Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: X, sjednica: 21

PDF

80; 81

  • Konačni prijedlog zakona o lobiranju, drugo čitanje, P.Z. br. 579
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju sukoba interesa,, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 638
11.03.2024.
NASTAVAK NAKON STANKE U 14,45 SATI

Nastavljamo sa radom.
Kolegice i kolege, ranije na sjednici dogovorili smo se da objedinimo raspravu i o sljedeće dvije točke.
To su:

- Konačni prijedlog zakona o lobiranju, drugo čitanje, P.Z. br. 579. i

- Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprečavanju sukoba interesa, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 638.

Konačni prijedlog Zakona o lobiranju predložila je Vlada Republike Hrvatske na temelju članka 85. Ustava Republike Hrvatske i članka 172. u vezi sa člankom 190. Poslovnika Hrvatskog sabora.
Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje zakona.
Amandmani se mogu podnijeti do kraja rasprave.
Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju sukoba interesa predložila je Vlada RH na temelju članka 85. Ustava Republike Hrvatska i članka 172. i 204. Poslovnika Hrvatskog sabora.
Prigodom utvrđivanja dnevnog reda prihvatili smo prijedlog predlagatelja da se ovaj zakonski prijedlog raspravi po hitnom postupku.
Sukladno članku 204. Poslovnika hitni postupak objedinjuje prvo i drugo čitanje, a amandmani se mogu podnositi do kraj rasprave prema članku 197. Poslovnika.
Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za Ustav, poslovnik i politički sustav.
Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje?
Prije nego što predstavnica predlagatelja uzme riječ imamo zatraženu stanku kolegica Dalija Orešković.
Izvolite.
Zahvaljujem.
Tražim stanku u ime kluba CENTRA, GLASA, Stranke sa imenom i prezimenom kako bih ukazala da je u Republici Hrvatskoj došlo do teške devastacije antikorupcijskih institucija i tijela i da to samo po sebi predstavlja jedno krajnje opasno stanje. Nekada smo HDZ nazivali strankom opasnih namjera, sada su te opasne namjere u potpunosti realizirane.
Mi danas pričamo o Zakonu o lobiranju i o tome kako ćemo Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa dati neke ovlasti, a zaboravljamo da smo to tijelo već uspjeli u potpunosti eutanazirati. Dajemo mu sada neke manje važne i manje učinkovite zadaće, a oduzeli smo tom tijelu ono bitno. Prvo smo mu oduzeli ovlast da odlučuje o povredama načela djelovanja.
Potom smo promijenili sastav tog tijela. Sada su u tom tijelu krajnje politički podobni, a pravno nestručni i nekompetentni ljudi. Nazivam ih naduhljebima i to s punim pravom tvrdim nakon odluke koju su donijeli u ovaj petak u slučaju Marka Milića. Dakle, članovi Povjerenstva za sukob interesa glasali su suprotno prijedlogu predsjednice povjerenstva koja je na temelju javno pročitanih dokaza koji su svakome tko ima oši, uši i oči jasni što oni znače, rekla da nije bilo pogodovanja i namještanja prijatelja, pronalaženja njemu radnog mjesta.
Ovakvo stanje doista nam daje za pravo da tvrdimo da način na koji je Andrej Plenković srušio nezavisna tijela je ravno činu veleizdaje protiv vlastite države.
Hvala.
Stanka je odobrene. Želite ju? Ne, onda možemo nastaviti sa radom.
Dakle, u ime predlagatelja dodatno obrazloženje za prijedlog zakona dat će gospođa Vedrana Šimundža Nikolić državna tajnica.
Izvolite.
Poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovane zastupnice i zastupnici, Konačnim prijedlogom Zakona o lobiranju po prvi put se regulira aktivnost lobiranja u RH. Ovaj novi zakon uređuje lobiranje kao legalno i legitimno djelovanje s jasnim načelima, pravima, obvezama i sankcijama u skladu s međunarodnim standardima i smjernicama, preporukama koje je Hrvatska dobila u izvješću o vladavini prava, preporukama GRECO-a te standardima OECD-a kao i registra transparentnosti EU i Europskog parlamenta.
Ovim se zakonskim prijedlogom definira lobiranje kao aktivnost, također se definiraju tko su to lobisti, tko su lobirane osobe, tko bi bio korisnik lobiranja i uređuju se sama načela lobiranja.
Sukladno prijedlogu zakona lobiranje bi bio svaki oblik usmene ili pisane komunikacije prema lobiranoj osobi kao dio strukturiranog i organiziranog promicanja, zagovaranja ili zastupanja određenih interesa ili prenošenja informacija u svezi s javnim odlučivanjem radi ostvarivanja interesa korisnika lobiranja.
Lobirana osoba pak smatra se svaka osoba koja je kao dužnosnik, posebni savjetnik ili rukovodeći službenik izabrana, imenovana, zaposlena ili na drugi način angažirana u tijelima zakonodavne ili izvršne vlasti, tijelima državne uprave, drugim državnim tijelima, tijelima jedinica lokalne ili područne samouprave uključujući i njihova upravna tijela odnosno drugim pravnim osobama i tijelima koje imaju javne ovlasti i koja sudjeluje ili je nadležna za javno odlučivanje i koja je pristala naravno komunicirati s lobistom.
Lobist se definira kao domaća ili strana fizička ili pravna osoba koja lobira i koja je upisana u registar lobista te podrazumijeva posebice, lobiste koji lobiraju za korisnike lobiranja uključujući konzultante koji se bave lobiranjem ali i profesionalne lobiste, lobiste koji lobiraju u ime poslodavca kod kojeg su zaposleni, a isto tako i lobiste koji predstavljaju profesionalne, poslovne ili druge sektorske interese uključujući profesionalna gospodarska interesna udruženja, nevladine udruge i organizacije civilnog društva.
Korisnicima lobiranja definiraju se pravne ili fizičke osobe i drugi zakonom uređeni oblici udruživanja fizičkih ili pravnih osoba u ime kojih određeni lobist obavlja aktivnost lobiranja.
Također, ovim konačnim prijedlogom detaljno su popisane sve aktivnosti u javnom i političkom životu koje se ne bi smatrale lobiranjem, pa to uključuje primjerice javna savjetovanja, referendume, peticije ili građanske inicijative, potom različite oblike javnog komuniciranja, objavljivanje informacija, stavova i mišljenja u medijima kao i različite oblike socijalnog i drugog dijaloga.
Ukoliko se naravno pojavi dvojba kod lobirane osobe kada joj se obrati lobist hoće li se u tom slučaju raditi o lobiranju kako je to propisano ovim zakonom ili pak to izlazi iz okvira ovog zakona i propisa, onda smo unijeli upravo između dva čitanja mogućnost da lobirana osoba najčešće dužnosnik ili javni službenik u slučaju dvojbe traži mišljenje upravo Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa koje je ovdje evo čuli smo i maloprije uvodno određeno kao tijelo neovisno koje će biti dužno voditi registar.
Ustrojava se registar lobista koji u elektroničnom obliku vodi Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, a lobiranje može obavljati samo onaj lobist koji je upisan u registar lobista.
Također su ovim zakonom propisana načela za obavljanje lobiranja, a to su otvorenost, transparentnost, savjesnost, integritet i poštenje. Obveze postupanja lobista pri lobiranju su također propisana i u kojim situacijama lobirana osoba mora moći odbiti komunikaciju s lobistom.
Također, propisano je koje su sve nedozvoljene lobističke aktivnosti odnosno neetični postupci lobiste za koje se primjenjuje i odgovarajuće mjere odnosno sankcije propisane također ovim istim propisom.
Prijedlog zakona definira i odredbe vezane za ograničenje lobiranja odnosno tzv. period hlađenja, a odnosi se na lobiranu osobu kojoj je zabranjeno u razdoblju od 18 mjeseci nakon prestanka dužnosti ili službe lobirati u odnosu upravo na tijelo zakonodavne ili izvršne vlasti, tijelo državne uprave odnosno tijelo jedinica lokalne i područne samouprave u kojom je ta lobirana obavljala dužnost ili službu, dakle apsolutno je nespojivo i 18 mjeseci postoji zabrana.
Uz navedeno prijedlog ovog zakona određuje i mjere i sankcije za kršenje odredbi zakona koje izriče Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, ali i prekršajne sankcije koje izriče sud u prekršajnom postupku, naravno one strože i više propisane novčane kazne, kao i mjere odlučuje, kažem i Povjerenstvo, ali i u određenim slučajevima i sud.
Ovim zakonskim prijedlogom predloženo je da zakon stupi na snagu 1. listopada ove godine.
Poštovani zastupnici i zastupnice, Zakon o lobiranju dio je aktivnosti koje Ministarstvo pravosuđa i uprave provodi u okviru Strategije za sprječavanje korupcije koja je donesena do 2030.g, ali i NPOO-a. Uz već postojeće Zakone o zaštiti prijavitelja nepravilnosti tzv. zviždačima, Zakon o sprječavanju sukoba interesa, jačanje sustava integriteta na svim razinama vlasti i podizanjem svijesti o štetnosti korupcije ovim zakonom predstavljamo važan iskorak ne samo u kreiranju kvalitetne antikorupcijske politike već i u osnaživanju neovisnih tijela da djeluju preventivno, a što je preduvjet svakoj snažnoj borbi protiv korupcije.
Ovaj uvodni dio odnosio bi se na zakon odnosno Konačni prijedlog Zakona o lobiranju. Jako je važno ponovno istaknuti da prvi put radimo jedan novi propis, dakle ne radimo izmjene i dopune, ne radi se novi iz nekih nomotehničkih metodoloških razloga nego do…, doslovno smo regulirali jedan, jedno područje koje je bilo apsolutno ne normirano i mi nismo imali pravila ponašanja, ni postupanja i upravo iz želje i cilja da ne postoji tzv. siva zona jer ponekad to lobiranje u kolokvijalnom govoru često ljudi su znali poistovjetiti, pa i mi svi skupa evo koji smo vezani i za donošenje propisa uvijek ne razlikujemo aktivnosti koje se mogu podvesti pod lobiranje ili da ne bi graničili u onom rubnom dijelu sa kaznenim djelom i kaznenom zonom odgovornosti. Zato je važno bilo donijeti ovaj propis. Prilikom unošenja odredbi bitnih apsolutno smo se držali usporednog prikaza kod država članica EU, ali i šireg prostora, da vidimo na koji način su druge države uredile ovo područje. Nije tako ni jednostavno bilo propisati sve u njemu što imamo, ali evo pokušali smo i mislim da smo uspjeli definirati osnovne pojmove, unijeli taj javni registar, što je najbitnije da se, da je transparentno vidljivo nešto, da onaj tko se bavi zagovaranjem određenih, donošenja određenih općih akata ili zakona, da znamo tko je taj, s čime se bavi, koje mu je područje, je li može bit upisan uopće u taj registar jer i upis u registar traži određene uvjete, znači da niste kažnjavani, da imate određenu djelatnost i područje kojim se bavite, ali isto tako i naravno lobirane osobe to će biti najčešće upravo evo naši saborski zastupnici, državni tajnici, rukovodeći službenici prilikom donošenja onih odluka ili propisa koje mogu doprinijeti ili mijenjati u društvu određene, određena područja i zastupati i interese koji ne moraju uvijek biti loši ni krivi nego javno nadzirani i kontrolirani i na taj način ćemo biti svi vidljiviji za naše građane, što naravno jamči ili, ili ojačava povjerenje naših građana u sustav donošenja i odluka.
Što se tiče Zakona o sprječavanju sukoba interesa s konačnim prijedlogom, kako je uvaženi potpredsjednik maloprije rekao, radi se o hitnom zakonodavnom ovaj prijedlogu. Ovdje imamo situaciju da smo zbog Zakona o lobiranju i propisivanja Povjerenstva kao tijela koje je dužno donijeti i određene podzakonske propise, ali i biti tijelo neovisno koje će voditi Registar lobista, praktički u isto vrijeme donosimo i jedan i drugi propis da bi ovim konačni…, odnosno Zakonom o sprječavanju sukoba interesa s konačnim prijedlogom dali dodatnu ovlast Povjerenstvu i Nacrtom prijedloga ovog Zakona o lobiranju predviđeno je upravo da Registar lobista, ali i samo vođenje postupka, primanje izvještaja lobista i izricanje mjera za kršenje odredbi Zakona o lobiranju provodi Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa.
S obzirom da je Zakonom o sprječavanju sukoba interesa Povjerenstvo osnovano i njime se uređuje njegov pravni položaj, djelokrug i nadležnosti, ovim Nacrtom prijedloga zakona mijenjaju se i dopunjuju odredbe na način da se uspostavi nadležnost i ovlast koja će, koja će Povjerenstvu se dati i imati će za provedbu upravo ovog prethodnog Zakona o lobiranju.
Uz to ovim prijedlogom iskazujemo i novčane sankcije u eurima, što smo i prije mogli jer svi znamo kada je uvedena službena valuta euro, ali nije, nije spadao zakon u tu vrstu kategorije da smo to morali učiniti, pa koristimo kod prve slijedeće izmjene, a to je ova, da upravo te novčane mjere i sankcije koje su izražene bile u kunama pretvorimo u eure. Također smo dodatno nomotehnički uredili jednu odredbu čl. 23. st. 2. gdje je bilo očita, očitom omaškom moguće krivo razumjeti određenu odredbu iako pažljivim iščitavanjem se odmah vidjelo da se radi o omašci koju smo sada praktički dopunili i popravili, zahvaljujem na pažnji.
Ja se ispričavam samo ću ukratko reći da smo mi dobili za ovaj drugi Zakon o sprječavanju sukoba interesa tri prijedloga Odbora za zakonodavstvo nomotehničke su naravi, pa ću odmah reći da smo suglasni sa tim prijedlozima, odnosno amandmanima.
Hvala.
Vi možete ići na mjesto, pa odgovarat sa mjesta na replike.
Prvi se javio kolega Krešimir Ačkar, izvolite.
Evo zahvaljujem poštovani potpredsjedniče Hrvatskoga sabora, poštovana državna tajnice.
Volio bih da nam malo detaljnije približite do kojih je to točno promjena i koje su najbitnije došle u odnosu na prvo čitanje i koji su razlozi zbog kojih su te promjene nastale.
Hvala.
Izvolite odgovor na repliku.
Poštovanom zastupniku zahvaljujem na pitanju.
Dakle, pokušat ću reći o kojim razlikama se ovdje radi. Malo sam prije napomenula jako važnu razliku koju smo uočili da se može događati u praksi, a to je upravo da lobirana osoba može osjetiti jednu dvojbu. Za sve je to nas novo, ovo lobiranje kao aktivnost i kod takvih dvojbi hoće li nekog lobistu primiti, smije li razgovarati o određenom pitanju ili prijedlogu može se prethodno obratiti povjerenstvu koje će praktički onda to dati svoje mišljenje je li to potpada pod pravila ovog našeg Zakona o lobiranju ili ne.
Isto tako smo unijeli tzv. obnovu upisa, da onaj tko se upiše u registar lobista nakon 24 mjeseca, dakle 2 godine ima obvezu ponoviti svoj upis, odnosno na taj način se samo ažuriraju oni koji se žele ozbiljno baviti lobiranjem.
…/Upadica Vidović: Hvala./…
Zahvaljujem.
Hvala.
Evo kolegica Ružica Vukovac ima repliku, izvolite.
Zahvaljujem predsjedavajući.
Dakle, poštovana državna tajnice evo čini se nakon 20-tak godina od prvih najava da ćemo ipak dobiti Zakon o lobiranju. Paralelno svjedočimo da nam Hrvatsku već godinama tresu različite afere od toga kako se i u čijem interesu donose pojedini zakoni, tko sve sjedi u radnim skupinama ili diktira određena zakonska rješenja, pa sve do toga kako i s kime vlast sklapa poslove, kako se i za koga mijenjaju primjerice urbanistički planovi, po kojem kriteriju javni novac se ulaže u privatne firme itd. itd.
Dakle, mnogo toga u postupku donošenja odluka je skriveno od javnosti. Moje pitanje je vama da smo ovaj zakon donijeli ranije bi li to imalo utjecaj na broj, ali i na sadržaj afera kojima svjedočimo?
Zahvaljujem.
Zahvaljujem poštovanoj zastupnici.
Dakle, uvijek je dobro i ja ću naglasiti i malo prije sam uvodno rekla jako je važno da smo učinili transparentnijim i vidljivijim za naše građane i za sve nas zajedno da netko tko zagovara donošenje određenog rješenja zakona ili odluke da je vidljiv, da znamo tko je i s kim se sastaje.
Zahvaljujem.
Dobro.
Kolegica Orešković, replika.
Uvažena kolegice moja replika ni na koji način ne ide vas, ide vašeg šefa u ministarstvu i kompletne Vlade Andreja Plenkovića. Doslovno treba reći da eto ognjenim mačem i vodenim šmrkom vas treba potjerati sa funkcije na kojima jeste. Ovaj zakon je besraman, ali doslovno besraman.
Ne znam je li vi uopće vidite što se događa u tom Povjerenstvu za sukob interesa? Danas pričamo o lobiranju. Je li lobiranje kad državna tajnica pošalje poruku predsjedniku Visokog upravnog suda „Di si druže, riješi mi predmet tako da me Povjerenstvo za sukob interesa ne može kazniti sa traljavih 4000 kn za pogrešno ispunjenu imovinsku karticu.“
I što ćemo mi danas? Dati tom tijelu neke nove ovlast da radi točno što? Što će se dogoditi sa budućim predmetima u kojima će povjerenstvo reći da je netko eto pogriješio u pravilima o lobiranju i onda će se naći neka nova Josipa Rimac koja će nekom novom sucu pisati neke poruke „daj me riješi te sudske kazne“.
…/Upadica Vidović: Hvala./…
Mislim neukusno.
Hoćete odgovoriti? Izvolite.
Evo zahvaljujem se uvaženoj zastupnici.
Dakle, Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa je neovisno tijelo, ali isto takvo neovisno tijelo traži se i za vođenje registra. Međutim, ja moram naglasiti da smo mi u razgovoru sa članovima i predsjednicom Povjerenstva uvodno razgovarali i dogovorili da oni to mogu raditi pod uvjetom da im pojačamo broj osoba ovlaštenih za određene provjere, da jednostavno i taj smještajni kapacitet uredimo i da odmah kažemo u Sloveniji je to na sličan način određeno. Oni imaju agenciju neovisnu. Mi smo isto tako mogli nazvati ovo agencijom neovisnom pa dati isti sadržaj, ali evo iskoristili smo naše neovisno povjerenstvo jer mu je zadatak slične ili iste naravi upravo kao borba protiv korupcije i preventivnog i sankcijskog karaktera.
Hvala.
Kolegica Tramišak, replika.
