Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 3

PDF

47

  • Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, prvo čitanje, P.Z.E. br. 68
17.10.2024.

Penava, Ivan (DP)
NASTAVAK NAKON STANKE U 17,05 SATI
Poštovane kolegice i kolege, pred nama je:

- Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, prvo čitanje, P.Z.E. br. br. 68.

Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 85. Ustava RH i čl. 172. Poslovnika HS.
Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na prvo čitanje zakona.
Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost.
Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje?
Poštovani ministre, predsjedniče hrvatske Vlade, izvolite.

Božinović, Davor (HDZ)
Hvala vam lijepo g. potpredsjedniče HS, dame i gospodo zastupnici i zastupnice.
Izmjene i dopune ovog zakona uvode se kako bi se uredilo prometovanje potpuno automatiziranih vozila na hrvatskim cestama, a što je potpuno automatizirano vozilo? To je vozilo koje nema upravljač i kreće se bez intervencije ljudskog vozača.
Kada govorimo o uvođenju potpuno automatiziranih vozila na cestu globalni cilj mora biti prije svega sigurnost u prometu odnosno prioritet ne smije biti samo brzi ili ekološki prihvatljiv prijevoz robe ili ljudi već prije svega smanjenje broja poginulih i nastradalih osoba na cestama. Zato je ovo jedan segment koji, za koji je nadležno MUP jer uz izmjene i dopune zakona koji danas predstavljamo mijenjaju se još dva zakona i to kao izmjene i dopune Zakona o obveznim osiguranjima u prometu koje su stupile zapravo već na snagu u prosincu prošle godine, dok su izmjene i dopune Zakona o prijevozu u cestovnim prometu upravo u tijeku. Naime, mislim da je zakon se priprema za drugo čitanje u saboru.
Uz spomenute zakone mijenjaju se i 3 podzakonska akta koji se donose na temelju Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a koji će biti doneseni nakon stupanja na snagu izmjena i dopuna ovog zakona i to Pravilnik o tehničkim uvjetima o prometu na cestama što je zapravo nadležnost Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Pravilnik o tehničkim pregledima vozila i Pravilnik o tehničkim pregledima vozila na cesti iz nadležnosti MUP-a.
Dakle, iz navedenog je jasno kako u pitanju je zapravo cijeli paket propisa koje je potrebno izmijeniti kako bi se omogućilo prometovanje potpuno automatiziranih vozila. U tom kontekstu naglasiti da je 2014. godine Udruga automobilskih inženjera objavila klasifikacijske autonomnih vozila u 6 razina koja se temelji na količini potrebne intervencije i pozornosti vozača od razine nula do razine 5. Peta razina zapravo obuhvaća potpunu automatizaciju, omogućava korištenje vozila odnosno vozilo za samostalno kretanje prema prometnim propisima bez ikakve intervencije vozača koje čak ne mora ni biti u vozilu, a zadaće vozila uključuju operativne i taktičke aspekte. Operativni su upravljanje vozila, zatim usporavanje, kočenje, ubrzanje i nadzor, a taktičke su promjena kolničke trake, skretanje, poštivanje prometnih znakova, reakcija na incidentne situacije itd.
Kod pete razine koja se naziva dakle još i razinom potpune automatizacije vozač mora samo odrediti odredište i točke zaustavljanja na putu bez obzira na složenost scenarija, dakle sve ono, onaj put kojim vozilo treba proći.
Potpuno automatizirano vozilo definirano izmjenama i dopunama zakona koji je predmet današnje rasprave pretpostavlja vozilo koje se na temelju raspoznavanja okoline može kretati samostalno bez ikakvih utjecaja vozača poštujući pritom sve važeće propise i prometna pravila. Radi se o vozilu autonomne razine 5 odnosno u ovom trenutku najviše razine.
Moramo istaknuti kako bi potpuno automatizirana vozila trebala imati potencijal da u velikoj mjeri doprinesu smanjenju smrtnih slučajeva na cestama s obzirom na to da se u ovom trenutku još uvijek procjenjuje kako je vodeći razlog izazivanja prometnih nesreća zapravo u najvećoj mjeri ljudski faktor. O tome smo govorili kod prethodne točke, a tu spada među razlozima naravno umor, gubitak koncentracije, pogrešne percepcije odnosno precjenjivanja vlastitih vozačkih sposobnosti što se kod ovih vozila isključuje kao faktor.
Prisutnost potpuno automatiziranih vozila u cestovnom prometu kao i njihovo testiranje nameće potrebu uređenja pravila pod kojima oni prometuju te pitanje reguliranja odgovornosti takvih vozila odnosno operatora u vozilu ili operatora intervencije na daljinu u slučajevima kada preuzmu kontrolu nad takvim vozilima. Upravo kako bismo stavili dodatni naglasak na sve št… na što sve potpuno automatizirano vozilo mora ispuniti prije sudjelovanja u prometu na cestama izmjenama i dopunama ovog zakona zapravo osiguravamo provedu uredbi EU u području automatizirane vožnje i automatiziranih vozila.
Nadalje, izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisali smo pravila koja potpuno automatizirana vozila moraju poštivati prilikom sudjelovanja u prometu na cestama te smo predvidjeli odredbe kojima se regulira odgovornost vlasnika odnosno operatora u vozilu ili operatora na daljinu u incidentnim situacijama kao što su npr. prometne nesreće ili počinjeni prekršaji. Dakle, ciljevi koje se žele postići jest utjecati na stanje sigurnosti prometa na cestama jer potpuno automatizirana vozila mogu sigurno pridonijeti smanjenju broja prometnih nesreća koje su posljedica ljudskih grašaka, omogućiti testiranje za sustava za automatiziranu vožnju potpuno automatiziranih vozila u realnim uvjetima u prometu na cestama i sudjelovanje potpuno automatiziranih vozila u prometu na cestama kao i osoba koje sudjeluju u prometu navedenih vozila. Dakle, samo testiranje propisano je izmjenama i dopunama Zakona o prijevozu u cestovnom prometu.
Najvažnije izmjene su dakle osiguravanje provedbe akata EU, to su tri dakle dvije uredbe, jedna provedbena uredba komisije i delegirane uredbe i sve iz ova posljednja iz 2022. godine. Naravno imao uvođenje novih definicija koje se odnose na potpuno automatizirano vozilo i njegovu vožnju koja je naravno prije toga odnosno sada ne postoje u zakonu. Zatim važan aspekt je davanje ovlasti jedinicama lokalne i područne odnosno regionalne samouprave da uz prethodnu suglasnost ministarstva uređuju područje prometovanja potpuno automatiziranih vozila na svom području, a prema važećim odredbama jedinice lokalne i područne samouprave, uređuju promet na svom području pa je logično da određuju i prometovanje potpuno automatiziranih vozila kao i lokacije gdje će to vozilo stajati kako bi preuzelo putnike ili ih iskrcalo. Omogućavanje testiranja prototipova korištenjem prenosivih pločica u prometu na cestama, uređivanje odredbi vezanih za homologaciju, definiranja pravila koja moraju poštivati potpuno automatizirana vozila u prometu na cestama tako da se izmjenama i dopunama zakona propisuje da potpuno automatizirano vozilo mora poštivati sva prometna pravila i propise koji su propisani ovim zakonom, a vlasnik mora voditi računa o sigurnosnim postavkama toga vozila kako njegovim prometovanjem ne bi došlo do pogoršanja sigurnosti pokazatelja ugroze sigurnosti prometa na cestama te ne bi predstavljalo povećanu opasnost za ostale sudionike u prometu na cestama. Propisuje se da prometovanje na način da mogu prometovati samo na odobrenom području pod uvjetom da je vlasnik vozila pravna osoba i da je vozilo registrirano na području RH i namijenjeno za obavljanje djelatnosti javnog prijevoza kao i materijalne odredbe za počinjene prekršaje. Ovdje je propisana novčana kazna u iznosu od 10 tisuća do 132 tisuće eura koja je predviđena za vlasnika vozila odnosno pravnu osobu, a propisuje se i obveza označavanja vozila kako bi ostali sudionici iz prometa znali da se radi o potpuno automatiziranom vozilu. Ovdje je propisana novčana kazna od tisuću do 5 tisuća eura predviđena za ostale sudionike u prometu, ako namjerno budu ometali promet automatiziranih vozila. Propisuje se da je za prekršaje iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama koji su počinjeni potpuno automatiziranim vozilom odgovoran vlasnik, osim za prekršaje koji su proizašli iz radnji osoba koje su neovlašteno postupale s potpuno automatiziranim vozilom. Iznimno se propisuje da za prekršaje koji su počinjeni ovim vozilom odgovara druga osoba, ako je prekršaj proizašao iz skrivljene radnje te osobe. Na ovaj način dio odgovornosti za prekršaj snosi i proizvođač ukoliko je zbog njegova proizvoda došlo do kršenja propisa. Ovdje je propisana novčana kazna u iznosu od 10 do 50 tisuća eura. 10 tisuća do 50 tisuća eura, a u slučaju namjernog brisanja podataka kako ne bi mogli biti iskorišteni kao dokaz u nekom postupku, propisana je novčana kazna od 132 tisuće eura predviđena za vlasnika vozila odnosno pravnu osobu.
Dame i gospodo mislim da sam one najznačajnije novosti u zakonu odnosno u izmjenama Zakona o sigurnosti prometa na cestama koje se tiču uvođenja nove kategorije potpuno automatiziranih vozila, uspio ukratko predstaviti i što se tiče uvodne riječi to bi bilo to. Hvala vam.

Penava, Ivan (DP)
Hvala ministru i potpredsjedniku Vlade Božinoviću.
Imamo replike, prva na redu je kolegica Irena Dragić. Izvolite.

Dragić, Irena (SDP)
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Poštovani ministre sa suradnicima, kao što znamo Europska komisija je odobrila Vladi da za razvoj robo taksija može dodijeliti ukupno 179,5 milijuna eura. Do sada je Rimčeva tvrtka dobila pola tog iznosa dakle nešto manje od 90 milijuna eura. Dodatnih 50 milijuna koji su bili planirani za ovu godinu kao što imamo prilike vidjeti, Vlada neće dodijeliti. Znate li ministre zašto se taj iznos neće dodijeliti Rimčevoj tvrtki? Vjerujete li vi uopće u projekt robo taksija i hoće li ovaj zakon uopće nama trebati u slijedećih 5 godina ministre? Zahvaljujem.

Božinović, Davor (HDZ)
Hvala lijepo gospođo zastupnice.
Ja bi možda još jasnije istakao da ovo nije zakon ili izmjene zakona o automobilima. Ovo je zakon o sigurnosti, inovaciji, budućnosti i kvaliteti života. Dakle učiniti nešto u ovom trenutku što se tiče Ministarstva unutarnjih poslova nije opcija. Ovo je zakon koji zapravo omogućava kad dođe trenutak da potpuno automatizirana vozila dođu na hrvatske ceste osim što smo se njime prilagodili direktivama i uredbama Europske komisije, da sa svoje strane kao odgovorni, odgovorno tijelo za sigurnost prometa na cestama, a to je proizvod nekoliko mjeseci rada naših stručnjaka damo zakon koji je utemeljen na onome što u ovom trenutku naša struka može napraviti.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Slijedeća replika kolega Ante Babić.

Babić, Ante (HDZ)
Hvala lijepo potpredsjedniče.
Uvaženi ministre, pod člankom 281.c propisuje se citiram da operator intervencije na daljinu mora posjedovati važeću svjedodžbu o stečenoj početnoj kvalifikaciji izdanu sukladno propisu kojim se uređuje početna i periodična izobrazba vozača te važeću vozačku dozvolu odgovarajuće kategorije koje mora imati kod sebe i koje mora dati na uvid na zahtjev policijskog službenika.
Moje je pitanje konkretno, može li prilikom dolaska policijskog službenika kod operatora, može li policijski službenik primjerice napraviti test na prisutnost alkohola u organizmu?
Hvala lijepo.

Božinović, Davor (HDZ)
Naravno da može, prvo što ste spomenuli je nadležnost certifikata, nadležnost Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Drugo, kad govorimo o vozačkoj dozvoli to je nadležnost MUP-a, a policijske ovlasti su propisane Zakonom o policijskim ovlastima.

Penava, Ivan (DP)
Sljedeća replika kolega Frane Tokić, izvolite.

Tokić, Frane (DP)
Hvala.
Poštovani ministre, u obrazloženje zakona stoji da je da potpuno automatizirana vozila donose brojne prednosti, osobito u pogledu sigurnosti prometa na cestama. Očito iz filmova znanstvene fantastike dolazimo pomalo u realnost, a realnost kaže da će nove tehnologije koje utječu na javnu sigurnost naić na gomilu problema.
Evo sinoć sam malo proučavao američka iskustva, tamo su … samo da ih nazovem samovozeće taksi tvrtke dobile nekakvu koncesiju ili odobrenje 2023.g. i tu se pokazao niz nesreća. Javnost je iskazala zabrinutost oko toga koliko su ti automobili sigurni, među njima pokazalo se da su se takvi automobili zabijali u druge automobile, prestajali su raditi na raskrižjima i sl. što je izazvalo pomutnju i nesigurnost u prometu, ali i među građanstvom. Smatrate li da je ovo pretenciozno za Hrvatsku u ovom trenutku?
Hvala.

Božinović, Davor (HDZ)
Znate, hvala vam uvaženi zastupniče, da je neko pa i nama prije 30-ak godina kazao što će bit i kako ćemo koristiti pametne telefone, mi mu ne bismo vjerovali.
Što se tiče sigurnosti, zapravo preko 90% svih prekršaja i nesreća koje su uzrokovane, uzrokovane su ljudskom greškom i tu ja vidim prednost jer automatizirana vozila niti spavaju, niti piju i ne krše pravila. Tako da ovo je sigurno doprinos. Nemojte uopće sumnjat da je ovo nešto što će bit budućnost vaše djece, moje unuke, a to da se pokazuje kroz povijest skepticizam prema svakoj …/Upadica Penava: Vrijeme./… ovakvoj promjeni je nešto što prati ljudski rod pa vjerojatno i ovu raspravu.

Penava, Ivan (DP)
Sljedeća replika kolega Ivan Račan, izvolite.

Račan, Ivan (SDP)
Poštovani ministre.
Vi i ja kao i većina nas u ovoj dvorani dolazimo iz svijeta gdje smo desetljećima u znanstvenoj fantastici gledali ovo o čemu danas raspravljamo, dakle zakon koji će regulirati područje koje dolazi. I to je dobro, mene to veseli, vjerujem i vas, pa vam postavljam jedno pitanje, upravo ste karakterizirali kao veliku prednost automatizaciju koja ne griješi, ne pije, ne spava. Da li možete zamisliti da će isto tako, što nije direktno predmet ovog zakona, ali se može ekstrapolirati u narednom razdoblju se pojaviti potpuno automatizirana policijska vozila koja će obavljati policijski posao bez ljudskog faktora?
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor izvolite.

