Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 3

PDF

14

  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sestrinstvu, drugo čitanje, P.Z.E. br. 6
27.09.2024.
I sad idemo na prvu točku ovaj, a samo bih još rekao ovako, vjerojatno ćemo mi završiti sa radom prije 13 sati, pa ovaj onda bih vas zamolio da imamo iznošenje stajališta klubova i nezavisnih zastupnika po završetku točke. Prema tome ovaj molim vas obavijestite o tome kolege i kolegice ovaj da netko tko je planirao sudjelovati u iznošenju stajališta ne bi mislio da treba doći tek u 1 sat, možda završimo u pola 1 ili 12 i 15 nadam se ili 12 čak, pa ih molim vas obavijestite sve ovaj da dođu ovdje da ne bi ostali uskraćeni za ono na što imaju pravo.
Sada je stanku zatražio poštovani zastupnik Božo, ali prvo moram pročitati točku formalnosti radi, pa ćete onda točku ovaj dobiti stanku.

- Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama
Zakona o sestrinstvu, drugo čitanje, P.Z. br. 6.

Predlagatelj je Vlada RH temeljem čl. 85. Ustava RH i čl. 172., a u svezi s čl. 190. Poslovnika HS.
Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje zakona.
Amandmani se mogu podnijeti do kraja rasprave.
Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku i ja ću sad stati ovdje i dati riječ poštovanom zastupniku Boži Petrovu koji je u ime svoje stranke zatražio stanku, izvolite.
Poštovani, tražim stanku u ime Kluba Mosta povodom ovog sada, ove sada rasprave. Moram istaknuti da naš zdravstveni sustav puca, preopterećen je dugovima, predugim listama čekanja, lošom organizacijom. Novi prijedlog zakona daje medicinskim sestrama veću ulogu, posebno u hitnim situacijama, što se posebno može odraziti i vidjeti u situacijama gdje je manjak liječnika i to je dobro, ali veća uloga nosi više odgovornosti, što znači da će u konačnici medicinske sestre biti samo više preopterećene. Po meni potrebno nam je puno veća, korjenitija promjena zdravstvenog sustava, potrebna nam je veći broj medicinskih sestara. Pogledajte omjer medicinskih sestara, liječnika, pacijenata u Švicarskoj i Njemačkoj i u Hrvatskoj, pa ćete shvatiti u kojem smo problemu. Potrebna su nam i veća ulaganja u zdravstveni sustav, potrebna je veća plaća tim medicinskim sestrama. U Švicarskoj gdje je za tri puta veća plaća, 30% medicinskih sestara misli otići iz tog sustava, što mislite kako je u Hrvatskoj. Osim toga potrebna je edukacija, potrebno je smanjenje opterećenja. Ako ćemo raditi sustavnu reformu onda će i ovo pokazati svoj doprinos. Bez sustavne reforme ovakvi mini potezi neće dovesti do poboljšanja, a smatram da onaj ko bude provodio sustavnu reformu će na pravi način pokazat da mu jest stalo do sestrinstva, da mu jest stalo do medicinskih sestara, a onda će građani dobiti zdravstvenu skrb kakvu zaista zaslužuju i kakvu plaćaju.
Hvala.
Naravno da vam odobravam stanku.
Stanku je zatražio također i poštovani zastupnik Dario Zurovec.
Izvolite.
Zahvaljujem.
Tražim stanku u ime Kluba neovisnih zastupnika najviše zbog toga što treba istaknuti nekoliko možemo reći i konkretnih brojki, ali i nekoliko činjenica.
Naime, prema podacima koje je iznio EUROSTAT, tj. prema podacima EUROSTAT-a kod nas se broj liječnika u mreži javnoga zdravstva povećao, ali isto tako trebamo reći da i te plaće u zdravstvu kao što smo već svjesni prije jednostavno ne prate, ne prate jednostavno standarde koje su u drugim državama.
Mi imamo krasne primjere, poput primjerice jedne Nizozemske, gdje imamo primjere di se to zdravstvo moglo već na jedan zdravi način i vaučerizirati i ne razumijem zbog čega se onda ide sa jednim zakonom već u trećoj iteraciji jer mi smo već i u prošlom sazivu Sabora raspravljali o ovom zakonu, da se ide opet sa nekakvim izmjenama i dopunama di se još dodatno opterećuje medicinski kadar u ovom slučaju medicinske sestre i tehničare.
Naime, kada mi govorimo o mreži hitne pomoći, nažalost mreža hitne pomoći se nije stavljala na način da se to radi pragmatično il da se radi pametno. Vidimo primjerice da je tu sukob primjerice oružani sukob Ukrajine i Rusije, a mi primjerice tu u Gradu Zagrebu nemamo pravi KBC koji je iza Save. Znači da li se razmišljalo ikad o tome? Da li se razmišljalo uistinu da se medicinske sestre plati kako treba i da ih isto tako isprate povišice koje su primjerice bile tu prema nama saborskim zastupnicima? Ja osobno ne bih imao ništa protiv toga i mislim da nitko ovdje tu ne bi ništa prigovorio unutar ovoga Parlamenta. Tako da se nadam da će kroz nekakve buduće izmjene zakona jer ovo će se sigurno donijeti vrlo vjerojatno jednoglasno kao i zadnji puta da ćemo ipak valorizirati rad tih medicinskih sestara i da ćemo ipak malo pametnije planirati i KBC-ove i hitne pomoći.
Hvala.
Hvala.
Naravno da imamo odobravam stanku. Želite li da stvarno napravimo stanku ili možemo nastaviti? Možemo nastaviti. Dobro onda ću reći da ću pitati predstavnicu predlagatelja želi li dati dodatno obrazloženje? Da, poštovana državna tajnica Marija Bubaš.
Izvolite.
Poštovani predsjedavajući, poštovani zastupnici.
Stojim pred vama zbog Konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sestrinstvu u ime predlagatelja i želja bih skrenuti pozornost da se na važne odredbe ovih izmjena kojima se uređuje način stjecanja više razine obrazovanja te se uvrštavaju stručni diplomski studiji, definiraju se kompetencije prvostupnika sestrinstva sa završenom specijalizacijom iz hitne medicine te se omogućuje samostalna primjena lijekova u hitnim stanjima prvostupnicima sestrinstva sa završenim specijalizacijom iz hitne.
Dodatno, uređuje se odgovornost medicinskih sestara i tehničara, utvrđuje se sudjelovanje sestara u razvoju i evaluaciji informacijskih zdravstvenih informacijskih sustava i dopunjuju se ovlasti Hrvatske komore medicinskih sestara čime se omogućuje provođenje postupka priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija i donošenje preporuka u radnoj odjeći.
Ovim prijedlogom omogućuje se ujedno i provedba reformske mjere predviđene u NPOO-u 2021.-2026. koja je usmjerena unapređenju djelatnosti hitne medicine te predlažem prihvaćanje ovog zakonskog prijedloga.
Hvala lijepa. …/Upadica se ne razumije./… Molim? …/Upadica se ne razumije./… Naravno, naravno imamo više replika neki su već digli repliku i prije nego što je predlageljica počela govoriti, ali idemo radom.
Poštovani zastupnik Klasić najprije.
Hvala lijepo.
Uvaženi potpredsjedniče HS-a, poštovana državna tajnice.
Obrazovni biznis vezan za medicinska zanimanja stvorio je veliki disbalans u cijelom nizu zdravstvenih djelatnosti gdje imamo veliki broj zaposlenih zdravstvenih radnika čija naobrazba je na većoj razini od radnih mjesta na kojem su zaposleni. Uvođenje novih dužnosti kompetencija ovim Zakonom o sestrinstvu sigurno je pravi put kako bi se ovaj problem riješio kao i podigla razina usluge zdravstvene skrbi bi i unaprijedio sam sustav zdravstvene zaštite. Ali u zdravstvu ima još taj cijeli niz specijalističkih zdravstvenih zanimanja čija razina nije u potpunosti odgovarajuće iskorištena.
Interesira me da li Ministarstvo zdravstva namjerava djelovati u tom smjeru, uvesti dodatne kompetencije i dužnosti za druga zanimanja i profesije u okviru zdravstva na istovjetan način kao i u slučaju medicinskih sestara i tehničara?
Hvala.
Poštovana državna tajnica Bubaš.
