Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 3

PDF

-

  • Aktualno prijepodne
18.09.2024.
Gospođe i gospodo zastupnici sada počinjemo s postavljanjem pitanja Vladi odnosno pojedinom članu Vlade u skladu s odredbama Članka 132. do 139. Poslovnika Hrvatskog sabora.
Aktualno prijepodne održava se na početku svake sjednice prije prijelaza na prvu točku dnevnog reda. Prvi na redu za postavljanje pitanja danas je zastupnik Veljko Kajtazi on svoje pitanje upućuje ministru gospodarstva Anti Šušnjaru.
Molim zastupnika Kajtazija da postavi pitanje.
Zahvaljujem se.
Poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani predsjedniče Vlade, poštovani ministri, poštovani kolegice i kolege moje zastupničko pitanje upravo upućujem ministru gospodarstva.
Poštovani ministre s obzirom na to da će se potpuno ukidati mjere kojima je Vlada ograničila rast cijene struje i plina, smatram da te mjere ne treba jednako smanjivati svima. Dobro je što Vlada radi na Registru stanovništva koje će pomoći u ciljanju najugroženijim skupinama, ali oni neće biti spremni prije 2026. godine.
Moje pitanje. Planirate li promijeniti pristup i zaštiti one koji su socijalno najugroženije? Smatram da je važno pomoći svima, ali sada kad nema dovoljno prostora da se cijene reguliraju za sve. Trebali bismo posebno zaštiti najugroženije.
Hvala.
Ministre izvolite odgovor.
Poštovani predsjedniče, poštovane zastupnice i zastupnici, poštovani zastupniče Kajtazi, Vlada je donijela paket mjera kojima i dalje štiti naše građane od poskupljenja, od inflatornih pritisaka a na način da smo dijelom otpustili vrijednosti energetskog paketa da se povećaju cijene energije. Ovoga puta je to 10%, a smjernice Europske komisije su da pomalo se vraćamo na tržišni model što će se dogoditi nekada u budućnosti obzirom da su se stabilizirale cijene energije koje su bile jako oscilativne u proteklom periodu. Taj paket vezano za energiju je 165 miliona eura. Osim tog paketa imamo naknade za troškove energije za najugroženije kupce energije koji je vrijednosti 24 miliona. Smatramo da i u pravu ste kad kažete da treba štititi najranjivije i ovim mjerama štitimo najranjivije i pomažemo svima.
Do izrade Registra stanovništva mi moramo donositi mjere koje su linearno usmjerene prema ukupnom našem građanstvu, a nakon izrade tog registra moći ćemo ciljanije pomagati naše građane.
Osim toga, znači naknada za troškove energije za najugroženije kupce se realizira kroz vaučere koji su mjesečne vrijednosti 70 eura koji su dovoljni za nadoknadu električne energije, plina ili toplane koje oni koriste.
Osim toga postoje i naknada za ublažavanje porasta troškova energije za pružatelje socijalnih usluga. Vrijednost ove mjere je 2 miliona eura, a odnosi se na pružatelje socijalnih usluga smještaja udomiteljskim obiteljima i korisnicima koji se prvi put javljaju na mjere preko javnog poziva.
Također, donosene su mjere za naše umirovljenike čija vrijednost je 76,5 miliona eura kako bi ublažili porast cijena energije i smanjili inflatorne pritiske.
Tako da evo Vlada pomaže i našim studentima, vrijednost te mjere je oko četiri pet, 4,5 miliona eura, a također i nezaposlenim hrvatskim braniteljima.
Cilj Vlade je održati socijalnu koheziju, ne dopustiti inflatorne pritiske na građane što je činila cijelo ovo vrijeme, tako će činiti u budućnosti, a sa donošenjem Registra stanovništva bit ćemo u mogućnosti te mjere preciznije specificirati u usmjeriti onima najpotrebnijima koji su obuhvaćeni također i ovim mjerama.
Hvala lijepo.
Zastupniče izvolite očitovanje.
Poštovani ministre hvala na odgovoru, ali idući koraci moraju biti implementacija privremenih mjera kao što ste rekli zaštiti socijalno najugroženije dok ne bude dostupna potpuna analiza iz Registra stanovništva. Konkretne mjere i prilagodbe postojećih socijalnih programa kako bismo osigurali ciljanu pomoć. To je posebno važno jer u javnosti često čujemo kritike da se pomaže onima kojima ne bi trebalo pomagati s čime se ja ne slažem. Vjerujem da će nam ovaj registar upravo dati podatke koja će pobiti takve razmišljanja ali i omogućiti institucijama da djeluju kada se otkrije da pojedinci koriste mjere, socijalnu pomoć, a raspolažu sa dovoljno pokretnina ili nekretnina te zloupotrebljavaju sustav. Šteta je da dosada nismo povezali sve baze podataka s kojima država raspolaže te se nadam da će implementacija registra biti što god moguće prije.
Hvala vam.
Idemo na drugo pitanje, zastupnica Ivana Marković postavit će ga potpredsjedniku Vlade i ministru mora, prometa i infrastrukture Olegu Butkoviću.
Izvolite zastupnice.
Zahvaljujem predsjedniče.
Poštovani ministre sa posljednjom izjavom na odboru prošli tjedan kad smo raspravljali o Jadroliniji kazali ste da osjećate odgovornost i razmišljate o ostavci, čak ste izazvali simpatije dijela javnosti, činili ste se iskrenim, a možda su vam to i savjetovali evo nećemo nikad znati.
Za razliku od vas predsjednik uprave Sopta u svoja dva mandata nikad nije pokazao odgovornost. Njega više muči kako svi ovi događaji u Jadroliniji utječu na nabavku katamarana, a onda je možda i bolje da o tome ne priča i kad se stvari malo ogole vidimo da moramo govoriti i o njegovoj odgovornosti, a onda danas moramo ponovo govoriti o vašoj odgovornosti i o vašoj ostavci.
Naime, kako javnost doznaje Tanker plovidba je uspjela prodati Jadroliniji korištene katamarane po cijeni većoj od nabavne, a nakon toga su sebi za manje novaca kupili identične gotovo nove. Tanker plovidba ovaj posao može nazvati dobar posao u Jadroliniji, Jadrolinija job. Jer gdje još možete kupiti, odnosno prodati po cijeni većoj od one za koje ste nešto kupili.
Moje pitanje vama glasi da li osjećate odgovornost radi očite sporne nabavke katamarana, precijenjene vrijednosti katamarana, da li sumnjate u ovaj postupak nabavke i da li razmišljate da podnesete ostavku radi toga? Čini vam se normalnim da brodovi koji se koriste četiri do pet godina koštaju više od cijene za koju su plaćeni. I na kraju evo sugestija premijeru da umjesto partnera sa košarke razmisli o tome da zaposli direktora Tanker plovidbe.
Odgovorit će sada potpredsjednik Vlade kolega Butković, izvolite.
Poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, zastupnice i zastupnici sve vas lijepo pozdravljam, a vama zastupnice zahvaljujem na vašem pitanju iako je na saborskom odboru koji je održan prošli tjedan bilo dosta rasprave ja bih rekao više političke nego argumentirane od strane oporbe gdje smo pokušali dati odgovore na pitanja o stanju u Jadroliniji, a sve skupa je potaknuto ovom tragedijom koja se dogodila početkom kolovoza gdje su na žalost tri osobe nesretno izgubile život. I u tom smislu sam iskreno nastupio na odboru jer to je tragedija koja se nije dogodila u 77 godina povijesti Jadrolinije, pa naravno da svaki čovjek, a i ja kao ministar osjećam odgovornost uvijek za sve ono što se dogodi u mom resoru ali ovdje stvari treba pričekati, treba vidjeti što se dogodilo. To smo i komunicirali od samog početka i još jednom naravno izražavam sućut obiteljima a s druge strane iščekujemo svi da će istraga koja će se provesti s jedne strane i provodi DORH, odnosno policija, a s druge strane Agencija za istraživanje nesreća. I čim budemo znali konkretne razloge i zapravo što se tu dogodilo možemo govoriti o nečijoj stvarnoj odgovornosti.
S druge strane, vi spominjete ovdje nabavu. Ja ću vam reći da je čitavo ovo vrijeme od te tragedije koja se dogodila to se sve skupa koristi previše u političke svrhe od strane oporbe. Ja mogu razumjeti da ste vi svi frustrirani jer ste izgubili izbore, ali koristiti ljudsku tragediju da se pokuša nešto imputirati, nametnuti bilo kome u sustavu zapovijedanja od uprave pa do ministarstva mislim da nije korektno.
Što se tiče konkretne nabave mi smo u ministarstvu provjerili zajedno sa Upravom Jadrolinije. Ta javna nabava je provedena transparentno. Ništa se u tom postupku javne nabave nije događalo nama indikativno ili sumnjivo da smo mogli tu prepoznati. S druge strane i ovlašteni sudski vještak je napravio procjenu tih brodova, ali ono što želim naglasiti da nabavljati i kupovati brodove nije isto ko' kad raspisujete natječaj pa gradite cestu ili ne znam želite napraviti nekakvu obnovu itd. To je vrlo promjenjiva stvar jer ne utječe samo u cijeni broda konkretno koliko on košta. Tu su i troškovi prijevoza i naravno potražnja u tom trenutku za samim brodovima, tako da jako je puno tu indikatora i faktora koji utječu da u određenom trenutku na cijenu broda kojeg ste naravno postigli na javnoj nabavi.
Ponavljam tu je angažiran i neovisni sudski vještak da procijeni same brodove nakon što je provedena javna nabava, tako da što se mene tiče i Ministarstva mora, prometa, infrastrukture i Vlade mi se zalažemo za transparentne postupke, javne postupke, poštene postupke.
Ako vi imate bilo kakvih saznanja da je tu nešto nepošteno vi to slobodno prijavite ja sam uvijek za to da se sve istraži.
Hvala vam lijepo.
Zastupnice izvolite očitovanje.
Zahvaljujem.
Poštovani ministre, najveći dio vašeg odgovora je otišao na nešto šta ja zaista nisam ni postavila i u tom dijelu se mogu složiti sa vama. Međutim, ne mogu se složiti sa time da mi politiziramo, jer razgovor o stanju u Jadroliniji gdje svi članovi uprave pa i vi kao predsjednik Skupštine imaju iskaznicu HDZ-a apsolutno nam daje razlog da o Jadroliniji raspravljamo.
Pitala sam sam vas za konkretnu nabavku, a ta konkretna nabavka je upravo na tragu onoga što vam je predsjednik Nadzornog odbora kazao u pismu koji je uputio vama kao predsjedniku skupštine, namještene nabavke, napuhane nabavke, plaćanje velikih cijena brodova i da ne nabrajam dalje.
U ovom zadnjem natječaju gdje su nabavljena dva katamarana Danica i Kata sa čijim nas je imenima predsjednik uprave Softa detaljno upoznao na odboru, a nije ništa govorio o njihovoj cijeni nabavke. I ja mogu zaključiti da on više vremena provede smišljajući kako će nazvati brodove, nego koliko oni koštaju. A tome koliko je ova nabavka sporna govori kriterij, ja citiram isporuka katamarana 10 dana.
Poštovani ministre duže traje dostava paketa na otok Brač, nego što je vama trajala dostava ovih katamarana i to se očito radi o namještenom natječaju, natječaju koji je napisan da se samo javi jedan ponuditelj i upravo je to razlog da vi preuzmete odgovornost i da ponovo razmislite o vašoj ostavci.
Na kraju mi je ostalo toliko vremena da kažem da je danas 18. rujna ime, čije ime ponosno nosi jedna ulica u Supetru 80.g. oslobođenja otoka Brača. Iskoristit ću priliku da čestitam svim svojim otočanima…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…Bračanima, 80.g. oslobođenja…/Upadica predsjednik: Hvala kolegice Marković./…od fašističke i nacističke okupacije, hvala.
Kolegice Marković molim vas da se držite vremena, mogli ste to učiniti u okviru dvije minute koje imate.
Sada će zastupnica Mirela Ahmetović postaviti pitanje predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću, izvolite.
Hvala lijepa poštovani predsjedniče.
Predsjedniče Vlade, g. Plenkoviću, prema izvješću HNB-a prosječna godišnja stopa inflacije u 2024.g. očekuje se na iznosu od 3,9%. Također to će biti svojevrsno usporavanje inflacije, rasta inflacije u odnosu na '23.g., ali i dalje govorimo o rastu. Prema istom izvješću HNB očekuje ubrzanje povećanja cijena odnosno rasta cijena tijekom zimskih mjeseci i to upravo zbog vaše najavljene, najavljenog poskupljenja energije, plina, struje i toplinske energije. Najveći udar naravno osjetit će oni najsiromašniji, poglavito umirovljenici.
Vi ste prošli tjedan najavili tzv. pakete pomoći umirovljenicima, a istovremeno podižete cijene energije i to ususret zimi za čak 10%. Točno je da je mirovina usklađena u srpnju za 7,46%, ali osim što će plaćati veće račune za struju, čak 10%, ti isti umirovljenici, ali i općenito građani, susrest će se i sa povećanjem cijene svoje potrošačke košarice dobara upravo zbog vaše odluke o poskupljenju energije. S tim u svezi ja vas pitam imate li neku procjenu koliko ćete oslabiti kupovnu moć građana RH vašom odlukom da poskupite energiju i što kanite poduzeti u vezi s time?
Predsjedniče Vlade izvolite odgovor.
Dobar dan poštovani predsjedniče HS, cijenjene zastupnice i zastupnici. Na početku ove nove sjednice u novom sazivu, prije svega čestitke na krasno uređenim prostorima, ovdje na Vojnom učilištu odnosno sveučilištu dr. Franjo Tuđman i veselim se dolascima u ovu novu istina privremenu sabornicu.
Poštovana zastupnice Ahmetović, vi ste 17. travnja nakon kraja parlamentarnih izbora u onu čuvenu srijedu kad je vaš veliki idol i neustavni kandidat za predsjednika Vlade zajedno s vama teško poražen na parlamentarnim izborima, buncali o tome nakon što su izbori održani i prvi rezultati bili vani, da ćete vi sastavit Vladu sa vašim prijateljima i partnerima. Jednako je buncajuće i ovo vaše pitanje danas, buncajuće zato što očito vi ste prespavali zadnje 3.g. krize u kojoj je Vlada HDZ-a sa našim partnerima vodila politiku očuvanja socijalne kohezije u hrvatskom društvu, a suočena sa višestrukim i istodobnim krizama. Kao što su vaši kolege u proljeće 2020. u jeku covida-19 jednako tako halucinirali o 400 tisuća nezaposlenih u Hrvatskoj, tako i vi sada govorite o tome što ćemo mi učiniti za standard naših građana ili naših umirovljenika. Pa vidite, za razliku od vas mi smo hrvatskim građanima, svima i umirovljenicima i nezaposlenima i braniteljima i onima koji žive na rubu siromaštva i ugroženim kupcima energenata i poljoprivrednicima i ribarima i institucijama poput vrtića, škola, fakulteta, nevladinih udruga, vjerskih organizacija, općina, gradova, županija, domova za starije, bolnica, osigurali da u vremenu najveće svjetske energetske krize koju bilo ko od nas pamti, cijene struje i plina ostanu iste, a da cijene naftnih derivata budu smanjene, to je naše postignuće, ne vaše. Dakle mi smo u ovakvoj krizi osigurali da nam za razliku od vaše Vlade, one iz 2011. i 2015. kada umirovljenicima nisu rasle plaće, nisu rasle mirovine, a u naše vrijeme su im narasle mirovine. Evo pogledajte ovaj graf, ovo vam je prosječna sveukupna neto mirovina, ovo crveno je vaša stagnacija, a ovo plavo je naš rast. Slike govore više od tisuću riječi.
Što se tiče paketa pomoći za umirovljenike, 9. paket jednokratne pomoći Vlada je usvojila prije 10 dana, 76,5 milijuna eura vrijedan za oko 740 tisuća umirovljenika, ovisno o iznosu mirovine. Sveukupna prosječna mirovina je 620 eura. Zadnje mjere koje smo dobili su i horizontalne prema svima i kalibrirane prema onima koji su najugroženiji.
Ministar Šušnjar je u odgovoru na zastupničko pitanje g. Kajtazija već kazao da cijela Europa postupno otpušta mjere. Mi smo se naučili kao društvo da nam je cijena struje i plina ovakva kakva je na računu kao da je to stvarna cijena. Danas je prosječna cijena električne energije, znate kolko, između 115 i 130 eura, a mi i dalje plaćamo kao da je 60 prije krize. Cijena plina je u ovoj krizi odlazila nam preko 300 eura.…/Upadica predsjednik: Hvala vam./… Prema tome…/Upadica predsjednik: Hvala predsjedniče./… hvala HNB-u, inflacija će biti niža od ovoga što su oni rekli.
Hvala vam lijepa.
Očitovanje zastupnice Ahmetović izvolite.
Hvala lijepa.
Predsjedniče Vlade, ususret Međunarodnom danu borbe protiv nasilja nad ženama vi vršite verbalno nasilje ovdje proglašavajući mene kao zastupnicu da ja o nečem buncam je li, al to je vama svojstveno, nastavite samo tako, pravu sliku pokazujete.
Znala sam ja premijeru da ja pitam u prazno, ali živo me interesiralo dal vas još uvijek žulja što sam bila u pravu kad sam govorila da lažete da ćete izgradnjom LNG terminala pojeftiniti plin u Hrvatskoj, a vi ga sad poskupljujete. Ne samo to od 2020. on je kumulativno poskupio 27%, sa ovom vašom najnovijom odlukom poskupljujete ga 37%. I ne zanima vas premijeru to što je udio mirovine u prosječnoj plaći tek četrdesetak posto, a najavljivali ste još 2020. da će biti 60%, ne zanima vas ni to što 270 tisuća umirovljenika živi sa tek ispod 400 eura mjesečno, njih još 86 ima ispod 420 eura mjesečno, ne, to vas ne zanima. Vas zanima samo to da vaši jataci koji su i do sada pokrali i INA-u i HEP i zbog kojih vi morate odlučiti poskupiti plin imaju još za krast. To je vaš interes premijeru, a građana tko šiša, a šiša ih HDZ i to na nulu.
Idemo na četvrto pitanje, zastupnica Dalija Orešković postavlja ga Dalija Orešković postavlja ga ministru demografije i useljeništva Ivanu Šipiću.
Izvolite.
Ministre demografije označavam vas kao najslabiju kariku ove Vlade, stoga ovoga puta pitanje postavljam vama, a ne premijeru. Vi ste utjelovljenje paradoksa. Istraživanja pokazuju da je među uzrocima i razlozima demografskog sloma i iseljavanja na prvom mjestu korupcija, nepotizam i uhljebljivanje podobnih stranačkih ljudi, dakle sve one prakse koje su postale prepoznatljivo obilježje HDZ-a, stoga logika nalaže da bi borba protiv korupcije, a time i borba protiv HDZ-a trebala biti glavna i najvažnije demografska mjera. No umjesto da ste se primili te borbe, umjesto da ste primjerice osudili uhljebljivanje Marka Milića i njegovog prijatelja u državnoj tvrtci Hrvatske šume, umjesto da ste osudili pogodovanje obitelji Nedeljka Dujića pri dodjeli državnog stana ispod svake tržišne cijene, vi ste se s HDZ-om primili u kolo, s njime ušli u vlast i time ste HDZ-u omogućili da nastavi provoditi sve ono što je dovelo do urušavanja ove države. Ali ni to nije sve, kao u onoj reklami ni to nije sve. Vaše ministarstvo osnovano je samo zato da biste vi dobili ministarsku fotelju i time bili namireni, iako vam demografija uopće nije niti struka i time ste zapravo i sam postali primjer uhljeba u ovoj državi.
Moje pitanje glasi, kako ćete kao takav objasniti našim iseljenicima, a pogotovo onima kojima premijer poručuje aufwiedersehen da se u Hrvatsku isplati vratiti?
Ministre izvolite odgovor.
Poštovani predsjedniče.
Gospodo i gospođe dame i zastupnice i zastupnice.
Poštovana gospođo Orešković.
Pa najbolje bi bilo sjest i ne govoriti ništa. Vi pričate o najslabijim karikama, to je nevjerojatno. Iz koje stranke poručujete iz ovih četri, pet što ste ih primijenili samo da znam orijentirat se? Znači u svom prvom nastupu, u svom prvom nastupu sam pozvao vas zastupnike, zastupnice da mi pomognete u formiranju ili u mjerama, paketima, prijedlozima da dođete u Savsku, da dođete i vidite uvjete u kojima radimo, da vidite što je radio Ured za demografiju, koje pakete mjera je donosio, što smo mi pripremali, što pripremamo, jesmo li sada u adekvatnim uvjetima za rad, jesmo li ih pronašli, jesmo li se ekipirali, u kojem pravcu idemo. I na ovaj način kako vi nastupate ja sam mislio da je dugo toplo ljeto učinilo malo ploda i svježina mora na vas zastupnike pojedince koji na ovako nizak način idete na mene. A što vi znate o meni? Ja o vama nešto sam čitao. Samo znam da sam vrlo rado prebacivao kanal bilo koje naše javne televizije s koje ste vi sijali takav govor kakav nije zapamćen u javnom prostoru. Pa vi ste poznati po tome da su po vama primjerce danas daj da se ne vjeruje u institucije jer ste vi prvi zlorabili instituciju u kojoj ste bili na čelu. To je dokazao Visoki upravni sud i sudstvo koje je vaše, vaše presude negiralo.
Kad smo kod toga da vi kažete o uhljebizmu pa vi ste iz više pokušaja dospjeli tu da opet četri godine, ja sam se pripremao na način da sam vam počeo govoriti o paketu demografskih mjera koje ćemo raditi, ali vi idete na čovjeka, na mene osobno. Pa meni legitimitet je dao hrvatski narod kao i vama, ja sam glasove dobio na izborima da tako razgovaramo. To razina, to razina zastupnice koja već nekoliko mandata, ponavljam ništa dobra osim nabace. Jeste li bili u ministarstvu demografije? Jel znate di sam? Vaš nijedan mail nisam dobio, nijedan prijedlog kako rekoh.
A ova Vlada ima smjer, zato ja ću ostati na razini kućnog pristojnog odgoja. Vi da meni kažete da sam ja uhljebizam, to je razina ispod koje ja neću se spustit. Vaše riječi govore o vama, niti ste došli, niti ste napisali, niti ste sad dali prijedlog. Uhvatili ste populističku priču, demagošku priču, a ja sam u prvom nastupu gospođo Orešković rekao, demografija nije vaša demagogija i vrata su otvorena i demografija nije Ivan Šipić, demografija nije ni Vlada, demografija je hrvatski narod kojem smo mi okrenuti i za koji će Vlada raditi sve što može raditi.
Jel znate kolko je porodiljni, kolko su otišle porodiljne, kolko su se digle? Kolko su se digla prava žena? Vi ste mene napali u prvom nastupu, vi ste uvreda prema ženama na ovakav način kako vi govorite. Jel vi znate da ja nikada ne bi dozvolio sebi da uvrijedim ženu zato što sam, zato što je mene rodila žena i majka, usput rečeno osmero nas je rodila, na ponos hrvatskom narodu.
Hvala vam.
Molim vas, imamo povredu poslovnika kolegica Glasovac. Izvolite.
Povrijeđen je čl. 238., omalovažavanje zastupnika. Meni je jasno da je kolega Šipić novi ministar, evo nema ni uvjeta za rad, ni prostora ni kemijske ali ovo nije bio odgovor na pitanje zastupničko kako to treba biti po Poslovniku, ovo je bio jedan slobodni govor koji je odstupao u bitnome od, između ostalog i kućnog odgoja pristojnog. Bojim se što bi, na što bi ovaj ličio govor da se ministar Šipić nije držao kako kaže, pristojnog kućnog odgoja. Ja vas molim da upozorite ministre …/Upadica predsjednik: Kolegice Glasovac, izvolite./… da su oni ovdje …/Upadica predsjednik: Izvolite./… odgovarati na pitanja, ne obračunavat se sa zastupnicima.
Izvolite sjesti prvo, dobivate opomenu jer ovo nije bila nikakva povreda Poslovnika nego vaša intervencija i vaša zlouporaba Poslovnika. A drugo jeste vi čuli pitanje zastupnice Orešković? To je isto bilo ovaj, u skladu sa onim što ste sad protiv čega ste sad prosvjedovali. Dakle kakvo je bilo pitanje takav je bio i odgovor kolegice Glasovac i ja ne vidim zašto ste se vi išli sada umiješati jer će kolegica Orešković moći prokomentirati ono što je ministar rekao. Tako da potpuno nepotrebna intervencija i dobivate opomenu. A sada će ima dvije minute pravo zastupnica Orešković odgovoriti ministru. Izvolite.
Evo ministre što ja znam o vama. Znam da ste u razdoblju od 2016. do 2020. bili zastupnik Hrvatskog sabora iz redova HDZ-a, eto kad je HDZ bio najgori u vrijeme Borg-a. Ja sam cijelo vrijeme član jedne te iste stranke. Ali ja smatram da vi meni jeste odgovorili na moje zastupničko pitanje, pokazali ste da će od vašeg predsjedavanja ministarstvom demografije Hrvatska imati koristili otprilike koliko je Europske unija imala koristi od Dubravke Šuice. Ali evo ja Europi Dubravku Šuicu ne zamjeram, to je sramota Andreja Plenkovića. Ono što europskim institucijama zamjeram, to je činjenica da ignoriraju to što se vlast u pojedinim državama članicama formira na temelju izbornih prijevara. A ono što je napravio DP čiji ste vi sada član je čista izborna prijevara birača. Iz prošlog saziva kada ste bili opozicija, kada ste oštro kritizirali HDZ-ove politike, kada ste čak i protiv premijera podnosili kaznene prijave, evo sada ste se s njim primili u kolo. To znači da vama demografske politike i mjere uopće nisu niti cilj, vi samo želite biti sluganska poluga HDZ-ovoj vlasti. Ali evo ako vam je već do demografije, mogli biste otići primjerice u Biograd na moru i tamo se obratiti djelatnicama vrtića koje su dobile otkaz jer nisu mogle ostvariti svoja zakonska prava, prava propisana Kolektivnim ugovorom. Pa dajte njima objasnite kako se to uklapa u strateške ciljeve pomoći djeci, roditeljima, obitelji i svim onim mjerama EU koje svojevremeno kao povjerenica za demografiju reklamirala i Dubravka Šuica. Ali ja ću reći još dva paradoksa koja se na vas odnose. Prije svega vama su puna usta totalitarizma. U ovom trećem mandatu Hrvatska je postala totalitarnija nego što je ikad bila, a i sama strategija demografske revitalizacije puno je pojmova koji su suprotni ideologiji DP-a. …/Upadica predsjednik: Hvala vam kolegice Orešković./… Primjerice integracija migranata.
Hvala vam lijepa.
Hrvatska nije totalitarna zemlja jer da je vi vjerojatno ne biste baš mogli govoriti kao što govorite pa dajte malo ovaj, birajmo ipak riječi.
A sada su se javile za povredu Poslovnika kolega Mlinarić i kolega Kukavica. Ja ću naravno to odobriti ali vas molim sada sve kolegice i kolege da ne činimo to jer ovdje imamo sada raspravu između zastupnika i zastupnica i predstavnika Vlade. Dakle tu će se izmjenjivati argumenti, neće to biti niti nježno, niti bi bilo dobro da izbjegavamo i konflikte političke ali nemojmo sada povreda Poslovnika rušiti sustav koji imamo ovdje za vrijeme aktualnog prijepodneva. Izvolite kolega Mlinarić.
Hvala lijepo.
238. članak je povrijeđen. Kolegice Orešković koliko znam, a znam da je 17.04. su bili parlamentarni izbori i znam da je HDZ dobio 61 mandat, a Domovinski pokret 14 mandata. Ali isto znam kolegice Orešković da je vas predsjednik Zoran Milanović nazivao narikačom pa ste se opet stavili pod njegove skute i na listi SDP-a ušli u HS. Prema tome to govori o vama.
Kolega Mlinarić ovo je bila naravno replika, dobivate opomenu, a kolega Kukavica je odustao. Hvala vam lijepa i idemo onda dalje sa raspravom.
Na redu je zastupnica Anja Šimpraga, ona će pitanje postaviti ministrici zaštite okoliša i zelene tranzicije Mariji Vučković. Izvolite zastupnice.
Zahvaljujem predsjedniče sabora.
Uvaženi predsjedniče Vlade, poštovani ministri, ministrice i ministri, uvažena ministrice Vučković. Saborski zastupnici Samostalne demokratske srpske stranke i u proteklim sazivima pričali su i upozoravali na zaštitu rijeke Une, vrela Une i Štrbačkog buka. Ovog ljeta sama rijeka Una došla je u fokus javnosti zbog devastacije građevinskim strojevima. Još jednom se pokazalo da rijeka Una za razliku od BIH u kojoj je proglašena nacionalnim parkom, kod nas zapravo nema nikakvu zaštitu. Najmanje što možemo učiniti jeste proglasiti parkom prirode vrelo Une, Štrbački buk uključujući i Ličku Plješivicu. Uvažena ministrice što je ministarstvo napravilo do sada, što planira u narednom razdoblju kako bi i građani na području rijeke Une i Ličke Plješivice bili zadovoljni i znali da se rijeka Una i njihovo područje štiti? Hvala.
Ministrice, izvolite odgovor.
Hvala lijepa.
Poštovana zastupnice Šimpraga u vezi s rijekom Unom i najprije bi se željela osvrnuti na događaje iz ovog ljeta iz srpnja i kolovoza. Treba naglasiti da kad govorimo o projektu koji je izazvao pažnju u javnosti mini hidro elektranu dobro je razdvojiti činjenicu da je taj projekt bio u prostornim planovima na koje je nadležno ministarstvo dalo svoje suglasnosti, čini mi se negdje do 2015., da sam prilično da su se ti prostorni planovi, da se o njima moralo raspraviti, da su bili na javnom uvidu i da se o njima trebalo glasovati na lokalnoj i županijskoj razini. Stoga moram reći da taj projekt nije ovo ljeto sletio s neba. Sad prelazimo na formalne nedostatke koje je ovo Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije u promptno provedenom upravnom nadzoru utvrdilo u srpnju, o tome izvijestilo nadležne institucije koje su potom postupale u skladu s propisima RH, što svjedoči isto tako i o poziciji ove Vlade i o skrbi za prirodne resurse i za provedbu zakona. Zatim ću reći da područje sigurno ima svoje prirodne vrednote, da je u ovom trenutku Vrelo Une geološki spomenik prirode te da do ministarstva nisu dolazile pregledom arhive nikakve formalne inicijative o daljnjoj zaštiti.
Međutim, riječ je o prostoru koji ima svoje vrednote, potrebno je učiniti nešto na daljnjoj zaštiti. To je naš stav. Stoga smo započeli određene radnje s Ličko-senjskom županijom i sa županom Petrin u vezi uspostave regionalnog parka na području oko kanjona zajedno sa Ličkom Plješevicom, a za zaštitu i širenje takve zaštite i na područje Zadarske županije trebalo bi i dalje razgovarati i sa naravno Zadarskom županijom.
Ono što se nama u ministarstvu dodatno čini dobrim jest razmotriti mogućnost da se ovo područje dodatno zaštiti po uzoru na provedeni postupak recimo na području Mure i Drave kao Prekogranični regionalni projekt „Čovjek i biosfera“ što je program UNESCO-a od 1970. i pokazalo se nama jako dobrim na području Mure i Drave te smo u tom kontekstu naravno voljni razgovarati sa BiH i poduzeti sve potrebne radnje, a i mi kao inicijatori pripremiti dokumentaciju.
Izvolite zastupnice očitovanje.
Zahvaljujem ministrici i ministarstvu na provedenom upravnom nadzoru. I upoznata sam sa inicijativom Ličko-senjske županije kad govorimo o regionalnom parku, međutim tu onda imamo situaciju da Vrelo Une, područje oko Donje Suvaje i Srba ostaje nezaštićeno. Zato ćemo inzistirati da se područje vrela rijeke Une, Štrbačkog buka i Ličke Plješevice proglasi parkom prirode.
Hvala.
Idemo dalje, sada će zastupnik Ivica Kukavica postaviti pitanje potpredsjedniku Vlade i ministru mora, promete i infrastrukture Olegu Butkoviću.
Izvolite.
Poštovani g. predsjedniče.
Gospodine ministre, evo moje pitanje se ide prema cestovnoj prometnoj infrastrukturi. Evidentno je stvarno da je tu stvarno došlo do pomaka na svim razinama u cijeloj našoj državi, evo dokazi tome su definitivno i Pelješki most i sada druga cijev Tunela Učka i puno stvari. Ja se krećem po cijeloj Hrvatskoj vidim te pomake. Ali ja ovaj volim pričati o problemima, znači kad pričamo sada konkretno moje pitanje će bit prema županiji Splitsko-dalmatinskoj, kad gledamo moju županiju, gledamo Zagoru, Primorje i otoke u ljetnim mjesecima jasno je da imamo gužve ogroman promet u svim gradovima od Trogira dolje do Makarske i da je to tako, ono što mene muči i muči stanovnike Splita i Podstrane to je taj kolaps ili čep koji je doslovno tijekom cijele godine. Znači ne pričamo samo od ova tri mjeseca koja su u biti svi znamo što je turizam, znači koliko tu imamo ljudi i o čemu je tu riječ, onaj potez definitivno je postalo jedno usko grlo i ta Općina Podstrana je blokirana općina. Evo tu proveo sam dosta vremena, pričao sam s tim stanovništvom, pričam sa svima tu jednostavno ne znam koje rješenje vi mislite u kojim rokovima, a meni bi bilo drago da ovdje za ovom govornicom kažete je li ta općina je stvarno postala blokirana općina.
Kada govorimo o Dalmatinskoj zagori imamo četri grada Sinj, Trilj, Imotski i Vrgorac. Imotski je tu u najgoroj poziciji, Imotski je najudaljeniji, Imotski ima najviše uskih grla i ta prometnica, kad pričamo o dionici D60 i D76 stvarno je usko grlo. Ne trebam sada govoriti koliki je to promet, kolika je tu gužva i to je se sada vidjelo kad su bili ili koncerti Thompsona, mi smo bili doslovno blokirani grad, evo moje pitanje ide u tom pravcu.
Izvolite odgovor potpredsjedniče Vlade.
Hvala lijepo g. zastupniče.
Najprije što se tiče ulaganja u prometnu infrastrukturu ona su zaista velika u posljednje vrijeme, to je nešto više od 3,5 miljarde eura, što najviše naravno možemo zahvaliti europskim fondovima, pripremljenosti projekata i naravno činjenici da je i RH u posljednje vrijeme dok je naša Vlada popravila i svoj kreditni rejting, riješili smo restrukturiranje cestovnog sektora, a u tom smislu smo i sami stvorili mogućnosti da osim europskih fondova možemo graditi prometnu infrastrukturu iz kreditnih sredstava, iz državnih sredstava, naravno sredstava i državnih tvrtki.