Božinović, Davor (HDZ)
Dakle, ja ne govorim o eliminaciji rizika, ali sigurno o bitnom smanjenju. Ponavljam, do prije dva ili tri desetljeća nismo mogli ni zamisliti nešto gdje nas je tehnologija dovela. Ova tehnologija je već regulirana kao budućnost kroz dokumente i u konačnici imate EU, SAD, ne znam je li i Ruske Federacije to možda neki drugi bolje znaju, ali što se tiče zapadnih tehnologija one su dovele do toga da u već u cijelom nizu gradova vozila četvrte možda još ne pete generacije prometuju. Tako da kad govorimo o policijskom ili nekom drugom scenariju u perspektivi …/Upadica Radin: Hvala lijepa./… ne mogu ništa isključit.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa. Molim? Povreda poslovnika g. Račan.

Račan, Ivan (SDP)
Ministar je povrijedio čl. 238., iznijevši netočnu tvrdnju. Rekao je da se o radi o zapadnoj tehnologiji, međutim radi se o globalnoj tehnologiji koja jako teško već u ovom trenutku razdvojiti šta je to sa zapada, a šta je istoka, pri čemu ne mislim na Rusku Federaciju nego mislim na Kinu.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
To naš poslovnik ne prepoznaje kao povreda poslovnika pa vam moram dati opomenu.
Replika g. Turk.

Turk, Željko (HDZ)
Hvala lijepa.
Poštovani g. potpredsjedniče. Jasno je da donošenjem ovih izmjena Zakona o sigurnosti prometa na cestama ulazimo u jednu potpuno novu sferu. … je to u generaciju i svakako je da neće proći puno vremena kada će se iz ovog promišljanja i donošenja zakona ući, ja bih rekao i u operativu.
Ono što bi možda ovdje postavio pitanje odnosno konstatirao, a vama rekao da je što je dobro i u kontekstu sigurnosti prometa da ta vozila i sustavi koji se njima bave moraju čuvati podatke kako ih mogu dostaviti zbog eventualnih nesreća, zbog drugih vrsta prekršaja i podataka koji se snimaju video kamerom.
To svakako znači ja bi rekao i novi koncept organizacije, pa dijelom i policije koja zapravo dobiva jedan novi zadatak i jasno i neke nove informacije i sve, i nas, a i policiju, a i lokalnu samoupravu stavlja pred nove izazove.

Radin, Furio (Nezavisni)
Dobro.
Gospodin Piližota.

Piližota, Boris (SDP)
Hvala potpredsjedniče.
Poštovani ministre, slažem se da je ovaj zakon usklađivanje sa europskim direktivama, inovacijama i nešto što će se desiti u budućnosti Hrvatske, no vješto ste izbjegli bilo kakav odgovor vezano za tvrtku Rimac. Naime, ovaj zakon se sigurno donosi jer su tvrtke Rimac dobile novce, javne novce, velike novce i pozdravljamo za svaku inovaciju i to bez ikakvog natječaja, znači direktno dodijeljeno Vladi RH.
Moje pitanje je, da li taksiji pete generacije koje je tvrtka trebala isporučiti kasne jer nije bilo ovog zakona odnosno da li će donošenjem ovog zakona tvrtka Rimac isporučiti odnosno testirati robotaksiji pete generacije? Hvala vam.

Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor.

Božinović, Davor (HDZ)
Evo ja vam mogu odgovoriti samo tako da ne samo u našem slučaju nego generalno, Europska komisija traži da se ovakav zakon, da on bude anonimiziran u smislu bilo kojeg proizvođača uključujući i g. Rimca, dakle ono što je jedno od načela ili počela EU jeste otvoreno tržište, dakle mi ne možemo pisati zakon za konkretnu firmu, za konkretnu kompaniju, makar ona bila i ovdje u Hrvatskoj i to je moj odgovor. A što se tiče tehnoloških rješenja, dinamike, njihovog, njihove implementacije to sigurno nije posao MUP-a, niti ovog zakona, tako da u to i ne mogu sve i da hoću ući.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gđa. Juričev-Martinčev.

Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče.
Poštovani potpredsjedniče Vlade, hvale vrijedne su ove izmjene i dopune zakona. Ovaj zakon je bio na e-savjetovanju 15 dana i imamo par komentara pravobraniteljice za djecu. Ona postavlja pitanje sigurnosti djece odnosno moguće probleme, incidente koji bitno bi mogli ugroziti stanje sigurnosti. Međutim, i sad djeca ne mogu samostalno biti u taksiju i oni moraju biti u pratnji punoljetne osobe. Također spominju se i edukacije, na koji način možemo umiriti javnost i što možemo reći da ćemo učiniti kako bi imali što veću i bolju sigurnost djece u prometu?

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Odgovor.

Božinović, Davor (HDZ)
Pa ono što je jasno iz ovih izmjena zakona djeca se ne mogu samostalno koristiti, ali recimo postoje druge kategorije koje jednom kad sve to skupa zaživi će itekako profitirati od ovog zakona odnosno od potpuno automatiziranih osoba, uzmimo osobe starije životne dobi, osobe sa invaliditetom koje su u ovom trenutku itekako zakinute kad je u pitanju njihov transport, prijevoz i druge potrebe koje imaju kad govorimo o njihovoj mobilnosti.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gospodin Kolarek.

Kolar, Željko (SDP)
Hvala lijepa.
Uvaženi potpredsjedniče hrvatske Vlade, ja pozdravljam donošenje ovoga zakona i lijepo ste rekli da taj segment sigurnosti u prometu se stavlja na prvo mjesto i najvažnije za svakog sudionika u prometu sigurno da će biti i troškova oko infrastrukture i novih izazova, ali niko dosad nije spomenuo vrijeme. Da li će taj zakon i ta vozila uz ovaj sigurnosni segment skratiti vrijeme prometa jer noćas kad ću ja se vraćat kući ne znam kako dugo ću trebati da napustim Grad Zagreb, tako da, da li i tu imate kakav komentar?

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Odgovor.

Božinović, Davor (HDZ)
Procjena struke je da bi trebalo bit protočnije. Ne mogu da, odgovorit konkretno na vaše pitanje za konkretan grad ili za konkretna nova rješenja koja živimo ovih dana u prometu glavnim gradom.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gospodin Ostojić.

Ostojić, Ranko (SDP)
Poštovani g. ministre, da me je neko prije godinu dana pitao koje je najsigurnije prijevozno sredstvo u RH vjerojatno bi odgovorio trajekt. Sad nisam lud više da tako nešto odgovorim ili kažem s obzirom na ova iskustva i koliko god su vaša nastojanja, da ne govorimo o konkretnoj firmi, s obzirom da sam vidio kako izgleda to testiranje na pozornici di na pozornici neće da vozi taj robotaksi, moram izrazit svoju skepsu i pitam vas slijedeće, a šta je sa testiranjem? 8 dana nakon usvajanja ovoga zakona mi zapravo možemo omogućit takvu stvar da ono što taj robotaksi divan, krasan, trijezan u potpunosti počne vozit, ali mene interesira kako ovdje piše zakonski reguliranje uvjeta omogućit će testiranje sustava za automatiziranu vožnju, da li postoje neki rokovi ili da li ćemo bar to isprobat da vidimo kako to izgleda, ako ne vozi na pozornici kako će na cesti? Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Odgovor, izvolite.
…/Upadica Božinović: Ne mogu, aha./…
Neko, da, evo izvolite.

Božinović, Davor (HDZ)
U svakom slučaju testiranje će se provodit prema posebnom planu i naravno prije nego što se krene u, ne samo proizvodnju već i u promet na javnim prometnicama, dakle to je logika da sigurno, u konačnici to je i propisano, da bez testiranja auto ne može ići u promet.
A što se tiče sumnje, sumnji čujte, mi smo u školi učili da su tamo u 19. stoljeću u Engleskoj razbijali tkalačke strojeve zbog toga što su se ljudi bojali da će izgubit radna mjesta, bojali su se noviteta. To je nešto što prati ljudski rod i na to se računa.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospođa Orešković.

Orešković, Dalija (DOSIP)
Hvala.
Ministre, mislim da želim jednu vašu zabludu razbiti, a to je da kod opozicije postoji strah od tehnologije i nečeg novog. Ne to nije točno. Ali postoji strah da vlast neće napraviti dobru ravnotežu što se tiče odgovornosti i mogućnosti naknade štete.
Pročitat ću vam jednu odredbu, ovdje piše da sudionici u prometu ne smiju ometati automatizirano vozilo na način da svojim radnjama dovedu to automatizirano vozilo da poduzme neku radnju koju inače ne bi poduzeo ili da napravi neki manevar za minimaliziranje rizika. Što time želim reći? Želim reći da su dva vozača osobnih automobila međusobno ravnopravna pa će se kod eventualnog sudara utvrđivati čija je greška, bojim se da ova odredba stavlja vozača i automatizirano vozilo u neravnopravan položaj jer od vozača traži da ne poduzima radnju koja bi uvjetovala radnju automatiziranog vozila. Nadam ste da ste razumjeli …/Upadica Radin: Hvala./…što vas pitam.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa. Odgovor.

Božinović, Davor (HDZ)
Dakle, ovdje je kao inače bitna namjera, dakle ukoliko se namjerno poduzimaju radnje koje bi onemogućile potpuno automatizirano vozilo da prometuje to je onda nešto što se sankcionira. I o tome se razmišljalo pa i tu imamo iskustva kad je došlo do liberalizacije i taxi usluga sa Boltom, sa Uberom, svašta se radilo kako bi se zapravo spriječilo da ta vrsta usluge u prometu zaživi na našim cestama.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospođa Mujkić.

Mujkić, Ivana (DP)
Hvala.
Poštovani ministre. Moje pitanje je vezano zapravo za statistiku drugih zemalja koje su naravno tehnološki naprednije od nas, koje su to već uvele i imaju iskustva nekakva. Pratite li vi zapravo statističke podatke, nadovezat ću se na kolegu koji je spominjao probleme koji se događaju u praksi, imate li statističke pokazatelje koji potkrepljuju zapravo to što ste govorili da će to doprinijeti sigurnosti?
I moje drugo pitanje je vezano zapravo nadovezat ću se na jedno pitanje koje je postavljeno u javnom savjetovanju, a odnosi se na situaciju kada dođe do prometne nesreće sa smrtnom posljedicom, što u tom slučaju? U odgovoru se navodi da odgovornost za počinjenje kaznenih djela pravnih osoba da je to propisano drugim propisima. Je li to propisano drugim propisima i hoćemo li morati zapravo usklađivati i mijenjati druge propise kako bi se predvidjele ovakve situacije s obzirom da pričamo o potpuno novom aspektu prometovanja?
Hvala vam.

Božinović, Davor (HDZ)
Sigurno je da će to biti predmet izmjena zakona postojećih, uključujući i Kazneni zakon. Dakle, i sad se primjenjuju drugi zakoni, pogotovo Kazneni zakon kad govorimo o teškim djelima vezano za promet ovo će se morat dodatno specificirat u Kaznenom zakonu i drago mi je da ste to primijetili i da ste mi dali mogućnost da to kažem.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gospodin Kujundžić.

Kujundžić, Ante (MOST)
Hvala predsjedavajući.
Poštovani ministre, dakle htjeli mi ili ne ono što nama nosi budućnost i tehnološki napredak mi to izbjeć ne možemo i ne trebamo, ali istina je da se nalazimo na jednom području u koje smo tek zakoračili i vjerujem da neće biti ničeg od onog što svi mi ovdje nastojimo postaviti kroz replike, predviđajući možebitne probleme do kojih doći može. Pa tako nastavno na kolegicu Orešković, dakle što primjerice u slučaju kad vi sjednete u automobil i vozite se gradom i ispred vas nepredviđeno iskoči određeni pješak, vi automatizmom reagirate i ometate rutu autotaksjia, robotaksija?
Isto i nastavno ono što ću vas pitati dakle je li imamo ikakav razrađeni plan zaštite vozila od određenog oblika cyber napada jer hakirano vozilo mi svi znamo i to nam prvo pada na pamet da može biti …/Upadica Radin: Hvala lijepa./… opasnost?

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala vam. Odgovor.

Božinović, Davor (HDZ)
Da u pravu ste kolega, pardon uvaženi zastupniče, kad bi postojao jasni scenarij oko svega toga što će nam budućnost donijet onda to ne bi bila budućnost već bismo govorili o jednoj fazi sadašnjosti. Dakle, ovo su inovacije, ovo su nova rješenja mi stvaramo pretpostavke, kolegica je spominjala vlast. Vlast, država nije ta koja zapravo se treba bavit inovacijama, znamo da su najveće inovacije u svijetu stvorene izvan državnih institucija. A što se tiče ovih konkretnih upita, dakle najviša razina u ovom trenutku poznate kibernetičke zaštite će biti ugrađena u ta vozila. A što se tiče …/Upadica Radin: Hvala./… testiranja ona su također nešto što će morat proći sve ono što u ovom trenutku vidimo i znamo kao potencijalni izazov.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Gospodin Miletić.

Miletić, Marin (MOST)
Hvala potpredsjedniče Sabora g. Radin.
Poštovani g. ministre. Ali zadaća država je, zadaća države je ta da štiti privatnost svojih građana. Robotaksiji prema svim dostupnim trenutno meni informacijama, opremljeni su naravno sa svim kamerama, senzorima iznutra, izvana s kompletnim snimanjem svega i zanima me što će država napraviti da osigura privatnost podataka je li, svakog građanina koji se vozi tim robo taksijima, hoće li država učiniti sve što je u njezinoj moći da tu ne bude nikakvih makinacija i manipuliranja je li, s time jer je to jedno i ozbiljno privatno, građansko pitanje je li, a država omogući svojim zakonima robo taksije, onda je na državi isto tako da sa svime onime što je u njezinoj moći osigura privatnost i etiku na koncu u cijeloj toj priči novog projekta, novih tehnologija.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Odgovor.

Božinović, Davor (HDZ)
Da, razumijem vašu zabrinutost, međutim Zakon o privatnosti, Zakon o zaštiti podataka postoji. Ovdje kad govorimo o arhiviranju video zapisa, radi se samo o prekršajima odnosno nesrećama i to se automatski snima od 30 sekundi prije do 30 sekundi nakon tog događaja, kako bi se zapravo pomoglo u kasnijem postupku pred sudovima kako bi dobili potpunu sliku onoga što se dogodilo što je mislim itekako doprinos transparentnosti, a ostali podaci mislim da je i to bilo prije spomenuto, oni su samo podaci koji su u internetskom prostoru ali se ne snimaju. Dakle snima se samo ono što i to automatski, ukoliko dođe do izvanrednog događaja za potrebe postupka.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospođa Blažanović.

