Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: X, sjednica: 21

PDF

84

  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama, drugo čitanje, P.Z. br. 569
12.03.2024.

Glasovac, Sabina (SDP)
Ovime smo završili s iznošenjima stajališta i prelazimo na današnju drugu točku dnevnog reda, to je:

- Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama, drugo čitanje, P.Z. br. 569.

Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 85. Ustava RH i čl. 172. u vezi s čl. 190. Poslovnika HS.
Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje zakona.
Amandmani se mogu podnijeti do kraja rasprave, a raspravu su dosada proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za poljoprivredu.
S nama su i predstavnici predlagatelja, dobar vam dan.
Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Da.
Molim gđu. ministricu poljoprivrede Mariju Vučković da uzme, aha ispričavam se, možete ovaj ministrice na mjesto, imamo nekoliko zahtjeva za stanku.
Prvo je zastupnik Damir Bajs, izvolite.

Bajs, Damir (Fokus)
U ime Kluba Fokusa i Reformista zatražili bi stanku od 10 minuta. Pred nama je zakon koji se u mnogome tiče Hrvatskih šuma i moram naglasiti da Hrvatske šume u zadnje vrijeme su poznate po mnogim stvarima na način da su na naslovnicama, ali ne radi razloga koji želimo, dakle ono što, što je bilo zapravo ključno za njihovo pojavljivanje bila je dopiska između Vladinog glasnogovornika g. Marka Milića i g. Krunoslava Kati…, Jakupčića koji je tadašnji direktor Hrvatskih šuma vezano za zapošljavanje svog prijatelja, jednog od 11 onih kandidata koji su bili u Hrvatskim šumama, a koji nije imao uvjete i naravno zahvala g. Kruni.
Međutim ono zbog čega bi Hrvatske šume trebale biti na naslovnicama bi trebalo biti vezano uz njihov posao, a to je da spriječe nezakonitu sječu hrvatskih šuma, da riješe pitanje prekomjerne sječe hrvatskih šuma, da se postavi pitanje zbog čega su tako niske cijene našeg drveta i zbog čega to drvo ne ide odmah kuda treba, a to je drvoprerađivačka industrija RH, a ne Italija, zaštita privatnih šuma i mnoge druge stvari koje će teško biti obuhvaćene ovim zakonom i promjenama jel praksa pokazuje da devastacije tog našeg prirodnog bogatstva postaje ne manja nego veća, a dopiske koje sam naznačio ne mogu i ne trebaju biti ključ rada Hrvatskih šuma nego ono što je temelj zaštite našeg prirodnog bogatstva.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala, stanka vam je odobrena.
Samo imamo još jedan zahtjev za stankom, zastupnica Katarina Peović čini mi se, jel tako, izvolite.

Peović, Katarina (RF)
Hvala, znači tražim stanku u ime Kluba HSS-a i RF-a u trajanju od 10 minuta kako bismo upozorili na opasnosti koje donosi ovaj zakon. Ovaj zakon omogućava nažalost ono što se već u praksi zbiva, ali će sada biti i ozakonjeno, a to je da lokalni šerifi na vlastitu intervenciju prenamjenjuju naše šume u ono što će se zvati znači investicijama koje će omogućiti da se šume krče, da se šume uništavaju, kao što se uništavaju sada Valkane u Puli i da se doslovno privatnim, privatnom kapitalu pogoduje, ali sada bez da mišljenje mora dati ministarstvo i Hrvatske šume. Iako se to zbivalo već i sad, mi sad imamo devastaciju šuma, mi i sad imamo utjecaj privatnog kapitala, uzeli ste nam pomorsko dobro, uzeli ste nam plaže, uzeli ste nam vode, uzet ćete nam i šume, a već nam ih uzimate, nego će sada to biti ozakonjeno. Ja sam više puta rekla u ovom saboru da se u 90% slučajeva radi o ozakonjenju bez zakona, to su zakoni koje HDZ donosi. Ovo je jedan takav zakon, znači briše se članak i stavak koji je omogućavao i tražio mišljenje od ministarstva koje se moralo temeljiti na mišljenju Hrvatskih šuma, a sada će doslovno lokalni šerifi moći bez tog mišljenja tih institucija jednostavno prenamijeniti šumskogospodarsko područje u ono što njima treba, što njima odgovara, ali to je često u sukobu i u suprotnosti s onim što treba ljudima, stanovnicima i to je uloga države. Uloga države je dragi HDZ-ovci trebala biti da štiti interes stanovništva lokalne zajednice, društvene većine.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala, stanka će vam biti odobrena.
Imamo jednu povredu Poslovnika na vaš zahtjev za obrazlaganje stanke izvolite kolega Šašlin, što je povrijeđeno?

Šašlin, Stipan (HDZ)
Hvala gospođo potpredsjednice.
Ovaj, gospođa Katarina Peović kolegica, govori potpuno neargumentirano, čl. 238. neargumentirano, nestručno, nesuvislo. Ona misli valjda da još uvijek Mlečani kradu naše šume ovaj, tako se ponašate doista ovaj. Stvarno ovaj govorite o tome da će lokalni šerifi sada uzimati šume, prenamjenjivati itd. Zaboravljate da su zaista za velike investicije, potrebno je prenamjena šumskog zemljišta jer jednostavno ovi ogromni strateški projekti koji se planiraju i koji se provode u RH ne mogu ići …/Upadica Glasovac: Ok./… bez izmjena ovog zakona. Hvala.

Glasovac, Sabina (SDP)
Imate temeljem čl. 240., 239 pardon, izričem vam opomenu jer je ovo bila replika, ne povreda Poslovnika.
Inzistirate li kolegice Peović na fizičkoj stanci. U redu. Onda nastavljamo s radom u 14 sati i 10 minuta.

STANKA U 14,00 SATI.

Glasovac, Sabina (SDP)
NASTAVAK NAKON STANKE U 14,10 SATI.

Evo poštovane kolegice i kolege, nastavljamo s radom nakon stanke.
Molim ministricu poljoprivrede Mariju Vučković da uzme riječ u ime predstavnika predlagatelja.

Vučković, Marija (HDZ)
Hvala lijepa poštovana potpredsjednice Hrvatskog sabora.
Uvažene zastupnice i zastupnici, na 21. sjednici Hrvatskog sabora održanoj 28. veljače 2024. godine, donesen je zaključak kojim se prihvaća Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama. Vlada RH je također na sjednici održanoj 28. prosinca 2023. godine usvojila zaključak o prihvaćanju akcijskog plana za smanjenje neporeznih parafiskalnih davanja u 2023. za 2024. godinu kojim je između ostalog određeno da će se naknada za korištenje opće korisnih funkcija šuma smanjiti za 38%. stoga je u konačnom prijedlogu zakona izvršena prilagodba u odredbu čl. 22 predmetnom izmjenom, mijenja se odredba čl. 65 st. 2 važećeg Zakona o šumama te se sukladno usvojenom akcijskom planu Vlade smanjuje postotni iznos naknade za korištenje opće korisnih funkcija šuma. Pravne i fizičke osobe koji su obveznici poreza na dobit te fizičke osobe koje su obveznici poreza na dohodak, a u RH obavljaju registriranu djelatnost i ostvaruju ukupni godišnji prihod odnosno ukupni godišnji primitak veći od 995.421,06 eura plaćaju naknadu prema, plaćat će naknadu prema prijedlogu u iznosu od 0,015% od ukupnog prihoda ili ukupnog primitka. Predmetnom odredbom značajno se financijski rasterećuje poduzetništvo i ovom mjerom naknada je smanjena s 0,024% na 0,015%. Odredba ima važan financijski učinak u smislu fiskalnog rasterećenja poslovnih subjekata te se omogućuje olakšano daljnje investiranje i razvoj gospodarstva. Isto tako sukladno podacima o značajnom rastu hrvatskog gospodarstva posljednjih nekoliko godina, napominjem kako povodom smanjenja stope neće doći prema sadašnjim projekcijama, a i tijekovima primitaka posljednjih godina po osnovi opće korisnih funkcija šuma do smanjenja prikupljenih sredstava u državnom proračunu te isto neće niti na jedan način s druge strane negativno utjecati na financiranje gospodarenja šumama i svih ostalih prepoznatih mjera koji se financiraju iz ove naknade, a to su razminiranje šumskog zemljišta, nabavka vozila i oprema u vatrogastvu te znanstvena istraživanja u šumarstvu. Nadalje, u svrhu administrativnog rasterećenja poslovnih subjekata pravne i fizičke osobe koji su obveznici plaćanja naknade za korištenje opće korisnih funkcija šuma, više nisu u obvezi dostave obrasca obračuna naknade za korištenje opće korisnih funkcija već će se obračun izvršiti provedbom poslova državne uprave po službenoj dužnosti preuzimanjem podataka iz informacijskih sustava. Značajniju novinu predstavljaju odredbe novo dodanog čl. 51a kojim se omogućuje izdvajanje nekretnina iz šumsko gospodarskog područja RH koje se nalaze izvan granica građevinskog područja. Važeći zakonodavni okvir ovo ne prepoznaje zbog čega nije moguće riješiti imovinsko pravne odnose ili izvršiti promjenu pravnog statusa nekretnina za sve infrastrukturne projekte kao što su ceste, autoceste, željezničke pruge, vodne građevine sve u vlasništvu RH ili jedinica lokalne samouprave. Za predmetne nekretnine u vlasništvu Hrvatske sukladno posebnom propisu ovom odredbom omogućit će se izdvajanje istih uz promjenu dosadašnjeg upisa RH u novi oblik RH pod upravljanjem nadležnog tijela. Dakle određenog tijela sukladno posebnom propisu kojim se uređuje određeno područje infrastrukture primjerice Zakon o cestama ili Zakon o željeznicama. Promjena pravnog statusa nekretnina izvršava se isključivo u korist tijela ili društava u 100%-tnom vlasništvom RH kao što su Hrvatske ceste, Hrvatske autoceste, Hrvatske vode, Hrvatske željeznice. Isto predstavlja značajan iskorak u vidu administrativnog rasterećenja i olakšanog rješavanja predmetne problematike pri jednom tijelu državne uprave no još važnije omogućava upis pravnog statusa predmetnog, predmetnih građevina pri onom tijelu ili pravnoj osobi kojoj je osnivač ili vlasnik RH, a koje doista za provedbu i upravljanje takvim infrastrukturnim objektom, projektom nadležno. Stoga će predmetna odredba omogućiti izdvajanje nekretnina i u vlasništvu Hrvatske i šumsko gospodarskog područja uz promjenu pravnog statusa ili izdvajanje nekretnine u vlasništvu Hrvatske i šumskog gospodarskog područja RH i prijenos prava vlasništva samo u slučajevima kad je to posebnim propisom tako određeno i samo u slučajevima infrastrukturnih projekata javne namjene. Važno je za pripomenuti kako predmetne nekretnine dakle koje se izdvajaju, a kojima se isključivo mijenja pravni status ostaju u vlasništvu RH. S druge strane postupak kojim se nekretnine izdvajaju iz šumsko gospodarske područje i prenosi se pravo vlasništva ograničen je pozitivnim propisima kao što je to i prije navedeno. Najbolji primjer za navedeno je odredba Zakona o cestama kojom je omogućeno jedinicama lokalne samouprave upisuju nerazvrstane ceste u svoje vlasništvo. Iz navedenog proizlazi kako je opisano otuđenje šuma i šumskog zemljišta u vlasništvu Hrvatske moguće isključivo u korist općina, gradova te drugih tijela državne uprave sukladno posebnim propisima i za javne namjene. Naglašavam dakle da opisano otuđenje nije moguće i neće se provoditi u svrhu rješavanja imovinskopravnih odnosa za investicijske projekte drugih pravnih i fizičkih osoba.
U sveobuhvatnom sagledavanju posljedica nadalje klimatskih promjena te s tim povezanim očuvanjem ugroženih ekosustava po prvi put omogućuje se krčenje šuma odnosno degradiranih oblika šuma poput šibljaka i gariga u svrhu očuvanja stanišnih tipova i staništa vrsta od interesa za EU.
Isto tako za napomenuti je kako se ovim konačnim prijedlogom zakona ponovno obvezuje privatne šumoposjednike koji su u vlasništvu privatnih šuma u obuhvatu građevinskog područja prije izvršenja krčenja šuma na ishođenje dozvole o krčenju šuma od strane mjesno nadležnog tijela u županiji odnosno Gradu Zagrebu.
U postupcima provođenja promjena u katastru zemljišta kad se radi o šumama i šumskom zemljištu u vlasništvu Hrvatske ministarstvo na temelju mišljenja javnog šumoposjednika daje suglasnost na geodetske elaborate, osim u slučajevima kad se parcelacija provodi po posebnim propisima iz područja prostornog uređenja i gradnje. Ovom odredbom omogućuje se sudjelovanje ministarstva u svim postupcima promjena u katastru zemljišta osim u postupcima parcelacije koji se provode prema propisima iz područja prostornog uređenja i gradnje.
Naime, u postupcima koji se provode prema propisima iz prostornog uređenja i gradnje uključeno je i javnopravno tijelo nadležno za šume i šumsko zemljište. Ti postupci provode se u skladu s prostornim planovima prilikom čije izrade je također sudjelovalo navedeno tijelo. Predmetni izuzetak predstavlja administrativno skraćenje postupka opisanom odredbom onemogućuje se dioba šuma i šumskog zemljišta na katastarske čestice površine manje od jedan hektar, osim u slučajevima izdvajanja šumskog zemljišta radi izgradnje infrastrukturnih i drugih građevina, formiranja katastarskih čestica radi osnivanja prava građenja, u slučajevima nasljeđivanja kao i u postupcima razvrgnuća suvlasničkih zajednica.
Zakup šumskog zemljišta u svrhu pašarenja nadalje predstavlja jedan od najvažnijih projekata koji se godinama uspješno provodi i kojim je u najvećem dijelu obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima drugim fizičkim i pravnim osobama koje se prije svega bave ekstenzivnim stočarstvom omogućen pristup površinama pogodnim za pašarenje i bavljenjem stočarstvom na temelju javnog natječaja. Predmetni projekt uvelike utječe na očuvanje poljoprivredne proizvodnje u ruralnim područjima te zadržavanje domicilnog stanovništva i ovim prijedlogom, a u vidu transparentnosti postupka javnog poziva za dodjeljivanjem pašnjačkih površina kao i odabira najpovoljniji ponuditelja dodatno se pretpostavlja izrada i dostava gospodarskog plana korištenja zakupljenih šumskih površina jer se one daju kako bi se osigurala vitalnost ruralnog prostora, ali isto tako kako bi se pozitivno utjecalo na proizvodnju hrane.
Predmetnom odredbom poljoprivrednici će imati priliku putem izrade gospodarskog plana, dakle jasnije prikazati svoje mogućnosti kao i planove u proizvodnji hrane. Isto tako pretpostavljeno je donošenje pravilnika kojim će se detaljno propisati dokumentacija potrebna za javni poziv, vrijeme trajanja zakupa, kriterij za raskid ugovora o zakupu, obrazac gospodarskog programa te uvjeti minimalne proizvodnje što predstavlja značajan iskorak u usporedbi s odredbama Uredbe o zakupu šumskog zemljišta u vlasništvu RH iz 2019.g..
Po prvi puta se nadalje zakonom omogućuje podizanje jednostavne građevine na zakupljenom šumskom zemljištu odnosno propisuje se mogućnost izdavanja suglasnosti za postavljanje ograda pod naponom struje od 24 volta, za držanje stoke i drugih vrsta ograda namijenjene držanju životinja, nadstrešnice za sklapanje za sklanjanje stoke ili stočne hrane te pojila za stoku sukladno i prijedlozima i primjedbama koje su izložene na plenarnoj sjednici i u ovom HS-u prilikom prvog čitanja.
Navedeno je neophodno kako bi se poljoprivrednicima omogućilo da na zakupljenim površinama šumskog zemljišta izvrše opisane radove gradnje postavljanja jednostavnih i drugih građevina kojima će se olakšati opstojnost proizvodnje i smanjiti štete.
Izgradnja građevina sukladna je odredbama Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima kojima se omogućava izgradnja opisanih zahvata u prostoru bez građevinske dozvole ili glavnog projekta. Za pripomenuti je da nadopunjena odredba čl. 19. st. 1. Konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama kojim se omogućuje izdavanje suglasnosti za postavljanje i drugih vrsta ograda namijenjenih držanju životinja.
Neophodno je u poslovnim knjigama također omogućiti evidentiranje vrijednosti šuma i šumskog zemljišta u vlasništvu RH poradi knjiženja vrijednosti ove naše nacionalne imovine. Stoga je konačnim prijedlogom propisano da se javni šumoposjednik, pravna osoba i ustanova u obvezi da su obvezni u Ministarstvu poljoprivrede do 31. siječnja tekuće godine prijaviti vrijednost šuma i šumskog zemljišta u svrhu evidentiranja imovine u vlasništvu RH u poslovnim knjigama.
Vezano uz završne odredbe prijedloga Vlada RH donijela je u razdoblju od 2004.-2013.g. deset odluka o popisu šuma i šumskog zemljišta u vlasništvu Hrvatske na kojima se može osnovati služnost radi podizanja višegodišnjih nasada te su navedene površine odredbom Zakona o šumama izdvojene iz šumskog gospodarskog područja i istima se raspolaže sukladno drugim propisima. Međutim, za pojedine površine koje su odlukama izdvojene iz šumskog gospodarskog područja, a za iste do danas nisu sklopljeni ugovori o osnivanju prava služnosti u svrhu poticanja višegodišnjih nasada utvrđeno je kako one danas u naravi predstavljaju šumu, te ih je potrebno kao šumu i čuvati i njegovati.
U posjedovnom listu su evidentirane po načinu uporabe kao šuma i njihov trošak privođenja poljoprivrednoj proizvodnji višestruko bi nadmašio pedesetogodišnji iznos dvostruke početne zakupnine, stoga nije razvidno očekivati raspisivanje natječaja sukladno odredbama posebnog propisa po kojem je to danas moguće. Navedene površine šuma će se opisanim postupkom ponovo, dakle uključiti u šumsko područje Republike Hrvatske i njima će se gospodariti kao šumom jer iste su u stvarnosti šuma.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala vam ministrice možete na mjesto iz kojeg ćete odgovarati na replike.
Prva je replika zastupnik Goran Ivanović, izvolite.

Ivanović, Goran (HDZ)
Hvala lijepo poštovana potpredsjednice, uvažena ministrice sa suradnicima.
Šume, vode i poljoprivredno zemljište su sigurno najveći nacionalni resursi koje Republika Hrvatska ima. Jedna od stvari koja se mijenja ovim zakonom, a mijenja se po treći puta, a bitno rasterećuje gospodarstvo. To je naravno opće korisna funkcija šuma OKFŠ se evo treći puta smanjuje ovim zakonom, iako opće korisna funkcija šuma bitno doprinose nekim drugim segmentima društva. Ono što se uprihodi od toga jedan dobar dio završava i kod vatrogasaca razminiranje i sve ono što ide. Ovo je samo dokaz da Vlada Republike Hrvatske u biti u svakoj zakonskoj regulativi traži upravo to da oslobodi dio gospodarstva od plaćanja nekih parafiskalnih nameta.

Glasovac, Sabina (SDP)
Izvolite odgovor.

Vučković, Marija (HDZ)
Hvala lijepo.
Poštovani zastupniče da, svakim korakom i svake godine Vlada nastoji različitim mjerama, pa i ovim smanjiti i administrativno i troškovno opterećenje gospodarstva. Pri tome je važno naglasiti da s obzirom na rast, a i na naplaćene, ranije nenaplaćene obveze koje su mnogi imali i izvršiti da ukupni prihod se nije smanjivao, te da je za očekivati da će se i dalje moći financirati sve opće korisne funkcije šuma, a to su zaštita naših šuma, izgradnja šumske infrastrukture, financiranje znanstvenih projekata u šumarstvu, te podrška hrvatskom vatrogastvu i razminiranje.

Glasovac, Sabina (SDP)
Zastupnica Vukovac, izvolite replika.

Vukovac, Ružica (Nezavisni)
Zahvaljujem predsjedavajuća.
Poštovana ministrice Vučković, dakle trenutni način obračuna površine 3,3 ha ukupne površine po uvjetnom grlu koje propisujete ovim prijedlogom nije dobar jer dovodi u nepovoljan položaj stočare koji u zakupu imaju pašnjačke površine male iskoristivosti. Dakle, govorimo o tome da studija koja je rađena, mi nemamo noviju koja je rađena za vrijeme bivše države pokazuje da na jednom hektaru, dakle tog krškog pašnjaka, odnosno dalmatinskog pašnjaka produktivnost, njegova produktivnost je znatno manja nego onaj gore na kontinentu iznosi oko 300, odnosno 350 kg suhe tvari po hektru.
Jedno odraslo grlo pojede dnevno od 10 do 12 kg hrane što znači to te suhe hrane što znači da za godinu dana pojede minimalno 3650 kg. 350 kg puta 3,3 je samo 1150 kg …
…/Upadica Glasovac: Vrijeme./…
… suhe tvari godišnje, a potrebno je 3650. Dakle, njima nedostaje …
…/Upadica Glasovac: Vrijeme./…
… 2950. Zašto to radite stočarima?
…/Upadica Glasovac: Hvala./…
Vi njih onemogućavate u opstanku na kršnom pašnjaku.

Glasovac, Sabina (SDP)
O.k. Hvala.
Izvolite odgovor.

