća kuna na tri tis…, što znači 3.318 eura na do 15 tisuća eura poticaja u 2024.g., za zelenu i digitalnu tranziciju omogućilo se i veći iznos potpore za samozapošljavanje i do 20 tisuća eura.
Ono što je bilo danas izgovoreno, možda je malo i promaklo, preko 30 tisuća samozapošljavanja osoba, što znači, a ono što je rekao i državni tajnik oko 70% njih uspješno nastavlja svoj posao i nakon godine dana koliko traje period sufinanciranja samozapošljavanja.
Za mjeru „Biram Hrvatsku“ koja, koja je dodatno osnažena neplaćanjem poreza na plaću 5.g. kroz novu poreznu reformu od početka provedbe odobreno je ukupno 571 zahtjev, 509 za povratak iz inozemstva, te 62 za internu mobilnost. Ukupno je zaposlen 1.091 radnik i isplaćeno je više od 10 milijuna eura.
Dakle osvrnut ću se na mjeru „Biram Hrvatsku“, iznimno je zanimljiva, a nailazi na određene prijepore kod onih koji su ostali u Hrvatskoj. Dakle imamo mlade koji su činjenica je iselili, naročito evo iz moje, iz Slavonije, dakle sigurno najveći broj, međutim recesija na Zapadu i rast plaća u RH sve više, sve više se javlja onih koji se žele vratiti u RH. Kroz mjeru „Biram Hrvatsku“, a i kroz ovu poreznu olakšicu, znači neplaćanja bruto dva na plaću poreza na plaću 5.g., neko je našao za shodno da kaže da kažnjavamo one koji su ostali. Ja ću samo reći ovako, oni i da ostanu vani i dalje znači ne plaćaju poreze i doprinose u RH. Onog momenta kada ih vratimo i vjerujem da će se vratiti jer je trend već prisutan, oni će naravno radit u, radit u Hrvatskoj, zarađivat novce u našoj Hrvatskoj i naravno ono što je nama najvažnije to je da se, da se vrate.
Evo iskoristit ću priliku samo ne sumnjam i zaključno u ime Kluba HDZ-a …
…/Upadica Ivan Penava: Vrijeme./…
… siguran sam da će se sve ove mjere provesti upravo onako kako je najbolje …
…/Upadica Ivan Penava: Hvala./…
… za RH.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegi Šimiću.
Slijedeća na redu u ime Kluba zastupnika Centra i Nezavisne platforme Sjever, Marijana Puljak.
Izvolite.

Puljak, Marijana (Centar)
Zahvaljujem predsjedavajući.
Poštovane kolegice i kolege pred nama je dakle Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu rada, dakle ključnog akta koji regulira jedan od najvažnijih aspekata svakog društva tržište rada.
Hrvatska se već duži niz godina suočava s ozbiljnim problemima u ovom području, dakle visoka nezaposlenost mladih i dugotrajno nezaposleni i alarmantan odljev radno sposobnog stanovništva što rezultira značajnim smanjenjem radne snage. Evo prije nego kažem nešto o tom odljevu radno sposobnog stanovništva evo da pogledamo kakvo je stanje danas i u uvodu ovog i obrazloženju zakona, dakle stopa nezaposlenosti prema podacima Državnog zavoda za statistiku pala je od 2016. godine sa 14,4% na 6,1% u '23. godini, a stopa zaposlenosti stanovništva u dobi od 20 do 64 godine povećala se na 73,2%. Međutim, Hrvatska i dalje zaostaje za prosjekom EU koji je negdje oko 75 dakle 75,3%.
I još jedna zabrinjavajuća činjenica je visoka razina dugotrajne nezaposlenosti. Dakle, prema podacima za '24. godinu 47,7% nezaposlenih osoba u Hrvatskoj su dugotrajno nezaposleni odnosno bez posla su dulje od 12 mjeseci dok 27,1% čine osobe koje su nezaposlene više od 24 mjeseca, dakle više od 2 godine. 27% osoba više od 2 godine nije, dakle po evidenciji su nezaposleni. Ovi podaci jasno ukazuju na duboko ukorijenjene strukturne probleme na tržištu rada koji zahtijevaju hitnu i sveobuhvatnu reformu.
Kad govorimo dakle o iseljavanju, dakle prema procjenama gotovo 400 tisuća ljudi napustilo je Hrvatsku u posljednjih 10 godina. Rekla sam ovdje u jednoj replici od '90.-tih do danas smo izgubili milijun stanovnika. Netko mi je u jednoj raspravi rekao kao čini mi se na jednoj u jednoj emisiji kao pa neki od njih su i umrli je li nisu svi samo eto iselili i pobjegli iz Hrvatske ima i dosta i umrlih itd. je li dakle izvrsno ovaj opravdanje.
Međutim, sve skupa nalazimo se u jednoj dubokoj demografskoj krizi. Među tih 400 tisuća ljudi koji su u posljednjih 10 godina napustili zemlju najveći je broj radno sposobnih mladih ljudi i zbog toga smo zaista suočeni s ozbiljnim problemima u održavanju gospodarskog rasta i socijalne sigurnosti.
U svim sektorima se suočavamo s nedostatkom radne snage i sutra ćemo ovdje nešto govoriti o tome i kod Zakona o strancima, evo pokušajte i vi i kod kuće je li kad tražite bilo koju pomoć il bilo koje, iz bilo kojeg aspekta života nekakvu radnu snagu i radnike da vam pomognu čak i u kući imate problema za time, da ne govorim o građevinskom sektoru i drugim sektorima.
E sad ključno pitanje zašto je u posljednjih 10 godina zašto je 400 tisuća ljudi napustilo Hrvatsku? Istraživanja pokazuju da su glavni razlozi iseljavanja korupcija i klijentelizam. Dakle, kad pitate među ovih 400 tisuća ljudi provede istraživanje pitate ih zašto ste otišli, zbog korupcije i klijentelizma. Dakle, mladi ljudi ne vide perspektivu u Hrvatskoj jer smatraju da je napredovanje u karijeri često vezano uz političke veze, a ne uz stručnost i sposobnost. Vlada opći osjećaj nesigurnosti jer nemaju svi jednake prilike i glavna diploma koja vam otvara sva vrata je stranačka iskaznica.
Pored toga slijedeći razlozi za nedostatak kvalitetnih radnih mjesta, pardon slijedeći razlozi dakle za odlazak su nedostatak kvalitetnih mjesta, loša kvaliteta javnih usluga, a uz to niske plaće osobito u odnosu na razvijene zemlje EU. Sve to skupa dodatno potiče odlazak u inozemstvo.
Osim toga imamo neke od razloga koje navode su i nedostatak podrške poduzetnicima, a osobito mladim inovatorima. Sve skupa doprinosi osjećaju da je u Hrvatskoj teško pokrenuti i održati uspješan posao.
Prema ovom Prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu rada donosi se dakle nekoliko mjera kojima se nastoji unaprijediti to tržište rada i evo potaknuti mlade za ostanak u Hrvatskoj. Neke od njih su dakle smanjen… smanjenje staža potrebnog za naknadu nezaposlenosti mladima, povećanje iznosa naknade za dugotrajno nezaposlene, fleksibilniji uvjeti za korištenje naknade kod sporazumnog prestanka radnog odnosa, poticanje samozapošljavanja i obrazovanja za tržište rada.
Dakle, neki od tih, neke od tih mjera su zaista i dobrodošle, a pitanje glavno je dakle kako zadržati mlade i privući iseljene građane natrag?
Nedavno smo imali komentare, imali ste i komentare u javnosti i dosta se ljudi javljalo i na ove mjere koje Vlada je predstavila i neke od demografskim mjera, dakle i od opraštanja ne znam plaćanja poreza povratnicima, evo i Biram Hrvatsku itd., ali imate komentare ovih koji otišli kažu nema tih novaca kojim nas možete privući natrag u Hrvatsku, nema tih novaca jednokratne pomoći ili poreza koliko nam možete oprostiti je li da bi se vratili u Hrvatsku obzirom da smo raz… glavni razlog i broj jedan razlog zbog kojeg smo otišli je korupcija i klijentelizam. Dakle, mladi često napuštaju Hrvatsku zbog osjećaja nepravde i nemogućnosti napredovanja kao što sam rekla bez političkih veza.
U ovom zakonu dakle ne vidimo neke mjere koje će osigurati transparentne javne natječaje, pošteno zapošljavanje u javnom sektoru, strože sankcije je li za korupciju, povjerenje u institucije je zaista ključni preduvjet za povratak i ostanak mladih u zemlji, a na tome trebamo raditi puno šire od ovog zakona. Osim toga ono što bih privuklo dakle povećanje plaća i poboljšanje uvjeta rada prvi i najočitiji korak je li, povećanje plaća osobito u sektorima gdje mladi često rade poput IT-a, inženjeringa, znanosti i tehnologije dakle nekakve porezne olakšice za poslodavce koji nude veće plaće i bolje uvjete rada. Podrška inovacijama i poduzetništvu, često su spremni, mladi su često spremni pokrenuti vlastite poslove no suočavaju se sa administrativnim preprekama i visokim porezima. Dakle porezne olakšice za start-upe, financijska podrška za mlade inovativne tvrtke i smanjenje birokratskih procedura su ključni za stvaranje poticajnog okruženja za poduzetnike i zadržavanje mladih u Hrvatskoj. Spominjalo se ovdje dosta dakle obrazovanje, cjeloživotno učenje. Hrvatska mora uložiti u sustav obrazovanja koji je usklađen s potrebama tržišta rada. Programi cjeloživotnog učenja i prekvalifikacije za digitalne i tehnološke sektore su ključni za stvaranje konkurentne radne snage i zadržavanje mladih u zemlji.
Dalje, poboljšanje kvaliteta javnih usluga. Još jedan od razloga zbog koji ljudi odlaze iz Hrvatske percepcija da su zdravstvene i obrazovne usluge u inozemstvu puno bolje i još jedan prijedlog fleksibilni uvjeti rada i rad na daljinu. Dakle pandemija nam je Corona, Covid su nam pokazali da mnogi sektori mogu funkcionirati putem rada na daljinu i mogućnost rada na daljinu je posebno važna za mlade i ti fleksibilni uvjeti rada mogli bi evo pomoći da ostanu u Hrvatskoj i rade ovdje iz Hrvatske. Spomenula sam u replici i sivu ekonomiju, jedan isto od većih izazova na hrvatskom tržištu rada. Procjenjuje se da značajan dio radno sposobnog stanovništva radi u nesigurnim uvjetima ili u sektoru sive ekonomije što stvara negativne učinke na proračun i socijalnu sigurno dakle pogotovo od ovih 40% dugotrajno zaposlenih ili onih 27% zaposlenih, nezaposlenih dulje od 2 godine. Vjerojatno je veliki, dosta veliki broj onih koji su zapravo zaposleni kod poslodavaca na crno. I ovaj zakon iako predviđa određene mjere jel za smanjenje sive ekonomije, smatramo da je potrebna i šira reforma u tom smislu porezne olakšice za male poslodavce, stimulacija prijavljivanja zaposlenika, modernizacija sustava, nadzora, sve to bi mogli biti ključni koraci u formalizaciji neformalnih poslova.
Kad govorimo o obrazovnom sustavu općenito, već je dosta kolega spomenulo da se Hrvatska suočava s izazovima kad je riječ o usklađivanju s potrebama tržišta rada. Nismo u potpunosti je li u skladu s modernim globalnim trendovima. Ključni problemi su nepovezanost obrazovnih programa s realnim potrebama tržišta. Hrvatski obrazovni sustav još uvijek pretežno proizvodi kadrove u područjima gdje postoji zasićenost radne snage, dok sektorima poput STEM-a, znanost, tehnologija, inženjering, matematika, IT-a, energetike i održivih tehnologija često nedostaje kvalificiranih radnika i istraživanja pokazuju da su mnogi mladi obrazovani za zanimanja koja tržište ne traži dok se istovremeno traže stručnjaci s vještinama iz novih tehnološki naprednih industrija. Dalje, nedostatak fleksibilnosti u obrazovnom sustavu. Usporedimo li Hrvatsku s razvijenim zemljama, obrazovni sustav u Hrvatskoj relativno sporo reagira na promjene tržišta rada. U mnogim zemljama EU obrazovni programi su dinamičniji i prilagođavaju se bržim tehnološkim promjenama, a suradnja između obrazovnih institucija i poduzeća je razvijenija. Hrvatski obrazovni sustav je često krut, spor u reformama što dovodi do neusklađenosti između onoga što se uči i onoga što je tržištu rada potrebno. Isto tako nedovoljna su ulaganja u digitalne vještine, nove tehnologije, slaba integracija cjeloživotnog obrazovanja je li. Dosta smo spominjali to cjeloživotno obrazovanje. Svjetski trendovi pokazuju da je cjeloživotno obrazovanje ključno za prilagodbu radnika na brzo mijenjajuće tržište rada, a u Hrvatskoj se taj koncept tek razvija. Isto tako primjećujemo nedostatak suradnje između obrazovnih institucija i poslodavaca. Manjak suradnje između obrazovnih institucija i tržišta rada rezultira nedostatkom praktičnih vještina kod studenata. U razvijenijim obrazovnim sustavima često postoji snažna suradnja između škola, sveučilišta i poduzeća kroz prakse, stažiranja, projekte koji studenti provode unutar industrije. To omogućuje studentima da steknu praktična znanja koja su odmah primjenjiva na tržištu rada i unatoč obrazovanju stopa nezaposlenosti mladih u Hrvatskoj je i dalje visoka, a mnogi mladi rade poslove koji nisu vezani uz njihovu kvalifikaciju što ponovno pokazuje da obrazovni sustav nije dovoljno prilagođen potrebama tržišta rada. Dakle za poboljšanje obrazovnog sustava treba nam je li nekoliko koraka brža prilagodba potrebama tržišta rada, jačanje suradnje obrazovnih institucija i gospodarstva, ulaganje u STEM područja, digitalizaciju, poticanje cjeloživotnog obrazovanja i veća fleksibilnost obrazovnog sustava.
Dakle potrebno je reforme u obrazovnom sektoru ubrzati i ubrzati njihovu provedbu kako bi se sustav bolje uskladio s domaćim i globalnim tržištem rada. Prilagodba novim tehnologijama, ulaganje u digitalne vještine i jačanje suradnje između obrazovanih institucija i gospodarstva ključni su koraci prema postizanju konkurentnijeg i inovativnijeg tržišta. Dakle ovaj zakon je evo korak prema unaprjeđenju tržišta rada ali potrebno je dodati i druge mjere koje će osigurati dugoročno stabilnost tržišta rada i zadržavanje mladih u zemlji te povratak onih koji su već otišli. Još jedanput za kraj, dakle prvi i osnovni korak zaustaviti korupciju i klijentelizam koji ih je i potjerao iz zemlje. Učiniti zemlju, uređenu zemlju jednakih prilika za sve i učiniti zemlju takvom da osnovna diploma ili uvjet za zapošljavanje nije stranačka iskaznica. Zahvaljujem.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegici Puljak.
Prelazimo na pojedinačne rasprave. Prvi na redu je kolega Marin Miletić, kako ga nema, gubi pravo na raspravu pa je sljedeća na redu kolegica Anka Mrak-Taritaš, izvolite.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče HS-a, poštovani državni tajniče sa suradnicom, kolegice i kolege.
Imamo u prvom čitanju izmjene i dopune Zakona o tržištu rada. Zakon o tržištu rada nije napravljen i nemamo ga zato da bi onda imali još jednu kvačicu da imamo zakon, nego on zaista treba odgovoriti na potrebama, koje su potrebe gospodarstva u Hrvatskoj i želim u ovoj pojedinačnoj raspravi govoriti o temi, ali jednako tako, ona tema koja je izuzetno važnija je zapošljavanje mlade radne snage.
Dakle ono što se nama dogodilo i ne trebamo uopće dvojiti da, da su nam kvalitetna radna snaga, da su nam ljudi koje smo mi školovali, koji su školovani novcima, odnosno iz proračuna RH otišli i sreću potražili negdje drugdje jer su zaključili da će tamo biti bolje plaćeni, a da naše, naše i gospodarstvo, ali i naš socijalni stabilitet ovisi o stranim radnicima. 10% radnika u Hrvatskoj, dakle od zaposlenih 1 700 000, da sad ne govorim jer je vjerovatno brojka drugačija, imamo 170 000 radnih dozvola, dakle 10% čine strani radnici i to ne smijemo zaboraviti.
I zato bilo koju mjeru koju imamo, a onda mjeru koju mijenjamo, prema tome, moramo biti maksimalno oprezni i o tome voditi računa. Ja sam pitala nešto državnog tajnika u replici, ali bojim se da me nije razumio. Dakle, od 2015. g. pa evo do 1.1. sljedeće godine i u javnoj raspravi izmjene i dopune Zakona o doprinosima, poslodavci koji su zapošljavali mlade osobe do 30 godina na neodređeno radno vrijeme bili su oslobođeni doprinosa za zdravstveno osiguranje. Ti doprinosi na razini dakle, iznose 16,5% na bruto plaću zaposlenika.
Dakle imamo mjeru od 2015. g., mjeru koja se pokazala dobrom, mjeru koja, čiji je uvjet je bio da zaposlite na neodređeno vrijeme mlade ljude koji su mlađi od 30 godina i sad se je odlučilo s 1.1. iduće godine, u javnoj raspravi je izmjena i dopuna Zakona o doprinosima, tu mjeru ukinut. Kad se pitalo vašeg ministra, ministra Piletića, što on misli o tome, onda je on rekao da za tu mjeru nema potrebe jer da nema potrebe, jer da imamo pad nezaposlenosti, da ta olakšica neće utjecati na neto plaću mladih radnika i da zapravo je iz tog pokazao da apsolutno nema osjećaj za trenutačno stanje.
Pri tom, u ovom Zakonu koji je tu, kad vi analizirate ovaj Zakon kaže da je analiza pokazala da osobe mlađe od 30 godina su češće izloženo kratkotrajnim radnim odnosima te im je potrebno omogućiti pravo na novčanu naknadu pod povoljnim uvjetima. Njima je potrebno .../nerazumljivo/... omogućiti da rade. To su mladi ljudi koji žele radit, ono što im treba omogućit, da rade, a ne omogućit da dođu na zavod za nezaposlene i tamo primaju adekvatnu naknadu i svaka mjera koju imamo i koji imamo rezultate, ne ukidati, nego vidjeti kako da se poboljša i kako da se promijeni.
Demografska politika ove zemlje nije samo politika vašeg ministarstva, ona je politika i Ministarstva gospodarstva i Ministarstva znanosti i obrazovanja i niz drugih ministarstava. Nekoliko puta sam jasno pitala i pitam ponovo, mi danas, kad se upisuju mladi ljudi u srednju školu, danas, u ovom trenutku ili kad se ti mladi ljudi, jednako tako upisuju ili odlučuju za neki fakultet, mi bi trebali imati odgovor, gospodarstvo bi trebalo imati odgovor kakvu zemlju želimo 2030. g., ne više 2030. jer je više 2030. sutra, nego kakvu zemlju želimo 2050. g. Hrvatska, što će se u Hrvatskoj radit, što će se u Hrvatskoj proizvoditi?
Da li će Hrvatska bjesomučno gradit stanove i apartmane koji će se koristiti samo preko ljeta jer netko će vrlo jednostavno platiti onaj porez i koristiti preko ljeta taj apartman ili je, da li u Hrvatskoj razvijamo farmaciju pa za to obrazujemo mlade ljude ili razvijamo, ili je Hrvatska oaza za IT sektor? Mi nemamo odgovore na to pitanje.
Kad imamo odgovore na to pitanje, onda imate adekvatan i odgovor što znači zapošljavanje, što znači tržište rada, što znači cjeloživotno obrazovanje, a što znači i stručno obrazovanje onih koji pri tom jednostavno se nalaze na burzi i ne znaju odnosno imaju problema jer njihovo zanimanje ima koje su nezaposlivi.
Ne školovati mlade ljudi za posao koji je nepostojeći, koji ne postoji. To je zapravo jedna cijelo, jedna sveobuhvatna demografska politika i rezultate te demografske politike ne može se vidjeti u jednom mandatu, ali ako imate ono što vi imate, kolege HDZ-ovci, imate dva mandata pod jednim premijerom, to je premijer Plenković, imate i treći mandat, e, za 10 godina se neka mjera treba vidjeti. 10 godina nije malo. Dakle govorim sad već o 8 godina, ali nekako uvijek mislim o nekakvom, za 10 godina, ajdemo vidjeti koji smo, što smo tu napravili za to da mlade ljude zadržimo u Hrvatskoj.
Dakle, mi ih zapravo tjeramo van jer ako, ako slučajno imamo neku mjeru koja funkcionira, onda tu mjeru idemo odmah ukinuti. Ali, ajdemo i vidjeti zašto. Ta mjera je iz repertoara odnosno iz, vezana uz zdravstvo.
Pogledajte šta je revizija napravila kad je radila reviziju zdravstvenih ustanova i uopće zdravstvenog sustava u RH i kad je radila reviziju proračuna za 2000, iskoristivosti proračuna za 2023. Rekla je da je zdravstvo vreća bez dna. Da kao da otvorite i kroz prozor bacate novce i da tu nešto trebate napraviti i onda je vrlo logična da ova mjera koja je vezana uz mlade, koja će omogućiti zapravo da mladi dobivaju nešto veću plaću koja će, da tu onda mjeru idete ukidati jel morate zadovoljiti Beroša. Ne to radit. interes Hrvatske države, možda sam ja naivna, možda živim u zemlji dembeliji, možda živim izvan sustava, ali interes naš bi trebao biti da mlade ljude oni koji su obrazovani koji su školovani da ih tu zadržimo, naš interes je da te mlade ljude zadržimo. Pa naš interes bi trebao biti da kad nam dolazi strana radna snaga da ta strana radna snaga bude obrazovana i kvalificirana, a ne da dobijemo neobrazovanu radnu snagu. Pa naš interes bi trebao biti da nam na fakultetu studiraju strani studenti jer kad tu već studiraju je velika šansa da onda ostaju tu živjet. Ali interes je kratkoročni i mislimo samo od danas do sutra ne mislimo na duge staze i ne mislimo što napraviti, što učiniti.
Stvari su se promijenile, ja nebrojeni broj puta znam reći u vladi u kojoj sam ja bila ministrica, dakle bit će devet godina od kad je su neke druge vlade, ja sam tražila uvozne dozvole u sektoru građevine, maltene sam morala klečiti i moliti da mi se odobri tri tisuće pred osam, pred devet godina, ajmo reć da je deset godina lakše, dobili smo tri tisuće radnih dozvola. Danas smo na 170 tisuća prošle godine, glavnina tih radnih dozvola za sad je u građevini i vezano uz turizam i sve ostalo. Mi smo do tu došli, iskoristili smo uopće potencijali koji nam se nude u našem bazenu iz okruženja, potencijali su negdje drugdje, ali to ću ostaviti za raspravu sutra gdje je sutra Zakon o strancima koji je jednako tako jako važan. Pa taj zakon trebamo prilagoditi situaciji u kojoj jesmo i ono što nam je potreba.
Ali ono što želim naglasiti je sljedeće, ko je čim će se Hrvatska bavit 2050.? Dal će to bit zemlja koja će se baviti farmaceutskom industrijom, dal će to bit zemlja koja će se baviti vojnom industrijom pa ćemo pištolje radit jer onda koji se danas obrazuju moraju se obrazovati za to, a ne da mi obrazujemo, pa mi imamo sad duplo više odnosno čak da duplo više različitih studija neg što smo imali pred deset godina. A u odnosu na kvotu koju smo imali mogućnost upisa studenata 14 tisuća mjesta za studente je ostalo nepopunjeno. Pa ljudi moji to je alarm, tu treba bit sve u crvenom i vidjeti što je. Dakle, mi ako imamo strane radnike koji nam dolaze radi za koja zanimanja dolazi, pa to je tržište rada. O tome govorimo kad govorimo o tržištu rada.
I naravno nešto što je izuzetno važno to je stručno osposobljavanje, da ljudi koji su dugo nezaposleni da očito nisu zaposlivi i da je mogućnost stručnog osposobljavanja i zato ova jedna od mjera da za vrijeme stručnog osposobljavanja postoji naknada mislim da je dobra.
Hvala lijepo.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegici Mrak-Taritaš.
Za povredu poslovnika se javio kolega Petar Šimić. Izvolite.