Blažanović, Danijela (HDZ)
Zahvaljujem predsjedavajući.
Poštovani ministre, evo već je kolega spomenuo ove cyber napade i svjesni smo svi i evo pozdravljam ove nove uredbe u zakonu, zakonske članke koji uređuju ovaj dio tehnološkog napretka i ovaj, ovakvu vrstu vozila jer bolje je spriječiti nego liječiti i sigurni smo da će u budućnosti kad to krene u neku stvarnost na naše ulice, sigurno za sobom povući i neke izmjene zakona i prilagodbe. I toga smo svi svjesni. Mene zanima što se tiče informacijske sigurnosti, da li promišljate u smislu edukacije policijskih službenika koji će istraživati potencijalne prometne nesreće gdje će bit uključena ovakva vozila?

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Odgovor.

Božinović, Davor (HDZ)
Sigurno, ja sam danas nekoliko puta kazao da planiramo pojačati kibernetiku unutar Ministarstva unutarnjih poslova, ovo je samo jedan segment zbog čega to moramo raditi. Nema više policijskog posla gdje se neće morat jače investirati i u edukaciju, a i nabavljanje opreme za policijske službenike jer već sada su pretpostavke, a o tome se razgovara i u formatu ministara unutarnjih poslova na europskoj razini da će sve veći broj kaznenih djela, pogotovo u gospodarskom kriminalitetu, a naravno i organiziranom kriminalu se morat i prevenirat i pratit, a zapravo će se događat u kibernetičkom prostoru.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Ostrogović.

Ostrogović, Josip (HDZ)
Zahvaljujem predsjedavajući.
Poštovani potpredsjedniče Vlade i ministre, moje pitanje je vezano ono što su već donekle i pitali kolegica Blažanović i kolega Kujundžić. Uzimajući u obzir da autonomna vozila predstavljaju novu tehnologiju sa neizbježnim tehničkim rizicima, na koji način zakonodavni okvir osigurava jasne mehanizme za brzu prilagodbu u slučaju potencijalnih problema s novom tehnologijom odnosno tko će snositi odgovornost u slučaju nesreća uzrokovanih kvarom sustava za automatiziranu vožnju.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Odgovor.

Božinović, Davor (HDZ)
Ja vam na to pitanje mogu odgovorit samo da smo i ovim izmjenama pretpostavili mogućnost da se i proizvođač i proizvod isključi iz prometa ukoliko se detektira da postoji neka greška. U ovom trenutku više od toga nismo ni mogli.

Radin, Furio (Nezavisni)
Dobro, gotovi smo sa replikama.
Izvjestitelji odbora imaju nešto reći, dodati. Ne.
Otvaram raspravu.
Prva je kolegica potpredsjednica gospođa Sabina Glasovac, ispred Kluba zastupnika SDP-a. Izvolite.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala vam gospodine potpredsjedniče.
Poštovani ministre sa suradnicama, suradnicima i suradnicama, poštovane kolegice i kolege.
Autonomna vozila su jedno od najiščekivanijih tehnoloških dostignuća današnjice i cijeli svijet prati utakmicu tko će prvi razviti automatizirano vozilo 5. razine. Vozilo koje nema volan, nema upravljač, nema papučice, auto bez vozača kojemu korisnik samo definira rutu koju želi prijeći, a sve ostalo je u rukama tehnologije. Europska unija već godinama stavlja poseban naglasak na razvoj tehnologije UI u prometu na cestama kroz razvoj automatiziranih vozila. Smatra se da se uvođenjem automatiziranog javnog prijevoza, popularno zvanih robo taksija mogu postići ciljevi poput smanjenja prometnih gužvi, emisije štetnih plinova, rasterećenja javnih površina namijenjenih parkingu, poticanje korištenja javnog prijevoza, smanjenje troškova, smanjenje troškova, smanjenje prometnih nesreća prouzrokovanih ljudskim faktorom kao što su umor, neprilagođena brzina, alkoholiziranost, nepažnja ili nedovoljna fokusiranost za vožnju zbog uporabe mobitela, veće mobilnosti osoba s invaliditetom, starijih osoba ili osoba koje zbog zdravstvenog stanja ne mogu upravljati vozilom. S druge strane ovaj koncept se suočava s brojnim izazovima i otvara brojna pitanja. Jedan od najvećih je zadobivanje povjerenja budućih korisnika i odgovora na pitanje vjeruju li ljudi više vlastitim sposobnostima nego robotima. Drugo pitanje koje se opravdano postavlja je kako ćemo odgovoriti na izazove stvaranja tehnoloških viškova i gubitaka radnih mjesta do kojih će neminovno doći od trenutka kada roboti zamjene ljude. Što će biti sutra primjerice s taksistima u Zagrebu, prekosutra, za godinu ili dvije, pet u svim dijelovima Hrvatske? Hoće li robo taksiji postati nelojalna konkurencija zbog koje će radnici ostati zbog posla jer roboti za razliku od njih rade 24 sata dnevno 7 dana u tjednu bez prijava na mirovinsko, zdravstveno, bez ugovora o radu. Uzmimo u obzir činjenicu da su taksistima u međuvremenu postali i ljudi kojima je to jedini izvor prihoda ili način da nešto dodatno zarade jer ih veliki životi troškovi prisiljavaju na to da se bave taksiranjem kao drugim poslom.
Jedan od najvećih izazova a koji je usko povezan s današnjom točkom dnevnog reda je kako uspješno integrirati autonomna vozila bez vozača u promet, a istovremeno svim sudionicima u prometu osigurati sigurnost od putnika u autonomnim vozilima preko pješaka, biciklista, romobilista, motociklista, djece do vozača i putnika u automobilima, tramvajima i vlakovima. Pitanje koje brojni stručnjaci i građani otvaraju hoće li primjerice 700 robotaksija zaista rasteretiti zagrebački promet ili će dodatno produbiti kaos koji na hrvatskim prometnicama vlada zbog nedostatne, zastarjele ili neadekvatne infrastrukture, vozačke nekulture, složenog sustava regulacije prometa, brojnih i različitih sudionika u prometu. U gradu koji još uvijek nije obnovljen primjerice nakon potresa i predviđa se da će obnova trajati najmanje 10 godina pitanje koje se između ostalog u javnoj raspravi postavlja i gdje će ti robotaksiji i kako voziti.
No, ova pitanja nikako ne definiraju naš stav Kluba SDP-a protiv tehnologije, protiv inovacija i protiv najnovijih inovacija u samoj robotici, naprotiv. Mi prepoznajemo napore da ove hitne izmjene zakona treba u jednom dijelu promatrati kao kako to predlagatelj navodi usklađivanje sa zakonodavstvom EU točnije s uredbama u području automatizirane vožnje i automatiziranih vozila.
Zakonom se propisuju uvjeti za testiranje sustava za automatiziranu vožnju i uvjete pod kojima potpuno automatizirana vozila bez vozača mogu sudjelovati u na prometu na cestama. Ovaj zakon će propisati odgovornosti u slučaju nesreće ili prometnog prekršaja, propisat će obveze označavanja novih vozila kao automatiziranih te uloge, dužnosti i obveze operatera u vozilu ili operatera intervencije na daljinu, obveze dostave podataka nadležnim tijelima. Uredit će se i obveza proizvođača da u slučaju prometne nezgode nadležnim tijelima dostavljaju podatke koje je vozilo snimilo za vrijeme vožnje, propisat će zaštitu i raspolaganje podacima. Jednako tako propisat će i kazne primjerice od 1.000 do 5.000 eura ako drugi sudionici u prometu ometaju automatizirano vozilo na način da je prisiljeno, ono prisiljeno poduzimati nepotrebni i nepredviđeni manevar ili radnju odnosno radnju koju inače ne bi izveo.
Zakonom se također propisuje da će potpuno automatizirano vozilo moći prometovati na isključivo ograničenom odobrenom području, ovo posebno naglašavam ograničenom odobrenom području pod propisanim uvjetima kako ne bi predstavljala povećanu opasnost za druge dionike u prometu. Propisat će se također i kazne za vlasnike od 10 do 132 tisuće eura od 10 tisuća do 132 tisuće eura ukoliko automatizirano vozilo bude zatečeno izvan odobrenih granica, ali i oduzimanja vozila ukoliko se prijestup ponovi.
Sve je to manje-više u redu, zvuči logično barem ovako na papiru u obliku zakona. No, s druge strane ove hitne izmjene zakona treba gledati u kontekstu Vladine podrške projektu tvrtke Projects Friability strateškog projekta Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Izdašnih 179,5 milijuna eura izravne potpore je dodijeljeno upravo ovom projektu kako bi hr… koji bi Hrvatsku trebao pozicionirati kao prvu zemlju u svijetu na čijim će prometnicama započeti s vožnjom robotaksiji. Jasno je da MUP kao predlagatelj zakonskih izmjena pokrenuo korake intervenirajući u sadašnju regulativu najviše zbog ovog projekta jer je i u operativnom planu jednom inicijalno donešenom 2022. i izmijenjenom 2024. godine, znači operativnom programu NPOO-a jasno kao indikator i rok prikazani su indikatori i rokovi na koje smo se obvezali prema EU. Pod ciljem 1.4. R5I2 istraživanje razvoj i proizvodnja vozila nove mobilnosti i prateće infrastrukture financiranim izravnom dodjelom sredstava obvezali smo se da ćemo u drugom kvartalu ove godine adekvatno uskladiti naše zakonodavstvo, s tim doduše malo kasne jer smo sad u zadnjem kvartalu, kao što smo se tim dokumentom obvezali i da će do kraja 2025. godine iako je inicijalno u prvom planu bilo planirano kraj 2024. godine razviti potpuno autonomno električno vozilo 5 razine autonomije, razviti i izgraditi specijalizirana infrastruktura za autonomna i električna vozila integrirana s javnim gradskim prijevozom i razviti softverske platforme za upravljanje kompletnim sistemom. Ovaj zakon je primarno proizvod te preuzete obveze.
Iako je sustav robotaksija u stalnom razvoju i slični programi postoje u drugim zemljama i koštaju milijarde, mnogo je kritika i zabrinutosti usmjereno na račun programa robotaksija tvrtke Rimac jer za razvoj projekata, jer je za razvoj projekata usmjeren ogroman javni novac, inicijalni rok isporuke je već probijen, a na predstavljanju unutarnjeg i vanjskog dizajna robotaksija održanog ove godine robotaksi nije uspio odgovoriti zahtjevima autonomne vožnje. Stoga ne čudi da se rok za ispunjenje cilja pomaknuo s ove godine na početak 2026.
Također, upozoravamo na činjenicu da se ovim zakonom u Članku 281b. propisuje da potpuno automatizirano vozilo može prometovati u granicama područja koje mu je odobreno. Pitanje na koje želimo dobiti odgovor je, je li ovo adekvatna formulacija ako znamo da je peta razina potpuno automatiziranih vozila kakve razvija tvrtka Mate Rimca bio uvjet da pojedinačna potpora bude dodijeljena baš ovom projektu. Da smo se prijavili recimo s projektom da razvijamo četvrtu ili neku nižu razinu autonomnih vozila novca ovaj projekt ne bi dobio jer te razine vozila razvijaju već neke druge automobilske tvrtke unutar EU i njime bismo kršili europska propisana tržišna načela.
Ključna razlika između razine 4 i razine 5 je u razini autonomije. Robotaksiji razine 5 predstavljaju potpunu autonomiju bez ikakvih ograničenja. Takva vozila moraju moći samostalno upravljati u svim uvjetima bez potrebe za iti malom ljudskom intervencijom. Vozilo na ovoj razini mora moći funkcionirati bilo kada, bilo gdje, na bilo kojoj cesti, u bilo kojem okruženju, pod bilo kojim uvjetima za razliku od robotaksija razine 4 koji to mora moći u određenim gradskim područjima ili zatvorenim okruženjima.
Takvo vozilo može samostalno upravljati i izvršavati svoje vozačke zadatke, ali samo u specifičnim situacijama ili ograničenim područjima.
Definicija koja se nalazi u ovom našem zakonu koji danas predlažete nama više izgleda kao okvir za vozila 4. razine autonomije, a ne 5.. Autonomna vozila razine 4 koja imaju visoku automatizaciju s specifičnim uvjetima već su u fazi testiranja i ograničenog korištenja u nekoliko zemalja uključujući i SAD, Kinu i zemlje EU. San Francisko je postao laboratorij za testiranje autonomnih vozila, posebice onih razine 4. Život tih robotaksija na cesti izazvao je brojne rasprave o budućnosti ove tehnologije u urbanim sredinama jer su ta vozila često stvarala blokade i gužve na cestama zbog nesposobnosti da pravilno reagiraju na neočekivane situacije poput gradskih radova ili promjena u prometnoj signalizaciji, naglo bi zastala na cesti. Prouzročila su nesreće zbog neprepoznavanja davanja prava prednosti vatrogasnim vozilima ili vozilima hitne pomoći. Sve to je dovelo do rasta skepse među građanima po pitanju robotiziranih vozila. Zbog njihovih nepredvidivih reakcija i nesnalaženja u složenim stvarnim situacijama bio je to alarm i za regulatorna tijela u SAD-u u smislu pojačanog nadzora. Kao posljedica jedne nesreće sa smrtnim ishodom koja se dogodila prije godinu dana kalifornijski odjel za motorna vozila suspendirao je dozvole za rad drvotaksija od tvrtke Cluse. Ovo napominjem samo kako bismo osvijestili činjenicu ogromnog izazova koji je pred nama, posebno pred MUP-om i Ministarstvom prometa. Sve ovo je vezano što sam spomenula uz robotaksije razine 4. Nacionalna zakonodavstva njemačke, finske, amerike, nizozemske su na različite načine prilagodila svoja zakonodavni okvir, te omogućila testiranje i uporabu autonomnih vozila 4. razine na cestama uz poštivanje zajedničkog europskog okvira, a pred nama je još jedan viši level odnosno viša razina, a to je, koju nitko dosad nije imao, a to je pravna regulacija potpuno autonomnih vozila razine 5 koja se tek razvija, ali je i najzahtjevnija jer se suočava s brojnim tehničkim izazovima kao što su složenost urbanih sredina, znači složenost prometa, pješaka, biciklista, tramvaja i drugih nepredvidivih faktora, u gradovima čini potpunu autonomiju izuzetno izazovnom i drugo, loši vremenski uvjeti, razina 5 za razliku od razine 4 je ta koja mora bit sposobna nosit se s lošim uvjetima poput kiše, snijega, magle, što tehnologija senzora i kamere još uvijek ne rješava savršeno.
Zaključno, naš imperativ mora biti javna sigurnost i zadovoljenje visokih standarda sigurnosti i prevencije ugroze istih. Ovaj zakon i vidimo u tom pravcu, ali i propisivanje jasne odgovornosti i stvaranja snažnih mehanizama zaštite, pogotovo ako znamo da su neke kompanije poput Mercedesa u Europi ili Tesle u Americi govorile kako će iz svog džepa pokrivati štete koje vlasnicima vozila nastaju korištenjem njihovih naprednih sustava automatizacije vožnje. No kad je Tesla prvi put završio ili završila pred sudom pokazalo je da baš i nije spremna na tako dano bjanko pokriće. Stoga je uz ovaj zakon koji pokriva područje sigurnosti vrlo važno odgovorno i pažljivo pristupiti cijelom paketu drugih zakona, izmjenama Zakona o cestovnom prometu koji regulira usluge taksi prijevoza, zakonskoj regulaciji osiguranja, zaštite osobnih podataka, nadoknada šteta, kibernetičke sigurnosti, ali i izmjenama KZ-a. Naravno da nitko od nas ne želi prometne nesreće ili ne… nezgodne događaje u prometu koje zapravo završe sa lošim posljedicama, al moramo bit svjesni da osim prekršajnih postoje i neke kaznene odgovornosti koje također mogu ovaj proizaći iz prometa, ne zazivam ih nipošto, ali nisam čula da ste ovdje spomenuli da je u pripremi uz ovaj Zakon o prometu na cestama i Zakon koji će regulirati osiguranja, nisam primijetila da se spomenuo KZ.
Evo to je ukratko naš stav u ime Kluba zastupnika SDP-a.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala, hvala lijepa i sada najprije g. Kujundžić, pa g. Miletić zastupat će stavove Kluba zastupnika Mosta, izvolite.