Izvolite.
Hvala vam poštovani potpredsjedniče.
Državna tajnice dakle evo konačno imamo i Zakon o lobiranju. Svakako je pozitivno da se on nakon dugi niz godina komunikacije u javnosti i donosi. Dakle, lobiranje je jedan oblik komunikacije između svih onih zainteresiranih i onih donositelja odluka koji mogu itekako pomoći i donositeljima odluka putem svoga stručnoga znanja ili informiranja. Trebao to i gledati u pozitivnom kontekstu ne samo u nekakvoj negativnoj konotaciji, te je dobro da ovim zakonom i definiramo jasne oblike što je to zapravo lobiranje, na što se ono odnosi i ono što je važno ovdje spomenuti, da ono obuhvaća ne samo javne dužnosnike ili državne dužnosnike već i sve zaposlene u bilo kojem javno-pravnom tijelu.
Važno je da se to deklarira, da bude transparentan proces i on zapravo može utjecati na poboljšanje donošenja određenih javnih odluka, te svakako u tom kontekstu ga treba i promovirati, ne kao negativno, nego kao nešto što je pozitivno.
Izvolite odgovor na repliku.
Evo uvažena zastupnice slažem se sa ovim svime što ste rekli. Naravno da je važno da učinimo transparentnim, ali isto tako da iskoristimo da netko tko se bavi profesionalno lobiranjem, ali i jako je bitno prepoznati da je interes javan, da je interes dobar. A naravno da nam može koristiti jer će uložiti sredstva i stručna znanja možda više nego što ga ima ili birokracija ili državne službe da doprinese pojašnjenju zašto je nešto dobro i da vas pokuša uvjeriti zašto smatra da je to kvalitetno. Naravno na onome tko je lobiran je da odlučuje ali slažem se s onim što ste rekli.
Kolega Stipan Šašlin.
Hvala gospodine potpredsjedniče.
Poštovana državna tajnice, pa apsolutno pozdravljam donošenje ovoga prijedloga odnosno zakona, obzirom da još uvijek sam pojam lobiranja kod nas u RH izaziva najmanje bih rekao nekakve dvojbe o tome da li je to legalno, nije legalno, što se može što ne može itd. I zaista mislim da, da je ovo jako dobro da se na neki način pokuša što je moguće više legalizirati odnosno razjasniti što se smije, jel. Ovaj zakon naravno propisuje nekakva načela, ne znam transparentnost, etičnost itd. ali isto tako propisuje i ograničenja jel. Ovaj, e sad ja konkretno zanima me stvarno kao primjerice čelnik jedinice lokalne samouprave zainteresirani ste za provedbu nekakvog programa odnosno projekta itd. Da li možemo angažirati legalne, registrirane lobiste za ne znam, lobiranje provedbe nekog, nekog projekta itd. mislim da li će to sad bit evo ovim zakonom na neki način pojašnjeno.
Evo sad će odgovorit državna tajnica.
Evo, sad ćemo odgovorit. Dakle korisnik lobiranja je isto fizička ili pravna osoba. Naravno da se može dogovoriti sa lobistom koji je profesionalan odnosno upisan u registar zato je ta transparentnost bitna da mi vidimo tko je taj, što je on i što radi. Postoji ta godišnja izvješća kao i obveze osoba koje koriste usluge lobiranja ali i onih kod kojih se lobira da izvješćuju o onome što se događa i cijelo vrijeme se taj proces prati praktički. U tom smislu ne bi trebalo biti opasnosti angažirati bilo koga zato jer vas netko drugi promatra, gleda i provjerava.
Hvala.
Kolegica Miloš replika.
Zahvaljujem.
Poštovana državna tajnice, ja zapravo ne vidim kako ovaj zakon doprinosi nekoj svojoj temeljnoj svrsi, a to je povećanje transparentnosti i recimo smanjenje pritiska, potencijalnoj pritiska na donosioce odluka, zakona i propisa. Naime, sve što ćemo mi iz toga dobiti je da imamo nekakav godišnji izvještaj lobista koji će reći o tome koje su aktivnosti poduzimale kad već sve bude gotovo, ja recimo osobno neću moć vidjet tko je razgovarao primjerice s ministrom rada prilikom donošenja Zakona o radu. To se neće dogodit. Isto tako nema nikakve, apsolutno nikakve obaveze prema državnim dužnosnicima da sami izvještavaju o sastancima s lobistima. Koja je znači svrha takvog zakona gdje mi nemamo državne dužnosnike koji polažu račune o tome s kim i kako su pregovarali oko donošenja pojedinih zakonskih propisa. Zahvaljujem.
Izvolite odgovor na repliku.
Zahvaljujem.
Dakle imamo godišnje izvješće lobiste, a iz toga ćemo iščitati s kim je sastajao se i u kojem procesu je sudjelovao. Naravno što se tiče lobiranih osoba, mi već imamo kampanju vezano za donošenje ovog zakona i okrugle stolove, imat ćemo brošure i edukacije da će upravo oni kod kojih se lobiranje događa, a to su lobirane osobe dužnosnici i javni službenici biti u obvezi na svojim stranicama ili na drugi javno dostupan način obavijestiti s kim su i koga su primili na razgovor povodom traženja takvog sastanka. Zahvaljujem.
Repliku ima kolegica Anka Mrak Taritaš.
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovana državna tajnice, dakle mi u Hrvatskoj od 2008. godine imamo Hrvatsko društvo lobista u kojem je prvi predsjednik by the way bio gospodin Mate Granić. To društvo ima određeni registar, već sad lobista. Dosta teško je doći do tog broja, govori se o 50, 60, a govori se negdje čak i o nekoliko stotina da ima različitih fizičkih ili pravnih osoba koji se bave lobiranjem. E sad mene zanima jedna stvar. Dakle imamo društvo, oni imaju neki registar, zna se već tko su tamo lobisti. Mi ćemo na državnoj razini, će Povjerenstvo za sprječavanje sukoba interesa ponovno upisati, raditi registar lobista. Za to će se donijet pravilnik naravno kao što to uvijek napravimo. Mene zanima da li u ovom trenutku su napravljeni bilo kakvi kontakti u smislu zakona lobiranjem sa novog koji će bit sa Hrvatskim društvom lobista u smislu njihova iskustva, znanja, što taj pravilnik treba bit, kako se treba registrirat, koja iskustva imaju da nam to bude podloga …/Upadica Vidović: Hvala vam./… za rad dalje. Hvala lijepo.
Zahvaljujem se i zahvaljujem na pitanju.
Dakle, što se tiče društva Hrvatskog društva lobista, oni su bili cijelo vrijeme i u radnoj skupini koja je donosila odredbe ovog zakona i jako je to pozdravljeno i od njihove strane. Njih koliko sam ja razumjela, a nemam još registar, nema toliko puno. Onih koji bi trebali potpadati pod stvarne lobiste, nekih 80-ak. I mi smo s njima u stalnom kontaktu jer nam upravo oni i kazuju što je to što bi trebalo propisati jer ni pravi i iskreni, profesionalni lobisti ne žele da se u njihove redove ni krugove uvlače osobe koje ne bi trebale raditi takvu aktivnost. Zahvaljujem.
Goran Ivanović replika.
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče.
Uvažena državna tajnice, žao mi je što nema ovdje pionirke lobiranja uvažene zastupnice Krišto, ona je vjerojatno sad, da li je u tom trenutku bila lobist ili lopist, to bi se dalo raspraviti i nadam se da će se netko s tim pozabaviti. U Zakon o sprječavanju sukoba interesa se neću miješati jer to autorsko pravo ima uvažena zastupnica Dalija Orešković. Pitat ću vas nešto drugo. U prvom čitanju većina zastupnika ovdje je bila suglasna da Zakon o lobiranju je standard i praksa koju moramo imati jer jednostavno baš da bi smanjili tu, tu sivu zonu moramo znati tko su lobisti, moraju proći registar, moraju voditi zapisnike o tome s kim su i način na koji su razgovarali. Kakva je europska praksa po tom pitanju kada je ovakav zakon ili sličan zakon u primjeni?
Izvolite odgovor na repliku.
Zahvaljujem.
Mi smo upravo imali usporedni prikaz, evo imam ga i ispred sebe. Veliki broj država EU dakle ima registar taj transparentnosti ili vidljivosti za lobiste upravo u parlamentu ili onim glavnim tijelima koji se bave, mislim zakonodavna su tijela, donosi se zakon i naravno da je u interesu i ozbiljnim lobistima izlobirati donošenje određenog propisa. Naravno kad god kažete izlobirati odmah mi ovaj treba se naučiti da je lobiranje ozakonjeno, pa ćemo ga drugačije spominjati da ne bi bilo da je to nešto krivo i sivo. Dakle velika većina država ima u parlamentima, neko ima unutar Ministarstva pravosuđa, kroz izvješće je svugdje propisano, u tom smislu smo na tragu najboljih rješenja donijeli i mi u ovom prvom novom zakonu takve odredbe.
Hvala.
Kolega Sobota izvolite.
Hvala predsjedniče HS.
Poštovana državna tajnice, ovim Nacrtom prijedloga Zakona o lobiranju predviđeno je između ostaloga i proširenje djelokruga Povjerenstva za odlučivanje sukoba interesa, ako se da dobro iščitati, zapravo i Povjerenstvo o odlučivanju sukoba interesa će biti nadležno tijelo za provedbu ovog Zakona o lobiranju. Što to zapravo uključuje? Ali me zapravo zanima i još jedan momenat, a to je da precizirane su odredbe glede upisa u registar gdje se predviđa da je svaki lobista dužan obnoviti upis u Registar lobista svakih 24 mjeseca. Zašto je 24, a nije godinu dana ili 4.g.?
Hvala.
Odgovor na repliku.
Zahvaljujem.
Dakle Povjerenstvo kojeg smo maloprije i spominjali ima ulogu najprije donijeti Pravilnik, kad se donese Zakon o lobiranju onda je dužnost Povjerenstva da upravo u razgovoru i dogovoru sa svim onim koji poznaju ovu problematiku i aktivnost donese Pravilnik o načinu ustroja i vođenja registra, dakle sve što je preciziranje i detaljiziranje tog postupanja i upisivanje u registar biti će kroz Pravilnik. Potom Povjerenstvo naravno zaprima godišnje izvješće, može određene naravno provjere i kontrole vršiti tog godišnjeg izvješća. Isto tako sukladno prijavama ili po službenoj dužnosti može izbrisati određene pisane opomene uz upozorenja za lakše prijestupe suprotne ovom zakonu, ali isto tako i novčane kazne čak do 20 tisuća eura…/Upadica Vidović: Hvala./…. A što se tiče 24 mjeseca, smatrali smo gledajući druge države članice da je to neki optimalni rok, znate godina dana će vam proći, podnijet će izvješće netko, već je u drugoj godini jer izvješće se podnosi 3.g. nakon…/Upadica Vidović: Hvala, hvala./….
Mislim da je jasno zašto 2.g., a Mišel Jakšić ima slijedeću repliku, izvolite.
Hvala poštovani potpredsjedniče.
Poštovana državna tajnice, već je nekoliko puta navedeno da se poprilično širi djelokrug rada Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa i znamo koliko je bilo zakonodavnih izmjena, pa i čudnih odluka nekih sudova koji su se ticali upravo Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa i ono što znamo da za ono što već danas Povjerenstvo bi trebalo i u tom novom sugorat obliku raditi da oni za to nisu ljudski kapacitirani, pa vas stoga pitam kakav je daljnji plan sa Povjerenstvom za sprječavanje sukoba interesa i kako će i na koji način Povjerenstvo moći odgovorit ovom novom stvarno velikom izazovu i zalogaju? Hvala lijepo.
Evo ja sam već, zahvaljujem na pitanju, već sam i maloprije dotaknula isto područje odgovora, a to je da smo u, upravo u razgovoru otvorenom i kvalitativnom sa članovima i predsjednicom Povjerenstva zajednički zaključili da će to biti Povjerenstvo pod uvjetom da se njima osigura broj službenika dostatan, najmanje 6 kolko pamtim i da se prošire i prostori u kojima će oni odnosno preurede u kojima će djelovati. Sve to iziskuje određeno financijsko opterećenje koje ćemo mi sa razdjela pravosuđa i snositi.
Kolega Pavić izvolite i vi s replikom.
Poštovana tajnice, imam pitanje vezano za čl. 19. do 21., a odnose se na izvještavanje odnosno obveze izvještavanja. Je li moguće da ste vi ovim člancima propisali da lobista mora to predati zapravo u nekom tekstu koji je pisan u wordu, da niste propisali obrazac, elektronski obrazac kao što je recimo imovinska kartica, kao što je recimo PDV obrazac, kao što je recimo IRA, URA, znači kao svi ostali obrasci koji se predaju u državne institucije da biste odmah imali kreiranu bazu podataka u kojoj bi bilo napisano tko je lobirao, koga je lobirao, kada je lobirao, imali biste sve podatke gotove. Vi ste ovdje sada napisali da, ovdje da će on predati to u digitalnom obliku, ali to u slijedećem članku piše da će se to propisati tek naknadno kako će taj obrazac izgledati, što znači da će to biti pisano zapravo običnim tekstom koji ćete vi kasnije trebati obrađivati, što nije dobro.
Izvolite odgovor na repliku.
Zahvaljujem.
Ako sam vas dobro razumjela, ali obrazac će biti sastavni dio ovog Pravilnika kojeg očekujemo, koji će se razraditi Pravilnikom, kako će taj obrazac izgledati, što će u sebi imati i kako će se ispunjavati i podnositi.
Povredu Poslovnika prijavio je kolega Pavić.
Poštovana tajnice, u čl. 20. izrijekom piše da će se to predavati elektroničkim putem na propisanom obrascu i da će se obrazac, kasnije definirat sadržaj tog obrasca i da će se nakon tog, pogledajte, znači to znači da to neće biti elektronski obrazac nego će biti tekstom pisan obrazac koji će se kasnije morati uređivati u Povjerenstvu koji ionako nema dovoljno vremena za svoj posao.
Izvolite odgovor.
Pardon to je bila povreda Poslovnika koja nije bila, nego je bila replika pa me je to zavelo i kolega je dobio opomenu.
Ali repliku ima kolegica Baričević, izvolite.
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, uvažena državna tajnice.
Evo pozdravljam ovaj Zakon o lobiranju koji po prvi put regulira aktivnost zagovaranja interesa i na taj način uvodi transparentnost i vidljivost u ovaj proces. Ali recite mi koji nama mehanizmi stoje na raspolaganju primjerice kao lobiranoj, možebitnoj osobi, nama dužnosnicima izvršne i zakonodavne vlasti kada postoji ona neka dvojba da ne uđemo u neku sivu zonu primjerice o povredi zakona, tj. predstavlja li ta neka aktivnost uopće lobiranje.
Možete li nam to malo pojasniti.
Hvala.
Evo zahvaljujem se uvaženoj zastupnici.
Dakle, lobirana osoba će isto naravno imati svoje obaveze, a to je kad joj se javi lobist mora ga najprije moći provjeriti je li on upisan u registar lobista, mora dati i dužnom pažnjom sve ono što joj lobist kazuje, govori, pratiti i jednostavno i sama uočavati ukoliko nešto ide protivno javnom moralu i Ustavu praktički ga je doslovno dužna i prijaviti Povjerenstvu ukoliko je navodi na nešto što je protivno kako sam rekla ustavnim vrednotama.
Međutim, ako sama lobirana osobi osjeti jednu dvojbu je li nešto ono za što misli da bi trebalo biti ili joj je sumnjivo, onda se može moći obratiti povjerenstvu i zatražiti jedno mišljenje prije nego što uđe u sam taj proces i sastanaka i pregovora.
Zahvaljujem.
Hvala.
I kolegica Zmaić ima repliku.
Zahvaljujem potpredsjedniče Hrvatskoga sabora.
Poštovana državna tajnice Zakon o lobiranju je također jedan od niza zakona koji se veže uz Strategiju sprječavanja korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. pa možete li reći koje antikorupcijske mjere se povezuju sa ovim Zakonom o lobiranju.
Zahvaljujem poštovanoj zastupnici.
Antikorupcijske mjere su jačanje najprije integriteta općenito osoba koje se bave javnim odlučivanjem i sudjeluju u procesu donošenja zakona ili javnih odluka. Tu su i dužnosnici i javni službenici, ali isto tako ono što je bitno da se kroz transparentnost i otvorenost praktički otvara kontroli i nadzoru i samih građana i neovisnih tijela, dakle jačamo i onaj preventivni dio što je jako važno kod korupcije da ne, samo ne sankcioniramo već da jačamo kulturu integriteta.
Kolega Stier, replika.
Hvala gospodine potpredsjedniče, poštovana državna tajnice.
Spomenuli ste ranije situacije kada možda lobirana osoba nije do kraja upoznata sa odredbama zakona ili ima sumnju pa se može javiti Povjerenstvu za sukob interesa. Ono što mene zanima jest koji će se dodatni napori napraviti od strane ministarstva za edukaciju. Spomenuli ste određene javne kampanje, no je li razmišljate i o nekim edukacijskim tečajevima koji su usredotečeni na dužnosnike ne samo na lokalnoj, nego isto tako na državnoj razini.
Hvala.
Zahvaljujem.
Iako je dobro čuti i ovo pitanje, evo pokušat ću odgovoriti da je edukacija i osvješćivanje dio upravo borbe protiv korupcije. Mi kroz ovu Nacionalnu strategiju i akcijske planove apsolutno stalno moramo raditi na osvješćivanju što je ne samo nedopušteno, nego neprihvatljivo. Mi imamo i Etičke kodekse, pa i saborski zastupnici i državni dužnosnici i javni službenici i kroz te edukacije, brošure, osvješćivanja, razgovore, okrugle stolove i praktički i razmjenu mišljenja između nas samih dolazimo do spoznaja što je nedopustivo u javnom djelovanju. Zahvaljujem.
Evo čuli smo predlagateljicu zakona.
Žele li izvjestitelji odbora uzeti riječ? Ne žele.
Otvaram raspravu.
Prvi je u ime kluba HDZ-a kolega Davor Ivo Stier, izvolite.
Hvala poštovani gospodine potpredsjedniče, poštovana državna tajnice, kolegice i kolege.
Pred nama je Konačan prijedlog Zakona o lobiranju, pa dozvolite pa dozvolite da ponovim neke misli koje smo u ime kluba HDZ naglasili prilikom i prvog čitanja. Puno je razloga zašto bi Hrvatski sabor trebao donijeti ovaj zakon, niz je preporuka u tom smislu Vijeća Europe, EU, OECD-a koji nas potiču na reguliranje ove aktivnosti, a donošenje ovog zakona je predviđeno i u programu Vlade te u Strategiji suzbijanja korupcije.
