Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: X, sjednica: 21

PDF

63

Konačni prijedlog zakona o načinu izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta Statileo protiv Hrvatske (broj zahtjeva: 12027/10 i dr.) i Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-3242/2018 i dr., drugo čitanje, P.Z. br. 619

05.03.2024.

Jandroković, Gordan (HDZ)

I ovime smo došli do kraja iznošenja stajališta, pa prelazimo na prvu točku dnevnog reda kako smo najavili za danas. To je:

- Konačni prijedlog zakona o načinu izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta Statileo protiv Hrvatske (broj zahtjeva: 12027/10 i dr.) i odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-3242/2018 i dr., drugo čitanje, P.Z. br. 619 – predlagateljica: Vlada Republike Hrvatske

Predlagateljica je Vlada Republike Hrvatske na temelju članka 85. Ustava i članka 172. u vezi sa člankom 190. Poslovnika Hrvatskog sabora.
Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje zakona.
Amandmani se mogu podnijeti do kraja rasprave.
Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo.
Nemamo nikog tko se javio za stanku, pa ću onda pozvati poštovanog potpredsjednika Vlade i ministra prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branka Bačića da predstavi u ime predlagatelja Konačni prijedlog navedenog zakona.
Izvolite potpredsjedniče Vlade.

Bačić, Branko (HDZ)

Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Poštovane zastupnice i zastupnici pred nama je Konačan prijedlog zakona o načinu izvršenja presude Europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta Stratileo protiv Hrvatske i odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske o problematici stanova koji su prije sedamdesetak godina oduzeti vlasnicima i dati na korištenje osobama koji su danas, našim sugrađanima koji su danas u statusu zaštićenog najmoprimca.
Dakle, ova situacija traje preko 80 godina i reko radi se o našim sugrađanima koji su dobili stanarsko pravo u stanovima u privatnom vlasništvu, u pravilu neposredno nakon Drugog svjetskog rata a koje je pravo prestalo 1996. godine Zakonom o najmu stanova i tada je to stanarsko pravo zamijenjeno tada novo uvedenim institutom zaštićenog najmoprimstva. Dilemu tko ima pravo na stanu i može li se vlasnika prisiliti na prodaju stana u više navrata riješio je Europski sud za ljudska prava i presudio u korist vlasnika.
Istaknuto je da bi omogućavanje zaštićenim najmoprimcima otkupa takvih stanova predstavljalo prisilu i ograničavanje prava vlasnika ali i da stanarsko pravo na stanu u privatnom vlasništvu nije isto kao i stanarsko pravo u društvenom vlasništvu, pa da ne može biti ni diskriminacije između nositelja različitih stanarskih prava. Također u predmetu Statileo i drugi protiv Republike Hrvatske Europski sud za ljudska prava presudio je da se institutom zaštićenog najmoprimca ograničavaju prava vlasnika i da je država dužna namiriti razliku od zaštićene najamnine do primjerene najamnine.
Prva takva presuda na Europskom sudu za ljudska prava donesena je 2014. godine. Od tada pa do danas traje pritisak kako od strane vlasnika da im se stanovi vrate u posjed i isplaćuje tržišna najamnina, tako i od strane Vijeća Europe da se pitanje riješi i da vlasnici budu pravično obeštećeni. Do sada je vlasnicima na osnovu pravomoćnih presuda isplaćeno oko 2 milijuna eura naknade štete, a to je razlika između zaštićene najamnine i tržišne najamnine, a u sudskim postupcima potražuju se još 10 milijuna eura.
U skladu sa ovim osnovnim postavkama Hrvatski sabor je donio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o najmu stanova koji je zakon tada ponudio prijelazni rok nakon kojeg bi zaštićeni najmoprimci morali napustiti stanove. Međutim, taj je zakon odnosno njegove sporne odredbe ukinuo je upravo Ustavni sud Republike Hrvatske tvrdeći dvije stvari. Prva da je tim zakonom prebačen veliki teret rješavanja ovog pitanja na leđa zaštićenih najmoprimaca, a s druge strane da Republika Hrvatska, da država mora na sebe preuzeti veći teret u rješavanju ovog predmeta.
Zbog svih tih okolnosti napisali smo ovaj zakon koji je i zahvaljujem se zastupnicima u prvom čitanju dobio 123 glasa za, pokušao i ja sam uvjeren riješiti će ovo pitanje na način da s jedne strane utvrđujemo i svjesne presude Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu i odluke Ustavnog suda, tako da uspostavimo novi zakonodavni model koji će biti usklađen sa relevantnim odlukama jednog i drugog suda. Time će se ujedno ispraviti posljedice nepravične raspodjele socijalnog i financijskog tereta uzrokovanog reformom stambenog zakonodavstva iz 1996. godine na štetu vlasnika stanova uz istodobno omogućavanje zaštićenim najmoprimcima ostvarenja prava na dom.
Držimo da smo sa ove dvije osnovne postavke uspostavili taj jedan balans očekivanja i vlasnika i zaštićenih najmoprimaca. Ja sam uvodno rekao da je ovaj problem nastao prije 70 godina neposredno nakon Drugog svjetskog rata i za vrijeme bivše države su se različitim zakonima, prije svega zakonima o stambenim odnosima, rješavala pitanja stanara koji imaju stanarsko pravo i tim je zakonima iz 1974., tako i onim iz 1985. djelomično u prvom prijedlogu i u prvom zakonu gotovo bili izjednačene, izjednačena stanarska prava i onih naših sugrađana koji su imali stanarsko pravo u stanovima u državnom vlasništvu, tako i onih koji su bili upravo u ovim stanovima koji su predmet današnjeg zakona. Kasnije je izmjenama tog zakona odnosno novim zakonom iz 1985. ipak napravljena distinkcija između jednih i drugih stanara. Takav status praktično je bio na snazi sve do 5. studenog 1996. kada je u RH donesen Zakon o najmu stanova kojim je definiran, to sam već uvodno rekao, status stanara koji žive u stanovima koji su u vlasništvu drugih fizičkih osoba i oni su dobili taj novo uspostavljeni institut zaštićenog najmoprimca i kasnije Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima utvrđene su sva međusobna prava i obveze i stanara i vlasnika stanova. U međuvremenu od stvaranja suvremene i samostalne RH, pa do 1996.g. kada je donesen Zakon o najmu stanova, brojni naši sugrađani su temeljem tog zakona ostvarili pravo za otkup stanova koji su bili u državnom vlasništvu …/Govornik se ne razumije./… postupak pretvorbe, rekao sam maloprije, iz društvenog vlasništva u vlasništvo, bilo RH, bilo vlasništvo privatnih, privatnih osoba. Temeljem tog zakona prodano je u RH 318 tisuća stanova na kojima je postojalo stanarsko pravo, a koji su bili u državnom vlasništvu i treba tu reći da su sredstva u pravilu pripadala JLS koji su u svojim, u svojim proračunima temeljem sticanja sredstava na ime prodaje tih stanova, rekao sam bilo ih je 318 tisuća, bili i obvezni ta sredstva jednim dijelom, velikim dijelom uložiti u izgradnju potrebne infrastrukture i svega onoga što je potrebno, prije svega i stanova, kako bi zaštićeni najmoprimci prepuštajući svoje, svoje stanove vlasnicima, kako bi mogli za njih biti osigurani adekvatni, adekvatni stanovi odnosno kako bi im, im zadržali pravo na dom. U brojnim JLS to se nije dogodilo, grad Zadar je to napravio, on je kroz ovaj Zakon o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo u velikom dijelu ispoštivao i riješio na svom području ovu, ovu traumu koja traje već evo 70.g..
Od 1996., pa do 2018.g. kada je sabor donio zakon, postale na određeni način želja i stanara da i oni poput svih ostalih građana RH koji su bili, imali stanarsko pravo na stanovima u društvenom vlasništvu, da i oni mogu pod jednakim uvjetima otkupiti, otkupiti te stanove, a s druge strane postoji legitiman interes vlasnika kojima je to, kojima je to vlasništvo oduzeto, da im se ti stanovi, da im se ti stanovi vrate, pa su se i jedna i druga grupacija i zaštićeni najmoprimci još 2013.g. obratili Europskom sudu za ljudska prava tvrdeći…
…/Upadica predsjednik: Samo malo potpredsjedniče, budući da naši gosti odlaze, ja bih ih htio pozdraviti, s nama su učenici i učenice Osnovne škole „Janka Leskovara“ iz Pregrade, pa vas želimo pozdraviti. Dobrodošli u HS! …/Pljesak./…. Evo, molim vas da nastavite./….
Hvala lijepo predsjedniče, dakle s obzirom na tu jednu, tu jednu, taj različiti pogled na rješavanje ovog problema, ove traume i predstavnici zaštićenih najmoprimaca i vlasnici su se obratili Europskom sudu za ljudska prava, zaštićeni najmoprimci tvrdeći kako je izvršena diskriminacija jer da oni ne mogu poput drugih stanara koji su, odnosno drugih vlasnika i drugih građana RH otkupiti stan koji im je, u kojemu, u kojemu već 60-tak, tada u to vrijeme godina žive i Europski sud za ljudska prava nije prihvatio, nije prihvatio taj njihov stav i prigovor o diskriminaciji i odbacio je kao neosnovane s obrazloženjem da su uvijek oni bili u drugačijem položaju od stanara koji su imali pravo, stanarsko pravo na stanovima u društvenom vlasništvu, dapače da je, da, da je takvom situacijom praktično su diskriminirani vlasnici tih istih stanova, a što je Europski sud za ljudska prava iduće godine, 2014.g., u poznatom slučaju, u predmetu Statileo i potvrdio i jasno utvrdio sve elemente koje smo mi ovim današnjim prijedlogom, konačnim prijedlogom zakona i uspostavili u ovom prijedlogu zakona. Osim predmeta Statileo bilo je još i tu 6 drugih tužbi koje su se isto tako ponijele Europskom sudu za ljudska prava. Od tada, nakon donošenja tog zakona, rekao sam, RH je pod posebnim nadzorom Odbora ministara Vijeća Europe. Ja sam osobno bio u lipnju u Strasbourgu i predstavio naše viđenje i način rješavanja ovog, ovog, ovog problema. Iz svega ovoga što sam rekao praktično je proizišao ovaj konačni prijedlog zakona.
Ono što je dobro bilo u tom zakonu iz 2018.g., a koji je zakon Ustavni sud proglasio, ocijenio neustavnim, jest činjenica da je postojala obveza Agencije za pravni promet i posredovanje nekretnina da prikupi sve podatke o ukupnom broju tih stanova na kojim, u kojima, za koje vlasnici potražuju da im se vrate i u kojima žive zaštićeni najmoprimci.
U roku koji je bio predviđen pristiglo je 1.030 zahtjeva, kasnije izvan roka došlo ih je još 170, tako da je sada ukupno 1200 zahtjeva kod nas u Agenciji za pravni promet i posredovanja nekretninama, no nismo sigurni da je to doista i konačan broj. To mi je samo poslužilo kao uvod da kažem da smo dakle sada sa ovim zakonom mi predvidjeli rješavanje ovog traume, ovog neriješenog tradicijskog pitanja iz doba '90-ih, a koje bi rješavanje se svodilo na tri faze. Prva faza je ustrojavanje registra, a taj će registar temeljem pravilnika koga ću donijeti biti uspostavljen i u tom će se registru trebati javiti i zaštićeni najmoprimci i vlasnici. Dakle i jedni i drugi će trebati dostaviti sve podatke o stanovima, o nekretninama čiji su oni vlasnici ili u kojima su oni zaštićeni najmoprimci. Nakon donošenja, nakon usvajanja registra, a najkasnije do kraja ove godine dakle do 31. prosinca Vlada RH donijeti će program mjera kojim će programom mjera biti detaljno propisano sve ono što je načelno iako smo i samim zakonom dosta konkretno propisali sve moguće mjere, ali ćemo uredbom Vlade RH detaljno propisati rokove, način izvršenja svih onih mjera na koje se odluči prije svega vlasnik ali i zaštićeni najmoprimac. Nakon 1. siječnja 2025. počinje provedba tih mjera. Zakonom smo propisali dakle te mjere kako smo ih nazvali programske mjere koje su, koje mjere možemo podvući pod 5 različitih postupaka. Prva programska mjera omogućuje vlasnicima i zaštićenim najmoprimcima nagodbu, kojom nagodbom se utvrđuje visina najma i neodređeno vrijeme trajanja najma. Dakle ukoliko želi vlasnik da sa zaštićenim najmoprimcem koji je u ovom trenutku u njegovom stanu potpiše nagodbu o načinu zakupa tog stana, na njima je da se dogovore slobodno svojom voljom i da nastave i da zaštićeni najmoprimac nastavi živjeti u tom stanu, jasno uz definiranje visine zakupnine, najamnine koju bi plaćao vlasniku stana. 2. mjera, programska mjera je isplata zaštićenog najmoprimca po etalonskoj vrijednosti stana, a ona je s današnjim danom 993 eura u metru četvornom, na koji ima pravo, a to njegovo pravo ovisi jasno o broju članova obitelji i ovisi o lokaciji. Ukoliko je se radi o jednom zaštićenom najmoprimcu koji živi u stanu, onda je ta isplata iznosi minimalno 42 tisuće eura, jednokratna isplata koju bi RH isplatila zaštićenim najmoprimcima do maksimalno 50 tisuća ukoliko se radi o gradu Zagrebu i obalnim županijama, a za svakog drugog člana obitelji u tom kućanstvu dodatnih 10 ili 12 tisuća eura, opet govorim o tome o kojoj se lokaciji, o lokaciji radi. To bi bila druga mjera s kojom bi se moglo na ovakav način brzo, vrlo brzo riješiti pitanje zaštićenih najmoprimaca koji su spremni prihvatiti takvu isplatu iz državnog proračuna. Treća mjera odnosi se, podrazumijeva da zaštićeni najmoprimac iseli iz stana u kojemu je do sada stanovao u stan u vlasništvu RH gdje plaća minimalnu najamninu od najviše 2 eura po metru četvornom, a koja može biti dijelom i smanjena u ovisnosti o tome da li je etažirani stan, da li je podrum ili da li je, da li je u potkrovlju i dakle plaćao bi po 2 eura ali koji stan u vlasništvu RH može otkupiti po povoljnim uvjetima, otprilike tisuću, tisuću eura po metru četvornim, četvornom i to na 20 godina bez kamata, a ukoliko plati odjednom popust je dodatnih 20%. 4. i 5. mjera su komplementarne, gotovo su identične, ovisi o volji vlasnika. Dakle četvrtom mjerom RH kupuje od vlasnika stan, s tim da se zaštićenom najmoprimcu pruži mogućnost otkupa tog istog stana kojemu je, u kojemu još uvijek stanuje pod povoljnim uvjetima i to do 60, do 65 kvadrata po etalonskoj cijeni jasno ako je samac u kućanstvu, a preko tih 65 kvadrata koje ima pravo temeljem zakona, platio bi po tržišnoj cijeni, isto tako na rok od 20 godina bez kamata ili s 20% popusta ako plaća odjednom. Ukoliko je kućanstvo veće, onda ovisnosti o broju članova kućanstva nema, ima više pravo na otkup po etalonskoj cijeni stana u ovisnosti o broju članova, članova kućanstva dakle i preko 65 od 65 kvadrata. 5. je mjera, rekao sam komplementarna sa 4. jer umjesto što će RH otkupiti stan vlasnika, ovom mjerom je predviđeno da vlasnik i RH mogu zamijeniti stanove i da na identičan način opet u tom stanu ostane zaštićeni najmoprimac i opet može po istim vrijednostima, po etalonskoj vrijednosti stana do, do ukupnog broja kvadrata koji mu s obzirom na broj članova kućanstva pripada, otkupiti bez kamata na rok od 20 godina ili ako plati odjednom, imat će i 20% popusta. Dakle o ovoj 4. i 5. mjeri se pregovara samo ako vlasnik izrazi namjeru prodati ili mijenjati stan na kojem postoji stanarsko pravo i ako jasno onda što se tiče zaštićenog najmoprimca on ima želju i potpiše da će ukoliko RH taj stan otkupi, on u tom onda on u tom stanu ostati i kasnije ga otkupiti. Ono što je važno, a što je također ovim zakonom definirano, a što proizlazi iz europske presude, iz presude Europskog suda za ljudska prava, to je naknada ili obeštećenje koje RH mora isplatiti vlasnicima zbog toga što nisu mogli konzumirati svoje vlasničko pravo od 1996. godine kada je stupio Zakon o najmu stanova i od kada zaštićeni najmoprimac njemu plaća zaštićenu najamninu koja je bila značajno, značajno niža od tržišne i mi ovim zakonom utvrđujemo da ćemo, da ćemo vlasnicima isplatiti tzv. solidarnu naknadu koja iznosi 1 euro cent po metru kvadratnom stana dnevno od 1996. godine pa bi na taj način vlasnik stana koji to svoje pravo vlasništva u potpunosti nije konzumirao od 1996. godine, u slučaju da je taj njegov stan ima površinu od 50 kvadrata dobio bi pet tisuća eura jednokratnu isplatu, a vlasnik stana od 100 kvadrata 10 tisuća eura. To je prema po nama simbolična naknada za one koji su optužili RH i koji temeljem presude imaju pravo na obeštećenje.
Ono što smo zakonom također definirali, a to je da bi ranjivim skupinama, invalidima, osobama starijim od 65 i socijalnim slučajevima RH platila troškove selidbe u fiksnom iznosu od tisuću eura onog trenutka kada budu napuštali stan i odlazili u drugi stan.
Mi smo kao što sam tada i rekao na raspravi u prvom čitanju rekli da ćemo poslušati i saslušati prijedloge iz same rasprave, s druge strane bili smo u kontaktu sa pučkom pravobraniteljicom i iz tih naših razgovora iz one prve rasprave o prvom čitanju zakona proizišli su manje razlike odnosno usvojili smo dio tih sugestija koje smo čuli u prvom čitanju i na koji nas je upozorila i pučka pravobraniteljica.
Dakle, u čemu je razlika između konačnog prijedloga zakona i ovog konačnog prijedloga zakona? Prvo, razjasnili smo da je novčani iznos koji primaju zaštićeni najmoprimci, to je ona isplata koju sam govorio u ovisnosti o ukupnoj o pravu na kojega zaštićeni najmoprimac ima kada mu se bude isplaćivala taj iznos da ta isplata i taj iznos je neoporeziv i da nema dvojbe jer u prvom čitanju zakona nije pisalo izrekom da je ta isplata neoporeziva.
Druga razlika odnosno druga prihvaćena sugestija jest da se isplata sredstava iz te druge iz te mjere provodi na poseban namjenski račun kako bi se zaštićeni najmoprimcima koji će novac koristiti za kupnju nekretnine olakšala kupnja nekretnine u skladu s primjedbama pučke pravobraniteljice, na taj način su ta sredstva na posebnom računu osigurana za realizaciju kupnje nove nekretnine od strane zaštićenog najmoprimca.
Treća primjedba koja je prihvaćena odnosi se na činjenicu da smo izrijekom definirali da će se provedba ovog zakona provoditi odnosno gradnja stanova koja će slijediti za rješavanje ovog pitanja kroz Agenciju za pravni promet i posredovanje nekretnina, a sve kako bi se ti postupci ubrzali s obzirom na ogromno iskustvo, znanje koje je agencija u proteklih 20 godina stekla kroz provedbu poticajne stanogradnje, agencija je u proteklih 20 godina izgradila gotovo devet tisuća stanova koje su mogli po povoljnim uvjetima u projektu i modelu poticanja stanogradnje otkupljivati i još uvijek otkupljuju i još uvijek agencija gradi takve iste stanove. Ne samo da agencija gradi za u ime i za račun RH stanove u modelu poticanja stanogradnje, mi smo Zakonom o obnovi kojega je koji je zakon HS donio u veljači prošle godine agenciju ovlastili da ponovno i u ime i za račun RH izgradi na području katastrofe na području Sisačko-moslavačke županije 36 višestambenih zgrada sa ukupno 666 stanova i evo u proteklih niti godinu, godinu dana ustvari agencija je ishodila svu dokumentaciju za svih 36 stanova. Već sada je u gradnji 12, do kraja ožujka će biti dodatnih devet, a u travnju preostalih 15 stanova. Dakle Agencija za pravni promet i posredovanje nekretnina doista može vrlo brzo, a kao što sam rekao u godinu dana je već 12 takvih višestambenih takvih zgrada u izgradnji može riješiti i pitanje izgradnje stanova potrebnih za provedbu ovoga zakona.
I peta, četvrta ispričavam se, prihvaćena razlika koju smo s ovim konačnim prijedlogom zakona usvojili jest dodatan popust zaštićenim najmoprimcima od 10 dodatnih 10% za sva kućna domaćinstva zaštićenog najmoprimca koji je ili hrvatski branitelj ili član obitelji poginulog i nestalog hrvatskog branitelja, umirovljenika ili maloljetno dijete u skladu s primjedbama pučke pravobraniteljice. Ukupni popust ipak može biti maksimalno 30%.
Dakle, mi smo rekli da ukoliko se plati odjednom je 20%, a ukoliko neko od članova domaćinstva zaštićenog najmoprimca ispunjava ove maloprije spomenute uvjete onda još može prilikom jednokratne isplate imati popust od 30%.
Ono što je možda još za spomenuti to je da smo mi osigurali sredstva u iznosu od 107 milijuna eura za provedbu ovog zakona da će RH točno takve imati troškove značajne za realizaciju ovog zakona, ali smo isto tako uvjereni da će zaštićeni najmoprimci već čim budu riješen njihov status prići otkupu stanova jer su uvjeti za otkup tih stanova i cijena i način plaćanja i popust primamljivi i da će na određeni način RH trebati osigurati sredstva za gradnju, ali da će kroz prodaju tih stanova jednim dijelom jasno takve iste odnosno sredstva uprihoditi od strane zaštićenih najmoprimaca.
Da zaključim, mi ocjenjujemo da smo ovim prijedlogom zakona uspostavili taj balans interesa i očekivanja i zaštićenih najmoprimaca i vlasnika, da smo ovim zakonom ispunili i kriterije i uvjete koje je postavio Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu s jedne strane, koji je govorio i jasno utvrdio da pravo na stan imaju vlasnici stanova, ali isto tako da smo ovim prijedlogom zakona ispunili sve one odredbe iz odluke Ustavnog suda iz 2020.g. kada je Ustavni sud potvrdio da je RH tim zakonom prebacila veliki teret na zaštićenog najmoprimca. Mi smo taj teret čini mi se značajno umanjili i taj teret rješavanja preuzeli na račun RH, na račun države.
Evo zahvaljujem se za raspravu u prvom čitanju, nadam se da ćemo ovaj zakon usvojiti i krenuti u realizaciju samog zakona i na taj način riješiti ovu jednu dubiozu i traumu iz '90-ih godina. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Zahvaljujem potpredsjedniku Vlade i ministru.
Imamo 16 replika. Prva je na redu kolegica Radolović, izvolite.

Radolović, Sanja (SDP)

Zahvaljujem poštovani predsjedniče.
Poštovani ministre neosporno jest da je potrebno što prije riješiti ovaj 70 godina star problem, neosporno je da se treba poštovati kako odluka Ustavnog suda tako i odluka Europskog suda za ljudska prava i da se treba nać balans između zaštićenih najmoprimaca i vlasnika stanova. Ja bi vas pitala još dvije stvari koje su mi ostale nedorečene u ovom konačnom prijedlogu zakona. One su vezane uz čl. 20, dakle način plaćanja prosječne najamnine i uz čl. 25. isplatu novčanog iznosa. Ono što mi je i dalje sporno odnosno neprihvatljivo nama u SDP-u jest da će isplata novčanog iznosa zaštićenim najmoprimcima u okviru druge programske mjere odnosno radi iseljenja ići tek dakle kasnije nakon iseljenja, a i sami ste svjesni situacije na tržištu nekretnina, da bi zaštićeni najmoprimac riješio to pravo, potreban mu je novac dakle prije iseljenja. I drugo, propisali ste znači formulu za određivanje visini najma za stanove. Kako ćete to izvršiti bez samog pregleda stanova, ako neki stanovi u kojima žive zaštićeni najmoprimci su u potpuno nefunkcionalni, čak nemaju riješene osnovne stvari, pristup vodnim, električnim i ostalim uslugama.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Vrijeme, izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)

Zahvaljujem poštovana kolegice Radolović.
Pa niste u potpunosti u pravu, dakle ne moramo isplaćivati ne treba čekati iseljenje iz stana. Kad se sredstva uplaćuju na poseban račun, na prelazni račun prema tome u tom dijelu RH ima instrumente osiguranja sredstava koja će uplatiti na poseban račun. Što se tiče, što se tiče ove vaše druge primjedbe kako ćemo utvrditi primjerenu prosječnu najamninu, prije svega vi znate da će i zaštićeni najmoprimac i vlasnik stana morati prijaviti tu nekretninu koja će u registar, a u kojem ćemo registru imati jako puno podataka o stanu i o izgradnji i o lokaciji itd. S obzirom na podatke koje imamo kao država kroz Poreznu upravu i, i naša druga saznanja i druge …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… evidencije, mi možemo jednostavno doći do prosječne najamnine.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Hvala lijepa.
Kolega Krstulović Opara izvolite.