U tom smislu će se taj investicijski ciklus nastaviti i dalje, tako da će gradnja prometne infrastrukture obilježiti i sljedećih desetak godina najviše u željeznicu, ali u rješavanje cestovne infrastrukture, poglavito u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Evo ja sam svako jutro u koordinaciji sa Hrvatskim cestama u Splitu, trenutno se probija Tunel Kozjak, radovi idu dobro, krenulo je samo probijanje portala znači to je novi izlaz sa autoceste Vučevica dolje spoj na D8, broj koji je nešto više od 100 milijuna eura, a uspješno su krenuli i radovi na širini, jednom velikom projektu koji će prometno sami ulaz u Split dodatno rasteretiti tako da se bušenje pilota i danas je prvo betoniranje prvog pilota tako da i tu radovi idu jako dobro.
Međutim, da bi u cijelosti riješili kolapse i prometnu zagušenost oko Splita je ta multimodalna platforma Solin-Split-Omiš za koju smo prvu dionicu pustili ovu obilaznicu Omiša sa mostom i raspisan je natječaj za nastavak prema Dugom Ratu, Hrvatske ceste su raspisale natječaj za taj projekt. A s ove strane Splita radi se čvor Mravince i naravno očekujemo već za ugovoren projekt 32 milijuna eura nastavak prema čvoru TTTS izdavanje građevinske dozvole, to je nekih 32 milijuna eura, tako da u svim fazama ta cesta je aktivna. Ono što nam ostaje ovaj središnji dio za koji se još uvijek projektira, tako da paralelno s time mi smo i u novoj koheziji, to je jedini projekt koji će uz brzu cestu prema Virovitici imati i europsko financiranje tako da ćemo maksimalno ubrzati i realizaciju toga projekta tako da u sljedećim godinama, u sljedećih par godina će u cijelosti ta cesta biti realizirana.
Bilo je tu određenih i kašnjenja u pripremi projektne dokumentacije, u izdavanju građevinskih dozvola. To je na žalost tako, uvijek imate problema i u rješavanju imovinskih pravnih odnosa. Sve je to je jedan složen proces, ali evo u suradnji sa Ministarstvom graditeljstva i tu se zahvaljujem kolegi Bačiću promptno se izdaju građevinske dozvole, tako da smo i taj proces ubrzali.
Što se tiče ceste Zagvozd – Imotski izmjenom Uredbe o transeuropskoj prometnoj mreži na kojoj je Split došao na novi koridor jedna od značajnih izmjeni te uredbe je bila i predloženi pravac Zagvozd – Imotski koji je uvršten u sveobuhvatnu TNT mrežu i moram tu naglasiti gradonačelnika Budalića koji me stalno zove i dolazi na sastanke, inzistira u realizaciji te ceste koja je jako bitna. I mi smo sada u fazi da je gotova Studija utjecaja na okoliš, da su ugovorena sva projektna dokumentacija i mi bi u 2025. pokušali krenuti sa natječajem za izgradnju te ceste u prvoj fazi. Tako da evo radimo na svim tim projektima, mislim da smo strateške odluke donijeli i što se tiče izmjene TNT uredbe …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
Hvala vam lijepo.
Idemo na 7 pitanje, zastupnik Dario Hrebak postavit će …, a pardon ispričavam se prije toga odgovor kolega Kukavica.
Izvolite.
Gospodine ministre hvala na odgovoru.
Je, to je tema u biti koja je duga. Vi znate otprilike koliko se priča o toj temi, o čemu se radi. Evo moj je prijedlog vama prema ministru i vašem ministarstvu kad pričamo o ovim cestama D60, D76 isto kao što ste intervenirali o Ajdukovoj drazi ili tamo kod ovoga rotora di ste značajno poboljšali protočnost onoga dijela. Moj prijedlog ide prema vama da postoje još neke točke koje ne moraju čekati u biti dijelu tu dionicu od Zagvozda prema Imotskome.
Evo napomenut ću iza Vinjana Gornjih, graničnog prijelaza kad se izađe imamo zaseok Kutleše imamo jednu stvarno kritičnu okuku u kojoj je u biti i ovo ljeto dva mlada života su izgubljena. Znači imamo neke situacije gdje možemo i prije toga definitivno popeglati tu dionicu gore do Zagvozda dok ne bude taj projekat u realizaciji.
Hvala.
Hvala i vama.
I ada je na redu zastupnik Dario Hrebak koji će postaviti pitanje potpredsjedniku Vlade i ministru financija Marku Primorcu.
Izvolite.
Hvala lijepa.
Poštovani i uvaženi ministre Primorac posljednjih nekoliko dana naravno u hrvatskoj javnosti govori se o porezu na nekretnine, međutim nekako u drugi plan palo je nešto što je možda još i važnije, daleko važnije od ovoga a to je naravno vaša odluka da krećete, da Vlada RH i Ministarstvo financija kreće u daljnje porezno rasterećenje presije na rad, porezne presije na rad. Mislim da je to izuzetno važno, da je to izuzetno dobro, da nastavite taj kontinuitet i uvođenje reda u financije, ali s druge strane da pomažete gospodarstvu. Pogotovo me zanima koje su to mjere, što je to što vi planirate napraviti da biste dalje, daljnjim svojim potezima rasteretili rad, pomogli gospodarstvu ali s druge strane je i jednako tako me zanima da li je točna informacija da nešto na čemu smo mi Liberali iz HSLS-a inzistirali u našem zajedničkom koalicijskom programu da li je točno da se podiže isto tako i prag ulaska u sustav PDV-a sa 40 000 eura na 50 000 eura što bi bilo povećanje od 25% za što mi Liberali smatramo da će uvelike pomoći malim poduzetnicima, malim gospodarstvenicima jer znamo da je inflacija učinila svoje. 25% je dosta veliko povećanje i to bi nam bilo izuzetno važno da se u sklopu vaših poreznih izmjena nađe upravo i ovakav jedan prijedlog.
Nadam se da će to ići u tom smjeru i evo s obzirom na one najave koje smo vidjeli u medijima to dosta izgleda dobro i ja se doista nadam da ćete sa tim svojim poreznim mjerama dodatno pomoći hrvatskom gospodarstvu.
Hvala.
Izvolite potpredsjedniče Vlade.
Dobar dan svima!
Poštovani predsjedniče Hrvatskoga sabora, poštovani predsjedniče Vlade, zastupniče Hrebak hvala vam na pitanju.
Tako je, porezno rasterećenje je kontinuirana ambicija svih ovih vlada naših od 2016. godine pa do danas. I činiti fiskalno rasterećenje, porezno rasterećenje uvijek je politički interesantno, ali je i fiskalno i ekonomski izazovno.
Činiti fiskalno rasterećenje nepromišljeno je vrlo jednostavno, međutim činiti fiskalno rasterećenje na način da vam istovremeno raste ekonomija, raste gospodarstvo i da istovremeno imate na neki način fiskalnu konsolidaciju u relativnom smislu uzevši u obzir smanjenje primjerice udjela javnoga duga u BDP-u ili deficit koji je uglavnom u svim ovim godinama od 2016. godine do sada bio u okvirima one granice kriterija iz Maastrichta, dakle do 3% BDŠ-a je nešto što je doista impresivno.
Naš gospodarski rast od 2021. godine do 2023. samo iznosio je prosječno 7,6%. Javni dug je smanjen, mjeren udjelom u BDP-u iz 2020. sa nekakvih 86,1% na 60% ove godine. Dakle, smanjenje od 27 gotovo postotnih bodova BDP-a u samo 4 godine od 2020. do 2024. Deficit je također na primjerenim razinama i pokazalo se je da smo znali odabrati prave mjere kako bismo rasteretili gospodarstvo i administrativno i fiskalno, a istovremeno konsolidirali našu fiskalnu poziciju što su prepoznale i rejting agencije. Posebno nas veseli kreditni rejting koji smo, za koji smo saznali prije nekoliko dana, a to je kreditni rejting Agencije Standard&Poor's koja nam je povećala rejting na A- sa pozitivnim izgledima sa BB+ sa pozitivnim izgledima.
To je doista impresivan iskorak u vrlo kratkome vremenu, rasterećenje ukupnog gospodarstva od 2016. godine, gospodarstva i stanovništva odnosno ekonomije u cjelini je na razini od 2 milijarde eura. To otprilike znači da je sa svim mjerama, sa svim poreznim rasterećenjima, u svim krugovima poreznih izmjena de facto gospodarstvo odnosno ekonomija toliko rasterećenja da da nije bilo tih izmjena porezno opterećenje bi danas iznosilo 2 milijarde eura više. Dakle, proračun bi bio 2 milijarde teži u smislu proračunskih prihoda, ali bi naravno to bilo i značajno opterećenje za gospodarstvo.
Što se tiče samo posljednjeg kruga izmjena mi smo od 1. siječnja ove godine od ukupnog rasterećenja od 2 milijarde koje se kumulirano de facto od 2016. samo od 1. siječnja ove godine rasteretili gospodarstvo za oko 400 miliona eura i tu posebno apostrofiram s obzirom na izazovne okolnosti izdatak u sustavu mirovinskog osiguranja gdje smo značajna sredstva propustili prikupiti kako bismo pomogli onima koji imaju najniža primanja jer je njima upravo bilo potrebno najviše pomoći.
Što se tiče poreza na dodanu vrijednost točna je informacija, dakle predložit ćemo uskoro povećanje praga sa 40 tisuća eura na 50 tisuća eura. Smatramo da je to dobra mjera i da će pomoći svim onim poduzetnicima koji su blizu praga ili oko praga da se na taj način i administrativno rasterete.
Hvala vam lijepo.
Zastupniče Hrebak izvolite očitovanje.
Hvala lijepo ministre.
Mislim da je pametna odluka da se 2 milijarde eura rastereti gospodarstvo. Neko će reći da bi s 2 milijarde eura puno toga mogli napraviti, ali gospodarstvo uvijek u svakoj pametnoj, mudroj zemlji mora biti prvo. 2 milijarde eura je novac koji će osnažiti gospodarstvo, dakle država nije gospodarstvu uzela taj porez. S druge strane pohvaljujem i ovo dakle da ako je to točno, a sada ste se potvrdili da će i tajnik i HSLS-ov biti usvojen. Pogotovo u vidu toga da mi znamo što se događa u Njemačkoj, znamo koliko je njem… Hrvatska, hrvatsko, hrvatski izvoz ovisan o njemačkom tržištu, znamo da je Njemačka u krizi i mislim da je mudra odluka da se upravo sad u ovom trenutku kada imamo stabilno gospodarstvo dodatni napori ulažu da ono bude još manje porezno opterećeno.
U iduće dvije godine Hrvatska ima sigurno jedan dobar trend što se tiče i građevinskog sektora i općenito rasta gospodarstva, ali treba se danas pripremati za one godine koje će možda doći, a to možda neće biti tako dobre kao što su ove po pitanju gospodarskih pokazatelja. Tako da vam još jednom čestitam na ovoj odluci.
Idemo na osmo pitanje, zastupnica Vesna Bedeković postavit će ga ministru pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damiru Habijanu.
Izvolite.
Hvala vam lijepa.
Poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani predsjedniče hrvatske Vlade, uvažene ministrice i ministri, poštovane kolegice i kolege zastupnici, dakle kao što je najavljeno moje pitanje upućujem ministru pravosuđa, uprave i digitalne transformacije gospodinu Habijanu.
Poštovani ministre Vlada je u ovom prethodnom ali i u onom mandatu prije poduzela i poduzimala i još uvijek poduzima čitav niz zakonodavnih izmjena s ciljem unaprjeđenja kazneno-pravne i prekršajno pravne zaštite žena i zaštite od nasilja u obitelji. Međutim, mi iz dana u dan i dalje kontinuirano svjedočimo izloženosti žena nasilju, nerijetko i sa smrtnim ishodima i stoga vas molim da u kontekstu nadolazećeg Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama koji ćemo obilježiti vrlo brzo, za 4 dana, točnije 22. rujna i to u Hrvatskoj kao nacionalni dan već 10 godina zaredom detaljnije objasnite što je sve dosada u zakonodavnom smislu poduzeto kako bi se osnažila i kako bi se ojačala zaštita prava žena, ali i zaštita od nasilja u obitelji.
Zahvaljujem.
Ministre izvolite odgovor.
Zahvaljujem poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani predsjedniče hrvatske Vlade, kolegice i kolege, poštovana kolegice zastupnice, zahvaljuje na vašem pitanju i dopustite na početku odmah da kažem da izričem javnu osudu bilo kakve vrste nasilja, a osobito nasilja nad ženama i nasilja u obitelji.
Kao što ste vi sami rekli u svom pitanju Vlada RH u dosadašnjim mandatima je doista napravila i poduzela i donijela i predložila u konačnici i ovaj visoki dom usvojio čitav niz zakonodavnih prijedloga koji su bili i imali fokus i imali smisao i cilj da zaštite žrtvu, da žrtva bude u fokusu. U ovom slučaju govorimo dakle o ženi odnosno o obitelji, a s druge strane da nasilnika strože kazni odnosno da nasilnika koliko je moguće u većoj mjeri isključi iz društva i javno osudi. Dakle, to je bio smisao. Veća prava žrtvama nasilja, javna osuda, strože kažnjavanje nasilnika.
Ono što je ključno prilikom poduzimanja i donošenja tih novih zakonskih, zakonskog okvira rezultat toga zapravo je otvoren dijalog sa akademskom zajednicom, ali isto tako i sa udrugama civilnog društva. Fokus je prije svega bio da sve one nedostatke koji jesu viđeni u praksi zapravo novim izmjenama zakonodavnog okvira otklonimo. Kada govorimo o tim novim zakonskim prijedlozima odnosno zakonskim aktima koji su stupili na snagu mislim dakle i na Kazneni zakon i Zakon o kaznenom postupku, ali isto tako na Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji.
Ono što posebno želim istaknuti kada govorimo o Kaznenom zakonu, dakle novom Kaznenom zakonu to je novo kazneno djelo dakle teškog ubojstva ženske osobe tzv. femicida. Ono što je ključno kod njega ono ne zastarijeva. Isto tako propisane kazne su od 10 godina do dugotrajnog zatvora, ali i čitav niz drugih kaznenih djela gdje su postrožene kazne, pa tako isto za silovanje i isto tako gdje više nema mogućnosti da se izrekne mjera rada za opće dobro kod osnovnog oblika silovanja što također mislim da svi možemo pozdraviti. Isto tako kazneno djelo spolnog uznemiravanja više nije u domeni odnosno progona po prekršajnom već po Kaznenom zakonu.
Kada govorimo o Zakonu o kaznenom postupku ja bi ovdje samo se osvrnuo na činjenicu odnosno na novitete koji smatram da su ključni. Prije svega to je obveza suda i Državnog odvjetništva da sada prije nego odlučuje i donese rješenje mora saslušati žrtvu pogotovo u okolnostima opasnosti, dakle i za nju i za članove obitelji, za bliske osobe, dakle prilikom donošenja rješenja o produljenju ili određivanju ili ukidanju mjere opreza. Svi znamo da u ovakvim situacijama ono što je potrebno je žurni, žurna reakcija sustava i upravo zato je i ovaj novitet u Zakonu o kaznenom postupku gdje se, ako dođe do kršenja takve mjere opreza od strane počinitelja, isti može uhititi i istom može biti određen istražni zatvor u roku od 24 sata, a isto tako žrtva ima pravo na rješenje ukoliko nije zadovoljna o produljenju ili ukidanju takve mjere uložiti žalbu.
Ono što smatram da je ključno, vi ste u svom pitanju rekli što je Vlada odnosno spomenuli što je Vlada napravila i što će napraviti, međutim tu govorimo o zakonodavnom okviru. Ove kazne mogu biti stroge i one bi trebale imat smisao i smisao je da imaju odvraćajući efekt, to je smisao dakle zakona. Međutim, odvraćajući efekt se nekad postiže i kod izricanja kazni i ovdje zapravo kao ministar želim apelirati i na onaj drugi dio, dakle ovo je zakonodavni okvir, ovo što je Vlada predložila, međutim u praksi prilikom izricanja kaznenopravnih sankcija da bi doista ostvarili taj odvraćajući učinak molim sve dionike i sve one koji zapravo i jesu u cijelom sustavu, dakle ovdje priča ne završava, da iskoriste one institute koje imaju u ovome što smo postavili kao Vlada i da u ovakvim situacijama koje ste vi ponovili, koje ne daj Bože da se više ponove, koriste upravo ti alate, dakle taj sinergijski učinak između ovoga što imamo u zakonu i onih koji to u praksi moraju primijeniti onda ćemo…/Upadica predsjednik: Hvala ministre./… zapravo uspjeti u onome što ste vi sami i rekli…/Upadica predsjednik: Hvala lijepo./…. Zahvaljujem.
Izvolite očitovanje zastupnice.
Hvala vam lijepa g. ministre.
Dakle kao što sam rekla, kad sam postavljala pitanje postavila sam ga upravo u kontekstu nadolazećeg Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, dakle to ćemo obilježiti za 4 dana, točnije 22. rujna i to već 10.g. zaredom u Hrvatskoj i to u spomen na ubijene 3 žene na Zagrebačkom općinskom sudu tijekom brakorazvodne parnice.
Stoga je važno naglasiti da Vlada kontinuirano poduzima izmjene, dakle zakonske izmjene, zakonodavne izmjene za suzbijanje nasilja nad ženama i nasilja u obitelji i osnaživanje prava žena i važno je naglasiti da je upravo fokus izmjena zakonodavnog okvira na revidiranju onih zakonskih odredbi koji se u praksi pokazuju problematičnima ili neučinkovitima i važno je naglasiti da ova Vlada to i kontinuirano čini. I sami ste naglasili u odnosu na Kazneni zakon dakle uvođenje kaznenog djela teškog ubojstva odnosno femicida, femicida koji ne zastarijeva, za kojega je zapriječena kazna od 10.g. zatvora, povećane su kazne za silovanje i za teška kaznena djela spolnog, protiv spolne slobode i ono možda što je važno naglasiti, mjera zabrane približavanja u slučaju spolnog uznemiravanja od sada dakle u ovim zakonskim odredbama ne može biti manja od stotinu metara.
Dakle ono što je bitno naglasiti, zakonodavni okvir postoji, on je jasan i nedvosmislen i on se kontinuirano mijenja. E, ono što je sad bitno i to ste i vi naglasili i ja ponavljam, potrebno je ustrajati da se zakonske izmjene provode, ali jednako tako ovo je društveni problem i potrebno je…/Upadica predsjednik: Hvala vam./… nedvosmisleno osuditi svako nasilje nad ženama i nasilje u obitelji. Zahvaljujem.
9. pitanje zastupnik Mato Franković postavit će ga ministru turizma i sporta Tončiju Glavini, izvolite.
Zahvaljujem poštovani predsjedniče sabora, poštovani predsjedniče Vlade, poštovane ministrice i ministri.
Pitanje ide ministru turizma, iza nas je sada već značajan dio turističke sezone 2024.g., a u vašim izjavama u medijima posljednjih tjedana mogli smo čuti kako mjesta za rast u ljetnom dijelu godine osim odnosno u špici sezone osim na kontinentu više nema. Možete li pojasniti navedenu tvrdnju sa osvrtom na dosadašnju sezonu, kao i onu 2025. koja je pred nama? Hvala lijepo.
Izvolite ministre odgovor.
Hvala lijepo poštovani predsjedniče HS, uvažene saborske zastupnice i zastupnici.
Poštovani zastupniče Franković, zahvaljujem na vašem pitanju. Dakle što se tiče jedne kratke bliske fleksije na ostvarene turističke rezultate dosada u ovoj godini mislim da možemo biti više nego zadovoljni, ja sam to jasno i dosada komunicirao proteklih mjesec dana da su nam brojke gotovo pa idealne, gotovo pa idealne u onom dijelu što imamo i povećanje dolazaka i noćenja na nivou cijele godine, a što se tiče glavnog dijela turističke sezone, dakle mjeseca srpnja i mjeseca kolovoza, tu smo ostvarili nešto bolje rezultate u odnosu na prošlu, prošlogodišnju rekordnu godinu, ali u principu unutar par postotnih poena, što je upravo nešto što nam je i cilj. E, zašto je to tako? Pa morate uzest u obzir nekoliko različitih parametara po kojima mjerimo uspješnost turističke godine u odnosu možda na nekakva prethodna vremena. Dakle, mi smo što se tiče nove strategije, novog strateškog okvira i novog Zakona o turizmu vrlo jasno definirali smjer hrvatskog turizma i rekli da Hrvatska će biti cjelogodišnja turistička destinacija regionalno ravnomjernije zastupljena sa turističkim prometom i rezultat povećanja broja dolazaka i noćenja možemo tražiti isključivo u onim dijelovima godine kao što su turistička predsezona, turistička postsezona i zima i naravno rast na kontinentu sa ciljem upravo postizanja jednog idealnog balansa i gospodarskog i društvenog na način da imamo povećanje kvalitete i doprinosa turizma općenito hrvatskom gospodarstvu, a da ne urušavamo kvalitetu života naših stanovnika i upravo je, nova strategija i novi smjer traži u kontinuitetu taj balans između kvalitete života lokalnog stanovništva i turizma jer ne smijemo se ni u jednom trenutku dovesti u situaciju kao što imate prilike vidjeti na cijelom nizu vrlo popularnih svjetskih priznatih i najpoznatijih turističkih destinacija u kojem lokalno stanovništvo izlazi na ulice, izražava nezadovoljstvo i tumači da taj turizam koji oni imaju donosi puno više negativnih posljedica na njihovu kvalitetu života u odnosu na benefite. Vidite, mi nismo u takvoj poziciji, ali kao vrlo odgovorna i savjesna Vlada svjesni važnosti turizma na cjelokupno hrvatsko gospodarstvo, upravo provodimo turističke politike koje će tražiti taj balans kvalitete života i osigurati da mi turistički i dalje rastemo, da razvijamo Hrvatsku kao cjelogodišnju turističku destinaciju, a da ona glavna dva turistička mjeseca ne stvorimo uvjete i okolnosti u kojima smo nepoželjni, ne samo turistima nego da smo eventualno nepoželjni i lokalnom stanovništvu.
I to je jedna nova era dakle hrvatskog turizma u kojem ne samo da branimo prostor, ne samo da branimo održivost kroz očuvanje prostora naših prirodnih kulturnih resursa nego isto tako branimo kvalitetu života i to je upravo nešto što provodimo kao Vlada jednom sveobuhvatnom politikom koju imate priliku vidjeti i imali ste priliku nedavno čitati, pratiti, bit će sutra ovdje u Saboru dakle Zakon o upravljanju i održavanju zgrada koji je također, jedan doprinos u smjeru razvoja održivog turizma, priuštivog stanovanja i turističkih tokova, također, porezna politika koja nam sada dolazi sljedeća i naravno, nastavljeno na turističku politiku koju imamo.
A razloge zašto konkretno nemamo prilike dodatnog rasta, zato što mi već sada imamo problem sa određenom popunjenosti turističkih kapaciteta, poglavito u kategoriji domaćinstva, odnosno pružanju usluga u domaćinstvu i tzv. nekomercijalnog smještaja jer smo mi, evo, recimo, samo u odnosu na 2023. stavili 67 tisuća novih kreveta na tržište, a od 2019. g. do danas čak 170 tisuća kreveta .../Govornik se ne razumije./... na 40% prazni u srcu turističke sezone.
Hvala vam.
Izvolite, zastupniče, očitovanje.
Zahvaljujem poštovani ministre. Kao što znate, godinama je sigurnost bila jedna od glavnih aspekata svake turističke destinacije, a posljednjih godina održivost je ono što je bitno i ono što će biti bitno u budućnosti.
Ono što smatram važnim naglasiti je činjenica da grad Dubrovnik je, zapravo u RH, a ne samo RH, nego na Mediteranu i šire prepoznat kao grad koji je implementirao mjere održivog turizma i kao takav zapravo pionir održivog turizma.
Puno toga je pred nama. Ono gdje mi možemo i trebamo osigurati rast turističke sezone je predzona, postsezona i zimski dio sezone. Kako na kontinentu, naravno, tako i na obali.
Međutim, ono o čemu trebamo svakako povesti računa je kontinuirani rast broja apartmana, kako ste vi i sami naveli, koji zapravo u ovom konkretnom trenutku svoje prazni, a registrirani su kao apartmani. Njihov utjecaj na turizam je višestruk. Kada bi oni svi bili puni, tada mi više ne bi pričali o održivom turizmu, bili bi potpuno neodrživi. Istovremeno, s demografskog aspekta, ti apartmani sprječavaju dugoročni najam, sprječavaju osiguravanje krova nad glavom brojnim hrvatskim mladim obiteljima i na takav način zapravo smanjuju kapacitet radne snage u RH. Toga moramo biti svjesni i zato kroz turističke zakone, kroz turističke regulative možemo i trebamo utjecati na smanjenje apartmana, na održivost, budućnost i budućnost hrvatskog turizma i osiguravanje krova nad glavom svakom hrvatskom .../Govornik se ne razumije./... a to možemo zapravo i svim ovim zakonskim izmjenama koje su najavljene u jesenskom periodu zasjedanja Sabora. Hvala lijepa.
Idemo dalje.
Kao 10. će zastupnik Dalibor Paus postaviti pitanje potpredsjedniku Vlade i ministru mora, prometa i infrastrukture Olegu Butkoviću, izvolite.
Poštovani potpredsjedniče Vlade g. Butkoviću, druga cijev tunela Učka sigurno je važan i veliki korak za Istru i Primorje i tu nema dileme. Ali jednako tako, nema dileme da građane Istre i Primorsko-goranske županije muči duboka nepravda, a to je da moraju plaćati prolaz kroz tunel Učku, kroz tu de facto jedinu pravu prometnu vezu između Istre i ostatka Hrvatske.
Naime, ako su Krčki most, Pelješki most, tunel Sv. Ilija besplatni, tada mora biti besplatan i tunel Učka. To je jednostavno pravedno i to je jedino fer. Kada ćete ukinuti tunelarinu?
Izvolite, potpredsjedniče Vlade, odgovor.
Hvala lijepo g. zastupniče.
Vidim da se polako spremate za lokalne izbore da vratite ovaj rejting, imate dva zastupnika, nemate tri pa sad ste polako, vidim, uvertiru, ulazite u lokalne izbore.
Prvo, što se tiče Istarskog ipsilona, ja bi vama trebao postaviti pitanje gdje ste vi bili 2015. g., a bili ste tada u Vladi pod vodstvom Zorana Milanovića kada je cijeli Istarski ipsilon bio zaustavljen da se ne napravi. Ja sam tada postao 2016. ministar i jako se dobro sjećam tih prvih razgovora i Bogu hvala, danas smo došli u situaciju da je već skoro u cijelosti izgrađen Istarski ipsilon, a svjedočili smo u petak otvaranju druge cijevi tunela Učka i do kraja 2026. će u cijelosti do Matulja biti izgrađen Istarski ipsilon i biti će naravno, zajedno sa dva vijadukta, Limska Draga i Mirna, kompletno u funkciji, a otvaramo mogućnost sada da bi Ipsilon postao „iks“ da bi se ovaj krak napravio do Labina.
Prvo, odnosno drugo, tunel Učka se ne naplaćuje. Vi pla, tunel Učka je dio zatvorenog sustava, plaćate, to je sustav koji primjenjuje, koji se primjenjuje na Hrvatskim autocestama, zatvoreni sustav naplate i čitavo ovo vrijeme izgradnje Istarskog ipsilona, pa i druge cijeli tunela Učka, a koncesionar i njegove obveze su negdje oko milijardu eura i taj kredit treba vratiti i izgraditi još ovu u cijelosti, nije podizao cijenu cestarine na autocesti u Istri, na Istarskom ipsilonu, nego su čak uveli i popuste za domaće stanovništvo i do 70%, tako da i izgradnjom druge cijevi tunela Učka i rekonstrukcijom postojeće cijevi koje će sada krenuti i završetkom auto ceste do Matulja, neće se podizati cestarina jer znamo da ono što ubere koncesionar, svu onu razliku koja se, koju treba nadoknaditi se nadoknađuje iz državnog proračuna, a kada istekne koncesija, sve to skupa će biti u vlasništvu RH. Tako da ovo su fakti, vidim ponavljam da se pripremate za izbore, htjeli bi sad nešto pošto poto da budete što uspješniji pa da imate određene inicijative. A pro po Krčkog i Pelješkog mosta, oni nisu dijelovi auto ceste. Oni nisu u zatvorenom sustavu auto ceste kao što je npr. tunel Mala Kapela i tune Sveti Rok koji su negdje po dužini jednaki tunelu Učka ali se isto posebno ne naplaćuju nego je sve uračunato u zatvoreni sustav naplate i po istom principu se naplaćuje i na Hrvatskim auto cestama i na Istarskom ipsilonu koji se još doduše gradi. U cijelosti će biti gotov krajem 2026. godine. Tako da evo vi znate da sam smo, da je ova Vlada na čelu sa premijerom Plenkovićem i svim ministrima, uvijek bila na raspolaganju Istri. Pogledajte malo druge krajeve Hrvatske koji još nemaju brzih cesta, koji još nemaju riješene obilaznice, koji još nemaju riješene spojeve na auto ceste tako kvalitetno i tako dobro kao što to ima Istra. Hvala vam lijepa.
Izvolite očitovanje.
Naravno da odgovorom nisam zadovoljan i neću se spuštat na ovu sitnu politikantsku …/govornik se ne razumije./… vezano za izbore, zastupnike itd. Osvrnut ću se na nekoliko činjenica koje je rekao ministar, a koji nisu istiniti. Dakle nije istina da nema tunelarine kroz tunel Učka i nije istina da je dio zatvorenog sustava. Ona je kraj ipsilona jer s druge strane, sa riječke strane jednostavno više nema, nema autoputa. Sam tunel Učka plaća se 4,60 eura za jedan prolazak što je otprilike jednako cijeni na cesti Rijeka-Zagreb do Vrbovskog, tako da je cijena tu onda cestarine ako ćemo tu tunelarinu nazvati cestarinom 10 puta veća od cijene na auto cesti Rijeka-Zagreb. Mislimo da to nije fer. Dakle siguran sam da ako postoji rješenje, a postoji pokazali ste to na Krčkome mostu, na Sv. Iliji koji je isto bio dio sustava Hrvatskih auto cesta pa smo ga preselili u sustav Hrvatskih cesta i ukinuli tunelarinu da se to može napraviti i na Učki. Dakle ponavljam cijena samo prolaza kroz tunel Učka je u stvari jednaka cijeni od Pule do Učke li-la. Malo, mala je razlika. Dakle rješenje postoji i stvar je političke odluke Vlade. Ali ću ovim putem zaista pozvat onda građane Istre, Primorsko-goranske županije ali i čitave Hrvatske da se priključe peticiji koju smo pokrenuli jučer i da svoj, svojim izdvajanjem jedne minute i da se.
Jel sve u redu, jel treba nešto?
…/Upadica: Malo su stepenice previsoke./…
Tamo malo kolega Paus, kolegice Vupora Antolić sve u redu, jel? Možemo dalje?
…/Upadica: Ispričavam se zbog prekida, zapela sam na stepenici i sve je u redu. Hvala./…
Dobro, ok. Izvolite kolega Paus, nastavite.
Evo nastavit ću odnosno dovršit ću pozivam sve građane Istarske županije, Primorsko goranske županije ali i čitave Hrvatske da se priključe peticiji, da izdvoje minutu vremena, da daju svoj potpis i na taj način daju doprinos borbi za jednakost svih građana …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… jer samo na taj način se možemo izboriti da zaista tunel Učka bude besplatan i da se kroz njega može proć. …/Upadica predsjednik: Hvala kolega Paus./… Dobro.
Idemo dalje, sada je na redu poštovana kolegica potpredsjednica Glasovac. Postavit će pitanje predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću. Izvolite.
Poštovani gospodine Plenković, DP želi da nastava svakog dana u školama počinje intoniranjem hrvatske himne. Bombastični je naslov koji je preplavio sve tiskovine u Hrvatskoj ovoga ljeta, a što DP želi to HDZ i ispuni. Pa je tako vaš župan Blaženko Boban odmah pohitao poslati naputak u sve škole Splitsko-dalmatinske županije, kako ne samo prvi dan škole nego svaki dan nastave djeca trebaju intonirati hrvatsku himnu. Ono što mene zanima je, znate li vi kako se osjećaju u lijepoj našoj domovini, kako se zove naša himna početkom ove školske godine djeca s teškoćama u razvoju, kojoj ste hladnokrvno oduzeli pomoćnike u nastavi? Pitaju se ti roditelji zašto su njihova djeca u ovoj zemlji, u lijepoj našoj domovini građani drugoga reda. Oduzimanjem pomoćnik u nastavi djeci s teškoćama u razvoju oduzimate im obrazovanje i vi to jako dobro znate, a onda vaš ministar, naš i njihov ministar obrazovanja izjavljuje nema potrebe da uz svako dijete u razredu sjedi i pomoćnik u nastavi pokušavajući naravno time maknuti odgovornost sa sebe za kaos koji ste proizveli u školama. I ministar tvrdi da se učitelj može posvetiti svakom učeniku posebno. Premijeru dajte vi meni objasnite kako jedan pomoćnik istodobno može cijelo vrijeme brinuti recimo o jednom učeniku s cerebralnom oštećenjem vida, drugom učeniku s ADHD-om, trećem učeniku s disleksijom, 4. i 5. s nekim spektrom autizma? Može, jedino ako se može klonirati 5 puta. Pa mi objasnite molim vas, hoćemo li i dalje probleme rješavati puštanjem himne i zabijanjem glave u pijesak ili ste svjesni da ste pogriješili i hoćete li ispraviti ovu pogrešku.
Hvala vam.
Izvolite odgovor predsjedniče Vlade.
Poštovana gospođo Glasovac na početku ove nove sjednice ja vas samo molim budući da ste bili jedna od onih 16 lupetala po starom inventaru Sabora na Trgu sv. Marka, imate nove klupe budite malo nježni zajedno sa vašim jatacima. Mi ćemo doć u listopadu opet držat Izvješće o radu Vlade godišnje pa ako bude inspiracije nećete se moć izvlačit ni vi ni drugi da su to stara oštećenja. Klupe su potpuno nove, to je korisno i za vas i za javnost i za medije koji to prate.
Što se tiče himne? Pa evo vidite i sjednica HS-a započela je himnom. Ja općenito mislim da nam više poštovanja i respekta prema državi i institucijama treba, ne nužno svakoga dana da slušamo himnu u školama, ali početkom svakog polugodišta bilo bi primjereno, kao što i Sabor to radi i ta analogija dobro bi došla mladim generacijama.
Mi nažalost živimo u zemlji u kojoj vaš propali kandidat za premijera i ovaj koji se opet natječe za predsjednika ne poštuje Dan državnosti vlastite zemlje. Nema goreg primjera rušenja poštovanja prema vlastitoj državi i vlastitim institucijama, gotovo nestvarno. Ne postoji takav primjer, ja garantiram nigdje u svijetu, nema tog Googla ili druge tražilice koja će vam nać još jednoga da ne poštuje dan vlastite državnosti. A vi ste stranka koja je njega dovela na Glavni odbor SDP-a prije parlamentarnih izbora i sad se i vi i dio onih koji vas podržavaju pravite nevješti da niste suučesnici u kršenju Ustava. To vam je okvir, politički okvir i to je važno da javnost zna, pogotovo kad ste u ovom izbornom procesu gdje i vi više niste u predsjedništvu gospođo Glasovac.
