Povratak na vrh
Rasprave po točkama dnevnog reda
Saziv: X, sjednica: 21
PDF
Svi govornici
31
Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama, prvo čitanje, P.Z. br. 569
08.02.2024.
Glasovac, Sabina (SDP)
Sada idemo na
- Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama, prvo čitanje, P.Z. br. 569.
Predlagatelj je Vlada Republike Hrvatske na temelju članka 85. Ustava Republike Hrvatske i članka 175. Poslovnika Hrvatskog sabora.
Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na prvo čitanje zakona.
Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za poljoprivredu.
Sa nama su danas i predstavnici predlagatelja, dobar vam dan, dobro došli.
Želi li u ime predstavnika predlagatelja netko dati dodatno obrazloženje? Da.
Državni tajnik gospodin Mladen Pavić, izvolite vaših 30 minuta, al prije nego evo što ste ovaj uzeli riječ već sam vidjela neke replika, al spustile su se u međuvremenu, okej, evo možete, izvolite.
Pavić, Mladen
Hvala lijepo poštovana …/Govornik se ne razumije./…
…/Upadica Glasovac: Samo da vam uključim./…
…potpredsjednice, ispričavam se.
Poštovane zastupnice i zastupnici, sve vas srdačno pozdravljam, evo kao što je rečeno, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama raspravljen je i kako na 114. sjednici Odbora za poljoprivredu, tako i prije dva dana na 130. sjednici Odbora za zakonodavstvo gdje je bilo, pogotovo na sjednici Odbora za zakonodavstvo, nekoliko primjedba, primjedaba vezano prvenstveno nomotehničke prirode.
Ukupna površina šuma i šumskog zemljišta u RH iznosi 2 milijuna 759 tisuća hektara, što čini gotovo polovicu kopnenog teritorija RH i jedan je od najvažnijih resursa i prirodnih bogatstava.
Zakon o šumama temeljni je akt iz područja šumarstva kojim se uređuje uzgoj, zaštita, korištenje, raspolaganje šumom i šumskim zemljištem kao prirodnim bogatstvom, a s ciljem održavanja kako biološke raznolikosti tako i osiguranja gospodarenja na načelima gospodarske održivosti i socijalne odgovornosti, ekološke prihvatljivosti, kao i financiranje iz naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma.
Najznačajnija novina u prijedlogu zakona predstavljaju odredbe novog čl. 51.a. prijedloga kojom se omogućuje izdvajanje nekretnina iz šumskogospodarskog područja RH koje se nalazi izvan granica građevinskog područja. Postojeći važeći zakonodavni okvir nije prepoznavao pravo promjene, potrebu promjene pravnog statusa nekretnine za sve infrastrukturne projekte kao što su ceste, autoceste, željezničke pruge, različite vodne građevine. Za takve nekretnine u vlasništvu RH kojima se mijenja pravni status ovom odredbom omogućit će se izdvajanje uz upis vlasništva u obliku RH pod upravljanjem, primjerice za ceste ili autoceste, sukladno posebnim propisima. Isto predstavlja značajan iskorak u vidu administrativnog rasterećenja i rješavanja predmetne problematike pri jednom tijelu državne uprave, no još važnije omogućava rješavanje imovinskopravnih odnosa za investicije na šumi i šumskom zemljištu u vlasništvu RH. Stoga će predmetna odredba omogućiti izdvajanje nekretnine u vlasništvu RH iz šumskogospodarskog područja, te će se izvršiti i promjena pravnog statusa ili izdvajanje nekretnine u vlasništvu RH iz šumskogospodarskog područja i prijenos prava vlasništva samo u slučajevima kada je posebnim propisom to tako određeno, primjerice nerazvrstane ceste sukladno odredbama Zakona o cestama kada se upis izdvajaju iz šumskogospodarskog područja.
U postupcima provođenja promjena u katastru zemljišta kada se radi o šumama i šumskom zemljištu u vlasništvu RH, ministarstvo na temelju mišljenja javnog šumoposjednika daje suglasnost na geodetske elaborate osim u slučajevima ako se parcelacija provodi po posebnim propisima iz područja prostornog uređenja i graditeljstva. Ovom odredbom omogućuje se sudjelovanje ministarstva u svim postupcima promjena u katastru zemljišta osim u postupcima parcelacije koje se provodi prema navedenim podru…, navedenim, navedenim Zakonom o gradnji. Naime, u postupcima koji se provode prema području, propisima iz područja prostornog uređenja i gradnje uključeno je i javnopravno tijelo nadležno za šume i šumsko zemljište. Ti postupci provode se u skladu s prostornim planovima prilikom čije izrade je također sudjelovalo imenovano tijelo. Predmetni izuzetak predstavlja administrativno skraćenje postupka. Opisanom odredbom omogućuje se dioba šuma i šumskog zemljišta na katastarske čestice površine manje od jedan hektar osim u slučajevima izdvajanja šumskog zemljišta radi izgradnje već rečenih infrastrukturnih i drugih građevina, formiranja katastarskih čestica radi osnivanja prava građenja u slučajevima nasljeđivanja, kao i u postupcima razvrgnuća suvlasničkih zajednica.
Također pravne i fizičke osobe koje su dosad bile obveznici plaćanja za korištenje OKFŠ-a odsad neće biti u obvezi dostavljati obrasce obračuna naknade za korištenje OKFŠ-a, dakle riječ je o dodatnom administrativnom rasterećenju poslovnih subjekata radi provedbe poslova državne uprave po službenoj dužnosti, dakle ti podaci su, će biti dostupni putem FINA-e.
Nadalje, vezano za završne odredbe prijedloga, Vlada RH donijela je u razdoblju 2004.-2013. 10 odluka o popisu šuma i šumskog zemljišta u vlasništvu RH na kojima se može osnovati služnost radi podizanja višegodišnjih nasada, te su navedene površine odredbom Zakona o šumama iz 2014. izdvojene iz šumskogospodarskog područja i na istima se raspolaže sukladno Zakonu o poljoprivrednom zemljištu. Međutim, za pojedine površine koje su odlukama izdvojene iz šumskogospodarskog područja, a do danas nisu sklopljeni ugovori o osnivanju prava služnosti u svrhu podizanja višegodišnjih nasada utvrđeno je kako u naravi predstavljaju šumu i u posjedovnom listu su evidentirane po načinu uporabe kao šuma, čiji bi trošak privođenja poljoprivrednoj proizvodnji bio višestruko veći od iznosa zakupnine, te se za iste nije moguće raspisati natječaj sukladno odredbama Zakona o poljoprivredi. Navedene površine šuma će se opisanim postupkom ponovo uključiti u šumskogospodarske, šumskogospodarsko područje RH i njima će gospodariti kao sa šumom jer u stvarnosti predstavljaju šumu i nije ih moguće privesti poljoprivrednoj proizvodnji.
Evo ovo su najvažniji, najvažniji prijedlozi izmjena zakona.
Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala vam g. državni tajniče, možete na mjesto, mi ćemo krenuti s replikama koje će vam sada uputiti zastupnici redoslijedom kako su se prijavili, prvi na redu je zastupnik Kujundžić, izvolite.
Kujundžić, Ante (MOST)
Hvala predsjedavajuća.
Dakle poštovani državni tajniče, obzirom da su šume naše zajedničko dobro onda to samim time znači da, na koji način pomiriti interese i jednu viziju budućnosti šuma ukoliko uzmemo u obzir, dakle obzirom da su zajedničko dobro, interese Vlade, lokalne i regionalne uprave, samouprave, stanovništva i svih ostalih sudionika u kreiranju spomenute teme.
Glasovac, Sabina (SDP)
Izvolite odgovor.
Pavić, Mladen
Hvala lijepo.
Poštovani zastupniče, pa Hrvatske šume, dogodine će biti 140. ako se ne varam godina organiziranog gospodarenja šumama i šumskim zemljištem. Hrvatska je jedan od izuzetno pozitivnim primjera gospodarenja šumama. Čini mi se da od ukupne površine da 11%, 11% čine privatne šume. U tom dijelu se, ne vidim razloga za zabrinutost predloženim izmjenama.
Dakle, riječ je o dodatnom administrativnom rasterećenju, pojednostavljenju procedure za određene infrastrukturne projekte, dakle ne mijenja se apsolutno ništa što bi trebalo, što bi trebalo ovoga izazivati zabrinutost u i dalje zajedničkom korištenju šuma i svega onoga što iz šuma proizlazi u gospodarskom smislu.
Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala.
Slijedeća replika je onda zastupnika Srpaka.
Izvolite.
Srpak, Dražen (HDZ)
Hvala potpredsjednice.
Državni tajniče, prije 2 godine pokrenuli smo proširenje gospodarske zone koja je također već prije bila na šumskom zemljištu. Nakon dugog postupka koji je trajao gotovo godinu i više dana dobili smo rješenje od Hrvatskih šuma za plaćanje opće korisne funkcije šuma u iznosu od 632 tisuće eura što je jako veliki iznos i veliko opterećenje za naš mali grad. Nakon toga sam razgovarao sa premijerom oko toga i sa ministricom Vučković i direktorom šuma gospodinom Duićem te smo zaključili da bi trebalo to izmijeniti.
Ako dobro shvaćam u ovom prijedlogu zakona je to izbačeno, znači lokalne zajednice će biti dalje oslobođene plaćanja toga, a to onda znači da naš grad uštedio 632 tisuće eura. Jesam li u pravu?
Glasovac, Sabina (SDP)
Izvolite odgovor, je li zastupnik u pravu?
Pavić, Mladen
Uvaženi zastupniče potpuno ste u pravu. Dakle, jedna od značajnijih izmjena je upravo oslobađanje jedinica lokalne samouprave koji su najčešće korisnici darovanih površina bilo za određene proje… najčešće su to gospodarske zone, a jednako tako i za tijela državne uprave koji su, svjedoci smo bili u proteklim periodima također izdvajali značajna sredstava i sami ste rekli iznose, pojedine općine su to primjerice imale gotovo po trećine svojih proračuna za izdvajanje, naknade za izdvajanje. Dakle, usvajanjem ovog zakona jedinice lokalne samouprave i državne institucije bit će oslobođene naknade za izdvajanje šuma, šum… šumskog zemljišta.
Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala.
Slijedeća replika zastupnik Kovač, izvolite.
Kovač, Stjepan (HSS)
Zahvaljujem.
Pa mene konkretno interesira na koji način vi gospodarite vašim površinama koje su pošumljene, znači vašim šumama, konkretno znam zemljište gdje imate šumu stoji na Vladu RH koja niti je održavana, niti ju tko ovoga čisti. Drugo da vjerojatno se i ruši bespravno, na koji način to kontrolirate me zanima, broj jedan ja kad sam kako gradonačelnik tražio da mi se jedna državna šuma da za trim stazu da mi složimo u blizini grada da se ljudi mogu rekreirati nikad nismo dobili odgovor. I treće kad mislite ukinuti onaj namet od 4 eura po kvadratu za male vlasnike šuma koji moraju plaćati kad ruše svoju šumu što mislim da je nepotrebno, rađe da se taj novac iskoristi za pošumljivanje šuma ono što poruše, nego da se novac uplaćuje opet državi.
Zahvaljujem.
Glasovac, Sabina (SDP)
Izvolite odgovor državni tajniče.
Pavić, Mladen
Hvala lijepo.
Dakle, šumama gospodare trgovačko poduzeće Hrvatske šume sukladno programima gospodarenja za sva područja. Znam o čemu pričate, često puta je, najčešće puta je riječ o privatnim šumama, dakle ovo što, što spominjete takve primjere ili kad dođe do ilegalne sječe. Dakle, na potezu je Državni inspektorat. Ja vjerujem da je u posljednje vrijeme što je bilo postupanja oko zapuštanja i šume uglavnom je bilo riječ o privatnim, o privatnim šumama.
Ovu naknadu koju spominjete to je, dakle prihod, prihod jedinica lokalne samouprave i to je nešto što koliko se sjećam iz prije jedno 5 ili 6 godina bilo usuglašeno i sa opć… sa zajednicom općina i gradova.
Glasovac, Sabina (SDP)
Slijedeća replika zastupnica Burić, izvolite.
Burić, Majda (HDZ)
…/Govornica nije uključena./…
Glasovac, Sabina (SDP)
Državni tajniče samo molim vas isključite mikrofon.
Hvala.
Burić, Majda (HDZ)
Hvala vam.
Poštovani državni tajniče Paviću, ja pozdravljam svakako ovo donošenje Zakona o šumama, a budući da dolazim iz Gorskog kotara svakako moram istaknuti i pohvaliti ulogu Hrvatskih šuma u Vladinom paketu mjera za pomoć građanima i gospodarstvu. Budući da se građani Gorskoga kotara većinom griju na drvo Hrvatske šume su povećale plan proizvodnje ogrjevnog drva, a osim toga umanjile su cijenu odnosno odobrile popust od 20% na cijenu ogrjevnoga drva, dakle sa 5 na 20% umanjile cijenu. Druga olakšica jest snižen PDV sa 13 na 5% za ogrjevno drvo, pelet, briket itd.
Rezultat svega jest ušteda od gotovo 150 eura na 20 metara drva, a za pohvaliti je i povećanje odnosno udvostručenje šumskoga doprinosa sa 5 na 10% što za 9 općina i gradova Gorskog kotara znači 1,2 miliona eura godišnje više nego što su te općine …
…/Upadica Sabina Glasovac: Hvala./…
… i gradovi imali pa vas molim komentar.
Glasovac, Sabina (SDP)
Izvolite odgovor.
Pavić, Mladen
Hvala lijepa.
Da više komentar nego odgovor, dakle sve brojke koje ste, koje ste naveli su točne. Dio brojki je iz Vladinog programa energetskog paketa kada je u pitanju ogrjev. Jednako tako i Hrvatske šume vođene dakle logikom uvažavanja lokalnog stanovništva, stanovništva pored kojih nastaje ova drvna masa koju spominjete, drva za ogrjev je također vodila računa kako bi i njima bilo na neki način dostupnije, dostupnije to drvo.
Ovaj doprinos koji spominjete ja bih još ovdje možda samo spomenuo i smanjenje OKFŠ-a za 38% u odnosnu na prošlu godinu, dakle to je dodatno rasterećenje gospodarstva što je dakle nekih 10,2 miliona kuna manje odnosno više ostalo gospodarstvu u 2023., a tako će biti i u ovoj godini.
Glasovac, Sabina (SDP)
Slijedeća replika zastupnica Peović, izvolite.
Peović, Katarina (RF)
Da, ovo je jako jedan zanimljiv zakonski prijedlog odnosno izmjene zakona koje idu opet u smjeru omogućavanja tzv. investicija i izuzimanja države iz bilo kakve odgovornosti o krčenju šuma i zapravo okupaciji domaćih šuma stranim investitorskim projektima. Ali konkretno ću vas pitati da li brišete stavak 2. članka 51? Zašto izuzimate ministarstvo? Kako uopće i to vam pučka pravobraniteljica govori kako uopće može izrada mišljenja Ministarstva poljoprivrede predstavljati zapreku u realizaciji investicijskih projekata? Kako mišljenje države može biti administrativno redundantno? I druga stvar da li brišete mogućnost da se Hrvatske šume o tome očituju?
Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala.
Izvolite odgovor.
Pavić, Mladen
Hvala lijepo poštovana zastupnice.
Ne treba biti zabrinut da će doći, dakle kad su u pitanju prostorni planovi briše se mišljenje jer Hrvatske šume koje i gospodare, dakle to je dodatno administrativno rasterećenje i skraćenje procedura. Hrvatske šume sudjeluju u donošenju svih prostornih planova ovog tipa koje ste naveli, tako da nije potrebno, nije potrebno mišljenje ministarstva.
Dakle, kad kažete mišljenje je li obvezujuće? Kad kažete suglasnost ona je obvezujuća, ali u svim postupcima donošenja planova sudjeluju Hrvatske šume koje daju suglasnost.
Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala.
Sljedeća replika zastupnik Okroš. Pardon, ispričavam se. Samo malo pričekajte imamo jednu povredu Poslovnika koju je tražila zastupnica Peović.
Izvolite u čemu je povrijeđen?
Peović, Katarina (RF)
238. s obzirom da ćemo doći u situaciju u kojoj sad Valkane, znači u Puli gdje se ruši šuma, krči sve protiv zakona u korist investitora srpskog tajkuna Šolaka i sad ovdje to omogućujete ovim zakonom.
Pojasnit ću, vi mislite da je administrativno redundantno da se daje mišljenje državnih institucija dok se krče šume i to u korist privatnog interesa, sad mislite da je vaša uloga redundantna, redundantna uloga državnih institucija koje trebaju procijeniti …
…/Upadica Glasovac: Hvala./…
… je li to dobro ili loše za hrvatske državljane.
Glasovac, Sabina (SDP)
Molim vas ovo je bila replika i to vam je jasno i sad vam moram izreći prvu opomenu.
Idemo sada na repliku.
Zastupnik Okroša, izvolite.
Okroša, Tomislav (HDZ)
Hvala lijepa potpredsjednice, uvaženi državni tajniče.
Evo posljednje navedene izmjene i promjene ukazuju da se ovim prijedlogom izmjena i dopuna prakticira ekološki način upravljanja šumama i dobro ekološko stanje šuma, a što su preduvjeti za ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenih prava na zdrav život i zdrav okoliš. To jasno pokazuje da Vlada Republike Hrvatske uzima u obzir i u javnom interesu provodi investicijske projekte, ali pritom ne zaboravlja održati balans, odnosno osigurava da takvi projekti ne ugroze ljudsko pravo na zdrav okoliš sadašnjih ali i budućih generacija.
Evo zanima me unazad nekoliko godina kakav je omjer posjećenih količina šuma, odnosno onih koje su zasađene, jesmo li tu u plusu ili u nekom deficitu?
Glasovac, Sabina (SDP)
Odgovor.
Pavić, Mladen
Hvala lijepo uvaženi zastupniče.
Dakako, dakle Hrvatske šume koje gospodare šumama vode računa i o svim, o bioraznolikosti, o očuvanju eko sustava, sagledavano i u okviru zelenog plana Hrvatske šume također vode posebno računa, a ovo što ste konkretno pitali dakle omjer posječenih i podizanja šuma je otprilike svake godine nula. Dakle, koliko se posječe toliko se i obnovi i posadi novih površina.
Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala.
Sljedeća replika zastupnica Marić, izvolite.
Marić, Andreja (SDP)
Hvala lijepa.
Poštovani državni tajniče brojni naši građani se žale na prevelike fiskalne, para fiskalne namete, pa tako navode i privatni šumoposjednici, da mnogi zapravo ne vide kako se zapravo raspoređuje naknada za korištenje opće korisnih funkcija šuma. Znači ima taj jedan postotak, koliko već 0,0265 jel'? Dakle 50% te naknade ide izvan područja šuma. Znači zanima me koliko se godišnje ubire i na što se ta naknada troši i nastavno na to vi navodite u članku 7., članak 36. stavak 3. da zahtjev za doznaku stabala mali šumoposjednik podnosi ministarstvu a srednji licenciranom izvoditelju.