Vučković, Marija (HDZ)
Zahvaljujem na vašem pitanju.
Ne bih rekla da ih onemogućavamo u radu, jer je naime u listopadu 2019. kad sam preuzela mandat bilo zakupljeno na osnovi javnih natječaja 13000 ha šumskog zemljišta, a danas je na temelju javnih natječaja zakupljeno dodatnih 70 000 ha, te se natječaji stalno odvijaju.
U donošenju odluka mi moramo balansirati i između agronomskih i ekoloških i socijalnih i ekonomskih kriterija. Resurs je uvijek nedostatan za sve. Potrebno je imati javni natječaj, uravnoteženo voditi račune o svim kriterijima, te prioritizirati malo i srednje gospodarstvo osobito u takvom ruralnom prostoru i nastojimo se voditi tim parametrima. A što se tiče naknada iskoristivost je manja, stoga i planiramo propisivanje naknade za šumsko zemljište sukladno stupnju iskoristivosti takve zemljište što donekle predstavlja ipak jedan barem evo dodatan odgovor na ovo pitanje.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala.
Sljedeća replika zastupnik Sobota.

Sobota, Darko (HDZ)
Hvala potpredsjednice Hrvatskog sabora.
Poštovana ministrice sa suradnicima u dosadašnjem zakonu korištenje ne drvenih šumskih proizvoda nije bilo propisano do odobrenja obnovljenog ili revidiranog šumskog gospodarskog plana. Kakva je razlika sada u ovim izmjenama i zapravo šta se zapravo smatraju nedrveni i šumski proizvodi, a vezani su prije svega uz ako dobro smo iščitali za ruralno područje Republike Hrvatske?

Glasovac, Sabina (SDP)
Odgovor ministrice.

Vučković, Marija (HDZ)
Hvala lijepa na pitanju.
Dakle, nedrvni šumski proizvodi također mogu utjecati evo dijelom na dohodak, a dijelom na atraktivnost s obzirom na različite interese življenja u hrvatskom ruralnom prostoru. Bilo je potrebno precizirati odredbe, te dodatno se još povezati i iskoordinirati isto tako sa drugim nadležnim djelomično ministarstvom za ovu tematiku, a to je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja. Nedrvni šumski proizvodi su primjerice evo često govorimo o gljivama, pa je tu potrebna koordinacija i postupanje po posebnim propisima o nadležnosti Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, a nedrvni šumski proizvodi su primjerice i žir, određeni cvjetovi koji mogu služiti za drugu proizvodnju diverzifikaciju.

Glasovac, Sabina (SDP)
Sljedeća replika zastupnica Orešković, izvolite.

Orešković, Dalija (Stranka s imenom i prezimenom)
Zahvaljujem.
Dovro su zastupnici iz redova HDZ-a primijetili da su šume kao i vode među našim najvrjednijim resursima i dobro ste vi ministrice rekli da su ti resursi ograničeni pa da nam zato trebaju javni natječaji. E tu već imamo problem. Naime, upravo u javnim natječajima u Hrvatskim šumama došlo je do čistog političkog imenovanja i zasnivanja radnog odnosa prijatelja od glasnogovornika Vlade Marka Milića što znači da javni natječaj je bio fiktivan, dimna zavjesa, iluzija što bi se reklo od strane nekih europskih tužitelja. Pa me zanima jesu li fiktivni i lažni, namješteni i svi ostali javni natječaji za šume, vode, sve drugo što se daje u koncesije i je li to glavna odlika ove Vlade Andreja Plenkovića.

Glasovac, Sabina (SDP)
Izvolite odgovor.

Vučković, Marija (HDZ)
Pa poštovana gospođo Orešković da se više reklamiramo, a možda ne toliko radimo, više bi se možda i znalo o svim aktivnostima u smislu unapređenja uvjeta podizanju stupnja kontrola nad svim natječajima koji su, u evo u našoj nadležnosti odnosno u nadležnosti Vlade, nadležnosti Vlade RH. Javni natječaj nema alternativu. U Vladi između 2011. i 2015. godine nedostajalo je javnih natječaja i za šumsko zemljište i za poljoprivredno zemljište i mi smo ti koji smo to čvrsto promijenili.

Glasovac, Sabina (SDP)
Povreda Poslovnika, zastupnica Orešković.

Orešković, Dalija (Stranka s imenom i prezimenom)
Čl. 238. Izgleda da se nismo dobro razumjeli ministrice. Ja ne pričam o tome postoje li javni natječaji nego sam vas pitala jesu li oni lažni i namješteni i kako me možete uvjeriti da nisu. Ne možete na način na koje Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa donijelo odluku u predmetu Marka Milića. Ako ste oslabili sve institucije koje ovakve stvari trebaju istraživati, ja ću tvrditi odgovorno da ste sve te javne natječaje samo stavili kao jedan alibi za pogodovanja vama i vašim pripadnicima HDZ-ovog klana.

Glasovac, Sabina (SDP)
Ovo je bila replika odnosno pojašnjenje pitanja. Ja vam moram izreć opomenu temeljem čl. 239.
Povreda Poslovnika Ivanović, izvolite.

Ivanović, Goran (HDZ)
Hvala lijepo poštovana potpredsjednice.
Čl. 238. Uvažena zastupnica Orešković kao božica pravde inzistira na nekim istinama koje su samo njoj poznate, jer vjerojatno ni jedan natječaj se ne zna obaviti ako ona ne da svoje mišljenje, a ona se na javni natječaj javljala s tim da je kleknula pred čovjeka i tražila ga da joj pomogne i da joj da posao. Takvi natječaji se neće provoditi dok je Vlada Andreja Plenkovića na čelu Hrvatske države.

Glasovac, Sabina (SDP)
Ovako, temeljem čl. 239. izričem vam opomenu jer ste pod A replicirali, a pod B vrlo ružno aludirali. Molim vas bez blesavih konotacija.
Povreda Poslovnika Šašlin, zastupnik Šašlin. Izvolite.

Šašlin, Stipan (HDZ)
Hvala gospođo potpredsjednice.
Čl. 238. Kolegice Orešković govorite o tome tko je kome prijatelj, to je jako, jako diskutabilno. Ja vjerujem da ste vi mislili i vjerovali ste da ste prijatelj sa gospodinom Milanovićem, a on vas nazove narikačom itd. A vi onda opet poslije opetujete kod njega, tako da to je vrlo čudna kategorija i kako to sad nazvati netko je nekom prijatelj ili nije, tako da ne možete na temelju toga. Hvala.

Glasovac, Sabina (SDP)
I vama izričem opomenu temeljem čl. 239. jer je ovo bila replika.
Povreda Poslovnika zastupnik Miletić.

Miletić, Marin (MOST)
Jedina istina je ta u ovom dakle slučaju da je Vlada Andreja Plenkovića i ovdje nazočna ministrica poljoprivrede sa svojim štetnim pravilnicima, sa svojim politikama uništila najveće proizvođače hrane na kršu. I to je jedina istina i to znaju stočari i to znaju ljudi koji žive od svoje stoke. A ovo su sve floskule prije izbora, a vi znate sami da su vam zadnji dani u Vladi bilo kojoj, što ste napravili ste napravili štete.

Glasovac, Sabina (SDP)
Ovo je bila također replika, stoga vam temeljem čl. 239. izričem opomenu.
Povreda Poslovnika zastupnica Vukovac.

Vukovac, Ružica (Nezavisni)
Zahvaljujem predsjedavajuća.
Dakle kada govorimo o natječajima i o namještaju natječaja, pozivam se na čl. 230 jer moram ispravit neke navode. Dakle svakodnevno svjedočimo pogodovanju koje rade načelnici općina prema svojim stranačkim kolegama, prema svojim kumovima, prijateljima. I ja sam jedan takav slučaj prijavila ministrici, čak i otišla dić kaznenu prijavu, stoji u ladici. I naravno da se radilo o pogodovanju članovima HDZ-a.

Glasovac, Sabina (SDP)
Ovo je isto bila replika. A vama temeljem čl. 240 st. 1 izričem drugu opomenu.
Sad se vraćamo na replike. Zastupnik Šašlin izvolite.

Šašlin, Stipan (HDZ)
Hvala gospođo predsjedavajuća.
Poštovana gospođo ministrice pa brojni projekti, strateški projekti u RH koji su trenutno u tijeku i koji se planiraju provoditi, poglavito ceste, autoceste, željezničke pruge itd., jednostavno ne bi bilo uopće moguće realizirati kad ne bismo donijeli ove izmjene zakona odnosno kad ne bismo izdvojili šumsko zemljište i šume iz šumskog gospodarskog područja, jer je to osnovni i glavni preduvjet u stvari za ishođenje i projektne dokumentacije i svega i kasnije za realizaciju samoga, samoga projekta. Volio bih radi hrvatske javnosti da još jednom potvrdite odnosno iznesete činjenice koliko je u stvari važan ove izmjene zakona o tom smislu da se ubrzaju ti projekti i da se uopće mogu i realizirati. Evo, hvala.

Glasovac, Sabina (SDP)
Izvolite odgovor ministrice.

Vučković, Marija (HDZ)
Hvala lijepo poštovani zastupniče. Dakle riječ je o izmjeni čl. 51 koja doprinosi ubrzanom rješavanju infrastrukturnih objekata i projekata javne namjene za opće dobro. Pri tome se dio postupaka skraćuje, moguće je ostvariti pravni interes od onih koji doista u ime RH upravljaju vode, određeni projekat te su nadležni primjerice za, za vode, za ceste, za željeznice. Riječ je isključivo o takvim projektima, ovime se rješava i administrativne procedure, svi se postupci dovršavaju pri jednom tijelu te su te pravne osobe koje do sada nisu mogle ostvariti pravni interes niti upisati ta svoja prava prilikom realizacije i poslije održavanog projekta u mogućnosti. To je vrlo važna izmjena.

Glasovac, Sabina (SDP)
Sljedeća replika zastupnik Brčić, izvolite.

Brčić, Luka (HDZ)
Hvala poštovana potpredsjednice Hrvatskog sabora, poštovana ministrice sa državnim tajnicima.
Pa evo često sam ja bih rekao na tjednoj bazi u kontaktu sa ljudima koji se bave ekstenzivnim stočarstvom na području prvenstveno od Dinare do Kamešnice i neću govoriti kako kolege kažu nikakve floskule već ono iz, ako ne iz prve ruke barem iz druge ruke, a taj prostor koji spominjem kraško područje znači golemo područje da nije ljudi koji se bave stočarstvom, da nije zakupa za pašarenje ti prostori bi bili opustjeli, ti prostori bi bili u situaciji da se od njih stvori džungla. Međutim, upravo njihovim djelovanjem koje nije jednostavno, koje je mukotrpan posao, a vidimo sve više mladih ljudi bavi se tom djelatnošću. I zato pozdravljamo uvođenje reda, jer ja mogu posvjedočiti da zaista u posljednjih nekoliko godina od kada ste vi na čelu ovog Ministarstva poljoprivrede itekako je vidljiv red …
…/Upadica Glasovac: Vrijeme./…
… i podrška našim stočarima, a pozdravljamo …
…/Upadica Glasovac: Hvala./…
… i ove jednostavne građevine.
Hvala.

Glasovac, Sabina (SDP)
Izvolite odgovor.

Vučković, Marija (HDZ)
Hvala lijepa poštovani zastupniče.
Pa uvijek je moguće tu djelatnost i unapređivati, učiniti bolje i podizati stupanj kontrole što mi nastojimo raditi. Ja ću ponoviti da je u tih nekoliko godina dodijeljeno putem javnog natječaja 3000 ugovora o zakupu unatoč tome što neki zastupnici govore da su uništeni najveći stočari. Oni to govore na pamet jer nemaju pojma koliko su ti stočari proizvodili, a koliko su državnog resursa bez javnog natječaja koristili.

Glasovac, Sabina (SDP)
Sljedeća replika zastupnica Maksimčuk, izvolite.

Maksimčuk, Ljubica (HDZ)
Hvala potpredsjedniče.
Uvažena ministrice sa, državni tajniče i načelniče pred nama su izmjene Zakona o šumama. Riječ je o dodatnim administrativnim rasterećenjima koje naravno pojednostavljuju proceduru za određene infrastrukturne projekte.
Ovo je balans naravno dobrog upravljanja. Cilj ovih izmjena zapravo je i održavanje biološke raznolikosti. Recite nam koliko je to bitno naravno da bismo očuvali ovu našu biološku raznolikost koju imamo.

Glasovac, Sabina (SDP)
Izvolite odgovor.

Vučković, Marija (HDZ)
…/Govornica isključena, ne čuje se./…
…/Upadica Glasovac: Ispričavam se ministrice možete samo uključiti./…
Aha oprostite.
…/Upadica Glasovac: Sve u redu./…
Dakle, hvala lijepa na pitanju. Što se tiče šuma one su najvrijedniji resursi. Šuma ima blizu pola kopnene površine su šume u Hrvatskoj, otprilike 47%. One su najvažniji resurs za ponor ugljika, one su najvažniji resurs za sprječavanje erozija tla, za očuvanje karakteristika vrijednosti poljoprivrednih zemljišta, dodatno naravno za zaštitu, za odmor, za rekreaciju i isto tako mogu biti izvor različitih gospodarskih djelatnosti naravno na održiv način ka govorimo i o ekstenzivnom stočarstvu i kad govorimo o drvo-prerađivačkoj industriji.
Kad govorimo o ekstenzivnom stočarstvu danas je više tisuća takvih ugovora. Proizvođači su vezani određenim kriterijima koje nastojimo ovim izmjenama, koje nastojimo ovim izmjenama unaprijediti, te će takve izmjene uz racionalno korištenje dodatno dinamizirati ruralni prostor, omogućiti njegovo očuvanje i u budućnosti izvor diverzifikacije, a dodatnim izmjenama …
…/Upadica Glasovac: Hvala./…
… olakšavamo isto tako život u smislu financiranja objekata.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala.
Sljedeća replika zastupnica Jemrih.

Jembrih, Ljubica (HDZ)
Hvala potpredsjednice.
Poštovana ministrice sa službenicima pozdravljam ovaj Prijedlog zakona o šumama i važnim odredbama koje se odnose na izdvajanje šuma i šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske zbog infrastrukturnih zahvata.
Ovaj zakon olakšat će i nama na lokalnom nivou realizaciju važnih projekata, a bit ćemo i financijski rasterećeni. Molim vas da nam pojasnite kako se očekuje da će ove promjene u zakonu olakšati provedbu infrastrukturnih projekata u Hrvatskoj i kako će se doprinijeti ravnoteži između zaštite šuma i razvoju infrastrukture.

Glasovac, Sabina (SDP)
Odgovor na repliku.

Vučković, Marija (HDZ)
Hvala lijepa.
Dakle, što se tiče infrastrukturnih projekata određene se radnje i procedure skraćivaju, rješavaju u jednom tijelu umjesto u više tijela. Neki su zastupnici ovdje komentirali da primjerice ministarstvo koje je nadležno za šume i šumsko područje više neće sudjelovati u procesu donošenja određenih odluka putem davanja mišljenja, ali suprotno je. Do sada je sudjelovalo dva puta. Ako radi ispravno svoj posao onda je dovoljno da sudjeluje i daje mišljenje prilikom donošenja izmjena prostornih planova, te ne mora ponovno oduljivati vrijeme niti procedure davanjem jednakog mišljenja u drugom stupnju koje slijedi iza usvajanja izmjena prostornih planova. To je što se tiče odnosa prema jedinicama lokalne samouprave.
Drugo, za realizaciju primjerice vrtića kao važnih objekata društvene infrastrukture ili bilo koje druge vrste objekata lokalne, društvene infrastrukture ili za komunalnu infrastrukturu jedinice lokalne samouprave više neće plaćati naknadu za izdvajanje i šumskog gospodarskog područja. I treće što se tiče velikih najvažnijih infrastrukturnih objekata …
…/Upadica Glasovac: Vrijeme./…
… u državi oni će se raditi lakše, brže i moći će se ostvariti pravi interes.

Glasovac, Sabina (SDP)
Sljedeća replika zastupnica Tramišak.

Tramišak, Nataša (HDZ)
Hvala poštovana potpredsjednice, poštovana ministrice.
Dakle, nekoliko puta ste spomenuli i vi sami koliki su vrijedan resurs šume u Hrvatskoj. Prema podacima Hrvatskih šuma više od 2 milijuna 759 ha površina je obuhvaćeno šumama. Dakle, govorimo o više od 49% kopnenog teritorija. Gospodari se šumama na temelju šumsko-gospodarskih osnova i vrlo je važno da se zapravo na zakonit način šumama ekonomski i gospodari, ali da se čuvaju njihove prirodne vrijednosti, prirodna struktura.
Ja ovdje podržavam ove izmjene gdje se jačaju uloga šumarskog inspektora posebno u vidu da žalba ne odgađa izvršenje njegovog rješenja ako govorimo o prekršaju kao i one odredbe da ima rok od 15 dana da izda ili prekršajni nalog ili da prijavi kazneno djelo.

Glasovac, Sabina (SDP)
Izvolite odgovor.

Vučković, Marija (HDZ)
Da, hvala vam lijepa.
Dakle, šumama se gospodari najprije na temelju šumsko gospodarskih planova koji vrijede načelno u 10-togodišnjem razdoblju koji se mogu pod određenim uvjetima revidirati ili obnavljati, ali i na temelju operativnih godišnjih planova kojima se provodi na ispravan način i kontrolira provođenje višegodišnjih šumskogospodarskih planova.
Ovo što želim u ovoj prigodi reći jest da treba zahvaliti cijeloj šumarskoj struci i znanosti koja je, hrvatskoj struci i znanosti koja je prepoznata u cijelom svijetu koja ima dugu tradiciju …/Govornica se ne razumije./… gospodarenja šumama. Dakle, naše su šume 95% prirodne što je Hrvatska posebno što nije lako i što treba i što treba održati. Pritome suprotno nekad ono nešto se ja… što se smisli u javnosti svake godine se prema pravilima vi… manji je, manja je sječa nego što, nego što je prirast i mi se držimo tog načela u državi čvrsto.

Glasovac, Sabina (SDP)
Slijedeća replika zastupnik Miletić.

Miletić, Marin (MOST)
Ministrice molim vas odgovor, imamo Hrvatske šume koje uzrokuju razrušene ceste mnoge kada voze dakle svoja drva, trupce i ostalo i sad me zanima vaš komentar, dakle zašto Hrvatske šume službeno ugrožavaju svoje radnike jer ne žele platiti goranskim gradovima prolazak asfaltiranim cestama, to vam je inače da vam pomognem 3 eura po metru kvadratnom, dakle nego šalju svoje radnike da vozikaju nekim zaobilaznim šumskim putevima drva i s time dovode u ugrozu njihove živote i sigurnost, a onda Hrvatske šume uredno traže i naplaćuju domaćim ljudima i poduzetnicima prolazak kroz njihove šimske, šumske putove. Imam vam i dokaze, sve o tome ću raspravit, pa evo je li to po vama vi ste ministrica je li to pravedno u jednoj pravednoj uređenoj državi kojom predsjeda predsjednik Vlade Andrej Plenković, što mislite?

Glasovac, Sabina (SDP)
Izvolite odgovor.

Vučković, Marija (HDZ)
Pa ja bih rekla da su goranski, a i svi drugi gradovi u RH na temelju politike Andreja Vank… Plenkovića i ove Vlade ostvarili veći šumski doprinos i to značajno i duplo nego što je to bilo prije toga za potrebe njihovih općih javnih funkcija. To je pod jedan.
Pod dva, što se tiče pojedinačnih primjera kao i u svakom normalnom društvu potrebno je ako nešto nije pravilno prijavit, pokušat dokazat pa ćemo vidjet o čemu se radi.

Glasovac, Sabina (SDP)
Povreda Poslovnika zastupnik Miletić.

Miletić, Marin (MOST)
Članak 238., vrijeđanje zdrave pameti saborskih zastupnika. Dakle, vrlo sam jasno postavio pitanje. Hrvatske šume naplaćuju domaćim ljudima goranima poduzetnicima prolazak njihovim šumskim putevima, a onda dakle ne žele platiti naknadu jer uništavaju ceste lokalnim gradovima nego svoje radnike ugrožavaju i šalju ih nekim okolnim putevima. I ja pitam ministricu odgovor, ona priča bajke kako je Andrej Plenković najljepši i najuspješniji predsjednik Vlade, svemira, kozmosa svega, iznad njega jedino dragi Bog. Jadni mi skupa s Andrejom Plenkovićem.

Glasovac, Sabina (SDP)
Kolega Miletić ja razumijem, vi ste izrazili nezadovoljstvom ministrice ali ja vam moram izreći temeljem Članka 240. stavka 1. opomenu jer to nije, ovo nije bila povreda Poslovnika.
Slijedeća replika zastupnica Mrak Taritaš.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo poštovana potpredsjednice Hrvatskog sabora.
Poštovana ministrice, dakle ja vas želim pitati vezano uz privatne šume odnosno privatnu šumu posjednika. To imamo u važećem zakonu oni koji imaju površinu do 20 hektara su malo šumoposjednici, a oni od 20 do 300 hektara su srednji. E sad ovi mali se sa svojim zahtjevom za, obraćaju minista… vašem ministarstvu, dakle a ovi srednji zahtjev za doznaku stabala i licenciranom izvoditelju šumarskih radova.
E sad vi ste u obrazloženju kad ste objašnjavali zašto nešto niste prihvatili rekli da niste prihvatili zato što ministarstvo da je jednostavnije malo šumoposjedniku ići kod ministarstva, da ministarstvo ima svud svoje ovaj ispostave, a onda mene zanima zašto se niste odlučili za isto zakonsko rješenje i za male i za srednje, zašto tu imate razlog, razlike. Ja mislim da je trebalo i za manje i za srednje biti isto ili idu svi ministarstvu ili idu, idu na ovaj način. Na ovaj način zapravo mislim da uvodite na određeni …
…/Upadica Sabina Glasovac: Hvala./…
… način nered.
Hvala.

Glasovac, Sabina (SDP)
Izvolite odgovor.