Šimić, Petar (HDZ)
Evo povrijeđen je 238., kolegice Mrak-Taritaš, mjera se ukida 1.1.2025.g., a svi oni koji su se prijavili znači od 2019. pa i od danas ko se prijavi i narednih pet godina mjera za mlade i dalje vrijedi. Ali ono što morate znat, spominjemo 170 tisuća stranih radnika od tih 170 tisuća radnika veći dio njih je …/Upadica Penava: Vrijeme./… mlađi od 30 godina. …/Upadica Penava: Hvala lijepo./… Dakle, taj dio moramo bit sigurni da nećemo …/Upadica Penava: Hvala lijepo./… konkurentnost naših radnika popravit.

Penava, Ivan (DP)
Kolega Šimić budući ste replicirali umjesto napomenuli o kojem članku je riječ i na što se pozivate prilikom dizanja povrede poslovnika izričem vam opomenu drugu.
Jednako tako za povredu poslovnika se javila kolegica Anka Mrak-Taritaš. Izvolite.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče Sabora.
Referiram se na čl. 238. poslovnika, inače vrlo rijetko koristim ovo, ali ovaj put moram iskoristit. Uvaženi kolega Šimić uopće nije razumio što sam ja govorila i uopće nije razumio o čemu o kojoj sam šta je bila tema i da je bila priča kolega Šimić riječ je o Zakonu o doprinosima koji je sad u javnoj raspravi i kojim će 1.1. biti ukinut doprinos odnosno mogućnost oslobađanja …/Upadica Penava: Vrijeme./… doprinosa pa o tome trebamo vodit računa.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. S obzirom da ste također replicirali temeljem čl. 239. vam izričem opomenu.
Sljedeća na redu za repliku kolegica Irena Dragić. Izvolite.

Dragić, Irena (SDP)
Zahvaljujem.
Poštovana kolegice Mrak-Taritaš ja sam vas dobro razumjela. Dakle, ukidanje olakšice za mlade neki su već izračunali da će bruto plaća mladima pasti za nekakvih 300 eura. Međutim, ovdje imamo jedan drugi problem, ti mladi ljudi odnosno poslodavci su se obvezivali zapošljavati te mlade ljude na ugovor o radu na neodređeno vrijeme, sada možemo očekivati da će većina mladih ljudi biti zaposlena sa ugovorima na određeno vrijeme. Što u Hrvatskoj po vama znači zapošljavanje mladih ljudi na neodređeno vrijeme, a što na određeno vrijeme? Koliko su ti ugovori kod mladih ljudi važni?
Zahvaljujem.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Imamo treću povredu poslovnika kolega Petar Šimić. Izvolite.

Šimić, Petar (HDZ)
238. svatio sam ja kolegice Taritaš međutim 16,5% doprinosa o kojem vi pričate je za zdravstveno osiguranje ne utječe uopće na plaću mladih do 30 godina jer to je doprinos koji plaća poslodavac i sa plaćom mladog djelatnika nema baš nikake veze.
Ključna je stvar morate razmišljat o konkurenciji na tržištu rada upravo onih koji dolaze iz trećih zemalja, a mlađi su od 30 godina, molim vas o tome razmišljajte. I mislim da vi mene …/Upadica Penava: Vrijeme, hvala./… niste razumjeli.

