Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 2

PDF

31

  • Prijedlog zakona o Središnjem registru stanovništva, prvo čitanje, P.Z. br. 37
10.07.2024.

Penava, Ivan (DP)
Sukladno rasporedu odnosno planu rasprava prelazimo na slijedeću točku, a to je:

- Prijedlog Zakona o Središnjem registru stanovništva, prvo čitanje, P.Z. broj 37

Predlagatelj je Vlada RH na temelju Članka 85. Ustava RH i Članka 172. Poslovnika Hrvatskog sabora.
Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na prvo čitanje zakona.
Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za financije i državni proračun.
Želi li predstavnik, imamo stanku, za stanku se javila kolegica Anka Mrak Taritaš.
Izvolite.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Tražim stanku u trajanju od 10 minuta i stvarno molim da se i odobri fizički stanka u ime Kluba HSS-a, GLAS-a i DOSIP-a.
Dakle, kao prvo stanku tražim iz razloga možda nam se priključi ministar pa da ima vremena da nam se priključi da nam on obrazloži zakon jer mislim da je izuzetno važan. Riječ je o jednom zakonu za koji smo kad smo raspravljali o popisu stanovništva rekli da bi bio nužan i da bi bio potreban i da bi bio sasvim dobrodošao na način da ga imamo i na taj način nemamo više one popise stanovništva.
Mi inače danas na različite načine, različite institucije vode evidencije, evidencije trebaju biti na istom mjestu, moraju biti naravno svima dostupne i naravno da država će te evidencije između ostalog i koristiti.
Ono što bih željela upozoriti već sad u stanci su vam dvije stvari.
Prva stvar vam je odredba članka kojom vi dajete, gdje će se neko definirati svoje partnerstvo na način koji je u pojedinoj vezi, dakle to je odredba članka gdje je, gdje sam definira što i kako, to je onaj poseban dio registra, pa je tu upitno zbog čega vam to treba i zašto, pa ćete vjerojatno već i u uvodnoj riječi obrazložiti u čemu je razlog, a druga stvar je način na koji će se upravljat tim podacima. Dakle da su podaci na jednom mjestu su dobri, da imamo Registar stanovnika umjesto onih trauma oko dakle oko popisa stanovništva, pa taj popis ne dobijemo do kraja godine, pa se onda imamo različite podatke, pa se manipulira tim podacima, apsolutno podržavamo, ali će to biti vrlo upitno način na koji će se upravljati tim podacima. I druga stvar, imali smo nedavno jednu raspravu o zaposlenicima u javnoj upravi, pa je sve zajedno bilo odgođeno jer sustav nije informatički bio napravljen. To znači ovdje upozorenje napravite informatički sustav na vrijeme, hvala lijepo.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegici Mrak-Taritaš.
Sukladno zahtjevu odobravamo stanku od 10 minuta, stoga se okupljamo u 10 i 20, hvala.
STANKA U 10,10 SATI

Penava, Ivan (DP)
NASTAVAK NAKON STANKE U 10,20 SATI
Poštovane kolegice i kolege, evo po proteku vremena određenog za stanku nastavljamo s raspravom. Stali smo dakle kod upita predstavniku predlagatelja želi li dati dodatno obrazloženje?
Državna tajnica kolegica Tereza Rogić Lugarić, izvolite.

Rogić Lugarić, Tereza
Zahvaljujem poštovani g. predsjedniče.
Uvažene zastupnice i uvaženi zastupnici, pred vama se nalazi Prijedlog Zakona o središnjem registru stanovništva koji se donosi iz nekoliko razliko. Ponajprije središnji registar, dakle i cilj ovog središnjeg registra je zamjena za popis stanovništva, ciljano usmjeravanje socijalnih potpora i novčanih pomoći, administrativno rasterećenje građana i društva u cjelini, pojednostavljenje provedbe pojedinih postupaka, praćenje trendova socijalne i ekonomske migracije stanovništva, međutim prepoznate su i brojne druge potrebe koje će se riješiti dostupnošću informacija iz ovog registra.
Kako bi se ostvarile višestruke svrhe podaci u središnjem registru preuzimat će se iz drugih registara povezujući informacije putem OIB-a odnosno osobnog identifikacijskog broja. Činjenica je da ako se uspoređuju sustavi drugih država možemo naići na različita rješenja o instituciji nadležnoj za uspostavu ovakvog registra. Vrlo često se ustroj registra povezuje ili s upisom činjenice rođenja ili s prijavom prebivališta ili s dodjelom jedinstvenog identifikatora. Kako je ključ uspostave središnjeg registra u RH razmjena podataka putem OIB-a za čije je određivanje i dodjeljivanje nadležna porezna uprava, te kako porezna uprava u svojem informacijskom sustavu raspolaže nizom podataka o dohocima i primicima ključnim za svrhe koje se uspostavom središnjeg registra žele ostvariti time se porezna uprava nametnula i kao optimalno rješenje za vođenje ovog registra.
Središnji registar sastoji se od dva dijela, općeg i posebnog kojim je obuhvaćeno 15 grupa osobnih podataka. U opći dio podaci se upisuju isključivo preuzimanjem podataka u realnom vremenu od izvora podataka. U posebni dio podaci se upisuju preuzimanjem podataka iz izvora podataka tromjesečno ili prikupljanjem podataka od osoba na koje se ti podaci odnose na temelju dobrovoljno danih izjava.
Građani će moći isključivo na temelju dobrovoljnih izjava u ovaj registar upisati 4 skupine osobnih podataka i to podatke o izvanbračnoj zajednici ili o neformalnom životnom partnerstvu, o vjeri i materinskom jeziku, o nacionalnosti, te kontaktne podatke. Također će se u središnjem registru za svaku upisanu osobu dati prikaz srodstva, a vodit će se i podaci o kućanstvima.
Isto tako hrvatskim građanima i državljanima odnosno upisanim osobama omogućit će se uvid u pisane osobne podatke uz prethodnu identifikaciju, traženje potvrde o upisanim podacima i dojavljivanje činjenice o netočnosti upisanih podataka, a radi sveobuhvatne ažurnosti sadržajnih podataka. U slučaju dojave o netočnosti upisanih podataka porezna uprava će od voditelja podatka zatražiti provjeru točnosti, te će se eventualni ispravak podataka provoditi promjenama u izvornom registru. Na taj način središnji registar ne preuzima ulogu postojećih registara već samo sumira potrebne podatke u usporedivoj vremenskoj i prostornoj dimenziji.
U skladu s Prijedlogom Zakona o središnjem registru registar bi se ustrojio tijekom 2025.g., a puna primjena registra se očekuje od 1. lipnja 2026.g., zahvaljujem.

Penava, Ivan (DP)
Hvala državnoj tajnici Rogić Lugarić.
Idemo na replike, prvi na redu za replike je kolegica Boška Ban Vlahek, izvolite.

Ban, Boška (SDP)
Zahvaljujem.
Poštovana, zanima me kako planirate osigurati da Prijedlog Zakona o središnjem registru stanovništva koji neposredno utječe na ostvarivanje više ljudskih prava neće dovesti do povrede prava na privatnost i zaštitu osobnih podataka, te do diskriminacije osjetljivih skupina, te kako osigurati da se osobni podaci građana uključujući podatke o nacionalnoj pripadnosti, vjerskoj pripadnosti i bračnom statusu neće zloupotrijebiti i postati dostupni neovlaštenim osobama kroz novi registar, te koje konkretne mjere zaštite podataka će bit implementirane kako bi se spriječile povrede privatnosti? Hvala lijepa.

Penava, Ivan (DP)
Zahvaljujem.
Odgovor na repliku.

Rogić Lugarić, Tereza
Zahvaljujem, dakle ponajprije bi htjela istaknuti da je u izradi ovog prijedloga zakona bilo uključeno 36 tijela, jedno od tih tijela je bila i Agencija za zaštitu osobnih podataka koja je od samih dakle početaka uključena u izradu zakonskog teksta i sve odredbe u zakonu su rađene u skladu sa primjedbama i sugestijama Agencije za zaštitu osobnih podataka. Korištenje podatak u registru će se temeljiti znači na prethodno iskazanom interesu i svaki korisnik podataka u registru će morati točno navesti u koje svrhe koristi određene podatke, dakle neće svi korisnici vidjeti sve podatke u registru nego samo one podatke za koje se unaprijed prijave odnosno za koje izraze određenu svrhu. Također sustavom dakle o podacima budući da će se registar nalaziti u djelokrugu poreznih tijela …/Upadica Penava: Vrijeme./… htjela bih samo reći da Porezna uprava i do sada znači upravlja velikim brojem različitih iznimno osjetljivih podataka i pri tome primjenjuje i poštuje cijeli niz relevantnih zakona …/Upadica Penava: Hvala./… kao i ISO standarde.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Slijedeća za repliku se javila kolegica Nataša Tramišak. Izvolite.

Tramišak, Nataša (HDZ)
Hvala vam poštovani potpredsjedniče.
Državna tajnice, dakle evo dobro je reći da zapravo popis stanovništva ovim zakonom odlazi u povijest i to je nešto što smo svi zajedno proteklih godina zapravo i tražili da se dogodi. Znamo što je bilo na popisu 2021. godine, koliko je on bio izazovan. Statistički podaci i sve ono što je navedeno je jako važno za različita državna tijela i institucije, za same građane kod ostvarivanja različitih nekakvih davanja, prvenstveno govorimo ovdje i o socijalnim davanjima ali i upisima u škole i predškolske ustanove i posebno mi je drago evo vidjeti da će se zapravo svi podaci već objedinjavati iz postojećih službenih evidencija u jedan jedinstven registar, da će spriječit i manipulaciju samih podataka, a još bi htjela reći da je iznimno važno imati relevantne ažurne podatke, ne stare 10 godina radi izrade različitih strategija i akcijskih planova i onda voditi kvalitetnije politike i na lokalnoj regionalnoj razini ali i nacionalnoj, politika regionalnog razvoja. Hvala vam.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegici Tramišak. Odgovor na repliku.

Rogić Lugarić, Tereza
Zahvaljujem na ovim lijepim riječima i da u cijelosti se slažem s onim što ste rekli. Dakle, ovo je veliki napredak i u smislu zamjene za popis stanovništva ali i u smislu cijelog, cijelog niza pozitivnih učinka za hrvatske građane koji će se postići ustrojavanjem ovog središnje registra. Hvala lijepo.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Slijedeća na redu za repliku je kolegica Anka Mrak Taritaš. Izvolite.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo.
Poštovana državna tajnice, mene zanima slijedeće. Odredbi čl. 14. gdje je upis podataka o izvanbračnoj zajednici ili neformalnom životnom partnerstvu, u st. 5 stoji da Porezna uprava je ovlaštena preispitati ispunjenje pretpostavke o postojanju izvanbračne zajednice ili neformalnog životnog partnerstva. Dakle to je onaj dio registra kojim ćete, koji će se popunjavati sukladno datoj izjavi. A mene zanima, kako će točno Porezna uprava to preispitivati, kao će točno preispitivati pretpostavke da kad je netko izjavom rekao da postoji izvanbračna zajednica i neformalno životno partnerstvo. Na što će se to svoditi i kako će se to činiti? Hvala lijepo.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegici Mrak Taritaš.
Odgovor na repliku, izvolite.

Rogić Lugarić, Tereza
Hvala lijepa.
Dakle navedeni članak je ponajprije donijet kako bi pripadnici izvanbračne zajednice ili neformalnog životnog partnerstva mogli ostvarivati cijeli niz svojih prava. Napominjem da se upis podatak o izvanbračnoj zajednici dakle zasniva na dobrovoljno danoj izjavi. Recimo prema Općem poreznom zakonu, izvanbračna zajednica je po svojim posljedicama izjednačena s bračnom zajednicom tako da će se na ovaj, na ovaj način će onda pripadnici izvanbračnih zajednica ili neformalnog životnog partnerstva moći ostvarivati cijeli niz svojih prava u poreznom postupku u dijelu dječjeg doplataka i cijelog drugog niza prava. Ovo o čemu vi govorite dakle ne radi se o tome da će porezna uprava sama po sebi preispitivati izvanbračnu zajednicu, nego se ovdje radi o cjelokupno detaljiziranom postupku kako će se utvrđivati taj podatak budući da se izjava znači temelji na dobrovoljnoj izjavi jednog sudionika izvanbračne zajednice, a ovo što se tiče preispitivanja Porezne uprave je samo daljnji nastavak postupka …/Upadica Penava: Vrijeme, hvala./… odnosno ostavit će se i mogućnost drugom pripadniku za izjašnjavanje. Hvala lijepa.

Penava, Ivan (DP)
Slijedeća na redu za repliku kolegica Martina Vlašić Iljkić. Izvolite.

Vlašić Iljkić, Martina (SDP)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče.
Poštovana državna tajnice, evo od prijedloga u nacionalnom planu oporavka i otpornosti koji je glasio uspostava registra stanovništva, obitelji i kućanstva, došli smo do prijedloga središnji registar stanovništva. Ne vidi se smisao da li je bolje ciljanje socijalnih naknada ili popis stanovništva. Također gdje se je izgubila ukoliko je bolje ciljanje socijalnih naknada i sveobuhvatno zapravo prikupljanje podataka, gdje se izgubila suradnja sa resornim ministarstvom, Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike koje se niti ne spominje u zakonu, a dok je on ključan u nacionalnom planu oporavka i otpornosti. Svakako bi to trebalo unijeti i dodati u sustav razmjene podataka jer imamo u sustavu socijalne skrbi već postojeći sustav soc-skrb aplikacija koja je uvedena prije 10 godina i vrlo dobro je umrežena sa FINA-om, zemljišno knjižnim odjelima, Poreznom upravom, sa MUP-om, sa Zavodom za zapošljavanje, državnim maticama. Znači to su cjeloviti podaci koji su nam …/Upadica Penava: Vrijeme./… dostupni, a ovaj zakon ne predviđa uopće razmjenu podataka. Zahvaljujem.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegici Vlašić Iljkić.
Odgovor na repliku.

Rogić Lugarić, Tereza
Nigdje se nije izgubila suradnja. Dakle kao što sam uvodno i rekla jedan od cilja ovog registra je učinkovito vođenje i socijalne politike. Prema tome u cijelom nizu ovih, dakle u cijelom nizu odredaba jasno se vidi da će to biti cilj registra. Između ostalog će se podaci iz drugih registara umrežavati sa podacima koje Porezna uprava vodi o dohocima i imovina hrvatskih građana, tako da će se na taj način omogućiti upravo vođenje socijalne politike. I jednako tako ovim registrom će se omogućiti i vođenje jedinstvene elektroničke evidencije rada i evidencije neaktivnih osoba tako da u tom smislu suradnja sa Ministarstvom rada je i više nego prisutna. Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Zahvaljujem.
Slijedeća na redu za repliku se javila kolegica Sanja Bježančević. Izvolite.

Bježančević, Sanja (SDP)
Hvala.
Poštovana državna tajnice, kada je u pitanju područje primjene ovog zakona u prijedlogu stoji da će se podaci iz središnjeg registra koristiti za područje ostvarivanja socijalnih i drugih prava te za provođenje statističkih, društvenih, ekonomskih i drugih istraživanja kao i obradu podataka za koju postoji pravna osnova te učinkovito vođenje upravnih, poreznih i drugih postupaka korisnika.
Međutim, da li se razmišlja na tragu iskustava država koji imaju funkcionalne središnje registre i šira primjena? Naime, da pojednostavim, kao jedan od alata u definiranju kvalitetnih populacijskih politika npr. demografske politike.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Rogić Lugarić, Tereza
Da, da svakako, dakle podaci u registru će se zahvaljujući umrežavanjem velikog broja postojećih podataka i postojećih registra upravo moć koristiti i za demografsku politiku i to i je bio jedan također od ciljeva ovog središnjeg registra i uostalom i u samoj izradi ovog prijedloga zakona su sudjelovala tijela nadležna za demografiju, točnije Središnji ured za demografiju.
Hvala lijepa.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Sljedeća na redu za repliku kolegica Anja Šimpraga.
Izvolite.

Šimpraga, Anja (SDSS)
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Uvažena državna tajnice.
Rekli ste da Središnji registar stanovništva mijenja popis stanovništva, budući da mijenja u kojem trenutku započinje njegova primjena kad znamo da su mnoga manjinska prava temelje se na popisu stanovništva, ali vjerujem i da su neki drugi zakoni regulirani na temelju popisa stanovništva? A onda kako jer imamo u posebno dijelu, motivirati ljude da potpišu izjavu da dođu u nadležnu ispostavu Porezne uprave kad znamo da u ruralnim krajevima kilometrima su ljudi udaljeni od nadležne porezne ispostave i prosjek godina je preko 67, 68?
Nažalost ovaj zakon jako je štur i ne daje odgovore na mnoga pitanja.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Zahvaljujem.
Odgovor na repliku.

Rogić Lugarić, Tereza
Dakle, puna uspostava registra se očekuje od 1. lipnja 2026.g. znači do sredine 2026.g. će se uspostaviti djelovanje registra. Da, pripadnost o nacionalnim manjinama se zasniva na dobrovoljnoj izjavi, međutim sustav koji je postojao do sada je bio jednak, tako da u tehničkom smislu ne vidim i ne vidimo koja će zapravo razlika nastati uspostavom ovog registra u odnosu na dosadašnje mogućnosti izjavljivanja odnosno davanja izjave o pripadnosti nacionalnim manjinama. U vezi s ovim u ruralnim dijelovima dakle svjesni smo te činjenice, ali tu postoji mogućnost i angažiranja opunomoćenika i različitih drugih modaliteta koja smo predvidjeli tako da ne vjerujemo da će tu nastati u provedbenom smislu bilo kakvi problemi.
Hvala lijepa.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Sljedeći na redu kolega Nikola Mažar. Izvolite.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče HS-a.
Poštovana državna tajnice.
Ako sam dobro shvatio od niza pogodnosti koje će ovo donijeti i državi i stanovništvu, dakle konkretno za naše građane recimo imamo dvije stvari. Jedna stvar je da naši ljudi koji sada dođu na jedan šalter pa im se kaže e ova tri papira ideš na ta tri šaltera pa taj šalter više nije tu nego je tamo itd., sada će imati sve na jednome mjestu, dakle imat ćemo središnji registar, središnju bazu iz koje će se moći iščitavati svi podaci što će našim građanima uštediti i vrijeme i novac i energiju i sve ostalo. I s druge strane, s ovime ćemo suzbiti zloupotrebu i socijalnih davanja i poreznih oslobođenja i olakšica itd., što će doprinijeti da se taj novac koji će se smanjiti zloupotrebama puno pravednije, učinkovitije i ciljano dodijeli upravo onima kojima je potreban najranjivijim skupinama.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku.

Rogić Lugarić, Tereza
Tako je, da zahvaljujem na ovim riječima upravo jako ste to lijepo opisali i to zaista je cilj registra, pogotovo ovaj dio dakle administrativnog rasterećenja naših građana i pogotovo u dijelu socijalnih davana. Dakle, umjesto da idu od organizacije do organizacije oni će sada i pri tom nose cijeli niz obrazaca, oni će sad sve moći učiniti na jednom mjestu.
Hvala lijepa.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Sljedeći na redu kolega Veselko Gabričević. Izvolite.

Gabričević, Veselko (HSU)
Poštovani potpredsjedniče Sabora, poštovana državna tajnice.
Kao što vidimo svrha ovoga zakona je između ostalog i da se smanji broj siromašnih odnosno da imamo što manje siromašnih, a to se poglavito odnosi na umirovljenike jer danas u RH imamo veliki broj umirovljenika koji žive u zoni siromaštva. Isto tako svjedoci smo u zadnje vrijeme kada su se davale razne potpore umirovljenicima odnosno bilo ih je osam koje je Vlada od covida pa na ovamo dala umirovljenicima. Ali je tu bilo i puno nepravilnosti jer nismo imali propisan cenzus za ljudi koji su dobijali pa su neki dobijali koji nisu trebali dobiti, a neki su izostavljeni.
Svakako da će ovaj registar pomoći tome i ja pozdravljam donošenje ovog registra, no međutim sam pristup tom registru trebat će čini mi se detaljno regulirati jer tu bi moglo biti možda određenih problema.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegi Grabičeviću.
Odgovor na repliku.

Rogić Lugarić, Tereza
Hvala lijepa na sugestiji. Svakako ćemo nastojati voditi računa, dakle pred nama je sad godina i pol tehničke uspostave registra, rješavanja cijelog niza tehničkih pitanja tako da ćemo svakako voditi računa o tome da pristup registru imaju sve kategorije građana.
Hvala lijepa.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Sljedeća replika kolega Boris Lalovac. Izvolite.

Lalovac, Boris (SDP)
Zahvaljujem g. potpredsjedniče.
Poštovana državna tajnice.
Nešto slično pitanje kao što je kolega Mažar postavio iz HDZ-a. Šta konkretno građani imaju od ovoga, znači i kako će ova baza funkcionirati jel ovo je baza svih baza? Znači ona će objedinjavati ovih dosta registara. Kako će ona funkcionirati sa e-Građanima? To je jako bitno, jel mi dosta danas usluga imamo preko e-Građana. I da li će se dogoditi da uopće i ne trebate ni ić na šalter? To je cilj. Znači ako imate sve podatke da onda država ne traži građanina, da izvadi mi još taj podatak ako ga već imate u bazi. Znači o tome se radi. Vi dođete u državu tražite nekakav podatak i onda vas država traži isti taj podatak koji ona ima u bazi. Znači sad se ostavlja pitanje ne da li će doći na jedno mjesto, da li uopće biti potrebno jel i dolaziti i na taj šalter jel ako već te sve podatke imate objedinjene odnosno ako će ti svi podaci biti kao što ste rekli ažurirani i komunikacija će biti dvosmjerna cijelo vrijeme.
Zahvaljujem.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegi Lalovcu.
Odgovor na repliku, izvolite.

