Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: X, sjednica: 21

PDF

29

  • Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, prvo čitanje, P.Z. br. 570
07.02.2024.
pa idemo na slijedeću točku, a to je:

- Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, prvo čitanje, P.Z. broj 570

Predlagatelj je Vlada RH temeljem Članka 85. Ustava RH i Članka 172. Poslovnika Hrvatskog sabora.
Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na prvo čitanje zakona.
Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo te Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu.
Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje?
Da, poštovani Sanjin Rukavina, državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa i uprave.
Izvolite.
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče Hrvatskoga sabora.
Uvažene zastupnice i zastupnici, pred vama je Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.
Zakon o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi stupio je na snagu 31. srpnja 2008. godine te je od svog donošenja izmijenjen i dopunjen 3 puta. Najveće promjene predviđene prijedlogom zakona odnose se na statusna pitanja službenika i namještenika pri funkcionalnom spajanju jedinica lokalne samouprave.
Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi propisana je mogućnost dobrovoljnog funkcionalnog spajanja jedinica lokalne samouprave putem zajedničkog službenika ili zajedničkog upravnog tijela osobito u svrhu pripreme projekta za povlačenje novčanih sredstava iz Fondova EU.
Ovim zakonom uređuje se statusna pitanja službenika i namještenika zajedničkog upravnog tijela i zajedničkih službenika jedinica lokalne samouprave koji su funkcionalno povezane i način ostvarivanja prava obveza i odgovornosti službenika i namještenika.
Ovim zakonom propisuje se rok za raspisivanje javnog natječaja za imenovanje pročelnika, imenovanje pročelnika te mogućnost davanja ovlaštenja službeniku upravnog tijela za obavljanje poslova pročelnika.
Propisuje se obveza općinskom načelniku, gradonačelniku odnosno županu na raspisivanje javnog natječaja za imenovanje pročelnika upravnog tijela u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu Pravilnika o unutarnjem redu temeljem nove odluke o ustrojavanju upravnih tijela odnosno 30 dana od dana kada je pročelnik razriješen u slučaju njegovog razrješenja.
Propisuje se i obveza imenovanja pročelnika u roku od 90 dana od isteka roka za podnošenje prijave za, na javni natječaj u slučaju imenovanja pročelnika upravnog tijela Grada Zagreba odnosno 60 dana od isteka roka za podru… za podnošenje prijave na javni natječaj u slučaju imenovanja pročelnika upravnih tijela ostalih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Duži rok u kojem je gradonačelnik Grada Zagreba dužan donijeti rješenje o imenovanju pročelnika predlaže se jer je Zakonom o Gradu Zagrebu predviđeno da gradonačelnik Grada Zagreba na temelju javnog natječaja imenuje pročelnike upravnih tijela koja u okviru svog djelokruga obavljaju samo poslove državne uprave uz prethodnu suglasnost nadležnog čelnika tijela državne uprave dok je sukladno Zakonu o općem upravnom postupku rok za davanje prethodne suglasnosti 30 dana.
Do imenovanja pročelnika upravnog tijela na temelju javnog natječaja općinski načelnik, gradonačelnik odnosno župan može ovlastiti službenika upravnog tijela lokalne jedinice da privremeno obavlja poslove pročelnika do imenovanja pročelnika.
U skladu sa Strategijom sprječavanja korupcije 2021. do 2030. godine u cilju jačanja etičkih standarda u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi predlaže se donošenje etičkog kodeksa kojim će se detaljnije urediti pravila ponašanja službenika i namještenika u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi i utvrditi institucionalni okvir za njegovu provedbu, povjerenik za etiku i etičko povjerenstvo te obvezati službenike da na dan početka rada potpišu izjavu o nepostojanju sukoba interesa.
Ovim zakonom također usklađuje se odredbe o obvezi polaganja državnog ispita s odredbama Zakona o državnim službenicima odnosno propisuje obveza polaganja državnog ispita odgovarajuće ras… razine ovisno o stupnju obrazovanja koji je uvjet za raspored na radno mjesto, rokovi za polaganje državnog ispita i posljedice neizvršenja obveze polaganja državnog ispita, posebna pravila postupka i način polaganja državnog ispita te mogućnost produženja roka za polaganje državnog ispita.
S obzirom da su sve izraženije potrebe za radom na izdvojenom mjestu rada, radom na daljinu i radom u nepunom radnom vremenu predlaže se utvrditi spomenute mogućnosti rada u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi vodeći računa o posebnostima službe koja se obavljaju u javnom interesu. Stoga se definira rad na izdvojenom mjestu rada i rad na daljinu, poslovi koji se ne mogu obavljati na izdvojenom mjestu rada ili radom na daljinu, uvjeti koji moraju biti ispunjeni za odobravanje takve vrste rada i drugo.
Ovim zakonom uređuje se i mogućnost prijema u službu i raspored na radno mjesto u nepunom radnom vremenu korisnika starosne mirovine koji ima manje od 67 godina života kojemu se prema propisima o mirovinskom osiguranju mirovina ne obustavlja ukoliko se tijekom korištenja prava zaposli do polovice punog radnog vremena. Zapošljavanjem korisnika mirovine koji je mlađi od 67 godina života do polovice punog radnog vremena želi se osigurati obavljanje poslova od strane stručnih osoba s dugogodišnjim iskustvom u slučaju kada se ne može rasporediti mlađi službenik.
Pored toga uređuje se i mogućnost zadržavanja u službi u nepunom radnom vremenu službenika koji navrši 65 godina života i najmanje 15 godina mirovinskog staža uz korištenje prava na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika.
Time bi se ublažile posljedice nemogućnosti popunjavanja radnih mjesta u upravnim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave putem javnog natječaja i osiguralo pravovremeno obavljanje poslova tih tijela. Također predlaže se odgovarajuće poboljšanje odredaba o provođenju postupaka javnih natječaja za prijem u službu, propisivanje zapreka za prijem u službu i način provjere njihovog nepostojanja, te odredbe o odlučivanju o pravima i obvezama službenika usklađene sa Zakonom o državnim službenicima, zastarnim rokovima za pokretanje postupka zbog povrede službene dužnosti, zastarnim rokovima za vođenje postupka zbog povrede službene dužnosti itd.
Evo hvala lijepo.
Hvala.
Žele li izvjestitelji odbora uzeti riječ? Ne.
Onda idemo na, otvaram raspravu.
Prvi će u ime Kluba zastupnika SDP-a govoriti poštovani zastupnik Arsen Bauk.
Nema ga, gubi pravo na govor.
Pa će onda u ime Kluba zastupnika Fokusa i Reformista govoriti poštovani zastupnik Damir Bajs.
Izvolite.
Gospodine predsjedavajući, kolegice i kolege pred nama je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o područnoj (regionalnoj) samoupravi i reći ću da u ukupnosti postoji i nekoliko pozitivnih aspekata koje je Ministarstvo pravosuđa i uprave preuzelo i rješavaju se, dakle neke nedoumice koje su kada govorimo o tome sada riješene.
Međutim, unatoč tome, a to se vidi i kroz, dakle e-savjetovanje postoji niz dvojbi oko toga na koji način su postavljeni dijelovi ukupnosti ovog zakona, pa ću tako reći da je naravno neka jedinica lokalne samouprave dale su i temeljni prigovor, a to je da je prijedlog zakona neusklađen sa Ustavom Republike Hrvatske jer narušava načelo samostalnosti i samoupravnosti jedinice lokalne i područne samouprave. Također ono što bih ipak istakao kao pravnik jeste i činjenica da ovog trenutka kada govorimo o tome je nejasan i nedorečen zakon kada govorimo o pogledu načina i rokova za donošenje i objavu pravilnika o unutarnjem redu upravnih tijela jedinice regionalne i lokalne samouprave, dakle općina, gradova i županija.
Naime, to je vrlo bitno, možda ne za one koji ne rade u lokalnoj samoupravi, ali za one koji rade moraju znati tko donosi, kada se zapravo stupa na snagu ti zakoni, u ovom slučaju pravilnici i na koga se odnose. Kada govorimo naravno o činjenici pročelnika i imenovanja u jedinicama lokalne ili regionalne samouprave, dakle opet u županijama, gradovima, općinama to bi trebalo možda razdvojiti na temelju veličine ukupnosti jedinice lokalne samouprave na koje se odnosi.
Shodno tome, dakle mi prihvaćamo kao prijedlog za raspravu, očekujemo da prigovori koji će se dati i koji su naznačeni u e-savjetovanju ali i amandmani koji će biti dani od strane stranke Fokus i Reformista biti prihvaćeni, razmotreni i na taj način poboljšani u pogledu ovog dijela zakona koji kažem je specifičan, odnosi se samo na djelatnike koji rade u tim jedinicama lokalne samouprave, ali opet tih djelatnika ima relativno puno u županijama oko 2000, u općinama i gradovima naravno i više. Gradovi imaju najviše jedinica, ali veliki gradovi koji bi trebali biti specifično regulirani kroz ovaj zakon.
Hvala.
U ime Kluba zastupnika HDZ-a govorit će poštovani zastupnik Tomislav Klarić. Izvolite.
Zahvaljujem potpredsjedniče Hrvatskog sabora, štovani državni tajniče sa suradnicom, štovane kolegice i kolege zastupnici.