Penava, Ivan (DP)
Kolega Šimić kako je bilo riječ o trećoj povredi poslovnika koja to zapravo nije bila tako da vam izričem i treću opomenu čime gubite zapravo pravo na riječ do kraja rasprave o ovoj temi.
Imamo i odgovor na repliku, kolegice Mrak-Taritaš izvolite.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo.
Ja ću kroz odgovor kolegici na repliku probati i pojasniti ono što kolega Šimić nas probao uvjeravati, al me ne može uvjeriti. Dakle ako imamo mjeru od 2015.g. i ako ta mjera od 2015.g. funkcionira, a uvjet je bio da mladi ljudi moraju biti zaposleni na neodređeno radno vrijeme, ne razumijem, stvarno ne razumijem tu državu koja olako kaže pa baš me briga, nema veze to, pa nek idu vani, osim toga jedan ministar je tu rekao da on nije vidio da bauljaju oni koji nemaju, ali ja sam vidjela da bauljaju oni koji uzimaju kofere i odlaze u neke druge zemlje, dakle ova mjera je pomagala mladim ljudima da im daje sigurnost. Svako ko počne radit ljudi moji, pa svi smo počeli raditi i znamo da kad završimo bez obzira srednju školu, fakultet da onda dođemo tamo i trebamo jedno vrijeme, dakle oni, je osigurala da počnu svoju karijeru i da dobiju…
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
…određenu sigurnost.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Slijedeća replika kolegica Anita Curiš Krok, izvolite.

Curiš Krok, Anita (SDP)
Hvala potpredsjedniče.
Evo kolegice Mrak-Taritaš spomenuli ste neusklađenost obrazovnih politika sa tržištem rada, pa moje pitanje prema vama ide na tragu prema vašoj struci i s obzirom da ste građevinske struke i vaše mišljenje prema tome koliko u biti ulažemo u obrtništvo tj. poticanje da djeca idu u obrtnička zanimanja i da se otvaraju obrti koji su stvarno jedan bitan dio gospodarstva? A ono što moram napomenuti da tu mislim na obrtnike, ne one u odjelima nego obrtnike koji svojim rukama, svojim znojem, svojim radom, znači kad ih vidite vidite da su to radišni ljudi, a nažalost imamo osjećaj da je sve manje i manje djece zainteresirano za obrtništvo, a bez obrta nažalost nemamo ništa.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo uvažena kolegice, dakle mladi ljudi se kod nas teško odlučuju za obrtništvo, a ja ću govoriti o obrtništvu koje je vezano uz moju struku. Kvalitetnih tesara, kvalitetnih krovopokrivača, kvalitetnih armirača mi nemamo, mi ćemo kod stranih radnika dobiti onu bazičnu pomoćnu radnu snagu, dobit ćemo i mlade ljude koje ćemo relativno brzo obučiti da mogu zidati, ali da bi neko bio kvalitetan armirač, krovopokrivač, za to trebaju adekvatna znanja, adekvatna iskustva i jednako tako uz školovanje cijelo vrijeme trebaju raditi i na gradilištima.
I samo za kraj, mene je nedavno pitala jedna kolegica, čuj trebam postavit, mijenjam kupaonu, imaš nekog keramičara. Ja sam rekla čuj nemoj me za keramičara pitat, ako trebaš otvorenu operaciju na mozgu, to možda možemo riješiti i pitati jel to ćemo nekog nać…
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
…ali za keramičara pitat me nemoj, hvala lijepo.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Treća replika kolegica Marija Lugarić, izvolite.

Lugarić, Marija (SDP)
Vi ste kolegice Mrak-Taritaš ispravno ustvrdili i u svojoj raspravi dobro argumentirali zašto je potrebno da kvalifikacije koje se stiču u obrazovnom sustavu budu usklađeno sa potrebama tržišta rada i ne samo to nego i šire, sa nekakvom dugoročnom ili srednjoročnom razvojnom strategijom države. Međutim, koristim ovu poslovničku mogućnost replike vama da istaknem na jedan potpuno suprotan zahtjev koji stoji pred obrazovnim sustavom, a to je da zapravo djecu obučimo sa vještinama i znanjima za zanimanja koja danas ni ne znamo da postoje, a koja će ona tijekom svog radnog vijeka morati obavljati. Dijete koje danas upiše primjerice srednju školu, završit će svoje srednjoškolsko i fakultetsko nekakvo obrazovanje kroz nekakvih 9-10.g. i pred njime je 40.g. radnog vijeka, zanimanja koja će radit pred kraj radnog vijeka niti ne postoje u trenutku njegovog ili njezinog školovanja. Prema tome, imamo ta dva doista suprotstavljena koncepta i zahtjeva prema obrazovnom sustavu, mislim da i o tome moramo voditi računa.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo.
Dakle zaista ono što neko ko danas upisuje srednju školu, u trenutku kad završi srednju školu, pa fakultet, pa krene radit, sigurno će raditi neka zanimanja koja su danas nama nezamisliva jer neke stvari koje su ovaj, ja se sjećam jednog predavanja koje je bilo na i onda sam ja rekla uopće neću to slušat jer kad to bude mene biti neće, a to što se na tom predavanju govorilo se o nekakvim migracijama i ostalo i klimatskim promjenama, toga biti neće, no međutim to je tu. Jednako ta…, ali ono što se treba obrazovat, treba se obrazovati fleksibilno. Vi sad možete dobiti neka bazična znanja. Ja se sjećam da kad sam gledala kako se visoko obrazovanje formira u Americi, dakle jedno od kvalitetnijih visokih obrazovanja imaju oni jer između ostalog ono što trebamo naučit je mlade ljude da misle, da zaključuju i da budu fleksibilni, hvala lijepo.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegici Anki Mrak-Taritaš.
Slijedeća na redu za pojedinačnu raspravu kolegica Irena Dragić, izvolite.

Dragić, Irena (SDP)
Zahvaljujem da.
Tržište rada u Hrvatskoj suočava se s nekoliko ključnih izazova i to moramo posebno istaknuti koji značajno utječu na njegovu dinamiku i održivost. Prvo je nedostatak radne snage i neusklađenost vještina. Iako Hrvatska bilježi nisku stopu nezaposlenosti mnogi poslodavci imaju velikih poteškoća u pronalaženju kvalificirane radne snage. Ova neusklađenost između obrazovnog sustava i potreba tržišta rada jedan je od najvećih problema našega društva. Upravljanje tržištem rada zahtijevalo bi veću involviranost države u obrazovanje odnosno upisne kvote u srednje i visoko obrazovanje, barem u ono u koje se financira iz državnih sredstava. Srednje škole, a posebno visoka učilišta određuju kvote za upis koji uveliko premašuju potencijalni broj pristupnika, a pri definiranju obrazovnih programa i broja raspoloživih mjesta u programima najmanje se rukovode potrebama tržišta rada.
Analize već nekoliko 10-ljeća pokazuju neusklađenost obrazovanja i tržišta rada, a po tome se gotovo ništa nije poduzelo. Iako je Zakon o hrvatskom kvalifikacijskom okviru na snagu već više od 10 godina, vrlo mali broj obrazovnih programa je usklađen prema, prema njemu. Hrvatski kvalifikacijski okvir je predviđen kao mehanizam za utvrđivanje stvarnih potreba tržišta rada i potpora izradi relevantnih obrazovnih programa. Njime se uređuje cjelokupni sustav kvalifikacija na svim obrazovnim razinama u RH, to te povezanost sa samim tržištem rada. Posebno ovdje zaostaje visokoškolsko obrazovanje gdje je zanemarivo mali broj programa koji je usklađen sa hrvatskim kvalifikacijskim okvirom.
Druga stvar koju smo također ovdje govorili i koja je iznimno važna to je tehnološka i ina transformacija tržišta rada. Dakle automatizacija, digitalizacija, globalizacija, umjetna inteligencija mijenjaju strukturu naših radnih mjesta, stvaraju potrebu za dugoročnijim, novim i nadograđenim vještinama. Upravljanje tržištem rada zahtijevalo bi anticipiranje budućih potreba u znanjima i vještinama. Mi trenutno zapravo vrlo malo znamo koja su to zanimanja i vještine koje će nam biti potrebne. Primjerice radnicima u nekoj industriji, hoće li nam ne znam u metaloprerađivačkoj industriji trebati zavarivači ili njih već negdje mijenjaju roboti. Hoće li nam u poljoprivredi trebati znanja o protugradnoj zaštiti ili upravljanju pastirima dronovima ili vještina rukovanja motikom. Kada bi imali barem približna znanja o tome što nam je potrebno mogli bi bolje koristiti i mjere aktivne politike zapošljavanja, posebice vaučere kojima bi se trebalo poticati osposobljavanje i obrazovanje i to u onim područjima i djelatnostima u kojima postoje potrebe i gdje će osobe nakon završenog obrazovanja biti zapošljive. Treća stvar je odljev radne snage i naši demografski izazovi, emigracija osobito mladih i visoko obrazovanih radnika stvara ozbiljan demografski i ekonomski problem. Hrvatska kao dio EU suočava se s intenzivnim iseljavanjem radno sposobnog stanovništva, što dodatno smanjuje bazu kvalificirane radne snage unutar zemlje. Upravljanje tržištem rada zahtijevalo bi poznavanje kvantitativnih i kvalitativnih razmjera onoga što nam se u ovom trenutku događa. Ljudi imaju pravo tražiti bolji život i to nije sporno, imaju pravo stjecati nova iskustva ali upravljanje zahtjeva znanje barem osnovnih stvari. Mi zapravo pojma nemamo koliko se točno ljudi iselilo iz Hrvatske, kojeg su oni stupnja obrazovanja, a možemo ovdje sa sigurnošću reći nas zapravo ni ne zanima zašto su se oni iselili. Tako ne možemo ni znati kako ih zaustaviti odnosno zadržati. I 4. nerealna očekivanja na tržištu rada. Dakle nerealna očekivanja od tržišta rada i nepoznavanje tržišta rada reflektira se najbolje kroz stopu nezaposlenosti i stopu zapošljavanja mladih ljudi. Unatoč tome što postoji konstantna potreba za radnicima, stopa nezaposlenosti mladih veća je od stope nezaposlenosti dok stopa zaposlenosti mladih, iako pokazuje trend rasta, raste slabijim intenzitetom od prosjeka EU i pada stope nezaposlenosti. To može ukazivati na to da mladi ljudi nisu u dovoljnoj mjeri pripremljeni za tržište rada te da imaju nerealna očekivanja od samog tržišta rada. Upravljanje tržištem rada zahtijevalo bi adekvatnu pripremu mladih ljudi za participiranje u njemu što zahtjeva ne samo adekvatne stručne vještine koje su tražene na tržištu rada nego i znanje o tome kako to tržište rada funkcionira, što se očekuje od zaposlenika, kakva su njegova prava i obveze, vještine pregovaranja i slično. Takve bi se vještine trebale razvijati od najranije dobi kroz razvijene sustave profesionalnog usmjeravanja inkorporirane u redovni obrazovni sustav. Profesionalno usmjeravanje regulira ovaj zakon dok u sustavu obrazovanja gotovo nema ni spomena o profesionalnom usmjeravanju. Među pokazateljima koji doprinose razumijevanju tržišta rada i informiranja o odabirima u karijeri, nalazi se veliki broj aktivnosti koje se mogu provesti, koje se mogu provesti samo s poslodavcima. Razgovori o karijeri, praćenje posla, posjeti radnom mjestu, iskustva na radnom mjestu i slično i koje se izvode uz angažman poslodavca, intervjui pri zapošljavanju, angažman na praksi, kratki programi usmjereni na određeno zanimanje. Kao dodatni faktor koji doprinosi zadovoljstvu kasnijom karijerom navodi se radno iskustvo tijekom samog obrazovanja, volontiranje, radna praksa, učeničke i studentski poslovi bilo, ili bilo neki drugi angažman vezan za konkretno radno mjesto. Dalje se navodi da je način na koji mladi ljudi razmišljaju o svojoj karijeri odnosno u kojoj su mjeri informirani, povezan s kasnijim zadovoljstvom, radom i samom karijerom. Primjerice učenici koji ne mogu imenovati vrstu posla koju očekuju kao odrasli ljudi. PISA istraživanje pokazuje da 25% učenika diljem OECD-a ne može imenovati posao koji očekuju. Imaju lošija iskustva pri kasnijem zapošljavanju nego što bi se očekivalo s obzirom na njihovu pozadinu, kvalifikacije i osobne karakteristike.
Isto se odnosi i na učenike, studente koji ne vide odnos svog trenutačnog obrazovanja i budućeg posla. Naše obrazovanje, posebice visokoškolsko kao da bježi od stvarnog radnog okruženja i pružanja iskustva rada učenicima i studentima. Učinkoviti sustavi obrazovanja koje ima uključeno profesionalno usmjeravanje unutar sebe potiču i omogućavaju kulturu znatiželje pomažući učenicima da neprestano razmišljaju o svojoj budućnosti. Učinkovito usmjeravanje počinje vrlo rano, sustavno je integrirano u svakodnevno školovanje, omogućava sudjelovanje u aktivnostima koje pomažu istražiti i iskusiti samo tržište rada. Učenje koje se povezuje sa konkretnim radom može biti vrlo učinkovito sredstvo za poticanje učenja i povećanje motivacije za istraživanje mogućih karijera, kao i angažiranost u samom obrazovanju za odabranu karijeru i kasnije u samom radu.
Eto, zahvaljujem.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Za repliku se javila kolegica Anđelka Salopek, izvolite.

Salopek, Anđelka (HDZ)
Evo, hvala lijepo. Ja bih evo istaknula jedan pozitivan primjer obrazovne politike Karlovačke županije koja je pred nekoliko godina pokrenula kampanju Šestar, zaokruži izvrsnost, gdje se zapravo želi doprinijeti do svake obitelji, odnosno učenika koji završava 8. razred, kako to dijete danas-sutra ne bi bilo ime i prezime na Zavodu za zapošljavanje.
Evo, ovom priliko se organizira i veliki broj radionica, roditeljskih sastanaka, sajmova, uključeno je preko više od 2000 tisuće sudionika od škola, Hrvatske gospodarske komora, Zavoda za zapošljavanje jer se zapravo žele dobiti i danas-sutra izvrsni pekari, zidari, ali i izvrsni liječnici i inženjeri. Međutim, želi se ovim načinom smanjiti i nesrazmjer s onim što tržište traži i što mi po strukturi obrazovanja zapravo imamo u bazenu nezaposlenih. Evo, jedan od ciljeva …
.../Upadica: Vrijeme./... ove kampanje je i smanjiti …
.../Upadica: Hvala./... broj krivih odabira, a sve u korist …
.../Upadica: Hvala vam./... budućih .../Govornik se ne čuje./...