Krstulović Opara, Andro (HDZ)

Hvala lijepa gospodine predsjedniče.
Uvaženi gospodine potpredsjedniče Vlade, pozdravljam ovaj zakon i kažem konačno. Europski sud za ljudska prava je donio pravu odluku i zajedno sa Ustavnim sudom je prebacio odgovornost na državu riješiti jednu dugogodišnju, višedesetljetnu nepravdu proizvedenu komunističkim, komunističkom otimačinom privatnog vlasništva i svođenje vlasnika na građane drugog reda. Samo snažna država, bogata država i odlučna politika Plenkovićeve Vlade je u stanju ovo razriješit na način da pomiri i prava vlasnika ali i dostojanstveni izlaz onima koji su u tim stanovima tih vlasnika. Zahvaljujem na tome i da su dide i bake vlasnici ovo i doživili bili bi sretni. Držim da je s ovim zabijelila zadnja brokva u kapsuli komunizma. Hvala lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)

Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Poštovani zastupniče Krstulović Opara, slažem se sa svime što ste izrekli. Ja moram reći da je i u životu i pojedinca i društva teško nakon 70 godina u potpunosti jednu nepravdu ispraviti, a da pri tom se možda ne otvori nepravda na drugoj strani. Mi držimo da smo ovim zakonom ispravili tu nepravdu koju je komunistička Jugoslavija napravila tim ljudima kojima je oduzeta imovina ali s druge strane da, da smo učinili sve da zaštićenim najmoprimcima koji su u tim stanovima bili napravimo druga, drugačiju nepravdu i tu je kao što ste sami rekli RH preuzela na sebe najveći teret rješavanja tog problema i mi mislimo da smo uspostavili taj balans interesa jednih i drugih, a da ne napravimo novu nepravdu.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolegice Mrak Taritaš izvolite.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)

Hvala lijepo poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora. Poštovani ministre, dakle često se neke nepravde koje su godinama nekako bile, rješavaju na način da se stvaraju nekakve nove nepravde. Mislim da ovim prijedlogom zakona to nije slučaj i da je vrijednost ovog prijedloga zakona je u tome da se probaju riješiti zaista dugogodišnji problemi koji su bili i kojih smo svi zajedno svjesni. E sad, dolazimo do načina rješavanja, do registra i ostalog. Kroz dakle kroz, ja bi, ja bih rekla nekakvih 20-ak godina mi, mi smo pratili i znali smo koliko ima zaštićenih najmoprimaca. Mene zanima obzirom na što, što je sad. Sad smo blizu nekakvog rješenja, za razliku od toga što smo nekoliko puta probali, a nismo bili blizu rješenja i onaj zakon koji je donesen, koji je Ustavni sud se temelji nije blizu rješenja. Što vi cijenite, što procjenjujete, mislim da nekakva procjena treba bit, koliko ima uopće u ovom trenutku …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… zaštićenih najmoprimaca odnosno takovih stanova.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Hvala, izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)

Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Poštovana zastupnice Mrak Taritaš, ja sam uvodno rekao da je temeljem zakona iz 2018. godine agencija prikupljanja podatke i u zadanom roku došlo je oko 1030 zahtjeva, naknadno još 170, dakle to je 1.200, 1.200 zahtjeva. Pretpostavljam da ih je više, popis stanovništva koji nije ovdje relevantan s obzirom na činjenicu da često puta i popisivači, ali prije svega naši sugrađani ne razumiju do kraja institut zaštićenog najmoprimca, govori preko 3 tisuće takvih, takvih stanova. 3.831 zaštićeni, stanova u kojima žive zaštićeni najmoprimci. Mislimo da je to preveliki broj i registar će utvrditi točan broj, nakon čega ćemo prići realizaciji. Ali neovisno o tome koliko bilo njih, bilo ih 2 tisuće ili 1.500 ovaj put država će taj, taj, taj, to pitanje riješiti ili izgradnjom stanova ili, ili jednom od ovih …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… mjera koje sam malo prije spomenuo.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Šimičević izvolite.

Šimičević, Rade (HDZ)

Zahvaljujem predsjedniče HS.
Poštovani ministre sa suradnicima, evo kažu pravda je spora, ali dostižna. Hvala dragom Bogu da se to uspjelo napraviti, mnoge Vlade su probale, pa nisu, evo nadam se da će ova to, stvar dovesti do kraja.
Ja mogu reći da sam bio svjedok mnogih drama, ljudskih, obiteljskih gdje su ljudi morali ići u podstanare, a imaju svoje, svoje vlasništvo. Tako da nadam se da će se ovo doista dovesti do kraja i da, i da će se učiniti ona stvar koja se trebala davno, davno prije napraviti.
Moje pitanje je vama, znajući iznutra stvari, mnogi stanovi u kojima žive zaštićeni najmoprimci su devastirani i sad oni kad odu, ko će, ko će obeštetiti vlasnika da se taj stan dovede svrsi da bude u stanju stanovanja? Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)

Zahvaljujem g. predsjedniče.
Poštovani zastupniče Šimičević, ispustio sam u svom uvodnom govoru reći da od 1. siječnja '25.g. će vlasnici stana, vlasnici stana imati tržišnu najamninu koju će im plaćati 50% RH, a 50% zaštićeni najmoprimac sve do trenutka dok on, dok mu stan ne bude vraćen odnosno vraćen, dok mu se stan ne omogući i vrati u posjed. Jasno je da ima različitih situacija u pojedinim stanovima, da će bit neki stanovi devastirani, …/Govornik se ne razumije./…jasni, ali nama je bilo prioritetno u ovom trenutku da vratimo stan vlasnicima, a da zaštićenim najmoprimcima osiguramo pravo na dom i to je ono čime smo bili prioritetno okrenuti. Postoje brojne mjere koje RH provodi kroz energetsku obnovu i kroz druge mjere gdje se, gdje se…/Upadica predsjednik: Hvala./…može vlasnicima zgrada pomoći da se ti stanovi urede.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Stier izvolite.

Stier, Davor Ivo (HDZ)

Hvala g. predsjedniče.
Poštovani potpredsjedniče Vlade, hrvatska Vlada i HS konačno rješavaju sada jednu nepravdu koju je počinila jugoslavenska komunistička diktatura, to rješavaju u najmogućoj mjeri i rješavaju tako što uzimaju u obzir što je Hrvatska socijalna država, kao ustavna kategorija, ali isto tako u skladu sa presudom Europskom suda za ljudska prava gdje se posebno naglašava pravo na privatno vlasništvo. E sad, Hrvatska je na samom vrhu po uspješnosti u provedbi presuda Europskoga suda. Sa ovim rješenjem to će još više se na neki način pospješiti. Ono što bi želio apelirati je da se uzme u obzir isto tako da plaćaju i oni koji nikad nisu ništa dobili od države, a to je važno i u budućim akcijama…/Upadica predsjednik: Hvala vam./… Vlade da se uzme u obzir, pogotovo za naše najmlađe građane. …/Upadica predsjednik: Hvala kolega Stier./…. Hvala.

Bačić, Branko (HDZ)

Zahvaljujem g. predsjedniče.
Poštovani g. Stier, poštovani zastupniče, da, ja sam to čak i uvodno i rekao, da, da je od 2014.g. kada je Europski sud za ljudska prava donio presudu u slučaju Statileo, Hrvatska pod pojačanim nadzorom Odbora ministara Vijeća Europe i, i prate i očekuju, a rekao sam da nam prijete i višemilijunske kazne ako ovaj zakon ne donesemo. Ja sam tada u 6 mjesecu kad sam bio u Strasbourgu rekao da će hrvatska Vlada predložiti HS do kraja godine 2023. zakon u prvom čitanju, a da ćemo do kraja ožujka donijeti konačan tekst zakona, nakon čega će početi vrijeme provedbe i evo ovim z…, ovim smo zakonom i ovom današnjom raspravom te uvjete ispunili odnosno te naše prijedloge ispunili. Ja mislim da smo time zatvorili i još jedan predmet zbog čega smo bili pod pojačanim nadzorom Odbora ministara.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Hvala vam.
Kolega Pavić Željko, izvolite.

Pavić, Željko (Socijaldemokrati)

Poštovani potpredsjedniče Vlade, činjenica je da je prodano preko 318 tisuća stanova i da je od toga država uprihodila otprilike oko milijardu i 300 milijuna eura iako je u zakonu navedeno milijun i 300 tisuća eura i prema Zakonu o prodaji stanova od tog uprihođenog iznosa trebalo se 90% potrošiti za zapravo zbrinjavanje tih povlaštenih stanara odnosno zaštićenih stanara, pardon. Međutim dakle bilo je trebalo potrošiti milijardu i 170 milijuna, sada će prema prijedlogu zakona biti potrošeno 107 milijuna, Neću postavljati pitanje gdje je taj novac, znači utrošeno je preko milijarde eura koji su nestali, međutim pitam hoće li tih 107 milijuna biti dovoljno s obzirom da ste i sami rekli da imamo negdje otprilike između 1500 i 2000 stanova koje trebamo riješiti, to bi značilo da ćemo za jedan stan potrošiti otprilike u prosjeku nekih 50 tisuća eura, što je puno premalo s obzirom na cijenu stana?

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.
…/Upadica Pavić: Kvadratnog metra, ispričavam se./….

Bačić, Branko (HDZ)

Zahvaljujem g. predsjedniče.
Poštovani zastupniče Pavić, rekao sam da je temeljem Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo iz 1991.g. RH prodala 318 tisuća stanova koji su bili u društvenom vlasništvu i zašto su u pravilu gradovi i općine na čijem se području nalaze ti stanovi uprihodili oko milijardu i 300 milijuna eura. Ti su, ta su sredstva dijelom bila namijenjena i za ovo što danas rješavamo, međutim evo rijetke su JLS …/Govornik se ne razumije./…grad Zadar koji su to na svom području riješili, drugi nisu, ali nije tada ni postojala neka čvrsta kaznena odredba ukoliko se ta sredstva tako ne uprihoduju, ali ti su gradovi, te JLS su ta sredstva ulagali u infrastrukturnu i komunalnu opremljenost, prometnu infrastrukturu na tim istim područjima i na taj način podizali vrijednost nekretnina i stanova koji se na tom području nalaze. Mi smo sada s našim prijedlogom, to smo čak i napisali u obrazloženju …/Upadica predsjednik: Hvala vam./…kako i na koji način mislimo i financijski riješiti ovaj dio kolača…/Upadica predsjednik: Hvala./… ako tako mogu reći.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Okroša izvolite.

Okroša, Tomislav (HDZ)

Hvala lijepo predsjedniče HS.
Uvaženi potpredsjedniče Vlade RH, prijedlogom ovog zakona planira se pomiriti interes vlasnika stanova i zaštićenih najmoprimaca. Također prijedlogom ovog zakonskog rješenja vlasnici stanova imat će pravo na povrat imovine i isplatu tržišne najamnine, a najmoprimci po povoljnijim uvjetima stjecanje prava vlasništva.
Što se tiče stanova, zakon predviđa pet programskih mjera, evo mene zanima kao vaše mišljenje kao ministra i stručnu osobu koja se dugi niz godina u biti i bavi tom problematikom, što mislite koja će biti dinamika provođenja ovog zakona?

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)

Zahvaljujem g. predsjedniče.
Poštovani zastupniče Okroša, evo mi smo u ocjeni i izvoru sredstava potrebnih za provedbu zakona napisali kako i na koji način vidimo rješavanje ovog problema pa smo rekli da očekujemo prema nekakvim našim očekivanjima da će 500-njak zaštićenih najmoprimaca provesti mjeru drugu programsku mjeru, da će se izgraditi otprilike oko 500 stanova, prije svega u Zagrebu, Splitu i Dubrovniku, da će se 300 stanova koji su u vlasništvu RH dati u najam pa onda omogućiti i prodaja zaštićenim najmoprimcima, a da ćemo 100 stanova otkupiti ili zamijeniti sa zaštićenim najmoprimcima.
Mi mislimo da ćemo početi dvije tisuće odnosno počet ćemo sigurno 1. siječnja 2025., sam rok provedbe nije jednostavno definirati, možda će neki od ovih predmeta završiti i u nekom sudbenom postupku, to ne bi htio nagađati. Ali da RH neće odmah krenuti u rješavanje to hoće i to je naša obveza, sad kad imamo zakonsku podlogu to ne bi smio …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… biti ni problem.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolegice Orešković izvolite.

Orešković, Dalija (Stranka s imenom i prezimenom)

Zahvaljujem.
Zakon kojim se rješava problem zaštićenih najmoprimaca koji doista predstavlja neko rješenje možemo samo podržati, međutim retorika s kojim ga obrazlažete može biti malo sporna. Naime, rekli ste da je to zadnji čavao u lijes komunističke vladavine i jugoslavenstva koje je napravilo i počinilo veliku nepravdu, evo već vidim da se dižu povrede poslovnika, pa ste sad pohvalili Andreja Plenkovića da je evo napokon on jedini taj koji je to mogao riješiti. A ja mislim da je važno da naši građani znaju da je ovo nepravda koju je dugi niz godina i podržavao HDZ jer nije bilo političke volje da ga riješi.
HDZ vlada državom najveći dio od samostalnosti i neovisnosti, da je bilo volje moglo se i ranije, a rješenje je došlo tek nakon što je Europski sud za ljudska prava doslovno nacrtao što i kako RH treba raditi. Prema tome ovo je primjer kako HDZ …/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./… iznevjeruje svoje vlastite …/Upadica predsjednik: Hvala lijepa kolegice Orešković./… građane i kako im nije u stanju pružiti …/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./… pravnu državu kada …/Upadica predsjednik: Isteklo je vrijeme./… to treba.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Povreda poslovnika kolega Krstulović Opara, izvolite.

Krstulović Opara, Andro (HDZ)

238., nevjerojatno je kako gospođa mora uvijek pronać problem i sve ispolitizirat. Da, ovo je zadnja brokva u kapsilu komunizma i to ću ponoviti, ako vam to smeta to je vaš problem jel dosta više s komunizmom.
Privatno vlasništvo je svetinja kojoj smo posvećeni i koju moramo poštivat, kome to smeta, neću mu reći auf wiedersehen, ali ja ga žalim. Eto.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Krstulović Opara nije to bila povreda poslovnika to je bila replika s vaše strane pa dobivate opomenu.
Kolegice Orešković izvolite.

Orešković, Dalija (Stranka s imenom i prezimenom)

Čl. 238., zastupniče Krstulović Opara članovi HDZ-a su bili nekada članovi Komunističke partije, ja nisam niti moji roditelji niti bilo tko u mojoj familiji. Ono što sam ja htjela ukazati, htjela sam ukazati da ste vi tu nepravdu komunizma i zadnji čavao mogli zabiti u lijes puno ranije da ste htjeli, ali niste jer je vaša geneza upravo u tom komunizmu. A kako se HDZ danas ponaša je gore jednoumlje i gora partija nego što je bilo u …/Upadica predsjednik: Kolegice Orešković ./… ona mračna vremena kad ni jogurta nije bilo.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Dobivate opomenu, ovo je isto tako bila replika, a ne povreda poslovnika.
Kolegice Raukar Gamulin izvolite.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)

Zahvaljujem.
Da, kolega 238. članak vrijeđanje, pa doista nismo idioti, sada je 2024.g. problem postoji od 1996. tko ga nije htio rješavati do danas? Pa to je potpuno jasno ko bijeli dan. HDZ je tek sada smogao snage to na neki način uzeti u rad i nešto napravit.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolegice Raukar Gamulin ovo je isto tako bila replika, a ne povreda poslovnika dobivate opomenu.
Sad se ponovo javlja kolega Krstulović Opara, izvolite.

Krstulović Opara, Andro (HDZ)

Ispravak netočnog navoda 238., dakle …

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Krstulović Opara nema …/Upadica Krstulović Opara: Znam./… toga pa držite se …

Krstulović Opara, Andro (HDZ)

238., ali ispravak netočnog navoda to želim ispravit. Znate problem nije od '96. nego od '45. kad su partizani istjerali vlasnike. Meni to ne smeta kazat, a vama to očigledno smeta. I da ova Vlada ima snagu i moć ovo riješit, prethodne vlade to nisu mogle, ova vlada je to u stanju napravit.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Krstulović Opara opet replika pa dobivate opomenu.
Sada se javila i kolegica Radolović, izvolite.

Radolović, Sanja (SDP)

Zahvaljujem poštovani predsjedniče.
Povrijeđen je čl. 238., pa kolega Krstulović Opara barem od vas ovo ne bi očekivala, mislila sam vam da vam je povijest malo jača strana. Pa ajde kad ste već ušli tako duboko u ideologiji, a svi smo se ovdje mislili ne doticat ideologije, a i sam ministar iako ga vi povlačite za jezik, pa budite iskreni tko je bio u tim stanovima, ljudi koji su se okoristili tada ratnim profiterstvom. I sami znate kakve su povijesne činjenice iako bite vi i vaš kolega Hasanbegović htjeli u povijesne udžbenike staviti nekakve druge činjenice koje vam neće proći.

P

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolegice Radolović pa vi stvarno iznosite sad nevjerojatne stvari, ovo je šokantno što govorite. Ne znam gdje ste vi živjeli i koliko imate znanja iz povijesti, ali neću vam zbog tog dati opomenu nego zbog tog što nije bila povreda poslovnika nego replika.
Kolegice Raukar Gamulin izvolite.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)

Zahvaljujem.
238., dakle ja ću vam kao što i obično vam to ponavljam ponoviti jednu povijesnu činjenicu. 1990.g. u tri vala 90 tisuća članova Komunističke partije Jugoslavije je prešlo u HDZ, eto. Prema tome, to treba ponavljat pa ko je radio nepravde, kakve je radio nepravde, kolko dugo je tom HDZ-u kojeg su napunili članovi Komunističke partije …/Upadica predsjednik: Kolegice RAukar Gamulin ovo je bila replika./… trebalo da se riješi ovaj problem o tome građani sve jasno vide.

Jandroković, Gordan (HDZ)

To je bila replika dobivate opomenu.
Kolega Brkan izvolite.

Brkan, Jure (HDZ)

Zahvaljujem se.
Povrijeđen je čl. 238. kod gospođe Radolović, a i kod gospođe RAukar Gamulin, ali na Radolović se neću osvrćat vi ste dobro odgovorila. Kod gospođe Gamulin gospođe Gamulin znači 1990. vi govorite o prelascima iz partije u HDZ. Ja ne znam imao sam 10 godina. Moji nisu bili tada tih godina prelazili jer nisu ni bili, jer znaju onu drugu stvar da svi ovi zaštićeni najmoprimci koji su ušli u otetu tuđu imovinu da, danas to je tamo i tek sada ih HDZ će riješiti …
…/Upadica predsjednik: Hvala kolega Brkan./…
… njihov status i vratiti imovinu vlasnicima.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Dobro. Dobivate opomenu.
Pozivam sad sve da se vratimo u okvire onoga što je definirano Poslovnikom, dakle sad se kroz povrede Poslovnika počela voditi rasprava a imamo još replike na izlaganje potpredsjednika Vlade i ministra, tako da molim da privedemo kraju. Sad imamo još tri povrede Poslovnika i da se vratimo na replike.
Izvolite kolegice Perić.

Perić, Grozdana (HDZ)

Hvala lijepa poštovani predsjedniče.
Evo ja se ispričavam, ali ne mogu ovo prešutiti. Dakle, kolegice iskrivljuju povijesnu istinu, a to je da je do ove situacije došlo zaista od prije 70 godina, od '45. Dakle, onda kada su komunisti izbacili iz svog vlasništva prethodne vlasnike odnosno stvarne vlasnike, a uselili ostale ljude na žalost koji nisu imali načina riješiti svoje stambeno.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolegice Perić to je replika, to može kroz raspravu se kazati. Dobivate opomenu.
Kolega Deur, izvolite.

Deur, Ante (HDZ)

238. Hvala poštovani predsjedniče.
Pa kolegice uistinu iskrivljuju povijest. Mi pričamo o jednom povijesnom otimanju privatne imovine koja se dogodila '45. godine. Koliko je članova Komunističke partije prešlo u koju stranku kad već znate, pa onda dajte im mjeru šta napraviti sa tim, na koji način kad to ispunjavate i znate gdje je tko prešao. To bi bilo jako bitno čuti činjenicu tko su ti ljudi ako već imate mjeru načina na koji način to radite.
Ali to što ste '45. dogodilo i to što su napravili, oteli to je strašno.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Deur ovo je isto bila replika. Dobivate opomenu.
Kolegice Orešković, izvolite.

Orešković, Dalija (Stranka s imenom i prezimenom)

Članak 238. Evo vidi se da idu izbori čim je HDZ okrenuo na povijesna pitanja, komunizam i Jugoslaviju zna se koje je vrijeme došlo i da je vrijeme, dođe rok, eto vraga skok po skok. O tome se zapravo radi.
A ono što naši građani moraju znati to je da im HDZ ne može osigurati pravnu državu. Nije to uspio u posljednjih 30 godina, niti će to moći ikada u budućnosti. Nekada ste vi bili ti koji su koristili te društvene stanove, danas koristite državni proračun, državne tvrtke i sve ostalo iz čega nešto možete jamiti, ali nadam se da će vam bit zadnja.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolegice Orešković dobivate drugu opomenu. Ovo je bila isto tako replika.
Sad ponovo smo krenuli sa povredama Poslovnika. A nije to korektno. Imamo replike i ljudi su se javili za replike i možete iznijeti svoje stavove i sada jednostavno one koji se drže reda guramo u drugi plan, a oni koji krše namjerno Poslovnik dobivaju prostor za govor. Ja nemam poslovničke mogućnosti to onemogućiti, ali vas molim da se držite reda.
Kolegice Radolović, izvolite.

Radolović, Sanja (SDP)

Zahvaljujem poštovani predsjedniče.
Povrijeđen je članak 238. Da, držali bi se mi reda. Ja si sigurno neću dozvoliti kao osoba rođenja 1987. kolega Deur, Brkan i svi vama slični kolegice Perić da me uvučete u raspravu o ustašama i partizanima. Vi se stvarno možete sramiti i dobro vam je rekla kolegica Orešković pokušavate sad u predizborno vrijeme bacat opet temu na Jugoslaviju i komunizam.
Znate što biste trebali bacat temu? Na korupciju, klijentelizam, demografski opustošenu Hrvatsku. Kradete naftu, plin, zrak, željezo, vodu. Ne znam što vam je sljedeće?

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolegice Radolović dobivate opomenu, nije to bila povreda Poslovnika, a i slijed koji navodite nije baš točan. Ali neću sad ulazit dalje u to.
Kolegice Jelkovac, izvolite.

Jelkovac, Marija (HDZ)

Hvala lijepa poštovani predsjedniče.
Kolegica Orešković povrijedila je članak 238. Poslovnika. Kolegice Orešković HDZ stalno provodi zakone, donosi nove zakone u korist svojih građana, a vi ste iz svoje jadi i nemoći na sve ostvarene rezultate HDZ-a takovi da govorite stalno i etiketirate na ružan način, a vi ste ta koja kao predsjednica jednog neovisnog tijela nije uspjela provoditi zakon onako kako je napisan iako ste pravnica. Sramota!

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolegice Jelkovac, bila je to replika. Dobivate opomenu, pa sad idemo na odgovor na repliku koja je bila ranije gospođa Orešković, odnosno zastupnica Orešković
Ministar Bačić, izvolite.

Bačić, Branko (HDZ)

Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Otišla je kolegica Orešković, ali ću svejedno zbog javnosti odgovoriti na njenu repliku. Dakle, ona je ničim izazvana pokrenula lavinu ovih povreda Poslovnika koje nisu baš previše u temi. I treba reći jasno ono što je, dakle prije sedamdesetak godina se dogodila strašna nepravda vlasnicima stanova jer su tu neposredno živjeli u stanove koji su u njihovom vlasništvu, a nisu ih mogli koristiti.
No, isto tako treba biti i tu do kraja jasan. Veliki dio zaštićenih najmoprimaca danas koji u tim stanovima žive niti znaju kakve su se stvari i okolnosti događali prije 70 godina i danas temeljem ovog zakona praktično će iz tih stanova iseliti. Ja sam uvjeren da su oči i jednih i drugih uprte danas u ovu sabornicu. Ja ne mislim da ćemo ovim uvredama na račun jednih ili drugih ili ne znam i jednih ovdje u sabornici na račun drugih bilo što postignuti.
Na nama je da ovaj zakon donesemo i da ovu nepravdu koja je napravljena ispravimo, a da rekao sam ne napravimo drugu.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Brkan, izvolite.

Brkan, Jure (HDZ)

Zahvaljujem se.
Svima je jasno o čemu se radi da je komunistička vlast otela privatnu imovinu i u nju je uselila svoje poslušnike, svima je to jasno osim kolegama iz oporbe koji izgleda vjerojatno još baštine takve stanove. Ali onda bi i njima trebalo bit drago da je upravo HDZ uspio ovakvim jednim zakonom riješiti i njihov status i njihovu situaciju i eto sačuvat njima to njihovo stanarsko pravo koje su uživali zadnjih 70 godina u tuđoj imovini. To je činjenica.
Jedini koji je to napravio je HDZ. Kao gradonačelnik Makarske pred kraj mandata sam dobio dva slična predmeta. Na žalost sa tadašnjim pravnim okvirima i sredstvima koje sam imao nisam mogao pomoći tim ljudima, ali ja vjerujem sada nakon ovoga da će sve biti.
Moje je pitanje bilo na temi koliko je, da li vam je poznato koliko je ljudi obuhvaćeno u ovakvoj situaciji. Već ste ranije nekome odgovorili da je bilo 1200 zahtjeva. Jel' tako? Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)

Zahvaljujem gospodine predsjedniče, poštovani zastupniče Brkan.
Rekao sam već u 2 navrata da je negdje oko 1400 prema ovom našem obrazloženju, da mi mislimo da ih ima još i više, ali da točan broj u ovom trenutku na žalost nemamo. On će biti definiran registrom koji će vrlo brzo biti otvoren i dostupan i vlasnicima i zaštićenim najmoprimcima, nakon čega će se krenuti u realizaciju ovoga samoga zakona. Rekao sam i to ću ponoviti, dakle naša je želja da vlasnicima ovim zakonom stanove ako to oni žele vratimo, a da vrlo povoljnim mjerama omogućimo dosadašnjim stanarima odnosno zaštićenim najmoprimcima da nakon, da provedbom ovog zakona dobiju pravo na dom, to je osnovno ljudsko pravo i to trebamo, o tome voditi računa da, rekao sam, ne uspostavljamo nove nepravde.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolegice Perić izvolite.