Evo vrlo bitna stavka i vrlo bitan zakon. Vidimo da je kompletna oporba napustila sabornicu i da ih uopće ne zanimaju jedinice lokalne samouprave, da ih uopće ne zanimaju gradovi i općine i da ih uopće ne zanima ono što se odvija na prostoru Republike Hrvatske upravo oni ljudi o kojima ovise brojni projekti i o kojima na kraju krajeva ovisi i život i standard naših građana.
Ovo govorim iz razloga jer upravo prošle godine smo navršili 30 godina ovog ustroja Republike Hrvatske gdje smo na povijesni način vratili status gradovima, općinama u Republici Hrvatskoj još u vrijeme Domovinskog rata i od tada pa do danas one su se razvijale svaka na svom području, izgradile i opremile ogroman broj komunalnih infrastruktura, ogroman broj dječjih vrtića, škola, sportskih dvorana, vodovoda, kanalizacije, javne rasvjete, svega onoga što našim sugrađanima pravi bolji život i bolji standard. Na kraju krajeva ostvaruju i temelje, udaraju temelje razvoja gospodarstva.
Ovo govorim ponovo iz razloga jer u svim tim jedinicama lokalne samouprave, regionalne samouprave na području Republike Hrvatske rade tisuće ljudi koji svojim radom, svojim ponašanjem, svojim postupanjima u jedinici lokalne samouprave doprinose razvoju cjelokupne Republike Hrvatske.
Ovaj Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službenicima i namještenicima lokalne, područne (regionalnoj) samoupravi na neki način unosi novitete koji su vezani i uz polaganje državnog stručnog ispita, unosi i novinu vezanu za onaj dio koji se odnosi na produženi hajmo to tako nazvati radni staž gdje se omogućava i nastavak praktički djelovanja do 67 godine života. Predlaže se i donošenje Etičkog kodeksa ponašanja kao institucionalni okvir za njegovu provedbu obvezat će se službenike i namještenike da na početku rada potpišu izjavu o nepostojanju sukoba interesa, utvrđivanje etičkih standarda u lokalnoj, područnoj (regionalnoj) samoupravi i na neki način preduvjet su za ispunjavanje mjera iz Strategije sprječavanja korupcije odrađene u dinamici od 2021. do 2030. godine.
Isto tako, jedna od novina, a koja je vezana za ono što smo prije toga donosili u zakonskim rješenjima o mogućnosti funkcionalnog spajanja jedinica lokalne samouprave gdje se praktički dvije jedinice ili tri jedinice lokalne samouprave mogu koristiti praktički sa djelatnikom koji će obavljati određene zajedničke poslove na tom prostoru odnosno u ovoj sferi koja se odnosi na funkcionalno povezivanje.
U skladu sa sudskom praksom predlaže se i reguliranje pitanja objave pravilnika o unutarnjem redu upravnog tijela jedinice lokalne odnosno područne i regionalne samouprave koje se objavljuje onda u službenom glasilu jedinice, kao i pitanje donošenja i stupanja na snagu tog pravilnika u trenutku i stupanja na snagu plana prima na službu.
Jedna od stvari koja isto tako se regulira ovim nacrtom prijedloga zakona o izmjenama i dopunama zakona pred nosi se odnosno daje se mogućnost otklanjanja pravne praznine u slučaju kada upravno tijelo jedinice lokalne samouprave nema imenovanog pročelnika u ovom slučaju načelniku, gradonačelniku daje se mogućnost da iz redova službenika imenuje pročelnika na najduži rok od 60 dana da bi u tom roku se onda izvršila ona zakonska procedura izbora. I ovdje bi napomenuo o tome smo razgovarali i na klubu da se i ministarstvo državni tajniče vidi ukoliko jedinice lokalne samouprave u svom sastavu odnosno u okviru svojih zaposlenika nema ljudi koji zadovoljavaju kriterije stručnosti, s obzirom da imamo i veći broj jedinica lokalne samouprave koje nemaju toliki broj zaposlenih u jedinici da se vidi mogućnost koga ako ne iz redova onih koji su već zaposlenici jedinice lokalne samouprave do imenovanja pročelnika putem javnog natječaja.
Mislim zakonski je ovo regulirano i ono na koji način je propisano je sasvim u redu i jednostavno je prihvatljivo i na to nemamo praktički nikakvih primjedbi.
Što se tiče samog prijedloga ovih izmjena zakona Klub zastupnika HDZ-a ga prihvaća i tu ne vidimo niti jednu praktički spornu točku u ovom zakonu. Opet ovdje treba istaknuti i zahvalit se na neki način ovdje javno u ovom visokom domu praktički svim zaposlenicima jedinica lokalne samouprave i regionalne na području čitave RH jer ponavljam ono što sam rekao na početku, ti ljudi nose kompletan teret mnogih projekata koji se odrađuju, mnogih privučenih europskih sredstava u RH iz raznih program i oni koji su na raspolaganju savjesnim odgovornim radom pripremajući projekte ishodujući sve potrebne dozvole, elaborate sve ono što znači život naših gradova i općina.
Ono što je uvijek potrebno isticati jer se često te ljude, a i imali smo to prilike svjedočiti ovdje u HS-u na neki način etiketiralo kao nekakve uhljebe. U ovom trenutku kad praktički diljem Hrvatske se pokušavaju raznim aktivnostima izboriti radnici za svoja prava, najviše od njih koji na neki način se prilagođavaju nastaloj situaciji koji prihvaćaju sve rješenja su upravo članovi odnosno zaposlenici u i službenici u lokalnoj i područnoj i regionalnoj samoupravi i tu treba zaista vodit računa o tome i u novim zakonskim regulativama i u onome što tek slijedi promišljat na način da se ti ljudi adekvatno i nagrade za svoj rad. S obzirom da već sada imamo iskustva prilikom raspisivanja natječaja, prilikom zapošljavanja na određena radna mjesta vezano za stručnost, a za modele odnosno ograničenja u odlučivanju o visini plaća jednostavno dolazimo u situaciju da za mnoge natječaje, mnoga radna mjesta više nemamo kandidate koji se javljaju. Tu govorim najviše o onim stručnim spremama tipa inženjera građevine, tipa visoko obrazovnih ljudi i tu će se svakako u vrlo skorom vremenu morat posvetit tom problemu i omogućit bez obzira na onaj kriterij broja stanovnika jedinice lokalne samouprave o kojem se čitavo vrijeme govori kroz čitav niz vlada koje su se izmijenile u tom periodu uvijek je nekakav kriterij bio taj indeks razvijenosti koji je na neki način bio vezan za broj stanovnika. Danas smo svjedoci da jednostavno tako nešto nije u onom smislu pokazatelj stvarnog stanja na terenu i mnogi gradovi odnosno jedinice lokalne samouprave, a samim tim i zaposlenici u jedinicama lokalne samouprave koji su ograničeni visinom primanja sa plaćom načelnika ili gradonačelnika na neki način su zakinuti. A s obzirom na ostale kriterije visine proračuna broj institucija kojima u taj grad upravlja, brojem dječjih vrtića, brojem tvrtki i ustanova u vlasništvu grada gdje na neki način svime time upravlja ta jedinica lokalne samouprave.
Na kraju ponovo ističem Klub zastupnika HDZ-a prihvaća ovaj Prijedlog zakona o izmjenama i dopuna Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj samoupravi i mislim da nema potrebe da se dalje obrazlaže.
Zahvaljujem.
U ime Kluba zastupnika Socijaldemokrata govorit će poštovana zastupnica Sanja Udović.
Izvolite.
Evo zahvaljujem.
Ovaj Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi regulira prava, obveze i odgovornosti službenika i namještenika koji su zaposleni u upravnim odjelima i stručnim službama jedinice lokalne odnosno regionalne samouprave i ovim četvrtim po redu izmjenama možemo reći zapravo da se dodatno unapređuje sustav lokalne i regionalne samouprave te da se zapravo sada definiraju nekakve stvari koje onim prvotnim zakonom nisu bile definirane.
Evo imamo prvi puta propisanu i obvezu načina objave pravilnika o unutarnjem redu.
