e-doc

Saziv: X, sjednica: 21

78; 79

Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o plaći i drugim materijalnim pravima pravosudnih dužnosnika, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 637
Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, drugo čitanje, P.Z. br. 593

11.03.2024.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Pa prelazimo sada na raspravu kako smo najavili, prve dvije točke objedinjena rasprava.

- Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o plaći i drugim materijalnim pravima pravosudnih dužnosnika, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 637 i
- Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, drugo čitanje, P.Z. br. 593.

Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o plaći i drugim materijalnim pravima pravosudnih dužnosnika predložila je Vlada na temelju čl. 85. Ustava i čl. 172. i 204. Poslovnika HS.
Prilikom utvrđivanja dnevnog reda prihvatili smo prijedlog predlagatelja da se ovaj zakonski prijedlog raspravi po hitnom postupku.
Sukladno čl. 204. Poslovnika hitni postupak objedinjuje prvo i drugo čitanje, a amandmani se mogu podnositi do kraja rasprave.
Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima predložila je Vlada RH na temelju čl. 85. Ustava i čl. 172. u vezi s čl. 190. Poslovnika HS.
Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje zakona.
Amandmani se mogu podnijeti do kraja rasprave, a raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za pravosuđe.
S nama je poštovani ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica, no prije nego što mu dam riječ imamo zasada dva zahtjeva za stankom, prva na redu kolegica Vukovac, izvolite.

Vukovac, Ružica (Nezavisni)

Zahvaljujem predsjedniče, dakle tražim stanku u ime Kluba Za pravednu Hrvatsku u trajanju od 10 minuta. Želim reći da vladajući donošenje ovog zakona po hitnoj proceduri opravdavaju velikim brojem provedenih pravosudnih reformi koje su rezultirale povećanjem radnog opterećenja pravosudnih dužnosnika, zatim u stalnom povećanju učinkovitosti pravosudnog sustava, ali i u potrebi daljnjeg smanjenja broja neriješenih predmeta i skraćenja trajanja sudskih postupaka i baš zato predlažu da se u 5 do 12 po žurnom postupku odnosno žurnom intervencijom povećaju plaće i materijalna prava samih pravosudnih dužnosnika, naravno da iza svega ne stoje nadolazeći izbori. Ali ono što želim reći zbog čega sam tražila stanku je da su vladajući upravo ovakvim pristupom i ovakvim obrazloženjem ponizili sve pravosudne dužnosnike jer podizanje plaća ne bi trebao biti dodatan poticaj za odraditi sve ovo navedeno. Pa gospodo dokle god pošten građanin ne može pristojno živjeti od svoje plaće i od svoga rada u ovoj zemlji, a to je čest slučaj nažalost kod nas, sve što vladajući izgovore je onda čista laž, zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Stanka je odobrena.
Kolegice Martinčević izvolite.

Martinčević, Natalija (Reformisti)

Hvala lijepa.
U ime Fokusa i Reformista tražim stanku od 10 minuta kako bismo se dodatno konzultirali vezano uz ovu točku.
Tema broj jedan u Hrvatskoj već je ozbiljno dugo vremena upravo pravosuđe, a da smo došli do toga da glavna europska tužiteljica Koveši javno poručuje da zaštita kriminala, a koja se krije iza pokušaja da HDZ-ova vlast uskrati suradnju policije, izbriše e-poruke na računalima, onemogući zatražen pristup bazama podataka, neće proći, te da se niti ona osobno, niti tužiteljstvo neće dati zastrašivati, jasno govori o čemu se ovdje radi i koliko je korupcija i kriminal ogrezla u naše institucije i to nisu riječi ovdje oporbe, niti moje riječi, to je tvrdnja europskog pravosuđa. No da je tema pravosuđe broj jedan u Hrvatskoj vidi se i po činjenici da u njega ima povjerenje svega 2% hrvatskih građana, što je još lošije od povjerenja građana u politiku, a što je skoro nemoguće. Činjenice da procesi kod naših sudova traju ne samo godinama već neki i 10-ljećima i to posebno procesi suđenja dužnosnicima, naglašeno dužnosnicima HDZ-a i s njima povezanih likova. Činjenice da upravo premijer Plenković na očigled hrvatske, ali i europske javnosti doslovno ruši trodiobu vlasti držeći lekcije europskom tužiteljstvu što jesu, a što nisu u njihovoj ovlasti i činjenice da u situaciji kada i EU i sami građani percipiraju Hrvatsku kao državu podložnu korupciji i to onoj sistemskoj korupciji koja prožima sve naše institucije, AP doslovno na silu imenuje duboko kompromitiranog i sa kriminalom povezanog Ivana Turudića za glavnog državnog odvjetnika. To su i tragične i dramatične činjenice o stanju u našem pravosuđu u Hrvatskoj i to je ono što sa novom Vladom trebamo prvo početi mijenjati, hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Stanka je odobrena.
Kolega Jakšić, izvolite.

Jakšić, Mišel (SDP)

Hvala poštovani predsjedniče, tražim stanku u ime kluba SDP-a u trajanju od 10 minuta da bismo još jednom naglasili da smo spremni podržati porast plaća, ali isto tako da bismo voljeli znati inventurno kakvo je danas stanje u pravosudnom sustavu jer ispada da ovime samo pokušavamo na neko kratko vrijeme ugasiti jedan požar koji nam nastaje, a koji nam govori da imamo sve manje kvalitetnih ljudi u pravosudnom sustavu, da nam sve više ljudi odlazi iz tog sustava, da mladi ljudi nemaju motivacije ući u sustav, a ne radi se samo o njihovim plaćama i materijalnim pravima nego se u puno navrata radi o tome da su jednostavno prestali vjerovati da su moguće bolje i kvalitetnije pravosudne institucije u Republici Hrvatskoj.
Hvala vam lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Ima li još zainteresiranih? Ako ne, napravit ćemo stanku do 10 sati i 55 minuta.

STANKA U 10,45 SATI

Reiner, Željko (HDZ)

NASTAVAK NAKON STANKE U 10,55 SATI

Poštovane kolegice i kolege, idemo na

- Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, drugo čitanje, P.Z. br. 593.
predlagateljica: Vlada Republike Hrvatske

koji je predložila Vlada Republike Hrvatske temeljem članka 85. Ustava RH i članka 172. u svezi sa člankom 190. Poslovnika Hrvatskog sabora.
Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odluke Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje zakona.
Amandmani se mogu podnijeti do kraja rasprave.
Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za pravosuđe.
Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Da.
Poštovani ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica, izvolite.

Malenica, Ivan (HDZ)

Poštovani potpredsjedniče Hrvatskoga sabora, cijenjene zastupnice i zastupnici.
Pred vama su izmjene dva zakona koji su još jedan doprinos izgradnji modernijeg, učinkovitijeg i odgovornijeg pravosuđa. Izmjenama Zakona o plaći i drugim materijalnim pravima pravosudnih dužnosnika predlažu se nova povećanja plaće za suce i državne odvjetnike, a izmjenama i dopunama Zakona o sudovima uređuju se izvan sudske aktivnosti sudaca, propisuje specijalizacija sudaca za nasilje u obitelji i preciziraju odredbe o suđenju u razumnom roku. Time se ne samo jača odgovornost unutar sudbene vlasti već se stvaraju uvjeti da suci rade kvalitetnije. Zakonom o izmjenama Zakona o plaćama i drugim materijalnim pravima pravosudnih dužnosnika predlaže se povećanje osnovice za obračun plaće pravosudnih dužnosnika za 11,5%.
S ciljem dodatne harmonizacije sustava plaća pravosudnih dužnosnika ovim se zakonskim prijedlogom predlaže izvršiti korekciju koeficijenata za izračun plaća pravosudnih dužnosnika u pravosudnim tijelima županijske razine zbog činjenice da je razlika u koeficijentima između dužnosnika općinske i županijske razine znatno smanjena prethodnim povećanjem koeficijenata za dužnosnike u prvostupanjskim tijelima.
Koeficijent sudaca županijskih sudova i zamjenika
županijskih državnih odvjetnika predlaže se povećati s postojećih 4,55 na 5,0 a polazni koeficijent čelnika pravosudnih tijela županijske razine sa 5,0 na 5,43. Slijedom toga predlaže se i razmjerna dorada koeficijenata čelnika pravosudnih tijela općinske razine, odnosno županijske razine s većim brojem dužnosnika.
Također s obzirom da je polazni koeficijent čelnika prvostupanjskih tijela utvrđen u visini koeficijenta dužnosnika tijela županijskih razina predlaže se usklađivanje njihovih koeficijenata sa 4,55 na 5,0 a dalje razmjerno prema broju pravosudnih dužnosnika.
Zakonskim prijedlogom koji je pred vama propisuje se i određena materijalna prava pravosudnim dužnosnicima i to pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla, godišnju nagradu za uskršnje i božićne blagdane, dar za dijete do navršenih 15 godina života, regres za korištenje godišnjeg odmora, te pravo na sistematski pregled.
Navedena materijalna prava ostvarivat će pravosudni dužnosnik kao i državni službenik u pravosudnom tijelu. Predlaže se donošenje ovoga zakona u hitnoj proceduri sa danom stupanja na snagu 1. travnja. U prijedlogu je danas također i Zakon o sudovima. Izradi ovoga zakona pristupilo se prvenstveno radi propisivanja obveze objave svih sudskih odluka kojima se ovaj postupak, svaki konkretni zapravo postupak dovršava na posebnoj mrežnoj stranici uz prethodnu anonimizaciju i poštivanje pravila o zaštiti osobnih podataka s ciljem veće vidljivosti i mjere razvoja alata za objavu, javnu objavu i pretraživanje sudskih odluka iz Nacionalnog plana otpornosti i oporavka, a zbog jačanja transparentnosti rada samih sudova.
Stoga se ovim zakonskim prijedlogom propisuje obveza javne objave svih sudskih odluka u kojima se postupak dovršava. Sudske će se odluke objavljivati na posebnoj stranici kako bi se omogućila pretraga svih sudskih odluka. Ova izmjena važan je iskorak u jačanju transparentnosti rada sudova, povećanje pravne sigurnosti i ujednačavanje sudske prakse.
U skladu sa predloženim zakonodavnim izmjenama u suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji predlaže se također uvođenje specijalizacije za suce koji rade u predmetima, odnosno u kaznenim djelima nasilja u obitelji. Propisuju se posebni uvjeti za suce koji rade na obiteljskim predmetima koji će se određivati godišnjim rasporedom poslova, a morat će se provoditi redovito i stručno, redovito stručno usavršavanje.
Europski sud za ljudska prava u svojoj je dosadašnjoj praksi izrazio shvaćanje da zaštita prava na suđenje u razumnom roku. Kako je uređena važećim Zakonom o sudovima nije učinkovito ubrzavajuće sredstvo jer se primjenjuje bez mogućnosti podnošenja zahtjeva za isplatu primjerene naknade što je protivno članku 13. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Stoga se u cilju jačanja pravne sigurnosti dodatno uređuje i institut zaštite prava na suđenje u razumnom roku.
Sudovi će u postupcima utvrđivanja osnovanosti zahtjeva za zaštitu prava u razumnom roku morati odrediti rok od šest mjeseci u kojem sudac mora riješiti problem. Odmah će odrediti i naknadu koja pripada stranci zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku. Odredbe važećeg Zakona o sudovima, o stalnim sudskim tumačima i stalnim sudskim vještacima mijenjaju se i dopunjuju s obzirom na utvrđenu potrebu izmjena i dopuna uvjeta i postupka njihovog imenovanja, te je osnova privremene zabrane obavljanje poslova i razrješenja kao i potrebu izričitog propisivanja mogućnosti davanja ovlaštenja za obavljanje poslova vještačenja pravnim osobama te državnim tijelima i specijaliziranim ustanovama. U odnosu na prvo čitanje u tekst konačnog prijedloga zakona dodane su i odredbe koje dodatno uređuju mogućnost obavljanja izvansudskih aktivnosti sudaca, pri čemu se sucima izričito zabranjuje sudjelovanje u radu sudova časti kao i sudjelovanje u stegovnim postupcima pri strukovnim komorama i udrugama. Dopuna postojećih uređenja izvansudskih aktivnosti doprinijet će zasigurno osiguranju većeg stupnja nepristranosti i neovisnosti u suđenju te većeg ugleda sudbene vlasti ali isto tako veće učinkovitosti u radu sudova. Također u tekst konačnog prijedloga zakona, uneseno je pravo sudaca porotnika na nošenje službene iskaznice ali isto tako se popunjava i pravna praznina nastala izdvajanjem odredbi koji se odnose na prestanak sudačke dužnosti iz Zakona o sudovima u Zakonu o državnom sudbenom vijeću pa se u odnosu na prava i dužnosti, te prestanak dužnosti sudaca porotnika upućuje na odredbe Zakona o sudovima i Zakona o državnom sudbenom vijeću. Također ovim se zakonskim prijedlogom propisuju uvjeti za posebna radna mjesta zemljišno knjižnih sudskih savjetnika, viših sudskih savjetnika i viših sudskih savjetnika specijalista u Općinskim sudovima nadležnima za postupanje u zemljišno knjižnim predmetima. Poštovane zastupnice i zastupnici pred vama su druge izmjene u sazivu ovog sabora i treće izmjene u posljednjih pet godina kojima se povećavaju plaće i druga materijalna prava pravosudnih dužnosnika. Ove izmjene su izraz volje zakonodavca da unaprijedi materijalni status pravosudnih dužnosnika i stvori kvalitetnije uvjete za učinkovit, kvalitetan i neovisan rad pravosudnih tijela. Izmjenama i dopunama Zakona o sudovima osigurat će se veća transparentnost samog pravosuđa, veća odgovornost sudaca i učinkovitiji sudski procesi. Hvala na pažnji.

Reiner, Željko (HDZ)

Hvala lijepo ministre.
Kao što je i najavljeno na početku mi ćemo imat objedinjenu raspravu ovaj pa to ponavljam još jedanputa i o plaćama i drugim materijalnim pravima pravosudnih dužnosnika i o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima.
Idemo na replike, prva je poštovana zastupnica Burić.

Burić, Majda (HDZ)

Hvala vam potpredsjedniče.
Poštovani ministre Malenica, poštovani državni tajniče, prateći kontinuitet ovih izmjena i dopuna, vidimo da je Vlada SDP-a smanjila plaće sudaca i ostalih dužnosnika za 9% i to u 2013. i '14. godini, dok je Vlada HDZ-a u tri navrta, uključujući i ove izmjene povećala plaće sudaca i ostalih pravosudnih dužnosnika za 30% i to vezano samo uz osnovicu, a to je i povećanje koeficijenata, tu je i povećanje materijalnih prava pa vas ja ovim putem u stvari molim da nam dodatno pojasnite koja su to materijalna prava na koja će imati pravo suci i ostali pravosudni dužnosnici i svakako pozdravljam donošenje ovih dvaju zakona. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani ministar Malenica.

Malenica, Ivan (HDZ)

Hvala lijepa uvažena zastupnice.
Dakle mi smo u zadnjih 5 godina u 3 navrata povećali plaće sudaca i državnih odvjetnika. Naime, s obzirom da oni imaju poseban zakon koji uređuju njihov koeficijent i njihovu osnovicu, nisu vezani za povećanje osnovice za državne službenike, državne i javne službenike i namještenike dakle da bi se poboljšao njihov status i povećala plaća, trebalo je mijenjati zakon i mi smo evo ovo je treći put da mijenjamo, mijenjamo zakon. Naravno ono što smo čitavo vrijeme govorili slijedi nam jedno cjelovito rješenje statusa sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika za koje vjerujem da će se nakon izbora realizirati kroz donošenje novoga zakona. Dakle osim povećanja osnovice korekcije koeficijenata, naravno povećanje dakle uvode se i materijalna prava koje suci do sad nisu imali, dakle uskrsnica, božićnica, regres, dar za djecu, putni trošak, a isto tako i pravo na sistematski pregled. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Poštovana zastupnica Marić.

Marić, Andreja (SDP)

Hvala lijepa.
Poštovani ministre u Zakonu o sudovima čl. 2, stavlja se novi čl. 10a, koji se odnosi na nasilje u obitelji i na potrebu da se suci, da suci pohađaju stručno usavršavanje iz ovog područja što je naravno dobro i potrebno. Program i način održavanja propisuje pravilnikom ministar. E sad, s obzirom da nas je GREVIO upozorio da smo izrazito loši kao Hrvatska po pitanju provođenja Istambulske konvencije i dao nam je 68 preporuka odnosno uže gledamo 17 preporuka, između ostalog i edukacija svih zapravo razina sustava koji su uključeni u borbu protiv nasilja nad ženama. Evo pitam vas da malo pojasnite kako će taj pravilnik izgledati odnosno kako će biti planirano to stručno usavršavanje, malo opišite. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani ministar Malenica.

Malenica, Ivan (HDZ)

Hvala lijepa uvažena zastupniče, zastupnice.
Dakle pravilnik je u postupku izrade, ja moram istaknuti da smo još prije dvije godine započeli intenzivno razgovarati o temi jače zaštite od nasilja nad ženama i nasilja u obitelji što je zapravo i rezultiralo i izmjenom paketa zakona koji uključuje Kazneni zakon, Zakon o kaznenom postupku, Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji. Mi smo od samog trenutka povećali broj edukacije za pravosudne dužnosnike kroz Pravosudnu akademiju. Dakle još prije dvije godine smo po prvi put povećali broj programa odnosno mijenjali smo Zakon o sudovima, a povećali obvezu usavršavanja edukacije samih sudaca i povećali smo u programu Pravosudne akademije edukacije iz ovoga područja i uključili smo organizacije civilnoga društva i profesore fakulteta koji se bave ovom problematikom, kako bi mogli provoditi edukaciju. To ćemo nastaviti i u budućnosti. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Kolegica Martinčević digla je povredu Poslovnika. U čemu je povrijeđen Poslovnik?

Martinčević, Natalija (Reformisti)

Povrijeđen je čl. 238.
Kako možemo danas ovdje raspravljati o tome kako bi suci trebali biti educirani protiv nasilja, kada ste vi stavili za nositelja liste u 3. izbornoj jedinici osobu koja je dva puta prijavljena za obiteljsko nasilje i osobu koja sada ima prijavu za nasilje protiv policijskih službenika taj vrijeđanje i omalovažavanje istih. Kako je to moguće, o čemu mi razgovaramo?

Reiner, Željko (HDZ)

Dobro to nije bila povreda Poslovnika pa dobivate opomenu. Ovaj, repliku ima poštovana zastupnica Baričević.

Baričević, Danica (HDZ)

Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora. Uvaženi ministre sa suradnicima, evo sjajno je kako Vlada vodi računa o svim zaposlenicima u, zaposlenicima u državnoj sustavu. Isto tako stvarno treba ovdje pohvaliti današnje povećanje koeficijenata tako da evo to je svakako nastavak ove Vlade kako ulaže u poboljšanje i materijalnog uvjeta rada u pravosuđu, a svakako da će to dodatno motivirati i da sudski procesi suce i državne odvjetnike, da ti procesi budu brži i učinkovitiji. Ono što svakako kao žena želim ovdje pozdraviti, ovo dodatno ulaganje u suce koji rade upravo sa žrtvama koje su doživjele nasilje i svakako je to poruka da će se jačati pravna sigurnost svih, svih onih koji su žrtve obiteljskog nasilja tako da ovo pozdravljam svakako.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani ministar Malenica.

Malenica, Ivan (HDZ)

Hvala lijepo uvažena zastupnice.
Dakle, ove izmjene Zakona o sudovima što se tiče specijalizacije sudaca zapravo prate izmjene Kaznenog zakona i Zakona o kaznenom postupku i Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji gdje smo naravno uz izmjenu zakonodavnog okvira čitavo vrijeme govorili da ćemo pojačati samoedukaciju i specijalizaciju sudaca. To smo učinili u proteklih nekoliko godina i po pitanju obiteljskih predmeta, gdje smo također formirali obiteljske odjele na sudovima. Isto tako specijalizirali suce da sude u tim predmetima i to ćemo zapravo učiniti sad i kroz izmjene ovoga Zakona o sudovima kao nastavak izmjene ovih triju zakona koje sam spomenuo. Dakle to je veoma važna tema, dakle mi smo kroz rad same radne skupine vidjeli da postoji potreba za dodatnom edukacijom i usavršavanjem samih sudaca ali i državnih odvjetnika koji rade u ovim predmetima i to će se realizirati kroz programe Pravosudne akademije. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovana zastupnica Vukovac.

Vukovac, Ružica (Nezavisni)

Zahvaljujem predsjedavajući.
Poštovani ministre, nigdje u tekstu prijedloga zakona ne spominjete da je došlo do znatnog pada broja primljenih ulaznih predmeta pa je tako 2013. godine bilo 1.189.415 ulaznih predmeta dok je 2019. bilo 834.450 ulaznih predmeta što je zapravo pad onda od gotovo 350 tisuća ulaznih predmeta. Drugim riječima pad broja ulaznih predmeta koje je pravosuđe u tom razdoblju trebalo riješiti, čak je dvostruko veći od pada broja neriješenih predmeta. Pa radi li se doista o učinkovitosti pravosudnog sustava ili je ipak nešto drugo po srijedi. Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani ministar Malenica.

Malenica, Ivan (HDZ)

Hvala lijepa uvažena zastupnice na postavljenom pitanju. Evo ja moram istaknut da smo mi u ove 3,5 godine ovdje u Hrvatskom saboru raspravili i donijeli preko 111 zakona iz područja pravosuđa i javne uprave. Brojni od tih zakona, prije svega ovi procesni zakoni, izmjene procesnih zakona, Zakona o kaznenom postupku, Zakona o parničnom postupku ali i Zakona o izvanparničnom postupku, išli su u tom smjeru ali isto tako i Zakona o mirnom rješavanju sporova, išli su u tom smjeru da se ubrzaju postupci, da samo pravosuđe i sudovi budu učinkovitiji u svome, u svome radu. Isto tako Ministarstvo pravosuđa i uprave provodili akcijske planove za svake, za svaki, za svaki pojedini sud, za svakog konkretnog suca i to je također rezultiralo efikasnijim radom pravosuđa. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovana zastupnica Lukačić.

Lukačić, Ljubica (HDZ)

Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče.
Poštovani ministre, ovim ste konačnim prijedlogom zakona učinili veliki iskorak za pravosudne dužnosnike. Osim povećanja plaće dakle oni će ostvarivati pravo i na druga materijalna prava što do sada nikada nisu. Možete li molim vas reći detaljnije koja su to prava jer neki misle da neće imati pravo na prijevoz, drugi da neće imati pravo na odvojeni život itd. pa vas molim možete li još jednom evo reći koja su to materijalna prava koja će uz povećanje plaće ostvarivati pravosudni dužnosnici. Hvala vam.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani ministar Malenica.

Malenica, Ivan (HDZ)

Hvala lijepo uvažena zastupnice.
Dakle rekao sam da smo u zadnjih 5 godina tri puta povećali plaće sucima i državnim odvjetnicima, a krajem prošle godine povećali smo i naknade za dežurstva, naknade za upućivanje za rad, za upućivanje na rad u drugi sud tako da je zapravo ovaj sada zakon koji se nalazi ovdje pred vama, rezultat nekog kontinuiteta koje Vlada radi po pitanju unapređenje statusa sudaca i državnih odvjetnika. Naravno ostaje nam ono što smo čitavo vrijeme i govorili, komunicirali u javnost dakle to je cjeloviti zakon. Uvođenje sustava indeksacije što se tiče plaća sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika tako da osim plaće sudaca i državnih odvjetnika dakle znatno su povećane i plaće svih službenika i namještenika koji rade u, u pravosuđu, tako da je to zapravo rezultat politike ove Vlade da i kroz poboljšanje materijalnih prava i sudaca i službenika se radi po pitanju učinkovitosti. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovana zastupnica Martinčević.

Martinčević, Natalija (Reformisti)

Poštovani ministre, molim vas da mi odgovorite na pitanje kako je moguće da sudski procesi u Hrvatskoj traju godinama pa i desetljećima. Kako je moguće da najduže traju i često ne dolaze uopće do epiloga, procesi upravo protiv dužnosnika. Što ste konkretni vi kao ministar poduzeli, da nekakvim prijedlozima i zakonskim rješenjima to promijenite i ubrzate. Podsjećam samo da ste prijedlog Reformista kako to učiniti upravo za dužnosnike i političare odbili i kakvu na kraju to sliku daje našim građanima o pravosuđu, o vašoj Vladi i na kraju krajeva o samim sucima, a o čijem povećanju plaća danas raspravljamo.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani ministar Malenica.

Malenica, Ivan (HDZ)

Hvala lijepo uvažena zastupnice. Dakle, kako je moguće da vi ovdje nakon nekoliko godina u Hrvatskom saboru niste vidjeli sve te zakone koje smo mi ovdje mijenjali, rekao sam i Zakon o parničnom postupku, Zakon o kaznenom postupku, Zakon o mirnom rješenju sporova, Zakon o izvanparničnom postupku, dakle svi su ti zakoni išli u smjeru efikasnijeg pravosuđa i ubrzavanja, a isto tako je, kako je moguće da vi ne znate da u svakom konkretnom postupku sudi sudac, da taj sudac sam upravlja sudskim postupkom i da mi kao Vlada i .../nerazumljivo/... HS kao zakonodavac ne može .../Govornik se ne razumije./... prekluzivne rokove koji bi, kojima se nameće rješavanje u određenom konkretnom roku, dakle imamo instruktivne rokove i u parničnom postupku, imamo instruktivne rokove i u radu DORH-a, imamo instruktivne rokove i u radu samih sudaca, tako da ono što, što je moguće u okviru rada, Ministarstvo pravosuđa, mi smo učinili sve da se smanji broj neriješenih predmeta i ubrzaju sudski postupci.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovana zastupnica Martinčević digla je povredu Poslovnika. U čemu je povrijeđen Poslovnik?

Martinčević, Natalija (Reformisti)

Povrijeđen je čl. 238. Kako je, ministre, moguće da vi ovdje docirate i držite lekcije zastupnicima dok povjerenje u ono što vi ovdje predstavljate i hrvatsko pravosuđe ima manje od 2% građana? To su vam pokazala i europska istraživanja i hrvatska istraživanja.
Dakle u ono što vi radite i govorite ima povjerenje manje od 2% građana.

