Povratak na vrh
Rasprave po točkama dnevnog reda
Saziv: X, sjednica: 19
PDF
Svi govornici
73; 74
Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akvakulturi, prvo čitanje, P.Z.E. br. 598
Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o morskom ribarstvu, prvo čitanje, P.Z.E. br. 609
14.12.2023.
Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Hvala lijepo, tim smo iscrpili sve amandmane, zahvaljujem se i sada ćemo prijeći na dnevni red.
Također, imamo poštovane zastupnice i zastupnici na temelju Članka 247. Poslovnika Hrvatskog sabora Odbor za poljoprivredu predlaže Hrvatskom saboru provođenje objedinjene rasprave o točkama 1. i 2. dnevnoga reda predviđenog za danas. Objedinjen, znači to su:
- Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akvakulturi, prvo čitanje, P.Z.E. broj 598 i
- Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o morskom ribarstvu, prvo čitanje, P.Z.E. broj 609
Da li je netko protiv ovog prijedloga? Ako nije, a vidim da nije utvrđujem da ćemo provesti objedinjenu raspravu o navedenim točkama.
Predlagatelj, čekamo da nam uđu predstavnici ministarstva, izvolite.
Predlagatelj je Vlada RH na temelju Članka 85. Ustava RH i Članka 172. Poslovnika Hrvatskog sabora.
Prigodom rasprave o ovim točkama dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na prvo čitanje zakona.
Raspravu su proveli i Odbor za zakonodavstvo i Odbor za poljoprivredu.
Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Gospođa, ministrica poljoprivrede gospođa Marija Vučković.
Izvolite.
Objedinjena je da.
Izvolite.
Vučković, Marija (HDZ)
Hvala lijepa.
Poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovane gospođe zastupnice i zastupnici, akvakultura je strateška grana gospodarstva sa značajnom gospodarskom, ekološkom i društvenom ulogom u RH. Djelatnost akvakulture u našoj zemlji regulirana je Zakonom o akvakulturi koji je donesen od Hrvatskog sabora te je njegov tekst objavljen i stupio je na snagu putem Narodnih novina broj 130 iz 2017. godine, a mijenjan je u 3 navrata. Njime se uređuje provedba zajedničke ribarstvene politike u dijelu koji se odnosi na akvakulturu, utvrđuju nacionalni razvojni ciljevi akvakulture, način i uvjeti obavljanja djelatnosti akvakulture, aktivnosti na uzgajalištima, nadležna tijela za provedbu potpora i provedbu zakona u cjelini, nadležna tijela, osobito za uređenje tržišta, nadzor i kontrolu, kao i druga bitna pitanja za akvakulturu.
Strateškim smjernicama Europske komisije za održiviju i konkurentniju akvakulturu u EU za razdoblje od 2021. do 2030.g. pitanje pristupa prostoru i vodama za obavljanje djelatnosti akvakulture je na razini Unije prepoznato kao jedan od ključnih preduvjeta za daljnji održivi razvoj i rast ove djelatnosti, te je u tom kontekstu razmatramo i u navedenim strateškim smjernicama. S obzirom da važeći zakon propisuje određivanje kriterija samo za pogodnost vodenih površina za akvakulturu, čime nije obuhvaćena i kopnena komponenta prostora tj. zemljište, ovim se prijedlogom zakona navedeno planira izmijeniti i uskladiti sa novim strateškim smjernicama Europske komisije.
Nadalje, Uredba Vijeća br. 1224 iz 2009.g. tzv. kontrolna uredba, te …/Govornik se ne razumije./…preporuka iz 2022. propisuju da sankcije za prekršaj kojima su povrijeđena pravila zajedničke ribarstvene politike moraju biti takve da njihov učinak bude razmjeran težini prekršaja, kao i da odvraćaju od ponovnog počinjenja prekršaja iste vrste, te da odgovaraju težini prekršaja ostvarenoj u financijskoj koristi, a da imaju odvraćajući učinak na druge također potencijalne prekršitelje.
Kroz predloženu izmjenu Zakona o akvakulturi visine novčanih kazni koje se odnose na uzgoj plavoperajne tune propisane su da imaju odvraćajući učinak, dakle ne samo za počinitelja da više ne čini prekršaj nego i na druge osobe da poštuju zakone RH.
Nadalje, ribarstvo je strateška grana gospodarstva tako određena zakonom i ribarstvo kao akvakultura ima značajnu gospodarsku, ekološku i društvenu ulogu u RH. Djelatnost ribarstva u našoj zemlji regulirana je Zakonom o morskom ribarstvu koji je također usvojen od strane HS 2017.g., te mijenjan u tri navrata, posljednji put u 2023.g. i njime se utvrđuje provedba zajedničke ribarstvene politike, utvrđuju nadležna tijela, njihove zadaće, nadzor i kontrola, način postupanja, izvještavanje komisije, prekršajne odredbe. Zakonom se na nacionalnoj razini utvrđuju ciljevi ribarstvene politike, način gospodarenja i zaštite obnovljivih bioloških bogatstava mora, način i uvjeti obavljanja ribolova, prikupljanje podataka i postupanje s njima, upravljanje ribarskom flotom, nadležna tijela za provedbu potpora u ribarstvu i uređenje tržišta, kao i sva druga bitna pitanja za morsko gospodarstvo. Propisuju se i odredbe vezane za sudjelovanje u radu međunarodnih organizacija u ribarstvu ili međunarodnih projekata kojima se doprinosi postizanju ciljeva ribarstvene politike na nacionalnoj razini.