Penava, Ivan (DP)
Odgovor na repliku.

Dragić, Irena (SDP)
Da, zahvaljujem. Ne kažem da možda nema nekih, ali rijetkih primjera iz prakse, međutim, ovo o čemu sam ja pričala treba uključiti u samo obrazovanje. Kada dijete završi 8. razred, vi u tom kratkom vremenskom periodu još više zbunite samo dijete. Dakle to treba kroz kontinuirano, kroz cijelo, najprije vidjeti u čemu je dijete izvrsno, kojim putem ga usmjeravati, kako funkcionira to tržište rada, dakle to je bit, a ne da kad, tako, kad netko završi osnovnu ili srednju školu, onda idemo ajde brzo, imate ovo, ovo, ovo, pa vi sada izaberite.

Penava, Ivan (DP)
Sljedeća replika, kolegica Anka Mrak-Taritaš, izvolite.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo kolegice Dragić. Ne mogu se ne složit s vama u onom dijelu u kojem govorite o načinu obrazovanja koji se danas mora biti drugačiji nego što je bio prije i tu su stvari koje se moraju mijenjati. Ja sam na kraju pokušala se referirati recimo na američko visoko obrazovanje, gdje se oni u jednom period školuju za određeni tip znanosti, da li su to društvene, da li su to prirodne, da li su tu medicinske, a onda biraju da li će završiti medicinu, biologiju ili nešto drugo i umjesto da ako nismo sami sposobni tu nešto prepišemo i zapravo pomognemo mladim ljudima, ja imamo osjećaj kao da im odmažemo, a kad danas mladi ljudi daju CV, ono što je u CV-u .../nerazumljivo/... važno, važne su i određene sposobnosti odnosno određene kompetencije koje su radili mimo obrazovanja, nije samo više važno ono formalno obrazovanje, nego su važne sve ove neformalne stvari, gdje su radili, što su radili…
.../Upadica: Vrijeme./... u čemu su sudjelovali. Hvala lijepo.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Odgovor na repliku.

Dragić, Irena (SDP)
A zahvaljujem kolegice Mrak-Taritaš. Pa da, mnoge zemlje su ovo prepoznale davno i u svoje obrazovni program uključile su sve ono što je potrebno za promišljanje tržišta rada i uključivanje na tržište rada. Vi imate recimo, imate ovaj, pro, obrazovne programe već u osnovnoj i srednjoj školi, nekim skandinavskim zemljama koje vam govore o poduzetništvu, o tome kako se pripremiti na tržište rada, o intervjuima s poslodavcima, dakle djeca to uče, cijelo vrijeme, a ne u ovim kratkim programima koje mi pripremimo kad završe 8. razred, a za tjedan dana se trebaju upisat u srednju školu ili završe srednju školu pa onda trebaju odabrati na koji će fakultet ići.
Zahvaljujem.

Penava, Ivan (DP)
Sljedeća replika, kolegica Jasenka Auguštan-Pentek, izvolite.

Auguštan-Pentek, Jasenka (SDP)
Hvala. Evo, kolegice, .../nerazumljivo/... spomenuli ste ovdje vaučere za obrazovanje, vaučere koji postoje za zaposlene i nezaposlene osobe. Prema nezaposlenim se kroz obvezu komuniciranja prezentiraju takve mogućnosti, međutim, vaučer za obrazovanje prema zaposlenim osobama, a znam iz iskustva da još uvijek ima mjesta, nije adekvatno predstavljen niti kanalima javnog informiranja dovoljno prezentiran.
Mislite li da je to problem što ta mjera ostaje neiskorištena, ti vaučeri nisu iskorišteni za zaposlene osobe ili smatrate nešto drugo u čemu je problem vezano za vaučere, a možda nekome nije u interesu da ljudi koriste te vaučere koje bi njima koristili u svakom slučaju.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Odgovor na repliku.

Dragić, Irena (SDP)
Zahvaljujem.
Da, imam ja iskustva, radila sam 21 godinu u obrazovanju i nekakvih 14 godina u HZZ-u, jako dobro znam i što je trenutno s vaučerima. Naime, znate kako je to kod nas? Kod nas treba proći puno vremena da neka mjera uopće zaživi. Tako je trebalo proći dosta vremena da ljudi uopće shvate što jesu vaučeri, a slažem se s vama da bi trebalo puno bolje komunicirati sve ove javne politike, odnosno sve one mjere i mogućnosti koje se nude ljudima o nezaposlenima ili zaposlenima, vaučeri se nude i zaposlenima, koje oni mogu koristiti kako bi bili konkurentniji na tržištu rada.
Predlagala sam također, na odboru, s obzirom da imamo jako puno mladih ljudi za koje uopće ne znamo gdje su, dakle nisu na, u obrazovanju, nisu na evidenciji zavoda, ne rade, gdje su ti mladi ljudi? Idemo javnim pozivima …
.../Upadica: Vrijeme./... prema, prema njima. Zahvaljujem.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Sljedeća na redu za pojedinačnu raspravu, kolegica Anita Curiš Krok, izvolite.

Curiš Krok, Anita (SDP)
Hvala potpredsjedniče. Evo poštovane kolegice i kolege, poštovani državni tajniče sa suradnicom, danas smo otvorili stvarno puno, puno tema koje se tiču tržišta rada, ne samo ovo vezano što je u ovom prijedlogu izmjena zakona.
Naravno da smo se dotaknuli tema koje su bitne za općenito funkcioniranje ne samo tržišta rada nego i same ekonomije, gospodarstva, obrazovnih politika i sve povezano naravno i sa svim drugim resorima poput demografije.
Ja sam na današnjoj replici državnom tajniku uputila pitanje vezano za zapošljavanje dugotrajno nezaposlenih žena kao posebne skupine osoba koje se nalaze u evidenciji HZZ-a i posebice naravno žena koje se nalaze na ruralnom području. Naravno da pozdravljamo dugi niz mjera koje se u biti provode nekih 12-13 godina počevši od onih javnih radova i tada i projekta Zaželi i to su sve bile mjere koje su bile upravo upućene tim ženama koje su nakon dugog, dugog niza godina na evidenciji zavoda jednostavno postale demotivirane, izgubile su samopouzdanje, izgubile su vještine i prvi kontakt tih žena sa takvim mjerama bilo je e zašto vi sad mene tjerate da ja opet radim, bilo je ponekih izgovora ali naravno nakon nekog vremena pokazalo se da su se te žene postale su naravno osobe sa više samopouzdanja, osobe koje su same nakon toga počele tražiti poslove. Znači ne samo u ovim sektorima koje je državni tajnik napomenuo vezano na evo one su gerontodomaćice pa ajmo mi njih ovaj zaposlit ko njegovateljice. To su žene koje su se onda poslije išle i obrazovati za određene druge, druga zanimanja, možda su počele raditi u proizvodnji, iskoristile neke vještine koje su iskoristile prije nekih 20-ak godina u nekoj firmi koja je evo privatizacijom propala.
Ono što moram tu naglasiti to su ruralne žene i to je problem prijevoza, to je ono što uvijek mi iz ruralnih dijelova upozoravamo ne samo vaše ministarstvo nego i druga ministarstva koja provode određene programe koji su iz EU da treba uvijek uzeti u obzir to da ta gerontodomaćica nema javnog prijevoza od sela do sela, da vrlo često takva osoba ne posjeduje vozačku dozvolu i da ovaj tu treba naći neko određeno rješenje.
Također osvrnula bi se danas je bilo nekoliko puta spominjanja mjera stručnog osposobljavanja za rad. 2012. ako se dobro sjećam kad je mjera krenula ili 2011. država je bila u banani kako smo čuli ovaj i od kolegice Dragić u replici i to je bila jedna mjera koja naravno za te novce jednostavno nitko si nije mogao priuštiti ne znam šta, ali morate biti svjesni da je ta mjera otvorila određenim strukama evo ja vam sad govorim iz segmenta svoje struke. Znači socijalni radnici tada su radili za nula kuna, bili su sretni da su dobili bilo kakvo pripravništvo koje se nije plaćalo, ponavljam pripravništvo se tad u to doba plaćalo eventualno u pravosudnom sustavu i bili su sretni da bilo gdje mogu čak i za nula kuna odraditi jer su taj rad trebali da dobiju licencu. Znači ona zanimanja koja su bila vezana na to da ne moraju dobiti licencu i da mogu početi raditi za te novce naravno da im je bilo bitno za koju visinu rade, ali ovdje se niste mogli pokrenuti ako niste dobili mogućnost da uopće radite.
Naravno da također i javni radovi koje sam napomenula je bila isto jedna od mjera koja je definitivno prvo možda i naišla na taj nekakav bunt nezaposlenih osoba ali mislim da se danas vrlo lijepo i integrirala čak i u sustav socijale kroz društveno koristan rad i da su to posebice iskoristile osobe kojima falil jedan mali broj mjeseci ili godina do ostvarivanja pune mirovine da si znači staž riješe.
Također ono što smo se još danas osvrnuli to je definitivno naravno uvoz strane radne snage i to je jednostavno ne na vratima nego tu kod nas i jednostavno ćemo se morati boriti s time.
Još bi napomenula vezano za zapošljavanje osoba sa invaliditetom da i tu molim vas da stvarno ko osobe koji ste u resornom ministarstvu i dalje posvetite veliku pažnju zbog toga jer i dalje postoje poslodavci koji će rađe plaćati penale nego će zaposliti osobu s invaliditetom.
I evo zaključno da završim sa ovom temom o kojoj smo danas također vrlo mnogo pričali, a to je usklađivanje obrazovne politike i tržišta rada. Pa evo ja često volim isticati jedno zanimanje za koje mi nije jasno da se znači 20 godina ne može to znači ujednačiti, a to su recimo logopedi. Znamo da stručnih suradnika u obrazovanju nedostaje, znamo da su nam logopedi stvarno prijeko potrebna struka, a nažalost pogledajte samo koliko ih u RH se upisuje.
Također, preporuke HZZ-a su dobrodošle i trebali bi ih slijediti no pitanje je da li funkcioniraju i da li ih se stvarno pridržavaju.
I završit ću sa temom koja mi je stvarno vrlo bitna posebice jer dolazim sjevernog djela Hrvatske gdje su obrtništvo, obrtnička zanimanja vrlo istaknuta, evo i tu smo otvorili maloprije temu tih obrtnika. Kroz profesionalno usmjeravanje vi ponekad vidite da jednostavno djeca i roditelji jednostavno s nekim odbijanjem ponekad reagiraju na prijedlog da njihovo dijete upiše obrtničko zanimanje. Ja ovim putem moram pozdraviti i napore HOK-a i HGK, Zavoda za zapošljavanje, ali i određenih županija, evo konkretno u mojoj županiji takvo profesionalno usmjeravanje provodi se već skoro dva desetljeća i to je bitno da poradimo na tome da je bitna promocija obrtničkih zanimanja.
Naravno ovim putem pozivam i nas lokalne čelnike da stvarno čim više radimo i na tim stipendijama koje se tiču obrtničkih zanimanja i naravno na nekakvim dodatnim mjerama start apovima za obrtnike jer evo ja tu sad kad prolazimo i dolazimo uz Črnomerca do Sabora baš sam se iznenadila tamo postoji postolar. Ja stvarno jako rijetko naiđem negdje na postolara. Trebate soboslikara, nema ga. Dal ste čuli možda nekoga ko je zavšil školu za tokara, za tesara? Znači vodoinstalatera, plinoinstalatera, keramičara evo stvarno je kolegica dobro rekla, prije budete došli do neurokirurga nego do njih.
Znači općenito obrtništvo i mali obrtnici trebaju posebnu zaštitu te države i u vidu nekih rasterećenja, ali i ko učenici. Tu možda stipendije nisu dovoljne i možda i treba mijenjati sustav vrijednosti da nije sramota biti kao obrtnik nauljen, zamazan, biti u boji jer to su vrijedni i radišni ljudi na kojima počiva naša ekonomija, naše malo gospodarstvo i na kojima koji su stvarno pokretači i vrlo su bitni dionici tržišta rada.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Za repliku se javila kolegica Jasenka Auguštan-Pentek. Izvolite.

Auguštan-Pentek, Jasenka (SDP)
Evo poštovana kolegice, puno ste govorili i o raznim zanimanjima i problemima i usklađivanju obrazovne politike i tržišta rada. Budući da ste isto lokalna čelnica kao i ja evo mi već unaprijed vidimo što će se desiti preko NPO-a gradimo vrtiće, međutim i sada vidimo nedostatak odgajatelja u tim istim vrtićima i malo bi htjela da to prokomentirate. Kako vidite i koje su potrebe usklađivanja upisnih kvota na određenim fakultetima te na koji način smatrate da bi mlade mogli usmjeriti u zvanja za koja sad već znamo da nam nedostaju, a mi ne gledamo unaprijed politike kako će biti za pet do sedam godina? Što će se desiti evo i u vašoj ustanovi za godinu dana?

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Odgovor na repliku.

