Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: X, sjednica: 21

PDF

21

  • Prijedlog zakona o dostavi sudskih pismena, prvo čitanje, P.Z. br. 603
26.01.2024.
NASTAVAK NAKON STANKE U 9,48 SATI.
Evo, nastavljamo s radom.
Slijedi:

- Prijedlog Zakona o dostavi sudskih pismena, prvo čitanje, P.Z. br. 603

Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 85. Ustava RH i čl. 172. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Prigodom rasprave o ovoj točci dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na prvo čitanje zakona.
Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za pravosuđe. Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Poštovana državna tajnica, Vedrana Šimundža Nikolić, izvolite.
Zahvaljujem.
Poštovani potpredsjedniče HS-a, poštovane zastupnice i zastupnici HS-a.
Ovim Prijedlogom Zakona o dostavi sudskih pismena želi se sustavno urediti i ujednačiti pravila dostave sudskih pismena u sudskim postupcima.
Naime, postojeće zakonsko uređenje dostave sudskih pismena koje je regulirano temeljnim postupovnim propisima u pravosuđu, a koji su Zakonom o parničnom postupku, Zakon o kaznenom postupku, Zakon o upravnim sporovima i Prekršajni zakon nije zadovoljavajuće u primjeni prakse.
Važeća pravila o dostavi u različitim vrstama sudskih postupaka smatraju se dosta složenim u pojedinim postupcima i nisu ujednačeni, pa otežavaju provedbu dostave što istu čini nedovoljno učinkovitom, a što se u konačnici nepovoljno odražava i na dugotrajnost samih sudskih postupaka.
Slijedom navedenog s ciljem povećanja učinkovitosti ovog instituta, a s obzirom da je uredna i zakonita dostava sudskog pismena važan preduvjet i činjenica od koje teku određeni rokovi, stječu se ili gube prava potrebno je pristupiti cjelovitom uređenju ovog instituta dostave kroz donošenje prijedloga zakona o dostavi sudskih pismena koji bi trebao standardizirati, pojednostaviti i ujednačiti pravila o dostavi u svim sudskim postupcima ali moramo naglasiti uz zadržavanje posebnih uređenja u drugim postupovnim propisima u mjeri u kojoj se to utvrdi potrebnim.
Radi navedenog će uz donošenje ovoga zakona biti nužno cjelovito sagledati, revidirati pravila o dostavi koja su sadržana u drugim zakonima postupovne prirode. Malo prije sam nabrojila koji su to zakoni, a koji uređuju također materiju dostave. Revidiranje pravila o dostavi sadržano u procesnim propisima provest će se nakon donošenja ovog zakona, a iz kojeg razloga je upravo i propisano da će ovaj zakon stupiti na snagu 1. siječnja 2025. godine, dakle da se ostavi dovoljan rok da se i drugi propisi usporede, analiziraju i eventualno mijenjaju. Dakle, izostavit će se ili brisati pojedina odredba kojima se uređuje ova materija, odnosno zadržati one odredbe koje u sebi sadržavaju posebnosti uređenja dostave za pojedine vrste sudskih postupaka.
Tu posebno mislimo na kazneni postupak koji je svi znamo strogo formalan i posebno reguliran. Osobna dostava kroz kazneni postupak je posebna vrsta dostave gdje je uvijek onaj kome se sudi centralna figura praktički u procesnom smislu i bez njega se rijetko koja radnja za okrivljenika može obaviti.
Također, to se odnosi i na ovršni postupak, ali kažem i na ove druge sudske postupke. Odmah moram reći da se na upravni postupak ne odnosi, odnosno na javno-upravna tijela i njihova postupanja ne odnosi ovaj zakon i ova pravila o dostavi.
Dakle, kao što sam već rekla ovaj zakon će se primjenjivati u svim sudskim postupcima ako zakonima posebnim drugačije ne bude propisano u određenom smislu za dostavu, te će se primjenjivati u odgovarajućem smislu i na dostavu Državnog odvjetništva u prethodnom kaznenom i kaznenom postupku. Dakle, dok još suda praktički u tim fazama nema ili ga ima u rijetkim radnjama.