Potrebno je izvršiti usklađivanje Zakona o morskom ribarstvu s trenutno važećom pravnom stečevinom EU kroz ažuriranje popisa propisa Unije koji su na snazi u dijelu koji se odnosi na potpore u ribarstvu, te u dijelu koji se odnosi na upravljanje resursima i flotom, posebno upravljanje osjetljivim vrstama, kao i na utvrđivanje zajedničkih tržišnih standarda i zajedničke tržišne norme za konzerve srdela, tuna i palamida, kao i brisanje onih odredbi koji su u međuvremenu stavljene izvan snage.
Kako bi Hrvatska mogla provoditi mjere državne potpore u akvakulturi, a koje se prijavljuju i koje odobrava Europska komisija nužno je u tom dijelu izvršiti prilagodbu nacionalnog zakonodavstva iz područja ribarstva i akvakulture s pravnom stečevinom radi provedbe novih smjernica o državnim potporama koje su stupile na snagu. Na taj način bit će ispunjene pretpostavke za određene mjere državnih potpora u Sektoru akvakulture koje su namijenjene između ostalog očuvanju opstojnosti sektora, jačanju otpornosti na krize i daljnjem razvoju.
Nadalje, kako je stupio na snagu novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama objavljen u Narodnim Novinama br. 83. u 2023.g. kojim su djelomično preuzete odredbe važećeg Zakona o morskom ribarstvu u dijelu koji se odnosi na proceduru određivanja popisa iskrcajnih mjesta za određene vrste ribolovnih alata i segmente flote, prijedlogom zakona planiraju se uskladiti odredbe važećeg zakona s novim Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama.
Dalje, prijedlogom zakona potrebno je osnažiti sustav dodjele ribolovnih mogućnosti putem ustupanja ograničenih i dopuštenih količina ulova plavoperajne tune i osigurati dodjelu dijela kvote za ulov plavoperajne tune kroz postupak javnog natječaja na nacionalnoj razini u sklopu gospodarskog i rekreacijskog ribolova.
Prijedlogom zakona između ostalog namjerava se omogućiti sakupljanje živih školjkaša s uzgojnih instalacija uzgajališta riba od strane nositelja dozvola za akvakulturu i to nositeljima dozvola koji se bave uzgojem školjkaša, te korištenje sakupljenih školjkaša za daljnji uzgoj.
Vezano za potencijalne teške prekršaje za koje se dodjeljuju negativni prekršajni bodovi utvrđeno je kako iznosi propisanih novčanih kazni u važećem zakonu nisu sukladni s određenim zahtjevima Uredbe br. 1005 o uspostavi sustava zajednice za sprječavanje, suzbijanje i zaustavljanje nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova, te Uredbe o uspostavi sustava kontrole zajednice za osiguranje sukladnosti s pravilima zajedničke ribarstvene politike koje propisuju da novčane kazne za teške prekršaje budu razmjerne, odvraćajuće i učinkovite, te će se prijedlogom zakona visine kazne za teške prekršaje uskladiti sa zahtjevima uredbi.
U svrhu daljnjeg usklađivanja sa odredbama Uredbe koja se odnosi na sprječavanje, suzbijanje i zaustavljanje nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova nadalje se unaprjeđuju odredbe vezane za provođenje inspekcijskih nadzora i istrage kod sumnje na teške prekršaje sa Uredbom 1005 koji propisuje poduzimanje neposrednih izvršnih mjera, a inspektorima i ovlaštenim osobama također propisuje ovlast utvrđivanja i oduzimanja imovinske koristi ostvarene prekršajem ili kaznenim dijelom. Ovim prijedlogom zakona dopunjavaju se prekršajne odredbe važećeg Zakona o morskom ribarstvu i to prekršajima vezanim opet za sprječavanje, suzbijanje i zaustavljanje nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova koji se odnos…, koji se odnose na državljane RH koji takve aktivnosti podržavaju ili o obavljaju. Konačno unaprjeđuju se i odredbe koje su vezane za područje znanstvenog ribolova te se ovim prijedlogom zakona dodatno razrađuju i usklađuju s Uredbom Vijeća 1241 iz 2019. godine o očuvanju ribolovnih resursa i zaštiti morskih ekosustava putem tehničkih mjera.