Hvala lijepo zastupniče na tom pitanju. Naravno da smo svjesni okolnosti u kojima živimo i djelujemo i da zdravstvena administracija mora prihvatiti tu realnost. Naravno to se onda u tom slučaju mora rješavati drugim propisima pa trenutno vam ne mogu reći onda kada će se to dogoditi. Ali u svakom slučaju kao što vidite da smo svjesni da nedostaje sestara, svjesni smo i da one imaju neke veće kvalifikacije odnosno višu kvalifikaciju i drugačije kompetencije. Ovdje se ne radi samo podsjetila bih o tome da se sestrama daju veće odgovornosti, daju im se veće odgovornosti ali ih se čini usudila bih se reći potentnijim dionicima zdravstvenog sustava u skladu sa njihovim kompetencijama.
Hvala.
Poštovana zastupnica Baradić ima repliku.
Zahvaljujem uvaženi potpredsjedniče.
Poštovana državna tajnice, evo naveli ste kako je cilj ovih zakonskih izmjena proširenje kompetencija prvostupnica sestrinstva sa odobrenjem za samostalni rad i specijalizacijom iz djelatnosti hitne medicine. Znamo kako trenutačni sustav formalnog obrazovanja medicinskih sestara i tehničara ne omogućuje kompetencije za obavljanje brojnih postupaka iz djelatnosti hitne medicine što znači da dosada medicinska sestra u timu 2 npr. nije mogla samostalno primijeniti kisik bez prisutnog liječnika. Sada kroz izmjene ovog zakona sestre imaju zaštitu i nemaju prepreka u svom radu i smatram ako se ovim zakonskim izmjenama spasi samo jedan život kako je on zaista uspješan.
Poštovana državna tajnica Bubaš.
Hvala vam na, na vašim riječima jer to je zapravo i bila poanta, a sjećam se da smo na prvoj raspravi na, na sličnu ovu temu razgovarali i mislim da sam baš tada rekla da je zapravo pomoć koja se može dati u pravo vrijeme i prava pomoć.
Sestre su, ja se sjećam od svojih početaka rada kao mladi liječnik bile za mene tada, a mogu biti i danas i uvijek su netko od koga se može učiti tako da ne vidim zašto se ne bi i njima omogućilo da primjenjuju svoje kompetencije i svoje znanja tamo gdje je to potrebno.
Hvala vam.
Poštovani zastupnik Jovanović.
Hvala potpredsjedniče.
Uvažena državna tajnice, pa ja sam i u raspravi koju smo vodili prije stanke naglasio sve vrijednosti ovog zakona i nema nikakve dileme da će ovo unaprijediti kvalitetu zdravstvenog sustava.
Ono što mene zanima obzirom da je prva generacija polaznika završila, njih 111, polagali su ispite, kakvi su dojmovi, kakva su iskustva, da li je ministarstvo uočilo da postoje neki problemi i na koji način unaprijediti dalje misli ovaj sustav specijalističkog usavršavanja sestrinstva.
Poštovana državna tajnica Bubaš.
Hvala vam lijepo na vašim riječima.
Htjela bih reći da bismo trebali nastaviti osnaživati medicinske sestre spec… odnosno medicinske sestre i tehničare prvostupnike specijaliste hitne medicine da nastave primjenjivati i da i da prihvate tu svoju ulogu u sustavu i trebali bismo ih nastaviti osnaživati kroz mogućnosti i modele daljnje edukacije i doedukacije kako bi se osjećali spremni sudjelovati u onim okolnostima u kojima im to ovaj zakon omogućava primjenjujući lijekove koji su im dodijeljeni da se mogu primjenjivati u ovom slučaju u hitnim stanjima.
Mi ćemo nastaviti sa specijalističkim usavršavanjem. Imamo za ispunjenje ove mjere još …
…/Upadica Željko Reiner: Hvala./…
… preko 150 sudionika koji će biti uključeni i sveukupno bit će to jedan impozantan broj.
Hvala vam.
Poštovana zastupnica Lukačić.
Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče.
Poštovana državna tajnice ovim se zakonom utvrđuju kompetencije medicinskih sestara odnosno prvostupnica sestrinstva koje imaju specijalizaciju iz hitne medicine što znači da se na neki način mijenja i sustav obrazovanja.
Možete objasniti koje su to kompetencije koje će one sada moći primjenjivati, a dosada to nije bilo moguće.
Hvala lijepo.
Poštovana državna tajnica Bubaš.
Ovim zakonom zapravo smo ozvaničili zapravo njihovu specijalizaciju iz područja hitne medicine i ne samo to nego smo omogućili primjenu ako se ne varam napamet 17 lijekova i odnosno postupaka ukupno i lijekova i postupaka koji će se primjenjivati i koji se trebaju primjenjivati u hitnom stanjima. Dakle, sada zapravo definiramo, pobliže definiramo što to medicinska sestra ili tehničar prvostupnik specijalist hitne medicine može raditi i koje su to kompetencije i koje su to rekla bih dijeljene uloge i koja je to zapravo uloga koju u sustavu takva sestra specijalist ima, a koji dosada nije imala.
Hvala.
Poštovana zastupnica Burić.
Hvala vam poštovani potpredsjedniče.
Poštovana državna tajnice Bubaš, evo ja svakako pozdravljam ovaj Konačni prijedlog Zakona o sestrinstvu. Mislim da je to jako dobro i nadam se zaista da ćemo postignuti veliki, veliku dozu usuglašenosti oko tog zakona. Međutim, ono što vam ja ovom prilikom posebno želim pohvaliti jest ugovor koji je potpisan u prvom mjesecu ove godine o nabavi 21 linearnog akceleratora čime Vlada premijera Plenkovića ostvaruje povijesnu nabavu opreme za zdravstveni sustav. To je nešto što je iznimno bitno i to je reformska prekretnica u osnaživanju javno zdravstvenoga sustava u RH. Budući da je u 7. mjesecu bila prva, bila isporuka prvog linearnog akceleratora kod nas u KBC-u Rijeka u Primorsko-goranskoj županiji vrijednog 3 miliona eura, a tu je i 1,4 milijuna eura za …
…/Upadica Željko Reiner: Hvala./…
… bunker molimo vas da nam kažete više o ostalim dijelovima Hrvatske.
Hvala, hvala ovo baš nije predmet ovog zakona, ali ovaj dobro malo smo otišli izvan. Molim vas držimo se ipak predmeta zakona.
Poštovana državna tajnica Bubaš.
Pa hvala vam na tim riječima, zapravo moramo prihvatit činjenicu da jeste izašli izvan merituma današnje rasprave, ali niste zapravo po mom mišljenju zato što govorite o reformskim mjerama, a i ovaj zakon je zapravo jedna od reformskih mjera kojima unapređujemo djelatnost hitne medicine. Tako da svaka, svako poboljšanje, svako unapređenje, svaki korak je uvijek dobrodošao. To će osjetit najbolje naši pacijenti što ova Vlada zapravo i djelatnici zdravstvene administracije, a i ukupno zdravstvo čine za naše pacijente.
Hvala vam lijepo.
Hvala vam lijepo gospođo državna tajnice možete se vratiti na mjesto, sad ću pitati žele li izvjestitelji odbora uzeti riječ? Ne, onda otvaram raspravu i prvi će u ime Kluba zastupnika SDP-a govoriti poštovani zastupnik Željko Jovanović. Izvolite.
