Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: X, sjednica: 21

PDF

28

  • Prijedlog zakona o upravnim sporovima, prvo čitanje, P.Z. br. 623
07.02.2024.

Reiner, Željko (HDZ)
I sada idemo na sljedeću točku, to je:

- Prijedlog Zakona o upravnim sporovima, prvo čitanje, P.Z. br. 623

Predlagatelj je Vlada RH temeljem čl. 85. Ustava RH i čl. 172. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na prvo čitanje zakona.
Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za pravosuđe. Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje?. Da. Poštovani državni tajnik u Ministarstvo pravosuđa i uprave, Juro Martinović, izvolite.

Martinović, Juro
.../Govornik nije uključen./... HS-a, kolegice i kolege.
Novim Zakonom o upravnim sporovima, osuvremenjuje se upravni spor, omogućava rasterećenje Visokog upravnog suda RH, ukida se supsidijarna primjena Zakona o parničnom postupku u odnosu na sudski spor, potiče se proaktivniji pristup suda u rješavanju predmeta, skraćuje trajanje upravnog spora, ostvaruje procesna disciplina i uklanja podnormiranost.
Zakon o upravnim sporovima dio je paketa zakonodavnih promjena koje Vlada predlaže HS-u s ciljem povećanja učinkovitosti pravosuđa i ubrzanja sudskih postupaka. Ovim se zakonskim prijedlogom ograničava mogućnost da se posebnim zakonima propisuju izuzetno kratki rokovi za donošenje odluke o upravnom sporu, odnosno standardiziraju se upravni sporovi te se ograničava propisivanje prvostupanjske nadležnosti visokog upravnog suda budući se ponajprije radi o sudu koji rješava najsloženije upravne sporove. Onemogućuje se propisivanje isključive mjesne nadležnosti upravnog suda prvog stupnja u Zagrebu. Uvodi se mogućnost da u posebnim slučajevima u upravnim sporovima pred upravnim sudovima odlučuje vijeće. Institut oglednog spora primjenjuje se ako je u 5 ili više prvostupanjskih upravnih sporova predmet tužbe ista činjenična i pravna osnova.
Detaljno se razrađuju odredbe u odnosu na poslovnu sposobnost i zastupanje stranaka u upravnom sporu. Raspravu, dokaze i izvođenje dokaza te se stoga u cijelosti ukida podredna primjena odredbe o ZPP-a u ovom segmentu. Sprječava se zlouporaba prava stranaka koja im pripadaju u sporu na način da nemaju pravo na naknadu troškova, a u slučaju teže zlouporabe prava, procesnih prava, sud ih može i novčano kazniti.
Upotpunjuju se uočene praznine Zakona o upravnom sporu te se propisuje i proširenje tužbenog zahtjeva u sporu pokrenutom zbog propuštanja donošenja pojedinačne odluke, spajanje upravnih sporova i donošenja dopunske presude. Uvodi se mogućnost obnove spora okončanog rješenjem, a pod određenim uvjetima omogućuje se strankama izravan pristup Vrhovnom sudu RH.
Propisuje se proaktivniji pristup izvršenja presuda i uvode se novčane kazne za čelnike nadležnog javnopravnog tijela ako tuženik odnosno tijelo nadležno za izvršenje bez opravdanog razloga ne postupi u skladu sa odlukom upravnog suda. Detaljno se razrađuje postupak ocijene zakonitosti općih akata.
Zahvaljujem na pozornosti.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
Imamo jednu repliku, poštovanog zastupnika Klasića.

Klasić, Darko (HSLS)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče HS-a. Uvaženi državni tajnice sa suradnicom. Predloženi zakon sigurno je iskorak koji će unaprijediti ovu postojeću praksu, ali me interesira, zbog čega se nastavlja sa lošim rješenjem iz postojećeg Zakona o upravnim sporovima da se predmet upravnog spora smatra neprocjenjivim jer postoji velik broj upravnih sporova koji se odnose na plaćanje i na predmete kojima ima i kojima se može odrediti vrijednost.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Martinović, Juro
.../Govornik nije uključen./...
.../Upadica: Mikrofon./... mi smo u prvom čitanju i ukoliko nađemo racionalne pravno opravdane razloga, dakle možete sugestiju dostaviti, mi ćemo je sigurno, ukoliko se dakle radna skupina prepozna da bi to bilo opravdano i u funkciji dakle boljih procesnih rješenja u .../Govornik se ne razumije./...