E sad, što se tiče pomoćnika u nastavi, postoji Zakon o osobnoj asistenciji, postoje odluke ministarstva, postoje rezerviranih 122 milijuna eura za iduće tri godine za pomoćnike u nastavi. Ministar Fuchs je itekako detaljno pojasnio ovu situaciju da će svako dijete kome je pomoćnik u nastavi potreban dobiti svog pomoćnika u nastavi sukladno zakonu, temeljem rješenja o priznavanju prava na potporu pomoćnika u nastavi.
Sve zahtjeve koje je ministarstvo dobilo, a dobilo ih je neke i u zadnji tren, su pozitivno riješili. Prema tome, to pitanje koje vi sad nastojite kao i ova silna briga za umirovljenicima gospođe Ahmetović koja je otprilike na tragu vašeg propalog kandidata za premijera koji kaže i nije lako bit tako pametan kao on, da bi trebalo imat veće mirovine, a da bi naše radnike trebalo više platiti, to se još niko nije sjetio, to su dva ovako mudra doprinosa ekonomiji, proračunu, politici plaća i vođenju računa o radnicima i te mudrolije se prenose onda kroz medijske jatake u važna pitanja bez navodnika. To je otprilike okvir o kojem se radi, tako da možete biti mirni gospođo Glasovac, ministarstvo, cijeli obrazovni sustav pa i novi zakon omogućuje adekvatna financijska sredstva kroz iduće godine.
Posebno nam je važno da svako dijete koje ima bilo koju vrstu poteškoće pa sukladno s time i razlog i potrebu da ga se podupire …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… će kroz pomoćnike u nastavi cijeli sustav dobiti potpore.
Hvala lijepa.
Izvolite kolegice Glasovac odgovor.
Poštovani premijeru, ne mogu biti mirna. Vjerujem da nakon vašeg odgovora ne mogu bit mirniji ni roditelji ni djeca s teškoćama, budući da očito niste shvatili moje pitanje ili niste shvatili koliki je propustu napravljen u vašoj administraciji. Stoga vas ja pozivam evo da odete sa mnom u jedno razredno odjeljenje koje broji do pet do osam učenika posebno razredno odjeljenje pa da vi i ja probamo biti jedan dan pomoćnici u nastavi u razrednom odjeljenju gdje je nekoliko djece iz autističkog spektra, nekoliko djece za slušnim teškoćama, teškoćama komunikacijskim pa da vidite kako to izgleda, da vidite što je ministarstvo propustilo napraviti. Administracija je ta koja je, vi meni pričate o zakonu, a ovo ljeto je stupio na snagu pravilnik koji je zapravo unazadio sustav koji kaže da u tom posebnom razrednom odjeljenju gdje svako dijete ima veliku teškoću i traži individualizirani pristup može imati samo jednog pomoćnika, a do sad je svako dijete imalo po jednoga.
Drugo, kad kažete odobravaju se rješenjima pomoćnici u nastavi, to nije točno. Zbog vaše administracije škole čekaju počela je još uvijek školska godina neka djeca s teškoćama nisu krenula u školu jer čekaju odobrenje ministarstva za formiranje posebnih razrednih odjeljenja, a samim time i odobrenja za radna mjesta edukacijskih rehabilitatora i pomoćnika u nastavi, znači kaos je tu. Ja sam vas samo pitala jeste li ga svjesni i hoćete li ga ispraviti, a vi meni pričate o kršiteljima Ustava, vamo, tamo ne znam što. To mene ne zanima. Mene ne zanima u ovom trenutku u ovoj sabornici predsjednik države, on ima svoje ovlasti, a vaša ovlast je da vodite računa da funkcionira svaki sustav u ovoj državi za koji ste nadležni. U ovom slučaju vam obrazovanje ne funkcionira jer ste se odlučili ponovno iživljavati na najranjivijima. Ali to smo u ovoj, ne u ovoj nego prošloj sabornici već gledali gdje ste rasplakali i tu djecu i te roditelje kad im niste dali naknadu nakon smrti djeteta …/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./… pa je trebala medijska hajka da …/Upadica predsjednik: Hvala lijepa./… to riješite.
Hvala. Idemo dalje.
Sada je na redu zastupnica Sanja Bježančević koja pitanje postavlja isto tako predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću.
Izvolite.
Hvala predsjedniče.
Vi ste g. Plenkoviću uistinu posljednja osoba na svijetu koju bih ja htjela citirati, međutim moram priznati da ste u svojim odnosima prema medijima, prema njihovim predstavnicima odnosno novinarima pokazali vrlo osebujan i živopisan vokabular, pa ću danas ovdje napraviti iznimku. Nazivali ste ih citiram: „pretjeranima, korumpiranima, osovinom zla, klikom koja vas ruši, njihovo djelovanje je politički motiviranim radom i plodom ilegalnih radnji“, naravno sve je to imalo veze sa otkrivanjem afera vaših vlada. A isto tako danas imamo i situaciju da HRT kao javni servis kontinuirano, ali kontinuirano zastupa stajališta i interese vašeg predsjedničkog kandidata i time svjesno krši zakon.
Nedavno objavljeno izvješće o stanju slobode medija u RH kaže da upravo članovi vaše Vlade sudjeluju u odnosno predvode takve aktivnosti, a vas u istom izvješću nazivaju onim koji diskreditira novinare odnosno medije. Pa me zanima mislite li vi kao samoprozvani veliki europejac da isto čine i predsjednici odnosno predstavnici vlada država članica EU koje nerijetko nazivate i svojim prijateljima odnosno da pojednostavim svoje pitanje. Mislite li da ih vrijeđaju na način na koji vi to ne prestajete činiti posljednjih 8 godina?
Predsjedniče Vlade izvolite odgovor.
Hvala lijepo poštovana zastupnice Bježančević, a recite vi meni ima li nešto što sam ja rekao da nije istina? Ako ima osporite mi neku tvrdnju, osporite mi bilo koju rečenicu koju sam rekao u tom kontekstu koju vi sada otprilike derivirate iz nekog izvješća neka međunarodne udruge koja to dobija servirano od ljudi ovdje, ali ne navodi se što. Diskreditiranja koga, u vezi čega? Što je krivo? Što je možda neistinito? Hoćete mi reći da je sve objektivno, nepristrano, hladno, činjenično bez upliva i utjecaja? Ako je tako dobro. Pa neki dan vam je jedan komentator vrlo dobro napisao kakva je bila reakcija medijska, ne govorim sad politička, a vi ste to svi prešutjeli jer vam je neugodno, evo tu je ministar financija, zamislite vi kad imate Vladu koja, rejting kojeg je vaš kršitelj Ustava ostavio u smeću zajedno sa članovima njegove vlade koji tu između ostaloga sjede, ozbiljnim i odgovornim upravljanjem dignete za 5 stepenica, brže nego ijedna druga država ili ekonomija u svijetu usporedivom, mjerljivom i to ne od strane neke agencije iz podruma nego Standard&Poorsa, jedne od 3 svjetske agencije za kreditni rejting. I kažu ljudi Hrvatska je sad na razini A-, u gornjoj, gornjem dijelu ljestvice kvalitetnog investicijskog kreditnog rejtinga, ne nekoj špekulativnoj razini BB. Kako se to dogodilo? Znate kako, ja mislim da je slučajno. Dogodilo se u biti samo od sebe i usprkos i unatoč HDZ-ovoj Vladi. Mi smo se trudili 2 mandata i evo sad treći da mi ostanemo u smeću jer je tamo krasno. Tamo vam stagniraju mirovine, stagniraju vam plaće, imate ogroman broj nezaposlenih i manji broj zaposlenih, a mi danas u toj Hrvatskoj imamo investicijski kreditni rejting A-. Milion 747 tisuća ljudi koji rade, 83 tisuće nezaposlenih, manje od 5% u Hrvatskoj, nikad viđeno, plaće nikad veće, minimalna, medijalna, prosječna, sveukupna prosječna mirovina, inflacija koja ide dolje, projekti od kojih se ni mi više ne možemo sjetit što sve nabrojat. Evo Branko je neki dan rekao 2,9 milijardi eura već potrošenih za obranu od potresa u Zagrebu mom rodnom gradu, milijarda 700 milijuna, na Banovini milijarda 200 milijuna. Druga cijev tunela Učka nismo ju nego otvorili 200 milijuna eura već je inicijativa umjesto da se kaže bravo čestitam, hvala sad ćemo vam obnavljat i drugu cijev staru 40 godina koja će biti u funkciji prije iduće turističke sezone, a do listopada 2026. bit će gotova i nova dva vijadukta i dionica Matulji – Učka, a dosada smo što gotovo nitko ne zna više to se zaboravili, pretvorili 70 kilometara dotadašnje poluautoceste nakon naše odluke 2018. u Puli 13.9. u puni profil autoceste. Ja mislim da se sve to dogodilo slučajno i da su nas pošteno, objektivno, hladno činjenično …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… u biti svi opjevali. Ne znam kud ćemo ideja više.
Hvala lijepa predsjedniče Vlade.
Izvolite očitovanje.
…/Upadica Andrej Plenković: Znači toliko o kreditiranju./…
Hvala.
Izvolite očitovanje.
Moram priznati da sam očekivala tu vašu standardnu recitaciju. Drago mi je da ste ju malo osvježili pa sad imamo novih podataka, neke ste pustili, neke ste nove uveli. Međutim, ono što bi zapravo očito trebao biti zaključak ovog vašeg narcisoidnog monologa je da ste vi jedinstveni. Međutim, ja se nikako ne mogu oteti dojmu da ta vaša navodna jedinstvenost neodoljivo podsjeća na onu Vučićevu u susjednoj zemlji kad docira novinarima što smiju, a što ne smiju pisati, pa teško nama s vama ako vam je on uzor.
Idemo dalje, sada 13 pitanje zastupnik Marko Pavić pitanje postavlja ministru regionalnog razvoja i fondova EU Šimi Erliću.
Izvolite.
Hvala lijepa.
Poštovani predsjedniče sabora, poštovani predsjedniče Vlade sa suradnicima, poštovani ministre Erliću, pa upravo na tragu i ovoga što je predsjednik Vlade govorio da nije se slučajno desio rast i gospodarstva u Hrvatskoj pitanje vama ide u sklopu istraživanja, razvoja i inovacija.
Hrvatska u prve dva mandata Vlade premijera Plenkovića standard je građana rastao sa 62% BDP-a na ove godine 78%. I upravo i korištenje EU sredstava i Standard&Poors je koristio i Nacionalnog programa oporavka i otpornosti za podizanje kreditnog rejtinga, a kako bismo dalje krenuli i našim građanima omogućili bolji standard i prosjek razvijenosti EU potrebno je ulagati u istraživanje i razvoj.
Poslijepodne ćemo raspravljati na izvješćima Europskog vijeća i o petoj slobodi i Lettinom izvješće gdje istraživanje i razvoj je pe… će postati peta sloboda, a vama pitanje vezano upravo u istraživanje i razvoj, gdje je i nacionalnom razvojnom strategijom predviđeno da do 2030. želimo 3% BDP-a ulagati u istraživanje i razvoj. Moramo podignuti konkurentnost naših poduzetnika i upravo poduzetnici će imati tu veliku ulogu kao pokretači razvoja, a vama pitanje da nam kažete na koji način ćemo poticati inovacije u slijedećem razdoblju, posebice što do 2030. imamo 25 milijardi eura na raspolaganju, koliki dio, koji natječaj i kako vi vidite budućnost ulaganja u razvoj i inovacije kako bi mladim ljudima u Hrvatskoj omogućili veće plaće i ostanak u RH?
Odgovor poštovanog ministra Erlića.
Hvala vam lijepo na pitanju poštovani zastupniče Pavić, poštovane zastupnice i zastupnici, poštovani predsjedniče, potpredsjedniče, sve vas lijepo skupa srdačno pozdravljam.
Podsjetit ću samo da je Hrvatska u zadnjih 8.g. snažno napredovala po pitanju ulaganja u istraživanje i razvoj i da podaci pokazuju da su naša izdvajanja, samo udio ulaganja u okviru BDP-a porasli sa 0,85% BDP-a u 2016.g. na 1,43% BDP-a u 2023.g. i to je još uvijek daleko od našeg ambicioznoga cilja koji smo si postavili da budemo na 3% BDP-a, što su zapravo referenca onih najrazvijenijih zemalja Europe i svijeta, al je činjenica da snažno napredujemo prema tom zadanom cilju.
Ono što je isto tako važno napomenuti ako želimo razgovarati o istraživanju i razvoju jedan bitan podatak, a to je da je od 2016. na ovamo 11 tisuća ljudi, stanovnika više zaposleno u istraživanje i razvoj nego što je to bilo 2016.g., dakle 2016.g. je bilo 17, nešto više od 17 tisuća ljudi zaposleno u istraživanje i razvoju, a 2022. kad imamo mjerljivi podatak Eurostatov 20, preko 28 tisuća ljudi, a to dovoljno govori da su se pojačali kapaciteti u kontekstu istraživanja i razvoja, a dobrim dijelom tome su dakle pridonijeli upravo ulaganja iz europskih fondova i sami ste spomenuli neka važna koja su bila ulaganja, al mi smo značajna sredstva usmjerili upravo prema istraživanju i razvoju, kao Vlada smo se brinuli da značajni dio europskih sredstava završi upravo i kod poduzetnika, ali i kod znanstvenih institucija kako bi se stvorilo bolje okruženje za ulaganje u inovacije, pa smo tako nedavno obišli projekt OZIP-a na Ruđeru Boškoviću, vrijedan 100 milijuna eura, pa ulaganje u PMF, otvorili Tehnološki park u Splitu kojega je otvorio predsjednik Plenković nedavno. Radi se isto tako na gaming centru u Novskoj i cijelom nizu novih projekata koji imaju za cilj zapravo stvaranje boljeg okruženja za inovacije i istraživanje. Kroz tu prvu financijsku omotnicu izdvojili smo čak 1,5 milijardi eura za poduzetnike, od čega je 20 tisuća poduzetnika dobilo direktnu potporu za modernizaciju za ulaganje u istraživanje i razvoj, za ulaganje u visoke tehnologije i to je konkretan doprinos upravo onome o čemu vi govorite, a čak 90 inkubatora i poslovnih zona je izgrađeno uz pomoć europskih fondova, dakle stvorili smo jedan potpuno novi eko sustav za ulaganje u visoke tehnologije, startupove, inovacije, ali tu sad još idemo dalje sa nikad više sredstava izdvojenih za ulaganje u istraživanje i razvoj 2,7 milijarde eura, više nego prijašnjih 1,5 milijardi u prethodnoj perspektivi i posebno bih tu ista…, koje će ići prema poduzetništvu dakle, a posebno bih tu istaknuo jedan novi mehanizam koji smo razvili, posebno usmjeren prema našim regijama, to je Program industrijske tranzicije regija vrijedan 500 milijuna eura, koji je sada vrlo aktualan jer je natječaj zapravo u tijeku, iz kojega će ići prva tranša projekata, njih konkretno 82 inovativna poduzetnička projekta koji će završiti u regijama Hrvatske, dakle Panonskoj, Sjevernoj i Jadranskoj Hrvatskoj, a ti ugovori se očekuju do kraja godine i to je prva tranša vrijedna 250 milijuna eura novog ulaganja poduzetnika u inovacije koja će rezultirati novim inovativnim proizvodima i vjerujem potaknuti daljnju konkurentnost Hrvatske u području inovacija, tako da snažno nastavljamo dalje tim putem graditi i razvijati inovativno okruženje, kako za poduzetnike tako za znanstvenike i istraživače u Hrvatskoj, hvala vam lijepo.
Poštovani zastupnik Marko Pavić.
Hvala lijepa.
Poštovani ministre, hvala vam na odgovoru, posebice veseli ovih 2,7 milijardi eura koje ćete ulagati iz europskih fondova u istraživanje i razvoj u Hrvatskoj i u sklopu Strategije pametne specijalizacije gdje će 82 poduzetnička projekta regionalno biti dodijeljena.
Čestitke i na obilasku i Fakulteta elektrotehnike i računarstva i Projekta OZIP - Institut Ruđer Bošković. Mislim da je veliki iskorak i Tehnološki park u Splitu koji je Vlada otvorila i koji itekako značajno povećava i našim mladim poduzetnicima prostor za inovacije, razvoj i startupovima mjesto za rad. Tu bi spomenuo i Program IPCEI, dakle to su Important project of Common European Interest gdje će 80 milijuna eura završiti u Infobipu, a čestitam i predsjedniku Plenkoviću, ministru Habijanu, Fucksu i državnom tajniku Gršiću, a i vama na nedavnoj odluci za uspostavu Centra kompetencije za poluvodiće gdje će na Fakultetu elektrotehnike i računarstva uz potporu i Instituta Ruđer Bošković i Instituta za fiziku, PMF-a u Splitu, FER-a u Osijeku, Končara, Rimca, Orke i mnogih drugih, mladi ljudi bilo koje tvrtke moći u Hrvatskoj …/Govornik se ne razumije./… proizvest ga na pilot linijama u EU i na taj način omogućiti da tehnologije koje mi nemamo kapaciteta jel znamo za uspostavu čipova je potrebno 10-tak milijardi eura, što su svi europski fondovi bili u omotnici 2014.- 2020. i tisuće doktora znanosti, prema tome pokažimo snagu EU, ovih 2,7 milijardi eura koje ste rekli i svi ovi natječaji ja vjerujem da će itekako omogućiti daljnji razvoj i povećane plaće i ostanak mladih u RH, hvala.
Sada će poštovana zastupnica Jasna Vojnić imati pitanje za ministra vanjskih i europskih poslova Gordana Grlić Radmana, izvolite.
Zahvaljujem.
Uvaženi predsjedavajući, predsjedniče Vlade Republike Hrvatske, poštovani potpredsjednici, uvaženi ministri, ministrice, uvaženi ministre Grlić-Radman.
Prvi dio moga pitanja odnosi se na Republiku Srbiju. Ovoga ljeta na žalost bili smo svjedoci dodatne eskalacije u odnosima sa Republikom Srbijom od zadržavanja naših saborskih zastupnika na granici, pa sve do tzv. afere uhićenja hrvatskog špijuna. Nedavno ste vi bili u radnom posjetu u Srbiji čiji je glavni cilj bio susresti se sa predstavnicima hrvatske zajednice, ali ste se tom prigodom susreli i sa novim ministrom vanjskih poslova Republike Srbije gospodinom Markom Đurićem.
Obzirom na to možete li nam reći i pojasniti na koji način vi ministre trenutno vidite odnose sa Republikom Srbijom. Drugi dio mog pitanja odnosi se na Crnu Goru. Odnos između Hrvatske i Crne Gore su također trenutno blago rečeno pogoršani. Nedavno je poslanik demokrata u Skupštini Crne Gore ponovio kako je Prevlaka Crnogorska, kako je je hrvatski školski brod njihov i kako od tih načela nikako jel' neće odustati, odstupiti. Također uskoro dolaze i lokalni izbori u Kotoru i Podgorici, pa nam recite ministre kako vi vidite mogućnost da se odnosi i sa Crnom Gorom i sa Srbijom ne samo relaksiraju, nego i pomaknu u pozitivnom smjeru.
Zahvaljujem.
Poštovani ministar Goran Grlić-Radman.
Hvala lijepa uvažena zastupnice, gospođo Vojnić. Da, evo ja sam baš bio u Vojvodini, Srbiji na poziv, na vaš poziv Hrvatskog nacionalnog vijeća i tada sam se susreo sa ministrom Đurićem. Naravno da ovi incidenti zadržavanje ili maltretiranje državljana sa njihove strane kada su u pitanju saborski zastupnici ne bi trebali biti, nisu zapravo mjera odnosa ali na stanoviti način su pokazatelji određenog stanja kojeg u svakom slučaju moramo u dijalogu prevladati. I ja sam o tome doista razgovarao i sa Markom Đurićem u Petrovaradinu odnosno Novom Sadu i vi ste isto tako i zajedno sa ministrom Žigmanovim bili na tom sastanku i kazali smo, odnosno ja sam tada apelirao da je sloboda kretanja jedna od temeljnih sloboda, europskih sloboda i da tu molimo ipak i zbog budućnosti naših odnosa, dobrosusjedskih odnosa da se ne zadržavaju nepotrebno, ne maltretiraju građani pri ulasku u Srbiju.
Naravno da je tu važno voditi računa isto tako o poštivanju svake države i dignitet njihovih institucija i državnih službenika, tako da ono što predstoji sada i što smo dogovorili 19. srpnja a to je da ćemo, da moramo u interesu naravno hrvatskih građana, obitelji, naslijeđa na žalost Domovinskog rata i Miloševićeve velikosrpske agresije nastaviti sa rješavanjem otvorenih pitanja i drago mi je tada bilo čuti što je i ministar Đurić kazao da je imenovao koordinatora. Sa naše strane će to biti državni tajni, sa njihove također i oni će se već naći u listopadu mjesecu kako bi nastavili, dakle verificirali sav onaj katalog pitanja koji je već puno ranije bio i dogovoren sa ministrom Dačićem, ali ovaj puta ćemo ga izgleda sigurno rješavati i naravno dogovoriti znači hodogram rješavanja i 9 povjerenstava čiji je rad već dao negdje 2019. godine.
Prije svega, tada sam adresirao pitanje potrage za nestalim osobama. To je bolno pitanje. 1797 nestalih, želimo znati odgovore, odštete logoraša, povrat arhivskog gradiva, procesuiranje ratnih zločina itd. Nadamo se nastavku suradnje, jer dobrosusjedski odnosi su važni, prijatelje možete birati ali susjedi su tu. Kada je u pitanju Crna Gora tu se također reflektira određeni isto maligni utjecaj trećih zemalja. Mi smo Crnoj Gori svesrdno pomagali svih ovih godina i čekali rješavanje otvorenih pitanja. Niti jedno pitanje na žalost u 32 godine nije bilo riješeno usprkos našoj snažnoj podršci za članstvo u NATO-u i naravno ostvarenju europske perspektive. Međutim, narativ koji dolazi iz Crne Gore nije dobrosusjedski i tu je narušeno načelo dobrosusjedskih odnosa. Tu ovdje govorimo ono na čemu će Hrvatska inzistirati vraćanja otetog broda, otetog broda, školskog broda Jadran. Naravno tu je oteta i vojna imovina. To je negdje se otprilike više od 2 milijarde dolara, tu je pitanje zastupljenosti hrvatske nacionalne manjine, isto tako u Crnoj Gori. Naravno da za Hrvatsku nije upitno granično pitanje na Prevlaci, to je rezultat Badinterove komisije kao što je i Boka Kotorska od '45. godine u sastavu Socijalističke onda Republike Crne Gore. I naravno da granična crta koja ide sredinom do epikontinentalnim pojasom se određuje prema međunarodnom pravu mora.
Hvala vam.
Izvolite očitovanje zastupnice.
Zahvaljujem ministre i na odgovoru i na svim dosadašnjim aktivnostima i vjerujem da ćete kao i do sada inzistirati ne samo na izostanku incidenata, nego i ostvarivanju svih onih drugih izazova koji bi doveli do poboljšanja hrvatske manjine u našim državama.
Hvala.
Petnaesto pitanje zastupnik Nikola Grmoja postavlja ga predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću.
Izvolite.
Poštovani premijeru, 2016. godine u politiku ste ušli pod sloganom „Vjerodostojno“ i u skladu sa tim vašim sloganom ja bih vam postavio nekoliko pitanja.
Želim vas pitati je li vjerodostojno u kampanji, dakle to su govorili i vaši predstavnici koji su sudjelovali u debatama i vi na pitanje hoćete li uvesti porez na nekretnine rekli ste jasno ne. Kad je završila kampanja ubrzo nakon toga sad najavljujete porez na nekretnine.
Pitao bih vas je li vjerodostojno hvaliti se Schengenom kao vašim velikim uspjehom iako smo mi upozoravali, dakle kad je već Slovenija uvela kontrole na granice, da je Schengen pao. Sad vidimo da ga Njemačka uvodi. Je li to vjerodostojno?
Pitao bih vas je li vjerodostojno hvaliti se kao vašim velikim političkim uspjehom uvođenjem eura, kad znamo da je euro dodatno pogoršao inflaciju koja je utjecala na kupovnu moć hrvatskih građana? Je li vjerodostojno, poštovani premijeru, hvaliti se rastom zaposlenosti, kad znamo tko radi u Hrvatskoj? Rade uglavnom strani radnici jer ste ukinuli kvote za uvoz strane radne snage, a vaši HDZ-ovci imaju agencije i tako uvoze stranu radnu snagu, ruše cijenu rada i tjeraju ljude, naše ljude iz Hrvatske?
Je li vjerodostojno hvaliti se rastom plaća i mirovinama, a meni ljudi kažu na ulici, jedino ste sebi digli plaće? Koliko su mirovine, koliko su rasle mirovine u ovom periodu rasta cijena? Evo, molim vas, odgovorite mi na pitanje jeste li i dalje vjerodostojni?
Izvolite odgovor, predsjedniče Vlade.
Hvala lijepa poštovani zastupniče Grmoja.
Ja sam očekivao neko teže pitanje. Dva mjeseca pauze, ne znam koji je mandat u oporbi i bit će ih još.
Ajmo mi malo na vjerodostojno. Točno, vjerodostojno od 2016. praktički sve što smo obećali smo realizirali. Osigurali smo hrvatskoj političku stabilnost, ponajviše time što smo se riješili vas. Srušili ste prvu onu vladu HDZ-a u kojoj je Karamarko bio predsjednik, Orešković premijer jer nemate pojma o upravljanju, niste ništa znali, htjeli ste vertikale vlasti, sve što bi vam u taj kazan Mosta ubacio bilo tko s ceste, vi biste sutradan ispalili ovdje, odnosno ondje u sabornici kao da je istina i onda kad ste dobili jedan lijepi doviđenja, kad ste išli glasat protiv ministra kojeg su vaši kolege u Vladi duže i bolje poznavali nego ja, pokazali su vam jedan crveni karton kao pedagošku mjeru i primjer svim drugim nelojalnim partnerima u bilo kakvim koalicijama na bilo kojim razinama.
Ne kao izraz nedemokratskog poteza, nego kao visokocivilizan potez normalnog upravljanja i funkcioniranja demokracije. To je prvi element vjerodostojnosti da s onima koji iznutra ruše vlade u kojoj sjede i većinu, posla nitko ne treba imat, to savjetujem i SDP-u kao rodonačelniku podrške kršitelju Ustava, a vi recimo, vjerodostojno šutite na helikopteraša već 2 mjeseca. Ni zucnuli niste jer ste u biti u podršci njemu.
Ajmo sad jedan po jedan. Mi smo u programu rekli akcent sa opterećenja plaća, dakle poreza na dohodak na porez na imovinu. Da li vi mislite, g. Grmoja da 31 godinu Hrvati, zahvaljujući odlukama nekih ranijih vlada i Sabora već imaju porez na nekretnine, samo se ne zove tako nego se zove porez za kuće za odmor? Ste svjesni toga? Ne znam imate li vi možda neku vikendicu pa da vam netko razrezuje porez na vašu kuću za odmor. Pitajte ljude koji to plaćaju već desetljećima i nitko se ne buni.
Gledate li promijenjene okolnosti mlade generacije koja živi u okolnostima gdje su nam cijene kvadrata stana jako narasle, bilo da je riječ o kupoprodaji ili da je riječ o najmu. Neke mjere država mora poduzimati. Bačić je napravio podlogu koji je radio Ekonomski institut u Zagrebu, Hrvatskoj treba 230 tisuća stambenih jedinica za mlade. 600 tisuća praznih je trenutno. Zašto?
Neće ljudi aktivirati. Da li mladi to mogu sa svojom kreditnom sposobnošću kupiti ili ne, pitanje je, jako teško i moramo napraviti potez koji ćete vidjet idući tjedan kad se prezentira, koji bi trebao to olakšati i dugoročno potaknuti i smanjiti cijenu kupoprodajnu i smanjit cijenu najma. To je smisla od države da regulira probleme.
Schengen, itekako pozitivan, ne znam da li vi letite igdje avionom, probajte. Postoji, ne samo Njemačka, nego desetak zemalja koji zadnjih nekoliko godina zbog Covida, terorizma i nezakonitih migracija imaju privremene mjere. Jednom kad se stvari stabiliziraju, bit će propulzivno.
Europodručje. Pa šta vi mislite da je ovaj A- SMP-a koji postoji skoro 150 godina došao preko noći? Pa europodručje je bila, bilo sidro reformskih procesa zadnjih 6 godina, a vi tome niste participirali, apriori ste protiv pa ništa i ne znate. Zaposlenost. Da, milijun 747 tisuća ljudi radi.
.../Upadica: Hvala vam./... Kolika je vaša plaća u našem mandatu?
Hvala vam.
.../Upadica: To objasnite ljudi na cesti…/... Hvala predsjedniče Vlade.
.../Upadica: … i koliko je narasla prosječna plaća, medijalna, minimalna i mirovina./... Predsjedniče Vlade, molim vas, držimo se reda kao i zastupnici.
Izvolite, kolega Grmoja.
Poštovani premijeru, ja u politiku ni ja ni moje kolege nismo ušli da budemo lojalni vama, nego smo ušli da mijenjamo Hrvatsku. A svi kazani, kada pričate o kazanima, svi kazani ovog svijeta nisu dovoljni da u njih stanu afere vaše Vlade. Ja sam ponosan što smo tada glasovali protiv ministra Marića jer je u jeku krize oko Agrokora, kakav god on ministar bio, išao na tajne sastanke s Ivicom Todorićem. Tu smo pokazali što je vjerodostojnost u politici. Tu smo, nemojte biti nervozni, g. Plenkoviću, istina boli, znam, počeli ste se vrpoljiti, ali poslušajte što vam imam za reći.
Dakle kada govorite o ovima koji se voze helihopterima, pa to je isti onaj koji je došao iz iste, istog šinjela kao i vi. To je taj, to je ta elita sa Zrinjevca koja dakle uništava Hrvatsku. On se vozi helikopterom, vi se vozite gliserom. Hoću li vas nazvati gliserašom? To za mene nisu teme. Meni je tema da se Hrvatska pred mojim očima mijenja.
Da Hrvati odlaze iz Hrvatske, da imamo demografski slom, to je za mene tema. Da je pitanja što će biti s hrvatskim identitetom s obzirom koliko ste uveli strane radne snage i što radite od Hrvatske i ko je opet na tome profitirao? Vi meni govorite o mojoj plaći, niste došli s tim prijedlogom ovdje u HS o povećanju plaća dužnosnicima. Ja nemam problem da to bude vaša politika i da vi kažete, uistinu vaša plaća kao premijera je bila mala, ali ste to trebali građani reći u kampanji, a ne kukavički nakon kampanje provoditi ono što im niste imali hrabrosti reći u kampanji. …/Upadica predsjednik: Molim vas./… Gospođo ne budite nervozni, ne budite nervozni, dakle ne budite nervozni. …/Upadica predsjednik: Hvala vam kolega Grmoja./… A oko poreza na nekretnine, oko poreza …/Upadica predsjednik: Hvala vam kolega Grmoja./… na nekretnine želite pokrpati proračunske rupe s tim …/Upadica predsjednik: Kolega Grmoja molim vas./… i kazniti male iznajmljivače u korist …/Upadica predsjednik: Kolega Grmoja molim vas lijepo./… u korist hotelskih kuća koje …/Upadica predsjednik: Kolega Grmoja sada dobivate opomenu./… izvlače novac iz Hrvatske.
Samo malo molim vas, nemojte dobacivati iz klupa molim vas. Kolega Grmoja dobivate opomenu, molim vas nemojte me ignorirati, otišli ste skoro 15 sekundi iznad vremena.
Imamo sada i nekoliko povreda poslovnika. Kolega Zekanović izvolite.
Poštovani 238., samo bi jednu malu napomenu. Dakle, 2016.g. 2. prosinca Most je zajedno sa HDZ-om tada izglasao zakon koji je preteča ovom zakonu koji namjeravamo uvesti, a radi se o Zakonu o lokalnim porezima.
Dakle, g. Grmoja vi ste odnosno vaša stranka jedan od kreatora zakona koji ćemo mi zapravo tek sada potvrditi na pravi način.
Kolega Zekanović ovo je bila replika pa dobivate opomenu.
Kolega Mažar izvolite.
Hvala lijepo predsjedniče.
Čl. 238., kolega Grmoja i dalje nastavlja iznositi neistine. Ovim porezom na nekretnine odnosno priuštivo stanovanje ne krpaju se rupe jel je to prihod jedinica lokalne samouprave. Naučite osnove prije nego što govorite.
A vezano za kampanju i ko je kako vodio, pa vi ste u kampanji izgubili svoje članove kluba koji su vas prepoznali i vi ste u kampanji izgubili da niste prešli ni izborni prag što su građani prepoznali, tako da živite s tim.
Kolega Mažar isto tako bila je to replika dobivate opomenu.
Javio se i kolega Grmoja, izvolite.
Poštovani kolega Mažar. Povreda poslovnika, dakle mi nismo izgubili obraz, a to je najbitnije, nismo prodavali građanima vjerodostojnost, obećavali jedno, a radili drugo nakon izbora kao što radi premijer Plenković kojeg vi podržavati i to je ono što je važno. A vi se vadite na izborne rezultate, pobjeđivao je i Sanader na izborima. To nije dokaz, to nije dokaz ničega. To je dokaz samo sistemske korupcije.
Kolega Grmoja …/Upadica Grmoja: Samo sistemske korupcije./… dobivate opomenu i ovo je bila replika.
Javio se sad i kolega Ledenko. Ok, sad će bit dva, dva i onda vas molim da opet stanemo sa povredama poslovnika …/Upadica Ledenko: Povreda poslovnika 238./… jer odlazimo izvan poslovnika. Samo malo, samo malo kolega Ledenko. Dakle, puštam sada povrede poslovnika i molim vas nakon vas da nitko se više ne javlja da možemo nastaviti dalje radom.
Izvolite.
Povreda poslovnika 238., vidimo da su riječi zastupnika Grmoje pogodili ovaj lijevi dio meni lijevi dio dvorane i neka je tako, neka vas barem peče vaša vjerodostojnost koja nije vjerodostojna.
Evo kolega se Zekanović isto javio dok premijer Plenković o Matici hrvatskoj otvara ploču Zakonu o hrvatskom jeziku dotle vaš HDZ premijeru u Šibeniku sa žetonom Zekanovićem …/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./… financira škure, festival jugoslavenskog jezika.
Kolega Ledenko ovo je bila isto tako, ovo je bila s vaše strane povreda poslovnika jer se radilo o replici tako da vam dajem opomenu.
Idemo dalje sa radom, sada će kolega Deur vidim da ste se javili. Ja sam nešto zamolio.
Idemo dalje, sada je na redu kolegica Kekin koja će pitanje postaviti predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću.
Izvolite.
Hvala vam.
Poštovani premijeru, sve besramnije izvlačite novac iz javnog zdravstvenog sustava u privatni. Radiokirurgija privatna poliklinika u vlasništvu Dragana Švarca bivšeg državnog tajnika ministra Primorca u doba dok su još obojica bili Sanaderovi dečki, a prije negoli je jedan od njih postao vaš poslovni partner, a drugi vaš predsjednički kandidat. Ta privatna poliklinika još 2022. nabavila je aparat koji služi za liječenje raka kakvog u javnom sustavu do danas nemamo. Aparat košta otprilike 10 milijuna eura, a obzirom da ga nemamo HZZO svake godine iskrcava desetke milijuna eura zajedničkog novca RAdiokirurgiji i Draganu Švarcu. Samo u 2024. iskrcati će mu hrvatski građani 22 milijuna eura.