…/Govornik naknadno uključen./… da klub SDP-a podržavam ovaj zakon jer smatramo da će on doprinijeti onome što je naš osnovni cilj kad je riječ o zdravstvu, da zdravstvo bude solidarno, kvalitetno i svima jednako dostupno. Koristim ovu priliku da s ove saborske govornice pozdravim sve zdravstvene djelatnike, a posebno u ovom slučaju djelatnike Zavoda za hitnu medicinsku pomoć koji vjerojatno i u ovom trenutku svojim kompetencijama spašavaju živote diljem Hrvatske. Puno smo pričali o ovom zakonu i u prošlom čitanju tako da ja ne bih puno duljio, ja želim reći da upravljanje kadrovskim resursima u sustavu zdravstva, a sustav zdravstva je jedan od najsloženijih ako ne i najsloženiji sustav ne samo u Hrvatskoj predstavlja ključ. Dakle ključ uspjeha i praćenja kvalitetnih ishoda u zdravstvenoj skrbi. Nije dovoljno imati dobru aparaturu ako s tom aparaturom nema tko raditi. Specijalističko usavršavanje prvostupnika sestrinstva u području hitne medicine kao prva specijalizacija od njih 20-ak koji se planiraju provesti, predstavlja jedan kvalitetan pomak koji bi morao osigurati bolje uvjete za rad u sustavu zdravstva za naše prvostupnice i magistre sestrinstva, a time i podići razinu kvalitete zdravstvene skrbi. Kao što sam i rekao 100, prvih 111 je završilo svoju edukaciju. Pa možemo reći da je to bilo prilično uspješno jer koliko sam dobio informaciju to sam i pitao državnu tajnicu, nije mi odgovorila htio sam provjeriti da li su moji podaci točni. Dakle 10% od tih 111 nije položilo ispit. Dakle radi se na ozbiljan način, ne prolaze svi. Moraju uložiti svoje vrijeme, educirati se dodatno kako bi bili kompetentni raditi posao u spašavanju životno ugroženih pacijenata. Sada kreće novi ciklus sa 165 polaznika i time će ovaj program biti završen. Ono što mene brine u pripremi je 20-ak novih specijalističkih usavršavanja, koliko znam među prvima su iz područja onkologije, hematologije, kardiologije, perfuzioniste i stome, pitanje je i to odmah molim državnu tajnicu da se što prije razjasni tko će to financirat i na koji način će financirat da zbog neosmišljenih uvjeta provedbe tog programa, programi ne dožive uspjeh kao što je ovaj, a ponavljam njega je financirala Europska unija. Dakle ti novci su nam došli kroz Fond nacionalnog plana oporavka i otpornosti u kojem je osigurano 13,2 milijuna eura za specijalističko usavršavanje 375 prvostupnika sestrinstva u djelatnosti hitne medicine. Prema tome podržavamo ovaj zakon i nadam se da će ministarstvo i Vlada uz podršku Hrvatskog sabora uložiti dodatne napore da se neke nepravde koje su uočene temeljem novih uredbi i koeficijenata što hitnije ispraviti jer zaista neki koeficijenti u sustavu zdravstva bez obzira da li se radi o sestrama, radiološkim tehnolozima i ostalim zaposlenim u sustavu zdravstva, zaista su ponižavajući. Ne može vozač saniteta imati manji koeficijent od vozača kočije u ergeli. Prema tome podrška ovom zakonu ali i molba za dodatnim naporima kako bi se unaprijedili uvjeti u kojima rade naši zaposleni u sustavu zdravstva i kako bi se praćenjem ishoda doveli do toga da u središtu zdravstvenog sustava zaista, a ne samo na papiru u frazama bude čovjek. Od prevencije do rane dijagnostike i što uspješnijeg liječenja i povećanja broja zdravih godina života što bi bio naš cilj. Dakle nije cilj samo duži život, cilj je veći broj zdravih godina u tom dužem životu, a to se ne može osigurati bez kvalitetnog zdravstvenog sustava. Hvala lijepo.
Hvala.
U ime Kluba zastupnika Mosta govorit će poštovani zastupnik Božo Petrov. Izvolite.
Poštovane kolegice i kolege zastupnici, poštovani predstavnici ministarstva, danas je pred nama Prijedlog zakona o sestrinstvu ali ga ne smijemo promatrati kao izoliranu reformu, ne bi trebala predstavljati jedinu reformu. To je po meni dio šireg konteksta problema s kojima se suočava naš zdravstveni sustav samo temeljit i sustavan pristup kao što sam naglasio u stanci, nama može donijeti kvalitetno rješenje i u konačnici veću zdravstvenu skrb za naše građane. Ovaj novi prijedlog donosi nekoliko bitnih rješenja, posebno u području specijalizacije i proširenja kompetencije medicinskih sestara i ovaj korak u kojem specijalizirane medicinske sestre u hitnoj medicini mogu davati samostalno određene lijekove bez prisustva liječnika i u hitnim situacijama je važan korak naprijed. Pogotovo u ovim situacijama kada nema liječnika što se vrlo često događa u ruralnim prostorima ali iako bi ova promjena trebala zvučati pozitivno, mi trebamo voditi računa o tome da smo s ovim samo prebacili dodatan posao i odgovornost na medicinske sestre, a nismo riješili uzrok zašto uopće postoji manjak liječnika. Druga stvar postoji li možda manjak medicinskih sestara sa većim obimom posla, većom ulogom, većom odgovornošću. Uz već postojeći manjak medicinskih sestara u Hrvatskoj što mislite da će se dogoditi sa zdravstvenim sustavom? Je li ovaj korak dobar? Da, ali ovo je vatrogasna mjera i ona ne rješava pravi problem hrvatskoga zdravstva i veće i skrbi zdravstvene za hrvatske građane. Ovo je zakrpa, ali zakrpa neće trajno riješiti problem.
Medicinske sestre već sada rade pod ogromnim pritiskom zbog njihovog manjka preko 4 i nešto tisuće medicinskih sestara u ovome trenutku nedostaje u sustavu. Tko nadoknađuje? Postojeće medicinske sestre sa prekovremenim satima. Sad će dobiti još jednu ulogu, još jednu odgovornost. Je li se možda uložilo dodatno u zdravstveni sustav da bi imali bolje aparate, bolju tehnologiju, bolja sredstva, bolje resurse pa da bi im se olakšao posao. I koliko se to baš uložilo medicinskim sestrama za njihov rad?
Ono što mi znamo danas kada uzmemo neke druge zemlje pa hrvatsko zdravstvo i nije toliko loše. Ono što je problem, što može biti puno bolje. Ja ne želim da se netko pravda da je negdje drugdje gore. Ako mi imamo priliku svojim građanima učiniti zdravstvo bolje, onda smo na to pozvani, a ne se pravdati nečijim lošijim zdravstvom. Uvijek može biti lošije, uvijek može biti i bolje. Ako u našem zdravstvenom sustavu u ovome trenutku postoje preduge liste čekanja, postoje ogromni dugovi koji se stvaraju i ne rješavaju, barem im se ne rješava i uzrok svako malo netko posegne iz državnog proračuna, iz blagajne napuni sve te dugove, razriješi i eto mi smo riješili problem. Niste riješili problem. Za godinu, dvije dana će ponovo to biti. Ponovo se uzelo iz državne blagajne, nije se riješio uzrok. Ako znamo da ima katastrofalna organizacija to su stvari koje se sustavno trebaju rješavati u hrvatskom zdravstvu.
Kada na takav način riješite stvari imat ćete veće resurse ulaganju u opremu, u rad, u bolje plaće, u stimulaciju prekovremenih sati. Sve će to dati mogućnost ljudima jedan dodatan razlog da ostanu u toj struci, na tom poslu u Hrvatskoj. Zato će korjenita promjena zdravstvenog sustava dovesti do toga da i medicinskim sestrama u konačnici bude bolje.
Vi ste ovdje učinili uslugu hrvatskim građanima, dali ste im mogućnost da netko da lijek, ako već nema liječnika. Što ste učinili medicinskim sestrama? Na koji način će doći to sveukupno rješenje za zdravstveni sustav za liječnike, za medicinske sestre?
Glede medicinskih sestara prva i najvažnija stvar vi trebate dignuti plaće medicinskim sestrama. U ovome trenutku što sam naglasio u stanci, plaća u Švicarskoj medicinskim sestrama je tri puta veća nego u Hrvatskoj, tri puta, a skoro 30% medicinskih sestara u Švicarskoj razmišlja o tome hoće li u konačnici ostati ili neće ostati u toj struci. O čem onda razmišljaju medicinske sestre u Hrvatskoj? U kojim uvjetima rade u odnosu na Švicarsku, za koju plaću rade i koji točno motiv oni nakon 10 godina pregorijevanja mogu imati. Znači trebaju se dignuti plaće. Osim toga, budući da imamo već sad ogroman mjeren u tisućama manjak medicinskih sestara u Hrvatskoj trebamo povećati upisne kvote za te iste medicinske sestre, mi trebamo dati stipendije da se netko odluči ići u tom smjeru graditi svoju životnu karijeru.