Rogić Lugarić, Tereza
Hvala lijepa, pa da to i zapravo i je jedan od ciljeva registra upravo ovo što ste vi lijepo iznijeli dakle da država već unaprijed prepoznaje i potrebe građana, ali da već unaprijed znači prepoznaje ciljanost mjera prema građanima tako da onda građani zapravo za jedan broj svojih zahtjeva ne bi više ni trebali dolaziti uopće na šaltere nego bi onda u tom smislu država već unaprijed djelovala na temelju svih podataka koje ima.
Hvala lijepa.

Penava, Ivan (DP)
Zahvaljujem.
Slijedeći na redu kolega Josip Ostrogović, izvolite.

Ostrogović, Josip (HDZ)
Poštovani potpredsjedniče, poštovana državna tajnice sa suradnikom, kolegice i kolege vijećnici, pa u proteklim danima pojedini mediji su prozivali Vladu zbog činjenice da će se zbog uvođenja Središnjeg registra stanovništva ukinuti popis stanovništva koji se održava svakih 10 godina. Vjerojatno su ti isti mediji kritizirali i sam popis, metodologiju, raspravljali o pouzdanosti istih. Danas u digitalno doba kad uvodimo središnji registar pojedincima to na neki način smeta ili žale za nekim nepouzdanim popisom koji je trajao mjesec dana znamo i sami kako se radio. Uvođenjem ovog središnjeg registra država će imati skupljene, sistematizirane i uređene podatke o svim svojim građanima koje manje-više i ima, ali će sada ti podaci posložiti i sistematizirati.
Moderne države kakva je RH podatke iz registra koristit će radi kreiranja što životnih politika i odluka. Da li je to sve točno i da li mislite da će zapravo i svi onda zastupnici podržati ovakav središnji registar?

Penava, Ivan (DP)
Zahvaljujem.
Odgovor na repliku, izvolite.

Rogić Lugarić, Tereza
Hvala lijepa.
Da, sve ste točno rekli. Vjerujem da će svi zastupnici podržati ovaj prijedlog zakona zato što je Središnji registar stanovništva jedna mjera koja je vrlo dugoročna mjera, rekla bih revolucionarna mjera i ide stvarno na korist svim hrvatskim građanima i državljanima. Ona će zaista olakšati u velikoj mjeri cijeli, dakle donijet će cijeli niz administrativnog rasterećenja za naše građane, ali će proizvesti i cijeli niz pozitivnih učinaka.
Tako da stvarno mislim da je riječ o jednoj dugoročnoj revolucionarnoj mjeri vrlo dobroj za sve naše građane i državljane i iz te perspektive vjerujem da će zastupnici podržati ovaj prijedlog zakona.
Hvala lijepo.

Penava, Ivan (DP)
Zahvaljujem.
Slijedeća na redu je kolegica Barbara Antolić Vupora, izvolite.

Antolić Vupora, Barbara (SDP)
Hvala lijepa.
Ja bih vas molila obrazloženje. Razmišljate li vezano za upis nacionalnosti? Dakle, prava nacionalnih manjina temelje se u lokalnoj samoupravi na konstituiranju vijeća ili predstavnika nacionalnih manjina koji se temeljio na dosadašnjem popisu stanovništva. Međutim, sada s ovim registrom mi dobivamo neku, neki novi alat. Sama kao pripadnica slovenske nacionalne manjine koja itekako utrpljela zadnjim popisima stanovništva broj, a time i smanjenje prava dakle i opstojnost same manjine time dolazi u pitanje. Da li će se ako želimo voditi dobru demografsku politiku možemo nadati kao takva manjina koja zapravo nestaje i sa tim registrom neki novi učinkoviti alat kako bi se ažuriranjem podataka ostvarila i neka postojeća prava?
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Rogić Lugarić, Tereza
Hvala lijepa.
Pa rekla bih da je ovaj središnji registar iznimno moćan alat za nacionalne manjine zato što se pripadnost, zato što se izjava o pripadnosti nacionalnoj manjini može podnijeti u svakom trenutku na temelju dobrovoljne izjave. Dakle, rekla bi da ako je išta moćan alat za utvrđivanje pravog broja i ostvarivanje svih prava nacionalnih manjina onda bih rekla da je to upravo ovaj sustav dobrovoljnih izjava. Dakle, ovdje se ne radi o popisu stanovništva koji se provodi svakih 10 godina, ovdje se radi o situaciji u kojoj svaki pripadnik nacionalne manjine u bilo kojem trenutku može dati dobrovoljnu izjavu o tome.
Hvala lijepa.

Penava, Ivan (DP)
Hvala lijepo.
Imamo jednu povredu Poslovnika, Barbara Antolić Vupora, kolegice izvolite.

Antolić Vupora, Barbara (SDP)
238., dakle ukoliko je potrebno primijeniti pozitivni učinak ovog onda je potrebno promijeniti i ostale zakone, dakle prvenstveno oko prava i Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina koji je temeljen na popisu stanovništva i to je malo tvrđi orah. Dakle, mislim da nije dobro davati neke lažne nade da će se nešto promijeniti s obzirom na pretpostavku mijenjanja ostalih zakona.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala, s obzirom da je bilo riječ o replici temeljem Članka 239. izričem vam opomenu.
S obzirom da smo završili sa replikama ostajem dužan prije samog otvaranja rasprave priupitat izvjestitelje odbora žele li uzeti riječ? Kako ih nema tu sumnjam da žele, tako da prelazimo na raspravu, prvo u ime klubova zastupnika. Prvi na redu se javio kolega Nino Raspudić iz u ime Kluba zastupnika nezavisnih i Fokusa.
Izvolite.

Raspudić, Nino (Nezavisni)
Kolegice i kolege o temeljnim problemima koje otvara ovakav prijedlog zakona već smo dijelom mogli čuti, vidjeli smo i u javnoj raspravi. Tiču se pitanja poput zašto Središnji državni registar vodi Ministarstvo financija, a ne ministarstvo koje se bavi upravom, što je s pravom na privatnost i pravo na zaštitu osobnih podataka, zatim ispravan uvid da je potrebno ugraditi dodatne mehanizme zaštite te je problem da nisu precizno definirane sve moguće svrhe prikupljanja ili preuzimanja podataka kao i definiranje koje će institucije imati pristup podacima. No ovakav prijedlog ima i nekih drugih manjkavosti pa ću krenuti konkretnije i preciznije. Kao i uvijek problem javnog savjetovanja. U ovom slučaju iznimno kratkog javnog savjetovanja. Ovaj prijedlog zakona po prvi put je ugledao svjetlo dana uoči samih parlamentarnih izbora. Tada se prikazivalo hitnim donijeti taj zakon, pa je stavljen u javno savjetovanje u nekakvom minimalnom roku od 10 dana tj. od 23. veljače do 3. ožujka ove godine. Premda je svima u tadašnjoj Vladi bilo jasno da se taj zakon neće stići uputiti u parlamentarnu proceduru prošlog saziva sabora, koji je raspušten samo 10-ak dana nakon završenog javnog savjetovanja. Taj prvotni prijedlog bio je manjkav i već prve reakcije na prijedlog zakona koji je bio u javnom savjetovanju potpuno su ga ispravno prikazale kao nepromišljenog i lošeg. Već smo nešto čuli o problemu evidentiranja izvanbračnih zajednica i neformalnih partnerstava. Osim Pučke pravobraniteljice, promptno su reagirali neki zastupnici ovdje u saboru, istaknuvši da se ovim zakonom ne mogu administrativnim putem uspostavljati primjerice obiteljski odnosi između naših građana temeljeni na pukim izjavama ili na načelu koje se u rimskom pravu izražavalo maksimom qui tacet consentire videtur. Podsjetit ću vas da je u prvotnom nacrtu ovog zakona jedna osoba mogla izjaviti u registar da se nalazi u izvanbračnoj zajednici ili neformalnom partnerstvu s nekom drugom osobom. Ako ta druga osoba na to šuti ili ne demantira takvu izjavu u registru bi se evidentirala činjenica o nastanku i postojanju izvanbračne zajednice. U ovom prijedlogu zakona to je donekle ispravljeno time da se sada izvanbračne zajednice mogu evidentirati isključivo na temelju izjava volje oba izvanbračna druga, no problem u suštini ostaje isti. I nadalje nije jasno, kako Ministarstvo financija, Porezna uprava misli razriješiti vrlo veliki spektar problema koji se mogu pojaviti u svezi s utvrđivanjem izvanbračnih zajednica. Zamislimo samo da neki stalker ili stalkerica uporno izjavljuje da je u izvanbračnoj zajednici s nekom drugom osobom. Npr. evo ja stalno prijavljujem da sam u izvanbračnom odnosu sa zastupnikom Furiom Radinom i što sad. I onda toj drugoj osobi pristižu obavijesti da je neki bolesnik tako nešto izjavi i od te osobe se traži očitovanje. Zamislite da onaj tip koji je uhodio jednu našu poznatu pjevačicu izjavi preko sustava e-građanin da je s njom u izvanbračnoj zajednici, što on očito godinama žudi ili mašta o tome. Ili još gore zamislite nekog obiteljskog nasilnika koji na ovaj način maltretira ženu ili partnericu koji su od njega pobjegli. Ili zamislite samo mogućnost iskorištavanja starijih ili nemoćnih ljudi da bi se netko domogao njihove imovine. To su ozbiljni problemi i manjkavosti. Dakle čvrsto se zalažemo da se odredbe o utvrđivanju postojanja izvanbračne zajednice ili neformalnog partnerstva brišu iz zakona do drugo čitanja jer nas predlagatelji ničime nisu uvjerili da se mogu nositi s problemima koje ovakav prijedlog donosi. Izvanbračne zajednice i neformalna partnerstva moraju ostati u domeni neformalnog. To je njihovo bitno obilježje i to je odluka izvanbračnih drugova ili neformalnih partnera koju treba poštovati bez obzira što smo svjesni da se i upravna tijela i sudovi pa i sami građani mogu naći u problemu kada naknadno treba dokazivati postojanje izvanbračne zajednice. Neovisno o tome postojanje izvanbračne zajednice je quaestio facti, dakle to je činjenično pitanje. Nastavno na to čini se kako predlagatelj ovog zakona ne shvaća kako je ovakvo pravno uređenje izvanbračne zajednice kao registarske kategorije u izravnoj protivnosti s uređenjem izvanbračne zajednice kao faktične kategorije prema Obiteljskom zakonu koji je organski zakon i čiji se instituti ne mogu mijenjati niti se na njih može utjecati zakonima koji nemaju značaj i pravnu snagu organskog zakona. E sad, netko će reći da smo i do sad prema pravilima o popisu stanovništva prikupljali podatke i o izvanbračnim zajednicama i neformalnim partnerstvima. To je točno, međutim tim podatkom upravljao je isključivo Državni zavod za statistiku od kojega takav podatak ni jedno tijelo nije moglo ni zatražiti ni dobiti, a podaci o izvanbračnim zajednicama ili neformalnim partnerstvima obrađivali su se samo kao zbirni podaci i pojedinačno se nisu mogli koristiti u nikakve svrhe. Stoga ponavljam zahtjev da se odredbe o prikupljanju i evidentiranju podataka o izvanbračnim zajednicama i neformalnim partnerstvima potpuno brišu ili alternativno da se takvi podaci mogu prikupljati putem posebnog modula unutar registra kojeg smije koristiti isključivo Državni zavod za statistiku te nitko drugi u njega ne smije imati uvid.
Dolazimo sada do problema s istinitošću i potpunošću podataka u temeljnim evidencijama. Jedan od ključnih problema svakako su sve one evidencije i upisnici iz kojih će središnji registar stanovništva crpiti podatke. Taj problem već se i sada očituje kod nekih drugih registara poput registra birača koji podatke o prebivalištu crpi iz MUP-ove evidencije prebivališta u kojoj se nalaze na desetine pa i stotine tisuća naših građana koji nisu uredno prijavili prebivalište. Dakle u suštini isti problem koji imamo s registrom birača, imat ćemo i s registrom stanovništva budući da će se i ovaj registar temeljiti na MUP-ovoj evidenciji prebivališta. To naravno nije zapreka ustrojavanju registra stanovništva, štoviše prikupljanje i sravnavanje većeg broja podataka iz većeg broja evidencija na jednom mjestu u registru stanovništva trebao bi barem donekle pokazati postoji li sumnja u istinitost podataka koji se vode u nekim drugim evidencijama i to je u redu. No pri tom nije problem samo u evidenciji prebivališta.
Mi imamo ozbiljne probleme i u evidenciji vlasništva na nekretninama, tu dolazimo do još jednog bitnog momenta. Posao na uređenju zemljišnih knjiga traje već više od četvrt stoljeća, još otkad je pokojni predsjednik Tuđman u svojem obraćanju o stanju nacije najavio da će se to napraviti, a čak i kad su građani vodili računa o evidentiranju svog vlasništva to je napravljeno korištenjem različitih identifikacijskih podataka poput jedinstvenog matičnog broja građana JMBG-a koji registar stanovništva koji je temeljem na OIB-u neće moći prepoznati.
Vi danas u zemljišnim knjigama imate situaciju da je jedna osoba upisana na cijelu nekretninu, a da je pritom upisana na pola nekretnine pod JMBG-om, a na pola nekretnine pod OIB-om. To su situacije u praksi. Dakle, dok se sva ova, pa i druga pitanja ne razriješe ova priča da se središnji registar stanovništva prvotno uspostava radi, citiram, unaprjeđenja sustava socijalnih davanja, teško može držati vodu jer mi još dugo nećemo znati gdje nam prebiva značajan broj građana ili s kojom to točno imovinom raspolažu. A ako se uspostavlja radi oporezivanja nekretnina, kako neki govore, onda je izvjesno da će nagrabusiti samo oni koji imaju sve uredno prijavljeno i evidentirano. Kakvu onda poruku građanima šaljemo?
Dakle dok se sustav uspostavi, pa onda dok počne iskazivati pretežito potpune i istinite podatke proći će podosta više vremena od predviđene 2026.g. kada bi registar trebao u potpunosti zaživjeti. Toliko o tome da ne bismo imali prevelika očekivanja.
S tim u svezi smatramo da zasad treba biti oprezan s čl. 5. Prijedloga zakona u kojemu se proklamira načelo točnosti i povjerenja. Ovako kako je taj članak stipuliran proizlazi da za podatke iz registra kada ih se koristi u postupcima pred tijelima vrijedi neoboriva predmnijeva ili presumpcija da su istiniti i potpuni, te se stoga ne može dokazivati drugačije u pojedinačnom postupku. Smatramo kako s obzirom na sve probleme koje imamo s nekim temeljnim registrima ipak treba dopustiti izrijekom da se podaci iz registra mogu osporavati odnosno da je dopušteno dokazivati drugačije.
Dolazimo sada do pitanja obuhvata podataka iz registra kojima se mogu služiti upravna i druga tijela. Uza sve probleme ovog prijedloga zakona ipak treba reći da bi on jednom kad se uspostavi, kad s vremenom bude imao dovoljno pouzdane podatke da bi mogao biti korisno sredstvo za ukidanje nepotrebne administracije i tjeranja građana da oni sami od države prikupljaju podatke i papire koje država već ima u svojim evidencijama. No tu dolazimo do jednog od ključnih problema ovog prijedloga zakona i budućeg Registra stanovništva. Riječ je o glavi 5., čl. 28. do 35. prijedloga zakona kojima se uređuje pristup podacima registra i korištenje tih podataka. S obzirom da će registar raspolagati najširim skupom podataka u državi postavlja se pitanje tko će se s tim podacima i na koji način moći koristiti. Svi podaci jednom kad se prikupe sadržavat će neke od najintimnijih informacija iz našeg života, pa nije uputno da baš svako upravno ili drugo tijelo ima pristup cjelokupnom setu podataka iz registra. Ključ priče je da se uspostavi učinkoviti mehanizam dodjele odobrenja pojedinim upravnim i drugim tijelima da imaju pristup isključivo onim podacima koji su im potrebni za vođenje nekog postupka kako bi se spriječilo da pretjerani broj ljudi ima pristup najširem skupu podataka iz registra. S tim u svezi prvotno moramo postaviti pitanje jesu li baš svi postupci u Hrvatskoj koji se vode pred državnim ili lokalnim tijelima ili drugim tijelima s javnim ovlastima optimalno pravno uređeni?
Prema mom iskustva nerijetko se u različitim postupcima traži pretjerani opseg podataka koji nemaju nikakvu vrijednost, niti su potrebni za dovršenje nekog postupka s obzirom na njegov cilj. Stoga bi ovo razdoblje od uspostave registra trebalo iskoristiti da se napravi jedna široka analiza upravnih i drugih postupaka glede podataka koji se u njima traže i da se oni postupci za koje se utvrdi da su preopterećeni nepotrebnom dokumentacijom rasterete od prikupljanja nepotrebnih podataka. Posebno u tom smislu bit će zahtjevno urediti postupke na razini lokalne i područne samouprave u onim postupcima koje lokalne jedinice uređuju vlastitim aktima svaka na svoj način, a gdje se zna tražiti svašta, a da ne govorimo da će vas i danas u pojedinim postupcima neko tražiti da mu date JMBG premda smo JMBG davno ukinuli.
Što se tiče ovoga što je spomenula zastupnica Šimpraga je li, nacionalna pripadnost, u ovom smislu govorilo se o manjinama i njihovim pravima i iskazivala se po popisivaču stanovništva, a sada bi to trebali upisivati sami, pa postoji nekakva bojazan da u atmosferi gdje se valjda pretpostavlja da je još uvijek nekim manjinama nelagodno se izjasnit da su to što jesu da će se manji broj njih izjašnjavati. Dakle sada morate biti da tako kažem aktivan Srbin da se preko e-građana upišete tamo da ste Srbin, dosada je bilo dovoljno da ste pasivni Srbin kad vas pita nacionalna pripadnost, pa vi kažete Srbin, al to je nešto što treba vidjeti u praksi, a nadajmo se da je atmosfera opća u društvu da danas nema razloga da se bilo tko u Hrvatskoj osjeća nelagodu izjašnjavati to što, to što jeste.
Na koncu, Registar stanovništva će imati podatke o Hrvatima izvan RH, to predviđa, al će ti podaci biti manjkavi što se vidi iz zakona u kojem piše da će se o našim državljanima izvan RH prikupljati dostupni podaci, to je vrlo nejasno i neprecizno, odnosi se vjerojatno samo na one koji imaju osobne iskaznice izvađene sa adresom u inozemstvu. Stoga sam dao zaključak i pozivam vas da ga podržite koji kaže ovako. Zadužuje se Vlada RH da u Konačni prijedlog Zakona o središnjem registru stanovništva uvrsti odredbe kojima bi se državljanima RH koji žive izvan RH omogućilo dobrovoljno prijavljivanje prebivališta u inozemstvu putem središnjeg registra stanovništva. Zašto? Ovo bi bilo korisno jer bi onda do ovog podatka mogli, mogla doći i razna državna i sudovi jer često su naši iseljenici stranke u sudskim i upravnim postupcima pa bi naša tijela i sudovi ovako ipak imali adresu na koju se šalju ti podaci i akti u postupku. Primjerice neki naš Amerikanac poprijekom iz Dalmacije je odsutan pa mu danas stave neku presudu ili poziv na oglasnu ploču i ostane bez vrijednih nekretnina u Dalmaciji, a da nije ni znao da se vodi postupak.
Evo uz sve druge manjkavosti koje se stignu popraviti do drugog čitanja, pozivam vas i da podržite ovaj zaključak.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegi Raspudiću.
Ispred predlagatelja državna tajnica Tereza Rogić Lugarić. Izvolite.

Rogić Lugarić, Tereza
Hvala lijepa g. predsjedniče.
Uvažene zastupnice, uvaženi zastupnici.
Molim vas nekoliko, samo bih iznijela nekoliko i razjasnila nekoliko stvari radi hrvatskih građana koji sigurno ovo gledaju i eto da neke stvari odmah razjasnimo.
Zašto Ministarstvo financija? Zato što se razmjena podataka temelji na OIB-u kao što sam uvodno izložila, Porezna uprava dodjeljuje OIB pa je onda samim tim i najlogičnije da je Porezna uprava ta koja vodi registar stanovništva.
Ovim registrom se ne uspostavljaju nikakvi novi instituti nego samo prate i evidentiraju. U vezi s izvanbračnom zajednicom, dakle člankom je 14. je detaljno reguliran cijeli postupak utvrđivanja izvanbračne zajednice koji je također usklađen sa Ministarstvom pravosuđa koje je sudjelovalo u radnoj skupini.
Naglašavamo da se upis podataka temelji na dobrovoljnoj izjavi i da je smisao upisa podataka o izvanbračnoj zajednici isključivo ostvarivanje prava članova izvanbračne zajednice odnosno neformalnog životnog partnerstva.
Sve u vezi s pristupom tim podacima ostaje isto, dakle kao što je bilo do sada i u okviru DZS-a tako će biti i sada. I generalno naglašavam da će svaki korisnik podataka imati pristup samo onim podacima za koje izrazi svrhu, a neće imati pristup svim podacima.
I u konačnici još jednom naglašavam da Porezna uprava i do sada vodi cijeli niz osjetljivih podataka i da pri tom poštuje sve relevantne propise koji uokviruju to područje.
Hvala lijepa.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Sljedeća na redu za raspravu kolegica Sanja Bježančević. Izvolite.

