e-doc

Saziv: XI, sjednica: 2

-

Aktualno prijepodne

12.06.2024.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Gospođe i gospodo zastupnici počinjemo sada sa postavljanjem pitanja Vladi, odnosno pojedinom članu Vlade u skladu sa odredbama Poslovnika članci 132. do 139.
Aktualno prijepodne održava se na početku svake sjednice prije prelaska na prvu točku dnevnog reda.
Danas je prvi na redu za postavljanje pitanja zastupnik Vladimir Bilek i on pitanje postavlja ministru turizma i sporta Tončiju Glavini.
Izvolite kolega Bilek.
Netko se još uvijek, evo izvolite.

Bilek, Vladimir (Nezavisni)

Poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani predsjedniče hrvatske Vlade, poštovane ministrice, ministri, kolegice i kolege saborski zastupnici. Svoje pitanje bih postavio ministru turizma i sporta gospodinu Tončiju Glavini.
Pa poštovani ministre o značaju turizma u gospodarstvu i BDP-u naše zemlje nije potrebno trošiti riječi. Tim više interes svih nas, cjelokupne javnosti su prognoze o očekivanim rezultatima ove ljetne sezone.
Slobodan sam ustvrditi da se ovogodišnja turistička sezona očekuje u nešto drugačijem okruženju. Prije svega mislim na održavanje europskog nogometnog prvenstva u Njemačkoj zbog čega je velika vjerojatnost da će jedan dio nama tradicionalno dobrih gostiju iz te zemlje odustati od odmora ili ga u najboljem slučaju prolongirati.
Također za pretpostaviti je da će i jedan dio potencijalnih naših gostiju iz drugih zemalja ovogodišnji dio odmora potrošiti na odlazak na utakmice. Treba uzeti u obzir da je jedan dio Njemačke nastradao od poplave, te će taj dio potencijalnih gostiju odmore potrošiti na sanaciju šteta. Kao potencijalno značajniju turističku destinaciju ovog ljeta treba istaknuti i Pariz gdje se održavaju Olimpijske igre.
No moje pitanje glasi šta su dodatno zbog ovih činjenica na marketinškom planu poduzeli Ministarstvo turizma i sporta, Hrvatska turistička zajednica kako bi dodatno motiviralo neke druge skupine turista koje su ih nazovimo tako antisportski tipovi, da za odmor izaberu Hrvatsku. A kako dolazim iz kontinenta i kraja koji ima veliki turistički potencijal htio bih pitati kako procjenjujete mogućnost kontinentalnog turizma, te što će sve Ministarstvo turizma napraviti da bi se razvijao i dalje kontinentalni turizam.
Znamo da imamo i projekte koji su financirani iz NPO-a, neki su na rezervnoj listi itd. Ali šta su planirani, znači šta planirate napraviti da se razvije kontinentalni turizam i ova turistička sezona.
Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite ministre odgovor.

Glavina, Tonči (HDZ)

Hvala lijepo.
Poštovani zastupniče Bilek, pa evo da krenem odma možda od kraja vašeg pitanja dijela koji se odnosi na kontinentalni turizam, ova Vlada je napravila jedan temeljit i cjelokupni iskorak po pitanju razvoja kontinentalnog turizma, a to je jedan od naših strateških ciljeva našeg turizma.
Naime, u dva mandata ove Vlade cijela turistička reforma koja je provedena u nekoliko koraka bazira se na tome da Hrvatska postane cjelogodišnja turistička destinacija odnosno da postane i ravnomjerno razvijena turistička destinacija. Fokus je naravno u svim našim strateškim planovima i po novom zakonodavnom okviru na razvoju Hrvatske kao održive turističke destinacije, a upravo je razvoj kontinenta i sve aktivnosti koje se provode na razvoju turizma kao cjelogodišnje destinacije najuže vezan za tu temu.
Sukladno tome naš zakonodavni okvir i reforma se počivala na izmjeni cijelog zakonodavnih, svih zakonodavnih akata, al isto tako na značajnim i ulaganjima bez presedana u razvoj kontinentalnog turizma kao što ste sami spomenuli. Pa ću krenuti možda od samog sustava odnosno samih paketa turističkih zakona kojim smo promijenili funkcioniranje odnosno punjenje tzv. Fonda za nerazvijena odnosno manje razvijena turistička područja gdje smo značajno uvećali učetverostručili prihode, dakle sa samim izmjenom tog paketa zakona inicijalno. A zatim kroz proces ulaganja odnosno osiguravanja sredstava financiranja iz europskih fondova, konkretno između ostaloga iz NPOO-a smo osigurali praktički sredstva bez presedana u razvoj kontinenta. I konkretno recimo u nekoliko kategorija turističkih ili posebnih oblika koji upravo generiraju najveće povećanje. Pa ću evo samo krenuti sa činjenicom da smo kroz NPOO uložili preko 262 miliona eura u razvoj novih turističkih proizvoda odnosno nove turističke infrastrukture na području RH od toga 80% tih sredstava upravo ide na razvoj kontinenta.
Imamo tri grupe javne turističke infrastrukture na koju ste se referirali i za koje ste postavili pitanje, dakle imamo posjetiteljsku infrastrukturu, imamo infrastrukturu u funkciji aktivnog odnosno sportskog turizma i imamo zdravstveni turizam. I evo možda da posebno istaknem upravo ovaj zdravstveni turizam odnosno grupu broj tri gdje smo imali kroz NPOO osiguranih 62 miliona eura i imali smo 13 projekata koji su prošli proces evaluacije.
S obzirom da smo kao ministarstvo naravno kao Vlada procijenili da su nam ta ulaganja u zdravstveni turizam jedna od možda strateški najvažnijih, a istodobno smo proveli jednu analizu koju je za nas napravio Ekonomski fakultet, pardon Ekonomski institut u Zagrebu gdje smo došli do zaključaka da naših uloženih 60 i malo više miliona eura ćemo imati generirati ulaganja cjelokupnog sektora preko miljardu i 130 miliona eura onda smo kao Vlada još jedan snažni strateški potez povukli gdje smo osigurali dodatnih 60 miliona eura iz državnog proračuna kako bi financirali sve te projekte. I sada ćemo imati 13 projekata zdravstvenog turizma, to su sve iznimno velike alokacije, dakle od pet ili šest miliona pa sve do 17 miliona eura po prijavitelju, a od tih 13 projekata zdravstvenog turizma njih osam je u ovim kontinentalnim županijama gdje ćemo napravit veliki iskorak tako da se nadam da ćete itekako bit sretni i zadovoljni sa realizacijom tih projekta i razinom turističkog prometa koji nam sad slijedi dakle rast koji nam slijedi u godinama. A već u našem mandatu imamo rast preko 40% rasta turističkog prometa u kontinentu i na kontinentalnim županijama …/Upadica predsjednik: Hvala ministre./…
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite očitovanje zastupniče.

Bilek, Vladimir (Nezavisni)

Hvala vam lijepa na vašem odgovoru ministre, zadovoljan sam s njim. Pa kao što ste rekli što se tiče zdravstvenog turizma i na kraju krajeva vladajuća većina koja je odglasala i proračun za ovu godinu gdje su osigurane onih dodatnih 60 miliona eura, među tim projektima je i razvoj Daruvarskih toplica koji je vrlo značajan za Grad Daruvar. Ali bih htio podsjetiti da je tamo i još jedan projekt, a koji se zove „Planinarimo do zvijezda“, rekonstrukcija planinarskog doma i izgradnja zvjezdarnice, znači planetarija, vidikovca jer je i Grad Daruvar je područje parka tamnog neba sa zlatnom zvijezdom znači jedno od najboljih u Europi.
Ali sve te investicije za razvoj kontinentalnog turizma prije svega će osigurati možemo reći cjelogodišnji turizam i to je ono što je nama bitno i vjerujem da će onda gradovi poput Daruvara ili Našica ipak u turističkom smislu kvalitetno ići naprijed.
Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Idemo na 2. pitanje zastupnik Dalibor Milan postavit će ga ponovo ministru turizma i sporta Tončiju Glavini.
Izvolite.

Milan, Dalibor (HDZ)

Poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani predsjedniče Vlade, poštovane ministrice, ministri, kolege, kolegice.
Evo i ja ću postavit pitanje ministru turizma i sporta g. Glavini. Poštovani ministre, možete li prokomentirati rezultate dosadašnjeg dijela turističke godine i koja su očekivanja za ostatak godine s obzirom na nadolazeće Europsko prvenstvo u nogometu u Njemačkoj i olimpijske igre?
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite ministre odgovor. Samo morate se ugasiti zastupniče Milan.
Izvolite.

Glavina, Tonči (HDZ)

Hvala lijepo.
Poštovani zastupniče Milan, pa imamo jako dobre turističke rezultate, rezultate s kojima smo jako zadovoljni za prvih pet mjeseci ove godine dakle rezultati koji ukazuju da mi uistinu postajemo cjelogodišnja turistička destinacija i upravo nas povećanja dolazaka i noćenja u prediu predsezone odnosno podsezone itekako zanimaju. I ta područja u taj vremenski period itekako možemo gledat u kontekstu uspjeha upravo brojke povećanja dolazaka i noćenja, dok u onom glavnom dijelu turističke sezone nismo više fokusirani na te brojke nego na nekakve druge parametre mjerenja uspješnosti.
A evo konkretno da vam odgovorim, dakle do 1.6. smo imali povećanje od 10% dolazaka, 12% povećanja noćenja dakle otprilike negdje 4,2 miliona dolazaka, preko 14 miliona noćenja i to su uistinu dobri rezultati.
Postavili ste pitanje u kontekstu nadolazećeg europskog prvenstva i olimpijskih igara, pa ovako mislim da tu trebamo bit dosta racionalni i da trebamo jako adekvatno odgovorit na izazove ove glavne turističke sezone jer kad pogledate malo širi kontekst, kad pogledate malo makroekonomsku situaciju onda vidite da su sva naša emitivna tržišta zasada izbjegla recesiju, ali što se tiče gospodarskog rasta su negdje, nemaju neku preveliku gospodarsku aktivnost, to je jedna stvar naravno na koju treba obratiti pozornost. S druge strane imamo Europsko prvenstvo koje definitivno će generirat strahovito velik broj dolazaka dakle u Njemačku i definitivno će odvuć, da kažem određeni dio pažnje. Isto tako Olimpijske igre po svim parametrima koje mi imamo dosada i informacijama koje imamo od turističkog sektora mi ćemo imat jako dobru i kvalitetnu turističku sezonu i naravno uvijek gledamo jedan cjelokupni period, dakle imamo ovih prvih pet mjeseci u godini, imamo glavni dio sezone u koju ulazi i 6. i 9. mjesec i onda imamo podsezonu, tako kad to sve skupa pogledamo mi vjerujemo da ćemo imat dobre rezultate. Ali evo iskoristio bi možda priliku u kontekstu i vašeg pitanja da pošaljemo i apel prema cijelom našem turističkom sektoru i da jedino mogu reći upozorenje, dakle ovo je jedna turistička godina koja, gdje nastupa jedna prava tržišna utakmicu u koju su se apsolutno sva tržišta vratila sa jako snažnim programima u kojima imamo nekoliko značajnih svjetskih događanja koji se odvijaju u Europi upravo ove godine i jako nam je bitno da pošaljemo poruku svijetu da smo kao destinacija i još bolji i još konkurentniji i da dočekujemo naše goste sa nekakvim novitetima, sa adekvatnom marketinškom promocijom na našim emitivnim tržištima itd., pa bi iskoristio priliku i da pozovem cijeli naš turistički sektor da bude jako pažljiv u vidu kreiranja cijena i da uvijek pripazimo na taj odnos cijene i kvalitete, to je ključni parametar jer ne postoji gost koji je oduševljen uslugom koju je primio, a da je eventualno nezadovoljan cijenama, dakle o tome ja komuniciram već vrlo aktivno od samoga početka moga mandata, jako je bitno da ove godine uskladimo očekivanja, jako je bitno da uskladimo odnos cijene i kvalitete i ukoliko to budemo napravili, a mislim da to jako dobro radimo zasada, nećemo imati nikakvih problema, dapače Hrvatska će i ove godine onda moć se pohvalit rezultatima ne samo ovih fizičkih pokazatelja, ali i onog najvažnijem, a to su između ostaloga dakle prihodi i financije, a kad pogledamo dakle procjenu odnosa, kad pogledamo račune fiskalizacije u tri glavne ugostiteljske i turističke djelatnosti onda nam također ukazuju da imamo povećanje dakle i broja računa preko 8 ili 9%, a prihoda preko 19% tako da su, svi su trendovi uredu, ali moramo apsolutno se potrudit da napravimo sve što možemo i trebamo da odradimo jednu vrlo kvalitetnu turističku sezonu, to je dakle cijeli turistički sektor i mi naravno zajedno sa njima, hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite zastupniče očitovanje.

Milan, Dalibor (HDZ)

Poštovani ministre, hvala na odgovoru, zadovoljan sam vašim odgovorom i siguran sam da ovi rezultati koje imamo u predsezoni da će se prenijet na glavnu sezonu i podsezonu.
Apeliram i ja još jednom da kvaliteta bude, kvaliteta ponude bude u skladu sa cijenom.
Iskoristio bi priliku i ukazao vam poštovani ministre na činjenicu da mi u Metkoviću ove godine imamo vrlo važan sportski događaj, a to je Svjetsko prvenstvo u kajak-kanu maratonu koji će se odviti u 9. mjesecu ove godine. Na tom prvenstvu biti će 1200 natjecatelja iz 50 zemalja.
Iskoristio bi sada ovu priliku i zamolio bih vas poštovani ministre i vaše ministarstvo da nam budete podrška u ovom događaju, hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

3. pitanje zastupnica Ivana Marković postavlja predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću, izvolite.

Marković, Ivana (SDP)

Hrvatska za sve nas ili Hrvatska samo za članove HDZ-a, Hrvatska za sve one koji su drugačiji, za one koji vole koga žele ili Hrvatska samo za one ukalupljene po vašoj mjeri ispravne, Hrvatska za sve slobodne žene, ravnopravne sa jednakim pravima da žive, da rade, da budu jednako vrijedne članice društva ili Hrvatska samo za žene kojima bi vi odredili kako i s kim da žive, Hrvatska za sve otvorene mlade ljude koji razmišljaju svojom glavom ili Hrvatska samo za vašu mladež i one sa kupljenim diplomama, ukratko Hrvatska za sve nas ili samo za vas i vaše?
Premijeru, kakvu vi Hrvatsku vidite, slobodnu za sve ljude različitih stavova, seksualnog opredjeljenja, pripadnosti, jel vaš koalicijski partner u Vladi Stranka opasni pokret najavljuje talibanizaciju zemlje, ostavljanje žena doma kao demografske mjere jer je to jedino čega su se mogli sjetiti, zabranu slobode govora, dok istaknuti članovi stranke ne mogu objasniti kako žive sa 38 eura, evo i pohvaljujem boju Ferrarija i zaista je sramotno kako se g. Bartulica narugao svim onim ljudima koji ujutro ustanu i koji pošteno i marljivo rade za svoj posao.
Moje pitanje glasi, kako ćete se postaviti prema vašem koalicijskom partneru koji inzistira na provođenju ovakvih mjera i uporno to i javno komunicira? Kako ćete se odnositi prema drugom koalicijskom partneru koji proziva prvog koalicijskog partnera radi gušenja prava ljudi? Kakav je uopće stav HDZ-a, HDZ-a prema politikama koje komunicira DP, da li je to službena politika Vlade RH i koja će biti zadnja granica, zadnja crta obrane gdje ćete pristati na ustupke kao što smo sad vidjeli po pitanju Odbora za manjine? Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Plenković, Andrej (HDZ)

Dobar dan cijenjene zastupnice i zastupnici.
Poštovana zastupnice Marković, ja vam čestitam da ste se ovaj put izabrali, zadnji put ste već bili otišli u Zagreb, pa ste ipak ostali u Supetru kolko se ja sjećam, ali neka ste vi s nama.
Što se tiče vašeg pitanja ili recitacije, pa nekoliko komentara. Poštuje li SPD ustav? …/Upadica Marković: Da./….
Poštuje li vaš kršitelj ustava načela demokratskog poretka u Hrvatskoj? …/Upadica Marković se ne razumije./….
Ja mislim da ne. Vi ste jataci kršitelja ustava koji je grubo narušio temeljne postavke parlamentarne demokracije u Hrvatskoj. Vi ste pristali da vam na glavni odbor dođe predsjednik republike koji tamo nije imao što radit, pljeskali ste, bili ste egzaltirani i ushićeni i na kraju ste dobili jedan jedini mandat više, vaš bivši sad već predsjednik Grbin u odnosu na onog bivšeg bivšeg Bernardića i ostali ste u oporbi 12.g., to je vaš rezime za recitaciju, to je broj jedan.
Broj dva, kolki je porez na dohodak u Supetru, jel možda maksimalan, jel to ta politika lokalne fiskalne autonomije gdje su čelnici SDP-a na lokalnim razinama svi pohrlili nakon ukidanja prireza ljudima stavit najveći teret na porez na rad ili porez na dohodak i sad grcate u likvidnosti koja nije do vas nego je do ekonomske aktivnosti koju je generirala Vlada, svima su vam prihodi od poreza na dohodak veći između 25 i 35% kako je Ministarstvo financija uvjeravalo, a vi ste nas optuživali da smo neki zločesti, perfidni HDZ koji hoće uzest šolde baš gradonačelnicima gdje su ovi na vlasti iz oporbe. Ništa od toga se nije dogodilo i sad vi postavljate meni neko dječje pitanje o tome što ja mislim o crvenom Ferrariju. Ja sam to rekao jučer, to vam je rekao i gospodin Penava, nije se složio sa gospodinom Bartulicom, neuspjeli skeč. Čovjek vjerojatno nije navikao na pritisak kakav smo mi drugi navikli pa je išao odgovorit u nekom stilu koji je po meni potpuno promašen al on će vjerojatno to sam objašnjavat. Što se tiče naše politike prema jednakosti prema ženama, ne znam što vi to nama imate zamjerit. Koji smo mi to element, tračak, trak, milimetar najsitniji učinili koji bi ugrozio prava bilo koga u Hrvatskoj. Dajete mi molim vas nađite jednu mjeru, jedan zakon, jednu političku inicijativu koja bi vama dala argument osim floskula kao jataci kršitelja Ustava što ste se pokazali tko ste i što ste i zato ćete ostat 12 godina u oporbi. Znate šta znači bit 12 godina u oporbi, toliko si loš da ne možeš mobilizirat ljude da dobiješ većinu da upravljaš, nego 12 godina si u opoziciji. To je vaš rezime i …/Govornik se ne razumije./… i sad ćemo vidit koliko ćete dugo izdržat skupa. Zadnji put ste izdržali skupa par mjeseci. Uglavnom poštovana gospođo Marković, bavite se vi sa svojom većom plaćom zastupnice od one manje koje ste se velikodušno odrekli kao gradonačelnica, bavite se nižom stopom poreza na dohodak za dobrobit ljudi u Supetru, o jednakosti mi nemate što prigovorit. Vi dolazite iz stranke koja nije imala hrabrosti ratificirat Istambulsku konvenciju. Znate dokle je bio maksimum vaše hrabrosti? Meni zapljeskat, a vi niste imali para, niste znali što ćete. Toliko o vašoj jednakosti, zaštiti žena od nasilja. Licemjeri, jataci kršitelja Ustava i velikodušno se odrekli …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… manje za veću plaću. To je jedan od jačih …/Upadica predsjednik: Hvala lijepa ./… baza koje …/Upadica predsjednik: Hvala predsjedniče Vlade./… sam vidio u hrvatskoj politici.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Imamo sada nekoliko povreda Poslovnika.
Prva na redu zastupnica Ahmetović, izvolite.

Ahmetović, Mirela (SDP)

Hvala lijepa.
Povrijeđen je čl. 238. Naime, Andrej Plenković ovdje manipulira, obmanjuje javnost govoreći kako SDP krši Ustav. Pa gospodine Plenkoviću kum Branka Bačića, Miroslav Šeparović glavom i bradom predsjednik Ustavnog suda je utvrdio da SDP besprijekorno poštuje Ustav. Ili niste informirani ili ste samo nervozni, a tek je prvo pitanje Kluba zastupnika SDP-a.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolegice Ahmetović
…/Upadica se ne razumije./…
… molim vas, molim vas predsjedniče Vlade, ovako. Ovaj sad se koriste povrede Poslovnika bar u slučaju kolegice Ahmetović kao replika. Zadnji. On je odgovorio, ne, ne, ne, ne, ne predsjednik Vlade je odgovorio na pitanje u 4 minute, u 4 minute odgovorio je na sve ono što je zastupnica Marković pitala ali je odgovorio vrlo široko, a to nije kršenje Poslovnika. Dakle ton predsjednika Vlade bio je identičan tonu zastupnice Marković. Dakle, molim vas, molim vas kolege iz SDP-a, kolege iz SDP-a, morate se naučiti na to, kad ste grubi, kada ste grubi, kada je vaš rječnik neprimjeren, da ćete dobiti na isti način.
Kolegice Ahmetović, dobili ste jednu opomenu, nemojte mi dobacivati iz klupe. Ja vas molim da se korektno ponašamo, postavljeno je pitanje, dobiven je odgovor. Sada će se kolegica Marković moći očitovati na to, a povrede Poslovnika koji služe kao replika bit će sankcionirane opomenama.
Izvolite kolega Jovanović.

Jovanović, Željko (SDP)

Hvala, predsjedniče sabora.
Uvaženi predsjedniče Vlade, nastavili ste omalovažavat saborske zastupnike i sabor neodgovaranjem na pitanja koje vam je postavljeno. Ja vas molim da ako ne znate kako odgovoriti na pitanje, uzmete savjet od ministra Glavine koji je točno odgovorio na unaprijed pripremljeno pitanje zastupnika HDZ-a. Pa se potrudite u ostatku sjednice…
…/Upadica predsjednik: Molim vas, molim vas predsjedniče Vlade./…
… hoćete opomenut predsjednika Vlade.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Predsjednik, da znadete kolegice Radolović Poslovnik, onda bi znali da ne mogu dati opomenu premijeru. Mogu ga ovako upozoriti što ga i upozoravam, to ste vjerojatno čuli, a vi nemojte dobacivati iz klupe. Vama mogu dati opomenu al u ovom trenutku još neću. Kolega Jovanović imate još 4 sekunde izvolite.

Jovanović, Željko (SDP)

Hvala lijepo. Molim da predsjednik Vlade odgovara na pitanja zastupnika.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Jovanović odgovaranje je u domeni predstavnika Vlade. Ja nisam taj koji može procjenjivati jel taj odgovor vama dovoljno dobar, nije dovoljno dobar. Predsjednik Vlade je 4 minute izgovorio ono što je smatrao da je potrebno, a ton ponavljam njegov bio je sličan tonu zastupnice Marković i nemojte se čuditi kada nastupate na taj način da dobivate jednako grub odgovor. Vi ste svoju povredu Poslovnika u stvari iskoristili za repliku. Dobivate opomenu. Sada je na redu kolega Piližota, izvolite.

Piližota, Boris (SDP)

Hvala predsjedniče.
Mi ovdje ne govorimo uopće o načinu izražavanja odnosno koliko je pitanje.
…/Upadica predsjednik: Kolega Piližota novi ste./…
Čl. 238. omalovažavanje zastupnice. Znači zastupnica Marković je postavila pitanje na koje nije dobila odgovor nego na neki način vrijeđanje samog premijera prema zastupnici. Vi govorite uporno da kako postaviš pitanje takvim ćeš tonom dobit odgovor. Mislim da ovdje trebamo govoriti o sukusu da se na pitanje postavljeno treba odgovoriti. I molim vas …
…/Upadica predsjednik: Kolega Piližota./…
… ukoliko vi kažete …
…/Upadica predsjednik: Vrijeme je isteklo./…
… kao što ste rekli na prošloj sjednici, mijenjajte Poslovnik.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Piližota, dobivate prvu opomenu sada.
Dakle aktualno prijepodne osmišljeno je na način da zastupnik pita, predstavnik Vlade odgovara, a zastupnik ima mogućnost još komentara. Dakle vaši svi ovdje, sve te povrede Poslovnika su nepotrebne jer će sada kolegica Marković izreći što misli o odgovoru predsjednika Vlade. Izvolite.

Marković, Ivana (SDP)

Poštovani premijere ja vam neću kazat hvala na odgovoru jer odgovor na pitanje nisam dobila. Umjesto toga sam dobila uobičajenu dozu hvalospjeva i vrijeđanja stranke i naravno evo vidim i mene osobno. Kad ste već spomenuli Supetar pa ću se ja samo nadovezat moram vam samo kazat da vaša stranka tamo preko 13 godina nije ama baš niti jedne izbore dobila, a kako se provodi dobar demografski program mogli ste pogledati prema Supetru budući da smo jedan od osam gradova i to drugi po redu koji bilježi porast broja stanovnika. Ljudi su zadovoljni su, zadovoljni su u Supetar dolaze. Kako ja imam nešto ponešto iskustva tako znam da kad vas HDZ-ovci vrijeđaju i kad znaju evo po vama znači o vama da vas prate i to je dobro, a kad vas izvrijeđa i premijer iz HDZ-a znači da zaista dobro radite svoj posao i zato premijeru hvala vam na komplimentu.
Što se tiče SDP-a već dugo ponavljate kako nas nema, a kao što vidite ovdje smo u većem broju i u ovom sazivu ćemo biti i glasniji, bit ćemo jači i bit ćemo bolji.
A što se tiče odgovora na vaše pitanje mislim da bi te u vašim odgovorima trebali biti malo ponizniji i malo skromniji jer ipak mi postavljamo pitanja koja interesiraju naše građane, a tu su isto oni građani koji rade dva posla da bi preživjeli i koji sa 50 eura ne mogu niti napunit kesicu hrane, a da ne govorimo da su danas cijene na otoku 30% skuplje nego na kopnu, a vaš odgovor prema zastupnicima na ona pitanja koja interesiraju građane je baš u razini vožnje Ferraria gospodina Bartulice.
I samo za kraj, mene zanima i na to mi niste odgovorili pristali ste na kompromis prema Domovinskom pokretu što se tiče nekih povijesnih pitanja, pa kad dođe slijedeći problem gdje će vam biti ta granica pobačaj, prava žena itd.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Idemo na četvrto pitanje.
Zastupnik Anton Kliman postavit će ga potpredsjedniku Vlade i ministru mora, prometa i infrastrukture Olegu Butkoviću.
Izvolite kolega Kliman.

Kliman, Anton (HDZ)

Hvala lijepa.
Poštovani ministre Butković s obzirom da često ističete kako je pred nama desetljeće ulaganja u hrvatske željeznice o čemu svjedoče i brojna gradilišta diljem Hrvatske i nabavka novih vlakova mene zanima ako možete dati osvrt u ulaganje u istarsku željeznicu, dakle kao dio Hrvatske željeznice i kad možemo očekivati jači, jače prisustvo investicija na tom pravcu.
Hvala lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Butković, Oleg (HDZ)

Hvala lijepo gospodine predsjedniče Hrvatskog sabora.
Gospodine zastupniče hvala vam na vašem pitanju. Što se tiče ulaganja u prometnu infrastrukturu ona su u proteklom razdoblju nešto veća od 5 milijardi eura i to je zaista nešto što je obilježilo mandate dviju vlada, proteklih naših vlada i to će se naravno nastaviti i u budućnosti budući da smo i kroz slijedeću financijsku perspektivu, ali i nacionalni program oporavka i naravno većim dijelom državnog proračuna, kreditnih insp… kreditnim institucijama osigurali sredstva da ta ulaganja budu i u slijedećim godinama.
Kad govorimo o Istri onda treba najprije istaknuti da je, kad govorimo o cestovnoj infrastrukturi da završetak Istarskog ipsilona ide svome kraju, da ćemo ove godine kroz 2 mjeseca otvoriti drugu cijev tunela Učka, a radovi prema Matuljima se dobro odvijaju i time ćemo zapravo u cijelosti završiti Istarski ipsilon i time će autocestovna infrastruktura i većim dijelom cestovna infrastruktura kroz obnovu državnih cesta u Istri biti napravljena.
Kad govorimo o željeznici ona će u cijeloj Hrvatskoj obilježiti naredne godine budući da su ulaganja uglavnom učinjena u autocestovnu infrastrukturu, zračne luke, luke, a ono što nas očekuje je ulaganje u željeznicu. Ja to nazivam desetljeće željeznice i to će tako i biti.
Kad govorimo o Istri, Istra ima 144 kilometara ukupno pruge, tu su dvije dionice od Buzeta do Pule državne granice sa Slovenijom preko Buzeta do Pule ukupne duljine 91 kilometar i od Lupoglava do Raše ukupno 53 kilometra i mi smo raspisali natječaj za obnovu prve dionice od državne granice, od slovenske granice do Svetog Petra u šumi to je ukupno 50 kilometara obnove pruge. Natječaj je vani. Osigurali smo sredstva iz kredita sa Europskom investicijskom bankom. To je ukupna vrijednost negdje oko 50 milijuna eura i ove godine će započeti radovi.
Ono što je dobro da su sve dionice istarske pruge u novoj, Europski parlament je donio odluku da je u novoj uredbi o transeuropskoj prometnoj mreži TEN-T uredbi da je kompletna željeznica ušla na sveobuhvatnu mrežu pa se sada stekli su se uvjeti da se i neki dijelovi tih dionica uistinu mogu financirati iz europskih sredstava što uključuje i novu cijev tunela znači željeznica koja bi išla preko Učke.
Evo to je ukratko, hvala vam lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite očitovanje.

Kliman, Anton (HDZ)

Hvala lijepo.
Ministre evo zadovoljan sam sa vašim odgovorom, ali najviše me veseli ova zadnja informacija što ste rekli da postoji ipak mogućnost da se željeznica spoji na mrežu hrvatskih željeznica da ne bude na neki način odsječena jer znamo svi da istarske željeznice se spajaju na neke, dakle u svojoj trasi na slovenske željeznice, pa evo željno očekujemo i mogućnost da se i istarske željeznice spoje na maticu na Hrvatske željeznice probijanjem željezničkog tunela Učka.
Evo, hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Peto pitanje zastupnica Dragana Jeckov postavit će ga ministru poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Josipu Dabri.
Izvolite.

Jeckov, Dragana (SDSS)

Zahvaljujem.
Poštovani gospodine ministre državno poljoprivredno zemljište je jedan od najvažnijih resursa u RH. S obzirom da dolazite sa istoka Hrvatske kao ja znate da u razgovoru sa poljoprivrednicima i stočarima najčešće ćete čuti da se žale da nemaju dovoljno poljoprivrednog zemljišta ili pak da se to državno poljoprivredno zemljište ne raspoređuje odgovarajućom dinamikom.
Gospodine ministre što planirate poduzeti kako bi se postupci raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem ubrzali i kako bi poljoprivrednici i stočari konačno dobili plodne oranice kako bi unaprijedili svoju proizvodnju i sačuvali svoja obiteljska poljoprivredna gospodarstva.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Molim potpredsjednika i ministra da odgovori, izvolite.

