Početna
Akti
Dokumenti EU
Rasprave
Zastupnička pitanja
Statistički pokazatelji
Stegovne mjere
Aktivnosti zastupnika
Po sjednicama
Ukupno u sazivu
Zakonodavna aktivnost
Zastupnička pitanja
Povratak na vrh
Rasprave po točkama dnevnog reda
Saziv: X, sjednica: 21
PDF
Svi govornici
-
Aktualno prijepodne
15.01.2024.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Gospođe i gospodo zastupnici sada počinjemo s postavljanjem pitanja Vladi odnosno pojedinom članu Vlade u skladu s odredbama Poslovnika, Članci 132. do 139..
Aktualno prijepodne održava se na početku svake sjednice prije prijelaza na prvu točku dnevnog reda.
Idemo sada sa pitanjima, prva danas na redu je poštovana kolegica Dragana Jeckov koja pitanje postavlja potpredsjedniku Vlade i ministru unutarnjih poslova Davoru Božinoviću.
Izvolite.
Jeckov, Dragana (SDSS)
Zahvaljujem.
Poštovani gospodine ministre svi smo svjedoci užasnog događaja na pravoslavni Badnjak u Vukovaru. Upravo taj užasni događaj svi smo osudili bez obzira na političku, nacionalnu ili bilo kakvu drugu različitost. Te večeri stradala su nevina djeca koje su huligani pretukli samo zato što im se učinilo da netko od njih govori zamislite ekavicom. Dakle, pored činjenice da se radi o nasilju veoma je važno ovom prilikom istači da je upravo to nasilje rezultat nacionalne netrpeljivosti.
Gospodine ministre recite nam koje preventivne mjere kanite poduzeti kako bi se zaustavilo nasilje na vukovarskim ulicama?
Jandroković, Gordan (HDZ)
Potpredsjedniče Vlade izvolite.
Božinović, Davor (HDZ)
Hvala lijepo.
Uvažena saborska zastupnice gospođo Jeckov ja mogu uvodno još jednom osuditi i taj događaj i sve događaje koji su nasilnog karaktera i međuetničkog i navijačkog i svakog drugog nasilja u našem društvu.
Što se tiče vašeg konkretnog pitanja ja vam mogu naravno o njemu govorit i duže i kraće i mogu reći da je policija jedna od rijetkih institucija, a kad kažem institucija mislim i na državne institucije ali mislim i na političke stranke koje ulažu napore u preventivne akcije i no na cijelom području pogotovo istočne Slavonije, pogotovo u Vukovaru policija je ta koja vam može izaći, možda i jedina sa konkretnim popisom svih preventivnih akcija i programa koje provodi. Nisam siguran da vam netko drugi, ne govorim o nevladinom sektoru, može izaći sa takvim popisom. Naravno da kad se ovako nešto dogodi nije dobro, međutim ja ću reć još jednu stvar kad govorimo i o međuetničkom i svakom drugom pogotovo navijačkom nasilju. Molim vas da čujete svi. Policija je procesuirala sve takve događaje. Znači sve počinitelje je otkrila i prijavila. Ja vidim u komentarima i u porukama uključujući sa ovog posljednjeg skupa u subotu da se i policiju na neki način tu drži suodgovornom i mi ne bježimo od toga. Nije policija ta koja je svemoguća, koja je tu da riješi baš svaki problem ali ovo je pitanje koje nadilazi policiju. Ja bih volio da se svi akteri političkog javnog ne znam ni ja života u Vukovaru zapitaju koji je njihov doprinos. Što su oni napravili da se spuste tenzije, da napustimo stereotipe, predrasude koje vode prema tenzijama koja pak dovedu do konfliktnih situacija, a onda se pitamo što je do ovoga dovelo. Ja mogu reći da i policija nije zadovoljna sa ukupnom tom situacijom pogotovo što je nerijetko jedina koja komunicira, a nije jedini akter. Opet ponavljam, sve su otkrili, sve su procesuirali ali nisu jedini i nisu pogotovo u tom preventivnom dijelu, pogotovo nisu sigurno među onima koji svojim porukama zapravo održavaju te predrasude prema drugima i drugačijima koje onda dovode do ovakvih stanja, do ovakvih situacija u društvu. I uz sve poruke koje smo čuli posljednjih dana u Vukovaru, ja bih kazao evo danas, kad obilježavamo Dan mirne reintegracije Hrvatskoga podunavlja, je li vrijeme da promislimo je li dobro da su nam djeca od vrtićke dobi do osnovnih škola do srednjih škola …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… separirana u vrijeme kad govorimo o integraciji …/Upadica predsjednik: Hvala ministre./… stranih radnika i još uvijek imamo …/Upadica predsjednik: Hvala vam ministre./… nedostatke …/Govornik se ne razumije./.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Vrijeme je isteklo.
Izvolite zastupnice očitovanje.
Jeckov, Dragana (SDSS)
Zahvaljujem.
Te večeri nisu istukli samo djecu, istukli su i nas roditelje. Nećemo vam dati našu djecu neke su od poruka koje su odzvanjale vukovarskim ulicama te, tog subotnjeg dana i našli su se i u medijskom prostoru. To je zapravo vapaj roditelja koji su nam jasno pokazali da se nešto mora učiniti. Ono što je, što također treba istači da smo mi i sa ovog mjesta i sa drugih mjesta, upravo predstavnici Srba u nekoliko godina unazad upozoravali na ovakve probleme. Međutim nas se nije čulo ili nas se nije htjelo čuti. Bilo kako bilo žalosno je da se ovakav događaj morao dogoditi i da nam svima otvori oči i ukaže da imamo problem koji moramo, naprosto moramo riješiti. Sigurno da treba da čujemo te roditelje i sigurno da sa ovog mjesta ponovno treba reći, stop nasilju i stop mržnji. A o odvojenim školama vas molim da nam ne govorite. Zato što to, zato što u tom slučaju možemo potpuno drugačije razgovarati ali to roditelji i stradala djeca ne zaslužuju.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Prije prelaska na drugo pitanje imamo povredu Poslovnika zastupnice Vidović Krišto. Izvolite.
Vidović Krišto, Karolina (OIP)
238. Gospođo Jeckov, vi ste svojim izvrtanjem teza uvrijedili upravo sve građane RH bez obzira na nacionalnost. Vaša stranka promiče
…/Upadica predsjednik: Kolegice Vidović Krišto morate definirati što je povrijeđeno./…
Sad ću reći. Vaša stranka promiče zaštitu genocida i ratnih zločina, a vi gospođo Jeckov morate biti svjesni da jedini put do mira i suživota i prijateljskog suživota jest istina, a tu istinu sprječavaju Božinović
…/Upadica predsjednik: Kolegice Vidović Krišto, kolegice Vidović Krišto dobivate opomenu./…
Plenković i Pupovac, neistina je da su svi hrvatski građani u Vukovaru ugroženi. To je laž.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Vidović Krišto ovako, ovo je sada na jedan neprimjeren način kršenje Poslovnika, dakle zastupnika je iznijela svoj stav s kojim se možete ili ne možete složiti. Vi ste onda to iskoristili da bi održali jedan politički govor, a ne da biste ukazali na povredu Poslovnika i zato vam dajem opomenu. I ne koristite, kolegice Vidović Krišto dobit ćete i treću opomenu, ovaj i nećete više moći sudjelovati u radu. Ovo je vrlo ružno što činite, ovdje je sigurno preko 100 zastupnika koji se drže reda i procedure, a vi ste danas odlučili skretati pozornost na sebe upornim, namjernim kršenjem Poslovnika pa izvolite.
Vidović Krišto, Karolina (OIP)
Sada vi kršite Poslovnik, od čl. 238. do čl. 4. Vi niste ovdje da komentirate nečije izjave.
…/Upadica predsjednik: Dobivate sada drugu opomenu./…
Ako govorite da gospođa Jeckov ima pravo na mišljenje, imam ga i ja.
…/Upadica predsjednik: Sada dobivate i treću opomenu i više danas ne možete sudjelovati u radu./…
Hrvatski građani imaju pravo čuti ono što je istina, a vi istinu ne možete spriječiti.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Više ne možete sudjelovati u radu tijekom današnjeg aktualnog prijepodneva. Sad imamo povredu Poslovnika, kolegice Jeckov izvolite. Uključite se samo molim vas.
Jeckov, Dragana (SDSS)
Povrijeđen je čl. 238., vrijeđanje mene i vrijeđanje stranke kojom pripadam. Naime poštovana kolegice, upravo na današnji dan 15. januara je stranka koju, za koju vi kažete da je genocidna, dala svoj doprinos mirnoj reintegraciji, ali vi o tome naravno ne znate i ne morate znati ništa, izgleda da ne morate.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Jeckov i vi ste prekršili Poslovnik jer niste ukazali na kršenje Poslovnika već ste replicirali, tako da dobivate opomenu, a sada ste, sada se javlja i kolega Mlinarić, izvolite.
Mlinarić, Stipo (DP)
Hvala lijepo predsjedavajući, povrijeđen je čl. 238..
Gđo. Jeckov, prešutio sam vam ovaj vaš pamflet koji ste prije par minuta rekli. Ne znam kako niste čuli, kad ste čuli taj vapaj iz Vukovara roditelja koji ja osuđujem svako nasilje da se odmah razumijemo, al nisam primijetio da ste čuli pucnjavu iz vašeg sela automatskim oružjem. I vaša zasluga SDSS-a za mirnu reintegraciju, pa prvo ste zauzeli trećinu Hrvatske i kad ste …/Govornik se ne razumije./… izgubili, onda ste kako bojagi mirno integrirali se.
…/Upadica predsjednik: Kolega Mlinarić, vrijeme je isteklo./….
Nemojte te pamfleta molim vas.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Mlinarić, dobivate i vi isto tako opomenu, a sad molim sve da se vratimo na zastupnička pitanja, da ne zloupotrebljavamo Poslovnik za politička prepucavanja koja nisu povezana s onim što trenutno jest naša tema, a to su zastupnička pitanja koja postavljaju zastupnice i zastupnici.
Dakle, opomena kolegi Mlinariću, opomena kolegici Jeckov, a kolegica Vidović Krišto dobila je tri opomene i više ne može sudjelovati u raspravi.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Petir, sada ste vi na redu, postavit ćete pitanje ministru gospodarstva i održivog razvoja Damiru Habijanu, izvolite.
Petir, Marijana (Nezavisni)
Evo hvala predsjedniče.
Poštovani ministre, naricanja trbuhozboraca krupnog kapitala posljednjih dana zagušuju medijski prostor, žale se naime na novi Zakon o trgovini koji je 1. siječnja u cijelosti stupio na snagu. Zakonom smo osigurali slobodnu nedjelju i dostojanstveno radno vrijeme za zaposlene u trgovini kojih većinu čine žene i tako im omogućuje da usklade privatni i poslovni život i da nedjeljom kad je njihova obitelj kod kuće i one budu kod kuće. Nedjeljni odmor potreban je i poslodavcima koji će sada umjesto 53 nedjelje birati 16 nedjelja kada će moći raditi. Svi poslodavci su u ravnopravnom položaju. Općinama i gradovima osigurali smo da mogu proglasiti sajmeni dan koji je specifičan za svaku sredinu i na taj način omoguće poljoprivrednicima i obrtnicima da na štandovima i na klupicama mogu prodavati svoje proizvode. No, proglašenje sajmenog dana ne može otvoriti supermarkete. Zato smatram da oni gradonačelnici i načelnici koji su svaku nedjelju i blagdan do kraja godine proglasili sajmenim danom su ustvari prodavači magle. Samo veći prodavači magle od njih su oni koji su tvrdili da ćemo uvođenjem slobodne nedjelje izazvati otpuštanje radnika. Kada se to nije dogodilo, oni sada plaču nad svojom sudbinom i tvrde da su izgubili profit, premda podaci Porezne uprave pokazuju da se ne nedjeljni profit nije izgubio već se je prelio na druge dane u tjednu.
Molila bih vas stoga ministre da mi kažete koji su učinci ovog Zakona o trgovini, te ima li ustvari gubitnika ili možemo zaključiti iz svega ovog što sam navela, a što čujemo i kao povratnu informaciju i od trgovkinja i od građana da su dobitnici ovog zakona i radnici i poslodavci.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite ministre odgovor.
Habijan, Damir (HDZ)
Hvala lijepa poštovani predsjedniče HS.
Poštovane kolegice i kolege.
Poštovana zastupnice Petir, upravo ste vi u svom pitanju zapravo djelomično i dali odgovor, dakle i to sam neki dan rekao, nema gubitnika, svi su zapravo temeljem ovog zakona koji je košto ste rekli od 1. siječnja ove godine zapravo u punoj primjeni zapravo na dobitku. Prošle godine 1. srpnja 2023. ovaj Zakon o trgovini je stupio na snagu i tada smo zapravo rekli da od tog trenutka do kraja godine postoji još 16 radnih nedjelja. Ove godine dakle imamo, ako možemo tako reći, puni režim tih 16 radnih nedjelja gdje trgovci diskrecijskom ocjenom i svojoj dakle prosudbom određuju koje nedjelje će biti radne.
Dobro ste spomenuli, dakle izbalansirali smo prilikom prijedloga, dakle odlučivanja o prijedlogu zakona, u konačnici donošenje samog zakona, uspostavili tu ravnotežu između privatnog i poslovnog života, uspostavili ja bi reko ravnotežu između privatnosti i slobode svakoga onoga tko radi u trgovini, ali isto tako i poduzetničkih sloboda upravo kroz ove izuzetke koje ste vi sami spomenuli.
Što se tiče radnog vremena mislim da nije zgorega spomenuti ako gledamo dakle kada se radi od ponedjeljka do subote to je maksimalni fond sati od 90 sati tjedno, u onih 16 radnih nedjelja dakle to je 105 sati, dodatnih 15 sati koje mogu trgovci raspodijeliti.
Dobro ste također naglasili činjenicu da u ovih nekoliko dana čujemo ja bi reko od manjine koja se poziva na to da će ovaj zakon zapravo imati za rezultat to da će trgovci biti na gubitku. Upravo suprotno, podaci prvih 9 dana recimo ove godine pokazuju kako je u odnosu na prvih 9 dana prošle godine 817.924 fiskaliziranih računa više iliti 35% ako gledamo po iznosu koji je ostvaren.
Ono što je isto tako interesantno, ove godine smo imali dakle 5. siječnja padao je u petak, dakle dva neradna dana, nakon toga slijede dan blagdana odnosno Sveta tri kralja 6. i 7. neradna nedjelja. Podaci pokazuju ako usporedimo taj petak dakle 5. siječnja sa 5. siječnja 2023.g. da je ostvareno, 16,5% je više fiskaliziranih računa i 35% veći prihod, a ako pogledamo 8. siječnja i usporedimo ga sa 8. siječnjom 2023.g. čak 96,5% više fiskaliziranih računa i 136,5% veći prihodi. Prema tome, ta argumentacija i te teze koje dolaze od pojedinih glasnih, ali ja bih reko manjinskih ovoga zagovornika protivnika ovoga zakona, apsolutno ne stoji i brojke su tu neumoljive, to su javni podaci, podaci Porezne uprave koji ih apsolutno u tome demantiraju.
Stoga još jednom, Zakon o trgovini donio je ono i postigao je ono što smo željeli, to je taj balans, postigao je to da obitelji, a cilj je i bio da se trgo…, odnosno da da radnici u trgovinama mogu nedjelje i dane blagdana provesti sa svojom obitelji, ali isto tako sa ovim izuzecima postigao je to da opskrba stanovništva ne dolazi u pitanje, da pružanje javnih usluga ne dolazi u pitanje. Prema tome, Zakon o trgovini je apsolutno dobar zakon, postiže svoje ciljeve, a pitanje sajmenih dana naravno nije nikakva rupa u zakonu. Upravo suprotno, on je donijet iz razloga da bi se lokalnim jedinicama osiguralo da u pojedine dane mogu one tradicionalne svoje proizvode prodavati, dakle u to vrijeme i on je ograničen na 60, dakle dana u kalendarskoj godini.
Prema tome, zakon je dobar. Ja sam siguran da su svi na dobitku i trgovci ali i radnici. Zahvaljujem.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite očitovanje zastupnice.
Petir, Marijana (Nezavisni)
Hvala vam ministre na odgovoru kojim sam zadovoljna kao što sam i zadovoljna da je moja inicijativa da se ovaj zakon donese prihvaćena, jer znamo da se od žena zaposlenih u trgovini tražilo da budu cijelo vrijeme na raspolaganju, nisu imale mogućnost izbora niti moć da se izbore za sebe zbog toga što nemaju niti granski kolektivni ugovor oko kojeg se pregovara čak 15 godina. Zato me uvijek iznova začuđuju tzv. borci za ljudska prava koji su se uprli iz petnih žila govoriti protiv ovog zakona pa se stječe dojam da oni smatraju da žene u trgovini u stvari nisu žene i da one ne bi trebale imati nikakva prava pa čak niti taj jedan dan u tjednu slobodan koji je nedjelja i koji je u našoj europskoj civilizaciji uvijek bio nedjelja.
Podsjetit ću da smo mi ratificirali i međunarodne ugovore i da ti međunarodni ugovori koje trebamo provoditi kažu da je slobodan dan u tjednu onaj koji se podudara sa tradicijom određene države, a znamo da je to ne samo u Hrvatskoj, nego i u europskim državama nedjelja. Također Ustav Republike Hrvatske radnicima garantira pravo na tjedni odmor, a Hrvatsku definira kao socijalnu državu. I država je smatrala da je potrebno da radno vrijeme trgovina uredimo na način da se štite naše ustavne vrednote.
Nadam se da će ovaj put Ustavni sud proći na popravnom ispitu i da će ljudsko dostojanstvo i ljudska prava staviti ispred interesa krupnog kapitala. Također ću podsjetiti da su građani kroz razna istraživanja javnog mnijenja koja su se provodila proteklih godina rekli da smatraju da je nedjelja dan za obitelj i 80% njih se založilo da uvedemo slobodnu nedjelju u trgovinama. Dakle, naši građani to podržavaju. Zakonom o trgovini mi ispunjavamo volju građana, ali i podupiremo kulturu rada koja podrazumijeva da svatko mora imati ritam rada i ritam odmora, te smo omogućili slobodnu nedjelju i radnicima i poslodavcima.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam.
Idemo sada na treće pitanje, zastupnik Davor Dretar postavit će ga predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću.
Izvolite.
Dretar, Davor (DP)
Hvala lijepa poštovani gospodine predsjedniče Sabora, poštovane ministrice, poštovani ministri.
Poštovani gospodine predsjedniče Vlade živimo u sve nesigurnijem i nesigurnijem svijetu. Kada pogledamo samo najbliže naše okruženje nakon u principu potpuno demokratskih izbora u Crnoj Gori imamo vladu za koju još točno ne znamo kako će se ponašati u vremenima koja dolaze. Dodik u Republici Srpskoj premda naravno možemo razgovarati o sposobnosti da provede svoje odluke ipak najavljuje odcjepljenje. Srbija je najavila uvođenje vojnog roka od 4 mjeseca i vidimo da se intenzivno naoružava.
Što se tiče Europe zapovjednik švedske vojske najavio je, ispričavam se, podizanje borbene sposobnosti i naravno naoružanja švedske vojske njemački ministar obrane rekao je moramo se pripremiti za potencijalni ratni sukob u Europi. Njemačka je izdvojila dodatnih stotinu milijardi eura u vojni proračun. Češki zapovjednik, odnosno zapovjednik češke vojske rekao je moramo se spremiti za najgori mogući scenarij.
Ovdje kod nas u Hrvatskoj znamo i svjesni smo da situacija u ministarstvu evo imamo ovdje i novog ministra, situacija sa borbenom spremnošću Hrvatske vojske odnosno sposobnošću da odgovori na buduće eventualne sigurnosne ugroze nije dovoljna. Toga ste pretpostavljam svjesni i sami jednako kao i sve članice i članovi vaše Vlade.
Stoga je moje pitanje u mjesecima i godinama koje dolaze što namjeravate poduzeti vi i vaša Vlada kako bi pod9gli spremnost Hrvatske vojske na eventualne sigurnosne ugroze, povećali broj aktivnih vojnika u sastavu vojske Republike Hrvatske, pripremili mlade na eventualne ratne ugroze, te naravno građanima pružili sigurnost koju trenutno ne osjećaju.
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
Hvala lijepa.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Predsjedniče Vlade izvolite odgovor.
Plenković, Andrej (HDZ)
Hvala lijepa.
Poštovani zastupniče Dretar, dobro jutro svim zastupnicama i zastupnicima i evo čestitam svima Dan međunarodnoga priznanja Republike Hrvatske 32 godine od tog važnog trenutka kao i 26 godina od mirne reintegracije Hrvatskog Podunavlja, najuspješnije UN-ove operacije na teritoriju Europe od 1945. godine.
Što se tiče vašega pitanja u vezi sigurnosnog konteksta. Sigurnosni kontekst u Europi i svijetu u protekle dvije godine, a evo sad će biti za mjesec dana dvije godine od brutalne ruske agresije na Ukrajinu u radikalno je izmijenio i sigurnosnu arhitekturu i ekonomsku arhitekturu, financijsku, energetsku arhitekturu svijeta i to je glavna tema svih međunarodnih foruma uz taj već sada dvogodišnji agresorski rat Rusije protiv Ukrajine, a na neki način i protiv civilizacijskih vrijednosti zapadnoga svijeta. U biti kad gledamo iz pogleda ruske doktrine imali ste prvu fazu rata koji je bio denacifikacija Ukrajine. Drugu fazu rata koja je bila borba Rusije sa proxy-em NATO-a i treća faza koja govori o novom svjetskom poretku. To je okvir optike iz Moskve. Toga moramo biti svjesni. Rijetko o tome govorimo, pa nije loše da ste ovo postavili kao pitanje.
Istodobno HAMAS-ov teroristički napad na Izrael pokrenuo je veliki rat Izraela protiv HAMAS-a, ali i širu nestabilnost na Bliskom Istoku. To vidimo sa potencijalnim uključivanjem Hesbollaha iz Libanona, vidimo sa aktualnim napadima Hutija iz Jemena na brodove, dakle na trgovačke, komercijalne brodove koji putuju morima imaju za cilj osigurati opskrbu, prije svega, Europe daljnjim prolaskom kroz, odnosno put, na putu prema Sueskom kanalu. Sve to su ogromni izazovi za globalnu sigurnost koji se reflektiraju na nas kao i članicu Sjevernoatlantskog saveza i članicu EU. Mi smo, kao što znate od proračuna za obranu koji je bio nešto malo veći od 500 milijuna eura 2016. g. usvojili proračun za 2024. koji je na oko milijardu i 178, čini mi se ili 6 milijuna eura. Što to znači? To znači da nam je obrana, sigurnost, prioritet, da nije, tako velikih povećanja ne bi bilo.
To znači i tehnička osposobljenost hrvatske vojske, mi ćemo do 30. travnja u Hrvatsku prihvatiti prvih 6 višenamjenskih borbenih aviona Rafale, ostali će nakon toga slijediti u mjesecima koji dolaze, podignut ćemo sposobnost Hrvatskog ratnog zrakoplovstva na razinu kakvu nismo imali do sada. Isto je i sa Hrvatskom kopnenom vojskom, isto je i sa daljnjim ulaganjima u Hrvatsku ratnu mornaricu.
Hrvatski vojnik je u središtu naše politike. Njegova materijalna prava, njegov položaj i mi ćemo nastojati svim načinima privući mlade da se odluče za vojni poziv, a što se tiče obuke, cijeli koncept većeg broja dragovoljnog pristupanja mladih da se obučavaju za vojne vještine, kao i vrste posebnih tečajeva je nešto o čemu ćemo sigurno razmišljati.
Prema tome, svjesni smo globalnog konteksta, europskog konteksta, pa i ovog našeg bližeg, regionalnog konteksta i zbog toga je obrambena politika i njene sposobnosti jedan od važnih prioriteta Vlade RH.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite, zastupniče, očitovanje.
Dretar, Davor (DP)
Hvala vam najljepša. Pa evo, u jednu ruku zadovoljan, no prevladavajuće nezadovoljan vašim odgovorom pa ću lijepo moliti odgovor u pisanom obliku. Nalazimo se, kao što sam i naglasio u vašem pitanju vama, u vrlo nesigurnim vremenima. Kada pogledamo, poštovani g. ministar je nedavno odbio sastanak sa crnom, crnogorskim …/nerazumljivo/… što pozdravljamo i predstavlja jedan vrlo simboličan čin i odlično ste to napravili, ministre. Između ostaloga, vrlo smo sigurni da ćemo se u slučaju eventualne ugroze naći sigurni pod NATO-ovim kišobranom, pod zaštitom čl. 5, no nažalost, trenutna kretanja ne daju nam baš za pravo da budemo u to potpuno sigurni.
U svakom slučaju, taj odgovor, ako se i dogodi, neće biti trenutačan, neće biti, sasvim sigurno toliko intenzivan koliko bi trebao biti. Regija, što ste i sami rekli, suglasni smo, zahtijeva od nas apsolutno povećanje borbene sposobnosti Hrvatske vojske, između ostalog, zahtijeva i povećanje broja Hrvatske vojske, trenutne procjene kreću se, to će, vjerujem, bolje od mene znati ministar, oko 12 tisuća vojnika u redovnom sastavu, što, potpuno je jasno, nije dovoljno.
Što će se opet u budućnosti dogoditi? Kada govorimo otvoreno i iskreno iz perspektive nekih naših budućih neprijatelja, pa i cijela eskadrila borbenih zrakoplova u najavljenom novosagrađenom hangaru, zahvaljujući modernim vojnim tehnologijama može se u pomoću 2, 3 drona neutralizirati u roku jednog prijepodneva, da kažem neutralizirati, htio sam reći, nažalost, uništiti. Pa nama dronovi, dokazno je, ajde, bit ću iskren, dron padne na Zagreb, ne znamo od kuda je. Što će se dogoditi kada netko poželi uništiti našu flotu Rafalea? Uništit će ju, nažalost u jednom prijepodnevu.
Toga moramo biti svjesni, zato vas još jednom pozivam, molim odgovor u pisanom obliku, izražavam …
.../Upadica: Hvala vam./... nezadovoljstvo. Naučite Hrvate …
.../Upadica: Hvala. Hvala vam./... i spremite ih za rat. Hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Dretar. Hvala vam lijepa.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Idemo na 4. pitanje, zastupnik Marko Pavić, postavit će ga ministru regionalnog razvoja i fondova EU Šimi Erliću, izvolite.
Pavić, Marko (HDZ)
Hvala lijepo poštovani predsjedniče Sabora, predsjedniče Vlade da suradnicima.
Upućujem svoje pitanje ministru Šimi Erliću. Poštovani ministre, znamo da EU fondovi mijenjaju Hrvatsku nabolje. Hrvatska je uspješna zemlja u korištenju EU fondova i to ne govorimo samo mi, govori i EU komisija, govore brojke, govori i Europski revizorski sud. Prošle godine završili smo financijsko razdoblje, 7-godišnji proračun '14.-'20., znamo pravilo N+3 dakle moglo se koristiti do kraja 2023. i ono što je izvjesno sada da Hrvatska iz tog razdoblja neće izgubiti niti eurocenta i da ćemo iskoristiti sva sredstva.
Istodobno, po apsorpciji sredstava, došli smo na 8. mjesto 27 zemalja članica, dakle nekad smo bili pri dnu sada smo zemlja koja ima prvu omotnicu, a 8. smo po apsorpciji sredstava. Također, iz EU sljedeće generacije, Nacionalni program oporavka i otpornosti, prva smo zemlja koja je povukla preko 50% sredstava, a u potpunosti smo apsorbirali sredstava iz fonda solidarnosti za obnovu Zagreba i Banovine nakon potresa.
Te podatke često iznosimo ovdje i u Saboru, imali smo prilike i kada smo imali zajedničke sjednice na koje nam je bila naša članica Europskog revizorskog suda, gđa. Maletić. Vidjeli smo, mnoge projekte, od Pelješkog mosta, izgradnje zračnih luka, željeznica, cesta, do programa poput Zaželi, gdje ste upravo Šibeniku s premijerom dodijelili prve ugovore.
Što nas u 2024. očekuje od nove omotnice? Koji su to projekti i ukupno 25 milijardi eura koje država, odnosno Vlada osigurala do 2030., što nas sve očekuje iz novog financijskog razdoblja? Hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Odgovor, ministre, izvolite.
Erlić, Šime (HDZ)
Poštovani predsjedniče Sabora, poštovani saborski zastupnici, poštovani g. zastupniče Paviću, sve vas skupa pozdravljam. Kao što ste i kazali, referirat ću se na ovo što ste rekli za prošlu godinu, da, ona je uistinu bila u mnogočemu specifična godina u svijetu EU fondova, to je zadnja godina naše prve pune financijske perspektive kao članice EU u kojoj smo uspjeli završiti i uspješno realizirati sva sredstva koja su nam stavljena na raspolaganje, nešto više od 12,1 milijardu eura sredstava koja smo predplasirali prema krajnjim korisnicima, preostaje nam još manje zahtjevan zadatak da do 6. mjeseca 2024. jedan manji dio sredstava, nešto više od milijardu i 500 milijuna eura ovjerimo prema Europskoj komisiji u što ne sumnjam da ćemo uspjeti. Vlada je stavila veliki naglasak na korištenje europskih fondova, uspjela organizirati sustav, sustav upravljanja i kontrole koji je zaslu… zadužen za provedbu europskih fondova, ujedno ojačati kapacitete sustava i tokom vremena povećati intenzitet provedbe europskih fondova što je zapravo rezultiralo ovim pozitivnim dobrim rezultatom, a to je kako ste i vi kazali da sada možemo kazati da smo na kraju tog razdoblja došli do pozicije da smo osmi unutar EU po isplatama europskih sredstava. Ne treba zaboraviti da smo prije svega nekoliko godina bili na začelju EU 27.
Isto tako treba istaknuti da smo u plusu 13,5 milijardi eura što je dosada najveći podatak. Dakle, sredstva koja su nam doznačena iz europskoga proračuna što je uistinu fascinantno i treba isto tako kazati da nam je ova prva financijska perspektiva osim u financijskom smislu iz EU fondova uistinu poslužila i da se naučimo europskim sredstvima, da izgradimo sustav, ojačamo i kapacitete institucija, ali i s druge strane da unaprijedimo sve krajeve Hrvatske koji su se unaprijedili, poboljšali, promijenili na bolje. I isto tako možemo kazati da smo kao društvo u gospodarskom, društvenom smislu napravili jedan korak naprijed.
Međutim, ne možemo, ne stajemo na tome, mi smo intenzivirali i stavili veliki naglasak na objavu poziva …/Govornik se ne razumije./… perspektive. Do kraja prošle godine smo objavili 40 poziva iz nove financijske perspektive, a pred nama je sada veliki investicijski ciklus iz europskih fondova u 2024. godini. Svi predano radimo na tome da objavimo preko 100 poziva vrijednih 2 milijarde eura sredstava i to je jedan novi val europskih fondova, europskih sredstava koji će ponovo otići u sve krajeve Hrvatske i postići to da nastavimo ove visoke izvanprosječne stope rasta koji Hrvatska ima u odnosu na EU i da isto tako kanaliziramo ta sredstva prema svim krajevima lijepe naše. Tu će biti ulaganja u brojna područja, prije svega digitalizaciju, poduzetničke inovacije, kulturu, obrazovanje, promet, zaštitu okoliša, ali isto tako i razvoj potpomognutih brdsko-planinskih područja, razvoj gradova i otoka. Tako da je pred nama novi investicijski ciklus kojim ćemo vjerujem nastaviti držati ove visoke stope rasta, ali i omogućiti to da se svi naši krajevi Hrvatske mijenjaju na bolje uz pomoć uspješnog korištenja sredstava europskih fondova.
Hvala lijepa.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite zastupniče očitovanje.
Pavić, Marko (HDZ)
Hvala lijepa.
Poštovani ministre zadovoljan sam odgovorom, posebice što uz značajno korištenje EU sredstava u završetku ove financijske odnosno prošle financijske omotnice Hrvatska ima veliki val od 2 milijarde eura kao što ste rekli samo ove godine natječaja koji će se otvoriti, a da je Hrvatska uspješna EU priča to je potvrdila i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, još ulazak u Schengen, eurozonu ove godine, europski fondovi su itekako doprinijeli rastu standarda naših građana, a to je upravo cilj korištenja europskih fondova i rast BDP-a sa 61% prosjeka EU na 73% sada i ovih 25 milijardi eura koje je Vlada osigurala do 2030. daju mogućnost za gospodarski i društveni rast Hrvatske da upravo kao što je i Nacionalna razvojna strategija predvidjela dosegnemo prosjek europske razvijenosti EU do 2030..
Bilo je zadovoljstvo isto tako kada smo zajedno bili u Europskom parlamentu, nedavno na REGI odboru je bila točka 10 godina kohezije korištenja sredstava EU fondova u Hrvatskoj gdje smo i pohvaljeni od predsjednika odbora gospodina Omarjeea, a vrlo emotivno je bilo izlaganje gospođe bivše povjerenice za EU fondove Corina Cretu koja je rekla da je Pelješki most jedan od njezinih najdražih projekata u mandatu i da se i zahvaljuje predsjedniku Vlade na pozivnici za otvaranje upravo Pelješkog mosta.
Prema tome, ovih 2 milijarde eura ulijeva nadu da ćemo imati i nove Zaželi-je, nova zapošljavanja, stvaranje novih radnih mjesta i da Hrvatska kao jedno veliko gradilište potaknuto EU fondovima da će kohezijska sredstva osigurati bolji život našim građanima i socijalnu koheziju svim članovima društva.
Hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam.
Idemo sada na peto pitanje, zastupnik Vladimir Bilek postavit će ga ministru rada, mirovinskog, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marinu Piletiću.
Izvolite.
Bilek, Vladimir (Nezavisni)
Hvala lijepo.
Poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani predsjedniče hrvatske Vlade, gospođe i gospodo ministri, kolege zastupnice i zastupnici, poštovani ministre Piletiću naime Program Zaželi s obzirom na informacije sa terena jedan je od mogu reći najbolje socijalnih programa koji ne pomaže samo na klasični socijalni način nego uz pomoć i starijim socijalno ugroženim domaćinstvima, pomaže i kroz zapošljavanje. Na taj način osobama koje su obuhvaćene programom njih vraća u sustav što na psihološkom planu dodaje i dodatnu vrijednost. U Operativnom programu 2014.-2022. Program Zaželi potpomognut je sa više od 400 miliona kuna. Novi smisao života ponuđen je ženama starijim od 50 godina, onima se najvišom srednjom stručnom spremom, osobama sa invaliditetom, žrtvama trgovine ljudima, liječenim ovisnicima, žrtvama obiteljskog nasilja, beskućnicama. Dosa… donesen je naknadno nakon toga Operativni program 2021.-2027., a moje pitanje je na koje područje je naglasak prije svega u ovog godini? Da li će se koristi i nedavno doneseno izvješće o stanju razvijenosti pojedinih područja znači nova indeksacija? I ono što je glavno neki ugovori su već dodijeljeni i potpisani, kada će biti dodjela odnosno potpis ostalih ugovora za iduće razdoblje koje je pred nama?
Hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Ministre izvolite odgovor.
Piletić, Marin (HDZ)
Hvala lijepo.
Poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, uvažene zastupnice i zastupnici, zastupniče Bilek sve što ste u svom pitanju, a zapravo dobrim dijelom i komentaru rekli mogu se i više nego složiti. Program Zaželi jedan je od najboljih socijalnih programa RH, hrvatski izum, hrvatski proizvod koji ponosno promoviramo diljem EU, a upravo smo imali nedavno priliku i posjetom povjerenika Schmita predstaviti taj projekt za koji su interes pokazali i drugi resorni ministri socijalne politike i skrbi iz drugih članica EU. Kada je na posljednjem aktualcu zastupnica Jeckov postavila pitanje hoće li biti osigurana sredstva za program „Zaželi“ tada sam odgovorio da ćemo učiniti sve u svojim mogućnostima da upravo na onaj javni poziv na koji je pristiglo gotovo 600 prijava, a imali samo raspoloženih 100 milijuna eura iz Europskog socijalnog fonda, Vlada će dati svoj doprinos i u koordinaciji sa ministrom financija Primorcem i uz jasne upute predsjednika Vlade 7. prosinca Vlada je donijela odluku kojom osigurava dodatnih 286 milijuna eura upravo da bismo ugovorili sve projekte na javnom pozivu „Zaželi“ koji su pristigli u Ministarstvo rada. Uz to osigurano je i dodatnih 100 milijuna eura kroz Europski socijalni fond, što je upravo odgovor povjerenika Schmita i Europske komisije nakon što im je predstavljen program „Zaželi“ u prethodnom programskom razdoblju, nakon što su se upoznali sa korisnicima i provoditeljima programa „Zaželi“. S obzirom da na onih 130 milijuna eura koje smo imali osigurano u Europskom socijalnom fondu, Vlada je dodala još 286, a Europska komisija dodatnih 100. Na taj način sve one prijave koje su prošle administrativnu provjeru ćemo ugovoriti u slijedećih nekoliko tjedana, mjeseci jer tim programom uz to što integriramo nezaposlene i dugo nezapošljive žene omogućavamo nešto što je itekako kvalitetnije i u samom smislu socijalne skrbi konkretnije. Pružati pomoć u kući starijim osobama koji ili nemaju mogućnosti skrbi članova obitelji ili su negdje na listama čekanja u ustanovu, zapravo i preveniramo institucionalizaciju, pružamo kvalitetnije i dostojanstvenije starenje diljem Hrvatske, a kroz ove financijske dodatne injekcije i Vlade i Europske komisije, mi ćemo ugovoriti zapravo gotovo 590 projektnih prijava jer da je ostalo na onoj prvoj alokaciji, tri županije u RH ne bi uopće bile u prilici da provode program „Zaželi“. Prema tome svi oni koji su se prijavili, prošli administrativnu provjeru, mogu očekivati slijedećih dana da će dobiti pozive ili na dopunu dokumentacije ili obavijest da su zadovoljili sve kriterije, a onda sukladno administrativnim kapacitetima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, mi ćemo dodjeljivati ugovore čim se oni obrade i budu spremni za potpis.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite očitovanje zastupniče.
Bilek, Vladimir (Nezavisni)
Hvala lijepo poštovani ministre.
Evo, zadovoljan sam sa odgovorom. Želim, želim zahvaliti i vama i ministru financija, ali prije svega i predsjedniku Vlade i Vladi RH, na prijedlogu da se poveća alokacija sredstava kako bi se apsolutno znači mogli zadovoljiti gotovo sve potrebe za ovaj projekt u RH. Naravno želim zahvaliti svim svojim kolegicama i kolegama ovdje u Saboru koji su glasali za ovaj proračun za ovu godinu sa projekcijama za iduće dvije, gdje su upravo i ta sredstva iz nacionalnog znači budgeta osigurana i samim tim da se poveća kako smo rekli dostojanstveno starenje svih naših sugrađana ali i zapošljavanje, možemo reći višegodišnje jer ovaj projekt ide u trogodišnje razdoblje, ne kao do sada jednogodišnje. S te strane mislim da smo napravili veliki korak unaprijed što je na kraju pozitivno ocijenila i Europa dodavši još dodatna sredstva. Hvala lijepo.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Prelazimo na 6. pitanje.