Kujundžić, Ante (MOST)
Hvala predsjedavajući.
Taman sam htio pohvalit ministra i suradnike što su od jutra tu i mogu bit primjer drugima, ali vratit će se, vjerojatno je izišao nešto kratko. Ovaj kad bismo mi trenutno primijenili sva tehnološka dostignuća koja u svijetu postoje, bez posla prema predviđanjima bi ostalo 83% pučanstva i onda se pokušava …/Govornik se ne razumije./… način kako bi to društvo tada izgledalo, što bismo mi radili, od čega bismo mi živjeli, ide se kao prema nekakvom socijalnom modelu socijalnih pomoći gdje bi ta tehnologija radila za nas i priskrbljivala nam određena sredstva u kontekstu nazovimo potrošačke košarice. Mi od tehnologije pobjeć ne možemo i ne trebamo, ona sigurno je ona koja je i naš život u jednoj velikoj mjeri prije svega olakšala, a sa sobom ponijela i donijela određene opasnosti, pa tako evo i sad sa ovim ovdje područjem.
Jednako tako i sva naša vozila koja danas vozimo u svim svojim fazama i generacijama razvoja sigurno da su ona prva bila lošija od druge generacije, druga od treće, itd., itd..
Je li nama danas pravo vrijeme da mi krenemo s ovim? Pa okej, netko će reć nije, ali ako nije danas onda kad je? Mi definitivno se u koštac ako to tako mogu reć upustit sa izazovima novih tehnologija trebamo i moramo, čeka nas jedno područje na kojem nam je vrlo teško predvidjeti sve ono što će se dogoditi, ali je činjenica da određene logičke dileme i pitanja koja možemo postaviti kao i u replikama stoje i ja vjerujem da idu za cilj, da za cilj imaju da nastojimo određene stvari ukoliko nisu uglavljene uglavit ili ukoliko o njima nismo točnije niste promislili kao predlagatelji promislite.
Nekad nam se i mobilni uređaj zamrzne, pa opravdano možemo postaviti pitanje što ako se zamrzne rutva robotaksija, pa konkretno ako naš ministar krene iz resornoga ministarstva u sabor braniti određeni prijedlog zakona, pa ga robotaksi preko Karlovca dovede ovdje? Dakle sigurno da tu postoji cijeli niz problema ili cyber napadi ili hakiranje koje ili do kojega može doći, ali vjerujem, evo da ćete sve te nekakve ozbiljne stvari uključiti i napraviti apsolutno sve ono što u vašoj moći je, poglavito ako znamo da u novčane kazne ne stane ljudski život, nema tog novca koji može platiti ili te novčane kazne koja može nadoknaditi izgubljeni ljudski život. Iz tog razloga je ovo možda sklisko područje.
Dakle kao što i rekoh, ovaj .../nerazumljivo/... prijedlog zakona je jedan logičan korak naprijed u samome smjeru tehnološkoga napretka ili svega onoga što mi ubrajamo u kategoriju biti ukorak s vremenom. Ali, kako, kao što ćemo mi vidjeti, ne dolazi sve bez nekakvih svojih izazova ili određenih potencijalnih opasnosti koje nas čekaju, pa za početak, uvođenje automatiziranih vozila donosi, prije svega, mnoge prednosti, mislim da se s tim više-manje slažemo.
Prema statistikama, gotovo 94% prometnih nesreća uzrokovano je ljudskom pogreškom, pri čemu najčešće ili najveći postotak ide na nepažnju, umor, vožnju pod utjecajem alkohola, itd., itd.
Oduzimanje upravljača iz ljudskih ruku te povjeravanje vozila naprednim sustavima može značajno smanjiti broj prometnih nesreća i to je ono što nama sigurno dolazi u budućnosti. Iz tog razloga bih i volio da promatramo, dakle, ove izmjene zakona jer neće mnogo vremena proći dok na hrvatskim cestama sigurno veliki broj vozila će sigurno biti autonoman.
Primjerice, podaci iz SAD-a pokazuju da automatizirana vozila bilježe nizu stopu nesreća s ozljedama u odnosu na one koje voze ljudi. Dakle, napominjem, sa ozljedama prometnih nesreća. Ipak, unatoč tome, čini se da nas potpuno automatizirana budućnost neće spasiti od svih problema na cesti. Ipak, unatoč tome čini se da nas potpuno automatizirana budućnost dakle, jednostavno čeka, ona nam dolazi i trebamo je dočekati koliko-toliko spremni.
Ono što je jedan od većih izazova jest da taj autonomni sustav još uvijek nije savršen u prepoznavanju nepredviđenih situacija, zato sam kroz svoju repliku i pitao nastavno na repliku kolegice Orešković, što ako ja krenem s autom odavde do stana gdje živim i imam robotaksija koji vozi svojom rutom i pred mene iskoči pješak.
Ja, da bi izbjegao pješaka, reagiram dakle odmah. Hoću li ja dobiti novčanu kaznu, jer sam eto, ometao robotaksi ili ne daj Bože, da onda ja ugrozim ljude koji su u robotaksiju. Dakle to su sve nekakve stvari i nekakva opravdana pitanja koja mi stavljamo ovdje pred stol ne da bismo rekli, okej, ovo nama ne treba, ovo ne valja, ovdje smo mi nekome pogodovali, ovdje ovo ili ovdje ovo, ovo će sigurno doći, ali da biste, evo, svi vi koji trebate, promislili imajući svoje iskustvo prije svega, ovaj bogato i veliko, da nastojite određene stvari već sada uglavit.
Jer nemojte zaboraviti da imamo jedan tragičan slučaj iz 2018. g. koji je uključivao jedno Uberovo dakle testno vozilo koje nije uspjelo ispravno identificirati pješaka i poduzeti sve potrebne mjere izbjegavanja, i što je normalno, zaključujete i sami, dovelo do nesreće sa smrtnim ishodom.
I u toj dimenziji onda ne postoji ovaj novac koji ste vi definirali u kazneni .../Govornik se ne razumije./... ako im može nadoknaditi nečiji život. I dok nam sustavi mogu pomoći u eliminaciji određenih tipičnih ljudskih pogrešaka, poput skretanja pažnje ili vožnje pod utjecajem alkohola, istraživanja sugeriraju da automatizirana vozila mogu spriječiti samo 1/3 nesreća. Znači samo 1/3 nesreća, 2/3 koje uključuje složenije odluke poput predviđanja kretanja drugih vozila ili osoba i dalje predstavljaju značajan izazov za ovu tehnologiju.
Hoće li u ovom smislu dopuštena maksimalna brzina robotaksija biti ograničena? Ja pretpostavljam da hoće. Pitanje odgovornosti također je ono što je zanimljivo jer tko je odgovoran kada automatizirano vozilo udari pješaka? Proizvođač, vlasnik vozila ili možda operater na daljinu?
Dakle možda danas da, ali u određenoj mjeri i masi svega onoga što će se pojaviti s godinama koje dolaze, mislim da su ovo potpuno legitimna pitanja.
Zakon nadalje pokušava regulira ovaj aspekt, no kako tehnologija napreduje, vjerojatno ćemo mi svjedočiti sve kompleksnijim pravnim raspravama i naravno, ne smijemo zaboraviti ni mogućnost, kao što sam već i rekao i spomenuo, hakiranja autonomna vozila prepuna senzora i povezana na nekakav oblik mreže, potencijalno su ranjiva na cyber napade, što bi moglo imati, katastrofalne posljedice. Mi svjedočimo u periodu do sada hakiranja različitih sustava i kolapsa koji nastane s tim što ne mogu koristiti mobitel, ne mogu pristupiti net bankingu, ne mogu pristupiti ovom i onom, dakle mislim da, ja osobno mislim da ste vi svjesni sveg ovog što se ovdje rađa i do čega može doći.
Ali evo, malo više ću, zapravo nastavit ću u završnoj, prepuštam riječ kolegi Miletiću.

Radin, Furio (Nezavisni)
Uvaženi zastupnik Marin Miletić, izvolite.

Miletić, Marin (MOST)
Poštovanje svima drage kolegice i kolege, ja ću prvo krenuti malo humoristično. Cijeli dan smo danas ovdje u Saboru, onda ćemo malo i ozbiljno. Pa ovo je ustvari sjajno.
Imate, rekao je ministar, vozila koja ne spavaju, vozila koja ne jedu, vozila koja ne griješe, tu nije baš u pravu, čuli smo ovdje od kolegice, vozila koja nema mirovinskog, nema socijalnog, nema plaće, nema davanja, pa to je sjajno kada oko nas ne bi bili ljudi.
Kada mi ne bismo živjeli u društvu u kojem živimo i meni je osobno, zato je jako bitno i zato u ime Kluba Mosta to želimo reći ovdje, ne smije se nikako zaboraviti na čovjeka, čovjek je taj koji je bitan, tehnologija, naravno da raste, naravno da ju svi koristimo u ovoj ili onoj mjeri, ali isto tako znamo kroz povijest da ne idem sad u filozofiju, ako nam postane tehnologija i tehnološki napredak najvažniji i zaboravimo na čovjeka, na ljude, na obitelj, idemo u tri klinca. Neki misle da smo već u stvari na dobrom putu u provaliju. Možda, možda nismo, a možda jesmo, a možda nam jako malo fali, a možda ćemo za koji mjesec vidjet da stvarno idemo u provaliju ali Bože moj, to je život. Meni je, ja sad zatvorim oči i točno vidim ovako pjesnički, elita se vozi po Zagrebu tko će si to moć priuštit. Elita, modnena, kravatice, skupocjeni sakoi, odijela, điraju se u robo taksijima, a ljudi kopaju. Pazite koja dobra slika, a ljudi kopaju po bajama, uzimaju plastične boce da odnesu 50 centi i da zarade za nasušni kruh. Umirovljenici koji imaju 500 eura mirovine dok kopaju po bajama, snažna slika zar ne prolazi robo taksi, a u njemu se vozi elita u skupocjenim odijelima. To je isto odgovornost države, kao što je odgovornost države za puno toga. Robo taksiji predstavljaju jedan od najambicioznijih tehnoloških projekata današnjice. Cilj je potpuno autonomna vozila koja postaju uobičajeno prijevozno sredstvo i ovdje tu pokušaj vladajućih baba Vanga, strašenje, evo sad oporba je protiv napretka. To su gluposti, to su notorne gluposti, živimo u 21. stoljeću 2024.-oj, ne živimo u 15. stoljeću i hodamo okolo u nekoj vreći i jašem ne znam na devi ili na kojima, zavisno u kojoj regiji jesam i naravno da smo dio ove tehnologije koja nas okružuje al tehnologija nas može dovesti kao društvo u dobar i kvalitetan život, a može nas dovesti i u provaliju. To je isto činjenica i samo želim da o tome razmišljamo jer ovo je lex Rimac, mislim to nam je jasno da je to lex Rimac, ali u redu, legitimno je i to, ne. Legitimno je i to. Sigurnost, odgovornost, zanima me hoće li Rimac ić u zatvor, ne do Bog nikad al evo da netko strada kao što imamo slučajeve ovdje da su stradali, on je vlasnik firme. To je kao npr. kad se dogodila najveća tragedija u povijesti Jadrolinije, troje ljudi je stradalo smrtno, jedan pomorac teško ozlijeđen, koja je tu zapovjedna odgovornost. Predsjednika uprave gospodina Sopte koji se skriva ko mala maca, čuvaju ga. Nadzorni odbor koji je kriv, svi su krivi iz nadzornog odbora, jedno minimum u tri mjeseca su trebali primat sva izvješća iz Jadrolinije, očitovat se o njima i postupat sukladno tim izvješćima ili gospodin Butković, koji je predsjednik skupštine Jadrolinije zajedno sa svoja dva kolega, dvoje kolega ministara. Tako da mene zanima šta će bit ako se dogodi nesreće, hoće li Rimac odgovarat. Hoće li odgovarat onaj koji je napravio i ugradio softver? Hoće li odgovarat teleoperateri? Tko će odgovarat? To sve mora zakon itekako dobro uredit. Isto tako, drago mi je to čete nam objasnit. I isto tako privatnost i etika. Autonomna vozila oslanjaju se na ogromne količine podataka, sve se skuplja putem kamera, senzora, sistema za praćenje i ova tehnologija postavlja ozbiljna pitanja o privatnosti budući da su robo taksiji često opremljeni sa svim mogućim kamerama, koje sve snimaju. Kako su korišteni ti podaci, tko će nam garantirati da svi ti podaci koji su tamo skupljeni neće bit zlouporabljeni. Jel to utopistički sad ovdje kad ja govorim tko će nam to, ne znam. Ali evo ja postavljam pitanja, postavljam pitanja. Dakle, je li to neka impresivna vizija budućnosti? Je. Jel mi ulazimo u nju? Da. Bojimo li je se? Ja bih rekao ne. Jesmo li oprezni? Itekako da s obzirom i na naše neko iskustvo i životno i sve, uvijek su oprezan ili ne. Ali još jednom mislim da, da je neobično važno govoriti kako tehnološki napredak u pogledu robo taksija, nije na razini potpune zrelosti ako se mogu tako izraziti i to vidimo iz država koje su moćnije od nas. Evo SAD. Mi vidimo npr. tamo evo robo taksiji, samo izguglate, upišete sad da se niste ni spremali robo taksi zabio se u hitnu pomoć, robo taksi zabio se nije prepoznao vatrogasno vozilo, robo taksi ušao u živi beton neki koji se tamo valjda malta spremala za nešto pa je, ne. To su sve senzori nisu na oštroj razini i to su sve teškoće s kojima i država naravno, treba se pozabaviti i gledati kako je moguće najbolje da to uredi. Ono što je meni osobno važno i klubu Mosta, ne smijemo samo zaboraviti na čovjeka jer je čovjek bitan. Kako će to poboljšati kvalitetu života i standard građana RH i koliko će to pomoći da ljudi evo od Zagreba pa onda nadalje kvalitetnije i bolje žive. Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala i vama.
Povreda Poslovnika gospodin Račan.