Bježančević, Sanja (SDP)
Hvala.
Poštovana državna tajnice, kolegice i kolege.
Mi danas ovdje raspravljamo o Prijedlogu zakona o Središnjem registru stanovništva koji bi trebao zamijeniti dosadašnji terenski popis koji se provodio svakih 10 godina, što može imati višestruku korist za naše društvo, naravno uz pretpostavku da vladajući prepoznaju potencijal istoga.
Naime, prema istraživanjima OESS-a iako pitanje registracije stanovništva nije predmet obveza te organizacije, u mnogim državama članicama ono je poslužilo kao kamen temeljac moderne uprave odnosno omogućilo je demokratsko upravljanje i poštivanje osnovnih građanskih i političkih prava. Vrijednost tog istraživanja su izdane smjernice koje su zasnovane na primjerima dobre prakse odnosno na opisivanju kriterija za izradu efikasnih sustava registracije stanovništva koje odgovaraju legitimnim i specifičnim potrebama kako država tako i njihovih građana uz pregled karakteristika takvih sustava i naravno uzimajući u obzir različite ustavne tradicije tih država uključenih u istraživanja. S obzirom da se ovdje radi o prvom čitanju ne bi bilo loše te smjernice konzultirati.
Ukidanje provedbe popisa stanovništva, dakle terenskog popisa ovdje naravno nije sporno. Funkcionalan registar stanovništva pruža podatke o stanovništvu u realnom vremenu. Uz navedeno primjera radi popis stanovnika 2021.g. u Hrvatskoj je koštao 24 puta više nego Sloveniju koja ima funkcionalan registar stanovništva odnosno 23,5 milijuna eura, a naravno pokazao je i određene manjkavosti odnosno organizacijske i kadrovske probleme.
Ovdje pričamo o revolucionarnoj mjeri, naime to se spomenulo u nekoliko navrata ovdje, ali valja napomenuti da je ovaj prijedlog zapravo rezultat preporuka Vijeća EU u vezi s Nacionalnim programom reformi koja se odnosi na redefiniranje sustava socijalnih davanja.
Jedan od ciljeva koji proizlazi iz reformskih prioriteta i održivosti javnih financija, unapređenje socijalnih davanja te pružanja ciljanih potpora ranjivim kućanstvima. Razvidno je naravno iz ovog prijedloga da je uspostava ovog registra zapravo prvi korak za utvrđivanje socijalnih prava stanovnika i kućanstava na temelju dohodovnog odnosno imovinskog cenzusa, ali jednako tako ako naravno bude volje on može omogućiti odnosno onemogućiti zloupotrebu sustava socijalnih davanja, poreznih oslobođenja i olakšica kroz veću ažurnost i povezanost podataka.
Obveze uspostave registra prihvaćena je dodatkom NPOO-a do kraja četvrtog kvartala '25.g. uz njegovu punu primjenu do kraja drugog kvartala '26.g.. Međutim, njegov ustroj planiran je preuzimanjem postojećih podataka iz ranijih evidencija putem OIB-a uz dobro uočenu pretpostavku da postoje manjkavosti istih te naknadno i dugoročno proširenje registra novim podacima poput kvalitete stanovanja i sl. odnosno točno određenih podataka koji se mogu prikupiti izjavama osobama na koje se odnose.
Ustroj registra ne mijenja ulogu i način vođenja postojećih službenih evidencija odnosno eventualni ispravci podataka provodit će se u izvorima podataka, a ne u središnjem registru. Pitanje je kako će to funkcionirati?
U središnji registar se upisuju podaci za hrvatske državljane s prebivalištem odnosno boravištem u Hrvatskoj, hrvatske državljane s prebivalištem odnosno boravištem van Hrvatske kao i strance koji imaju dozvolu dugotrajnog stalnog ili privremenog boravka u Hrvatskoj. Međutim, ovdje se jedna druga stvar zaboravlja, što je sa strancima koji nemaju dozvolu privremenog ili stalnog boravka u Hrvatskoj? Dakle, ovdje pričamo o situacijama spajanja obitelji, o privremenim boravcima iz humanitarnih razloga ili recimo u svrhu istraživanja temeljem ugovora o gostovanju.
Predlaže se u ovom prijedlogu da središnji registar uspostavlja i vodi Ministarstvo financija, dakle Porezna uprava. Korisnici podataka su tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, jedinice lokalne i područne samouprave, pravne osobe koje se dijelom financiraju izravno ili neizravno iz sredstava proračuna ili kojima su osnivači odnosno jedan od osnivača RH ili jedinice lokalne i područne samouprave, te pravne osobe sa javnim ovlastima. Međutim, nejasno je koliko korisnika sa pristupnim podacima u registar govorimo. Ovo pitanje bi svakako trebalo preciznije definirati, ali i pitanje dugoročnog upravljanja registrom.
Ako je plan, a ovdje je ranije rečeno da njegova primjena bude šire od one koja se navodi u ovom prijedlogu. Onda bi trebalo razmisliti i o, da li neovisnom ili prikladnijem tijelu za upravljanje ovim registrom. Isto tako cilj je registra omogućiti generiranje podataka o srodstvu i kućanstvima i njihovim obilježjima, te time povećati efikasnost u provedbi upravnih, poreznih i drugih postupaka čime se planira administrativno rasteretiti građane.
Ako zaživi i ako ja moram izraziti svoju osobnu skepsu utemeljenu na nekim ranijim primjerima to će onda biti uistinu pozitivan rezultat ovoga. Ovaj registar pružit će po prvi puta zapravo podatke o prostornim jedinicama u Hrvatskoj. Ali ono o čemu svakako treba povesti računa u ovoj priči o tome da u registar stanovništva kako je to slučaj u nekim drugim državama koje uistinu imaju funkcionalne registre uđe i registar birača. To bi ujedno bila i prilika da se konačno u Hrvatskoj popis birača uredi.
Središnji registar sastoji se od općeg i posebnog dijela koji može, dakle ovdje napominjem može sadržavati i podatke dobivene na temelju podnesenih dobrovoljnih izjava o izvanbračnoj zajednici ili neformalnom životnom partnerstvu, o vjeri, materinjskom jeziku nacionalnosti. Sadržaj tih podataka propisuje Vlada uredbom u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu zakona.
I to zapravo otvara još jedno pitanje. Kako je rečeno ranije nešto na temu neformalnog partnerstva ja ću se zapravo ovdje referirati na pitanje nacionalne pripadnosti, odnosno na manjinsko pitanje s obzirom da pripadnici nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj koji priznaju Ustav Republike Hrvatske neka svoja prava ostvaruju na temelju, dakle udjela u ukupnoj populaciji. S obzirom da s ovim prijedlogom ukida popis stanovništva koji predstavlja izvor podataka o brojnosti manjinske populacije u Hrvatskoj, a dio nacionalnosti, odnosno nacionalnoj pripadnosti se upisuju posebni dio registra koji se može i ne mora upisati. Dakle, dobrovoljno i na temelju izjave. Znači li to da ćemo onda imati ili da nećemo imati precizne podatke na temelju kojih će se definirati manjinska prava ili je svaki pripadnik nacionalne manjine u Hrvatskoj, dakle onda u obvezi, a ne dobrovoljno ukoliko želi ostvariti neko pravo na temelju udjela u populaciji, upisati svoju nacionalnu pripadnost u registar.
Za kraj zapravo želim skrenuti pozornost na još jednu činjenicu navedenu u ovom prijedlogu, a to je da registar koji se osniva uz pomoć povezanih podataka omogućuje staranje i planiranje ciljanih paketa potpora ranjivim skupinama, ciljano ih usmjeravajući ovisno o dohodovnom odnosno imovinskom cenzusu pojedinog stanovnika povezanih osoba i/ili kućanstava. Ali ću ponoviti ono ranije izgovoreno da zapravo konzistentnost i pravovremenost podataka o stanovništvu, kućanstvima i stanovima, pa i uslijed pojačanih migracijskih kretanja zapravo otvara vrata za predlaganje kvalitetnih populacijskih prije svega politika, odnosno demografskih politika pa želim zapravo apelirati na vladajuće da razmotre ovu mogućnost korištenja registra koja je nešto ranije već spomenuta, međutim u prijedlogu je nema. I zapravo da registar, odnosno podatke iz registra stavi na raspolaganje svim onim subjektima koji će u tome sudjelovati posebno uz činjenicu da ova stara, nova ili nova, stara vlada kako hoćete svoj temelj zasniva upravo na temi demografije.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Sljedeći na redu u ime Kluba zastupnika Mosta kolega Ivica Ledenko.
Izvolite.

Ledenko, Ivica (MOST)
Poštovani predsjedavatelju, predstavnici Vlade, kolegice i kolege zastupnici.
Evo ispred nas je središnji registar stanovništva koji se primarno uvodi kako je kazano u uvodnim riječima vezano za ostvarivanje, reguliranje socijalnih prava i statistike. Međutim, preuzima ga Ministarstvo financija što je pomalo čudno jer on u svojim zadaćama primarno nema ove zadaće. O.k. brani se to sa OIB-om, ali i druge javno-pravne institucije također raspolažu OIB-om. No dobro, ako je već tome tako, ako je Ministarstvo financija preuzelo na sebe vođenje, odnosno upravljanje središnjim registrom onda mi dozvolite da otvorim neka pitanja. Jedno od pitanja su strani radnici u Republici Hrvatskoj.
Na više upita kroz medije ne možemo doći do jednoznačnog podatka o kolikom se broju radi. Naime, podaci se vuku iz nekih registara gdje su porezni, oni se vode kao porezni obveznici, negdje kroz mirovinske i zdravstvene zavode, zatim podaci o izdanim dozvolama za rad stranih radnika. Međutim, ti se podaci drastično razlikuju i o tome je bilo prijepora i po medijima i po raznim, ljudi koji se bave ovom problematikom su kazali da su podaci neuravnoteženi.
Sada će ti svi podaci doći u jedan zajednički središnji registar, imat ćemo skup netočnih ili hajmo kazati onako nježnije nepotpunih podataka kako bismo u središnjem registru dobili jedan cjeloviti i potpuni podatak što je pomalo jako teško da od skupa netočnosti dobiješ jedan točan skup. To će biti prilično zahtjevno. Također ću potencirati još jedno pitanje, riječ je o nerezidencijalnim vlasnicima objekata. Pogotovo se to odnosi na Dalmaciju kod legalnih, odnosno ilegalnih iznajmljivanja. Naime, poznato je da je u Republici Hrvatskoj negdje oko 300 000 možda i više kuća za odmor, no nisu to u principu kuće za odmor gdje dolazi vlasnik objekta i sa svojom obitelji odmara već u većini slučajeva se to radi o iznajmljivanju tih smještajnih kapaciteta.
Od tih 300 000 objekata projekcije kažu da je 80% u stranom vlasništvu. Što se dešava? Ako je sve čisto i uredno strani vlasnik ima neke kapacitete, on ih iznajmljuje, plaća PDV u iznosu od 13% i sve je fino u redu, oni koji tamo borave su prijavljeni kroz eVisitor. Međutim, postoji ona druga strana medalje gdje se ne prijavljuju oni koji tamo borave kroz eVisitor već oni preko nekih određenih digitalnih platformi za iznajmljivanje dolaze u te smještajne kapacitete, nećemo spominjat sada koje su to digitalne platforme i dešava se da onda kroz sive, sive ove kanale se tamo niti ne prijavljuju, niti se plaća porez.
Generalno se ovakvo nešto može desiti u Hrvatskoj, dakle imamo objekt, istina to je bila neka hrvatska zemlja, od hrvatskog vlasnika, na njemu je napravljena nekakva građevina, nek su to i hrvatske tvrtke gradile i one su prodale taj objekt i on je sada došao u vlasništvo stranca koji dalje, dalje na neki način ostvaruje dividendu. Jeftinije mu je i bolje nego ulagati u banke koje ne daju nikakve, nikakve kamate.
Na što ciljam? Ciljam da obzirom će porezna odnosno Ministarstvo financija voditi ovaj središnji registar da upari broj ovakvih stambenih jedinica, prihode vezano od PDV-a od 13% koje se ostvaruju na tim, na tim smještajnim kapacitetima i vidi da li tu postoji nesrazmjer odnosno da li kroz te naše sive, sive kanale prolaze neki koji, koji ne plaćaju ono što im je, što trebaju plaćati.
Naposljetku, što to implicira? Implicira nelojalnu konkurenciju našim građanima malim i privatnim iznajmljivačima koji imaju nelojalnu konkurenciju. Oni uredno plaćaju svoje paušale, a s druge strane imamo nekakve objekte koji koriste komunalnu infrastrukturu koju su gradili naši očevi odnosno očevi naših otaca, ne plaćaju ništa, a kako radne snage nema najčešće se dešava da, da održavanja tih objekata čišćenja rade pak strani radnici iz onog prvog što sam rekao, dakle iz nekih trećih zemalja. Pa imamo jedan cjelokupan komplet jedne priče koja, koja može ostati u jednoj sivoj, sivoj zoni.
Obzirom će škare i sukno kako kažemo biti Ministarstvo financija imat ćete sve baze podataka i mogućnosti da uparite ove podatke, smještajne jedinice, prihod od najma na ovih ja bi rekao jedno 250 tisuća objekata.
Mladi neće tu raditi, mladi su otišli vani, oni su otišli zaraditi novac kako bi kupili nekretninu u Hrvatskoj, a nekretnine u Hrvatskoj rastu jer strani kapital je došao i oni će tako stalno trčati za mrkvom kako bi namaknuli sredstva da riješe svoje stambeno pitanje u Hrvatskoj i onda ga najvjerojatnije neće riješiti i ostat će vani i toliko o našoj demografiji.
Također ću problematizirati, a bilo je riječi o tome i ovdje prije. Dakle, registar odnosno desetljetni popis stanovništva mijenjamo sa ovim Središnjim registrom stanovništva. Moramo znati da je čitav niz zakona bio vezan na ovaj desetljetni popis stanovništva pa između ostaloga na njemu bazira i Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina i Zakon o izborima u predstavnička tijela jedinica odnosno lokalne odnosno regionalne samouprave, a vezan je uz broj vijećnika koji pripadaju pojedinoj nacionalnoj manjini unutar tih općinskih, gradskih i županijskih skupština jel.
Ono što posebno brine, brine da će po svemu sudeći u ovaj središnji registar ući i ovaj Registar birača. Dakle, mi znamo svi skupa da je to jedno onako najnepovjerljivije štivo u Hrvata Registar birača. Niko u njega ne vjeruje. Ja dolazim iz županije gdje je 96 tisuća stanovnika, 91 tisuća birača. Jesmo mi u demografskim problemima, ali u tolikima baš i nismo, ima tu nešto mladeži više od 5 tisuća.
Prema tome, ukoliko u ovaj Središnji registar stanovništva uđe ovakav Registar birača za kojega svi znamo da tu nešto ne štima imat ćemo opet problematiku da će nam ući skup netočnih podataka u nešto što želimo očistiti i nešto što želimo recimo držati kao, kao jedan centralni središnji registar što i njegova funkcija bi trebala, trebala i biti.
Naravno uvijek pogledate u zakonu kakve su kaznene odredbe. Kaznene odredbe za korisnika su nikakve kao i obično, ali postoje za građane određene kaznene odredbe i to za one građane koji će dobrovoljno putem izjave puniti ovaj registar sa određenim podacima. Dakle, ne vidim kako ćemo stimulirati ljude da pune registar kroz izjave dobrovoljno ako imaju kasnije perspektivu da će biti kažnjeni ako se nešto dogodi u nekoj promjeni recimo kontakta, u jednoj od najbanalnijih stvari jedan kontakt, broj mobitela sam promijenio više mi to nije kontakt, u roku 10 dana to nisam prijavio, nisam ažurirao i dobit ću kaznu. Dakle, pazite to su, to su onako neke kad stvari želite izbanalizirati, izbanalizirajte ih dokraja pa vidite kako postoje i tu neke banalne, banalne priče.
Ponovit ću opet središnji registar koji će biti uvezan sa Registrom birača u meni u najmanju ruku na neki način projicira velike sumnje. Također, tu su mehanizmi zaštite. U zakonu ne pronalazim učinkovite zaštite pri definiranju, prikupljanju, spremanju i korištenju podataka osobito osobnih koji su najosjetljiviji. Dakle, vidite da smo počesto u prilici da su naši sustavi napadnuti raznim hakerskim kibernetičkim napadima, a ovdje će središnji registar sve o nama, ja bi ga tako nazvao. To smo mi, to smo svi mi, naši državljani vani, strani radnici unutra, svi smo tu. To je baš onako, target smo stavili na taj registar.
Nadam se da imate znanja, iskustva iz drugih država kako sofisticiranim mehanizmima zaštite i na ovaj problem se referirati i zaštiti ove podatke, napose osobne oni su naime naj, najosjetljiviji.
Pročitao sam negdje da je i pravobraniteljica imala određenih, određenih primjedbi, a vezano uz korištenje umjetne inteligencije. Naime u nekim državama, mislim da se spomenula Francuska, Nizozemska tako nešto, također su kreirali središnji registar i kod korištenja umjetne inteligencije kod detektiranja poreznih nekakvih prevara, došlo je do povrede prava i diskriminacije osobnih podataka. Držim da je ovo dosta ozbiljna primjedba i u tom cijelom sistemu nadam se da ćete oformiti zaista dobar tim IT stručnjaka koji će se baviti ovim središnjim registrom stanovništva. Kažem na njemu je target, osjetljivi podaci, sve o nama i držim da ga, da ga morate jako dobro, dobro zaštititi. Evo mi ćemo pratiti na koji način ćete kroz javnost pričati o ovim otvorenim pitanjima koje sam ovdje spomenu. U skladu s tim će se klub Mosta i očitovati o ovom zakonu. Hvala lijepa.

Penava, Ivan (DP)
Zahvaljujem kolegi Ledenku.
U ime predlagatelja državna tajnica Tereza Rogić Lugarić. Izvolite.

Rogić Lugarić, Tereza
Hvala lijepa gospodine predsjedniče.
Poštovane zastupnice i poštovani zastupnici, samo radi hrvatskih građana dvije stvari. Nema prekršaja, dakle nema prekršajnih sankcija ako je u registru upisan netočan podatak, jednostavno će građanin samo podnijeti ispravak podataka. Prema tome nisu propisane nikakve sankcije, nikakve prekršajne sankcije za netočne podatke. Molim vas, to je jako važno da svi hrvatski građani znaju. Druga stvar, načelo povjerenja i točnosti u registru ne znači da pojedinac ne može osporiti podatke upisane u registru. Načelo povjerenja i točnosti mora biti propisano budući da je riječ o javnom registru i vrijedi presumpcija istinitosti javnih podataka, međutim to ponavljam ne znači kao što smo čuli da građanin ne može podastrijeti drugačiji podatak uz sva dokazna sredstva kao u bilo kojem upravnom postupku. Hvala lijepa.

Penava, Ivan (DP)
Hvala državnoj tajnici.
Za povredu Poslovnika se javio kolega Ivica Ledenko. Izvolite.

Ledenko, Ivica (MOST)
Poštovana u kaznenoj odredbi jasno kaže da na podatak koji će biti proslijeđen izjavom, ukoliko dođe do promjene tog podatka, a ne ažurira se u roku 10 dana da će se na njega podnijeti kaznene odredbe i one su propisane.

