Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 3

PDF

21

  • Prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) 2023/1542 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. srpnja 2023. o baterijama i otpadnim baterijama, izmjeni Direktive 2008/98/EZ i Uredbe (EU) 2019/1020 te stavljanju izvan snage Direktive 2006/66/EZ, prvo čitanje, P.Z.E. br. 47
04.10.2024.

Radin, Furio (Nezavisni)
I sad prelazimo na raspravu. Prva točka je:

- Prijedlog Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2023/1542 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. srpnja 2023. o baterijama i otpadnim baterijama, izmjeni Direktive 2008/98/ EZ i Uredbe (EU) 2019/1020 te stavljanju izvan snage Direktive 2006/66/EZ, prvo čitanje, P.Z.E. br. 47;

Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 85. Ustava RH i čl. 172. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za zaštitu okoliš i prirodu. Kao što ste shvatili, radi se o prvom čitanju. S nama je ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije, gđa Marija Vuković koja će nas uvoditi u ovaj Zakon. Izvolite. Ne, ne tamo. Ovdje. .../Govornik se ne razumije./... da. Hvala.

Vučković, Marija (HDZ)
Poštovani potpredsjedniče HS-a, gospođe zastupnice, gospodo zastupnici.
Pred vama se danas nalazi Prijedlog zakona o provedbi Uredbe 1542 iz 2023 godine Europskog parlamenta i Vijeća o baterijama i otpadnim baterijama, izmjeni Direktive 98 iz 2008.g. te Uredbe 66 iz 2006.g. koja je do sada uređivala područje baterija i otpadnih baterija. Navedena uredba iz 2023.g. stupila je na snagu u kolovozu 2023., primjenjuje se od veljače '24.g. osim za propisane odredbe koje čine iznimke i koje stupaju na snagu prema propisanom rasporedu.
Uredbom se uređuju pitanja o baterijama, posebice zahtjevi u svezi sa stavljanjem na tržište, uporabom, sigurnošću, označavanjem, informacijama, zahtjevima i svezi proširene odgovornosti proizvođača i zahtjevima u svezi sakupljanja i obrade otpadnih baterija.
Želim posebno istaknuti da gospodarenje baterijama i otpadnim baterijama sustav proširene odgovornosti proizvođača baterija u RH postoji još od 2006.g. te je bio najprije propisan pravilnikom o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima, zatim pravilnikom o baterijama i akumulatorima i otpadnim baterijama i akumulatorima te posljednjim pravilnikom koji je na snazi pravilnikom o gospodarenju posebnim kategorijama otpada u sustavu fonda donesen je na temelju aktualnog Zakona o gospodarenju otpadom.
Napominjem da sustavom gospodarenja otpadnim baterijama u RH upravlja Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost na način da proizvođači koji stavljaju na tržište baterije plaćaju naknadu za gospodarenje otpadnim baterijama u fond, a fond iz te naknade plaća troškove sakupljanja i obrade otpadnih baterija. Dakle, ovim prijedlogom određeno je i nadalje da fond upravlja sustavom gospodarenja otpadnim baterijama.
Važno je također spomenuti naknadu gospodarenja posebnim kategorijama otpada kao mjeru kojom se osiguravaju usluge gospodarenja tim otpadom radi postizanja propisanih ciljeva u okviru sustava proširene odgovornosti proizvođača proizvoda. Naknada za gospodarenje plaća se na račun fonda, a isto će ostati i prema ovom predloženom zakonu.
Pravilnikom iz '23.g. sustav sakupljanja i obrade otpadnih baterija se nije promijenio u osnovi u odnosu na onaj iz 2006.g., a izmjene se odnose na naknade gospodarenja otpadnim baterijama. Dosadašnje naknade za gospodarenje posebnim kategorijama otpada uključujući baterije bile su određene propisima iz 2006.g. i to linearno u iznosima u kunama po masi ili količini, a sada će naknade biti različite ovisno o različitim čimbenicima kojima će morati udovoljiti pojedini proizvodi. Riječ je o sustavu kojeg nazivamo Eko-modulacija. Takav način određivanja naknada ostat će i nakon donošenja ovog zakona.
Eko-modulacija naknade gospodarenja otpadom je uvedena Zakonom o gospodarenju otpadom što znači da se način izračuna iznosa naknada određuje najprije za vrstu proizvoda ili skupinu sličnih proizvoda, zatim se zatim procjenjuje mogućnost ponovne uporabe proizvoda, mogućnost recikliranja otpada od proizvoda, prisutnost opasnih tvari u proizvodu, životni ciklus, mjerodavne propise EU i usklađene kriterije kako bi se osiguralo neometano funkcioniranje unutarnjeg tržišta, kako bi se osigurala ravnoteža između troškova neophodnih za učinkovito gospodarenje otpadom i postavlja temelje za troškove na transparentan način među dioni, za podjelu troškova na transparentan način među svim dionicima koji imaju pravni interes.
Obveznik plaćanja naknade gospodarenja otpadom jest proizvođač proizvoda kad stavi na tržište proizvode one vrste za koju je propisana obveza plaćanja naknade gospodarenja otpadom.
Dakle, ukupna sredstva kad govorimo o ravnoteži koja fond prikupi naplatom naknade gospodarenja otpadom za određenu vrstu proizvoda stavljenih na tržište RH u određenoj kalendarskoj godini trebaju biti dostatna za nadoknadu troškova odvojenog sakupljanja specifičnog otpada, prijevoz i obradu otpada radi ispunjavanja ciljeva. Način izračuna moduliranih naknada za gospodarenje posebnim kategorijama otpadom odredit će se novom uredbom o naknadi gospodarenja otpadom i povratnoj naknadi koja je u završnoj fazi izrade odnosno savjetovanju s javnošću.
Sve navedeno jest zbog razloga što je nova uredba koju prenosimo ovim prijedlogom zakona 1542 iz 2023.g. o baterijama i otpadnim baterijama već uzeta u obzir u pravilniku o gospodarenju posebnim kategorijama otpada u sustavu fonda koji uključuje i baterije odnosno stupanjem na snagu ovog zakona ne uvodi se potpuno novi sustav gospodarenja otpadnim baterijama u Hrvatskoj već se postojeći usklađuje s ciljevima kružnog gospodarstva. Konkretnije, to znači da uredba obuhvaća cijeli život baterije od dizajna, proizvodnje, stavljanja na tržište do skupljanja i obrade kad baterija postane otpad.
S obzirom da je uredba u cijelosti obvezujuća i primjenjuje se u svim državama članicama, ovim zakonom ne prenosi se direktno njezin sadržaj, ona je automatski prenijeta već se određuju prekršajne odredbe i nadležna tijela za provedbu odgovarajućih odredbi na području RH.
Nadležna tijela su Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije, to je tijelo koje provodi prijavljivanje i nadležno je za prijavu tijela za ocjenjivanje sukladnosti te izdaje Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ovlaštenje, provjerava i nadzire da li fond ispunjava zahtjeve za proširenu .../nerazumljivo/... za provođenje proširene odgovornosti proizvođača. Zatim Hrvatska akreditacijska agencija kao nacionalno akreditacijsko tijelo koje provodi ocjenu osposobljenosti tijela za ocjenu suglasnosti te nadzor usklađenosti s propisanim zahtjevima prijavljenih tijela, zatim Ministarstvo zdravstva koje je nadležno za postupanje u svezi dosjea za uvođenje ograničenja za stavljanje na tržište kad Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije procijeni da je isto potrebno te Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost kao organizacija za kontrolu odgovornosti proizvođača koja obavlja poslove kontrole odgovornosti, sakupljanja i obrade baterija, elektronički sustav praćenja.
Što se tiče nadležnih tijela za nadzor baterija koje se stavljaju na tržište ili uporabu prema sadašnjem prijedlogu zakona, to su Državni inspektorat i to inspekcije zaštite okoliša, sanitarna inspekcija, tržišna inspekcija i elektroenergetska inspekcija, zatim Hrvatska regulatorna agencija za mrežne .../nerazumljivo/... djelatnosti u odnosu na radijsku opremu Ministarstvo zdravstva, osobito farmaceutska inspekcija za medicinske proizvode, Državni zavod za mjeriteljstvo, mjeriteljska inspekcija za mjerila, Ministarstvo unutarnjih poslova za oružje, eksplozive, pirotehnička sredstva, opremu za zaštitu od požara i drugu opremu kad nadzor provodi inspekcija zaštite od požara, inspekcija proizvodnje i prometa eksplozivnih tvari i oružja, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture i to nadležna inspekcija za baterije u vozilima i opremi cestovno, željezničkog, pomorskog i zračnog prometa, žičare, uspinjače i vučnice, Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo za zrakoplove i opremu, baterije koje se ugrađuju ili dodaju proizvode kad nadzor provode ostala tijela nadležna za nadzor u skladu s ovlastima određenim posebnim zakonom te na kraju komunalno redarstvo za nadzor osoba koje sakupljaju, za nadzor osoba koji sakupljaju otpadne baterije i odvajaju od drugog otpada.
Evo, toliko uvodno za ovaj Prijedlog zakona.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala vam. Možete tamo ostati ako želite. Možete i tu ili tamo, kako hoćete. Može. Prva replika, gđa Novak.