Račan, Ivan (SDP)
Kolega Miletić je u argumentaciji iskoristio primjer Jadrolinije i slučaj mislim da je rekao 3 smrti …/Govornik se ne razumije./… kao najveću tragediju, što nije točno. Jadrolinija je imala daleko veći slučaj '71. godine 16 ljudi poginulo u nevremenu na relaciji Pašman-Zadar. Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Ne ulazeći u sadržaj bila je replika pa mora ići opomena po defaultu. Gospodin Ostrogović, klub
…/Upadica: Gospodin Miletić, povreda./…
Ispričavam se, nisam vidio. Gospodin Miletić, povreda na povredu, izvolite.

Miletić, Marin (MOST)
Čl. 238.
Nisam znao za, za to, ispričavam se kolega je u pravu. Ja ipak pripadam stranci desnog centra pa mi smo više orijentirani na slobodnu i samostalnu Hrvatsku od '90-e ovdje ali istina je u pravu ste, pa evo povlačim ovu povredu Poslovnika.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa. Ne možete više, morate dobit opomenu. Sam vam reko prošli put da to ne ide. To ne, prošli put sam vam rekao da ne ide tako.
…/Upadica Ante Kujundžić: Pa predsjedavajući povukao je povredu./…
Da ne ide, sam vam rekao da ne ide tako da vi kažete ono što imate reć, a onda povučete, to ne može ić tako. Povreda Poslovnika i
…/Upadica Ante Kujundžić: Ali 6 sekundi vam je iskoristio. Oprostite gospodin Kujundžić …
…/Upadica Ante Kujundžić: Ispričavam se, ispričavam se./…
… niste na, niste na redu.
Mora ići opomena, ništa osobno naravno.
Izvolite gospodin Ostrogović, Klub zastupnika HDZ-a.

Ostrogović, Josip (HDZ)
Poštovani potpredsjedniče Ostrogović je naglasak pravi.
…/Upadica Furio Radin: Ostro… kako?/…
Ostrogović, evo tako.
…/Upadica Furio Radin: Ostrogović, zapamtit ću./…
Može, hvala.
…/Upadica Furio Radin: Hvala, ispričavam se./…
Poštovani potpredsjedniče, poštovani potpredsjedniče Vlade i ministre sa suradnicima, kolegice i kolege saborski zastupnici sve vas lijepo na početku pozdravljam.
Živimo u vremenu fantastičnog i ubrzanog tehnološkog razvoja. Prije samo nešto više od 20-ak godina čudili smo se kad bi na ulici ili kafiću zazvonio mobitel jer dotada su telefoni bili vezani za žice, a u samoj početnoj raspravi je i potpredsjednik Vlade Božinović rekao da zamislimo današnji život bez telefona, pametnih telefona što bi to značilo. Koliko je taj napredak zapravo u proteklih 20-ak i više, malo više godina napredovao.
A danas umjetna inteligencija piše novinske članke, romane, poeziju, stvara umjetnička djela a uskoro će nas i voziti. Danas već imamo automobile koji su sami sposobni voziti, držati rastojanje, autonomno kočiti, pratiti vozne trake ili se mogu sami parkirati, a pred nama su i potpuno automatizirana vozila bez volana i vozača. Naravno da za takav tehnološki napredak moramo unaprijediti i modernizirati naš zakonodavni sustav koji će omogućiti vožnju potpuno automatiziranih vozila bez vozača. Zadatak nam je proširiti sadašnji pravni okvir za novi koncept prijevoza koji nosi nove pravne, etičke i sigurnosne probleme.
Zato ove izmjene i dopune Zakona o sigurnosti cestovnog prometa nisu tek obične tehničke izmjene već ozbiljan izazov u relativno nepoznatom području. Razlog zašto se jako ulaže u razvoj potpuno automatiziranih vozila su mnoge prednosti koje bi trebale povoljno utjecati na društvo, gospodarstvo i svakodnevni život kao i na sigurnost u prometu na cestama. Potpuno automatizirana vozila bi treba i hoće nadam se smanjiti broj prometnih nesreća koje su posljedica ljudskih grešaka kao što su nepažnja, umor ili vožnja pod utjecajem alkohola.
Iako će se potpuno automatiziranim vozilima zasigurno isključiti nesreće uvjetovane ljudskom greškom jasno je da će postojati drugi rizici odnosno tehnički rizici i o njima zakon mora voditi brigu. Potpuno automatizirana vozila će poboljšati mobilnost za ljude koji ne mogu voziti kao što su starije i nemoćne osobe, osobe s invaliditetom ili osobe koje nemaju vozačku dozvolu čime će se povećati kvaliteta njihova života. Zato me začudio kolega Miletić sad ga ovdje tu nema koji je automatizirana vozila i vožnju u takvim vozilima uspoređivao da će to moći samo elite, ne vidim razlog zašto ne bi pa mogu reći slobodno svaki građanin RH mogao koristiti usluge takvih vozila.
Iz tih razloga se u razvoj autonomnih vozila i umjetne inteligencije koja upravlja vozilima umjesto čovjeka ulažu velika sredstva, a da bi ta vozila mogla sudjelovati u cestovnom prometu jasno je da moramo mijenjati i dopunjavati zakone te osigurati pravne pretpostavke za to. Također moramo pratiti i usklađivati se sa EU zakonodavstvom i to je jako, jako dinamičan proces. Tako smo na prethodnoj sjednici raspravljali o prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o cestovnom prometu kako bismo dali mogućnost da u cestovnom prometu sudjeluje u potpuno autonomna vozila, vozila bez vozača kojima upravlja umjetna inteligencija. Tim izmjenama i dopunama Zakona o cestovnom prometu dajemo pravo i mogućnost da potpuno automatizirana vozila mogu prometovati na našim cestama, a ovim izmjenama i dopunama Zakon o sigurnosti određujemo pod kojim zapravo uvjetima oni mogu sudjelovati u cestovnom prometu.
Koliko je dinamičan proces pravne prilagodbe razvoju novih tehnologija govori i činjenica da smo ne tako davne 2022. godine znači pred 2 godine u Zakon o sigurnosti prometa na cestama uveli pojam automatiziranog vozila, a mi evo ga sada 2024. ovim izmjenama i dopunama ovog zakona moramo dodavati i novu kategoriju vozila, a to su potpuno automatizirana vozila.
Za razliku od automatiziranog vozila u kojem se očekuje ili je potrebna intervencija vozača, mi danas moramo predvidjeti prometovanje potpuno automatiziranog vozila bez vozača. Naravno da takvo vozilo potpune autonomije zahtjeva i nove definicije i pojmove o Zakonu o sigurnosti prometa na cestama. U potpuno automatiziranom vozilu nemamo vozača, ali imamo sustav za automatiziranu vožnju ADS. Zbog toga je u zakon uveden i pojam ADS sustav za automatiziranu vožnju. To su zapravo hardver i softver koji zajedno mogu kontinuirano obavljati cjel… cjelinu aktivnosti dinamičke vožnje u specifično predviđenom području rada. Pojednostavljeno umjesto vozača vozit će nas kompjuter i softver odnosno program. I takva potpuno automatizirana vozila mogu počiniti prekršaj i mogu nažalost sudjelovati u incidentima. Kako u takvim vozilima nema vozača jasno je da zakon mora na drukčiji način utvrđivati odgovornost i da se to mora pravno odnosno zakonski urediti. Umjesto odgovornosti vozača kojeg takvo vozilo nema zakon adresira odgovornost na operatora u vozila, operatora intervencije na daljinu te na vlasnika vozila.
Zakon također definira pravo jedinicama lokalne samouprave da na svom području određuju područje prometovanja potpuno automatiziranih vozila. Dakle, za sada će potpuno automatizirana vozila moći prometovati samo na područjima odnosno prometnicama gdje će to odrediti jedinice lokalne samouprave.
Kao i sva ostala vozila tako je i potpuno automatizirana vozila potrebno testirati u prometu. Sadašnji zakon ne predviđa ni mogućnost sudjelovanja u prometu pa tako ni mogućnost testiranja potpuno automatiziranih vozila. Zbog toga se ovaj zakon odredbama koje omogućavaju automatiziranim vozilima sigurno i nesmetano sudjelovanje u prometu na cestama kao i njihovo testiranje u realnim uvjetima u prometu na cestama.
Predloženim zakonom propisuje se da se testiranje navedene tehnologije može obavljati samo na cestama u granicama područja koje odobri pravna osoba koja upravlja cestom, a ako takvo vozilo prometuje izvan odobrenog područja bit će potrebno uz odobrenje pravne osobe koja upravlja cestom ishoditi i prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove prometa.
Kako se radi o novom konceptu vožnje bez vozača i kako ta činjenica može izazvati kod drugih sudionika u prometu reakcije uvjetovano recimo znatiželjom, zakon uvodi i novinu zabranu ometanja prometovanja potpuno automatiziranih vozila od strane ostalih sudionika.
Uzgred rečeno, zakon nalaže obvezu vidljivog obilježavanja takvog vozila natpisima da se radi o potpuno automatiziranom vozilu. Zakon propisuje ulogu operatera u vozilu i operatora intervencije na daljinu, njihove dužnosti i obveze, odgovornost za počinjenje prekršaje u prometu kao i vrste prekršaja koji se mogu izreći vlasnicima potpuno automatiziranih vozila kao pravnim osobama i ostalim osobama koji sudjeluju u prometu potpuno automatiziranih vozila.
Takvo vozilo po svojoj prirodi skuplja i bilježi veliku količinu podataka i snimaka, zakonom se propisuje obveza uspostave video nadzora u realnom vremenu, zaštitu od neovlaštenog pristupa, uvjete pohranjivanja i rokove čuvanja kao i pravog pristupa pohranjenim zapisima. Tako zakon predviđa čuvanje videozapisa od 30 dana od kad se aktivira uređaj za snimanje podataka o događaju, a osim ako su dokaz u sudskom, upravnom, arbitražnom ili drugom istovrijednom postupku u kojem slučaju se čuvaju do pravomoćnog okončanja postupka.
Zakon propisuje obavezu dostave podataka iz vozila na zahtjev nadležnih tijela i omogućava korištenje … podataka nadležnim tijelima u slučaju prometne nezgode, a time njihovo korištenje u sudskim i upravnim postupcima. Zakonom se također uređuje i pitanje odgovornosti u slučaju nesreće kao i odgovornost za prometne prekršaje ovisno o tome je li ih počinio proizvođač, vlasnik vozila, operator u vozilu odnosno operator intervencija na daljinu ili ostali sudionici u prometu te odgovorne osobe poput proizvođača, uvoznika i sl..
Kako potpuno automatizirano vozilo može izazvati incidente ili ugrožavati sigurnost prometa zakon predviđa mogućnost privremene zabrane prometovanja određenom tipu potpuno automatiziranih vozila dok se ne otklone utvrđeni nedostaci. U tom smjeru je išlo i moja replika na izlaganje potpredsjednika Vlade gdje za razliku od klasičnih situacija kad se zbog ugrožavanja sigurnosti prometa vozaču zabranjuje vožnja i oduzima dozvola, a vozilo može dalje sudjelovati u prometu, kad potpuno automatizirano vozilo ugrožava sigurnost prometa tada će se to isto vozilo, ali i sva vozila tog tipa privremeno isključivati iz prometa. Ista situacija je i u slučaju izazivanja incidenata ili nesreća. Ako jedno potpuno automatizirano vozilo izazove incident ili nesreću tada će se svim vozilima toga tipa privremeno zabraniti prometovanje. Nešto poput već postojećih situacija iz zračnog prometa. Sve je to zbog zaštite sigurnosti u prometu.
Nakon stupanja na snagu ovog zakona morat će se uskladiti podzakonski akti odnosno pravilnici o tehničkim uvjetima vozila u prometu na cestama i o tehničkim pregledima vozila kojima će se omogućiti prometovanje i potpuno automatiziranih vozila po našim cestama. Nadamo se u vrlo skoroj budućnosti i našim robo taksijima, neki o tome izražavaju skepsu, a ja sam sa druge strane jako, jako oko toga optimističan.
Izmjenama i dopunama Zakona o cestovnom prometu i ovim izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti na cestama te usklađenje navedenih pravilnika osigurat ćemo pravne pretpostavke i uvjete za prometovanje potpuno automatiziranih vozila, uredit ćemo zahtjeve koje moraju ispunjavati takva vozila kada sudjeluju u prometu na cestama. Time ćemo osigurati i provedbu uredbi EU u području automatizirane vožnje i automatiziranih vozila.
Na kraju nakon svega navedenog moram reći da će klub HDZ-a podržati naravno ovaj zakon.
Zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)
I vama.
Gospođa Dalija Orešković Klub zastupnika HSS-a, GLAS-a i DOSIP-a.
Izvolite.

