Povratak na vrh
Rasprave po točkama dnevnog reda
Saziv: XI, sjednica: 3
PDF
Svi govornici
3; 4
Prijedlog zakona o dopunama Zakona o građevinskoj inspekciji, prvo čitanje, P.Z. br. 51
Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o komunalnom gospodarstvu, prvo čitanje, P.Z. br. 50
19.09.2024.
Radin, Furio (Nezavisni)
Poštovane zastupnice i zastupnici ranije na sjednici dogovorili smo se da provedemo objedinjenju raspravu o slijedeće dvije točke:
- Prijedlog Zakona o dopunama Zakona o građevinskoj inspekciji, prvo čitanje, P.Z. broj 51
i
- Prijedlog Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o komunalnom gospodarstvu, prvo čitanje, P.Z. broj 50
Predlagatelj je Vlada RH na temelju Članka 85. Ustava RH i Članka 172. Poslovnika Hrvatskog sabora.
Prigodom rasprave o ovim točkama dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na prvo čitanje zakona.
Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo i Odbor za lokalnu i područnu odnosno regionalnu samo… samoupravu.
Žele li predstavnici predlagatelja, žele li kao prvo ovaj da predstavnici predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Gospodin, a tu ste zato, gospodin Bačić izvolite.
Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče.
Poštovane zastupnice i zastupnici Vlada RH predlaže donošenje dvaju zakona, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o građevinskoj inspekciji i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnom gospodarstvu.
Izmjena ovih zakona nastala je kao potreba da RH dodatno svojom zakonskom regulativom reagira bespravnu gradnju u RH. Kao što i vi sami svjedočite taj karcinom koji itekako utječe na prostor koji je uz ljude u Hrvatskoj najvažniji resurs i danas se odvija ispred naših očiju i svjedoci smo da bespravna gradnja nije zaustavljena, dapače da kolkogod smo zakonskom regulativom nastojali spriječiti bespravnu gradnju u Hrvatskoj ona je još uvijek tu pored nas i mi nju vidimo.
Sjećam se u svom prvom mandatu 2011.g. kada smo htjeli odgovoriti na taj na tu bespravno protuzakonito postupanje dijela naših sugrađana, da sam u Saboru tada objašnjavao i obrazlagao što je sve potrebno napraviti kako bi se spriječila daljnja bespravna gradnja u Hrvatskoj. U tom situaciji i tada bili smo uvjereni kako je u Hrvatskoj negdje oko 300 do 400 maksimalno bespravno izgrađenih objekata i bili smo svjesni da kad je već toliko objekata u Hrvatsko nagrađeno, kad je već toliko bespravnih intervencija u prostoru napravljeno da nije moguće sada jednostavno prebrisati te bespravne gradnje i da ih je nemoguće uć u rušenje kada se to nije napravilo u onom trenutku kada ta bespravna gradnja kreće.
Jedina i efikasna bespravna gradnja odmah kažnjavanje, sankcioniranje bespravne gradnje u početku, u početku čim se zakopa prva lopata, čim se krene u prve radove potrebno je hitno i odmah reagirati jer ukoliko se dođe do završetka radova, do useljenja u taj bespravni objekt u pravili se gubi bitka sa bespravnom gradnjom i tada nastaju socijalni slučajevi, tada nastaju različiti oblici koji dovodi do socijalnih nezadovoljstava i tu u pravilu onda država gubi utakmicu sa bespravnom gradnjom.
I zbog toga smo tada 2011.g. predložili Zakon o postupanju sa nezakonito izgrađenim zgradama, propisali smo uvjete, prostore, mjesta, lokacije, infrastrukturne prometne koridore u kojima se bez obzira na izgrađenu i na provedenu bespravnu gradnju neće ozakoniti i legalizirati takvi objekti i utvrdili smo sa će s 21. lipnjem 2011.g. se napravi taj aeorofotogrametrijsko snimanje Hrvatske kao temelj i podloga i baza sa danom 21. lipnja 2011.g. nakon kojega nikakva bespravna gradnja se neće moći sankcionirati, a do tada ona koja je izgrađena po točnom propisanim uvjetima koje sam maloprije spomenuo. I nakon toga je taj zakon doživio i promjene, došao je novi zakon i u tim zakonima su bili definirani rokovi u kojima smo htjeli da i namjeravali da bespravni graditelji podnesu svoje zahtjeve odnosno prijedloge za legalizaciju odnosno postupanje sa njihovim nezakonito izgrađenim zgradama i najprije je bio rok kraj 2014.g. pa smo znali da to tada već nije prijavljen veliki broj bespravnih izgrađenih objekata, iako je u tko vrlo kratkom periodu od godinu i po, dvije godine dana bilo prijavljeno preko 800 tisuća bespravnih objekata, a naknadno u produženom roku do 30. lipnja 2018.g. još je došlo gotovo stotinjak zahtjeva, tako da smo na kraju tog zakona koji više nije na snazi jer je istekao rok za prijavu takvih bespravnih objekata svjedočili da se prijavilo preko 900 tisuća bespravnih objekata u Hrvatskoj.
Od tada pa do danas prošlo je evo punih 13 godina i mi svjedočimo da smo pored tog zakona kojim smo izišli u susret kolikogod i tada to djelovalo da država postupa protuustavno jer razlikuje i ne postupa jednako prema svim svojim sugrađanima, kako onima koji su dobili i proveli procedure dobili građevinske dozvole i izjednačavaju sa onim koji to nisu, ali ti su zakoni prošli provjeru ustavnosti na Ustavnom sudu i utvrđeno je da kada postoji cilj kojega zakonodavac osmisli i za njega razmjerna mjera koja doprinosi ostvarenju tog cilja i takav zakon je prošao test ustavnosti.
Ali evo to je iza nas, mi smo u međuvremenu gotovo to sveli ga sve ono što je moglo se legalizirati sukladno zakonima i ozakonili, ali i dalje i dalje je bespravna gradnja je tu je oko nas.
Do prije par godina odgovornost rekao bi za zaustavljanje bespravne gradnje bila isključivo u mom ministarstvu u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, mi smo se to se dio vas dobro sjeća, prije čini mi se pet godina, odlučili na model u kojem je formirano posebno državno tijelo Državni inspektorat u čijem sastavu je građevinska inspekcija i građevinska inspekcija bi trebala nadzirati tu bespravnu gradnju, ne samo nadzirati nego je i sankcionirati.
Ono što mi se čini da je važno još navesti, a to je da smo Kaznenim zakonom propisali kaznenim djelom bespravnu gradnju ako se ona odvija u zaštićenim područjima prirode, ako se ta nezakonita gradnja događa na kulturnim dobrima i ako se događa u zaštićenom obalnom području mora, a to je praktično možda i najveći dio od ovih zona koje sam maloprije spomenuo i tu su propisane i stroge kazne i čak niti to, a takvih se postupaka vodi i vodilo se, nije još uvijek spriječilo bespravnu gradnju.
I kao što sam u početku rekao jedini pravi put je zaustavljanje bespravne gradnje u početku i mislim da je dužnost svih nas, prije svega i odgovornost Vlade RH odnosno resornog Državnog inspektorata, ali i svih sudionika, svih sastavnica državne vlasti, pa tako i lokalne vlasti da spriječi tu nezakonitu gradnju.
Ono što nas je navelo da, da konkretno između ostaloga uđemo sa ovim zakonom u saborsku proceduru je činjenica da Državni inspektorat nema te kapacitete da može, da može u tehničkom i kadrovskom smislu regulirati odnosno brzo sankcionirati bespravnu gradnju. Mi danas ćemo pored ovog zakona koji predlažemo i dodatno ići u izmjenu tehničkih pomagala kako bi s današnjom tehnikom, današnjim mogućnostima koje se mogu provoditi u nadzoru prostora, kontinentalnog prostora RH, pomoći još dodatno građevinskoj inspekciji da brzo i promptno reagira u zaustavljanju bespravne gradnje. No ono što nam se čini da je potrebno to je u trenutku kada građevinska operativa u Hrvatskoj raste najbrže od svih djelatnosti, svih, svih djelatnosti iz svih grana gospodarstva u Hrvatskoj, danas građevina u Hrvatskoj raste na godišnjoj stopi od 15%, kada građevinski inženjeri i građevinski tehničari mogu i biraju za to najbolje uvjete, a Bogu hvala u ovom trenutku rekao sam građevina čini 7% hrvatskog BDP-a, a u rastu od 3,3 participira sa 1%, 30% rasta BDP-a je u ovom trenutku oslonjeno na hrvatsku građevinu i samim time teško je očekivati da će Državni inspektorat u takvim uvjetima kada građevinski inženjeri mogu birati što će i gdje raditi usprkos i povećanja plaća državnom sektoru, usprkos još dodatnih dodataka na plaću građevinskim inspektorima, nema jednostavno želje, nema kolko smo vidjeli niti baš nekog posebnog interesa baviti se u Hrvatskoj ovom djelatnošću. I kako bismo pokušali riješiti u ovom sada trenutku da se brže, bolje, ažurnije reagira na bespravnu gradnju išli smo s prijedlogom da, da pored svega 70 zaposlenih građevinskih inspektora u Hrvatskoj koji su u okviru Državnog inspektorata uključimo i dio odnosno uključimo i zaposlenike u lokalnoj samoupravi, prije svega komunalne redare da se uključe u suzbijanje bespravne gradnje i jasno je da analizirajući stručnu spremu komunalnih redara, najmanje možda među njima je građevinske struke, toga smo svjesni.
Napravili smo jednu anketu kroz sve lokalne samouprave i utvrdili smo da u Hrvatskoj ima 882 komunalna redara, a da 65 JLS u Hrvatskoj i nema komunalnog redara.
Maloprije u prijašnjoj raspravi g. Golubić, sad ga nema, otišao je, njegova rasprava bila je jedna od onih konstruktivnih u prošloj raspravi, rekao je na upit upravo o ovome o čemu ja sada govorim da prema njegovoj procijeni bi trebalo na 10 tisuća stanovnika najmanje dva komunalna redara, pa kada vi to, tu njegovu izjavu i tu njegovu raspravu pretočite u Hrvatskoj to bi onda znači da bi u Hrvatskoj trebalo biti 780 komunalnih redara, a mi ih imamo 882, prema tome već sada taj broj komunalnih redara, ne govorim da je to što je on rekao da bi to trebao biti kriterij, ali mi smo u ovom trenutku sa 882 komunalna redara koji bi se, koji se sada prema ovom zakonu mogu uključiti u suzbijanje bespravne gradnje.
Ono što mi očekujemo temeljem ovog zakona od komunalnih redara je čini mi se ne baš jako kompliciran stručni posao, niti tehnički posao da ne bi komunalni redari koji imaju već sada određene ovlasti kada je u pitanju nadzor, sankcioniranje, nezakonito postupanje u drugim djelatnostima i to kad sam svjestan da komunalni redari imaju već sada značajne poslove koji nisu izvorno bili propisani Zakonom o komunalnom gospodarstvu već da su i drugi zakoni na određeni način u svojoj provedbi, sankcioniranju i nadzoru se oslonili na komunalne redare, ali čini nam se da je u ovom trenutku suzbijanje, suzbijanje, zaustavljanje, sankcioniranje bespravne gradnje u iznimnom javnom interesu RH prije svega zbog zaštite prostora što sam prije rekao. Dakle, postupajući prema našem zakonu komunalni redar neće biti građevinski inspektor, to uopće niti mi to očekujemo, niti bi to oni mogli provoditi s obzirom na često puta vrlo složene projekte i građevinske dozvole koje su izdate da bi se pojedini objekti u Hrvatskoj gradili, al ono što očekujemo od komunalnog redara jest da utvrdi ima li ili nema ta gradnja koja se događa na području JLS uopće akt o građenju, ništa više i ništa manje, dakle dovoljno je doć na gradilište i primjetit da se tamo događa nekakva gradnja i vidjeti da li je početak te gradnje, da li je ta gradnja, jest ili nije sukladno zakonu i ako nije, ako nema akta o građenju komunalni redar je vlastan odmah sankcionirat i kažnjavat ne samo prvi puta nego kad se navraća na to gradilište ako ga nije poslušao investitor u 6 dolazaka, svaki puta ga kazniti, sva ta sredstva nisu mala, to su vrlo velika, propisali smo vrlo velika, vrlo velike kazne i vrlo velike novčane kazne za takvo nezakonito postupanje, prilično izdašno napuniti proračun JLS jer će ti prihodi biti prihodi JLS.
Svjesni smo i činjenice da se pokušava reći kako na taj način ovaj Državnom inspektoratu nalazimo opravdanje za određenu pojavu bespravne gradnje, ali onog trenutka kada komunalni redar utvrdi da se događa bespravna gradnja, on o tome obavještava građevinsku inspekciju, nakon toga građevinska inspekcija više nema opravdanja da nije imala saznanja jer ih doista nema puno u Hrvatskoj o pojedinoj bespravnoj gradnji koja se događa na području RH i zato smo ocijenili da je to jako važno, da je to jako dobro da 882 koliko smo zabilježili komunalna redara uz Hrvatskoj naprave taj po nama ne baš previše zahtjevan stručni posao, a iznimno koristan za Republiku Hrvatsku. To je bio razlog zašto smo krenuli u ovu izmjenu, a to nisam rekao već sada komunalni redari, već sada komunalni redari temeljem zakona kontroliraju i nadziru određene građevinske radove koji se događaju na području Republike Hrvatske.
Sukladno ovom zakonu odmah smo intervenirali i u Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnom gospodarstvu, jer sada ta dva zakona na određeni način postaju kompatibilna gdje smo također u ovom dijelu koji se odnosi na prekršajne odredbe anticipirali ovo što sam rekao o kaznama koje su definirane Zakonom o izmjenama Zakona o dopunama Zakona o građevinskoj inspekciji.
Ali kad smo već otvorili temu Zakona o komunalnom gospodarstvu onda smo znali da su još dvije teme koje su sada aktivne, koje su sada ažurne, koje su sada praktično, na koje je sada potrebno reagirati prije svega zbog tumačenja zakona, odnosno članka 61. stavka 4. Zakona o komunalnom gospodarstvu gdje pojedine jedinice lokalne samouprave tumačeći zakon onako kako oni drže da bi ga trebalo tumačiti zaračunavaju, obračunavaju komunalnu naknadu hotelskim poduzećima, po nama neke od jedinica lokalne samouprave tumačeći zakon onako kako oni drže da bi ga trebalo tumačiti zaračunavaju, obračunavaju komunalnu naknadu hotelskim poduzećima po nama neke od jedinica lokalne samouprave iznad onoga što je sam zakonodavac napisao u tom članku, a to je da se umjesto jedan i pol posto prihoda hotelskog poduzeća, hotelske kuće, hotelskog naselja ne zaračunava samo za to naselje, tu kuću, taj hotel koji je na tom prostoru, nego za sve hotele u sustavu te grupacije ili za ukupan prihod, jedan i pol posto prihoda svih hotela na području jedinice lokalne samouprave. I to je često puta donosilo, dovodilo do činjenice da su ti računi značajno prelazili ne 1 i pol posto, nego negdje pet, šest, sedam, osam posto prihoda tog dotičnog hotela koji mora platiti tu komunalnu naknadu. To smo sada sa ovim izmjenama zakona učinili potpuno jasnim i transparentnim.
I drugi važan prijedlog, važna izmjena odnosi se na odluku o utvrđivanju i proglašenju komunalne infrastrukture. Ono što je sagrađeno do 2018. godine i dalje će se postupati kako je to bilo po postojećem zakonu, međutim svjedoci smo i sljedeće situacije da su pojedina predstavnička tijela na prijedlog svojih nositelja izvršne vlasti proglašavali komunalnom infrastrukturom i nešto što možda i nije u tom trenutku bila komunalna infrastruktura i ne rješavajući imovinsko-pravne odnose proglašavali su imovinsko-komunalnom infrastrukturom određene komunalne površine, komunalne objekte. Kako je time dolazilo do ugrožavanja vlasništva kao ustavne kategorije mi smo sada ovim zakonom propisali kako i na koji način se može proglasiti komunalnom infrastrukturom određeni komunalni objekti i na taj način jasno da se prije svega vodi računa o imovini koja je u vlasništvu privatnih osoba, jer smo rekli da je privatno vlasništvo ustavna kategorija.
Evo to su uglavnom razlozi zbog čega smo danas ovdje i zbog čega ulazimo u izmjene ova dva zakona, vrlo važna zakona za očuvanje prije svega prostora Republike Hrvatske a na način da se prije svega suzbije bespravna gradnja u Republici Hrvatskoj.
Evo toliko. Hvala lijepa.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Gospodine ministre imam pritisak od naših video makera koji traže pet minuta stanke, pa mi mogli sažeti ono što je rečeno do sada i krenuti dalje, pa onda sada je 17,59. U 18,05 minuta nastavljamo. Može?
…/Upadica Bačić: Što se mene tiče može./…
Hvala lijepa.
STANKA U 17,54 SATI
Radin, Furio (Nezavisni)
NASTAVAK NAKON STANKE U 18,03 SATI.
Dobro, možete zauzeti vaša mjesta i idemo sa replikama. Prvi je gospodin Miro Bulj.
