Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: X, sjednica: 21

PDF

83

  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 636
12.03.2024.

Jandroković, Gordan (HDZ)
…/Početak nije snimljen./… prva točka o kojoj ćemo raspravljati je:

- Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 636

Predlagatelj je Vlada na temelju čl. 85. Ustava i čl. 172. i 204. Poslovnika Hrvatskog sabora. Prigodom utvrđivanja dnevnog reda prihvatili smo prijedlog predlagatelja da se ovaj zakonski prijedlog raspravi po hitnom postupku. Sukladno čl. 204. Poslovnika hitni postupak objedinjuje prvo i drugo čitanje, a amandmani se mogu podnositi do kraja rasprave. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku, pa budući da nema zahtjeva za stankom pozivam poštovanog državnog tajnika Tomislava Dulibića da predstavi konačni prijedlog zakona.
Izvolite.

Dulibić, Tomislav (HDZ)
Hvala lijepo poštovani predsjedniče.
Poštovani saborski zastupnici.
Ovim zakonskim prijedlogom uređuju se odredbe vezane uz ugovore o međusobnim pravima i obvezama koje specijalizanti sklapaju sa zdravstvenim ustanovama, propisuje se iznimka od obveze plaćanja troškova specijalizacije ako specijalist u roku od godine dana od dana otkazivanja ugovora o radu u zdravstvenoj ustanovi osnuje privatnu praksu na primarnoj razini zdravstvene djelatnosti odnosno ugovori djelatnost na sekundarnoj razini zdravstvene zaštite u mreži javnozdravstvene službe na području koje pokriva zdravstvena ustanova koja je snosila troškove specijalističkog usavršavanja.
Briše se obveza obavljanja pripravničkog staža za masera kupeljara, propisuje se da fizioterapeutski tehničar, zdravstveno laboratorijski tehničar i sanitarni tehničar koji je obavio pripravnički staž položio stručni ispit u istom zdravstvenom usmjerenju završio prijediplomski odnosno diplomski studij nema obvezu ponovnog obavljanja pripravničkog staža niti obvezu ponovnog ponavljanja stručnog ispita te mu na temelju dokaza o završenom prijediplomskom odnosno diplomskom studiju nadležna komora izdaje odobrenje za samostalni rad. Uređuje se da privatnu praksu u ordinaciji može obavljati zdravstveni radnik koji nije u radnom odnosu odnosno ne obavlja drugu samostalnu djelatnost osim u slučaju ugovora s visokim učilištem koji izvodi studijski program za zdravstvena zanimanja.
Uređuje se da je za stjecanje prava na naziv specijalista određene specijalnosti kandidat koji je položio europski specijalistički ispit pred Europskom udrugom medicinskih specijalista obvezan položiti i praktični dio specijalističkog ispita pred ispitnom komisijom iz čl. 184. Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Sukladno svemu navedenom predlažem usvajanje ovog prijedloga zakona.
Hvala vam lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala državnom tajniku.
Pa idemo na replike, prvi na redu kolega Karlić, izvolite.

Karlić, Mladen (HDZ)
Hvala predsjedniče.
Poštovani državni tajniče, kolegice i kolege.
Pa evo ovaj kolokvijalno nazvan robovlasnički ugovori su nešto na što bi se htio osvrnuti jer svi mi liječnici koji smo išli na specijalizacije smo obično sa radošću prihvatili ovakve ugovore potpisali ih i rado otišli na specijalizaciju da bi se vratili kao usavršeni stručnjaci da bi vodili zdravstvenu brigu o svom području s kojeg dolazimo, tako da mislim da je to nešto čime se čovjek zapravo treba ponositi i bit sretan da može … takva osoba.
Ovo je jedan iskorak koji je pozitivan, koji je u smislu slobode kretanja pogotovo unutar Europe, ali i Hrvatske, ali mislim da će otvoriti zapravo jedan veliki izazov za sve ravnatelje malih bolnica odnosno zdravstvenih ustanova pa i za vas u Ministarstvu zdravstva da osigurate zapravo tu zdravstvenu skrb bolesnicima tim ruralnim ili perifernim područjima RH, pa evo možda u tom smislu što će se učiniti. Mislim da moramo svi zajedno dati doprinos da se …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… osigura to da ostanu radit.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor državni tajniče.

Dulibić, Tomislav (HDZ)
Hvala lijepo uvaženi zastupniče Karlić.
Prošla su ta vremena gdje su moguća bila penalizacije, sad idemo u smjeru poticaja, davanja poticaja da se ostane na tom području. S ovim zakonom taj dio nagrađivanja ne možemo urediti, ali vjerujem da ćemo u novom mandatu sa izmjenama donošenja Zakona o radno pravnom statusu ostvariti preduvjete za nagrađivanje mladih ljudi koji će ostajati onda u manjim bolnicama nakon završene specijalizacije.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Pavić izvolite.

Pavić, Željko (Socijaldemokrati)
Hvala lijepa.
Poštovani tajniče, evo imam pitanje vezano za fizioterapeute. Naime, znate da smo mi kao oporba već više godina zazivali da se ovo što sad trenutno piše u zakonu donese i ranije. U međuvremenu smo izgubili nekoliko generacija fizioterapeuta koji su otišli u inozemstvo jer ovdje nisu mogli ostvariti svoja prava na odgovarajući način.
Recite mi molim vas zašto to niste donijeli ranije? To je prvo pitanje. A drugo pitanje, vjerojatno znata da i dalje magistri fizioterapije nisu uvedeni u Zakon o zdravstvenoj zaštiti kao temeljni zakon RH koji uređuje osnovna načela i mjere zdravstvene zaštite i oni su i dalje nigdje ne pojavljuju, niti se pojavljuju u zakonu niti se pojavljuju u novoj uredbi u vezi plaća, prema tome imamo problem koji i dalje ostaje. Mislite li to riješiti u ovom mandatu ili ćemo to čekati neki drugi mandat?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Dulibić, Tomislav (HDZ)
Hvala lijepo na pitanju uvaženi saborski zastupniče. Ne može se sve svi problemi sustava riješiti ko što smo riješili magistre sestrinstva u ovom mandatu tako ćemo riješiti u sljedećem i magistre fizioterapije. Naravno neće svi koji će završiti taj magisterij imati to svoje mjesto, znači broj koji nam je potreban će bit utvrđen, ali radimo na toj izmjeni zakona o djelatnostima u zdravstvu, što se tiče ovog pitanja mi smo ovaj zakon riješili, a ne sjećam se da ga je iko drugi sa vašeg dijela predložio prije.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Kirin.

Kirin, Ivan (HDZ)
Poštovani predsjedniče, poštovani tajniče.
Ponovit ću poruku ministra Beroša koja snažno, jasno svim građanima daje vjeru i nadu da će svakom bolesniku biti učinjeno maksimalno, da će biti učinjeno sve što suvremena medicina u datim okolnostima može dati nužno će se poštivati sve odredbe zakona o zdravstvenoj zaštiti, a to je briga i skrb 24 sata dnevno. Mnoge male bolnice strahuju da će ostati bez kadra temeljem ovog zakona, da li je to baš tako. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Dulibić, Tomislav (HDZ)
Hvala lijepo.
Kao što sam najavio ne trebaju strahovati i lokalna samouprava tu se isto uključuje i pomaže, daje određene poticaje i mi ćemo od nakon, nakon izbora u novom mandatu donijeti ovoga zakon o radno pravnom statusu koji će nagrađivat ostanak na tim područjima. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegica Marić izvolite.

Marić, Andreja (SDP)
Hvala lijepa.
Poštovani državni tajniče, iznijela sam jučer na odboru, a sad ću i ponoviti i zapravo u nastavku i ovog što su i kolege pitali. Dakle dolazim iz manje bolnice i jako dobro znam što znači kada čekate 5 godina mladog specijalizanta da se vrati, a onda on pogotovo sad ovim zakonom će imati mogućnosti otići iz ustanove po znatno povoljnijim uvjetima. Naravno da je potrebno riješiti status mladih liječnika, apsolutno to podržavamo i naravno da treba poštivati odluku Ustavnog suda, međutim ovo što ste vi rekli nije dovoljno. Dakle i moja jedinice lokalne i regionalne samouprave itekako ulažu u naše mlade liječnike i druge zdravstvene djelatnike kako bi ih privukli međutim, to nije dovoljno. Mi u ovom zakonu ne vidimo nikakav instrument odnosno alat koji ste vi barem naznačili da bi se išlo prema centralnom raspisivanju specijalizacije. Dakle to je obaveza Ministarstva zdravstva, napravite to i onda raspodjeljujte specijalizante i slažite uvjete kako ne bi male bolnice ostale bez liječnika. Kada ćete to napraviti …/Upadica predsjednik: Hvala./… to tu ne piše. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Dulibić, Tomislav (HDZ)
Hvala lijepa.
Znači prva stvar, nismo mi ovo donijeli izmjene zakona, zbog Ustavnog suda nego zbog obećanja predsjednika Vlade mladim liječnicima da će se riješiti taj njihov problem. Nema to nikakve veze sa Ustavnim, Ustavnim sudom. Što se tiče druge stvari, naravno da smo svjesni za, za manje bolnice. Kažem da ćemo to rješavati drugim zakonom, odmah nakon izbora.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Ćelić.

Ćelić, Ivan (HDZ)
Hvala gospodine predsjedniče.
Poštovani državni tajniče, osim ulaganja u infrastrukturu, zdravstvenu infrastrukturu, najvažnije je ulaganje i u neprestano nove kadrove i ovo je jedan veliki korak naprijed, što su pozdravile i Hrvatska liječnička komora i Hrvatski liječnički sindikat jer dostupnost zdravstvene skrbi izravno ovisi o zadržavanju postojećih i zapošljavanju novih liječnika, osobito u onim deficitarnim sustavima primarne zdravstvene zaštite i manje atraktivnih sredina. Tu se naravno otvorilo pitanje što sa onim centrima koji su u manjim županijskim sredinama ali kao što ste i sami spomenuli dakle i donošenjem zakona o radno pravnom statusu liječnika koji je u planu i koji će vjerojatno biti u početku nove zdravstvene administracije se uistinu radi jako puno, kako bi zdravstveni sustav ostao održivim.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Dulibić, Tomislav (HDZ)
Hvala lijepo.
Moram tu napomenuti mi smo u ovom mandatu znači dvije Vlade premijera Andreja Plenkovića, preko 2,2 milijarde eura uložili u infrastrukturu i opremu, a isto tako imamo više od 3 tisuće liječnika više i 4 tisuće sestara nego na početku mandata. To isto moramo znat kad stalno pričamo koliko nam isto koga fali. Naravno da ima problema u određenim područjima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, osigurali smo i 922 specijalizacije iz europskih sredstava, osigurali smo odlukom Vlade centralno financiranje specijalizacija na primarnoj razini zdravstvene zaštite, sad za početak kasnije ćemo ić i na ostale. Mislim da možemo bit zadovoljni s ovim postignutim do sad.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Sabljar-Dračevac izvolite.

Sabljar-Dračevac, Renata (Socijaldemokrati)
Zahvaljujem predsjedniče.
Državni tajniče, ja se moram vratiti dakle na ovu temu. Mi imamo vrlo konkretan prijedlog Hrvatske liječničke komore. Kako bismo imali značajni pomak u kvaliteti upravljanja programom specijalističkog usavršavanja, Hrvatska liječnička komora predlaže model tzv. nacionalne specijalizacije prema kojoj bi liječnik specijalizirao za RH, ne samo primarne zdravstvene zaštite ko što imamo u ovom momentu nego i sekundarne zdravstvene zaštite i kako bi nakon toga, kako bi se ta sredstva bila iz zasebnog financijskog fonda, nužno je što prije uspostaviti ovaj sustav jer male ustanove imat će problem. Naravno da podržavamo ovo, a imate već sada direktna rješenja za stimulacije liječnika, rješavanje stambenog pitanja, oslobađanje od poreza, dodatke na plaću. Kada mislite …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… uvesti centralnu …/Upadica predsjednik: Hvala kolegice Sabljar-Dračevac./… specijalizaciju na teret ministarstva.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam lijepa. Izvolite odgovor.

Dulibić, Tomislav (HDZ)
Hvala lijepo poštovana saborska zastupnice. Znači već smo jučer razgovarali u odboru na tome. Mi smo osigurali poziciju u državnom proračunu centralno financiranje specijalizacija. Krenuli smo sa primarnom zdravstvenom zaštitom, to će ići na bolničku sad kad smo i prebacili vlasništvo tj. osnivačkih prava općih bolnica na državu sve su to ionako sredstva državnog proračuna.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Brčić izvolite.

Brčić, Luka (HDZ)
Hvala gospodine predsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani državni tajniče, znamo da po zakonu 5 godina prije nego određeni specijalist ide u mirovinu, da ravnatelj određene zdravstvene ustanove raspisuje natječaj za specijalizacije ciljano da osoba kada završi specijalizaciju dođe upravo na to mjesto i na terenu posebno kako su kolege istaknule u ruralnim sredinama se događa da specijalizanti, specijalisti prije konzumiranja ugovora odu u neke druge ustanove i ravnatelji dolaze u jako nezgodu situaciju. Teško mogu planirati zdravstvene usluge na tim prostorima. Tako da evo često puta čujemo od ravnatelja tu problematiku, možda je to čak i bitnije i važnije nego samog novca koji se uloži u specijalizante. Kako održavati na terenu zdravstvene usluge? Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Dulibić, Tomislav (HDZ)
Hvala lijepo uvaženi saborski zastupniče.
Došla su nova vremena, znači mlade ljude se ne može zadržavat s nikakvim penalizacijama nego samo sa nagrađivanjem i dobrim međuljudskim odnosima u zdravstvenim ustanovama. Znači mi od kad smo ušli u EU imamo slobodu kretanja ljudi i robe, kapitala, mladi isto kad odu na specijalizaciju odu na usavršavanje u drugi grad, životne okolnosti udaju se, ožene se il nešto se promijeni ne možemo ih sad s tim kažnjavat, ali kažem radimo na tome da ćemo imat stimulativne mjere i u suradnji i sa Hrvatskom zajednicom županija i sa izmjenom ovog donošenjem tj. novog zakona o radno pravnom statusu mislim da ćemo napravit dobar iskorak na tom području.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Opačak Bilić izvolite.

Opačak Bilić, Marina (Nezavisni)
Hvala vam predsjedniče.
Poštovani državni tajniče.
Dakle, problem specijalizacije zasigurno jest jedna tema koja zahtijeva veću pažnju, a evo ovim prijedlogom zakona se olakšava možemo to tako reć raskid ugovora, no činjenica je da je već i sada imamo manjak liječnika u velikom dijelu segmenata, mislim pedijatriji, logopedi i sve ostalo, a da ne govorimo o ruralnim krajevima koji se zapravo susreću sa manjkom i primarnih obiteljskih liječnika. Pa evo postoji bojazan zapravo i među građanima da će ovakvim prijedlogom zakona zapravo biti još teže i privući i zadržati kadrove. Pa evo molim vaš komentar hoće li zapravo doći do toga jer znamo da ako građanstvo ostane bez tog prvog primarnog obiteljskog liječnika da je smanjena i kvaliteta zdravstvene zaštita i naravno …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… dostupnosti …/Govornica se ne razumije./…
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Dulibić, Tomislav (HDZ)
Hvala lijepa.
Nema bojazni da Hrvati neće imati svoje liječnike, znate morate znat raspisali smo 922 specijalizacije baš u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i baš za ta područja o kojim govorimo, bilo interesa, ima interesa i nikad liječnika u Hrvatskoj nismo imali više bez obzira na broj stanovnika.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Sada je na redu kolega Šimičević, izvolite.

Šimičević, Rade (HDZ)
Zahvaljujem predsjedniče HS-a.
Poštovani državni tajniče.
Najvažnije je zapravo steći povjerenje u sustav da oni koji trebaju zdravstvenu zaštitu da su sigurni da će to i dobiti. Mi smo svjedoci sa smo imali ulaganja u zdravstveni sustav što se tiče materijalnih sredstava ogromno, možda nikad više kao za vrijeme ove Vlade. Vidimo isto tako da rastu i plaće, a zasigurno da će se ministarstvo potruditi u ruralnom dijelu naše lijepe domovine naći načina kako privući liječnike.
Ono što sam vas htio pitati za kraj je možda meni se čini neka nelogičnost da voditelj ustrojbene jedinice do 40 zaposlenika ima koeficijent 3,05, a specijalist liječnik i specijalist dentalne medicine ima koeficijent 3,95, pa ne znam ko će bit u takvim uvjetima šef ako ima manji koeficijent od početnika.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Dulibić, Tomislav (HDZ)
Hvala lijepo.
Kao što znate uredbu smo radili jako dugo i Zakon o plaćama i nakon toga uredbu. Uredba nije Sveto pismo i dalje ako ima određenih pogrešaka osnovano je vijeće koje će pratiti provedbu tog zakona, to su predstavnici sindikalnih središnjica i predstavnici Vlade što se ti konkretnih to će bit samo u iznimnim slučajevima s obzirom na te najviše koeficijente imaju samo određeni specijalisti na određenim mjestima, znači nije to pravilo nego iznimka. Ali isto tako je došao naputak iz Ministarstva rada da će u tom slučaju im bit isplaćen onaj veći koeficijent tj. koeficijent specijalista znači niko neće bit zakinut u tome.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Sada je na redu kolegica Burić, izvolite.

Burić, Majda (HDZ)
Hvala vam predsjedniče.
Poštovani državni tajniče Dulibiću.
Ja svakako pozdravljam ovo unapređenje pozicije mladih liječnika specijalizanata, a želim naglasiti vezano uz reformu zdravstva reformsku prekretnicu u osnaživanju javnoga zdravstva, dakle govorim o nabavci 21 linearnog akceleratora u vrijednosti od 85 miliona eura čime se ustvari ostvaruje i realizira povijesna nabava opreme za javni zdravstveni sustav. Od tih 21 linearnog akceleratora u naš KBC Rijeka stići će tri, a budući da smo nedavno otvorili novi povijesni projekt kompleksa KBC Rijeka za majku i dijete što predstavlja bolnicu budućnosti, a koja je u cijelosti realizirana upravo u mandatu ove Vlade …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… ja vas molim nekoliko riječi upravo o tome.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Dulibić, Tomislav (HDZ)
Hvala lijepo uvažena saborska zastupnice.
Što se tiče KBC Rijeka bili smo skupa na otvaranju, dugo smo već tu evo ja sam već isto osam godina državni tajnik u Ministarstvu zdravstva, pratili smo taj projekt od početka do kraja od prvog jamstva za 400 milijuna kuna pa daljnjeg jamstva, znači sve je to naša Vlada ostvarila, to je stvarno velebno izdanje.
A što se tiče linearnih akceleratora tu nam se pružila jedna povijesna prilika da nakon korona krize Europa je uspostavila jedan takav mehanizam oporavka i otpornosti gdje smo onda mi predložili Europskoj komisiji da iz tih sredstava s obzirom na Akcijski plan za borbu protiv raka da nam fali radioterapijske opreme i uspjeli smo u tim pregovorima dobiti 21 uređaj plus još sve ostale uređaje. I nakon toga su i druge zemlje stavile u svoje oporavke i otpornosti isto tako nabavu te opreme.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Lukačić izvolite.

Lukačić, Ljubica (HDZ)
Zahvaljujem g. predsjedniče.
Poštovani državni tajniče.
Ovim ste izmjenama i dopunama Zakona propisali da ukoliko specijalist otkaže ugovor o radu u svojoj matičnoj zdravstvenoj ustanovi bez prethodne suglasnosti Ministarstva zdravstva da je dužan naknaditi troškove specijalizacije u roku od godine dana od dana otkaza ugovora o radu.
Možete li molim vas pojasniti što sve ulazi u troškove specijalizacije i otprilike koliko oni iznose.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Dulibić, Tomislav (HDZ)
Evo hvala vam lijepa na ovom pitanju.
Znači ulaze samo stvarni, u te troškove ulaze samo stvarni trošak specijalizacije i nema nikakve penalizacije. Ulazi trošak glavnog mentora, mentora, komentora, poslijediplomskom usavršavanja, ulazi trošak ispita, knjižice i samo i trošak zdravstvene ustanove. Nema nikakve obveze vraćanja proračunske osnovice za one mjesece koji se nisu odradili i to, taj vam je iznos otprilike nekih 7 tisuća eura.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Begonja, izvolite.

Begonja, Josip (HDZ)
Zahvaljujem poštovani predsjedniče.
Poštovani državni tajniče ove izmjene i dopune Zakona o zdravstvenoj zaštiti su dobre jer kako rekoste ukidaju se tzv. robovlasnički ugovori i ako specijalizant raskine ugovornu obvezu rada prije isteka roka obvezan je nadoknaditi stvarne troškove specijalizacije u visini od 7 tisuća eura.
Moje pitanje je vezano da li će nakon donošenja ovih izmjena zakona porasti broj interesa mladih liječnika za daljnjom specijalizacijom s jedne strane? Drugo, da li će to dovesti do smanjenja broja odlazaka specijalizanata u zemlje zapadne Europe? I treće, ono što su već kolege pitale, očekujete li da će iz manjih zdravstvenih ustanova liječnici nakon specijalizacije ostat u velikim bolničkim centrima i da li bi to mogli na neki način usporiti kada bi osiguravali kadrovske stanove kroz međusektorsku suradnju mladim liječnicima da se mogu vratiti u jedinicu lokalne samouprave iz koje su došli.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Dulibić, Tomislav (HDZ)
Hvala lijepa.
Ima tu puno, puno znači prijedloga. Naravno da o svima njima i razgovaramo i sa zajednicom i županija i zajednicom gradova i to su sve dobri prijedlozi.
Što se tiče ovoga da se bojimo da će dalje odlaziti zbog ovoga, ne bojimo se da će dalje odlaziti, ali morate vi svi biti svjesni da su mladi ljudi jako frustrirani obveznom nekakve penalizacije i došle su nove generacije i idemo kažem u nove iskorake bez penalizacije i idemo u poticanje …/Govornik se ne razumije./…

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Jembrih, izvolite.

Jembrih, Ljubica (HDZ)
Poštovani državni tajniče, kvaliteta zdravstvene skrbi ima važnu ulogu u zaštiti javnog zdravlja i prevencije bolesti stoga je na nama svima skupa osiguravanje kvalitetne zdravstvene skrbi bitno kako za svakog pacijenta tako i za društvo u cjelini.
Iz županije iz koje dolazim imamo veliki problem sa nedostatkom obiteljskih liječnika u našim ambulantama. Molim vas dajte nam malo još pobliže pojasnite kako ćemo ovim zakonom odnosno i daljnjim prijedlog drugih zakona zadržati obiteljske liječnike u ruralnim sredinama jer to za sada čini veliki problem. Evo samo u Krapinsko-zagorskoj županiji trenutno fali 10 obiteljskih liječnika, a u ruralnim područjima vjerujte mi to je ogroman problem kojeg moramo hitno riješiti.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Dulibić, Tomislav (HDZ)
Hvala lijepo.
Naravno da smo toga svjesni. Naravno radimo na tome. Mi smo i i sa ovim zakonom i sa Zakonom o plaćama i sa uredbom i sa uredbom prošle godine mi smo podigli 30% liječnicima u obiteljskoj tj. u primarnoj zdravstvenoj zaštiti plaće koji tamo rade. Sad još, sad je bilo još dodatno povećanje. Znači išli smo ih izjednačiti sa liječnicima u bolničkom sustavu da postane to zanimanje atraktivno, a isto tako raspisali 922 specijalizacije na razini primarne zdravstvene zaštite. Smatramo da smo ostvarili prva dva koraka. Uključujemo lokalnu zajednicu, a onda nakon toga idemo i sa novim zakonom.

Jandroković, Gordan (HDZ)
To je bilo to.
Sada pozivam predstavnike odbora. Da, želi se obrati predsjednica Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku, poštovana kolegica Renata Sabljar Dračevac.
Izvolite.

Sabljar-Dračevac, Renata (Socijaldemokrati)
Zahvaljujem predsjedniče.
Uvaženi državni tajniče, drage kolegice i kolege, Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku je na svojoj 127. sjednici održanoj 11. ožujka 2024. raspravljao o Prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti s konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. 636 koji je predsjedniku Hrvatskog sabora podnijela Vlada RH aktom od 8. ožujka 2024. godine.
Tijekom rasprave predsjednica odbora pohvalila je predloženo rješenje kojim je naglasak na nagrađivanju i motiviranju djelatnika na ostanak u zdravstvenoj ustanovi pogotovo u sredinama u kojima je njihova specijalnost deficitarna. S tim u vezi mišljenja je da bi Ministarstvo zdravstva trebalo preuzeti na sebe kompletnu financijsku edukacijsku težinu za sve specijalizante čime bi se riješio problem izdvajanja za plaće specijalizanata koje sada idu iz paušala ustanove.
Predsjednik Hrvatske liječnike komore ujedno i imenovani član odbora uz pohvale za konačno ukidanje ovakvih robovlasničkih ugovora predložio je, a u svrhu izbjegavanja dvojbenog tumačenja zakonskog prijedloga jasnije i preciznije tumačenje Članka 12. dodavanjem novih stavaka 3. i 4. gdje bi se jasnije utvrdila obaveza ustanova i onih ustanova koje su bivši poslodavci specijalizanta ili liječnika specijalista a čiji ugovor još proizvodi pravni učinak.
Rasprava je također provedena u dijelu predloženog zakonskog rješenja odnosno na fizioterapijske tehničare i fizioterapeute odnosno nejasnoće vezane uz njihovu kompetencije i staž.
Predsjednica odbora iznijela je prijedlog Hrvatske komore fizioterapeuta iznesene u e-savjetovanju. Prisutni su se složili da obrazovanje fizioterapeutskih tehničara i prvostupnika fizioterapije nije istovjetno te da sadržaj pripravničkog staža ne može biti isti. Međutim, za zdravstveni sustav nedvojbeno je važnost fizioterapijskih tehničara koji provode fizikalnu rehabilitaciju te nisu prihvatili prijedlog Hrvatske komore fizioterapeuta o potrebi ukidanja pripravničkog staža za fizioterapijske tehničare. Nakon provedene rasprave članovi odbora većinom su glasova 8 za, 1 suzdržan odlučili predložiti Hrvatskom saboru Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Zahvaljujem.
Sada otvaram raspravu.
Prvi na redu je Klub zastupnika SDP-a i poštovana kolegica Andreja Marić.
Izvolite.