Perić, Grozdana (HDZ)

Hvala lijepo poštovani predsjedniče.
Poštovani ministre i potpredsjedniče Vlade, zaista treba istaknuti kako upravo vi i Vlada, ova Vlada rješavate veliki i gorući problem koji nisu niti znale, niti mogle riješiti prethodne Vlade. Ali ono što treba istaknuti da otprilike 10 dana traje ova euforija i nezadovoljstvo i težnja za nekakvim izborima, međutim vi i Vlada radite upravo ono što treba, a rješavate probleme i donosite rješenja za one probleme koje tište određeni broj građana.
Ono što ste napomenuli da je u naknadi štete već isplaćeno preko 2 milijuna eura, a još je u postupcima preko 10 milijuna eura, govori o tome da je nakon stabilizacije i javnih financija i svih ovih preduvjeta koje je stvorila ova Vlada zaista onda ima načina i za sve ovo ispoštivat.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)

Zahvaljujem g. predsjedniče.
Osim ovog pravnog dijela u kojemu mi moramo sukladno presudama i odlukama bilo europskog suda, bilo ustavnog suda, riješiti ovo pitanje, razriješiti status oko čega je Europski sud za ljudska prava definirao dilemu tko ima pravo na taj stan, vrlo važan segment je financijski aspekt ovog pitanja. Mi smo rekli da ćemo osigurati 107 milijuna eura, ali o konačnom iznosu, o konačnom iznosu ćemo znati onog trenutka kada se provede, kada budemo donijeli program mjera i kada temeljem programa mjera budu iz registra se o tome očitovali i vlasnici i zaštićeni najmoprimci, tada ćemo moći vrlo precizno definirati koliki će biti obuhvat, financijski iznos cijelog ovog problema. Ono što je važno, RH u ovom trenutku bez ikakvog problema može rješavati financijski aspekt ovog pitanja.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Borić, izvolite.

Borić, Josip (HDZ)

Hvala lijepa predsjedniče.
Poštovani potpredsjedniče Vlade, od jučer znamo da su izbori skoro i mislim da je u redu da građani kad dolaze na izbore znaju što žele birati, koga žele birati, kakve stavove i kakve politike. Zato je važna i ova rasprava da znamo što nas razlikuje jer mi imamo sasvim drugačijih promišljanja u politici. Ako slušate Katarinu Peović, ona se zalaže za to da društveno vlasni…, da privatno vlasništvo postane društveno. Ona može biti na listi SDP-a, znači da to njima ne smeta. Ona može se grliti sa Dalijom Orešković, ni njoj to ne smeta i nude nam možda neka druga rješenja. Vi ste ovdje ponudili 5 rješenja koja su dosada bila na drugačiji način rješavana. Ja vas pitam što biste vi kao potpredsjednik Vlade, ministar koji predlaže ovaj zakon, rekli građanima koji jesu u statusu zaštićenog najmoprimca ili su vlasnici stanova, da obrate pažnju, ne znam, na treće rješenje, ono je možda najbolje ili može polučiti najbolji rezultat ili drugo, što je vaše iskustvo, što vi mislite da treba ili gdje treba usmjeriti pažnju bez obzira na ove ljeve, radikalno ljeve.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)

Zahvaljujem g. predsjedniče.
Poštovani kolega Borić, teško je odgovoriti na hipotetsko pitanje, u svakom slučaju važno je što će odlučiti vlasnik. Ovdje je vlasnik onaj koji određuje kako i na koji način će Vlada RH postupat na jednom od ovih 5 mjera. Zaštićeni najmoprimac tek je u ulozi da bira nakon onog tre…, nakon što se vlasnik odredi prema jednom od ovih programskih mjera. Mi mislimo da smo itekako ovim mjerama omogućili vlasniku da donese odluku da li će zadržati stan, da li će ga prodati il da će ga, il će ga zamijeniti za RH, a zaštićenom najmoprimcu ukoliko ima mogućnost i stambeno je zbrinut, on će moći dobiti jednokratnu isplatu i na taj način najbrže riješit ovaj svoj problem. Dakle, mislim da, da su sve mje…, sve mjere, svih 5 mjera jednako pogodne svima, a na njima je ovisnost i o njihovom financijskom i njihovog stanja vezano i za …/Upadica predsjednik: Hvala vam./…dosadašnje stanovanje i kako će se odrediti prema zakonu.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Hvala.
Kolegice Pocrnić-Radošević izvolite.

Pocrnić-Radošević, Anita (HDZ)

Hvala.
Poštovani potpredsjedniče Vlade i ministre, danas govorimo o problematici stanova koja je počela još 1945.g., kada je odlukom države, tadašnje komunističke vlasti, stanovi su oduzeti stvarnim vlasnicima, a stanarska prava ili pravo na uživanje ili korištenje stanova je dato drugim osobama. Pozdravljam namjeru da se donošenjem ovog zakona ova problematika riješi jer tu imamo dvije nezadovoljne strane, nezadovoljni su i oni kojima su stanovi oduzeti, ali nezadovoljni su i najmoprimci koji cijeli taj dugi niz godina nisu mogli otkupiti te stanove i upravo je dobro da će prva faza biti donošenje registra, Registra stanova i svakako trebamo uvijek koristit priliku upoznat, pozvati sve zainteresirane da se prijave u taj Registar stanova jer će u njemu biti uvedeni i najmoprimci i oni kojima su stanovi oduzeti i svakako je prilika…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…da se do kraja godine to i napravi.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)

Zahvaljujem g. predsjedniče.
Pa mi smo i zakonom i predvidjeli, a to ćemo u programu mjera posebno istaknuti, posebno detaljno propisati kako i na koji način ćemo informirati i vlasnike i zaštićene najmoprimce sa ovim mjerama, što, kako i kakav je pred njima postupak i oko davanja izjave o definiranju svoje volje i kako i na koji način ćemo im moći isplaćivati sredstva, što ih čeka u svakom koraku, što znači solidarna naknada, što znači zaštićena najamnina, dakle sve ono što je bitno za njihov status da se mogu očitovati u tom, u tom prijavi, bit će im jasno obrazložena, onda će jasno o njihovoj vo…, o njihovoj volji, prije svega vlasnika, na kraju bit definiran status svakog pojedinog stana.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolegice Raukar-Gamulin, izvolite.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)

Zahvaljujem. Uvaženi ministre, koliko je pohvalno da se konačno krenulo u neko konkretno rješavanje nagomilanih problema, još iz prošlog sustava pa onda 30 godina u ovom, u novoj državi, ja imam vrlo jednostavno pitanje, da li ste se pri izradi ovog Zakona konzultirali sa ustavnopravnim stručnjacima? Da li ste sigurni da ovaj Zakon, ukoliko se da na provjeru ustavnosti, znamo da je prošli na tome pao, pa budući da se tu radi o odnosu prava na dom i prava na vlasništvo ustavnoga, koje vlasništvo, pravo na vlasništvo može bit pod određenim okolnostima ograničeno, a pravo na dom ne, ne može pa vas pitam, evo, da li ste se konzultirali sa ustavnopravnim stručnjacima oko tog pitanja? Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)

Zahvaljujem g. predsjedniče. Poštovana zastupnice Raukar-Gamulin, mi smo najprije prije samog pisanja zakona, nakon što smo ministarstvu napravili okvir tog Zakona, formirali radnu skupinu u kojoj radnoj skupini su bili pripadnici i .../nerazumljivo/... odnosno predstavnici zaštićenih najmoprimaca, zaštićeni .../nerazumljivo/... i vlasnika i bio je s nama u radnoj skupini uvaženi profesor upravnog prava.
Neovisno o tome, ministarstvo i ja osobno, ali i ministarstvo je kontaktiralo ustavnopravne stručnjake, htjeli smo da taj Zakon bude tako kreiran da prođe test ustavnosti. Ono što mi u ministarstvu mislimo i iz razgovora sa ustavnopravnim stručnjacima, da je ovaj Zakon na tragu i odluke Ustavnog suda kojom je proglašen neustavnim onaj prijedlog, onaj Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o najmu stanova iz 2018. g. i držimo da smo, prema preporuci Ustavnog suda, stavu Ustavnog suda preuzeli kao država najveći teret …
.../Upadica: Hvala vam./... za odgovornost za rješavanje ovog predmeta.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Deur, izvolite.

Deur, Ante (HDZ)

Hvala poštovani predsjedniče, poštovani potpredsjedniče i ministre, evo sigurno prije svega čestitke. Kad kažemo nepravdi to je opće lagana riječ koja se dogodila puno prije godina i ovde nije priča da li je neki sustav komunistički, jednostavno, uzet privatno nešto što je svetost jednom društvu je tad oteto.
Ova Vlada i vi kao ministar to vraćate, dajete priliku ovom Zakonu da se ti ljudi ono što je njihova privatna imovina, da to ponovo imaju i da još jednom cjelokupnoj javnosti pojasnite osjetljivost i razumijevanje prema stanarima, tj. najmoprimcima i odgovornost prema vlasnicima, da se to još jednom koliko god puta znam da ste to spomenuli, a to je nešto što je najbitnije, što smo izgubili, što smo kao društvo svi zajedno, što koliko god kolegice pokušavaju to nametnuti, ova Vlada je ne, ova Vlada je imala hrabrosti odgovornosti …
.../Upadica: Hvala vam./... prema svojim građanima da se to treba napraviti.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)

Zahvaljujem g. predsjedniče. Kolega Deur, kao potpredsjednik Vlade mogu vam reći da se Vlada nije vodila načelom političkog oportuniteta kada smo donosili ovaj Zakon, nego smo se isključivo vodili načelima ustavne kategorije nepovredivosti privatnog vlasništva s jedne strane. S druge strane, vodili smo također, s ustavnim načelom prava na dom i između ta dva prava, Europski sud za ljudska prava je rekao koje je pravo presudno kada govorimo o konkretnom pitanju i to je nama bila vodilja i mislim da smo ovim Zakonom, s jedne strane, dakle prije svega ispunili to osnovno pravo na privatno vlasništvo, koje je neotuđivo, a i s druge strane smo htjeli jasno pomoći sa jednim programom mjera kako bismo osigurali zaštićenim najmoprimcima pravo na dom.
Dakle nije nam tu bilo u nikakvoj primisli vrijeme, predizborno u kojemu se ovaj Zakon donosi nego isključivo dobrobit naših sugrađana.

Jandroković, Gordan (HDZ)

I idemo na zadnju repliku, kolegice Juričev-Martinčev, izvolite.

Martinčević, Natalija (Reformisti)

Hvala lijepo poštovani predsjedniče, poštovani potpredsjedniče Vlade.
Ovo je hvalevrijedan prijedlog zakona, koji kao što ste rekli već u prvom čitanju je dobio potporu od 123 zastupnika, međutim, za posebnu pohvalu su i ove izmjene koje imamo između prvog i drugog čitanja, između ostalog, uvođenje dodatnog popusta od 10% za svakog člana domaćinstva zaštićenog najmoprimca koji je hrvatski branitelj, član obitelji nestalog ili poginulog branitelja, umirovljenik ili maloljetno dijete, naravno, do 30%.
Postoje li procjene koliko će Vlada trebati osigurati dodatnih sredstava kako bi ovim našim sugrađanima omogućila ovaj popust?

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)

Zahvaljujem g. predsjedniče.
Mi smo konačnim prijedlogom zakona još dodatno dali povoljne uvjete, odnosno povoljnije uvjete na, u odnosu na ono prvo čitanje, s time što smo omogućili taj dodatan popust od 10% imaju i naši građani stariji od 65 godina, hrvatski branitelji, članovi obitelji poginulih hrvatskih branitelja i .../nerazumljivo/... i malodobna djeca, odnosno građani koji žive u tim stanovima.
Naš je okvirni iznos 107 milijuna eura, to je naš okvirni iznos koji smo, kako smo postavili na temelju podataka kojima raspolažemo i kojim raspolaže Agencija za pravni promet i poslove nekretninama, ali će konačan iznos ovisiti i o lokaciji gdje ćemo te stanove graditi, o cijeni novogradnje, o statusu svakog pojedinog zaštićenog najmoprimca, dakle bit će tu jako puno pitanja koja će definirati točan iznos, taj ćemo iznos dati nakon što se provede program mjera kad budemo već imali rješenja za svaki pojedini stan.

Reiner, Željko (HDZ)

Žele li izvjestitelji odbora uzeti riječ? Da.
Potpredsjednik Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo, poštovani Željko Pavić, izvolite.

Pavić, Željko (Socijaldemokrati)

Hvala lijepo poštovani predsjedavajući.
Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo HS-a na 51. sjednici održanoj 5. ožujka 2024. g. raspravljao je Konačni prijedlog Zakona o načinu izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta Statileo protiv Hrvatske i Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-3242/2018, drugo čitanje, P.Z. br. 619, koji je predsjedniku HS-a podnijela Vlada RH aktom od 29. veljače 2024. g.
Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl. 83 Poslovnika HS-a, kao matično radno tijelo. U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula kako se ovim Zakonom uređuje jedan od preostalih problema u području stambenog zakonodavstva koji potječe iz pravnog poretka bivše RH, Socijalističke Republike Hrvatske, pardon, odnosno iz instituta stanarskog prava na stanovima na kojima postoji pravo vlasništva, a koji je 5. studenog 1996. g. zamijenjen institutom zaštićenog najma stanova u vlasništvu fizičkih i pravnih osoba.
Razlike između ovog Zakona u odnosu na prijedlog zakona odnose se na poboljšanje nomotehničkih rješenje te pobošljanje položaja zaštićenog najmoprimca koji je hrvatski branitelj, član obitelji preminulog, poginulog ili nestalog hrvatskog branitelja ili maloljetno dijete, gdje je uveden dodatni popust od 10% do 30% za otkup stana u vlasništvu RH.
Ovim se Zakonom predlaže odnose vezane uz zaštićeni najam stanova u vlasništvu fizičkih i pravnih osoba po prvi put izdvojiti iz Zakona o najmu stanova. Temeljni cilj ovog posebnog zakon izvršenje presude Europskog suda i odluke Ustavnog suda, tako da se ustanovi novi zakonodavni model koji će biti usklađen sa relevantnim sudskim pravnim stajalištima. Time će se ujedno ispraviti i posljedice nepravične raspodjele socijalnog i financijskog tereta uzrokovanog reformom stambenog zakonodavstva iz '96. g. na štetu vlasnika stanova uz istodobno omogućavanje zaštićenim najmoprimcima ostvarivanje prava na dom.
Zakonom o najmu stanova iz '96. g. izvršena je pretvorba bivšeg stanarskog prava na stanovima u vlasništvu fizičkih i pravnih osoba. Nadalje, predloženim zakonom predviđeno je, osim državne subvencije najamnine kao opće mjere, uvođenje ukupno 5 programskih mjera.
Prvo, nagodba između stranaka o najmu stana od strane zaštićenog najmoprimca koji u njemu stanuje na neodređeno vrijeme sa slobodno ugovorenom najamninom na tržištu. Drugo, iseljenje zaštićenog najmoprimca iz stana na temelju isplate od strane RH.
Treće, iseljenje zaštićenog najmoprimca iz stana i njegovo preseljenje u stan u vlasništvu RH po osnovi najma stana uz plaćanje posebne najamnine za državni stan i uz mogućnost otkupa tog stana po povoljnim uvjetima. Četvrto, zamjena stana vlasnika za stan u vlasništvu RH i kasnije otkup tog stana, sada u vlasništvu RH od strane bivšeg zaštićenog najmoprimca po povoljnijim uvjetima.
I peto, kupnja stana vlasnika od strane RH i kasniji otkup tog stana, sada u vlasništvu RH od strane bivšeg zaštićenog najmoprimca po povoljnijim uvjetima.
U raspravi su članovi odbora podržali donošenje ovog Zakona, većina članova odbora smatra da će ovim Zakonom ispraviti posljedice nepravične raspodjele socijalnog i financijskog tereta uzrokovanog reformom stambenog zakonodavstva iz '96. g. na štetu vlasnika stanova. Istodobno, provedba ovog Zakona omogućit će zaštićenim najmoprimcima ostvarivanje prava na dom.
Pritom je istaknuto kako će RH na sebe preuzeti najveći dio tereta te ispraviti povijesnu nepravdu koja je učinjena vlasnicima stanova kada je bivši jugoslavenski komunistički režim priznao na stanovima tih vlasnika stanarsko pravo trećim osobama.
Također, u raspravi je istaknuto da se ovim Zakonom rješava problem star nekoliko desetljeća, a pitanje je hoće li proći test ustavnosti. Nakon provedbe rasprave odbor je većinom glasova, 7 za, 1 protiv i 1 suzdržao odlučio predložiti HS-u da donese Zakon o načinu izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta Statileo protiv Hrvatske (broj zahtjeva: 12027/10 i dr.) i Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-3242/2018 i dr., drugo čitanje, P.Z. br. 619.
Hvala lijepa.

Reiner, Željko (HDZ)

Hvala. Sada idemo na izlaganje klubova zastupnika i prva će u ime Kluba zastupnika SDP-a govoriti poštovana zastupnica Sanja Radolović, izvolite.

Radolović, Sanja (SDP)

Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče, poštovani ministre sa suradnicima, kolegice i kolege zastupnici i zastupnice.
Evo, potpuno je jasno dakle da iako smo današnju raspravu o ovoj zaista osjetljivoj temi trebali držati van ideologije, odnosno van toga gdje si bio '45., gdje si bio '91. godine, što je potpuno neshvatljivo nama rođenima '87., kao ja, ali očito da u ovo predizborno vrijeme je to jedino što HDZ-u preostaje, a ne preostaje vam zaista ništa drugo puno, samo da se pozivate na ustaše i partizane i da tjerate tu vašu ideologiju jer Hrvatska je demografski opustošena, iselilo nam se preko 500 tisuća naših sugrađana, sve strategije koje ste donijeli u zadnjih nekoliko godina su apsolutno mrtvo slovo na papiru i naravno da niste znali ništa kroz ove replike i dosadašnju raspravu o ovoj Konačnom prijedlogu zakona gurati nego samo optuživati komunistički režim da je oteo stanove u privatnom vlasništvu.
Ako možete zaustaviti dobacivanje iz klupa, potpredsjedniče, bilo bi korektno, ali …
.../Upadica: Apsolutno, a vas molim da se držite teme./... Također, evo, mi smo upravo na stranački mail kluba dobili jedno pitanje, pa ću ja to pitati ministra i suradnice. Kaže jedna gospođa, ima 74 godine, mirovinu ima 400 eura, živi upravo kao zaštićeni najmoprimac. Pita ona, kako ću ja unatoč svih ovih 5 programskih mjera otkupiti stan od 35 m kvadratnih, imam mirovinu 400 .../nerazumljivo/... 400 eura, unuci bi mi pomogli, ali nisu kreditno sposobni.
.../Upadica se ne čuje./... Evo, ja sam se držala teme.
.../Upadica: Molim vas, nemojmo iz klupe, može? Ajde. Izvolite./... Dakle niti ova od 5 mjera zapravo nju kao takvu ne obuhvaća. Nema rješenja iako, kažem, mi u SDP-u već smo rekli u prvom prijedlogu zakona da smatramo da je dobro da se krenulo u rješavanje ovog problema, da poštujemo i odluku Ustavnog suda, da poštujemo i odluku Europskog suda za ljudska prava, ali ovo je prava slika Hrvatske.
Slika Hrvatske u kojoj umirovljenici žive sa 400 eura mjesečne mirovine i slika Hrvatske u kojoj njihovi djeca i unuci nisu kreditno sposobni. Nije nam kreditno sposobno 90% stanovništva, a milijun ljudi u Hrvatskoj plaća preko 40% svojih mjesečnih primanja za troškove stanovanja.
I u svih ovih 5 mjera ti ljudi neće bit obuhvaćeni. No, da se vratimo na samu tematiku zakona bez ulaženja pretjeranog u samu ideologiju, potpuno je jasno da se usklađivanje stambenog zakonodavstva provodilo kao što je već rečeno, u tijeku tranzicijskog razdoblja pretvorbe i privatizacije zakonodavstvu i da se državi nije moglo odreći pravo da uredi pravni položaj stanara kao zaštićenih najmoprimaca, a vlasnikova ograničenja stanarskim pravom kao ograničenja tzv. zaštićenim najmom. Takvim se načelnim pristupom koji je istovremeno transformirao i ograničavao suprotstavljene interese vlasnika i njihovih stanara zapravo poštovao ustavno načelo članak 16. prema kojima se prava jednih mogu zakonom ograničiti da bi se zaštitila prava drugih ljudi, te pravni poredak ne povređuju najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske kao što su jednakost, socijalna pravda i nepovredivost vlasništva.
Prije nego se referiram na ovu odluku Europskog suda za ljudska prava treba također reći što je Ustavni sud rekao u svojoj odluci kada je donio odluku vezano za izmjene i dopune Zakona o najmu stanova. Ustavni sud kaže da je svjestan činjenice da su odnosi između zaštićenih najmoprimaca i najmodavaca vlasnika predmetnih stanova nužno suprotstavljeni, ali isto tako u potpunosti je svjestan nužnosti uređenja i zaštite pravnog položaja zaštićenih najmoprimaca i njihovih prava što odredbama, izmjenama i dopunama Zakona o najmu stanova naglašavam nije učinjeno već se njihov pravni položaj duboko i trajno narušava, a njihova prava sustavno krše, dakle i jednih i drugih.
Ono što je tad Ustavni sud smatrao u svojoj odluci i rješenju vrlo spornim, kaže da se bez potrebe za izmjenama ugovora, dakle odlukom zakonodavca se mijenjaju ugovorni odnosi u svakom pojedinom slučaju, te se povećava najamnina sve na temelju zakonskih odredbi i izračuna najmodavca. Imajući u vidu da su zaštićeni najmoprimci uglavnom osobe koje prvenstveno iz ekonomskih razloga nisu bile u mogućnosti urediti svoje stambeno pitanje na drugi način, primjerice kupnjom stana po tržišnim uvjetima ovakva je zakonska odredba direktno u suprotnosti sa Ustavom jer dovodi u pitanje karakter Republike Hrvatske kao socijalne države. Nadalje također takvom se odredbom dovodi u pitanje jednakosti pred zakonom jer si jednu osobu najmodavca stavljao u povoljniji položaj da svojim izračunom može izmijeniti odredbe da od tada važećeg ugovora na štetu druge strane.
Dakle, Ustavni sud je vrlo jasno u svojoj odluci, rješenju rekao koje su obveze i prava jednih i drugih. I rekao je da kada se uzme u obzir sve navedeno da se radi o osobama koje su često lošeg imovinskog stanja, te da je tada tu odredbu moguće tumačiti i kao diskriminatornu upravo sa osnove imovinskog stanja, jer se građane ove države koji si na drugi način ne mogu urediti stambeno pitanje prisiljava na plaćanje veće zakupnine.
Ja stvarno moram naglasiti, dakle ovu problematiku građane ove države koji si na drugi način ne mogu urediti stambeno pitanje. Budimo iskreni, danas nije problem više samo zaštititi najmoprimaca. Svaki drugi građanin Republike Hrvatske danas je u ovoj problematici, ne može si osigurati krov nad glavom. Imamo enorman broj tridesetogodišnjaka, četrdeseto godišnjaka radno sposobnih ljudi koji žive još uvijek ne svojom voljom u zajedničkom kućanstvu sa roditeljima. I najmanji broj kvadrata po žitelju u cijeloj EU. Dakle, ne odnosi se samo ovaj problem na zaštićene najmoprimce, to je sustavan problem kojeg je vladajući HDZ pokušao zamagliti prošli tjedan upravo u Saboru predlažući Strategiju demografske revitalizacije do 2033. godine za koju je vrlo jasno da će postati mrtvo slovo na papiru jer nema jasnog plana niti programa kako će se ljudima omogućiti priuštivo i sigurno stanovanje za sve.
Također, ono što je potrebno dalje reći vezano za Ustavni sud, Ustavni sud kaže da neodređeno vrijeme trajanja zaštićenog najma smatra upravo bitnim institutom sadržaja instituta zaštićenog najma kojim se predloženim prošlim zakonskim rješenjem stavio da tako kažemo ad acta i odredilo mu se vrijeme i da se time dovodi u pitanje njegov karakter je li ta odredba uopće u skladu sa ustavnim načelima Republike Hrvatske pod prvo kao socijalne države i pod drugo kao što je ustavna kategorija privatno vlasništvo, tako je i ustavna kategorija načelo nepovredivosti doma. Jer dom iz kojeg znate da ćete se morati iseliti i znate kojeg će to dana biti, osim ako vam se da tako kažemo druga strana ne smiluje nema karakter trajnosti i stabilnosti koji bi po svojoj prirodi morao imati.
Dakle, najmodavci koji su vlasnici predmetnih stanova uživaju određena prava koja su godinama bila narušena, ali svakako zaštita njihovih prava ne smije se prelamati preko prava zaštićenih najmoprimaca. Jer oni kada su u odnos iz kojeg je zaštićeni najam nastajao nisu znali niti mogli znati kakve će posljedice takvog odnosa nastati godinama ili desetljećima kasnije.
I ono što je potrebno i rekla bih možda najbitnije za naglasiti jest da su pravni odnosi između zaštićenih najmoprimaca i najmodavaca nastali djelovanjem države i da ih država kao takva mora i riješiti. Podsjetit ću zašto djelovanjem države? Dakle, sukladno odredbama Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo preko 300 000 nosioca stanarskog prava pretvorilo je to u pravo vlasništva.
Od te prodaje pazite država je uprihodila oko milijardu i 300 milijuna eura, dakle milijardu i 300 milijuna eura. Od uprihođenog iznosa 90% su Zakonom o prodaji stanova određena namjenska sredstva, dakle milijarda i 170 milijuna eura koja bi trebala služiti za rješavanje stambenog pitanja zaštićenih najmoprimaca.
Predlagatelj u ovom zakonu predlaže da se utroši 107 milijuna eura za ovaj prijedlog rješenja, te zapravo su tu hajmo reći bivši nosioci stanarskog prava zakinuti za milijardu i 63 milijuna eura ako se uzme ova razlika koliko je država uprihodila Zakonom o prodaji stanova? Država je uprihodila milijardu i 300 milijuna eura. Pa naravno da se moramo pitati gdje su ti novci.
Ta sredstva su ono što je također bitno za reći određena kao namjenska i predstavljaju imovinu nositelja stanarskog prava na stanovima u privatnom vlasništvu budući da su za njih alocirana temeljem vrlo egzaktnih zakonskih odredbi. Trošenje tih sredstava u drugu nenamjensku svrhu naravno da povlači i odgovornost države za povredu načela trošenja legitimnih zakonskih određenih sredstava.
Vezano za same odredbe zakona mi pozdravljamo ovih da tako kažem 5 programskih mjera, međutim iz ovog primjera koji sam vam navela na početku to sve u teoriji na papiru zvuči dobro, a međutim sama praksa i provedba vrlo je upitna kako će se provoditi. Također treba reći da su rokovi vrlo, vrlo kratki, da se zaštićeni najmoprimci odluče za jednu od tih 5 programskim mjera. Ono što je pokazalo se u praksi, radi se o, sad ću možda pogrešno reć, dakle radi se o 1400 stanova za koje se kaže da će se primjenom ovog zakona isplatit oko 500 zaštićenih najmoprimaca i izgradit oko 500 stanova u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Dubrovniku koji će Vlada dati u najam ili ih prodati po povoljnijim uvjetima najmoprimcima, 300 stanova u svom vlasništvu će dati u najam ili prodati najmoprimcima, te 100 stanova otkupiti od vlasnika i prodati ih najmoprimcima.
Smatramo da u ovom konačnom zakonskom prijedlogu su rokovi za provedbu svega toga kao takvi vrlo kratki. Kako rokovi, rokovi za provedbu i izgradnju ovih stanova, tako i rokovi u kojima se ljudi moraju odlučiti na neku od programskih mjera. Za pronalazak stana na ili druge nekretnine na tržištu za koje znamo kakvo je tržište nekretnina gdje je rast cijena na svakodnevnoj razini enorman i da je stanje na tržištu takvo da danas zaista ne možete pronać, možete pronać doslovce ili šupu ili garažu za stotine tisuća eura ili možete pronaći elitnu nekretninu koju si velika većina naših sugrađana odnosno rekla bih gotovo svi, ne mogu priuštiti. Tako da smatramo da bi se rokovi kao takvi za odlučivanje o nekoj od mjera trebali svakako pomjeriti.
Također vezano za čl. 5. rješavanje upravnih stvari i sami smo svjesni stanja kakvo je u pravosuđu, stanja sa kadrovima u sudstvu. Smatramo da se treba osigurati dovoljan broj sudaca upravnih sudova, minimalno dvoje sa specifičnim znanjima iz područja stanovanja za rješavanje ovih predmeta jer u ovakvoj situaciji kad dođe ovoliki broj predmeta sigurno će biti veliko usko grlo i neće se to moći riješiti na adekvatan način, niti kako je propisano ovim rokovima koji su zadani samim zakonskim prijedlogom.
Čl. 20., način plaćanja prosječne najamnine. Apsolutno, to sam već u replici ministru istakla, smatramo da se prilikom određivanja visine najamnine treba uzeti u obzir i funkcionalno stanje stana, ne može se samo da tako kažemo jednom formulom bez da se izvrši pregled stana vidjeti da li u tom stanu najmoprimac, osoba, ima potpuni pristup električnoj i toplinskoj energiji, na koji način je taj stan opremljen, dakle ne možemo generalizirati već se stvarno mora od slučaja do slučaja i kroz taj Registar stanova koji će biti, treba vidjeti u kojim uvjetima ti zaštićeni najmoprimci žive kao takvi i na taj način propisati i odrediti subvencioniranje, subvencioniranje najamnine zaštićenim najmoprimcima, kao i razlikovanje visine subvencija, naravno sve uz, ovisno o imovnom stanju zaštićenog najmoprimca.
Također čl. 25., isplata novčanog iznosa koja se propisuje iako je ministar danas rekao da postoji poseban račun gdje će se moć isplaćivat novac i ranije. To ovim zakonskim prijedlogom zaista nije jasno definirano i tu bi se trebalo razmislit da se onda to jasnije definira. Dakle, radi se o drugoj programskoj mjeri kada dakle zaštićeni najmoprimac radi iseljenja dobije isplatu. Međutim, opet radi se o isplati nakon iseljenja s obzirom na stanje na tržištu nekretnina. Kad kupujete nešto znate da morate dat i kaparu. Mislim potpuno je jasno da su to manje-više sve mahom ljudi stariji, slabijeg imovinskog stanja i da naravno da ne možemo očekivat da će pronać nekretninu, platit je i tek onda se i da će se prije toga iselit, već je potrebno kroz ovaj čl. 25. isplatu novčanog iznosa jasno i apsolutno definirati da se ta isplata može izvršiti i ranije kako bi, budući da znamo kakvo je, kakvo je stanje na tržištu nekretnina, kako bi najmoprimac mogao riješiti svoje stambeno pitanje i puno prije nego iseli.
I završno, također s obzirom na kompleksnost problematike, a takvu smo imali i kada je bila obnova od potresa, opet ponavljam kada se radi o starijim ljudima koji možda nisu toliko informatički obrazovani, nemaju pristup nekakvim drukčijim medijima, društvenim mrežama, internetu itd., smatramo da se treba izraditi nekakva jasna grafika, letci, pojednostavljeni prikaz cijele procedure vezano za rokove procedure, koje mjere su im na raspolaganju i što konkretno za njih znači koja su im prava i obveze. Vidjeli smo na obnovi od potresa da su se ljudi zaista izgubili u šumi tih papira i papirologije i da to nije funkcioniralo i smatramo da bi se to trebalo po donošenju ovog zakona i napraviti.