Curiš Krok, Anita (SDP)
Hvala kolegice. Pa ne za godinu dana za tjedana, kod mene uopće nije bio raspisan za četiri odgojiteljice i odgojitelja, a s obzirom da je vrtić praktički gotov i kolko imam informaciju javilo se dvoje koji zadovoljavaju uvjete.
Naravno nismo mi jedini vrtić, ostali vrtići u Krapinsko-zagorskoj čeka ih ista priča. No sad kad ste to spomenuli evo sad mi odmah pao na pamet primjer kojeg smo imali u vrijeme upisivanja na fakultete. Znamo jako dobro da smo u kroničnom nedostatku liječnika, a onaj članak koji je bio u medijima da je na zagrebačkoj medicini ostalo još upisnih mjesta za studirati medicinu koja su ostala nepopunjena, a mi smo zemlja koja je kronično fali liječničkog poziva. I evo uz put jedinice lokalne samouprave kao i moja i još neki manji broj moramo sufinancirati dodatno iz svojih proračuna da bi ti liječnici došli raditi kod nas. …/Upadica Penava: Vrijeme./…

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Sljedeća replika Anka Mrak-Taritaš. Izvolite.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo.
Uvažena kolegice, ne mogu i ne mogu odolit, a referirat se, dakle rasprava je o Zakonu o tržištu rada za koju mi cijenimo da je izuzetno važna, za razliku od jučerašnjeg dana kad je bio NATO i kad su vladajući bili u velikom broju od vladajućih 77, osam, devet i kolko ima ih slovom brojkom četri kolegice ovdje u raspravi pa tek tolko kolko vladajući misle o tržištu rada i koliko je to bitno i važno.
Ali ja ću se referirati na jedan dio koji je u ovom zakonu isto tako, a to je to stručno osposobljavanje. Dakle, ako netko od mladih ljudi stoji na burzi i vidimo da je nezaposlen i mislim da je interes ove zemlje da što prije uđe u sustav stručnog osposobljavanja i osposobi se za neka druga, drugi posao. I pri tome moramo biti svjesni da on kad se osposobi i krene to radit on neće moći raditi taj dan odnosno neće biti adekvatan nekom drugom, ali smo napravili pomak, ali smo nešto napravili.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Odgovor na repliku.

Curiš Krok, Anita (SDP)
Pa kolegice Mrak-Taritaš nezaposlenost mladih i dugi ostanak u evidenciji Zavoda za zapošljavanje nije produkt jedino to što su oni eto u evidenciji, što nisu radno aktivni to ima neke dublje dugoročnije posljedice poput toga, da takve osobe znači su ili u sivoj ekonomiji znači rade na crno, također te osobe vrlo lako mogu doći u neka devijantna ponašanja, mogu biti skloni znači ovisnostima, također demotivirani su što može opet rezultirati nekakvim daljnjim oboljenjima, znači tu je nekakav sav začarani krug koji na kraju krajeva vodi i do socijalne isključenosti i do mogućnosti samog siromaštva te osobe.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Sljedeća replika kolega Marin Živković. Izvolite.

Živković, Marin (Možemo!)
Hvala predsjedavajući.
Evo poštovana kolegice referirao bi se na dvije stvari koje ste rekli. Prva stvar, jako mi je zanimljivo ovo što ste rekli za logopede, mi kad smo došli na vlast u Zagreb primijetio sam da mi imamo program stipendiranja logopeda, ali da zapravo to nema nikakav efekt na to da se broj logopeda povećao u Gradu Zagrebu zato jer smo već na maksimalnoj razini toga koliko logopeda može upisati u taj studijski program. Znači bez obzira kolko mi stipendiramo nećemo imati više logopeda samo ćemo imati neke logopede koji možda imaju više prilike to studirati.
Druga stvar koju sam htio spomenuti je mjera stručnog osposobljavanja, samo sam htio razjasniti da ja mislim da naknada nikad nije bila glavni problem te mjere, iako je bila takva da je samo oni koji su imali potporu obitelji su mogli na njoj sudjelovali, nego ciljanje te mjere je bilo takvo da oni koji su izlazili sa fakulteta kao najbolji su se zapošljavali na tim pozicijama, a oni koji su bili u riziku, većem riziku na tržištu rada, nažalost nisu dobivali prilike …
.../Upadica: Vrijeme./... i nažalost su imali još manje.

Penava, Ivan (DP)
Odgovor na repliku, izvolite.

Curiš Krok, Anita (SDP)
Pa da, evo prvo ću vam odgovoriti prvenstveno vezano za stručno osposobljavanje za rad, mada vam je čak i ova mjera pripravništva, kad malo pogledate, znači evo, recimo zdravstveni kadar. Bolnica, svaka bolnica dobije od ministarstva kvote koliko će uputiti osoba na pripravništvo u pojedinoj bolnici. Recimo, imate 50 fizioterapeuta u županiji, bolnica je dobila, znači sve bolnice u županiji su dobili 30. Kam s ostalih 20, to je pitanje?
Što se tiče logopeda, ako se dobro sjećam, 2004. ili 2005. upisivalo se 40 logopeda. Ne znam da li se situacija se možda brojčano nešto malo više promijenila, s obzirom, ali ne puno, ne puno i s tim da se u Rijeci otvorio još studij. Ono što morate još uzeti u obzir da svi imamo stipendije, svi dajemo, znači plaće stvarno koje su nam i predviđene zakonom, međutim, to je također, struka koja može privatno vrlo dobro zaraditi i mi moramo jednostavno naći također, tu rješenje da ih integriramo u obrazovni sustav jer su nam potrebni.

Penava, Ivan (DP)
Sljedeća replika, kolegica Ivana Mujkić, izvolite.

Mujkić, Ivana (DP)
Hvala vam. Evo, kolegice, složit ću se sa dobrim dijelom onoga što ste iznijeli, međutim, što se tiče stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa, kako ste ga i spomenuli iz 2011., ja ću reći da je to bio zapravo moj prvi susret s tržištem rada i da sam ja ušla u sustav preko tog programa i da je on u jednom dijelu zaista bio dobar. Međutim, on je imao i svoje nedostatke u smislu toga da su pojedine jedinice lokalnih samouprava pa i regionalnih, uzimale ogroman broj tih mladih ljudi koji su onda tamo sjedili u nekakvim prostorijama, praktički su dobile formalno godinu dana staža, ali što se tiče nekakvog obrazovanja u smislu napretka u svojoj struci, zapravo nisu dobili puno toga.
Zato smatram da je mjera pripravništva puno bolja, a posebice kada pričamo o privatnom sektoru, kada potaknete poslodavca i kad država plaća dio plaće za jednog malog čovjeka, za jednog mladog čovjeka, a ipak je poslodavac dužan izdvojiti određeni dio sredstava za njega, tada će se i potruditi da taj čovjek zaista nešto radi, da nešto nauči i da ostane u sustavu, a da ne pričamo o onom problemu da nakon stručnog osposobljavanja niste imali nikakve obveze zadržati te ljude u sustavu.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Odgovor na repliku.

Curiš Krok, Anita (SDP)
Kolegice, morat ću se složiti također s vama u ovome što ste izrekli. Ja nisam niti u jednom momentu rekla da je mjera stručnog osposobljavanja za rad bila 100% dobra i naravno da su to bila primanja kakva su bila. Sukladno tadašnjim prilikama u kakvima je bila država, međutim, moramo napomenuti da je i kroz par godina se i promijenilo da poslodavci, privatni poslodavci ni ne mogu uzimati stručno osposobljavanje nego isključivo pripravništvo.
Što se tiče znači same javne uprave i jedinica lokalne samouprave, one danas više nemaju priliku niti za pripravništvo. Ja vas pitam, općenito se znamo pitati, što je sa ovim upravnim znači sa djecom koja su završila za upravne referente? Znači oni ne mogu ući u sustav javne i državne uprave, naravno, ako nemaju godinu dana staža, je li tako? Ako nema položeni stručni ispit, rijetko kada da će ulaziti na taj mali broj pripravništva.
Tako da smo s jedne strane, koliko je to bilo loše, s opet s druge strane izgubili smo i dio mladih …
.../Upadica: Vrijeme./... koji su mogli naučiti nešto u javnoj upravi.

Penava, Ivan (DP)
Sljedeća replika, kolegica Marija Lugarić, izvolite.

Lugarić, Marija (SDP)
Puno se ovdje danas govorilo, a i vi ste to spomenuli u svojoj raspravi, upisne kvote na visoka učilišta. Mislim da je važno istaknuti da je Ustavom garantirana autonomija sveučilišta, koja se primarno, između ostalog odnosi i na pravila studiranja i upisa studenata i doista je sa stajališta države i bilo kakve zajednice koja nije akademska, vrlo limitirane i kao politike imamo zapravo vrlo limitirane načine na koji možemo na to utjecati.
Jedan je dio je da apeliramo doista da programskim ugovorima pokušamo utjecati na te upisne kvote, ali kao što ste i sami istaknuli recimo primjer ovaj, medicinskog fakulteta koji su naprosto odlučili da neće niti upisati na sva mjesta koja su im na raspolaganju i tu ste kao politika i mi kao politika smo apsolutno nemoćni zbog autonomije sveučilišta.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Odgovor na repliku.

Curiš Krok, Anita (SDP)
Tako je kolegice. Znači upravo i ove obrazovne preporuke za obrazovnu politiku koja daje HZZ, mislim da naravno, k'o, ovoga, državno tijelo da bi i bez obzira na autonomiju sveučilišta ti koji upravljaju sveučilištima trebali stvarno voditi računa o tome. Nedostatak liječnika veliki je problem, posebice u ruralnim dijelovima, na otocima, ali vjerojatno ne samo liječnika, uskoro i cijelog zdravstvenog kadra, a o stručnim suradnicima u obrazovanju da ne govorimo.
Ja stvarno evo, prilikom ove rasprave, vi ste naveli samo visokoobrazovane, ali stvarno moram istaknuti da uz visoko obrazovane, znam da nam je cilj da postanemo zemlja što više visoko obrazovanih ljudi, opet skrećem pozornost na obrtnička zanimanja i na obrtništvo.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Sljedeći na redu za raspravu, kolega Marin Živković, izvolite.

Živković, Marin (Možemo!)
Hvala predsjedavajući, evo iskoristio bih ovaj pojedinačni govor, pojedinačnu raspravu za tri prijedloga za koja molim da se razmotre do sljedećeg čitanja i koja se nadam da će se uvrstiti u konačni prijedlog zakona.
Kažete u tekstu obrazovanja, da je analiza pokazala da su osobe mlađe od 30 godina češće izložene kratkotrajnim radnim odnosima te da im je potrebno omogućiti pravo na novčanu naknadu po povoljnijim uvjetima. Omogućavanjem prava na novčanu naknadu po povoljnijim uvjetima mladim osobama se olakšava pronalazak adekvatnog dugotrajnog zaposlenja, čime bi se preveniralo povratak ove ciljane skupine u evidenciju nezaposlenih.
U tom kontekstu, predložio bih da se takva, da se o jednoj takvoj naknadi razmisli odmah po završetku zadnjeg stadija obrazovanja. Znači po izlasku na tržište rada da mlade osobe već tada imaju pravo na naknadu za nezaposlenost. Zašto? Naime, najbitnija, ako ne i, ja mislim da jedno od najbitnijih odluka koje mlada osoba može donijeti je odabir karijere, a odabir karijere počinje uvijek prvim poslom.
Ostaviti to pukoj slučajnosti bez da osoba može stvarno birati koja će im biti karijera, dovoljno do toga da ljudi završe u karijerama koje stvarno ne žele raditi, u kojima se ne ispunjavaju, u kojima ne vide svoju budućnost.
Kada bi im omogućili barem mali prostor, recimo, 3 mjeseca, da imaju potporu države dok traže posao, da odaberu onu karijeru koja im je stvarno nešto o čemu oni ili sanjaju ili se vide tamo, mislim da bi napravili puno za mlade ove države u smislu toga kako oni planiraju budućnost. Tako da evo pozivam vas da do drugog čitanja probamo proširiti i na, na mlade osobe koje su završili ili srednju školu ili fakultet potporu za nezaposlene. Kao drugi argument za to bi naveo i da osobe kad završe fakultet ima veliki pad standarda, gube potporu, gube studentski dom, gube potporu za subvenciju hrane, gube pravo na studentski rad između ostaloga i doživljavaju veliki pad pa i stipendije između ostalog i doživljavaju veliki pad standarda, te u tom trenutku moraju pod hitno naći posao, što ih dovodi da opet izaberu nešto u čemu se možda ne vide dugoročno, što onda opet dovodi do toga da ne rješavamo dugoročno njihov problem.
Druga stvar za koju bi vas pozvao, a to je mislim da je to stvarno, stvarno tužno da je još uvijek takva situacija. Naime, ne znam jel znate, ali javne službe i državne službe drugačije tretiraju stručno osposobljavanje kad se tiče, kad se tiče pitanja kako obračunavaju staž. Naime, državna služba ne priznaje rad proveden na SOR-u u staž, to znači da se taj staž ne priznaje za dodatak na plaću od 0,5, al se ni ne priznaje za dodatak za dodatne dane godišnjeg odmora, za dodatni dan godišnjeg odmora, s druge strane, javne službe u pravilu priznaju. Evo iz osobnog primjera mogu i navesti da sam bio stvarno iznenađen kada sam, kada sam tu došao u sabor i kada sam vidio da mi se u saboru priznaje SOR pod staž, a da mi se u državnoj službi SOR nije priznao pod staž, pa mislim da je ovaj zakon dobro mjesto gdje se može propisati da sve osobe koje su odradile mjeru koja se podsjećam zvala rad, staž i prijevoz, da se napokon prizna rad proveden na SOR-u koji je bio u punom radnom vremenu 8 sati dnevno i bez, bez svih drugih radničkih prava, ali ne može se tvrditi da to nije bio radni staž, molim da se prizna taj staž svim koji, kojima, koji, koji rade u državnoj službi.
Treća stvar i mislim da ima puno ljudi koji zna takve ljude, kao što znate često ljudi ostaju na poslu zato jer iako imaju grozne uvjete, iako imaju grozne šefove, pa iako u konačnici su mobingirani na tom poslu jer ne znaju koja im je alternativa. Ljudi se boje dati otkaz jer ne znaju hoće li naći drugi posao. Ja pozivam da razmotrite da ljudima koji, koji daju otkaz da imaju jedno vrijeme potporu za nezaposlene. Nije u redu držati ljude u situacijama, pogotovo u situaciji kada je pravosuđe u Hrvatskoj tako sporo, tako neefikasno, kada inspektorat rada nažalost isto nije nešto u što se radnici mogu pouzdati, mislim da je u redu da dajemo ljudima pravo da daju otkaz u situaciji, pa i di je velika potražnja za radom, kako bi bili sigurni da, da, da neće, da neće se njihova socijalna situacija značajno pogoršati. Dakle kao što sam rekao, znam puno ljudi koji se boje dati otkaz zato jer ne znaju di će završiti, a zapravo je za njihovo mentalno zdravlje, za njihovo pa i za njihov budući prosperitet zapravo bi bilo dobro da, da potraže drugi posao, te vas pozivam da razmotrite da, da proširite to pravo i na druge, hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Imamo jednu repliku, kolega Ivan Račan, izvolite.