Također se definira i način zapošljavanja i funkcioniranja zajedničkog službenika koji evo proizlazi iz mogućnosti dobrovoljnog funkcionalnog spajanja jedinica lokalne samouprave odnosno zapravo ovim se izmjenama uređuje radno-pravni status službenika upravnih tijela jedinica lokalne samouprave evo što svakako pozdravljamo. Konačno se rješava i pitanje tko obavlja poslove pročelnika u slučaju kada tijelo nema pročelnika, a postavlja se i konkretan rok u kojem se raspisuje i provodi javni natječaj za imenovanje pročelnika upravnih tijela jedinica lokalne i područne odnosno regionalne samouprave. Utvrđuje se i prekršajna odgovornost općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana, ako u propisanom roku ne raspiše javni natječaj za imenovanje pročelnika, ne donese rješenje o imenovanju pročelnika ili odluku o poništenju javnog natječaja u propisanom roku odnosno ukoliko imenuje pročelnika bez raspisivanja javnog natječaja ili imenuje osobu koja ne ispunjava propisane uvjete. Regulira se i pitanje vezano za stjecanje prava na starosnu mirovinu što isto tako pozdravljamo, a propisuje se i obveza donošenja etičkog kodeksa od strane Vlade RH kojim bi se trebalo urediti pravila ponašanja službenika i namještenika upravnih tijela jedinica lokalne i područne odnosno regionalne samouprave i utvrditi institucionalni okvir za provođenje. Ono što se ovim izmjenama ne regulira je zapravo svojevrsna zaštita službenika koji evo često budu na žalost izloženi verbalnim, a ponekad čak i fizičkim napadima stranaka i evo mislim da bi tu trebali malo dvosmjerno razmišljat u smislu zaštite službenika jer zapravo evo čelnik tijela ih i ne može zaštititi. Može ih naravno nekakav zakon jel, koji inače regulira takvo ponašanje ali bilo bi dobro ukoliko je to moguće propisati i zapravo svojevrsnu zaštitu službenika. Službenici u lokalnoj i regionalnoj samoupravi kako sam rekla, nailaze na neugodne situacije prvenstveno se to odnosi na komunalne redare, prometne redare, sve one službenike koji su u kontaktu, direktnom kontaktu sa strankama. Evo pa molim ovdje predstavnika ministarstva da na neki način regulira i ponašanje stranaka. Pozdravljamo izmjene zakona kojima se regulira i mogućnost rada na izdvojenom mjestu rada, rada na daljinu i u nepunom radnom vremenu u službi u upravnim tijelima jedinice lokalne i područne regionalne samouprave kao zapravo i otklanjanje svih onih neusklađenosti koje ste i sami naveli, a radi se o drugim zakonima gdje zapravo ovaj zakon s njima nije bio usklađen. Ono što nas žalost jest činjenica da zapravo Vlada u ovom setu nije predložila izmjene i dopune Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj odnosno regionalnoj samoupravi jer zapravo time je pokazala da je majka ovih 200 i nešto tisuća službenika koliko radi u državnoj odnosno javnoj upravi, a da je maćeha svim ovim službenicima koji rade u lokalnoj odnosno regionalnoj i područnoj samoupravi. Njih ima gotovo 20 tisuća i zaista oni su sada u nezavidnom položaju s obzirom da ovaj zakon evo nije upućen u proceduru, nije došao ovdje na razmatranje u sabor i zapravo s 1.06. će službenici koji rade u javnim i državnim tijelima imati određena povećanja plaće, a svi ovi će biti zakinuti. Zašto? Zato što zapravo ne postoji način na koji bi načelnik odnosno gradonačelnik u okviru ovog zakona i onoga što on propisuje pronašao rješenje kako podignuti plaće svim službenicima. Ovdje ću to proširiti i govorit ću o cijelom sustavu jer ne možemo govoriti samo o službenicima, treba govoriti i o sustavu. Tu ću se referirati i na odgajatelje koji rade u vrtićima, referirati ću se također i na zaposlenike ustanova čiji je osnivač lokalna odnosno regionalna samouprava ali isto tako i komunalna društva. Zašto? Zato jer evo čelnici tijela moraju voditi računa o cjelokupnom sustavu. Nije baš uobičajeno i sigurno je da to niti jedan načelnik, gradonačelnik odnosno župan neće dozvoliti da komunalni radnik se približi sa plaćom nekakvom višem savjetniku odnosno da ne kažem i voditelju odsjeka koji je pak zadužen za praćenje programa koje to komunalno društvo izvršava. Evo, zato bi bilo zaista dobro da predlagač to usvoji i da ova razmišljanja, evo i kolega je to tu istaknuo, što prije ugradi u zakon. Da li će on razdvojiti ograničenja koja se tiču nas dužnosnika pa će to biti regulirano posebnim zakonom, a zapravo službenici koji rade u lokalnoj samoupravi više neće biti vezani uz nas, evo to prepuštam ministarstvu. To smo već komunicirali, tako da bilo bi zaista korektno da ima ministarstvo odnosno svi mi ovdje koji odlučujemo nekako ravnopravan stav i prema državnim, a isto tako prema lokalnim službenicima. Evo ovim putem ću zamoliti isto tako ovdje potpredsjednika sabora da se obrati predsjedniku Republike, predsjedniku Vlade RH gospodinu Andreju Plenkoviću, s obzirom da sam postavila kao saborska zastupnica još 14. prosinca '23. pisano zastupničko pitanje, koje se evo isto tako ticalo zapravo Zakona o plaćama u lokalnoj i u područnoj (regionalnoj) samoupravi gdje sam konkretno evo istaknula sve ovo što sam sada ovdje i usmeno navela, pa molim evo da dobijem i pisani odgovor i konkretno bih evo i ovdje zapravo željela znati kada će se konačno Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj odnosno regionalnoj samoupravi uputiti u proceduru odnosno kada će doći do sabora na usvajanje, evo zahvaljujem.
Idemo na pojedinačne rasprave i prvi će govorit poštovani zastupnik Tomislav Okroša, izvolite.Kolega Okroša s mjesta.
Hvala lijepo potpredsjedniče HS.
Uvažani državni tajniče sa suradnicom iz ministarstva, poštovane kolegice i kolege, evo pred nama je rasprava o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. I sam kao načelnik svjestan sam da je predmetni zakon polazna točka za većinu pitanja koja se tiču prijema u službu, o načinu obavljanja službe, prava i dužnosti službenika i namještenika, prestanka službe i svih drugih radno-pravnih pitanja s kojima se svakodnevno susrećemo u lokalnoj samoupravi. Premda nam je dosadašnji zakon dobro služio, okolnosti u kojima se nalazimo nameću nužnost zakonskih izmjena, te je upravo predmetni prijedlog potaknut između ostalog, odredbama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi kojima je propisana mogućnost dobrovoljnog funkcionalnog spajanja JLS putem zajedničkog službenika ili zajedničkog upravnog tijela, pravnom prazninom u postojećem Zakonu o vršitelju dužnosti pročelnika, odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju kojim je za umirovljenike predviđena mogućnost nastavka rada do polovice punog radnog vremena, Strategijom sprječavanja korupcije za razdoblje od 2021. do 2030.g., te sve izraženijom potrebom za radom na izdvojenom mjestu rada odnosno za radom od kuće. S obzirom na to da je dakle Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi omogućeno funkcionalno spajanje JLS predmetnim prijedlogom uređuje se radno-pravni status zajedničkog službenika ili službenika zajedničkog upravnog tijela JLS koje su funkcionalno povezane, dok će se detaljnija pitanja uređivati sporazumom kojeg te jedinice sklapaju. Tako će općinski načelnici odnosno gradonačelnici posebnim sporazumom urediti statusna pitanja zajedničkog službenika odnosno pitanja koja se odnose između ostalog na broj zajedničkih službenika, poslove koje će obavljati zajednički službenik, način organizacije obavljanja zajedničkih poslova, mjesto rada zajedničkog službenika, naziv radnog mjesta na koje je raspoređen zajednički službenik, odredbu da će zajednički službenik pravo na plaću i druga prava i obveze iz službe ostvarivati u JLS u kojoj je zaposlen, način sudjelovanja JLS u osiguranju sredstava za plaće i druga materijalna prava zajedničkog službenika odnosno visinu udjela svake JLS u osiguranju tih sredstava.
Nadalje, predmetnim prijedlogom otklonila bi se pravna praznina u slučaju kada upravno tijelo JLPRS nema imenovanog pročelnika odnosno nije riješeno pitanje tko obavlja poslove pročelnika, u slučaju kada upravno tijelo nema pročelnika propisuje se stoga obveza općinskog načelnika tj. gradonačelnika ili župana da u tom slučaju raspiše javni natječaj za imenovanje pročelnika upravnog tijela, te u propisanom roku donese rješenje o imenovanju pročelnika ili odluku o poništenju javnog natječaja, a da do imenovanja pročelnika upravnog tijela može ovlastiti službenika upravnog tijela lokalne jedinice, a koji ispunjava uvjete za raspored na radno mjesto pročelnika da privremeno obavlja poslove pročelnika do njegova izbora i to u vremenskom periodu do 6 mjeseci. Također u tom bi slučaju službenik koji će biti privremeno ovlašten obavljati poslove pročelnika u naprijed navedenim slučajevima imati sva prava, obveze i odgovornosti pročelnika upravnog tijela imenovanog temeljem javnog natječaja, primjerice pravo na plaću pročelnika. Osim toga s obzirom na to da trenutno važeći Zakon o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi predviđa prestanak službe po sili zakona s navršenih 65.g. odnosno ne daje mogućnost prima odnosno zadržavanja u službi korisnika starosne mirovine koji ima manje od 67.g. života, kao ni mogućnost zadržavanja u službi korisnika starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika predloženim zakonom se utvrđuju takve mogućnosti. Stoga se predmetnim prijedlogom predlaže utvrditi mogućnost prima odnosno zadržavanja u službi korisnika starosne mirovine koji ima manje od 67.g. života, kao i mogućnost zadržavanja u službi službenika koji odluči koristiti pravo na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika. Takvim se rješenjem svim umirovljenicima koji još nisu spremni za 100%-tnu mirovinu i koji se odluče za ostanak u svijetu rada do pola radnog vremena omogućuje ostvarivanje prava na uvećanu mirovinu.
Nadalje, prijedlogom zakona predlaže se donošenje etičkog kodeksa kojim će detaljnije, kojim će se detaljnije urediti pravila ponašanja službenika i namještenika upravnih tijela JLPRS i utvrditi institucionalni okvir za njegovu provedbu, te obvezati službenike da na dan početka rada potpišu izjavu o nepostojanju sukoba interesa. Utvrđivanje etičkih standarda u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi preduvjet je za ispunjavanje mjera iz Strategije sprječavanja korupcije od 2021. do 2030.g..