Novak, Dubravka (Možemo!)
Pozdrav svima.
Dolazim iz sustava obrazovanja i čini se da su osnovne škole i predškolske ustanove učinile puno upravo na edukaciji naše djece da bi bili bolji građani, u čuvanju okoliša nego što smo to mi odrasli.
Moje pitanje jest hoće li se i kako informirati još jače, educirati još jače odrasli naši građani s obzirom da svjedočimo zapravo jako velikom broju otpadnih baterija, ovog časa mi pada na pamet groblja diljem Hrvatske, dakle oni lampaši koji koriste baterije, zaista su ljudi vrlo, vrlo neprimjerenog ponašanja prema tome.
Dakle škole imaju upute, učitelji, odgojitelji to jako dobro rade očito, međutim, odrasli građani imaju velik problem. Prijedlog, savjet, a i pitanje, hoćete li pojačati ove informacije o zaista velikoj, ogromnoj štetnosti baterija u okolišu, osobito što se tiče podzemnih voda?
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala i vama. Ministrice, izvolite.

Vučković, Marija (HDZ)
Slažem se s poštovanom zastupnicom, i u ovom segmentu, a i u nekim drugim kategorijama gospodarenja otpadom potrebno je podići razinu svijesti, edukacije te ćemo poraditi i na jasnoći provedbenih propisa i na edukacijama.
Namjeravamo se dodatno angažirati zajedno s ostalim dionicima u sustavu jer sustav još uvijek nije dovoljno jasan prema ljudima.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Gđa Radojčić, izvolite.

Radojčić, Dušica (Možemo!)
Zahvaljujem. Pa evo uredba nalaže da države članice moraju poduzeti potrebne mjere radi osiguranja provedbe ove Uredbe odnosno moraju se predvidjeti i kazne, a predviđene kazne, tako stoji u samoj uredbi, moraju biti i učinkovite i proporcionalne i odvraćajuće. E pa u vezi s time imam pitanje, predvidjeli ste kaznu od 3 do 30 tisuća eura ako neki gospodarski subjekt ne provede politiku dužne pažnje u vezi s načinom na koji su pribavljene sirovine za baterije koje plasira na tržište.
Ako je npr. neka hrvatska tvrtka prošle godine zaradila 60 milijuna eura, kako kazna od 3 tisuće eura može biti učinkovita i odvraćajuća? Zar ne bi bilo učinkovitije da kazne budu proporcionalne godišnjem prometu i zar ne bi bilo bolje, npr. onemogućiti tim tvrtkama da se prijavljuju na javne natječaje ili da primaju subvencije iz državnog proračuna, pa onda vas pozivam da razmotrite, pa možda u drugom …
.../Upadica: Hvala./... prijedlogu zakona uvrstite ove prijedloge. Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Odgovor, izvolite.

Vučković, Marija (HDZ)
Poštovana zastupnice, nije baš uobičajeno da se kazne vezuju za veličinu prihoda prometa. To do sada, evo, ja nisam imala iskustvo s nijednim propisom. Kazne su predviđene, kazne su strukturirane po .../nerazumljivo/... po dijelovima propisa, po skupinama poslova, za pravne osobe u ovom trenutku naš je prijedlog između 3 i 30 tisuća eura za fizičke osobe, za odgovorne osobe, za fizičke osobe obrtnike, između 3 i 6, odnosno 1500 i 6 tisuća eura.
Što se tiče vašeg prijedloga, da primjerice se poveže sustav prijavljivanja na različite natječaje, za subvencionirana sredstva, mislim da je ispravnije i to smo već radili u različitim tijelima, povezat mogućnost prijavljivanja na natječaje sa urednošću poslovanja i .../Govornik se ne razumije./... nego to ugrađivati u prekršaj, to bi u ovom trenutku mi se tako čini, no sve je za raspravu previše je zakompliciralo sustav.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gđa Blažanović.