Prijedlogom oba zakona, Zakona o akvakulturi i Zakona o morskom ribarstvu potrebno je utvrditi pravni okvir za provedbu Uredbe 2053 iz 2023. godine koja stavlja izvan snage Uredbu 1627 iz 2016. godine koja utvrđuje ujednačenu i učinkovitu provedbu plana upravljanja plavoperajnom tunom u istočnom Atlantiku i Sredozemnom moru donesenom od strane ICCAT-a.
Ovim prijedlogom zakona tekst važećeg Zakona o morskom ribarstvu unaprijedit će se i doraditi u cilju jasnijeg i preciznijeg izričaja te će se ispraviti uočene pogreške, a isto vrijedi i za Prijedlog Zakona o akvakulturi.
Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Hvala lijepo, evo imamo i nekoliko replika na vaše izlaganje.
Prva je kolegica Boška Ban Vlahek.
Ban, Boška (SDP)
Zahvaljujem potpredsjeda… predsjedavajući.
Uvažena ministrice moram još jedanput podsjetiti kako je Ministarstvo poljoprivrede i Svjetska banka 2018. godine počela provedbu Strategije razvoja, provedbu Projekta Strategija razvoja poljoprivrede i ribarstva RH 2030., projekat je trajao 23 mjeseca, a krajnji rok izrade je bio listopad 2020. godine. U rujnu ste 2020. godine na saborskom Odboru za poljoprivredu prezentirali Strategiju poljoprivrede i ribarstva, Vlada je 23. rujna 2021. godine usvojila Nacrt prijedloga Strategije poljoprivrede do 2030. pod nazivom Više od farme koja je upućena u saborsku proceduru i kao takva je usvojena.
Tada nas je zanimalo, a zanima me i sada što se desilo s ribarstvom i zašto je ono nestalo iz strategije i u njoj uopće nema odredbi vezanih za ribarstvo pa me zanima i vjerujem da je dubinska analiza samog sektora i prijedlog za daljnji razvoj napravljena i zanima me …
…/Upadica Davorko Vidović: Vrijeme./…
… gdje je taj potrošeni novac što se tiče toga.
Hvala.
Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Izvolite odgovor na repliku.
Vučković, Marija (HDZ)
Hvala lijepa.
Dakle, što se tiče Strategije poljoprivrede na inicijativu Ministarstva poljoprivrede i hrvatske Vlade ona je donesena u Hrvatskom saboru, prethodno su predložene od Hrvatskog sabora omogućene odnosno usvojene izmjene kako bi uopće sabor raspravljao o Strategiji poljoprivrede, a što se tiče dijela koji se odnosi na ribarstvo on je napravljen, dovršen, usklađen sa novom pravnom regulativom i postao Nacionalni plan razvoja akvakulture.
Naime, onaj dio koji se odnosi na ribolov, na ribarstvo utvrđen je detaljno uredbama EU, mehanizmima ograničenja zaštite resursa te je tu potrebno raditi i radimo na razvoju i strat… na razvoju i, na razvoju i povećanju vrijednosti, a ono u čemu imamo dodatnu slobodu jest akvakultura, akvakultura što se tiče rasta količina i zato je taj dio rada sa Svjetskom bankom odlučen u Nacionalni razvojni plan akvakulture …
…/Upadica Davorko Vidović: Hvala./…
… posao dovršen.
Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Kolegica Ban Vlahek, povreda Poslovnika.
Ban, Boška (SDP)
Zahvaljujem.
Ja riskiram opomenu, ono što moram reći. Niste mi odgovorili na pitanje da li negdje ti podaci konkretno, prikupljeni podaci korišteni?
Hvala.
…/Upadica Marija Vučković: Naravno./…
Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Vi ste povrijedili doista Poslovnik i dobivate opomenu kolegice, kolegice Ban Vlahek.
A kolega Brčić Luka ima repliku.
Izvolite.
Brčić, Luka (HDZ)
Hvala gospodine potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovana ministrice sa suradnicima, mene zanima područje Jabučke kotline jer znamo da je upravo to ribolovno područje koje se ako gledamo postotak 30% kočarskog ulova i sa hrvatske strane i sa talijanske strane tako da je došlo do ugroženosti i smanjenja fonda ribljeg fonda na ovom području pa ste bili primorani smanjiti izlov na tom području. Zanima me što se postiglo s tim, da li riblji fond na ovom području je obnovljen i je li još mjere su na snazi?
Hvala.
Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Odgovor.
Vučković, Marija (HDZ)
Hvala lijepa.
Mjere su na snazi. Dakle, dugo godina se govorilo o potrebi trajnijeg režima zaštite Jabučke kotline, pregovaralo sa Republikom Italijom. To je uspjela ova Vlada, najprije je bio jednogodišnji sporazum, zatim smo, zatim smo počeli potpisivat, uspijevali potpisivati trogodišnje bilateralne sporazume, ista i politika i zaštita se nastavila i vrlo brzo se prepoznaju rezultati u obnovi vrlo vrijednih resursa u Jabučkoj kotlini. Ovaj bilateralno uspostavljeni sporazum između Hrvatske i Italije, a na inicijativu i prijedlog Hrvatske također je prepoznat kao primjer dobre prakse isto tako od međunarodnih organizacija.
Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Kolega Dretar Davor, replika.
Dretar, Davor (DP)
Hvala vam lijepa.
Poštovana gospođo ministrice imali smo jedan dobar, ali nažalost neuspio Projekt burze riba na Jadranu. Znamo da je loše završilo u Rijeci, pa još lošije po nekim drugim mjestima. Zašto smo to napustili i postoji li neka šansa da se to vrati? Je li uopće smisaoni put kojim bi trebalo ići da se ribarima omogući lakši, kvalitetniji ili naravno monetarno uspješniji način plasmana ribe? Gdje smo sa burzama riba?
Hvala lijepa.
Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Hvala.
Vučković, Marija (HDZ)
Hvala lijepa na pitanju, pa dakle veletržnice su program i projekt koje su trebale imati burze riba star već sada više i desetljeća čak 20-ak godina rekla bih, ispričavam se ako griješim te ne mogu govoriti o načinu na koji se on uspostavljao, procjenjivao, opravdao i realizacija. No, mogu potvrditi da uređenje tržišta i u poljoprivredi i u ribarstvu ide malo teže od ostalih koraka koje radimo razvojnih, međutim uspostavlja se sustav prve prodaje, uređuje dakle, uređuje se isto tako dalje tržište putem novih organizacija u ribarstvu, niz je odobren posljednjih godina te ja smatram da određeni oblik najprije aukcijske prodaje, a zatim i razvoja u prave burze ne treba u cijelosti odbaciti.
Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Hvala.
Kolega Kirin, izvolite replika.
Kirin, Ivan (HDZ)
Poštovani dopredsjedniče poštovana ministrice spomenula ste u raspravi krivolov. Vezano uz inspekcijski nadzor nad provedbom Zakona o morskom ribarstvu, ribarskoj inspekciji dodaju se i nove ovlasti. To je utvrđivanje i predlaganje, oduzimanje imovinske koristi, donošenje rješenja o privremenom ili trajnom oduzimanju povlastice ili trajnoj zabrani bavljenja ribarstvom. Tu se spominju prikupljanje negativnih prekršajnih bodova.
Da li se to često događa? Da li ima takvih slučajeva i molim vas još jedno pitanje bilo je vrijeme kada smo raspravljali o burzi ribe, kada se planiralo otvaranje veletržnica ribe kao i ribarskih luka. Gdje smo tu? Hvala.
Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Izvolite odgovor na repliku.
Vučković, Marija (HDZ)
Hvala lijepa.
Odmah od burze ribe nastavit će se na ono što je već rečeno. Očito je da se do tog cilja mora doći u malo više planiranih koraka, pa smo mi počeli raditi najprije na uređenju sustava prve prodaje, pa zatim na udruživanju i jačanju proizvođača u proizvođačke organizacije u ribarstvu. Imamo ih više odobrenih u posljednjih nekoliko godina. Na taj način se korak po korak isto tako dolazi do onog krajnjeg cilja. Što se tiče projekta veletržnice starog evo sad već dosta godina i u ribarstvu i nekih drugih rekla bih da nisu pokazale na način koje su bile planirane dovoljno konkretne rezultate.
Što se tiče nezakonito nelegalno neprijavljenog ribolova ovim se propisima usklađuju odredbe koje su se odnosile na kazne. Pojednostavljeno rečeno povisuju se kazne da bi bile u potpunosti usklađene sa kontrolnom uredbom i sa uredbom koja se odnosi na NNN, ribolov nezakoniti, nelegalni, neprijavljeni ribolov. Dakle, dio kazni se morao povisiti kako bi imao odvraćajući učinak i na prekršitelje i na potencijalne prekršitelje, te se u dijelu koji se odnosi na imovinsku korist povezujemo sa Državnim inspektoratom.
Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
I kolegica Perić.
Perić, Grozdana (HDZ)
Poštovani potpredsjedniče, poštovana ministrice sa suradnicima.
Hrvatska sve više po statistici proizvodi, ali i izvozi zapravo ribu. Zadarska županija je jedna od vodećih županija što se tiče aqua kulture, pa se to vidi i po proizvodnji bijele ribe i plave ribe, ali isto tako i školjkaša. Ono što mene zanima s obzirom na postizanje ravnoteže između evo turizma, a i aqua kulture da li je na našem području i ako je ono jako rasprostranjeno, da li je optimalan broj koncesija koje su date na našem području, da li tu postoji još mogućnosti proširenja ili ne?
Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Izvolite odgovor.
Vučković, Marija (HDZ)
Hvala lijepa na pitanju.
