Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: X, sjednica: 21

PDF

27

  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije, drugo čitanje, P.Z.E. br. 502
02.02.2024.

Radin, Furio (Nezavisni)
Idemo na prvu točku dnevnoga reda.

- Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama EU, drugo čitanje, P.Z. br. 502.

Predlagatelj je Vlada Republike Hrvatske na temelju članka 85. Ustava Republike Hrvatske i članka 172. a u vezi sa člankom 190. Poslovnika Hrvatskog sabora.
Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda kao što ste vidjeli iz naslova primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje. Amandmani se mogu podnijeti do kraja rasprave.
Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za pravosuđe.
Ispred ministarstva, odnosno ministra pravosuđa i uprave ovdje je sa nama državna tajnica Vedrana Šimunđa Nikolić. Želite uzeti riječ? Izvolite.

Šimundža-Nikolić, Vedrana
Poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovane zastupnice i zastupnici Hrvatskog sabora.
Pred nama je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima sa državama članicama EU.
Ovim zakonom, odnosno prijedlogom, konačnim prijedlogom zakona uređeno je područje pravosudne suradnje u kaznenim stvarima između država članica EU, te se ovim zakonom u domaći pravni poredak transponiraju zakonodavni akti EU u ovom pravnom području.
Ovaj zakon uređuje oblike pravosudne suradnje propisane zakonodavstvom EU, a to su europski uhidbeni nalog i postupak predaje, europski istražni nalog, nalog za osiguranje imovine, priznanje i izvršenje odluka o oduzimanju imovine ili predmeta, priznanje i izvršenje odluka o novčanoj kazni, priznanje i izvršenje odluka kojima je izrečena kazna zatvora ili mjera koja uključuje oduzimanje slobode, priznanje i izvršenje presuda i odluka kojima su izrečene probacijske mjere i alternativne sankcije i priznanje izvršenja odluka o mjerama opreza kao i europski nalog za zaštitu.
Ovim prijedlogom zakona predlažu se izmjene i dopune koje su vezane za prenošenje okvirne odluke Vijeća o europskom uhidbenom nalogu i postupcima predaje između država članica u naše nacionalno domaće zakonodavstvo. Kako se ovim prijedlogom konačnim u zakon prenosi članak 18. stavak 1. i stavak 2. i 3. okvirne odluke koji se odnosi na privremeni transfer.
Isto tako, potpuno se prenosi i članak 4. od stavaka od 1 do 5 okvirne odluke koji uređuje razloge za moguće neizvršenje europskog uhidbenog naloga. Dakle, radi se o fakultativnim razlozima kada sud procjenjuje u svakom konkretnom slučaju za razliku od obligatornih odredbi.
Isto tako, prenesen je članak 15. rok za donošenje odluke ako osoba ne pristaje da ne pristaje na predaju. Isto tako, uređuju se odredbe vezane za imunitet odnosno povlastice kojih nije bilo upisanih i uređuje se Članak 24. odnosno prenosi Članak 24. okvirne odluke, a on se odnosi na uvjetovanu predaju.
Koristimo prigodu da u ovom konačnom prijedlogu transponiramo i Direktivu Europskog parlamenta i vijeća o izmjeni okvirne odluke u pogledu njezina usklađivanja s pravilima unije o zaštiti osobnih podataka kao i direktivu kojom je izmijenjena direktiva u pogledu njezina usklađivanja s pravilima unije o zaštiti osobnih podataka.
Također su u ovaj konačni prijedlog unesene i manje izmjene i dopune radi jasnoće i otklanjanja poteškoća koji se jave u primjeni prakse jer radna skupina uvijek uzima u obzir i sve ono, one nejasnoće koje se pokažu u provedbi zakona pa uvijek u slijedećim izmjenama i dopunama bilo kojeg propisa pa tako i ovog praktički unesemo i te manje izmjene koje su potrebne radi otklanjanja nejasnoća ili dvojbi.
Isto tako, moram naglasiti da je ovaj sabor u lipnju '23. godine prihvatio prijedlog zakona nakon rasprave u prvom čitanju i sve sugestije, prijedloge i komentare smo razmotrili, prihvatili nekoliko nomotehničkih primjedbi od strane Odbora za zakonodavstvo Hrvatskog sabora u skladu s čijim primjedbama i prijedlozima je dorađen izričaj određeni odredbi teksta ovog konačnog prijedloga zakona.
Također ću ovdje naglasiti da smo jedina razlika od prvog prijedloga zakona i ovog konačnog prijedloga jest ta da smo unijeli odredbe na traženje Državnog odvjetništva i radna skupina se suglasile i uredila odredbe koje se odnose koje se odnose na odobrenje za prekogranično provođenje posebnih dokaznih radnji. Radi se o situaciji kada imamo transport ili preuzimanje ili oduzimanje predmeta ili određeno praćenje osoba ili vozila od strane druge države pa se uđe u nadležnost teritorij Hrvatske. U tom smislu se uzajamno uredilo i kada Hrvatska uđe u prostor druge države da se nastave te posebne dokazne radnje koje imaju svoju specifičnost kod najtežih kaznenih djela, da to bude uređeno područje sa ovim odobrenjem koje daje nadležni sud naše države.
Također, mogu ovdje samo istaknuti da je predviđeni uobičajeni vacatio legis dakle 8 dana od dana objave u Narodnim novinama odredbe ovog zakona će stupiti na snagu.
Zahvaljujem na pažnji.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Nekoliko replika prva repl… ne, da prva replika gospođa Anita Pocrnić Radošević.

Pocrnić-Radošević, Anita (HDZ)
Hvala potpredsjedniče.
Poštovana državna tajnice ovim zakonom uređuje se pravosudna suradnja u kaznenim stvarima između domaćih nadležnih pravosudnih tijela s nadležnim pravosudnim tijelima drugih država članica. Odnosi se između ostalog na europski uhidbeni nalog, europski istražni nalog, evo imamo tu navedeno i 9 nekih različitih naloga i priznanja i izvršenja odluka. Da li je hrvatsko nadležno pravosudno tijelo u potpunosti obvezno postupiti po tim nalozima ili ono ipak ima mogućnost odlučiti hoće li izvršiti ili odbiti priznanje i koji su to slučajevi i kakve su onda procedure nakon toga ukoliko se odbije?
Hvala vam.

Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor.

Šimundža-Nikolić, Vedrana
Ja se zahvaljujem na pitanju cijenjenoj zastupnici. Pitanje izgleda jednostavno, ali dosta je nijansirano. Dakle, ovaj zakon uređuje postupanje pravosudnih tijela. Tu nema državnih tijela, nema Ministarstva pravosuđa koji je prije bio most prema takvim traženjima kod izručenja. Dakle, članice ovaj EU tijelo, između tijela ide s nalogom zato i je europski uhidbeni nalog još 2004. donesen da bi se uzajamno priznali i poštovali između sebe odluke i traženja tijela kaznenog postupka.
Naravno da postoje propisane situacije kada tijelo pravosudno države članice mora odbiti izručenje odnosno mo… i kada može odbiti izručenje. To su različite situacije propisane vrlo jasno ovim zakonom kada je dopušteno pravosudnom tijelu države članice da ocjenjuje konkretan slučaj i može odbiti …
…/Upadica Furio Radin: Hvala./…
… odlučiti da odbija izručenje.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Gospodin Luka Brčić.