Svrha navedenih mjera je utvrđivanje etičkih standarda u cilju uspostave sveobuhvatnog sustava integriteta u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi tj. donošenje etičkog kodeksa kojim će biti regulirana pravila ponašanja u odnosu na potencijalni sukob interesa službenika i namještenika upravnih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Nadalje, sada već prilično prihvaćen model rada od kuće odnosno rada na izdvojenom mjestu rada počeo se prisilno primjenjivati uslijed situacije otežanog poslovanja i lock downa radi pandemije uzrokovane korona virusom, a sada sve više predstavlja prednost određenog radnog mjesta. Većina poslodavaca koji to mogu s obzirom na prirodu svog poslovanja zaposlenicima omogućuju povremeni ili stalni rad od kuće.
Predloženim izmjenama i dopunama se stoga utvrđuje mogućnost rada na izdvojenom mjestu rada, rada na daljinu i rada u nepunom radnom vremenu u službi u upravnim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave vodeći računa o posebnostima službe koja se obavlja u javnom interesu. Na takav se način pokazuje suvremeni pristup u načinu obavljanja službe od strane službenika u jedinicama lokalne samouprave koji će vjerujem dovesti do povećanja trenda zapošljavanja u općinama i gradovima kao što sada vidimo da je to problem zbog situacije na tržištu rada.
Pored svega navedenog prijedlogom izmjena i dopunama, dopuna zakona poboljšane su pojedine zakona i usklađeni instituti na način kako je to uređeno Zakonom o državnim službenicima. Na taj način poboljšane su odredbe o žalbi protiv rješenja, zastarni rokovi za pokretanje i vođenje postupka zbog povrede službene dužnosti, prijam u službu bez provedbe javnog natječaja, prijmu u službu na određeno vrijeme radi obavljanja privremenih poslova ili poslova čiji se opseg privremeno povećao, lake povrede službene dužnosti, premještaj po potrebi službe, izvanredno napredovanje, prestanak službe po sili zakona, stupanje na snagu Pravilnika o unutarnjem redu te druga pitanja.
Zahvaljujem.
Hvala.
Imamo nekoliko replika, prva je poštovanog zastupnika Srpaka.
Hvala potpredsjedniče.
Državni tajniče, kolega Okroša ovdje smo sad uglavnom ostali mi lokalni čelnici koji vrlo dobro razumijemo ovu tematiku i očito nas to jako zanima.
U ovom prijedlogu izmjena zakona je niz dobrih rješenja pogotovo ove koje omogućuju ljudima koji su u starosnoj mirovini da nastave raditi ili zapošljavanje ili ostanak onih do 67 godina starosti.
Etički kodeks također je nešto je potrebito i što će zasigurno doprinijeti tome da bude više reda i manje nekih neželjenih situacija. Pročelnike svi znamo teško zapošljavamo, teško nalazimo ili nemaju uvjete za pročelnika, a oni koji imaju imaju bolje ponude sa većim plaćama i mi smo u jednoj ja bi rekao često neobranom grožđu i teško te situacije rješavamo.
Rad na daljinu se pokazao znači odličnim rješenjem u pandemiji i to smo vidjeli znači i puno puta se može kvalitetnije raditi na daljinu nego na samom radnom mjestu jer te tam mnogi smetaju i stranke itd.
…/Upadica Željko Reiner: Hvala./…
Ono što je važno, samo rečenica još, plaće moramo urediti jer plaće su premale jednostavno i ne možemo …
Poštovani zastupnik Okroša.
Poštovani zastupnik Okroša.
Hvala lijepo.
Poštovani zastupniče Srpak da kao dugogodišnji gradonačelnik jako dobro ste upućeni u probleme s kojima se susrećete u radu vaših upravnih odjela, u radu jedinica lokalne, područne i regionalne samouprave. Jedan od problema je definitivno privlačenje kvalificiranih kadrova, a to je sve bilo malo i otežano čak i rekao bih i nekakvim rubnim i onako potencijalno kako ste rekli neobranom grožđu kriterijima, pa evo tako bih rekao da smo i mi u Općini Dubrava gdje sam načelnik raspisali nekoliko natječaja za odabir pročelnika jedinstvenog upravnog odjela. Trebalo je vremena, strpljenja, konzultirali smo se i sa ministarstvom i sa inspektoratom unutar ministarstva kako bismo bili sigurni da smo natječaj dobro proveli te zaposlili kvalificiranu osobu koja zadovoljava sve te teško ostvarive standarde.
Poštovani zastupnik Pavić.
Poštovani zastupniče vi ste načelnik Općine Dubrava, jel tako? Imam nekoliko pitanja za vas. Prvo pitanje je koliko vam se u prosjeku javlja kandidata za, na vaš natječaj? Drugo pitanje je imate li namjeru da se spojite sa drugom jedinicom lokalne samouprave i treće pitanje što smatrate koji članci zakona ovog novog će vam najviše pomoći?
Hvala.
Poštovani zastupnik Okroša.
E poštovani kolega Pavić, da evo 7 godina će mi uskoro biti kako obavljam dužnost načelnika Općine Dubrava. Pa u pravilu jako dobro vam je ovo prvo pitanje, u pravilu se na nat… na raspisani natječaj za neko radno mjesto javi jedna osoba, jedna nekad čak nijedna ili eventualno dvije, a to govori o atraktivnosti možda takvih radnih mjesta ili ne samo atraktivnosti nego i o materijalnim uvjetima i, a i ajmo reći pod povećalom pod kojim su ti zaposlenici.
Drugo pitanje vam je bilo vezano za funkcionalno spajanje, da to je jedna mogućnost zakona gdje definitivno bi bilo dobro da se dvije jedinice lokalne samouprave funkcionalno spoje. Da li je to kroz zajedničko komunalno društvo gdje smo mi već spojeni kroz jedan zajednički komunalac ili zajednički službenik, a koje, a koji mi je, koja odredba zakona mi… mislim da će nam najviše pomoći, pa evo cijela ova moja pojedinačna rasprava mislim da se može ponoviti jer stvarno smatram da ima tu puno korisnih stvari.
Poštovana zastupnica Juričev Martinčev.
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče.
Poštovani kolege Okroša imate iskustvo kao čelnik jedinice lokalne samouprave i svi zajedno pozdravljamo ove izmjene i dopune zakona. Ja sam također planirala pitati ko kolega Pavić što je u ovom zakonu ono što vas najviše veseli, ali evo koliko često ste i na koji način rješavali problem privremenog odsustva nekog svog djelatnika, kako ste rješavali te predmete, da li ste dodjeljivali, raspoređivali predmete i koliko će vam pomoći ovaj novi zakon i ove odredbe koje se odnose na to privremeno odsustvo djelatnika?
Poštovani zastupnik Okroša.
Hvala kolegice Juričev Martinčev, da naravno imao sam nedavno porodiljni i roditeljski dopust tako da je djelatnica bila više od godinu i pol dana privremeno odsutna, raspisali smo natječaj za zamjenom do povratka na posao kolegice, uspjeli smo naći kvalitetnu zamjenu djelatnicu koja je vrlo brzo ušla u taj posao i odradila sve predmete koji su bili, koji su bili na planu i radu i na dnevnom redu. Ali ono što bih rekao da je to u biti i sreća jer danas, danas mladi ljudi dosta brzo se ajmo reći uključe, ubace i u vatri u biti daju dosta dobra rješenja, dosta su spretni, to im sve omogućuju nove tehnologije ali vjerujem da ovaj članak gdje se, gdje će se moći primjenjivati rad od kuće će sigurno dobro doći jer smatram da u ovom našem poslu definitivno se može za možda produljeni odmor dati bolji rezultat.
Poštovana zastupnica Jelkovac.
Hvala lijepa.
Poštovani kolega, evo ovim zakonom omogućujemo i detaljnije uređujemo funkcionalno spajanje jedinica lokalne pogotovo obavljanje određenih poslova i u prošlosti dakle je bilo omogućeno da recimo da se postupci javne nabave vode objedinjeno, što je pogotovo za male sredine bitno. Isto tako vođenje projekata za dobivanje sredstava EU mislim da tu trebaju neka posebna znanja, gdje posebno u malim sredinama teško dobiti kvalificirane ljude, a vama kao čelnicima je vrlo važno da te poslove možete obavit, stoga mislim da je ovo pozitivno ali isto tako mislim da je dobro da je reguliranje i pitanje regulirano pitanje privremenih pročelnika. Sve je teže dobit pročelnike u jedinice lokalne samouprave. Vidimo da je problem u gradu Zagrebu, a pogotovo u malim sredinama gdje jedan pročelnik jedinstvenog upravnog odjela mora bit stručan za sve od financija do prava itd., pa koliko su tu problemi.
Poštovani zastupnik Okroša.
Hvala zastupnice Jelkovac.