U cilju što opsežnije digitalizacije usluga i procesa u pravosudnom sustavu, a posebno u području razmjene dokumenata i komunikacije u sudskim postupcima ovim zakonom poseban naglasak se stavlja na elektroničku dostavu. Također za fizičku dostavu pismena koja se obavlja putem pošte ili preko sudskog dostavljača uvodi se pojam uručenje, te se ova pravila također revidiraju kako bi se pojednostavio i ujednačio postupak te dostave naročito kada vanjska tijela ili vanjske osobe dostavljaju pismeno izvan suda.
Stoga se ovim zakonom razrađuju dva temeljna način dostave sudskih pismena – elektronička i fizička, pa se tako posebno propisuju i definiraju tko su obveznici elektroničke dostave, a koji su uglavnom ili najčešće sudovi, državna odvjetništva, sudski vještaci, javni bilježnici, odvjetnici, javno-pravna tijela, vještaci, tumači i drugi koji se pojavljuju, odnosno pravne osobe koji se pojavljuju kao sudionici sudskog postupka. Znači oni će biti obveznici. Praktički će im se dostavljati pismena putem elektroničke dostave. No, postoji oblik i elektroničke dostave fizičkim osobama, strankama u postupku, okrivljenik u ali samo na njihov zahtjev ili izričiti pristanak da ne bi bilo nejednakosti i da one osobe koje sudjeluju u postupku, a svak mora imati pristup sudu na jednak način ne mogu biti uskraćene, dobivati sudska pismena kako mu je najsigurnije, najjednostavnije i najlakše što znači da postoje osobe i krajevi gdje nećete moći uopće provesti tu elektroničku dostavu jer netko ne želi ili je u pasivnom kraju gdje i ne može tako primati.
U tom smislu kad se radi o fizičkim osobama, strankama elektronička dostava, dakle samo kad izričito zahtijevaju. Također uređuje se kroz zakon tijek postupka same elektroničke dostave putem sudskog informacijskog sustava elektroničke komunikacije kao što su rokovi kada morate iz vašeg sigurnog pretinca moći nešto zaprimiti i ukoliko ne zaprimite kada će se smatrati kao uredna dostava. Sve je to precizno propisano. Također, propisuje se mjesto uručenja pismena kod fizičke dostave, a to je uvijek adresa prebivališta ili boravišta u specifičnim slučajevima drugačije.
Razrađuje se način uručenja kod osobne i posredne dostave, mogućnost uručenja pismena i drugim osobama za primatelja, samo odbijanje primitka kao i posljedice toga, te sam tijek postupka uručenja. Dakle, kod fizičkog načina. Posebno se propisuje i dostava zastupnicima primatelja pismena. To je u pojedinim slučajevima zakonski zastupnik poslovno nesposobne osobe, stečajni upravitelj, branitelj okrivljenika, dakle nije onaj na koga se odnosi ali je netko tko ga zakonom dopušteno zastupa.
Isto tako se propisuje dostava u posebnim slučajevima, primjerice kad se radi o osobama na službi u oružanim snagama, u policiji, osobama koji su lišene slobode dakle putem zatvora ili koja se nalazi u inozemstvu putem diplomatskih tijela i MVEP-a.
Treba naglasit i to da uz već postojeću dostavnicu u klasičnom papirnatom obliku propisuje zakon mogućnost da dostavnica kao potvrda o uredno izvršenoj dostavi bude izrađena u elektroničnom obliku na posebnom tehničkom uređaju koji će dostavljač imati sa sobom.
Ponavljam ponovno, ovaj zakon stupit će na snagu odnosno predloženo je stupi na snagu 1. siječnja 2025.g. s obzirom na potrebu da se preispitaju i s ovim zakonom usklade drugi posebni propisi i njihove odredbe koje reguliraju postupak dostave.