Da li ovaj koji podnosi ministarstvu će onda čekati jako dugo, jer eto ide iz naknade, a ovaj srednji plaća sam pa će ići brzo ili kako ste to zamislili? Evo dva dijela.
Hvala.
Glasovac, Sabina (SDP)
Evo izvolite, odgovor.
Pavić, Mladen
Hvala lijepo uvažena zastupnice.
Dakle, vi znate da je ovaj, opća korist naknada za opću korisnost i funkciju šuma u nekoliko navrata rezana proteklih godina. Ona je kako sam, što sam rekao ove godine za dodatnih 38% rasteretila gospodarstvo. Treba reći da od ukupnog iznosa koji se prikupi 30% ide nekadašnjoj, Centru za razminiranje. Dakle, to je danas inkorporirano u MUP. Dakle, 30% od prikupljenih sredstava ide za potrebe razminiranja teritorija RH, 20% ide za vatrogasce, za prevenciju požara i sveg onog što se u sustavu prevencije prvenstveno požara koristi, dakle 20%. 1% ide za znanstveno-istraživačke projekte i preostalih 49% ide Hrvatskim šumama upravo za obnavljanje šuma.
Što se tiče ovoga podnošenja zahtjeva za intervencije, dakle naprosto sukladno raspoloživim kapacitetima, dakle nema nikakvog ja bih rekao tu pogodovanja, niti prioritet. Sukladno raspoloživim kapacitetima se na terenu i postupa.
Glasovac, Sabina (SDP)
Dobro.
Sljedeća replika zastupnica Baričević, izvolite.
Baričević, Danica (HDZ)
Hvala lijepa.
Uvaženi državni tajniče svakako pohvaljujem upravo ovaj sjajan kontinuitet izmjena i dopuna Zakona o šumama. Ja bih se vratila evo na Zakon o šumama iz 2018. godine u kojem su se tada rasteretili gospodarstvenici njih nekih 90%, a vezano je uz plaćanje opće korisnih funkcija šuma. I današnjim prijedlogom izmjena i dopuna vidimo da se ide korak dalje, da gospodarstvenici više nisu u obvezi dostaviti obrazac obračuna naknada za korištenje opće korisnih funkcija šuma u svrhu administrativnog rasterećenja poslovnih subjekata, te radi poslova državne uprave, uprave po službenoj dužnosti i to svakako i dostupnosti podataka putem FINA-e, to svakako treba ovdje pohvaliti.
Evo zahvaljujem.
Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala.
Imate potrebu? Nema. Idemo dalje. Sljedeća replika zastupnik Klasić, izvolite.
Klasić, Darko (HSLS)
Hvala lijepo uvažena potpredsjednice i poštovani državni tajniče.
Moje pitanje je vezano isto kao i kolegice Marić na članak 5. ovog akta, pa me interesira iz kojeg se razloga sa člankom 5. ovog akta predlaže obaveza za licencirane izvoditelje šumarskih radova u šumama, privatnih šumoposjednika s obzirom da je isto već regulirano Pravilnikom. I mislim da bi mi bilo bitno da popratnice koje su napisane budu unesene unutar 24 sata na platformi koje reguliraju unos doznake i otpreme kako bi se mogao pratiti tijek obrade drvene mase, tj. trupaca ukoliko dođe do bespravne sječe kako bi se moglo brže reagirati na određeni plan i pronaći ukradena roba.
Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala.
Izvolite.
Pavić, Mladen
Hvala lijepo.
Poštovani zastupniče pa evo do sada nije bila obveza, dakle evidentiranja, odnosno razduživanja ovo što ste rekli dokumenta, popratnog dokumenta. Dakle, to je uvedeno kao sad obveza i razduživanja kako bi znali, imali sljedivost mase. I predviđene su i sankcije za prekršitelje. Dakle, naprosto uvođenje, dodatno uvođenje reda i u taj dio gospodarenja šumama kad su u pitanju privatne šume.
Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala.
Sljedeća replika zastupnica Tramištak, izvolite.
Tramišak, Nataša (HDZ)
Hvala poštovana potpredsjednice, državna tajnice.
Dakle, ovim predloženim izmjenama zakona omogućava se lakša i izgradnja važne strateške i javne infrastrukture i jako je dobro da ste istakli o kojoj se infrastrukturi radi, dakle isključivo i prvenstveno javnoj infrastrukturi, vodne građevine, javne ceste, željeznička infrastruktura i u kojim slučajevima se može izdat dozvola da se izdvoji, odnosno prenamijeni dio zemljišta.
No, ono što ću vas ovdje pitati, spomenuli ste dijelom već da se ono što se posječe da se naravno vodi računa posebno u Hrvatskim šumama da se to svakako i zanovi, odnosno da se obnovi šumski potencijal i posade nova stabla. Strategija EU je 3 milijarde stabala do 2030. godine pa evo kako Hrvatske šume gledaju na to i sa koliko će se uključiti Republika Hrvatska? Znači cilj je da imamo i više šuma, a ne da smanjimo njihov potencijal.
Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala.
Izvolite odgovor.
Pavić, Mladen
Hvala lijepo uvažena zastupnice.
Kao što ste rekli u okviru zelenog plana i pojačane sposobnosti obaranja ugljika Hrvatske šume sukladno akcijskom planu su već i prošle godine započele određene aktivnosti, aktivnosti u koje se uključio i privatni sektor, naša velik poduzeća i sukladno akcijskom planu Hrvatske šume su u obvezi posaditi godišnje milijun stabala. I ja vjerujem da će se program i ostvariti.
Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala.
Sljedeća replika zastupnik Šašlin.
Šašlin, Stipan (HDZ)
Hvala potpredsjednice.
Poštovani državni tajniče, pa ovim prijedlogom izmjena zakona između ostalog detaljnije se propisuje mogućnost zakupa šumskog zemljišta da li za pašarenje ili za ostale potrebe. Najveća novina se uvodi upravo u tome da sada praktički gospodarski program podnositelja zahtjeva postaje sastavni dio ponude i na taj način se kvalitetnije, odnosno puno transparentnije može definirati.
Sam obrazac gospodarskog programa propisat će se pravilnikom i mislim da je to zaista jedan doprinos transparentnosti cijelog tog postupka. Moje je pitanje vezano uz lokalno stanovništvo kako će se to odraziti, znači na lokalno stanovništvo da oni lakše dođu do tih površina, odnosno na demografske mjere i demografiju ukupno u ruralnim sredinama.
Hvala.
Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala vam.
Izvolite odgovor.
Pavić, Mladen
Hvala lijepo uvaženi zastupniče.
Dobro ste ovo primijetili. Dakle, kada je u pitanju zakup šumskog zemljišta čini mi se da je uredbom iz 2018. ili devetnaeste to propisano i regulirano. Pokazale su se određene manjkavosti i zakonodavac je odlučio kompletnu uredbu prenijeti što je i obveza, uredbu prenijeti u zakon i dodatno je razraditi, dodatno pojasniti i neke kriterije i postaviti kriterije. Treba reći da se u Hrvatskoj pašarenjem na šumskom zemljištu bavi 8219 uglavnom OPG-ova. 8219 OPG-ova koji su upisali 84209 hektara šumskog zemljišta i jasno one ga plaćaju, plaćaju ga po bruto površini umanjenoj po koeficijentu za neto površinu i to je mjera koja daje izuzetno dobre rezultate.
A ovo što ste primijetili jedina novina u odnosu na uredbu kad je u pitanju način raspodjele bit će program raspolaganja.
…/Upadica Glasovac: Hvala./…
Dakle, programom raspolaganja će se …
…/Upadica Glasovac: Ali …/…
… određivati prioriteti.
Glasovac, Sabina (SDP)
Dobro.
Možda ćete imati priliku ako još nešto treba pojasniti kroz druge replike.
Zastupnica Petir, izvolite vaša replika.
Petir, Marijana (Nezavisni)
Hvala potpredsjednice.
Poštovani državni tajniče za šume kao što primjerice za poljoprivredu, ribarstvu ne postoji zajednička europska politika, premda se kroz donošenje Europske strategije za šume na mala vrata više puta pokušalo uvesti neke mehanizme kako bi se donosile odluke na europskoj razini o upravljanju šumama u državama članicama.
Hrvatska se tome protivi, tu ima i možemo reći koalicijske partnere i podršku Slovenije, Austrije, Finskoj, Švedskoj ali i drugim državama jer mi smo država koja održivo i potajno gospodari šumama već više od jednog stoljeća. Ono što bih vas ja htjela pitati obzirom da smo svjedočili nedavno i velikim elementarnim nepogodama koje su ostavile traga na šumama u Spačvi što se do sad poduzelo kako bi se sanirala ta šteta i kad možemo očekivati da će pošumljavanje i zanavljanje tih šuma u Spačvi krenuti?
Glasovac, Sabina (SDP)
Odgovor državni tajnik, izvolite.
Pavić, Mladen
Hvala lijepo predsjednice Odbora.
Kad ste spominjali zajedničku politiku koja u šumarstvu ne postoji vi znate da je na nekoliko posljednjih sjednica Agrofischa a prvenstveno je bilo govora i o šumskom sadnom materijalu mi još uvijek nemamo određena stajališta ni Komisije, ali smo izrazili određenu, naše određene stavove i zabrinutosti u tom segmentu. Mislim da tek negdje u svibnju da će Komisija izići sa određenim stajalištima na ovom pitanju.
Što se tiče štete nastale prošle godine 19. i 21. srpnja ona je doista enormna. Šteta je nastala u 7 uprava šumarija. Kasnije jednom uredbom su obustavljeni radovi na svim ostalim šumarijama koje nisu pretrpjele štetu kako bi Hrvatske šume potencijale i kapacitete preusmjerile na područje gdje je šuma i najviše stradala na područje Spačvarskog bazena. Tamo se doista intenzivno radi i šume su u maksimalnom angažmanu na tom području i u što kraćem roku će se to sanirati. Njihova procjena je dvije do tri godine.
Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala.
Sljedeća replika zastupnica Ahmetović, izvolite.
Ahmetović, Mirela (SDP)
Hvala lijepa.
Poštovani državni tajniče u ime stanovnika otoka Krka koji se bave ovčarstvom molim vas jasan odgovor na sljedeće pitanje. Ovim prijedlogom iza članka 59. dodajete članak 59a. kojim zakupnici šumskog zemljišta mogu dobiti suglasnost ministarstva na postavljanje ograde, ali ograde električnog pastira dakle ograde pod naponom struje.
Ono što nije navedeno jeste mogu li oni dobiti suglasnost na postavljanje bilo kakve druge ograde primjerice one koju se može postaviti temeljem Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama, dakle onim ogradama koje ne zahtijevaju građevinsku dozvolu. Dakle, vrlo jednostavno ali izravno pitanje je li dozvoljena eventualno suglasnost ministarstva na postavljanje samo i isključivog električnog pastira a ako se mogu postaviti i druge ograde zašto to niste naveli u samom članku?
Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala.
Izvolite odgovor, državni tajnik.
Pavić, Mladen
Hvala lijepo uvažena zastupnice.
Da i po otocima imamo značajan broj OPG-ova koji se bave najčešće ovčarstvom i kozarstvom. Ono što je novina u ovom pravilniku, ovom zakonu je dakle uvođenje tih jednostavnih građevina kao što su nadstrešnice, pojila što do sad apsolutno nije bilo moguće napraviti. Za sada su predviđene, dakle ograde za koje nisu potrebne, izdavanje posebnih dozvola. To je u ovom slučaju samo za električni pastir.
Glasovac, Sabina (SDP)
Povreda Poslovnika zastupnica Ahmetović, izvolite.
U čemu je povrijeđen Poslovnik?
Ahmetović, Mirela (SDP)
Hvala lijepa.
Povrijeđen je članak 238. Poslovnika. Naime, državni tajnik tvrdi da je u ovom prijedlogu odobreno postavljanje ograda za koje nisu potrebne građevinske dozvole temeljem Pravilnika o jednostavnim građevinama, a sam Pravilnik vam kaže da je dozvoljeno bez građevinske dozvole postaviti ogradu visine od 2,2 metra ili ogradni zid visine od 1,6 metara. Dakle, ja vas lijepo molim ili ćemo odraditi amandmanom mi iz kluba SDP-a da se dozvoli pastirima, odnosno ovčarima da se postave i druge vrste ograda kako ste dozvolili za električnog pastira može se i za druge vrste.
Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala. O.k., o.k., o.k.
S obzirom da ovo nije bila povreda Poslovnika nego replika ja vam izričem prvu opomenu.
Idemo dalje sa replikama.
Kolega Borić, replika.
Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepo.
Poštovani državni tajniče ja podržavam ovaj zakon. Mislim da je on dobar u smislu toga da omogućava lakše dobivanje određenih dozvola kad govorimo o izgradnji linijske infrastrukture, to nam je važno, važne su nam ceste, važni su nam svi ostali oblici linijske infrastrukture ali me interesira s obzirom da se često brkaju određeni pojmovi šumsko-gospodarska osnova to su planovi koliko razumijem, deset godišnji planovi koji upravljaju određenim područjima šumsko-gospodarskim područjima valjda pa to onda još ide na niže nekakve područje.
Što se događa? Kad želimo i mi kao lokalni čelnici nešto graditi, kad je nešto u šumsko-gospodarskoj osnovi oni nam kažu dok ne prođe ne možete raditi nikakve vaše nerazvrstane ceste ili nekakve želje da nešto napravimo kad govorimo o takvoj infrastrukturi, pa sad pitam da li je ovo ovakva izmjena zakona ovako kako to piše utječe na te nekakve mogućnosti ili dalje moramo čekati planove koji će se mijenjati da bi onda mogli nešto i graditi ili se ovo odnosi, da li se ovo odnosi samo na javna poduzeća u vlasništvu Republike Hrvatske ili je to priča i za lokalnu samoupravu, njihova trgovačka društva koja rade, ne znam vodo opskrbni sustavi itd.
Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala.
Izvolite odgovor.
Pavić, Mladen
Hvala lijepa zastupniče.
Pa evo u najkraćem, dakle ako su jedinice lokalne samouprave predvidjele određene infrastrukturne projekte na svom području a koje ulaze u zemljište o kojemu danas razgovaramo, da svakako to je omogućeno ovim zakonom.
Glasovac, Sabina (SDP)
Sljedeća replika zastupnik Ivanović, izvolite.
Ivanović, Goran (HDZ)
Hvala lijepo poštovana potpredsjednice, uvaženi državni tajniče sa suradnikom.
Jedna od stvari koja se također ovdje regulira i u članku 11. je onaj dio kada u šumu imaju pravo ući i fizičke osobe, odnosno lokalno stanovništvo i mislim da je dozvoljena količina koja se može posjeći nekih 30 kubnih metara ako se ne varam. Što to znači na koji način to građani, odnosno lokalno stanovništvo koje je naravno bliže šumama može ostvariti?
Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala.
Odgovor na repliku.
Pavić, Mladen
Dakle, to nije neka prevelika novina. Riječ je dakle ovo što je uvažena zastupnica iz Gorskog kotara spominjala. Riječ je dakle da se uvaže samo potrebe lokalnog stanovništva, nije građanin, nije tko god. Dakle, u tom smislu je ovim člankom uređeno.
Glasovac, Sabina (SDP)
Sljedeća replika i posljednja, uvažena zastupnica Juričev-Martinčev.
Izvolite.
Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Hvala lijepo poštovana potpredsjednice, poštovani državni tajniče.
Ovo su hvale vrijedne izmjene i dopune zakona koje s nestrpljenjem očekuju brojni gradonačelnici, načelnici posebno oni koji su fazi izgradnje ili pripreme izgradnje investicijskog projekta iz područja gospodarenja vodama. Upravo u mojoj Šibensko-kninskoj županiji brojni su projekti ili u izgradnji ili su pred samim natječajem za izgradnju ili pak oni u fazi ishodovanja građevinskih dozvola i povlačenja europskih sredstava.
S obzirom da se radi o zakonu u prvom čitanju bilo bi dobro i bitno znati kad očekujete drugo čitanje, odnosno stupanje ovih izmjena i dopuna na snagu kako bi mogli i privoditi te projekte svrsi po ovim člancima.
Glasovac, Sabina (SDP)
Odgovor državnog tajnika.
Pavić, Mladen
Hvala lijepa zastupnice.
Da, kao što ste rekli brojni projekti čekaju na donošenje ovog zakona. Meni je teško reći kad će biti drugo čitanje to će ovisiti i o Predsjedništvu Sabora, ali naš je interes da to bude što prije.
Glasovac, Sabina (SDP)
O predsjedniku Sabora će to ovisiti.
Okej, prije nego što otvorim raspravu želim pitati žele li izvjestitelji odbora uzeti riječ? Ne.
Onda otvaram raspravu i krećemo sa stavovima u ime klubova zastupnika, prvo će u ime Kluba zastupnika SDP-a riječ uzeti uvažena zastupnica Martina Vlašić Iljkić, izvolite.
Vlašić Iljkić, Martina (SDP)
Zahvaljujem poštovana potpredsjednice.
Poštovane kolegice i kolege, evo pred predloženim izmjenama i dopunama Zakona o šumama mijenja se dobar dio starog zakona koji je zadnji put mijenjan 2020.g. ako ne računamo onu Uredbu o šumama koja je donesena 2023.g. zbog onih izvanrednih okolnosti. No, očito je potrebno riješiti pune i velike probleme vezane za područje šumarstva kojim se uređuje uzgoj, zaštita, korištenje i raspolaganje šumom i šumskim zemljištem kao prirodnim bogatstvom, a s ciljem održavanja biološke raznolikosti, te osiguranja gospodarenja na načelima gospodarske održivosti, socijalne odgovornosti i ekološke prihvatljivosti, kao i financiranje iz naknade za korištenje OKFŠ-a, kako bi se i šume i šumari i društvo bolje prilagodili izazovima s kojima se susreću i promjenama koje se događaju.
Ako je suditi po komentarima u javnom savjetovanju, njih je bilo 78, mnogi će i dalje ostati nezadovoljni predloženim rješenjem jer je prihvaćeno svega 12 prijedloga, a 4 tek djelomično su prihvaćena. Tako da ne čudi prvi komentar Hrvatskog saveza udruga privatnih šumoposjednika koji glasi da se na početku mora iskazati neslaganje s načinom izrade ovog Prijedloga izmjena Zakona o šumama koji je potpuno zanemario interese i stavove privatnih šumoposjednika.
Stoga podržavamo ispred Kluba SDP-a slijedeće zahtjeve Hrvatskog saveza udruga privatnih šumoposjednika. Potrebno je ukinuti šumski doprinos, čl. 69. za sve privatne šumoposjednike jer ovaj namet predstavlja nepotrebno neporezno davanje koje opterećuje privatne šumoposjednike i stavlja ih u nepovoljan položaj prema drugim proizvođačima. Naknada za OKFŠ u osnovi je izgubila smisao jer se 50% sredstava, a o tome smo nešto i danas čuli, prema važećem pravilniku troši izvan šuma, a ista se onda u medijima koristi u negativnom kontekstu i tako šteti šumarskom sektoru. Postoji velika nedosljednost u raspodjeli ove naknade jer u zakonu nije definirana, dok se u Zakonu o vatrogastvu u čl. 113. normalno navodi u iznosu od minimalno 20%, stoga ju je potrebno redefinirati.