Reiner, Željko (HDZ)

Dobro. To je bila replika, a ne povreda Poslovnika pa dobijate opomenu. To je druga.
Poštovana zastupnica Jelkovac.

Jelkovac, Marija (HDZ)

Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče HS-a, poštovani ministre. Evo, kao što ste i sami rekli, dižemo osnovicu i plaće za pravosudne dužnosnike, dakle imali smo i prije toga izmjene koje su utjecale na plaće onih koji su u pravosudnom sustavu.
Zanima me da li s ovim, na neki način izbalasirali odnose u plaćama svih onih koji rade u pravosudnom sustavu prije nego što donesemo konačni zakon kojim će to biti na najbolji mogući način riješeno vjerojatno u idućem mandatu? I još jedna stvar koja me zanima, da nam malo detaljnije kažete na koji način, jer sad smo to preciznije normirali rješavanje predmeta u razumnom roku, to osobito zanima naše građane jer ima predmeta koji zaista traju dugo, pa na koji način smatrate da će to doprinijeti ipak boljim rezultatima u pravosuđu i kako je to sad regulirano? Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani ministar Malenica.

Malenica, Ivan (HDZ)

Hvala lijepo uvažena zastupnice. Evo prvo ću odgovoriti na ovo drugo pitanje. Dakle mi smo kroz akcijske planove koje je Ministarstvo pravosuđa provelo za svaki sud utvrdili da postoje oni predmeti koji su stariji od 3 godine i koji se trebaju prioritetno rješavati i s obzirom na to, dali smo zadatak svakom predsjedniku suda da detektira o kakvim se, o kojim se predmetima radi i da naravno, raspodijeli to na suce na svom sudu i da se zapravo ti predmeti ubrzano riješe.
Nastavno na to dakle i u okvirnim mjerilima za rad sudaca više se vrednuje rad na starijim predmetima kako bi upravo potaknuli da se što prije ti predmeti sami riješe, međutim, ono što nam je ostalo i sad kroz Zakon o sudovima, dodatno uvodimo učinkovitije pravno sredstvo kako bi, naravno, prisilili suce da rješavaju te stare predmete, tako da je to niz izmjena koji zapravo idu u tom smjeru da se ti stari predmeti brže rješavanju.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani zastupnik Željko Pavić.

Pavić, Željko (Socijaldemokrati)

Zahvaljujem poštovani predsjedavajući, poštovani ministre.
U Zakonu o sudovima, između ostaloga pišete da će se od sada sudske odluke objavljivati javno na posebnoj mreži i da će se obaviti anonimizacija u cilju zaštite osobnih podataka, odnosno u cilju poštivanja i čuvanja GDPR-a.
Moje je pitanje prema vama, s obzirom da znam kako se anonimizacijama u bazama radi, da znam koliko to košta i da znam koje su .../Govornik se ne razumije./... nakon toga i koja ekipa treba iza toga stajati, pitanje je jeste li taj posao podijelili velikim IT tvrtkama u vlasništvu RH ili ste taj posao dali privatnicima?

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani ministar Malenica.

Malenica, Ivan (HDZ)

Hvala lijepa uvaženi zastupniče. Dakle riječ je o jednom velikom projektu koji je financiran iz Nacionalnog plana otpornosti i oporavka koji je upravo zapravo ide u smjeru da se povećanje transparentnosti, da se sve sudske objave objave anonimiziraju. Taj postupak je proveden temeljem Zakona o javnoj nabavi, tako da ja u ovom trenutku ne znam, ne znam zapravo tko je, kojoj se fazi, mislim da je krajem godine bi trebao biti realiziran, da bi na portalu trebalo biti, trebala biti objavljene sve sudske odluke anonimizirane u strojno čitljivom obliku kako bi se mogle lako pretraživati.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovana zastupnica Mrak-Taritaš.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)

Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče HS-a, poštovani ministre Malenica.
Između ostalog, dakle godinama su određeni zahtjevi di imamo specijalizirane suce koji će suditi u temama odnosno u teškim predmetima obiteljskog nasilja. Sad imamo odredbu čl. 10.a koji govori o godišnjem rasporedu sudaca, govori između ostalog i o pravilniku. Kad ste odgovarali kolegici Marić koja vas je pitala za pravilnik, onda ste rekli da već postoje edukacije, da već postoje nekakav program gdje se suci stručno usavršavaju odnosno pripremaju za takve teške predmete. Pa me zanima, dokle se s tim došlo, koliko uopće sjedite da na sudovima već imamo sudaca koji su se spremni, koji su spremni biti specijalizirani za takve predmete i baviti se takvim predmetima. Hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani ministar Malenica.

Malenica, Ivan (HDZ)

Hvala lijepo uvažena zastupnice. Dakle rekao sam da već unazad nekoliko godina provodimo pojačanu edukaciju po pitanjima, odnosno po području zaštite nasilja u obitelji i nasilja nad ženama i nasilja nad djecom, dakle to je rezultiralo povećanjem broja obvezne edukacije za same suce i državne odvjetnike gdje smo u pripremu samih programa edukacija na pravosudnoj akademiji uključili organizacije civilnog društva i one zapravo organizacije preko svojih predstavnica u okviru tih programa dodatno zapravo senzibiliziraju pravosudne dužnosnike za ovo područje i za ove teme i to ćemo nastaviti i dalje.
Također smo mijenjali Zakon o sudovima, ako se sjećate, gdje smo povećali broj obveznih edukacija svake godine za suce, dakle bila je propisano minimalno jedna, sad smo to povećali, tako da nastavit ćemo raditi na edukaciji samih sudaca.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovana zastupnica Nađ.

Nađ, Vesna (Socijaldemokrati)

Zahvaljujem potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani ministre kad govorimo o izmjeni i dopuni plaća pravosudnih dužnosnika čini mi se ko da je te izmjene donio neki brzi uskršnji zeko, jer nemamo neke stvarne reforme tu plaća. Dakle, nemamo platnih razreda. Digli ste osnovicu, digli ste koeficijente. Najmanje koeficijente imamo, dakle na prvostupanjskim sudovima i sucima Trgovačkih sudova koje su zapravo pčelice radilice da se razumijemo. Znači iskrcate im milijon predmeta pa radi, tim više što imamo 72% žena u pravosudnom sustavu. Dakle, tu već imamo taj stakleni strop i dakle mi zapravo ako suci ne idu na županijske sudove ne mogu ni napredovati, a zna se kako dolazi se na više sudove, znači uz nekakvu HDZ-ovu iskaznicu.
Pa dajte mi malo komentirajte.

Reiner, Željko (HDZ)

Hvala.
Poštovani ministar Malenica.

Malenica, Ivan (HDZ)

Hvala lijepo uvažena zastupnice.
Da, najveći broj sudaca i državnih odvjetnika radi na prvom stupnju, dakle na općinskoj razini, odnosno u ovim drugim sudovima prvog stupnja. Mi smo prošle godine znatno upravo iz tog razloga povećali plaće sudaca prvog stupnja. Dakle, to je bilo povećanje koeficijenta s 3,54 na 4,21 plus povećanje osnovice, gotovo 34% smo povećali plaće sucima prvog stupnja i na ta 34% ide i sad povećanje osnovice od 11,5%. Dakle, to je otprilike 45% plus materijalna prava. Dakle i ta materijalna prava su naravno povećanje, tako da gotovo 50% povećana plaća sucima prvog stupnja gdje zaista imamo i najveći broj predmeta.
Naravno nakon izbora je pitanje donošenja cjelovitog zakona gdje bi se uredili i sustav platnih razreda na prvom stupnju.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani zastupnik Šimičević.

Šimičević, Rade (HDZ)

Zahvaljujem potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani ministre, poštovani državni tajniče.
U Zakonu o plaćama i drugim materijalnim pravima dužnosnika, pravosudnih dužnosnika zapravo je prvi korak da se napravi reda u sustavu i ovo je jako dobro da ljudi budu zadovoljni bar kad su u pitanju materijalna prava. Ono što bih vas ja htio pitati je primjer i dobre prakse. Mi na žalost imamo situacije gdje imate presude jedna je u Puli, druga je u Varaždinu, treća je u Osijeku i sve su različite, a radi se evo o regresu koji je svojevremeno bio opteretio srednje i osnovne škole.
Kako ćemo mi obrazujući te ljude izbjeći ove primjere i da doista ujednačimo primjere dobre prakse, jer jednostavno sudovi ne samo što su opterećeni sa predmetima, nego su zapravo opterećeni i ponavljanjem ovakvih stvari koji po meni nisu ni malo logični.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani ministar Malenica.

Malenica, Ivan (HDZ)

Hvala lijepa.
Uvaženi zastupniče zasigurno će doprinos učinkovitijem pravosuđu biti javna objava svih sudskih odluka. Tu se zapravo očekuje veći angažman Vrhovnog suda u dijelu ujednačavanja sudske prakse. To je ono što mislim da nam je bitno i važno, dakle Vrhovni sud je nadležan za to. Vjerujem i da će se nakon što sve sudske odluke budu objavljene, dakle vidjeti ako postoji neujednačena sudska praksa da se ona ujednači kroz postupanje samog Vrhovnog suda tako da je nemjerljiv značaj koji će imati ovaj projekt javne objave svih sudskih odluka. Naravno u procesnim zakonima postoji mogućnost donošenja i oglednog spora, tako da vjerujem da je i to nešto što može doprinijeti da se velik broj sporova istog sadržaja, iste naravi riješi kroz taj ogledni postupak i smanji broj predmeta na sudovima.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovana zastupnica Raukar-Gamulin.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)

Zahvaljujem gospodine predsjedavajući.
Dakle, znamo da je Hrvatska na sramotnom začelju u EU po percepciji neovisnosti pravosuđa. U društvu sa visokim stupnjem korupcije i to je specifično za Hrvatsku naročito kod visokih dužnosnika državnih od velike je važnosti da sudske odluke ne budu generalno anonimizirane.
Vi i dalje inzistirate na potpunoj anonimizaciji bez obzira na praksu Suda za europska ljudska prava koji vjerujemo je upoznat sa odredbama GDPR-a. Kada se to sve poveže sa lex AP-om kojim želite ušutkati sve one glasove koji bi upozorili na eventualne opstrukcije istraga potpuno je jasno da ne radite ništa što je neophodno na transparentnosti rada pravosuđa.
Pa evo ja vas ponovno ovdje pitam zbog čega ne želite prihvatiti ni jednu mjeru koja bi povisila stupanj transparentnosti hrvatskog pravosuđa i time nas maknula sa sramotnog zadnjeg mjesta po percepciji neovisnosti u EU.
Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani ministar Malenica.

Malenica, Ivan (HDZ)

Hvala lijepa uvažena zastupnice.
Pa evo ja sam očekivao da ćete vi pohvaliti ovu intervenciju u Zakonu o sudovima u smislu objave svih sudskih odluka. Naravno dakle postoje i određene pravila i odredbe koje su vezane za zaštitu osobnih podataka i naravno, dakle to je nešto o čemu treba voditi računa.
Ono što nama predstoji zapravo je pravilnik, donošenje Pravilnika kao podzakonski akt kojim će se detaljnije urediti pitanje same anonimizacije, tako da vjerujem da će se i kroz izradu tog pravilnika otvoriti pitanje odluka možda kojih se neće anonimizirati, čiji će se podaci koji su u njima sadržani učiniti dostupnim javnosti.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Kolegica Raukar-Gamulin digla je povredu Poslovnika.
U čem je povrijeđen Poslovnik?

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)

238. hvala. Uvaženi ministre, a vidite ja sam očekivala da ćete nakon prve rasprave pa dapače u prvom čitanju pa i prije poraditi na tome da se ta anonimizacija makne i da hrvatsko pravosuđe krene nekim drugim koracima, ali teško je to od vas očekivati.
Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)

Dobro. To je bila replika, a ne povreda Poslovnika, pa dobivate opomenu. Prije nego što dam riječ kolegici Tramišak pozdravimo na galeriji učenice i učenike osnovnih škola Jože Šurana iz Višnjana i osnovne škole Tar-Vabriga. /Pljesak./
A sad repliku ima poštovana zastupnica Tramišak, izvolite.

Tramišak, Nataša (HDZ)

Hvala vam poštovani potpredsjedniče, poštovani ministre.
Dakle, evo uvodno ste spomenuli ovo je niz zakona koji u jednom skupu mijenjaju važne odredbe. Prvenstveno evo ovdje ističemo i ovo pitanje zaštite od nasilja u obitelji. Dakle, prošli tjedan smo raspravljali o zakonu te je svakako važno da se suci na neki način specijaliziraju u obavljanju upravo ovako osjetljivih predmeta i naravno da se ubrza postupanje i suđenje. Dodatno svakako i ova reforma instituta zaštite od prava na suđenje u razumnom roku je vrlo važna. Rekli ste tri godine otprilike je nekakva ustaljena praksa kad se trebaju donijeti sudske odluke, no ovime će se dodatno ojačati taj institut i rok će biti strogo definiran da po zahtjevu stranke, dakle važno je spomenuti da se ipak mora zahtjev pokrenuti prema nadležnom sudu i donijeti onda odluka maksimalno 6 mjeseci ukoliko je taj zahtjev osnovan.
Svakako jedna važna izmjena gdje vjerujemo da će se ubrzati i donošenje svih sudskih odluka. Osim toga naravno da vjerujemo da će suci biti zadovoljni upravo sa ovim zakonom o pojačanju i poboljšavanju njihovih materijalnih prava.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani ministar Malenica.

Malenica, Ivan (HDZ)

Hvala lijepo uvažena zastupnice.
Pa da, dakle mi radimo na određenom mozaiku promjena u samom pravosuđu. Rekao sam da smo preko 100 zakona promijenili, donijeli u posljednje tri i pol godine. Dakle, osim ulaganja u materijalne, poboljšanje materijalnog statusa samih sudaca, dakle ulaže se i u pravosudnu infrastrukturu. Dakle, Vlada je na svojoj sjednici donijela i odluku o suradnji sa Svjetskom bankom vrijednih 100 milijuna eura za izgradnju novih trgova pravdi u Velikoj Gorici, Rijeci, Bjelovaru, Novskoj.
Prošli tjedan je potpisan ugovor sa izvođačem radova za Trg pravde ovdje u Zagrebu, tako da to je također važan segment. Također sve ove izmjene zakona su išle u tom smjeru da pravosuđe bude efikasnije, učinkovitije i ovdje ove izmjene i ova odredba o suđenju u razumnom roku je zasigurno, će biti veliki doprinos u tome da se skrati trajanje sudskih postupaka.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovana zastupnica Vidović Krišto.

Vidović Krišto, Karolina (OIP)

Gospodine Malenica u Munchenu spremačica zarađuje 2070 eura, a u Hrvatskoj 840 dok doktor znanosti s 30 godina radnog iskustva u državnoj tvrtci zarađuje 1500 eura. Cijene u Hrvatskoj od pasti za zube do kreme za ruke su 30 do 100 posto više. Razlog ovom apsurdu i nepravdi jest korupcija koja je posljedica blokiranog pravosuđa. Jer kao što znamo austrijski kancelar osuđen je zbog laganja, a Plenković nije ni pod istragom zbog upletenosti u afere od afere INA do Vujnovca kao što Jandroković nije ni pod istragom zbog upletenosti u kriminal u Hrvatskoj pošti.
Dakle, Hrvat nema pravo na uređenu državu kao Austrijanac. Zašto onda ne predložite zakon kojim ćete odrediti da Plenkovići, Jandrokovići, Milanovići, Šeparovići smiju krasti tako da sve bude transparentno. Molim vas odgovorite mi.

Reiner, Željko (HDZ)

Imamo neke povrede Poslovnika.
Prva je kolegica Burić koja je digla povredu Poslovnika. U čemu je povrijeđen Poslovnik?

Burić, Majda (HDZ)

Povrijeđen je u članku 238. Gospođa Karolina Vidović Krišto iz dana u dan kleveće, a istodobno se skriva iza saborskog imuniteta. Ona izigrava jednu veliku pravednicu koja kako vidimo prema medijskim napisima u stvari hoda okolo i nudi mito od 100 000 eura, pa eto objasnite gospođo zastupnice Vidović Krišto svoje vlastite potencijalne koruptivne djelatnosti.

Reiner, Željko (HDZ)

Dobro. To mije bila povreda Poslovnika pa dobivate opomenu.
Kolega Begonja je dignuo povredu Poslovnika isto.

Begonja, Josip (HDZ)

Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče.
Kolegica je povrijedila članak 238. stavak 1. točku 5. i 6. našeg Poslovnika. Naime, kontinuirano iznošenje laži zapravo mržnje prema svemu onome što je Hrvatska demokratska zajednica je jedan dodatak kojeg je i malo prije kazala ovdje optužujući ljude da su korumpirani, da su u najmanju ruku kradljivci, a istovremeno nije nikad obrazložila ovu činjenicu o kojoj je malo prije kolegica Majda govorila da je jedan državni tajnik spominjao nju u kontekstu pokušaja mita i davanja 100 000 eura.

Reiner, Željko (HDZ)

I to nije bila povreda Poslovnika pa i vama dajem opomenu.
Kolegica Vidović Krišto digla je povredu Poslovnika.
U čem je povrijeđen Poslovnik?

Vidović Krišto, Karolina (OIP)

U članku 238. Gospodine Martinoviću i gospodine Malenica prestanite se smijati. Uništavate državu i kesite se ovdje u Hrvatskom saboru dok ne dajete odgovore saborskim zastupnicima, a vi gospodo iz HDZ-a govorite o mržnji. Za vas je ljubav krasti hrvatske građane, za vas je ljubav klevetati i lagati, a kada dođe istina što radite? Izgubite se. Sramit ćete se zbog ovoga što činite jer znate biti lopov i držati ljestve lopovima je isto i odgovarat ćete zbog toga, toga morate biti svjesni.

Reiner, Željko (HDZ)

To nije bila povreda Poslovnika pa dobijate opomenu.
Kolega Šašlin je dignuo povredu Poslovnika.

Šašlin, Stipan (HDZ)

Hvala gospodine potpredsjedniče, članak 238. Kontinuirano gospođa Krišto vrijeđa ne samo saborske zastupnike ovdje prisutne, nego veliku masu ljudi naših članova Hrvatske demokratske zajednice koji pošteno rade i stvaraju u ovoj državi.
Recite mi s čime se vi smatrate zaslužnijom, što ste vi to bolje učinili od tih ljudi koji su stvorili ovu državu i omogućili vam da vi danas ovdje sjedite, da kritizirate sve živo što vam padne na pamet, a da ni jednog jedinog argumenta pravog ne iznesete nego paušalno optužujete sve što vam dođe u videokrug. Mislim zaista ste pretjerali. Ovo nije u redu.

Reiner, Željko (HDZ)

Dobro. To nije bila povreda Poslovnika pa dobivate opomenu, a sad je odgovor na repliku poštovanog ministra Malenice.
Aha, nisam vidio kolega Ivanović je isto dignuo povredu Poslovnika.

Ivanović, Goran (HDZ)

Hvala lijepo uvaženi potpredsjedniče, uvaženi ministre.
Uvažena zastupnice Krišto dva zastupnika odnosno jedna zastupnica i jedan zastupnik su vam postavili direktno pitanje, a vi lopticu prebacujete na državnog tajnika i ministra. Niste li vi dužni ovdje u Hrvatskom saboru odgovoriti na ono što vas netko pita, obrazložiti to suvislo, jasno nego za Tik Tok si radite montažu, ovo ćete izrezat što vas je pitala Majda i što je pitao gospodin Begonja pitao g. Begonja, ostavit ćete sebe, ubaciti tu državnog tajnika i ministra i to je za danas vaše poslanje izvršeno.
.../Upadica: Dobro./... Odgovorite vi na pitanje koje vam je postavljeno.

Reiner, Željko (HDZ)

To nije bila povreda Poslovnika pa i vama moram dati opomenu.
A sad će odgovor na repliku imati poštovani ministar Malenica.

Malenica, Ivan (HDZ)

Hvala lijepa uvažena zastupnice. Pa evo, nadovezao bih se na kolegu Ivanovića, evo, dajte odgovor na to pitanje, jeste li bili u nekom poslovnom odnosu ili u nekom drugom odnosu sa stranim trgovačkim lancom u Hrvatskoj? Jeste li za njih tu lobirali i nudili mito? Niste odgovorili na to pitanje. Dignite povredu Poslovnika i odgovorite na pitanje. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Sljedeća replika je poštovane zastupnice Perić.
Pa malo ste zakasnili .../Upadica se ne čuje./... Jeste!
.../Upadica se ne čuje./... Ma mogli ste je držati iza leđa što se mene tiče, ovaj… .../Upadica se ne čuje./...
Dobit ćete povredu Poslovnika, dobro, evo, čim kolegica Perić ima svoju repliku. Izvolite.

Vidović Krišto, Karolina (OIP)

Gospodine Reineru, ja sam digla povredu Poslovnika g. Malenici, kakve to veze ima sa gđom Perić? To što vi ne znate voditi sjednicu, to je vaš problem.

Reiner, Željko (HDZ)

Oprostite, niti su službenici vidli vašu povredu Poslovnika nit sam ja vidio. Prema tome …
.../Upadica: Kada ste ignorirali povredu Poslovnika, počela sam lupati, tada ste rekli da sam zakasnila./... Dobro. Ovaj, ne namjeravam se s vama uopće prepirati, ovaj, imat ćete povredu Poslovnika čim kolegica Perić kaže svoju repliku.

Vidović Krišto, Karolina (OIP)

Pa na što ću je onda podić, recite mi. Kakve veze moja povreda Poslovnika sa gđom Perić?
.../Upadica: Možete na bilo šta jer ako … /... Ministar u hrvatskoj Vladi laže, kleveće i ne odgovara …
.../Upadica: Jesam vam dao riječ?/... Hrvatskom saboru, a vi …
.../Upadica: Dobijate opomenu./... a vi ne reagirate! On je dužan odgovarati HS-u po Ustavu, što on čini?

Reiner, Željko (HDZ)

.../Upadica: Dobijate drugu opomenu./...

Vidović Krišto, Karolina (OIP)

.../nerazumljivo/... ma kakvu drugu opomenu?
.../Upadica: Izvolite se sjesti, nisam vam dao riječ./... Dajte mi povredu Poslovnika, imam pravo dignuti povredu Poslovnika na vrijeđanje g. ministra Malenice.
.../Upadica: Imate na vrijeme dignuti pravo./... Ja sam je digla na vrijeme.
.../Upadica: Molim vas, sjednite se. Dobit ćete povredu Poslovnika kad kaže gđa Perić./... Na temelju čega ćete mi dati povredu Poslovnika kad je ne dižem gđi Perić? O čemu vi pričate, kako vi vodite sjednicu? Što vi činite?
.../Upadica: Sad ćete dobit… /... To što vi, vama se uši ne vide od zaštite korupcije pa …
.../Upadica: Vi, vi silom želite treću opomenu, je li tako?/... se ponašate kao da je ovo vaš Sabor, ovo nije vaš Sabor.
.../Upadica: Vi silom želite treću opomenu, je li tako?/... Ja ne želim treću opomenu, držite se Poslovnika i Ustava!

Reiner, Željko (HDZ)

Izvolite se sjesti, nisam vam dao riječ!
.../Upadica: Ne možete mi dati povredu Poslovnika nakon nekoga tko još nije ni govorio. O čemu vi govorite? Jeste se vi pogubili?/... Dobro. Sad, sad vam dajem treću opomenu.
.../Upadica: Vi možete lagati i štititi kriminal koliko vas je volja, ali to vas neće svih vas ekskulpirati od vaše odgovornosti./...

Vidović Krišto, Karolina (OIP)

.../Upadica: Vi možete lagati i štititi kriminal koliko vas je volja, ali to vas neće svih vas ekskulpirati od vaše odgovornosti./...

Reiner, Željko (HDZ)

Temeljem čl. 241. st. 1 izričem vam mjeru udaljenja sa sjednice za današnji dan. To vam je 4. opomena.
Izvolite, kolegice Perić.

Perić, Grozdana (HDZ)

Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče, poštovani ministre sa suradnikom.
Ja bih htjela još jedanput ponoviti zapravo što je ova Vlada činila u ovom periodu, pa evo, 240 tisuća službenika i namještenika se povećale plaće za nekih 1,6 milijardi eura, a na tragu svega toga upravo se čini i ovo, da je i mijenja zapravo Zakon o pravima pravosudnih dužnosnika, a jednako tako i ovaj drugi zakon koji isto tako pozdravljam jer cilj ove Vlade i povećanje plaća, ali povećanje odgovornosti upravo svih u sustavu i zbog toga bih htjela to posebno istaknuti jer kada slušamo sve ove replike, onda sve to osobe ne žele priznati sve ono što je dobro, sve ono što je pozitivno napravljeno, sve ono što se čini zapravo da bi se poboljšao sustav.

Reiner, Željko (HDZ)

Odgovor poštovanog ministra Malenice.

Malenica, Ivan (HDZ)

Hvala lijepa uvažena zastupnice. Da, mi smo ovaj plaće u pravosuđu povećali još 2019. g. međutim, važan dio pravosudnog sustava su i službenici i namještenici i tu smo zapravo i kroz prošlogodišnje povećanje, ali isto tako i ovu uredbu koja je izglasana na Vladi prije nekoliko tjedana značajno povećali primanja sudskim odnosno pravosudnim službenicima i namještenicima, oni su važan kotačić u radu pravosuđa. Dakle uz sve ove izmjene zakona koji, procesnih zakona koji utječu na efikasnost, naravno, važno je imati i zadovoljnog službenika, namještenika, ali isto tako suce i državnog odvjetnika i sad smo zapravo zaokružili kroz ove izmjene današnje koje su vezane za suce i državne odvjetnike da zapravo povećaju se plaće, poboljšaju materijalni uvjeti, a kroz izmjene i Zakona o sudovima, ali i brojne druge zakone u ove 3,5 godine radili smo na tome da pravosuđe i što se tiče normativnog dijela, bude efikasnije. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani zastupnik Radić.