Da doista pročelnik jedinstvenog upravnog odjela mora u malom prstu imati sva znanja i često biti upućen jednako ako ne i više od načelnika ili gradonačelnika jer je to u opisu radnog mjesta. Ono što bih rekao da je upravo u manjim jedinicama lokalne samouprave npr. u općinama ili u manjim gradovima gdje postoji samo jedinstveni upravni odjeli, treba stvoriti možda i zakonski dopustiti mogućnost kao što je rekao kolega Srpak, mogućnost povećanja plaća jer smatram da danas kvalitetnog mladog pravnika, pravnicu, ekonomista, inženjera ili kako već sistematiziramo u unutarnjem ustrojstvu da je danas teško naći i privući sa nekom plaćom od ne znam, možda tisuću i nešto sitno eura. Tako da smatram da kvalitetne ljude možemo zadržati, da je to budućnost i ne samo općina i gradova nego kasnije kroz razvoj tih djelatnika i budućnost naše zemlje.
Poštovani zastupnik Radić.
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče.
Poštovani kolega Okroša, s obzirom da zakon do sada nije regulirao situaciju za slučaj duže odsutnosti pročelnika upravnog tijela, a sami ste to i spomenuli u svom izlaganju, kako propisi i opis posla određene ovlasti imaju samo pročelnici, a te ovlasti nemaju i zamjenici u slučaju duže odsutnosti pročelnika, primjerice ja imam situaciju u gradu Osijeku di mi je pročelnik duže odsutan zbog bolesti, smatram da je jako dobra ova izmjena zakona na način da će se moći, ajmo to tako reći naći zamjena za odsutnog pročelnika. Da li ste u vašoj općini imali takve ili slične situacije.
Poštovani zastupnik Okroša.
Hvala zastupniče Radić.
Da imao sam takvu situaciju 2021., dugogodišnji pročelnik jedinstvenog upravnog odjela otišao zasluženo u mirovinu i tada smo, od tada smo raspisivali nekoliko natječaja za zapošljavanje pročelnika jedinstvenog upravnog odjela, koristili smo institut vršitelja dužnosti pročelnika i sve je to tako u biti potrajalo do ove prošle 2023. godine, kada smo zaposlili pročelnicu jedinstvenog upravnog odjela, koja je stvarno hvalevrijedna djelatnica.
Poštovani zastupnik Sobota.
Hvala potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Uvaženi kolega Okroša, dakle ja se slažem s vama kao i sa svim ovdje lokalnim čelnicima bilo gradonačelnicima, načelnicima da je prijedlog ovog zakona dobar i da će uveliko zapravo pomoći svim našim, svim našim, a i nama čelnicima jedinica lokalne samouprave. Kolega Pavić je postavio pitanje vezano uz funkcionalno spajanje općina što se ja slažem i s vama. Osobno mislim da onog klasičnog spajanja općina će biti vrlo malo ili gotovo neće biti ali ovakovih na način da se podijele određene, određene radnje i određene suradnje sa okolnim općinama i gradovima dakako da. No međutim ja imam jedno drugo pitanje. Ja se sjećam prije 20 godina kad nije bilo problem odgajateljice zaposliti u našim vrtićima. Danas se susrećemo s problemima kako da kažem, stručnog kadra. Kako vi to rješavate na vašoj općini?
Hvala.
Poštovani zastupnik Okroša.
Hvala na vašem pitanju gospodine Sobota.
Što se tiče dječjeg vrtića u Dubravi, imamo dječji vrtić sa trenutno više od 100 djece, upravo gradimo tj. rekonstruiramo postojeći i proširujemo postojeći dječji vrtić gdje ćemo uduplati kapacitete na 200 djece, što je dobro. Znači da ima djece, ima potrebe za novim dječjim vrtićem, ali ono pitanje koje ste postavili je svakako nedostatak stručni, stručnog osoblja, dakle odgajateljica i tu vjerujem da je problem i ostalim načelnicima i gradonačelnicima. Mi smo krajem prošle godine potpisali 4. izmjene i dopune Kolektivnog ugovora za zaposlene u dječjem vrtiću, gdje smo se obvezali kroz 2 godine povećati primanja, materijalna primanja svih zaposlenika za više od 40%. To je jedno snažno povećanje primanja i vjerujem da ćemo taj trend nastaviti i u slijedećim i narednim godinama te da nećemo imati problem sa odljevom djelatnika i djelatnica nego samo da će k nama dolaziti oni najkvalitetniji.
Sada će govoriti poštovani zastupnik Mišel Jakšić. Izvolite.
Hvala najljepša poštovani potpredsjedniče.
Poštovani predstavnici ministarstva, kolegice, kolege zastupnici, dobar dan svima. Ono što moram reći u svojoj prvoj rečenici je da sad primarno kao gradonačelnik apsolutno pozdravljam sve one izmjene koje se tiču ovog navedenog zakona jer sve ono što možemo na određeni način normirati i propisati sigurno je da će olakšati posao i načelnicima i gradonačelnicima i župana i da će smanjiti neke pravne praznine kojih imamo podosta u sustavu jer sa pojavom takvih pravnih praznina puno toga završava na čekanju mišljenja ministarstva. Imamo masu jedinica lokalne samouprave koje su manje, koje zapravo egzistiraju na tome da čekaju mišljenja ministarstva a mišljenja ministarstva i to jako dobro znamo ne pričam protiv njih puno puta nisu obvezujuća na sudu i puno puta se dogodi da su presudi ako dođe do suda apsolutno drugačije nego što je mišljenje ministarstva. Tako da je ovo definitivno jedan dobar korak i jedna dobra promjena za koju vjerujem da će olakšati funkcioniranje i dati odgovore na neka pitanja koja se pojavljuju.
Što se tiče funkcionalnog spajanja tu moram reći da sam apsolutno skeptičan i to sad ne ide ljude koji su pisali ovaj prijedlog, jer oni su dobili određeni politički okvir koji moraju pokušati zadovoljiti. Vjerojatno su postavljeni neki uvjeti što moramo zadovoljiti prema EU, ali očekivati da sa ovakvim modelom ćemo dovesti do funkcionalnog spajanja općina, gradova i županija je apsolutna nemoguća misija. Jer kad izađemo na teren, kad vidimo kako ljudi dišu ja bih volio vidjeti općinu koja će sama sebi izglasati svoje ukidanje i spajanje sa onom drugom općinom. Hajmo si pošteno priznati, ne bi imali ni toliko općina danas da se nije pojavljivalo u devedesetim godinama da svako mjesto koje je imalo određeni rivalitet ali je imalo natruhe da bi mogla biti općina dal' kroz crkvu, dal' kroz područnu školu, dal' kroz nogometni klub, dal' kroz vatrogasce se borila za to da postane općina sama za sebe.
Tako da bojim se da tu nećemo ostvariti rezultat i mislim da bez jednog jasnog političkog konsenzusa ali i nakon svega onoga što se zbivalo u sabornici ovih dana i što smo imali prilike čuti naravno da u ovom mandatu je pitanje da li u nekim narednima ćemo imati konsenzus oko toga. Tu priču funkcionalnog spajanja ne možemo odraditi koja god Vlada bila može izaći s tim van, može znači svoj prijedlog, oporba će se dići na zadnje noge. Znamo kako to u Hrvatskoj funkcionira u ovih 30 i nešto godina i to se bez konsenzusa dogoditi neće.
Ono što se možda može napraviti, što može biti priprema terena za funkcionalna spajanja na koja će nas prije ili poslije netko natjerati imamo relativno svježi primjer kako to funkcionira kroz aglomeracije za vodovod i kanalizaciju i što se događa sa vodovodnim poduzećima po najvećem dijelu nalogu Europske komisije je to da konačno se počnemo držati fiskalne održivosti naših općina, ali ne na način ovaj koji imamo danas da svi oni nerazvijeni dobivaju jako puno novaca što za fiskalnu održivost, što sad po novome za fiskalnu održivost svojih vrtića nego da konačno vidimo koliko to je novaca iako to znamo i šta se sa tim novcima događa i da li to sve skupa ima smisla.
Ja znam da će netko reći mi time čuvamo male općine da se ne raspadnu ili dajemo priliku nekim manjim gradovima da funkcioniraju. Ali ono što bih volio jednog dana vidjeti analizu što smo mi s tim sredstvima fiskalne održivosti napravili i koliko je porasla razvijenost općina i gradova koji su dobili velika sredstva. Jer ako je to otišlo u smjeru toga da se to vidi u porastu gospodarskih pokazatelja, u porastu određenih društvenih pokazatelja onda to smisla ima. Ali ako je to otišlo u plaće javnom sustavu, u nekim fazama kad se nije ukinuo prirez u ovim zadnjim zakonodavnim izmjenama u ukidanje prireza, pa su se pojavili besplatni vrtići, pa se rade koncerti, manifestacije da sad ne pričam sve ono što se radi na lokalu tada taj fond fiskalnog izravnanja nema apsolutno nikakvog smisla. Dakle, to je doslovce bacanje u puno slučajeva novaca u bunar koji uopće ne odlaze u smjeru nekakve održivosti i nekakvog razvoja nego idu betoniranje nekakvog zatečenog stanja da bismo mi umjetno održavali neke općine i gradove i da bi oni mogli reći aha, nije točno da trošimo više od 20% izvornih prihoda na plaće, jer naravno s tom količinom to je nemoguće i potrošiti.
Slična priča je kad idemo prema fiskalnoj održivosti vrtića, a bojim se da tu isto nemamo nikakvu analizu, ono što sam rekao i premijeru Plenkoviću kad je posjetio Koprivnicu u sklopu Razvojnog sporazuma Sjever dijete bi svugdje trebalo biti dijete.