Penava, Ivan (DP)
Hvala, ovo je bila replika, stoga vam temeljem čl. 239 izričem opomenu.
Slijedeća na redu za raspravu ispred Kluba zastupnika HSS, GLAS-a i DOSIP-a, kolegica Anka Mrak Taritaš. Izvolite.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora. Poštovana državna tajnice sa suradnikom, kolegice i kolege.
Pred nama je u prvom čitanju Prijedlog zakona o središnjem registru stanovništva. Taj prijedlog zakona već kad je bio u javnoj raspravi prije izbora dakle tamo početkom godine je izazvao velike prijepore i veliko zanimanje naših građana i nije tome čudno da je tome tako iz jednostavnog razloga što će ovo biti majka svih registara. Dakle ovo će biti bazičan, bazični podaci o građanima, o njihovom statusu, njihovom bračnom statusu, o statusu u kućanstvima, o njihovim primanjima, o njihovoj imovini na jednom mjestu. On idemo sad nekoliko stvari. Prvu stvar koju želim reći da ne zaboravim, kada je tako važan zakon u HS-u onda mi se čini da je elementarna pristojnost da barem uvodno ministar dođe i kaže par riječi o njemu i ostane barem na replikama, ali vidim ministar Primorac ima neke važnije poslove pa je onda odlučio to ignorirati što jednostavno nije dobro. Nije dobro u odnosu na ovaj zakon i nije dobro u odnosu na nas sve zastupnike i način na koji ignorira ovaj visoki dom koji će na kraju dana biti taj koji će taj zakon donijeti jer ne sumnjam da će biti donesen voljom većine.
Postoji ona jedna uzrečica da je put do pakla popločen dobrim namjerama. Ja ću sad malo o dobrim namjerama, a onda ću malo i do onih svih neprilika koje nas na tom putu mogu pričekati i zato je dobro da je u dva čitanja i nekako bih voljela da ipak malo osluhnu što imamo reći jer mi se čini da će, ne da mi se čini nego sam sigurna da će biti i nekoliko dobrih prijedloga koje će valjati razmotriti, a nekoliko dobrih prijedloga, ne nekoliko nego više njih ste dobili i u javnoj raspravi. Dakle umjesto 10 godišnjeg popisa stanovništva, umjesto onog ludila kojeg imamo, umjesto toga da izvlačite da više ne znamo koliko traje pa nekog ima pa nekog nema pa se onda barata različitim podacima, dobro je da imamo središnji registar stanovništva. To je nekakva situacija u kojoj zaista jedna zemlja koja želi upravljati i jedna liberalna demokracija za što si ja utvaram da smo mi koja želi upravljati određenim procesima i resursima dobro da ga ima. Kaže čl. 3 ja mislim da je on vrlo važan i on točno kaže za što će se koristiti podaci. Za ostvarivanje socijalnih, naravno uvijek je i drugih prava, provođenje statističkih, društvenih, ekonomskih i drugih istraživanja, obrada podataka za koju postoji pravna osnova te za učinkovito vođenje upravnih, poreznih i drugih postupaka korisnika određenih ovim zakonom. Naravno da se ne čudim da je odlučeno da to bude u Ministarstvu financija, jer su financije te i na kraju dana svi resori dođu u Ministarstvo financija i tamo osiguravaju svoje nekakve interese ali ono što želim jednako tako naglasiti je slijedeće. Mi smo imali prošle godine u raspravi jedan zakon koji je bio tema zapošljavanja u javnoj upravi gdje je rečeno da će sve bit na istom mjestu, gdje je rečeno da će se napraviti registar na kojem će bit sve evidentirano i sad smo nedavno imali hitnu izmjenu i dopunu zakona gdje se rok za uspostavu registra pomaknuo jer registar nije uspostavljen. Pri tom ajdemo vidjeti što mi do sad u RH imamo. Mi do sad u RH imamo niz različitih registara koji su punjeni tako da se kolokvijalno izrazim, na različite načine. Pa ajdemo jednog registra koji je meni posebno drag, a to vam je Registar državne imovine. Mi još uvijek nemamo uspostavljen Registar državne imovine, tako da država ne zna i nema popis imovine kojom upravlja. Vrlo banalan podatak, dakle kad je riječ o državnim stanovima, nešto stanova je u portfelju Ministarstva obrane, nešto u MUP-u, nešto u Ministarstvu branitelja, nešto u nekim drugim ministarstvima, na razini JLS i danas kad bi neko u državi koja ima 3,5 milijuna stanovnika, kad bi neko rekao koliko vi na razini države imate stanova koji su u državnom vlasništvu odnosno u vlasništvu JLS jer je to sve za njih RH, mi taj podatak nemamo, mi u ovom trenutku taj podatak nemamo.
Ajdemo do jednog drugog registra, dakle 2013.g. smo donijeli Zakon o nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka tzv. NIP. Ključno tijelo koji skuplja sve podatke je Državna geodetska uprava i Državnoj geodetskoj upravi su trebali biti dostavljeni svi podaci. Reći ću otprili…, reći ću vam samo da dobijete sliku o kojim podacima je riječ. Recimo općina, da ne spominjem neku, je napravila 22 km vodovoda i ona je trebala u podatke Državne geodetske uprave dostaviti da je napravljeno 22 km vodovoda od naselja ovog do naselja onog. Prostorni podatak je da svaka JLS na početku godine dostavi podatak koliko je djece upisano u pojedine vrtiće, koliko je djece upisano u škole, koliko je djece upisano u srednje škole jer su to sve podaci koji se, koji su dakle ba… koji se dalje koriste za niz stvari. Dakle mi takav registar koji se zove NIP ili Nacionalna infrastruktura prostornih podataka imamo u Državnoj geodetskoj upravi i ja kad sam o tome jedanput razgovarala to vam je ko da imate nekakav ormar sa puno ladica i u svakoj ladici su pojedini podaci. Ali znate što je problem? Problem je što se ti podaci ne dostavljaju i problem je što te podatke niko ne koristi, jedanput kad se tamo pohrani niko ne koristi, a te podatke se trebaju koristiti za gospodarske analize, za ekonomske analize, za demografske, dakle ne samo analize nego analize iz kojih će izaći neke strategije i akcijski planovi, dakle to su ti podaci, dakle tih podataka već ima. E sad će biti vrlo umješno vidjeti i znati kako će uspjeti zapravo porezna uprava odnosno Ministarstvo financija povuć sve te podatke, izanalizirati sve podatke i upravljati njima, koliko ljudi, kako, što, rokovi, tu se vide, meni se čini zapravo da su rokovi ili ste tako isplanirali vrlo kratki.
I želim još u ime kluba kad raspravljam raspravljati o još jednoj stvari. Svaki put, naravno svi to pratimo i gledamo što se događa. Dakle zaključno odnosno ono što hoću reći, ja mislim da je puno bolje da imamo ovo nego da imamo svakih 10.g. popis stanovništva, ali nemojte da se to pretvori u cirkus. Skup točnih podataka će re… će završiti točnim podacima, skup netočnih podataka će završiti netočnim podatkom i zbog toga malo poslušajte što imamo reći.
Slušala sam pažljivo ministra koji je govorio dakle tema je u ovom trenutku u Hrvatskoj se barata s podatkom o 300 tisuća praznih stanova. Podatak kojim se barata u Gradu Zagrebu sa 50 tisuća praznih stanova se temelji na činjenici da su to stanovi u kojima se brojila ne okreću dakle ne na nekakvim analizama nego na toj činjenici i naravno da Vlada pokušava reć čuj imamo te prazne stanove, želimo s njima nešto napraviti, ali da bi vi s njima nešto mogli napraviti vi ih morate evidentirati i zato vas upozoravam na slijedeću činjenicu. Vi ste kao središnje tijelo koji će to raditi i koji će crpiti evidencije napra… detektirali Državnu geodetsku upravu koja će kao uspostaviti informacijski sustav praćenje podatka o stambenim jedinicama.
Dat ću vam samo primjer da znamo o čemu govorimo. U Hrvatskoj i kod nas za razliku od drugih članica EU, Državna geodetska uprava vodi evidenciju samo o površinama, ali ne vodi evidenciju o vlasništvu, evidenciju o vlasništvu vodi gruntovnica, dakle gruntovnica je ta koja vodi evidenciju o vlasništvu.
Samo jedan primjer iz moje obitelji. Pred 10.g. nakon ostavinske rasprave koja je napravljena …/Govornik se ne razumije./… je u gruntovnici odmah provedena dakle oni rezultati ostavinske, u Državnoj geodetskoj upravi nije provedeno do danas, dvaput smo pisali i rekli samo da uspostave podatke dakle usklade podatke jedni s drugima, o tome trebate voditi računa jel će drž…, dakle Državna geodetska uprava još uvijek ima podatak, ona ima podatak posjeda, netko tko misli da je u posjedu tome, ali ne i netko tko je i vlasnik, vlasnici su u, dakle vlasnike vodi gruntovnica, to su dva podatka koja trebate uparit jel će vam se desit da ako ćete temeljem podatka, ja sad vidim da su oni, oni veliki plakati i da je ovaj velika akcija, što mislim da je dobro, čak i na televiziji onaj jedan spot, mi ćemo sad imat svoje papire riješene i tu, i tu je spot Državne geodetske uprave. Nećemo jel Državna geo… dakle geodeti samo evidentiraju površinu i evidentiraju posjed za koji ja kažem ja sam u posjedu, ali ne da sam u vlasništvu, a vi ako će, jednog dana u Hrvatskoj je budućnost porez na nekretnine i bez obzira dakle ja mislim da to treba bit porez na imovinu, a ne na nekretnine i da se to krivo radi i to će jednog dana morati biti i to je jedan od određenih poreza.
Samo primjera radi ću vam reći. Komunalna naknada, dakle kad budemo imali jednoga dana taj porez nećemo imati komunalnu naknadu odnosno ona će morati biti različita.
Općina Vir je imala strašno puno bespravne gradnje, nakon što je svoju bespravnu gradnju legalizirala, oni su napravili evidenciju svojih stambenih površina odnosno svih površina koje se koriste i komunalna naknada općine Vir je povećana za 98% nakon točne evidencije jer je prije bila na netočnu evidenciju bez …/Govornica se ne razumije./…
Dakle, one želje koje vi imate i koje imate namjere iz ovog središnjeg traži još sjesti, dakle ja mislim da se to jednog dana mora uparit. Nemojte da samo oni koji pošteno su upisali svoje nekretnine, vodili računa da bude, dakle tu ako želite imati točan podatak morate uvesti i gruntovnicu, dakle vezu i na gruntovnicu jel je to točan podatak jer samo veza iz DGU-a nam neće biti točan podatak.
Ja vas samo molim da do drugog čitanja o tome vodite računa jer su to nekakva iskustva koja, koja jesu i koja su, koja su stvarna jer recimo i kad neko i radi ostavinsku raspravu on traži podatke iz gruntovnice. Podatak iz, dakle iz katastra da tako kažem mu je samo sporedan i na to se vodi. Dakle, tu i tu su vam dva tijela imaju dva različita podatka. Velika stvar je da sve podatke koje u ovom trenutku imamo imamo na istom mjestu.
I želim se još referirati na nešto što je izuzetno važno. Mi smo nedavno imali izbore. Uoči svakih izbora nema rasprave koja se ne vodi o broju birača koja imamo i dokazivanje koji je broj birača točan, koji je netočan, koji može biti, koji ne može biti, tko se je prijavio, tko se odjavio, tko je na kojoj adresi prijavljen. Središnji registar je nešto što to može i treba riješiti. On je taj koji može i treba riješiti. Dakle, središnji, nema više MUP ima ovo, ovo ima ono.
Dakle, ono što cijelo vrijeme govorim, ako mi imamo 6 netočnih podataka na kraju ćemo dobiti netočni podatak osim igrom slučaja će biti točan. Ako imamo 4 točna, a 2 netočna tu će nam automatski biti žaruljica u crveno i reći ćemo ljudi moji tu nešto ne štima. To znači ako iz ovog, ovaj registar je ozbiljan posao, on traži veliki angažman, traži suradnju svih mogućnih tijela jer će to biti majka svih registara. U tom registru ćemo mi znati za bilo kojeg za kolegu Kajtazija koliku ima plaću, koliko ima primanja, koliko ima nekretnina, kad je prošao kroz crveno pa je morao platiti kaznu, da li plaća sva svoja režije ili ne plaća. Dakle, ja sad tu, kolega Kajtazi vas gledam vi se nećete naljuti što sam vas spomenula ali ste mi tu ovako u vidokrugu bez naočala. Dakle, to će biti takav registar. I naravno da kad u tom registru prvi put vidim netočni podatak za sebe da ću ići isti čas prema vama. Dakle, morat ćete imati dobro bit organizirani, morat ćete imati dobru službu vezano uz žalbe da onda žalbeni postupci ne traju mjesecima, godinama ili bilo što drugo. Dakle, to će biti il će svatko neku, neku zamjerku ili bilo šta drugo. Na kraju dana ako se to dobro uspostavi bit će upravljanje državom i određenim resursima bolje, ali do tad će to biti jedan ozbiljan, ozbiljan posao na koji morate biti spremni.
Hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika nacionalnih manjina govorit će poštovani zastupnik i potpredsjednik Hrvatskog sabora Furio Radin.
Izvolite.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa gospodine potpredsjedniče.
Kolegice i kolege, ovaj zakon je došao nekako naglo, pa i javna rasprava je bila nekako kratka. Mi smo se našli zapravo pred gotov čin i to toliko gotov da danas, a vi ste bili prisuti na Odboru za ljudska prava i prava nacionalnih manjina zapravo nije bilo niti rasprave. Otvorila se ta točka i onda nam je javljeno odavde da počinje rasprava o tom zakonu. Nismo mogli biti ništa drugo nego suzdržani.
Osim toga nalazimo se pred zakonom koji je vrlo kompleksan. On je dobronamjerno napisan, ali međutim kompleksan je i nije i nije dokraja jasan. Nije sporna njegova svrha, niti potreba da se ukidaju popisi stanovništva, to je i trend u Europi i zapravo mnoge zemlje ga primjenjuju i on ide uporedbo, uporedbo, uporedo sa digitalizacijom osnovnih podataka koji se tiču pojedinca, grupe i kućanstva, ali tu postoje neke od dvojbi o tome tko ima pristup na podatke na kraju i iznad svega tko može te podatke ukrstiti.
Dajte mi 5 podataka o jednom dovoljno velikom broju ljudi, dajte mi segment stanovništva koji je dovoljno veliki i reći ću vam stvari o takvoj populaciji da ćete saznati o vašim bližnjima statistički ali i pojedinačno na kraju ako želite stvari koje niste ni sanjali. To vam kažem ko čovjek koji je 20 godina radio na tim istraživanjima. Sada aplikacije koje su konstruirane na osnovi umjetne inteligencije vodit će nas u svijet za koji je evo da kažem jednu opću frazu Orwellova mašta bila porilna, bila dječja mašta. Saznat ćemo o svakom pojedincu stvari koje zapravo ni on ne zna o sebi.
Ovaj zakon postaje posebno problematičan kada se tiče manjinske, manjinske populacije i to ne samo etnički ili nacionalno manjinskih populacija to se zapravo tretira u člancima uglavnom u člancima 13. i 17. i oni su dobar primjer nedoumice koje stvara cijeli taj zakon za koji kažem, napisan je dobronamjerno, ali produkt na kraju jel da tijekom godina ne mora biti takav.
Takvi osjetljivi podaci o etnicitetu, materinskom jeziku, nacionalnosti, o vjeri, vjera je zaboravljena na čl. 13. je zaboravljeno, na čl. 17. je napisala, ali i o vjeri, takvi podaci su zapravo podaci koji nas mogu dovest u saznanjima o tim pojedincima koje su dio njihove apsolutne privatnosti. I opet se vraćamo na ono, znate oni koji mi kažu da u današnjem društvu umjetne inteligencije, digitalizacije, da u današnjem društvu mi možemo sa sigurnošću garantirati da ti podaci, da niko neće moć imat uvid na sve te podatke i na ukrštavanje tih podataka i na raznim saznanjima za koje niti ja u koje niti ja nisam uveden jer radi se o umjetnoj inteligenciji, znači o novim tehnologijama ako mi neko to kaže onda oprostite, ali ja ne mogu u to vjerovati.
Dakle, to sve kada se tiče zakona koji je zapravo nam kaže da će nadomjestiti popis stanovništva. Ali međutim, niko nam ne može reći da jedan dan nećemo imati jednu vlast koja će biti drugačije ideološki usmjerena jer je ovaj zakona interpretabilan, niko nam neće moć reći da taj zakon neće biti interpretirati i kao osnova za popis birača. A vi znate da je popisa birača kod nas slojevit, slojevit je i zbog nacionalne pripadnosti, a nacionalna pripadnost određuje neke vrlo konkretne stvari, a te vrlo konkretne stvari su npr. broj vijećnika u lokalnom na lokalnoj razini.
Ako popis stanovništva zapravo u jednom trenutku će zamijeniti, ako popis stanovništva će bit zamijenjen ne samo ovim zakonom nego i zakonom koji je koji određuje popis birača, mi ćemo se nalaziti pred situacijom koja proizvodi, koja može proizvoditi dalekosežne posljedice.
Kada se napokon radi o tome da ovdje ima i podataka koji se tiče kao što sam reko prije vjere, materinskom jeziku, nacionalnosti, kontaktni podaci štogod to značilo, piše negdje u jednom drugom članku piše što to znači, ali ne skroz do kraja pa bi molio poslije da nam se kaže konkretno što znači što znače konkretni podaci, oni su opisani u čl. 10. al nedovoljno. Kad se mi nalazimo pred takvim osjetljivim podacima onda se mi pitamo, dal se to može podzakonskim aktom regulirati ili se to mora regulirati zakonom koji će ovdje biti raspravljen i o kojem će se ovdje glasati.
Podazakonski akti, podzakonskih akata ima jako puno, ja mislim da u sljedećem poslovniku bi trebalo gospodine potpredsjedniče, bi trebalo napisati da ti podzakonski akti moraju proć filtar, filtar odbora, barem filtar odbora jer podzakonski akti su onaj dio zakona koji zapravo se bavi konkretnom primjenom zakona i konkretnim stvarima koje taj zakon određuje, a takvih podzakonskih akata ima jako, jako, jako puno.
I onda na kraju, ako želite pitati nas iz nacionalnih manjina ako mi, da li mi vjerujemo u dobronamjernost ovoga dokumenta mi ćemo vam reći da, vjerujemo u dobronamjernost ovog dokumenta. Ako na pitate međutim dal smo na čisto s time da taj dokument neće biti zloupotrebljen u jednoj budućnosti u ovakvom formatu i kao podzakonski akt koji određuje stvarnu primjenu osjetljivih podataka onda mi kažemo da nismo sigurni.
Ovdje su zapravo zakon je vrlo, vrlo šturi i vrlo kratak. Ti kratki zakoni su zapravo oni koji su najviše interpretabilni, vjerujem da ćemo do drugoga čitanja imati sastanak sa ministrom i vidjeti sve nedoumici, nabrojiti sve zakone unutra. Ovo je lex specialis jel da, a kad je lex specialis onda oni koji ga primjenjuju drži se ko pijani plota ovog zakona, al međutim tu postoji niz drugih zakona koji su kolerilani s ovim zakonom i ti zakoni trebaju bit upisani unutra, da ti drugi zakoni koji se tiču manjina, koji se tiču ravnopravnosti spolova, koji se tiču neformalnih bračnih zajednica, koji se tiču svih tih osjetljivih problema, ti zakoni moraju izričito bit navedeni unutra i izričito treba napisati da se ovaj registar ovaj Središnji registar stanovništva neće njih staviti zapravo u podređen položaj.
To je za sada stav Kluba nacionalnih manjina, vidjet ćemo do drugoga čitanja.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Kolega Arsen Bauk dignuo je povredu poslovnika. U čemu je povrijeđen poslovnik?

Bauk, Arsen (SDP)
Zahvaljujem g. potpredsjedniče.
Smatram da mi je uskraćeno pravo iz čl. 230. st. 2. Poslovnika HS-a koji govori o tome do kad se mogu prijavit za pojedinačnu raspravu. Naime, ja sam se kao što piše i na semaforu prijavio u 11,46, međutim nije mi odobreno da budem dakle da budem na redoslijedu za pojedinačnu raspravu odnosno mislim da se onaj broj trebo zacrvenit nakon što završi 11,46 u 11,47 pa bi molio da se očitujete o tome.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Čl. 230. to jasno kaže, međutim vi jeste nažalost malo zakasnili, vrlo malo, ja moram reći 20 sekundi ste zakasnili, ali jeste zakasnili, pa ovaj ako se držimo poslovnika moramo ga se striktno držati jer ne radi tih 20 sekundi iskreno rečeno. Ja bi vam da je do mene ja bi sasvim sigurno to prihvatio, ali onda će netko sljedeći doći pa će tražiti pola minute, pa minutu, pa onda zašto ne i pet minuta i deset minuta jer eto bio je promet veliki u gradu itd., itd..
…/Upadica se ne razumije./… Naravno, naravno samo izvolite.

Bauk, Arsen (SDP)
Zahvaljujem g. potpredsjedniče.
Vaša interpretacija da jesam zakasnio 21 sekundu, a moja interpretacija da sam ja došao 39 sekundi prije roga jer 11:46.59 još uvijek uključuje 11,46 pa ću onda ja uložiti pismeno Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav da tko je bio u pravu između nas dvoje da se primjenjuje za ubuduće.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Može dapače jer onda ćemo to jednom za uvijek raščistiti pa onda ovaj vi jeste matematičar, ja nisam matematičar, ali raščistit ćemo tko je od nas dvojice u pravu. Možda ste vi u pravu, ja prihvaćam i tu varijantu, ali zato postoji odbor pa nek oni kažu da li je to ide na onu minutu prije ili onu minutu kasnije.
Ali kolega Totgergeli je dignuo isto povredu poslovnika.

Totgergeli, Miro (HDZ)
Hvala poštovani potpredsjedniče.
Teško mi je sad navest članak poslovnika na koji se pozivam, ali kolega Bauk je matematičar i ipak prva minuta traje od 00 sekundi do 59,59 odnosno do isteka te minute. Prema tome ako je do 11,46 onda možda samo možemo tamo još napisat do 11:46.00 pa bi onda bi bilo zadovoljeno da već kad ste došli u 12:46.20 da ste prekoračili tih 11,46 jer, evo hvala …

Reiner, Željko (HDZ)
Dobro, hajmo s time zaključiti ovu raspravu pa ćemo vidjeti ako kolega Bauk smatra da treba to raščistiti Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav onda će oni dati svoj pravorijek kakavgod bio da bio …/Upadica se ne razumije./… kakav god bio da bio.
Ajmo mi na ove naše rasprave, pa će u ime Kluba zastupnika HNS-a i nezavisnih zastupnika govoriti poštovani zastupnik Veljko Kajtazi.
Izvolite.