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala. Žele li izvjestitelji odbora uzeti riječ? Ne.
Onda otvaram raspravu i prvi će u ime Kluba zastupnika SDP-a govoriti poštovani zastupnik Arsen Bauk, nema ga. Gubi pravo na glas, na govor. U ime Kluba zastupnika Fokusa i Reformista govorit će poštovani zastupnik Damir Bajs. Nema ni njega, gubi pravo na govor.
U ime Kluba zastupnika Mosta govorit će poštovani zastupnik Marin Miletić. Nema ni njega, gubi pravo na govor.
Pa će onda u ime Kluba zastupnika HSLS-a i nezavisnog zastupnika Vladimira Bileka govoriti poštovani zastupnik Darko Klasić, izvolite.

Klasić, Darko (HSLS)
Hvala lijepa.
Evo nenadano ubrzano. Evo poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, uvaženi državni tajniče.
Upravni spor u modernim pravosudnim sustavima Europske unije predstavlja najvažniji sudski postupak koji provode države članice, a kojima se konačno od strane sudskih vlasti odlučuje o zakonitosti pojedinačnih odluka koje donose sva tijela javne vlasti upravnim ugovorima općih akata kao na primjer prostornih planova i u mnogim drugim slučajevima koji su propisani posebnim zakonima.
Reformom upravnog spora koja je započela 2010. godine kada je uveden dvostupanjski postupak u upravnom sporu osigurana je i kontrola ispravnosti sudskih odluka koje donosi prvostupanjski sudovi od strane višeg suda Vrhovnog upravnog suda. S obzirom na važnost upravnog sudjelovanja i potrebu da se osigura zaštita prava i pravnih interesa, fizičkih i pravnih osoba i drugih stranaka povrijeđenih pojedinačnim odlukama ili postupanjem, odnosno nepostupanjem javno-pravnih tijela vrlo je bitno osigurati efikasnost i brzinu donošenja sudskih odluka u upravnom sporu, odnosno načelo učinkovitosti.
Osnova ovog novog zakona je osuvremenjivanje upravnog spora, sprječavanje bespotrebnog opterećenja Visokog upravnog suda i pojedinih upravnih sudova, poticanje proaktivnijeg pristupa suda u rješavanju predmeta, skraćivanje trajanja upravnog spora, procesna disciplina, osjećaj izvjesnosti za stranke te uklanjanje podnormiranosti. Činjenica da je u Republici Hrvatskoj sadašnji prvostupanjski, a naročito drugostupanjski upravni sporovi traju dugo pri čemu se stranke gube smisao kontrole zakonitosti i vođenja upravnog spora jer je vrlo često da se u trenutku donošenja pravomoćne odluke posljedice nezakonitosti, pobijajanje odluka za strane nepovratno nastupile uslijed proteka vremena.
U tom smislu je uvođenje instituta privremene mjere dobro, ali nedovoljno kvalitetno normirano. Prijedlog novog Zakona o upravnim sporovima predstavlja potpuno novi zakon u formalnom i nomotehničkom smislu koji donosi više dobrih nego loših novosti. Ono što nije dobro da se nastavljaju pojedine odredbe koje su u primjeni postojećih Zakona o upravnim sporovima pokazale se kao neefikasne i loše.
Prijedlog uvodi značajnu novost u sustavu upravnog sudovanja jer propisuje napuštanje supstiderija primjene Zakona o parničnom postučku koji se do sad primjenjivao kao procesni postupak u upravnom sporu. Međutim, primjećuje se da su predložene procesne odredbe prijedloga zakona bitno slabije normirane od odredbi koje propisuje Zakon o parničkom postupku što otvara mogućnost produljivanja trajanja sudskih postupaka, iako je nominalni cilj novog zakona potpuno suprotan.
Uvođenje instituta oglednog spora u upravnom sudovanju je pozitivna novost i sigurno će poboljšati efikasnost donošenja sudskih odluka. Nejasno je zbog čega se nastavlja loše rješenje iz postojećih Zakona o upravnim sporovima da se predmet upravnog spora smatra neprocjenjivim ono što sam i naveo jer postoji veliki broj upravnih sporova koji se odnose na plaćanje i na predmete koje imaju i kojima se može odrediti vrijednost.