Račan, Ivan (SDP)
Kolega Živković, lijepo ste iz svoje perspektive mladog čovjeka i iz svog iskustva SOR-ovca dali opservacije na manjkavosti i dakle ne samo da ste preživjeli SOR, vi ste zahvaljujući SOR-u pronašli svoj put u životu, to je, to je lijepo. Nadam se da niste jedini, da niste tako rijetki, ali kada zagovarate da se SOR adekvatno valorizira kao radni staž, nažalost onda zaboravljate da treba zagovarati i neke druge stvari poput studentskog rada, honorarnog rada i u suštini svakog plaćenog rada koji bi morao postati radni staž neovisno o tome kada ga je čovjek radio, a nominalno bi trebalo početi već od 16.g..

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku.

Živković, Marin (Možemo!)
Hvala kolega Račan, pa evo ja isto mislim da, da nisam bio na SOR-u za 1.600 kuna da se nikad ne bi ozbiljnije počeo baviti radničkim pravima, tako da vidim povezanost između te dvije stvari, tak je to nekak bilo u mom životu. Da, ja isto mislim da se svaki rad treba priznati, da svaki rad treba ići ne samo u radno iskustvo, u radni taj staž, nego i u mirovinski staž i nadamo se i nadamo se da će, da će se i pomaci prema tome dogoditi, tako da da, ne, ne mogu se ne složiti s vama kolega Račan.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Slijedeća pojedinačna rasprava kolega Račan, izvolite.

Račan, Ivan (SDP)
Hvala lijepa.
Kolega Vidiš, je li okej da vam kažem kolega? Možemo to interno pošto se znamo sa nekih situacija, okej.
Ja ću vam dati neke karakteristike tržišta rada, a vi mi recite da li se sa njima slažete.
Visoka nezaposlenost i migracije, okej, visoku nezaposlenost smo manje-više riješili tako što su stotine tisuća ljudi otišle iz zemlje, ali migracije su velika karakteristika tržišta rada, no usklađenost obrazovanja je potreba tržišta. Da? Ne?
…/Upadica Vidiš: Da./…
Da.
Regionalne razlike, nezaposlenost je manja u velikim gradovima, lakše je pronaći i bolje zaposlenje i bolje prilike su u velikim gradovima poput Zagreba i Rijeke.
Male plaće i niska radna efikasnost. Da? Ne ili negdje, tu smo negdje?
…/Upadica Penava: Ja bi vas molio bez dijaloga./…
…/Govornik se ne razumije./… uglavnom da, okej, dobro, ispričavam se predsjedavajući, ali evo dolazim do pete karakteristike pa ćete odmah razumjeti o čemu se radi. Socijalizam i kontrolirano gospodarstvo. Dakle ovo su bile karakteristike negativne, tržišta rada u Hrvatskoj 1970-ih godina. Mi smo sada u 2020-ima situacija je gotovo ista. Sa time želim poručiti samo jednu stvar. Želim vama koji sada imate odgovornost da napravite najbolje što možete kako za 50 godina ne bi netko pokazao da je i dalje situacija ista i da je sve ono što je loše i dalje jednako loše. Hvala lijepo.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegi Račanu. Za repliku se javila kolegica Irena Dragić, izvolite.

Dragić, Irena (SDP)
Zahvaljujem.
Da kolega Račan progovorili ste o nečemu o čemu do sada još nitko nije govorio, a to je regionalna različitost obrazovanja i potreba tržišta rada i recimo sada primjer ovdje su kolegice govorile o tome da nema odgojitelja evo u Krapinsko-zagorskoj županiji, a ja sam sigurna da bi odgojiteljice i sad radile. Tamo je fakultet i tamo ih imamo na evidenciji Zavoda za zapošljavanje vrlo rado došle raditi u Krapinsko-zagorsku županiju ali ne mogu zbog toga što od svoje plaće ne mogu platiti podstanarski stan, režije i živjeti i to je problem Hrvatske. Dakle kako i na koji način omogućiti mladim ljudima da odu živjeti u drugi grad i raditi, kako i na koji način po vama bi im država trebala pomoći. Zahvaljujem.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Odgovor na repliku. Izvolite.

Račan, Ivan (SDP)
Pa prvo moram reći dakle radi istinitosti dakle da, iako ove točke nominalno jesu iste danas kao i prije 50 godina razlike su ponešto drugačije. Ovaj, naravno da su, naravno da je vrijeme u tom, u smislu regionalnog razvoja napravilo neke stvari i drugačijima. Recimo 70-ih godina je Vukovar bio prosperitetan grad. Al da ne idemo dalje u tom smjeru i, itd. Kako da država danas pomogne regionalnom razvoju. Pa dat ću jedan primjer. Ovo je primjer koji se radi tako da se izmiještaju neki državni resursi odnosno neke državne institucije poput zemljišno knjižne pismohrane u Gospić i jedan pokušaj da se regionalna Hrvatska ravnopravnije razvija, da se pomogne tamo gdje se može, a drugo jesu subvencije, kvote, donacije, poticaji. Vjerojatno nemam u ovom trenutku pametniju ideju nego ovo što sam rekao.

Penava, Ivan (DP)
Slijedeća na redu je kolegica Sabina Glasovac. Izvolite.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala gospodine potpredsjedniče.
Poštovani državni tajniče sa suradnicom, poštovane kolegice i kolege. Pred nama je danas dugo očekivani Zakon o tržištu rada koji je u jednom dijelu ispunio naša očekivanja, u drugom dijelu nije ispunio naša očekivanja. Prvo, iz ovog obrazloženja kojim je predlagatelj došao pred nas saborske zastupnike, vrlo jasni su neki pozitivni trendovi, koji su u manjem dijelu zapravo utjecaj aktivne, proaktivne politike pa ja ću reći zapošljavanja ali i oblikovanja i utjecaja na tržište rada. Veći utjecaj zapravo vidimo u činjenici da je u posljednjih 6 godina iz Hrvatske otišlo 262 tisuće osoba u najproduktivnijim životnim godinama, a da taj nedostatak radne snage je rezultirao u ovom trenutku koliko imamo evidentirano sa negdje oko 140 izdanih dozvola osoba koje su stranci, koje rade u RH, a procjene su da će se taj broj osoba znatno povećavati, udvostručavati i utrostručavati u narednim godinama. Ono što je činjenica da ne upravljamo procesima, ovdje je već bilo spomenuto da smo ukinuli kvote i o tome ćemo govoriti, ne samo o kvotama nego o cijelom tom Zakonu o strancima i sutra ali ono što želim zapravo pokazati i što želim iznijeti je da se tržište rada događa s nama ili bez nas. U dobrom dijelu posljednjih godina poprilično stihijski. E sad, nama je jasno da mi moramo osigurati i da funkcionira naš proračun i da mirovinski sustav bude koliko toliko funkcionalan, da ne dovedemo u pitanje isplatu mirovina i da će netko u ovoj zemlji morati, morati raditi kako bi zaradio plaće, a samim time i punio ovaj Fond solidarnosti kako bi se morale, mogle isplaćivati mirovine. I sad mi danas ovdje imamo neke pozitivne pokazatelje koji u nedostatku radne snage, o tome je nešto govorila i kolegica Dragić u ime kluba SDP-a, u nedostatku radne snage u nekim sektorima više, u nekima manje ali gotovo da ni jedan nije ostao neokrznut od ovog problema s kojim se susrećemo. Naravno da je stopa nezaposlenosti znatno smanjena, a stopa zaposlenosti u Hrvatskoj se povećala. Kada bismo imali malo drugačiju obrazovnu strukturu i kada bismo malo više povezivali tržište rada sa sustavom obrazovanja, mogli bismo doći do toga da u Hrvatskoj ni jedna osoba koja želi raditi ne bude nezaposlena. Zaista, to nama više nije nekakav nedosanjani san nego bi nam i u tom trenutku nedostajalo ljudi za sve one potrebe koje država i privatni i javni sektor i državni, naprosto imaju. E sad i dalje je stopa zaposlenih u dobi od 20. do 64. godine u RH, manja od prosjeka u EU ali ono što je alarmantno je da je stopa nezaposlenosti mladih veća od opće stope nezaposlenosti i da stopa zaposlenosti mladih raste sporije nego u drugim zemljama EU. Zašto je to alarmantan podatak? Zato što je najveći rizik zapravo za daljnjim odlaskom iz RH upravo ova grupacija mladih ljudi jer ako pogledate istraživanja koja su provedena među mladim ljudima onda ta istraživanja vrlo jasno pokazuju da svaki drugi, svaka druga mlada osoba, a znamo što je u našem zakonu definicija mladih osoba to su oni mlađi od 30 godina ozbiljno razmišlja o tome da ode iz RH. I oni tu odluku ne donose ishitreno odluku o njoj dobro promišljaju, a ključna tri razloga zašto iz Hrvatske odlaze prvi je taj što smatraju da u ovoj zemlji za njih nema perspektive muče ih nepotizam, korupcija, klijentelizam i ne vide naprosto da čekanjem da se ovdje nešto pomiče na bolje.
Znači tu bismo morali svi mi prije svega političari poradit nešto na tome da jačamo povjerenje mladih ljudi u politiku i u to da možemo, da smo svjesni njihovog problema i da ih možemo zajedno s njima rješavati. Drugi razlog su kvalitetnija radna mjesta i bolji tretman radnika, ne nužno bolje plaće, ne, ali kvalitetnija radna mjesta i bolji tretman radnika. I treće ne manje važno nemogućnost rješavanja stambenoga pitanja.
Znači to su tri stvari koje mi možemo danas, na kojima možemo danas već smo trebali jučer početi ozbiljno raditi kako bismo se potrudili zadržat svakog tog mladog čovjeka u Hrvatskoj jer nam je to bolje, a usudit ću se reći i financijski isplativije nego da smišljamo nekakve mjere kako ćemo naše iseljenike koji su otišli u nekom periodu vraćat u Hrvatsku pa onda imamo neku neuspješnu mjeru da ćemo im dati ne znam koliko sto ti… stotina tisuća kuna, to je bilo u prošlom mandatu. Sada imamo da ćemo povratnike oslobađati plaćanja poreza itd., itd.
Preventiva, znači bolje spriječiti nego liječiti jer uložen jedan euro u preventivu da mladi odu nam je po državu, po proračun, po našu energiju, a naravno i za zemlju u globalu i za naše gospodarstvo puno profitabilnije nego sutra ulagati 5, 6, 10 puta više pokušaja vraćanja njih s istim tim sredstvima poreznih obveznika.
Kada govorimo o obrazovanju i o povezanosti obrazovnog sustava i sustava tržišta rada, e tu imamo veliki problem i taj problem nije od jučer i taj problem smo imali i mi prije 10 godina. Znači zid na koji nailazimo je da bi odgojno-obrazovne ustanove trebale biti kooperativne. Znači mi ne možemo forsirati samo da je obrazovni sustav u službi tržišta rada. To nije socijaldemokratska vizija obrazovnog sustava ali je činjenica da država, pa i HZZ i sami ste rekli svake godine daje vrlo jasne preporuke koja su to deficitarna, koja su to suficitarna zanimanja, ali ono što ja moram reći o kojima bi se trebalo voditi računa prilikom formiranja upisnih politika plus naravno nekakve razvojne strategije regionalne što nacionalne, ja moram reći da mi tu imamo veliki problem. Prvi problem kada govorimo o upisnim politikama na visokim, na visokim učilištima to je ona fantomska i famozna ustavna kategorija autonomije koja se poprilično rastezljivo i različito tumači. Mi smo imali neke pokušaje da kažemo nama treba jačanje STEM-a treba nam ono, kaže a oprostite nemojte se vi petljat u naše mi imamo pravo upisivati što god želimo. Tad je bila hiperinflacija pravnika, ekonomista, nismo znali gdje ćemo ih zapošljavati ali mi nismo mogli naprosto napraviti ništa kako bismo te kvote smanjili i neke druge povećali jer gledajte oni su isto na neki način javni, ali profitabilni. Njima su važne i te upisnine, važni su i ti troškovi i sve to što kapa u taj proračun iako su financirani i javnim sredstvima. Oni su nama postavili crtu i rekli ne, ne, ne možete vi nama to. Pa smo probali kroz programske ugovore to smo uspostavili ali to naprosto nije dovoljno.
Kad govorimo o nižim razinama i osnivačima, govorit ću o županijama zato što su oni osnivači srednjih škola, a tu imamo jednu drugu vrstu problema. Znači ministarstvo tu de facto samo amenuje prijedlog upisne politike odnosno obrazovnih programa i koliko učenika će se upisivati u određene obrazovne programe koje bi sa stakeholderima trebali donijeti zapravo osnivači u županiji, predstavnici županije. Međutim, tu se nerijetko događa da oni tu svoju, taj svoj prijedlog šalju prema ministarstvu na način da prikupljaju želje, zahtjeve i projekcije škola, a mi u školama imamo slučajeve da pojedini ravnatelji čuvaju mir u zbornicama i radna mjesta što je pohvalno ali na uštrb učenika jer mi obrazujemo u nekim programima svjesno učenike za zavod za zapošljavanje zato jer ako biste mijenjali te programe i uzimali neke druge dio ljudi bi ostavili bez dijela satnice ili bez radnih mjesta. Tu treba naći nekakav, nekakav balans. To je što se tiče, što se tiče obrazovanja.
Što se tiče ovog samog zakona ja podržavam one zastupnike koji su pa i pučku pravobraniteljicu koja upozorava da ste naručili od Ekonomskog instituta jednu analizu adekvatnosti novčanih naknada za nezaposlene koja je plaćena pola milijuna kuna i koja nikada nije javno objavljena, a sudeći po preporukama koje su vam dali za koje više nemam vremena, neke od njih su javno poznate u nekim medijima, nažalost te preporuke nisu inkorporirane u ovaj zakon na način na koji su je Ekonomski institut njih dao. Pa vas ja molim s obzirom da ste vi naručitelj i da je to plaćeno nekim javnim novcem da tu analizu učinite javno dostupno do drugog čitanja i da još jednom preispitate vaša rješenja i preispitate koliko su ona u skladu sa nekim pametnim prijedlozima koje je ovaj Ekonomski institut dao.
Hvala lijepo.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegici Glasovac.
Slijedeća na redu je kolegica Danica Baričević.
Izvolite.