Reiner, Željko (HDZ)

Sada će u ime Kluba zastupnika Domovinskog pokreta govorit poštovani zastupnik Zlatko Hasanbegović, izvolite.

Hasanbegović, Zlatko (Blok za Hrvatsku)

…/Govornik se ne razumije./…neobično nazvanog zakonskog prijedloga krije se zakašnjeli i nadajmo se konačni pokušaj rješavanja tek jednog od suvremenih problema proizašlih iz pravno političke, zakonodavne, represivne i duhovne baštine jugoslavenskoga komunizma.
Budući da smo već istaknuli naše načelne primjedbe koje su i bile razlogom naše suzdržanosti, u ovoj raspravi bit ćemo konkretni, dakle bez kronološkog pristupa, više problemski. Prvo, razlozi za isključenje vlasnika iz kruga prava na solidarnu naknadu, čl. 51., tražimo da se čl. 51. u cijelosti briše. Naime, prava na solidarnu naknadu lišeni su vlasnici stanova koji su, koji stan nisu upisali u registar zbog bilo kojeg razloga iako može biti razumljiva želja predlagatelja za jačom postupovnom stegom stranaka odricanje vlasnika prava na solidarnu naknadu zbog tog razloga ukazuje na davanje prednosti oblika nad sadržajem. Naime, bio stan upisan u registar ili ne, činjenica je da je u tom stanu temeljem ograničenja prava vlasništva živi zaštićeni najmoprimac. Također je činjenica kako je vlasnik trpio takvo ograničenje dugi niz godina u cijelosti se ukazuje neopravdanim da bi vlasnik zbog tog razloga izgubio pravo na solidarnu naknadu na koju bi inače bio ovlašteni pukim evidentiranjem stanja u registru. Dalje, isključuje se od prava na solidarnu naknadu vlasnike koji su vlasništvo stekli naplatnim pravnim poslom nakon stupanja na snagu Zakona o najmu stanova odnosno njihove pravne slijednice, dakle takvog stjecanja vlasništva naplatnim pravnim poslom bilo je i prije 1996. i prije 1990. Ova je odredba oblikovana bez dovoljnog uvida u praktično stanje. Naime ugovor o zamjeni stanova je također naplatni pravni posao i zamislivo je da su npr. dva tzv. izvorna vlasnika stana zamijenila stanove u kojem žive zaštićeni najmoprimci. Iako tzv. izvorni vlasnici zbog stjecanja vlasništva drugog stana naplatnim pravnim poslom, ugovorom o zamjeni koji je sklopljen nakon stupanja na snagu Zakona o najmu stanova, dakle takvi tzv. izvorni vlasnici stanova ostaju bez prava na solidarnu naknadu. Također ugovori o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju su također naplatni pravni poslovi. Nadalje, prijedlog je i diskriminatoran prema vlasnicima stanova koji su stekli pravo vlasništva nakon stupanja na snagu Zakona o najmu temeljem naplatnog pravnog posla, budući da Ustav RH i Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima poznaje samo jednu vrstu prava vlasništva. Ovakvo isključenje od prava na solidarnu naknadu ukazuje na postojanje protuustavne diskriminatorne osnove između vlasnika koja se odnosi na vrijeme i način stjecanja prava vlasništva. Osim toga sudovi nisu nikada ni na koji način vršili diskriminaciju vlasnika stanova u parnicama radi naknade štete. To vrijedi i za odricanje od prava na solidarnu naknadu u slučaju ako je vlasniku u sudskom postupku već bio dosuđen iznos naknade štete koja prelazi iznos solidarne naknade na koju bi imao pravo. Dakle samo ako je vlasnik stana obeštećen u parničnom postupku protiv RH za cijelo trajanje zaštićenog najma, u njegovu slučaju tada bi bilo opravdano isključiti mogućnost solidarne naknade. Dalje, pitanje popisivanje iznosa, povisivanja iznosa solidarne naknade čl. 52. st. 1., držimo kao razumno da se solidarna naknada isplaćuje u paušalnom i neoporezivom iznosu od 3 euro centa po metru kvadratnom površine stana dnevno. Iznos predložene naknade je određen u najnižem mogućem iznosu budući da ne postoji iznos manji od 1 euro centa. Ako se uzme praksa Europskog suda i Ustavnog i Vrhovnog suda prema kojoj štetu vlasnicima stanova predstavlja razlika između tržišne i zaštićene najamnine za cijelo vrijeme trajanja zaštićenog najma u stanovima u njihovom vlasništvu, bjelodano je kako je iznos od 1 euro centa pretjerano nizak iznos. Naime i Ustavni sud je u odluci iz listopada 2023. istaknuo kako utvrđena visina tržišne najamnine i pripadajuće razlike između ostvarene zaštićene najamnine i tržišne najamnine, nije nerazumna i predstavlja odgovarajuću naknadu za ograničenje, u konkretnom slučaju podnositeljičina prava vlasništva. Ako se uzme da je razlika između tržišne i zaštićene najamnine u ovom konkretnom slučaju iznosila u prosjeku 500 eura mjesečno, tada će vlasnik stana koji je uspio sa zahtjevom za naknadu štete protiv RH u konačnici dobiti značajno veću naknadu. Osim toga sukladno praksi Vrhovnoga suda, vlasnici stanova dodatno imaju pravo i na naknadu neimovinske štete, što razliku između solidarne naknade i ukupnog iznosa naknade štete temeljem sudskog postupka čini još većom i značajnijom. Dalje, čl. 52. st. 2. utvrđenje točne površine stana isključivo prema podacima iz zemljišne knjige. Notorna je činjenica kako su zemljišne knjige nesređene te da na općoj razini ne odražavaju često stvarno stanje, no stanovi na kojima postoji teret zaštićenog najma su kao takvi bili evidentirani i u drugim javnim evidencijama kojima se može pokloniti vjera, npr. u Zagrebu, Gradsko stambeno, Gradsko stambeno komunalno gospodarstvo. Moguća je i zamisliva situacija u kojoj se površina stana tijekom godina mijenjala bilo zbog promjene metodologije izračuna, bilo zbog drugih razloga, a da se takva promjena nije evidentirala u zemljišnim knjigama, već samo u javnim evidencijama nekog drugog tijela. Čak i da je vlasnik stana želio evidentirati promjenu površine stana u zemljišnim knjigama, nije izgledno da bi u tome i uspio zbog pravila Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima o etažiranju, izračunu odgovarajućeg dijela i korisnih vrijednosti. Dalje, problem i pitanje ukidanja prava prvokupa, čl. 39. st. 3., treba u cijelosti brisati. Pravo prvokupa koje se nastoji nametnuti vlasnicima stanova u razdoblju od 5 godina u slučaju odustanka od 4. ili 5. programske mjere je nerazumno. Radi se o potpuno neosnovanom daljnjem ograničenju prava vlasnika u raspolaganju stanovima bez ikakvih objektivnih utemeljenja, razlozi za propisivanje prava prvokupa su nejasni. Dalje, brisanje obveze registriranja imovine vlasnika stanova članak 9. U okviru registra stanova prikupljali bi se i podaci o imovini vlasnika? Zašto? Dakle, vlasnik odnosno suvlasnika stanova. Nije poznato zbog kojeg bi se razloga takva obveza propisivala, niti o kojoj se sve točno imovini radi. Zakon u tom smislu ni na koji način ne veže svoje učinke, dakle stjecanje određenih prava ili nametanje određenih obveza uz činjenicu vlasnikovog posjedovanja ostale imovine, pa se zbog tog razloga propisana obveza registracije imovine vlasnika ukazuje nepotrebnom i pretjeranom, a moguće i neustavnom zbog povrede načela razmjernosti iz ustavnog članka 16. stavak 2.
Dalje i ovo mi se vraća se čini posebno važnim, dakle ministre popis imovine vlasnika je potpuno irelevantno u kontekstu provedbe ovoga zakona. Dalje pitanje ustavne jednakosti pred zakonom iz članka, dakle pred zakonom iz članka Ustava, dakle iz članka 21. iza stavka 9. tu je potreba umetanja dodatnoga stavka. Naime, nakon donošenja presude Statileo sudovi su prije donošenja zakonodavnog rješenja promijenili sudsku praksu, te su donijeli niz odluka u kojima su ublažavajući povredu ljudskih prava vlasnika presuđivali da bivši nositelji stanarskog prava na privatnom vlasništvu nemaju pravo na zaštićenu najamninu ako u vlasništvu imaju ili su imali nekretnine znatne vrijednosti u koju su se mogli useliti ili prodajom te nekretnine riješiti svoje stambeno pitanje.
Međutim, bez obzira što ti bivši nositelji stanarskoga prava u smislu ovog zakona nisu zaštićeni najmoprimci i bez obzira što plaćaju slobodnu ugovorenu najamninu čime je otklonjen glavni nedostatak koji identificira Europski sud na odgovarajuće visine najamnine tim presudama nisu otklonjena druga dva uočena nedostatke restriktivni uvjeti za otkaz i nepostojanje bilo kakvog vremenskog ograničenja najma.
Naime, bivši nositelji stanarskog prava na privatnom vlasništvu koji su sudskim presudama izgubili pravo na zaštićenu najamninu, dakle stjecali su pravo na najam sa slobodno ugovorenom najamninom na neodređeno vrijeme. Dakle, ovim dodatkom bi se trebalo i tu uvesti vremensko ograničenje jer u protivnom bi se stvorila nova diskriminacija prema dvije skupine građana i to prema vlasnicima čiji najmoprimci nisu imali pravo na zaštićen najam, te im je na temelju Zakona o najmu nametnuta presuda koja zamjenjuje ugovor i oni koji su, koji temeljem članka 22. svojom voljom mogu odlučiti žele li sklopiti ili ne nagodbu o najmu stana sa slobodno ugovorenom najamninom.
Kako bi se ova diskriminacija otklonila potrebno je i vlasnicima koji su u sudskim presudama uspjeli dokazati da bivši nositelji stanarskog prava nemaju pravo na zaštićenu najamninu omogućiti da svojom slobodnom voljom ugovaraju najamninu na neodređeno vrijeme kao što je to ovim zakonom omogućeno vlasnicima koji pred sudom nisu dokazali da bivši nositelji stanarskog prava nemaju pravo na zaštićenu najamninu, te kako ti vlasnici ne otkažu najam u danom roku može se smatrati da su suglasni sa najmom na neodređeno vrijeme i da više ne postoji diskriminacije između njih koji su bez svoje volje i onih vlasnika koji su im svojom voljom, dakle izabrali prvu programsku mjeru.
Zaključno. Sve ove primjedbe i još neke klub Domovinskog pokreta pretočit će u konkretne amandmane. Ne postoji ni jedan razlog poštovani ministre da ih ne usvojite, a sve sukladno na početku istaknutom temeljnom političkom načelu likvidacije jednoga od posljednjih zakonskih relikta jugoslavenskog komunizma, ispravljanja nepravdi prema žrtvama jugoslavenskoga komunizma, te načelu zaštite privatnoga vlasništva.
Hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)

U ime Kluba zastupnika FOKUS-a i Reformista govorit će poštovani zastupnik Damir Bajs.
Nema ga, gubi pravo na govor. Pa će u ime Kluba zastupnika Socijaldemokrata govoriti poštovani zastupnik Željko Pavić.
Nema ga, gubi i on pravo na govor.
U ime Kluba zastupnika SDSS-a govorit će poštovani zastupnik Boris Milošević. Nema ga, gubi pravo na govor.
U ime Kluba zastupnika CENTRA, GLASA i Stranke sa imenom i prezimenom govorit će poštovana zastupnica Anka Mrak-Taritaš. Nema je. Gubi pravo na govor.
U ime Kluba zastupnika HDZ-a govorit će poštovani zastupnik Dražen Bošnjaković. Nema ni njega. Gubi pravo na govor.
U ime Kluba zastupnika HSS-a i Radničke fronte govorit će poštovana zastupnica Katarina Peović. Nema je, gubi pravo na govor.
U ime Kluba zastupnika MOŽEMO govorit će poštovana zastupnica Benčić, Raukar-Gamulin. Zastupnice, nema ih. Gube pravo na govor.
Idemo na pojedinačnu raspravu. Ne znam šta se dogodilo, ali nikoga nema.
Prva će govoriti poštovana zastupnica Mrak-Taritaš. Nema je. Gubi pravo na govor.
Pa će govoriti poštovani zastupnik Erik Fabijanić. Nema ga. Gubi pravo na govor.
Pa će govoriti poštovana zastupnica Dalija Orešković. Nema je. Gubi pravo na govor.
Ja ne znam šta se stvarno dogodilo, gotovo nikoga nema.
Ovaj, ovaj govorit će poštovani zastupnik Josip Borić, nema ga, gubi pravo na govor. Govorit će poštovana zastupnica Grozdana Perić, evo nje ima napokon, pa će ona govoriti, izvolite.

Perić, Grozdana (HDZ)

Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče.
Evo nisam planirala da, da ću biti tako brzo već ovaj na redu, ali evo tako se dogodilo. Naime, ja bih htjela još jedanput istaknuti upravo da je ovaj zakon koji je u drugom čitanju, a i u prvom pokazao zapravo sve one potrebe i nedostatke koji su se pojavili tijekom razdoblja od preko 70.g., dakle ova Vlada je zaista preuzela na sebe nakon i odluka Europskog suda za ljudska prava, ali isto tako i vodeći računa o tome da se ti i takvi problemi trebaju rješavati i riješiti. Zaista je učinila sve da sagleda u cijelosti upravo probleme koji su se pojavljivali i probleme koje treba zapravo otkloniti i načine i predložila načine kako to isto riješiti. Dakle, ministar i potpredsjednik Vlada je zaista detaljno obrazložio i u prvom čitanju, a i sada što je Vlada i na koji način predvidjela rješavanje ovog problema, a kako je rečeno predviđeno je preko 107 milijuna eura kako bi se u trašama kroz ove godine mogle, mogli rješavati ti problemi. Naime, upravo činjenicom da su i pojedine, pojedine nadoknade štete isplaćene u ovom razdoblju od 2 milijuna eura, a od '96. na ovamo imamo i preko 10 milijuna eura još potraživanja. To je znak da zaista je potrebno cjelovito sagledati sve probleme.
Ja ću još jedanput istaknuti da su gradovi zaista imali, imali prihode od sredstava od prodaje stanova zakonom koji je bio iz '91.g. i iz primjera evo i moga grada, a ministar je to i spomenuo, mi smo zaista rješavali pojedine, pojedine probleme na način da su se evo sada u ovom momentu od ukupno tada koliko je bilo potraživano na ime sredstava od prodaje stanova od preko 57 milijuna kuna, to je sada preostalo u potraživanju samo grada oko 4 milijuna eura. Dakle, još ima niz godina za ukupno naplatu ukupnih sredstava od toga 55% je uplaćeno u Državni proračun, a 45% je ostajalo u proračunima gradova koji su naplaćivali ta sredstva. Tako je tijekom ovih godina npr. u samom gradu bilo za tu namjenu kupljeno ovisno o pojedinoj godini nekad evo sve skupa do sada 58 u prvoj tranši, nakon toga još 42 stana, nakon toga još 30 stanova. U prošloj godini je kupljeno još 6 stanova. Moramo reći da smo isto tako ulagali u infrastrukturu za poticanu stanogradnju gdje se onda ulagalo i u zemljišta i u infrastrukturu i na taj način smo rješavali isto tako i zaštićene najmoprimce, ali jednako tako i one, one osobe i one potrebe koje je grad imao prvenstveno iz razloga što smo trebali i kadrovske stanove. Evo u prošloj godini je u tu namjenu kupljeno još 6 stanova za rješavanje stambenog pitanja liječnika, prvenstveno pedijatara jer znamo kakvo je, kakvo je stanje sa tim deficitarnim strukama. Na taj način zaista je uloženo jako puno, dakle i kroz infrastrukturu, a i otkup samih stanova, tako da se u pojedinim godinama pokazalo da i potreba za dodatnim stambenim prostorima i socijalnim stanovima nije bila potražnja toliko, toliko velika.
Ono što jednako tako je važno napomenuti da na ovaj način, ali moramo reći da je kroz sve ovo razdoblje su veliki napori zaista su se činili na način da se kvalitetno i vodi cijela analitika jer je više puta su kompletna baza bila preuzimana od pojedinih agencija koje je država i Vlade ovlastile, pa onda ponovno vraćane u JLS i na ovaj način zaista mogu reći da su to značajna sredstva, a moramo reći da je i to razdoblje jednako tako, znamo da je bilo osjetljivo, da je bilo potrebno zaista utvrditi činjenice, da je bilo pogotovo u mom gradu i onih stanova i kuća koje su bile oštećeni u ratu i sve su to baze podataka koje su itekako bile važne kod ustrojavanja da bi se moglo zaista procijeniti koliko potreba dalje ima. Osim toga, svojim, ali i određen…, donošenje određenih pravilnika kojim su pojedini građani ostvarivali prava za uopće ulazak u listu recimo za socijalne stanove jer tu su određeni preduvjeti, dakle broj godina boravka u određenom gra…, u našem gradu da bi mogao ostvariti prava za socijalni stan.
Prema tome, mislim da je, da su ova sredstva itekako bila značajna i da se u cijelosti su se prema važećim zakonima zaista morali utrošiti za namjenu koja to je bila potrebna, ali da su se ona i kumulirala postupno toliko da kažem u pojedinim dijelovima ili u pojedinim godinama nije bila potreba tolika i međutim uvijek postoji evidencija iz čega smo mogli onda utvrditi koliko tih sredstava i koja namjena mora biti i u koje svrhe i ona je itekako bila važna za poštivanje. Da li su to primjenjivali svi gradovi, ja to ne znam, ali evo mogu reći da na ovaj način zakon koji sada omogućava da se zaista riješe zaštićeni najmoprimci bilo, a isto tako i obeštete vlasnici je itekako važno i da taj dogovor u konačnici zaista rješava veliki dio problema jer kao što znamo ne želimo se vraćati u prošlost nego samo želimo iznijeti činjenice, one koje su zaista proistekle iz određenog vremena i te i takve nepravde koje su se dogodile i učinile stvarnim vlasnicima je bilo važno sagledati, isto tako naći načina kako, kako to riješiti jer to su ogromna sredstva, ali nemojmo zaboraviti što sam rekla i u replici, da nije bilo jednostavno i kada mnogi zazivaju i kažu kako ova Vlada nije napravila dovoljno, nije napravila ništa, itd., onda je itekako važno reći da je napravljeno jako puno, da su se jednako tako stvorili preduvjeti da se financijski, fiskalno, mogu preuzeti određene obveze i da se na taj način i taj vrlo osjetljivi segment stanovništva može na ovaj način riješiti i ispoštivati sve one, svi oni uvjeti i presude koje su donesene na europskoj razini, hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)

Repliku ima poštovani zastupnik Šimičević.

Šimičević, Rade (HDZ)

Zahvaljujem potpredsjedniče.
Poštovana kolegice, da, ne možemo zanijekati da su ovi stanovi oduzeti na silu i da su ušli unutra ljudi kojima nije bilo mjesta, ali nažalost to traje od '45. do, do današnjih dana i sad da ne idemo u ideološke stvari, da se ne dijelimo na ove ili one, nepravda ljudima koji su bili vlasnici je učinjena. Došao je pravi trenutak nadam se sad i da će se ove stvari dovesti do kraja.
Vi ste u Zadru obnašali dužnost pročelnice i vi ste napravili iskorak dakle od onih novaca kojih su stanovi prodani napravili ste stanove koje ste podijelili. Koliko je toga napravljeno i ima li još ljudi koji su u potrebi da im se riješi stambeno pitanje? Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovana zastupnica Perić.

Perić, Grozdana (HDZ)

Hvala lijepo.
Kolega, da, mi smo zaista puno, ja sam evo htjela istražit jer nisam imala ovaj sve podatke u ovih zadnjih 7-8.g. otkad sam ovdje, ali u onom prethodnom razdoblju zaista smo otkupili ili izgradili određeni broj stanova, tako da je kažem u onoj prvoj, prvoj godini kada smo se za to odlučili je bilo kupljeno 58 stanova, nakon toga još 42, pa opet 2009. još 30 stanova. U 2003. je to još 6 novih, u 2023. imam saznanja da je bilo utrošeno jednako tako za čini mi se još 36, ali evo upravo sam te podatke htjela potvrditi i ne znam sada trenutno da li ima potreba toga tipa za refundiranje odnosno …/Upadica Reiner: Hvala./…ovaj i na koji način je preostalo.

Reiner, Željko (HDZ)

Hvala.
Sad će govorit poštova…
I izvolite kolega Pavić.