Marić, Andreja (SDP)
Hvala lijepa poštovani predsjedniče Sabora, poštovani državni tajniče, kolegice i kolege.
Dakle, govorimo o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, kolokvijalno rečeno Zakon o ukidanju robovlasničkih ugovora. U ovom trenutku svaki liječnik nakon završetka specijalizacije dužan u bolnici koja ga je poslala na specijalizaciju odraditi dogovoreni broj godina. Međutim, ako raskine ugovor ranije dužan je vratiti troškove plaće i specijalizacije što je iznosilo i po 100 tisuća eura.
Pravi robovlasnički ugovori moram to odmah reći su bili u moje vrijeme, nećemo o godinama kada su, kada smo mnogi odnosno su mnogi kolege, mi smo morali u mojoj bolnici odraditi onoliko koliko je trajala specijalizacija, jer mnogi su morali odraditi puta dva. E to su bili pravi robovlasnički ugovori.
Ali i sada o tome možemo govoriti, jer mnogi moraju vraćati i po 100 000 eura, a sada će vraćati samo trošak specijalizacije od oko 7000 eura, odnosno ako dobije suglasnost od ministarstva to će platiti bolnica u koju idu raditi. Dakle, liječnike se na specijalizaciji obvezuje da u slučaju odlaska iz bolnice prije isteka ugovorenog roka vrate samo troškove edukacije. Radi se o više tisuća mladih liječnika koji su sada financijski opterećeni, a prema ovom zakonskom prijedlogu nakon njegovog stupanja na snagu zdravstvene ustanove u roku od 90 dana moraju svim liječnicima sa takvim ugovorom ponuditi sklapanje izmijenjenog ugovora o međusobnim pravima i obvezama.
Puno je problema koji pogađaju mlade liječnike u zdravstvu, mnogi ostaju i dalje neriješeni, a jedan od njih je i nedovoljno kvalitetno specijalističko usavršavanje. Mnogi liječnici kada dobiju ugovor o specijalizaciji odlaze na specijalizaciju u kliniku i praktički niti nisu u svojoj matičnoj ustanovi. Ovisno o specijalizaciji neki provode godinu, dvije u matičnoj ustanovi, a neki zapravo i cijelo vrijeme. A to cijelo vrijeme bolnica koja ga šalje na specijalizaciju plaća tu specijalizaciju.
Neki, zapravo mnoge bolnice zapravo imaju kvalitetne mentore i mogao bi se promijeniti način obavljanja specijalizacije tako da se ipak može obaviti dio specijalizacije u onim slučajevima gdje za sada moraju obaviti specijalizaciju u klinici, ali to je posao koji još treba napraviti.
Veli državni tajnik da se ide u izmjenu ovog zakona zato što je to premijer obećao mladim liječnicima. Dakle, sastanak i prosvjed je bio prošle godine u proljeće, pa evo sad je 3 mjesec. Ali ja bih ipak rekla, a s time se slažu i predstavnici liječničkih udruga da je poticaj bila odluka Ustavnog suda kojom se utvrđuje da obveza liječnika o vraćanju bruto plaće u slučaju prekida radnog odnosa prije isteka ugovorne obveze vezano uz specijalizaciju predstavlja kršenje članka 55. Ustava, tj. kršenje ustavnog prava zaposlenih na zaradu.
I upravo to govore i liječničke udruge. Zapravo se svi skupa bore već praktički 9 godina da se, da i Hrvatska bude po tom pitanju moderna i pravedna europska država. Jer ako se ne bi poštovala odluka Ustavnog suda to bi imalo za posljedicu propisanu sankciju za počinitelje i nastavak zapravo provođenja ovakvih ugovora.
Još u 8 mjesecu je Ministarstvo zdravstva poslalo priopćenje u kojem tvrde da od 2019. postoji zakonska mogućnost ranijeg odlaska uz povrat samo stvarnih troškova specijalizacije. Međutim, to zapravo demantiraju ne samo liječničke udruge, nego i brojni liječnici koji su podastrijeli dokaze kakve zapravo imaju ugovore sklopljene sa svojim zdravstvenim ustanovama.
I upravo kolege liječnici, evo rađena je jedna anketa od srpnja do rujna prošle godine gdje je direktno zbog takvih nepovoljnih ugovora oko 1500 liječnika u opasnosti od ovrhe. Zašto? Zato što imaju po tom ugovoru obvezu vraćanja zarađenih i bruto plaća i božićnica i regresa, darova za djecu. Dakle, nije se tu radilo samo o vraćanju umnožene proračunske osnovice, nego zapravo o svemu onome što su oni tijekom svog rada zaradili. A zapravo su šire procjene da je u Hrvatskoj ukupno oko 6000 liječnika ima neku vrstu ugovornog rada sa poslodavcima.
Tako da se takvi ugovori zapravo kreću od 60 000 eura, pa čak i do preko 220 000 eura, gdje im je poslodavac ovrhom sjeo na svu imovinu. Takve slučajeve EU ne poznaje i mi bi zapravo i na taj način trebali ne samo poštovani odluku Ustavnog suda, nego zapravo slijediti i ono što rade i druge države u EU.
Jer naši specijalizanti zaista i ja sam bila specijalizant pa znam itekako predano, uz puno truda, znoja, muke i rada odrade tu svoju specijalizaciju. Dakle, to ne znači da sjediš pa malo čitaš i učiš za ispit, nego radiš, radiš u teškim dežurstvima. Većina prvih kontakata naših pacijenata u zdravstvenim ustanovama pogotovo u hitnim službama je upravo sa specijalizantima, tako da je zaista nepravedno da oni ono što su odradili zapravo vraćaju u punom iznosu. I naša krovna udruga Liječnička komora također je apelirala da se hitno ukinu ovakvi robovlasnički ugovori. Dakle, nije poanta da se novčano kažnjavaju mladi liječnici, nego zapravo da ih se stimulacijom i nagrađivanjem zadrži u ustanovi za koju su specijalizirali ali naravno i za cijelu Republiku Hrvatsku.
Mi ne želimo da naši mladi liječnici odlaze više iz Hrvatske koliko god je sad i otvoreno i tržište itd. Ali država, prvenstveno država a ne samo prebacivanje loptice na jedinice lokalne i regionalne samouprave mora napraviti više da se liječnici zadrže u Republici Hrvatskoj.
Veli državni tajnik da se raspisalo 920 specijalizacija iz primarne zdravstvene zaštite, ali propušta reći da su u tim raspisanim specijalizacijama već kolege liječnici koji rade u ordinacijama obiteljske medicine, tako da na kraju kad obave specijalizaciju se neće raditi neto 920 novih specijalista obiteljske medicine.
Također više puta smo tu govorili i upozoravali u ovom trenutku nedostaje oko 300 liječnika obiteljske medicine, oko 110 ginekologa, oko 90 blizu 100 pedijatara. Kolegica je spomenula u svojoj županiji i u mojoj županiji čak ima nepokrivenih ambulanti i svaka zapravo županija ima problema sa nedostatkom prvenstveno liječnika obiteljske medicine. Za pet godina će preko 800 liječnika obiteljske medicine ić u mirovinu, nema dovoljno mladih specijalizanata koji bi ih nadoknadili i da ostat će preko milijun i pol naših građana bez svog liječnika obiteljske medicine ako se stvari hitno ne pokrenu. Osam godina ste na vlasti niste napravili dovoljno da riješimo problem kadrovskog deficita, prvenstveno u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Ukupni manjak liječnika je dvije tisuće, medicinskih sestara oko četri tisuće, bez obzira što nas kao ima manje u RH, ali jako dobro znate da su sve veće potrebe stanovništva, a stanovništvo sve duže živi i naravno imaju puno pravo na sve moguće zdravstvene usluge koje pružamo u RH.
E sad drugi par rukava što govore i Hrvatska udruga poslodavaca u zdravstvu odnosno ravnatelji, dakle postoji i fiskalna odgovornost ravnatelja bolnice, dakle potpiše se ugovor sa specijalizantom koji se obvezuje da će doći se vratiti nakon provođenja specijalizacije, ali ima mogućnost da ode iz te ustanove u kojoj je radio, tako da s jedne strane imate fiskalnu odgovornost ravnatelja, a s druge strane nemate gotovog čovjeka. I čak i lako i za novce, ali kada čekate pet godina da se mladi liječnik vrati, a to svi jako dobro znamo koji radimo u sustavu onda je zapravo problem i tko će pružati zdravstvenu zaštitu našim građanima, a to je na prvom mjestu, dakle naši su pacijenti na prvom mjestu i onda se zapravo ta jedna kula koju smo zamislili kako će izgledati zapravo pružanje zdravstvene zaštite u narednim godinama se ruši.
Dakle, imate opremu, imate zgradu sve se to eto i ministarstvo hvali, ali onda se pitamo tko će raditi u toj određenoj lokalnoj sredini. Tako da velim iz UPUZ-a kažu da će ovo potaknuti još veći egzodus liječnika, naravno da su tu potrebne i mjere i od strane jedinica lokalne i regionalne samouprave, ali u prvom redu je država ta koja mora preuzeti odgovornost da se uvede centralno raspisivanje specijalizacije i njihovo centralno financiranje. Dakle, ovo ne može ostati da jedna županijska opća bolnica plaća specijalizaciju, a onda nakon pet godina ostane bez specijalizanta i ministarstvo pere ruke. Dakle, ovo se mora hitno riješiti, mi ćemo podnijeti i amandman u tom smislu.
Nadalje, ono što svakako podržavamo da jedinice lokalne i regionalne samouprave uskoče, a to je naravno omogućavanje dodatnih kvalitetnih uvjeta rada, dodatne mjere u smislu i osiguravanja kvalitetne nekretnine gdje će takvi liječnici živjeti i niz dodatnih mjera koje bi zapravo poticale ostanak liječnika u sustavu.
Druga stvar koja mi je i osobno bitna u tom sad Zakonom o zdravstvenoj zaštiti je problem naših fizioterapeuta, vjerojatno svi već znate da se praktički jedina tu borim preko tri godine i za ostvarenje pripravničkog staža za naše djelatnike u zdravstvu kojega još moraju obaviti, ali i novi problem koji se odnosi, a koji je iskrsnuo zapravo prije godinu dana koji se odnosi na neizdavanje licenci fizioterapeutima od strane Hrvatske komore fizioterapeuta. O čemu se radi? Dakle, prvostupnici fizioterapije nakon odluke Visokog upravnog suda od 30. siječnja 2023. ne mogu dobiti licencu od komore dok ne obave pripravnički staž iako su ga već obavili kao fizioterapeutski tehničari položili ispit, time ne mogu pristupiti tržištu rada i time se ograničava egzistencija i njihovo ustavno pravo na rad. Odluka Visokog upravnog suda RH kaže da Hrvatska komora fizioterapeuta na nezakonit način, citiram „stvara nezakonitu prepreku prvostupnicima fizioterapije da pristupe tržištu rada. Komora nema pravo od prvostupnika fizioterapije tražiti polaganje ispita osposobljenosti“, e sad zašto komori nije smetalo kad su naplaćivali takvo polaganje ispita 300 eura bez da su tražili polaganje pripravničkog staža, a nakon odluke Visokog upravnog suda sada odjednom opet treba polagati pripravnički staž onima koji su već jednom obavili. I tu smo se zna dobro i evo i državni tajnik natezali praktički mjesecima, između ostalog je i Ministarstvo zdravstva komori poslalo dopis od 27. travnja 2023. u kojem jasno stoji isti pripravnički staž propisan je za fizioterapeutskog tehničara i prvostupnika fizioterapije i također prvostupnici fizioterapije imaju pravo na upis u registar komore.
Dakle, održali smo niz sastanaka, bilo je i nekakvih rješenja od strane ministarstva od kojih su onda reterirali, pa je onda bio u e-Savjetovanju Nacrt prijedloga pravilnika o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika i u krajnjoj liniji evo sad konačno i ove izmjene zakona gdje će se nadamo se riješiti putem čl. 2. i 11. pitanje izdavanja licenci prvostupnicima fizioterapije koji su već kao fizioterapeutski tehničari obavili staž i nadam se da to će obuhvatiti retrogradno sve one ljude koji čekaju na tu licencu i da neće biti nikakvih smicalica od strane bilo koga.
I još nekoliko riječi o pripravničkom stažu velim za koji se borim već preko tri godine, država je propisala da pojedine struke u zdravstvu npr. fizioterapeuti, radni terapeuti, farmaceutski tehničari, primalje itd., moraju nakon redovnog školovanja obaviti pripravnički staž u trajnu od 12 mjeseci kako bi dobili licencu za rad mogli pristupiti tržištu rada, no država im ga ne omogućava u potrebnoj mjeri.
Dakle na staž čeka oko 2,5 do 3 tisuće ljudi, za 2020. bilo je za cijelu RH 170 mjesta, onda smo za 2021. dogovorili 2 tisuće mjesta, ali je po starom Pravilniku 675 mjesta bilo za medicinske sestre koje više ne moraju obaviti staž, pa su te kvote ostale neiskorištene, pa je 2022. smanjeno na 900 mjesta, pa za 2023. 1500, a za 2024. opet smanjeno, 826. Zašto? Zato što ministarstvo barata podacima koliko čeka na Zavodu za zapošljavanje, a što je s onim mladim ljudima koji rade po Konzumu, po Lidlu itd. da bi preživjeli dok ne dobiju staž i onda da bi se prijavili na staž, zamislite, moraju dati otkaz da bi bili barem jedan dan na Zavodu za zapošljavanje, a to im nije jamstvo da će dobiti pripravnički staž.
Osim toga mnoge zdravstvene ustanove ne poštuju naputak Ministarstva zdravstva da prednost imaju oni koji duže čekaju na staž. Ministarstvo zdravstva je upoznato s nepravilnostima, ali nitko nije sankcioniran. Tako da problema oko pripravničkog staža ima još jako puno, nedovoljno je kvota, ljudi predugo čekaju na staž, onda im se još komplicira s tim licencama, no vjerujem da će se u budućnosti, da će naša Vlada to sve skupa riješiti i naravno dat ćemo još amandman da se ukida i staž fizioterapeutskim tehničarima jer struka kaže da su oni osposobljeni tijekom svog školovanja …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…
…pa se nadam da ćete to i prihvatiti, hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kao drugi govorit će poštovani kolega Mladen Karlić u ime Kluba zastupnika HDZ-a, izvolite.

Karlić, Mladen (HDZ)
Hvala predsjedniče.
Poštovani državni tajnice, poštovani tajniče, poštovane kolegice i kolege.
Pred nama je Prijedlog zakona o dopunama, izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Srećom evo u ovom mandatu više puta smo raspravljali o zdravstvenim temama, možda samo još evo jedanput podsjetit, znači Zakon o zdravstvenoj zaštiti koji je sabor donio na sjednici 31. listopada 2018.g. uređuje se društvena skrb za zdravlje stanovništva, načela i mjere zdravstvene zaštite, prava i obveze osoba u korištenju zdravstvene zaštite, razine zdravstvene djelatnosti, sadržaj i organizacijske oblike obavljanja zdravstvene djelatnosti, te nadzor nad obavljanjem zdravstvene djelatnosti. Zašto to govorim? Zato što da bi imali jedan dobar zdravstveni sustav moramo imati, zadovoljiti nekakva tri, najmanje tri uvjeta. Prvo su da imamo zgrade, znači objekte, bolnice, ambulante, domove zdravlja, laboratorije i sve što je potrebno. Druga je imati dobru opremu, a to su evo kao što smo mogli malo čuti u uvodu, od linearnih akceleratora, od sve laboratorijske opreme, CT-a, magnetske rezonance i svega što evo možemo, svjedoci smo da ovih godina posljednjih upravo ova Vlada zahvaljujući europskim fondovima je jako puno učinila u cijeloj RH i na obnovi bolnica, zdravstvenih ustanova, na nabavi opreme i mislim da u tom dijelu možemo biti dobro i jako zadovoljni. Treći je imati stručne zdravstvene kadrove i one koji su vezani uz zdravstvo i naravno imati ih dovoljan broj jer to je ono što je problem i što nam nedostaje i mislim da se upravo Ministarstvo zdravstva i cijeli zdravstveni sustav mora potruditi, pa i cijela zapravo hrvatska zajednica na tome da osigura što veći broj zdravstvenih djelatnika na cijelom području RH, a posebno se to onda odnosi i na one periferne dijelove u koje će liječnici, sestre, pa i drugi zdravstveni djelatnici možda teže ili rjeđe htjeti otići i zato moramo naći način i model kako osigurati da jedan liječnik ne znam radi u jednoj Gunji, u nekim Račinovcima, u nekom, na nekom otoku malom i da bude zadovoljan i da bude, da pruža onu pravu zdravstvenu skrb koju treba. Zato se ne mogu složit da je ovo robovlasnički, da su ovo robovlasnički ugovori bez obzira što se radi o specijalizacijama i sam sam potpisao takav ugovor i odradio, ne zato što je to neko mene natjerao, nije to bila želja ravnatelja da on mene ima kao roba, niti moje bolnice, nego je bio interes da moje područje općina, bivša Općina Vinkovci, Vukovarsko-srijemska županija ima što više stručnih osposobljenih zdravstvenih kadrova, specijaliziranih za pojedina područja, da ne moramo te pacijente slati u velike kliničke bolnice, da li osječku, da li zagrebačku i tako zapravo stvarati opterećenje u tom sustavu i zato je jako važno da ovo shvatimo znači da su ovo potrebe pacijenata, potrebe ljudi koji na tom području, jer ako želimo da ljudi ostanu živjeti na području, posebno na rubnim dijelovima RH, moramo im osigurati zdravstvenu skrb, a možemo osigurat samo tako da na neki način ili ugovorom riješimo ili da nađemo model koji će ljude, neću reć tjerati, ali gdje će željeti ići u one perifernije dijelove RH gdje će imati puno bolje uvjete, možda veću plaću, bolji stambeno zbrinjavanje nego ovdje negdje u ovim centralnim dijelovima. I zato kad se rade ugovori u bilo kojem obliku, ali evo i ovaj specijalistički, o specijalizaciji, radi se na ovakav način i naravno slažem se potpuno da ga treba promijeniti jer kao što je i kolegica prije mene rekla, kada smo na specijalizaciji mi nismo tu da sjedimo, nego mi uč…, mi radimo zapravo u tim bolnicama i mi smo plaćeni za, ta naša plaća koju nam neko plaća, bila ona iz naše bolnice ili bila te bolnice u kojoj se nalazimo ili bila od Ministarstva zdravstva zapravo je za naš rad jer kroz rad se educiramo i postajemo specijalisti. Zato se slažem da ovaj prijedlog, s ovim prijedlogom zakona u ovome dijelu i naravno drago mi je evo da je i Liječnička komora i Udruga bolničkih liječnika i Inicijativa mladih liječnika Hrvatske pozdravila ove izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti da se olakša, da, da se ne plaćaju ovak…, one, one stvari koje nisu vezane zapravo uz samo specijalističko usavršavanje obzirom kažem da je to rad, a ne nekakvo sjedenje, učenje ili ne znam da nas neko nosi po bolnici i samo pokazuje nešto nego moramo sami raditi i dežurati i sve ostale znači postupke raditi i tako da troškovi specijalizacije, ono što je potrebno da se plati, isključivo su oni stvarni financijski troškovi samog usavršavanja kao što je to navedeno. Znači ovim prijedlogom zakona uređuju se odredbe vezane uz ugovor, međusobnim pravima i obvezama koje specijalizanti sklapaju u zdravstvenim ustanovama. I to bi kako smo mogli čuti već od državnog tajnika negdje bilo oko 7000 eura. I to je nešto što je naravno prihvatljivo.
Ali na nama je da osiguramo i lokalna zajednica i bolnice, odnosno zdravstvene ustanove kako zadržati te specijaliste, kako izabrati te specijalizante za koje će biti sigurni da će oni ostati na tom području i da će voditi skrb o onim osiguranicima, pacijentima, znači ljudima koji žive na tom području da bi imali kvalitetnu zdravstvenu skrb kao što imaju i oni u velikim kliničkim centrima, odnosno gradovima gdje je puno naravno dostupnija ili kvalitetnija zdravstvena skrb.
Ovim prijedlogom zakona propisuje se iznimka od obveze plaćanja zdravstvene, odnosno troškova specijalizacije. Ako specijalist u roku od jedne godine od dana otkazivanja ugovora o radu zdravstvenoj ustanovi osnuje svoju privatnu praksu u primarnoj razini znanstvene djelatnosti, odnosno ugovori djelatnost na sekundarnoj razini zdravstvene zaštite u mreži javne ustanove na području koje pokriva zdravstvena ustanova koja je snosila troškove specijalističkog usavršavanja, što znači da ostane ne znam na području te županije u kojoj je njegova bolnica.
Briše se obveza obavljanja pripravničkog staža za masere što je u redu. Propisuje se da fizioterapeutski tehničar, zdravstveno-laboratorijski tehničar, sanitarni tehničar koji je obavio pripravnički staž, položio stručni ispit i u istom zdravstvenom usmjerenju završio prije diplomski, odnosno diplomski studij nema obvezu ponovnog obavljanja pripravničkog staža, niti obavezu ponovog polaganja stručnoga ispita.
Određuje se da privatnu praksu ordinacije može obavljati zdravstveni radnik koji nije u radnom odnosu, odnosno ne obavlja drugu samostalnu djelatnost osim u slučaju ugovora sa visokim učilištem koje izvodi studijski program, odnosno zanimanje.
Uređuje se da se stjecanje prava na naziv specijalista određene specijalnosti kandidat koji je položio Europski specijalistički ispit pred Europskom udrugom medicinskih specijalista obavezan položiti i praktični dio specijalističkog ispita pred ispitnom komisijom iz članka 184. Zakona o zdravstvenoj zaštiti.
Znači prema ovom zakonskom prijedlogu u slučaju raskida Ugovora o radu prije isteka ugovorne obveze rada specijalizant ili specijalist u obaveznoj zdravstvenoj ustanovi nadoknaditi samo troškove specijalizacije bez dodatnih drugih troškova. Zdravstvene ustanove će morati u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona o specijalizantima koji obavljaju specijalističko usavršavanje ponuditi sklapanje izmijenjenog ugovora o međusobnim pravima i obvezama u kojem će obveza naknade troškova za cijelo razdoblje specijalističkog usavršavanja biti usklađena sa odredbama ovog zakonskog prijedloga.
Isto tako, zdravstvene ustanove će u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona ponuditi sklapanje izmijenjenog ugovora o međusobnim pravima i obvezama i sa specijalistima kojima na dan stupanja na snagu ovog zakona nije istekla ugovorna obveza iz sklopljenog ugovora o međusobnim pravima i obvezama.
Klub Hrvatske demokratske zajednice podržat će ovaj prijedlog zakona.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Sada je na redu Klub zastupnika Socijaldemokrati poštovana kolegica Sabljar-Dračevac.
Izvolite.