Obzirom da i dalje plaćamo 11% više od prosjeka EU liječenje od raka, i obzirom i da smo i dalje drugi najgori u EU po smrtnosti od raka očito je da niste napravili apsolutno ništa da popravite taj tragičan rezultat. I kako vas onda nije sram premijeru hvaliti se na stranicama Vlade ovom fotografijom na kojoj se nalazite vi i g. Švarc u njegovoj privatnoj poliklinici gdje se divite još jednom skupocjenom aparatu koji neće napraviti ništa za ovu tragičnu statistiku, ali će svakako napraviti nešto za pozamašne račune HDZ-ovi ortaka? Čime se točno hvalite premijeru? Sklapanjem monopolskih ugovora, prelijevanjem novca iz zajedničkog u privatne džepove ili možda stopom smrtnosti od raka koje za svih osam godina vaše vlasti ostala ista, druga najgora u EU?
Izvolite odgovor predsjedniče Vlade.
Poštovana zastupnice Kekin pa vi ste stalkerica, vi nosate moje slike okolo po Saboru, to još nisam primijetio nakon što je kako se zove Maras nestao iz Sabora i trčao jednom za mnom po odborima. Ovo je prvi takav signal u ovom sazivu Sabora.
Jel to vama smeta što smo mi otišli u posjet, a na poziv jednoj klinici? Jer ja to dobro shvaćam što vi meni želite reć? To znači što? Da mi kao vlada ne smijemo posjetit neku privatnu polikliniku u zdravstvu, imamo možda neki propis koji to zabranjuje? Imamo možda vas kao neku moralnu policajku koja će nam reć e ovdje možeš ovdje ne možeš.
Jel može tako, jel to vaša, jel to vaša kampanja? S ovim se može, s onima se ne može. Jel to to otprilike. Koju poruku vi tu šaljete javnosti, da ne možemo doć u posjed. Mi nismo išli tamo na pregled. Nisam shvatio poslovni partner. To mi je malo čudno. Čiji poslovni partner? To morate mi elaborirat u odgovoru jer ste se pripremili za to sa slikom možda dva. Ali ja nemam poslovnog partnera pa ne znam na što mislite. Ali zanimljivo je da niste spomenuli da smo upravo sada u vremenu naše Vlade zahvaljujući sredstvima koje smo mi osigurali 85 milijuna eura, nabavili 21 aparat za javno zdravstvo, jel točno? Evo vidiš kako znate i to imate, napijte se malo da možete brže i bolje odgovorit. A ovakva aparata kakva smo tamo vidjeli prema riječima ministra Beroša imat ćemo 3, gdje mi je, gdje Beroš sjedi? Tu si. 3 do 2025., a ključ na borbu protiv raka je u biti u preventivnim pregledima. Imamo Nacionalni plan, imamo aktivnosti, imamo niz kampanja koji se time bave, imamo sjajne liječnike, bilo u javnom zdravstvu bilo u privatnom zdravstvu ali iz ovoga što vi nama sad šaljete poruku, vi otprilike hoćete reći da ne vidite da mi jačamo javno zdravstvo. Gdje su išli ovih 21 aparat? Di su išli, di su išli? Su išli ili su išli u javno? Išli su u javno. Prema tome ja vas razumijem, malo ste tu u kampanji, neka ste dapače, sloboda sve je ok ali nemojte insinuirati nekakve poslovne partnere, nemojte nam ograničavat slobodu kretanja, nemojte sprječavat nama da odgovorimo na poziv koji traje nekoliko godina pa smo sad konačno našli moment da vidimo i to. Eto je li to pošteno, a Vili je spreman vama do najsitniji detalj odgovoriti koliko smo uložili u aparate, koliko smo u uložili u javno zdravstvo, što sve financira HZZO, kako to financira, na koji način, a meni se čini da nam je zajednički cilj borba protiv malignih bolesti kojih na žalost ima puno. Vi ste liječnica pa o tome znate više nego ja. Ja znam nešto malo o brojnim temama, ali u svakom slučaju s ponosom mogu reći da je ovako velika investicija od 85 milijuna eura u biti bez presedana. Ja ne znam da li je bilo ikad takve investicije u hrvatskom javnom zdravstvu sa tako sofisticiranim modernim aparatima koji će omogućiti i bolju prevenciju, a u konačnici onda na žalost i liječenje onih koji su oboljeli od malignih bolesti. Hvala vam lijepo.
Izvolite očitovanje zastupnice Kekin.
Hvala vam.
Da, da dobro ste spomenuli, ja jesam liječnica i to došla sam iz javnog zdravstva tako da imam jako puno kolega koji mi redovito javljaju kakvo je stanje u javnom zdravstvu. I ovi linearci, ovo je peti aktualac da vi meni na moja pitanja o privatizaciji zdravstva odgovarate sa tako da se hvalite linearcima. Oni još ne rade, trebali su proraditi ima već više od godinu, još ne rade. Negdje su vam bunkeri premali, negdje ih niste izgradili, negdje nema građevinske, negdje nije došla suglasnost itd. Dakle apsolutno ne rade, a za to vrijeme znamo tko radi. Radi radio kirurgija. Što se tiče kampanje, da, da, da ja sam svakako i u kampanji i obraćam se svima onima koji smatraju da je javno zdravstvo naš zajednički resurs u kojeg su generacije ulagale i kojeg se treba voditi u javnom interesu, a vas predstavlja kandidat koji je sam vlasnik privatne poliklinike i koji se namiruje i klijent je ove države kojoj želi biti predsjednik. A što se tiče zdravstva da se malo vratimo. 40% liječnika obiteljske medicine u 5 godina vam odlazi u mirovinu, 300 tisuća građanki ove zemlje nema primarnog ginekologa, fali vam doslovce svaki 4. pedijatar u državi. 50 tisuća djece ima teškoće mentalnog zdravlja. Mi imamo 55 dječjih psihijatara. Onkološki pacijenti tjednima, mjesecima čekaju na zračenje jer se aparati kvare, CEZIH vam pada svaki drugi dan, više od tisuću liječnika otišlo je iz zemlje. Znanstveno istraživanje je pokazalo zbog lošeg upravljanja i korupcije u zdravstvu. U bolnici vam radi osuđeni ginekolog, osuđen za silovanje pacijentice. To je premijeru slika uspjeha vaše zdravstvene politike. A ovo ovdje to je fotografija HDZ-ovog klijentelističko koruptivnog modela …/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepo kolegice Kekin./… u kojem od našeg uzimate za vaše, …/Upadica predsjednik: Kolegice Kekin, vrijeme je isteklo./… što ste odlično savladali i od najboljih učili …/Upadica predsjednik: Kolegice Kekin./… i vi i vaši sanaderovi dečki.
Kolegice Kekin. Samo malo, samo malo molim vas. Dakle nemojte izlaziti iz vremena molim vas i ako imate neku poantu s kojom želite završiti to napravite u vremenu jer dovodite onda mene u situaciju da vas prekidam tamo gdje biste vi željeli biti najatraktivniji pa uđite u to vrijeme koje vam je onda dano na raspolaganje.
Imamo sada čini mi se jednu povredu Poslovnika. Kolega Herman izvolite.
Kekin, evo i moja stručna kolegice kad tako pametno zborite uistinu je šteta da ste prvim danom kada ste ušli u ovaj časni dom otišli iz toga javnoga zdravstva. Kao što znate u HS-u ima jako puno kolega koji i dalje kao recimo ja rade svoj posao i danju i noću, a služe domovini u ovome časnome domu. Pa evo šteta kad imate toliko dobrih ideja i toliko elana da ste iz tog javnoga zdravstva …/Upadica predsjednik: Kolega Herman, dobivate./… koji toliko hvalite otišli prvim danom.
Dobivate opomenu, nije ovo bila povreda Poslovnika, ovo je bila replika.
Sada opet idemo u taj ciklus povreda Poslovnika što sam vas zamolio da ne radite. Hvala lijepa.
Kolegice Benčić izvolite.
Povreda čl. 238.
Da kolega Herman upravo je u tome problem, što sjedite na dva stolca, birate onaj koji vas više plaća, a ne radite svoj posao ni tamo kako treba niti ovdje. Kolegica Kekin za razliku od svih drugih je prihvatila to da bude saborska zastupnica i da ne ide tamo gdje dobiva više nego tamo gdje su ju ljudi izabrali i gdje joj je radno mjesto.
Kolegice Benčić isto tako dobivate opomenu jer je to bila replika, a ne povreda Poslovnika, sada se još javio ponovo kolega Herman.
Izvolite.
Uključite se kolega Herman.
…/Govornik naknadno uključen./… a kolegice Benčić tako je ako ne znate točno …
…/Upadica predsjednik: Samo malo morate reći kolega Herman./…
Članak 238. povreda Poslovnika, kolegica Benčić vrijeđa jer mi nije jasno na koji način ja to stručno i profesionalno ne obavljam svoj posao i u Klinici za ženske bolesti i porode KBC-a Zagreb i na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a i ovdje, a i u Gradskoj skupštini Grada Zagreba. Samo mi recite kako ja to ne obavljam stručno svoj posao i zašto me vrijeđate.
Kolega Herman ovo je isto tako replika bila, a ne povreda Poslovnika, dobivate drugu opomenu.
Nastavljamo dalje, sada je na redu zastupnik Zoran Gregurović koji će pitanje postaviti potpredsjedniku Vlade i ministru unutarnjih poslova Davoru Božinoviću.
Izvolite.
Poštovani predsjedniče sabora, poštovani predsjedniče Vlade sa ministrima, kolegice i kolege kao što ste rekli imam pitanje za uvaženog potpredsjednika Vlade i ministra unutarnjih poslova gospodina Božinovića. S obzirom da je to uvijek aktualna tema vezano i za sam početak školske godine, ali i kontinuirano tijekom ljetne sezone kad je promet povećan. Obzirom na važnost sigurnosti u prometu i napore koje naša država kontinuirano ulaže kako bi poboljšala stanje na cestama zanima me kakva je trenutna situacija s provedbom aktivnosti nadležnih tijela usmjerenih na povećanje sigurnosti i smanjenje broja nesreća. Da li je primjetno poboljšanje u smanjenju prekršaja poput prekoračenja brzine i vožnje pod utjecajem alkohola s obzirom na sve češće kontrole u prometu, korištenje video nadzora i radarskih kamera.
Također važno je spomenuti i zakonska rješenja koja doprinose strožem sankcioniranju nesavjesnih vozača. Zanima me postoje li indikacije da su te mjere u kombinaciji s edukacijskim kampanjama za podizanje svijesti o odgovornom ponašanju u prometu dovele do smanjenja broja nesreća posebice među mladim vozačima. S obzirom na porast broja prometnih nezgoda tijekom ljetnih mjeseci što se sve konkretno poduzima što se sve poduzima kako bi se smanjila stopa poginulih i broj prometnih nesreća u Hrvatskoj.
Možete li molim vas detaljnije opisati suradnju s drugim nadležnim tijelima, lokalnim zajednicama, obrazovnim ustanovama te kako ta suradnja pridonosi sigurnosti u prometu. Osim toga, kakva su predviđanja za razvoj prometne kulture u RH u narednom razdoblju, planiraju li se dodatne zakonske promjene i strože sankcije za prekršaje.
Izvolite potpredsjedniče Vlade odgovor.
Hvala lijepo gospodine predsjedniče.
Uvaženi zastupniče Gregurević ovo je jedno pitanje o kojem bi mogli organizirat simpozij od nekoliko dana, ali ja ću probat dat prije jedan prije svega kratak kontekst stanja u kojem se nalazimo.
Ono što je bitno za i za širu javnost to je da možemo konstatirati već ove godine jedan izuzetno značajan porast prometa na cestama. Samo na autocestama ove godine imamo 9% veći promet vozila nego što je to bilo prošle godine u ovo vrijeme. Imamo povećan broj registriranih vozila recimo u zadnjih 10 godina u Hrvatskoj je registrirano skoro 32% više vozila na cestama. To prati i veći broj vozača u odnosu na prošlu godinu, ali stalno je taj trend povećanja imamo 1% više oko dvije 2 miliona 330 tisuća vozača u Hrvatskoj, imamo primjerice 66% više motocikala u Hrvatskoj što sve daje jednu sliku opterećenosti naših prometnica kako prometnica autocesta, državnih cesta, županijskih, razvrstanih, nerazvrstanih znate to i sami, znaju to svi hrvatski građani koji se svaki dan voze. Unatoč tome mi iz godine u godinu smanjujemo broj poginulih na našim cestama. On je danas 13 osoba manje nego što je bilo u isto vrijeme prošle godine, ali još uvijek je taj broj visok. Dakle, taj broj je ove godine 172 nažalost poginule osobe.
Ono što mi pokušavamo raditi zajedno sa drugim institucijama Ministarstvom prometa, Ministarstvom obrazovanja, Ministarstvom zdravstva to je da se više investira u razvoj prometne kulture. Pitanje policijskih mjera represivnih, preventivnih praktički je dalo rezultate koje je moglo dati. Naravno uvijek se može nešto novo promijeniti.
Ono što smo, sa čime smo vrlo snažno krenuli ove godine prije početka nove školske godine smo organizirali sastanak sa svim ravnateljima osnovnih škola i ove godine će sve osnovne škole imati posebno predmete odnosno u okviru postojećih predmeta će se izučavati prometni propisi jer ako govorimo o nužnosti promjene kulture kao jednoj sociološkoj kategoriji to mora krenuti od malih nogu, ako se to preskoči kasnije je teško to nadoknaditi, a cilj nam je da u idućoj godini bude poseban kolegij kad govorimo o sigurnosti prometa na cestama.
Ovaj kao što ste i sami konstatirali sveobuhvatan, sveobuhvatna pitanja i zato zajedno sa nekoliko ministarstava, a prije svega temeljem znanstvenih pokazatelja i najviše sudjelovanjem profesora sa Prometnog fakulteta pokušavamo onih pet ključnih stvari, a to je izgradnja cesta, izmjena zakona, hitna pomoć, evaluacija i edukacija raditi konstantno, dakle pristup je sveobuhvatan, daje rezultate međutim u ovom razdoblju …
…/Upadica predsjednik: Hvala./…
… edukacija je ključ.
Izvolite očitovanje.
Pa evo hvala vam. Ja sam zadovoljan vašim odgovorom i uistinu vidi se određeni napredak na terenu pogotovo neke stvari koje su pokrenute i od Ministarstva unutarnjih poslova, ali i od resornog Ministarstva prometa, Hrvatskih cesta kad su se detektirale kritične točke dakle rješavanjem problema sa izgradnjom kružnih tokova i sigurno pridonijelo da se na takvim točkama ne stvaraju problemi, prometne nezgode.
Ono što je uistinu dobro od strane Ministarstva unutarnjih poslova i što radimo zajednički na neki način prvenstveno prevencija, edukacija od onih najmlađih u školama kako bi im se usadila prometna kultura, ali isto tako nabava kućišta za kamere za mjerenje brzine gdje evo i mi, ja znam i nekoliko načelnika susjednih općina smo još mi dodatno nabavili kutije koje smo dali Ministarstvu unutarnjih poslova. I vidljivo je da na takvim dionicama gdje su samo već kučišta postavljena da se ne događaju prometni problemi, da nema, da su se značajno smanjile nezgode i evo to je ono što je dobro. Čestitam vam na tome što radite. Vjerujem da ćemo i u vremenu pred nama još dodatno naći model kako rješavati takve kritične situacije i te kritične probleme.
Hvala.
Sada će zastupnik Ivica Baksa postaviti pitanje predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću.
Izvolite.
Zahvaljujem predsjedniče Sabora.
Poštovani predsjedniče Vlade pitanje je možda više za ministra Beroša, ali želim od vas čuti širi kontekst namjere politika po pitanju koje vam postavljamo. Početkom ove godine država je preuzela osnivačka prava nad općim i županijskim bolnicama u Hrvatskoj. Opravdavali ste to sa ciljem reforme zdravstva pacijenta na prvom mjestu, bržom, efikasnijom i boljom uslugom za naše pacijente.
Međutim, nakon 10 mjeseci takve reforme hrvatski građani, a osobito pacijenti ne vide nikakve rezultate. Ali ono što hrvatski građani vide je sjeća glava ravnateljima bolnica koje nisu po volji HDZ-u, pa tako imate situaciju i opći dojam da je dio vaše zdravstvene reforme postavljanje ravnatelja bolnica i člana Upravnih vijeća po političkom ključu.
Vaša reforma zdravstvenog sustava zaustavila je sve projekte koje pokreću dosadašnji osnivači županije, pa tako već Međimurska županija već godinu dana ima spremnu građevinsku dozvolu za razvoj sustava palijativne medicine, ali već godinu dana čeka suglasnost Vlade tj. ministarstva.
Dio vaše reforme, prijedlog novih statuta bolnica koji je poslan iz Ministarstva zdravstva, a po kojem želite promijeniti nazive županijskih bolnica u opće bolnice. Da ne govorim da prilikom preuzimanja osnivačkih prava niste potpisali nikakav ugovor ili sporazum o reguliranju osnivačkih vlasničkih prava, da Ustavni sud već godinu dana ne donosi Odluku o ustavnosti ovakvog načina oporezivanja bez ikakvih konzultacija sa županijama.
Sve to govorim jer se upravo takva situacija događa na sjeveru Hrvatske. Da li je to slučajno ili namjerno neka sude naši građani osobito u kontekstu da 6 mjeseci Vlada ne odgovara na službene dopise Međimurske županije.
Poštovani premijeru molim odgovor je li tome doista tako, te hoćete li o spomenutoj reformi zdravstva voditi računa o kvaliteti liječenja pacijenta ili je otimanje bolnica, smjene ravnatelja, mijenjanje naziva, smjer i put kojim reformirate hrvatsko zdravstvo.
Hvala.
Hvala vam. Hvala kolega Baksa.
Izvolite odgovor predsjedniče Vlade.
Hvala lijepa poštovani zastupniče Baksa.
Vidim da ste pročitali ovo pitanje, očito vam ga netko tko radi u bolnici valjda u Čakovcu napisao. Je li smijenjen ravnatelj u Općoj bolnici Čakovec ili je to i dalje gospodin Šegović? Jel' je ili nije? Jel' znate? Meni se čini da nije. Dakle to je možda dosta bitno za javnost, jer ovako iz ovog dramatičnog apela ispalo bi da svi koji su radili do sad u Općoj bolnici Čakovec tamo više ne rade, a nije se dogodilo ništa trenutno nikome koliko ja vidim, a i neće se što se tiče radnoga odnosa.
Dakle, sustav i koncept otimanja di ste to naučili? Kakvo otimanje? Je li otišla bolnica iz Čakovca u Dubrovnik? Meni se čini da nije. Otišla je iz Varaždina možda u Koprivnicu? Nije. Nemojte to koristiti jer to ispadate smiješni s time. Ja mislim da je vama poznato koliko smo napravili da se unaprijedi sustav financiranja javnoga zdravstva, koliko svaki puta Vlada u suradnji sa ravnateljima bolnica, onima koji posluju odlično u okvirima limita, oni koji malo manje čini da zaokružimo sa strane naših odluka recimo to tako rješivima sve vrste obveza koje bilo koja zdravstvena ustanova u Hrvatskoj ima bile to državne ustanove, bile to županijske bolnice. Procijenili smo osobito u vremenu covida da nam je hijerarhijska struktura nedovoljno jasna, nedovoljno čvrsta, nedovoljno koordinirana. I to se vidjelo. Vidjelo se i u kakofoniji, vidjelo se u kakofoniji da zemlja koja je već u tom trenutku bila 7, 8 godina u EU u jednom javnom prostoru kojem su imali jednak prostor oni koji su vjerovali znanosti, struci, najvećim stručnjacima u određenoj domeni u odnosu na one koje su bucalištu bilo da su imali isti tretman, pa nas se nije cijepilo 30% odraslih osoba, 30%. Meni se čini da je to problem, meni se čini da ta poruka funkcioniranja zdravstvenoga sustava ili pak Hrvatskih zavoda za javno zdravstvo morala biti puno konzistentnija. Takva vrsta ugroze u kojoj smo imali reperkusije na zdravlje naših ljudi, u kojoj smo imali reperkusije na gospodarstvo, na ekonomiju, na standard, na pad BDP-a. Pa nama potreban je iz kuta gledanja Vlade kao upravljača sustav u kojem su poruke jasne, koordinirane, utemeljene na znanosti i struci, a ne na kakofoniji. I kakofonija je pridonijela tome da nam se manje odraslih cijepi, to moramo rješavati, dakle ništa se ne otima, cilj je bolje zdravstvo, pristupačnije zdravstvo, bolje usluge svim građanima, veća koordinativna uloga Ministarstva zdravstva, a s obzirom da ste vi i rekli da je to pitanje za ministra, pošaljite mu upit pa će vam on detaljno odgovoriti ili ovaj koji je pisao pismo, pisao pitanje u vaše ime.
Što se tiče suradnje sa Međimurskom županijom, ona je sjajna. Svako malo smo na sjeveru Hrvatske, kad god dođemo gore, uvijek je neki projekt u pitanju i ne vidim da ijedna hrvatska županija može reći da je politikama naše Vlade, evo, sad u već u trećem, u trećem mandatu zakinuta za bilo što. Takve nema. Ne postoji.
Možda ne možemo sve u isto vrijeme, …
.../Upadica: Hvala vam./... ali ravnopravan tretman.
Kolegica Ljubica Lukačić pitanje postavlja ministru rada, ne, pardon, imamo i očitovanje još, izvolite kolega Baksa, oprostite.
hvala premijeru, evo, samo da vas, želim vas obavijestiti, sam sam si pisao pitanje, ali mi je bilo lakše pročitati vam.
Što se tiče, rekli ste da je Šegović ostao još v.d. ravnatelj, da, ostao je v.d. ravnatelj privremeno, ali za kojih par dana bude se to, i to promijenilo i nadamo se i očekujemo svi sa nestrpljenjem, pogotovo međimurski žitelji, da li će to ostati i dalje, dr. Šegović koji ima puno iskustva i sve predispozicije da ostane ravnatelj ili će to biti netko iz HDZ-a koji trenutno stvarno nema nikakvu, nikakvu dodirnu točku vezano za bolnicu.
I želim vam još napomenuti i podsjetiti da smo mi kao Međimurska županija predala zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o zdravstvenoj zaštiti, na što nismo dobili odgovor ni nakon proteka svih rokova za donošenje mišljenja. Smatramo da donošenjem mišljenja Ustavnom suda ne bi trebalo provoditi aktivnosti koje bi u slučaju pozitivnog mišljenja Ustavnog suda provoditelj takvih reformi dovele u situacije da budu kršitelji Ustava.
Nadam se da se to neće dogoditi. Hvala.
Sada pozivam zastupnicu Ljubicu Lukačić da pitanje ministru rada …
.../Upadica: Zahvaljujem .../nerazumljivo/... predsjedniče. /... Samo malo, samo malo. Nisam vidio, povreda Poslovnika, javio se kolega Kolarek, izvolite.
Uključite se, uključite. Samo malo, kolegice Lukačić, javio se u međuvremenu kolega Kolarek, morate se isključiti.
Kolegice Lukačić, niste se isključili.
.../Upadica: Hvala lijepa./... Samo malo.
Evo ga, sad možete.
Hvala lijepa. Povreda čl. 238. Isticanje i govor istine i ponižavanja i podcjenjivanje drugih.
Nije istina da će bolnica u Čakovcu otići nekud i sve ono što je premijer rekao stoji, ali ja mislim da su najveći problem što g. Baksa, njegova tvrtka i njegovi prijatelji više možda u budućnosti neće biti …
.../Upadica: Kolega Kolarek, vrijeme je… /... dobavljači za bolnicu. Hvala.
Vrijeme je isteklo, dobivate opomenu, bila je to replika.
Kolega Baksa, izvolite i vi.
Čl. 238, kolega Kolarek, mislim da ste izrekli jedno dosta upitnu rečenicu i nadam se da znate o čemu ste rekli. Ne znam što uopće odgovoriti g. Kolareku koji šiba s imenima o bolnici, kola jedno ime za, da bude ravnatelj bolnice i vi ste taj šerif u Međimurju koji to dirigira. Sad vi meni tu govorite da je to meni problem, …
.../Upadica: Kolega Baksa./... da moja tvrtka ne radi sa bolnicom.
.../Upadica: Kolega Baksa, dobivate… /... mislim ovo stvarno nema smisla.
Dobivate opomenu, ovo je bila replika. Molim vas, kolegice i kolege, imamo prostor tijekom drugih rasprava, po drugoj osnovi, sada traje aktualno prijepodne, pitanja Vladi, molim vas da ne pretvaramo sada ta pitanja Vladi u međusobne polemike, posebno ovakve koje su lokalnog tipa i koje nemaju puno veze s nacionalnom politikom.
Ali kolega Kolarek je čvrsti Međimurec koji će nastaviti dalje s povredama Poslovnika.
Hvala lijepo.
Povreda čl. 238. Niti sam ja šerif niti to želim biti. Šerif je netko drugi.
Hvala lijepo.
To što niste šerif neće vas osloboditi opomene jer ste povrijedili Poslovnik.
Ali imamo sad još nekoga, ponovo kolega Baksa, isto tako. Izvolite.
Evo, budemo pitali onda, kako sam ja predsjednik .../Govornik se ne razumije./... da se ne tiče previše nacionalne politike, budemo onda pitali lokalno stanovništvo da li jeste šerif ili niste.
Hvala.
Kolega Baksa, dobivate opomenu. Ovo isto nema veze s povredom Poslovnika.
Sada idemo konačno na zastupničko pitanje kolegice Lukačić, valjda će biti treća sreća.
Pitanje prema ministru rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marinu Piletiću, izvolite.
Zahvaljujem g. predsjedniče.
Poštovani ministre, evo, bliži se i kraj kalendarske godine kada istječe i onaj period u kojem su centri za socijalni rad trebali donijeti odnosno Zavod za socijalni rad trebali donijeti rješenja o ostvarivanju prava na inkluzivni dodatak za one korisnike koji su već do sada bili u sustavu. Dakle, do kraja godine trebali bi biti donesena sva rješenja.
Hoće li se to uspeti, moje pitanje vama, hoće li to uspjeti napraviti do kraja godine i koliko će još dugo oni koji su tek u ovoj godini prvi puta predali zahtjev za ostvarivanje prava na inkluzivni dodatak čekati, pod pretpostavkom da dosta osoba nije vještačeno, stoga moraju obaviti vještačenja, dakle hoće li se produžiti za osobe s invaliditetom, odnosno za sve korisnike koji su do sada bili u sustavu period čekanja i hoće li se na taj način i produžiti čekanje na ostvarivanje prava prvi puta na inkluzivni? Hvala vam lijepa.
Ministre izvolite odgovor.
Hvala lijepo poštovani predsjedniče HS.
Uvažena zastupnice Lukačić, dame i gospodo zastupnici, mnogi i mnogo puta najavljivali su u hrvatski pravni okvir uvođenje inkluzivnog dodatka, osobe s invaliditetom čekale su ga godinama, neki koji su slušali ranije najave i više od 10-ljeća. Ova Vlada nakon brojnih konzultacija upravo sa predstavnicima udruga osoba s invaliditetom, udruga, saveza, donijela je ovaj zakon, zahvaljujem svima naravno koji su dali svoj doprinos, dali i podigli ruku u HS i mi smo ovim jedinstvenim zakonom objedinili 4 prava iz 3 različita sustava na koje su osobe s invaliditetom imali pravo i osobna invalidnina, i doplatak za pomoć i njegu, uvećani dječji doplatak i naknada do zaposlenja. Tada kada smo najavljivali i predstavljali HS ovaj zakon rekli smo da trenutno nešto više od 146 tisuća osoba s invaliditetom koristi neko od ovih prava koje smo objedinili u inkluzivni dodatak i mi smo dosad zahvaljujući zaista predanom radu svih djelatnika u našim područnim uredima Hrvatskog zavoda za socijalni rad pokrenuli više od 200 i 2 tisuće dakle postupaka za priznavanje prava na inkluzivni dodatak. Od toga nešto više od 133 tisuće po službenoj dužnosti, dakle svi oni koji su koristili osobnu invalidninu, doplatak, uvećani dječji i naknadu zaposlenja djelatnici hrvatskih područnih ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad će ili već jest dakle pokrenula po službenoj dužnosti svi oni koji su ranije koristili neko od ovih prava.
Ono što ste u svom pitanju dali naslutiti da zaista i zbog ovog jedinstvenog rješenja da kroz 3 različita sustava sada imamo jedinstveni doplatak koji pomaže osobama s invaliditetom u njihovom svakodnevnom životu, da se povećao i broj zahtjeva, a s obzirom da velika većina tih osoba s invaliditetom nije imala nalaz i mišljenje upućeni su na vještačenje i samim time dakle kada dobiju svoj nalaz i mišljenje dobit će naravno i kategoriju u koju razinu inkluzivnog dodatka dakle trebaju biti dodijeljeni.
Ono što je vrlo važno da svi koji nas slušaju, koji znaju o čemu razgovaramo, da još jedanput podsjetimo da svi oni koji nisu dobili konačno rješenje, a koristili su neko od ovih prava do konačnog dakle rješenja na inkluzivni dodatak koriste postojeća prava svi koji su bili u sustavu od 1.1.2024., a imaju pravo na inkluzivni dodatak dobit će razliku u odnosu na ona prava koja su dosad konzumirali. Svi oni koji su predali zahtjev u ovoj godini, a upućeni na vještačenje koje zbog velikog broja zahtjeva je usporenije u odnosu na onu dinamiku koju smo dakle imali prije i zbog koje naravno da izražavam žaljenje, ali upravo imenovanjem nove uprave Zavoda za vještačenje osnažili smo dakle i vanjskim liječnicima i omogućili dakle novim vještacima da dodatno dakle vještače sve ove zahtjeve. Oni koji su predali zahtjev u 2024., s danom podnošenja zahtjeva kad dobiju nalaz imat će dakle pravo na inkluzivni dodatak.
I da sumiram odgovor na vaše pitanje, dakle…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…po službenoj dužnosti svi će dakle na vrijeme dobiti inkluzivni dodatak.
Izvolite očitovanje zastupnice Lukačić.
Zahvaljujem g. predsjedniče.
Poštovani ministre, zahvaljujem i vama naravno na iscrpnom odgovoru. Ja sam zadovoljna na neki način dinamikom donošenja tih rješenja, ali ono drugo što mene u cijeloj toj priči brine je vještačenje koje mnogi i koji su u sustavu nisu imali na adekvatan način regulirano, pa se ja evo nadam da, da ćemo doista napraviti dobar posao i zahvaljujem vama što ste i u Zavodu za vještačenje učinili neke promjene kako bi se taj proces vještačenja što prije okončao i vjerujem da ćemo sada konačno za jedno određeno vrijeme imati pravu sliku u Registru osoba s invaliditetom i da će svi biti konačno izvještačeni da više to nećemo morati raditi, hvala vam lijepa.
Prelazimo na 20. pitanje, zastupnica Sanda Livia Maduna postavit će pitanje potpredsjedniku Vlade i ministru financija Marku Primorcu.
Zahvaljujem predsjedniče HS.
Poštovani potpredsjedniče Vlade RH i ministre financija g. Primorac, u proteklom razdoblju se porezno i administrativno rasteretilo građane i gospodarstvo za gotovo 2 milijarde eura na godišnjoj razini. Povećan je osnovni osobni odbitak i snižena stopa poreza na dohodak i poreza na dobit, proširili ste primjenu neoporezivih primitaka, propisali porezne olakšice za mlade i ukinuli prirez, te ste JLS zapravo na taj način dali veću autonomiju.
Ono što me konkretno zanima je hoće li se zadržati smjer rasterećivanja i prebacivanja poreznog tereta sa rada na imovinu, te općenito povećanje prednosti poreznog sustava, te hoće li nastaviti, hoćete li nastaviti sa poreznim rasterećivanjem za mlade? Zahvaljujem.
Potpredsjedniče izvolite odgovor.
Hvala lijepo poštovana zastupnice, kontinuirana ambicija Vlade je uz porezno rasterećenje o kojem sam govorio odgovarajući na pitanje uvaženog zastupnika Hrebaka, povećanje pravednosti poreznoga sustava i to je nešto što smo deklarirali na kraju krajeva vrlo transparentno i jasno u programu Vlade za ovo mandatno razdoblje. Mi smo poduzeli niz koraka kako bismo povećali pravednost poreznoga sustav, a naše viđenje povećanja pravednosti poreznoga sustava ide u smjeru što većega rasterećenja dohotka odnosno rasterećenja rada uz kompenziranje gubitka poreznih prihoda povećanjem mogućnosti opterećenja imovine odnosno nekretnina. Mi smo od 1. siječnja ove godine, kao što znate ukinuli prirez i povećali autonomiju jedinicama lokalne samouprave omogućivši im da kompenziraju gubitak prireza povećanjem stope poreza na dohodak do maksimalnih razina kako bi ostvarili isto porezno opterećenje koje su imali i prije izmjena. Uz gromoglasne najave svih onih koji su se protivili ovim reformskim iskoracima, govorivši kako će to biti prelijevanje iz šupljega u prazno i kako nitko neće smanjiti porezno opterećenje, došlo je zapravo do značajnog smanjenja poreznoga opterećenja rada jer je preko 80% jedinica lokalne samouprave koje je imalo uveden prirez, odlučilo ne kompenzirati gubitak prireza. Istovremeno smo koristivši autonomiju jedinica lokalne samouprave omogućili tim jedinicama, gradovima i općinama, povećanje postojećega poreza na kuće za odmor sa dotadašnjega praga od maksimalno 2 eura na 5 eura i pretpostavljam da znate što su učinile jedinice lokalne samouprave. Mahom one su mahom povećavale porezno opterećenje kuća za odmor tako da je oko 150 jedinica lokalne samouprave nešto više, povećalo opterećenje kuća za odmor iznad prijašnje propisane maksimalne granice, a oko 55 jedinica lokalne samouprave je utvrdilo porez na kuće za odmor u maksimalnom iznosu od 5 eura. To čini doista i ambiciju i politiku Vlade kada govorimo o poreznom dijelu politika realiziranima na način da ne donosimo dekrete i ne tjeramo jednako sve jedinice lokalne samouprave da čine ono što mi mislimo da je dobro, nego da ugrađujemo pametne mehanizme u porezni sustav i općenito sustav financiranja jedinica lokalne samouprave kako bismo ostvarili željene ishode uz potporu svih onih koji prepoznaju takve politike. Naravno, dio jedinica lokalne samouprave nije prepoznao te politike ili ih ne prepoznaje ali i građani koji žive u tim jedinicama lokalne samouprave znate će na koji način će odgovoriti na njihovu takvu reakciju. Što se tiče daljnjega rasterećenja rada odnosno dohotka od nesamostalnog rada dakle plaće, mi ćemo u slijedećim, slijedećem krugu poreznih izmjena koje će stupiti na snagu od 1. siječnja slijedeće godine, predložiti daljnje povećanje osnovnoga osobnoga odbitka sa 560 na 600 eura zajedno sa tim naravno i povećanje odbitaka za uzdržavane članove kao i svih neoporezivih primitaka koji se vežu uz osnovicu osnovnog osobnog odbitka. Isto tako povećat ćemo prag za ulazak u višu stopu poreza na dohodak na osnovicu od 60 tisuća eura na godišnjoj razini i uz nekoliko detalja koje ćemo otkriti kada budemo predstavljali cjelokupan paket poreznih izmjena utjecati na daljnje porezno rasterećenja rada. Hvala vam lijepa.