Brčić, Luka (HDZ)
…/Govornik naknadno uključen./… potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovana državna tajnice, znamo da je RH najmlađa članica između svih ostalih zemalja unutar EU i da često puta ovdje imamo usklađivanje sa zakonitostima EU.
Mene zanima na osnovu dosadašnjeg iskustva koliko je RH pa kada je riječ i o ovoj pravosudnoj suradnji u kaznenim postupcima jaka karika jer ja se ne bi složio sa nekima koji će zlurado reći da smo mi meki trbuh u EU kada je riječ o pravosudnoj suradnji, pa molio bih vaše mišljenje.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Odgovor.

Šimundža-Nikolić, Vedrana
Pa svi smo, zahvaljujem uvaženom zastupniku na pitanju, dakle svi smo svjedoci da mi iako kao najmlađa članica činimo sve upravo da pokažemo kako poštujemo pravnu stečevinu EU, dapače ta suradnja je izvrsna između pravosudnih tijela. Tu moram spomenuti i policijsku suradnju u ranoj fazi kaznenog postupka kad se radi o kaznenim progonima jako je važno i to spomenuti kako mi imamo i određena tijela i kontakt točke za brze reakcije.
Što se tiče pravosudne suradnje RH je od samog početka praktički do danas činila sve da ona bude na najboljoj razini.
Zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Gospođa Orešković.

Orešković, Dalija (Stranka s imenom i prezimenom)
Uvažena državna tajnice, nemam ništa protiv ovog zakona, dapače, međutim protivim se jednoj drugoj praksi, a to je da mi ovakve zakone s kojima usklađujemo naše zakonodavstvo sa pravnom stečevinom EU iskazujemo kao da mi tu pravnu stečevinu EU poštujemo. Smatram da tome nije tako, ovo je jedna maska, ovo je jedan dim koji skriva pravo stanje stvari. Teško je pričati o poštivanju pravne stečevine EU kada ova Vlada Andreja Plenkovića ima jedan model iživljavanja nad našim pravosuđem, nad našim sucima koji su eto morali posegnuti i za bijelim štrajkom i tu ću primijetiti da vidim velike sličnosti između Hrvatske i Slovenije s time da su Slovenci izričito rekli ovo je iživljavanje izvršne vlasti nad sudbenom koju treba braniti kao, kao pojam, kao treću granu, a pogotovo očuvati…/Upadica Radin: Hvala./… njenu neovisnost, toga u Hrvatskoj više očito nema.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Odgovor.

Šimundža-Nikolić, Vedrana
Zahvaljujem uvaženoj zastupnici, više konstatacija nego pitanje, ali dakle što se tiče ovog zakona kojim se uređuje i mijenja pravna stečevina ja ću samo podsjetiti sve u ovom saboru, Hrvatska se još uvijek crveni i sramoti što smo ove odredbe uništili svjesno i namjerno u vrijeme SDP-ove vlasti tri dana prije ulaska u EU, kada se svjesno i namjerno izmijenilo ono što je bilo dobro transponirano, što nam je služilo kao uvjet za ulazak u EU, gdje se onda povrijedilo pravo EU i napravio namjerni i svjesni kaos u ovim odredbama koji mi sad drugi put se sramotimo povodom pisma službene obavijesti mi praktički vraćamo na staro sporne odredbe o izručenju, zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala i vama.
I sada moram pitati da li ima izvjestitelje odbora.
…/Upadica iz klupe: Tu je, ali ne želi …/nerazumljivo./…/….
Onda g. Jakšić će govoriti, otvaram raspravu i g. Jakšić će govoriti u ime SDP-a.

Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala lijepo.
Poštovana državna tajnice, poštovane kolegice i kolege zastupnici, dobro jutro, dobar dan svima.
Prije osvrta na ovaj zakon samo bi se malo osvrnuo na odgovor gđe. državne tajnice kolegici Orešković, dakle ne ulazim uopće što je SDP-ova Vlada radila 2013.g., dal je dobro komunicirala, dal je dobro postupila, ali ono što mislim da danas trebam reći u ime SDP-a, da nije potrebna baš takva ružna zamjena teza. Nitko u današnjem SDP-u nema problem s time da se Perkoviću i Mustaču ako su optuženi, zapravo su sad na kraju i osuđeni za teška kaznena djela, da se sudi i da ih se osudi. Ono što sam rekao u svojoj raspravi prije nekoliko dana kad smo raspravljali o glavnom državnom odvjetniku kad je isto ispalo da je SDP protiv Ivana Turudića zbog Perkovića i Mustača, jedno jedino pitanje koje si postavljamo je koja to ozbiljna europska država je spremna svoje šefove tajnih službi izručiti drugoj zemlji? Da, trebalo im se očito suditi, da trebalo im se suditi u RH i to stalno izvlačenje van Perkovića i Mustača nema smisla jer mislim da u današnjem Klubu SDP-a nitko nije imao prilike surađivati niti sa g. Perkovićem, niti sa g. Mustačem dok jako dobro znamo da su oni bili suradnici prvog hrvatskog predsjednika sa svim svojim i njegovim povijesnim ulogama nekad boljim, nekad lošijim. To je osvrt na Perkovića i Mustača, ajmo na europsko zakonodavstvo.
Dakle, kao i u velikoj većini dosadašnjih zakona koji su se ticali preuzimanja europske prakse u naše zakonodavstvo naravno da ćemo reći da to apsolutno podržavamo i da ne možemo biti protiv toga bez obzira na sve mijene i sve probleme koje prolazi i EU jer vidimo da i tamo baš stvari ne idu bajno i da se puno toga promijenilo i danas se događa drugačije nego što je bilo kad je pokrenut projekt i koncept EU u koju je u konačnici RH htjela uć i mislimo da to je i u nekom srednjem i u dužem roku dobro za Hrvatsku da čim više toga implementiramo i da konačno u ovoj fazi očito samo na formalnom nivou neke prakse raščistimo i neke stvari radimo drugačije.
No opet ću ponoviti i svaki put to ponavljam kad imamo takve zakone, osim preuzimanja europskih normi mi ne vidimo da se nešto duboko mijenja u hrvatskom pravosuđu, velimo da smo neki zakon promijenili, ali ne vidimo baš da pravosuđe zbog toga bolje i drugačije funkcionira, kao što ne vidimo da sa svim tim promjenama se promijenila percepcija našeg pravosuđa na bolje i da građani više vjeruju hrvatskim pravosudnim institucijama. Daleko smo još uvijek od onoga što je nekakav normalan prosječan rezultat u zemljama EU i očito je da nešto radimo apsolutno krivo. Što radimo apsolutno krivo? Radimo to da prepisujemo europske norme, da poslagujemo određene postupke i procese da bismo mogli toj famoznoj EU pokazati da eto smo dobri učenici, da želimo bit transparentni, da želimo bit otvoreni, da želimo neovisne institucije, ali ono što vidimo u puno situacija, neke imamo i ovih dana u HS, da sva ta transparentnost, svo to otvaranje prema europskim normama ostane samo mrtvo slovo na papiru koje se negdje pokaže, u provedbi tih postupaka u Hrvatskoj to sve izgleda puno drugačije. Sad smo to vidjeli na izboru glavnog državnog odvjetnika, prije toga smo vidjeli kad smo raspravljali o tome kako mijenjamo Zakon o Povjerenstvu za sprječavanje sukoba interesa, vidjeli smo kako je to izgledalo na nečemu što nema veze s ovom današnjom temom, a zove se izborne jedinice, dakle samo prepisujemo europske norme i pravila, e ali kad ih treba provesti tu malo zaštekamo i to baš ne ide onako kako mislimo da bi trebalo ić. To je nešto što nas žalosti i na to ćemo stalno skretati pažnju, to ćemo stalno ponavljati, u konačnici i ovo što se događa danas oko pravosuđa sa tim famoznim bijelim, šarenim ili kakvim već štrajkom, boje su na kraju dana u nama, govori da stvari nisu dobro posložene i da jednostavno ne funkcioniraju, to je činjenica i to ćemo ponavljati do unedogled.
I za sam kraj bih volio naglasiti da naravno opet ponavljam preuzimamo europske norme ali si postavljamo pitanje kako s tim europskim normama postupamo prema drugim zemljama koji su kandidati i kandidatkinje za ulazak u EU gdje se valjda nešto pita i Hrvatsku koja se voli puno puta, počevši od premijera, skrivati iza Bruxsellesa jer s jedne strane imamo sad puno rasprava i puno priprema da BIH postane kandidat za EU, al ne vidim baš da smo se pokrenuli po pitanju toga kada i kako ćemo izručivati bjegunce pred hrvatskim pravosuđem iz BIH, tu se pravimo da nas to ne zanima kao što i Srbija sa svim tim Vučićevim mjenama, sjedenjima na 159 stolica i pričom za svakoga isto najavljuje određene procese prema EU, a nisam vidio da smo se pomakli s mrtve točke kad pričamo o pravosudnoj suradnji koja se tiče nestalih Hrvata. Toliko od SDP-a. Hvala vam.