Bulj, Miro (MOST)
Ministre ovim prijedlogom sva odgovornost za bespravnu gradnju države, sa države prebacivate na jedinice lokalne samouprave, na komunalne redare koji moraju postati sada i piloti, moraju postati ne znam građevinari, moraju postati sve. Šta je radila inspekcija građevinska, šta je radio Mikulić il di to spada nemam pojma. Šta su oni radili do sada. Pa znate li koliki su to troškovi? Da je jedinicama lokalne samouprave ima ih gdje raspisivaju natječaje nitko neće da se javi za komunalnog redara. Ti ljudi imaju veliku odgovornost obaveze sa srednjom stručnom spremom. Vi ste sve znači prebacili na jedinice lokalne samouprave, vi ste oni koji moraju otkrivat, razotkrivat, a građevinska inspekcija ako dođe. Znači priznajte da inspektorat nije radio svoj posao i da je država prebacila sve na jedinice lokalne samouprave kao i prethodni zakon.
Radin, Furio (Nezavisni)
…/Govornik se ne razumije./…
Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem g. potpredsjedniče.
Poštovani zastupniče i sinjski gradonačelniče, nikada neće država moći se odreći svoje odgovornosti za bespravnu gradnju u Hrvatskoj, za razliku od vas koji sada plačete zbog novog posla koji vam je sada ovim zakonom vašim komunalnim redarima država prepustila u nadležnost. Brojni gradonačelnici i načelnici, velik broj gradonačelnika i načelnika nas upravo gura, mola da krenemo u ovo jer oni imaju osposobljenu gradsku i općinsku upravu koja će moć intervenirati i na taj način ne samo doprinijeti općem dobru i zaštiti javnog interesa nego će ukoliko se takva gradanja bude događala, a s obzirom na visinu ako ste pročitali zakon planiranih i predviđenih sankcija, itekako doprinijeti punjenju gradskog proračuna, općinskog proračuna na račun onih koji …/Upadica Radin: Hvala./… provode nezakonite radnje u Hrvatskoj.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Gospodin Franković.
Franković, Mato (HDZ)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče.
Poštovani ministre, ja bih vam se želio zahvalit jer ovim zakonom konačno se daju u ruke jedinicama lokalne samouprave pravo kontrole i nadzor na gradilišta odnosno uvida u to je li se vrši legalna ili bespravna gradnja.
Naime, građani kada vide određene radove na određenom području uvijek smatraju odgovornu gradsku upravu za iste. Konačno mi imamo alat da pošaljemo komunalne redare, da utvrde o kakvoj vrsti radova je riječ i da utvrde je li legalno ili nije i imamo i represivne mjere, možemo izdati kazne, dakle nešto nas se pita što bi rekli ljudi.
Još jednom pohvaljujem navedenu inicijativu i mislim da je dobro da na taj način država zapravo spušta na lokalne razine i odgovornost i moć i mogućnost …/Upadica Radin: Hvala./… upravljanja.
Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor.
Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem.
Gospodine Frankoviću, poštovani zastupniče, ono što nisam rekao u svom uvodnom dijelu, a imao sam vremena, da ovim zakonom sada ne samo da su te kazne značajne i velike nego itekako kažnjavaju izvođača radova i još će biti odgovorna osoba u izvođaču radova. Dakle, jer tu odgovornost za bespravno postupanje nosi ne samo investitor na čijem se zemljištu provodi bespravna gradnja nego i onaj ko mu te radove izvodi, tako da kada se bude sankcioniralo bespravnu gradnju platit će kaznu i jedan i drugi. A ja mislim da će to bit na određen način i poticaj lokalnoj samoupravi da s tim s tom mogućnošću na određeni način ojača malo svoj fiskalni kapacitet jer su kazne doista visoke.
Radin, Furio (Nezavisni)
Gospođa Anka Mrak-Taritaš.
Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo.
Poštovani ministre, dakle tema građevinske inspekcije je zaista tema koja tišti sve, tišti i državu, tišti i jedinice lokalne samouprave i sve one koji legalno grade, a one koji nelegalno grade voljeli bi da ih ima što manje. Vi jako dobro kao i ja znate proces koji je bio da je građevinska inspekcija neka bila na lokalnoj razini onda je ona 200 i nešto bilo je preko 200 građevinskih inspektora koji su s lokalne razine prešli na državu razinu, sad ih ima otprilike 70-ak, a pri tom ja mislim da ih je više od 50 starije od 55 godina i otići će u mirovinu i ne uspijevate dobit.
Zašto ovaj cijeli uvod? Zato vas pitam ono što ja smislim da je ključno. Da li je država spremna, da li smo spremi svi zajedno donijeti odluku da za jedan dio radova, dakle ne za sve radove, ali za jedan dio radova isključiva nadležnost i građevinske inspekcije i cijelog postupanja bude na lokalnoj razini, da to bude za neke ili manje zahtjevne zgrade ili zahvati, a da ono što je državna ili …/Upadica Radin: Hvala./… zahtjevnije zgrade ostane na državnoj i da se ovo kompletno prebaci na lokalnu razinu, ne samo ovako djelomično kao sada?
Hvala lijepa.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa. Izvolite odgovor.
Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem.
Poštovana zastupnice Mrak-Taritaš, ja sam inače sklon apsolutno decentralizaciji. Mislim da sam i prošlu godinu kada smo veliki dio imovine i upravljanje i raspolaganje imovinom prepustili područnoj odnosno lokalnoj samoupravi, doduše ne svim jedinicama lokalne samouprave to su gradovi sjedišta županija i veliki gradovi, tako bih vrlo rado prepustio i ovaj dio. Ali vi jako dobro znate, vi ste bili na ovom mjestu, da u ovom trenutku nije lokalna samouprava kapacitirana preuzeti poslove građevinske inspekcije na način da sukladno Zakonu o opće upravnom postupku taj postupak dovede do kraja. A vi jako dobro znate da … vrlo osjetljivi poslovi nije samo predmet nekad utvrđivanja da li postoji akt o građenju ili ne nego i ako postoji akt o građenju da li se investitor i izvođač drže baš onog projekta koji im je zacrtan. Za to ipak treba imati specifična znanja, ja mislim da u ovom trenutku lokalna samouprava to ima, a neke velike sigurno da imaju. Međutim, potpuna decentralizacija …/Upadica Radin: Hvala./… nisam siguran da je moguća.
Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Ledenko.
Ledenko, Ivica (MOST)
Poštovani ministre.
Ovo ljeto sam bio pozvan u Jezera od strane inicijative tamošnjih građana koji su u tom mjesnom odboru u Općini Tisno prikupili nekih 270 potpisa što je zapravo većina mještana koji žive tamo. Oni su se pobunili na jedan kompleks zgrada, nazvali su ih poliklinike, inicijator je kazao, evo citirat ću ga kaže: „Ako ne krenemo odmah sad jer je pet do dvanaest postat ćemo samo slomljena splav na bijesnom moru urbanizma“, to je kazao Miro Štropin iz Građanske inicijative Jezera.
Dakle, oću kazati ovdje znači su građani sami obavili praktički nadzor, upoznali su sve, izašlo se javno, objavila je to javna televizija. Ne znam da li građevinska inspekcija postupa po takvim, da li prati te stvari, da li je to u njenoj nadležnosti i da li je djelovala ovdje i provjerila tu naputke te građanske inicijative?
Radin, Furio (Nezavisni)
Izvolite odgovor.
Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem.
Poštovani potpredsjedniče, uvaženi zastupniče Ledenko.
Vi znate da ja nisam nadležan građevinskoj inspekciji. Građevinska inspekcija je u sastavu jednog drugog središnjeg državnog odnosnog državnog tijela, a to je Državni inspektorat. I to je prava adresa da li u ovom trenutku Državni inspektora provodi ili ne provodi nadzor nad tim objektom ja to doista ne znam, a ono što evo mogu samo poručiti da, da tu udrugu koja kojoj je stalo do zaštite prostora i ako se provodi bespravna gradnja evo ja ću ih vrlo rado primiti u mom ministarstvu, uputite ih u ministarstvo pa ćemo vidjeti što možemo napraviti ukoliko je nešto izvan ovlasti građevinske inspekcije.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Odgovor, ovaj pardon oprostite gospodin Dalibor Milan.
Milan, Dalibor (HDZ)
Poštovani ministre moje pitanje se odnosi na problematiku evidentiranja komunalne infrastrukture u katastru te njen upis u zemljišne knjige kada je ista izgrađena na zemljištu koje u vlasništvu RH. Člankom 132. stavkom 1. aktualnog Zakona o komunalnom gospodarstvu propisano je između ostalog da se komunalna infrastruktura izgrađena do dana stupanja na snagu ovoga zakona koja nije evidentirana u katastru ili nije evidentirano njezino stvarno stanje evidentira u katastru na temelju geodetskog elaborata izvedenog stanja komunalne infrastrukture. Potvrde jedinice lokalne samouprave da se radi o komunalnoj infrastrukturi a koje pribavlja i nadležnom tijelu za katastar dostavlja jedinica lokalne samouprave.
Upravo ova odredba omogućila je jedinicama lokalne samouprave da na jednostavan i brz način riješe imovinsko-pravne odnose u vezi sa izgrađenom komunalnom infrastrukturom.
Međutim, Člankom 132. člankom, stavkom 6. aktualnog Zakona …
…/Upadica Furio Radin: Hvala, vrijeme./…
… o komunalnom gospodarstvu od ovako efikasnog načina rješavanja imovinsko-pravne problematike …
…/Upadica Furio Radin: Vrijeme gospodin Milan./…
… infrastrukture izvedena je komunalna infrastruktura koja je izgrađena na zemljištu. Da li je ovim prijedlogom zakona pojednostavljeno rješavanje …
…/Upadica Furio Radin: Gospodin Milan vrijeme./…
… imovinsko-pravnih odnosa na zemljištu …
…/Upadica Furio Radin: Vrijeme je isteklo nažalost./…
… na kojem je izgrađena komunalna infrastruktura a koja je u vlasništvu RH.
Ispričavam se.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala, hvala.
Odgovor, a tako, takav je Poslovnik.
Izvolite odgovor.
Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče.
Uvaženi zastupniče Milan vi ste se izborili za vrijeme kako biste do kraja postavili to pitanje koje ste rekli.
Da, rješenje koje je prihvaćeno u Zakonu o komunalnom gospodarstvu već je ranije bilo u Zakonu o javnim cestama gdje se omogućavala upravo brža izgradnja, registracija, evidencija javnih cesta u Hrvatskoj. To je dobro rješenje i neovisno o tome je li to vlasništvo RH ako je na tom vlasništvu upisana komunalna odnosno izgrađena komunalna infrastruktura to uopće nema dileme, dapače mi smo Zakonom o upravljanju nekretninama i pokretnima u vlasništvu RH išli korak dalje pa smo i još dodatno pojednostavili da smo gotovo sve komunalne površine na području jedinica lokalne samoupravne temeljem javno, temeljem tabularne izjave prepuštamo i danas svakodnevno potpisujem takve dokumente jedinici lokalne samouprave. Ali želi spriječiti bilo je zloupotreba takvih situacija bez riješenih imovinsko-pravnih odnosa, bez znanja vlasnika …
…/Upadica Furio Radin: Hvala vrijeme./…
… se je odlučivalo o izgra… o komunalnoj infrastrukturi.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gospođa Salopek.
Salopek, Anđelka (HDZ)
Hvala lijepo.
Evo poštovani ministre s obzirom na problem bespravne gradnje na cijelom području RH želi se doprinijeti efikasnijem postupanju protiv nezakonitih graditelja na način da se na komunalne redare proširi ova oblast djelovanja po pitanju bespovratnog građenja.
Također propisuje se da u provedbi nadzora komunalni redar rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku ili izvođaču obustavu građenja zgrade ako se gradi bez izvršne i građevinske dozvole ili bez glavnog projekta te tada komunalni redar zatvara gradilište.
Moje pitanje je, s obzirom na ovlasti hoće li komunalni redari biti i je li predviđena edukacija za provođenje ovih aktivnosti te koje kompetencije određuju njihov rad?
Hvala.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Odgovor.
Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovana zastupnice Salopek.
To sam čak čini mi se uvodno i rekao da smo svjesni da 882 komunalna redara u Hrvatskoj nisu i u malom su dijelu stručne spreme koja je ili građevinska ili arhitektonska ili ne znam neke tehničke struke koja bi tu jednostavnije i brže mogla reagirati. Neovisno o tome zato smo i propisali postupak koji je vrlo jednostavan i stručno jednostavan čak čini mi se jednostavniji od već postojećih obveza koje su ranije date u nadležnost upravnim odjelima zakonodavnog gospodarstva odnosno komunalnim redarima u provedbi i praćenju drugih vrsta građevinskih radova na području jedinica lokalne samouprave i ne bojim se da će to trebati. A tu je i naše ministarstvo mi možemo putem radionica sa sa udrugom gradova i udrugom općina održati nekoliko seminara i radionica kojima ćemo pomoći da komunalni redari što lakše uđu u provedbu ovog zakona.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gospođa Auguštan Pentek.
Auguštan-Pentek, Jasenka (SDP)
Poštovani ministre svakako je pohvalo da se krenulo u rješavanje bespravne gradnje, ali ono što zabrinjava je da uvijek država sve svaljuje na jedinice lokalne samouprave. Kada se ne uhvatimo u koštac s problemom najlakše je prebacit na jedinicu lokalne samouprave i naravno da jedinice lokalne samouprave imaju strah od toga kada znamo da i sami ste rekli da komunalni redari kojih je 882 da sve više im se gomila njihov posao. Ja ću samo podsjetiti sve one koji ne znaju komunalni redari rade nadzor komunalnog reda, održavanje odvodnih kanala, divljih deponija, javnih zelenih površina, dječjih igrališta, groblja, tržnica, držanje kućnih ljubimaca, nerazvrstane ceste, radna vremena ugostiteljskih objekata, prometni redar, a od nedavno i pomorski redar i mnoge druge poslove koje ovdje nisam nabrojala. I nije problem al 882 komunalna redara nisu dovoljna i jedinice lokalne samouprave će svakako trebati zaposliti nove komunalne redare.
Ti komunalni redari …
…/Upadica Furio Radin: Hvala./…
… nemaju ni dovoljno financijski plaće kao ostali, a i bit će opterećeni ovim poslom i rješenjima koja moraju pisati …
…/Upadica Furio Radin: Gospođa Auguštin Pentek./…
… svakako je to jedan korak …
…/Upadica Furio Radin: Hvala, treći put hvala./…
… ali nije dovoljan bez financijskih sredstava i decentraliziranje države.
Radin, Furio (Nezavisni)
Gospođo Auguštan Pentek ja bih vas molio ja kažem hvala i to znači da se završava rečenica.
Izvolite odgovor.
Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče, poštovana zastupnice Auguštan-Pentek.
Kao što sam odgovorio i gospodinu Bulju, dakle država ne može se odreći odgovornosti kad je u pitanju bespravna gradnja. Ovdje u ovom konkretnom slučaju, konkretnom prijedlogu zakona držimo da je moguće aktivacijom zapošljavanja kako god, hoćemo reći davanjem ovlasti komunalnim redarima biti u tom učinkovitiji. I ja sam bio čelnik jedinice lokalne samouprave i rekao sam da sam pobornik decentralizacije. Bojim se da su nam puna usta centralizacije dok do nje ne dođe. Kad do nje dođe, e onda država u stvari se izvlači iz svoje odgovornosti. Ili smo za decentralizaciju ili nismo i mi mislimo da je ovime dijelom ispuštena i ta ovlast, ne treba od toga bježati lokalnoj samoupravi, a kroz njen rad, rad komunalnih redara ćete moći napuniti vjerujte državni proračun ukoliko je na vašem području bespravne gradnje. Ako je nema neće imati ni posla komunalni redar.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gospodin Gregurović.
Gregurović, Zoran (HDZ)
Hvala potpredsjedavajući, poštovani potpredsjedniče Vlade.
Vezano za stjecanje statusa javnog dobra u općoj uporabi, dakle tu se precizira da se odnosi na onu infrastrukturu koja nije u vlasništvu, odnosno suvlasništvu jedinica lokalne samouprave i/ili osobe koja obavlja komunalnu djelatnost, dakle i da moraju prethodno biti riješeni imovinsko-pravni odnosi. Prije ste spomenuli da se to odnosi na infrastrukturu koja je sagrađena do 2018. godine, dakle ili nakon toga pa vas molim ako možete pojasniti na koju se to infrastrukturu misli koja nije u vlasništvu jedinica lokalne samouprave i ako možete reći vezano za ovu godinu 2018. gdje će to biti propisano jer u zakonu nije?
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Odgovor.
Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče, poštovani gospodine zastupniče.
Da, komunalna infrastruktura je u vlasništvu komunale, dakle lokalne samouprave ili njihovih trgovačkih društava u vlasništvu jedinice lokalne samouprave, to nije sporno. No međutim, sporno je na čijem je zemljištu sagrađena, to je sada, o tome se radi. I mi, to vam u zakonu i piše, ako je komunalna infrastruktura sagrađena do stupanja Zakona o komunalnom gospodarstvu 2018. godine vi ćete i dalje postupati sa tom komunalnom infrastrukturom kakva je ona zatečena na terenu. Ali ako se događa danas da se ide u evidenciju komunalne infrastrukture koja je nakon toga rađena trebat će se riješiti imovinsko-pravni odnosi sa vlasnicima tog zemljišta, na čijem je prostoru, na čijem je zemljištu izgrađena komunalna infrastruktura. Jesu li to parkirališta? Jesu li to ne znam ulice ili trg? Je li to igralište koje je u vlasništvu jedinice lokalne samouprave ili slično?