Zastupnik Peđa Grbin, postavit će ga predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću. Izvolite.
Grbin, Peđa (SDP)
Zahvaljujem predsjedniče.
Predsjedniče Vlade, ulazimo u godinu u kojoj će se održati niz izbora, za europarlamentarne i predsjedničke znamo kada će biti, za one za Hrvatski sabor još ne, jer to ne želite reći. Al ono što znamo je da se u kampanji za izbore koji dolaze za Hrvatski sabor, nekim temama ne želite baviti. Recimo ne želite se baviti temom korupcije i ne želite se baviti time kako vaši kolege iz Vlade izvlače novac iz proračuna, daju ih trećim osobama, nekad medijima, nekad nekom drugim i onda natrag uzimaju ne više 5 ili 10%, već pola. Time se ne želite baviti ali postoje neke teme o kojima se itekako želite uključiti i o njima govoriti. Evo na pitanje kolege Dretara koje je zvučalo kao da je dogovoreno, opet ste se pohvalili Rafalima, kao što ste se i prije nekoliko tjedana i vi i gospodin Jandroković hvalili Rafalima i povezivali datum izbora sa njima. Hvalite se time da ćete riješiti problem plaća u javnom sektoru, što je ok. Jedini je problem što to niste godinama htjeli rješavati pa se sve sada nagomilalo. Ima jedna stvar koju ipak niti želite niti znate kako riješiti. A to je pitanje mirovina. I umjesto da pristupite sustavnom rješavanju mirovina, vi ste se odlučili za pristup Djeda Mraza. Provremeni dodatci, nekad za Uskrs, nekad za Novu godinu. Ne želite promijeniti način izračuna, kako bi umirovljenici imali prilike imati kontinuirane dobre mirovine. Ne želite uvesti trajni dodatak. I ono što vas sada hoću pitati je da li je ta politika nerješavanja problema bila namjerna i planirana tako da se pred izbore možete hvaliti tuđim novcem i prikazati kao netko tko probleme zna riješiti, iako ih je …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… u velikoj mjeri sam stvorio. Hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite predsjedniče Vlade odgovor.
Povreda Poslovnika kolega Zekanović, izvolite.
Netko se mora isključiti.
…/Upadica: U redu je, u redu je, u redu je./…
Evo, može.
Zekanović, Hrvoje (HDS)
238. poštovani predsjedniče.
Ovdje kolega Grbin govori o temama kojima se govori i o kojima se ne govori. Jučer smo čuli od kolege Grmoje, kako je najavio koaliciju s SDP-om pa me zanima koji je stav vaš o temi oblika zemlje. Jeste li vi sad pristali na toj temi na onaj stav kolega iz Mosta da je ravna ploča …/Upadica predsjednik: Kolega Zekanović./… ili je za vas i dalje okrugla ili ste tu temu stavili pod tepih.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Zekanović dobivate opomenu naravno, ovo nije bila povreda Poslovnika nego ste zloupotrijebili vi Poslovnik pa je prva opomena. Sada molim predsjednika Vlade da odgovori na pitanje.
Plenković, Andrej (HDZ)
Hvala lijepa poštovani predsjedniče sabora.
Hoće li g. Grbin najprije odgovorit Zekanoviću ili ja mogu sad?
…/Upadica predsjednik: Ne, ne, ne, nije tražio povredu Poslovnika, tako da vi možete./…
…/Upadica iz klupe se ne razumije./…
To je dobro, sa partnerima vidiš, znači sve je g. Zekanović dobro detektirao. Sad je sve jasno, sreća da ima Grbin Bauka kao ađutanta, pa nam je koaliciju novu ovih koji tvrde da je zemlja ravna i ovih koji bi o postignućima.
Zastupniče Grbin, dakle kada mi u saboru slušamo vas i kada vas uspoređujemo s vašim prethodnicima onda ne samo da ste vi najveći patuljak kad je riječ o čelnicima SDP-a, da ne govorimo što je bio Račan za SDP, ali je i Bernardić za vas bio gigant, to je vrlo važno da imamo politički na umu.
E sada, vi ste ovdje u vašem izlaganju govorili o temama koje gotovo da su jednako dogovorene sa mnom, kao i ove gdje nas je hvalio g. Dretar. Dakle imam dojam kao da vi sami nama suflirate ono što je dobro da mi kažemo, pa vam ja sada želim nešto o tome reći. Plaće, evo recimo tema plaća. U mandatu vaše zadnje Vlade znate kolko je porasla prosječna plaća u Hrvatskoj? Jel se sjećate toga? Dakle vi ljudima obećajete dostojanstvo i želite da se oni sjete koliko je u 4.g. SDP-ove Vlade prosječna plaća u Hrvatskoj porasla. Ona je porasla za 24 eura u 4.g.. Ja mislim da hrvatski građani vape da im ponovno u varijanti da se zabune, pa vama poklone povjerenje, plaća naraste 24 eura u 4.g.. Ja mislim da oni svi sanjaju o tome. Za razliku od vas, mi kad smo krenuli 2016. plaća prosječna je bila 749 eura. Znate kolika je ona danas? Ona je danas 1.178 eura. Dakle mi smo ju povećali za 430 eura, a vi ste ju povećali za 24 eura i to je taj odabir relativno jednostavan pred našim biračima. Dakle SDP 24, naša parlamentarna većina 430. To nije 2 ili 3 puta više, to je 18 puta više, to je što se tiče podsjetnika.
Minimalac, isto dosta bitan. Kad ste vi bili na vlasti minimalac je porastao svega 11%, došo je na 414. Znate kolko je porastao u našem mandatu? Sa 414 bruto na 840 bruto, 840. Ja mislim da i to treba zahvaljujući vama podsjetiti naše građane.
Mirovine, dakle mi smo rekli prvi mandat bit će mirovine 5% više, narasle su za 15. Drugi mandat rekli smo narast će za 10, već su narasle za 34.
O potporama umirovljenicima kojima kontinuirano smo podigli plaću, evo dio u vezi obiteljske mirovine, minimalne mirovine, prosječne mirovine, vraćanje onih penala koji su imali mnogi koji su bili zakinuti, plus podrška umirovljenicima u krizi bez presedana. Pa ja mogu vama jedino od srca zahvaliti na mogućnosti, kao i g. Dretaru da kažemo što radimo u pitanju obrane, što radimo na pitanju gospodarstva. Ne da mi izbjegavamo teme, mi rješavamo probleme…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…a vi samo tražite kako…/Upadica predsjednik: Hvala lijepa predsjedniče Vlade./…ne riješit problem.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Imamo povredu Poslovnika, kolegica Peović izvolite.
Peović, Katarina (RF)
238., premijer vrijeđa cijelu hrvatsku javnost kada se uspoređuje sa lakom zadaćom, vremenom SDP-a kada smo bili u ogromnoj financijskoj krizi i ekonomskoj krizi koja je vladala u Hrvatskoj puno duže nego igdje u svijetu, a onda se propušta usporediti prosječna plaća sa svim prosječnim plaćama usporedivih zemalja i minimalna plaća koja je u …/Upadica predsjednik: Hvala vam kolegice Peović./… Hrvatskoj bijedna, a u Sloveniji 1000 eura, taj iznos ne želite spomenuti…
…/Upadica predsjednik: Kolegice Peović, hvala vam lijepa, dobivate, dobivate drugu, drugu opomenu./…
…koji je skoro dupli od naše minimalne plaće, a u Sloveniji su troškovi manji nego u Hrvatskoj.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Peović, nemojte da dobijete i treću opomenu, dobivate dvije, imate dvije opomene jer ste ponovo prekršili Poslovnik, a sada će kolega Grbin se očitovati o onome što je rekao predsjednik Vlade, izvolite.
Grbin, Peđa (SDP)
Zahvaljujem predsjedniče.
Predsjedniče Vlade, Aleksandre Plenkoviću jeste li vi u zadnjih nekoliko mjeseci ili godina bili u dućanu? Jeste li uzeli svoj novčanik, iz njega novac ili karticu i pokušali platiti neki račun u dućanu? Znate li uopće kako se to radi? E pa hrvatski građani znaju i ono što vi njima govorite sada je postavljanje jedne dileme, jedne dvojbe, a ona glasi, vjerujete li meni Plenkoviću ili svojem novčaniku? Preko 50% onih koji u Hrvatskoj rade rade za manje od 1000 eura, preko 50%, a 1000 eura danas vrijedi gotovo za trećinu manje nego prije 3.g. i to je realnost, to je realnost o kojoj ne govorite, to vrijedi za trećinu manje nego prije 3.g. i vi ljudima sada bacate pijesak u oči i mislite da su oni tako glupi i mislite da su korumpirani kao HDZ koji izvlači novac i krade. Koliko je bilo afera samo od početka ove godine, ovdje dožupan, tamo gradonačelnik, koji se privode, protiv kojih se dižu optužnice. Vi kao korumpirana stranka mislite da na potpuno isti način možete korumpirati hrvatske građane. Nijedan problem u svojem mandatu niste sustavno riješili, dapače stvorili ste gomilu novih, umirovljenike ste bacili na koljena. Govorite o minimalcu. Pa prosječna mirovina je 200 eura manja od minimalca, prosječna mirovina koju prima odnosno više od nje prima manje od 50% umirovljenika, to je ispod minimalca i vi očekujete da od toga ljudi normalno žive i hvalite im se nekakvim brojkama koje niste u stanju niti zapamtiti nego ih morate čitati iz papira. E to je realnost i hvala vam na vašem odgovoru.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Grbin hvala.
Ja sam shvatio kad čita predsjednik Vlade da ste se vi dogovorili s njime pa je on pripremio se, a ne da ovaj iz nekog drugog razloga to radi.
Kolega Deur vi ste tražili povredu Poslovnika, izvolite.
Deur, Ante (HDZ)
Hvala poštovani predsjedniče.
238. pa kolega Grbinu da vama nitko ne vjeruje to se slažemo iz vašeg istupa, čak ni građani, pa ni vaši zastupnici. Sve ono što ste napravili to je viđeno, ali vidimo sad i oko sastavljanja lista da imate dosta problema, pa nam recite kad već želite javno istupati je li župan Komadina na četvrtom mjestu ili na drugom?
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Deur ovo nema veze naravno sa povredom Poslovnika, pa moram dati opomenu.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Idemo sada na sedmo pitanje zastupnica Vesna Bedeković postavit će ga ministru znanosti i obrazovanja Radovanu Fuchsu.
Izvolite.
Bedeković, Vesna (HDZ)
Hvala vam lijepa poštovani predsjedniče Vlade, potpredsjednici, potpredsjednice, poštovane ministrice i ministri, kolegice i kolege moje pitanje upućujem ministru znanosti i obrazovanja Radovanu Fuchsu. Poštovani ministre znademo svi da je kvalitetan odgoj i obrazovanje potrebno započeti u najranijoj fazi, u najranijoj dobi razvoja djeteta i to je zapravo od presudne važnosti za daljnji razvoj djeteta i njegova postignuća na svim razinama odgojno-obrazovnih sustava.
Upravo u vašem resoru gospodine ministre u području ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja ostvareni su zaista značajni pomaci i to pomaci prije svega kada su u pitanju ulaganja u infrastrukturne projekte, kada su u pitanju ulaganja u poboljšanje materijalnog statusa i zaposlenika ali i djece koja borave u dječjim vrtićima, a onda kada je u pitanju i fiskalna održivost dječjih vrtića.
Sve ovo o čemu sam govorila do sada je bilo u nadležnosti isključivo osnivača. Izmjenom dakle zakona omogućili smo ova dodatna ulaganja ne samo iz državnog proračuna, nego iz različitih drugih, dakle europskih fondova i programa i molila bih vas da nam detaljnije obrazložite i opišete koje ste sve aktivnosti u tom smjeru poduzimali u prošloj godini i koje ćete aktivnosti poduzimati u ovoj godini kada je u pitanju, dakle poboljšanje standarda odgoja i obrazovanja djece u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju.
Hvala vam lijepa.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Ministre izvolite odgovor.
Fuchs, Radovan (HDZ)
Hvala lijepa.
Poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, gospođo zastupnice, gospođe i gospodo zastupnici.
Dakle, kada smo razmišljali i promišljali promjene u obrazovnom sustavu u Republici Hrvatskoj u prvom redu u onom dijelu koji se odnosi na one najmanje onda smo takvim jednim pristupom i konceptom osigurali preko dvije milijarde eura u NPOO-u koji je usmjeren ka poboljšanju infrastrukture kako predškolskog, osnovno školskog i srednje školskog odgoja. Unutar te dvije milijarde svakako izrazito značajan dio odnosi se na dogradnju i izgradnju dječjih vrtića, dakle onog dijela koji čuva, ali i priprema djecu za kasnije faze obrazovanja.
Svi znanstveni podaci ali jednako tako i stručni iz otvorenih izvora, međunarodnih ali i naših institucija koje se time bave ukazuju na to da upravo taj predškolski odgoj ima izrazito značajnu ulogu u kasnijim postignućima djece tijekom osnovne škole i naravno u cijeloj vertikali.
U tom smislu smo osmislili upravo izgradnju i dogradnju dječjih vrtića kako bi obuhvat djece u Republici Hrvatskoj planirano do 2027., 2028. bio 90%, odnosno do tada je potrebno izgraditi 22 i pol tisuće novih mjesta u dječjim vrtićima i natječaj u realizaciji tog dijela programa je u tijeku. Prva faza dodjele novaca od 163 milijuna eura je realizirana. Sada upravo se dodjeljuju projekti iz ovog drugog poziva koji je bio vrijednosti 51 milijun eura i na taj drugi, drugi poziv pristiglo je 128 prijava.
Kako to naravno ovih 51 milijun neće zadovoljiti svih 128 prijava oni će se dodjeljivati određenim sustavom bodovanja. Pripremljen je i treći poziv, a to je iznos od 45,6 milijona eura koji će, koji je osiguran u programu konkurentnost i kohezije, a sa tim sredstvima ukupno do 2030. godine obuhvat djece bi bio 96% u Republici Hrvatskoj što bi bilo ono čemu u principu teži i Europska unija.
Upravo znajući da u pojedinim sredinama, a želeći da sva djeca obavezno pohađaju predškolu prije nego što krenu u prvi razred osmišljen je jedan ozbiljan kurikulum za predškolu koji sadašnjih skromnih 200 sati neke pripreme diže satnicu pripreme na 700, 750 sati što je jedan ozbiljan pedagoško obrazovni zahvat. U tom smislu dječji vrtić posao je obavezan. Nastavak upis u prvi razred je jedan slijed kontinuiteta, a kako bi se održali dječji vrtići Vlada je osmislila program tzv. Fiskalne održivosti dječjih vrtića koji za ovu pedagošku godinu iznosi 70 milijona eura iz državnog proračuna, a taj broj rasti će kako se bude povećavao upis djece u dječje vrtiće, izgradnju novih kapaciteta.
Dodatno kako bi se osiguralo što bolja pripremljenost i uključivost djece ranjivih skupina …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa ministre./…
… iz, osim, da …
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite očitovanje zastupnice.
Bedeković, Vesna (HDZ)
Hvala vam lijepa gospodine ministre na odgovoru.
Pa evo sve ovo što ste vi naveli zapravo govori u prilog tome da se radi o zaista ozbiljnim i značajnim ulaganjima u sustav ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Samim time što ste i vi naveli dakle ulaganja i ove godine, ali i u narednim godinama idu zaista iz više izvora, dakle ne samo iz Državnog proračuna nego i iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti i iz Programa Konkurentnosti i kohezije i iz Programa Učinkovitih ljudskih potencijala. Dakle, to su zaista vrlo, vrlo, vrlo ozbiljna ulaganja i vrlo značajna ulaganja ne samo u infrastrukturne projekte, dakle izgradnju, dogradnju, rekonstrukciju dječjih vrtića, dakle ne samo u objekte nego i u samim tim i u poboljšanje materijalnog statusa i naši odgojitelja, svih onih koji rade u dječjim vrtićima i poboljšanje uvjeta materijalnih, dakle, da bi djeca imala što kvalitetniji rani i predškolski odgoj i obrazovanje. Svakako kad je u pitanju fiskalna održivost dječjih vrtića ona će i to je potrebno dodatno još jednom naglasiti olakšati roditeljima, dakle smanjit će im troškove polaska njihove djece u dječje vrtiće, a svakako na drugoj strani doprinijet će i ujednačavanju plaća u sustavu odgoja i obrazovanja od strane, od strane samih osnivača. Evo samo prošle godine smo osigurali za fiskalnu održivost dječjih vrtića u Državnom proračunu dodatnih 70 milijuna eura kao što ste i vi sami naglasili. I sve ovo govori u prilog da ide, u prilog tome da idemo prema nastavku reformi u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja kako bismo do 2030. postigli 96%-tni gotovo 100%-tni dakle obuhvat naše djece u dječjim vrtićima, a ja ću ponoviti da je to samo dio ukupnih ulaganja u čitav sustav …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…
… odgoja i obrazovanja.
Hvala vam lijepa.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Osmo pitanje zastupnik Dario Hrebak postavit će ministru gospodarstva i održivog razvoja Damiru Habijanu.
Izvolite.
Hrebak, Dario (HSLS)
Hvala lijepa.
Poštovani i uvaženi ministre HSLS je liberalna stranka koja se već zadnjih 20 godina zalaže za ukidanje parafiskalnih nameta u RH. Parafiskalni nameti veliki su financijski, ali usudio bih se reći još veći birokratski teret mnogim malim i srednjim poduzetnicima u RH. Nekako mi se čini da je uoči Božića i Nove godine ispod medijskog radara prošla vijest da je Vlada RH, dakle vaše ministarstvo ukinulo parafiskalne namete u vrijednosti od milijardu kuna po starom sustavu jel, a 130 milijuna eura u eurima. Mislim da je to jedna prava mala mini reforma gospodarskog sustava pogotovo onog koji ide prema represivnom dijelu i poreznom represivnom dijelu prema malim i srednjim poduzetnicima i to je po mom mišljenju ohrabrujuća vijest i poruka prema upravo tim malim i srednjim poduzetnicima koji su tijekom lockdowna, tijekom Covid krize pokazali koliko su čvrsti, koliko su jaki, a mislim da je dobro da upravo u sklopu ovih najava recesije koja dolazi u mnogim europskim zemljama da je jako dobra poruka prema upravo tim malim i srednjim poduzetnicima u Hrvatskoj da mislimo na njih i da se konačno nakon 20 godina ukinu upravo ti parafiskalni nameti u ovako velikom iznosu.
Mene zanima i moje pitanje je, koji su to parafiskalni namete i koji su ukinuti, što Vlada planira još u nadolazećoj ovoj najavi recesije i krize napraviti upravo u dodatnom rasterećenju gospodarstva? Znamo da je Ministarstvo financija tu napravilo u svom dijelu isto tako velika porezna rasterećenja, ostalo je još dakle ukidanje parafiskalnih nameta. I zanima što će još možemo očekivati u tom smislu u 2024.-2025. godini.
Hvala.
Reiner, Željko (HDZ)
Odgovor poštovani ministar Habijan.
Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovane, poštovani kolega Hrebak, dobro ste primijetili, dakle imam osjećaj da dobre vijesti nekako uvijek prođu ispod radara, a ja se svakako slažem da je ovo jedna dobra vijest i drago mi je da ste postavili ovo pitanje da imam priliku nešto detaljnije upravo o tome reći.
Vi se sjećate i prilikom saslušanja u Hrvatskom saboru kada sam još bio kandidat za ministra da sam nakon toga i samom saslušanju najavio da će jedan od prvih poteza biti upravo provedba akcijskog plana vezano za smanjenje neporeznih i parafiskalnih davanja. Naime, Vlada RH imajući u vidu i Nacionalni plan oporavka i otpornosti krenula je u daljnje dakle rasterećenje odnosno smanjenje i parafiskalnih ili adm… i administrativno rasterećenje hrvatskog gospodarstva. Dakle, dobro ste rekli kada govorimo o parafiskalnim davanjima radi se o iznosu od 132,86 miliona eura, a kada govorimo o administrativnom rasterećenju govorimo o 256,2 miliona eura.
Što se tiče neporeznih i parafiskalnih davanja, dakle riječ je o svim onim davanjima koje su zapravo poduzetnici i obrtnici koje ste spomenuli dužni platiti temeljem nekih javnih propisa, a koji nisu prema klasifikaciji ili formalno-pravno gledajući zapravo porez. U tom smislu važno je naglasiti da je prvim akcijskim planom kada govorim o smanjenju neporeznih parafiskalnih davanja već provedeno 50 mjera, dakle bilo je propisano i predviđeno 50 mjera u 100%-tnom iznosu one, one jesu provedene. Radilo se o rasterećenju od 70,1 milion eura.
Kada govorimo o administrativnom rasterećenju, dakle ovdje govorimo o ukidanju određenih administrativnih obveza, o smanjenju broja obveznika, o optimizaciji i digitalizaciji usluga, tu je provedeno dakle u tri akcijska plana 2018., 2019. i 2020. godine ukupno 319 mjera i 256 iliti 256 miliona eura.
Što se tiče ovog akcijskog plana koji je 28. prosinca prošle godine usvojen zaključkom na Vladi, na sjednici Vlade RH, dakle radi se o 73 mjere koje predviđaju dakle rasterećenje od 132,7 milijuna eura. Kada ste pitali nešto detaljnije o tome reć, drago mi je na toj prilici, dakle prije svega zahvaljujem svim članicama i članovima Vlade koji jesu obzirom da je ovo resorno ministarstvo kao nositelj akcijskog plana, ali naravno da su ovdje morali sudjelovati i surađivati i ostale ministrice i ministri. Dakle, prvo bi izdvojio naknadu za korištenje općekorisnih funkcija šuma, dakle u resoru Ministarstva poljoprivrede, tu govorimo o smanjenju 38% navedene naknade iliti oko nešto više od 9 milijuna eura.
Isto tako Ministarstvo pravosuđa dakle, govorimo o smanjenju dijela sudskih pristojbi dakle, odnosno konkretno ukidanje sudske pristojbe za izvadak iz sudskog registra, o smanjenju sudske pristojbe za provođenje odnosno podnošenje prijave za upis u zemljišne knjige elektroničkim putem. Dakle radi se o nekom iznosu od 3,6 milijuna eura, vodni doprinos iz resora Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja koji će zahtijevati inače izmjenu Zakona o financiranju vodnog gospodarstva, govorimo o iznosu od 16,5 milijuna eura. Isto tako naknada za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima što je u resoru Ministarstva rada što će ići sukcesivno kroz tri godine gdje ćemo u ovoj godini smanjiti tu naknadu sa 0,27% na 0,25%, iduće godine sa 0,25% na 0,24% i zaključno '26. godine sa 0,24% na 0,23% i svakako naknadu za korištenje voda u iznosu od 18,9 milijuna eura. To su one naj, najveći ako mogu tako reći zahvati kada govorimo o smanjenju parafiskalnih i neporeznih davanja. Ja mislim da to samo pokazuje konzistentnu i jasnu politiku, kontinuiranu politiku rada ove Vlade počev od 2018. godine kada se u ovo sve zajedno krenulo. Ovo je jasan pokazatelj što je funkcija države. Stvoriti okvir, osigurati bolje, jednostavnije poslovanje za naše poduzetnike i obrtnike, to je ono što je zadaća ministarstva, što je zadaća Vlade i mogu samo reć da ćemo u narednom razdoblju ići još jače i još bolje. Hvala lijepo.
Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Hrebak.
Hrebak, Dario (HSLS)
Hvala lijepa ministre.
Dakle, kaže ministar ovo su samo neki, onda možete mislit koliko ih je svih. Tako da ovo je doista jedna jako velika rekao bih mini porezna, mini, mini reforma koja će jako puno značiti malom i srednjem gospodarstvu. Vidite nije toliko važan taj financijski teret koliko je važan upravo taj birokratski administrativni teret. Mi praktički ni ne znamo, evo ja nisam ni znao da neki od ovih nameta i postoje i možete sad zamisliti prosječnog hrvatskog malog gospodarstvenika koji sve to mora platiti državi. Zato velika pohvala za upravo ovo ukidanje 130 milijuna eura vrijednih parafiskalnih nameta. Naš udio liberala u ovoj vladajućoj većini i je upravo u to smjeru i zato često i postavljam pitanje ministrima gospodarstva, upravo zato što nam je važno. Važno nam je da smo reformirali Hrvatsku gospodarsku komoru, važno nam je isto tako da smo ukinuli prirez, a sad nam je isto tako jednako važno da su se ukinuli i parafiskalni nameti i upravo zbog toga što se najavljuje ovako jedna velika recesija i kriza, uvjeren sam da će ona puno slabije pogoditi hrvatsko gospodarstvo upravo zbog ovakvih mjera rasterećenja. Hvala.
Reiner, Željko (HDZ)
Slijedeće pitanje postavit će poštovana zastupnica Ermina Lekaj Prljaskaj ministru gospodarstva i održivog razvoja Damiru Habijanu. Izvolite.
Lekaj Prljaskaj, Ermina (Nezavisni)
Hvala lijepo.
Poštovani ministre, evo malo prije slično pitanje vam je postavio i gospodin Hrebak, kolega koji je pitao za parafiskalne namete i za davanja. Mene zanima isto da mi odgovorite konkretno jer tijekom vašeg izbora za ministra gospodarstva, označili ste kao jedan od vaših prioriteta i administrativno rasterećenje hrvatskog gospodarstva. Također ste najavili konkretno rasterećenje među malim poduzetnicima i obrtnicima, a ja sam imala jednu svojevrsnu anketu koju sam provela među brojnim obrtnicima i malim poduzetnicima i želim pred svima vam prenositi njihova iskustva za ovu tematiku. Oni su posebno zabrinuti radi neopravdanih i previsokih nameta kao što je spomenička renta, naknada za slivne vode, naknada ZAMP-u, HRT pristojba itd. Na meni je da vas pitam konkretno pitanje. Koje konkretne naknade imate u planu smanjiti i kada možemo očekivati da će cjelokupni paket mjera vezanih za rasterećenje poslovanja obrtnika i malih poduzetnika biti predstavljen i hrvatskoj javnosti. Hvala.
Reiner, Željko (HDZ)
Odgovor poštovanog ministra Habijana.
Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovana kolegice.
Dijelom sam na neki način, više sam se usmjerio u odgovoru kolegi Hrebaku na parafiskalna i, i neporezna davanja i naveo sam 5 po meni ključnih i najvećih iznosa što se tiče tih davanja koji su obuhvaćeni akcijskim planom koji je usvojen zaključkom Vlade 28. prosinca 2023. godine u iznosu od 132,7 milijuna eura. Što se tiče administrativnih rasterećenja, ono što je bitno naglasiti da resorno ministarstvo, ministarstvo na kojem sam na čelu, provodi i priprema akcijski plan, vezano za upravo administrativno rasterećenje u minimalnom iznosu od 265 milijuna eura. Kada govorimo o administrativnom rasterećenju, dakle govorimo zapravo o ukidanju određenih administrativnih obveza, govorimo o smanjenju dakle obveznika i govorimo što sam već rekao prije, o optimizaciji i digitalizaciji usluga. Što se tiče samog akcijskog plana naravno, za njegovu provedbu, za njegovu pripremu, osim što je kao nositelj naznačeno Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, potrebna je međuresorna suradnja, razgovor sa svim dionicima. Prije svega ovdje mislim na svoje kolegice i kolege unutar ministarstva i svakih od navedenih resora. To će biti kada govorimo o administrativnom rasterećenju ukupno 5. akcijski plan. Već sam prije spomenuo dakle akcijske planove koji govore o administrativnom rasterećenju. Imali smo 2018., 2019. i 2020. godine, onih 390 mjera i ono smanjenje odnosno rasterećenje od 256 milijuna eura. Ovaj akcijski plan bit će usmjeren na 5 ključnih odnosno nekoliko ključnih područja, prije svega na poljoprivredu, na poreznu politiku, na mirovinski sustav, na promet i također na usluge koje se tiču mog ministarstva odnosno Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. Predviđeno je navedena administrativna rasterećenja provesti u dvije faze. Prva faza će biti do kraja ove godine i tu govorimo o predviđenom iznosu rasterećenja od 132 milijuna eura iliti milijardu kuna i isto tako druga, drugi dio slijedeće godine odnosno do kraja slijedeće godine isto tako iznos od 132 milijuna eura. Dakle, ukupno 265 milijuna eura ili gotovo 2 milijarde kuna.
Kada ste spomenuli parafis…, naknade odnosno parafiskalne i neporezna davanja, ja sam prije rekao sam spomenuo njih 5, ima ih još, primjerice i naknada za korištenje voda, naknada za zaštitu voda, dakle sve što je zapravo više-manje u ingerenciji Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. Tu se zapravo radilo o iznosu od 54 milijuna eura koji se tiču vodnog gospodarstva, dakle od onog iznosa od 132,86 milijuna eura, 54 zapravo dolazi iz, iz mog resora. Al ono što je bitno naglasiti, postoje kompenzacijske mjere kako ne bismo doveli zapravo obzirom da se iz tih naknada financira i određeni dio jedinicama lokalne i područne samouprave, predviđene su vrlo jasne kompenzacijske mjere, tako da po tom pitanju isto sigurno neće biti problema.
Ono kada ste spomenuli da obrtnici i poduzetnici da postoje određene naravno brige u određenim pitanjima, ono što sam rekao vrlo jasno, otvoreni smo za dijalog, uskoro ću razgovarati i sa predstavnicima HGK i sa HUP-om, ali isto tako sa Hrvatskom obrtničkom komorom. Taj socijalni dijalog mora postojat, moramo slušat jedni druge i u konačnici oni su ti koji moraju isto tako dati neke svoje prijedloge od kojih se to naravno očekuje i to je razumljivo, a kažem, ponavljam država je ta koja mora stvoriti uvjete, mora biti servis, mora stvoriti okvir da bi i poduzetnici i obrtnici u RH lakše i jednostavnije poslovali i to je cilj ove Vlade, hvala lijepo.
Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Lekaj Prljaskaj.
Lekaj Prljaskaj, Ermina (Nezavisni)
Hvala na odgovoru. Izražavam svoje zadovoljstvo i svjesna sam činjenice da ste vođenje ovog resornog ministarstva preuzeli u trenutku kad se pred hrvatsko gospodarstvo postavlja čitav niz izazova, ne samo unutar u Hrvatskoj nego i u drugim promjenama u globalnom poretku.
Isto me ohrabruje i činjenica da ste otvoreni isto kao ministar i prema malim poduzetnicima i obrtnicima i moram reći da sve one vrline koje ste imali kao saborski zastupnik, a to je, jeste bili ste predani svom poslu, odgovorni i skloni za razgovore i pregovore. Nadam da ćete to iskoristit isto i kao ministar i da će bit garancija za rješavanje problema za male poduzetnike i obrtnike, hvala.
Reiner, Željko (HDZ)
Sada će zastupnik Josip Begonja postaviti pitanje potpredsjedniku Vlade i ministru prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, poštovanom Branku Bačiću, izvolite.
Begonja, Josip (HDZ)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče HS.
Poštovani premijeru, poštovani potpredsjedniče Vlade i ministre g. Bačić.
Poznato nam je da Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost zajedno s vašim ministarstvom provodi programe energetske obnove višestambenih jedinica, ali i obiteljskih kuća. Putem medija najavljuje se da je planirana objava javnog poziva za energetsku obnovu obiteljskih kuća negdje za kraj veljače ove godine. Kako su mnogi građani zainteresirani za ovaj program, možete li nam nešto reći o visini alokacije koja je predviđena i tko sve ima pravo prijavit se na taj javni poziv i pod kojim uvjetima kad on bude objavljen?
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem g. predsjedniče.
Poštovani zastupniče Begonja, vaše pitanje pogađa jednu od onih tema koje su u prioritetu Vlade RH, ali i cijele EU. Naime, radi se o dekarbonizaciji, procesu smanjenja potrošnje energije koja dolazi iz fosilnih goriva odnosno iz ugljikovodika. A u Hrvatskoj, a tako je gotovo i u Europi, najveći dio potrošnje energije troši se u zgradarstvu odnosno u kućanstvima. U Hrvatskoj se 40% cjelokupne energije troši u obiteljskim kućama. Naime, te su kuće građene u najvećem dijelu do 1987.,1990.g., nemaju nikakvu toplinsku izolaciju ili minimalnu toplinsku izolaciju i time ne samo da troše puno energije nego strašno troše i kućne budžete odnosno kućne proračune. I stoga smo u Vladi odlučili se krenuti u energetsku obnovu i višestambenih zgrada kao što ste rekli, ali prije svega obiteljskih kuća. I u NPOO-u prepoznali smo energetsku obnovu kao jedan od najvažnijih reformi i mjera koje ćemo financirati u ovom razdoblju do polovice 2026.g. i tu je osigurano gotovo dvije milijarde eura za cjelokupnu energetsku obnovu zgrada, pa tako i obiteljskih kuća i kao što ste rekli, krajem prošle godine Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost objavio je uvjete i kriterije koje moraju ispuniti vlasnici obiteljskih kuća kako bi mogli podnijeti prijavu za energetsku obnovu svojih kuća i taj će poziv biti, javni poziv objavljen krajem veljače i na taj će se poziv moći javiti vlasnici obiteljskih kuća koji, čije su kuće do 600 kvadrata i imaju 3 stana i otprilike to pokriva najveći dio obiteljskih kuća u Hrvatskoj.
Ono što je važno tu reći, to je s obzirom da mnogi od njih nisu educirani podnosit te zahtjeve, država će plaćati i stručno, stručnu pomoć, tehničku pomoć kako bi mogli napraviti taj mali troškovnik koji će zadovoljiti kriterije da se mogu javiti na natječaj odnosno na taj javni poziv. Maksimalan dopušteni iznos potpore je 62.120 eura, što mislim da je dosta veliki iznos za energetsku, za energetsku obnovu i ukoliko se radi o kućama koje su oštećene u potresu 80% svih troškova će se plaćati iz proračuna, a ukoliko se radi o ostalim objektima, to je onda, to je onda 20%. Veliki je broj naših sugrađana već sada iskazao interes, ali ono što je važno ovdje reći, postupak je dosta, dosta jednostavan, pa ja koristim priliku doista pozvati sve naše sugrađane da se uključe u ovaj javni poziv, da podnesu zahtjev i onda će jasno ukoliko ispune kriterije, a kažem nisu baš previše komplicirani, moći će dobiti ta sredstva kojima, kojim će sredstvima obnoviti, energetski obnoviti svoje kuće. Nas smo dvojica bili prije mjesec dana čini mi se u Drnišu, kada smo posjetili radove na energetskoj obnovi višestambenih zgrada u Drnišu i mislim da je Drniš upravo primjer kako i na koji način se obnavljaju prije svega višestambene zgrade, a to vlasnicima stanova koji su u tim zgradama itekako doprinosi njihovom kućnom budžetu. Ne samo da energetska obnova smanjuje trošak koji su naši sugrađani dužni izdvojiti kako bi plaćali električnu energiju, nego kao što ste i sami vidjeli doprinosimo jednoj novoj vizuri grada Drniša pa tako i drugih gradova gdje se obnavljaju višestambene zgrade, obiteljske kuće su osvježene. Ono sivilo koje je, koje je obilježavalo takve zgrade se mijenja i mislim da su i građani koji u njima žive, a i svi građani koji žive u tom gradu …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… itekako zadovoljni takvom energetskom obnovom.
Hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala ministre.
Izvolite očitovanje, zastupniče.
Begonja, Josip (HDZ)
Gospodine predsjedniče, poštovani potpredsjedniče Vlade zadovoljan sam, zadovoljan sam vašim odgovorom, ali sam jednako tako uvjeren da su i građani zadovoljni jer mnogi od njih će kroz energetsku obnovu svojih kuća ostvariti znatne financijske uštede. Nedvojbeno je da su programi energetske obnove kako višestambenih jedinica tako i obiteljskih kuća dobri programi, a ja koristim priliku da se vama, vašem ministarstvu, naravno Vladi u cjelini zahvalim u svoje ime i ime sugrađana koji su evo završavamo petu višestambenu jedinicu glede energetske obnove, a za ovu iduću godinu planirano je još 7 višestambenih jedinica što predstavlja znatna novčana sredstva koja stanari tih zgrada nikako ne bi mogli sami osigurati.
Evo još jednom hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Davorko Vidović postavit će pitanje predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću.
Izvolite.
Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Poštovani predsjedniče Vlade, eto godina po godinu, ulazite u osmu koju predvodite izvršnu vlast u Hrvatskoj i nadam se da te godine bilancirate kao, vi kao i mi vaši sugrađani i to ne samo selektivno kao što se to vidi iz vaših javnih neumjerenih samopohvala nego i ozbiljno sagledavajući deficite s kojima se ova zemlja suočava. Evo na ovaj današnji svečani dan moram reći da su ti deficiti razvojni, nemam vremena obrazlagat, da su oni, da se oni ugledaju u regionalnoj nerazvijenost, Hrvatska se prazni, da su to deficiti demokratski i to bi se moglo obrazlagat, da je u ovoj zemlji primjerice u ovom trenutku u tom koruptivnom sustavu 1% štediša raspolaže sa 40% štednje, a 23% stanovništva nema nikakvu štednju. 60% nekretnina kupuje se recimo gotovinom, ali najgori od svih deficita je demografski deficit u ovoj zemlji. Izgubili smo u ovih 30 godina milijun stanovnika u zadnjih 10 400 tisuća najproduktivnijih ljudi je otišlo. Postalo je jasno da se bez ozbiljne migracijske politike to samo pronatalitetnom politikom ne može riješiti. Pitam vas zašto? Izjavili ste pred Božić da uz demografske probleme, digitalizaciju i karbonizaciju da je to najvažniji prioritet vaše Vlade. Zašto nakon 8 godina? Zašto se nije barem pripremila nekakva suvisla imigracijska odnosno iseljenička politika kad je postalo jasno da dolaskom ovih, nekontroliranim ulaskom 200 tisuća ljudi za koje ne znamo ni tko su, ni kako žive ni koliko će dugo ovdje zadržati, jedino što imamo kao rezultat to je 600 …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… agencija koje trguju i uvoze ljude.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala lijepa.
Izvolite odgovor predsjedniče Vlade.