Kajtazi, Veljko (Nezavisni)
Hvala.
Poštovani potpredsjedniče HS-a, poštovana državna tajnice sa suradnikom, poštovane kolegice i kolege.
Na samom početku želim reći da pozdravljam donošenje Zakona o središnjem registru koji je iskorak u smislu delegacije već i obaveze koje smo preuzeli.
Kako smo mogli pročitati i u komentarima, slažem se prekratke javne rasprave o ovom zakonu. On se pravovremeno donosi, međutim, ostaje pitanje zašto je javnost i ostali zainteresirani akteri dobili tako malo vremena o raspravi detalje ovog zakona.
Naime, kao predstavnik nacionalnih manjina posebno sam zabrinut za pitanje privatnosti naših građana, sigurnosti podataka, ali samo funkcioniranje registra i povezanosti ovog registra sa drugim registrima kao što je Registar birača putem kojem nacionalne manjine ostvaruje svoje aktivno i pasivno biračko pravo.
Na posljednjim parlamentarnim izborima smo mogli vidjeti niz problema sa Registrom birača, a s obzirom na to da se ovdje radi o mnogo složenijem registru sa puno više podataka zabrinut sam kako će sve funkcionirati i u samoj praksi.
Pored samog funkcioniranja sustava niz ostalih potencijalnih problema se nameće od sigurnosti samog sustava, odgovornosti i kontrole napada na sustava i potencijalno curenje podataka građana, pristupa, kontrole pristupa i razine pristupa službi i službenika u sustav, osjetljivosti podataka i način njihovog prikupljanja, učinka svega navedenog na ostvarivanje ljudskih, pa i manjinskih prava, kazni koje se u ovoj fazi definiraju samo za građane, ali ne i one koji podatke prikupljaju. Naime, niz podataka koji se prikuplja su upravo podaci na temelju kojih su naši građani teško izvrgnuti diskriminaciji, te upravo zbog toga smatram da što više procedura i odgovornosti mora biti definirano na temelju samog zakona, a nikako podzakonskim aktima, pravilnicima i ostalim aktima čije donošenje nije ni približno transparentno kao način na koji se donose zakoni.
Smatram da u tom smislu ured pučke pravobraniteljice sa pravom upozorava da je jasno određivanje svrha prikupljanja podataka važno zbog mogućih učinka prikupljanje podataka na ostvarivanje ljudskih prava pri čemu se podsjetili da je čl. 16. st. 2. Ustav RH propisano da svako ograničenje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju.
Nedvojbeno je da je ovo iskorak u odnosnu na dosadašnji način prikupljanja podataka, međutim građani moraju bit upoznati sa svrhom prikupljanja podataka, te smatram kako bi svoje podatke trebali moći menjati u samom središnjem registru, da bi izvorni podaci u drugim sustavima trebali bit u realnom vremenu osvježeni i u drugim registrima primjerice Registru birača, ali i obrnuto.
Podsjećam da su mnogi građani dosad mislili kako je dovoljno da, da su svoju manjinsku pripadnost izjaviti prilikom popisa stanovništva kako bi recimo ostvarili mogućnost sudjelovanje na manjinskim izborima. To je naravno bilo nemoguće jer je popis bio anoniman i nije bio povezan s drugim registrima odnosno Registrom birača. Smatram kako nam tehnologija danas dopušta da se prilikom davanja izjave za posljednji dio središnjeg registra koji obuhvaća i podatke o vjeri, materinskom jeziku, nacionalnosti itd. automatski uskladi i sa drugim primarnim izvorima podataka poštujući načelo prikupljanje samo jednom. Naime, kolko god nam to bilo potrebno građane svakako opterećuje, a na nekim stvara nelagodu kada opetovano prema državi moraju komunicirati svoje privatne podatke, a posebno one koji su vezani za podatke o vjeri, nacionalnosti i jeziku. Mnogi zbog nelagode i straha propuštaju komunicirati svoju manjinsku pripadnost u bilo kojem smislu. Upravo se zato zalažem da građani digitalnim putem mogu imati u vidu i mogućnost izmjene svojih podataka u svakom trenutku, ali i povijest pristupa njihovim podacima od strane institucije sa jasno naznačenom svrhom o razlogu i razini pristupa tim podacima.
Čini mi se da upravo u sustavu e-građani bilježi broj pristupa i vrijeme pristupa određenim podacima od strane građana, međutim sami građani nemaju uvid kada i tko je pristupao njihovim podacima, što je vjerujem moguće implementirati.
Ne treba izgubiti iz vida kako se ovaj registar uspostavlja i kako bi građanima, a posebno ranjivim skupinama olakšao komunikaciju sa državom i olakšao ostvarivanje raznih prava. U tom smislu građani moraju taj dio prepoznati i biti jasno upoznati o svrsi uspostavljanja ovog registra. Posebno smatram važnim da više nećemo morati čekati 10.g. da bi mogli društvena i ekonomska kretanja analizirati u svijetu u kojima su građani puno mobilniji nego što je to bio slučaj u prethodnim 10-ljećima. Tu ne treba zaboraviti i strance kojih je u Hrvatskoj više nego ikad i koje također moramo uzeti u obzir u planiranju javnih politika s obzirom na to da i oni doprinose u našem doprinosu, mirovinskom sustavu odnosno ekonomiji i rastu općenito.
Imajući sve to u vidu ponavljam kako pozdravljam donošenje ovog zakona, te priželjkujem da će do primjene biti dodatno unaprjeđen kako bi svi komentari iz ove prekratke javne rasprave bili adekvatno odgovoreni. Posebno se nadam da će država i Vlada na temelju ovog registra moći na bolji način planirati mjere i politike usmjereni prema građanima, a posebno one koji se tiču javnih financija i poreznih rasterećenja građana, te ostvarivanje prava i zaštite ljudskih i manjinskih prava. I pored brojnih opasnosti ovaj registar nam daje ogroman, ne radi se samo o brojkama i podacima, radi se o kršenju tehnologije kako bismo bolje razumjeli i služili našim zajednicama.
Digitalni popis omogućava točnije, brže i uključivanje prikupljanje podataka osiguravajući da se svaki glas čuje i da se svaka osoba računa. Korištenjem digitalnih alata poboljšavamo našu sposobnost raspodjele resursa tamo gdje su najpotrebniji. Preciznije, rješavamo nejednakosti i planiramo budućnost koja odgovora stvarnim potrebama naših ljudi. Digitalni popis je korak prema pametnijem povezivanju u društvu gdje se odluke donose na temelju točnih i aktualnih informacija. Zbog toga podržavam prvo čitanje ovog zakona pod uvjetom da se do njegovog donošenja precizno razjasne sve potencijalne manjkavosti, hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika Možemo! govorit će poštovani zastupnik Damir Bakić, izvolite.

Bakić, Damir (Možemo!)
Gospodine potpredsjedniče, uvažena državna tajnice sa suradnikom, poštovani kolegice i kolege dobar dan.
A najprije ću reći da u načelu pozdravljamo i podržavamo ovaj proces čiji je rekao bih zakon o kojem danas raspravljamo možda prvi korak. Prvi korak u smislu da nam je zaista potreban ne samo registar stanovništva nego i kvalitetan i obuhvatan i potpun i koherentan registar kućanstava. Nije se teško složit u tom dijelu s potrebama koje su proklamirane u uvodnom dijelu obrazloženja, a ja ću ih ovdje ponoviti. To su konsolidacija socijalnih naknada i poboljšanje njihove sposobnosti za smanjenje siromaštva. Jačanje obuhvata primjerenosti i sufinanciranja, održivost sustava zdravstvene i socijalne zaštite za sve te uspostava, praćenje i kontinuirane i ciljane potpore kućanstvima koja su najosjetljivija na poskupljenje energije te osiguranje da se, da su one usmjere na zaštitu ranjivih kućanstava u tekstu se doduše spominju i poduzeća al to sad nije predmet ove rasprave. U tom smislu registar kućanstava je zaista važan čak i neophodan navod koji bi trebao pomoći da sve socijalne naknade i sve potpore, čiji cilj je najranjivija, zaštiti najranjivijih zaista budu pravedne te da dopru do svih onih i samo onih koji takve vrste potpore i pomoći trebaju. Nije međutim vidljivo iz ovog predloženog teksta da je uspostava kompletnog i sveobuhvatnog registra kućanstava ovim zakonskim prijedlogom stvarno i omogućena odnosno osigurana. Prije će biti da se ovaj zakon usredotočuje kako mu i ime govori na, primarno na uspostavu registra stanovništva. Idemo sad na specifične primjedbe na predloženi zakonski tekst. Evo prvo nekoliko načelnih. Prvo, središnji registar će sadržavati izuzetno osjetljive podatke i to o svima, o svim građanima. Lako je zamisliti sve moguće zlouporabe i u vremenu pred nama izazovi u tom pogledu će biti samo sve veći. Zato je nužno osigurati najviši stupanj zaštite podataka i najrigoroznije sigurnosne protokole. Drugo, nedovoljno jasno i precizno je regulirano tko i pod kojim uvjetima ima pravo na pristup registru. U definiciji u čl. 6 pojam korisnika podataka je vrlo široko postavljen te ide čak do pravnih osoba koje se samo dijelom i to neizravno financiraju iz proračuna ili pak kojima je jedan od osnivača dakle samo suosnivač RH ili jedinica lokalne odnosno regionalne samouprave. To je važno jer korištenje svih podataka koje registar sadrži je krajnje osjetljivo kao što smo već mnogo puta danas čuli i potrebno je pažljivo regulirati pravo pristupa. S druge strane u čl. 30 se kaže, evo citirat ću, zbirne statističke pokazatelje mogu koristiti na zahtjev i druge pravne i fizičke osobe za namjenu navedenu u obrazloženom zahtjevu koji podnose Poreznoj upravi. Pretpostavljam npr. da se to odnosi i za potrebe različitih istraživanja međutim nejasno je pod kojim uvjetima i kriterijima i po kojim kriterijima, će Porezna uprava pozitivno odgovoriti i hoće li pozitivno odgovorit na takve zahtjeve.
I konačno kaže se već i u obrazloženju zakonskog prijedloga, ustroj službene evidencije stanovništva u RH moguće je ostvariti preuzimanjem podataka iz već postojećih izvora podataka putem OIB-a. Međutim, sve postojeće službene evidencije koje moraju služiti kao izvor podataka za ovakav registar, nemaju potpunu upisanost podataka putem OIB-a. Ja bih međutim rekao i više. Opasno je po prava građana odnosno po ostvarenje tih prava da se ona ostvaruju temeljem podataka u ovom registru, a čiju točnost tih podataka i vjerodostojnost ne jamči registar jer ga ne jamči izvor pojedinog podatka odnosno podataka. Npr. ako je riječ o evidenciji imovine, dovoljno je podsjetiti se na situaciju s našim zemljišnim knjigama sa nepotpunošću i neusklađenošću katastra i gruntovnice. O tome već mnogo opširnije i, i elaboriranije je govorila kolegica Mrak Taritaš.
Idemo sad na konkretne odredbe predloženog zakona. Prvo, u čl. 6 kućanstvo se definira kao osobe, a misli se na skup osoba koje zajedno privređuju i troše. Uočimo da u definiciji nema prostorne odrednice tj. stambene jedinice u kojoj ili u kojima te osobe žive. To može biti u koliziji s čl. 23. st. 1. i 25. st. 1. Čl. 25. st. 1. doduše dopušta članovima kućanstva život u odvojenim stambenim jedinicama, članovima istog kućanstva ali bi trebalo to sve skupa pažljivije definirati. U vezi s tim zapravo nejasna je i odredba zajedničkog privređivanja i zajedničkog trošenja jer intuitivno je jasno šta se hoće ali i to bi trebalo precizirati i dodatno naravno onda ostaje pitanje tko utvrđuje i kojim načinima da li neke osobe zajedno privređuju i zajedno troše. U praksi to može dovesti do anomalija pa i do nevjerodostojnosti podataka. Dalje, u čl. 9. st. 2. kaže se da registar sadrži, citirat ću ponovno, dostupne podatke o hrvatskim državljanima s prebivalištem u inozemstvu. E sad šta znači dostupne i tko određuje mjeru dostupnosti? Ja mislim da je ovo vrlo loše. Za komparaciju usporedivi slovenski zakon o centralne registru prebivalstva u čl. 3 također podrazumijeva obuhvat slovenskih državljana koji su stalno ili privremeno odsutni iz Republike Slovenije ali tamo nema ograde o dostupnosti podataka.
Dalje, u Članku 23. gdje se definira krug osoba koje mogu činiti zajedničko kućanstvo navode se i djeca, ali samo do prvog zaposlenja. Prvo nejasno je zašto je tako, ali dobro, međutim još manje je jasno šta se smatra prvim zaposlenjem, a onda što ako to prvo zaposlenje ubrzo ili uskoro ili nekada prestane. Ja mislim da bi ovo pitanje trebalo mnogo pažljivije urediti.
Dalje, u istom članku to se, to se primijetilo već i na sjednici odbora gdje se o ovome raspravljalo u istom članku propušta se uključiti i udomitelje odnosno udomljenu djecu. To je svakako važno i potrebno uključiti.
I onda u Članku 26. stavak 2. se kaže evo ponovno ću citirati, ako se, ako u istoj stambenoj jedinici ima više kućanstva identifikaciju oznaku kućanstva čini identifikacijska oznaka stambene jedinice kojoj se dodaje slijedni broj. E sad znači li ovo nejednak broj znakova za različite identifikacije i oznake kućanstava. I povezano pitanje kako su uopće organizirane identifikacije i oznake kućanstava i identifikacije i oznake stambenih jedinica, identifikacijske oznake stambenih jedinica. Čini se da u tekstu nema zapravo detalja o identifikacijskim oznakama stambenih jedinica, a o tome ima mnogo pitanja koja nisu sasvim trivijalna.
Konačno kad se govori o institucionalnim kućanstvima nejasno je zašto se u tu kategoriju ubrajaju i vojarne i kaznionice i kako se da iščitati i također učenički i studentski domovi.
I na kraju premda je nekolicina kolegica i kolege već u nekoliko dakle prethodnih rasprava adresiralo to pitanje ja bih želio podcrtati slijedeće. U Članku 10. se izrijekom navodi što sadrže opći i posebni dio i onda onaj posebni dio posebnog dijela registra stanovništva. Uočljivo je da jednog podatka nema, a to je biračko pravo. Registar bi mogao i trebao biti osnova za utvrđivanje biračkih popisa. Potpuno je nejasno zašto toga nema osobito zbog toliko puta spominjanih i problematiziranih popisa birača. U već spomenutom slovenskom zakonu u Članku 11. se eksplicite navodi da tamošnji registar sadrži i podatak o biračkom pravu, vjerojatno s razlogom, a taj razlog je u svjetlu naših neuređenih biračkih popisa kod nas mnogo, mnogo prisutniji i jači pa ipak ovdje se propušta prilika da se to pitanje riješi, a čini se svjesno.
Ne može se ne primijetiti da u dvama odgovorima u javnom savjetovanju na pitanja koja ovo tematiziraju predlagatelj zapravo izbjegava odgovor. Mi se zalažemo da se biračko pravo svakako uvrsti u sadržaj a koji obuhvaća registar stanovništva. Ima još dovoljno vremena da se to i učini do drugog čitanja ovog zakona. Ako to ne bude učinjeno bit će posve jasno da postoje vanjski razlozi i zapravo nedostatak političke volje da se nevjerodostojni popisi birača kakve trenutno imamo konačno i urede.
Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika nezavisnih i HSU-a govorit će poštovana zastupnica Vesna Vučemilović.
Izvolite.

Vučemilović, Vesna (Nezavisni)
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovana državna tajnice sa suradnikom, kolegice i kolege zastupnici, ja ću evo na samom početku najprije čestitati Ministarstvu financija što se uhvatilo u koštac sa ovim problemom o kojem stručnjaci demografi govore već godinama i traže da se registar stanovništva uspostavi kao što to ima većina država članica EU, mislim da svega 4 članice Mađarska, Slovačka, Rumunjska, Bugarska još uvijek imaju popis stanovništva, a sve ostale su to riješile na način da imaju ažurne podatke tako što su napravile registar stanovništva. Ovo je prvi korak. Znači dok se ovaj zakon ne usvoji mi ne možemo ni krenuti dalje u aktivnosti i mislim da, evo drago mi je što čujem i ostale kolege kroz ovu raspravu nekako svi podržavaju tu inicijativu i ja ću odmah istaknuti kako će Klub nezavisnih i Hrvatske stranke umirovljenika podržati donošenje ovog zakona.
Ja osobno mogu samo reći konačno i evo nadam se da će taj registar što prije profunkcionirati i biti u punoj primjeni. Naime, sjećamo se svi ovog zadnjeg popisa stanovništva koji se provodi svakih 10 godina i proveden je u specifičnim uvjetima u vrijeme epidemije i korona virusa, protuepidemijskih mjera i nakon popisa bio je cijeli niz otvorenih pitanja vezano za vjerodostojnost tih podataka. Tada su djelatnici Državnog zavoda za statistiku danima odgovarali, danima davali pojašnjenja i ja ću samo istaknuti da svi stručnjaci demografi uvijek govore kako i kod popisa stanovništva u uvjetima koji nisu obilježeni svim tim protuepidemijskim mjerama bez svih tih specifičnosti vezanih za epidemiju ostane nepopisano 3% građana. Znači nije to baš malo i kod zadnjeg popisa stanovništva bilo je primjedbi na upitnik, govorilo se da je preopširan, no ono što je ustvari najveća zamjerka tom tradicionalnom popisu stanovništva uz to što je to i jedan popriličan financijski izdatak to je nedovoljna ažurnost podataka. Bez obzira što Državni zavod za statistiku radi te procjene svake godine koje daje one ipak nisu, nemaju tu težinu koju ima popis stanovništva odnosno koju će imati registar stanovništva kada se ustroji, tu su izuzetno važni podaci. Na temelju tih podataka donose se sve razvojne politike, nije isto ima li nas 4 milijuna, 3 i po milijuna, 3 milijuna i 800, znači sve javne politike obrazovne, zdravstvene, socijalne itd..
Ono što bi Registar stanovništva trebao donijeti to je ta elektronička evidencija koja će objediniti podatke iz svih drugih evidencija onako kako to i priliči 21. stoljeću. Koliko sam pratila raspravu, dosta je bilo primjedbi na to da tu ima dosta osjetljivih podataka itd., ali ti svi podaci već negdje jesu, znači oni su već negdje uvedeni. Sad kod mene se onako javilo jedno pitanje, zašto imamo toliko, zašto smo toliko skeptični prema poreznoj upravi koja će biti zadužena za registar i kod koje će se voditi Registar stanovništva, a nismo skeptični prema nekoj drugoj javnoj instituciji kod koje se već nalaze ti podaci. Naravno da će tu trebati jedna sigurnosna razina koja će biti itekako zahtjevna i na jednoj visokoj razini jer vidjeli smo i u ovim nekim nedavnim događanjima da tih hakerskih napada ima, bilo ih je i bit će, tako da sve naše institucije trebaju očigledno sigurnosnu razinu dići na jednu višu razinu.
Ono što mene osobno veseli i što moram pohvaliti to je evidencija naših državljana koji žive izvan RH i to prvi puta jer je to izuzetno važno za našu brojnu iseljeničku zajednicu koja živi uistinu diljem svijeta.
Dosta su kolege govorile dosada o tome da će se ti podaci koristiti za ostvarivanje socijalnih i drugih prava i mislim da svi trebamo podržati činjenicu da bi Registar stanovništva trebao uvesti red u ovo područje kako bi se, ako ne u potpunosti spriječile, ali barem svele na minimum zlouporabe od strane neodgovornih pojedinaca po pitanju korištenja socijalnih i drugih prava. Znači u jednoj uređenoj državi naravno svi znaju da uz prava idu i odgovornosti, pa tako besplatno zdravstvo, rodiljske naknade, druge socijalne povlastice, za sve one koji su slabiji i ranjiviji među nama netko mora financirati, a onda su to svi oni koji poštuju propise i koji uredno plaćaju poreze, a ne služe se razno raznim marifetlucima da bi se izbjeglo plaćanje poreza. Tako da vidimo da su uistinu brojni primjeri zašto nam je ovaj registar uistinu bitan i mislim da je on tek prvi korak ka tome da se nakon toga napravi Registar stambenih jedinica, a to je onaj slijedeći korak koji će vjerojatno doći kada ovo uđe u punu funkciju, koji je možda čak i zahtjevniji zbog stanja u našim zemljišnim knjigama.
Dosta smo slušali proteklih mjeseci o tome da imamo više zdravstvenih osiguranika nego stanovnika, više ovoga, više onoga i tu bi se ustvari sve to na neki način trebalo iznivelirati i kada se objedine sve te parcijalne statistike koje već postoje svakako bi to trebalo donijeti određene pogodnosti i našim građanima i to u smislu dostupnosti usluga javnopravnih tijela.
Malo smo čuli i od poštovane državne tajnice o tome jer naime registar bi kao bazu podataka trebale koristiti i tijela državne uprave i trebali bi djelovati proaktivno. E sad, to sve ovako lijepo zvuči jel kad mi to govorimo i trebalo bi, trebalo bi, bit će itd., nadamo se da će to i zaživiti čim prije jer na taj način onda građani ne bi trebali i neće morati podnositi pojedinačne zahtjeve svakom javnom tijelu već bi se unaprijed trebalo prepoznati sve koji imaju pravo na neko davanje. Naravno sve to bi trebalo i podići razinu transparentnosti i smanjiti administrativno opterećenje naših građana.
Naime, evo ja ću vam dati samo jedan primjer. Prošle godine država je obradila 427 tisuća zahtjeva za stipendije, dječji doplatak, socijalna davanja, mirovine i zdravstveno osiguranje, time je bilo obuhvaćeno milijun ljudi i svaki je taj postupak bio pokrenut pojedinačno pred zasebnom institucijom. Sad zamislite si te hrpe papira koje su se morale priložiti, koje su se morale dostaviti nekoj instituciji, sve to bi se trebalo smanjiti, ta jedna birokratska planina razno raznih uvjerenja, potvrda i dokumenata bi se trebala sniziti jer bi država u biti trebala samostalno prepoznavat kućanstva koja imaju određena prava, tako bi naši građani ustvari sve to šetanje od jednog šaltera do drugog ipak trebali svesti na minimum.
Naravno tu bi se trebalo i brže pronalaziti sve one koji su se odvažili i išli prekršiti u smislu nekakvih marifetluka vezano za neplaćanje poreza, zatim ostvarivanje poticaja, zatim rad na crno i još jedan element koji možda isto nije zgorega navesti, a to je da bi Registar stanovništva trebao ubrzati i ostavinske rasprave gdje će onda nasljednici automatski neke stvari ostvariti.
Znači kad sve to uzmete uistinu je jako velik broj pozitivnih stvari koje bi Registar stanovništva trebao donijeti uz to da i roditelji bi preko registra mogli upisivat djecu u škole, vrtiće, učeničke domove, visoka učilišta, znači cijeli niz je tu nekakvih pogodnosti za naše građane, cijeli niz je tu elemenata koji će pomoći i državnim tijelima da se razno razne nepravilnosti koje pojedinci koriste trenutno po pitanju i socijalnih davanja i svega, svedu na minimum što nije zgoreg. Mislim, to svi oni koji redovno plaćaju porez, svi oni koji poštuju pravila su tu zakinuti. Znači uvijek je netko zakinut. Kad si netko daje više prava nego što mu pripada netko drugi ostaje zakinut i to je i put ka jednom pravednijem društvu. Znači, ključno je da bi se, da će se smanjit zlouporabe, da će se potpuno uklonit, nisam toliki optimist, naći će se uvijek neka rupa u zakonu ali da će se smanjiti na jednu razinu koja je recimo prihvatljiva, u principu da. Ključno je da ćemo imati ažurne podatke, transparentnost i kao što sam rekla znači pravednost kod socijalnih davanja i drugih prava. Evo sve su to nekakvi elementi koji mislim da su svima nama prihvatljivi. Treba li nešto doraditi, treba li nešto još detaljnije propisati, to su sve stvari koje se između dva čitanja mogu doraditi. Svima nam je cilj da imamo točne i ažurne podatke i sve ovo što sam evo da se ne ponavljam, već do sada rekla, osobno nadam se da će registar stanovništva biti u punoj primjeni čim prije i evo još jednom čestitke Ministarstvu financija što je pokrenulo taj postupak. Neki će reć trebalo je to Državni zavod za statistiku, treba ovo, treba, svi su trebali ali evo Ministarstvo financija to je uzelo, prihvatilo se posla i radi i ja vam čestitam na tome. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika IDS-a, PGS-a i Unije Kvarnera i ISU-PIP-a, govorit će poštovani zastupnik Dalibor Paus.
Imamo nekakvi uz vaš nastup i light show. Ali nadam se da će se ustabiliti.