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gospodin Marković.
Marković, Miroslav (SDP)
Poštovani gospodine ministre imam osjećaj nekako iz današnjih svih ovih rasprava da ste vi ovdje netko tko sad pokušava riješiti one nekakve čak i unutarstranačke probleme, jer recimo inspektorat prebacujete dio odgovornosti, odnosno svjesno ja mislim da to radite zato jer jednostavno vidite da Državni inspektorat jednostavno ne zna raditi svoj posao. S obzirom da je na čelu čovjek koji je tamo na neki način došao zato jer je ono nagrađen jer je izgubio izbore valjda za gradonačelnika Zagreba. I što je prvo napravio? Centralizirao je cijeli sustav Inspektorata. Znači, možda bi bilo bolje da decentraliziramo Inspektorat, pa da i njih zaposlimo u jedinicama lokalne samouprave možda bi bili ipak efikasniji nego što su sada i bili bi vjerojatno jeftiniji, manje bi nas koštali. Evo tako da čisto hvala vam što ste i to prebacili na nas. Mislim da ćemo mi to isto stvarno možda i bolje raditi, to je istina.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Odgovor.
Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine zastupniče.
A meni se čini da ste vi tijekom i današnje rasprave i sada pokušali jedan zakon koji je više tehničke naravi prebaciti u sferu politikantstva i politike, jer ste za vrijeme onog zakona ostvarili, govorim o županu vašemu koji dolazi iz redova Hrvatske demokratske zajednice, a u tom zakonu pak nigdje nema županija. Vi ste pronašli načina kako biste ovdje u ovoj sabornici se politički obračunavali sa vašim županom koji dolazi iz redova Hrvatske demokratske zajednice. Ovdje nema nikakvih unutarstranačkih, niti izvan stranačkih razmirica ili rješavanja već je ovdje isključivo interes Vlade Republike Hrvatske da zajedno sa lokalnom samoupravom ne odričući vlastitu odgovornost pokuša suzbiti maksimalno bespravnu gradnju i mislimo da je lokalna samouprava svojim potencijalom kojega ima, rekao sam koji joj može u tome pripomoći. Ako ne pripomogne i dalje će biti odgovornost na Vladi Republike Hrvatske koja je dužna uređivati prostor u Hrvatskoj i čuvati, brinuti o prostoru kao ustavnoj kategoriji.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gospodin Bilić.
Bilić, Dubravko (NPS)
Zahvaljujem gospodine predsjedavajući, poštovani potpredsjedniče Vlade.
Evo kao čelnik jedinice lokalne samouprave ne bojim se odgovornosti, odnosno preuzimanja novih poslova. Dapače, drago nam je da oni problemi koji su lokalni mogu se lokalno i riješiti. Ja bih volio da kao što je i kolegica Mrak-Taritaš predložila da zapravo više vjerujete lokalnoj zajednici i nastavite decentralizirati svu tu djelatnost.
Međutim, sami ste napomenuli da problem treba rješavati u korijenu, a prvi početak toga problema je izdavanje građevinskih dozvola. Podsjetio bih da većina gradova u Republici Hrvatskoj ne izdaje građevinske dozvole, nego to za njih rade županije.
Ja bih vas molio da možda i kroz, do drugog čitanja razmislite da se i ovlasti, upravni odjeli zapravo za prostorno uređenje i graditeljstvo zakonom prebace jedinicama lokalne samouprave, dakle gradovima koji bi onda efikasno pratili taj postupak od početka kao što bi isto tako mogli upravljati i školama ukoliko bi županije to prebacile.
Zahvaljujem.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Vrijeme.
Odgovor.
Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine zastupniče, poštovani zastupniče Bilić.
Dio izdavanja akata za građenje kao što znate već sada je prepušten područnoj samoupravi, gradovima, velikim gradovima, gradovima sjedišta županija, a čak i određenim jedinicama lokalne samouprave.
O tome da li je moguće baš prepustiti izdavanje akata za građenje, lokacijskih građevinskih dozvola, uporabnih dozvola brojnim jedinicama lokalne samouprave, nisam siguran to moram reć. Vjerojatno bi vaš grad Ludbreg to mogao s obzirom na ono što ste mi malo prije rekli da ste zaposlili sada u dva građevinska inženjera koji bi mogli to, taj posao obavljati ali nisu, nisu baš sve jedinice lokalne samouprave na razini da bi taj posao mogli obavljati. Mi sad idemo s novim Zakonom o gradnji, ići ćemo do godine i novim Zakonom o prostornom uređenju pa ćemo kroz raspravu i sa udrugom gradova i udrugom općina i o tome, o tome još dodatno razmišljat.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Hvala lijepa. Gospođa Orešković.
Orešković, Dalija (DOSIP)
Ministre predstavljate zakon i kažete da je to interes Vlade međutim kada govorite o bespravnoj gradnji i kako ju suzbiti trebali biste govoriti o interesu RH. Stoga nisu tako neutemeljene ove primjedbe koje čujete iz oporbenih redova. Naime, da trebali bi decentralizirati neke ovlasti inspektorata ali prva dva koraka su to da na čelu tog inspektorata nemamo stranačkog čovjeka da tamo ne upravlja netko iz HDZ-a što je trenutno situacija i druga stvar je, treba krenuti u racionalizaciju lokalne i regionalne samouprave odnosno u teritorijalni preustroj u pravcu smanjenja broja županija, gradova i općina. Tada će lokalna samouprava biti kapacitirana da obavlja one poslove za koje ste vi danas i sami priznali da trenutno nisu kapacitirani pa je ustroj i sustav odgovornosti ostao ovakav kakav je sada, a on je neučinkovit i ne štiti javni interes, interes RH u zaštiti prostora od devastacije.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Odgovor.
Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovana gospođo zastupnice Orešković. Zanimljiv je vaš prijedlog da na čelu jednog središnjeg tijela ne bi trebala biti osoba koja dolazi iz redova političke stranke i koja je preuzela odgovornost za vođenje Hrvatske. To mi je zanimljivo ali bi isto tako bilo zanimljivo, kako vam nije palo na um da bi možda trebalo utvrditi da dužnosnici koji su vodili nestranačka odnosno vladina tijela, državna tijela kao što je pretpostavljam bilo, pretpostavljate bilo Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, nakon prestanka obnašanja dužnosti ne bi se trebala baviti politikom bar 7, 8 godina i kako ne bi saznanja koja su u tim postupcima imali kasnije zloupotrebljavala i koristila u javnoj raspravi u javnom diskursu i na taj način diskreditirala osobe temeljem saznanja koja je dobila vodeći postupke kao čelnik tog tijela.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa. Gospođa Knežević.
Knežević, Viktorija (Centar)
Poštovani gospodine ministre, imala bi jednu sugestiju vezano za čl. 61 kojim se dopunjuje odredba o komunalnoj infrastrukturi je li dodaje se da su potrebno je urediti imovinsko pravne osobe. Mislim da je to vrlo dobra intervencija u zakonski tekst međutim smatram da je potrebno dopunit prijelazne i završne odredbe. Ovaj članak je odličan ovakav ali u praksi bi se moglo postavit pitanje da li se to odnosi samo na sve ubuduće ili i na one situacije jer imamo puno situacija gdje je donesena odluka o proglašenju ali još nije provedena uknjižba u zemljišne knjige. Dakle bilo bi potrebno to pojasnit i bilo bi potrebno smatram onim ljudima. Znači u šteti je to zloupotrijebljeno prije samo temeljem odluke, dat im prava kad stupi ovaj zakon na snagu da po zakonu i izvlaštenju potražuju naknadu i sve drugo što ih pripada. Jer ako samo ovako interveniramo suho u tekst, nećemo postići sve efekte, a to je zapravo pravično nekakva, da ljudima ne može biti oduzeto bez …/Upadica Radin: Hvala, hvala./… provođenja postupka izvlaštenja.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Odgovor.
Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovana zastupnice Knežević. Pa mislim da je na ovaj način već sada onemogućeno da se bez rješavanja imovinsko pravnih osoba jedinica lokalne samouprave ne upisuje na komunalnu infrastrukturu na svom prostoru ako to nije riješila. Prema tome možda bi trebali, to ćemo vidjeti, hvala vam na ovoj intervenciji. Vidjet ćemo da li je, da li je potrebno još dodatno intervenirati kako bi se pojasnilo kako i na koji način je moguće onda ući u vlasništvo odnosno da nadležna jedinica lokalne samouprave upiše svoje vlasništvo temeljem odluke predstavničkog tijela. To ćemo još vidjeti do drugog čitanja. Vi ćete vjerojatno takvu primjedbu i dati pa ćemo onda o tome razmisliti. Da.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Gospođa Tramišak.
Tramišak, Nataša (HDZ)
Hvala vam.
Ministre u svom uvodnom izlaganju rekli ste dakle da se već dugi niz godina bavite ovom problematikom bespravne gradnje i prethodno ste tražili rješenja kako bi je zaustavili kao jednu zaista negativnu pojavu. Svakako pozdravljam da se i uključuju jedinice lokalne samouprave u rješavanje problematike i samim Zakonom o lokalnoj regionalnoj samoupravo zapravo u njihovoj nadležnosti i je i vođenje brige o uređenju naselja i stanovanju i naravno komunalnom gospodarstvu. Ali evo podrška i svim gradonačelnicima i načelnicima da im pomognete i da se pronađe i kroz druge zakone adekvatan način da zaposle dodatno komunalne redare i da im se omogući možda i veća kategorizacija po pitanju stručne spreme pa će time i oni bit brži i učinkovitiji. I dodatno kao pitanje, zaista kod izricanja novčanih kazni. Izriču li se one nakon što je zatvoreno gradilište pa dođe do ponovnog građenja ili možda u trenutku kad se već zatekne da je bespravna gradnja u tijeku? Hvala.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Odgovor.
Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovana zastupnice Tramišak. Da, što se tiče dodatne edukacije rekao sam to malo prije. Teško je u ovom trenutku očekivati da ćemo naći nove stručne kadrove koji bi mogli obavljati ove poslove unutar, unutar upravnih odjela jedinica lokalne samouprave. Bilo bi najbolje to su, da su to osobe građevinske struke ili da to budu inženjeri ili, ili tehničari građevinski koji bi to mogli provoditi ali rekao sam malo prije kakvo je stanje na tržištu, građevinskom tržištu u Hrvatskoj. Što se tiče ovog drugog dijela kojega ste spomenuli, da bilo bi dobro da se, da se iznađe i to ćemo vjerojatno i nastaviti sa mogućnošću da se jedinicama lokalne samouprave osiguraju sredstva kako bi mogli dodatno zapošljavati i komunalne redare na kojima sad baš jako, slažem se sa svima koji su to rekli, dosta, dosta puno ovlasti, značajan broj ovlasti. Mi idemo sada sa poreznom reformom jednim dijelom u …/Upadica Radin: Hvala./… mogućnost da jedinice lokalne samouprave ostvare veće prihode pa time i za ovu namjenu.
Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Sanader.
Sanader, Ante (HDZ)
Hvala potpredsjedniče.
Pozdravljam predstavnika Vlade i ministra.
Ja pohvaljujem ovu odluku, bio sam čelnik JLS i uvik sam se borio da prepusti se, a ne da se ja bojim dužnosti jer kako ću, pa ljudi dolaze kod mene i plaču za problem, ja ne mogu ništa, tako da je ovo pohvalno i ovo je dobro, ali to sam htio pitat, nije mi jasno ovo, za ovu komunalnu infrastrukturu, dakle mi smo napravili cestu preko bivšeg terena mjesne zajednice, pa onda je to pripa… ustvari to je bila mjesna zajednica, pa je pripalo kao drža… kao općenarodna imovina, tako se nekako zvalo i sad je to postalo državno zemljište jer to znači da je ta sad infrastruktura to je cesta neka jel ona legalna jer se nije upisalo, nikad se nije imalo para sad dodatno nešto upisivat, je li ta cesta sad legalna onda ili je sad s obzirom da je to državna sad imovina je li ta cesta onda, regulira se da je to postaje, da može se regulirat ta infrastruktura.
Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor.
…/Upadica Bačić: Zahvaljujem g. potpredsjedniče./…
Izvolite, izvolite.
Bačić, Branko (HDZ)
Poštovani zastupniče Sanader, da, ja sam to maloprije rekao da samo Zakonom o cestama prije već bili definirali mogućnosti da se operater javne ceste direktno upisuje na javne ceste koje su izgrađene do određenog datuma.
Što se tiče, vi vjerojatno govorite o nerazvrstanoj cesti jer svaka druga cesta nije onda, s njom ne upravlja JLS nego je to nerazvrstana cesta, to ako je ona izgrađena ranije nema nikakvog problema da JLS odnosno predstavničko tijelo upiše kao dio svoje komunalne infrastrukture, pa i ne razvrstanu cestu. Ja govorim o objektima i o komunalnoj infrastrukturi koji su, koji su sagrađeni nakon donošenja Zakona o komunalnom gospodarstvu.
Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Paus.
Paus, Dalibor (IDS)
Hvala predsjedavajući.
Poštovani potpredsjedniče Vlade, danas smo puno puta tijekom 8-satne rasprave o Zakonu o održavanju i upravljanju zgradama čuli sa stane vladajućih, pa i u završnom izlaganju u ime kluba da treba pohvaliti namjeru Vlade da se to područje regulira, pa vas pitam i očekujem da se na neki način pohvali IDS od strane vladajućih jer smo mi svoju namjeru da se ovo područje regulira pokazali još prije godinu i po našim zakonskim prijedlogom koji je gotovo identičan ovom zakonskom prijedlogu. Pozdravljamo ga, ali očekujemo jednako zdušno da nas vladajući pohvale, hvala lijepo.
Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor.
Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem g. potpredsjedniče.
Evo predsjedniku IDS-a želim reći da, da je u velikom dijelu onaj vaš prijedlog koji je prošle godine bio poslan u proceduru, ovdje sadržan u ovome zakonu i ja vam se na tome zahvaljujem.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
…/Upadica: Hvala lijepa./…
To nije uobičajeno, da.
Gospodin Peršurić.
Peršurić, Loris (IDS)
Evo poštovani ministre samo da se nadovežem evo na, na g. Pausa, a da i utvrdimo, ne znam ovako možda govorim napamet, ali da je Istri izuzetno bitno ovaj ova tematika govori koliko predstavnika Istre, iz Istre je prisutno ovdje večeras, evo do, do kraja.
Podržavam ono što ste rekli definitivno, malo kasnije ćemo u raspravi malo više oko toga, ali podržavam da kad se govori o bespravnoj gradnji trebalo je krenut odmah od starta rješavati, nije se krenulo, sad će se to prebaciti dobrim dijelom na komunalne redare, neće biti lako ni nama, ovih 882 rade i druge poslove kao što smo čuli, al eto organizirat ćemo se, da ne kažem uozbiljiti svi zajedno i mislim da ćemo to riješit.
Ono što bih samo volio da inspektorat se oformi malo jače jer uz komunalne redare koliko god inspektorat će biti tu jako jako bitan.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Odgovor.
Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovani zastupniče Peršurić, ono što je sada ovim zakonom još dodatno potrebno naglasiti, a to je da će komunalni redari itekako sada izoštriti odgovornost građevinske inspekcije jer svaki očevid sada komunalnog redara završava u građevinskoj inspekciji. Građevinski redar će samo konstatirati da nema akta za građenje, kaznit će izvođača i kaznit će investitora i o tome ako nema akta odmah upoznati komunalnog inspektora, građevinskog inspektora, nakon toga građevinski inspektor i građevinska inspekcija više nema nikakvog opravdanja da ne postupa dalje po tom, po tom predmetu i ja mislim da smo uime zaposlili puno više građevinsku inspekciju nego što je to dosada bio slučaj. Dosada je nekad postupala sama kad je utvrdila da je, da je bespravna gradnja, nekad po prijavi, ali sada će bit tih prijava ja sam siguran puno, puno više nego što ih je dosada bilo jer će komunalni redari djelovanjem na terenu itekako zaposliti građevinsku inspekciju.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gospodin Borić.
Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepa uvaženi potpredsjedniče.
Poštovani potpredsjedniče Vlade, ja podržavam ovaj prijedlog zakona, ali evo utvrdili smo da imamo 555 JLS i 835 komunalnih redara na čitavom prostoru, znači jedan, jedan i po ajmo reći po lokalnoj samoupravi, što je jako mali broj, a mnoge nemaju. Evo dolazim iz općine koja već 3.g. ne može jednostavno zaposliti nikoga na otvoreno radno mjesto jer nitko ne želi, a u toj općini također treba ostvariti određenu razinu reda. Naravno da kad nema komunalnog redara da na teren onda izlaze ostali zaposlenici općine, uglavnom pročelnica koja je nadležna za komunalni sustav. E sad me brine ako ovo možemo primijeniti samo tamo gdje imamo komunalnog redara, što ćemo primijeniti tamo gdje nemamo? Tamo može otić bilo tko, ali neće moći primijeniti ovakav oblik zakona, da li možemo nadomjestiti da ovlastimo možda i tu pročelnicu koja također ima ne znam nekakva određena znanja s obzirom da nema komunalnog redara, da oni također mogu primijetiti nešto i nekoga obavijestiti? Evo čisto pitanje, ne mora biti.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Odgovor.
Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovani zastupniče Borić, rekao sam uvodno da 65 JLS uključujući i vašu Općinu Lopar, nema komunalnog redara. Time na tom području je i dalje jednako kao što je i na onom području gdje ima komunalni redar odgovor na Državni inspektorat, tu uopće njegova se odgovornost time neće nimalo umanjiti zato što postoje općine i gradovi koji imaju komunalne redare, ali ja mislim, ja nisam pravnik nisam ministar uprave da bi u Pravilniku o sistematizaciji radnih mjesta u Općini Lopar se određeni poslovi komunalnog redara mogli prepustiti i drugim lokalnim službenicima u općini da takve poslove provodi. Međutim, evo to trebamo još provjeriti sa ministrom uprave, pravosuđa i digitalne transformacije.
Radin, Furio (Nezavisni)
Gospođa Juričev-Martinčev.
Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče.
Danas slušamo dosta kritika da će ovo biti dodatno opterećenje za komunalno redarstvo. Upravo pripremajući se za raspravu o ova dva prijedloga zakona komunicirala sam sa komunalnim redarstvom svoga grada i oni su pohvalili oba prijedloga zakona i oni su mišljenja da će upravo njima olakšati ovo rad.
Do sada kadgod bi se primijenila bespravna gradnja naši građani bi uglavnom zvali komunalno redarstvo i tada oni su mogli to proslijediti građevinskoj inspekciji. Grad Vodice ima tri komunalna redara koja najčešće, a posebno u ljetnim mjesecima imaju i dežurstva u poslijepodnevnim satima i vikendom kada znamo da se i vrlo često događa i započinje bespravna gradnja. Obraćajući se građevinskom inspektoru kojega je svega jedan u Šibensko-kninskoj županiji koji naravno ne može stići u sve gradove i općine, a često mora odlaziti i obavljati određene zadatke u drugim županijama. Tako da komunalno redarstvo …/Upadica Radin: Vrijeme./… Grada Vodica podržava oba …/Upadica Radin: Vrijeme./… prijedloga zakona.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala vam lijepa. Odgovor.
Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem.
Gospođo Juričev-Martinčev, slažem se, vi ste bili gradonačelnica Vodica upoznati ste sa stanjem na području vašeg grada i ja sam uvjeren da će vrlo veliki broj komunalnih redara moći ovaj posao doista obavljati uz sve druge aktivnosti koje oni imaju.
Često puta, to moram reć, više od postupaka koji sprečavaju bespravnu gradnju jest efikasan prvi dolazak i prva sankcija koja će bit upozorenje drugima. Prema tome, ako se na području jedinice komunalne samouprave već u startu, a to je komunalnom redara sada omogućeno zaustavit bespravna gradnja kazni izvođača, kazni investitora to će biti ogromna poruka svim budućim bespravnim graditeljima i izvođačima koji te radove obavljaju da im se taj posao uistinu ne isplati obavljati.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gospođa Blažanović.
Blažanović, Danijela (HDZ)
Zahvaljujem.
…/Govornica se ne razumije zbog najave./… poštovani ministre.
Evo ove izmjene i dopune ovog zakona su vrlo logične i jasne i logično je da jedinice lokalne samouprave odnosno djelatnici u njihovim institucijama, komunalni redari u ovom slučaju koji jesu uvijek tamo na terenu i prvi i mogu primijetiti da se nešto događa da preuzmu tu odgovornost prijavljivanja bespravne gradnje.
Moje pitanje je više tehničke naravi možda će to bit u pravilnicima razjašnjeno, što kad komunalni redar primijeti da se nešto gradi međutim izvođač ili neko drugi koji je na licu mjesta ne dopušta mu ni pristup tom građevinskom zemljištu potencijalnom niti mu da na uvid akt o građenju? Da li su njegove ovlasti ne samo ove sankcioniranje financijsko, već da javlja građevinskom inspektoru koji dalje provodi na temelju adrese ili čestice katastarske da li postoji neki akt ili ne postoji, kako je to riješeno?
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Odgovor.
Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovana zastupnice Blažanović. Zakonom o komunalnom gospodarstvu definirane su ovlasti i postupanja komunalnih redara. Nema te jedinice lokalne samouprave, bar se meni čini jer sam i ja bio na čelu jedinice lokalne samouprave koja nema odluku o komunalnom redu, kojom ovom odlukom o komunalnom redu su propisani također postupanje komunalnog redara. Na jednak način kao što mu je kao osoba ovlaštena uredovati u drugim sličnim ili drugačijim poslovima tako će na isti način on uredovati i ovdje i Zakonom o komunalnom redarstvu i Odlukom o komunalnom redu je propisano su sankcije prema pravnoj ili fizičkoj osobi koja onemogućava rad komunalnog reda. Prema tome, ne vidim da bi i ovdje bio ikakav problem i da će on jasno sukladno svojim ovlastima postupati u kojima postupa i u drugim slučajevima tako će i ovdje u ovom konkretnom slučaju suzbijanja bespravne gradnje.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala, hvala lijepa g. ministre.
I sada ima li neko iz izvjestitelja odbora neko reći? Ne, onda otvaram raspravu i prvi je g. Bulj, a onda i g. Ledenko podijelit će vrijeme. Izvolite, Most.
Bulj, Miro (MOST)
Hvala lipa.
Ministre ovo nije decentralizacija nego i dalje pilatovski lukavo perete ruke jer građevinska inspekcija nije obavljala svoj posao i sad to prebacivate na jedinice lokalne samouprave.
I maloprije je kolega dobro rekao mi smo za decentralizaciju. Tko izdaje građevinske dozvole? Županijski ured. Tko je vlasnik škola i osnivač i decentralizirana sredstva prima? Županije. Gradonačelnici su svedeni samo na dječje vrtiće i problem koje im vi dajete i odluke koje donosi ili pravilnike koje donosi, ja mogu nabrojiti i o vatrogastvu, i o školstvu i u svim obavezama financijski iđe na teret gradova. I u ovome slučaju je činjenica da građevinske dozvole izdaju uredi županija i to nije decentralizacija.
Decentralizacija bi bila da gradovi izdaju lokalnoj samoupravi građevinske dozvole i da građevinska inspekcija bude zakonom unutar jedinica lokalne samouprave, al građevinske dozvole ne izdaje lokalna samouprava nego dapače, županija koja često zna biti ciljano i kočnica razvoja jedinica lokalnih samouprava jer se ciljano, ako im čelnik nije baš odgovarajuće političke opcije, u ovom slučaju, koja ja dolazim, HDZ-a, naravno da tu idu i bojkot, podmećanja nogu. Znači decentralizirajte, kako triba decentralizirati.
Što se tiče imovine, pa niste vi to decentralizirali prema jedinicama lokalnih samoupravi nego prema županijama koje također, imaju jedan jedinstveni kriterij, uvaženi ministre, stranačka iskaznica, jedan jedinstveni kriterij u Splitsko-dalmatinskoj županiji i zaista, ja sam za decentralizaciju. Najprije lipo ukinimo ove besmislene županije koje su protočni bojler pun kamenca koji primaju decentralizirana sredstva i sada jedinice lokalne samouprave, mogli bi o školstvu pričati, o produženom boravku, Grad Sinj subvencionira sa velikim iznosima, županija ništa, ona samo zapošljava i kontrolira cili taj sustav. To su činjenice.
A što se tiče ovoga predmeta, ovim prijedlogom zaista, ministre, vi perete pilatovski ruke, još jednom ponavljam. I pribacivate na komunalno redarstvo, na odjele jedinstveni je li, a komunalni odjel, kako koja jedinica lokalne samouprave ima i to je činjenica. Uz to šta komunalni redar sad mora bit i prometni redar, to su ljudi koji imaju srednje obrazovanje, tko će platiti sve te tečajeve, obrazovanje, ne more tek tako čovjek koji nije iz građevinske struke doći tamo i provjeravati sve te dozvole i pisati kazne, pisati ovo, nego jednostavno, ja sam za decentralizaciju.
Evo, kolega Josiću, kad budete na koordinacijskom sastanku, vi iz Domovinskog pokreta, recite da sam ja za decentralizaciju i da podržajen ministra Bačića. Da već ako ljudi biraju gradonačelnike i načelnike, decentraliziramo prema njima. Ukinimo te besmislene županije koje su stvarno protočni bojler pun kamenca i ono novca iz sredstava što bi tribalo doći do lokalnih jedinica, daje se isključivo i samo po stranačkom ključu. Isključivo i samo. Ali to ne mora rezultirati dobrim učincima, rezultatima, ministre. Primjera, je li vama drago što je u Sinju demografski rast, što ima više rođenih? Al' meni je, vidite, žao šta je u Trilju pad, u Hrvacama, meni je žao. Znači te mjere možete prepisati koje imamo mi u Sinju. Bez obzira što nas kočite.
Mogli bi pričati o svemu, o vašoj vertikali koja je isključivo stranačko-politička i po pitanju financijski dodjela sredstava kod kandidiranja određenih projekata jer isključivo i samo gledate stranačke iskaznice, sjećam se vaših kutija kad ste ih donili ispred županije što se tiče imovine. Primjer ću vam reći, grad Sinj, stočni pazar, središta Sinja bivši je dao županiji zemlju, a županija će država financirati 50-50% osnovnu školu i glazbenu školu Jakov Gotovac u Sinju. Građevinska dozvola napravljena, 3,5 milijuna, sad je istekla, država i županija ništa, nula, zero.
A blokirate projekat Galerije Sikirici. Bez obzira šta je grad moga tu graditi vrtić jer je darovao tu zemlju, znači pristao je da se da jedna ogromno zemljište u središtu grada Sinja. Zbog čega? Jer nije gradonačelnik kojega ste vi želili. Uletio vam u šesnaesterac u zadnjoj minuti slučajno ja. Već ste vi sve složili bili doli, s Viteškim alkarskim društvom, to je tako.
Dogodio se, ali to nema veze. Doli ljude žive koji su u HDZ-u, idu u vrtić, iđu u škole, u SDP-u, u Možemo, ne možemo, ne znam. Ali vi imate kriterij, jedinstveni kriterij. I tako je u bezbroj slučajeva. Ali što se tiče ove teme, ja zaista ministre smatram da, komunalno redarstvo je vrlo bitno i zaista, komunalno redarstvo more biti ljudi koji će biti, znači prije svega educirani, obučeni, imati neki certifikat, da dođu kad netko gradi kuću, neki tajkun koji ne vilu, ne kuću, koji je, pogotovo stranački sponzor, a uglavnom to je vaše stranke i da taj dođe dečko dobro educiran jer ipak su to mešetari ti koji imaju ogroman novac. Ma dajte molim vas.
Komunalne redare pretvoriti u stručnjake za okoliš, u stručnjake za promet, u stručnjake ne znam, za ptice letjelice i šišmiše, u stručnjake za energetsku, u stručnjaka, ali to su ljudi sa srednjom školom i koji moraju bit educirani. Znači, što vi morate napraviti? Ja vam predlažem da vi građevinsku inspekciju prebacite zakonom lokalnoj samoupravi, izdavanje građevinskih dozvola prebacite lokalnoj samoupravi i ovu obavezu da prebacite i odgovornost apsolutnu i za ovaj dio bespravne gradnje. I to je decentralizacija, a ne što je lipo i slatko, to dajete županijama, kako bi mogli držati uškopljene gradonačelnike i načelnike.
Međutim, što se tiče mene, ja uvažavam vas, čak smo imali kontakt dobro oko vrtića dječjega u .../nerazumljivo/..., vi ste odmah reagirali, ali je županija kočila. Nije htjela potpisati, to je dječji vrtić u Karakašici. Nekako sam i to kandidirao i riješio. Zemlja koja je u vlasništvu škole, ali moram priznati, ministar je reagirao na poziv, moram to reći jer smatrate i vi da je bitan vrtić. E ali županija smatra, zašto bi on napravio vrtić, župan i oni, kao nije naš. Moja dica .../Govornik se ne razumije./... znači da mojoj dici više ne triba vrtić, tako da nema tu sukoba interesa, znači decentralizirajte sve, sve decentralizirajte i jednostavno županije ugasite jer koji je smisao onda županija. Napravimo nekako drugo pa evo bolje da bude dvodom, neka bude dvodom kao što je bio nekako nek bude županijski ili nekako nazvat ćemo ga već ako je županija ostala tradicija i decentralizirajte sve prema gradovima. Zašto vi gradu Sinju niste dostavili dokumentaciju gdje je, gdje je gradska imovina nego županiji dole s onim kutijetinama se slikate a oni će sve napravit da sve zakoče na području gdje nisu oni na vlasti. Jedino ako preuzmu igru da igraju kako oni žele, međutim ja se klanjam samo čudotvornoj gospi Sinjskoj, ni Bruxellesu, ni Plenkoviću ni Branki Bačiću ni bilo kome. Ali sam za korektnu suradnju. Stoga još jednom. Ovo nije ništa drugo osim, ponavljam prebacivanje kompletne odgovornosti na lokalnu samoupravu i to je činjenica. Ista stvar se napravi i sada oko najavljenog porezu, ja naravno imam i najniži porez ministre uvaženi u Hrvatskoj 18% imamo jeftin rad na porez na dohodak i to je dobro. Imamo neke učinke i dobre rezultate i gospodarske i ostalo ali o tome ćemo poslije i stoga ja vas pozivam da decentralizirate i ugasite besmislene županije. Ali to nećete nikad napravit.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa. Gospodin Ledenko.
Ledenko, Ivica (MOST)
Poštovani predsjedavajući, poštovani ministre, kolegice i kolege evo kako je i moja kolegica Branka Juričev rekla jedan građevinski inspektor u Šibensko-kninskoj županiji ne može taj obavljat. Mene čudi da vam je toliko vremena trebalo da shvatite da jednostavno ta mreža građevinskih inspektora ne može obavljati posao onaj koji bi trebao dovesti do reda, do reda u, u prostoru. Da li ovako da sam zločest, a nekad jesam ovaj ok. Rekli bi sad su svi oni koji su trebali bespravno izgraditi izgradili, legalizirali, ajmo sada onako kako treba jel. No u redu ovaj evo kolega Bulj je kazao ajmo sve decentralizirajmo i ja ću u tom tonalitetu kazati što je i sa turističkom inspekcijom. Možda nije tema, a možda i jest. Naime o tome već sad neko vrijeme pričam, ponovit ću opet kao papagaj mislim da je to dosta bitno i važno za naše male iznajmljivače koji dolaze u jednu podređenu ulogu. Naime od 250 tisuća objekata 80% je u stranom vlasništvu. To su kuće za odmor, oporezuju se kao kuće za odmor ali mi svi znamo, dobijamo te informacije iz terena da se te kuće za odmor i rentaju. One se rentaju, ne prolaze kroz e-visitor, mi od toga nemamo ništa znate. Tako da bi trebalo vjerojatno još malo opteretiti jedinicu lokalne samouprave i komunalno redarstvo i na njih to prebaciti s nekim čelnicima, ajde bliskim nama u Mostu smo razgovarali i oni se slažu da je to jedini model jer i turistička inspekcija to ne može popratiti. Evo ja znam Branka i u Vodicama kod nas na benzinskim stanicama, na nekakvim trgovačkim centrima nose se hrpe smeća koje se tamo bacaju od nekud. Ako se to blokira onda tek to smeće završi oko tih kanta je li. Tako dakle generalno gledajući decentralizacija je svakako, mislim da je sazrilo vrijeme vidim po, po vama ministre da ste shvatili u ovom segmentu i u svim drugim segmentima očito je da treba decentralizirati jasno pametno da li ne mogu sve jedinice lokalne samouprave podnijeti takav, takav teret. One bi trebale dobiti određenu fiskalnu inekciju upravo od ovih, od ovih financijskih sredstava koje bi se tu kroz kazne i kroz hvatanje ovih, ovih sivih, sivih zona u, u ovaj, u rentanju ophodile koje bi se onda iskoristile za edukaciju, za opremanje i možda oplemenjivanje tog komunalnog redarstva koje se sada nalazi u gradovima i općinama. Mislim da je to dobar put i da ga treba u tom smjeru realizirati ali kažem evo proširimo to i na jednu turističku inspekciju, zakrilimo taj cijeli, cijeli ovaj proces jer ispada da stranci vide eldorado u Hrvatskoj. Tu će za onaj svoj novac za koji ne mogu dobiti u bankama nikakvu kamatu uložiti u nekretninu, još će i rentati i fino će tu zauzimati ovaj prostor, neće to plaćati. Tako da ispadamo da smo neuređena država, a to sigurno mi ne bismo trebali tome težiti, to mi nismo. Ali, ali kažem na terenu se stvari dešavaju malo drugačije. Tako da ako je ovo početak razmišljanja u ovom smjeru u jednom decentralizacijskom smjeru, onda svakako mi to možemo podržati jer ovaj vidimo da ovako to više ne može i da nam ovako prolaze, prolaze stvari mimo nas. Evo ja sam bio rekao sam vam u Jezerima, tamo se dešava jedan betonski blok više zgrada, tamo ni slim fit ljudi ne mogu proći između tih zgrada koliko je zraka ostavljeno, a da vam ne govorim da je, da je, koliko je tu zelene površine ostalo. To je jedan pitoreskno ribarsko naselje koje to više nije. I takvih je čitav niz na našoj obali, jednostavno gubimo onaj mediteranski štih i postavlja se pitanje održivog turizma gdje će nam on doć. Dakle evo u skladu sa tim završavam ovu raspravu. Ministre potaknite i ostala ministarstva da se krene u neku decentralizaciju, da se ona brižljivo i pomno isplanira i da zaštitimo ovu našu RH. Hvala.