Zastupnice izvolite očitovanje.
Poštovani ministre zahvaljujem i zadovoljna sam vašim pojašnjenjem i vašim odgovorom. Svakako bih u ovom trenutku iskoristila i priliku da zahvalim ovoj Vladi RH na tome što ste kroz različite mjere i kroz porezne politike osnažili mlade. Sve one do 25 godina oslobodili ste plaćanja poreza na dohodak, a mladima do 30 godina tu ste obvezu zapravo prepolovili. Zahvaljujući tome 180 tisuća mladih je dobilo povrat poreza u vrijednosti od 110 milijuna eura. Još jednom hvala na tome i sigurna sam da ćete i u budućnosti i u tom smislu nastaviti voditi brigu o mladima. Zahvaljujem.
Sada će zastupnik Marijan Pavliček postaviti pitanje predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću.
Poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani premijeru, zanima me kada ste zadnji put bili u dućanu, u trgovini. Evo ja vjerujem da i vi kao i ja s vremena na vrijeme odete u nabavku prehrambenih proizvoda i da ste mogli uočiti da je došlo do strašnog povećanja cijena, prvenstveno hrane, prehrambenih proizvoda što potvrđuju i statistički podaci gdje u Hrvatskoj u zadnje dvije godine hrana poskupjela za čak 21%, možda i najviše, jedno od najviše u EU. Mi u Hrvatskim suverenistima vidimo da je glavni razlog u tome prvenstveno ulaskom u euro zonu jer upravo tada je došlo do strašnog rasta i hiperinflacije tih cijena i zbog toga sve veći broj građana je doslovce na razini granice siromaštva ili unutar same granice siromaštva, a to se vidi i po tome da i sama Vlada malo, malo daje milodare umirovljenicima 30, 50, 70 eura kako bi mogli preživjeti mjesec ili dva mjeseca. Vi danas bez 30 eura ne morate ni ići u trgovinu. Jer ne možete sa 30 eura ništa kupiti. Nekad do prije dvije godine sa 250 kuna ste mogli kupiti za tjedan dana pa me konkretno zanima hoćete li konkretno kao Vlada preko Državnog inspektorata nešto poduzeti da bi se zaustavilo ovo pljačkanje hrvatskih građana u smislu objave crnih lista, u smislu ukidanja državnih subvencija za one pravne osobe trgovačke lance koji neopravdano dižu cijene jer je nepojmljivo da u istom trgovačkom lancu isti proizvodi u Hrvatskoj su za 30% skuplji od tih istih proizvoda u jednoj Njemačkoj. Evo molim odgovor na pitanje.
Predsjedničke Vlade izvolite odgovor.
Hvala lijepa poštovani zastupničke Pavliček. Naravno da idem u dućan, kako ne bi išao, idem i to često, pitajte moje drage prijateljice u Konzumu na Britancu koliko često dođem, možete radit anketu pa ćete čut. E sad, ja se moram priznat u određenoj mjeri slažem s vama. Slažem se s vama da je dio cijena hrane previsok i da treba znatno veći pritisak javnosti na sve aktere u tom lancu da se te cijene snize. Ja ne mislim da je europodručje …, naprotiv europodručje možda zlorabljeno za podizanje cijena, najčešće neopravdano. Ne može valjda baš sve biti vezano ni za rusku agresiju u Ukrajini niti za onaj veliki potres u Turskoj prije par godina. U jednom trenutku sam imao dojam da štogod u Hrvatsku dolazi da ili je vezano za Putinovu agresiju za Ukrajinu ili je došlo iz Turske, što naravno nije istina. I tu osim države i tu mislim na inspektorat, mislim da ove razne udruge potrošače, zaštite potrošača, mislim na mjere koje smo poduzeli kao Vlada koja nadgleda Ministarstvo gospodarstva ozbiljan posao treba obaviti AZTN. Ona i postoji da nam ne bi dogovorom na tržištu između ključnih aktera došlo do dogovora o cijenama tzv. kartela. Pa vi kao potrošač ako imaju svi manje-više jednako dignute cijene ne možete ništa, ne možete ne kupit nešto, morate se hranit u tome je cijela poanta.
I zato mislim da taj pritisak kojeg ja ne vidim uopće, taj pritisak ne postoji, otvorite medije ja sam slučajno negdje vidio da je neko radio neko istraživanje o profitima, dobitima trgovačkih lanaca i to sam našao negdje potpuno bez veze, ja to nigdje nisam vidio. Ne znam jeste vi to vidjeli? Kako je to moguće? Da je to nekakva vladina odgovornost to bi gospođa Bježančević već citirala da sam ja nešto kazao u vezi medija, jel me razumijete? Znači taj pritisak mora biti snažan.
Mi smo zamolili ministra Šušnjara da napravi analizu trenutne situacije sa onih 30 proizvoda esencijalnih za potrošačku košaricu i da vidimo kakva je situacija. Inače, inflacija pada, ona je bila 1,8% ona pada već mjesecima zahvaljujući mjerama koje poduzimamo. Mi smatramo da je gospodarski rast koji će ove godine biti negdje oko 3,5%, rast plaća u privatnom sektoru u javnom sektoru, u državnom sektoru s konzistentno dizanja minimalne plaće, rast medijalne plaće, rast prosječne plaće kumulativno gledamo veći nego što je inflacija, dakle realni plaće je uvijek solidno iznad onoga što je inflacija donijela u ovom vremenu kriza koje su potpuno bile vanjskog karaktera. Nismo mi jedini imali covid, ajd imali smo jedini potres i to dva takva. Znači u ovom vremenu kriza mi smo kao Vlada djelovali zaista odgovorno, sačuvali socijalnu koheziju, izbjegli SDP-ovih 400 tisuća nezaposlenih, istodobno digli plaće svima i doveli Hrvatsku A minus po S&P-u sa pozitivnim izgledima i ušli u eurozonu i u europski stabilizacijski mehanizam. Dakle, politika Vlade je bila socijalna kohezija da, pomoć horizontalna da, pomoć kalibrirana da to je i smisao ovih 250 milijuna eura od prije 10 dana.
I zato mi se čini da na ovaj dio gdje ja ne mogu derogirat tržište, nije ovo sada ne znam '67. da dogovornu ekonomiju vratimo, ali mogu mjerama koje radim stvoriti preduvjete da te cijene budu u realnim okvirima …/Upadica predsjednik: Hvala vam./….
Hvala.
Izvolite očitovanje.
Evo zahvaljujem.
Drago mi je da se dijelom slažete sa mnom i da imamo evo ja mislim svi u ovoj sabornici isti stav da su stvarno te cijene previsoke, ali isto tako je činjenica da ako netko ima mehanizme, naravno nije to kao doba … gospodarstva još uvijek ima država te mehanizme da koliko toliko preko agencija, preko ukidanja subvencija i sl. utječe i uspori rad tih cijena.
Hvala vam lijepo.
Sada će zastupnica Dušica Radojčić postaviti pitanje predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću.
Izvolite.
Poštovani premijeru.
Hrvatska je kupila francuske Rafale, obično uz ugovor o kupnji vojne opreme idu i prateći ugovori o drugim oblicima civilno gospodarske suradnje. Tako je primjerice Srbija koja je također kupila Rafale sklopila 11 sporazuma o drugim oblicima suradnje. Ako ste ispregovarali neke oblike suradnje hoćete li s nama podijeliti koji su to oblici i što ste dogovorili? To moram pitati zbog toga što ste Sabor u ovom slučaju proglasili trećom stranom koja nema pravo uvida u ugovor, što je morate priznati čudno. Pa vam onda postavljam pitanje, koje gospodarske koristi će imati hrvatska poduzeća od kupnje Rafala odnosno što je Vlada još potpisala ili nije potpisala tim ugovorom i kada će hrvatski građani to doznati?
U vezi s time je i pitanje o aktiviranju Pulske zračne luke pulskog aerodroma kao francuskog središta za obuku pilota borbenih aviona. Dakle, Francuzima ste dodatno dali Puli, detalji nisu još u fazi u kojoj bi se mogli prezentirati javnosti kažete, pa nas zanima kad će biti? O vojnoj bazi ili Centru za obuku stranih pilota nitko iz Pule ništa nije znao do 12. rujna kad sam to iznijela na sjednici gradskog vijeća u Puli, niste nikome ništa rekli nego smo to morali sami doznati.
Jučer je ministar Anušić tim povodom došao u Pulu s gotovim stavom pokušavajući smanjiti štetu i zabrinutost lokalne javnosti. Potpuno je neshvatljivo da građanima Pule i meni koja ih predstavljam to nije puno prije predstavljeno, da nas nitko ništa nije pitao, pa bi onda sada pitala, što dobivamo zauzvrat, što dobivaju građani Pule? Korisna bi bila recimo gospodarska ili stručna suradnja za revitalizaciju Uljanika na primjer. Ubili ste brodogradnju od koje je Pula živjela, sada živimo od turizma i sada ćete još i to dovesti u pitanje dogovaranjem vojne baze.
Dakle, u takvim ugovorima uvijek netko nešto dobije. Građani Pule nisu ništa dobili, pa vas onda pitam tko tim ugovorom jest nešto dobio? …/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./… I još me zanima iz kojih će zemalja dolaziti piloti …/Upadica predsjednik: Hvala kolegice RAdojčić./… koji će se obučavati u Puli?
Hvala.
Izvolite odgovor predsjedniče Vlade.
Poštovana zastupnice RAdojčić.
Jeste vi bili u prošlom sazivu? Niste jel tako? Dobro, da ste bili u prošlom sazivu onda biste znali da je prigodom cijeloga procesa odabira koje ćemo zrakoplove vojne kupiti tj. višenamjenske borbene avione bio konzultiran nadležni saborski odbor i njegovi članovi koji su imali uvid u sve, a taj odbor ima neka druga pravila vezana za tajnost podataka za nacionalnu sigurnost. Dakle, to je nešto što je abeceda, vi ste novi pa možda to ne znate što dopuštam da je moguće, ali evo raspitajte se kod kolega koji su članovi tog odbora i kako su oni reagirali na cijeli taj proces i odabir i transparentnost i cijenu i sadržaj. Koliko se ja sjećam tu apsolutno nitko bio on iz tadašnje pozicije ili tadašnje opozicije nije imao ništa protiv. Mislim da ne griješim, dakle to je broj jedan. Sabor je bio konzultiran, nema vam zemlje na svijetu koja će vam takve ugovore stavit na Internet, ne postoji. Ako ih vi nađete na webu recite nam molim vas tko to stavlja na internet pa ćemo ih onda, pa ćemo to o tome promisliti.
Što se tiče ukupne suradnje sa Francuskom, mi smo sa Francuskom 2021. kad je njihov predsjednik bio ovdje potpisali i novi ugovor o strateškom partnerstvu. To isto strateško partnerstvo smo mi pokrenuli još 2010. godine kada je tadašnji francuski premijer Francois Fillon isto bio u posjetu Hrvatskoj i potpisao ga sa tadašnjom premijerkom gospođom Kosor, ta je suradnja dignuta na višu razinu. Suradnja vojna je itekako razgranata za razliku od Srbije koja nije potpisala ništa niti s jednom drugom francuskom vojnom industrijom osim sada s ovom, Hrvatska je i sa drugim kompanijama i u pogledu zrakoplova koji dolaze u Hrvatsku koji su u potpunosti NATO kompatibilni. Sa takvom tehnologijom koju mogu dobiti samo države članice NATO-a i to još uz privolu SAD-a s obzirom i na njihovu tehnologiju, to ovi ugovori nemaju.
Gospodarska suradnja s Francuskom u posljednjih nekoliko godina je sjajna. Imate niz primjera, evo najbolji primjer vam je baš ovaj koji vi spominjete a vezan je za Istru i za Pulu. Uoči otvaranja druge cijevi tunela Učka kod mene su bili predstavnici Bouygues top menadžment, najveći, jedna od najvećih građevinskih kompanija na svijetu i žele nastaviti suradnju sa Francuskom i u drugim područjima. I druge su francuske kompanije prisutne na hrvatskim tržištima bilo da je riječ o primjerice energetici, gospodarstvu ili u bilo kojem drugoj domeni. Vi se usuđujete nama reći da smo mi učinili nešto loše za brodogradnju u Puli pa Uljanik vam je poštovana gospođo Radojčić kao i 3. maj jedino i isključivo i samo zbog odluka moje Vlade živ, ne zbog gradske razine, ne zbog županijske razine, ne zbog briljantnog upravljanja prije. Isključivo zbog nas. Pitajte to ljude koji vode Uljanik i pitajte ljude koji vode 3. maj.
Prema tome, ove ideje o tome da mi radimo nekakav veliki centar ne radi se samo o ideji škole za pilote između ostaloga u Puli. Zašto ne, pa mi smo se hvalili …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… da smo vratili hrvatsku vojsku Pulu, pa nije valjda da će …
…/Upadica predsjednik: Hvala lijepa predsjedniče Vlade./…
… imati problema ljudi u Puli da se piloti obučavaju u zračnoj luci.
…/Upadica predsjednik: Hvala lijepa./…
Ima neki problem s time?
Izvolite očitovanje zastupnice.
Pa ne znam čini kao da niste u potpunosti odgovorili na ovo pitanje. Što se tiče francusko-hrvatske suradnje normalno bi bilo da naše tvrtke rade nešto u Francuskoj mi smo njima dali posao da rade i to još davno prije tunel u Puli.
Što se tiče podataka rekli ste mi da nitko drugi ne objavljuje ugovore pa evo ja ću navesti samo neke zemlje u našem okruženju, a naravno da ih ima više koje jesu objavile ugovore o kupnji vojne opreme. Recimo Slovačka ih je čak objavila na internetu, a tu su i Bugarska i Grčka koje su o tome raspravljale u parlamentu.
Što se tiče te civilne gospodarske suradnje vi ste rekli kako niste mogli kupiti trajekte za Jadroliniju zbog toga što ste kupovali Rafale, moje pitanje je bilo zapravo vrlo konkretno. Znači koji su ugovori odnosno koje hrvatske tvrtke će imati koristi od suradnje sa Francuskom, naime čak je i Vučić objavio da je sklopljeno 11 sporazuma i o čemu su ti sporazumi, od gradnje metroa do gradnje pročistača itd. Dakle, moje pitanje je bilo vrlo, vrlo konkretno, a vi ste se vratili davno, davno u prošlost.
Građani Pule su prekasno saznali, o tome ništa nisu mogli reći i zaista ne znaju čemu se mogu nadati budući da niste rekli ni koji će piloti dolaziti i što sve zapravo još dolazi sa obukom pilota borbenih aviona u Puli, koliko je to preleta itd. Dakle, meni se čini da je ova tema zapravo vrlo ozbiljna pogotovo za nas u južnoj Istri s obzirom da smo u zadnjoj fazi kad je zapravo dobar dio već dogovoren doznali da se uopće nešto sprema na našem području. Mi zapravo ne znamo koji su ostali detalji tog dogovora i ja bih vas molila da ti detalji budu što prije dostupni i našoj lokalnoj javnosti budući da ostaje sve na nekom naklapanju odnosno nemamo pravnih informacija. Evo ja sam čula da je ministar Anušić spominjao nešto o buci …/Govornici govore istovremeno ne razumije se./…
Hvala vam lijepa.
Nastavljamo dalje s pitanjima, 23 pitanje zastupnica Kristina Ikić Baniček postavlja ga ministru znanosti, obrazovanja i mladih Radovanu Fuchsu.
Izvolite.
Samo sekundu kolegice Radojčić molim vas ugasite se, tako je, izvolite sada.
Hvala.
Ministre Fuchs neki dan u Petrinji novinarima ste dijelili materijale u kojima ste lagali o stanju obnove škola u Sisačko-moslavačkoj županiji. Znači li to da ne znate stanje jer su vas partijski jurišnici Sisačko-moslavačke županije lagali pa ste slijedom toga i vi iznijeli informacije ili niste upoznati sa stanjem pa ste htjeli zapravo fabricirati i prikazati bolji učinak na terenu nego što on zaista jest.
Naime, sa izuzetkom jedne srednje škole u gradu Sisku i jedine srednje u Glini sve ostale zgrade srednjih škola, a tu naravno uključujem i petrinjsku gimnaziju i sisačku gimnaziju su ili u fazi nedovršenosti ili dakle se još neki radovi odvijaju.
No, moje pitanje će biti o Srednjoj ekonomskoj školi u gradu Sisku. Svi znamo da su sredstva zajma Svjetske banke koje je Vlada dogovorila za Sisačko-moslavačku županiju s resornim ministarstvom propala zbog nesposobnosti župana i njegove ekipe s kojom se okružio, 230 učenika te škole su i dalje podstanari, gradnja nove škole nije niti započela, stoga me zanima hoćete li doći osobno na teren i uvjeriti se u stvarno stanje stvari ili ćete i dalje slati lažne …/Govornik se ne razumije./…medijima? Hvala.
Ministre.
Povreda Poslovnika, kolegice Komes izvolite.
Zahvaljujem predsjedniče, povreda Poslovnika čl. 238., evo kolegica Ikić Baniček izgleda stvarno nema srama kad proziva ministra, a sama koja je gradonačelnica je prekrižila ruke od trenutka potresa nadalje, jedino što je imala je obnoviti školu na kojoj su tek nedavno počeli radovi, dakle 3.g. nije ništa radila, mogla je preuzeti kao što je Petrinja preuzela obnovu centra grada, međutim naravno da nije i najlakše je onda samo kritizirati…/Upadica predsjednik: Kolegice Komes…/…umjesto da se primila posla.
dobivate opomenu, ovo je bilo postavljeno pitanje, tako da molim vas da ne zloupotrebljavamo ovaj povredu Poslovnika.
Sada se javila i kolegica Glasovac, izvolite.
Kolegica Komes omalovažava zastupnike, 238., znači nije optužila ministra nego nesposobnog župana zbog kojeg su propala sredstva Svjetske banke za obnovu Ekonomske škole u Sisku.
Kolegice Glasovac, hvala vam što ste rastumačili ono što je pitala vaša kolegica, ali to je razlog da vam ja dam opomenu jer to nije povreda Poslovnika.
Sad se ponovo javila kolegica Komes, izvolite.
Hvala lijepa predsjedniče.
Mislim ovo je bio definitivno kri…, bila je kritika na račun ministra, ali tim više što ste i župana Celjaka kritizirali koji radi na području cijele županije i ima niz završenih novoobnovljenih zgrada od školstva, zdravstva nadalje i definitivno kritika nije na mjestu.
Kolegice Komes, to nisu naravno nikakvi argumenti s vaše strane, ovo je s vaše strane povreda Poslovnika, tako da vas molim i pozivam ponovo sve da to ne činite, dobivate opomenu.
Izvolite ministre sada odgovor.
Hvala lijepa g. predsjedniče sabora, premijeru.
Uvažena zastupnice, to što ste rekli definitivno ne odgovara istini odnosno odgovara možda samo djelomično, odgovara djelomično što se tiče ekonomske škole koja nije pokrenuta, čija izgradnja nije pokrenuta sredstvima Svjetske banke jednostavno zato što lokacija na kojoj je trebala biti izgrađena nakon utvrđenog zbog nekih ekoloških razloga ne odgovara uvjetima Svjetske banke i zbog toga je onaj dio novaca koji je bio predviđen za izgradnju te škole usmjeren za obnovu i izgradnju gimnazije i učeničkog doma u Petrinji, ali generalno gledano kad ste se već referirali na stanje i moje laganje po pitanju objekata Sisačko-moslavačke županije, negdje preko 62 milijuna, 62,5 milijuna je uloženo sredstava u obnovu školskih objekata u Sisačko-moslavačkoj županiji. Obnovljeno je više-manje sve osim jedne škole koju Sisak nije pokrenuo odnosno pokrenuli ste sada nekakve radove i niste dobili suglasnost ministarstva, dapače raskinuli smo vam ugovor. Raskinuli smo vam ugovor za obnovu ove osnovne škole u kojoj je apropo bila smještena i dio ovaj, bila smještena i ekonomska škola u istoj zgradi zato što ste se oglušavali cijelo vrijeme na dopise i zahtjeve ministarstva da dostavite i koordinirate sa ministarstvom neke aktivnosti. Dobili ste ugovor za obnovu iz Fonda solidarnosti od milijun i po ako se ne varam eura kao inicijalna sredstva na osnovu kojih ste trebali prirediti projektnu dokumentaciju i utvrditi nekakav ovaj troškovnik na osnovu projekata i iza toga raspisati javni natječaj i po javnom natječaju odabrati najjeftinijeg ili najboljeg ponuđača ako hoćete i nakon toga se obratiti ministarstvu sa dostavljenom dokumentacijom da se aneksira iz Fonda so… ovaj ne više solidarnosti nego iz nacionalnog programa s obzirom da se radi o cjelovitoj obnovi, da se namiri odnosno zaključi sporazum o financiranju ostalog potrebnog dijela sredstava. Šta ste vi napravili? Gotovo godinu dana ne komunicirate, nakon toga raspisujete nekakav natječaj za projektiranje, nezadovoljni ste iz nekog razloga projektantom, raskidate ugovor sa projektantima, nakon toga idete na pozivni natječaj, što vam naravno Zakon o izmjeni Zakona o javnoj nabavi dozvoljava da idete do nekakvih 5 milijuna na poziv, kontaktirate 3 tvrtke i kažete im da želite Projekt ključ u ruke iliti ga po žutom …/Govornik se ne razumije./…nemam projektnu dokumentaciju, nemam troškovnik, ali vi projektirajte kako projektirate, tako ćete mi i gradit i dolazite nakon što ste potpisali takav ugovor i tražite suglasnost ministarstva da financira ovaj ostali dio koji nije, nije bio dostatan, a nije bio dostatan u onih milijun i pol, što smo naravno i znali jer smo te iznose dosuđivali školama nakon potresa po određenoj formuli procjene i u masi slučajeva on je bio dostatan.
Prema tome, vi postfestum tražite od nas da financiramo nešto gdje ste skršili sva ona pravila koja su sadržana u ugovora u kojem vam lijepo piše, u onom ugovoru inicijalnom o dodijeljenim sredstvima onih milijun i pol, ne znamo na osnovu čega ste došli do, do sume od nekakvih …/Govornik se ne razumije./…sa PDV-om 6 i nešto milijuna i sada bismo mi trebali bez obzira na sve isfinancirat ovaj dio koji vam, za koji ste vi zaključili ugovor.
Hvala vam.
Izvolite zastupnice očitovanje.
Morate se isklju…, dobro je, može.
Ministre, nakon vašeg odgovora mogu bez ikakve sumnje trunkice dapače zaključiti da ste ipak lagali da vas nisu samo krivo informirali vaši partnerski jurišnici iz Sisačko-moslavačke županije nego ste svjesno medijima udijelili…/Govornik se ne razumije./…listu u kojoj ste lagali o stanju obnove škole na području Sisačko-moslavačke županije i zanimljivo je da vi kao ministar koji niste u stanju 365 dana odnosno 12 mjeseci odgovoriti na 12 požurnica iz grada Siska i dati suglasnost za projekt, za projekt obnove Osnovne škole Galdovo mene opominjete i javno mi govorite da ja ne komuniciram sa ministarstvom. Ministre lažete, informirajte se bolje, dođite na teren, pročitajte pravila koje su vaše ministarstvo propisali i za obnovu konstruktivnu i za obnovu cjelovitu i pobogu nemojte iznositi laži da grad Sisak nije obnovio škole. Nemojte dozvoliti da se vaša partijska kolegica iz Petrinje sramoti nakon što je osramotila cijelu javnost jer su se mjesecima raspravljali tko će platiti PDV na obnovljenu školu koju su Mađari dakle platili ljudi obnovu i onda se županija i grad Petrinja mjesecima poslije raspravljaju ja ću platit PDV, ne ti ćeš, ne ja nemam novaca, ne ti nemaš novaca. Dakle nemojte sramotiti ovaj zajedno sa svojom kolegicom i kolegama ovu državu pred drugim, a nemojte se sramotiti ni pred građanima Siska koji nisu imali opciju da im se ponudi zajam Svjetske banke za obnovu. Dapače kolege su mi iz Svjetske banke iza potresa vrlo jasno i nedvosmisleno rekli da je citiram na višem nivou dogovoreno da ta sredstva idu Sisačko-moslavačkoj županiji. Mi bi ta sredstva za razliku od njih iskoristili, obnovili smo 8 škola, obnovit ćemo još i ove posljednje dvije i Galdovo i Kukuljević unatoč svemu i svim preprekama koje nam vi stavljate pred nas.
Javila se kolegica Komes za povredu Poslovnika, imate dvije već opomene. Tako, izgubit ćete mogućnost daljnjeg sudjelovanja u raspravi. Izvolite.
Vrijedit će. Hvala lijepa predsjedniče.
Kolegice, o sramočenju ste vi dovoljno toga rekli i napravili, pokazali smo u suradnji s Vladom RH, s nadležnim ministarstvima i župan, kolega župan Celjak i ja kako se radi, kako se obnavlja, koliko smo povukli sredstava iz Fonda solidarnosti mi kao puno manji grad od vas, duplo manji, duplo više sredstava, a i puno toga ste rekli o tome da nadležne institucije imaju s vama posla. …/Upadica predsjednik: Hvala kolegice Komes./… Imate pravomoćne presude …/Upadica predsjednik: Kolegice Komes./… i to govori sve o vama.
Dobivate treću opomenu i više ne možete sada sudjelovati u raspravi.
Idemo dalje sa zastupničkim pitanjima, 24. kolegica Marija Selak Raspudić postavlja pitanje predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću. Izvolite.
Poštovani predsjedniče hrvatske Vlade, postavit ću vam jedno ozbiljno, konkretno i aktualno pitanje. Gdje je zapeo Zakon o strancima? Vi ste njegove izmjene predstavili na Vladi prije pola godine, tada je završeno i javno savjetovanje, a onda mu se gubi svaki trag. Ovo je pitanje koje zahtjeva konkretne odgovore i pitam vas to zato što se u navedenom zakonu, dakle nije riječ o mojoj interpretaciji navodi. Državljani trećih zemalja mijenjaju zanimanja bez dokaza da su osposobljeni za obavljanje takvih poslova. Dakle mi ovdje ne govorimo o nekom populizmu niti mojim interpretacijama, toga tko želi ili ne želi strance u Hrvatskoj nego o onome što se događa na terenu. Činjenici da veliki broj ljudi bit će 200 tisuća dozvola ove godine, obavlja poslove koji su u direktnom doticaju s građanima i tiču se njihove sigurnosti kao što su građevina, hrana i promet, a nisu za to osposobljeni. Ja razumijem vašu poziciju, vi ste predsjednik Vlade RH, vas voze službe, vi ne idete primjerice taksijem i ne postavljate si pitanje je li osoba koja vozi taj auto upoznata s propisima RH i kvalificirana da vozi cestom i je li to ugroza za sigurnost naših građana. Molim vas da mi date jasan odgovor? Znate li koliko ljudi nije kvalificirano za poslove koje obavlja? Obavlja li tko potrebne inspekcije i znaju li oni koji trebaju uputiti taj zakon u HS da smo dobili novu adresu odnosno gdje se on to izgubio u prijevodu i gdje je cijeli proces zapeo?
Hvala vam lijepa.
Izvolite odgovor predsjedniče Vlade.
Hvala lijepa poštovana zastupnice Selak Milanović pardon Raspudić. Što se tiče vožnje, ne vozim se ni helikopterom to je isto dosta bitno za podsjetiti u ovom kontekstu podijeljenih uloga u različitim političkim utakmicama da javnost to stavi u prave okvire i u prave ladice. Što se tiče Zakona o strancima mi smo planirali čini mi se u prva dva tjedna listopada taj zakon imati na sjednici Vlade. Mogli smo ga idući tjedan ali kako je Opća skupština UN-a pa onda nećemo imat sjednicu Vlade, taj ćemo zakon imati na Vladi u listopadu i točno je na hrvatskom tržištu rada koje pulsira kao što vidite je potrebno više radnika. Mi u ovom trenutku imamo podatak da nam je do 31. srpnja izdano 131.879 dozvola za boravak i rad u Hrvatskoj. Pa ću vam reći odakle su ljudi, 25.500 iz BIH, 20.974 iz Srbije, 20.640 iz Nepala i 12.122 iz Indije, ovi ostali su manje. Što nam to govori? Govori nam da mi trenutno imamo u Hrvatskoj 1.747.000 zaposlenih, to su ljudi koji nešto rade i za to dobivaju plaću jer očito postoji potreba da oni nešto rade. Tako visoku zaposlenost Hrvatska nije imala nikad, nikad. Ne postoji uopće podatak da smo bili i blizu toga, a istodobno nezaposlenost od samo 83 tisuće. Što to govori? Govori da tko god u Hrvatskoj želi radit, a da bi bio zaposlen nekad je potrebno učiniti neki agilni potez, možda se malo dalje preselit, možda otić u neku sredinu gdje ima posla u odnosu na onu gdje nema. Dakle praktički mi sada ako imamo 83 tisuće nezaposlenih, a oko 130 i nešto tisuća stranih radnika, znači da smo mi teoretski mogli zaposliti sve ljude u Hrvatskoj koji su spremni, voljni i orni za raditi. To je važan podatak za naše tržište rada. Novi Zakon o strancima ima za cilj urediti jedno područje koje se proteklih godina dinamiziralo. Ono se dinamiziralo na način da su potrebe na tržištu rada postale veće, da nam je došao veći broj ljudi iz tzv. netradicionalnih bazena odakle su nam i inače dolazili radnici. Je li to Bosna i Hercegovina, je li to Srbija, je li to Makedonija, je li to neka druga zemlja u našem okruženju odakle su ljudi manje-više dolazili na bolje poslove u Hrvatsku u odnosu na plaće koje su imali u svojim zemljama. I zato je ovaj zakon sveobuhvatan, regulirat će i kvalifikacije, regulirat će status. Očito je da potrebe imamo. I kad nam dođu ljudi onda moraju imati dostojanstven život, a mi moramo znati kakve su njihove kvalifikacije. Ne može se tek tako ući, pa onda radit što bilo a za to ne imat kvalifikacije. To je cijeli i smisao ovoga zakona koji se radi kao jedan međuresorni pristup, dominantno Ministarstvo unutarnjih poslova i Ministarstvo rada i zato će on biti na Vladi i u Sabor će doći na dnevni red i vi ćete kao i svi drugi zastupnici o tome voditi raspravu i ja vjerujem usvojiti ga, poboljšati ako treba u odnosu na nacrt koji će doći, odnosno prijedlog i da to područje bolje reguliramo.
Hvala vam lijepa.
Izvolite očitovanje.
Poštovani predsjedniče hrvatske Vlade, uvodno ste se, čini mi se nešto zabunili pa da vam to na početku odmah razjasnim. Mislili ste reći Primorac-Milanović jer vaš kandidat za predsjednika Republike Hrvatske poznat je kao kandidat koji inače ne ulazi u drugi krug pa neće ući ni sada, a onda u drugom krugu podržava lijeve kandidate. Isto tako da ste mislili ozbiljno na ovim predsjedničkim izborima jasno je da ne biste kršitelju Ustava suprotstavili kršitelja stranačkog statuta, tako da otklonimo tu zabunu koja je nastala na samom početku. A kolika je ljubav doista njega prema aktualnom predsjedniku vidimo i u onome što je sam izrekao jučer kada je rekao da on nije njegov suparnik i da on radi svoj posao najbolje što može, pa najbolje da popričate međusobno.
Što se tiče pitanja koje sam ovdje postavila riječ je o izrazito ozbiljnom problemu koji je izvan populističkih rasprava i koji nije prinesen pažnji hrvatske javnosti zato što uvelike kasnite sa ovim zakonskim izmjenama, a to je konkretna činjenica da trenutno na hrvatskom tržištu rada imamo ogroman broj stranih radnika koji su prešli u nova zanimanja za koja nisu kvalificirani i to nije pitanje moje političke interpretacije, nego činjenica koju vi navodite u zakonskim izmjenama što je možda i razlog zašto ste toliko čekali da ih uopće stavite i pošaljete Hrvatskom saboru.
Za nekoliko mjeseci srest ćemo se u nekoj drugoj ulozi. Ja ću vas rado pozvati na Pantovčak, a onda ćemo nadam se ozbiljnije razgovarati o pitanjima koja se tiču sigurnosti Republike Hrvatske i svim ostalim neriješenim pitanjima koja do sada niste mogli na kvalitetan način otvoriti.
Idemo dalje.
Sada će zastupnik Ivan Bugarin postaviti pitanje ministrici zaštite okoliša i zelene tranzicije Mariji Vučković.
Izvolite.
Poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani predsjedniče Hrvatske Vlade, poštovana ministrice, ministri, kolege zastupnici i zastupnice. Moje pitanje danas ide ministrici Vučković.
Obzirom na važnost ulaganja vodno-komunalni sustav u svrhu poboljšanja standarda življenja stanovnika i zaštite okoliša Republika Hrvatska pokrenula je niz ulaganja na području vodno-komunalne infrastrukture. Navodi jedan pozitivan primjer, primjer ulaganja u Cetinskom kraju gdje je do sada uloženo gotovo sto milijuna eura od toga 53 milijuna eura na području grada Sinja, 23 milijona eura na području grada Trilja, općine Otok i općine Dicmo i to kroz Fond konkurentnost i kohezija.
Uloženo je 11 milijuna, tj. ulaže se 11 milijona na području općine Hrvace kroz Fond nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Moje pitanje glasi da li će se nakon dovršetka postojećih projekata pokrenuti novi poziv za ulaganje daljnje u vodno-komunalnu infrastrukturu oko dosadašnjih projekata aglomeracije, da li se može očekivati da ruralna područja koja nisu mogla bit obuhvaćena ovim pozivima dobiju priliku da se riješi pitanje kanalizacijskog sustava? Ministrice da li ste načelno zadovoljni sa ulaganjem u vodno-komunalni sustav? Zahvaljujem.
Izvolite odgovor ministrice.
Hvala lijepa.
Pa ja ću krenut od kraja i reći da vjerujem da je ogromna većina stanovništva Republike Hrvatske zadovoljna sa nikad viđenim ulaganjima u vodno komunalnu infrastrukturu diljem Republike Hrvatske vrijedna više milijardi eura koja će omogućiti svima pitku vodu i odgovarajući sustav javne odvodnje. Kad govorimo o Cetinskoj krajini osvrnut ću se na velike projekte koje ste spomenuli koji su se financirali u okviru operativnog programa konkurentnost i kohezija uz dodatna sredstva iz državnog proračuna i Hrvatskih voda. Tu je svakako na prvom mjestu sustav vodo-komunalne infrastrukture za područje Sinja prvotno predviđene vrijednosti nešto više od 50 milijuna eura danas se procjenjuje da će taj sustav vrijediti 67 milijuna eura, te će se nastaviti raditi dalje kroz iduće godine. Što će građani Sinja i Cetinske krajine dobiti? Dobijeno je ili dobit će se više desetaka kilometara mreže kako vodoopskrbe, tako i javne odvodnje, odnosno 24 km vodoopskrbne mreže, a 81 km u sustavu javne odvodnje. Ono što je osobito važno, a što se manje zna jest da je u okviru ove izuzetno važne investicije predviđena i nadogradnja uređaja za pročišćavanje i to na treći stupanj, dakle najviša moguća razina, najprije mehaničkog, biološkog, pa zatim kemijsko pročišćavanje, izdvajanje fosfora i dušika i vraćanje potpuno čiste vode u okoliš.