Glavni cilj ovog prijedloga je uspostaviti regulatorni mehanizam kako bi se transparentno prikazali i artikulirali partikularni interesi, te osiguralo da iznad njih bude uvijek opći i zajednički interes hrvatskog društva i Hrvatske države.
Javna percepcija politike je vrlo često nešto drugačija i vjerujem da smo toga svi svjesni. Tim više pozdravljam ovaj prijedlog Vlade koji konkretnim mjerama, tj. i osnaživanjem Povjerenstva za sukob interesa kako se ovdje predlaže, te uvođenjem reda oko pitanja lobiranja pridonosi jačanju pozicije hrvatskih građana, hrvatskog društva i države u odnosu na razne interesne skupine.
Nacrtom prijedloga Zakona o lobiranju predviđeno je proširenje djelokruga Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa koje će biti onda nadležno tijelo za provedbu ovog Zakona o lobiranju, pa se stoga mora i izmijeniti Zakon o sprječavanju sukoba interesa. Ove izmjene uključujući uspostavu registra lobista, vođenje postupaka i primanje izvješća lobista, te izricanje mjera za kršenje odredbi predviđenih u Zakonu o lobiranju. No, kolegice i kolege u slobodnom društvu i na slobodnom tržištu posve je legitimno zauzet se za pojedine interese i tražiti da javne politike vode računa o tim legitimnim partikularnim interesima ali to nikada ne smije biti na štetu zajednice, na štetu državnih interesa. Zato je potrebno donijeti Zakon o lobiranju i drago mi je da je Vlada prihvatila, između ostalog i preporuka Vijeća Europe, koje je Vijeće Europe uputilo svim državama članicama koji inače na taj način mogu ojačati svoj sustav i vladavinu prava. Pri tom posebno mislim i želim ovdje ponovno istaknuti kako se u ovom prijedlogu zakona ne regulira samo rad specijaliziranih konzultantskih i lobističkih firmi, već se puno šire definira pojam lobista. Naime u nekim europskim zemljama pokazalo se da je uska definicija lobista ostavljala prostor da bi bez upisa u registar, dakle bez ikakve transparentnosti bivši dužnosnici, bivši političari u pravilu mogli lobirati i daleko od očiju javnosti utjecati na neke njihove bivše suradnike radeći sada u privatnom sektoru za neku banku ili poduzeće čija djelatnost nije bila pružanje usluga konzaltinga i lobiranja pa su stoga bili izvan dometa zakonske regulative. Ovaj prijedlog zakona koji nam upućuje hrvatska Vlada ne čini tu grešku već u svome prijedlogu Vlada jasno definira da postoje tri kategorije lobista. Oni koji su profesionalni lobisti i pružaju takve usluge domaćim i stranim klijentima, oni koji su zaposlenici određene firme i za tog poslodavca lobiraju te na kraju lobisti koji predstavljaju profesionalne, sektorske interese tj. interese profesionalnih, gospodarskih i interesnih udruženja nevladine udruge i organizacije civilnog društva. Isto tako zakonski prijedlog široko definira lobirane osobe koje će imati obvezu provjeriti je li je lobist registriran i koji će morat odbiti daljnju komunikaciju s lobistom, ako je predmet lobiranja suprotan ustavnim načelima ili javnom interesu na način na koji smo ranije čuli od državne tajnice. Najvažnije izmjene u odnosu na prvo čitanje prijedloga zakona o lobiranju, odnose se na šire definiranje lobiranih osoba i lobista, smanjenje broja iznimke od definicije lobiranja, propisivanje mogućnosti procedure za lobirane osobe da u dvojbenim situacijama zatraže mišljenje Povjerenstava za sprječavanje sukoba interesa kao i da povjerenstvu prijave postupanje protivno ovom zakonu. Pri tom, dozvolite mi da dodam, kako će za uspješnu provedbu ovog zakona biti važno također izbjeći stigmatizaciju lobista ili dužnosnika koji su otvoreni za komunikaciju sa lobistima. Ako se lobiranje odvija prema načelima otvorenosti, transparentnosti, odgovornosti, savjesnosti i integriteta, takva komunikacija može biti i vrlo korisna za formuliranje javnih politika koje će služiti općem dobru, dobru zajednice pa time i dobrobiti pojedinih sektora, pojedinih industrija, poduzeća, pojedinih pravnih ili fizičkih osoba. U tom pogledu još jednom naglašavam važnost osiguranja dodatne edukacije dužnosnika i službenika oko provedbe ovog zakona kako bi se bolje upoznali s njegovim odredbama te razlučili u kojim situacijama određena komunikacija spada pod ovim regulacijama kada to nije slučaj. Ono što je sada u ovom trenutku važno jest naravno donijet ovakav zakon, regulirati lobiranje, izbjeći stigmatizaciju lobiranja, ali istovremeno osigurat transparentnost, a time povećat kvalitetu rada institucije u definiranju i provođenju javnih politika na dobrobit cijeloga društva. To jest i smisao naravno našeg političkog poziva i zato očekujem da i ovaj zakon dobije širu potporu u Hrvatskom saboru. Klub HDZ-a svakako će ga podržati. Hvala vam lijepa.
Hvala lijepo.
U ime Kluba zastupnika Centra, Glasa i Stranke s imenom i prezimenom, kolegica Mrak Taritaš i kolegica Orešković dijele raspravu.
Hvala potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovana državna tajnice, kolegice i kolege. Pred nama je u drugom čitanju Zakon o lobiranju. Moram priznati da u ovom saboru je kroz dugi niz godina su doneseni različiti zakoni koji su nekad zaista zaživjeli, nekad ovaj su bili samo mrtvo slovo na papiru pa su onda kad se zaista netko želio s tim baviti, imalo jako puno posla tako da mislim ja te zakone zovem kamilica zakone. To su oni zakoni ko kamilicu kad pijete čaj, ne može vam biti, ne može vam biti ni lošije ali neće vam nešto biti ni bolje. Jedan od takvih zakona je i ovaj zakon. Kad se pitamo da li nam taj zakon treba, treba. Tamo još davne 2012., '13. za vrijeme odnosno već još i prije, za vrijeme gospodina Sanadera i prije tih godina, je najavljivao se Zakon o lobiranju u niz materijala koje je imala Vlada kad je govorila o temi korupcije, govorila je o temi potrebe rješavanja Zakona o lobiranju i sad smo ga, sad ćemo ga dobiti, ja nemam dvojbi da će on biti izglasan ali da li je on riješio na adekvatan način sve, bojim se da nije i bojim se da će forma biti zadovoljena, a ne sadržaj. U pripremi rasprave ja sam između ostalog koristila i jedan dokument koji je napravljeno, napravilo Ministarstvo pravosuđa u prosincu 2016. godine. Hvala na pitanju to je bilo pred punih 7,5 godina, a to je analiza za uređenje zakonodavnog okvira lobiranja i to je jedna baš onako dobra i kvalitetna analiza gdje su se, gdje se je analiziralo ovaj, način na koji je to definirano u Hrvatskoj, način u nekim drugim zemljama pogotovo se je dosta vezalo uz onaj proces hlađenja odnosno nakon obavljanja pojedinih dužnosti koliko dugo nešto ne možete odnosno možete raditi i tad, meni je taj materijal ovaj koristio i voljela bih da se on malo više i ugradi u ovaj Zakon o lobiranju. Bojim se da se išlo onako niz vodu naći nekakvo najmanje moguće rješenje.
Lobiranje je ozbiljan posao, lobiranje je posao kojem se treba ozbiljno i pozabaviti. Kad malo pogledate i kad se malo uđete uopće tu zakonodavne okvire lobiranja i što je lobiranje, onda su centri lobiranja u svijetu je najveći centar lobiranja Washington. I nije čudno da je tome tako. A u Europi su to nekad bile i Pariz i Ženeva, a onda se je pretvorilo odnosno onda je postao Bruxelles. Prema nekim podacima se u Bruxellesu na lobiranje na razini godine dana utroši negdje oko 2,5 milijarde eura. Dakle lobisti koji rade utroše na lobiranje u Bruxellesu 2,5 milijarde eura. Dakle veliki interesi, velika, veliki posao i veliki značaj tako da to zašto mi do sad, evo zadnji tjedan u saboru imamo u drugo čitanje ovaj zakon, zašto ga nismo imali prije možemo se i sami priupitati. Inače kad malo uzmete što uopće kontekst i o čemu se treba voditi računa pri regulaciji lobiranja. Dakle jedna zemlja liberalne demokracije, kakva bi mi trebali biti, bi trebala se voditi nekoliko, s nekoliko načela. Načelo odgovornosti, dakle kad govorimo o lobiranju i zakonu, načelo transparentnosti, načelo otvorenosti i načelo pravednosti. I ajdemo se malo zapitati da li sva ta 4 načela koja bi trebala biti u ovom zakonu imamo i da li su oni na adekvatan način riješeno. Da onda malo, što bi značilo odgovornost. Zapravo odgovornost znači dužnost donositelja javnih odluka da opravdaju svoje postupke. Što bi značilo otvorenost? Otvorenost podrazumijeva uspostava kanala komuniciranja javne vlasti sa svim dionicama koji su uključeni u te odluke. Transparentnost je omogućavanje javno motrenje tijela vlasti i posljednji to 4 načelo pravednosti je zapravo jamstvo da se pristupi mogućnost sudjelovanja dionica u procesima odluka odvijaju u pravednim uvjetima. I to ovako dobro zvuči i dobro zvuče ta 4 načela. Zgodno bi ih bilo vidjeti kako su oni kroz naš, kroz naš zakon definirani. Zakon je relativno jednostavan no na žalost ja se bojim zaista da će to biti jedan od onih kamilica zakona. Pri tom moramo znati da mi u Hrvatskoj imamo Hrvatsko društvo lobista, da je ono osnovano 2008. godine, da je prvi predsjednik u trajanju od 5 godina bio Mate Granić, a danas je na zadnjoj skupštini mislim da je to jedan mladi čovjek Ivan Žužul. Malo sam, malo sam u pripremi za ovo malo išla vidjeti koliko ih ima članova, što ima. Nisam uspjela doći do broja članova i državna tajnica u jednom odgovoru rekla da je negdje oko 80. Ja prema zadnji podatku koji je bio službeni sam došla do broja 64 ali dozvoljavam da je taj podatak možda je sad i nekakav drugačiji, a onako se barata da u Hrvatskoj ima negdje oko 450 osoba ili pojedinaca koji se na različiti način bave lobiranjem. I različite države su različito regulirale problem lobiranja. Mi smo između ostalog se odlučili za registar lobista jer mislim da je to ulazni podatak koji morate imati. I taj registar lobista smo odlučili vjerovali ili ne dati i da ustroji Povjerenstvo za sprječavanje sukoba interesa. Bojim se da se Povjerenstvo za sprječavanje sukoba interesa nakon što će još imati registar lobista, slobodno može nazvati povjerenstvo za vođenje registara jer on vodi registar u kojem su evidentirane naše imovinske kartice, to im je jedan registar i drugi registar će biti registar lobista. Pri tom budući da registar lobista već postoji dakle postoji društvo lobista ima taj registar, vodio se tamo pod nekim, nekakvim uvjetima. Nadam se da neće trebati ponovno dugo vrijeme da se napravi pravilnik kojim će biti definiran način vođenja registra. Jer naravno da bi se mogao vodit registar mora biti pravilnik. Ajdemo samo ću na glas reći svoje misli pa ajdemo. Imat ćemo zakon, onda iza zakona trebamo donijeti pravilnik, onda iza pravilnika trebamo složiti registar, onda da bi uopće to moglo funkcionirati u povjerenstvu ako sam dobro zapamtila, a jesam, državna tajnica je rekla da će trebati imati 6 zaposlenih i evo nas skok po skok za jedno 3, 4 godine možda ćemo to sve zajedno imat, a do tad ćemo već će bit potreba da mijenjamo zakon koji zasigurno neće niti zaživjeti jer neće bez registra moći niti djelovati. Hvala lijepo.
Hvala lijepa.
Sada je na redu Klub zastupnika. Molim? Aha, dobro. Ispričavam se tek sam stigao pa onda imamo samo nastavak, gospođa Orešković. Izvolite, ispričavam se.
Izvolite.
Kolegice i kolege, zastupnici iz redova HDZ-a, ovo je jedan loš zakon, Zakon o lobiranju. Evo RH donosi tek toliko da može reći da ga ima, a provodit će ga institucija koja u suštini više ne postoji i koje nema, to je Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa. Zastupniče Ivanović ja ne polažem autorska prava niti na povjerenstvo niti na temu sukoba interesa ali sam u toj instituciji položila nekakve prve temelje i u tom procesu dala sam cijelu sebe. To za mene znači čin domoljublja, voliti svoju državu, jačati njezine institucije i njezina državna tijela. U moje vrijeme svi su hvalili rad te institucije pa tako i HDZ. Sjetite se samo godišnjih izvješća koja su se tada raspravljala na vrijeme. Rezultate je hvalila i međunarodna zajednica, relevantne međunarodne organizacije, rezultati su bili očiti.
No ja sam tada uočila i da u sustavu postoje rupe, praznine koje bi trebalo nadopuniti, nadograditi, pa sam u tom smislu predlagala i određena rješenja, no politika je na te prijedloge ciljano i namjerno ostala gluha.
Sada želim pojasniti nešto građanima, dakle nema političara, niti političke stranke koja se bori protiv korupcije. Protiv korupcije se bore institucije ako postoje i ako imaju uvjete, ako imaju ovlasti, ako imaju kapacitirane kadrove i ako imaju alate. Kada sam shvatila da politici to nije cilj, a pogotovo nakon dolaska HDZ-a kada je cilj postao očito suprotan, a to je da se institucije sruše, e tada je postala ili nastala moja moralna i profesionalna obaveza da uđem u tu politiku i da tu političku volju stvorim kako god umijem i znam i sada se za to borim čitavim srcem.
Kada kažem da Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa više nema, ne mislim samo na činjenicu da je HDZ putem svojih političkih veza, putem kumstva Vladimira Šeksa i Miroslava Šeparovića, donio sramotne odluke kojima je atakirao na ovlasti, pa se potom zakonodavno tijelo, sram ga bilo jer je sabor postao jedna njonjava institucija, pozvao na argumentaciju Ustavnog suda kao da je to razlog eto sad ćemo zato te ovlasti i izričito iz zakona maknuti, dakle maknuli ste alat, a zatim ste promijenili i kadrove i u novi saziv Povjerenstva umetnuli doslovno 4 potkapacitirane, nestručne i politički podobne osobe. Jedna od njih je Igor Lukač koji je bio izvjestitelj prošli petak u predmetu Marka Milića. Nakon što je čitava javnost vidjela SMS poruke iz kojih je jasno i nedvosmisleno i nedvojbeno da je došlo čak do počinjenja kaznenog djela u cilju zapošljavanja njegovog prijatelja u Hrvatskim šumama, gle taj Igor Lukač je suprotno 10-godišnjoj praksi rada te institucije rekao ma nema ovdje ni pogodovanja, ni sukoba interesa i time je od čitave hrvatske javnosti napravio budale. Taj predmet je između ostalog također povezan sa famoznim lex AP-om jer kad već nema institucija šteta bi bilo da makar i ona javnost jel koja to sve skupa čita i prati da ima priliku nešto saznati, pa više nećemo imati eto niti prilike vidjeti što sve ova politika i ova Vlada Andreja Plenkovića radi.
No u petak se dogodilo nešto neočekivano, doista neočekivano, a to je da je nakon doista bijedne i sramotne kukavičke ideje Igora Lukača da Povjerenstvo donese odluku, to je bio njegov prijedlog kao izvjestitelja da donese odluku da ovdje nema sukoba interesa, a aktualna predsjednica Povjerenstva dobila snagu da izloži jedan protuprijedlog, ali taj njezin protuprijedlog nije usvojen. Meni je nezamislivo, meni je nezamislivo kao bivšoj predsjednici tog Povjerenstva da predložim takvu jednu bitnu odluku, ključnu odluku koja će pokazati jel krvnu sliku trenutnog stanja u radu te institucije da se njezini članovi tome usprotive, dakle to je bio trenutak kada je po meni trebala podnijeti ostavku jer to tijelo više ne može služiti svrsi zbog koje postoji.
No, postoji i još nešto puno ozbiljnije i teže. Naime, ja koja sam polagala temelje te institucije, pisala prve šprance, uspostavljala nekakve obrasce, uzuse načina rada i standarde, vidim stvari koje javnost ne može vidjeti, javnost vidi samo onaj vrh sante leda, ja vidim i ovo što se nalazi ispod vode. Naime, punih 5.g. svaka sjednice Povjerenstva je krenula otprilike s jednom rečenicom, proforme, ali i ona je bila značajna, usvaja se zapisnik sa prošle sjednice Povjerenstva i tako redom punih 5.g.. Takva praksa vrijedila je i u razdoblju kada je Nataša Novaković predsjedavala tom institucijom, dakle nemamo šta ići na slijedeću sjednicu ako zapisnik sa prethodne nije spreman.
U petak smo imali priliku vidjeti, a čini mi se da je već 42. ili ne znam koja već sjednica Povjerenstva na dnevnom redu, a zapisnici sa 9., 10., 11., 12., 13. hm negdje vise u zraku, dakle nešto je očito trulo unutar Povjerenstva ovog trena, nešto je odavno trulo u čitavoj ovoj državi jel, a rekla bih da je po stanju institucija strunulo do kraja i sada tom jednom tijelu koje praktički više nema što drugo raditi nego voditi nekakve registre, vi dajete u nadležnost da eto popisuje lobiste umjesto da imamo mehanizme kojima ćemo pratiti s kim se političari sastaju, kome šalju poruke „di si radosti“, „di si lipa“ ili „di si druže“ kako bi utjecali na svoje sudske i pravosudne predmete, dakle to je game over država, ne postojiš više. Evo RH u pravnom i institucionalnom smislu više ne postoji. Pa kada mi to govorimo u opoziciji to nije zato što mrzimo, to nije zato što nam je glavna agenda rušenje HDZ-a nego je riječ o tome da je HDZ srušio institucionalne temelje ove države i bez da se oni ponovno uspostave. Ovdje nema ničega, hvala.
Hvala i vama.
Povreda Poslovnika g. Borić.
Hvala lijepa, čl. 238..
Omalovažava nas s ovim lažima kolegica Orešković zato što je jedina istina to da se ona takmičila da bude i dalje predsjednica Povjerenstva, ali kad joj je HDZ pokazao prst dolje onda je trčala u „Nedjeljom u 2“ kod Stankovića govorit da smo mi svi lopovi i korumpirani. Tako da ove njezine priče građani trebaju ignorirati, a da je to tako i da je ona vrlo obojena ideološki pokazuje i potez koji je povukla, ona ide na listu SDP-a da potvrdi svoju neovisnost, nezavisnost, sve ono što je ona kao radila kao vrlo neovisna osoba u tom Povjerenstvu. …/Upadica Radin: Hvala./….