Zahvaljujem.
Imamo nekoliko replika, prva je poštovana Andreja Marić.
Hvala lijepa.
Poštovana državna tajnice.
Mnogo puta smo mogli vidjeti i u medijima i čitati da su se u različitim kaznenim, parničnim, ovršnim postupcima pokušala dostaviti sudska pismena, međutim ili je bila nepoznata adresa ili je neuspjela dostava ili odbijanje da se primi to pismeno, međutim sada vi uvodite nekakve novine, dakle govorite o elektroničkoj i fizičkoj dostavi. Fizička i dalje podrazumijeva uručenje, e sad mene zanima hoće li se ovim zakonom smanjiti mogućnost zlouporabe svjesnim izbjegavanjem dostave? Pretpostavljam da hoće, ali evo čisto i radi naših građana da malo onda to pojasnite što ćemo još dodatno dobiti.
Hvala.
Zahvaljujem uvaženoj zastupnici Marić na pitanju i drago mi je da ste postavili ovo pitanje kako bih evo mogli pred svekolikom javnosti i pojasniti da je upravo jedan od bitnih ciljeva i to spriječiti moguću zlouporabu jer smo svi svjedoci ili osobno ili putem naših susjeda, rodbine kažu, evo sad sam dobio poštanski sandučić nešto ispada da mi je netko trebao me naći itd., pa kasno reagira netko ili se čudi kako se to moglo dogoditi.
Dakle, kadgod se radi o dostavi gdje nije u samom sudu, a to su vam vanjske službe ili službenici pošte ili sudski dostavljači naravno da vi onda morate imat strogo propisane korak po korak što mora raditi na terenu i to smo ovim zakonom propisali što je prvi korak i prvi pokušaj i drugi i treći i tek nakon ta tri pokušaja koja moraju uvijek biti s potpisom te osobe koja uručuje odnosno onaj koji dostavlja da se može i provjeriti datum i vrijeme kad je to pokušao, a tek onda kad sve to ne uspije ide pismeno .../Upadica Sanader: Vrijeme./... u poštanski sandučić ili na vidljivom mjestu.
Slijedi replika poštovane Vesne Nađ.
Zahvaljujem.
Poštovana državna tajnice.
Vidjeli smo u javnoj raspravi da imamo jako puno primjedbi na nacrt prijedloga zakona od strane Hrvatske pošte. Nijedna primjedba nije uvažena. S obzirom da nemamo dostatan broj sudskih dostavljača i vjerojatno će teret dostave pasti uglavnom na Hrvatsku poštu što je bitno kod prekluzivnih rokova. Mene sad zanima da li je u radnoj skupini bio predstavnik Hrvatske pošte ili nije?
Hvala lijepa.
Radna skupina nije imala predstavnika Pošte, ali je naravno svatko u javnom savjetovanju vidio ovaj prijedlog i mogao se na njega očitovati, sugerirati nešto ili predložiti. Naravno uz sve ostale i Hrvatska pošta je mogla nešto primjedbovati ili predlagati pa je to učinila i s ovim zakonom koji se na jedan indirektan način odnosi na njihovo poslovanje jer dosta tih poštanskih usluga za nas upravo i obavljaju djelatnici Hrvatske pošte.
Suštinski gledajući ove primjedbe se ne odnose na supstantivni dio zakona i sadržajnost dostave već više, kako bi rekla, su usmjerene na to da bi sa željom i ciljem da se više dostava usmjeri prema njihovim službama nego kako smo to mi ovdje ipak propisali i dali i elektroničkoj dostavi prednost i sudskim dostavljačima.
Slijedi replika poštovane Marije Jelkovac.
Hvala lijepo.
Poštovani potpredsjedniče, poštovana državna tajnice.