Sabljar-Dračevac, Renata (Socijaldemokrati)
Zahvaljujem predsjedniče.
Uvaženi državni tajniče, uvažene kolegice i kolege mi Socijaldemokrati podržat ćemo Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Ove izmjene napokon miču robovlasničke ugovore koji su nametnuti našim mladim kolegama. Slažem se sa predlagateljem kako je potrebno stimulirati liječnike kako bi radili u udaljenim, dislociranim lokacijama nakon završene specijalizacije.
Postoje različiti načini stimulacije, rješavanje stambenog pitanja, oslobađanje od poreza, dodaci na plaću itd. Sve nam je ovo potrebno kako bismo zadržali naše kadrove u Hrvatskoj. Složit ćete se sa mnom da je hrvatsko zdravstvo centralizirano. Ako je zdravstvo centralizirano onda Ministarstvo zdravstva žurno mora preuzeti kompletno financiranje svih specijalizacija. Zaposlenici, liječnici specijalizanti koji rade u našim ustanovama primaju plaću od ustanova, a trebaju primati direktno od ministarstva jer ministarstvo odlučuje u raspisivanju specijalizacija i nepravedno je da se s tim troškom opterećuju liječnici ili ustanove.
Ako je ministarstvo procijenilo da nam treba određeni broj specijalista, tada ministarstvo u interesu javnog zdravstva, isključivo za javno zdravstvo to mora i platiti. Može se donijeti odluka da ministarstvo direktno uplaćuje ustanovama za sve njezine specijalizante kao neko prijelazno rješenje.
Ministarstvo zdravstva nerealno planira potrebe specijalističkih usavršavanja. Treba osigurati potreban i održiv broj liječnika u javnom zdravstvu. To je temeljno pitanje svake zdravstvene politike. Problem u ostvarivanju ovog cilja kreće već od neučinkovitog nacionalnog planiranja specijalizacija. Promjene koje su potrebne su opsežne, duboke i značajne, te specijalističko usavršavanje nije moguće popraviti različitim zakrpama u obliku izmjena i dopuna zakona i podzakonskim aktima.
Dokument koji definitivno potreban je broj specijalizacija, dokument koji je definirao potrebu specijalizacija u pet godina, Nacionalni plan specijalističkog usavršavanja zdravstvenih radnika za petogodišnje razdoblje od 2020. do 2024., dakle ove godine je u velikoj mjeri nerealan. Nužna je centralizacija financiranja, dodjeljivanja i kontrole provedbe specijalizacije.
Za značajnije pomake u kvaliteti upravljanja programom specijalističkog usavršavanja Hrvatska liječnička komora predložila je tzv. model nacionalnih specijalizacija prema kojima bi liječnik specijalist specijalizirao za Republiku Hrvatsku koja bi iz zasebnog fonda financirala specijalizacije liječnika.
Specijalizacije bi se raspisivale prema stručnoj metodološko utemeljenom planu, a dodjeljivale bi se na transparentan način prema kriterijima izvrsnosti.
Komorin model sadrži i osnivanja Registra ustanova koje mogu provoditi specijalističko usavršavanje, kao i definiranje njihovog potrebnog kapaciteta za ovu edukaciju.
Svakako bi naglasila da broj specijalizacija koji je išao u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, financiranje iz NPOO.-a, i nažalost iz tih sredstava nisu se mogle financirati specijalizacije u sekundarnoj zdravstvenoj zaštiti. Ako ministarstvo nije u stanju voditi brigu o potrebama javnog zdravstva, neka to prepusti Hrvatskoj liječničkoj komori. Osobno smatram dok se ne donese kvalitetan zakon i podzakonski akti o specijalizaciji liječnika, ministarstvo bi direktno trebalo preuzeti na sebe financiranje izobrazbe svih specijalizanata. Mada ovaj zakon nije cjelovit, mi Socijaldemokrati podržat ćemo prijedlog ovog zakona, hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Sada će u ime Kluba zastupnika Fokusa i Reformista govoriti poštovani kolega Damir Bajs, izvolite.

Bajs, Damir (Fokus)
…/Govornik se ne razumije./…. Mislim da su potrebno dati posebnu pažnju zbog problema koji postoje, a problemi koji se trebaju riješiti kroz reformu, pa i kroz ovaj zakon, bi bili navedeni. To je pitanje financijske održivosti. Ovog trenutka zdravstveni sistem u RH ima dug preko 7 milijardi kuna ili milijardu i nešto eura. Imamo činjenicu da HZZO u prošloj godini je ostvario manje prihode nego godinu dana prije iako je imao inflaciju i navodno povećane plaće iz kojih se isplaćuje najveći dio, udio unutar prihoda HZZO-a. Država još uvijek nije platila niti dugove koje ona ima prema HZZO-u iz 2023.g.. Mi naravno slijedom toga imamo velika dugovanja bolnicama i tu i tamo se dešava da dobavljači prestanu dobavljati lijekove, sad naravno htijenjem da država pokrije sve ono što bolnice trebaju platiti. Problem koji imamo je naravno i kvaliteta zdravstvene skrbi. Standardi zdravstvene zaštite su općenito zadovoljavajući, ali kvaliteta zdravstvenih usluga u udaljenim i rubnim područjima izvan centara kao što je Zagreb, Rijeka, Split ili Osijek, bitno variraju, da ne govorim o otocima koji imaju upitnost zdravstvene zaštite. Također naravno urbana i ruralna područja sukladno tome nemaju isti standard unutar zdravstvene zaštite, a reforma koja je provedena zapravo je, u konačnici nije dovela do nikakvih promjena na bolje kad govorimo o zdravstvenom sustavu. Što je rezultat svega toga? Pa u Hrvatskoj se manje živi i kraće živi nego bilo gdje drugdje u EU, razlika je oko 3,5.g.. Mi smo još uvijek naravno kad govorimo o problemima zbog čega kraće živimo, oni koji umiru najviše od raka u cijeloj EU i naravno imamo iznimno velikih problema sa infarktima ili kako se to kaže, kardiovaskularnim problemima. Shodno tome, ovaj dio prijedloga zakona treba bi adresirati upravo te probleme, međutim to se baš i ne vidi.
U raspravi, ono što je meni interesantno, koja je bila raspisana, dakle kroz e-savjetovanje, imali smo i primjedbi. Ja ću vas prisjetiti da je reformom zdravstva ukupnost osnivačkih prava ili vlasništva na zdravstvenim ustanovama prešla na RH i ministra zdravstva. Dakle ministar zdravstva nadležan je za sve ravnatelje praktički 90% unutar zdravstvenog sistema RH. Međutim, na ovaj prijedlog zakona ravnatelji su dali svoje očitovanje i kao što ovdje kaže, udruga poslodavaca u zdravstvu smatra da predložene izmjene i dopune Zakona o zdravstvenoj zaštiti koje se odnose na specijalističko usavršavanje smatramo neprihvatljivim. Sustav specijalističkog usavršavanja ukoliko se mijenja potrebno je suštinski, cjelovito i sustavno izmijeniti, te smatramo da predloženim djelomičnim izmjenama se ne postiže kvalitetnija i dostupnija zdravstvena zaštita za građane već znači predložene izmjene budu li usvojene dovesti do smanjenja kvalitete, dostupnosti i kontinuirane zdravstvene zaštite za građane, osobito u javnom zdravstvenom sustavu koji je temelj ukupnog zdravstvenog sustava RH. Ko to kaže? To su ravnatelji KBC-ova, to su ravnatelji tzv. općih bolnica, to su ravnatelji niza institucija unutar dakle onoga što se zove zdravstveni sistem RH i kojima je ministar konkretno zapravo onaj ko predstavlja vlasnika, a to je Vlada RH.
Stoga ja ću reći ovako, ovaj zakon bi trebalo podržati, ali treba imati na umu i šta kažu ljudi koji vode zdravstveni sistem, a ne samo ministar, nego i oni koji operativno vode taj dio, oni su otvorili niz, ja bih rekao, problema koji nisu riješeni ovim prijedlogom zakona i sasvim sigurno država mora preuzeti financiranje ukupnosti specijalističkog obrazovanja, mora preuzeti i obvezu, naime i državni tajnik i ministar su rekli jednu rečenicu, Hrvatska ima više liječnika nego što treba samo nisu ravnomjerno raspoređeni. Ako je to točno da postoji višak liječnika kako je rečeno jer rečenica ima više riječi nego što treba, znači da ih je višak, ali kažu oni, oni bi htjeli samo kao radit u Zagrebu. Ja to ne vjerujem, ja vjerujem da bi i te kolege iz zdravstva htjeli otići negdje ukoliko im se daju uvjeti. Pošto je država vlasnik ukupnosti zdravstvenog sustava ona bi trebala napraviti pozitivnu diskriminaciju i one koji rade ne u velikim centrima nego manjima zapravo nagraditi, a ne samo prebaciti to na županije, gradove i općine. Pa čemu služi država, ko je vlasnik toga, ko ima najviše novaca? Država. I zbog čega se država izmiče iz toga i kaže neka to riješe župani?
A ove primjedbe koje smo čuli od ravnateljstva, ljudi koji vode državne ustanove, KBC-ove i opće bolnice, pokazuju zapravo čudnu situaciju da su oni protiv svojeg vlasnika, a to je zapravo Vlada RH.
Da trebaju županije, gradovi i općine napraviti pomak, naravno da trebaju. Ja sam bio župan Bjelovarsko-bilogorske županije, mi smo napravili prvu i koliko znam zadnju opću bolnicu u Hrvatskoj, više nema nikakvih planova za nove bolnice. Dapače ima planova za zatvaranje onih koje već postoje. Spajanje koje će uslijediti nakon ovih izbora, što je ugovoreno sa EU pa ćemo smanjiti taj broj sa 60 ukupno zdravstvenih ustanova koje su bile na 30-ak po vlasničkom modelu, a kad govorimo o tome to je nova zgrada Opće bolnice Bjelovar je zapravo donijela zbilja jedan veliki pomak u tom dijelu. Mi smo u isto vrijeme radili i na tome da imamo jedan od najvećih broja specijalizanata na broj liječnika u Općoj bolnici Bjelovar. Dakle vrlo često je taj broj premašivao 50 ili 60, a to znači da svaki treći ili četvrti liječnik je bio specijalizant i to je bio radi toga što sama zgrada i oprema i tehnika ne može liječit ljude, ljude lijeće liječnici. I da proveli smo program prvi u Hrvatskoj sa liječničkom komorom zajedno gdje smo poduprli liječnike da dođu u zdravstveni sistem Bjelovarsko-bilogorske županije ili da ne odu iz tog sistema. To se odnosilo i na liječnike specijaliste, opću praksu ali to se odnosilo i na tehničare, medicinske sestre, farmaceute i sve one i da pomogli smo im u usavršavanju i da to su bile novčane pomoći i ja ne bježim od toga da trebaju svi pomoći ali Vlada RH i oni koji to, koji imaju najviše novaca i najviše obveza, a sada su i preuzeli upravljanje, morali bi to napraviti u praktičnom smislu riječi na način da svakome bude zdravstvena usluga dostupna. Nema razloga da Hrvatska i hrvatski građani budu među zadnjima po životnom vijeku zbog neučinkovitosti u zdravstvenom sustavu u kojem zapravo ima dosta novaca ali za to treba ipak jedno razumno i kvalitetno vođenje tog sistema, a ovakve poruke disharmonije unutar sistema pokazuju da on nije ni izdaleka najbolji. Brojke to potvrđuju, a zadovoljstvo građana našim zdravstvenim sistemom je raznoliko. Da, ja ću reći da i liječnici imaju ja bih rekao iznimne odgovornosti i obveze u tom sistemu i ne treba to podcijeniti ne samo oni nego i bilo tko tko radi. Od dakle tehničara, medicinskih sestara, farmaceuta i svih onih koji se nalaze unutar toga, međutim dobra volja pojedinca je jedno, a ukupnost vođenja sistema je drugo. Dakle, onaj jedan dobar vojnik ne čini dobru vojsku nego dobru vojsku čine zapravo oni koji su organizirani i na odgovarajući način posloženi, a zdravstveni sistem je upravo takav. Ovim izmjenama i dopunama zakona, dakle nećemo promijeniti ništa od ovoga što smo naveli, neće ni na koji način dovesti do uravnoteženosti, a ono što je izrečeno to očekujemo da se i dogodi. Dakle ako zbilja postoji višak liječnika u Hrvatskoj koji je neravnomjerno raspoređen, onda je na Vladi RH, u ovom slučaju Ministarstvu zdravstva da te liječnike koji postoje privuče u druge krajeve i da im da nešto što, zbog čega bi počeli tamo raditi. Nemoguće je da dobar dio Hrvatske uopće nema zdravstvenu zaštitu u nekim segmentima, da fale specijalisti onoga što možda nam je i najvažnije ponekad, primjerice hitne medicine ili druge, dakle koji zapravo ovog trenutka su oni koje prve zovete kada ste u problemu, a kada dođu zapravo je pitanje da li imaju čovjeka koji je to specijalizira, zašto nema, zato što država to nije poduprla. Stoga mi možemo razmotriti dakle podržavanje ovog zakona ali to ne mijenja ništa od onog što sam rekao niti će donijeti promjene koje mi želimo, a to je zapravo kvalitetnija zdravstvena zaštita u RH.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Sada će u ime Kluba zastupnika Možemo!, govoriti poštovana kolegica Ivana Kekin. Izvolite.

Kekin, Ivana (NL)
Hvala vam predsjedavajući.
Poštovani državni tajniče, dakle prijedlog o izmjenama i dopunama sad u hitnoj proceduri se u svojem najvažnijem dijelu odnosi na dugo problematizirane ugovore koji liječnici na početku specijalističkog usavršavanja potpisuju sa zdravstvenim ustanovama. Dakle prema dosadašnjem principu liječnici su nakon završetka specijalizacije bili dužni u bolnici koja ih je poslala na specijalizaciju odraditi dogovoreni broj godina, a ako raskinu ugovor ranije bili su dužni vratiti troškove bruto plaća i specijalizacije, što je iznosilo i po 100 tisuća eura. Prema prijedlogu novog zakona, u slučaju da se otkaže ugovor prije isteka ugovorne obaveze, vraćat će se ustanovi samo trošak specijalističkog usavršavanja. Još prošle godine zapravo je Ustavni sud donio odluku da će ovakvi ugovori po kojima liječnici nakon raskida vraćaju ne samo troškove usavršavanja već i troškove plaća koje su zaradili radeći puno radno vrijeme plus troškove dežurstava na radnom mjestu, protuustavni. Zakon je diskriminatoran, duboko nepravedan i ograničavao je slobodu kretanja radnika i ovim prijedlogom će se važan dio problema koji se odnosi na poštivanje prava radnika riješiti i to dakako pozdravljamo. No sasvim je jasno da ove promjene zakona za sobom nose i vuku produbljivanje krize dostupnosti zdravstvene skrbi za što još nismo nikada čuli kako ju ministarstvo planira riješiti. Nije slučajno da je unatoč snažnom dugogodišnjem zagovaranju od strane brojnih liječničkih udruga tako dugo trebalo, da se ovaj zakon napokon eto baš uoči izbora, promijeni. Ovim se zakonom dugo krpalo nedostatke disfunkcionalnog zdravstvenog sustava preko leđa dakako zdravstvenih radnika. Umjesto da se ministarstvo zapita da istraži, da intervenira, da vidi zašto iz nekih ustanova i s nekih odjela liječnici bježe glavom bez obzira, o tome čak po novinama pišu, ono je rigidnim i nepravednim ugovorima prisiljavalo liječnike da trpe loše upravljače i da trpe nemoguće uvjete rada u sustavu koji je dakako zarobljen od vladajuće stranke. Na čelu više od 70% zdravstvenih institucija su članovi HDZ-a ili njima bliske osobe. Stranka bira put kao što je rekao vaš ministar još uvijek, a kad je to ključni kriterij izbora onda je jasno da se upravljačke kvalitete ili stručne reference da nikog ne zanimaju. Nismo još čuli da je neki ravnatelj sletio s pozicije zato što ga je netko prokazao kao lošeg upravljača iz čije bolnice recimo ljudi bježe, pa makar i debelo u cijeni jednog stana ono plaćali cijenu svoje slobode. A itekako se zna među kolegama, pa reko i među širom javnosti iz kojih se bolnica odlazi, sa kojih se klinika odlazi, sa kojih se odjela odlazi zato što je tamo nemoguće raditi radi onog koji je na čelu.
Ne samo da nisu letili ravnatelji itd. nego dapače isti ostaju i u velikim bolnicama poput KBC, recimo Zagreb, poput KBC-a Split nedavno smo o tome čitali zaista sa pojedinih odjela ljudi bježe glavom bez obzira.
Dakle, ono što je ključno je da vi ne možete loše upravljanje nekako nadoknaditi ili zamijeniti prisilom i zabranom mobilnosti radne snage jer čak i unatoč tim nepovoljnim ugovorima brojne zdravstvene ustanove koje bi trebale osiguravati zdravstvenu skrb izvan Zagreba i najvećih gradskih središta i dalje muku muče sa značajnim manjkom kadra. Dakle, imali ste te ugovore, ljudi su po deset godina nakon polaganja specijalističkog bili dužni ostajati pa ipak nisu ostajali.
Znamo da liječnici u manjim sredinama posljedično tome zbog takvog egzodusa radne snage dežuraju i po više od 10 dežurstava mjesečno, imaju hrpe prekovremenih i time naravno da ne mogu osigurati dovoljno dobru skrb, a bome ne mogu sebi osigurati niti minimalnu kvalitetu života.
Ove promjene zakona pomoći će zdravstvenim radnicima da im se osigura pravo na mogućnost mobilnosti, ali paralelno se moraju donositi rješenja koja će biti usmjerena na rješavanje gorućih problema kadrovskih deficita koji su u pojedinim dijelovima ove zemlje doveli do potpuno nedostupne, potpuno nedostatne zdravstvene skrbi.
U izvješću Državnog ureda za reviziju o učinkovitosti upravljanja ljudskim resursima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, inače na to se nitko iz ministarstva nije osvrnuo, dakle pričamo o Državnom uredu za reviziju, iz lipnja prošle godine upozoravaju na kadrovsku devastaciju primarne zdravstvene zaštite, na izostanak planiranja i upravljanja ljudskim resursima, dakle ne oporba, nego Državni ured za reviziju kaže to, govore o lošem upravljanju ljudskim resursima u zdravstvu i o lošem vođenju specijalističkog usavršavanja. Navodi se da ne po stoji jedinstvena evidencija rješenja kojima ministarstvo odobrava specijalizacije, da nisu doneseni godišnji planovi potrebnih specijalizaciju 2020., 2021. i 2022.g. to znamo, zato imamo 70 specijalizanata iz endokrine, a 12 dječje psihijatrije, iako endokrinologa ne fali doslovno nigdje, a dječjih psihijatara fali čak i na Rebru, eto jer nije bilo plana već pet godina, nema plana o specijalističkom, o usavršavanju da znamo gdje nam kolko čega treba.
Kaže Državni ured za reviziju da ne postoji niti evidencija zdravstvenih ustanova, trgovačkih društava, liječničkih ordinacija, ovlaštenih za provođenje specijalističkog usavršavanja. Navedeno je da ne postoji stalno praćenje starosne strukture i specijalizacije liječnika, što bi logično je bilo nužno kako bismo mogli pratiti trendove i pravovremeno planirati što nam treba, koji broj gdje liječnika.
Navode iz Državnog ureda za reviziju da u modelu specijalizacija kojeg provodi Ministarstvo zdravstva nije moguće pratiti učinke i rezultate specijalističkog usavršavanja te kažu iz Državnog ureda za reviziju da je potpuno nejasno na koji način i na temelju kojih kriterija su utvrđene potrebe za specijalističkim usavršavanjem. Evo ne znamo na temelju kojih kriterija i na koji način, ne zna ni Državni ured za reviziju.
Kada govorimo o prijedlozima zakonskih izmjena koje se tiču specijalističkog usavršavanja, važno je naglasiti da bolja funkcionalnost sustava neće biti moguća bez temeljite revizije organizacije specijalističkog usavršavanja koji je sad u ingerenciji ministarstva.
Podaci koje je iznijela Hrvatska liječnička komora su poražavajući i kažu da je njihova longitudinalna studija iz 2022. u kojoj je sudjelovalo više od 1200 specijalizanata pokazala da manje od trećine specijalizanata smatra da stječe vještine praktičkih postupaka primjereno stupnju specijalističkog usavršavanja. A posebno zabrinjava da samo jedna petina smatra da je ostvarila stručne kompetencije sukladno planu specijalizacije, jedina petina misli da su se dovoljno dobro obrazovali na specijalizaciji. Četri petine dragi građani liječnika nakon što završi specijalizaciju u ovoj zemlji smatra da nisu dobili dovoljno dobru edukaciju. Samo da svi osvijestimo tu činjenicu.
Dakle, velik je i težak posao pred onima koji će naslijediti vaše ministarstvo, dakle nasljeđuje se doslovno spaljena zemlja, devastirana primarna zdravstvena zaštita, brojni dijelovi zemlje u kojima građani ne mogu ostvariti zdravstvenu skrb, cvjetanje sukoba interesa između privatnog i javnog, cvjetanja sukoba interesa između liječnika i farmaceutske industrije, nekvalitetan sistem specijalističkog usavršavanja liječnika, zastarjeli pravilnici nužni za normalno funkcioniranje sustava.
Sada kad ovo izglasamo u četvrtak i kad više neće biti moguće pomoću rigidnih i nepravednih ugovora na silu vezivati liječnike da ostaju u toksičnim sredinama s lošim upravljačima HDZ-ovskim i posljedično nemogućim uvjetima rada, postaje jasno da se dalje ovako više ne može.
Prisila kolikogod bila jaka ne funkcionira. Jedino rješenje je meritokracija, dakle to znači izbor najboljih na šefovska mjesta, adekvatna financijska stimulacija od strane države, ne lokalne samouprave jer to opet povećava razlike između nerazvijenih i razvijenih dijelova, liječnicima koji odlaze raditi u manje razvijena područja, ulaganja u liječnike kako bi njihovim ostankom u manje razvijenim područjima pokrenuli razvoj tih sredina jer nitko neće doći tamo gdje nema doktora, a uskoro u pola zemlje neće biti doktora. I nije to tako komplicirano i nemoguće zapravo je vrlo jednostavno, ali za vas iz HDZ-a je potpuno neizvedivo jer nije spojivo s načinom na koji vi vidite zdravstveni sustav, a vidite ga kao plijen kojeg dijelite. Bolnice dijelite kao plijen, ugovore dijelite kao plijen to ide na taj način.
Kolega Đakić ako imate šta za reći javite se predsjedavajućem pa slobodno.
Vođenje, možete zamolit kolegu Đakića da me ne prekida?
…/Upadica predsjednik: Ajde kolegice Kekin izvolite govorit, on je dobacio kao što dobace i drugi, a onda ste vi njega na jedan onako grub način isto tako prozvali, nastavite govoriti./…
Mislite da je grub način kad mu kažem da se javi da govori.
…/Upadica predsjednik: Kolegice Kekin izvolite govoriti. Nemojte se sekirat./…
Ja se apsolutno ne sekiram, samo vas molim da …
…/Upadica predsjednik: Malo se seki… malo se sekirate, izvolite govoriti./…
… da adekvatno vodite sjednicu. Vođenje sustava bazirano na klijentelizmu i na podijeli plijena kako vi to radite dovelo nas je ovdje gdje smo danas. Znate gdje nas je dovelo samo ću vas podsjetiti. Nije mjesec dana prošlo, vaš ravnatelj KBC-a HDZ-ovac Čorušić je u dnevniku jedne televizije na direktno pitanje da li misli da je normalno da privatna poliklinika koja je vaš strateški partner i strateški projekt dobiva novaca koliko dobiva, a to je Poliklinika Medikol i dobiva milijarde, vaš ravnatelj je rekao da evo nije na njemu da o tome priča, ali da on misli da to nije normalno, dakle HDZ-ovac i onda je doduše dodao da to treba pitati one koji 30 godina vode ovaj zdravstveni sustav u smjeru privatizacije i propasti. Mislim pitanje je kako sebe ne vidi u tome obzirom da je on također na vrlo visokim pozicijama već jako dugi niz godina.
Dakle, činjenično je da s vama na čelu ne možemo ići u smjeru meritokracije koja nam je nužna da zdravstveni sustav izvučemo iz gliba u koji smo dovedeni ako želimo početi rješavati nagomilane probleme, a vjerujem da svi oni građani po listama čekanja to itekako žele. Prvi korak su nam na sreću vrlo blizi izbori.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Prije nego što krenemo s povredama Poslovnika pozdravimo članove Dobrovoljnog vatrogasnog društva iz Otočca koji su na galeriji. Dobro došli u Hrvatski sabor. /Pljesak./
Idemo sada s povredama Poslovnika. Prvi na redu kolega Vrkljan, izvolite.

Vrkljan, Milan (Pravedna Hrvatska)
Poštovani predsjedajući 238., kolegica Kekin strašno puno priča i kad bi čovjek bio izvan struke mislio bi da je ona sve to tako lijepo objasnila i da je vrlo kompetentna. Međutim, kad se pogleda što je govorila to je prestrašno. Hrvatskoj, u Hrvatskoj današnjoj reći da imamo dovoljno dijabetologa, a zemlja ima 450 tisuća pacijenata s dijabetesom i zemlja smo sa najviše amputacija potkoljenica u EU, prestrašno, štetno i opasno.
…/Upadica predsjednik: Hvala kolega, kolega Vrkljan…/…
I zato mislim da je ne treba slušati.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Vrkljan to je bila replika, a ne povreda Poslovnika, dobivate opomenu.
Kolega Ćelić, izvolite.

Ćelić, Ivan (HDZ)
Hvala gospodine predsjedniče.
Članak 238., mislim da je kolegica svega nadrobila, jest predizborno vrijeme ali tvrditi da nema petogodišnji plan specijalizacija, vi ste dobro ovaj mogli pokazati u ovom kratkom periodu upravljanja gradom kako to izgleda kad vi preuzmete i kad postavite ideološku heroinu na Sv.Duhu, nezakoniti otkazi i mnoštvo drugih problema. Svaki dan je bio jedan slučaj. Spomenut ću vam i Dječju bolnicu Srebrnjak, dakle pogledajte malo u svoje dvorište i budite kritični prema onim lošim …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… stvarima koje radi vaša uprava.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Ćelić isto tako replika, dobivate opomenu.
Kolegice Jembrih, izvolite.