Hvala lijepa, bila je replika, ide opomena.
Gđa. Orešković isto povreda Poslovnika.
Prvo gđa. Murganić, da, izvolite.
Hvala lijepa, čl. 238..
Kolegica Dalija Orešković je zaista licemjerna, prikazuje se kao jedna neovisna osoba koja se bori za pravdu, znanje i pravo i poštenje, međutim nije to bilo tako, bila je izuzetno pristrana za vrijeme rada u povjerenstvu na čelu kojeg je bila, tu instituciju privatizira, vrijeđa sve one koji ne donose odluke po njezinom čefu, a to su uglavnom politički obojene odluke …/Upadica Radin: Hvala, vrijeme./… one politike koje ona zastupa.
Vrijeme. Hvala. Iz istih razloga opomena.
Gospodin Ivanović.
Hvala lijepo uvaženi potpredsjedniče.
238. Uvažena zastupnica Orešković je bitno povrijedila, a ne Poslovnik, ona vrijeđa zdravi razum. Kaže, predsjednik aktualne RH, moja je krivnja što je gospođa Orešković postala predsjednica Povjerenstva za sukob interesa. To je jedan od mojih najvećih zezova, ali ljudi rade i griješe. To je moja velika pogreška. To nije rekao Andrej Plenković, to je rekao Zoran Milanović da ste njegov najveći zez. …/Upadica Radin: Hvala lijepo, hvala./… I sad vi nama nešto imputirate da smo vi vas nešto, …/Upadica Radin: Gospodin Ivanović hvala./… ne znam što. A ovdje jasno piše.
Hvala. Iz istih razloga opomena.
Gospođa Orešković.
Čl. 238. Znate što ste još radili putem Josipe Rimac i njoj sličnih. Intervenirali ste u medijske članke. Niste bili zadovoljni s tim što u medijima piše pa ste tražili da novinari interveniraju u tekst kako bi se stekao dojam, dakle treba ići u pravcu da se i Dalija i Nataša kroz povjerenstvo politički obračunavaju. Dakle tražili ste da mediji stvaraju drugačiju sliku o radu tog tijela kako u moje vrijeme, tako i u vrijeme Nataše Novaković. A znate li na koje zastupničko pitanje nisam dobila odgovor niti kad je Gordan Jandroković …/Upadica Radin: Hvala./… tražio požurnice. Koliko medija su HDZ-ova ministarstva potkupila. …/Upadica Reiner: Hvala lijepo./… Odgovora nema. Puna dva, tri mjeseca.
Hvala, hvala, hvala.
Iz istih razloga opomena.
Gospodin Šašlin.
Hvala gospodine potpredsjedniče.
Pa čl. 238. Po tko zna koji put svjedočimo krajnjem licemjerju gospođe Orešković. Kako vi možete govoriti da ste vi u vrijeme dok ste bili predsjednica povjerenstva bili objektivni, bili realni, kad ste i tada toliko mrzili kao i danas što krajnje javno govorite, mrzite HDZ. Kako ste vi mogli, koga vi možete uvjerit da ste vi tada bili objektivni i realni. Nemojte molim vas to više.
Hvala.
Iz identičnih razloga isto opomena.
Gospodin Borić, povreda Poslovnika.
Čl. 238. Činjenica je da sam pogodio baš onako kako treba. Vrlo je nervozna gospođa Orešković i ona zna što je napravila. Ona je jedina koja je obezvrijedila to povjerenstvo svojim ulaskom u politiku i pokazala da je itekako ideološki opredijeljena. Ugravirala se na listu SDP-a sa svojim imenom, zastupa njihove politike, tako je sudila. A sudovi su joj porušili sve one odluke koje je ona donosila, a to što je ona radila tamo. Ona je pravi medijski projekt, da pravi medijski projekt. Jer ona članova nema i bez medija ona ne bi bila ništa.
Vrijeme, hvala. Opomena.
A sada ovaj, sada jel. To je bio tek uvod, jel da. Znači, samo trenutak. Da li ima netko iz odbora? Nema. Gospodin, a ne. To je, oprostite, oprostite. A oprostite čujte tek sam sad stigao. Gospodin Jakšić i gospodin. Samo malo, oprostite, samo, samo. Je. Jer ako se počnem ja zafrkavat onda će. Čekaj samo malo. Gospodin Jakšić i onda gospodin Bauk u mjeri u kojoj će se ukazati, neće se ukazati. Dobro. Izvolite. Maknuli ste ga. Gospodin Jakšić izvolite. SDP.
Ne dao Bog da sam ga smaknuo.
Hvala poštovani potpredsjedniče, poštovana državna tajnice, kolegice i kolege zastupnici.
Dakle samo jedna mala digresija na ove povrede Poslovnika nemajući namjeru biti odvjetnik gospođe Dalije Orešković, ok. Ako je dokaz da ona nije bila neovisna ili je bila politički obojena jedna od odluka Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa vezano uz slučaj Tomislava Karamarka, ja bi samo podsjetio javnost da nakon toga se Karamarka još brže odrekao HDZ. To je faktografski točno, samo to. E sad ne znam za koga su oni tad bili obojeni ili zašto i srušili tad svoju Vladu. Al pustimo sad to. Dakle, kad pričamo o Zakonu o lobiranju, ono što moram naglasiti u ime SDP-a, s obzirom na sve ono što se događalo u našoj zemlji, s obzirom na sve ono što je na žalost rušilo percepciju građana prema neovisnim institucijama, smatramo da je ovo jedan dobar pokušaj da se napravi određeni iskorak i da se neke stvari počnu raditi sustavno na jedan drugačiji način kao što se to radi u razvijenim europskim zemljama. Ono što je činjenica da smo uzeli modele koje smo vidli koji su od nas u konačnici bili i traženi i na prvu ok. Možemo reći da je dobro da ćemo to sad svesti na neki nivo i da ćemo jednostavno sad imati i taj registar lobista i sve ono što on čini, gdje će konačno biti vidljivo tko su ti ljudi i kako oni funkcioniraju. No ono što moramo opet ponoviti kao što smo pričali u prvom čitanju, nije nam do kraja jasno da za lobiste ćemo napraviti određeni okvir, ali za dužnosnike prema kojima bi ti lobisti i inima trebali lobirati, taj okvir i dalje ostaje poprilično tanak, poprilično nejasan i puno toga ostaje u sivoj zoni. I opet moramo ponoviti da po dosadašnjim iskustvima i po svemu što se događalo u našoj zemlji jednostavno nismo sigurni da će ovo biti onaj iskorak koji smo svi zajedno tražili, koji smo svi zajedno očekivali jer imali smo mi i jako puno zakona, mjera, institucija, povjerenstava za koje smo očekivali da će pomicati određene granice na bolje, koji na kraju su ostali ili mrtvo slovo na papiru ili je ispalo da su totalno u praksi bili u nemogućnosti provoditi ono sve što smo se bili obvezali mahom prema EU. Dakle, da ponovimo. Lobisti su nešto što je činjenica, činjenica i u EU, činjenica i u SAD, činjenica i u brojnim razvijenim zemljama. Dobro je da konačno imamo u registru tko su ti ljudi, odakle su došli, kako funkcioniraju. Ali mislimo da smo trebali biti još hrabriji u tome da si ne otvaramo uopće prostor za ikakve sive zone, jer mi danas imamo mogućnost da netko bude lobist, da ode k nekome razgovarat, a taj netko to može i ne mora prijavit da se to događalo. I to smo skretali pažnju i u prvom čitanju, skrećemo sada pažnju i u drugom čitanju jer jednostavno smatramo da bi to bilo još transparentnije i još otvorenije kad pričamo o postupku sa uvođenja samih lobista. Druga stvar koja nas poprilično muči i tišti i to je spomenuto već nekoliko puta u ovoj raspravi, a zove se širenje ovlasti ili širenje djelokruga rada Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa. Dakle mi danas o toj prevažnoj temi sami sebi govorimo da će to kontrolirati Povjerenstvo za sprječavanje sukoba interesa, a sami znamo što smo sve radili i kako smo funkcionirali prema Povjerenstvu za sprječavanje sukoba interesa. Dakle, protekle 4 godine dotadašnja predsjednica Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa niti sa jednim svojim izvješćem nije uspjela doći do Hrvatskog sabora. Dakle ona u te 4 godine je pisala izvješća, odštampala ih, poslala predsjedniku sabora, on ih je stavio u saborsku proceduru, niti jedno od tih izvješća nije raspravljeno u saborskoj raspravi niti je donijet bilo kakav stav o njima. Jedino što se dogodilo jer je pute se negdje zamjerila ili donijela neku odluku koja se nekome od vladajućih nije svidjelo, kad je došao dan D ili dan novog izbora ili smjene, bez preslušanih izvješća, bez ikakvog stava o njenom radu u protekle 4 godine, izglasana je nova kandidatkinja iliti nova predsjednica Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa uz zaključak nismo kao vladajuća većina zadovoljni. Povjerenstvo za sprječavanje sukoba interesa bi trebalo funkcionirati drugačije. E sad kad znamo da je bilo nekih političkih prozivki i nezadovoljstava, kad znamo da se o njenim izvješćima 4 godine nije raspravljalo, naravno da to ostavlja jedan upitnik da li je stvarno otišla zato jer se sumnjalo u njenu stručnost ili je otišla zato jer je nekome iz nekog razloga jako politički smetala. I to je definitivno jedan fail u parlamentarnoj demokraciji, da je moguće da institucije koje bi trebale čuvati ovu zemlju i u koruptivnim radnjama i u tome da budemo kao društvo neovisni, transparentni, slobodni ne mogu sa svojim izvješćima doći do Hrvatskog sabora. I to je definitivni fail, kiks. Naravno da moramo spomenuti i sve ono što se događalo sa zakonodavnim izmjenama gdje znamo da smo imali svakakve odluke upravnih sudova vezano uz Povjerenstvo za sprječavanje sukoba interesa, gdje znamo tj. čitamo ovih dana iz nečijih mobitela da su se tu vršile svakakve komunikacije, što je strašno i onda smo na temelju očito čudnog, sivog kolopleta svakakvih komunikacija i rušenja pojedinih odluka, donijeli zakonodavne izmjene koje su Povjerenstvu za sprječavanje sukoba interesa poprilično okljaštrila krila i zapravo su napravili od njih da se bave ekonomijom računovođe koji samo vode konta, sravnjuju račune, to unašaju u PDF tablice i to kao takvo puštaju van. To je rezultat svega onoga što se događalo prema Povjerenstvu za sprječavanje sukoba interesa. E sad nakon toga svega znajući da smo si u Zakonu o lobiranju ostavili određene sive zone, mi sami sebi kažemo te sive zone će prevenirati povjerenstvo i ja zahvaljujem državnoj tajnici koja je dala odgovor na pitanje da će se osigurat dodatna sredstva, da će se radit na tome da se zaposle dodatni ljudi, da će se valjda uključiti sofveri i aplikacije kako to već sve ide ali morate nas razumjeti da nakon svega moramo biti apsolutno skeptični i postaviti si pitanje da li će to i kako profunkcionirati u samoj praksi. Činjenica je da kandidati koje smo sada izabrali u povjerenstvo, nemaju neki preveliki profesionalni CV, da ima ljudi koji su doslovce došli vrlo blizu politike, činjenica je isto tako da smo izmijenili uopće njihove ovlasti, a i činjenica je da nam se u masi državnih institucija danas događa, da nam ljudi jednostavno se ni ne javljaju na natječaje i ne žele doć. A sad sami sebe uvjeravamo da ćemo toliko iskapacitirati povjerenstvo da bi Zakon o lobiranju mogao profunkcionirati i mogao raditi i to je nešto što nam ostavlja jednu poprilično veliku skepsu i jako, jako puno upitnika ali jednostavno smatramo potrebnim danas da to kažemo i javno i da ostane ako nigdje drugdje, jer zakon će sigurno biti donesen, zapisano da smo na to upozoravali. Hvala vam lijepo.
Povreda Poslovnika kod gospođe Murganić.
Hvala lijepa.
238. Kolega Jakšić naravno ne govori istinu. Kaže da je Dalija Orešković zaista donosila kroz rad svoga povjerenstva ispravne odluke, a poziva se na odluku koju upravo sud srušio. Dakle govori to sasvim dovoljno o tome da je bila pristrana, da je HDZ-ovce drugačije gledala, a vi kao SDP sada joj svoje odluke usluge vraćate. Prva vam je na …/Upadica Radin: Hvala./… listi. To govori o tome kakva ste vi stranka …/Upadica Radin: Hvala lijepa./… a i to što je ona zaslužila.
Hvala lijepa. Opomena.
Gospodin Jakšić povreda Poslovnika.
Gospodin Jakšić izvolite, izvolite.
Hvala poštovani potpredsjedniče.
Čl. 238. ja ne znam gdje je kolegica Murganić iščitala da sam ja rekao pravedno, nepravedno, ovakvo, onakvo. Ja sam samo faktografski rekao da je oko te odluke bilo jako puno prašine i da nakon toga se i sam HDZ odrekao tadašnjeg predsjednika Karamarka i sam srušio svoju Vladu. To je faktografski točno. Samo to.
Hvala. Iz istih razloga opomena.
Gospođa Katarina Peović je sad na redu, Klub zastupnika HSS-a, Radničke fronte, ne vidim ju. Gubi pravo. Gospođa Ružica Vukovac, Klub zastupnika Za pravednu Hrvatsku. Izvolite.
Zahvaljujem.
Poštovane kolegice i kolege, za početak bih rekla da smatram da je ova tema izrazito bitna i kod nas u Hrvatskoj, ali i u drugim zemljama Europskoj uniji itd. zbog cijelog niza skandala koji smo vidjeli, koji upravo uključuju razne lobističke organizacije.
Zašto je ovaj zakon izrazito važan? Zato što je jedan od ključnih političkih pitanja je kako se donose pojedini zakoni, u čijem interesu se donose zakoni, tko utječe, ima mogućnost utjecaja na pojedine zakone, recimo tko sjedi u pojedinim radnim skupinama, zašto sjedi u tim skupinama, da li se nekim predloženim zakonom štite interesi građana, odnosno javni interes ili se štiti nekakav privatni interes, bilo da se radi o korporacijama, bilo da se radi o interesima političara, njima bliskih suradnika, dužnosnika itd.
Znamo da je u Hrvatskoj mnogo toga u postupku donošenja zakona u zakonodavnoj proceduri zapravo skriveno od javnosti, da mi uistinu ne znamo tko sve i na koji način utječe u donošenju zakona. Sjetimo se samo da jedan ministar pravosuđa u Hrvatskoj odbio dati podatke o radnoj skupini koja je radila Zakon o izbornim jedinicama. Evo dovoljno je recimo nešto takvoga naglasiti, međutim imamo i još gorih primjera. Sjetimo se recimo lexa Agrokor, sjetimo se da je Zakon o Agrokoru radila jedna izvan institucionalna skupina nazvana Borg koja je pisala zakon, koja je, a nismo znali zapravo tko su njeni članovi, odnosno o tome smo saznali iz medija, koja je izvela preuzimanje Agrokora i onda se naplatila iz imovine Agrokora šta je eklatantni sukob interesa. Recimo jedan od odvjetnika koji je pisao zakon radio je i za jednog od vjerovnika u slučaju Agrokor. Dakle, apsolutno eklatantan sukob interesa za koji uopće ne postoji niti je bilo mehanizama da se to spriječi. Međutim, možemo naravno govoriti i o drugim primjerima uzmimo Zakon o radu koji se nedavno donosio.
Jesmo li mi znali tko sve lobira za zakonska rješenja prilikom donošenja Zakona o radu? Nismo. Jesmo li znali da li se ministar recimo sastaje sa predstavnicima Bolta, Ubera, Glova. Da li imamo takve bilješke sa tih sastanaka? Da li imamo popis sastanaka koje je ministar obavljao prilikom donošenja tog zakona? Nemamo. Mi to ne znamo, niti imamo dakle popis sastanaka ni ishode tih sastanaka, niti zapravo znamo što se tu događalo. Ključna stvar i kažem to nije problem samo Hrvatske možemo govoriti i o nekim aferama u Europskom parlamentu i Katar gate imamo, Uber …/Govornica se ne razumije./… itd. itd.
Ključna stvar da se takva netransparentnost promijeni je upravo da se donese kvalitetan Zakon o lobiranju, međutim ovaj zakon to u velikoj mjeri ne postiže. Ja sam stekla dojam čitajući ovaj zakon da se radi o nekakvoj formi kojoj nije cilj da bi istinski se doprinijelo borbi protiv korupcije već da bi se prije svega stavila nekakva kvačica na niz međunarodnih zahtjeva koje je imala Hrvatska oko toga da mora donijeti Zakon o lobiranju među kojima je recimo zahtjev OECD-a, među kojima je i niz kritika Europske komisije. U njenim izvještajima o vladavini prava gdje se spominje baš nužnost da se donese Zakon o lobiranju. Jedan od elemenata Zakona o lobiranju koji se recimo spominje i u preporukama GRECO-a iz 2020. je da se poveća integritet najviših državnih dužnosnika. Dakle, to bi bio jedan ključni cilj ovakvog zakona, međutim to je onaj problem koji ovim zakonskim rješenjem nije zapravo nije riješen, odnosno to se time ne postiže jer zapravo ovaj prijedlog zakona bilo kakve obaveze izvještavanja o lobiranju prebacuje na same lobiste, umjesto da obveže i javne dužnosnike da izvještavaju o lobiranju.
Mi smo baš u prvom čitanju predlagali da se teret izvještavanja o lobiranju prebaci na javne dužnosnike, jer nisu lobisti ti koji građanima trebaju polagati račune, nego su to javni dužnosnici, javni službenici odnosno javna uprava. Apsolutno je nesuvislo obrazloženje kojim su odbačene naše primjedbe, da bi koji smo tražili znači da javni dužnosnici izvještavaju o lobiranju a što je ključno za nas saborske zastupnike recimo kada izglasavamo i raspravljamo o Zakonu o radu da znamo tko je ta konkretna rješenja možda predlagao. Naime, predlagatelj koji je odbacio naš prijedlog kaže ovako: „Jedan od osnovnih ciljeva lobiranja je osiguravanje mehanizama kojim zainteresirani društveni akteri mogu sudjelovati u formiranju javnih politika.“ Dakle, de facto po ovome bi cilj Zakona o lobiranju trebao biti valjda da se omogući lobistima lakši pristup političarima negoli što je to štititi javni interes, odnosno političare i dužnosnike koji donose propise od potencijalnih pritiska i štititi zapravo građane od potencijalne korupcije javnih dužnosnika.