Kad govorimo o Trilju, onda je potrebno spomenuti drugi takav veliki projekt, prvotno predviđen na vrijednost od 32 milijuna eura i on ima povećane zahtjeve, no sve ćemo uspjeti riješiti, a odnosi se na Trilj, Dicmo i Otok. Kao što ste spomenuli, u okviru Nacionalnog plana otpornosti i oporavka financiraju se dva projekta, jedan manji na području Kamenskog koji je završen i jedan ovaj od 11 milijuna eura za Hrvace i Trilj koji je u pripremi.
Što se tiče budućih novih projekata, da, iako su svi postojeći značajno povećane vrijednosti te Vlada iznalazi načina da ih završava i iznalazi načina za osiguranje dodatnih sredstava u suradnji s lokalnim zajednicama i Hrvatskim vodama, svakako će se nastaviti izvršavati ove investicije i u buduće razdoblju i s novim projektima te ćemo iznaći mogućnosti financiranja.
Posebno ću spomenuti jedan projekt koji je u pripremi, a odnosi se, a također, ga priprema Vodovod Cetinske krajine, odnosi se na Sinj, Trilj i Otok, vrijedan je za sada nešto manje od 6 milijuna eura. On nije bio do kraja pripremljen u protekloj godini, no vjerujem da će uskoro biti te ćemo tražiti načine njegovog financiranja, taj je prvi na redu.
Zastupniče, izvolite očitovanje.
Evo, poštovana ministrice, zahvaljujem na vašem odgovoru, zadovoljan sam vašim odgovorom i evo, želim zahvalnost izraziti i Hrvatskim vodama i resornom ministarstvu, Vladi RH, premijeru Andreju Plenkoviću koji vode brigu i na ovaj način prema cetinskom kraju i razvoju cetinskog kraja, kao i očuvanju zaštite okoliša na području cetinskog kraja i rijeke Cetine. Zahvaljujem.
26. pitanje, zastupnica Irena Dragić postavlja predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću, izvolite.
Kolega Bugarin, isključite se samo. Može. Krenite.
Hvala predsjedniče. Ova sezona bila je iznimno zahtjevna i teška što se tiče požara. Svi se ovdje možemo složiti da su istinski heroji koji su ugrožavajući i vlastite živote, spašavali živote ljude i njihovu imovinu, naši vatrogasci te im ovim putem izražavam najdublju zahvalnost. A vas, premijeru, pitam, tko su nakaze? Jesu li nakaze neki u pravosuđu koji su omogućili da netko dođe do nekretnine, a da na ni na koji način nema pravo? Jesu li nakaze neki u MORH-u koji su prepustili svoje nekretninu za bagatelan iznos nekome tko smo MORH-om nema nikakve veze?
Jesu li nakaze neki u Hrvatskim šumama koji vode tu našu iznimno važnu granu i proizvode afere, a radi se o ćaći koji je sve dao za Hrvatska, a Hrvatska, eto, njemu nije ništa? Jesu li nakaze neki u HEP-u koji zapošljavaju bahatu ćaćinu dicu ili su možda nakaze neki u vašem HDZ-u koji su im sve to omogućili? Koji su omogućili da pljuju po ljudima koji ugrožavaju svoje živote da bi zaštitili naše? Pitam vas, premijeru, tko su i gdje su, po vama, nakaze?
Izvolite odgovor.
Hvala lijepo poštovana zastupnice Dragić.
Što se tiče naših vatrogasaca koji su u zaista teškim uvjetima ove protupožarne sezone nadljudskim naporima branili i imovinu i kuće i gasili požare na otvorenom području, mi smo više puta bili tijekom ovih ljetnih mjeseci s njima. Htio bih im od, u ime cijele Vlade i osobno, zahvaliti. Zahvaliti na požrtvovnosti, na radu, na angažmanu, gotovo je nevjerojatno kako u nekoliko velikih požara, recimo to tako, od Sv. Roka pa prema jugu nije došlo do većih šteta na kućama i na objektima i to zbog vatrogasaca i njihove velike požrtvovnosti i solidarnosti, bilo da je riječ o javnim vatrogasnim postrojbama, državnim interventnim postrojbama, da je riječ o DVD-ima, o podršci koju je brojnim vatrogascima na priobalju dolazila i dolazi kontinuirano i konzistentno od kolegica i kolega na kontinentu. I s te strane, oni su za sve nas heroji, oni koje cijenimo, koje poštujemo, čiji rad valoriziramo, između ostaloga su podignute i plaće vatrogascima, kao i svima koji rade u sustavu domovinske sigurnosti, u našoj u ovoj godini i vojci i policiji i sigurnosnom sustavu, pa eto, onda između ostaloga i vatrogascima, tako, ako tu imate neku dilemu, mislim da je ne trebate imati, a i obitelj g. Dujića se za te izjave koje su očito date u velikom strahu i afektu, ispričala i to dosta jasno.
I to je ostalo isto u eteru, da ne bi ispalo da se nije ispričala. Dakle to je što se toga tiče. Što se tiče ovih drugih tema koje se odnose na neka imovinsko-pravna pitanja, ja tu prepuštam nadležnim institucijama i tijelima, prije svega onih resora na koje se to odnosi da sve nužne informacije koje god trebaju, predstave i pojasne hrvatskoj javnosti i to bi bilo sve.
Izvolite očitovanje.
Poštovani premijeru, nevjerojatna je lakoća kojom analizirate na neki način i ignorirate suštinski problem našega društva, a to je nepravda. Ana Dujić nije pljunula u lice samo našim vatrogascima, Ana Dujić je pljunula u lice svim mladim ljudima i mladim obiteljima koji svojim poštenim radom cijeli život ne mogu doći do vlastitog doma za stanovanje, a ne za turistički najam. Što ćete vi njima sada reći? Dakle vi o tome sve znate, prošla sam vas kroz sustave koji su omogućili takvu ogromnu nepravdu. Vi govorite sada o priuštivom stanovanju, vi biste sada trebali stati za tu govornicu i reći mladim ljudima, svi ćete imati priliku ukoliko želite dobiti stan za 900 eura po m2, to bi bila poštena i pravedna država trenutno.
27. pitanje, zastupnik Branko Kolarić postavit će ga ministru zdravstva Viliju Berošu, izvolite.
Poštovani g. Beroš, ministre, mislio sam o Bolnici u Novom Zagrebu, no međutim imamo aktualnijih tema. Tijekom kolovoza nazvao me poznanik koji je bio kod dermatologa u privatnoj poliklinici na uputnicu od HZZO-a i napisana mu je dijagnoza melanom. Upućen je u javnozdravstveni sustav i on mene zove i kaže Branko dobio sam termin za tri tjedna kada će me naručiti na termin, dakle usred Zagreb, čovjek 36.g. ode na Rebro. Ja sam mu rekao, sigurno si krivo čuo. Čovjek ode na Rebro i fakat javi mi, termin dobije za tri mjeseca, pa jel to normalno, jel to u redu? Ja, ja, ja velim, ja se oko toga sramim ko djelatnik u zdravstvenom sustavu i ne znam što vi mislite o tome, biste li vi čekali 4 mjeseca da vam na noćnom ormariću piše dijagnoza melanom, pečat dermatolog.
Ono što čitamo u zdravstvenom sustavu, dakle dogodilo se ove godine već 17 puta kolaps CEZIH-a, dakle CEZIH je pao, informacijski sustav zbog kojeg liječnici ne mogu radit svoj posao, zdravstveni djelatnici ne mogu radit svoj posao, pacijenti čekaju nervozni u čekaonicama, dakle 17 puta se to dogodi tijekom godine dana.
Nadalje, ono što čitamo 930 liječnika obiteljske medicine starije je od 60.g., od toga 300 preko 65.g.. Vi ste ministar već 4.g., dakle nije vam nova stvar, što ćemo sa obiteljskom medicinom kroz 5.g., tko će nas liječiti? Nedostatak lijekova, kaos i sve što se događa u zdravstvenom sustavu, ja vas molim da mi odgovorite što mislite poduzet po ovim pitanjima, nemojte mi obećat ko Bolnicu u Novom Zagrebu nego što ćete napravit da se ovako kaotične situacije riješe? Hvala.
Ministre izvolite odgovor.
Zahvaljujem poštovani g. predsjedniče HS.
Poštovani kolega Kolarić, dakle naravno da ne bih bio miran niti sam miran kada bilo koji građanin ove zemlje čeka sa uputnicom na kojoj piše melanom na pregled dermatologa, to i ne mora biti tako. Zašto? Iz razloga što postoje prioritetne liste čekanja koje omogućavaju njegovom liječniku obiteljske medicine upućivanje prioritetno dermatologu. Nadalje, ako to nije dovoljno onda imamo novi sustav koji je ova Vlada implementirala upravo zato da naše onkološke bolesnike i sve one koji imaju sumnju na onkološku bolest zaštiti, a to je dakle onkološka uputnica gdje također obiteljski liječnik na osnovu postavljene sumnje na dijagnozu ima mogućnost u roku od tjedan dana putem novog informatičkog sustava onkološke uputnice uputiti navedenog bolesnika na pregled dermatologu. To je ono što je ova Vlada već napravila, dakle neću vam govoriti o onom što planiramo napravit nego o onom što je dosada učinjeno, dakle postoji sustav prioritetnih uputnica i postoji sustav onkoloških uputnica što vi kao liječnik koji se bavi javnim zdravstvom ne trebate znati, ali naši svi ostali liječnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u javnom zdravstvu moraju znati.
Nadalje, kada je riječ o melanomu, ova Vlada zahvaljujući naporima akademkinje Šitum će biti na tragu uvođenja još jednog novog preventivnog nacionalnog programa ranog otkrivanja melanoma za sve one naše građane koji su u riziku od razvoja ove bolesti, to je ono što ova Vlada radi kada je riječ o onom bolesniku koji brine za svoju dijagnozu. Ja ne dvojim pri tome da postoje doista neki građani koji ne dobiju adekvatnu zdravstvenu uslugu, međutim apeliram na sve liječnike, mogućnosti postoje, prioritetno naručivanje postoji, onkološke uputnice postoje, o njima svi koji trebaju znati znaju sve i trebaju ih upotrebljavati.
Nadalje, na ovo pitanje koje ste ponovili nastavno na izjavu dr. Kekin reći ću da i vi i ja znamo da ovi problemi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti nisu od jučer, da su oni 10-ljećima stari. Sada se čuditi kako će nam u slijedećih 5.g. nedostajati vjerojatno 30% liječnika zato jer se '90.-tih godina nisu raspisivale specijalizacije jedno čitavo 10-ljeće izlišno, potrebno je postaviti pitanje što radimo? Ova Vlada doista radi jer smo iz europskih fondova povukli oko 130 milijuna eura za specijalizacije njih 922. Kada je riječ o specijalizacijama iz konteksta NPOO, znači Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, prve specijaliste imat ćemo krajem 2026.g.. Kada je riječ o ISF programu plus, prve specijaliste imat ćemo krajem 2029.g..
Nadalje, osim povlačenja sredstava da bi vršili specijalističko usavršavanje produžili smo rad, što nije dobra mjera, al je pragmatična, svih naših zaposlenika do mogućih 68.g. ako naravno žele i mogu odnosno do 70.g. ukoliko ministarstvo da suglasnost.
Ono nadalje što smo napravili je činjenica da smo izjednačili materijalna prava liječnika u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti sa onima u primarnoj.
Nadalje, vrijednost jednog tima obiteljske medicine samo od travnja ove godine podigli smo u tri navrata za 35 do 42% u ovisnosti o nositelju tima. Omogućili smo domovima zdravlja da formiraju mobilne timove da jedan tim obiteljskog liječnika pokriva više radilišta, uvodimo mobilne ambulante, mobilne ljekarne, sve to radimo da bi osigurali dostupnost i da bi na neki način eliminirali ovaj ovu smjenu generacija koja je determinirana …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam ministre./…
… ranijim posljedicama.
Izvolite očitovanje.
Ugasite mikrofon molim vas.
Izvolite očitovanje.
Hvala lijepo na odgovoru i znam da se raspisuju specijalizacije samo je pitanje tko će se na te specijalizacije javiti. Što se tiče obiteljske medicine ugled struke treba mijenjati jer liječnici ne žele to specijalizirati dokle god moraju se bavit administrativnim poslom, dokle god ne rade stvarno medicinu i nemaju ugled struke. Dakle, samo raspisivanje specijalizacija sigurno neće privući mlade ljude da odu u obiteljsku medicinu.
I drugi dio, ovaj moj poznanik vas je osobno dao pozdraviti njemu je liječnica obiteljske rekla da je ovo super termin za 3 mjeseca i neka si ga čuva. Čovjek je naravno, ja sam mu rekao odi u privatno dobio termin za 3 dana i sad čeka PHD nalaz tako da meni iz onog zdravlje je prvo treba podnaslov, ali samo za bogate.
Hvala.
Idemo sada na 28 pitanje, zastupnik Tomislav Šuta postavit će ga ministrici kulture i medija Nini Obuljen Koržinek.
Izvolite zastupniče.
Zahvaljujem predsjedniče.
Sve vas skupa pozdravljam, poštovana ministrice Nina Obuljen Koržinek kao što je poznato splitski teatar jedinstven je u Hrvatskoj po tome što ima dva intendanta, a da trenutni intendant zapravo nije taj. Kao što znate Puljkovo kazališno vijeće odbilo je programsko i financijsko izvješće toga istoga kazališta u gradu Splitu. Gospodin Bilandžić koji je aktualni intendant u tom kazalištu također dobio je nakon svega potporu u gradskom vijeću. Potom vidjeli smo prema riječima članova tog istog kazališnog vijeća da je nakon divljačkih pritisaka istog gradonačelnika svi su podnijeli ostavke nizom.
Uslijedilo je da su svi članovi kazališnog vijeća podnijeli kaznene prijave protiv samog intendanta za nenamjensko trošenje novca. Uslijed toga svi zaposlenici i predstavnici sindikata uputili su također prema nadležnom ministarstvu da obavi nadzor i taj nadzor također od ministarstva je obavljen.
Nakon neviđenog skandala novo kazališno vijeće natrpano je Puljkovim stranačkim prijateljima kako bi se prikrile prljave rabote gradonačelnika i njegovog zamjenika koji zapravo upravljaju teatrom, a što za posljedicu ima odlazak vrhunskih umjetnika i zaposlenika.
Moje pitanje je kako ovim ljudima i njihovoj samovolji napokon stati na kraj?
Zahvaljujem.
Izvolite odgovor ministrice.
Hvala gospodine zastupniče, pa prvo bih rekla da smo mi donijeli novi zakon kojim smo uredili način upravljanja kazalištima, decentralizirali i ministarstvo više nema utjecaj niti potvrđuje intendanta. Dakle, jasna je odgovornost osnivača za situaciju u kazalištu s tim da smo mi povećali sva programska sredstva HNK Split kao i ostalim kazalištima i za Marulićeve dane i za Splitsko ljeto. Istina je primili smo dosta pitanja, dosta prijava, proveli smo upravni nadzor, uočili smo i sami da postoje poteškoće u prvom redu zato jer je HNK Split jedino kazalište nacionalno koje ove godine nije potpisalo ugovor za nacionalna sredstava koja smo im odobrili, a nisu potpisali zato jer nisu imali sukladno zakonu potvrđen plan rada i financijski plan. I mi smo upozoravali i upozoravamo i intendanta i osnivača na tu situaciju i osobno sam više puta vodila razgovore, upravnim nadzorom smo uočili i neke nepravilnosti koje se mogu ispraviti, ali i određena kršenja zakona o kojima smo izvijestili Ministarstvo unutarnjih poslova koje nas je tražilo, dakle Sektor za gospodarski kriminal po prijavi člana kazališnog vijeća su pokrenuti neki izvidi pa samo njih detaljno o tome izvijestili to nema potreba da izvještavamo javnost. I zaista čini se da je čak i ova zadnja sjednica koja je bila prošlu subotu prema prijavi koju smo opet dobili jučer mislim da je sazvana suprotno zakonu i da je održana suprotno Zakonu o kazalištima.
E sad što se tu može napraviti, dakle ja mogu jedino apelirati, mogu apelirati i na vas koji ste u gradskom vijeću a i mi pripadamo istoj političkoj opciji, ali i na grad i na gradonačelnika i na gradsku upravu da se uozbilje. Nemam što drugo reći, da počnu poštivati zakon, da vode računa jer se radi o najvećoj kulturnoj ustanovi u gradu Splitu, važnoj za grad Split, da ne politiziraju preko leđa umjetnika i kulture nego da ustroje poslovanje sukladno zakonu i da prestanu kršiti zakon. Naime, jako je lako i brzo urušiti neku instituciju bilo kulturnu, bilo drugu, ali kad vam otiđu ljudi, a intendanta su samo u prvoj godini i najbliži suradnici napustili onda trebaju godine da se to opet izgradi.
Zaista mi smo izmjenama odnosno donošenjem novog Zakona o kazalištima dali sve instrumente lokalnoj samoupravi jer smo smatrali da nije moralno da oni koji financiraju većinski instituciju da onda netko s pozicije ministra tu arbitrira tko će ili neće biti intendant, dakle jasna je odgovornost. Ali evo ja apeliram i na, u prvom redu na gradsku upravu jer i oni su svojim neimenovanjem članova kazališnog vijeća doveli zapravo kazalište u situaciju da posluje nezakonito dulje od 3 mjeseca.
I htjela bi na kraju samo reći da mi zaista kao Vlada i kao ministarstvo stojimo iza kulture u svim našim gradovima, svim općinama, svim županijama. Jako nam je to važno. Evo slijedeći tjedan otvara se Mediteranski festival knjige u Splitu i moram to reći s ovog mjesta, prvi put od kad postoji grad Split ni jedan euro za taj drugi najveći festival knjige nije osigurao i tu smo mi kao ministarstvo kad smo shvatili da je takva situacija, rekli da ćemo mi to sufinancirati, taj nedostajući dio, ali meni to nije razumljivo, da netko u svom gradu takvu veliku i važnu manifestaciju ne financira ni sa .../Govornik se ne čuje./...
Hvala vam.
Izvolite, zastupniče, očitovanje.
Zahvaljujem.
A ovo što možemo zaključiti da su tri intendanta previše za jedno kazalište i da će haračenje kulturom ove gradske vlasti trajati još kratko vrijeme kada odu voljom građana. Ono što očekujem da institucije stanu na kraj nezakonitosti trošenja javnog novca, a isto tako, vrijeđanje publike, maltretiranje umjetnika, kulturnjaka, zaposlenika i svih građana Splita. Zahvaljujem.
Hvala vam. Samo malo obavijesti. Znači imamo još 12 pitanja, puta 7, 8, bit će oko sat i po', znači još. Završit ćemo oko 15 do 3.
To znači da ćemo onda nastaviti sa iznošenjem stajališta i planirajte u 4 sata, u 16 sati će ići onda druga točka, tako da možete planirati vrijeme.
I još jedna informacija, dakle danas i sutra radit ćemo duže od 19,30 jer imamo glasovanje u petak. Imamo nekoliko promjena, Mandatno-imunitetno povjerenstvo će imati svoju sjednicu, tako da moramo to glasovati u petak i onda moramo i završiti sa onim što smo planirali za ovaj tjedan, tako da planirate vrijeme u skladu sa tom obavijesti.
Idemo sada na 29. pitanje, zastupnica Ivana Ribarić Majanović pitanje postavlja potpredsjedniku Vlade i ministru poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Josipu Dabri, izvolite.
Zahvaljujem predsjedniče, poštovani ministre.
Na nekim područjima Hrvatske vodna komunalna poduzeća imaju problem sa otpadnim muljom zbog primjene europske direktive, uredbe 2019/1009 i promjene zakonske regulative u skladu s kojom prije, s kojom je prije taj mulj mogao biti prerađen u kompost određene klase koji se mogao koristiti na propisani način.
Sada, pošto novi pravilnik koji to regulira nije još ni u e-Savjetovanju, pitanje je da li će uopće i da li je uopće u izradi, a kamoli donesen, aglomeracije koje su kao način zbrinjavanja otpadnog mulja navele kompostiranje istog, ne mogu zatvoriti ciklus projekata europskih fondova. Naime, ne mogu preraditi mulj u kompost jer ne postoji pravilnik o gnojidbenim proizvodima koji propisuje kakvoću koju treba zadovoljavati taj kompost.
Unatoč tome što je moguće donijeti zakonodavni okvir koji dozvoljava preradu mulja i korištenje takvog komposta na određene načine, projekti ne mogu biti završeni, novci do kraja isplaćeni, a rokovi se bliže. Zanima me kako planirate riješiti taj problem i u kojem vremenskom roku? Hvala.
Ministre, odnosno potpredsjedniče, izvolite odgovor.
.../Govornik se ne razumije./... vas molim samo ugasite. Evo ga, može, može.
Hvala lijepo predsjedniče HS-a.
Uvažena, uvaženi zastupnice i zastupnici, uvažena kolegice, znači pravilnik o gnojidbenim proizvodima postoji zakon kojim je propisan, postoji uredba EU, gdje možemo činiti, tj. raditi, prerađivati mulj na određeni način koji je propisan zakonima, a što se tiče samog pravilnika, on je u izradi, čekamo usaglašavanje sa Ministarstvom zaštite okoliša i zelene tranzicije i maksimalno u roku 3 mjeseca bit će gotov.
Hvala.
Izvolite očitovanje.
Zahvaljujem.
Evo, htjela bih reći da smo ovdje, pošto je taj pravilnik već trebao biti donesen i pošto smo ga i prvotno regulira na takav način kakav jesmo, sam zakon, ponovno u Hrvatskoj pokušavamo bit veći vjernici od Pape. Sami sebi loši gospodari, sami sebi donosimo uredbe i direktive EU tumačimo na najnepovoljniji mogući način za vlastito gospodarstvo.
Isti pravilnik nedostaje svim kompostanama bez obzira koju sirovinu prerađuju. Također, po istom zakonskom okviru, digestat koji sadrži kao ulaznu sirovinu u stajski gnoj, također, ne može se smatrati gnojidbenim proizvodom, što je nelogično jer korištenje stajskog gnoja u poljoprivredi je dopušteno, čak i subvencionirano.
Evo, nadam se da ćete i o tome povesti računa. Nadam se da ste svjesni da se završetkom aglomeracije količina mulja će se utrostručiti i da će ga biti potrebno na bilo koji način zbrinuti te da bismo se mogli naći u situacijama da moramo vraćati novce i plaćati penale jer projekti ne mogu biti završeni zbog neučinkovitog zakonskog okvira, spore birokracije i nadam se da neće biti loše komunikacije između spomenutih ministarstva te da ćete ovo stvarno dovesti u tom roku.
Hvala.
Prelazimo na 30. pitanje, zastupnik Tonči Restović postavlja ga ministrici zaštite okoliša i zelene tranzicije Mariji Vučković, izvolite.
Hvala predsjedniče.
U mom gradu Šibeniku jedna vijest je uzburkala duhove i potpuno iznenadila javnost, a dio ljudi i prenerazila. Radi se, kao što znate, o započetom procesu gradnje energane ili spalionice otpada, ovisno kako gledamo na tu stvar. Naime, vlast u gradu Šibeniku dala je suglasnost za izdavanje zadužnice za iznos od skoro 3 milijuna eura radi financiranja projektne dokumentacije za energanu na lokaciji centra za gospodarenje otpadom Vikarac i time zapravo formalno počela postupak izgradnje. S obzirom da su se pojavile informacije da će u buduću energanu, da će se u buduću energanu dostavljati otpad iz čitave Dalmacije, jasno je da se mnogima u Šibeniku upalila crvena lampica na uzbunu, a sve zbog bojazni negativnog utjecaja na njihovo zdravlje.
Kako od HDZ-ove vlasti u Šibeniku nismo imali prilike gotovo ništa čuti o cjelokupnom projektu, a koji bi se trebao nalaziti, nota bene, pored novog akvaparka koji su, koji je vlast najavila, a i zapravo samo par km od centra grada koji se, bar kako to naš gradonačelnik voli reći, diči turističkim uspjesima, mene zanimaju kroz jedno pitanje tri stvari.
Tko je donio odluku o gradnji ove energane na toj lokaciji, koji je ukupan financijski i vremenski okvir izgradnje i stavljanja u pogon ove spalionice i koje su i kada će se prezentirati stručne studije ovog projekta, a koje će dati odgovor na pitanje štetnog utjecaja na zdravlje ljudi. Sve to govorim jer je i danas na gradskom vijeću bila poprilično velika nervoza kod vladajućih jer su opozicijski političari odnosno vijećnici postavljali slična pitanja. Sve ovo vas pitam, a kako bi možda dobio i odgovor na pitanje da li je cjelokupni sustav održivog gospodarenja otpadom u RH samo mrtvo slovo na papiru ili imate jasnu viziju i plan, kada će do uspostave čitavog sustava doći? Hvala.
Ministrice izvolite odgovor.
Hvala lijepa predsjedniče.
Poštovani saborski zastupniče, zastupnice i zastupnici. Opet ću krenut od kraja. Od održivog sustava gospodarenja otpadom imamo dakle krovni zakon i imamo plan gospodarenja otpadom za razdoblje od '23. do '28. godine i da imamo velike izazove i poteškoće u ostvarivanju svih indikatora. No, ako ne budemo poštivali hijerarhiju gospodarenja otpadom onda ih nećemo nikad ni ostvariti, a ta hijerarhija govori smanjiti, spriječiti nastajanje otpada ili smanjiti količinu otpada koja nastaje zatim ponovno uporabiti ako je moguće, ako nije reciklirati. Ako nije ni to onda dolazimo do ponovne oporabe dakle šireg pojma od recikliranja koje uključuje i ovu energetsku oporabu, a tek na kraju jest odlaganje na odlagalište. Dakle što se tiče energana, ja ću tu sasvim otvoreno reći one su Hrvatskoj potrebne. Mi danas izvozimo potencijalni energent. Naše gospodarstvo i država to skupo plaća i još nekome plaćamo tko će sutra imat energent i koristit to primjerice za toplinsku energiju. To je dio održivog gospodarenja otpadom. U vezi s konkretnim projektom, mogu reći činjenično da je prošle godine grad Šibenik podnio zahtjev za sufinanciranje projektno-tehničke dokumentacije za izgradnju energane koja bi se odnosila naravno na otpad, a isto tako i na prosušeni mulj. U prethodnom pitanju smo čuli nešto i o ovoj problematici prema Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Fond je proučio dokumentaciju, proučio je ono što je u tom trenutku bilo dostupno. Planirani kapacitet je otprilike 130 tisuća tona maksimalni godišnje znači to je odgovor i na pitanje za koje bi, koje, koju količinu otpada i koje područje bi mogao obuhvaćati te je donio odluku o sufinanciranju projektno-tehničke dokumentacije u vrijednosti od 2,4 milijuna eura. Takvu odluku koja je bila krajem prošle godine je potvrdila i Vlada RH u ožujku 2024. godine. Da bi se javnost uključila na odgovarajući način, a hoće u potpunosti, naravno potrebno je izraditi takvu dokumentacije, naše, kad govorim naše govorim o Fondu koji je dio ovog sustava. Naše sufinanciranje će se odnositi na izradu idejnog rješenja, studija izvedljivosti, modela financiranja i naravno kompletne procjene odnosno studije o procjeni utjecaja na okoliš. Javnost će o svemu, javnost će u svim aktivnostima u potpunosti sudjelovati jer smo svi svjesni da bez takvog uključivanja nećemo moći ni izraditi projekte. Ukoliko su opravdani bit će tu, ukoliko nisu bit će negdje drugdje.
Izvolite zastupniče očitovanje.
Hvala ministrice, hvala na odgovoru. Zapravo ja još nikako da shvatim da li ste postali ministrica ovog resora radi zasluge ili radi kazne. Ono što se kaže po zasluzi ili po kazni. Ja samo se nadam da, da ste svjesni da vas čeka jako jako težak posao, a i ako mene pitate jako važan. Ono što bi stvarno volio zamolit ne samo vas nego i vaše kolege koji sjede oko vas, da malo poradimo na komunikaciji sa šibenskim HDZ-om. Znate kad se radi neka reforma uprave, onda Šibenik ostane bez centra Porezne uprave, bez centra FINA-e, bez centra pošte, bez Trgovačkog suda, a kad treba obuhvatit i uzeti cijelo smeće iz Dalmacije, onda šibenski HDZ tu raširi ruke, nasmije se i kaže dođite. Pa valjda ne može, ne mora uvijek šibenski HDZ bit onaj Bane iz one pjesme pa ako možete ima i drugih HDZ-ova valjda po državi. Hvala.
Idemo na 31. pitanje zastupnik Veselko Gabričević, pitanje postavlja ministru rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marinu Piletiću. Izvolite zastupniče.
Hvala lijepa.
Poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, predsjedniče Vlade, ministri, kolegice i kolege zastupnici.
Evo danas ovdje u ovoj sabornici slušam već nekoliko puta da se spominju umirovljenici, njihovi problemi, kako teško žive, kako će se unaprijediti njihov status i položaj. Pa i predsjednički kandidati ovih zadnjih dana najavljuju kako će umirovljenicima biti sutra bolje, kako će se izboriti za njih ali isto tako trebaju znati da danas u RH ima 1.227.691 umirovljenik. Dakle zaista veliko biračko tijelo zbog toga oni tako se i spominju umirovljenika. Ali isto tako umirovljenici i pamte neke stvari, ne zaboravljaju baš tako jednostavno kao što neki misle. U vremenu od 2011. do 2015. godine, umirovljenici ne da nisu imali usklađivanje mirovina već su im se mirovine smanjivale za 10% i tek je to vraćeno u sazivu prošle Vlade. Isto tako treba reći da prosječna najniža mirovina u RH danas iznosi 392 eura, a prosječne mirovine u RH 2016. godine iznosili su 314 eura, danas su 620 eura i 13 centi. To su podaci koji su zaista točni.
Zadnjim mjerama Vlade predviđen je i ovaj deveti dodatak za umirovljenike u visini od 76 miliona i 500 tisuća eura. To će primiti 740 tisuća umirovljenika …
…/Upadica Željko Reiner: Hvala./…
… i ja bi molio ministra da malo prokomentira kako …
…/Upadica Željko Reiner: Hvala, hvala, hvala lijepa./…
… će se to odraziti na standard umirovljenika kao i mjere koje se predviđaju dalje.
Hvala.
Poštovani ministar Marin Piletić će odgovoriti.
Hvala lijepo uvaženi zastupniče Gabričeviću, da Vlada je iako je donijela sedmi cjeloviti paket mjera zaštite građanstva i hrvatskog gospodarstva od inflatornih pritisaka deveti put zaredom reagirala i dakle te inflatorne pritiske ublažila upravo prema umirovljenicima kroz još jedan paket.
I kao što ste sami konstatirali ovih dana svima su puna usta umirovljenika, međutim kada ti isti akteri koji se umirovljenika spominju imaju priliku za njih nešto učiniti pa i sami ste podsjetili umirovljenici nisu zaboravili onda u nekim prijašnjim vladama u 4 godine mirovine su narasle za famoznih 3,5%. Kada to pretvorimo u eure to vam je na četverogodišnje razdoblje svega 12 eura. Ova Vlada je paralelno uz ove pakete 9 uzastopno radila i na povećanju mirovina trajno dakle svih hrvatskih umirovljenika kroz nekoliko izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju, ali i Zakona o kapitaliziranoj štednji i posljednjim izmjenama omogućili smo dakle i veće obiteljske mirovine, novo pravo isplatu dijela obiteljske mirovine za više od 107 tisuća korisnika čija je prosječna mirovina na mjesečnoj razini povećana za dakle više od stotinu eura. Kad uzmete u obzir da smo za one naše starije sugrađane koji nisu imali dakle nikakva primanja uveli nacionalnu naknadu za starije koju smo drugi put, drugim izmjenama i uvećali i omogućili liberalniju primjenu na sve one koji dosad nisu imali zakonsko pravo i tu se dakle broj korisnika tog prava više nego udvostručio.
Međutim, da ne bismo mi puno pričali o prošlosti, umirovljenici žive danas za sutra, mi ćemo sasvim sigurno već u petak donijeti zastupniče Gabričević nov… usuglasiti naravno tekst sporazuma sa umirovljeničkim zajednicama, krećemo u rad još jednog mandata Nacionalnog vijeća za starije i umirovljenike. Jedna od prvih točaka kojoj pristupamo odmah s radom imenovanjem radne skupine je izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju koji unatoč tome što smo u proteklim razdobljima prosječnu mirovinu uvećali za 74%, najnižu za 89% pa kad se danas u sabornici spominju malih mirovina što bi tek bilo da smo ih ostavili na onoj razini koju je nama ostavila SDP-ova vlada.
Mi ćemo sasvim sigurno i dalje unaprjeđivati položaj umirovljenika kroz promijenjenu formulu indeksacije. Umjesto 70 30 ona će iznositi 85 15 što u prijevodu znači da će svako šestomjesečno indeksiranje mirovina biti za 21% povoljnije nego u odnosu na sada postojeću zakonsku regulativu. Uvest dodatnu godinu mirovinskog staža za svako novorođeno dijete. Jednako tako uvesti jednogodišnji dodatak svim umirovljenicima i vezati ih u njihove godine mirovinskog staža kao dakle i dalje unaprjeđivati i mirovinski sustav onih umirovljenika koji primaju mirovinu iz dva stupa.
Sve to nas čeka evo već na samom početku ove Vlade, Vlada je spremna, očekujemo da formiranjem novog Nacionalnog vijeća u petak imamo i partnere s kojima ćemo o svemu tome još detaljnije vodit raspravu.
Poštovani zastupnik Gabričević.
Hvala vam lijepa gospodine ministre, no međutim isto možda bi trebalo voditi računa da se u ovaj sabor uputi i deklaracija o starijim osobama i umirovljenicima. Vi znate da je to Hrvatska stranka umirovljenika osobno ministarstvu i vama uputila prije 2 godine. To je jedna stvar.
Druga stvar, ovo kada su u pitanju povećanje energenata, nisam siguran, bojim se da će to neki iskoristiti pa će se cijene povećati nekih proizvoda tako će možda umirovljenicima ovaj biti možda malo i teže jer uvijek kad se to poveća neki iskoriste tu gužvu pa se cijene povećaju uvijek u tim trgovačkim lancima. Nisam siguran da će i ovaj put ostati na ovoj razini na kojoj su sada.
Hvala.
Slijedeći će poštovana zastupnica, a molim povreda Poslovnika.
Kolega Bulj izvolite u čem je povrijeđen Poslovnik?
Hvala lijepo.