Radin, Furio (Nezavisni)
I vama.
Gospodin Nikola Grmoja, Klub zastupnika Mosta. Izvolite.

Grmoja, Nikola (MOST)
Hvala.
Ja ću se nadovezati na ovu malu raspravu koja nije možda vezana usko uz samu temu i izmjene ali je zapravo ključna da postavimo nekakve temelje na koji način vidimo sebe, vidimo hrvatsko pravosuđe, vidimo pravosudnu suradnju sa zemljama EU. Ja bi se složio s kolegom Jakšićem kad kaže dobro bi bilo da hrvatskim građanima sudi hrvatsko pravosuđe. Bilo bi dobro kad bi hrvatsko pravosuđe bilo slobodno i neovisno i kada bismo imali garanciju da će svatko onaj ko se ogriješio o zakon pred hrvatskim institucijama i odgovarati. Mi u Mostu nismo licemjeri kao Andrej Plenković i ova vlast koja se kune u EU, koja se kune u Bruxselles, a onda traži sada kada je u pitanju on i njegova ministrica da ih progoni hrvatsko pravosuđe, a ne Ured europskog javnog tužitelja, zamislite veliki europejac kojem je srcu bliži Bruxselles nego neki hrvatski grad, sada traži da ga njega i ministricu, progoni hrvatski DORH, a ne Ured europskog javnog tužitelja. Ja kao suverenist želim da hrvatskim građanima, da hrvatske građane progone hrvatske institucije za ono što su počinili u Hrvatskoj al da bi to bilo tako, hrvatske institucije moramo osloboditi, učiniti ih neovisnima. Mi smo imali situaciju s Mađarskom oko europskog uhidbenog naloga i vidjeli smo kako Mađarska se ponaša kada su u pitanju njeni nacionalni interesi. Mislim na Hernardya. Ja želim takvu Hrvatsku koja će voditi računa prvenstveno o svojim nacionalnim interesima, koja će ako je to ne interes Plenkovića, nego ako je interes Hrvatske, nekad i ovakve stvari staviti po strani. Na žalost mi imamo situaciju da, da mi sve preuzimamo kao što je rekao kolega u naše pravosuđe ali ipak kada su interesi jedne klike u pitanju, e tada, tada nemojte. Ne želimo surađivati s Uredom europskog javnog tužitelja. Tada sadašnja čelnica DORH-a Zlata Hrvoj Šipek u ladici čuva predmet Žalac, iako je europska uredba na koju smo se obvezali, obvezuje da sve informacije koje se tiču proračunskog, trošenja proračunskog novca EU, dakle kada govorimo o europskim fondovima, da sve te informacije mora dostaviti Olafu. Zlata Hrvoj Šipek je prekršila europsku uredbu, nismo čuli od europejca Plenkovića ništa po tom čitanju. Dakle kada su njegovi u pitanju tada više ni Bruxselles više nije tako blizu, blizu srcu. I to su stvari koje trebamo, koje trebamo mijenjati. Da, naše pravosuđe na prvom mjestu, da naše institucije na prvom mjestu ali one moraju biti slobodne i neovisne. Jer mi znamo da se često iza interesa pa čak i ovih europskih institucija, kriju interesi većih država članica. Kaže kolega iz HDZ-a da smo mi najmanja država članica, nismo najmanja, nismo najmanja. A najmlađa, ja sam vas krivo onda, ovaj krivo sam vas čuo onda. Ispričavam se. A Luka je to rekao. Najmlađa. Ali, ali. Ne pa dobro ovaj ispravio me kolega tako da, da prihvaćam, prihvaćam ovaj to ali ono, ono što, ono što je ključno dakle evo kao najmlađa ili kao ajmo reći ako gledamo, ako gledamo i, i, i po broju stanovnika, dakle nismo među vodećim i velikim državama članicama ali moram čuvati svoje dostojanstvo, moramo poštovati sebe, moramo poštovati svoje institucije ali da bismo to mogli i da bi drugi poštovali naše institucije, mi ih moramo učiniti upravo onakvima kakve hrvatski građani očekuju, a to su da su one slobodne i neovisne. To nije slučaj, to vidimo sada što radite i rekao sam vam to već da su to vaši zadnji trzaji i da je uvijek pred zoru, najmračnije. Dakle, što radite s lex AP-om, što radite sa postavljanjem glavnog državnog odvjetnika ali ja nisam siguran da, da, da ste tu pogodili. Ja nisam siguran dakle. Vi ste igrali na to da je Turudić netko tko je vama sklon jer je, jer mu je HDZ pri srcu ali mislim da Turudić ipak želi ostavit nekog traga, tako da u konačnici mogao bi vas i on i on koštati. Mogao bi vas i on koštati s obzirom na razmjere korupcije u koju ste se upleli i sve ono što vam visi, visi nad glavom. Ja samo mogu hrvatskim građanima poručiti da vrijeme promjena dolazi, ono je nikad bliže, da vrate nadu, da vrate vjeru u ovu Hrvatsku, da ovoj Hrvatskoj ne treba puno trebamo ju samo malo srediti, trebamo malo uvesti reda i tada će to biti jedna od najboljih zemalja za život u EU. Ona već ima ono što mnoge europske zemlje nemaju to je sigurnost, doduše to se mijenja s ovom politikom vladajućih gdje tjeraju Hrvate iz Hrvatske, uvoze stranu radnu snagu, ali takvoj politici ćemo nakon izbora reći dosta. Orijentirat ćemo se prema našem iseljeništvu, prema našim ljudima, prema onima koji će se lakše integrirati u hrvatsko društvo. Podići ćemo plaće, podići ćemo plaće, sramota je za kakve plaće rade hrvatski učitelji i profesori i nastavnici, za kakve plaće rade hrvatske medicinske sestre, za kakve plaće rade evo i službenici u DORH-u ako hoćete i ove priče o rastu plaća, pa mi vidimo koliko rastu cijene i koliko je, koliko su troškovi života to službeni podaci Eurostata pokazuju koliko su troškovi života od 2019. u Hrvatskoj rasle. To su stvari koje ćemo mijenjati, surađivat ćemo sa našim partnerima unutar EU, ali uvijek vodeći računa isključivo o hrvatskim interesima.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala i vama.
Ispred Socijaldemokrata gospodin Domagoj Hajduković, izvolite.