Iako prijedlog nije dio ovih izmjena i dopuna zakona, apeliramo na predlagatelja da razmotri mogućnost točnog definiranja pojma oblici, ostali oblici građanskog uživanja kojima se osim šetnje, čl. 21., dozvoljava vožnja raznih prijevoznim sredstvima kroz šume, a prvenstveno zbog štete koju te aktivnosti pričinjavaju šumi, šumskom tlu i šumskim životinjama, pa predlažemo da se iste dopuste isključivo na označenim stazama odnosno prometnicama.
Također apeliramo na predlagatelja da razmisli o mogućnosti smanjenja prevelikih administrativnih, ali i materijalnih obveza koje se nameću šumoposjednicima, posebno kod korištenja šumskih proizvoda za vlastite potrebe, što iziskuje ishođenje zahtjeva za sječu, teretnog lista i drugo, a što nije slučaj u većini članica EU.
Podržavamo nadalje i prijedloge nekih korisnika ili poljoprivrednika zainteresiranih za korištenje šumskog zemljišta za pašarenje.
Čl. 17. st. 14. definira kriterije odabira najpovoljnijeg ponuditelja u svrhu pašarenja, pa je tako podstavkom 1. prednost imao dosadašnji zakupnik koji je uredno ispunjavao obveze i svrhu ugovora o zakupu. Slažemo se da dosadašnji zakupnici imaju prednost, no zanima nas da li postoji ikakvo ograničenje kod dodijeljenih hektara? Predlažemo da se razmotri mogućnost da to bude prednost za prvih 50 hektara, a u protivnom novi zakupci neće nikada moći proć na natječaju, niti dobiti zemljište na korištenje, pogotovo ako se ne napravi revizija ugovora, revizija šumogospodarskih planova i ne raspišu natječaji za dodatne površine. Smatramo da bi prednost kod dodjele zemljišta trebali imati poljoprivrednici kojima je to poljoprivreda i primarna djelatnost.
Zanima nas također vrši li i tko kontrolu ugovora, kontrolu broja uvjetnih grla temeljem kojih se ostvarilo pravo na zakup i gospodari li se pašnjacima na održiv način?
Naime, svi medijski natpisi o poludivljim zanemarenim konjima po ličkim pašnjacima i cestama bude, bude zapravo sumnju u to.
Podstavak 2. govori da prednosti ima osoba koja najmanje 3.g. od objavljivanja javnog poziva ima prebivalište odnosno sjedište na području lokalne samouprave na kojoj se raspisuje javni poziv. Smatramo da bi bilo pošteniji uvjet da prednost kod zakupa ima onaj poljoprivrednik kojemu je farma najbliža površini koja se daje u zakup.
Svakako predlažemo da se razmotre i prijedlozi struke, te uvrste u zakon za drugo čitanje, pa su to povećanje roka za sanaciju opožarenih površina sa 2. na 4.g. zbog ekoloških prilika i prirodnih procesa, pojave i razvoj prirodnog podmlatka. Treba u određenim situacijama omogućiti produljenje roka za sanaciju sastojne na duže razdoblje. Zatim dodavanje pojma otvaranje šuma koji struka traži kako bi inženjeri šumarstva mogli obavljati poslove pripreme, planiranja, projektiranja, izvođenja, te nadzora radova izgradnje, rekonstrukcije i održavanje šumske prometne infrastrukture, kao i ostale aktivnosti povezane sa šumskom prometnom infrastrukturom kojima se šumska prometna infrastruktura optimizira i omogućuje se na taj način pristup šumi i šumskom zemljištu.
Nadalje, čl. 7., čl. 3…, čl. 7. odnosno čl. 36. st. 3. važećeg zakona mijenja se i glasi „zahtjev za doznaku stabala mali šumoposjednik podnosi ministarstvu, a srednji šumoposjednik licenciranom izvoditelju šumarskih radova“.
Pitamo se nije li to značajno kompliciranje i skuplje za malog šumoposjednika? Vjerujemo da bi im bilo lakše i jeftinije doći do licenciranog izvoditelja radova nego do najbližeg Ureda Ministarstva poljoprivrede. Predlagatelj ove izmjene objašnjava na način da se predlaže da srednji šumoposjednik odnosno šumoposjednik sa površinom šuma ili šumskog zemljišta većem od 20 a manjem od 300 ha podnosi zahtjev za doznaku stabala licenciranom izvoditelju šumarskih radova jer sam snosi troškove doznake, a licencirani izvoditelj je dužan u skladu sa člankom 30. stavkom 4. važećeg zakona upisivati podatke u doznaci stabala u registar.
Na ovaj način se skraćuje postupak doznake, izbjegava se suvišno administriranje. Da li to znači ako platiš sam bit će ti jednostavno, ako plaća ministarstvo bit će onda sporo i komplicirano. Također jedan od razloga za predlaganje izmijenjenog i dopunjenog ovog Prijedloga zakona o šumama je i to što Ministarstvo poljoprivrede ne vodi službenu evidenciju u poslovnim knjigama u vrijednosti šuma i šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske, a smatra kako je neophodno u poslovnim knjigama omogućiti evidentiranje vrijednosti šuma i šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske poradi knjiženja vrijednosti imovine Republike Hrvatske.
Šumarstvo ulazi u turbulentna vremena izazvana i klimatskim promjenama. Prilagodba i smanjenje utjecaja klimatskih promjena moraju biti prioritet ministarstva zaduženog za šumarstvo, ali održivost razvoja i upravljanje zelenom infrastrukturom ostaju važan aspekt gospodarskog napretka Republike Hrvatske.
Izostanak Nacionalne strategije šumarstva onemogućuje optimalno rješavanje izazova koji su pred šumarima, ali i svima onima koji žive za i od šume. Površna rješenja ne doprinose boljitku ako nema dugoročnog plana. Potrebno je primjerice pratiti sve smjernice koje donosi struka ali i zahtjeve društva, te osigurati potrajnost gospodarenja. Svako ulaganje u šumu će nam se zasigurno vratiti, a posebno će nam biti zahvalna naša djeca zato ministrice odnosno državni tajniče koji ste prisutni treba svakako zasukati rukave, primati se posla i ažurnije, potrebno ažurnije ugrađivati sve smjernice što se tiče EU u nacionalne dokumente.
Zahvaljujem.
Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala vama zastupnice Vlašić-Iljkić.
Sada će riječ uzeti uvaženi zastupnik Ante Kujundžić u ime Kluba zastupnika Mosta.
Izvolite.
Kujundžić, Ante (MOST)
Hvala predsjedavajuća, poštovani državni tajniče, poštovani odsutni kolege obzirom da nas ovdje ima troje, četvero, četvero.
Kolege i kolegice da, možda naša brojka u ovoj sabornici zapravo najbolje dočarava ili oslikava naš način shvaćanja predmetnoga zakona i možda u samoj svojoj srži to i nije problem koliko je problem pitanje svjesnosti svih nas što su šume, koliko su nam šume važne i što bi sa nama bilo da njih nema.
Isto tako čitajući prijedlog zakona sigurno da meni kao laiku tu bih mogao državni tajniče ja pronaći milijun nekakvih zamjerki, nečega što nije dobro, nečega što treba mijenjati, nečega što bih ja drugačije itd. itd. No imajući u vidu to onda bio bih ništavan kad ne bih poštivao ideju nekoga drugoga. I vjerujući da se iza te ideje predlagatelja zakona krije jedna želja da se sve ono što smo do sada uvidjeli kao određene manjkavosti vjerujem da će se ovim prijedlogom zakona ukloniti.
Ono i pritom odmah napominjem da neću zvučati pregrubo jer nije mi problem nešto rušiti, ali ću ukazati na ono što mene brine i ono kako određene stvari i upitnike vidim i imam ja. Na samom početku neću u nekoj ozbiljnoj mjeri spominjati onog tko upravlja našim šumama niti one sve afere u zapošljavanjima i svemu inome o čemu smo mogli čitati, međutim ono što ću spomenuti kao nekadašnji čelnik određene jedinice lokalne uprave i samouprave jest problem u Dalmatinskoj zagori šumskih puteva i ne dao Bog da se dogodi da negdje izbije požar.
Mislim da na tom području onaj tko treba ulagati treba izdvojiti poprilično više sredstava. E sad, imajući u vidu i život svoj osobni kad su želje jedno, a stvarnost nešto sasvim, sasvim drugo, a onda mogućnosti nešto sasvim, sasvim treće nadam se da ćemo kad-tad stvoriti nešto što se zovu prioriteti. I imajući prije svega u glavi važnost šume, važnost šarolikosti i raznolikosti biljnog i životinjskog svijeta da ćemo temeljem toga pokušati ulagati u šumske puteve ne daj Bože u situaciji, ali sigurno olakšati smanjenje štete.
Jednako tako ću vas pripomenuti, ne vas osobno ali postavio sam jedno pitanje vezano za ovu tematiku našoj ministrici još u listopadu 2023. i još do danas nisam dobio odgovor, pa evo nadam se iskreno i molim vas da provjerite o čemu se radi i da dobijem odgovor na tom papiru.
Inače sami prijedlog izmjena i dopuna predmetnog zakona obuhvaća širok spektar tema koje se tiču šumarstva uključujući upravljanje koje je jako teško, korištenje, zaštitu i raspolaganje šumama i šumskim zemljištem u RH.
Ciljevi ovih izmjena uključuju zapravo održavanje biološke raznolikosti, osiguranje gospodarenja na principima jednog oblika održivosti, socijalne odgovornosti i ekološke prihvatljivosti te prilagodbu zakonodavnog okvira novim gospodarskim i ekološkim izazovima koji su ponekad u apsolutnoj kontradikciji pri čemu nam je najjasniji pokazatelj vjetroparkova i famoznih studija utjecaja na okoliš koji pod krinkom zelene energije uništavaju sve ono što je u ciljevima na prvome mjestu predmetnoga zakona, jer ne mogu se oteti dojmu, a ne spomenuti da smo mi unatoč ja se nadam našoj svjesnosti važnosti šuma, važnosti raznolikosti naše male ali predivne države kleknuli pred određenim obvezama kojih možda u samome trenutku njihovog potpisivanja nismo bili niti svjesni. Naravno mislim na trenutke ulaska Hrvatske u EU i svih obveza koje je ona preuzela jer željezne grdosije s jedne strane koje ili za koje smo se kao jedan od načina obvezali u kontekstu proizvodnje energije poništavamo ono što nam je u jednoj mjeri i cilj ovog zakona, a to je ekološko poimanje raznolikosti biljnog i životinjskog svijeta na određenim područjima. Jedno takvo od najnovijih jest i u Splitsko-dalmatinskoj županiji konkretno u Dalmatinskoj zagori gdje studije utjecaja na okoliš najčešće kažu da određena predmetna stvar nema nikakvoga utjecaja na okoliš što je svojevrsni paradoks.
U svojoj replici sam vas pitao kako pomiriti sve to jer i kad izuzmemo nadležnost ili vlasništvo određenog pedlja naših šuma ili naše zemlje kako sve to pomiriti sa interesima lokalnog stanovništva, s njihovim benefitima jer ruku na srce najčešće se o nekakvim kapitalnim projektima možda za državu šuti, oni se nekako stidljivo spominju dođe nam do izmjena određenih prostornih planova gdje se određene stvari predvide, javnost najčešće o tom nema nikakvog pojma i onda kad nam dođe 5 do podne to je istina, onda se počne pričati o nekakvim benefitima koje će imati lokalno stanovništvo koji su faktički sve, a ne benefiti koji bi uistinu mogli biti u kategoriji riječi benefit.
Dakle, kako i rekoh mi imamo priliku danas porazgovarati o iznimno važnoj temi, dakle budućnosti naših šuma i kako zakonodavstvo može oblikovati našu budućnost i pred nama je prijedlog zakona koji se ne tiče samo šumara i ekologa on se tiče faktički kako rekoh svih nas jer šume su pluća naše zemlje i dom brojnim vrstama i temelj našeg ekološkog ali i ekonomskog blagostanja. I šume nisu naše, šume smo naslijedili od onih koji su bili ili živjeli prije nas i posudili od onih koji dolaze poslije nas. Međutim, kako pričati o ekonomskom blagostanju kad mi imamo situaciju da izvozimo sirovinu drvnu, a ona uvozimo od to, od te iste sirovine namještaj iz drugih zemalja i kupujemo ga. Definitivno da u ovom smislu ekonomski potencijal naših šuma ruku na srce ne mislim da je iskorišten u mjeri u kojoj iskorišten u biti može.
Ono na što ću se u ovom preostalom vremenu osvrnuti jest nekakav možebitni problemi do kojih danas sutra u praksi može doći. Dakle, prvi mogući problem jest onaj koji sam vas i pitao u dakle samom, samom, samoj replici. Dakle, šume su naše zajedničko dobro, dobro svih nas, a zajedničko dobro svih nas zahtjeva jedan oblik održivoga gospodarenja, a održivo gospodarenje onda u ovom kontekstu za sobom vuče jedan oblik normalne ljudske suradnje između Vlade, lokalnih zajednica, privatnog sektora i na koncu cilj ovoga društva neovisno o vlasništvu. I kako uspostaviti dijalog i suradnju među toliko različitih aktera, a svaki od njih ima svoje vlastite interese i perspektive. Najčešće su nekad ti interesi apsolutno suprotni. Koji je način za pomiriti sve to? Ne pitam niti ovo niti ovo što ću dalje pitati da bih ispao pametan, ali pitam iz razloga što kad nam prođe baka sa kolačima onda nam je kasno. Kad dobijemo određene prosvjede na bilo kojem području onda je kasno.
Dakle, drugi mogući problem je pitanje implementacije koje zakon predviđa jer zakon je na papiru snažan, ali njegova snaga u praksi najčešće ovisi o resursima, prije svega onim ljudskim, pa kad mi na te ljudske resurse dodamo motiviranost svih onih koji rade u poduzeću koje upravlja šumama, kad dodamo njihov interes, njihovu brigu istinsku, njihovu želju za zaštitom onoga što zaštiti trebaju, kad razmislimo o financijskim resursima i na koncu o tehnološkim resursima kako osigurati da će novi propis biti više od mrtvog slova na papiru? I na koncu kako osigurati jednakost u praksi, a sad da ne idem niti ad hominem niti sa primjerima za koje znam da se događaju i da se rade od strane onih koji bi zapravo trebali sprječavati loše prakse, a ne sprječavaju ih nego ih potiču, dakle kako pomiriti sve to i doći do jedne uhodane prakse na razini cijele nam države?
Treće tu je pitanje i transparentnosti i uključenosti same javnosti jer da bi zakon bio uspješno implementiran potrebno je osigurati da su procesi donošenja odluka otvoreni, a da informacije budu dostupne i da javnost ima mogućnost sudjelovanja. I ne samo to, mogućnost sudjelovanja postoji, međutim nije sudjelovanje ja sam nešto izgovorio i nitko me nije doživio, sudjelovanje je da se glas građana udruga svih onih koji ne samo u ovom predmetnom zakonu nego i u svim ostalima iskažu sve ono što misle da nije dobro da ih netko čuje. I nevjerojatnom mi se čini činjenica da na ili da u svim zakonskim prijedlozima je izrazito nizak postotak onih komentara koji su prihvaćeni i koji su uključeni u određeni zakon pa tako i ovaj jer trebamo bit iskreni jedni prema drugima, građani u Hrvatskoj viču, a izvršna vlast ih najčešće ne čuje niti ih uzima u obzir što je kako rekoh jasno vidljivo u komentarima na svaki predmetni zakon.
Međutim, da bih završio sa jednom dozom optimizma mislim da je pred nama jedna prilika, prilika koju bismo trebali iskoristiti, prilika da postavimo temelje za održivu budućnost naših šuma i da zaštitimo ono što nam je dragi Bog dao. Iz tog razloga vjerujem da ćemo svi mi koji imamo određene ideje kako nešto izmijeniti, ali s ciljem da pospješimo predati amandmane i da će ih vladajuća većina prihvatiti.
Hvala vam.
Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala vama.
Sljedeći na redu je Klub zastupnika HSS-a i RF-a u ime tog kluba govorit će uvažena zastupnica Katarina Peović.
Izvolite kolegice.
Peović, Katarina (RF)
Dakle, ovo je vjerojatno gore od Zakona o pomorskom dobru, ovo je ogromna katastrofa koja je očito malo prošla ispod radara. Ja sam vam postavila državni tajniče vrlo konkretno pitanje i vi imate pravo nakon svakog našeg izlaganja odgovoriti pa se nadam da ćete mi odgovoriti nakon mojeg izlaganja. Hoćete li brisati čl. 51. st. 2.? Doslovno nam je potrebna jedna sekunda, možete sad odgovoriti da ili ne, a možete se javiti naravno u izlaganju, ali to je vaše pravo samo da vas podsjetim. Nakon svakog izlaganja zastupnika predlagatelj ima pravo pet minuta.
Zašto sam vas to pitala? Pa zato što čl. 51. st. 2. bi se brisanjem tog članka brisalo obveza ministarstva da odlučuje koja se šuma može izdvojiti iz tzv. šumskog gospodarskog područja. Odgovorili ste mi da se ne moram bojati jer da Hrvatske šume sudjeluju u donošenju prostornih planova stoga nije potrebno mišljenje ministarstva. Očito je da onda brišete i čl. 40. st. 5. koji kaže da ukoliko postoji negativno mišljenje Hrvatskih šuma, šuma se ne može izdvojiti iz šumskog gospodarskog područja.
No, sasvim je jasno da način na koji ste odgovorili je zažuljao i pučku pravobraniteljicu koja je u svom mišljenju naglasila da je nevjerojatno zašto smatrate da je mišljenje ministarstva da se izdvoji, da se razumijemo mislim o čemu se radi, izdvajanje gospodarsko šumskoga prostora znači ono što se sad zbiva na Valkanama da se posiječe 200 stabala bez doznaka Hrvatskih šuma, bez ikakvog zakona, da se oduzme hrvatskim građanima njihova šuma, bez ikakvog zakona. Za sad je to bilo zakonom ograničeno, ne može se. Znači ne mogu šerifi lokalni bez ikakvog ono zakona odrediti da se nešto posiječe. Ovim preinakama će to biti moguće i to je primijetila i pučka pravobraniteljica, pitala je na koji način mišljenje Ministarstva poljoprivrede može predstavljati citiram: „zapreku u realizaciji investicijskih projekata?.
Ministarstvo misli da je njegovo mišljenje zapreka u realizaciji investicijskih projekata, pučka pravobraniteljica pita pa koji su to projekti kojima je mišljenje ministarstva zapreka. Pa to mogu biti samo projekti koji nisu u korist građana Hrvatske.
A takvih je projekata na kraju dana nažalost puno. I pučka je ponovila i podsjetila nas na Sljeme i Medvednicu, na niz ogoljenih padina gdje se šume bez ikakvog zapravo smisla krče.
Sad imamo znači u Valkanama situaciju koju ste ovim zakonom po kratkom postupku bezakonje ozakonili i to nažalost očito vam je uspješno jer se uglavnom tu čujem rasprave nisu toga dotakle.