Plenković, Andrej (HDZ)
Hvala lijepa poštovani zastupniče Vidović. Točno je mi smo sada u osmoj godini mandata čak devetoj kalendarskoj da smo Vlada i vodimo računa o bilanci itekako. Bilancu o tome da li smo radili dobro i dovoljno dobro, da li je bilo nekih velikih deficita procijenit će građani, birači i to u ovoj godini, pa će onda imati na stolu dvije opcije. Jedna da poklone povjerenje i dalje nama koji nastojimo svakom problemu naći rješenje ili će pokloniti povjerenje oporbi koja u svakom rješenju nalazi problem, a usput nema baš tako široko rasprostranjenje amnezije da ne bi mogli usporediti vremena prije ove Vlade.
Spomenuli ste četiri deficita, razvojni, demokratski, socijalni i demografski. Razvojni deficit, nisam baš siguran da ste u pravu, da smo došli na razinu najrazvijenijih zemlja u EU nismo, ali smo napravili ogroman korak naprijed u odnosu na ono što je bilo i to usporedivši sa vremenom vaše vlade. Da smo u demokratskom smislu imali neki deficit, gdje, kada svi su izbori regularni, svi su po svim pravilima, ne vidim neki problem da u Hrvatskoj ima netko u bilo kojem segmentu da ima neki politički pritisak pa da nešto ne može reći, radit ili artikulirati. Ja to ne vidim, onda stvarno živimo u paralelnim svjetovima. Demokratskog deficita u Hrvatskoj 2024. odgovorno tvrdim nema, ako je definicija demokratskog deficita da treba prevladati narativ da sve što se radi mora biti protiv HDZ-a uz pršteću mržnju političko-medijsku onda ok, ako je to standard. Znači ako je standard moramo mrziti HDZ i reći najgore o njemu ako je to demokratska vrednota civilizacijska onda je to nešto drugo, ja recimo to ne dijelim smatram da to ne smije, ne može i u konačnici neće prevladati.
Što se tiče socijalnoga, pa ovoliko kriza jer jedna je kolegica rekla da su u vrijeme SDP-a bile krize veće nego u zadnje vrijeme, pa to moraš biti stvarno jako iskopčan ne iz struje nego iz logike da vrijeme koje je iza nas je bilo vrijeme bez krize. Ovo je bilo osam kriznih godina u kojim smo zadržali socijalnu koheziju, bolje i više nego mnogi drugi i to kažu ljudi koji nas promatraju, a nisu odavde.
Što se tiče demografije, točno, problem je tu, ali problem traje zadnjih 75 godina. Nije ništa veći ili manji u zadnjih 7-8 godina nego što je bio prije. '50. imali smo 95 tisuća beba, sad smo negdje oko 30-33 tisuća godišnje, pa nije se to dogodilo da smo pali u jednoj godini. Pali smo jer smo promijenili način života, jer smo razvijeniji, jer imamo manje djece. Nemojte govorit 400 tisuća kad govorite o pojednostavljivanju popisa stanovništva vi ste ozbiljan čovjek. Dakle, tu sad pribrajate i kažete otišli su. Umrlo je više 160 ili 170 000 ljudi više nego što se rodilo. Otišlo je iz Hrvatske koristeći slobodu kretanja oko 230 000 ljudi. 230 i 400 nije isto i to su podaci, mjerljivi, mjerljivi. Čak bi i APIS rekao da su o.k. gospodine Paviću. Tako da što se tiče useljeničke politike ne smije biti samo da to čini gospodarski sektor, mora biti osmišljeno, ali ide munjevito, ide brzo …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… i tu ćemo vodit računa da nam ne dođe do promjene strukture stanovništva …
…/Upadica predsjednik: Hvala lijepa./…
… a bez da smo to vidjeli.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite očitovanje zastupniče.
Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Ih, ih svašta smo mi tu napričali. Nemam ja vremena sad polemizirati sa svim ovim što ste vi rekli, no međutim temeljno iskazivanje izražavanje nacije države, temeljno je pitanje upravljanja granicama, kontrola broja prostornog rasporeda, identiteta građana i bez toga nacije, države niti nema. Useljeničku politiku, ja govorim zato što sam prije devet godina predvodio jedan ozbiljan tim koji je napravio podlogu za ozbiljnu migracijsku politiku, useljeničku politiku koju valjda danas svatko ozbiljan može i pronaći i respektirati i na temelju nje napravit takav jedan ozbiljan ne samo dokument nego formulirati jednu takvu strategiju je bilo moguće i vi to niste učinili. Ja mogu nagađati koji su razlozi za to.
Mi Socijaldemokrati već kad govorite o oporbi ćemo zajedno sa onima sa kojima ćemo formirati iduću Vladu sasvim sigurno, sasvim sigurno kao prvi akti, prvi strateški dokument koji ćemo donijeti i koji ćemo implementirati će biti upravo useljenička politika, no prije toga barem pišljivi, ja kažem sada pišljivi registar stanovništva da znademo koliko nas uopće ima, koliko odlazi, da se ne moramo polemizirati nas dvojica koliko je ljudi otišlo. 9,4% od 2013. iselilo ljudi i po tome smo apsolutno na dnu Europe, nema nikoga. I Rumunjska koja je 3 milijuna izgubila stanovnika iseljavanjem je na boljem mjestu od nas.
Dakle, naša imigracijska politika će sadržavati i politiku remigracije i politiku generiranja i migracije. Ona će sadržavati i cirkularne migracije unutar hrvatskog prostora i ja se nadam da ćete nas podržati ovdje kad budemo tu strategiju …
…/Upadica predsjednik: Hvala lijepa./…
… provodili.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Idemo na 12 pitanje zastupnik Stipo Mlinarić postavlja ga predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću, izvolite.
Mlinarić, Stipo (DP)
Hvala lijepo predsjedavajući.
Gospodine Plenkoviću, pošto smo danas u svečarskom tonu, pošto je danas međunarodno priznanje Hrvatske evo ja ću vam samo reći svoj osobni primjer, ali i primjer 1000 mojih suboraca dočekali smo priznanje Hrvatske u logoru Niš. Tukli su nas cijelu noć. Meni je na lijevoj ruci pukla kost, zarasla je sama od sebe bez doktora, bez ičega. Znači postoji jedna skupina ljudi koja je dočekala priznanje Hrvatske daleko od Republike Hrvatske gdje ste vi vjerojatno pili šampanjac na Zrinjevcu, jeli kroasane.
Ali što sam ja rekao ja vam to ne zamjeram, ja vam to opraštam. To je vaš izbor, ovo je bio moj izbor i moj odgoj. Ali što vam zamjeram? Zamjeram vam ovo gospodine Plenkoviću: Gospodine Plenkoviću ovu knjigu sam kupio 50 m od HDZ-a kod džamije. Ovo je veliko srpska propaganda koju ste vi gospodine Plenkoviću platili preko Srpskog narodnog vijeća i Ureda za manjine Vlade Republike Hrvatske.
Gospodine Plenkoviću ovo ne bi se postidio Goebels da je pisao u ovoj knjizi od 600 stranica i ova hrvatska javnost mora znati jer to ste platili sa novcima radnika koji rade za male plaće koji teško žive. Vi ste dali novce Srpskom narodnom vijeću, vi ste dali novce za ovu knjigu.
Gospodine Plenkoviću ova knjiga je tiskana u Kragujevcu sa našim novcima i dovežena vamo da se prodaje u Hrvatskoj. Za to ste vi odgovorni. Ovo je vaša koalicija, ovo su ljudi sa kojima sjedite u Vladi, koji misle i danas vjerojatno da sam trebao biti u Nišu i da smo bili znate kojim imenima nazivaju nas ustašama i u ovoj knjizi. Ja ću vam je pokloniti.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam lijepa.
Izvolite odgovor predsjedniče Vlade.
Izvolite odgovor.
Plenković, Andrej (HDZ)
Hvala lijepa.
Gospodine Mlinarić što se tiče vaših nastupa i inače oni su uvijek ovako teatralni, dramatični, uvijek citirate ovi koji ništa ne znaju o meni, a i vi sami nemate pojma. Prema tome, govorite o sebi, nemojte govoriti o drugima kad ne znate.
…/Upadica Mlinarić, ne razumije se./…
Govorili ste. Što se tiče naše politike prema manjinama hajmo sada to još jedan put ponoviti da vidimo gdje se nalazimo i što radimo. Ovo je 2024. godina, 2024. godina. Dakle, to je sada točno 29 godina nakon kraja Domovinskoga rata i pobjede Hrvatske u Domovinskom ratu, 26 godina nakon mirne reintegracije Hrvatskog Podunavlja. Mi se nalazimo u tom vremenskom periodu.
Meni se čini da prije 10 godina, prije 15 godina, prije 20 godina čak političkih aktera poput vaše stranke na našoj sceni u biti nije ni bilo. Ja se ne sjećam tada da je nekim prethodnim predsjednicima Vlada netko spočitavao suradnju sa manjinskim političkim strankama. To se nije događalo, to se jednostavno nije događalo a tad smo bili puno bliže i puno smo bili i emotivniji i pogođeniji i kao narod nezadovoljni. Kako se to dogodilo da je nešto što prije 10, 15 ili 20 godina nije bio problem da je postao problem sad. To morate nekako artikulirati svima nama, to je protivno svim logikama, logikama proteka vremena, logici suživota, logici pomirenja, logici procesuiranja ratnih zločina koje radimo, a koje ne zastarijevaju. Dakle mi to radimo kao država, kao institucije, radi policija, radi Državno odvjetništvo, sudovi donose odluke. Nije ta tema zaboravljena, na njoj se radi. Vi ste se našli da vam je to jedina tema o kojoj možete govorit i docirat svima drugima da eto samo vi o tome govorite i da bismo mi valjda sada 2024. trebali slijediti vaš stav i vratit se na što, kud idemo, šta je poanta, uz poštovanje prema hrvatskim braniteljima. Pa nije vam nitko od svih ministara hrvatskih branitelja učinio za prava branitelja više od Tome Medveda u zadnjih 8 godina. Ako mi vi možete argumentirat da netko je, ja ću reć ok, u pravu ste. Ali nije, nema događaja u Domovinskom ratu koji nije obilježen, dostojanstveno, nema prava koja nisu vraćena ili poboljšana, bilo da je riječ o hrvatskim braniteljima ovdje ili o pripadnicima Hrvatskog vijeća obrane ili pak skrb o ljudima koji su za Hrvatsku završili i u logoru u Srbiji. Da li smatrate da ova Vlada i ova država ne vodi takvu politiku. A mi istodobno nismo Vlada cenzora koja zna kako, tko i što od manjinskih organizacija financira koji projekt i koju knjigu tiska i koliko troši. Ja za ovu knjigu nisam čuo, nisam je vidio do sada, ne znam što u njoj piše. Al mi to ne radimo, pa nemamo mi nekakvo Big brother veliko oko koje će pratit kako će svaka, svaki cent, svaki euro ili ranije lipa ili kuna biti potrošeno. To mi ne znamo. Ako vi mislite da smo mi namjerno orkestrirano išli baš ovu knjigu objavit i financirat, onda ne znate kako taj mehanizam funkcionira. Vi očito bi tako radili, mi tako ne radimo. Postoji načelno povjerenje dobrog uključenja svih nacionalnih manjina u politički i društveni život Hrvatske. Od toga nećemo odstupit, vi možete govorit šta god hoćete ali mi od toga odstupit nećemo. …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… A ja vam ne mogu bit odgovoran za tiskanje neke ove ili one publikacije bilo koga. …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… To oni sami odlučuju.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite očitovanje zastupniče.
Povreda Poslovnika, kolega Sačić, izvolite.
Sačić, Željko (Hrvatski suverenisti)
Hvala vam gospodine predsjedniče.
Da, morao sam ovaj prijaviti povredu Poslovnika, povredu čl. 238. na odgovor gospodina premijera Plenkovića poštovanom uvaženom branitelju, hrvatskom vukovarskom heroju gospodinu Stipi Mlinariću jer ga je nekoliko puta omalovažio i uvrijedio, a i uvrijedio sve nas hrvatske domoljube, ne izražavajući, neizražavajući jednu suvislu osudu …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… velikosrpske politike …/Upadica predsjednik: Kolega Sačić./… u Hrvatskoj kroz ovakve uratke.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Sačić, molim vas. Ovo sad, ovo sad stvarno kažete da je povrijeđen Poslovnik jel nešto nije rečeno, to je do sad novost u primjeni instituta povrede Poslovnika. Pa nemojte ajde, povreda Poslovnika je jasno definirana, a ovo što ste vi naveli je zlouporaba i dobivate opomenu.
Kolega Mlinarić, izvolite odgovor.
Mlinarić, Stipo (DP)
Hvala lijepo predsjedavajući.
Kolega Sačić prvo vama da odgovorim i hvala vam. Da vam odgovorim, ova knjiga se zove Krajina 1991., '95. Gospodine Sačić u toj knjizi spomenuti ste i vi, pročitajte je, spomenuti ste i vi, spomenitu su grubori su obrađeni na jedno 35 stranica, normalno da '91. godina je preskočena. Zauzimanje svega kreće se od Sarajevskog sporazuma. Gospodine Plenković ovo je velikosrpska politika, ovo je srpski svet. Kako gledamo ruski svet što radi u Ukrajini, ovo je plod srpskog sveta. Pustite matrijalna davanja hrvatskim braniteljima, niste vi nikom ništa dali, to su oni zaslužili i prije vaše Vlade i za SDP-ove Vlade i za bilo koje Vlade. Za Tuđmanove Vlade. To su hrvatski branitelji zaslužili jel su se išli borit za neovisnu Hrvatsku i ako su stradali, ostali invalidi, Hrvatska je dužna se brinit o njima. Ali vi to namećete, mi vama dajemo. Ne dajete vi nikom ništa, vi dajete ovima koji i danas misle o meni isto što su mislili dok sam sjedio na ovaj današnji dan u logoru u Nišu, ništa se promijenilo nije. Jučer je gospodin Pupovac hrpu laži izjavio na onoj televiziji kojoj vi kažete da je polulegalna. Hrpu laži. Da ga je netko htio bacit u Dunav, on širi mržnju, nitko ga nije htio bacit u Dunav, nitko. I on žiri laži, ova knjiga širi laži i SDSS cijelo vrijeme širi laži, a vi ste ih prigrlili u koaliciju. Sretno vam bilo, to je vaš izbor, samo nek glasači HDZ-a slijedeći put kad budu okruživali HDZ, nek znaju da okružuju među ostalim i ovu knjigu od 650 stranica Krajina '91., '95. Nek je pročitaju pa nek vide što je napisano unutra. Hvala lijepo.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Idemo na 13. pitanje zastupnica.
Povreda Poslovnika kolega Šašlin izvolite.
Šašlin, Stipan (HDZ)
Hvala gospodine predsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani gospodine Mlinareviću, povrijeđen je članak 238. Prvo da vam kažem da u to vrijeme, postojala je još jedna skupa malo već skupina hrvatskih branitelja, kad ste vi bili u zatvoru oni su bili u rovovima, oni su oslobađali Hrvatsku u to vrijeme i vas su oslobađali i upravo zahvaljujući njima i vi ste oslobođeni i vi ste izišli iz zatvora. I bili ste u to vrijeme zahvalni tim ljudima …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… bili ste zahvalni nama. …/Upadica predsjednik: Kolega Šašlin./… A danas širite nejedinstvo i razdor …/Upadica predsjednik: Kolega Šašlin, molim vas./… među …/Govornik se ne razumije./…
Jandroković, Gordan (HDZ)
Dakle ovo nema veze s povredom Poslovnika, vi ste ovdje replicirali tako da dobivate opomenu.
Kolega Mažar izvolite.
Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo predsjedniče.
Čl. 238. Kolega Mlinarić je spomenuo mržnju upravo iz toga razloga u subotu su se obitelji, roditelji ujedinjeni stali ispred zgrade Poglavarstva grada Vukovara i poslali jauk protiv mržnje. Poslali jauk protiv nasilja jer žele grad Vukovar bez mržnje, siguran za svoju djecu, za sve budućnosti koje će živjeti u Vukovaru, a koliko ova Vlada brine o Vukovaru znamo i …/Upadica predsjednik: Kolega Mažar, isto tako./… kroz mjesto pijeteta i kroz vojsku i sve što radi za branitelje.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Ovo nije bila povreda Poslovnika, ovo je bila replika, dobivate opomenu.
Kolega Mlinarić, izvolite vi.
Mlinarić, Stipo (DP)
238. Prvo kolega Šašlin, takvu floskulu to ste dobili plus kod gospodina premijera vjerojatno da, zato ste se i javili da bi bili viši na listi. Spominjat da je se netko borio dok smo mi bili u logoru, pa spomenuo je ga g. Jandroković u svom nastupnom, na današnji dan zahvalio se hrvatskim braniteljima. Ja sam spomenuo samo jednu skupinu ljudi koje je dočekalo priznanje u neljudskim uvjetima. A kolega Mažar, ovima na prosvjedu dajte ovu knjigu nek pročitaju, to je „Bez mržnje, bez…/nerazumljivo./…“…/Upadica predsjednik: Kolega Mlinarić, kolega, kolega Mlinarić…/…pa ćete vidjeti šta piše u toj knjizi.
Jandroković, Gordan (HDZ)
…isto tako ovo je sad nastavak polemike kroz repliku, dobivate opomenu.
Sad se ponovo javio kolega Šašlin, ajde molim vas da polagano privedemo kraju, imamo još puno pitanja, izvolite.
Šašlin, Stipan (HDZ)
Hvala …/nerazumljivo/…, čl. 238..
Gospodin Mlinarević zaista obmanjujete sve ljude. Ja sam u to vrijeme bio u bolnici kad ste vi bili, ja sam bio ranjen, bio sam u bolnici i dočekao sam priznanje u bolnici i ne moram se nikome niti dodvoravati, niti mi je bilo šta bitno, bitna mi je istina o hrvatskim braniteljima i Domovinskom ratu koju vi uporno nastojite iskrivit.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Šašlin dobivate drugu opomenu.
Kolega Mlinarić, ako se javite sada i replicirate dobit ćete treću opomenu i više nećete moć sudjelovat onda u radu tijekom aktualnog prijepodneva.
Mlinarić, Stipo (DP)
Ma ne mogu mu prešutit …/nerazumljivo./….
Gospodine Šašlin, 238., g. Šašlin, prvo ne znate mi prezime izgovorit, al nebitno, to govori o vama, ne o meni ovaj, govorit da ste bili ranjeni, da ste bili negdje, pa ja nikom ne osporavam ništa ko je jedan…, ja ne osporavam ni g. Plenkoviću, al osporavam ovo da danas neko iskrivljuje povijest, a vi šutite, kao hrvatski branitelj šutite, sagnuli ste glavu, pred vama se to događa da se izjednačava žrtva i agresor. To se radi konstantno polako sistemom kuhane žabe. E sad, jel vi to vidite…/Upadica predsjednik: Kolega Mlinarić./…il ne vidite ili smijete vidjet il ne smijete vidjet, evo hvala lijepa.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Mlinarić, kao što sam rekao ovo nije bila povreda Poslovnika nego replika, pa ide treća opomena. Možete sudjelovati danas nakon aktualnog prijepodneva, ali u aktualnom prijepodnevu više ne možete.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Sada je na redu kolegica Marijana Balić, pitanje postavlja ministrici poljoprivrede Mariji Vučković, izvolite.
Balić, Marijana (HDZ)
Zahvaljujem poštovani predsjedniče HS.
Poštovani predsjedniče Vlade RH, potpredsjednice, potpredsjednici, ministrice i ministri, kolegice i kolege, svoje pitanje kako je rečeno upućujem ministrici poljoprivrede.
Poštovana ministrice, hrvatski poljoprivrednici su prepoznali važnost korištenja europskih fondova, a Ministarstvo poljoprivrede ih u tome snažno podupire i prati. U tom kontekstu možete li nam molim vas dati detaljniji uvid u iskorištenost Programa ruralnog razvoja? Konkretnije, možete li reći koja je trenutna stopa iskorištenosti sredstava u okviru tog programa, te možete li za županiju iz koje dolazim dakle Vukovarsko-srijemsku reći odnosno istaknuti primjer uspješnog projekta financiranog iz tog programa, te reći koji je njihov doprinos poljoprivrednoj proizvodnji općenito? Zahvaljujem.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Vučković, Marija (HDZ)
Hvala lijepo poštovana zastupnice Balić, kao što ste rekli hrvatski poljoprivrednici jesu prepoznali vrijednost fondova i nacionalnih potpora, oni ih koriste dobro, te pomoću njih dižu i svoju dodanu vrijednost i faktorske dohotke i produktivnost i imaju brojne druge pokazatelje pozitivno.
Kad govorimo o iskorištenosti europskih fondova onda trebamo naglasiti da je Program ruralnog razvoja za razdoblje od 2014. do 2020. kao osnovni u cijelosti i ugovoren i isplaćen, a posebnost poljoprivrednih fondova jeste i to što je putem prijelazne odredbe u vrijeme kad je i Hrvatska predsjedala postignut opći pristup, te su dodata sredstva svim državama članicama koja su trebala se koristit u novom programskom razdoblju da ne bi došlo do prekida i kašnjenja i Hrvatskoj su joj dodano na osnovnu vrijednost programa već odavno u potpunosti isplaćeno 2 milijarde i 400 milijuna eura mogućnost korištenja fondova u vrijednosti od 902 milijuna eura. Tako je ukupna vrijednost Programa ruralnog razvoja povećana na nešto više od 3 milijarde i 200 milijuna eura i tako povećana vrijednost sa produljenim godinama iskorištavanja je do današnjeg dana ugovorena 90%, a isplaćena gotovo 86%, te smo mi konstantno što se tiče poljoprivrednog fondova u gornjoj polovici ljestvici po različitim pokazateljima iskorištavanja.
Kad govorimo o Vukovarsko-srijemskoj županiji, treba posebno možda istaći vrijednost izgradnje javne infrastrukture navodnjavanja s više projekata koji su poduprti iz Programa ruralnog razvoja, a na temelju izrađene dokumentacije od strane Hrvatskih voda i Vukovarsko-srijemske županije omogućeno je navodnjavanje za otprilike 2700 hektara. Po broju hektara koji će se financirati putem Programa ruralnog razvoja Vukovarsko-srijemska županija je na prvom mjestu. Svakako treba isto tako naglasiti značaj vinske omotnice za Vukovarsko-srijemsku županiju koja je u ovim godinama pomogla razvoj i vinogradarstva i vinarstva, te je iznjedrila potpore različitim, vrlo vrijednim, na daleko primijećenim novim vinarijama u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Tu su također financijski instrumenti, krediti koji nisu bili prvotno planirani Programom ruralnog razvoja, no mi smo to promijenili prije nekoliko godina, do današnjeg dana ugovoreno je primjerice 2362 kredita iz Programa ruralnog razvoja, a više od 40% takvih kredita, gotovo 45% je potrošeno na području Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije, u pravilu je riječ o visoko produktivnim projektima.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite očitovanje.
Balić, Marijana (HDZ)
Zahvaljujem poštovani predsjedniče HS.
Zahvaljujem i vama poštovana ministrice na odgovoru i htjela bih još samo podcrtati kako hrvatski poljoprivrednici pokazuju značajne sposobnosti i znanje u korištenju sredstava iz europskih fondova, čime dakako unaprjeđuju i razvijaju svoje poljoprivredne proizvode. No unatoč brojnim izazovima s kojima se susreću, njihova upornost i inovativnost omogućava im kontinuirani rast i napredak u poljoprivredi. Dokaz tome su zasigurno i ove sve pozitivne brojke koje ste vi iznijeli u svom odgovoru i budući da upravo zahvaljujući sustavnoj brizi i podršci kako Vlade RH, tako i naravno, Ministarstva poljoprivrede. Poljoprivrednici uspijevaju iskoristiti dostupne resurse i prilike, čime doprinose, naravno, domaćeg poljoprivrednog sektora i unaprjeđenju njegove konkurentnosti, kao i u povećanju same dodane vrijednosti proizvoda. Zahvaljujem.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Prelazimo na 14. pitanje, zastupnica Ružica Vukovac, postavit će ga, ponovo ministrici poljoprivrede, Mariji Vučković, izvolite.
Vukovac, Ružica (Nezavisni)
Zahvaljujem predsjedavajući.
Poštovana ministrice Vučković. Dakle na vašu inicijativu Sabor je usvojio još u travnju 2022. g. izmjene i dopune Zakona o poljoprivrednom zemljištu. U prijedlogu izmjena, konkretno, čl. 55 prijelaznih i završnih odredbi, jasno su definirani rokovi unutar kojih su načelnici odnosno gradonačelnici onih općina i gradova koji raspolažu državnim poljoprivrednim zemljištem bili dužni donijeti programe raspolaganja zemljištem odnosno donijeti odluke o raspisivanju natječaja.
Podsjećam kako su i prethodnim zakonom bile, koje ih je zapravo tvorac vaš prethodnik, bivši ministar Tolušić, jednako tako bile propisane slične obveze unatoč ovim jasnim rokovima koji su istekli prije godinu dana i to prije godinu i pol, natječaja nema.
Primjerice u mojoj županiji gdje imamo 26 općina koje raspolažu državnim poljoprivrednim zemljištem, samo je jedna ispoštivala vaš zakon i raspisala natječaj i to zadnji dan zakonskog roka. Sukladno navedenom, moje pitanje vama jeste tko zapravo u Hrvatskoj upravlja zemljišnom politikom koja je presudna za proizvodnju hrane i budućnost hrvatskog sela, ako se ne moraju poštivati važeći propisi, važeći zakoni. Je li to Vlada RH koje ste vi član, ili su to ipak načelnici i gradonačelnici koji očito mogu činiti što hoće i ne moraju poštivati propise koje Vlada inicira, a Sabor donosi?
Ako je tako, možda bismo svi skupa mogli uštedjeti nešto javnog novca pa promijeniti sustav i formalno prepustiti upravljanje državom načelnicima i gradonačelnicima, a vas i nas poslati kući jer na ovom primjeru jasno vidimo kako su naše funkcije bespotrebne.
Zahvaljujem.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Ministrice, izvolite odgovor.
Vučković, Marija (HDZ)
Poštovana zastupnice Vukovac, ja bih ipak rekla da broj natječaja koji je raspisan do današnjeg dana po Zakonu o poljoprivrednom zemljište, najprije iz 2018., a uključujući i sve njegove izmjene te i onu posljednju iz 2022. godine, ipak govori da su se tu stvari značajno promijenili, budući da je broj raspisanih natječaja preko 290, a ukupan broj zaprimljenih obavijesti koje je ministarstvo primilo od 5. mjeseca prošle godine je o raspisivanju negdje oko 130, negdje njih 70-ak čeka na našu suglasnost, detaljno se pregleda, pregledava dokumentacija ex ante upravo kako bi poslije bilo manje problema.
No, slažem se s vama da mnogi kasne sa ispunjavanjem svojih obveza, razlozi za to nisu uvijek samo subjektivni. U procesu ishođenja suglasnosti katkad ne mogu skupiti sve suglasnosti, što se smatra opravdanim razlogom za produženje, no Ministarstvo poljoprivrede je predvidjelo, HS je to usvajanje zakona ustvari i održao, usvojio i podržao je predvidjelo da u slučajima gdje jedinice lokalne samouprave ne raspišu natječaje na vrijeme, a postignuti su svi uvjeti za raspisivanje, onda će zbog dobra hrvatske poljoprivrede i kao što ste ispravno naglasili, zbog nemogućnosti ostvarivanja Strategije poljoprivrede, ako se državnog poljoprivredno zemljište koji ima veliki udio ukupnom ne riješi na dugoročni način, dakle predviđeno je da Ministarstvo poljoprivrede preuzima. Mi smo preuzeli do sada za 23 jedinice lokalne samouprave raspolaganje, neki su natječaji objavljeni, također smo nedavno uputili požurnice, svim jedinicama lokalne samouprave za koje su istekli objektivni razlozi produljivanja rokova, odgoda i mi ćemo dakle preuzimati zemljište onako kako je to Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljište predvidio.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite, zastupnice, očitovanje.
Vukovac, Ružica (Nezavisni)
Zahvaljujem ministrice.
Dakle vi ste svjesni, ja znam da jeste svjesni da nam je primjerice, proizvodnja mlijeka na izdisaju. Od 50-ak tisuća proizvođača, u samo 10 godina smo pali na manje od 2 tisuće, odnosno nešto više od 2 tisuće obitelji koje žive od proizvodnje mlijeka, odnosno pokušavaju preživjeti.
Većina njih nema dostatne površine za ishranu stoke nego koriste tuđe privatno zemljište koje je i deseterostruko skuplje nego li državno. Njima nikada nitko nije oprostio plaćanje zakupnine kao što trenutno država oprašta onaj dio za državno zemljište. Takvim pristupom ostat ćemo i bez ovih 2 i nešto tisuće proizvođača mlijeka vrlo brzo.
Svjesni ste i da nam mladi ljudi napuštaju selo i ruralni prostor jer zapravo ne mogu dočekati raspisivanje natječaja i ne mogu doći niti do desetak hektara zemlje, dok paralelno svjedočimo kako povlašteni pojedinci koriste stotine, ali i tisuće hektara državnog zemljišta. U isto vrijeme, skoro svaka općina ima veliki broj hektara koji nisu u nijednom obliku raspolaganja i ne zna se tko ih koristi. Ništa od navedenih nepravdi se zapravo ne bi događalo da ste napravili reviziju postojećeg raspolaganja državnim zemljištem i javno obznanili hrvatskoj javnosti tko koristi državno zemljište, koliko koristi tog zemljišta, po kojoj cijeni ga koristi i što je proizveo na toj zemlji.
Ne mogu ništa drugo zaključiti nego da zapravo Vlada odnosno vi i vaše ministarstvo stajete u zaštitu onih koji državnim zemljište manipuliraju u političke svrhe ili prešutno odobravate ovakvo stanje, možda čak i bez znanja samog premijera jer po meni treći razlog ne postoji. Zahvaljujem.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Prelazimo sada na pitanje br. 15, zastupnik Siniša Hajdaš Dončić, postavlja ga predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću, izvolite.
Hajdaš Dončić, Siniša (SDP)
.../Govornik nije uključen./...
.../Upadica: Mikrofon, mikrofon./...
Hvala vam lijepo predsjedniče Sabora, poštovani predsjedniče Vlade RH, vaš oklop od verika, verige jednostavno se rasplinuo u ovoj korupciji koja je oko vas. Vaša otuđenost od stvarnog života u Hrvatskoj je nestvarna ali volite spominjati jednu rečenicu s kojom se čak i ja slažem, a to je da je za političku i ekonomsku stabilnost najvažnija određena politička predvidljivost, dakle politička stabilnost. Pa vas onda ovdje javno pitam i donekle pozivam i prozivam da otvoreno kažete kada će biti parlamentarni izbori raspisani ove godine i da se zapravo i da se zapravo outate ali mislim politički outate je je to također legitimno i da kažete da li sebe negdje u ovo vrijeme slijedeće godine vidite kao oporbenog zastupnika u Hrvatskom parlamentu ili negdje u Europi? Hvala vam.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor predsjedniče Vlade.
Plenković, Andrej (HDZ)
Hvala lijepa.
Slušam vas, maloprije ovog vašeg šefa političkoga patuljka i moram priznat da sam strašno razočaran za razinu pitanja za prvi aktualac u zadnjem semestru ovog mandata. Ne znam šta vam je, valjda ste se sami pomirili da bez obzira kad budu izbori da su vam šanse onakve kakve vam daju ankete, a ankete su takve da je mjerljivo dokazano da je Bernardić bio gigant u odnosu na vas sada. I ja vas razumijem da vam nije lako. Što se tiče izbora dakle, mi smo sad točno skoro na 3,5 godine mandata ove Vlade. Počeli smo čini mi se 22. ili 23. srpnja 2020. ne znam šta ste se toliko ušušurili. Da vam je sve isto to, hoće bit mjesec dana prije, kasnije. Kad sabor odluči da će se raspustit, Ustav lijepo kaže u roku od 60 dana moraju se održat izbori, onih drugih 30 dana Predsjednik Republike će odabrat jednu nedjelju kad će izbori bit. I to je sve. Ne vidim zašto bi sad ta tema bila vama toliko dramatična, o čemu se radi. O zakupljivanju reklama na televiziji ili šta. Koji je point? Ja ne vidim koji je drugi point. Sve vam je isto, hoće li biti. Kad su bili zadnji put 5.07. ili će biti ne znam 12.07. ili će bit 1.06. sve isto vam je to. Ako ste vi tako dobri da pobijedite vi morate bit rođeni spremni za pobijedit kad bilo. E, a sve isto je, hoće li bit dva mjeseca tamo ili vamo. Kod vas se sigurno ništa neće promijenit, to je više nego očito jer vidim da vam je ton takav da promjene nema. Dakle vi govorite o otklonu i otuđenosti al se slažete sa mnom da je dobro da postoji politička stabilnost. Pa naravno da je dobro da postoji politička stabilnost i povjerenje u okviru parlamentarne većine koja Vladu podržava, koja omogućuje donošenje zakona, proračuna, reformi i strateških postignuća i ujedno borbu sa krizama koju smo iznijeli na način da smo učinili najbolje što smo mogli u vrlo zahtjevnim uvjetima praktički od početka 2017. godine i još pri tom imali ogroman gospodarski rast i povećanje plaća i povećanje mirovina i realni rast plaća, unatoč inflaciji. To se sve dogodilo. Što se tiče moje ambicije. Moja ambicija je da budem još jednom predsjednik hrvatske Vlade. I ti izbori će završit tako da ja sigurno neću bit oporbeni zastupnik. Ako ćete vi bit slučajno opet oporbeni zastupnik to je isto pošteno i to je ok, ja nemam ništa protiv toga. Meni će bit drago da se mi viđamo, da opet ovako ugodno razmjenjujemo. Ne znam kakav će vam tad bit tonus, nije lako, nije lako. Sad kad čovjek gleda iz perspektive, jedan mandat u opoziciji, pa drugi pa ako se naslućuje treći, to nije lako. Ja to razumijem i ja nemam ništa protiv toga. Dakle ako mene pitate što bi ja htio bit dogodine, evo recimo na početku nekog aktualca 2025., ja bi htio da sam ja tu, a vi slobodno budite tu gdje ste vi sada. Je li to pošteno? Evo, može.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite očitovanje.
Hajdaš Dončić, Siniša (SDP)
Znaš kak se veli, znaš kak se veli? Želje su jedno, mogućnosti su drugo. To je jedini moj, to je jedini moj komentar za to.
…/Upadica: Ja vas razumijem da vi to znate./…
Jandroković, Gordan (HDZ)
Idemo na 16. pitanje, kolegica Radolović postavit će ga ponovno predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću.
Izvolite.
Radolović, Sanja (SDP)
Zahvaljujem poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani premijeru svjedoci smo toga da svaki dan u medijskom prostoru izlazi djelomična informacija o koeficijentima u državnoj službi i javnim službama, odnosno budućim uredbama koje će direktno utjecati na svakodnevni život i na plaću 240 tisuća zaposlenih u državnoj i javnim službama. Ja bi vas pitala budući da ste vi najavili još novi zakon i povećanje plaća u vašim reformskim dokumentima iz 2016. godine prvo zbog čega ste čekali 7 godina, tek smo ga usvojili prošli mjesec i zbog čega ste prevarili sindikate budući da su sindikati potpisali sporazum s Vladom RH kojima ste im bili dužni omogućiti da sudjeluju u izradi uredbe. Dakle ne da im uredbe da te na uvid i da im plasirate nešto što je netko radio godinu i pol dana ili koliko god već i da onda sindikati imaju rok od 2 tjedna se samo na to očitovat ili ne. Nego zbog čega ste prevarili sindikate, zbog čega provodite samovolju od strane Vlade i resornog ministarstva i niste omogućili sindikatima da sudjeluju u izradi same uredbe. Također ono što bi vas još htjela podsjetiti, najavili ste pompozno da ćete to dati na uvid 22. siječnja. Da li jednostavno ste, jednostavno popustili pod pritiskom najave štrajkova i najavili se da ćete obznaniti te uredbe 22. siječnja i što će praktički biti ako se ne dogovorite do 1. ožujka budući da ću vas podsjetit i samom uredbom ste rekli o plaći da to mora stupiti na snagu do 1. ožujka inače će se ići nastavno na potpisane temeljne kolektivne ugovore morat će se ići na nove izračune. Da li smatrate da ćete postići dogovor do tog 1. ožujka i ponavljam zbog čega skrivate od pojedinih sindikata i zaposlenika u državnim i javnim službama …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… sve koeficijente.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Plenković, Andrej (HDZ)
Hvala lijepa poštovana zastupnice Radolović.
Najprije što se tiče Zakona o plaćama u državnoj službi i u javnim službama, vama je poznato da je ovaj proces izrade zakona jedan od najzahtjevnijih, najsloženijih i rekao bih najosjetljivijih zakona pa čak i političkih poteza na samo u našem mandatu odnosno dva mandata nego i u zadnjih 30 godina. Niti jedna vlada do sada nije uopće ni krenula ovim putem, a kamoli da bi to pitanje riješila. Nijedna i ja moram priznati da sada iz ovoga iskustva razumijem zašto neka pitanja poput ovog ljudi jednostavno logikom šalju dalje, puštaju da se netko drugi s tim bavi jer je teško svakoga zadovoljit, realno vrlo je to teško. Zašto? Svatko cijeni svoju profesiju, svatko cijeni svoje vrijeme uloženo u svoje obrazovanje, svatko cijeni svoj rad i svatko cijeni društveni doprinos rada kojeg daje društvu i to je startna pozicija svih koja je u potpunosti logična, razumljiva ne može biti jasnija. Mi smo za razliku od svih ostalih ipak krenuli tim putem, čak i u tom procesu dio eksperata Svjetske banke komparativnim analizama, pokušavanjem vrednovanja približno sličnih poslova za približno sličnu plaću bio doprinos ljudi koji nas gledaju sa malo manje emocija i sa malo više komparativne slike onome što se sada radi. Ja ne znam da je itko ikoga izigrao, ako netko ima redovit socijalni dijalog i sa naravno poslodavcima u ovom slučaju ponajviše sa sindikatima ima ga naša Vlada. Evo ja sam recimo osobno sudjelovao na četiri velika sastanka GSV-a u prošloj godini sa svim nadležnim ministrima i ako pitate čelnike ključnih hrvatskih sindikata da li je takva praksa bila prije uobičajena, recimo dok je na vladi bila neka koalicija u kojoj je dominirala Socijaldemokratska partija ili pozicija oni će vam reći da nije. Izbjegavao se taj dijalog, nije se dolazilo valjda se imalo drugih važnijih tema. Mi smo taj nivo dijaloga digli na vrlo visoku razinu.