Kolega Gabričeviću povrijedili ste Članak 238. gdje omalovažavate hrvatske zastupnike i hrvatske umirovljenike. Mijenjate ploču kako vitar puše, drukčije ste govorili u kampanji i prije toga. Ono što se je moglo za 300 kuna pa nisu budale umirovljenici danas ne možete kupiti za 300 eura. Budite dosljedni, dostojanstveni i štitite interese umirovljenika, a ne svojih koalicijskih partnera i obmanjivati narod, ne govorit istinu nije nama …/Govornici govore istovremeno ne razumije se./…
Dobro, to naravno nije bila ova povreda Poslovnika pa dobijate opomenu.
A sad će zastupnica Dubravka poštovana zastupnica Dubravka Lipovac Pehar postavit pitanje potpredsjedniku Vlade i ministru poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Josipu Dabri.
Izvolite.
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče.
Gospodine ministre Hrvatska je u 2021. godini predstavila ambiciozan strateški plan zajedničke poljoprivredne politike s ciljem povećanja poljoprivredne, poljoprivrednih proizvoda do 30 milijuna, do 30 milijardi kuna do 2030. godine kroz jačanje samodostatnosti i konkurentnosti.
Planirano je kako bi poljoprivreda neto narasla za oko 2 milijarde eura uz značajnu potporu europskih fondova, a oko 5,17 milijardi eura, a do 2025.g. predviđen je rast za oko jednu milijardu eura kroz jačanje samodostatnosti i dodatnih 0,8 milijardi eura kroz jačanje izvoza, sve to do 2030.g..
Sad, poštovani ministre, evo uzimam u obzir to i što ste nedavno preuzeli ministarstvo, znači možda nemate sve podatke, ali koliko znam svakodnevno obilazite poljoprivrednike, te se nadam da ste evo uvidjeli pravu situaciju na terenu i da znate pravu problematiku našeg seljaka, a kako je već došlo do polovice predviđenog razdoblja ZPP-a zanima me što ste identificirali kao glavne prepreke koje su dovele do stanja gdje planirani rast još nije u potpunosti ostvaren i koje korake planirate uvesti kako bismo unatoč trenutnim izazovima dostigli zadane ciljeve do kraja 10-ljeća odnosno ostvarit, ostvarili samodostatnost i konkurentnost u poljoprivrednoj proizvodnji? Hvala.
Ministre izvolite odgovor.
Ugasite samo molim vas mikrofon.
… predsjedniče HS.
Uvažena kolegice Dubravka Lipovac Pehar, meni bi trebalo jedno 40-tak minuta da sve ovo obrazložim, ali krenut ćemo od početka, znači u hrvatskoj poljoprivredi se već 10-ljećima gomilaju problemi. Moramo težiti prema tome da i zauzeti taj stav da prehranimo sami sebe, govorim sad o hrvatskoj državi i hrvatskim građanima.
Jedan primjer je da bacamo npr. svoje jabuke, a uvozimo jabuke iz Austrije, Njemačke itd., tu je problem tj. rješenje problema poljoprivredna infrastruktura, ali ono što vi postavljate meni pitanje je to o vrijednosti poljoprivredne proizvodnje. Kada se pogleda ovaj ambiciozan plan iz vremena koje ste naveli, jako je dobro da taj plan je izrealiziran u smislu financija. Ako pogledate projekcije do 2030., znači mi smo sada ciljana vrijednost 2024.g. preko 3 milijarde eura, projekcija je bila da bude do 3, ciljana vrijednost do 2030. je 3 milijarde 982, tako da to je pozitivno, ali ono što u praksi ne valja je to da padamo sa poljoprivrednom proizvodnjom tj. proizvodnjom poljoprivrednih proizvoda, sve su manje samodostatni i moramo nać odgovor na te izazove, a to je na neki način jedna od ključnih problema ministarstva. Da bi otklonili to krenuli smo prvo u jedno skeniranje terena gdje smo vidjeli da naši poljoprivredni proizvođači imaju prije svega problem sa isplatom potpora koje dosta kasne i tu smo napravili određene ovaj iskorake i mogu poslati i poruku našim poljoprivrednim proizvođačima, pogotovo za isplatu potpora za mlijeko da će dobiti do 30. rujna, ali ona ključna stvar je isplata predujma za izravna plaćanja koja će biti plaćena do početka studenog mjeseca tj. dead line znači zadnji rok, ali bit će sigurno i puno ranije. To su pomaci da poljoprivredni proizvođači dobiju potpore kako bi na vrijeme iskoristili sredstva, unaprijedili svoju proizvodnju, bili produktivniji i na neki način bili sigurni.
Ono što mi kao ministarstvo još imamo prostora je to da moramo se usmjeriti na proizvodnju i povećati proizvodnju mlijeka, mesa, voća i povrća. Da bi to napravili potrebni su nam sektorski natječaji. Natječaji dosada su bili širokog spektra gdje su svi od ratara, stočara itd., sad da ne nabrajam, bili uokvireni u jedno i naravno da je, da nisu mogli svi proći, pogotovo ako ciljate povećanju nekakve poljoprivredne proizvodnje, morate usmjerit tu priču prema, prema tom sektoru, tako da od iduće godine, mi ćemo mijenjati sad ovaj naš plan u ministarstvu, strateški plan za projekte i krenuti, krenuti u izradu strateških natječaja.
Ono još što mori hrvatsku poljoprivredu je dakako i klimatski uvjeti tj. nepogode, klimatske promjene. Svjedoci smo da, pogotovo u, u Slavoniji imamo ogromne štete prije svega od suše, ali isto tako moramo spomenuti i naše ribare, na Dalmaciju i tamo je klimatska promjena donijela određene tegobe u ribarstvu. Moramo malo mijenjati navike, moramo poljoprivredni sektor gledati ne kao male i velike nego oni koji su uspješni i koji su manje uspješni, tako da ministarstvo ide u tom smjeru da prepozna kvalitetu poljoprivrednih proizvođača i da stane, da stane iza njih, hvala.
Izvolite očitovanje.
Poštovani ministre, zahvaljujem se na detaljnom i otvorenom odgovoru. Drago mi je što prepoznajete izazove koje ste zatekli, te što ste odlučni u provedbi ovih izazova odnosno što ste pogledali, posložili teren i administraciju i što evo imate, imate veliku volju to dotjerati do kraja s razmjerno sa zakonskim rokovima, hvala.
Idemo na 33. pitanje, zastupnik Miro Bulj postavlja ga predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću, izvolite.
Hvala lipa.
Predsjedniče Vlade, kolegice i kolege, evo nakon dugo vremena, prije 25.g. sam bio kao hrvatski časnik ovdje na učilištu 6 mjeseci i zaista te emocije toga vremena se vraćaju i moje pitanje će biti i u kontekstu HV-a i hrvatske, hrvatskog vojnika premijeru. Ono je jednostavno, premijeru dal ćete hrvatske vojnike, naše cure u HV-u i naše momke slati na bojišta istočnog ratišta za vrijeme vašeg mandata. Očekujem jasan odgovor na hrvatskom učilištu dr. Franjo Tuđman.
Predsjedniče Vlade izvolite odgovor.
Poštovani zastupniče Bulj ja stvarno nekad zažalim da ni vi ni vaši iz stranke niti itko nisu ulovili onaj lapsus sa Panjom koji je asocijacija na čuvenu seriju Čovik i po i na konverzaciju između Borisa Dvornika i Špire Guberine di Boris Dvornik glumi Vicu Buljana, gradonačelnika Sinja koji je postao ministar, a Špiro Guberina Franju Panja i rugaju se jedan drugom. Ali to nitko nije ulovio tada što je šteta, pa vam ja savjetujem vama i vašima da pogledaju 9. epizodu barem ako nećete cijelu seriju jer baštinite naslijeđe jako zanimljivih i kreativnih ljudi. Ja ne znam odakle vama inspiracija za ovo pitanje o istočnom bojištu. Tko vam je to rekao? Helikopteraš koji dolazi u Glavice helikopterom, to jedino tako možete saznat, a još mi je simpatičnije da ste zabranili izložbu u Sinju o diplama, guslama i o ojkanju. To je jedan od najjačih poteza, to nije viđeno još na hrvatskoj političkoj sceni i uz to izmišljate ja ne znam odakle čije teze, hoće li netko slat Hrvatsku vojsku u Ukrajinu. To može bit teza samo nekoga tko izmisli problem i onda brani narod i hrvatskog vojnika od nečega čega nema. To jedino se u helikopteru može smislit di je buka pa se niste dobro čuli i razumili pa ovaj govorio i istočnom ratištu i Hrvatskoj vojsci u Ukrajini, a vi ste ulovili da tromeđu treba zabranit. Sjelo na tromeđi ja jedino to tako mogu povezat. Malo se rugam al nemam šta drugo, kakvo je pitanje odgovor je još i dobar.
Izvolite. Ne, odustajete dobro.
Kolega Bulj izvolite.
Gospodine gliseraš vi i helikopteraš vi ste zajedno bili i vi ste cvilili baš njemu da vas primi u SDP. Vi ste cvilili tome gospodinu iz Glavica, vi ste zajedno bili na Zrinjevcu, vi ste poznajete. Vi ste se sjetili HDZ-a 2011., međutim niste odgovorili na ključno pitanje koje čekaju hrvatski građani. Hrvatski građani očekuju pitanje da li će njihovi sinovi i kćeri u Hrvatskoj vojsci ići na ratište na istočnoj granici u iduće 4 godine vašeg mandata. To je ključno pitanje, a što se tiče Srpskog narodnog vijeća, Popovićevog etno biznismena, vašeg koalicijskog partnera, vi plešite ta kola srpske tromeđe gdje god želite. A Milorad Pupovac i Srpsko narodno vijeće dok sam ja gradonačelnik i prostorijama grada Sinja, neće održati nikakvu izložbu. To je moj stav kao gradonačelnika izabranog, a vi možete citirati gospodine gliseraš da vam ne dam nekakvo drugo ime. Vi ste gospodine Plenkoviću nejasno odgovorili, bojite se odgovoriti ovdje u hrvatskom učilištu dr. Franjo Tuđman na jasno pitanje. Da li ćete slati hrvatske vojnike na istočno ratište na granice, bojite se toga pitanja. Umjesto da ste zaštitili hrvatsku granicu koja je kao protočni bojler, ulaze vam ilegalni migranti kako god žele. Stranu radnu snagu uvozite kako god želite, uvozite porez na nekretnine, a grad Sinj je grad gdje po prvi put nakon 30 godina imamo više rođenih nego umrlih, gdje imamo više od 20% zaposlenih nego prošle godine, gdje imamo najbolje rezultate u svim istraživanjima u kvaliteti življenja kao najkvalitetniji grad. …/Upadica predsjednik: Hvala vam kolega Bulj./… A vaš je moto da dižu povrede Poslovnika, …/Upadica predsjednik: Hvala lijepo./… dignite povrede Poslovnika gospodine Bugarin po …/Upadica predsjednik: Kolega, kolega Bulj./… naređenju nažalost …/Govornik se ne razumije./… minus 61 u odnosu rođeni na mrtvi.
Dobivate opomenu, ignorirate me, ušli se u više od 10 sekundi.
Kolega Bugarin izvolite, povreda Poslovnika.
Zahvaljujem predsjedniče.
238. znači kolega Bulj, znači vi cijelo vrijeme ističete kao da ste vi neki preporoditelj grada Sinja. Za vrijeme vašega mandata, osvrnite se malo oko sebe da vidite šta ste napravili, koji kapitalni projekt ste doveli u grad Sinj. Koju investiciju ste pokrenuli? Govorite o dječjim vrtićima. Pa jednako dječjih vrtića sam izgradio ja u gradu Trilju i gradim upravo jedan kao i vi u Sinju. O čemu vi pričate čitavo vrijeme? Vi obmanjujete javnost, a Vlada RH čitavo vrijeme je brinula …/Upadica predsjednik: Hvala kolega Bugarin./… i o gradu Sinju bez obzira što ste vi takvi kakav jeste.
Dobivate opomenu. Ovo nije bila povreda Poslovnika nego replika.
Kolega Grmoja, vi imate dvije tako da se izlažete riziku da dobijete i treću izvolite.
Povrijeđen je čl. 238. Simpatično je vidjeti nemoćnog Plenkovića kako daje mote tko će ga braniti od ovih ovaj napada Mire Bulja tako da evo ja bi samo ovaj to spomenuo da mi je simpatično vidjeti kako motira Bugarinu da se, da se javi i udari povredu Poslovnika. Evo.
Kolega Grmoja znadete i sami da ovo nije bila povreda Poslovnika pa je treća opomena. Ne možete više sudjelovati u raspravi.
Kolega Ledenko izvolite.
Povrijeđen je čl. 238. Nema tko nije ga povrijedio ovdje. Imate znači premijera i mi da se šalimo mi bi mogli reć evo premijera Snjeguljice i njegovi patuljci, evo debla i njegovih panjeva ali mi se ovdje ne rugamo i ne šalimo. Kolega Bulj je postavio jasno, nedvosmisleno pitanje, vrlo bitno, a premijer je počeo priču o panjevima, o hrvatskim serijama, motira svojim zastupnicima …/Upadica predsjednik: Hvala kolega Ledenko./… koji će od njegovih panjova se javiti …/Upadica predsjednik: Kolega Ledenko./… i replicirati.
Isteklo je vrijeme, dobivate opomenu. To je bila isto tako replika.
Kolega Bugarin izvolite.
Evo hvala predsjedniče, 238.
A na ovo što Miro intenzivno govori u Hrvatskom saboru, ne treba mi nikakav mot. Vi ste se dobro skočili cijela ekipa iz Mosta da obranite kolegu Bulja.
Nemojte nas samo branit na granicama, nemojte ići u straže na Kamešnicu, kod nas je situacija u redu.
Kolega Bugarin druga opomena, isto tako bila je replika a ne povreda Poslovnika.
Javio se i kolega Bulj isto imate dvije opomene tako da ćete možda izgubiti pravo govora.
Izvolite.
Kolega Bugarin, isključite se.
Povreda članka 238. Kolega Bugarin, ja bih volio da prepišete ove mjere jer imamo učinke. U Sinju je među pet gradova koji je više rođenih, MOST vam predlaže besplatan vrtić, vi ga još niste uveli, u vašem Gradskome vijeću. Nastavite vi plesati kozaračko kolo sa ovime što ste počeli, a rezultati u Sinju i najveće gradilište ikada. To možemo potvrditi, dođite pa ćete vidjeti za vrijeme mog mandata. Dođite svi u Sinj pa ćete vidjeti rezultate. Uglavnom dječji plać …
…/Upadica predsjednik: Kolega Bulj!/…
…/Govornik se ne razumije./…
Kolega Bulj treća opomena. Više ne možete sudjelovati u raspravi.
A što biste vi dali još da je Grše iz Sinja a ne iz Trilja! Eeee gdje bi vam onda bio kraj!
…/Upadica Bulj: Meni je .../Govornik se ne razumije./… tako da je Trilj moj, a tvoj nije sigurno./…
Kolega Bugarin, izvolite.
…/Govornik se ne razumije./… čeka iza, ali ne mogu primučat kolegi Miru. Znači u gradu Trilju je besplatan vrtić. Miro blizu si Trilja pa provjeri, triba si to već provjerit. Ne nije istina, na svečanoj sjednici grada Trilja sam predložio ja to kao gradonačelnik, a ti si iskoristio poticaj ministarstva i Vlade Republike Hrvatske za podizanje standarda. …/Govornik se ne razumije./… uletio u priču, a u Trilju je već podignut taj standard. Što se tiče projekata u gradu Sinju ja sam sudjelovao u pripremi tih projekata, vi se samo kitite starim projektima, ništa drugo.
Kolega Bugarin dobivate opomenu broj tri tako da i vi ne možete sudjelovati više u raspravi i molim vas, samo vas molim da ne govorite „ti“ nego da govorite „vi“ kao što je uobičajeno ovdje u sabornici.
Javio se sada i kolega Ledenko, isto tako dvije imate pa bi mogli dobiti i treću ako ne bude prava povreda Poslovnika.
Izvolite.
Dakle, povreda Poslovnika 238. pa moramo reagirati na ovo. Pa znate zašto je vrtić besplatan u Trilju? Pa zato što je predsjednik Gradskog vijeća iz Mosta Miljenko Marić to predložio i vijeće je usvojilo nakon Sinja, da. To vam je zato.
Kolega Ledenko dobivate i vi treću opomenu. Naravno da ovo nije bila povreda Poslovnika nego replika. Molim vas predsjedniče Vlade, molim zastupnike da stanemo sa dobacivanjem kako bismo mogli dalje nastaviti sa radom.
Sada će pitanje postaviti kolega Josip Borić, a to pitanje ide prema potpredsjedniku Vlade i ministru mora, prometa i infrastrukture Olegu Butkoviću.
Izvolite.
Hvala vam lijepo uvaženi predsjedniče, poštovani predsjedniče Vlade, uvaženi ministre.
Evo ja svoje pitanje postavljam ministru Olegu Butkoviću, jer proteklih osam godina vidljivo je da se gradi zaista puno kad govorimo o strateškim objektima cestovne, pomorske i željezničke infrastrukture. I sve ove kritike koje se pokušavaju danas svaliti na vas oko nekih drugih situacija, jednostavno kad pogledamo što se događalo proteklih 8 godina pogotovo oko infrastrukture valja podsjećati ljude, jer ljudi zaboravljaju.
Zaista zadržat ću se samo na cestama. Kad govorimo o mostovima izgradilo se i završio se Čiovski most, tj. most Čiovo, nakon toga izgradio se most preko Save kod Gradiške, pa most Svilaj, pa most Drava na koridoru VC, pa most preko rijeke Cetine i onaj najveći Pelješki most zaista samo nekoliko važnih strateških objekata, da ne govorim o autocestama i završetku koridora VC prema manastiru, pa sad prema mađarskoj granici, pa priča koja ide znači završetku autoceste do Siska itd.
Prije nekoliko godina počeli su radovi na izgradnji, tj. pretvaranju pola autoceste od Pazina do Učke. Bio je to tada također osporavan projekt od strane oporbe pogotovo IDS-a koji je također nije se libio kritizirati svaki potez koji se događao na području Istre ili koji je išao Istri u prilog, a govorimo o prometnoj infrastrukturi.
Ministre prošlog tjedna je svečano otvorena druga cijev tunela Učka. Možete nam reći kako je tekla cjelokupna realizacija ovog značajnog projekta, te koje će benefite imati stanovnici Istre i Primorsko-goranske županije sada kada je projekt napokon realiziran?
Izvolite odgovor potpredsjedniče Vlade.
Hvala lijepo cijenjeni zastupniče na pitanju.
Što se tiče otvaranja druge cijevi tunela Učka činjenica je da je to jedan u nizu velikih infrastrukturnih projekata koji je realiziran u mandatu naše Vlade. Sigurno da je jedan od najvažnijih Pelješki most, a nakon toga je, ima i drugih projekata naravno, ali druga cijev tunela Učka simbolizira zaista sve ono što smo radili u proteklo vrijeme.
Projekt je krenuo, odnosno on je zapeo 2015. godine i to sam s pravom kada me je predsjednik, odnosno zastupnik Paus pitao oko tunelarine, postavio sam mu to pitanje iz razloga što je činjenica da je taj projekt zaustavljen 2015. godine. I mi smo 2016. krenuli budući da je tamo postojeći koncesionar na principu javno-privatnog partnerstva išli u realizaciju i završetak cjelokupnog projekta Istarskog ipsilona i predsjednik Vlade je rekao da, dobro je rekao da je oko 60, odnosno oko 70 km punog profila autoceste izgrađeno u posljednje vrijeme što uključuje i naravno završetak druge cijevi i cjelokupnu realizaciju toga projekta koji će biti završen 2026. godine što uključuje pun profil autoceste na čitavoj dionici Istarskog ipsilona. Nedostaje nam još ovaj dio do Matulja, tih negdje skoro 11 km što se intenzivno radi što uključuje i vijadukt, drugu cijev vijadukta Limske drage i Mirne i u cijelosti bi trebali negdje u jesen 2026. godine biti gotovi, a paralelno s tim Hrvatske autoceste raspisuju natječaj, odnosno u postupku su, raspisale su natječaj i u postupku su odabira čvora Matulji gdje će sve skupa biti onda realizirano, ono riješit će se ovaj prometni čep dolje kod onog rotora kojega svi već znate gdje je, to je negdje oko nešto više od 20 milijuna eura i to će se paralelno onda sa dovršetkom Istarskog ipsilona u cijelosti završit.
Ukupna vrijednost cijelog projekta do sada je oko 600 milijuna eura i ono što je dobro da u sve faze realizacije tog projekta bila uključena hrvatska građevinska operativa, hrvatske tvrtke i sigurno da je taj projekt kao i čitav niz drugih projekata pozitivno utjecao i utječe na rast BDP-a koji je naravno evo i u ovom kvartalu smo u vrhu EU. Tako da evo zaista želim zahvaliti svima koji su u tome sudjelovali, a mi ćemo nastaviti kao što ste i postavili u vašem pitanju realizaciju drugih cestovnih projekata. Slijedi nam otvaranje autoceste prema Sisku i u proljeće sljedeće godine pun profil i završetak autoceste na VC koridoru prema mađarskoj granici.
Hvala vam lijepo.
Izvolite očitovanje.
Hvala lijepo ministre, zadovoljan sam vašim odgovorom. Mislim da trebamo nastaviti s ovim … sada bilo, ne osvrtati se na ono što nam govore ovi naši kolege zastupnici iz SDP-a jer oni će evo koliko ja vidim za predsjednika stranke birati čovjeka koji je osmislio monetizaciju autocesta za predsjedničkog kandidata također čovjeka koji je htio prodati Hrvatske autoceste. Sva sreća da je narod tada stao protiv njih, da su odustali od toga jer možemo misliti što bi se desilo da se dogodilo to da su one jednostavno te ceste nekome prodali, što bi mi danas plaćali na tim autocestama itd., na koji način uopće funkcionirao … takav sustav.
Mislim da smo pokazali u proteklih osam godina što se događa i kako se može dobro raditi sa infrastrukturom u korist hrvatskih građana, a ovi koji grintaju koji uvijek žele nešto drugo pa i vaše ostavke neka grintaju i dalje, ali oni za Hrvatsku tj. za neke mnoge da te ljude za koji oni tvrde da se za njih brinu ne čine apsolutno ništa i njihovi savjeti nam ne pomažu ni na koji način.
Dobro, 35. pitanje zastupnik Predrag Štromar postavlja ga potpredsjedniku Vlade i ministru prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branku Bačiću.
Izvolite.
Hvala lijepo g. predsjedniče.
Pozdrav premijeru i svim potpredsjednicima i ministrima.
Moje pitanje postavljam potpredsjedniku i ministru g. Bačiću. Sutra u saborsku proceduru stiže Prijedlog zakona o upravljanju i održavanju zgrada koji između ostalog razrađuje mjere za poticanje ugradnje dizala u višestambene zgrade. Podržavam prijedlog, obzirom da smo još u prošlom mandatu kolega Hrelja i ja pripremili zakon koji bi riješio problem ugradnje dizala u trikatne i veće stambene prostore, a u kojima trenutno nema, to su uglavnom one građene prije '68..
Prema statistikama u RH je oko 16 tisuća ulaza stambenih zgrada s tri ili više katova koje nemaju dizalo. Cijena ugradnje dizala je preko 60 tisuća eura, a koja uključivanjem države i eventualno jedinicu lokalne samouprave za suvlasnike može biti manja.
Moje glavno pitanje, kada se očekuje donošenje programa kojim će se sufinancirati ugradnja dizala kako bi ono bilo prihvatljivo najvećem mogućem broju korisnika obzirom da zakon predviđa sufinanciranje države u iznosu jedne trećine ukupnih troškova ugradnje dizala, što bi za mnoge suvlasnike ustvari bio i okidač da krenu u projekt ugradnje dizala?
Izvolite odgovor.
Zahvaljujem g. predsjedniče.
Poštovani kolega Štromar uvaženi zastupniče, uvažene zastupnice i zastupnici.
Kao što ste sami g. Štromar rekli Vlada je uputila u saborsku proceduru Zakon o upravljanju i održavanju zgrada. To je prvi puta u ovih 34 godine hrvatske državnosti da će HS donijeti jedan zakonski akt kojim će urediti ovo vrlo zahtjevno i za naše sugrađane interesantno područje, s obzirom da je do sada upravljanje i održavanje zgrada bilo temeljeno u Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i bilo je podnormirano. Zbog toga i je u ovom trenutku u Hrvatskoj situacija da su brojne zgrade neodržavane, fasade višestambenih zgrada s obzirom da one predstavljaju zajedničku imovinu suvlasnika te iste zgrade su ovakove kakve jesu, ne priliče našim gradovima i bilo je krajnje vrijeme da Vlada intervenira s jednim zakonskim aktom kojim ćemo unaprijediti upravljanje višestambenim zgradama.
Mi smo u tom zakonu donijeli dva vrlo važna programa, jedan se odnosi na uređenje pročelja fasada naših zgrada, a drugi kao što ste sami rekli odnosi se na program ugradnje dizala na višestambene zgrade višekatnice koje imaju tri ili više katova.
Vi ste rekli da ste i to je točno da ste u prošlom sazivu predložili zajedno s g. Hreljom zakon kojim bimo poticali uvođenje i ugradnju dizala u višestambene zgrade i taj vaš prijedlog je u velikom dijelu i prihvaćen u ovom našem prijedlogu zakona i na tome vam zahvaljujem.
Što se pak tiče podatka kojeg ste rekli da postoji anketa da je u Hrvatskoj negdje oko 16 tisuća ulaza ili višestambenih zgrada koji imaju četiri i više katova, a koji nemaju ugrađena dizala. Prema toj istoj anketi ono što je možda još i važnije je je negdje oko 160 tisuća stanova, a ako je prosječno hrvatsko kućanstvo broji 2,7 članova to je negdje oko 400 tisuća hrvatskih građana živi u tim zgradama. I mislimo da time i ova mjera i ovaj program će doći do velikog broja naših sugrađana kojima će se omogućit kvalitetniji život, prije svega onima koji su starije životne dobi, kojima se nije svejedno popeti na 4., 5. i 6. kat bez dizala jer i takvih ima višestambenih zgrada, a prije svega osobama s invaliditetom kojima ćemo koji će biti i u prioritetu, dakle one zgrade u kojima žive osobe s invaliditetom bit će u našem prioritetu.
Pitali ste me kad bi to stupilo na snagu, dakle resorno Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine je dužno temeljem zakona predložiti Vladi program ugradnje dizala u RH u mandatu nakon što se zakon donese i zašto smo dužni osigurati sredstva u državnom proračunu. A to nisu mala sredstva, vi ste sami rekli da je to neka procjena srednja vrijednost ugradnje dizala oko 60 tisuća eura, ona će biti nešto veća s obzirom na cijene građevinskih radova, s obzirom na činjenicu da mnoge zgrade neće biti jednostavno ugraditi dizala jer nemaju prostora unutar same zgrade, pa će to biti panoramska dizala itd., tako da će to vjerojatno nešto biti i više, ali svejedno naša je politička odluka i stav da u taj projekt krenemo. Mi ćemo to napraviti, morat će resorno ministarstvo temeljem zakona kad se donese predložiti Vladi u roku od šest mjeseci. Dakle, nakon što taj program sačinimo ići ćemo u izradu nakon što se zakon donese i stupi na snagu idemo u izradu programa i ja sam uvjeren da ćemo već nakon toga krenuti u objavu javnog poziva prema kriterijima koji će taj program sadržavati kako bi išli sa ubrzanim ritmom ugradnje dizala.
Hvala.
Izvolite očitovanje zastupniče.
Hvala lijepa g. potpredsjedniče.
Evo zadovoljan sam odgovorom, ali ipak se nadam da se već priprema taj program i da će i prije 6. mjeseca iduće godine stupiti na snagu i da će ići javni poziv.
Imamo sve više siromašnih starih ljudi koji žive u takvim zgradama, imamo hvala Bogu i ljude, roditelje, obitelji sa malom djecom koji isto imaju potrebu da imaju dizalo, da do 4., 5., 6. kata mogu doć jednostavnije i kvalitetnije i da ne budu zarobljeni ustvari neki stariji ljudi u tim zgradama zbog nedostatka dizala često ni ne izlaze van iz te zgrade.
Ja sam siguran da će se tu uključiti i apeliram jedinice lokalne samouprave, vidim da ste u prijedlogu zakona omogućili da i oni sufinanciraju jedan dio ugradnje dizala i evo ja se nadam da će i u proračunu za iduću godinu, kojega ste već valjda i pripremili, biti osigurana neka sredstva. Za početak neće trebati puno sredstava jer će najprije trebati probiti led, pripremiti glavne projekte, pripremiti se za ugradnju dizala, a onda tek za dvije, tri godine očekujem da će se uglavnom većina i tih projekata i realizirati.
Hvala.
Sada će zastupnica Draženka Polović postaviti pitanje predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću.
Izvolite.
Poštovani premijeru.
Ako se sjećate na raspravi o programu Vlade članovi našega kluba pokušali su vas upozoriti da već tada sklapanjem koalicijskog ugovora s radikalnom desnicom u javni diskurs na političku scenu unosite i radikalizaciju javnog narativa. Mi smo tada izrazili iskrenu, a sada se vidi i opravdanu zabrinutost da je granica između verbalnog i stvarnog nasilja vrlo krhka i da ju je lako srušiti.
U međuvremenu u ova četri mjeseca s nasilnih se riječi učestalo prešlo na nasilna djela. Evo ih redom, potpuno otvoreno iskazivanje šovinizma prema manjinskim skupinama, rasistički motivirani napadi na strane radnike, svjedočimo skandaloznoj cenzuri u kojima lokalni moćnici zabranjuju izložbe ili gostovanja zborova isključivo po nacionalnoj osnovi doprinoseći tako podjelama i diskriminaciji. Svjedočimo o brutalnom zadiranju u autonomiju sveučilišta onemogućavanjem rodnih studija, svjedočimo otvorenoj mizoginiji i sve većem broju femicida.
U isto vrijeme doživjeli smo da članovi ovoga Sabora na govornici razvijaju zastavu državne tvorevine zločinaca i prodavača hrvatskog teritorija ili pozdravljaju pozdravom te iste kvazi države stvarajući tako jezivi društveni standard koji bi se sav uljuđeni svijet stidio. I na kraju u tom modu vaš ugledni predsjednički kandidat na sajmovima pjeva ustaške pjesmuljke o notornim zločincima tog režima.
Moje je pitanje sljedeće, vidite li vi iz svoje kule bjelokosne taj zastrašujući raspad društvenih i ustavnih vrijednosti i osjećate li odgovornost za to?
Predsjedniče Vlade prije nego što vi odgovorite imamo dvije povrede poslovnika, kolega Deur izvolite.
Hvala poštovani predsjedniče.
238., poštovana zastupnice o kakvim vi pjesmama pričate? A prije svega odgovorite u Gradu Zagrebu gdje se vijori jugoslavenska zastava sa petokrakom koja je pobila toliko hrvatskog naroda do '90.-te i … od '90., pa zar vas nije sram uopće poticati, lagati, izmišljati neistinite priče pa i samom predsjedničkom kandidatu.
Hvala.
Kolega Deur ovo je bila replika tako da dobivate opomenu.
Kolega Kukavica izvolite.
Čl. 238., znači iznošenje neistina i vrijeđanje političke stranke. Radikalna desnica je jedan sramotan i sraman izraz za DP koji ima jasne politike, jasne vizije od onome što radi i što govori. I također dovoditi jednu hrvatsku postrojbu oslobodilačku HOS u bilo kakvu vezu sa 2. Svjetskim ratom je sramotan. Na taj način mi možemo dovoditi apsolutno sve u ovoj državi od hrvatske himne, svega drugoga sve je to bilo u 2. Svjetskom ratu. To je jedna ciljana politika i mi smo stoga rekli ne SDSS-u, a ne srpskoj nacionalnoj manjini.
Kolega Kukavica i ovo što ste rekli je bila replika, a ne povreda poslovnika tako da i vi dobivate opomenu.
Kolegica Raukar Gamulin vi ste povukli povredu? Da. Ok.
Evo sada će predsjednik Vlade odgovoriti na pitanje zastupnice, izvolite.
Hvala lijepa.
Poštovana zastupnice Polović.
Vi ste napravili neki miks u stilu Bulja otprilike. Pa da. Tko je iz vladajuće većine izgovarao ove riječi o kojima vi govorite u Saboru? Meni se čini da je vaš kolega iz oporbe Bulj ili vaš kolega iz oporbe Pavliček. Možda oni vama svi djeluju isto. Mislite da su oni svi s nama u koaliciji, ali nisu. Morate malo te domaće zadaće bolje učinit, malo ih bolje razradit jer ste ubacili sve na Domovinski pokret, a ova dvojica nisu s njima. Oni su vam dio onih za koje su ovi iz SDP-a mislili da će u širokoj koaliciji protiv HDZ-a suprotno većinskoj, relativnoj, ali većinskoj volji hrvatskoga naroda formirati parlamentarnu većinu gubitnika tražeći iskru u oku DP-ovaca. Što ste vi zaboravili što se događalo u travnju? Imate neka snoviđenja? Ne sjećate se da je zahvaljujući kršitelju Ustava i onima koji su ga podržavali u hrvatskom političkom prostoru stvorena lažna atmosfera krize i katastrofe.
Hrvati potjerani medijskim pumpanjem da izlaze na izbore 17. travnja, u srijedu, otprilike kao da je požar u kući. Kao da nije najveća zaposlenost, najniža nezaposlenost, da obnavljamo Zagreb sa milijardu 900 milijuna eura koju nije naš'o grad nego mi, Banovinu sa milijardu i 200 milijuna eura koji nisu našli lokalni čelnici nego Vlada, šta se, Benčićka, smijete, to vam je istina, možete koliko god hoćete to nastojati negirati, ali to je tako i tako je sve.
Takav je i kreditni rejting na A- kojeg možete ignorirati, odšutit, prešutit, pravit se da ga nema, ali je tu. SMP ima 150 godina i gleda što mi radimo i zadovoljan konzistentnošću, smjerom, itekako preuzimamo odgovornost za Hrvatsku danas u odnosu na Hrvatsku 2016. kakvu sam preuzeo, o da. O da. Jako.
I da nije bilo histerije, možda bi ta distribucija u par mandata bila drukčija. A šta vi sad, plačete za tim da imamo stabilnost političku koju oni cijene? Konzistentnost i kontinuitet reformi? Euro, Schengen, Europski stabilizacijski mehanizam, Global Entry program, drugu cijev tunela Učka, Pelješki most, idući mjesec autocestu do Siska, završen koridor 5C, prosječne plaće koje su skočile, minimalna plaće koja je skočila, medijalna plaća koja je skočila, mirovina koja je 620 eura sveukupna u odnosu na SDP-ovu koja ili stagnira ili kako je Gabričević rekao, bila manja, pa nam se sad ovi koji su smanjivali mirovine kao što bi rekao jedan naš iz Like, mudrovi dosjete da eto, sigurno može bit mirovina veća, ali treba bit političke volje. Ili treba radnika platit više, to su toliko veleumne političke kreacije da jednostavno je teško to nadomjestiti, i ja bih volio bit tako pametan, kao neki drugi, ali eto, kako bi rekao ovaj kojeg sam citirao za .../Govornik se ne razumije./... seriju, nije tako htio dragi Bog.