Znači uz to predlažete, sasvim jasno naravno čl. 51.a koji kaže da „Ministarstvo poljoprivrede može pojedinu šumu ili šumsko zemljište u vlasništvu RH, ako za to postoji interes utvrđen posebnim propisom izdvojiti iz šumsko gospodarskog područja rješenjem.“, drugim riječima ono što ste odgovorili i na odboru odnosno vaš pomoćnik savjetnik da je to jedna administrativna olakšica. Znači mi državu, država, njezin interes, interes građana smatramo preprekom prema ostvarenju investicija. Kakve su to investicije kojima se država postavlja kao prepreka? Pa to su one investicije koje ne idu u korist građana, to su one investicije koje idu preko leđa građana, to su one investicije koje pokreću lokalni šerifi koji nisu mogli to raditi za sada i zato postoji mišljenje negativno i Hrvatskih šuma i Državnog inspektora za Valkane u Puli jer nisu mogli to raditi za sada po zakonu na način da je investitor došao, posjeko pola šume, da je grad pored onog dijela koji je investitoru tako posjeći posjeko svoj dio šume obrazlažući to nekim javnim interesom i vi sad perfidno ostavljate lokalnoj zajednici da ona odluči o prostornim planovima jer kao lokalna zajednica naravno da će radit u korist naroda. Ne neće, nekad ne rade u korist naroda. U Puli ne rade u korist naroda. Ali nisu to mogli radi šerifovski na svoju ruku dok im ovaj zakon nije došao sad u Sabor jer ovaj zakon briše čl. 51. st. 2. i čl. 40. st. 5. gdje u prijevodu jedno je obveza ministarstva koje treba dat svoje mišljenje, a drugo je mogućnost da Hrvatske šume onemoguće da se izdvaja šuma i šumsko zemljište iz šumsko gospodarskog područja RH. I vi ste to sad omogućili odnosno nadam se da ćete to uzet u obzir i da nećete to omogućit. Ali čak i bez preinaka zakona mi imamo šerife na terenu koji sječu šumu na Valkanama u Puli, ali ono što je vama bio problem državi ovakvoj koja ide u korist šerifima i privatnom kapitalu bio problem taj da je i uz ovakve znači pogodovanja krupnom kapitalu Hrvatske šume su morale izdat negativno mišljenje i izdale su ga, kažu stabla posječena su bez prethodne doznake protivno čl. 36. Zakona o šumama, znači sječa stabala na dijelu katastarske čestice te i te je znači nezakonita i drugo Državni inspektora je morao izdati mišljenje o inspekcijskom nadzoru obavljenom kod javnog šumoposjednika Trgovačkog društva Hrvatske šume gdje je morao dati mišljenje koje kaže da je zabilježena žalba RH zastupane po općinskom državnom odvjetništvu. Drugim riječima država je na Valkanama i državno odvjetništvo i Hrvatske šume su protiv Grada Pule koji u korist privatnog investitora krči šumu.
Ali umjesto da država radi posao i pošto su Hrvatske šume i Državni inspektorat rekli da je to protuzakonito, i dok se ne riješi ta protuzakonitost tamo stoji sa svojom policijom koju plaćamo iz državnog proračuna i štiti šumu od devastacije jer država smatra da je to devastacija, šta ona radi, država sa svojim policijskim načelnicima i upravama? Aktiviste hapsi i aktivisti su proveli u zatvoru 26 sati jer su stajali na mjestu gdje su trebali bageri odvest trupce i dokazni materijal koji pokazuje da je puno više šume posječeno nego što je bilo dozvoljeno.
Drugim riječima, na ono moje prethodno izlaganje kolege koji kaže proći će baba s kolačima, prošla je baba s kolačima, drveća su posječena i to se više vratit ne može i više dokaznog materijala nema jer su ih nakon što su spriječili odvoz tih trupaca 29. siječnja pa su završili u zatvoru, evo sad prije par dana pretukli, iste aktiviste jednostavno je zaštitarska firma pretukla. Djevojku od 30 i nešto godina su vukli po podu, bacali su joj mobitel, zavrtili ruku da bi ju makli od trupaca da ih mogu odnijet. A ona brani koga, državu?
I sad imamo ovdje zakon koji upravo dira te članke koji daju državi obvezu da se očituje o takvim slučajevima gdje lokalna zajednica odlučuje izdvojiti šumsko područje iz vlasništva RH i gdje država bi trebala štititi svoju imovinu i svoje građane i pluća svoja, to su šume. Znači riječ je o šumici inače koju jako vole Puležani koji su izašli na referendum na kojem je više od devet tisuća ljudi glasalo protiv izgradnje hotela srpskog tajkuna Dragana Šolaka na tim Valkanama. Kažu referendum nije uspio, pa nijedan referendum lokani ne može uspjet jer neće izać nikad više od 50% ljudi na referendum. To je opet ozakonjenje bezakonja, nije moguće provesti regularan referendum u Hrvatskoj, ali to su omogućile ove vlasti i one prethodne. Ali ono što je činjenica da preko devet tisuća ljudi nije za hotel, a hotel se slučajno nalazi pored igrališta koje obnavlja, kaže Zoričić i Grad Pula obnavlja, tako da ruši pola šume, krči putove, stvara stazice za budući hotel gdje će šta raditi srpski poduzetnik? Pa uzet će koncesiju na pomorsko dobro. Ali kako se pojavilo pomorsko dobro na mjestu gdje je nekad bila cesta? Pa tako da je lokalna zajednica Zoričić prenamijenio cestu u pomorsko dobro, a donijeli ste Zakon o pomorskom dobru koji to omogućuje da se 70% tog područja, znači koje će se uzeti u koncesiju ograniči za javnu upotrebu.
Pa šta ćemo mi onda dolaziti jel' sa metrom da vidimo da li je 30% ostavljeno za naše šugamane? A znamo svi da nećemo kao što se ne radi u Dubrovniku gdje gospoda se kupaju, ali nema onih 30% da bi se stavilo svoj ručnik kao što isto tako u Rijeci na Hemingveju neće doći sa metrom i gledati di je mojih 30%. Ali će biti zaštitari po novom zakonu koji će te moći otjerati, jer 70% mora biti ograničeno za javnu upotrebu.
Uglavnom kolegice i kolege, ovaj zakon ako prođe onda smo izgubili zadnje poluge koje su nametali državi da mimo svojih interesa, jer su interesi očito interesi lokalnih šerifa i privatnog krupnog kapitala mora dati mišljenje o ovom ili onom. I općenito mi zastupnici u Hrvatskom saboru dobivamo iz dana u dan dvije vrste zakona. Jedno je ozakonjenje bezakonja, znači nešto što je bilo nezakonito se ozakonjuje. I drugo je država muko moja prijeđi na drugoga, odnosno država se izuzima od bilo kakvog mišljenja koje bi išlo u korist građana, jer država bi trebala naravno štititi interese građana. I uglavnom da skratim. Gospodine Mladene Paviću, ako sam ja rekla bilo što krivo ja bih vas molila da me ispravite, ali u svakom slučaju da odgovorite na pitanje hoćete li brisati članak 51. stavak 2., članak 51. stavak 2.
Hvala.
Sanader, Ante (HDZ)
Slijedi rasprava u ime Kluba zastupnika Hrvatskih suverenista poštovane zastupnice Vesne Vučemilović.
Vučemilović, Vesna (Hrvatski suverenisti)
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani državni tajniče sa suradnikom, kolegice i kolege.
Do malo prije smo raspravljali o poljoprivredi, bio je interes dosta slab, vidim da je interes za šume još slabiji ako je suditi po broju zastupnika ovdje u Sabornici. Mada se radi o vrlo važnom zakonu i drago mi je da su to neki zastupnici prepoznali. Krenut ću metodom ono od općega, pa ovo je prilika podsjetiti se i naglasiti koliko su nam šume važne kao jedno od prirodnih bogatstava koje ima uistinu velik, izniman utjecaj na prirodnu okolinu.
Kako to stoji Hrvatska u odnosu na neke druge države? Mislim da stojimo relativno dobro. Znači, ako gledate podatke Državnog zavoda za statistiku ukupna površina šumskog zemljišta se kod nas manje-više iz godine u godinu kreće nekako na istoj razini oko 2,76 milijuna hektara. Nije to malo. To je uistinu značajno.
E sad, nije baš sve ni tako bajno. Ono što nas treba zabrinjavati to je porast šteta u šumarstvu koji je 2022. u odnosu na 2021. porastao sa 16,9%. Te godine u šumskim požarima stradalo je 140 000 kubnih metara drvne mase, a od vremenskih nepogoda 85000 kubnih metara drvne mase i onda nam dolazi ona kobna 2023. Sjetite se olujnog nevremena koje je poharalo veći dio Hrvatske, a najviše Spačvu, Spačvanski bazen i procijenjena šteta iznosi milijun i 200 000 kubika drvne mase što je otprilike po nekakvim onako grubim procjenama oko 100 milijuna eura.
I sada dobijete u principu jednu sliku koji značaj šume imaju i koje smo štete pretrpili prošle godine koji su prirodna nepogoda. Na to ne možemo utjecati. To se događa, sjetite se i kuća bez krovova i svega toga. To će se rješavati kroz godine, trebat će puno vremena da mi ponovo neke stvari vratimo na ono i bit će zahtjevno, uistinu će biti zahtjevno. Tome treba dodati i razno razne invazivne bolesti, štetnike koji napadaju svoje biljne domaćine neovisno o njihovom vitalitetu, a invanzivne vrste koje nam stižu iz Azije, Sjeverne Amerike i u principu tu se onda stvaraju dvije grupe zdravstvenih problema, bolesti i štetnici čija je pojavnost posljedica promijenjenih klimatskih uvjeta, odnosno drugi bolesti i štetnici koji nisu dio naših šumskih eko sustava.
Sve su to problemi o kojima treba govoriti i kao što sam već rekla šume su nam od iznimne važnosti za pravilan rad eko sustava, one štite tlo od erozije, dio su ciklusa kruženja vode, osiguravaju stanište brojnim vrstama, reguliraju lokalnu klimu i naravno apsorpcijom CO2 iz atmosfere glavni su saveznik u borbi protiv klimatskih promjena.
Kada sve to skupa zbrojite onda pomalo nas čudi što nam nedostaju nekakvi akti strateškog planiranja. Ako izuzmemo onu strategiju iz 2003. nemamo mi baš nekakve nacionalne strategije za šume, nacionalni program za šume i to je ono što bi nas trebalo zabrinuti neovisno hoće li se to što piše u strategijama primijeniti, ali bilo bi dobro barem neke stvari staviti na papir.
E sad kad vidite sve ovo čemu su šume izložene i što na nešto možemo, na većinu toga ne možemo utjecati onda kad dođemo do ovog famoznog članka 51. stavak 2. o kojem je govorila moja prethodnica, a i kolega Kujundžić iz Mosta onako diskretno malo više u rebusima i onda kad pročitate kako bi se investitorima trebalo olakšat rješavanje imovinskopravnih odnosa, pa onda pročitate nekakvu prenamjenu šumskog zemljišta, pa onda kaže Ministarstvo poljoprivrede može pojedinu šumu ili šumsko zemljište u vlasništvu RH ako za to postoji interes RH utvrđen posebnim propisom izdvojiti iz šumsko gospodarskog područja rješenjem onda se naravno zabrinete jer šume su nam važne i tu se svi slažemo. Jel tako? Šume su ugrožene, to smo vidjeli prošle godine, olujno nevrijeme, raznorazne bolesti, raznorazne stvari koje ih napadaju štetnici i onda imate još ovako nešto gdje evo u ove tri i po godine koliko sjedimo u Saboru, mora nam se upalit ona neka crvena lampica pa reć, a šta nam sad pokušavaju tu podvalit.
Možda je preteška riječ, možda je malo pregruba, ali već smo se mi nagledali tih zakona gdje to sve izgleda jako lijepo, krasno, divno, a onda kad krene u primjenu ode sve u nekom skroz drugom smjeru koji nema nikakve veze s onim što nam se predstavljalo kada je taj zakon ili izmjene i dopune zakona došle na naše klupe. I treba se samo sjetiti one afere Krš-Pađene gdje su isto i Hrvatske šume i tadašnji predsjednik uprave vodi se postupak, neću spominjati gospođu Pleslić tadašnju Rimac čiji telefon očigledno krije brojne tajne koje su počele izlaziti, a izgleda da će i nastaviti to će biti ove turske sapunice će biti ništa u odnosu na ovo što će izlaziti iz telefona gospođe Rimac, sada Pleslić.
Dakle, ne znam jeste nekad prolazili tim krajem, jeste prolazili kroz Pađene, to ne liči uistinu ni na šta, te vjetroelektrane su onako pobacane jedna drugoj smetaju, energetičari se hvataju za glavu, al očigledno je trebalo kupiti jako puno opreme. Pa onda mi nekako pada na pamet i ona Vrataruša 2 isto jedna vjetroelektrana gdje je potpuno zanemareno, to je bilo čak i po Europi dobili smo packe iz EU jer se zanemario utjecaj te vjetroelektrane na zaštićene vrste, na bjeloglave supove, sure orlove itd., pa onda još i ova u vlasništvu Kineza jel koja još nema ni uporabnu dozvolu, a radi, oni primaju i poticaj i sve živo.
Znači kad vidite tako nešto naravno da ha bilo bi dobro evo ako mi možda nešto vidimo čega nema bilo bi dobro da nam državni tajnik to malo pojasni, možda mi pušemo na hladno, možda smo se opekli previše puta, možda smo paranoični, ja ne znam stvarno, al evo državni tajnik je ovdje možda ne bi bilo loše da nam to dodatno pojasni jer možda mi samo nešto izmišljamo, a možda su sve te namjere vrlo legitimne, poštene, časne ma koliko to zvučalo čudno i u državi Hrvatskoj neuobičajeno.
I ja se još moram dotaknut jedne stvari koja mene kopka malo, to sam pitala i ministricu u jednoj prilici, pa je ona to otklonila od sebe kao da se to ministarstva uopće ne tiče, ali šumom i šumskim zemljištem u Hrvatskoj gospodare Hrvatske šume i to kao tvrtka od posebnog interesa temeljem ovog istoga Zakona o šumama, ali to je državno zemljište, to nije njihovo zemljište, oni gospodare s njim. I ovdje ću se osvrnuti na jednu presudu Visokog upravnog suda koji je ukinuo odluku Hrvatskih šuma o pokretanju postupka prinudne naplate s osnove korištenja šumskog zemljišta evidentiranog u ARKOD sustavu.
Ocjenu zakonitosti tražila je Udruga hrvatski krški pašnjaci, a inače riječ je o tužbama koje su podnesene protiv 500 hrvatskih poljoprivrednika koji su koristili te površine za pašerenje godinama. Što su napravile Hrvatske šume? Dale su sebi za pravo da kao uvjet za dobivanje nove koncesije uvjetuju plaćanje nečega gdje je već nastupila zastara. Naravno da oni nemaju nikakav pravni akt, nema zakona, podzakonskog akta na koji se mogu osloniti i u kojem oni imaju uporište za tako nešto, ali su rekli, pa čuj sad il ćeš ti nama to sve retrogradno platiti ili te brišemo iz ARKOD-a, znači klasična ucjena, reketarenje što od jedne državne tvrtke od javnog značaja ipak ne bi trebali i ne očekujemo, ne bi trebalo bit. Budući da se nisu dali Hrvatski krški pašnjaci su znači dobili presudu i sada će se isplatit milijuni iz državnog proračuna. Ministrica to nekako otklanja od sebe, nema to veze s ministarstvom to su Hrvatske šume, to je agencija, to je ovaj, to je onaj, lijevi, desni, peti, šesti, no činjenica je da će se to isplatiti iz državnog proračuna. I u principu činjenica je država na temelju površina upisanih u ARKOD formirala i financijsku omotnicu s Europskom komisijom, pa što je bilo više upisanih tih površina bila je veća i financijska omotnica.
Dakle, cijeli dan govorimo o poljoprivredi, o poljoprivrednicima pa nas uvjeravaju kako je dobro, kako je super, kako je poljoprivrednicima danas puno bolje, kako se vodi briga, kako ovo, a šta je ovo onda, kakvo je to ponašanje Hrvatskih šuma koje je čak palo i na Visokom upravnom sudu što znači da su protupravno radili na štetu hrvatskih poljoprivrednika? Pa se onda bavite u Hrvatskoj poljoprivredom, a manje-više sve je protiv vas.
Al evo, evo ja isto pozivam državnog tajnika da nam malo pojasni taj čl. 51. koji, evo mi, mi ga doživljavamo na taj način i naravno ne možemo ovaj zakon, ne možemo glasati za njega, al možda smo mi u krivu, pa evo tu smo, nema nas puno, al smo očigledno zainteresirani za ovu materiju, pa ako imate hrabrosti izađite i objasnite, hvala.
Sanader, Ante (HDZ)
Slijedi rasprava u ime Kluba zastupnika HSLS-a i nezavisnog zastupnika Vladimira Bileka, poštovanog Darka Klasića.
Klasić, Darko (HSLS)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče HS.
Uvaženi državni tajniče, poštovane kolegice i kolege.
Zemlja koja se diči da je pod šumom 49,3% kopnene površine države ili 2 milijuna 759 tisuća 39 hektara šuma gdje same šume sa normalnim gospodarenjem ostvaruju 2% prirodnog prirasta kvalitetne drvene građe tj. prevedeno šume same po sebi uz racionalnu i nadziranu sječu mogu ostvarit prihod od 2% godišnje. Unatoč, unatoč tome naše šumarstvo i drvena industrija uz sve potpore države ostvaruje svega 1,37% BDP-a. Istovremeno finsko šumarstvo uprihoduje 4% BDP-a nacionalnih prihoda iako je njihova drvena građa znatno nekvalitetnija, uglavnom crnogorica i breza.
Svjedoci smo zadnjih godina velike sječe šuma od Like do Slavonije, kao što se i vidi iz Godišnjeg izvještaja Hrvatskih šuma gdje je povećana sječa tj. iskorištenost drvenih zaliha u 10.g. porasla skoro za 50%. Velika hrvatska industrija namještaja uglavnom je zatvorena u zadnja dva 10-ljeća, te je proizvodnja namještaja danas u Hrvatskoj svedena uglavnom na obrte ili male i srednje tvrtke. Gospodarenje našom postojećom drvenom masom baziralo se na prodaji i izvozu osnovne drvene sirovine poput afričkih država koje u bescjenje prodaju svoja prirodna bogatstva, a uvoze gotove proizvode.