Blažanović, Danijela (HDZ)
Hvala predsjedavajući, poštovana ministrice.
Sustav gospodarenja otpadnim baterijama i akumulatorima ima za cilj da godišnja stopa odvojenog sakupljanja otpadnih baterija i akumulatora mora biti najmanje 45% od prosječne godišnje količine stavljanja na tržište u protekle 3 godine. Zanima me koliko se taj cilj uistinu i ostvario u ovom trenutku?

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Odgovor.

Vučković, Marija (HDZ)
To je… Hvala lijepa poštovana zastupnice. To je jedna od stopa odnosno ciljeva koje Hrvatska ostvaruje.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin .../nerazumljivo/... Gđa Marković.

Marković, Ivana (SDP)
Zahvaljujem.
Pripremajući se evo za ovu točku zapravo vidjela sam koliko su baterije postale sastavni dio našeg života i svugdje se nalaze od glazbene čestitke do električnog računala, vozila i zaista je pohvalan bilo kakav napredak koji se radi na ovoj temi, pa evo i ovakva rasprava. Ono što bih ja htjela pitati jest da se trenutno u Republici Hrvatskoj obrađuju samo olovne baterije i akumulatori, dok se sve ostale vrste izvode na obradu izvan Republike Hrvatske i tu zapravo se nalazi veliki potencijal i kod izgradnje novih postrojenja, zaposlenja, pa mene evo interesira da li je u nekim dugoročnim strategijama i razmišljanjima izgradnja novih postrojenja za obradu otpadnih baterija i akumulatora koje nisu olovne.
Zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Odgovor.

Vučković, Marija (HDZ)
Poštovana zastupnice zahvaljujem na pitanju.
Dakle, u svakom slučaju treba poduprijeti takve namjeravane aktivnosti koje će omogućiti odvijanje procesa štoviše u Hrvatskoj …/Govornica se ne razumije./… a novi naš poziv o kojem sam jučer govorila u javnosti vrijedan 58 milijuna eura koji se odnosi na poticanje kružnog gospodarstva i recikliranje omogućuje i takvu ulagačku djelatnost i daje potporu.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Totgergeli.

Totgergeli, Miro (HDZ)
Hvala poštovani potpredsjedniče, poštovana ministrice.
Pa evo već je bilo spominjano kako bi trebali poraditi na svijesti građana da što više prikupljaju otpadne baterije. Međutim, ja imam nekako osjećaj da je možda jedan problem u tome što nema tih malih spremnika dovoljno po gradovima i općinama gdje bi ljudi uopće te baterije odlagali. I onda kad oni to skupljaju kod kuće, ne znaju kud bi s tim, pa na kraju to završi u miješanom otpadu.
Znam da to ne može ni ministarstvo, ni fond, to je stvar lokalne samouprave i tvrtki koje u stvari prikupljaju otpad po općinama i gradovima, ali možda da osmislimo neki program gdje bi ih potakli da u stvari ugrade puno više tih malih spremnika za otpadne baterije po svojim mjestima i gradovima.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Odgovor.

Vučković, Marija (HDZ)
Hvala lijepa.
Evo najprije ću reći da je putem reciklažnih dvorišta omogućeno potpora za sakupljanje ove vrste otpada, odnosno otpadnih baterija, da je Hrvatska povećala značajno broj reciklažnih dvorišta, da je njih danas gotovo 500, a u posljednje dvije do tri godine mislim da ih je uz potporu Fonda za zaštitu i okoliša financirano gotovo 150. Mi ćemo nastavit radit to i dalje.
Fond će uskoro imati novi natječaj koji se tiče različite male lokalne infrastrukture prilagođene potrebama pojedinih jedinica lokalne samouprave, a nastavno i na prvo pitanje koje smo danas imali kao i ovo vaše ministarstvo svakako prihvaća svoju obvezu da se još jače angažira i osigura odgovarajuću kampanju koja će pomoći educiranosti ljudi u svim sredinama.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gospođa Mujkić.

Mujkić, Ivana (DP)
Hvala vam gospodine predsjedavajući, poštovana ministrice.
Evo zakon se sada donosi, propisane su i kazne iako je ovo pitanje bilo do sada već uređeno određenim uredbama je li i drugim propisima. Zanima me do sada na koji se način zapravo to sve kontroliralo na tržištu? Smatrate li da je do sada već nastala značajna šteta u tom smislu s obzirom da nismo imali zakon koji je to definirao na taj način. I evo nadovezat ću se na kolegu, smatram vrlo važnim i vrlo dobrim zapravo da razmišljate o kampanji kroz koju biste mogli i educirati i osvijestiti građane i krajnje korisnike o važnosti i s obzirom da evo i manjak zapravo znanja može doprinijeti tome da se i taj zakon zapravo ne provodi do kraja onako kako bi trebao, tako da evo molim odgovor na to pitanje.
Hvala vam.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Odgovor.

Vučković, Marija (HDZ)
Evo hvala lijepa zastupnici na pitanju.
Teško je usporediti dosadašnje poštivanje propisa koji se mjeri u broju kazni ili izrečenih rješenja u odnosu na ono što će biti u buduće, jer smo se mi do sada bavili jednim dijelom životnog ciklusa baterije. Naime, onim dijelom kada baterija postaje otpad, dakle kontrolirao se taj dio životnog ciklusa. Sad se namjerava nadzirati s obzirom na važnost baterija i u provedbi zelenog plana i u postizanju ciljeva kružnog gospodarstva, te da potencijalni i negativni učinak koji može postojati od na ovaj način korištenja baterija, a one jesu neophodne sad će se nadzirati cijeli životni ciklus od dizajniranja preko stavljanja na tržištu, pa sve do trenutka kada postane otpad ili potencijalni novi proizvod putem obrade.
Stoga je doista teško usporediti broj kazni koji je, iako ne treba govoriti u kategorijama mali ili velik, no broj kazni za koje mi imamo podatke ili broj utvrđenih prekršaja nije bio materijalno značajan.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gospodin Milinković.

Milinković, Mario (SDP)
Poštovana ministrice pitanje u vezi poticanja naknade koje svake godine uplaćuje jedinice lokalne samouprave kao kaznu Fondu za zaštitu okoliša. Činjenica je da se količina otpada povećava to brojke pokazuju iako se po meni količina razvrstanog otpada također povećava. Ali meni je činjenica da u jedinici lokalne samouprave se kupovna moć ljudi povećava. Samim time dolazi do veće količine otpada i brojke pokazuju da je u odnosu na prošlu godinu više otpada sa područja jedinice lokalne samouprave, ali ja ostavljam mogućnost, pitanje moje za vas glasi da li vi ostavljate mogućnost da je svake godine veća količina otpada iz jedne jedinice lokalne samouprave zbog kupovne moći mještana?