Hajduković, Domagoj (Socijaldemokrati)
Hvala lijepo gospodine potpredsjedniče.
Poštovana državna tajnice, kolege i kolege, kolegice i kolege, danas se pred nama nalazi u drugom čitanju već osme po redu izmjene i dopune Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama EU.
No, prije nego što pređem na samu materiju i kažem ono što bih volio reći o zakonu dozvolite mi jednu digresiju koja je vezana uz tematiku, a to je kolegice i kolege da me uvijek neugodno iznenadi koliko pojedini kolege uopće ne razumiju zakonodavni proces EU i govoreći o tim svojim zabludama za ovom govornicom zapravo i našu javnost dovode u zabludu. I mislim da nije zgoreg to ponoviti jer kažu ponavljanje je majka znanja.
Dakle, postoje dvo… dvoje izvori europskog prava. Primarni i sekundari, primarni su ugovori, sekundari su svi ostali, a mi ovdje govorimo o sekundarnim, dakle ugovori se ne mijenjaju niti ih mi možemo mijenjati ovdje.
Sekundari su direktive, presude suda, dakle Europskog suda, regulative, mišljenja, preporuke itd. i postoji jako bitna razlika kolegice i kolege kako se prema tom europskom zakonodavstvu odnose nacionalni parlamenti odnosno nacionalna zakonodavstva.
U određenim slučajevima nemate izbora nego unijeti doslovno prepisati određenu, određenu pravnu materiju, tu se radi o direktivama. Dakle, tu ne možemo previše razmišljati o tome kako ćemo implementirati u nacionalno zakonodavstvo, ali u drugim slučajevima možemo prilagoditi određenu namjeru EU našoj, našoj, našem nacionalnom zakonodavstvu, našem nacionalnom pravnom okviru koji već postoji odnosno bitno je prenijeti namjeru EU, a kako ćemo to učiniti to je na nama.
I zato je potpuno kriva teza da mi sve živo iz EU prepisujemo. Ne, odnosno ne moramo prepisivati. Reći ću to ovako da češće prepisujemo bez razmišljanja nego što bih volio da, ali da to moramo činiti ne. I na kraju s njima se mogu složiti u tome kako se naši zakoni provode, no to je neka sasvim druga priča, tu je i sudska praksa i sve ostalo o čemu možemo raspravljati, ali što nije zapravo tema ovoga zakona pred nama.
Dakle, da se vratim na sam zakon odnosno na samu materiju ovo su već osme po redu izmjene i dopune spomenutog zakona. Izmjene i dopune o kojima danas raspravljamo posljedica su pisma službene obavijesti kojim je Europska komisija upozorila Hrvatsku na neprenošenje određenih odredbi okvirne Odluke vijeća 2002/584/PUP u hrvatsko zakonodavstvo.
Drugim riječima Europska komisija je pismom službene obavijesti pokrenula predsudski postupak zbog povrede prava EU protiv Hrvatske i kao što ste mogli pročitati ako ste čitali dokument i 14 drugih država članica. Ne ulazeći u ovom trenutku konkretno u tematiku ovih izmjena i dopuna zakona i pisma službene obavijesti dozvolite mi da pokušam u nekoliko rečenica na neki način demistificirati tematiku povrede prava EU jer vidim da kolegice i kolege neki od njih ne barataju niti osnovnim pojmovima europskog prava, pa evo vjerojatno je bitno spomenuti.
Dakle, u trenutku ulaska u članstvo u EU Hrvatska je morala biti u potpunosti usklađena s europskom pravnom stečevinom. To je bio osnovni uvjet za članstvo. Kada je EU objavila prvo Izvješće o praćenju primjene prava EU nakon našeg ulaska u uniju očekivano bili smo najbolji među tada još uvijek 28 država članica, pa smo si na tome uvelike čestitali i isticali kao veliki hrvatski uspjeh. Također kada smo dobili prvo pismo službene obavijesti krenule su prozivke oko neispunjavanja obaveza koje proizlaze iz članstva u EU.
Usudit ću se reći da je i jedno i drugo pogrešno. Logičan je jedini mogući nalaz prvog izvješća o praćenju primjene prava koja je obuhvaćala Hrvatsku, da je Hrvatska u tom smislu najbolja u uniji s obzirom da smo morali biti u potpunosti usklađeni kako bismo uopće mogli postati državom članicom. Dakle, bili smo ajmo reći to tako najfriškiji đak.
Europska komisija koju vodi Ursula von der Leyen je čak i odustala od rangiranja država članica po broju postupanja zbog povrede prava u svojim godišnjim izvješćima pa se više i ne možemo uspoređivati s drugim članicama u tom smislu iako bi možda sada bilo zanimljivo vidjeti kako stojimo. Puno korisnije sada nego u trenutku kada smo ušli u uniju.
Isto tako, s obzirom da se europska pravna stečevina kontinuirano razvija, izmjenjuje, dopunjuje itd., pa je time i obaveza našeg usklađivanja s europskim zakonodavstvom ostaje i u uvjetima članstva u EU potpuno je normalno i očekivano da će doći i do određenih kašnjenja i propusta. Dakle, tu nismo jedinstveni u svim državama članicama ma koliko ih mi percipirali kao napredne, razvijene i usklađene sa EU i to se događa.
Ako ćemo biti u potpunosti otvoreni ponekad je odluka države članice da u nekom dijelu ne us…, da se u nekom dijelu ne uskladi s pravnom stečevinom EU, pa i pod cijenu sudskog postupanja zbog povrede prava i snošenje financijskih sankcija zapravo na neki način legitimna politička odluka, naravno ako imate na umu koje su moguće sankcije i posljedice za to.
Ovime želim reći kako činjenice da nas je Europska komisija upozorila da kasnimo s prenošenjem europske pravne stečevine ili da smo se negdje propustili uskladiti nije sama po sebi nikakva tragedija već je riječ o svakodnevnom političkom procesu u Uniji. Druga stvar je da bi mi voljeli da do takvih situacija ne dolazi, no kažem to nije ništa izvanredno, niti išta što se ne događa i inače i u drugim članicama. Međutim, ako se u ovom konkretnom slučaju podsjetimo da su prve od ukupno 8 izmjena i dopuna Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama EU postale po…, su poznate ili bolje rečeno notorne kao lex Perković, možemo se s pravom pitati zašto se ne snalazimo najbolje u usklađivanju ovog da se tako izrazim bremenitog zakona s pravnom stečevinom EU.
Iz Kluba Socijaldemokrata smo i u prvom čitanju postavili pitanje Odboru za pravosuđe, zašto niti nakon 7 odnosno s ovim prijedlogom već i 8 izmjena dopuna nije utvrdio i izdao pročišćeni tekst Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima državama članicama EU. Složit ćete se, 8 izmjena smo imali i pročišćeni tekst je sad krajnje vrijeme da imamo i zbog same provedbe o kojoj smo bili kritični.
Ovom prilikom možemo samo ponoviti apel da se pristupi izradi pročišćenog teksta zakona, a i Vladi upućujemo pitanje, očekujemo li još izmjena i dopuna, te je li možda sazrjelo vrijeme za donošenje novog zakona umjesto da u prosijeku svake godinu i pol ili 2.g. ovdje raspravljamo o izmjenama i dopunama Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama EU?
Također s obzirom da u ovom prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o pravosudnoj suradnji zapravo nema sadržajno ničeg spornog, te u prvom čitanju osim nomotehničkih primjedbi Odbora za zakonodavstvo, predlagatelju nisu na razmatranje dostavljeni nikakvi meritorni prijedlozi, postavlja se pitanje zašto se čekalo skoro 8 mjeseci s upućivanjem prijedloga zakona u drugo čitanje?
S druge strane Zakon o hrvatskom jeziku primjerice ekspresno je donesen u manje od dva mjeseca, prošao je kroz dva čitanja, donesen je u HS, a za razliku od prijedloga zakona o kojem danas raspravljamo tu je zaista, nije bilo razloga za žurbu i bilo je itekako i većih i manjih primjedbi.
Kao što sam rekao, postupci zbog povrede prava EU ne bi trebali biti tabu tema, niti ih treba nužno doživljavati kao najhitniju temu u zakonodavnom planiranju, ali isto tako smatram da nema razloga da se ovakvim neospornim usklađivanjem s europskom pravnom stečevinom odugovlači, tim više što, kao i vidite iz rasprave danas to je više-manje tehnička stvar odnosno vrlo malo kolegica i kolega je ovdje raspravljalo uopće o meritumu nego su se više referirali na neke druge stvari. Vjerujem kako bi malo više transparentnosti i volje za razmjenom informacija o postupcima zbog povrede europske pravne stečevine od strane Vlade bilo dobrodošlo, a možda bi doprinjelo i da pojedini zakoni se ne moraju tako često mijenjati.
U svakom slučaju ono što često naglašavam za ovom govornicom jest da treba i političku javnost, ali i širu educirati o pravnim postupcima unutar Unije, o načinu na koji Unija funkcionira, pa i u ovom aspektu dakle pravnih akata, te mislim da bi veća transparentnost i više rasprave o ovome i zapravo tome i doprinjelo, kako bi same kolege osvijestile o čemu se radi i što je posrijedi, a da ne bi slušali uvijek jedne te iste rasprave koje se temelje na jednoj te istoj zabludi ili krivoj informaciji, ali isto tako i da bi i širu javnost senzibilizirali na to što znači povreda u ovom slučaju usklađivanja sa pravnom stečevinom EU, kako Unija sama funkcionira što se tiče legislativnih procesa, kako se akti donose i onda na kraju koja je uloga i našeg parlamenta ovdje, nas kao zastupnika i na koji način zapravo prepisujemo pod navodnicima, nemojte me krivo shvatiti, odnosno unosimo europsko pravo u naše nacionalno, hvala lijepo.