Pavić, Željko (Socijaldemokrati)

Poštovani predsjedavajući, ja vas molim da nam date riječ. Ovo je neodgovornost pojedinog zastupnika koji ovdje nije došao na raspravu i nije odgodio svoju raspravu.
…/Upadica Reiner: Pogledajte…/…
Imamo sastanke, imali smo nove sastanke sa učenicima, to mi je isto, isti opis posla kao i sjediti u sabornici.
…/Upadica Reiner: Pogledajte…/…
Bilo je 15 minuta još do moje rasprave, oduzeli ste mi riječ.

Reiner, Željko (HDZ)

Ja moram, ja moram ovaj, ja moram postupat po Poslovniku i tog ste i vi svjesni.
…/Upadica Pavić: Da, ali…/…
Ja jednako sam postupao prema svima po Poslovniku i većini i manjini i sve skupa i ja moram postupat po Poslovniku, nemam drugog izbora.

Pavić, Željko (Socijaldemokrati)

…/Upadica Pavić: Ali potpredsjedniče, vi znate da se danima pripremamo za ove rasprave i onda zbog neodgovornosti jednog zastupnika nemamo pravo govoriti./…

Reiner, Željko (HDZ)

Ne znam, razgovarajte s tim jednim zastupnikom, nije moja krivica.

Pavić, Željko (Socijaldemokrati)

…/Upadica Pavić: Nismo se mi, nismo se mi dole poslali na sastanke sa učenicima, dole smo bili pozvani./…

Reiner, Željko (HDZ)

Nije, nije moja krivica, ja sam se držao Poslovnika kao što znate i da se uvijek držim i ja jednostavno nemam drugog izbora, nemam drugog izbora.

Pavić, Željko (Socijaldemokrati)

…/Upadica Pavić: Ali bilo bi fer i korektno ukoliko netko ne odgodi svoju raspravu i da ne bude tu da se napravi jedna stanka, da se, da se zastupnici okupljaju u sabornici./…

Reiner, Željko (HDZ)

Ja se, ja se s vama slažem, ja se s vama potpuno slažem, ali da bi to bilo korektno, ali ljudi ne postupaju.

Pavić, Željko (Socijaldemokrati)

…/Upadica Pavić: Ali vi ne želite biti korektni./…

Reiner, Željko (HDZ)

Ne, ja ne mogu to raditi, šta vam je?

Pavić, Željko (Socijaldemokrati)

…/Upadica Pavić: Pa mogli ste napraviti stanku./…

Reiner, Željko (HDZ)

Pa ne mo…

Pavić, Željko (Socijaldemokrati)

…/Upadica Pavić: Napravite stanku za pišanje, a za ovo ne možete napraviti stanku./…

Reiner, Željko (HDZ)

… i svaki put, i svaki put kad nekoga nema onda ću ja radit stanku?

Pavić, Željko (Socijaldemokrati)

…/Upadica Pavić: Pa gledajte, ali on nije odgodio svoju raspravu, nije si povukao svoju raspravu i svi smo izgubili pravo riječi./…

Reiner, Željko (HDZ)

Dobro, ovaj nažalost da, nažalost da jer je tako sukladno Poslovniku.

Borić, Josip (HDZ)

…/Upadica Borić: I ja sam…/…

Pavić, Željko (Socijaldemokrati)

…/Upadica Pavić: Dobro Boriću, ti si izgubio namjerno./…

Reiner, Željko (HDZ)

Evo poštovani, poštovani zastupnik Domagoj Hajduković će sad govoriti, izvolite.

Hajduković, Domagoj (Socijaldemokrati)

Hvala lijepo g. predsjedniče, da, bilo bi, bilo bi dobro da smo čuli…
…/Upadica iz klupe se ne razumije./…
…/Upadica Reiner: Molim vas, nemojmo iz klupe, molim vas. bilo bi dobro da smo čuli više rasprava, ali nažalost evo kad ne može drugačije držimo se Poslovnika. No, dobro.
Prvenstveno mislim kolegice i kolege da treba uzeti u obzir činjenicu da se stanarsko pravo na stanovima u privatnom vlasništvu moglo stjecati od 1974. godine, a kasnije ne tako da sve obitelji na koje se ovaj prijedlog zakona odnosi su u posjedu svojih domova minimalno 50 godina, a mnoge su i puno duže čak i prije Drugog svjetskog rata kada su ušle u posjed temeljem ekonomskog najma koji je kasnije pretvoren u stanarsko pravo, pa potom '96. u zaštićeni najam itd. Zato zaštićene najmoprimce štiti pravo na dom zajamčeno Ustavom i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda koje upravo u ovom slučaju znači odnos povezanosti sa točno određenim stanom temeljem 50 i više godišnjeg legalnog posjedovanja, dakle sukladno važećim zakonskim odredbama.
Jedino ustavno rješenje za predaju stana vlasniku u posjed je da zaštićeni najmoprimac napusti stan dobrovoljno, a ne, a na zakonodavcu je da u tu svrhu ponudi dovoljno atraktivne mjere koje su u prijedlogu ovog zakona nažalost izostale.
Dom je samostalni pojam koji ovisi o postojanju dovoljnih i trajnih veza s konkretnim mjestom. Ustavnopravnog temelja za deložaciju nema, ali za ograničenje prava vlasništva ima jer se pod zakonom određenim uvjetima pravo vlasništva može ograničiti pa i oduzeti naravno uz isplatu pravične naknade.
Ustavno jamstvo prava vlasništva u našem ustavnopravnom poretku nije apsolutno odnosno Ustav rezervira pravo javnoj ovlasti zadirati u subjektivna prava kada to zahtjeva kvalificirani interes. Pogreška je što u ovom prijedlogu zakonodavac izjednačava nositelje stanarskog prava na stanovima u privatnom i u društvenom vlasništvu, dakle ukidanje diskriminacije je prepustio definirati kao kvalificirani proces.
Sukladno odredbama Zakona o prodaji stanova na kojem postoji stanarsko pravo 300 tisuća, 320 tisuća nositelja stanarskog prava pretvorila je to pravo u pravo vlasništva. Od te prodaje država je uprihodila milijardu i 300 miliona eura iako predlagatelj zakona na stranici 4. radne verzije pogrešno navodi da se radi samo o milion i 300 tisuća eura. Od uprihođenog iznosa 90% su Zakonom o prodaji stanova određena namjenska sredstva, dakle milijarda i 170 miliona eura koja služe za rješavanje stambenog pitanja zaštićenih najmoprimaca.
Predlagatelj odnosno Vlada za provedbu ovog zakona predlaže utrošiti 107 miliona eura, dakle zakonodavac će donošenjem ovog zakona bivše nositelje stanarskog prava protupravno zakinuti za više od milijardu eura, dakle koje su trebale služiti za rješavanje njihovog pitanja. Ta sredstva su zakonom određena kao namjenska i predstavljaju imovinu zapravo nositelja stanarskog prava na stanovima u privatnom vlasništvu budući da su za njih alocirana temeljem egzaktne zakonske odredbe. Trošenje tih sredstava u drugu nenamjensku svrhu povlači i odgovornost države za provedbu načela legitimnih očekivanja budući da su nositelji stanarskog prava na stanovima u privatnom vlasništvu imali legitimno očekivanje temeljem zakonskog okvira da će milijarda i 170 miliona eura biti utrošena na pretvaranje njihovog stanarskog prava u pravo vlasništva kao što je, što je učinilo njihovih 320 tisuća sugrađana.
Pritom treba naglasiti i da je stanarsko pravo, imovinsko pravo, dakle predstavlja imovinu svog nositelja o čemu postoji praksa Vrhovnog suda RH, a imovina se sukladno Ustavu se ne može oduzeti bez isplate naknade.
Budući da je Grad Zagreb po Zakonu o Gradu Zagrebu ima položaj županije, dakle jedinice regionalne samouprave, a ne jedinice lokalne samouprave onda se za stanove u Zagrebu odgovarajućim stanom ima smatrati stan u istoj gradskoj četvrti budući da gradske četvrti korespondiraju i brojem stanovnika sa gradovima odnosno općinama. Kvadratura na koju zaštićeni najmoprimac ima pravo je utvrđena ili ugovorom ili presudom koja zamjenjuje ugovor, a prijedlog zakonodavca radi diskriminaciju između nositelja stanarskog prava na stanove u privatnom u odnosu na nositelje stanarskog prava u društvenom vlasništvu budući da je nositeljima stanarskog prava na stanovima u društvenom vlasništvu bio omogućen otkup pune kvadrature njihovih stanova, a ne odgovarajuće kvadrature pod povlaštenim uvjetima.
Smisao zakona bi zapravo trebao biti da država preuzme na sebe teret sanacije problema koji je sama uzrokovala, a ne da odgovornost dijeli po pola sa zaštićenim najmoprimcima jer zaštićeni najmoprimci nisu pola odgovorni ili suodgovorni za nastalu situaciju. Zaštićena najamnina utvrđena je ili ugovorom ili presudom, a za razliku od iznos, a razliku od iznosa prelaznog zaštićenog najma treba snositi isključivo generator problema odnosno država.
Drugačije rješenje stavlja najmoprimce u bitno lošiji položaj od dosadašnjeg, a država sanaciju svog problema, dakle za rješavanje koje ima zakonski alocirane namjenska sredstva svaljuje zapravo na zaštićenog najmoprimca.
Ono što je ovaj zakon isto trebao je prekupac odnosno definirati vlasnika koji je naplatnim pravom, pravnim poslom svjesno stekao neuseljivi stan i sam se doveo u poziciju neovisno o datumu stjecanja, dakle i prije 5.11.'96. godine. Prekupac bi trebao biti svatko onaj tko je izabrao biti vlasnikom neuseljivog stana odnosno njegov pravni slijednik. Prekupac nije ni na koji način oštećen jer je vlasnikom upravo onoga što je kupio, neuseljivog stana, što ni najmoprimac ni država prema njemu nemaju nikakvu obavezu obeštećenja.
Podsjetit ću vas samo da je hrpa tih ugovora kupoprodajnih nastala ilegalno, dakle u bivšoj državi kada to nije bilo moguće raditi legalno, špekulacijama i kupovinom za mali iznos odnosno gotovo simbolički iznos su vlasnici kojima je imovina oteta odnosno oduzeta to prodavali nekim trećim osobama koje to legalno nisu mogle sukladno odlukama tadašnjih tijela. Dakle, ilegalno ili špekulantski su ušli u posjed. Ako je tome tako oni nisu oštećena kategorija.
Treba definirati vlasnika koji je stekao u vlasništvo drugi društveni stan prema pravilima Zakona o prodaji stanova na kojem postoji stanarsko pravo, dakle njihova su onda stanarska prava riješena.
Podsjetit ću vas da je Člankom 34. Ustava propisano da je dom neprovediv. Člankom 50. Ustava propisano je i citiram, zakonom je moguće u interesu RH ograničiti ili oduzeti vlasništvo uz naknadu tržišne vrijednosti“. Pravo na dom i pravo vlasništva su prava zaštićene jednakom razinom pravne zaštite i to na način da su oba zaštićena Ustavom RH i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Međutim, Ustavom je predviđeno da se pravo vlasništva može ograničiti i oduzeti uz kumulativno ostvarene pretpostavke i to da se radi o državnom interesu i da se vlasniku nadoknadi tržišna vrijednost. S druge strane Ustav ne predviđa mogućnost ograničavanja prava na dom.
U ovim slučajevima konačno rješavanje stambenog pitanja zbog kojeg država plaća odštete sigurno predstavlja državni interes. Stanarsko pravo nad stanovima u privatnom vlasništvu moglo se stjecati do '74.g., dakle obitelji čiji status bi trebao biti rješavan ovim zakonom su u posjedu kako sam rekao minimalno 50 godina, a neki i duže.
Kriteriji za otkup propisani su Zakonom o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, a propisivanje restriktivnih odredbi za otkup u odnosu na nositelje stanarskog prava na stanovima u privatnom vlasništvu predstavlja diskriminaciju te skupine građana u odnosu na građane u identičnoj pravnoj situaciji tj. nositelje stanarskog prava na stanovima u društvenom vlasništvu.
Isključiva odgovornost za dosadašnji pravni režim jest na državi, stoga država treba u cijelosti preuzeti teret sanacije, a ne odgovornost u 50% dijeliti sa zaštićenim najmoprimcem.
Visinu najamnine se ne može utvrđivati formulom bez pregleda stana, kako je već i prije spominjano. Kako se određivati visina najamnine za stanove koji nemaju grijanje, struju i vodu? U slučaju plaćanja 100%-tnog iznosa po predloženom rješenju zakinuti su i najmoprimac i država jer se pretplaćuje najam. Neprihvatljivo je utvrđivanje najamnine bez prethodnog pregleda stana, što zakon ne predviđa.
Površina na koju najmoprimac ima pravo je utvrđena presudom ili ugovorom i to ne trebao ovim zakonom dodatno propisivati. Najmoprimcu treba nadoknaditi površinu koju faktički oslobađa. Neprihvatljivo je također da isplata novčanog iznosa po dinamici dolazi nakon iseljenja pa da na taj način zaštićeni najmoprimac zapravo kreditira RH. Novčani iznos treba služiti najmoprimcu za rješavanje stambenog pitanja što po logici stvari mora prethoditi iseljenju. Sukladno navedenom potrebno je zakonom predvidjeti da ministarstvo isplaćuje sredstva odmah po prihvatu ponude.
Samo ću najaviti da sam na ovaj prijedlog zakona sukladno ovim kritikama koje sam iznio podnio čitav niz amandmana, a o njihovom usvajanju ovisit će i to hoću li ga podržati ili ne.

Reiner, Željko (HDZ)

Idemo na završna izlaganja i prvi će u ime Kluba zastupnika HDZ-a govoriti poštovani zastupnik Krunoslav Katičić.
Izvolite.

Katičić, Krunoslav (HDZ)

Zahvaljujem g. potpredsjedniče i predsjedavajući ove sjednice. Kolegice i kolege.
Evo u ovoj završnom obraćanju mada rasprava nije podučila veliki interes, što se vidi iz same sabornice, međutim želim ukazati na nekakvih par pitanja koja su izuzetno bitna bila u ovome cijelom rješavanju i predloženom zakonskom prijedlogu.
Prije svega evo riječ je o jednom problemu odnosno izazovu koji se pojavljuje u hrvatskom društvu već dugi niz godina i činjenica jest da se ova problematika nastojala riješiti, pa koliko mene moje skromno profesionalno znanje i sjeća barem jedno pet, šest puta, pa je bilo raznoraznih i rješenja koja su padala ili nisu prošla ustavnopravnu provjeru. A ovaj prijedlog koji je sada došao i naravno sve inicirano je između ostalog što je problematika završila između ostalog i pred sudom EU, pa tako da mislim da je od izuzetnog značaja kako bi se određene stvari regulirali odnosno kako bi bili kao društvo pravični prema onima koji su na neki način u onim vremenima kada je sve to nastajalo ostajali bez određenog onoga imovine, a to je nepovredivosti prava vlasništva.
Drago mi je da ovdje gore vidim i predstavnike udruge koja se tom problematikom intenzivno bavi pa je mislim predloženo rješenje ipak konačno došlo na onom pravom smjeru da se ta problematika stvarno riješi. Bit ću vrlo konkretan, iz onog što je rekao uvodno predlagatelj same odluke ne radi se o velikom broju predmeta, negdje oko po procjeni 1200 ili 1300 ako sam dobro zamijetio i zapamtio, ali je bitno reć da su predviđene pet modularnih rješenja kojim se ova problematika može riješiti. Bit ću ukratko samo da ne ponavljam ono što je rečeno, imamo mogućnost direktne nagodbe, isplate izravne također neposredno radi obeštećenja, imamo iseljenje iz zaštićenog najmoprimca u stan u vlasništvu RH ili RH može kupiti predmetni stan pa dalje donositi odluku ili ići za činjenicom da se zamjenom stanova riješi ova problematika koja se dešava.
Isto tako predviđena je mogućnost solidarne naknade od onog kad je nastao problem i kad je krenula to je 1996.g. što isto mislim da je na neki način pravično rješenje, a kad govorimo o pravičnosti u širem smislu te riječi ona podrazumijeva i da je zakonitost i ono sve što ide uz riječ koja govori kao pravičnost.
Zaključno, naravno da je jasno iz ovog mog izlaganja da budući da je i predlagatelj sam predložio da će klub HDZ-a prihvatiti i podržati ovo predmetno rješenje, a za kraj bi želio samo neke stvari još napomene reć. Meni se čini da je ovaj prijedlog ide u smjeru da se neće raditi nove nepravde. Znam da je u životu vrlo teško shvatiti ovaj se to teško ostvaruje, ali činjenica govore da su u datim vremenima određene nepravde nenapravljene i nije mi drago kad čujem jednu, a uglavnom dolazi retorika iz ljeve, ljeve političkih struja da se time želi prihvatiti činjenicu da su onim nepravednim odlukama koji su bili u davnim vremenima da se sad ne sjećamo tih vremena, napravljena nepravda prema tadašnjim vlasnicima. Mislim da se i ponavljam što mislim da je ključno za ovaj prijedlog, da se predloženim rješenjima, a ima ih barem 5 ako ne i iz samog teksta zakona može se raditi o više modifikacija mjera koje se mogu ostvariti, neće napraviti neke nove nepravde, a da će bivši vlasnici budući da smo se kao društvo založili za neotuđivost vlasništva kao takvog neće napraviti nova nepravda, a to je ključ postupanja i naše HDZ-a i u tom smjeru su puno zakonskih prijedloga idu. Hvala vam još jednom i klub HDZ-a će podržati predmetno rješenje.

Reiner, Željko (HDZ)

Završno će u ime Kluba zastupnika Socijaldemokrata, govoriti poštovani zastupnik Domagoj Hajduković. Izvolite.

Hajduković, Domagoj (Socijaldemokrati)

Hvala lijepo potpredsjedniče.
Evo, upravo me nazvao jedan gospodin iz Splita koji se u suzama zahvaljuje jer sam iznio neke stvari koje apsolutno stoje. Je li povrijeđeno njegovo ustavno zagarantirano pravo na dom, apsolutno je i ne mogu ostati indiferentan na suze građana i ljudi u pravilu starije životne dobi koji će biti oštećeni ovakvim zakonom ako ga donesemo. Kolegice i kolege bojim se da će ovakav zakon, da neće riješiti probleme nego će stvoriti dodatne nepravde. Ja ću vas podsjetiti da su mnogi koji sada potražuju kak ti vlasničko pravo nad predmetnim stanovima, do njih došli ilegalno, špekulantski, dakle ne sukladno postojećim zakonima u vrijeme kad su ti nazovi kupoprodajni ugovori tzv. nastali. I zbog toga se pitam trebamo li mi kao država i kao zakonodavac legalizirati špekulacije, apsolutno ne. Trebamo li legalizirati ilegalne postupke? Apsolutno ne. Ono što moram naglasiti rekao je govornik prije mene u ime HDZ-a, o relativno malom broju predmeta. Broj predmeta ovdje nije, nije niti predmet rasprave i ne bi trebao biti. Ako je povrijeđeno ljudsko pravo i Ustavom zagarantirano pravo makar i jednog hrvatskog građana, onda imamo problem. I ovdje se radi o tisućama građana koji još taj svoj osnovni pravo na dom riješeno nemaju, evo nakon 30 godina ove države. Još bih završno s vama želio podijeliti jedan dio svoje rasprave koje nisam stigao reći pojedinačno, a to je da Zakon o najmu stanova '96. je bio predmetom ocjene ustavnosti na Ustavnom sudu zbog diskriminacije nositelja stanarskog prava na privatnim stanovima u odnosu na nositelje stanarskog prava na društvenim stanovima. Rješenjem ovoga suda nije prihvaćen prijedlog za pokretanje postupka ocjene suglasnosti Zakona o najmu stanova sustavno u cjelini nego je samo u odnosu na pojedine odredbe, dok je u većoj mjeri zakon ocijenjen suglasnim s Ustavom. Argumentacija Ustavnog suda je bila slijedeća. Citiram, pri uređivanju odnosa u oblasti stanovanja radi njihovog usklađenja s Ustavom, zakonodavac je sada više nepostojeći institut stanarskog prava zamijenio klasičnim institutom građanskog prava najmom, s posebnom zaštitom kroz propisivanje njihovog, njegovog sklapanja na neodređeno vrijeme propisivanjem zaštićene najamnine i primjerice određivanjem otkaznih razloga. Time je posebno zaštitio kategoriju onih nositelja stanarskog prava koji su to pravo imali na stanovima u privatnom vlasništvu jer njima nije omogućio kupnju stana pod uvjetima iz Zakona o prodaji. Dakle, neograničeno trajanje najma, zaštićena najamnina i restriktivni uvjeti otkaza zbog tog najma iz Zakona o najmu stanova '96. su po Ustavu, su po stavu, pardon Ustavnog suda kompenzacijska mjera za nemogućnost pretvaranja stanarskog prava u pravo vlasništva odnosno kompenzacijska mjera nositeljima stanarskog prava na stanovima u privatnom vlasništvu za diskriminaciju u odnosu na nositelje stanarskog prava na stanovima u društvenom vlasništvu. Bez te kompenzacijske mjere kolegice i kolege, koje ovim prijedlogom zakona ukida, Ustavni sud bi ocijenio da je Zakon o najmu stanova iz '96. suprotan Ustavu u cjelini. Stoga nema pravne logike ni da se ovaj prijedlog zakona ocijeni ustavnim, a vjerujem da će se ocjena ustavnosti tražiti posebice ako se ne podrže amandmani koje sam podnio ja, kolega Pavić i mislim da nas ima još nekoliko kojim se barem dijelovi ovog zakona pokušavaju prilagoditi onime što stvarno jest na terenu i da ovaj zakon riješi, zaista riješi probleme, a ne da stvara, neću reći daljnje probleme jer problemi će za vas biti riješeni ali da stvara dodatne nepravde. Jer poanta zakona bi trebala biti riješiti nepravde, obeštetiti ili najmoprimce ili tzv. vlasnike, u nekim slučajevima jesu vlasnici ali u pravilu su stekli špekulacijom stanova. Dakle ne mogu govoriti za sve i decidirano, no mislim da naglasak treba biti na poštivanju Ustava i ljudskog prava, a to je pravo na dom, a ovaj zakon barem u ovako predloženom obliku to pravo neće osigurati.

Reiner, Željko (HDZ)

I sada će u ime predlagatelja govoriti poštovani ministar i potpredsjednik Vlade Branko Bačić. Izvolite.

Bačić, Branko (HDZ)

Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče.
Poštovane zastupnice i zastupnici, zahvaljujem se na raspravi koju smo vodili protekla dva sata, ona je nama u Vladi dobrodošla. Vidjeli smo da su i podneseni određeni broj, da je podnesen određeni broj amandmana, mi ćemo ih pažljivo razmotriti kao što smo to radili nakon prvog čitanja i sve ono što bude doprinosilo poboljšanju teksta zakona, mi ćemo u Vladi rado prihvatiti. Ja bih samo zamolio na kraju rasprave da svi oni koji su, koji pokušavaju ovdje biti trbuhozborci jedne ili druge skupine, bilo da su to zaštićeni najmoprimci ili vlasnici, da vode računa prije svega o pravu vlasništva. Da ne pravo vlasništva nepovredivo, da Europski sud za ljudska prava tu bilo kakvu dilemu o tome tko ima pravo na stjecanje odnosno na nekretninu, da je to jasno uredio i rekao da su to, da su to vlasnici stanova. I svaki vlasnik je ovlašten, to je njegovo ustavno pravo raspolagati svojom nekretninom kako on to želi, hoće li on nju prodati, darovati, zamijeniti, kako god želi to je njegovo pravo, međutim mi smo zakonom onemogućili da fizičkim i pravnim osobama koje su nakon stupanja Zakona o najmu stanova na snagu iz 1996.g. njima nemaju pravo na solidarnu naknadu, ali nitko od nas nema pravo u demokratskom društvu, kao što je Hrvatska, u društvu koje priznaje pravo vlasništva, nikome osporavati što će sa svojim vlasništvom napraviti. To mu, to ograničavanje kada bi uspostavili ovim zakonom odmah bi mogli lijepo reći da će ga srušiti Ustavni sud, ali isto tako nemamo ni pravo osporavati zaštićenim najmoprimcima da imaju pravo da im RH temeljem odluke Ustavnog suda kao odgovorna država pomogne u rješavanju doma odnosno u rješavanju njihovog statusa i mi smo to ovim zakonom itekako, itekako uspostavili i zaštićeni najmoprimci, zaštićenim najmoprimcima ćemo jednom od programa mjera koje smo zakonom predvidjeli itekako, itekako kao država napraviti sve da oni mogu imati krov nad glavom odnosno steći dom po iznimno povoljnim uvjetima jer su i građani RH koji su '90.-tih godina kupovali stanove koji su bili u državnom vlasništvu, a na kojima su imali stanarsko pravo također morali JLS platiti određeni iznos kako bi postali vlasnici tih stanova. Prema tome, u tom dijelu nastojimo učiniti ogroman iskorak kako bismo i zaštićenim najmoprimcima omogućili da te iste stanove kupe pri tome biti jasno svi svjesni činjenice da su svi, sva relevantna sudbena tijela rekli da pravo, stanarsko pravo na stanovima u društvenom vlasništvu i stanarsko pravo koje je prije bilo, a kasnije je prešlo u institut zaštićenog najmoprimca na stanovima koji su u vlasništvu privatnih ili fizičkih osoba, nije identično i ta je distinkcija i ovim zakonom utvrdila, pa prema tome evo ja vas pozivam da ovaj zakon usvojimo u HS, kako bi Vlada mogla pokrenuti proceduru njegove realizacije i kako bi se ova trauma, ovo neriješeno pitanje riješilo na po nama na takav način koji će zadovoljiti i jednu i drugu skupinu zainteresiranih hrvatskih građana, hvala lijepa.

Reiner, Željko (HDZ)

Imamo, imamo jednu repliku poštovanog zastupnika Hajdukovića.