Vučković, Marija (HDZ)
Zahvaljujem na pitanju, pa cilj je olakšati malim, malim šumoposjednicima, malim privatnim šumoposjednicima kao što je i drugim našim politikama fokus naravno na ukupno rasterećenje gospodarstva ili subjekata, no sukladno mogućnostima kako materijalnim tako kadrovskim za male će u ovom slučaju biti besplatno to se radi počevši od malih. I evo to je odgovor, to je odgovor u ovom trenutku, dakle naša je procjena da malima treba pomoći u financiranju, a da se srednji mogu sami financirati.

Glasovac, Sabina (SDP)
Slijedeća replika zastupnica Raukar Gamulin.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)
Zahvaljujem.
Uvažena ministrice u Strategiji prilagodbe klimatskim promjenama koju je izglasao ovaj sabor 2020. godine nalazimo između ostalog slijedeće, ranjivost na klimatske promjene ocjenjuje se kao velika, klimatske promjene su prepoznate kao sigurnosna prijetnja, rizik i izazov za RH, prepoznati su sektori koji su očekivano najviše izloženi utjecaju klimatskih promjena između ostalih šumarstvo. Kaže da su prirodni spremnici ugljika šume i drugi ekosustavi koji vežu ugljik i time uklanjanju iz atmosfere te neutraliziraju emisije CO2.
E sad zašto se onda u Članku 1. ovih izmjena predviđa da se bivše vojne nekretnine ne smatraju šumom i šumskim zemljištem pa makar i do jednog hektra kad znamo da živimo u vremenu kada nam je svako pojedinačno drvo važno. Dakle, zašto jer znamo da će se ovakvim odredbama doći do ponovne povećane betonizacije naše obale što je u suprotnosti sa dotičnom strategijom koju je vaša Vlada donijela.
Zahvaljujem.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala.
Izvolite odgovor.

Vučković, Marija (HDZ)
Zahvaljujem na pitanju, no nije riječ o nikakvoj suprotnosti naprotiv strategija se provodi detaljno i nastoji doprinositi Ministarstvo poljoprivrede koje je donijelo u protekloj godini i Akcijski plan za protupožarnu zaštitu u Primorskoj Hrvatskoj financira konverziju degradiranih šuma, provodi brojne mjere.
Ovdje dakle nije riječ o tome nego je riječ o onom zemljištu koje je već bilo građevinsko, na kojem su već izgrađeni objekti koji se tijekom desetljeća zbog dobro poznanih razloga zapustilo te nije, te je obraslo ali ne vrijednom šumom i ne uistinu ono što je šuma i što ima vrijedne šumske sastojke. Ovdje je samo riječ o mogućnosti ponovnog uređenja tog prostora i vrlo je striktno ograničeno, a sve su takve odredbe komunicirane sa nizom drugih nadležnih tijela.

Glasovac, Sabina (SDP)
Slijedeća replika zastupnica Opačak Bilić.

Opačak Bilić, Marina (Nezavisni)
Hvala vam lijepa potpredsjednice.
Poštovana ministrice, evo često imamo priliku čitati ili čuti o prekomjernoj, a ponekad evo i o nezakonitoj sjeći šuma što govori evo o nedovoljnom vrednovanju našeg prirodnog bogatstva, dakle šumskih resursa i činjenica je da evo i dalje izvozimo sirovine niske vrijednosti dakle jeftine trupce umjesto skupog namještaja ili primjerice možda podnih obloga. Stoga vas molim evo odgovor, planirate li zapravo imati u većoj mjeri poticajne mjere u poduzetništvu upravo u tom pravcu, razmišljate li uopće kako zaustaviti dakle rad na taj način, dakle izvoženje jeftinog materijala, jeftine sirovine i onda koji se poslije prodaje jel kao skupi namještaj u drugim zemljama i razmišljate li evo možda da se stavi odredba da se sjeća trupaca ograniči samo za potrebe koje su dovoljne za, za Hrvatsku.

Glasovac, Sabina (SDP)
Izvolite odgovor.

Vučković, Marija (HDZ)
Hvala lijepa poštovana zastupnice na pitanje, na pitanju dakle različito je termin prekomjerne sječe od nezakonite sječe. Nezakonita je radnja nezakonita radnja, postoji propisi, postoje tijela koja su dužna provjeravati i kontrolirati propise. Što se tiče prekomjerne sječe ona nije dopuštena ni propisima ni strategijama pa otprilike se godišnje može u šumama privatnih šumoposjednika i državnim šumama sjeći otprilike maksimalno 7,5 milijuna kubika, a prirast se, prirast se ocjenjuje da je on godišnje na razini od 10 milijuna kubika. Što se tiče vašeg pitanja, iako je izvoz u mandatu od 2016. do 2023. proizvoda od drva porastao za 82%, ne možemo biti zadovoljni udjelom proizvoda s visokim stupnjem finalizacije. I da moj odgovor je potvrda pozitivan. Mi ćemo uložiti dodatne konkretne napore kako bismo financirali i motivirali upravo taj segment poduzetništva u proizvodnji namještaja.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala.
Posljednja replika, zastupnik Bajs.

Bajs, Damir (Fokus)
Hvala potpredsjednice.
Štovana ministrice kada se vozite cestama Hrvatske, kao primjerice ja od Bjelovara do Zagreba, razvidno je da je dio posađenih šuma posječen. Radi se o hrastovim šumama, bukvama i drugim nasadima. Ono što mene ljudi pitaju zbog čega to radimo i da li ti, da li ćemo to nadoknaditi. Međutim te šume koje su posječene takve i ostaju. Dakle na njima Hrvatske šume ništa ne rade. E sad se postavlja pitanje koja je zapravo strategija Hrvatske. Da li ćemo ono što smo posjekli nadoknaditi ili će to napraviti sama priroda. Mislim po podacima koje ste vi potvrdili na moje pismeno pitanje, ispada da je Hrvatska izgubila 23 tisuće hektara posječenih šuma i da ih ima toliko manje nego sada. Stoga ako već plaćamo Hrvatske šume kroz niz doprinosa zbog čega onda nemamo nikakvu situaciju da Hrvatske šume rade pošumljavanje nego očekuje da priroda napravi svoj posao.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala. Odgovor na repliku.

Vučković, Marija (HDZ)
Poštovani zastupniče, poštovani zastupniče Bajs, dakle teško je govoriti o nekoj, nekoj lokaciji ako nemamo podatke o njoj. Prvo postoje šume privatnih šumoposjednika, postoje državne šume, odnos je otprilike 25%, 75%. Drugo katkad sječa može biti nezakonita radnja pa je to potrebno provjeri, a katkad je riječ o, o, o sječi starih šuma ako se tako mogu izraziti, sadnji i sadnji novih šuma. Primjerice Hrvatske sad šume pa i uz podršku programa ruralnog razvoja i niz drugih privatnih šumoposjednika provode brojne projekte kojima mijenjaju stare sastavine, stare šume novim šumama i postojat će, bit će potreban određen broj godina da se to vidi. Dakle, ponovit ću teško je govoriti općenito, treba reć o kojem je, o kojoj je lokaciji riječ pa će se provjerit je li riječ o konverziji, je li riječ o rješavanju degradiranih šuma ili je riječ o nezakonitoj radnji. Slučaj po slučaj.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala. Hvala, povreda Poslovnika zastupnik Bajs.

Bajs, Damir (Fokus)
Hvala poštovana potpredsjednice.
238. dakle kad govorimo o šumama koje su umjetno posađene, po podacima koje mi imamo i koje ste vi potvrdili njih je 23 tisuća hektara manje. Šume o kojim govorimo su hrvatske šume u smislu da ih Hrvatske šume kao tvrtka vode i ne radi se o nikakvom nezakonitom sječi šuma nego činjenici da je to posječeno radi vjerojatno potražnje za hrastom i drugima, a nema ponovne sadnje.

Glasovac, Sabina (SDP)
Temeljem čl. 239. izričem vam opomenu. Ovo je bila replika ne povreda Poslovnika.
Žele li izvjestitelji odbora uzeti riječ, prije nego što krenemo s raspravama u ime klubova odnosno otvorimo raspravu? Ne.
U tom slučaju otvaram raspravu i pozivam zastupnicu Anku Mrak Taritaš da prva iznese stav Kluba zastupnica Centra, Glasa i Stranke s imenom i prezimenom. Izvolite.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo poštovana potpredsjednice Hrvatskog sabora.
Poštovani državni tajnici, kolegice i kolege.
Pred nama je evo u drugom čitanju Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o šumama. Riječ je o bazičnom zakonu koji je iz 2018. godine i koji je doživio nekoliko izmjena i dopuna. Svaki put kad je pred nama Zakon o šumama, naravno sad su nekakve već izvanredne okolnosti i svi su u mislima negdje drugdje, a ne u ovoj sabornici. Svaki put kad je tema Zakon o šumama, on izazove raspravu, izazove i prijepor i o tome kako štititi šume i što ih svaki put imamo nekako osjećaj da sve što se dešava na šumama moramo voditi računa i zaista je tome tako. Zanimljivo je kad uspoređujete karte RH, recimo današnje, današnje kad imate geofoto odnosno imate preslik i možete u realnom vremenu zaista svi vidjeti kakvo je stanje i kad uspoređujete to tamo s nekakvim '60-tim godinama prošlog stoljeća, kad se u Hrvatskoj intenzivno bavilo poljoprivredom onda se je vidjelo koliko je puno više površina bilo pod poljoprivredom nego što je danas. Kad se je, kad su se građani prestali baviti poljoprivredom onda su te poljoprivredne površine polako počele biti pretvarane u šumske površine i šumsko zemljište. Danas prema podacima s kojim se raspolaže, u Hrvatskoj je 48% teritorija pod šumi i šumskom zemljištu i stvarno se je tokom vremena na šumom, sa šumama dešavalo svašta odnosno uvijek je interes ljudi da zapravo se gradi i naravno da je interes, nikad nije da se gradi na zemljištu koje je pripremljeno za to nego nažalost uvijek se nastoji graditi na zemljištu koje nije takvo.
Imamo iskustva u nekim gradovima, pred 20-tak i više godina kad je to bilo moguće sukladno zakonskoj regulativi, što bi se desilo? Desilo bi se to da bi čovjek imao šumu, posjekao bi šumu ili bi se desio požar ili nešto i onda bi promijenio kulturu u katastru i došao sa zahtjevom da se izmjene i granice građevinskog područja, da granice građevinskog području budu drugačije i da njegova parcela više u tom slučaju nije građevinska. Sva ta iskustva i sve te stvari smo prošli.
Ono što je važno i što je važno u ovoj raspravi ja ću tu govoriti sa aspekta prostornog planiranja jer dio i ovih zakonskih izmjena se odnose na to je slijedeće, da posao prostornog planiranja je kod nas interdisciplinarni, on ne može biti u rukama samo prostornih planera nego se mora voditi računa da je, da tu sudjeluju i sve druge struke. Prostorno planiranje i dakle i gradnja kuća nije na svemiru, nije na nekakvim oblacima, ona se zo…, ona se dešava na prostoru dakle ona se dešava na tlu, na zemlji, osim u nekim iznimnim slučajevima ili nekakvim drugim stvarima, ali neću sad o tome govoriti i izuzetno je važno da u postupku prostornog planiranja bude kontinuirano u samom postupku suradnja sa ministarstvom. Ministarstvo je, ovo ministarstvo je nadležno i za poljoprivredu i za šume. Kad se radi sukladno zakonu i kad se rade novi prostorni planovi čija će ić nova generacija, živi bili i vidjeli kad i što, al to je jedna druga tema i drugi par rukava ili kad se rade izmjene i dopune, da bi uopće mogli proširiti građevinsko područje na površine koje se nalaze pod poljoprivrednom ili šumskom zem…, ili šumi i šumskom zemljištu, ako je riječ o poljoprivrednom zemljištu kategorije P1 i P2 morate točno izlistati koje su to čestice, dakle prostorni planer kad dođe po svoje mišljenje u nadležno ministarstvo mora točno izlistati koje su to čestice, kako su one definirane u katastru, kakve su one naravi, da bi mogle uopće dobiti proširenje građevinskog područja.
Principijelno ako se odradi sve kako treba onda zaista da se privede konačnoj namjeni, da se izvrši parcelacijski elaborat i sve zajedno ja sam mišljenja da nema potrebe ponovo dolaziti u ministarstvu još jedanput po neko mišljenje i po neku suglasnost jel je ministarstvo to dalo u postupku prostornog planiranja. Što se može dogodit i o čemu moramo vodit računa i što mora bit definirano i u ovom zakonu, a i u nekim drugim zakonima je slijedeće, a to je da teoretski zaista u državi u kakvom smo mi i gdje su, gdje se svaki put čudimo kad vidimo nešto objavljeno u medijima moguće je slijedeće, da JLS naprave svoju izmjenu i dopunu prostornog plana iako ona jednako, ili novi prostorni plan, iako ona ima nekoliko nivoa mišljenja, suglasnosti i svega ostalog, da proširi svoja građevinska područja, da za to nije dobio, dobila nadležnost, suglasnost ministarstva odnosno mišljenje ministarstva, da iza toga se vrše parcelacije, da parcelacija ide sad drugačije, drugačiji odnos prema ovom zakonu i da onda u naravi nam se desi da nam se neko zemljište koje je riječ, sad neću govoriti o poljoprivredi, ali to se može desiti sa poljoprivrednim zemljištem one kategorije vrlo vrijedno i vrijedno poljoprivredno zemljište, da nam se desi sa šumama zapravo da smo šumu, formalno od šume napravili građevinsko područje da nije prošao proces koji je, ali to može biti samo iznimka, to može biti sukladno odnosno to je isključivo protivno svim propisima koji su iz nadležnosti prostornog uređenja i graditeljstva.
Ja uvijek mogu govoriti nekakva svoja iskustva koja sam imala i mislim da ta iskustva trebaju služiti i pogotovo ona loša iskustva da se to ne ponavlja.
Dakle, u Hrvatskoj kad smo gradili autoceste, kad je bila ona velika ekspanzija gradnja autoceste, da bi uopće autocestu mogli i planirati, one su bile planirane dokumentima prostornog uređenja…/Govornik se ne razumije./… provodit i procjenu utjecaja na okoliš. U toj procjeni utjecaja na okoliš su stručnjaci sa svih aspekata, tako da su vam stručnjaci, bili su stalni članovi tog Povjerenstva sa aspekta zaštite poljoprivrednog zemljišta i sa aspekta šumskog zemljišta. Nekad vam te trase i cesta zaista idu i presijecaju vrlo vrijedna šumske područja. Recimo danas kad vidite, pa vidite one zelene mostove, ti zeleni mostovi su rezultat tih procjena utjecaja na okoliš, zeleni mostovi su bili zbog divljači i zbog, u Gorskom kotaru zbog medvjeda i zbog nekih drugih stvari, da ne narušite biljni i životinjski svijet i uvijek su, uvijek je problem bio izdvajanje šuma, uvijek je bio problem sa šumama, često te autoceste, dakle govorimo o velikim infrastrukturnim ele…, infrastrukturnim potezima, nisu dobili svoje uporabne dozvole jel ovaj proces izdvajanja je išao puno sporije i išao je vrlo teško i uvijek je želja bila da se proba to olakšati i da se to proba drugačije izdefinirati.
Ja tako čitam i gledam ovaj zakon, dakle uvijek je želja da probate nešto olakšati i nešto u smislu postupka da pojednostavite postupak i zato kažem da veza između ovog ministarstva i odnosno ljudi koji se bave zaštitom šuma i šumskog zemljišta, poljoprivrednog zemljišta i oni koji se bave prostornim planiranjem je veza koja mora biti neraskidiva. Oni cijelo vrijeme zapravo zajednička misao vodilja treba biti zaštita prostora. Jedanput kad devastirate prostor devastirali ste ga zauvijek. Ja uvijek nastojim i govorim, možete napravit lošu kuću, možete napravit kuću koja se nekom sviđa ili nekom se ne sviđa, ali ta kuća će doživjet svoj redizajn i doživit će svoju promjenu, ali ako ste krivo u prostoru nešto isplanirali i ako ste u prostoru nešto krivo izdefinirali to ste napravili zauvijek, dakle zauvijek ste onda devastirali prostor.
Ovdje govorim u ovom dijelu izmjene zakona u kojem je vezano uz infrastrukturu gdje je vezano da se omogućuje zapravo da se ovim zakonom omogućuje dakle šume i šumsko zemljište izvan građevinskog područja koje je u vlasništvu RH u svrhu izgradnje i održavanje infrastrukturu i to se govori na temelju vodnih građevina, osnov uvijek mora biti lokacijska dozvola odnosno osnov mora biti uvijek dokumenti prostornog uređenja, a onda iza dokumenata prostornih uređenja mora biti lokacijska dozvola i ona mora biti osnov za dalje jer da bi se uopće dokumenti prostornog uređenja donijeli moraju se izdefinirati svi zahtjevi koji su potrebni u prostoru.
Stvari se mijenjaju, stvari koje su bile danas sigurno nisu iste kao što su bile pred deset godina, a nisu iste ni kao što su bile pred više od 20-ak godina. O čemu govorim i želim naglasiti? Želim naglasiti o dvije stvari koje kad govorimo o Zakonu o šumama su isto važne, jedna stvar su vam urbane šume. Dakle, mi imamo novi pojam koji je koji nije bio dakle koji je nastao u proteklih 20-ak godina govorimo o urbanim šumama. O kojim je to šumama riječ? To je riječ, možete vi svi znate odnosno znamo Grad Zagreb, znamo ono područje Maksimira, područje Maksimira je sada postala urbana šuma. Što je urbana šuma? Urbana šuma je prostor u kojem će netko se baviti, netko će trčati, netko će se bavit, netko će imati tjelovježbu na otvorenom, dešavat će se nekakve stvari, one i dalje ostaje po svom po nečemu što je šuma, vi je u prostornom planu čitate ko šuma, al je čitate ko urbanu šumu iz jednostavnog razloga jer način i gospodarenja tom šumom je drugačije. Vi u toj šumi možete imati neke putove koji nisu šumski putovi, možete imati staze, možete imati trim staze, možete se ne znam cross na otvorenom dešavati tu to je neki novi pojam i kroz ovu izmjenu i dopunu zakona je i u odnosu na taj pojam se je su se desile neke promjene.
I posebnu stvar koju želim naglasiti kad govorimo o ovom, a to su klimatske promjene. Klimatske promjene su činjenica, dakle ono što se je nama po putu desilo imamo sad jedan novi pojam koji koriste šumari, a to su vam šume koje djelomično nestaju. Jedna od takvih šuma, a te šume su vam one koje se nalaze u vodnim područjima gdje zapravo to je nekad bilo Lonjsko područje, dakle nekad davno je to bilo Lonjsko područje gdje se Sava razlijevala i gdje ste imali zapravo te nestajuće šume u jednom periodu, sad su takva područja drugačija jer su nam klimatske promjene došle do stvarno velikih promjena koje nam utječu i na prostor i o tome moramo voditi računa.
Dakle, sve što se dešava i vezano u šumama je jednako tako vezano i sa aspekta zaštite prirode. Jedan dio ove izmjene i dopune zakona je definirano uz mogućnost donošenja dozvola o krčenju degradiranih oblika šuma. Ja moram priznati sam se prvi put susrela sa pojmom koja se zvala sanitarna sječa jer ste na određenim šumama koji su posebno bili u parkovima prirode i u nacionalnim parkovima nije moguća sjeća osim sanitarne sječe i onda imate uvijek onih slučajeva kad se to zlorabi. Sanitarna sječa zato što su sanitarni uvjeti takvi da morate posjeći dio šume jer će se bolest proširiti znatno više i puno više šume će vam ili postati degradirana ili ćete ostati bez šume i onda uvijek imate znate uvije izvučemo i mi, svi izvlačimo van one slučajeve koji nisu dobri da se onda kroz sanitarnu sječu, bilo je u jednom trenutku pred nekoliko godina to slučaj na Risnjaku, odjedanput na Risnjaku ste imali jako puno sanitarne sječe onda se ispostavilo da ta baš sječa svaku put i nije trebala biti sanitarna. Ali sa aspekta zaštite prirode i sa aspekta očuvanja eko sustava vi morate vršiti i ta krčenje tih degradiranih oblika šume. Ako imate šumu koja je karakteristična šuma, ja ću reći hrasta, dakle mi znamo kod nas su miješane šume u principu hrasta i bukve, ali govorim o hrastu, ako vam se to odjedanput desi nešto što može biti loša vrsta ili nekakva invazivna vrsta vi tu morate vršiti jednako tako to degradiranih oblika šume sječu iz jednostavnog razloga da očuvate staništa i tipova dakle pojedinih vrsta.
Šuma je održavanje ekološkog sustava, ali šuma je i služi za održavanje biljnog i životinjskog svijeta i to moramo imati uvijek na pameti i voditi o tome računa. Dakle, djelovanje ljudske ruke, djelovanje nas svih uvijek ostavi traga. No međutim, za neke stvari i moramo ostaviti traga jer nam neke stvari trebaju. Samo za kraj ću reći u jednom času je bila velika rasprava oko prosjeka u šumama koje su bile zbog kao protupožarna zaštita, da nemamo te prosjeke i da ne održavamo prosjeke u šumama, šume bi nam puno više gorile nego što gore. Dakle, tu kad govorimo i o ovom zakonu i o svim elementima je uvijek najbolje naći ravnomjernu mjeru. To nam ne polazi baš svaki put za rukom.
Hvala lijepo.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gospođa Katarina Peović, Klub zastupnika HSS-a i Radničke fronte.
Izvolite.