Radin, Furio (Nezavisni)
I vama.
Sada je na redu Domovinski pokret i zastupnik g. Davor Dretar, izvolite.

Dretar, Davor (DP)
Hvala vam lijepa, evo ja bum to brzo, nemamo što puno ovdje ustvari iznositi odnosno izlagati nego eto kao što je poštovani kolega Hajduković rekao u tom europskom pravnom sustavu imamo, teško mi ih je bilo zapamtiti dok sam to učio, ali obvezujuće, a to su odluke, uredbe i direktive, te neobvezujuće, a to su preporuke i mišljenja svih mogućih vrsta stvari koje nam dolaze iz europskih tijela, dakle ovo je direktiva, implementacija odnosno izmjena oko toga ustvari unutar tzv. zajedničkog suvereniteta koji smo prihvatili, naročito u uređenju pravnog sustava, nemamo što puno pričati.
Zanimljivo čl. 3., ako se ne varam negdje na početku našeg mandata odnosno ovog saziva sabora imali smo ovakve izmjene i tamo negdje prije jedno 3.g. raspravljali i onda sam podsjetio, a i dalje još ovdje spomenuto da se određena djela i ovdje nalaze pod obostranom kažnjivosti i kako se odnosno na koji način reguliraju, proći će i to bez brige i usvojit će se. No podsjetit ću na neke od njih koja su meni onako upala u oko, naravno osim terorizma, trgovanja ljudima, spolnog iskorištavanja djece, dječje pornografije, nedopuštene trgovine opojnim drogama i psihotropnim stvarima, prijevarama, pranjem novca, računalnim kriminalitetom, reketarenjem, iznudom, krivotvorenjem sredstava plaćanja, nedopuštenim trgovinama ljudskim organima i tkivom, otmicama, protupravnim oduzimanjem slobode i držanjem talaca, te između mnogih navedenih stvari i korupcijom. Već sam se onda u doba dok sam bio mladi zastupnik, pa sam smatrao da se neke stvari ovdje mogu i smiju izgovarati kroz hajmo to tako reći ružičaste naočale ili ako ništa drugo barem jednim ciničnim humorom upozorio da ako je to tako korupcija onda svi oni koji su pravomoćno osuđeni i to od strane hrvatskog suda za takav čin i to na razini političkog udruživanja ne bi ustvari smjeli putovati po Europi. No tako je od onda tako je i danas ništa se tu promijenilo nije.
No još jednom ću dodati da jest zanimljivo vidjeti kako će jednoga dana kada i BiH uđe u EU biti implementirane ove odluke u njihovo zakonodavstvo budući da većina onih koji se u Hrvatskoj ozbiljno ogriješe o zakon kroz koruptivna djela ili ostale vrste uglavnom kriminala financijske nature bježe u Hercegovinu konzumirajući naravno pravo koje im proizlazi iz njihovog dvojnog državljanstva. Jedino je 2010. jedan visokopozicionirani dužnosnik maloprije spomenute organizacije očigledno krivo koristeći navigaciju krenuo u suprotnom smjeru i završio u Austriji. Do dana današnjeg još nije jasno kako je došlo do te pogreške.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
HDZ je sad na redu i kolega Dražen Bošnjaković, izvolite.