Radić, Ivan (HDZ)

Zahvaljujem se potpredsjedniče, poštovani ministre.
Izmjenama i dopunama zakona propisuje se obveza predsjednicima sudova da godišnjim rasporedom poslova rasporede u rad predmete nasilja u obitelji sucima koji imaju izražen osjećaj i sklonost za rad na predmetima iz ovog područja uz obvezu redovitog pohađanja stručnog usavršavanja, također iz ovog područja.
Pozdravljam ove izmjene, predloženu izmjenu zakona te vas molim i mišljenje i pojašnjenje hoće li ista doprinijeti tome da počinitelji budu još strože kažnjeni, kao i osigurati bolju zaštitu žrtvi i obiteljskog nasilja? Hvala vam.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani ministar Malenica.

Malenica, Ivan (HDZ)

Hvala lijepa. Dakle kroz rad same radne skupine vidjeli smo da je pitanje nasilja u obitelji i nasilja nad djecom jedno osjetljivo pitanje i kroz rasprave koje su se vodile oko izmjena Kaznenog zakona i Zakona o kaznenom postupku i Zakona od nasilja u obitelji vidjeli smo zapravo da imamo i različito gledište na određene situacije od strane državnih odvjetnika, sudaca, ali isto tako, organizacija civilnog društva, koji su u kontaktu sa žrtvama i ono što je zaključak svih dionika te radne skupine, da trebamo pojačati edukaciju da se zapravo iz prve ruke, od strane predstavnica organizacija civilnog društva koje rade sa žrtvama može doprinijeti da se pravosudni dužnosnici dodatno senzibiliziraju za ovu problematiku, za ono što se događa u praksi od trenutka kada je počinjeno kazneno djelo, pa do početka samog postupka i kasnije odluke, dakle to je ono što nam je bitno i vjerujem da će specijalizacija i edukacija doprinijeti da imamo kvalitetnije odluke i strože sankcioniranje za počinitelje.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani zastupnik Begonja.

Begonja, Josip (HDZ)

Zahvaljujem potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani ministre.
Ako se uzme u obzir povećanje osnovica, ali i ova korekcija koeficijenata pravosudnim dužnosnicima, te priznanje određenih prava koja ostvaruju službenici i zaposlenici u pravosudnim tijelima možete li zbog naše javnosti kazati koliko je zapravo, koliko su rasle plaće u ovom mandatu, ove Vlade kad govorimo o pravosudnim dužnosnicima, a isto tako koliko to povećanje u apsolutnim brojkama samo za ovu godinu je rezervirano u proračunu odnosno koje su projekcije za iduće godine.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani ministar Malenica.

Malenica, Ivan (HDZ)

Hvala lijepa uvaženi zastupniče.
Dakle, odgovarajući na pitanje jedne od zastupnica istaknuo sam samo u odnosu na prošlu godinu za prvostupanjske suce, dakle njima je povećanje skoro 50%, dakle u nepunih godinu dana plaća im se povećala skoro za 50%. Dakle, imali smo 3 vala povećanja 2019., 2023. i 2024. Dakle, sada ovo koje je pred vama. Dakle, svjesni smo činjenice da povećanje plaća službenika i namještenika u državnim i javnim službama nije pratilo povećanje plaća sudaca i državnih odvjetnika i to smo, na to smo reagirali kroz prošlogodišnje i ovogodišnje, odnosno ovo sad povećanje tako da imamo veliko povećanje.
Naravno ono prati povećanje plaća službenika i namještenika i izvan samog pravosuđa, tako da vjerujem nakon ovoga povećanja, ali isto tako kroz rad na novom cjelovitom zakonu će se dodatno u budućnosti unapređivati status pravosudnih dužnosnika.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani zastupnik Brkan.

Brkan, Jure (HDZ)

Zahvaljujem se potpredsjedniče.
Uvaženi ministre o izmjenama Zakona o plaći i drugim materijalnim pravima pravosudnih dužnosnika da li ste o ovome razgovarali sa sindikatima pravosudnih dužnosnika koliko su oni zadovoljni ovim povećanjima, da li je bilo još nekih zahtjeva njihovih i hoće li biti u budućnosti daljnjih unapređenja materijalnog položaja pravosudnih dužnosnika.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani ministar Malenica.

Malenica, Ivan (HDZ)

Hvala lijepa uvaženi zastupniče.
Dakle, mi smo čitavo vrijeme vodili razgovore sa Udrugom hrvatskih sudaca, isto tako Udrugom državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika. Dakle, s njima smo zajedno razgovarali o tome kako unaprijediti. Rezultat toga su upravo ove izmjene Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, a isto tako uvođenje novih materijalnih prava koje do sada nisu imali.
Naravno ono što nam ostaje kao obveza da radimo i nakon donošenja ovoga zakona cjelovitom zakonu koji će urediti plaće sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika kroz i sustav platnih razreda, isto tako sustav nekog oblika indeksacija. O tome će se u budućnosti sigurno razgovarati.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani zastupnik Brčić.

Brčić, Luka (HDZ)

Hvala gospodine potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani ministre, državni tajniče. Pozdravljamo ovo povišenje plaća u pravosuđu kao što pozdravljamo i povišicu plaća koja se događa i u ostalim resorima učiteljima, profesorima, liječnicima, svim javnim djelatnicima za vrijeme ove aktualne hrvatske Vlade a isto tako spomenuo bih uz povišicu plaća da ste značajno ulagali i u samo opremanje, rekonstrukciju objekata. Ja bih spomenuo nedavno obnovljen i otvoren Općinski sud u Splitu, Palača pravde gdje je uloženo 12 milijona eura i vjerujem i da će to ulaganje i u objekte i u samu digitalnu transformaciju učiniti naše pravosuđe još učinkovitijim, pa evo zanima me što je sve na području kapitalnih ulaganja za vrijeme vašega mandata uloženo u Republici Hrvatskoj? Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani ministar Malenica.

Malenica, Ivan (HDZ)

Hvala lijepo uvaženi zastupniče.
Dakle, mi u sustavu imamo preko 300 objekata, pravosudnih objekata i naravno da unapređujemo taj sustav odnosno te objekte ovisno o financijskim mogućnostima. No, ono što bih istaknuo evo da imamo skoro investicijski ciklus vrijedan 600 milijuna eura. Dakle, prošli tjedan je potpisan ugovor za izgradnju Trga pravde. To je ugovor vrijedan 120 milijuna eura. Naravno 100 milijuna eura ćemo u narednom razdoblju potrošiti na slične objekte u Velikoj Gorici, Rijeci, Novskoj i Bjelovaru, a isto tako obnavljaju se sve zgrade pravosudnih tijela ovdje u gradu Zagrebu. Tako da imamo veliko ulaganje ne samo u infrastrukturu već i u digitalizaciju, jer se također u znatnoj mjeri kroz digitalizaciju olakšavaju i ubrzavaju samo postupanje i aktivnosti svih pravosudnih dužnosti.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Hvala.
Žele li izvjestitelji odbora uzeti riječ? Ne.
Onda otvaram raspravu i prvi će u ime Kluba zastupnika SDSS-a govoriti poštovani zastupnik Boris Milošević.
Izvolite.

Milošević, Boris (SDSS)

Poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovane kolegice i kolege zastupnici.
U ime kluba Samostalne demokratske srpske stranke bih rekao nekoliko riječi o ovom važnom zakonu koji zapravo se tiče male populacije pravosudnih dužnosnika, ali je iznimno važan jer Sabor kao zakonodavac putem ovog zakona je dužan uvažavati temeljno ustavno načelo diobe vlasti. Jer kao što znamo pravosuđe je treća grana vlasti u Republici Hrvatskoj i to je jedan od elemenata zapravo vladavine prava poštivanje tog ustavnog načela diobe vlasti.
Suci i zapravo svi pravosudni dužnosnici imaju ovaj poseban matičan zakon kojim se uređuju njihova materijalna prava neovisno o drugim korisnicima državnog proračuna i to je dobro da ga imaju, dobro da smo jednom krenuli tim putem i da ga se držimo. I dobro je da je došlo do ovih izmjena makar već pri samom kraju ovog saborskog mandata. Bilo bi dobro da je to bilo ranije, ali je važno da do izmjena ipak dolazi. I ono što je još važnije da dolazi dogovorno sa sucima.
Prema Venecijanskoj komisiji plaća sucima mora odgovarati dostojanstvu te profesije i njezina primjerenost je neophodna za zaštitu sudaca od nepriličnih vanjskih uplitanja. Razina plaće treba biti određena u svijetu socijalnih prilika u zemlji i usporediva sa onim viših državnih službenika. Plaća treba bit utemeljena na općem standardu i oslanjat se na objektivna i transparentna mjerila. To kaže Venecijanska komisija, a recimo Ujedinjene nacije, odnosno osnovni principi Ujedinjenih nacija o neovisnosti sudstva iz '95. ti principi se temelje na na Montrealskoj deklaraciji, neovisnosti sudstva, propisuje da plaće i mirovine sudaca moraju biti primjerene i razmjerne statusu, ugledu i odgovornosti njihove službe te se moraju periodički uspoređivati. To su dakle samo neki od međunarodnih standarda koji se odnose na uređenje plaće i naš Ustavni središnji državni ured je prije desetak godina odnosno baš prije 10 godina, 2014. donio jednu svoju odluku koju je zauzeo stav da svi elementi plaće sudaca moraju biti određeni zakonom koji je donesen u demokratskoj parlamentarnoj proceduri na način koji poštuje bit jamstva stabilnosti sudačke funkcije, tj. pravilno, stručnog i nepristranog provođenja pravde pri čemu svi elementi sudačkih plaća moraju biti primjereni dostojanstvu sudačke profesije i teret odgovornosti sudaca.
Dakle i prema našem Ustavnom sudu, svi elementi materijalnih prava, uključujući i plaću, moraju biti u zakonu, što zapravo otežava bilo kakvu promjenu plaće jer svaka promjena plaće sudaca, bilo smanjenje, bilo povećanje ili nešto treće, mora proći zakonodavnu proceduru. Povećanje plaća u ovom trenutku pravosudnim dužnosnicima nije popularna mjera, prvenstveno tome što javnost nije tome sklona jer pravosuđe zbog raznih negativnih primjera i zbog građana koji imaju negativna iskustva sa pravosuđem nisu tome sklona, ali ta mjera je nužna.
Trebamo uzeti u obzir da sudac, pa i drugi pravosudni dužnosnik ne možeš postati brzo ni lako. Da je nakon diplome na fakultetu potrebno proći puno filtera i prepreka da bi se postalo sudac nakon 30. g., da je smanjena protočnost s nižih sudova na više. Na kraju, radi se o poslu koji traži konstantno ulaganje u sebe, konstantnu edukaciju. Činjenica je i ta da plaće sudaca i ostalih pravosudnih usklađivane s gospodarskim kretanjima skoro 20 godina. Kad uspoređujemo plaće sudaca s prosječnom plaćom u RH zadnjih 20-ak godina, onda je vidljivo da se taj omjer koji je bio puno korist sudaca smanjio za trećinu.
Sve ovo vrijeme su, primjerice, rasle plaće državnih službenika i drugih javnih službenika i dobro je da su rasle, kao što je i dobro da imamo ovo zadnje povećanje državnih i javnih službenika koje će biti isplaćeno sljedeći mjesec upravo za ovaj mjesec koji je sad u toku. Zato je bilo važno da se postigne dogovor sa sudcima i za ostale pravosudne dužnosnike, s tim da to povećanje trebamo promatrati uključujući i izmjenu zakona koje je bilo prošle godine.
Prošle godine su plaće povećane povećanjem osnovice za 13% i povećan je koeficijent za izračun plaće pravosudnih dužnosnika u prvom stupnju. Ti pravosudni dužnosnici su zapravo najviše izloženi u radu sa strankama. Ovaj prijedlog zakona predlaže povećanje osnovice za izračun plaće pravosudnih dužnosnika za dodatnih 11,5% i predlaže da izvrši korekciju koeficijenata za izračun plaća pravosudnih dužnosnika, pravosudnim tijelima na županijskoj razini.
Dakle kad promatramo ove izmjene i one izmjene krajem prošle godine, dakle u manje od godinu dana, došlo je do značajnog povećanja plaća za pravosudnog dužnosnika. Takvog povećanja plaća nije bilo u zadnjih 20 godina i više od 20 godina. Posebno smatram važnim što su uređena dodatna materijalna prava na koje je dosad pravosudni dužnosnici nisu imali pravo, što je po meni bilo nepravedno i ostatak nekog anakronog razmišljanja da sucima to ne treba.
Tu mislim na božićnicu, na regres, dar za dijete, pa i na pravo na sistematski pregled. Neka materijalna prava suci su imali dosad, poput naknade za odvojeni životi cipelarine, ali dakle nisu imali sva ova prava koja su imali državni službenici i ostali javni službenici. To su veliki pomaci u dobrom smjeru u samo godinu dana, ali smatram da posao nije gotov jer zahtjevi sudaca su isticali da neovisnost, njihova neovisnost nalaže da pravila koja uređuje visini u rast plaća, kao i druga materijalna prava sadržaju jasne parametre.
Ali tako nekako glasi i zadnji dogovor između Vlade i sudaca, da se zakonom cjelovito nakon izbora uredi ova materija do kraja u trećoj fazi do kraja ove godine i nadam se da će do toga i doći.
Zaključno, Klub SDSS-a podržava ovaj prijedlog zakona. Hvala.

Sanader, Ante (HDZ)

Slijedi rasprava u ime Kluba zastupnika Mosta, poštovanog zastupnika Marina Miletića.

Miletić, Marin (MOST)

Hvala vam poštovani potpredsjedniče HS-a g. Sanader, poštovana gđo Kristina Zadro Omrčen, državni tajniče, kolege vladajući i kolegice i kolege iz oporbe još malo pa ćemo vidjet kako će biti pozdravljanje, ali neka, Bogu hvala, bit će kako narod bude htio i to je najvažnije. Hoće.
Bio sam nekoliko dana u Njemačkoj sa hrvatskim iseljeništvom i u razgovorima s našim narodom pitao sam ih što bi trebalo u Hrvatskoj napraviti da se vratite u domovinu. I svi, ali baš svi, svi dakle Hrvati Münchena, Hrvati iz Frankfurta, Hrvati iz Stuttgarta, budite pristojni dok govorim, hvala vam, su rekli da povratak u domovinu da im priječe dvije stvari.
Korupcija i neuređeno pravosuđe iako mi iz Münchena sad imamo, dakle 970 ljudi prošle godine je otišlo iz Münchena i ljudi se vraćaju u Hrvatsku i Hrvatska je stvarno komadić raja i kada se ne bi kralo koliko se krade a procjene su 9 milijardi eura godišnje ode negdje po džepovima, Hrvatska ima sve preduvjete da bude država u kojoj ljudi će moć i raditi, primati pravednu i poštenu plaću za svoj jer je svaki radnik vrijedan svoje plaće, piše u jednoj svetoj knjizi i u kojoj će se ljudi osjećati dobro.
Ali mi onda na terenu imamo situaciju gdje se radnicima ne daje pravedna i poštena plaća, onda se uvozi obespravljene Nepalce da rade za 400, 500 eura, onda u vrhu države su moćni ljudi, sin Tomislava Karamarka koji otvara agenciju, milijune okreće na uvozu obespravljenih Nepalaca, imamo državnog tajnika Katića, njegovog sina koji isto otvori firmu, tata mu je u MUP-u zadužen za izdavanje dozvola, majstor otvori firmu, uvozi strance, a onda imamo situaciju gdje ti ljudi okreću milijune, šta oni rade?
Oni dakle toj sirotinji iz Nepala ponude 500 eura što je puno više nego što tamo oni mogu zaraditi, onda ljudi to prihvate, a onda ih prodaju ovdje, baš prodaju, ta teška riječ za 1000 eura i onda razliku sebi u džep svaki mjesec. Pa kakvi su to ljudi? Kakav možeš bit čovjek da na sirotinji, na jadnim ljudima, izmučenima, da zarađuješ, da okrećeš takav novac?
A onda imamo moju Rijeku gdje riječki Autotrolej se raspada i onda dakle kažu ne daju pravednu plaću vozačima Autotroleja, nego kažu uvest ćemo, evo već 50 Nepalaca, radit će oni, njima je dovoljno to novca.
Pazite, putnike provoditi, moje Riječanke, Riječane u gradskom prijevozu, autobuse, Rijeka koja je zahtjevna sama sebi kao konfiguracija, kao teren, je li? Valjda sa GPS-om će ići i onda će, kako da dođu s Kozale na Vežicu, kud ide se za Opatiju iz centra, itd., nevjerojatno koje loše i neodgovorne politike.
Umjesto da našim vozačima, našim Riječanima, građanima RH se ponudila prava kvalitetna plaća, pa će ljudi raditi, vozit buseve, a ne za kikiriki, a novca ima. Novca itekako ima i vidite, naši Hrvati u iseljeništvu, rekli su, previše se krade zastupniče i mi to vidimo gore i ne prestaje se krasti i koliko god ukradu, njima nikad nije dosta i onda bacaju dimne zavjese, kao što je rekla europska tužiteljica za predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, mi ih se ne bojimo, istražit ćemo sve što treba, a oni bacaju dimne zavjese i onda narodu pred izbore bacaju bombone i čokoladice kao neka ono, zločesta nona koja napravi kućicu od slatkiša pa onda male Ivice i Marice hrvatskog naroda zove, dođite, dođite, vidite kako mi imamo sve za vas, sve ćemo mi vama dati, samo zaokružite.
A u pozadini svega su njihove pozicije moći koje oni čuvaju i znaju da ako ih izgube, da im se sve urušava, urušava im se biznis jer ovdje je samo riječ o biznisu, zarađivanju što više love i širenju koruptivne hobotnice koju treba ugasiti jer u protivnom u Hrvatskoj neće ostati kamen na kamenu ako ne ugasimo koruptivnu hobotnicu, a onda se gasi na izborima.
Druga stvar, naši iseljenici kažu, pravosuđe. Dakle u Frankfurtu sam bio kod jedne obitelji gdje je naš čovjek među možda 5 vrhunskih menadžera na razini cijele Europe, ima ogromna primanja, radi vrhunski posao, jednoj financijskoj tvrtci i on kaže meni, zastupniče, u Njemačkoj, ako se ogriješite o zakon, može vam tata bit kancelar, možete vi bit, ne znam što, vas kači sve jednako, kao i neku kumicu s placa, a u Hrvatskoj kumica s place, mi bi rekli teta, je li, koja radi kod nas na placi, nju se kazni jer je prodavala šparoge, a nije smjela, a onda ljudi koji ukradu milijarde, milijune njih se još nagradi, oni dobiju neke nagrade, dobri su biznismeni pa završe, ne znam u upravi Podravke ili ne znam gdje.
I to je vidite, modus operandi hrvatske koruptivne hobotnice. Pravosuđe, pravosuđe nam nije uređeno i u pravosuđu stvari ne funkcioniraju i zato je Turudić tu postavljen, ali kao što je postavljen, tako će i otići, ustvari brže će odletit nego što je postavljen, zato da štiti svoje frendove, da čuva svoje prijatelje, da čuva koruptivnu hobotnicu i to je njegova zadaća, a onda po potrebi vrhunskog PR-a, naravno izvlači se i Stepinac iako je taj Stepinac bio spreman umrijeti i dao je svoj život za Hrvatsku i borio se protiv i komunizma i fašizma, a onda oni koji, kad je bila borba, tražili su neke razloge da ne sudjeluju u borbi, a danas su im prsa poplavila i stavljaju u svoja usta blaženog Stepinca, nemojte, molim vas. Aj nemojte. Aj nemojte.
Ili Zakon o hrvatskom jeziku za kojeg su mostovci s ponosom digli ruke jer mislimo da je potreban, predlagao se on ovdje vladajućima puno godina pa su ga uvijek odbijali, ali po potrebi prsa poplavila od domoljublja, značkica na sakou, ruka na srcu i sad ćemo mi to prije izbora uz gumene bombone, povišice, kolače, narodu dati, je li, još malo obećanja.
Da budem skroz jasan, mi u Klubu Mosta apsolutno podržavamo povećanje plaće i mislimo da oni do sad uopće nisu bili adekvatni i suci, kao i DORH trebaju imati kvalitetne plaće jer netko tko radi tako odgovoran posao i trebao bi donositi pravedne i poštene presude, nije u redu da nema adekvatno tome shodno i plaće.
I pozdravljamo i regres i uskrsnice i sve ostalo, naknade za prijevoz, što do sada nije bilo u ovoj branši omogućeno, pozdravljamo da im se sada, makar prije izbora to riješi, ali, kako bi ja vama sad to rekao, narode, jer uvijek govorim samo narodu, ne može neovisno i pravedno sudstvo vama skrojiti netko tko sam podupire da sudstvo bude ovisno i da bude nepravedno. Ne može.
Zašto ne može? Pa zato jer njima to ne odgovara. Pa morali bi otići kupiti kamion toplih pidžama i oni to znaju i zato oni na ključna mjesta, na ključna mjera dovode ljude koji će njima čuvati bokove. I da bi se tu dogodila ona istinska reforma, vi morate postavit čovjeka koji će bit potpuno odcijepljen od moći politike, tko će tu doći u doslovnom smislu iz ideala.
Ali kako da vam o idealima pričaju oni kojima je ideal kreditna kartica? Kako da vam o idealima pričaju oni koji razmišljaju samo kako proširiti svoju koruptivnu hobotnicu, kako se umrežiti, kako osigurat pozicije? Kako da, kako da takvu Hrvatsku urede nekako drugačije oni sami. To nije moguće.
I zato građani RH, ja ću vam reći ovako, imate priliku izaći na izbore i pojačati to svjetlo u našem društvu, da taj mrak koji se nadvio nad našu domovinu da malo bude manji. I onda da dođe vrijeme kada će otići jer što je jače svjetlo, mraka nema i Hrvatska je predivna zemlja, komadić raja na ovoj planeti, ali umorili smo se, umorili smo se od korupcije, umorili smo se od nepotizma, umorili smo se od kriterija dvostrukih mjerila, umorili smo se ono rodijačkoj liniji, umorili smo se od toga što su nam napravili s našom Hrvatskom i meni je jasno da ova ekipica koja je postavljena na pozicije, koji su uhljebići, oni moraju obraniti, oni se moraju obraniti, čovječe, oni će izaći, oni će podržati one koji su ih tamo uhljebili.
Ali vi, dragi ljudi, vas milijun i 673 tisuće, milijun i 673 tisuće koji do sada niste izlazili na izbore, sva moć je u vašim rukama. Vi držite svu moć i sudbina Hrvatske je u vašim rukama i ako vi odlučite, na vama je sve, ako vi odlučite, sve može bit potpuno drugačije. Vas pozivam da ne budete heroji dnevnog boravka, pozivam vas da budete hrabri, pozivam vas da izađete na izbore i da glasujete po svojoj savjesti.

Sanader, Ante (HDZ)

Slijedi rasprava u ime Kluba zastupnika HDZ-a, poštovanog zastupnika Dražena Bošnjakovića.