Naveli ste i sami kako će dostava za sve sudionike postupka osim za okrivljenike odnosno osumnjičenike biti praktički elektronička i oni će bit obveznici da na taj način zaprimaju pismena. Da li tu očekujete probleme ili ne, obzirom da smo u ovom mandatu zaista puno toga učinili da informatizirano sve procese u pravosuđu i da na taj način ubrzamo procese?
I što se tiče elektroničke dostave samih kod samih stranaka koje to mogu na svoj izričiti zahtjev, u kojem trenutku i od kojeg trenutka će se računati rok kod te elektroničke dostave za njih?
Hvala.
Zahvaljujem.
Dakle, ne samo okrivljeniku nego kako ste rekli i strankama se pušta na njihov osobni zahtjev ili izričiti pristanak komuniciranje na taj način i u parnici znači … samo u kaznenom okrivljenik i ovršenik i bilo tko ko je fizička osoba, a i s druge strane može birati.
Što se tiče ovog informatičkog sustava sudskog, moram ovdje napomenuti da postoji već kroz sudske postupke uvođenje elektroničke komunikacije, ali za sve sudionike, a naravno fizička osoba ako to želi, a ovaj dio se odnosi samo ovaj zakon ima jedan segment od suda prema vani komunikacija, dok elektronička komunikacija podrazumijeva i komunikaciju sudionika među sobom državnog odvjetništva, odvjetnika, branitelja prema sudu, prema državnom odvjetništvu i obrnuto. E sada, kada netko zaprimi u sigurni elektronički pretinac određeno sudsko pismeno, naravno pod uvjetom da hoće na taj način zaprimati, onda ima rok od osam dana da on to pismeno .../Upadica Sanader: Vrijeme./... preuzme i ukoliko ga ne preuzme u tom roku …/Govornica se ne razumije./ …
Žele li izvjestitelji odbora uzeti riječ? Ništa.
Otvaram raspravu.
Prvi prijavljeni je, poštovani Mišel Jakšić, u ime Kluba zastupnika SDP-a, njega nema. Gubi pravo.
Slijedu u ime Kluba zastupnika Socijaldemokrata, poštovana Vesna Nađ.
Zahvaljujem g. potpredsjedniče HS-a, poštovana državna tajnice, kolegice i kolege.
Dakle pred nama je Prijedlog Zakona o dostavi sudskih pismena kojim bi se trebala generalno urediti pravila dostave sudskih pismena u sudskim postupcima. Kako je Ustavom RH propisano da svatko ima pravo ustanovljeni, da zakonom na ustavljeni i neovisni i nepristrani sud pravično i u razumnom roku odluči o njegovim pravima i obvezama ili o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela, trebamo se pitati, je li danas, kad su sudovi i DORH u bijelom štrajku, stvarno najbitnije pitanje dostave sudskih pismena u sudskim postupcima?
Danas kad se odgađaju ročišta osim onih kojima bi prema uputi Vrhovnog suda, građanima i poduzetnicima prijetila nenadoknadiva šteta i kad se odvjetnici javno u medijima žale da odgodi ne dobivaju obavijesti, mi u HS-u kao najvišem zakonodavnom tijelu u ovoj zemlji raspravljamo o prijedlogu o dostavi sudskih pismena. Vidimo i kakav je odaziv u ovoj sabornici.
Danas jedna grana vlasti, a to je sudbena vlast ne funkcionira sukladno Ustavu RH, a nedavno je predsjednik Vrhovnog suda izjavio da je pokojni predsjednik Franjo Tuđman bolje shvaćao i respektirao neovisnost sudstva nego što to čini premijer Andrej Plenković, čija se vlada stavlja u superiorniju poziciju prema sudstvu, ponaša se kao poslodavac sucima, dok premijer i ministar pravosuđa daju izjave koje su u duhu jedinstva vlasti.