Radin, Furio (Nezavisni)
Sada je na redu Klub zastupnika HSS-a, GLAS-a i DOSIP-a. Najprije će gospođa Mrak Taritaš i onda gospođa Orešković, zastupa stavove ovih stranaka. Izvolite.
Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče HS-a.
Poštovani ministre, državna tajnice, kolegice i kolege.
Pred nama je u prvom čitanju izmjena Zakona o građevinskoj inspekciji koja je relativno mala, no međutim ima određene značajne reperkusije o kojima valja nešto reći. Bespravna gradnja je nešto što je rak rana našeg društva, nešto što ostavlja trajne posljedice u prostoru. Borba protiv bespravne gradnje nije počela jučer počela je davno prije i nažalost ja bih voljela da ovaj zakon jedan od onih koji će staviti onu ogradu i bespravnu gradnju zaustaviti, no međutim tome tako biti neće.
Jako se dobro sjećam rasprave koja je bila u Saboru naravno u onoj drugoj sabornici kad smo išli sa Zakonom o legalizaciji, ne misleći tada da će biti otprilike milion zahtjeva. Mislili smo da će bit negdje između 100, 150 tisuća zahtjeva, bilo je milion zahtjeva. I tad je jedan od saborskih zastupnika stranke koja danas više nema saborske zastupnike, rekao da se on čudi i da je tema bespravne gradnje i da je bespravna, da je tradicijska izgradnja u Hrvata da preko vikenda zajedno s prijateljima i kumovima nešto saziđu, dograde i sve ostalo i da ne vidimo da on uopće ne vidi što je tu problem, što uopće društvo misli da je tu problem jer je neko sa prijateljima i sa kumovima i nešto preko vikenda sagradio.
Jednako tako se jako dobro sjećam jednog tribine koja je bila na temu legalizacije kad je s te tribine jedan čovjek se ustao i obratio i rekao, vi ste poticali moju bespravnu gradnju, vi pri tom je mislio na nas koji smo bili iz državnih institucija, i bio je u pravu, bez obzira što sam se ja tad narogušila, bez obzira što sam tad mislila ljudi moji o čemu ti govoriš, o čemu pričaš, ali nečinjenje zapravo i ne radeći svoj posao se potiče bespravna gradnja.
Ideja legalizacije i da kažem malo o tome je bilo da se određenim danom sve što je bespravno napravljeno legalizira i da iza toga imamo jake obrambene mehanizme. Tih jakih obrambenih mehanizama ne da su izostali, nije ih bilo nego je bila cijela poplava i mi se opet susrećemo sa novom bespravnom izgradnjom u prostoru što je loše. Jer ako vi podvučete crtu i kažete da određenog datuma ćete ono što je napravljeno legalizirat onda morate imati sve instrumente da iza toga bespravnu gradnju sasiječete. Gdje? U korijenima u samim počecima.
Ono što je rekao ministar Bačić ja se s njim u potpunosti slažem, a to je da bespravnu izgradnju trebate sasjeć u korijenima onda kad ona počinje jer kad je kuća napravljena, kad je kuća ne daj Bože useljena onda naravno tu kreće brdo problema, one ružne slike iseljavate te ljude, otvara se niz pitanja, dakle sasjeć u korijenima. Pri tom moram reći da je povijest učiteljica života, kad sam bila vrlo mlada inženjerka i počela raditi u državnoj upravi u bivšem stoljeću u bivšoj državi onda su bili komunalni redari kao što ima i sad. Uloga komunalnog redara je bila da svaki dan obiđe određeni teritorij, popiše, dakle to su bili ljudi minimalna stručna sprema srednja, popiše gdje su vidjeli da je netkom naručio neki pijesak na adrese, pijesak, ciglu ili ne znam što sve ne. Drugi dan se provjerilo da li je na toj lokaciji izdana građevinska dozvola i ako nije izdana građevinska dozvola građevinski inspektor je izlazio van. Dakle, mi smo iz zvali izvidnici jer su oni bili zaduženi bili su podijeljeni po kvartovima za izvide, a onda ako je samo neko naručio pijesak i dovezo pijesak isti čas se provjeravalo da li on ima građevinsku dozvolu il namjerava bespravno gradit.
Velika ekspanzija bespravne gradnje je naravno bila na prostorima koji su bili interesantni, jednom dijelu svog života strašno puno i članaka i svega napisala uopće o genezi bespravne gradnje jer meni zgodno jednom prilikom tamo negdje oko 2000. na jednoj edukaciji u Skandinaviji i sad mi govorimo o bespravnoj gradnji i tamo je pitanje kaže da imamo i mi bespravnu gradnju i sad mi svi kažemo oooo odnosno mi koji smo bili, kaže da, da zna se desit da n eko prenamijeni garažu u poslovni prostor ili doda kući, a znalo se desit zamislite da je neko i verande zatvorio ono zatvorio pa koristio, dakle to je bila bespravna gradnja tad. I kad smo mi rekli što je naša bespravna gradnja onda je on bio odgovor, oooo vi Hrvati imate puno novaca kad se usudite gradit nešto što vam je bespravno i što vam se može srušit.
Dakle, ima tu priča ne počinje s nama, počinje znatno prije, ali ono o čemu trebamo raspravljati i vidjeti, a to je kako probati učinkovito ju suzbit. Nikad ju nećemo do kraja, ali da ju svedemo na mjeru kao što sam ja tad čula da su to eventualno neke prenamjene, nekakva zatvaranja, neka gradnja, a ne ono pa nema veze gradit ću bespravno pa nije ni važno.
Zato je i bilo onih milion zahtjeva i pri tom nije bilo iza tih milion zahtjeva milion zgrada, tu su bile i zatvaranja lodža u tim zahtjevima, tu je bilo i nekakvih drugih stvari i nekakva poslagivanja i neko ko je imao građevinsku dozvolu pa se onda ispostavilo da je napravio kuću pol metra veću ili ju je pomaknuo na parceli, dakle tu je bilo svega i svačega, ali to će bit jedna druga tema.
2013.g. je bilo u raspravi u Saboru kroz dva čitanja i donesen je Zakon o građevinskoj inspekciji. U tom zakonu su date pojedine ovlasti komunalnim redarima jer do tad do te 2013. komunalni redari nisu imali mogućnost uopće djelovanja na privatnim parcelama, oni su jedino mogli djelovati na javnim prostorima. Uklanjali su žardinjere za cvijeće, neko ko je postavio stol i stolove na javne prostore oni su imali mogućnost djelovanja. Tad je se dalo prvi put komunalnim redarima mogućnost da djeluju i na privatnim parcelama, to je bio već odraz činjenice već 2013. dakle 1.1.2014. je taj zakon stupio na snagu pred 10 godina smo tad bili svjesni apsolutno činjenice da imamo problema s građevinskom inspekcijom. To danas je otišlo bespovratno u smjeru u kojem, mi moramo si to priznati kad je i tu malo o građevinskoj inspekciji. Kad je građevinska inspekcija je bila u resorima gradova, općina, prešla je na državnu razinu i jedan od glavnih razloga zašto je se je građevinska inspekcija išla pod državno okrilje je bilo to da je vezano sa načelnicima i gradonačelnicima, da djeluje po njihovim naputcima, da ruše tamo tko nije blizak tom načelniku gradonačelniku, ali ne i to je bio razloga da prođe na drž… jedan od razloga da prođe na državnu razinu. Tad je bilo negdje preko 200 inspektora koji su bili za područje Hrvatske. Danas ministar je rekao ima ih 70. Ja sam neko pismo pred jedno godinu dana dobila od građevinske inspekcije u kojem su mi napisali tad ih je bilo 86 jer išla sam to pogledati i rekli su nam više od pola nas ima 55 i više godine, odlazimo u mirovinu i nove inspe… nove inspektore ne uspijevamo dobit, a nećemo ih ni dobit jer je ekspanzija gradnje jer oni koji imaju edukaciju završen fakultet će vrlo teško ići u inspektore jer su male plaće, obveze i znanja velika, bit će na tržištu i logično je da se još dio posla prebacuje na komunalno redarstvo za koje smo i u ovom času, dakle ima ih sad rekao je ministar 800 i nešto, kad je donešen zakon 2013. odnosno s 1.1.2014. bilo ih je 748. Ja sam išla pogledati u svom materijalu jer smo i tada točno napravili analizu tko ih treba. Ali prije nego što dam kolegici Orešković riječ želim zaključno reći slijedeće.
Suzbijanje bespravne gradnje treba biti u samim korijenima. Alate koji su nam danas na raspolaganju su imamo dronove kojima se vodi ratove, dakle dronovima se može snimiti teritorij, vi možete točno vidjeti kad je netko kupio cement i stavio na parcelu ili kupio opeke ako hoćete. Imate satelitske snimke jer se iz satelitskih snimaka može sve vidjeti. Rađen je projekt onaj e-inspekcije gdje bi toj inspekciji bilo dostupno, al to treba biti javno dostupno, a ja sam apsolutno sigurna još u jednu stvar, a to je da dio poslova koji je vezan uz građevinsku inspekciju uz manje zahtjevne zgrade, to mogu biti obiteljske zgrade, to mogu biti pomoćne zgrade, to mogu biti određeni zahvati treba preći na lokalnu razinu jer dugačije nećemo, a da na državnoj razini ostanu zahtjevne zgrade, državni objekti i sve ostalo i da tamo građevinska inspekcija koja je na državnoj razni bavi se ovim, a da to prođe na lokalnu razinu. Sigurna sam da će to biti jedan od načina jer će sigurno netko na području općine prije reagirati, utvrditi, donijeti rješenje, ali na kraju sve to zajedno moramo htjeti.
Hvala lijepo.
Orešković, Dalija (DOSIP)
Kolegice i kolege i dragi građani javila sam se zato što moram nešto bitno reći, a nisam htjela koristiti povrede Poslovnika, nisam imala više mogućnost replika.
Dakle, IDS je rekao da su istovjetan Zakon o komunalnim redarima oni uputili u saborsku raspravu prije godinu, godinu i pol dana, tada je HDZ bio protiv iako je sada na dnevnom redu, mi sada raspravljamo o gotovo identičnom zakonskom prijedlogu. To što ste tada bili protiv samo zato što prijedlog dolazi iz redova opozicije, a danas to predstavljate kao svoj prijedlog i kao interes Vlade, dakle ne interes RH nego interes Vlade e vidite to je nešto što spada pod temu vjerodostojnosti. HDZ vjerodostojnost nema.
Kada se govori o mojoj ulozi u povjerenstvu jer stalno govorim da nam trebaju nezavisne institucije onda netko kaže ali ja sam ušla u politiku, da u redu je, u potpunosti je u redu iz nezavisnih institucija kasnije ući u politiku na način na koji sam to učinila ja. Tada u povjerenstvu nisam imala nikakve veze ni poznanstva sa bilo kojoj političkom strankom, niti sam nakon povjerenstva ušla u neku političku stranku koju sam prethodno nadgledala, osnovala sam svoju kao najteži mogući politički put. E to je pitanje integriteta. U moje vrijeme imala ga institucija koju sam vodila. To potvrđuju i vaši glasovi, HDZ-ovi glasovi za sva izvješća koja sam u saboru podnosila. To što danas o tome lažete to je dokaz da niste vjerodostojni.
E sad, vratit ću se na glavnog državnog inspektora z kojeg ministar misli da može biti član HDZ-a. Ne ne može i ne bi smio biti. To je ona reforma koju bi Hrvatska trebala provesti. I da trebamo krenuti u decentralizaciju pa i državnih inspektorata, ali ne na način da inspektori imaju članske iskaznice HDZ-a ili bilo koje druge političke stranke. I sami ste govorili i navodili primjere od ranije pa zamislite sad inspektora lokalnog HDZ-ovca kako dođe rušit kuću nekog SDP-ovca ili obrnutu situaciju. Obje su podjednako nakaradne ako želimo državu reda, ako želimo učinkovitu državu u koju građani vjeruju jer nitko neće vjerovati da je njegova kuća srušena zato što je bespravno izgrađena nego će reći evo lokalna vlast i lokalna politika ili državna politika je ovdje provodila neke svoje partikularne stranačke osvetničke interese, a nije provodila zakone RH.
Dakle, decentralizacija koja je očito jedan veliki bauk kojeg se nitko ne želi prihvatiti počinje od toga da trebamo smanjiti broj županija, trebamo ih spojiti njih nekoliko u 5-6 smislenih regija, lokalnoj razini trebamo dati primjerne ovlasti, ali ono što bi trebao biti nadzor, ono što bi trebala biti inspekcija trebalo bi biti lišeno da ne kažem i zabranjeno bilo kakve stranačke veze kao što policajci i vojska ne mogu imati stranačku iskaznicu bilo koje političke stranke tako ne bi smjeli to imati niti inspektori. A kada sve to skupa zaokružimo onda trebamo doći i do broja djelatnika koji u tim inspektoratima rade, pa onda smisleno dati im i ovlasti, ne prebacivati na komunalne redare ono što nije njihova struka i nije kapacitet njihovog rada.
Evo, ja sam svoje završila, ali veselim se povredama Poslovnika od g. Borića i nadam se da Jandroković ili drugi predsjedavatelji bilježe koliko povreda Poslovnika dižu članovi iz redova vladajućih, a koliko iz opozicije jer vidim da se jednako ne tretiraju u svakom slučaju. Hvala.
Radin, Furio (Nezavisni)
.../Govornik se ne razumije./... gđo Orešković, da ih ja jednako tretiram. G. Borić, povreda Poslovnika.
Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepo. Čl. 238, kolegica Orešković vrijeđa nas zastupnike.
Govori o vjerodostojnosti. Nedavno je dala jednu izjavu u kojoj je utvrdila da sve što radi u HS-u, da je to čisto mlaćenje slame i da je to toliko beskorisno da to treba ukinuti, da i nju treba maknuti iz ovog Sabora ako ona to radi. Mislim da je ova rasprava bila upravo u tom tonu. Znači ona sama o sebi govori na način da je potpuno bespotrebna i ovo, ovaj dom, zakonodavno tijelo, vrhovno .../Govornik se ne razumije./... zakonodavno tijelo RH je nazvala beskorisnim …
.../Upadica: Hvala./... za RH. Toliko o tome što ona radi, koga predstavlja i …
.../Upadica: Hvala lijepa./... na koji način percipira svoj posao.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa, ali ipak je bila replika pa po defaultu ide opomena ne ulazeći u sadržaj.
.../Upadica se ne čuje./... Idemo dalje. Nema ničega, dobro.
Gđa Jasenka Auguštan Pentek, Klub zastupnika SDP-a, izvolite.
Auguštan-Pentek, Jasenka (SDP)
Poštovani potpredsjedniče Sabora, poštovani ministre i državna tajnice, poštovane i cijenjene kolegice i kolege zastupnici.
Danas raspravljamo o izmjenama Zakona o komunalnom gospodarstvu, kao i o prijedlogu dopuna Zakona o građevinskoj inspekciji, što svakako uključuje važne promjene koje će utjecati na lokalne samouprave. Kao odgovorni zakonodavci moramo kritički sagledati predložene promjene, kako bismo osigurali njihovu učinkovitost i pravičnost. U ovom dijelu izmjene Zakona o komunalnom gospodarstvu smatramo da je potrebno egzaktnije definirati način definiranja iznosa komunalne naknade za hotele, turistička naselja i kampove.
Naime, za hotele, turistička naselja i kampove, visina godišnje komunalne naknade ne može biti veća od 1,5% ukupnog godišnjeg prihoda obveznika komunalne naknade iz prethodne godine ostvarenog u pojedinom hotelu, turističkom naselju i kampu za koji se plaća komunalna naknada.
Pitanje koje se postavlja jesu utvrđivanje komunalne naknade po prihodu iz prethodne godine. Bojimo se poteškoća koje će jedinice lokalne samouprave imati zbog toga što subjekti nisu u obvezi iskazati ukupni prihod po pojedinom hotelu, a upitno je čime će onda jedinice lokalne samouprave dokazati taj iznos osim same izjave s objekta.
Zbog toga smatramo da bi trebalo svakako prikladnim .../nerazumljivo/... da bi trebalo konkretnije definirati ukupni godišnji prihod i to tako da se vrsta prihoda može nedvojbeno iščitati iz financijskih izvještaja. Ovako nam izgleda da bi to moglo dovesti do složenih i dugotrajnih upravnih postupka i zbog toga smatramo da to možda je moguće puno bolje definirati.
Također, posebno važno pitanje tiče se procesa proglašavanja javnog dobra, gdje bi predložene izmjene mogle dovesti do daljnjih odgađanja u donošenju odluka zbog složenih imovinskopravnih odnosa.
Sami ste rekli da se to, danas u raspravi, da se to odnosi tek od 2018. g. što meni malo nije jasno budući da od 2018. g., a i prijašnjih godina, sve jedinice lokalne samouprave koje rade neke nove prostore, nove trgove, nove javne površine ionako moraju riješiti imovinskopravne odnose kako bi dobili građevinsku dozvolu, jedino ako su neki bespravno gradili nova parkirališta od 2018., trgove ili parkove ili sl.