Iako je u prijedlogu kao razlog nastavljanja postojećeg rješenja navedeno da se time pridonosi efikasnosti smatramo kako je posljedica upravo suprotna, jer omogućuje vođenje nepotrebnih sporova i gomilanje sudskih predmeta. Isto se odnosi i na zastupanje javno-pravnih tijela i državnih tijela jer je čest slučaj da javno-pravna tijela zastupaju službenici koji nisu motivirani, educirani i plaćeni za zastupanje u kompleksnim sporovima. Umjesto da se omogući da javno-pravna tijela zastupaju odvjetnici kao profesionalci što bi u konačnici i smanjilo trajanje i povećali kvalitetu i efikasnost donošenja sudskih odluka.
Smatramo da bi sljedeće članke zakona dodatno trebalo razmotriti i razjasniti. Članak 5. Nepotrebno se uvodi pojam pravne stečevine EU kao izvor prava na temelju kojeg odlučuje Upravni sud s obzirom da je primjena pravne stečevine EU kao izvor već propisana Ustavom Republike Hrvatske u članku 141c.
Članak 28. stavak 2. ovakva odredba unosi nesigurnost u svakom slučaju povećava mogućnost manipulacije i procesnim ovlaštenjima u cilju odugovlačenja postupka. Predlažem zapravo brisanje navedene odredbe u cijelosti. Članak 31. predlaže se brisati navedenu odredbu u cijelosti kao suvišnu i nepotrebnu, te potencijalnu u koliziji sa Zakonom o odvjetništvu.
Članak 40. stavak 3. predlaže se u subjektivnom roku od 90 dana propisani i objektivni rok od 5 godina. Članak 42. predlažemo unijeti rok u kojem je sud dužan odlučiti o predloženoj privremenoj mjeri. Dodatno u odnosu na institut privremene mjere predlaže se uputiti na odredbe Ovršnog zakona koji detaljno uređuje ovaj institut na primjer u dijelu propisivanja uvjeta za određivanje privremene mjere.
Članak 108. uvođenje instituta oglednog spora je pohvalno, jer će sigurno ubrzati rješavanje predmeta koji imaju istu činjeničnu i pravnu osnovu. Međutim, u prijedlogu zakona je institut izuzetno podnormiran, samo jedan članak.
Članak 110. predlaže se na kraju stavka 9. dodati stranka je na zahtjev suda ili protiv stranke dužna dostaviti izvornik pismena u fizičkom obliku koje je dostavljeno i elektroničkom skeniranom prijepisu koji je izrađen na temelju izvornika u fizičkom obliku potpisan i kvalificiran elektroničkim pečatom suda.
Članak 131. Ova odredba nije u suglasnosti sa odredbama koje propisuju da se podnesci uključujući i žalbu podnose elektroničkim putem, putem informacijskog sustava. Alternativno se predlaže dodati na kraj, osim ako se podnosi elektroničkim putem, putem informacijskog sustava.
Članak 137. stavka 2. predlaže se kao objektivni rok propisati dvije godine umjesto jedne godine.
Članak 144. stavka 3. predlažem da se doda osim u slučaju kada je u tužbenom zahtjevu postavljen zahtjev za isplatu ili na drugi način može odrediti vrijednost spora i članak 158. do 163. predlaže se odrediti rok u kojem je Vrhovni ustavni sud dužan donijeti odluku o zakonitosti općeg akta. Često smo svjedoci nepoštivanja i neprovođenja sudskih odluka iako je presuda donesena ona se ignorira i u stvarnom životu ne izvršava. Građani koji su presudom smatrali da je nakon niza godina sudovanje i pravda došle na svoje mjesto ponekad zapravo završavaju u slijepoj ulici pravosudnog sistema jer presuda ima i koju nitko ne namjerava provesti, što dovodi do ogorčenosti i razočaranja u naš pravosudni sustav. Ovim zakonom se to pokušava regulirati jer se predloženim odredbama nove regulative propisuje proaktivniji pristup izvršavanju presude budući da se uvodi novčana kazna za čelnike javnopravnih tijela ako ne izvrše odluku Upravnog suda i to u iznosu od 30% prosječne godišnje bruto plaće u Hrvatskoj u prethodnoj godini. Ukoliko ni to nije dovoljno sud bi izricao opetovane novčane sankcije sve dok tuženik odnosno javno tijelo ne izvrši presudu.
Prijedlog novog Zakona zaključno o upravnim sporovima pokazuje dobru namjeru ministarstva i zasigurno radi iskorak u ovom dijelu zakonodavstva i uz navedene korekcije može znatno unaprijedit postojeću praksu i spriječiti gomilanje sudskih predmeta i stoga predstavlja istinsku reformu upravnog spora, hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika HSLS-a i, oprostite, u ime Socijaldemokrata govorit će poštovana zastupnica Vesna Nađ, izvolite.