Jembrih, Ljubica (HDZ)
Hvala lijepa.
238., evo kolegica u tako važnoj temi koristi priliku da bi vrijeđala sve koji obnašaju dužnosti, a povezani su sa HDZ-om. U mojoj županiji na vlasti je SDP, imamo prekrasnu bolnicu, slabi kadar, a vi tim istim SDP-om spremate se sada na izbore.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Jembrih isto tako replika, dobivate opomenu.
Kolega Đakić, izvolite.

Đakić, Josip (HDZ)
238. je u pitanju gospodine predsjedniče vrijeđanje i omalovažavanje zastupnika. Naravno smjer Možemo! se vidi u Zagrebu najbolje. Pun smeća, pun problema, neefikasno rukovođenje to je sve vašeg ruku djelo, a koalicijski partner SDP je pokazao kako vlada bolnicama kad je oduzeo upravljanje i stavio svoje privremene upravitelje.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Đakić isto tako replika, dobivate opomenu.
Ponovo kolega Vrkljan, izvolite.

Vrkljan, Milan (Pravedna Hrvatska)
Poštovani predsjedatelj naprosto premalo je vremena da bi čovjek sve odgovorio što je zastupnica Kekin rekla, ali joj treba reći da upravo ona …
…/Upadica predsjednik: Članak, članak./…
… 238., upravo njezini koalicijski partneri 2010. godine u tjedan dana su napravili takvu sječu kadrova u zdravstvu da su u tjedan dana smijenili 204 vrhunska liječnika u RH bez da su trepnuli, bilo kome dali objašnjenje zašto su smijenjeni.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Vrkljan ponovo replika, dobivate drugu opomenu.
Kolega Pavić, izvolite.

Pavić, Željko (Socijaldemokrati)
Gospodine predsjedavajući javio sam se zbog kolegice Jembrih koja je ovdje pričala stvari koje apsolutno ne stoje. Kolegice Jembrih zar vi stvarno mislite da županija može utjecati na broj liječnika u županiji? Smatrate li vi da stvarno županija može povećati broj specijalizanata? Smatrate li vi zaista da bez ministarstva može napraviti bilo što? Nemojte tako pričati stvari.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Pavić i ovo je bila replika dobivate opomenu.
Kolega Bulj, izvolite.

Bulj, Miro (MOST)
Povrijeđen je Članak 238., vidim ovdje da svi imaju nekakve svoje stavove, međutim činjenica je da liječnici odlaze, činjenica je da u Dalmatinskoj zagori odakle ja dolazim i cilom našem nerazvijenom području više dost… više nemamo usluge iste kao što su u Zagrebu. Ovdje se samo spominju neki centri moći, međutim činjenica da nemamo liječnika ne samo više u Zagrebu sad zamislite kako je u Dalmatinskoj zagori.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Bulj hvala vam lijepa, bila je to replika dobivate opomenu.
Kolegice Jembrih sada ponovo.

Jembrih, Ljubica (HDZ)
Hvala.
238., evo kolega Pavić ja sam se obraćala kolegici Kekin, gdje je ona u svojem obraćanju govorila da u bolnicama gdje su HDZ na vlasti ravnatelji, da nema kadra. Onda sam samo dala primjer da i tamo gdje je SDP također nema kadra. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Jembrih, to je bila replika, dobivate opomenu.
Kolegice Kekin izvolite.

Kekin, Ivana (NL)
Hvala puno. Hvala, drago mi je da su, da su me slušali kolege očito. Što se tiče Zagreba, dakle bolnica Sveti duh od kad smo mi preuzeli upravljanje gradom sa više od 50 ljudi je povećala broj zdravstvenih radnika i to prije svega medicinskih sestara kojih u Zagrebu najviše i fali upravo kvalitetnim upravljanjem. Isto tako raspisali smo stipendije i školujemo medicinske sestre. Isto tako otvorili smo centar gdje mladi mogu doći bez uputnice po psihološku pomoć. Isto tako osiguravamo reproduktivnu skrb za žene.
…/Upadica predsjednik: Kolegice Kekin, isto tako replika, molim vas./…
Dakle upravo ono što propovijedamo i radimo za razliku od vas.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Ovo je bila replika, dobivate opomenu.
Sada se javio kolega Ćelić ponovno.

Ćelić, Ivan (HDZ)
Čl. 238. Kolegice Kekin, sviđa mi se više sad ovaj, ova boja tona kojom ste sad govorili nego tamo dok ste bili. Dakle puno problema postoji u zdravstvu, Zagreb ima mnoštvo nadstandarda i treba na tome raditi ali jednostavno ovako sada izprezentirat da smo mi razina Kirgistana, to apsolutno vam podaci na EU ne govore i analiza OECD-a i svi ostali podaci koji govore da smo ispod prosjeka ali da se situacija kontinuirano poboljšava.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala kolega Ćelić. Isto tako replika, evo još sad molim kolegicu Kekin pa da se vratimo onda u raspravu jer sad je postala to rasprava kroz povrede Poslovnika. Izvolite.

Kekin, Ivana (NL)
E hvala. 238. Evo bilo bi dobro da uspijete u 2024. raspravljati sa svojim kolegicama na način i vi i vaš predsjedavajući i također vaš predsjednik Vlade bez da komentirate njihov ton, način itd. To je čisto ovako, da dođemo u ovo stoljeće. Što se tiče EU ne, ne vidi se poboljšanje. Izašlo vam je novo izvješće OECD-a, Hrvatska je i dalje druga po smrtnosti od karcinoma. I dalje je od nas samo gora Mađarska, jel znate što kontinuirano raste. Troškovi za liječenje tog istog karcinoma …/Upadica predsjednik: Kolegice Kekin, dobivate./… ali se rezultati ne poboljšavaju. Ne, smrtnost i dalje treći najgori u EU.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Kekin, sada meni dijelite lekcije što bih ja trebao govoriti zastupnicima i zastupnicama, onda se ne držite elementarnog pravila, a to je da govorite 30 sekundi, kad vas zamolim ignorirate, a govorite o 21. stoljeću. Dakle, morate i vi ako ste ovaj netko tko propovijeda, držati se onoga što govori. Dobivate opomenu.
Kolega Ćelić, ovo vam je sada potencijalno treća. Onda odustajete. Dobro.
Onda se vraćamo mi na rasprave klubova pa će sada govoriti poštovana kolegica Ružica Vukovac u ime Kluba zastupnika Za pravednu Hrvatsku, izvolite.

Vukovac, Ružica (Nezavisni)
Poštovani predsjedniče Hrvatskoga sabora, poštovani državni tajniče, kolegice i kolege dakle svjedočimo nizu problema u resoru zdravstva no ono što mene posebno zabrinjava jeste iz dana u dan sve veći odlazak liječnika iz manje atraktivnih dijelova RH u velike gradove i velike bolnice odnosno privatni sektor, inozemstvo, što u konačnici onemogućava pružanje kvalitete i dostupne zdravstvene zaštite stanovnicima ponajprije onih naših nesretnih ruralnih područja. Kada govorimo o specijalističkom usavršavanju koje je očito i prvotna tema ovih izmjena i onih ranije potpisanih ugovora koji su dvostrano obvezujući akti, potpisani slobodnom voljom, u skladu s ranije važećim propisima uz poznavanje dakle svih uvjeta, pri čemu su neka od osnovnih načela Zakona o obveznim odnosima poput načelo jednake vrijednosti činidaba i to iz čl. 7. te dužnosti ispunjenja obveze iz čl. 9. Dakle pri sklapanju naplatnih pravnih poslova, sudionici jesu polazili od načela jednakih vrijednosti i uzajamnih činidaba, a sudionik u obveznom odnosu zapravo je onda i dužan ispuniti svoju obvezu i odgovoran je za njeno ispunjenje. Potpisivanjem aneksa ugovora i mijenjanjem jednog od ključnih elemenata ugovora, krše se onda zapravo temeljne odrednice obvezno pravnih i ugovornih odnosa te se također dovodi u nejednaku i neravnopravnu poziciju specijalizante i specijaliste koji su ranije raskinuli ugovore i svoj dug već platili odnosno javne zdravstvene ustanove koje su platile umjesto njih. Ovo je vrlo nezgodna situacija. I zato zapravo želim reći nekoliko rečenica o ugovornom reguliranju prava između samih specijalizanata i zdravstvene ustanove. Dakle ono je nužno za osiguranje kontinuiteta rada, specijalističke djelatnosti zdravstvena ustanova mora zapošljavati dovoljan broj doktora medicine specijalista za obavljanje zdravstvene djelatnosti kako bi omogućila dostupnost zdravstvene zaštite. Radi toga zdravstvene zaštita, zdravstvena ustanova planira specijalistička mjesta i unaprijed zna potreban broj specijalista za potrebe liječenja stanovništva na svom području. Kako bi se pomirio taj opći interes za osiguranjem specijalističke djelatnosti za koju se specijalizira na određenom području i interes specijalizanata i onih specijalista za slobodom kretanja i slobodom pružanja usluga, dakle ovim se prijedlogom zapravo pokušava urediti stvarne troškove specijalizacije bez dodatnih troškova radi naknade štete. Taj dio je doista pohvalan i mislim da smo ga trebali čak i ranije odraditi. Stoga, stoga prema ovom zakonskom prijedlogu u slučaju raskida ugovora o radu prije isteka ugovorene obveze rada, specijalizant ili specijalist dakle obvezni su zdravstvenog ustanovi nadoknaditi samo troškove specijalizacije bez svih onih drugih dodatnih troškova. No u postupku internetskog savjetovanja s javnošću za zakon vezano uz Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti koje je završilo 6. veljače 2024. godine, Udruga poslodavaca u zdravstvu Hrvatske iznijela je određeno očitovanje koje u javnosti nije prošlo nezapaženo. Dakle, predložene izmjene i dopune Zakona o zdravstvenoj zaštiti koje se odnose na specijalističko usavršavanje, oni smatraju neprihvatljivima. Oni tvrde da sustav specijalističkog usavršavanja ukoliko se mijenja, zapravo treba onda i suštinski odnosno cjelovito i sustavno izmijeniti te smatraju da se predloženim djelomičnim izmjenama ne postiže kvalitetnija i dostupnija zdravstvena zaštita za naše građane, već će predložene izmjene budu li usvojene, a očito hoće, dovesti do smanjenja kvalitete dostupnosti i kontinuiranosti zdravstvene zaštite za građane, osobito u javnom zdravstvenom sustavu koji je naravno temelj cijelog zdravstvenog sustava RH. Uzajamna prava i obveze između s jedne strane zdravstvene ustanove koja raspisuje natječaj za specijalističko usavršavanje i financira ga da bi u konačnici osigurala potreban profil liječnika kako bi se zadovoljile potrebe građana, te onda s druge strane onoga tko se dobrovoljno javlja na natječaj, moraju biti jasno regulirani ugovorom i zakonom. Ako obveze specijalizanata odnosno specijalista ne postoje odnosno minorne su oni tvrde da je tada potrebno sustav u potpunosti promijeniti na način da država raspisuje natječaje za specijalizacije i financira ih, te osigurava onda sve popratne mehanizme koji su onda nužni za privlačenje i zadržavanje istih tih kadrova, kao i da odgovora onda naravno za kadrovski deficit na određenom području ako do njega dođe. Kako tvrde predloženim izmjenama ravnateljima zdravstvenih ustanova oduzimaju se alati osiguranja kadrova, onemogućuje im se planiranje budućnosti kadrovske strukture zdravstvene ustanove, čime im se onemogućuje i planiranje i organiziranje zdravstvene zaštite za građane, te upravljanje samim troškovima i stoga se ravnatelji ne mogu složiti da budu odgovorni za sve navedeno. Ja se s ovim mogu samo donekle složiti.
Također tim predloženim izmjenama koje su bile na e-savjetovanju, nisu bili predviđeni nikakvi kompenzatorni mehanizmi koji bi omogućili privlačenje i lakše zapošljavanje kadrova. Ovim parcijalnim predloženim izmjenama jedino se specijalizantima i specijalistima olakšava prijevremeni raskid ugovora, čime će se neminovno doći do još većeg njihovog odlaska iz manje atraktivnih dijelova RH u velike gradove i velike bolnice odnosno u privatni sektor ili odlasci u inozemstvo kojima već sada svjedočimo, što će u konačnici onda onemogućiti pružanje kvalitetne i dostupne zdravstvene zaštite stanovnicima i ostalih dijelova RH.
Činjenica da je prosječan broj liječnika na 100 tisuća stanovnika u 2022. u EU bio 410, dok je u RH u 2024. bio 425, ali već sada postoji veliki nerazmjer u broju liječnika u županijama, pa s predloženim izmjenama zakona bojimo se da će se isti povećati. U županijama koje u sebi sadržavaju najveće gradove, prosječan broj liječnika na 100 tisuća stanovnika, primjerice Grad Zagreb je 719, u Splitsko-dalmatinskoj županiji 425, u Primorsko-goranskoj 497, u Osječko-baranjskoj 433, dok je u onim manje razvijenim sredinama odnosno manje razvijenim županijama, primjerice u Ličko-senjskoj županiji 239, Virovitičko-podravskoj 274, a najgore zapravo prolazi požeško odnosno stanovništvo u Požeško-slavonskoj županiji sa 380 liječnika na 100 tisuća stanovnika.
Ranije potpisani ugovori su dvostrano obvezni akti, potpisani su slobodnom voljom u skladu s ranije važećim propisima uz poznavanje svih uvjeta pri čemu su neka od načela, dakle od onih osnovnih načela ZOO-a, kao što sam već spomenula načelo jednake vrijednosti činidaba iz čl. 7., te dužnost ispunjenja obveze iz čl. 9., pri sklapanju tih naplatnih pravnih poslova sudionici su polazili dakle odnosno polaze od tih načela jednake vrijednosti činidaba, a sudionik u obveznom odnosu ipak je dužan ispuniti svoju obvezu i odgovoran je za njeno ispunjenje. Kao što sam i rekla već, dakle s potpisivanjem samih aneksa odnosno ugovora, mijenjanjem jednog od ključnih elemenata ugovora krše se, definitivno se krše te temeljne odrednice obvezno-pravnih i ugovornih odnosa, te se također dovodi u nejednaku i neravnopravnu poziciju specijalizante i specijaliste koji su ranije raskinuli ugovore i svoj dug već platili odnosno javnozdravstvene ustanove koje su platile umjesto njih, ovo namjerno ponavljam jer i sama svjedočim i u obitelji i kod prijatelja upravo o onim ljudima koji su morali platiti jako velike penale, mi smo to tako nazivale samo zato što, nazivali samo zato što su poželjeli otići na neko drugo radno mjesto.
Ovim zakonskim prijedlogom uređuje se da će zdravstvene ustanove u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona specijalizantima koji na dan stupanja na snagu ovog zakona obavljaju specijalističko usavršavanje ponuditi sklapanje izmijenjenog ugovora u međusobnim pravima i obvezama u kojem će obveza naknade troškova za cijelo razdoblje specijalističkog usavršavanja biti usklađena s odredbama ovog zakonskog prijedloga.
Međutim s obzirom da i nemam previše vremena, ja bih se prebacila na jedno pravno pitanje koje sam i jučer potencirala sa ove govornice. Brine me činjenica jer ne znam kako razumjeti razloge koje nam predlagatelj koristi i sugerira da bi opravdao hitnu proceduru odnosno prijedlog zak…, donošenja zakona po hitnom postupku. Dakle nama ovdje predlagatelja u ovom prijedlogu odnosno tekstu zakona navodi, sukladno važećem Zakonu o zdravstvenoj zaštiti ako specijalizant otkaže ugovor o radu u zdravstvenoj ustanovi bez prethodne suglasnosti Ministarstva zdravstva obvezan je naknaditi troškove specijalizacije nastale do otkaza ugovora o radu, te naknadu u iznosu jedne proračunske osnovice za obračun naknade i drugih primanja u RH po mjesecu neodrađene ugovorne obveze nakon završene specijalizacije u roku od godine dana od dana otkaza ugovora o radu. Oni tvrde da se ovim zakonskim prijedlogom uređuje funkcioniranje zdravstvene zaštite, dakle uključujući i odredbe o obvezi rada specijalista nakon položenog specijalističkog ispita ili o plaćanju troškova specijalizacije u slučaju neizvršenja te obveze, a sve u skladu s temeljnim slobodama EU, slobodom kretanja radnika, slobodom pružanja usluga. Kako bi se pomirio opći interes za osiguranjem specijalističke djelatnosti za koju se specijalizira na određenom području interes specijalizanata i specijalista za slobodom kretanja, slobodom pružanja usluga dakle ovim prijedlogom uređuju se stvarni troškovi specijalizacije bez dodatnih troškova radi naknade štete. Dakle već sam rekla slažem se da je ovo trebalo učiniti, ali slijedom navedenog vladajući odnosno predlagatelj predlaže da se donošenje zakona po hitnom postupku realizira sukladno Članku 204. samog Poslovnika Hrvatskog sabora. Svjedočimo li mi to ponovnoj povredi Članka 204. Poslovnika Hrvatskog sabora?
Ovo sve što sam ja sada navela nije niti jedan, niti osobito važan niti opravdan razlog za hitnu proceduru. Ponavljam, dakle zlouporabljujemo proceduru i to konkretno Članak 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora, pa ću ga ja opet po tko zna koji puta citirati.
Dakle, samo iznimno a zakon se može donijeti po hitnom postupku i to onda kada to zahtijevaju osobito opravdani razlozi koji u prijedlogu moraju biti posebno obrazloženi. Dakle, naglasak je na iznimne situacije, ovdje se ne radi o nikakvoj iznimnoj situaciji i naglasak je na osobito opravdane razloge. Sve ovo navedeno nije zapravo niti jedan od tih razloga osobito opravdan razlog.
Sad ću još dodatno pojasniti, dakle sve vezano uz provođenje tzv. hitne odnosno hitne procedure i hitnog postupka u kojem se niti ne provodi procjena učinaka propisa još davne 2013. Ustavni sud upozorio je na štetnost i nedemokratičnost ovakvih postupaka i sama Vlada je čak u svom izvješću nekoliko puta zaključila da se broj zakona po hitnoj proceduri mora smanjivati. Zakoni se po hitnom postupku donose kad to zahtijevaju interesi obrane i drugi osobito opravdani državni razlozi odnosno kada je to nužno radi sprječavanja ili otklanjanja većih poremećaja u gospodarstvu. Dakle, obrazloženje i zbog kojeg se donose ove izmjene zakona po hitnom postupku nema nikakvu realnu opravdanost.
Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
Sada ćemo ići na pojedinačnu raspravu i prvi će govoriti poštovani zastupnik Ivan Ćelić.
Izvolite.

Ćelić, Ivan (HDZ)
Hvala gospodine potpredsjedniče.
Poštovani državni tajniče pred nama je Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti koji prije svega uređuje odredbe vezane uz ugovore o međusobnim pravima i obvezama koje specijalizanti sklapaju sa zdravstvenim ustanovama.
Prema anketi koju je provela Hrvatska liječnička komora dostupnost zdravstva direktno ovisi o zadržavanju postojećih i zapošljavanju novih liječnika naročito u deficitarnim sustavima kao što su primana zdravstvena zaštita i u manje atraktivnim odnosno manje urbanim i ruralnim sredinama.
Ova Vlada je samo u Gradu Zagrebu uložila 700 milijuna eura u zdravstvenu infrastrukturu i neprestano se zapošljavaju i novi liječnici i medicinske sestre i ostali djelatnici unutar zdravstvenog sustava. Mnoštvo je problema koje je zatekla ova Vlada na području zdravstvenog sustava i naša zdravstvena administracija čini sve kako bi ovaj sustav učinila održivim i otpornim. Naravno da se taj proces događa u određenim fazama. Podsjetit ću samo na situaciju da gotovo 10 godina Hrvatski liječnički sindikat nije bio, nije imao reprezentativnost pa onda liječnici u pregovorima o granskom kolektivnom ugovoru nisu imali svoje predstavnike.
Izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti koje nažalost SDP-ove saborske zastupnice i zastupnici nisu tada podržali, neki su izašli jer su morali ići na wc, a neki su jednostavno da bi obranili dobrog vojaka …/Govornik se ne razumije./… ministra Miranda Mrsića glasali protiv tih izmjena i dopuna, a radilo se dakle i o nekakvim vremenskim limitima i vidimo sada zapravo i Hrvatska liječnika komora i Hrvatski liječnički sindikat pozdravljaju odluku Vlade kojim se ukidaju ovakav oblik ugovora koji ne postoji u nikakvim drugim zanimanjima.
Naravno da to sa sobom otvara određena pitanja, dakle pitanja nedostatka kadrova evo u Cetinskoj krajini tu je s nama gradonačelnik Sinja ili možda u nekim drugim dijelovima Dalmacije gdje je nažalost zastupljenost liječnika značajno manja nego je recimo u središnjoj Hrvatskoj. To opet možemo vidjeti i u situaciji dakle broja općih bolnica npr. u istočnom dijelu Hrvatske u usporedbi sa bolnicama na području Dalmacije, dakle faktički od Dubrovnika do Splita nemamo niti jedan ozbiljniji zdravstveni centar. Nešto se pomaknulo na bolje dakle otvaranjem dnevnih bolnica u Zagvozdu i u Metkoviću.
Dakle, taj problem nedostatka liječnika treba rješavati sustavno i ove izmjene i dopune neće sada nekakvim čarobnim štapićem riješiti sve probleme, ali ono što je jasna poruka ovih izmjena i dopuna dakle da ta penalizacijska politika treba ići u smislu stimulacijske politike. Značajno su povećane plaće, ali naravno opterećenost i vrijeme globalne epidemije i Covida-19 sa sobom je donijelo neke nove kritične točke u zdravstvenim sustavima koji su i puno bogatiji u odnosu na RH. Spomenut ću samo jedan primjer koji mi je kolega iz Slavonskog Broda rekao, dakle kolegica koja je specijalistica koja je friško položila specijalistički ispit otišla je u Njemačku i njemačka bolnica je samo pitala bolnicu u Slavonskom Brodu koliko novaca trebamo platiti da bi otkupili sve te obveze koje je ona dužna općoj bolnici. Dakle, to je također jedno novo vrijeme koje se događa na području zapadne Europe. Postoje bogatiji zdravstveni sustavi s kojima se mi ne možemo komparirati, ali recimo i u Njemačkoj medicinsko osoblje štrajka i u Velikoj Britaniji osoblje štrajka i oni se bune na uvjete rada.
Situacija kada nam osoba prelazi unutar javno zdravstvenog sustava iz jedne sredine u drugu sredinu nije toliki problem i mislim da će u narednom periodu trebati odgovoriti na izazove koji su vezani za mlade liječnice i liječnike koji tek završavaju medicinske fakultete širom Hrvatske i kao osobe koje su, koje poznaju strane jezike, koje su informatički pismene su itekako atraktivne na tržištu rada bogatijih europskih zemalja i na koji način dakle učiniti da osim zdravstvenog sustava postoje i jedinice lokalne i regionalne samouprave koje će ponuditi npr. određena, rješavanje stambenih pitanja, davanje besplatnog stana u posjed za vrijeme obnašanja određene dužnosti unutar opće bolnice nije dovoljno. Tako da imamo situacije kada jedan mladi liječnik dođe u Dubrovnik i kada započne turistička sezona, ovaj koji je najmodavac on im kaže hvala lijepa ali mi imamo sada turiste i onda on ima problem dakle gdje će stanovati. Ovdje ću također spomenuti i odluku Vrhovnog suda iz 2019. godine koju je kolegica Marić napravila koja je isto tako posljedica loših zdravstvenih politika za vrijeme SDP-ove vladavine i ova Vlada je uspjela riješiti sve te dugove koje su zdravstvene ustanove morale plaćati onim zdravstvenim radnicima koji su tužili određene bolnice. I to je još jedna od situacija koje je riješila ova Vlada. Ja se moram ništa drugo nego čuditi situaciji da će kolegica Marić opet biti protiv i ovih izmjena i dopuna zakona. Ona jednostavno do 12 sati priča jednu priču, a iza 12 sati priča drugu priču. Dakle to je jednostavno taj jedan potpuno nekonzistentni diskus nje kao vodeće osobe koja se bavi zdravstvenim politikama u Hrvatskom saboru zapravo pokazuje svu tu konfuziju brojnih politika koje nudi SDP-ova sadašnja garnitura u Hrvatskom saboru i koja se kao takva priprema za nadolazeće izbore. Ako pogledamo analizu organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj, onda vidimo da oni tamo prate 4 stavke. Znači zdravstveno stanje stanovništva, odrednice zdravlja, organizaciju hrvatskog zdravstvenog sustava i procjenu njegove učinkovitosti, pristupačnosti i otpornosti. Dakle tu vidimo da situacija je takva da se bilježe određeni pomaci, određeni pomaci na bolje no još uvijek dakle u komparaciji sa većinom zemalja EU nismo jednostavno na istom nivou. Međutim isto tako u toj analizi vidimo da Hrvatski plan oporavka i otpornosti i kohezijska politika EU gdje ova Vlada na odgovarajući način raspolaže sa različitim europskim fondovima, potaknula je brojna ulaganja u zdravstveni sustav, ne samo kao što sam rekao u potresom pogođena područja kao što je to grad Zagreb i Banovina nego i u ostalim dijelovima RH. Međutim ono što se opravdano postavlja pitanje dakle tko će uz svu tu zdravstvenu infrastrukturu, tko će sa tom zdravstvenom infrastrukturom raditi. Mi se uvijek ponosimo dakle da su liječnici, medicinske sestre i tehničari, najveće bogatstvo hrvatskog zdravstvenog sustava s time sa je apsolutno slažem ali kažem da je ovo jedan veliki pomak koji su pozdravile krovne liječničke organizacije u RH i ukidanje tih ugovora koji su značajno financijski opterećujuće za mlade liječnice i liječnike je pokazatelj smjera u kojem treba dalje ići i ja očekujem da će ova Vlada i u idućemu mandatu, da će biti jedan od prvih zakona o kojem će se raspravljati u ovom visokom domu, Zakon o radno pravnom statusu liječnika koji će učiniti daljnje korake naprijed kako ljudi koji su ovdje studirali, koji su ovdje živjeli, tu i ostaju raditi.