Dabro, Josip (DP)

Hvala lijepo.
Prije svega, dobro jutro svim kolegicama i kolegama.
Uvažena zastupnice Jeckov. Ono što je bitno i napraviti uvod u priču o raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem, da je od 2018. g. zaprimljeno 466 prijedloga o, od jedinica lokalne samouprave za raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem u površini od 354 112 hektara. Suglasnost je dala na, data na 400 programa u iznosu od 195 tisuća hektara. Ministarstvo je i zaprimilo odluke, 373, tj. prijedlog odluka sa najnižim cijenama, koje će pustiti u funkciju, a ono što vas kao i mene zanima, trebamo koristiti u najmanju ruku i razgovarati sa čelnicima lokalne samouprave o, o raspisivanju jednog programa, govorim, vi znate o kojim općinama ja mislim, a znate vi o kojima tj. ja o kojima vi govorite, neki su napravili program, završili bodovanje i s obzirom da je došlo u Ministarstvo poljoprivrede, malo sam se i pozabavio s tim, koliko imam vremena, ima određenih grešaka i poteškoća koje trebamo nastojati zajedno ispraviti sa čelnicima lokalne samouprave, a ono drugo je, postoji jedan program koji nije prihvatljiv malim OPG-ovima, ćemo koristiti na institut odredbe zakona, prije svega, da pokušamo dogovoriti sa jedinicama lokalne samouprave da to usklade, ako ne, postoji odluka u Zakonu o raspolaganju državnim poljoprivrednim zemljištem, da ministar može napraviti program raspolaganja i pustiti ga na teren, tako da u svakom slučaju, nastojat ću to ubrzati, znam da predugo traje, ali evo, dajte mi nekih 6 mjeseci, vjerujem da će bit svi zadovoljni.
Hvala vam.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite očitovanje, kolegice Jeckov.
Samo isključite se, ministre. Evo ga, može.

Jeckov, Dragana (SDSS)

Zahvaljujem, poštovani g. ministre, vidim da je ministarski entuzijazam opao, vašim odgovorom nisam zadovoljna, ja nisam zadovoljna, međutim, to je manje važno, mnogo je značajnije što vašim odgovorom neće biti zadovoljni poljoprivrednici i stočari koji željno čekaju, evo, u ovom slučaju, vašu odluku, a do tada im preostaje izgleda da rodna polja potraže u Irskoj i Engleskoj i nekim drugim destinacijama, a u našoj zemlji će ostati izgleda samo rodna ideologija. Pardon, rodna ideologodija.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Sada će kolegica Marijana Puljak postaviti pitanje ponovo potpredsjedniku Vlade i ministru poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Josipu Dabri. Izvolite.

Puljak, Marijana (Centar)

Poštovani g. ministre. Vidjeli smo jučer u medijima da ne shvaćate ozbiljno najezdu dabrova koja je upravo u Hrvatskoj, pogodila Hrvatsku, stvara ozbiljne probleme, dakle ne znate ništa o planovima gospodarenja dabrovima koje bi vaše ministarstvo trebalo donijeti na temelju Zakona o lovstvu. Međutim, kako je shvaćate, dakle ovo nije igra riječi, to je zaista ozbiljan problem, međutim, kako ne shvaćate ozbiljno najezdu dabrova, ne shvaćate ozbiljno niti znanje i obrazovanje, pa još uvijek ignorirate ozbiljne sumnje o tome kako ste došli do svoje diplome. Napominjem, nije sporno to što ste u životopisu naveli da imate diplomu kineziologije, a sada ste ministar poljoprivrede, dakle to nije sporno već je zaista sporno kako ste došli do te diplome obzirom da na pitanje medija niste znali odgovoriti jeste li studirali 3 ili 5 godina, bili ste jako neuvjerljivi, najmanje da kažem, u tim svojim odgovorima, pa ću vam postaviti evo, nekoliko pitanja.
Ja kažem kad me probudite usred noći, ja znam gdje sam studirala, koliko sam studirala, kad sam upisala koji fakultet, znam čak i adresu fakulteta, Agencija za znanost i visoko obrazovanje se oglasila priopćenjem da su priznali vašu diplomu, no njihovo priznavanje samo znači da studijski program koji ste naveli na tom papiru koji ste im dali odgovara studijskom programu u Hrvatskoj, oni ne ispituju falsifikate, ne ispituju kako ste došli do tog papira koji ste im dali.
Dakle evo, neka pitanja, neću vas pitati jeste li studirali 3 ili 5 godina, nego da vas pitam, koja su vam bila 3 najdraža profesora na fakulteta i 3 najdraža kolegija i recimo, u kojem ste kafiću u Travniku kao student, evo, najčešće boravili.
Evo, hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvoli, ne, ne, pardon, prije odgovora, prije odgovora imamo povredu Poslovnika, kolega Ćaleta-Car, izvolite.

Ćaleta-Car, Ive (DP)

Povrijeđen je čl. 238, poštovana kolegice Puljak, vi vidite nepostojeći trn u tuđem oku, a ne vidite balvan u svom oku. Vaš žetončić u gradskom vijeću grada Splita, g. Damir Barbir je 10 godina studirao pravo u Splitu, nije uspio dobiti tamo diplomu, otišao je u Novi Sad i tu je nakon nekoliko mjeseci dobio diplomu. Možda bi bilo bolje da prvo riješite stvari u svojoj kući, pa da onda docirate drugima.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Ćaleta-Car, dobivate opomenu, naravno, ovo nije bila povreda Poslovnika, nego replika pa sada će ministar odgovoriti na pitanje, izvolite

Dabro, Josip (DP)

Uvažena kolegice Puljak, gdje će suza, nego na oko, a? Ovako, što se tiče dabrova. Jučer je bila tema tj. pitanje nego što će novinarka postaviti to pitanje o gospodinu koji je izvršio suicid i nisam uopće htio komentirati dabrove i čovjeka koji je jučer stradao. Toliko o tome, a to što ja ne znam da se u ministarstvo pravi odluka i rješava problem dabrova, to vi mislite. Morate prvo znati da su to zaštićene životinje i da stručne službe ministarstva su u izradi plana gospodarenja ove vrste životinja, tako da vas molim da budete korektni.
A na temu mojih diploma, znanost za visoko obrazovanje je jedina tj. Agencija za znanost i visoko obrazovanje jedina institucija koja provjerava validnost diploma. Ono što bih vas ja molio da vi kao saborska zastupnica koja predstavljate građane svoje izborne jedinice, da pokušate u što brže vrijeme dogovoriti da građani Splita gledaju reprezentaciju Hrvatske na ovom euru.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Imamo znači sada očitovanje zastupnice Puljak, izvolite.

Puljak, Marijana (Centar)

Dakle, poštovani ministre evo nisam ni očekivala da ćete odgovoriti na pitanje jer zapravo ne znate koji su vam profesori bili na fakultetu, ne znate koji vam je najdraži kolegij bio na fakultetu jer na fakultetu izgleda nikad niste ni bili. I možda da sam vas bolje pitala koja vam je najdraža benzinska postaja u Travniku možda bi to znali odgovorit.
A samo da vas uputim, agencija, naziv agencije koja je kazala da priznaje vašu diplomu odnosno da priznaje onaj papir koji ste im vi donijeli, a ne znaju odakle taj papir, dakle agencija naučite zove se Agencija za znanost i visoko obrazovanje dakle, nije agencija za visoku znanost i obrazovanje kako ste na HRT-u rekli niti je znanost za visoko obrazovanje kako ste sad rekli. A čestitam vam na ovom brzi za dabrove i na tome što ste u međuvremenu naučili da je to ovlast vašeg ministarstva, evo to vam čestitam.
I sad samo za kraj za sve one koji se brinu da se u Splitu neće gledati utakmice, u cijelom Splitu će se gledati utakmice osim u zaštićenom kulturnom dobru, a tu vam može susjeda kolegica ministrica kulture reći da je Dioklecijanova palača zaštićeno kulturno dobro i po uputama konzervatora ne smije, ne smije po uputama konzervatora ministrice uputama konzervatora stoji da televizija ne može biti na otvorenom prostoru u Dioklecijanovoj palači. 500 metara dalje šest minuta hoda će biti i na otvorenom, bit će i fan zone u centru grada dakle cijeli Split će gledati i navijati za reprezentaciju.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

A kako vi to znadete? Zadnji puta kad sam bio spomenuo u kontekstu supruga onda ste rekli da vi nemate nikakve veze. Kak sad vi znadete u ime Grada Splita kako će tamo to događat?
Kolega Penava izvolite povreda poslovnika.

Penava, Ivan (DP)

Povreda poslovnika čl. 238. vređanje ministra, a samim tim i nas iz DP-a. Kolegice Puljak slučajno sam studirao na tom fakultetu, sasvim slučajno diplomirao kao jedan od najboljih studenata na godini, ne jednom sam sjedio u društvu ministra sa prof. Sertićem, prof. Jukićem i ostalim profesorima s tog fakulteta i nevjerojatno mi je da se vi pozivate na legitimitet nakon svih potvrda tog istog fakulteta o ispravnosti diplome …/Upadica predsjednik: Hvala kolega Penava./… g. ministra.
Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Ovo je isto bila replika pa dobivate opomenu.
Kolega Šuta izvolite.

Šuta, Tomislav (HDZ)

Zahvaljujem.
Povreda poslovnika čl. 238., ja bi samo kolegici Puljak kazao jednu stvar koja je jako bitna za RH i hrvatsku reprezentaciju. Način na koji ste sada ovo izložili i kazali to je jedna sramota prema Hrvatskoj državi i način koji ste izložili je podcjenjivački kako za Grad Split tako za našu reprezentaciju i ovo vam samo može bit sramota i način na koji izlažete u HS-u.
Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Koleg Šuta isto tako je bila replika dobivate opomenu.
Kolega Opara izvolite.

Krstulović Opara, Andro (HDZ)

Hvala lijepa.
238., gospođa je uvrijedila ministra, ali i zdravu pamet. Gospođa je zastupnica Grada Zagreba i ne može tumačiti što se događa u Gradu Splitu. Poziva se na konzervatorske smjernice koje će štititi gradsku jezgru i ne smije biti televizije zbog toga jer se uništava gradska jezgra pod zaštitom UNESCO-a. Gdje ste to pročitali, pokažite mi te konzervatorske smjernice? Izmišljate, manipulirate u konzervatorskim smjernicama tako nešto ne stoji. Ja sam bio konzervator nekoliko …/Upadica predsjednik: Hvala vam kolega Opara./… godina i znam da to što govorite ne stoji.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Opara molim vas dobivate opomenu bila je replika, a ne povreda poslovnika.
Sada kolegica Puljak, izvolite.

Puljak, Marijana (Centar)

Pa evo povreda poslovnika vama predsjedniče, ne znam na osnovu čega ste krenuli koja je to poslovnički članak vam dozvoljava da se obraćate meni nakon pitanja? A drugo, g. Penava nisam vas pitala jeste li studirali i koji su vam najdraži profesori, pitala sam vašeg kolegu koji nije odgovorio, jednostavno pitanje koji mu je najdraži profesor nije odgovorio.
A vama g. Šuta ako je sramota reći da je Dioklecijanova palača vrhunsko kulturno dobro …/Upadica predsjednik: Hvala kolegice Puljak./… ne znam šta vam drugo reć.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolegice Puljak dakle neću vam dati opomenu jer ste opravdano reagirali na ono što sam ja učinio, ali to sam učinio zato što ste me zadnji puta vi bili opomenuli kada sam spomenuo da je gradonačelnik Splita vaš suprug da to nema nikakve veze, a sada ste jasno pokazali da ima jer je ova vijest se pojavila jučer u novinama i vi nemate službeni stav sigurno jer to nigdje nije raspravljano nego vi to znadete preko veza koje imate pa zato sam evo to komentirao.
Izvolite ponovo povreda poslovnika.

Puljak, Marijana (Centar)

Moram ponovo, povreda poslovnika opet ne znam na temelju čega ste sad odgovorili kojeg članka, pardon povrijeđen je poslovnik. A samo da vam kažem dakle uvijek ću stavit primjedbu, dakle ja nisam ovdje u funkciji supruge gradonačelnika Splita nego sam saborska zastupnica. A kako znam ovo o Splitu? Pročitala sam iz statusa zamjenika gradonačelnika kojeg ste mogli i vi pročitati g. Šuta i g. Opara.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

U redu, dobro.
Javlja se sada za povredu Poslovnika kolega Baksa. Izvolite.

Baksa, Ivica (NPS)

Hvala lijepa.
Povrijeđen je čl. 238. Ja ne mogu reći vrijeđanje nego laganje. Evo kolegica je jednostavno pitala ministra klasično pitanje na koje on jučer nije znao odgovor nego se on i kolega Penava jednostavno smijali novinarki koja ih je to pitala. Meni nije jasno kako ste svi odmah graknuli, a pogotovo mi nije jasno kako gospodin Penava se može naći uvrijeđen koji je ovako debelokožac i kako, kako su tek uvrijeđeni njihovi birači. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Baksa ovo nije nikakva povreda Poslovnika, ovo je bila neka intervencija koja ne znam, nije ni u domeni replike pa dobivate opomenu.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Idemo dalje, sada je na redu kolega Maksimilijan Šimrak. Postavit će pitanje ministru rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marinu Piletiću. Izvolite.

Šimrak, Maksimilijan (HDZ)

Hvala lijepo.
Poštovani ministre svjedočimo nikada bolje i nikada pozitivnije trendove na tržištu rada. Bilježimo nikad veću zaposlenost i povećanje plaća sada već kontinuirano iz godine u godinu, a opet s druge strane možemo vidjeti i konstantne kritike od strane oporbe. Ono što mene zanima je što će ministarstvo odnosno Vlada činiti odnosno što čini u narednom periodu kako bi se ti pozitivni trendovi i održali. Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Piletić, Marin (HDZ)

Hvala lijepo uvaženi zastupniče.
Na kritike oporbe odgovorili su hrvatski građani i 17. travnja ali i 8. lipnja pa nema smisla da komentiram ja. Vlada kao najveći poslodavac u državi konstantno je vodila socijalni dijalog i sa poslodavcima i sa predstavnicima sindikata i provodeći sve socijalne, gospodarske, porezne politike, mi danas svjedočimo nakon 2 mandata ove Vlade prosječna plaća porasla je za više od 77%. Kad to usporedite sa prethodnom Vladom od 2011. do '15., tada je povećanje prosječne plaće za 4 godine iznosilo 3%. Usporedit 77 u 8 i 3% znali su i hrvatski građani, samim time dali svoje povjerenje onima koji će i dalje nastaviti i povećavati plaće, mirovine ali i njegovati socijalni dijalog. Ono što definitivno ćemo nastaviti raditi sa našim socijalnim partnerima i kroz politiku kolektivnih pregovora, jačat osnovicu, jačat koeficijente i kao najveći poslodavac biti primjer svim ostalim poslodavcima u Hrvatskoj. Što se tiče novosti koje sasvim sigurno želimo predložiti, jedna od noviteta bit će i priznavanje radnog staža svim studentima koji studentski rad će moći ubrojiti u svoje prosječne godine mirovinskog staža i zajedno sa kolegom Fuchsom i svim ostalima iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i mlade učinit ćemo jedan veliki iskorak da i onda njima povećamo, priznamo radni staž, a u budućnosti naravno omogućimo da im to bude pribrojano u mirovinski staž sa svim ostalim pogodnostima.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite očitovanje.

Šimrak, Maksimilijan (HDZ)

Hvala lijepo.
Siguran sam da će se nastavkom implementacije ovih mjera nastaviti ti pozitivni trendovi. Posebno bih tu još istaknuo da je preko 100 tisuća mladih ljudi koristilo mjere zapošljavanja. 10 tisuća mladih ljudi koristilo mjere odnosno potporu samozapošljavanja koja je podignuta s onih 3 na 20 tisuća maksimalnih. Imamo prepolovljenu nezaposlenost mladih u RH u proteklih 8 godina, što je rezultat odgovorne politike ove Vlade koja nije slučajnost, koja je usmjerena prema tome da se ovaj, podiže konstantno kvaliteta života i životni standard svih mladih u RH. Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)

8. pitanje zastupnik Josip Jurčević, postavlja ga predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću. Izvolite.

Jurčević, Josip (Nezavisni)

Gospodine predsjedniče Vlade, prije 8 godina ste munjevito dovedeni na čelo HDZ-a izvršne vlasti u RH. U tom činu je simbolički znakovita čarobna rečenica da stranka ne može biti taoc, talac jednog čovjeka. Međutim tek od vašeg ustoličenja događa se stvarni proces u kojem su HDZ i Hrvatska država sve veći talac vašeg protudemokratskog tj. diktatorskog i korupcijskog načina upravljanja strankom i državom, a to služi prvenstveno kolonizaciji Hrvatske odnosno prvenstveno interesima globalizacijskim i velikosrbijanskim odnosno s time se Hrvatskoj državi i hrvatskom društvu nanose pogubne identitetske, materijalne, političke i sigurnosne štete. U svemu tome što činite najrazornije su demografske posljedice. Primjerice diktaturom koju vi provodite u Hrvatskoj se provodi ekstremno ubrzana katastrofalna zamjena stanovništva koja je čak 10 do 15 puta ubrzanija nego u drugim zemljama EU. Osim toga prije nekoliko mjeseci je protiv vas kao predsjednika Vlade podnesena utemeljena kaznena prijava zbog zloporabe položaja i ovlasti jer ste Hrvatsku izložili nekontroliranom masovnom stampedu ilegalnih migranata koji sigurnosno ugrožavaju Hrvatsku državu i hrvatske građane, a te nam nanose teške materijalne i financijske štete. Pri tom ste institucijama nametnuli grubo kršenje Ustava i nekoliko hrvatskih zakona kao i niza odredbi, preporuka, rezolucija i direktiva EU. Pitam vas jeste li svjesni da sve navedeno zbirno znači da se veleizdajnički upravlja Hrvatskom te da zbog toga prije ili kasnije čak i u Hrvatskoj, slijedi politička moralna i pravna odgovornost barem u mjeri prema nedavnom slučaju Sanader.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.
Pardon, povreda Poslovnika kolega Deur izvolite.

Deur, Ante (HDZ)

Hvala poštovani predsjedniče.
Prije, 238. Poštovani zastupniče prije svega nakon predsjednika Tuđmana je ovo najbolja Vlada i najbolje predsjedniče HDZ-a. Druga stvar, već treći izbori pokazuju što hrvatski narod želi i na koji način. Što se tiče veleizdaje, možda da to raščistite sa bivšom strankom iz koje više ne postojite.
To bi bilo najpametnije, a onda da dođete postavit pitanja o veleizdaji i o svim ostalim stvarima.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Hvala kolega Deur.
Ovo je isto tako povreda Poslovnika sa vaše strane, dobivate opomenu.
A sada će odgovoriti predsjednik Vlade, izvolite.

Plenković, Andrej (HDZ)

Hvala lijepa gospodine predsjedniče, poštovani zastupniče Jurčević.
Ja stvarno ne znam tko je vama dao akademske titule. To je moj prvi komentar. Drugi komentar ove nebuloze koju vi pričate navedite mi neki izvor, dajte mi neki meritoran izvor tko nas je doveo, koji je to hibridni potez koji se dogodio, koje je to veleizdajništvo, kakva je to utemeljena kaznena prijava, kako ćemo mi to završiti kao Sanader. Dakle, vi ste jedan tipični izdanak ljudi na hrvatskom političkom prostoru zaogrnuti u nekakve kvazi akademske titule za koje vam moram priznati ne znam koja su to povjerenstva bila koja su to vama odobravala. Malo sam se raspitao o vama nakon što ste dan nakon izbora 17. travnja u Otvorenom gdje je bio Branko Bačić počeli bucat gluposti koje nitko živ, pa čak ni vaši bivši iz stranke više nisu mogli provariti pa su vas šutnuli i ostavili samim tu da se družite sa Kolakušićevim zamjenicima ili jatacima.
Dakle, u toj strašnoj, izdajničkoj politici Hrvatske kažu neki da su udruge obitelji Jurčević od 2020. do 2024. sudjelovale u povlačenju 11,6 milijuna eura vjerojatno veleizdajničkih iz europskih fondova i državnog proračuna od čega ste za 4,7 milijuna eura bili nositelji projekata „Zaželi“. Vjerojatno ste vi to pošteno radili.
Ali kako ste uspjeli tako dobro se ukopčati na cicu koja se zove država i europski fondovi i izvući toliko novaca. Konačno ste našli nekoga tko vas je donio u Sabor. Kažu ovi koji vas znaju da 30 i nešto godina vapite da vas netko donese u Sabor. Kolege su vas očito greškom donijele u Sabor i sad ste vi sretni i sad ćemo mi 4 godine slušati vaše doslovno gluposti.
Ja vas nisam poznavao, nisam vas pratio, nisam ništa znao o vama, ali sam malo pitao ljude koji vas znaju. To što ovi koji vas znaju 30 i nešto godina o vama misle bolje vam je da ne čujete. To bi vam bilo bolje da ne čujete. Ja vas puštam da bucate te svoje velikoumne kako bi to čovjek rekao krivotvorine koje na podcastima u Dugoj Resi širite preko bivših ljudi iz nekog bivšeg sustava i netko na žalost misli barem jedno vrijeme da to što vi govorite da je istina. To je tragedija.
Na žalost u današnjem komunikacijskom vremenu puno ljudi povjeruje brojnim lažljivcima, a vi ste jedan od takvih teški lažljivac koji u biti ne zna ništa, izmišlja gluposti o meni, o HDZ-u, o hibridima koji nas dovode, o čuvenim rečenicama, o krštenju zakona, o kaznenim prijavama, o veleizdajništvu. Dakle, hrpetina gluposti koju govori čovjek koji se zakrilio nekom akademskom titulom. Držite za sebe, pozdravite ove vaše iz povjerenstva, vjerojatno ste imali i neke mentore. To je sve skupa zastrašujuće. Što ćemo se mi od vas naslušat ovdje iz te epizode gdje su kolege na žalost bili u zabludi u biti u vezi vas što ste i tko ste, to je njihova greška, oni su to priznali.
Mi ćemo vas tu odslušati, ponekad ovako odgovoriti. Ali više od toga u smislu gubljenja vremena na vaše nebuloze ne kanimo komentirati.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Povreda Poslovnika kolega Grmoja, izvolite.

Grmoja, Nikola (MOST)

Povrijeđen je članak 238. Poštovani predsjedniče vi ste trebali reagirati na uvrede prema zastupniku, da o korištenju novaca iz EU fondova govori netko čiji su ministri, dakle pod istragama zbog toga, istragama europskog tužitelja to je vrhunac licemjerja.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Grmoja slušao sam pažljivo, samo malo predsjedniče Vlade, slušao sam pažljivo što je govorio zastupnik Jurčević. Isto tako nije birao riječi pa nije birao riječi ni predsjednik Vlade, dakle nisam dao opomenu ni zastupniku Jurčeviću, pa neću upozoravati ni predsjednika Vlade, a ovaj drugi dio je bio replika, pa dobivate opomenu.
Izvolite sada očitovanje zastupniče Jurčević.

Jurčević, Josip (Nezavisni)

Poštovani predsjedniče Vlade, drago mi je da ste na ovaj način odgovorili i da će to čuti hrvatska javnost, a statistički ćemo i jednom analizom kvalitativnom malo istražiti koliko je tu, dakle bilo prostota, nebuloza, gluposti i svega što ste izgovorili što je tipični znak nemoći. Pa bi se to moglo u nekom pravnom smislu, jer ste ipak završili Pravni fakultet kako piše u vašem životopisu moglo protumačiti ili kao dokaz ili kao olakšavajuća okolnost u nekom budućem procesu vaše moralne, političke pa i pravne procjene.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Idemo dalje.
9. pitanje molim vas, molim vas.
Idemo na 9. pitanje, zastupnik Frane Tokić postavlja ga ministru gospodarstva Anti Šušnjaru.
Izvolite.
Zastupniče Jurčević molim vas isključite se. Evo ga, izvolite.

Tokić, Frane (DP)

Poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovane kolegice i kolege, poštovani predsjedniče Vlade sa suradnicima.
Ovim putem istaknuo bih kako je industrija zasigurno jedan od najvažnijih faktora u razvoju svake države. Ona u svojem procesu, odnosno radu uključuje velik broj ljudi različitih znanja.
…/Upadica predsjednik: Kolega Tokić samo vas molim, jako se slabo čuje. Dakle, malo bliže mikrofonu i malo glasnije samo da./…
S obzirom da dolazim iz malog grada u zaleđu Zadarske županije koji je u biti velik površinom, a sve manji po broju stanovnika i da mi je poznato koliko industrija ako je prisutna može utjecati na zadržavanje lokalnog stanovništva smatram da bi država određene industrijske grane trebala poticati u ruralnim dijelovima Republike Hrvatske. To bi zasigurno bio jamac otvaranja novih radnih mjesta i zadržavanja lokalnog stanovništva u tim područjima. I kroz sam program Domovinskog pokreta uvelike se zalažemo za državno odgovornu revitalizaciju u biti ruralnih područja.
Moje pitanje za ministra gospodarstva gospodina Antu Šušnjara glasi, gospodine ministre u svojim obraćanjima i nastupima govorili ste o važnosti industrije za gospodarski rast i razvoj Hrvatske. Što ćete poduzeti po pitanju razvoja industrije?

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite ministre odgovor.

Šušnjar, Ante (DP)

Zahvaljujem predsjedniče Hrvatskog sabora.
Gospodine Tokiću uvaženi zastupniče hvala na vašem pitanju. Industrija mora biti temelj razvoja hrvatskog gospodarstva i tome ću posvetiti ovaj mandat kao što sam već najavljivao obzirom da u industriji imamo najveću bruto dodanu vrijednost u proizvodnji hrane pogotovo, a koja je jako bitna sa više aspekata koje smo svjedočiti u ovim krizama i izazovima koje smo preživljeli proteklih godina od pandemijske krize do energetske krize itd.
Moramo ovoga, moramo jačati te industrijske grane kako bi bili i otporni na sve vanjske utjecaje kao društvo, kao država i težiti samodostatnosti u ključnim industrijskim stvarima. U smislu toga je pripremljen i plan industrijskog razvoja koji će Vlada usvojiti, a u njemu su definirani ključni ciljevi nacionalnog plana. To je jačanje industrije i poduzetništva, poticanje produktivnosti i nulte emisije koju smo preuzeli i obvezali se na nivou EU, promicaj razvoja vještina sukladno potrebama industrije i poduzetništva. Vrlo je bitno upariti hrvatsko obrazovanje i industriju kako bi zaposliti kvalitetan kadar, ostavili ga tu, ali ćemo raditi isto tako na povratku visokoobrazovane radne snage koja je u proteklom periodu se iselila.
U tom smislu u odnosu na vaše pitanje za taj dio je ključan za razvoj ruralnih dijelova i povrat ostanka i povratka stanovništva iz tih krajeva.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite očitovanje.

Tokić, Frane (DP)

Evo zadovoljan sam odgovorom gospodina ministra i mislim da je u biti to jedan ključ da u biti taj plan industrijskog razvoja bude usmjeren upravo na ruralne dijelove RH kako bi stanovništvo tog kraja ostajalo u tim prostorima, a ne odlazilo van države ili naseljavalo veće gradove.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Deseto pitanje zastupnica Sandra Krpan postavit će potpredsjedniku Vlade i ministru financija Marku Primorcu.
Izvolite.

Krpan, Sandra (SDP)

Poštovani predsjedniče sabora, poštovani predsjedniče Vlade, cijenjene ministrice i ministri, kolegice i kolege, zbog visoke inflacije i rasta cijena nabavnih materijala mali i mikro poduzetnici, mladi poduzetnici obrtnici koji nisu u sustavu PDV-a paušalni obrtnici vrlo brzo prelaze prag od 40 tisuća eura i na taj način ulaze u sustav PDV-a što za njihovo poslovanje predstavlja veliki problem.
Hoćete li poduzeti mjere cjenjeni ministre za povećanje ovoga praga budući da su pragovi u zemljama EU znatno veći?
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite potpredsjedniče odgovor.

Primorac, Marko

Hvala lijepo poštovana zastupnice na ovom pitanju.
Poštovani predsjedniče sabora, uvažene saborske zastupnice i zastupnici, pitanje koje ste saborska zastupnice postavili povezivajući i stopu PDV-a i općenito porezni tretman i poreznu presiju da tako kažem, porezni pritisak PDV-a sa inflacijom donekle bi se moglo činiti da ima smisla i ima veze. Mi smo PDV naravno evaluirali u nekoliko navrata i njegove učinke i prije svega učinke spuštanja odnosno snižavanja stope PDV-a na cijene proizvoda. Meni je osobno jako žao što se u medijskom prostoru često za cijene proizvoda u RH u usporedbi sa drugim državama koristi upravo taj argument stope PDV-a. Mi smo brojnim krugovima poreznih izmjena širili krug proizvoda na koji se primjenjuje snižena stopa PDV-a tako da kada gledate stvarno opterećenje posebno pojedinih proizvoda, pa posebno prehrambenih proizvoda koji su naravno, čija je cijena nešto što nas posebno zabrinjava tu možete vidjeti kako stopa PDV-a naravno nema, nije izravno povezana sa inflacijom u tome dijelu.
I isto tako učinci snižavanja stope PDV-a kojima smo htjeli polučiti zapravo smanjenje cijena tih proizvoda također prema svim našim analizama se pokazalo kao nisu bili učinkoviti ti iskoraci jel.
Što se tiče samoga praga i ulaska u sustav PDV-a pojedinih poduzetnika tu je važno istaknuti kako je PDV de facto za porezne obveznike, dakle za trgovce, za proizvođače neutralan. Dakle, oni plaćaju PDV onaj koji prikupe od građana, imaju mogućnost odbitka pretporeza pa je u tom smislu to jedna od osnovnih karakteristika onih koji su u sustavu PDV-a.
Međutim, činjenica je kako se prag odnosno taj limit koji postoji za ulazak u sustav PDV-a dugo nije mijenjao mi ćemo od 1. siječnja provesti novi krug da tako kažem poreznih izmjena. Prije toga ćemo naravno predložiti i određene izmjene u tom kontekstu pa one će uključivati i povećanje praga za ulazak u sustav PDV-a, međutim to povećanje praga neće biti značajno ono će biti predloženo međutim morate znati da analiza na koju se pozivate i usporedba kako je Hrvatska jedna od država koja svojim pragom za ulazak u sustav PDV-a nije konkurentna, ta teza nije ispravna. Ja ću vas zamoliti da pogledate, mi smo iz tog razloga i objavili sve te podatke detaljno na našem portalu porezne konkurentnosti. On je javno dostupan. Svega nekoliko država članica EU ima prag za ulazak u sustav PDV-a veći nego što je to u Hrvatskoj jel. Ja mislim da se radi oko 4 ili 5 država. Možete to pogledati to je naravno javno dostupan podatak. Većina država taj prag utvrđen upravo na 40, 40-ak tisuća i ispod. Dakle, podaci su javno dostupni. Ali odgovor na vaše pitanje je da, svakako to razmatramo i predložit ćemo povećanje praga za ulazak u sustav PDV-a.
Hvala vam lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite očitovanje.

Krpan, Sandra (SDP)

Zahvaljujem se na, zahvaljujem se odgovoru. U ime paušalnih obrtnika ja bih vas zamolila i pisani odgovor znači činjenica je da Hrvatska ima najniži taj prag 40 tisuća eura, primjerice u Sloveniji je 50, u Italiji 75 tisuća eura, a od 1.1.2025. direktiva EU omogućuje da se taj prag poveća na 85 tisuća eura. Osobno smatram da takav način paušalnog oporezivanja pozitivno utječe na standard građana, administrativno rasterećuje ne samo poduzetništvo nego i poreznu upravu i izuzetno je bitno da omogućite dobro poslovanje malim poduzetnicima i paušalnim obrtnicima. Na ovaj način kako je taj prag izrazito nizak oni vrlo brzo prelaze u sustav PDV-a, a cijena se pretače onda na kupce, dakle da bi oni bili, da oni ne bi bili ugroženi i njihovo poslovanje nužno je povećati taj prag jer doista svi svjedočimo da inflacija u Hrvatskoj raste iz dana u dan, molim pisani odgovor, hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Sada će zastupnica Irena Dragić postaviti pitanje predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću, izvolite.