I danas kad je sudbena vlast kao jedna grana vlasti skoro pa u lockdownu, mi u HS-u umjesto da raspravljamo kako regulirati konačno plaće pravosudnih dužnosnika da ne ovise o milosti izvršne vlasti, kao da je sudbena vlast njoj podređena, nama se servira na raspravu Prijedlog Zakona o dostavi sudskih pismena.
Selo gori, a baba se češlja. Ne kažemo da procesni zakoni nisu bitni. Pravosuđe je sporo i zbog loših procesnih zakona i očito izostaje jedna sveobuhvatna analiza što bi to osim dostave sudskih pismena trebali promijeniti u Zakonu o parničnom postupku, Zakon o kaznenom postupku, Zakonu o upravnim sporovima i Prekršajnom zakonu kako bi se stvarno donosile pravične sudske odluke u razumnom roku. ZPP se u ovom sazivu Sabora mijenjao 3 puta, a sveukupno imamo u Narodnim novinama objavljeno 19 izmjena i dopuna. Zakon o kaznenom postupku se mijenjao 13 puta, zadnju izmjenu imali smo 2022., je li se silnim izmjenama i dopunama poboljšala percepcija javnosti o povjerenju u pravedno i učinkovito pravosuđe? Ni najmanje.
Ne može se čekati na pravomoćnu presudu i do 10 godina, a i više. Pitanje je, koliko se poštuje odredba iz izmjena ZPP-a iz 2022. g. da se parnični postupak mora okončati u razumnom roku, a svakako u roku kraćem od 3 godine od dana podnošenja tužbe, ako nije drugačije određeno? Spora pravda nije pravda, to je nepravda i mrcvarenje svih sudionika postupka.
Važno je pitanje hoće li primjena predloženih odredaba Zakona o dostavi sudskih pismena pomoći sudovima u donošenju pravičnih presuda u razumnom roku. Prijedlog Zakona o dostavi sudskih pismena Vlada je uputila u HS jer, kako se navodi, postojeće uređenje dostave sudskih pismena koje je regulirao temeljem postupovnih propisa u pravosuđu i to ZPP-a, ZKP-om, ZUS-om i Prekršajnim zakonom nije zadovoljavajuće.
Intencija predlagatelja je da se cjelovito uredi institut dostave kroz donošenje Zakona o dostavi sudskih pismena koji bi trebali standardizirati, pojednostaviti i ujednačiti pravila o dostavi u svim sudskih postupcima. Ali, istovremeno se navodi da će se zadržati posebno uređenje dostave sudskih pismena u postupovnim u mjeri u kojoj se to utvrdi potrebnim. Koja je to potrebna mjera u kojoj će se nasuprot ovim općom postupovnom propisu primjenjivati posebnim postupovni propisi ZPP-a, ZKP-a, ZUS-a i Prekršajnog zakona u HS-u kao najvišem zakonodavnom tijelu u RH nije predočeno.
Zbog toga će uz donošenje ovog Zakona biti potrebno cjelovito revidirati pravila o dostavi koja su sadržaja u navedenim zakonima koji uređuju materiju dostave. I sad je pitanje, kako će se provesti to revidiranje? Hoće li to revidiranje pomoći da se sudske presude donose u razumnom roku? Navodi se kako će se revidiranje pravila o dostavi sadržanim procesnim propisima provesti nakon donošenja ovog Zakona utvrđivanjem potrebe za izostavljanjem pojedinih odredbi kojima se uređuje materija sadržana u ovom Zakonu, odnosno za zadržavanje posebnosti uređenja dostave za pojedine vrste sudskih postupaka.
Koje će se to odredbe iz posebnih procesnih zakona izostaviti i hoće li u tim radnim skupinama za izradu nacrta izmjena i dopuna posebnih procesnih zakona sjediti i suci praktičari iz područja procesnog i kaznenog prava, državni odvjetnici i netko iz Odvjetničke komore? I kako to propisuje odredba čl. 1. st. 3. ovog Prijedloga zakona, ovaj se Zakon primjenjuje u svim sudskim postupcima, osim ako je posebnim zakonom drugačije propisano.