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Odgovor.

Vučković, Marija (HDZ)
Hvala lijepa.
Nisam sigurna na koju vrstu pojedinačnu otpada zastupnik misli, ali generalno nama brojke, a jučer smo prezentirali izvješće nisu se povećale u 2023. godini u odnosu na 2022. godinu, dakle količina nastalog otpada općenito nije veća, viša, veća u odnosu na 2022. godinu.
Što se tiče usporedbe gospodarskih pokazatelja sa pokazateljima koji su isključivo vezani za gospodarenje otpadom budući da je evidentno da se krivulja i rasta BDP-a i krivulja rasta količine kretanja količine otpada značajno udaljavaju jedno od drugog, što smo jučer prikazali na dijagramu. Mislim da možemo objektivno potvrditi da se doista kupovna moć hrvatskih građana povećava, ali ono što je dobro, što je jedan od ciljeva, jest da se ta gospodarska kretanja razdvajaju od količine, od kretanja koji prikazuju količinu nastalog otpada. Znači u posljednje 2 godine te su se dvije krivulje izuzetno razdvojile, evo.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. G. Kolarek.
.../nerazumljivo/...

Kolarek, Ljubomir (HDZ)
.../Govornik nije uključen./... vezano je za sivu ekonomiju u prometu baterija i akumulatora.
.../Govornik nije uključen./... korištenje i baterija i akumulatora diže iz godine u godinu i da li u tom segmentu sive ekonomije su poznati podaci da li toga ima i da li će ovaj predloženi zakon, dakako u suradnji sa Državnim inspektoratom to spriječiti i svesti na najmanju moguću mjeru?

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Odgovor.

Vučković, Marija (HDZ)
Poštovani zastupniče, promet baterijama i akumulatorima se povećava, kao što ste rekli, a povećavat će se, izgledno je, još i više. Dakle zakon sam po sebi naravno da nije dovoljan, potrebni su i dodatni provedbeni akti te vrlo čvrsta i kontinuirana suradnja sa svim tijelima koja će biti nadležna za nadzor i odmah ću reći otvoreno, da je to jedna prilično kompleksna zadaća, da je moramo, ako želimo biti efikasni u nadzoru, učiniti razumljivo i jednostavno, što ćemo i preko provedbenih akata, uputa te određenih smjernica o postupanju dalje i napraviti.
Nije riječ za sada samo o suradnji s Državnim inspektoratom i njegovih nekoliko sastavnica inspekcija koje će sudjelovati u provedbi ovog Zakona. Tu je i Carinska uprava Ministarstva financija, tu je HAKOM, Ministarstvo zdravstva, protupožarna inspekcija Ministarstva unutarnjih poslova, tu je, isto tako …
.../Upadica: Hvala./... mjeriteljska i mnoge druge.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa. Želi li izvjestitelji odbora uzeti riječ? Ne.
Otvaram raspravu. Prvi je g. Ljubomir Kolarek koji će zastupati stavove HDZ-a, izvolite.

Kolarek, Ljubomir (HDZ)
Poštovani predsjedavajući, poštovani ministrice, poštovane kolegice i kolege.
Pred nama je u prvom čitanju, kao što smo čuli, Prijedlog Zakona o provedbi Uredbe 2023/1542 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. srpnja 2023. g. o baterijama i otpadnim baterijama i izmjena direktive 208/98/ i te stavljanja izvan snage Direktive 2006/66.
Pozitivno su mišljenje na ovaj prijedlog dali i nadležni saborski odbori. Uvodno, ako netko ne poznaje materiju, baterija ili akumulatori je svaki izvor električne energije proizveden izravnim pretvaranjem kemijske energije i koji se sastoji od jedne ili više primarnih baterijskih članaka koji nisu namijenjeni ponovnom punjenju ili jedna ili više sekundarnih bakterijskih članaka koji su namijenjeni ponovnom punjenju.
Cilj sustava gospodarenja otpadnim baterijama i akumulatima je osiguravanje odvojenog sakupljanja otpadnih baterija i akumulatora u najvećoj mogućoj mjeri, kako bi se smanjilo odlaganje otpadnih baterija i akumulatora kao miješanog komunalnog otpada i .../Govornik se ne razumije./... visoke stope recikliranja svih otpadnih baterija i akumulatora te istovremeno smanjio negativan učinak na okoliš kojeg uzrokuju baterije i akumulatori.
Sustavom gospodarenja otpadnim baterijama u RH upravlja fond na način da proizvođači koji stavljaju na tržište baterije plaćaju naknadu za gospodarenje otpadnih baterija u fond, a fond iz te naknade plaća troškove sakupljanja i obrada otpadnih baterija. Donošenjem zakona RH će ispuniti obvezu iz članka ove uredbe na način jer će se odrediti nadležna tijela, njihove ovlasti i prekršajne odbredbe za provedbu uredbe.
Dodatno, zakonom će se uspostaviti pravni okvir da ministarstvo nadležno za zaštitu okoliša i fond usklade postojeći sustav proširene odgovornosti proizvođača baterija, uključujući i gospodarenje otpadnim baterijama s ovim Zakonom i uredbom EU.
I ovdje se zapravo uređuje i usklađuje naša zakonska regulativa sa onom europskom. RH u obvezi je preuzeti u svoje zakonodavstvo europske propise odnosno stvoriti pravnu osnolu za donošenje podzakonskih akata koji proizlaze iz europske odnosno iz uredbe EU.
Izvolit ću najvažnije stvari. Uredbom se uređuju pitanja o baterijama, posebni zahtjevi u vezi stavljanja na tržište, uporabe, sigurnosti, označavanja informacija zahtjevi u vezi proširene odgovornosti proizvođača i zahtjevi u vezi sakupljanja i obrade otpadnih baterija i izvješćivanja, a primjenjuje se na sve kategorije baterija.
Određeno je da se baterije stavljaju na tržište ili upravo ili u uporabu samo ako ispunjavaju zahtjeve u pogledu održivosti i sigurnosti i zahtjeve u pogledu označavanja i informiranja. Zatim se određuje sukladnost baterija, postupci ocjenjivanja sukladnosti, europska izjava o sukladnosti na čelu pravila i uvjeti za stavljanja oznake tijela koja provode .../nerazumljivo/... prijavljenja tijela za ocjenjivanje sukladnosti koje su ovlaštena za provedbu zadaće ocjenjivanja, zahtjevi i obveze tijela za prijavljivanje i zahtjevi u vezi s .../nerazumljivo/... prijavljenim tijelima, zahtjevi za prijavu, postupak prijavljivanja i ostalo.
Propisuju se i obveze gospodarskih subjekata proizvođača i dobavljača baterija i ovlaštenih zastupnika uvoznika, distributera, pružatelja usluga u provođenju naredbi. Uredba uvodi u obvezu gospodarskih subjekata da provedbu polikutiku dužne pažnje vezane uz baterije, a koje uključuje sustav upravljanja, sustav upravljanja rizicima, a sve u, sva se provjerava periodičkim revizijama tijela za ocjenjivanje usklađenosti.
Ovo, ovaj, reći ću, zakonski prijedlog koji je takav da ne bi trebao proći, onako ispod radara i zbog sve većeg broja električnih vozila na našim cestama. Međutim, kada dođe vrijeme za zamjenu ovih baterija, često se zanemaruju ozbiljni problemi, a to je recikliranje.
Mnoge baterije električnih vozila sadrže olovne ili litij-ionske kemikalije koje su vrlo otrovne za ljude, divlje životinje i cijeli okoliš. Ako se ovim kemikalijama nepravilno postupa, tijekom procesa recikliranja, oni mogu dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema te onečišćuju tlo i vodu.
Osim toga, odlaganje neiskorištenih i nepropisno recikliranih baterija na brojim odlagalištima može uzrokovati ozbiljno onečišćenje okoliša. Razne kemikalije mogu dospjeti u tlo i vodu, što šteti ekosustavu i može onečistiti izvore vode potrebne za ljudsku prehranu. Stoga je .../nerazumljivo/... važno regulirati ova pitanja ovim Zakonom, o baterijama i otpadnim materija i zato će Klub HDZ-a podržati ovaj prijedlog u prvom čitanju.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Sada je ispred SDP-a, gđa Ivana Marković, izvolite.