Bošnjaković, Dražen (HDZ)

Hvala lijepo g. potpredsjedniče, poštovani državni tajniče, kolegice i kolege, pred nama je, evo, 2 zakona, imamo objedinjenu raspravu, zakon o izmjenama zakona o plaćama i materijalnim pravima pravosudnih dužnosnika i izmjene Zakona o sudovima.
Dakle kada sve zbrojimo, povećanja plaća koja su bila u zadnjih nekoliko godina, vidimo da je osnovica za plaće pravosudnih dužnosnika 2019. rasla za 6%, dakle prošle godine za 13 i nešto posto i sada ovime za 11, to je ukupno u zadnjih nekoliko godina 30% je rasla osnovica. Ne samo to nego su se usklađivali i koeficijenti na nekim mjestima su koeficijenti otišli gore kao što će to i danas biti, pored toga, sada smo po prvi put zapravo uveli da suci imaju i neka materijalna prava koja nisu imali, a to je i troškovi vezano za transport, to je i regres, to je i božićnica, to je i uskrsnica i dar za dijete, što je sve skupa kad se zbroji u jednoj godini i nije malo i nije beznačajno. Bez svega toga suci su bili i netko je već prije mene rekao, mislim kolega Milošević da nije lako postati sudac, da tu ima cijeli niz filtera, cijeli niz procedura, od položenog pravosudnog ispita pa ispita ili same državne škole za suce i nakon toga se kandidirati na sami ovaj javni poziv ili natječaj.
To su sve zapravo neke stvari koje su vrlo bitne i koje su zapravo, koje nisu lake jer život suca i državnog odvjetnika, zamjenika državnog odvjetnika, to nije u principu, to nije običan rad, to nije funkcija gdje netko dođe u 8 ujutro i ode u 3 ili 4 popodne s posla i sutra se vrati, nego to je zapravo jedan način i stil života gdje vi te predmete, zapravo ti ljudi nose sa sobom, s njima idu spavati, s njima se bude, mnoge stvari koje su drugim ljudima i drugim ovaj članovima društva dozvoljeno, ovdje nisu dozvoljene, ne mogu biti članovi nadzornih odbora i zapravo oni gdje god jesu, moraju pokazivati jedan poseban status, da su oni suci, da su oni državni odvjetnici, što sve skupa vrlo često ovaj, iziskiva i posebne, posebne napore.
Pa čak i ovo povećanje, čini mi se da je jako važno jer imamo mi i neke stvari sa kojima zapravo nismo sretni da postoje uopće u segmentu pravosuđa, sjetimo se onih stečajnih upravitelja, one afere, ne znam, sa sucima u Osijeku, primanja mita, novaca, ovoga, onoga, to je sve skupa stvar postupaka koji se vode i vjerujem da će oni završiti sukladno zakonu i da zapravo takve stvari u budućnosti nećemo imati. Sada ja bih rekao nakon dugo vremena imamo vrlo pristojne plaće u ovom segmentu i evo ja što sam razgovarao sa jednim dijelom sudaca je li nekako u mom krugu zaista svi ovaj odaju priznanje ovom povećanju i svi kažu da je to uredu. Ima prostora za napredak sasvim sigurno, ali to treba zapravo, to treba riješiti sa udrugom i treba komunicirat u okviru radne skupine, ne znam bilo je govora i o, i o određenim rasponima plaća unutar platnih razreda koje bi možda trebalo uvesti ili takve stvari.
Također oni drugi ljudi koji čine pravosudni sustav, to su službenici, državni službenici i namještenici njima su plaće išle češće možda češće ovaj gore, ali problem je u tome što oni imaju relativno nisku osnovicu i tu je potrebno bilo više napora da oni koliko toliko pristojne plaće također ovaj imaju.
Ja bih rekao da u cijelom ovom postupku znamo da je prošle godine to bilo vrlo teško, imali smo inflaciju, imali smo zapravo razne uvjete u društvu ali mi se čini da je ministarstvo i Vlada zapravo zauzela tu jedan dobar stav i da je na koncu ipak postigla jedan dobar i pristojan dogovor sa predstavnicima pravosudnih dužnosnika i po tome i po tome zapravo radi.
Također mislim da i društvo naše kao društvo, kao cjelina pokazalo određenu zrelost i da je stalo na stranu ovaj i pravosudnih dužnosnika i da je i samo ocijenilo kako zapravo te plaće u uvjetima u kojima jesu i ovaj treba svakako povećati, treba ih dići.
Dakle ovim zakonom se danas povećava osnovica koja je povećana i prošle godine i 2019. godine, usklađuju se koeficijenti jer ovaj nedvojbeno je da ovim povećanjem što je bilo opravdano da suci prvog stupnja dobiju što je moguće veće povećanje i prije jer oni rade onaj rudarski posao sa strankama, zakazuju rasprave i zapravo su poprilično opterećeni, ali ta osnovica kako se i koeficijent prošle godine digao to je malo napravilo jednu onako ja bih rekao situaciju koja nije baš ujednačena da su oni se jako približili sucima županijskih sudova i mi danas imamo u principu ovdje da koeficijent sucima županijskim sudova povećavamo što je opet stvorilo nekakve razlike u odnosu na čelnike općinskih sudova i županijskom što je ovdje također, što je ovdje također ispravljeno. Ali pregovori trebaju ići dalje, rasprava treba ići dalje i ima prostora za napredak sasvim sigurno i ovdje, a ovo je definitivno materijalna prava koja se oni zakonom uvode za pravosudne dužnosnike i to je jedan značajan dio jel to omogućava i regresnicu za, regres za godišnji odmor, to donosi i uskrsnicu, božićnicu, dar za djecu, to su sve ovaj, to su sve bitne stvari u poboljšanju tog materijalnog položaja.
Neovisno sudstvo je vrlo važna, postoji jedan zaključak Odbora za pravosuđe Vijeća Europe da su i plaće i njene visine da i one jako ovaj sudjeluju u tome i da su jedan važan element zapravo neovisnosti jel bit sudac, bit zamjenik državnog odvjetnika radit tako težak posao zapravo za nekakvu plaću koja ne omogućava zapravo nekakav pristojan i normalan život je vrlo teško i to sasvim sigurno utječe na sve ono.
Što se tiče Zakona o sudovima ja bih rekao nisu to možda neke revolucionarne izmjene koje će sada strašno pomaknuti sustav ovdje ili ondje, ali svaka ona promjena koja je ovdje navedena mislim da ide u dobrom smjeru jer digitalizacija i naše pravosuđe je otišlo dosta daleko vezano za digitalizaciju. Znamo zapravo da imamo elektroničku komunikaciju suda sa strankama. Znamo da imamo i rasprave na daljinu, dakle ne mora se dolazit na sud, ali objava svih odluka ona će sasvim sigurno doprinijet većoj transparentnosti što će dovesti do većeg povjerenja, a naravno vrlo je važno da dobijamo nove alate da više sudovi ujednačavaju sudsku praksu.
Što se tiče ovog bilo je govora i o zahtjevu za pravo na suđenje u razumom roku i mislim da je i to dobro da se kada se odlučuje o zahtjevu za suđenje u razumnom roku da se odredi odmah vrijeme u kojem predmet treba riješiti, ali također i da se odredi kolika je ta naknada vezana kada je to pravo povrijeđeno. Iako mislim da cijeli taj institut onda ćemo moći kao društvo biti zadovoljni kad cijeli taj institut bude vrlo rijetko primjenjivan ili kad budemo vidjeli zapravo da je zaista u onim najminimalnijim slučajevima uopće neko poteže za takvim zahtjevom. Sve dok taj zahtjev imamo i dok je on bitan i dok je veliki broj njegovih predmeta to je znači upozorenje da, da ovaj još uvijek smo spori.
Da, naravno na ovako veliki broj predmeta bilo je govora jel to ne znam 800 tisuća jel to milion i nešto tisuća, ali ja mislim da se taj broj stabilizirao negdje na oko, oko milion predmeta godišnje koji dolaze u rad naših sudova i to je još uvijek veliki broj na, na zemlju od 3 miliona 800 tisuća stanovnika ako mi godišnje imamo više od milion predmeta to je jako puno i nije to ja mislim posljedica toga što naši sudovi loše rade ili što ne žele raditi ili tako nešto nego trebali bi zaista provesti zaista detaljnu analizu zbog čega je to tako, zašto dolazi do toga i ovaj radit na onim nekakvim platformama koje dovode do tako velikog broja predmeta. Sjećam se jednom je došla jedna udruga poslodavaca pa smo razgovarali, oni su naravno iznijeli svoje veliko nezadovoljstvo sporošću i svim time, svim problemima u pravosuđu. Ja sam tada pitao, a da li vi kao udruga radite nešto na podizanju poslovnog morala, da li radite u principu na tome da poduzetnik plati drugom poduzetniku koji mu je nekakvu uslugu napravio, koji je izvršio nekakav posao kako on ne bi uskraćen za novce? E tu odgovora nije bilo, ali hoću reći svi kao članovi društva moramo raditi na dizanju jedne svijesti, jednog morala u društvu da je potrebno poštivat zakone i na taj način ćemo doći i do manjeg broja predmeta na našim sudovima. Ovim zakonom se također ja misli rade i neke tehničke stvari ovako malo, malo ovaj spec…, baš koje su specijalizirane, pa primjerice koje govore o inspektorima pravosudne inspekcije unutar ministarstva od koje se vrlo često očekuje nešto što njoj nije u nadležnosti jel, ona ne odlučuje o, o predmetima, ona ne odlučuje o tome kako treba neki predmet uzet u rad, ona se zapravo najviše i ponajviše bavi, bavi urednošću financijskog poslovanja nekakvog suda i s te strane ovo je dobro rješenje da zapravo ti inspektori mogu biti i ekonomisti koji tu materiju možda bolje razumiju nego, nego sami suci.
Ono što je za pozdravit definitivno je da će se ovim zakonom se posvećuje posebna pozornost onim sucima koji rade na predmeta nasilja u obitelji, nasilja prema ženama i tu ja mislim da je ova Vlada napravila u zadnjih nekoliko godina zaista velike iskorake na način da su mijenjani i KZ i Zakon o kaznenom postupku i Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji gdje su se kazne povećavale, nekakva kaznena djela su se i drugačije definirala, drugačije zapravo opisano biće kaznenog djela i tu je bila vrlo dobra suradnja sa, sa svima ovaj i udrugama koje se tim pitanjem bave, tako da mislim da je i to dobro.
Što se tiče vještaka, znamo da su vještaci jako puno ovaj komunicirali sa ministarstvom i mislim da je ovo dobro rješenje da vještačenje mogu po posebnom nalogu obavljati i ustanove, da to ne moraju bit samo fizičke ovaj osobe. Tako da meni se čini da je ovo jedan u nizu dobrih iskoraka koji će sigurno dovest do bolje situacije, ali sve ono što zapravo radimo moramo radit još aktivnije i digitalizaciju, znači elektroničku komunikaciju sudova sa drugim strankama i rasprave na daljinu, ali ono što je važno moramo osiguravat kao društvo pristojne uvjete za rad sudova jer negdje su oni dobri, negdje su manje dobri, a negdje su u vrlo lošem stanju te zgrade gdje ti ljudi rade, rade i žive. U svakom slučaju ono što vidimo, vidimo da je najveća zgrada i zgrada gdje ima najviše sudaca, a to je Općinski građanski sud u Zagrebu, vidimo da ona ima velike izmjene, da to više nije zgrada gdje suci ovaj su unutar tog prostora izloženi propuhu jer nije dobra stolarija, to je sad promijenjeno, tako da to je za pozdravit. Također i zgrada Županijskog suda u Zagrebu koja je teško stradala u potresu se obnavlja. Imamo u Zagrebu zapravo odnedavno novu gruntovnu, najveću gruntovnu u Hrvatskoj, to je preko puta Laube, na Trgu pravde. Evo nedavno je bilo otvorenje zgrade u Splitu, to je općinski sud koji se sada sa Dračevca, to je kolega Brčić u replici spomenio, koja se seli na Trg pravde, to je jedan prostor koji puno bolje izgleda, izgleda reprezentativno, to je ona zgrada davno što je kupljena još …/Govornik se ne razumije./…sada je samo dodat gore još jedan kat i sve je to lijepo uređeno.
A sjetimo se, imali smo Državno odvjetništvo u Gajevoj gdje su ljudi sjedili tamo po hodnicima među spisima, ali sada je recimo ova Vlada isto prije par godina našla jedan adekvatan dobar prostor, adekvatan dobar prostor na Kvatriću u Zagrebu koji apsolutno zadovoljava njihove potrebe.
Neki dan je otvoren Arhivski centar za, za ovaj zemljišne knjige u Gospiću, što je isto veliki iskorak, tako da ćemo raščistiti i arhive na taj način i sad kad sve to zajedno pogledamo vidimo da je materijalni položaj sudaca poboljšan, da imamo digitalizaciju, da imamo zapravo cijeli niz novina koje su uvedene i koje bi zapravo trebale dovest do jednog boljeg rada pravosuđa.
Podržavamo ove izmjene, smatramo da je dobrodošlo da suci i drugi pravosudni dužnosnici imaju veće plaće u sustavu i sve ove mjere koje donosi i Zakon o sudovima svako u svom segmentu će sigurno doprinjet boljem radu i kvalitetnijem radu u pravosuđu, hvala lijepo.

Sanader, Ante (HDZ)

Slijedi rasprava u ime Kluba zastupnica Centra, GLAS-a i Stranke s imenom i prezimenom poštovane zastupnice Anke Mrak-Taritaš.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)

Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče HS.
Poštovani državni tajniče, kolegice i kolege.
Pred nama su evo u objedinjenoj proceduri dva zakona, jedan je Zakon koji je u hitnoj proceduri, o plaćama i drugim materijalnim pravima pravosudnih dužnosnika, a drugi je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima. Dakle, ja neću reći nikakvu novu stvar koja se već nije toliko puta i spomenula i u javnom prostoru i s ove govornice dakle u cijeloj javnosti, a to je da naši građani i mi svi zajedno nismo zadovoljni sa stanjem u pravosuđu. Kad se ocjenjuje stanje u pravosuđu, kad se ocjenjuje na razini EU, kad se po određenim kriterijima to definira onda se zaista ne možemo nekako pohvaliti mjestom koje zauzimamo.
Jednako tako i referirat ću se na kolegu Bošnjakovića koji je rekao kad su bili poduzetnici, poduzetnici su uvijek ukazivali na to da oni žele da stanje u pravosuđu bude u redu, da dođu u jednu uređenu zemlju i …/Govornik se ne razumije./…niko nema čarobni štapić. Ja si ne umišljam da neko ima čarobni štapić, no međutim napori bi trebali biti znatno jači i govoriti na različitim razinama i različitim nivoima.
Mi pred sobom imamo dakle povećanje plaća pravosudnih dužnika koje je povećanje za nekakvih dodatnih 11,5%. Uvijek govorimo o tome i ukazujemo na činjenicu da zaista, da su plaće u javnim službama tako i kad je riječ o pravosudnim dužnosnicima male, da je pitanje ko će vam se javiti, da su tu nekakve negativne selekcije i stoga određena povećanja koje jesu mi uvijek podržavamo.
Kad pročitate obrazloženje inače ovog zakona vrlo zanimljivo je način na koji se barata podacima, pa i u obrazloženju i to moram istaći jer je zanimljivo kaže u obrazloženju, kaže kraj 2014. je pred sudovima bilo 616.686 neriješenih predmeta, a 31. prosinca 2023. 470.613 neriješenih predmeta.
U svakom podatku, u svakoj statistici se mora podatak usporediti s nečim pa bi bilo zanimljivo te podatke usporediti sa brojem zaprimljenih predmeta na razini godinu dana, pa kad se onda vidi da je zaprimljenih predmeta znatno manje onda je i ovo logično, ali to je da obrazloženja koja dobivamo trebamo biti korektna i trebaju biti jasna i trebaju ovako kad govorite apsolutna brojka onda se zaista tom brojkom može manipulirati, a znamo i zašto je takva usporedba ovdje napravljena.
Kroz ovu, kroz ovaj zakon se između ostalog predlaže pravosudnim dužnostima priznati određena prava koja ostvaraju službenici zaposleni u pravosudnim tijelima, a to su pravo naknade troškova prijevoza na posao i s posla, godišnja nagrada za uskršnje i božićne blagdane, dar za dijete do navršenih 15 godina života, regres za korištenje godišnjeg odmora te pravo na sistematski pregled.
E sad, ja principijelno stvarno nemam ništa protiv da postoje određena prava koja se dobiva i kad pročitate ta prava namjerno sam ih pročitala, zaista mi se čini da bi možda pravo na sistematski pregled ili nekakve druge stvari trebalo imati sve, ali ono što postavljam kao pitanje i postavit ću kao pitanje vama. Dakle, ovo su prava koja dobivaju pravosudni dužnosnici, ja vas pitam zašto mi među dužnosnike onda s određenim pravima imamo različite kategorije, pa ćemo imati pravosudne dužnosnike s jednim pravima, pa imamo lokalne dužnosnike s nekim drugim pravima, pa onda imamo dužnosnike na državnoj razini sa pravima ili bez prava. Da li je došlo vrijeme, da li je došlo to da probamo razmisliti i vidjeti što ta prava jesu? Da li su to prava ili je to minimalni standard koji se treba imati?
Meni se čini da postoje neke, neka, neke stvari kao što je ovo pravo na sistematski pregled da su to neki standardi koje bi trebao, da su to neki standardi, da to nije pravo, da je nešto što bi trebalo biti uobičajeno.
Dakle, apsolutno smo mišljenja i stava da plaće pravosudnih dužnosnika zaista trebamo povećati i da one moraju biti na određeni način sukladno poslu koji rade i ako ima u državnoj riznici novaca, a po svemu sudeći ima da to jer ovo je jedna od stva… zadnjih stvari koje ćemo donijeti po hitnom postupku, dakle da se to ostvari. Ali kad je riječ o određenim pravima bilo bi dobro razmisliti da nemamo sad dužnosnike različitih kategorija jer ćemo imati dužnosnice, dužnosnike s pravima i dužnosnike bez prava i to moram priznati da me je, da me na principijelnoj razini zasmetalo i mislim da to jednostavno na ovaj način definirano nije dobro.
Jednako tako referirat ću se, dakle ovo je dob… zadnji tjedan smo u sazivu ovog sabora i sigurno da će brdo naših obraćanja s ove govornice bez obzira da li je obraćanje u ime kluba ili pojedinačno biti raz… na različit način predizborni govori i teško se tom zovu sirene svaki put oduprijeti, ali ja nekako mislim da način na koji ste radili sve vrijeme morate biti i sad pa se ipak želim referirati glavninom na ono što imamo u zakonima i što je u zakonskim prijedlozima.
Pa kad dođemo do zakonskog prijedloga izmjena i dopuna Zakona o sudovima apsolutno godinama je traženo i godinama se ukazivalo na činjenicu da bi trebali na sudovima imati suce koji se raspoređuju na vrlo osjetljive predmete jer je riječ o osjetljivim predmetima, a to su predmeti nasilja u obitelji, nasilja nad djecom. Dakle, mi ćemo u ovom sazivu sabora i donijeti izmjene i dopune Kaznenog zakona koje je naš vrli premijer Andrej Pleković onako kukavičje zagadio sa lex AP-om kojim ćemo definirati što je femicid i gdje ćemo imati jasne odredbe i jasno definirano i nije bilo nikog od nas koji to nije pozdravio, ali je s jedne strane bila ta jedna tuga, nemoć koja je vezana uz to da tako jednu dobru stvar idete onako zagaditi s nečim lošim, ali mi smo se navikli pa onda tome je tako.
Ali ono što je važno, važno je zapravo da zaista ja se s ove govornice puno puta sam se zalagala za temu edukacije. I mislim da je tema edukacije izuzetno važna kad je nasilju u obitelji, kad je riječ o femicidu, kad je riječ o nasilju nad djecom onda ta edukacija ide do od najranije životne dobi, od vrtića preko osnovnih škola i srednjih, ali ono što je puno važnije a to je da oni završavaju i sa edukacijom sudaca. I mi zaista trebamo imati suce koji su educirani za takove teške, teške zaista teške i naporne predmete i nećemo ih imati preko noći. Tu naravno po dobroj praksi ove Vlade kad ne znaš riješit problem onda predvidiš pravilnik, pa i ovdje je rečeno da će program i način održavanja stručnog usavršavanja će propisati ministar nadležan za poslove pravosuđa, ali ono što bi danas već trebali imati, već danas bi trebali imati na sudovima određeni broj sudaca koji zaista ima iskustva, a i imamo ih i postoje neki suci koji zaista imaju dugogodišnje iskustvo, koji su vezani uz te vrlo, vrlo osjetljive, vrlo naporne, vrlo teške predmete.
Jednako tako ono što uvijek se zalažemo i što uvijek naglašavamo, a to je ujednačenost sudske prakse. To je nešto što nam je potrebno. Nedopustivo je da suci, dakle ne referiram se samo na ovu temu nego općenito na temu suđenja, nedopustivo je da suci na različitim sudovima različito sude. Dakle, i onda imate one natpise koji su u medijima kad izvlačite i neke suce koji sude za opće dobro, koji uzimaju olakotne okolnosti nešto što zasigurno ne smije i ne treba biti olakotna okolnost.
Posebna rak rana našeg pravosuđa, posebna rak rana kada je riječ o suđenju je tema suđenja u razumnom roku. Dakle, to je nešto što, na što svi ukazuju, to je nešto što imamo primjera i nekih slučajeva koji su i medijski interesantni. Dakle, to je ona zaštita prava na suđenje u razumnom roku. I sad kaže da je ta zaštita prava treba odrediti rok u pravilu od najdulje 6 mjeseci osim ako okolnosti slučajeva ne određuju dulji rok.
Dakle, kad krene suđenje u razumnom roku, kad ti razumni rokovi stvarno se budu poštivali onda ćemo imati i odnos prema pravosuđu, odnos prema sudovima sigurna sam znatno drugačiji nego što to imamo danas. I to je nešto na čemu treba inzistirati. Ali to je nešto na čemu trebaju inzistirati i sami suci.
Ja sam sigurna da kad netko dobro, odgovorno i savjesno obavlja svoj posao da mu nije ugodno vidjeti, da kad govori dugi su procesi kad se izvlače van predmeti koji traju godinama. Jer to vam je ko ono kad idete u školu i u jutro dođete na vrijeme i kažu kasne. Pa ne kasne svi, samo kasne neki. Tako vam je i ovdje, imate ljude koji zaista odgovorno i savjesno rade svoj posao, ali imate i onih kojima je uobičajena praksa suditi ne mjesecima, ne godinama nego desetljećima i to jednako tako sama struka treba prepoznati i sama struka treba reagirati.
Postoje još dvije stvari na koje želim ukazati. Jedna stvar je da ovim zakonom se propisuju posebna radna mjesta zemljišno-knjižnih, sudskih savjetnika. Dakle, ponovo imamo taj problem sa zemljišnim, dakle neću reći da imamo problem ali opet ukazujemo na problem rada gruntovnica koje trebaju biti brže, koje trebaju biti ekspeditivnije, gdje bi trebalo biti ujednačenije, gdje bi trebalo biti na vrijeme kroz sjećate se dobro da smo u ovom sazivu Sabora imali i niz izmjena zakona od uvođenja javnog bilježnika, pa sve ostalo. Ali imam osjećaj kao da sve zajedno ne rezultira onim što smo htjeli biti, a da to sve bude brže i ekspeditivnije.
I postoji nešto što se još želim posebno osvrnuti a to su obavljanje poslova pravosudnih inspektora gdje tu sad pravosudni inspektori dopunjuju se i završenim studijima ekonomije obzirom da nadzora imaju i financijsko-materijalno poslovanje sudova, dakle nadzire i financijsko-materijalno poslovanje sudova.
I tu se želim referirati na onog kog, tko će, tko je izglasan da bude glavni državni odvjetnik, a ja se duboko nadam da neće u tu stolicu sjesti ili ako sjedne da će vrlo kratko trajati. Kad je bilo saslušanje na nadležnom odboru, kad je između ostalog na neke druge stvari lagao ja sam ga pitala jedno vrlo jednostavno pitanje, a to je da je on u svom uvodnom obraćanju u svom programu rekao da postoji određeno i nezadovoljstvo državnim odvjetništvom, da postoje određeni problemi i ostalo.
Ja sam ga pitala kako to mislite riješiti, a onda mi je on odgovorio da će to riješiti na način da pozovem inspekciju, dakle riječ je o pravosudnim inspektorima, da će ih pozvati da oni naprave analizu ili kako se to možda u nekim drugim slučajevima zove clean start.
Ja kao prvo se duboko nadam da taj dečko koji je, nije se slučajno javio na natječaj za glavnog državnog odvjetnika, koji već prije, za vrijeme samog natječaja pokazao svoje pravo lik i djelo, a to je da lagati i nije baš nešto mu strašno da dođe na saborski odbor pa se malo slaže pa kažem ne znam malo sam zaboravio. Jednako tako je pokazao što misli o lex AP-u pa je tada rekao, dakle postoje tri stvari o lex AP-u pa je tada rekao da eto da on misli da je ta odredba u zakonu dobra, čak štoviše branio ju je i u nekakvoj raspravi objašnjavao zašto je ona dobra. I treću stvar koju je tada izrekao je taj svoj odnos prema EPO-u, odnosno na način gdje on jednako tako misli da uloga EPO-a je zapravo precijenjena i da ne treba sad tu nešto strašno istraživati. Ali kad je, kad ga se pitalo kako misliš riješiti problem na koji si sam ukazao u svom programu i sve ostalo, onda je taj problem mislio riješiti na način da to prebaci na nekog drugog.
Ja inače mislim da zaista treba voditi računa da pravosudni inspektori imaju adekvatnija iskustva i znanja, ali moje iskustvo govori o još jednom drugom. Kad im dajete previše, dakle previše im poslova ili previše još dajete dodatnih uvjeta pitanje je tko će vam se na tako jedan zahtjevan i osjetljivi i ozbiljan posao javiti.
Hvala lijepo.