Što je temeljno načelo ovog Zakona o plaćama i dvije uredbe o kojima se sada kao što vidite iz medija razgovara sa sindikatima nije ta Vlada, nije Vlada ta koja je pustila te informacije u medije. Te informacije dolaze u medije zahvaljujući tome da svaki ministar sukladno svojoj nadležnosti razgovara o koeficijentima bilo u segmentu javnih službi za koje je nadležan bilo državnih službi sa onim sindikatima koji su njemu glavni socijalni partneri. Taj dijalog je stalan, intenzivan, otvoren. Da li ovim ukupnim postignućem će baš svi bit jako zadovoljni? Vjerojatno neće. Međutim, da li ćemo mi kao društvo i kao oni koji su zaposleni u javnim i državnim službama imati razloga za zadovoljstvo? Pa ja bih rekao da da, ako znamo da smo recimo osnovicu digli već dosad za 40%. To je sigurno više nego u zadnjem mandatu SDP-a kad je osnovica ostala na nuli, nije je nitko taknuo, nije se nitko sjetio da postoji, mi smo digli 40% tu je taj naš otklon i otuđenost od realnosti, kako bi rekao vaš kolega Hajdaš Dončić.
Mi ćemo siguran sam donijeti uredbe na vrijeme, u proceduri koja je predviđena, plaće će biti veće, a masa novaca s kojom raspolažemo je 840 ili 50 milijuna eura …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… više od toga po proračunu u ovoj fazi nije realno…
…/Upadica predsjednik: Hvala lijepa./…
… sukladno mogućnostima. Jel tako? Eto.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite, izvolite zastupnice očitovanje.
Radolović, Sanja (SDP)
Zahvaljujem, uopće se neću referirat neću da gubim vrijeme na to što komentirate što je bilo za vrijeme SDP-a, što nije bilo za vrijeme. Da, vi ste osigurali sada 32% sredstava više ali ja ću vas podsjetiti da ste već prošle godine prešli limit i probili limit koji ste bili rezervirali za plaće.
Međutim, mene jedna druga stvar zanima. Dakle, vi namećete drugima pravila igre, ali kao najveći poslodavac u državi vi ta ista pravila ne poštujete. Zašto vam to govorim? Tisuće zaposlenih u javnom sektoru ima ugovore o radu u kojima je minimalna njihova plaća je manja od minimalne, onu koju vi propisujete, pa tako lijepo država tisućama zaposlenih u javnom sektoru mora davati dodatke na plaću samo kao, kako zaobilaznim putem ne bi kršili zakon i uredbu o visini minimalne plaće onu koju vi propisujete. A da se vratim na Uredbu o minimalnoj plaći ako se ne varam u listopadu prošle godine pompozno ste najavili da će ona iznositi 840 kuna, 840 eura bruto, a neto minimalac da će biti oko 670 eura. I ja vas pitam što si prosječni hrvatski građanin može mjesečno priuštiti sa neto plaćom u iznosu od 670 eura? Da li si on može pokriti troškove rate stambenog kredita ako uopće je kreditno sposoban da ga digne, da li si može platiti podstanarstvo, da li si može platiti troškove režija, da li može platiti školovanje svoje djece? A za te iste građane za 70% obitelji koje su na rubu siromaštva u Hrvatskoj da ne govorim o troškovima odjeće, obuće, higijenskih potrepština kojima iste predstavljaju luksuz.
I da zaključno treba reći, vi ste ovo povećanje plaća i novi zakon najavljivali sedam godina, prošle tri godine imate rast proračunskih prihoda mogli ste komotno već prionuti na taj posao i donijeti zakon znatno ranije. Činjenica je da vi sada u ovoj izbornoj godini želite pridobiti glas 240 tisuća zaposlenih jer da ste htjeli ranije mogli ste spriječiti …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… egzodus liječnika kojih fali 2,5 tisuće, medicinskih …
…/Upadica predsjednik: Hvala lijepa./…
… sestri itd.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam lijepa.
Idemo na pitanje broj 17, zastupnik Josip Borić postavit će ga potpredsjedniku Vlade i ministru mora, prometa i infrastrukture Olegu Butkoviću.
Borić, Josip (HDZ)
Hvala vam lijepa uvaženi predsjedniče.
Poštovani predsjedniče hrvatske Vlade, poštovani ministre Butkoviću vama ću postaviti pitanje jer smatram da za razvoj svakog društva izgradnja infrastrukture je važna.
Proteklih 8.g. radilo se i gradilo diljem RH važne strateške objekte cestovne, pomorske i željezničke infrastrukture. Samo ću podsjetiti nešto kratko i ono što je vidljivo.
Mostovi, most Čiovo završen, Pelješki most završen, most preko rijeke Save kod Gradiške završen, most Svilaj završen, most Drava na koridoru 5C završen, most preko rijeke Cetine u izgradnji.
Autoceste, dionica autoceste Pazin - tunel Učka završena, druga cijev tunela Učka probijena, u izgradnji, dionica Beli Manastir – Osijek završeno, dionica autoceste Lekenik – čvor Sisak u izgradnji, dionica autoceste Beli Manastir – mađarska granica u natječaju, u natječaj idu i dionice Križišće – Žuta Lokva i dio prema Dubrovniku, cestovni projekti brze ceste i magistrale, dionica D-403 u Rijeci završena, stonska obilaznica završena, obilaznica Turnja završena, obilaznica Novog Marofa završena, obilaznica Vodica završeno, brza cesta Bjelovar – Virovitica – mađarska granica u izgradnji, obilaznica Novi Vinodolski u izgradnji, obilaznica Prelog u izgradnji, spojena cesta Vučevica s tunelom Kozjak u izgradnji, da ne govorim o željezničkim i željezničkoj infrastrukturi. Evo samo dva projekta, Križevci – Koprivnica – državna granica s Republikom Mađarskom ili Vinkovci – Vukovar, 27 velikih projekta.
Potpredsjedniče Vlade i ministre Butkoviću, u medijima često možemo čuti kako su ulaganja u pomorske luke nikad veća, te kako se na Jadranu, kako na Jadranu imamo pravu renesansu kad govorimo o pitanju izgradnji luka i obnovi luka.
Možete li nam reći o kojem ulaganju govorimo i koliko je luka dosada obnovljeno ili izgrađeno?
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite potpredsjedniče Vlade odgovor.
Butković, Oleg (HDZ)
Hvala lijepo g. potpredsjedniče sabora.
Poštovani zastupniče Borić, pa vi ste u vašem pitanju uglavnom nabrojali najveće projekte u prometnoj infrastrukturi. Trenutno su ulaganja negdje veća od 3,5 milijarde eura u mandatu Vlade, naše Vlade i to zaista pokazuje da smo koristeći europska sredstva, al ne samo europska sredstva, nego i nacionalna, naravno i aranžmane s međunarodnim kreditnim institucijama, pokrenuli veliki investicijski ciklus u cestovnu i željezničku infrastrukturu, naravno tu su i tri zračne luke koje su otvorene u mandatu ovih dviju Vlada, to je Zračna luka Zagreb, Zračna luka Split i Zračna luka Dubrovnik.
Što se tiče gradnje pomors… odnosno infrastrukture, lučke infrastrukture, točno je da smo mi 2017.g. krenuli i otvorili veliki investicijski ciklus, nikad veći ulaganja u luke, u obnovu luka i trenutno je, su ta ulaganja negdje oko 300 milijuna eura, najviše zahvaljujući europskim sredstvima i tu naravno i ovoj financijskoj omotnici koja je završena evo krajem prošle godine. Ukupno je 25 takvih projekata na hrvatskoj obali pokrenuto, oni su uglavnom završeni, a ono što je dobro da smo predvidjeli i u budućnosti i kroz novu financijsku perspektivu, ali i kroz NPO gradnju takvih projekta kad govorim o obnovi lučke infrastrukture i gradnji luka.
Nedavno je otvorena Lapadska obala u Dubrovniku. Mi smo u petak bili u Korčuli gdje je u Vela Luci otvoren novi pomorsko putnički terminal, to je vrijednost investicije 14 milijuna eura, ali tu je riva u Zadru, čitav niz projekata. Prvi europski projekt je bio luka Tkon, nakon toga je bila luka Crikvenica, Cres, Unije, Kaprije, Sućuraj, Donje Čelo itd., itd., da ih sve ne nabrajam.
Ono što želim naglasiti da smo u NPO-u isto predvidjeli gradnju odnosno financiranje takvih projekata i dva ugovora su potpisana i jedan je novi putnički terminal u luci Split i dogradnja luke Bol na Braču. To su dva projekta ukupne vrijednosti 27,5 milijuna eura. U pripremi je budući da smo ušli u novu financijsku perspektivu, u pripremi je i novi javni poziv gdje imamo identificirano negdje oko 50-tak projekata. Taj javni poziv će biti ukupno težak da tako kažemo oko 160 milijuna eura, tako da se ta gradnja u lučku infrastrukturu nastavlja, što je dobro. Mislim da je dobro da, mi smo zemlja koja je okrenuta moru, živimo od mora, pomorska smo zemlja i u tom smislu takvi projekti su bili jako bitni i tu nastavljamo sa snažnim ulaganjima i dalje. Hvala vam lijepo.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite zastupniče očitovanje.
Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepa.
Uvaženi potpredsjedniče Vlade, ja sam zadovoljan vašim odgovorom i smatram da moramo građanima govoriti što smo učinili, a učinili smo puno. Ovo je samo jedan mali segment kojeg sam ja nabrojio i izgleda impresivno. Zašto? Zato jer se pojavljuje priča u javnosti da mi ustvari ne bi smjeli ništa govoriti s onim što smo ovaj učinili u ovih 8.g. jer da mi kao raspoređujemo ili trošimo sredstva hrvatskih građana, da to nisu naša sredstva. To je jedan narativ kojeg slušamo, dok s druge strane kada to rade gradonačelnici koji su iz oporbe itd., e onda oni raspoređuju i mogu se ovaj hvaliti i mogu reći evo mi smo nešto napravili u Rijeci, u Splitu, u Zagrebu jer kao onda oni troše ne znam valjda vlastita sredstva. Mislim da o tome moramo govoriti građanima jer nas oni gledaju, oni, oni žele vidjeti razlike između nas i recimo iz nekih kolega tu iz oporbe. Evo kolega Hajdaš Dončić da je on ovo mogao reći u onom vremenu ne, on bi se sigurno s time pohvalio. Ali što su oni napravili? Oni su htjeli prodat autoceste, sjećamo se toga? To građani uvijek moraju znat, znači htjeli su prodat. Ko zna možda bi htjeli prodati i u budućnosti, znači mi moramo uvijek biti s njima recimo na oprezu jer nas uvjeravaju, evo čuli smo danas da je 8 eura veće povećanje ne znam mirovine u njihovom mandatu puno manje od 188 u ovih 8.g. i da je to, tih 8 eura što su im oni dali pokrilo sve njihove troškove, čak su i 4 eura mogli stavit na štednju, jer se rugaju građanima, ne. Tako govore i za prosječnu plaću, da je ono što su oni dali 24 eura puno manje od 430 i s time, i s time idemo na izbore. To građani moraju shvatiti. Zašto? Jer ih žele prevariti, žele im se opet ponuditi kao i onda. Dali su im Plan 21 i oni su na kraju zaključili, zaboravimo to, ne treba nam. Mi uvijek možemo reći obećano izvršeno. Zato sam vam i čitao što je izvršeno. Hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Sada je na redu kolega Dario Zurovec koji će pitanje postaviti predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću, izvolite.
Zurovec, Dario (Fokus)
Zahvaljujem.
Evo poštovani premijeru zbog čega ako je točno kao što ste rekli za medije da su realne plaće porasle za 20% zdravstvo, pravosuđe i mnogi drugi najavljuju štrajkove nakon povećanja po njima nedovoljno koeficijenta. Da li smatrate da je to pravedno? Hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Plenković, Andrej (HDZ)
Hvala vam lijepa.
Poštovani zastupniče Zurovec što se tiče štrajkova mi smo imali u zadnjih par godina toliko velikih kriza gdje su recimo kolege iz SDP-a u 2020. rekle da će nam zbog corona krize biti izgubljeno 400 000 radnih mjesta. Ja ne znam jel' se još netko toga sjeća. To je bio forte izazivanja straha kod ljudi. Šta se dogodilo? Mi smo pokazali da postoje trenuci kada samo država može stati iza svojih građana, iza svog gospodarstva i odlučili napraviti potez bez presedana omogućiti da 130 000 poslodavaca od države iz proračuna preko Hrvatskog zavoda za zapošljavanje dobije novac za isplatiti plaće za 830 000 ljudi u privatnom sektoru, ne u javnom. I što se dogodilo? Nije bilo valova otpuštanja, nije bilo valova stečajeva i nije došlo do ugroze egzistencijalne hrvatskih obitelji. Dakle, mi smo kao Vlada vodili računa o svemu da politikom socijalne kohezije zajedno kao društvo uz puno izvanrednih mjera ograničavanje evo i danas cijena naftnih derivata plina, struje, dakle energenata onoga što je temelj rasta ostalih cijena prođemo kroz ove krize svi skupa. I to je naše temeljno načelo.
Zašto ovo govorim? I u odnosima prema pojedinim zaposlenicima bilo u državnim ili javnim službama naša je optika da gledamo na sve. Meni je recimo drago da je zahvaljujući našoj politici plaća o kojoj je nešto govorio zastupnik gospodin Davorko Vidović među prvih 5000 ljudi u centralnom obračunu plaća 4460 liječnika. Znači od 5000 ljudi koji u Hrvatskoj primaju plaću iz proračuna prvih 4460 su liječnici. To tako prije nije bilo. I meni je drago da je to tako, jer cijenimo ono što oni rade.
Da li to zavređuje štrajk, ja ne znam, nisam siguran, sve je moguće. Ono što znam da smo mi učinili sve da i ovom reformom koja će se sada dogoditi, a to je usvajanje dvije uredbe i dodatno povećanje plaća idemo za tim da postignemo ono što smo rekli, da se svima praktički plaće povećaju osim nekih iznimaka koje ne znamo kako su završile kroz ovih 30 godina džungle i prašume koeficijenata, dodataka i svega, pa imaju neobično velike plaće za ono što su ta radna mjesta, da svima te plaće porastu koliko god je to moguće, da se nastave na prošlogodišnje povećanje plaća, da to bude temelj za daljnje kolektivne pregovore, jer to je bit pregovaranja između Vlade i sindikata i da na temelju toga ovih 840 ili 50 milijuna eura koliko je na raspolaganju bude na najmudriji mogući način raspoređeno, a da šumu svedemo na jedan uređeni park definicije radnih mjesta i koeficijenata. Tako da ja iskreno ne vidim u ovom trenutku razlog, osim ako nije neko politiziranje za neku vrstu štrajkova ili socijalnih akcija. Ne vidim zašto bi se to dogodilo, jer sve što smo učinili išlo je in favorem radnika i zaposlenika poštujući svakog od naših pregovarača sa druge strane stola i sa puno više mudrosti danas nego 2016. Počet ću od sebe …
…/Upadica predsjednik: Hvala./…
… i svih grešaka kojih više nemamo.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Prije nego što se očituje kolega Zurovec povreda Poslovnika kolegica Radolović, izvolite.
Radolović, Sanja (SDP)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče.
Povrijeđen je članak 238. od strane premijera koji se bavi izvrtanjem teza i rekao je da je SDP imao te strašne najave da će se u Hrvatskoj izgubiti 4000 radnih mjesta. Mislim da ste malo izvrtali teze. Mi smo govorili i o iseljavanju, ne samo o gubitku radnih mjesta, a prema podacima i MUP-a …
…/Upadica predsjednik: Kolegice Radolović./…
… i Državnog zavoda za statistiku u posljednjih pet godina iz Hrvatske je odselilo preko 400 000 ljudi.
…/Upadica predsjednik: Kolegice Radolović hajde molim vas./…
Dakle to su vaši podaci ne naši.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Molim vas sjednite, nemojte to činiti. Ovo je sada kršenje Poslovnika sa vaše strane i dobivate opomenu.
Izvolite kolega Zurovec.
Zurovec, Dario (Fokus)
Zahvaljujem na odgovoru.
Čuo sam puno toga. Očekivao sam inače s obzirom da ste pravnik po struci da ćete se možda posvetiti više tom segmentu s obzirom da je tu najviše naglašena potreba za štrajkom. Naime, kada uzmemo u obzir iako je povećano, iako su se povećale nešto plaće prosječni sudac vam je na nekakvih 2000 eura plus dodaci, broj djece i ostalo. Koliko takva plaća može donijeti do nepristranog sudstva i do toga da čovjek bude motiviran pogotovo kada koje kakve stranke dolaze u sudnicu. To je sad pitanje za sve nas.
Nadalje, što se tiče liječnika već smo puno puta o tome tu pričali. Liječnički sustav naravno da treba reorganizirati i sve drugo vezano za to, no na koncu konca inflacija vam je za određena područja puno, puno veća nego što se tu govori o određenom povećanju plaća. Primjerice da sada mladi bračni par ide graditi kuću ili da ide u nekakvu takvu investiciju za neke stavke su vam materijali porasli čak do 60%. Znači mi tu ne govorimo o ovoj košarici od sto proizvoda koja se uglavnom ne poklapa sa prosječnim čovjekom, govorimo o realnosti. I to je ono što je u principu tu najbitnije.
A propos ovih 130 000 koji su dobili novac iz proračuna, pa uostalom oni su i taj novac i privredili u taj proračun, a na koncu ako dajemo novac nekome da sjedi doma i ništa ne radi posljedica je uvijek inflacija. Znači ako vi nekoga plaćate da on doma sjedi i da ništa ne radi onda se ne stvara vrijednost, nema vrijednosti, nema prave ekonomije i zato danas imamo možda i jednu od najvećih inflacija u eurozoni. Drugim riječima taj potez možda je bio motiviran na određeni način, ali na koncu konca ispao je jako, jako pogrešan. Ja se iskreno samo nadam da neće doći do ponovne blokade sudstva s obzirom da i ovako i onako imamo …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… ogromnih problema.
Hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
19 pitanje zastupnica Zdravka Bušić postavit će ga ministrici kulture i medija Nini Obuljen Koržinek.
Izvolite.
Bušić, Zdravka (HDZ)
Hvala lijepa gospodine predsjedniče sabora.
Poštovani predsjedniče Vlade, gospodo ministri, poštovana gospođo ministrice, u posljednje vrijeme u javnosti se sve više postavljaju pitanja vezano za financiranje i transparentnost medija, ali naravno i vlasništvo nad tim istim medijima. Tako je u prosincu na Odboru za informatizaciju, informiranje i medije održana je sjednica baš upravo s tom temom financiranja medija putem oglašavanja, transparentnosti i vlasništvo nad njima.
Evidentno je da problem financiranja se ne odnosi samo na javni sektor i na javna tijela već i financirane one od strane, od strane privatnog sektora. Za neke medije u Hrvatskoj to svi znamo nije lako utvrditi vlasništvo nad tim medijima. Skrivaju se iza raznih fondova, a ti podaci, ja se, ja se nadam da se vi slažete trebali bi biti transparentni. Znamo da je Ministarstvo kulture i medija putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti osiguralo sredstva za Projekt Uspostava sustava provjere točnosti informacije i sustava javne objave podataka.
Gospođo ministrice možete li nam reći i odgovoriti na nekoliko pitanja. U kojoj fazi je ovaj projekt? Hoće li se ovime napokon dobiti cjelovit prikaz vlasništva nad tim medijima? I konačno hoć… kada ćemo moći vidjeti implementaciju sustava i provjere točnosti informacija?
Zahvaljujem.
Reiner, Željko (HDZ)
Odgovor poštovane ministrice.
Obuljen Koržinek, Nina (HDZ)
Hvala vam gospođo zastupnice.
Pa da ovaj zapravo projekt koji spominjete dio je zapravo provedbe cjelovite medijske politike od kad govorimo o pitanju vlasništva i financiranja. Zaista o tome se dosta govori javno i pitanje transparentnosti i vlasništva i financiranja pitanje je koje je ključno za doprinos povjerenja u medije koje je u Hrvatskoj nažalost nisko kao što je nisko povjerenje i u brojne druge institucije. Mislim da je to odgovornost svih nas da na tome radimo da se to unaprijedi.
Kad govorimo o Nacionalnom planu razvoja kulture i medija on je upravo ta pitanja, pitanja financiranja medija, stabilnog financiranja, ali i pitanja ulaganja u profesionalno novinarstvo, pitanja transfa… transparentnosti, medijske pismenosti, provjere informacija stavio kao važne ciljeve. Europski akt o slobodi medija o kojem smo isto tako govorili nedavno u saboru prvi put prepoznaje i na europskoj razini pitanje državnog oglašavanja i definiranja državnog oglašavanja kao temu koju treba implementirati u zakone. Mi smo na neki način za elektroničke medije već to anticipirali donošenjem Zakona o elektroničkim medijima gdje smo obvezali medije na javnu objavu podataka i o vlasništvu i o financiranju, a kroz ovaj projekt koji vi spominjete nad… koji se financira iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti i koji realizira Agencija za elektroničke medije u suradnju s ministarstvom izradit će se i trebala bi biti funkcionalna do lipnja ove godine platforma koja će omogućiti puno jednostavniji pristup podacima o vlasništvu i financiranju u onom dijelu u kojem je to sada definirano Zakonom o elektroničkim medijima.
Mi smo i u raspravama o Zakonu o medijima predvidjeli proširiti te obveze transparentne objave podataka i na tiskane medije, dakle na sve medije. Očekujem da će se pristupiti relativno skoro izradi i Zakona o medijima, znamo da predizborno vrijeme nije idealno vrijeme za takvu raspravu.
Što se tiče ovog drugog segmenta, a to je segment provjere točnosti informacija, dakle taj je projekt jednako tako potaknut i brojnim europskim ali i nacionalnim istraživanjima, nepovjerenjem u tradicionalne medije, činjenicom da nam se publika u velikoj mjeri oslanja na društvene mreže. Društvene mreže su puno podložnije dijeljenju dezinformacija jer nemaju uredništva, nema transparentnih podataka. U Hrvatskoj je izrađena jedna izvrsna studija koju su radile profesorica Grbeša i Nenadić koja se ticala upravo tog jačanja otpornosti na dezinformacije i slijedom toga Vijeće za elektroničke medije odnosno agencija provela je poziv. Dosada je odobreno oko 4 milijuna eura za 21 projekt, dakle sustava provjere informacija. U projektima sudjeluje akademska zajednica, mediji i udruge civilnog društva, a kad govorimo o temama koje će se u tom zajedničkom jednom, jednom zajedničkom sučelju provjeravati i objavljivati to su teme sigurnosti, medicinskih znanosti, dakle sigurnosti hrane, zdravlja, klimatske promjene, energetika, izbori i mladi, održivi razvoj, dakle sve one teme koje su iznimno važne i za demokraciju i za razvoj društva, a nažalost prečesto vidjeli smo to posebno u Covid krizi izvor su dezinformacija ili su teme koje potiču na širenje dezinformacija.
Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Bušić.
Bušić, Zdravka (HDZ)
Hvala lijepa gospođo ministrice na ovoj vrlo opširnom objašnjenju i ovo sve što ste rekli stvarno prateći ovo sve što se događalo pogotovo ovaj kad, kad je odbor imamo svoju raspravu evidentno je zapravo da nažalost povjerenja, javnost nema povjerenja u medije i nadam se da ovo sve što, što ćete, nadam se da ćete uspješno i provesti, da će to imati odjeka i u javnosti, da će javnost imati više povjerenja jer kako znamo da u Hrvatskoj većina nema, oko 60% ja mislim nema uopće povjerenja u medij, medije, tako da ali to trebamo stvarno dignuti na jednu veću razinu pa se nadam da će se i to dogoditi.
Evo zahvaljujem na pitanju i na pojašnjenju i nadam se da ćete biti uspješni u provedbi ovih, ovih mjera.
Hvala.
Reiner, Željko (HDZ)
Sada će poštovani zastupnik Krunoslav Katičić postavit pitanje potpredsjedniku Vlade i ministru hrvatskih branitelja Tomi Medvedu.
Izvolite.
Katičić, Krunoslav (HDZ)
Poštovani potpredsjedniče sabora, predsjedniče Vlade, ministrice, ministri, naravno kao što ste vi i uvodno kazali ovo pitanje upućujem cijenjenom potpredsjedniku Vlade i ministru hrvatskih branitelja, a tiče se onoga što mi se čini da se na nekakav kroz medijske malo da i one teme koje je bilo, a bili smo i sada svjedoci u jednoj raspravi o tome, radi se o pravima hrvatskog, hrvatskih branitelja što je činjenica da je ovo ministarstvo u proteklih ovih osam godina obavilo značajne izmjene i napretke u tom segmentu društva. Može se kazati da su kao što svi znamo i hrvatski branitelji zaglavni i temeljni oslonac naše državnosti i da ova Vlada brine o svemu onome dok naročito o tom skupini i da mi danas uživamo svi skupa.
Naravno čuju se i nekakve paušalne objede i teme koje se to želi prikazati u drugom svjetlu i drugačijem svjetlu.
Naravno ovdje želim upozoriti na dva vrlo važna pitanja te vas molim onda pojašnjenje u tom smjeru. Tiče se prije svega onoga o unapređenju prava branitelja, hrvatskih branitelja posebno iz onog dijela koji se tiče Hrvatskog vijeća obrana, obrane jer mislim da time unapređujemo cjelokupnu sliku i pazimo na opstojnost Hrvata i u BiH, a i u Hrvatskoj. Činjenica je da je to sve započelo 2017. godine i da je od tada su uklonjene i brojne nepravilnosti i smanjenja koja su bila tada uvedena i nametnule su se nekakve obveze braniteljima koje vidim da su od Nove godine ukinute. To prvenstveno opet apostrofiram mislim na ova dva vrlo važna tema da Državni proračun RH brine i o braniteljima Hrvatskog vijeća obrane, a i ispravljaju se brojne nedaće u ovom dijelu. Stoga vas molim pojašnjenje u ova dva pitanja koja su od izuzetne važnosti.
Reiner, Željko (HDZ)
Odgovor poštovanog za… potpredsjednika Vlade Tome Medveda.
Medved, Tomo (HDZ)
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Cijenjeni zastupniče Katičić, danas kad obilježavamo Međunarodni dan priznanja RH i obljetnicu mirne reintegracije Hrvatskoga Podunavlja na poseban način želim iskazati zahvalu svim hrvatskim braniteljima koji su dali svoj nemjerljiv doprinos za slobodu domovine. I upravo vodeći računa o tim činjenicama u proteklih 8 godina naša Vlada na poseban način usmjerava svoje napore u odnosu prema hrvatskim braniteljima kroz konkretna djela i dokazujemo time da su hrvatski branitelji temelj naše državnosti i da brinemo o njima jer su oni zaslužni za našu slobodu.
Veliki napredak u skrbi za braniteljsko stradalničko populaciju učinili smo poboljšanjem pravnog okvira koje smo unaprijedili u nekoliko navrata. Obzirom da ste istaknuli populaciju Hrvatskog vijeća obrane posebno ću njih izdvojiti. Dakle, vodili smo računa o bivšim pripadnicima Hrvatskog vijeća obrane kojima smo 2017. godine omogućili ostvarivanje invalidskih mirovina, ali sa osnove ranjavanja i zatočeništva za najteže ratne vojne invalide. Ovim posljednjim izmjenama zakona omogućili smo ostvarivanje prava na invalidske mirovine za sve ratne vojne invalide i stradalnike iz reda Hrvatskog vijeća obrane.
Želim naglasiti i činjenicu da smo vratili u dva navrata puni iznos mirovina. Naime, isplatom mirovina za srpanj prošle godine s primjerom smo započeli ukidanje smanjenja mirovina predviđenih u dvije faze, dakle i zaključno sa 1.1.2024. godine sva ranija umanjenja su vraćena odnosno vraćeni su puni iznosi mirovina hrvatskim ratnim vojnim invalidima i obiteljima stradalih u Domovinskom ratu. No, važno je i podsjetiti kao što ste i sami gospodine zastupniče naveli sve smo započeli još 2016. odnosno '17. godine kada smo nakon dugo godina otvorili rok za priznavanje statusa hrvatskog branitelja, ali i statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida, da smo vratili naknadu za nezaposlene hrvatske branitelje, da smo omogućili sistematske preglede, da smo omogućili medicinsku rehabilitaciju. 2021. godine kroz izmjene zakona smo ubrzali postupak ostvarenja sus… statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida, a sada konačno u izmjenama zakona predvidjeli smo pravnu osnovu za osnivanje ustanove za trajni smještaj hrvatskog branitelja.
Podsjećam da smo u prvoj financijskoj perspektivi odnosno u proteklih 6 godina realizirali izrazito važan projekat uspostave veteranskih centara koji su u punoj funkciji i da u narednoj financijskoj perspektivi planiramo širenje te mreže. Dakle, kroz sve ove napore koje sam pobrojao iskazujemo zahvalu hrvatskim braniteljima za njihov doprinos za slobodu koju danas uživamo i to radimo kontinuirano i to radimo onako kako to hrvatski branitelji zaslužuju.
Hvala lijepo.
Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Krunoslav Katičić.
Katičić, Krunoslav (HDZ)
Zahvaljujem još jednom.
Naravno da vam zahvaljujem na ovom odgovoru iz kojeg zaključujem i pozivam vas i cijelu Vladu da nastavimo u ovom smjeru kako bi osigurali svim obiteljima, hrvatskim braniteljima kao i njihovim obiteljima ojačali njihovu sposobnost da doprinose onom bitnom, a to je u hrvatskom društvu kao takvom da njihove plaće, mirovine budu aktivni sudionici svega onog i napretka u hrvatskom gospodarstvu.
Na žalost ne mogu sad ovdje se ukratko osvrnuti i na ono što smo malo prije bili čuli, jer postoje određene političke opcije koje u toj populaciji vide i problem, odnosno smanjuje im opseg rada. Konkretno, znači jedna od prvih aktivnosti koje je bilo napravljeno u gradu Zagrebu od nove vlasti od Možemo! je bilo to da se u Ured za branitelje pripojio i jedan mega ured, a znamo da je u gradu Zagrebu populacija hrvatskih branitelja izuzetno velika. Na žalost ovakvu burnu reakciju koju smo imali danas od predstavnika Domovinskog pokreta nismo tada čuli, a to je bilo jedna na prvoj sjednici Gradske skupštine gdje je Ured za branitelje koji je bio najveći ured, jedini ured u Republici Hrvatskoj koji je bio kontinuirano vodio brigu o toj grupaciji u najvećem gradu jer je najviše branitelja iz grada Zagreba bez obzira na sve, čast svim drugima bilo pripojen u jedan mega ured, a tada nije bilo ovakvih odgovora.
Hvala vam još jednom na svemu što poduzimate za ovu populaciju.
Reiner, Željko (HDZ)
Sljedeća će poštovana zastupnica Nataša Tramišak postavit pitanje ministru zdravstva Viliju Berošu.
Izvolite.
Tramišak, Nataša (HDZ)
Hvala.
Poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, predsjedniče Vlade, ministri, ministre Berošu.
Evo moje pitanje upućeno je upravo vama iz razloga što kada spominjemo i standard i kvalitetu života naravno zdravstveni sustav je uvijek među onima koji se treba najviše istaknuti. Kvaliteta zdravstvenog sustava govori naravno i o kvaliteti života svakog od stanovnika. Kada govorimo o tome uz ulaganja u ljudski potencijal, naravno i kadrove važno je i infrastrukturno ulaganje.
Velika ulaganja učinjena su u proteklih nekoliko godina. Govorim o dvije milijarde kuna iz sredstava fondova EU, kada se tu dodaju još i nacionalna sredstva gotovo i 4 milijarde kuna. No ono što ja vas sada želim pitati govorim o ulaganju za budućnost, ulaganju u nove generacije. Upravo u infrastrukturu izgradnje novog kliničkog bolničkog centra u Osijeku.
Od 2019. godine u suradnji sa Vladom Republike Hrvatske pokrenuta je izrada projektno-tehničke i studijske dokumentacije. Ona je završena 31. prosinca 2023. godine. A evo ovim putem se i zahvaljujem i svim ministarstvima u Vladi uključenim u realizaciju imovinsko-pravnih odnosa, rješavanje pitanja zemljišta posebno Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva, vama u Ministarstvu zdravstva, Ministarstvo znanosti i obrazovanja i Ministarstvu rada, ali kažem evo i svim ostalima jer je odlukom Vlade riješeno pitanje zemljišta na kojem će se graditi ovaj budući klinički bolnički centar.
Projektira je 215000 kvadrata površine, 1300 kreveta, 38 kirurških dvorana. Iako on je kondicioniran za 700 do 900 000 stanovnika ono što je važno za spomenuti da neće biti puno većim sadržajem u odnosu na postojeće sadržaj kliničkog bolničkog centra, međutim ovi njegovi novi standardi u izgradnji i pristup liječenju zahtijevaju puno veću i značajniju površinu.
Procijenjena vrijednost više od 715 milijuna eura, a vas molim za informaciju kada možemo očekivati realizaciju ovog važnog strateškog projekta na istoku Hrvatske.
Hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Ministre izvolite.
Beroš, Vili (HDZ)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče Hrvatskog sabora, uvažena saborska zastupnice.
U pravu ste. Strateški projekt izgradnje novog KBC-a u Osijeku je doista primjer kako odgovaramo aktualnim izazovima, kako poboljšavamo hrvatski zdravstveni sustav. U kontekstu velikih ulaganja 2016. godine koja prelaze 2,2 milijarde eura u zdravstvenu infrastrukturu ovo je još jedan hvale vrijedan i jako veliki zdravstveni projekt.
Ako ga kompariramo mogu reći da je on 7 puta veći nego što je to u ovom trenutku velebna opus arena u Osijeku. Predviđen je za financiranje iz Europskog fonda za regionalni razvoj u ukupnom opsegu preko 700 milijona eura. I sami ste rekli novih 2 tisuće i 15 tisuća kvadrata i tisuću tristo kreveta sa 38 operacijskih sala doista će biti nešto što će pomoći istoku naše zemlje, odgovoriti na sve zdravstvene izazove, a to je ono što je naš zadatak – omogućiti sadašnjim, ali isto tako i budućim generacijama nastavak vizionarskog smjera kretanja osječkih liječnika koji su još u 18. stoljeću na tom prostoru formirali ustanovu koja je tada bila jedna među vodećima u Europi. Dakle, nema razloga da ne ponovimo taj povijesni uspjeh. Novi KBC Osijek doista će bit centar izvrsnosti u kontekstu promjene paradigme hrvatskog zdravstvenog sustava, reorganizacije bolničkog zdravstvenog sustava.
Međutim, isto tako treba reći da ulaganje u zdravstvenu infrastrukturu, odnosno u novi KBC Osijek nije jedino što se radi na zdravstvenom planu u području istoka naše zemlje. Naime, kada je riječ o primarnoj zdravstvenoj zaštiti zahvaliti ću Osječko-baranjskoj županiji što je objedinila njihovih 6 dosadašnjih domova zdravlja u jedan veliki dom zdravlja i to je pravi način na koji na neki način objedinjavajući materijalne i ljudske resurse bolje upravljamo istima.
Nadalje, kada je riječ o preventivnom načinu djelovanja pohvalit ću Osječko-baranjsku županiju i reći ću da ste vi bili prva županija među njih 5 u ovom trenutku u Hrvatskoj koje je sudjelovalo u pilot projektu preventivnih zdravstvenih pregleda na tragu okretanja ka preventivi koja doista može unaprijediti rezultate i ishode zdravstvenog liječenja u Republici Hrvatskoj.
U svakom slučaju uz postojeći OHBP koji je sada zanovljen, dnevne bolnice isto tako kliniku za jednodnevnu kirurgiju u vrijednosti preko 22 milijuna kuna sve je to vrijedno ulaganje u zdravstvenu infrastrukturu na istoku naše zemlje. Isto tako na početku vašeg izlaganja spomenuli ste se i kadrovskih resursa. Dakle, nije adekvatno graditi velebne bolnice bez razmišljanja o kadrovskim potencijalima. Upravo u tom kontekstu ova Vlada je predvidjela 922 specijalizacije financirane iz europskih sredstava.
Pokrenuli smo isto tako u Osijeku i projekt realizacije edukacije za 375 djelatnika u hitnoj medicini da bi na taj način njihovom dodatnom edukacijom odgovorili na suvremene izazove. Dakle, u tijeku je sveobuhvatna, kompletna reforma hrvatskog zdravstvenog sustava koja na organizacijskom, kadrovskom, a isto tako i infrastrukturnom planu podiže razinu pružanja zdravstvene zaštite u RH. Važno je napomenuti da svih onih 900 tisuća stanovnika koji gravitira novom KBC-u, da će svakako dobiti bolju, kvalitetniju zdravstvenu uslugu ali isto tako ovim velikim iskorakom ćemo poboljšati uvjete za sve naše djelatnike, zaposlenike u zdravstvenom sustavu i liječnike i sestre i nemedicinsko osoblje, koji će dobiti bolje uvjete rada. Dakle na ovaj način Vlada RH i resorno ministarstvo odgovara aktualnim izazovima i poboljšava hrvatski zdravstveni sustav. Hvala vam.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite očitovanje zastupnice.
Tramišak, Nataša (HDZ)
…/Upadica predsjednik: Samo malo, mikrofon ne radi. Isključite se ministre, evo sada izvolite./…
Poštovani ministre Berošu zadovoljna sam odgovorom posebno u vidu istaknutih svih ovih velikih važnih ulaganja u zdravstveni sustav. Dakako, najava se da možemo očekivati kvalitetnije zdravstvo naravno na području cijele RH, evo posebno na istoku. Ono što bi htjela istaknuti da svakako evo očekujemo da se s obzirom da imamo i pravomoćnu lokacijsku dozvolu i izrađene glavne projekte, da će se evo ovaj vrijedan infrastrukturni projekt, htjela bi spomeniti i započeo za vrijeme mandata župana Anušića kao župana Osječko-baranjske županije u suradnji sa Vladom RH, sigurno već početi realizirati i ove godine. Dakle 715 milijuna eura je vrijedno i veliko ulaganje ali vjerujem da zajedničkim snagama, evo za dobrobit svih stanovnika tog područja možemo to i realizirati u kratkom razdoblju. Hvala vam.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Prelazimo sada na 23. pitanje zastupnica Ivana Posavec Krivec, postavlja ga predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću. Izvolite.
Posavec Krivec, Ivana (Socijaldemokrati)
Zahvaljujem poštovani predsjedniče Hrvatskoga sabora.