Isto tako ako je cilj i postavljam to pitanje, ako je cilj ovog zakona da društveni akteri lakše sudjeluju u lobiranju, kao da to se već sad ne događa zbog čega se onda uređenje pitanje o lobiranju spominje baš u antikorupcijskoj strategiji u izvještajima GRECO-a, zašto se spominje u izvještajima o vladavini prava, odnosno želim reći da je to pitanje prije svega vezano uz pitanje korupcije a ne nekakvog omogućavanja lakšeg pristupa lobistima, uključivanje civilnog društva itd. itd.
Nadalje, predlagatelj je odbacio prijedlog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, a tim prijedlogom naime tražilo se da se zapisnici, bilješke sa sastanaka koje su vezane uz lobiranje javno objavljuju i to je odbačeno sa tumačenjem da je izvješće kojeg podnosi lobist i to pazite to izvješće kojeg lobist podnosi unatrag jednom godišnje da to izvješće sadrži dovoljno podataka, ali i zato jer sadržaj takve, recimo jedne bilješke bi mogao sadržavati poslovne tajne. Pa nas kao saborske zastupnike ne bi trebalo zanimati da li je nešto poslovna tajna, nego da li netko utječe i stvara privatni interes u procesu lobiranja prema javnim dužnosnicima.
Ovo je izuzetno problematično, zapravo jer jedino uvidom u ovakve podatke, dakle bilješke sa sastanaka možemo cijeniti je li privatni interes lobista pretegnuo nad javnim interesom u procesu odlučivanjem, a bez uvida u javnost tih podataka javnost zapravo ne dobiva ništa u smislu transparentnosti procesa političkog odlučivanja.
Kako će javnost bez ovoga znati zapravo rade li se javne politike zaista u javnom ili u privatnom interesu, ne može. Ova odredba je potpuno razvodnila osnovni smisao ovog zakona, a to je borba protiv utjecaja lobista na političke dužnosnike. Postoje instance u kojima su recimo, zapisnici sa sastanaka sa lobistima javno dostupni, dakle to postoji i to je, recimo, slučaj sa sastancima dužnosnika Europske komisije ili zastupnika u Europskom parlamentu pa ako oni mogu biti transparentni, zašto ne bi mogli biti i mi.
Isto tako, kao što sam više puta podvukla, što nama zapravo koristi da recimo o lobiranju lobisti izvještavaju jednom godišnje, kako je to predviđeno ovim zakonom, nakon što se cijeli proces već odigra. Recimo, što nama koristi da neki lobist kaže u svom godišnjem izvještaju da je utjecao na Zakon o radu sa svojom nekakvom, sa svojim nekakvim prijedlogom, ali mi to kao saborski zastupnici i građani nismo znali u samom procesu donošenja tog zakona. Tko onda zapravo od toga ima koristi i to je, kao što sam rekla, samo trenutak u kojem se ispunjava još jedna kvačica da bi se učlanilo u nekakve međunarodne organizacije da bi se oko toga hvalilo u kampanji, ali što zapravo, koji, koji će efekti ovog zakona biti po meni, oni će biti minorni i apsolutno nedostatni.
Zahvaljujem.
I vama. G. Miloš ima, pardon, g. Željko Pavić, pardon, ima svoju pojedinačnu raspravu. Izvolite.
Zahvaljujem poštovani predsjedavajući. Ovaj zakon o lobistima kao prvo i osnovno otvara veliko pitanje, definiciju, ovdje piše što je lobista odnosno tko je lobista, ali recite mi, evo, jedan primjer, obrati nam se iz jedinice lokalne samouprave iz institucije koja je u vlasništvu jedinice lokalne samouprave sindikalni čelnik jer je uočio grešku u zakonu i moli da reagiramo sa amandmanom. Je li on lobista ili nije? Je li to lobista ili nije lobista?
To su konkretna pitanja koja bismo trebali dobiti iz zakona. Imamo li ih u zakonu? Trenutno ih nemamo. I mislim da će to izazvati i dalje prijepore jer mislim da se mnogi od onih koji bi se trebali upisati u registar lobista neće upisati. Naime, mnogi nas kontaktiraju trenutno, mnogi sa nama surađuju, neki od njih na naš poziv jer nam treba pomoć pa onda to piše u zakonu da ukoliko smo ih mi pozvali kao socijalne partnere oni nisu lobisti i to nije lobiranje, međutim, ukoliko se jave sami, to nije definirano jeli su oni lobisti ili nisu. To je jedna stvar.
Druga stvar ona koja je meni već i prije mi je malo zasmetala, a to je od čl. 19 do čl. 21, pitanja koja su vezana za sam, samo izvještavanje tih lobista, vi ste rekli da postoji mogućnost da će se sve to skupa riješiti pravilnikom, što mogu razumjeti, međutim, ovdje sve što piše u člancima 19-21 zapravo implicira da neće biti digitalni obrazac nego da će se to predavati u digitalnom obliku. Što to znači?
To znači da će netko to izvješće koje će biti propisano napisati u Wordu ili nekom drugom tekstualnom procesoru i nakon toga ga poslati mailom prema povjerenstvu. Ja se nadam da ćete to promijeniti i da će to biti definirano kao elektronski obrazac koji će se morati popunjavati sa referentnim šifarnicima na koje će se pozivati i da će se nakon toga to moći i pretraživati.
Jer nama je u izuzetno velikom interesu da to možemo dobiti, te podatke da možemo dobiti u digitalnom obliku i da ih možemo nakon toga i uspoređivati. Ono što je izuzetno važno jer i pitanje roka u kojem će se podnijeti izvještaj. Naime, u zakonu piše da će se izvješće predavati do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu. Ukoliko je točno ono što ste vi rekli u odgovoru na moju repliku, da će se obrasci predavati odnosno izvješća predavati u digitalnom obliku, na digitalnom obrascu jer će tako biti i propisano na pravilnikom, novim pravilnikom, postavljam pitanje zašto lobista ne napiše to izvješće odmah nakon što je obavio lobiranje i da znamo odmah što se događalo u tekućoj godini sa pojedinim zakonom ili sa pojedinom aktivnošću koja je bila ovdje prisutna.
To je, mislim da je to od krucijalne važnosti. Što će nam nakon godinu dana informacija da je netko negdje bio ili nešto radio? Mislim da je to prekasno. Prema tome, imamo aparate, imamo alate, imamo mogućnosti da to riješimo i sa dobrim pravilnikom i uz manje izmjene u zakonu mislim da to možemo napraviti puno bolje i puno kvalitetnije i dobiti jednu ažurnu bazu podataka koja će nam omogućiti da te izvještaje imamo odmah, da ih možemo uspoređivati, da ih možemo analizirati da vidimo koji je to dužnosnik u RH primio najviše lobista, koji su to lobisti koji su bili, o čemu se lobiralo, prema tome, te podatke možemo dobiti praktički odmah, on demand.
I nema potrebe da čekamo na to godinu dana. Evo, to je moj prijedlog da se to napravi takav registar, digitalni registar sa digitalnim bazama koje će biti referentne baze, na koje će se pozivati, a isto tako, mogućnost da se upisuju unutra još dodatni podaci o lobiranim osobama, zavisno od toga koja je osoba bila lobirana u pojedinom momentu. Hvala lijepa.
I vama.
Replika, gđa Vukovac.
Zahvaljujem predsjedavajući, poštovani kolega Pavić, pitala bih vas nešto vezano uz same troškove, dakle nakon što Zakon o lobiranju stupi na snagu u Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa osnovat će se poseban odjel, u planu je zapošljavanje 5 novih osoba za šta će biti potrebno dodatnih 167 tisuća eura godišnje i troškovi izrade registra neće biti mali, u prvo vrijeme do uspostave stalnog registra koristit će postojeća informatička rješenja Povjerenstva za što će se morati izdvojiti 31.250 eura godišnje. Nakon uspostave stalnog registra dakle sredstva za njegovo održavanje procjenjuju se na 24 tisuće eura, a sama izrada stalnog registra procjenjuje se na 133 tisuće eura, pa je moje pitanje vama, kako vam se čine ove sume s obzirom da nismo baš svi uvjereni da će ovaj prijedlog opravdati svoju svrhu? Zahvaljujem.
Hvala i vama.
…/Upadica Pavić: Zahvaljujem, zahvaljujem na pitanju./….
Ček samo, samo, izvolite, izvolite, izvolite.
Zahvaljujem na pitanju.
Osobno smatram da su ovi troškovi koji su izraženi izrazito, izrazito visoki s obzirom da Registar samih lobista nije nekakva kompleksna baza, nekakva zahtjevna baza, tu su podaci o samom lobisti, prema tome praktički njegovi osobni podaci odnosno podaci o fizičkim i ovoga i pravnim osobama. Te podatke o fizičkim i pravnim osobama već imamo u nekom registru i trebamo ih samo pozvati u ovaj postojeći odnosno tamo negdje staviti nekakav indikator da je on lobista, znači nema tu velikih troškova. Zašto su tako veliki troškovi izraženi stvarno ne znam, ali možemo samo pretpostaviti.
Zahvaljujem.
Mene zanima, slažem se sa dosta toga što ste rekli i zapravo po meni ovakav Zakon o lobiranju imao bi nekoliko svrha. Prva svrha, nas zanima što i zapravo tko u kojim radnim skupinama sjedi i zašto, to ovaj zakon ne odgovara, ne odgovara na to pitanje. Nas zanima isto tako da li je netko pokušao vršiti pritisak na nekog dužnosnika, utjecati svojim privatnim interesom na neku, na nekakvu izradu zakona i ja isto tako ne vidim da ovaj zakon to jasno propisuje i zapravo se slažem velikim dijelom s vama da je i sam Pravilnik koji se spominje neodređen, da će sve zapravo ostati isprazna slova na papiru, da ćemo imat zakon kojim se u principu ispunjavaju nekakve međunarodne obaveze, a zapravo ne doprinosi svom osnovnom cilju.
Hvala.
Odgovor.
Hvala lijepa kolegice, evo ja sam slušao vaše izlaganje sa kojim se mogu složiti u potpunosti. Ja bi predložio ono što ste predložili i vi prilikom prvog čitanja odnosno vaš klub, a to je zapravo da izvješće ne podnose lobisti nego dužnosnici koji su bili zapravo lobirani. To zapravo ima smisla jer nakon toga se onda može to sve skupa drugačije pratiti i drugačije kontrolirati i opet bi bilo izvješće odmah u onom momentu kad je to lobiranje nastalo. Osim toga vidlo bi se odmah ukoliko je netko u nekom radnom tijelu je li lobirao ili je radio zapravo svoj posao. Isto tako posao koji smo ovdje predvidjeli, a to je posao stvaranje Registra lobista i kasnije samo izvještavanje, mislim da to nije dobro zamišljeno. Rekao sam već kolegici odgovor u vezi samog registra, a izvještavanje bi trebalo biti potpuno drugačije, tako da možemo nakon toga dobiti trenutna izvješća o tome tko je što radio i tko je koga primao i o čemu su razgovarali.
Hvala.
Gđa. Orešković.
Zahvaljujem.
Evo na tragu ovih replika ponovit ću što sam isticala i u prvom čitanju. Država koja se želi boriti protiv korupcije treba nadzirati i kontrolirati političare, a ne lobiste, pa bi tako recimo Registar sastanaka s kojima su se sastali svi unutar nekog javnopravnog tijela bio kudikamo korisnije rješenje. Dovoljna je nekakva pa malo složenija Excel tablica koja bi bila u elektronskom formatu javno dostupna na internetskim stranicama svakog tijela da se vidi tko se s kim sastao, kratki opis svrhe i to je onda nekakav antikorupcijski alat, a registri imaju odnosno lobisti imaju svoje poslovne interesi, nisu nama oni cilj, nama je cilj da njihovo zagovaranje ne prijeđe u onu zonu kada se nečijim privatnim interesima pogoduje na štetu javnog, dakle kontrola političara i javnih djelatnika, a ne lobista.
Hvala.
Odgovor.
Zahvaljujem poštovana zastupnice.
Ja se slažem s vama u potpunosti. Naime, smatram da sad kad smo već krenuli u tom smjeru u kojem smo krenuli, da ćemo biti jedna od 8 zemalja koja će imati Registar lobista odnosno imat ćemo obvezu da se lobisti prijave u taj registar, znači jedan od 8 država u Europi, ako ćemo biti među njima onda je besmisleno da to radimo na način da se nakon toga ništa ne vidi. Ukoliko ne možemo doći do tih podataka, ukoliko su ti podaci nama vidljivi nakon godinu dana, ukoliko se to može, a ne može, a ne mora predati na pravi način, znači netko će kasnije to provjeriti, pa će tražiti ponovo dopune. Teoretski vi izvješće o radu lobista možete dobiti tek nakon 2.g., teoretski jer smo se M puta vraća izvješće koje je predano, a to onda nema smisla. Prema tome, ovo što ste vi predložili dapače, krenuti s druge strane, krenuti od dužnosnika, neka se priča o tome odnosno izvijesti o tome koga su primili, kada su primili, o čemu su razgovarali.
Hvala.
I sada je g. Zekanović, nema ga, gubi pravo.
Gđa. Dalija Orešković.
Zahvaljujem.
Evo ja ću podsjetiti ukratko kako smo došli do ovog zakona i sami su lobisti isticali da postoji određena stigma na to čime se oni bave, dakle stigma o tome što je lobiranje, a da zapravo lobiranje ima i puno pozitivnih učinaka u smislu boljeg informiranja donositelja odluka o sadržaju ili o temi koja je u djelokrugu nadležnosti i ovlasti nekog javnopravnog tijela i kada se s krive strane krene, dakle kada se krene iz pozicije zaštite interesa samih lobista, dakle da nisu toliko stigmatizirani, pa da oni mogu između ostalog i utjecati na to tko može ili tko ne može biti lobist, onda naravno da je sam koncept zakona krivo postavljen.
I ponovit ću, zadatak je države da uspostavlja učinkovite antikorupcijske mehanizme, pa tako i kada dođe do legitimne djelatnosti lobiranja, ali je onda zadatak države da kontrolira što rade političari ili što rade drugi unutar sustava svakog javnopravnog tijela.
Mi smo imali situaciju u kojoj se našla i Zlata Hrvoj-Šipek kada se sastajala sa Josipom Rimac i s ljudima koje je Josipa Rimac u Državno odvjetništvo dovodila i naravno da to kada se objavi ne znam sa nekoliko mjeseci ili godina zakašnjenja dovodi u vezu sa nekakvim koruptivnim kaznenim djelima ili sumnjama da se taj sastanak koristio za nedopuštene pritiske ili za nedopuštene utjecaje na rad samog DORH-a, a da je primjerice još u ono vrijeme postojala obveza DORH-a da evidentira tko u DORH dolazi, s kojom svrhom, koja je bila tema sastanka, opasnost neprimjerenih utjecaja bila bi manja, reducirana, kao što to voli reći Andrej Plenković.
No osvrnula bi se ponajviše na instituciju kojoj se sada daju u zadatak neke nove zadaće i na stvarno poražavajuću činjenicu da mi danas govorimo o tome da će Povjerenstvo uspostaviti registar i joj super kako će sada odjedanput sve biti transparentno. Pa mislim obezvrijedili smo, čemu bi pojedina tijela u državi uopće trebala služiti.
Kada je kolegica Miloš govorila o komentarima koji dolaze sa europske razine, sa relevantnih međunarodnih antikorupcijskih organizacija, pa je rekla da bi trebalo donositi zakone koji će ojačati integritet u politici. Da, to je točno, ali kako se integritet jača? Onog trena kada se političari i dužnosnici boje, kada strahuju od posljedica neprimjernih ponašanja.
U ono vrijeme kada sam bila predsjednica Povjerenstva za sukob interesa manje-više je to postojalo, ljudi su bili, neću reć u strahu, ali su vodili računa o tome da će svaka odluka o sukobu interesa ili čak i mišljenje u kojem su dužnosnici ispali malo pohlepni, utjecati na njihovu percepciju u javnosti i svidjelo se to vama ili ne, upravo to tako treba biti, tome takva tijela, tamo gdje su države dobro i pristojno uređene i služe i primarno bi se trebala baviti donošenjem odluka o povredi načela djelovanja, o povredi etike u postupanju dužnosnika, dakle upravo ono što je HDZ iz Zakona o sprječavanju sukoba interesa maknuo, ono što je eliminirao iz nadležnosti Povjerenstva, a umjesto toga je formirao etička povjerenstva na razini Vlade, na razini županija, gradova i općina. Možeš mislit što će neko Povjerenstvo na razini Vlade u kojima su ne znam tri ministra i dva druga podobnika reći evo šta ja znam Nina Obuljen Koržinek itd., naravno da neće. Ako nema straha od posljedica, nema niti borbe protiv korupcije niti u ovom preventivnom, a kamoli onda u onom kaznenopravnom smislu i to je test na kojem je Vlada Andreja Plenkovića u potpunosti pala. A sad kad je već došlo do toga da Povjerenstvo više ne postoji, da je izbrisano sa antikorupcijskog sustava, sad kad Turudić u srijedu položi prisegu, pa uđe u sustav DORH-a, kad stavi sebi lojalnu osobu za ravnatelja USKOK-a, ja postavljam pitanje, što nam je još ostalo? E ostala je javnost jel do četvrtka dok se ne izglasa lex AP i ostala je jedna mala i zadnja bitka EPPO-a da zadrži nadležnost u jednom predmetu koji se očito i samog Andreja Plenkovića tiče, a to je slučaj Nine Obuljen Koržinek i korupcije iz sredstava europskih fondova i što onda Andrej Plenković radi? Ponavlja nešto što sam i ja viđala u svoje vrijeme, dakle kreće se u teze o tome da je pojedino tijelo izašlo izvan okvira vlastitog rada i nadležnosti, o tome da se čelnici tog tijela politički obračunavaju sa pozicijom na vlasti, sve je to već viđeno, ne samo u Hrvatskoj nego doslovno diljem svijeta i lijepo je to objasnila Laura Koveši.
Ja ću podsjetiti da sam i ja svojevremeno bila optužena od strane nekih HDZ-ovih ljudi da vodim osobni rat u tom istom Povjerenstvu, a onda sada imamo prilike u medijima vidjeti tko je vodio osobne ratove i to na teret sredstava Državnog proračuna jel, intervenirao čak i u to kako će mediji o tome izvještavati, a sa porukama „di si radosti“ i „di si lipa“ ili „molim te pazi na mene“ utjecalo se i na sudske odluke i sad jedva čekam par replika i povreda Poslovnika u kojem ćete vi ponovno ponavljati jednu te istu laž koju nažalost sam morala slušati pune 4.g. o tome kako su srušene odluke Povjerenstva. Evo kako su srušene, političkim intervencijama u sustav pravosuđa, a to koliko mi nismo danas više pravna država svjedoči i sam podatak da suci koji su u ovom članku prozvani, još uvijek sude i sjede u svojim sudnicama, dakle suci kojima tamo ne bi trebalo biti mjesta, ali gle vraga nema institucije koja bi ih od tamo do daljnjeg mogla maknuti, dakle podobni suci koji na halo ili na SMS poruku reagiraju onako kako politička nomenklatura kaže, al eto imamo registre, bravo, hvala.