Mi im trebamo dati mogućnost kroz različite subvencije da je njima isplativo i da oni žele biti u sestrinstvu. Sve ovo šta je govorim nije meni palo na pamet, sve ovo su vam primjeri iz Švedske, iz Norveške da ne nabrajam Njemačke redom na koji način su oni napravili sustav. Pa evo pogledajte najbolju pozitivnu praksu drugih država članica EU. Volimo se pozivati na EU, mi smo članica EU. O.k. jesmo. Molim vas navedite mi pozitivne primjere koje ste povukli iz zdravstvenog sustava drugih država članica EU za medicinske sestre ovdje? Osim toga, trebate omogućiti medicinskim sestrama cjeloživotno obrazovanje i specijalizacije. I naravno povećati omjer broja medicinska sestra pacijent, jer to je ono što će u konačnici nakon što povećavate plaće, nakon što date određene subvencije, nakon što povećate broj, odnosno kvotu na fakultetima za medicinske sestre, povećanje broja medicinskih sestara u zdravstvenom sustavu u odnosu na broj pacijenata povećat će u konačnici zdravstvenu kvalitetu, zdravstvenu skrb građana, smanjit će opterećenje i pregorijevanje medicinskih sestara.
I naravno trebali biste osmisliti programe to nisam vidio i nisam čuo, programe za prevenciju burn outa. Oni bi trebali postati dio našega zdravstvenog sustava, jer trenutno ono što jest najveći problem osim malih plaća pogotovo u odnosu na druge države članice EU jest iscrpljivanje upravo sestrinskog kadra. Meni je korak ponovit ću na kraju, korak u kojem će se barem na neki način riješiti da u hitnim situacijama ima tko dati lijek je dobar, a to je zakrpa, to nije rješenje. Rješenje leži u niz koraka prije koji u ovom trenutku se pravite da ne postoje, da ih nema. Ja bih volio da netko od vladajućih dođe i kaže pošteno, iskreno koji broj medicinskih sestara trenutno nedostaje u zdravstvenom sustavu, koliki broj liječnika trenutno nedostaje primarne zaštite i specijalista u hrvatskom sustavu. I kad kažete te informacije ovdje za govornicom onda me zanima kada nam toliko mal broj medicinskih sestara tim istim medicinskim sestrama date još jednu ulogu, još jednu odgovornost, a niste se pobrinuli da njihov broj raste bilo kojom od ovih mjera koje sam naveo. Što će se dogodit sa tim ostatkom medicinskih sestra koje su još uvijek u toj struci u Hrvatskoj?
Zato sam rekao ovo ne može biti izolirana reforma, ovo je zakrpa. Od vas očekujem sveobuhvatnu korjenitu reformu promjenu zdravstvenog sustava.
Hvala.
U ime Kluba zastupnika HSLS-a i nezavisnog zastupnika Vladimira Bileka govorit će poštovani zastupnik Darko Klasić.
Izvolite.
Hvala vam lijepo poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Uvažena državna tajniče htio sam baš kolegi Petrovu osvrnut se na njegovo izlaganje na tome je vezano danas moje izlaganje konkretno na ovu temu. Iz svakodnevne prakse evo ga onaj tko je liječnik bilo koji radi u bolnici zna zapravo koji su zapravo glavni problemi. Nerijetko je napravio zapravo ovaj obrazovni biznis u Hrvatskoj je pola uzroka problema u radu medicinskih sestra. Konkretno ja sam liječio se na bolnici tu našem susjedstvu tri mjeseca imate 8 medicinskih sestara na odjelu, od toga tri imaju srednjoškolsko obrazovanje, pet ih ima višu naobrazbu. Tih pet koji ima višu naobrazbu su zaposlene zapravo na mjestu srednje medicinske sestre ali kako si ljudi imaju za cjeloživotnim obrazovanjem to je dovelo do toga da oni i napreduju, ulažu svoje u obrazovanje, ali kada su na poslu se vratile smatraju da to šta je netko viša medicinska sestra ne treba obavljati poslove srednje medicinske sestre i većina opterećenja je na one tri medicinske sestre koje su rade za njih osam. I to uzrokuje veliko problem u radu sustava.
Mislim da ovaj zakon je korak u pravom smjeru da se to izregulira jer trebaju nam više medicinske sestre, ali trebaju dobiti dodatne kompetencije da bi mogle iskoristiti i svoja znanja i svoje obrazovanje. Na tu temu ću se zapravo i malo opširnije osvrnuti na sam zakon, ali i na zakone koje trebamo donesti da bi taj sustav bolje funkcionirao.
Danas je kao što sam rekao obrazovni biznis u Hrvatskoj uzrok otvaranja velikog broja stručnih i specijalističkih studija što je dovelo do značajnog porasta broja djelatnika u zdravstvu koji su završili prijediplomske, stručne ili sveučilišne studije sestrinstva, radiološke djelatnosti, fizioterapeutije, medicinske laboratorije, djelatnosti i radne terapije. Nažalost ako ovako veliki broj visokoobrazovanih zdravstvenih radnika nije donio nužni iskorak u kvaliteti pružanja usluge jer je porast standarda obrazovanja nije pratilo proširenje dužnosti i kompetencija tako obrazovanih zdravstvenih radnika. Štoviše posljedice su često bile upravo suprotne, ono što sam i pričao i dovele su do problema u organizaciji rada u zdravstvenim ustanovama te u poremećajima u međuljudskim odnosima na radnom mjestu i time posljedično nezadovoljstva u sustavu. Danas nije zato rijedak primjer na bolničkim odjelima da je izjednačen broj sestara sa završenim srednjoškolskim obrazovanjem i prvostupnicama sestrinstva koje imaju iste kompetencije i opseg posla čime se zapravo i gubi smisao samog ovog dodatnog obrazovanja.
S druge strane u primarnoj zdravstvenoj zaštiti potencira se kao standard u timovima obiteljske medicine obaveza zapošljavanja prvostupnica sestrinstva koje se onda uglavnom bave većinom administrativnom obradom i prijemom pacijenata u ambulantama obiteljske medicine. Ovo zapravo nema smisla jer uz podizanje troškova zdravstvene usluge primarne zdravstvene zaštite ovdje se obezvrjeđuje temeljno obrazovanje razine srednje strukovne škole za medicinske sestre koja je najduža od svih srednjoškolskih profesija i traje 5 godina kao i samim prvostupnica sestrinstva čije visokoškolsko specijalističko obrazovanje se svodi na obavljanje jednostavnih administrativnih poslova to sam, što još smatram zapravo neiskorištenim potencijalom medicinskih sestara i tehničara.
Upravo zato smatram da ovaj Zakon o sestrinstvu radi značajan iskorak u pravcu definiranja dužnosti medicinske sestre te uređenje kompetencije prema različitim stupnjevima naobrazbe što će na kraju dovesti ipak do kvalitetnije zdravstvene skrbi i do efikasnijeg zdravstvenog sustava.
Ovim Zakonom o sestrinstvu ulazimo i u društvo zapadnoeuropskih zemalja u kojima medicinske sestre i tehničari samostalno pružaju hitnu medicinsku skrb životno ugroženim pacijentima na mjestu intervencije ili tijekom transporta do dolaska u bolnicu i rasterećuju liječničku profesiju čime se i racionaliziraju troškovi zdravstvenog sustava ali su i materijalno vrijedna ulaganja u dodatno obrazovanje medicinskih sestara i tehničara.
U hrvatskom zdravstvu dosada medicinske stručne dužnosti i kompetencije medicinskih sestara i tehničara de facto su bile istovjetne na svim razinama obrazovanja ukol… osim ukoliko niste obavljali dužnost glavne sestre odjela ili zdravstvene ustanove. Specijalizacija medicinskih sestara i tehničara iz područja hitne medicine pomoći će sigurno dobar put prema specijalizaciji iz svih specifičnih područja koji će dodati novu kvalitetu u području hitne medicinske skrbi, ali mislim da na tome ne bi trebalo stati jer postoji niz drugih specifičnih i različitih dijelova medicine, gdje nam je potreban ovakva vrsta specijalizacije kako bi svi naši pacijenti dobili najbolju uslugu. Zato bih volio sutra vidjeti i npr. medicinske sestre specijalizantice intenzivne njege ili anestezije koje će također, imati kompetencije i specijalizacije u okviru stručnih preddiplomskih studija u pojedinim zahtjevnim medicinskim područjima.
Ovime bi preddiplomski stručni i sveučilišni medicinski studij također, opravdali svoju svrhu obrazovanja umjesto dosadašnje prakse inflacije velikog broja medicinskih kadrova opće namjene, bez specifičnih znanja za koje sutra nećemo imati mjesta u zdravstvenom sustavu sukladno njihovoj naobrazbi. Zato kako bi Zakon o sestrinstvu sukladno njihovoj naobrazbi. Zato kako bi Zakon o sestrinstvu zaživio i postigao puni učinak, obrazovni sustav morat će se značajno korigirati i prilagoditi ovim novim standardima obrazovanja, dužnosti i kompetencije, kako bi se njime osiguralo još i bolja kvaliteta rada medicinskih sestara u Hrvatskoj.