Peović, Katarina (RF)
Dobar dan svima!
Znači već sam upozorila da je ovaj zakon klasično ozakonjenje bezakonja. Znači ono što se zbiva trenutno na Valkanama u Puli i za što su aktivisti na terenu, evo bili spremni provesti pa i noć u zatvoru. A jedna aktivistica je doslovno doživjela fizičko nasilje pokušavajući spriječiti odvoz trupaca na Valkanama. Sada se zakonski omogućava i legalizira da se provodi na način da ne bude nikakvih problema.
Znači sad postoje neki problemi, ti problemi se rješavaju. Problemi se rješavaju tako da se jednostavno ozakonjuje ono što je do sad bilo ilegalno. E sad zašto je to bilo ilegalno. Naime, aktivisti na Valkanama u Puli rade posao države. Država je u sporu sa lokalnom zajednicom, sa lokalnim šerifom koji traži da se jednom srpskom tajkunu Šolaku uredi teren ispred njegovog budućeg hotela za koji je 9000, preko 9000 stanovnika Pule na referendumu se oglasilo da se protivi uređujemo taj teren na način da navodno uređuje jel' igralište dječje, nogometno za dječicu.
Slučajno je taj srpski tajkun i vlasnik Southamptona i drugih nogometnih klubova. Istovremeno ta ista lokalna zajednica sa lokalnim šerifom na čelu omogućava da se šetnica pretvara u pomorsko dobro. Nije vam teško zaključiti, ono ko' u Monopoliju imaš hotel, pa imaš nogometno igralište, pa imaš pomorsko dobro na koje ćeš dobit koncesiju. Lijepa perspektiva koja se smiješi protivno interesima lokalnog stanovništva koje je mjesecima prosvjedovalo i referendumski iskazalo svoju volju protiv tajkunizacije, privatizacije, komercijalizacije njihove šumice, njihovog obalnog pojasa na kojem su se ono imali običaj kupati. Ali nema više kupanja bez privatnog interesa.
E sad, ono što je bio problem državi u ovom trenutku i lokalnom šerifu je taj da je država morala dati svoje mišljenje o tome što ona misli o sjeći šume i to je bilo omogućeno ovim zakonom. Upravo člankom kojim, molim vas predsjedavajući ako možete samo dozvoliti da održim svoj govor. Hvala. Upravo člankom kojim je država trebala tražiti mišljenje Hrvatskih šuma da se određena šuma izdvaja iz gospodarskog pojasa, šumskog gospodarskog pojasa.
Pošto lokalni šerif Zoričić nije imao odobrenje države da se to izdvoji iz šumsko-gospodarskog pojasa aktivisti su imali i pravni razlog da štite šumu i da ne daju bagerima da uništavaju šumu. Imali su, oni su imali status umješača u postupak da doslovno svojim tijelima brane šumu. To im je jedino preostalo.
E sada država briše taj članak i nema više obvezu davanja svojeg mišljenja ministarstvo i Hrvatske šume već kažu mi ćemo jednostavno dozvoliti lokalnim šerifima da famoznim prostornim planovima određuju što će tamo biti, kako će to biti. Načelno možemo postaviti i to pitanje, izgleda kao da se demokratizira proces jer zašto lokalna zajednica ne bi o tome odlučivala. Trebala bi naravno, ali ima dovoljno oportunista, klijentelista i ono trbuhozboraca kapitala, lokalnih šerifa koji će omogućiti privatnom kapitalu da uništi ono što je u suprotnosti sa javnim interesom. Zato je postojala ova kočnica, a to je država. Država koja treba zastupati javni interes bez obzira da li negdje postoji nekakav šerif koji je sklon dati nešto privatnom interesu. Da je to tako imamo znači i jedan dokument koji nam potvrđuje da se održao usmeni sastanak između Ministarstva poljoprivrede i lokalne vlasti u Puli. Usmeno su se dogovorili, da bez obzira što postoji spor između države i Pule oko šume na Valkanama slobodno gradonačelnik krči šumu bez obzira, bez obzira postoji spor ali nema veze. Bez pismenog traga.
Znači ono što je sada bilo ilegalno praktički ovdje se ozakonjuje. Briše se članak koji je nametnuo onu javnu obavezu javnog interesa koju treba štititi država. Znači ukinuti administrativni uvjet da se za izdvajanje nekretnine iz šumsko-gospodarskog područja Republike Hrvatske neophodno pribavi mišljenje iz članka 40. važećeg zakona kaže zakonodavac da je to nepotrebna administrativna obveza.
Pa kome bi bila nepotrebna administrativna obveza mišljenje države osim onom investitoru koji misli raditi protiv interesa države, protiv interesa lokalne zajednice. Naravno kod nas su stvari dosta ono okrenute naopačke. Pa ljudi kad čuju Hrvatske šume, naravno asocijacija im je prva, ne znam glasnogovornik Vlade Milić koji tamo dijeli radna mjesta. Pa vrhuška Hrvatskih šuma je pod svakakvim istragama, znači korumpirana ono država. Ali to se radi namjerno. Namjerno se te institucije devastiraju, namjerno ih se čini korumpiranima da bi se steko dojam da je bolje bez te države.
Ali bez te države nema nikakvog braniča, nikakvog. Znači investitor može naprosto doći na cijelom dijelu hrvatske obale i ako nađe nekog lokalnog šerifa, a ima ih koliko hoćeš koji će mu dat ruku, jednostavno posjeći cijelu šumu, uništiti sve i tu zapravo Hrvatska krši brutalno i europske direktive i obveze jer je europska direktiva propisala da se upravo treba zaštiti šume i da se kod nas, dala je svoje mišljenje i rekla da se kod nas pretjerano sijeku šume, da se treba zaštiti hrvatske šume i bioraznolikost tih šuma. Obveza Green Agende znači obveza zaštite prirode, obveza zaštite prirode koja je vezana uz imperativ sprječavanja globalnog zagrijavanja gdje su šume naravno užasno bitne.
Tako da aktivisti koji prate ovu raspravu, upravo aktivisti Valkana iz Udruge Valter koji su proveli noć u zatvoru jer su radili posao države, sjedili na trupcima koje su htjeli odvesti da bi se uklonio dokazni materijal koliko je zapravo šume posjećeno na Valkanama bez doznaka Hrvatskih šuma. I to je utvrđeno to nije nešto što oni kalkulirano. Utvrđeno je da su odnosili i sjekli šumu bez doznaka Hrvatskih šuma, kažem Hrvatske šume se dogovaraju s lokalnom zajednicom nema veze samo radi sve je u redu odnosno preko ministarstva ide taj deal jel, al to nije green deal jel.
I oni kažu da će ako ovaj zakon prođe da će ići pred EU, da će tražiti mišljenje EU jer smatraju da je ovo direktno ugrožavanje europskih direktiva i dovođenje do dodatnog problema sa nezakonitom sječom, davanjem mogućnosti zapravo za ozakonjenje bezakonja što sam rekla da su osnovni mehanizmi ono 90% zakona koji se ovdje donose, ići će pred EU, ići će da se ispita i problem s nezakonitom sječom i korupcijom koja se zapravo legalizira kroz ovaj zakon i to je zato što se ukida procedura koja je jasno propisivala procedure zaštite šuma, procedure koje su omogućavale da država uistinu bude zaštitnik javnog interesa.
U svakom slučaju okončanje spora između države i grada Pule u ovom slučaju će bit zanimljivo, ali kažem već usmenim putem država daje zeleno svjetlo da se radi nešto što je zapravo nezakonito jel.
Kažem Hrvatske šume su prijavljene i Europskoj komisiji zbog prekomjerne štete, krši se EU direktive za očuvanje šumskog fonda. Sad Vlada predlaže da se u budućnosti šume krči, uništava bez mišljenja Ministarstva poljoprivrede i Hrvatskih šuma. Vlada to smatra taj članak administrativnom zaprekom. Kažu iz Ministarstva poljoprivrede ne želimo biti administrativna prepreka ako je to nekom investitoru, a naglašava se ovdje pa i od nekih oporbenih zastupnika da su te regulative administrativna prepreka investicijama u Hrvatskoj. Ja vam postavljam pitanje koji su to investitori kojima je država administrativna prepreka? Pa samo oni koji imaju neke namjere koje nisu u interesu hrvatskih građana, nisu u interesu lokalne zajednice. Inače im to sigurno ne bi bila administrativna prepreka.
Podnijet ću dva amandmana znači kojim se mijenja Članak 51. zakona odnosno briše se kojim se ovo bezakonje, ozakonjenje bezakonja omogućava i Članka 14. jel kojim se dodaje Članak 51a. zakona.
U svakom slučaju aktivistima Udruge Valter u Puli poručujem da još ima, imaju podršku u saboru za svoju stvarno ne disproporcionalnu borbu koju vode u interesu svih stanovnika Pule, a nažalost protiv ne samo investitora srpskog nego i protiv države.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Stipan Šašlin, Klub zastupnika HDZ-a.
Izvolite.

Šašlin, Stipan (HDZ)
Hvala gospodine potpredsjedniče.
Poštovani državni tajniče sa suradnikom, kolegice, kolegice i kolege, pa prije nego što se osvrnem odnosno na pitanja ovih izmjena zakona evo moram samo naglasiti nešto što sam maloprije primijetio. Imali smo ovdje sada dvije dijametralno suprotne rasprave, diskusije. Ovaj gospođa Taritaš je govorila suvislo i stručno rekao bih i zaista na neki način moglo se iščitati da podržava većinu ovih izmjena i dopuna ovoga zakona poglavito u onom dijelu gdje se one odnose na prostorno planiranje itd., dok s druge strane gospođa Katarina ovaj doista, doista jednostavno sve potpuno nesuvislo, nestručno, neosnovano odbacuje, jednostavno rasprava je u sasvim nekom drugom smjeru.
I sad mi se postavlja pitanje kako, kako te dvije saborske zastupnice usaglašavaju svoje stavove na nekakvoj budućoj koaliciji? One su koalicija i trebale bi imati otprilike slične barem nekakve stavove, a ovdje vidimo da su apsolutno dijametralno suprotne, ali dobro pustimo sad to nije to bitno ovaj.
Htio bi se osvrnuti na ovaj zakon odnosno glavna pitanja koja se praktički rješavaju ovim zakonom, pa ću napomenut ono, one težišne, težišne zadaće. Na praktički šumskom zemljištu i šumama u vlasništvu RH planiraju se brojni infrastrukturni zahvati. Pojedini projekti su od iznimne važnosti za RH kao što su ceste, autoceste, željezničke pruge, vodne građevine i drugo. Najveći dio tih građevina planira se, al zbog svojih karakteristika izvan granica građevinskog područja.
Imajući u vidu važeći zakonodavni okvir pravne osobe koje upravljaju navedenom infrastrukturom nisu u mogućnosti izvršiti upis promjene pravnog statusa odnosno izvršiti upis vlasništva za iste.
Isto tako, uvjet za izvođenje uporabne dozvole je izdavanje, izdvajanje šuma iz šumskog zemljišta iz šumskog gospodarskog područja RH ili rješavanje imovinsko pravnih odnosa odnosno promjena pravnog statusa nekretnina u obuhvatu zahvata.
Sve ove nekretnine odnosno navedene osobe ne mogu ostvariti na temelju važećih, trenutno važećih propusta, propisa.
Da bi se isto omogućilo potrebito je zakonodavnu, u zakonodavnom okviru urediti postupak izdvajanja nekretnine iz šumsko gospodarskog područja RH te rješenje imovinsko pravnih odnosa odnosno omogućiti promjenu pravnog statusa za iste. Stoga se ovim zakonom omogućuje da se šume i šumsko zemljište izvan granica građevinskog područja u vlasništvu RH, a u svrhu izgradnje i održavanja infrastrukture te vode i građevina na temelju lokacijske dozvole i potvrđenog geodetskog elaborata mogu izdvojiti iz šumsko gospodarskog područja uz mogućnost prenošenja prava vlasništva o čemu odlučuje Ministarstvo poljoprivrede. Predmetna odredba predstavlja značajan iskorak u realizaciji investicijskih projekata na šumi i šumskom zemljištu u vlasništvu RH. Druga bitna stavka odnosno problem koji se rješava ovim izmjenama, je pitanje korištenja nedrvnih šumskih proizvoda koji su često puta veoma važni za razvoj ruralnih područja u RH. Naime, nakon isteka odnosno između isteka pa sve do odobrenja obnovljenog ili revidiranog šumskog plana potrebito je omogućiti gospodarskim subjektima koji se bave korištenjem ovih nedrvnih šumskih proizvoda poput ne znam, žira, skupljanja žira, skupljanja gljiva i da ne nabrajam sve, sve ovaj te proizvode, da praktički nesmetano rade i obavljaju svoju djelatnost. Isto tako pitanje licenciranja odnosno licenciranih izvoditelja šumskih radova. U šumama privatnih šumoposjednika, potrebno je obvezati da u propisanom roku od izvršene doznake stabala odnosno izdavanja teretnog lista i popratnice, unesu u registar podatke o doznačenim stablima i podatke o izdanim popratnicama i sve to u roku od 7 dana od izvršenja doznake, kako bi se prije svega učinkovitije i brže mogla vršiti kontrola izvršenih radova. Proglašenje urbanim šumama također je jedan problem predstavljao određeni otklon praktički od i drugačije je reguliran od redovitog gospodarenja šumama i šumskim zemljištem i ovim izmjenama praktički omogućuje se sudjelovanje javnog šumoposjednika u navedenom postupku koji prethodno treba dati mišljenje kod proglašenja, kod proglašenja urbanih šuma jel. Mislim tu se praktički postavlja pitanje struci odnosno struka daje svoje stručno mišljenje. Sukladno važećem zakonodavnom okviru prema površini šuma i šumskog zemljišta, privatni šumoposjednik može biti mali šumoposjednik znači do 20 hektara šumskog zemljišta koje gospodari ili srednji šumoposjednik sa površinom od 20 do, do 300 hektara. Ovdje se predlaže da se praktički mali šumoposjednik odobrenje od za, za doznaku, sječu šume traži od ministarstva, a srednji šumoposjednik praktički od, od ovlaštenog, ovlaštene odnosno licencirane tvrtke za, za izvođenje šumskih radova s obzirom da mali šumoposjednici i ne plaćaju to nego ministarstvo radi o svome trošku praktički. Zbog neusklađenosti načina uporabe nekretnina u odnosu na kulturu katastarske čestice također je neophodno pristupiti sustavnom radu na usklađivanju istih na način da se osobama koje gospodare ili koriste šumu i šumsko zemljište u vlasništvu RH propiše obveza predaje zahtjeva nadležnom Uredu za katastar za promjenom načina uporabe nekretnina. Promjena kulture katastarskih čestica u šumu i šumsko zemljište uključenih u šumsko gospodarsko područje RH, predstavlja značajan iskorak poradi vođenja evidencija šuma i šumskog zemljišta. Ovim zakonom također nadalje, jedna od najznačajnijih novina je donošenje pravilnika kojim se praktički pobliže propisuje postupak davanja šumskog zemljišta u zakup znači u vlasništvu RH. Najveća i najznačajnija novina jest ta da se uvodi gospodarski program u koji, koji postaje praktički sastavni dio ponude za zakup i iz koga je vidljivo praktički svi podaci o podnositelju ponude, vrsti djelatnosti kojom se namjerava baviti na zemljištu koje je predmet zakupa, podatke o planiranim investicijama, podatke o novom zapošljavanju, tablični prikaz planiranih primitaka i izdataka i praktički taj gospodarski program predstavlja novi kriterij odabira, odabira za donošenje odluke u izboru najpovoljnijeg, najpovoljnijeg ponuditelja. Obrazac sam, obrazac gospodarskog programa propisat će se pravilnikom kao i minimalni uvjeti proizvodnje u svrhu efikasnije dodjele zemljišta poljoprivrednicima te transparentnosti cijelog postupka. Isto tako zakonom su utvrđeni i kriteriji za odabir najpovoljnijeg ponuditelja u svrhu pašarenja. Predmetne izmjene zakona predstavljaju značajan iskorak u zakonodavnom okviru koji određuje područje zakupa šumskog zemljišta, a sve u cilju učinkovitijeg provođenja postupka davanja u zakup koji ima za posljedicu smanjenje depopulacije stanovništva u ruralnim područjima RH. I isto tako ne manje bitno, ovim zakonom propisano je da javni šumoposjednik, pravna osoba i ustanova u obvezi, u obvezi je Ministarstvu poljoprivrede dostaviti do 31. siječnja tekuće godine vrijednost šuma i šumskog zemljišta u svrhu evidentiranja imovine u vlasništvu RH u poslovnim knjigama. Nadalje, neophodno je dodatno financijski rasteretiti pravne i fizičke osobe koje su obveznici plaćanja naknade za korištenje opće korisnih funkcija šuma tzv. OKFŠ-a sa sadašnjih 0,024% na 0,015 odnosno smanjenje je to za negdje oko 38%. I na temelju svega na neki način možemo zaključiti ukupno kad govorimo o šumama u Hrvatskoj da je stanje šuma u Hrvatskoj više nego dobro, prije svega iz činjenice što RH ima negdje preko 50% ukupne svoje površine pod šumama. Ali isto tako vrlo bitno da je velika većina tih šuma, radi se praktički o mješovitim sastojinama koje su ujedno i najstabilnije sastojine i koje na neki način odnosno zbog kojih i za koji nam zavide i mnoge druge države u EU koje su nažalost svoje šume često puta i devastirale odnosno promijenile u neke niže uzgojne oblike u panajče itd..
A evo možemo ovo je možda i prilika da spomenemo i iduće godine 140. godišnjicu organiziranog šumarstva u RH koje kažem ima zadaću da sve ove i klimatske promjene i ostale sve štetne faktore koji se pojavljuju trenutno u hrvatskim šumama na neki način anuliraju odnosno da spriječe. Jer posljedice pogrešaka u šumarstvu su doista dugogodišnje više desetaka godina pa čak i stoljeća.
Evo na kraju klub HDZ-a će podržati donošenje ovoga ovih izmjena zakona.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Sada je na redu Most Klub zastupnika Mosta najprije g. Miletić, a onda g. Bulj.