Nađ, Vesna (Socijaldemokrati)
Zahvaljujem potpredsjedniče HS.
Poštovani državni tajniče sa suradnicom, kolegice i kolege, pred nama je Prijedlog zakona o upravnim sporovima. Možda na prvu se građanima ovaj prijedlog zakona neće činiti toliko bitnim, očito ni saborskim zastupnicima, ali jasno je da stanje u upravnom sudovanju građanima treba biti bitno jer će češće biti sudionici nekog upravnog spora nego kaznenog ili građanske parnice, primjerice kad pokrenu upravni spor povodom rješenja o žalbi na rješenje nekog ministarstva ili npr. protiv rješenje HZMO-a. Ako tu dodamo i sporove zbog šutnje uprave odnosno ne donošenje rješenja u zakonskom propisanom roku, što nije rijedak slučaj, ovdje je ovo vrlo važan prijedlog zakona. Treba uzeti u obzir i hrpu Pravilnika za provedbu zakona koje donose ministri kao čelnici ministarstava i drugi čelnici javnopravnih tijela i čiju zakonitost bi trebalo moći preispitati u okviru upravnog sudovanja na što je ukazano i u javnoj raspravi, te u tom smislu i dopuniti odredbu o nadležnosti iz čl. 3. st. 2. ovog prijedloga zakona, te dodati i ovlaštene osobe JLPRS, ovlaštene osobe pravne osobe koje imaju javnu ovlast i ovlaštene osobe pravne osobe koja obavlja javnu službu.
U čl. 2. prijedloga zakona navodi se da je cilj ovoga zakona osigurati zakonitost i sudsku zaštitu prava i pravnih interesa fizičkih i pravnih osoba i drugih stranaka povrijeđenim pojedinačnim odlukama ili postupanjem javnopravnog tijela. Opravdani i legitimni razlozi za donošenje ovoga Zakona o upravnim sporovima koji bi morao imati cilj poboljšanje stanja u upravnom sudovanju u RH su svakako osuvremenjavanje upravnog spora, ukidanje supsidijarne primjene Zakona o parničnom postupku, bolja zaštita prava stranaka, sprječavanje bespotrebnog opterećenja Visokog upravnog suda RH i Upravnog suda u Zagrebu, poticanje proaktivnog pristupa suda u rješavanju predmeta, skraćivanje trajanja upravnog spora, procesna disciplina, osjećaj izvjesnosti za stranku, te uklanjanje podnormiranosti.
Može li ovaj novi Zakon o upravnim sporovima ispuniti očekivanja predlagatelja tek ćemo vidjeti u primjeni, ali moramo sagledati upravno sudovanje u okviru stanja u sudbenoj vlasti RH koje je kako je evidentno nije bajno, o čemu nam svjedoči nedavni tzv. bijeli štrajk sudaca. A kakvo je stanje u upravnom sudovanju možemo vidjeti iz izvješća Vrhovnog suda RH odnosno predsjednika Vrhovnog suda Radovana Dobronića o stanju sudbene vlasti za 2022.g. koje je na dnevnom redu HS od svibnja prošle godine.
Upravni sud, sudovi i Visoki upravni sud RH su specijalizirani sudovi. U RH osnovani su sukladno odredbama čl. 8. Zakona o područjima i sjedištima sudova 4 upravna suda i to u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Osijeku. Dakle u 2022.g. svi upravni sudovi u RH zaprimili su u rad ukupno 12.724 predmeta, riješili 13.589 predmeta ili 6,8% više nego što su zaprimili u rad. Ipak je na kraju 2022.g. ostalo 5.325 neriješenih predmeta ili 14% manje nego na kraju 2021..
Na svim upravnim sudovima u 2022. bilo je zaposleno 46 sudaca, a stvarno je prisutno bilo 43,5 ako ne računamo one s dugotrajnim bolovanjem, rodiljnim dopustima ili koji su upućeni u drugi sud ili u Ministarstvo pravosuđa i uprave. Najviše ih je zaposleno u Upravnom sudu u Zagrebu 19, a najmanje na Upravnom sudu u Osijeku 6. Najuspješniji su bili i najviše predmeta po sucu su riješili suci u Upravnom sudu u Splitu. Stopa rješavanja predmeta je iznad 100%, a očekivano vrijeme trajanja postupka se skraćuje, te je na kraju 2022. iznosilo 143 dana, primjerice u 2018. je iznosilo 197 dana. Očito je da uz ovakav priliv predmeta i zaostatke iz prethodnih godina je potrebno zaposliti više sudaca koji bi imali adekvatne uvjete za rad, kao i adekvatne plaće, a ne da svako malo moraju kazivati izvršnoj vlasti da je potrebno reformirati sustav plaća koji bi uz materijalna prava podrazumijevao i indeksaciju sudačkih plaća kao trajno zakonsko rješenje.