Marković, Ivana (SDP)
Zahvaljujem potpredsjedniče Sabora, poštovana .../nerazumljivo/... sa suradnicima, poštovane kolegice i kolege.
Ispred nas je prijedlog zakona koji će provoditi Uredbu EU Vijeća o baterijama i otpadnim baterijama. Uredba je donesena, kao što je već rečeno 12. srpnja 2023. g., stupila na snagu u kolovozu i primjenjujuća je, odnosno obvezujuća od 2024. g. i zapravo ovaj Prijedlog zakona o provedbi te Uredbe je obvezuju za sve članice Unije i zato danas o ovome raspravljamo i kao što sam već kazala u replici, mislim da moramo pozdraviti svako nastojanje da se raspravlja i da se pokušava riješiti problem baterija i otpadnih baterija jer razvojem suvremenog života dolazimo do novih izazova u kojima možda ne razmišljamo jer su sastavni dio našeg života, a radi se o baterijama, znači točnije litij-ionskim baterijama.
Kako je tehnologija napredovala, a baterije postale sve manje i učinkovitije, potrebne su, baterije su potrebne i nužne, nalaze se danas u svemu. Nalaze se u kućnim potrepštinama, od četkice za zube, električnih računala, slušalicama, električnim cigarama, pa čak i do glazbenih rođendanskih čestitka.
Ako se ovi maleni izvori energije ne uklone, ako se ne odlože na primjeren način, kad se taj predmet odbaci, završava u glavnim postrojenjima, odlagalištima, u vozilima, on se može zgnječiti i to je zapravo trenutak kada može nastati požar, kada se može uništiti čitavo postrojenje, odnosno odlagalište.
U istraživanju koje je provela tvrtka Material Focus koja u Britaniji vodi kampanju recikliranju električnih uređaja, studija je pokazala da požari u kamionima za odvoz otpada i na odlagalištima, da su porasli čak za 70% nakon 2022. g., a procjenjuje se da je kao rezultat požara koji su nastali uzrokovanim baterijama u 2023. g. bilo 1200. Znači to je samo broj požara koji je nastao u nekim kontroliranim uvjetima na postrojenjima, odlagalištima, zbog nepropisnog odlaganja baterija i upravo nagli rast broja prijenosnih električnih predmeta sa tim litij-ionskim baterijama pojačava rizik od požara.
Studija je pokazala da je prošle godine odbačeno čak 1,6 milijardi baterija, uključujući 1,1 milijardu litij-ionskih baterija. Pa onda evo, možemo zamisliti ukoliko se takve baterije ne skladište na primjeren način, kolike su oni zapravo opasnost za okoliš, kolike su opasnost za zdravlje, za djelatnike koji rade u takvim postrojenjima, odlagalištima, a možemo tek zamisliti kakva je opasnost ukoliko nastanu požari za vatrogasce, za sve ljude koji žive u blizini i u slučaju zapaljenja takvih odlagališta, malo je kazati da su požari koji se gaše na takav način, malo je reći da su izazovni jer rizici su veliki i požari se na takav način teško gase.
A mislim da tu treba obratiti i pozornost upravo da se sukladno novijem vremenu i vatrogasci što više educiraju da budu opskrbljeni ovaj, i opremima i resursom u koji će moći gasiti takve požare. Kao što sam rekla, ovim puten pozdravljamo svakakav pomak koji se radi o uvođenju reda kod baterija i odlagališta. Moramo biti svjesni, moramo educirati javnost, što je već i bilo govora, što su posljedice nepropisnog odlaganja elektrike i baterija i važno je i ključno da našim ovaj, educiran, da educiranje znači stanovnika i našim primjerenim rukovanjem, takvim baterijama smanjimo mogućnost požara, ograničimo njihovu ulogu u zagađenju zraka naših zajednica i smanjimo opasnost koju predstavljaju za sve nas. Što se tiče same uredbe utvrđuju se zahtjevi u pogledu održivosti, sigurnosti, označavanje informacija kako bi se omogućilo stavljanje baterija na tržište ili upotrebu unutar EU. Utvrđuju se minimalni zahtjevi za proširenu odgovornost proizvođača, skupljanje i obradu opasnih baterija za izvješćivanje, a interesantna je na primjer rečenica što je i ministrica govorila kada proizvođači iznesu proizvod na tržište oni također donose rizik na tržište, tako da sami proizvođači moraju imati itekakvu odgovornost.
Ova uredba se primjenjuje na sve kategorije baterija od prijenosnih za pokretanje, rasvjetu, paljenje. Primjenjuju se i na baterije koje su ugrađene ili dodane u proizvode ili su posebno dizajnirane da bi se ugradile ili dodane u proizvode.
Govorili smo nešto o studijama koje su provedene u Europi. Međutim, evo željela bih reći par rečenica i o samoj Hrvatskoj što se tu dešava na tom pitanju. Analiza podataka u 2018. do 2022. godine bilježi porast svih vrsta baterija i akumulatora stavljenih na tržište za čak za 100%. U Republici Hrvatskoj što je pozitivno se godišnje obradi dvije trećine svih nastalih vrsta otpadnih baterija i akumulatora i ova stopa od sakupljanja od 45% što je kolegica pitala je mislim kod nas 66% nastalih otpadnih baterija što opet je malo s obzirom na rizike koje donose baterije i ne smije se zanemariti. Ono što se treba napraviti u periodu koji je ispred nas i analiza postojećeg stanja donošenje mjera kojima će se unaprediti sustav sakupljanja pogotovo u dijelu prijevoza i skladištenje baterija i otpadnih baterija i akumulatora koje sadrže litij poticati recikliranje otpadnih baterija i akumulatora uzimajući u obzir da se trenutno u Republici Hrvatskoj obrađuju samo olovne baterije i akumulatori, dok se sve ostale vrste izvoze za obradu izvan naše države. I tu je zapravo ogroman potencijal za izgradnju novih postrojenja. Ministrica je govorila da su pušteni novi natječaji, pa evo možda je i to poziv za nekoga tko je zainteresiran za takvu vrstu izgradnje postrojenja. Naravno to nudi nova zaposlenja. Radi se o vrijednim sirovinama, jer baterije na kraju životnog vijeka sadržavaju brojne vrijedne resurse i moramo biti u mogućnosti ponovno upotrijebiti te kritične sirovine umjesto da se za opskrbu oslanjamo na neke druge zemlje.
Oprema i kapaciteti za sakupljanje otpadnih baterija i akumulatora dostatni su za potrebe Republike Hrvatske, te se procjenjuje da će u narednom razdoblju zadovoljavati potrebe sustava, dok se za obradu otpadnih baterija i akumulatora koje nisu olovne trebaju izgraditi nova postrojenja.
Ono o čemu bih ja na kraju željela skrenuti pozornost osim požara koji se dešavaju na odlagalištima u kamionima čime se bavila studija koju sam spominjala i gdje je zapravo najveća opasnost trebamo razmišljati i više pažnje posvetiti u slučaju kad se zapale električna vozila. Tako evo željela bih vam samo pročitati jedan naslov koji sam našla. „Električni auto izazvao veliki požar u garaži, 23 ozlijeđenih, 140 auta oštećeno. Bilo je potrebno više od 8 sati za gašenje požara koji je izbio na električnom automobilu“.
Električne automobile kako istraživanja kažu se neće zapaliti tako često kao vozila sa unutarnjim izgaranjem, međutim nastaje jedan ogroman problem. Ukoliko se električno vozilo zapali potrebni su sati i sati i nekad i više od pola dana i pitanje ukoliko su vatrogasci imaju odgovarajuću opremu da se takvo vozilo ugasi.
Pa evo sad samo pokušajte zamisliti što bi se desilo da se jedno ovako električno vozilo zapali u trajektu punom vozila, gdje se ugura i preko 200 vozila kakva bi to bila katastrofa i koji bi zapravo bio problem. To su sve ovi novi izazovi o kojima sam pričala i mislim da i ministarstvo i druge nadležne institucije, trebamo svi skupa počet o ovome razmišljati i o nekim novim sigurnosnim uvjetima i kod prijevoza pogotovo evo u slučaju trajekata moramo o tome voditi računa. Jer kako se ono kaže sve je dobro dok se nešto ne desi.
I evo, klub SDP-a na kraju dat će potporu ovom prvom čitanju. Kao što sam rekla na početku i više puta ponovila s obzirom na suvremene uvjete života, razvoj tehnologije ovo su rasprave koje su nužne. I evo nadamo se da će prijedlozi, primjedbe koji će doći u raspravu biti uvršteni i da će zakon u konačnici biti na korist naših građana.
Zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gospođa Dušica Radojčić, Klub zastupnika Možemo!
Izvolite.