Ovim se Zakonom propisuju pravila dostave u sudskim postupcima i to isključivo dostava pismena od strane suda strankama i drugim sudionicima sudskih postupaka, dok njime nije obuhvaćen primitak pismena koje sud upućuje stranke i drugi sudionici postupka.
Pretpostavke za elektroničku dostavu te organizacija i djelovanje informacijskog sustava predlaže se sukladno čl. 8 st. 6 prijedloga zakona urediti i posebnim pravilnikom. Bilo bi dobro da smo dobili uz ovaj Prijedlog zakona bar osnovni draft ili nacrt tog pravilnika. Javna rasprava je sadržala niz primjedbi, Hrvatske odvjetničke komore, Hrvatske pošte, kao što sam rekla u replici, teleoperatera i fizičkih osoba, međutim, samo je jedna primjedba prihvaćena kojom je dodan kao posebni postupovni propis i ZUS i Zakon o prekršajnom postupku uz ZPP i ZKP. U odgovoru Hrvatskoj pošti navodi se da ovaj Prijedlog zakona elektronička dostava definira kao dostava putem sudskom informacijskog sustava elektroničke komunikacije u primatelje sigurni elektronički poštanski pretinac te se u tom smislu dostava putem adrese elektroničke pošte ne smatra elektroničkom dostavom.
Iz navedenog proizlazi da se radi o informacijskom sustavu u primjeni suda. Pitanje je koliko taj informatički sustav u primjeni u sudu operativan i jesu li suci i stranke u postupku zadovoljne kako on funkcionira. Hrvatska pošta također, navodi da dostavljači rijetko kad mogu zvoniti na vrata susjedima kako bi se raspitivali o kretanju primatelja i njegovim planovima u sljedećim danima ovako kako je predloženo u čl. 13 st. 2. predloženog zakona i u praksi je to gotovo neprimjenjivo.
Obzirom da poštar nikako ne može znati koji član kućanstva sudjeluje u istom postupku s primateljem i ima li s njim protivne interese, predlažu i brisanje odredbe čl. 15 predloženog zakona. Naime, st. 2. toga članka predloženo je da se sudsko pismeno ne smije predati članu kućanstva koji u istom postupku sudjeluje s protivnim interesima.
Bilo bi zanimljivo znati kako će se u tim novim propisima snalaziti strani radnici koji, vidimo da, već su zaposleni u pošti i koji će se vjerojatno i više biti zaposleni, koliko će i Hrvatska pošta stići educirati jer im je problem i hrvatski jezik, a kamoli pravni propisi o dostavi. Hoće li se stvarno institut dostave učiniti učinkovitijim uz istodobno omogućavanje primatelju da se upozna sa sadržajem pismena? Kako bi se osiguralo jasno pravičnosti postupka, sud je dužan poduzeti sve razumne mjere koje omogućuje da se adresat upozna sa sadržajem sudskog pismena koje mu dostava te je u navedenom kontekstu dostavljač dužan evidentirati sve poduzete radnje i sve informacije koje je doznao prilikom dostave pismena.
Kako će to sve poduzete radnje i informacije evidentirati strani radnici tek je za vidjeti. Mislimo da bez jedne sveobuhvatne edukacije i suradnje Ministarstva pravosuđa i uprave sa Hrvatskom poštom i drugim sudionicima u ovom procesu, ovaj Zakon o dostavi sudskih pismena neće biti provediv i bit će još jedno mrtvo slovo na papiru u hiperprodukciji zakona RH.
Hvala lijepa.
Slijedi rasprava u ime Kluba zastupnika HDZ-a, poštovanog zastupnika Krunoslava Katičića.
Zahvaljujem g. potpredsjedniče i predsjedavajući sjednice, uvažena državna tajnice, kolegice i kolege.