Gospodin Pavić replika.
Poštovana zastupnice, kao što sam reko već u svom izlaganju pozdravljam namjeru zakona da uđemo među zemlje u kojima je zakonski zahtijevana registracija lobista, bit ćemo među Austrijom, Francuskom, Njemačkom, Irskom, Litvom, Poljskom, Slovenijom. Registracija je potrebna odnosno obavezna je u Kataloniji i u Španjolskoj, znači nije u čitavoj Španjolskoj, ali u Kataloniji je i sad ćemo mi biti zapravo 8. država u kojoj će to biti obvezno. Međutim, šteta je što okrećemo pilu naopako i što Povjerenstvo za sukob interesa zapravo kontrolira izvješća lobista i ukoliko izvješće lobista nije potpuno onda lobista mora to, to izvješće popunjavati i dopunjavati umjesto da to radi državni dužnosnik i da se onda njega poziva na odgovornost od strane tijela koje je zapravo za to .../Govornik se ne razumije./...
Hvala. Odgovor.
Zahvaljujem na pitanju. Moj komentar glasi dokon pop jariće krsti. Evo, to će od sada raditi Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa.
Hvala.
Gđa Vukovac.
Zahvaljujem poštovana kolegice Orešković. Kao primjer dobre prakse dakle koju bi Hrvatska trebala slijediti imamo registar transparentnosti na nivou institucija EU dakle riječ je o bazi podataka o skupinama i organizacijama koje nastoje utjecati na zakonodavni postupak i provedbu politika Europskog parlamenta, Vijeća EU, Europske komisije, u tom registru se nalazi preko 12 tisuća subjekata odnosno lobista, za svakog tog lobista postoje podaci o ovlaštenim osobama, za što se oni zalažu, njihovo sudjelovanje na sastancima, u javnim savjetovanjima, dakle članstvo u radnim skupinama, sve do budžeta s kojim oni raspolažu. To je primjer da je moguće imati proaktivan pristup koji dakle onda ide u prilog pravu javnosti, da zna tko i kako utječe na donošenje javnih politika.
Zašto mi ne slijedimo takve primjere nego imamo milijun i jedan izgovor da to ne činimo? Zahvaljujem.
Hvala. Odgovor.
Zahvaljujem. E pa zato što, kada bismo mi uspostavili nešto što stvarno ima smisla, onda ne bismo mogli imati slučaj, a šta ja znam, vjetroelektrane Krš-Pađene. I sad, ne bi mi bila dovoljna niti cijela godina, a kamoli jedna minuta da nabrojim sve ostale primjere. Smisao sustava borbe protiv korupcije koju je uspostavio HDZ je ta da borbe protiv korupcije uopće nema. Ovaj zakon doslovno ne vrijedi one 2, 3 sekunde stiskanja ovih gumbića u trenutku glasanja, a ako dođemo u priliku da stvari mijenjamo, morat ćemo sve uspostavljati ispočetka.
Hvala. G. Borić ima svoju raspravu.
Hvala vam lijepo uvaženi potpredsjedniče, poštovana državna tajnice. Evo, javio sam se i ja da nešto kažem o ovom Zakonu o lobiranju, izmjenama i dopunama zakona o sukobu interesa, sprječavanju sukoba interesa. A mislim da se danas dosta toga ovdje čulo, ali najviše me motivirala kolegica Orešković, ta njezina permanentna borba dijelu jedine moralne vertikale koja ima pravo govoriti o tom povjerenstvu, odnosno o sukobu interesu kao mjerodavna, svi smo mi ostali samo sudionici koji ništa ne znamo, pa tako ni ova dva zakona kojih je jedan prvi puta, kojeg imamo nakon 30-ak godina države, nisu ni vrijedna, koliko ona kaže, ni 3 sekunde stiskanja gumbova jer eto, ne rješavaju ništa, trud ljudi koji to ovaj rade, ne vrijede ništa, sve je bez veze osim takvih zastupnica i zastupnika koji su čisti, kažem, medijski projekt određenih skupina, očito i lobista i lobista ovih skupina kojima trebaju ovakvi političari koji nemaju članstvo, nemaju apsolutno ništa, nekoliko stranaka, ali članstva nemaju, a da bi bili važni, morate biti u medijima i tu se razlikujemo. Imamo ovdje 151 zastupnik, nemaju svi jednaku pažnju medija i naravno, što si više u medijima, to si prepoznatljiviji, naravno.
Gđa je to saznala davno prije već tamo negdje 2012., '13. g. kad je i ušla na način na koji je to pročitao kolega Ivanović u to povjerenstvo kada je HDZ nije htio glasati za gđu, izašao je van. To je bio jedan od dva puta kad smo izašli iz sabornice jer je i taj postupak bio kontaminiran na jedan način, a vodio ga je, eto, kolega Grbin kao predsjednik tada, kluba SDP-a. Ja to govorim radi građana da znamo kad izađemo na izbore, što želimo birati. Zašto? Zato jer vrijeme odnese i zaboravi se puno toga.
Tako da ti ljudi nekad u percepciji izgledaju super jer mediji se trude da oni izgledaju super, ali sve ono što se taloži iza toga, nije tako. I naravno da se onda svi osvrću na neke manje ili više poznate događaje i dolazi do toga da se obezvrjeđuje trud ljudi koji evo, ovdje sjedi državna tajnica i sigurno da bi nastao Zakon o lobiranju, postoji trud, postoje radne skupine i postoji nešto. I svesti to samo, imamo neki registar koji bi eto, onako ćemo ga .../Govornik se ne razumije./... i tako ničemu neće koristiti, a kad mi dođemo, onda ćemo mi napraviti svoj jer eto, država počinje sa njihovim dolaskom na vlast po prvi puta, evo, čujemo i nove republike, treće države, treće republike, itd.
Potpuno promašena priča ljudi koji jednostavno ne znam čime su doprinijeli ovoj državi osim silnim uvredama na tu istu državu u koje lijepo svaki dan ovdje sjede i imaju pravo govoriti joj što god im padne na um. Zašto to govorim? Zato jer kad govorimo o lobiranju, evo, ja sam postavio uvaženoj zastupnici nekoliko puta pitanje na koje ne želi odgovoriti. Kako se došlo do jednog ugovora sa javnim poduzećem? Je li to bilo lobiranje? Na koji način? Je li bio javni natječaj? Je li bilo nekakvih drugih mogućnosti? Nikad nećemo saznati. Nevažan je iznos. Potpuno nevažan.
Ali kad siđeš iz Povjerenstva za sukob interesa, kao prvi čovjek, najgore što možeš napraviti je da uđeš u posao sa javnim poduzećima. Ali, netko se usudio i što sada? Slušamo danas da smo mi kriminalci. Svi smo mi loši, banda, s tim, s takvom riječju vi postajete prepoznatljivi u medijskom svijetu. Vi ste normativ, nominirani ste da sutra vodite ovu državu, da sutra, ako i mi budemo u oporbi da nam to isto imaju pravo reći ti isti i takvi jer su oni ti nepogrješivi. Pa nije tako jer se ja sjećam kad se glasalo o novoj predsjednici povjerenstva, da za gđu Oreškoviću nisu glasali trećina zastupnika iz oporba, dobila je 46 glasova, to ju je uvrijedilo, nije dobila 74 glasa ili 75. Nije dobila. Znači nisu glasali oni s koji se danas svi zajedno udružuju, svi zajedno izlaze na nekakve liste, svi zajedno se nude kao svjetla budućnost, a nisu glasali i to ju se silno povrijedilo.
I što je učinila prvo? Otišla je u jednu emisiju i rekla da smo mi svi lopovi i kriminalci, da mi niš ne znamo. Evo i ne valja ni ova predsjednica poslije nje i ona je smijenjena, sad ne valja ni nova. Ni ta ne valja, jednostavno jer je bila dobra samo jedna.
I to je ono što moramo govoriti građanima. Zašto, zato jer iza takvih postoji jedan silan očito rad na koji se oni pozivaju, a onda je taj rad netko obezvrijedio sudovi. Pa smo imali priču o potencijalnim sukobima interesa koji su se onda razvlačili. Onda se stvorila …/Govornik se ne razumije./… priča zašto je netko otišao ili nije otišao. Nije uopće otišao radi te i takve odluke nitko iz HDZ-a, pogotovo nije otišao gospodin …/Govornik se ne razumije./… ja mislim da je on i dalje član HDZ-a koliko ja znam.
Što se tiče priče o tome kome smeta ili ne smeta sukob interesa o kojem je govorila također zastupnica Orešković. Pa to vas treba označiti, to vas treba prestrašiti. Pored nje sjedi gospođa Mrak-Taritaš. Kad sam je jedanput pitao jel' vam smeta to što je gospođi presuđeno više puta sukob interesa ne smeta mi, kao što ni vama ne smeta ali ste označeni. Da li me shvaćate što hoću reći? Znači sukob interesa smeta jedino ako je u nekoj drugoj skupini, e onda je to vrlo važno. Ako je u našoj skupini, e onda je to onako pa dobilo se. Ne? Pa gledam sada ove priče čega se oni love Gunja je obnovljena bez i jednog javnog natječaja, milijarda kuna. Nitko, sve čisto ko suza bez ikakvih problema. Nikome ne smeta sve u redu. Mi smo postavili pravila i držimo se tih pravila.
Ova Vlada dovodi i taj, donosi odluke, dovodimo sve što treba kad govorimo o svim institucijama. Ništa ne valja. Zašto? Jer nisu oni, a kad nisu oni e onda u ovoj državi više ništa nije dobro. Mrak, kažu mrak, to je toliko loše da ne možeš živjeti u ovoj, toliko. Toliko žele zgaditi građanima ovu državu za koju su mnogi izgubili živote da je to mrak. Danas pitam jednu drugu zastupnicu hajde ti nama reci jesi li ti lobirala i nudila mito? Pobježe van iz, onako vrlo nervozno ode on. Kad oni trebaju odgovarat na pitanja nema nigdje ničega, ne možete ništa saznati. Zašto? Jer kad bi saznali te sitne stvari da jel' bilo lobiranja i da li je gospođa Orešković bila u tom sustavu lobiranja to je onda druga priča, onda više nisi ti taj. A ovako pogodio me neki ugovor, u redu, može. Mi ostali ne smijemo ništa. Nemaš ništa iza sebe, nitko te nigdje nije optužio. Mislim morate biti prokazani kao najgori ljudi u ovoj državi. I onda napad političara na političare da stvorimo sliku sami o sebi ovakvi kakvi jesmo i ovakvi prema građanima sad idemo u taj izborni proces.
Pa je ne znam jesmo li u ovih desetak saziva ovako govorili jedni o drugima kao što je to sad i tko je to uopće napravio u ovoj sabornici? Pa napravili su ljudi sa druge strane, oni su ti koji dnevno jednostavno pokušavaju difamirati svaku osobu sa ove strane. I što da na to kažem?
Sukob interesa, povjerenstva proširujemo mu određene nadležnosti sada i u sustavu lobiranja. Ne valja. Nakon što smo proširili na sve ne znam članove uprava, o javnim poduzećima, lokalnim poduzećima, komunalcima ne znam među liječnicima, gdje god smo mogli obuhvatiti e to nije dovoljno velik posao kao što se radilo u vrijeme jedne zastupnice. Onda je to bilo najbolje što se moglo, iako se radi poprilično više-manje sve isto, slično, bez ikakvih problema, sve ide.
Što je njima problem? Što nema medijske prezentacije. Ova gospođa koja sad vodi medijski se ne prezentira i što se desi nakon medijske prezentacije? Gospođa koja je dobila 46 glasova kad se biralo novu predsjednicu Povjerenstva rekla je da nikad, evo uzmite taj intervju koji je dala, nikad ona u politiku neće, da ne razmišlja, ne razmišlja uopće o politici. Još nije rekla, već je osnovala stranku prvu, drugu, treću, četvrtu, koliko već. I možemo se ugravirati kao takvi na listu SDP-a i reći da smo neovisni, da je to naš habitus, da je to ono što mi mislimo. Mi smo neovisni na listi jedne lijeve stranke i to je u redu.
Ako mi imamo svoje mišljenje i član si 30 godina jedne stranke ne valjaš, ti si ih promijenio. O čemu mi to govorimo? Zazivaju ne znam što sve za tu Hrvatsku demokratsku zajednicu. Pa što bi trebalo ostati na političkoj sceni ako te …/Govornik se ne razumije./… Pogledajmo na što su spale neke stare stranke ne znam pravaši, HSS, SDP itd. To su priče o kojima mi moramo početi govoriti, jer jednostavno dolazimo do toga da pojedinci koji se izdižu iznad sustava, koji su postali medijski projekti jednostavno o svima drugima govore na najgori mogući način, a bez ikakvih rezultata iza njih. Sva povjerenstva, tj. odluke koje je ona donosila pa znalo se za jednu odluku koju je donijela za jednog bivšeg ministra obrane, ne znam jel' joj platio ikad ili nije platio. Ako nisi imao ne znam novaca i nisi više bio na nekakvim …/Govornik se ne razumije./… pitanje da li si je platio …/Govornik se ne razumije./… Vjerojatno je platio, ne znam.
Ali vas žele kao ona što je to rekla mi vas želimo označiti, označiti jer niste prijavili jednu parcelu, niste prijavili ne znam što imate itd. Mi vas želimo označiti. Za time su oni spremni. Na žalost očito da to ima uspjeha kod jednog dijela građana.
Hvala.
Replika gospodin Sobota.
Hvala potpredsjedniče.
Kolega Borić, pred nama je ovaj zakon između ostaloga prijedlog zakona, Konačni prijedlog Zakona o lobiranju. Vi nama pričate nešto što je bilo prije 10, 12 godina. Kako se to onda zvalo što vi sada pričate kad su se birali predsjednici, predsjednice Povjerenstva za sukob interesa ako to, pa to je isto bilo lobiranje. To onda nije bilo zakonski regulirano. Vi ste bili u Hrvatskom saboru u to vrijeme, dajte nam recite kako se to zvalo? A mi sad tek zakon donosimo.
,
Hvala lijepo kolega Sobota.
Zvalo se politički izbor većine u Hrvatskom saboru. Tada je to učinio SDP sa svojim koalicijskim partnerima i to je bilo normalno. Danas kad politička većina nekoga imenuje to je katastrofa. To je jednostavno nenormalno. Treba iz oporbe nekoga valjda imenovati i onda je to demokracija. I onda oni kažu vi ste, kako oni to kažu zauzeli ili orobili sve institucije. Onda se spustite evo malo niže tu sto metara niže u skupštinu, grad Zagreb. Oni imenuju sve uprave u svim svojim poduzećima, u Holdingu itd. Kad su oni onda to nije orobljavanje. To je onda demokracija na ne znam koju potenciju, jer jednostavno pokušavaju ono medijski pričati nam određene priče na način da svi njih kao nešto slušaju i to je neka demokracija, a kad vidiš, iza toga nema ništa. Kažem, pojedinac, stranka, iako se ne ugravira na listu SDP, nema njih više, gotovo. Zato SDP odustaje od sebe da bi prolazili ti i takvi koji su dužni očito nekakve usluge.
Hvala. Gđa Tramišak.
Hvala poštovani predsjedavajući, kolega zastupniče, dakle evo danas smo svašta čuli oko Zakona o lobiranju pa se neke insinuacije ovdje spominju. Meni je poprilično jasno kada govorimo o tome tko su lobisti, to smo čuli da se neće znati, zakon je poprilično jasno to naveo. Lobisti koji lobiraju za korisnika lobiranja konzultanti, oni koji lobiraju u ime poslodavaca, predstavlja poslovne druge sektorske interese, dakle poprilično jasno ovdje navedeno tko je on i ono što zapravo se pokušava ovdje obmanuti da bi dužnosnici samo trebali podnositi izvještaj o tome tko je dolazio kod njih lobirati, međutim, jasno je navedeno tko su sve lobirane osobe.
To je puno širi krug osoba osim samih dužnosnika, dakle i svi zaposlenici u javnim tijelima, tijelima državne uprave, tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i naravno da je logično da onaj tko ima određeni interes, a to je upravo lobist koji zastupa neki poslovni interes, i on je taj koji treba podnositi izvješće i komunicirati do koga je dolazio s tim interesom, javni dužnosnici i zaposlenici zastupaju javne interese.
Hvala. Borić.
Hvala lijepa kolegice TrAmišak. To što ste rekli, to lijepo piše, reakcija na ovo je, pa to nije vrijedno ni 3 sekunde stiska ovog gumba. Znači nešto što po prvi puta imamo, nije vrijedno. Zašto? Jer to nije u njihovoj strategiji borbe protiv, kako oni kažu, korupcije jer tog kog njih .../Govornik se ne razumije./... glavno su svi drugi nešto, ali oni nikad nisu i tako da jednostavno nemate tu više šta puno pričat, jednostavno trebamo pustit zakon da ga počnu provoditi i da Povjerenstvo za sprječavanje sukoba interesa provodi svoje zadatke, kao i svi ostali.
A zašto su im meta političari? Pa .../Govornik se ne razumije./... jer postoji organizirane stranke i političari pojedinci koji bez medija nisu ništa, a organizirane političke stranke, kao što je HDZ se stalno mora dokazivati upravo takvim nekakvim pojedincima da bi to bilo nešto vrijedno. Mislim, mi ne tražimo nikakve pohvale za ovo, ali sagledaj realno, pogledaj što je. Pa nije sve mrak u ovoj državi na način na koji oni to pokušavaju građanima servirati i građani u to vjeruju.
Hvala. G. Šašlin.
Hvala g. potpredsjedniče, poštovani kolega Borić, pa teško je nabrojati sve afere SDP-a u proteklom periodu, kako u novom vremenu dok su bili na vlasti, pa čak i ovom periodu kad nisu na vlasti, ali su na vlasti negdje na lokalnim odnosno regionalnim razinama, itd., od afera, ne znam, od sortirnice, Daimlera, namještaja odnosno falsificiranja potpisa za izbore, ma mislim mogao bih nabrajati tu satima. Ovo sve, e sad me zanima kako to da u medijima jednostavno nigdje nema niti jedan mail, niti jedan SMS, ništa ništa o tome. Kako su oni komunicirali? Jesu pantomimom komunicirali ili kako, ovaj, dok su dogovarali te afere? To je jedno, a drugo, konkretno za ovaj zakon, zanima me da li, da li je lobiranje i to kada netko ode kod predsjednika uprave nekog javnog poduzeća i moli i traži i kumi da mu da nekakav posao da odradi za njega, da li je to lobiranje ili je to nekakav osobni interes?