Hajduković, Domagoj (Socijaldemokrati)

Hvala lijepo, pa ministre prije svega mislim da ovdje nitko, barem ja ne prejudiciram što će Ustavni sud odlučiti, ali mislim da vam jednostavno pravna logika nameće neka pitanja. Naravno da je pravo vlasništva nepovredivo i to nitko ne dovodi u pitanje. Ono što ja dovodim u pitanje jest pravo na dom, ali što se tiče privatnog vlasništva i kako je stečeno i tu je naglasak upravo na tome jer kako sam rekao, a vidio sam puno slučajeva gdje su ta kak ti vlasnička prava stjecana nelegalno i ljudi koji se pozivaju na neka imovinska prava su stekli ta prava navodno pod navodnicima špekulacijom, dakle svjesnom kupovinom u za samo frtalj cijene nečega na što nisu na kraju imali pravo.
A drugo pitanje je namjenska sredstva za pomoć. Naža…, ti ljudi koji su se našli u tim stanovima nisu krivi za svoju situaciju, kriva je država i nije fer da oni snose pola tereta, tim više što je država na ime rješavanja tog problema uprihodovala itekako lijepe novce.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani ministar i potpredsjednik Vlade.

Bačić, Branko (HDZ)

Zahvaljujem g. potpredsjedniče.
Poštovani kolega Hajduković, prestanimo misliti tuđom glavom, to vas molim da prestanemo. Vlasnik je pri punoj svijesti prodao nekome svoj stan, il mu ga je prodao po cent, po euro, po 100 tisuća eura, 200, to je njegova, njegova odluka, to je stan njegov, shvatite to jednom. Ali taj koji je to kupio taj stan, a nije bio u tom stanu '96.g. neće dobiti solidarnu naknadu, ali je on taj stan kupio i ja, nemojmo ulaziti u odnose vlasnika sa njegovim kupcem. Brini, brinimo i brinite i mi i vi brinimo o zaštićenom najmoprimcu koji je u tom stanu da mu ova država omogući pravo na s…, na dom i mi ćemo mu ovim zakonom po iznimno povoljnim uvjetima to pravo na dom ostvariti i riješiti i tu traumu. I sve ovo što sam ja govorio ide na određeni način, samo doljevate ulje na vatru nečega što mislim da smo ovim zakonom itekako uspjeli tu ravnotežu i taj balans interesa uspostaviti između jedne i druge skupine.

Reiner, Željko (HDZ)

Kolega Hajduković dignuo je povredu Poslovnika, u čem je povrijeđen Poslovnik?

Hajduković, Domagoj (Socijaldemokrati)

Dakle povrijeđen, povrijeđen je čl. 238..
Poštovani ministar je rekao nešto ili tumačio nešto na način na koji nisam rekao. Al ministre, je ono, glavni, glavni moj argument je da nije fer, budući da ti ljudi nisu krivi za svoj slučaj, nije fer da oni snose 50, snose 50% troškova, jel shvaćate? To je jako puno za jednu gospođu od 80.g. koja ima skromne prihode, gdje će ona, hoćete je staviti u neku štenaru u kojoj nema ni vode, ni struje?

Reiner, Željko (HDZ)

Dobro, to naravno nije bila povreda Poslovnika, pa vam moram dati opomenu.
I s time zaključujem raspravu o ovoj točci, o njoj ćemo glasovat kad se steknu uvjeti.

63

Konačni prijedlog zakona o načinu izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta Statileo protiv Hrvatske (broj zahtjeva: 12027/10 i dr.) i Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-3242/2018 i dr., drugo čitanje, P.Z. br. 619

13.03.2024.

Sanader, Ante (HDZ)

Sada slijedi izjašnjavanje o amandmanima na Konačni prijedlog Zakona o načinu izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta Statileo protiv Hrvatske, broj zahtjeva 120127/10 i drugi i odluke Ustavnog suda RH, drugo čitanje, P.Z. br. 619, predlagateljica je Vlada RH. Rasprava je zaključena, amandmane su podnijeli zastupnik Željko Pavić, zastupnik Domagoj Hajduković, zastupnik Zlatko Hasanbegović, Klub zastupnika SDSS-a, zastupnik Hrvoje Zekanović, Klub zastupnika Možemo i Klub zastupnika SDP-a.
Pregled amandmana dostavljen je elektroničkim putem. Molim predstavnika predlagatelja da se očituje o podnesenim amandmanima poštovana državna tajnica Sanja Bošnjak. Izvolite.
1. amandman Kluba zastupnika SDP-a. Izvolite.

Bošnjak, Sanja

Hvala lijepo gospodine potpredsjedniče.
Lijepi pozdrav svima.
1. amandman se ne prihvaća. Navedenim amandmanom želi se zadržati postojeći status sve dok RH ne izvrši preuzete obveze. Ne prihvaća se jer bi se time onemogućilo plaćanje prosječnog najma od 1. siječnja 2025. godine. Također na ovaj bi se način stimulativno djelovalo na odugovlačenje upravnog postupka i značajno bi se povećao broj sudski postupaka.

Sanader, Ante (HDZ)

Osvrt u ime SDP-a.

Radolović, Sanja (SDP)

Poštovani potpredsjedniče, poštovana državna tajnice.
Tražimo svakako da se o ovom amandmanu glasa i apsolutno smatramo da su rokovi koje predlažete ovim prijedlogom zakona, apsolutno kratki da zapravo sve to dobro zvuči na papiru kao i ovaj stavak i članak zakona međutim da se u samoj provedbi će se naići na puno puno teškoća i da zapravo ljudima koji su u tim stanovima preko 70 godina i dalje nije jasna sama provedba i kako će se zapravo namiriti da tako kažemo njihovo pravo stečeno na dom.

Sanader, Ante (HDZ)

Tražite glasovanje?
…/Upadica se ne razumije./…
Dobro.
2. je amandman Kluba zastupnika SDSS-a.

Bošnjak, Sanja

Amandman se ne prihvaća.
Predloženi amandman bi onemogućio provedbu zakona u praksi, favorizira jednu skupinu zaštićene najmoprimce u odnosu na druge skupine kako po zakonu tako i iz društva npr. mlade obitelji.
Osnovna ideja zakona je da u prijelaznom razdoblju zaštićeni najmoprimac plaća 50% prosječne najamnine otprilike 4,5 eura po kvadratu u Zagrebu i u Splitu, ali i da iznos najma ne može prijeći 25% prihoda zaštićenog najmoprimca čime se vodi računa da najamnina ne bude previsoka.

Sanader, Ante (HDZ)

Osvrt, SDSS-a nema ide na glasovanje.
3. amandman Kluba zastupnika SDP-a.

Bošnjak, Sanja

Amandman se ne prihvaća.
Prijedlog je identičan kao i prijedlog Kluba zastupnika SDSS-a i odbija se uz isto obrazloženje.

Sanader, Ante (HDZ)

Osvrt u ime SDP-a.

Bošnjak, Sanja

Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče.
Tažimo da se o ovom amandmanu svakako glasa i da se zaista trebalo uzimati, da se treba uzeti u obzir imovinsko stanje tih zaštićenih najmoprimaca da se iznos najamnine svakako treba utvrditi i vezano za samu funkcionalnost stanja gdje oni borave, da li imaju dostupnost vodnim, električnim uslugama, ali o tome smo podnijeli posebne amandmane.
Zahvaljujem.

Sanader, Ante (HDZ)

U redu.
4. amandman zastupnika Domagoja Hajdukovića.

Bošnjak, Sanja

Amandman se ne prihvaća.
Prijedlog je identičan kao i prijedlog Kluba zastupnika SDSS-a i odbija se uz isto obrazloženje.

Sanader, Ante (HDZ)

Osvrt Domagoj Hajduković.

Hajduković, Domagoj (Socijaldemokrati)

Hvala lijepo.
Gospođo državna tajnice pa predloženim amandmanom sam želio omogućiti zaštićenim najmoprimcima da ostvare pravo na sjecanje vlasništva stana pod povoljnijim uvjetima propisanim ovim zakonom čija površina nije manja od stana u kojem je najmoprimac dosada živio i koji prepušta vlasniku.
Kvadratura na koju zaštićeni najmoprimac ima pravo već je utvrđena bilo ugovorom o najmu stana sa zaštićenom najamninom ili pravomoćnom sudskom presudom koja zamjenjuje takav ugovor pa nema potrebe da se ovim zakonom ponovo propisuje kvadratura na koju zaštićeni najmoprimac ima pravo.
Također, budući da je Grad Zagreb po Zakonu o Gradu Zagrebu ima položaj jedinice regionalne samouprave, a ne jedinice lokalne samouprave onda se za stanove u Gradu Zagrebu odgovarajućim stanom ima smatrati stan u istoj gradskoj četvrti budući da su u Gradu Zagrebu gradske četvrti i po broju stanovnika i po površini otprilike odgovaraju onome što je drugdje jedinica lokalne samouprave općina ili grad. Zbog toga tražim glasanje o ovom amandmanu.

Sanader, Ante (HDZ)

5. amandman zastupnika Željka Pavića.

Bošnjak, Sanja

Amandman se ne prihvaća.
Prijedlog je identičan kao i prvotni prijedlog Kluba zastupnika SDSS-a i odbija se uz isto obrazloženje.

Sanader, Ante (HDZ)

Osvrt, zastupnik Pavić.

Pavić, Željko (Socijaldemokrati)

Poštovana državna tajnice vjerojatno vam je jasno koji su uvjet imali za otkup stanova ljudi koji su otkupljivali stanove od 1990. godine do '96. godine. Sa tim se novcem trebao kupiti stan i odnosno trebali su se zbrinuti ovi stanari o kojima danas govorimo i njihovi stanovi su trebali biti otprilike isti, a u zakonu se to ne poštuje.
Činjenica je da je Grad Zagreb veliki i ukoliko netko dobije sada stan u sasvim drugoj četvrti koja je udaljena od centra …/Govornik se ne razumije./… stanovi u centru neće imati iste uvjete života i smatramo da to nije u redu s obzirom na ono što je bilo ponuđeno u prvotnom prijedlogu zakona. Stoga tražim glasanje.

Sanader, Ante (HDZ)

6. amandman Kluba zastupnika SDP-a.

Bošnjak, Sanja

Amandman se ne prihvaća.
Prijedlog je identičan kao i prijedlog Kluba zastupnika SDSS-a i odbija se uz isto obrazloženje.

Sanader, Ante (HDZ)

Osvrt u ime Kluba zastupnika SDP-a.

Radolović, Sanja (SDP)

Zahvaljujemo i tražimo da se o ovom amandmanu glasa.

Sanader, Ante (HDZ)

7. amandman Kluba zastupnika Možemo!.

Bošnjak, Sanja

Amandman se ne prihvaća.
Prijedlog je identičan kao i prijedlog Kluba zastupnika SDSS-a i odbija se uz isto obrazloženje.

Sanader, Ante (HDZ)

Osvrt u ime Kluba zastupnika Možemo!.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)

Zahvaljujem.
Tražit ćemo naravno glasanje o ovom amandmanu, ali da se vratimo malo na srž. Dakle, kada su se otkupljivali državni stanovi bilo je rečeno da će se tim fundusom, tim fondom novca koji će se skupiti obeštetiti vlasnici ovih stanova. No, država to nije učinila. Bacila je kost razdora između vlasnika, između zaštićenih najmoprimaca i na tom valu jaši već gotovo 3 desetljeća.
Isključiva je odgovornost države za ovu situaciju, prema tome država treba preuzeti i sve obveze rješavanja te situacije. Zbog toga ostajemo kod ovog amandmana i tražimo glasanje.

Sanader, Ante (HDZ)

8. amandman zastupnik Domagoj Hajduković.

Bošnjak, Sanja

Amandman se ne prihvaća.
Prijedlog je identičan kao i prijedlog Kluba zastupnika SDSS-a i odbija se uz isto obrazloženje.

Hajduković, Domagoj (Socijaldemokrati)

Dakle, smisao zakona bio bi da država preuzme na sebe teret sanacije problema koje je sama uzrokovala, a ne da se dijeli po pola sa zaštićenim najmoprimcima jer zaštićeni najmoprimci nisu odgovorni za nastalu situaciju.
Zaštićena najamnina utvrđena je ili ugovorom ili presudom kako sam prije spomenuo, a razlika do iznosa prelaznog zaštićenog najma treba snositi država kao generator problema. Drugačije rješenje stavlja najmoprimca u bitnije lošiji položaj od dosadašnjeg, a država sanaciju svog, a država odredbama Zakona o prodaji stanova na koje postoji stanarsko pravo dakle svaljuje na zaštićenog najmoprimca. Podsjetit ću vas da je država na ime rješavanja stambeno pravnih pitanja uprihodila više od milijardu eura kroz otkup stanova u državnom vlasništvu, dakle to je bilo namjenska sredstva koja su se utrošila tko zna kako, a sada se tek mali dio toga iznosa planira utrošiti na konačno rješavanje izuzetno bitnih pitanja za, za ljude koji su se našli i koji će se naći ovim zakonom u vrlo teškoj poziciji, dakle nećemo riješiti nepravdu stvorit ćemo nove i zbog toga tražim glasanje o ovom amandmanu.

Sanader, Ante (HDZ)

9. amandman zastupnika Željka Pavića.

Bošnjak, Sanja

Također se ne prihvaća.
Prijedlog je identičan kao i prijedlog Kluba zastupnika SDSS-a i odbija se uz isto obrazloženje.

Sanader, Ante (HDZ)

Osvrt, kolega Pavić.

Pavić, Željko (Socijaldemokrati)

Poštovana tajnice, jasno nam je da je ovaj problem prouzrokovala država svojim ponašanjem, svojom neodgovornošću, da se ovaj novac koji se prikupio za otkup stanova koji su bili prodani u periodu kad su se, kad su se stanovi prodavali, taj novac se nije trošio namjenski. Ne znam zašto se nije reagiralo i na vrijeme krenulo u reviziju svih onih utrošenih sredstava koja su se trošila pogrešno, međutim sada očekujete da će najmoprimci snositi sve terete koje zapravo nisu oni prouzrokovali. Mislimo da to nije u redu i da bi trebala država preuzeti na sebe teret sanacije problema koji je ona uzrokovala i nikako nije dobro da se ta odgovornost dijeli sa zaštićenim najmoprimcima. S time da napominjemo da smatramo da najmodavci trebaju biti zbrinu…, ovoga trebaju biti namireni u potpunosti bez obzira na to kakvo je mišljenje države, ali iz sredstava proračuna, a ne iz sredstava pojedinaca koji su trenutno u stanovima.

Sanader, Ante (HDZ)

Glasanje tražite g. Pavić?
…/Upadica Pavić: Glasanje./…
10. amandman Klub zastupnika SDP-a.

Bošnjak, Sanja

Također se ne prihvaća uz isto obrazloženje kao i prethodni amandmani.

Sanader, Ante (HDZ)

Osvrt u ime SDP-a.

Radolović, Sanja (SDP)

Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče.
Tražimo da se o ovom amandmanu glasuje.
Poštovana državna tajnice, dakle konkretno da se nadovežem na svoje kolege što su prethodno govorili. Vi ste za provedbu ovih za…, za provedbu ovog zakona planirate utrošiti 107 milijuna eura, a sukladno odredbama Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, 318 tisuća nosioca stanarskog prava pretvorilo je to u pravo vlasništva, od te prodaje država je uprihodila milijardu i 300 milijuna, dakle zapravo ste vi ovim prijedlogom zakona protupravno zakinuli stanodavce odnosno ne stanodavce, nosioce stanarskog prava za milijardu i 63 milijuna i sad očekujete da bi ti ljudi to trebali preuzet i rješavat sami sa sobom. Apsolutno sam suglasna sa kolegama da država treba riješiti ovaj problem u potpunosti, a ne da ljudi strepe i na neki način da im sudbina visi o niti i da se pitaju da li će sutra završiti na ulici ovisno o milosti ili nemilosti državne vlasti.

Sanader, Ante (HDZ)

11. amandman Klub zastupnika Možemo!.

Bošnjak, Sanja

Amandman se također ne prihvaća iz istih razloga kao i prethodna obrazloženja.

Sanader, Ante (HDZ)

Osvrt u ime Klub zastupnika Možemo!.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)

Zahvaljujem.
Ja ću ponovit jednu te istu stvar i ponavljat ću ju na svim amandmanima koje branim ovdje. Dakle, za ovaj problem nisu krivi ni vlasnici, ni zaštićeni najmoprimci, za ovaj problem je kriva država koja kada je prodavala stanove u državnom vlasništvu, a rekla je da će to učinit, taj novac nije preusmjerila tamo gdje treba, a to je u rješavanje ovog, ovog, ove vrste stanova. Svi mi vrlo dobro znamo, a i vi uvažena državna tajnice kako je zakon iz 2018.g. pao na Ustavnom sudu. Ja neću ovdje namjerno stajat niti na jednu, niti na drugu stranu, samo kažem činjenicu da je država odgovorna za ovaj problem i država mora taj problem sama riješiti. Ni na jednu, ni na drugu stranu ne treba nitko u tome financijski učestvovati i ovo će vam isto ići na Ustavni sud jer ste opet išli na jednu od ovih dviju suprotstavljenih strana previše njima u korist. Ostajem, naravno tražim glasanje.

Sanader, Ante (HDZ)

12. amandman zastupnika Domagoja Hajdukovića.

Bošnjak, Sanja

Amandman se ne prihvaća.
Prijedlog je identičan kao i prijedlog Kluba zastupnika SDSS-a i odbija se uz isto obrazloženje.

Sanader, Ante (HDZ)

Osvrt zastupnik Hajduković.

Hajduković, Domagoj (Socijaldemokrati)

A također ja mogu samo ponavljati ono što sam već rekao i prije, a to je da ovaj zakon neće riješiti stare nepravde, generirat će nove. Budući da je država ta koja je godinama zapravo bježala od rješavanja ovog problema ili ga nije rješavala mislim da je pošteno da onda i država snosi teret rješavanja toga problema, tim više što je uprihodovala, kako sam rekao, više od milijardu eura na ime rješavanja toga problema. Stoga je nepošteno ostaviti ljude koji su se našli u ovoj situaciji da se, da se, dakle snalaze sami. Budući da je država uprihodovala skoro 1,4 milijarde eura, a sad planira potrošiti samo 100 milijuna eura na rješavanje ovog problema onda vam je jasno o kakvoj se nepravdi radi. Zbog toga tražim glasanje.

Sanader, Ante (HDZ)

13. amandman zastupnik Željko Pavić.

Bošnjak, Sanja

Također se ne prihvaća amandman iz istih razloga kao i prethodna obrazloženja.

Sanader, Ante (HDZ)

Osvrt.

Pavić, Željko (Socijaldemokrati)

Poštovana tajnice, već sam vam rekao i ponovit ću ponovo, za probleme koji su trenutno ovdje prisutni kriva je država i red je da to država onda i sanira. Nemojte zaboraviti da nam …/Govornik se ne razumije./…nema apsolutno nikakvu mogućnost da utječe na rješavanje tog problema, znači trajanje provedbe programa mjera zavisi isključivo od dinamike rada državnih tijela, a zaštićeni najmoprimac ne može na to utjecati ni na koji način, ne može utjecati na duljinu provedbe programa mjera, pa je logično da do konačnog rješenja svako povećanje zaštićene najamnine snosi RH.

Sanader, Ante (HDZ)

14. amandman zastupnik Zlatko Hasanbegović.

Bošnjak, Sanja

Amandman se ne prihvaća. Iako se ovaj amandman ne prihvaća zbog transparentnosti je potrebno navesti da će se Pravilnik o registru vrlo brzo naći u javnom savjetovanju, te će iz istoga biti vidljivo da će se prikupljati podaci isključivo o nekretninama vlasnika. U provedbi će se voditi računa da se čim prije stambeno zbrinu u smislu uvođenja u posjed ili zamjene stanova vlasnici koji nemaju riješeno stambeno pitanje odnosno druge nekretnine u vlasništvu.

Sanader, Ante (HDZ)

Osvrt zastupnik Hasanbegović.

Hasanbegović, Zlatko (Blok za Hrvatsku)

Dakle još jednom ponavljam, nije poznato iz kojeg razloga se takva obveza propisuje vlasniku, dakle zahtjeva se da vlasnici odnosno suvlasnici stanova otkrivaju podatke o svojoj vlastitoj imovini radi li se primjerice o vlasništvu nad vrijednosnicama, pokretninama, nekretninama. Zakon u tom smislu ni po svome duhu, ni po svome slovu, niti njegova provedba ni na koji način se ne veže uz činjenicu posjedovanja imovine vlasnika stanova, pa se zbog tog razloga ta obveza pokazuje nepotrebnom i pretjeranom a možebitno i zbog načela razmjernosti iz odredbe članka 16. stavka 2. Ustava Republike Hrvatske i protu ustavnom.
Tražim glasovanje.

Sanader, Ante (HDZ)

15. amandman zastupnik Hasanbegović.

Bošnjak, Sanja

15. amandman se također ne prihvaća. Cilj je što prije provesti ovaj zakon i riješiti problem koji stvara podjele u društvu. Svrha ove mjere je što prije prikupiti sve potrebne podatke i smatramo da posljedica za nepostupanje treba ostati u zakonu.

Sanader, Ante (HDZ)

Osvrt.

Hasanbegović, Zlatko (Blok za Hrvatsku)

S obzirom na odredbe članka 51. dakle kojeg predlažemo u cijelosti brisati odnosi se na izbjegavanje nepravednih i diskriminatornih rješenja kod solidarne naknade, dakle i to prema vlasniku. Tražimo da se i briše ova rečenica iz članka 13. stavak 4. a koji se odnosi na solidarnu naknadu. Tražim glasovanje.

Sanader, Ante (HDZ)

16. amandman zastupnika Hasanbegovića.

Bošnjak, Sanja

16. amandman se također ne prihvaća. Iako pravo na dom još ne postoji kao pojam u hrvatskom zakonodavstvu i da je novina u sudskoj praksi hrvatskih sudova koji tek trebaju dati konačno značenje ovom pojmu predlagatelj smatra da je na ovaj način jasnije što se nagodbom želi postići. I iz tog razloga ovaj amandman ne možemo prihvatiti.

Sanader, Ante (HDZ)

Osvrt.

Hasanbegović, Zlatko (Blok za Hrvatsku)

U svome odgovoru sami ste potvrdili moju glavnu tezu da pojam pravo na dom u smislu vlasništva ne postoji u hrvatskom pravnom poretku, dakle predlagatelj zakona ne može nametati posebice sudovima tumačenje pojma koji ne postoji niti u Ustavu, niti u bilo kojem zakonu Republike Hrvatske.
Naime, Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda članak 8. propisuje kako svaki pojedinac između ostalih ima pravo na poštivanje svoga doma, dakle ne u smislu prava vlasništva već isključivo kako javna vlast ne može uzurpirati i miješati se u ovo pravo. No, nigdje se izrijekom ne propisuje pravo na dom kao takvo, dakle ono ne postoji ni u međunarodnom pravnom okviru, pa ne može biti ni u domaćem zakonodavstvu. A prema članku 34. Ustava Republike Hrvatske dom je nepovrediv, no ni Ustav ne poznaje formulaciju pravo na dom. Također ni Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ne daje nikakvu definiciju prava na dom, te se isto ne može naći ni u drugim zakonskim propisima.
Tražim glasovanje.

Sanader, Ante (HDZ)

17. amandman Kluba zastupnika SDP-a.

Bošnjak, Sanja

Amandman se ne prihvaća. Osnovna ideja zakona je da se u prijelaznom razdoblju dok se stvari u konačnici ne riješe Republika Hrvatska plaća 50% prosječne najamnine, a zaštićeni najmoprimac drugih 50% što je otprilike 4 i pol eura po kvadratu u Zagrebu i Splitu gdje su i najveće najamnine.
Također iznos najma ne može prijeći 25% prihoda domaćinstva, zaštićenog najmoprimca čime se vodi računa da najamnina ne bude previsoka.

Radolović, Sanja (SDP)

Zahvaljujem.
Tražimo da se o amandmanu glasa. I sami ste svjesni kakvo je stanje na tržištu nekretnina i po pitanju cijena najma, po pitanju i kupoprodaje, tako da smatramo da se ovime zaštićene najmoprimce zaista stavlja u podređeni položaj i da bi država tu trebala preuzeti puno veći teret nego što je ovim prijedlogom zakona predviđeno i samim člankom.

Sanader, Ante (HDZ)

18. amandman Kluba zastupnika SDSS-a.

Bošnjak, Sanja

Amandman se ne prihvaća. Navedeno je vrlo nepošteno i prema vlasnicima stanovima koji u svoje stanove ne mogu već ući sedamdesetak godina, a isto tako i prema onim zaštićenim najmoprimcima koji su ulagali i održavali stanove u kojima borave.

Sanader, Ante (HDZ)

Osvrt u ime kluba SDSS-a. Nema. Ide na glasanje.
19. amandman Kluba zastupnika MOŽEMO.

Bošnjak, Sanja

Amandman se ne prihvaća.
Prijedlog je identičan kao i prijedlog Kluba zastupnika SDSS-a i odbija se uz isto obrazloženje.

Sanader, Ante (HDZ)

Osvrt u ime Kluba zastupnika MOŽEMO.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)

Da, da ostajemo kod amandmana. Naravno tražimo glasanje i ponovit ću da smatramo da je i ovaj prijedlog zakona na žalost neće do kraja riješiti ovaj problem i generirat će nove nepravde. 70 godina rekli ste ne mogu u svoje vlasništvo, ali tko je zadnjih 30 godina za to odgovoran? Država, država. Republika Hrvatska ponovit ću taj problem ne rješava 30 godina. I sada ga rješava preko kičme naročito zaštićenih najmoprimaca, ali i vlasnika i neće tu opet biti sreće. I opet će to završiti na Ustavnom sudu, a moglo je bit bolje, jer prvi prijedlog koji je bio na radnoj skupini je bio zadovoljavajući za te skupine. Što se dogodilo da smo sad opet došli do prijedloga sa kojima te dvije suprotstavljene društvene skupine nisu zadovoljne? Tko je tu lobirao da se vratim na Zakon o lobiranju, da li tu možda ima neku ulogu i g. državni tajnik koji je osobno zainteresiran na jednoj strani? No svakako ostaje taj problem nažalost, a moglo ga se riješit jer je ponovit ću, prvi prijedlog koji je izradila radna skupina bio zadovoljavajući za obje ove suprotstavljene strane i za ovu jednu nepravdu koja postoji da se koncentriram samo na povijest RH već 30 godina.
Zahvaljujem. Rekla sam već sa ostajemo kod glasovanja.