Na toj smo mi otprilike kategoriji. Dakle sve ovo što ste vi nastojali prepisati nama, pogledajte malo u svoje dvorište. Pogledajte u svoje dvorište. Tko je isključiv? Jesam ja možda isključiv? Nađite jednu rečenicu isključivosti u mom mandatu, možemo debatirati satima ako želite. Hvala vam lijepo.
Ili nekog iz HDZ-a, by the way.
Hvala vam.
Kolegice Benčić, povreda Poslovnika, izvolite.
Zahvaljujem. Poštovani predsjedniče Sabora, prvo vas, ali i vas, poštovani premijeru Plenkoviću, vidite, ja vas nazivam poštovani premijeru Plenkoviću, molila bih da se premijer, pa kao i svi ostali obraća zastupnicima imenom i prezimenom, ja za vas nisam Benčićka, tako me mogu zvati oni kojima ja to dozvolim, a vama to ne dozvoljavam. Hvala.
Dobro. Slažem se, samo malo, molim vas.
Dakle moramo zadržati razinu i nazivati se i ministrima i predsjednicima i zastupnicima i slažem se s time, ali neki su nazivali premijera isto tako, nekim pogrdnim imenima pa nisam reagirao. Ne, ne, samo malo, nisam reagirao, dakle ni tada, nisam reagirao ni sada, ali zaista, pozivam sve da držimo razinu i kolegi Bugarinu sam isto tako, rekao da ne govorimo sa ti nego vi, tako da oke, razumijem ovu primjedbu.
Idemo sada dalje.
Kolegice Polović, izvolite.
Pa gledajte, premijeru, je li vama doista normalno da 2024. g. policija pod vašom kontrolom traži dozvolu za rad od amaterskog zbora koji nastupa na Korčuli povodom 80. obljetnice borbe protiv fašizma?
Pa to je bez presedana? Hoće li ona tako tražiti radnu dozvolu za rad i od svih sudionika međunarodnih smotri folklora ili zborova u Hrvatskoj ili pak samo od onih zborova koji obilježavaju antifašizam?
S druge strane, osobito kad znamo da je već još 1996. kulturno društvo Prosvjeta organiziralo sasvim normalno u ovoj zemlji izložbe, tribine, radionice, kuda smo to došli kada vaš kandidat za predsjednika, pogledajte snimke, pjeva Juri i Bobanu, gradonačelnik Dubrovnika, Dubrovnika pozdravlja sa „za dom spremni“.
Ma gledajte, premijeru, vaša funkcija, vi imate privilegiju da ste premijer ove zemlje i kojom možete popraviti ovo društvo. Vi možete u njemu, u njega unijeti tempo prosperiteta, napretka i slobode. Ne trebate to koristiti da dezavuirate protivnike i da pod svaku cijenu ostanete na vlasti jer je ta cijena, koju mi i naša djeca za to zapravo, previsoka.
.../Upadica se ne čuje./...
Kolegice Polović.
.../Upadica: Znači vi vladate po ovome./... Kolegice Polović, bilo bi vjerodostojnije s vaše strane da ste se malo osvrnuli i na drugi totalitarizam koji se isto tako slavi od određenih /Pljesak./ ljudi, pa bi onda, onda bi ovo mogao možda u jednom dijelu i podržati, ali vrlo ste jednostrani i osuđujete samo jednu stranu i jednu vrstu totalitarizma i jednu vrstu radikalizma i ekstremizma. Tako da vas molim, mi smo demokratsko društvo, demokratska država i ne možemo tolerirati niti jedan oblik totalitarnog i zločinačkog poretka, a iz vašeg izlaganja to nisam primijetio.
Kolegice Raukar, izvolite, povreda Poslovnika.
Zahvaljujem, 238, omalovažavanje.
Samo bih vas podsjetila na Ustav RH, da je današnja RH osnovana na temeljima i antifašističkog antifašizma u Drugom svjetskom ratu.
Hvala.
Antifašizam je stečevina koju poštujemo svi, ali komunizam, Jugoslavija, totalitarizam, nedemokracija, ubijanje političkih protivnika, ukidanje političkog mišljenja, medijskih sloboda to nikad u ovom Hrvatskom saboru nećemo tolerirati … /Pljesak./… i to kada ćete imati dovoljno snage pa osuditi i jedno i drugo kao što mi osuđujemo onda ću vas podržati i zapljeskati.
…/Upadica Kekin: A sa koje vi pozicije sada, mislim samo da pitam, iz kojeg Poslovnika?/…
Branim Ustav Republike Hrvatske kolegice Kekin na koji se poziva …
…/Upadica Kekin: Kad govorite „Za dom spremni“ vi i vaši zastupnici ne branite Ustav Republike Hrvatske./…
Ja ne govorim kolegice Kekin „Za dom spremni“, a vi sudjelujete u manifestacijama gdje se vijori jugoslavenska zastava sa zvijezdom petokrakom.
…/Upadica Kekin: Vaši zastupnici saborski govore „Za dom spremni“ na javnim događanjima, vaši zastupnici./…
I vi idete na javna događanja gdje se vijori petokraka na jugoslavenskoj zastavi, tako da vas molim da shvatite moja je zadaća braniti ovdje sa ove pozicije ono što piše u Ustavu, a mi osuđujemo svaki totalitarizam i lijevi i desni.
Kolegice Polović, povreda Poslovnika. Što?
…/Upadica Zadro-Omrčen, ne čuje se./…
Samo malo. Dobit će riječ i kolegica Knežević. Prvo kolegica Polović.
Žao mi je imputirate mi nešto što nije ni u primisli izrečeno već je ovo bilo upozorenje onoga što u ovom društvu primjećujemo i vidimo. Prema tome, ovo što vi sada radite je čisto imputiranje nečega što uopće ni u jednom trenutku nisam rekla i ne znam gdje ste to vidjeli, kako ste to uspjeli uopće zaključiti.
…/Upadica predsjednik: Ja nisam rekao da ste to rekli, vi ste prešutjeli ono što bi dalo dignitet onome što ste kazali./…
Pa oprostite, dignitet sam dala time što sam ukazala na problem.
I ja sam isto tako kazao da postoji problem i na drugoj strani. Jako je važno da o ovome govorimo, jer se stiče dojam da u Hrvatskoj postoji samo desni radikalizam. Postoji on i na lijevo, ali o njemu ne želite govoriti, ne znam zašto ako ste demokratska opcija.
Kolegice Knežević, izvolite.
Povreda Poslovnika članak 238. omalovažavanje zastupnika.
Poštovani predsjedniče Sabora vi inače poprilično dobro vodite ove sjednice, međutim nekad vam se omakne, pa se upustite u rasprave sa zastupnicima na koje nemate pravo. Vi ste samo prvi među jednakima i dokle god traju ova zastupnička pitanja i reakcije na zastupnička pitanja ništa izvan toga ne bi trebalo biti nikome dopušteno, pa ni vama. Time činite loše presedane i omalovažavate zapravo sve nas ostale.
Hvala vam lijepa.
Ne želim nikoga omalovažiti, ali isto tako ponavljam da smo se kao demokratsko društvo i demokratska Hrvatska država opredijelili za to da osudimo sve vrste totalitarizma i u tom sam kontekstu intervenirao zbog toga što smatram da jednostrana interpretacija povijesnih događaja a i onog što se aktualno događa nije dobra i ne koristi niti razvoju demokracije, niti slobode, niti međusobnog uvažavanja i tolerancije u hrvatskom društvu zato sam intervenirao, ali izbjegavat ću to.
Kolegica Raukar-Gamulin, izvolite.
Zahvaljujem.
238. omalovažavanje. Pa evo ponovit ću već sam to nekoliko puta rekla u Saboru. To je jedna jednostavna činjenica, povijesna činjenica, a to je da je 1990. godine u tri vala 90 000 članova Komunističke partije prešlo u Hrvatsku demokratsku zajednicu. Pa ako netko ima problema sa naslijeđem komunizma molim da se dogovorite oko toga u svojoj stranci.
Zahvaljujem.
Kolegice Raukar-Gamulin ovo je politikantstvo, mi smo govorili, mi smo govorili vrijednosno i to svi koji su sudjelovali jako dobro razumiju. Ovo su sad neka sitna podbadanja koja neće koristiti ovoj raspravi koju bi i ovdje u Hrvatskom saboru mogli otvoriti malo o našoj prošlosti i onome kako tko gleda na ono što se je događalo u dvadesetom stoljeću.
Dobro.
Kolegice Kekin, izvolite.
Ja doista mislim da je potpuno neprikladno članak 238. da se vi upuštate u interpretacije pitanja na „aktualcu“ zastupnika i zastupnica iz oporbenih klubova. Dakle, to je potpuno neprimjereno, to ne možete raditi jer nemate pravo iznova i iznova objašnjavati kako je netko neprikladno po vama postavio pitanje kada je pitao zašto vaši zastupnici pozdravljaju sa govornica sa „Za dom spremni“. Eto.
Kolegice Kekin, prvo naši zastupnici ne pozdravljaju sa pozdravom „Za dom spremni“. To su učinili …
…/Upadica Kekin: Mate Franković vam je to napravio, on je vaš zastupnik. O.k.? I rekao je da se ničega ne stidi./…
Kolegice Kekin molim vas. Dakle kolega Franković slušao sam ga u nekoliko navrata, on govori o HOS-u uglavnom, jer je HOS, ne, ne gledajte tu imamo različite interpretacije. Ne bježimo od toga. Mi smatramo da je u Domovinskom ratu HOS-ova postrojba bila legitimna postrojba i jasno je predviđeno kada oni mogu upotrebljavati svoje simbole. Ali nikakvo slavljenje nezavisne države Hrvatske, ustaškog režima nije prihvatljivo. I ovdje sam upozoravao neke zastupnike koji su imali dvostruke konotacije kada su to koristili da to ne čine. Dakle, vrlo je dosljedna pozicija i vaša i naša. Dakle, nema tu, tu postoji razlika i upravo zato sam i rekao hajmo malo to raščistiti da vidimo da li možemo i jedni i drugi pogledati u oči prema onome što se je događalo u dvadesetom stoljeću, ali ne samo od '41. do '45. nego od '45. do '90.-te. To je isto tako jako važno i ne možemo mi govoriti samo o tih 45 godina kao razdoblju antifašizma. To je bio teški, okrutni, totalitarni komunizam i o tome vam govorim.
Dobro, ali hajde bit će vremena za takve rasprave.
Kolega Radić, zastupničko pitanje koje ćete postaviti potpredsjedniku Vlade i ministru prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branku Bačiću.
Izvolite.
Zahvaljujem predsjedniče.
Poštovani predsjedniče hrvatske Vlade, ministrice i ministri. Moje pitanje će biti upućeno potpredsjedniku Vlade i ministru gospodinu Bačiću, bit će okrenuto prema budućnosti.
Naime, ova Vlada već treći mandat za redom provodi različite programe stambenog zbrinjavanja od kojih se veliki dio njih odnosi i na mlade obitelji. Prema dostupnim podacima o cijenama stanova i visinama najamnina u Hrvatskoj razvidan je stalni trend porasta istih cijena, taj problem posebno pogađa mlade obitelji gdje, u koje izlaze na tržište rada gdje velika većina njih nema financijskih sredstava da si to priušti te to predstavlja poseban izazov za njih. S obzirom da u Hrvatskoj ne postoji propis koji se sveobuhvatno bavi temom stanovanja, već je isti predmetom zakona, nekolicine zakona i to s različitih aspekata, svakako je za pozdraviti izradu Nacionalnog plana stambene politike u RH do 2030. g. koju provodi vaše ministarstvo.
Moje pitanje je što će novo donijeti Nacionalni plan stambene politike te predviđate li posebne mjere za mlade? Hvala vam.
Izvolite odgovor, potpredsjedniče Vlade.
Zahvaljujem g. predsjedniče.
Poštovani zastupniče Radić, bio sam prije par dana kod vas u Osijeku i ovom prigodom vam želim čestitati na aktivnostima koje provodite u provođenje u omogućavanju priuštivog stanovanja mladim Osječanima. Prvi ste gradonačelnik velikog grada u Hrvatskoj, među 4 najveća hrvatska grada koji je krenuo u, zajedno sa ministarstvom, zajedno sa Agencijom za pravni promet i posredovanje nekretninama u izgradnju velikog značajnog broja stanova koji će biti prvenstveno namijenjene mladim ljudima u Osijeku i evo, sutrašnjim danom objavljujemo javno savjetovanje za provedbu poticajne stanogradnje u gradu Osijeku sa 206 novih stanova.
Čestitam vam i na činjenici da smo zajedno tamo krenuli u taj proces osiguravanja zemljišta, infrastrukture, što će omogućiti brojnim mladim Osječanima i brojnim mladim osječkim obiteljima da mogu si kupiti ili ući u priuštivi najam u tim istim zgradama.
S pravom ste rekli da je u ovom trenutku potrebno da Vlada donese jednu, jedan Nacionalni plan stambene politike, svojevrsnu stambenu strategiju koju mi sad .../Govornik se ne razumije./... pripremamo i koju ćemo, kao što je to već i danas tijekom dana predsjednik Vlade i rekao, vrlo brzo predstaviti i brojne su mjere kojima ćemo dohvatiti 3 glavna cilja, prvi je cilj priuštivo stanovanje, drugi cilj održivo stanovanje i treće, prostor u funkciji stanova.
Kad govorimo o tom održivom stanovanju, onda je jedna od tih mjera je i ovaj porez na nekretnine o kojem govorimo, koji je uveden prije 30 i, 30-ak godina, mi ga sada redefiniramo, a cilj nam je da i tim porezom na, možda i porez na nekretnine je najprimjereniji naziv, ali možda bi bilo bolje porez na nekretnine, stambene nekretnine koje nisu u funkciji stanovanja, to bi možda bio najbolji njegov naziv jer nam je to i cilj, da gotovo 40%, što iznosi 958 tisuća stambenih jedinica u Hrvatskoj oporezujemo na određeni način kako bi bili na tržište, da oni dođu u onu funkciju zbog kojih su prvotno i izgrađene, a to su funkcije stanovanja danas nisu i to je jedna od tih mjera, druga je mjera ono što smo maloprije spominjali kada smo govorili o Zakonu o održavanju i upravljanju zgrada, gdje govorimo da ćemo ograničiti, otežati pristup da se u stambenim jedinicama provodi kratkoročni najam koji je u funkciji turizma, pa onda tim ograničenjem ćemo također, dio od 230 tisuća stambenih jedinica, nadam se, u dovoljnoj budućnosti, podignuti na tržište, ponovno za stanovanje.
Želimo vratiti jednu mjeru koja je dobra, na drugačiji način redefinirati, a to je da kad mladi čovjek, mlada obitelj kupi stan u Hrvatskoj, da mu RH, da mu Vlada, da mu državni proračun vrati porez na promet nekretnina koji će biti javno limitiran, ograničen u kvadraturi i o vrijednosti tog stana.
Idemo na redefinirani model poticajne stanogradnje i da to nismo napravili, ja sam suglasan da niti vi ne bite bili krenuli s nama sada u ovaj model jer nije moguće postignuti cijenu izgradnje tog jednog kvadrata stana i kroz poticajnu stanogradnju, ako nismo podignuli ponudbenu vrijednost na tržištu.
To smo napravili i to je bio okidač da i vi s time krenete. Brojne su druge mjere koje su u također, u pripremi i kroz poticanje dugoročnog najma, kroz ograničavanje kratkoročnog odnosno izjednačavanje poreznog opterećenja na dugoročni i kratkoročni, što sad nije slučaj, dakle brojne te mjere će biti vrlo brzo predstavljene.
Na nekim mjerama smo još uvijek u usuglašavanju na razini Vlade i resornih ministarstava, tako da će on biti vrlo brzo predstavljen. Evo u tom smislu, ja sam uvjeren da ćemo tim, tom strategijom i njenom provedbom učiniti to da stan u Hrvatskoj bude jeftiniji po metru četvornom, ali isto tako, da najamnina, prije svega, …
.../Upadica: O, ministre, vrijeme je isteklo./... mladim ljudi da bude priuštivija nego što je danas.
Nisam uhvatio, tako da sam malo produžio.
Izvolite, kolega Radić, očitovanje.
Hvala poštovani ministre na odgovoru, izražavam zadovoljstvo te smatram iznimno važnim izradu strateškog dokumenta koji će se sveobuhvatno pozabaviti temom stanovanja. Također, iskazujem zadovoljstvo u suradnji ministarstva i Grada Osijeka gdje ste i sami najavili, gdje ćemo zajedno kreniti u izgradnju 206 stanova u gradu Osijeku, koji će svakako biti dostupni po nižoj cijeni mladim obiteljima.
Također, iskoristit ću ovu priliku da zahvalim i vama i premijeru Plenkoviću na dodijeli zemljišta u našoj gospodarskoj zoni u Nemetinu u vrijednosti 12,9 milijuna eura, 36 hektara koji će nam omogućiti da privučemo nove investitore u grad Osijek, u Slavoniju i Baranju, gdje ćemo u 10. mj. predstaviti jednu zajedno multinacionalnu kompaniju koja će otvoriti svoja vrata i koja će zaposliti 1500 ljudi u gradu Osijeku.
Još jednom hvala.
38. pitanje zastupnik Hrvoje Zekanović postavlja ga predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću, izvolite.
Poštovani predsjedniče Vlade, ajmo malo relaksirati i opustiti atmosferu. Maloprije su kolegice iz stranke Možemo! pokušale napraviti dramu, a zapravo, trebalo je biti gotovo slavljenička atmosfera, imamo stabilnu većinu, evo, povećao se kreditni rejting i sve nam dobro ide. Imali smo uspješnu turističku sezonu, nemojmo zaboraviti.
Par komentara na par teza ili par odgovora na par pitanja. Nedavno je g. s Pantovčaka izjavio, za veće mirovine ima novca, ali nema političke volje jer je on zaboravio koliko su mirovine rasle u, za vrijeme njegovog premijerskom mandata.
Kolegica Marija Selak Raspudić je nakon što se svadila sa Božom Petrovim tko će u Bruxelles ona ili Božo odlučila jurišati na Pantovčak. I mene zanima koliko je prozirna njezina namjera jer ona je zapravo samo kandidat partner gospodina Milanovića i cilj njezinog mandata, odnosno njezine kandidature je isključivo da uzme neke desne glasove. Mene zanima koliko je prozirna njezina namjera u očima hrvatskih glasača? Nadalje, zanima me vaš komentar na vjerojatnu daljnju grbenizaciju SDP-a sa vjerojatnim izborom gospodina Hajdaša Dončića na čelo SDP-a. Je li to znači nastavak iste Grbinove politike ili je možda još nešto gore totalni raspad SDP-a. I možda naposljetku oni moji ljubimci Mostovci, mali jedan komentar. Želio bih čuti vaš na njihove politike koje idu od krajnje desnih, oni se pretvaraju u HČSP do potencijalne koalicije i želje za koaliranje sa MOŽEMO do stvarnih, aktualnih koalicija sa SDP-om na primjer u Šibensko-kninskoj županiji i sa SDP-om na primjer u Sinju.
Hvala.
Izvolite odgovor predsjedniče Vlade.
Hvala lijepa poštovani zastupniče Zekanoviću. Ovo je cijeli kolaž analitičkog prikaza političke konzistentnosti. Što se tiče kršitelja Ustava pa nisu umirovljenici zaboravili njegovu politiku prema umirovljenicima koja je ili stagnirala kada je riječ o mirovinama, to se vidi jasno iz onoga grafa ili pak je bila manja kao što je rekao jedini legitimni zastupnik umirovljenika kao predsjednik stranke, Hrvatske stranke umirovljenika gospodin Gabričević. A dobro je da ovi koji hoće malo pomoći kršitelju Ustava u dizanju te teme jasno i kažu da su predstavnici političke stranke koja podržava njega da valjda krši Ustav i dalje, pa onda cijeli njihov manevarski prostor svodimo u politički blok nekih koji su pjevali pjesmice o HDZ-ovim kandidatima za izbore za Europski parlament i znali na …/Govornik se ne razumije./… bolje nego bilo tko od nas. To bi bio gospodin Špika da nema nekih dilema. Evo Zdravka se sjeća tih trenutaka, ali dobro. Recimo da je to tako.
Što se tiče vaših komentara za gospođu Selak Raspudić mislim da je to svima jasno. Vi ste stavili taj okvir gdje je. Glumite neku desnu kandidatkinju ne bi li manje ljudi glasalo za kandidata kojeg podupire HDZ, već smo to vidjeli prije pet godina. Sada su samo zamijenili role i dobro da ste to tako precizno i jasno identificirali. Siguran sam da će i birači to vidjeti, a malo netko tko prati politiku to može itekako shvatiti.
Što se tiče daljnje grbinizacije SDP-a kako ste vi rekli mene su već više puta pitali. Na SDP-u je da si bira svoje predsjednike. Tko će to biti to ćemo vidjeti. U svakom slučaju meni bi to u mom mandatu predsjednika HDZ-a trebao biti četvrti predsjednik SDP-a. Mi ćemo raditi ono što najbolje znamo odgovorno i ozbiljno za hrvatske građane, za hrvatsko gospodarstvo. A da li će se oni baviti ne znam prijavljivanjem Povjerenstvu za sukob interesa ili podržavati kršitelja Ustava i zvati ga na svoje glavne odbore to je njihovo ogledalo poimanja, shvaćanja hrvatskoga Ustava i našega političkog sustava do sada.
U svakom slučaju nek' se oni bave svojim problemima. Što se tiče vaših ljubimaca iz Mosta, pa tu, tu je sve jasno. Evo recimo gospođa iz Možemo koja je malo prije postavila pitanje uopće ne prepoznaje tko je gdje. Ona valjda ne zna da je Bulj njen partner potencijalni u oporbi protiv parlamentarne većine i onda komfabulira tko, što i gdje govori. Ali to je tako, to su nova partnerstva bilo što, bilo kako, bilo s kim samo da bi nekako se od tog sindroma iz 2017. kad su se pokazali kao nelojalni i nepouzdani partneri valjda osvetili HDZ-u. To je jedina politička misija, nema tu nikakve druge nijanse i političke ambicije i želje.
Ali evo takva je scena kakva je, sve su demokracije dosta fragmentirane. Neke su malo bolje, neke manje dobre. Moramo u svakom slučaju tumačiti naše politike, jer kao što ste rekli kreditni rejting A minus …/Govornik se ne razumije./… nije poklonjen, nije došao slučajno. Ljudi koji rade u SMP-u, a tamo su na tisuće stručnjaka nisu niti birači, niti glasači ni HDZ-a, niti nekog drugog u parlamentarnoj većini niti su u nekom afektivnom odnosu prema nama, niti su povezani sa nama, nego nas hladno temeljem kriterija i standarda promatraju i to komparativno sa drugima. I onda, ako oni daju takvu ocjenu valjda je nešto od ovoga što se mi trudimo učiniti zadnjih nekoliko godina i dobro za razliku lažnih katastrofa i fabriciranih kriza iz travnja.
Hvala.
Izvolite očitovanje kolega Zekanović.
Poštovani predsjedniče hvala vam na komentarima, no ja ću još malo se nadovezati.
Fantastično mi je bilo gledati prije nekoliko dana kad je kolega Bulj sa Buljem 2.0 kad su otišli na vrelo Cetine i kad su tamo zabijali nekakvu tablu da se tamo ne smije kupati, dakle ne smije se kupati u rijeci.
Dakle, da svi, hrvatska javnost čuje ne smije se kupati u rijeci po Miru Bulju. Dakle, ni u mom Šibeniku koji se nalazi na ušću rijeke Krke bi trebalo zabraniti kupanje. Da podučimo gospodina Bulja, vodocrpilište je na Vukovića vrelu koje je ograđeno kao svako vodocrpilište. Mjesta koja nisu ograđena, pa netko može smočiti noge, to nije problem. Dakle, stanovnici Karlovca slobodno se kupajte u rijekama, dakle to je dozvoljeno, to je dozvoljeno.
Dalje. Kolegi Bulju možda još jedna sitnica je promakla, dakle on govori o slanju Hrvatske vojske u Ukrajinu. Ako bude Treći svjetski rat nećemo trebati slati vojsku nigdje, trebat ćemo se skrivati, a onda ćemo se javiti Mostovcima za sklonište od smaka svijeta jer oni znaju lokaciju. To je u Alpama. Tamo je kolega Grmoja već bio, čekao je smak svijeta. Dakle, kolega Bulj vama pitanje gdje je točno sklonište u Alpama od smaka svijeta da se znamo skloniti.
Kad govorimo o tom fališu famoznom kojega kolega Bulj 2.0 kritizira gospođa Dragana Modrić voditeljica galerije Sikirica u Sinju je inače bila gost Fališa koji Bulj 2.0 kritizira. Dakle, jedna istaknuta ljevičarska aktivistkinja, plaću joj daje Miro Bulj i onda s njom onako nabacuje loptice. Hajde malo na fališ, govori protiv onih vrijednosti koje on tobož zastupa, a onda uzmi ovu izložbu koju ću ja zabraniti. Fantastično!
Idemo na 39. pretposljednje pitanje, zastupnik Ante Deur postavlja ga potpredsjedniku Vlade i ministru hrvatskih branitelja Tomi Medvedu.
Izvolite.
Hvala poštovani predsjedniče.
Na Međunarodni dan nestalih obilježen je i Dan nestalih iz Domovinskog rata. Traženje nestalih iz Domovinskog rata sigurno je najbolnije pitanje u sve ove godine. No, poštovani potpredsjedniče i ministre hrvatskih branitelja, evo molim vas da još jednom se ono pokušate u kratkim crtama pojasniti sve što radi ova hrvatska Vlada i Ministarstvo hrvatskih branitelja u traženju nestalih osoba, a posebno vas molim da se osvrnete po pitanju u kojoj fazi istraživanje Petrovačke dole koja se nalazi u blizini Vukovara gdje na odlagalištu smeća su pronađeni posmrtni ostaci.
Izvolite odgovor potpredsjedniče.
Hvala lijepa poštovani predsjedniče Hrvatskoga sabora, zastupnice i zastupnici, uvaženi zastupniče Deur.
Hvala vam što ste i danas na ovom aktualnom satu aktualizirali i postavili ovo iznimno važno pitanje koje se odnosi na proces traganja za nestalim osobama. 33 godine nakon početka velikosrpske agresije. Republika Hrvatska još uvijek traga za 1792 nestale osobe. I stoga smo mi već od 2016. godine prepoznali značaj i složenost ovog pitanja i usmjerili se zaista na istinski napredak i u cijelosti unaprijedili cijeli ovaj proces traganja za nestalim osobama.
Temeljem prikupljenih saznanja u proteklih 8 godina proveli smo terenska istraživanja na 396 lokacija gdje smo konkretno proveli probna iskapanja na području Vukovarsko-srijemske županije na 135 lokacija, Sisačko-moslavačke 96, Osječko-baranjske 39, Požeško-slavonske županije 28 lokacija. Pronašli smo 39 pojedinačnih i 5 masovnih grobnica i ekshumirali najmanje 190 posmrtnih ostataka. A posebno je važno kao što ste naglasili u vašem pitanju i lokacija Petrovačka dola u neposrednoj blizini grada Vukovara. Radi se o najzahtjevnijoj i najsloženijoj lokaciji.
Riječ je o aktivnom odlagalištu otpada čije istraživanje traje pune dvije i pol godine. Mi smo sa ciljem pronalaska posmrtnih ostataka izvezli i pretražili gotovo sto tisuća kubika smeća i otpada i među tim otpadom pronašli posmrtne ostatke najmanje 10 žrtava. U Zavodu za sudsku medicinu i kriminalistiku prioritetno se provodi postupak njihove identifikacije dok se na lokaciji pronalaska nastavlja pretraživanje terena.
U istom tom razdoblju u našem mandatu ukupno smo identificirali 268 osoba. Kako se ovdje radi zaista o iznimno zahtjevnom i složenom postupku obzirom da je stanje posmrtnih ostataka osim novo ekshumiranih posmrtnih ostataka proveli smo i postupak identifikacije dijela posmrtnih ostataka koji su ekshumirani u ranijem razdoblju. To je dokaz o izrazito zahtjevnom, složenom procesu ali i naporima koje je naša Vlada učinila. Naglasit ću da smo donijeli po prvi puta Zakon o osobama nestalima u Domovinskom ratu, da smo unaprijedili međuresornu suradnju, da smo nabavili odlukom Vlade najsuvremeniji laboratorij koji se nalazi u Zavodu za sudsku medicinu i kriminalistiku, da smo nabavili i uveli nove inovativne metode pretrage, nabavili najsuvremeniju opremu poput bespilotne letjelice i georadara, da smo sa udrugom odnosno Savezom udruga obitelji zatočenih i nestalih u svakodnevnom kontaktu i da tu posvećujemo posebnu pozornost. I da ćemo, dakako u razdoblju koje je pred nama nastaviti predano raditi …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… na prikupljanju saznanja o prikrivenim mjestima masovnih i pojedinačnih grobnica.
…/Upadica predsjednik: Hvala potpredsjedniče./…
Hvala lijepa.
Izvolite očitovanje zastupniče.
Hvala poštovani predsjedniče.
Poštovani potpredsjedniče, ministre hvala vam još jednom na odgovoru. Kao što sam rekao ovo je jedna od najbolnijih tema u Republici Hrvatskoj. Želim zahvaliti predsjedniku Vlade, vama, ovoj Vladi sve ono što ste napravili. Kao što ste rekli Udruga nestalih i predsjednica gospođa Alvir najbolje to znaju. Znamo da mnogi roditelji umiru gdje nisu u poziciji da zapale svijeću svome djetetu, mnoga djeca nisu to dočekali. To je jedna bolna i teška tema. Zato i ovo pokazuje da je ono što kroz institucije mora proći još jednom molimo sve ljude koji se žele baviti vaninstitucionalnim situacijama da to nije dobro. Može biti plemenito, ali to je ono što mnoge obitelji pate i ne smiju dozvoliti da izlazi razne da li se to zovu udruge izvan institucija i da je to što jedini način je ovo što radi Vlada Republike Hrvatske da svaka obitelj može kvalitetno uz pijetet zapaliti svijeću borbu punoj boli i sjećanja na svoje obitelji, supruge, sinove, očeve.
Hvala vam još jednom.
I idemo na zadnje pitanje.
Zastupnik Goran Ivanović postavlja ga potpredsjedniku Vlade i ministru obrane Ivanu Anušiću.
Izvolite.
Hvala lijepo poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani premijeru, ministri.
Evo dozvolite prije nego što postavim pitanje da možda kao neovlašteni politički analitičar ustvrdim da duljina toplinskog vala je ipak ostavila traga na oporbu, ubila im je kreativnost, ubila im je volju ali to je eto meteorološka pojava.
A sada meritum onoga što sam htio reći i postavit ću pitanje uvaženom potpredsjedniku Vlade i ministru obrane Ivanu Anušiću. Sigurnost u ovim izazovnim vremenima je sigurno prioritet svake Vlade nadasve ove Vlade Hrvatske demokratske zajednice i koalicijskih partnera, prioritet je to i Ministarstva obrane povećavati permanentno proračun za Oružane snage za MORH je nešto što daje sigurnost i građanima Republike Hrvatske i svima onima koji dolaze u Republiku Hrvatsku.
Nabavka topničkog sustava višecjevnih raketnih bacača Himars je nešto što je evo ovo ljeto kao vijest zasigurno obradovala prije svega Oružane snage jer to je dokaz da jačanjem sustava dajemo prioritet onome za što smatramo da je bitno. Ali ću vas evo pitati da pojasnite i hrvatskoj javnosti što nabavka jednog takvog sustava znači prije svega za Oružane snage, ali i za Republiku Hrvatsku u cijelosti?
Izvolite potpredsjedniče Vlade odgovor.
Hvala lijepo.
Poštovani predsjedniče, poštovani uvaženi zastupnici, poštovani gospodine Ivanoviću.
Da, kao što ste i sami rekli kad govorimo o Harmasima, kad govorimo o naoružanju i kad govorimo o opremanju Oružanih snaga Republike Hrvatske od 2016. godine ova Vlada je započela sa upravo tim procesom. 122% je povećan proračun Oružanih snaga i sada kao što i znate iz proračuna smo prvih šest borbenih zrakoplova Rafala. U fazi smo nabavci black hokova. U fazi smo reparacije i opremanje i davanje na raspolaganje Oružanim snagama borbena vozila Bradley. U procesu smo nabavke haubice Cezar 155 milimetara, u fazi smo dogovora i razgovora u opremanju Oružanih snaga i modernim zapadnim tenkovima.
Kad govorimo konkretno o pitanju koje ste spomenuli Harmarsima govorimo to je mobilni samohodni sustav raketni koji u ovom trenutku, višecjevni koji u ovom trenutku Hrvatska dogovara i razgovara i pregovara i završila je pregovaranje. Ugovor će bit potpisan do kraja ove godine sa SAD-om. Saveznik SAD su odobrenje za kupovinu tog oružja dali samo trima državama EU, mi smo četvrti, četvrta zemlja. Sustav koji je ekstra moderan, sustav koji je učinkovit, sustav koji ima strašno veliku i jaku razornu moć, te do kraja godine kao što sam rekao potpisat ćemo i sporazum.
Naglasiti treba da je cijena koja se svakako i spominje kad govorite o pravilu kad šta god kupujemo pa i cijena Harmersa je bila okvirno 390 milijuna dolara. Ugovorena cijena za isporuku 8 sustava raketnih Harmers je 287 milijona dolara. Očekujemo vrlo brzu isporuku upravo tog sustava i predavanje tog sustava Oružanim snagama RH.
Ključno je naglasiti sigurnost koja je danas i arhitektura sigurnosna koja je u potpunosti narušena i koja u ovom trenutku ne prijeti samo Europi, nego cijelome svijetu, eskalaciji sukoba. Jedini rješenje, jedini ključ će toga biti snažan, jak i spreman na samoobranu, spreman na odvraćanje i spreman na zaštitu svoje granice i svoga naroda.
Upravo Oružane snage imaju tu zadaću i Vlada RH čini sve da oni budu na tom zadatku spremni i naravno da hrvatski narod i državljani Republike Hrvatske i sama Hrvatska država kao takva bude sigurna.
Evo hvala lijepa.
Kolega Ivanović očitovanje, izvolite.
Hvala lijepo uvaženi potpredsjedniče Vlade, poštovani ministre.
Hvala vam naravno na ovom obrazloženju, hvala svim vojnikinjama, vojnicima, Oružanim snagama Republike Hrvatske, časnicima, dočasnicima, svim sastavnicima Hrvatske vojske što čine Hrvatsku sigurnom zemljom kako za građane, tako i za ulagače. Ali dozvolite evo da poželim i ugodan let i to 349 puta predsjedniku Republike RH i to na račun građana Republike Hrvatske uz pjesmu „Ajde leti soko nisko pa visoko“. Eto.
Evo ga ovim smo došli do kraja aktualnog prijepodnevna koje je potrajalo gotovo do 15,00 sati pa više nije bilo ni prijepodne, nego je poslijepodne.
Sada ćemo nastaviti sa iznošenjem stajališta.
Molim da oni koji ne misle pratiti taj dio rada Hrvatskog sabora u idućih sad minutu, dvije napuste sabornicu, a u 16,00 sati nastavljamo sa prvom točkom dnevnog reda. Bit će sa nama ovdje ponovo i predsjednik Vlade.
Vidimo se.
PDF