Znam iz vlastitog primjera, recimo, u gradu Zlataru tek ove godine smo uspjeli upisati trg naš koji stoji tamo već 100 godina jer se desilo kada smo išli u postupak i da nije bilo ove odredbe u Zakonu o komunalnom gospodarstvu, mi taj trg ne bi mogli upisati. Jer, naime, kada smo krenuli rješavati da riješimo uređenje tog trga, pojavili su se privatni suvlasnici na tom prostoru i onda smo preko odvjetnika došli do ove odredbe Zakona o komunalnom gospodarstvu i evo u 1. mjesecu upisali naš trg.
Znači mislim da treba još malo pogledati taj dio konkretnije jer u Hrvatskoj postupci su problematični i takvi procesi su dugotrajni, često traju godinama i usporavaju provedbu infrastrukturnih projekata.
Jasno je da bi građani i jedinice lokalne samouprave trebali zajednički raditi na rješavanju imovinskopravnih problema, ali u postojećim uvjetima jednostavno nije realno očekivati brzo rješavanje imovinskopravnih predmeta. Uvođenja ovakvih zakonskih promjena koje su vezane uz donošenje odluka o komunalnoj infrastrukturi u trenutnim uvjetima dodatno bi usporilo realizaciju projekata, ako se to ne odnos i na nove projekte, kao što sam rekla, za koje iako moramo imati imovinskopravne odnose da dobijemo građevinske dozvole.
I zbog toga smatramo da je ključno ovdje naglasiti da RH mora osigurati potrebne uvjete za općenito smanjenje broja neriješenih imovinskih pravnih predmeta, a nakon toga možemo u primjenu staviti i odluku ovu kao što je ova sad, konkretno.
Bez toga pitanje je da li bi ovakva provedba ovih izmjena mogla izazvati više štete nego koristi posebno u pogledu ključnih infrastrukturnih projekta. Znači što se tiče ovog zakona smatramo da preciznije treba definirati obračun komunalne naknade, jasno odrediti način utvrđivanja godišnjih prihoda turističkih objekata kako bi se izbjegli administrativni problemi i olakšalo provođenje postupka naplate komunalne naknade.
Također smatramo da još jedanput s obzirom ovo što sam i rekla da treba odgoditi primjenu Zakona o proglašenju javnog dobra, odnosno dodati onaj konkretan stavak. Poboljšanje svakako sustav upravljanja imovinsko-pravnim predmetima koje kao što sam rekla treba poduzeti korake da se ubrzaju rješavanje imovinsko-pravnih predmeta, treba osigurati efikasniji pravni sustav i praćenje resursa za jedinice lokalne samouprave.
Što se tiče prijedloga o Zakonu o Građevinskoj inspekciji kao što smo čuli i danas mnogo puta u ovoj raspravi predviđa se nove ovlasti dati komunalnim redarima. Hrvatska već godinama ima problem sa bespravnom gradnjom. Dosadašnji napori nisu davali nikako zadovoljavajuće rezultate, a kao što je navedeno i u obrazloženju izmjene zakona predložene su minimalne promjene s ciljem ubrzavanja rješavanja ovog problema.
Jedan od novih mehanizma za borbu protiv bespravne gradnje opet je prebacivanje loptice na gradove i općine kao što smo to i danas čuli, te proširenje ovlasti komunalnim redarima. Međutim iako ovo na prvi pogled djeluje kao logičan potez zbog svega što se dešava pogotovo na priobalju postoje ozbiljni izazovi koji će se pojaviti.
Građevinska inspekcija svakako već dugo pati od manjka inspektora zbog čega dolazi do kašnjenja u rješavanju slučajeva. Spuštanjem ovlasti na komunalne redare problem se samo prebacuje na jedinice lokalne samouprave koje već sada se suočavaju sa manjkom kadra bez obzira na broj koji ste rekli, jer jedinice lokalne samouprave također kao i inspektorat imaju manjak kadara zbog financijskih ograničenja koje imaju i zbog ograničenja kojim ne mogu povećati plaće svojim djelatnicima.
Dugo upozoravamo da ova Vlada više poslova i financijskih obaveza stavlja na teret jedinica lokalne samouprave. Nikako da se pokrene ono što se, što jedinice lokalne samouprave već dugo govore i traže i smatraju pravednim, a to je decentralizacija ne samo poslova, nego decentralizacija financijskih sredstava kako bi se povećali financijski kapaciteti i sve on što ste posljednjih godina nametnuli, a da bi jedinice lokalne samouprave mogle kvalitetno pratiti.
Možda je ovo prilika da, makar nije tema ovog zakona ali evo nedugo smo imali situaciju i povećanja plaća koje i trebaju biti u dječjim vrtićima, ali one su išle na teret jedinica lokalne samouprave.
Povećanje plaća vatrogastva također koji trebaju imati povećane plaće, ali sve se slijeva na jedinice lokalne samouprave, a nikako da se povećaju financijski kapaciteti tih istih jedinica lokalne samouprave.
Moram još jedanput napomenut makar sam danas to više puta napomenula, da je ključna razlika između komunalnih redara i građevinskim inspektorima u njihovim kvalifikacijama i tehničkom znanju. Građevinski inspektori posjeduju visoku stručnu spremu iz građevinskih ili arhitektonskih područja što im omogućava donošenje tehničkih složenih odluka.
I sami ste rekli da ovdje neće biti tehnički složene odluke, ali ja moram ponovo reći svima ovdje da komunalni redari pišu nakon što obilaze teren, dolaze u gradsku upravu i često prekovremeno rade i pišu rješenja za sve one poslove koje smo i ovdje danas nabrojali. Znači, oni imaju nižu kvalifikaciju i nisu obučeni za složene tehničke zadatke vezane uz nadzor na građevinskim radovima. Ova neusklađenost u kompetencijama mogla bi dovesti do pravne nesigurnosti i potencijalnih grešaka u donošenju odluka što može imati ozbiljne pravne posljedice za jedinice lokalne samouprave.
Ponovo želim napomenuti da jedinice lokalne samouprave imaju problema sa zapošljavanjem kadra i zapošljavanjem, te trenutno nemaju dovoljno ljudskih kapaciteta kao i u svim ostalim granama u Republici Hrvatskoj gdje je problem zapošljavanja.
Svakako želim napomenuti da je potrebno razmišljati o povećanju fiskalnog kapaciteta tih istih općina i gradova. Obveze radnika u jedinicama lokalne samouprave u zadnjih par godina rastu puno brže nego njihove plaće i to je ono što je tragično.
Jedinice lokalne samouprave neću ponavljati preopterećene su mnogobrojnim odgovornostima. I kako bi se osiguralo učinkovito rješavanje problema bespravne gradnje prioritet mora biti jačanje kapaciteta građevinske inspekcije, a ne samo prebacivanje odgovornosti. Prijedlog dopuna Zakona o građevinskoj inspekciji, proširenje ovlasti komunalnih redara suočava se sa ozbiljnim problemima koji ugrožavaju njegovu učinkovitu provedbu, iako je cilj ubrzati borbu protiv bespravne gradnje predloženi zakon sadrži brojne nedostatke koji mogu uzrokovati pravnu nesigurnost, kadrovske probleme i nejasnoće u nadležnostima.
Svakako treba raditi na obuci komunalnih redara koje će dobiti te ovlasti. Potrebno je organizirati svakako opsežnu obuku, ali i osigurati tehničku podršku od ministarstva kao i adekvatnu nadoknadu sredstava za financiranje plaća tih kadrova. Jasno definiranje nadležnosti, izbjegavati preklapanje između komunalnih redara i građevinske inspekcije kroz precizniju definiciju uloga i nadležnosti. I još jedanput svakako je na kraju opet reći ću ono jako važno da treba se konačno povećat financijske i kadrovske kapacitete jedinica lokalne samouprave kako bi mogle preuzeti sve one nove obveze koje već sad su date, a kao što vidimo koje će se i dalje nagomilavati na sve nas. Hvala vam lijepa.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Da, sada je na redu Klub zastupnika Možemo! i gospođa Dušica Radojčić. Izvolite.
Radojčić, Dušica (Možemo!)
Zahvaljujem i poštovana državna tajnice, poštovani zastupnici i zastupnice.
Predlagatelj ovih, izvorni predlagatelj ovih dopuna zakona o građevinskoj inspekciji tada još prije godinu dana je naveo nešto što smo svi znali i što znamo i danas da je 5 do 12 da se nešto poduzme i da se konačno obuzda bespravna gradnja. Mislim već tada godinu dana od sad unazad bilo je prošlo 5 do 12, a da ne pričam kakva je situacija sada. Na žalost prijedlog dopuna Zakona o građevinskoj inspekciji nije me uvjerio da ćemo problem bespravne gradnje i riješiti. Dakle ovom dopunom zakona daju se veće ovlasti komunalnim redarima odnosno lokalnoj samoupravi u suzbijanju divlje gradnje u začetku. Po izdavanju rješenja o obustavi gradnje komunalni redar o tome mora obavijestit građevinskog inspektora koji potom mora okončati postupak i ukloniti građevinu. A upravo to, uklanjanje građevine se vjerojatno neće dogoditi. U Istri imamo nevjerojatno veliki broj bespravnih objekata. Neke procjene govore o više desetaka tisuća, čak 50 tisuća. Ovim se izmjenama uopće ne, ne potiče rješavanje problema već izgrađenih bespravnih zgrada koje nagrđuju okoliš, zagađuju podzemne vode, uništavaju poljoprivredna i šumska područja i za čije je rušenje nadležan Državni inspektorat. A broj građevinskih inspektora u Istarskoj županiji kada sam zadnji put provjeravala bio je 2, možda je i manji danas. 2 za cijelu županiju. Čujem da neke županije nemaju uopće građevinskih inspektora. Izdaje se vrlo malo rješenja o uklanjanju, a još se manje tih rješenja na kraju i izvrši. Uklanjanje se zapravo svodi na povremene predstave za javnost. A što će se tek dogoditi kada veliki broj komunalnih redara bude donosio rješenja o obustavi gradnje na taj premali broj građevinskih inspektora koji bi trebali okončavati postupke i pisati sva ta rješenja o uklanjanju. Bit će zagušeni prijavama, a već su ih do sada presporo ili nikako rješavali, a jedinice lokalne samouprave nemaju nikakvih daljnjih ovlasti. Takvo je stanje neodrživo i njime se ne rješava problem divlje gradnje. Mislim da se radi o premalom flasteru za preveliku ranu. Spuštanje dijela odgovornosti na jedinice lokalne samouprave bez da im se da mogućnost da okončaju postupke i uklone bespravne građevine, može se zapravo nazvati Frankensteinovim, frankensteinovskim rješenjem. Dakle, ako se zaista želi destimulirati nova bespravna gradnja, potrebno je hitno početi izdavati rješenja o rušenju u većem broju te isto tako velikom broju izvršavati rješenja o rušenju. Dakle osnažiti i učiniti građevinsku inspekciju tijelo koje dakle imamo da bi rješavalo bespravnu gradnju, učinkovitijom. A to znači ponovno izgraditi urušeni sustav građevinske inspekcije. Da je Državni inspektorat svoj posao obavljao kako treba ne bi bilo nikakve potrebe da se sada komunalni redari opterećuju dodatnim poslom. Od formiranja Državnog inspektorata 2019. godine, svjedočili smo samo njegovoj profesionalnoj i kadrovskoj devastaciji. A upravo je zbog neučinkovitosti Državnog inspektorata u rješavanju problema bespravne gradnje, došlo do nevjerojatnih razmjera nelegalne gradnje. Načelno je naravno u redu dati ovlasti komunalnim redarima jer je bolje da za nadzor nad bespravnom gradnjom, jer je bolje da nadzor nad bespravnom gradnjom obavlja što više nego što manje ljudi, međutim umjesto da zbog lošeg stanja u Državnom inspektorati glavni državni inspektor bude sankcioniran, upravo suprotno nedavno je nagrađen ponovnim imenovanjem na istu funkciju koju je obnašao 2019. godine. Time ste poslali jasnu poruku o želji za rješavanjem problema bespravne gradnje. Umjesto da se pobrinete da postojeća građevinska inspekcija kvalitetno obavlja posao za koji je zadužena, da ju osnažite kako sam rekla i ljudskim i materijalnim kapacitetima, dio odgovornosti za rješavanja divlje gradnje jednostavno se prebacuje na podkapacitirana komunalna redarstva gradova i općina. Tako ćete vjerojatno i krivnju za eventualnu neučinkovitost moći podijeliti sa komunalnim redarima odnosno s gradovima i općinama. Jedno bi rješenje moglo biti da se mogućnost uklanjanja bespravne gradnje odnosno vraćanja prostora u prvobitno stanje da jedinicama lokalne samouprave. To bi naročito bilo potrebno za gradnju izvan građevinskog područja odnosno za gradnju koja nije u skladu sa prostornim planom. I takve bi postupke trebalo proglasiti hitnima. To zbog podkapacitiranosti sigurno ne bi mogle raditi sve jedinice lokalne samouprave ali bi se veliki gradovi mogli organizirati. Dakle ponavljam, da bi riješili problem bespravne gradnje Državni inspektorat se najprije mora ponovo izgraditi. Danas sam na odboru pitala i dobila informaciju da je broj inspektora koji su, da je broj inspektora građevinskih koji su postojali 2019. godine, da se bitno smanjio i da danas imamo negdje oko 70-ak građevinskih inspektora u cijeloj Hrvatskoj.
Danas smo isto tako više puta čuli informaciju da imamo 882 to kao da bi se opravdalo zašto se prebacuje na komunalne redare nadležnost zaustavljanja bespravne gradnje u začetku, da imamo 882 komunalna redara na 555 jedinica lokalne samouprave. Dakle, meni se čini da je i ta brojka zapravo jako mala i čini mi se po tim brojkama da neke jedinice lokalne samouprave i nemaju komunalne redare i veliki gradovi imaju preko 10, 20, 30 i 50 komunalnih redara da ne govorim o Zagrebu.
Dakle, tek kad potencijalni novi bespravni graditelji shvate da država i gradovi i općine imaju namjeru ozbiljno rušiti bitno će se smanjiti broj onih novih koji će se odvažiti na divlju gradnju. Zato upravo u učinkovitosti okončanja postupaka i uklanjanja leži rješenje problema rješenja bespravne gradnje.
Inače nam problem postojećih bespravnih objekata koji će u prostoru ostati zauvijek, inače će taj problem bespravnih objekata koji će u prostoru ostati zauvijek on će biti i poticaj novim bespravnim graditeljima. Naravno da im je legalizacija izgrađenih zgrada koja se dogodila u prošlosti da im je dala vjetar u leđa i nova očekivanja. Veliki broj bespravnih graditelja očekuje da će doživjeti neku iduću legalizaciju. Dakle, ako se zadržimo na ovim uskim dopunama zakona mislim da nećemo bitno riješiti problem u prostoru. Zato bih se osvrnula i onaj dio u kojem kažete da za provođenje ovog zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u Državnom proračunu RH.
Dakle, ovim izmjenama zakona prebacuje se odgovornost za rješavanje divlje gradnje u začetku na gradove i općine na njihova komunalna redarstva ne osiguravajući im pritom dodatna financijska sredstva za obavljanje tog zadatka. U samom obrazloženju ovih izmjena zakona priznaje se problem nedovoljnog broja građevinskih inspektora na cijelom području RH pa bi se rješenje moralo pretražiti u ljudskom i materijalnom osnaživanju prije svega građevinske inspekcije, a ne samo u prebacivanju odgovornosti na komunalne redare. Dakle, ovdje smo danas više puta čuli da se postavlja i pitanje stručnog znanja komunalnih redara koji nisu pripremljeni za te poslove.
Ono što je svima poznato da danas u gradovima i općinama ima premalo komunalnih redara s previše zaduženja i nadležnosti. Ja mislim da i oni sami više ne znaju za što su sve nadležni. Propisane su im nadležnosti u području prometa, zaštite životinja, ugostiteljstva, poljoprivrede, na pomorskom dobru i komunalnog reda te sada zadatak nadzora nad bespravnom gradnjom. I jedinice lokalne samouprave kao i država imaju poteškoće u pronalaženju ljudi koji su voljni stupiti u tu službu pa se radna mjesta predviđena sistematizacijom jako teško popunjavaju. Evo pulskog primjera, od 20 sistematiziranih mjesta popunjeno je samo 7, a od toga je jedan broj stalno na bolovanju, a na natječaje za zapošljavanje novih komunalnih redara ne javlja se nitko. Dakle, to je ista situacija kao u građevinskoj inspekciji što smo prije čuli od ministra.
Ono što očekujem da će se dogoditi sa ovakvim rješenjem je da će se dodavanjem zadaća istom broju ljudi u gradovima i općinama smanjiti i tako mali broj postupanja komunalnih redara po drugim zakonima, npr. po Zakonu o pomorskom dobru ili odlukama o komunalnom redu. I ono što sam danas iznijela i na Odboru za zakonodavstvo ovdje ću ponoviti još jednom. Imam problem sa odredbom o kaznama za prekršaje u Članku 61. predviđaju se kazne za pravnu osobu koja gradi bez građevinske dozvole, ali kazna nije predviđena i za odgovornu osobu u pravnoj osobi. To bi trebalo učiniti radi jače prevencije jer ako se pravna osoba ugasi tko će platiti kaznu. Znači odgovorna osoba plaća kaznu i nakon gašenja pravne osobe.