Sa ovime promjenom zakonske regulative u sestrinstvu ne smijemo stati i ministarstvo treba na isti način primijeniti i revidirati zakon i u drugim zdravstvenim djelatnostima, od radiološke i fizioterapije do laboratorijske djelatnosti koja je unatoč završetku preddiplomskih i diplomskih studija također, nemaju regulirane odgovarajuće kompetencije i dužnosti koje bi pratile njihovu naobrazbu i specifične zahtjeve.
Još bi se htio osvrnuti vezano uz čl. 5 kojim se dopunjuje odredbe važećeg zakona u vezi s nadležnostima i javnim ovlastima komore. Potrebno je sagledati omogućavanje slobode izbora, želi li netko biti član komore, što vrijedi i za ostale komore u zdravstvu, pa i šire. Mnogi članovi komore reći će da zapravo plaćaju porez na diplomu. Stekli su stručna obrazovanja, a onda im za licencu uvjetuju članstvo i postavljaju se barijere od kojih strukovne komore imaju posebne interese za koje su se zauzeli kod resora i zakonodavca. Strukovne komore velika su barijera slobodnom tržištu i stvaraju dodatne namete na plaću. Strukovne komore dio su jednog veliko netransparentnog sustava unutar kojeg mnoge od njih nikome ne odgovaraju, niti ministarstvu koje im može davati samo preporuke, a ne može kažnjavati propuste u njihovom radu. Sporne su i ovlasti komore navođenje sudsko-disciplinskih postupaka, često po principu kadija te tuži, kadija ti sudi, gdje ne postoji drugostupanjsko tijelo izvan komore.
Zato smo mi u HSLS-u se zalažemo za transparentnost i deregulaciju rada svih komora, po uzoru na EU, jer vidimo da je u EU krenula deregulacija samih komora jer je to još jedna dodatni administrativno opterećenje našeg rada.
Za kraj, ovaj Zakon o sestrinstvu je sigurno korak u pravom smjeru, ne samo za regulaciju rada medicinskih sestara i tehničara, već i ostalih profesija u zdravstvu i nadam se da će nakon izglasavanja zakona ove izmjene i brzo zaživjeti jer će tada se najbolje viditi perspektiva onog što je predloženo i zapravo ulaganje u poboljšanje organizacije pomoćnog osoblja, tu se dodatno još nešto može napraviti u zdravstvu, to je jako bitno, ako nemamo odgovarajuće kapacitete.
Hvala lijepo.
Hvala. Sad će u ime Kluba zastupnika IDS-a, PGS-a, Unije Kvarnera i ISU-PIP-a govoriti poštovani zastupnik Loris Peršurić. Izvolite.
Evo, hvala vam puno potpredsjedniče, državna tajnice, kolegice, kolege, pozdrav svima.
Da, dosta toga smo i čuli sad već u raspravama, mi načelno podržavamo ovaj Zakon jer stvarno ide, bi rekao, u dobrom smjeru, ali ipak nešto bi se trebalo još tu malo raspraviti, nešto poraditi jer na neki način smo došli, evo do zida i moramo, evo, prije su se spomenule neke vatrogasne mjere, nisu dobre, ali s obzirom da smo došli tu di smo došli, možda i vatrogasne mjere su nužno i potrebne.
Evo, današnje moje pitanje koje postavljam, tiče se jednog od gorućih problema s kojima se, s kojim se suočavamo, a to je dugotrajnost postupka priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija, osobito kad je riječ o medicinskom osoblju, Hrvatska se suočava sa akutnim manjkom medicinskih sestara, tehničara, liječnika, njegovatelja, a to je problem koji pogađa sve dijelove naše zemlje, uključujući i moju Istarsku županiju.
Trenutni postupak priznavanja inozemnih kvalifikacija traje oko 3 godine, dok je u mnogim drugim zemljama članicama EU taj proces znatno brži. U nekim zemljama postupak traje oko 4 mjeseca čak. To je jako velika razlika i postavlja se pitanje zašto je Hrvatskoj to tako dugotrajno. To je pitanje koje bi svi trebali postaviti jer 3 godine čekanja za priznavanje kvalifikacija medicinskih sestara i tehničara nije održivo niti pravedno na neki način.
Potreba za medicinskim osobljem u našoj zemlji je ogromna, evo, prema nekim procjenama, ono što sam stigao se raspitati i pročitati, u Hrvatskoj nedostaje između 6 i 7 tisuća medicinskih sestara i tehničara, taj nedostatak je zaista ogroman utjecaj na naš zdravstveni sustav, na pacijente, ali i na same djelatnike.
Medicinske sestre i tehničari koji trenutno rade, rade pod velikim pritiskom i opterećenjem jer nedostaje kolega koji bi mogli pomoći. Ovaj problem nije samo statistički, on ima stvarne posljedice na ljude, na njihovo zdravlje i samu kvalitetu života.
Ako se osvrnemo na situaciju u, samo u Istarskoj županiji, evo, baratam sa nekakvim podacima, vidi se da stvarno i mi u Istri suočavamo se sa zaista velikim izazovima. Evo, prema analizama županijskih zdravstvenih ustanova, do 2028. g., a to je tako reći sutra, dakle vrlo brzo, nedostajat će 139 liječnika, 165 medicinskih sestara i 148 njegovatelja. To su zaista alarmantne brojke. Ako nešto ne poduzmemo sada, naš zdravstveni sustav neće biti u mogućnosti pružiti adekvatnu skrb našim građanima. Osim toga, u domovima za starije osobe kojima su osnivači gradovi i privatni sektor, dakle govorimo o Istarskoj županiji nedostajat će dodatnih 26 medicinskih sestara i 71 njegovatelj, dakle govorim do te nekakve zacrtane godine 2028., a ponavljam, to je tako reći sutra.
I mi u Istri, kao i mnoge druge jedinice regionalne i lokalne samouprave provodimo brojne mjere kako bi privukli zdravstvene djelatnike, evo, tu nudimo razne bonuse, smještaje, stipendije, druge poticaje, ali nažalost uz sve to, to nije, ne bude dovoljno. Bez promjena na razini državne regulative, naši napori ostat će ograničeni i neće ostvariti rezultate koje si želimo.
Jedan od ključnih problema je činjenica da Hrvatska ima vrlo složeni proces priznavanja inozemnih kvalifikacija, primjerice u mnogim zemljama EU postupak priznavanja kvalifikacije kako kažem traje nekoliko mjeseci dok kod nas eto tri godine.
Moramo se zapitati zašto naši mladi medicinski stručnjaci napuštaju Hrvatsku, jedan od glavnih razloga je što unatoč povećanju plaća i boljim uvjetima u zdravstvu mnogi od njih nalaze bolje prilike u inozemstvu. Evo to smo mogli čuti i maloprije primjerice Švicarske.
Medicinske sestre primjerice nakon završetka srednje medicinske škole umjesto da ostanu radit u zdravstvenom sustavu, nažalost čak odlaze radit i u turizmu ili traže posao u inozemstvu kako sam spomenuo prije. Jedna zanimljiva činjenica je da smo jedina zemlja, ako sam ja to dobro uspio proučiti u Europi, u kojoj srednja medicinska škola traje pet godina dok u Njemačkoj primjerice taj program traje tri godine. To znači da naši stručnjaci dulje čekaju da postanu kvalificirani.
Ako sam dobro pročito to je jedan pilot projekt bio u Njemačkoj pa možda evo prijedlog da bude i pilot projekt možda u nekoj županiji, evo primjerice mogu ja reć za Istarsku županiju, ali štogod može biti u nekoj drugoj pa da evo vidimo kako će to proći.
Zato danas predlažem konkretne promjene koje bi trebale ubrzati i pojednostavit proces priznavanja inozemnih kvalifikacija s jedne strane, dakle prvi prijedlog je da se cijeli postupak priznavanja stručnih kvalifikacija centralizira i pojednostavi. Evo trenutno stručnjaci mogu, moraju podnositi dokumentaciju na više mjesta i u komori i u Ministarstvu zdravstva što znatno usporava cijeli proces.
Ovaj složen i dugotrajan postupak mnoge potencijalne radnike obeshrabruje i prisiljava ih da potraže posao u drugim zemljama gdje mogu brže i lakše dobiti ta tzv. priznanja. Smatram da bismo trebali uspostaviti sustav u koji bi se svi dokumenti koji bi se predavali predali na jednom mjestu te da se ubrza postupak kako bi osiguralo da radnici iz inozemstva mogu što prije započet s radom.