Dragić, Irena (SDP)

Hvala predsjedniče.
Poštovani premijeru, ja imam pitanje za vas.
Ministar Radovan Fuchs zajedno s vama nedavno je objavio tri nova poziva koja se odnose na ulaganje u vrtiće, osnovne i srednje škole. Kažete da je to kruna napora vaše Vlade i da je to najveće ulaganje u odgoj i obrazovanje u povijesti RH. Jedan od ciljeva je svakako da djeca imaju mjesto u vrtiću, gradit ćemo zgrade, a ja vas sada pitam, ko će u tim zgradama raditi, tko će čuvati i odgajati našu djecu?
Moje pitanje vezano je za odgojiteljice iz Biograda na moru koje su se usudile zatražiti potpisivanje kolektivnog ugovora i plaće sukladno zakonu i što su dobile? Nakon najave štrajka izložene su svakodnevnom zastrašivanju, vrijeđanju, prijetnjama, gaženju dostojanstva, gaženju ljudskih i materijalnih prava, zatvara ih se u malu prostoriju. Gradonačelnik Ivan Knez, a u stvarnom životu lokalni šerif iz redova HDZ-a koji u Biogradu stoluje jel je zaista umislio da je stvarni knez, tretira ih kao kriminalce jer čak i zatvorenici u svojim čelijama imaju više mjesta nego one u tim malim prostorijama.
Je li vama jasno da bez odgojiteljica i odgajatelja nema dječjih vrtića, da premijeru nema ni demografske obnove i da gradonačelnik narušava pravo na rad i pravo djece na obrazovanje?
Sve znate, sa svime ste upoznati i što ste napravili? Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovore predsjedniče Vlade.

Plenković, Andrej (HDZ)

Hvala lijepa poštovana zastupnice Dragić.
Prvo što se tiče ulaganja u obrazovanje, istina je, trenutno smo u fazi najvećega ulaganja u predškolski odgoj, u osnovno školstvo, srednje školstvo, dvorane u školama, ulaganje u visoko obrazovanje i ukupni iznosi investicija je 2,7 milijardi eura. Zašto to radimo, da ponovimo ta dva politička cilja. Prvo, zato što želimo u školskoj godini koja će počet 2027. osigurati da sva naša djeca u osnovnim školama budu u jedno smjenskoj nastavi ili u cjelodnevnoj nastavi. Koliko sam vidio vi se bavite školstvom i razumijete da na Zapadu, u zemljama članicama EU koncept turnusa već dugo ne postoji, mi to nažalost zbog slabe infrastrukture u pojedinim sredinama još uvijek primjenjujemo i zato je ova velika investicija jer se pokazuje komparativno da oni koji imaju osiguran u školama besplatan prijevoz, besplatne udžbenike, besplatan obrok i u jedno smjenskoj su nastavi ili u cjelodnevnoj, imaju na kraju bolje ishode i rezultate u procesu učenja, PISA testovi to pokazuju. Dakle ovo je velik i cjelovit projekt koji je dio recimo to tako infrastrukturnog kraka uz ovaj sadržajni krak kada je bila riječ o reformi pojedinih programa i kurikuluma pojedinih predmeta, to je prvo.
Drugo, vrtići, u mandatima naših Vlada, što dosada u ove dvije, što u ovoj trećoj, ukupno ćemo imati ulaganja u 800 dječjih vrtića, izgradnja, dogradnja, opremanje, investicije bez presedana. Namjerno ulažemo također s političkim ciljem, a tu je politički cilj da do 2030. svako dijete u Hrvatskoj živjelo ono u najmanjem mjestu ili živjelo u glavnom gradu ili u Zadru ili u Biogradu mora imat osigurano mjesto u vrtiću, to je politički cilj, to je dio Nacionalne razvojne strategije i mi ćemo taj cilj zajednički realizirati.
Što se tiče ovoga pitanja odgojiteljica u vrtiću u Biogradu, to je jedan od slučajeva. Ja sam s njima razgovarao, vi to vjerojatno znate jer pretpostavljam kao što su razgovarale sa mnom da su razgovarale i s vama kao sa novoizabranom saborskom zastupnicom i one nisu jedine. Možda je malo osebujnije u Biogradu, ali situacija je slična u Slunju, situacija je slična u Vrsaru gdje imamo situacije gdje neki lokalni čelnici nisu dogovorili ugovor koji bi im povećao plaće. Ministar Fuchs itekako zna za to, mi ćemo nastojati pronaći rješenje. Cijela naša politika ogromna velika fiskalne decentralizacije i izmjena Zakona o financiranju JLS, pa u konačnici i ovih reformi vezanih za porez na dohodak, a s obzirom i na veće prihode bila je da damo više sredstava lokalnim jedinicama, iz tih sredstava treba namirivat troškove, pa plaćati plaće onih koji su dole zaposleni. Očito u nekim sredinama ima nekih poteškoća. Mi već sada interveniramo, ministar Fuchs to zna, i sa državne razine dajemo dodatna sredstva onim JLS koji nemaju dovoljno sredstava za funkcioniranje upravo glede dječjih vrtića.
Vlada to zna, mi ćemo sjesti sa onima kojima trebamo i pronaći rješenje. Moje veliko poštovanje prema odgojiteljicama, evo pozdravljam sve gospođe s kojima sam razgovarao u Zadru prije dva ili tri tjedna, Nikolina, Ante kad smo bili dolje i naći ćemo rješenje, ja se s vama slažem.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Hvala vam.
Izvolite očitovanje.

Dragić, Irena (SDP)

Poštovani premijeru, ja sam ovdje govorila o tome da se ovdje urušava dostojanstvo, gazi dostojanstvo ovih žena. Je li vi znate da gradonačelnik iz vaših redova kaže da je Zakon o predškolskom odgoju čl. 51. koji je donijela vaša Vlada, koji usklađuje plaće odgojitelja i učitelja nezakonit i da ga on ne želi provoditi? Je li vi znate što je najveća bizarnost da on prijeti da će privatizirati gradski vrtić kao da mu je ćaćin? Ovdje je situacija iznimno teška i za roditelje i za djecu i za odgojiteljice i sad se ja pitam imate li vi utjecaja na članove HDZ-a? Ako imate, ovog čovjeka treba odmah urazumiti, odmah, u interesu roditelja, djece i odgojitelja. Tko će vam raditi u tim zgradama o kojima pričate, tko?

Jandroković, Gordan (HDZ)

Idemo sada na 12. pitanje, zastupnik Dario Pušić postavit će ga ministru vanjskih i europskih poslova Gordanu Grliću Radmanu, izvolite.

Pušić, Dario (HDZ)

Hvala poštovani predsjedniče sabora, poštovani predsjedniče Vlade i ministri, uvažene kolegice i kolege zastupnici, sve vas srdačno pozdravljam.
Danas imam pitanje za ministra vanjskih i europskih poslova g. Grlića Radmana. U ožujku je BiH otvorila pristupne pregovore koji prethode članstvu u EU. Što ta činjenica znači za RH i što očekujemo od tog procesa u slijedećem razdoblju?

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Grlić Radman, Gordan (HDZ)

Hvala lijepa uvaženi zastupniče g. Pušić.
Ova činjenica koju ste vi naveli znači afirmaciju ne samo za vanjsku politiku i sigurnost RH nego prije svega i same BiH, to je jedno od najvećih postignuća poslije dejtonske BiH upravo imajući u vidu činjenicu proeuropski put nastojanja, težnja i mislim da je to i nagrada reformskih snaga u BiH, proeuropskih lidera i upravo ovo Vijeće ministara na čelu s predsjedateljicom Borjanom Krištom odradili su veliki posao, vrlo složen posao, trebate imat u vidu i činjenicu da je BiH multinacionalna zemlja sa teškim nasljeđem rata i sa vrlo kompleksnim ustrojstvom. Ali u svakom slučaju ovo otvaranje pregovora 21. ožujka koja zapravo će isto tako ić u jednu drugu, narednu fazu, a to je prije svega usvajanje pregovaračkog okvira koji podrazumijeva i datum otvaranja konkretno pregovora, znači onog trenutka kada BiH i Vijeće ministara ispuni konkretne i relativno kratku razmjerno listu reformi sazvat će se međuvladina konferencija u Briselu i onda će se krenuti konkretno u pregovore.
Činjenica da je BiH, još uvijek postoji određene negativne tendencije, ali dobro je da je BiH jednim dijelom u EU, tako da i ove negativne tendencije, s jedne strane separatističke tendencije, s druge strane unitarističke, da će pridonijeti implementaciji i one pravne stečevine koja podrazumijeva i vladavinu prava. Vladavina prava podrazumijeva jednakost, ravnopravnost. Nažalost evo Izborni zakon, sigurno da je to dugoročno isto jedno pitanje koje se treba riješiti naravno kroz razgovore jer je to u interesu i same BiH, jer je to u interesu institucija u BiH, a i svih građana, prije svega tri konstitutivna naroda i ostalih građana kako bi BiH mogla funkcionirati, dakle ne može biti u BiH netko imati više prava, a netko imat i manja prava, upravo sukladno duhu slovu Dejtonsko-pariškog ugovora, sporazuma koji je zapravo ujedno i međunarodno pravo sva tri konstitutivna naroda i ostalih građana moraju imati jednaka prava. Nažalost, puzajućim reformama i ranijih visokih predstavnika došlo je do narušavanja tog Izbornog zakona tako da i hrvatski narod koji je najmalobrojniji zapravo je obeštećen, oni su upravo zbog …/Govornik se ne razumije./…nadmoćnijeg naroda koji bira njima legitimne političke predstavnike nisu u poziciji to učiniti, tako dakle, tako da bi se promjena, promjenama Izbornog zakona upravo trebale ukloniti i eliminirati sve one diskriminacije u izbornom procesu i kako bi se osigurao politički legitimitet hrvatskog naroda u BiH. To je naravno velika i zasluga ove hrvatske Vlade na čelu s Andrejom Plenkovićem upravo i to je naše veliko postignuće, nama je u interesu stabilna, funkcionalna i sigurna BiH.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite očitovanje.

Pušić, Dario (HDZ)

Hvala lijepo g. ministre, zadovoljan sam vašim odgovorom. Nadam se i vjerujem da ćete zajedno sa legitimnim predstavnicima vlasti u BiH ubrzati put ka članstvu u EU i da ćete nastaviti štititi prava Hrvata u BiH, hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

13. pitanje zastupnik Mislav Herman postavlja ga potpredsjedniku Vlade i ministru financija Marku Primorcu.
Izvolite.

Herman, Mislav (HDZ)

Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Poštovani gospodine ministre, Vlada RH je prošle godine poreznom reformom jedinicama lokalne samouprave ukinula prirez sa jednim osnovnim ciljem, a to je da građanima RH poveća osobni dohodak. Opravdano građani Grada Zagreba također su se od 1.1. ove godine nadali kako će im znatno porasti plaća, međutim u Gradu Zagrebu se taj porast plaće gotovo nije osjetio. Nije se osjetio zahvaljujući gradonačelniku Grada Zagreba Tomislavu Tomaševiću i vladajućoj platformi Možemo! koji su jedini u RH građanima Grada Zagreba nametnuli maksimalne stope poreza na dohodak od 23,6 odnosno 35,4% i time zapravo indirektno odbili ukinuti prirez u Gradu Zagrebu. Kako bi opravdao svoj socijalno bešćutan potez gradonačelnik Tomašević je tvrdio, a to tvrdi i danas da ako Grad Zagreb ukine prirez odnosno smanji stope poreza na dohodak da će u tom slučaju trpiti nenadoknadive financijske štete.
Moje pitanje glasi koliko su prihodi od poreza na dohodak u Gradu Zagrebu u prvom kvartalu 2024. narasli u odnosu na prvi kvartal 2023. godine?

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Primorac, Marko

Hvala lijepo poštovani zastupniče, tako je Vlada je od 1. siječnja sa ciljem povećanja plaće svim građanima donijela novi paket poreznih izmjena koji je između ostaloga obuhvaćao i ukidanje prireza i uvođenje izdatka u sustavu doprinosa za mirovinsko osiguranje kako bi se pomoglo onim građanima sa najnižim primanjima i cilj je naravno bio da ta reforma, da te izmjene utječu na povećanje plaća i na rasterećenje dohotka od nesamostalnog rada prije svega građana. Taj su poziv Vlade prepoznali čelnici lokalnih jedinica mahom i ja mogu reći kako je preko 80% jedinica lokalne samouprave iskoristilo tu autonomiju tako da utvrdi stope poreza na dohodak koje su manje nego što je bilo prethodno porezno opterećenje koje je uključivalo porez na dohodak i prirez. Dakle, preko 80% lokalnih jedinica je prihvatilo taj poziv Vlade i povećalo plaće svojim građanima. Jedan manji dio lokalnih jedinica je zadržao isto porezno opterećenje i naravno to su odluke, političke odluke koje su u domeni jedinica lokalne samouprave. U njihovu kvalitetu, vjerodostojnost, nužnost ja ovom prilikom evo ne bih volio ulaziti.
Međutim, u odgovoru na vaše pitanje reći ću kako je u razdoblju od 2021. do 2023. dakle u 2 godine su prihodi poslovanja jedinica lokalne samouprave global dakle u cjelini porasli oko 60% u 2 godine. Ako govorimo o prvom kvartalu 2024. u odnosu na 2023. što je bilo vaše pitanje tada se radi o povećanju od oko 20-ak posto uključujući naravno sve razine i gradove i općine i županije. Od toga su prihodi u Gradu Zagrebu porasli 16%. Jel dakle radi se o značajnom povećanju prihoda poslovanja čak i u onim jedinicama lokalne samouprave koje su dakle ukidale prirez i nisu ga kompenzirale došlo je do značajnog povećanja prihoda poslovanja što jača naravno i kapacitete jedinice lokalne samouprave, omogućuje im financiranje i kapitalnih projekata i projekata aglomeracije i povećanje plaća i u vrtićima i vatrogasaca itd., dakle imamo sada snažnije lokalne jedinice koje mogu zadovoljiti svim tim zahtjevima.
Ja ću reći samo kako je reformski iskorak koji smo učinili od 1. siječnja iskorak koji će imati dalekosežne transformacijske učinke na porezno opterećenje i makroekonomsko naravno okruženje i gospodarski rast. Radi se uz porezno rasterećenje i o premještanju poreznog tereta sa dohotka od nesamostalnog rada, dakle oporezivanja plaća na oporezivanje kapitala i imovine, dakle nekretnina. Tu postoji dodatan prostor naravno za unaprjeđenje međutim jedinica lokalne samouprave posebno one koje su smanjivale porez na dohodak od nesamostalnog rada povećavale su druge poreze kao što je primjerice porez na kuće za odmor i ostali porezi. Tako da tu naravno će doći i do promjene strukture poreznoga opterećenja.
U smislu autonomije jedinica lokalne samouprave to je također bitno za istaknuti prije ovih poreznih izmjena jedinice lokalne samouprave su donosile djelomično autonomne odluke u utvrđivanju poreznoga opterećenja za oko 10% svojih prihoda, sada donose za 90% svojih prihoda. Dakle, to je bio značajan reformski iskorak i u tom smjeru i mi ćemo naravno i sa daljnjim politikama i izmjenama nastaviti i raditi na poreznom rasterećenju, povećanju fiskalne autonomije jedinica lokalne samouprave, ali i povećanju pravednosti poreznoga sustava u cjelini.
Hvala vam lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite očitovanje.

Herman, Mislav (HDZ)

Zahvaljujem gospodinu ministru na odgovoru. Zadovoljan sam s tim odgovorom. Ove brojke nam zapravo govore više od tisuću riječi i danas možemo zaključiti kako jedinice lokalne samouprave i Grad Zagreb plivaju u novcu. To nije rezultat dobroga rada gradske uprave nego nekoga drugoga, a svi znamo koga to je dobar Vlade RH.
Ja bih također želio naglasiti da svi gradonačelnici koji su izabrani sa liste HDZ-a su ukinuli prirez odnosno smanjile nove poreza na dohodak i na taj način nisu slijedili zagrebački porezni model, zagrebačku poreznu renesansu kako smo to čuli prije nekoliko dana koji su maksimalno oporezili svoje građane.
Ja pozivam gradonačelnika Grada Zagreba da stupi, da spusti stope poreza na dohodak.
Mi ćemo dalje kroz naš klub u Gradskoj skupštini klub HDZ-a se nastaviti boriti za povećanje plaća odnosno smanjenje poreza na dohodak, a ako ne prije onda za godinu dana kad au Gradskoj skupštini budu potpuno drugačiji omjeri i kada HDZ preuzme odgovornost za vođenje Grada Zagreba na prvoj radnoj sjednici napravit ćemo rebalans proračuna, spustiti stope poreza na dohodak i u potpunosti provesti vladinu poreznu reformu odnosno napokon dati građanima Grada Zagreba da prodišu kroz povećanje onoga što nam je ipak svima jako važno i najbitnije, a to je povećanje naših plaća.
Hvala vam lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)

14. pitanje zastupnica Sandra Benčić postavlja predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću.
Izvolite.

Benčić, Sandra (Možemo!)

Zahvaljujem.
Poštovani premijeru.
Vidim i vi svog Bernardića imate sigurno vam je na ponos. Ali ja imam za vas jedno pitanje koje zapravo iz domene nacionalne politike kao što bi i ovdje pitanja trebala bit.
Vi ste svjesni da je najveća stopa inflacije u Hrvatskoj upravo bila u sektoru hrane i da je upravo zbog toga jesu hrvatski građani najviše osjetili inflaciju od svih građana EU upravo u tom dijelu i to upravo oni koji imaju najniže prihode. Međutim, dvije godine inflacije u tom sektoru nije dovelo niti do jednog poteza Vlade koji bi zaustavio pad poljoprivredne proizvodnje, koji imamo već nekoliko kvartala za redom. Evo sada u zadnjem kvartalu pad poljoprivredne proizvodnje vam je minus šest i nešto posto, evo sad sam gledala pogledajte kolegice. Također uvoz hrane je 67% veći od izvoza, višestruko brže nam raste uvoz hrane nego izvoz i u cijeloj toj situaciji jedna od strateških tvrtki za hrvatsku poljoprivredu Petrokemija Kutina prepuštena je turskom investitoru, a država sada u svibnju gubi kontrolni paket.
29. veljače vi ste imali sjednicu Vlade na kojoj je navodno odlučeno da će RH zadržati kontrolni paket u dokapitalizaciji i navodno ste se dogovorili sa turskim investitorom kako će se dokapitalizirati Petrokemija. On vas je na kraju izigrao i državni udio je pao na 20%. Kako je do toga došlo i kako mislite povratiti kontrolni paket u Petrokemiju?

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor predsjedniče Vlade.

Plenković, Andrej (HDZ)

Hvala lijepa poštovana zastupnice Benčić.
Što se tiče vašega pitanja, meni je u biti drago da mi konačno neko da prigodu malo da govorim o našim uspjesima, nismo stigli do sada od ovih trivijalnih komentara koji su išli do sada iz SDP-a ovo i recitacija za dječje vrtiće koje ja volim, ali pokušajmo mi malo na ozbiljne stvri.
Prvo, znate šta ste vi rekli u kampanji za HS za dva mjeseca? Rekli ste „ulaskom Zorana Milanovića u parlamentarnu kampanju na strani SDP-a još smo sigurniji da naša dva bloka dobivaju ove izbore da je s HDZ-om gotovo“, citat, to je što se tiče fakata znači vaše procjene i fakti. To nije loše za malo podsjetit s obzirom na iskre u očima kolega iz DP-a u onoj tragikomediji igrokazu u kojem ste vi sudjelovali ovako plakali i grebali se. Ajmo molim vas, molim vas, molim vas nemojte s HDZ-om, kad gle čuda mi imamo treću vladu uvjerljivu pobjedu na europskim izborima, a ovi vaši citati žive u tzv. internetskom prostoru i mogu se još uvijek pregledati. To je prvo.
Drugo, što se tiče inflacije, dakle inflacija je u Hrvatskoj ova zadnja za svibanj 3,3%, najniža inflacija od rujna 2021. jel tako ministre Primorac, gle čuda rast hrvatski u prvom kvartalu ove godine 3,9%. Jedini ko raste više nego mi je Malta sa 4,6%, proljetna revidirana projekcija Europske komisije o rastu u Hrvatskoj 3,3%, naša projekcija 3,5%, HNB-ova isto 3,5%, MMF, Svjetska banka, OECD svi iznad 3%. Šta kažu projekcije Europske komisije o prosječnom rastu u 2024. za sve članice EU? Kažu 1% prosjek. Što kažu o prosječnom rastu na razini europodručja? Kažu 0,8%. Što to nekome ko zna matematiku može biti otprilike zaključak? Da ćemo mi rast četri puta brže u ovoj godini nego prosjek europodručja i skoro četri puta više nego EU.
I gle čuda, mi ćemo time već na kraju ove 2024., prve godine našeg trećeg mandata doći negdje na prosječnu razvijenost po kriteriju BDP per capita unutar EU na 77,5% recimo plus minus što mi onda daje za pravo da je naša procjena u izbornom programu pa i u programu Vlade da ćemo do kraja 2028. bit na oko 82% prosjeka razvoja EU istinita. Da ne vodimo takvu politiku sa mjerama voditi računa i vi plaćate i dalje jeftiniju struju, jeftiniji plin, jeftinije naftne derivate kao i svi ostali građani u Hrvatskoj, košarica potrošačka i dalje za 30 proizvoda ograničena i pomaže upravo onima koji imaju najmanje, u zadnjih godinu dana rast plaća, inflacija. Kad oduzmete inflaciju od rasta plaća dolazite do realnog rasta plaća od 12,7% samo u zadnjoj godini.
Inače, mi smo u našem mandatu, govorio je sad ministar Piletić doveli Hrvatsku u situaciju da imamo na današnji dan, pogledajte broj osiguranika, milijun 730 tisuća ljudi koji rade. Sad sam čekirao na, na webu HZZ-a, broj nezaposlenih 83 500. Nikad više zaposlenih, nikad manje nezaposlenih, ratio 20:1. Što se tiče poljoprivredne proizvodnje, ciljevi su javni, samodostupnost …
.../Upadica: Hvala vam./... ulaganja. Kad vi ostvarite ove rezultate, recimo, u Zagrebu, a bit će prigode …
.../Upadica: Hvala lijepo predsjedniče Vlade./... nešto i govoriti, ja ću vam čestitati.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite, zastupnice, očitovanje.

Benčić, Sandra (Možemo!)

Zahvaljujem. Pa dragi premijeru, čestitali ste nam neki dan kada ste rekli da su plaće najviše u gradu Zagrebu, kao i GDP pa ste evo, rekli da je to jedna baš jako dobra stvar, tako da evo, hvala vam. A kad smo već kod citata oko toga tko je što rekao u kampanji, ajmo malo o tome. Nema nikakvih dilema. Nemojte biti zavaravani da su to desni, da su naši Hrvati, nisu. Ili o Penavi, taj Penava postoji, moja baba pokojna bi mogla biti gradonačelnica Vukovara s lovom koja mu država daje svaki dan. Sve što se tamo napravilo, napravila je država, on je napravio ništa, nula, nula.
Evo to ste vi govorili o svom glavnom koalicijskom partneru ovdje prisutnom Penavi. Ali, pitanje nije bilo ni o Penavi ni o Zoranu Milanoviću ni o SDP-u niti o strukturi BDP-a gdje se vi hvalite time da vam BDP isključivo na potrošnji, turizmu i ugostiteljstvu, kao da je to za hvalit se. Pitanje je bilo kako ste uspjeli nakon INA-e i nakon šta ste tamo zeznuli kontrolni paket, nakon što ste tamo dali upravu, nadzorni odbor, dali ste prevagu u upravi, nadzornom odboru Mađarima, kako ste sad to isto uspjeli napraviti u Petrokemiji, kako ste to uspjeli napraviti i kako ste uspjeli zeznut to da idete kao manjinski dioničar davat ponudu ranije od većinskog i da vas onda ovaj prevesla i da 30 i nešto milijuna više nego što ste s njim dogovorili? Dajte recite kak ste to uspjeli.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Povreda Poslovnika, kolega Zekanović, izvolite.

Zekanović, Hrvoje (HDS)

238, samo sam htio upozoriti kolege kako Kekin impresionirano, oduševljeno gleda svoju kolegicu Benčić dok ona govori. Evo molim vas, svi koji možete vratit na Youtubeu, pogledajte, to je fantastično.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Dobro. Fascinirano gledanje nije povreda Poslovnika, tako da, kolega Zekanović, vi dobivate opomenu.
Kolega Pavić, izvolite i vi povredu Poslovnika.

Pavić, Marko (HDZ)

Hvala lijepa. Povreda, čl. 238, kolegice Benčić pa pogledajte malo vašeg koalicijskog partnera, ja se sjećam da je INA i Zlatna dionica, Bijele noći, da je to SDP bio, da je to do njih i vašeg koalicijskog partnera, tako da, pazite što govorite.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Pavić, i vi dobivate opomenu.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Idemo dalje na 15. pitanje, zastupnica Martina Vlašić Iljkić to pitanje postavlja ministru rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marinu Piletiću, izvolite.

Vlašić Iljkić, Martina (SDP)

Zahvaljujem poštovani predsjedniče. Poštovani ministre, evo znamo da svakodnevno poskupljenja dodatno osiromašuje sve građane, a pogotovo naše osobe s invaliditetom i njihove obitelji zbog svih onih troškova koji imaju zbog invaliditeta koji im je nažalost došao.
Ono što ste počelo pojavljivati kao poseban problem je zakon i provedba Zakona o inkluzivnom dodatku. Osim što se kasni u donošenju rješenja, osim što se na, dugo na vještačenja, tu imamo i situacije gdje su počeli sada stizati rješenja gdje građani imaju manje priznato rješenje i inkluzivni dodatak od onoga što su imali do uvođenja zakona, pa ću ja navesti jedan primjer gdje je u nalazom i mišljenjem Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju utvrđeno da korisniku drugo, treći invaliditet i do sada je primio 80 eura mjesečno doplatka za pomoć i njegu, uvećani dječji doplatak 110 eura i naknada za nezaposlene osobe s invaliditetom 67 eura, znači ukupno je primao do novog zakona 257 eura, a sada mu je od 1.1. priznato rješenjem inkluzni dodatak na 162 eura. Znači vi ste dodatno ugrozili, ne da ste pomogli takvoj osobi, nego ste dodatno ugrozili njegovu mjesečnu egzistenciju i time da ste mu oduzeli 95 eura mjesečno.
Znači u nekim slučajevima će, što, morati i vraćati te iznose od 1.1.? Dakle, nadam se da ste upoznati sa ovakvim situacijama i što planirate poduzeti po tom pitanju i ispraviti tu nepravdu u Zakonu o inkluzivnom dodatku, kao i sve druge nepravde koje nažalost stoje od uvođenja imovinskog cenzusa i svega ostalog. Znači ovo je, nije značajan i epohalni iskorak za osobe s invaliditetom, nego je ovo u ovim slučajevima nažalost ugrožavanje…
.../Upadica: Hvala vam./... svakodnevnog života osoba s invaliditetom.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Ministre, izvolite odgovor.

Piletić, Marin (HDZ)

Hvala lijepo. Teške optužbe, zastupnice Vlašić Iljkić. Bio bih krajnje zabrinut da je to što ste rekli točno. Međutim, dakle Zakon o inkluzivnom dodatku jasno je propisao i u financijskoj poziciju u našem proračunu, sredstva koja smo dosad isplaćivali i na temelju osobne invalidnine, doplatka za pomoć i njegu, naknade do zaposlenja i uvećanog dječjeg doplatka, ti iznosi su veći. Primjeri osoba koji su primali osobnu invalidninu 230, a sada dakle primaju 482, 720 ili već ovisno u koju razinu dakle inkluzivnog dodatka, dovoljno govori da ovo što ste rekli, možda predstavlja samo izuzetak, a ne pravilo.
Govoriti da smo već sada pokrenutih i donesenih rješenja 130 tisuću, gdje smo unaprijedili položaj osoba s invaliditetom apsolutno ne stoji, nije točno, to vam može posvjedočiti dakle svi članovi saveza, ovdje nazočna saborska zastupnica Lukačić koji s time se bavi i radi. Da u zakonu možda imamo nekakvih nesavršenosti kao i u svakome, o tome očekujem, naravno i vaš doprinos kad za to dođe ta točka dnevnog reda i ovdje u HS, mi smo položaj osoba s invaliditetom unaprijedili.
Dosadašnje pravo, uvećani dječji doplatak koji je postao sastavni dio inkluzivnog dodatka, omogućio je da i povećanjem obuhvata dječjeg doplatka putem izmjena zakona u nekadašnjem središnjem državnom uredu, a sada u Ministarstvu demografije i osobe koje imaju pravo na dječji doplatak, govorimo o djeci s teškoćama će uz uvećani iznos koji sada primaju na temelju rješenja o inkluzivnom dodatku moći koristiti i novo pravo, dakle redovni dječji doplatak ukoliko je riječ o djeci. I ne zaboravite da u inkluzivni dodatak i ostala prava nije ušla naknada dakle za ugroženog kupca energenta koju Vlada proširuje u uvećanom iznosu kako dakle odluke Vlade ističu tako će bit i na slijedećem putu kada će Vlada donijet odluku. Dakle što se tiče energenata Vlada sa uvećanim sredstvima potpomaže svaku osobu s invaliditetom koja na to ima pravo, da dobije i naknadu za ugroženog kupca energenta, inkluzivni dodatak je u 99,9 ovaj molim vas slučaj da mi dostavite i nije ukinio zakon, nije ukinio ministar ni državni tajnik u nekom ministarstvu, nego povjerenstvo pri ZOSI-ju koje je definiralo koji stupanj invaliditeta određena osoba ima. Mi se s takvim sudbinama ne poigravamo, ne umanjujemo nekom pravo ali nalaz stupanj, vrsta oštećenja, a samim time i stupanj inkluzivnog dodatka ovisi o nalazu stručnjaka, ne političara.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite očitovanje.

Vlašić Iljkić, Martina (SDP)

Zahvaljujem. Evo na žalost, žalosti me što mislite da govorim neistinu jer zaista sve što govorim ovdje u HS-u povodom pitanja socijalne skrbi, govorim i iz osobnog iskustva, dugogodišnjeg rada koji sam, tako je. I sve ono proučavam dobro materijale i dobro slušam šta govore korisnici i što govore udruge. Činjenica da se ovaj zakon nije donio u suglasnosti sa svim korisničkim skupinama. Zato imate ovaj problem, što znači korisničke skupine koje su utvrđene 2. do 3. stupanj invaliditeta imaju sada pravo manje. Vi ne razumijete jer postoji osobna invalidnina ali postoji i doplatak za pomoć i njegu u punom opsegu koja iznosi 80 eura, a ne onih invalidnina o kojoj ste govorili. Znači kad zbrojite doplatak za pomoć i njegu, uvećani dječji doplatak i naknadu za nezaposlene osobe. To vam je manje od onoga što je sada priznato i to nije jedini i nije izuzetak nego mi se kontinuirano javljaju ljudi. Ja ću vam dostaviti ovo rješenje koje ja imam u posjedu ali i brojne druge primjere u grupama koje čitam i koje su nažalost ljudi nekim centrima odnosno Zavodima za socijalnu skrb primoreni na vraćanje čak tog, tih sredstava što im je kao preplaćeno od 1.01. Znači da bolje malo slušate i naše prijedloge ovdje u saborskoj raspravi kada imamo, kada imamo rasprave o pojedinim zakonima do ovakvih situacija ne bi dolazilo. Žalosti također što imamo sve više znači porasta problema u obiteljima pojedincima narušeno zdravstveno stanje i mentalno zdravlje građana je sve veće i umjesto da ste smanjili administraciju Centrima za socijalnu skrb, vi ste znači ovaj Zakon o inkluzivnom dodatku dali zavodima. To je mogao rješavat Zavod za vještačenje, a centrima i socijalnim radnicima pomažući struci ste mogli dati da se bavi obiteljima i pojedincima što ih sve više će trebati podrška i pomoć svakodnevno u radu.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Hvala vam.
Prelazimo na 16. pitanje. Zastupnik Darko Klasić postavlja ga potpredsjedniku Vlade i ministru obrane Ivanu Anušiću. Izvolite.