Miletić, Marin (MOST)
Hvala vam predsjedavajući.
Poštovani g. RAdin, poštovana gospođo Kristina Zadro Omrčen, državni tajniče sa svojim suradnikom, kolege vladajući i kolege oporbe.
Odnos prema našim svetinjama u pogledu kad govorimo o izvorima pitkih voda o hrvatskim šumama i energetici najviše pokazuje kako se onda pojedina država odnosi prema onome što vrijedi. Most je ovdje naš gradonačelnik Grada Sinja, jedan od najuspješnijih gradonačelnika u cijeloj Hrvatskoj s najjačim demografskim mjerama Miro Bulj, hrvatski branitelj i dragovoljac Domovinskog rata, vladajući se smiju i podsmjehuju, ali neka to je tako, sve ono što vrijedi i što je pošteno, što nema veze s onim nevaljali njima je smiješno. Ali dobro na kraju ćemo sve vidjet ko će se smijat ko neće.
No ono što je važno za reći da je Most predlagao da se Ustavom zaštite izvori pitkih voda i to ćemo napraviti kada preuzmemo odgovornost za vođenje Hrvatske.
Što se tiče šuma, Austrija npr. čuva svoje šume s najstrožim zakonima i mjerama dok Vlada RH na čelu s Andrejom Plenkovićem dopušta strancima da kupuju naša zemljišta, a onda oni u suradnji sa Hrvatskim šumama ogromne mase naših prekrasnih goranskih šuma lijepo reži, pakiraj, krcaj i odnosi u inozemstvo da bi tamo po daleko većoj cijeni uvezli gotov proizvod jer država nije sposobna osigurati potporu pilanama koje imaju ogroman potencijal proizvodnje takvih gotovih krajnjih proizvoda.
Dakle, naše najkvalitetnije drvo mi dajemo za kikiriki, siječe se, uništava se šuma i to odlazi u strane države. Kakva je to politika? Kako kažu ono suverenizma, ne, prije izbora valjda.
Prekomjerna i neodgovorna sječa jedan je od uzroka sve učestalije pojave klizišta s kojima se bore mali gradovi, općine bez pomoći te iste države koja preko Hrvatskih šuma upravo radi nastalu štetu. Šumski doprinos koje Hrvatske šume uplaćuju Goranima nije ni približno dovoljan za sanaciju infrastrukture. Umjesto da država potiče i olakšava građanima život u ovakvim područjima, oni rade upravo suprotno, otežavaju živote svim Goranima.
Gledajte, najgora stvar je što izniman malen postotak doprinosa odnosno njihove zarade ostaje gradovima i općinama u Gorskom kotaru i zbog toga u Gorskom kotaru pa jeste se vi vozili cestama npr. od Delnice prema Čabru, pa to je strašno, bubrege vam izbije da imate ne znam koji kvalitetan automobil. I građani i gradovi područja Gorskog kotara nemaju nikakve koristi samo štete posječene šume, koloturi vlake koje uzrokuje ogromne štete na cestama prilikom velikih kiša jer voda mijenja tako tokove zbog čega se nerijetko otvaraju i klizišta.
A onda npr. u Čabru imamo konkretnu situaciju 2021. s naplatom prekomjerne uporabe lokalnih cesta gdje su Čabrani tražili svega 10 kuna po metru kvadratnom uplatom u proračun kako bi tim novcem pokrili barem dio troškova za sanaciju prometnica. A pazite Hrvatske šume što rade? Tuže Grad Čabar. I onda na snazi imamo novu odluku od tri eura po kvadratnom metru koji lokalni poduzetnici svi poštuju, a Hrvatske šume ugrožavaju svoje djelatnike.
To sam pitao ministricu pa ona kao prava HDZ-ova političarka na jedno pitanje odgovara skroz nešto drugo, to oni imaju svoje škole, oni to prolaze PR obmane. I ne žele platiti gradu prolazak asfaltiranim cestama nego ljude šalju po nekim divljim šumskim putevima obilaznim rutama i dovode u ugrozu radnike Hrvatskih šuma. To je odnos države prema evo konkretno jednom gradu.
A iste te Hrvatske šume uredno domaćim ljudima našim Goranima, poduzetnicima naplaćuju prolazak njihovim šumskim putevima kada vode svoja drva za ogrjev. Zar nije to sramota? Zar nije sramota kad se govori o Hrvatskim šumama, o Gorskom kotaru da ovdje nema kolegice zastupnice Majde Burić koja valjda dolazi jedino kad igra Dinamo jer navija za Dinamo pa šeta ovdje s bilježnicom s grbom Dinama. Goranka, Kvarner, a Bože dragi koja ekipa.
Dakle, puno nepravde i to sve tek treba urediti. Za nas u klubu Mosta nema od samostalnosti Hrvatske gore i lošije ministrice poljoprivrede od ministrice Vučković, nije, nije se rodila i nije vodila taj resor. Pad poljoprivredne proizvodnje se nastavlja, u dvije godine proizvodnja povrća u Hrvatskoj pala je za nevjerojatnih 40%, ovo je samo jedan od pokazatelja loše poljoprivredne politike koja je uspjela uništiti selo, domaću proizvodnju i to po nalogu uvozne mafije. Proizvodni pogoni, staklenici ciljano su ugašeni. Nesiguran je otkup i upitna otkupna cijena. Hrvatska je jedina zemlja članica EU koja nije uredila tržište i nije zaštitila domaću proizvodnju. Odnarođena ministrica kažu inače da nauči sve napamet štreberica, ali kad treba nešto konkretno napraviti onda je nema nigdje. Ima iznad sebe svoje gazde je jedna od najvećih elementarnih nepogoda koja je zadesila hrvatsku poljoprivredu, ugrozila je nacionalnu sigurnost, uništila je stočarstvo, uništila je poljoprivredu u svim sektorima, uništila je hrvatsko selo. Nije htjela revitalizirati krške pašnjake, a kršnji pašnjaci su najveći zemljišni resurs u Republici Hrvatskoj i od pamtivijeka se koriste kao ekstenzivno stočarstvo. Smanjila je ministrica drastično potpore za ljude koji žive i rade i proizvode u najtežim uvjetima. Ljudi nemaju nikakvih uvjeta za rad i proizvodnju, represivno se ponaša prema poljoprivrednicima. To smo vidjeli dok smo mi tamo, pa ako hoćete i iz Rijeke odlazili u Slavoniju i dok sam bio tamo sa ljudima koji su se borili za svoje selo ministrica nije htjela jedan dan doći među ljude.
Zašto se političari vladajući boje naroda? Osim ako negdje unaprijed je izrežiran skup onda znate ko' u crtićima ono dođu sa zastavicama, mašu. Hajde dođite među ljude, spustite se malo među ljude pa da čujete što vam ljudi imaju za poručiti. Dakle, ministrica ne poštuje ni odluke suda. Visoki upravni sud je presudio u korist stočara, donio je presudu da Hrvatske šume moraju obeštetiti stočare, jer su protuzakonito, prisilno naplaćivali korištenje krškog pašnjaka. Pazite imate presudu suda. I šta oni rade? Ništa.
I onda oni kažu pa možete se žaliti, možete ovo kad sam govorio za Gorski kotar za ceste. Kome? Turudiću? Njihovom dečku kojeg su oni tamo postavili da njima čuva bokove, da ih štiti od kaznenog progona, tu mafiju, korumpiranu hobotnicu koja je pustila svoje krake, koja guši našu zemlju.
I zato vam još jednom kažem narode izađite na izbore i morate si podignuti razinu svijesti što bi rekao Demelo i shvatiti da je najvažnije u ovom trenutku riješiti korupciju, lopove, lopove. Sedma zapovijed „ne ukradi!“ I što mi vrijedi ako je netko bilo što Kršćanin, Katolik, Musliman šta god ako je lopina, ako krade, ako sebi puni džepove dok je narod gladan i ako pritom radi korupcije tjera naše ljude iz zemlje.
Moraju se zajedno okupiti sve one glave od centra na desno i na koncu druge političke opcije da se riješi problem korupcije u Hrvatskoj.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Bulj.

Bulj, Miro (MOST)
Hvala.
Tajniče, kolegice i kolege Hrvatske šume kao najveći potencijal, jedan od najvećih potencijala Republike Hrvatske u smislu poljoprivrede i krških područja odakle ja dolazim. Mogu kazati da bi tribalo politike usmjeriti državni tajniče znam da nije ministrica ovdje prema ljudima domicilnom stanovništvu koji živi na tome području da mogu se baviti pašarenjem na tom području. I mislim da bi tribalo revidirati sve ono što je dodijeljeno ti pašnjaci i dati prednost isključivo ljudima da opstaju tu, da imaju poticaje. Znači cila ta priča se triba tome voditi, jer područja koja su iseljena recimo kad govorimo o Sinju vi isto …/Govornik se ne razumije./… i recimo gledajući prema Livnu ta područja su prazna od stanovništva međutim ima potencijal za opstanak ljudi na tome području. Evo uzet ćemo Čačin Dolac nebitno neko misto, da se lakše omogući i da imaju prednost korištenja pašarenja tog zemljišta šumskog ljudi sa toga područja imamo problem zato i govorim i to treba biti u stvarnosti jer ja kao gradonačelnik kad sam došao nije tako, nije baš tako zbog toga što ljudi koji žive na tome području teško dolaze do toga zemljišta poglavito mladi koji se bave stočarstvom.
I svu energiju triba usmjeriti k tome da opstane se živit tu ljudi, jer oni nemaju drugi izvor. To je krš, to je podinarje, nije bitno pod Svilajom, pod Dinarom, Kamešnicom. Sad govorimo u užem prostoru, a tako je i širom. Međutim, nije dovoljno zakonom, mislim nije dovoljno, ne možete nametati toliko tim ljudima koji tu žive i koji žele opstati na tome području nametati norme da im tri suglasnost za ne znam pastira, pastira od ministarstva.
Ako na taj način gledamo da to koči te ljude, najprije .../Govornik se ne razumije./… te zemlje, jer je činjenica da su u nas poticaje dobivali u krškim pašnjacima ljudi koji su otvorili OPG-ove ne znam gdje u Zagrebu, jer je tako bilo upisano u ARKOD i na koji način se to provlačilo, koji možda u životu nisu vidjeli krave i ne znaju koliko krava ima sisa. To sam bezbroj puta ponovio u ovome mandatu, ali i u prethodnom mandatu. Znači ciljano to treba biti i demografska mjera, naravno i razvojna mjera. Mi smo u deficitu sa proizvodnjom mesa, a da ne govorimo o mlijeku. Ali ovdje govorimo uglavnom o proizvodnji mesa međutim i mlijeka na tom području i opstanka ljudi na tom području.
Ne smije biti, ja znam tribamo zaštititi i vuka, tribamo zaštititi divljač, sve to triba. Ali ne smije bit u prednosti netko tko se bori za opstanak, netko tko se bori kao što je čovjek koji tu stoljećima živi. Ima jedna priča možda državni tajnik to zna za vrijeme Austrije na …/Govornik se ne razumije./… Austro-ugarske su poticali ljude da gore žive, drže gore ne znam stoku sitnog zuba, koze, ovce, krave nebitno i …/Govornik se ne razumije./… samo da žive gore. Premda bi bilo nemoguće doći gore do mliječnih, do mlijeka, do ovog, do onog bio je problem. Međutim, tim poticajima raznim su ljudi opstajali na tim područjima. I jedini način, ovo sad govorim bez imalo politiziranja jel živim doli i rodbina mi je doli, ljudi su doli, prijatelji su doli žao mi je šta ti ljudi odlaze u druge zemlje. Mislim da treba puno to studioznije, možda nije samo ni dovoljno napisat na papir, pitanje kako radi Hrvatska uprava za šume, dal oni obavljaju svoj posao najbolje, to je sad pitanje neke druge strukturalne, govorimo samo zakonskih izmjena, pokušaja nego da li Hrvatska uprava za šume radi svoj posao. Evo Deur će to sve napravit kad …/Govornik se ne razumije./…
Ja mislim da je ozbiljno tema, ozbiljno pitanje, a da govorimo o resursu šuma na području RH van poljoprivrede to je značajan potencijal. Nažalost imam primjera gdje mi ljudi hrvatski poduzetnici ako ulazimo u šumama, govorimo o korištenju šume, stabala, da imaju nekakve kvote i on ako ima tvornicu i proizvodnju npr. u Sinju ili u nekom drugom gradu da on ima tu kvotu bez obzira ako mu se proizvodnja poveća i ako je potreba za izvozom npr. on jednostavno teško dolazi do tih do tog do svog repromaterijala. A za izvoz postoje, recimo Gorski kotar je spomenut, on se ovo se možda ne tiče zakona, al toliki to je potencijal za opstanak ljudi.
Mi smo recimo u Gorskom kotaru imali pilane, imali smo ljude koji su cili život posvetili sebi i šumi i proizvodnji, ne znam dodatna vrijednost, međutim šta se dogodilo? Mi smo ta debla izvezli u Italiju, u Italiji ih prerađujemo dodatna vrijednost je u Italiji i usput smo pokupili, Talijani nam pokupili naše ljude radnu snagu i kvalitetnu radnu snagu koja radi na tome području. I šta imamo od toga? Jeftino im dajemo šumu našu, repromaterijal, dajemo im sve što im je potrebno, a na kraju što ima ko ima dobit? Imaju dobit Talijani ne znam koji drugi proizvođači.
Nadam se da ovo preozbiljno pitanje nadilazi politiku. Ovo je i demografska mjera i još jednom napominjem da je ključno u ovome svemu da ljudi koji žive na tome području krških pašnjaka, evo spominjemo ta područja di je ove šume gospodare, da bi tribalo sve napravit da svi oni koji žele tu ostat živit, poglavito mladi, i bavit se stočarstvom triba sve napravit da opstanu, dati im sve uvjete, poticaje, mogućnosti da tu ostanu i da formiraju svoje obitelji jer ne budemo li na tome radili ta područja su i onako prazna, što Domovinskim ratom, šta svime skupa …/Govornik se ne razumije./… da ćemo imati ta područja dugoročno mrtva, spaljenu zemlju.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospođa Ružica Vukovac Klub zastupnika Za pravednu Hrvatsku. Izvolite.

Vukovac, Ružica (Nezavisni)
Poštovani predsjedavajući, poštovani državni tajniče, kolegice i kolege.
Dakle, ponovno ću u raspravi ispred kluba govoriti o Zakonu o procjeni učinaka propisa prvenstveno. Zašto? Jer taj zakon nalaže da se prilikom izrade propisa u izradu uključe oni dionici i oni adresati na koje će se budući propis odnositi i primjenjivati.
Zašto ja to uporno ponavljam? Zato jer komunikacija s dionicima i potencijalnim adresatima zakona skoro da niti ne postoje ili je svedena na minimum. Minimum je zapravo aplikacija e-Savjetovanja i to je to. Iz tog razloga ću danas iznijeti ukupno desetak zahtjeva koje je ministarstvu dostavila Udruga „Krški pašnjaci“. Samo nekoliko sitnica skroz neznatnih minornih iz njihovog prijedloga je uvaženo, a sve ostalo je ignorirano. Dakle, njihove komentare na e-Savjetovanju nitko nije prihvatio, a za njih se nije organizirao niti nikakav okrugli stol niti išta slično. Ja znam da je u ministarstvu ovo vrlo vjerojatno jesu pročitali, ali završilo negdje u bespućima svih onih ladica.
Dakle, koji su prijedlozi za Zakon o šumama koje su „Krški pašnjaci“ odnosno Udruga „Krški pašnjaci“ dostavili, dakle oni tvrde da su „Krški pašnjaci“ naše antropološko nasljeđe i egzistencijalni temelj poljoprivrednika na skoro pola teritorija RH u svrhu očitovanja i daljnjeg razvoja stočarstva na kršim pašnjacima su upravo dostavili svoje konkretne prijedloge na novi Zakon o šumama.
Predložili su da se provede revizija šumsko-gospodarskih osnova koje treba pretvoriti u pašnjačke površine koji jesu zapravo u naravi takve. Dalmaciju najvećim dijelom obrastaju borove šume, dok su česminovine i medunčeve šume tzv. otvorene šumske sastojine koje se u drugim mediteranskim zemljama članicama EU koriste za ispašu. Primarni cilj te revizije koju su sugerirali osnovna dakle odnosno na područjima gdje već postoji sama stočarska djelatnost oni predlažu dakle i drugu fazu koja bi uključivala reviziju područja na kojima postoji interes za pokretanje stočarske djelatnosti, ali ono što je bitno dakle upravo ta vegetacija koja je prisutna na krškom pašnjaku, bez obzira radilo se tu o obraslim šibljacima, o garigu odnosno šikari i makiji za njih je to prirodna vegetacija koja je za njih pogodna za ispašu stoke.
Dakle, upravo sjedišta mnogih gospodarstava na područjima na kojima je trenutno na snazi zabrana na pašarenja i onda im zapravo tim i takvim potezima razvoj njihovih gospodarstava i njihovo širenje onemogućeno, zato oni inzistiraju na reviziji, a u povijesti gledano zapravo svo to područje je korišteno kao pašnjaci. I na kraju krajeva na taj način se ne samo omogućavalo preživljavanje na tim teškim i zahtjevnim područjima nego se u isto vrijeme i omogućavalo određenu zaštitu od požara. Znači to je nešto što je po meni i prirodno i logično, međutim evo u ovom njihovom zahtjevu to nije uvaženo. Drugi zahtjev se odnosi na njihov prijedlog da se minimalna cijena dugoročnog zakupa pašnjaka postavi u jednu realnu korelaciju sa prihvatljivom površinom na način da osnovna minimalna cijena zakupa koja je 200 kuna po hektru ostane jednaka, ali da se za one površine sa koeficijentom prihvatljivosti koji je manji od 1 umanji i to u skladu sa koeficijentom prihvatljivosti. Dakle, uvođenjem tih koeficijenata u cijenu zakupa bi se dovelo u ravnopravan položaj i one zakupce krških pašnjaka na način da svaki zakupac plaća zakup samo za one površine koje su doista iskoristive i prihvatljive onda za plaćanje.
Oni navode i primjer, dakle ako je prihvatljivost pašnjaka primjerice 0,4 tada je onda minimalna cijena zakupa po hektaru treba iznositi 40% osnovne cijene što u navedenom slučaju iznosi 80 kuna po hektru.
Dosadašnjim obračunom su poljoprivrednici iz Dalmacije i sa samih otoka plaćali 2,5 puta veću cijenu od njihovih kolega koji imaju koeficijent pašnjaka jedan. Nije se ni na ovom polju ništa prihvatilo. Zatim sljedeći prijedlog kaže da se na pašnjacima koje oni koriste i koje dobiju u zakup u svrhu pašarenja treba dopustiti izgradnja privremenih i jednostavnih objekata koji bi služili kao sklonište za životinje u slučaju nepovoljnih vremenskih uvjeta ali i kao zaštita od napada krupnih zvjeri. Svjedočimo dakle napadima vuka na ovce, na magare. Zatim postavljanje električnog pastira, fiksnih, prenosivih ograda. To su tzv. armaturne mreže odnosno farmer pletiva. Druge zemlje u okruženju čak financiraju stočarima farmer pletiva kako bi zaštitili stada od napada vuka. Međutim, što su vladajući stavili u sam prijedlog zakona? Da može, ali uz silne administrativne barijere, odnosno prvenstveno traže suglasnost ministarstva koje u isto vrijeme skidaju, dakle ako idete na prenamjenu, ako određeni načelnik ili nositelj investicije traži prenamjenu on ne mora se obratit ministarstvu. A ako stočar hoće napraviti ogradu i zaštititi svoje životinje, e tada morate tražiti od samog ministarstva mišljenje, odnosno suglasnost na taj projekt. Apsurd mislim što drugo! I onda se još kunemo da radimo za stočare. Možete si misliti!
Dakle, u ekstazivnom i ekološkom načinu uzgoja stoka najveći dio vremena provodi na otvorenom. Vremenske neprilike predstavljaju prijetnju zdravlju i dobrobiti životinja i zapravo bi trebao biti cilj, a očito nije izgradnjom tih privremenih jednostavnih građevina, jednostavnih objekata na samom pašnjaku prevenirati onda mogućnosti štetnog utjecaja i oborina i vjetra i temperature na životinje, a samim time onda i zaštiti proizvodnju.
Dakle, površina dozvoljenog objekta ovisila bi o broju samih uvjetnih grla, a po potrebi znači isto tako i o potrebnoj površini po uvjetnom grlu bi se zapravo trebala i konzultirati sama struka. S druge strane na krškim pašnjacima je velika ugroza napada od vuka na stoku i ostalih zvjeri, pa onda oni jadni smatraju da postavljanje fiksnih ograda, dakle tih spomenutih farmer pletiva ili armaturne mreže i samog električnog pastira treba biti prihvaćena, opravdana metoda zaštite same stoke.
Električni pastir bi doprinio i boljoj kontroli stada, te uspostavi planskog pregonskog načina ispaše što opet u konačnici doprinosi samoj proizvodnji kao i stanju samih pašnjaka. Oni su također predložili da im se dopusti ukoliko ne postoji izgradnja pristupnog puta do pašnjaka koje oni koriste, jer kako je u tom zahtjevu i navedeno stoka u tom ekstenzivnom načinu uzgoja većinu vremena provodi na pašnjaku.
U određenim situacijama posebno pri ekstremno visokim ili niskim temperaturama potrebna im je dodatna opskrbe stoke i vodom i hranom. I onda ako naravno i logično ne postoji pristupni put oni su onemogućeni toj stoci osigurati dovoljnu količinu vode i hrane što onda opet utječe na dobrobit životinja. Na tom takvom zahtjevnom krškom području postoje utabane staze do pašnjaka u privatnom vlasništvu, ali staze su na žalost evo zanemarivanjem zarasle i cilj im je zapravo održavanjem tih staza osigurati lakše kretanje i stoci i ljudima.
I zapravo ovo je sramotno da se takve stvari ne uvažavaju kod donošenja ovakvih zakona. Ujedno su predložili da im se dopusti izgradnja pojilišta za životinje, ali ne uz prethodni uvjet izdavanja suglasnosti od strane Ministarstva poljoprivrede. Ajme meni! Znači govorimo o pojilištu za životinje ne samo za ove domaće nego bi ta i takva pojilišta koristile onda i divlje životinje.
Krški pašnjaci su zapravo pretežito suha područja sa malim brojem prirodnih izvora vode. Izgradnja pojilišta bi osigurala adekvatnu opskrbu stoke vodom tijekom cijele godine, a imala bi i sekundarne pozitivne učinke jer bi omogućila kako sam već navela vodu i ostalim životinjama, pticama, sitnoj divljači. I to ćemo uvjetovati tamo netko u ministarstvu neki administrativni djelatnik će razmišljati dal' će dati odobrenje ili neće i tko zna čime ga još uvjetovati.
Predložili su izmjenu ovisnosti broja uvjetnih grla i površine pašnjaka na način da uspostavi ovisnost uvjetnog grla s iskoristivom i prihvatljivom površinom. Dakle, trenutni način obračuna površine 3,3 hektara ukupne površine po uvjetnom grlu nije dobar i to tvrde proizvođači, naši administrativni djelatnici ili kako god da ih nazovem kažu da je to dovoljno. Ali taj izmjer, taj izračun odnosno omjer ih dovodi u nepovoljan položaj, dakle one stočare koji u zakupu imaju pašnjačke površine male iskoristivosti najvećim dijelom se radi zapravo o tim krškim područjima koji imaju malu iskoristivost. Uzgoj na pašnjacima male iskoristivosti u ovakvom sustavu je puno zahtjevniji, daje slabije rezultate u odnosu na uzgoj na pašnjacima potpune iskoristivosti. Dakle promjenom koju predlažu izjednačili bi uvjete uzgoja za sve stočare. Predlažu da se napravi stručna analiza, mi nemamo ni stručnu analizu, a donosimo odluke i namećemo uvjete, dakle oni predlažu da se napravi stručna analiza produktivnosti krških pašnjaka i pašno opterećenje po regijama jer nije ista logično produktivnost pašnjaka u Dalmaciji, na otocima i u našim ravničarskim dijelovima. Mišljenja su da su krški pašnjaci manje produktivni od onoga što sugerira postavljeni omjer 3,3 hektara po uvjetnom grlu, a onda bi i ta stručna analiza pokazala tu realnu produktivnost. Mali omjer površine pašnjaka i uvjetnih grla dovodi do smanjene produktivnosti stočarske proizvodnje, a dugotrajnom uporabom i do same devastacije pašnjaka. Dakle studija koja je rađena, s kojom raspolažemo, ona je rađena još za vrijeme bivše države, to isto govori koliko je našima važno bit u toku. Pokazala je da se na jednom hektaru livadskog tipa, to je znači govorimo o kontinentalnom dijelu, može dobiti najviše do tisuću kilograma suhe tvari, govorimo o travi odnosno o brstu, o sijenu. Jedno odraslo grlo pojede dnevno 10 do 12 kilograma suhe tvari, upravo te trave i brsta, što znači da za godinu dana pojede minimalno 3.650 kilograma. Na ovom krškom pašnjaku dalmatinskom produktivnost pašnjaka je znatno manja i ona iznosi svega 300 do 350 kilograma te suhe tvari po hektaru, dakle 350 kg x 3,3 hektara dolazimo na tek 1.155 kg suhe tvari godišnje, a potrebno im je 3.650 kg, nedostaje im 2.495 kg za godišnju prehranu svojih grla.
Ovakvim tendencioznim omjerom dolazi do trostruko viših troškova prehrane jer stoka ne može samostalno pasti i hraniti se na potrebnoj površini nego joj moraju dodatno kupovati sjeno i žitarice. Realan omjer jednog uvjetnog grla po površini dalmatinskog i otočkog pašnjaka za njih je 10 hektara po jednom grlu na bruto površini, sadašnji omjer od 3,3 hektra po jednom uvjetnom grlu, a sa koeficijentom kojeg isto moramo uvažit prihvatljivosti od 0,40 u stvarnosti iznosi da zapravo jedno grlo ima na raspolaganju samo 1,32 hektra. Zbog ovakvih kriterija dolazi do degradacije pašnjaka, jednim dijelom zbog prisustva velikog broja grla po hektaru, dakle pašnjak koji se koristi za ispašu, dok s druge strane degradiramo prostor zbog zapuštenosti, zaraslosti i neiskoristivosti pašnjaka.
U ekstenzivnom uzgoju prirast stoke se temelji isključivo na ispaši i onda ako ograničimo ispašu, što evo vladajući rade, ne može doći do prirasta stoke, pa tako ni do optimalne proizvodnje. Zato je potrebna dovoljna količina ispaša. Oni su predložili da posjedovanje uvjetnih grla ne bude uvjet za traženje zemljišta u zakup već da se poljoprivrednike obveže da nakon dobivanja zemljišta u zakup u kratkom vremenu u roku od 3 mjeseca oni sami predlažu da oni moraju kupiti stoku u skladu s dobivenom površinom, oni su svjesni da postoji veliki broj ljudi, posebice onih mladih koji se žele baviti stočarstvom na kršu. Trenutno se nalaze u nepovoljnom položaju jer uvjet za dobivanje pašnjaka u zakup je posjed stoke. Mnogi se ne usude investirati ni vrijeme, ni novac u stoku ukoliko nisu sigurno da će stoku imati gdje napasivati. Promjenom ovog uvjeta stvorio bi se okvir u kojem bi se potencijalni stočari brže i lakše odlučili na bavljenje ovom djelatnošću, naravno ništa od ovoga nije uvaženo, zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gđa. Urša Raukar-Gamulin ispred Kluba zastupnika Možemo!, izvolite.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)
Zahvaljujem g. predsjedavajući.
Dakle, Zakon o šumama na koji se odnose današnje dopune inicijalno je donesen 2018.g. i kroz sve ove dosadašnje izmjene i dopune on je naravno u velikom dijelu mijenjan, ali ako se uzme u obzir da je u odnosu na prethodni Zakon o šumama iz 2005.g. bio zapravo tek korektivan, dakle samo su se neke stvari mijenjale jer nije se sveobuhvatno razmišljalo, znači da protok od 20.g. traži pisanje novog promišljenog sveobuhvatnog Zakona o šumama koji bi sagledao i ovu konkretnu situaciju u kojoj se nalazimo, koja je bitno različita od onog prije 20.g.. Zašto? Naime, mi se suočavamo sa ubrzanim demografskim, gospodarskim i klimatskim promjenama i sa njima naravno povezanim ekstremnim vremenskim prilikama.
Prošlogodišnja srpanjska oluja prouzročila je, kao što nažalost znamo, ogromne štete koje će se sanirati godinama. Vrijedna sirovina je izvaljena, pogotovo u Slavoniji, uglavnom više nije za finalizaciju u industriji namještaja, moguće jest u nekoj mjeri za niže stupnjeve finalizacije, a upitna je iskoristivost i za ogrjevno drvo jer neminovno dodatno propada. Kada se tome pridoda ogromna opasnost za ljude baš u samoj sanaciji dolazimo do nužnosti zakonskog okvira koji bi omogućio učiniti šume otpornijima na vremenske nepogode i izvole velikih površina, a rad, sam rad u šumarstvu sigurnijim.
Preporuka je struke, mislim na akademika Igora Anića i na prof. Branimira Prpića, da se otvore manje površine dovršnog sijeka, što poskupljuje pri…, pridobivanje drva, no čini samu šumsku sastojnu otpornijom, a kako imamo najjeftiniju drvnu sirovinu u okruženju, poskupljenje ne bi trebalo biti problem.
Mjerodavni će se sigurno pozivati na to da je Vlada reagirala kako bi omogućila sanaciju, ali dopuna zakona iz '23.g. je rekla, iznimno od st. 1. ovog članka, ministar može u slučaju pojave prirodnih, prirodne nepogode donijeti naredbu kojom se zabranjuje provođenje pojedinih radova gospodarenja šumama, određenim šumskogospodarskim planovima u skladu s načelima održivog gospodarenja šumama, što je vrlo neodređeno i zapravo teško provedivo pitanje da li uopće.
Revizijsko izvješće o Strategiji EU za šumarstvo 2022. navodi da nacionalna tijela nisu utvrdila Strategiju za prilagodbu šuma klimatskim promjenama i naravno opravdano se bojimo da to vrijedi i za Hrvatsku. Šuma i šumsko zemljište, vidljivo je iz prijedloga zakona, poprište je za naravno različite interese, što je ajde recimo u jednom dijelu legitimno, no definitivno nije moguće udovoljiti svima, a da ostanu očuvane ekološke, gospodarske i društvene funkcije šuma i lokalno i nacionalno, pa tako i globalno.
Tako izmjene zakona ostavljaju dojam da nam je u Hrvatskoj strateški interes golf koji se ovdje spominje 10-tak puta, zaboravljamo kako je golf iskorišten kako bi se prekomjerno izgrađivalo i kako bi se prekomjerno uništavalo kako šume tako i zelenilo i svi ekološki parametri se porušili.
Ide se u sukob sa stavkama zakona dodavanjem mogućnosti električnog pastira, što za držanje životinja, slažemo se naravno jest nužno, no sa aspekta šumarstva je nepoželjno, prije svega radi prolaska divljači, prolaska službenih osoba, naravno kao što je GSS, vatrogasci, policija i samih fizičkih osoba, ali kad bi se pašnjaci izdvojili iz šumskog zemljišta onda to ne bi bio problem i ne bi bilo te vrste sukoba.
Zakonom se nekorektno izjednačuju ovlasti osobama sa završenim diplomskim i preddiplomskim studijom, pa onda uopće nije jasno čemu se osnivala Komora ovlaštenih inženjera šumarstva i drvne tehnologije.
U prijedlogu zakona nadalje ostavljena je odredba o mogućnosti opskrbe lokalnog stanovništva sa 30 metara, misli se kubnih, godišnje po kućanstvu iz šuma RH, dok mi zapravo uopće nemamo zakonsku definiciju kućanstva, a u stvarnosti niti mogućnost opskrbe u količini 30 metara kubnih, kako prijedlog zakona navodi. Tako da se već nekoliko godina, pa tako i ove, ponavlja situacija koju opisuje i Jutarnji list od 18.2.2023. u članku, želite kupiti drva, e ne može, moramo prvo namiriti njih. Naime, to je ograničenje za lokalno stanovništvo na kupovinu 10 metara kubnih. Ljudi ne dođu na red za kupnju niti svake godine i gura ih se u snalaženje, pa se urgira naravno preko poznatih djelatnika na pozicijama moći, pa se onda krene točkasto rješavanje problema umjesto da se problem te opskrbe riješi sustavno. Takav način ujedno donosi probleme i zaposlenicima koji šumarstvo promišljaju kao održivo gospodarenje šumama u zajednici. Tako da su zapravo uzaludne kompenzacijske mjere stanovništvu kao i smanjenje poreza kada stanovnici ne mogu do ogrjevnog drva. U nemogućoj su poziciji i mali hoteli, restorani, pečenjare, pizzerie, dakle sve, sve ono za koje uopće nema modela opskrbe i to je sve samo jedan djelić problema koje zakon ne rješava i gdje nije do kraja definiran.
Zakon pokazuje da je kvalitetan kada ljudi dobro žive u održivom okruženju, no međutim ove izmjene nas ne vode u tom smjeru i ovaj novi zakon, ovi novi izmjene i dopune samo su točkasta korekcija onih prošlih, a moglo se i trebalo se ići u opsežne promjene s obzirom i na zastarjelost zakonskih rješenja, na očitu neodrživost sustava i na izmijenjene okolnosti u kojima se mi danas nalazima, o kojima sam govorila na početku, koliko god se svi kleli na svakom koraku u održivost gospodarenja šumama.
I na kraju želim samo prokomentirati odgovor odsutne ministrice na moje pitanje zašto se u čl. 1. ovih izmjena predviđa da se bivše vojne nekretnine ne smatraju šumom i šumskim zemljištem pa makar i do jednog hektra kad znamo, ponovit ću, da živimo u vremenu u kojem nam je doslovce svako drvo važno i kada je jasno da se ovakvim izmjenama omogućuje daljnja okrutna betonizacija naše obale, što je u suprotnosti sa Strategijom prilagodbe klimatskim promjenama do 2050. mislim ili '40., oprostite ne znam točno, no svakako tu strategiju je donijela ova Vlada 2020.g. Ministrica mi je odgovorila da su to zapuštena i obrasla građevinska dr… ova zemljišta bez kvalitetne, kvalitetnih nasada, bez kvalitetnog drva.
Evo ja pitam i ministricu i ministarstvo, vas kolege i kolegice, pa i hrvatsku javnost, zašto se jednom ne bi dogodilo čudo i zašto se jednom u ovoj zemlji ne bi neko građevinsko zemljište promijenilo u šumsko? Mislim da bismo svi preživjeli, dapače dobili bismo jako puno jer to sada obraslo građevinsko zemljište možemo svi isto tako zamisliti kao jednu kvalitetnu šumu jer se to može napraviti, može se zasaditi, može se uzgojiti, može se oplemeniti i sasvim sigurno u uvjetima klimatskih promjena to je od neizmjerno većeg javnog interesa nego još jedna betonizacija nekome u korist ko će se na to, na tome dobro obogatiti, a ujedno je nažalost sad više uopće ne dalekoj perspektivi nego bliskoj, to može biti dodatna opasnost i dodatna otegotna okolnost u, u cijelim ovim situacijama sa klimatskim promjenama kojima svjedočimo svaki dan, pa evo i danas i jučer i zadnjih dana, neizmjerne kiše, poplave, strašna nevremena na Jadranskoj obali i otocima.
Takva jedna presedanska odluka i takvo jedno čudo izmjene i promjene u rakursu i u ponašanju hrvatske politike i hrvatske uprave bio bi pravi odgovor i pravo pridržavanje strategije koju je donijela ova Vlada, spasilo bi našu zemlju od betonizacije i sačuvalo dapače obogatilo naš šumski fundus koji nam je neophodan, zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Imamo povredu Poslovnika, g. Ante Deur.