Visoki upravni sud RH zaprimio je nešto više predmeta nego u '21.g. odnosno 5.562 predmeta i riješio 5.034 predmeta, što predstavlja najmanji broj rješavanja predmeta u 5-godišnjem razdoblju. Broj neriješenih predmeta je povećan za 25% u odnosu na prethodnu godinu, znači s 2.111 na 2.639. Stopa ažurnosti je 90,51%, što znači da sud rješava tijekom godine manje predmeta nego što ih zaprimi u rad zbog čega se i broj neriješenih predmeta povećao u odnosu na prethodnu godinu. Očekivano vrijeme rješavanja predmeta je sa 122 dana povećalo se na 191 dan, je li to razlog nedovoljan broj sudaca, pretrpanost složenim predmetima ili pak bijeli štrajk zbog nezadovoljstva plaća sudaca?
Na Visokom upravnom sudu najviše je sudaca između 60 i 64.g. 10 sudaca i 5 od 65. do 70.g.. Očito je da dosadašnji sustav upravnog sudovanja nije zadovoljavajući i da ga treba mijenjati jer kao što je rekao predsjednik Vrhovnog suda potpuno izvjesno je da povećanje broja riješenih spisa po sucu ne pridonosi kvaliteti sudskih odluka odnosno ugrožava kvalitetu suđenja i mora se naznačiti da takav porast broja riješenih predmeta mora imati svoj kraj.
Dakle, može se tvrditi da ne poboljšanje kvantitativnih rezultata utjecalo povećanje norme, međutim ono nedvojbeno ugrožava kvalitetu suđenja te je zasigurno i pridonijelo izraženom nezadovoljstvu sudaca naročito na prvom stupnju.
Sad je osnovno pitanje hoće li ovo, ovakav predloženi Zakon o upravnim sporovima osigurati ostvarivanje predloženog cilja iz Članka 2. ovoga zakona kako je propisano osigurati i zakonitost i sudsku zaštitu prava i pravnih interesa fizičkih i pravnih osoba i drugih stranaka povrijeđenih pojedinačnom odlukom ili postupanjem javnopravnog tijela.
Često se kroz javnu raspravu o nacrtu prijedloga ovog zakona predlagatelj poziva na načelo učinkovitosti iz Članka 8. Prijedloga Zakona o upravnim sporovima kojim se propisuje da će sud upravni spor provesti brzo i bez odugovlačenja uz izbjegavanje nepotrebnih radnji i troškova, onemogućit će se zloupotreba prava stanaka i drugih sudionika u sporu te će odluku donijeti u razumnom roku. Ali ako budemo prem… ako budemo premali broj sudaca natrpavali upravnim sporovima i tražili od njih da ih rješavaju kao na traci jasno je da će izostati kvaliteta suđenja i ma kako im, ma kako im visoke plaće dali nećemo dobiti željeni rezultat niti zadovoljstvo sudaca kao ni stranaka u postupku.
Navodi se u obrazloženju prijedloga zakona kako je nekim posebnim zakonima propisano da su predmeti uprav… da su predmetni upravni sporovi hitni, a da ne postoji nikakva opravdanost za hitnost tih upravnih sporova u odnosu na druge upravne sporove pa je potrebna dopuna Članka 8. ZUS-a na način da je u slučajevima kad se posebnim zakonom propisuje rok za rješavanje upravnog spora predlagatelj dužan razloge za takvo propisivanje roka detaljno i razumno obrazložiti.
Naime, ako imamo mnoštvo hitnih postupaka onda na kraju niti jedan neće biti hitan i pitanje je koliko će si predlagatelji dati truda da detaljno i razumno obrazlože potrebu hitnosti određenog upravnog postupka i kako će se ta opravdanost procjenjivati.
Također se navodi da se posebnim zakonima propisuje prvostupanjska nadležnost Visokog upravnog suda čime se odstupa od temeljnog pravila o dvostupanjskom upravnom sudovanju, a Visoki upravni sud koji prvenstveno rješava najsloženije upravne sporove nepotrebno se opterećuje. Zato se ovim prijedlogom zakona uvodi dopuna Članka 12. ZUS-a na način da je u slučajevima kad se posebnim zakonom propisuje nadležnost Visokog upravnog suda predlagatelj posebnog zakona dužan razloge za takvo rješavanje upravnog spora detaljno i razumno obrazložiti. Ali u javnoj raspravi je višekratno isticano da je u načelu dobro stati na kraj pojedinačnim uvođenjima jednostupanjskog upravnog sudovanja, ali je potrebno zbog sve većeg opterećenja prvostupanjskih sudaca poduzeti mjere za značajno povećavanje broja sudaca na tim sudovima posebno u pogledu predviđenog povrata nadležnosti u vezi sporova o javnoj nabavi kojih ne… kojih nije malo i koji zahtijevaju iznimno i temeljito dugotrajno razmatranje činjeničnog stanja i primjene materijalnog prava. Ti sporovi se kraj postojećeg broja sudaca posebno u Zagrebu nikako neće moći rješavati u razumnim rokovima te će utjecati na kontinuirano gomilanje zaostataka na prvostupanjskim sudovima.