Reiner, Željko (HDZ)
Kolegica Marić digla je povredu Poslovnika. U čemu je povrijeđen Poslovnik?

Marić, Andreja (SDP)
Da, hvala lijepa. Čl. 238.
Mislim kolega baš ste me razočarali, morala sam sad tu reagirati. Dakle ja nisam ni jednom riječju rekla da ću ja ili bilo tko od naših biti protiv ovog zakona. To je prva stvar. Niste me slušali očito. Druga stvar, vi tvrdite da ja pričam do 12 sati jedno, a od 12 sati drugo. Također, ovo shvaćam kao vrijeđanje. Vi jako dobro znate da sam vrlo konzistentna u svojim stavovima i na taj način ih obrazlažem i na odborima i tijekom rasprave o zakonima. Prema tome, nemojte mislim na takav način
…/Upadica Reiner: Dobro./…
a o tome kako se vi
…/Upadica Reiner: To je bila, to je bila replika, a ne povreda Poslovnika pa vam moram dati opomenu./…
slažete sa mnom, a onda glasate protiv o tome bi se dalo razgovarati.

Reiner, Željko (HDZ)
Pravu repliku ima kolega Bačić. Izvolite.
Kolega Karlić, vi ste isto digli povredu Poslovnika. U čemu je povrijeđen Poslovnik.

Karlić, Mladen (HDZ)
Čl. 238. evo samo sam kolegici htio reć, tek je 11 sati, vidit ćemo poslije 12, ono kakva je promjena. Mislim, šalim se naravno.

Reiner, Željko (HDZ)
Dobro, za šalu dobivate opomenu pa ovaj idemo na repliku kolege Bačića.

Bačić, Ante (HDZ)
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Poštovani kolega, doktore Ćeliću spomenuli ste dostupnost zdravstvene zaštite. Prije pola godine Dom zdravlja Splitsko-dalmatinske županije dobio je nekih pola milijuna eura za 40-ak specijalizacija ali ostao je i dalje problem ono što je i sami ravnatelj napomenuo, a i vi ste se dotakli to u vašoj raspravi, a to je problem otoka i ruralnih područja. Znači konstantno se raspisuju natječaji ali se liječnici ne javljaju. Normalno imamo taj problem stanovanja, posebice na otocima i povećanih troškova života. Zanima me vaše mišljenje, na koji način to riješiti. Jel postoji mogućnost da se dodatno takvi liječnici nagrađuju i plaćaju kroz plaće, posebice u ljetnim mjesecima ili stanovanje je broj 1 problem, posebice na otocima i je li, da li postoji mogućnost da država intervenira i možda sagradi određene stambene objekte upravo koje će koristiti liječnici posebice u periodima, ovaj ljetnih mjeseci. Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Ćelić.

Ćelić, Ivan (HDZ)
Hvala.
Poštovani kolega Bačiću, dakle kao što sam rekao financijska komponenta je jedna komponenta koja je važna znači ne može biti jednaka plaća liječniku koji radi u Belom Manastiru ako je tamo deficitarno pitanje liječničkih kadrova i situacija u Zagrebu. Isto tako pitanje kadrovskih stanova, mi imamo problem recimo unutar zatvorskog sustava nedostatka liječnika, pa ne može bit plaćen psihijatar jednako u KBC-u Zagreb gdje ima 60 psihijatara na 15 kreveta i psihijatar koji će radit u Lepoglavi. Znači vi njega morate dovest u Lepoglavu sa nekim drugim pogodnostima, između ostaloga i sa većim plaćama tako da on dođe radit u neku manju sredinu i da mu date taj kadrovski stan stalno. Znači on treba potpisat on će ostat deset godina tamo radit i onda dobiva stan. Ako sportaš za dvije godine ugovora sa nekim klubom može dobit dvosobni stan onda to može dobit i neki liječnik.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Maksimčuk.

Maksimčuk, Ljubica (HDZ)
Hvala lijepo potpredsjedniče.
Uvaženi kolega Ćelić, pozdravljam ove izmjene koje stavljaju naglasak na nagrađivanje, motiviranje i ostanak djelatnika u zdravstvenom sustavu. Ali moje pitanje vama, a kako vi vidite ulogu krovnih liječničkih organizacija u procesu zdravstvene reforme u RH, pa konkretno i ove zadnje zakonske izmjene koje su pred nama?

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Ćelić.

Ćelić, Ivan (HDZ)
Hvala.
Pa poštovana kolegice Maksimčuk, naravno da krovne organizacija pa tako i liječničke uvijek postavljaju određene zahtjeve pred izvršnu vlast, pred Vladu RH, ti zahtjevi se na neki način dodatno intenziviraju u vrijeme izbora jel.
Međutim, ja bih ovdje rekao dakle i inicijativa mladih liječnika i Hrvatski liječnički sindikat i Hrvatska liječnička komora koji su u pregovorima bili dosta tvrdi oni su zadovoljni. Dakle, čim je Vlada uputila ovaj prijedlog prema HS-u nakon sat vremena Hrvatska liječnička komora je izdala priopćenje u kojem je pozdravila ovu odluku Vlade.
Dakle, evidentni su pomaci na bolje, nikako nije situacija sada alarmantna, postoje određeni problemi, postoje određeni izazovi koji se trebaju rješavat, ali ukoliko postoji partnerski odnos onda je veća vjerojatnost da ćemo doć do kvalitetnih iskoraka.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Šašlin.

Šašlin, Stipan (HDZ)
Hvala g. potpredsjedniče.
Poštovani kolega Ćelić, pa nedostatak liječničkog kadara je problem koji se osjeća već duži niz godina u RH kako specijalista tako i liječnika opće prakse. Naročito je to izraženo u malim ruralnim sredinama gdje jednostavno teško je doći do liječnika.
Jedinice lokalne samouprave se dovijaju na različite načine kako privući, kako osigurati liječnike pa evo da kažemo jedan pozitivan primjer kod mene u Općini Draž u naselju Duboševica u ambulanti radi liječnica iz Bolivije već nekoliko godina i zaista pacijenti su vrlo, vrlo zadovoljni sa njenim radom i gospođa se integrirala u društvo i zaista možemo reć jedan ovako pozitivan jako dobar primjer. Pa evo volio bih malo još da prokomentirate kako na koji način trajnije riješiti taj problem kažem nedostatka liječnika u malim, malim ruralnim sredinama. Imamo mi primjera gdje se osigurao i stan, ali opet, opet nisu nažalost došli.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Ćelić.

Ćelić, Ivan (HDZ)
Hvala.
Poštovani kolega Šašlin, naravno dakle ne možete gledat samo pojedinačno to mora bit čitav sistem, znači čitav skup različitih aktivnosti i različitih poticaja da biste dobili u načelu dobre rezultate.
Ono što postoji dakle velika većina dugi niz godina iz manjih zdravstvenih centara ide prema većima što je na neki način logično, međutim postoji i obrnuta situacija, ona je još uvijek u manjini, ali znači slobodno vrijeme, kvaliteta života je nešto na čemu određeni ljudi koji dolaze iz velikih KBC-ova nakon određenog broja godina odluče preselit u neke manje sredine, žele mirniji život i naravno dakle ako je situacija bolja u Sinju nego je u ne znam Pitomači onda će ta osoba ipak odabrat Sinj, a ne Pitomaču. Dakle, ne možemo gledati izolirano niti samo plaća, niti samo stambeno rješenje nego čitav niz različitih brojnih aktivnosti.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Vukovac.

Vukovac, Ružica (Nezavisni)
Zahvaljujem predsjedavajući.
Poštovani kolega Ćelić, dakle problemi u zdravstvu gomilaju se već godinama, o reformama u zdravstvu se također priča jednako toliko dugo, no i dalje su svi u sustavu nekako nezadovoljni i pacijenti, i liječnici, i medicinske sestre, tehničari. Lijepo ste rekli da ti nagomilani problemi ne mogu riješiti čarobnim štapićem, ali ako gledamo ulogu ravnatelja, pomoćnika ravnatelja, šefova pomoćnih sektora, glavnih sestara bolnica itd. nitko od njih zapravo ne pravi smjernice liječenja, nitko ne želi imat odgovornost liječenja, niko ne želi biti odgovoran za metode liječenja, za potrošeni materijal, zašto mi toleriramo tu anomaliju u sustavu kad znamo da nam je cjelokupni sustav pritisnut upravo gomilom troškova?
Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Ćelić.

Ćelić, Ivan (HDZ)
Poštovana kolegice Vukovac.
O odgovornosti uprava bolnica se svakako može raspravljati, smjernice liječenja, standarde u liječenju, to određuju krovna stručna društva, to ne određuje uprava pojedine bolnice. Ono na čemu treba raditi definitivno u hrvatskom zdravstvenom sustavu je praćenje ishoda liječenja, to nije dovoljno dobro napravljeno u RH, nemamo dovoljno dobre baze podataka, tu HZJZ ulaže određene napore, ali zapravo vi morate na nacionalnoj razini vidjeti ako ste dali određeni lijek koji je ishod tog liječenja. Tu opet ne gledamo samo lijek, nego gledamo koja je to faza bolesti, znači čitav niz parametara koja je životna dob i tu se ja slažem s vama da trebamo radit na standardizaciji cjelokupnog sistema kako bi hrvatski zdravstveni sustav bio što bolji.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Karlić.

Karlić, Mladen (HDZ)
Hvala potpredsjedniče.
Poštovani kolega Ćelić.
Prije nekih 30-ak godina potpisao sam ugovor o specijalizaciji iz interne medicine, s ponosom otišao na Vinogradsku na usavršavanje i završio specijalizaciju, imao čast da mi je u ispitnoj komisiji bio tadašnji ministar zdravstva prof. Željko Reiner koji je danas potpredsjednik sabora i sada ću se vratiti u svoju bolnicu da bi pomogao pacijentima da jer sam smatrao tu ustanovu kao svojom, nikad to nisam smatrao kao nekakvim robovlasničkim ugovorom nego je to bila moja bolnica koju i dalje volim u kojoj želim dobro i zato mi je važno da te ustanove pogotovo u manjim, manjim dijelovima odnosno rubnim dijelovima Hrvatske imaju što stručniji zdravstveni kadar. Pa evo moje pitanje je zapravo kako ovaj pomoći da što veći broj specijalista ostane na tom području, da nam ne odlaze naravno u ove bolje centre, velike centre gdje će bit naravno lakše raditi?
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Ćelić.

Ćelić, Ivan (HDZ)
Hvala.
Poštovani kolega Karlić, ja bih isto tako rekao, znači ja sam dobio specijalizaciju u bolnici u kojoj i dan danas radim. Međutim, vremena su se promijenila, znači prije 20 godina kad sam ja specijalizirao bilo je nekako normalno da će netko tko je započeo u određenoj zdravstvenoj ustanovi tamo ostat do kraja života. Sad se situacija sa ulaskom u EU promijenila pa ljudi ne samo da mijenjaju bolnice unutar RH nego idu i vani i s jedne strane to je dobro, ali nadajmo se da će ipak određeni broj ljudi se nakon određenog vremena, nakon određenih znanja koje su dobili u vrhunskim centrima se vratit. Mi imamo situaciju dakle taj trend polako ali sigurno ide prema naprijed. Evo i u mojoj bolnici kolega je 10 godina radio u jednoj vrhunskoj klinici, tamo je bio šef na dobrom položaju, ali je odlučio se vratiti sa svojom obitelji u Hrvatsku i vratio se i radi u Klinici za psihijatriju Vrapče.
Tako da evo trebamo napravit zakonsku regulativu takvu da bude što više takvih situacija.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Bulj.

Bulj, Miro (MOST)
Hvala.
Zastupniče Ćelić problem je loših politika. Ja bih mogao navesti primjer evo u Dubrovačko-neretvanskoj županiji imamo 4 doma zdravlja, dok je Splitsko-dalmatinska županija 3 puta veća i teritorijalno je šira i po broju stanovnika imamo jedan dom zdravlja koji je fuziran 2002. godine za vrijeme Vlahušića ministra. I što se događa? U cijelom tom periodu do unazad nekoliko godina nije bilo specijalizacija, niti jedan specijalizant iz područja što se tiče doma zdravlja primjera Sinja i cetinskog kraja. Ti ljudi su liječnici odlazili na specijalizacije u Osijek, u Gospić ne znam di naravno da se ti ljudi teško tko vratio. Uglavnom su ili ostali ili su negdje drugo otišli. To je problem loših politika, a taj najveći primjer lošeg upravljanja u zdravstvenim domom zdravlja je Splitsko-dalmatinska županija koje je najveća županija, a naveo sam vam problem.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Ćelić.

Ćelić, Ivan (HDZ)
Poštovani kolega Bulj, ne bi se složio s vama. Nije problem da li određena županija ima 3 doma zdravlja ili samo 1 dom zdravlja koje je ravnatelj formalno pravno ili je on voditelj određene ispostave konkretno u Sinju ili u Imotskom. Sa nedavnim izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti sve županije će imat samo jedan dom zdravlja.
Nažalost jedan dio zdravstvenog sustava se urušio za vrijeme tranzicije, za vrijeme početkom, znači za vrijeme Domovinskog rata i tu su ostale određene posljedice jednog perioda kada uopće nije bilo specijalizacija i to na neki način sad dolazi na naplatu, ali ako pogledamo što se dogodilo u proteklom periodu i koliki je broj specijalizacija raspisan onda vidimo da se ta situacija mijenja ali naravno da se to neće rezultati moć vidjet za godinu ili dvije dana. Ali ponavljam, mislim potrebne su nam zajedničke politike i suradnja jedinica lokalne i regionalne samouprave sa nacionalnom razinom neovisno o tome tko je gdje na vlasti.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Željko Pavić.

Pavić, Željko (Socijaldemokrati)
Poštovani zastupniče bez obzira na to što je ovaj zakon zapravo predizborni zakon jer da nije bio bi donesen prije 8 godina. Naime, ova Vlada je mogla sagledati ove probleme i prije 8 godina i donijeti takve odredbe da pomogne mladim liječnicima. I bez obzira na to čuli ste tri predstavnice oporbe i sve tri su rekle da ćemo za taj zakon glasati. Ne zbog toga što je on jako dobar nego zbog toga što ide na ruku mladim liječnicima i zbog toga što ide na ruku fizioterapeutima, radnim terapeutima i osobama koje se navode u zakonu.
A jedno pitanje za vas koje, u vezi vaše rasprave, rekli ste da između ostaloga se pomaže mladim liječnicima zbog toga što im se poboljšavaju materijalna prava. Koje su još mjere koje biste vi predložili za pomoć liječnicima i za ostanak liječnika u bolnicama u ruralnom dijelu?

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Ćelić.

Ćelić, Ivan (HDZ)
Poštovani kolega Paviću, pa spominjao sam i sada za vrijeme replika i tijekom pojedinačne rasprave i naglasio sam da nisu samo materijalna prava bitna. Uostalom ovdje treba otvoreno reći, dakle ako pogledamo plaće unutar zdravstvenog sektora u komparaciji sa drugim plaćama u drugim sektorima u RH onda su one značajno veće. Naravno da je edukacija liječnika dugotrajna, iscrpljujuća, skupa ali moramo uzet sve u obzir.
Kada govorimo dakle o manjim sredinama, dakle to je pitanje kvalitete života na koji način stimulirati određenog liječnika da dođe živjeti u Konjšćinu ili da ide živjet na Lastovo. Vjerujem da ima takvih ljudi, da nisu svi ovaj za nekakve zagrebačke gužve kojima treba sat i po, dva vremena da potroše znači na odlazak i dolazak na radno mjesto.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Marić.

Marić, Andreja (SDP)
Hvala lijepa.
Poštovani kolega Ćelić, nejednaka je raspodjela liječnika i vi ste to spomenuli, više puta smo to govorili, recimo u Zagrebu je danas 719 liječnika na 100 tisuća stanovnika, u Požeško-slavonskoj županiji 380. Mnogi liječnici smatraju da je prestižno raditi na klinici, pa uvjeti rada. Ja bi rekla jedino zapravo što je onako možda nekome atraktivnije je mogućnost bržeg znanstvenog napredovanja, ali i manje sredine poput evo moje Županijske bolnice Čakovec itekako nude kvalitetne uvjete rada i dobar tim i opremu itd.
Međutim, slažete li se da ne može biti jedini, jedina odgovornost za privlačenje ostanka mladih liječnika u tim manjim sredinama je na JLRS. Naravno da mogu i one nešto pridonijeti i evo i moja županija tome pridonosi, ali tu se mora država uključiti. Mi ćemo podnijeti zaključak da se u godini da…, u roku godine dana krene na centralno raspisivanje specijalizacija. Hoćete li to podržati? Jer mislim da je to važno, ne može cijeli teret biti na maloj bolnici, slažete li se s time? Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Ćelić.

Ćelić, Ivan (HDZ)
Hvala g. potpredsjedniče.
Poštovana kolegice Marić, apsolutno podupirem Nacionalni plan specijalizacija i mislim da to treba bit uloga Ministarstva zdravstva zajedno sa Hrvatskom liječničkom komorom, tako da i duh ovih izmjena i dopuna zakona bude potpun.
Temeljni postulat u menadžmentu u zdravstvu nije uravnilovka da svi imaju, znači ono što je najveći izvor frustracija je da ako mi radimo isti posao i vi radite pet puta više od mene, da imamo istu plaću. To također postoji u hrvatskom zdravstvenom sustavu i to također treba mijenjat, znači ne može svatko imat jednaku plaću i ta situacija gdje se mora dogodit određena promjena to postavlja jako puno upitnika, ali to je nešto što se mora dogodit, kao i što se mora dogodit odvajanje javno od privatnog sektora.

Reiner, Željko (HDZ)
Prije slijedeće replike pozdravimo na galeriji učenice i učenike XVIII. Gimnazije iz Zagreba…/Pljesak./….
A sada repliku ima poštovana zastupnica Sabljar-Dračevac, izvolite.

Sabljar-Dračevac, Renata (Socijaldemokrati)
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Uvaženi kolega, evo puno smo pričali o načinu vrednovanja odnosno motiviranja mladih liječnika da se odluče za rad u nekoj drugoj sredini. Ja sam rekla nekoliko rješenja, od ne znam rješavanja stambenog pitanja, oslobađanja od poreza, dodacima na plaću, ali to je sve još uvijek visoko na grani, to nije uhvaćeno, to je negdje daleko od nas, a mi moramo to napraviti što prije. Dakle kao što ste naveli da se neki, neke pozitivne primjere, da se kolege nakon određenih godina vraćaju u RH, morate znati da je pritisak na svih nas, čak i na nas starije liječnike da dođemo raditi u neku stranu državu sa vrlo atraktivnim ponudama. Cilj RH, ja mislim da se vi slažete s tim, trebao bi biti to da mi svoje kadrove zadržimo ovdje. To nećemo postić penalizacijama, to možemo postić isključivo i jedino nagrađivanjem.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Ćelić.

Ćelić, Ivan (HDZ)
Hvala g. potpredsjedniče.
Poštovana kolegice Sabljar-Dračevac, apsolutno se slažem s vama, znači bez stimulacija, napuštanjem tih penalizacijskih modela koji izazivaju određene otpore možemo osigurat da što veći broj naših liječnica i liječnika ostane u RH jer ipak i zbog jezičnih barijera, nije to samo pitanje psihijatrije, nego to je pitanje i kirurgije i interne medicine, dakle ta nedostatak jezične barijere svakako poboljšava kvalitetu odnosa između terapeuta i pacijenta. Ja bih rekao da je ipak velika većina onih ljudi koji su postigli nešto u medicini, koji su planirali otić u druge zemlje EU, da, da je tu na neki način broj onih koji odlaze u određenome trenutku prestao, ali kažem trebamo odgovoriti na situaciju koja je u ovome trenutku puno veći problem da čovjek koji tek završi medicinu ide radit u neku drugu zemlju članicu EU.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Bajs.

Bajs, Damir (Fokus)
Štovani kolega Ćelić, kada govorimo o ovom prijedlogu zakona onda je on bio u e-savjetovanju. Ja ću reći da je Udruga poslodavaca u zdravstvu koju čine ravnatelji zdravstvenih ustanova koji su od 1.1. ove godine potpali pod Ministarstvo zdravstva odnosno Vladu RH i ministar ih praktički imenuje i kontrolira njihov rad, su dali primjedbe. Primjedbe, ja ću ih pročitati, su jasne. Predložene izmjene i dopune Zakona o zdravstvenoj zaštiti koji se odnosi na specijalističko usavršavanje smatramo neprihvatljivim. Ukoliko budu donesene dovest će do smanjenja kvalitete dostupnosti i kontinuiranosti zdravstvene zaštite na građane, osobito u javnozdravstvenom sustavu. Kakva je to disharmonija između ministarstva i onoga koji vodi menadžment za to ministarstvo i zbog čega u ovom zakonu nemamo ukupnost dakle preuzimanja države troška specijalizacije i pozitivnu diskriminaciju, dakle nagrade za one koji idu tamo gdje trebaju ići i da li ovakav sistem sa takvom disharmonijom može uopće i funkcionirati?

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Ćelić.

Ćelić, Ivan (HDZ)
Poštovani kolega Bajs, vi ste bili Bjelovarsko-bilogorski župan i radili ste puno na ulaganju u zdravstvenu infrastrukturu. Kolko mi je poznato u Bjelovaru određeni odjeli imaju određene poteškoće upravo zato što određeni ljudi odlaze uglavnom u Zagreb, neki su nažalost otišli i u inozemstvo, dakle sa politikom koja kažnjava se u određenome trenutku treba jednostavno obračunat i ovo je odgovor i ovo je poruka mladim liječnicima da nećemo ić sa penalizacijskim politikama. Meni je logično da je Udruga poslodavaca u zdravstvu gdje su ravnatelji Bjelovara, Dubrovnika koji imaju puno veće probleme nego zagrebačke bolnice, se na neki način usprotivile i to ako gledamo ovdje i sada to naravno opet otvara neka nova pitanja i neke nove probleme, ali dugoročno ako gledamo mislim da će to bit dobro za sve.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Baradić.

Baradić, Nikolina (HDZ)
Zahvaljujem potpredsjedniče HS.
Uvaženi kolega Ćelić, svakako pohvaljujem ovaj prijedlog zakona, ali bi se i dotaknila dijela iz vaše rasprave u kojem ste spominjali mjere za privlačenje liječnika, pa bi tako naglasila moju Zadarsku županiju koja provodi niz mjera za zdravstvene djelatnike, posebno iz primarne zdravstvene zaštite s ciljem njihovog zadržavanja, a osobito kao što smo već čuli u ruralnim i otočnim krajevima, što je jako bitno. To se odnosi na zbrinjavanje osobnih životnih potreba poput rješavanja stambenog pitanja, zapošljavanja supružnika i sve ono što je potrebno mladim obiteljima. Isto tako naglasila bi kako se ulaže i u ambulante na zadarskim otocima pa je tako za više ordinacija na otocima nabavljena oprema u ambulantama su napravljeni određeni infrastrukturni zahvati i sve to donosi u cilju bolje zdravstvene zaštite. Evo, molim vas vaš komentar.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Ćelić.

Ćelić, Ivan (HDZ)
Poštovana kolegice Baradić spomenuli ste te udaljene, dakle uvijek je problem sa udaljenim područjima i otocima i u SAD-u, nije to samo problem u RH. Evo tu se možemo ako pogledamo analizu OECD-a dakle postotak tele konzultacija na razini EU je 21%, u RH je 27% tako da nije sve tako crno kako neki to pokušavaju prikazati, neki koji su pobjegli iz zdravstvenog sustava pa su se u potpunosti posvetili politici. Dakle kada govorimo o nekim sveobuhvatnim projektima, dakle tu nije samo pitanje novca, tu nije samo pitanje rješavanja stambenog pitanja nego je tu pitanje i nekih možda manje istaknutih stvari koje će bit dodana vrijednost da netko dođe na Iž, a ne da ostane u Zadru.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Opačak Bilić.