Deur, Ante (HDZ)
Hvala poštovani potpredsjedniče.
Pa poštovana zastupnica je stvarno krenula u dobrom smjeru, Zagreb je pretvoren već u šume i gore i vjerujem da će ubrzo biti amandman prema gradonačelniku da se u katastru i da vidimo da se to stvarno bude jedno šumsko pitanje, vjerojatno ćete krenuti od centra prema ovom istočnom dijelu jer vidim na takav način to ide.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala, bila je replika, ide opomena.
Gđa. Raukar-Gamulin ste digli jel da, izvolite.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)
238., dakle zaista to je jedino od vas za očekivat ovako nešto ispod svakog nivoa, neću reć sad svega čega, ali znate dragi kolega, u Zagrebu se sade drveća planski i to u velikom broju upravo zbog klimatskih promjena, a ono što vi radite vi omogućujete betonizaciju.

Radin, Furio (Nezavisni)
Replika na repliku je uvijek replika, pa moram dat opomenu.
Dalje…

Deur, Ante (HDZ)
Poštovani potpredsjedniče, 238. …
…/Upadica Radin: …povreda Poslovnika…/…
Molim?
…/Upadica Radin: …izvolite./…
238..
Poštovana kolegice, vjerojatno na Jakuševcu će biti prodaja sadnica za sve, vjerujem da ste na to mislili.

Radin, Furio (Nezavisni)
Dobro, ne možemo to znati, ali mo…, molim vas…
…/Upadica iz klupe se ne razumije./…
…ali molim vas…
…/Upadica iz klupe se ne razumije./….
Evo sad ću dat opomenu, a zbog aplauza 5 minuta, 5 minuta pauze da se ja odmorim od aplauza, hvala.
STANKA U 16,20 SATI

Radin, Furio (Nezavisni)
NASTAVAK NAKON STANKE U 16,25 SATI


Idemo, gđa. Martina Vlašić Iljkić, Klub zastupnika SDP-a, izvolite i ispričavam se na čekanje.

Vlašić Iljkić, Martina (SDP)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče.
Poštovani kolege, evo poštovani tajnik, nema nikog ispred ministarstva, prije nešto više od mjesec dana smo raspravljali o Zakonu o šumama u prvom čitanju. Između dva čitanja vrlo malo prijedloga je prihvaćeno, ja bi rekla svega one kozmetičke prirode, a čitav niz prijedloga kojima smo pokušali pomoći šumarima, šumo posjednicima i stočarima radi ispravljanja nepravde, no takvi prijedlozi suštinski koji se rade zaista o sadržaju zakona nisu prihvaćeni, nisu prihvaćeni ni niz prijedloga iznesenih ispred Odbora za poljoprivredu HS. Potrebno je riješiti mnoge probleme vezane za područje šumarstva kojim se uređuje uzgoj, zaštita, korištenje i raspolaganje šumom i šumskim zemljištem kao prirodnim bogatstvom, a s ciljem održavanja biološke raznolikosti, te osiguranja gospodarenja na načelima gospodarske održivosti, socijalne odgovornosti i ekološke prihvatljivosti, kao i financiranje iz naknade za ovo korištenje općekorisnih funkcija šuma kako bi se i šume i šumari i društvo bolje prilagodili izazovima s kojima se susreću i promjenama koje se događaju.
No i ovim stajalištem gdje se ne prihvaćaju ne samo naši prijedlozi nego i ranije prijedlozi koji su dijelom i u javnom savjetovanju, njih se od 78 prijedloga prihvaćeno je svega 12, a 4 djelomično su prihvaćena. Mi smo u prošlom čitanju istaknuli neke od najvažnijih prijedloga, što se tiče Hrvatskog saveza udruga privatnih šumo posjednika koje ste redom odbili, ja ih neću ponovno ponavljat jer ste svoje obrazloženje naveli između dva čitanja. Istaknuli smo i brojne druge prijedloge nekih korisnika ili poljoprivrednika koji su zainteresirani za korištenje šumskog zemljišta za pašarenje te također smo zatražili i da se ponovno razmotre i prijedlozi struke. No sve ovo je ostalo tako evo pričali smo valjda u vjetar, pisali su zainteresirani evo bez posebne koristi jer se prijedlozi nisu prihvatili.
Znamo da se i pučka pravobraniteljica također očitovala što se tiče važnosti i razjašnjavanja kakvi se potencijalni investicijski projekti mogu planirati, kao i hoće li se takvim projektima i u kolikoj mjeri sačuvati postojeće šumsko drveće i ostalo raslinje, znači niz je dionika koji su ostali zainteresirani za ovu temu i ova tema je jako važna, a ministarstvo je zapravo pokazalo svojim ovakvim odbijanjem prijedloga da zapravo ne shvaća očito važnost i ne shvaća važnost konstruktivnih prijedloga, pogotovo kad dolaze od onih kojih se tiče ovaj zakon i onih koji se znači udružuju da bi istaknuli svoje interese, kao i onih što se tiče struke.
Znamo da šumarstvo ulazi u turbulentna vremena koja su izazvana klimatskim promjenama, prilagodba i smanjenje utjecaja klimatskih promjena moraju biti prioritet ministarstva zaduženog za šumarstvo, ali održivost razvoja i upravljanje zelenom infrastrukturom ostaje važan aspekt gospodarskog napretka RH.
Izostanak Nacionalne strategije šumarstva onemogućuje optimalno rješavanje izazova koji su pred šumarima, ali i svima onima koji žive za i od šume. Površna rješenja znamo da ne doprinose boljitku ako nema dugoročnog plana. Potrebno je pratiti smjernice koje donosi struka, ali i zahtjeve društva, te osigurati potrebnost gospodarenja, svako ulaganje u šumu znamo da će nam se vratiti, a posebno će nam biti zahvalna naša djeca.
Ja bi samo na kraju ipak istaknula da ćemo uložiti ispred Kluba SDP-a amandman koji se odnosi na zakup znači površina i tražit ćemo da se mijenja čl. 59. st. 14. toč. 2. i glasi, ako najmanje 3.g. do objave javnog poziva ima farmu ili identifikacijsku karticu gospodarstva na području JLS za koju raspisuje javni poziv. Zašto? Jer dosadašnja zakonska odredba da prvenstveno zakup ima vlasnik, prvenstvo zakupa ima vlasnik koji je prijavljen na adresi JLS za koju se raspisuje javni poziv je štetna i nepravedna, te je prouzročila ogromne probleme na terenu. Ima puno općina koje su površinski male, pa poljoprivrednik ima farmu u drugoj općini i zbog toga gubi prvenstvo zakupa površina koje su mu uz farmu i koje već koristi. Stoga smatramo da je neophodno dati prednost zakupa onaj čija je farma ili identifikacijska kartica gospodarstva najbliža površini koja se daje u zakup jer će to spriječiti nered na terenu i uzimanje pašnjaka ispred tuđe farme.
Također smatramo da bi prednost kod dodjele zemljišta trebali imati poljoprivrednici kojima je poljoprivreda primarna djelatnost, prednost bi se mogla ostvariti za prvih 50 hektara jer bi trebalo poticati male i srednje OPG-ove.
To je naš amandman koji ćemo još uložiti i sutra ćemo evo zatražiti obrazloženje ukoliko nam se amandman ne prihvati, te također i glasanje, a ja ću samo naposljetku reći da evo unazad 3,5-4.g. zaista svaki, svaki zakon koji je izašao iz Ministarstva poljoprivrede smo ovdje dočekali spremno sa puno prijedloga i kritika i pokušali smo poboljšati i radom na odboru i radom sa poljoprivrednicima da se propisi poboljšaju, no evo često nisu vladajući i zapravo ministarstvo, imali sluha i na kraju mogu samo reći da će se o tome brinuti očito neka druga administracija koja je spremna probleme u poljoprivredi i šumarstva rješavati sa strukom, a ne daleko od nje kako je sustavno činila ova, zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala i vama i sad dok se g. Baus, Bajs iz Kluba zastupnika Fokusa i Reformista približava govornici, ja ću pozdraviti strane studentice i studente koji su na Pravnom fakultetu u Zagrebu i dio su programa Erasmus. Hvala lijepa što ste s nama. …/Pljesak/….
Izvolite g. Bajs.