Poštovani predsjedniče hrvatske Vlade, polazeći ponovno od nedvojbene činjenice i mog uvjerenja da RH na svaki način pripada europskom krugu civiliziranih zemalja vrijednosnom sustavu i svemu onome što Europu čini najčvršćom i najotpornijom svjetskom velesilom, tako ću reći bez obzira na našu veličinu, na to da smo mala članica, na to da naš glas možda ne vrijedi jednako kao velikih zemalja, ali podržavajući da ga trebamo zaštititi kako je on bio u zamišljen na početku stvaranja EU pokušat ću vam formulirati tijek svojih misli i zapravo zabrinutost za našu zemlju. Naime, potpuno je jasno da je zadnjih 10 godina članstva u EU da smo povukli enormna sredstva. Prema današnjim riječima ministra, mi smo na 8 mjestu po isplatama sredstava, vesele nas veliki projekti, podržavamo ih i mislimo da su oni dobri za Hrvatsku. Svi ti veliki brojevi na prvi pogled svrstavaju nas u državu članicu neto primateljicu, no međutim da li je to baš zapravo tako. Postavljam pitanje da li je to jednostavna matematika, da li možemo zbrajati 1 i 1 i reći da smo dobili 2 ili trebamo u toj matematici nešto i oduzeti. Ono što me zanima, mi smo isporučili velik broj ljudi, isporučili smo gotovo 230, 250, 350 tisuća neki kažu čak i 400 tisuća naših stanovnika najvitalnije stanovništvo RH. Upravo ti stanovnici danas žive u nekim drugim zemljama EU, oni odlaze sa istočnog dijela na zapadni dio Unije i to je sasvim normalno. Pitam se jeste li ikada sjeli sa kolegama iz Rumunjske, Bugarske, baltičkih zemalja i počeli o tome razgovarati da nađemo neke kompenzacijske mjere koje bi nam pomogle. Jeste li ikada nekome u administraciji dali izračunati koliko nas ti ljudi …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… koji su otišli koštaju.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Plenković, Andrej (HDZ)
Hvala lijepa poštovana zastupnice Posavec Krivec. Točno je što se tiče ovog matematičkog zbroja u plusu smo 12,5 milijardi eura u odnosu na ono što je uplaćeno u europski proračun u odnosu na ono što smo povukli kao država i to kroz više okvira, kroz prvu financijsku perspektivu, kroz NPOO i odnosno instrumente evo iduće generacije, kroz drugu financijsku perspektivu i kroz Europski fond solidarnosti. Dakle imamo na neki način 4 različita koša iz kojih možemo apsorbirati sredstva i to ne mala. Ukupan iznos za ovo desetljeće oko 25 milijardi eura. I u tome smo dosta dobri, ovo što je rekao ministar Erlić je istina, dakle mi svaka dva tjedna na Vladi imamo izvješće na zatvorenom dijelu kako ide ta apsorpcija sredstava i vidi se da smo se nakon 10 godina kao sustav puno bolje uhodali nego što je to bilo na početku i mislim da je ovo jedno opterećenje gdje smo u istoj godini morali ispoštovati rokove trošenja novaca za Europski fond solidarnosti istodobno sa skraćenim rokovima raditi brzo na provedbi NPOO-a jer tu rok nije 7+3, nego je gotov na kraju 2026. plus na vrijeme do kraja iskoristiti staru financijsku perspektivu i krenuti s natječajima za novu, je za našu administraciju zahtjevno. To je veliki posao. Ono što vi govorite je ukupne koristi ili troškovi. Sloboda kretanja ljudi jedna je od četiri temeljne slobode na kojima počiva EU. Projekt zajedničkog tržišta, priznavanja kvalifikacija, mogućnosti poslovnog nastana i u konačnosti, konačnici biranja mjesta gdje netko, ako je državljanin EU, a Hrvati to jesu, želi živjeti. Što se dogodilo nama, dogodilo se svim zemljama srednje istočne Europe u prvih nekoliko godina članstva, ništa neobično. Svi su imali neka tranzicijska razdoblja koja nismo tražili mi, sjećate se u pregovorima. Mi smo htjeli da sve bude slobodno odmah, onda je ona formula dvije godine pa tri godine pa još mogućnost dvije godine eventualnih negativnih posljedica za tržište rada drugih članica EU, usporavalo taj proces. Ja mislim da se on sad stabilizirao i da mi tu nekih velikih poremećaja više nemamo. Iz dva razloga, oni koji su htjeli otići su vjerojatno to već učinili, a danas kako nam se diže i gospodarski i socijalni standard, ljudi zaista važu da li baš žele ić i to je ono što se događa. Koliko nas to košta, obrazovanje, fakulteta, najvitalniji, itd., ja mislim da takvog izračuna nema, nismo ga radili, ali ga nema jer je to jako, jako teško izračunati. Ono što je tu bitno, bitno je da mi omogućimo da to korištenje slobode kretanja unutar EU ne bude odlazak u prekooceanske zemlje nakon Prvog svjetskog rata, nakon Drugog svjetskog rata, ekonomska migracija 60-ih ili dio ljudi koji je otišao iz Hrvatske nakon Domovinskog rata. Ova današnja migracija jednostavno to nije.
Ja sam rekao, nedavno sam bio u Dublinu, pitali smo našega veleposlanika i naše ljude tamo, koliko je sad Hrvata u Irskoj. Po medija bi zaključili da ih je najmanje 300 tisuća. Njih je svega ostalo 18 tisuća, gotovo nitko više ne živi u Dublinu jer im je život u Dublinu nepriuštiv koliko je skup i postoji trend povratka.
Kako ćemo to sve skupa izračunati s našim potrebama tržišta rada gdje nam je trenutno proces vuklo, potreba naših kompanija za …
.../Upadica: Hvala vam./... snagom, a Božinović radi na strategiji migracija.
.../Upadica: Hvala lijepa./... To je odgovor vašem kolegi Vidoviću.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite…
.../Upadica: Zahvaljujem./... odgovor, odnosno očitovanje.
Posavec Krivec, Ivana (Socijaldemokrati)
Ma zahvaljujem predsjedniče. Upravo ste i kroz ovaj svoj odgovor zapravo rekli da strateški ovom problemu treba pristupiti i potvrdili ste da kada ste postali premijer prije 8, ili kako kažete, 9 kalendarskih godina ste bili potpuno spremni to što Hrvatsku očekuje jer ste došli iz EU parlamenta i bili ste svjesni unutarnjih migracija u EU, bili ste svjesni da iz slabije razvijenih zemalja ljudi odlaze u bolje razvijene, nećemo to zvati trbuhom za kruhom, nego ćemo reći modernom, modernom, modernim migracijskim tokovima, pa vas ja pitam, zašto ti moderni migracijski tokovi danas, nakon 10 godina članstva nisu usmjereni prema Hrvatskoj? Zašto ljudi iz drugih zemalja, iz Španjolske, iz Francuske, iz Njemačke, zašto oni ne dolaze u Hrvatsku? Zašto u Hrvatsku sada na ispražnjena mjesta dolaze iz trećih zemalja? Zašto nismo napravili upravo tu politiku koja bi usmjerila i suzbila te naše razlike, ojačala prostore u kojima smo ranjiviji i dovela do toga da sredstva koja koristimo iz EU fondova usmjerimo u gospodarstvo, da taj gospodarski rast, ovdje ministar financija, ne bude na razini na kojoj je danas nego da bude višestruko veći kao bismo dosegnuli prosjek EU zemalja, kako bismo upravo ta kohezijska sredstva, kako im riječi govori, iskoristili da budemo ujednačeni sa EU, tada nam svi ovi izračuni ne bi trebali.
Tada ne bi računali da li smo neto davateljica ili smo neto primateljica, već bismo rekli da smo zemlja u koju ljudi dolaze jer je tu život dobar, jer se tu isplati živjeti i jer je tu kvaliteta života daleko veća od upravo onih zemalja o kojima vi govorite, o životu u Dublinu koji je skup ili u nekim drugim zemljama.
Ono što mene brine je činjenica da plastično govoreći, u zadnjim godinama iz Hrvatske odlazi 60% više stanovnika sa diplomama, visokoobrazovano tercijarno stanovništvo. Mi hitno nešto konsensualno …
.../Upadica: Hvala vam./... moramo mijenjati, da nam Hrvatska opstane.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam zastupnice.
Idemo na 24. pitanje, zastupnik Ivan Ćelić, postavlja ga potpredsjedniku Vlade i ministru unutarnjih poslova, Davoru Božinoviću, izvolite.
Ćelić, Ivan (HDZ)
Zahvaljujem g. predsjedniče. Poštovani predsjedniče Vlade, poštovane ministrice i ministri. Svoje pitanje upućujem potpredsjedniku Vlade i ministru unutarnjih poslova. EU i njezine zemlje članice kontinuirano poduzimaju strateške i operativne mjere za suočavanje, ne samo sa zdravstvenim, nego i sa sigurnosnim posljedicama trgovine drogom i uporabom droga.
EU komisija je borbu protiv krijumčarenja droga stavila visoko na ljestvici svojih prioriteta, ako gledamo podatke koje je evidentirao EUROPOL, gotovo 40% kriminalnih mreža koje djeluju na međunarodnoj razini, povezano je sa kriminalitetom droga.
Tu se javljaju brojni drugi problemi, osim konzumacije droga kao javnozdravstvenog problema, sve više raste nasilje i korupcija, sve je veća konkurencija među kriminalnim mrežama koje se bave preprodajom droga u EU i ono što smo možda prije 10-ak godina viđali u zemljama koje su proizvođači droga, dakle na području Latinske Amerike, kao što su Peru, Bolivija i Ekvador, to nažalost viđamo u Francuskoj, Belgiji, Španjolskoj, Nizozemskoj.
Na sreću, u Hrvatskoj još uvijek nema otvorenih narkoscena pa i to doprinosi i sveopćem osjećaju sigurnosti ljudi koji žive na ovim prostorima i ljudi koji dolaze kao turisti na ova područja. Također, dolazi i do još nekih novih fenomena, predstavlja li po vama, krijumčarenje droga sigurnosni problem u generalnom smislu, kako se Hrvatska nosi s ovim problemom u kontekstu regije, ali i EU i što hrvatska policija radi po tom pitanju, je li dovoljno ekipirana i tehnički opremljena?
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor, potpredsjedniče Vlade.
Božinović, Davor (HDZ)
Hvala lijepa g. zastupniče na ovom pitanju. Mislim da ćemo nažalost o problemu nelegalnog raspačavanja korištenja droga u Hrvatskoj u narednim godinama govoriti sve i više, to je trend, kao što ste i sami rekli i u Europi, a i globalno, s obzirom na činjenicu da se radi o jednoj vrsti ekspanzije i proizvodnje, ali i ponude i potražnje droge koja je sve više dostupna, sve je jeftinija i to kao što ste i sami kazali, više nije, ako je ikada i bio samo zdravstveni problem, već je i sigurnosni problem, pogotovo zbog činjenice da se nelegalnom trgovinom bave skupine organiziranog kriminala gdje smo mi uložili velike napore u ovom mandatu, razbili više od 150 organizacija, skupina organiziranog kriminaliteta u Hrvatskoj, pri čemu je droga sigurno jedna od najzastupljenijih nelegalnih aktivnosti. Sami ste rekli o prioritetima EU, ona je donijela novu Strategiju borbe protiv nelegalnih, ilegalnog raspačavanja droga. Ta strategija znači da je EU borbu protiv droga ponovno stavila u svoje prioritete. Bilo je jedno razdoblje kad to nije bilo, sad je ponovno, a mi smo tu vrlo aktivni. Možda i za našu javnost podatak da je na čelu Odjela za borbu protiv droga u Europolu hrvatski policajac g. Faj, govori o tome da ne samo da je on zadovoljio sve zahtjevne kriterije već Hrvatska je država kojoj se u borbi protiv droga zapravo vjeruje i ne samo u Europi, a kad govorimo o Europi mi smo kao što vam je poznato ima dosta tih priopćenja za javnost gdje se vidi da hrvatska policija zapravo rukovodi međunarodnim operacijama, da li pod egidom Europola ili drugih međunarodnih organizacija zajedno i sa američkim partnerima, već i po tome da smo u organizacijskom smislu napravili ozbiljne iskorake kroz primjerice činjenicu da se danas borbi, u borbi protiv droga je uključen cjelokupni sastav policije. Nekad to nije bio slučaj, nekad se time bavila samo kriminalistička policija, sad se bave cjelokupni policijski sastavi i to je razlog zašto smo imali 6,6% više zapljena prošle godine nego godinu ranije.
U svakom slučaju mi ostajemo aktivni na ovom području. Kao što ste i sami rekli, dobra je činjenica da nema otvorene narko scene u Hrvatskoj, ali postoji opasnost i to moramo i toga moramo biti svjesni, pogotovo u turističkim središtima i naš najveći napor se upravo svodi na to da se onemogući da Hrvatska dobije otvorenu narko scenu jer onda je puno veći problem, uostalom imamo druge primjere. Ja idući tjedan idem baš u Antwerpen gdje je zapravo ta borba sa otvorenom scenom polučila loše rezultate…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…idemo vidjeti što i kako dalje u toj borbi…/Upadica predsjednik: Hvala potpredsjedniče./…. Hvala vam.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite zastupniče očitovanje.
Ćelić, Ivan (HDZ)
Hvala g. potpredsjedniče na odgovoru.
Vi ste i kao predsjednik Povjerenstva za suzbijanje zlouporabe droga uvelike doprinijeli zajedno sa ministrom zdravstva i donošenju Nacionalne strategije djelovanja na području ovisnosti do 2030.g. i vaše razumijevanje ove problematike i vaši kontakti sa Američkom Agencijom za borbu protiv narkotika, ali i sa europskim organizacijama koje recimo Europol i Europska agencija za droge redovito objavljuju publikacije, zajednički objavljuju publikacije o ovoj tematici. Ja smatram da u suradnji sa međunarodnim organizacijama hrvatska policija radi sjajan posao, bilježe se rekordne zaplijene droge, svi bismo voljeli da tome nije tako, ali jednostavno to je takva situacija na globalnoj razini. I ono što je zapravo moja poruka da je to multidisciplinarni problem, da je nužna intersektorska suradnja, da represivni aparat prvenstveno treba biti usmjeren prema krijumčarima droga, a da je uloga zdravstvene administracije da osigura kvalitetni tretman za osobe koje imaju problem uzimanja droga i da imamo kvalitetne zdravstvene službe, što mogu reći kao osoba koja radi više od 20.g. u zdravstvenom sustavu da imamo najsuvremenije dijagnostičke i terapijske postupke kada govorimo o tretmanu kemijskih ovisnosti odnosno ovisnosti o drogama.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Sada će zastupnica Danica Baričević postaviti pitanje ministru rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marinu Piletiću, izvolite.
Baričević, Danica (HDZ)
Hvala lijepa predsjedniče HS.
Poštovani predsjedniče Vlade RH, uvaženi ministri i ministrice, uvažene kolegice i kolege, sve vas skupa srdačno pozdravljam. Svi znamo koliko je teško i zahtjevno biti roditelj, a imati dijete s poteškoćama u razvoju je zaista izazovna i zahtjevna situacija. Još je teže ukoliko djeca s razvojnim poteškoćama žive na hrva…, koja žive na hrvatskih otocima i imaju nedostupnu podršku stručnjaka od najranije dobi, zapravo nemaju je.
Upravo s obzirom zahvaljujući i premijeru Andreju Plenkoviću i vašem ministarstvu otok Brač je odnedavno od 9. mjeseca upravo postao prvi otok s Odjelom za pružanje izvaninstitucionalnih intervencija za ranu intervenciju za djecu s poteškoćama u razvoju.
Mene zanima kakav je plan ministarstva po pitanju otočne pokrivenosti upravo u toj ranoj intervenciji za svu otočnu djecu s poteškoćama u razvoju za ostale otoke?
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite ministre odgovor.
Piletić, Marin (HDZ)
Hvala lijepo uvažena zastupnice Baričević, Vlada je još 2021.g. donijela Nacionalni plan za razvoj socijalnih usluga i upravo širenjem mreže usluga, deinstitucionalizacije i pružanje izvaninstitucijskih usluga diljem Hrvatske jedan je od temeljnih ciljeva upravo tog strateškog dokumenta.
I da rekli ste rezultat jedan od aktivnosti iz ovog kako nacionalnog plana, tako i pripadajućeg akcijskog plana bilo mu je širenje mreže izvaninstitucijskih usluga na hrvatskim otocima. Upravo zahvaljujući i podršci Vlade, ali i angažmanu naših stručnjaka iz Centra za odgoj i obrazovanje „Juraj Bonači“ u Splitu mi danas imamo prvu jednu takvu ispostavu na hrvatskom otoku gdje se upravo roditeljima i samoj djeci pružaju onda usluge rane intervencije. To je zapravo model kako diljem Hrvatske ne samo na otocima, pružiti i raširiti mrežu takvih usluga, upravo zbog toga smo u 2023. osnovali i Centar za pružanje usluga u zajednici Čakovec za cijenu Međimursku županiju. Upravo zbog toga centar Juraj Bonači planira vrlo skoro otvoriti i takvu jednu sličnu ispostavu u Makarskoj. Upravo zbog toga smo i nedostupnosti usluga u Dubrovačko-neretvanskoj županiji donijeli odluku o osnivanju, također, centra za pružanje usluga u zajednici upravo kao podršku djeci, ponajprije djeci s teškoćama u razvoju, a onda i njihovim roditeljima.
U ovom nacionalnom strateškom dokumentu do 2027. rekli smo da upravo za razvoj širenja socijalnih usluga, Vlada će uložiti nešto više od 1,7 milijardi eura i upravo smo želeći omogućiti roditeljima podršku, djece s teškoćama u razvoju od 1. siječnja donijeli i Zakon o inkluzivnom dodatku gdje smo upravo djeci sa 3. i 4. stupnjem teškoće u najvećoj mjeri obuhvatili u prvom inkluzivnom dodatku odnosno prve razine inkluzivnog dodatka gdje u odnosu na postojeći sustav i kulumativ svih naknada, govorim o osobnoj invalidnini, govorim o uvećanom dječjem doplatku i naknadi za ugrožene kupce energenta, najveća razina podrške iznosila negdje od 350 do 400 eura. Sada ovom prvom razinom pružamo podršku roditeljima djece s teškoćama na način da ovom prvom razinom inkluzivnog dodatka na mjesečnoj razini mogu računati na potporu Vlade države u iznosu od 720 eura.
Mi ćemo sasvim sigurno i predvidjeli smo i u Programu Konkurentnost i kohezija nastaviti financiranjem širenja mreže socijalnih usluga i pružanjem podrške, kako našim ustanovama, tako i organizacijama civilnog društva, kroz osiguranih nešto više od 80 milijuna eura za nastavak deinstitucionalizacije širenjem kapaciteta i sasvim sigurno da će se tu pronaći i ustanove, ali i organizacije civilnog društva na hrvatskim otocima. Postoji već jedna inicijativa slična kao ova koju smo realizirali na otoku Braču, dolazi sa susjednog otoka Hvara i vjerujem da ćemo svi zajedno u sinergiji, jer je riječ o inicijativi lokalne samouprave, dakle načelnika i gradonačelnika otoka Hvara pronaći također, jedan put da i na otoku Hvaru također, imamo izvaninstitucijske usluge.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite, zastupnice, očitovanje.
Baričević, Danica (HDZ)
hvala lijepa ministre. Podršku koju otočna djeca s poteškoćama u razvoju dobiju upravo u toj ranoj detekciji i intervenciji, za njih znači priliku da razviju svoj puni potencijal i postanu aktivni članovi društva. Upravo me veseli u budućnosti i otvaranje jednog takvog centra i na otoku Hvaru, a i razgovoru sa Šoltom. Veseli me, evo da smo svi zajedno uspjeli da i otok Brač, moj Brač ima bolju socijalnu uslugu, bolju socijalnu njegu, isto tako izražavam svoje zadovoljstvo sa ogromnim iskoracima koje je Vlada napravila po pitanju i novih zakona kao što ste rekli, Zakon o inkluzivnom dodatku i Zakon o osobnoj asistenciji i evo, poštovani ministre, poznavajući vas, vaš rad u ministarstvu i djelatnike i državne tajnike i vašu osjetljivost upravo prema toj djeci, znam da ćete napraviti da otoci postanu potpuno pokriveni upravo sa tom socijalnom njegom u ranoj intervenciji i zaista vam hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Pitanje br. 26, zastupnica Sandra Benčić postavit će predsjedniku Vlade, Andreju Plenkoviću, izvolite.
Benčić, Sandra (Možemo!)
Zahvaljujem se. Poštovani premijeru, u veljači 2023. g. najavili ste tzv. lex AP i najavili ste ga ovim riječima. Vlada će krenuti u izmjene Zakona o kaznenom postupku i Kaznenog zakona da se ne bi događalo da informacije iz spisa izlaze van i čine političke probleme jer će to biti kazneno djelo.
Time ste ujedno dali i racio donošenja zakona koje imamo na raspravi u Saboru upravo ovaj tjedan, a racio je sljedeći. Dakle da bi spriječili političku štetu za HDZ i sebe samoga, istrage u kaznenim postupcima ponovno postaju tajne, a odavanje informacije iz istrage postaje kazneno djelo sa zapriječenom kaznom zatvora od 3 godine. Ovo je jedan od brojnih primjera vaše politike krpanja, a vas kao premijera, premijera zakrpe jer, odlučili ste, naravno, političku korupciju ne rješavati nego je samo prikriti zakrpom u vidu zakona koji će doslovno zakrpu na usta staviti onima koji o toj korupciji žele progovarati.
Ali kolateralne žrtve tog zakona nisu samo mediji i novinari nego će primjerice biti i žrtve obiteljskog nasilja koje žele podastrijeti javnosti dokaze da se ne vodi adekvatna istraga o zločinima protiv njih. Bit će to, primjerice i oštećenici koji su prijavili koruptivna kaznena djela vas dužnosnika koji žele također, dokazati da DORH prikriva dokaze.
Bit će to, primjerice, ne daj Bože, u slučaju nesreće koju je izazvao vaš bivši ministar Banožić, obitelj oštećenika, koja će možda također, željeti javnosti reći da se istraga ne vodi adekvatno. Je li vaš jedini način borbe protiv korupcije, shoot the messenger-politika?
Jandroković, Gordan (HDZ)
Odgovor predsjednika Vlade, izvolite.
Plenković, Andrej (HDZ)
Hvala lijepa poštovana zastupnice Benčić. Točno je, ovaj tjedan vi ćete raspraviti paket zakona koji se odnose na strože sankcije, prije svega zbog sprječavanja nasilja, Kazneni zakon, Zakon o kaznenom postupku i Zakon o sprječavanju nasilja u obitelji. Između ostaloga, u ovom velikom paketu koji je jako dobar, za one koji su žrtve nasilja, nalazi se i ovaj dio koji se odnosi za neovlašteno otkrivanje sadržaja izvidne ili dokazne radnje. Budući da je ovo tema koja je recimo to tako tehničko procesno karaktera, ima i svoje važne elemente vezane za samu bit kaznenog postupka, dopustite mi da kažem nekoliko riječi. Trenutno su prema hrvatskom zakonodavstvu izvidi tajni. Istraga je nejavna, a nakon što se potvrdi optužnica postupak pred sudom javan. Tri faze, izvidi tajni, istraga nejavna, a postupak pred sudom javni. Što to znači? To znači da će u nekoj fazi postupka sve što god je u postupku bitno i relevantno biti javno. Što se u Hrvatskoj dogodilo u proteklih nekoliko godina? U proteklih nekoliko godina suprotno demokratskoj praksi brojnih europskih zemalja, u Hrvatskoj je postalo normalno da se neovlašteno otkrivaju sadržajni, sadržaj izvidnih ili dokaznih radnji u fazi postupka prije nego što je on javan. To je postalo normalno. Imali ste da ja ne citiram sebe, nastup predsjednika Vrhovnog suda gospodina Dobronića u ožujku prošle godine, koji je komentirao temu iz pozicije suca, kako se osjećaju suci kada netko sa svim svojim pravima uključivši i presumpciju nevinosti, uključivši njegove interese probitka u postupku, bude medijski javno osuđen, stigmatiziran i praktički sucu ostaje samo da kaže kolika mu je visina kazne. To je rekao gospodin Dobronić, ne ja. Ta praksa za koju se u hrvatskoj javnosti uvriježilo da je normalna je duboko pogrešna, protivna je ljudskim pravima onoga tko je predmet kaznenog postupka. I stvorilo se što. Mogućnost da se nekoga unaprijed politički osudi, da mu se povrede prava privatnosti, da se ne poštuje presumpcija nevinosti i da ga se onemogući u uspjehu kad je riječ o njegovim pravima, interesima u nekom postupku. Ta situacija je doživjela tolike manifestacije zlouporabe da smo u jednom hipotetskom primjeru, neću navodit imena i neću navodit produkcijske kuće, imali situaciju da imate live prijenos uhićenja jedne visoko pozicionirane osobe, gdje na jednoj medijskoj kući novinar neke druge medijske kuće iznosi javnosti podatke koje u tom trenutku nitko drugi osim USKOK-a i DORH-a ne može i ne smije imati. To nije normalno gospođo Benčić, to ne ovisi o prikrivanju bilo koga ili bilo čega, to je jednostavno protuzakonito već sada. Mi sada samo što radimo, isti tretman onoga što su izvidi, dobija se i u istrazi ali pri tom istraga i dalje ostaje nejavna. …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… I strogo je omeđen broj onih na koje se ova odredba odnosi i to s pravom i sukladno praksi …/Upadica predsjednik: Hvala lijepa./… 23 zemlje Vijeća Europe i još 7 njih …/Upadica predsjednik: Hvala vam predsjedniče Vlade./… sa ovakvom blažom formulacijom.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Imamo povredu Poslovnika, kolega Grmoja izvolite.
Grmoja, Nikola (MOST)
Povrijeđen je čl. 238.
Dakle premijer se jako uznemirio i uznemiren je već dulje vrijeme s obzirom da je njegovo
…/Upadica predsjednik: Što je, što je povrijeđeno./…
Povrijeđen je čl. 238., dakle postavljeno je pitanje, a premijer ovdje pokazuje veliku nervozu jer je njegovo ime i bliski krug njegovih suradnika upleten u korupcijske afere i to je izašlo u javno. Poruke gdje namještaju poslove
…/Upadica predsjednik: Kolega Grmoja./…
Gdje dakle dijele potpore itd.
…/Upadica predsjednik: Molim vas kolega Grmoja./…
Jandroković, Gordan (HDZ)
Znadete i sami da se ovdje radi o povredi Poslovnika s vaše strane, to nema nikakve veze sa povredom Poslovnika.
Dobivate opomenu.
Kolega Zekanović, isto tako povreda Poslovnika. Izvolite.
Zekanović, Hrvoje (HDS)
Poštovani 238. ja bi samo ukazao na jednu malu sitnicu. A to je da je kolega Grmoja skočio u obranu kolegice Benčić, nakon što je najavio koaliciju sa SDP-om, dakle još jednom dokazuje da je ideološki moratorij što se tiče Mosta na djelu.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Zekanović dobivate opomenu.
Javio se sad kolega Milanović Litre za povredu Poslovnika.
Milanović Litre, Marko (Hrvatski suverenisti)
Povreda čl. 238. Samo bi htio napomenuti ovdje da svi vidimo da je kolega Zekanović stao u obranu Andreja Plenkovića kojega je nazivao hodajućom sotonom. Pa možda tu postoji jedna diskrebcija ova koja ako vama nije jasno.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Milanović Litre, dobivate isto tako opomenu,
…/Upadica: Nauči govoriti sine./…
jer to nije bila povreda Poslovnika.
Kolegice Benčić izvolite sada očitovanje.
Benčić, Sandra (Možemo!)
Evo sad poštovani premijeru da malo objasnim zašto će se ovaj zakon nazivati AP-ovom krpicom. Da ste vi htjeli zaštititi curenje podataka od strane službenih osoba, dakle onih koji rade u DORH-u i USKOK-u da oni to ne rade, onda biste ovo kazneno djelo ograničili samo na njih, a ne i na svjedoke i oštećenike i žrtvu i vještake, što ste napravili. Druga stvar, da bi istraga bila nejavna, a ne tajna onda ona ne može imati zapriječenu kaznu zatvora i kazneno djelo, ako informacije procure. To smo imali do 2012. godine, to je Ustavni sud ukinuo upravo kad je rekao da mora biti nejavna, a ne tajna, upravo kada je rekao da se istrage moraju voditi transparentno i pod okom javnosti. Ustavni sud vjerujem će vam to i ponovno reći kad vam dignemo ocjenu ustavnosti ovog propisa. Ali da podcrtam, zašto imate politiku krpanja. Dakle vama iz Vlade ode 30 ministara, vi to zakrpavate kaznenim dijelom koje zabranjuje curenje informacija odnosno govorenje o korupciji u pravosudnom sustavu. Vi primjerice potencijalnu štetu koju imate sa predsjednikom zagrebačkog HDZ-a, Mislavom Hermanom i odlaskom njegove mame u zatvor, krpate na način da angažirate Turudića, tako da je zatvorsku kaznu na kojoj se, na koju se ne odaziva nota bene već tri godine, on pretvara umjesto zatvorske u uvjetnu kaznu. Istodobno otvara se rupa i na čelu DORH-a koji također namjeravate vjerojatno pokrpati sa istim tim Turudićem. Istovremeno rupe se šire a u tim rupama na dnu je 200 000 blokiranih građana ove zemlje za koje ste odbili bilo šta napraviti dok ste istovremeno ratne zločince oslobodili obaveze naknade štete njihovim žrtvama …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…
… i odblokirali im račune, a 200 000 ljudi …
…/Upadica predsjednik: Hvala lijepa./…
… nek' bude u vašoj rupi.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala lijepa.
Imamo povredu Poslovnika kolega Reiner, izvolite.
Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani gospodine predsjedniče povrijeđen je Poslovnik 238. naravno, ovaj to naprosto nije istina što govori kolegica Benčić. Neću upotrijebiti onu drugu riječ za neistina, ali to Ustavni sud jednostavno nije tako rekao. Ona je to mogla naučiti jer je dovoljno dugo godina studirala pravo, mislim jedno dva ili tri puta duže nego što je to predviđeno ...
…/Upadica predsjednik: Hvala lijepa./…
… pa je mogla to naučiti.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Reiner ovo je bila naravno replika. Dobivate opomenu.
Kolega Deur, izvolite.
Deur, Ante (HDZ)
Hvala poštovani predsjedniče.
238. Kolegica Benčić bi svu ovu svoju pamet trebala dati svom gradonačelniku koji vidimo život u Zagrebu. Što se tiče spominjanja i Mislava Hermana to je još jedna tragedija koja je na njezinom repertoaru. Što se tiče ljudi koji su svoj život, zdravlje dali u Domovinskom ratu nisu nikakvi ratni zločinci. Može vas biti sramota i vas tu skupinu koja ste na račun tih ljudi u Domovinskom ratu tu gdje sjedite svi zajedno možete se sramiti, ali takvi jeste kakvi jeste.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Deur i ovo je bila isto tako replika, pa dobivate opomenu.
Kolegice Jelkovac, izvolite.
Jelkovac, Marija (HDZ)
Hvala lijepa poštovani predsjedniče.
Kolegica je povrijedila članak 238. Poslovnika. Kolegice vi zbog svojih politikantskih razloga izvrčete činjenice. Izmjene ovih zakona se donose upravo iz razloga kako bi svi koji su u postupku bili zaštićeni na jednak način i sada je dio postupka nejavan, dio je tajan ali se to ne poštuje. Upravo zato se ide na izmjene zakona. A što se tiče ovršenih građana upravo je ova Vlada donijela brojne izmjene kojima je zaštitila ovršene građane …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… a nemojte spočitavati ono što smo napravili za hrvatske branitelje …
…/Upadica predsjednik: Kolegice Jelkovac hvala lijepa./…
… jer to su oni zaslužili.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Jelkovac opomena, ovo je bila isto tako replika.
Kolega Mažar, izvolite.
Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepa predsjedniče.
Članak 238. Žao mi je što je kolegica izašla van, ali mi je drago da ćemo ovaj tjedan rasvijetliti ne samo izmjene Kaznenoga zakona nego vezano i za spolno zlostavljanje djece i novo kazneno djelo, dakle teško kazneno djelo femicida što očito da stranku Možemo! ne zanima, jer kolegica Benčić ništa od toga nije spomenula. Ali mi je isto drago da su upravo zastupnici koji su u posljednjoj aferi uhvaćeni vezano za neovlaštene i povlaštene poruke i podatke što je javnost vidjela to sada spomenuli.
…/Upadica predsjednik: Hvala./…
Očito da ih to žulja i boli.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Mažar dobivate opomenu, bila je replika.
Kolega Pavić, izvolite.
Pavić, Marko (HDZ)
Hvala lijepa.
Povrijeđen je članak 238. Pa žao mi je da se iznose tolike neistine i laži u ovim trenucima kada upravo kao što su i kolege rekle ovo unapređenje samog zakona. Što se tiče ovršenih, pa ova Vlada je upravo smanjila sjetimo se da ih je bilo i preko 300 000, a ono što znamo da kolegica Benčić ima premijerske ambicije, pa s Mostom je i ostalima će biti, a vidimo da navodno postoji neko istraživanje gdje i 50% članova Možemo! ne vjeruje da će ona biti premijerka …
…/Upadica predsjednik: Hvala./…
… pa toliko o tome.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Dobivate opomenu kolega Pavić.
Kolega Ivanović, izvolite. Povlačite? O.k. Hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Idemo onda dalje.
Sada je na redu kolega Zvane Brumnić koji pitanje postavlja predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću.
Izvolite.
Brumnić, Zvane (Nezavisni)
Poštovani premijeru, vi kad odgovarate na vaša pitanja, onda na neki način koristite ono app. A zašto koristite taj app? Zato što ono što govorite nije istina. Kad ste ovdje iznosili brojeve koliko ljudi je iselilo iz Hrvatske bilo bi dobro da ste naveli bilo kakav izvor osim ono iz rukava.
Ja ću vam sad navesti izvor Statistički zavod. 2016. 36 500, 2017. 47 300, 2018. 39 500, 2019. 40 100, 2020. 34 000, 2021. 45 000, 2022. 46 000 i 2023. do 9 mjeseca 36 000. Sve to zajedno kad zbrojite kaže službeno je 325 000. Na tih 325 000 vaša Vlada je provela politiku preko HZZO-a prijavljivanja zato što je zaključila da postoji 250 000 ljudi koji su otišli, a nisu se odjavili što kad sve zajedno zbrojite, istini za volju ovih 250 000 je od 2013. čini više od pola milijuna ljudi.
Baratanje podatkom od 400 000 iseljenih je malo. A zašto vam pokušavam to objasniti? Zato što ključni kriterij Europe zašto je neka zemlja dobra se nalazi u tome koliko ljudi u njoj želi živjeti. Vi ste pokazali u ovih 8 godina koliko ste unaprijedili Hrvatsku time što ste 4 stotine tisuća ljudi poslali van Hrvatske.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor predsjedniče Vlade.
Plenković, Andrej (HDZ)
Hvala lijepa.
Poštovani zastupniče Brumnić, a i većina vas tu sa lijevoga političkog spektra hajmo sad stvari postaviti realno. Jeste li vi nešto pridonijeli hrvatskom ulasku u EU? Vi osobno. Ništa! Vaša stranka ništa! Most? Ništa! Domovinski pokret? Ništa! SDP dobio završene pregovore, napravio lex Perković, ratificirao, sramotili se tamo prvih dva mjeseca, kasnije ništa.
Zašto ovo govorim? Govorim jer nastojite sada hrvatskoj javnosti 10 i pol godina nakon članstva u EU prodat maglu da je sloboda kretanja radnika nešto što bi se trebalo protumačiti kao namjernu politiku iseljavanja ove ili one Vlade hrvatskih građana. Pa što je vama? Jeste li vi normalni? Dakle, hajmo postaviti situaciju ovako. Da se mi, a ne vi nismo trudili da Hrvatska uđe u Europsku uniju dio naših sugrađana ne bi ni mogao ostvariti svoje pravo odabira da dio svog života, svoje profesionalne karijere bez opterećenja sa kvotama, bez opterećenja sa radnim dozvolama, bez opterećenja da ćemo u nekoj drugoj članici EU priznat ili ne priznat kvalifikacije to nikad ne bi mogao. Nebi! Bilo bi sjedi drvo na drvo i ne mrdaj nigdje, jer nigdje ne možeš doći. Pa mi smo gospodine Brumniću od prvog govora predsjednika Hrvatske dr. Franje Tuđmana na ovom Saboru 30. svibnja devedesete nastojali ući u EU i onda ući u nju sa onim što ona je, a ne ući u nju, uzet novac, a reći našima e vi nemojte nigdje ići, mi nećemo koristiti slobodu kretanja.
Pa mislim da jednom za svagda moramo to do kraja demistificirati. Ljudi koji o tome najviše govore danas su oni koji procesu Hrvatske u smislu ulaska u EU nisu pridonijeli ništa, zato to i govore. Nitko drugi u zadnjih 30 godina tko se trudio ispuniti reforme pregovarao, lobirao, zalagao se nikada, ali baš nikada nije koristio taj argument. Taj argument samo koriste tzv. ja ih zovem neidentificirani sa europskim procesom, a ima vas koliko god hoćete. I vama je to problem. Pa onda recite otvoreno hrvatskoj javnosti, mi, ti i takvi Možemo! ne želimo u EU, mi hoćemo van. To recite ako je to vaša politika da ljudi znaju. Sa vama ne bi bilo ništa.
Kaže mi sada Primorac da je u biti ne 12 i pol, nego već 13 i pol milijardi eura plusa. Pa od čega bi gospodine Brumniću vi financirali obnovu Zagreba da nije članstva u EU? Od čega? Dajte mi to nacrtajte od čega? Od čega? Pa ta mistifikacija za ovo je dobro, uzet ćemo pare, ali ovdje ako je sloboda kretanja e to je loše, to ih je naša Vlada poslala! A istodobno smo morali izdati 172 000 radnih dozvola za ljude iz trećih zemalja koji žele doći popuniti prazna mjesta na našem tržištu rada i kojima je ovdje dobro jer im je bolje nego doma.
Prolazimo isto proces kao razvijene zemlje prije nas u proteklim desetljećima samo što nam se događa jako brzo, događa se munjevito. Na nama je da si dignemo svoj standard, da nam puno manje ljudi koristi slobodu kretanja, a pritom da se dio i vraća, a da ove koji dolaze odabranim načinom davanja radnih dozvola, a da ne budu samo zbog potreba firmi u Hrvatskoj, da biramo koga ćemo dovesti.
Pa to je izazov zajednički, to je tema o kojoj moramo raspravljati nakon idućih izbora …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… kad god oni bili.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala lijepa.
Izvolite očitovanje kolega Brumnić.
Brumnić, Zvane (Nezavisni)
Poštovani premijeru zadovoljan sam vašim odgovorom, jer drugačiji odgovor niste sposobni dati to ste pokazali proteklih 8 godina. Slažem se sa ulaskom u EU. Ulazak u EU znači prihvatiti vrijednosti EU, ali i nešto drugo, znači odgovornost i sposobnost donošenja odluka. Da je hrvatska Vlada bila sposobna donositi odluke, da je bila sposobna donositi industrijske politike, poljoprivredne politike, da je bila u stanju uključiti svoje građane u ekonomske procese tada većina tih građana ne bi otišla u EU trbuhom za kruhom.