Opačak Bilić, Marina (Nezavisni)
Zahvaljujem.
Poštovani kolega Ćelić spomenuli ste u svojoj pojedinačnoj raspravi primjer kolegice iz Slavonskog broda za koju ste naveli da je, jel kao specijalistica otišla u Njemačku gdje je ta ustanova koja ju je primila dakle samo su evo pitali koliko novca treba platiti da bi se otkupile zapravo obveze te djelatnice. A spominjete evo i zapravo sve ove mjere i za privlačenje i za zadržavanje liječnika i veće plaće, spominje se zapravo i potrebu možda i ponude stana i nekih ostalih pogodnosti. Pa evo ja ću vas pitati dakle kako to da Vlada RH se nije do sad ozbiljnije uhvatila u koštac sa, sa ovim postojećim problemom i učinila zapravo nešto od svega što ste vi zapravo do sad naveli. Evo kako vi zapravo osoba koja, kao osoba iz sustava gledate na to ajmo tako reć, ignoriranje zapravo postojećeg problema i zapravo nerješavanje sustavno, zapravo nerješavanje problema manjka liječnika.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Ćelić.

Ćelić, Ivan (HDZ)
Poštovana kolegice Opačak Bilić, ma nikako se ne slažem s vama. Dakle pitanje rješavanje prekovremenih sati, pitanje reprezentativnosti liječnika da su liječnici napokon mogli sjest sa resornim ministrima i razgovarat o svojim pravima. Pitanje ulaganja u infrastrukturu, dakle 2 milijarde i 300 milijuna eura je ova Vlada RH uložila u hrvatski zdravstveni sustav. Ne možete govorit o zanemarivanju. Hoćete da vam kažem da je moja plaća kao liječnika značajno veća nego plaća saborskog zastupnika, bez dežurstava, bez dežurstava. To je sve dogodilo se značajan porast plaće preko 80% u zdravstvenom sustavu za vrijeme ove Vlade. Onda ne možete govorit da je Vlada zanemarivala i da je sad ovo neko predizborni neki trik kojim ćemo mi zamazat oči mladim liječnicima. Ovo je put prema kojem Hrvatska treba ići da bismo sačuvali mlade liječnike i medicinske sestre, znači čitavi zdravstveni kadar u RH.

Reiner, Željko (HDZ)
Sada će govoriti poštovani zastupnik Željko Pavić. Izvolite.

Pavić, Željko (Socijaldemokrati)
Zahvaljujem poštovani predsjedavajući.
Prije nego što krenem na samu ovu temu, moram se osvrnuti na neke od ovih rasprava koje su bile ovdje, replika. Naime, ljudi nemojmo zaboraviti što se događalo proteklih godina. Kada smo napravili 2013. godine COP i kada samo napravili prvu analizu najvećih plaća u RH, ispalo je da 990 plaća najviših od tisuću imaju liječnici. Prema tome nije bio problem novaca, dobivali su novac, međutim na koji način su ga dobivali, koliko su poreza plaćali, koliko su doprinosa plaćali pojedinci to je veliko pitanje. I drago mi je da se uveo koliko toliko red u zdravstvo. I činjenica je ono što kaže gospodin Ćelić i plaće su i dalje velike, jesu li dostatne to je drugi par cipela. E sad, imamo jedan problem, a to je veliki problem nerazumijevanja problema zašto nam se javno zdravstvo urušava. Jedan od problema na koji sam upozorio ovdje kad sam govorio za ovom govornicom je i taj što zapravo previše novaca iz naših prikupljenih sredstava, dajemo privatnim poliklinikama i na to sam tu pokušao upozoriti i kad sam govorio o tome da bismo trebali kupiti aparaturu koja je potrebna za dijagnostiku, da to više ne dajemo taj novac privatnim poliklinikama, onda iza mojih leđa su bili ministar i čelni čovjek HZZO-a i govorili su mi da ne znam što govorim jer je cijena koja se plaća privatnim poliklinikama i cijena koja se plaća u javnom zdravstvu ista. Međutim, nemojmo zaboraviti da u toj cijeni postoji jedan dio ekstra profita. I sad umjesto da taj dio ekstra profita ostaje u javnom zdravstvu, ukoliko se ti poslovi daju privatnim poliklinikama onda taj dio ekstra profita ide privatnicima. I onda ti privatnici naravno da ne ulažu novac u javno zdravstvo nego ga ulažu u svoje jahte, ulažu ga u svoje vile, ulažu ga u svoje BMW-e, Mercedese i ostalo. Prema tome, na tome trebamo poraditi da vidimo kako te probleme riješit. Mislim da je taj dio jasan svima. Osim toga govorio sam i ovdje za ovom govornicom, govorio sam i u Bruxellesu i drago mi je da se sada ovdje tajnik, državni tajnik koji evo došao je ovdje braniti zakon u kojem piše da ukoliko liječnik iz bolnice ode odnosno specijalizant ode u drugu bolnicu, da će druga bolnica vratiti dio sredstava bolnici iz koje je liječnik došao. Ja sam mu govorio o tome u Bruxellesu, govorio sam o kompenzacijskim mjerama koje bi trebale plaćati, odnosno davati bogatije država, države siromašnijim državama iz kojih imamo odljev mozgova uključujući i Hrvatsku. To ne znači da Hrvatska neće nekome plaćati ukoliko je došao netko kod nas raditi iz siromašnije države. Ali ćemo za onih 500 tisuća ljudi koji su nam otišli u bogatije države dobiti neku naknadu koja će nam omogućiti da nakon toga stvorimo bolje uvjete za ostanak naših ljudi u Hrvatskoj. Za ostanak naših stručnjaka, da im napravimo one stanove o kojima je govorio gospodin Ćelić, da im omogućimo bolja radna mjesta, da im stvorimo bolje životne uvjete. O tome trebamo razmišljati, o tome trebamo govoriti.
I ono što je najvažnije u Bruxellesu predsjedavajući je to prihvatio kao temu koja će biti tema u Europskom parlamentu. Čovjek koji je bio predstavnik Belgije na sastanku je prihvatio to kao relevantnu temu i shvatio je da moramo o tome govoriti. Zašto? Jer nastaju prevelike razlike, kao što nastaju prevelike razlike između razvijenijih država u Europi i siromašnijih država u Europi, tako nastaju i prevelike razlike u Hrvatskoj između bogatijih gradova, bogatijih općina i siromašnijih, odnosno ruralnog dijela.
Zato kolegice ja sam vam digao povredu Poslovnika kad ste rekli da i SDP imaju problema. Imaju problema, ali to ne može rješavati lokalni čelnik zbog toga što je to posao koji se treba rješavati centralizirano.
I moj je prijedlog između ostaloga da se takvi specijalizacije rješavaju na nivou ministarstva i da se plaćaju na nivou ministarstva, da imamo jednu analizu da vidimo što trebamo, koga trebamo, koliko trebamo, kad trebamo, gdje trebamo. Koji su to liječnici koje trebamo i koliko ćemo ih plaćati nakon toga? I vjerujte da ćemo imati puno manje problema. Sada su manje bolnice u velikim problemima. Zašto? Zato što šalju ljude na specijalizaciju, a nakon toga se taj čovjek više nikada u tu bolnicu ne vrati.
I to nam se događa, evo vi znate i sami koliko imamo problema sa liječnicima obiteljske medicine u našoj županiji i to nije zbog toga što je tamo na vlasti SDP, nego zbog toga što jednostavno liječnici tamo ne žele raditi. Isti slučaj imate tamo gdje su na čelu čelnici županijski HDZ. Ako je to ruralni dio problemi su isti. Pogledajte Slavoniju, pogledajte dole jedan dio Dalmacije. Znači postoje realni problemi. Pogledajte otoke. Prema tome, na tome trebamo svi zajedno poraditi. Moramo raditi na tome da nam javno zdravstvo ojača. Drago mi je da je ovdje danas bilo nekoliko liječnika koji su govorili o tom javnom zdravstvu. Drago mi je da su se i gospodin Karlić i ostali osvrnuli na probleme koje su imali, odnosno koji postoje. A isto tako mi je drago da su spomenuli da to kako su oni prošli na svojim specijalizacijama i koje su oni uvjete imali.
Ja se slažem s tim dolaze nove generacije koje drugačije gledaju na posao, koje drugačije gledaju na život, koje drugačije gledaju na radno mjesto, koje drugačije gledaju na radno okruženje. Međutim, moramo biti svjesni da bez obveza koje ćemo nametati mladim ljudima i ako ćemo samo davati nećemo postići one efekte koje trebamo postići.
Zato smatram da moramo djelovati preventivno, da moramo raditi sustavne analize redovito bez ikakve odgode i to ne samo za liječnike, nego i za ostale koji rade u javnom zdravstvu. To sam i postavio gospodinu tajniku repliku vezano za magistre fizioterapije, za magistre radne terapije jer oni su problem. Njih nema ni u zakonu, nema ih ni u uredbi. Kud ćemo ih smjestiti? Kako će dobiti plaće? Kako će biti nagrađeni? Znači imamo realni problem.
Gledajte imamo još jedan trivijalniji problem, a to su recimo konobari u specijalnim bolnicama za medicinsku rehabilitaciju. Zašto? U uredbi im je smanjena plaća konobarima na koeficijent 1,30, kuharima na 1,43. Do sada su imali istu plaću. I sad će konobari koji vjerujte mi imaju strahovito puno posla u specijalnim bolnicama za medicinsku rehabilitaciju imati istu plaću kao i konobari recimo na Plitvicama. A ovi na Plitvicama dobi bakšiša ne znam koliko, a ovaj jadnik dobiva samo šamarčine od ljudi koji u toj bolnici leže.
Prema tome, nije to isto i moramo to sagledati i zato poštovani državni tajniče ja vas molim da svojim autoritetom pokušate utjecati na gospodina Marina Piletića, ministra rada da se to uskladi. To su mali iznosi, ali ljudi će otići. Nakon toga gledajte kao što nedostaje liječnika ukoliko u specijalnoj bolnici nedostaje konobara bolnica ne može funkcionirati. Znači imamo, problem je isti. Nemojmo si dozvoliti da zbog 15 ili 20 eura ljudi odlaze u druge organizacije i drugdje rade kad smo ih već privolili i omogućili im da rade u tim institucijama u kojima su radili. Dakle evo, osvrnuo sam se čisto sa ekonomske strane, organizacijske strane na taj problem.
Što se nas tiče rekao sam i gospodinu mom prethodniku Ćeliću da ćemo kao oporba podržati taj zakon. To su rekle i kolegice koje su govorile u ime kluba, jer ne da sad smatramo da je zakon jako, jako dobar. Ali s obzirom da ide na ruku našim liječnicima, s obzirom da ide na ruku fizioterapeutima, radnim terapeutima i ostalima koji se spominju u zakonima mi ćemo to podržati.
Hvala lijepa.

Reiner, Željko (HDZ)
Repliku ima poštovana zastupnica Marić.

Marić, Andreja (SDP)
Hvala lijepo.
Poštovani kolega moram naglasiti, mada sam više puta u raspravi naglašavala dakle nemojmo govoriti o velikim plaćama koje su u onom rasporedu COP-a 5000, pa 4 i pol tisuće su liječnici, dakle to su primanja. Znači nije to osnovna plaća to su i prekovremeni sati i dežurstva, pripravnost itd. čisto da naši građani to znaju. To je prva stvar.
Druga stvar također imamo na umu i stupanj obrazovanja, dakle radi se o kolegama koji smo i specijalisti i subspecijalisti i sa određenim znanstvenim stupnjem a kažem najviše je broj sati. Druga stvar kad govorimo o uvjetima rada kakvi su možda povoljniji u nekim zdravstvenim ustanovama, u nekima manje i naravno tu su primanja zbog kojih naši liječnici odlaze van iz Hrvatske. Ova Vlada je bila 8 godina, tj. 8 godina je na vlasti i nije napravila dovoljno sviđalo se to njima ili ne da se zadrže liječnici i u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, odnosno Republici Hrvatskoj. Prema tome, ovo je sad jedan korak prema tome, ali nije …
…/Upadica Reiner: Hvala./…
… napravljeno dovoljno. Slažete li se?

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Pavić.

Pavić, Željko (Socijaldemokrati)
Poštovana zastupnice vi to možete zvati kako hoćete, hoćete to zvati primanjima, hoće to zvati plaćama. Ali jedan od liječnika je sad nedavno dobio plaću 9000 eura i to mu je bila plaća za taj mjesec. Ne, to mu je bila plaća, toliko je dobio za taj mjesec plaćen je bio koliko je dobio na svoj račun. Prema tome, kako budete vi to god zvali to je bila plaća. To je jedna stvar.
Druga stvar, ako govorimo ono što sam ja rekao, ja sam to rekao što se dogodilo 2012. godine odnosno 2013. godine su napravili COP, kad su radile se provedene analize na zahtjev premijera onda je ispalo da 990 najvećih plaća u RH od 1000 imaju liječnici. I to je prava istina.
A što se tiče zakona slažem se s vama, ono što je dobro dobro je i to ćemo prihvatiti.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Vukovac.

Vukovac, Ružica (Nezavisni)
Zahvaljujem.
Poštovani kolega Pavić evo ja isto ne dolazim iz tog resora zdravstva, ali svakodnevno svjedočim vrlo nezgodnim situacijama u resoru, pa bih izdvojila jednu. Dakle, nešto što me je zgrozilo i konstantno o tome razmišljam. Moja kolegica je u domu zdravlja kao liječnica opće prakse nekoliko godina bila prisiljena održavati čak dvije ambulante u isto vrijeme. U jednoj je prisustvovala fizički, primala pacijente, pregledavala ih i određivala dijagnoze. Drugu je održavala putem e-mail adrese. Dakle, na drugoj lokaciji je bila sestra koja je primala pacijente, opisivala njihove simptome i na temelju toga ova je bila dužna odrediti dijagnozu odnosno prepisati određenu terapiju takvom pacijentu.
Naravno da su to znali domovi zdravlja odnosno ravnatelj, ravnateljica koja ju je rasporedila na takvo radno mjesto, ministar i ostali u sustavu. Da li je to vama normalno?
Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Pavić.

Pavić, Željko (Socijaldemokrati)
Poštovana zastupnice žao mi je što se to događa jer mislim da bi liječnik trebao vidjeti pacijenta da bi mogao odrediti dijagnozu, da bi trebao s njim porazgovarati, da bi trebao mu ako ništa drugo izmjeriti tlak i provjeriti ritam srca pa da vidimo što je i kako je. Ako je to radio na daljinu bojim se da nije mogao donositi baš dobre dijagnoze i smatram da takva praksa ne bi trebala postojati. Nadam se da je to iznimka i da se to neće dešavati.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Opačak Bilić.

Opačak Bilić, Marina (Nezavisni)
Hvala lijepo.
Pa poštovani kolega Pavić, dakle neka ulaganja kao npr. ulaganja u infrastrukturu postoji to treba priznati ok, no broj specijalizacija nije dovoljan i svjesni smo zapravo činjenice da nam preko noći sve veći broj ljudi ostaje bez i bez primarnog obiteljskog liječnika i da je potpuno nedostupno u nekim mjestima usluga, dakle ili pedijatra ili logopeda ili ginekologa. To znamo naravno evo jer se i nama kao zastupnicama javljaju neki građani koji imaju taj problem. Jednako tako o tom problemu možemo čitati u medijima, ali jutros evo na odgovoru na repliku državni tajnik mi je rekao da citiram, nikad liječnika u Hrvatskoj nismo imali više, a znamo evo da nam nedostaje i 2 tisuće liječnika i 4 tisuće medicinskih sestara i da ne nabrajam dalje. Pa evo kako mi možemo očekivati snažnije mjere ako nema zapravo svjesnosti o samom problemu?

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Pavić.

Pavić, Željko (Socijaldemokrati)
Poštovana zastupnice evo ja stvarno nemam razloga da ne vjerujem državnom tajniku da imamo liječnika više nego više, više nego ikada, međutim ima jedan problem. Prošle godine je ovaj sabor izglasao jedan zakon u kojem piše da se prilikom zaposlenja u drugoj instituciji ne trebate javiti primanoj instituciji u kojoj ste stalno zaposleni, a to se odnosilo prvenstveno na liječnike. I što se dogodilo? Dogodio se jedan egzodus liječnika u smislu da su se svi pozapošljavali na 2 ili 3 radna mjesta. I sad imamo problem. Zašto? Jer ih gotovo nikada nema u ordinacijama. I takvi su liječnici problem, a rješenje tog problema za prvi korak je taj da vratimo zakon ponovo u prvobitno stanje i da se mora dobiti odobrenje iz organizacije u kojoj su stalno zaposleni da bi se zaposlili u drugoj organizaciji.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Šašlin.

Šašlin, Stipan (HDZ)
Hvala gospodine potpredsjedniče.
Poštovani kolega Pavić, apsolutno se ne slažem sa vašim jednim dijelom rasprave gdje ste govorili da bi ove bogatije države trebale praktički platiti odštetu RH za to što privlače odnosno odvode najstručnije, najkvalitetnije ljude kako liječnike tako i ostalu stručnu snagu. Mislim da je to krajnje neprihvatljivo, to se kosi sa nekakvim humanim načelima. To bi praktički značila legalizacija prodaje ljudi. Mislite da to stvarno nema, nema smisla, prvi ste krenuli sa prodajom INE, htjeli ste prodat Hrvatske autoceste sad biste prodavali ljude. Ja stvarno ne znam dokle, gdje je kraj?

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Pavić.

Pavić, Željko (Socijaldemokrati)
Poštovani zastupniče Šašlin, vi ste pomiješali ovce i novce, doslovce. Dakle, nitko nije govorio o problemu odlaska ljudi, prema tome nitko nije govorio o tržištu ljudi, nitko nije govorio o tržištu radne snage nego je govorio o kompenzacijskim mjerama sam govorio koje bi države platile za ljude koje koriste.
Prema tome, to će biti tema Europskog parlamenta, ako vi ne shvaćate u čemu je problem onda imate stvarno ozbiljan problem u glavi jer ne možete si dozvoliti da vi non stop nekog školujete, a da vam on odlazi i drugome diže bruto domaći proizvod.
…/Upadica se ne razumije./…
Ne, naprotiv, naprotiv ljudi neka odlaze kud hoće, ali bogatije države moraju pomoći siromašnijim državama da mogu školovati nove radne snage, da im osiguraju bolje uvjete rada, da im osiguraju bolje uvjete školovanja. O tome se radi inače će nastati prevelike razlike. Svi …/Govornik se ne razumije./… budu završili gdje …
…/Upadica Željko Reiner: Hvala./…
… u Švedskoj, Norveškoj i Njemačkoj, a kod će biti Filipinci i Nepalci.

Reiner, Željko (HDZ)
Hva… hvala lijepa.
Sada će govoriti poštovani zastupnik Miro Bulj.
Izvolite.

Bulj, Miro (MOST)
Hvala lipa.
Zdravstvene usluge su ustavna kategorija i na jednakost na cijelom području RH, ali ja moram da kažem evo što se tiče specijalizacija da se dogodio jedan veliki pomor tih specijalizacija tj. odlazak brojnih ljudi ja govorim poglavito iz ruralnih područja. Ja govorim da ću govoriti o Dalmatskoj zagori, o Ravnim kotarima, o šibenskom zaleđu, kaštelanskom zaleđu, Zagori i tom dijelu. Zbog čega? Zbog toga što 20-ak godina od fuziranja Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije za Sinj i cetinski kraj imamo Dom zdravlja Sinj tj. sad ispostavu gdje nije bila niti jedna specijalizacija do nazad nekoliko godina. I u tom periodu od 20 godina ljudi koji su liječnici, studirali iz područja Sinja su odlazili specijalizirati u druge krajeve RH. Tamo su bile otvorene specijalizacije. I što se dogodilo, imamo problema sa liječničkim kadrom. Imamo sve stariji liječnički kadar. Npr. pedijatri u jednom trenutku imali smo odlazak u mirovinu, imali smo oboljenje jednog pedijatra, doslovno područje Cetinske krajine u jednom trenutku je ostalo bez pedijatra, 50 tisuća stanovnika. To stvara veliki pritisak na Split i naravno te liječničke usluge koje su tj. zdravstvene usluge koje su u ovome problemu u kojem su govorim o problemu samih specijalizacija. Ovakvo stanje je neodrživo jer ako je na jednome području nemamo zdravstvenu uslugu i ako država nije spremna pomoći tim područjima, to vam je slično kao i dječji vrtići. Ako nemamo prema siromašnim, lokalnim samoupravama pomoć financijsku što je od ove godine djelomično učinjeno. Do sada to nije bilo ali opet govorim djelomično. Triba još više raditi na tome jer 40% jedinica lokalne samouprave nema mogućnosti za upis jednog djeteta, financijske mogućnosti da jedno dijete u vrtić da upiše. I tu dolazimo do problema i u zdravstvu. Liječnici na ruralni područjima, bilo Slavonija, bilo Dalmatinska Zagora, nebitno koje područje Gorski Kotar, država mora to područje subvencionirati. I ovdje posebna odcijepljenost. Ja sad sa pozicije gradonačelnika evo dvije i pol godine su, ulazimo blizu i treće, mogu da kažem da je veliki problem centralizacije zdravstva. Prema centrima moći županijama. To je jedan ogroman problem jer gdje centralizirana sredstva stižu naravno na županijske račune pa se dogodi npr. da ono što je bilo stoljećima na području grada Sinja, što je naša tradicionalna vrijednost ali i ponos biti Sinjac Cetinske krajine, to je naša alkarska tradicija, Alka svi te bili koja je i nacionalni simbol, jednostavno se dovede do toga da prije 10-ak godina ukinuo rodilište koje je bilo jedno od prvih rodilišta prijatelj djece pa ga vrate pod pritiskom tada sam osobno vodio te prosvjede 2010. Jadranka Kosor kao premijerka vrati to rodilište međutim proglasi ga prinudnim. A što su vam problemi? Kao to rodilište nema uvjete, nema pedijatre, ima operacijsku salu u koje bi se moglo uložiti, gdje se mogla uspostaviti kako je obećano suradnja sa bolnicom splitskom što se tiče drugih u toj operacijskoj sali potrebnih kadrova, od anesteziologa, čega sve ne u slučaju komplikacija, premda danas dijagnostička, u ovaj dijagnostika, koliko mi struka kaže, omogućuje da se prepozna problemi pri porodu ali uvijek postoji mogućnost. Premda u Sinju nikada prije nije bilo, rađalo se i po tisuću djece, nikada nije bilo većih problema. Pa imamo problem pedijatra, spomenuo sam, pa imamo problem hitne pomoći na tome području pa imamo problem svih zdravstvenih djelatnika, a rekao sam uzroke. Nije mi jasno zbog čega takav odnos prema tim područjima jer malo tko će doći živjet na to područje, a poglavito liječnici koji će otići uz ove specijalizacije koje im nisu omogućene 20-ak godina liječnicima s toga područja koji ne bi imali troškove stanovanja. Znači krive politike su dovele do ove situacije. Odnos prema ljudima poglavito u nerazvijenim krajevima i što se događa. Događa se izmjena stanovništva i u zdravstvu. Ovdje će dolaziti strani državljani, ne znam iz kojih država, a naši će odlaziti u bogate zemlje. U bogatije gdje su im omogućene, nebitno Austrija, nebitno Njemačka, nebitno Švedska. Naši liječnici će odlazit, a mi ćemo dovesti izmjenu zdravstvene strukture i to se događa. Što je cilj? Cilj je već ako smo u EU da naši liječnici imaju isti status kao što imaju u Njemačkoj i u drugim državama EU pa se to ne bi dogodilo. Ako mi smo jednakopravni unutar EU, onda neće doći do izmjene, zamjene zdravstvenoga kadra, liječnika pogotovo. Međutim i drugog medicinskog osoblja mi imamo problem i medicinskih sestara i drugog, ovoga osoblja. Stoga još jednom, vrlo bitno je kazati da je zdravstvo, zdravstvene usluge na području RH su ustavno pravo da imaju svi istu uslugu. Bio on na selu, pod Svilajom, u Ogorju, bio u Gorskom Kotaru, bio u Slavoniji, to je ono što država mora regulirati. Možemo mi pomagat lokalne samouprave, možemo se mi trudit ali država je ona koja regulira i ona koja ima moć i zakonsku i fiskalnu moć da riješi te probleme. Dok se to tako ne riješi, dok nam liječnici odlaze vjerujte mi da će sve više stanovnika odlaziti iz ruralnih područja zbog zdravstvenih usluga jer nemogućnost zdravstvenih usluga za svoje dijete osigurane, bez dječjih vrtića i, i naravno radnog mista kao primarne demografske mjere i ovo bi trebala bit demografska mjera. Da država subvencionira bez obzira što ne more imat broj korisnika jedan liječnik isto u Gorskom kotaru ili u Zagori i ne može imat po tim nekakvim koeficijentima istu plaću. Al država je ona koja mora osigurati ovaj drugi dio, to je jedino rješenje. I nije to primjer samo Hrvatske, tako rješaju se i druge države koje su puno bogatije od nas.
Isti problem je bio ponavljam sa dječjim vrtićima, isti. Puno bogatije države su decentralizirale svoj novac da doslovno budu besplatni vrtići na cijelom području svojih nerazvijenih područja unutar svojih država i na taj način su održali stanovništvo.
Isti slučaj je primjenjiv i u zdravstvu. Ništa tu nema nova, nema tu tople vode, a ne samo se bazirati na Zagreb koji ne znam kolko ima KBC-ova, dok primjera Splitsko-dalmatinska županija pa sve do Dubrovnika vamo do Šibenika ima jedan KBC to je Split gdje u turističkoj sezoni 500 tisuća stanovnika, di u turističkoj sezoni imamo povećanje tri puta, di imamo Hercegovinu ljude iz Hercegovine iz toga područja koji dolaze isto u tu bolnicu i gdje se stvara ogroman pritisak. Pa kako mislim gledat na to, pa nije sve samo Zagreb, imamo okolce malo Rijeke okolce, malo Splita, ne ova slika je puno šira da bi sačuvali ljude na ovim područjima, a poglavito mlade da ostanu živit i obitelji.
Hvala lipa.