Baričević, Danica (HDZ)
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Uvaženi državni tajniče sa suradnicom, uvažene kolegice i kolege, okolnosti upravo u kojima se danas nalazimo su činjenice da je danas nezaposlenost smanjena na svega 83 tisuće nezaposlenih odnosno 4,4% što je najniže u posljednjih 40 godina i vrlo je blizu pragu tzv. prirodne nezaposlenosti koji najčešće iznosi između 3 i 5%. Koliko je napredak dosad ostvaren najbolje se vidi iz omjera zaposlenih i nezaposlenih. Na početku mandata Vlade premijera Plenkovića na svakog nezaposlenog bilo je šest zaposlenih, a danas ih imamo 21. U Hrvatskoj isto tako radi 140 tisuća stranih radnika, a sutra imamo i prijedlog novog zakonskog uređenja Zakona o strancima kojim ćemo kvalitetnije upravo regulirati i njihove radne uvjete, ali i njihovu integriranost u društvu.
Isto tako Hrvatska danas broji rekordnih 1,75 milijuna zaposlenih i praktički danas u Hrvatskoj može raditi svatko tko želi. To znači da od početka mandata Vlade premijera Plenkovića je zaposleno dodatno 308 tisuća osoba, što znači isto tako da odgovorno i sigurno ova Vlada zajedno s ministarstvima i njihovim zaposlenicima, odgovornim zaposlenicima dobro i stabilno rade i zbog toga danas u Hrvatskoj imamo stabilno tržište rada s do sad najvećim brojim ljudi koji rade.
Isto tako treba spomenuti krize koje smo imali i koje nisu koje Vlada nije dopustila da slome i tržište rada i prouzroče val otpuštanja i stečajeva, pa je onda vrijedno ovdje za napomenuti i mjeru za očuvanje i zadržavanje radnih mjesta uslijed pandemije koronavirusa gdje se isplatilo više od 12 miljardi kuna odnosno 1,59 miljardi eura za 800 tisuća radnika odnosno gotovo 126 tisuća poslodavaca.
Isto tako htjela bih napomenuti i izmjene i dopune Zakona o radu gdje je omogućena dostojanstvena plaća za rad nedeljom i to propisivanjem minimalnog povećanja od 50% po satu rada nedjeljom gdje je definiran rad na izdvojenom mjestu kao i potpuno novi oblik rada na daljinu. Pri tom je posebna pažnja tada usmjerena na postizanje bolje ravnoteže između poslovnog i privatnog života.
Dakle, za svaku pohvalu su što Vlada RH svake godine izdvaja oko 150 miljuna eura za provedbu mjera aktivne politike zapošljavanja. I kad uzmemo da je od listopada 2016. uključeno oko 275 tisuća osoba u te mjere, Vlada je izdvojila miljardu i 219 milijuna eura za te mjere i to je zaista hvalevrijedno spomenuti ovdje.
Isto tako 2016. do danas uvedene su neke nove mjere pa tako danas imamo mjere koje su i spomenute i ispred kolege u ime kluba, potpore za zapošljavanje zeleno i digitalno, treba isto tako pohvaliti program Posao plus, podignuti je maksimalni iznos potpore za samozapošljavanje, za zelenu i digitalnu tranziciju se omogućio isto tako veći iznos potpore za samozapošljavanje do 20 tisuća eura.
Isto tako valja pohvaliti sve danas i pozdraviti sve danas ove izmjene i dopune Zakona o izmjenama o Zakona o tržištu na radu gdje će se materijalno pravna zaštita nezaposlenih osoba osigurati da će biti pravo na novčanu naknadu za nezaposlene osobe. Dakle, zaštitit će se nezaposlene osobe od negativnih posljedica nezaposlenosti na način da se nezaposlenoj osobi osigura s jedne strane dostojanstven život koji će joj omogućiti pronalazak kvalitetnog zaposlenja te s druge strane neće utjecati na njezinu motiviranost za zaposlenje. I uvjeti za ostvarivanje novčane naknade za vrijeme nezaposlenosti će bit takvi da postave upravo ravnotežu između materijalne zaštite nezaposlene osobe i njezine aktivacije na tržištu rada.
Isto tako radi jačanja materijalno pravne zaštite nezaposlenih osoba NPOO-om koja je na snazi od 2021.-2026. planirane su izmjene i dopune u ovom zakonu. Isto tako treba ovdje pohvaliti i povećanje visine novčane naknade. Tu se ovim izmjenama predlaže povećanje naknade i to na način da se nakon 90. dana korištenja sa sadašnjih 30% ide na 35% osnovice, osnovice za utvrđivanje visine novčane naknade čini prosjek bruto plaće ostvarene u tromjesečnom razdoblju, prije prestanka radnog odnosa, a za osobu koja je prestala obavljati samostalnu djelatnost čini prosjek osnovice na koju su obračunati i uplaćeni doprinosi.
Isto tako mladim osobama se ovim izmjenama omogućava stjecanje prava na novčanu naknadu pod povoljnijim uvjetima i da bi naše tržište bilo i dalje stabilno ova Vlada će osigurati u narednom razdoblju upravo sve ono za što je dobila povjerenje od svojih građana, a to je da će prosječna mjesečna neto plaća se dosegnuti do 1600 eura, a minimalna bruto plaća do kraja mandata bi iznosila 1250 eura.
Isto tako valja napomenuti kako u programu Vlade stoji da će se potaknuti otvaranje 125 tisuća novih radnih mjesta i dostići će se stopa zaposlenosti od 75% i za tu mjeru će se uložiti 700 milijuna eura putem upravo aktivne mjere zapošljavanja.
Isto tako redefinirat će se i uvjeti obavljanja studentskih poslova te će se omogućiti studentima priznavanje njihovog rada u staž mirovinskog osiguranja. Isto tako poticajnim mjerama ćemo intenzivirati povratak hrvatskih državljana iz drugih zemalja i kako je Vlada obećala programom već u svojim prvim danima osnivati posebni ured vlade za socijalno partnerstvo čime je dodatno će se u narednom periodu unaprijediti razina tog socijalnog dijaloga. I ovo je nastavak i poticajnih mjera zapošljavanja osobe s invaliditetom za što će se za što će Vlada osigurati više od sto milijuna eura, a na tržište rada uključiti još šest tisuća osoba.
Isto tako provedbom mjera aktivne politike zapošljavanja i socijalnog uključivanja hrvatskih branitelja dodjeljivat će se potpore za samozapošljavanje. Tako da stoga pozdravljamo danas sve ove izmjene i dopune i to bi od mene bilo za sada sve.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegici Baričević.
Za repliku se javila kolegica Branka Juričev-Martinčev. Izvolite.

Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Hvala poštovani potpredsjedniče.
Poštovana kolegice Baričević. Spomenuli ste strance i reguliranje njihovih prava i obveza o kojima ćemo više govoriti sutra kad budemo imali na stolu raspravu o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima.
Državni tajnik je u svom uvodnom dijelu kad je govorio spomenuo da sada trenutno ima svega 35 stranih radnika koji su bili aktivni koji su tražili novo ili drugo radno mjesto. Što ovaj zakon donosi strancima?

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Odgovor na repliku.

Baričević, Danica (HDZ)
Zahvaljujem kolegice Branka Juričev-Martinčev. Dakle, upravo izmjene i dopune ovog zakona omogućuju povećanje visine novčane naknade, ali i mogućnost stranim radnicima iz trećih zemalja da koriste tu mjeru i to je upravo ova mjera što sam maloprije spomenula da je taj neki međukorak u visini novčane naknade koji pokriva razdoblje od 91 do 180 dana korištenja novčane naknade i taj iznos od 35% osnovice, a kako bi se ublažio pad s 60 na 30 realno povećanje novčane naknade za razdoblje korištenja od 91 do 180 dana iznosit će 15%.
Dakle, mogućnost stranim radnicima iz trećih zemalja koristit će isto tu mjeru u povećanju o visine novčane naknade.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Sljedeća replika kolegica Magdalena Komes. Izvolite.

Komes, Magdalena (HDZ)
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Pa evo kolegice Baričević imali smo danas priliku čuti brojne kritike i iz oporbenih redova. Naravno da priznajemo da nije sve idealno i da su brojne te kritike opravdane, jasno moramo ić u smjeru poboljšanja i razvoja, ali evo samo kako bih naglasila da nije sve ipak tako crno da ima i pozitivnih primjera. Imamo situaciju katastrofe, potresa i prilika da je država odlučila financirati obnovu zapravo je pokrenula građevinski sektor koji je inače pokretač razvoja gospodarstva i evo primjer u Zagrebu, a vjerujem da je u Zagrebu još i više, ali i u Petrinji konkretno povuklo je to za sobom i ove razvoj ovog sitnog manjeg obrta, uslužnih djelatnosti. Dakle, zaista se jako puno radi u Petrinji, pomalo se vraćaju mladi ljudi izvana, nije to nešto masovno, ali veseli svaki povratak. Vjerujem da je to na razini cijele Hrvatske …/Upadica Penava: Vrijeme./… tako pa evo i subvencioniranje stanovanja ima ipak tu politika koje pokreću i gospodarstvo i rad.

Penava, Ivan (DP)
Odgovor na repliku, izvolite

Baričević, Danica (HDZ)
Hvala lijepa.
Uvažena kolegice Komes, da u svoj toj nesreći što je zadesila RH i vaš kraj odakle vi dolazite i potres evo na jedan način trendovi na tržištu rada su pozitivni u tom smislu, obnavlja se, bilježi se pozitivni rezultati jer se ljudi povećan je broj zaposlenja i svakako to doprinosi isto tako broju nezaposlenih.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Sljedeća replika kolega Ivan Račan. Izvolite.

Račan, Ivan (SDP)
Kolegice Baričević, vrlo selektivno baratate brojkama, donekle logično, donekle razumljivo interpretirate ih kako biste veličali lik i djelo premijera Plenkovića, međutim rekli ste nekoliko stvari koje evo ću vas nešto pitati. Rekli ste da svi koji žele rade u Hrvatskoj mogu raditi, a nezaposlenih je 85.388, da li to znači da 85 tisuća ljudi pljujete i govorite da ne žele raditi?
Također ste rekli da je za vrijeme vlada Andreja Plenkovića zaposleno više od 300 tisuća ljudi. Isto tako je za vrijeme njegovih vlada iz Hrvatske otišlo više od 260 tisuća ljudi, pa ako imate broj podijelite ga, od tih više od 300 tisuća zaposlenih koliko je stranih radnika i da li je to uspjeh kako Vlade Andreja Plenkovića tako Hrvatske?
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Odgovor na repliku.

Baričević, Danica (HDZ)
Pa ja sam rekla činjenice, a činjenica je da je tržište danas u hrvatsko kojeg danas imamo stabilno i do sad je s najvećim brojem ljudi koji rade i to su vam činjenice. Nikad viša zaposlenost, nikad manja nezaposlenost i to su činjenice.
I evo nekako se ne mogu otet dojmu da vi želite da se upravo ostvari neko vaše proročanstvo koje cijelo vrijeme ovdje zazivate, da gubimo 400 tisuća radnih mjesta, da se toliko ljudi iselilo, a činjenica je da smo se otvorili i eurozonom i Schengen da smo otvorili tržište, europsko tržište rada.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Sljedeća na redu za raspravu kolegica Marija Lugarić. Izvolite.