Paus, Dalibor (IDS)
Hvala.
Nešto zuji.
Naravno da pozdravljamo ciljeve ovog prijedloga zakona, dakle pogotovo stoga što je više-manje u čitavoj Europi postoji središnji registar stanovništva, tako da se radujemo tome da će konačno i Hrvatska u nekom trenutku imat središnji registar stanovnika. Jasno je da kao što je i netko od kolega rekao da su ciljevi koji su postavljeni s ovim središnjim registrom stanovništva neupitni. Prije svega dakle realan izračun dohotka i ciljane socijalne, ciljane socijalne mjere potpore, pomoći dakle da to reguliramo na bolji način. Dobro je što će se konačno ukinuti jedan, ja bih rekao arhaična metoda popisa stanovništva i da će se moć na ovaj način kroz središnji registar stanovništva imat sve one podatke, ne samo svakih 10 godina nego ažurno u svakome, u svakome trenutku i taj cilj je sigurno vrijedan i nadamo se da će bit ostvaren. Jasno da je dobro i da se administrativno rasterete građani u ostvarivanju svojih prava i pred tijelima, javnopravnim tijelima RH i svatko normalan će taj cilj, će taj cilj pozdraviti. Onemogućiti zloporabu prava koje ostvaruju građani od onih građana koji su neodgovorni, isto je cilj koji treba podržati. Da će se povećati efikasnost uprave, hoće. Da će se omogućit praćenje i obradu podataka za potrebe strategija i praćenja makroekonomskih pokazatelja i to je dobar, i to je dobar cilj. No pored ovih ciljeva trebamo vidjet da li ovim prijedlogom mi postižemo te ciljeve koji su zadani u, koji su zadani od predlagača odnosno koji su zadani od institucija koje će vodit, koje će vodit čitav ovaj registar stanovništva. Dakle temelj svega su jasni, točni i ažurirani podaci. Imamo najmanje dvije baze na osnovu kojih se ovdje formira, formira središnji registar koje su upitne. Prva je registar odnosno popis stanovnika i njihovih prebivališta koji znamo da nije ažuran, koji znamo da nije dovoljno točan, koji znamo da jednostavno nije dovoljno potpun. Znamo da građani prijavljuju i fiktivno svoja prebivališta kako bi ostvarili određena socijalna prava ili neka druga prava koja država nudi svojim građanima. Nadalje, oslanjamo se i na registar stambenih jedinica, koji tek treba, koji tek treba uspostaviti, a ova dva registra odnosno ova dva, ova dva popisa temelj su za ono što zaista, onaj benefit koji donosi ovaj središnji registar, a to je da povežemo naše, naše, naše građane po srodstvu i kućanstvima, njihovim bitnim obilježjima ili kako to lijepo piše usporedivo po vremenskoj i prostornoj dimenziji. Ove dvije baze podataka u ovome trenutku sigurno nisu dovoljno točne i dovoljno ažurne. Vjerujem da će i kada se krene sa uspostavom središnjeg registra, da će to doprinijeti njihovoj ažurnosti ali mislim da trebamo početi na tome raditi odmah. No možemo i trebamo razgovarati i o obuhvatu podataka koje treba prikupljati, a naš obuhvat podataka je koliko sam se barem informirao, puno širi nego što je uobičajeno u drugim zemljama koje imaju središnji registar stanovništva. Možemo i trebamo razgovarati i o svrsi prikupljanja, jer i to je predmet ovoga zakona. No najkritičniji dio, čini mi se u ovome zakonu je i u ovome području je upravo sigurnost podataka u središnjoj bazi odnosno u središnjem registru stanovništva. Jer upravo iz onog što je prednost ovog središnjeg registra stanovništva, a to je sveobuhvatnost podataka na jednome mjestu, krije se i najveća opasnost. Mi po prvi puta imamo ovoliko, imat ćemo ovoliko podataka na jednome mjestu i tu je onda posebno kritično iz dva aspekta sigurnosti. Prvi je jasno o mogućnosti krađe podataka, imali smo je nedavno primjer napada na KBC i koliko je to osjetljiva, osjetljiva tematika ali čini mi se još kritičnije sa aspekta zloupotrebe podataka od strane onih koji su im ovlašteni pristupiti. Dakle kao što su i kolege rekle, u ovom prijedlogu zakona mi ne znamo je li pristup dozvoljen svim onim navedenim korisnicama u punoj mjeri u kojoj, u kojoj pristup ima i Porezna uprava koja bazu podataka vodi ili će se ono što mi predlažemo, dakle pristup korisnicima ograničit na one podatke koji su njima potrebni u obavljanju njihovog posla odnosno u onome što oni vrše prema našim građanima.
Nadalje, pored toga u ovom zakonu ima puno obaveza, navest ću recimo Državna geodetska uprava mora tijekom 2025. uspostaviti, uspostaviti bazu stambenih jedinica, no za tu obavezu ne postoji prekršajna odredba. Što ako ne uspostavi? Hoće li, hoćemo li čekati, hoćemo li čekati Državnu geodetsku upravu do, koja se ne mora na kraju krajeva odazvati tome da u tom roku to ispostavi. Što ako, što ako kasnimo sa uvođenjem i rokovima koji su ovdje predviđeni zato što netko od onih koji imaju obavezu i rokove unutar ovog zakona to ne ispune? Mislimo da bi trebalo za javnopravna tijela koja dobivaju obaveze unutar ovog zakona i za koje se postavljaju rokovi uvesti za odgovorne osobe i za javnopravna tijela i prekršajne odredbe kako bimo osigurali da će u onim rokovima kojima zakon to predviđa zaista i biti ispoštovano i isporučeno ono što oni, što oni, što je predviđeno da oni daju. Ponovo navodim recimo uspostava ovog jednog od ključnih registara, a to je stambenih jedinica.
Dakle, nadalje zakon ne propisuje kako će se nadzirati registar i kako će se spriječiti te moguće zloupotrebe. Mislimo da bi i to trebalo u ovaj zakon unijeti, dakle malo preciznije nego što je.
Treće, Članci 29. i 30. zakona koji se odnose na to da porezna je uprava jest ovlaštena povezivati podatke iz registra stanovništva sa svojim podacima u Poreznoj upravi, ali i to isto činiti za drugo jav… za druga tijela, mislimo da to treba puno bolje regulirati i reći tko odobrava, ne može to biti Porezna uprava jer ovdje je Porezna uprava u neku ruku isto kao korisnik ove baze, baze podataka. To mora neko treće tijelo odrediti da li neki vanjski korisnik može upariti podatke iz Porezne uprave i iz središnjeg registra i to koristiti za svoje potrebe. Dakle, mislimo da se treba ili oformiti tijelo ili dodijelit nekom drugom tijelu koje će razmatrati zahtjeve o mogućnosti uparivanja podataka Porezne uprave i Središnjeg registra stanovništva.
Također, u Članku 30. za potrebe, za potrebe ovaj zbirnih statističkih pokazatelja i korištenje toga ponovo se daje zahtjev Poreznoj upravi, mi smatramo da to mora ipak odobrit neko neovisno tijelo, netko tko ne vodi taj registar i netko tko nije i korisnik ujedno tog, tog registra i da to ne može, to mora biti i puno transparentnije i puno stručnije odrađeno pogotovo s aspekta sigurnosti podataka i što će se s tim podacima radit i obrađivat.
Nadalje, još ono što bi valjalo reći dakle generalno intencija ovog zakona zaista smatramo da jeste dobra, ali mislimo da je ovaj prijedlog toliko nedorečen da je zaista i potencijalno opasan i da zaista treba pred nas u drugom čitanju doći sa bitnim ograničenjima odnosno bitnim odredbama oko pitanja tko može koristiti, oko pitanja sigurnosti, oko pitanja svega onoga što su i kolege ovdje navodile da jednostavno ne ostavlja ovoliko prostora za proizvoljno tumačenje odredbi i da ne daju i da se zna da onaj tko ima neku obavezu i neki rok mora za to biti i odgovoran da bude provedeno, da se baza podataka ažurno puni svaka tri mjeseca, al posljedice što ako ne. Dakle, mi moramo uvesti i prekršajne odredbe u ovom zakonu.
Dakle, završno načelno Klub IDS-a podržava ciljeve ovog Središnjeg registra stanovništva, ali smatramo da je ovaj zakon nedovoljno dorečen i ako bi u ovom obliku otišao, bio izglasan mislimo da bi mogao biti i potencijalno opasan.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika SDSS-a govorit će poštovani zastupnik Milorad Pupovac.
Izvolite.

Pupovac, Milorad (SDSS)
Poštovani gospodine potpredsjedniče, poštovane predstavnice porezne i predstavnici Porezne uprave Ministarstva financija, poštovane kolegice i kolege, nema nikakve sumnje da je ovaj zakon rađen u skladu sa s jedne strane preuzetim obavezama i preporukama Vijeća EU, a s druge strane u dobroj namjeri i sa dobrim namjerama.
Međutim, te dobre namjere ukoliko bi zakon ostao ovako kao što je napisan bi mogle završiti pa skoro onako kako poslovica kaže, a to je da dobre namjere mogu biti put prema paklu za određen broj ljudi. Siguran sam da to nije vaša namjera, siguran sam da ćete u komunikaciji sa onima koji su već raspravljali na odborima, Odboru za financije i Odboru za ljudska prava i prava nacionalnih manjina i sa ovdje zastupnicima koji su u ime klubova ili će pojedinačno govoriti čuti razložne razloge zbog čega bi ovaj prijedlog trebalo značajno da ne kažem supstancijalno poboljšati.
Krenimo redom, dakle Ministarstvo financija odnosno Porezna uprava je određena kao nosilac ovoga posla izrade centralnog središnjeg registra. Veza između Porezne uprave i cjelokupnog ovog posla ima praktički u jednoj točci. U mnogim drugim aspektima to pripada djelatnosti drugih ministarstava prije svega onih koji se tiču socijalne politike.
Ali može biti da postoji dobar razlog zbog koga je potrebno da to radi netko drugi, a ne oni koji se bave socijalnim politikama i pustit ćemo da se to raspravi unutar Vlade. Međutim, ono što je sasvim sigurno da prikupljanje podataka, obrada podataka, dostupnost podataka na jednom mjestu, što je sigurno za građane dobro, nosi sa sobom rizike koji se tiču poštivanja ljudskih prava i antidiskriminacijskih politika koje su propisane .../Govornik se ne razumije./... zakonima.
I kao što su to učinili i do sada govornici, to ću učiniti i ja ovaj puta u ime Kluba SDSS-a. Dakle što se tiče čl. 5 koji određuje načelo povjerenja i točnost upisanih podataka u Registar, povjerenje je sasvim sigurno dobro, ali kontrola je još bolja, a te kontrole, prema ovome što mi do sada vidimo, nema dovoljno zajamčene da bi se moglo to povjerenje do kraja ostvariti jer, načelo povjerenja i načelo točnosti mogu biti u sukobu kad je posrijedi ovaj Zakon i na to su već neki kolege ovdje upozorili. Kad su posrijedi npr. zemljišne knjige i kad su posrijedi zemljišno-knjižni podaci, bilo da je riječ o gruntovnici, bilo da je riječ o katastru. Tu su podaci veoma često različiti. I u tom pogledu je važno kako i na koji način da se to povjerenje ostvaruje.
Drugi aspekt važan za zastupnice nacionalnih manjina jeste povjerenje u primjeni onih podataka koji se unose u Registar, a to je pitanje pripadnosti po etničkoj, vjerskoj, rasnoj, jezičnoj i svakoj drugoj. To povjerenje je uvijek krhko i jako ovisno o političkim meteorološkim prilikama, a naročito kada se dolazi u okolnosti kao što je poreska uprava ili bilo koje drugo nadležno tijelo.
Čl. 6 ne definira pojmove u njemu sadržane na dovoljno jasan način, što može izazvati pravnu nesigurnost i mogućnost tumačenja koja može biti proizvoljna. Toč. 2., toč. 5, toč. 7 i toč. 10 ovoga članka pozivaju se na poseban propis koji u svojoj nazivu nije naveden, tako da nije jasno koji bi se to propis trebao primijeniti i nije jasno kojeg je ranga, zakona, pravilnika, naputka, kućnog reda ili nečeg drugog.
Radi se o činjenicama koje dovode ili mogu dovesti do pravne nesigurnosti i mogućnosti arbitrarne procjene zakona na svim razinama jer je krug korisnika i krug primjene veoma, veoma širok. Toč. 5 čl. 7 govori o izvorima podataka i nadležnosti tijela prema propisima. Tu nažalost nije dovoljno jasno kako i na koji način treba biti točno određeno koje je to tijelo i koja je to evidencija, a to tijelo mora biti zakonom, a ne bilo kojim propisom ovlašteno za prikupljanje podataka kako bi se poštivale odredbe zaštite osobnih podataka i osigurala pravna sigurnost te onemogućilo arbitrarno postupanje pojedinaca.
Toč.7 čl. 6 je poprilično široko definirana kad je posrijedi krug korisnika. Tijelo državne uprave i druga državna tijela, citiram, pravosudna tijela, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe koje se dijelom financiraju izravno ili neizravno iz sredstava proračuna ili kojima su osnivači odnosno jedan od osnivača RH ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe s javnim ovlastima. Pri tome se ne zna, primjerice, koja su to druga državna tijela.
Koje će sve pravne osobe koje su izravno ili neizravno financira iz proračuna moći koristiti podatke iz Registra, za koju svrhu, a što sve može biti u koliziji sa Općom uredbom o zaštiti podataka EU.
U toč. 7 čl. 6 kućanstvom se smatraju osobe, kao što je već ovdje bilo diskutirano koje zajedno privređuju i troše. Nejasno je jer nedostaje da zajedno žive, pri čemu je nebitno je li netko privremeno na studiju ili inozemstvu, što može značiti da zajedno privređuju, imaju zajedničko trgovačko društvo ili što drugo, što znači da zajednički troše? Da li svaki račun mora biti autoriziran prema članu zajednice, odnosno zajedništva kućnoga?
U čl. 10 .../nerazumljivo/... toč. 10 čl. 6. srodstvo se smatra povezanosti jednoznačno određene osobe putem OIB-a, bračnim drugom, izvanbračnim drugom, životnim partnerom, neformalnim životnim partnerom, roditeljima, baka i dedovima te braćom.
Nije najspretnija definicija pojma koji je u drugim propisima jasno određen pri čemu nedostaju posvojena djeca, ukoliko se htjelo obuhvatiti prvi i drugi nasljedni red. Što se tiče čl. 6 ukupno gledano, potrebno je jasnije definirati pojmove koji su u njemu sadržani kako bi se izbjegla neujednačena i arbitrarna primjena samoga zakona i kako se ne bi proizvela pravna nesigurnost za one kojih se to tiču, definirano je ovim člankom.
Čl. 9 st. 2, Središnji registar sadrži dostupne podatke o hrvatskim državljanima s prebivalištem u inozemstvu. Opet nije određeno koji su to dostupni podaci. Radi li se o podacima iz matičnih knjiga odnosno činjenici da ti državljani nisu upisani u matične knjige? To otvara mogućnost za neku vrstu proizvoljnoga arbitrarnoga postupanja, onima koji će to biti u nadležnosti, a istovremeno i mogući prostor za zloupotrebu.
Čl. 10 st. 1, st. 2 i st. 3. Za razliku od čl. 6 točno određuje kojim se tijelima radi i o kojim registrima se radi, a u st. 4 se kaže da se u registar, Središnji registar mogu upisati podaci na temelju izjave. Mi smatramo da bi bilo dobro da tu stoji da se upisuju, da ne bi bilo nesporazuma ni kod onoga tko popisuje, a ni kod onoga tko donosi odluku hoće li se popisati ili neće. Dakle da ne bi bilo dvostruke interpretacije već kod onoga tko popisuje.
Što se tiče podataka o nacionalnoj pripadnosti, vjeroispovijesti i materinjem jeziku, pitanje je zašto se ovi podaci vode u poreskoj upravi i zbog čega su oni važni poreskoj upravi? I kako će se i na koji način ti podaci koristiti u ukupnim podacima kojima raspolaže poreska uprava? Drugo je pitanje, ako će ti podaci služiti za to da se, kao što je ovdje više puta već rečeno, od prethodnica i prethodnika koji su govorili u ime klubova ili se obraćali u ime replika, uzimati kao mjera za ostvarivanje prava koje su dikonirana, definirana drugim zakonima, Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina ili drugim zakonima, kako će se onda odredbe tih zakona odnositi prema odredbama ovoga Zakona.
Npr., u Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina stoji da se pravo na predstavljenost u jedinicama lokalne samouprave ostvaruje temeljem popisa birača, odnosno popisa stanovništva. Ovdje bi to trebalo biti na osnovi Središnjeg registra, na osnovi izjava koje će ljudi dati. Dakle to kao i čitav niz drugih zakona koji ne tiču pripadnika nacionalnih manjina ili prava nacionalnih manjina, nego tiče se zakona o stanovima ili zaštićenim najmoprimcima ili nekim stvarima, traži veoma, veoma skrupulozan pristup prema tim stvarima.
Mi razumijemo da to nije bilo moguće u ovako kratkom roku, ali vas molimo da kada raspravljate, nakon ovoga i kada budete pripremali izmjene i dopune do drugo čitanje, da sve to uzmete u obzir, kako bi se izbjegle stvari koje se ne bi smjele događati ili koje ne bi smjele proći.
Što se tiče dostupnosti, vi ste u odgovoru na repliku kolegici Šimpragi kazali, pa ljudi mogu doći. Mogu doći. Ali, samo zamislite koliko ima naselja u RH, a koliko ima ispostava poreske uprave pa ćete vidjeti koja je dostupnost. O informiranosti do fizičke dostupnosti da ne govorim. Ne govorim o pripadnicima nacionalnih manjina, govorim o svim. Svim stanovnicima.
Vi kažete, slat ćemo nekoga tko će tamo ljude obavijestiti ili biti neka vrsta pseudopopisivača ili skupljača izjava. To izgleda kao tehnički detalj, ali velik i značajan tehnički .../Govornik se ne razumije./... a to nas ne treba obeshrabriti da idemo prema ovome što bi zapravo trebalo biti, a to je da omogućimo građanima da imaju jedno mjesto gdje će imati podatke, a, i da ne moraju tražiti na 50 drugih mjesta da bi dobili podatke, da idu od 50 različitih tijela državne vlasti i to je sasvim sigurno dovoljan, nužan i razlog da se ide u ovu promjenu zakona, ali nije dovoljno da bismo to u cijelosti ovako prihvatili zato što ima niz opasnosti koje treba otkloniti, a koje ovako predloženo zakonsko rješenje nije otklonjeno odnosno nejasnoća kontrole i ostalih aspekata. Hvala vam.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika HDZ-a govorit će poštovani zastupnik Miro Totgergeli, izvolite.