Dakle, naravno da je potrebno mijenjati Zakon o građevinskoj inspekciji, ali držim da se ovo što, da ovo što se predlaže treba doraditi da bi se ostvario cilj ne samo zaustavljanja daljnje bespravne gradnje već da bi riješili i pitanje postojećih bespravno sagrađenih objekata. Naime, postavlja se pitanje s obzirom na mali broj građevinskih inspektora kada komunalni redar utvrdi da se nekakva građevina počinje graditi bez valjane dozvole tko će tu bespravnu gradnju ukloniti iz prostora. Naročito se to odnosi na zaštićene dijelove prirode ili na u priobalju itd., dakle mi ćemo imati samo jedan niz započetih gradnji koja će biti velika, veliko ruglo u prostoru.
Evo toliko hvala.
Radin, Furio (Nezavisni)
Sada je na redu ispred Kluba zastupnika IDS-a, PGS-a, Unija Kvarnera i ISU-PIP gospodin Peršurić.
Peršurić, Loris (IDS)
Evo hvala puno predsjedavajući.
Poštovani predstavnici ministarstva, zastupnice, zastupnici evo danas smo se stvarno družili od rano jutro pa potrudit ću se biti što kratak, a opet napomenuti par stvari, a opet da se ne ponavljamo ono što smo sve tj. što su sve neki prije mene već i rekli.
Slažem se, evo ponovit ću ono što sam rekao prije, slažem se s ministrom da neki put treba odmah krenuti od korijena onako rješavat pa kad govorimo o bespravnoj gradnji trebalo je odmah u startu. No, nije se to napravilo inspektora da li nije bilo dovoljno što vjerojatno nije tj. sigurno nije, da li nisu radili svoj posao nećemo ulaziti u tu problematiku. Sretni smo na neki način da je i ta naša inicijativa evo kako smo čuli u više navrata pred godinu i pol zadnji put, a pričali smo o tome pred dugi, dugi niz godina došlo i evo i na prvo čitanje ovdje u saboru, a vjerujem da će brzo doći i na drugo čitanje i tako da će ići dalje.
Veseli me isto tako da su evo do samo kraja bilo najviše predstavnika iz Istre što ne znači da u Istri ima najviše bespravne izgradnje ili isključivo bespravne izgradnje. Bespravne izgradnje ima svugdje po Hrvatskoj, ali evo možda predstavnici iz Istre možda mi iz IDS-a smo najviše ukazivali u tu problematiku sačuvanja prostora.
E sada prebacivanje sve na komunalno redarstvo neće biti sad sigurno lako pogotovo kad je već pa reći ću na neki način voda došla do grla, no prihvaćamo izazov, odradit ćemo to, kao što smo svaki put odradili, ne mi u Istri, ja vjerujem da će to svaka lokalna samouprava u Hrvatskoj, bili to općina, grad, odraditi maksimalno da sačuva svoj prostor.
Čuli smo da ima 882 komunalna redara, sve bi to bilo okej da se bave samo sa time, ali eto, bavi se sa svim onim što smo čuli i danas pa su malo lovci, malo su veterinari, malo su pomorski inspektori, malo su komunalni, itd., itd. i jednostavno ne stižu sve. Tako da, mi predlažemo da uz to što će komunalni, komunalno redarstvo prihvatiti jedan dio tog posla ili taj dio posla građevinske inspekcije da se i građevinska inspekcija ekipira jer bit će tu slučajeva i teški, evo, primjer, da bude onako plastičan i slikovit, dođe komunalni redar, naravno na gradilište koje je bespravno. Ako je bespravno gradilište, nema nikakve table, znači ne zna se tko je vlasnik, tko je izvođač, itd., i zatraži osobnu iskaznicu i ako u tom slučaju nema volje sa druge strane, u tom slučaju komunalni redar mora znati policiju ili građevinske inspektore, tako da, evo, tražim da ili molimo da se i građevinska inspekcija malo više oformi. Čitao sam puno, slušao po medijima zadnjih godina neki gradonačelnici, načelnici govorili su pa mogu komunalni redari to raditi do sada, na neki način mogli su upućivati ovaj neku problematiku prema građevinskim inspektorima, no ovaj Zakon sigurno pomaže komunalnom redarstvu da to bude malo učinkovitije.
Ono što bi pomoglo nama, a sigurno i građevinskoj inspekciji, dakle čuli smo se, čuli smo da građevinski inspektori su ajmo reći spremni za tako nešto, provoditi gdje komunalni redari nisu. S jedne strane, preuzimaju veliki teret na svoja leđa, a jednostavno ne mogu biti stručnjaci u svim tim područjima i uglavnom, u komunalnom redarstvu je to srednja stručna sprema pa zato bi, evo, ovaj, dali bi jedan prijedlog da se komunalni redari sada nekako izdvoje kao jedna posebna kategorija, da bude lako svim lokalnim samoupravama regulirati njihovo status ili konkretno, kad govorimo o njihovim prihodima, tako da, na taj način ćemo sigurno lakše naći dodatne komunalne redare, a s vjerujem, s druge strane i, Inspektoratu će biti lakše da i njih izdvoji kao posebna kategorija, da ih nađe u što većem broju.
Mi danas imamo ovdje prvo čitanje Zakona o građevinskoj inspekciji što usko je vezano i u Zakonu o komunalnom gospodarstvu koje mora bit jedno povezano s drugim. Neću sigurno čitati i ponavljati što sve više tamo, ide sigurno u prilog očuvanju prostora. Par opaska što bi dao ili prijedloga ili umoljavamo da se nešto i promijeni, a to je evo, taksativno potrebno je propisati koliko novčanih kazna komunalni redar može izreći ukoliko investitor iliti vlasnik nakon donošenja rješenja ne obustavi gradnju.
Naime, dosad je bila praksa građevinskog inspektora da donese 3 novčane kazne, pa eto, možda da se i to nekako regulira s obzirom da je sad taj dio posla vezan za Zakon o komunalnom gospodarstvu, naravno i visinu novčanih kazni. Pretpostavljam da će nakon samog zakona slijediti i nekakav naputak ili pravilnik pa možda ja nisam uspio to negdje naći, možda i to piše u prijedlogu zakona, ali mislim da bi to trebalo kroz neki naputak i malo uputiti sve komunalne redare da lakše ovaj mogu izreći određenu kaznu.
Isto tako, u čl. 57.a izmjene zakona predlaže se da komunalni redar dakle, naređuje, daje nekakvo rješenje, kako sam rekao, vlasniku ili izvođaču da obustavi građenje zgrade. E sad, možda igra riječi, možda pušem na hladno, ali ja bi možda tu riječ zgradu pretvorio u nekakvu riječ građevinu jer ne radi se samo o zgradama, radi se o nekakvim bazenima, o nekakvim visokim zidovima, o nekakvim parkovima, ogradama, antenskim stupovima, itd., itd., pa možda da se i tu nekako vodi računa i oko toga. Za kraj, mogu samo reći da prihvaćamo kako ovaj Prijedlog zakona, naravno uz te nekoliko opaske. Prihvaćamo izazov, neće biti lako, ali vjerujem da zajedničkim snagama, kako lokalne samouprava sa komunalnim gospodarstvom, tako i Inspektorat može sigurno uvesti reda nakon što se stvarno, kako sam upotrijebio riječ prije ili formulaciju prije, a ne bih volio da me tko shvati krivo ili ne znam, ružno, ali voda je došla skoro do grla, tako da, evo, podržavamo inicijativu za donošenje ovog Zakona. Hvala.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa. Sada je na redu g. Tomislav Klarić, Klub zastupnika HDZ-a, izvolite.
Klarić, Tomislav (HDZ)
Poštovani potpredsjedniče HS-a, štovani potpredsjedniče Vlade g. Bačić, štovane kolegice i kolege.
Evo, pred nama su dva zakona koje kroz objedinjenu raspravu danas praktički čitavo poslijepodne imamo pred sobom. Imali smo prilike čuti i kritike i različita mišljenja. Ja, evo kao jedan od čelnika jedinice lokalne samouprave i to ne u jednom, dva, tri, već čitavih 5 mandata doživljavam ova dva prijedloga zakona zapravo kao jedno veliko priznanje jedinicama lokalne samouprave, odnosno konačno imamo nešto što ukazuje na to i demantira sve one koji uporno ponavljaju da ima previše gradova, općina u RH, da nemaju posla, da ne obavljaju svoj dio posla i sve ono što smo imali prilike čuti.
Ako se vratimo tih 20-ak mojih godina, koliko imam čast obnašati tu dužnost i danas, Hrvatska je postigla ogroman napredak naročito u onom periodu od obveze donošenja prostornih urbanističkih planova tamo 2004., pete godine kad su sve jedinice lokalne samouprave i naše županije pokrenule se u tom smislu, pa do onog trenutka kad smo krenuli rješavati bespravnu gradnju i to kao prvotnu zacrtanu ideju današnjeg našeg ministra koji nam je ovdje imao priliku prezentirati ovaj prijedlog ovih zakona.
Bespravna gradnja. Bespravna gradnja toga smo svi svjesni cvjetala je u tom periodu ne samo od vremena uspostave naše nove suverene i neovisne države Hrvatske već i iz onog vremena Jugoslavije i to je trebalo napraviti jedan drastičan rez. Ministar Bačić je u to vrijeme sa svojim iskustvom upravo postigao ono što se nitko do tada nije usudio i tada smo donijeli zakon kojim je krenulo se konačno uvođenje reda. Najprije uvođenje reda u ono što je značilo bespravnu gradnju i ona aerofotografijska snimka iz 2011. godine koja je bila temelj zamrzavanja tadašnjeg stanja da se konačno vidi i konačno krene u rat sa bespravnom gradnjom.
Legalizirani su svi ti objekti. Noge je iznenadila i ta brojka od 800 000 tada prijavljenih koja se popela u narednom periodu od 2014. do 2018. na taj iznos od 900 000 i iza toga je u tom periodu odrađen ogroman posao. Ne smijemo zaboravit to vrijeme i praktički čitavu vojsku ljudi koji su morali odraditi taj posao različite struke od inženjera koji su morali napraviti projektnu dokumentaciju postojećeg izvedenog stanja od geodeta, od katastarskih operata, od svega onog što je bilo angažirano da bi se to postojeće stanje u tom trenutku do 21.6.2011. konačno zaledilo i nakon toga krenulo u onom pravom smjeru da se konačno stane na kraj toj bespravnoj gradnji.
Svjedoci smo da tome nije bilo tako. Svjedoci smo da Građevinska inspekcija na čitavom području Republike Hrvatske, na području svih općina i gradova jednostavno nema dovoljnog kapaciteta. Svjedoci smo da je teško dobiti i tu struku za tu plaću i za ovaj težak posao. Međutim, imamo još jednu stvar koja je vrlo bitna, a to su gradovi i općine, naši komunalni redari koji u ovom slučaju, u ovom prijedlogu zakona dobivaju još jednu obvezu koju su imali praktički i prije. Kod bilo kakve prijave susjeda ili nekog, bespravne gradnje na svom području oni su morali reagirati. Napravili su približno ono što će morati napraviti po ovom novom prijedlogu zakona samo što su taj posao i taj postupak prosljeđivali Građevinskoj inspekciji koja je opet odrađivala nešto drugo.
Jer zašto je ovaj zakon toliko bitan i zašto ga je potrebno donijeti? Jer kad je bespravna gradnja izvršena to je ovdje istaknuo i ministar onda dolazi do useljenja u taj objekt i onda se suočavam sa čitavim nizom problema. Ovo vam govorim iz iskustva. Mnogi od tih objekata su izgrađeni bespravno, u njih se uselila porodica, mnoge od njih i u nekakvim socijalnim okolnostima i onda je vrlo teško reagirati na onaj način kako se može reagirati u startu, a mi svi pogotovo u manjim općinama, gradovima koji praktički pokrivaju veći dio prostora Republike Hrvatske itekako dobro znamo što se događa na našem prostoru i tu komunalni redar zaista mora i može vrlo jednostavno reagirati.
I svi oni koji su ovdje govorili da komunalnom redaru se nameće da nije stručan, da nije školovan, da je srednja stručna sprema ovdje on ne postaje po ovom prijedlogu zakona građevinski inspektor. On jednostavno je osoba koja dolazi, izlazi na teren, vidi da je započeta gradnja, provjerava dal' postoji građevinska dozvola ili ne i tu je priča završena. Njegov predmet prosljeđuje se dalje osim u onom dijelu koji omogućava da naplati nekakvu kaznu koja opet pokriva i taj rad i ulazi u proračun jedinice lokalne samouprave.
Što se tiče Građevinske inspekcije ona i dalje mora odraditi svoj dio posla, ali je u simbiozi i u suradnji sa jedinicama lokalne samouprave itekako će biti olakšan posao i njima. I ja sam gotovo pa uvjeren da će se to uspjeti riješiti puno brže i puno efikasnije nego na ovaj način kako je do sada funkcioniralo.
Brojka od 8882 komunalna redara možda u jednom trenutku kad čujemo taj broj djeluje impozantno, ali moramo voditi računa koliko gradova i općina ima na području jedinice lokalne, ovaj Republike Hrvatske, da te jedinice lokalne samouprave praktički većim dijelom imaju svega dvoje, troje komunalnih redara.
Zašto sam istaknuo to da se ovim zakonom daje na važnosti gradovima i općinama upravo iz razloga jer smo nedavno donijeli i Zakon o pomorskom dobru. Isto tako smo spustili u nadležnost gradovima, općinama uz more da imaju i tog pomorskog redara. Ovim putem, ovim zakonom omogućavamo jedinicama lokalne samouprave da na svom prostoru kontroliraju i tu nekakvu bespravnu gradnju i sve ono što iza nje proizlazi na štetu prostora, na štetu svih ostalih, na neki način i na štetu Republike Hrvatske i raubanje tog našeg prostora. Ako imamo tu informaciju koju smo evo iz usta ministra čuli da je praktički 6 milijona kvadrata, odnosno građevinskih parcela na području Republike Hrvatske unutar građevinskog područja, dakle na kojem je omogućena gradnja praktički ih još dvije Hrvatske ovakve kakve jesu stanovnika može stat na taj prostor koji, na kojem je omogućena gradnja i to je nešto što svakako vodi k tome da bespravna gradnja praktički nije ni potrebna ukoliko bi se ovaj dio koji se odnosi na imovinskopravne odnose, na sređeni katastar, na prostorne planove, na alate koje smo tijekom proteklih nekoliko godina dobili u svoje ruke, ne samo gradovi i općine, već i naši građani.
Svjesni smo da klikom na našem računalu možemo doći do bilo koje čestice, svjesni smo da možemo vidjet vlasništvo, posjedništvo, da jednostavno postajemo ono što se čitavo vrijeme željelo i ono što je, evo, i ovdje prisutan ministar i svojim angažmanom potaknuo još prije 13, 14 godina da postajemo uređena zemlja.
Ako postajemo uređena zemlja, onda moramo stati i na kraj toj bespravnoj gradnji koja svima nama radi štetu. Što se tiče Zakona o komunalnom gospodarstvu, o tome je bilo puno toga rečeno i ono što na neki način su ključne stvari vezano za to, to su oni dijelovi koji se odnose na proširenje u slučajevima u kojima se može izreći novčana kazna pravnim osobama o provedbi nadzora komunalnog redara, propisane su novčane kazne za fizičke osobe, obrtnike, osobe koja obavlja drugu samostalnu djelatnost za prekršaje koje učine u odnosu na traženje komunalnog redara u nadzoru. Isto tako, omogućuje se evidentiranje komunalne infrastrukture, izgradnje do dana stupanja na snagu važeća Zakona o katastru, a koje je vlasništvo RH, odnosno izjednačava se položaj fizičkih osoba i RH kao vlasnika.
Ono što je potpuno jasno i ono što na neki način mora bit rješivo i rješava se, a što nam je uvijek do sada predstavljalo problem, da moraju biti riješeni imovinskopravni odnosi. To je nešto što je prethodnim zakonom, a i sutra će biti na raspravi novi zakon, još jedan koji vodi u tom smjeru, da se sa današnjom modernom tehnologijom i onim što imamo već do sada odrađeno na našem prostoru, s obzirom da imamo još uvijek u mnogim jedinice lokalne samouprave i austrougarski katastar, pa imamo u onim dijelovima koji su bili pod .../Govornik se ne razumije./... talijanski katastar, da imamo upisane osobe koje su davno završile svoj život negdje u Argentini, Australiji, Novom Zelandu, Americi, ja imam bezbroj takvih slučajeva koje uporno rješavamo, naročito na prostoru naše poslovne zone koji na neki način otežavaju sav taj postupak da bi krenuli u realizaciju brojnih projekata na područjima naših gradova i općina.
Dakle, ovaj Zakon mislim da nema razloga niti jedan niti drugi da ovdje bude bilo tko protiv njega ili suzdržan jer naprosto, to je toliko životan zakon, kao i onaj o imovini koji smo raspravljali u jutarnjim satima, koji jednostavno daje alat, kako jedinicama lokalne samouprave, tako i Državnom inspektoratu, Vladi RH, ministarstvu, a najviše od svega onda jedinicama lokalne samouprave, čelnicima tih jedinica lokalne samouprave i na neki način s tim alatom mogu lakše, kvalitetnije, efikasnije upravljati prostorom koji im je povjeren.