Klasić, Darko (HSLS)

Hvala lijepa uvaženi potpredsjedniče. Evo predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani premijeru poštovani ministrice i ministri, uvaženi kolegice i kolege, poštovani ministre. S obzirom na negativna demografska kretanja posljednjih godina i pad interesa proteklih godina za ulazak u vojni sustav, što poduzimate po pitanju povećanja interesa za vojnim pozivom i na koji način motivirate mlade ljude da se odluče za karijeru u oružanim snagama. Dodatno me zanima isto da li je došlo do pomaka ove godine u povećanju interesa za služenje dobrovoljnog vojnog osposobljavanja koji su životno važni postali za rad oružanih snaga. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Odgovor poštovanog potpredsjednika Vlade i ministra obrane Ivana Anušića.

Anušić, Ivan (HDZ)

Hvala lijepo poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani zastupnici.
Gospodine Klasiću ja ću vam odgovoriti naravno na pitanje koje ste mi postavili. Kada govorimo o dragovoljnom služenju vojnog roka, o dragovoljnom vojnom osposobljavanju, nije tajna da je zainteresiranost u nekoliko proteklih godina bila mala i da je opadala kontinuirano ali ono što je ključno i što želim reći na neki način dati dobre vijesti tj. dobru informaciju da je ali to ću pročitati da ne bi pogriješio u točnim brojkama u prvih 5 mjeseci ove godine za dragovoljno vojno osposobljavanje prijavilo se već 451 kandidat dok smo u cijeloj 2023. godini imali 616 kandidata, a u 2022. 568 primljenih. U prvih 5 mjeseci ove godine dakle već imamo 83% prijavljenih u odnosu na 2 tisuće, cijelu 2023. godinu odnosno u odnosu na 2022. 79%. Ono što činimo i što radimo da bi promovirali taj poziv i da bi mlade usmjerili prema karijeri u Oružanim snagama RH, je prvenstveno podizanje plaće koju smo već na početku ove godine učinili tako da je su vojnicima i dočasnicima s onim najmanjim koeficijentima, koeficijenti povećani za 43% što je konkretno preko 280 eura povećanje plaće za vojnika. Kad govorimo o još nekim promjenama podigle su se dnevnice za naše misije koje se nalaze diljem svijeta i 45 godina je bila granica za odlazak u mirovinu za vojnike i mornare, ona je podignuta na, podignuta na 50 godina. Sve ono što činimo i radimo nastavit ćemo dalje činiti i raditi ne samo kroz materijalna prava vojnika, mornara, časnika i dočasnika nego i kroz popularizaciju samog poziva. Sve ono što do sad smo činili i radili, opremanje oružanih snaga sa svim onim oružjima koji su u ovih proteklih nekoliko godina ovaj, javno komunicirani koje se oprema oružane snage, povećanjem materijalnih prava svakog pojedinačnog pripadnika oružanih snaga, svakako će doprinijeti popularizaciji tog poziva kao što je i vidljivo iz ovih brojki i nadam se da će taj trend nastaviti i dalje rasti s time da ćemo mi i dalje nastaviti modernizirati Oružane snage RH i povećavati materijalna prava svakoga pojedinca tj. onoga tko je u sustavu oružanih snaga. Hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani zastupnik Darko Klasić.

Klasić, Darko (HSLS)

Hvala. Zahvaljujem na odgovoru.
Zadovoljan sam sa odgovorom i smatram da je u ova nesigurna vremena na svjetskoj pozornici i jačanje nacionalne sigurnosti treba biti prioritet u ovoj državi. Pogotovo me veseli podatke koje ste iznijeli. Iznenadili sam se zato jer vidim da je bio katastrofalan pad dobrovoljnog služenja vojnog roka, a on nam je zapravo osnova za popunjavanje aktivnog sastava i daljnjem jačanju Hrvatske vojske. I smatram da je to put u pravom smjeru. Nadam se da ćete i u ovoj godini dignuti još materijalne uvjete i neke druge beneficije kako bi privukli mlade ljude u oružane snage jer tržište je neumoljivo i danas na tržištu mladi ljudi mogu ostvariti daleko veća primanja nego da ulaze u državnu službu, a pogotovo ove koje su i riskantne i rizične, a s druge strane neophodne za nacionalnu sigurnost ove države.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Sljedeće pitanje postavit će zastupnica Majda Burić ministru znanosti, obrazovanja i mladih profesoru Radovanu Fuchsu.
Izvolite.

Burić, Majda (HDZ)

Hvala vam.
Poštovani predsjedniče Vlade, poštovani ministri i ministrice i poštovani ministre Fuchs evo ja ću vama postaviti pitanje. Dakle, započeo je najveći investicijski ciklus u obrazovanje u povijesti naše zemlje i osigurano je skoro tri milijarde eura namijenjenog modernizaciji sustava obrazovanja od dječjeg vrtića pa do sustava znanosti i visokog obrazovanja. Hvale vrijedno je što je ova Vlada svim osnovnoškolcima osigurala i besplatne udžbenike i besplatan prijevoz i besplatan obrok i što je u prethodna dva mandata izgrađeno, dorađeno, rekonstruirano, opremljeno 500 dječjih vrtića diljem cijele Republike Hrvatske, a važno je naglasiti da ste osigurali sredstva za sufinanciranje dječjih vrtića kroz fiskalnu održivost sa dodatnim sredstvima za upravo brdsko-planinska područja odakle i ja dolazim.
Drago mi je da u narednom razdoblju nastavljate sa izgradnjom dječjih vrtića i da će biti još 300 novih dječjih vrtića kako bi svako dijete u Republici Hrvatskoj bez obzira gdje ono živi imalo osiguran smještaj u dječjem vrtiću. Osim ulaganja u infrastrukturu osigurana su isto tako i nikad veća sredstva za poboljšanje financijskog statusa učitelja, profesora i nastavnika, pa je samo osnovica podignuta za 40%, a prosječna plaća u obrazovanju 60% zahvaljujući reformi plaća u državnom i javnom sektoru.
Osim toga iz programa Vlade vidljivo je da ćete fokus staviti na darovitu djecu, donijeli ste smjernice, pohvaljujem to, a moje je pitanje kako će konkretno tri nova poziva doprinijeti poboljšanju obrazovnih uvjeta i osiguravanju jednakih uvjeta za svu djecu u Republici Hrvatskoj.

Reiner, Željko (HDZ)

Odgovor poštovanog ministra Fuchsa.

Fuchs, Radovan (HDZ)

Hvala lijepa uvaženi zastupniče.
Gotovo da ste ponovili čitav koncept onoga kako, čime smo se rukovodili kada smo slagali program i cijelu ideju unapređenja obrazovanja od dječjeg vrtića, pa do visokog školstva u Republici Hrvatskoj i koje je Vlada unijela u svoj program. Ali jednako tako i inkorporirala u NPO i za što smo dobili upravo vrlo velika sredstva od Europske komisije.
Da, 2,7 milijardi, od toga u ovom trenutku jedna i pol milijarda ili ako hoćete konkretnije milijarda i 420 milijona u sustavu dječjih vrtića, osnovnih škola i gimnazija. Od toga jedna milijarda je poziv koji je drugi dio poziva za izgradnju osnovnih škola koji uključuje i športske dvorane. To je negdje oko 1000 i stotinjak objekata, od toga gotovo 400 sportskih dvorana za one škole koje rade već sada u jednoj smjeni, ali nisu imale sportske objekte. Dakle, cilj nam je da do 2027. imamo sve škole koje rade u jednoj smjeni, sve škole koje imaju sportske dvorane i sportske terene, terene tamo gdje je to moguće s obzirom na prostore.
I naravno da podignemo obuhvat djece sa 30% koji upisuju gimnazijske programe na 35. To ima svoje razloge u smislu nastavka obrazovanja kasnije u visokom školstvu i tu su sredstva, ali naravno i neki drugi alati usmjereni ka srednjim školama, dakle gimnazijskim programima. Kad govorimo o dječjim vrtićima treći poziv za dječje vrtiće će osigurati dodatnih 3700 mjesta u vrtićima, tako da bismo do 2026. godine, šeste, sedme imali negdje oko 44000 novih mjesta u vrtićima komparirano sa 2019.
Cilj, krajnji cilj je koji ćemo zasigurno ostvariti je da 2030., mislim da je to i premijer malo prije spominjao, svako, ali baš svako dijete ima mjesto u dječjem vrtiću u Republici Hrvatskoj. Naravno trebaju nam vrtići, treba nam ravnomjerna raspodjela po cijeloj Republici Hrvatskoj kako bi sva djeca imala jednake startne pozicije i ostvarivala svoje obrazovanje bilo da se radi o Zagrebu ili da se radi o nekom mjestu malom u bilo kojem drugom dijelu Hrvatske. To nam je svakako glavni i osnovni cilj.
Uz to naravno i sve ostale mjere koje idu, gdje je sama gradnja objekata samo jedan od alata iako jako, jako značajan, ali to moraju pratiti i svi ostali drugi potporni alati i potpora svim onima koji učestvuju u obrazovanju, a vi ste ih malo prije itekako dobro naveli.
Prema tome, ja sam uvjeren da ćemo to ostvariti. Evo dozvolite mi da iskoristim i priliku i pozovem u prvom redu grad Zagreb i grad Rijeku da podnesu prijave, jer za razliku od svih ostalih gradova što se tiče škologradnje, izgradnje dvorana ta dva grada zaostaju poprilično.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite očitovanje.

Burić, Majda (HDZ)

Hvala vam.
Ministre Fuchs, evo ja sam vam zadovoljna vašim odgovorom, svakako bih još jedanput htjela istaknuti upravo vaš fokus u narednom razdoblju na djecu i učenike koji su daroviti i na to što ste donijeli smjernice, ali isto tako i na skorašnji Pravilnik o odgoju i obrazovanju za darovitu djecu i naravno osnivanje Nacionalnog kampa za darovitu djecu i učenike. Svakako je evidentno da je jedan od glavnih razvojnih smjerova i prioriteta ove Vlade upravo obrazovanje. U tom sektoru su prema mojem mišljenju učinjeni ogromni iskoraci.
Također moram zahvaliti i pohvaliti partnerski i prijateljski odnos Ministarstva znanosti prema Gorskom kotaru odakle ja dolazim, imamo dva novoizgrađena vrtića, povećanje kapaciteta, ali isto tako poboljšanje usluge odnosno kvalitete usluge. U tijeku je izgradnja trećeg dječjeg vrtića upravo u Delnicama, a za postojeći smo upravo jučer zajedno sa suradnicima iz Ministarstva obrazovanja bili u gradu Delnicama gdje je osigurana usluga specijalista logopedije za postojeći dječji vrtić, to je svakako pohvalno, a isto tako je pohvalna suradnja sa Ministarstvom zdravstva, konkretno KBC-om Rijeka koja nam je osigurala kadar, hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

18. pitanje zastupnica Kristina Ikić Baniček postavlja potpredsjedniku Vlade i ministru prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branku Bačiću, izvolite.

Ikić-Baniček, Kristina (SDP)

Hvala lijepa.
Poštovani ministre Bačić, prošla je točno jedna godina i 4 mjeseca otkako smo se upoznali u Zagrebu na sastanku u vašem ministarstvu i nakon 2.g. u kojima Siščani nisu primijetili niti jedan veliki potez Vlade u ponovnoj izgradnji Siska nakon potresa i dva katastrofalna ministra graditeljstva kojih se čak i HDZ odrekao, došli ste vi spasiti što se spasiti može. Kažem spasiti, ne mislim da ste došli baviti se ozbiljnim poslom obnove, ali sam se potajno nadala da ste na zadatku spašavanja obraza Vlade RH za koju su stradalnici u potresu u tom trenutku bili sasvim uvjereni da ih je u potpunosti iznevjerila. Tada sam vas upozorila da nulti prioritet obnove mora biti zgrada u Ulici hrvatskog narodnog preporoda koja je zaista simbol stradanja Siska jer je to najveći pojedinačni objekt u Hrvatskoj koji je iseljen i iz kojeg su stanari 146 stanova poslani u izbjeglištvo, neki preko ceste u kontejnere, a mnogi kuda gdje po Sisku i Hrvatskoj. Smatrala sam onda, a smatram i danas da je to nulti prioritet obnove. Nakon mjeseci vijećanja i osnivanja komisije ministarstva posebno za tu zgradu nalazimo se gdje smo bili i prije 1230 dana, a to je nigdje. Zgrada sa 146 stanova je napuštena, rušenje nije počelo i čekamo još neku komisiju da odabere izvođača za rušenje zgrade. Prema nepouzdanim informacijama samo rušenje te zgrade će koštati 18 milijuna eura, to je dakle iznos bez PDV-a, to pokazuje koliki je to kamen spoticanja za vašu Vladu. Vidim da ste nedavno angažirali jake snage sa zadatkom da maknu vijest o načinu na koji se provodi obnova sa naslovnice jednog od rijetkih neovisnih medija u RH. No moje pitanje je, kada ćete se angažirati da bivši stanovnici zgrade …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… Hrvatskog narodnog preporoda 2, 4, 6, 8 i 10 …/Upadica predsjednik: Hvala kolegice Ikić Baniček./…koji svakodnevno u očaju obilaze svoj dom dobiju barem tračak nade…/Upadica predsjednik: Kolegice Ikić Baniček…/…da će se nešto promijeniti…/Upadica predsjednik: Što?/… Pristojno bi bilo da mi dozvolite rečenicu da dovršim, doslovno pet riječi./….

Jandroković, Gordan (HDZ)

Dakle izvolite si sjesti i nemojte me podučavati što je pristojno, pristojno se držati reda, kao i svi ovdje zastupnici tako važi i za vas. Ako imate neke druge navike nemojte ih ovdje primjenjivat.
Izvolite potpredsjedniče Bačić.
…/Upadica se ne razumije./….
Kolegice Komes izvolite povreda Poslovnika.

Komes, Magdalena (HDZ)

Zahvaljujem, povreda Poslovnika, čl. 238., evo ja bih voljela da kolegica Ikić Baniček prokomentira njezino zastajkivanje odnosno neangažiranje što se tiče obnove grada Siska, zašto je prekriženih ruku čekala obnovu misleći da ne može doprinjeti kao gradonačelnica za razliku od Petrinje koja je uz potporu Ministarstva kulture preuzela obnovu cijelog centra grada, a osim toga i uklanjanje objekata, pa mogao je i Sisak.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolegice Komes, ovo je opomena za vas, to nije bila povreda Poslovnika nego ste replicirali.
Kolegice Glasovac, izvolite.

Glasovac, Sabina (SDP)

Povrijeđen je čl. 238., mislim da kolegica Komes bi trebala već naučit nakon jednog cijelog mandata da ovdje i zastupnici postavljaju pitanje predsjedniku Vlade i ministrima, a ne ona zastupnicima, a njena nervoza vjerojatno proizlazi iz toga jer se i nju tereti u dokumentima u kojima se tereti i ministra Bačića, pa je to vjerojatno razlog zašto je svjesno kršila Poslovnik.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolegice Glasovac, vaši kolegice i kolege su kršili Poslovnik na isti način, tada niste reagirali, ja sam im dao opomenu kao što sam i kolegici Komes dao opomenu, tako da vaša intervencija nije bila baš potrebna, ali okej.
Sada ponovo kolegica Komes, povreda Poslovnika, izvolite.

Komes, Magdalena (HDZ)

…/Govornik naknadno uključen./…238., što se tiče natpisima, natpisa u medijima vrlo dobro znate da može svako ubaciti perje, bitno je ono što dolazi kao pravomoćno, a o tome vi u redovima SDP-a možete komentirati van ove sabornice puno više.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolegice Komes, isto tako nije bila povreda Poslovnika nego replika, pa dobivate drugu opomenu.
Sada će potpredsjednik Bačić odgovoriti na pitanje, izvolite.

Bačić, Branko (HDZ)

Zahvaljujem g. predsjedniče.
Poštovane zastupnice i zastupnici.
Poštovana zastupnice Ikić Baniček, nekako ste mi odmah ljuti malo i nezadovoljni, a još vam nisam ni odgovorio na vaše pitanje, pa ću se potrudit u svom odgovoru, učiniti vas malo zadovoljnijom i kao gradonačelnicu Siska, ali i kao stanovnicu i građanku Sisačko-moslavačke županije.
Naime program revitalizacije Sisačko-moslavačke županije, a i grada Siska koji provodi ova Vlada daje već značajne rezultate i vi bite to kao gradonačelnica Siska trebali znati.
Primjerice jedan podatak koji ću ja navesti je taj da je prije potresa neto plaća po stanovniku Sisačko-moslavačke županije bila među najnižima u RH od svih županija, 3,5 godine nakon potresa Sisačko-moslavačka županija neto plaću po zaposleniku ima takvu da je drži na osmom mjestu. Da ste vi kao gradonačelnica poslušali prijedlog Vlade pa ukinuli prirez onda bi možda Sisačko-moslavačka županija bila i na sedmom mjestu.
Koji su još to podaci koji govore o revitalizaciji Banovine? Prije svega nikad nije bio veći broj obrta, a u posljednje vrijeme iznimno je otvoren veliki broj obrta i pri tome je i nikad veća zaposlenost nije bila u Sisačko-moslavačkoj županiji i nikad manja nezaposlenost u toj istoj županiji.
Kad govorimo recimo o demografskoj obnovi, samo ću vam dat primjer Petrinje. Evo maloprije vam je povredu poslovnika iznijela gradonačelnica KOmes u ovoj školskoj godini u prvim razredima u Petrinji je u pisano 45% više djece nego godinu dana prije što dovoljno govori o obnovi jer da nismo vratili naše sugrađane u Petrinju ne bi toliko djece bilo u prvim razredima osnovne škole u Petrinji.
Nadalje, podatak da cijelo to vrijeme hrvatska Vlada oslobađa građane pa i Siska i cijele Sisačko-moslavačke županije plaćanja željeznice, autoceste, RTV pristojbe da provodimo zajedno brojne programe govori o tome koliko smo napravili na obnovi.
Kad govorite o našoj suradnji, naš je prvi sastanak dogodio se u vašoj vijećnici, to ste možda zaboravili, a ne u mom uredu, a to nije bitno, mi i tada i danas jednako brinemo o Sisku. Najprije ću vam reći za zgradu Hrvatskog narodnog preporoda, zgrada Hrvatskog narodnog preporoda kao simbol stradanja u Sisku, a i na području Sisačko-moslavačke županije je pri odluci o odabiru … izvođača uklanjanja HNP-a pa ste rekli da je to iznosi 18 milijuna eura nego zgrada sa pet dilatacija i 143 stambene jedinice je pri odluci o odabiru izvođača i Zakonu o javnoj nabavi i prije će reći ko o i na koji način u tome sudjeluje, ali ja vas moram zadovoljiti time da ćemo krenuti ako ne bude žalbe u roku od mjesec, mjesec i pol dana u izgradnju najveće zgrade na području Sisačko-moslavačke županije i Grada Siska.
A kada govorimo o revitalizaciji vašega grada onda sam očekivao da ćete biti mar malo zahvalni pa da ćete reći da ova Vlada na području Sisačko-moslavačke županije odlučila graditi 56 višestambenih jedinica sa 974 stana, a samo u Gradu Sisku novih 20 višestambenih jedinica temeljem Zakona o obnovi i programa Vlade i još dva dodatno zajedno s vama iz programa POS-a, što znači da će Grad Sisak nakon obnove imati 410 novih stambenih jedinica. U ovom trenutku u Gradu Sisku se provodi 260 obnova sa 4,5 tisuće stambenih jedinica, a završeno je 1650 obnova sa 4,5 tisuće stambenih jedinica.
Prema tome, kad vi meni govorite o obnovi …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… onda ili niste upoznati s onim što se događa …/Upadica predsjednik: Hvala potpredsjedniče Bačić./… u vašem gradu ili insinuirate što nije dobro.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Hvala lijepo.
Izvolite očitovanje.

Ikić-Baniček, Kristina (SDP)

Ma ja shvaćam ministre vašu frustraciju jel vi niste za razliku od tih stanovnika iz tih 146 stanova izašli iz svoje kuće bojeći se za svoju egzistenciju i svoj život sa svim stvarima u jednoj najlonskoj vrećici i spavali mjesec dana na podu Sportske dvorane Brezovica. Znači ti ljudi čekaju tri i pol godine da se vi smislite i da osnujete povjerenstvo i donesete odluku i to je istina i to ste sada sami potvrdili.
Hvala vam što ste ponovili javno činjenicu da se u Sisku rade vise stambene zgrade i za to vam je trebalo tri godine da prihvatite moj prijedlog. Tri ministra su se izmijenila. Moj prvi prijedlog je išo u veljači 2021. prema ministru Horvatu da APN zajedno sa Gradom Siskom radi vise stambene zgrade za stradalnike od potresa, tri godine vam je trebalo da shvatite da je to dobra ideja. I od tih 20 zgrada 14 se gradi na parcelama Grada Siska gdje Grad Sisak daje zemlju i plaća priključke za to, al vi to sve već znate.
Ne biste dakle ne biste ni počeli, niste ni počeli u Gradu Sisku obnovu državnih nekretnina, a govorite da Vlada RH jednako tretira Sisak, Glinu i Petrinju. U Glini vam je više obnovila Udruga „Ljudi za sve“ i Branka Bakšić, a Petrinja i ovdje gradonačelnica koja se busa u prsa nema niti za hladnu vodu niti za plaće bez dotacija države. Toliko o vašim uspjesima.
A pogledajte na statistici DZS-a gdje vam je provjerljiv i javno dostupan podatak da svake godine tri tisuće ljudi je manje u Sisačko-moslavačkoj županiji, to je dakle ta revitalizacija koju HDZ provodi.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Imamo jednu povredu poslovnika, kolega Mažar izvolite.

Mažar, Nikola (HDZ)

Hvala lijepo predsjedniče.
Čl. 238., poštovana kolegice Ikić Baniček vi koji sada ovdje optužujete i napadate kolegice i kolege saborske zastupnice svojim primjerom pokazujete odnos prema institucijama, prema DORH-u, ne predajete papire isto kao i vaša stranka koja krši Ustav, koja krši zakoni, koja krši osobne podatke građana GDPR i koja falsificira potpise u slavonsko brodskoj županiji i podignuti niz optužnica.
Dakle, vi koji cijelo vrijeme radite protuzakonito …/Upadica predsjednik: Hvala kolega Mažar./… napadate one koji rade za ljude.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Mažar ovo nije bila povreda poslovnika nego replika dobivate opomenu.

Jandroković, Gordan (HDZ)

19. pitanje zastupnica Anamarija Blažević pitanje postavlja potpredsjedniku Vlade i ministru hrvatskih branitelja Tomi Medvedu.
Izvolite.

Blažević, Anamarija (HDZ)

Hvala.
Poštovani potpredsjedniče Vlade, ministre.
HS je u prosincu prošle godine na vaš prijedlog na prijedlog Vlade i Ministarstva hrvatskih branitelja izglasao Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji. Taj zakon je u značajnoj mjeri unaprijedio kako materijalno tako i ostala prava, ali i podigao razinu cjelokupne skrbi o braniteljskoj populaciji.
Izmjenama zakona između ostalog predviđa se i osnivanje posebnih ustanova za hrvatske branitelje kojima je potrebna institucionalna pomoć u obliku dugotrajnog smještaja, a radi se o braniteljima koji nemaju osiguran smještaj, ne mogu se sami o sebi brinuti, niti imaju članovi obitelji koji mogu pomoći u tome.
Grad Pakrac je kao što znate grad u kojem je započet Domovinski rat i grad u kojem još uvijek djeluje preko 15 braniteljskih udruga i članovi tih udruga hrvatski branitelj će zasigurno imati potrebe u budućnosti biti korisnici takve ustanove.
Gradsko vijeće Grada Pakraca je u tu svrhu na zadnjoj održanoj sjednici prošli tjedan donijelo odluku o darivanju nekretnine RH koja se nalazi u neposrednoj blizini bolnice kako bi Ministarstvo hrvatskih branitelja tu nekretninu prenamijenilo u centar za pružanje dugotrajne, dugotrajnog smještaja i svih ostalih programa prilagođenih potrebama hrvatskih branitelja.
Moje pitanje potpredsjedniče Vlade i ministre hrvatskih branitelja u kojoj se fazi nalazi sam projekat osnivanja takvih ustanova i koji su daljnji planovi za realizaciju ove izuzetno važne potrebe hrvatskih branitelja?

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite potpredsjedniče Vlade.

Medved, Tomo (HDZ)

Hvala lijepa poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora.
Cijenjena zastupnice Blažević, evo drago mi je da sjedite, desno od vas je gradonačelnica Petrinje gdje smo otvorili jedan od naša 4 veteranska centra, ali evo od vas sjedi kolega Budalić gradonačelnik Imotskog gdje ćemo također izraditi odnosno uspostaviti ustanovu hrvatskih branitelja.
Prateći potrebe hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata Ministarstvo hrvatskih branitelja usmjerava svoje aktivnosti na iznalaženje najučinkovitijih programa za povećanje kvalitete života hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji. Uzimajući u obzir iskustva koja imamo u odnosu prema hrvatskim braniteljima poglavito onih sa težim oštećenjem, dakle hrvatskih ratnih vojnih invalida pronalazimo adekvatne odgovore za te potrebe u svjetlu potpore prema njima.
Naravno da posebno vodimo računa o onim hrvatskim braniteljima koji se nalaze u teškoj socioekonomskoj situaciji, a posebno onih hrvatskih branitelja koji nemaju članova obitelji koji bi o njima skrbili. Nakon što smo uspostavili 4 veteranska centra i na taj način omogućili hrvatskim braniteljima program rehabilitacije, uzimajući u obzir nove potrebe, iznimno veliki interes hrvatskih branitelja za ovakav oblik skrbi pristupili smo osmišljavanju koncepta braniteljskih centara kao ustanova za dugotrajni smještaj hrvatskih branitelja koji su u teškim životnim situacijama i kojima je potrebna trajna skrb, a koje ne mogu dobiti u svojim domovima. I kao što ste u vašem pitanju naglasili u posljednjim izmjenama Zakona o hrvatskim braniteljima uspostavili smo odnosno osigurali normativni okvir za razvoj takvih centara. Trenutno provodimo intenzivne radnje osiguravanja svih formalno pravnih i tehničkih preduvjeta za početak izgradnje braniteljskih centara u Pakracu, Imotskom, Slunju, Slavonskom Brodu i u Vukovaru.
Želim se zahvaliti vama kao gradonačelnici i gradskome vijeću na odluci koju ste donijeli. Grad Pakrac je grad u kojemu je počeo Domovinski rat i koji je iznimno stradao u Domovinskom ratu i zato smo upravo, a uvažavajući i činjenicu da u gradu Pakracu imamo objekt koji nam odgovara po svom statusu u smislu mogućnosti prenamjene za ovu namjenu, nakon što je grad Pakrac izradio glavni projekt, ishodio građevinsku dozvolu Ministarstvo hrvatskih branitelja će preuzeti tu nekretninu, pokrenuti postupak izrade izmijenjenog projekta, odabira stručnog projektantskog nadzora te izvođenje radova za uređenje tog objekta. Početak radova započet će tijekom ove godine. Dakle, u ovoj godini započet ćemo uređenje braniteljskih centara s napomenom da uz program izrade braniteljskih centara započinjemo i nastavak mreže širenja veteranskih centara na još 5 veteranskih centara kojom mjerom će biti više od 60% županija u RH pokriveno.
Hvala vam.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Hvala.
Izvolite očitovanje.

Blažević, Anamarija (HDZ)

Hvala.
Evo izuzetno sam naravno zadovoljna vašim, vašim odgovorom i moram reći da stvarno su veteranski centri kao i Dom veterana u Lipiku opravdali svoje postojanje i trenutak je da se napravi jedan taj dodatni korak što su upravo braniteljski centri. Naravno veseli i mreža ustanova za hrvatske branitelje stradalnike iz Domovinskog rata.
Ono što isto trebam i moram napomenuti da su se kod samih planiranja lokacija izgradnje braniteljskih centara vodila briga i o prostornoj rasprostranjenosti, a i vi ste spomenuli dobru jednu partnersku komunikaciju između Vlade, između Ministarstva hrvatskih branitelja i čelnika jedinica lokalnih uprava, gradova i općina, mojih kolega. Hvala vama na toj suradnji i mislim da upravo ta suradnja može biti primjer i drugim kolegama i kolegicama koji su evo imali pitanja malo prije određenim ministrima dakle važna je sinergija, važna je suradnja i ta naša komunikacija sigurno može činiti dobro za sve naše sugrađane.
Hvala vam.

Jandroković, Gordan (HDZ)

20 pitanje, sada će potpredsjednik Željko Reiner pitanje postaviti ministrici kulture i medija Nini Obuljen Koržinek.
Izvolite.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovana gospođo ministrice Obuljen Koržinek bogatstvo i raznolikost hrvatske kulturne baštine nas čini prepoznatljivim, čini naš identitet i privlači naravno brojne turiste u Hrvatsku. Istodobno svjesni smo ogromnih ulaganja nacionalnih i europskih sredstava ne samo u održavanje nego osobito nakonpotresa u obnovu, koliko znam, uloženo je više od 700 milijuna, a negdje sklopljeno ugovora za više od milijardu i 600 milijuna. Svi poslovi obnove kulturne baštine daleko su složeniji i kompliciraniji od poslova suvremene izgradnje i znam da je u tijeku izrada projekta e-konzervatorske podloge, a dobili smo na saborske klupe i u petak ćemo raspravljati, također, o Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Molio bih vas da nam odgovorite čime će zapravo taj zakon unaprijediti dodatno sve ove uistinu značajne uspjehe koje ste vi postigli, uz pomoć, naravno i konzervatora i svih onih koji rade marljivo na tom poslu?Hvala vam lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite, ministrice, odgovor.