Bajs, Damir (Fokus)
Štovani predsjedavajući, državni tajniče sa suradnicima, kolegice, kolega baš i nema, prema tome pozdravljam vas.
Kada govorimo o Hrvatskim šumama ja ću reći da kao saborski zastupnik često sam pitan od mojih sugrađana zapravo jedno jednostavno pitanje, a to je, kad se vozite cestama, u ovom slučaju između Bjelovara i Zagreba, ali i drugdje, imate uvid u to da je niz šuma posječen. Radi se o umjetno posađenim šumama koje su posadile Hrvatske šume, radi se većinom o hrastu u nekoj od varijanti, ali i nekim drugim vrstama koje su zasađene. Obzirom na značajni opseg dakle sječe koje se tiču upravo tih šuma, mene su zapravo građani pitali kako je to moguće, da li je to opravdano i da li takva sječa je prekomjerna sječa. Ja ću naglasiti da to nisu nikakvi stručnjaci nego jednostavno ljudi koji vide da se tako nešto sada dešava, a prije nije dešavalo. Ono što je mene interesiralo, a i njih je i činjenica da u tim posječenim šumama nema novih zasada, na to ostaju panjevi i već to traje godinama na nekim područjima koji se mogu lako vidjeti sa glavnih cesta, ne samo kod mene u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji nego i drugdje i onda sam zbog toga postavio pitanje Ministarstvu poljoprivrede odnosno ministrici, da li zbilja postoji smanjenje udjela ukupnosti šuma koje su na taj način posađene? A potpitanje je bilo ovako, da li su podaci iz izvješća o globalnim šumskim resursima za 2020. ustanovljeni na strani organizacije UN-a za hranu i poljoprivredu FAO da je RH od 1990. do 2020. izgubila 23 tisuće hektara ili gotovo četvrtinu šumske površine i da je umanjena ukupno za taj iznos dakle ta posađena šuma?
Ja sam mislio da možda je to graška, da FAO je to pogrešno naznačio, međutim ministarstvo je bilo potpuno jasno, da došlo je do umanjenja, to umanjenje je upravo toliko 23 tisuće hektara ili ¼ ukupnosti i ne, nisu posađene nikakve nove šume, pa ni na onim područjima koje sam dakle ja, ali i moji sugrađani, a vjerujem i vi vidjeli. Postavlja se pitanje naravno zbog čega je to tome tako, da li ćemo posjeći šume, pa ćemo ih onda ostaviti dakle onakve kakve jesu da se prirodno oporavi šuma šta god to bilo. Ispada zapravo po podacima i odgovoru koji sam dobio da je to i slučajno. Kaže se ovdje da naravno postoji to umanjenje, da se radi o, kako je ovdje naznačeno, stranim vrstama koje nisu dakle domicilne u Hrvatskoj i da je to zapravo politika Hrvatskih šuma da na taj način smanjuje dakle strane vrste, a ostavlja domaće vrste, pa su tako smanjene plantaže, nije bitno, euroameričkih topola ili nečega drugoga za neke iznose hektara koje smo sad naznačili. Međutim naravno ono što je ključno na koji način mi zapravo brinemo onda o domicilnom dakle vrstama ukoliko Hrvatske šume ne sade ni domicilne vrste, a posječene vrste su vrlo često upravo domicilne. Naime, ovdje nije naznačeno da se radi samo o stranim nego i o domicilnim.
I ono što se običnim pogledom iz auta na područje kraj ceste vidi, a to su ti panjevi koji su posječeni, kamioni Hrvatskih šuma koji voze dakle drvo, tako da ne radi se kao što je ministrica na moje pitanje odgovorila da se radi vjerojatno o nezakonitom dakle dijelu sječe ili se radi o prijetnji šuma. Niti jedno, niti drugo, radi se o Hrvatskim šumama koje su temeljem etata i naloga koji su im dani posjekli goleme količine ukupnosti najkvalitetnijih vrsta drveta i naravno ugovore koje Hrvatske šume imaju sa domaćom drvnom industrijom, što je u manjem dijelu nažalost, ali i sa talijanskom posebice drvnom industrijom, a i drugima koji su dobili dakle temeljem natječaja morali su jednostavno ispuniti, o tome je rečeno i iz Hrvatskih šuma.
Ono što se sada sadi u smislu da jednostavno se ostavlja prirodi da to napravi jeste zbog nečega bila vrba, gorski javor, dakle pitomi kesten, crna joha, obična breza, ima naravno i hrasta kitnjaka kao što i lijepo kažu, ali u najvećem dijelu se radi upravo o vrstama koje su komercijalno neisplative jel naravno ovog trenutka obzirom da se ne vrši ovaj dio koji se tiče dakle sadnje od strane Hrvatskih šuma onda se postavlja pitanje šta će biti sa time, da li mi svjedočimo dakle nekakvoj varijanti u pošumljavanju na način da priroda napravi svoje, pa ćemo onda temeljem dakle varijante prašume očekivati da dođe do nekakve obnove domaćih vrsta. Ja mislim da to niti bi moglo biti, niti bi to bilo prigodno, dakle to je ono što bih iskazao. Smanjenje ukupnosti površina za 23 tisuće hektara u kratkom relativnom razdoblju sa tendencijom da se to nastavi i na moje izričito pitanje, postoji li namjera i plan Ministarstva poljoprivrede i Hrvatskih šuma da se površine …/Govornik se ne razumije./…šuma koje sačinjavaju dakle ovih još 60 i nešto 3 tisuće hektara, svedu na nulu, rečeno nam je da zapravo u odgovoru da da, da će ići sječa svih stranih, ali po očito i uvidu u onom što je posječeno i domaćih vrsta da mi zapravo posiječemo na nulu.
Naravno, Hrvatske šume već dugi niz godina upravo imaju politiku da ako jedan hektar sruše i posječu da jedan hektar bi trebali se stvoriti nova šuma, ovakvom politikom postavlja se pitanje da li ćemo i kad ćemo ostati bez šuma u Hrvatskoj jer ne možemo samo sijeći, a ništa ne saditi, osim naravno prepuštanja samoj prirodi da napravi šta god misli da tu treba napraviti.
Probleme naravno nisu samo ti kad govorimo o Hrvatskim šumama, problemi su vezani i uz činjenicu da Hrvatske šume prodaju ogromne količine dakle drvne mase po vrlo niskim cijenama, međutim ne prodaju to samo hrvatskoj drvnoj industriji, što bih još i pozdravio nego prodaju to i stranim tvrtkama jel de facto naši domaći ne mogu vrlo često osim ono što moram pohvaliti ipak Hrvatske šume temeljem posebnih uvjeta što mogu dobiti u ograničenim količinama. Mislim da taj dio ukupnosti mora se dakle promijeniti i da moramo počet vrednovati drvo koje imamo, kvalitetu koju imamo i da pokušamo, to svi govore, ali na tome treba poraditi i jače, da domaća drvna proizvodnja napravi taj iskorak. Mi imamo i drugu stvar, mi imamo naravno nezakonite sječe dakle koje su učestale i vrlo često se zna desiti da se, da doslovce hektari i hektari šuma nestanu preko noći, a da često se ni ne zna ko je to napravio. Moram priznati da mi je to zapravo bizarno jer se radi o šleperima koji moraju proći i da situacije u kojima se i crkvene šume i šume privatne sijeku na taj način da dolazi do kriminala jer se sijeku tuđe šume, ne radi se o prekomjernoj nego se radi o krađi, je postalo zapravo učestalo radi kontrole koja nije adekvatna tom sistemu.
I na kraju krajeva, ono što bih izrekao da u Hrvatskim šumama treba još više poraditi na kvaliteti ljudi koji tamo radi iako govorim zapravo o činjenici da onaj stručni dio nije sporan Hrvatskim šumama, imaju svoju jednu tradiciju, ali politika Hrvatskih šuma ne ovisi od šumarija nego ovisi od Uprave šuma koje dakle na neki …/Govornik se ne razumije./…način daje naloge na koji način treba raditi.
Ono što bih također istakao da zajednice u kojoj zapravo te šumarije rade, koje su tradicionalno bile vezane za, za lokalno stanovništvo i lokalnu zajednicu je zapravo prestala biti, tako da Uprava šuma primjerice Bjelovar praktički ne može pomoć niti odobriti ni na koji način pomoć lokalnoj zajednici o čemu god se to radilo bez posebnog odobrenja Uprava šuma Zagreb. I meni je to zapravo čudno tamo gdje se to stvara najmanji dio ostaje od ukupnosti sječe šuma, dakle u ovom slučaju općine i gradovi imaju minimalan dobitak, a ukupnost onoga što se slijeva, slijeva se u Hrvatske šume u Zagrebu.
Mislimo da bi Hrvatske šume morale decentralizirati ustroj u kojem rade, pomoći lokalnoj zajednici i riješiti ove probleme. I kad govorimo o toj politici onda ono što sam rekao na početku ipak bi s time završio, ako se šume ruše, ako se radi o autohtonim vrstama na posađenim šumama od strane Hrvatskih šuma na koji način ćemo mi to obnoviti i zbog čega Hrvatske šume ne rade ono što su radile desetljećima tj. stoljećima da za ono što poruše kako se to kaže, dakle tamo gdje posijeku, da zasade novo. Ako to više ne radimo onda naravno kroz koju godinu ili čak ajde nećemo biti tako pesimistični desetljeće, vidjet ćemo taj negativni efekt ukupnosti šuma i smanjenja onog dijela koji se smatra pravom šumom u Hrvatskoj, a koji se neće preko noći moći riješiti.
Evo toliko.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Počinjemo sa pojedinačnim raspravama, g. Hrvoje Zekanović je prvi. Nema ga, gubi pravo.
Gospodin Stipan Šašlin je drugi, ne vidim ga, gubi pravo. Gospodin, tiho molim, g. Miro Bulj nema ga, gubi pravo. Gospodin Marin Miletić nema ga, gubi pravo. Gospođa Dalija Orešković nema ju, nema je pardon, gubi pravo. Gospođa Marijana Petir također nije ovdje, gubi pravo. Gospodin Goran Ivanović ovdje je i ne gubi pravo.
Izvolite.

Ivanović, Goran (HDZ)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče.
Ma evo žao mi je što je zastupnik Šašlin izostao iz ove rasprave jer mislim da je kompetentan govoriti o izmjenama ovog Zakona o šumama, pa možda samo na tragu onoga što je on govorio, a matični Odbor za poljoprivredu je evo u dva navrata raspravljao o ovom izmjenama i dopunama ovog zakona, dosta je ovdje rečeno lošega o Hrvatskim šumama što mislim da nije pošteno prema svim onim vrijednim zaposlenicima Hrvatskih šuma koji itekako brinu. Na godinu Hrvatske šuma slave 140 godina od upravljanja i gospodarenja sa šumama kao sa nacionalnim hrvatskim blagom i mislim da neke stvari su jednostavno bile netočno.
Ono što uvaženi zastupnik Šašlin koji je diplomirani inženjer šumarstva ističe uvijek, a obišao je i pola Europe i neke zemlje svijeta i ja mislim da hrvatske šume spadaju u jedne od potentnijih šuma na prostoru RH, da se sa šumama upravlja i gospodari na dobar način, da pogotovo kad se govori o sječi, a ovdje je bilo puno govora o sječi hrvatskih šuma da se one sijeku nekontrolirano, da se jednostavno je sve zasnovano na nekakvoj prevari i pljački, mislim da je to apsolutno netočno. Svi koji žele vidjeti mogu se uvjeriti da Hrvatske šume upravljaju sa ovim resursom na način koji je primjeren i onome što EU naravno traži od nas. I Hrvatska može biti sretna da skoro više od 50% teritorija RH je prekriveno šumama i to dobrim šumama, šume koje imaju iznimno bogatstvo u svekolikom smislu.
Ono što ovaj zakon donosi, a već je treća izmjena i većina zastupnika, evo i uvažena ministrica pa i državni tajnik su govorili o tome da OKFŠ kao jedna od stvari koja se naplaćivala od naših gospodarstvenika ovo je već treće smanjivanje OKFŠ-a u ove posljednje četiri godine, sa nekih 0,034 došli smo na 0,015. I onda ako ste pratili pozorno ministricu što je govorila rekla je da je čak i s ovim smanjenjem smo uspjeli naplatiti skoro jednako ili možda malo i više, što će reći da su neki itekako izbjegavali plaćanje ove obveze, a čuli smo za što OKFŠ služi. Od njega ima koristi naravno i vatrogasna zajednica, ima koristi i Hrvatska je imala i to bitno dok smo vodili bitku sa razminiranjem Hrvatske, tako da mnogi su benefiti OKFŠ-a, a većina gospodarstvenika je izuzeta od plaćanja i sad se još dodatno smanjilo. Tako da sve ono što smo ovdje čuli, sve što smo imali prilike čuti nažalost djelomično nije bilo točno. Više se govorilo uvijek kad je ministrica poljoprivrede ovdje naravno da se govori i o poljoprivredi što ne smatram da je loše, dapače, poljoprivreda treba biti imperativ svake Vlade pa i ove naše Vlade i to uistinu je i ti podaci koji se ovdje čuju trebaju biti prenešeni hrvatskoj javnosti.
Ono što mene kao čovjeka koji nije uključen u poljoprivredu, nisam poljoprivrednik nemam nikakav interes što se toga tiče, uvijek malo brine taj jedan pesimizam koji pokazujemo prema vlastitoj poljoprivredi i proizvodnji. Puno se govori o proizvodnji, ali za proizvodnju vam trebaju ljudi, neko se mora odlučiti na proizvodnju. Mi možemo reć da nismo dostatni u nekim granama poljoprivrede, to je točno, ali da bi bili dostatni moramo se intenzivno uključiti u tu proizvodnju.
Stoga evo ću odnosno sam evo par rečenica rekao umjesto uvaženog zastupnika Šašlina žao mi je što on nije dobio priliku da govori o tome, dobro se pripremio za ovu točku, ali sve ono što je rekao u ime kluba HDZ-a mislim da je suvislo, da je obrazloženo i da je govoreno iz onoga što uistinu i je kad je u pitanju stanje u Hrvatskim šumama.
Stoga evo kao što reče i uvaženi zastupnik Šašlin koji je po struci šumar, hrvatske šume su bogatstvo Hrvatske, trebamo se ponositi sa hrvatskim šumama, a ljudima koji upravljaju sa šumama dati priliku da sve ono što može biti implementirano, a da bi pomoglo i ostatku Hrvatske da to skupa sa Vladom provedu u djelo i da hrvatske šume i dalje ostanu najbolje šume na području EU.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala vam lijepa.
Imate repliku gospođe Vukovac.

Vukovac, Ružica (Nezavisni)
Zahvaljujem.
Dakle, poštovani kolega Ivanović ja ću malo o brojkama, dakle u grubo. Od milijun hektara koliko je upisanih u ARKOD sustav 500 tisuća je otprilike pašnjaka, od toga je 90 tisuća na kršu, dakle 410 tisuća hektara se zapravo nalazi u kontinentalnom dijelu i onda možemo zaključiti da se zapravo na ovim plodnim ravnicama omogućava i potiče pašarenje, a tamo gdje je jedino pašarenje moguće, to je taj krš na tom dijelu ga se ipak opstruira. To kažu lokalni stočari. Lokalni stočari isto tako tvrda da im je HDZ u zadnjoj kampanji obećao, vi ćete o tome znati više, kažu da to stoji u programu HDZ-a, da će im omogućiti dodatnih 300 tisuća hektara tih pašnjačkih područja na tom kršu, dakle o kršu i govorimo, međutim, ispada da do sada su im obrisali 20 tisuća. Što imate na to sve za reć?

Ivanović, Goran (HDZ)
Hvala lijepo uvažena zastupnice na ovom pitanju.
Slušajući, a i vi ste članica i potpredsjednica ste Odbora za poljoprivredu puno je puta bila tema i ovdje u sabornici pa i na samom odboru kada je u pitanju taj jedan nesrazmjer koji možda imamo kad su u pitanju stočari, dapače. Prostora sigurno za poboljšanje ima, no to ne možemo sve prebaciti na Vladu RH, na resorno ministarstvo.
Vi znate da jedinice lokalne samouprave itekako sudjeluju, da pojedini ljudi možda nisu dovoljno pošteni, pa prijave jedan gospodarski program, na kraju krajeva ne obavljaju tu djelatnost, uzurpiraju površinu sigurno da problema ima, da se ti problemi mogu riješiti i da će ministarstvo itekako pokazati volje da se to riješi, jel naknade na kraju krajeva koje i isplaćujemo su izdašne, prema tome, za uzvrat i nešto trebamo i očekivati od toga.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa. Odgovor.
Gospođa Ružica Vukovac Klub zastupnika Za pravednu Hrvatsku, izvolite završno.

Vukovac, Ružica (Nezavisni)
Zahvaljujem.
Dakle, nisam dovršila sve one zahtjeve pa bi još jedan dio za kojeg stvarno smatram da je važan iznijela. Udruga „Krški pašnjaci“ između ostalih je predložila da se prilikom dodjele zemljišta izbace kriteriji najbržeg prsta dobne starosti, mjesta prebivališta vlasnika OPG-a jer kako oni tvrde to je dovelo do nereda na terenu jer su poljoprivrednicima, onim stvarnim dokazanima, neki drugi poljoprivrednici pred njihovim farmama i oko njihovih farmi pouzimali to zemljište na kojima su oni hranili svoju stoku.
Umjesto toga oni su predložili da se postave malo drugačiji kriteriji, prednost zakupa bi trebala biti dodijeljena onim poljoprivrednicima koji imaju farmu, dakle sa važećem i pripadajućim IKG brojem, koja je najbliža onoj površini koja se daje u zakup, zatim prednost zakupa bi trebala biti dodijeljena onim primarnim poljoprivrednicima koji su duže vrijeme u toj stočarskoj proizvodnji, koji plaćaju poreze, koji imaju svoju dokazanu poljoprivrednu proizvodnju u odnosu na one novootvorene OPG-ove i još žele zapravo da se uvede bodovanje kao što je to i pri dodjeli državnog zemljišta na kontinentu. Umjesto kriterija mjesta prebivališta vlasnika OPG-a predlažu uvesti kriterij dakle mjesto proizvodnog pogona koje mora biti evidentirano najmanje tri godine u mjestu u kojem se površina daje u zakup.
Predložili su i da se kao jedno uvjetno grlo tretira junicu, june, ždrijebe, magare starije od šest mjeseci. Dakle, tretiranje tih mladih grla trenutnim koeficijentima za uvjetna grla nije stimulativno niti nije za povećanje proizvodnje i širenje samog gospodarstva.
Stočari trenutno nemaju isplativost širenja i obnove stada podmlatkom iz vlastitog uzgoja, dakle oni misle da bi se tretiranje stoke starije od šest mjeseci kao odraslih jedinki unaprijedio razvoj stočarstva jer bi se tada na krškom području stimuliralo uzgoj stoke koja je na njemu rođena, a samim time i bilje prilagođena tom teritoriju.
Dakle, ovo su njihovi zahtjevi, ovo su napisali i sastavili ljudi koji se već bave tom poljoprivrednom proizvodnjom, koju već stoku drže. Naravno većina toga je ignorirana samo je manji dio prihvaćen, a tu govorimo o dopuni čl. 19. kojim se omogućava izdavanje suglasnosti za postavljanje i drugih vrsta ograda namijenjenih držanju životinja i to sve sukladno pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima kojom se omogućava izgradnja opisanih zahvata u prostoru bez izdavanja građevinske dozvole i glavnog projekta. Ali naravno da uvijek ima ali, uz neke druge obveze poput suglasnosti ministarstva koju evo ja problematiziram i mislim da nije u redu to činiti.
Novi Zakon o šumama je trebao potaknuti razvoj stočarstva, a umjesto toga sami stočari navode silno opstruiranje kojem svjedoče. Dakle, osim toga iz udruge su oni samo nagađaju, nisu još sigurni tek čekaju da vide što ih dalje čeka oni nagađaju da će se te nadstrešnice koje će im služiti za zaštitu životinja i sklanjanje od vremenskih i nevremenskih prilika, ali samog napada vuka i sličnih divljači, plaćati Hrvatskim šumama. Šuška se na terenu da će to biti 10 eura po metru kvadratnom što ako se realizira naravno da onda će biti dodatni teret i naravno da se onda njihova proizvodnja uopće neće isplatiti.
Njima je potpuno neshvatljivo da im zakon nanosi zapravo štetu dok recimo druge susjedne zemlje članica EU ovaj prostor ovo područje kvalitetno regulira kroz taj ekstenzivni uzgoj u stočarstvu koji je trenutno postao zapravo trend broj jedan.
Jednako tako evo izraženo je i određeno neslaganje s načinom izrade ovog prijedloga koji je kako to kažu na e-Savjetovanju sami privatni šumoposjednici, njih potpuno zanemario, njihove interese i njihove stavove, a još su u veljači 2021. predstavnici Ministarstva poljoprivrede obećali da će se prilikom izrade ovog prijedloga razmatrati i sami prijedlozi privatnih šumoposjednika, pogotovo uz činjenicu što se radi zapravo o velikom udjelu privatnih šuma …/Upadica Radin: Hvala./… a evo toliko.
…/Upadica Radin: Završite, završite rečenicu./…
Da, znači oni se smatraju ovdje izigranim, očekivali su da će se i njihovi prijedlozi uvažiti, a nisu.
Zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala vam lijepa.
Gospodin Goran Ivanović HDZ završna, izvolite.

Ivanović, Goran (HDZ)
Hvala lijepa.
Poštovani potpredsjedniče, uvaženi državni tajniče.
Evo samo prije nego što završno nešto kažem na ovu temu, ovo što ću ja pročitati ovdje je nešto što je trebalo u ime kluba iznijeti predsjednica Odbora za poljoprivredu i to mi je drago jer mislim da je to bitno. Nažalost, prebrzo je to sve skupa išlo, ali ne umanjuje vrijednost ovoga što piše na ovom papiru, pa evo stoga u ime kluba HDZ-a kažem sljedeće.
Ove izmjene i dopune predstavljaju korak naprijed prema unapređenju vezanom uz provedbu investicijskih projekata koji su od iznimne važnosti za RH ceste, autoceste, vodene građevine, željezničke pruge koje se uglavnom nalaze izvan granica građevinskog područja.
Zakonom o šumama se otvara mogućnost da se šume i šumsko zemljište izvan granica građevinskog područja koje su u vlasništvu RH temeljem lokacijske dozvole i provedenog geodetskog elaborata mogu izdvojiti iz šumsko-gospodarskog područja što do sada nije bio slučaj, pa će pravne osobe koje upravljaju ovom infrastrukturom moći izvršiti promjene pravnog statusa zemljišta koje se izdvaja uz mogućnost prenošenja prava vlasništva.
Uz navedeno predloženo smanjuje se postupno iznos naknade za OKFŠ o kojem smo već govorili sa 0,024% na 0,015% to je već treće smanjene za obveznike koji obavljaju registriranu djelatnost i ostvaruju propisani godišnji dohodak koji je veći od 995 tisuća eura. Rezultirat će uštedom sredstava što predstavlja značajan financijski iznos koji će ovi poduzetnici moći upotrijebiti za druge namjene i daljnje investicije.
Posebno treba zahvaliti predlagateljima na prihvaćanju prijedloga našeg kluba zastupnika temeljem koje će se i nadalje biti otvorena mogućnost zamjene šume, šuma i šumskog zemljišta u vlasništvu RH sa šumama i šumskim zemljištem u vlasništvu drugih obveza, ali na dopuni čl. 19. kojim se omogućuje izdavanje suglasnosti za postavljanje i drugih vrsta ograda namijenjenih održavanju životinja sukladno pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, a kojima se omogućava izgradnja opisanih zahvata u prostoru bez izdavanja građevinske dozvole i glavnog projekta.
Hrvatskim stočarima i poljoprivrednicima je zbog sve većih šteta od divljači, ali i klimatskih izazova itekako važno da svoju stoku i hranu za stoku mogu zaštiti, tako da vjerujem da će im olakšavanje izgradnje ovih objekata itekako koristiti.
Samo jasno propisano zakonodavstvo može rezultirati učinkovitim upravljanjem šumama te i nadalje treba raditi na održavanju, upravljanju šumama u kojem RH ima dugu tradiciju. Zato pozdravljamo detaljne propisane uvjete za korištenje šumskog zemljišta i uvođenje gospodarskog programa za korištenje šumskog zemljišta koje postaje sastavni dio ponude u javnom pozivu za korištenje šumskog zemljišta u vlasništvu RH.
Kako će gospodarski program kao plan korištenja šumskog zemljišta sadržavati osnovne podatke o podnositelju ponude, vrsti djelatnosti kojima se podnositelj namjerava baviti na zemljištu te podatke o planiranim investicijama novom zapošljavanju te tablični prikaz planiranih primitaka i izdataka, jasno je da će biti jednostavnije pratiti korištenje šumskog zemljišta.
Posebno pozdravljamo dopunu predloženom čl. 21. ovoga zakona koje se propisuje obveza javnog šumoposjednika pravne osobe i ustanove na dostavu podataka o vrijednosti šuma i šumskog zemljišta u svrhu evidentiranja imovine u vlasništvu RH u poslovnim knjigama.
Ova odredba do sada nije postojala, ona će postavljati svojevrstan registar vrijednosti šuma i šumskog zemljišta u vlasništvu RH koje je važno prikupljati kao podatke jer nam je to i osnova za buduće planiranje investicija, ali i troškova u šumarstvu.
Zaključio bih kako nam je nužno potrebno osigurati žurnu reakciju na izvanredne situacije i prirodne i elementarne nepogode kojima su izložene šuma i šumska zemljišta. U tom pogledu trebamo biti aktivni kao i na polju obrane zaštite nacionalnih interesa na europskoj razini s ciljem očuvanja isključive nadležnosti RH nad upravljanjem našim šumama na koju problematiku na čiju problematiku upozoravamo već duže vrijeme i za koju je na razini Unije potrebno pomoći strateške partnere kako bismo nadležnost nad našim šumskim politikama zadržali na nacionalnoj razini. Klub HDZ-a podržat će ove izmjene zakona.
Hvala lijepa.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepo g. Ivanović.
Evo sa prije nego zaključim prozivao sam prije jako sporo, čekao sam, čekao sam, pozivao, čekao sam, nije vas bilo …
…/Upadica se ne razumije./…
… samo malo, nije vas bilo, nije vas bilo unutra, a ovaj meni stvarno, meni je stvarno žao ali molim vas samo nemojte teorije zavjere izmišljati ovaj ja sam prozivao sporo.
Hvala lijepa, zaključujem raspravu i glasovat ćemo kada se steknu uvjeti.