Totgergeli, Miro (HDZ)
Hvala poštovani potpredsjedniče HS-a, poštovana državna tajnice sa suradnikom.
Kolegice i kolege, ova današnja rasprava, a i rasprave po odborima na neki način ja to tako doživljavam, pokazuje da smo mi svi svjesni da smo krenuli sad od ove današnje rasprave pa nadalje, jednim putem koji je više nemoguće zaustaviti i kojim ćemo sigurno ići i na kraju ćemo imati Registar stanovništva.
S druge strane, Često puta u Saboru smo upravo raspravljali i kod donošenja drugih zakona i često spominjali popis stanovništva. Spominje se on i danas međutim interpretacija popisa stanovništva koji je kroz povijest gledano bio nužan, potreban i u davnim vremenima kad nisi mogao otkriti koliko imaš stanovnika u kojem mjestu na osnovu nekih drugih podataka morao si poslati nekoga tko će mjesec dana popisivati da dođeš do podatka koliko gdje ljudi živi, koliko čega ima, koliko kuća, obitelji, kućanstava, životinja itd. I to se primjenjivalo kroz povijest, međutim kako su mogućnosti tehnološke i druge napredovale tako je sad već pomalo bilo jasno kod rasprave o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor da u stvari podaci koje smo najbolje što smo mogli 2021. prikupit pri popisu stanovništva nisu te koje su mjerodavne da sad raspravljamo i kažemo u popisu birača ne znam ima toliko više birača nego što popis stanovništva za taj grad ili općinu govori kad i ovdje tijekom rasprave je bilo rečeno da kod popisa stanovništva jednostavno neki građani, državljani Republike Hrvatske sa ili bez prebivališta na području Republike Hrvatske se ne popišu. I onda smo se tu jako kad nam je kojoj političkoj opciji i kako odgovaralo prepucavali oko toga jel' je popis stanovništva mjerodavan ili nije za izbore, odnosno često puta se voli reći da popis birača nam nije dobar. Ali registar birača iz kojeg proizlazi onda popis birača kad dođemo glasati je jedino što je mjerodavno u tom trenutku jer upravo nemamo neki drugi registar iz kojeg bi izvukli popis birača za taj dan kada idemo na izbore.
I zašto uopće ovo pričam? Pa zato što kroz današnju raspravu vidim da smo svi svjesni da nam treba registar stanovništva i manje-više smo to svi podržali, ali imamo bezbroj nekih strahova koji se ovdje pojavljuju od onih tehničkih da neće biti baza podataka dovoljno dobro napravljena ili da će njoj moći pristupiti netko tko ne bi smio pristupiti do toga da bi moglo hakerskim nekim napadom ti podaci biti ugroženi, da bi se podaci građana mogli naći kod onoga kod koga se ne trebaju naći itd.
S druge strane imamo i ovu političku raspravu, gdje imamo određene strahove da bi temeljem sad nekog registra moglo doći do toga da netko tko bi trebao imati neko pravo, a on ga ipak izgubi ili nekih takvih konstrukcija.
Mene to još podsjeća i na ono vrijeme recimo prije 35 godina kad je u trgovini bilo skroz normalno da svu robu koju trgovac u trgovini ima u stvari duži samo financijski i nije uopće popisivao komadno što u dućanu ima, nego financijski kako je zadužio toliko ima u dućanu robe i to je to.
E kako su tehnologije se mijenjale pa sad ne samo da ima koliko ima kilograma mlijeka u dućanu, nego zna koliko ima pakiranog po pola litre, po deci, po litru, dvije litre itd. Dakle, takvi sa popisom stanovništva koje smo imali prije 10, 15, 20, 30 ili ne znam 100 godina i u današnje vrijeme, pa naravno da ćemo raspolagat sa bezbroj više korisnih podataka koje onda i Vladi i svim institucijama omogućuju bolje donošenje odluka, bolje zaključke jer jednostavno nam to današnje digitalizirano vrijeme omogućava.
I sad kad se vratimo nazad na ovaj prijedlog zakona onda bilo je govora ovdje da u stvari ga svi podržavaju, ali neki više a neki manje misle da ga treba doraditi naravno da i ministarstvo financija koje je ovdje mjerodavno za ovaj prijedlog zakona i kojega danas i brani ovdje u Saboru uzet će u obzir sve te prijedloge i preporuke ili primjedbe koji su ovdje dani, a na kraju onda kroz drugo čitanje doći ćemo do toga da izglasamo zakon koji će kao što je netko od mojih prethodnika rekao u stvari biti onaj temelj od kojeg će krenut onda izmjene i svih drugih zakona kako bi stvarno u praksi moglo to zaživjet da 2031. više nemamo popis stanovništva nego da imamo registar stanovništva i da nemamo više ovih problema kako ćemo utvrditi koliko nas ima tijekom glasanja za neke izbore, jer ako idemo analizirati na koji način dobivamo u današnje vrijeme popis birača iz registra birača onda su to podaci temeljem Ministarstva unutarnjih poslova gdje vode evidenciju o hrvatskim građanima koji su prijavljeni na području Republike Hrvatske i o hrvatskim građanima koji nisu prijavljeni na području Republike Hrvatske, pa dobijemo ukupno broj onih koji mogu na izborima glasati. A popis stanovništva je bio dobrovoljan u stvari i postojale su kaznene odredbe ako netko da krive podatke ili ako ga netko popisuje a on se ne želi popisat.
Međutim, jedan dio građana se nije popisao. I kasnije kad taj popis prođe vi više ni ne utvrđujete imenom i prezimenom tko se je, a tko nije popisao, nego samo uzmete zbirno te podatke i obrađujete ih i kažete tu ima toliko građana, ove i ove nacionalne manjine, vjeroispovijesti itd. I više ne analizirate kad netko treba doći na biračko mjesto jel' on se popisao ili nije, čak ni nemate taj podatak jer se on popisao kod popisa stanovništva ili nije.
Ali bez i malo srama upravo i sa ove govornice beskonačno puta smo čuli nepostojećih 500 000 birača. E sad, svih tih problema ne bi trebalo biti ako ćemo imati jedan dobro uređen registar stanovništva u kojem će biti svi oni podaci koji su potrebni. Pa naravno da će se on i nadograđivati kroz vrijeme. U ovom prijedlogu piše što bi trebalo bit popisano za početak, a kako će vrijeme prolazit pa on će se doradit nekoliko puta. Nije to kao i sve drugo što se je kroz vrijeme dorađivalo. Međutim, ja mislim da je ipak ukupno cijela ova rasprava danas pa i rasprava kroz odbore pozitivna i dobro došla, jer moj zaključak je da ipak svi, sve političke opcije koje su danas raspravljale, a bilo je 13, 14 klubova i prije mene su u stvari podržale uvođenje registra stanovništva. Imam ovdje i mišljenje koje je dala Pučka pravobraniteljica. I ona isto u svom mišljenju kaže da je cilj pozitivan, da građani više neće morati podnositi zahtjev i dostavljati dokumentaciju u cilju ostvarivanja određenih prava osobito s obzirom na vrijeme u kojem živimo i digitalizaciju javne uprave. Dakle, svi sagledavaju te pozitivne aspekte. S druge strane navodi i neke bojazni i zbog toga kaže da u stvari ovakav zakon potrebno još doraditi, ali da ga u svakom slučaju treba usvojiti.
I ja sad nisam ulazio u sve ono što je već rečeno na koji način će ovaj zakon u stvari ustrojiti, jer to je već sve nekoliko puta ponavljano meni nije sporno da krenemo od Ministarstva financija i Porezne uprave jer očigledno u ovom trenutku predlagatelju je to bilo nekako naj, pa ja ću to čak reći i najjednostavnije s obzirom vjerojatno na sve ostalo vezano uz baze podataka, uz to kako se dodjeljuje OIB, kako se vode evidencije da se krene od toga. I kroz vrijeme sigurno ćemo doći do toga da 2031. više se nećemo mučiti sa popisom stanovništva, a upravo tijekom rasprave o izglasavanju Zakona o izbornim jedinicama unutar žustre rasprave što je popis stanovništva, a što popis birača. U jednom trenutku sam sam rekao da sigurno 2031. više nećemo provoditi popis stanovništva kao što smo ga provodili 2021.
To je čak izazvalo i čuđenje i smijeh kod nekih tada zastupnika, međutim ovo je korak koji sigurno ide ka tome da napravimo drastični iskorak i da iskoristimo mogućnosti današnjeg i vremena i svih onih baza podataka koje već imamo i koje imaju sva naša ministarstva i razne uprave i da u stvari napravimo jedan koristan i dobar registar stanovništva koji će onda obuhvatit sve podatke koji su nam nužni i potrebni i da to organiziramo na način da ih upravo koristi onaj tko ih treba koristiti bez zloupotreba i bez bilo kakvih mogućnosti da to netko hakira itd. Čuvaju se i podaci od banaka puno jače nego što se čuvaju podaci u nekim drugim institucijama i nitko ih baš nismo čuli u zadnje vrijeme da je netko probio u sustav banaka, pa tako može se zaštiti onda i registar stanovništva.
I možda još samo nekoliko rečenica oko toga straha kako bi nam netko mogao te podatke hakirati, ukrasti ili od straha da netko ne želi dat svoje podatke u dnevnom životu i praktički svi koristimo mobitele, Internet, naručujemo nešto preko interneta. I prilikom tih komunikacija, prilikom tih naših radnji koje su svakodnevne često puta samovoljno i dobrovoljno dajemo puno veći broj podataka nego možda što sad u ovom, o sebi, nego što možda u ovom trenutku uopće i raspravljamo, a tu sad se ipak svi skupa pribojavamo da li je to pravi i ispravan način za prikupljanje podataka i da li je to pravi način za čuvanje tih podataka odnosno njihovu zaštitu.
Zato završno mislim da je ovaj prijedlog dobar, mislim da trebate poslušat sve primjedbe i prijedloge koji će doći od strane i saborskih zastupnika i odbora i onda vidjet što je od toga prihvatljivo, a što ne za konačni prijedlog zakona kako bi što prije krenuli u stvari u dugotrajan proces, jer neće ovo završiti kratko i što prije da dobijemo jedan kvalitetan i dobar registar stanovništva.
Naravno klub Hrvatske demokratske zajednice podržava ovaj prijedlog zakona.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Mi se sada vraćamo na našu prethodnu točku, na pojedinačne rasprave i sada će govoriti poštovana zastupnica Dalija Orešković.
Izvolite.

Orešković, Dalija (DOSIP)
Načelno su iskoraci koje ovaj zakon donosi nešto što Hrvatskoj može učiniti puno toga dobrog pod uvjetom da se doista informatičke baze naprave na vrijeme, ne da kaskaju sa stupanjem zakona na snagu kao što smo to nedavno imali prilike vidjeti i pod uvjetom da se u provedbu implementiraju sve one zaštitne mjere koje očito Hrvatska nije implementirala kada govorimo o bazama podataka primjerice naših kreditnih bankarskih institucija ili zdravstvenih institucija ili svih ostalih koje su bile u posljednje vrijeme mete hakerskih napada.
No, ono što me zabrinjava, zabrinjava me motivacija vladajućih da ovakav zakon upute u saborsku proceduru. Ništa nije sprječavalo da se on predloži i znatno ranije. I bojim se da je jedan od razloga to što se želi spriječiti da u javnosti postoje kritike i propitivanja zašto Hrvatska trajno gubi značajan postotak svog domicilnog stanovništva.
Naime, kada smo objavili popis stanovništva iz 2021. godine ostali smo šokirani spoznajom da je od posljednjeg popisa Hrvatska izgubila skoro jedan milijon svojih stanovnika. Kada smo vidjeli dobnu strukturu, kada smo vidjeli obrazovnu strukturu mogli smo zaključiti da se Hrvatska pretvara u jednu odumiruću naciju. Možda su to teške riječi za neke iz HDZ-ovih klupa, no poprilično je jasno tko je u posljednjih 30 godina najviše vremena držao vlast i tko je propustio Hrvatsku institucionalno srediti i institucionalno ojačati, tko je taj tko je propustio da Ustavi i zakoni Republike Hrvatske vrijede jednako prema svima.
I sve dok je tome tako, sve dok je ista stranka koja, politička stranka koja je kriva za masovno iseljavanje, politička stranka koja je pravomoćno osuđena za korupciju i nadalje najveći generator novih korupcijskih afera ta stranka koja vlada i popisuje stanovništvo bojim se da će i rezultati tog popisa biti poražavajući.
Nadam se da će do drugog čitanja biti uvažene brojne primjedbe i prijedlozi koji su došli i od strane oporbenih grupacija ali i šire javnosti u cjelini, a onda ćemo vidjeti hoćemo li konačni prijedlog moći podržati i donosi li on stvarno novi iskorak ili samo omogućava da se kompromitirajuće informacije i činjenice koje bi mogle ugroziti vlast Andreja Plenkovića gurnu pod tepih i ne objave.

Reiner, Željko (HDZ)
Imamo jednu repliku poštovane zastupnice Vlašić Iljkić, izvolite.

Vlašić Iljkić, Martina (SDP)
Zahvaljujem.
Evo iskoristit ću još jednom priliku da kažem rekla sam državnoj tajnici da zaista ne vidim svrhu, odnosno kako to da je došlo do toga da se neće koristiti podaci iz Ministarstva rada što se tiče podataka o korisnicima iz sustava socijalne skrbi. Znači, mi imamo tu popisana sva druga tijela koja, čiji podaci će se koristiti a gdje je Ministarstvo rada kao ključni zapravo dionik u izradi prilikom nacionalnog plana oporavka i otpornosti bio, pa evo mislim da do idućeg čitanja treba svakako u članku 10. alineji 3. odnosno točci 3. dodati točku broj 5. gdje se trebaju upravo podaci skupljati također o socijalnom stanju, odnosno prava iz sustava socijalne skrbi.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Orešković.

Orešković, Dalija (DOSIP)
Slažem se sa vama.
Također smatram da sve baze podataka sa kojima raspolaže Republika Hrvatska bilo putem ministarstava ili drugih institucija i tijela moraju biti međusobno uparene i moraju se moći uzajamno kontrolirati, uzajamno komunicirati kako bi se spriječile eventualne zlouporabe. A također smatram, mislim da o tome danas nismo dovoljno razgovarali, bit će vremena u drugom čitanju i atmosfera će u Saboru generalno biti bolja. Danas smo imali puno okruglih stolova da odredimo koji od tih podataka će biti javno dostupni u svakom trenutku u svako doba kako bi i javnost bila ta koja kontrolira statistike sa kojima Vlada raspolaže i barata.

Reiner, Željko (HDZ)
Sada će govoriti poštovana zastupnica Anka Mrak-Taritaš, izvolite.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovana državna tajnice sa suradnikom.
Pred nama je kao što smo već rekli u prvom čitanju Zakon o središnjem registru stanovništva. Dakle, načelno nekoliko stvari. Prva stvar, dakle središnji registar stanovništva će biti zaista majka svih registara. Na jednom mjestu bi trebali imati sve i sve podatke. Svi oni podaci koje inače prikupljamo u popisu stanovništva i svi drugi podaci koji se prikupljaju će biti ovdje. Meni se učinilo nekako logično da je to u Ministarstvu financija, odnosno Poreznoj upravi, jer tu čitamo i financijske elemente i financijsku situaciju svega toga zajedno.
Ono što sam rekla kad sam govorila u ime kluba, ponovit ću i sad nemojte dopustiti da to bude fijasko. Nemojte dopustiti da to samo bude skup netočnih podataka koji će uroditi netočnim podacima. Mi smo ovdje godinama imali prilike slušati o različitim registrima i o različitim situacijama. Mi još uvijek, ja to svaki put ponovim i to je jedna meni od većih sramota ove zemlje nemamo registar državne imovine, mi još uvijek nemamo registar državne imovine. Jednako tako različita ministarstva za različite potrebe imaju različite registre.
Kad je riječ o socijalnim davanjima sjetimo se svih onih priča da netko dolazi po svoja socijalna davanja sa Mercedesom, jer je to bio onako najveća priča. Dakle, na jednom mjestu će se moći vidjeti sve i pitanje svih pitanja koje je tko će upravljati tim registrima, da se ne zloupotrijebi.
Mi smo sad imali slučaj kibernetičkog napada na institucije. Ono što ja, samo čitam ono što čitamo u medijima. Dakle, ništa ne znam mimo medija da su od KBC Rebro koji je naša najveća klinička bolnica, da su skupljeni podaci bolesnika koji sad ne mogu dobiti određenu kemoterapiju. Da li je to istina ili ne ja u to neću ulaziti, ali to sam pročitala, možda je, možda nije. Ali dakle živimo u jednom virtualnom svijetu i dalje ćemo živjeti u jednom virtualnom svijetu. Živimo u svijetu u kojem ima zaista je virtualan u tom smislu, ali su tu stvarni ljudi, iza svakog ovog su stvarni ljudi i mi tu imamo ja ću vas samo upozoriti vi se vežete uz OIB. Ja sam u dva navrata tražila da se mijenja Zakon o OIB-u iz kojeg razloga i tu ću točno reći situaciju koju ćete imati. Djeca dobivaju OIB svojim rođenjem. Djeca koja se posvajaju u jednom periodu prije nego što je u zakonu to bilo definirano, dakle Zakonu o socijalnoj skrbi drugačije mijenjaju roditelji promjene djetetu ime i prezime, OIB ostaje, njemu ostaje onaj OIB koji je dobio rođenjem. Tako da OIB koji je dobio rođenjem ne odgovara imenu i prezimenu u ovom trenutku. Ja sam rekla to će vrijeme riješiti, jer kako dugo traje kad imaju 18 godina onda mogu dat zahtjev, pa će dati zahtjev i sve ostalo. Meni još uvijek nije jasno niti će mi biti jasno. Ta izmjena zakona nije bila niti svjetonazorska, niti nas je trebala dijeliti na lijeve, desne, srednje ili bilo koje druge. Zašto to se odbijalo, ali odbijalo se i toga nema. Recimo to je slučaj sa OIB-om. Onaj dio u koji se ja, ja nekako umišljam da se razumijem, razumijem se u poslove Državne geodetske uprave i razumijem se u određene imovinsko-pravne odnose vezane uz nekretnine i to vas upozoravam, dakle ovaj zakon je nekako dobar okvir. Do drugog čitanja probajte vidjeti sa svim institucijama koji na određeni način vode računa, odnosno brinu, imaju različite registre jer smisao je da se kroz središnji registar vi pokupite sve podatke iz njih odnosno da ti podaci budu dvosmjerni. I tu sam navela vrlo jasan slučaj.
Vi imate, vi ćete dobit podatak iz Državne geodetske uprave koja će dati podatak o broju stanova u jednoj zgradi. U jednoj zgradi će bit broj stanova, onda će biti koliko ima u jednom stanu kućanstva, jednog ili više, šta je kućanstvo ili ne.
Ali tko je vlasnik tog stana? Ne može vam dati Državna geodetska uprava, tko je vlasnik tog stana vam daje gruntovnica, tako da ćete morati tu upariti podatke. Meni se čini da je iskorak koji treba biti u jednom, u smislu upravljanje nekretninama, da posao Državne geodetske uprave i gruntovnice bude na jednom mjestu jer ovako to jednostavno mi godinama to ne radimo, imali smo i one zajednički sustav katastra i gruntovnice koji je u redu za točan podatak.
Ali, vi imate, sad ću samo primjera radi, nedavno jedan slučaj. Parcela koja je upisana u DGU, u urbanom području, vlasnik u redu, sve u redu, ima 770 kvadrata. Kad uzmete gruntovni izvadak, ta parcela ima 692 kvadrata. Dakle razlika je u kvadraturi. Točna kvadratura i točno vlasništvo vam je ono iz gruntovnice, dakle tu bi trebalo biti ispravni postupak i sve ostalo napraviti.
Pitanje koji podatak ćete povući, kojim podatkom ćete se voditi i onda je pitanje na koji podatak dalje koristit. Što zapravo želim i tu ću sad nekako skratiti, danas je bio jedan zanimljiv dan u sabornici pa vi niste dobili onu pažnju koju je ovaj Zakon trebao dobiti, ja mislim da je ovaj Zakon trebao zaista dobiti veliku pažnju, mislim da je trebao biti ministar, mislim da je o njemu trebalo raspravljati i nekako mi se čini da postoje dvije stvari o kojim trebate voditi računa. Probajte ga do drugog čitanja dogradit sa svim onim što smo mi sad prepoznali, ali to sigurno nije kraj i vi ćete kad zakon stupi na snagu vidjeti koji su problemi i vodite računa da imate dovoljno ljudi koji su u stanju to napraviti.
Strojevi rade svoje, virtualnu svijet radi svoje, ali na kraju dana je čovjek taj koji zapravo je, koji donosi odluke i koji mora donijeti odluke i tako je. Ja bazično mislim da je neusporedivo bolje da imamo ovakav zakon nego svakih 10 godina taj cirkus s popisom stanovništva. Mislim da je dobro da je to na jednom mjestu, jako se bojim, zaista se jako bojim sa nizom podataka koji će unutra biti, kako će se s tim podacima upravljati i stoga bi barem trebao onaj podatak da više pred izbore ne baratamo koji, koliko imamo birača, nego da stvarno znamo koliko ih imamo, a to bi nam ovaj Zakon jednako tako trebalo biti.
Veliku opasnost vidim ovdje u sljedećoj stvari. Dakle ministra se pitalo 100 puta i nije mogao ne odgovoriti na to pitanje, da je ovaj Zakon jedan od osnova kako će se uvesti porez na nekretnine. U zemlji u kojoj ima tako puno nekretnina, u zemlji koja ima neiskorištenih nekretnina barata se brojkom od 600 tisuća stanova. Dakle nas ima 3,5 milijuna. To drugim riječima, svaki treći, četvrti stanovnik RH ima jedan stan koji ne koristi, mislim da je to brojka gdje su i nekakvi stranci i sve ostalo.
Ishitrene odluke će biti krive, ishitrene odluke će dovesti, doći do toga se sljedeće vrijeme ponovo to neće moći napraviti. Ja se sjećam jedne analize Svjetske banke iz 2003. koja je analizirala stambeni fond u RH i potrebe uvođenja poreza na nekretnine i onda su se radile usporedbe s nekim drugim zemljama, ali to će bit nekakva druga rasprava za nekakvu drugu temu.
Ja nekako s ove, vidite da pokušavam govoriti afirmativno, ali zaista čitam tu dosta opasnosti i očekujem do drugog čitanja znatne poboljšice baš u ovom, dakle ja vam govorim o ovim tehničkim stvarima, o tehničkom dijelu, o tom registrima koji postoje, o ni po nacionalnoj infrastrukturi i prostornih podataka koji postoji, o tome da neki drugi resori rade, imaju različite platforme i to treba sve zapravo imati na jednoj, na jednom mjestu, a onda će zaštita biti otprilike kao Pentagon ili bilo što drugo jer provaliti podatke, znat o bilo kom nas kad je prošao kroz crveno, krivo parkirao ili koliko stanova imao, za nas koji se bavimo politikom to se zna, ali za građani stvarno trebamo biti oprezni prema svemu tome zajedno.
Hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
Sljedeći će govoriti poštovani zastupnik Ivan Malenica, izvolite.