Radojčić, Dušica (Možemo!)
Poštovana ministrice sa suradnicama, poštovani kolege i kolegice.
Za ovaj prijedlog zakona na provedenom javnom savjetovanju nije bilo primjedbi. Možda upravo zato što nije bilo dovoljno poznato o čemu se zapravo radi, koliko se novosti uvodi u proizvodnju, plasiranje na tržište i recikliranje baterija. Možda zainteresirani dionici u procesu gospodarenja baterijama nisu shvatili posljedice koje će za njih imati stupanje na snagu ovog zakona.
Na primjer za sakupljanje otpadnih baterija, na obaveze distributera, sustave pologa, na obaveze subjekata i koji upravljaju postrojenjima za obradu otpada, na obaveze u pogledu ciljeva za sakupljanje otpadnih baterija, ciljeve za učinkovitost recikliranja i oporabu i mnoge druge obaveze. Ja sam našla jedan podatak koji se razliku od ovih podataka koji su navedeni o postotku prikupljanja otpadnih baterija. Prema podacima koji je bolji, prema podacima EUROSTAT-a za 2021. godinu u Hrvatskoj se skuplja 83% baterija, dok je prosjek u EU 46% ali ovaj zakon donosi mnoge nove uvjete i obaveze koje se ne odnose samo na odvojeno prikupljanje baterija akumulatora o kojim je danas najviše bilo riječi već i na njihovu sigurnost i održivost nova pravila za označavanje baterija, tijela nadležna za nadzor i sankcije itd., ali ja ću se u ovom svom govoru osvrnuti na jednu od tih novosti koju, koje donosi uredba odnosno prijedlog ovog zakona, a koja se u obrazloženju prijedloga zakona ne spominje, a nije spomenuta čak ni u izlaganju ministrice maloprije, a u Članku 14. prijedloga zakona posvećeno je toj novosti čak 20 stavaka propisanih prekršajnih odredbi.
O čemu se radi? Uredba uvodi obavezu gospodarskim subjektima da provedu postupak dubinske analize engleski due diligence ili dužne pažnje vezane uz baterije. Obveznici dubinske analize su izrađivači baterija ali i uvoznici, distributeri i svi drugi koji baterije stavljaju na tržište. Za tu temu koju u ovom svom govoru želim istaknuti potreban je mali uvod.
Baterije su neophodni izvor energije, one su i ključna tehnologija u tranziciji do klimatske neutralnosti. Globalna potražnja za baterijama rapidno raste i predviđa se da će do 2030. porasti za čak 14 puta, a u tome će najveću ulogu imati mobilnost i pohranjivanje energije. Europski parlament i vijeće usvojili su ovu uredbu o baterijama s ciljem minimiziranja okolišnog utjecaja takvog eksponencijalnog rasta potrebe za baterijama u skladu s cirkularnom ekonomijom i ambicijama EU da postigne nultu stopu onečišćenja, ali naravno cilj ove uredbe je i postizanje strateške autonomije kada su sirovine za izradu baterija u pitanju. I tome je posvećen dobar dio opsežne preambule same uredbe.
S obzirom na predviđeni eksponencijalni rast potražnje za baterijama naročito zbog električnih cestovnih automobila i drugih prijevoznih sredstava tržište baterija imat će sve značajniju stratešku važnost na globalnoj razini. Znanstveni i tehnološki razvoj će se nastaviti i nužno je postaviti pravila za proizvodnju, održivost, prikupljanje, sigurnost, recikliranje i drugi život baterija, dakle izraditi pravila za cjelokupni životni vijek baterija i to od samog početka proizvodnje, a to je rudarenje. Rudarenje sirovina.
Uredbom su propisani uvjeti koji se moraju poštivati u rudarenju sirovina koje su potrebne za proizvodnju baterija, a ti uvjeti nalažu etičnost, zaštitu ljudskih prava, zaštitu prirode, okoliša i zdravlja stanovništva na području rudarenja.
Opsežna preambula uredbe detaljno opisuje obavezu politike dubinske analize za rudarenje koja se odnosi na iskopavanje sirovinama u zemljama izvan EU. Tako se u uredbi ističe da su neki metali koji se koriste za baterije poput kobalta, olova, litija ili nikla u EU rijetki i kritično rijetki pa se često dobavljaju iz izvora koji se mogu smatrati područjima visokog rizika. Vrlo mali broj zemalja opskrbuje, opskrbljuje tržište sirovina za proizvodnju baterija a u nekim slučajevima niski okolišni zdravstveni i društveni standardi dovode do velikih problema u lokalnoj zajednici, do velikih okolišnih i zdravstvenih problema pa i do potpunog uništavanja eko sustava i nepovratnog zagađenja tla. Često se radi o područjima na kojima su raširena sustavna kršenja međunarodnog prava uključujući i povrede ljudskih prava. Dubinska analiza poslovanja pri proizvodnji sirovina potrebnih za baterije ne odnosi se samo na okolišni i zdravstveni aspekt rudarenja već i na sve društvene rizike poput poštivanja ljudskih prava, kvalitete života u zajednici, zaštite djece itd.
Obavezna dubinska analiza trebala bi uključivati sve informacije npr. o načinu na koji je proizvođač spriječio zagađenje okoliša ili kršenje ljudskih prava. Dakle, dubinska analiza bi trebala uključiti sve potencijalne rizike i navesti način na koji će se npr. zaštiti bioraznolikost u skladu sa Konvencijom o bioraznolikosti ili zaštiti vode u lokalnoj zajednici od zagađenja.
Jasno je da je tvrtkama u interesu da taj postupak dubinske analize ne pokaže kršenje zaštite kriterija zaštite okoliša ili ljudskih prava pa bi zato trebalo inzistirati da te analize rade neovisni stručnjaci.
Uredbom se dakle formulira jasni cilj. Svaka baterija u EU mora biti ekološki održiva i pravična u cijelom svom opskrbnom lancu i životnom vijeku od iskopa materijala do pohrane reciklaže i ponovnog korištenja. Ideja za takve politike je da ne smijemo graditi svoju zelenu budućnost na uštrb trećih zemalja.
Eurozastupnik Možemo! Gordan Bosanac govorio je nedavno prije par dana na panelu u Europskom parlamentu upravo o tome da se zelena tranzicija ne smije provoditi na štetu trećih zemalja. Govorio je o šutnji europskih institucija nakon masovnih prosvjeda građana Srbije protiv iskapanja licija, litija koje bi moglo uništiti okoliš i zagaditi vodu zajednice u blizini rudnika. Radi se o rudniku planiranom na gusto naseljenom poljoprivrednom području bogatom vodom, bogatim vodom. Upozorio je na kršenje ljudskih prava i pritiske na aktiviste te je zaključio da se, da zelena tranzicija mora biti pravedna što dokazuje i ova uredba. Međutim, ono što se planira u Srbiji to nikako ne može biti pravedno.
I zatim još jednom želim nedvosmisleno istaknuti da se ovom uredbom ne uvode samo mjere koje će povećati sigurnost i kvalitetu baterija koje se stavljaju na tržište ili obavezu odvojenog sakupljanja i recikliranja kako bi se na taj način osigurao dio potreba za sirovinama za proizvodnju baterija već se uvodi i potreba za analizom načina na koji se baterije proizvode odnosno na koji se, načina na koji se proizvode sirovine potrebne za baterije.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Ante Babić, Klub zastupnika HDZ-a završno. Izvolite.