Evo, pred nama je Prijedlog Zakona o dostavi sudskih pismena, jedan kratak, sažet, relativno, po meni, vrlo jasan zakon sa nekoliko odredbi, ali poanta je u tome da se i ovaj Zakon treba smatrati jednim dijelom onoga što se radi na reformi pravosuđa koje je sveobuhvatna, koja ide u više smjera nego što je to se dade zaključiti samo ovog jednostavnog i manjeg zakona, ali mislim da je također, jedan od napredaka koji tom dijelu idemo puno bolje.
Do sada mogu kao svjedok onoga korisnika, odnosno i sudionik, između ostalog, samo pravosudnog sustava, konkretnije više sudskih odnosa odnosno otvorenog pravosuđenja jer sam bio odvjetnik, odvjetnik, tako da mi je poprilično poznata ova materija, ali ne bih se previše sada u tom dijelu vraćao na ono što je bilo.
Činjenica jest da je on bio dio .../nerazumljivo/... da je sudska dostava uvijek u praksi proizvodila određene nedoumice i da je proizvodila određene činjenice i prijepore koje su se znale tijekom sudskih postupaka dosta dugo i temeljito utvrđivati kako bi se regulirali. Ovo je već, koliko se sjećam u svojoj praksi neki od pokušaja da se ova materija izdvoji iz samog zakona koji je dosta kompleksan pa onda je teže provediv, tako mislim da je sama ideja da se izdvoji u zasebni zakon više nego dobra.
Isto tako, mislim da je vrlo važno napomenuti činjenicu da se radi pre ide i da se uvodi mogućnosti i elektroničke dostave, živimo u novom, novim vremenima, novim dobima, novim tehnologijama, tako da mislim da ta odredbe apsolutno okej. Mislim da će se puno građana odnosno ljudi kojima imaju potrebu za pravosuđem, a ne nužno samo za sudskim pismenima koristiti i jednom od ovog modela.
Činjenica jest, isto tako, da je digitalizacija društva u cjelini u Hrvatskoj jedan od proklamiranih .../Govornik se ne razumije./... Vlade i da jasno radi u svakom smjeru na tom dijelu, tako da mislim da je i ovaj napredak izuzetno, izuzetno bitan. Također, činjenica jest da se uglavnom zbog potreba Covida uvela i mogućnost elektroničke komunikacije, kako odvjetnika sa sudom u pogledu dostava svih dokumenata, što se prije kopiralo u bezbrojni broj primjeraka, em je bio trošak, em je gomilalo arhiviranje i sve, a sada se ipak u elektroničkom obliku da to sublimirati, skratiti i na taj način riješiti.
Za, pri kraju sam ovog kratkog izlaganja u ime kluba, međutim, slušajući malo kolegicu prije mene, ipak se unaprijed ide opet na neki način sa nekakvim prijeporima, proglašavajući da će bit neprovediv, ja mislim da će bit provediv, isto tako, mislim da se iz ovih stavova i javnosti što se govori općenito pravosuđe, uvijek ide na činjenicu da se želi institucije državne omalovažiti, odnosno da im se ne daje ona vaznost koja je takva. Svi znamo da je u Hrvatskoj na dijelu postoji trodioba vlasti, mislim da se ona izuzetno poštuje, posebno u onom dijelu kada se radi u zadnjih 7 godina vladajuće većine koja je tu i mislim da će se na tome nastaviti, kao i na radu i na jačanju neovisnih tijela.
Ovdje se sad i aktualna tema pa ne bi bilo u redu da se ne .../nerazumljivo/... malo ne osvrnem ovih plaća sudaca jer se ipak radi o dijelu koji se, dijelu sa dostavom sudskih pismena. Mislim da treba bolje komunicirati taj dio sudske vlasti sa javnošću. To što su oni jedan dio trodiobe vlasti ne znači da mogu biti zaštićeni, da ne trebaju komunicirati i pojašnjavati svoje odluke i svoja postupanja u skladu sa svojim zakonskim ovlastima, ali ih moraju tumačiti upravo oni.