Hvala. Odgovor.
Hvala lijepo kolega Šašlin. Postavio sam to pitanje, ali nećemo saznati odgovor na to jer sam to pitao davno, davno prije nego što su došli ovi zakoni jer se ne želi odgovoriti da li je bio telefonski poziv, da li je bio direktni susret, da li smo se našli na, ne znam, nekom dijelu Zagreba, itd., to nije toliko ni važno meni kao osobi, kao političaru, ali pokušavamo ras, građanima prikazati sliku pojedinaca koji za sebe tvrde da su vrlo moralni i da oni sve rade kako treba, ne? A nije baš da ovo tako to ispalo, barem meni nije tako ispalo jer da je, ne bi to izašlo tako van. A zašto je izašlo? Ni to ne znamo zašto je izašlo u nekom trenutku 2020. van.
Tako da, postoji puno pitanja. Vjerojatno bi po novome to bili lobisti koji kad ostanu bez određene funkcije, nazovu nekoga i ja bi nešto napravio, a i to je u redu, nek ljudi žive, rade, ali prodavati drugima priču na način, vi ste loši, katastrofa ili nas nazivate .../Govornik se ne razumije./... a raditi gore stvari od bilo koga od nas, za mene to nije .../nerazumljivo/...
Hvala. G. Klarić.
Uvaženi kolega Borić. Poruka, ajmo Majo, prije nego što odgovoriš novinarima, konzultiraj se, nije nam dobro sve otkrivati. Poruka kolegice Puljak i poruka od njenog supruga da je gđa Đerek njegova greška, dok je ta ista gospođa optuživala neku drugu, onda je bila dobra. Kad je krenula prema njima, onda ne valja.
Mislim da su to nekakva dvostruka mjerila i mislim da mi upravo, ova grupacija ovdje čitavo vrijeme dokazujemo i svojim radom, transparentnost i nepodržavanje upravo onoga protiv čega se borimo, protiv korupcije, protiv kriminala i da na kraju krajeva, svi oni koji su optuženi na bilo koji način, nemaju nikakvu zaštitu od ove strane i ove grupacije. Dapače, potičemo nek se to jednom već stavi na čistac. Ali ova druga strana koja se okuplja i piše dosta je, upravo radi suprotno. A između ostalog, ovakvih poruka bilo bi interesantno pročitati još.
G. Puljak …
.../Upadica: Hvala, hvala./... je jasno dao svoj stav.
Hvala. Odgovor.
Gledajte, nemaju oni previše oko toga problema niti s tim da koalira Klarić, znači imali smo onu situaciju sa onom famoznom večerom u nekom restoranu tamo na peškariji u Splitu, ne? Novinar jedan pita gđu Puljak je li večera plaćena, je, kako da nije, pitate gradonačelnika, večera plaćena, nije. I gotovo, suprug, supruga, lažu jedan drugoga i javnost i sve oke.
I sad slušamo mi moralne prodike od tih istih .../nerazumljivo/... što smo mi sve, a oni su super i svjetla budućnost ove države. Pa vidimo što rade. Sada, evo još i par dana zasjedanja. Svi sa svima. Na bilo koji način, da ostanemo u ovim foteljama, da sačuvamo te neke male stranke i strančice bez ikakvog članstva, itd., da se okačimo na leđa tih hrvatskih građana i da pričamo i dalje sljedeće 4 godine istu priču jer oni drukčije ne znaju. Ja nisam ni čuo od njih nikakvu konstruktivnu priču u proteklih 4 godine, pogotovo klub, kako su oni nazvali, ženski klub, govori o žetončićima, prvi žetončić u izbornoj noći je bila gđa Mrak-Taritaš. Ona je prešla u ovaj klub i svi su se ujedinili u .../Govornik se ne čuje./...
.../Upadica: Hvala, vrijeme./... sa jedne druge liste.
Poštovani zastupniče, evo jedno pitanje, odnosno dva pitanja za vas. Prvo pitanje, ako poduzetnik dođe u ministarstvo, ponudi svoje usluge ili dođe u javno poduzeće, ponudi svoje usluge, je li on lobista ili on je dobar poduzetnik koji želi raditi i koji želi ponuditi svoje usluge koje su povoljnije od ostalih?
Drugo pitanje, ukoliko vodstvo javnog poduzeća dođe u ministarstvo i ponudi gotova rješenja koja se mogu implementirati u roku nekoliko mjeseci, najduže godinu dana, jesu li oni lobisti ili žele pomoći državi?
Hvala. Odgovor.
Hvala lijepo kolega Pavić. I vi ste bili na čelu jednog takvog javnog poduzeća koje je bilo pola-pola, vlasništvo Grad Zagreb, država, i tako pa vi znate što ste bili, jeste bili tada što ste bili kad ste nudili svoje usluge na tržištu, jeste bili lobista ili ste bili i dalje ravnatelj tog poduzeća, što ste bili? Političar, je li tako?
Došli ste tamo sa svojim kvalifikacijama. Tako da te vaše priče, pokušaj obezvrjeđivanja što mi želimo s ovim zakonom su besmislene. Ako želite nekakvu borbu protiv ovoga što se vi stalno zaklinjete to u korupciji, itd., ajmo urediti taj prostor da je i građanima jasno i onima koji će biti to, da znaju što im je činiti, a ne stalno obezvrjeđivati i reći kao kolegica, to nije vrijedno ni 3 sekunde nečijeg stiska ovog gumba jer je to na neki način obezvrjeđivanje truda ljudi i neovisno o tome što misli o sebi u takvom trenutku. To Hrvatskoj, takvi političari jednostavno ne trebaju.
Hvala. G. Pavić, treća je, to sam dao znak.
Čl. 238, omalovažavanje i vrijeđanje. G. Boriću, 2016. g. ponudili smo jedan sustav državi koji se zove digitalna pismena dostava pismena. Ušteda, dokumentirana ušteda 200 milijuna kuna. Glatko odbijeno. Nakon toga smo ministarstvu prometa ponudili sustav naplate cestarina koji se sada kupuje, ponudili smo ga za 38 milijuna kuna, to je tada bilo 6 milijuna i 300 tisuća eura, 15 puta jeftinije, onda …
.../Upadica: Hvala./... se odbilo, danas se to radi…
.../Upadica: Hvala./... sa 100 milijuna eura.
.../Upadica: Hvala, hvala./... Pa vi vidite kako se to zove onda.
Je, shvatili smo. Bila je replika. Ide opomena.
Gđa Orešković, treća isto. Moram reć.
Da, da, i, ne, oprostite, gđo Orešković. Ovaj, rekao sam da je to treća prije, da. Sa oduzimanjem riječi. .../Govornik se ne razumije./... ništa se ne odnosi na vas to.
Izvolite.
HDZ-ovci, znate što ću vam reći? Lupetala, a ne zastupnici. Boriću, vi kažete da je Anka Mrak-Taritaš žetončić jer je išla na HDZ-ovoj listi, a sada ima svoj klub. Pa na čijoj vam je listi išao Hrebak, je li? Koliko vidim, nije u HDZ-ovom klubu.
A onda ste pričali o medijima. Gdje vam je nestao onaj nesretnik Jurica, kako se ono preziva, Lovrinčević, je li? Prije 2, 3 mjeseca, još prije stanke tražila sam da mi ministarstva dostave ugovore s medijima. Do dana današnjeg nisam dobila odgovor niti dokumentaciju koja bi trebala biti javno dostupna. Ali bitno da vi kažete da ste transparentni. U ovom govoru bavili ste se s medijima i koliko mi pažnje poklanjaju.
Pa da vas pitam, Boriću, kad ste mene vidjeli, primjerice, u emisiji Otvoreno? Nikad u ovom sazivu. Ali eto, Zekanović i Hrebak su vam tamo bili toliko često da je valjda i urednicima bilo neugodno. A koliko ja znam, nisam baš paradirala niti pred Bašćanskom pločom, mnogi zastupnici misle da im je tamo radno mjesto.
.../Upadica: Hvala./... Ja sam se dokazala ovdje i to je ono što su građani prepoznali, zato sam na listama.
.../Upadica: Hvala./... Da pobijem taj vaš nesretni sustav, na prošlim izborima je opozicija dobila 240…
.../Upadica: Treći put, hvala./... tisuća glasova više, ali …
.../Upadica: Hvala, hvala, hvala./... vi imate većinu.
Izvolite odgovor.
Sad ne znam kako da oslovim gđu zastupnicu, Oreškovićka, čuj, kad se već tako razgovaramo, ne, ja nemam problem s vašim medijskim istupima, vi ste na jednoj komercijalnoj televiziji svaki dan. Ispred Bašćanske ploče ste svaki dan i radite to i dalje, ja nemam s tim problem.
Ali sam stojim iza toga da ste od prvog dana u povjerenstvu pa do danas vi jedan dio medijskog projekta i to je to. Jer to je moje mišljenje, ako mi ga osporavate, možete to činiti, ali me nećete razuvjeriti jer da imate bilo što drugo, stranku, članstvo s kojim se možete boriti ravnopravno u političkoj areni, onda bi izašli sami na izbore, ne bi se ugravirali na listu SDP-a i govorili svima da ste vi neovisni. Niste vi neovisni jer ste stali na stranu jedne stranke, lijeve stranke, ideologije i vama to jednostavno kod i što da ja s time govorim, kome da se ja obraćam?
Vi ćete očito imat tu priliku da budete i dalje ovdje jer sami, da ste izašli sami, i to ne biste uspjeli, što god vi mislili o sebi. Zato je to …
.../Upadica: Hvala lijepa. Hvala. Hvala./... jedini vas modus operandi. Uhljebi se na …
.../Upadica: Hvala. Hvala./... listi neke veće stranke …
.../Upadica: Hvala. Hvala! Hvala./... .../Govornik se ne razumije./... svih i sjedni u fotelju, a onda …
.../Upadica: Hvala. /... ćemo lako.
Hvala. Ali kad se radi o umjetnosti, trebamo bit precizniji.
To je replika od replike Bašćanske ploče jer replika se nalazi na akademiji, ovo je replika od one na akademiji. A original se nalazi u muzeju.
G. Deur, izvolite.
Hvala potpredsjedniče.
poštovani zastupniče Borić, evo slušamo sve ove 4 godine vrijeđanje, mržnju, osobito određenih kolegica unutar lijevog spektra, takvu mržnju da to ponekad čovjek poistovjećuje 90-ih godinama kad je Aco Vasiljević, .../nerazumljivo/... šef KOS-a rekao, ako uništimo HDZ, nema Hrvatske. Onda je gđa Puljak nedavno se nadovezala, HDZ moramo riješiti da bi imali Hrvatsku.
Poštovanu gđu Orešković, karcinom je nazvala hrvatske branitelje, temelj hrvatskog naroda s predsjednikom Tuđmanom. Sve njezino lobiranje kod tadašnjeg premijera Zorana Milanovića koji ju je uhljebio za povjerenicu na inzistiranje jednog člana njezine obitelji koji je molio da joj se pomogne, danas vidimo …
.../Upadica: Hvala g. Deur./... to šta imamo. Ideološki žele promijeniti Hrvatsku.
G. Deur, hvala. Hvala, hvala.
.../Upadica: Hvala lijepa kolega Deur./... Odgovor.
Nije ona uhljebljena, ona je izabrana na javnom natječaju između 100 kandidata voljom većine političke tada Kukuriku koalicije. I nije bila politički .../nerazumljivo/... opredijeljena, bila je neovisna, kako ona to kaže i sudila je najbolje što je mogla, dok joj to nije popadalo, itd. To moramo slušati, mi znamo i drugu pozadinu i o njoj pričamo građanima da znaju zašto to pričamo, jer nas se pokušava ocrniti upravo od tih i takvih osoba, da kad izađu na izbore, da im je sve jasno.
I zašto neki to rade i zbog čega se sad ugravirala i pristala to napraviti na listi SDP-a, prije toga su izvarali, sjećam se, prošlim izborima, gospodina, ako se sjećate, koji je bio ravnatelj Srebrnjaka, ja mislim Boro Nogalo koji je trebao biti ispred gosopđe, ali nije nažalost, takva su bila valjda pravila, itd. i jednostavno vi dođete u poziciju da radite ono što ste rekli da nećete nikada radit. Politika, ja? Nikad. Pitajte Miletića šta je rekao. Politika, ja? Nikad.
G. Ivanović, replika.
G. Ivanović, replika.
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče, uvaženi kolega Borić, pa evo, ova današnja rasprava u biti je razotkrila dvije stvari koje su vrlo bitne za hrvatsko društvo, za hrvatsku politiku općenito, a prva je to da pionirka lobiranja u Hrvatskoj i to u sivoj zoni, uvažena zastupnica Vidović Krišto je nestala netragom iz Sabora da nije odgovorila da li je nudila nekome da joj pomogne u lobiranju za neke strane trgovačke lance i s druge strane, ovdje ovo dociranje uvažene zastupnice Orešković koje ne prestaje od praktički od prvog dana, ona je vertikala pravosudnog sustava u Hrvatskoj i pravosuđe će vjerojatno i početi i završiti s njom, ako ga se dočepa, a neće, osnovala je Stranku s imenom i prezimenom, čitao sam malo njihov program, programsku platformu, sve to skupa i ona govori da je okupila ljude s imenom i prezimenom da bi učinili Hrvatsku bolju, a onda u trenutku prebjegne pod okrilje SDP-a i na kraju krajeva, samo sebe uhljebi, a ove ljude s imenom i prezimenom ostali će ostati samo ljudi sa imenom i prezimenom i ništa više.
Hvala. Odgovor.
Hvala lijepo. Ja sam i o tome govorio i onda su, ja mislim su i u medijima počeli prenositi novi naziv stranke, sad je to Dalija Orešković i ljudi s imenom i prezimenom, prije su to bili samo Stranka s imenom i prezimenom i to je u redu. Ako ti se ne sviđa naziv, dođeš tamo, okupiš dvadesetak, tridesetak, vidio sam te slike, ne znam koliko je bilo ljudi, itd., narediš im, ajde mi to promijenite, ja sam najprepoznatljivija od svih vas, ja se moram na taj način boriti, itd., usprkos ajmo ono što sam isto već pričao, iskustvu, da svi koji su imali svoje naziv ili ime i prezime u imenu stranke su nestali s političke scene, sjetimo se, ne znam, Ivana Pernara, sjetimo se, ne znam, Miroslava Škore, sjetimo se Brune Esih, itd., nestanu.
Zašto? Jer građani žele nešto drugo. E međutim, to njih ne sprječava da onda skoče i ode odmah u neku drugu stranku i što je najvažnije? Da oni .../nerazumljivo/... da se oni nude kao neovisni, nisu oni neovisni na toj lijevoj stranci ili na toj lijevoj listi.
Oni su itekako ovisni i to građani moraju znati.
Hvala lijepo. Poštovani kolega Borić, slušajući vašu raspravu, zaključila sam da ste vi prije 10 i više godina sudjelovali oko izbora Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa. Pa evo, kako je onda bilo, da li je netko od ovdje nas nazočnih je bio onda u situaciji da bude lobist ili lobirana osoba, ako se sjećate?
Hvala. Je l' se sjećate?
Sjećam se, da, jer smo izašli van, nismo htjeli glasat, zato jer nam na odboru nisu dali pravo niti da ništa predložimo, jednostavno su rekli to je to i hoćete, nećete, samo vi izađite van, tako su nam napravili i na HRT-u sa izborom ravnatelja kad smo im rekli ne radite to sa Zakonom o HRT-u, ne baš hoćemo tako i stavit ćemo svoga tamo na vrh, ne i doviđenja.
Evo, g. Đakić je bio sa mnom, zna on sve i to sve da provjeriti, tako da jednostavno to su takve priče bile i bilo je sve lijepo. Poslije toga kad je završila ta priča sa gđom Orešković, prvi je predsjednik rekao ono što je rekao ja to neću spominjati, ne, pa onda je rekao da je to njegov najveći zez, pa opet loše, itd., i gdje sad trčimo? Opet u taj SDP. Ne niti na neku drugu lijevu stranku ili šta ja znam, Možemo! ili ne znam, nego baš hoćemo tamo. Zašto? Pa neka građani razmišljaju zašto i zašto su neke odluke izgledale onako kako su izgledale kad su se potpisivale i zašto su ih sudovi kasnije rušili.
I gđa Juričev-Martinčev.
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče, poštovani kolega Borić.
Čini li vam se možda da upravo lupetalo, kolegica Orešković, jer čini mi se da to bolje priliči njoj nego nama, moram to reći, znate da to nije moj stil, da li možda ovako govori ovako o ovom Zakonu o lobiranju zato što ne želi da se lobiranje odnosno dobijanje i zalaganje za određeni posao, projekt, regulira zakonom nego možda da se posao dobije onako kako smo čitali da je rekao bivši direktor Janafa, da je prva pala i na koljenima molila za posao.
Hvala lijepa. Kako to ne piše u ovom zakonu baš da bi se moglo staviti u registar lobista, onda to nije bilo lobiranje i još uvijek nismo saznali, nakon više mojih upita kako je taj posao ugovoren, ne? Telefonom, susretom, nekakvim drugim kanalima, itd. jer je to bit cijele priče. Možda će i to što se događa u tom procesu jednog dana izaći van, ne znam, možda i ti transkripti jer tamo izlaze neki drugi, ne? Pa da vidimo šta je tko kome pisao, ako je pisao.
Ali, što je važno? Ova rasprava je trebala pokazati da ova dva zakona, znači zakon koji prvi puta donosimo i izmjene i dopune Zakona o sprječavanju sukoba interesa su i dalje znači borba protiv korupcije, osnaživanje institucija, pokušaj uvođenja reda u jedan .../Govornik se ne razumije./... do koji do sada nije bio uređen i da bi to trebali podržati svi koji iskreno se žele .../Govornik se ne razumije./... ne reći da je to vrijedno, nije vrijedno 2 ili 3 sekunde stiska ovog .../Govornik se ne razumije./... a onda vrijeđati sve ostale pogrdnim nazivima…
.../Upadica: Hvala./... njima je to dozvoljeno jer se na taj način onda oni vrlo prepoznatljivi.
.../Upadica: Hvala lijepa./... Ajde vi nekome recite .../Govornici govore istovremeno, ne razumije se./...
Hvala g. Borić, hvala, hvala.