Hrvatske šume kao javno poduzeće za gospodarenjem šumama i šumskim zemljištem u RH dobile su povjerenje svih nas građana da gospodare našim prirodnim bogatstvom u najboljem interesu građana Hrvatske i to im treba omogućiti kvalitetnijim reguliranim zakonima. Ekološki usmjeren način upravljanjima šumama i dobro ekološko stanje šuma preduvjet su za ostvarenje prava na zdrav život i zdrav okoliš, kao i opstojnost naših šuma. To znači da je potrebno s osobitom pažnjom pristupiti povećanju investicijskih projekata i planiranju sve većeg broja infrastrukturnih građevina na šumi i šumskom zemljištu u vlasništvu RH izvan obuhvata građevinskog područja i ta regulativa treba sigurno biti dobro izbalansirana kako se ne bi zaustavile investicije, ali i kako bi se spriječila potencijalna devastacija šuma ili šumskog zemljišta. Prvo što bi trebalo uzimati u obzir su bespravne sječe odnosno krađe šuma i šumskih proizvoda tj. drvene mase i trupaca. Veliki problem u gospodarenju šumoposjednika su imovinskopravni odnosi. Mali šumoposjednici obavljaju bespravnu sječu jer ne mogu riješiti vlasništvo, u vlasničkim papirima se vode vlasnici koji su pokojni 10-ljećina. Neke šume i šumska zemljišta vrijede manje nego što bi koštala uspostava urednog vlasništva, katastar i gruntovnica nisu usklađeni po pitanju takvih i sličnih čestica. Čestice pašnjak, livada, dvorište, oranica na kojem također postoje drva zalihe to su zapuštene čestice, 20, 30, 40.g. na kojima se stvorila šuma, ali te čestice ne spadaju u Zakon o šumama, a na njima se također odvija sječa i izrada.
Navest ću par konkretnih primjera na pojedine članke koje bi trebalo dodatno razjasniti o ovom prijedlogu zakona kako bi on bio što bolji.
U obrazloženju čl. 3. kojima se mijenja čl. 28. dodaje se st. 11., predlaže se izuzeće od izvanredne revizije u šumama malih i srednjih šumoposjednika. Mišljenja sam da bi ovo izuzeće trebalo odrediti prema površini, uzimajući u obzir da srednji šumoposjednici gospodare sa 20 do 300 hektara šume, što se ne može smatrati malom površinom.
U čl. 4. kojima se mijenja čl. 29. st. 3. se predlaže promjena naziva tijela zaduženog za odobravanje osnove područja navedeno je kako bi ovim izmjenom trebalo definirat da članovi povjerenstva budu isključivo ovlašteni inženjeri šumarstva odgovarajućeg stručnog smjera. Ovo je isključivo predloženo da se zaštite ovlašteni inženjeri šumarstva, što nije u redu prema ljudima koji nisu mogli ostvarit ovlaštenje. U Hrvatskim šumama postoje inženjeri koji rade takve i slične poslove, a nisu ovlašteni inženjeri nama potrebni za takvim pravilnicima.
Osnova područja treba se vezati uz zahtjev strateškog planiranja šumarstva, a RH uz izuzetak one iz 2003.g. nema Nacionalnu strategiju za šume, niti Nacionalni program za šume.
Uz predložene izmjene u čl. 4. ovog akta kojim se u čl. 29. st. 2. kojim se reguliraju troškovi izrade, obnove ili revizije šumskogospodarskih planova i troškova rada povjerenstva dodaje novi podstavak 7. Upitno je na koji se korisnik ovaj podstavak odnosi s obzirom da su prethodni podstavci obuhvaćeni pravne osobe, ustanove, male i srednji šumoposjednici i javni šumoposjednik? Mišljenja sam da bi ovo također trebalo biti regulirano prema veličini površine i drvnoj zalihi, pravna osoba neka sama snosi troškove, neka sama izrađuje osnovu gospodarenja šumama, a koju kontrolira resorno ministarstvo.
Kako se čl. 12. ovog akta proširuje obuhvat objekata za koji je temeljem čl. 51. moguće osnovat pravo građenja za planiranu svrhu, te se istim obuhvaćaju igrališta na otvorenom s pratećim građevinama i građevinama posjetiteljske infrastrukture u zaštićenom području prema posebnim propisima iz područja zaštite prirode uz obrazloženje kako se isto predlaže temeljem prijedloga Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine kako bi se investitorima olakšalo rješavanje imovinskopravnih odnosa, upitno je o kojima se investitorima i objektima radi. Kada se čl. 12. ovog akta proširuje obuhvat objekata za koji je temeljem čl. 51. moguće osnovati pravo građenja za planiranu svrhu, te se istom obuhvaćaju igrališta na otvorenom s pratećim građevinama i građevinskim posjetiteljskim infrastrukturama u zaštićenom području prema posebnom propisu iz područja zaštite prirode uz obrazloženje kako se istim predlaže temeljem prijedloga Ministarstva prostornog uređenja, kako bi se rješenje, kako bi se investitorima olakšalo rješavanje imovinskopravnih odnosa upitno je o kojim se investitorima i objektima radi. U članku 12. predloženo je brisanje stavka 2. članka 51. važećeg zakona. Upitno je znači li isto da će šuma i šumsko zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske koji su u prostornom planu u obuhvatu građevinskog područja ili izdvojenog građevinskog područja za koje nije pribavljeno mišljenje Ministarstva poljoprivrede na prostorni plan moći izdvojiti iz šumogospodarskog područja.
Izražena je bojazan kako će u praksi isto doprinijeti daljnjoj prenamjeni šumskog zemljišta zapravo je relevantni investitor u takvom području trebao bi biti Republika Hrvatska i javne ustanove kojima upravlja tim područjem, u suprotnom bi moglo doći do zlouporabe.
Zaključno zakon je sigurno iskorak u dobrom smjeru koji nastoji odgovarajuće regulirati ovo osjetljivo područje, ali uz usvajanje odgovarajućih primjedbi je nešto što sigurno treba podržati.
Hvala.
Sanader, Ante (HDZ)
Slijedi rasprava u ime Kluba zastupnika Socijaldemokrata poštovanog Domagoja Hajdukovića.
Hajduković, Domagoj (Socijaldemokrati)
Hvala lijepo.
Evo malobrojne kolegice i kolege koje još zanima ova tematika. Dakle, danas uz poljoprivredu raspravljamo i o izmjenama i dopunama Zakona o šumama i još jednima izmjenama i dopunama zakona na čije nedostatke smo već ovdje više puta govorili a koje se događaju već čini mi se na pokretnoj traci ne uvijek nužno i isključivo u službi usklađivanja našega prava sa europskom pravnom stečevinom.
Stječe se dojam da kada nemamo ideja, kada ne znamo šta bi onda ćemo malo izmijeniti, dopuniti Zakon o šumama, možda ćemo još nešto ugraditi dodatno ali na kraju dana rezultat je da se naš sustav gospodarenjem šuma ne unapređuje radikalno.
Prema Ustavu Republike Hrvatske šume i šumska zemljišta su dobra od posebnog interesa i to ćemo da i vladajući, ali i mi iz oporbe nećemo zaboraviti. Dakle, ponavljali smo svaki put kad se spominju šume u našoj Domovini da one zauzimaju skoro 50% kopnene površine i da se na njih naslanja 10% stanovništva, sada možda i više novim popisom, odnosno smanjenjem broja stanovnika nije jasno koliki je to točno broj.
Ovim izmjenama i dopunama pokušava se umanjiti dio tih nedostataka i to ćemo naravno pozdraviti. Evo kolega Šašlin će biti sretan sada što ću reći da su neke stvari u zakonu pozitivne. Tako se licenciranim izvoditeljima šumarskih radova propisuje rokove unosa podataka o doznačenim stablima, izdanim teretovnicama, odnosno popratnicama u registar rada i učinkovitije i brže kontrole izvršenih radova. Omogućuje se sudjelovanje javnog šumoposjednika u proglašenju urbanih šuma koje predstavljaju određeni otklon naspram redovitog gospodarenja koje se provodi u šumama i šumskim zemljištima u vlasništvu RH.
Malim šumoposjednicima se omogućuje da podnose zahtjeve za doznaku stabala Ministarstvu poljoprivrede što je itekako važno jer ono prema članku 68. važećeg zakona ima obavezu financiranja doznake stabala malim šumoposjednicima pa stoga i dužnost kontrole dokumentacije kojom isti dokazuje pravo na podnošenje zahtjeva te se time skraćuje postupak doznake i izbjegava suvišno administriranje. Govorili smo o zakonu prije, o suvišnom administriranju. Evo ovdje ga ipak amortiziramo. Predviđa se sukladno odredbama posebnih propisa iz djelokruga zaštite prirode donošenje dozvola za krčenje degradiranih oblika šume radi očuvanja stanišnih, pardon tipova i staništa vrste od interesa za EU čime se zapravo usklađujemo sa posebnim propisima iz djelokruga zaštite prirode. Inzistira se na usklađenosti načina upotrebe sa podacima u katastru šuma i šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske, regulira se parcelizacija šumskog zemljišta, regulira se mogućnost zakupa šumskog zemljišta na primjer za pašarenje gospodarske djelatnosti itd.
To su sve dobre stvari. I volio bih kad bih još duže mogao govoriti o dobrim stvarima, međutim imaju stvari koje izazivaju sumnju. Ono što izaziva sumnju je da iz šumskog gospodarskog područja Republike Hrvatske rješenjem se može izdvojiti šuma i šumsko zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske izvan granica građevinskog područja u svrhu izgradnje i održavanje infrastrukture, te vodnih građevina na temelju lokacijske dozvole i potvrđenog geodetskog elaborata uz mogućnost prenošenja prava vlasništva.
Prvo pitanje kome ćemo to prenositi vlasništvo i za što jer poučeni iskustvom znamo da je ovo često bilo predmet zlouporabe. Dakle, kome ćemo prenositi vlasništvo? Privatnoj osobi, tvrtci ili tvrtkama u vlasništvu RH. To bi bilo potrebno jasno propisati hoće li vlasnik onda i hoće li mogućnost prenošenja vlasništva biti samo recimo Hrvatskim cestama, Hrvatskim autocestama, Hrvatskim željeznicama ili to mogu biti neke treće tvrtke ili neki treći pojedinci.
To nije definirano i bojimo se da je na pomolu još jedna otimačina hrvatskih dobara kao prije dvadesetak godina kada se upravo u ministričinoj županiji, dakle Dubrovačko-neretvanskoj pod parolom provođenja, pardon prevođenja devastiranih šumskih površina u dugogodišnje nasade vinove loze izvršila privatizacija na mala vrata šumskih zemljišta u more u čarobnim uvalama u kojima sada stoje pazite sad kušaonice vina i ulja, kolibe za alat sa nekoliko luksuznih soba i bazenima za koje je prema nekim informacijama Republika Hrvatska prijavila Europskoj komisiji sa kompletnom dokumentacijom i foto dokumentacijom jer za razliku od Zakona u Republici Hrvatskoj europskim zakonima nema zastare. Stoga ono što mi smatramo ključnim da bi uopće razmotrili podržavanje ovakvog zakona jest definiranje točno, znači kome se može prenijeti i za koju točno namjenu vlasništvo kako bismo mogli podržati ili ne podržati ovaj zakon.
Dakle, ako se radi o tvrtkama u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske, dakle govorimo o prometu, vodoregulaciji itd. onda bi to mogli podržati. Ovako nejasna definicija može poslužiti da opet gledamo kako će niknuti kušaonice vina i ulja, kolibe za alat sa bazenima i luksuznim sobama itd.
U Šumarskom listu broj 11, 12 koji je izašao krajem 2023. godine profesor iz Šumarskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu, Saša Bogdan, Ida Katičić Bogdan i Martina Temunović pod naslovom o korištenju inozemnog šumskog reprodukcijskog materijala za obnovu domaćih sastojina hrasta lužnjaka iz perspektive kenetičara, iznose ozbiljne sumnje da su Hrvatske šume d.o.o. Zagreb u 2023. godini pod izlikom nedostatka uroda žira nabavile velike količine šumskog reprodukcijskog materijala iz inozemstva za obnovu sastojina hrasta lužnjaka. Kako navode spomenuti autori prema neslužbenim su komunikacijama kao izvori unešenog šumskog reprodukcijskog materijala su se spominjale prevencije, pardon provenjencije iz Mađarske, Rumunjske i Francuske, a da su nabavljene sadnice i žir iz Mađarske. Kao vrsni genetičari smatraju da postupak odlučivanja o nabavi i korištenju šumskog reprodukcijskog materijala primijenjen prošle godine nije odgovarao nekim temeljnim stručnim postavkama te da primjena praksa, primijenjena praksa postavlja visoki rizik za očuvanje jedinstvenosti i bioraznolikosti i produktivnosti naših sastojina hrasta lužnjaka. Navodi se da je prošle godine prvi put u povijesti nabavljena velika količina šumskog reprodukcijskog materijala iz inozemstva bez ikakvog promišljanja, bez utvrđivanja njegove kvalitete i bez stručno utemeljenog opravdanja za njegovim korištenjem u okolišnim uvjetima naših sastojina. Je li to sve istina, što Ministarstvo poljoprivrede kao krovna ustanova odnosno vi, ja bih to volio pitati ministricu koje nema, kao skupština što ste poduzeli po tom pitanju i znate li uopće išta o ovoj ugrozi naših nadaleko svjetsko poznatih šuma slavonskog hrasta. Kada govorimo o predmetnom zakonu, ja bih volio znati odgovore na ova pitanja također jer na kraju dana trebali bi i štititi naše posebnosti posebice nadaleko poznati hrast lužnjak iz Slavonije i sad dolazimo do onoga o čemu smo pričali gotovo cijelo jutro, a to je potreba kontrole. Naši zakoni iako nisu savršeni u većini slučajeva nisu ni loši ali ono gdje padamo je provedba i kontrola. Hoćemo govoriti o poticanjima evo, hoćemo govoriti o nabavi šumsko reprodukcijskog materijala, hoćemo govoriti o ne znam studijama naručenima od Geodetskog fakulteta itd., itd. Da nam nema europskog tužitelja ne znam koliko bi toga otkrili sa novim državnim odvjetnikom sumnjam da ćemo pola od ovakvih stvari otkrivati. Ali evo na ovo upozoravaju i sami znanstvenici koji su zabrinuti i za naše šumsko naslijeđe u smislu genetike. Tako da volio bih čuti evo državni tajniče i odgovore na ova pitanja. Na kraju dana zbog određenih dvojbi u samome zakonu, u ovome ga čitanju nismo spremni podržati. Nadamo se da ćete čuti naše kritike kao i kritike još nekih kolegica i kolega koji su raspravljali da ne ponavljam sporne članke i da ne ponavljam kritike koje su već izrečene. Nadam se da ćemo do drugog čitanja dobiti puno kvalitetniji tekst koji ćemo onda moći i razmotriti te podržati. Hvala.
Sanader, Ante (HDZ)
Slijedi rasprava u ime Kluba zastupnika HDZ-a poštovanog Stipana Šašlina.
Šašlin, Stipan (HDZ)
Hvala gospodine potpredsjedniče.
Poštovani državni tajniče, kolegice, kolege. Pa evo ja ću u svom ovom izlaganju pokušati se držati merituma odnosno ovih samih izmjena Zakona o šumama. Kasnije ćemo nešto govoriti općenito o stanju u šumama i tako, jel. Jer Zakonom o šumama temeljni je akt iz područja šumarstva kojim se uređuje uzgoj, zaštita, korištenje i raspolaganje šumom i šumskim zemljištem kao prirodnim bogatstvom, a s ciljem održavanja biološke raznolikosti te osiguranja gospodarenja na načelima gospodarske održivosti, socijalne odgovornosti i ekološke prihvatljivosti kao i financiranje iz naknada za korištenje opće korisnih funkcija šuma. Na površinama šuma i šumskog zemljišta u vlasništvu RH, planiraju se brojni infrastrukturni zahvati sukladno odredbama mjesno nadležnih prostornih planova. Pojedini projekti su od iznimne važnosti za RH kao što su autoceste, ceste, željezničke pruge, vodne građevine i drugi. Najveći dio tih istih planira se zbog svojih karakteristika izvan granica građevinskog područja. Imajući u vidu važeći zakonski okvir, pravne osobe koje upravljaju navedenom infrastrukturom, nisu u mogućnosti izvršiti upis promjene pravnog statusa odnosno izvršiti upis vlasništva na iste. Da bi se to omogućilo potrebito je zakonodavnim okvirom urediti postupak izdvajanja nekretnina iz šumsko gospodarskog područja RH te rješavanje imovinsko pravnih odnosa odnosno omogućiti promjene pravnog statusa za iste. Stoga se upravo ovim zakonom omogućuje da se šume i šumsko zemljište izvan granica građevinskog područja u vlasništvu RH, a u svrhu izgradnje i održavanje infrastrukture te vodnih građevina na temelju lokacijske dozvole i potvrđenog geodetskog elaborata, mogu izdvojiti iz šumsko gospodarskog područja, uz mogućnost prenošenja prava vlasništva, o čemu odlučuje nadležno odnosno Ministarstvo poljoprivrede. Isto tako korištenjem nedrvnih šumskih proizvoda predstavlja sve važniji segment u razvoju ruralnih područja RH. U razdoblju između isteka pa do odobrenja obnovljenog ili revidiranog ili novog šumsko gospodarskog plana potrebno je također omogućiti korištenje nedrvnih šumskih proizvoda u skladu sa potrebama kako bi se bez obzira na administrativno donošenje šumsko gospodarskog plana, kontinuirano moglo koristiti nedrvne šumske proizvode uz poštivanje propisa iz područja zaštite prirode. Isto tako licencirane izvoditelje šumskih radova u šumama privatnih šumoposjednika potrebno je obvezati da u propisanom roku od izvršene doznake stabala odnosno izda… izdavanja teretnog lista odnosno popratnice unose u registar podatke o doznačenim stablima i podatke s izdatim teretnih listova ovim zakonom se propisuje da se ti dokumenti odnosno popratnice izdaju u roku od 24 sata od izvršenja doznake stabala odnosno izdavanja teretnog lista odnosno popratnice.
Predmetna odredba ponajprije je potrebna radi učinkovitije i brže kontrole izvršenih radova. Bilo je to i prije, ali se nije u roku 24 sata izdavalo nego je to bilo po zatvaranju radilišta odnosno kad je jel razduživala se, razduživala se drvna masa i za jel.
Sukladno važećem zakonodavnom okviru prema površini šuma i šumskog zemljišta privatni šumoposjednik može biti, imamo dvije kategorije, znači mali šumoposjednik sa površinom šuma do 20 hektara i srednji šumoposjednik sa površinom od 20 do 300, 300 hektara šume.
Ono što se regulira ovim zakonom to je da mali šumoposjednici zahtjev za doznaku stabala podnose Ministarstvu poljoprivrede odnosno ministarstvo odobrava s obzirom da je ministarstvo i dužno odnosno plaća troškove, troškove doznake dok srednji šumoposjednici koji imaju kažem do, od 20 do 300 hektara podnese zahtjev za doznaku stabala licenciranom izvoditelju šumskih radova jer ustvari oni sami plaćaju i sami snose te troškove same, same doznake.
Poradi neusklađenosti načina uporabe nekretnina u odnosu na kulturu katastarske čestice također je neophodno pristupiti sustavnom radu na usklađivanju istih na način da se osobama koje gospodare ili koriste šumu i šumsko zemljište u vlasništvu RH propiše obveza predaje zahtjeva nadležnom uredu za katastar za promjenom načina uporabe nekretnina. Predmetna odredba omogućuju učinkovito usklađivanje načina uporabe nekretnina. Promjena kulture katastarskih čestica u šumu ili šumsko zemljište uključujućih, uključenih u šumsko gospodarsko područje RH i predstavlja značajan iskorak poradi vođenja evidencija šuma i šumskog zemljišta.