Sanader, Ante (HDZ)

20. amandman Kluba zastupnika SDP-a.

Bošnjak, Sanja

Također se ne prihvaća iz istih razloga kao i prethodno obrazloženje.

Sanader, Ante (HDZ)

Osvrt SDP-a.

Radolović, Sanja (SDP)

Da, svakako zahvaljujem poštovani potpredsjedniče.
Tražimo da se o ovom amandmanu glasa i kao i vezano i na prethodni koji sam obrazlagala, smatramo da se ovdje zaštićene najmoprimce stavlja opet u podređeni položaj i da bi država trebala preuzeti znatno veći teret.

Sanader, Ante (HDZ)

21. amandman zastupnik Domagoj Hajduković.

Bošnjak, Sanja

Također se ne prihvaća amandman iz istih razloga kao i prethodno obrazloženje.

Sanader, Ante (HDZ)

Osvrt.

Hajduković, Domagoj (Socijaldemokrati)

Hvala lijepo.
Pa državna tajnice nisam zadovoljan. Naravno tražit ću da se glasa o ovom amandmanu jer znamo kako je već i prije spomenuto koja je situacija na tržištu nekretnina bilo što se tiče kupovine nekretnine ili najamnine i prepustiti sada ove ljude tržištu je nepravedno u najmanju ruku jer tržišne najamnine su daleko iznad mogućnosti većine tih ljudi ako uzmemo u obzir da se tu u pravilu radi o starijim osobama, nekad i o njihovim nasljednicima.
No u svakom slučaju držim da je ovako postavljeni zakon zapravo nudi jedno nepravično rješenje i kako sam rekao zbog toga ću tražiti glasanje.

Sanader, Ante (HDZ)

22. amandman zastupnik Željka Pavića.

Bošnjak, Sanja

Također se ne prihvaća iz istih razloga kao i prethodno obrazloženje.

Sanader, Ante (HDZ)

Osvrt zastupnik Pavić.

Pavić, Željko (Socijaldemokrati)

Poštovana tajnice.
Vjerojatno me jasno nakon svih naših izlaganja da smo stava da je država svojim nečinjenjem zapravo dovela zaštićene najmoprimce u poziciju u kojoj trenutno jesu, a sada očekujete od njih da preuzmu obvezu koja će trajati ne znamo koliko dugo, to ne znamo mi, ni vi, ni najmoprimci. Prema tome, to su ljudi koji su vjerojatno i neki od njih i u poznim godinama i nemaju dovoljno sredstava da bi plaćali stanarinu u iznosu koja je ekonomska cijena te stanarine. Ne znam kako namjeravate to pomiriti s obzirom na to da je krivnja zapravo država. Država nije utrošila preko milijardu eura na ono na što je trebala utrošiti, novac je nestao, a sada odgovornost svaljujete na ljude koji su u stanovima već 30 godina i žive u neizvjesnosti.

Sanader, Ante (HDZ)

23. amandman Kluba zastupnika SDP-a.

Bošnjak, Sanja

Amandman se ne prihvaća, prijedlog je identičan kao i prijedlog Kluba zastupnika SDSS-a i odbija se uz isto obrazloženje.

Sanader, Ante (HDZ)

Osvrt SDP.

Radolović, Sanja (SDP)

Tražimo da se o amandmanu glasa i kao na sve prethodne amandmane smatramo da su štićeni najmoprimci opet ovdje u podređenom položaju i da će im se prava bitno oštetiti na ovaj način.

Sanader, Ante (HDZ)

24. amandman Kluba zastupnika Možemo!.

Bošnjak, Sanja

Također se amandman ne prihvaća iz istih razloga kao i prethodna obrazloženja.

Sanader, Ante (HDZ)

Osvrt Možemo!.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)

Zahvaljujem.
Ponavljat ćemo sasvim sigurno do kraja obrane ovih amandmana, država je ta koja treba riješiti problem koji je sama stvorila. Ima svoje obaveze, naprosto ima svoje obaveze. Ono što nije jasno u cijelom ovom zakonu jedna od stvari koja nije jasna zašto se do sada nije napravio registar tih stanova. Gotovo 30 godina imamo taj problem na dnevnom redu i mi nemamo registar. Pa šta se čekalo do sad? I sada nam treba još godinu dana.
A spomenut ću isto jednu zanimljivu činjenicu da isto tako vlasnici nekih stanova kada su se otkupljivali društveni stanovi nisu mogli dobiti svoje stanove naturalno nego su dobili obveznice RH, a to nisu bili konfiscirani stanovi. Šta ćemo s njima? Šta ćemo s njima? Znači i tu radite i razlike i nove nepravde.
Bojim se ponovit ću i opet da će ovaj zakon ponovno završit na Ustavnom sudu i ponovit ću opet, a nije trebalo biti tako. E sad kad biste vi nama mogli reć zašto to nije tako i zbog čega se od prvog prijedloga do ovog posljednjeg tolko opet bacilo da tako kažem članaka koji ne odgovaraju ili jednoj ili drugoj strani i stvaraju opet nove nepravde, e to ja ne znam zašto vi to ne možete, ali ili bolje rečeno znam, svakako problem nažalost ovim zakonom neće biti riješen. Ostajem kod zahtjeva za glasanje. Hvala.

Sanader, Ante (HDZ)

25. amandman zastupnika Domagoja Hajdukovića.

Bošnjak, Sanja

Također se ne prihvaća, prijedlog je identičan kao i prijedlog Kluba zastupnika SDSS-a i odbija se uz isto obrazloženje.

Sanader, Ante (HDZ)

Osvrt Domagoj Hajduković.

Hajduković, Domagoj (Socijaldemokrati)

Hvala lijepo.
Pa ovim sam amandmanom želio zapravo ispraviti nekonzistentnost samoga zakona. Naime, u čl. 4. st. 1. točka 18. propisano je kako je prosječna slobodno ugovorena najamnina na tržištu ovisi i o opremljenosti stana, pa bi onda bilo logično da opremljenost stana je potrebno uvrstiti kao jedan od kriterija prilikom određivanja prosječne najamnine, to bi bilo logično, ali toga nema. E sad pitam se zašto? I bojim se da će nedorečenost zakona u ovom smislu i njegova nekonzistentnost opet prouzrokovati samo dodatne nepravde, naravno na štetu najmoprimaca. Zbog toga tražim glasanje.

Sanader, Ante (HDZ)

Sljedeći amandman 26. zastupnika Željka Pavića.

Bošnjak, Sanja

Amandman se ne prihvaća, prijedlog je gotovo identičan kao i prijedlog Kluba zastupnika SDSS-a i odbija se uz isto obrazloženje.

Sanader, Ante (HDZ)

Osvrt zastupnik Pavić.

Pavić, Željko (Socijaldemokrati)

Poštovana tajnice, ovdje ovu formu za izračun najamnine je dodano još koeficijent opremljeni jer smatramo da to treba biti unutra uvršteno s obzirom da to stoji u čl. 4. st. 1. i smatramo da bi trebalo točka, točka 18 pardon, gdje je propisano kako je prosječna slobodna ugovorena najamnina na tržištu ovisi i o opremljenosti stana. Međutim toga nema u ovoj formuli za izračun stanarine prema tome, stanarina koju ćete vi izračunati neće biti ona kakva treba biti odnosno bit će veća za one stanove koji nisu opremljeni u skladu sa očekivanjima.

Sanader, Ante (HDZ)

27. amandman Kluba zastupnika SDP-a.

Bošnjak, Sanja

Amandman se ne prihvaća. Prijedlog je identičan kao i prijedlog Kluba zastupnika SDSS-a i odbija se uz isto obrazloženje.

Sanader, Ante (HDZ)

Osvrt SDP-a.

Radolović, Sanja (SDP)

Zahvaljujem.
Tražimo da se o ovom amandmanu glasuje i smatramo da se visina najamnine ne može utvrđivati samo formalno bez pregleda stana. Neki zaštićeni najmoprimci su nam se obraćali i rekli da zaista već godinama žive u potpuno neuvjetnim uvjetima, da neki nemaju ni grijanje, struju i adekvatan pristup ni vodnim uslugama i svakako smatramo da je neprihvatljivo utvrđivanje najamnine bez prethodnog pregleda stana, jednostavnom formulom na papiru kako vi to predlažete.

Sanader, Ante (HDZ)

28. amandman Kluba zastupnika Možemo!.

Bošnjak, Sanja

Amandman se ne prihvaća iz istog razloga kao i prethodno obrazloženje.

Sanader, Ante (HDZ)

Osvrt u ime Kluba zastupnika Možemo!.
Nema, ok. Ide na glasovanje.
29. amandman zastupnika Domagoja Hajdukovića.

Bošnjak, Sanja

Amandman se ne prihvaća. Prijedlog je identičan kao i prijedlog Kluba zastupnika SDSS-a i odbija se uz isto obrazloženje.

Sanader, Ante (HDZ)

Osvrt zastupnik Hajduković.

Hajduković, Domagoj (Socijaldemokrati)

Dakle spominjali smo kriterije opremljenosti pa stoga stanovi koji nemaju vodu, struju, grijanje ili kanalizaciju uopće ne mogu konkurirati na slobodnom tržištu stanova za najam. Stoga najamnina za takve stanove treba biti simbolična, a nema temelja da bilo zaštićeni najmoprimac, bilo RH najamninu takvog stana plaća identično kao da je stan potpuno opremljen. Ako uzmete u obzir da je po procjenama 20% svih stanova otprilike tako, dakle da nemaju uvjete, onda je, onda se zaista ćete vidjeti da će mnogi najmoprimci zapravo biti dovedeni u jako loš položaj. Zamislite živite u nekretnini bez struje, bez vode dakle to je nešto što uzimamo zdravo za gotovo. Takve stanove kako sam rekao ne mogu biti na tržištu jer ih nitko neće iznajmiti. Stoga kažem, najamnina bi trebala biti simbolična. Upravo zbog toga inzistiram na glasanju.

Sanader, Ante (HDZ)

30. amandman zastupnika Željka Pavića.

Bošnjak, Sanja

Amandman se ne prihvaća.
Prijedlog je identičan kao i prijedlog Kluba zastupnika SDSS-a i odbija se uz isto obrazloženje.

Sanader, Ante (HDZ)

Osvrt zastupnik Pavić.

Pavić, Željko (Socijaldemokrati)

Poštovana tajnice, ovdje je zapravo predloženo samo da se oni stanovi koji nemaju vodu, struju, grijanje ili kanalizaciju, da se koeficijent opremljenosti množi, broji kao 0,10 i da se uvrsti u onu formulu. Prema tome ništa specijalno, ništa posebno ali definitivno bi bilo u skladu sa onim što se očekuje kad se iznajmljuje stan. Ja vjerujem da biste i vi sami kad biste išli iznajmljivat stan, vodili računa o tome ima li stan struju, vodu ili grijanje ili, ili kanalizaciju i ukoliko to nema da biste onda tražili da cijena stana bude niža. Ja mislim da je onda u redu da se to omogući i tim stanarima koji trenutno žive u tim stanovima.

Sanader, Ante (HDZ)

Tražite glasovanje.
31. amandman Kluba zastupnika SDP-a.

Bošnjak, Sanja

Amandman se ne prihvaća. Osnovna ideja zakona je da se u prijelaznom razdoblju dok se stvari u konačnici ne riješe, RH plaća 50% prosječne najamnine, a zaštićeni najmoprimac drugih 50%, što je otprilike 4,5 eura po kvadratu u Zagrebu i Splitu. Također iznos najma ne može prijeći 25% prihoda domaćinstva zaštićenog najmoprimca, čime se vodi računa da najamnina ne bude previsoka.

Sanader, Ante (HDZ)

Osvrt SDP-a.

Radolović, Sanja (SDP)

Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče.
Tražimo da se o ovom amandmanu glasa. Da, možete vi vodit računa ali vi ste pokazali da vi nemate apsolutno nikakav utjecaj na rast cijena na tržištu, dakle niti po pitanju najmova stanova niti po pitanju kupoprodaje i tako da se zaista postavlja opravdano pitanje, koliko će ta najamnina iznositi u tom momentu za zaštićenog najmoprimca i naravno da ovaj iznos koji vi predlažete apsolutno neće biti dovoljan.

Sanader, Ante (HDZ)

Glasanje tražite.
32. amandman Kluba zastupnika SDSS-a.

Bošnjak, Sanja

Amandman se ne prihvaća uz obrazloženje kao i prethodni amandman.

Sanader, Ante (HDZ)

Osvrt SDSS-a. Nema nikoga, ide na glasovanje.
33. amandman Kluba zastupnika SDP-a.

Bošnjak, Sanja

Amandman se ne prihvaća. Prijedlog je identičan kao i prijedlog Kluba zastupnika SDSS-a i odbija se uz isto obrazloženje.

Sanader, Ante (HDZ)

SDP osvrt.

Radolović, Sanja (SDP)

Da tražimo da se o ovom amandmanu glasa i smatramo da su rokovi dakle puno kraći od rokova navedenih u ovom zakonu i da zapravo predlažete samo ad hoc rješenje i smatramo da je zaštićenim najmoprimcima trebalo pružiti puno duži rok da se odluče na nekakvo dugotrajnije rješenje nego ovo što vi predlažete.

Sanader, Ante (HDZ)

34. amandman Kluba zastupnika Možemo!.

Bošnjak, Sanja

Također se ne prihvaća, prijedlog je identičan kao i prijedlog Kluba zastupnika SDSS-a i odbija se uz isto obrazloženje.

Sanader, Ante (HDZ)

Osvrt u ime Možemo!.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)

Zahvaljujem.
Da, pa sve su to iste, isti problemi. Znači ovdje su dani puno kraći rokovi iz nepoznatog razloga zašto se tako određuje, zašto se jednu grupaciju omalovažava i stavlja u podređenu poziciju kao i prethodni, prethodni članak o kojem smo razgovarali o 50% koje moraju plaćati ljudi pa ja vas sad pitam kako će plaćati ovi koji imaju mirovinu 300 eura, a takvih je jako puno. Odakle će to, odakle će taj novac stvoriti. Sve zajedno da sumiram, mislim ovo je zadnji naš amandman.
Dakle, država jest odgovorna za ovaj problem. Država ovaj problem ne rješava gotovo 30 godine i država će zbog ovog prijedloga zakona kojim nije na pravičan način riješila taj problem opet završiti na Ustavnom sudu na kojem su, je pao i prošli zakon iz 2018. godine, a bilo je ponovit ću po stoti put, bio je prijedlog ovog zakona koji je zadovoljavao obje strane. Zašto se od njega odustalo to se nikada vjerojatno neće niti saznati.
No, ostajete nepravedni prema jednima i drugima, štedite tamo gdje ne treba štedjeti, novce ste prije 30 godina potrajbali, pokrali i ne znam šta ste s njima napravili i sad želite da građani plaćaju nešto što je dug države.
Ostajemo kod zahtjeva za glasanje.
Hvala.

Sanader, Ante (HDZ)

35. amandman zastupnika Domagoja Hajduković.

Bošnjak, Sanja

Amandman se također ne prihvaća.
Prijedlog je identičan kao i prijedlog Kluba zastupnika SDSS-a i odbija se uz isto obrazloženje.

Sanader, Ante (HDZ)

Osvrt zastupnik Hajduković.

Hajduković, Domagoj (Socijaldemokrati)

Da, pa mogu reći da sam razočaran jer kažem ovaj zakon će zapravo stvoriti samo dodatne nepravde, samo evo ljudi koji se 30 godina bore za rješavanje svoga problema na kraju ga neće riješiti odnosno bit će u znatnije lošijem položaju nego drugi koji su otkupljivali stanove koji su bili u društvenom vlasništvu itd.
Dakle, moram naglasiti da sam mišljenja da će ovaj zakon završiti na Ustavnom sudu vrlo vjerojatno i iako ne mogu prejudicirati što će Ustavni sud reći, ali ja da sam ustavni sudac bi rekao da je nije u skladu s Ustavom jer se jedna, jednu kategoriju građana stavlja u podređeni položaj naspram druge odnosno oni koji su bili u stanovima u društvenom vlasništvu. Stoga ću inzistirati na glasanju o ovom amandmanu.

Sanader, Ante (HDZ)

36. amandman zastupnik Željko Pavić.

Bošnjak, Sanja

Amandman se također na prihvaća uz obrazloženje kao i iz prethodnog amandmana.

Sanader, Ante (HDZ)

Osvrt Željko Pavić.

Pavić, Željko (Socijaldemokrati)

Poštovana tajnice jasno vam je da je država napravila veliku nepravdu ne samo prodajom državnih stanova nego i prodajom tvornica i državne zemlje pojedincima, napravila je velike razlike, a sada kada tih novaca više nema kad je novac utrošen tko zna kuda, kada treba se pitati što ćemo napraviti sa još nekoliko tisuća ljudi koji su ostali zakinuti naravno uz sve one koji nisu imali priliku niti sudjelovati, niti u privatizaciji, niti u otkupu stana. Sada se i te ljude koji žive u tim stanovima stavlja u poziciju da moraju razmišljati hoće li imati za kruh za slijedeći mjesec.
Mislim da je u redu da se poštuje ono što piše u ugovoru o najmu stana odnosno u presudi i da ostalo plaća država. Tražim glasanje.

Sanader, Ante (HDZ)

37. amandman zastupnik Zlatko Hasanbegović.

Bošnjak, Sanja

Amandman se ne prihvaća.
Takvi slučajevi bit će riješeni i po postojećim zakonskim odredbama.

Sanader, Ante (HDZ)

Osvrt Zlatko Hasanbegović.

Hasanbegović, Zlatko (Blok za Hrvatsku)

Dakle, ovakvim rješenjem stvara se nova diskriminacija prema dvije skupine građana i to prema vlasnicima čiji najmoprimci nisu imali pravo na zaštićenu najamninu te, te im je temeljem Zakona o najmu stanova nametnuta presuda koja zamjenjuje ugovor o najmu stana sa slobodno ugovorenom najamninom i prema vlasnicima čiji su najmoprimci imali pravo na zaštićenu najamninu i koji, koju imaju temeljem Članka 21. ovog zakona svojom voljom odlučiti žele li sklopiti ili ne nagodbu o najmu stana sa slobodno ugovorenom najamninom.
Kako bi se ova diskriminacija otklonila potrebno je i vlasnicima koji su sudskim presudama uspjeli dokazati da bivši nositelji stanarskog prava nemaju pravo na zaštićenu najamninu omogućiti da svojom slobodnom voljom ugovaraju najamninu na neodređeno vrijeme kao što je to ovim zakonom omogućeno vlasnicima koji su pred, koji pred sudom nisu dokazali da bivši nositelji stanarskog prava nemaju pravo na zaštićenu najamninu tek ako ti vlasnici ne otkažu najam u danom roku može se smatrati da su suglasni s najmom na neodređeno vrijeme i da više ne postoji diskriminacija između njih koji su bez svoje volje i onih vlasnika koji su svojom volji izabrali prvu programsku mjeru iz ovog zakona. Tražim glasovanje.

Sanader, Ante (HDZ)

38. amandman Kluba zastupnika SDSS-a.

Bošnjak, Sanja

Amandman se ne prihvaća.
Ovaj amandman se odbija iz formalnih razloga. Naime, te su osobe dobile prava uredbom Vlade, a sad bi se zakonom odnosno propisom višeg stupnja određivao iznos prava na isplatu.
S druge strane ovim zakonom smo htjeli riješiti jednu specifičnu situaciju i zato se i nije išlo u izmjene i dopune Zakona o najmu stanova već u izradu posebnog propisa kao i akata podzakonskih propisa.

Sanader, Ante (HDZ)

Osvrt u ima SDSS-a, izvolite.

Milošević, Boris (SDSS)

Poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovana predlagateljice žao mi je što nije prepoznata namjera u prijedlogu ovog amandmana, a namjera je bila da se omogući jednoj skupini ljudi i da se lakše riješi njihovo pitanje koje već dugo čekaju, a radi se o bivšim nositeljima stanarskog prava koji imaju od države utvrđeno pravo na stambeno zbrinjavanje.
Prihvaćanjem amandmana mi bi imali win-win situaciju jer bi ti ljudi imali dodatnu opciju da se možda odluče za isplatu koja je utvrđena kao opcija u ovom zakonu kao programska mjera i državi bi bilo možda jednostavnije i lakše rješavanje tog pitanja jer bi bilo sigurno i brže i povoljnije financijski. Na ovaj način ćemo mi morati tražiti neka druga rješenja u nekom budućem periodu, a ove ljude nažalost ostavljamo na čekanju.
Žao mi je što, što nije došlo do prihvaćanja amandmana jer smatram da bi to bila Win-Win situacija i za državu i za bivše nositelje stanarskih prava kojima je država utvrdila pravo na stan.
Hvala. Tražim glasanje.

Sanader, Ante (HDZ)

39. amandman Kluba zastupnika SDP-a.

Bošnjak, Sanja

Amandman se ne prihvaća. Cilj je ovih amandmana omogućiti isplatu prije iseljenja zaštićenog najmoprimca što je već omogućeno na način da se isplata vrši na poseban zaštićeni račun.

Sanader, Ante (HDZ)

Osvrt.

Radolović, Sanja (SDP)

Zahvaljujem se poštovani potpredsjedniče.
Poštovana državna tajnice to mi je sam ministar u raspravi rekao, međutim vi sami znate da to decidirano u zakonu apsolutno nigdje ne piše. To je vaša teoretska mogućnost koja je ostavljena kao takvom. Međutim u niti jednom članku zakona ne piše decidirano da će tako zaštićeni najmoprimac moći riješiti svoju situaciju, a i sami znate primjerice ako netko želi kupit nekretninu što je jedna od ovih 5 mogućnosti da zaštićeni najmoprimac kupi nekretninu i da ga država tako obezbijedi, da primjerice treba kaparirati tu nekretninu. Ovim modelom koji vi propisujete to apsolutno neće moći, neće moći riješiti tako uopće svoje stambeno pitanje. Stoga nam je neprihvatljivo da isplata novčanog iznosa po dinamici dolazi nakon iseljenja, te se na taj način zapravo zaštićeni najmoprimac ne može riješiti svoje stambeno pitanje i na neki način kreditira samu državu, a država ga je dovela u taj problem. Svakako tražimo da se o ovom amandmanu glasa.

Sanader, Ante (HDZ)

40. amandman Kluba zastupnika SDP-a.

Bošnjak, Sanja

Amandman se ne prihvaća. Cilj je ovog amandmana omogućiti isplatu prije iseljenja zaštićenog najmoprimca što je već omogućeno na način da se isplata vrši na poseban zaštićeni račun.

Sanader, Ante (HDZ)

Osvrt SDP.

Radolović, Sanja (SDP)

Zahvaljujem.
Tražimo da se o ovom amandmanu glasa. Evo nama vam se obraćaju ljudi umirovljenici koje je spomenula i prije kolegica Urša Raukar-Gamulin i primjerice jedna gospođa nam kaže. Ja imam 330 eura mjesečno mirovine, htjela bih riješiti ovu problematiku napokon nakon tolikog niza desetljeća, međutim nisam kreditno sposobna naravno sa svojom malom mirovinom.
Kaže ona pomogli bi mi i djeca i unuci, ali nitko od moje bliže obitelji nije kreditno sposoban da bi mogao kupiti stan. Ja vas pitam što ćemo mi sa takvim ljudima? Dakle, nije da će ljudi moći samovoljno birati jednu od ovih vaših pet programskih mjera, nego će evo recimo ova gospođa umirovljenica sa 330 eura mjesečne mirovine koje nitko od bliže familije kao ni 90% stanovništva u Hrvatskoj koje nema pojedinačnu kreditnu sposobnost ona neće moći birati. Dakle, ona nema opciju kupnje nekretnine i da tako riješi trajno svoju problematiku. Što ćemo sa svim tim ljudima?

Bošnjak, Sanja

Amandman se ne prihvaća uz isto obrazloženje kao i prethodni amandman.

Sanader, Ante (HDZ)

Osvrt SDP-a.

Radolović, Sanja (SDP)

Zahvaljujem.
Tražimo da se o ovom amandmanu glasa i moram stvarno reći da još jedna manjkavost u ovom vašem zakonskom prijedlogu, a već smo govorili o tome registar stanova. I sami ste svjesni da ste ga trebali napraviti puno, puno ranije nego da ga namećete tek u ovom zakonskom prijedlogu. Nitko vam nije branio da ga i prije donošenja ovog zakona napravite.
Kako mi možemo uopće znati o kojem broju stanova se radi kada niti vi kroz ovaj sam zakonski prijedlog u obrazloženju navodite da se po vašoj procjeni radi o 1400 stanova i da će se primjenom ovog zakona isplatiti oko 500 zaštićenih najmoprimaca. Pazite dalje izgraditi oko 500 stanova u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Dubrovniku koje će Vlada dati u najam ili ih prodati pod povoljnim uvjetima najmoprimcima. 300 stanova u svom vlasništvu će dati u najam ili prodati najmoprimcima, te 100 stanova otkupiti od vlasnika i prodati ih najmoprimcima.
Posebno je interesantna činjenica da ljudi sa kojima smo mi pričali zaštićeni najmoprimci apsolutno pojma nemaju osim ako nisu predstavnici nekakvih udruga organiziranih u iste, niti im se već ponudio neki model, pa ja uopće ne znam na temelju čega je Vlada i resorno ministarstvo procijenila da će ovo stvarno ovako funkcionirati kako ste si vi to zamislili u vašem zakonskom prijedlogu.