84

  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama, drugo čitanje, P.Z. br. 569
13.03.2024.

Sanader, Ante (HDZ)
Slijedi izjašnjavanje o amandmanima na Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama, drugo čitanje, P.Z. broj 569.
Predlagatelj je Vlada RH, rasprava je zaključena.
Amandmane su podnijeli Klub zastupnika SDP-a, zastupnica Ružica Vukovac i zastupnica Katarina Peović.
Molim predla… predstavnika predlagatelja, poštovanog državnog tajnika Mladena Pavića da se očituje o 1. amandmanu Kluba zastupnika SDP-a.

Pavić, Mladen
Hvala lijepo potpredsjedniče.
Uvažene zastupnice i zastupnici, amandman se ne prihvaća. Naime, kriterijem odabira najpovoljnijeg ponuditelja povezanog s prebivalištem odnosno sjedištem na području jedinice lokalne samouprave za koju se raspisuje javni poziv daje se prednost domicilnom stanovništvu.
Također, mali OPG-ovi neovisno o tome imaju li razvijene farme zaslužuju posebnu brigu u smislu opstojnosti svoje proizvodnje. Isto tako smatramo kako bi bilo bezrazložno uvjetovati prednost odabira najpovoljnijeg ponuditelja isključivo na površinu od prvih 50 hektara šumskog zemljišta.

Sanader, Ante (HDZ)
Osvrt u ime SDP-a.

Vlašić Iljkić, Martina (SDP)
Zahvaljujem.
Evo ne slažem se s vašim obrazloženjem, mislim da prvenstvo zakupa koje vlasnik ima da je prijavljen na adresi JLS za koju se raspisuje javni poziv je zapravo štetna i nepravedna i prouzročila je ogromne probleme na terenu. Ima puno općina koje su površinski male, pa poljoprivrednik ima farmu u drugoj općini. Stoga smatramo da je neophodno da prednost zakupa ima onaj čija je farma najbliža površini koja se daje u zakup jer će to zapravo spriječiti nered na terenu i uzimanje pašnjaka ispred tuđe farme.
I također ovaj drugi dio što ste se, što ste dali obrazloženje. Smatramo zapravo da bi prednost kod dodjele zemljišta trebali imati poljoprivrednici kojima je poljoprivreda primarna djelatnost, a prednost bi se mogla ostvariti za prvih 50 hektara jer bi trebalo poticati male i srednje OPG-ove i tražimo glasanje o ovom amandmanu, zahvaljujem.

Sanader, Ante (HDZ)
Tražite glasovanje.
Slijedeći amandman zastupnice Ružice Vukovac.
1. amandman.

Pavić, Mladen
Amandman se ne prihvaća.
Naime, odredbom čl. 18. st. 5. propisan je minimalan broj uvjetnih grla koji je neophodan za zakup jednog hektara šumskog zemljišta. Odnos neophodnog broja uvjetnih grla i površine zakupa šumskog zemljišta identičan je onome koji propisuje i Zakon o poljoprivrednom zemljištu. Napominjemo kako je Pravilnik o izmjenama i dopunama o utvrđivanju naknada za šumu i šumsko zemljište u postupku savjetovanja sa zainteresiranom javnošću kojim će se omogućiti umanjenje plaćanja zakupnine šumskog zemljišta sukladno prihvatljivoj površini pašnjaka odnosno koeficijentima o umanjenoj vrijednosti.

Sanader, Ante (HDZ)
Osvrt zastupnice.

Vukovac, Ružica (Nezavisni)
Zahvaljujem.
Državni tajniče, naravno ne slažem se s vašim obrazloženjem jer onaj prijedlog kojeg smo predložili od 10 hektara po uvjetnom grlu je realniji za to krško teško područje gdje stočari jedva dolaze do hrane, a izračunom prema uredbi koja zapravo odnosno prema studiji koja nam je jedina dostupna, koja je još u bivšoj državi sačinjena zapravo i brojčano kroz kilograme hrane koja je moguća tamo uopće za pokosit odnosno za priuštit toj stoci je vidljivo da njima fali 2/3 ukupnih potreba. Pitanje je, gdje će oni nabaviti razliku i da li uopće iko tamo nudi tu razliku da bi oni uopće mogli opstati?
S druge strane smatram da niti jedna europska uredba to ne definira na ovaj način kako ste vi to posložili. Ta izmišljotina, nazovimo je tako, uvjetno grlo, broj hektara je izmišljotina bivšeg ministra Tolušića koji je pokušao nešto što na kraju ne daje dobre rezultate na terenu i stoga smatram da o tome trebate itekako razmisliti, a prvenstveno trebate napraviti novu studiju koja će onda analizirati detaljno koliko kilograma hrane odnosno koliko hektara jednom grlu na tako teškom i zahtjevnom krškom području jednom grlu treba, zahvaljujem.
Oprostite, tražim glasovanje o amandmanu.

Sanader, Ante (HDZ)
Oke.
2. amandman iste zastupnice.

Pavić, Mladen
Amandman se ne prihvaća.
Naime, odredbom čl. 18. st. 18. uređeno je pravo prvenstvo zakupa šumskog zemljišta u svrhu osnivanja i uzgajanja drvenastih kultura kratkih ophodnji. Uvođenje kriterija sjedišta proizvodnog objekta ili farme u proizvodnji biomase ne vidimo svrsishodnim.

Sanader, Ante (HDZ)
Osvrt zastupnice.

Vukovac, Ružica (Nezavisni)
Zahvaljujem.
Naravno ne slažem se sa vašim obrazloženjem jer određeni objekti pokazuju da na određenom teritoriju, na određenom području postoji već jedna određena uhodana, od ranije postojeća proizvodnja. Kada to ignorirate bez obzira o čemu se radilo vi ignorirate činjenice, fakte, a vezivat se uz nečije prebivalište ili boravište ili mjesto osnivanja tog OPG-a je fiktivno, znači to su stvari koje u konačnici uništavaju uhodanu postojeću proizvodnju.
Zahvaljujem i tražim glasovanje o amandmanu.

Sanader, Ante (HDZ)
3. amandman iste zastupnice.

Pavić, Mladen
Amandman se ne prihvaća.
Naime, ugovorom o zakupu šumskog zemljišta određena je svrha u kojoj se šumsko zemljište daje u zakup.
Uz navedeno ugovorom je određeno i da svako korištenje šumskog zemljišta u svrhu koje nisu ugovorne predstavlja raskidni uvjet. Stoga kako bi se poljoprivrednim proizvođačima na krškim pašnjacima omogućilo unaprjeđenje stočarske proizvodnje, kao i ispunjenje drugih uvjeta propisanim posebnim propisima o dobrobiti životinja na način da se omogućuje izgradnja jednostavnih građevina i opreme namijenjenih držanju i zaštiti stoke.

Sanader, Ante (HDZ)
Osvrt zastupnice.

Vukovac, Ružica (Nezavisni)
Zahvaljujem.
Dakle, ovo je vrlo restriktivan način ophođenja prema stočarima odnosno zakupnicima šumskog zemljišta. Ograda pod naponom od 24 watta odnosno volti i druge slične ograde koje se ovim prijedlogom po…, čije se postavljanje uređuje, Europa prihvaća, dakle niti jedna zemlja članica nije protiv takvog načina držanja stoke, posebno kad govorimo primjerice o pojilima za stoku. To su najjednostavnije građevine i vi za njih tražite određene suglasnosti, nove nekakve administrativne zapreke ili recimo za izgradnju tih jednostavnih građevina vi tražite geodetski prikaz s ucrtanom površinom zahvata ovjerenom od strane ovlaštenog inženjera geodezije, pa onda tražite i mišljenje nadležnog upravnog tijela JLPRS u čijem su djelokrugu poslovi prostornog planiranja, vi zapravo otvoreno onemogućavate stočare u zbrinjavanju njihova stada, a paralelno svjedočimo da nam vukovi kolju ovce, vukovi kolju koze, vukovi kolju magarce. Što mi zapravo radimo? Umjesto da pomognemo tim ljudima mi zapravo njih tjeramo da odustanu od proizvodnje i da odu sa tih područja. Mislim da sve ovaj članak o toj vašoj namjeri govori. Tražim glasovanje o amandmanu.

Sanader, Ante (HDZ)
4. amandman iste zastupnice.

Pavić, Mladen
Amandman se ne prihvaća.
Konačnim prijedlogom zakona propisuje se konverzija kunskih iznosa novčanih kazni u eure sukladno odredbama Zakona o uvođenju eura kao službene valute u RH uz primjenu općih pravila za preračunavanje.

Sanader, Ante (HDZ)
Osvrt zastupnice.

Vukovac, Ružica (Nezavisni)
Zahvaljujem.
Ne slažem se s vašim obrazloženjem i dalje smatram da su te novčane kazne itekako niske i da bi trebalo razmisliti o tome da se usklade sa svim ostalim cijenama jer ne možemo ignorirati inflaciju u RH i tražim glasovanje o amandmanu.

Sanader, Ante (HDZ)
5. amandman iste zastupnice.

Pavić, Mladen
Konačnim prijedlogom zakona, dakle amandman se ne prihvaća, konačnim prijedlogom zakona propisuje se konverzija kunskih iznosa novčanih kazni u eure sukladno odredbama Zakona o uvođenju eura kao službene valute uz primjenu općih pravila za preračunavanje.

Sanader, Ante (HDZ)
Osvrt zastupnice.

Vukovac, Ružica (Nezavisni)
Zahvaljujem na odgovoru.
Dakle, jednako kao i po prethodnom amandmanu ovdje govorimo zapravo o prekršajima javnih ustanova. Smatram da su to ustanove koje unutar svojih tijela imaju itekako stručne osobe i da njima ne smijemo tolerirati tako niske kazne kako ste vi predvidjeli stoga evo tražim naravno glasovanje o amandmanu.
Zahvaljujem.

Sanader, Ante (HDZ)
6. amandman iste zastupnice.

Pavić, Mladen
Amandman se ne prihvaća.
Naime, odredbom se utvrđuje novčana kazna od 1.320 do 2.650 eura za prekršaj fizičkih osoba koje nisu šumoposjednici između ostalog zakupnike šumskog zemljišta koji bez suglasnosti ministarstva podignu objekte na zakupljenom šumskom zemljištu. Kako se po prvi put ovim zakonom omogućuje izgrad… izdavanje suglasnosti na izgradnju jednostavnih građevina i opreme namijenjenih držanju i zaštiti stoke neophodno je bilo propisati i prekršajne odredbe.

Sanader, Ante (HDZ)
Osvrt zastupnice.

Vukovac, Ružica (Nezavisni)
Zahvaljujem, evo već sam o tome govorila, dakle vi ovim prijedlogom zakona planirate kažnjavati stočare da je ono najslabiju, najranjiviju kategoriju zakupnika šumskog zemljišta koji imaju važeće ugovore koji doista imaju tamo proizvodnju, koji doista unatoč svim tim nepogodama ipak odlučuju se ostati tamo, živjeti tamo i držati stoku. Vi ih planirate kažnjavati kad postave ogradu ili ne znam električnog pastira ili naprave neku nadstrešnicu da zaštite tu stoku od vremenskih prilika, neprilika, a paralelno s istim tim prijedlogom nekim drugim subjektima itekako olabavljujete mogućnost razno razne izrade projekata, postavljanja tko zna kakvih građevina.
Da li je ovo normalno ili je ovo direktan ponovo udar na stočare neka javnost sama procijeni, a moram svemu ovome dodati kako od 200 tisuća hektara koliko općenito stočari tvrde da bi se moglo staviti u funkciju u RH, u funkciju napasivanja stoke mi zapravo nismo stavili ni punih 90 tisuća. Što mi radimo? Dopuštamo paralelno da nam ta područja zarastaju, da na kraju krajeva postaju i opasnost za danas sutra ne daj Bože nove požare. Evo to neka ide vama na dušu. Tražim glasovanje o amandmanu.
Zahvaljujem.

Sanader, Ante (HDZ)
Slijedi amandman zastupnice Katarine Peović.

Pavić, Mladen
Amandman se ne prihvaća.
Naime, Člankom 13. kojim se mijenja Članak 51. Zakona o šumama unaprjeđuje se postojeće stanje i njime se osigurava izdvajanje šuma i šumskog zemljišta iz šumsko gospodarskog područja RH u obuhvatu građevinskog područja. Brisanjem predmetnog članka došlo bi do narušavanja postojeće pravne procedure i realizacije prostornih planova čija je provedba od interesa za RH.

Sanader, Ante (HDZ)
Osvrt zastupnice.

Peović, Katarina (RF)
Zahvaljujem.
Prije svega hvala vam što niste koristili one prekrasne floskule koje ste u obrazloženjima koristili, a to je ukida se administrativna prepreka, ali to ste prestali koristiti samo zato što je postalo očito da je strašno paradoksalno da država smatra administrativnom preprekom davanje mišljenja o izdvajanju šumskogospodarskog područja i davanju privatnim investitorima pogotovo tamo gdje bi država trebala biti štit prema štetnim investitorskim projektima kao što je to recimo slučaj sada u Puli, a to je jako dobra ilustracija onog što pokušavate napraviti s ovim izmjenama zakona.
Upravo imamo tamo narodnu bunu ako hoćete protiv izgradnje hotela na Valkanama, preko 9 tisuća ljudi je na referendumu se izjasnilo da je protiv izgradnje hotela, ali je i protiv krčenja šume koje se upravo sada zbiva na Valkanama u korist tog privatnog investitora srpskog tajkuna Šolaka koji osim hotelčića kojeg će si izgraditi želi jedno i nogometno igralište koje mu sad priskrbljuje ova Vlada krčenjem šuma i rezanjem trupaca, a onda je i lokalna zajednica odnosno lokalni šerif omogućio tom istom Šolaku da dobije i mogućnost prava na koncesiju na pomorsko dobro jer je lokalni šerif prenamijenio šetnicu u pomorsko dobro na koje se naravno može dobiti koncesija.
I što vi radite? Vi zapravo asistirate privatnom kapitalu koji djeluje protiv interesa lokalne zajednice i gdje se lokalna zajednica samo nije mogla izboriti za svoje pravo zbog vašeg štetnog referenduma koji traži da preko 50% ljudi izađe na referendum što nikad neće biti moguće. I time ste uopće spriječili lokalnu demokraciju, a ovim znači ste samo omogućili da ministarstvo ne mora dati svoje mišljenje. Tražit ću da se o amandmanu glasa.

Sanader, Ante (HDZ)
Amandman, 2. amandman iste zastupnice.

Pavić, Mladen
Amandman se ne prihvaća.
Naime, predloženim Člankom 14. uređuje se način izdvajanja nekretnina iz šumskogospodarskog područja RH i način prijenosa prava vlasništva kada je to određeno posebnim propisima. Donošenjem ovog članka ostvaruje se pravna pretpostavka za brojne infrastrukturne projekte koji se sukladno pravilima prostornog planiranja, planiranju izvan granica građevinskog područja.

Sanader, Ante (HDZ)
Osvrt zastupnice.

Peović, Katarina (RF)
Kako ste rekli, ostvaruje se pretpostavka sa investitorske projekte, to je kako bi rekla eufemizam da se kaže stat ćemo uz krupni kapital protiv interesa lokalnog stanovništva, ali opet zahvaljujem da ne koristite onu floskulu o administrativnim rasterećenjima.
Ovdje što radite, znači dodajete članak koji će omogućiti još lakše znači da se prenosi vlasništvo. Mi upravo imamo jedan dopis koji pokazuje šta se zbiva u Puli. U Puli znači sami aktivisti rade vaš posao, posao vašeg ministarstva koje je u sukobu i u sporu sa lokalnim šerifom Zoričićem tamošnjim gradonačelnikom koji tamo reže šumu bez da je dobio doznake za trupce od Hrvatskih šuma, a mišljenje Hrvatskih šuma ste vi trebali uvažiti i zabraniti takvu pretjeranu sječu. Vi to niste napravili, ali ne možete niti reći da niti ne jer bi to bilo jako nezgodno da kažete da ste uz kapital.
I onda šta se zbiva? U dopisu dobivamo informaciju o tome da se održao potpuno netransparentni tajni sastanak između ministarstva vašeg i grada Pule na kojem ste vi dali zeleno svjetlo gradu Puli neka samo reže, neka samo krči, neka samo uništava šumu na Valkanama bez obzira što ste vi u sporu sa gradom Pula o tom, o tom zemljištu i o toj šumi.
Drugim riječima, vi samo želite stvarno famozno administrativno rasterećenje, drugim riječima ne pitajte nas ništa radite po svojem nahođenju, lokalnim šerifima zeleno svjetlo da tajkunima omogućavaju krčenje šuma, uništavanje šetnica, uništavanje šumskih putova, plaža na kojima su se stanovnici Pule kupali desetljećima, stoljećima zapravo, ali vi ćete im to spriječiti. To se sprega krupnog kapitala i Vlade. Vlada ne radi svoj posao. Ona bi trebala štiti interese…
…/Upadica Ante Sanader: Vrijeme./…
… građana. Zato ću tražit da se o amandmanu glasa.

Sanader, Ante (HDZ)
Vrijeme, zahvaljujem državni tajniče.

84

  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama, drugo čitanje, P.Z. br. 569
14.03.2024.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama, drugo čitanje, P.Z. br. 569.
Predlagatelj je Vlada, rasprava je zaključena.
Amandmane su podnijeli Klub zastupnika SDP-a, zastupnica Vukovac i zastupnica Peović.
Izjašnjavanje smo proveli ranije na sjednici, glasovat ćemo, ali prije toga zahtjev za stankom, kolegice Vukovac izvolite.

Vukovac, Ružica (Nezavisni)
Zahvaljujem predsjedniče, dakle tražim stanku u trajanju od 10 minuta u ime Kluba zastupnika Za pravednu Hrvatsku. Dakle u skladu sa svime što je ova vlast činila i čini posljednjih 8.g. posložili ste i ovaj prijedlog zakona. Kunete se u stočare i podršku njihovoj mukotrpnoj borbi u zbrinjavanju životinja, a paralelno činite sve da oni nestanu jer oni su neovisni ljudi koji mogu živjeti od rezultata svoga rada, ne mora im HDZ dati poticaj da bi mogli kupiti kilu kruha i zato smetaju jer se ne daju pokoriti, žilavi su.
Zato im namećete obvezu tzv. legalizacije, a što drugo njihovih staja, njihovih nadstrešnica, ograda i električnih pastira i pojilišta, ali zato svojim političarima s druge strane, svojim kolegama dajete širom otvorene ruke u gospodarenju Hrvatskim šumama.
Upravo taj isti pristup primjenjivali ste i na nas, zastupnike oporbe. Ignorirali ste naše prijedloge baš kao što ste ignorirali i prijedloge stočara, oduzimali ste nam riječ, ponižavali nas, ali i članove naših obitelji. Zapravo ste se sve vrijeme zaklinjali u demokraciju. I dobro da je došao kraj dok niste napravili i više štete ovoj zemlji i ovom narodu.
Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Stanka je odobrena.
Možemo li nastaviti?
Ne tražite stanku jel? Hvala vam lijepa, onda idemo na amandmane.
Imamo amandman Kluba zastupnika SDP-a, Vlada ne prihvaća.
Molim glasujmo.
Amandman nije prošao.
Sada imamo 6 amandmana zastupnice Vukovac, Vlada ih ne prihvaća.
1. amandman, glasujmo.
Nije prošao.
1. amandman zastupnice Vukovac.
Nije prošao.
1. amandman iste zastupnice.
Nije prošao.
1. amandman iste zastupnice.
Nije prošao.
1. amandman zastupnice Vukovac.
Nije prošao.
I 6. amandman zastupnice Vukovac.
Nije prošao.
Sada imamo amandman, dva amandmana kolegice Peović, Vlada ih ne prihvaća.
1. amandman molim glasujmo.
Nije prošao.
I 2. amandman zastupnice Peović, molim glasujmo.
Amandman nije prošao.
Sada dajem na glasovanje Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama.
Molim glasujmo.
131 zastupnik i zastupnica su glasovali, 77 za, 37 suzdržanih, 17 protiv, donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o šumama.
PDF