Bošnjaković, Dražen (HDZ)
…/Govornik naknadno uključen./… pred nama je znači Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama EU. Ovo je evo neće izazvat nekaku očito ogromnu i burnu političku raspravu, ali ovo je iznimno važan zakon i taj zakon je bio zapravo jedan važan i uvjet da ga donesemo donijeti 2010.g. da bismo završili poglavlje 23 u pregovorima i da bismo postali članica EU.
Ovaj zakon zapravo obuhvaća vrlo osjetljivu i važnu materiju suradnje pravosudnih tijela unutar EU. On je do sad mijenjan kao što je kolega Hajduković rekao ovo su mu osme izmjene i nikada do sad nijedne izmjene nisu bile rađene na način da bismo mi tu nešto novo izmišljali nego je to uvijek bila implementacija nekakvih europskih direktiva koje se odnose upravo na ovu materiju.
Važan je zakon iznimno jer borba protiv terorizma, protiv pranja novca, protiv trgovanja ljudima, protiv teških kaznenih djela raznoraznih ubojstava, zatim zaštita okoliša na jednoj široj razini bez ovog zakona ne bi bila moguća jer uvijek zapravo ljudi kažu da je oni koj se bave kaznenim djelima i koji to počinjavaju ako su udruženi u nekakvu organizaciju da su oni uvijek koji korak ispred samih tijela vlasti koja to trebaju otkrivat, koja to trebaju istraživat, pa onda procesuirati i sve to.
I zato jedna ovakva suradnja na planu EU je nužna da bi se na ova teška pitanja i na ove teške pojave koje se dešavaju da bi se zapravo na njih uopće dalo odgovorit. Osjetljivo je zato što to vrlo često se otvara kao i pitanje suvereniteta jedne države. Niko olako ne izručuje svoje građane, niko olako ne pušta da neka druga tijela, tijela drugih država dolaze na njegovo područje i provode određene istražne radnje i nikome to naravno nije ugodno.
Stoga ovdje treba biti vrlo oprezan i ovdje treba jako dobro normirati sve one odnose i sve ono što u samoj praksi se dešava i Europski uhidbeni nalog i Europski istražni nalog i izručivanje građana i osnivanje zajedničkih istražnih timova, to su sve pitanja koja vrlo često znaju zadirati i u sami suverenitet države, al opet s druge strane bez tih zajedničkih akcija iz tih zajedničkih djelatnosti teško da možemo odgovorit na ovakva pitanja koja danas dosežu velike međunarodne razmjere i bez obzira na sve ovo što se godinama izgovora vezano za pravosuđe kako ono ne funkcionira, ali ovo nije samo pitanje pravosuđe ovo zadire i u pitanja gdje je mjerodavno MUP, neki njegovi posebni odjeli.
I zapravo vrlo često u javnosti i slušamo o dobrim i kvalitetnim akcijama koja su naša tijela zajedno sa drugima poduzela, tako da s te strane mislim da ovdje nema dvojbe da ovaj zakon treba podržati. On je sada znači to je konačni prijedlog zakona, prvo čitanje je već bilo i ja mislim da ok mnogi će i izreć sve one kritike koje se godinama izriču na rad hrvatskog pravosuđa da javnost nema povjerenja, da javnost vrlo loše gleda na rad pravosuđa, ali kakogod ono bilo ono godišnje zaprimi miljon i 200 tisuća i više predmeta od toga i s te strane ono je i opterećenije nego što je to drugdje, ali prostora za napredak svakako ima i ovo je jedan iskorak zapravo gdje ćemo ostvariti određene napretke i određene sigurno, sigurno bolje aktivnosti, a vezano za zajedničko djelovanje naših pravosudnih tijela, bilo da je to na razini ministarstvo, ministarstvo druge zemlje, bilo da je to na razini sud nas i sud neke druge zemlje ili policijske određene akcije koje su povezane zajedno sa akcijama drugih zemalja.
I stoga ovo pitanje itekako treba važno mjesto imat u cijelom našem pravosudnom sustavu. Po mom mišljenju i ima, možda ne bi bilo loše da je bilo da ima malo prakse da vidimo kolko je tih akcija i bilo, kolko je tih zahtjeva za međunarodnu pravnu pomoć bilo, kolko je toga dobro obavljeno, ali meni se čini i ono što imam ja saznanja da to ide poprilično dobro.
Zato mislim da niti jedna država nema šanse u svijetu borit se učinkovito protiv onih ugroza koje se danas pojavljuju pred cijelim svijetom, a to je i pranje novca i trgovanje ljudima i terorizam i financiranje terorizma, ukoliko tu nema zajedničke akcije, ukoliko nema zajedničkih razmjena informacija, ali ne samo razmjena informacija, nego upravo korištenje i određenih instituta koje ovaj Zakon nudi, a to su i europski uhidbeni nalog i europski istražni nalog, tu je zapravo i izručivanje građana vezano za kaznene postupke, to je izručivanje građana radi izvršavanja kazni koje su već sudovi izrekli, tako da s te strane, mislim da ovaj Zakon zaista trebamo podržati i na taj način ćemo implementirati ono što je već trebalo možda biti ranije, kako ovdje se u pismu kaže, implementirano, ali u svakom slučaju, zakon je nužnost i evo, Klub HDZ-a .../nerazumljivo/... podržava donošenje ovog zakona.
Hvala lijepo.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala i vama.
Ispred Centra, GLAS-a i Stranke s imenom i prezimenom, gđa Orešković. Izvolite.