Sanader, Ante (HDZ)

Evo molim vas prije sljedećeg amandmana da pozdravimo učenice i učenike Ekonomske škole Mije Mirković iz Rijeke koji su naši gosti na galeriji. /Pljesak./
Hvala.
42. amandman Kluba zastupnika SDP-a.

Bošnjak, Sanja

Amandman se ne prihvaća. Cilj je ovih amandmana omogućiti isplatu prije iseljenja zaštićenog najmoprimca što je već omogućeno na način da se isplata vrši na poseban zaštićeni račun.

Sanader, Ante (HDZ)

Osvrt SDP-a.

Radolović, Sanja (SDP)

Zahvaljujem.
Tražimo da se o ovom amandmanu glasa. Da, radi se o nizu vrlo sličnih amandmana budući da se članci vezuju jedan na drugoga i apsolutno ponovit ću i ponavljat ću i dalje na sve amandmane koji će biti vezano za to nigdje se decidirano u vašem zakonskom prijedlogu ne spominje da ćete iskoristiti fond koji imate.
Podsjetit ću da se cijeli ovaj fond sukladno odredbama Zakona o prodaji stanova gdje ste uprihodili kao država milijardu i 300 milijona nisu iskoristili da se riješi ovaj problem. Pa evo, ja si postavljam pitanje zašto bi mi vama vjerovali na riječ da će ljudi tako riješiti svoje pitanje, a ne mogu ga maltene riješiti prije nego isele jer nemaju uopće nikakvih novčanih uvjeta za to.

Sanader, Ante (HDZ)

43. amandman Klub zastupnika Hrvoja Zekanovića.

Bošnjak, Sanja

Amandman se ne prihvaća.
O ovome Republika Hrvatska mora voditi i vodit će računa u najvećoj mogućoj mjeri. A pardon, prihvaća se. Strašno evo, moja velika pogreška i isprika. Amandman se prihvaća. O ovome Republika Hrvatska mora voditi računa i vodit će u najvećoj mogućoj mjeri.

Sanader, Ante (HDZ)

Postaje sastavni dio.
Klub zastupnika SDP-a 44. amandman.

Bošnjak, Sanja

Amandman se ne prihvaća.
Ideja predloženog članka je podijeliti odgovornost i da ne plaćaju svi zaštićeni najmoprimci isti iznos ovisno o procesnoj disciplini. Odgovornim zaštićenim najmoprimcima Republika Hrvatska plaća razliku između ranije najamnine i tržišne najamnine, ali za odgovarajući stan što predlagatelj smatra prihvatljivim.

Sanader, Ante (HDZ)

Osvrt SDP-a.

Radolović, Sanja (SDP)

Pa tražimo da se o amandmanu glasa, apsolutno je jasno da se treba vidjeti kako ti zaštićeni najmoprimci imaju imovinski status, ali ponavljam, situacija na tržištu nekretnina je takva da apsolutno ovo što vi predlažete neće biti dosta da se namire potrebe subvencioniranja da tako kažem mjesečne najamnine zaštićenog najmoprimca.

Sanader, Ante (HDZ)

45. amandman Kluba zastupnika SDSS-a.

Bošnjak, Sanja

Amandman se ne prihvaća.
Ovaj amandman ne prihvaća se iz formalnih razloga. Naime, osobe na koje se amandman odnosi dobile su prava uredbom Vlade, a sad bi se zakonom odnosno propisom višeg stupnja određivao način zbrinjavanja, što je suprotno dobroj praksi. S druge pak strane ovim zakonom smo htjeli riješiti jednu specifičnu situaciju i zato se i nije išlo u izmjene i dopune Zakona o najmu stanova već u izradu posebnog propisa.

Sanader, Ante (HDZ)

SDSS-a nema, ide na glasovanje.
46. amandman Kluba zastupnika SDSS-a.

Bošnjak, Sanja

Amandman se ne prihvaća.
Amandman sadržajno ne mijenja članak jer su u kasnijim stavcima propisane iznimke.

Sanader, Ante (HDZ)

Zastupnika nema, ide na glasovanje.
47. amandman Kluba zastupnika SDP-a.

Bošnjak, Sanja

Amandman se ne prihvaća.
Amandman sadržajno ne mijenja članak jer su u kasnijim stavcima propisane iznimke.

Sanader, Ante (HDZ)

Osvrt SDP-a.

Radolović, Sanja (SDP)

Zahvaljujem.
Tražimo da se o ovom amandmanu glasa.

Sanader, Ante (HDZ)

48. amandman Kluba zastupnika Možemo!.

Bošnjak, Sanja

Također se ne prihvaća.
Amandman sadržajno ne mijenja članak jer su u kasnijim stavcima propisane iznimke.

Sanader, Ante (HDZ)

Osvrt, Možemo!.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)

Zahvaljujem.
Nepravdu koju ste napravili i koja traje 30.g. trebate vi i ispraviti. Ostajem kod zahtjeva za glasanje, hvala.

Sanader, Ante (HDZ)

49. amandman zastupnika Domagoja Hajdukovića.

Bošnjak, Sanja

Amandman se ne prihvaća.
Amandman je identičan amandmanu Kluba zastupnika SDSS-a, te se odbija iz istih razloga.

Sanader, Ante (HDZ)

Osvrt zastupnik Hajduković.

Hajduković, Domagoj (Socijaldemokrati)

Pa gđo. državna tajnice, RH bi trebala voditi računa i mora voditi računa o ovome što sam predložio, ali očito vodi računa samo kad neki predlažu, a neki kada predlažu tada ne vodi računa odnosno svi smo jednaki, ali su neki jednakiji od drugih. Naime, zaštićenim najmoprimcima koji su zbog oštećenja prouzročenih potresom ili zbog naknadne obnove privremeno iselili iz stanova rješenje je moralo biti pronađeno u vrlo kratkom roku zbog provedbe radova u okviru obnove. Ti su rokovi puno kraći od rokova navedenih u ovom zakonu i često su ad hoc rješenja. Sukladno tome i tim zaštićenim najmoprimcima treba omogućiti da koriste redovan postupak i rokove. Eto o tome bi po mom mišljenju RH trebala voditi posebnu brigu, pa ću zamoliti da se o ovom amandmanu glasa.

Sanader, Ante (HDZ)

50. amandman zastupnika Željka Pavića.

Bošnjak, Sanja

Amandman se ne prihvaća.
Amandman je identičan Klubu zastupnika SDSS-a, te se odbija iz istih razloga.

Sanader, Ante (HDZ)

Osvrt zastupnik Pavić.

Pavić, Željko (Socijaldemokrati)

Poštovana, poštovana tajnice, jednostavno mi je nevjerojatno da članke zakona koje smo predlagali da se mijenjali, amandmane koje smo pisali detaljno, točno specificirali gdje treba biti stan, u kojoj četvrti treba biti stan, što se odnosi na Grad Zagreb, vi ste jednostavno odbacili, a amandman vašeg koalicijskog partnera ste prihvatili koji, u kojem piše da stan treba biti što je moguće bliže postojećem stanu. To može biti udaljeno i 15 km i 20 km i možete reći da bliže nije bilo, a ono što smo mi specificirali točno, to ste jednostavno odbacili. Pa zašto ne idete na ruku ljudima koji žive u tim stanovima, zašto im ne pomognete? Hvala.

Sanader, Ante (HDZ)

Glasovanje tražite normalno.
51. zastupnika Zlatka Hasanbegovića.

Bošnjak, Sanja

Amandman se ne prihvaća.
Prema stavu predlagatelja ovim se ne stavlja pretjerani teret na vlasnike. Stanovi koji su predmet ovog zakona u pravilu u centrima gradova i često RH ima pravo prvokupa prema posebnom zakonu jer se vrlo često radi o kulturnim dobrima. Ovim se stavkom ostavlja mogućnost provođenja 4. i 5. programske mjere i naknadno, ispričavam se, ako zaštićeni najmoprimac bude zainteresiran.

Sanader, Ante (HDZ)

Osvrt Hasanbegović.

Hasanbegović, Zlatko (Blok za Hrvatsku)

Dakle riječ je o potpuno neutemeljenom i dodatnom ograničavanju prava vlasnika u raspolaganju stanovima, ne postoji pravni temelj za propisivanje prava prvokupa, vlasnicima stanova treba omogućiti što je moguće prije slobodno raspolaganje svojom imovinom i svojim vlasništvom, a za propisano pravo prvokupa nema nikakvih objektivnih, ni ustavnih, ni pravnih razloga. Tražim glasovanje.

Sanader, Ante (HDZ)

52. amandman Kluba zastupnika SDSS-a.

Bošnjak, Sanja

Amandman se ne prihvaća.
Nejasno je zašto se nasljednicima ili drugim osobama koje su stan stekle nenaplatnim pravnim poslom ne bi isplaćivala solidarna naknada.

Sanader, Ante (HDZ)

Zastupnika nema, ide na glasovanje.
53. amandman Kluba zastupnika SDP-a.

Bošnjak, Sanja

Amandman se ne prihvaća.
Amandman je identičan kao i Kluba zastupnika SDSS-a i odbija se iz istih razloga.

Sanader, Ante (HDZ)

Osvrt SDP.

Radolović, Sanja (SDP)

…/Govornik nije uključen./…
…/Upadica Sanader: Mikrofon, mikrofon./…
…/Govornik naknadno uključen./…najmoprimce stvara realna opasnost da budu izbačeni na ulicu bez nekakvog trajnog rješenja jer očito je da neki od njih neće se moć uklopit u niti jednu od ovih 5 vaših predloženih mjera.

Sanader, Ante (HDZ)

54. amandman zastupnika Domagoja Hajdukovića.

Bošnjak, Sanja

Također se ne prihvaća.
Amandman je identičan kao i Kluba zastupnika SDSS-a i odbija se iz istih razloga.

Sanader, Ante (HDZ)

Osvrt.

Hajduković, Domagoj (Socijaldemokrati)

Hvala lijepo.
Evo državna tajnice ovo je moj zadnji amandman, pa ću vas pitati više retorički, al mi odgovoriti nećete znam.
Jeste čuli za presudu Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu u predmetu James i drugi protiv Ujedinjene Kraljevine? Ako jeste onda ćete, onda znate da je to slučaj koji je vrlo sličan našem i u kojem slučaju je sud stao zapravo na stranu najmoprimaca i da bilo koji predmet dođe danas sutra na Europski sud za ljudska prava vjerujem da će presuda biti ista i stvorili smo zapravo samo još više problema, nepravda nije riješena i na kraju su svi podjednako nezadovoljni i vlasnici i najmo…, najmoprimci.
U čl. 50., sada se vraćam na ovaj amandman, u čl. 50. st. 2. toč. 3. opisan je vlasnik koji je naplatnim pravnim poslom svjesno stekao neuseljiv stan i svojevoljno se doveo u poziciju vlasnika neuseljivog stana. Takav vlasnik je svoj položaj izabrao i nije ni na koji način oštećen jer je vlasnikom upravo onoga što je kupio, neuseljivog stana. Takav vlasnik ne ostvaruje pravo na obeštećenje, stoga RH prema njemu ne bi trebala imati nikakvu obavezu obeštećenja. Procjenjuje se da je u strukturi vlasništva takvih vlasnika skoro 80%. Dakle govorimo o prekupcima koji su ilegalno kupovali svjesno dakle nešto na što od pravih vlasnika koji na to nisu imali pravo odnosno nisu mogli čak legalno ni prodati pa se ta, to vlasništvo dokazuje koje kakvim ugovorima koji zapravo nikad nisu arhivirani niti ja pravno zabilježeni. Dakle na taj način RH će oštetiti proračun, a štitit će zapravo one koji su bili špekulanti u jedno vrijeme, a ne opet najmoprimce kao što bi ovaj zakon trebao štititi. Zbog toga tražim glasanje o ovom amandmanu.

Sanader, Ante (HDZ)

55. amandman zastupnik Željko Pavić.

Bošnjak, Sanja

Amandman se ne prihvaća iz istih razloga kao i prethodni amandman.

Sanader, Ante (HDZ)

Osvrt Željko Pavić.

Pavić, Željko (Socijaldemokrati)

Poštovana tajnice jednostavno mi je, neprihvatljivo mi je. Ne želim, ne želim ovoga razmišljati u smjeru da ste spremni pomoći nekretninskim biznismenima, nekretninskim mešetarima, a istovremeno niste u stanju pomoći stanarima koji žive u tim stanovima. Jednostavno mi nije jasno. Ljudi koji su, koje ovdje spominjete u ovom članku su došli u vlasništvo tog stana svjesno. Oni su znali da ti stanovi nisu useljivi. Oni su svjesni bili da ti stanovi nisu dobri, da nisu kvalitetni, a sada ćete ih vi zapravo dići na jednu višu razinu. Čudno. Tražim glasanje.

Sanader, Ante (HDZ)

56. amandman zastupnik Zlatko Hasanbegović.

Bošnjak, Sanja

Amandman se ne prihvaća. Iznimke od prava na solidarnu naknadu odnose se na uzak krug ljudi za koje predlagatelj smatra da ne bi imali pravo na solidarnu naknadu.

Sanader, Ante (HDZ)

Osvrt Hasanbegović.

Hasanbegović, Zlatko (Blok za Hrvatsku)

Dakle naime bio upisan stan u registar ili ne, činjenica je da u tom stanu temeljem ograničenja prava vlasništva živi zaštićeni najmoprimac. Također je činjenica kako je vlasnik stana trpio takva ograničenja dugi niz godina. U cijelosti se ukazuje nepravednim da bi vlasnik stana zbog tog razloga, dakle neupisa u registar izgubio pravo na solidarnu naknadu na koju bi inače bio ovlašten pukim evidentiranjem stana u registru. U odnosu na točku 2. navedena odredba isključuje od prava na solidarnu naknadu vlasnike stanova koji su vlasništvo stekli naplatnim pravnim poslom nakon stupanja na snagu Zakona o najmu stanova, dakle nakon 1996. odnosno njihove pravne slijednike. Obrazloženje prijedloga zakona navodi kako su navedene kategorije vlasnika stjecanjem prava vlasništva svjesno preuzeli poslovni rizik, znajući za postojanje zaštićenog najma i nemogućnosti ulaska u neposredni posjed stana što je potpuno apsurdno jer Zakon o vlasništvu i stvarnim pravima kao i Ustav, ne poznaje nikakvu razliku među, među vlasništvom. Dakle privatno vlasništvo je jedno i nedjeljivo. Na prijedlog citirane odredbe točka 2. ukazuje da je ista formulirana bez dovoljnog razmatranja praktičnih aspekata. Naime ugovor o zamjeni stanova je također naplatni pravni posao. Zamisliva je situacija da su dva tzv. izvorna vlasnika zamijenila stanove u kojima žive zaštićeni najmoprimci. Dakle tu su ugovori o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju itd. Dakle tražimo glasovanje.

Sanader, Ante (HDZ)

57. amandman zastupnika Hasanbegovića.

Bošnjak, Sanja

Amandman se također ne prihvaća jer određena solidarna, jer ovako određena solidarna naknada bi bila viša nego što bi se moglo dobiti u sudskom postupku, a to nije bila svrha solidarne naknade.

Sanader, Ante (HDZ)

Osvrt Hasanbegović.

Hasanbegović, Zlatko (Blok za Hrvatsku)

Dakle ova, dakle ova odredba predstavlja mizeran iznos budući da ne postoji manji iznos od 1 euro centa. Tako bi vlasnik primjerice za stan u središtu Zagrebu od 100 kvadratnih metara u kojem je desetljećima bilo ograničeno njegovo pravo vlasništva, dobio beznačajnih po ovom izračunu, 10 tisuća eura. Dakle te tog iznosa odštete kojim se naravno ne može na, na odgovarajući način taj stan niti obnovit niti renovirat. Da o izmakloj dobiti ne govori i dakle u okviru solidarne naknade prema ovom vašem prijedlogu, vlasnik stana će dobiti svega 6,1 81% iznosa glavnice koju bi inače ostvario da je naknadu štete potraživao pred nadležnim sudom, pri čemu je prosječna razlika između tržišne i zaštićene najamnine vrlo konzervativno određena. Kamate su u cijelosti isključene zajedno sa naknadom neimovinske štete. Zbog toga je takvu razliku potrebno što je moguće više ublažiti, solidarnu naknadu povisiti na 3 euro centa. Ista bi u ranije navedenom primjeru dakle iznosila onda u ovom stanu od 100 kvadrata 30 tisuća eura odnosno tek 20% glavnice koju bi vlasnik stana ostvario da je naknadu štete potraživao pred nadležnim sudom. Tražim glasovanje.

Sanader, Ante (HDZ)

58. amandman zastupnika Hasanbegovića.

Bošnjak, Sanja

Amandman se ne prihvaća. Zemljišne knjige su javne isprave, a ovim amandmanom odstupa se od tog načela kao i načela povjerenja u zemljišne knjige. Ako netko ima stan veće kvadrature od upisane u zemljišne knjige, morao se proširiti na zajedničke dijelove ili na susjedov stan pa je nejasno zašto bi se takvo ponašanje honoriralo od strane države.

Sanader, Ante (HDZ)

Osvrt Hasanbegović.

Hasanbegović, Zlatko (Blok za Hrvatsku)

…/Govornik nije uključen./…
Dakle, vlasniku stana se ne može staviti na teret to što stvara …/Govornik se ne razumije./… površina stana iz nekog drugog razloga. Tražim glasovanje.

Sanader, Ante (HDZ)

…/Govornik nije uključen./…

Bošnjak, Sanja

Amandman se ne prihvaća. Solidarna naknada je zamišljena kao mjera kojom se djelomično kompenzira počinjena nepravda, ali ne i kao potpuna naknada štete. Ako vlasnik želi potpunu naknadu štetu zato mu preostaje mogućnost obraćanja nadležnim sudovima.

Hasanbegović, Zlatko (Blok za Hrvatsku)

Dakle, navedeni prijedlog odredbe čl. 52. st. 3. konačnog prijedloga organski je vezan uz prijedlog odredbe čl. 51. točka 3. za koji prijedlog odredbe cijelog čl. 51. sam tražio brisanje. Zbog toga argumenti koji su izneseni u odnosu na brisanje prijedloga čl. 51. točka 3. u cijelosti se odnose i na obrazloženje ovog amandmana u bitnome.
Solidarna naknada mora polaziti od vremenskog razdoblja u kojem su vlasnici stanova trpjeli i prema činjeničnom stanju i prema presudama Europskoga suda za ljudska prava pretjerano ograničenje svojih vlasničkih prava ne od iznosa naknada štete koja im je eventualno bila dosuđena u parničnom postupku protiv RH, ograničenje prava na solidarnu naknadu može biti razumno i opravdano samo ako je vlasnik stana u prethodno vođenom parničnom postupku obeštećen za cijelo vremensko razdoblje trajanja pretjeranoga ograničenja njegova prava vlasništva temeljem nametnutoga modela zaštićenog najma za ono vremensko razdoblje u kojem je postojao navedeni pretjerani teret vlasničkog prava i za koje razdoblje vlasnik stana nije dobio obeštećenje od RH pravo na solidarnu naknadu ne bi ni na koji način trebalo biti ograničeno. Tražim glasovanje.

Sanader, Ante (HDZ)

Zahvaljujem državna tajnice, s ovim smo iscrpili raspravu o amandmanima.

63

Konačni prijedlog zakona o načinu izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta Statileo protiv Hrvatske (broj zahtjeva: 12027/10 i dr.) i Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-3242/2018 i dr., drugo čitanje, P.Z. br. 619

14.03.2024.

Jandroković, Gordan (HDZ)

NASTAVAK NAKON STANKE U 10,11 SATI.

Poštovane, poštovane zastupnice i zastupnici, sve vas najljepše pozdravljam. Pred nama je glasovanje, zadnje u ovom sazivu Hrvatskog saziva. Imamo 39 točaka o kojima ćemo glasati. Imamo 105 amandmana pa vas molim da to napravimo sve kako i treba.
Prva točka Konačni prijedlog Zakona o načinu izvršenja presude Europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta Statileo protiv Hrvatske, broj zahtjeva 12027/10 i drugi i odluke Ustavnog suda RH broj U-I-3242/2018 i druge, drugo čitanje P.Z. br. 619.
Rasprava je, predlagatelj je Vlada, rasprava je zaključena.
Amandmane su podnijeli zastupnici Pavić, Hajduković, Hasanbegović, Klub zastupnika SDSS-a, zastupnik Zekanović, Klub zastupnika Možemo! i Klub zastupnika SDP-a. Pregled vam je dostavljen elektroničkim putem. Izjašnjavanje smo proveli ranije na sjednici. Tijekom izjašnjavanja o amandmanima predstavnik predlagatelja je prihvatio amandman zastupnika Hrvoja Zekanovića pa on postaje sastavni dio konačnog prijedloga zakona, a idemo glasovati o amandmanima koje predlagatelj ne prihvaća.
1. amandman Klub zastupnika SDP-a Vlada ne prihvaća. Molim glasujmo.
Nije dobio potreban broj glasova.
Klub zastupnika SDSS-a je 2. amandman. Amandman pod rednim brojem 2 identičnog je sadržaja s amandmanima po rednim brojem od 3 do 13 te u skladu s čl. 202. st. 7. Poslovnika glasujemo samo o amandmanu pod rednim brojem 2 i onda nam to vrijedi i za one do broja 13. Dakle Vlada ne prihvaća taj amandman. Molim glasujmo.
Amandmani od broja 2 do broja 13, nisu dobili potreban broj glasova.
Amandman broj 14, zastupnik Zlatko Hasanbegović, Vlada ga ne prihvaća. Molim glasujmo.
Nije dobio potreban broj glasova. 15. amandman, isti zastupnik, Vlada ga ne prihvaća.
Nije dobio potreban broj glasova.
Amandman br. 16., ponovo kolega Hasanbegović, Vlada ga ne prihvaća.
Nije dobio potreban broj glasova.
17. amandman, Klub zastupnika SDP-a, Vlada ne prihvaća.
Nije dobio potreban broj glasova.
18. amandman, Klub zastupnika SDSS-a, Vlada ne prihvaća, molim glasujmo.
Nije dobio potreban broj glasova.
19. amandman, a identični su njemu i 20. i 21. i 22., Vlada ih ne prihvaća, to su amandmani Kluba zastupnika Možemo!, SDP-a, zastupnika Hajdukovića i zastupnika Pavića, pa glasujmo o svima njima, molim glasujmo.
Amandmani nisu dobili potreban broj glasova.
Imamo amandman br. 23. koji je identičan s amandmanima 24., 25. i 26., to je Klub zastupnika SDP-a, Možemo!, ponovo zastupnik Hajduković i zastupnik Pavić, glasujmo o njima, Vlada ih ne prihvaća.
Nije dobio po…, nisu dobili potreban broj glasova.
Amandmani 27., 28., 29. i 30. također su identičnog sadržaja, Klub zastupnika SDP-a, Možemo!, Hajduković, Pavić, Vlada ih ne prihvaća, molim glasujmo.
Nisu dobili potreban broj glasova.
31. Klub zastupnika SDP-a, Vlada ne prihvaća.
Nije dobio potreban broj glasova.
32. amandman Klub zastupnika SDSS-a, identični su i 33., 34. i 35., dakle i Klub zastupnika SDP-a, Možemo! i zastupnik Hajduković, Vlada ih ne prihvaća, molim glasujmo.
Nisu dobili potreban broj glasova.
36. amandman, zastupnik Željko Pavić, Vlada ne prihvaća, glasujmo.
Nije dobio potreban broj glasova.
37. zastupnik Zlatko Hasanbegović, Vlada ne prihvaća.
Nije dobio potreban broj glasova.
38. Klub zastupnika SDSS-a, Vlada ne prihvaća, molim glasujmo.
Nije dobio potreban broj glasova.
39. Klub zastupnika SDP-a, Vlada ne prihvaća.
Nije dobio potreban broj glasova.
40. Klub zastupnika SDP-a, Vlada ne prihvaća.
Nije prošao.
40., 41., pardon, isti klub zastupnika, Vlada ne prihvaća.
Nije prošao.
42. ponovo Klub zastupnika SDP-a, Vlada ne prihvaća.
Nije prošao.
45. zastupnik, pardon 43. zastupnik Hrvoje Zekanović, prihvaća se i postaje sastavni dio konačnog prijedloga zakona.
44. Klub zastupnika SDP-a, Vlada ne prihvaća, glasujmo.
Nije prošao.
45. Klub zastupnika SDSS-a, Vlada ne prihvaća.
Nije prošao.
Imamo sada 46., '7., '8., '9. i 50., Vlada ih ne prihvaća, to su amandmani Kluba zastupnika SDSS-a, SDP-a, Možemo! i zastupnici Hajduković i Pavić, Vlada, kao što sam rekao, ne prihvaća, glasujmo.
Amandmani nisu prošli.
51. zastupnik Hasanbegović, Vlada ne prihvaća, glasujmo.
Amandman nije prošao.
Pa sada ponovno amandmani 52., '3., '4. i '5. Klub zastupnika SDSS-a, SDP-a, zastupnici Hajduković i Pavić, Vlada ne prihvaća, molim glasujmo.
Amandmani nisu prošli.
56. amandman, zastupnik Hasanbegović, Vlada ne prihvaća.
Nije prošao.
57. isti zastupnik, Vlada ne prihvaća.
Nije prošao.
58. isti zastupnik, Vlada ne prihvaća.
Nije prošao.
I zadnji 59., ponovo zastupnik Hasanbegović, Vlada ne prihvaća.
Nije dobio potreban broj glasova.
Sada dajem na glasovanje Konačni prijedlog Zakona o načinu izvršenja presude Europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta Statileo protiv Hrvatske, br. zahtjeva 12027/10 i drugi i odluke Ustavnog suda RH br. U-I-3242/2018 i drugi, glasujmo.
139 zastupnica i zastupnika je glasovalo, 115 je bilo za, 9 suzdržanih i 15 protiv, tako da je navedeni zakon donesen.

PDF