Ovih 400 000 građana nije otišlo u EU zato što je u Hrvatskoj moglo živjeti po onim ekonomskim pravima za koje se Europa zalaže. A za što se Europa zalaže? Da imate pravo na posao, da imate pravo na stan, da imate pravo na zdravstvenu skrb i da od svojeg rada možete živjeti. Većina od ovih 400 000 ljudi je otišla zato što ovdje nije mogla živjeti od svog rada, a to ste vi upravo rekli prošle godine u 12 mjesecu. Molim vas, prošle godine u 12 mjesecu rekli ste dajem za milijon građana Republike Hrvatske pomoć upravo zato jer ne mogu preživjeti od svojih primanja. To je problem, što niste sposobni donosit odluke i što niste sposobni preuzeti odgovornost, a to čini EU.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Imamo povredu Poslovnika, kolega Katičić.
Izvolite.
Katičić, Krunoslav (HDZ)
Naravno povreda 238. iznošenje neistine i omalovažavanje zastupnika.
Vi ste govorili ovdje kolega o sposobnosti donošenja odluka. Pa upravo ova Vlada je u svim ovim krizama znala i sposobna donositi odluke za razliku od Možemo! koji i kod prvog problema recimo na smeću odmah zaziva Vladu da riješi problem koji je u izričitoj zakonskoj ingerenciji onoga tko je osnivač, a to je gradonačelnik grada Zagreba.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Katičić, ovo je bila replika. Dobivate opomenu.
Kolega Ivanović, izvolite.
Ivanović, Goran (HDZ)
Hvala lijepo uvaženi predsjedniče Hrvatskog sabora.
Članak 238. Kolega Brumnić imate sto godina, pričate gluposti. To je poznati jedan citat iz jednog filma, sjetit ćete se kojeg. Jedinu odluku koju ste vi donijeli u ove četiri godine je bila da ćete iz Socijaldemokratske partije prijeći u Socijaldemokrate. To je vaša borba za Hrvatsku, za ovo svoje mjesto gdje stojite, a solite pamet i docirate ovdje ljudima koji rade na dobrobit i za dobrobit Hrvatske koliko se meni čini, a sjedim ovdje već pune četiri godine.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Ivanović dobivate opomenu, ovo je bila replika.
Kolegice Glamuzina, izvolite.
Glamuzina, Katica (Socijaldemokrati)
Zahvaljujem.
Članak 238. Ja bih apelirala da se malo suzdržimo od ovakvih uvreda koje se protive i Poslovniku Hrvatskog sabora, a i onom besmislenom, očito Kodeksu kojeg smo donijeli. Kolega Brumnić nije odgovorio apsolutno niti jednu laž. Činjenica je da nas je više ostalo u ovoj zemlji nakon rata nego nakon dva mandata ove Vlade.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Glamuzina i vi isto tako ste iskoristili ovo da biste replicirali, pa dobivate opomenu.
Kolega Vukas, izvolite.
Vukas, Nikša (Socijaldemokrati)
Gledajte kad se iznesu neke činjenice onda …
…/Upadica predsjednik: Kolega Vukas recite što trebate?/…
238. je povrijeđen članak. Što ćemo sad? Vi mene na kraju pitate a šta je povrijeđeno, a svi znate šta je povrijeđeno. Prema tome, što se odmah dignete na noge. Brojevi su takvi, a najgori je, najgori je bio odgovor mi smo dobili 200 000 ljudi koji hoće živjet u Hrvatskoj koji hoće razvodit pizze i nosit hranu od kuće do kuće, a naše intelektualce smo izveli vani. Ali kad se prikažu neki brojevi Govornici govore istovremeno, ne razumije se./...
.../Upadica: Hvala lijepa kolega… /...
Jandroković, Gordan (HDZ)
… kolega Vukas. I ovo je bila replika, tako da i vi dobivate, isto tako, opomenu.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Idemo sada na 28. pitanje, zastupnik Krešo Beljak, postavlja ga predsjedniku Vlade, Andreju Plenkoviću, izvolite.
Beljak, Krešo (HSS)
Hvala lijepa.
Poštovani predsjedniče Vlade RH, evo, slušamo cijelo prijepodne i dobar dio poslijepodneva kako ste riješili sve segmente… Ja vas molim, pa daj, ja ne čujem sam sebe, mislim, još sam malo .../Govornik se ne razumije./...
Jandroković, Gordan (HDZ)
E ovo je kolege iz oporbe, molim vas, govori vam kolega iz oporbe, tako da ga nemojte ometati. Izvolite.
Beljak, Krešo (HSS)
Hvala lijepa. Dakle nakon što cijelo prijepodne i dobar dio poslijepodneva slušamo kako ste riješili baš sve probleme u svim segmentima društva, ja mogu reći, eto, da vam čestitam na tome i ne želim vas dodatno uznemiravati jer vidim da ste jako uznemireni.
No, jedan problem očigledno niste riješili, a baš za taj problem odnosno za taj segment ste najveći i dokazano najveći stručnjak, a to je medijska manipulacija. Mi smo u stranci radili jednu malu sitnu brzinsku analizu utjecaja na medije odnosno utjecaja određenih stranaka ili grupacija na medije i došli do rezultata da HDZ drži pod svojom izravnom kontrolom, neću sad ulaziti na kakve načine, svi jako dobro znamo na koje načine, oko 50% medija. Oko 30% medija, oko 30% medija drži jedna druga stranka, 5 do 10% medija su ili lijevi ili desni, vidljivo je, ali nije jasno tko stoji iza njih i otprilike 5 do 10% medija su oni nezavisni, to su jedino ti mediji, dakle su oni koji otkrivaju i izlaze van sa vašim korupcijskim aferama. Moje pitanje je, pošto znamo da ste stručnjak za to, zašto ste, kako to da ste 30% medija prepustili jednoj političkoj opciji jer jednostavno, ne mogu vjerovati da vam se to dogodilo slučajno, pošto ste za to najveći stručnjak i još ću vas zamoliti na kraju da se na mene ne derete jer sam prebolio neku virozu i nisam baš u najboljem zdravstvenom stanju, ali ne mogu, a i ne želim odgovoriti na isti način.
Hvala lijepo.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite, nadam se da niste zarazni, kolega Beljak, samo.
Plenković, Andrej (HDZ)
E ovako, uvaženi zastupnik…
.../Upadica: Izvolite./... Beljak ne može odgovoriti, neću ni ja. Hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Očitovanje. Izvolite očitovanje, da.
Beljak, Krešo (HSS)
Jesam to dobro shvatio? Da se premijer boji odgovoriti?
.../Upadica se ne čuje./... Dobar je strah kome ga je Bog dao. Ali bit će vas, znate, meni je jako žao što, eto, kad sam već dobio priliku, evo, pa mi date još malo da govorim, meni je žao što ste me izvrijeđali ničim izazvani neki dan i sami počinili jednu glupost za koju optužujete druge, ne znam što vam je bilo u tom trenutku, znate me jako dobri i znate da mogu reći puno stvari, ali isto tako, jako dobro znate da iza mene ne stoji apsolutno nitko, a da ljudi koji vam se sada u ovom trenutku čine protivnicima, da nisu nikakvi političari nego se radi o mafiji. O njima ja govorim. O mafiji kojima je jedini cilj doći na vlast, to ne o nikakvoj lijevoj ili centralnoj mafiji. Nego o mafiji koja se predstavlja kao desničarska, koja ima ogromnu količinu novaca upitnog porijekla i koja će sve napraviti da dođe na vlast sa ili bez vas, ali s HDZ-om.
I meni je žao što vi to ne prepoznajete, al' ako to prepoznajete, onda znači da cijeli HDZ odlazi na drugu razinu kriminala, da se više neće raditi o političkoj stranci, nego da će mafija doći na vlast uz HDZ, zna se jako dobro o kome govorim, to nije sigurno Most i da će onda i ovih 10 do 15% medija koji su nezavisni, da će se jednostavno ugasiti.
To je uspjelo nekim ljudima u Europi, ali ne u EU, to je možda uspjelo Orbanu, to je možda uspjelo Vučiću, možda je uspjelo Putinu, ali to vama uspjeti neće. Hvala na odgovoru.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Idemo na 29., 29. pitanje, poštovani kolega Sobota postavit će ga ministru financija …
.../Upadica: Hvala predsjedniče HS-a./... Marku Primorcu. Izvolite.
Sobota, Darko (HDZ)
Pozdravljam predsjednika Vlade i sve ministrice i ministre. Kao što rekli, imam evo pitanje za ministra Primorca, ministra financija pa me zanima, ministre, vaše mišljenje, jesu li jedinice lokalne samouprave iskoristile sve zakonske mogućnosti za dodatno rasterećenje plaća upravo kroz primjenu nižih stopa od postojećih? Uz to me zanima koliko jedinica lokalne samouprave prije ukidanja prireza imalo prirez i koliko je zapravo od tog broja njih odlučilo povećati stopu poreza na dohodak na način da u potpunosti kompenziraju gubitak tog prireza?
Nadalje, zanima me vaše razmišljanje odnosno mišljanje povećanje fiskalne autonomije jedinica kao što znamo, jedinice lokalne samouprave došlo je i do promjene strukture poreznog opterećenja. Posebice me zanima vaše razmišljanje u segmentu poreza za kuće za odmor i paušalnog poreza u turizmu.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Ministre, izvolite odgovor.
Primorac, Marko
Hvala lijepo poštovani zastupniče, poštovani predsjedniče, uvažene saborske zastupnice i zastupnici.
Od početka 2024. g. stupile su na snagu izmjene 9 zakona ukupno, koje je Vlada predložila s ciljem daljnjeg poreznog rasterećenja. Cilj ovih, izmjena ovih 9 zakona bio je dominantno rasterećenje onih građana koji imaju najniže dohotke. Kada govorimo o porezu na dohodak, doprinosima, obračunu plaće, onda se to rasterećenje odnosilo na 3 stupa, jedan stup je bio vezan uz rasterećenje doprinosa za mirovinsko osiguranje i to u I. stupu za građane koji imaju najniže dohotke i kojima ni na koji drugi način ne bi mogli rasteretiti plaće.
Drugi dio je bio vezan uz povećanje osnovnog odbitka sa 530 na 560 eura i treći dio je bio vezan uz prepuštanje jedinicama lokalne samouprave autonomije u uvođenju stopa poreza na dohodak u granicama koje je utvrdila Vlada i isto tako istovremeno ukidanje prireza u smislu dodatnog poreznog rasterećenja, ali i administrativnog rasterećenja. Mi kao što vam je poznato se u Vladi nismo bavili PR aspektima ove reforme pa dok su drugi razmišljali kako će je nazvati pogrdnim imenima kao „prelijevanje iz šupljega u prazno“, nije „šija nego vrat“ itd. mi smo se bavili poreznim rasterećenjem. I čast mi je i zadovoljstvo istaknuti kako je od ukupno 302 jedinice lokalne samouprave koje su imale prirez njih 242 odlučilo nekompenzirati taj gubitak prireza uvođenjem maksimalnih stopa poreza na dohodak, odnosno onih stopa koje bi im omogućile prikupljanje iste razine prihoda.
Dakle, dok su se neki doista bavili prelijevanjem iz šupljega u prazno kada govorimo o gradovima i općinama koji su te stope povećale s ciljem kompenzacije preko 80% jedinica lokalne samouprave koje su imale prirez prepoznalo je ovu priliku, prepoznalo je priliku da dodatno svojim intervencijama i svojom autonomijom rasterete građane posebno one sa najnižim plaćama i smanjilo je to porezno opterećenje.
Ono što je isto tako bitno istaknuti kada govorimo o učinku, ja ću samo spomenuti jedan grad primjerice Osijek za obitelj koja ima dvoje djece to rasterećenje na mjesečnoj razini iznosi 69 eura mjesečno za cijelu obitelj, odnosno 828 eura na godišnjoj razini. Dakle, to nije uopće zanemarivo kao što bi neki to željeli prikazati.
Što se tiče promjene strukture poreznoga opterećenja to je druga točka koja je usudio bih se reći jednako važna kao i porezno rasterećenje. Primijetili smo kako u skladu sa našim očekivanjima doista dolazi do promjene te strukture poreznog opterećenja sa oporezivanja dohotka od rada na oporezivanje dohotka od imovine i oporezivanja općenito imovine kada govorimo o porezu na kuće za odmor. Tako je u kontekstu paušalnog poreza u turizmu povećan broj jedinica lokalne samouprave koji su odlučili utvrditi porezno opterećenje više od minimalne stope. Dakle, prije je bilo oko 43% jedinica lokalne samouprave na samom minimumu. Sada je njih otprilike 37%. Dakle, jedan dobar dio ih je povećao to opterećenje. A kada govorimo o porezu na kuće za odmor 463 jedinice lokalne samouprave je imalo uveden porez na kuće za odmor. Od toga je 136 jedinica lokalne samouprave povećalo porezno opterećenje na preko 2 eura. Dakle, 2 eura je bilo ono maksimalno prije poreznih izmjena. Mi smo omogućili uvođenje stope da do 5 eura po četvornome metru i ono što je još bitnije istaknuti 52 jedinice lokalne samouprave su uvele taj porez na maksimalnu razinu od 5 eura po četvornom metru, tako da je reforma polučila rezultate i u smislu rasterećenja …
…/Upadica predsjednik: Hvala./…
… ali i promjene strukture poreznog opterećenja.
…/Upadica predsjednik: Hvala lijepa./…
Hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite očitovanje zastupniče.
Sobota, Darko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine ministre. Zadovoljan sam vašim objašnjenjem i vašim odgovorima i zapravo zadovoljan sam na način jer mi moramo biti svjesni da ljudi koji žive u jedinicama lokalne samouprave ponekad i ne razmišljaju na takav način i ne znaju ta sva silna opterećenja porezna koja su bila, ali zapravo i šta je to učinjeno za njih. Ali kad spomenemo tih 69 eura mjesečno i na godišnjoj razini 828 eura uštede ili zapravo ostatak u obiteljima onda je to zaista puno. Stoga i ovakvo objašnjenja i ovakvi komentari su uvijek dobro došli, da bi upravo onima koji nas i slušaju, ali i prenesli im koja je zapravo dobra priča odrađena na ovaj način i kako je ovo dobro odrađen posao i ja vam čestitam na tome i vama i svim vašim suradnicima.
Jandroković, Gordan (HDZ)
30. pitanje zastupnik Nikola Grmoja postavlja predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću.
Izvolite.
Grmoja, Nikola (MOST)
Predsjedniče Vlade, Hrvati napuštaju Hrvatsku zbog niskih plaća, zbog ogromne inflacije za koju je odgovorna vaša Vlada jer ste uveli euro u najgorem mogućem trenutku, ali Hrvati odlaze radi razmjera korupcije koji su do sad neviđeni, a za koju je odgovorna vaša Vlada. Imali smo krađu milijardu kuna iz INA-e za koju je odgovorna vaša Vlada, kadrovi HDZ-ovi u Slavoniji. Imali smo aferu „Plin za cent“ gdje ste čovjeka kojeg ste stavili, dakle u vaše vijeće, dakle gdje je sjedio i odlučivao o energetskim politikama imao sve informacije, njemu je vaš HEP i čelna osoba HEP-a prodavala plin kojeg je kupovala za 47 eura po megavat satu čak i za jedan cent.
Svjedočili smo tome da su mirovinski fondovi gdje sjede vaši predstavnici pogodovali tajkunu Vujnovcu i prodali, zapravo kupili od njega hotel gdje je on zaradio 20 milijuna i s tim novcem kupio vrijedno zemljište u Baškom polju isto odlukom mirovinskih fondova, gdje su oštećene mirovine hrvatskih građana. Ali prije sedam dana kolega Troskot i ja iznijeli smo informacije o tome kako je vaš povjerenik u Agrokoru Fabris Peruško oštetio Fortenovu za 66 milijuna eura. Ja vas molim da komentirate te dokumente, a ako se ne ogradite od toga nećete biti samo politički odgovorni, nego i kazneno odgovorni. I ja ću vaše ime, vaše inicijale za koje se bojite da ne izlaze u javnost staviti u kaznenu prijavu koju ću podnijeti.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor predsjedniče Vlade.
Plenković, Andrej (HDZ)
Hvala lijepa.
Zastupniče Grmoja vi predstavljate korumpirani Most, korumpirani Most kao oličenje političke korupcije na hrvatskoj političkoj sceni, stranku koju sam sa zadovoljstvom izbacio kroz prozor iz Vlade. Učinio bih to i netko s lijevoga spektra da doživi ne pola godine suradnje sa vama, nego dva dana. Dakle, savjet ovima kojima se nudite, ja vas naravno ne gledam i ne pratim jer me potpuno ne interesirate. Ali su mi rekli da ste se jučer otvoreno nudili SDP-u.
Sugeriram gospodinu Bauku kao ađutantu gospodina Grbina, političkoga patuljka u odnosu na Bernardića, da ni u crnom ludilu, bunilu pod utjecajem opijata ne surađuje sa vama. To je preporuka svim kolegicama i kolegama na lijevom političkom spektru. Na desnom prozreli su vas svi, ne bi sa vama išao nitko ni na kavu. Dakle, to je ono što je jasno i tu ste mali, izolirani. I iz dokaza afere Most gdje vi koristite informacije jednog čovjeka koji je zalutao u strukture Ministarstva gospodarstva odgovornošću bivšeg ministra preko nekoga tko je navodno novinar i u dokazima tih poruka vidi se što vas zanima. Vas zanima kako nešto usmjeriti na Plenkija.
Navodno ste i u nekoj emisiji jučer ili prekjučer rekli, pomogli ste tom istom čije ste informacije koristili za političke obračune da pitate neko pitanje onako eto ovako usput jer vam nije interesantno, jer nigdje nema HDZ-a, Plenkija i Vlade. Dakle, korumpirana politička opcija, Most vi niste ni stranka, vi u biti niste ništa. Oni koji su nešto vrijedili u toj ondašnjoj strukturi iz 2016. su pobjegli od vas glavom bez obzira. Uteko vam je Dobrović, uteko vam je Orepić, uteko vam je Kovačić, uteko vam je Šprlje. Ostalo je vas par koji u načelu trebate neku vrstu institucionalne pomoći. To je bit ovoga što govorim. Ili imate neutažene narcisoidne porive. To vam svi ovdje misle, ovi koji vas gledaju tu u Saboru. Ja vas ne gledam nit me briga, ali to meni ljudi kažu. Onda ja sad kao vi, kao lijevak politički u kojeg ubaciš bilo što nešto ispadne. To ste vi. I ljudi to u Hrvatskoj znaju. Ljudi to znaju.
A to da vi prijetite nekome kaznenim progonom možete jedino prijetiti sebi, jer ste vi dokazano u porukama koje su objavljene, dokazano ste politička korupcija na djelu. To ste vi i toga morate bit svjesni. I ja ne znam u biti kako već vas netko nije ispovjedio. Kog se čeka? Možda je saborski imunitet. Ovo je sve do vas! To je vrlo važno da politička i medijska javnost razumije. Vi ste ti, vi ste oličenje političke korupcije, zlonamjerni. Evo tu je prof. Ostojić on je iskusan čovjek. Nemojte da netko promaši kao što je promašio HDZ 2015. i šesnaeste, ja sam to brzo ispravio. Ali nakon tog ispravka neće vas nitko više uzet za političkog ženika. To budite sigurni, jer su drugi za razliku od vas o.k. i ne treba im …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… institucionalna pomoć.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala lijepa.
Imamo povrede Poslovnika.
Prvi je na redu kolega Raspudić, izvolite.
Raspudić, Nino (MOST)
Povrijeđen je članak 238. vrijeđanje i omalovažavanje saborskih zastupnika. Predsjednik Vlade izravno krši saborski Poslovnik. Na aktualnom satu treba odgovarati na pitanje zastupnika. Na pitanje obilno dokumentiranom korupcijskom skandalu ljudi njegovih nije ponudio nikakav odgovor ili to stoji ili to ne stoji, nego slušamo nekakve nebuloze da nije lopov, lopov nego je lopov onaj koji je javnost obavijestio tko je lopov …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…
… i to dokumentirao.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Raspudić to je bila replika, a ne povreda Poslovnika tako da dobivate opomenu.
Kolega Troskot, izvolite.
Troskot, Zvonimir (MOST)
Poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora članak 238. ali i svi zapravo članci. Gospodin Plenković vi niste uopće predsjednik Vlade, vama je to Vujnovac. I kad vi govorite lijevak, vi ste običan lijevak Pave Vujnovca, jer kad se gleda njegov prvi dopis kojim je išao ad hominem u napad da se radi o nekakvim ruskim interesima vi ste ko' papagaj preuzeli njegov narativ kojeg ste plasirali u javnost.
Ali kao što ste i tako surađivali oko plina, oko mirovinskih fondova i ostalo tako surađujete u svemu. I vi zapravo branite …
…/Upadica predsjednik: Kolega Troskot i ovo je bila isto tako samo replika./…
… čiste interese Pave Vujnovca, ali ne još za dugo.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Molim vas! Ovo je bila replika. Isto tako dobivate opomenu.
Sada će kolega Grmoja se očitovati na izlaganje predsjednika Vlade.
Izvolite.
Grmoja, Nikola (MOST)
Premijeru u odlasku, samo ne znamo još gdje ne treba nama pomoć institucija. Institucijama okupiranim od strane vaše korumpirane klike treba naša pomoć. I vi samo pokazujete, ja ne znam ali ovo vidi cijela javnost koliko se vi bojite našeg dolaska na vlast, koliko vi uporno ponavljate svima nemojte surađivati sa Mostom. Zašto se bojite? Zašto se bojite ako smo uistinu tako nesposobni, ako nam uistinu treba pomoć institucija zašto se bojite takvih ljudi? A strah se vidi, strah se osjeća u zraku, strah se da nanjušiti. A znate zašto? Znate zašto? Zato što dokumenti pokazuju da je vaš povjerenik u Agrokoru prvo odbio tužbu i rekao da ove firme koji su u vlasništvu vrijednih zemljišta da su fiktivne tvrtke, a kada je Pavao Vujnovac preuzeo te tvrtke, tada vaš povjerenik u Agrokoru sklapa nagodbu. Dakle, vi ste u ozbiljnom kriminalu. Ja taj strah osjećam, osjeća ga i cjelokupna javnost i ono što je sigurno dolazimo na vlast. Pitanje je gdje ćete biti, hoćete li biti u magarećoj klupi izbačeni iz HDZ-a možda tamo na mjestu Ante Prkačina? Hoćete li biti u nekoj instituciji u Bruxellesu tamo gdje se nadate biti sigurno nećete biti bez obzira na ovaj manevar sa Pejčinović-Burić.
Nema više za vas pozicija u Europskoj uniji, vas čeka mjesto negdje drugdje.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Imamo čitav niz povreda Poslovnika.
Prvi je na redu kolega Borić, izvolite.
Borić, Josip (HDZ)
Evo članak 238. iz čistog straha prema kolegi Grmoji, pa mislim zaista je to već postalo smješno. Svi se boje, svi smo u strahu, svi plaćemo kad ih vidimo njih u Mostu itd. Ne znamo više ni šta govorimo itd.
Recimo ja vas kolega Grmoja s obzirom na dosege vaših politika koje vi vodite prije vidim u mandarinama nego na bilo kakvoj ozbiljnijoj političkoj funkciji, evo.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Borić to je bila replika. Dobivate opomenu.
Kolega Pavić, izvolite.
Pavić, Marko (HDZ)
Hvala lijepa.
Povrijeđen je članak 238. Pa fascinantno je kako kolega Grmoja i svi njegovi pajdaši iz Mosta svoju aferu pokušavaju sada okrenuti. To je vaša afera korupcije. I umjesto da date ostavku na mjestu predsjednika Antikorupcijskog vijeća vi prijetite drugima kaznenim prijavama. Šta niste tada prijavili to sve institucijama? A ono što će biti da ćete biti vi vječna oporba ako uopće uđete u Sabor, ako uopće ponovite mandat.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Pavić i ovo je bila replika. Dobivate opomenu.
Kolega Klarić, izvolite.
Klarić, Tomislav (HDZ)
238. Kolega Grmoja vama stvarno više ni institucije ne mogu pomoći. Osam godina kradete bogu dane ovdje u Hrvatskom saboru, izmišljate, lažete, konstruirate, sami sebe ističete, non-stop se naslikavate po medijima. Krajnja slika vam je Tomislav Pokrovac. Ono što je činjenica da vas hrvatski narod više ne želi, vas više neće bit nakon ovoga. I mislim da vam je ovo politički kraj, a vi možete blentat koliko god hoćete, ali ovo je dno dna.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Klarić dobivate opomenu, isto tako replika je bila.
Kolegice Baričević, izvolite.
Baričević, Danica (HDZ)
Hvala lijepa.
Povrijeđen je članak 238. Vi ste Mostovci u nestanku samo još toga niste svjesni. Jučer ste kapitulirali u emisiji. Na sva pitanja koja nudite za Republiku Hrvatsku koja su to rješenja koja nudite na voditeljeva pitanja vi ste odgovarali a ne znamo, analize će pokazati, pa će pokazati, pa analize će pokazati. Tako da vi ste jučer kapitulirali. Nego di vam je Miro Bulj? Šta se ne bavite njime i šta ga niste prijavili …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… na antikorupcijsko tijelo. Evo prijavljen je USKOK-u …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam kolegice Baričević./…
… zbog prodaje ogromnog kompleksa za sitne pare.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Baričević hvala vam lijepa. Dobivate opomenu.
Kolegice Burić, izvolite.
Burić, Majda (HDZ)
Hvala vam.
238. povreda Poslovnika. Postavlja se pitanje koliko su duboko Grmojini prsti umočeni u pekmez i u korupciju. Radili ste svi vi Mostovci protiv hrvatskih nacionalnih interesa, blokirali ste i niste željeli LNG terminal na Krku i isto tako blokirali ste izgradnju Plomina C. Vaši su proruski stavovi vidljivi iz aviona, opasni ste licemjeri, a sad vidimo da se i nudite za političku ženidbu propalom Grbinu i SDP-u.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Burić, ovo je bila replika. Dobivate opomenu.
Kolega Deur, vi imate dvije opomene. Samo da vam skrenem pozornost. Izvolite.
Deur, Ante (HDZ)
Hvala poštovani predsjedniče.
Pa što se tiče, 238., što se tiče straha gospodine Grmoja vi ste zaboravili kad ste bježali tu po sabornici. Sjećate se toga? Da, to je lijepo. A što se tiče kaznenih prijava pa i vaš kolega Raspudić sam je lažno prijavljen kao član Mosta, uzeli ste novce na račun toga. O akciji „Mreža“ da se ne priča o vašim, to je kazneno djelo vama i na vašoj …/Govornik se ne razumije./… i sve što radite.
…/Upadica predsjednik: Kolega Deur!/…
I vaše istjerivanje iz Vlade kao Mosta je najveći …
…/Upadica predsjednik: Kolega Deur molim vas!/…
…/Govornik se ne razumije./…
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Deur, ovo je treća opomena. Ne možete više sudjelovati u raspravi.
Kolega Grmoja, izvolite.
Grmoja, Nikola (MOST)
Povrijeđen je članak 238. Koliko Most nestaje pokazuje to koliko je vas skočilo da udarite povredu Poslovnika na ovo što sam ja rekao. I to pokazuje i to pokazuje, dakle koliko se bojite i koliki je vaš strah.
A što se tiče afere Mreža pa to su vaši savjetnici, to je vaše ministarstvo. Dijelili ste javni novac, kupovali ste medije. A ja sam sudjelovao u razotkrivanju vaše afere. I ako vi stvarno mislite da je narod toliko glup …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam kolega Grmoja./…
… da povjeruje u ove laži …
…/Upadica predsjednik: Kolega Grmoja molim vas!/…
… pa vi ste tek onda, dakle u potpunosti na krivome putu.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Grmoja dobivate drugu opomenu. Ovo je bila isto tako replika.
Kolega Zekanović. Imate isto dvije opomene do sada.
Zekanović, Hrvoje (HDS)
238. znam. 238. evo kolega Grmoja nas je prozvao da lažemo. Jučer ja u jednom društvu, onako gori televizija i čujemo Nikolu Grmoju koji kaže mi smo napustili Vladu Andreja Plenkovića. Ljudi moji! Dakle, to bi čak i bilo ljudi koji simpatiziraju možda Most da kažu oni pa zar nije Plenković rekao tajnice pripremite ostavke za gospodu Mostovce. Dakle, to je laž, a onaj tko laže to ste vi bez obzira na retoriku, bez obzira jeste li namršteni …
…/Upadica predsjednik: Kolega Zekanović!/…
… ili nasmijani. Uvijek je laž.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Zekanović dobivate treću opomenu. Ne možete više sudjelovati u raspravi.
Kolega Raspudić, izvolite.
Raspudić, Nino (MOST)
Članak 238. vrijeđanje i omalovažavanje zastupnika. Zastupnik Deur laže, ja se nisam deklarirao kao član Mosta, nego kao zastupnik Mosta. On to sve zna, ali svjesno laže.
Zanimljivo je kad nam pripadnici pravomoćno osuđeni organizacije za kriminal dociraju o kriminalu zato jer je on razotkrio vaš kriminal. Puno dobrih ljudi se javlja nama iz HDZ-a, puno dobrih ljudi. Dobili smo informaciju da po vašoj internoj anketi dobivate samo 23,4%. Po vašoj panici sam siguran da je to tako.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Raspudić dobivate opomenu. Ovo je bila replika.
…/Upadica Raspudić: Sigurno. 23,4%/…
Kolega Troskot, izvolite.
Troskot, Zvonimir (MOST)
Članak 238. obmanjivanje javnosti. Najveća izdaja nacionalnih interesa vam je dame i gospodo kada je Frane Barbarić od strane Andreja Plenkovića stavljen da vodi Hrvatsku elektroprivredu. To vam je najveća izdaja nacionalnih interesa, a ovu olovku koju žvaljakate ovako u Hrvatskom saboru njih si slobodno uzmite u zatvor zajedno sa Franom Barbarićem jer vam je on prijetio da ćete tamo završiti …
…/Upadica predsjednik: Kolega Troskot!/…
… i onda sve one akuže kada ćete kartat …
…/Upadica predsjednik: Kolega Troskot dajte molim vas!/…
… možete slobodno zapisivat …
Jandroković, Gordan (HDZ)
Hajde dobivate opomenu. Prvo nije bila povreda Poslovnika, ali dajte malo. Slat u zatvor, polako. Gledali smo puno toga, pa su završili neki koji. Pa dobro, nemojte se igrat sa takvim stvarima. Jedno je politika, a drugo je ta vrsta poruke.
Kolega Borić, izvolite povreda Poslovnika.
Borić, Josip (HDZ)
Članak 238. ovo sad zaista već postaje ono vrijeđanje na svakakav način. Mislim pa kuda vi idete u tom Mostu? Što to radite? Koja je to razina? Pa Grmoja, pa osvjedočeni lažov. Znači presude ima, da, presude. Sam si rekao da ih imaš, neke presude za to što si lagao, govorio neistinu.
Kolega Raspudić kaže ja nisam zastupnik Mosta, nego sam bio zastupnik Mosta i tako smo došli do mjesta u DIP. Ne? Pa ljudi su vas prokužili, gotovo vam je. Nema vam Miletića? Di vam je? Gotovo. Zatvarajte dućan. Gotovo.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Borić, dobivate opomenu. Ovo je bila isto tako replika.
Kolega Bulj, izvolite.
Bulj, Miro (MOST)
Povrijeđen je članak 238. Jel' me netko tražio? Jesu to oni koji nisu htjeli kupiti Sinju ređiju za 800 tisuća eura, a ja bih tribao za milijun i 600? Je li Vlada kupila kulturnu baštinu?
Je li županija ikada dala to na Županijsku skupštinu? Zašto? Jer da sam to kupio onda bi rekli da sam Pavi Vujnovcu dao duplo više nego što je HDZ sakrio ispod stola dok mu je pogodovao plin za cent. Pljačkate narod Cetinske krajine.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Bulj, vrijeme je isteklo. Kolega Bulj dobivate opomenu. Ovo je bila isto tako replika.
Kolegice i kolege, hajde molim vas sada, kolegice i kolege molim vas! Hajdemo nastaviti sad sa pitanjima i odgovorima, jer ovo se sad pretvorilo u osobno vrijeđanje koje nema nikakvog više smisla, niti potrebe ima za time, pa bih pozvao malo da stanemo.
Možemo? Kolega Mažar, izvolite povreda Poslovnika.
Imamo dvije.
Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo predsjedniče.
Članak 238. Pa ekipa iz Mosta koja je ljude htjela cijepiti Ivermektinom, koja je htjela za vrijeme ekonomske krize govoriti da će biti nestašice i da će sada litra ulja koštati 40 kuna, a kila polu bijelog kruha 20 kuna gledajte ljudi vide, znaju i govore. Tako u Slavoniji ljudi kažu bogu hvala otišla je afrička svinjska kuga, a sa njom i Most.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Mažar ovo je koja po redu opomena? Treća opomena. Ne možete više sudjelovati u raspravi.
Kolegice Posavec-Krivec, izvolite.
Posavec Krivec, Ivana (Socijaldemokrati)
Poštovani predsjedniče ova povreda Poslovnika proizlazi iz ovoga što je kolega Raspudić ovdje izgovorio. Članak 238. On je obmanuo cijeli Hrvatski sabor. Neka kolegica Murganić promisli o tome što je kolega Raspudić, odnosno kolege iz Mosta rekli na Odboru za izbor i imenovanje kada smo birali članove DIP-a. Tada je rečeno da su kolege Raspudić i članovi Mosta i temeljem toga je Most dobio člana DIP-a. Znači na taj način je obmanjen cijeli Hrvatski sabor u našem izboru i ako je ovo sada što je danas rečeno istina mislim da moramo razmotriti neke postupke koje smo ovdje donijeli.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala lijepa.
Da, dobro. To smo već prošli i ne znam kako stoje tu institucije, ali sad nemam informacije nikakvih novih oko toga.
Idemo dalje.
Kolegice Baričević, povreda Poslovnika.
Baričević, Danica (HDZ)
Povrijeđen je članak 238. Dakle, jedan novinski članak kaže Miro Bulj prijavljen USKOK-u zbog prodaje ogromnog kompleksa za sitne pare moćnog poduzetnika, a jedna stvar upada u oči. Dakle, Mostov gradonačelnik vi ste upravo omogućili da visoko, da privatni kapital dođe u visoko vrijedne nekretnine u gradu Sinju. Hoćete li to ovjerit u javnog bilježnika?
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Baričević ovo je opomena za vas. Koja druga jel'? Druga po redu.
Kolega Raspudić, vi imate već dvije opomene. Izvolite.
Raspudić, Nino (MOST)
Članak 238. omalovažavanje zastupnika. Kolega Mažar, Ivermektin nije cjepivo. Ivermektin je lijek korišten za životinje, a onda i za ljude. Jedan japanski znanstvenik je dobio Nobelovu nagradu za primjenu Ivermektina i u liječenju ljudi u nekim stvarima. Dakle, on nije cjepivo, ali je cjepivo onih 19 milijuna cjepiva koje ste vi naručili, koje plaćamo i koje ćemo još plaćati pet doza cjepiva i za bebu koja ima mjesec dana na račun hrvatskih poreznih obveznika.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Raspudić, ovo je treća opomena. Bila je replika ne povreda Poslovnika.
Kolegice Murganić izvolite povreda Poslovnika.
Murganić, Nada (HDZ)
Hvala lijepa poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora. Povrijeđen je članak 238. Pozvat ću se na repliku kolegice Posavec Krivec. Da, vi ste potpuno u pravu. Ja sam jako dobro razmislila kao i svi članovi Odbora za izbor, imenovanje i Odbor je donio prijedlog odluke u skladu sa zakonom i propisom. Međutim, Most je prevario Domovinski pokret. Most je rekao da imaju jednog člana više. Domovinski pokret u stilu jednog fer međuklupskog dogovora je na to pristao. Odbor je donio zakonitu odluku.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala.
Kolegice Murganić, to je bila replika tako da vam moram dati opomenu.
Kolega Bulj, izvolite.
Bulj, Miro (MOST)
Povrijeđen je članak 238. Na desetine prijava USKOK-u HDZ diže DORH-u, inspekcijama ali znajte to šta ste vi napravili Hrvatskoj državi i vaša politička opcija uništili ste do korijena. Vi ste Hrvatsku državu poglavito Sinj, Cetinski kraj izolirali, Dalmatinsku zagoru da je moramo izvlačiti iz gliba. I vaše priče o prijavama USKOK-u …
…/Upadica predsjednik: Hvala kolega Bulj./…
Pa ja nisam poštivao ni vaše mjere, ni vaš …/Govornik se ne razumije./…
…/Upadica predsjednik: Kolega Bulj molim vas! Vrijeme./…
Sinj je napokon prodisao od kad nije vas.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Vrijeme je isteklo. Dobivate drugu opomenu, pa sada se vraćamo na zastupnička pitanja.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegica Grba-Bujević postavit će pitanje ministru zdravstva Viliju Berošu.
Izvolite.
Grba-Bujević, Maja (HDZ)
Hvala predsjedniče Sabora.
Poštovani premijeru, ministre Beroš, teško mi je nakon ovoga uopće ne znam što bih rekla. Pitanje koje je za vas je naravno zdravstvene teme, ali ovdje moram eto malo reći nešto i o našem premijeru. Premijeru njima institucije ne mogu pomoći, barem ne zdravstvene. Možda ove neke druge koje će ih isključiti onda iz daljnjeg takmičenja za dolazak u ovaj Sabor, jer ovo što oni ovdje izgovaraju zaista nema zdrave pameti niti logike.
A za vas ministre imam sljedeće pitanje. Posljednjih dana novinski stupci puno govore o koeficijentima vezanim uz državne i javne službe. Posebno glasni predstavnici su liječničke naše profesije koji kažu i prozivaju vas i Vladu kako niste ostvarili povećanje plaća već ste ih uslijed inflacije smanjili. Puno od te silne buke očito su neki zaboravili sve ono što je učinjeno u području ljudskih resursa u zdravstvu, posebice vezano uz liječničku struku, pa vas evo molim da se to onda ponovi kako bi i svi ostali znali točno što je učinjeno.
Hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Beroš, Vili (HDZ)
Dakle i sam sam liječnik i mogu razumjeti borbu pojedinih liječnika i liječničkih udruga za poboljšanje svojih materijalnih prava. Mogu čak razumjeti i to što u ovom trenutku kada je donesen Zakon o plaćama u javnom i državnom sektoru pokušavaju u tijeku izrade novih uredbi za javne i državne službe povećati svoju startnu poziciju, osvijetliti svoju profesiju i to je legitimno.