Isto tako, Člankom 54. onemogućuje se dioba šumskog zemljišta na katastarske čestice površine manje od, od 1 hektar osim u slučajevima radi izdvajanja šumskog zemljišta radi izgradnje infrastrukturnih i drugih građevina formiranja katastarskih čestica radi osnivanja prava građenja u slučajevima nasljeđivanja kao i postupcima razvrgnuća suvlasničkih zajednica.
Ovim izmjenama zakona neophodno je detaljnije propisati i mogućnost zakupa šumskog zemljišta o čemu sam nešto govorio i ranije u vlasništvu RH i predmetnom promjenom zakonodavnog okvira omogućit će donošenje provedbenog propisa odnosno pravilnika kojim će se pobliže propisati postupak davanja u zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu npr. radi efikasnije dodjele zemljišta poljoprivrednicima u svrhu pašarenja i slično.
Najveća i najznačajnija promjena u svemu tome je da gospodarski program praktički postaje dio ponude na javnom pozivu za davanje u zakup šumskog zemljišta i na temelju gospodarskog programa koji sadrži osnovne podatke o podnositelju ponude, vrsti, djelatnosti kojom se namjerava baviti na zemljištu koje je predmet zakupa, podatke o planiranim investicijama, podatke o novom zapošljavanju te tablični prikaz planiranih primitaka i izdataka, na temelju svega toga praktički će se moći transparentnije i kvalitetnije to zemljište davati zainteresiranim zakupcima.
Predmetne izmjene predstavljaju značajna iskorak u zakonodavnom okviru koje određuje područje zakupa šumskog zemljišta, a sve u cilju učinkovitijeg provođenja postupka davanja u zakup koji ima za posljedicu smanjenje depopulacija, depopulacije stanovništva u ruralnim područjima Hrvatske.
Vezano za ove izmjene je i ovo što je gospođa Ahmetović spomenula vezano za mogućnosti ograđivanja tih površina. Tu bi i ja predložio da se u onome članku, mislim da je 59. doda jedan stavak da se znači i druge vrste ograda mogu planirat sukladno gospodarskom programu jer vi ste napisali gospodarski program i ako vam je program praktički odobren, ako se radi ne znam o pašarenju odnosno uzgoju crne slavonske svinje itd. normalno da ne možete samo električni pastir nego morate imati dapače čak dvije ograde itd. jel, tako da to se može regulirati kažem u ovom odnosno do drugog čitanja ovim novim izmjenama jel.
Nadalje, neophodno je rasteretiti pravne i fizičke osobe koje su obveznici plaćanja naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma. Obveze i dostave obras… obračuna naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma te je to ovim zakonom i učinjeno brisanjem potrebe za propisivanjem obrasca što predstavlja mjeru administrativnog rasterećenja poslovnih subjekata.
I na kraju, putem ovih izmjena i dopunama zakona osigurava se prilagodba hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura kao službene valute u Hrvatskoj na način da se novčani iznosi u kunama zamjenjuju onima u eurima.
Evo toliko, hvala.
Sanader, Ante (HDZ)
Slijede pojedinačne rasprave, prva je poštovane Katarine Peović.
Peović, Katarina (RF)
Pa dobro moram priznati da ne znam koliko ima pretjerano smisla uopće raspravljati ako se rasprava vodi na način da postavljamo pitanje ministarstvu, a ministarstvo odbija odgovoriti na to pitanje, ako smo mi u krivu državni tajniče imali ste više nego jednu priliku odgovoriti nam i reći nam da nismo u pravu, da brisanje Članka 51. stavka 2. nije opasno ili se ne briše ili ga stavljate u neku drugu formu, ali vama nije očito u interesu odgovarati na zastupnička pitanja, a što biste i odgovarali kad zapravo paljba s ove strane dolazi samo od rijetkih i to jest problem. Uistinu je problem. Zašto? Zašto šta se brisanjem Članka 51. stavka 2. i ovim opasnim dodatkom čl. 51.a zapravo, ponovit ću radi ono što bi svima nama trebalo biti neprihvatljivo, a to je da se briše ministarstvo kao jedan zaštitni mehanizam i mišljenje ministarstva kao zaštitni mehanizam i brana prema agresivnim šerifovskim okrutnim kapitalističkim „poduzetničkim“ projektima koji kao sada recimo primjerice u Valkanama privatni interes stavljaju ispred interesa stanovništva u Puli, to se sada trenutno zbiva. A ovo je članak koji ste novi namijenili i ovaj koji ste odlučili izbrisati ide upravo u tom smjeru da omogući šerifima lokalnim da krče šume mimo ministarstva koje bi tu trebalo bit brana takvom djelovanju, mimo interesa i zaštite Hrvatskih šuma kojima bi trebalo biti u interesu zaštita Hrvatskih šuma prije svega, al vidim da se ovdje uglavnom stavlja interes malih poduzetnika, pa brisanje ne znam ovih kako se kaže parafiskalnih nameta sve te mitologije koje smo prihvatili kao normalne. Kao da te parafiskalne namete nismo trebali koristit u neku svrhu koja je opće korisna kako sam naziv tog parafiskalnog nameta i kazuje, ali ono što vi radite ponovit ću samo jednom i tu ću završiti jer nema pretjerano smisla voditi raspravu na ovaj način. Vi mislite riješiti se bilo kakve obveze kao Vlada da dajete mišljenje kad se izdvaja iz tzv. šumsko gospodarskog područja određena šuma i daje se privatnom investitoru ili lokalnoj zajednici koja će prekrčit tu šumu u korist nekog privatnog investitora što se sad zbiva u Puli i mislite jednostavno brisat najvažniji dio tog zakona koji je ministarstvo stavljao kao branu i zapravo perjanicu obrane javnog interesa, interesa javnog dobra.
Ali zašto se tome čuditi kad ste donijeli Zakon o pomorskom dobru koji će nakon što smo investitoru Šolaku dali da izgradi hotel mimo interesa stanovništva u Puli preko devet tisuća ljudi je protiv toga, pa smo mu onda sada mimo interesa i mišljenja Hrvatskih šuma i ministarstva ove HDZ-ove vlade omogućili da grad mu posiječe teritorij. Znači na moje izlaganje u HS-u je investitor dao odgovor da je to grad krčio šumu, a kaže ja sam u svojem dijelu još malo očistio, drugim riječima više je reko u svom demantiju na mene nego šta sam ja uopće rekla u svojem izlaganju. Rekao je ne samo da ja krčim na svom privatnom posjedu kojeg je dobio preko pljačkaške pretvorbe i privatizacije isto tako ozakonjenje bezakonja nego sad i Grad Pula mu krči na onom dijelu koji je javna površina da bi se izgradile stazice i putići koji će dovesti do čega, znači do plaže.
A onda ste, to nije vaše ministarstvo, ali ste koordinirani, znači Zakonom o pomorskom dobru omogućili Šolaku da dobije koncesiju jer ste cestu prenamijenili u pomorsko dobro. Ne vi ok, Zoričić, ali svi spadate zapravo u istu u istoj ste funkciji interesa i obrane privatnog interesa nad javnim.
Pa ću ja samo još jednom pročitati, dakle ono što ste ovdje rekli, Hrvatske šume sudjeluju u donošenju prostornih planova stoga nije potrebno mišljenje ministarstva. Nevjerojatno je da se mišljenje ministarstva smatra nepotrebnim, a to vam je rekla i pučka pravobraniteljica koja vam je postavila pitanje kakav je to investitor u čiju se korist misli, kao rekli ste to je nekakvo rasterećenje administrativno da se preskače ministarstvo. Kakav je to interes, kakav je to interes privatnog investitora ili bilo koga koji misli da je mišljenje ministarstva redundantno odnosno da je to administrativno rasterećenje? Pa samo vi administrativno rasteretite nas sve od države, al to je ono što bi zapravo tržišni fundamentalisti htjeli da se država izuzme iz svega, da se sve liberalizira i da se sve stavi na tržište gdje će vaši puleni koji sad imaju državno odvjetništvo u svojim rukama, a imali su ga i prije jednostavno određivati tko je i ko ima pravo kupati se, ko ima pravo na plažu, tko ima pravo na šumu, tko ima pravo na život.
Aktivisti, vratio se Valter u Puli, rade drugim riječima posao koji biste vi trebali raditi. Sramotno je da nemate potrebe niti odgovoriti na nekoliko zastupnika koji su postavili pitanje brišete li čl. 51. st. 2., ne znam koja je svrha uopće rasprave u HS-u ako se one svode na ovakav tip razgovora. Ali naravno da nećete odgovoriti jer je vaš savjetnik na Odboru za zakonodavstvo meni rekao ono što vas na neki način raskrinkava, a to je kaže to je administrativno rasterećenje. I tu onda se vidi što vi mislite da je država, država je opterećenje, ako je ovo rasterećenje onda je država evidentno za vas opterećenje jer vi niste država, vi ste zapravo samo produžeci privatnih interesa, vi ste lobisti.
Vi ste donijeli Zakon o lobiranju odnosno u prvom čitanju donijet ćemo u drugom, sigurno će bit izglasano, dovoljno je ručica, vi mislite da je lobiranje politika. Al lobiranje za koga ili što? Pa ne za javni interes, ne za javno dobro. Vama je lobiranje za privatne interese ono što država treba raditi i tako vi mijenjate zakone.
Uglavnom, nadam se da će nešto od ovih prigovora doći do vas, iznenađena sam da je i dio koalicijskih partnera vaših ovdje reklo ipak nešto protiv toga da brišete čl. 51. st. 2. i da unosite ovaj čl. 51.a, pa će možda iz njihovih ušiju doći do vaših, iz njihovih usta doć do vaših ušiju pa ćete možda nešto ipak i napraviti.
Sanader, Ante (HDZ)
Slijedi pojedinačna rasprava poštovanog Stipana Šašlina.
Šašlin, Stipan (HDZ)
Hvala g. potpredsjedniče.
Pa kao što sam rekao u ime kluba kad sam govorio malo ću pokušati u ovom svom izlaganju reći nekoliko stvari o statistici odnosno općenito o šumama u Hrvatskoj kako bi se stvorila slika jer imam doista imam dojam da saborski zastupnici ovdje nazočni jednostavno nemaju, nemaju pravu sliku, nemaju prava saznanja o tome, a vjerojatno onih kojih nema ovdje imaju još manje tih saznanja, pa zato možda i nisu tu ali i zbog opće hrvatske javnosti mislim da je dobro reći što to u stvari jesu i što predstavljaju šume, šume u Hrvatskoj. Kao što je već nekoliko puta ovdje rečeno, znači šume u Hrvatskoj se prostiru na preko 50% površine cjelokupne površine RH, a to je negdje preko 2,75 milijuna hektara. To je negdje oko 300 milijuna kubika odnosno tona drvne, drvne mase u, u ukupnom, ukupnom iznosu. Svake godine Hrvatske šume prirašćuju negdje oko 8 milijuna tona drvne, drvne mase. To je otprilike ekvivalent negdje oko 2,5 milijuna tona nafte. Šume u RH iz atmosfere povuku godišnje negdje oko 2,5 milijuna tona ugljika. Zadrže negdje oko 17 milijuna tona prašine, proizvedu negdje oko 5 milijuna tona kisika, sprječavaju bujice i da ne nabrajam sad sve ostale opće korisne funkcije šuma koje, koje u Hrvatskoj, koje u Hrvatskoj ali općenito u Europi i svijetu su korisne. Za razliku od velikog dijela Europe Hrvatska ima tu sreću i blagodat da ima veliku većinu odnosno preko 70% sastojina koji se mješovite sastojine i koje su kao takve ujedno i najstabilnije, najotpornije i najkvalitetnije, možda nisu baš uvijek i najkvalitetnije ali su sigurno najstabilnije i to je, to je, to je sigurno, sigurno dobro. Nešto bih rekao već kad govorim o tome, o šumama, nešto i o osnovnim oblicima šuma u Hrvatskoj jer i tu se stvaraju velike zablude, velike jednostavno neznanja ljudi kad vide negdje pored autoceste posječenu veliku površinu 10-ak ili 15 hektara šume, onda misle da je napravljen nekakav ekocid odnosno da je to, da je to zadiranje u šumu, a u stvari ne shvaćaju da se radi o regularnim jednodobnim sastojinama kojima je to u stvari osnovni način obnove, prirode obnove, jel ne znam oplodna sječa kroz tri sijeka itd. Jednostavno nakon 10 godina kad se posječe dovršni sijek, ta ta površina izgleda ogoljena, a u stvari na njoj se nalaze milijuni mladih sadnica žira itd. jel. Da je to jedino. Drugi oblik odnosno najznačajniji oblik šuma u Hrvatskoj su preborne šume koje za razliku od jednodobnih ne mijenjaju svoj oblik često. Dapače one izgledaju uvijek isto jer svakih 10-ak godina ulazite u njih i iznosite ona najkvalitetnija odnosno najstarija stabla koja su zrela, koja se trebaju uklonit. Treći, treći oblik šuma su mediteranske šume koje nemaju možda tako značajnu drvnu masu i ekonomsku vrijednost ali imaju kudikamo veću općekorisnu funkciju i četvrti oblik su vam plantaže i kulture koje se nalaze uglavnom u ravničarskim područjima uz velike rijeke Dunav, Dravu itd., u močvarnim područjima itd. Toliko, toliko ovaj o nekim općenitim, općenitim ovaj stvarima o šumama.
Na žalost ove prošle godine smo imali jednu veliku tragediju, jednu veliku ekološku ja bih rekao čak katastrofu, na području Slavonije odnosno u spačvanskom bazenu, ovaj dogodilo se strašan vjetrolom kakav nije zabilježen nikada u povijesti hrvatskih šuma. Preko 4 milijuna kubika i to najvrjednijih jednodobnih sastojina hrasta lužnjaka i poljskog jasena leži doslovno na zemlji povaljano, drvna masa uništena dobrim dijelom i upravo zahvaljujući naporima Hrvatskih šuma kao javnog poduzeća, na neki način jednim centraliziranim načinom upravljanja odnosno koncentracijom i ljudstva i tehnike, pokušava se u ovim trenutcima izvući što je god moguće više te drvne mase kako bi se spriječile još veće štete odnosno veliko propadanje, evo ne znam mušice cerambiksa i ostalih nametnika štetnika koji će tu drvnu masu ukoliko se ne izvuče na vrijeme jednostavno obezvrijediti i, i na neki način totalno, totalno uništiti jel. Zašto, zašto to sve skupa, skupa pričam? Zato da ljudi jednostavno dobiju svijest da dobiju sliku koliko su šume u Hrvatskoj složen ekološki sustav, koliko je upravljanje šumama osjetljivo i koliko svaka greška u šumarstvu praktički ima dalekosežne posljedice. Po stotinjak godina vrijednu sastojinu ako pogriješite u, u ovome oplodnoj sječi odnosno prirodnoj obnovi sastojina jednostavno posljedice su stogodišnje. To nije kao u poljoprivredi ako vam nije uspio kukuruz ove godine, preorete parcelu i posijete na godinu žito i nema problema. U šumama su to vrlo, vrlo osjetljivi ovaj i zato tu struku imam osjećaj da jednostavno ona nije dovoljno možda niti, niti percepcija te struke nije dovoljno zastupljena u Hrvatskoj. Jednostavno bi trebalo više, više o tome govoriti, više o tome, više o tome pisati. Hrvatske šume kažem imale su ovakvu jednu sličnu situaciju prije negdje 20-ak godina kad su bili veliki snjegolomi u Lici kad se isto tako Hrvatske šume, zahvaljujuću kažem svojem ustroju su uspjele veliku količinu te drvne mase izvući i šume su se obnovile ali ovo bojim se da, da sada u Spačvi da će zaista, znate jel to je prošlo je na neki način malo ispod, ispod radara odnosno ispod medija, pisalo se više o štetama na, na naseljima samima, krovovima, kućama itd. a šuma i štete u šumi su ostale malo, malo po strani. I zato evo i ove izmjene i dopune zakona, mislim da idu upravo u tom smjeru da se dodatno pojača i kontrola i nadzor prije svega i šumarske struke ali i svih onih koji na neki način imaju veze sa šumom i koji utječu na šumu kao kažem jednu vrlo, vrlo osjetljivu zajednicu.
Evo hvala, toliko.
Sanader, Ante (HDZ)
Imamo repliku, poštovani Luka Brčić.
Brčić, Luka (HDZ)
Hvala gospodine potpredsjedniče.
Poštovani kolega govorili ste vrlo jasno kako imamo bogate resurse šume u RH i kako je to bitno i to jest tako za općenito održavanje života svekolikog. Ne znam koliko ste upućeni u kojoj se mjeri osnovna sirovina drvne mase izvozi kao takva, a u kojoj mjeri se kao finalni proizvod primjerice u proizvodnji namještaja ili sličnih proizvoda po nekima se tu može još više učiniti, upravo iskoristiti taj finalni proizvod kao veće benefite za ljude koji se bave ovom djelatnošću, pa evo molio bih vaš komentar.
Šašlin, Stipan (HDZ)
Hvala kolega na pitanju, pa točne, točne količine koliko, koliko se drvne mase preradi u Hrvatskoj ja vam sad ne mogu iz rukava napamet reći, ali znam da je zaista velika potražnja od strane drvne industrije. Jednostavno kapaciteti drvne industrije su dosta veliki i zahtjevi prema šumarima su konstanti.
Pitanje je koliko je to stvarno finalizacija, znate. Imali smo mi tu jedan problem što se drvna masa propiljivala i jednostavno kao takav ajd da kažemo poluproizvod izvozila, međutim i tome se stalo na kraj i to je na neki način spriječeno tako da sve više poglavito ove najvrijednije drvne mase kao što je hrast lužnjak, kao je poljički jasen, pa u konačnici i jelovina završava ipak u našim tvornicama i jednostavno završava kao, kao stvarno finalni proizvod ne znam ni ja nekakav namještaja itd.
Evo, hvala.
Sanader, Ante (HDZ)
Replika, Tomislav Okroša.
Okroša, Tomislav (HDZ)
Hvala lijepo predsjedavajući.
Uvaženi kolega Šašlin, evo ovim izmjenama i dopunama zakona omogućit ćemo da se šume i šumsko zemljište izvan, izvan građevinskog područja u vlasništvu RH, a u svrhu izgradnje i održavanja infrastrukture te vodnih građevina na temelju lokacijske dozvole i potvrđenog geodetskog elaborata moći će se izdvojiti iz šumskog gospodarskog područja uz mogućnost prenošenja prava vlasništva. Pa evo zanima me smatrate li da će se ovim izmjenama i dopunama zakona u bitnome omogućiti olakšavanje i razvoj i izgradnja, provođenje velikih infrastrukturnih projekata u RH?
Šašlin, Stipan (HDZ)
Hvala kolega na pitanju.