Pa vezano za konkretne mogućnosti i proširenja o njima možemo detaljnije naravno raspravljati uvijek u suradnji sa županijama i sa onima koji su nadležni, znači ne samo sa županijama za uopće dodjelu koncesije što nije u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede, no možemo potvrditi u ovom trenutku da je hrvatska aqua kultura jedna od najpropulzivnijih ne samo u Europskoj uniji nego i šire, da sektor pokazuje kontinuirani rast. Imali smo rast u 2021., u 2022., da je u mandatu predsjednika Vlade Andreja Plenkovića količina u Sektoru aqua kulture je povećana 58%, a vrijednost proizvoda 64%, te doista u praksi potvrđuje našu stratešku opredijeljenost za ovaj sektor.
Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Hvala lijepo.
Sada su priliku za riječ imale kolegice predsjednice nadležnih odbora. Kako ih nema pretpostavljam da onda tu želju nisu imali, pa otvaram raspravu i prvi će u ime Kluba zastupnika MOST-a govoriti kolega Božo Petrov.
Izvolite kolega.
Petrov, Božo (MOST)
Poštovane kolegice i kolege zastupnici, poštovana ministrice sa svojim suradnicima.
Mislim da je ovo bilo odlično zadnje pitanje za nastavak priče. Ako Hrvatskoj želimo dugoročno dobro mislim da je onda bitno raspakirati lijepo uvezanu prezentaciju navodnog rasta hrvatskog gospodarstva zadnjih par godina i vidjeti što se krije ispod površine. Statistički to što ste vi naveli je točno, ali što se nalazi ispod površine. Na račun nekolicine velikih igrača u ribarstvu i njihove veće proizvodnje statistički se pokazao rast ribarstva, ali je to plaćeno gašenjem velikog broja ribara i njihovih obrta.
I dalje nema pravilnika o upravljanju pasivnim kapacitetom koji jedini može omogućiti malim ribarima da imaju bolje ribarice, da budu sigurni na svojim plovilima i sigurni za svoju egzistenciju i da mogu prehraniti svoju obitelj. Pravilnici kojima se definiraju uvjeti po kojima iduće godine možete povući sredstva iz EU fondova donose se obično tek polovicom godine kad je već prošlo pola vremena u kojima trebate ostvariti iste uvjete iz EU fondova naravno osim onih koji imaju povlaštene informacije.
Iz EU fondova se ribarima dijeli novac kako bi uništili stare ribarice, ali im se ne daje zamjena, oduzimaju im se zbog toga i povlastice i ovlaštenja i oni završavaju na kraju na Zavodu za zapošljavanje i time postaju teret cijeloj državi, umjesto da im se omogući da rade za sebe i svoju državu. Uvodi se novi sustav evidentiranja koji će obvezivati ljude, ali oni nemaju odgovarajuća plovila na kojima će te mogućnosti postaviti, pa ih se i samim time isključuje iz ovoga posla.
Iako Hrvatska ima autonomno pravo odlučiti o tome kako će raspodijeliti kvote ribe koje ima na raspolaganju uporno se gotovo 90% tih kvota dodjeljuje ribogojilištima. Ljudi zašto? I šta se onda događa? Ljudi koji imaju plivarice svjesno love srdele, inćune, sitne ribe da bi hranili ta ribogojilišta koja su prekrcana i koja zahtijevaju ogromnu količinu ribe za prehranu jer im ne ostaje ništa drugo. I time se dugoročno vodi uništavanju, devastaciji srdela, inćuna, stoka sitne plave ribe. Iako je EU propisala da se mora voditi računa o sastavu ulova kako bi se što manje ribe bacilo. Hrvatska to ne poštuje, mali ribari zbog toga moraju bacati u more tunu koju ulove parangalima jer im se ne da dozvola. Zbog svega navedenog kapacitet ribarskih plovila izražen u tonaži, u kapacitetu, u snazi, smanjio se od ulaska Hrvatske u EU.
Ajmo izvući 2-3 ključne točke iz svega, iz svih problema koje sam naveo. Prvo, trenutna politika Vlade glede ribarstva da kvote koje ima na raspolaganju za izlov ribe da ribogojilištima i to 90% kvota za tunu se dalo ribogojilištima, mali ribari smiju loviti 50-tak tuna godišnje i to pod uvjetom da ukoliko imaju dozvolu za lov igluna tek svaka 5. ulovljena riba smije biti tuna. I sad tu dolazimo do apsurda. Kad se lovi plutajućim parangalom, istim sredstvom se lovi i tuna i iglun. Pa ne može ribar narediti ribi koja se smije uloviti na plutajući parangal, a koja ne smije. Ali, u trenutku kada ribar ulovi tunu sa istim sredstvom jer ima dozvolu za lov igluna, kada ulovi tunu, svaku 5. smije zadržat, sve ostale mora baciti u more. E to je pravilnik. Iako je, ponovit ću, EU rekla da se mora voditi računa o sastavu ribe upravo kako bi se što manje ribe bacilo, ali Hrvatska to ne može ispoštivat. Zašto? Zato što je kvote dala ribogojilištima.