Orešković, Dalija (DOSIP)
Zahvaljujem.
Kolegice i kolege.
Još jednom ću naglasiti da kao klub mi pozdravljamo svaki oblik tehnološkog napretka, nažalost to moramo isticati baš zato što od strane vladajućih često dolaze ponovno jedna te ista lažna … kao da mi vezano za tehnologiju imamo nekakvu skepsu. To nije točno. Dakle, pozdravljamo tehnološki iskorak, naravno da nam zakon treba, ono što mi želimo reći i na što želimo skrenuti pažnju je da ovaj zakon ne rješava sva ona pitanja koja bi zakon trebao riješiti. Tu prvenstveno mislim na pitanje odgovornosti za nastalu štetu.
Ovim zakonom prvenstveno se rješavaju formalnopravne pretpostavke da se potpuno automatizirana vozila puste u jednu testnu fazu i da sudjeluju u prometu, međutim nije na jasan i na nedvosmislen način odgovoreno na pitanje, ako dođe do sudara, ako dođe do štete tko je kriv i od koga će građani potraživati naknadu, bilo da se radi o tjelesnoj ozljedi ili šteti na imovini, da li od proizvođača, da li od vlasnika vozila ili od operatera na daljinu. Na ova pitanja odgovor u zakonu ja ne vidim, ali ako ga ministar vidi voljela bi da mi to pojasni.
Naime, nekoliko puta sam postavila odnosno postavila sam to pitanje u raspravi, ali i drugi su bili na sličnom tragu, pa je ministar čini mi se na pitanje iz redova HDZ-a odgovorio da je zakon pronašao rješenje i rješenje vidi u tome da će se automatizirana vozila u slučaju kvara ukloniti iz prometa, dakle samo u slučaju tehničkog kvara i sada se ponovno vraćamo na onu retoriku da automatizirano vozilo nema one ljudske slabosti, nikada nije u alkoholiziranom stanju, nije umorno, nije dekoncentrirano u vožnji ili nešto slično, dakle isključivo tehnički kvar.
Zatim je na također pitanje iz redova HDZ-a naglašeno kako se ovim zakonom uvela jedna novina i tu se referiralo na istu odredbu zakona na koju sam ja ukazala, a to je čl. 281. st. b., odnosno 281.b. st. 3., pa se kaže da sudionici u prometu ne smiju ometati automatizirano vozilo na način da svojim radnjama dovode to automatizirano vozilo u stanje u kojem se mora poduzeti radnja koja se inače ne bi poduzela. Ovdje vidim problem, smatram da vozači običnih automobila nisu u ravnopravnom položaju sa automatiziranim vozilom. Ministar je rekao da će se ova odredba tumačiti u kontekstu namjere, dakle ako dođe do nekakve nezgode na cesti, procjenjivat će se je li obično vozilo namjerno izazvalo neku radnju kojom utječe na automatizirano vozilo. Naravno da automatizirano vozilo namjere nema.
…/Upadica iz klupe se ne razumije./…
Pa o tome i govorim, dakle ova odredba će izazvati veliki, veliki problem u praksi. Uzmite sve situacije vrlo složene i komplicirane i dinamiku prometa u kojem ne, ne sudjeluju samo dva koja mogu biti u neposrednom kontaktu, uzmite šta ja znam, presretanje, škarice, netko tko je izveo škarice zapravo je sigurno prošao odnosno nije mu se dogodilo ništa, automatizirano vozilo je poduzelo neku radnju odnosno manevar za minimalizaciju rizika, a šteta je nastala nekom trećem vozilu, tko je u tom slučaju kriv? Postavljam pitanje tko je u tom slučaju kriv? Po tumačenju ministra počet će se od pretpostavke da naravno automatizirano vozilo nije imalo nikakvu namjeru jer stroj namjeru ne može imati, utvrdit će se da su prošla, prošli svi oni testovi, homologacija je bila ispravna, dakle vozilo nije bilo u kvaru, tko je kriv?
Naglašavam da po pitanjima odgovornosti dakle mi svi obični ljudi jel imamo i onu situaciju kada u nekom sudskom sporu ili postupku utvrdi se da postoji podijeljena odgovornost između više vozila odnosno više vozača. Mi to ovdje nećemo imati jer će automatski biti rečeno jel kod čovjeka postoji namjera, postoji subjektivni element, kod automatiziranog vozila tog subjektivnog elementa nema i u konačnici opet se vraćam tko će platit štetu, operater, vlasnik vozila ili proizvođač? Zapravo po mom čitanju ovog zakona odgovor glasi nitko. Zato nema tih odredbi, zato nije jasno rečeno od koga će se potraživati šteta i zato mi nismo zajedno sa ovim zakonom predvidjeli istovremene izmjene i Zakona o obveznom osiguranju, KZ-a i čitavog niza drugih zakona kao što su to radile druge države kada su se našle u sličnoj situaciji, dakle čitav niz zakona mijenjaju se u paketu kako bi se stvorili uvjeti da na jedan fer način vodeći računa o interesima svih zainteresiranih strana automatizirana vozila sudjeluju u prometu. Dakle sve ovo ističem kako bih rekla i naglasila da evo ovo je jedan, jedan konkretan primjer zakona u kojem nema niti svjetonazorskih podjela, niti dnevnopolitičkog prepucavanja, mislim da je ovdje riječ o vrlo složenim pravnim pitanjima i eto tematici na koju mi kao civilizacija trebamo naći adekvatan odgovor i ona zakonodavstva koja su otišla puno dalje u pronalaženju odgovora nisu još riješila sva sporna pitanja, ali mi imamo nažalost evo prevelike praznine i voljela bih da, da, da se ipak potrudimo pronaći barem kakav takav odgovor, dakle ovdje za sada samo stvaramo formalne uvjete da se ti, da se ta automatizirana vozila stave na cestu, ali što će se zapravo događati i kakva je pravna sigurnost građana kada jednog dana ta vozila ugledamo, e to ne znamo, ali evo samo za kraj. U raspravi se protumačilo da taj čl. 281.b. st. 3. jel da se tu mislilo na znatiželju. Kolega iz HDZ-a je rekao da je za očekivati da će potpuno automatizirana vozila izazivati znatiželju, pa se valjda misli da će, šta, ciljano se građani bacati pod ta vozila da bi uzrokovali nekakvu štetu ili da vide kako će automatizirana vozila reagirati. Ali to tako ne piše, to tako ne piše, niti ciljano, provokativno, namjerno, niti krajnja nepažnja, dakle kaže se ne smije se ometati, a to znači da svaki onaj vozač koji je toliko samopouzdan u svoje vještine kao, kao vozač će se nać u situaciji da će ga sustav automatski teretiti da je kriv trećoj osobi kojoj je automatizirano vozilo nanijelo štetu jer je eto izvodio manevar za minimalizaciju rizika, na to ukazujem, evo hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala i vama.
Gđa. Marijana Puljak, Klub zastupnika Centra i Nezavisne platforme Sjevera, izvolite.

Puljak, Marijana (Centar)
Zahvaljujem predsjedavajući.
Poštovane kolegice i kolegice, dakle danas govorimo o izmjenama Zakona o sigurnosti prometa na cestama koje se odnose na uvođenje autonomnih vozila u naš prometni sustav. Dakle ove promjene nisu samo zakonska formalnost već jedan od koraka u prihvaćanju tehnologija budućnosti koje će se htjeli mi to ili ne oblikovati dakle dogoditi i oblikovati naš svijet u nadolazećim godinama.
Dakle, ne možemo izbjeći nove tehnologije kao što nismo mogli izbjeći ni računalnu revoluciju, uvođenje željeznice, automobila, a današnji napredak umjetne inteligencije i autonomnih sustava donosi promjene brže nego što ih možemo zamisliti.
Dakle, evo ove izmjene zakona imaju za cilj osigurati sigurno prometovanje automatiziranih vozila i njihovu integraciju u prometnu infrastrukturu Hrvatske u skladu s europskim zakonodavstvom.
Ja ću se malo vratiti u povijest, u prošlost i kazati evo na primjeru sjetite se prvog računala, ne znam znate li kad izumljeno, izumljeno je 1945. godine Eniac se zvao je li, zauzimao je prostor od 167 kvadratnih metara i težio je 27 tona, 27 tona, imao je kapacitet memorije u potpunosti neusporediv s današnjim računalima ili pametnim telefonima.
Današnji iPhone teži 200 grama s memorijom 256 gigabajta, ovaj ovdje moj primjer 256 gigabajta i može obraditi dakle na tisuće puta više podataka nego taj prvi, prvo računalo '45. godine i evo stane u džep, a ono je bilo 27 tona 167 kvadrata 1945. godine.
Dakle, tehnološki napredak koji sada gledamo u području autonomnih vozila samo je nastavak ove tradicije inovacija. Autonomna vozila nisu samo ideja iz znanstvene fantastike već stvarnost koja je prisutna već u mnogim naprednim zemljama. Pojam automatiziranih vozila prvi put se spominje još 1920. godine, a danas je tehnologija autonomne vožnje u završnoj fazi implementacije na globalnoj razini. Evo imamo ovdje i tvrtku Rimac koju smo već evo spominjali ovdje je li i ta tehnolo… o toj tehnologiji i razvoju se priča i u Hrvatskoj pa možemo sad diskutirat o planu uvođenja je li to ove godine, '26, '25., nek je i '28.
Dakle, mnoge tehnologije koje danas koristimo prvo su prikazane u serijama znanstvene fantastike evo sjetite se Star Treka je li tko je ljubitelj Star Treka, dakle automatizirana vozila, sustavi upravljanja brodovima koji su tada izgledali daleko od stvarnosti je li su inspirirali inženjere i znanstvenike da rade na razvoju sličnih rješenja.
Autonomna vozila koja možemo vidjeti u razvoju danas su konkretan primjer kako od vizije i znanstvene fantastike stvari se mogu pretvoriti u stvarnost.
Uvođenje autonomnih vozila donosi mnoge prednosti je li kao što smo čuli ključna prednost među njima je dakle smanjenje broja prometnih nesreća. Prema statistikama većina nesreća uzrokovana je ljudskom greškom bilo zbog umora, vožnje pod utjecajem alkohola, droge ili jednostavne nepažnje. Autonomna vozila eliminiranjem ljudskog faktora mogu značajno smanjiti broj prometnih nesreća. Osim toga autonomna vozila mogu pomoći u smanjenju prometnih gužvi, smanjenju emisije CO2. Zahvaljujući naprednim algoritmima i tehnologijama ova vozila mogu optimizirati svoje rute smanjujući vrijeme vožnje i potrošnju energije. Također, mogu igrati značajnu ulogu u poboljšanju mobilnosti za starije osobe, osobe s invaliditetom i druge ranjive skupine.
Jedna od najčešćih bojazni o kojima je ovdje i kolegica govorila kad govorimo o uvođenju autonomnih vozila je gubitak radnih mjesta. Međutim, to nije novi strah slične brige su postojale i prilikom uvođenja i računala i željeznica i automobila. Dakle, kad su se računala prvi put pojavila mnogi su mislili da će uništiti radna mjesta međutim računala su stvorila nove prilike u IT industriji. Isto tako željeznica i automobili iako su zamijenili neka tradicionalna zanimanja, dakle nema više kočija, kočijaša itd. stvorili su cijele nove industrije i radna mjesta. Tehnološki napredak ne mora značiti gubitak radnih mjesta već priliku za preobuku i stvaranje novih vještina.
Primjer koji možemo uzeti iz moderne prakse evo navest ću ga iz Danske dolazi u jednoj knjizi sam čitala jedan intervju predsjednika sindikata metalnih, radnika u metalnoj industriji. Dakle, čovjek je davao intervju o tome kako je ponosan što Danska predvodi indu… uvođenje robota u industriju. I novinari pitaju voditelja sindikata, pa dobro kao vi se hvalite uvođenjem robota zar vam neće nestat radnih mjesta ono sindikat više neće biti potreban, što će biti sindikat robota ili što, ono o čemu pričate. Međutim, čovjek kaže ne mi u Danskoj imamo tradiciju, dakle mi se možemo, kaže čovjek mi se možemo bojati samo onih koji se boje novih tehnologija u Danskoj postoji tradicija prekvalifikacije, edukacije radnika da budu u korak s novim tehnologijama, da uče nove tehnologije. Dakle, umjesto da se boje novih tehnologija sindikati su prepoznali prilike koje oni donose i radnici su spremni na tranziciju u nove sektore.
Iako dakle podržavamo svakako tehnološki napredak nove tehnologije kao i u ime stranke Centar i kluba često govorim o tome, dakle ne možemo ignorirati probleme koji se vežu uz projekte evo baš Rimčevog tzv. Rimčevog robotaksija. Projekt je dobio značajna sredstva iz NPO-a međutim postoje ozbiljna zaista pitanja o transparentnosti i odgovornosti u vezi korištenja tih sredstava. Čuli smo ovdje već projekt se suočava i sa određenim kašnjenjima, mnogi ključni dijelovi nisu dovršeni prema planu i važno je da se dakle projekti ove veličine i važnosti provode na transparentan i odgovoran način posebno kad se financiraju javnim novcem. Dakle, Hrvatska ne smije dopustiti da ovakvi projekti naiđu na prepreke zbog nejasnoća u trošenju sredstava što bi moglo narušiti povjerenje građana u ovakve inicijative.
Vjerujemo da, mi iz stranke Centar vjerujemo da tehnologija može donijeti ogromne koristi, ali samo ako se implementira na pravi način uz jasno definirane ciljeve, rokove i odgovornosti.
Kad se govori o sigurnosti u prometu, infrastrukturi autonomna vozila ne samo smanjuju broj nesreća već i zahtijevaju i prilagodbu naše infrastrukture. Potrebno je uvesti i specijalizirane punionice za električna vozila, optimizirati prometne znakove, prilagoditi postojeće ceste.
Nadalje, autonomna vozila otvaraju pitanje nadzora regulacije dakle kako će se nadgledati njihova sigurnost u prometu i tu je zaista ključna uloga i naše policije koja mora biti educirana i opremljena za praćenje nove tehnologije. Policijske snage trebaju biti spremne reagirati na eventualne incidente s autonomnim vozilima, a evo zakon ovdje i predviđa stvaranje standarda za certificiranje i testiranje ovih vozila prije nego što uđu u masovnu upotrebu.
Dakle na kraju tehnološki napredak je zaista neizbježan. Autonomna vozila će uskoro biti na cestama htjeli mi to ili ne i ona su samo jedan dio ove tehnološke transformacije. Kao stranka i kao klub zalažemo se za implementaciju novih tehnologija koji će poboljšat kvalitetu života građana, smanjiti broj nesreća, poboljšati efikasnost javnog prijevoza, međutim moramo osigurati da uvođenje tih tehnologija bude zaista transparentno, odgovorno i prilagođeno potrebama svih naših građana. Ovaj zakon je evo korak prema budućnosti, mobilnosti u Hrvatskoj. Međutim, evo pozivamo na oprez kada je riječ o korištenju javnih sredstava kako bi se izbjegli problemi i osigurali da projekti poput robo taksija budu realizirani na transparentan i efikasan način. Hrvatska može, možemo biti lider u ovoj tehnologiji autonomne vožnje ali samo ako budemo pažljivo upravljali tim procesom i osigurali maksimalnu odgovornost svih uključenih strana. Evo, zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gospodin Ivica Račan sa, počinjemo sa pojedinačnim raspravama. Izvolite.