Lugarić, Marija (SDP)
Poštovani g. potpredsjedniče, kolegice i kolege, poštovani državni tajniče sa suradnicom.
Ja sam se javila zapravo da ukažem na jedan problem koji mislim da postoji u ovom zakonu koji je moguće riješiti i popraviti odnosno preciznije definirati do drugog čitanja.
Vi ovdje uvodite regulativu odnosno članak koji se odnosi na posredovanje za povremeni rad redovitih učenika koji rade srednje škole za vrijeme njihovih školskih praznika i to je potpuno okej i dobro je da se to konačno regulira. Međutim mislim da imamo možda mali problem u neusklađenosti sa Zakonom o radu odnosno sa nešto manje nepreciznim izričajem koji ste ovdje napisali i voljela bih da to izbjegnemo sutra za neke tumačenje.
Zakon o radu u čl. 19.a. prvo zabranjuje rad učenika koji su u obveznom obrazovanju, znači učenika koji idu u osnovnu školu i bilo bi dobro da vi ovdje u zakonu u čl. 2. definirate da ovo posredovanje za rad redovitih učenika se primjenjuje isključivo za srednjoškolce. Sada piše, srednjoškolske ustanove mogu obavljat poslove posredovanja za povremeni rad redovitih učenika, ne piše kojih, može se tumačit da se odnosi i na ove koji su osnovnoškolci, a Zakon o radu to izrijekom zabranjuje.
Druga stvar, Zakon o radu zabranjuje rad djeteta mlađeg od 15.g.. Mi još uvijek imamo srednjoškolce koji imaju 14.g. i koji su mlađi od 15.g. i mislim da ne bismo u dva propisa mogli imati različito, mislim da djeca mlađa od 15.g. ne mogu raditi, niti temeljem Zakona o radu, ali niti temeljem ovoga zakona, čak ni temeljem izuzetka kojeg ste vi napisali, dakle da mora postojat suglasnost nadležnog, pisana suglasnost nadležnog inspektora, dakle ako u Zakonu u radu kaže da dijete mlađe od 15.g. ne može radit, ne može radit, dakle ja ne bih se složila s time da ovim zakonom uvodimo izuzetak da nam 14-godišnjaci ili mlađa djeca mogu raditi uz pisanu suglasnost nadležnog inspektora, mičemo na stranu ono što je Zakon o radu dozvolio, o filmove, kazalište, ovo, dakle o tom ne govorimo, dakle govorimo o ovom jednom klasičnom povremenom radu i da bi se izbjeglo sutra nekakva tumačenja mislim da samo malo drugačijem formuliranjem il dodavanjem pojedinih riječi u ove odredbe, dakle da se prvo odnosi isključivo na srednjoškolce, dakle da ne mogu bit osnovnoškolci odnosno da zadržimo formulaciju koju Zakon o radu dakle da djeca koja su u obveznom obrazovanju ne mogu radit. Jer ustanove srednjoškolske rade posredovanje o zapošljavanju i za svoje i za učenike iz drugih ustanova dakle ne radi svako samo za svoju, samo za svoje učenike ne, o tome se radi, nema svaka, nema svaka srednja škola učenički servis, neke imaju, neke nemaju, pa djeca koja rade to rade posredstvom u drugim školama, to je jedna sugestija.
Drugo, ne mogu nego apel uputiti prema vama kao jednom od dionika u sustavu hrvatskog kvalifikacijskog okvira. Čini mi se da moramo malo jače koristiti instrumente koje hrvatski kvalifikacijski okvir daje za usklađivanja standarda kvalifikacije odnosno onoga ishoda obrazovnog sustava u odnosu na tržište rada. Mehanizam koji je uspostavljen hrvatskim kvalifikacijskim okvirom da se do standarda kvalifikacije dolazi početno od standarda zanimanja di bi zapravo prvenstveno iz tržišta rada, poslovna zajednica, poslodavci trebali definirat okej za neko radno mjesto nama treba to, to, to i to, temeljem toga se onda definira standard kvalifikacije baziran na ishodima učenja i to je onda baza za izradu obrazovnih programa. Dakle mi tu možemo samo da tako kažem apelirat, ali bez nekakvog agilnijeg uključivanja ovog vašeg sektora da tako kažem, ja spadam u ovaj obrazovni, nama iz obrazovanja je dosta teško gurati nove obrazovne programe odnosno standarde kvalifikacija koji nema dobar input sa stajališta standarda zanimanja, dakle to je, to, to mi se čini dosta važno i mislim da mi svi koji o tome nešto znamo, malo ljudi ima koji o tome znaju i koji razumiju općenito sustav kvalifikacijskog okvira, trebamo koristiti sve mogućnosti koje imamo da s jedne strane taj sustav afirmiramo i s druge strane promoviramo i činimo sve u svojem, što imamo u svojoj moći da to na neki način tjeramo.
I posljednje što želim reći u ovoj raspravi, puno se govorilo o obrazovanju odraslih i vi kroz ovaj sustav obrazovanja uz posredovanje zapošljavanja i prekvalifikaciji itd. ste važan dionik tog sustava obrazovanja odraslih.
Nama je problem što ga mi još uvijek shvaćamo previše kruto. Ja bih voljela da i iz ovog dijela programa koji provode zavodi za zapošljavanje odnosno koji na neki način promoviraju, se malo više prebacimo na, prema konceptu da tako kažem cjeloživotnog učenja, mikro kvalifikacija, priznavanja prethodnog radnog iskustva, to je isto jedan dio manjeg doduše HKO-a gdje zapravo mi imamo, evo reći ću možda najbalniji primjer koji nije možda ovdje primjenjiv, al dobar je, ilustrativan je, gdje recimo mi imamo hrpu apsolvenata i mi ih vodimo kao srednju stručnu spremu, kao razinu 4, al oni su daleko od toga, dakle oni imaju barem djelomične kvalifikacije na nekoj višoj razini odnosno određeno, jedan broj ljudi koji ima određeno radno iskustvo gdje bismo morali malo više i fleksibilnije mi u svojim glavama zapravo na neki način shvatiti da priznajemo radno iskustvo i znanje stečeno u radno iskustva ako ne kao cjelovite, al onda barem kao djelomične kvalifikacije. Time bismo ne samo umjetno da tako kažem pumpali kvalifikacijsku strukturu stanovništva nego bismo zapravo te ljude učinili dugoročnije zapošljivijima i ja na neki način uvijek pokušavam svima reći okej, ajmo se prebaciti s tvrdog koncepta obrazovanja odraslih prema nešto fleksibilnijem konceptu cjeloživotnog učenja da prestanemo razmišljat ono neko mora uć pa mora proć 4.g., ili dve, dakle da bi stekao nekakvu određenu kvalifikaciju i to je, to je dosta važno.
I treće, i posljednje u ovom kompleksu, mi još uvijek imamo izrazito mali broj radnika koji su upućeni u određene programe cjeloživotnog učenja odnosno obrazovanja odraslih i po tome smo grozni, kolko god smo dobri što nam je …/Govornik se ne razumije./…iz srednjoškolskog sustava mali, najmanji u Europi, toliko smo grozni i toliko nam je mali postotak odraslih u nekim programima obrazovanja. To nije tema doduše ovog zakona osim u nekom širem konceptu. Ja bih, ja bih voljela da i nekakve buduće porezne izmjene, izmjene nekakvog budućeg Zakona o radu predvide beneficije za poslodavce koji daju više ili ulažu više u obrazovanje svojih vlastitih radnika. Evo tolko, ali ovdje konkretno evo doista vas molim da ovaj dio posredovanja kod zapošljavanja učenika srednjoškolaca doista uskladimo sa Zakonom o radu da doista djeca mlađa od 15 godina, pa makar bili srednjoškolci ne mogu i ne smiju raditi i da zapravo nema tih inspektora koji za to mogu dati suglasnost. Djeca mlađa od 15 godina ne smiju i ne mogu raditi. Zahvaljujem.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegici Lugarić, za repliku se javila kolegica Anita Curiš Krok, izvolite.

Curiš Krok, Anita (SDP)
Poštovana kolegice Lugarić, evo, ja ću replicirati ovaj dio koji ste sad upravo spomenuli, a to su djeca. Ne znam da li znate, pravobraniteljica za djecu također, navodi kod gospodarskog iskorištavanja i obavljanja štetnih poslova u vidu kršenja socijalnih i ekonomskih prava djece, da u propisima iz strukovnog obrazovanja i naukovanja zasad nema inspekcije koja bi mogla prekršajno kazniti ili izreći drugu odgovarajuću mjeru poslodavcu za povrede prava učenika. Propisima nisu regulirana neka pitanja u vezi s radom učenika preko tzv. učeničkih servira. Pa evo, spominjali ste inspekciju, kao što vidimo, to očito ne funkcionira pa kako to komentirate i kako vidite daljnji napredak i neki izazov prema tom problemu?

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Odgovor na repliku.

Lugarić, Marija (SDP)
Kolegice Curiš Krok, dakle mi inače imamo problema s inspekcijama, ne funkcioniraju općenito, kamoli, kamoli ovdje kod djece. Mi tu, tu je poseban problem kod djece koji su na naukovanju odnosno ono što je učenje uz rad, što bi se reklo na lijepom hrvatskom, learning by doing.
Dakle da, to je doista problem, ali činjenica je da ovim korakom, da prvi put se stavlja u zakon i omogućava neka mogućnost, možda se otvaraju neke bolje mogućnosti, bolje perspektive, ali ponavljam, mislim da moramo te propisuje ujednačiti da djeca koja idu u osnovnu školu, djeca koja su mlađa od 15 godina ne mogu i ne smiju raditi pa makar kakve suglasnosti kakvi inspektori davali. Ne smiju raditi.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Prelazimo na završne rasprave. U ime Kluba zastupnika SDP-a, kolegica Curiš Krok i kolega Račan, izvolite.

Curiš Krok, Anita (SDP)
Hvala potpredsjedniče. Evo poštovane kolegice i kolege, danas smo govorili o bitnoj temi, nažalost mislim da ova bitna tema stvarno je izazvala interest vrlo malog broja zastupnika i zastupnica i to me žalosti.
Imali smo prilike čuti mnogo argumenata koji izazivaju stratešku izmjenu ovog Zakona te pozivamo vladajuće da u proceduru cjelovite izmjene krenu čim prije. Osim ovog Zakona, potrebno je uskladiti i drugi niz zakona koji se vežu za tržište rada i radno zakonodavstvo. Također, imali smo priliku danas raspravljati o bitnim segmentima koje čini tržište rada i ono što je bitno napomenuti, da tržište rada nije samo broj nezaposlenih, broj zaposlenih i prava koja ostvaruju nezaposlene osobe. Nisu to niti samo mjere aktivne politike zapošljavanja, već svi ostali čimbenici poput obrazovanja, cjeloživotnog učenja koje se vrlo, vrlo malo danas spominjalo, obrazovne politike, obrazovnih preporuka, onoga što je potreba poslodavaca i naravno, bolja integracija posebnih skupina nezaposlenih osoba, kao što su mladi i žene, osobe s invaliditetom, starije osobe, hrvatski branitelji, dugotrajno nezaposleni, romska zajednica, žrtve nasilja, mladi koji su proizašli iz sustava socijalne skrbi, osobe koje su izašle iz zatvorskog sustava i njihova integracija ne postiže se samo mjerama nego su svakako i dobrodošle i bitne međuresorne suradnje sa velikim brojem dionika.
Mi iz SDP-a navela smo 4 ključna izazovima, izazova, kojima se trebamo ozbiljnije posvetiti za daljnji razvoj gospodarstva, zaštitu nezaposlenih, zaštitu radnika, poslodavaca, ali i za tržište rada koje svojim stanovnicima može ponuditi uvjete i usluge poput onih u EU.
Istaknuli smo, naravno, nedostatak radne snage, neusklađenost vještina, tehnološka transformacija tržišta rada, odljev radne snage i demografski izazovi te nerealna očekivanja od tržišta rada.
Naravno da najaktualniji izazov kojim se tržište rada trenutno suočava, upravo je i uvoz radne snage, ali vjerujem da ćemo o tome reći nešto više sutra i da ćemo se detaljnije posvetiti toj temi, pa evo, kako ovim izmjenama i dopunama zakona poboljšavaju se prava nekih dionika na tržištu rada, Klub SDP-a će podržati ove izmjene i dopune. Hvala.

Račan, Ivan (SDP)
Ovaj Zakon je u svojoj osnovi korak naprijed, no njegov uspjeh će ovisiti o provedbi i daljnjim prilagodbama. Kako bi predlagatelj, a mi kao zakonodavac pomogli ili osigurali da za 10 godina netko ne može napraviti ovo što sam ja ilustrirao u pojedinačnoj raspravi, ipak su potrebne neke promjene koje bi povećale tu šansu, a one su uglavnom fokusirane na mjere koje se bave dugotrajnom nezaposlenošću, na ubrzanje reformi u obrazovanju te u širokom osiguravanju da sve radne skupine imaju pravedne prilike na tržištu rada, a kao što smo rekli, kao što sam rekao i na prethodnom Zakonu o minimalnoj plaći, tako i ovdje, predlagatelj ima priliku do drugog čitanja napraviti neke korake. Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegi Račanu.
Završno ispred Kluba zastupnika HDZ-a, kolegica Danica Baričević, izvolite.

Baričević, Danica (HDZ)
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče HS-a, uvažene kolegice i kolege.
Evo, Klub HDZ-a izražavamo zadovoljstvo ovim izmjenama prijedloga Zakona o tržištu rada. Isto tako, pozdravljamo što će ostali klubovi podržati ovako kvalitetne izmjene i dopune Zakona o tržištu rada i nije to palo s neba jer danas u Hrvatskoj upravo ovo stabilno i tržište rada dosad sa najvećim brojem ljudi koji rade je pridonijela odgovorna i ozbiljna Vlada, a tome u prilog i svjedoči isto tako nedavno što je agencija Standard&Poors povećala kreditni rejting RH. Najveći, najveći pozitivni gospodarski rast je pridonio tome. Isto tako fiskalna konsolidacija. Isto tako Hrvatska je u skupini zemalja s najsnažnijim rastom BDP-a 14 kvartal za redom BDP raste. Inflacija je najniža od '21. godine. I to su sve benefiti koje će građani imati i za gospodarstvo naše države, a i za stabilno tržište rada.
Pozitivnom rejtingu su doprinijeli i uspješna realizacija Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, a posebice politička stabilnost koju osigurava Vlada RH i parlamentarna većina u saboru i sve to će doprinijeti opet i povećanju plaća, povećanju mirovina i stabilizaciji tržišta.
Činjenica je da Hrvatska broji nikad veće, veći broj zaposlenih nikad manji broj nezaposlenih stoga ove izmjene i dopune zakona koje će urediti posredovanje pri zapošljavanju, profesionalno usmjeravanje, obrazovanje u cilju povećanja zapošljivosti radne snage, osiguranje za slučaj nezaposlenosti, mjere aktivne politike zapošljavanja, ostale aktivnosti u cilju poticanja prostorne i profesionalne pokretljivosti radne snage, novog zapošljavanja, samozapošljavanja, zapošljavanja na privremenim odnosno povremenim poslovima u poljoprivredi, ustroj, upravljanje i obavljanje djelatnosti HZZ-a mi u klubu pozdravljamo i veselimo se daljnjoj stabilizaciji tržišta rada u RH.
Zahvaljujem.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
S ovim završavamo raspravu po ovoj točki o kojoj ćemo glasati kad se za to steknu uvjeti.

65

  • Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu rada, prvo čitanje, P.Z. br. 70
25.10.2024.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu rada, prvo čitanje, P.Z. br. 70, predlagatelj je Vlada, rasprava je zaključena. Sukladno prijedlogu saborskih radnih tijela dajem na glasovanje sljedeći zaključak: „1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu rada i 2. Sve primjedbe i prijedlozi dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta konačnog prijedloga zakona.“. Glasujmo.
129 glasova, 122 za, 7 suzdržanih pa je donesen zaključak kako su ga predložila saborska radna tijela.
PDF