Obuljen Koržinek, Nina (HDZ)

Hvala vam g. potpredsjedniče, da, u petak će zakon biti na raspravi u Saboru u prvom čitanju, međutim, mi smo pokrenuli iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti projekt izrade konzervatorskih podloga kao zaista najveći reformski projekt kad govorimo o zaštiti kulturne baštine jer znamo da je više od 10% zgrada u RH se nalazi u kulturno-povijesnim cjelinama i ovo će značajno ubrzati za građane, za investitore, za sve one koji koriste ta kulturna dobra ishođenje svih dokumenata, zato jer će za sve kulturno povijesne cjeline biti izgrađene konzervatorske podloge, one će biti javno dostupne u digitalnom formatu i kao e-usluge, ali ono što je još važno, bit će kao jedan od slojeva ugrađene u sve dokumente o prostornom planiranju, što znači da će svaki građanin znati u svakom trenutku klikom na georeferencirane karte naših gradova kakvo je stanje pojedine zgrade, u kojem je režimu zaštite i imat će uvid u osnovne mjere i prihvatljive promjene koje se mogu događati bez čekanja i ishođenja kompleksne dokumentacije. Ovo će učiniti postupak transparentnim, ubrzat će i spriječit će, recimo, situacije koje smo imali jutros ranije u raspravi, da netko insinuira da se, recimo, konzervatori bave televizorima, što nije istina, pa će to sada bit na klik dostupno, i ovako je dostupno ako netko postavi pitanje, dakle konzervatori se ne bave televizorima ni u Splitu ni u bilo kojem drugom hrvatskom gradu, niti ishode takve dokumente.
A spomenuli ste i obnovu, mi smo već u ovom procesu obnove pokazali kako donošenjem konzervatorskih smjernica, napravili smo to nakon potresa i u Zagrebu i u Petrinji, možemo maksimalno ubrzati obnovu i upravo smo tu izradili cijeli niz smjernica za žurno postupanje, sada to postaje sastavni dio zakona i da, dobro ste rekli, putem Ministarstva kulture i medija obnavlja se više od 400 projekata. Ukupno je dosad ugovoreno oko milijardu i 500 milijuna eura, više od 750 milijuna eura je već angažirano.
Međutim, moram se referirati i na ovo raspravu oko Siska jer to je, recimo primjer, gdje su projekti koje je odobrilo Ministarstvo kulture i medija, Stari grad, muzej, Kristalna kocka i vedrine, nisu uopće započeti, a ostali projekti koje smo dobili gradu Sisku, potrošili su iz Fonda solidarnosti možda 10, 15% i sada se sve nastavlja iz nacionalnih sredstava, pa evo i to malo doprinos kad govorimo o obnovi, o radu konzervatora, o sredstvima koje Vlada i ovo Ministarstvo osigurava za obnovu.
Hvala vam.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Povreda Poslovnika, kolega Krička, izvolite.

Krička, Marko (SDP)

.../Govornik nije uključen./... upaljen. Jesmo sad? E dobro.
Naime, čl. 238, gđa ministrica je rekla u zadnjem završetku svog govora, jednu netočnost, tj. iskrivljenu istinu, a to je da Ministarstvo kulture je pred kraj rokova za prijavu projekata tek davala suglasnost da se Sisak uopće može, može prijaviti i evo, sad zadnja simpatična situacija koju imamo baš na gradskoj vijećnici kako opravdano ne priznaju trošak za obnovu nečega što je …
.../Upadica: Hvala kolega Krička./... isti ti konzervatori …
.../Upadica: Kolega, kolega Krička./... da se moraju .../Govornici govore istovremeno, ne razumije se./...

Jandroković, Gordan (HDZ)

Dobivate opomenu, ovo nema veze s povredom Poslovnika, to je bila replika pa sada imamo još kolega Reiner, izvolite. Vi se očitujte.

Reiner, Željko (HDZ)

Hvala lijepa na odgovoru, gđo ministrice. Raduje što ćemo dobiti novu transparentnu e-uslugu konzervatorske podloge. Ono što to znači, to će sigurno olakšati, ubrzati rad na poslovnima obnove kulturne baštine koji su itekako složeni jer to nije, ja ponavljam, obično zidanje pa niti konstrukcijska obnova, to zahtijeva vrlo, vrlo složeni rad, fini rad rekonstrukcije, ponekad ovaj i dijelova koji su stari više stotina godina, plastika, itd., zašto i nemamo dovoljno niti stručnjaka.
Međutim, ono što je također, vrlo važno za napomenuti jer da će time, osim transparentnosti, da ćemo dobiti jednu potpuno novi kvalitetu i kao što ste i sami rekli, neće se više moći pričati o tome da konzervatori nešto dozvoljavaju, a nešto ne dozvoljavaju, da se bave postavljanjem televizora u Dioklecijanovoj palači ili ne postavljanjem televizora u dioklecijanovoj parlači i slično, tako da, mislim da ovaj, će ta transparentnost biti dobar odgovor svima onima koji se izvlače i svoju nesposobnost pokušavaju opravdati prebacivanjem odgovornosti na druge, poglavito na ministarstva, na Vladu, itd.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

21. pitanje Krešimir Čabaj postavit će ga potpredsjedniku Vlade i ministru poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Josipu Dabri. Izvolite.

Čabaj, Krešimir (DP)

Poštovani predsjedniče sabora, predsjedniče Vlade, uvaženi kolege ministri, kolegice i kolege zastupnici. Dakle, pitanje koje imam za ministra poljoprivrede gospodina Josipa Dabru. Naime, obilaskom terena i informacijama koje, koje dobivamo od poljoprivrednika je bilo određeno negodovanje i strahovanje zapravo čini mi se da je došlo do nekakvog zastoja ili što je već po srijedi u Agenciji za plaćanje za poljoprivredu. A moje pitanje glasi trebamo li strahovati za isplate našim poljoprivrednicima, jesu li sredstva osigurana i možete li nam ukratko, ukratko prokomentirati ima li nekih poteškoća i nedostataka i kako ih namjeravate i otklanjati. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Dabro, Josip (DP)

Poštovani zastupniče Čabaj, također i ja sam kao i vi i dobar dio naših zastupnika koji živi i radi na više na terenu došao na neki način ne do spoznaje, znamo da je problem u Agenciji za plaćanje ali da razjasnimo zbog čega. Povećanjem administracije, povećanjem kontrola dogodila se, dogodio se jedan određeni čep u samoj administraciji u Agenciji za plaćanje u poljoprivredi ali ono što trebamo poslati poruku odavdje da naši poljoprivrednici ne trebaju strahovati. Rok za isplatu potpora je 30. lipanj i u roku će biti sve isplaćeno. Ono što mislim da je isto tako bitno reći i poslati poruku našim poljoprivrednim proizvođačima da ćemo težiti prema tome da potpore budu isplaćivane na vrijeme i to je problem jer se potpore ne isplaćuju, oni se isplaćuju u određenom vremenskom roku, doduše ovo je krajnji rok ali ono što je bitno i što teren traži da se potpore isplaćuju tada kada se obavljaju određene djelatnosti u poljoprivredi, a to je puno ranije nego, nego sada. Kako ćemo to riješiti? Znači Ministarstvo poljoprivrede je krenulo u izmjenu strateškog nacionalnog plana u poljoprivredi. Želimo relaksirati administraciju, želimo pomoći našim poljoprivrednim proizvođačima na način što ćemo smanjiti kontrole u okviru europskih regulativa da budu tako da sve ono što, što su naši poljoprivrednici i do sada i u neka prošla vremena proživljavali Ministarstvo poljoprivrede će sa jednom reorganizacijom strateškog poljoprivrednog plana relaksirati administraciju i biti na usluzi hrvatskim poljoprivrednim proizvođačima. Ono što je i bitno naglasiti još da nam je u planu izrada dodatnih potpora koje će povećati poljoprivrednu proizvodnju i težit ćemo ka većoj samodostatnosti tako da i rekao sam i medijima i kažem ovdje vama kao kolegama da dozvolite mi jedno, jedno izvjesno vrijeme kao što ima u javnosti onih 100 dana, ja sam tražio 30 ali evo vjerujem da ćemo imati rezultate i ono što je najbitnije da će naši poljoprivredni proizvođači i ribari biti zadovoljni radom Vlade i Ministarstvom poljoprivrede. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite očitovanje.

Čabaj, Krešimir (DP)

Gospodine ministre hvala lijepa na odgovoru s kojim sam zadovoljan. Smatram da je izuzetno važno poslati poruku kako našim poljoprivrednicima tako i ribarima da mogu računati na potpore koje su im obećane te da mogu planirati svoje aktivnosti što smatram od presudne važnosti u njihovoj, u njihovoj djelatnosti. Stoga hvala lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)

22. pitanje sada će zastupnik Dalibor Paus to pitanje postaviti predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću. Izvolite.

Paus, Dalibor (IDS)

Poštovani predsjedniče Vlade, upravo smo završili dva izborna procesa, konstituirali smo sabor, formirali smo Vladu, izabrali smo euro zastupnike i u ova tri mjeseca kampanje jer mislim da smo imali gotovo 3 mjeseca službene kampanje, imali smo puno prilika slušati koliko je uspješna naša Hrvatska, koliko smo uspješna, koliko smo uspješna zemlja. To smo imali priliku slušati i danas u saboru u odgovorima na zastupnička pitanja, pogotovo u odgovorima na zastupnička pitanja onih zastupnika iz vladajuće, iz vladajuće koalicije. Vidjeli smo koliko nam raste zaposlenost, pada nezaposlenost, vidjeli smo da nam rastu plaće, a BDP iz kvartala u kvartal sve je veći. Ali osim što je iz kvartala u kvartal sve veći BDP, veći su, veće su i cijene u trgovinama za naše građane. Dakle unatoč svim ovim pozitivnim pokazateljima, Hrvatska je i dalje među zemljama sa najvećom stopom inflacije, sa najvećim, najvećim inflatornim udarom na naše građane. Kada naš građanin izađe iz trgovine, srazmjer između težine vrećice u njegovoj ruci i praznine u njegovom novčaniku nije dobar. Pomogli smo službenicima i namještenicima tako što smo povećali plaće za gotovo 240 tisuća službenika i namještenika u javnim i državnim službama ali vrijeme je da pomognemo i svim građanima. Zato IDS bez obzira na to što ministar Primorac dvoji o korelaciji između smanjenje stope PDV-a i inflatornog udara na građanima, građane, traži da se smanji opća stopa PDV-a za značajniji iznos sa 25 na barem 20, 22%, da se time olakša svim našim građanima ovaj inflatorni udar, ali naravno uz jasne mjere …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… koje će penalizirati sve one …/Upadica predsjednik: Hvala kolega Paus./… to pretvore u maržu. …/Upadica predsjednik: Isteklo je vrijeme./… Hvala lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Plenković, Andrej (HDZ)

Hvala lijepa poštovani zastupniče Paus na ovoj ocjeni da smo čuli dosta toga o postignućima u proteklom razdoblju i da se o tome govorilo i u kampanji i dobro je da se govorilo i treba se govoriti. Ja se u načelu slažem s vama da smo u ovim kriznim vremenima uspjeli ono što je bilo najvažnije za nas kao Vladu, a to je očuvati socijalnu koheziju u hrvatskom društvu. Socijalnu koheziju mogli smo očuvati samo tako da smo kao snažna država reagirali sa mjerama pomoći sa nekoliko paketa vrijednih 7,7 milijardi eura u proteklih nekoliko godina. Dakle, politika državnog intervencionizma bez presedana koja je očuvala radna mjesta, očuvala je naše kompanije, poduzetnike, obrte na nogama, omogućila je građanima da im se snize temeljni troškovi osobito energenata, naftnih derivata, potrošačke košarice. I mi smo u tom kontekstu nerijetko koristili instrumente fiskalne politike. To su porezi.
Što smo mi radili u tom vremenu? Neke stope poreza su išle na nulu, neke su išle na sniženu od 5, neke na 13, neke su ostale 25. Mi smo prije 8 godina razmišljali o ovom što vi govorite o snižavanju opće stope PDV-a. Međutim, radili smo analize u različitim krugovima porezne reforme, imali smo efekte koji su bili dobri i na gospodarstvo i na građane. Međutim, kada se smanjuje stopa PDV-a mi na žalost nismo primijetili da su cijene proizvoda za potrošače uzele to u obzir. Znači državi ide manje prihoda, a cijena za onoga tko kupuje određeni proizvod ostaje ista.
Kad biste danas napravili prosjek sa svim sniženim stopama PDV-a ova stopa ne bi bila 25%, bila bi negdje oko 20. Znači da sad se vratim na jedinstvenu stopu PDV-a, da ove koje su nula, pet, trinaest dignemo na jedinstvenu, ovu najveću spustimo i da stavimo dvadeset doveli bi do toga da bi nam se određeni proizvodi našli u situaciji da njihova cijena poskupi, a država bi imala manje prihoda. Tako da teško je to horizontalno činiti, ne mislimo da je to pravi put. Mislim da upravo ovako kalibriranim mjerama da zadržimo solidnu prihodnu stranu, a da mi rasterećujemo ono što je najvažnije za građane, a to smo po mom dubokom uvjerenju osobito kada je riječ o stopama na hranu i uspjeli, ali i na niz drugih proizvoda, na energente. Tako da smo kalibriranim mjerama po meni postigli više.
Što se tiče stope inflacije to ste spomenuli, pa ću se samo kratko referirati na tu jednu tezu koja se stalno plasira da imamo najveću stopu inflacije u EU. Evo što su vam prognoze Europske komisije za ovu godinu.
Veću stopu inflacije u ovoj godini od Hrvatske imat će Austrija 3,6, Belgija 4,0, Mađarska 4,3, Poljska 4,3 i Rumunjska 5,9. Dakle i ta teza o nekakvoj najgoroj situaciji sa inflacijom je isto tako netočna, a najvažniji argument koji sam rekao da smo našim mjerama stvorili preduvjete za rast plaća u privatnom sektoru, a u državnoj (javnoj) službi za 245000 ljudi prosječno smo plaću sa ožujka 2023. na ožujak 2024. podigli za 32%. Ne svakome, ali prosjek. I taj paket je bio vrijedan milijardu i 600 milijuna eura. Tako da …
…/Upadica predsjednik: Fala vam./…
… uvažavamo ideju, vodit ćemo računa o njoj u kontekstu novih poreznih krugova reformi.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Idemo na, pardon očitovanje kolege Paus.
Izvolite.

Paus, Dalibor (IDS)

Hvala lijepa na odgovoru.
Dakle, i druge države imaju diferencirane stope inflacije. Hrvatska je na žalost u onoj donjoj trećini po, pardon diferencirane stope PDV-a, Hrvatska je na žalost u onoj donjoj trećini po tim stopama PDV-a. Dakle, iznad nas je samo Mađarska, a 22% PDV-a ima dvije trećine europskih država.
Meni je nekako žao da je Hrvatska više-manje uvijek na krivoj strani rang liste kada je po dobrome onda smo pri dnu, kada je po lošemu onda smo pri vrhu. Ali evo to je tako, pa hvala na odgovoru.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Sada će kao 23. zastupnik Ante Sanader postaviti pitanje potpredsjedniku Vlade i ministru unutarnjih poslova Davoru Božinoviću.
Izvolite.
Kolega Paus, morate ugasit samo mikrofon.
Izvolite.

Sanader, Ante (HDZ)

Hvala predsjedniče.
Evo poštovani potpredsjedniče Vlade i ministre unutarnjih poslova postavio bih pitanje aktualno, a vezano za migracije. Sigurno ove nezakonite migracije su danas jedan od problema koji vuče i Hrvatska, ali i cijelu EU. Postoji pritisak nelegalnih migranata na naše granice, granice EU. Sigurno pored ratnog stanja u Ukrajini, na Bliskom Istoku mislim da su migracije najveći problem koji trenutno Europu muči.
Nas posebno zabrinjava da su zemlje koje su članice Schengena baš zbog velikog pritiska migranata počele uvoditi međusobne kontrole. Tako imamo situaciju kod nas sa Slovenijom, a Slovenci imaju sa Talijanima istu situaciju, pa me zanima koje je sad trenutno stanje sa tim. Dalje, kakvo je stanje generalno sa migracija i koliko je tu stopa kriminaliteta i naša policija se dobro nosi vidimo i sigurno je ovo prilika pozdravit policajce naše na granicama i čestitat ministarstvu na rezultatima koji se postižu tu. Ali za to najaktualnije trenutno stanje da nam kratko objasnite uopće kakvo je stanje.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite potpredsjedniče odgovor.

Božinović, Davor (HDZ)

Hvala lijepo gospodine predsjedniče Sabora, hvala i vama gospodine zastupniče, gospodine Sanader na vašem pitanju. Ovo je vidimo i dobro ste primijetili jedno od najaktualnijih pitanja na agendi i Europske unije, ali ja bih kazao i globalno.
Činjenica je da je to ozbiljan i rizik i problem, ali je isto tako činjenica da bez obzira na neke ocjene koje smo svih ovih godina, pa i danas mogli slušati u Hrvatskome saboru Hrvatska se s tim problemom nosi ja bih kazao možda i ponajbolje, a sigurno najbolje ako stavimo to u kontekst sa veličinom izazova sa kojim se Hrvatska kao zemlja sa najdužom vanjskom kopnenom granicom EU koja je praktički na ulazu iz tzv. balkanske rute koja je i recentno u povijesti dokazala da njome može prijeći i najveći broj migranata. Dakle, kad sve to uzmemo u obzir činjenica da su naše brojke ovakve kakve jesu, a sada ću i reći kakve su, dakle ove godine Hrvatska je zabilježila nešto više od 41% manje dakle ulazaka ilegalnih migranata dok primjerice susjedna BiH iz koje dolazi najveći broj ima povećanje od 20%. To samo govori o veličini angažmana koji se prije svega od strane Hrvatske policije ostvaruje na našim vanjskim granicama.
Također imamo i to ste primijetili jedan vrlo jak angažman policije na sprječavanju krijumčarenja odnosno ako hoćete uhićenju krijumčara. Ove godine negdje 973 što je već skoro 70% više nego za isto razdoblje prošle godine. Dakle, vidimo koji je to angažman, koji je to rad i upravo ove brojke to najbolje pokazuju.
Što se tiče budućnosti ovog pitanja, evo sutra idem na prvo vijeće nakon europskih izbora, idući tjedan imam sastanak s talijanskim i slovenskim kolegama upravo na temu tih internih kontroli koji jesu uvedene ja bih kazao više zbog domaće javnosti. Znaju svi koji putuju da tu i nema nekih ozbiljnih zastoja međutim to nije dobar put. Što se toga tiče mi ćemo sigurno učiniti sve već od ovog i idućeg tjedna da se i svi oni koji dižu te interne kontrole jer zapravo nemaju rješenje, a mi ga nudimo, upravo ga Hrvatska nudi, posežu za njim.
Što se nas tiče mi nastavljamo našu politiku koja je racionalna, koja kao što vidimo sve više zemalja EU se prilagođava onome što radi Hrvatska, to vidimo i u Hrvatskom saboru tako da neki koji su do jučer nas napadali zbog nehumanog odnosa prema migrantima u ovoj kampanji su govorili o potrebi zaštite vanjskih granica, a da ne govorimo o ovim izjavama tipa kao što smo danas mogli čuti da je Hrvatska izložena ako sam dobro zapamtio neviđenom masovnom stampedu ilegalnih migranata, dakle koliko god svi ti političari pokušavali nam nametnuti bilo kakvu vrstu krivnje vidimo da naš pristup daje rezultate i davat će u buduće.
Hvala vam.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite očitovanje.

Sanader, Ante (HDZ)

Evo zahvaljujem na odgovoru što ste detalje opisali i ovom prilikom još jednom čestitam svim hrvatskim policajcima na njihovom radu i aktivnosti na granici, vama za dobru organizaciju. Posebno pohvaljujem da taj kontinuitet suradnje sa Slovencima jel sjećamo se nekih godina prije davno kad su na slovenskoj granici bile velike gužve, a mi smo i sad na početku turističke sezone tako da je prevažna ta suradnja sa susjednima i tražimo najbolje i rješavamo sve slučajeve jer ponovljen nekakav takav scenarij to bi bilo pogubno za naš turizam, ali evo vidim vaše aktivnosti pa se to sigurno neće dogodit.

Jandroković, Gordan (HDZ)

24 pitanje zastupnica Anka Mrak Taritaš postavit će predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću.
Izvolite.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)

Hvala lijepo poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani predsjedniče Vlade, dakle možemo se svi zajedno složiti da je izuzetno važno da institucije dobro funkcioniraju, možemo se svi zajedno složiti da one moraju da bi dobro mogle sadržajno i funkcionirati moraju biti i formalno posložene, pa vas ja ću vas pitati vrlo jednostavno pitanje koje ću postaviti na kraju, a i riječ je o HERI. Dakle, od 9. studenog 2022. godine HERA umjesto 5 članova uprave ima 3 člana, dakle i nema predsjednika. Jedan član uprave je prestao raditi po sili zakona, a jedan je dao ostavku koja je bila u listopadu 2022. godine. Dakle, skoro će biti pa 2 godine da HERA funkcionira na način da imamo samo 3 člana uprave.
Mogu vas sve zajedno podsjetiti na sve one situacije koje su bile vezane uz HERU, da ne kažem da je gospodin Žamboki dao ostavku kad je bila cijela ona priča vezana uz INU i kupovanju plina i način na koji se to sve zajedno izdogađalo. Ali dakle to je jedan par rukava i afere koji imamo, ali drugi par rukava je da ova Vlada na čelu s vama i resorno ministarstvo na čelu s novim ministrom mora osigurati da formalno stvari funkcioniraju. Dakle, postoje dva scenarija, jedan scenarij da kažete da HERA uopće ne treba, pa možda HERI ni ne treba kad vidimo o čemu je riječ. Drugi scenarij je da napravite izmjenu zakona i kažete 3 člana uprave su sasvim dovoljni i jedan od njih je predsjednik, a treći scenarij da radite svoj posao. Treći scenarij koji je onaj koji je trebao bit to znači da radite svoj posao. Ponavljam jedan član uprave je prestao raditi i znalo se je točno datum s kojim će prestati raditi, jedan je dao ostavku. Ja vas predsjedniče Vlade pitam zašto, da li je riječ o nemaru ili je riječ o nekakvoj namjeri i kada će?
Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Plenković, Andrej (HDZ)

Hvala lijepa.
Što se tiče HERE i popunjavanja njenih članova krenut će se u proceduru, novi sabor, nova Vlada, bit će i nova HERA.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite očitovanje.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)

Hvala lijepo.
Mislim da je bio jedan od najkraćih odgovora premijera koji je dao, ali ja podsjećam 2022. godina daleko smo bili do izbora, daleko smo bili do bilo čega drugoga, prema tome moglo se je napraviti, a odgovor zašto se nije nismo dobili. A ono što se zna procedura je već mogla biti provedena, sve je moglo biti napravljeno. Da li to znači da Ministarstvo gospodarstva nije radilo dobro svoj posao ili znači da im je netko rekao pa nemojte raditi? Baš me zanima kako će se novi ministar gospodarstva pod… postaviti u odnosu na to pa vas podsjećam da je to jedna od obaveza vašeg ministarstva da provedete natječaj i da odradite posao. I rekla sam koji scenariji mogu biti, ali ovo pokazuje koliko je zapravo našem premijeru stalo do HERE i stalo do institucija.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Sada je na redu zastupnica Ivana Kekin koja pitanje isto tako podstavlja predstavniku Vlade Andreju Plenkoviću.
Izvolite.

Kekin, Ivana (Možemo!)

Hvala vam.
Poštovani predsjedniče Vlade RH, Slovenija, Irska, Španjolska, dakle članice EU, a također i Norveška u zadnjih mjesec dana priznale su Palestinu. To je prema podacima palestinskih vlasti dakle učinilo 146 zemalja od 193 države članice UN-a. što je učinila RH na vanjsko političkom planu po ovom pitanju? Hrvatska je za početak sramotno glasala u Općoj skupštini UN-a protiv rezolucije kojom se tražio hitan prekid vatre u pojasu Gaze i doprema humanitarne pomoći za tamošnjih gotovo 2,4 milijuna Palestinaca od kojih je gotovo polovica djece. Hrvatska je također bila suzdržana na glasanju o palestinskom zahtjevu za punopravnim članstvom u UN-u. U međuvremenu tužitelj Međunarodnog kaznenog suda, izdao je prijedlog za uhidbenim nalozima vodstva Hamasa kao i Netanyahua, premijera Izraela i Galante njihovog ministra obrane. Predsjedniče Vlade zašto RH kao zemlja koja ima iskustvo rata, zašto je tako pasivna u međunarodnim odnosima vezanim za rješavanje sukoba u Gazi. Ne bi li mi upravo trebali biti prepoznati kao zemlja koja je aktivna u politikama izgradnje mira. Moje pitanje vama je koji je stav Vlade RH prema prijedlogu tužitelja Međunarodnog kaznenog suda za izdavanje uhidbenog naloga za vodstvo Hamasa te za predsjednika Vlade Izraela i ministra obrane Izraela i također da li Vlada RH uopće razmatra mogućnost priznavanja Palestine. Hvala vam.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Plenković, Andrej (HDZ)

Hvala lijepa.
Poštovana zastupnice Kekin, dopustite mi samo da odgovorim gospođi Benčić u vezi Petrokemije. Nabrajajući sve naše upite, zaboravio sam odgovorit na pitanje, moja greška pa evo mala isprika, dogodi se i to. Što se tiče Petrokemije vode se razgovori sa grupom Yildrim. Vodili su ih ministri Šušnjar i ministar Habijan i idemo prema izmjeni međudioničarskoga ugovora i naći će se rješenje koje će zadovoljiti sve interese Hrvatske kada je riječ o Petrokemiji, jedinoj tvornici koja proizvodi mineralna gnojiva i važna je za našu poljoprivredu i općenito mislim da su se uspostavili odnosi dobri i od povjerenja sa većinskim vlasnicima. Dakle to je čisto da budemo mirni. Što se tiče ovog drugog pitanja i priznanja Palestine i uopće stavova Hrvatske države o nizu rezolucija koje su se usvajale u UN-u. Prvo, 7. listopada je bio nevjerojatan događaj za Izrael, za cijeli izraelski narod jer je u jednom danu ubijeno 1200 ljudi i mi smo u prvoj rezoluciji reagirali onako upravo kako i treba. Podsjećam vas u tom trenutku je Hrvatska čak bila i zemlja predsjedateljica Međunarodnoga saveza za sjećanje na holokaust. Mi smo u tom trenutku tako se sjećate bili i zemlja koja je bila domaćin sastanka izvršnoga odbora Svjetskog židovskog kongresa. Točno u to vrijeme, sve se zbivalo u sredini listopada. Naš je stav bio vrlo jasan, osuditi Hamas kao terorističku organizaciju i poslati poruku solidarnosti s Izraelom. U nizu kasnijih rezolucija mi smo zauzimali konzistentan stav, a pri tom smo aktivnošću Hrvatske države davali humanitarnu pomoć palestinskom narodu i to u više navrata, što izravno kao država, što putem Hrvatskog crvenog križa, UN-a, sredstava bilo je niz odluka Vlade koje smo dali. Opći politički stav Hrvatske i to nije samo stav ove Vlade nego svih hrvatskih Vlada do sada, nisam primijetio da je tu bilo nekih raskoraka velikih neovisno o političkim stajalištima je da Hrvatska zagovara politički proces koji će na kraju dovesti do dvodržavnoga rješenja izraelsko-palestinskog sukoba, to je bit naše politike. Mi smo pratili sada ove odluke nekoliko država s kojima imamo dobre relacije, je li to Španjolska, je li to Slovenija, jel to Irska, je li to Norveška. Oni su donijeli te unilateralne odluke o priznanju no ne vidim da se nešto bitno promijenilo na terenu. Što se dogodilo s time? Donijeli su nacionalnu odluku. Se nešto dogodilo, da li se sukob zaustavio? Nije. Mi zato podržavamo ona rješenja koja će od svih odgovornih aktera u međunarodnoj zajednici iznjedriti takav rezultat koji će A, zaustaviti ovaj rat koji sada bukti i sukob, B dovesti na kraju tog političkog procesa do rješenja kojim će Palestina dobiti svoje međunarodno priznanje, a Izrael dobiti rješenje pitanja sigurnosti koje je negirano 7. listopada tako da ga ne možete više negirat nego što ga se negiralo i to je sukus onoga što je stav hrvatske politike o ovom pitanju i mislim da smo tu itekako konzistentni i jasni i ne vidim neki veliki raskorak osim …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… riječ dvije u vašoj kampanji za Europski parlament.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite očitovanje.

Kekin, Ivana (Možemo!)

Hvala vam na odgovoru ali niste odgovorili koji je stav Vlade dakle prema Međunarodnom kaznenom sudu odnosno njihovom prijedlogu da se izdaju uhidbeni nalozi za vodstvo Hamasa i za vodstvo Izraelske države trenutne. Također vas podsjećam da kad govorite o ovoj rezoluciji gdje ste glasali protiv, mi smo bili jedna od svega 4 članice EU koja je glasala protiv. Dakle, a bilo ih je 7 za, 16 suzdržanih itd. Dakle iz vašeg je odgovora razvidno da nastavljate sa dosadašnjom politikom prema Palestini i to je zaista razočaravajuće. Od predsjednika Vlade jedne zemlje koja je imala iskustvo rata i od predsjednika Vlade zemlje čiji je glavni grad jedva 400 km od Srebrenice, o Vukovaru da ne govorim. Podsjećam vas na sve one Palestinke i Palestince koji se protive Hamasu kao i na tisuće Izraelaca i Izraelki koji svakodnevno prosvjeduju protiv Netanyahua. To su ljudi u kojima leži kapacitet za mirno rješavanje ovog sukoba i kojima treba međunarodna podrška kakvu su dale ove zemlje pred svega niti mjesec dana, a vi sada omalovažavate njihov čin tvrdeći da on neće nikako doprinjeti.
RH s druge stane nije dala baš nikakvu podršku tim Palestincima i tim Izraelcima i kažem vam nepodnošljivo je za velik broj naših sugrađana da u naše ime glasate protiv prekida vatre, nepodnošljivo je da šutnjom reagirate na odluke Međunarodnog suda pravde koji naređuje Izraelu da stane s vojnim operacijama jer postoje ozbiljne indicije da će prekršiti Konvenciju o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida.
Podsjećam vas da čl. 1. te konvencije obvezuje i nas u RH da moramo spriječiti mogućnost genocida. Zasada nisam vidjela niti jedan korak u tom smjeru, a sramotna šutnja kojom ova Vlada šuti to zasigurno neće učiniti. Pozivam vas da ponovno razmotrite svoju vanjskopolitičku poziciju prema Palestini.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Krstulović Opara povreda Poslovnika, izvolite.

Krstulović Opara, Andro (HDZ)

Hvala lijepa, 238., kolegica Kekin je sve to lijepo razložila, međutim razočaravajuće je da niti jednom u svoja dva obraćanja nije spomenula ključnu stvar, a to je oslobađanje talaca. Niti jednog puta niste spomenili nužni razlog za okončanje rata, oslobađanje brutalno otetih talaca i odvedenih u pakao koji je izazvao nakon 50 dana intervenciju za oslobađanjem, niti jedan put. …/Upadica predsjednik: Hvala kolega Opara./…. U tome ste jako konzistentni.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Krstulović Opara, razumijem vaše emocije, ali ovo je povreda Poslovnika s vaše strane jer je to bila replika, pa dobivate opomenu.
Kolegice Benčić izvolite.

Benčić, Sandra (Možemo!)

Zahvaljujem.
Povreda čl. 238., dakle kolega Opara samo da kažem, u našim prvim prijedlozima o zaključcima ovog sabora upravo smo inzistirali na tome da se podrže napori i sa jedne i sa druge strane kako bi se taoci vratili kući. A druga stvar, druga stvar, nakon desetina i desetina tisuća mrtvih u Gazi od kojih ogroman broj djece, koliko talaca je oslobođeno ovakvim načinom kakav trenutno radi izraelska Vlada?…/Upadica predsjednik: Hvala kolegice Benčić./…Koliko? Nekoliko.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolegice Benčić, isto tako kao i kolegi Opari, dobivate opomenu jer je ovo replika.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Idemo sada dalje, zastupnik Marko Krička postavit će pitanje ministru gospodarstva Anti Šušnjaru, izvolite.