Račan, Ivan (SDP)
Krivo ste mi rekli ime, ali u redu.
…/Upadica Radin: Šta sam rekao? A Ivan oprostite, ispričavam se./…
Ok, neću zamjeriti.
…/Upadica Radin: Ispričavam, nije, nije bilo namjerno ispričavam se./…
Kolegice i kolege, budućnost uvijek dolazi, a ova aktualna budućnost automatiziranih vozila koju smo desetljećima gledali na filmu je pred vratima. Sigurnost prometa na cestama, manje stradanja i manje financijskih gubitaka je nešto što svi želimo. Ovaj zakon uvodi djelomično i potpuno automatizirana vozila te je veliki korak u digitalnoj transformaciji prometa. Ona nadalje vodi u veću sigurnost, pruža veću inkluziju te nudi veliki ekonomski i tehnološki potencijal za naše gospodarstvo. Usklađivanje s europskim direktivama je temelj ovog zakona. Njime omogućujemo slobodan promet vozila koja poštuju iste tehničke, sigurnosne standarde u jedinstvenom prometnom sustavu budućnosti, ponavljam budućnosti. Taj još sustav sada ne postoji. Ovo je korak kojim se on gradi, a Hrvatska je brzom implementacijom ove regulative, jedna od predvodnica te budućnosti u EU i to pohvaljujem. Ovaj zakon ima i snažan sigurnosti aspekt. Automatizirana vozila koja koriste sofisticirane sustave umjetne inteligencije mogu značajno smanjiti broj prometnih nesreća, pogotovo onih uzrokovanih ljudskim greškama, poput umora, nepažnje ili vožnje pod utjecajem nečega. Uvođenjem novih tehnologija pružamo sigurniju alternativu za sve sudionike u prometu, a to uključuje i pješake i bicikliste. Manje nesreća znači manje stradanja i manje financijskih gubitaka zbog prometnih nezgoda. To je u konačnosti cilj kojemu svi težimo. Smatram da ovaj zakon ima i ekonomski i tehnološki potencijal. Automatizirana vozila nisu samo budućnost prometa već i prilika za otvaranje novih radnih mjesta, poticanje inovacija i povlačenje investicija. Hrvatska sada ima priliku postati centar za razvoj, testiranje i proizvodnju nove tehnologije, što može značajno doprinijeti našem gospodarstvu. Inovacije u automobilskom sektoru često prelaze granice, bilo da govorimo o razvoju softverskih rješenja, senzorske tehnologije ili drugih sustava upravljanja. Ovaj zakon može biti temelj za razvoj novih industrija u Hrvatskoj.
U širem smislu, ovaj zakon predstavlja vrlo značaj korak prema digitalnoj transformaciji prometnog sustava. Automatizirana vozila ne funkcioniraju samo na razini vozila već i kroz interakciju s infrastrukturom. Pametne ceste, senzori, signali, sve to mora postati dio novog prometnog sustava budućnosti. Ovaj zakon postavlja temelje za integraciju tih sustava omogućujući optimizaciju prometa, smanjenje gužvi i bolju ekološku učinkovitost. U ekološkom aspektu, zakon također pokazuje svoju vrijednost. Automatizirana vozila koja su često pogonjena električnom energijom mogu značajno pridonijeti smanjenju emisija stakleničkih plinova. Smanjenje emisija doprinos i ispunjavanju ciljeva koje smo preuzeli kao dio europskog zelenog plana. Ovaj zakon nas približava održivoj mobilnosti smanjujući zagađenje i poboljšavajući kvalitetu zraka u našim gradovima. S društvenog aspekta ova zakon ima i socijalnu dimenziju. Automatizirana vozila pružaju priliku onima koji su trenutno isključeni iz prometa da postanu aktivni sudionici, starije osobe, osobe s invaliditetom i oni koji nemaju vozačke dozvole moći će koristiti automatizirana vozila, čime se značajno povećava njihova mobilnost i kvaliteta života. To je primjer tehnologije koja poboljšava živote naših građana i doprinosi većoj društvenoj inkluziji.
No, kao što sam otvoreno pohvalio dobre aspekte zakona, jednako ću upozoriti i na njegove nedostatke odnosno izazove. Jedno od pitanja koje zakon ostavlja nedovoljno jasno, ne nudi odgovore je odgovornost u slučaju nesreće. O tome su već mnogi govorili i taj koloplet odnosa između proizvođač softvera, proizvođača vozila, vlasnika i operatera je nešto što bi zaista trebalo u drugom čitanju na tome poraditi i ponuditi neko rješenje.
Tu je i zaštita privatnosti podataka koja također zaslužuje više pažnje. Ovaj zakon predviđa obvezu prikupljanja i pohranjivanja podataka iz automatiziranih vozila ali ostaje nejasno kako će ti podaci biti zaštićeni, tko će imati pristup njima, kako ćemo spriječiti zloupotrebu. Dok je pristupanju podataka nužno za sigurnost, moramo osigurati da se privatnost građana ne ugrozi. Također iako zakon omogućuje testiranje automatiziranih vozila, moramo se zapitati jesmo li zaista infrastrukturno spremni za to. Je li naša cestovna infrastruktura dovoljno razvijena da podrži sigurno testiranje takvih vozila. Trebamo ulaganja u infrastrukturu kako bismo osigurali sigurne uvjete za testiranje i implementaciju ove, ovih tehnologija. Edukacija i priprema za uvođenje ovih vozila još je jedno područje gdje treba dodatna pažnja, svi sudionici u prometu moraju biti informirani o tome kako se ova tehnologija koristi i kako sigurno sudjelovati u prometu sa automatiziranim vozilima. Treba osigurati da operateri imaju odgovarajuće kvalifikacije i da su vozači svjesni promjena koje dolaze.
Na kraju, a možda i najvažnije ili najspornije, nisam vidio brojeve, nisam vidio istraživanja, ali bojim se da postoji i veliko nepovjerenje javnosti prema automatiziranim vozilima. Oni su nova tehnologija, ona su nova tehnologija koja još nije u potpunosti prihvaćena među građanima, transparentnost u vezi s testiranjem, prikupljanjem podataka i sigurnosnim procedurama ključna je za izgradnju povjerenja. Ova tehnologija može dramatično promijeniti naš svakodnevni život, ali samo ako građani vjeruju da je sigurna.
Zaključno, ovaj zakon je iznimno važan korak u budućnost i uvođenje novih tehnologija u naš svakodnevni život. On je usklađen s europskim standardima i omogućava nam da budemo na čelu tehnološkog razvoja u regiji, no moramo paziti da implementacija bude pažljiva i jasna i usmjerena na zaštitu svih sudionika u prometu.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Replika g. Kujundžić.

Kujundžić, Ante (MOST)
Hvala predsjedavajući.
Poštovani kolega Račan, dakle naša privatnost je ugrožena već davno i na kraju ono što je pitanje koliko je nama samima stalo do naše privatnosti jer samim ulaskom u svijet, a možemo samo se dotaknuti mobilnih uređaja, ja mislim da je naša privatnost već davno prestala biti nešto privatno.
Ono s čime ili što bi nadopunio u vašoj pojedinačnoj raspravi jest da ne trebamo baš benigno promatrati ekološki utjecaj ovakve vrste vozila, obzirom da doći do povećane potražnje rijetkih materijala poput litija i kobalta koji su zapravo jedan od ključnih sastavnica samih baterija za električna vozila. Međutim, ono u čemu se definitivno slažemo je da autonomna vozila će prikupljati veliki, veliki dio podataka i navika koje će korisnici imati, dakle koje će korisnici pružiti od same lokacije, navika, osobnih preferencija i ono što mislim da bi zakonski trebalo zaštititi …/Upadica Radin: Hvala./… zloupotrebu od strane vlasti ili onoga tko je nadležan za prikupljanje podataka koje mi dajemo unutar korištenja autonomnih vozila.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gospodin Ivan Račan.

Račan, Ivan (SDP)
Kolega da, slažem se u veliko sa time što ste rekli, ali čini mi se da je i sam ministar rekao u uvodu da na mnoga pitanja mi suštinski u ovom trenutku još nemamo odgovor. Naprosto neke stvari će morati praksa pokazati, ne možemo ih niti predvidjeti, ali ja mislim da je vrijedno pokušat otvorit vrata i o tome se ovdje radi umjesto da o tome ovdje razgovaramo, a ne ići u smjeru nešto što je nekako nekad i prirodna reakcija, a to je otpor prema bilo kakvoj promjeni.
Da, i sama elektrifikacija vozila je došla u veliki problem i vidimo da je i ta tehnologija trenutno je vrlo upitno kako će se dalje razvijati šta će dalje biti samo sa elektrifikacijom vozila, a od autonomije smo još uvijek ipak godinama daleko.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gospođa Puljak.

Puljak, Marijana (Centar)
Evo poštovani kolega zapravo ću se složiti sa vašim izlaganjem i posebno evo sad s ovim što ste rekli da je uvijek ljudi zapravo imaju otpor, otpor prema promjeni. Ovo je nekakva pa skoro i tehnološka revolucija i promjena u primjeni novih tehnologija kojoj pokazujemo li mi otpor ili ne ona će se dogoditi.
Ono što sam htjela upitati vas je za neki komentar, ovo je prvi korak dakle zakona uvođenje zakonske regulative je prvi korak u ja bi rekla u uvodu u autonomna vozila na našim ulicama, kako vidite prilagodbu onoga o čemu smo govorili, dakle bojazni od nedostatka radnih mjesta? Jesmo li spremni na transformaciju i koje bi zapravo i druga ministarstva mogla reagirati da pravovremeno na neki način osiguraju transfer i znanja i prilagodbu na nove tehnologije, evo i policijskih službenika, …/Upadica Radin: Hvala./… a zapravo i drugih zaposlenika?

Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor.

Račan, Ivan (SDP)
Kolegice postavili ste jako puno pitanja. Dakle, čitao sam čak nedavno zapise intelektualaca, književnika, uglednih ljudi na kraju 19. stoljeća koji su rezimirali sva postignuća 19. stoljeća od parobroda, željeznice, sve to što je promijenilo svijet dramatično i gdje su oni postavili pitanje da kako uopće moguće zamisliti da će 20. stoljeće donijeti ikakav novi iskorak. I ja mislim da je to klopka u koju naprosto ne trebamo upadati, iskoraci uvijek dolaze vrata treba otvarati.
Što se tiče bojazni za radna mjesta, da bit će potrebno razvijati programe edukacije, preobrazovanja, nove prilike otvarati ljudima. Neki ljudi nažalost se neće snaći, njima će trebati pomoći na druge načine, ali to ne može biti razlog da idemo u potpuni otpor.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Sada ima svoju raspravu g. Živković.

Živković, Marin (Možemo!)
Hvala potpredsjedniče.
Evo u sklopu ove rasprave bi naravno spomenuo Ludite poznate radnike koji su palili tvornice kako bi sačuvali svoja radna mjesta, nisu oni to palili naravno jer su bili protiv tehnologije kako ih se kasnije optuživalo nego naravno zato jer su bila u pitanju jer je bilo u pitanju njihov život, njihova radnička prava. Tako da naša obveza je naravno kada se radi o ovakve velike promjene da uvijek imamo kao društvo na pameti i cijeli aspekt radničkih prava i za to se moramo pobrinuti da svi ljudi koji će eventualno nastradati zbog toga budu alternativno zbrinuti.
Htio sam se osvrnuti na jedan dio koji piše u zakonu, a to je da jedinice lokalne samouprave da će moći odrediti područja gdje će automatizirana vozila moći prometovati. Htio bi napomenuti da danas mi imamo naravno puno bolji i efikasniji i ekološkiji način transporta, naravno govorimo o javnom prijevozu i vidimo iz dana u dan, evo pogotovo u Zagrebu da i dalje ne možemo spriječiti ulazak drugih vozila u, u prostor javnog prijevoza. Vidimo da se žuta traka krši svakodnevno i da se gotovo nikakve kazne za to ne, ne izdaju. Umjesto da imamo brz i efikasan javni, javni promet mi, mi iz godine u godinu imamo sve više i više privatnih automobila koji ulaze, ulaze u taj prostor.
Pozivam vas sad, to je ja mislim su razgovori između grada i države, tako da koristim ovu priliku da vas pozovem još jednom da, da prebacite tu ovlast kažnjavanja za sve koji krše te žute trake, koji ulaze u koridore javnog prijevoza, prebacite ovlast kažnjavanja na JLS kako bi stvarno najefikasniji i najbolji i najekološkiji način prijevoza, to je javni prijevoz, kako bi mogao biti brži, efikasniji i pouzdaniji, to je ono što našim građanima treba i to je puno masovniji način transporta nego što će nažalost evo u dogledno barem vrijeme automatizirana vozila biti.
Naravno trebamo vidjeti, trebamo vidjeti kakva će, kakva će budućnost ispasti, tak da ne bi ja se bavio tu predviđanjima, mislim da je u redu da radimo zakonska rješenja za nešto što je, što je izvjesno, ali mislim da moramo se baviti i sa situacijom koja je, koja je u sadašnjosti, hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Gospodin Željko Turk, završno HDZ.