Sanader, Ante (HDZ)

Slijedi rasprava u ime Kluba zastupnika MOŽEMO poštovane Urše Raukar-Gamulin.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)

Zahvaljujem vam gospodine predsjedavajući, uvaženi ministre.
Dakle, prva ću o povećanju plaća sudaca. Dakle, moram tu navesti neke komentare koji dolaze iz same struke da su zapravo beznačajne razlike između plaća sudaca županijskih sudova i Visokog kaznenog suda. Uskočki sudci županijskog suda imaju jednak koeficijent kao i suci Visokog kaznenog suda što se ocjenjuje neprikladnim, jer Visoki kazneni sud odlučuje o žalbama protiv odluke upravo tih sudaca.
Nadalje, obični sudci Županijskog suda, dakle ne uskočki dodatno zarađuju dežurstvima koja na Visokom kaznenom sudu ne postoje. Imaju olakšice za djecu, dok suci Visokog kaznenog suda zbog svoje dobi tu djecu naravno nemaju. I da je interes za javljanje na Visoki kazneni sud sigurno baš zbog toga manje, dakle ista plaća, a teži posao govore i dva natječaja u zadnje vrijeme na kojima se tražilo po 3 suca za Visoki kazneni sud, a odaziv je bio vrlo slab ne ulazeći sad u kvalitetu kandidata, dovoljno je pogledati broj zainteresiranih. Posljednji natječaj je završio s odustankom jednog od samo 4 kandidata. Dakle iz tih komentara jasno je da se ovim povećanjima nažalost nije vodilo računa o svim pravednim odnosima među sucima i otvara se i generalno pitanje kako sad dužnosnici, što suci jesu, imaju i materijalna prava i znači li to da će svi dužnosnici dobiti ta materijalna prava ili će opet nastati neke različite kategorije dužnosnika, oni koji imaju materijalna prava i oni koji nemaju materijalna prava?
Što se tiče Zakona o sudovima, ja ću naprosto ponoviti svoju raspravu, dobar dan, iz prvog čitanja jer ništa o čemu smo govorili, a smatramo to doista važnim, nije uzeto u obzir. Dakle, treba još jednom danas ovdje ponoviti zaista sramotnu činjenicu da smo po percepciji neovisnosti pravosuđa na samom začelju u EU i naravno to je prevladavajuća okolnost u kojoj raspravljamo o ovom zakonu.
Dakle kao što znamo izmjene i dopune se bave obavezom javnih objava svih sudskih odluka kojima se postupak dovršava, zatim posebnim uvjetima za suce koji rade na predmetima u temi nasilja u obitelji, te unaprjeđenjem zaštite prava na suđenje u razumnom roku. Javna objava sudskih odluka jest naravno jedan od neophodnih koraka u postizanju višeg stupnja transparentnosti u pravosuđu, te je naravno važno i za struku, pa i za naravno širu javnost zbog ujednačavanja sudske prakse, te zbog lakšeg pokretanja sudske revizije, zbog različite sudske prakse. Dosada je bilo objavljivano oko 5% odluka županijskih sudova i još manji broj, postotak odluka općinskih sudova, što je zaista zanemariv broj objava.
No ono što smo govorili u prvom čitanju ponovit ću ponovno sada, potpuna anonimizacija objavljenih sudskih odluka je upitna jer potpunom anonimizacijom se ne doprinosi transparentnosti pravosuđa, čak dapače. Naime, za viši stupanj transparentnosti našeg pravosuđa neophodno je da naročito u predmetima od javnog interesa kao što je na prvom mjestu korupcija i to što je specifikum za Hrvatsku, jučer smo to čuli u intervjuima kod gđe. Laptoš, baš u Hrvatskoj je specifikum korupcije među visokim državnim dužnosnicima, dakle neophodno je da javnost bude u potpunosti upoznata sa sudskim odlukama i kome se i za što konkretno sudilo. Dovoljno je pogledati presude Europskog suda za ljudska prava koje se nazivaju po nazivima ili imenima stranaka kao što je npr. Marić protiv Hrvatske, Glavinić i Marković protiv Hrvatske i to naravno jasno ukazuje da obaveza potpune anonimizacije sudskih odluka ne proizlazi nužno iz Uredbe EU-a o zaštiti podataka jer vjerujemo da Europski sud za ljudska prava ponešto zna o, o pravilima GDPR-a.
Treba i napomenuti da zbog anonimizacije objava presuda na Vrhovnom sudu ponekad kasne presude dakle objavljivanje kasni više mjeseci, pa čak do godinu dana dok se presude Europskog suda za ljudska prava objavljuju isti dan.
Potrebno je također napomenuti podosta nevjerojatno da, ta činjenica da sada pristup ovom sustavu SupraNova nemaju čak ni odvjetnici, pa čak ni državni odvjetnici.
I treba podsjetiti da je predsjednik Vrhovnog suda 5. srpnja prošle godine donio uputu po kojoj se postupci pred trgovačkim sudovima izuzimaju iz postupka, od postupka naime anonimizacije jer su i priprema ročišta, kao i glavne rasprave javni, te nema potrebe i ne postoji opravdani razlog da se presude anonimiziraju osim naravno u onim slučajevima isključenja javnosti i po Ustavu RH, čl. 117. po redakcijski pročišćenom tekstu objavljenom na stranicama Ustavnog suda, a čl. 120. po tekstu Ustava objavljenom na stranicama sabora još jednom bih napomenula da je zaista nevjerojatno da imamo dvije verzije Ustava RH, jedan na Ustavnom sudu, a drugi na stranicama sabora. No svakako taj članak glasi, sudske su rasprave javne i presude se izriču javno u ime RH. I onda su navedeni opravdani razlozi kada se javnost može isključiti iz dijela ili iz cijele rasprave i tu odredbu Ustava trebala bi i morala bi slijediti i odredba o anonimizaciji jer u pravosuđu koje slabo funkcionira u društvu sa visokim stupnjem korupcije od velike je važnosti da sudske odluke ne budu generalno anonimizirane već jedino u slučajevima, kao što sam rekla, kad ni rasprava nije javna.
Ponovit ćemo također da je neprihvatljivo da ministar pravilnikom propisuje način anonimizacije jer to bi trebao normirati sabor, a ne izvršna vlast. I zato ponovno ponovit ću po ne znam koji put, smatramo da takvu odredbu dakle slijedeći Ustav RH trebalo je unijeti i u ove izmjene i dopune.
Nadalje, za odredbe koje propisuju posebne uvjete za suce koji rade na predmetima nasilja u obitelji smatramo da se moralo prihvatiti argumentiranu primjedbu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova koja se zalagala u javnoj raspravi za licenciranje sudaca za rad na predmetima nasilja u obitelji, kako je i predviđeno akcijskim planom za provedbu Nacionalnog plana, plana za ravnopravnost spolova, konkretno mjerom 3.12 na koju se poziva i izvođa… izrađivač ovog prijedloga. S obzirom na zabrinjavajuće stanje s nasiljem u obitelji trebalo bi stremiti ustrojavanju posebnih odjela na svim sudovima i svim državnim odvjetništvima sa specijaliziranim sucima i sutkinjama i državnim odvjetnicima i odvjetnicima samo za obiteljsko i rodno uvjetovano nasilje kako i preporučuje pravobraniteljica za ravnopravnost spolova.
U prilog tome ponovit ću govori poražavajuća i užasna činjenica da je u posljednjih 20 godina ubijeno čak 400 stotine žena, a samo lani njih 13. Hrvatska je na 3 mjestu u EU po broju femicida i tu poražavajuću statistiku treba hitno mijenjati čemu može sigurno značajno pridonijeti i stručnije i posvećenije suđenje. No, nažalost za to nije bilo sluha. Ne treba se čuditi kada znamo da nositelji lista, dakle XI izbornih jedinica kod HDZ-a su samo muškarci, pa onda znamo koliko im je do žena pa i do zlostavljanja.
Pozdravljamo izmjenu da se u zahtjev o suđenju u razumnom roku uz propisivanje rokova za rješavanje predmeta istovremeno propisuje i primjerena naknada, a ne kao dosada da stranka tek u slučaju da sudac prekorači rok u kojem je trebao donijeti odluku može podnijeti zahtjev za isplatu primjerene naknade, no naravno ostaje problem o kojem smo govorili u prvom čitanju. To su preniske primjerene naknade koje mogu biti najviše 4.650 eura. To je stara cifra preračunata iz prije 35 tisuća kuna, preračunata u eure, cifra koja je naravno debelo preniska, a ždere ju svakim danom i inflacija. I nevjerojatno je da je predlagač ovih izmjena i dopuna potpuno ignorirao i inflaciju i mahniti rast cijena svega i ostavio svotu koja je godinama ista.
Smatramo i dalje neophodnim da se iznosi, iznosi za primjerene naknade značajno povise i najučinkovitije bi bilo da se ne propisuju maksimumi nego da se to određuje po predmetu ovisno o duljini i naravno težini spora. Tek sa značajnim povećanjem primjerena naknada može biti i pravična i ispuniti ono što joj je i cilj, a to je preventivna svrha kako bi se pridonijelo trendu smanjivanja broja zahtjeva za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku odnosno kako bi se broj predmeta koji se vuku godinama, pa i desetljećima po sudovima smanjio.
No, eto zaključno predlagač se, predlagač ovih izmjena i dopuna Zakona o sudovima ostao je gluh na sve ove primjedbe naše iz prvog čitanja i ne samo naše nego i kolega iz oporbe i jasno je da ovoj Vladi nije stalo do transparentnosti rada pravosuđa kao ni do istinske i djelotvorne zaštite žena od nasilja. No, izbori su blizu.
Hvala.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)

Sada će u ime Kluba zastupnika SDP-a govorit kolega Majkl Ja… Mišel Jakšić.
Izvolite kolega.

Jakšić, Mišel (SDP)

Hvala poštovani potpredsjedniče.
Poštovani ministre, kolegice i kolege zastupnici, dakle puno toga je rečeno u ova dva čitanja o ovim zakonodavnim izmjenama, puno toga je rečeno u protekle 4 godine kad pričamo o hrvatskom pravosuđu, a i puno toga je rečeno o cjelokupnoj politici plaća u javnom sektoru jer o tome se priča stalno i intenziviralo se u proteklih nekoliko mjeseci.
Ono što bih svakako htio naglasiti u ime Kluba SDP-a da apsolutno pozdravljamo da se konačno bavimo politikom plaća u javnom sektoru jer jednostavno jasno znamo da neka radna mjesta više ne možemo ni zadržavati, ni popunjavati ako se ne promijeni politika plaća koja je sve ove godine bila neprimjerena.
Naravno da izražavamo žaljenje što ni to nije išlo nekim idealnim procesom i idealnim putom i što se pojavilo podosta i prijepora i neuralgičnih točaka i nekih opravdanih nezadovoljstava sa sindikalne scene, a kad pričamo o samom pravosuđu postavljamo si samo pitanje, prošlo ljeto kad smo imali vanrednu sjednicu sabora tada se tvrdilo da je oporba to isprovocirala zato jer ne zna zapravo što bi radila sama sa sobom, puno se radilo na plaćama pravosuđa, jako su ljudi sretni s uvjetima, jako je sve to super posloženo i onda si postaviš pitanje što se toliko dramatično promijenilo u planovima i stavovima HDZ-a da u roku 5 mjeseci smo apsolutno izmijenili ono što smo pričali o tome kakvo je stanje u pravosuđu.
Naravno da su nam potrebne kvalitetne plaće u pravosudnom sustavu jer svima bi nam trebao biti jedan jedini cilj da imamo neovisne institucije i da imamo najkvalitetnije moguće ljude u tim istim neovisnim institucijama.
Poboldat ću prvo neovisne institucije, dakle ono što se pojavljuje kao problem iz godine u godinu i što prepoznaju i građani u svim istraživanja koja se tiču stanja i stava prema hrvatskom pravosuđu to je da je percepcija samog pravosuđa izuzetno loša i da građani u tu neovisnost apsolutno ne vjeruju.
Nažalost ono što je vladajuća većina i radila u ovom mandatu, a ticalo se upravo toga kako pristupa neovisnim institucijama zasigurno nije doprinijelo tome da ljudi počnu više vjerovati u hrvatsko pravosuđe.
Imali smo izbor predsjednika Vrhovnoga suda koji je bio takav kakav je bio da bi onda u tim štrajkovima i raspravama o štrajkovima uspjeli saznati da predsjednik Vlade uopće ne razgovara sa predsjednikom Vrhovnog suda što je grub nasrtaj na trodiobu vlasti, ali on mu se očito ne sviđa jer nije iz njegovog kadrovskog bazena pa je to normalno.
Onda smo imali situaciju da i ta izvješća Vrhovnog suda su dolazila u sabor tek kad je oporba prikupila potpise.
Državno odvjetništvo je tema već nekoliko mjeseci. Nekoliko mjeseci se bavimo time tko će biti šef DORH-a, koje on ima karakteristike, da li je to najsretniji izbor i uopće se danas ne mislim trošiti na to tko je na kraju izabran za šefa Državnog odvjetništva, ali ono što bi htio reći da i taj proces je dobio jedan opori miris politike jer jednostavno je jasno da od svog tog pričanja o transparentnosti, otvorenosti, vjerodostojnosti, o tome koliko su kandidati bili kvalitetni ili ne kvalitetni iliti na kraju najkvalitetniji ostali smo na tome da ni predsjednik Vlade koji se kleo u otvorenost procesa na kraju nije znao objasniti zašto su kandidati trebali potpisati da bi uopće bili kandidati da pristaju na sigurnosnu provjeru, nije znao dati odgovor gdje je ta sigurnosna provjera i zašto je iščezla. Toliko o toj otvorenosti i transparentnosti.
Mogli bi sad tu i dodati da smo slušali rasprava jako puno kako je izabran daleko najkvalitetniji kandidat i da eto oporoba je protiv tog kandidata zato jer je protiv Hrvatske, ali nismo dobili odgovor zašto taj najkvalitetniji kandidat nije bio izbor Andreja Plenkovića za predsjednika Vrhovnog suda 2017. ili zašto nije bio izbor vladajuće većine za predsjednika Visokog kaznenog suda 2021.-2022.
Da sad ne brojimo sve afere koje su se vezale uz DORH jer je isto o tome rečeno jako puno želio bi samo skrenuti pažnju na to da i izvješća DORH-a u posljednje 2 godine dolaze u sabor samo kad oporba prikupi potpise. Toliko o tome da vladajući žele raspravljati o tome što raditi bolje sa DORH-om i isto tako bi želio navesti da su porazni podaci koji nam govore o tome koliko imamo praznih sistematiziranih mjesta u Državnom odvjetništvu.
Šlag na tortu ravnatelj USKOK-a gdje se nitko nije javio ni na natječaj. To nam govori da ni u samom sustavu više nema ljudi koji vjeruju da sustav može funkcionirati bolje.
Spomenut ću svakako i pučku pravobraniteljicu koja se baš nije ponešto nadolazila sa svojim izvješćima u Hrvatski sabor i naravno nešto što će danas opet biti tema u onoj slijedećoj točci, a to je Povjerenstvo za sprječavanje sukoba interesa gdje smo imali tu parodičnu situaciju da je gospođa Novaković smijenjena, a da sabor sa svojim izvješćima vidjela nije.
Zašto sam ovo sve pričao? Zato jer neovisnost ne možemo očekivati tako dugo dok postavljamo ili smjenjujemo sa neovisnih institucija ljude zato jer su stali negdje na žulj premijeru ili zato jer su mu se negdje zamjerili sa svojom činidbom.
I ne sumnjam da će si kolege iz vladajućih dati jako puno truda da rastumače da to nije tako, ali isto tako moraju biti svjesni da ima jako puno javnih istupa, saborskih istupa gdje smo puno toga mogli čuti iz usta premijera Plenkovića i na račun predsjednika Vrhovnog suda i na račun Državnog odvjetništva i toga da je sam priznao da je zvao državnu odvjetnicu da na nešto reagira. Imali smo prilike čuti puno reakcija i na Povjerenstvo za sprječavanje sukoba interesa i da sad ne nabrajam sve što smo mogli dosada pobrojati.
S takvim nastupom, takvim gardom i takvim ponašanjem prema neovisnim institucijama sigurno je da ne možemo očekivati niti porast percepcije kod građana, ali niti da će novi ljudi htjet raditi u tom sustavu. To je ono što se tiče neovisnosti.
Ono što se tiče plaća svakako je tema koja zaokuplja pravosuđe jako dugo vremena. Nažalost ponovit ću nismo dobili baš sve relevantne dokaze i pokazatelje da kod zapisničarki i da sad ne nabrajamo sve ljude koji rade u sustavu se nešto dramatično popravlja i mijenja i jednostavno moramo reći da unatoč tome što želimo da ljudima plaće idu gore moramo navesti da smatramo da i dalje to nije dovoljno nego je to u onom smjeru drži vodu dok majstori ne odu.
Sad ćemo nešto pokazati da radimo, što će se dalje događati sa pravosudnim sustavom najbolje da iduće godine nitko ne pita i tako smo izgubili već nekoliko desetljeća gdje se u hrvatskom pravosuđu nije dogodilo apsolutno ništa što bi građanima reklo, aha stvari se ipak mijenjaju, stvari se ipak popravljaju, možete vjerovati u taj sustav jer taj sustav i je ovdje da vas štiti.
Kad pričamo pak o Zakonu o sudovima tu isto tako smo i na odboru pohvaliti ono što je intencija Vlade da se ipak neke stvari pomaknu na bolje i da funkcioniraju drugačije nego sad. I to bi mogao spomenuti kao i veliku većinu zakona koji su se ticali onoga gdje smo preuzimali direktive EU. Formalno izgleda da time ipak stvari poboljšavamo i mijenjamo, ali bi isto tako praktično bilo dobro da iz godine u godinu napravimo inventuru jer bojim se da puno toga što smo mijenjali, što smo popravljali, što je na papirima izgledalo puno bolje nego dotada se u samoj praksi nije pomaknulo sa mrtve točke.
Hvala vam lijepo.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)

Hvala vama.
I sada u ime Kluba zastupnika Za pravednu Hrvatsku, kolegice Ružica Vukovac.
Izvolite Ružice.

Vukovac, Ružica (Nezavisni)

Poštovani predsjedavajući, poštovani državni tajniče, kolegice i kolege, dakle u svom izlaganju ispred kluba krenut ću od kraja odnosno od prijedloga da se za donošenje ovog zakona ipak primjeni hitna procedura.
Predlagatelj nam je naveo dakle da u skladu s Člankom 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora uzimajući u obzir brojnost provedenih pravosudnih reformi koje su rezultirale povećanjem radnog opterećenja pravosudnih dužnosnika, činjenicu kontinuiranog povećanja učinkovitosti pravosudnog sustava, ali i potrebu daljnjeg smanjenja broja neriješenih predmeta i skraćivanja trajanja sudskih postupaka, predlažu nam dakle žurnu intervenciju u normativno uređenje plaća i materijalnih prava pravosudnih dužnosnika odnosno donošenje ovog zakona predlaže se po hitnom postupku kako bi se osiguralo njegovo stupanje na snagu 1. travnja 2024.
Međutim, vi ponovno, dakle vladajući odnosno predlagatelj po tko zna koji put zapravo zlouporabljujete proceduru jer Članak 204. Poslovnika Hrvatskog sabora kaže i to citiram, dakle iznimno, samo iznimno zakon se može donijeti po hitnom postupku i to onda kada to zahtijevaju osobito opravdani razlozi koji u prijedlogu moraju biti posebno obrazloženi. Dakle, naglasak je na iznimnim situacijama, ovdje se ne radi o iznimnoj situaciji i naglasak je na osobito opravdanim razlozima. Jesu li ovo osobito opravdani razlozi, povećanje učinkovitosti sustava, ma dajte.
Jedan jedini razlog zapravo udovoljavanja zahtjevima dužnosnika su nadolazeći izbori. Sad ću još jed… dodatno pojasniti da javnost koja nas prati razumije koliko se zapravo obezvrjeđuju procedure, ali i zlorabljuju propisi u saboru odnosno kompletno u zakonodavnom postupku.
Dakle, sve vezano uz provođenje tzv. hitnog postupka, odnosno postupka u kojem se ne provodi procjena učinaka propisa. Dakle, iako je davne 2013. godine Ustavni sud upozorio na štetnost i nedemokratičnost takvih postupaka i sama Vlada RH je u izvješću zaključila da se broj zakona po hitnoj proceduri mora smanjivati podaci statističkih službi Hrvatskog sabora praćeno još od veljače 2019. godine govore da je tijekom posljednjih godina ukupno doneseno blizu polovice zakona po hitnom postupku.
Uz navedeno napominjem da i oni zakoni koji su doneseni u redovnom postupku ili nemaju nikakvu procjenu učinaka ili je u prethodnoj procjeni utvrđeno prema volji i želji predlagatelja zakona da neće imati učinke na proračun niti na gospodarstvo pa se niti ne pristupa daljnjem postupku izrade MSP testa i izradi samog iskaza o procjeni učinaka.
A kada se donose zakoni po hitnom postupku, znači zakoni se po hitnom postupku donose kada to zahtijevaju interesi obrane i drugi osobito opravdani državni razlozi, odnosno kada je to nužno radi sprječavanja i otklanjanja većih poremećaja u gospodarstvu. Obrazloženje zbog kojeg se donose ove izmjene zakona po hitnom postupku nema nikakvu realnu opravdanost jer provođenje reformi, učinkovitost pravosudnog sustava, te smanjena, smanjenje broja neriješenih predmeta i skraćenja trajanja sudskih postupaka se zapravo prati kroz određeni period, a pravosudnim dužnosnicima podizanje plaća ne bi trebao biti dodatni poticaj za odraditi sve navedeno.
Zašto tvrdim da su ovakva postupanja ništa drugo nego zlouporaba i obezvređivanje propisa, jer činjenica je i da kada govorimo o samoj ocjeni izvora sredstava koja će biti potrebna za provođenje zakona ja tu isto tako vidim jednu spornu situaciju, a procijenjeni trošak provedbe ovog zakona, dakle predviđa se naravno povećanje za 8 mjeseci ove godine tijekom 2024. koje je planirano u okviru razdjela 109 na razini Ministarstva pravosuđa i uprave, dakle na skupini računa rashoda za zaposlene doći će do povećanja, odnosno iznos od 12 milijuna 594 tisuće 023 eura, te na skupini računa materijalnih rashoda gdje iznosi, dakle od milijun 832 tisuće 725 eura. Dakle, ovi navedeni iznosi za 2024. godinu osigurat će se preraspodjelom sredstava u okviru državnog proračuna za razdoblje 2024. do 2026. a procijenjeni trošak provedbe rashoda za zaposlene u iznosu od 18 milijuna i 31 tisuću 159 eura pojedinačno za 2025. i za dvadeset i šestu kao i materijalni rashodi od 2 milijuna i 201 tisuću 208 eura u 2025. i 2 milijuna 436 tisuća 522 eura za dvadeset i šestu. Dakle, ovi ukupni iznosi za 2025. i 2026. zapravo će se osigurati prilikom izrade prijedloga Državnog proračuna RH za razdoblje od 2025.-2027. naravno u okviru onih limita rashoda koje ima Ministarstvo pravosuđa i uprave.
Za mene je ovo nametanje obveza sljedećoj Vladi. Možda tu netko ne vidi ništa upitnoga, ali za mene ovo doista nije moralno. Spomenut ću i ovom prilikom kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupku donošenja zakona i drugih propisa za kojeg bi čovjek očekivao da će barem u Ministarstvu pravosuđa i uprave ga poštivati.
Dakle, tekst tog kodeksa kaže: „Rok provedbe internetskog i drugog, drugih oblika savjetovanja, dakle objava poziva na savjetovanje o nacrtima zakona, drugih propisa i akata treba sadržavati jasno naznačen rok za očitovanje zainteresirane javnosti za koji je poželjno da ne bude kraći od 15 dana od dana objave nacrta na internetskoj stranici tijela nadležnog za izradu nacrta kako bi zainteresirana javnost imala dovoljno vremena za proučavanje predmetnog nacrta i oblikovanja svog mišljenja.
Podsjećam objava ovog prijedloga na e-savjetovanju, na portalu e-savjetovanje bila je od 28. veljače 2024. do čak 4.3.2024. cijelih pet dana. Znači ovdje smo imali i povjerenika za informiranje, x puta smo otvarali ovu temu. Zapravo nam se sugeriralo da je optimalan rok minimalno 30 dana. U redu, kodeks kaže 15 dana, ali Ministarstvo pravosuđa i uprave se pridržava roka od 5 dana. Meni je neprihvatljivo, možda netko može razumjeti, ja ne mogu. Predlagatelj izmjena zakona ističe da je od kraja 2014. kada je pred sudovima bilo 616686 neriješenih predmeta broj neriješenih predmeta na dan 31. prosinca 2023. smanjen na 470 tisuća 613 predmeta, a ne referira se na bitnu činjenicu da je u tom periodu došlo do znatnog smanjenja broja stanovnika zbog ekonomskih migracija.
Predlagatelj isto tako ne navodi broj tužbi u navedenom periodu, te izneseni podaci nisu uopće usporedivi. Također predlagatelj ističe da se plaće službenika, zaposlenih u pravosudnim tijelima kontinuirano povećavaju, te da zbog značajnog zaostajanja usklađenja plaća pravosudnih dužnosnika, te plaća službenika zaposlenih u pravosudnim tijelima i to sve navodi zapravo kao razlog za opravdanje za navedena materijalna povećanja.
Meni opet licemjerno, jer je ponižavajuće uspoređivati se sa plaćama ljudi koji svakodnevno obavljaju poslove u sustavu i bez kojih zapravo pravosudni dužnosnici niti ne bi mogli raditi svoj posao za koji su plaćeni. Svaki građanin Republike Hrvatske zaslužuje adekvatnu novčanu naknadu za svoj rad kao i za rezultate svoga rada. Plaća treba biti dostatna za dostojanstven, pristojan život, a svaki dodatni napor i rezultat rada se treba cijeniti, adekvatno nagraditi. Dakle, podizanje plaća pravosudnih dužnosnika treba se mjeriti i izračunavati prema vrsti predmeta na kojima rade, prema broju istih, prema, oni su duži zapravo, zapravo u cijeloj toj priči kada govorimo o tome što sve treba nagrađivati ja bih dodala i dužinu samog vođenja tog procesa koliko im je trebalo da u određenom predmetu donesu odluku, zatim vraćanju predmeta sa viših sudova, broju neobrađenih predmeta, vremenu provedenom na radu predmeta, ali evo takvih analiza ovdje ne nalazim, a koliko nam je pravosuđe uistinu učinkovito govore i određene statistički pokazatelji koji su javno dostupni. Učinkovitost građanskog pravosuđa pridonosi zaštiti prava i interesa koje osobe mogu ostvariti u određenoj državi. Dodatno, niz stručnih studija govori u prilog tome da učinkovito pravosuđe ima pozitivne učinke na gospodarsku aktivnost i na veća izravna strana ulaganja u gospodarstvo jedne države, a time i na životni standard građana u toj državi. Učinkovitost pravosuđa ima dalekosežne učinke, dakle osim što pridonosi zaštiti prava i interesa koje osobe mogu ostvariti u određenoj državi, postoji i niz stručnih studija koje govore u prilog tome da učinkovito pravosuđe ima pozitivne učinke na višu gospodarsku aktivnost, na veća izravna strana ulaganja u gospodarstvo države, a time i na viši životni standard građana u njoj. Pa tako primjerice smanjenje trajanja postupka pred sudom mjerenom statističkim pokazateljem za samo 1% može povećati rast novostvorene dodane vrijednosti, dakle rast broja pravnih osoba i same ekonomske aktivnosti u državi. To je i očekivano jer u zemlji u kojoj vlada pravna sigurnost, gdje sudovi postupaju na učinkovit način, gospodarstvo ima potrebne preduvjete za ostvarenje punog potencijala rasta, a strani investitori zbog pravne sigurnosti su spremni onda uložiti kapital jer znaju da njihovo ulaganje štiti predvidivi pravni okvir i pravna sigurnost. S druge strane u zemlji u kojoj je pravosuđe neučinkovito vođenje parničnog postupka za poduzetnika znači višegodišnje odlaske na sud, višegodišnje troškove vođenja parničnog postupka, te visoke iznose kamata na glavnicu potraživanja u slučaju gubitka sudskog spora. Gledajući iz perspektive pojedinačnog poduzetnika na učinkovito pravosuđe rezultira time da u svakoj transakciji u koju poduzetnik ulazi pravni rizik koji proizlazi iz potencijalnog spora vezano uz transakciju raste i raste proporcionalno s neučinkovitošću pravosuđa, dakle što je pravosuđe neučinkovitije to je pravni rizik koji proizlazi iz potencijalnog sudskog spora proporcionalno veći. Povećanjem učinkovitosti pravosuđa dolazi do upravo suprotnog efekta, dakle smanjenjem navedenog pravnog rizika transakcije koja proizlazi iz potencijalno dugotrajnog i skupog sudskog procesa dolazi do pozitivnog efekta na ponašanje aktera u gospodarstvu, dakle poduzetnici su spremni ući u transakciju i preuzeti poduzetnički rizik, kreatori su spremni odnosno kreditori, oprostite, su spremni davati kredite, potrošači su spremni i više trošiti, a sve to jer znaju da ako njihova prava budu povrijeđena mogu ostvariti njihovu zaštitu na učinkovit način pred sudom. O tome je nešto više govorio i kolega Marin Miletić ispred Kluba Mosta.
Dodatno u situaciji u kojoj se znatno odnosno znatan broj kritika u javnosti u vezi s pravosuđem svodi na prigovor predugačkih i neučinkovitih postupaka, te velik broj neriješenih predmeta proizlazi dakle da bi prioritet u reformi pravosuđa trebao biti usmjeren na sposobnost sudova da riješe predmete koji se nalaze pred njima odnosno da se poboljša učinkovitost pravosuđa. Prema tome, pitanje učinkovitosti pravosuđa nije samo pitanje statistike ili broja riješenih predmeta, učinkovitost pravosuđa ima direktan utjecaj na gospodarski rast države, te u konačnici na živote građana koji u njoj žive. Svjedočimo situaciju u kojoj zapravo treba odgovoriti na vrlo jednostavno pitanje, tko je u pravu, javnost koja uporno kritizira rad pravosuđa ili dionici koji se u obrani pravosuđa pozivaju na postignute pozitivne pomake u radu pravosuđa? Svakako treba identificirati u kojem dijelu pravosuđa funkcionira nedovoljno učinkovito jer sudovi ne funkcioniraju u vakuumu, dakle postoje vanjski čimbenici koji su izvan izravne kontrole sudova, no umanjuju učinkovitost sudova u rješavanju predmeta kao što su recimo pitanje učinkovitosti dostave, zatim nedovoljna razina digitalizacije pravosuđa, općenito neadekvatna fizička infrastruktura sudova, prečeste izmjene propisa i drugo. Navedeni vanjski čimbenici su zapravo prepreka učinkovitijem radu pravosuđa, a postoji i ozbiljan nedostatak javno dostupnih podataka koji bi bili temelj za kvalitetnu i sveobuhvatnu analizu učinkovitosti pravosuđa, što je zapravo iznenađujuće s obzirom na važnost tih podataka. Upravo je nedostatak kvalitetnih i detaljnih podataka u učinkovitim i ne učinkovitim aspektima pravosuđa jedan od čimbenika koji utječu na nemogućnost provođenja analize koje bi rezultirale onda detaljnim pregledom onih dijelova pravosuđa koji su nam neučinkoviti i koje bi eventualno trebalo reformirati, zahvaljujem.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)

Hvala.
Sad prelazimo na pojedinačne rasprave, prvi je kolega Hrvoje Zekanović, izvolite.