U onom dijelu koji se odnosi na taj dio, ja se toplo nadam da ćemo u godinama koje su pred nama, a s obzirom na obveze koje se daju u nadležnost jedinicama lokalne samouprave, da će se iznaći model da se onda te jedinice lokalne samouprave ojačaju i omogući im se da u onim dijelovima i u onim područjima gdje ima dovoljne fiskalne kapacitete mogu zapošljavati i više ljudi, davat ljudima i veće, omogućit ljudima i veće osobne dohotke jer smo često došli i sa ovim našim rješenjima dosadašnjim u situaciju da pogotovo u struci gdje je ovdje bilo puno govora građevinskoj, da smo teško nalazili ljude, naprosto iz razloga jer su plaće inženjerima bile limitirane sa „boom-om“ izgradnje koji se dogodio proteklih godina zahvaljujući Vladi RH, zahvaljujući obnovi ovih krajeva koji su bili potresom ugroženi, razrušeni koje je trebalo obnoviti. Građevinska operativa je toliko osnažila da jednostavno jedinice lokalne samouprave u onim dijelovima koje se odnose na plaće nisu mogli konkurirati građevinskim firmama upravo za onu struku koja je bila, koja nam je najpotrebnija za realizaciju brojnih projekata na područjima koji su vezani onda i za privlačenje europskih sredstava, za izgradnju i komunalne i društvene i socijalne infrastruktura, za vrtiće, dvorane i sve ono što imamo zacrtano u našem području, tako da, evo, sa ova dva zakona, sa zakonom o kojem smo prijepodne raspravljali, sa paketom mjera koji su prethodno donošeni, sa sređivanjem i katastra i zemljišnih knjiga, Hrvatska postaje sređena zemlja i nesumnjivo je da ovaj cilj i vizija koja nas vodi u ovom promišljanju na ovaj način može voditi samo razvoju, boljoj budućnosti naših građana, većim primanjima, a onda i državu u koju će se brojni naši građani počet vraćati i ovdje ostvarivati svoju egzistenciju i bolji život.
Evo, zahvaljujem. Klub HDZ-a prihvatit će ova dva prijedloga zakona.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam.
Idemo sada na Klub zastupnika Centra i Nezavisne platforme Sjevera, govorit će poštovana kolegica Knežević, izvolite.
Knežević, Viktorija (Centar)
Poštovani predsjedniče i cijenjeni kolege i kolegice. Zakon koji je pred nama, a koji omogućava da komunalni redari preuzmu dio posla građevinskih inspektora smatramo da je imao dobru namjeru.
Međutim, dobra namjera obično nije dovoljna da bi postigli ciljeve. Na prvi pogled se čini logičnim da mi posao koji do sad obavlja 70 građevinskih inspektora i ne uspijeva ga obaviti barem jednim dijelom koje se tiču one apsolutno nezakonite gradnje koje nemaju baš nikakvu dozvolu prebacujemo na komunalne redare kojih ima 882 kažu podaci. Dakle, 10% je građevinskih inspektora u odnosu na nešto manje od 10% u odnosu na komunalne redare.
Međutim, hoćemo li mi postići cilj? Trebamo utvrditi prvenstveno po nekim ulaznim podacima. Evo ja sam se potrudila, pa sam i iz izvješća Građevinske inspekcije izvadili podatak o ukupnom broju prijava u Republici Hrvatskoj. Ukupan broj prijava u Republici Hrvatskoj je 4774 bio prošle godine. Koliko je od toga ova apsolutno nezakonita gradnja koja dakle nema baš, baš nikakvu dozvolu? Radi se o 436 slučajeva kad su oni naložili uklanjanje. Dakle, od ukupnih prijava kojih je skoro 5000 manje od 10% su ovi koji su apsolutno nezakoniti i koji će moći intervenirati komunalni redari. Ali što će se dogoditi našim komunalnim redarima? Oni će morati izaći u svih ovih 5000 slučajeva jer će sve zapravo da bi prosijali samo 10%.
Ti ljudi su kao što znamo već toliko opterećeni. Oni brinu o provedbi pet, šest zakona i sad ćemo im dodati još jedan ovoliki ovako opsežan. To su ljudi sa srednjom stručnom spremom koji imaju plaću oko 1000 eura. To je plaća koja je manja od prosječne plaće u Republici Hrvatskoj.
Mi se bojimo da sa ovakvim rješenjem nećemo postići cilj koji namjeravamo i da bi ovo trebalo na neke druge načine riješiti. Jedan od načina je svakako i promjena politike plaća da, jer sada plaće koje komunalni redari imaju i uopće ti službenici koji imaju samo srednju stručnu spremu su izuzetno male. Čak i sa ovom visokom, građevinski inspektori u odnosu na tržište rada imaju iznimno male plaće.
Mislim da bi se trebalo propisati ukoliko se na natječaje nitko ne javi po onim plaćama koje su u sistematizaciji, da jedinice lokalne samouprave i država imaju pravo raspisati drugi krug natječaja u kojem će se moći ponuditi neki poseban dodatak koji ovisi o tržišnim uvjetima.
Pa ne možemo se mi kao država predati i reći nemamo dovoljan broj inspektora, nemamo dovoljan broj komunalnih redara jer ne možemo konkurirati realnom tržištu. Mi moramo naći načina kako da tim ljudima povećamo plaće, kako da ih nagradimo za otežane uvjete rada, jer mislim da se svi možemo složiti da i građevinski inspektori i komunalni redari imaju minimalno sto posto teže uvjete rada nego neki službenik koji sjedi u klimatiziranom uvjetu i piše rješenja o korištenju godišnjih odmora. To su neusporedive kategorije, tako da ćemo u ovom čitanju biti suzdržani u pogledu ovog zakona. Evo nadamo se da će se naći neki načini da će se ovo područje koje je važno na neki drugi način reformirati i svakako podržavamo decentralizaciju i spuštanje odgovornosti, prava i dužnosti na lokalnu samoupravu za uređivanje ovih važnih pitanja zakonitosti, odnosno nezakonitosti gradnje.
Eto to bi bilo sve. Hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Zahvaljujem.
Sada prelazimo na pojedinačnu raspravu.
Kolege Bulja nema pa gubi pravo govora.
Isto tako i kolega Franković i onda smo došli do završnih rasprava.
Javio se kolega Gregurović iz Kluba zastupnika HDZ-a, izvolite.
Gregurović, Zoran (HDZ)
Hvala predsjedniče, poštovani potpredsjedniče Vlade.
Evo kolega Klarić je malo prije sve tako lijepo rekao da nemam što puno toga dodati, a i da onda skratim samo ću kratko reći vezano za Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o komunalnom gospodarstvu kao i o Građevinskoj inspekciji. Normalno uvijek se pokušava vidjeti na koji način riješiti probleme koji se pojavljuju na terenu, a svakako onda i kroz određene izmjene.
Normalno ovaj zakon je, ovi prijedlozi zakona imali su svoje pohvale, ali imali su i određene primjedbe. Teško da se uvijek može svakome ugoditi. Naravno ono što je dobro kao što je riješeno Zakonom o cestama evidentiranje nerazvrstanih cesta, tako je dobro da se ovim zakonom rješava i druga komunalna infrastruktura, odnosno mogućnost upisa takve infrastrukture. Tu uistinu neovisno o ovoj temi moram pohvaliti i nadležno resorno ministarstvo potpredsjednika Vlade, sve njegove suradnike vezano za noviji program katastarskih izmjera koji će sigurno uvelike pomoći i pridonijeti da se takve stvari puno brže i puno lakše rješavaju, jer rješavanje imovinsko-pravnih odnosa je sigurno veliki uteg i problem za sve koji pokušavaju ili investirati, ali isto tako i za jedinice lokalne samouprave.
Normalno isto tako ograničava se iznos godišnje komunalne naknade za hotele, turistička naselja, kamp i golf igrališta. Sigurno da je u domeni jedinica lokalne samouprave da mogu određivati visine tih naknada, no međutim ono što nije dobro ako su one nesrazmjerne i ako u pojedinim sredinama odu previše, tako da se i na taj način to rješava.
Normalno, ono što je danas izazvalo sigurno puno pitanja to je pitanje komunalnih redara, njihovih mogućnosti, ali i mogućnosti jedinica lokalne samouprave. To je bilo i jedno od mojih pitanja i na neki način mogu reći da se suočavamo kao što se Državni inspektorat suočava sa nedostatkom inspektora, dakle kvalificiranih inženjera građevine i sličnih struka koje su uvjet za to radno mjesto. Tako se i mnoge jedinice lokalne samouprave suočavaju sa nedostatkom komunalnih redara jer to sigurno nije poželjno zanimanje, pogotovo u onim manjim mjestima, u većim gradovima možda još i lakše, ali u onim manjim mjestima gdje se maltene svi znaju i gdje su oni prvi koji praktički stradaju kad moraju izaći na teren, a isto tako, onda, imali smo prije određenog vremena i na udruzi gradova jednu raspravu, najviše primjedbi dolazi, dakle na lokalne službenike, upravo na te komunalne redare koji rade sa strankama koji često moraju izreći mjere koje nisu baš popularne i normalno da je na njih više primjedbi nego na možda nekog referenta koji knjiži račune u uredu i koji praktički ne radi sa strankama. No, međutim, isto tako, ono što je vidljivo, dakle da se mnoge jedinice lokalne samouprave suočavaju sa bespravnom gradnjom i svakako je to veliki problem i oni koji su najprije na terenu i najbliži, ti će i najprije možda uočiti određene stvari i postupke, anomalije koje se događaju i najprije će moći reagirati.
Normalno da se onda za tako nešto neće moći delegirati netko iz društvenih djelatnosti, nego je upravo čovjek koji je terenac, a to je komunalni redar. Stoga evo, da skratim, Klub zastupnika HDZ-a podržat će ovaj zakon i vjerujemo da će donijeti značajna poboljšanja na terenu. Hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Sada će u ime Kluba zastupnika Centra i Nezavisne platforme Sjever završno govoriti poštovana kolegica Puljak, izvolite.
Puljak, Marijana (Centar)
Evo, poštovane kolegice i kolege, za kraj sam par dodatnih napomena. Dakle zakon ili zakoni kojima se želi na neki način uvesti reda u bespravnu gradnju koja je zaista u cijeloj RH, svjesni smo, ogromna, posebno na pomorskom dobru, također, čuli smo trenutno, nedostatak građevinskih inspektora, njih ovo 70, dok je negdje blizu 900 komunalnih redara u 556 gradova i općina i ovim zakonima se zapravo predlaže da se povećaju ovlasti komunalnih redara i oni preuzmu dio odgovornosti koje trenutno provode građevinski inspektori.
Već je rečeno kako je to dodatan teret komunalnim redarima koji trenutno zaista imaju ogroman dio posla prateći nekoliko zakona i ovo im je dodatan posao, iako kažem, svi bi zapravo željeli da se ove .../Govornik se ne razumije./... ovlasti građevinskih inspektora spuste na lokalnu razinu i možda je jedno od rješenja da se to, zapravo ne dodaje na postojeći posao komunalnim redarima već da se uvedu, ne znam, nekakvi lokalni građevinski inspektori, na lokalnoj razini, dakle oni koji bi se isključivo bavili provjerom i kontrolom bespravne gradnje.
Ali ono što sam za kraj htjela reći, možda ukazati na nešto, kako volim tehnologiju i dolazim iz te struhe, možda jedan od rješenja odnosno uvođenje nekakvih digitalnih rješenja za učinkovitost, recimo, neke od zemalja EU, ali i svijeta, integriraju razna tehnološka rješenja, npr. dronove za zračni nadzor, dakle imaju digitalne sustave za prijavu prekršaja, centralizirano prikupljano podataka, ali kažem, evo i dronove koji na neki način vrše zračni nadzor nad bespravnom gradnjom.
Tako, evo, baš sam tražila i koji su to primjeri gradova u svijetu, naravno SAD, Los Angeles, Singapur, ali evo, i u Nizozemskoj, grad Amsterdam koristi dronove za nadzor građevinske aktivnosti, posebno u povijesnim dijelovima grada gdje je važno očuvati arhitektonske standarde, dakle dronovi pomažu u praćenju napretka gradnje, identifikacije potencijalnih prekršaja građevinskih propisa.
Dakle evo, osim što lokalno komunalnim redarima na ovaj način dajemo više posla, morat ćemo vršiti, ako će se držati tog rješenja, morat će proći edukacije, trebat će napraviti nekakav centralni plan edukacije svih tih ljudi, ali uz trenutnu situaciju kada lokalna zajednica, evo već su i rekli neki kolege, ima zaista problema sa zapošljavanjem komunalnih redara, plaće nisu odgovarajuće i to je zapravo veliki problem, stavljanje dodatnog posla na već postojeći posao komunalnim redarima nekako nije, bit će veliki izazov, da to tako kažem.
Dakle nije sporna namjera, nije sporno da treba spustiti na lokalnu zajednicu, ali jesu li komunalni redari ti koji trebaju ovo raditi, to ostaje pitanje.
Evo, za kraj, već je i kolegica rekla, zbog ovog svega, ostat ćemo suzdržani kod ovog Zakona uz molbu da evo, sve ove primjedbe koje ste čuli u raspravi uzmete u obzir kod drugog čitanja.
Hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Sada će u ime predlagatelja završno govoriti potpredsjednik Vlade, kolega Bačić, izvolite.
Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem g. predsjedniče, evo poštovane zastupnice i zastupnici. Vrlo kratko, kao što sam se i u prijašnjem zakonu zahvalio na konstruktivnoj i dobroj raspravi saborskim zastupnicima, tako se evo i pri ova dva zakona na isti način želim zahvaliti.
Bilo je ovdje zanimljivih prijedloga, jedan od argumenata zašto ne bi trebalo uvesti i ovlastiti komunalne redare navodno jer je prošle godine svega bilo 450 prijava za nezakonitu gradnju bez akta o građenju.
E pa baš je to argument da se omogući komunalnim redarima uvid jer je bilo puno, puno više gradnje koja je bila bespravna, a to što ona nije bila prijavljena, znači da je upravo potrebno uključiti redare da takvu bespravnu gradnju prepoznaju, sankcioniraju, kazne i o tome obavijeste građevinske inspektore, pa evo u tom smislu sam to želio samo nadodati, a mi ćemo do drugog čitanja pažljivo iščitati ove prijedloge i podržati zakone u drugom čitanju.
Hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala potpredsjedniku Vlade. Ovim smo došli do kraja rasprave. Zaključujem raspravu. Glasovat ćemo sutra.
3
Prijedlog zakona o dopunama Zakona o građevinskoj inspekciji, prvo čitanje, P.Z. br. 51
20.09.2024.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Prijedlog zakona o dopunama Zakona o građevinskoj inspekciji, prvo čitanje, P.Z. br. 51.
Predlagatelj je Vlada RH. Rasprava je zaključena.
Prije nego glasujemo imamo zahtjev za stankom, to je ovog puta kolega Ledenko, izvolite.
Ledenko, Ivica (MOST)
Poštovani predsjedniče sabora, kolegice i kolege, iskoristio bi ovu stanku u ime Kluba Mosta da ukažem na jednu, na jednu situaciju u našem društvu. Naime, mi smo ovim Zakonom o komunalnom redarstvu proširili djelatnost i dali mu dodatnu ulogu, no međutim istaknut ću još jednu činjenicu da u, da u RH stranci posjeduju oko 200 tisuća kuća za odmor, da se u tim objektima obavlja rentanje i najam tih istih stanova, to je po mnogim dojavama naših građana istaknuto, da se taj promet ljudi ne evidentira u eVisitoru već se izmjena tih gostiju vrši nekim drugim sivim ja bih ih nazvao kanalima, da RH na taj način gubi određeni prihod. I kao što smo proširili djelatnost komunalnog redarstva na građevinsku inspekciju držim obzirom na potkapacitiranost, vidjeli smo i građevinskih inspektora, a u ovom slučaju i turističkih inspektora, potrebno je nadograditi njihovu ulogu i u ovom smislu. Dakle, predlažemo da se na jednaki način tretira i ova pojavnost, kažem 200 tisuća objekata puno je, na terenu se dešavaju stvari koje nisu dobre, imamo pojavnosti da se smeće odlaže po kontejnerima uz turističke nekakve benzinske stanice, trgovačke centre, dakle jedan nered u prostoru, nered u prostoru i nered sa ljudima, tako da je potrebno ovdje žurno reagirati i obzirom smo vidjeli da i građevinska inspekcija ne može obavljati gdje je potkapacitirana, tako je i turistička i mislim da moramo i u tom smislu se pomoći komunalnim redarstvom iz jedinica lokalne samouprave.
Hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala i vama.
Stanka je odobrena. Ima li još koga? Možemo nastaviti kolega Ledenko? Hvala vam.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Pa onda dajem na glasovanje sljedeći zaključak:
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o dopunama Zakona o Građevinskoj inspekciji.
1. Sve primjedbe i prijedlozi dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta konačnog prijedloga zakona.
Molim glasujmo.
129 zastupnica i zastupnika je glasovalo, 110 za, 19 suzdržanih što znači da je donesen zaključak kako su ga predložila saborska radna tijela.
PDF
Učitavanje