Krička, Marko (SDP)

Poštovani predsjedniče, dopustite mi da postavim pitanje ministru Šušnjaru s obzirom da i premijer nije imao priliku vremena, iskoristit vrijeme za odgovor gđi. Benčić, pa bi ja postavio pitanje o Petrokemiji, ponovo čisto da se još jedanput proširi po mogućnosti odgovor koji je poštovani predsjednik Vlade rekao.
A naime, ministre možete li objasniti ključne razloge zbog čega je došlo do gubitka kontrolnog paketa u Petrokemiji s obzirom, nakon dokapitalizacije, s obzirom da je Vlada javno obećala da se to neće dogoditi. Naime, turski partner u Petrokemiji je uplatio više nego što je dogovoreno, ako se ne varam bilo je dogovoreno između 70-75 milijuna eura, uplatili su negdje oko 116 milijuna eura i time doveli do toga da je Vlada RH tj. naši strateški re… firme uuuuuu u vlasništvu su pale ispod 20% vlasništva ili oko 20% vlasništva. Tko je odgovoran da te firme poput Janafa, CERP-a i ostalih firmi koje su u suvlasništvu napravili preuranjenu uplatu, a time otvorili mogućnost turskom partneru da svjesno ili nesvjesno napravi što je napravio i mi time izgubimo kontrolni paket? Da li je napravljena nadzor nad provedbom te dokapitalizacije, jel imamo rezultate tog nadzora, da li se možda radi o, ja čisto sumnjam, nesposobnosti uprava naših firmi ili o svjesnoj namjeri, što bi mi bilo vrlo žao i mislim da bi onda se otvorio pro… posao i za minsitra Božinovića, te vaše mišljenje koje su dugoročne posljedice za ovu situaciju u toj firmi, kao i za hrvatsku poljoprivredu …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… i ono što je puno važnije, za lokalnu ekonomiju u Kutini.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Hvala kolega Krička.
Izvolite ministre odgovor.

Šušnjar, Ante (DP)

Poštovani predsjedniče zahvaljujem.
Poštovani zastupniče Krička hvala vam na pitanju.
Pa ja bi uvodno naveo prije svega da proces dokapitalizacije nije završen. Mi smo jučer imali jedan vrlo konstruktivan sastanak sa predstavnicima većinskog vlasnika koji su izrazili najbolju volju za dogovor svih otvorenih pitanja i odnosa kako dokapitalizacije tako i uređenje međuvlasničkih odnosa, a nije stvar samo postupnog udjela u vlasništvu dionica koje iz ovog procesa dokapitalizacije nisu još niti upisane, pa slijedom toga nije ni završen proces dokapitalizacije. To su isto otvorena pitanja o kojima razgovaramo, međutim tu je još bitnija stvar uređenje partnerskih odnosa u međuvlasničkom ugovoru jer konsenzusom volja tih stranaka se može dobiti sa puno manjim udjelom puno više i obrnuto, tako da zbog osjetljivosti ovog procesa ne bih sad trenutno izlazio sa puno detalja. A što se tiče, Vlada je dosada pokazala da vodi računa o građanima u poljoprivredi, to je jako bitna kompanija u Hrvatskoj za poljoprivredu, za Slavoniju i to će u budućnosti tako ostati, evo zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolegice Benčić, ne znam što je povreda Poslovnika bila, izvoli… …/Upadica Benčić se ne razumije./… Molim?
…/Upadica Benčić: Dat ćete mi opomenu./….
Ha, vjerojatno.

Benčić, Sandra (Možemo!)

Povreda čl. 238., dakle moram izrazit zabrinutost dakle oko ove taktike. Ta taktika da ostanete na 20% umjesto 25 + 1 …/Upadica predsjednik: Al kolegice Benčić, molim vas, kolegice Benčić./…umjesto i da onda to međuvlasničkim ugovorom dogovarate kakav ćete utjecaj imat, ne želimo taj scenario jer ne znamo gdje će…/Upadica predsjednik: Kolegice Benčić…/… sve završit vlasnički udjeli od turskog investitora i kako će se to u budućnosti mijenjati. …/Upadica predsjednik: Kolegice Benčić, dobivate opomenu./…. Želimo 25 + 1.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolegice Benčić molim vas, ovo je sad klasična zlouporaba. Ne, ne, nemojte sad, sad idem ja, pa nemojte komentirat. Ovo je sad stvarno smiješno, dakle vodili ste raspravu sada oko Palestine, vodili ste raspravu oko Petrokemije koristeći povrede Poslovnika. Ponovo dakle nastavljamo u istom tonu kao što je bilo i prije i smatram to neprimjerenim. Vi ste sad već zastupnica koja je duže vrijeme ovdje i jako dobro znadete što činite i nije korektno prema svim ostalim zastupnicima da se tako ponašate, ali to je to.
Hvala lijepa.
Kolega Krička izvolite.

Krička, Marko (SDP)

Zahvaljujem na odgovoru.
Vaš odgovor uljeva povjerenje, međutim isključivo zbog toga što vrlo vjerojatno ste novi ministar pa još niste imali priliku da skrenete s puta, da se malo našalim. Ali s obzirom da smo imali iskustva sad malo ozbiljnije kada je u pitanju Sisačko-moslavačka županija i određena obećanja pa i od premijera 2016. na Badnjak da će se strateške firme sačuvati proizvodnju i sve, a dogodila se situacija da danas u krugu INA-e u Sisku gradu ne postoji nikakva proizvodnja.
Imamo situaciju koje se malotko sjeća, a mi nažalost u Sisku itekako dobro pamtimo ta vremena kada se Sisačku željezaru spašavalo, ne samo i jedna vlada nego više vlada različitih političkih opcija da se razumijemo, pa su doveli do toga da sad nema ništa tamo.
Ja stvarno želim vama i premijeru i ovoj cijeloj Vladi da ne dopustite da se građanima Kutine dogodi ono što se dogodilo i građanima Siska.

Jandroković, Gordan (HDZ)

A sada će zastupnik Armin Hodžić postaviti pitanje ministru vanjskih i europskih poslova Gordanu Grliću Radmanu.
Izvolite.

Hodžić, Armin (Nezavisni)

Hvala predsjedniče HS-a.
Poštovani predsjedniče Vlade, ministrice i ministri, kolegice i kolege.
Poštovani ministre, vjerujem da je vama kao i široj hrvatskoj javnosti poznat problem sa graničnom prijelazom Maljevac. Naime, riječ je o manjem Graničnom prijelazu u Općini Cetingrad na granici sa BiH koji vodi prema velikim gradovima u BiH poput Velike Kladuša, Cazina, Bihaća i ostalima. Međutim, kapacitet tog graničnog prijelaza nažalost nije dovoljan da apsorbira sva vozila koja i vikendima, ali i radnim danima tuda prolaze pa se onda dešavaju kolone koje su i po nekoliko kilometara i koje traju po nekoliko sati uzimajući u obzir da je to područje kada je riječ o prometnoj infrastrukturi podosta zaostalo, ljudi nemaju mogućnost niti da obave toalet niti ostale potrebe.
Uzimajući sve to u obzir moje pitanje glasi, postoji li mogućnost u bližoj budućnosti u suradnji sa nadležnim institucijama kako u Hrvatskoj, počevši od MUP-a tako i sa nadležnim institucijama u BiH da se možda poveća kapacitet ovog graničnog prijelaza ili da se u boljem sluačju otvori neki drugi granični prijelaz tu u susjedstvu kako bi se rasteretio Granični prijelaz Maljevac?
Hvala vam.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite ministre odgovor.

Grlić Radman, Gordan (HDZ)

Hvala lijepa na tom pitanju uvaženi zastupniče g. Hodžić.
Naravno da je nama cijela ta problematika poznata i da je to naravno u interesu dobrosusjedskih odnosa i s obzirom na činjenicu da smo jedina država s kojom BiH već dva puta imala zajedničku sjednicu, znači dviju vlada, prošle godine 20 lipnja i naravno da smo razgovarali i o prekategorizaciji nekih graničnih prijelaza, a upravo je ovaj GP Maljevac-Velika Kladuša temeljem ugovora dviju država kategoriziran znači u međunarodni granični prijelaz putnika i robe.
S obzirom na njegovu prostornu situiranost znači sve se odvija zapravo na hrvatskom prostoru, to je taj dogovor između dviju strana i upravo je taj trenutak, to mjesto je i prostorno, ali nažalost infrastrukturno limitirano i nema prostora znači nema načina za proširenje tog graničnog prijelaza, znači ono je zapravo u interesu i jedne i druge strane.
S obzirom, drugi je važan aspekt nezakonita borba protiv nezakonitih imigracija i pogotovo nasilnih upada o čemu je i hrvatska policija vrlo angažirana, a od 1. siječnja prošle godine više ne štitimo nacionalne granice nego i granice EU, znači mi smo preuzeli schengensku pravnu stečevinu, schengenske propise koje moramo poštivati jer od nas naravno zahtijeva članstvo u EU i pripadnost schengenskom prostoru.
Ali tu ima naravno i s naše strane puno volje za suradnju, nažalost sa bosanskohercegovačke strane imamo činjenicu da postoji nedostatak policijskih službenika, s druge strane mi smo se ekipirali vrlo jer moramo pojačati budnost. U BiH nažalost još uvijek određene zemlje mogu ući bez viza, to je prije svega Ruska Federacija, Turska, Kina o onda tu zapravo imate pojavu migranata koji žele nasilno uć u RH. Hrvatska policija mora štititi svoje granice.
Naravno da je nama u interesu rasteretiti i Maljevac i mi u tim povodom smo isto tako pokušali organizirati onaj granični prijelaz Bogovoljevo i Hadžin potok i prošle godine me negdje u kolovozu mjesecu i zvao ministar Elmedin Konaković, ja sam tada objasnio nakon što sam dobio iscrpne informaciju granične policije i kolege Božinovića, postoji to naše povjerenstvo koje je uključeno i zbog carine i Ministarstva financija, tako da ono što vam mogu reći upravo sam evo dobio nedavno informaciju neki dan kako budući da tijela BiH nisu poduzimala nikakve aktivnosti onda je se 30.6. prošle godine ministarstvo, mješovito povjerenstvo koje je pratilo ugovor ono nije produžilo privremenu prekatorizaciju.
Al mogu vam reći dobru informaciju upravo zbog te preopterećenosti 6. lipnja prije nepunih tjedan dana trebalo se održati mješovito povjerenstvo sjednica gdje bi se napravio taj nastavak privremene prekategorizacije Bogovolja-Hadžin potok no ta sjednica nažalost nije održana jer su baš upravo otkazali bosanskohercegovačka strana ali su zatražili evo rok do 70 dana što znači da možemo očekivati do kraja ovog tjedna pogodno rješavanje ove rekategorizacije jer je u interesu i bosanskohercegovačkih građana …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… ali i nas.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite zastupniče očitovanje.

Hodžić, Armin (Nezavisni)

Hvala ministre, zadovoljan sam vašim odgovorom međutim kao i ove i vi ali i svi ostali bit ću još zadovoljniji kada se iznađe rješenje za ovaj problem poštujući naravno sve ove okolnosti koje ste naveli, a to je pritisak i migranata na toj ruti i opterećenje vozila i sve ostalo jer kao što se naveli to je u interesu i RH i građana RH kao i BiH.
Hvala vam.

Jandroković, Gordan (HDZ)

28 pitanje, zastupnik Ivo Ćaleta Car postavlja ga ministru demografije i useljeništva Ivanu Šipiću.
Izvolite.

Ćaleta-Car, Ive (DP)

Poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovane kolegice i kolege za mene osobno je tema demografije uvijek bila tema svih tema i zapravo sam uvijek u fokusu svog osobnog političkog djelovanja uvijek i stavljao demografiju vodeći se pritom jednom naizgled jako jednostavnom i pomalo priprostom filozofijom, a to je da bez demografije nema ničega i drugoga, nema ničeg drugog i druge teme i nemaju previše smisla ukoliko nas za 50 ili 100 godina ovdje više neće biti. Središnji državni ured za demografiju i mlade odnedavno je postao Ministarstvo demografije i useljeništva i ja osobno pozdravljam taj potez. Smatram da je to jedan značajan iskorak u pogledu pristupa toj temi koja je ponavljam od krucijalne važnosti kako za Hrvatsku tako i za cijelu Europu.
Moje pitanje za gospodina ministra Šipića jest koji su vaši prvi koraci u novom ministarstvu i u kojoj je fazi strukturiranje, unutarnje strukturiranje novog ministarstva?
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite ministre.

Šipić, Ivan (DP)

Poštovani minist… poštovane kolege ministrice, ministri, premijeru, predsjedniče sabora, kolegice, hvala na pitanju zastupniku Ćaleti Car. Da, dobro ste se osvrnuli demografija je jedna tema koja bi u svemu i po svemu trebala biti nadstranačko pitanje. U skladu s tim smo i pristupili odgovorno i savjesno prije svega da izradimo i ustrojimo, izradimo uredbu o ustrojstvu i djelokrugu rada samog ministarstva i taj posao je gotov i to smo predali na usvajanje resornim ministarstvima na moguće primjedbe, preporuke i na konačnu suglasnost koja će rezultirati odlukom vjerujem Vlade da prihvati ustrojstvo čime će započeti pravi put rada samog ministarstva.
Ministarstvo se temelji na donošenju jedne bitne strategije u ožujku ove godine, a to je strategija demografske revitalizacije do 2033. godine. Ona je temelj po kojem je rađen cijeli niz djelokruga rada, a rezultirat će i sektorima i mnogim, mnogim pravcima u prvom redu akcijskim planom iz kojeg će niknuti operativni planovi. Sve u skladu sa navedenom nacionalnom, nacionalnim programom koji je donesen prije, a da bi sve to skupa bilo oplemenjeno bila je potrebna, bio je potreban napor mnogih, a pa pritom ističem i struku i lokalnu samoupravu gradove, općine, županije, mnoge one koji su sudjelovali i svojim primjerima dali u kojem smjeru bi trebalo ići po pitanju demografije ali i useljeništva.
Prema tome, nama slijedi sada nakon ovog dijela, a vjerujem da će Vlada već ovaj tjedan donijeti uredbu, slijedi nam unutarnji pravilnik, sistematizacija, preslagivanje, dovođenje novih ljudi, priprema za natječaje stručnih kadrova itd. Sve u svemu jako odgovoran posao, a na tragu onog što je radio ured za demografiju, a provodio je jako dobre korake i po pitanju doplatka dječjeg i po pitanju porodiljnih mi ćemo kroz programe i akcijske planove koje spominjem, naravno u suglasju svih horizontalno i u suradnji sa svim ministarstvima nastojati doći sa programom pred našu Vladu koja će imati u skladu s onim što je sama kroz program navela, a to je da ćemo unaprijediti po svim pitanjima demografske revitalizacije i po pitanju naših useljenika jedan ogroman iskorak već vjerujem i kroz slijedeći proračun i to će biti vidljivo.
Sve pozivam da daju svoj doprinos bez da previše politikantstva imaju na ovoj temi i beru koje kakve sitne poteze nego da daju primjerom i praksom što bi i kako bi, a mi nećemo nikome vrata zatvoriti na, na pitanju suradnje.
Hvala vam lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite očitovanje.
Morate samo isključiti mikrofon.
Evo izvolite.

Ćaleta-Car, Ive (DP)

Poštovani gospodine ministre hvala vam na vašem odgovoru. Zadovoljan sam njime i mogu vam samo poželjeti puno sreće i uspjeha u radu u novom izazovnom ministarstvu.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

29 pitanje, zastupnik Andro Krstulović Opara postavlja ga potpredsjedniku Vlade i ministru obrane Ivanu Anušiću.
Izvolite.

Krstulović Opara, Andro (HDZ)

Hvala gospodine predsjedniče.
Uvaženi potpredsjedniče Vlade i ministru obrane gospodine Anušiću, hrvatska javnost je sa velikim zadovoljstvom i pozornošću pratila nedavni dolazak 6 novih Rafala, znamo da uskoro nam dolaze i Crni jastrebovi koji su slijedili nakon kvalitetne nabavke …/Govornik se ne razumije./… također važnih helikoptera nabavljaju se Bradleyi, Hrvatska vojska se ojačava, odlazi u Baranju. Uskoro ćemo imati i vojni rok, dakle naš proračun je izdašan za našu obranu.
Na početku svoga mandata ste kazali da ćete razriješiti problem usporavanja izgradnje obalnih ophodnih brodova za Hrvatsku ratnu mornaricu i to se i dogodilo. Nedavno smo primili informaciju o vrlo brzom dovršetku prvog broda. Kada možemo očekivati plovidbu, prije toga porinuće, opremanje i plovidbu hrvatskim morem, hrvatskim Jadranom. Nešto što će razveseliti sve ljude s mora, sve ljude koji žive od mora i koji vole hrvatski Jadran.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor potpredsjedniče.

Anušić, Ivan (HDZ)

Hvala predsjedniče Sabora, poštovane kolegice i kolege, poštovani zastupniče Opara.
Pitanje koje ste mi postavili odgovorit ću vam vrlo jasno i vrlo kratko. 2014. godine potpisani su ugovori sa tadašnjim ministrom, Ministarstvom obrane o izgradnji pet obalnih ophodnih brodova. Do tada je isporučen samo jedan protu tip koji ima naziv Omiš i koji danas je u upotrebi u Oružanim snagama, tj. Hrvatskoj ratnoj mornarici.
Prvi moj posjet je upravo bio Brodosplitu rješavanju tog problema. 14. ožujka smo, do 14. ožujka smo raspravljali, rješavali taj problem i 14. ožujka potpisali ugovor sa Brodosplitom o nastavku izgradnje obalnih ophodnih brodova. Radi se o izmjenama i dopunama ugovora koji je do sad bio važeći. Dodatno je, ne dodatno nego je trošak završetka, tj. drugoga broda sa kojim je potpisan taj ugovor je 5,67 milijona eura, ne anex, ne dodana sredstva nego sredstva koja su bila predviđena i prvotnim ugovorom koji je 2014. potpisan.
Ja sam posjetio nedavno ponovno Brodosplit. Brod prvi koji je spreman za porinuće bit će porinut u idućih mjesec, mjesec i pol, dva dana maksimalno i završen do kraja godine i biti predan Hrvatskoj ratnoj mornarici na njihovu upotrebu s time da nastavljamo dalje sa aneksom preostala tri broda dovršiti kada ćemo sjesti ponovo sa upravom Brodosplita i dovršiti dinamiku, izgradnju i troškove preostala tri broda koja su na raspolaganju.
Uglavnom do kraja godine imat ćemo drugi ophodni brod, dat na raspolaganje Hrvatskoj ratnoj mornarici. A kad govorimo, spomenuli ste Bradleye pa ću samo dati evo mimo vašeg pitanja informaciju prvi Bradley koji je spreman dati se na upotrebu Hrvatskoj kopnenoj vojsci će biti do kraja ovoga mjeseca. Jer poznato je da su stigli i da se u Đuri Đakoviću repariraju, tj. obnavljaju. Prvi će biti spreman do kraja mjeseca dati se na upotrebu Hrvatskoj kopnenoj vojsci.
Evo hvala vam lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite zastupniče očitovanje.

Krstulović Opara, Andro (HDZ)

Gospodine ministre jako sam zadovoljan sa vašim odgovorom. To vaše vijesti ohrabruju svakog hrvatskog domoljuba i vrijeme je da smo konačno krenuli u obnovu Hrvatske ratne mornarice koja je ključna za sigurnost ne samo hrvatskog Jadrana, hrvatskih ribara, hrvatskog turizma nego i sigurnosti cijelog hrvatskog ozemlja duboko, duboko u hrvatsko ozemlje.
Valja podsjetiti da hrvatsko teritorijalno more ima 31 i pol tisuću kvadratnih kilometara od čega je 12 i pol unutarnjih voda, ostatak teritorijalnih voda, a nedavno Hrvatski je Sabor jednoglasno donio odluku o proglašenju isključivog gospodarskog pojasa za dodatnih 23000 kvadratnih kilometara na Jadranu, praktički jedno veliko ozemlje, ako ga možemo nazvati ozemlje koje je veće od ozemlja, kopnenog ozemlja Republike Hrvatske. I zato nam je Hrvatska ratna mornarica izuzetno bitna.
Ove vijesti koje ste podijelili sa nama izuzetno nas vesele pogotovo nas ljude sa mora i sigurno ćemo proslaviti novo porinuće hrvatskog ratnog ophodno obalnog broda.
Hvala lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)

30. pitanje zastupnik Tomislav Golubić postavlja ga potpredsjedniku Vlade i ministru mora, prometa, infrastrukture Olegu Butkoviću.
Izvolite.

Golubić, Tomislav (SDP)

Poštovani predsjedniče Sabora, poštovani predsjedniče Vlade, poštovane ministrice, poštovani ministri, poštovani ministre Oleg Butkoviću.
Moje pitanje vezano je za cestovnu infrastrukturu u Koprivničko-križevačkoj županiji vječitu temu u našoj županiji, međutim bit ću konkretan oko tri stvari, tri stvari oko kojih su se složile sve političke opcije na protekloj kampanji za parlamentarne izbore, složile se da treba napraviti brzu cestu do Mađarske, da treba napraviti podravsku brzu cestu, da treba napraviti cestu od Bjelovara do Đurđevca.
Konkretno brza cesta od Križevaca gradi se 7 km obilaznice Križevaca i u kampanji je najavljeno od strane više aktera predizborne kampanje da u proljeće 2026. nakon što će biti završeni ovi radovi da je predviđeno da se nastave radovi dalje prema Koprivnici. Netko tko je iz struke brine me rokovi koje ste si zadali, jer koliko vidim lokacijska dozvola još uvijek nije izdana.
Nadalje, što se tiče podravske brze ceste tu imamo situaciju da je parcijalno rješavano oko većih gradova i to bi trebao sve biti dio jednog većeg projekta za kojeg sami ste spomenuli TNT koridor Europske komisije, stvarno mi je žao da to recimo nije ušlo unutra u TNT koridor Europske komisije, jer smo iz lokalne samouprave upozoravali da bi bilo dobro da taj koridor sa južne strane rijeke Drave stavimo unutra pa da ga isfinanciramo iz EU.
Jako bitan koridor koji povezuje od Republike Slovenije, preko Varaždina, Koprivnice, Virovitice, skroz do Osijeka, Republike Srbije. Molim vas da mi odgovorite šta je sa tim projektom.
I treći projekt koji me zanima je cesta od Bjelovara do Đurđevca. To je cesta koja je nužno potrebna, jer postojeća državna cesta koja prolazi naseljima koji jesu tamo nemaju infrastrukturu ni za pješake, ni za bicikliste i opasna je za promet, učestale su prometne nesreće.
Molim vas da mi odgovorite koja dinamika i u kojoj fazi su trenutno ti projekti?

Jandroković, Gordan (HDZ)

Hvala.
Izvolite odgovor.

Butković, Oleg (HDZ)

Hvala vam lijepo gospodine zastupniče, poštovani predsjedniče. Poštovani zastupniče hvala vam još jednom na pitanju. Što se tiče izgradnje cestovne infrastrukture ona je u Hrvatskoj uglavnom izgrađena kad govorimo o autocestovnoj infrastrukturi, a ono što je ostalo i što moramo napraviti kao Vlada naravno i resorno ministarstvo to je izgradnja brzih cesta i spajanje nekih i većine županijskih središta koje nisu priključene i nemaju adekvatne priključke na autocestovnu infrastrukturu. To podrazumijeva čitav niz brzih cesta na kontinentu, naravno i na obali, a ono što je vaše prvo pitanje, to je izgradnja Podravskog ipsilona koji je, koji podrazumijeva državnu cestu 10 i državnu cestu 12. Ova DC br. 1 10 je ta koja vas najviše zanima, to je završetak brze ceste prema Koprivnici odnosno prema mađarskoj granici. Istina je da smo mi nakon određenih poteškoća i zastoja imali ovaj prvi dio od Križevaca prema Kloštru Vojakovačkom jer je bio ugovoren projekt zajedno sa ovom cestom koja ide prema Bjelovaru.
Imali smo potpisan ugovor, međutim, zbog poremećaja koji je postojao na, koji je uzrokovan ratom u Ukrajini, povećanjem cijena imali smo tu problem sa izvođačem, uspjeli smo to riješiti i taj dio ceste se gradi, kao što se gradi završetak tog drugog dijela Podravskog ipsilona prema Bjelovaru. Usput ću spomenuti da su sve aktivne dionice prema Virovitici.
Nastavak prema Koprivnici, u pravu ste, od Kloštra Vojakovečkog je u fazi izrade studije utjecaja na okoliš i idejnih projekata što vodi prema lokacijskoj dozvoli. Mi očekujemo da će to bit završeno u ovoj godini. To je procedura koju treba ispoštovati, ponekad sam i ja sam frustriran da izrada tih studija i svih potrebnih dokumentacija traje i traje, međutim, tu ima jako puno aktera i jako puno subjekata koji morate uključiti, od lokalne samouprave, svih institucija i to je sad procedura koja će ići, mi ćemo prije, po mojoj procjeni, od 2026. g. raspisati natječaj za, tome težimo, za nastavak i završetak te brze ceste koja onda bi bila prema Koprivnici.
Ovaj dio prema mađarskoj granici nije prioritet, tu su, tu je studija koja razrađuje varijantna rješenja, on je, ne odustajemo od njega, ali ovo nam je sada jako bitno nakon što se završi ovaj dio, prije toga raspisati natječaj prema Koprivnici.
Drugi dio što je tiče podravske brze ceste, Hrvatske ceste sukladno svim procedurama i činjenici da su prisutne u cijeloj Hrvatskoj, rade na tom projektu, ne bi, ne bi vam danas davao neke određene rokove jer sutra to ne, možda neće biti tako jer uvijek kažem da su procedure, ali paralelno s tim, nastavit ćemo sve aktivnosti i na podravskoj brzoj cesti, a što se tiče ove, ovog trećeg pitanja i završetku, ja ću razgovarati sa Upravom Hrvatskih cesta da se i ova treća cesta koja je u lošem stanju, državna cesta koja nije adekvatna sukladno potrebama i naravno, mogućnostima Hrvatskih cesta koje sada imaju jako puno aktivnih projekata po Hrvatskoj, i ona stavi u prioritet, pa ćemo i taj dio gurati.
Hvala vam lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite očitovanje, zastupniče.

Golubić, Tomislav (SDP)

Nisam zadovoljan odgovorom, a vjerujem da nisu ni stanovnici Koprivničko-križevačke županije. Znate, lijepo je svima vama doći u Koprivničko-križevačku županiju, doći u Podravinu, doći u Podravku, doći u Koprivnicu i povući novce u državni proračun, a dok se treba vratit nešto dio tih novaca, e onda je malo problem. Ono što bih ja volio reći da, vi ste sad ministar u trećem mandatu, četvrtom, u trećem uzastopnom mandatu, što je, četvrtom, što je uspjeh, 30 vaših kolega nije uspjelo na taj način doći do današnjeg dana i mislim da imate znanja, da li u proračunu je to moguće ostvariti, da li u kapacitetu ministarstva je to moguće ostvariti, da li je u kapacitetu Hrvatskih cesta to moguće ostvariti.
Sviđaju mi se rokovi koji ste sad tu napomenuli, ali vas molim da mi date to sve napismeno. Na taj način moći ćemo i mi pratiti i naravno, vuči vas za rukav svaki put dok se rokovi premaše. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Idemo na 31. pitanje, zastupnik Miro Bulj postavlja ga ponovno potpredsjedniku Vlade i ministru mora, prometa i infrastrukture, Olegu Butkoviću. Izvolite.

Bulj, Miro (MOST)

Premijeru, ministre Butković, najbitnije su demografske mjere. U Sinju imamo besplatan vrtić, porez na dohodak je 18%, najniži u RH, studenti imaju besplatan prijevoz do Splita i brojne druge mjere. Međutim, imamo problem, grad Sinj raste i gospodarski rast je velik. Međutim, što je sa infrastrukturom? Još 2016. studija izvedivosti brze ceste Kukuzovac-Križice zaobilaznica Dicma. Vrlo bitan ne samo za Sinj, nego i za Split, vrlo bitna je cesta koju smo tada unijeli 2016., a to je cesta od Košuta do zone Kukuzovac koja će skratiti i one koji iđu prema Kamenskom i onima koji idu s autoputa na .../Govornik se ne razumije./...
Međutim, što će nam demografske mjere, ministre, kada naši roditelji dršću, strahuju, mole Gospu Sinjsku jer svakodnevno, tjedno gori jedan, dva ili tri autobusa. Neredovne linije, županija je ona koja daje dopusnice, župana Bobana apsolutno nije brige, jednostavno kaže da on nije čuo za to, a ja sam em bezbroj puta ovdje spomenio i dopisa slao i pitanja, to vi potvrdite. Tko dozvoljava, evo premijeru, i vi slušajte, Mati Jujnoviću da troši javni novac sa starijim autobusima, nego što je Mojsijeva šlapa, a taksiste zabranili iznad 5 godina da djeluje. Kažite mi, ministre, što je sa Matom Jujnovićom…
.../Upadica: Hvala vam. Hvala lijepa./... i vašim odnosom?

Jandroković, Gordan (HDZ)

Imamo povredu Poslovnika, prije odgovora. Kolega Sanader. Izvolite.

Sanader, Ante (HDZ)

Pozivam se na čl. 238, ovo je bilo vrijeđanje župana Bobana kad se poziva ovdje da je neodgovaran i da ne izvršava svoj posao, župan Boban radi odlično svoj posao jer radi sve po propisu i po zakonu.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Sanader, znadete i sami, ovo nije bila, ovaj povreda Poslovnika nego ste iskoristili ovo kako biste replicirali, pa dobivate opomenu.
Kolega Grmoja, izvolite.

Grmoja, Nikola (MOST)

Povrijeđen je čl. 238, nitko nije vrijeđao župana Bobana nego je rečena istina. Županija daje koncesije Mati Jujnoviću, a djeca su ugrožena zbog njegovih autobusa koji svakodnevno gore. Niti premijer Plenković niti ministar Butković niti župan Sanader ista poduzimaju, nego uporno daju koncesije Mati Jujnoviću.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Grmoja, dobivate opomenu i vi. I vi ste isto sada zloupotrijebili Poslovnik, a sada će ministar odgovoriti. izvolite.