Zato bi trebalo unaprijed sagledati stanje i opterećenost Upravnog suda u Zagrebu što sam istakla i na Odboru za pravosuđe i razmotriti zapošljavanje novih sudaca. Ne bi bilo dobro da ovim zakonom riješimo problem opterećenosti Visokog upravnog suda, a uvalimo problem Upravnom sudu u Zagrebu. Predmeti neće nestati po Duhu Svetom i neki upravni sud će ih morati reć… riješiti u razumnom roku.
Naime, posebnim zakonima propisuje se i mjesna nadležnost Upravnog suda u Zagrebu za niz, u niz zakona, Zakonom o naknadama na području intelektualnog vlasništva, o kreditnim institucijama, zaštiti topografija poluvodičkih proizvoda itd., itd. te je potrebna dopuna Članka 13. ZUS-a kako bi se spriječilo nepotrebno opterećenje Upravnog suda u Zagrebu u odnosu na druge upravne sudove.
Dobro je da će se institut oglednog spora prema ovom prijedlogu zakona i primjenjivati ako je u 5 ili više prvostupanjskih upravnih sporova predmet tužbe iste pravne ili činjenične prirode čime se ostvaruje načelo ekonomičnosti, pravne sigurnosti i osjećaj izvjesnosti za stranke. Dosada je to bilo 10 predmeta.
Ovim Prijedlogom Zakona o upravnim sporovima predviđeno je i ukidanje supsidijarne primjene Zakona o parničnom postupku što smatramo dobrim rješenjem s obzirom na specifičnost upravnog spora u odnosu na parnicu. Pozdravljamo i odredbe ovog prijedloga zakona kojim se uklanja i podnormiranost u odnosu na raspravu. Smatramo dobrim rješenjem da se ovim prijedlogom zakona propisuje proaktivni pristup izvršenju odluka u odnosu na Članak 81. i 82. ZUS-a te se uvode novčane kazne za čelnika nadležnog javnopravnog tijela ako tuženik odnosno tijela nadležna za izvršenje bez opravdanog razloga ne donese novu odluku u roku koji je određen presudom ako u roku od 15 dana ne dostavi sudu odgovor na zahtjev za izvršenje i ako u izvršenju presude donese novu odluku koje je protivna izreci presude, pravnom shvaćanju ili primjedbama suda. Sud će izricati daljnje novčane kazne sve dok tuženik odnosno tijelo nadležno za izvršenje ne donese novu odluku o izvršenju presude.
Ne bi bilo dobro da se Člankom 135. stavkom 3. na neki način ozakoni ping-pong efekt unutar upravnog sudovanja kako je isticano u javnoj raspravi. Naime, propisuje se da će Visoki upravni sud poništiti prvostupanjsku presudu te vratiti predmet prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje ako utvrdi da je Upravni sud počinio bitnu povredu odredaba upravnog spola, spora iz Članka 126. stavka 3. ovoga zakona ili da je odlučnu činjenicu pogrešno utvrdio ili nije utvrdio. Dobro je da se prvostupanjska presuda u povodu žalbe može poništiti i predmet vratiti Upravnom sudu na ponovno suđenje samo jednom.
Međutim, u javnoj raspravi je isticano da bi ovaj novi koncept mogao dovesti do ozakonjenja ping-pong efekta unutar upravnog sudovanja što je za stranku nepoželjna situacija u kojoj se predmet prebacuje između upravnih sudova i javnopravnih tijela i tako godinama.
Da bi se ostvarila načela učinkovitosti prema kojim će sud upravni spor provesti brzo i bez odugovlačenja uz izbjegavanje nepotrebnih radnji i troškova onemogućit će se zloupotreba prava stranka i drugih sudionika u sporu te će odluku donijeti u razumnom roku, treba prvo osigurati dovoljan broj visokomotiviranih sudaca, a ne samo promijeniti Zakon o upravnim sporovima i prebaciti predmete s Visokog upravnog suda na upravne sudove koji već rješavaju više od 100% norme. Zato smo donošenjem ovog zakona o upravnim sporovima bez rješavanja zato samo donošenje novog Zakona o upravnim sporovima bez rješavanja nedostatka sudaca na upravnim sudovima i njihovih adekvatnih plaća neće poboljšati stanje u upravnom sudovanju, bit će to još jedno prelijevanje iz šupljeg u prazno, a zaostaci i dalje će se gomilati na štetu građana i pravnih osoba.
Hvala lijepa.