Malenica, Ivan (HDZ)
Hvala vam lijepa uvaženi potpredsjedniče HS-a, poštovana državna tajnice, poštovani ravnatelju Porezne uprave.
Evo, imamo Zakon o Središnjem registru stanovništva u prvom čitanju i zaista je hvalevrijedan zakon, ali isto tako i inicijativa da se pokrene registar stanovništva, nešto o čemu se dugo godina pričalo i evo, složio bih se sa zastupnicom Mrak-Taritaš da zaista ovaj Registar stanovništva je majka svih registara s obzirom na obuhvat podataka koji će on sadržavati, ali isto tako, s obzirom na brojnost registara koje mi imamo u Hrvatskoj i podataka koji će se povlačiti iz tih registara u ovaj Središnji registar stanovništva.
On će svakako poslužiti kao osnova za provođenje brojnih politika Vlade, ali isto tako i promišljanja o pojedinim potezima Vlade, pojedinih resora gdje se troši vrijeme da bi se prikupili određeni podaci iz raznih registara, a vjerujem da će sad ovaj Registar omogućiti na jedinstven i na jedan brz i efikasan način prikupljanje svih tih podataka.
Naravno dakle, velika korist od ovoga Registra bit će i u smislu samog popisa stanovništva, s obzirom da će se ukinuti provedba popisa stanovništva svakih 10 godina s obzirom da smo mi jedna od rijetkih država u EU koji i dalje ima popis stanovništva.
Vidjeli smo evo, na prošlom popisu koji se odvijao u vrijeme Covida-19 kako su bila određena različita promišljanja i mišljenja nakon što su izašli službeni rezultati, ali isto tako taj popis stanovništva je bio jedinstven s obzirom da se i provodio u vrijeme korone, ali isto tako omogućio i samopopisivanje, je li? Tim više što će biti bitno u ovom kontekstu registra stanovništva, što će omogućiti građanima koji su i tada proveli samopopisivanje, da sada mogu imati uvid u vlastite osobne podatke na jednom mjestu i mogu, naravno, korigirati one podatke koji će im biti dostupni. Tako da smo već tada imali jaču ulogu stanovnika u popisu stanovništva i vjerujem da će određeni dio stanovnika koji su imali pozitivna iskustva s time, samim procesom samog popisivanja nastaviti dalje kroz sustav e-Građani koristiti sve koristi i sve benefite od samog Registra stanovništva i naravno, utjecati odnosno imati uvid u vlastite osobne podatke na jednom mjestu, ali isto tako i mijenjati, ako za to postoji potreba.
Tako da će ovaj Registar stanovništva svakako administrativno rasteretiti građane u postupcima ostvarivanje različitih prava, tako da će se sigurno smanjiti birokratiziranje kroz traženje određenih, podnošenja određenih zahtjeva, dostave određene dokumentacije i zato je zapravo izvrsna stvar što imamo OIB kao jedinstveni broj koji može povezati sve podatke o pojedincu i to je zaista velika stvar koju je Ministarstvo financija prije 10-ak i više godina pokrenulo i do danas se to održalo i to zapravo predstavlja jako dobru osnovu za prikupljanje svih podataka o pojedincima, ali isto tako i kreiranje ovog Središnjeg registra stanovništva.
Rekao sam da su tu brojne koristi za državu, za Vladu i ministarstva s obzirom da će to u bitnome utjecati i olakšati donošenje nekakvih strateških odluka koje su i vezane za tržište rada, koje su vezane i za određena socijalna davanja, odnosno provedbu mjere socijalne politike jer će na jednom mjestu biti dostupni svi podaci i o dječjem doplatku i naknadama za starije osobe, zdravstvenom osiguranju na teret državnoga proračuna, o stipendijama, pa isto tako, podaci vezani za djecu koja se nalaze u ustanovama, u predškolskim ustanovama, u školama, učeničkim domovima, a isto tako je ovaj Registar važan i bitan i po pitanju izračuna indeksa razvijenosti i isto tako, ono što je vezano za to, a to je oblikovanje politika regionalnog razvoja.
Naravno da se sad u kontekstu nedavnih događaja referiramo i na kibernetičku sigurnost, to je nešto što je izrazito bitno i važno i vjerujem da će razvoj ovoga sustava, ove platforme, pratiti naravno i ulaganje u kibernetičku sigurnost i kibernetičku zaštitu. Evo, nismo vidjeli na sreću, unazad nekoliko godina da je bilo nekakvih napada na kibernetičkih napada na pojedine registre, tako da, evo vjerujem da će i sam proces izrade ove platforme pratiti briga za kibernetičkom sigurnošću, a isto tako da će to popratiti sve one institucije koje se u RH bave pitanjem kibernetičke sigurnosti.
Tako da, vjerujem da će, evo, današnja ova rasprava doprinijeti da zakon do drugog čitanja još se dodatno unaprijedi i poboljša temeljem ovih, ove današnje rasprave, ali svakako je hvalevrijedan iskorak i potez da evo, nastavljamo i provoditi digitalizaciju, ulagali u digitalizaciju, kad već smo nakon korone imali gotovo milijun korisnika sustava e-Građani, kad smo imali proces samopopisivanje, koje je polučio određeni uspjeh da su građani sami mogli to provesti, vjerujem da će sudjelovanje građana u ovom Registru stanovništva po pitanju njihovih osobnih podataka, ali isto tako i korištenja svih informacija koje su u njemu sadržane biti, biti i dalje u budućnosti, tako da naravno, podržavam ovaj Zakon i uvođenje Središnjeg registra stanovništva. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Repliku ima poštovana zastupnica Baričević.

Baričević, Danica (HDZ)
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče HS-a.
Uvaženi kolega Malenica. Upravo ste u vašoj raspravi jako dobro istakli sve benefite koje će ustroj Središnjeg registra stanovništva donijeti za naše građane i za sve državljane koji će biti upisani u taj Registar stanovništva.
Ja bih samo volila komentar, jedan vaš posebno koji se odnosi na poseban dio registra koji će, koji može, evo, sadržavati podatke dobivene na temelju dobrovoljnih izjava o izvanbračnoj zajednici i neformalnom životnom partnerstvu ovjeri, o materinjskom jeziku, o nacionalnosti pa da mi malo prokomentirate taj poseban dio registra. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Malenica.

Malenica, Ivan (HDZ)
Hvala lijepo poštovana zastupnice.
Da, dakle osim ovih podataka koji će se kreirati preuzimanjem podataka iz drugih službenih evidencija, u Središnjem registru stanovništva bit će i poseban dio koji se temeljina izjavama pojedinaca.
To je također, ono što sam rekao, dakle participacija i sudjelovanjem pojedinaca u kreiranju točnih i važnih podataka. naravno da smo unazad nekoliko godina i izmijenili određeni dio, određene propise koje također, su na jasan način utvrdile, pogotovo pitanje, npr. partnerstva i zajednica, tako da je isto tako i kontakt podaci koji će biti uneseni u taj posebni dio će zasigurno olakšati komunikaciju državnih tijela sa pojedincima na način da će pojedinci moći aružirati ta, te podatke na način da će olakšati ti komunikaciju, dostupnost državnih tijela.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Sada će završno u ime Kluba zastupnika HSS-a, GLAS-a i DOSIP-a govoriti poštovana zastupnica Dalija Orešković, izvolite.

Orešković, Dalija (DOSIP)
Evo, drago mi je da ovo završno izlaganje imam neposredno nakon bivšeg ministra pravosuđa i uprave Ivana Malenice kako bih istaknula da smo i sada imali još jedne praktički neustavne izbore, samo što nemamo pravi Ustavni sud koji bi to na vrijeme mogao tako otvoreno i jasno reći.
Govorim to zato što smo navrat-nanos donijeli novi Zakon o izbornim jedinicama koje su ponovno bile frankenštajnovski skrojene. Govorim o tome da je većina oporbenih stranaka i klubova podnijela zahtjev Ustavnom sudu da ocijeni, između ostalog, koliko su bile vjerodostojne baze podataka koje su poslužile za izračun pojedinih izbornih jedinica.
Imamo činjenicu da su tri ustavna suca dala izdvojeno mišljenje u kojima su ukazali da je u posljednjoj odluci s kojoj je Ustavni sud rekao da je sa izbornim jedinicama sve u redu, Ustavni sud sam sebi skočio u usta.
A naime, ishod svega su neusklađeni podaci o popisu stanovništva sa podacima o broju birača pa smo tako saznali da imamo 500 tisuća, što stvarno nije mala brojka, 500 tisuća birača više nego što imamo samih stanovnika. Imaju to na umu, sad pustimo izbore, to je prošlo svršeno vrijeme, evo, nadajmo se da barem sljedeći neće biti toliko neustavni, pa u tom smislu bilo bi mi drago da imamo jedan relevantan, provjerljiv i vjerodostojan registar stanovništva koji će onda poslužiti, između ostalog i za ponovnu raspravu o novim izbornim jedinicama koje će biti skrojene na način da glas svakog hrvatskog birača jednako vrijedi, što na ovim izborima koji su sada iza nas očito još uvijek nije bio slučaj.
I tek kada vidimo u drugom čitanju konačnu verziju zakona, znat ćemo kakve su prave namjere Andreja Plenkovića i HDZ-a. Ukoliko se izvrše predložene dorade, ukoliko će se doista ići za tim da različite baze podataka s kojima država raspolaže, od prebivališta, od sustava socijalnih naknada, od podataka o zaposlenim osobama i razne druge, dakle ako će biti međusobno uparive, ako će između njih postojati komunikacija i ako će postojati mogućnost javne provjere, naravno, u skladu sa pravilima o zaštiti osobnih podataka, ali neki oblik javnosti mora moći postojati, onda ćemo reći, evo, dobro, Hrvatska je napokon napravila jedan mali iskorak koji nas svrstava uz druge zemlje koje su se za ovako nešto davnih dana odlučile.
Ali hoće li tome biti tako ili ćemo imati na djelu još jednu HDZ-ovu manipulaciju koja će iskoristiti ovaj Zakon kako bi manipulirala s podacima, kako bi podatke držala u svojim rukama, kako bi skrivala ono što Vlada ne želi da se u javnosti zna i da se problematizira, evo to ćemo tek vidjeti.
Također, treba vidjeti na koji način će se podaci iz ovog Registra koristiti za smisleno oblikovanje javnih politika i hoće li to biti u korist svih nas, javnog interesa ili ponovno u korist jedne političke stranke.
Ali evo, za početak, jedan vjerodostojan registar stanovništva, ažuran, pravilno sastavljen kao podloga za novi izborni sustav i za novi Zakon o izbornim jedinicama, to bi u svakom slučaju bilo nešto što bi vrijedilo pozdraviti.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika HDZ-a završno će govoriti poštovana zastupnica Danica Baričević, izvolite.

Baričević, Danica (HDZ)
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče HS-a, uvažene kolegice i kolege, uvažena državna tajnice sa suradnicima.
Evo, ispred nas danas je prijedlog Zakona o Središnjem registru stanovništva i nakon ove opsežne današnje rasprave o njemu ja bih završno u ime Kluba HDZ-a željela još jedanput istaknuti kako je upravo osnivanje registra o, predstavlja jedan veliki i značajan i zahtjevan .../nerazumljivo/... reformski iskorak. Usvajanjem zakona prestaje potreba za provođenjem popisa stanovništva.
U registar će se povezati podaci iz svih postojećih zasebnih evidencija i registara iz državnih matica, upisnika, informacijskih sustava i drugih nadležnih tijela. Vodit će ga upravo Ministarstvo gospodarstva i Porezna uprava i puna primjena zakona, što podrazumijeva ostvarenje svih ciljeva koji proizlaze iz samog zakona očekuje se 1. lipnja 2026. g. i na temelju tako dostupnih podataka unaprijedit će se provedba i poreznih postupaka te sustava davanja socijalnih davanja, stvorit će se administrativni registar, omogućiti ostvarivanje ostalih prava, ispunjenja obveza u pravnom smislu sustavu RH bez podnošenja posebnih zahtjeva i dokumentacija.
Htjela bih, evo, zaključiti u ime HDZ-a da će građani RH u svakom trenutku moći imati uvid u svoje osobne podatke, tražiti potvrde Središnji registra stanovništva prepoznaje sve potrebe građana RH temeljem kojeg će moći unaprijed djelovati na temelju svih dostupnih podataka i svakako ovo, ovaj novi zakon je zaista novi alat za bolji uvjet, uvid kako bi dugoročnim mjerama našim građanima, a i našim državljanima donio cijeli niz rasterećenja, a i precizno će podupirati baš one sugrađane kojima je pomoć potrebna.
Stoga će HDZ podržati prijedlog Zakona o Središnjem registru stanovništva. Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
Sada će u ime predlagatelja govoriti poštovana Tereza Rogić Lugarić, državna tajnica. Izvolite.

Rogić Lugarić, Tereza
Zahvaljujem g. predsjedniče, poštovane zastupnice, poštovani zastupnici.
Ponajprije u ime predlagatelja, zahvaljujemo svim uvaženim zastupnicama i zastupnicima na konstruktivnim prijedlozima i konstruktivnoj raspravi.
Svjesni smo problema, međutim mi smo i u kontaktu, dakle pred nama je ova tehnička faza uspostave registra tako da smo mi u kontaktu već sa velikim brojem tijela i već sada otklanjamo i razmatramo veliki broj primjedaba koje su danas ovdje izrečene.
Više puta je istaknuto u tijekom u raspravi da se o ovom registru već govori niz godina, ali evo Porezna uprava je u nekoliko mjeseci izradila prijedlog zakona u suradnji sa velikim brojem institucija pa evo ovim putem posebno zahvaljujem i Poreznoj upravi i svim uključenim institucijama na iznimno velikom trudu i angažmanu koji su uložili u savladavanje ovog iznimno zahtjevnog projekta.
Htjela bih samo na kraju naglasiti još nekoliko aspekata radi naše… ovog zakona radi naših građana. Dakle, još jednom nema nikakvih prekršajnih odredaba u vezi s upisivanjem netočnih podataka, dakle podaci se mogu ispravljati bez ikakvih prekršajnih sankcija. Također podaci u registru se mogu ispravljati što je također danas bilo problematizirano u raspravi. Postoji naravno presumpcija istinitosti, ali to ne znači da građani ne mogu ispravljati svoje podatke. Također propisan je postupak za provjeru svih upisanih podataka tako da će građani u svakom trenutku moći provjeriti upisane podatke.
Ono što bih još željela naglasiti jest da nemaju svi korisnici pristup svim podacima. Dakle, tijela će imat, sva tijela i korisnici će imati pristup samo određenom broju podataka i to na temelju već postojećim, postojećih zakonskih osnova. Dakle, u tom smislu se ništa novo neće dogoditi odnosno ništa se ne mijenja.
Ovaj registar također naglašavam ne uspostavlja nikakve nove institute, dakle radi se o registru odnosno već postojećim podacima samo što se postojećim registrom oni umrežavaju i povezuju i na taj način se omogućuje jedan potpuno novi način praćenja i korištenja.
Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
Imamo tri replike, prva je poštovane zastupnice Mrak Taritaš.
Izvolite.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo.
Poštovana državna tajnice, u odgovoru, u jednom od onih odgovora koji ste imali ste se referirali na to kad netko utvrdi da su mu podaci netočni ili krivi da će ona moći napraviti u smislu prigovora odnosno žalbe ministarstvu, to čete sad objasniti zato vas to i pitam, prigovor dakle za ispravak podataka odnosno što se onda dešava u tom trenutku s tim podacima jer inače se na ovakav zakon odnosi Zakon o općem upravnom postupku. U jednom od vašim odgovora ili nešto ste se referirali i govorili kad ste govorili o tome da nema kaznenih odredbi, a nema kaznenih odredbi onda ste rekli da će ako neko neće biti zadovoljan da ćete onda, da će onda moći uputiti prema Ministarstvu financija određeni prigovor, pa me zanima sad je prilika da možda u minuti kažete kako će ići ta procedura kad imate podatak koji je netočan ili krivi podatak.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana državna tajnica Rogić Lugarić.

Rogić Lugarić, Tereza
Hvala lijepo.
Dakle, za takav podatak se onda stavlja podatak da je u provjeri i onda se on provjerava i u temeljnom registru i na taj način se preuzima u središnji registar.
Ono što sam naglasila i u uvodnom izlaganju, dakle propisan je cijeli postupak na koji način će se upisanim osobama omogućiti uvid. Znači ako postoji dojava o netočnosti upisanih podataka onda Porezna uprava od voditelja takvog podatka traži provjeru točnosti i onda se dalje eventualni ispravak u skladu s ovim što sam rekla, dakle provodi promjenom u izvornom registru i onda se takav ispravljeni podatak umrežava u Središnji registar stanovništva.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Vlašić Iljkić.

Vlašić Iljkić, Martina (SDP)
Zahvaljujem.
Spomenuli ste da je već krenula komunikacija sa drugim tijelima vezano za početak ajmo reći pripreme ovog zakonskog prijedloga. Ono u prijedlogu stoji da puna funkcionalnost središnjeg registra se predviđa u 2026. godini za građanstvo. Mene zanima da li su sad već osigurani ljudski resursi odnosno prema navodima da je već sad zaposleno neki djelatnici srednje stručne spreme koji će biti nadležni za provođenje ovog registra. Pa moj upit je na temelju kojih ovlaštenja će oni sad već to raditi budući je zakon u pripremi evo sa nekakvim početkom primjene od 1.1. na godinu te evo koji, koje poslove će oni sad obavljati ukoliko je tako da su oni već zaposleni, pa vas molim informaciju da li su već zaposleni djelatni koji će provoditi?

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana državna tajnica.

Rogić Lugarić, Tereza
Hvala lijepo.
Dakle, u tijeku je zapošljavanje novih službenika u Poreznoj upravi, posrijedi je zapošljavanje novih 102 službenika i trenutno je postupak dijelom i u Ministarstvu pravosuđa i uprave, dakle budući da postupak zapošljavanja ide u skladu sa svim zakonskim propisima.
Sada trenutno na uspostavi registra dakle rade postojeći službenici, a onda će se nakon što se zaposle ovi postojeći oni postupno uvoditi u posao kao bi sve profunkcioniralo sredinom lipnja 2026.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Orešković.

Orešković, Dalija (DOSIP)
Evo nastavno na repliku kolegice Mrak Taritaš, dakle država neće imati koristi od povlačenja podataka iz drugih baza ako su ti podaci netočni. I evo sad jednog primjera podaci o prebivalištu su oni koje smo problematizirali kada smo govorili o Zakonu o izbornim jedinicama pa se tada država branila da bi bilo previše represivno prema gađanima kada bi MUP obavio ono što je zapravo njima zadatak i obaveza, izričito propisana obaveza, a to je da se u slučaju bilo kakve sumnje u podatke izvrši terenska provjera.
Imajući na umu podatak o broju ajmo to tako reći spornih prijava prebivališta riječ je o jednom opsežnom poslu koji možda obuhvaća na stotine tisuća građana čije bi adrese i status na temelju podatka o prebivalištu trebalo provjeriti. Kako će se to uskladi sa odredbama ovog zakona?

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana državna tajnica.

Rogić Lugarić, Tereza
Hvala lijepa.
Ovo što će biti prednost ovog registra je umrežavanje podataka i na temelju umrežavanja podataka će se zapravo pokazati stanovite neusklađenosti i onda će one dalje omogućiti potpuno novo korištenje i ispravljanje postojećih podataka, dakle to je ključni smisao ovog registra jer umrežavanjem podataka će se već pokazati gdje postoje neusklađenosti i to će samim tim onda potaknuti njihovo i drukčije korištenje i ispravljanje.
Ono što sam također evo rekla i u prethodnom odgovoru jest da je za primarnu točnost podataka odgovaran i primarni voditelj podataka, ali velim samom umrežavanjem podataka će se onda ukazivati na neusklađenost i što će primoravati izvorne voditelje registra na ispravke podataka.

Reiner, Željko (HDZ)
Time zaključujem raspravu o ovoj točci, o njoj ćemo glasovat kad se steknu uvjeti, a mi ćemo završiti sa današnjim radom i nastavit ćemo sutra u četvrtak 11. srpnja točkom Izbor, imenovanje i razrješenja.
Želim vam ugodan ostatak poslijepodneva.
SJEDNICA PREKINUTA U 14,25 SATI

31

  • Prijedlog zakona o Središnjem registru stanovništva, prvo čitanje, P.Z. br. 37
12.07.2024.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Prijedlog zakona o središnjem registru stanovništva, prvo čitanje, P.Z. br. 37. Predlagatelj je Vlada. Rasprava je zaključena.
Prije nego što dam na glasovanje zaključak javila se za stanku poštovana kolegica Mrak-Taritaš, izvolite.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora tražim stanku u ime kluba HSS-a, GLAS-s i DOiSIP-a s tim što ne moramo fizički odlaziti na stanku ali želim reći nekoliko riječi vezano o ovom prijedlogu zakona u prvom čitanju.
Ono što smo u raspravi imali prilike čuti da smo se svi složili da umjesto popisa stanovništva koji ide svakih 10 godina da je neusporedivo bolje da imamo prijedlog zakona. Ali jednako tako smo dobili poluproizvod. Nismo dobili sve ono što u tom proizvodu treba biti. Jednako tako mislim da bi predlagatelj trebao pažljivo saslušati što je sve bilo u raspravi rečeno i na taj do drugog čitanja poboljšati ovaj prijedlog zakona. Pritom posebnu pažnju obratiti kibernetičkoj sigurnosti jer imamo prilike vidjeti svaki dan da što nam se dešava sa različitim sustavima. U tom prijedlogu zakona imamo onaj jedan opći dio i imamo posebni dio, pa obzirom na zadnje odluke koje smo imali prilike vidjeti nekako predlažem predlagatelju da svakako konzultira i Hrvatsku biskupsku konferenciju jer ako oni imaju neki prijedlog šta bi u posebni dio trebalo doći da se to svakako ugradi, da se ne dovedemo u situaciju da kad bude u drugom čitanju prijedlog zakona da Hrvatska biskupska konferencija o tome ima nešto reći i da eventualno zakon ne bude donesen.
Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Ima li još zainteresiranih? Ako ne, zahvaljujem se kolegici Mrak-Taritaš. Nastavit ćemo onda dalje, pa dajem na glasovanje sljedeći zaključak.
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o središnjem registru stanovništva. I
1. Sve primjedbe i prijedlozi dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona.
Molim glasujmo.
142 glasa, 77 za, 65 suzdržanih što znači da je donesen zaključak saborskog radnog tijela.
Klub zastupnika Nezavisni i Fokus predlažu HS-u donošenje zaključka koji glasi.
Zadužuje se Vlada RH da u Konačni prijedlog zakona o središnjem registru stanovništva, uvrsti odredbe kojima bi se državljanima RH koji žive izvan RH omogućilo dobrovoljno davanje podataka o njihovoj inozemnoj adresi, prebivalištu u središnji registar stanovništva.
Dajem na glasovanje ovaj prijedlog zaključka.
Glasovalo je 81 zastupnik i zastupnica.
3 su dakle samo bili za, 78 protiv pa Prijedlog zaključka nije prošao.
PDF