Butković, Oleg (HDZ)

Hvala lijepo g. predsjedniče, poštovani zastupniče Bulj.
Činjenica je da vi već duže vremena upozoravate na to i to je točno i vi ste u nekoliko i saborskih rasprava i upita i istupa apelirali na činjenicu da ti autobusi koji voze na području grada Sinja, vjerojatno i negdje drugdje su neispravni i činjenica je da su se dogodile određene nesreće. Na svu sreću, nije bilo ljudskih žrtava i to naravno, to je točno.
Nije točno da Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture i MUP zajedno nisu djelovali, mi smo imali puno intervencija i mi smo u proteklih godinu dana imali 12 inspekcijskih nadzora gdje smo 4 autobusa od navedene tvrtke isključili privremeno iz prometa i oni nisu bili ispravni i nisu mogli raditi i nisu mogli voziti niti djecu niti ljude.
I sada nakon što se dogodila ova situacija, prometna inspekcija ministarstva, opet u suradnji sa MUP-om provodi nadzor, što, kako će to završiti i kako će biti pravorijek, ja ne mogu o tom govoriti jer još uvijek to sve skupa traje. S druge strane, Vlada RH 2021. g. osigurala da svaka županija u Hrvatskoj može uvesti javnu uslugu i zato smo osigurali 60 milijuna eura upravo zato jer nam cestovni prijevoz danas uglavnom se odvija na komercijalnoj osnovi i određeni broj autobusnih linija se ukida jer prijevoznici kažu, ne možemo voziti u ruralne krajeve, nemamo računice, itd. i mi smo u tom smislu uveli javnu uslugu, do danas je 6 hrvatskih županija potpisalo ugovore o javnoj usluzi, mi ćemo sad imati potpis za još jednu županiju kroz koji dan, tako da ja pozivam i ovom prigodom sve hrvatske župane i županije da krenu u, ovaj, javnu uslugu, znači moraju odrediti mrežu linija, itd. i to će financirati u 75% bespovratnih sredstava Vlada RH.
To će omogućiti i prijevoznicima koji ugovore javnu uslugu da mogu krenuti u nabavku autobusa novih kao što smo mi pokrenuli u čitavo ovo vrijeme da su gradske tvrtke, mnoge, neću ih sve nabrajati, u Zagrebu, Rijeci, u Splitu, u Osijeku, dobili nove autobuse najnovije generacije, sada smo osigurali sredstva i na alternativna goriva, znači da li na vodik, da li na struju i takvi autobusi se već nabavljaju za gradske, je li, za gradski prijevoz, a one, oni prijevoznici privatni koji budu imali ugovore o javnoj usluzi, to će im biti temelj da mogu i oni, što do sada nisu mogli krenuti da im se u tom dijelu olakša da mogu krenuti u nabavku novih autobusa koji će biti sufinancirani od strane europske, europskih fondova.
Tako da evo, što se tiče ovog konkretnog slučaja, žao mi je da se to događa, mi smo djelovali i djelovat ćemo opet, ali ponavljam, ja vidim izlaz u tome da se što prije napravi javna usluga jer time će se onda i u tim ruralnim krajevima i mjestima gdje bi jedan, dvoje ljudi putuje dnevno, osigurati da postoje linije i ja mislim da je to dobra stvar koju smo još napravili 2021. g.
Evo, hvala vam lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite, zastupniče, očitovanje.

Bulj, Miro (MOST)

Nisam zadovoljan odgovorom, da nerentabilne linije, glasao sam za nerentabilne linije i kao gradonačelnik sam poslao, prvi moj dopis je bio prema županiji popis nerentabilnih linija, da Sanader Ante, nalogodavac Bobanu naredi da to odrade. Međutim, to ništa nije u našoj županiji napravljeno, brojne i jesu. Što će nan sve ako nismo osigurali sigurnost djece, ako smo ugrozili sigurnost našeg djeteta i roditelj, ako drhće za svojih djetetom i moli Boga, hoće se vratiti? Što će nam sve ove mjere? Zbog čega mi donosimo mjere? A županija je osnivač, ovo ponavljam Sanaderu, Butkoviću, Plenkoviću, da čuju. Županija je osnivač, županija daje osnivač škola, međumjesne i međugradske dopusnice za Promet Makarsku koji je očito sponzor, neću se vraćati u pljačku autoprijevoza i kolodvora, to kod ministra more viditi je li mu se u trezoru nalazi bjanko garancija, zadužnica koju je potpisao Promet Makarska Mato Jujnović sa Autoprijevozom Sinj.
Županija pogoduje Mati Jujnoviću, novac javnim, besplatno smo osigurali roditelja da imaju prijevoz, studente vozi drugi prijevoznik, duplo jeftinije nego što je Mate Jujnović vozio iz područja Sinja i ovde nije samo područje Sinja, i Trilja, evo, kolega Buragin gradonačelnik i bivši gradonačelnik i sadašnji ministar Šipić, dignite glas. Dica drhću. A vama, vama, evo, ministre, tj. dat ću ja premijeru, da, pošto on sa Makaranima ima dobre odnose, s Matom Jujnovićem poglavito, dat ću mu na poklon Promet Makarska i Promet Sinj. Ovo mi je dao jedan dječaj iz prvoga razreda da dan premijeru, bez obzira što je upućeno na ministra…
.../Upadica: Hvala kolega Bulj./... pa svaki dan gledajte …
.../Upadica: Hvala./... kako dica drhću kada .../Upadica se ne čuje./... kada šalju njihovi roditelji u autobus.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Bulj, isteklo je vrijeme. Isteklo je vrijeme. .../Upadice se ne čuju./...
Idemo dalje. Kolega Bulj, molim vas.

Jandroković, Gordan (HDZ)

32. pitanje … .../Upadica se ne čuje./... zastupnik Damir Mandić postavlja potpredsjedniku .../Upadica se ne čuje./...
Kolega Bulj, molim vas, sjednite na mjesto, završili ste. .../Upadica se ne čuje./...
.../Upadica: Hvala predsjedniče Sabora. Malo osmijeha nikad nije na odmet, samo malo, samo malo.

Mandić, Damir (HDZ)

Hvala predsjedniče Sabora.
Ja se pripremio za pitanje Bulj ne …/Govornici govore u isto vrijeme./…

Jandroković, Gordan (HDZ)

Možemo dalje? Možemo nastaviti dalje?

Mandić, Damir (HDZ)

Miro mogu ja postaviti pitanje?
Hvala predsjedniče Sabora.
Poštovani ministre.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Čekajte, čekajte kolega Mandić nisam ni najavio još, samo sam vas, al nisam reko kome.
Dakle, zastupnik Damir Mandić pitanje postavlja potpredsjedniku Vlade i ministru prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branku Bačiću.
Izvolite.

Mandić, Damir (HDZ)

Hvala predsjedniče Sabora.
Poštovani ministre, moje pitanje isto vezano uz potres, ali ne ovaj zagrebački, petrinjski. Naime, početkom svibnja područje šire područje Rakovice u Karlovačkoj županiji pogodio je niz potresa, dva najjača 4,3, 3,8 Richtera, hvala Bogu nije bilo ozlijeđenih. Mislim da ste upoznati sa situacijom, naime bilo je dogodila su se i prijavljene su određene štete na javnoj i privatnoj infrastrukturi, pitanje je kako i na koji način će Vlada RH pomoći?
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite potpredsjedniče odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)

Zahvaljujem g. predsjedniče.
Poštovane zastupnice i zastupnici, poštovani zastupniče Mandić.
Kao što ste rekli 1. svibnja ujutro rano prvi potres snage 4,3, a navečer 3,8 pogodio je područje 15km južno od Slunja i najveće štete pričinio je na području Općine Rakovica. Odmah nakon potresa je Ravnateljstvo civilne zaštite izišlo na teren, a statičare Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo u dogovoru sa našim ministarstvom obavili su prve nalaze i utvrdili oštećenja.
Prema tim prvim preliminarnim nalazima Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo utvrđeno je da je 110 objekata bilo oštećeno i za tih 110 objekata su podnesene prijave, ali kasnije u ponovljenim nalazima se utvrdilo da 33 objekta nisu oštećena u tom istom potresu, sad je ostalo 77 kuća privatnih obiteljskih, ali i dio zgrada javne namjene.
S obzirom da je naš zakon iz 2023. i raniji zakoni se odnose se na dva konkretna potresa kako onog zagrebačkog tako i petrinjskog sam zakon nije ne može na isti način odgovoriti na ovaj potres koji se dogodio oko Rakovice odnosno 15km južno od Slunja.
U ovom trenutku Hrvatski centar za potresno inženjerstvo zajedno s našim ministarstvom privodi kraju aktivnosti kako bismo utvrdili okvirnu visinu štete. Mi ćemo s obzirom da već provodimo obnovu na području zahvaćenog petrinjskog i zagrebačkim potresom predložiti Vladi program kojim programom ćemo sukladno procedurama iz Zakona o obnovi onda obnoviti i 77 zgrada. Uglavnom su to ne konstrukcijske obnove, ali 12 zgrada je teže oštećenih i zgrada javne namjene što će zahtijevati konstrukcijsku obnovu, tako da ćemo to riješiti.
Mi smo jučer bili na zajedničkom sastanku sa županicom, nas dvojica županicom karlovačkom Martinom Furdek Hajdin, a kasnije sam bio sa Mihovilom Bičanićem načelnikom Rakovice na terenu gdje smo praktički dogovorili buduće aktivnosti i ja vam mogu poslati poruku da ćemo u ime Vlade tih 77 objekata onda obnoviti sukladno našem postojećem zakonu, ali kažem uz poseban program Vlade.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite očitovanje.

Mandić, Damir (HDZ)

Da, dobro zadovoljan sam odgovorom. Mislim da je vrijedilo posebno istaknuti i ovaj problem dolje, naime prostor Rakovice, Slunja odnosno Karlovačke županije zaslužuje. Naravno svaki kraj je bitan, ali ovaj kraj zaslužuje posebnu brigu.
Mislim da je ovdje posebno bitno s obzirom da taj dio naše županije je na neki način ono što se kaže bori se i sa svojim demografskim problemima i ova podrška Vlade RH odnosno ministarstva mislim da je da će dobro doći.
Ono što bih ovdje još samo istaknuo što se tiče ovih Karlovačkih županija vezano za ova dva potresa petrinjski i zagrebački, mislim da smo tu pokazali sa svoje strane i tu govorim i o Gradu Karlovcu, ali i naravno i Karlovačkoj županiji da sva ona sredstva koja su bila na raspolaganju da smo ih maksimalno iskoristili, tu govorim o svim resorima i prometne infrastrukture i kulturne baštine tako da vjerujem da će i ovaj program kojeg ćete složiti zaista biti iskorišten maksimalno na dobro svih sugrađana.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Prelazimo na 33. pitanje zastupnik Branko Kolarić postavlja ga ministru zdravstva Viliju Berošu.
Izvolite.

Kolarić, Branko (SDP)

Poštovani predsjedavajući, članovi Vlade, saborske zastupnice i zastupnici.
Poštovani ministre zdravstva, moje pitanje će biti vrlo kratko i konkretno, zašto u Novom Zagrebu nemamo opće bolnice, zašto je nema u programu i planu Vlade?
Već sam napominjao, radi se o 200 tisuća ljudi, a da ne napomenem da Zagrebačka županija isto tako nema opće bolnice koje nemaju adekvatnu zdravstvenu zaštitu u hitnim intervencijama.
U Hrvatskoj godišnje umire 22 tisuće ljudi od kardiovaskularnih bolesti što bi značilo da na području od 200 tisuća stanovnika umre 1150 ljudi godišnje ili troje ljudi dnevno. Dakle, troje ljudi dnevno umre od kardiovaskularnih bolesti, dvoje ih je danas umrlo od ponoći do sada, na području gdje se ne može dobiti na vrijeme adekvatna zdravstvena zaštita, dakle ono pravilo zlatnog sata unutar sat vremena da čovjek dobije zdravstvenu zaštitu.
Ne moram napominjati druge pozitivne posljedice šta se može sa općom bolnicom napraviti, od toga da se grad prometno rastereti, da se manje zagađuje okoliš, al prvenstveno ovo pitanje spašavanja nekih života koji sada ne mogu bit spašeni jer znate da dok dođe hitna i dok vas se iz Brezovice doveze do Rebra da prođe više od sat vremena.
Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Ministre izvolite odgovor.

Beroš, Vili (HDZ)

Zahvaljujem g. predsjedniče.
Poštovani saborski zastupniče, uvaženi kolega.
Ne bih rekao da u ovom trenutku u Gradu Zagrebu u širem području gdje postoje četri intervencijska kardiološka centra postoji opasnost da netko umre zbog toga jer mu nije dostupna interventna kardiološka skrb. I sami ste naglasili taj period od jednog sata, vjerujem da svi oni stanovnici preko puta na južnom dijelu Save mogu doći u jedan od pripadajućih centara. Dakle, izvjesno je da se oni grupiraju po geografskoj blizini i sigurno je da netko iz udaljenog područja neće biti vođen, vožen na Rebro nego će biti recimo vođen na Sveti Duh.
No, reći ću vam ono što ova Vlada i zdravstvena administracija čini za naše građane koji se nalaze južno od Save. Ja bih proširio ovu vašu brojku i rekao da prema posljednjem popisu stanovništva iz 2021. godine čak 500 tisuća stanovnika živi južno od Save stoga smo zajedno sa gradskim vlastima Velike Gorice utemeljili gradnju dnevne bolnice u samoj velikoj bolnici kao optimalnog načina dostupnije i kvalitetnije zdravstvene na… zdravstvene zaštite. Radi se o jednom novom, suvremenom, ekonomičnijem, multidisciplinarnom konceptu pružanja zdravstvene zaštite na osnovu onih determiniranih načela u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti poglavo, poglavito o supsidijarnosti i adekvatnosti pružanja zdravstvene zaštite. Ta nova dnevna bolnica biti će bazirana na Kliničku bolnicu Dubravu na njene kadrovske pacijente i jednostavno će unaprijediti koncept izvanbolničke zdravstvene zaštite odnosno pružanja SKZZ-a izdvojeno od samih bolničkih centara.
Kada je riječ o daljnjim nastojanjima koje ova Vlada radi i poduzela je već velike korake u tom kontekstu, znate i sami da će južno od Save na području sadašnjeg Blata niknuti nova, u prvoj fazi nova Nacionalna dječja bolnica, u drugoj fazi Nacionalna sveučilišna bolnica. I podsjetit ću vas na ono što smo nedavno komunicirali i u javnosti, a to je da su osigurana u ovom trenutku sredstva od preko 50 milijuna eura od čega je 85% bespovratnih sredstva iz EU za izgradnju te nove dječje bolnice kakvu RH zaslužuje. Izrađena je studija izvodljivosti, gotov je idejni projekt, u završnoj fazi je izrada natječajne dokumentacije za koju očekujem da će u srpnju ili kolovozu ove godine biti puštena u javno savjetovanje.
Nova bolnica je iznimno velik i vrijedan objekt ukupne kvadrature od 100 tisuća kvadrata, gradit će se u dvije faze i kada bude gotova imat će ukupno 535 kreveta. Inače ukupna je vrijednost ove investicije je preko 225 miliona eura i uz ovih spomenutih 50 Vlada će osigurati sredstva za izgradnju te bolnice. Mislim da ćemo na taj način doista unaprijediti zdravstvenu zaštitu naših stanovnika.
Kada je riječ o još jednom elementu želim reći da je ova Vlada implementirala i hitnu helikoptersku medicinsku službu. Kao što znate njena baza upravo se nalazi južno od Save točnije u ZTC-u Zrakoplovnom tehničkom centru i upravo za sve građane Velike Gorice ukoliko bude problema u prometnom, prometnoj povezanosti biti će također jedan od sjajnih elemenata u pružanju adekvatne zdravstvene zaštite.
Upravo je lokacija nove dnevne bolnice kao suvremenog koncepta u Velikoj Gorici u neposrednoj blizini baze. Tako da doista vjerujem da smo na ovaj način otklonili sve vaše, sva vaša pitanja i sve vaše sumnje u adekvatno pružanje zdravstvene zaštite u ovom trenutku u RH.
Hvala vam.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite očitovanje.

Kolarić, Branko (SDP)

Hvala lijepo.
Dakle, u redu je raditi dnevnu bolnicu, podržavam. U redu je radit dječju bolnicu, podržavam. No, dnevna bolnica ne može riješiti pitanje intervencije i terapije takvih zahvata, može se napraviti dijagnostika, dakle ako netko treba intervenciju u hitnom stanju on opet mora u bolnice koje su u podsljemenskoj zoni. Dakle, time nije riješeno to pitanje.
Meni je drago da planirate sveučilišnu i opću bolnicu, ali mislim zašto se to ne radi, zašto to ne postane prioritet jer kažem 1.150 ljudi ima tako godišnje umre od kardiovaskularnih bolesti, sigurno se helikopterom ne može 1.150 ljudi ili 1.000 ljudi ili 500 ljudi prevoziti helikopterom, to nije rješenje. Zagreb nije dugo sagradio novu bolnicu i jedna europska metropola koliko sam gledao nema 50, 70, 40 godina da nije napravljena bolnica moderna. Bolnice su iz 19. stoljeća nadograđuju se i ja zaista mislim da nema razloga i ne vidim razlog da se to južno od Save ne napravi i da to bude prioritet jer ćemo poboljšati i kvalitetu i preživljenja naših građana.
Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)

34 pitanje, zastupnica Sanja Radolović postavlja ga ministru znanosti, obrazovanja i mladih Radovanu Fuchsu.
Izvolite.

Radolović, Sanja (SDP)

Zahvaljujem poštovani predsjedniče.
Poštovani ministre, ova sklepana Vlada HDZ-a i bivšeg HDZ-a odnosno DP-a u svom programu u poglavlju Visoko obrazovanje i znanost kaže da će se pokrenuti novi programski okvir za ciljana znanstvena istraživanja i razvoj inovativnih tehnologija budućnosti. Također ova nova Vlada kune se u povećanje izdvajanja kroz BDP za istraživanje i znanost. Istovremeno pazite preko noći iz indikativnog plana godišnjeg objave poziva na dostavu projektnih prijedloga iz EU fondova isparilo je preko noći 75 miliona eura za znanstveno istraživačke organizacije koje su odradile ajmo reći prvu fazu tzv. IRI projekata. U 2023. godini bilo je navedeno 75 miliona eura, brojna sveučilišta, znanstveni instituti poslali su vam upit, vi ste suhoparno odgovorili da niste nigdje obećali odnosno vaše ministarstvo tih 75 miliona eura niti da ste se na to obvezali.
Ja vas pitam budući da sveučilištima i znanstvenim organizacijama niste odgovorili gdje je isparilo tih 75 miliona eura koje je bilo navedeno u indikativnom planu godišnjem za financiranje kroz EU fondove i na što ste zapravo utrošili taj novac? Mislim da barem toliko naše sveučilište i znanstvene institucije zaslužuju znati.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite ministre odgovor.

Fuchs, Radovan (HDZ)

Hvala lijepa.
Poštovana zastupnice Radolović ja mislim da postavljate pitanje možda djelomično sa aspekta Sveučilišta u Puli. Nije nigdje isparilo nikakvih 75 miliona eura, dapače iz programa NPOO-a oni su utrošeni ili još nisu utrošeni u okvirima programskih ugovora. Ne znam da li vam je poznata informacija da su svi znanstveni instituti u RH potpisali programske ugovore u kojima unutra jedan od komponenti i razvojna komponenta dakle nešto što se odnosi na financiranje tih instituta u sljedećih pet godina u kojima unutra itekako su dobili dio sredstava koji se odnosi na istraživanje i razvoj.
Sada je u tijeku pokretanje razgovora sa visokoškolskim institucijama, dakle sveučilištima u prvom redu oko zaključivanja istih takvih programskih ugovora u kojima unutra će jednako tako biti sadržan i ovaj dio razvojni, ali jednako tako i drugi dijelovi financiranja i čak i nekih infrastrukturnih objekata unutar sveučilišta, ali i jedan dio komponente koja se odnosi na studentske domove.
Prema tome, 75 miliona nije isparilo nigdje oni su itekako usmjereni ka istraživanju i razvoju, u ovom slučaju vrlo konkretnom kroz istraživačke institute u RH.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite očitovanje.

Radolović, Sanja (SDP)

Zahvaljujem ministre.
Pa naravno da nisam zadovoljna vašim odgovorom, da budem precizna i konkretna, da ne radi se o 75 miliona eura radi se o 74 miliona 451 tisuću 122 eura koja su preko noći isparila iz indikativnog plana godišnjeg za financiranje iz eu fondova točnije kroz OPKK-a.
Ja vas ponovo pitam, iako znam da mi sad poslovnički više ne može odgovoriti, gdje ste taj novac preusmjerili? Dakle, kad imate u onoj excelici koju objavljujete na web-u za plan objave poziva odnosno plan prijave projektnih prijedlog iz financiranja iz eu fondova ako negdje imate 75 miliona eura, 74 i nešto navedeno bilo bi logično ako to ispari da navedete za šta je taj novac otišo. U kuloarima se šuška, ali ja to neću to zloupotrebljavati da je taj novac otišao na obnovu od potresa.
Sa aspekta Sveučilišta u Puli pa gledajte neovisno o tome šta radim na Sveučilištu u Puli zastupnica sam iz Istarske županije i naravno da mi je to prioritet, ali za vašu informaciju Sveučilište u Puli je među zadnjima bilo to sveučilište koje vam je uputilo upit, svima ste slali iste odgovore i zapravo smo mi dobili informaciju od drugih znanstvenih organizacija da jednostavno apsolutno je ukinuta ta linija financiranja i da ona neće biti omogućena svim znanstvenim organizacijama dakle sveučilištima i znanstvenim institutima koji su vrijedno radili na toj prvoj fazi IRI projekata i sada su primarno za te građevinske radove i nabavku znanstvene opreme ostali zakinuti kao takvima. Ali ponavljam mislim da bi bio minimum korektnosti da se jednostavno napiše gdje je nestalo 75 milijuna eura za financiranje znanosti i istraživanja u Hrvatskoj.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Idemo na 35. pitanje, zastupnik Dario Zurovec postavit će ga potpredsjedniku Vlade i ministru mora, prometa, infrastrukture Olegu Butkoviću.
Izvolite.

Zurovec, Dario (Fokus)

Zahvaljujem.
Poštovani ministre.
Građani Svete Nedelje, Samobora, Zaprešića, ali i okolnih mjesta već dugi niz godina apeliraju na obnove željezničke pruge Podsused-Sveta Nedelja-Samobor ili popularnog Samoborčeka od nekada koja je trenutno u fazi razrade i evaluacije određenih rješenja, točnije radi se studija izvodljivosti.
Ono što je u principu bio problem 2013.g. eu financiranje tog projekta je odbijeno pa se zato sada radi ta evaluacija. No s obzirom da se tu radi o projektu koji već ima aktiviranu građevinsku dozvolu, mene zanima da li tu postoji mogućnost da se financira možda iz državnog proračuna ukoliko se tu opet jave neke poteškoće? To pitam najviše zbog toga što taj dio Hrvatske bilježi jedan rapidan rast stanovništva i definitivno je jedan od dijelova koji mu fali tih nekoliko kilometara pruge kako bi naravno prometna povezanost bila bolja.
Na to se automatski veže i most prema Zaprešiću između Svete Nedelje i Zaprešića preko Save, naime, taj koridor i taj most se isto tako čuvaju prostornim planovima zadnjih ha preko 30 ako ne i više godine, sada je nedavno završena studija utjecaja na okoliš, isto tako i studija izvodljivosti oba dokumenta su vrlo ovako simbolične veličine, jedan ima 250 stranica, drugi 500 znači dokumentacija možemo reći da ide prema napred, pa me zanima da li će taj projekt koji radimo u suradnji sa ŽUC-om s kojima je suradnja, evo pogotovo sa ravnateljem za sada dosta dobra, da li će se to podržati kako bi se to končano moglo realizirati?
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite potpredsjedniče odgovor.

Butković, Oleg (HDZ)

Hvala lijepo.
Gospodine zastupnice što se tiče vašeg prvog pitanja Samoborčeka tzv. i odnosno samoborske pruge, … željezničke pruge Podsused-Samobor-Bregana on je iz 2013.g. iz razloga što je jel kad je pripremljeno odbijeno je europsko financiranje. Mi smo iz tog razloga krenuli u revidiranje svega i traženja najbolje varijante koja bi bila prihvatljiva za europsko financiranje. Ta studija je trenutno u fazi razrade i evaluacije svih varijantnih rješenja i vidjet ćemo, nećemo to dugo čekati, pa kad vidimo i kad završi taj posao probat ćemo ponovno prema europskim fondovima. Ako to ne bi bilo moguće onda ćemo tražiti varijantu da se ona financira iz državnog proračuna odnosno iz kreditnog zaduženja jer mi som i sada za obnovu lokalnih i regionalnih pruga osigurali 900 milijuna eura iz EIB-a odnosno sa Europskom investicijskom bankom i puno je natječaja već sada u raspisu. I ono što ne možemo financirati iz europskih fondova, a to su lokalne i regionalne pruge, tu smo našli način da to financiramo iz kredita EIB-a, pa i to može biti jedna od mogućnosti da proširimo taj kredit i da onda financiramo i tu dionicu.
Što se tiče izgradnje županijske ceste Brestovje-Most na Savi-Zaprešić to je duljina 7,7km točno je dobro ste informirani budući da se i vi za taj dio stalno zalažete, započela je izrada studija utjecaja na okoliš, a prethodno smo završili studiju izvodljivosti koja je dala odgovore sa analizom troškova i koristi itd., to nam je bio prvi korak i to smo i to je sve financiralo ministarstvo.
Što se tiče nakon izrade kad bude gotova sva prometna dokumentacija, naravno da ćemo tražiti varijante jer glupo bi bilo da sad napravimo svu dokumentaciju, a da onda tu cestu ne napravimo što uključuje i taj most tako da u tom smislu tražit ćemo financiranje ili iz europskih sredstava ili ćemo naći načina da ŽUC-u pomognemo u realizaciji tog projekta.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite očitovanje zastupniče.

Zurovec, Dario (Fokus)

Evo zahvaljujem.
Ovo su vrlo konkretni odgovori, moram priznati da sam se čak iznenadio da ste spremni evo osigurati sredstva u državnom proračunu na čemu se mogu zahvaliti, no moram reći da ću ipak malo povući ručnu i pričekat, pa živi bili pa vidjeli. Dapače, evo ako se to realizira definitivno ću pozdraviti i definitivno tu kao gradonačelnik ali i saborski zastupnik uvijek stojim na raspolaganju.
Kao političar i kao čovjek uvijek cijenim dvije stvari, a to su principu finšer i dizalica. Onog momenta kada vi to vidite na gradilištu onda vidite da se nešto realizira. Ovaj cijeli proces pripreme je dugačak, je ponekad čak i beskonačno iritantan, no s druge strane naravno da je i potreban. Ovi koridori koje sam ja spomenuo vam se čuvaju po posebnih planovima zadnjih 40 godina. Znači non stop se o tome priča i priča, radi se jedna studija, druga, treća, četvrta pa se nešto odbije, pa se prebaci, pa se promijeni ministar, pa netko ostane, netko ode i jednostavno je već i ljudima malo prekipjelo i zato se u principu svi zajednički tu i zalažemo. Tu su involvirani političari iz više političkih stranaka. Kao što možete vidjeti ovo je ipak jedan pa rekao bih i nadstranački projekt koji tko zna, možda budemo, možda ne budemo doživjeli, daj Bože da budemo, a s druge strane ipak će ostati našoj djeci i nadam se evo da će onda na koncu i smanjiti nekakve ulaze, točnije smanjiti gužve na ulazu na zapadnom dijelu Zagrebu s obzirom evo na tu željeznicu, a na koncu konca i prikratiti to putovanje prema Zaprešiću. Evo imam pozitivnu vjeru, ali budimo oprezni i dalje.
Hvala vam.

Jandroković, Gordan (HDZ)

36 pitanje, zastupnik Ivan Matić postavlja ga ministru gospodarstva Anti Šušnjaru.
Izvolite.

Matić, Ivan (MOST)

Zahvaljujem predsjedniče.
Evo poštovani ministre imam jedno pitanje koje ustvari visi u zraku zadnjih 20 godina. Naime, 2003. godine talijanski investitor počeo je u Kruševu kod Obrovca razvijati jedan projekt koji je u početku prezentiran kao omanja tvornica žbuke sa najmodernijim standardima proizvodnje, no međutim do 2010. godine to se uz dodatke projektu razvilo na jednu ogromnu cementaru na 20 i 8 hektara površine, ustvari to je jedan ogromni kompleks u sklopu kojega je i cementara od kapaciteta gotovo milijun tona. Ta, to područje investitor ima sve dozvole, ima sve potrebno za početi sa radovima no međutim na cijelom tom prostoru ništa se ne događa zadnjih 20 godina osim što investitor svakih 5 godina produži građevinsku dozvolu, a lokalni političari svake 4 godine obećaju radna mjesta u toj tvornici. To je jedna, za taj mali prostor i osjetljivo područje Novigradsko-karinskog mora i za taj dio Zadarske županije iznimno, iznimno velik projekt. Ja neću sad ulazit da li sam ja za to, da li sam protiv ali mislim da bi javnost morala imati više informacija o nečemu što će u ogromnu, u ogromnom postotku promijeniti sve aspekte života u tom prostoru, kako ekonomske i ekološke tako i kulturološke i sociološke.
Tako da bi ja vas zamolio da evo iskoristite svoju poziciju ministra i da napokon razjasnimo što se to događa u Kruševu na prostoru od 28 hektara, da li će to biti cementara ili neće kako bi se lokalno stanovništvo moglo prilagoditi postojanju ili ne postojanju te tvornice. Naime, ona pitanja na koja je potrebno odgovoriti to je …

Jandroković, Gordan (HDZ)

Hvala vam lijepa, isteklo je vrijeme, e morate gledat.
Izvolite odgovor.

Šušnjar, Ante (DP)

Zahvaljujem gospodine predsjedniče Hrvatskog sabora.
Uvaženi zastupniče Matić evo ja nisam shvatio na kraju koje je pitanje. Mi ćemo u, zapisao sam si ovdje ove detalje koje ste naveli. Pokušat ćemo provjeriti tj. provjerit ćemo sigurno i pokušati razjasniti zašto to toliko dugo traje, ali mi kao Ministarstvo gospodarstva ćemo se zalagati za sve investicije koje su u skladu sa zakonom, sa zelenim politikama, koje su na dobrobit naših građana i koje će doprinijeti razvoju malih i lokalnih zajednica i njihovih žitelja.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite očitovanje.

Matić, Ivan (MOST)

Pa mogu iskoristit da nastavim o čemu se zapravo radi. Potrebno je odgovoriti na pitanje, a to nudi oko 200 radnih mjesta. Mi sad imao problem da jedan običan hotel nađe 2-3 radnika. Znači da li će takva jedna tvornica dovući 200 inozemnih radnika pa ćemo imati jednu veliku kulturološku promjenu u tako jednom malom selu. Kako će se taj transportirati proizvod gotovo milijun tona proizvoda godišnje? Trenutačno nema, nema ucrtane nikakve luke. Da li će biti luka u Novigradskom moru il neće, da li će se to voziti kamionima do Gaženice i kakav će to utjecaj imati na promet? Koliko će biti vrijednost nekretnina kada umjesto bilog cvitka i prekrasnog Novigradsko-karinskog mora postanemo sinonim cementare, proizvodnje cementa.
Ja postavljam to pitanje samo da bi raščistili napokon stvar da ljudi na eksploatacijskom polju ne grade kuće za odmor nego da budu svjesni da smo se mi kao zajednica orijentirali u jednu tešku industriju proizvodnju cementa i da sva svoja poslovanja i ponašanje prilagode tim uvjetima. Neko će se zbog toga doselit, neko će se zbog odseliti, ali mislim da ljudi moraju imati ispravne i točne informacije što će im se kroz naredno vrijeme događati u životu. Jedino di se ta cementara spominje, spominje se u prostornom planu Zadarske županije gdje se navodi kao jedan od najvećih potencijalnih zagađivača toga kraja. Lokalni političari to koriste samo za mamac za, za izaći na izbore i obećavaju radna mjesta, o tome šute već 20 godina iako je isti gradonačelnik na toj poziciji od 2003. do dana današnjega. Ne znam zašto se taj projekt skriva. Ja vas molim da oslobodite lokalno stanovništvo toga neznanja da bi mogli nastaviti sa našim životima u jednom od ta dva smjera.
Eto toliko od mene, hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

37 pitanje, zastupnica Danijela Blažanović postavlja ministrici zaštite okoliša i zelene tranzicije Mariji Vučković.
Izvolite.