Međutim, nikako ne mogu shvatiti negiranje svih dosadašnjih postignuća jer u mandatu ove Vlade ona su najviše dosada podignuta. Ako kompariramo plaću jednog specijalista, prosječnog specijalista 2016.g. sa današnjim vremenom, plaća mu je porasla za čak 87%. Osnovica je od 2016. do 2024. porasla za 40%, koeficijent je od 2016. do '24. porastao za čak 86%, a liječnički dodatak na odgovornost za posao i za posebne uvjete rada sadržan je u novom tzv. hibridnom koeficijentu. Sve to govori da smo doista vrednovali zalaganje i rad liječnika, poglavito tijekom covida. Ako pogledamo čiste brojke reći ću vam da smo od 2016. do 2022. ukupno samo za plaće povećali opseg financijskih sredstava za 500 milijuna eura. U samo 2023.g. opseg tih podignutih sredstava samo za plaće liječnika, medicinskih sestara i svog nezdravstvenog osoblja u našim bolnicama i na razini primarne zdravstvene zaštite podigli smo za 226 milijuna eura. A upravo na račun ovog zakona i uredbi u ovom trenutku planirano je povećati plaću u ovoj godini za 230 milijuna eura. Kada sve to zbrojite dosad nije viđeno ovakvo povećanje plaća u zdravstvenom sustavu u RH. Sve to stoga što Vlada RH i resorno ministarstvo prati i odgovara na sve izazove. Maloprije smo svjedočili ulaganju u zdravstvenu infrastrukturu, sada govorimo o kadrovskim ulaganjima i doista to je ono što radimo. Pa zar sama činjenica da od 5 tisuća najvećih plaća u COP-u njih 4.460 odnosi se na liječnike, zar to ne govori o tome koliko je cijenjena njihova profesija? Naravno da možemo razgovarati o problemu prekovremenih, međutim isto tako ova Vlada je riješila i profuturo i unatrag problem prekovremenih. I sad tu imam popis izmjena različitih dokumenata od 2016.g. koji govori što i kada smo što mijenjali. Konkretnije, temeljnim kolektivnim ugovorom od 2016.g. plaća je rasla za 39,69%. Zatim kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja iz rujna 2019. ukupni opseg prava, materijalnih prava povećan je za 53 milijuna eura. Ako se sjećate tada su povećani dodaci na iznimnu odgovornost i na uvjete rada u ukupnom iznosu od 7%. Zatim dodatkom 3. kolektivnog ugovora iz travnja 2020.g. povećana je vrijednost prekovremenog rada i to za postotak za uvjete rada i iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi, te akademski stupanj. Trošak iznosi 21,2 milijuna eura godišnje. Zatim smo imali, pardon, dvije izmjene Uredbi o koeficijentima. Ako se sjećate srpnja 2022.g. kada smo nakon više 10-ljeća po prvi put podignuli koeficijent našim vrijednim medicinskim sestrama. Isto tako u travnju prošle godine podigli smo koeficijent liječnicima…/Upadica predsjednik: Hvala vam ministre, vrijeme je puno, puno je isteklo vrijeme./…. Hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite očitovanje.
Grba-Bujević, Maja (HDZ)
Zahvaljujem ministre.
Danas smo već mogli čuti od našeg premijera da je za vrijeme SDP-ove vlasti plaća rasla 24 eura samo 4.g., a za vrijeme ove Vlade HDZ-a 430 eura, što nije malo, 400 eura se u novčaniku itekako osjeti.
Drugo, vi ste rekli da smo u mandatu ove Vlade za 500 milijuna više eura uložili u plaće u zdravstvenom sustavu, a da ćemo u 2024.g. još 230 milijuna eura uložiti u plaće. Ono što se meni osobno sviđa da će rasti najviše plaće najniž…, koje su dosadašnje najniže u zdravstvu jel oni su isto tako dio zdravstvenog sustava.
A ovo preostalo vrijeme ću iskoristiti da vam se zahvalim na jednom izvanrednom projektu odnosno na jednoj strateškoj točci koju ste napravili, a to je da se nalazimo ovog časa pred potpisivanjem ugovora za 21 linearni akcelerator. To smatram tako velikim iskorakom jer će to doprinjeti i dijagnostici i u konačnici i liječenju osoba oboljelih od malignih bolesti, a to je u skladu sa Strategijom za liječenje malignih bolesti. To je tako veliki korak u zdravstvu da se zapravo ne zna s čim bi se usporedilo osim meni osobno dragom Helikopterskom hitnom medicinskom prijevozu pacijenata.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Idemo sada na 32. pitanje, zastupnica Ivana Kekin postavlja ga predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću, izvolite.
Kekin, Ivana (NL)
Hvala vam.
Poštovani premijeru, ja bih vas molila konkretan odgovor na pitanje da li vaša Vlada smatra da je Resnik prihvatljiva lokacija za izgradnju Centra za gospodarenje otpadom koji je osnovni preduvjet za zatvaranje Jakuševca?
Naime, vaša je Vlada donijela Nacionalni plan gospodarenje otpadom u kojem je definirala da CGO mora biti na području Zagreba. Također članovi vaše stranke, uključujući sad već bivšeg ministra Filipovića, u gradskoj skupštini glasali su dva puta za to da ta lokacija bude Resnik. Sada ti isti zastupnici tvrde da CGO treba biti izvan Zagreba, što je suprotno dokumentu kojeg je donijela vaša Vlada, a također i doslovce lažu da nikada nisu glasali, a jesu i to dvaput jer dvaput je dvaput, te organiziraju prosvjede na Resniku. Niti vaš stari, niti vaš novi ministar nisu našli vremena za sastanak s gradonačelnikom Tomaševićem na kojem bi odgovorili na ključno pitanje, a to je pitanje lokacije. Obzirom da vaše ministarstvo mora dati i odobrenje i niz dozvola za izgradnju CGO-a i to ministarstvo u kojem sjedi 3. ministar u 2,5.g. koliko je gradonačelnik Tomašević gradonačelnik, a ministar novi, kao ni stari, kao ni onaj prethodni očito nemaju odgovore, pitat ću ja vas ovdje. Da li vi smatrate da je Resnik najbolja lokacija za CGO? Ako to nije Resnik, koja je alternativna lokacija? I da li znate da će ako će se lokacija mijenjati građani Grada Zagreba čekati još 2.g. više do zatvaranja Jakuševca koji se doduše trebao zatvoriti još davno, davno prije za vrijeme vašeg vladanja Zagrebom.
Hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor predsjedniče Vlade.
Plenković, Andrej (HDZ)
Poštovana zastupnice Kekin danas je tijek misli i dinamika izrečenih rečenica bio dosta izbalansiran, ja vam čestitam, to je dobro. Uskoro je i rođendan koliko vidim u ovim papirima, a to znači da polako postajemo sigurniji u nastupe u saboru.
Što se tiče Jakuševca ja sam mislio da ste vi kao Možemo! opcija koja se zalaže za odrast tj. smanjivanje rasta postali popularni na onoj zastavi …/Govornik se ne razumije./… i da čete riješiti Jakuševac. Imate sva rješenja u džepu iako sam imao dojam da je vaša borba za naš Zagreb tu od blokada na Cvjetnom trgu pa do Jakuševca bila bazirana na stotinama sati različitih stipendija, boravaka vani i gledanja kako se drukčije rješava, drugdje rješava pitanje gospodarenja otpadom jer imate vi sve, sva rješenja u džepu. Sad ispada da vi da riješite problem Zagreba morate pitat Vladu ili pak se referirate na stavove zagrebačkoga HDZ-a. To je otprilike okvir. Jel točno? Je.
Ovdje vam je novi ministar Habijan koji je postao popularan prije nekoliko dana zahvaljujući Milanoviću koji nam je unio jednu novu dimenziju političke kulture. Čak mu se i Grbin nekako morao tu pozicionirati da se s njime ne slaže, ali je brzo zamrla tema ili su je pak vaši frendovi iz NGO-a morali vezat za HDZ. Ovaj napravi problem, a onda vaši prijatelji od kojih ste vi nastali moraju u svom priopćenju spomenut HDZ. Znate vi jako dobro, ako ne znate vi znat će vam kolegica Benčić na koga mislim što je također nečuveno, ali ajde barem danas je reagirala pravobraniteljica bez da veže nešto sa HDZ-om, što je isto dobro.
Ministar Habijan vam je na raspolaganju, ne nužno vama jer to nije vaša nadležnost ali je na raspolaganju gradonačelniku Tomaševiću. Obavit će razgovor s njim. Vlada i stručnjaci rade na najboljem rješenju za Zagreb kao što inače rješavamo brojna pitanja Grada Zagreba, od toga koliko će Zagrepčani plaćati naftne derivate, kako će im se osigurati opskrba energentima, kako će imati nisku cijenu plina, kako će imati nisku cijenu struje, kako će se ulagati u prometnu infrastrukturu, kako će se u konačnici obnavljati Zagreb i privatne kuće i višestambene zgrade i kulturna baština i crkve i fakulteti i bolnice. Kad bi mene pitali danas koji mi je najvažniji projekt kao predsjednika Vlade ja bih rekao Zagreb. Najviše se bavimo Zagrebom i Zagrebom se bavimo toliko da čak malo o tome govorimo koliko se bavimo Zagrebom. Nema ovdje ministra ili ministrice koji se ne bavi Zagrebom maksimalno angažirano, a stekao bi se dojam u javnosti u onim medijima koje Beljak tvrdi da ih je ne znam 50% za HDZ kao da se vi samo bavite Zagrebom, al možda to nije ni točno. Možda se vi bavite samo Jakuševcem, Resnikom ili nekim modelom kojeg nemate. Ja ću vas draga i uvažena zastupnice uputiti na ministra Habijana i njegov tim koji je dobio od mene zadaću da se ozbiljno pozabavi ovom temom. Imamo sjajnih primjera u Hrvatskoj kako su se riješili centri za gospodarenje otpadom. Zagreb nije taj primjer, a mi ćemo ga učiniti da bude uspješan.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam.
Izvolite očitovanje zastupnice.
Kekin, Ivana (NL)
Najljepša vam hvala.
Predvidivi ste premijeru, ali to što ste predvidivi, doza patroniziranja onda doza pričanja o tome kako su drugi nesposobni, a vi sposobni ne mijenjana činjenica. Vi ste Zagrebom vladali 5 godina skupa s Bandićem. Kad smo preuzeli grad bio je zapušten i opljačkan. Zatekli smo akumulirani deficit kojeg ste vi napravili od milijardu i 400 miliona kuna, u blagajni nije bilo love ni za plaće, a kasnili su dobavljačima više od 8 mjeseci. Mi smo ilegalni deficit neutralizirali, a sada ne da se ne kasni dobavljačima nego smo skratili rokove plaćanja kako vi to u državi niste uspjeli napraviti. Vi ste na mjeru roditelj odgojitelj godišnje trošili novac kojim se moglo izgraditi 20 vrtića, mi smo tu mjeru izmijenili, sad gradimo vrtiće punom parom, prošle godine 4, ove godine 10 itd. Vi ste izgradili 1 zamjensku kuću, mi smo obnovili 600 škola, 8 cjelovitih obnova. Povukli smo 5 puta više novaca iz EU fondova, zaradili smo 5 puta više novaca na adventu nego vi rekordne 2019. godine. Zašto? Jer se nije kralo. Ulažemo u projekte koji su stajali po 20 godina, Paromlin, tramvaji, Dom sportova, priuštivi stanovi itd. i kako se hvatamo u koštac sa svime što nam je vaša korumpirana i nesposobna vlast ostavila tako se hvatamo i s Jakuševcem. Danas vam je predstavljeno rješenje. Danas je predstavljeno rješenje koje će provesti ova zagrebačka vlast, a što vi niste uspjeli iako ste 5 godina imali vlast i u gradu i u državi, dakle punu vertikalu i niste bili sposobni da to riješite. I ne samo da niste bili sposobni da to riješite nego ste uz to sada odlučili sabotirati one koji to rješavaju. Tako se bavite Zagrebom. Car je gol, nesposobni ste vi i što je najgore od svega da biste to sakrili spremni ste raditi na štetu svih građana ovog grada, a Zagrepčani vam to vjerujte neće zaboraviti.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Imamo povrede Poslovnika, kolega Pavić, izvolite.
Pavić, Marko (HDZ)
Hvala lijepa.
Članak 238., pa fascinantno je da sve EU fondove koje ste trošili Vlada je osigurala. Vi ste se za obnovu vezivali tu ispred sabora i tražili donatorske konferencije, svi EU fondovi Vlada je osigurala. Svaka škola, svaki vrtić Vlada je osigura, a jedino što znate ilegalno voziti biootpad na Jakuševac, imali ste eksploziju i nažalost je jedan gospodin ovaj znatno ozlijeđen. To znate, a obećali ste da ćete riješiti Jakuševac.
…/Upadica predsjednik: Kolega Pavić, vrijeme …/…
Gdje je rješenje, gdje je solution?
Jandroković, Gordan (HDZ)
… vrijeme je isteklo. Ovo je vama treća opomena pa više ne možete sudjelovati u raspravi.
Kolega Katičić, izvolite.
Katičić, Krunoslav (HDZ)
Naravno povrijeđen je Članak 238., iznošenje opet neistina i laži. Opet laži, laži, al i sad se pozivate na nekakve stvari od Jakuševca, Resnika, a opet se zaboravljaju što su tramvaji stari 26.g., nisu bili dosta, sad trebaju doć opet stari autobusi. Svojedobno spomenuo je kolega Pavić, vezali ste se ovdje ispred, za Varšavsku, to su bile vaše aktivnosti, al su vas demantirali građani i sad će vas opet demantirat građani.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Katičić, i ovo je bila replika, dobivate opomenu.
Kolegice Benčić, izvolite.
Benčić, Sandra (Možemo!)
Povreda čl. 238..
Gospodine Katičiću, mi nabavljamo nove tramvaje od hrvatske firme da bi taj novac ostao u Hrvatskoj, a vi nabavljate rabljene katamarane i trajekte iz Grčke i Singapura ne namjeravajući ikada nabaviti nove od hrvatskih tvrtki jer ste šta, ta hrvatske tvrtke i brodogradilište i Institut za brodogradnju uništili, uništili. To je vaš…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./… legasiv, to.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Benčić, isto tako opomena, bila je replika, pa sad idemo dalje na iduće zastupničko pitanje.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Šašlin postavit će ga potpredsjedniku Vlade i ministru obrane Ivanu Anušiću, izvolite.
Šašlin, Stipan (HDZ)
Hvala g. predsjedniče HS.
Poštovani premijeru, poštovani članovi hrvatske Vlade.
Poštovani potpredsjedniče hrvatske Vlade g. Anušić, pa vi ste odmah po dolasku odnosno odmah po preuzimanju mandata ministra obrane istaknuli da će hrvatski vojnik, dočasnik i časnik biti praktički u središtu vašeg djelovanja, u središtu pozorosti odnosno da će opremljenost, obučenost, uvjeti života i materijalna prava hrvatskih vojnika biti apsolutni prioritet u vašem mandatu.
Zanima me dokle se je došlo u realizaciji ovih pitanja, a posebno ono što me zanima realizacija odnosno provedba projekta povratka HV-a u hrvatsko Podunavlje odnosno u vojarnu Beli Manastir u Baranju, evo?
Jandroković, Gordan (HDZ)
Odgovor na pitanje poštovanog ministra.
Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče HS.
Poštovani zastupniče, kolegice i kolege, odgovorit ću na vaše pitanje koje ste mi postavili. Kad govorimo o materijalnim pravima pripadnika Oružanih snaga i djelatnika MORH-a to je nešto što sam na početku sam rekao da ću na tom inzistirati i na kraju krajeva i sam premijer je rekao da nam je centar pažnje i ovaj brige kad govorimo o Oružanim snagama čovjek, pripadnik Oružanih snaga, vojnik i mornar. Tako da smo već u okviru Zakon o Oružanim snagama promijenili na zadnjoj ili predzadnjoj sjednici Vlade, a Uredbom već u 12. mjesecu to napravili, produžili smo rok sa 45. na 50.g. kad govorimo o umirovljenju vojnika ili mornara, što je dosada bio veliki problem jel su završavali nakon 45.g. navršena života, odlazili su neki od pripadnika Oružanih snaga ne u mirovinu jel nisu ostvarivali osnovna prava za mirovinu. Sada to će svakako biti riješeno. Podigli smo 10% plaće djelatnicima MORH-a, njih 1.250 već u 12. je ovaj ta odluka donešena, već sada u 1. mjesecu primili su po toj odluci veće plaće. Podignute su dnevnice između 25 i 30% za sve pripadnike naših kontingenata koji se nalaze u misijama diljem svijeta, ukupno njih je u ovom trenutku 312. I priprema Vlada RH izmjenu o koeficijentima kojima će, pripadnicima Oružanih snaga plaća će se povećati čak do 40% u polovici ove godine. Kad govorimo o tome jasno je apsolutno da su plaće i materijalna prava podignuti i da će biti u idućih par mjeseci završen taj proces. Kad govorimo o opremanju i kad govorimo o svemu onome što čini još život i rad i funkcioniranje pripadnika Oružanih snaga kvalitetnijim i boljim, na tom programu i na tim projektima radimo i s njima ćemo vrlo brzo izaći i u javnost.
Kad govorimo o drugom velikom projektu koji je bio najavljivan još prije nekoliko mjeseci ja sam ga pokrenuo zajedno sa Vladom RH, dogovoreno je s premijerom da projekt povratka Oružanih snaga u vojarnu Beli Manastir započne sa ovom godinom u smislu realizacije projekta i on je započeo, do kraja 2026.g. će biti dovršen. Radi se o povratku između 650 i 850 pripadnika Oružanih snaga na razini jedne bojne, mehanizirane bojne koja će vratiti se u vojarnu u Baranju. Zbog čega u Baranju i zbog čega je to vrlo bitno? Iz nekoliko razloga. Prvo sigurnosni razlozi, blizina granice na kojoj imamo dosta problema kad govorimo i o migrantima i o sigurnosnim ugrozama koji su na ovoj geopolitičkoj situaciji današnjoj jasni i definirani. Kad govorimo o drugoj stvari govorimo o demografiji jer je Baranja jedan od područja koje je demografski dosta stradalo u proteklih 20-tak godina, ustvari od završetka mirne reintegracije i početka Domovinskog rata i definitivno broj ljudi koji će tamo doć i funkcionirati i živjeti i raditi će i u demografskom smislu naravno koristiti i Belom Manastiru, naravno i Baranji i Osječko-baranjskoj županiji, ako govorimo naravno i cijelom istoku Hrvatske, a naravno i gospodarski aspekt toga je jasan i definiran. Vrijednost cijelog tog projekta je 28 milijuna eura. I kao što sam rekao u iduće 3.g. tj. do kraja 2026.g., 2024., 2025. i 2026. taj projekat će bit u potpunosti završen. Evo nadam se da sam bio točan, da sam dao odgovor na vaše pitanje, hvala.
Reiner, Željko (HDZ)
Izvolite očitovanje zastupniče Šašlin.
Isključite se samo ministre, ja mislim, e onda…
…/Upadica Šašlin: Evo ga sad je, sad je./…
…evo ga, može, dobro.
Šašlin, Stipan (HDZ)
Hvala g. ministre, ovaj doista sam apsolutno zadovoljan sa vašim odgovorom. Ali ono što smatram da je još važnije da vašim odgovorom su sigurno zadovoljni i pripadnici svih Oru…, svi pripadnici Oružanih snaga na koje se to odnosi, poglavito iz razloga jer sve ovo što ste vi navodili je potkrijepljeno činjenicom da je proračun Ministarstva obrane za 2024.g. veći nego ikada u povijesti, praktički on je u ovoj godini negdje oko milijardu i 100, preko milijardu 172 milijuna eura, što je negdje oko 122% više u odnosu na 2016.g.. To je doista najviše ikada u povijesti RH i zaista to garantira provedbu svih ovih vaših mjera.
A isto tako mislim da mogu govoriti u ime hrvatskih branitelja, poglavito branitelja sa područja Osječko-baranjske županije koji apsolutno razumiju sve ove razloga opravdanosti povratka hrvatske vojske u Baranju odnosno u Beli Manastir koji to sa iščekivanjem očekuju i zaista raduju se tom povratku.
Hvala vam još jednom.
Jandroković, Gordan (HDZ)
34 pitanje zastupnik Franko Vidović postavit će ga predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću.
Izvolite.
Vidović, Franko (Socijaldemokrati)
Zahvaljujem poštovani predsjedniče.
Poštovani predsjedniče Vlade, u posljednje vrijeme smo svjedoci da pojedini akteri na hrvatskoj političkoj sceni zagovaraju uvođenje obveznog vojnog roka i postavljanje vojske na granice što po meni jeste legitimna tema mada je ne podržavam, ne podržavam takva rješenje pa to ide do uvođenja tzv. seoskih straža na granicama lijepe naše. Te teze oko uvođenja seoskih straža su po meni opasne i one unose nelagodu kod hrvatskih građana. Sve te teze su se pojavile u javnosti zbog situacije u susjednim zemljama. Pritom mislim u prvom redu na BiH i Srbiju. Naime, obje države su u postupku pristupanja EU i ono što ih karakterizira i što nemaju usklađen vizni režim i vanjsku politiku s EU. Zbog neusklađenih viznih režima spomenutih država s EU građani trećih zemalja mogu doći na njihov prostor bez ikakve prethodne procedure. Osim toga Europol iz tih država dobiva većinom netočne podatke što se vidi iz njihovog izvješća EU parlamentu. Obzirom da Frontex u tim državama nije prisutan onda nemamo niti mogućnost provjeriti te podatke i vidjeti stvarno stanje na terenu. Cijela ta situacija se onda odražava na RH u vidu nezakonitih migracija, a što kod naših građana izaziva nesigurnost te pojedini akteri na političkoj sceni koriste situaciju da bi cijelu scenu radikalizirali. Mišljenje nas Socijaldemokrata je da je to užasno štetno za našu državu koja dobar dio svojih prihoda ostvaruje kroz turističku djelatnost.
Moje pitanje glasi, cijeneći vaš utjecaj unutar institucija EU zašto ste propustili isti iskoristiti da bi pitanje usklađivanja viznog režima nametnuli kao bitno pitanje kod otvaranja pristupnih pregovora?
Hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Plenković, Andrej (HDZ)
Hvala lijepa zastupniče Vidović, ja ne znam gdje se vi informirate, ali ja ne znam koliko puta sam osobno i svi naši predstavnici od ministra Grlića Radmana pa do ministra Božinovića kad je riječ o ovoj temi isticali temu usklađivanja viznog režima. Gdje vi crpite ova vaša saznanja i podatke meni je to teško reći, ali nisu vezana za istinu. Dakle, mi o tome govorimo stalno.
E sad, što se tiče dva pitanja koja ste vi postavili odnosno dvije teme o kojima ste govorili na pitanje sam vam sada odgovorio. Prva je oko ideje i rasprave o vojnom roku. Ja sam danas na prvo pitanje koje je djelovalo kao da je dogovoreno sa gospodinom Dretarom, a nije, više nego jasno kazao. Legitimno je o tome raspravljat u smislu činjenice da mi već godinama nemamo vojni rok, da nam je usložnjeno sigurnosno ozračje i globalne okolnosti i europske okolnosti i regionalne okolnosti i da današnji brojevi pripadnika hrvatske vojske u sustavu Oružanih snaga nisu isti kao što su bili prije 20 ili 30 godina. Ljudi stare, bave se nečim drugim, a upravo zbog toga je ideja da se cijeli koncept koji već i danas postoji privlačenja mladih da odaberu vojni poziv kao svoju karijeru kroz i dragovoljni uz naravno profesionalni angažman, dragovoljni koncept služenja vojnog roka prilagodi onome što nam danas treba. I o tome mi raspravljamo u Vladi i potpredsjednik Anušić, potpredsjednik Medved, potpredsjednik Božinović, prema tome o tome ćemo razgovarat.
Što se tiče vojske na granicama u ovom trenutku to nije uopće nužno. Hrvatska policija kvalitetno opremljena, kvalitetno obučena onakva kakva treba bit, a ne onakva kakvu su ju htjeli portretirati neki sa političkoga lijevog spektra koji su optužujući hrvatsku policiju željeli spriječiti hrvatski ulazak u Schengen, pa sad to nemušto nastoje demantirati nekim čudnim priopćenjima i još bizarnijim presicama što je sve naravno neistina što oni govore, a istina je ovo što smo mi govorili. Tako da što se tiče nezakonitih migracija mi smo se već nasmijali na seoske straže. Imate ovdje ove briljantne prhonaravne političare koji bi se ženili sa vašim političkim opcijama ili sličnima. Pretpostavljam da to ne želite što je za vas dobro, a oni će to postat svjesni tek kasnije koje su smiješne, ne da su nedopustive i da nisu opcija nego nisu niti u bilo kakvom tragu promišljanja.
Mi ćemo nastaviti borbu protiv nezakonitih migracija surađujući sa susjednim zemljama, prije svega riječ je o policijskoj suradnji. Frontex treba doći u BiH, mi ćemo uskoro otići u Sarajevo, idući tjedan, zajedno sa još nekim europskim liderima i jedna od tema će bit da se zaključi taj sporazum između BiH i Frontexa i da na taj način imamo i svojevrsni međunarodni filter da ne dolazi do nekontroliranoga kretanja nezakonitih migracija koje onda imaju za cilj ući u Hrvatsku, ući u EU, ući u Schengenski prostor.
Prema tome, ta suradnja i naš angažman je stalan, kontinuiran, financijska sredstva, ljudski resursi, politički prioritet sve to je na svome mjestu, upravo onako kako treba bit, a mi ne možemo donijeti odluke za druge zemlje hoće li one uskladiti vizni režim ili ne, ali zahvaljujući nama svi znaju da im vizna politika nije usklađena.
Hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite zastupniče očitovanje.
Vidović, Franko (Socijaldemokrati)
Moram reći da nisam baš zadovoljan odgovorom. Dakle, što se tiče Frontexa oni su već po mojem sudu trebali odavno biti u BiH, ali jednako tako i u Srbiji. Dakle, Srbija je isto država koja je u postupku pregovora odakle nama dolazi gro migranata, ljudi koji dolaze, građani trećih zemalja koji dolaze zrakoplovima direktno u te dvije države, a onda osvanu na našoj granici. To je opće poznata stvar. To zna i ministar Božinović na kraju krajeva pretpostavljam.
Prema tome, što se tiče podataka odakle ih ja crpim, pa crpim iz izvješća kao i vi. Na kraju krajeva pretpostavljam opet da vi znate bolje te podatke čak nego ja.
Tako da ne mogu reći da sam zadovoljan vašim odgovorom. Ja bih bio puno sretniji da ste na tom planu iskoristili svoj utjecaj. Vjerujem da ga imate i da ste napravili puno više u interesu građana Republike Hrvatske.
Jandroković, Gordan (HDZ)
35. pitanje zastupnik Krešimir Ačkar postavlja ministrici turizma i sporta Nikolini Brnjac.
Izvolite.
Ačkar, Krešimir (HDZ)
Zahvaljujem predsjedniče Hrvatskoga sabora, poštovani predsjedniče Vlade, poštovana i cijenjena ministrice Brnjac.
Tijekom cijeloga mandata stavili ste snažan naglasak na kontinentalni turizam gdje apsolutno ne čude onda brojke kada za razliku od 2022. u 2023. godini čini mi se da brojimo oko 15% u kontinentalnome turizmu u županijama više noćenja, više prihode i sve ono zapravo što ste kvalitetno odrađivali tokom cijeloga ovoga svoga mandata.
Ono što vidim i primjećujem u okolici Velike Gorice, u okolici Turopolja i cijeloga onoga dijela koji se počeo baviti turizmom a to je jedan dodatni impuls i razlog novoga zakona koji je stupio na snagu od 1. siječnja 2024. gdje će postojati i za nas jedinice lokalne samouprave Fond za turizam kojim ćemo bespovratnim sredstvima moći ulagati u infrastrukturu i prezentirati sve ono što možda do sada nismo mogli zbog financijske nemoći raditi. Ali također primjećujem da će tu biti i niz benefita za one turističke ponude koje će i privatni ljudi koji žele se baviti s time, koji su se bavili s time i koji će se tek početi moći ostvariti zahvaljujući njemu. Pa vas molim da ukratko probamo prezentirati samo jer želimo pokazati snagu toga zakona koliko će razvoj turizma na kontinentalnom dijelu i koliko će ovaj zakon zapravo doprinijeti turizmu koji je već sada u jednome stalnom hvale vrijednom zamahu.
Hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor ministrice.
Brnjac, Nikolina (HDZ)
Hvala lijepo.
Poštovani saborski zastupniče, dakle strateški cilj Vlade Republike Hrvatske je razvoj cjelogodišnjeg turizma i …/Govornica se ne razumije./… razvijenog turizma. Da bi to bilo moguće upravo treba poticati razvoj turizma na kontinentu. Kad pogledate rezultate za 2023. mi smo imali najbolji turistički promet i u dolascima i u noćenjima upravo na kontinentu i samo je potrebno izdvojiti 5 slavonskih županija od 2016. do danas 54% više u dolascima i u noćenjima znači da su stvarno rezultati na kontinentu izuzetno dobri, a samo to prate i ulaganja. Dakle, što govorimo kroz javnu turističku infrastrukturu gdje su ulaganja bila u iznosu od 4 milijuna eura, govorimo o ulaganjima u interpretacijske centre, u šetnice, u kupališta, zatim kroz ulaganja u konkurentnost turističkog gospodarstva od 4,5 milijuna eura gdje smo po prvi puta omogućili zelenu i digitalnu tranziciju za ugostiteljske objekte.
Isto tako, kad pogledamo sva ulaganja na kontinentu kroz sve programe koje imamo i u ministarstvu do sada smo imali oko 13 milijuna eura upravo ulaganja, a također kroz fondove koji su kroz Zakon o turističkim zajednicama, fondove za udružene i Fondove za koji su namijenjene upravo za razvoj onih turističkih područja koja nisu dovoljno razvijena samo protekla godina iznosila je preko 6 i pol milijona eura vrijednosti programa. Ono što je također značajno mi smo dvadesete počeli sa velikom reformom upravljanja turizmom i osigurali smo po prvi puta značajna sredstva što iz nacionalnih, što iz europskih sredstava, a govorimo o 1,3 milijarde eura vrijednosti. I upravo ta sredstva su namijenjena cjelogodišnjem, odnosno ulaganju u kvalitetu, u konkurentnost turizma, u greenfield i brownfield investicije na kontinentu.
Mi smo sada pred novim natječajem iz operativnih programa. Govorim oko 90 milijona eura vrijednosti natječaja za malo i srednje poduzetništvo koje će upravo omogućiti jednu takvu tranziciju. Isto tako, ono što nam je vrlo važno, spomenuli ste Zakon o turizmu koji je stupio sada na snagu upravo uzimajući u obzir sve nejednakosti kako se razvija turizam u Hrvatskoj, upravo zato smo vodili računa da će se omogućiti kroz sam Fond za turizam dodatno sredstva koja će jedinicama lokalne samouprave, dakle ukoliko oni prepoznaju putem njihove strategije kako žele razvijati koji oblik turizma, da li je to zdravstveni turizam, da li je to aktivni turizam, kulturni turizam. I ono što oni budu stavljali, dakle kroz svoje planove upravljanja i usvajali, dakle moći će se financirati kroz Fond za turizam, ali isto tako će nama biti podloga za daljnje pregovaranje s operativnim programima tako da na jednom mjestu imamo napokon popis svih mogućih projekata, ali sustavno popisani projekti koji će se upravo moći namijeniti financiranju projekata na kontinentu.
Također ono što je značajno, dakle da smo sad po prvi puta omogućili značajna sredstva koja će se moći ulagati, dakle u zdravstveni turizam jer znamo da je zdravstveni turizam jedan veliki pokretač i razvoj svih regija ne samo iz Nacionalnog programa oporavka, Plana oporavka i otpornosti već i po prvi puta, dakle kroz sredstva iz državnog proračuna, a na taj način ulažući upravo u kontinentalni turizam …/Govornica se ne razumije./… ostvarujemo onaj glavni cilj, a to je u stvari razvoj cjelogodišnjeg turizma.
Hvala lijepa.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite očitovanje.
Ačkar, Krešimir (HDZ)
Zahvaljujem poštovana ministrice na odgovoru. Uistinu nas čelnike jedinica lokalne samouprave kako župane, tako i gradonačelnike veseli činjenica da kontinentalni turizam koji se u našim krajevima neosporno razvija, ali nije to slučajno, to je posljedica kvalitetnoga i dobroga rada i pristupa i svega onoga čemu oni mogu doći. A i ova decentralizacija kako bih je nazvao sada kada ste sukladno našoj strategiji spustili na jedinice lokalne samouprave da možemo sami se odlučiti za ta bespovratna sredstva iz fondova turizma. Da li ćemo ih uložiti i koristiti za sportski turizam, da li ćemo ih koristiti za zdravstveni turizam ili nešto što je već prigodno tome kraju govori puno o tome koliko zapravo jedna cijela odluka vašega resora i cijele Vlade vodi potpunoj decentralizaciji koju smo oduvijek željeli, koju smo priželjkivali i na kojoj vam se u konačnici i zahvaljujemo.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala.
Imamo još 4 pitanja.
Sada je na redu zastupnica Dalija Orešković. Pitanje postavlja predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću.
Izvolite.
Orešković, Dalija (Stranka s imenom i prezimenom)
Predsjedniče Vlade vi i ja imamo lošu povijest. Na jednom od ranijih aktualaca postavila sam vam pitanje sudjelujete li vi osobno u izvlačenju novca iz državnog proračuna i podijeli plijena iz korupcijskih afera vaših ministara i ostalih članova stranke. Na to pitanje nikada nisam dobila odgovor. Zatim sam vas prošli put upozorila da vaša Vlada ne daje odgovore na pisana zastupnička pitanja pa ste mi uputili ono bis bald, gute reise, auf wiedersehen i time ste izazvali bijes svih majki i svih očeva čiju ste djecu potjerali iz ove države. E sad, da vam olakšam za ovaj aktualac postavila sam vam pitanja pisanim putem unaprijed. Na desetke njih. Prije mjesec dana tražila sam od svih ministarstava, od svih vaših ovdje posloženih ministara podatke o tome koji iznos sredstava je isplaćen medijima za vrijeme trajanja vašeg mandata, svih sredstava. Postavila sam i neka druga pitanja, tražila sam od ministrice Obuljen Koržinek da se malo izjasni detaljnije o ovoj korupcijskoj aferi na Geodetskom fakultetu i neka druga. Sa svim tim pitanjima označit ću vas kao najkorumpiranijeg ali i kao najnesposobnijeg premijera koja je Hrvatska imala do sada, ali označit ću vas i kao diktatora. Jer u svojoj suštini vi to i jeste. Samo diktator smatra da ne treba polagati račune parlamentu, da ne treba odgovarati na zastupnička pitanja, da oporbu može vrijeđati kako god hoće, da nekome iz oporbe može reći da je patuljak, a da svima, svima koji otvoreno i hrabro progovaraju o pravim problemima ove države i stanju nacije na čelo crtate mete. Nemam daljnjih pitanja, čekam odgovore na ona koja sam vam već postavila, a vrijeme vam ističe.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Predsjedniče Vlade izvolite odgovor.
Isključite se molim vas zastupnice Orešković.
Plenković, Andrej (HDZ)
Hvala lijepo poštovana zastupnice Orešković. Da naša povijest je sjajna, naša budućnost je još sjajnija. Ja mislim da nas malo toga veže, meni je drago da ste vi bili u potpunosti neovisna i nepristrana predsjednica Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa. Treba uvijek početi od toga. Dakle ovaj vas je sabor izabrao, Milanovićeva Vlada tada predložila, on je sam govorio zašto i kako pa ja neću i vi ste tamo bili kao neutralni, objektivni. Gle čuda kad to više niste bili postali ste jedan od ovih glavnih komunikatora čiste pa ja bih rekao gotovo malo i čudne mržnje prema HDZ-u i prema Vladi. Vi ste jedna od onih zastupnica i zastupnika kojim je to jedini razlog postojanja. Drugog nemate. Vi ste možda u tome najkonzistentniji. Bilo je tu svakakvih epizoda s kolegama, s predsjednikom sabora, sa mnom tako da vaša povijest odnosa sama govori više o vama nego o drugima. Imam dojam da niste baš objektivni, očito niste bili ni tada, a sada niste uopće. Vi pitate mene da li ja sudjelujem u korupciji? Ne. To vam je valjda moglo biti jasno, ako vam nije jasno ili ako je vaš kut gledanja na realnost toliko iskrivljen da vidite samo ono što kroz vašu optiku i pristup mržnji želite vidjeti, onda vam ja u tome ne mogu pomoći. To je možda isto blizu nekoj vrsti institucionalne pomoći kakva je nužna ovoj stranci koja bi vjerojatno i s vama surađivala ako bi mogla doći u poziciju da Vlada. Međutim, nije realno hrvatski narod je mudar, pametan, ljudi vide tko se za njih bori, tko traži rješenja, nalazi ih, možda ne uvijek perfektna ali uvijek rješenja i oni koji ne nude nikakva rješenja, traže samo probleme i opstruiraju, a pri tom su vođeni velikom osobnom mržnjom, znate to zasljepljuje ljude. Vi da idete sada na intervju u Europsku komisiju recimo, ne bi vas primili. Rekli bi da ste prepristani zbog mržnje. Pravi evaluatori, ne HDZ-ovi evaluatori, ljudi koji imaju veze s nama ali vas prvi put vide, rekli bi oprostite u vama je nešto previše što mi ne želimo uvest u svoje dvorište. To je dosta važno radi šire javnosti da vas razumije. Što se tiče odgovora na pitanja nek vam resori odgovaraju, dapače. Da je to sve tako kao što vi insinuirate ili kao što je insinuirao bolesni u smislu rekao je da je bolestan danas, ali ipak je govorio dvije minute ekstra gospodin Beljak, onda bi HDZ imao potporu danas u javnosti između 50 i 60%, onda bi mi po anketama dobivali dvotrećinsku većinu da je taj medijski prostor tako korumpiran, tako instrumentaliziran i da postoje tolike hrpe redakcija novinara i komentatora koji se ne bude bez jednoga hvalospjeva ili ode Vladi. Ja ovdje kao i vi sjedim sad već osmu godinu, ja to ne vidim. Ako vi to vidite, ja bih vas molio da me uputite da i ja to pročitam pa da se onako meškoljim, vidi kako mi dobro u očima promatrača izgledamo. Ja to ne vidim, toga nema. Te neke magične veze u narativu vas ili gospodina Beljaka nema. Ne postoji. Da li akteri financiraju medije? Da. Da li mediji žele da ih se financira? Da. Da li se traži nekakav službeni quid pro quo? Ne. I to vam je sve što trebate znati. Hvala vam lijepo.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite očitovanje.