Reiner, Željko (HDZ)
Prije nego što idemo na replike pozdravimo na galeriji učenice i učenike Obrtničko-industrijske škole iz Županje. /Pljesak/
A sada repliku ima poštovani zastupnik Željko Pavić, izvolite.

Pavić, Željko (Socijaldemokrati)
Poštovani zastupniče, mislim da je svima jasno da ukoliko nećemo omogućiti stanovništvu da zadovolji svoja socijalna prava u pojedinoj regiji ili pojedinom gradu ili pojedinoj općini da će stanovništvo odlaziti. Tako se slažem s vama da ukoliko se ne može ostvariti pravo na školovanje, pravo na zaposlenje, pravo na zdravstvenu zaštitu odnosno ukoliko nema liječnika na raspolaganju definitivno će se stanovništvo raseliti i imat ćemo stanovništvo koncentrirano samo u velikim gradovima odnosno u bogatijim općinama i bogatijim gradovima.
Jedno pitanje za vas, ne znam znate li podatke možda na pamet, koliko stanovnika otpada na jednog liječnika u vašem gradu i kolko bi liječnika još trebalo da se zaposli da to bude nekako normalan omjer koji bi mogao zadovoljiti kompletnu zdravstvenu zaštitu?

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Bulj.

Bulj, Miro (MOST)
Hvala lijepo.
Jedna od najvećih demografskih mjera bi tribalo bit ulaganje u zdravstvo, poglavito na ruralnim područjima. Ponavljam, nema iste uvijete netko tko živi i zdravstvene usluge u Zagrebu ili ne znam u Slavoniji ili u Dalmatinskoj zagori ili Gorskom kotaru. To je ključno pitanje.
Evo ja mogu samo kazati što je bitno, čovik da ostane na tome području, evo ja sam uveo od početka prošle godine kao gradonačelnik Grada Sinja besplatan vrtić, to je poruka, besplatan vrtić za sve za svu djecu, to je poruka. Al ako mi imamo koordinirano riješeno i zdravstvo i pedijatre, pedijatri su nam u problemu i nedostatak broja pedijatara i brojne druge mjere koje moraju bit sinkronizirane. Ja bi sad mogao nabrajati šta tu sve znači i što pomak radi primjera smanjen je sa 18% porez na plaće, što znači i to je nekakva, govorim za svoj grad, i brojne druge mjere. A ovaj drugi dio ću vam odgovorit poslije broj.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Vukovac.

Vukovac, Ružica (Nezavisni)
Zahvaljujem.
Poštovani kolega Bulj, da slažem se svjedočimo stvarno nizu problema u resoru zdravstva. Ono što nas posebno zabrinjava jeste da nam iz dana u dan sve veći broj liječnika napušta te manje atraktivne dijelove RH, sele se u velike gradove, u velike bolnice, u privatni sektor, u inozemstvo i onda naravno tko stradava, stradavaju naši stanovnici.
No ono čemu ja svjedočim u zadnje vrijeme je jedan dodatni problem upravo u tim ruralnim sredinama gdje vi zapravo na određene dijagnostičke pretrage znate čekate i po nekoliko godina. I onda vam se te privatne te pacijente upućuje direktno da idu u privatne klinike, klinike rade savršeno, čak se događa da vam sestre u bolnici kažu ma otiđite vi u privatnu kliniku to vam ne košta previše, a vi onda kasnije saznate da zapravo taj dijagnostički aparat kojeg ste trebali ipak radi, nije nikakva velika gužva, nema reda za snimanje i sl.. Kako gledate na ove nepravde?
Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Bulj.

Bulj, Miro (MOST)
E tu je jedan od ključnih problema što imamo ljude koji rade u zdravstvenim ustanovama u vlasništvu županija, u domovima zdravlja, u bolnicama i rade privatno. Naravno da je Hrvatska demokratska država i da ima privatnika po svim osnovama, međutim je i meni nezamislivo kako npr. ginekolog u Sinju može pregledati ženu, dat ju ne znam uputnicu u privatnika gdje on u popodnevnim satima opet vrši pregled, a ima iste dijagnostičke uređaje i u domu zdravlja ili negdje gdje je mogućnost besplatnog tog. Znači imamo tu pomiješanog privatnog i to bi tribalo nekako sinkronizirat. Znam da je liječnicima nisu neke plaće, međutim to je ogroman problem.
Evo u SAD-u puno razvijenijim bitka se vodi oko besplatnog zdravstva za socijalno ugrožene i određene skupine ljudi jer doslovno ljudi umiru po cestama bolesni koji nemaju zdravstveno osiguranje. To se u Hrvatskoj ne smi dozvolit, a ide se tome nažalost.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Šašlin.

Šašlin, Stipan (HDZ)
Hvala g. potpredsjedniče.
Poštovani kolega Bulj, pa trenutno negdje oko 55% svjetske populacije stanovništva živi u gradovima, a predviđanja su negdje da će do 2050.g. to biti negdje preko 70%. E sad Hrvatska je dio svega toga i normalno da je to globalni proces i da je i Hrvatska uključena u to jednostavno tu se … međutim na nama je da na neki način te procese što je moguće više usporimo, ali tu ne možemo kazati da je samo država odgovorna. Bitna je po meni ona ukupna kvaliteta života u određenoj sredini, a to ne znači samo plaća. U konačnici ako ćemo govoriti o plaći hrvatska Vlada je učinila sad ovaj povijesni iskorak što se tiče povećanja plaća koji nikada ovakav nije bio, a onaj drugi dio što se odnosi na kvalitetu života je na jedinicama lokalne samouprave, odnosno regionalne uprave da na neki način učine i infrastrukturu i sve ono što čini život kvalitetnim.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Bulj.

Bulj, Miro (MOST)
Svjedoci smo predizbornog vremena. Vidimo da je izborna kampanja i nije dovoljno samo u izbornoj kampanji kazati dižemo plaće, nije dovoljno vjerujte mi, jer kad nešto prođe 20 godina i kad je sustav zdravstveni ima broj liječnika koji su najprije starije dobi koji će odlaziti ja govorim za svoj kraj, a nemate zamjenu dolazimo u veliki problem bez obzira kolika je plaća ako mi nemamo ljude liječnike koje nismo u mogućnosti …/Govornik se ne razumije./.. na tom području.
Naravno da i lokalna samouprava koja je ostavljena nadležno od dječjega vrtića i još nešto to je činjenica. Županija koja je faraonska tvorevina i moramo od nje nešto drugo uraditi, a ne da lokalni čelnici moraju isključivo biti sluge županija da bi ostvarili bilo kakav probitak i dobrobit lokalne samouprave kojom upravljaju. To je jedan od drugih problema i vrlo bitne su sve demografske mjere.
Evo ja sam gradonačelnik koji je smanjio porez na 18% …/Govornik se ne razumije./… a imamo rast 37%. Smanjili smo dječji vrtić besplatan je, a imamo ponavljam 37% povećane plaće, 37% prihode povećane. I ne samo to.
…/Upadica Reiner: Hvala./…
157% nekretnine imamo povećan prihod od prodaje nekretnina.

Reiner, Željko (HDZ)
Sada će govoriti završno u ime Kluba zastupnika SDP-a poštovana zastupnica Andreja Marić, izvolite.

Marić, Andreja (SDP)
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče Sabora, kolegice i kolege.
Evo nekoliko završnih misli iz kluba SDP-a. Dakle, problem manjka liječnika se ne može rješavati oduzimanjem njihovih ustavnih prava već se to pitanje treba i može riješiti poticanjem i davanjem subvencija liječnicima i naravno adekvatnim plaćama i primanjima.
Neke hrvatske županije su donijele različite mjere za zadržavanje i privlačenje liječnika što bi bio svakako jedan korak u rješavanju ovog problema. Odnosi se na sufinanciranje troškova stanovanja, vrtiće, jednokratnu naknadu za kupnju prve nekretnine, financijske bonuse dobrodošlice i vjernosti, naknadu za pojačan rad u turističkoj sezoni itd.
Osim toga, osiguravanje kvalitetnih uvjeta rada odgovarajuće plaće za težinu i odgovornost liječničkog posla i donošenje zakonskih pretpostavki za povećanje plaća u deficitarnim specijalizacijama kao i za ruralne krajeve i otoke su svakako uspješni načini kako zadržati i privući liječnike i pacijentima osigurati dostupno zdravstvo. Jedan korak prema tome je svakako i donošenje ovog zakona, ali čeka nas još i Zakon o radno pravnom statusu liječnika kao nositelja zdravstvene djelatnosti, kvalitetni vremensko-kadrovski normativi, granski i kolektivni ugovori.
Kada govorimo o plaćama i primanjima liječnika stalno se u javnosti spominje COP od 5000, 4500 su plaće liječnika. Međutim, nemojmo zaboraviti u Republici Hrvatskoj imamo preko 16000 liječnika i nemaju svi naravno tako velika primanja, a oni ekstremi evo i kolega je spomenuo 9000 eura. Radi se o kolegi koji ima 70 godina, koji ima 42 godine radnog staža, koji je odradio taj mjesec 360 sati. Dakle, 168 redovno, 192 prekovremena, koji je primarius voditelj odjela itd. i nije imao tko drugi raditi, a našim pacijentima se trebala pružiti kvalitetna zdravstvena usluga.
U 8 godina ova Vlada na žalost nije učinila dovoljno da se zadrže liječnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, odnosno Republici Hrvatskoj samo prošle godine otišlo je 148 liječnika. Nije dovoljna kvalitetna raspoređenost liječnika u Republici Hrvatskoj. Recimo u Zagrebu imate 719 liječnika na 100 000 stanovnika. U Virovitičko-podravskoj županiji svega 274, u Požeško-slavonskoj 380 itd. Potrebe naših stanovnika su sve veće i ne možemo tvrditi da nas ima dovoljno.
Nedostaje 2000 liječnika, 4000 medicinskih sestara odradimo godišnje preko 3 milijuna prekovremenih sati. Znamo također da je 15,8% liječnika starije od 60 godina, a u ovom sustavu zdravstva 629 liječnika radi u mirovini. E zato smatramo da je ovaj zakon korak naprijed, ali tražimo da država preuzme odgovornost na način da se uvede centralno raspisivanje specijalizacija, njihovo centralno financiranje koje bi snosila država. Mi ćemo kao klub SDP-a podnijeti zaključak u tom smislu i nadamo se da će se prihvatiti zaključak da se u narednih godinu dana Vlada RH i resorno ministarstvo obveže da se putem Nacionalnog plana specijalizacija prebaci zapravo odgovornost na državu a ne da male bolnice financiraju specijalizacije, specijalizanta praktički ni ne vide, pogotovo ako je on svih ne znam 4, 5 godina na specijalizaciji na klinici, a onda specijalizant ode i zapravo ne možete planirati i pružiti kvalitetnu zdravstvenu zaštitu našim građanima. Također bih svakako napomenula se ne može loptica prebacivati samo na jedinice lokalne i regionalne samouprave. Naravno da oni moraju pridonijeti tome da se privuče liječnike i na njihovo područje, ali tu je primat na i odgovornost na Ministarstvu zdravstva tim više što ste sada evo preuzeli zapravo sve opće i županijske bolnice.
Svakako naravno podržavamo što je Ustavni sud donio odluku da su ovakvi dosadašnji ugovori, gdje se trebalo vraćati i po 100, 200 000 eura neustavni. I svakako još za kraj bih rekla da smo podnijeli dva amandmana. Jedan je da se između ostaloga ukine staž fizioterapeutskim tehničarima i također jedan vezan uz polaganje praktičnog dijela ispita onih koji specijalisti polažu ispit na europskoj razini.
Također ostaje pitanje još i pripravničkog staža koji na žalost svim strukama u zdravstvu, koje ga moraju obaviti nije omogućen da ga obave u razumnom roku, a to bi bilo ne dvije, tri godine koliko naši mladi ljudi čekaju na staž, nego da se to obavi najkasnije u godinu dana od završetka, završetka edukacije i nadamo se da će se evo ovim zakonom riješiti problem licenci fizioterapeuta, hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika HDZ-a završno će govorit poštovani zastupnik Mladen Karlić, izvolite.

Karlić, Mladen (HDZ)
Hvala potpredsjedniče.
Poštovani državni tajniče, poštovane kolegice i kolege.
Evo iz današnje rasprave mislim da možemo vidjeti koliko je zdravstveni sustav kompleksno područje, koliko je zahtjevan, koliko ima različitih područja na kojima treba djelovati i ono što mislim da isto tako možemo reći da je u posljednjih nekoliko godina stvarno u zdravstveni sustav uloženo puno financijskih sredstava, prvenstveno u obnovu i izgradnju bolnica i zdravstvenih ustanova, posebno na području Grada Zagreba i Banovine zbog potresa, ali i u brojnim drugim mjestima od Pule, Rijeke, pa cijele Slavonije, brojne ustanove su ili obnovljene ili dograđene, tako da značajna sredstva iz, sredstva Vlade odnosno hrvatskog proračuna, ali i europska sredstva uložena u zdravstveni sustav.
Isto tako vidjeli smo ili mogli čuti koliko je i sredstava uloženo u opremu u zdravstvenom sustavu, od nabave najmodernijih skupih uređaja koji koštaju po nekoliko milijuna eura, od magnetske rezonance i CT-a, linearnih akceleratora i razne druge opreme da bi ovaj sustav funkcionirao, da bi hrvatski građani bili što zadovoljniji svojim zdravstvenim sustavom. Naravno uvijek ima problema i bit će problema i naravno zato je tu pred nama vrijeme u kojem trebamo što više toga riješiti na zadovoljstvo i hrvatskih građana, korisnika, znači bolesnika, al naravno i djelatnika u zdravstvenom sustavu.
Danas govorimo znači prvenstveno i najviše zapravo o jednom znamo dijelu, a to je specijalističko usavršavanje odnosno sustav specijalističkog usavršavanja koji mora osigurati kvalitetnu i dostupnu zdravstvenu zaštitu za građane, što je temelj cjelokupnog zdravstvenog sustava RH.
Uzajamna prava i obveze između s jedne strane zdravstvene ustanove koje raspisuje natječaj za specijalističko usavršavanje i financira ga da bi u konačnici osigurala potreban profil liječnika kako bi zadovoljile potrebe građana, te s druge strane onoga tko je dobrovoljno se prijavio na natječaj, koji je potpisao ugovor, znači mora bit reguliran i tim ugovorom naravno i zakon i zato je pred nama ova izmjena i dopuna zakona evo kojom se želi na neki način olakšati ovo specijaliziranje odnosno olakšati samo u tom smislu da ako neće ostati na onom području, u onoj ustanovi u kojoj je dobio specijalizaciju da plati nešto manje troškove usavršavanja koji bi se svodili isključivo na one stvarne financijske troškove koje imamo znači za sami neki način specijalistički ispit i troškove vezano uz to, sve drugo naravno se smatra dijelom rada u vrijeme specijalizacije, što stvarno i je. I naravno i Hrvatska liječnička komora i Hrvatska udruga bolničkih liječnika, kao i Inicijativa mladih liječnika Hrvatske pozdravila je ove izmjene i dopune o zdravstvenoj zaštiti. Naravno ono što je potencijalni opterećenje ili eventualni izazov, to je kako osigurati eventualni odlazak iz onih manjih mjesta, manjih bolnica u one veće centre, u privatne, odlazak van Hrvatske iako vjerujem da ovim najnovijim mjerama Vlade, povećanjem plaća da će to sigurno biti smanjeno i da će se polagano i oni liječnici koji su otišli iz Hrvatske, vrlo brzo početi vraćati nazad jer mislim da je ovo ipak sustav koji je najkvalitetniji i najsolidarniji u Europi i da jednostavno osigurava dobre uvjete, posebno nakon svih ovih ulaganja, uvjete u Hrvatskoj u zdravstveni sustav koji mislim da je na visokoj razini.
Ono što je isto tako važno, znači prijedlog uređenja specijalističkog usavršavanja, za njega je najbitnije da točno definira stvarne troškove specijalizacija, a to je evo kako je rečeno negdje oko 7 tisuća eura i to neće biti problem sigurno nijednom liječniku platiti, al mislim da ono što bi bilo najvažnije da svaki liječnik specijalista ostane na svom području s kojeg je došao, za kojeg je dobio specijalizaciju gdje je napravljena mreža potreba specijalizacija tako da bi bilo jednostavno ravnomjerno raspoređen po cijeloj Hrvatskoj da bi svi hrvatski građani imali kvalitetnu zdravstvenu zaštitu.
Klub HDZ-a podržat će ovaj prijedlog zakona, hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika Fokusa i Reformista završno će govorit poštovani zastupnik Damir Bajs, izvolite.

Bajs, Damir (Fokus)
Bilo je postavljeno pitanje zbog čega ovaj zakon ide po hitnom postupku. Naravno nije ništa komplicirano, stvar je vezana uz izbore koji dolaze i činjenice da Vlada RH ne želi imat problem sa liječnicima na način da se napravi rješenje, pa makar ad hoc. Kad govorimo o ovom rješenju, govorim naravno o onima koji imaju ugovore vezano za specijalizaciju, reći ću da zapravo da se ništa bitno nije promijenilo. Jedina promjena jeste u tome što će imati mogućnost promjene uz dozvolu ministra, dakle ministar mu mora odobriti prilaz u drugu zdravstvenu ustanovu, odlazak iz one u kojoj je ugovorio i u konačnici dakle bez toga neće moći se riješiti tih i tzv. robovlasničkih ugovora. Kako da ako god mislio da će time riješiti ad hoc stvar, nije riješio, opet mora doći u Ministarstvo zdravstva, opet mora sa njima pričati i opet mora imati dobru volju da se bilo šta od toga dogodi.
Naglasit ću da, naravno pravo je onih koji vode ovo zdravstvo da to riješi na način kako misli, ali time se ne rješava problem koji je vezan uz specijaliste i one i manjak liječnika u …/Govornik se ne razumije./… dijelu Hrvatske. Ja sam nabrojio one probleme koji postoje od prije, dakle to je milijardu eura manjka zdravstvenog sustava, činjenice da HZZO ima manje prihode prošle godine dok Vlada Republike Hrvatske nije uplatila dug koji sama ima prema HZZO-u. Činjenica da postoji niz specijalista koji nemaju, dakle mogućnost da ovog trenutka riješe pitanje prelaska u one zdravstvene ustanove koje smatraju, to je jedna od stvari, ali isto tako da mi imamo veliki nedostatak u kriminalističkoj hitnoj službi i u nizu drugih specijalnosti ne samo u dijelu Hrvatske, nego u ukupnosti dakle Hrvatske.
Međutim, isto tako ću reći da postoji ta disharmonija između onih koji vode zdravstveni sistem, a to su menadžeri, ravnatelji u zdravstvenim ustanovama koji su naznačili jednu ja bih rekao, jednim dopisom u ovom e-savjetovanju zanimljivu stvar. Naime, to su manje-više članovi Hrvatske demokratske zajednice, ravnatelji velikih ustanova, ljudi koji se time bave ali koji imaju odgovornost za vođenje. Ta disharmonija je sadržana zapravo u jednoj rečenici.
Predložene izmjene i dopune Zakona o zdravstvenoj zaštiti koje se odnose na specijalističko usavršavanje smatramo neprihvatljivim, a onda naznačuju da će ukoliko se takve prihvate doći do urušavanja zdravstvenog sistema Republike Hrvatske. To su teške riječi od ljudi koji vode zdravstveni sistem, a menagement u zdravstvu nije lak niti jednostavan, a posebice kad takve izjave daju zapravo što? Članovi Hrvatske demokratske zajednice i prema svom resornom ministru.
Ono što ovdje nedostaje što su čak i članovi HDZ-a jasno naznačili jeste jedna cjelovita vizija ukupnosti sustava dakle i mi iz Fokusa i ja osobno zalažem se da država preuzme ukupnost financiranja specijalizacija. Nema razloga da to rade bolnice i da se pozitivnom diskriminacijom na način da tamo gdje trebamo specijaliste u manjim bolnicama gdje nemamo zdravstvenu zaštitu, u ruralnim krajevima, na otocima da im se zapravo poveća plaća i da se napravi taj iskorak.
Da, županije mogu i trebaju napraviti također potpore prema svojim zdravstvenim djelatnicima. Na kraju i ja kao župan Bjelovarsko-bilogorske županije napravili smo novu zgradu Opće bolnice Bjelovar. Po planovima koji sad imamo zadnju koja ikad će biti napravljena pri općim bolnicama u Hrvatskoj, novi je to standard. Ali smo naravno uz opremu i tehniku ulagali u ljude pa smo imali veliki broj specijalizanata, a ujedno smo imali i program prvi takav u Hrvatskoj koji je napravljen sa Liječničkom komorom a koji ide k tome da liječnici ne odu iz zdravstvenog sistema Bjelovarsko-bilogorske županije a da dođu. Odnosi se naravno i na zdravstvene djelatnike kao što su naravno medicinske sestre i to je takav jedan program tog tipa farmaceute i druge. I shodno tome, dakle treba napraviti i to.
Ali to ne eskulpira odgovornosti one koji vode zdravstveni sistem, a to su zapravo Ministarstvo zdravstva Vlade Republike Hrvatske, a oni neka se dogovore koji je najbolji način da je to tako. Onda i ravnatelji iz HDZ-a koji su to potpisali ne bi to napravili.
Prema tome, sukladno navedenomu mi smatramo da zakon bi moguće bilo prihvatiti ali da ove dijelove koji nedostaju, a koje smo istakli svi ovdje za čudo i sa strane oporbe, a i sa strane HDZ-a treba što prije usvojiti.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika za pravednu Hrvatsku završno će govoriti poštovana zastupnica Ružica Vukovac, izvolite.

Vukovac, Ružica (Nezavisni)
Zahvaljujem.
Poštovani dopustite mi da sa nekoliko općenitih opaski o stanju u zdravstvu opišem situaciju onako kako je ja vidim. Dakle, prije svega naše zdravstvo opterećeno je ogromnim troškovima. Osobno sam svjesna da je ministar s jedne strane ograničen kolektivnim ugovorima za zdravstvo sa milijun razno raznih dodataka, s druge strane zakonima pa između ostalog i onima o javnoj nabavi, a s treće strane manjkom osoblja.
Ono što u zdravstvu treba učiniti da bi se iskontrolirali troškovi jeste dobro razmisliti o smjeni svih ravnatelja, pomoćnika ravnatelja, šefova pomoćnih sektora, glavnih sestara bolnica, svih šefova odjela, pa čak i vodstva liječničke komore i svih šefova stručnih društava.
Zašto to tvrdim? Zapravo nitko od njih ne pravi smjernice liječenja, o tome sam nešto govorila. Nitko ne želi zapravo imati odgovornost, nitko ne želi odgovarati za izabrane metode liječenja, za potrošeni materijal. Nigdje se ne vrednuje rad kao takav. Plaće u sustavu nam ovise ne o učinjenom radu, znači ne temelje se na efikasnosti nego o satnici i dodacima.
Uz manjak osoblja to nam onda sve rezultira enormnim troškovima u sustavu. Budimo realni svako malo veće selo, nazovimo to tako ima svoju bolnicu. Treba napraviti analizu što u tim bolnicama čini najveći trošak, na što odlaze novci. U grubo rečeno oko 40% sveg novca predviđenog za zdravstvo nam odlazi na plaće, ostalo na liječenje koje se provodi očito bez ikakvih kriterija.
Svemu dodajem i nekoliko svojih viđenja što se u zdravstvu mora promijeniti da bi uopće došlo do poboljšanja. Dakle, moraju se promijeniti kolektivni ugovori u zdravstvu, mora se uvesti plaćanje po stvarno učinjenom, odrađenom poslu kako po pitanju postupka na pacijentu, tako i po učinjenom poslu od strane samih djelatnika.
Ako na to ne žele pristati ni pacijenti ni osoblje onda nisam sigurna što je rješenje, jer njih treba zapravo pridobiti. U Hrvatskoj imamo 64 bolnice ako se ne varam na 3,8 milijuna pacijenata. Usporedimo to sa primjerice Münchenom. To je otprilike stanovnika cijela Republika Hrvatska sa okolicom. Ako gledamo EU isto tako svugdje su im javne bolnice. Ipak niža razina usluge negoli privatne ustanove. Jel' tako i kod nas ili možda nije? Na žalost po osiguranike doći će ipak do urušavanja razine zdravstvene zaštite i to je neminovno, jer mi nemamo novca za ovakav sustav. Iako izdvajamo 8,9% ali to u nekakvim apsolutnim iznosima je zapravo nedovoljna količina da bi imali nivo poput Švedske ili Njemačke. I držim da ne postoji ministar koji to može riješiti. Ovo mora rješavati politika i to reformama i to onim ozbiljnim i dubinskim. Samo dodajem da mi sve uvozimo, ništa ne proizvodimo, imamo mali broj radnika koji malo uplaćuje, zdravstvo nam se temelji na solidarnosti i to smatram potpuno nerealnim jer kad svemu dodamo ozbiljnu stopu korupcije koja nam sustav izjeda iznutra, doista nisam optimistična glede budućnosti koja je pred nama. Problemi u zdravstvu gomilaju godinama, o reformi se priča jednako tako dugo i svi su nam u sustavu nezadovoljni i pacijenti i liječnici i medicinske sestre, tehničari.
E da, kako riješiti sve te nagomilane probleme, a cijeli sustav moramo nadograđivati i unapređivati upravo zbog onih koji rade u sustavu, ali i samih pacijenata? Prema dostupnim podacima u Hrvatskoj nam nedostaje pedijatara, ginekologa, dječjih psihijatara, očekuje nam se i odlazak u mirovinu čak 800 liječnika opće prakse, a za njihovu zamjenu priprema se svega 200 specijalizanata. Odlaze nam mladi liječnici, kandidati za njihova radna mjesta sve manje su zainteresirani. Doktori, sestre, tehničari rade ogroman broj prekovremenih sati, mnogi nam odlaze u privatnike ili neka potpuno druga područja van zdravstva. To je realnost našeg zdravstvenog sustava.
Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika HSS-a i RF-a završno će govoriti poštovana zastupnica Katarina Peović.
Izvolite.