Reiner, Željko (HDZ)
Prije nego što nastavimo pozdravimo na galeriju učenice i učenike Graditeljske tehničke škole iz Zagreba. /Pljesak/.
A sada će u ime Kluba zastupnika HDZ-a govoriti poštovana zastupnica Anamarija Blažević.
Izvolite.

Blažević, Anamarija (HDZ)
Hvala potpredsjedniče.
Evo sve vas pozdravljam i kratko ću reći nešto o ovom Nacrtu prijedloga Zakona o upravnim sporovima.
Osnova ovog novog Zakona o upravnim sporovima sigurno smo shvatili da je jedno moderniziranje upravnog spora, ukidanje supsidijarne primjene Zakona o parničnom postupku, sprječavanje bespotrebnog opterećenja Visokog upravnog suda RH i Upravnog suda u Zagrebu što je važno naglasiti, zatim poticanje proaktivnijeg pristupa suda u rješavanju predmeta, skraćivanje trajanja upravnog spora, procesna disciplina i evo to su nekakve najvažnije činjenice.
Upravni spor je ustvari jedan oblik kontrole nad upravom i zbog toga je izuzetno važan ovaj zakon, pri čemu sud odlučuje o zakonitosti upravnih akata kojima javnopravna tijela rješavaju o pravima i obvezama stranaka, ali i zakonitosti općeg akta jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave kao i pravne osobe koje imaju javne ovlasti i pravne osobe koja obavlja javnu službu. Upravni spor vodi upravni sud odnosno Visoki upravni sud RH.
Treba reći nešto i u kontekstu reforme hrvatske državne uprave, reforma upravnog sustava zauzima ovdje posebno važno mjesto. Stupanjem na snagu trenutno važećeg Zakona o upravnim sporovima 2010.g. započela je provedba reforme upravnog spora. Taj zakon je mijenjan više puta i unatoč svim izmjenama problemi nisu u potpunosti otklonjeni, a zbog potrebe zakonskog definiranja i uvođenja značajnijih novina u Zakon o upravnim sporovima kojima se osigurava veća pravna sigurnost i ostvaruje bolja zaštita prava stranka potrebno je donijeti novi Zakon o upravnim sporovima.
Ja ću evo kratko navesti koje su to novine koje se uvode novim Zakonom o upravnim sporovima, a koje sigurno doprinose poboljšanju upravnog sudovanja. To je kao prvo novina što se ograničava mogućnost da se posebnim zakonima propisuju izuzetno kratki rokovi za donošenje odluke u upravnom sporu što je propisano čl. 8. što smatram da neće smanjiti kvalitetu nego će dovesti do bolje učinkovitosti.
Nadalje, čl. 12. ovog prijedloga zakona ograničava se propisivanje prvostupanjske nadležnosti Visokog upravnog suda budući da se ponajprije radi o sudu koji rješava najsloženije upravne sporove. Naime, nekakvim posebnim zakonima kao što su Zakon o javnoj nabavi, Zakon o pravu na pristup informacijama ili Zakon o registru birača kao i nizom drugih propisuje se nadležnost Visokog upravnog suda, ali ovim zakonom se ta mogućnost ograničava te je predlagatelj posebnog zakona dužan detaljno i razumno obrazložiti razloge.