Stoga mislim da se jasno nameće kakav će biti stav kluba Hrvatske demokratske zajednice koji će ovaj zakon podržati.
Hvala.
Slijedi završna rasprava.
Prva u ime Kluba zastupnika HDZ-a poštovana Ljubica Lukačić.
Zahvaljujem poštovani gospodine potpredsjedniče, poštovana državna tajnice, kolegice i kolege.
Pa evo čuli smo da je cilj ovog zakona, dakle Zakona o dostavi sudskih pismena pojačati učinkovitost ovog instituta, dakle instituta dostave kako bi sudski postupci bili brži i ažurniji. Zakon o dostavi sudskih pismena trebao bi pojednostaviti i ujednačiti pravila o dostavi u svim sudskim postupcima.
Zbog toga će ovaj zakon na cjeloviti način revidirati pravila o dostavi koja su sadržana i u drugim zakonima, a koji uređuju materiju dostave. Ovim zakonom se, odnosno da na poseban način se pažnja posvećuje digitaliziranju usluga obzirom da u pravosudnom sustavu je digitalizacija usluga i procesa u tijeku, ali bi trebala biti opsežnija tako da način dostave na ovaj način će značajno ubrzati sudske procese.
Za fizičku dostavu pismena uvodi se pojam uručenje, te se ovim zakonom, ova dva termina posebno odnosno dva termina, dva načina dostave posebno razrađuju. Kada je riječ o elektroničkoj dostavi ovim se zakonom posebno propisuju obveznici elektroničke dostave. Elektronička dostava fizičkim osobama i tijek postupka elektroničke dostave kao i mjesto uručenja kod fizičke dostave, način uručenja kod osobne i posebne dostave, mogućnost uručenja pismena drugim osobama za primatelja, odbijanje primitka pismena te sam tijek postupka uručenja.
Ovim se zakonom također posebno propisuje i dostava zastupnicima primatelja pismena, te dostava u posebnim slučajevima. Također propisuje se i mogućnost da dostavnica kao potvrda o uredno izvršenoj dostavi bude izrađena u elektroničkom obliku na posebnom tehničkom uređenju dostavljača. Važno je još i napomenuti da će se ovaj zakon primjenjivati na dostavu pismena Državnog odvjetništva u prethodnom kaznenom postupku i kaznenom postupku.
Dakle, kao što sam rekla ovaj bi zakon trebao pojednostaviti dostaviti zbog čega bi svi postupci trebali biti brži i ažurniji. Dostavu je potrebno cjeloviti urediti ovim zakonom, obzirom da je dostava temeljni procesni imperativ i ukoliko su sudska pismena dostavljena na zakonit i uredan način tada je to garancija da će svi postupci biti i brži što je u konačnici i cilj.
Za ovaj zakon osigurana su sredstva u državnom proračunu. On će se početi primjenjivati 1. siječnja 2025. godine, a ono što je …
…/Upadica Sanader: Vrijeme./…
… na kraju još najvažnije napomenuti da se ovim zakonom pojednostavljuju i ujednačuju sva postojeća uređenja sustava dostave sudskih pismena.
Hvala vam lijepa.
Sa ovim smo iscrpili raspravu.
Zahvaljujem državnoj tajnici.
Zaključujem raspravu. Glasovat ćemo kad se steknu uvjeti.
Prijedlog Zakona o dostavi sudskih pismena, prvo čitanje, P.Z.E. br. 603, predlagatelj je Vlada, rasprava je zaključena. Sukladno prijedlogu saborskih radnih tijela dajem na glasovanje sljedeći zaključak: 1. Prihvaća se Prijedlog Zakona o dostavi sudskih pismena; i 2. Sve primjedbe i prijedlozi dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta konačnog prijedloga zakona. Molim glasujmo.
Jednoglasno sa 101 glasom donesen je zaključak kako su ga predložila saborska radna tijela.
PDF