Ovo bi bilo posebno korisno u sektoru zdravlja gdje nam stručni kadar doslovno nedostaje, možda to da bude i jedan izdvojen način priznavanja. S druge strane prijedlog je isto možemo pričat o cijelom javnom sektoru i dosta toga se već i sad poradilo, što podržavamo, vezano uz podizanje plaća, al eto puno puta volimo reći i u našem društvu zdravstvu ili zdravlje je najbitnije pa možda evo da se dodatno i razmisli, razmotri i povećanje plaća upravo u tom sektoru.
Isto tako još jedan važan prijedlog je da Hrvatska sklopi međudržavne sporazume možda s državama iz našeg okruženja koje imaju sličan i jezični i kulturni kontekst. Takvi sporazumi mogli bi olakšati dolazak radne snage za regulirane profesije poput medicinskih sestara, tehničara i njegovatelja. Na taj način bismo mogli ubrzati proces nostrifikacije za radnike iz tih zemalja i omogućit im brže uključivanje u naš sustav. Bez ovih promjena naši će napori da privučemo i zadržimo medicinsko osoblje biti, pa možda neću reć uzaludni, ali teški. Moramo prepoznati da se svijet mijenja, a mi moramo prilagoditi naše zakonodavstvo kako bismo bili konkurentni na tržištu rada. Svaka dodatna godina koju naši stručnjaci čekaju na priznavanje svojih kvalifikacija znači da gubimo vrijeme i resurse.
Na kraju želim istaknuti da ova pitanja nisu samo tehnička i birokratska, ona imaju ogroman utjecaj na živote naših građana, kada nedostaje medicinskog osoblja to izravno pogađa upravo pacijente. Duži redovi veći pritisak na zdravstvene djelatnike i smanjena kvaliteta skrbi postaju stvarnost. Moramo se stvarno zapitati možemo si to priuštit? Naravno odgovor je ja mislim da mogu reć u ime svakog jasan, znači da ne možemo.
I zato pozivam evo ministarstvo, sve nas, ali ministarstvo da razmotri neke od ovih prijedloga, možda i nešto drugo da poduzmemo još konkretnijih koraka kako bismo ubrzali i olakšali postupak s jedne strane priznavanje inozemnih kvalifikacija, ali i rješavanje nekakvih, opet ću ponoviti možda i vatrogasnih mjera što nisu rješavanje dugoročno problema. Ali uz dugoročno rješavanje problema kad dođete do pred sam zid ili kad evo slučaj naše Istarske županije kad gledamo da nam toliko fali stručnog kadra u tom pogledu do neke '28., a ponavljam to je doslovno sutra, onda moramo koristiti i nekakve vatrogasne mjere, pa vas molim da evo uzmete u obzir i neke od ovih prijedloga kako bi evo pomogli i cijelom zdravstvenom sustavu i prvenstveno našim građanima koji zaslužuju sigurno bolje uvjete.
Hvala.
U ime Kluba zastupnika HDZ-a govorit će poštovana zastupnica Nikolina Baradić.
Izvolite.
Zahvaljujem.
Poštovani potpredsjedniče HS-a, poštovana državna tajnice, kolegice i kolege.
Pred nama se nalazi Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sestrinstvu kojim se između ostalog osigurava i provedba Direktive Europskog parlamenta i Vijeća od 2005.g. kojom se jamči osobama koje su stekle stručne kvalifikacije u jednoj od državi članica pristup istoj profesiji i jednaka prava prilikom obavljanja te profesije u drugoj državi članice EU kao i državljanima te države članice.
Predloženim zakonom kao što smo već i čuli uređuju se pitanja kompetencije prvostupnica i prvostupnika sestrinstva sa specijalističkim usavršavanjem u djelatnosti hitne medicine kao i za samostalan rad u hitnoj medicinskoj službi. Uvodno ću naglasiti kako je Povjerenstvo za sestrinstvo pri Ministarstvu zdravstva čiji je član i Hrvatska komora medicinskih sestara krajem prošle godine pokrenulo pripremu izrade planova i programa specijalističkog usavršavanja medicinskih sestara i tehničara. Komora je dakle pozvala sva stručna društva da je do početka ožujka prošle godine dostave prijedloge programa specijalizacija i prijenos kompetencija te se na temelju toga pripremio zajednički plan i program specijalističkog usavršavanja što je kako su navele kolege iz komore prvi put u povijesti sestrinstva da oni sudjeluju u navedenoj izradi što naravno ovdje pozdravljam.
Predloženim zakonom također propisuje se i obveza prvostupnika sestrinstva sa odobrenjem za samostalni rad da mogu izrađivati planove zdravstvene njege, te se uređuje odgovornost za lakše i teže povrede radnih dužnosti medicinskih sestara i tehničara.
Što cijeli ovaj proces znači za zdravstvo? Povećat će se učinkovitost postojećih timova, te će se pružiti širi opseg zdravstvene zaštite prema hitnim pacijentima pošto za velik broj intervencija u buduće ne bi bio potreban liječnik. To znači kako će se u zdravstvo uvesti medicinske sestre, odnosno napredne stručnjake u sestrinskoj njezi koje će biti formalno obrazovane i praktično osposobljene iznad razine sestre sa općom edukacijom, te će naravno imati i specijalistička licenca za rad.
Navedene medicinske sestre i tehničari naravno sukladno svojim kompetencijama preuzet će niz istih postupaka od liječnika. Svjesni smo kako je razvoj sestrinskih specijalnosti iznimno važan u poticanju razvoja sestrinskog znanja i stručnosti kao i naravno za poboljšanje kvalitete skrbi za pacijente.
Ovaj projekt je već pokrenut na sveučilištima i veleučilištima diljem Hrvatske za područje hitne medicine, te je početkom prošle godine raspisan natječaj za specijalizaciju s hitne medicine za što su osigurana sredstva Nacionalnim planom oporavka i otpornosti, te je ukupna vrijednost projekta za jednu godinu specijalističkog usavršavanja 13,2 milijuna eura.
Na temelju prikupljenih potreba za usavršavanje iz županijskih Zavoda za hitnu medicinu planirano je usavršavanje ukupno 375 prvostupnika sestrinstva izvan bolničke hitne medicinske službe od kojih je 210 iz postojećih timova dva. Time će se osigurati da svaki tim dva u postojećoj mreži hitne medicine ima jednog prvostupnika sestrinstva sa završenim usavršavanjem, a preostalih 165 prvostupnika dodatno će ojačati sustav posebno u onim područjima koji bilježe nedostatak liječnika. O tome smo već nešto čuli i ranije u replikama.
To znači kako ćemo početkom prvog ciklusa specijalističkog usavršavanja prvostupnika sestrinstva diljem Hrvatske ulaziti u društvo zapadno-europskih zemalja u kojima medicinske sestre i tehničari u hitnoj medicinskoj službi samostalno pružaju hitnu medicinsku skrb životno ugroženom pacijentu na mjestu intervencije i tijekom transporta, odnosno do dolaska u bolnicu.
To će omogućiti pružanje šireg opsega zdravstvene usluge hitnim pacijentima čime će se osigurati brža i učinkovitija hitna medicinska skrb, a sestrama i tehničarima stručno napredovanje i usporedno naravno i poboljšanje materijalnog statusa, te će se liječnicima smanjiti pritisak što u konačnici dovodi do funkcionalnije hitne medicinske službe.
Ako se ne varam do sad smo imali tri izmjene ovog zakona, ovo bi trebala biti četvrta, ali svakako bi u budućnosti trebali razmisliti o donošenju novog pošto je ovaj na snazi već više od 10 godina iako je trenutno u registar komore upisano više od 40 000 medicinskih sestara i tehničara procjenjuje se i kolega je rekao prije mene da ih fali više od, nedostaje više od pet do šest tisuća.
Zato svi moramo zajedno raditi na tome da se te brojke što prije poboljšaju. Iza ovog važnog postignuća moram naglasiti kako stoji intenzivan rad Ministarstva zdravstva, Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu kao i županijskih zavoda, Hrvatske komore medicinskih sestara, te obrazovnog sustava, stoga smatram kako je ovo prvi u nizu koraka, iskoraka dodatnih specijalizacija, medicinskih sestara i tehničara kojima je konačni cilj unapređenje zdravlja naših građana.