Pa sigurno je da je u RH u zadnjih nekoliko godina značajno intenzivirana gradnja velikih, velikih infrastrukturnih projekata poput autocesta. Sada vidimo da je strateška opredjeljenje na izgradnju željeznica itd. i normalno da mi kao odgovorna država ne možemo dozvoliti sada da tu neke administrativne prepreke budu zapreka za realizaciju takvih projekata. Upravo cilj ovih izmjena i jeste da se te proceduralne odnosno procedure pojednostavnije, pojednostave što god je moguće više i da se ti projekti ubrzaju odnosno da se iskoriste sva maksimalno do… odnosno moguća raspoloživa sredstva kako europska tako, tako i sredstva iz, iz našeg, naših, našeg proračuna.
Ovaj sigurno da, kažem ovaj zakon jeste napredak u tome, a da će se to vidjeti odnosno ako bude bilo potrebe može se još i dodatno između dva čitanja nešto, nešto popraviti.
Hvala.
Sanader, Ante (HDZ)
I posljednja replika, poštovana Marijana Petir.
Petir, Marijana (Nezavisni)
Hvala vam.
Poštovani kolega Šašlin vi ste detaljno govorili o multifunkcionalnoj ulozi šuma, kako one doprinose i očuvanju bioraznolikosti i nama daju kisik, one su potencijali izvor radnih mjesta isto tako drvne sirovine i biomase, ali one su i dom za divljač, a divljač osim što volimo divljač, divljač u posljednje vrijeme doista radi ogromne probleme poljoprivrednicima na usjevima i nasadima i kako evo sad razgovaramo o Zakonu o šumama, pa smo prije tog o Zakonu o poljoprivredi ja mislim da je vrijeme da i razgovaramo o Zakonu o lovstvu ovdje u Hrvatskom saboru i da utvrdimo zakonom metode, mjere i obeštećenja za poljoprivrednike koji trpe doista velike štete od divljači i zbog tog imaju problema.
Šašlin, Stipan (HDZ)
Hvala na pitanju.
Kolegice Petir pa zaista razgovarali smo dosta o Zakonu o lovstvu i ja vjerujem da će, da će i Zakon o lovstvu doći na dnevni red Hrvatskog sabora prije svega kako bi se riješila brojna pitanja odnosno problemi šteta od divljači na poljoprivrednim kulturama.
Kad govorimo o tome moramo reći prije svega i tu mislim da se stvarno svi moraju složiti da je došlo do ogromnih promjena prije svega u staništu, u staništu divljači, a samim time onda i u ponašanju odnosno migracijama divljači dnevnim, sezonskim itd. Jedna je problematika u onim nizinskim predjelima Slavonije, Baranje itd. gdje je to stanište trščaci, bare itd. devastirano, jednostavno divljač je koncentrirana na male prostore i tamo gdje se nalazi čini ogromne štete. Druga problematika je u brdsko-planinskim područjima u kojima je sve manje stanovništva, parcele poljoprivredne su sve manje, sve više šuma prevladava jednostavno stanište je na neki način podivljalo i što pogoduje većem razmnožavanju, većem prirastu divljači i normalno da je sve teže …
…/Upadica Ante Sanader: Vrijeme./…
… na takvim malim površinama branit površ…
Sanader, Ante (HDZ)
Slijedi pojedinačna rasprava poštovanog Tomislava Okroše.
Okroša, Tomislav (HDZ)
Hvala lijepo predsjedavajući.
Uvaženi državni tajniče sa suradnikom, Zakon o šumama je temeljni akt iz područja šumarstva kojim se uređuje uzgoj, zaštita, korištenje i raspolaganje šumom i šumskim zemljištem kao prirodnim bogatstvom, a s ciljem održavanja biološke raznolikosti te osiguranja gospodarenja na načelima gospodarske održivosti, socijalne odgovornosti i ekološke prihvatljivosti.
Na površinama šuma i šumskog zemljišta u vlasništvu RH planiraju se brojni infrastrukturni zahvati sukladno odredbama mjesno nadležnih prostornih planova. Pojedini projekti su od iznimne važnosti za RH kao što su ceste, autoceste, željezničke pruge i vodne građevine. Najveći dio istih planira se zbog svojih karakteristika izvan granica građevinskog područja. Imajući u vidu važeći važeći zakonodavni okvir pravne osobe koje upravljaju navedenom infrastrukturom nisu u mogućnosti izvršiti upis promjene pravnog statusa odnosno izvršiti upis vlasništva za iste. Isto tako uvjet za ishođenje uporabne dozvole jest izdvajanje šuma i šumskog zemljišta iz šumskogospodarskog područja RH i/ili rješavanje imovinskopravnih odnosa odnosno promjena pravnog statusa nekretnina u obuhvatu zahvata koje naprijed navedene osobe ne mogu ostvariti na temelju važećih propisa. Da bi se isto omogućilo potrebno je zakonodavnim okvirom urediti postupak izdvajanja nekretnine iz šumskogospodarskog područja, te rješavanje imovinskopravnih odnosa odnosno omogućiti promjenu pravnog statusa za iste. Dakle, s obzirom da dosadašnji zakonski okvir ne omogućuje razvoj infrastrukturnih projekata odnosno koči isti zbog nemogućnosti rješavanja imovinskopravnih odnosa koji su uvijek polazna točka bilo kakvih projekata, nužno je bilo pristupiti izmjeni postojećih zakonodavnih rješenja. Tako bismo ovim prijedlogom trebali riješiti sve administrativne prepreke s kojim smo se suočavali u praksi prilikom primjene postojećeg zakona. Stoga se ovim zakonom omogućuje da se šume i šumsko zemljište i izvan granica građevinskog područja u vlasništvu RH u svrhu izgradnje i održavanja infrastrukture, te vodnih građevina na temelju lokacijske dozvole i potvrđenog geodetskog elaborata mogu izdvojiti iz šumskogospodarskog područja uz mogućnost prenošenja prava vlasništva, o čemu odlučuje Ministarstvo poljoprivrede.
Promjena pravnog statusa ili prijenos prava vlasništva određen je posebnim propisima kojima se regulira pravni status nekretnine, a to su Zakon o cestama, Zakon o željeznici i Zakon o vodama. Predmetna odredba predstavlja značajan iskorak u realizaciji investicijskih projekata na šumi i šumskom zemljištu u vlasništvu RH.
Isto tako izmjenom čl. 54. onemogućuje se dioba šuma i šumskog zemljišta na katastarske čestice površine manje od jedan hektar osim u slučajevima izdvajanja šumskog zemljišta radi izgradnje infrastrukturnih i drugih građevina, formiranje katastarskih čestica radi osnivanja prava građenja u slučajevima nasljeđivanja, kao i u postupcima razvrgnuća suvlasničkih zajednica. Predmetnom promjenom zakonodavnog okvira omogućit će donošenje provedbenog propisa tj. pravilnika kojim će se pobliže propisati postupak davanja u zakup šumskog zemljišta u vlasništvu RH, npr. radi efikasnije dodjele zemljišta poljoprivrednicima u svrhu pašarenja, kao i ostalim gospodarstvenicima, te sve ostale radnje u okviru zakupa šumskog zemljišta.
Najveća i najniža, najveća i najznačajnija novost je da gospodarski program postaje sastavni dio ponude na javnom pozivu za davanje u zakup šumskog zemljišta u vlasništvu RH.
Gospodarski program je plan korištenja šumskog zemljišta koji sadrži osnovne podatke o podnositelju ponude, vrstu djelatnosti kojom se namjerava baviti na zemljištu koje je predmet zakupa, podatke o planiranim investicijama, podatke o novom zapošljavanju, te tablični prikaz planiranih primitaka i izdataka. Gospodarski program predstavlja novi kriterij odabira za donošenje odluke o izboru najpovoljnijeg ponuditelja. Samo …/Govornik se ne razumije./…gospodarskog programa propisat će se pravilnikom, kao i minimalni uvjeti proizvodnje, a u svrhu efikasnije dodjele zemljišta poljoprivrednicima, te transparentnosti cijelog postupka. Isto tako zakonom su utvrđeni kriteriji za odabir najpovoljnijeg ponuditelja u svrhu pašarenja.
Predmetne izmjene zakona predstavljaju značajan iskorak u zakonodavnom okviru koji određuje područje zakupa šumskog zemljišta, a sve u cilju učinkovitijeg provođenja postupka davanja u zakup koji ima za posljedicu smanjenje depopulacije stanovništva u ruralnim područjima RH.
Značajna izmjena važećeg zakona usmjerena je na odredbe čl. 39. u kojemu se po prvi puta omogućuje krčenje šuma u svrhu očuvanja staničnih tipova i staništa vrsta od interesa za EU. Stoga je radi usklađivanja sa posebnim propisima iz djelokruga zaštite prirode potrebno predvidjeti mogućnost donošenja dozvole o krčenju degradiranih oblika šume, šibljaci, garizi, radi očuvanja staničnih tipova i staništa vrsta od interesa za EU.
Nadalje, vezano uz završne odredbe nacrta prijedloga Vlada RH donijela je u razdoblju od 2004.g. do 2013.g. 10 odluka o popisu šuma i šumskog zemljišta u vlasništvu RH na kojima se može osnovati služnost radi podizanja višegodišnjih nasada, te su navedene površine odredbom Zakona o šumama, Narodne Novine br. 94/14, izdvojene su iz šumskogospodarskog područja i istima se raspolaže sukladno Zakonu o poljoprivrednom zemljištu. Međutim, za pojedine površine koje su odlukama izdvojene iz šumskogospodarskog područja, a za iste do danas nisu sklopljeni ugovori o osnivanju prava služnosti u svrhu podizanja višegodišnjih nasada utvrđeno je kako u naravi predstavljaju šumu i u posjedovnom listu su evidentirane po načinu uporabe kao šuma čiji je trošak privođenja poljoprivrednoj proizvodnji višestruko veći od 50-godišnjeg iznosa dvostruke početne zakupnine, te za iste nije moguće raspisati natječaje sukladno odredbama Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Navedene površine šuma će se opisanim postupkom ponovno uključiti u šumskogospodarsko područje RH i njima će se gospodariti kao šumom jer iste u stvarnosti predstavljaju šumu i nije ih moguće privesti poljoprivrednoj proizvodnji.
I zaključno, posljednje navedene promjene ukazuju da se ovim prijedlogom izmjena i dopuna zakona prakticira ekološki način upravljanja šumama i dobro ekološko stanje šuma, a što su preduvjeti za ostvarivanje Ustavom RH zajamčenih prava na zdrav život i zdrav okoliš. To jasno pokazuje da Vlada RH uzima u obzir da je u javnom interesu provoditi investicijske projekte, ali pritom ne zaboravlja održati balans odnosno osigurava da takvi projekti ne ugroze ljudsko pravo na zdrav okoliš sadašnjih i budućih generacija, zahvaljujem.
Sanader, Ante (HDZ)
Ima repliku poštovani Domagoj Hajduković.
Hajduković, Domagoj (Socijaldemokrati)
Hvala lijepa.
Kolega Okroša kolko sam shvatio iz vaše rasprave vi podržavate ovu odredbu da se iz šumsko gospodarskog područja može izdvojiti šuma i šumsko zemljište u vlasništvu RH izvan granica građevinskog područja u svrhu izgradnje i održavanje infrastrukture. No je li vam isto tako prihvatljivo da u zakonu ništa ne piše koja je na kraju namjena i u čije vlasništvo se može to zemljište izuzeti, dakle jesu li to tvrtke od hrvatskog posebnog značaja ako govorimo o Zakonu o željeznicama, Zakonu o vodama itd. ili to može biti neka treća osoba je li vam to u redu?
A druga stvar, spomenuli ste pašarenje, evo to mi je jako drago, zašto mislite da će jednostavniji pristup pašarenju revitalizirati ruralno područje?
Okroša, Tomislav (HDZ)
Hvala lijepo poštovani kolega Hajduković. Pa gledajte, smatram da će se ovim izmjenama i dopunama zakona definitivno olakšati privođenje i svrsi realizacija tih bitnih važnih infrastrukturnih projekata i logično je da npr. željeznice, pruge ne mogu prolaziti cijelim svojim putem kroz građevinsko zemljište nego ovim dijelom gdje će ići kroz šumsko zemljište. Naravno da to treba olakšati zakonskim izmjenama i dopunama zakona kako bismo te lakše izveli infrastrukturne projekte koji su preduvjet za razvoj svih krajeva RH.
Vezano za drugo pitanje, pa svako ulaganje u poljoprivredu, svako olakšavanje bavljenja bilo kojom granom poljoprivrede kao što smo rekli i u prošloj točki gdje smo raspravljali o Zakonu o poljoprivredi je ulaganje u održivost proizvodnje hrane u RH i smatram da je to posao kojim se bavimo 365 dana u godini i koji zahtijeva svako bitno pa makar i malo olakšanje.
Sanader, Ante (HDZ)
Sljedeća replika, a pardon povreda poslovnika poštovana Katarina Peović.
Peović, Katarina (RF)
238., ma nisam se mislila javit na ove sastavke i ovo čitanje zakona koje smo mogli sami pročitat, niste nam to trebali zastupniče čitat iznova, ali na ovaj odgovor treba reagirati. Znači šta vi mislite da postoji nekakva infrastrukturna problematika koju ministarstvo ne bi riješilo? Šta ministarstvo ne bi dalo pozitivnu odluku da se neka cesta negdje izgradi ili željeznička pruga? Pa nije to zato uopće namijenjeno u zakonu, taj je članak stavljen samo da bi se pogodovalo uglavnom privatnom interesu i to ćemo tek shvatit očito.
Sanader, Ante (HDZ)
Vi dobivate opomenu to nije bila povreda poslovnika.
Povreda poslovnika g. Okroša.
Okroša, Tomislav (HDZ)
Povrijeđen je čl. 238. zastupnica Pević, pa mi smo tu raspravu identično to pitanje vi ponavljate ko papagaj, znači identično to pitanje ste postavili na Odboru za zakonodavstvo koje smo imali i gdje ste dobili odgovor, prema tome samo poslušajte snimku svog pitanja i odgovora i sve će vam bit jasno.
Sanader, Ante (HDZ)
I vi dobivate opomenu.
Slijedi replika Luka Brčić.
Brčić, Luka (HDZ)
Hvala g. potpredsjedniče.
Poštovani kolega, pa zasigurno kada se govori o šumskom području različito je to u Slavoniji, primjerice i u Dalmatinskom zaleđu odakle ja dolazim, često puta to je uglavnom nisko raslinje i ja imam iskustva sa određenim i lokalnim jedinicama i sa fizičkim osobama gdje je građevinsko šumsko zemljište bilo ustupljeno ili prodano za gradnju kuća, stanova, posebno za mlade ljude jer znamo imovinskopravni odnosi da su itekako komplicirani i na taj način su mladi ljudi dolazili do lakše do svojih domova. A i sami ste ovdje spominjali depopulaciju u ruralnim sredinama, što mislite da li treba pospješiti takvu mogućnost prema mladim ljudima za gradnju osobnih stanova na spomenutim područjima i skratiti proceduru kolko je to moguće?
Hvala.
Okroša, Tomislav (HDZ)
Hvala poštovani kolega Brčić. Evo mi smo baš i u prošloj točci raspravljali o tome kako pomoći ruralnom stanovništvu, mladim obiteljima, a koji su na početku svojih nekakvih osnivanja obitelji i sklapanja brakova ili izgradnje kuće. Upravo zato je i pohvalna mjera gdje je Vlada RP prihvatila amandman zastupnice Petir u vrijednosti od miliun eura za prvu godinu, gdje će se upravo one općine i gradovi koji imaju manje od pet tisuća stanovnika, a da pri tom već i sami koriste mjeru stambenog zbrinjavanja mladih u ruralnom području biti će te općine i gradovi vrlo vjerovatno na raspisan poziv Ministarstva poljoprivrede će se moći javiti te će se ta sredstva podijeliti upravo tim općinama i gradovima te će onda zajedničkom sinergijom sredstava iz općina i gradova i iz državnog proračuna našim mladim obiteljima u ruralnom području se osigurati jača financijska podrška za izgradnju kuća.
Sanader, Ante (HDZ)
Sljedeća replika poštovana Marijana Petir.
Petir, Marijana (Nezavisni)
Hvala potpredsjedniče.
Poštovani kolega Okroša, kao čelnik lokalne samouprave zanima me vaše iskustvo koje imate sa dosadašnjom primjenom Zakona o šumama i kako vidite perspektivu ukoliko se ove izmjene usvoje? Hoće li to vam to na neki način olakšati obaveze koje su vam pridodane zakonom?
Naime, to vas pitam iz razloga što trenutno nije predmet izmjena i rasprave, ali smo mi na odboru o tome u nekoliko navrata raspravljali gdje su nam se načelnici i gradonačelnici prituživali zbog uništavanja cesta pod teretom nekih šumoposjednika koji ne plaćaju naknade, ne plaćaju za održavanje tih cesta i ostavljaju nered. Da li vi imate takvih situacija na svom terenu? Na koji način reagirate i koja je poruka što se može poduzeti?
Okroša, Tomislav (HDZ)
Hvala zastupnice Petir.
Da, to je veliki problem i sama moja Općina Dubrava je bogata šumama kao i cijeli taj kraj Hrvatske, Moslavina stvarno ljepota nas krasi, ali imamo sve veći problem upravo izvoza tih drva, trupaca iz šuma gdje se osim same sječe to su kamioni koji idu 20 do 40 tona i naše ceste nisu prilagođene često nerazvrstane ceste nisu prilagođene i građene za takvu tonažu i takvu težinu tih kamiona. Tu je veliki problem upravo uništavanje tih cesta, a nastojimo suzbiti i postavljanjem kamera u suradnji sa lovačkim društvima i Hrvatskim šumama, postavljanjem tabli o ograničavanju tonaže i trudimo se nekako osvijestiti upravo te, jer to su poznati većinom domaći, domaći poduzetnici, pokušavamo ih osvijestiti da ne uništavaju ili barem da pokušavaju sanirati te ceste jer ako ih unište neće ni oni sami moći se baviti svojom djelatnošću.
Sanader, Ante (HDZ)
Slijedi pojedinačna rasprava poštovane Mirele Ahmetović.
Ahmetović, Mirela (SDP)
Hvala lijepa.
Poštovane kolegice i kolege.
Prije ove pojedinačne rasprave mali uvod. Loše je kada neki dio života nemamo reguliran, loše je kada neki dio života imamo reguliran al ne dovoljno dobro pa se nađu uvijek pojedinci koji koriste one rupe nedovoljno dobro regulirane situacije, a nema gorega nego situacija kad imamo reguliran neki dio života, a onda oni koji trebaju pratit tu regulaciju namjerno ju, dakle s namjerom ne prate ili čak ne poštuju ili čak izazivaju i sudjeluju u nepoštivanju, potiču nepoštivanje te regulacije, e onda imamo pogodovanje. To je za uvod.