Ono što je još veći apsurd, kada se ulazilo u EU te kvote su bile stvarno male, s godinama došlo je do tisuću tona i bez obzira što se drastično povećala kvota koja, za uzgoj tune, opet je sve ostalo većinom u rukama ribogojilišta, ne malih ribara i da se razumijemo, onih koji imaju ovaj ovlašteni lov nema puno, ne znam ima li ih 15-tak u državi, ali ni oni ne mogu.
Kazne koje se predlažu u trenutku kada ribar slučajno ostavi jednu tunu više od onoga što smije ostaviti je razina šverca kokainom. Za određene dobre stvari poput poboljšanja i modernizacije rada u ribarstvu se …/Govornik se ne razumije./… meni događaju neshvatljivi propusti. Dakle, broj ribolovnih dana za dobivanje je jedan od uvjeta za dobivanje potpore i onda ljudi zbog nekoliko dana koji im nedostaju nemaju uvjete. Pa zar ne bi bilo korisno napraviti natječaj na temelju sustavne evidencije u kojoj se vidi prosjek ribarske aktivnosti, pa bi se onda tim potporama moglo pomoći gospodarski rast većine onih koji se bave ribarstvom, ne samo nekih?
Izdvojit ću još jedan ključni problem, zaista ključni. Zašto se ne donese Pravilnik o upravljanju pasivnim kapacitetom? Na temelju pasivnog kapaciteta kojeg odredi država pomoću ovog Pravilnika ribar ima mogućnost poboljšati svoje plovilo kako bi imao osiguranu egzistenciju, kako bi plovilo bilo sigurnije. Svi znamo da je plovilo kojim se obavlja gospodarski ribolov na radno mjesto ribara, ako je to istina. Zašto se taj Pravilnik ne donese? Cijelo vrijeme se obećava. Zašto se ne ide na poboljšanje uvjeta rada na tim plovilima pomoću tog Pravilnika? Zašto se ne ide na poboljšanje sigurnosti na tim plovilima? Jer s ovim Pravilnikom ribaru se daje mogućnost da on bude snažniji i veći i ako je tedenca da se ograniči ulov, to je razumljivo, ali veća mogućnost za ribare kroz donošenje ovog Pravilnika omogućuje veću sigurnost na tim plovilima. Dakle vi možete ograničiti, sa istim tim Pravilnikom ako želite ograničiti ulov, vi možete ograničiti tonažu, ali vi možete pojačati kapacitet, a to znači da će oni biti sigurniji, da će brže moći isplovit, brže će se moći vratiti, bit će sigurniji u svojim plovilima, bit će sigurniji na svom radnome mjestu. Zašto se onda to ne događa? Kome je u interesu da se sa svim ovim postupcima danas broj ribara smanjuje?
Naravno, ono što je dodatni problem u trenutku kada budete napisali Pravilnik o pasivnom, o upravljanju pasivnim kapacitetom razotkrit će se i koliki ga je i što se s njime radi. Je li to možda razlog zašto se to ne radi već godinu dana iako se nekoliko godina obećaje?
Tako kada sve ovo sagledate pod krilaticom uvođenja reda, usuglašavanja s različitim odredbama, ja se ne mogu oteti dojmu da postoji intenca da se što više ljudi isključi iz legalnog ribolova. Paralelno s ovim otoci ostaju pusti, sve manje i manje ljudi su oni koji su ribari, ljudi se raseljavaju, krivolov raste, riba odlazi u centre, a u pomorskim naseljima jako teško možete kupiti ribu koja je u tom trenutku ulovljena i to su činjenice, to su fakti i to je ono što se danas događa.
E sad, ako je cilj politike stvoriti neravnomjeran razvoj Hrvatske i monopolističku igru onda ste na pravom putu. Ako je cilj da naši otoci i obale imaju priliku za opstanak i razvoj onda mislim da pod hitno trebate mijenjati strategiju. Ovo ne znači da veći igrači, tvrtke, neće imati priliku za daljnji rast, ali će se preraspodjelom i pravilnom strategijom koja svima daje normalnu priliku za posao utjecati da broj obrta i tvrtki do 10 zaposlenika da se poveća. To će u konačnici značiti da će nam obitelji ostati u tom području, neće se iseljavat, da ćemo zadržati naša tradicionalna znanja i vještine i da ćemo kao država biti otporniji na globalne ekonomske recesije jer se zna da oni koji imaju do 10 zaposlenika da su rezistentniji na recesije.
Smatram da svi sposobni, a ne samo neki sposobni, imaju pravo ostvariti sebe u poslu i podići svoju obitelj. I smatram da za sve treba biti mjesta i da ima mjesta i za male i za velike, ali da nam u pogledu ispred nas treba biti jedino Hrvatska.
Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Hvala lijepo.
U ime Kluba zastupnika SDP-a kolegica Boška Ban Vlahek.
Izvolite.
Ban, Boška (SDP)
Zahvaljujem.
Predlagatelj zakona navodi da se novine i dorade koje se predlažu ovim Prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akvakulturi u odnosu na važeći zakon odnose na daljnje unaprjeđenje hrvatskog regulatornog okvira za razvoj akvakulture u skladu sa strateškim smjernicama Europske komisije od 2021. do 2030.
Nažalost ove izmjene zakona ne donose ništa posebno vezano uz slatkovodno ribarstvo iako su tu problemi veliki. Prethodno treba spomenuti da je baš sada pred Badnjak vrijeme kada se na kontinentu najviše troši slatkovodna riba, a stanje u slatkovodnoj akvakulturi u Hrvatskoj je na najnižim granama na nivou završetka Drugog svjetskog rata.
Razvoj akvakulture morao bi biti konkuretan i održiv, a naglasak bi morao biti na kvaliteti proizvoda i na uzgoju u zdravom okolišu. Dobro i podržavamo da se uvede više reda i ujednačenosti u obavljanju ove djelatnosti naročito kod svih tvrtki koje se bave uzgojem tuna. Novčane kazne su zaista dosta velike i trebat će neko vrijeme da se vide rezultati donošenja.
Obzirom da se radi o prirodnom ambijentu more voda planirati razvoj akvakulture uz postojeće klimatske promjene sa čestim ekstremnim vremenskim uvjetima i povećanju temperature mora zahtijeva pažljivo odabrati mjere za planiranje razvoja.
Teritorijalni razvoj marikulture u Hrvatskoj je neravnomjeran tako da imamo u nekim županijama primjerice u Zadarskoj pretjerani razvoj, a u drugima slabiji i nedovoljan te bi trebalo posebno poticati i sufinancirati ravnomjerniju raspodjelu prostora u RH za razvoj akvakulture.
Infrastruktura i logistika u marikulturi je nedovoljno razvijena pogotovo na otocima jer nije riješena vodoopskrba, odvodnja tehnološke i sanitarne vode što je za razvoj marikulture neophodno. Inovacije u ovom sektoru trebalo bi stalno poticati i sufinancirati kako od države tako i od vlastitih sredstva i profitnog kapitala.
Plan razvoja marikulture je potpuno prilagođen velikim uzgajivačima dok se manji moraju snalaziti pri čemu nisu definirani mnogi parametri koji utječu na razvoj koji se trenutno odvaja stihijski i bez nadzora kompetentnih instituta u RH.
Međutim, ima i dobrih rezultata koji kod nas naravno moraju biti popraćeni aferom. Podsjećam početkom 2022. godine mediji su prenosili optužbe ribarskog inspektora o uvozu tune iz Libije bez potrebne dokumentacije koja se naknadno rješavala u Ministarstvu poljoprivrede. Ministarstvo je tada te optužbe opovrglo međutim, prema ponovnim natpisima u medijima Europske komisije češljale su po Ministarstvu poljoprivrede upravo zbog tih navoda iz 2022. godine. Smatram da bi građani trebali dobiti informacije o tome hoće li Hrvatska osim što joj je narušen ugled morati plaćati i kazne naravno opet ih džepova građana.
RH sa svojom zemljopisnom raznolikošću i bogatstvom nezagađenih voda ima veliki potencijal za daljnji razvitak istog. Do novih površina moguće je doći reaktiviranjem zapuštenih bivših ribogojilišta i/ili pak izgradnjom novih. Ovo se prvenstveno odnosi na šaranske ribnjake dok je velik broj gorskih tekućica bogatih vodom prilika za pastrvske ribnjake. Domaće tržište je nedostatno s pastrvom, a moguć je i izvoz svih vrsta slatkovodnih riba. Dodatni iskorak treba učiniti s ponudim šire lepeze prerađevina od riba za što također postoji interes.
Kako bi se vratio značaj slatkovodnog ribarstva treba što prije uništene ili zapuštene ribnjake obnovit za proizvodnju i to prvenstveno sredstvima iz EU fondova ali i države. Dodatno potrebno je poticati preradu ribe, a prerađenu plasirati kroz turizam i povećati izvoz jel potencijala svakako imamo.
Nadalje, osvrnut ću se na ovaj Prijedlog Zakona o morskom ribarstvu. Treba znati, a i posebno ovim putem naglasiti da vrlo veliku ulogu u donošenju bitnih odluka ima Opća komisija za ribarstvo Sredozemlja kao i Međunarodna komisija za očuvanje atlantske tune. Ovo je posebno vezano za prekršaje i zaustavljanje nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova koji je vrlo prisutan u Hrvatskoj i ima utjecaj na praćenje ribljeg fonda i ekonomiju sektora ribarstva i ugostiteljstva. Stoga je dobro da se prijedlogom zakona visine kazni za teške prekršaje usklade sa zahtjevima EU uredbi i uvedu veće novčane kazne za nezakoniti, neprijavljen i nereguliran ulov te da budu nadamo se odvračajuće i učinkovitije.