Slijedom svega navedenog klub Hrvatske demokratske zajednice naravno podržat će ovaj Konačni prijedlog zakona.
Hvala.
Hvala.
U ime Kluba zastupnika Domovinskog pokreta govorit će poštovani zastupnik Ivica Kukavica.
Izvolite.
Poštovani gospodine potpredsjedniče, predstavnici ministarstva, kolegice i kolege.
Pa evo u ime kluba Domovinskog pokreta neću dugo, malo smo proučavali ovaj predloženi zakon o izmjeni, druge izmjene i dopune zakona i moram reći da smo s tim zadovoljni. Znači tu se definira pitanje kompetencija prvostupnika sestrinstva, specijalistički usavršavanje djelatnostima hitne medicine i time će se povećati učinkovitost postojećih timova i kvaliteta hitne medicinske službe.
Također, ističe završeni specijalistički usavršavanje biti u mogućnosti pružiti širi opseg zdravstvene zaštite prema hitnim pacijentima, te za velik broj intervencija neće biti potreban liječnik. Sam zakon je znači dobar i mi iz kluba Domovinskog pokreta nemamo uopće dvojbe što se tiče ovoga kako ćemo glasati. Ali o ovom dijelu želim malo pričati o problemima ovoga sustava.
Jasno je da sestre medicinske čine 50% svih zdravstvenih djelatnika, o tome je dovoljno rečeno koliko zapravo zdravstveni sustav i ovisi o medicinskim sestrama. Ono što je po meni zabrinjavajuće to je da je što se tiče medicinskih sestara, njihovim pravima sve propisano zakonima, normativima i standardima, ali to se često u praksi ne poštuje. Druga tema je preopterečenost. U svakodnevnom radu jedna medicinska sestra i tehničar gotovo redovito rade posao za tri osobe i to smo svjedoci u svim KBC-ovima. Obavljaju poslove u biti i koje su u biti njihovim kompetencijama i koje su možda granično. O sistemu rada kompletne organizacije smjena, nemogućnost uzimanja godišnjeg odmora, plaća. To je u biti jedna tema o kojoj se stvarno može pričati, ali kažem to je manjak po onome što imamo. Stvarno je ogroman manjak medicinskih sestara.
Ono što je isto jedna top tema, što želim ovdje naglasiti to je u biti pripravnički staž. Poprilično često se dogodi da medicinske sestre i tehničari ne mogu odraditi taj pripravnički staž i u tome dijelu kaskamo. Znači da se one stave na samo tržište.
Preopterećenost medicinskih sestara. Evo bio sam u KBC-u i gledao sam, pričao sam sa puno njih. Stvarno kažu svi kao jedno da se osjećaju izmučeno, izmoreno i poprilično je tog posla ostalo na njima. Vrijeme je po ovome svemu što ja govorim da ministarstvo jasno je da tu ima puno faktora, da je puno otišlo sestara u zemlje EU i na bolje uvjete i plaće, ali što se tiče samog sestrinstva, to je jedna od ključnih tema u zdravstvu i potičem ministarstvo da u budućim vremenima razmisli o ovim temama koje su možda sad ovim Zakonom van dohmata, ali sasvim sigurno da će nadoći na dnevni red. Hvala.
Hvala. Idemo na pojedinačnu raspravu pa će govorit poštovani zastupnik Željko Jovanović, izvolite.
Hvala predsjedniče, potpredsjedniče, državna tajnice. Pa evo, još nekoliko mojih razmišljanja obzirom da je ovo važna tema i time se cijelog sustava zdravstva pa je šteta ne iskoristiti mogućnost da pošaljemo još nekoliko važnih poruka. Jedna od tih je sigurno da ono što mnogi spominju kao frazu, a zapravo i nije i zaista fraza, da ulaganje u zdravstvo i prevenciju apsolutno nije trošak nego je jedna značajna investicija.
Moderno, dostupno, funkcionalno održivo zdravstvo treba biti jedan od naših prioriteta. Moderni zdravstveni sustav u središte stavlja čovjeka, pacijenta kroz sustav, ali da ga prati od trenutka rođenja pa do staračkih domova, dakle prevencija, dijagnostika i ono što nama stalno fali, praćenje tijeka ishoda i liječenja. Za to je vrlo važno educirano i motivirano osoblje, a sestrinstvo je ključ, kičma tog zdravstvenog sustava. Zamislite samo, ja sam liječnik, akademik je liječnik, tu je puno liječnika, zamislite da jedan dan nijedna sestra ne dođe na svoj, na svoje radno mjesto. Što bi liječnici sami uspjeli učiniti? Vrlo malo.
Prema tome, sestrinstvo je ključno i zbog toga svaka, svako poboljšanje sustava u smislu upravljanja kadrovskim potencijala u segmentu sestrinstva je značajna i ova izmjena koja je, predstavlja 1. od 20-ak specijalizacija prvostupnica sestrinstva, kako Hrvatska komora medicinskih sestara ističe, sigurno će značiti kvalitetniji sustav zdravstva.
Jedno veliko istraživanje u kojem je sudjelovao i moj fakultet, jer dolazim s Fakulteta zdravstvenih studija gdje se upravo provodi visoko obrazovanje sestrinskog kadra, fizioterapeuta, radioloških tehnologa, primalja, pokazalo je da je u eri Covid krize preživljavanje u jedinicama intenzivne njege u kojima su radile visokoobrazovane medicinske sestre bilo značajno uspješnije od onih u kojima je bio kadar SSS. I bez obzira da li je bilo više ili manje liječnika, dakle visoko obrazovanje, kvalitetni sestrinski kadar može značajno unaprijediti zdravstvene ishode.
A mi smo dužni tom sestrinskom kadru osigurati bolje uvjete rada. Zašto? Dakle jedno veliko istraživanje koje je provela Hrvatska komora medicinskih sestara pokazala je da čak 2 od 3 medicinske sestre, znači više od 65% su često ili uvijek emocionalno i fizički iscrpljene te se osjećaju izmoreno.
Svaka druga, 45% njih zbog svog posla uvijek ili često osjećaju se izgoreno, dok je svaka 3. medicinska sestra frustrirana svojim poslom. To istraživanje provedeno je pod pokroviteljstvom Hrvatske komore medicinskih sestara, sindrom sagorijevanja u hrvatskom sestrinstvu i u njemu je sudjelovalo 4590 medicinskih sestara i medicinskih tehničara, dakle zaista možemo reći, reprezentativni uzorak.
Visoka razina stresa kojem su izložene medicinske sestre po ovom istraživanju, a po iskustvima, povezano je s preopterećenošću poslom, velikom odgovornošću prema ljudskom životu i zdravlju, nezadovoljavajućim primanjima, problemima u organizaciji rada u zdravstvenim ustanovama te međuljudskim odnosima na radnom mjestu. Upravo kao reakcija na dugoročnu izloženost višestrukom stresu na radnom mjestu, kod medicinskih sestara javlja se sindrom sagorijevanja koji prati gubitak idealizma, energije, radne učinkovitosti i osjećaja smislenosti vlastitog rada. I onda uslijedi odlazak iz sustava zdravstva.
Istraživanje je pokazalo kako postoji statistički značajna razlika u sagorijevanju kod različitih razina obrazovanja, kao i kod različitih vrsta zdravstvenih ustanova. Tako je sagorijevanje jače kod sestara opće njege i prvostupnica u odnosu na magistre sestrinstva. Također, sindrom je jače prisutan i kod sestara i tehničara koji rade u bolnicama, nego kod onih koji rade u domovima zdravlja, ali ovo je prilika da se prisjetimo .../Govornik se ne razumije./... ukoliko Ministarstvo zdravstva vrlo hitno ne priđe rješavanju problema obiteljske medicine, da vrlo skoro neće biti koga u velikom broju hrvatskih sredina u ambulantama obiteljske medicine, niti liječnika niti sestara.
Dakle tu je jedan, sljedeći problem koji se mora rješavati. Dakle ovo istraživanje je pokazalo kako medicinske sestre svoje sagorijevanje doživljavaju, i to je posebno važno, primarno vezano uz posao, tj. kako je njihova percepcija da im posao izaziva sagorijevanje. Dakle podaci jasno pokazuju da su naše sestre pogođene sindromom sagorijevanja primarno zbog posla, ne zbog pacijenata, ne zbog odnosa s pacijentima. Čak 74% medicinskih sestara se uvijek ili često navečer na kraju radnog dana osjeća iscrpljeno, 65% ih je uvijek ili često fizički i emocionalno iscrpljeno, sindrom sagorijevanja negativno utječe na zdravlje naših medicinskih sestara.