Peović, Katarina (RF)
Dobar dan svima.
Odlučila sam govoriti završno jer ono što možemo reći vezano uz ove prijedloge izmjena i dopuna zakona je da treba zaštititi naravno mlade specijalizante, ali isto tako treba zaštititi i one koji ovise o tom zdravstvu, a to su korisnici, to smo svi mi. To se tim izmjenama i dopunama zakona neće riješiti, ove izmjene i dopune zakona su opet kupovanje još jedne grupe radnika za naravno za male novce što se radilo i sa drugim grupama radnika. Evo sad će i specijalizantima omogućiti zamislite da ne moraju vraćati ne samo novce koje su dobili na svoju specijalizacije, već i plaće koje su zaradili dok su radili na tim specijalizacijama što je samo po sebi bilo protuustavno, ali ono što je lošiji ishod ovih izmjena i dopuna zakona da ove izmjene i dopune zakona ne mijenjaju ono što je goruće, a to je taj katastrofalan odnos privatnog i javnog gdje se zapravo javno zdravstvo urušava i sad svjedočimo urušavanju javnog zdravstva.
Stoga ću ja predložiti amandman vezan uz ovaj zakon na članak zakona koji se ne mijenja ovim zakonom, ali ima uporište u ustavnom određenju da svaki građanin ima pravo na zdravstvenu zaštitu, pa ću utoliko moći promijeniti i taj čl. 56. kojim se određuje da postoji mogućnost rada dvojnog rada u javnom i privatnom zdravstvu. Takav način rada u dvojnom obliku gdje liječnik radi na javnoj bolnici, a onda u slobodno vrijeme, kako se to lijepo kaže radi u privatnom sektoru, omogućava dvije stvari. Jedna je da zapravo urušavamo javnozdravstveni sustav na način da se liječnici štede kad rade u javnom zdravstvu, a onda rade u privatnom gdje rade za duplo veće plaće. I drugo, da se zapravo povećavaju liste čekanja koje dovode u neravnopravan položaj one ljude koji imaju manja primanja, koji imaju manje prihode i koji su prisiljeni onda otići u privatni sektor gdje liječnici vrlo često, to svi znamo, pozivaju pacijente da dođu iz njihove javne prakse u privatnu praksu da obave taj zahvat. To je potpuno neprihvatljivo to se krši, zapravo kosi sa nizom drugih zakona gdje imate Zakon o javnim službenicima i namještenicima gdje je takav sukob interesa znači definiran kao nešto što je zapravo sukob interesa, a ovdje to nije definirano.
Naravno da je zakonodavac i sam primijetio da je to sukob interesa jer je već u nekoliko izmjena i dopuna zakona mijenjao upravo taj članak dodavajući grupe liječnika kojima je zabranjeno da rade u dvojnom radu. Znači osim ravnatelja bolnica, zamjenika ravnatelja u prošlim izmjenama i dopunama zakona su dodani i ravnatelji i zamjenici klinika itd., još neke kategorije. Znači i zakonodavac primjećuje da je to klasični sukob interesa, ali ne radi ništa po tom pitanju. Pa zašto ne radi ništa po tom pitanju? Pa zato što opet klijentelistički gladi svoje interesne skupine koje će onda ga održavati na vlasti, pa sam tako dobila od ministra Beroša i odgovor koliko je liječnika sa dozvolom koji rade u dvojnom odnosu, to je 2.126 liječnika bolničkih, imamo 7.200 liječnika bolničkih znači 30% je registriranih liječnika koji rade u klasičnom sukobu interesa odnosno u dvojnom radu. I to niko neće reći, to niko neće htjeti mijenjati jer to nije popularno, ali zbog toga naši ljudi pate i ne mogu doći na red u javnim bolnicama i to treba vrlo jasno reći. Ako imate sukob interesa radnici ne rade ono što bi trebali radit. Uz to ne samo da liječnike imamo koje plaćamo dva puta jednom u javnom zdravstvu, a onda kad ne možemo doć na red u privatnom nego čak država izdvaja i javne novce za razne privatne bolnice i to u najradikalnijem sektoru, a to je sektor liječenja od raka, znači u najgorem trenutku kad se čovjek razboli nema izbor liječiti se u javnoj bolnici nego država ulazi u ugovore sa privatnim bolnicama, raznim radio kirurgijama, Magdalenama, Medikolima itd. koji dobivaju preko 80 milijuna eura iz državnog proračuna.
Ukoliko želimo stvarno javno zdravstvo treba napraviti kirurški rez između javnog i privatnog i RF je spremna to javno reći.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnica Centra, GLAS-a i Stranke s imenom i prezimenom završno će govoriti zastupnica Dalija Orešković.
Izvolite.

Orešković, Dalija (Stranka s imenom i prezimenom)
Kada bi se provela nasumičnim odabirom anketa među našim građanima što ih najviše muči u ovoj državi, sigurna sam da bi među prvim odgovorima bili pravosuđe i sustav zdravstva. Što se dogodilo pravosuđu danas sam govorila na press konferenciji, došlo je do njegove praktički potpune eutanazije, pogotovo kada govorimo o sustavu borbe protiv korupcije. Imamo Povjerenstvo za sukob interesa koje više nema što raditi, ima podobne ljude i zakon koji je reducirao njihove ovlasti.
Nedavna prepiska nova Josipe Rimac pokazuje da se sucima obraća sa di si druže i onda od njih traži da donesu politički naručene odluke kojima se naravno ruše odluke drugih tijela, drugim riječima imamo i suce koji ne sude po slovu zakona nego na temelju telefonskih naputaka političke stranke na vlasti, imamo sada i Ivana Turudića novu radost RH i sukob Andreja Plenkovića …/Upadica Reiner: Možemo Zakon o zdravstvenoj zaštiti molim vas./… sa EPPO-om.
E dobro, nakon što smo došli do toga da je pravosuđe rak rana našeg sustava, imamo i zdravstvo kao sustav koji je sam po sebi najveći bolesnik u ovoj državi i imamo Vladu Andreja Plenkovića punih osam godina na vlasti. Kada se podvuče crta, što možemo reći? Možemo reći da je zdravstvo bolesno kao što je i bilo, a da je toga svjestan i sam Andrej Plenković pokazuje činjenica da aktualnog ministra zdravstva Vilija Beroša koji je svojevremeno bio super heroj nema nigdje na prvim mjestima na izbornim listama HDZ-a. Time je HDZ sam o sebi sve rekao, nakon punih osam godina mandata. A gdje bismo bili da dobiju još jedan mandat? Nakon 12 godina ne bi bilo ni liječnika, a kako su stvari krenule ne bi bilo više ni pacijenata.
Ključni problemi, saniranje postojećih dugova u zdravstvu, sprječavanje nastanka novih dugova, liste čekanja, nisu ni započete nemamo čak niti plan njihovog rješavanja. Kako ćemo onda rješavati ove manje teške zadaće koje se evo danas pokušavaju riješiti ovim hitnim izmjenama i dopunama zakona? To je samo još jedan predizborni trik kako bi se pokazalo da je Vlada radila nešto i da je nekom riješila njihov problem, a ono osnovno što se sada vidi da se u državi dogodilo, a to je da nemamo dovoljno pedijatara, da nemamo dovoljno ginekologa, da nam nedostaje specijalizacija svih vrsta, da nemamo niti dovoljno liječnika specijalista opće odnosno obiteljske medicine o tome niti riječi, niti danas, niti ikad dok je ove Vlade Andreja Plenkovića.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Završno će u ime Kluba zastupnika Socijaldemokrata govoriti poštovani zastupnik Željko Pavić.
Izvolite.

Pavić, Željko (Socijaldemokrati)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče.
Poštovani tajniče, kolegice i kolege.
Ja ću se još jedanput osvrnuti na one probleme na kojem sam već upozorio u svojoj raspravi i na koje su upozorili naše kolegice iz oporbe u vezi zdravstva.
Naime, radi se o tome da ukoliko nećemo omogućiti našim sugrađanima da zadovolje svoje socijalne potrebe i socijalna prava na pojedinom teritoriju oni će se jednostavno iseliti, jednostavno će otići. A jedno od socijalnih prava je i pravo na zdravstvenu zaštitu i ukoliko nema liječnika u pojedinom gradu i u pojedinoj općini, ukoliko nema mogućnosti da dobije zdravstvenu zaštitu, što se događa? Stanovništvo polako, ali sigurno odlazi. Isti je slučaj ukoliko nema mogućnost da se zaposli, ukoliko nema mogućnost da se školuje itd., itd. prema tome problemi su isti.
Žalosno je što vladajuća stranka nije uspjela osam godina svatit te probleme nego sada prije izbora evo dva dana prije raspuštanja Sabora nam daje na stol zakon koji nije idealan, ali ipak ide u korist i u prilog naših mladih liječnika. I zbog toga smo i mi kao Socijaldemokrati i naša predstavnica smo rekli da ćemo glasati za taj zakon da pomognemo tim mladim ljudima, ali moramo upozoriti da i dalje ostaju problemi koji su ne riješeni, a to je što ćemo napraviti sa našim ruralnim dijelom, što ćemo napraviti sa našim bolnicama, sa našim domovima zdravlja koji se nalaze u ruralnim dijelovima RH.
Moramo o tome razmisliti, moramo naći mjere kako da pomognemo tim općinama, tim gradovima, kako da pomognemo tim bolnicama, kako da pomognemo tim domovima zdravlja i na kraju krajeva kako da omogućimo našim građanima da imaju pravu uslugu u javnom zdravstvu. Nažalost sustav javnog zdravstva nam se konstantno urušava, na to upozoravamo. Upozoravali smo i kad se ovdje izglasao onaj zakon koji je omogućio da se zapošljavate kod drugog poslodavca bez da se javite i bez da dobijete privolu poslodavca kod kojeg imate stalno radno mjesto.
Postavlja se pitanje, što je s onim liječnicima, a ima ih preko dvije tisuće koji rade kod drugog poslodavca? Tko im plaća bolovanje kad odu na bolovanje? Jel im to plaća drugi poslodavac ili im to plaća sustav javnog zdravstva? Naravno, sustav javnog zdravstva.
Postavlja se i pitanje zašto nam odlazi novac bez razloga u privatne poliklinike? O tome smo govorili već nekoliko puta i onda kad to spomenemo ovdje i kad je ovdje prisutan ministar i kad je tu prisutan i čelni čovjek HZZO-a onda nam iza leđa tvrde da govorimo stvari koje ne stoje zato što je cijena usluge u privatnoj poliklinici i u javnozdravstvenoj ustanovi ista. Ali kao što sam već rekao, zaboravljaju da postoji u toj cijeni usluge i jedan dio ekstra profita, znači dio novaca kad bi se ta usluga obavila u javnozdravstvenoj ustanovi onda bi taj dio novaca ostao u javnom zdravstvu i omogućio da se javno zdravstvo dalje razvija i da pruža bolje i kvalitetnije usluge našim sugrađanima.
Prema tome, ovo što je sada ovdje u zakonu napisano dapače da prihvaćamo, na tome smo već inzistirali čitav mandat, govorili smo i o liječnicima, govorili smo i o specijalizaciji, govorili smo i o, pardon, govorili smo i o fizioterapeutima i o radnim terapeutima, spomenuli smo koji su problemi, međutim nitko nas nije slušao. Sada, nakon toliko vremena se napokon došlo do toga da se ti problemi trebaju riješiti ukoliko želimo zadržati radnu snagu u javnom zdravstvu, ukoliko želimo zadržati tu radnu snagu u RH, ukoliko želimo da imamo koliko toliko dobru uslugu za naše sugrađane. Prema tome, moramo se i dalje baviti tom problematikom, moramo sustavno pristupiti tom problemu i moramo vidjeti koje ćemo sve mjere poduzeti da nam liječnici ostanu u Hrvatskoj, da nam ostale stručne osobe koje pružaju zdravstvene usluge ostanu u RH, hvala lijepa.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika Mosta završno će govoriti poštovani zastupnik Miro Bulj, izvolite.

Bulj, Miro (MOST)
Evo rečeno je i ispred klubova i pojedinačno sve što se tiče ovoga zakona o, koji je o izmjenama zakona naravno gdje se odnosi najviše na specijalizacije, gdje sam naveo pojedinačno probleme što se tiče specijalizacije, poglavito Splitsko-dalmatinske županije koja je grobar zdravstva, dakle ovdje ključno pitanje se na kraju postavlja gdje je super heroj prošlih izbora, gdje je ministar, govorimo o vrlo bitnom zakonu što se tiče zdravstva, predizborno je vrijeme, gdje je taj super heroj Vili Beroš? Sjećamo se vremena kad su ga na hrvatskoj televiziji djeca slikala, slali su slike kako leti on, Capak i ta ekipa, međutim postavlja se ključno pitanje kolike su štete što se tiče specijalizacije, ulaganje u specijalizaciju i u korona krizi, štetne odluke koje je donio stožer tj. Beroš u cijelom tom razdoblju, kolike su štete po pitanju cjepiva koje je bačeno, cjepiva koje je uloženo i koje su posljedice na ljude, imate li možda nekakve rezultate, volio bi već kad nema super heroja korona krize koji je doslovno vatao virus koda je prase virus il svinja da neko razumi gdje su crtali u uniformama, sjećate se tih slika, evo vatamo virus, koda je virus ovaj evo rekao sam prase. Mi u Klubu Mosta nikad nismo sporili da postoji korona, ali mjere koje su bile sulude i koje su donijele ogromne štete za hrvatski narod, a poglavito za hrvatsko zdravstvo, gdje nisu bili zaštićeni ljudi u bolnicama, nemoćni u staračkim domovima, nego bi to bila jedna ugrožavanje sloboda i čudno mi je kako te rezultate u ovome mandatu nitko ne prezentira, rezultate super heroja korona krize Vilija Beroša. Zbog čega se ne pojavi Vili Beroš u saboru i ne kaže tu su rezultati, tolko smo uložili u cjepivo, tolko smo cjepiva potrošili, tolko su tvrtke di je i šefica EU uključena i njen suprug u te tvrtke koji su prodavali cjepivo …/Govornik se ne razumije./…Ursula prijateljica naravno premijera Andreja Plenkovića, kolike su štete nanešene na Državni proračun RH?
I zanima me postoje li rezultati u ministarstvu, imamo li štete koji su rezultati cijepljenih osoba?
Zanima me kolike su štete nanešene po pitanju evo specijalizacije, kolke su novčane štete?
…/Upadica Reiner: Kolega Bulj, možemo li o zakonu, o Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, molim vas./…
Nemojte me prekidat kad govorim molim vas.
…/Upadica Reiner: Ne, govorite, govorite mimo teme, pa vas zato molim da se vratite na temu./…
Dozvolite da se obratim državnom tajniku, zbog čega nema super heroja Vilija Beroša sa krilima kako vata korona virus, koda je prase, svinja, evo ovamo je i ministrica poljoprivrede, pa ne znam je li ona ikad trevila možda košta svinju trevi, treviš kozu, jarca, ovana, ne znam je li ikad trevila možda korona virus koga je super heroj Vili Beroš hvatao? Kolike su štete financijske za RH i ko će odgovarat za te štete u korona krizi? Kolke su štete po pitanju specijalizacija šta smo mogli uložit u naše mlade liječnike, ulaganje u nerazvijena područja da opstanu ti ljudi na području ulaganja, u plaće, specijalizacije, u nerazvijenih područja, nebitno bilo Slavonija, bilo Dalmatinska zagora, bilo Zagorje, bio Gorski kotar, bila Lika, kolika su ulaganja, kolike su, znači koji su rezultati i učinci po pitanju zdravlja i financijski efekti u korona krizi i ko je odgovoran za mjere koje su dovele do šteta u gospodarstvu, ekonomiji i svemu što je se događalo na području RH, naravno i cijele EU?
Ja mogu kazati da kao gradonačelnik grada Sinja nisam uveo korona mjere, jedini gradonačelnik i u ovome mandatu sam bar na to ponosan. Zbog čega? Zamislite vi kad vam neko naredi stavite ograde za vrijeme koncerta, u ograde iđu cijepljeni s covid potvrdama besmislenim, a oni idu van koji nemaju covid potvrde. Šta je to bio? To je bio fašističko, nacističko, onaj boljševičko terorizam.
…/Upadica Reiner: Dobro, time završavamo…/…
Štetan za zdravstvo i hrvatsku naciju.

Reiner, Željko (HDZ)
…raspravu o ovoj točci, o njoj ćemo glasovat kad se steknu uvjeti.

83

  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 636
13.03.2024.

Sanader, Ante (HDZ)
Slijedi izjašnjavanje o amandmanima na Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. broj 636.
Predlagatelj je Vlada RH, rasprava je zaključena.
Amandmane su podnijeli zastupnik Ivan Ćelić, klu… dalje Klub zastupnika SDP-a i zastupnica Katarina Peović.
Molim predstavnika predlagatelja da se očituje o podnesenim amandmanima. Poštovani državnik tajnik Tomislav Dulibić, izvolite, 1. amandman.

Dulibić, Tomislav (HDZ)
Hvala lijepa.
Amandman broj 1. se prihvaća.

Sanader, Ante (HDZ)
Postaje sastavni dio.
Amandman broj 2.

Dulibić, Tomislav (HDZ)
Amandman broj 2. ne prihvaća se.
To se može učiniti tek nakon što se provedbe postupak usporedbe sadržaja pripravničkog staža i sadašnjeg kurikuluma nakon kojeg slijedi promjena kurikuluma i ukidanje pripravničkog staža.

Sanader, Ante (HDZ)
Izvolite u ime SDP-a osvrt.

Marić, Andreja (SDP)
Hvala lijepa.
Poštovani državni tajniče, kako ste prošle godine na kad smo imali Zakon o zdravstvenoj zaštiti vi ste kod prvog čitanja rekli da ćete ukinuti staž fizioterapeutima i onda se nešto dogodilo pa u drugom čitanju niste. Ja sam podnijela amandman koji ste odbili, sad ga isto odbijate. Ja ću naravno tražiti glasanje da se izjasnimo svi skupa o tom amandmanu.
Dakle, i struka odnosno Hrvatska komora fizioterapeuta je još na svojoj sjednici u listopadu 2020. donijela odluku da se i prema ministarstvu ide sa idejom da se ukine staž fizioterapeutima. Fizikalna terapija je jedna od najdinamičnijih zdravstvenih disciplina. Stalno se nadograđuje znanje i već i sad i tijekom srednjoškolskog obrazovanja fizioterapeuti stječu sasvim dovoljna znanja i kompetencije da se praktički osposobe.
Drugi dio problema o kojem vi jako dobro znate jer se preko 3 godine borim za pripravnički staž, to je problem što država ne osigurava dovoljno pripravničkih kvota za one koji moraju obaviti pripravnički staž. Tu naravno ulaze i fizioterapeuti, dakle na staž vam čeka 2 do 3 tisuće ljudi. Vi ste i za ovu godinu smanjili broj pripravničkih kvota i ja ne znam kako to ministarstvo misli pogledati u oči tim mladim ljudima.
No, evo sada odbijate, tražimo glasanje, a kad preuzmemo mi vlast onda ćemo riješiti i tu problematiku.
Hvala.

Sanader, Ante (HDZ)
Dobro, ide na glasovanje.
2. amandman istog kluba zastupnika.

Dulibić, Tomislav (HDZ)
Amandman se ne prihvaća.
Polaganje ispita pred Europskom udrugom medicinskih specijalista nije propisano kao obveza već je dobrovoljno te se kandidatima omogućava ne polaganje teorijskog dijela specijalističkog ispita na nacionalnoj razini.

Sanader, Ante (HDZ)
Osvrt zastupnice Jerković.

Marić, Andreja (SDP)
Hvala lijepa.
Tražimo glasovanje o ovom amandmanu. Mi smo i tijekom rasprave na odboru raspravljali upravo o tome i Hrvatska liječnika komora vam je također stava da ako netko položi i praktični i teoretski dio ispita EMSA onda zaista nema razloga kad mu već priznajete i taj ispit da se onda mora ići ponovno na praktični, na praktično polaganje. Dakle, ako, ako prihvaćate ispit kao takav onda oslobodite te ljude i od praktičnog dijela ispita koji su ionako obavili tijekom polaganja europskog ispita. Tražim glasanje.
Hvala.

Sanader, Ante (HDZ)
U redu i idemo slijedeći amandman je zastupnica Katarina Peović.

Dulibić, Tomislav (HDZ)
Hvala lijepo.
Amandman se ne prihvaća.
Odredbe članka 156a. Zakona o zdravstvenoj zaštiti imaju za cilj na bolji način urediti obavljanje poslova iz djelatnosti poslodavca temeljem odobrenja poslodavca o djelatnosti koja je povezana s poslovima iz djelatnosti u kojima je zdravstveni radnik zaposlen te unaprijediti upravljanja na svim razinama zdravstvene.

Sanader, Ante (HDZ)
Osvrt zastupnice.

Peović, Katarina (RF)
Dobro, hvala na obrazloženju koje to nije. Ono što sam tražila ovim amandmanom je da se zabrani dvojni rad liječnicima koji rade u javnom i privatnom zdravstvu. Njih ima čak 30% u bolnicama. Da je to problem primijetio je i sam zakonodavac koji iz jedne do druge izmjene i dopune zakona dodaje kategorije onih koji ne smiju raditi u privatnom ako rade u javnom zdravstvu. Znači za sada ne smiju raditi ravnatelji, pomoćnici, zamjenici ravnatelja dodano je zadnjim izmjenama i zakona i pročelnici klinika, zavoda itd., itd., ali sasvim je jasno da se isti kriterij treba primjenjivati i na liječnike.
Naime, u Zakonu o službenicima i namještenicima se upravo ovakva situacija smatra sukobom interesa, ako i radiš jednu djelatnost u javnom sektoru i radiš tu istu djelatnost u privatnom sektoru ti si zapravo i de facto u sukobu interesa. I to ne samo ravnatelj, ne samo pomoćnik ravnatelja klinike itd. nego i sam liječnik. I svi znamo za primjere kada liječnici u javnom zdravstvu šalju da se dođe kod njih u njihovu privatnu praksu i da je to tipičan i klasičan sukob interesa.
30% bolničkih liječnika ukoliko radi na ovaj način, to je samo onih registriranih, ima ih neregistriranih koliko god hoćete znači da se zapravo namjerno i sustavno urušava javno zdravstvo na način da se pogoduje privatnom. I da je tome tako možete vidjeti i na primjeru evo samo jedne bolnice KB Merkura u Zagrebu gdje 271 zaposleni 46 njih ima odobrenje i to najviše ginekologa. I svi znamo koliko je ginekologija zapravo problematična u Hrvatskoj, koliko nema ginekološke zaštite za žene u javnom sektoru i koliko je to potrebno mijenjati. Srećom vjerujem da će brzo doći do promjene. Tražit ću glasanje o amandmanu.

Sanader, Ante (HDZ)
Dobro. Zahvaljujem državni tajniče.

83

  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 636
14.03.2024.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 636.
Predlagatelj je Vlada, rasprava je zaključena.
Amandmane su podnijeli zastupnik Ivan Ćelić, Klub zastupnika SDP-a i zastupnica Peović.
Raspravu smo proveli ranije.
Predstavnik predlagatelja prihvatio je amandman zastupnika Ćelića, on postaje sastavni dio konačnog prijedloga zakona, pa glasujmo o amandmanima koje predlagatelj ne prihvaća. Dva amandmana Kluba zastupnika SDP-a, kao što sam rekao Vlada ne prihvaća, prvi, molim glasujmo.
Nije prošao.
I drugi, isti klub zastupnika, glasujmo.
Amandman nije prošao.
Imamo i amandman jedan kolegice Peović, Vlada ga ne prihvaća, molim glasujmo.
Nije prošao ni ovaj amandman.
Pa dajem na glasovanje Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, molim glasujmo.
Jednoglasno 131 glas za donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti.
PDF