Turk, Željko (HDZ)
Hvala lijepa g. predsjedavajući, dakle uvaženi potpredsjedniče odnosno ministre, ravnatelju sa suradnicama i suradnicima.
Dakle neosporna je činjenica da je ova tema i izmjena ovog Zakona o sigurnosti prometa na cestama izazov, neosporno je da ulazimo u daljnji tehnološki i ini napredak. Moram priznat da mi se svidjelo komentari i komunikacija vremena unatrag, dakle od same tehnološke revolucije, pa idemo nakon toga od prvih kompjutera. Sjećamo se danas i rečenice i pojma što znači teleks, kao takav znamo što znači telefaks. Danas nam je smiješna rečenica koja govori o famoznoj kutiji odnosno koferu ili ciglici, dakle …/Govornik se ne razumije./…koji je težak 2 kg i gdje vam zauzima pola torbe, govorimo o nekom povijesnom razvoju koji dovodi do ovoga što se danas čini, što je ovdje pred nama. Jasno je da kada napravimo odmak i kada govorimo o ovakvom trenutku rečenica koja je bila i koja je ili riječ koja se zove ili rečenica umjetna inteligencija do prije još nekog kratkog vremena zapravo je bila za nas obične laike dobrim dijelom nepoznanica, dakle umjetna inteligencija ovdje je danas sa nama i sa nama živi.
U tom kontekstu želim dakle i donošenje ovih izmjena Zakona o sigurnosti prometa na cestama shvatiti kao stvarne pretpostavke za ono što je pred nama. Nekad davno smo govorili ovo je bilo jučer, ovo je danas, a jednog dana dolazi sutra. Ono što je činjenica da već danas postaje staro, a sutra postaje danas. Gledajući to u kontekstu ovoga izmjena zakona jasno stavlja pred hrvatsku policiju nove izazove, a prije toga smo skoro čitav dan govorili o tome kakve izazove ovdje ima hrvatska policija i zaista se i pozitivno odredili o temi vezanih na izazove hrvatske policije i ovo je definitivno novi izazov, izazov koji govori o djelu novih obaveza, al bi rekao i dijelu koji govori o dijelu novih prilika koje kroz autonomna vozila, kroz sve ono što zakon omogućuje zapravo i povećava sigurnost u prometu, to je ono čemu svi težimo i ono što smo i tijekom prijašnje rasprave komunicirali kao jedno od temeljnih premisa koji omogućuje sigurnu zemlju, koji omogućuje sigurne građane, a onda se ovdje sad vratimo i na sigurno prometovanje.
Jasno je kada govorimo o zadacima i sve ono što u svojim pojmovima od samog definiranja samih vozila do razvoja tehnologija, odgovornosti u slučaju nesreća, mogućnost da je to više osoba je nešto što ima ja bi rekao evolutivni razvoj dalje. Jasno je da je, podaci koji se snimaju video nadzorom se mogu koristiti i dakle u svrhe i generalno kako zaštitne tako i prometne sigurnosti, ali i opće sigurnosti naših gradova ili općina ili sredina gdje se kamere postavljaju i gdje će zapravo autonomna vozila i prometovati.
I jasno je da i lokalne samouprave dobivaju jednim dijelom i nove obaveze, međutim nije nama to ništa novo, danas i prije nekoliko tjedana i kroz izmjene zakona krenuo postupak i veće utjecaje lokalne i ulogu lokalne samouprave kod građevinskih inspekcija, dakle vidimo novi segment našega rada i naše zapravo opredjeljenje i za stanje prometa u, kako u mirovanju, tako i u pokretu, a isto tako i ovi dakle zadaci koji su vezani ja bi rekao za prostor i raspored kako i samih stajališta tako i vožnje autonomnih vozila je nešto na što smo mi kao lokalne samouprave spremni.
Jasno svaki izazov koji je pred nama dakle ima svoj povijesni put i jasno da on može biti brži ili kraći, ali bi rekao da autonomna vozila nisu više sutra nego su ona danas.
Klub HDZ-a će izmjene Zakona o sigurnosti prometa na cestama prihvatiti odnosno podržati.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gospodin Kujundžić, Klub zastupnika Mosta završno, izvolite.

Kujundžić, Ante (MOST)
Hvala predsjedavajući.
Poštovani ministre s kolegama.
Dakle, završno prije nego što bilo što kažem, imamo baš zanimljiv jedan trend u Njemačkoj, dakle imamo 37% ljudi koji su električne automobile zamijenili s motorima s unutrašnjim izgaranjem. Dakle, sada više ni sam ne znam što nam to je trend kojega nam donosi budućnost, a sve naslonjeno na ne znam tko je to ovdje rekao, da vrlo teško možemo koliko ona brzo dolazi i mijenja se, predvidjeti što će se dogoditi.
No kakogod bilo mislim da smo više-manje svi složni da nam jedan ovakav zakonski prijedlog treba i je li moguće predvidjeti sve nekakve opasnosti koje nam tu vrebaju? Nije. Hoćemo li na koncu i uspjeti u cijeloj ovoj priči? To će nam donijeti naravno budućnost, poglavito ako već sad imamo na umu da veliki broj danas automobila koje koristimo su poluatonomna, točnije rade cijeli niz radnji koje zamjenjuju ili nama kao vozačima olakšavaju uvelike.
Ne trebamo se bojat svega onoga što nam dolazi. Je li trebamo još jedan put proći kroz sve eventualne opasnosti koje sada možemo predvidjeti? Trebamo, dakle od samih tehničkih grašaka i kvarova do kojih može doći unutar određene rute sigurnosnih problema, etike i odluka u kritičnim situacijama, poglavito tu sam i preskočio u ime kluba spomenuti različite moralne dileme koje će se javiti u situacijama gdje je nesreća neizbježna, a sami softver robotaksija će trajati odlučiti koga će zaštiti prioritetno da li će to biti putnici u vozilu ili će to možda biti pješaci ili nekakvi drugi sudionici u samome prometu.
Dakle, kad krenemo ili zagrebemo malo dublje u površnu i kad shvatimo da imamo i pred sobom vozilo koje je izumio čovjek i koje jednostavno ne može imati nekakav mozak koji u određenome trenutku može donijeti odluke već se mora ponašati po unaprijed zadanim algoritmima, upravo to je onaj najveći upitnik. I evo ja želim sreću u provedbi ovog zakona i evo zakoračajmo u budućnost.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gospođa Marijana Puljak Klub zastupnika Centra i Nezavisne platforme Sjevera završno.

Puljak, Marijana (Centar)
Zahvaljujem.
Evo htjela sam javiti jer je kolega evo ga nema ga sad iz klub Možemo! govorio o javnom prijevozu i o tome hoće li autonomna vozila ugroziti na neki način javni prijevoz. Kad govorimo uopće o javnom prijevozu, evo da navedem primjer iz Splita do kraja 2025., Split bi trebao imati jedan od najmodernijih inteligentnih transportnih sustava u Europi koji će smanjit gužve u prometu i značajno povećat sigurnost i kvalitetu prometa. Projektom koji je također financiran sredstvima EU, omogućit će se bolja protočnost prometa na zagušenim raskrižjima i prioritet prolaza će dobiti vozila gradskog prijevoza i žurnih službi, a krajnji cilj je povećanje broja putnika u javnom gradskom prijevozu i smanjenje koncentracije štetnih emisija. Dakle, svakako treba raditi na unapređenju javnog prijevoza.
Međutim, autonomna vozila nisu nužno u suprotnosti s javnim prijevozom već mogu bit dodatak i nadopuna postojećim sustavima. Javni prijevoz se oslanja na unaprijed definirane rute, a autonomna vozila nude priliku za jedan fleksibilniji, personalizirani pristup mobilnosti. I kombinacija ta dva sustava može dovesti do efikasnijeg i dostupnijeg prijevoza za sve građane. Dakle, kako autonomna vozila mogu nadopunit javni prijevoz? Imate prijevoz na zahtjev ili on demand transport npr. robotaksiji mogu ponudit prilagođen prijevoz na zahtjev popunjavajući praznine koje tradicionalni javni prijevoz ne pokriva, dakle mogu služit kao rješenje za ne znam prijevoz od jedne glavne stanice do konačnog odredišta što može smanjiti potrebu za privatnim automobilima i ojačat sustav javnog prijevoza i mogu imati niže operativne troškove, ne zahtijevaju vozača, može smanjiti operativne troškove i omogućiti češće vožnje ili usluge u područjima koja su trenutno slabije povezana. A isto tako autonomna vozila mogu povećat dostupnost prijevoza za starije osobe, osobe s invaliditetom pružajući fleksibilne i personalizirane opcije prijevoza koje nisu uvijek dostupne putem tradicionalnog javnog prijevoza.
Dakle, jesu li autonomna vozila prijetnja javnom prijevozu? Ja bi rekla da ne. Jedan od izazova je mogućnost da bi autonomna vozila mogla privući korisnike koji bi inače koristili javni prijevoz ako usluge robotaksija postanu jeftine i pristupačne govori se da bi se mogla smanjit da bi se mogao smanjiti broj putnika u javnom prijevozu čime bi se ugrozila financijska održivost tih sustava. Međutim, pravilnom integracijom autonomnih vozila u javni prijevoz moguće je zaista izbjeći taj scenarij.
Npr. već postoje testiranja u određenim gradovima diljem svijeta autonomnih autobusa ili mini buseva koji se mogu koristit kao nadopuna za postojeće linije javnog prijevoza. Dakle, integracija ovih tehnologija može pomoći u smanjenju gužvi i učiniti cijeli sustav prijevoza učinkovitijim.
Dakle, zaključno, ne moraju autonomna vozila biti suprotnost javnom prijevozu zapravo mogu ga nadopuniti i poboljšati i ključno je osigurati da se ovi sustavi međusobno integriraju i surađuju umjesto da djeluju kako konkurencija. Dakle, pametna upotreba autonomnih vozila može dovesti do učinkovitijeg, pristupačnijeg, fleksibilnijeg sustava mobilnosti za sve građane.
Evo još jednom ovaj zakon je jedan korak u budućnost ili kako je neko rekao već sadašnjosti koja su već autonomna vozila postala sadašnjost, a ne budućnost. A evo ovaj zakon je jedan korak prema tome da i u Hrvatskoj ta budućnost postane sadašnjost.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
I na kraju potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova g. Davor Božinović imat će završnu riječ.
Izvolite.

Božinović, Davor (HDZ)
Hvala lijepo g. potpredsjedniče HS-a.
Ja bi ovu završnu riječ iskoristio i na prvom mjestu da se zahvalim zastupnicama i zastupnicima na jednoj stvarnoj konstruktivnoj raspravi koja je pokazala da u Saboru postoji itekako razumijevanje važnosti tehnološkog napretka i inovacija i to je, ako ja smijem dati ocjenu, zapravo ohrabrujuće.
Kolegi na, nije nikakva replika, ali činjenica je što god bila definicija u raznim udžbenicima ludističkog pokreta, on je ipak ostao zapamćen kao otpor novim tehnologijama, ali sve je zapravo tu i nejasno i pitanje je da li je Nedu Ludd po kojem je taj pokret dobio ime uopće povijesna figura i to nije dokazano, međutim, ono što je činjenica je da je taj strah od novoga uvijek postojao i ja ga očekujem naravno i kod ovoga, međutim, eto, to će vjerojatno rješavati neka druga garnitura, ovaj, s obzirom na ipak ne baš očekivano uključivanje tako brzo svih ovih rješenja u našu suvremenost, u našu zbilju.
Ono što je bitno, što smo htjeli sa ovim Zakonom riješiti, a to je da je sigurnost građana prioritet, da smo prilagodili standarde koji su europski, dakle uredbe koje reguliraju ovo područje, zastupnica koja je imala neke konkretne primjedbe, nije, koliko sam barem ja uspio zamijetiti bila u onom uvodnom dijelu mog izlaganja, nemojte se bojati, neću ga ponavljati, jedino mi je žao što sad nije tu, a ja ću ipak odgovoriti zbog toga što je to ostalo u eteru, a nadam se da neću kod drugog čitanja, ako to ne pogleda, ne pročita, negdje, doduše, ne znam gdje, ovaj, da ću morati opet, ali, koliko god treba puta, dakle govorili smo o namjeri kao osnovni da bi postojao nekakav problem, pogotovo u, i u prekršajnom, a i u kaznenom zakonodavstvu, ona se odnosi na svakoga tko krši propise.
Dakle ona je kazala, dala je primjer, ako netko napravi „škarice“ pa onda udari nekog pa onda ovaj udari u, „škarice“ su same po sebi kršenje propisa, nema, dakle ovo će nas i na jedan posredan način u perspektivi dovesti u činjenicu da ćemo morat poštivat propise jer u slučaju potpuno automatiziranih vozila, kao što smo kazali, takvi događaji će biti snimljeni i onda će se moći koristiti od strane policije, od strane suda kao dokazni materijal.
Također, je rekla da ne donosimo paket zakona, a već ovdje imamo paket i kad govorimo o ovom zakonu, o izmjenama Zakona o cestovnom prometu, ali izmjenama zakona o obveznom osiguranju je u prosincu ovaj isti Sabor ga je, ne nije ovaj nego prethodni saziv, malo je kasno pa ispričavam se, donio gdje je i za ova vozila propisana obvezna imanja police osiguranja.
A kako se naplaćuje, to je više-manje isto i za ova vozila i za neka druga vozila. Također, kad govorimo o tome što bi bila namjera, pa namjera je ukoliko netko bacanjem nekakvih predmeta ili naglim kočenjem, namjerno i ispred ovog vozila, zapravo ga tjera da poduzme neke radnje, imali smo nešto, neću reći slično, ali na tom tragu i kad su Uberi, kad su Wolt dolazili na tržište, postoje ljudi kao nekada ovi ludisti o kojima smo par puta govorili koji se zapravo boje za svoja radna mjesta i misle da na taj način, takvim akcijama mogu nešto zaustaviti, pogotovo tehnološki napredak, nemoguće je.
Bit će promjena, vjerojatno i u, kao što sam i najavio i u Kaznenom zakonu, a, jer će se, kad govorimo o vlasnicima, vjerojatno morat i za kaznena djela koja budu prouzročena od strane ovih vozila morati, morat će to biti regulirano kroz izmjene Zakona o kaznenoj odgovornosti, odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela. Dakle ima toga, sigurno je da ćemo tražiti sve i nova rješenja, pa u konačnici i zakon aktualni o sigurnosti prometa na cestama smo u našem mandatu, ne znam, 5, 6 puta promijenili, uvijek kad vidimo da je neko rješenje bolje od postojećeg ili kad naučimo neku novu lekciju. Meni je drago da, ako naravno sve to, a već sada činjenica da u HS-u možemo razgovarati o tehnologijama 4. generacije i već donosit zakone na tom tragu, ja mislim da nam služi na čast, u najmanju ruku, bit će zapisano u nekim analima kad smo o ovome prvi put razgovarali.
Hvala vam lijepa.

Radin, Furio (Nezavisni)
Nemamo replika, pa zato ima jedne male izmjene za sutra.
…/Upadica se ne razumije./…
Molim?
…/Upadica se ne razumije./…
Zaključujem naravno raspravu, glasovat ćemo kada se steknu uvjeti. Ima jedne izmjene za sutra i izmjena je slijedeća da prva točka će biti ona koja je trebala biti zadnja točka danas, znači Izvješće o provođenju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i o utrošku sredstava osiguranih u Državnom proračunu RH do 2023.g. za potrebe nacionalnih manjina, a onda tek Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama. To je zato da završimo u 7 i po kako smo se i dogovorili. Hvala lijepo i laka noć.

SJEDNCA PREKINUTA U 19,22 SATI

47

  • Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, prvo čitanje, P.Z.E. br. 68
25.10.2024.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, prvo čitanje, P.Z.E. br. 68, predlagatelj je Vlada, rasprava je zaključena. Sukladno prijedlogu saborskih radnih tijela dajem na glasovanje sljedeći zaključak: „1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama i 2. Sve primjedbe i prijedlozi dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta konačnog prijedloga zakona.“. Glasujmo.
130 glasovalo, 91 za, 39 suzdržanih pa je donesen zaključak kako su predložila saborska radna tijela.
PDF