Blažanović, Danijela (HDZ)

Zahvaljujem gospodine predsjedniče Hrvatskog sabora.
Pozdrav predsjedniku Vlade RH i svim ministricama i ministrima u Vladi i pozdrav kolegicama i kolegama u saborskim klupama.
Poštovana ministrice evo u ovom aktualnom prijepodnevu dosta toga i nije bilo tako aktualno, dosta je bilo kukanja o opterećenjima i prikazivanju Vlade RH da se ništa ne radi.
Ali evo ja bih skrenula pozornost kako Vlada Republike Hrvatske još 2020. godine u svibnju usvojila prvi akcijski plan vezano za smanjenje neporeznih i parafiskalnih davanja. I tada je već u prvom kvartalu 2022. ostvarene su, provedene su svih 50 mjera rasterećenja koje su tim prvim akcijskim planom bile i utvrđene. I tada je ostvareno jedno rasterećenje sa nešto više od 70 milijuna eura.
Vlada Republike Hrvatske u prosincu prošle godine donijela drugi akcijski plan vezano za smanjenje tih neporeznih i parafiskalnih davanja za 2024. godinu gdje si je zadala, predvidjela je 73 mjere rasterećenja. I radi se o nekom iznosu od cca 133 milijarde eura u tom ukupnom iznosu. Moje pitanje na vas je koliki dio tog planiranog rasterećenja za građane poduzetnike i lokalnu samoupravu se odnosi na Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije?

Reiner, Željko (HDZ)

Odgovor poštovane ministrice Vučković.

Vučković, Marija (HDZ)

Hvala lijepa potpredsjedniče, hvala lijepa zastupnice Bažanović na pitanju.
Kao što ste dobro naglasili Vlada Republike Hrvatske je već 2020 godine donijela prvi akcijski plan za smanjenje neporeznih i parafiskalnih davanja vrijedan više od 70 milijuna eura, te provela svih 50 mjera zaključno sa 2022. godini. U 2023. je donijela drugi akcijski plan vrijedan otprilike kako ste i naveli pri čemu se vrlo velik udio odnosi na Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije, točnije 57 milijuna eura od kojih se 54 odnosi točno na vodno gospodarstvo. Kad govorimo o mjerama koje čine tih planiranih 54 milijuna manje opterećenja za naše građane i poduzetnike onda ću istaknuti ukidanje naknade za vodni doprinos. Takvo ukidanje je predviđeno Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju vodnog gospodarstva koji je potvrđen, usvojen u Hrvatskom saboru u ožujku čini mi se ove godine, a stupit će u cijelosti na snagu od 1. srpnja 2024. godine.
Vrijednost ovog rasterećenja je 16 i pol milijuna eura. Budući da su se tom naknadom financirala, budući da se tom naknadom financirala gradnja potrebnih građevina želim navesti svima vama i našim građanima da će gradnja i dalje biti omogućena jednakom odnosno i još većom brzinom jer su Hrvatske vode predvidjeli korištenje drugog izvornog prihoda, prihoda od uređenja voda za financiranje gradnje i takvih građevina, a i osigurana su sredstva od strane Vlade Republike Hrvatske iz tradicionalnih instrumenata, odnosno iz programa konkurentnost i kohezija za razdoblje od 2021. do 2027. godine. Također i iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti dodatno što se tiče javne infrastrukture navodnjavanja čiji su nositelji hrvatske županije. Oni su investitori. Dakle, u strateškom planu zajedničke poljoprivredne politike unatoč tome što to nije bilo u prvim prijedlozima nadležnih uredbi predviđeno a Hrvatska se izborila za to, osigurana su sredstva od 72,3 milijuna eura za financiranje takvih građevina.
I ono što sigurno konačno zanima naše jedinice lokalne samouprave budući da je njima pripadalo 8% od naknade za vodni doprinos jest činjenica da će se sve ono što su financirali primjerice sanacije klizišta, odrona i slično kao posljedice teških elementarnih nepogoda i događaja financirati i dalje jer je proširena namjena naknade za uređenje voda. Što se tiče drugi elemenata ovog rasterećenja u području vodnog gospodarstva riječ je dakle o preostalih otprilike 37 i pol milijuna eura, o smanjivanjima tarifa za korištenje, naknade za korištenje voda i naknade za zaštitu voda i takvo će se smanjivanje regulirati sukladno planu početkom srpnja novim uredbama ove godine i plan će se izvršiti predviđenom dinamikom.
Osim ovoga akcijskog plana smanjenja neporeznih i parafiskalnih nameta željela bih posebno istaknuti i nedavno usvojeni akcijski plan rasterećenja gospodarstva …
…/Upadica Reiner: Hvala./…
… koji je za dvije godine vrijedan 364.

Reiner, Željko (HDZ)

Hvala.
Poštovana zastupnica Blažanović.

Blažanović, Danijela (HDZ)

Poštovana ministrice zahvaljujem na odgovoru i zadovoljna sam sa istim odgovorom.
Posebno me raduje što je vidljivo da Vlada konstantno radi na rasterećenju i građana i poduzetnika i lokalne samouprave i iznalazi načine da se sufinanciraju njihovi projekti iz nekih drugih izvora, a da se rasterete kako građani, tako recimo i poduzetnici u građevinarstvu.
I nadam se da će ići u tom smjeru da dođe i do smanjenja cijena nekretnina ako se olakša i poduzetnicima i napravi se konkurentno tržište. Vjerujem da će to i dovesti do takvih učinaka i da će se smanjiti računi građana što se tiče vodnih doprinosa koji je jedan od najskupljih računa koji građani u Hrvatskoj plaćaju iako je Hrvatska država koja je jako bogata vodom i nadam se da Vlada evo ide u tom smjeru i to me raduje.
Hvala puno.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovana zastupnica Baradić ima pitanje za ministra zdravstva Vilija Beroša. Izvolite.

Baradić, Nikolina (HDZ)

Zahvaljujem potpredsjedniče.
Poštovani ministre, uspostavljena je flota brzih brodica hitne pomorske medicinske službe. U funkciji je svih 6 predviđenih brodica redom kako slijedi. U rad je puštene brodice u Dubrovniku, Zadru, otoku Rabu, Malom Lošinju i Šibeniku, te je ona posljednja puštena je prošle godine na otoku Braču.
Isto tako poznati su i izazovi poput razvedenosti hrvatske obale kao i udaljenosti pojedinih otoka, temeljno ljudsko pravo je imati dostupnost na pravovaljanu i pravovremenu zdravstvenu skrb, a prema ovim nabrojenim lukama gdje su usidrene brodice, uz postojeću kopnenu medicinsku službu, novouspostavljenu helikoptersku hitnu medicinsku službu i ove brze brodice, možemo li reći da su svi građani i posjetitelji Hrvatske imaju jednaku mogućnost brzog i sigurnog medicinskog zbrinjavanja? Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani ministar Beroš.

Beroš, Vili (HDZ)

Zahvaljujem g. potpredsjedniče. Uvažena saborska zastupnice, ova Vlada i aktualna zdravstvena administracija neće prestati raditi na daljnjem unaprjeđenju hitne medicinske službe i omogućavanju jednake dostupnosti zdravstvene zaštite svim građanima RH ma god da se oni nalazili, bez obzira da li je riječ o udaljenim i ruralnim područjima.
Da, vi ste u pravu. Za sada plovi 6 brzih brodica u okviru novouspostavljene hitne pomorske medicinske službe i one iz dana u dan dokazuju i opravdavaju svoje postojanje. Reći ću vam da otprilike oko godinu dana, koliko traje period uspostave iste službe, spašeno je i imali smo 198 intervencija. Ako tome pridodamo još 148 intervencija hitne helikopterske medicinske službe, možemo okvirno reći da smo pomogli i unaprijedili spašavanje života čak 346 naših građana, ali ne samo građana, nego i turista koji se nalaze, recimo, na otocima.
Međutim, tu ne stajemo. Uz ovih 6 postojećih brodica, vi ste nabrojali njihove lokacije, to su Mali Lošinj, Rab, Zadar, Šibenik, Supetar i Dubrovnik, planiramo sagraditi još 5 novih koje će biti smještena u Splitu, Senju, Puli, Hvaru i Korčuli. Treba reći da je riječ o međuresornom projektu Vlade RH gdje veliku ulogu igra i Ministarstvo mora i infrastrukture koje osigurava posadu za navedene brodice, ali isto tako i luke u okviru lučkih kapetanija. Jedan hvale vrijedan projekt koji, kao što sam rekao, dokazuje iz dana u dan. Ukupna vrijednost projekta, iako ne volimo govoriti o eurima, kada je riječ o spašavanju ljudskih života je preko 10 milijuna eura, a ukupna vrijednost investicije u HMPS je preko 60 milijuna eura.
Prema tome znatna sredstva su uložena u poboljšanje hitne medicinske djelatnosti u RH, ali isto tako, treba reći da je novom mrežom hitne medicinske djelatnosti u RH unaprjeđena i kopnena služba, dodali smo neke nove timove upravo na zamolbe i sugestije županija koje najbolje znaju svoje zdravstvene potrebe, a isto tako, treba reći da tijekom turističke sezone se podižu i na prometnicama i onim lokacijama gdje je potrebno, dodatne službe koje pružaju hitnu medicinsku pomoć.
Ja mislim da je sve navedeno najbolji primjer kako politička stabilnost ove Vlade, evo, već sada u 3. mandatu i ojačavanje hitne medicinske pomoći, utječe na Hrvatsku kao jednu sigurnu u poželjnu turističku destinaciju, što nam je iznimno važno, implementirajući hitnu pomorsku medicinsku službu i hitnu helikoptersku medicinsku službu napravili smo ogroman korak u poboljšanju dostupnosti i kvalitete zdravstvene zaštite i vjerujem da će to ove godine prepoznati naši turisti i svi oni koji će doći, ali isto tako i građani RH. Eto, toliko, hvala vam.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite očitovanje.

Baradić, Nikolina (HDZ)

Hvala vam. Izražavam zadovoljstvo vašim odgovorom.
Svjesni smo koliko je važno što prije doći do pacijenta, naravno i na mjestu mu pružiti primarnu skrb, to vi i ja koji dolazimo iz tog sustava jako dobro znamo. S ovim modernim i opremljenim brodicama, kako ste i rekli, možete pristupiti u svim uvjetima i isto tako je važno to što ste naglasili da sad u ljetnoj sezoni je sigurnost u svakom pogledu jedan od brandova našeg turizma, ovo je jedan od reformskih iskoraka prema još kvalitetnijoj dostupnijoj hitnoj pomorskoj službi i s punim pravom mogu reći kako su brodice ispunile sva očekivanja s obzirom da smo dobili priliku pružiti adekvatnu medicinsku skrb i otočanima, ali i svim onim gostima koji će na otocima boraviti.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

39. pitanje, zastupnica Draženka Polović, postavlja ga predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću. Izvolite.

Polović, Draženka (Možemo!)

Poštovani premijeru, često ste u Karlovcu u zadnje vrijeme pa vjerujem da ste prošetali karlovačkom Zvijezdom i da ste primijetili u kakvom se katastrofalnom stanju uslijed radova na projektu aglomeracija ona danas nalazi.
Karlovčani svjedoče nezapamćenim oštećenjima kulturne i povijesne baštine te privatne i javne imovine. Pretpostavljam da također znate da su očajni stanovnici u potpunosti odustali od traženja pomoći i rješenja kod izvođača radova, nadzora, građevinskih inspekcija, konzervatora ili nekih drugih lokalnih ili državnih institucija i sada pomoć traže od europskih institucija. Obraćaju se Ursuli von der Leyen i drugim visokim dužnosnicima Europske komisije. Pripremaju i tužbu EPPO-u zbog grubog kršenja zakona, pravila profesije, uništavanja imovine i narušavanja njihovih ljudskih prava.
Stoga vas pitam, jeste li upoznati s razmjerima štete u Karlovcu, imate li plan kako ćete tu katastrofu sanirati kako ne bi pala na teret građana i onih rijetkih poduzetnika koji su još tamo ostali te kako kao premijer komentirate činjenicu da ljudi ni u ovom slučaju ne vjeruju da će hrvatske institucije zaštititi njih ili javno dobro te se opet direktno obraćaju tijelima i dužnosnicima EK-a?
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Plenković, Andrej (HDZ)

.../Govornik nije uključen./... Hvala lijepo poštovana zastupnice. Što se tiče ovog zadnjeg komentara zašto ljudi pišu EK, ne znam, netko ih je valjda uputio da pišu EK. Znamo itekako za projekt, evo, tu vam je i gradonačelnik Karlovca, g. Mandić, korisnik je Vodovod i kanalizacija Karlovca, projekt je otprilike vrijedan oko 50 milijuna eura, riječ je o aglomeraciji, smisao tog projekta da Karlovčanke i Karlovčani imaju bolju vodno-komunalnu infrastrukturu.
Koliko sam ja upoznat tvrtka koja to radi nije tvrtka bez iskustva u projektima aglomeracije, ako su nastale štete, onaj tko izvodi te štete koji je prouzročio štete mora naknaditi te štete, dakle tu je stvar sasvim jasna i očito tu postoji nekakva inicijativa gdje su ljudi nezadovoljni, ali projekt će ići dalje, aglomeracija će se napraviti. Onaj tko je prouzročio štete za njih će odgovarati i naknaditi troškove građanima. To je jednostavno ne treba za to pisat Europskoj komisiji, postoji gradonačelnik, postoji Vlada, postoje načini da se to riješi i hoće li se taj projekt na kraju financirati dokraja europskim sredstvima, nacionalnim sredstvima naći ćemo rješenje. Normalno da će se taj problem riješiti itekako nam je u interesu da Karlovčanke i Karlovčani imaju bolju vodno komunalnu infrastrukturu. Za problem smo saznali, mene je upoznao gradonačelnik upravo kad smo bili u Karlovcu nedavno na sastanku. Mislim da je ministar Erlić, ne znam gdje je Šime, jel tu? Šime priča nevezano od ovoga i Šime će isto voditi računa da to riješi. On možda nije iz Europske komisije ali je zadužen za europske fondove. Prema tome, sagledat ćemo problem tu je i Ministarstvo financija, vidjet što se dogodilo, ali ako je netko prouzročio troškove i štete mora ih nadoknaditi, tu nema nikakve dileme.
I sad ova vaša generalna teza da ljudi opet pišu direktno Europskoj komisiji, pa mi i jesmo članica EU, tamo postoji odbori za peticije, nisu naši ljudi jedini koji pišu institucijama EU. Pišu i u sabor, pišu svugdje gdje treba, međutim da li netko brine o tome da naše članstvo u EU bude na korist hrvatskih građana na lokalnim razinama diljem Hrvatske brine Vlada. Evo recimo u Zagrebu, 2,5 milijarde eura ukupno za obnovu. Što mislite iz odakle su novci i tko ih je nabavio i tko se za njih trudio za obnovu škola, fakulteta, bolnica, infrastrukture, privremenog smještaja, odakle je taj novac, odakle je novac za obnovu višestambenih zgrada u Zagrebu, odakle je novac za obnovu kuća, odakle je novac za obnovu Banovine? Evo tu su vam i gradonačelnica Siska i gradonačelnica Petrinje. Mislite da se država i Vlada nedovoljno brinu o tome? Ja mislim da se itekako brinu. Jel se brinemo o fiskalnoj decentralizaciji? Brinemo se. Evo Zagreb npr. ima 68% više prihoda danas nego što je imao prije naše reforme koja je bila 2017., pa nije to tako loše. Možda je bilo prostora i za smanjit porez na dohodak. Ovakva velika likvidnost kao u Rijeci, u Rijeci pišu ovi u Novom listu da riječki gradonačelnik ne znaju kud će od para, perfidni HDZ htio maznut lovu Riječanima, gle čuda para koliko god hoćeš. Tako da mislim da se brinemo dovoljno, nastavit ćemo se brinut. Čak mislim da ćemo sad donijeti na Vladi pripremu na sutra da ovaj kredit EIB-a Zagreb realizira. Vlada brine o svim gradovima, iskreno, nije perfidna, ne mulja, ne laže, trudi se. Riješit će se problem i karlovačke Zvijezde.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Hvala vam.
Izvolite odgovor.

Polović, Draženka (Možemo!)

Pa puno je toga premijer sada rekao, da ovoga vrlo ovako disperzivno, ali ja bih ovoga htjela reći da mi se čini, da mi se čini da vas u Karlovcu vode samo po rubovima zvijezde, Zorin dom, ekonomska škola, sportska dvorana tako to su ovoga mjesta do kojih možete doći, pokušajte doći do gradskog poglavarstva pa ću vidjeti hoćete li uspjeti. To što govorite o fondovima solidarnosti ovoga pa to je, jasno oni stoje na raspolaganju i nema tu neke velike mudrosti. Osim toga također Karlovac je povisivao cijene svojih usluga za razliku od Zagreba i to prilično značajno.
Ono što bih vam ja voljela reći da je u posljednjih 25 godina Karlovac imao dvije velike obnove infrastrukture i sve su rađene bez ikakve greške, bez ikakvih problema. Znači i zajmom Svjetske banke '97. godine i ISP-a projekt 2006. godine i ništa se nije dogodilo, nikakvih katastrofalnih posljedica kao što pratimo sada, sada u Karlovcu.
Ja bih voljela da imamo više brige i empatije za stanovnike, da ih se ne proglašava nekim politikantima ili-ili pokušajima rješavanja izvan institucija ove države na temelju nekog politikantstva nego bih voljela da se iskazuje malo više brige i empatije, a manje cinizma u odnosu na ta njihova nastojanja jer im je egzistencija doista, doista ugrožena.
Evo hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

40 pitanje, zastupnik Nikola Mažar postavlja ministru pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damiru Habijanu.
Izvolite.

Mažar, Nikola (HDZ)

Hvala lijepo predsjedniče.
Poštovani predsjedniče Vlade RH, potpredsjednici, poštovane ministrice i ministri, izglasavanjem povjerenja 16-toj Vladi RH od neovisnosti i trećoj uzastopnoj na čelu sa predsjednikom Vlade Andrejom Plenkovićem po prvi puta smo dobili i ministra za digitalnu transformaciju. Najavili ste da će se vaše ministarstvo baviti digitalnom transformacijom kroz 4 stupa koja obuhvaćaju digitalizaciju gospodarstva, digitalizaciju javne uprave, rada u novim uvjetima i razvojem IT strukture. S obzirom da znamo da smo praktički u 4 industrijskoj revoluciji koja obuhvaća digitalnu transformaciju i da je u biti ona u današnje vrijeme izuzetno bitna ne samo za poboljšanje kvalitete života naših građana nego i jačanje konkurentnosti Hrvatske na međunarodnome planu možete li nam reći koji će sve biti prioriteti u radu vašega ministarstva po pitanju digitalne transformacije i ono što je ključno što hrvatski građani mogu očekivati.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite ministre odgovor.

Habijan, Damir (HDZ)

Zahvaljujem poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani kolega Mažar ko što ste rekli točno na početku, dakle po prvi puta imamo dakle u ministarstvu odnosno u Vladi i ministarstvu zaduženo za ovaj dio digitalne transformacije. Ja bi rekao da je digitalna transformacija uz zelenu tranziciju, a tu je i kolegica Vučković koja je ujedno i ministrica dijela koji se odnosi na zelenu tranziciju. Dakle, te dvije politike su zapravo ja bih rekao i ključne politike Republike Hrvatske i u skladu su zapravo sa strateškim dokumentima EU i onime što EU inzistira i promovira ako gledamo i višegodišnje programe.
Svjesna važnost i digitalne transformacije naravno bila je i Vlada kada je ustrojila i Nacionalno vijeće za digitalnu transformaciju koja zapravo okuplja sve dionike koji imaju značaj upravo po pitanju digitalne transformacije.
Zašto imamo zasebni segment digitalne transformacije u Vladi? Ja bih rekao prije svega jer je Vlada svjesna, do sad smo dakle imali kroz različita ministarstva disperziran, dakle taj dio koji se odnosio na digitalnu transformaciju. Sada imamo jedno centralno mjesto koje zapravo treba i čija je dužnost i zadatak koordinirati sve procese koji se tiču digitalizacije.
Ja bih podsjetio i na ovaj jedan dokument koji je usvojen u konačnici u Hrvatskom saboru u prosincu 2022. godine. Riječ je o Strategiji digitalne transformacije do 2032. godine i dobro ste spomenuli ujedno i u svom pitanju, dakle 4 stupa na kojima se ona bazira. Prije svega odnosi se na digitalizaciju gospodarstva. Kada govorimo o digitalizaciji gospodarstva on je zapravo pokretač i suština i inovacije i konkurentnosti ja bih rekao i gospodarskog rasta pogotovo ako pogledamo one zemlje koje brzo napreduju u tom smislu.
U tom dijelu izdvojio bih kada govorimo o digitalizaciji gospodarstva i administrativna rasterećenja koja je spomenula također moja kolegica Vučković, jer kada govorimo o administrativnim rasterećenjima tu ima i taj dio koji se tiče i digitalizacije i gospodarstva primjerice optimizaciji samog procesa ili smanjenje broja dionika u određenim procesima. Najbolji za to je recimo da možete određene potvrde ili određene zahtjeve zapravo puno brže digitalno dostavljati u određenim javno-pravnim tijelima. Kada govorimo o digitalizaciji uprave onda mislim da bi tu trebalo izdvojiti jednu potpunu interoperabilnost zapravo javne uprave uz mogućnost zapravo pristupa otvorenim podacima kako građanima, tako i poduzetnicima.
Ako govorimo o trećem stupu, a tiče se zapravo razvoja IT mreže, onda mislim da po tom pitanju moramo puno više napraviti upravo u prostornim planovima, ali isto tako u širenju i gradnji same mreže, a druga stvar je naravno i potpora za razvoj mreže u onim područjima gdje možda takva ulaganja investitorima, privatnim investitorima, javnim investitorima nisu toliko interesantna.
I četvrti stup koji ste sami naveli to je zapravo ja bih rekao i život i rad u ovom digitalnom dobu, to smo primjerice možda najbolje vidjeli prilikom na žalost ove pandemije corone, covid, corona virusa covid 19.
Što se tiče koraka i prioriteta ministarstva možemo govoriti o kratkoročnim i dugoročnim. Ono što bih izdvojio kao prvi cilj, a to su sredstva koja imamo osigurana u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti. Dakle, gotovo 20% tih sredstava odnosi se zapravo na digitalizaciju kroz 4 reforme, 21 investiciju. Ukupno na raspolaganju imamo po tom pitanju 380 milijuna eura.
Ono što smatram da je isto jedna dobra već postojeća stvar koju imamo, a to je dakle sustav e-građanin koji apsolutno treba unaprijediti. U ovom trenutku imamo tamo 101 uslugu koja stoji na raspolaganju građanima i poduzetnicima koje ćemo i dalje svakako širiti. I ono što je cilj i što treba naglasiti, dakle što želimo postići time maksimalno zapravo rasteretiti građane, umrežiti zapravo sva tijela i staviti i olakšati pristup zapravo svim tim uslugama. Dakle, digitalizacija je nešto što u prvi plan treba staviti čovjeka, treba staviti građane, treba staviti poduzetništvo i u tome smislu ćemo uskoro pokazati i prve rezultate.
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
Hvala lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Hvala lijepa.
Izvolite očitovanje.

Mažar, Nikola (HDZ)

Hvala lijepo.
Poštovani ministre zadovoljan sam sa vašim odgovorom i kao što ste i sami rekli Vlada RH i kroz Strategiju o digitalnoj Hrvatskoj do 2032. ali i kroz plan programa politika kroz Nacionalno vijeće za digitalno desetljeće napravila te prve korake.
S druge strane sami ste sudjelovali i kao saborski zastupnik u donošenju niza zakonodavnoga okvira vezano za prije svega digitalizaciju javne uprave. I ono što je dobro i što veseli da upravo ovo što ste rekli dakle podigli smo na nivo ministarstva digitalnu transformaciju, ali ja bih rekao da više od ovoga je ključno i bitno građanin. A ono što možemo vidjeti po istraživanjima da čak 63% građana Republike Hrvatske ima osnovna digitalna znanja, da smo time iznad prosjeka EU i da recimo 1,9 milijona hrvatskih građana koristi recimo aplikaciju e-građanin gdje su do sada bili preko 170 milijona puta.
Dakle, hrvatski građani su već prepoznali život u kojem su vezani za i digitalno doba, a ono što je bitno da i mi i kao Vlada RH i vi kao resorni ministar, a u konačnici onda i Hrvatski sabor nastavimo raditi u tome smjeru kako bi podigli i konkurentnost hrvatskoga gospodarstva, ali i povećali napredak društva u cjelini, a onda i kvalitete svakoga pojedinca i u tome ćete imati našu potporu.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

I idemo na zadnje pitanje zastupnica Danica Baričević pitanje postavlja ministru regionalnog razvoja i fondova EU Šimi Erliću, izvolite.

Baričević, Danica (HDZ)

Hvala lijepa poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, uvaženi i cijenjeni predsjedniče hrvatske Vlade, uvaženi potpredsjednici hrvatske Vlade, ministri i ministrice, uvažene kolegice i kolege. Sve vas skupa pozdravljam.
Ove godine obilježavamo u srpnju 11 godina članstva u EU i Hrvatska je danas primjer članice u EU koja uspješno koristi sredstva europskih fondova te se ističe kao pozitivan primjer kohezijske politike. Ministre Erliću recite mi da li smo uspjeli potrošiti sva sredstva koji su nam bili na raspolaganju u ovoj prvoj financijskoj perspektivi. I upravo uz sve dosadašnje dostupne EU fondove koji su dostupni hrvatskim otocima prvi put su hrvatski otoci dobili upravo i mogućnost financiranja putem integriranog teritorijalnog programa usmjerenog na razvoj zelenih i održivih otoka. Pa mi kažite kako su ta sredstva iskorištena za razvoj naših hrvatskih otoka? Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite ministre odgovor.

Erlić, Šime (HDZ)

Hvala vam zastupnice Baričević.
Evo uistinu mi je drago da ste postavili ovo pitanje vezano za apsorpciju, jer danas nakon 10 godina od prve naše financijske perspektive četrnaesta, dvadeseta koja završava dvadeset i treće, a certificiraju se, opravdavaju sredstva do šestog mjeseca ove godine, dakle aktualnoga mjeseca, što zadovoljstvo mogu ustvrditi da smo potrošili i opravdali dakle ovjerili sva sredstva koja su nam dana iz na raspolaganje stavljena iz kohezijskih fondova. Rezultat je to predanog rada svih stručnih službi, ministarstava, agencija, ali i jednoga prioriteta koje je ova Vlada od 2016. naovamo stavila na ulaganje iz EU fondova, a podsjetit ću samo da smo 2016. g. bili na začelju EU-27 po povlačenju sredstava iz EU fondova, da smo sada po službenim statistikama EK-a na 7. mj. po isplaćenim sredstvima i da smo EU fondovima, dobrim upravljanjem EU fondovima osigurali brojna ulaganja koja su podigla standarda u svim krajevima Hrvatske.
Vezano na sve krajeve Hrvatske, posebno smo se, naravno, usmjerili i na otoke, za koje ste postavili pitanje, a tu bih istaknuo i posebnu omotnicu sredstava koja trenutno ide u svoju provedbenu fazu iz koje će se realizirati 86 projekata diljem naših otoka, a koji će pospješiti kvalitetu života, održivost samih otoka, sukladno našim strategijama zelene tranzicije otoka, pa će se ulagati, primjerice, u brojne projekte, od ulaganja, primjerice, od poduzetničkog inkubatora na Pagu, energetske učinkovitosti u specijalnim bolnicama na Ugljanu, Salima, Viru, poduzetničkog inkubatora na Cresu, akceleratora u Starome Gradu i Komiži, Specijalne bolnice Kalos, Centra za rehabilitaciju Pelješac, sportskih dvorana na Krku i brojnih drugih projekata koji će poboljšati kvalitetu života na našim otocima.
Hvala vam lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite očitovanje.

Baričević, Danica (HDZ)

Hvala lijepa, evo izražavam zadovoljstvo, upravo nam je i to članstvo u EU u ovih 11 godina dovelo je do transformacije RH i upravo je premijer Plenković izborio nikad veća sredstva i u ovom novom programskom razdoblju, Hrvatska će na raspolaganju u novom desetljeću imati 25 milijardi eura na raspolaganju i to je sjajna poluga za daljnji rast i razvoj svih naših krajeva u RH. Isto tako izražavam zadovoljstvo kako hrvatska Vlada sustavno i temeljito brine o svojim otocima, što je pravno uređeno i Zakonom o otocima. Veseli upravo i činjenica i najava vaša da idemo u izmjene i dopune novog Zakon o otocima koji će svakako isto ići u smjeru ukorak s vremenom i dat odgovore na sve izazove s kojima se otočani i otočno stanovništvo suočavaju.
Iako su pojedina otočna područja odnosno manji, manji otoci dalje razvijeniji otoci, opet dosegli jedan nivo razvijenosti u odnosu na prethodna razdoblja, vesele ti rezultati vaši zajedničkog rada na teritorijalnom pristupu razvoja otoka, čiji je cilj maksimalno uskladiti sve potrebe otočana i otočnog stanovništva i to su ogromna ulaganja i oni će odlučivati o tim prioritetima.
I otoci, za kraj, da kažem, prave sezone ekologije, mjesta iznimne kvalitete za život, mjesta gdje je održivi razvoj ostvari u svim svojim segmentima i upravo ovih 150 milijuna eura daje priliku da hrvatski otoci ostvare svoj puni potencijal.
Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Hvala svima koji ste sudjelovali danas u raspravi. Aktualno prijepodne je završeno.
Sada ćemo prijeći na iznošenje stajališta klubova zastupnika pa oni koji su zainteresirani, neka ostanu, a oni koji ne žele to pratiti, neka napuste sabornicu, a nakon toga idemo sa točkom dnevnog reda, to je Zakon o sestrinstvu.
Hvala.
STANKA U 14:17 SATI.

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 2

-

Jandroković, Gordan (HDZ)

Bilek, Vladimir (Nezavisni)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Glavina, Tonči (HDZ)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Bilek, Vladimir (Nezavisni)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Milan, Dalibor (HDZ)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Glavina, Tonči (HDZ)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Milan, Dalibor (HDZ)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Marković, Ivana (SDP)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Plenković, Andrej (HDZ)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Ahmetović, Mirela (SDP)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Jovanović, Željko (SDP)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Jovanović, Željko (SDP)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Piližota, Boris (SDP)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Marković, Ivana (SDP)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kliman, Anton (HDZ)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Butković, Oleg (HDZ)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kliman, Anton (HDZ)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Jeckov, Dragana (SDSS)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Dabro, Josip (DP)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Jeckov, Dragana (SDSS)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Puljak, Marijana (Centar)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Ćaleta-Car, Ive (DP)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Dabro, Josip (DP)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Puljak, Marijana (Centar)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Penava, Ivan (DP)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Šuta, Tomislav (HDZ)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Krstulović Opara, Andro (HDZ)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Puljak, Marijana (Centar)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Puljak, Marijana (Centar)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Baksa, Ivica (NPS)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Šimrak, Maksimilijan (HDZ)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Piletić, Marin (HDZ)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Šimrak, Maksimilijan (HDZ)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Jurčević, Josip (Nezavisni)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Deur, Ante (HDZ)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Plenković, Andrej (HDZ)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Grmoja, Nikola (MOST)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Jurčević, Josip (Nezavisni)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Tokić, Frane (DP)