Orešković, Dalija (Stranka s imenom i prezimenom)
Zahvaljujem kolegice i kolege.
Prije nego što krenem na svoju raspravu, evo samo da napomene, ništa što ću izgovoriti nema veze s ovdje prisutnom državnom tajnicom, koju doista u okviru ministarstva respektiram u svakom slučaju puno više nego što imam nekom mišljenje o aktualnom ministru i Vladi u cjelini.
Ali upravo tom resornom ministru i Vladi u cjelini želim uputiti jednu oštru kritiku zbog njihovog odnosa prema hrvatskom .../nerazumljivo/... prema hrvatskom pravosuđu.
.../Upadica se ne čuje./... Samo sporadično se to očituje i kroz ovaj prijedlog zakona. Mi sada govorimo o tom da se on 8 puta mijenja. Danas ovim izmjenama Hrvatska popravlja ili kao što je to meni u replici odgovorila prisutna državna tajnica, ispravlja nešto zbog čega se Hrvatska crveni jer, eto, za vrijeme vlade Zorana Milanovića, tamo negdje 2013. je propušteno u hrvatsko zakonodavstvo implementirati neka pravila o izručenju naših državljana kada se radi o suradnji sa drugim državama članicama.
To je naprosto netočno. 8 godina je HDZ-ova vlast na djelu, 8 godina je bilo prilike da se ispravi sve što je SDP-ova vlast napravila prije nje, no to se očito nije učinilo. Smatram da se i ovim izmjenama i dopunama mi zapravo samo pravimo fini. Pravimo se da poštujemo europske norme, pravimo se da implementiramo europske norme, međutim, naše pravosuđe iz godine u godinu sve više i više tone.
Naravno da će i naš klub podržati ove izmjene zakona, treba ići ukorak sa standardima koji se razvijaju u državama članicama čije pravosuđe ipak puno bolje funkcionira i činjenica je da ovakva pravila dobrim dijelom definira struka ili i struka daje impuls za njihovo uvođenje. Međutim, sve nam je to uzalud ukoliko naši suci ne rade. Ne rade zato što su u bijelom štrajku, ne rade zato što su neadekvatno plaćeni, ne rade zato što ne žele da izvršna vlast diktira kolika će im biti ili neće biti plaća i to nakon što su još prošle godine postigli dogovor i sporazum sa ovom vladom Andreja Plenkovića da se indeksacija propiše zakonom i da ne ovisi o dobroj ili zlovolji, dobroj volji ili zlovolji bilo koga u izvršnoj vlasti.
Također, želim napomenuti i osvrnuti se na ono što je rekao zastupnik Bošnjaković u ime kluba HDZ-a. Dakle ovdje se govori o tome da ovakvim zakonom se postiže bolja suradnja kada je u pitanju terorizam, pranje novca, kaznena djela protiv okoliša, sve je to točno, ali je istovremeno i dijametralno suprotno onome što je rekla državna tajnica o grijesima iz 2013. g.
Također se želim osvrnuti na riječi kolege Hajdukovića u ime Kluba Socijaldemokrata, da mi ovdje raspravljamo vrlo malo o meritumu. Pa naravno, zato što merituma ovdje nema. Evo ja ću samo napomenuti da se ovdje kaže da je postojala nekakva obaveza usklađivanja s pravilima EU, što su države članice bile učiniti još do ožujka 2023. pa su unesene odredbe koje reguliraju odobrenje za prekogranično provođenje pokaznih, dokaznih radnji, prekogranično provođenje nekih drugih, pa ajmo reći, postupovnih detalja, međutim, mi nemamo niti jednu jedinu informaciju, ali doslovno niti jednu jedinu informaciju o tome što je zapravo rekla struka, gdje su nastali problemi, o kakvim se problemima radi, što je pokazala praksa, toga uz zakonski prijedlog nema.
Nema čak ni tog čuvenog pisma povodom kojeg smo mi trebali, Europske komisije, nešto izmijeniti, ne znamo što je bio neposredan povod, ako sada 2024. ispravljamo problem koji je nastao 2013. g., a u međuvremenu su i neka suđenja okončanja, ljudi su na izdržavanju zatvorskih kazni, mene zanima koji su to predmeti pokazali da nešto nije provedeno kako treba i još više me zanima kako EK o tome dobila svoje informacije ili svoja saznanja.
Dakle ovo je po načinu kako se ovaj Zakon predlaže, po načinu kako se zakon obrazlaže, po tome čega sve u prilogu ovog Zakona ili prijedloga zakona upućenog HS-u nema, dobar pokazatelj odnosa izvršne vlasti, HDZ-ove vlasti prema HS-u kao zakonodavnom tijelu. Praktički se očekuje, nemojte niti raspravljati, izglasat će se ionako kako parlamentarna većina kaže, nema potrebe ni previše raspravljati jer evo, to su neka pravila nametnuta od strane EU, a šta nam je zapravo EK u pismu rekla? A to nećemo niti moći pročitati u zakonskom prijedlogu, evo, i tekstu koji je danas pred nama. Mislim da je to praksa koju treba mijenjati. A što se tiče riječi koje je rekao kolega Bošnjaković koji je dva puta bio i ministar o tome da su naši građani nezadovoljni pravosuđem, to je točno, ali ono s čime bi građani trebali biti nezadovoljni, to je odnos izvršne vlasti, odnosno vlasti i politike općenito prema tom pravosuđu, 8 godina, ponavljam, je HDZ na vlasti, učinio je to pravosuđe još gorim i doveo ga u poziciju da više niti ne može obavljati svoje zadaće.
Hrvatsko pravosuđe je paraliziralo voljom Andreja Plenkovića i o popravljanju tog stanja ne možemo niti početi razgovarati dok ne dođe do promjene vlasti. Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala i vama. Gđa državna tajnica Nikolić, Šimundža-Nikolić dat će završnu riječ. Izvolite.

Šimundža-Nikolić, Vedrana
Zahvaljujem poštovanom potpredsjedniku, zahvaljujem svim uvaženim zastupnicama i zastupnicima koji su prepoznali važnost ovog prijedloga, konačnog prijedloga zakona i potrebu da ga što prije i donesemo. Dakle samo bih kratko se osvrnula na ove prethodne zadnje riječi o hrvatskom pravosuđu, dakle hrvatsko pravosuđe je puno bolje nego što je percepcija, normalno, svi se moramo zapitati i samo pravosuđe i tijela državne vlasti i javnost zašto su percepcije tako loše, a ako se u hrvatskom pravosuđu doista radi, to su ljudi koji bez, doslovno, prestanka i tužitelji i suci, naravno, i odvjetnici su u svom pozivu od jutra do noći.
Dakle, naravno treba pozdravit taj trud velikog broja ljudi u pravosuđu koji kontinuirano rade, nose u svojim torbama predmete kućama i tek u svom miru svog doma umjesto da su sa svojom obitelji, oni praktički pišu složene i presude i prijedloge i određene podneske jer to nikako ne mogu napraviti u raspravnim dvoranama koje su uvijek pune i ljudi i stranaka i nemaju ni vremena ni koncentracije da naprave nešto što treba.
Dakle, ne, ja, ja, ja shvaćam i negativne konotacije o pravosuđu i potrebe da ono bude bolje, ali ponavljam, naše pravosuđe je puno kvalitetnije i bolje nego što se o njemu misli. Naravno, na svima nama je poraditi zašto imamo tu lošu percepciju, naročito posebnim, specifičnim postupcima gdje moramo dati dodatan trud da ne šaljemo javnosti loše poruke.
Isto tako, samo bih htjela ovdje naglasiti, cijenjena kolegica Dalija Oreković maloprije kaže, nema, ima merituma, postupak EU kod ocjenjivanja transponiranja odredbi njezinih obveznih propisa je dosta i spor i temeljit. Dakle zašto smo mi dobili tek prije godinu dana pismo službene obavijesti, nakon što smo se mi očitovali Europskoj komisiji kako smo i koje zakone ili podzakonske i zakonske propise prenijeli odredbe direktive, tako da su oni to naše očitovanje opet uspoređivali, ocjenjivali, provjeravali i zaključili da neke odredbe nismo dobro prenijeli, a naročito se tiče ovih fakultativnih i obligatornih razloga za moguće neizručenje, tako da smo, mislim, mi još, kažem, 2013. to zadnje čas mijenjali pa pretvorili ono što smo imali dobro u loše i sada praktički se vraćamo na stare postavke, dakle bili smo puno bolji 2010. nego 2013. i nakon toga.
I da smo htjeli, nismo te odredbe dirali jer kroz taj proces evaluacije i ocjenjivanja, EK jednostavno ima svoj taj temeljiti postupak gledanja je li implementirana dobro određena direktiva ili uredba, odnosno uredba se izravno i primjenjuje.
Evo, kolega ovaj, g. Hajduković je imao stvarno odlično izlaganje ovdje, neću skretat s teme, ali bilo bi doista dobro, ovo je visoki dom, zakonodavni naš i trebalo bi doista ovaj, dobro razlikovati i znati kako EU donosi određene propise, važnost tih propisa i naravno, njihovu implementaciju u naše zakone ili podzakonske akte.
Dobro, uglavnom, evo, svima zahvaljujemo na ovoj raspravi, otvoreni dijalog je uvijek dobar, mi smo ovdje prenijeli što smo morali, potpuno ispravno, nadamo se, ovaj put, a ovdje smo i dobili 2 amandmana, sada su mi uručeni, dakle, gdje su amandmani od strane Kluba zastupnika HDZ-a, a rade se, radi se o tipičnoj nomotehničkoj doradi gdje se umjesto riječi kojim se citira naziv zakona, ide na onaj pojam zakon kojim se uređuje zaštita ili osobnih podataka ili kazneni postupak, znači da se ne dogodi da se sutra izmijeni naziv zakona, teško će se Zakon o kaznenom postupku izmijeniti, ovaj drugi možda i da u nazivu, pa da se ne mora taj kasnije pojam mijenjati i ovaj, dopunama ili izmjenama uređivati.
Eto, mi se, mi prihvaćamo ova dva amandmana, podnesena od strane Kluba zastupnika HDZ-a, zahvaljujem se na pažnji.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala i vama.
Domagoj Hajduković, g. Domagoj Hajduković, .../nerazumljivo/...
Ispričavam se. Gđa Orešković, replika, ispričavam se.