Sve što ću danas govoriti bit će iz stvarnog života, iz stvarnog primjera. Moja današnja replika državnom tajniku bila je vezana uz samo jednu jedinu odredbu, dakle podsjećam čl. 59 kojem se dodaje čl. 59a, a tiče se 1. stavka ovdje je nešto govorio i kolega Šašlin koji glasi. Zakupnicima šumskog zemljišta na temelju važećeg ugovora o zakupu šumskog zemljišta u vlasništvu RH u svrhu pašarenja, ministarstvo može na zakupljenom šumskom zemljištu izdati suglasnost za izgradnju građevina i opreme namijenjene držanju stoke. Između ostalog tiče se ograde pod naponom struje odnosno električnog pastira za držanje stoke. E sad naglašavam ovo ministarstvo može izdati suglasnost za ograđivanje tog zakupljenog zemljišta ali samo i isključivo električnim pastirom. Dakle i ne mora. Podržavam brigu ministarstva, pretpostavljam da je to bila ideja i ajmo reći razlog zbog koje nisu uzete u obzir i druge vrste ograda, što mi je i sam državni tajnik rekao kad sam se s njim konzultirala, da se treba poštivati i čuvati bioraznolikost. Apsolutno i stojim i osobno i kao zastupnica i kao načelnica i kao čovjek na toj liniji. Treba paziti da se osigura očuvanje bioraznolikosti, a zasigurno ograde nekih drugih vrsta bi ograničile kretanje nekih životinja možda manje divljači koje upravo ovise njihova opstojnosti ovisi od slobodnog kretanja na tim površinama. Međutim, s druge strane kao stanovnik otoka Krka jako dobro znam kakvi su napori ljudi koji se bave ovčarstvom da zadrže tu tradicionalnu granu, poljoprivrednu granu. Znam kako se kreću zapravo situacije sa napadima divljih životinja, govorim konkretno o čagljevima. Znam koliko jedinice lokalne samouprave ulažu napora, ulažu napora da suzbiju te čagljeve, da pomognu očuvanju ovčarstva i ne mogu ne predložiti ovdje zaista neka se zna i zbog zapisnika još jednom da se barem razmotri mogućnost da se odobri ograđivanje tako zakupljenog zemljišta i drugim vrstama ograda, ali pri tom imajući u vidu i površinu ograđivanja. Dakle ne moraju to biti velike površine, možete i o tome razmišljati. Ograničite površine koje se ograđuju pa dozvolimo onda i ovoj maloj divljači, a dozvolimo i ovčarima da svaki rade svoj dio posla ako se tako smijem izraziti. Međutim državni tajnik mi je u svom odgovoru ukazao na to da ste kao predlagatelj dopustili ograđivanje temeljem Pravilnika o jednostavnim građevinama. Ja sam rekla da on je dosta ajmo reći široko definirao kakve ograde se smiju postavljati i bilo bi suludo onda i u ovom prijedlogu zakona odrediti da se smiju postaviti sve ograde koje su dozvoljene tim pravilnikom, jer bi se mogli naći u situaciji da netko ograđuje doslovno zidom visine od 1,6 metara ili ne znam ogradom visine od 2,2 metra itd., itd. Naravno da tu treba onda i temelje graditi i ako se radi o velikoj površini, onda ćemo imati ograđene doslovno nekadašnje komunade kako su ih ljudi nazivali jer je to nekad bilo na raspolaganju svim otočanima ako govorim o otocima ili svim građanima pod jednakim uvjetima. Međutim, mislim da je zaista konstruktivan prijedlog da razmotrite da vidite sve opcije da pomirimo to očuvanje bioraznolikosti ali i očuvanje tradicionalnih poljoprivrednih grana. Ono čemu je služio moj uvid, ja vas na njega podsjećam jeste činjenica da u stvarnosti postoji ograđivanje. Postoji ograđivanje temeljem postojećeg zakona koji ne predviđa mogućnost davanja suglasnosti za ograđivanje površina koje su zakupljene isključivo za pašarenje. I ovo govorim iz prve ruke, ovo govorim iz prve ruke. Na području općine Omišalj Hrvatske šume dale su u zakup površinu od 439.745 metara kvadratnih u svrhu isključivo pašarenja. Držim u rukama ugovor koji je to regulirao. Ta je površina vrlo brzo ograđena električnim pastirom, kojeg postojeći zakon nije predviđao.
Nakon moje intervencije kao općinske načelnice i poziva i prijave svim mogućim inspekcijama, pa i samim Hrvatskim šumama kojima sam se odmah obratila, ta je ograda uklonjena od strane onoga koji je postavio tu ogradu, dakle samog zakupnika, ali ekspresno su same Hrvatske šume postavile ogradu i ne samo ogradu, nego i portun, dakle vrata pod ključem koji građani općine Omišalj nemaju dostupan. E sad, da stvar bude još gora, gdje se nalazi ta površina?
Nalazi se na samoj granici pomorskog dobra. Na samoj granici pomorskog dobra i vi ste time ograničili pristup građanima RH pomorskom dobru. Pa da idemo dalje ka apsurdu ne znam koja razina i koja potencija, novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama kaže u čl. 78 za prirodnu morsku plažu, što jest u ovom slučaju, u svom st. 3, primorska, prirodna morska plaža ne smije se ograditi niti se na drugi način ne smije ograničiti pristup prirodnoj morskoj plaži. A u svom st. 5 taj isti članak kaže, prirodna morska plaža ne smije se isključiti iz opće uporabe.
Dakle moj uvod nije bio bez veze i nikad nije bez veze i sve što govorim i kad upozoravam, upozoravam iz primjera, iz stvarnih primjera. Ako reguliramo život, onda obratimo pažnju što se u životu događa. Poslušajmo one koji će taj zakon sutra konzumirati, a ako netko regulira neko područje života i zadužuje onoga tko bi trebao biti regulator, tko bi trebao biti regulator, a ovdje su Hrvatske šume potpisnik i ovog ugovora, onda taj regulator, kad sam krši zakon, kad sam krši zakon, pogodujući privatnom zakupniku koji pod krinkom pašarenja koristi tu površinu u komercijalne svrhe jer se radi o površini neposredno uz turistički subjekt iliti objekt, ako hoćete, onda znamo u kakvoj ulozi su Hrvatske šume u ovoj priči i da u ovih 50-ak sekundi koje još imam ukažem i na jedan dodatni apsurd, vidite ovaj ugovor o korištenju te površine za pašarenje, sklopljen je za manje od 4 lipe po metru kvadratnom, za manje od 4 lipe po metru kvadratnom!
Da usporedimo samo sa onom naknadom koju plaćaju privatni šumoposjednici, za korištenje svoje šume od 4 eura, mislim da je netko tu rekao, po metru kvadratnom. Mislim da je moj uvod rekao sve, a ovi primjeri su dokaz da je uvod itekako na mjestu.
Hvala lijepa.
Sanader, Ante (HDZ)
Replika, poštovani Stipan Šašlin.
Šašlin, Stipan (HDZ)
Hvala g. potpredsjedniče, poštovana kolegice Ahmetović, pa ja ću vas samo podsjetiti odnosno rekao bih da šume i divljač, kao i šume i stoka, apsolutno su kompatibilni i nema problema ako se uvažavaju interesi i jedne i druge i treće strane u svih. Ako se drugima nameću, odnosno neke ne, onda tu nema sreće.
Ja ću reći samo primjer jedan u bivšoj državi, nakon onog rata, partizani su zabranili apsolutno pašarenje u mediteranskim šumama apsolutno jer su ovce, a poglavito koze bile proglašene za državne neprijatelje jer su bile simbol siromaštva i zato se to zabranilo. I što se onda dogodilo? Dogodila se makija, gustiši, dogodilo se primorski bor, dogodili su se požari. Jednostavno, ta masa je podivljala, stvorio se sloj iglica koji je, kao, kao, ne znam, nekakva nafta da je na tlu. Prema tome, treba uvijek težiti optimalnim rješenjima i upravo i ovim, u ovim izmjenama zakona se uvodi gospodarski program kao temelj za davanje za zakup površina.
Na temelju gospodarskog programa …
.../Upadica: Vrijeme, vrijeme./... .../Govornici govore istovremeno, ne razumije se./... odobri, odobrava se i građenje.
Sanader, Ante (HDZ)
Vrijeme. Odgovor.
Ahmetović, Mirela (SDP)
Hvala lijepa poštovani kolega Šašlin. Ja mislim da ste vi sasvim razumjeli moju raspravu i ja se slažem, dakle nisam nijednom riječju niti spomenula gospodarski program jer podržavam da on bude uvjet davanja u zakup bilo kakve površine pod upravljanjem Hrvatskih šuma. Dapače, i to je ono što je čak i nedostajalo, ako govorim o ovom konkretnom slučaju koji sam navela.
Međutim, ono što je činjenica, a što ste i vi sami u svojoj raspravi podržali jeste da je zaista konstruktivan moj prijedlog da se pokuša od strane predlagatelja pronaći nekakav balans između očuvanja bioraznolikosti i očuvanja tradicionalnih djelatnosti, poljoprivredne djelatnosti stanovnika, radilo se o otocima ili bilo kojem drugom području na području RH.
Međutim, nedvojbeno je još prostora za popravljanje, ne samo zakonskih propisa, odnosno odredbi, nego i za sam rad, konkretno, Hrvatskih šuma.
Sanader, Ante (HDZ)
Sljedeća replika, poštovani Domagoj Hajduković.
Hajduković, Domagoj (Socijaldemokrati)
Hvala lijepa kolegice. Mislim da je vaša rasprava apsolutno ide u prilog onoj tezi da imamo ne toliko loše zakone, ali da u provedbi uvijek padamo i onda dođemo do toga da niste vi kao općina reagirali, kao načelnica, da se nisu ljudi bunili, što bi bilo? Pojeo vuk magare.
Dakle prema važećem zakonu odnosno onome koji je sad na snazi, to nije bilo moguće. Sad ćemo to legalizirati, je li to dobro ili nije, tko će to kontrolirati i kako, itd., itd. Ja sam apsolutno, da se mi razumijemo, protiv prenormiranja u zakonu, ali iskustvo sa ovom vlašću me vodi do toga da sve apsolutno želim imat u zakonu jer, ne daj Bože da nešto reguliramo podzakonskim aktima jer to znači da onda interesi ulaze u igri i onda ćemo imati namjerno općenite nejasne i tumačenjima podložne odredbe na koje mi nećemo više moći upozoravati kao saborski zastupnici, što neće biti na javnim raspravama i na koje se neće moći ljudi žaliti i imat ćemo kaos na terenu.
Sanader, Ante (HDZ)
Odgovor.
Ahmetović, Mirela (SDP)
Hvala lijepa poštovani kolega, točno je.
Dakle, nažalost zakoni se pišu na način da se najprije napiše način regulacije, a onda se ide u stvarni život gdje se vidi neprovedivost takve regulacije, pa se onda popravi dio koji se ne tiče onih koji lobiraju da bi mogli iskorištavati naravno u nekakve svoje materijalne koristi poštivanje odnosno regulaciju tog zakona.
Ono što je problem i u ovom konkretnom slučaju, mi se jesmo bunili za takvo ograđivanje površine gdje se zapriječilo korištenje pomorskog dobra iako to ograđivanje nije uopće bilo predviđeno kako mogućnost u Zakonu o šumama. Međutim, ono što je problematično i dalje mislim da ministarstvo ne razmatra druge zakonske propise kao što je Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama koji sad izrijekom kaže da se takva površina ne može ograditi. Zbog bi ove odredbe trebale biti daleko detaljnije i pozivat se možda na neke zakone koji utječu i na ovaj zakon. Ja vam ukazuje i na to.
Sanader, Ante (HDZ)
Vrijeme.
Slijede završne rasprave, prva je poštovane Marijane Petir u ime Kluba zastupnika HDZ-a.
Petir, Marijana (Nezavisni)
Hvala vam potpredsjedniče.
Državni tajniče sa suradnikom, zastupnice i zastupnici u zaključnom obraćanju želim naglasiti da očekujemo da predlagatelj uzme u obzir prijedloge koji su izneseni u ime našeg kluba kao i Odbora za poljoprivredu jer su oni kompatibilni, a detaljno iz je predstavio zastupnik Šašlin.
Htjela bih reći nekoliko načelnih stvari i podsjetit sve nas jer nam se događa da često uzimamo šume zdravo za gotovo da zaboravimo ustvari na njihov višestruki utjecaj na razne segmente društva i zajednice. Reagiramo samo u kriznim situacijama kao što su požari, ledolomi i druge elementarne nepogode. Tada je ustvari prekasno jer se više nije moguće vratiti na početne pozicije i tek tada postanemo svjesni multifunkcionalne uloge šume.
RH ponosi se sa svojom više od 2,5 stoljeća dugom tradicijom održivog upravljanja šumama i u tome smo primjer mnogim državama u okruženju na čemu čestitam svim hrvatskim šumarima i znanstvenicima koji su tome doprinijeli. Ipak izazovi koje pred nas stavljaju nove europske politike i nova Strategija EU za šume do 2030. godine pozivaju nas na budnost i zastupanje hrvatskih interesa kako bismo očuvali i zaštitili naše šume inzistirajući pri tome na važnosti prepoznavanja i vrednovanja specifičnosti i različitosti šumskih područja u uniji.
Ne treba pritom zaboraviti ni utjecaj šumarstva na razvoj i očuvanje ruralnog prostora pa nam općekorisne funkcije šuma stalno trebaju biti u fokusu brinući se pri tome o očuvanju bioraznolikosti, vitalnosti i potencijalnosti šuma, ali i njihovoj produktivnosti kao i što je više puta danas u raspravi naglašeno i prostoru kojeg i poljoprivrednici trebaju imati.
Posebnu pažnju treba usmjeriti prema održivom i učinkovitom iskorištavanju drvne sirovine na onaj način koji neće ugroziti šumske ekosustave i koji će jamčiti njihovo korištenje generacijama koje dolaze. Iako su naše šume relativno dobro očuvane ipak moramo reći da niti u Hrvatskoj nismo imuni na pojave aktivnosti koje vode devastaciji šuma pa je važno takve negativne pojave svesti na minimum, a prednost dati promicanju konkurentnosti i održivosti šumarskog sektora kako bi ovaj sektor mogao odgovoriti na zahtjeve vezane i uz klimatske ciljeve, ali dati i doprinos razvoju kružnog gospodarstva, otvaranju radnih mjesta, ponoru CO2, očuvanju ekosustava i biološkoj raznolikosti.
Hrvatski potencijal u drvnom sektoru je značajan te ga treba uključiti u okvire koje nam daju europske politike zaštite klime i energetike kao i kružnog gospodarstva na način koji će ostvariti željenu razinu održivosti i konkurentnosti te otvoriti mogućnost gospodarskog rasta praćeno otvaranjem novih zelenih radnih mjesta pogotovo onih u demografski devastiranim ruralnim područjima. Takav rast i razvoj mora biti ravnomjeran tako da pozitivne efekte osjeti i što širi krug građana. Upravo u tom segmentu vidim značaj lokalnog, malog i srednjeg poduzetništva.
Također treba podsjetiti da je od 2,6 milijuna hektara koliko Hrvatska ima pod šumama, čak 97% prirodnih šuma. To nema nitko u Europi i očuvanje tih šuma je velika odgovornost šumarskog sektora, ali i svih nas. Ne smijemo zaboraviti da je šuma ustvari živi organizam i vratit će nam onoliko koliko u nju uložimo.
U zahvali svim dionicima šumarskog sektora od lugara u šumi do visoko priznatih stručnjaka i znanstvenika koji vode brigu o potrebnom gospodarenju šumama, a posebno hrvatskim šumarima na organiziranoj provedbi četvrt stoljeća duge tradicije potrebnog gospodarenja hrvatskih šumama još jednom želim naglasiti da svi zajedno moramo uložiti napore kako bi šume sačuvali za generacije koje dolaze, a tome u prilog svakako trebaju ići i zakoni te vjerujem da će Ministarstvo poljoprivrede razmotriti prijedloge koje je naš klub zastupnika u prvom čitanju i predložio.
Hvala lijepo.
Sanader, Ante (HDZ)
I završna rasprava Kluba zastupnika Socijaldemokrata poštovanog zastupnika Domagoja Hajdukovića.
Hajduković, Domagoj (Socijaldemokrati)
Hvala lijepo.
Kolegice i kolege, ja se apsolutno pridružujem ovo što je kolegica Petir rekla, dakle da u šumarskom području i gospodarenju šumama imamo ogroman potencijal. Imamo i u poljoprivredi, imamo i u vodama, ali nažalost kako ga koristimo to je sada već druga priča.
Jako mi je drago da je spomenuta i šumarska struka kao i sve laude njima kojima se ja apsolutno pridružujem pa bih tim više volio čuti i očitovanje državnog tajnika, ali i ministarstva o navodima profesora Šumarskog fakulteta o unosu velike količine rep… šumskog reprodukcijskog materijala koji je i naštetio našoj ravnoteži odnosno koji je išao na račun, recimo to tako našeg hrasta, slavonskog hrasta lužnjaka.
Na kraju ja bih želio reći da se nadam da ćemo do slijedećeg čitanja dobiti neki tekst zakona koji ćemo moći podržati i ponovit ću još jednom našu glavnu zamjerku.
Dakle, ne slažemo se s time da mogućnost izuzimanja iz šumsko gospodarskog područja da se, dakle da se to radi rješenjem a bez jasnog definiranja kome se ona može točno izuzeti, odnosno u čijem vlasništvu može biti jesu li to pojedinci, privatne osobe, dakle fizičke ili pravne odnosno tvrtke i ako jesu tvrtke onda koje. Piše temeljem kojeg zakona, dakle Zakonom o željeznicama itd. itd. vodama. Međutim, mene to zanima znači li to da neka privatna osoba može postati vlasnik ili to mogu isključivo Hrvatske ceste, Hrvatske autoceste, Hrvatske željeznice itd.
Ne bih volio da gledamo ponovo situaciju kakvu smo imali u Dubrovačko-neretvanskoj županiji zbog kojeg i jesmo u EU u problemima. Baš zbog toga bih volio imati jasne definicije i ovakvih odredaba kao i sve ostalo što su kolegice i kolege prije iznijele, dakle uključujući i kompatibilnost sa drugim zakonima. Dakle, u očekivanju teksta koji ćemo moći podržati. Nadam se da ćete uvažiti i uključiti naše primjedbe u konačni prijedlog zakona.
Sanader, Ante (HDZ)
Evo sa ovim smo iscrpili raspravu.
Zaključujem raspravu.
Zahvaljujem državnom tajniku sa suradnikom i nastavljamo sutra u jutro u 9,30 Konačnim prijedlogom zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Slovenije o izgradnji cestovnog mosta preko potoka Kamenice među naselja Obrež Republika Hrvatska i Božakova Republika Slovenija na hrvatsko-slovenskoj državnoj granici, drugo čitanje, P.Z. br. 613.
Ugodan ostatak dana svima odnosno večeri.
SJEDNICA PREKINUTA U 18,13 SATI
31
Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama, prvo čitanje, P.Z. br. 569
28.02.2024.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama, prvo čitanje, P.Z. br. 569. Predlagatelj je Vlada. Rasprava je zaključena.
Sukladno prijedlogu saborskih radnih tijela dajem na glasovanje sljedeći zaključak:
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama.
1. Sve primjedbe i prijedlozi dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta konačnog prijedloga zakona.
Molim glasujmo.
92 ponovo zastupnica i zastupnika je glasovalo, 80 za, 12 suzdržanih, donesen je zaključak kako su ga predložila saborska radna tijela.
PDF
Učitavanje