Sljedeće, čl. 13. onemogućuje se propisivanje isključive mjesne nadležnosti Upravnog suda u Zagrebu u upravnom sudovanju u najvećoj mogućoj mjeri treba približiti građanima i drugim strankama tako da je za rješavanje u upravnom sporu mjesno nadležan upravni sud na području kojeg tužitelj ima prebivalište ili sjedište. Budući da se nekim posebnim zakonima propisuje mjesna nadležnost Upravnog suda u Zagrebu predmetni sud se nepotrebno opterećuje u odnosu na druge upravne sudove te stoga propisivanje mjesne nadležnosti određenog upravnog suda posebnim zakonom nije ni dopušteno, što je evo do sada bio i slučaj i time također smanjuje opterećenje Upravnog suda u Zagrebu.
Uvodi se mogućnost da u posebnim slučajevima u upravnim sporovima pred upravnim sudovima odlučuje vijeće u sastavu od tri sudaca odnosno vijeće od pet sudaca kada Visoki upravni sud odlučuje o zakonitosti općih akata.
Iako je institut oglednog spora postojao u trenutno važećem zakonu u čl. 108. ovog prijedloga primjenjuje se ako je u pet ili više prvostupanjskih upravnih sporova predmet tužbe iste pravne i činjenične prirode čime se građanima želi pružiti još jedan oblik potencijalno djelotvornije kolektivne pravne zaštite, a smanjivanjem tog broja 10 na pet dovodi do ubrzanja upravnih sporova.
Detaljno se dalje razrađuju odredbe u odnosu na poslovnu sposobnost i zastupanje stranaka u upravnom sporu, raspravu, dokaze i izvođenje dokaza te se stoga u cijelosti ukida podredna primjena odredaba Zakona o parničnom postupku.
Isto tako upotpunjuju se uočene praznine trenutno važećeg zakona i propisuje se proširenje tužbenog zahtjeva u sporu pokrenutom zbog propuštanja donošenja pojedinačne odluke, spajanje upravnih sporova i donošenje dopunske presude, uvodi se i mogućnost obnove spora okončanog rješenjem, što je propisano čl. 76., a time se osigurava i bolja zaštita prava stranaka. Čl. 78. pod određenim uvjetima omogućuje se strankama izravan pristup pri Vrhovnom sudu RH.
Isto tako treba naglasiti kako se propisuje proaktivniji pristup izvršenju presude, uvode se novčane kazne za čelnika nadležnog javnopravnog tijela. Općenito detaljno se razrađuje postupak ocjene zakonitosti općih akata.
Donošenjem ovog zakona sigurno se želi ubrzati upravne sporove i ojačati pravnu zaštitu, ali isto tako donošenje ovog zakona predstavlja reformu upravnog sudovanja te će zbog toga klub HDZ-a podržati ovaj Prijedlog Zakona o upravnim sporovima.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala lijepa.
Time bismo zaključili raspravu o ovoj točci, o njoj ćemo glasovati kad se steknu uvjeti.

28

  • Prijedlog zakona o upravnim sporovima, prvo čitanje, P.Z. br. 623
28.02.2024.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Prijedlog Zakona o upravnim sporovima, prvo čitanje, P.Z. br. 623, predlagatelj je Vlada, rasprava je zaključena. Sukladno prijedlogu saborskih radnih tijela dajem na glasovanje sljedeći zaključak: 1. Prihvaća se Prijedlog Zakona o upravnim sporovima; i 2. Sve primjedbe i prijedlozi dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta konačnog prijedloga zakona. Molim glasujmo.
Glasovalo je 90 zastupnica i zastupnika, 87 za, 3 suzdržana pa smo donijeli zaključak kako su ga predložila saborska radna tijela.
PDF