Orešković, Dalija (Stranka s imenom i prezimenom)
Sve u redu. Zahvaljujem.
Pa evo, još jedanput bih htjela reći da mi se čini da i ovaj Zakon predstavlja više političko pitanje nego što se tiče prava i struke. Kada sam vas pitala kako je Europska komisija ocjenjivala što to u našem zakonodavstvu nije dobro implementirano, je li se samo osvrnula na suhoparne odredbe pa je to desetljeće jedno analizirala ili je imala informacije o tome u kojem konkretno spisu, u kojem predmetu se pojavio pojedini problem, pa je onda išla ispravljati zakonodavstvo na temelju problema koji se pojavljuju u praksi. To su informacije koje mi kao saborski zastupnici nismo vidjeli.
A mislim da je još veći problem što ako mi kao zakonodavno tijelo ne možemo dobiti te informacije na uvid kako će tek znati suci gdje su eventualno nešto krivo protumačili i primijenili u proteklih 10 godina. Dakle, to je krivi odnos prema pravosuđu, krivi odnos prema državi.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Odgovor.

Šimundža-Nikolić, Vedrana
Ja se doista iskreno sada zahvaljujem na ovoj primjedbi i pitanju. Slažem se tu, ali mislim mogu ovdje i kasnije cijenjenoj zastupnici ona će to bolje razumjeti više od drugih zastupnika jer je pravnica, imamo pismo službene obavijesti sa vrlo kako bi rekla pravničkim, službenim, jasnim i bez pozivanja na praksu primjedbama gdje se vrlo očito citira kako direktiva nešto propisuje, pa se onda citira kako smo mi to uredili u našem očitovanju smo to im pokazali i kaže se u pravnoj ocjeni eto niste dobro. A kad čitate jedno i drugo vrlo je jasno da se dogodila pogreška.
Znači jednostavno npr. kažu evo spominjete imunitet, ne spominjete povlasticu. U našoj odredbi to piše ovako u vašoj piše onako molimo da to uskladite. …/Upadica Radin: Hvala./… isto tako za sve ostale.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Gospodin Hajduković.

Hajduković, Domagoj (Socijaldemokrati)
Hvala državnoj tajnice i na pohvalama. Jasno je da trebamo i širu javnost educirati kako teče europski legislativni postupak, no s jednom stvari se neću s vama složiti, a to kada govorite o pravosuđu i o stanju u pravosuđu. Da je stanje u pravosuđu dobro onda ne bi imali predmete koji se vuku po sudovima više od 20 godina, onda ne bi imali bijeli štrajk sudaca koji je nadam se konačno gotov da je ta priča iza nas, onda ne bismo imali slučajeve u kojemu sud u Zadru oslobađa čovjeka koji je ubio dvije djevojčice svojim automobilom zato što je iz dobre obitelji, a u Osijeku isti taj sud osuđuje nekog na dvije godine zatvore i tri godine uvjetne kazne.
Dakle, neusklađena sudska praksa je po meni jedna od najvećih boljki našega pravosudnog sustava. Kako to riješiti? To ne znam, o tome možemo razgovarati, ali jednostavno i zbog javnosti moram se ne složiti sa vašom ocjenom da nam je stanje u pravosuđu dobro. Nije nikako.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Odgovor.

Šimundža-Nikolić, Vedrana
Zahvaljujem se uvaženom zastupniku.
Dakle, moja prethodna izjava je moram priznat bila usmjerena prema velikoj većini sudaca i tužitelja koji rade vrlo težak i ozbiljan i odgovoran posao, da im nije lako uvijek i često slušati da pravosuđe u načelu nije dobro. Naravno onda se odnosi i na tih i na tu veliku, veliku ogromnu većinu.
Moramo biti bolji, slažem se, naročito maloprije sam i rekla kod onih postupaka koji su zanimljivi javnosti jer tek tada to je danas došlo tako vrijeme, ne danas nego posljednjih godina, kroz medije se nešto prati, naravno onda treba dati dodatnu važnost takvim postupcima, odmjeriti, donijeti takve odluke, slati poruke i tu moramo biti bolji. Slažem se.
Zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Sada zaključujem raspravu i glasovat ćemo kada se steknu uvjeti.
Kao što sam rekao prije imat ćemo desetak minuta pauze znači do 10 i 50 i onda ćemo pristupiti iznošenju stajališta. Zovite ako je neko iz vaših klubova još mislio podnijeti reć nešto važno onda ga dovedite, privedite ga.

STANKA U 10:39 SATI

27

  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije, drugo čitanje, P.Z.E. br. 502
07.02.2024.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije, drugo čitanje, P.Z.E. br. 502, predlagatelj je Vlada, rasprava je zaključena. Amandmane je podnio Klub zastupnika HDZ-a, tijekom rasprave predstavnik predlagatelja prihvatio je amandmane Kluba zastupnika HDZ-a te oni postaju sastavni dio konačnog prijedloga zakona.
Dajem sada na glasovanje Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije, molim glasujmo.
Jednoglasno s 94 glasa za donesen je Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije.
PDF