A mi smo sad napravili model da oni koji su najrazvijeniji dobivaju po djetetu nekakvu pomoć 20 eura, a oni koji kao nisu razvijeni dobivaju 100, 150 eura ne znam ni kolika je krajnja suma jer nisam toliko daleko išao pratiti, a troškovi su vrlo slični u vrtićima i u gradu i u općini. Plaće su vrlo slične i u gradu i u općini, da ne kažem da nam se događa situacija da neke manje općine koje imaju po dvije, tri odgajateljice onda naprave totalni rusvaj sa plaćama. I nemam problem sa time da se ljudima da plaća i naravno da one to zaslužuju, ali onda se dogodi da odgajateljice u dva, tri općinska vrtića odskoče za 200, 300, 400 eura jer sad se ima sredstava, a onda ti u gradu gdje imaš na plaći 150 odgajateljica sa njima pregovaraj i nemoj se dovesti u probleme sa proračunom.
I onda dođete do situacije da Koprivnica ima u svojim vrtićkim kapacitetima recimo 1000 klinaca i klinceza. Za to godišnje prihodujemo nekih maksimalno 150 000 eura. Nešto se mijenjalo u obračunu ove godine, a samo naše okolne tri općine imaju sve zajedno 160 klinaca i klinceza u svojem vrtiću i dobiju za to nekih 350 do 400 000 eura. Tako je u svim gradovima i okolnim općinama da idete analizirati. I to je definitivno nešto gdje se nadam da ćemo u narednim vremenima razmišljati što radimo sa tom fiskalnom održivošću i kako ju raspoređujemo na teren, jer ovo danas se nije pokazalo kao najbolji model bez obzira koliko netko pokušavao dokazati drugačije.
Još jedna stvar na koju bih se volio osvrnuti bilo je replika, bilo je rasprava vezano uz pročelnike. Ja ću sad reći možda nešto što je totalno radikalno, ali to je isto jedna stvar gdje se igramo velike transparentnosti, velike demokratičnosti i velike stručnosti. Dakle, moj pogled je možda apsolutno kriv, ali pročelnici pogotovo u gradovima, županijama gdje ih imaš više su po meni i to tako operativno funkcionira ministri u Vladi i mi uporno tražimo neki model kako ćemo ih birati, kako ćemo ih mijenjati, ti ljudi su netko tko bi trebali biti ljudi od pouzdanja gradonačelnika ili župana, a danas imamo model, ako si nezadovoljan sa svojim pročelnikom i želiš ga maknuti, da doslovce ili si moraš bit s njim jako dobar pa se dogovoriš da on sam da ostavku ili ideš u totalnu paralizu sustava jer ti treba nekoliko mjeseci da napraviš promjene u unutarnjem ustrojstvu, da spojiš odjele, razdvojiš odjele, daš nova imena, dokažeš da se zapravo nešto mijenja da bi išao na novi natječaj i mislim da kad pričamo o pročelnicima, da bi u nekoj budućoj fazi, jer da se ne lažemo, ti ljudi su u svojoj sredini, kad postanu pročelnici gradske i županijske uprave među ljudima politički obojeni, imati model da da, oni imaju određena prava da se ljudi zaštite, da budu službenici, dakle da ih nitko nakon njihovog mandata ne baca na ulicu ili da ostanu bez klasične egzistencije, ali da jednostavno vidimo da postoje određeni politički okvir da gradonačelnik, župan koji je odgovoran za funkcioniranje svog rada svoje županije je taj koji ima taj politički okvir da ih može imenovati i kad dođe netko novi ili kad dođu do određenih promjena ili nezadovoljstava, da se jednostavno ti ljudi mogu maknuti i pomaknuti na druge pozicije jer ovo što imamo danas, imamo natječaj, imamo transparentnost, jako se volimo iza toga skrivati, a zapravo svi jako dobro znamo da puno puta su pročelnici, sad ja to lako pričam jer nismo nikad imali takvu situaciju, ali ima puno situacija i s lijeve i desne političke strane gdje su pročelnici koji se biraju u transparentnom modelu puno puta bili na kraju moneta kojom su se slagali neki koalicijski sporazumi, pa se podvlačilo, 2 ćemo imati mi, 2 ćete imat vi, ali sve biramo na natječaju nakon testiranja. To jednostavno nije dobar model i mislim da bi o tome trebali razmišljati kako da radimo drugačije.
Hvala vam lijepa.
Repliku ima poštovani zastupnik Pavić.
Poštovani zastupniče, osvrnuo bih se na dvije stvari iz vašeg izlaganja. Prvo, moram konstatirati da je fiskalna održivost pojedinih jedinica lokalne samouprave apsolutno neodrživa, apsolutno. I onda, što se događa? Dobivaju novac, namjenski novac koji troše zapravo nenamjenski i to im nakon toga utvrdi i revizija, međutim, s obzirom da po djelovanju revizije imaju obvezu samo korektivnih radnji, u principu ne odrade ništa.
Drugo, ovo sa djecom, sa klincima i klincezama, to je veliki problem definitivno u RH i onda kad netko kaže da će u budućnosti biti vrtići za svu djecu besplatni, onda se pitam kako su postavili tu matematiku i kako su došli do konačnog cifre novaca koji će morati izvaditi iz državnog proračuna, da bi mogli jedinicama lokalne samouprave svi, sva djeca imati besplatne vrtiće. To je izuzetno kompleksna matematika i bojim se da trebamo sa tim malo opreznije.
Poštovani zastupnik Jakšić.
Dakle što se tiče fiskalne održivosti, da, ovo što sam pitate na tragu onoga što sam govorio. Može fiskalna održivost na taj način ići dalje sa pričom o sredstvima, ali bi bilo dobro da u nekoj budućoj varijanti imamo jasno raspisano što se očekuje da se s tom fiskalnom održivošću radi i da se dobije.
Dakle da postoji jasan okvir, okej, to dobivaš zato jer si nerazvijen, ali onda se ti ne možeš igrati populizma, dijeljenja svoje politike plaće, ukidanja komunalne naknade, nekada ukidanje prireza jer jednostavno, gle, ak si nerazvijen, moraš radit da ideš naprijed, a ne da kupuješ birače jer je to upravo to.
A što se tiče vrtića, nema tu neka posebna matematika. Ono što je ministarstvo napravilo, mi smo dobili jasan pregled koliko u Hrvatskoj ima djece u vrtićima, koliko je van vrtića, koliko se treba uložiti i to kroz NPOO ide da dođemo do određenih vrtićkih kapaciteta i treba politička odluka koja će imati svoj temelj u proračunu kako da za sve budu vrtići besplatni. To je to.
Poštovani zastupnica Jelkovac.
Hvala lijepo poštovani predsjedavajući, poštovani kolega.
Pa vezano na vašu tezu da su pročelnici u JLS-ima ustvari ministri u Vladi, tj. da je to taj jedan isti rang i situacija, ja se tu ne bih potpuno složila s vama. Zašto? Zato što ministri imaju ispod sebe ešalon, dva, to su državni tajnici pa pomoćnici pa načelnici, ovaj ešalon 2 i 3 konkretne predmete praktički vrlo rijetko i rješavaju, mi imamo puno jedinica lokalne gdje je pročelnik prisiljen određivati konkretne predmete jer nema se na koga osloniti i to se ne može uspoređivati. Kad se donosio ovaj Zakon po kojem su pročelnici službenici, a ne na mandat, onda se upravo to imalo u vidu da ne ostavimo jedinice lokalne samouprave bez stručnih ljudi smjenom vlasti.
A mi imamo i situacije gdje se moraju mijenjati, mora mijenjati ustroj, ne samo zbog smjene pročelnika, nego zbog, da biste zamijenili nekog službenika jer vam stvara probleme…
.../Upadica: Hvala./... a teško ga se riješit na drugi način.
Poštovani zastupnik Jakšić.
Pa ovaj dio da se mora mijenjati i pravilnik zbog ljudi koji ne rade, ja se s vama apsolutno slažem, a ovaj dio oko pročelnika, ako ste mi htjeli reći da oni puno rade da zaslužuju plaću, da nemaju takav aparat kakvo ima ministarstvo, tu se ja isto s vama slažem, ali ajde da se ne samozavaravamo.
Dakle oporba u Koprivnici zakuha neku situaciju sa građanima u određenom mjesnom odboru i moj pročelnik, pročelnica mora izaći na teren. Pa mislim, pa naravno da će on tamo braniti stavove koje će dogovoriti sa mnom ili koje sam ja već negdje izrekao. Pa bez obzira da li se on s time slagao ili mu njegov profesionalni .../Govornik se ne razumije./... govorio nešto drugačije, a ako tako funkcionira, onda koliki je on zapravo profesionalac, a koliko je na neki način politički obojena osoba. Mislim, gdje ste vidli gradsku upravu da pročelnici rade protiv gradonačelnika, osim tamo gdje imamo promjene, zamjene, pokušaje promjena i svega onoga što politika nosi.
Kolegice Jelkovac, digla je povredu Poslovnika, u čemu je .../Govornik se ne čuje./...
Hvala lijepo. Ma nemam drugog načina, samo jedna rečenica, dakle ja sam bila sa gradonačelnikom pročelnica, to je bio HDZ-ov gradonačelnik, ja HDZ-ova pročelnica, ali smo imali i SDP-ove pročelnike u istom timu. Dakle nije to nemoguća situacija ako ste profesionalac.