Prema tome, jasno je da ima puno problema, ovo je jedan mali korak koji će pomoći u jednom segmentu, ali ostalo je još puno toga i svakako apeliram na državnu tajnicu da u Ministarstvo zdravstva dodatno se angažiraju na tom segmentu upravljanja kadrovskim potencijalima u sustavu hrvatskog zdravstva, jer smo sve stariji, uskoro će biti preko milijun građana Hrvatske starijih od 65 godina, a da praktično gotovo nemamo uopće riješen problem brige o osobama u sustavu palijativne skrbi, palijativne medicine, što će biti svakim danom sve veći i sve izraženiji problem.
Hvala lijepo.
Hvala. Imamo nekoliko replika.
Prva je poštovane zastupnice Marković.
Zahvaljujem. Pa evo nakon svega, željela bih izraziti veliku podršku svom medicinskom i zdravstvenom kadru pogotovo medicinskim sestrama. Znam koliku žrtvu daju u svakodnevnom radu. Evo i u obitelji sama imam medicinsku sestru, tako da sa ovog mjesta podrška. Rekli ste u svojoj raspravi da neće imati tko raditi u obiteljskoj medicini.
Pa evo ja dolazim iz otočne sredine, otoka koji je poprilično razvijen blizu Splita i već se sada suočavamo sa ogromnim problemima nedostatka kadra obiteljskoj medicini, u nedostatka ginekologa, u nedostatka pedijatra, sad u mirovinu će Medicina rada, radiolog. I ja se pitam tko će te ljude zamijeniti? Mi smo davali stimulaciju u vidu dodatka na plaće na razini cijelog otoka, međutim nije ni to rješenje jer jednostavno kada ne dolazi pa evo vaše mišljenje o tome ako u velikim gradovima nema tko liječiti kako će u manjim sredinama, a svi se kunemo u otoke i ostanak ljudi na otocima.
Hvala.
Hvala.
Poštovani zastupnik Jovanović.
Kolegice Marković pa tu ste u pravu. Evo ja sam iz Rijeke pa znam koliki problem su imali na Cresu da dovedu dva liječnika gdje opet to je kolega Peršurić čini mi se govorio bio problem radnih dozvola, kako sve to riješiti. Oni su bili spremni doći raditi na Cresu. To je potrajalo i potpuno ste u pravu. Zato i moj apel državnoj tajnici da ministarstvo mora razmišljati, jer ukoliko u nekoliko narednih godina ne osiguramo, već se zna koliko će liječnika obiteljske medicine u cijeloj Hrvatskoj otići u mirovinu, a mi nemamo osiguranu zamjenu za njih.
Dakle, osim što treba dugoročno planirati i osigurati specijalizacije ili zapravo omogućiti da se u obiteljskoj medicini radi i bez specijalizacija, osigurati posao da medicinske sestre preuzmu dio poslova u prevenciji, jer je prevencija ključna u obiteljskoj medicini i rasteretiti ih administrativnog posla. Jedan pilot projekt u Zagrebu pokazao je da uvođenje administrativaca je značajno povećao kvalitetu rada tih ambulanti obiteljske medicine.
Poštovani zastupnik Miletić.
Hvala vam predsjedavajući.
Kolega Jovanović kako bi vi evo hrvatskoj javnosti koja laički gleda na problematiku o kojoj danas razgovaramo i o statusu medicinskih sestara rekli koje su ključne stvari koje sutra u jutro treba napraviti da bi zadržali kadar medicinskih sestara u Hrvatskoj. I mi već danas nemamo učitelja, profesore matematike ne možete naći sa povećalom, nemamo liječnika koji su nam pobjegli van, nemamo medicinskih sestara i pitanje uopće što će biti sa našim društvom kao takvim.
Ali evo konkretno vama pitanje. Da imate škare i sukno i da sutra u jutro vam kažu vi ste ti koji odlučujete, imate sve ovlasti na razini države koje poteze bi povukli, a da ti potezi imaju efekta da naše medicinske sestre ostanu raditi u Republici Hrvatskoj.
Hvala.
Poštovani zastupnik Jovanović.
Hvala lijepo.
Kolega Miletić pitanje je zaista konkretno, a odgovor ne može biti tako jednostavan. Ali evo samo na temelju ove ankete o sagorijevanju gdje se pokazalo da ono što je ključno što smeta našim medicinskim sestrama, ali i svim zdravstvenim radnicima to je organizacija posla. Dakle, organizacija posla je ključna. Osigurati bolju organizaciju posla, prepoznavanje njihovog rada, adekvatno nagrađivanje kroz koeficijente koji bi trebali biti bolji nego što jesu bili bi ti prvi koraci koje bih ja da mogu sutra napravio i vjerujem da bi to osiguralo unapređenje zdravstvenih ishoda i uvjeta rada svih naših zdravstvenih radnika.
Poštovani zastupnik Golubić.
Hvala predsjedavajući.
Poštovani kolega Jovanović, mislim da smo svi suglasni oko toga da je zanimanje medicinskog tehničara, medicinske sestre, medicinskih tehničara nešto što je visoko vrijedno zanimanje i nešto što treba našem društvu. Govorit ću iz osobnog iskustva čiji su roditelji medicinski tehničari, te moja majka koja je prošle godine nakon 40 godina rada kao medicinska sestra na odjelu neurologije otišla u mirovinu. Nakon što sam je pitao kako i na koji način sad ona to sve sagledava kaže ona meni nekad sam bila medicinska sestra, a bojim se sad pred kraj da sam postala birokrata.
I to je upravo ovo o čemu razgovaramo. Drugačija organizacija posla. Mislim da svi ti ljudi koji se bave tim zanimanjem su ljudi koji su spremni pomoći bližnjem, ali ona famozna birokracija naše države dešava se i u tom području i to je nešto o čemu mislim da treba isto progovoriti i rješavati uspostavu.
Hvala.
Poštovani zastupnik Jovanović.
Hvala lijepo.
Kolega Golubić ja sam razgovarao kolegi Miletiću, uspio sam na kraju brzinski to reći. Dakle, zagrebački dom zdravlja jedan je prošlo ljeto uveo pilot projekt, gdje je zaposlio administrativce. To su bili studenti medicine preko student servisa koji su obavljali administrativne poslove u tom domu zdravlja. I po završetku tog pilot projekta pokazalo se veliko zadovoljstvo i medicinskih sestara i liječnika i pacijenata i ovih studenata koji su bili na toj praksi tako da sigurno u nekakvom dugoročnom poboljšanju uvjeta rada i poboljšanju zdravstvenih ishoda je da zdravstveni radnici, medicinske sestre, fizioterapeuti, primalje, radiološki tehnolozi, liječnici trebaju raditi zdravstveni posao i da ih treba osloboditi administrativnog dijela posla na način koji će onda njima dati veću mogućnost da rade ono za što su se školovali.
Hvala vam lijepa.
Time zaključujem raspravu o ovoj točci. O njoj ćemo glasovati kad se steknu uvjeti.

14

  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sestrinstvu, drugo čitanje, P.Z.E. br. 6
11.10.2024.
Dobro jutro svima.
Počnemo sa izjašnjavanjem na amandmane.
Prvo izjašnjavat ćemo se o amandmanima na Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sestrinstvu.
Predlagatelj je Vlada Republike Hrvatske.
Rasprava je zaključena.
Amandman je podnijela zastupnica Nikolina Baradić.
Molim predstavnika predlagatelja da se očituje o podnesenom amandmanu.
Sa nama je državna tajnica gospođa Marija Bubaš, izvolite.
Poštovani predsjedavajući, poštovani saborski zastupnici Vlada prihvaća amandman.
Hvala lijepa.
Sada prelazimo na glasovanje, prvo Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sestrinstvu, drugo čitanje, P.Z.E. br. 6, predlagatelj je Vlada, rasprava je zaključena. Amandman je podnijela zastupnica Nikolina Baradić, tijekom izjašnjavanja o amandmanima predstavnica predlagatelja prihvatila je amandman zastupnice te on postaje sastavni dio konačno prijedloga zakona.
Dajem na glasanje Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sestrinstvu. Molim glasujmo.
Utvrđujem da je glasovalo 128 zastupnica i zastupnika, 126 bilo je za, 2 je bilo suzdržanih tako je da donesen Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sestrinstvu.
PDF