Zekanović, Hrvoje (HDS)

Poštovani državni tajniče, poštovani potpredsjedniče.
Ako je neko gledao ovu raspravu, više niko ne gleda jer je to uspjela kolegica itekako relaksirati. Naravno nije govorila o temi, ona je govorila isključivo o učinkovitosti pravosuđa, što je tema, ali nije tema današnjeg prijedloga zakona. Današnji prijedlog zakona, podsjetit ću, radi se dakle o plaći i drugim materijalnim pravima pravosudnih dužnosnika jer hrvatska država, ova aktualna vladajuća većina značajno povećava plaće pravosudnim dužnosnicima i to je ono što je bitno i to je ono odnosno način na koji se može rješavati učinkovitost pravosuđa, malo veće plaće, malo veći motiv i to je to.
Ovdje interesantno je slušat kolegicu kada kaže predugačke i ne…, predugačko je i neučinkovite, neučinkoviti postupci pa upravo ova rasprava je bila predugačka i neučinkovita. Puno riječi a meritum je propušten, a meritum je da se plaće povećavaju. Koliko? Znatno. Da su pravosudni djelatnici itekako, dužnosnici itekako zadovoljni i to je ono što je bitno.
Ali ja ću ovdje ipak s obzirom da je kolegica govorila o izborima, ne samo ona, nego svi su govorili o izborima jer to je jedina točka ipak ovdje upoznati hrvatsku javnost tko nije napustio praćenje ove sjednice da, u sabornici nema nikoga. Dakle, oporba je već odustala i od kritiziranja i od rasprave. To je prva činjenica, a druga činjenica je da se oporba priprema za izbora na način koji treba ponoviti stalno ponavljati hrvatskoj javnosti, a to je da se grupirala u nekoliko blokova, a ti blokovi zapravo čine jednu jedinstvenu oporbu, a blokovi su SDP sa svojim patuljcima, onda imamo MOŽEMO koji su zapravo njihovi istomišljenici i imamo Most koji će njih podržati nakon izbora. Jako dobro i jako važno za ponoviti. Dakle, imamo Sandru Benčić iz MOŽEMO koja podržava i potpisuje Deklaraciju o jugoslavenskom jeziku od nedavno, onda imamo SDP sa svojim, dakle patuljcima oko njih. Evo neki dižu upravo sada tu i replike i naposljetku imamo Most koji je sa njima dogovorio koaliciju, odnosno poslijeizbornu suradnju nakon što izgube izbore. Oni će pokušati ovo nešto grupirat se, ali neće uspjeti. Dakle, moramo naglašavati to je jako važno, glas za Most je glas za Peđu Grbina, glas za Most je glas za Sandru Benčić, glas za Most je glas za Daliju Orešković i gospođu Puljak. I to bi bilo to.
Što se tiče zakona još jedanput ću ponoviti pravosudnim dužnosnicima rastu plaće što je dobro, što oni pozdravljaju i ja mislim da osim toga niti jedna druga činjenica, a vezana uz ovaj zakon nije bitna, a i oni nisu to kritizirali jer znaju da je ovo dobar zakon i dobre mjere koje poduzima hrvatska Vlada.
Hvala lijepo.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)

Hvala.
Imamo povredu Poslovnika, dvije prijavljene.
Kolegica Vukovac, izvolite.

Vukovac, Ružica (Nezavisni)

Zahvaljujem predsjedavajući.
Dakle, pozivam se na članak 238. Evo kolega Zekanović lamentira, a nije pročitao. Dakle, vladajući su odnosno predlagatelj je upravo u ovom uvodnom dijelu se pozvao na povećanje učinkovitosti pravosudnog sustava i smanjenje broja neriješenih predmeta i to je njima razlog ne samo za donošenje zakona, nego i za samu hitnu proceduru.
Ja osobno smatram da pravosudni dužnosnici su na ovaj način poniženi, jer plaća ne bi trebala biti dodatni poticaj za odradit sve što se od njih traži.
Zahvaljujem.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)

Ovo je kolegice bila klasična replika, vjerojatno i opravdana, ali nije povreda Poslovnika. Dobivate opomenu.
Kolega Pavić izvolite povreda Poslovnika.

Pavić, Željko (Socijaldemokrati)

Poštovani predsjedavajući ne znam jeste li čuli niste čuli kolega Zekanović tvrdi da nas nema ovdje, pa samo da kolegi Zekanoviću skrenem pozornost mi smo ovdje i ima nas više nego pozicije. Znači oporbenih zastupnika trenutno u sabornici ima više nego što ima vladajućih i to ne bez razloga. Jer moramo skrenuti pozornost na ono što ne valja, jer ono što nije dobro u zakonima to ćemo danas spomenuti. I što ste napravili kao propuste u proteklih 8 godina. Zašto te plaće nisu dignute prije 8 godina, nego danas 2 tjedna prije izbora?

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)

Da i to bi mogla bit replika i mogli ste dat repliku, ne povredu Poslovnika, tako da i vama dajem opomenu.
Ali repliku ima kolegica Dalija Orešković, izvolite.

Orešković, Dalija (Stranka s imenom i prezimenom)

Zahvaljujem.
Evo jedne replike s guštom jer sam s guštom slušala i ovo vaše izlaganje, jer sam svjesna da vam je vrlo vjerojatno to zadnje, među zadnjima u svakom slučaju. Kažete oporbe nema, a dobro vam je replicirao kolega Pavić 6 naprama 3, dakle duplo više.
A što se tiče samog pravosuđa, pa evo žao mi je što pravosuđe nema mogućnosti donositi odluke o jednom kaznenom djelu. Ja predlažem da to kazneno djelo usvojimo čim prije. To bi bilo kazneno djelo izborne prijevare. Vi biste se našli među počiniteljima, a to kazneno djelo napravio bi onaj tko prije izbora kaže da neće podržati jednu političku opciju uđe na jednoj listi u Sabor, a potom pretrči u redove suprotne političke grupacije iz opozicije među vladajuće. To su tzv. žetoni i žetončići. Vi ste neću reći rodonačelnik, ali sasvim sigurno dobro doprinijeli promoviranju tog političkog pojma.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)

Hvala.
Kolega Ačkar ima repliku, izvolite.
A odgovor na repliku? Oprostite, izvolite prvo da.

Zekanović, Hrvoje (HDS)

Poštovana dakle vi ćete mene prozivati za nedosljednost, a vi sjedite tu kraj kolegice Puljak sa kojom idete na izbore, a sa njom ne razgovarate, sa njom ste u svađi. Čupali ste se u klubu gotovo fizički, izgovorili ste riječi jedni drugima koje pas sa maslom ne bi pojeo i vi sjedite kraj nje i s njom ne razgovarate a sa njom ćete zajedno na izbore. Eeeee kraljica ste demagogije, kraljica ste demagogije! I kažete da je meni zadnja rasprava. Nije mi zadnja rasprava prijavio sam se danas na 11 rasprava za sljedeća tri dana, dakle imam ih još minimalno 10 plus još koja replika, povreda Poslovnika, bit će toga jako, jako, jako mnogo.
Hvala lijepo.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)

Hvala.
I sad imamo povredu Poslovnika koju je kolegica Orešković izjavila.
Izvolite.

Orešković, Dalija (Stranka s imenom i prezimenom)

Članak 238. evo nadam se da će vam i preostalih 11 rasprava biti ovako pametno kao što vam je bila i ova. A što se tiče s kim sam se svađala, s kim nisam i s kim izlazim na izbore izlazim sa jakom frontom, duplo jačom nego što vi to mislite kao što ste se i sada u vašem izlaganju preračunali koliko je opozicije, koliko je među redovima vladajućih.
A kad i ti vladajući padnu na to, da od tri slova vi predstavljate jedno to je najbolji vjesnik rezultata sljedećih parlamentarnih izbora, tako će i biti na kraju.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)

Isto tako dobra replika, povreda Poslovnika pa je znači opomena, a Krešimir Ačkar ima repliku.

Ačkar, Krešimir (HDZ)

Evo, zahvaljujem poštovani potpredsjedniče Hrvatskoga sabora. U ovoj replici volio bih nas malo vratiti na temu koja je meritum stvari ovdje. Kolega Zekanović, pa konkretno pitanje na vašu raspravu, koliko i kako mislite da će ovo povećanje materijalnih prava utjecati na kvalitetu rada našega pravosuđa. Hvala.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)

Izvolite odgovor.

Zekanović, Hrvoje (HDS)

Poštovani, to je možda najbolji način da sustav bude učinkovitiji. Ali ja vama moram postaviti jedno protupitanje, nemate poslovničke mogućnosti da mi odgovorite ali evo hipotetski. Što vi mislite o tome što kolegica Orešković i kolegica Puljak surađuju sa Sandrom Benčić, koja je prije jučer doslovno prije godinu, dvije, tri dana potpisala deklaraciju o jugoslavenskom jeziku, jeziku regiona. Što vi mislite o tome kolega Ačkar. Dakle kolegica Orešković i kolegica Puljak ruku pod ruku sa Sandrom Benčić. Pa zapravo iste su, dakle i one su moralni, metalni potpisnice deklaracije o jeziku regiona o jugoslavenskom jeziku i oni će sutra upravljat s Hrvatskom državom, a zato što donosimo ovaj dobar zakon, iz njih zrači ljubomora, isključivo ljubomora koju one ne mogu sakriti jer to je već, malo ima tu i patologije.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)

Povreda Poslovnika, kolegica Puljak. Izvolite.

Puljak, Marijana (Centar)

Povrijeđen je Poslovnik, 238. Kolega Zekanoviću odavno vam nisam rekla da se nakon ovog mandata ne možete vratiti ni u vlastito mjesto, selo, grad ili odakle ste došli u ovaj sabor jer ja mislim da vas se srami ulica u kojoj živite, zgrada u kojoj živite, oni koji su vam dali glas, došli ste na jednoj listi pa ste preskočili na drugu za neku sitnu, ne znam koju uslugu. Ili vam je zaposlilo nekoga, vas, sina, kćer ne znam koju djecu imate, …/Upadica Vidović: Hvala./… dakle za neku sitnu uslugicu preskočili …/Upadica Vidović: Hvala, hvala./… ste iz jednog tabora u drugi.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)

Rekli ste to, to ste već rekli ali to isto je replika, nije povreda Poslovnika i vama opomena.
Povredu Poslovnika kolega Zekanović.

Zekanović, Hrvoje (HDS)

238. Jedini tko se ovdje može sramit, možete se i vi i vaš kolega stranački, a to je vaš suprug gospodin Puljak koji je postao ateist jer se vas boji, koji je odustao od vjere koja mu je bila usađena odgojem jer se vas boji. I vi ste kolegice koja ste upravo pobjegli iz sabornice, sramota grada Splita, vaše ulice, vaše zgrade i to jako dobro znate.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)

Eto, dobro ste se ispripovedali, ali to nije bila povreda Poslovnika pa je to treba opomena za vas.
A kolega Željko Pavić ima prvu pojedinačnu raspravu, izvolite.

Pavić, Željko (Socijaldemokrati)

Kolega Zekanoviću, nemojte otići sad. Zovu vas. Evo kolega Zekanović je upravo napustio sabornicu ali samo ću podsjetiti da je on ovdje u ovoj sabornici rekao da je između njega i Plenkovića sanitarni koridor pa me interesira tko je taj sanitarni koridor polizao kad je on prešao u HDZ. Vjerujem da Plenković nije.
Da se vratim sad na zakone koji su tu pred nama. Mislim da je svima jasno ono što je rekla naša kolegica na početku da je došao uskrsni zeko i nosi darove pravosudnim dužnosnicima. Međutim kao što znamo Uskrs je prije nego što će ovaj zakon stupiti na snagu pa neće pravosudni dužnosnici dobiti uskrsnicu ali će dobiti sve ostalo što piše u zakonu, veliko povećanje plaća i dobit će one naknade koje do sada nisu imali. Evo upravo sada 2, 3 tjedna prije izbora Vladi je postalo jasno da i pravosudni dužnosnici imaju Uskrs, da imaju Božić, da putuju na radno mjesto, da imaju izdvojena radna mjesta, da trebaju dobiti plaćene putne troškove itd., itd. Evo upravo dva tjedna prije izbora pa me interesira što su radili 8 godina da to nisu shvatili u proteklih 8 godina. Nadalje, imam pitanje vezano u svezi putnih troškova kad dužnosnik radi na odvojenom radnom mjestu. Ovdje piše da ima pravo na putne troškove i to u visini cijene putne karte za prijevoz najkraćim putem i najekonomičnijim sredstvom javnog prijevoza. Recimo da je pravosudni dužnosnik iz Osijeka poslan u Split i da treba nakon toga putovati vlakom kući odnosno da treba ići ponovno na radno mjesto. Znate koliko mu treba vremena, dva dana. On preko vikenda ne stigne doći do kuće i natrag se vratiti na radno mjesto pa pitam je li baš ta odredba dobra ili možda i nije najbolja ili treba omogućiti pravosudnim dužnosnicima da imaju naknadu troškova za putovanje u onom iznosu koje je realno jer ovo je stvarno nerealno. Nadalje, postavlja se pitanje što je sa ostalim naknadama. Do sada naknade nisu dobivali, sad će dobiti odjedanput sve naknade, o čemu se radi? Bilo bi mi jasnije da ste im ponudili da ćete im najprije dati jedan dio naknada ali sada jedanput budući da 8 godina niste uopće pristajali na to da im se da bilo kakva naknada, sad će dobiti sve naknade odjedanput. Nije mi jasno ali pozdravljam čisto zbog toga što će pravosudni dužnosnici dobit taj novac. I vratio bi se sad na drugi zakon, to je Zakon o sudovima. Već sam postavio pitanje gospodinu ministru jer je u Zakonu o sudovima napisana odredba da će se sudske odluke kojima se postupak dovršava javno objavljivati na posebnoj mreži, na posebnog mrežnoj stanici uz prethodnu anonimizaciju i poštivanje pravila o zaštiti osobnih podataka odnosno o poštivanju GDPR-a. Postavio sam pitanje s obzirom da znam kako se anonimizacija radi, s obzirom da znam koliko anonimizacija košta, s obzirom da znam kakvi su potencijalni troškovi u budućnosti, s obzirom da znam koji su stručnjaci za to potrebni, s obzirom da znam koja treba biti stručna radna snaga i kako treba izgledat taj sustav da bi se to automatski anonimiziralo. Onda sam postavio pitanje, tko će tu anonimizaciju raditi? Je li se ministar prilikom pisanja tog zakona i prilikom donošenja tih odluka obratio velikim IT firmama u vlasništvu države ili je taj posao povjerio privatnim poduzećima? Odgovor nisam dobio, dobio sam ono što sam znao, odgovor koji smo znali, a to je da će se to platiti iz NPOO-a, to smo znali i ranije, ali i dalje ne znamo tko to izvodi i kako to izvodi. Zašto vam to govorim? Govorim vam zbog optimizacije troškova jer dvije najveće IT tvrtke koje su u vlasništvu, koje su među najvećima u Hrvatskoj, a u vlasništvu su države, imaju te sustave za anonimizaciju i to ne samo za anonimizaciju podataka u …/Govornik se ne razumije./…bazama podataka nego imaju i sustave za anonimizaciju u database, u Dokument menadžment sustavima, znači u ovim dokument bazama u kojima bi trebali biti smješteni ovi, ovi ovoga ove odluke o kojima ovdje govorimo. Prema tome, ukoliko se uzmu u obzir meta podaci, ukoliko se uzmu te odluke, ukoliko se to sve skupa automatizira, to bi trebao netko nadzirati i paziti što se nakon toga pojavljuje u objedi.
Odgovora nema, mislim da nam je jasno zbog čega odgovora nema jer se i ovdje, kao i u zdravstvu najvjerojatnije tim poslom bave cvjećari, a ne informatičari, hvala.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)

Sad imamo nekoliko replika, kolegice Vukovac izvolite.

Vukovac, Ružica (Nezavisni)

Zahvaljujem.
Poštovani kolega Pavić, zapravo podaci o ukupno riješenim predmetima i riješenim predmetima po sucu govore u prilog zaključku o ukupnom padu učinkovitosti rada sudaca odnosno sudskih savjetnika, pa je tako 2013.g. riješeno milijun 188 tisuća predmeta, dok je 2019.g. bilo 822 tisuće riješenih predmeta, dakle oko 366 tisuća manje riješenih sudskih predmeta iako je broj sudaca ostao približno isti. Broj riješenih predmeta po sucu u istom je navedenom razdoblju, dakle od 2013. do 2019. pao s 479 riješenih predmeta u 2013. na 354 riješena predmeta po sucu u 2019., što zapravo znači da je učinkovitost sudaca odnosno sudskih savjetnika pala za visokih 26%. Zar nam brojke nisu dovoljni pokazatelji o učinkovitosti našeg pravosuđa? Zahvaljujem.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)

Odgovor na repliku.

Pavić, Željko (Socijaldemokrati)

Poštovana zastupnice, hvala vam na ovoj replici. Ja sam, evo razgovarao sam prije nego što sam došao ovdje i imao svoju raspravu, znači preko vikenda sam razgovarao sa nekim sucima i između ostaloga dano je objašnjenje da nisu svi predmeti jednako teški, što možemo prihvatiti kao takvo. Međutim, ovaj pad od 26% definitivno ukazuje na to da je efikasnost u sudstvu pala i to ne možemo poreći.
Ono što je, veliki problem je u tome što neki suci rade puno više nego što su radili ranije, a neki rade puno manje. I ono što je najgore, ono što je najgore, onda imamo primjer jednog suca koji je izašao na izbore za EU parlament, dobio je mandat, a u svojim ladicama je ostavio stotine i stotine neriješenih predmeta i sad se ponovo kandidira za EU parlament i nije ga briga što je napravio ovdje rašomon i što nije riješio ama baš ništa od onoga što treba rješavati na svojem radnom mjestu.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)

Slijedeća replika kolegica Anka Mrak-Taritaš.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)

Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče HS.
Kolega Pavić, dakle u obrazloženju stoji da se ovim zakonom predlaže pravosudnim dužnosnicima priznati određena prava koja ostvaruju službenici zaposleni u pravosudnim tijelima. Dakle pravosudni dužnosnici će imati prava kao što imaju dakle riječ je o godišnjoj nagradi, uskršnje i božićne blagdane, pravo na sistematski i niz drugih stvari da ih sad tu ne nabrajam, kao što imaju i ostali zaposlenici. E sad ja vas pitam jednu drugu stvar, dakle pravosudni dužnosnici će dobiti određena prava, pritom je meni vrlo zanimljivo ovo pravo na sistematski pregled i tu će se razlikovat od nekih drugih dužnosnika koji ta prava nemaju. Dal vam se ne čini da je došlo vrijeme da konačno vidimo i razmislimo da dužnosnici bez obzira lokalni imaju nekakva prava, vi nemate, ja nemam pra… određena, dal je došlo vrijeme da se razmisli i da se vidi koja su to prava koja još mogu, koja mogu uopće pripadati pojedinim dužnosnicima? Hvala lijepa.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)

Odgovor na repliku, izvolite kolega Pavić.

Pavić, Željko (Socijaldemokrati)

Zahvaljujem poštovana zastupnice.
O tim pravima dužnosnika i saborskih zastupnika bismo mogli jako puno govoriti, jako puno govoriti jer ako govorimo o tim pravima znamo da ih većina dužnosnika zapravo i nema i neće ih ni imati tako brzo dokle god Vlada ne shvati da smo svi mi ljudi i da svi imamo zapravo iste potrebe. Kod nas evo, kod nas saborskih zastupnika nema božićnice, nema uskrsnice, nema putnih troškova u punom smislu riječi itd., itd., imamo puno toga što bismo mogli nabrajati. Isto tako je i u sudstvu, sad se dogodilo da će oni nešto dobiti, ali ostali dužnosnici neće dobiti, Vlada nije napravila pravu reformu, nije napravila pravu sistematizaciju, nije napravila pravu analizu jer da je to napravila onda bi svi oni koji su dužnosnici imali ista prava, a ne ovako. Ovo ovako nema smisla jer će se ponovo dogoditi da će se neko pobuniti i izaći na cestu, a onda će se pitati predsjednik Vlade i ostali, a zašto se oni bune?

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)

Slijedeća replika kolegica Orešković Dalija.

Orešković, Dalija (Stranka s imenom i prezimenom)

Kolega Pavić, možete li mi reći što vi mislite, koliko je teško pročitati, ali pročitati s razumijevanjem izvješća predsjednika Vrhovnog suda ili glavnog državnog odvjetnika ili nakon njega odvjetnice koji iz godine u godinu upućuju na iste probleme, pa između ostalog ukazuju i na zastarjeli i nedostatan vozni park, pa ukazuju da primjerice kada državni odvjetnik ide na neko vanjsko ročište najčešće koristi javni prijevoz, pa kao što ste vi spomenuli u raspravi izgubi dan dva, za to vrijeme naravno da nije u svojem uredu ne radi na spisima, ne radi na predmetu nego eto cvika tramvajsku kartu. I što mislite koliko to korumpiranim političarima ide u prilog kada oni koji su visoko plaćeni i osposobljeni za to da se bore protiv korupcije eto računaju gdje su to uštede u javnom prijevozu?

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)

Odgovor na repliku.

Pavić, Željko (Socijaldemokrati)

Poštovana zastupnice, ovo je jedan od gorućih problema, jer na žalost vladajući i sama Vlada nisu u stanju pročitati ni jedno izvješće. Oni koji su čitali izvješća su bili zapravo u oporbenim redovima i uvijek o tim izvještajima govorili, a ostali su se referirali na naša izlaganja kao što se danas naš kolega osvrnuo na izlaganje kolegice Ružice, da uopće nema pojma što u zakonu piše. Tako se i oni ponašaju tu prema nama kada su u pitanju izvješća.
Koliko smo puta do sada skrenuli pozornost na to da moramo promijeniti i vozni park i informatičku opremu između ostaloga kod državnog pravobranitelja. Koliko puta smo rekli da trebamo promijeniti vozni park kod dužnosnika sudskih, pravosudnih? Što se dogodilo? Apsolutno ništa. Vladajući na to nisu ni trepnuli? Zašto? Jer nisu to ni pročitali, a ako su i pročitali njih nekolicina onda ih to apsolutno ne interesira.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)

Hvala.
I još replika kolegica Urša Raukar-Gamulin.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)

Zahvaljujem.
Uvaženi kolega, ja bih vas pitala nešto o potpunoj anonimizaciji koja se predviđa ovim izmjenama i dopunama Zakona o sudovima vezano na odredbe Ustava Republike Hrvatske koji kaže: „Sudske su rasprave javne i presude se izriču javno u ime Republike Hrvatske kao što znamo i praksa Europskog suda za ljudska prava nema potpunu anonimizaciju“. Dakle, ono što je neophodno jednom pravosuđu koje je netransparentno i na začelju po percepciji neovisnosti EU sasvim sigurno je transparentnost nešto što nam je neophodno, a to je sasvim sigurno i neanonimizacija, nego javno objavljivanje kompletnih presuda osim naravno u slučajevima kada je javnost izuzeta. Pa vas lijepo molim da prokomentirate taj korak natrag rekla bih sa potpunom anonimizacijom.
Hvala.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)

Izvolite kolega Pavić.