Dobro. To je bila replika, moram dati opomenu, treća vam je. Poštovani zastupnik Okroša.
Hvala lijepo poštovani zastupniče Jakšić. Mislio sam je nešto drugo kroz repliku pitati, ali ovo me je malo čak i nasmijalo, kak ste rekli da vam pročelnici idu na skupove građana u mjesne odbore i evo složio bi se i sa kolegicom Jelkovac, evo konkretno kod mene u općini imam zaposlenih ljudi i koji su članovi moje stranke i članovi neke druge stranke ili uopće nisu članovi nijedne stranke. Evo konkretno, pročelnica jedinstvenog upravnog odjela je nije članica nijedne stranke, a imam unutar općine i ljude koji bi zadovoljavali to radno mjesto, a da su stranačko obojani. Dakle, stvarno mislim da mi radi to najkvalitetnija osoba, mislim da to ne treba tako gledat.
Nego sam vam htio postaviti pitanje, spominjali ste općine, jedno je iz vašeg kuta gledanja gdje ste gradonačelnik velikog bogatog grada sjedišta županije, jedno je iz kuta načelnika okolnih općina gdje ja vjerujem da nema politike Vlade RH koja je izgradila preko 500 vrtića upravo u takvim sredinama da bi roditelji djecu vozili svako jutro i 20, 30 km u dječji vrtić prije posla.
Poštovani zastupnik Jakšić.
Dobro nismo se niste me očito razumjeli. Dakle, ja uopće nisam ulazio u profesionalnu strukturu ljudi koji rade u općinama, gradovima i županijama. Ja imam u Koprivnici 70 zaposlenih člansku iskaznicu SDP-a ima njih tri plus ja četvrti, što mislim da govori o tome kakva je struktura. Moja tendencija je bila rasprave da vidimo kako definirati status pročelnika koji isto tako na određeni način dobivaju političku obojenost radom jer ih ljudi doživljavaju kao gradske ministre, a znate i sami koliko su problemi pogotovo u većim sustavima kad želiš nešto mijenjat i radit na drugačiji način. Ti si gradonačelnik, odgovaraš, a ne možeš promijeniti pročelnika i kak sada da odgovaraš za svoj rad.
A ovo što sam rekao o vrtićima uopće nije tendencija da u općinama treba ukinuti vrtiće nego samo da treba napraviti jasne parametre i jasnu statistiku što želimo postići i da bi sva djeca trebala imati jednaka prava. Danas nemaju.
Sljedeća pojedinačna rasprava bit će poštovanog zastupnika Erika Fabijanića.
Ova tema je izuzetno bitna, a to je reko i kolega Klarić u ime kluba HDZ-a s time da je prozvo nas kolege iz oporbe da nismo prisutni na tako važnoj temi. Ja sam to pratio, nisam pratio sa sabornice, pratio sam iz ureda gledajući sa monitora. Ali evo ja sam došo, ali kolege Klarića više nema tako da samo uzvraćam kurtoaziju.
Bojim se da smo mi u Hrvatskoj inače prenormirani kad je riječ o nekim stvarima pa čak i u onome što su kolege čitale kao tekst obrazloženja izmjene i dopune ovog zakona imajući i ja nažalost neko skromno iskustvo od nekih tri desetljeća u jedinicama lokalne samouprave. Jako mi je drago da je u svakom slučaju nadležno ministarstvo odnosno predlagatelj pristupio dosta odgovorno o ovom propisu, primijetio sam da je uvaženo ili u potpunosti ili djelomično amandmani koji su dani od strane Udruge gradova RH, a činjenica ja dolazim iz Primorsko-goranske županije gdje sam i bio osam godina predsjednik županijske skupštine, vidim da su većina i naših amandmana da je prihvaćeno.
Htio bih međutim baš to i reći, ovdje se radi o etičnom kodeksu kod službenika i namještenika u jedinicama lokalne i regionalne samouprave kao o nekoj novini. Ja znam da je etički kodeks za službenike usvojen u Primorsko-goranskoj županiji još puno ranije nego što je usvojen etički kodeks koji je vezan za članove županijske skupštine, a tek nedavno evo izglasan ovdje u Saboru što se tiče saborskih zastupnika.
Što se tiče dobra je ideja da se formalizira, ali kažem formalizira kroz zakon, kroz propise ovo pitanje da jedan službenik može obavljati određen poslove za potrebe više jedinica lokalne samouprave, za razliku možda od nekih drugih mojih kolega ja ne tvrdim da imamo previše općina nego smatram da jedinice lokalne samouprave su inače fiskalno osakaćene. Dakle, ne da nisu fiskalno da su da imaju fiskalni deficit nego jednostavno imaju premalo novaca. Ja sam za totalnu fiskalnu decentralizaciju, uzimajući u obzir da je Hrvatska fiskalna jedna od najcentraliziranijih država. Možda sad sa porezom na dohodak smo nešto promijenili, ali je opet porez na dohodak je u pravilu državni porez odnosno razrezuje se inače na državnoj razini, a o tom po tom kako se sami prihodi dijele.
Što se tiče dakle ovog dijela, ima kažem i pozitivnih i negativnih stvari, ali kad sam govorio o tom obavljanju poslova odnosno prenošenje poslova i zadaća određene jedinice lokalne samouprave na drugu, ja ću podsjetit evo ga recimo konkretno Grad Opatija ima niz sporazuma sa manjim općinama u svojoj okolici npr. sa Mošćenićkom Dragom, evo tako da. Hoću reć realnost ako se želi pažljivo upravljati, dobro gospodariti jednom jedinicom lokalne samouprave to je moguće. To s time danas ovdje kroz ovo prvo čitanje na neki način i formaliziramo, ali nije hoću reć, nije da to do sad nije postojalo, dakle niti otkrivamo toplu vodu.
Tko želi to napravit uvijek je pitanje političkog stava koji osoba ima prema i općenito odnosa kojeg ima prema upravljanju, bilo da je u državi, bilo da je u jedinicama lokalne samouprave, bilo da je u županiji.
Kad govorimo o pročelnicima, dakle pročelnici imaju važnu ulogu apsolutno, ali ima tu jedan problem kad govorimo o pročelnicima, a to je da ipak je načelnik odnosno gradonačelnik, odnosno župan taj koji kazneno ili na bilo koji drugi način odgovara za sve što se zbiva na svom administrativnom području. Dakle, pročelnik koji de facto obavlja određene dužnosti ili po određenim resorima nema tu odgovornost ne, ali često puta se zna dogodit da je pročelnik taj koji je pogriješio, a onda strada čelnik općine. Često puta se to zna događati, ne govorim ja tu o kriminalu, ja govorim ovdje o stvarima koje su više-manje upravne prirode, itd.
Nisam vidio da je pročelnik ikad nastradao, ali činjenica je, da se, dakako, čelnika koji je izabran uvijek šamara u novinama. Pročelnik mora biti osoba od potpunog povjerenja čelnika jedinice lokalne samouprave tako da to, tako da to, da način, način na koji se bira je upitan, mislim, može, stvari mogu dobro funkcionirati, imao primjere dobre prakse, ali ipak bliske suradnike s kojima ja moram radit ili netko drugi, dakle kao čelnik lokalne uprave, predlažem ih vijeću, vijeće ih izglasava, dakle po meni analogija sa Vladom i sa ministarstvom nije naodmet. Dakako da imamo i općine koje su male, koje imaju jedinstveni upravni odjel i daleko od toga, ti kadrovi, ako su pozitivni i dobri kadrovi, da ih ne treba zadržati ovaj, ali ovak, na ovaj način su koji puta možda i medvjeđe zaštićeni, možda malo prezaštićeni i ne znam koliko eventualno izjava o sukobu interesa koja ide, dakle, u etičnom dijelu, ovaj, može ih na to osujetiti, prije će ih ovaj, osujetiti možda Povjerenstvo o sukobu interesa.
Kad mi govorimo o .../nerazumljivo/... da, mi imamo kadrovski deficit, nije da imamo ovaj niti pročelnike niti službenike u jedinicama lokalne samouprave na, na ovaj, da se svi tuku za doć na ta radna mjesta, apsolutno, apsolutno suprotno.
Vi danas dobar kadar, pogotovo u većim sredinama, teško da ćete naći, a da će se toga ulovit. Pogotovo ako govorimo u onom dijelu koji je vezan i za prostorno planiranje, itd. i za građevinske dozvole, ljudi sada, pogotovo kada građevinski sektor cvate, vi ne možete ponudit onu plaću koju on može dobiti na tržištu rada u onom dijelu koji je vezan za privatni sektor, a opet, limitiran si, ali tko je limitirao, pod navodnicima, plaće, ali ne samo plaće, nego i naknade koje primaju članovi u predstavničkim tijelima, pa tako i u izvršnoj vlasti?
Mi ovdje u Saboru smo donijeli taj zakon koji skriktno, de facto uzima kao kriterij ne fiskalni kapacitet, dakle ne proračun jedne jedinice lokalne samouprave, nego uzima u obzir broj stanovnika, što je totalni apsurd, što je totalni apsurd.