Babić, Ante (HDZ)
Hvala g. potpredsjedniče.
Uvažena ministrice sa suradnicama, kolegice i kolege.
U današnjem predstavljanju zakona, kao i u samoj raspravi imali smo priliku čuti da se uredbom kojom implementiramo naše zakonodavstvo uređuju bitna pitanja o baterijama, posebno zahtjevi vezani za stavljanje na tržište uporabu i sigurnost, zahtjevi u vezi proširene odgovornosti proizvođača i zahtjev u vezi skupljanja i obrade otpadnih baterija.
Nadalje, uredba se primjenjuje na sve kategorije baterija odnosno na prijenosne baterije, baterije za pokretanje, rasvjetu i paljenje, baterija za laka prijevozna sredstva, baterija za električna vozila i industrijske baterije, bez obzira na njihov oblik, obujam, masu, dizajn, sastav materijala, kemijska svojstva, uporabu ili namjenu. Primjenjuje se također i na baterije koje su ugrađene ili dodane u proizvode ili su posebno dizajnirane da bi se ugradile ili dodale u proizvode.
Uredbom je također određeno da se baterije stavljaju na tržište ili uporabu samo ako ispunjavaju zahtjeve u pogledu održivosti i sigurnosti. Propisuje se i obveze gospodarskih subjekata, proizvođača i dobavljača baterija i ovlaštenih zastupnika, uvoznika, distributera, pružatelja usluge, provođenja narudžbi.
Uredba uvodi, uvodi i obvezu gospodarskih subjekata da provedu politiku dužne pažnje vezano uz baterije, a koja uključuje sustav upravljanja, sustav upravljanja rizicima, a sve se provjerava periodičnim revizijama tijela za ocjenjivanje usklađenosti. Određuje se nadležno tijelo za praćenje i ispunjavanje obveza proizvođača, Registar proizvođača i svih obveza koje proizlaze iz svih aktivnosti korištenja baterija, te njihovog zbrinjavanja nakon što više nisu za uporabu.
Osim što se donošenjem ovog zakona RH, osim što će donošenjem ovog zakona RH ispuniti obvezu primjene uredbi EU i poduzimanja svih mjera radi osiguranja njihove provedbe ovim zakonom će se uspostaviti pravni okvir da i Ministarstvo nadležno za zaštitu okoliša i Fond za zaštitu okoliša usklade postojeći sustav proširene odgovornosti proizvođača baterija uključujući i gospodarenje otpadnim baterijama.
S obzirom da je pojam baterije danas puno širi od onoga što smo 10-ljećima razumijevali, ova uredba, a samim tim i zakon, određuju se na potpuno drugačije okolnosti i definiraju obveze svih, posebno se stavlja naglasak na obveze i uvjete proizvođača u kontekstu sigurnosti korištenja, ali i obveze odlaganja i zbrinjavanja neupotrebljivih baterija. Jasno je da električna vozila i sustavi za čuvanje energije predstavljaju potpuno nove aktivnosti. Isto tako zakonom se poseban naglasak stavlja na obveze, da ne kažemo svijest svih građana da baterije osim što su korisne mogu naštetiti okolišu ako ih se ne koristi, zbrinjava i čuva na jasno propisane načine. Stoga će biti potreban silan napor svih uključenih od proizvodnje, korištenja do odlaganja, te nadzora kako bi osim poštivanja zakona osvijestili važnost i kompleksnost cijele problematike. U tom kontekstu potpuno je jasno da od 22 članka zakona, 9 članaka govori i propisuje kazne za nepridržavanje zakona. Jasno su navedene obveze, ali i prekršajne odredbe, te kazne za proizvođače, posjednike i distributere baterija. Držimo da su predložene kazne dovoljne da potaknu sve dionike na ne samo zakonito postupanje nego na afirmativan pristup i traženje kvalitetnih rješenja, pogotovo kad je riječ o proizvodnji, ali i samom zbrinjavanju baterija.
Na kraju, Klub HDZ-a će podržati zakon u obliku kako je i predložen, hvala lijepa.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala i vama.
I sada u ime predlagatelja gđa. ministrica Marija Vučković dat će završnu riječ, izvolite.