Orešković, Dalija (Stranka s imenom i prezimenom)
Premijeru Plenkoviću ako vi niste u stanju pobrojati koliko ste korumpiranih ministara sami sebi izabrali, onda ste vi taj koji je zaslijepljen i neobjektivan. A još nešto o objektivnosti. Ona vaša izjava auf wiedersehen ušla vam je u top 10 nominiranih za najveće smeće izjavljeno prošle godine i ja vas sada ponovno optužujem za grubo kršenje Ustava i za kriminalizaciju vlasti, a navest ću nekoliko konkretnih primjera. Dopuštanje skupini BORG, ilegalnoj skupini da skroji zakon za otimanje privatne kompanije, dirigiranje cijena plina i uvjeta kupnje i prodaje za korist Pave Vujnovca, nezakonita smjena ministara koji nisu podnijeli ostavke na svoje funkcije, potkupljivanje medija i zastrašivanje onih koji vam postavljaju neugodna pitanja, neustavno držanje ograde na Markovom trgu i izbor glavnog državnog odvjetnika. Naime, kada politička stranka, čije članove treba progoniti zbog korupcije, sama sebi bira glavnog državnog odvjetnika to je zadnja faza dekadencije sustava. Sustava koji kao takav treba biti razoren kao Kartaga, a potom treba poništiti taj sustav koji ste vi iza sebe ostavili i Hrvatska mora naći snagu za vaš poraz, a potom evo za početak ispraviti samo ovih 6 problema koje sam navela, može biti prvi korak u pravom smjeru, nešto što našim građanima može dati nadu da svi vi, svi oni kojima ste vi poručili da ih ova država ne treba jer smetaju HDZ-u, pa auf-wiedersehen i doviđenja, da znaju da se imaju gdje vratiti jer ovo je njihova domovina, naša domovina, a ne vaša okupirana, pokradena, iseljena, opljačkana.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Imamo zahtjev za povredom Poslovnika, kolega Borić izvolite.
Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepa, čl. 238..
Zaista nas vrijeđan kolegica Orešković sa svojim narativom ovdje jer moramo neke stvari reć. U njezinih 5.g. političke karijere ona je promijenila članstvo u 4 stranke, krenula je sa Startom, pa je osnovala Stranku s imenom i prezimenom, pa je navratila malo do Centra, kad su vidjeli da, kad je vidjela da to ide prema dolje osnovala je novu stranku, ne znam da li ste primijetili, zove se Dalija Orešković i ljudi s imenom i prezimenom. Stavila je svoje ime u naziv stranke da ljudi znaju s kime imaju posla. Što će biti nakon te…/Upadica predsjednik: Hvala kolega Borić./…, nakon izbora? Možemo samo razmišljat o slijedećim nazivima tih stranaka.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Boriću, ovo je vama treća opomena, pa više ne možete sudjelovati u raspravi.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Sada idemo na 37. zastupničko pitanje, kolega Milanović Litre postavlja ga predsjedniku, ne pardon, postavlja ga potpredsjedniku Vlade i ministru unutarnjih poslova Davoru Božinoviću, izvolite.
Milanović Litre, Marko (Hrvatski suverenisti)
Hvala vam.
Ministre Božinoviću, pod vodstvom hrvatskog …/Govornik se ne razumije./…Charlesa Michela izašli ste na prošle izbore pod, sa krilaticom „Sigurna Hrvatska“. Tijekom kampanje imali smo priliku slušati bajke o izmišljenom modernom suverenizmu kojem je izvorište u Briselu. No taj moderni suverenizam je fatamorgana jer jedini suverenizam kojeg trebamo njegovati je onaj koji proizlazi iz naroda, iz hrvatskog naroda. Suverenitet je uz stanovništvo, teritorij i pravni poredak jedno od bitnijih obilježja jake države i uspješnog društva. No danas je jasno da Hrvatska ne zadovoljava navedene kriterije. Mlade Hrvatice i Hrvati koji su radno sposobno ste raselili svojim politikama i korupcijom, a kao zamjenu uvodite jeftinu radnu snagu iz kulturološki neprihvatljivih zemalja kako bi krpali svoje propuste. Pravi poredak je često puta doveden u pitanje zbog vaših dnevnopolitičkih ciljeva i interesa, a hrvatski teritorij za koje su generacije Hrvatica i Hrvata se borili i ginuli je sve samo nije siguran. Od vaših stranačkih kolega imamo priliku slušati o Hrvatskoj koja ide u smjeru zapadnoeuropskih zemalja i tu ću se složiti s njima, ali ne po gospodarskim rezultatima, ne po životnom standardu hrvatskih građana, već po nesigurnosti, nesigurnosti koja proizlazi iz nesposobnosti ove Vlade da stane na kraj ilegalnim migracijama. Jučer je policija na A1 lovila dva automobila krijumčara, prije 10 dana usmrćeno je dvoje roditelja od krijumčara, svjedočili smo ubojstvima, silovanjima, pokušajima silovanja, neredima u vlakovima i nizu drugih problema jer Vlada nije uspjela osigurati hrvatski teritorij i suverenitet RH.
Ministre, uz navedene probleme postavljam vam slijedeće pitanje. Kako konkretno mislite riješit problem ilegalnih migracija i osigurati sigurnost na hrvatskom teritoriju, posebno u svijetlu informacija iznesenih u medijima jučer gdje se navodi da su tajni letovi iz Švicarske prevozile stotine migranata za Zagreb…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepo./…nakon čega mnogi su nestali bez ikakvog…/Upadica predsjednik: Hvala kolega Milanović Litre./…traga i kontrole.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Božinović, Davor (HDZ)
Hvala vam lijepo uvaženi zastupniče.
Ja ću probat ovaj zadovoljiti vaš interes. Naravno da se slažem da suverenitet proizlazi iz naroda, isto tako i legitimitet. Svako od nas ima svoj legitimitet kojim je ušao u ovaj sabor, pa tako i vi.
Što se tiče sigurnosti, o tome možemo i vi ste ovdje puno toga ispričali, uglavnom novinskih naslova bez da ste uopće išta od toga probali na jedan sustavan, koliko je moguće u tih nekoliko minuta, način prodrijeti i vidjeti o čemu se tu gospodine radi. Hrvatska je suočena sa problemom ilegalnih migracija, kao uostalom cjelokupna Europa, kao uostalom cijeli svijet. U tom svom suočavanju Hrvatska je jedna po svim anketama koje nisu naše, po svim istraživanjima koja nisu naša nego su međunarodna, od najsigurnijih zemalja u Europi. To ne znači da problema nema. Mi cijelo vrijeme, ja osobno i članovi Vlade o tome javno komuniciramo, al ne na vaš način jer to kako vi otvarate to pitanje tobožnjega suvereniteta to vam znači samo tri stvari. Prvo da sve ovo što vi nudite zapravo ne nudite ništa jer ne znate da je cjelokupno pitanje regulirano i međunarodnim pravom i međunarodno preuzetim obvezama i u konačnici ono je i globalno i kontinentalno. Drugo, kad pozivate „neka se puca“, kad pozivate vojsku na granice, rezultat toga što vi radite je jedna opća radikalizacija u društvu, a hrvatskoj policiji, i policajcima i policajkama biste ponudili da nakon vaših veleumnih promišljanja obijaju europske sudnice, a Hrvatsku kao državu biste doveli u stanje izolacije pritom ne nudeći ništa drugo, ništa novo. Mi koristeći sve ono što možemo u kontekstu jednog globalnog fenomena, ponavljam, održavamo stanje u Hrvatskoj po kojem je ona jedna od najsigurnijih država u Europi. Vi to ne želite čut, to vam se ne uklapa u nekakve vaše PR-ove a kao što vam se nije uklapala ni afrička svinjska kuga gdje ste lupetali da ne postoji. Dakle, ne možete bježat od problema na način da nudite jednostavna rješenja. Kad god su se nudila građanima jednostavna rješenja pa valjda bi ih našli i neki drugi prije nas. Amerikanci su, njima je ušlo 3 milijuna ljudi, a u Europu je ušlo skoro 400 tisuća u zadnjih godinu dana i eto našao se gospodin sa izrazitim legitimitetom koji je temelj suverenističke opcije da ponudi rješenje ne samo hrvatskoj državi, hrvatskoj javnosti već i šire. Ne znam kako vas nitko dosad nije primijetio.
Hvala vam.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite očitovanje zastupniče, ne pardon, povreda Poslovnika kolega Reiner.
Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani gospodine predsjedniče povrijeđen je Članak 240. našeg Poslovnika. Naime, kolega je izrekao nešto što ja nisam očekivao da ću čuti u ovoj dvorani o kulturno neprihvatljivim državama, pa me zanima po kojem kriteriju on procjenjuje da su neke države nema kulturno prihvatljive, a neke nisu. Recimo Filipini da nam nisu prihvatljivi ili Indija, dakle druga, treća po veličini …
…/Upadica predsjednik: Hvala./…
… zemlja na svijetu …
…/Upadica predsjednik: Hvala kolega Reiner./…
… i sila da nije prihvatljiva, valjda po njegovom isključivo.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Reiner, neću davati opomenu jer ste zaista ukazali na Poslovnik budući da zastupnik nije rekao izravno i prozvao zemlje, a postoji zaista odredba Poslovnika gdje se ne smije vrijeđati druge zemlje i može biti razlog za opomenu, ali budući da nije spominjao konkretne stvari nisam smatrao ovaj da je potrebno reagirati, ali evo sad kolega ima priliku objasniti u očitovanju što je mislio.
Izvolite.
Milanović Litre, Marko (Hrvatski suverenisti)
Hvala poštovani predsjedniče sabora.
Poštovani ministre ja sam znao do danas da ste vi bili ministar i da jeste ministar, nisam znao da ste lažov. Naime, izgovorili ste nekoliko stvari koje su apsolutno netočne, nitko iz Hrvatskih suverenista niti naših kolicijskih partnera nije rekao da se po ikome puca. Tražili smo vojsku na granici to je po zakonu dopušteno, dopuštene su mješovite patrole u kojima bi policija imala tu prednost i u kojima bi policija diktirala šta će vojska raditi. I sami znate da to ima u hrvatskim zakonima i to očekujemo da se zaštiti teritorij RH, a nitko nije rekao da se na nekoga puca. To su vaše izmišljotine, očito imate dobrog učitelja u Andreju Plenkoviću i njegovim spinovima koje radi svakodnevno u, u ovaj u medijskom prostoru.
Kolega Reiner, vi valjda znate i sami da postoje svjetovi koji nisu kompatibilni sa kršćanskim svijetom. I to ako nekome danas nije jasno on ima osobnih problema nekakvih. Kulturološki su ljudi neprihvatljivi, određeni dio ljudi je neprihvatljiv u Hrvatskoj po meni, a i po mnogim Hrvatima. Naime, ušli smo u Schengen, granica je opterećena, opterećena je svakim danom sve više, hrvatska vlast nije uspjela osigurati hrvatske granice, nije uspjela osigurati hrvatski teritorij, ljudi slobodno šeću. Imali u 2015. primjer samoubojice koji je išao u Pariz, detonirao bombu ispred Stade de France, prošao je kroz Hrvatsku nedetektirano, koju imamo izvješća koja, koja je mađarska vlada prošle godine javila vam da talibani preuzimaju dio krijumčarske mreže na granici između Mađarske i Srbije, pa se pitam je li moguće da postoje teroristi koji prolaze kroz Hrvatsku ne koji nisu zapravo na neki način zabilježeni. Hrvatska je imala prije titulu Antemurale Christianitatis da smo branili Europu, a očito sada ne možemo braniti Hrvatsku.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam lijepa.
Imamo povrede Poslovnika, kolega Klarić izvolite.
Klarić, Tomislav (HDZ)
238., kolega je nazvao ministra lažovom što je krajnje neprimjereno, a ja bi ga podsjetio da se ovdje u Hrvatskom šabor… saboru šepurio u ukrajinskoj narodnoj nošnji, a kad je trebalo glasovati o pomoći Ukrajini nije se pojavio, nije glasao, nije dao podršku toj za… jadnoj napaćenoj zemlji u čijoj se uniformi ovdje šetao i prezentirao kao veliki zagovornik ukrajinskog naroda.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Klarić ovo je replika, pa dobivate opomenu.
Kolega Pupovac, izvolite.
Pupovac, Milorad (SDSS)
…/Govornik naknadno uključen./… zaslužiti opomenu, ali otrpit ću je zbog toga što smatram da ovakvi iskazi i koje je izrekao kolega Mlinarić Litre ne bi smjeli biti dopušteni u saboru. O tome tko pripada kulturološki ili ne pripada ovdje i identificirati ga automatski sa terorizmom je apsolutno nedopuštena teza bez obzira tko kako zamišljao državni suverenizam.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Pupavac ja se načelno slažem s vama, međutim čuli smo mi i gorih izjava nego što je bila ta, tako da vrlo teško je budući da nije jasno imenovao na što misli, vrlo teško je to sankcionirati i izdvajati izvan konteksta sveukupnog izlaganja koje je po meni bilo zaista neprihvatljivo. S ničim se od toga što je kolega rekao ne slažem, ali to je, temeljem tog svog programa je i ušao u Hrvatski sabor i s tim programom ide na iduće izbore tako da je dobro da i građani čuju o čemu se ovdje zapravo radi.
Kolegice Glasovac, izvolite.
Glasovac, Sabina (SDP)
Poštovani gospodine predsjedniče Hrvatskog sabora, mislim da je kolega Milanović Litre povrijedio Članak 238., ali u dijelu i Članak 240..
On je rekao da postoje ljudi koji ne pripadaju kršćanskoj kulturi i koji u našem društvu nisu dobrodošli. Ja mislim da to nije poruka koja treba biti nešto što prolazi nesankcionirano ovdje u Hrvatskom saboru.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Dakle, ja se s tom izjavom ne slažem. Međutim, ne samo od strane pojedinih zastupnika nego od strane brojnih političara u Hrvatskoj se u zadnjim tjednima, mjesecima čuju takve izjave i to postoje politički programi tih stranaka. Dakle, to je problem koji imamo kao društvo, ali ne samo mi nego i ostala zapadna društva. E sad sankcionirati pojedinačne izjave, a ne vidjevši cijeli kontekst vrlo je zahtjevno sa mjesta predsjedavajućeg. Tako da ću ja pažljivo pratiti i slušati dalje što će se govoriti i pozdravljam sve da izbjegavaju takve formulacije koje su ksenofobne i koje sasvim sigurno ne pridonose razvoju hrvatskog društva i jačanju vrijednosti na kojima smo utemeljili Hrvatsku državu.
Kolega Ćelić, izvolite.
Ćelić, Ivan (HDZ)
Hvala.
Prekršen je članak 238. Ovo što je kolega Milanović-Litre govorio ovo je čisti govor mržnje. Govoriti da su neki ljudi neprihvatljivi, da to nije, to nije niti kršćanski, niti domoljubno što ste vi govorili kao i ta teza da su migranti isključivo teroristi. Jer Anders Breivik nije bio migrant, a ubio je 77 svojih sunarodnjaka, tako da ono što ste čuli od kolege Raspudića vašeg koalicijskog partnera je teza koja apsolutno ne stoji.
Jandroković, Gordan (HDZ)
U redu.
Kolegice Bedeković, izvolite.
Bedeković, Vesna (HDZ)
Hvala vam lijepo poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora.
Naravno članak 238. Iz dva razloga. Zaista smatram da je kolega povrijedio. Prvo vrijeđa jednog ministra hrvatske Vlade govoreći im u lice da je lažov. To je prvo. Drugo, već su kolege o tome govorili, ja ću samo ponoviti. Dakle, sve ovo naginje na govor mržnje, sofisticirani govor mržnje i netrpeljivost prema ljudima koji su drugi i drugačiji. Naginje prema ksenofobiji i mislim da je to svima jasno.
…/Upadica predsjednik: Hvala lijepa./…
To treba osuditi.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite gospodine Milanović-Litre da čujem objašnjenje.
Milanović Litre, Marko (Hrvatski suverenisti)
Članak 238. Naime, ja nisam govorio ovdje da su to isključivo teroristi. Ja sam pitao je li moguće da još jedanput prođe terorist kao što je bio samoubojica koji je bio 2015. prošao kroz Hrvatsku a vidimo sve veći teret na hrvatskoj granici koji postoji.
Kolega Ćeliću isključivo teroristi, to je bilo vaš odgovor. Očito ne znate slušati, a ja, odnosno oni HDZ-ovci koji su rekli da sam ja na neki način uvrijedio ministra Božinovića nije istina zato što je čovjek izrekao dvije laži ovdje za govornicom u svojoj replici. Nemam ja tu šta se ikome objašnjavati …
…/Upadica predsjednik: Kolega Milanović!/…
… ako je nešto laž, onda je laž i morate to prihvatiti.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Milanović-Litre vi ste već toliko laži ovdje izgovorili, da ne biste više ni trebali sjediti ovdje što ste sve izgovorili a vrhunac vaših laži je bio kad ste pobjegli kada se trebalo glasovati o tome da li ćemo pomoći Ukrajini ili ne, pobjegli ste. Lagali ste da ste bolesni, niste bili bolesni nego ste lagali jer ste svoj politički probitak stavili ispred svojih vrijednosti tako da vi ste zadnji koji ćete prozivati ovdje ministre i govoriti im da su lagali. Pažljivo sam slušao ministra, on uopće nije ni blizu bio kakve teze i izjave koja bi bila lažna. Vrlo jasno je govorio o onome što policija radi.
Kolega Bulj, izvolite.
Bulj, Miro (MOST)
Povreda Poslovnika članak 238. Ne vidim niti jedan razlog i ne vidim da je nelegitimno pitanje da netko kaže da li su teroristi među ilegalnim migrantima. Tko garantira ovdje od ministra, premijera da nema tu ilegalnih migranata? I postavlja se pitanje da li je bolje da bude vojska na granici ili da bude vojska po gradovima kao što je u drugim državama
EU sad po gradovima. Najbitnija je sigurnost. Sigurnost ova Vlada, ovom politikom ne jamči.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Bulj, dobivate opomenu. Ovo je bila replika a ne povreda Poslovnika. Ali ja ne znam o kakvoj vi ugrozi govorite da uspoređujete druge zemlje koje imaju ozbiljne situacije i govorite o tome da su u njihovim gradovima vojska na ulici. Pa što priželjkujete da u hrvatskim gradovima bude vojska na ulici? Koje su tu potrebe za vojskom u gradovima na ulici? Ja ne znam koje su to vizije?
Kolegice Bedeković, izvolite.
Bedeković, Vesna (HDZ)
Hvala vam lijepa.
Ponovno članak 238. Zaista sam pozorno slušala kolegu Milanovića-Litru kad je obrazlagao i pokušao nas uvjeriti da iz njega ne progovara sofisticirani govor mržnje, da iz njega ne progovara mali skriveni ksenofob itd. itd. Dvije stvari u lice čovjeku govoriš da je lažov. Druga stvar, dakle izražavaš neprihvatljivo ponašanje prema ljudima koji su drugi i drugačiji.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam kolegice Bedeković. Sada ću vam dati opomenu, jer je ovo bila replika.
Kolega Grmoja, izvolite.
Grmoja, Nikola (MOST)
Povrijeđen je članak 238. da ministar Božinović i Andrej Plenković imaju i malo obraza već bi dali ostavke na svoje funkcije. S obzirom da ne kontroliraju situaciju sa ilegalnim migracijama, s obzirom da imamo 60 000 zahtjeva za azil, a svi ti ljudi će pasti na naša leđa na temelju Dublinskog sporazuma i o tom se treba govoriti. I vi od te istine kojom ste doveli u nesigurnost hrvatske građane nećete pobjeći.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Grmoja, ovo je bila replika pa dobivate opomenu. Mislim da je treća opomena isto tako, da.
Kolega Prkačin, izvolite.
Prkačin, Ante (HRB)
Hvala gospodine predsjedniče.
Ovaj govor mržnje me potakao da potegnem ova dva, tri, osam jer sam prvi prije tri godine u Saboru rekao da postoje izbjeglice koji su jadni ljudi, ali postoje i migranti koji, na čijem licu je dominantna emocija mržnja. Pazite i vodite računa da ovaj govor mržnje, ja razumijem kolegicu Glasovac, ali da vi kolege iz HDZ-a da spominjete to kao ksenofobiju i govor mržnje ovo će vam vrlo brzo biti govor zdravog razuma. Mi ćemo se sa njima u Europi tući, ja sam to rekao pet puta do sad.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Prkačin nitko ne bježi od tih fenomena koji su oko nas, ali je jako važno na koji način im pristupamo i na koji način govorimo o njima i kakvu poruku šaljemo hrvatskim građanima i svima onima koji se susreću ili će se u budućnosti susretati sa tim izazovima. O tome se radi.
Sada ponovo kolega Milanović-Litre, izvolite.
Milanović Litre, Marko (Hrvatski suverenisti)
Kolegice Bedeković, 238. članak. Kolegice Bedeković ksenofob nisam, imam jako puno prijatelja koji nisu Hrvati, nije me strah nikakvog stranca niti bilo koga tko je drugačiji od mene, no strah me da ćemo izgubiti način života koji postoji u Hrvatskoj, a vi doprinosite tome, vi i vaša stranka, vaše politike i vaš predsjednik Vlade koji slijepo prati sve diktate koji dolaze iz Bruxellesa.
I to je sustavni problem, to je sustavni problem koji nećemo riješiti, a vama predsjedniče Sabora vi očito ne slušate dobro, jer ministar je lagao kad je rekao da smo mi rekli da će se pucat na nekog na granici, što nitko iz Hrvatskih suverenista nije izjavio.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Ovisi kako čitate ono što je izjavljeno, a vidio sam izjave nekih vaših kolega, ne iz suverenista nego iz vaših partnerskih redova koji su se poigravali s tim izjavama. Dakle to je, to je istina, tu nije govorio ministar ništa što nije istina. Dobivate drugu opomenu.
Kolega Šimičević izvolite.
Šimičević, Rade (HDZ)
Zahvaljujem predsjedniče Hrvatskog sabora.
Povrijeđen je čl. 238. Gospodin Grmoja je izrekao toliko laži i neistina da sam ja svojevremeno reka kad ova njegova, njegova glumatanja završe u saboru da se može vratiti u školu ali sad to povlačim. Nećete moći ni u školu, jer da vi uđete u školu vi biste zbornicu za 5 dana posvađali i od te škole ne bi bilo ništa.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Šimičević ovo je replika pa dobivate opomenu.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Imamo još dva pitanja, prva na redu je kolegica Burić koja pitanja upućuje ministru regionalnog razvoja i fondova EU Šimi Erliću. Izvolite.
Burić, Majda (HDZ)
Hvala vam poštovani predsjedniče sabora.
Poštovani predsjedniče Vlade, poštovani potpredsjednici u Vladi, poštovane sve ministrice i ministri i poštovani ministre Erliću, činjenica je da europski fondovi mijenjaju Hrvatsku nabolje i podižu kvalitetu života i to je vidljivo na svakom koraku u svakom i najmanjem dijelu naše domovine, to je vidljivo i u Gorskom Kotaru odakle ja dolazim i gotovo da nema niti jednog kraja u našoj domovini gdje se ne provodi makar jedan europski projekt. Pametnim korištenjem europskih sredstava dana je mogućnost ravnomjernom regionalnom razvoju, a novi indeks razvijenosti pokazuje da se regionalne razlike smanjuju i to je jako, jako bitno i značajno i to je nešto na čemu vam ja čestitam. Izdašna i nikad veća europska i nacionalna sredstva kroz tisuće i tisuće projekata uložena su i ulažu se upravo s ciljem ravnomjernog regionalnog razvoja kako bi se svaki dio Hrvatske u stvari učinio boljim i poželjnijim za život. Ministre Erliću, ono što ste obećali prije svega izbornim programom HDZ-a, a nastavno na to programom Vlade, to ste i ostvarili. Dakle Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU provodi program gospodarske i društvene revitalizacije Gorskog Kotara, Like, Dalmatinske zagore, karlovačkog područja, Banovine i velika je to prilika za daljnji razvoj i napredak tih krajeva sa konačnim ciljem naravno poboljšanja životnih uvjeta i standarda ljudi koji žive na tom području. I raduju, zaista svi projekti koji će se realizirati temeljem tih programa.
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa, vrijeme je isteklo./…
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite ministre odgovor.
Erlić, Šime (HDZ)
Hvala vam predsjedniče.
Poštovana zastupnice Burić, hvala na vašem iscrpnom pitanju. Naime, Vlada posebnu pažnju i uistinu snažni naglasak stavila od 2016. na ovamo na regionalne programe, dakle ne samo ove koji se tiču europskih fondova nego kroz nacionalna sredstva gdje se realizira svake godine cijeli niz projekata u suradnji …/Govornik se ne razumije./… suradnji sa jedinicama lokalne samouprave, prije svega općinama i gradovima u svim županijama. Kazat ću samo podatak da je od 2016. na ovamo realizirano skoro 5 tisuća projekata dakle 4.948 projekata manje vrijednosti komunalne i javne društvene infrastrukture koja je baš fokusirana zajedničkoj suradnji sa jedinicama lokalne samouprave na ove krajeve koji su potpomognuta, brdsko-planinska područja i slabije generalno razvijena područja, a sve sa ciljem kako bi se smanjile regionalne razlike i kako bi ta područja dobila željenu javnu drugu infrastrukturu koja je važna da bi se taj kraj, da bi se ti krajevi razvijali. Kazat ću isto tako da smo utrostručili sredstva za regionalne programe i osnovali posebne nove programe dakle za Slavoniju, Baranju i Srijem, Dalmatinsku zagoru, Liku, Gorski Kotar, Banovinu, sa, sa zajedno sa dijelovima Karlovačke županije i naravno sjever Hrvatske i da ti programi sada doživljavaju svoju punu afirmaciju, da se kroz njih realizira cijeli niz projekata. Kazati ću samo da se realizira 12 vrtića, 44 projekta ulaganja u poduzetničku infrastrukturu te preko 50 projekata javne, društvene, komunalne, turističke infrastrukture koji se realizira putem ovih programa, jer oni sad upravo dolaze u svoju punu realizaciju i to je lijepo vidjeti po terenu kada se ode u svim tim krajevima Hrvatske kako se ti projekti realiziraju. Uz to posebnu omotnicu sredstava, posebno smo isprogramirali fondove, europske fondove sa 470 milijuna eura upravo za ta područja potpomognuta brdsko-planinska područja kako bi stavili u bolji položaj, povlašteni položaj one koji su slabije razvijeni, koji su ispod prosječno razvijeni i dali njima posebno za njih namijenjene fondove gdje oni mogu konkurirati i ulagati. Prvi od tih poziva je upravo nedavno objavljen i to za područje vatrogastva i ulaganje u vatrogastvo i kroz njega će jedinice lokalne samouprave sa ovih područja moć dobiti mogućnost nove opreme i novih vozila koji su im itekako, itekako potrebni. Osim toga kroz ovu godinu i dalje nas očekuje cijeli niz poziva odnosno usmjeravanja sredstava prema tim krajevima koji će uključivati ulaganje u predškolski odgoj, vrtiće i škole, zatim ulaganje u stambeno zbrinjavanje, energetsku učinkovitost, očuvanje prirode i bioraznolikosti, primarnu zdravstvenu zaštitu, jačanje uloge kulture i turizma i brojna druga područja, dakle nikada snažnije i nikada više dajemo naglasak upravo tim krajevima i provodimo regionalne programe, a sve sa ciljem smanjivanja regionalnih razlika i da bi nastavili kontinuitet poboljšavanja uvjeta života upravo na tim područjima. Hvala vam lijepa.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite očitovanje zastupnice.
Burić, Majda (HDZ)
Hvala vam predsjedniče.
Poštovani ministre Erliću ja sam zadovoljna s vašim odgovorom. Evo kazala bih samo da su europski fondovi svakako ogromna, ogromna prilika ne samo za hrvatsko gospodarstvo nego za apsolutno sve segmente hrvatskoga društva i koliko su europski fondovi u stvari zaista važni, pokazuje i njihov utjecaj na, pozitivan utjecaj na BDP. Evidentno je da se europska sredstva u mandatu ove Vlade jako, jako uspješno hendlaju i konzumiraju i rezultati su za svaku pohvalu i respekt. A kad pogledamo koliko je Hrvatska uplatila u europski proračun i koliko je povukla europskih sredstava onda valja još jedanput naglasiti i pohvalit da smo u plusu 13,5 milijarde eura u korist Državnoga proračuna.
A što se tiče Gorskog kotara mogu reći ne samo kao političarka već i kao osoba koja živi na području Gorskoga kotara da niti jedna Vlada dosada osim ove Vlade nije pokazala toliko brige i toliko razumijevanja za Gorski kotar, što je sve popraćeno i financijskim sredstvima, dakle pojednostavljeno rečeno nikad više para za Gorski kotar, nikad više. Napravljeni su ogromni iskoraci, što na zakonodavnoj strani, što na provedbenoj, ali isto tako i na financijskoj strani.
I ono što bih za kraj željela istaknuti i pohvaliti jest svakako darovnica Švicarske Konfederacije i Švicarsko-hrvatski fond, temelj koji je temeljem zakona ustvari Gorskom kotaru omogućio 47 milijuna eura za poboljšanje vodoopskrbe odnosno toga sustava i gdje svakako treba istaknuti i pohvaliti ulogu Hrvatskih voda kao provedbenog tijela, ali isto tako raduje i skorašnje otvaranje Centra za odrasle osobe u Delnicama koji će pružati dugotrajni smještaj i svu potrebnu skrb za…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…korisnike, a…/Upadica predsjednik: Hvala lijepa./…sve to u, kao…/Upadica predsjednik: Zastupnice, zahvaljujem, vrijeme je isteklo./…. Hvala vam.
Jandroković, Gordan (HDZ)
I zastupnik Emil Daus dolazi na kraju, svoje pitanje upućuje predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću, izvolite.
Daus, Emil (IDS)
Hvala lijepa.
Poštovani predsjedniče Vlade, nedavno je Vlada donijela novu odluku o razvrstavanju JLRS prema stupnju razvijenosti tzv. indeks razvijenosti i u njoj se vidi koje su općine, gradovi i županije generator razvoja ove zemlje, ali vidi se i kako se jednim krivim politikama Vlade diskriminira i usporava u daljnjem razvoju baš te razvijene, kao i građane koji tamo žive jer su kažnjeni u pristupu i korištenju europskih sredstava kroz natječaje na kojima ne mogu sudjelovati jer su raspisani samo za određena područja prema stupnju razvijenosti, kroz natječaj u kojima su kriterij i bodovanja projekata sukladno indeksu razvijenosti, što često prevagne na uštrb kvalitete projekta, a kad je dozvoljeno sudjelovanje na natječaju tad su kažnjeni kroz sam postotak sufinanciranja projekta koji je za njih bitno niži. Umjesto da se dodatno potiče oni su višestruko kažnjeni jer su im, žive na takvom području, osim navedenog i troškovi života mnogo viši od onih dijelova zemlje koji su manje razvijeni, pa i generalni negativni učinak višestruk, mislim tu na cijenu kvadrata, stana za mlade obitelji, cijenu kvadrata poljoprivrednog zemljišta za proizvodnju, cijene raznih proizvoda, javnih i ostalih usluga itd.. Dakle građani koji rade, stvaraju i praktički hrane jedan dio ostatka zemlje, diskriminirani su prilikom natječaja na europske fondove i još su im troškovi života mnogo viši odnosno njihova plaća vrijedi mnogo manje.
Zato je moje pitanje vama poštovani predsjedniče Vlade RH, koje ste kompenzacijske mjere planirali građanka i građanima na tim tzv. razvijenim područjima kad ste ih već višestruko kaznili kroz indeks razvijenosti? Hvala lijepo.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor predsjedniče Vlade.
Plenković, Andrej (HDZ)
Poštovani zastupniče Daus, evo vi postavljate zadnje pitanje, pa da u duhu dobrih odnosa, prijateljstva i uvažavanja i vas, a i IDS-a i Istre kažem nekoliko riječi. Nije poanta rasprava o indeksu razvijenosti da ju svedemo na način ko bi htio bit manje razvijen. Koga god sam čuo da kritizira ovaj indeks razvijenosti dolazi iz optike, možda mi jesmo išli naprijed, al tretirajte nas kao da smo i dalje loši, to je otprilike okvir. To ja razumijem, ali ako je naš generalni cilj da rastemo, da se razvijamo, da manje-više različiti krajevi u Hrvatskoj, različite županije dođu što na razini EU, što unutar Hrvatske na približno jednak stupanj razvoja mi moramo imati pologe da malo više pomažemo onima koji su malo manje razvijeniji i možda ne toliko puno onima koji su malo više razvijeni. Ako bi mi jednaki dio novaca davali najrazvijenijima možda i isti ovima koji su slabo razvijeni ne bi nikad došlo do nekakvog konvergiranja razvoja. Ja ne znam ko to još može učiniti ili ne, al to je zašto smo mi zemlja koja je prijatelj kohezije na razini EU. Jer realno, nismo još razvijeni kao zemlje koje žive u demokraciji, koje su iskoristile što svoj snažan gospodarski položaj, što europska sredstva i 10-ljećima se gradile da budu veliki, snažni i bogati, pa da imaju dovoljno para da financiraju druge. Mi još nismo u toj situaciji, možda ćemo doći jedan dan, ali poanta ovakvoga indeksa razvijenosti je da ipak napravi jednu snimku stanja po nekim objektivnijim kriterijima i da vidimo da li smo napredovali. Kada je ministar Erlić nama prezentirao ovaj novi indeks i novih 8 razreda, mi smo shvatili da su svi išli gore, danas su svi razvijeniji nego što su bili, neki malo manje, neki malo više, čak i ovi koji su išli u razred niže su u apsolutnom iznosu bolji nego kad ih se zadnji put mjerilo. Tako da cijeli taj koncept da mi nekoga kažnjavamo i penaliziramo da je nerazvijen ne stoji. Hrvatska politika ravnomjernog regionalnog razvoja je našla puno mehanizama neovisno o indeksu razvijenosti da ulažemo u sve krajeve. Malo je krajeva gdje mi idemo po Hrvatskoj, idemo često, možda malo više nego drugo i empirijski se možemo uvjeriti koliko toga je uloženo, uključivši i Istarsku županiju, dapače. Ali isto moramo biti realni, ako nam je Banovina bila među nerazvijenijima, još ju je pogodio i rat i potres i deindustrijalizacija, pa moramo malo više uložit tamo ili neki drugi krajevi Hrvatske koji nemaju jednaku sreću da ih rat nije taknuo, da su inače ekonomski razvijeni i da su pritom i turističke destinacije, da imaju visoko obrazovano stanovništvo i da imaju velika strana ulaganja, pa nije isto. Kad bi mi tako rekli onda ništa, ne bi ništa učinili, niti, onda bi mogli ukinut ovo ministarstvo i rekli bi nego daj svima kako je i ovi će uvijek bit razvijeni, ovi će bit sirotinja, to ne ide tako, to ne možemo.
Ja mislim da moramo naći dobro kalibrirane politike na temelju iskustava drugih, ne da slušamo ih nego da usvojimo ono što je korisno i ja mislim je evo recimo kao se zove Branko ovaj zakon o, di bi bio šta ti radiš, da, šta je zadnji put pitao gospodin Daus …
…/Upadica se ne razumije./…
… ne taj nego ovaj drugi o građevinskoj inspekciji. Evo recimo Vlada radi ovo što ste vi pitali, Zakon o građevinskoj inspekciji, mi vas čujemo.
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
Mi čujemo naše Istrijane i rješavamo stvari.
Hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite očitovanje.
Daus, Emil (IDS)
Čujete, al djelomično, ali dobro da ne idemo u te diskusije znači da ono što sad kažem bi moglo bit za par mjeseci, dobro.
…/Upadica se ne razumije./…
Da, da, da, ali razvijeni krajevi ipak malo stagniraju, a manje razvijeni i dalje ostaju manje razvijeni bez obzira na što vi govorite i stanovništvo bježi ko vrag od tamjana bez obzira koliko se u njih ulaže tako da ipak je nešto pogrešno, ali ja ću biti konstruktivan, pokušat barem ko i uvijek.
Za početak pomognimo zaposlenima u javnim službama i institucijama gdje već ionako imamo probleme kako zadržati stručnu radnu snagu pogotovo u onim razvijenijim krajevima gdje bježe u neke druge profesije. Profesoru, liječniku, policajcu, stručnim suradnicima kao i ostalim službenicima i namještenicima život je mnogo skuplji na razvijenijim područjima RH nego na manje razvijenima. Njihova plaća manje vrijedi iako je istog iznosa, to morate bit svjesni. Ne mislim samo na moju Istru i Kvarner, mislim na sva ostala razvijene područja RH, budimo si iskreni. Zato IDS predlaže jednu stvar, da se zbog viših troškova dodatka uvede dodatak na koeficijent na plaće djelatnicima u državnom i javnom sektoru sukladno stupnju razvijenosti kako bi sačuvali postojeću i privukli novu stručnu snagu u javnom sektoru i na razvijenim područjima, imamo ozbiljan problem tamo premijeru i sad imate priliku to učiniti kad radite podzakonske akte vezano na koeficijente. I također privatnim poslodavcima na tim područjima dodatne porezne olakšice, ne samo na onim manje razvijenima jer treba početi tako razmišljati ako dugoročno razmišljamo, ali kako sam shvatio za par mjeseci će možda to doći i do glave. Tek tada bi donekle mogli kompenzirati ove diskriminatorne učinke indeksa razvijenosti na one građane zbog kojih su ta područja postala razvijenija, ne mjerama Vlade, nego zbog tih građana koji tamo žive. Ako je ovo bilo zadnje u ovom sazivu ovoga aktualno prijepodne onda se zahvaljujem još jednom.
…/Upadica predsjednik: Ne, ne htio sam vas pitat, a jel vi to mislite i na zastupnike iz Istre da imaju malo bolju plaću?/…
Ne ja sam pričao o službenicima, znate vi dobro, a ne o dužnosnicima, itekako moja je sasvim dovoljna …
…/Upadica predsjednik: Hvala./…
… volio bi da svaki Istrijan ima takvu plaću.
Hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala puno kolega Daus.
Došli smo do kraja aktualnog prijepodneva, samo sekundu vas molim samo da vam kažem. Dakle, imamo aktualno prijepo… Bože, imamo sada iznošenje stajališta i nakon toga imamo ove dvije točke, dakle moramo potvrditi mandat novoj zastupnici. U 16 i 30 je planirano glasovanje pa vas molim da budete tu.
Sada ćemo napraviti stanku od 3 minute samo da oni koji više ne žele, koji ne žele biti u sabornici da odu, a oni koji će govorit da ostanu tu.
…/Upadica se ne razumije./…
Vidimo se u 5, u pet.
STANKA U 15,17 SATI.
PDF
Učitavanje