I sad prelazimo na onaj lijepi dio na koji nema replike, g. Krešimir Ačkar, Kluba zastupnika HDZ-a, završno.
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče HS-a, poštovana državna tajnice. Poštovani kolegice i kolege zastupnici.
Evo, zaključno, pred nama je Zakon o lobiranju i zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju sukoba interesa.
Puno toga smo čuli već kroz ovu raspravu, puno toga smo već bili rekli kada je bilo prvo čitanje, puno toga je već uvodno u ime Kluba HDZ-a istaknuo uvaženi kolega Davor Ivo Stier, ali ono što bi se svakako osvrnuo, razlike između rješavanja u Konačnom prijedlogu zakona kada govorimo o Zakonu o lobiranju u odnosu na rješenje iz prijedloga zakona i razlozi zbog kojih se ti razlogi su nastali se nalaze u čl. 1., čl. 2., čl. 4., čl. 6., čl. 7., čl. 9., 12., 13., 14., 16., 17., 19., 20., 23., 24., 26. i čl. 30..
Poštovana državna tajnica je već i na odgovorima kada je bila izlaganje svoje imala na odgovorima na repliku jasno rekla zbog čega su nastale te izmjene u odnosu na prvo čitanje, a i tada smo već bili rekli da bez pretjerivanja možemo reći da je zakonski prijedlog o lobiranju od povijesnoga značaja jer po prvi puta lobističke aktivnosti zakonski se uređuju, dobivaju svoju strukturu i pravila.
Lobiranje igra značajnu ulogu u funkcioniranju demokratskih država, a važno ga je zakonski regulirati i nadzirati zbog cijelog niza razloga. Ovdje ću opet i ponovno naglasiti samo neke, očuvanje i osnaživanje demokratskih procesa. U svojoj srži demokracija se oslanja na ravnopravnu zastupljenost svih građana i zaštitu njihovih prava na sudjelovanje u političkim procesima. Zakonodavstvo o lobiranju djeluje kao mjera zaštite osiguravajući da demokratska načela jednakosti, pravednosti i zastupljenosti ostanu uvijek prisutna. Reguliranjem aktivnosti lobiranja sprječavamo rizik od neprimjerenog utjecaja na političke odluke, čime se čuva demokratski temelj političkog sustava.
Pod 2., osiguravanje transparentnosti i odgovornosti.
Jedan od primarnih razloga za zakonsku regulativu aktivnosti lobiranja jest poticanje transparentnosti i odgovornosti unutar političkoga sustava. Stvaranjem Registra lobista i javnim predstavljanjem njihovih aktivnosti javnost dobiva uvid u postupke lobiranja. Transparentne aktivnosti lobiranja potiču građane da donose informirane odluke, pozivaju javne službenike na odgovornost i osnažuju povjerenje u demokratske procese.
Pod 3., sprječavanje nedopuštenoga utjecaja.
Bez odgovarajućeg zakonodavstva i jasno definiranih pravila lobiranje ostaje u svojevrsnoj sivoj zoni, čime se potiču sumnje da se radi o neprimjerenim ili nezakonitim aktivnostima. Zbog toga i danas kod nas pojam lobiranja izaziva javnosti vrlo negativne konotacije. Zakonskim uređenjem lobiranja i percepcija javnosti prema lobiranju će s vremenom se promijeniti i biti ono što bi zapravo i trebalo biti, a to je prihvaćena kao dužno demokratska tradicija koja će svima vratiti povjerenje u ono što je bitno.
Pod 4., ravnomjerno zastupanje i konkurencijskih interesa.
U pluralističkim i demokratskim društvima različite interesne skupine moraju imat jednak i transparentan tretman. Kroz zakonodavni okvir mora im biti osigurano pošteno predstavljanje i sprječavanje dominacije određene interesne skupštine.
I pod 5., bolja informiranost samih donositelja odluka.
Kroz uređen i transparentan sustav lobiranja podiže se informiranost i upućenih samih donositelja odluka na svim razinama vlasti u RH.
Kao gradonačelnik Velike Gorice ovdje mogu istaknuti kvalitetnu suradnju u pripremi pojedinih akata sa različitim udrugama građana, posebice kada je u pitanju bile neke odluke o socijalnim pravima, potrebama umirovljenika, obiteljima sa većim brojem djece, osoba s invaliditetom i razno drugo.
Zaključno, uspostava zakonodavnog okvira kojim će se regulirati lobiranje ključno je za održavanje osjetljive ravnoteže između prava na zastupanje interesa i zaštite demokratski načela.
Smatram također da su izmjene i dopune Zakona o sprječavanju sukoba interesa nužne i pozitivne, te da će u konačnici pridonijeti smanjenju potencijalnih korupcijskih afera u svim segmentima političkog djelovanja, te tako pridonijeti i većem povjerenju same javnosti u rad i donošenje političkih odluka.
Prepoznavanje važnosti donošenja Zakona o lobiranju, te proširenje ovlasti Povjerenstva, o čemu je govorio već prije, kao što sam naglasio, poštovani kolega Stier, samo je još jedan pokazatelj ozbiljnosti i dugoročnih planova ove Vlade u odličnosti i borbi sprječavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti.
Pozivam da zajedno prihvatimo ova dva zakona, hvala.
Hvala.
Gđa. Ružica Vukovac, Klub zastupnika Za pravednu Hrvatsku, izvolite.
Dakle dužna sam iznijeti još nekoliko zaključnih rečenica. Osobno smatram da će biti zanimljivo vidjeti i tko će se od sadašnjih lobista željeti uopće upisati u Registar lobista, bojim se da će broj upisa biti malen i da će najveći lobisti koji su zapravo najbliži vlasti i dalje ostati nepoznati javnosti. Problem je i širok popis izuzeća, onih koje zakon ne smatra lobistima, kao i moguća potkapacitiranost Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa. Predviđeno je čak i da Ministarstvo pravosuđa u 2024.g. provede 4 edukacije o lobiranju za nositelje izvršne i zakonodavne vlasti u županijama, gradovima i općinama, ali zanimljivo je, edukacija samih državnih dužnosnika ipak se nigdje ne spominje.
Zaključno smatram da ipak temeljne preporuke GRECO-a i OECD-a ipak nisu implementirane u ovaj prijedlog Zakona o lobiranja. Iz preporuke GRECO-a je jasno da je upućena dužnosnicima, a ne lobistima i to s ciljem da se rad dužnosnika kroz objavu kontakata s lobistima učini transparentnijim, a ne suprotno.
Smatram da se ovim prijedlogom cjelokupno težište propisa stavlja na lobiste bez ikakvih obveza za dužnosnike, a sinhronost odredbi na obje strane je ključ da bi propis u provedbi dao ciljane rezultate. Iz OECD-ove preporuke o potrebi uspostavljanja sustava za jačanje etičnosti i integriteta osoba na najvišim izvršnim funkcijama i samih saborskih zastupnika, te na lokalnoj razini također je jasno da ovaj propis treba dovesti do jačanja integriteta dužnosnika, a to se može postići ukoliko lobirane osobe ranga dužnosnika budu u obavezi javno deklarirati određene sastanke sa svim lobistima kao što je to slučaj s Europskom komisijom ili zastupnicima u Europskom parlamentu. Tome nažalost ne svjedočimo.
Zahvaljujem.
Hvala.
I gospođa Dalija Orešković završno Klub zastupnika Centra, GLAS-a i Stranke s imenom i prezimenom.
Izvolite.
…/Govornica naknadno uključena./… da vas malo ispravim u vrijeme kada sam izabrana za predsjednicu povjerenstva, nije bilo 100 nego preko 200 kandidata, a kad ste se već Slavena Letice dotaknuli, nažalost je pokojan, da je živ otresao bi vas kao muhu s revera.
Uhljebe u povjerenstvo ste vi postavili i to ove iz sadašnjeg saziva. To su ljudi koji na intervjuu za posao su došli sa takvim neznanjem da mi je čak i drago što mediji za razliku od natječaja iz mog vremena te izjave i ta saslušanja nisu prenosili. Dakle, pojma nisu imali o jednom jedinom predmetu ili slučaju koji je riješen u proteklih 10 godina i sada ti ljudi donose odluke o sukobu interesa u ključnim predmetima ove Vlade Andreja Plenkovića i to tako da utvrde da sukoba interesa nema. Može vas bit sram.
Kažete da vas smeta moje ime i prezime u nazivu stranke. Zanimljivo da vas to nije smetalo u vrijeme postojanja stranke Milan Bandić 365 kada je HDZ zajedno u koaliciji s Milanom Bandićem Grad Zagreb držao jednim porobljenim gradom kao što danas HDZ drži Hrvatsku jednom otetom, otetom, a ne slobodnom i neovisnom državom.
I da u pravu ste, u trenutku kada smo održavali osnivačku skupštinu odnosno skupštinu na kojoj smo promijenili statut i naziv nije nas bilo šta ja znam za pun Lisinski, bilo nas je točno toliko koliko nas je trebalo biti da ispunimo proceduralne uvjete. Ali onaj pun Lisinski s kojim se vi očito hvalite i mislite da ste zbog toga jači je zapravo skup plaćenika, skup uhljeba ljudi kojima opstanak HDZ-a na vlasti znači spašavanje njihove vlastite egzistencije. E vidite takvih ljudi nema u mojoj stranci.
I onda kažete da sam na listi SDP-a. Nisam ni na kakvoj listi SDP-a nego sam u koaliciji. I lijepo vas molim dajte se više odlučite, prvo je vašem šefu a i vama ostalima bila glavna mantra da se opozicija nije ujedinila, da je razjedinjena i da je rastrčkana. E pa sad kad smo se spojili sad je problem što smo svjetonazorski različiti, dakle to otpada i ova vaša teza o nekoj boji i šta je onda ostao kao problem, ostao vam je problem to što sam ja među njima. Hmm i to sa strankom koja se zove Dalija Orešković ljudi s imenom i prezimenom u svim izbornim jedinicama.
E pa da odmah kažem a zašto? Zato što je na prošlim izborima, ponovit ću radi građana još jednom, opozicija dobila 240 tisuća glasova više, ali zbog kroja izbornih jedinica i zbog nesretnog donta nekako je u preračunavanju mandata to HDZ-u išlo u prilog. Moja odgovornost prema svemu što sam radila i izgovorila u proteklih 10 godina, a pogotovo u protekle 4 za vrijeme ovog mandata obvezuje me, obvezuje me da tražim saveze i savezništva, da okupljam političke snage, grupacije i glasove birača kako bi napokon došli u priliku provoditi ono šta Andrej Plenković tvrdi da oporba nema, da nema viziju, cilj i program.
Prije 5 godina rekla sam Kartagu treba razoriti misleći pod time na sustav korupcije i klijentelizma koji je ušao u sve pore državnog sustava, pa sam izradila strategiju suzbijanja korupcije, dakle ne neki načelan načrčkan plan nego dokument službeni dokument koji je dan danas objavljen na internetskim stranicama Hrvatskog sabora.
Nacionalno vijeće za praćenje strategije suzbijanja korupcije je razmotrilo taj dokument, uvažilo neke prijedloge te ih kao svoje predložilo Vladi RH, ali kao i na moju strategiju suzbijanja korupcije tako i na prijedlog Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe strategije suzbijanja korupcije tzv. antikorupcijskog vijeća Vlada je rekla ne. I vi i nadalje imate obraz ponavljati kao papagaji tu ono izlizanu ploču oporba nema sadržaj. Itekako ga ima.
Promjena ovlasti ključnih antikorupcijskih tijela, promjena ovlasti ali i sastava kontrolnih tijela u sustavu pravosuđa Državnog sudbenog vijeća, Državnog odvjetničkog vijeća, promjena načina izbora glavnog državnog odvjetništva. Da imam tri dana vremena ne bi mi bilo dosta da kažem sve što se u ovoj državi može napraviti da bi bila bolja.
Prva povreda Poslovnika, gospodin Josip Đakić.
Povrijeđen je Članak 238., pa ako bi po tvrdnjama Telegrama bilo točno ono što su napisali o Daliji Orešković danas bi u ovom Zakonu o lobiranju trebalo biti i klečanje na koljenima. Tada bi sigurno Dalija Orešković bila zadovoljna jer ta tvrdnja kako se lobira za svoj posao trebala bi biti opisana u Zakonu o lobiranju da se može lobirati i na koljenima.
Bila je replika, ide opomena.
Gospodin Borić.
Hvala lijepo.
Članak 238.
…/Upadica Furio Radin: Treća opomena./…
A šta da, šta sad da radim?
…/Upadica Furio Radin: Ne treća, treća opomena će biti./…
Dobro.
…/Upadica Furio Radin: Treća./…
Članak 238. …
…/Upadica Furio Radin: Treći put da ju tražite./…
… vrijeđa nas ovakvo obrazloženje kolegice Orešković na temu ova dva zakona i opće nije govorila o njima nego je govorila o sebi, a ja ću ponoviti najveći šamar neovisnosti institucija dala je Dalija Orešković prelaskom iz jedne neovisne institucije sa čela znači u politiku iako je to rekla da neće učiniti.
Drugo to što će oni imati viziju, cilj itd. to imaju sve stranke pa prođu kako prođu. A treće treba pogledati izborni stožer Dalije Orešković za vrijeme jednih izbora kada su se svi razišli u dnevnom boravku …
…/Upadica Radin: Vrijeme. Vrijeme. Vrijeme./…
… u plaču, a torta ostala nepojedena. Tako će biti i nakon ovih izbora.
Treća opomena sa oduzimanjem riječi.
Gospođa Zmaić.
Zahvaljujem.
Povreda članka 238. Kolegice Orešković danas cijeli dan i inače i cijeli mandat vrijeđa nas, naziva nas pogrdnim riječima. Ne znam zašto tako agresivno nastupa, šta joj to u budućnosti znači, zašto non stop ne može bez Andreja Plenkovića, stalno ga ima u ustima, upotrebljava, izviče, ovo, ono. Pa gospođo Orešković vrijeme će pokazati svoje, bit će izbori. Zauzeli ste prvo mjesto na poziciji …
… /Upadica Radin: Vrijeme. Vrijeme./…
… kako vi kažete koalicije liste SDP-a i pokazali ste čiji ste, tko ste i šta ste.
Vrijeme, vrijeme, vrijeme ovdje nije relativno. Opomena jer je bila replika.
I sada zaključimo …
…/Upadica Zadro-Omrčen, ne razumije se./…
A pardon! Povreda Poslovnika gospođa Orešković.
Druga, izvolite, izvolite.
…/Upadica Orešković, ne razumije se./…
Druga, druga. A mogla bi biti i treća jer ionako sada …
Zastupnice Zmaić brinite se vi radije o tome može li vaš OPG bez poticaja i subvencija koje dijeli i ova Vlada Andreja Plenkovića. A potaknuta Đakićem otišla sam ja na portal Telegram pa vidjela zanimljivim naslov, kaže: „Ovako je premijer proglasio svoju nadležnost nad mikrofonima. Evo recimo ovaj tu sad ću ga maknuti.“ Toliko koliko se vaš premijer odmaknuo od realnosti. Mislim da je svjestan da izbore gubi.
Hvala.
Bio je odgovor na repliku. Znači replika pa mora ići opomena.
Gospođo Zmaić izvolite replika, povreda Poslovnika.
Hvala lijepo.
Povreda 238. Gospođo Orešković nemojte se vi sekirati za OPG šta je dobio, šta nije dobio, gdje je prošo, gdje nije prošao. Sekirajte se vi za sebe i za izbore i za vašu listu, vašu koaliciju itd. Ali znajte Andrej Plenković i dalje premijer.
Bila je replika. Opomena.
Gospodin Sobota.
Hvala potpredsjedniče.
Povrijeđen je članak 238. Uzastopno vrijeđanje i omalovažavanje zastupnika Hrvatske demokratske zajednice. Evo meni je drago, ja dolazim iz Koprivničko-križevačke županije koja je podijeljena u dvije izborne jedinice. E to sad se tiče i vas, dakle druge izborne jedinice. Siguran sam da ćete povelike rezultate ostvariti posebice u potkalničkom i kalničkom kraju.
Bila je također replika, ide opomena.
Gospođa Orešković, povreda Poslovnika, treća.
Članak 238. Pa baš dobro da ste sad pred kraj rekli kako ste lijepo podijelili vaš grad na tri izborne jedinice. I grad Zagreb je na žalost podijeljen na tri. Ali tko vam kaže da ću bit u drugoj? Tko vam to kaže? A vi gospođo Zmaić šta vas onda brine hoću li proći na listi na prvom mjestu ili šta? Što vas toliko straši? Hajmo? Hajmo? Recite.
Opomena sa oduzimanjem riječi.
Gospodin Deur povreda Poslovnika.
238. hvala poštovani potpredsjedniče. Poštovana zastupnice Orešković toliko vrijeđanja, mržnje koliko izlazi iz vas to je prestrašno! Ako itko ima mjerilo uhljebništva onda je to Dalija Orešković broj jedan, u cijelom sustavu vaše povijesti političke, a sad ćemo dalje vidjeti kako ćete ići vrijeđanjem, omalovažavanjem. Toliko mržnje da je to najveći, vi vjerojatno sama …
…/Upadica Radin: Hvala. Vrijeme./…
… osobnosti imate već ogromno …/Govornik se ne razumije./…
…/Upadica Radin: Vrijeme./…
Ovoliku mržnju da prema ljudima …
…/Upadica Radin: Vrijeme./…
… to nema nikakve veze što radite.
Vrijeme. Opomena. Bila je replika.
Gospođa Zmaić, treća. Ovo je treća.
Hvala.
Povreda članka 238. Ja ne mogu vjerovat koliko gospođo Orešković iz vas izlazi zloća i mržnja, evo majke mi moje. Ja se nisam previše kroz ovaj cijeli mandat isticala, evo sad na kraju da završimo sa tim vi ste jedna osoba stvarna koja ja ne znam kako da ocijenim. Je, ništa se ja ne bojim, vi ste prvi na listi i bit ćete privi na listi i nosit ćete pobjedu vašoj koaliciji.
Opomena sa oduzimanjem riječi.
A sad smo stvarno gotovi.
Zaključujem raspravu.
Glasovat ćemo kada se steknu uvjeti.

81

  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju sukoba interesa,, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 638
14.03.2024.
Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju sukoba interesa, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 638.
Predlagatelj je Vlada, rasprava je zaključena.
Amandmane je podnio Odbor za zakonodavstvo.
Tijekom rasprave predstavnica predlagatelja prihvatila je te amandmane i oni postaju sastavni dio konačnog prijedloga zakona, pa dajem na glasovanje Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju sukoba interesa, molim glasujmo.
Glasovalo je 130 zastupnica i zastupnika, 117 je bilo za, 13 suzdržanih, pa je donesen Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju sukoba interesa.
PDF