Vučković, Marija (HDZ)
Poštovane, poštovani potpredsjedniče HS, gospođe zastupnice, gospodo zastupnici, najprije želim zahvaliti svim zastupnicama i zastupnicima na konstruktivnoj raspravi i iznesenim prijedlozima, sugestijama, te mogu odmah reći da ćemo s pažnjom sagledati sve prijedloge i primjedbe koje u pisanom obliku dođu kako bismo se što bolje pripremili, te iznjedrili dobar, učinkovit i provediv propis u pogledu gospodarenja baterijama, otpadnim baterijama, akumulatorima i otpadnim akumulatorima. Zatim bi još, zatim bih još jednom naglasila kako kružno gospodarstvo doista ima ključnu ulogu u ostvarenju ambicioznog cilja pretvaranja Europe u klimatski neutralni kontinent do 2050.g., tako i u smanjenju onečišćenja i zaustavljanju, što je ovdje već spomenuto više puta, gubitaka bioraznolikosti, pri tome Europa ne smije postati konkurent, ne smije postati kontinent koji zaostaje u konkurentnosti za trećim zemljama i drugim kontinentima, tako da je pred nama jedna velika odgovorna i zadaća.
Europski zeleni plan i akcijski plan za kružno gospodarstvo su okvirni plan ovih ključnih europskih politika i mjera u području klime i okoliša, a gospodarenje otpadom je integrirano u kružno gospodarstvo, te ima ključnu ulogu u ostvarenju ovih ambicioznih ciljeva. Održiva politika je ona koja značajno smanjuje otpad, a onom otpadu koji se ne može izbjeći nastoji dati, obnoviti ekonomsku vrijednost i smanjiti, neutralizirati ako je moguće posve štetan utjecaj na okoliš. Dakle, baterije koje su temelj, koje su u središtu ovog propisa su bitan izvor energije, jedan od ključnih pokretača održivog razvoja zelene mobilnosti, čiste energije, klimatske neutralnosti a očekuje se da će njihova potražnja u budućnosti osobito rasti, osobito u slučaju električnih vozila u cestovnom prijevozu i lakih prijevoznih sredstava.
To sa sobom kao što ste i vi danas primijetili i o tome raspravljali donosi i određene rizike čiju vjerojatnost ostvarenja nastojat ćemo, odnosno obveza nam je i to smanjiti. Još bih se samo konkretno željela osvrnuti na jednu od rečenica iznesenih u ime klubova, na jedan konkretan podataka u vezi sa europskim pokazateljima i hrvatskim pokazateljima. Hrvatski pokazatelj o kojem se govorilo 83 ili 82% odnosi se na jednu vrstu otpadnih baterija i na recikliranje. Europski podatak koji se iznio od 46% odnosi se na sakupljanje. Dakle, imamo dva cilja sakupljanje i recikliranje. Mi za sada uglavnom postižemo ciljeve osim kod jedne vrste otpadnih baterija.
Što se tiče sakupljanja mi smo na 68%, time smo premašili cilj. Što se tiče recikliranja kod jedne vrste baterija smo 83%, kod nekih drugih nismo, ali uglavnom postižemo zadane pokazatelje.
Evo hvala vam svima još jednom.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala i vama.
Time zaključujem raspravu i glasat ćemo kada se steknu uvjeti.

21

  • Prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) 2023/1542 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. srpnja 2023. o baterijama i otpadnim baterijama, izmjeni Direktive 2008/98/EZ i Uredbe (EU) 2019/1020 te stavljanju izvan snage Direktive 2006/66/EZ, prvo čitanje, P.Z.E. br. 47
11.10.2024.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Prijedlog Zakona o provedbi Uredbe EU 2023/1542 Europskog parlamenta i vijeća od 12. srpnja 2023. o baterijama i otpadnim baterijama, izmjeni Direktive 2008/98/EZ i Uredbe EU 2019/1020 te stavljanju izvan snage Direktive 2006/66/EZ, prvo čitanje, P.Z.E. broj 47, predlagatelj je Vlada, rasprava je zaključena.
Sukladno prijedlogu saborskih radnih tijela dajem na glasovanje slijedeći Zaključak.
Prihvaća se prijedlog navedenog zakona i drugo sve primjedbe i prijedlozi dostavi će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta konačnog prijedloga zakona.
Molim glasujmo.
130 glasova za, dakle jednoglasno je donesen Zaključak kako su ga predložila saborska radna tijela.
PDF