Pavić, Željko (Socijaldemokrati)

Hvala lijepa.
Poštovana zastupnice, evo slušao sam vašu raspravu, doduše ne ovdje u sabornici nego u svojoj kancelariji i čuo sam da ste se referirali na to pitanje i dobro je da se o tome razgovara. Predlagač zakona se ovdje poziva na GDPR. Ja evo stvarno nisam pravni stručnjak pa ne mogu reći koliko je to opravdano, koliko nije opravdano. Ali ako to nije opravdano onda je definitivno veliki propust i donijet će do toga da ćemo biti još netransparentniji. To je definitivno tako. E sad ono što kaže Ustav i ono što kaže ovo ovdje u zakonu to su dvije stvari hoće li se poštivati jedno ili drugo to ćemo vidjeti na kraju.
Ja vjerujem da će doći uskoro do izmjena i dopuna zakona pa će se to prilagoditi Ustavu. Hvala lijepo.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)

Pojedinačnu raspravu ima kolegica Anka Mrak-Taritaš, izvolite.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)

Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani državni tajniče.
Kako ide rasprava nas je hvala na pitanju sve manje i manje i nije to razlog što su uskoro izbori, odnosno što je ovo zadnji radni tjedan u ovom Saboru, nego bojim se da tu rasprava, da tih razloga ima što više. Kad je riječ o pravosuđu tada moramo zaista na temi pravosuđa otvoriti i niz drugih stvari i potrebno ih je otvoriti.
Bilo je različitih anketa i postoje različite ankete koje su rađene i meni je bila jedna od najzanimljivijih anketa koja je bila među samim sucima, dakle anketirani su suci i na odgovor kako se napreduje, tada je više od polovice sudaca koje je odgovorilo, da se napreduje ne po sposobnosti nego prema podobnosti. I ja bih rekla kad bi trebalo napraviti i detektirati koji su razlozi uopće loše percepcije našeg pravosuđa, onda je jedan od razloga loše percepcije našeg pravosuđa je baš to. Da su suci godinama bili potplaćeni nema nikakve dileme da tu, o tom smo govorili i o tome smo raspravljali.
Da rade u lošim uvjetima je jednako tako, o tome da idu na put na način da se voze malo tramvajem, onda se vozi vlakom a o hrvatskoj željeznici mislim da već zaista postoje onako zgodne šale koje jesu. I sad je samo pitanje što mi hoćemo? Ključno pitanje je što mi hoćemo? Da li hoćemo zaista reći ljudi moji došlo je vrijeme za jednu normalnu suvislu reformu pravosuđa. Ali reforma kao što znamo za 8 godina vladavine gospodina Plenkovića ne stanuje ni u Banskim dvorima, posljedično ne stanuje ni u ovom Visokom domu. Ili ćemo onako krpati ono što trebamo krpati. Namjerno sam i u raspravi kad sam govorila u ime kluba, a namjerno sam i kad sam govorila, pitala gospodina Pavića, dakle ja mislim da treba jasno definirati neke stvari.
Trebamo i jasno definirati kakve mi to dužnosnike imamo? Kojih vrsta dužnosnika imamo? Jer ako imamo 18 različitih i to nisam rekla iz rukava nego stvarno imamo 18 različitih vrsta mirovina, 18, onda možda imamo i 18 različitih vrsti dužnosnika. I ovisno u koju kategoriju dužnosnika spadate, ovisno u kojoj kategoriji onda imate i određene naknade, odnosno prava koja imate.
Meni je ovdje posebno zazvonilo i ponovo ću naglasiti sistematski pregled. Ja mislim da je to elementarno nekakvo pravo kad radite i da imate pravo na sistematski pregled i to jedan dobar i kvalitetan, ali o tom, po tom. Dakle, ide se hitnu izmjenu i dopunu Zakona o pravosudnim dužnosnicima. To povećanje je za otprilike 11,5%. Imali smo sjetite se samo ovog ljeta kad smo imali na ulicama, imali smo izvanrednu sjednicu i Sabora i na ulicama smo imali sve one službenike i namještenike bez kojih pravosudni dužnosnici ne mogu raditi. Pa mi ne možemo raditi bez svih ovih ljudi koji su u Saboru, koji ovdje sjede, koji se izmjenjuju i kad se nešto krivo desi u ovoj ili kad je nešto krivo upisano svi njih gledamo kao da su napravili namjerno ali koji tu rade od jutra do sutra, od jutra, pa mi saborski zastupnici ne možemo bez cijelog staffa ovog Sabora, ne možemo. Prema tome, to je međusobno povezano, to je sustav spojenih posuda. Ja apsolutno i svaki put koristim priliku da govorim o tome i da se zahvalim svim tim ljudima koji su do kasnih večernjih sati tu, koji tu moraju sjediti i imati ozbiljna lica i nas sve zajedno slušati, što nije svaki put baš tako jako lagano.
Al jednako tako, mi ovdje sad govorimo o pravosudnim dužnosnicima i svi se slažemo s tim da njihove plaće treba povećati i ako u riznici ima novaca, a sad u riznici novaca ima da tome treba biti tako, ali nikako ne smijemo zanemariti i sve one druge koji su tamo da bi, koji bez njih ovi ljudi ne mogu raditi i to treba naglasiti svaki put reći.
Kad je riječ o Zakonu o sudovima, ovaj Zakon, ima onu klasičnu, ova izmjena i dopuna zakona ima onu klasičnu boljku koja je postala čisto pomodarstvo iz svih zakona. Dakle ajdemo riješiti, ajdemo nešto naglasiti u ovom Zakonu, kao što i u svim drugima, ali onda nećemo to riješiti do kraja nego ćemo onda donijeti niz pravilnika.
Pa vjerovali ili ne, sve zajedno, zajedno sa prijelaznim i završnim odredbama i da stupa na snagu 1. siječnja 2025., dakle Zakon o sudovima ne stupa na snagu 8 dana i sve ostalo, on stupa na snagu 8 dana od objave u Narodnim novinama, osim čl. 1 koji stupa na snagu 1. siječnja 2025. i takav zakon koji ima 30 članaka ima ni više ni manje nego opet 5 pravilnika, dakle da bi on mogao funkcionirati, treba bit 5 pravilnika koji će se donijeti u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu zakona i onda uobičajeno, ono što je uobičajeno, a to je da kad pitate ministra ili kad pitate državnog tajnika gdje su vam ti pravilnici, onda oni kažu, evo, evo, oni su, pišu se ili su u raspravi ili samo što nismo ili imamo sve podatke.
Moram, nema veze s ovim Zakonom, ali podsjetit ću vas samo na, nedavno je bio zakon gdje je bila tema osobnih asistenata, jedan drugi zakon gdje smo ukazivali da zakon neće moći funkcionirati, tad je bilo, ja mislim jedno 2, 3 uredbe i jedno desetak pravilnika gdje je ministar važno rekao da stupanjem na snagu bit će sve. Svjedoci smo, čega? Da tome nije tako.
Ja ovdje posebno naglašavam nešto što mislim da treba biti i što sam sigurna da je izuzetno važna tema, a to je suci koji sude i koji će suditi i raditi na predmetima i ovdje se navode i suci i državni službenici. Važni su i državni službenici koji će raditi na predmetima nasilja u obitelji. Riječ je o teškim predmetima, riječ je o predmetima koji zaista izazivaju grč u želucu i morate imati poprilično velikog iskustva, znanja, umješnosti i svega ostalog da u svemu tome zajedno participirate i radite i ovdje govori o poslovima na kojim su i državni dakle i dužnosnici i državni službenici koji su raspoređeni na sve te poslove i ono što je važno, važno je edukacija i ujednačena praksa.
Dakle to je ono o čemu trebamo govoriti. Bili smo svjedoci ne jednog slučaja, ali slučaj koji moram navesti i koristim ovu priliku, bio je načelnik jedne općine koji je osuđen za silovanje, dakle nema više teme je, nije, krivo se netko nešto, dakle nema teme i sudac mu je uzeo olakotnu okolnost to što je bio branitelj.
Umjesto da mu je to otežavajuća okolnost, to mu je sudac uzeo kao olakotnu okolnost. I za kraj, hoću se još samo referirati na ono što govorimo o sudskim odlukama i koji se javno objavljuje na mrežnim stranicama, to je ono što će taj čl. 1 koji stupa na snagu 1.1.2025. GDPR, pitanje je što je on nama donesao ili što nam nije donesao. Bojim se da se jako puno slučajeva i puno puta iza GDPR-a zapravo skrivamo i to ne treba raditi.
Ono što zaključno hoću reći, ono što nam je potrebno, a to se pokazuje iz dana u dan, to govore naši građani i nije slučajno da je Hrvatska zemlja u kojoj je najviše pritužbi i slučaja prijavljena EPPO-u. Pitate se zašto. Pa zato što građani ne vjeruju u naše pravosuđe. Zato što građani ne vjeruju u glavnog državnog odvjetnika pa ne vjerujem mu ni ja, pa kako, pa ne vjerujemo mi .../nerazumljivo/... većina nas koji ovdje sad sjedi, od vladajućih je samo kolegica. Prema tome, kako da onda građani vjeruju pravosuđu?
Kad imate kandidata za glavnog državnog odvjetnika koji na odboru laže, kako će vjerovati pravosuđu? Nikako. Hvala lijepo.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)

Sad idemo na replike, kolegica Vukovac, izvolite.

Vukovac, Ružica (Nezavisni)

Zahvaljujem predsjedavajući, poštovana kolegice Mrak-Taritaš. Dakle domaće institucije ipak raspolažu sa vrijednim podacima koji se tiču učinkovitosti građanskog dijela pravosuđa, samo što ih oni nažalost ne objavljuju. I to ne objavljuju ih u potpunosti, znači djelomično ih se može naći u javnom prostoru, a takva praksa domaćih tijela nažalost onemogućuje sveobuhvatne analize, odnosno analizu uzroka smanjene učinkovitosti građanskog dijela pravosuđa. Statistički podaci koji primjerice nisu javno dostupni su između ostalog i stvarno trajanje postupka pred sudom.
To je bitna zapravo pretpostavka, odnosno bitna okolnost, pa me zanima koja je vaše mišljenje, zašto su naša tijela tako netransparentna, na prvom mjestu mislim na ministarstva?
Zahvaljujem.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)

Izvolite odgovor na repliku.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)

Hvala lijepo kolegice Vukovac. Ja se s vama u potpunosti slažem. Pogledajte obrazloženje i ovog prijedloga zakona, riječ je o izmjeni i dopuni zakona kojim dižemo plaće pravosudnim dužnosnicima. Dakle umjesto da u tom obrazloženju imate neke statističke podatke, navedeno je broj neriješenih predmeta na kraju 2014. i dakle kao apsolutna brojka i onda je naveden broj neriješenih predmeta na 31.12.2023. i taj broj je negdje oko recimo 200-tinjak tisuća manje, ali je pitanje koliko je u međuvremenu predmeta bilo, dakle koliko je u međuvremenu predmeta došlo, pitanje je zapravo postotka. Pitanje je postotka, pitanje postotka u odnosu na broj sudaca, dakle postotak je taj koji nešto odgovara, ali ako ne, ali ako samo selektivno ovaj podatke objavljujete ako zaista ih skrivate onda zapravo želite skrivati stvarno stanje je. Ali nekad dobijemo zaista neke podatke koji vas, zato sam se referirala …
…/Upadica Davorko Vidović: U redu./…
… na ove podatke vezane uz EPPO.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)

Kolegica Urša Raukar Gamulin, replika.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)

Zahvaljujem.
Poštovana kolegice, vjerujem da ćemo se svi složiti u ovoj sabornici da sud za ljudska prava, Europski sud za ljudska prava poznaje odredbe pravila o GDPR-u i naravno dolazimo do zaključka da hrvatska vlast, hrvatska ministarstva GDPR koriste za zamagli… zamagljivanje i u ovom konkretnom slučaju za smanjenje ono minimuma transparentnosti hrvatskog pravosuđa.
No, ja bi se vratila na ono o čemu ste govorili vrlo točno i treba podsjetiti hrvatsku javnost na najduži štrajk koji smo imali prošle godine u 6. i 7. mjesecu, štrajk pravosudnih namještenika. I ovim odredbom o plaćama voljela bih da to još jednom prokomentirate koliki jaz će se opet napraviti između plaća sudaca i tih najniže plaćenih pravosudnih zaposlenika, zaposlenica u najvećem broju …
…/Upadica Davorko Vidović: Hvala./…
… oko kojih smo se razgovarali na izvanrednoj sjednici sabora.
Zahvaljujem.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)

Može, može odgovor na repliku.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)

Hvala lijepo.
Dakle, mi smo imali kao što ste već rekli izvanrednu sjednicu sabora ovo ljeto, mi smo imali najduži štrajk gdje su bili vani službenici i namještenici odnosno većinom slučajeva evo moram reći službenice i namještenice bez kojih pravosudni dužnosnici ne mogu raditi. Dakle, pravosudni dužnosnici svoj dio posla, naravno nitko ne osporava njihovo znanje, njihovo iskustvo, odgovornost, ulaganje i sve ostalo, ali bez sveg, svih ovih oni ne mogu raditi.
Dakle, nitko nema i u raspravama, nitko nema ništa protiv da zaista vodimo računa i da se materijalni položaj pravosudnih dužnosnika poboljša. Tu nema nitko ništa protiv, ali bojim se da vodeći računa samo o jednom dijelu, a ne o svemu će jaz biti sve veći i veći. Već je i tada bio, tad je već su dobili suci povećanje u iznosu plaće pojedinih namještenica koje su vani štrajkale.
…/Upadica Davorko Vidović: Vrijeme je isteklo./…
Hvala.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)

Kolegica Miloš, izvolite repliku.

Miloš, Jelena (Možemo!)

Zahvaljujem.
Poštovana kolegice Mrak Taritaš ono što meni nije jasno, zašto do dan danas nemamo nekakav jedinstven sustav plaća koji bi stvorio pravedan raspon i kada govorimo o javnim službenicima i namještenicima i kada govorimo o dužnosnicima. Ne samo u sustavu pravosuđa nego u bilo koje sustavu. Dakle, evo ako govorimo o pravosuđu zašto jednostavno nemamo takav sustav koji stvara pravedan raspon koeficijenata i od dakle sudskih namještenika, zapisničara pa sve do sudaca.
Ono što je Vlada najavljivala je bila reforma plaća koja bi upravo omogućila takav jedan prepoznatljiv sustav i pravedan sustav. No, evo danas opet glasamo odvojeno odnosno raspravljamo odvojeno o plaćama samo sudskih zap… samo sudaca zapravo kao dužnosnika. Dakle, zašto se to do dan danas nije stvorio jedan takav jedinstven sustav?
Zahvaljujem.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)

Hvala.
Odgovor na repliku.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)

Hvala lijepo kolegice Miloš.
Ja sad mogu tu odgovarati minutu i objašnjavati, ali mislim da će, da želim biti u ovom odgovoru potpuno jasna.
Kad imate stvoren sustav, kad taj sustav je apsolutno jasan, otvoren, transparentan, kad taj sustav funkcionira onda ne morate imati Djeda Božićnjaka ili Djeda Mraza u okviru and… u liku i djelu Andreja Plenkovića koji sad evo nešto daje ili će sad za Uskrs ponovo nešto dati. Dakle, kad imate sustav, sustav funkcionira točno znate i nekakav sustav i napredovanja i svega ostalog. Kad nemate sustav onda je tu važnost Andreja Plenkovića i Vlade. Tu je bio jedan drugi političar koji više nije na ovom svijetu koji je zapravo uvijek bio on nešto daje. Zapravo taj dojam davanja, evo on je sad velikodušno nekom nešto dao i zato je to tako.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)

Hvala.
Repliku ima kolega žalj… Željko Pavić.

Pavić, Željko (Socijaldemokrati)

Poštovana zastupnice spomenuli ste da zakon stupa na snagu 8 dana od objave u Narodnim novinama, međutim Članak 1. snagu 1.1.2025. godine, a podsjećam da od datuma stupanja na snagu u roku od 60 dana trebaju se napisati pravilnici. Tako da ovaj dio koji se tiče Članka 1., a to je objava sudskih odluka anonimiziranih bi trebao stupiti na snagu 1.1.2025. odnosno onda kada se donese pravilnik.
Ali ono što sam vas htio zapravo pitati je vezano za sustav praćenja rada sudaca. Zar nije malo smiješno da postoji sustav koji prati rad sudaca u koji se upisuje što je sudac radio, kako je radio, koliko je izvršio, koliko je napravio, a nakon toga ti podaci ne služe ni za što, niti mu se povećava plaća, niti dobiva stimulaciju, niti ima nekakva dodatna prava. Znači nema apsolutno ništa iz tog sustava. Čemu će nam sustav koji ničemu ne koristi?

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)

Hvala.
Odgovor na repliku.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)

Hvala lijepo kolega Pavić.
Dakle, nije ovo jedini takav sustav kojeg imamo i kojeg možemo koristit, a ne koristimo. I dobro ste rekli, dakle postoji apsolutno sustav kako se dodjeljuju predmeti, da se zna koliko dugo dana je kod pojedinog suca predmet, tko kako rješava. Ja i razumijem da postoje predmeti koji su složeniji, koji su manje složeni i sve ostalo, ali se mogu napraviti neke usporedbe i onda mi to sve i evidentiramo. Evidentiramo do sudnjeg dana i na kraju točno što se s tim radi. Točno ništa jer u jednoj suvisloj reformi pravosuđa bi bilo definirano i niz drugih stvari koji bi zaista pomogli, a ne da onda po hitnoj proceduri kroz nekakve izmjene i dopune zakona, nešto hitno rješavamo, to zaista nije potrebno. Hvala lijepo.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)

Hvala lijepo.
Pojedinačnu raspravu sada ima kolegica Dalija Orešković. Izvolite.

Orešković, Dalija (Stranka s imenom i prezimenom)

Zahvaljujem.
Ima neke poetske pravde i poetske ljepote u tome što od svih 76, 7, 8 ili koliko već ruku postoji u redovima vladajuće većine, ovu moju raspravu sluša samo Marija Jelkovec, toliko o svim drugim junacima i junačinama HDZ-ove bojne. Prvo što želim reći u ovoj raspravi, želim se osvrnuti na onu tezu da oporba nema nikakvu drugu agendu na slijedećim parlamentarnim izborima koji su pred vratima osim rušenja HDZ-a. To nije točno. Upravo suprotno, naš zajednički nazivnik nije rušenje HDZ-a nego popravljanje svega što je HDZ srušio u ovoj državi, a među ostalim bitnim stvarima je i pravosuđe. O tome kako je HDZ djelovao na neovisnost pravosuđa, o tome kako je uništio nezavisne, a pogotovo antikorupcijske institucije već sam javno govorila i to djelovanje sam usporedila sa činom veleizdaje. Naime, veleizdaja se smatra teškim kaznenim djelom koje je počinjeno prema vlastitoj državi, to je politički delikt koji potkopava njezinu temeljnu sigurnost. Na žalost veleizdaja je drugačije definirana u našem Kaznenom zakonu ali ja izravno optužujem HDZ, a pogotovo ovu Vladu Andreja Plenkovića za veleizdaju protiv interesa RH jer naši građani nemaju pravnu sigurnost, a pravno su sigurni od svih kaznenih i drugih progona i postupka, upravo HDZ-ovi dužnosnici, ministri i ostali visoko rangirani jer eto imaju svoje ljude na čelnim pozicijama. Što se tiče samog zakona i povećanja plaća, ja ću podsjetiti da sam prije ravno godinu dana u ožujku prošle godine, uputila dva zaključka na glasanje, s jednim sam tražila da Vlada hitno poveća plaće u sustavu pravosuđa. Tada smo imali i onaj štrajk, vladajući su to tada odbili jer naravno tada nisu bili izbori. Tražila sam i da Vlada analizira ostale uvjete u kojima naši pravosudni dužnosnici rade, da vide kakva je potreba zgrada, infrastrukture i to se tada s lakoćom odbilo. Kažem, nije bilo potrebe za propagandnom izbornom promidžbom, kao što to sada. Ali vratimo se na ono puno važnije pitanje od toga kolike će i kakve biti plaće pravosudnih dužnosnika, moje temeljno pitanje glasi tko su suci. Pa ću sada nešto pročitati. Citat, imamo HDZ koji koristi sredstva na zakonit način, zalaže se za samostalnost i neovisnost u radu institucija i ovu radikalnu ljevicu koja bi istrage koristila za političke progone, za politička suđenja i koja bi funkcionirala na način nekih prošlih vremena. Na taj citat ću reći dvije stvari. Prva je da kako HDZ funkcionira u sustavu pravosuđa, vidjeli smo na temelju prepiske Josipe Rimac pa je tako jednog suca oslovljavala sa di si radosti, on nju sa di si lipa pa je taj sudac koristio svoj politički utjecaj, on kao sudac, politički utjecaj kako bi tu korumpiranu političarku zaštitio od uhićenja i od kaznenog progona i u tome je dobrim dijelom i uspio. Ali ni to nije sve, ovaj citat nije vic i nije kraj vica nego vic ide dalje jer i dalje imamo neke nove prepiske te iste famozne i notorne, zloglasne Josipe Rimac. No sada pored di si lipa i di si radosti, imamo i di si druže. I gle vraga, di si druže nije komunikacija između ovih lijevih s političkog istoka, bivših komunjara, nego je di si druže, vidi vraga komunikacija jedne HDZ-ove političarke koja se obraća sucu i to ne bilo kojem sucu, nego predsjedniku Visokog Upravnog suda i to ne s bilo kojim ciljem, nego s ciljem da taj predsjednik Vrhovnog Upravnog suda intervenira u njezin predmet, ne zato da ga brže riješi onako po slovu zakon, nego da ga riješi na način kako njoj ide u prilog jer eto nezgodno bi bilo u trenutku kada se natječe za ravnateljicu Plitvičkih jezera da ima neke prljave packe sa svojih bivših funkcija. I gle čuda, taj predsjednik Visokog Upravnog suda je očito odradio svoj posao upravo onako kako je Josipa Rimac od njega i zahtijevala. Drago mi je da se popunjavaju HDZ-ovi redovi, očekujem replike i povrede Poslovnika. A što se zapravo dogodilo? Dogodilo se to da se sastavilo vijeće od tri sutkinje Eveline Čolović Tomić koja je tada bila predsjednica upravnog vijeća, Senke Orlić Zaninović i Mirjane Čačić koje su bile članice upravnog odnosno sudskog vijeća Upravnog suda koje je donijelo odluku u predmetu Josipe Rimac i srušilo odluku Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa. Kasnije su dvije sutkinje, ove Senka Orlić Zaninović i Mirjana Čačić bile imenovane u neka druga povjerenstva na tom istom Upravnom sudu, koje su redom rušile odluke Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, na način da su rekle da to tijelo više nema nadležnost i ovlasti odlučivati o povredama načela. To se događalo 2020., 2021. i time su upravni sudovi počeli odstupati od svoje ranije prakse. I sve redom su za svoja pravosudna nedjela potom bila, bile nagrađene. Ne bi vjerovali ali jedna od članica tih upravnih vijeća koje ima svoj trag postojanja i pravosudnih prljavština od Josipe Rimac pa do napada na nadležnost antikorupcijskog tijela, jedna je postala novo izabrana predsjednica Visokog Upravnog suda nakon što je Anti Galiću istekao njegov uzastopni mandat upravo na toj funkciji, on je svoje odradio. Ali vidi vraga i ona prva Evelina Čolović Tomić koja je bila predsjednica upravnog vijeća koja je intervenirala i donijela odluku u predmetu Josipe Rimac, postala je članica DSV-a koje imenuje i nadzire sve druge suce. Vidi vraga. Pa kolegice Jelkovac i svi ostali, kada se tako volite pozivati na činjenicu da su, kako ono, srušene sve odluke Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, evo vam jučerašnji članak u Jutarnjem listu kako su srušene, porukom Josipe Rimac predsjedniku Vrhovnog upravnog suda u kojemu se obraća sa „di si druže“ i kako ono „misli na mene, zaštiti me od predmeta Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa“. Ima još jedan zanimljiv podatak, pa se tu kaže da u 2019.g., u godini kad je manje-više sve to skupa na upravnim sudovima i krenulo, bilo je, kolko ono, 6 odluka odnosno 6 postupaka pred upravnim sudom, od toga je u 5 predmeta upravni sud potvrdio odluke Povjerenstva i odbio tužitelje odnosno bivše političare, al evo u jednom je srušena odluka Povjerenstva i vidi vraga, baš u predmetu famozne i notorne Josipe Rimac, a nije niti baš riječ o bilo kojem predmetu nego u premetu u kojem je ona pogrešno ispunila imovinsku karticu. I ja prva dopuštam da se svakome može dogoditi da krivo ispuni obrazac, nije u tome stvar i prva ću reći ne treba tu biti pretjeranog formalizma, na što se upravni sud sramotno pozvao. Ali je li pretjerani formalizam kada se radi o nekretnini za koju je osoba koja je dodijelila tu nekretninu obitelji Rimac, konkretno bivšem mužu Josipe Rimac, osuđena za kazneno djelo jer je pogodovala? Zanimljivo da je netko ko dodjeljuje državnu imovinu počinio kazneno djelo, ali onaj koji je tu imovinu primio nije kriv za apsolutno ništa. „Di si lipa“, „di si radosti“, „di si druže“, di si hrvatsko pravosuđe? Zanimljivo je kako nakon svih tih informacija Andrej Plenković donosi zakon, taj famozni AP, čiji je cilj da ovakve informacije nikada ne završe u medijima. Hm, vidi vraga kome to ide u korist. I zanimljivo ili još zanimljivije je to što taj Andrej Plenković uporno tvrdi da ja ponaosob, ali i svi mi drugi, mrzimo Hrvatsku. Pa ko Hrvatsku mrzi najviše? Po meni onaj ko potkopava njezine temelje. Temelj državnosti je pravosuđe, kada tog pravosuđa nema, nema niti države. Andrej Plenković je taj koji mrzi i cilj slijedećih parlamentarnih izbora je prilika za sve hrvatske građane da dobiju ovu državu natrag u svoje ruke, da nije oteta u rukama jedne klijentelističke interesne koruptivne skupine koja je sve ono što je trebalo biti resurs i dobrobit naše generacije, ali i svih generacija koje odlaze, dolaze, završi u rukama evo jedne ovakve koruptivne bande.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)

Imamo nekoliko replika, Andreja Marić izvolite.

Marić, Andreja (SDP)

Hvala lijepa.
Poštovana kolegice, ovo što ću vas pitati, ne znam jel bilo prije u raspravi, bila sam na odboru, pa ako treba ponovite. Dakle, broj predmeta koji još nisu riješeni je bio na 31.12. 470 tisuća, e i sad se tu po mišljenju i primjedbama Europskog suda za ljudskog prava uvodi institut zaštite prava na suđenje u razumnom roku i sad tu je sve propisano kako se podnosi zahtjev, ovo, ono, u roku 6 mjeseci bi se to trebalo donijeti odluka, međutim veli da je najveći predviđeni iznos po predmetu 4.650 eura, a ukupno koliko je predviđeno u proračunu je 200 tisuća eura. Je li to vama nekakav normalni iznos? Tu bi ispalo da ono niti 50-tak predmeta, pa hoćemo li imati takvo pravosuđe uskoro da neće trebati ubrzavati ove duge sudske procese ili jednostavno ovaj zakonodavac misli da naš narod ionak niš ne zna, pa neće niti znati za mogućnost tog instituta? Hvala.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)

Odgovor na repliku izvolite.