Mi imamo i jako bogatih općina sa jakim fiskalnim kapacitetom, u kojima pročelnici neće doći raditi, širom obale Jadrana gdje imamo jake proračune, bilo da je od turizma, bilo u unutrašnjosti gdje imamo jake poduzetnike ili obrte, itd. i tu će problem ostati. Mi ne možemo raditi .../Govornik se ne razumije./... i limitirati ono što pripada izvorno jedinicama lokalne samouprave. I ja znam da za isti posao ljudi trebaju dobit istu plaću, apsolutno, ali gledajte, kad mi govorimo o sindikalnim pravima, mi govorimo o minimalnom pravu.
Nitko ne bi trebao priječiti u ovoj državi da netko, bilo u privatnom ili javnom sektoru dobi više od onoga što je predviđeno zakonom ili kolektivnim ugovorom. To zakonom nije nigdje zabranjeno. Ne bi trebalo biti zabranjeno. Zavist što će jedan gradonačelnik dobivati veću plaću od drugoga, a čujte, Bože moj i veće su odgovornosti, netko raspolaže sa 100 milijuna, ovaj eura, a netko raspolaže sa 500 tisuća eura.
I tu onda trebamo gledati razlike u plaćama jer su različite odgovornosti i različiti su i rizici. Plaće su najbitnije jer kad danas ljudi traže posao, a nije da ga ne nalaze, pa kad ga i nalaze i vani, prva stvar što pita poslodavca, koja će bit moja plaća, na temelju toga što ću dobit, odlučit ću da li ću radit kod tebe, za tebe ili za nekog drugog.
Nakon toga idu uvjeti rada, mogu dobiti i manje, ali to je pitanje i fleksibilnosti radnog vremena, itd. Mi smo još uvijek ovaj u mnogočemu nažalost prenormirani, a ne gledamo smisao zbog čega donosimo neke zakone jer gledamo samo paragraf po paragraf. Trebamo promijeniti logiku razmišljanja, čak kad donosimo, čak kad donosimo zakone jer mi možemo uvijek imati alibi kad nas građani nešto pitaju, pa mi smo donijeli zakon o tome, to je savršeni alibi, savršeni alibi.
Problem je u tome što, mi smo donijeli zakone, ali stvari realno kod nas nažalost ne štimaju.
Imamo repliku poštovanog zastupnika Pavića.
Poštovani zastupniče, prvo da odgovorim kolegi, pardon, nije ovdje, ali matematika za djecu i za besplatne vrtiće bi bila jako jednostavna kad bismo bili sigurni da sve jedinice lokalne samouprave troše novac koji dođu iz proračuna, iz državnog proračuna da ga troše namjenski, da ga ne troše populistički i da se jedan dio tih novaca ne potroši zapravo i za sufinanciranje djece u vrtićima, što zapravo nije novac koji se dobio, nije namjenski potrošen.
Drugo, htio sam reći nešto o fiskalnoj održivosti. Nažalost u momentu kad su se osnivale pojedine jedinice lokalne samouprave u tim jedinicama lokalne samouprave bilo je i više pravnih osoba koje su bile izvor prihoda u porezima, a bilo je i više zaposlenih. Nažalost pogotovo u ruralnim dijelovima, stanovništvo stari, a pravne osobe se jednostavno gase. Gasi se i poljoprivredna domaćinstva, odnosno više nema OPG-ova, nema više poljoprivrednih gospodarstava i nažalost prihodi padaju.
I sve je više jedinice lokalne samouprave koje nemaju svojih prihoda da bi mogle normalno živjeti.
Poštovani zastupnik Fabijanić.
Ne, to je točno, ali ovaj, ali još uvijek izvorni prihod jedinica lokalne samouprave koje u nekim dijelovima jesu u padanju, ali su još uvijek premale. Mi smo ovdje, dakako da ovo nije meritum rasprave, porez na dobit se nekad dijelila. Danas se porez na dobit, isključivo izvorni prihod države. Zašto bi onda jedan lokalni čelnik trebao razvijati, pa i regionalni, razvijati poduzetništvo, trudit se da neka tvornica ili neki proizvodni pogon, neka greenfied investicija dođe u njegovu administrativno područje.
On od toga nema apsolutno ništa zato što porez na dobit mu ne ulazi u gradsku, općinsku niti, a niti u županijsku blagajnu. Eventualno mu donese nešto porez na dohodak koji će mu dakako pojesti vrtić. Dakle, vrtići jesu pokazatelji fiskalnog kapaciteta jedne općine. Čim država mora utrčavat u pomoć jedinici lokalne samouprave, jer to je barem onako što je po našim propisima. Dakle, gradovi i općine su osnivački dječjih vrtića.
…/Upadica Reiner: Hvala./…
Ako nemaš za to para ne znam zašto postojiš.
Hvala lijepa.
Sada će završno u ime predlagatelja govoriti državni tajnik poštovani Sanjin Rukavina, izvolite.
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče, uvažene zastupnice i zastupnici.
Zahvaljujem na sudjelovanju u raspravi, konstruktivnim prijedlozima uvaženih zastupnica i zastupnika. Ovaj zakon je bio na savjetovanju 30 dana i na isti smo zaprimili 109 komentara. Veći dio smo komentara ugradili u zakon.
Ovaj Visoki dom je donio Zakon o državnim službenicima i Zakon o plaćama u državnoj službi i javnim službama, te su isti stupili na snagu sa 1.1.2024. godine. U ovom trenutku Vlada Republike Hrvatske treba donijeti još uredbe kako bi službenici i zaposlenici dobili nove plaće i s tim bi se završio prvi korak za preko 240 000 službenika i namještenika u državnoj službi i zaposlenika u javnim službama.
Drugi korak svakako će biti da Vlada Republike Hrvatske i resorno Ministarstvo pravosuđa i uprave pokrene postupak izmjene Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj i regionalnoj samoupravi za znatno manji broj službenika i namještenika čega smo itekako svjesni. Stoga kao Vlada Republike Hrvatske i Ministarstvo pravosuđa i uprave iskazujemo volju da prihvatimo sve prijedloge koji će donijeti poboljšanje instituta propisanih ovim zakonom, te pozivam sve zastupnice i zastupnike da upute prijedloge između ova dva čitanja.
Hvala lijepo.
Imamo dvije replike na vaše izlaganje.
Poštovani zastupnik Okroša najprije.
Hvala lijepo potpredsjedniče Hrvatskog sabora, uvaženi državni tajniče.
Da, smatram da su definitivno ove predložene izmjene i dopune zakona na pozitivnom tragu, da će doprinijeti kao što sam rekao i pojedinačnoj raspravi i atraktivnosti zapošljavanja u jedinicama lokalne (područne) i regionalne samouprave. Vjerujem da se sa tim izmjenama zakona ide u pravo vrijeme, da se puno tu još stvari da spasiti i kvalitetne ljude zadržati. Pa eventualno bih još pitao eventualno vaše mišljenje s obzirom da baš radite i na tim izmjenama i dopunama zakona. Smatrate li da će se u skorije vrijeme povećati broj jedinica lokalne samouprave koje će ići prema funkcionalnom spajanju jer znamo da je evo do sada s obzirom da je to jedan novitet nismo imali previše takvih zahtjeva.
Poštovani državni tajnik.
Hvala lijepo poštovani saborski zastupniče.
Resorno Ministarstvo pravosuđa i uprave je nakon što je trajao projekt funkcionalnog povezivanja, odnosno stvarnoga odradio znatan posao gdje je podsjetio sve županije na taj način u Republici Hrvatskoj i sve gradove i općine unutar županija svakako da je Ministarstvo financija nakon upućenog poziva obradilo sve zahtjeve koji su pristigli. I moram reći da je preko 24% jedinica lokalne samouprave u ovom trenutku se povezalo za što je isplaćeno u ove dvije godine preko tri milijuna 800 000 eura.
Evo hvala lijepo.
Poštovani zastupnik Radić.
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče, poštovani državni tajniče sa suradnicom.
Evo ja bih rekao da su ove izmjene i dopune zakona jako dobre i da idu u jako dobrom smjeru. Ono što mene zanima s obzirom da tijekom rada jedinice lokalne samouprave često se pojavi potreba za obavljanje posla u smanjenom opsegu. S obzirom da do sada nije reguliran rad na nepuno radno vrijeme iako Zakon o radu koji je supsidijaran zakonu je to omogućavao govorimo i o radu na daljinu kao i radu na izdvojenom radnom mjestu.
Ovim izmjenama i dopunama zakona to se detaljno uređuje, te će se isto morati ukoliko se želi koristiti, propisati Pravilnikom o unutarnjem redu. Ono što mene zanima je, jesu li izmjene Pravilnika propisane kao obveza prilikom donošenja izmjena i dopuna zakona neovisno o upotrebi navedenih instituta ili se postavlja čelnicima da po potrebi donose izmjene Pravilnika.
Poštovani državni tajnik.
Pa svakako hvala lijepo poštovani saborski zastupniče. Svakako će se omogućiti čelnicima tijela da mogu donijeti te izmjene nakon što zakon u konačnici stupi na snagu.
Evo hvala lijepo.
Hvala vam lijepo.
Time zaključujem raspravu o ovoj točci.
O njoj ćemo glasovati kad se steknu uvjeti.
I time smo završili sa današnjim radom.
Nastavit ćemo sutra u četvrtak 8. veljače. Prva točka bit će Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivredi.
Želim vam ugodan ostatak poslijepodneva.
SJEDNICA PREKINUTA U 14,14 SATI
PDF