Orešković, Dalija (Stranka s imenom i prezimenom)

Kolegice Marić, zahvaljujem na ovom pitanju.
Evo kao bivša odvjetnica mogu reći, po iskustvu vlastitih klijenata, da je svakome puno važnije i puno draže da se njegov predmet okonča na vrijeme jer ta kompenzacija od par tisuća eura vrlo često nije nadoknada za ono što su oni izgubili tijekom vremena.
A što se tiče predviđenog iznosa, ma mislim on je ovdje, ha da se poslužim riječima Andreja Plenkovića, ne tema. Vladajuće baš briga, oni su tu naveli neke cifre, pojedinačne, ukupne neke rokove, a njima je ovo jedna predizborna propagandna poruka, kao što je rekao Zekanović, Andrej Plenković je sucima povećao plaće. Andreju Plenkoviću je jedino bitno kako probrani suci sude u određenim predmetima, a da mu je doista bilo do plaća onda bi reagirao kao što sam rekla na onaj zaključak kojim sam upravo to tražila od njega još prije godinu dana. Tada je to odbačeno onako kao što HDZ sve redom iz redova opozicije odbacuje.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)

Hvala.
I kolega Pavić ima repliku, izvolite.

Pavić, Željko (Socijaldemokrati)

Smatrate li da će se povećanjem materijalnih prava sudskih dužnosnika povećati efikasnost ili pak je potrebno u skladu sa politikom ljudskih resursa primijeniti i sva ostala pravila koja su bitna da bi se ljudski resursi zadržali i da bi im se podigla efikasnost? Naime, samo podizanje materijalnih prava jest jedan od elemenata, ali samo jedan mali, mali segment u dijelu stimulacije, hvala lijepo.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)

Izvolite odgovor na repliku.

Orešković, Dalija (Stranka s imenom i prezimenom)

Zahvaljujem.
Da, mali je dio, ali je bitan dio, plaće pravosudnih dužnosnika su jedan od faktora ili elemenata njihove neovisnosti, ali mi ako želimo voditi brigu o pravosuđu moramo riješiti probleme infrastrukture, za to proteklih 8.g. nije bilo sluha. No, da bi pravosuđe prema građanima bilo kvalitetnije i bolje mora imati i poštenije zakone. Zakoni se ne kroje u sudovima nego ovdje u HS i vrlo često su ili nakaradno osmišljeni zato što je to i bio cilj ili su puni rupa, pa kada sudac dođe u priliku da o nečemu sudi i nema drugog izbora nego napraviti nešto što ono zdrav razum i poštena pamet kaže da nije u redu, ali evo to ćemo rješavati u sljedećem sazivu ja se nadam bez HDZ-a.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)

Hvala.
Kolegice Orešković vi možete sada završno u ime Klubova Centra, GLAS-a i Stranke s imenom i prezimenom.
Izvolite.

Orešković, Dalija (Stranka s imenom i prezimenom)

Zahvaljujem.
Ponovit ću da sam u ožujku prošle godine kada smo raspravljali o izvješću predsjednika Vrhovnog suda uputila dva zaključka u saborsku proceduru, između ostalog tražila sam tada se riješi problem plaća u sustavu pravosuđa. Tada su to vladajući odbili jer nije bilo predizborno vrijeme, pa iz njihove perspektive nije bilo niti potrebe.
To ističem kako bih naglasila da je ovaj paket zakona samo jedna propagandna izborna prijevara. Naime, HDZ ne želi ni učinkovito pravosuđe. To se kosi, izravno se kosi sa temeljnim interesima HDZ-a. HDZ ne želi nikada niti će dopustiti da neovisni politički neposlušni ostanu na rukovodećim pravosudnim funkcijama.
Treba ponoviti i da je HDZ pravomoćno osuđena politička stranka opterećena brojnim korupcijskim aferama te da se njihov predsjednik, dakle i predsjednik stranke i predsjednik Vlade rukama, nogama i zubima te svom medijskom mašinerijom, stranačkim i javnim državnim novcem, dakle svim silama bori za to da jedan predmet, jedan predmet koji se očito i njega osobno izravno tiče ostane u rukama našeg pravosuđa, a ne EPPO-a. I postavlja se pitanje zašto? Pa zato što očito Andrej Plenković i sva ostala HDZ-ova bulumenta ima puno razloga za vjerovati da će na naše pravosuđe moći utjecati kako bi taj predmet bio riješen u skladu sa HDZ-ovim potrebama, a pogotovo evo je to važno u ovo predizborno vrijeme.
Pravosuđe je zaglavni kamen svake demokratske države. Mi očito taj zaglavni kamen još uvijek nemamo, ako smo ga nekada i počeli postavljati na neke temelje on je davno, davno razrušen. Uspostava učinkovitog i neovisnog pravosuđa mora biti podjednako važno i lijevim i desnim političkim opcijama, ali i biračima s lijevog i desnog svjetonazorskog spektra, pa čak i onima koji tvrde da ih politika uopće ne zanima. Bez pravosuđa nema pravde, a oni koji iz ove države odlaze sa kartom u jednom pravcu tvrde da ih je upravo u tome ova država najviše iznevjerila.
I ako govorimo o tome što bi trebao biti temelj nekakvog političkog programa ili budućeg političkog konsenzusa između različitih političkih opcija i stranaka onda to mora biti promjena sustava rada, djelokruga, ovlasti i nadležnosti i Državnog sudbenog vijeća i Državnog odvjetničkog vijeća uključujući i to da se dogovorimo tko tamo ima ili nema pravo sjediti. Vidimo da je utjecaj politike putem dva člana koji su birani iz redova saborskih zastupnika bila štetna i da je očito bila korištenja, korištena za lobiranje kako bi se na čelne funkcije postavili podobni suci. Zatim se moramo dogovoriti oko promjene načina izbora glavnog državnog odvjetnika, pa makar to tražilo i da se dogovorimo i oko promjene Ustava.
Tek s tih par osnovnih konstrukcijskih elemenata možemo reći da smo na pragu postavljanja neke nove budućnosti u kojoj pravosuđe neće funkcionirati po dnevnopolitičkom diktatu bilo koje političke stranke, a tek potom ćemo moći reći da se eto sitnim korekcijama u sustavu plaća može nešto napraviti za pravosuđe. Nažalost neće.
Hvala.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)

Hvala.
Kolegica Vukovac završno, izvolite.

Vukovac, Ružica (Nezavisni)

Zahvaljujem.
Dakle iako postoje pozitivni pomaci u pojedinim statističkim pokazateljima hrvatskog pravosuđa, kao što su primjerice pad broja neriješenih predmeta i starih neriješenih predmeta, navedeni pozitivni pomaci nisu rezultat povećane učinkovitosti domaćeg pravosuđa u smislu većeg broja riješenih predmeta nego drugih faktora i to ono ponajprije smanjenog broja predmeta koji ulaze u pravosuđe.
S druge strane podatak o padu broja starih neriješenih predmeta, dakle predmeti koji se vode više od 10 godina u promatranom razdoblju govori u prilog tome da je pravosuđe u isto vrijeme resurse koji su se oslobodili zbog manjeg broja ulaznih predmeta fokusiralo na rješavanje tih starih neriješenih predmeta.
U pogledu vrsta postupaka osobito se ističu parnični predmeti kao predmeti u kojima je učinkovitost sudova nezadovoljavajuće niska dok se u pogledu vrste sudova ističu općinski sudovi kao sudovi s nezadovoljavajućom učinkovitosti.
No, valja primijetiti da se nezadovoljavajuća učinkovitost sudova očituje u neadekvatnoj učinkovitosti kojom sudovi riješe predmet što ne podrazumijeva automatski da je sam sud koji vodi predmet postupao na neučinkovit način. Naime, neučinkovitost pravosuđa u rješavanju predmeta ne ovisi samo o ažurnom postupanju konkretnih sudaca koji vode konkretna predmet. Postoji cijeli niz vanjskih faktora koji su izvan izravne kontrole sudova no umanjuju učinkovitost sudova u rješavanju sudskih predmeta. Tako se primjerice u literaturi u dostupnim analizama stanja pravosuđa spominju neki uzroci smanjenje učinkovitosti hrvatskog pravosuđa koje je onda moguće i razdijeliti u određene grupe. Prvenstveno tu su uzroci vezani uz postupanje i ažurnost samih sudaca kao što nedovoljno proaktivno upravljanje prvostupanjskim sudskim postupkom uključujući nepotrebne i prečeste odgode ročišta. Zatim postupanje viših sudova u povodu uloženih pravnih lijekova i drugo oni vanjski faktori koji ne predstavljaju postupanje samih sudaca odnosno sudova ali ipak umanjuju učinkovitost sudova u rješavanju sudskih predmeta, kao što su neučinkovita sudska dostava, nedovoljna razina digitalizacije pravosuđa, neadekvatna fizička infrastruktura sudova, prečeste izmjene propisa, ponašanje stranaka, njihovih punomoćnika u tijeku postupka, neadekvatno vrednovanje rada sudaca, te općenito neadekvatno korištenje metoda upravljanja i razvoja ljudskih resursa. Nažalost, ne postoje javno objavljeni statistički podaci koji bi dali odgovor na pitanje koji od navedenih razloga i u kojoj mjeri utječu na smanjenu učinkovitost hrvatskih sudova. Mnogo je reformi pravosuđa izmjena zakonodavstva najavljivano radi poboljšanja učinkovitosti pravosuđa. Taj se trend vidimo i svjedočimo održao i do sada. Međutim, da bi reforme imale sveobuhvatan i dugotrajan učinak potrebno je da im se pristupi strateški, odmjereno i na temelju objektivno mjerljivih statističkih podataka, te je potrebno da takva reforma bude usmjerena na sve relevantne faktore koji utječu na nezadovoljavajuću učinkovitost sudova. U javnom prostoru nedostaju precizni statistički podaci koji bi istaknuli stvarne i mjerljive uzroke nezadovoljavajuće učinkovitosti domaćeg pravosuđa, što je jedna od bitnih prepreka u provođenju takve sveobuhvatne reforme pravosuđa. Pravosudna teorija i praksa identificirali su konkretne mjere koje stoje na raspolaganju tijelima kako bi se rasvijetlili konkretni uzroci smanjene učinkovitosti pravosuđa, te je na nadležnim tijelima da ispravno identificiraju navedene uzroke i da onda poduzmu ciljane mjere kako bi se problemi riješili na njihovu izvoru. Preostaje nam se samo nadati da će biti dovoljno odlučnosti i volje kod nadležnih tijela i osoba da zaista i provedu spomenute korake. Zasada vidimo jedino puku želju za ostankom na vlasti, zahvaljujem.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)

Hvala lijepo.
I posljednja rasprava završno u ime Kluba HDZ-a kolegica Jelkovac.

Jelkovac, Marija (HDZ)

Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče HS.
Poštovani državni tajnici, poštovane kolegice i kolege.
Evo na kraju ove dopodnevne rasprave o ova dva prijedloga zakona ja bih kratko samo zaključila slijedeće. Dakle, vezano na izmjene Zakona o plaći i drugim materijalnim pravima pravosudnih dužnosnika o kojima je danas bilo dosta riječi, ja bih zaključila slijedeće, da smo u pogledu materijalnih prava svih koji rade u okviru pravosuđa u proteklih nekoliko godina u više puta dizali plaće i da je ovo sada bila nužnost na neki način da bi se napravio balans u plaćama između dužnosni…, pravosudnih dužnosnika u prvom stupnju i pravosudnih dužnosnika u drugom stupnju. Mislim da je to na ovaj način sada podizanjem osnovice i koeficijenata učinjeno i da je to jedan dobar prijelazni način da se plaće usklade do donošenja novog zakona kojim će, kako je i najavio sam ministar, biti sustavno riješeni i osnovica i koeficijenti za sve državne službenike i namještenike, pa tako i za one koji rade u okviru pravosudnog sustava.
Što se tiče ovog zakona bitno je još naglasiti kako se ovim zakonom isto tako priznaju pravosudnim dužnosnicima i ostala materijalna prava koja dosada im nisu bila priznata, kao što su pravo na godišnju nagradu, za uskršnje i božićne blagdane, pravo za putne troškove za dolazak na posao, pravo na dar za dijete do navršene 15.g. života, regres za korištenje godišnjeg odmora, te pravo na sistematski pregled i to sukladno onim propisima kojim se propisuju i primjenjuju i na službenike, ostale službenike u pravosudnim tijelima.
Što se tiče Zakona o sudovima, tu ima nekoliko stvari koje je dobro naglasiti, a to je da se prije svega ove izmjene i dopune donose radi propisivanja obveze javne objave svih sudskih odluka kojima se postupak dovršava i to na posebnoj mrežnoj stranici uz prethodnu anonimizaciju i poštivanju pravila o zaštiti osobnih podataka i mislimo da je to dobro prije svega zbog jačanja transparentnosti rada sudova, ali i zbog ujednačavanja sudske prakse.
Ono što bih također htjela naglasiti da smo u protekla oba mandata, pogotovo u pravosuđu, puno toga napravili i u zakonskim izmjenama, a radi što bolje, što boljeg korištenja elektronskih, elektronskog komuniciranja između stranaka i sudova i između samih javnopravnih tijela, što mislimo da može dovesti do efikasnijih postupaka i što je normalno za vrijeme u kojem živimo.
Također se ovim izmjenama propisuju posebni uvjeti za suce koji rade na predmetima nasilja u obitelji. Oni će se ustvari raspoređivati godišnjim rasporedom i to će se pritom voditi briga da, da budu izabrani oni koji imaju posebne sklonosti za rad na tim predmetima, ali će oni isto tako imati obvezu godišnjeg stručnog usavršavanja.
Nadalje, također već smo danas čuli, predlaže se i dodatno urediti institut zaštite prava na suđenje u razumnom roku na način da će se u slučaju utvrđenja osnovanosti zahtjeva za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku odrediti rok u pravilu od najdulje 6 mjeseci i isto tako će stranka imati pravo na određenu nadoknadu, što smatramo da je, da je ispravno i da će isto tako pridonjeti ubrzanju samih postupaka i rješavanju onog manjeg dijela postotka predmeta koji zaista dugo, dugo traju, a iz izvješća smo vidjeli da je to u pravilu do nekih 5%, onih koji stvarno imaju dugotrajno trajanje.
Evo mislim da su to najvažnije izmjene u oba ova prijedloga zakona i da će one doprinjeti sigurno i boljem radu pravosuđa ali isto tako i većem zadovoljstvu samih građana ali i onih koji rade u pravosuđu obzirom na veće plaće i stoga konstatiram da će klub Hrvatske demokratske zajednice podržati oba ova prijedloga.
Hvala.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)

Kolega Pavić, završno u ime Kluba zastupnika Socijaldemokrata.

Pavić, Željko (Socijaldemokrati)

Zahvaljujem poštovani predsjedavajući.
U ime kluba Socijaldemokrata mogu izraziti zadovoljstvo zbog toga što će se poboljšati materijalni položaj pravosudnih dužnosnika, jer se ovim zakonom predlaže to povećanje koje je evo već nekoliko puta danas spomenuto i od strane oporbenih zastupnika i od strane vladajućih. Ja bih samo spomenuo da je razlika u plaći između općinskog suda, odnosno suca na Općinskom sudu i predsjednika Vrhovnog suda 86% što nije malo. Je li to u skladu sa nekakvim analizama, jesu li to pokazale nekakve statistike, jesu li to pokazali nekakvi sustavi odgovornosti, ne znam na temelju čega se došlo do tih koeficijenata, ali razlika je 86%.
Prema tome, problema za sada nema. Hoće li ih biti kasnije ne znamo zato što je pitanje i kakvi su se sad odnosi postavili između dužnosnika i službenika? Znamo da su se službenici bunili prije nekoliko mjeseci, pa su dobili nekakvo malo povećanje. Sada su se bunili dužnosnici pa su i oni dobili povećanje. Hoće li se sad ponovo buniti službenici na sudovima to je veliko pitanje. Znamo da službenika nema dovoljno, znamo da jedan zapisničar zapravo opslužuje nekoliko sudaca i da su strahovito zauzeti, a da im plaće nisu u skladu i sa onim što rade.
Ovdje nam je bilo prezentirano više puta od strane vladajućih da će plaće u državnoj službi biti na svim radnim mjestima iste ukoliko je radno mjesto iste težine. Međutim, sada ispada da to nije tako. I ova uredba koja je sad nova donesena stvara velike probleme, stvara velike zabune i to ne samo u pravosudnom sustavu, nego stvara probleme u obrazovanju, stvara probleme u znanosti, stvara probleme u zdravstvu.
Prema tome, imamo velikih problema koje bismo trebali riješiti što je prije moguće. Bojim se da ih u ovih 3 dana nećemo moći riješiti bez obzira na široku ruku Andreja Plenkovića i njegove Vlade i vladajućih koji sada glasaju za sva povećanja plaća, a 8 godina je to bilo stvarno na minimalnom nivou. Jer da je bilo normalno povećanje plaća kroz ovih 8 godina onda se ne bi trebale plaće tri dana prije izbora dizati za 13%, odnosno za 11,5%.
Prema tome, rast plaća pozdravljamo, ali konstatiramo da su definitivno došla prekasno i pitanje je hoće li osim materijalnih prava ići i efikasnost samih sudaca.
Hvala lijepa.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)

Zahvaljujem se.
Zaključujem raspravu, a glasovat ćemo kad se steknu uvjeti.
Prije prelaska na sljedeću točku određujem stanku u trajanju od 7 minuta. Znači sastajemo se u 14,40. Ako hoćete može i 10 minuta. U 14,45. Evo hvala.

STANKA U 14,35 SATI

79

Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, drugo čitanje, P.Z. br. 593

13.03.2024.

Sanader, Ante (HDZ)

Slijedi izjašnjavanje o amandmanima na Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, drugo čitanje, P.Z. broj 593.
Predlagatelj je Vlada RH, rasprava je zaključena.
Amandman je podnijela zastupnica Ružica Vukovac.
Izvolite se očitovati.

Šimundža-Nikolić, Vedrana

Predmetni amandman ne prihvaća se.
Dakle, ovim amandmanom traži se skraćivanje roka na 30 dana, a u važećoj odredbi i u ovoj izmjeni je ponovljen rok od 60 dana. To je primjereni rok s obzirom kada se uzme u obzir da je propisano u prethodnim člancima da sudac ima rok od 15 dana dobiti taj prijedlog, pa se potom i očitovati 15 dana, a onda ostavljamo predsjedniku suda da sve te razloge uzme uz obzir i u slijedećih 30 dana praktički donese odluku.
Mislimo da je ovaj rok primjeren. On je postojao i u važećem propisu i ničim se ne dovodi u pitanje temeljna suštinska stvar, dakle suđenje u razumnom roku.
Zahvaljujem.

Sanader, Ante (HDZ)

Osvrt zastupnice.

Vukovac, Ružica (Nezavisni)

Zahvaljujem predsjedavajući.
Zahvaljujem poštovana državna tajnice na vašem odgovoru. Nisam naravno suglasna s njim jer smatram da ukoliko nam je doista cilj zaštiti stranku u postupku od dugotrajnog suđenja i omogućiti joj suđenje u razumnom roku u koji se svi zapravo zaklinjemo tada je primjerenije odrediti taj kraći rok od 30 dana za donošenje odluke o podnesenom zahtjevu stranke nego rok kojeg ste vi predvidjeli Člankom 7.
Zahvaljujem i tražim glasovanje o ovom amandmanu.

Sanader, Ante (HDZ)

2. amandman iste zastupnice.

Šimundža-Nikolić, Vedrana

2. amandman zast… uvažene zastupnice Ružice Vukovac ne prihvaća se, a traženo je amandmanom da se povisi iznos naknade u jednom predmetu do 10 tisuća eura. Mi smo praktički ovim, ovom odredbom samo pretvorili kune u eure i dobili iznos od 4.650 eura. Od 2013. godine je propisana ta naknada nitko je nije dovodio u pitanje niti Europski sud za ljudska prava koji je referentna točka ovakvim odlukama tako da smatramo da ne treba mijenjati ovaj iznos.
Zahvaljujem.

Sanader, Ante (HDZ)

Osvrt zastupnice.

Vukovac, Ružica (Nezavisni)

Zahvaljujem.
Poštovana ne slažem se sa obrazloženjem jer ograničenje iznosa naknade za povredu prava na suđenje u razumnom roku po jednom predmetu je postavljeno još donošenjem Zakona o sudovima 2013. godine i zapravo ga je nužno revidirati. Predviđenim izmjenama Zakona o sudovima vi ste predvidjeli dakle isključivo i samo pretvorbu tog kunskog iznosa u eure bez ikakvih povećanja, dakle bez uvažavanja da su se troškovi života promijenili, da su oni porasli. Dakle, to je jedan vrlo neobičan stav zato što svako malo mijenjamo zakone, ali nismo u stanju pratiti i ona ekonomska događanja na teritoriju naše zemlje. Dakle, tražim glasovanje o ovom amandmanu.
Zahvaljujem.

Sanader, Ante (HDZ)

3. amandman iste zastupnice.

Šimundža-Nikolić, Vedrana

3. amandman ne prihvaća se.
Radi se o prijedlogu da se u sudovima predmeti dodjeljuju automatskom dodjelom primjenom odgovarajućeg algoritma ali bez ikakve iznimke. U ovom našem članku mi smo propisali vrlo precizno kada se smiju i kako se događaju iznimke od ovakve dodjele, a sudski poslovnik i pravilnik kao podzakonski akti također uređuju to pitanje.
Naime, sudski predmet vodi sudac, međutim taj isti sudac kada ima zapreke može otići u mirovinu, može ići na bolovanje, na porodiljni, vi morate onda moći predmet iznimno dodijeliti na drugi način. Dakle, ova iznimka je precizno propisana, ne treba se bojati da će je itko zlorabiti.
Zahvaljujem.

Sanader, Ante (HDZ)

Hvala.
Slijedi izjašnjavanje o amandmanima …
…/Upadica Ružica Vukovac: Mogu ja osvrt molim vas?/…
… a pardon osvrt, izvolite.

Vukovac, Ružica (Nezavisni)

Zahvaljujem.
Dakle poštovana zahvaljujem se na vašem obrazlaganju, međutim doista treba omogućiti bilo kakav oblik manipulacije dodjele predmeta jer njemu svjedočimo, dakle on se ponavlja i on se događa u sustavu i zato mi je bio zapravo dodati tu odredbu bez ikakvih iznimki. Dakle, znamo da da se sama dodjela predmeta provodi automatizirano, ali upravo te situacije koje ste vi sama nabrojala odlazak u mirovinu ili iz nekih drugih opravdanih razloga sudac koji je dobio predmet nije na raspolaganju i tad se baš događaju određene manipulacije. Dakle, ta presignacija bi morala biti striktno zabranjena, treba naći drugačiji, bolji način, možda ovo što sam ja predložila nije idealno, ali jednostavno na tome se mora poraditi. Tražim glasovanje o amandmanu.

Sanader, Ante (HDZ)

U redu.

79

Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, drugo čitanje, P.Z. br. 593

14.03.2024.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, drugo čitanje, br. P.Z. 593.
Predlagatelj je Vlada, rasprava je zaključena.
Amandmane je podnijela zastupnica Ružica Vukovac, proveli smo ranije raspravu, glasovat ćemo sada o amandmanima koje predlagatelj ne prihvaća, tri su amandmana, kao što sam rekao nijedan Vlada ne prihvaća, molim glasujmo prvi amandman zastupnice Vukovac.
Nije prošao.
Drugi amandman, iste zastupnice.
Nije prošao.
I treći amandman zastupnice Vukovac, molim glasujmo.
Nije prošao.
Pa dajem na glasovanje Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, molim glasujmo.
124 zastupnice i zastupnika su glasovali, 122 za, 2 suzdržana, donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima.

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: X, sjednica: 21

78; 79

Jandroković, Gordan (HDZ)

Vukovac, Ružica (Nezavisni)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Martinčević, Natalija (Reformisti)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Jakšić, Mišel (SDP)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Reiner, Željko (HDZ)

Malenica, Ivan (HDZ)

Reiner, Željko (HDZ)

Burić, Majda (HDZ)

Reiner, Željko (HDZ)

Malenica, Ivan (HDZ)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Marić, Andreja (SDP)

Reiner, Željko (HDZ)

Malenica, Ivan (HDZ)

Reiner, Željko (HDZ)

Martinčević, Natalija (Reformisti)

Reiner, Željko (HDZ)

Baričević, Danica (HDZ)

Reiner, Željko (HDZ)

Malenica, Ivan (HDZ)

Reiner, Željko (HDZ)

Vukovac, Ružica (Nezavisni)

Reiner, Željko (HDZ)

Malenica, Ivan (HDZ)

Reiner, Željko (HDZ)

Lukačić, Ljubica (HDZ)

Reiner, Željko (HDZ)

Malenica, Ivan (HDZ)

Reiner, Željko (HDZ)

Martinčević, Natalija (Reformisti)

Reiner, Željko (HDZ)

Malenica, Ivan (HDZ)

Reiner, Željko (HDZ)

Martinčević, Natalija (Reformisti)

Reiner, Željko (HDZ)

Jelkovac, Marija (HDZ)

Reiner, Željko (HDZ)

Malenica, Ivan (HDZ)

Reiner, Željko (HDZ)

Pavić, Željko (Socijaldemokrati)

Reiner, Željko (HDZ)

Malenica, Ivan (HDZ)

Reiner, Željko (HDZ)

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)

Reiner, Željko (HDZ)

Malenica, Ivan (HDZ)

Reiner, Željko (HDZ)

Nađ, Vesna (Socijaldemokrati)

Reiner, Željko (HDZ)

Malenica, Ivan (HDZ)

Reiner, Željko (HDZ)

Šimičević, Rade (HDZ)

Reiner, Željko (HDZ)

Malenica, Ivan (HDZ)

Reiner, Željko (HDZ)

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)

Reiner, Željko (HDZ)

Malenica, Ivan (HDZ)

Reiner, Željko (HDZ)

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)

Reiner, Željko (HDZ)

Tramišak, Nataša (HDZ)

Reiner, Željko (HDZ)

Malenica, Ivan (HDZ)

Reiner, Željko (HDZ)

Vidović Krišto, Karolina (OIP)

Reiner, Željko (HDZ)

Burić, Majda (HDZ)

Reiner, Željko (HDZ)

Begonja, Josip (HDZ)

Reiner, Željko (HDZ)

Vidović Krišto, Karolina (OIP)

Reiner, Željko (HDZ)

Šašlin, Stipan (HDZ)