Obzirom da je na snazi novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama ovim izmjenama se želi riješiti iskrcajna mjesta za ulovljenu ribu, pogotovo u ljetnim mjesecima što je još uvijek problem za ribare u pojedinim jedinicama lokalne samouprave na obali i otocima koji se bave turizmom. Iako se ovim prijedlogom zakona to pokušava urediti ipak nedostaju odredbe koje bi to snažnije omogućile.
Kod realizacija potpora u ribarstvu izmjena u kojem se daje nadležnost ministrici da odobri potporu u ribarstvu jedinicama lokalne samouprave je dobra jer mnoga ribarska mjesta na razne načine daju podršku razvoju ribarstva. Inače državne potrebe, potpore za obeštećenje ribara za prisilni lovostaj redovito kasne ponekad i više od godinu dana, pogotovo kod upravljanja ulovom sitne plave ribe. Ovo otežava funkcioniranje malih ribarskih obrta koji moraju podmiriti troškove poslovanja iako ne love ribu.
Potpora ribarima za prisilni lovostaj znači mnogo. Znači im primanja, a kad ju ne dobiju otežano im je poslovanje i egzistencija. Nažalost, u prijedlogu zakona nema konkretnih odredbi za rješavanje ovih problema. Mali olovni ribolov ovim prijedlogom je još uvijek nedefiniran i nepravedan prema stanovnicima koji su godinama živjeli tradicijski, a kao mala gospodarska djelatnost je jako restriktivan. Primjer za to je jednogodišnja mala riba koja je nekada život značila praktički propada jer se ne lovi zbog ograničenja ulova na 5 kilograma što je neisplativo i nedovoljno za daljnju prodaju. Prije ulaska Hrvatske u EU bilo je otprilike 25000 ribara na otocima i u priobalju, a sada ih je samo oko 3500 od kojih je aktivno njih 40%. Ostali su polu aktivni ili uopće ne ribare, jer im se ne isplati. Prema pravilniku ribar ima pravo uloviti samo 5kg ribe za prodaju što je mala količina i nije kao što sam već rekla isplativa za prodaju pogotovo ne vrste kojih ima dovoljno u našem moru.
Ovime smo se doveli u situaciju da nemamo ribara koji bi mogli svojim ribarskim, tradicijskim alatima, mrežama, parangalima i tunjama loviti ribu za vlastitu prehranu i legalnu prodaju, te tako popuniti obiteljski proračun i razviti održiv razvoj i opstanak na otocima i priobalju. Smatram da kroz nadležna ministarstva prvenstveno Ministarstvo kulture i Ministarstvo poljoprivrede treba mali olovni ribolov staviti pod zaštitu kao baština dugoj tradiciji hrvatskog kulturnog života i time vratiti dozvole stanovništvu na otocima i priobalju za mali obalni ribolov uz kontrolu u ulovu i prodaji.
Na žalost ovim kao i dosadašnjim zakonom ima se dojam da se odredbama želi ukinuti mali obalni ribolov i tretira se ga kao velika konkurencija gospodarskom ulovu što posebno ističu profesionalni ribari ne shvaćajući da time štete sebi, otočnom i priobalnom stanovništvu čiji su sastavni dio. Što se tiče ulova i uzgoja tuna smatram kako treba smanjiti kavezni uzgoj tuna, jer se pokazalo da nema dovoljno sitne plave ribe u Jadranu za hranjenje tune, tako da je …/Govornica se ne razumije./… plave sitne ribe ugrožen. Ne provodi se nadzor ulova sitne plave ribe prvenstveno srdele i inćuna što pokazuju i ovogodišnji ulovi. Radi se o nacionalnom prirodnom bogatstvu sitnoj plavoj ribi koja je gospodarski najznačajnija i trebaju svi u tom ciklusu ulova i uzgoja i prerade ribe živjeti dugoročno i održivo od tog prirodnog resursa.
U okviru sadašnje kvote izlova tune za Hrvatsku treba omogućiti malo povećanje kvote za izlov tune ribarskim obrtima i tvrtkama sa parangalima i izlovima za big game fishing što je bitno za turizam i ugostiteljstvo. Na žalost, niti u ovim izmjenama zakona ne štite se dovoljno stok sitne plave ribe, nema kvalitetnog nadzora za provođenje restriktivnih mjera koja bi u nekom vremenu oporavila stok.
Člankom 14. stavak 2. ovog zakona stvara se veliko nezadovoljstvo kod lokalnog stanovništva, pogotovo otočana jer ne mogu i ne smiju obavljati ribolov tradicionalnim alatima na udaljenosti manjoj od 300 metara od granice koncesijskog područja uzgajališta. Na ovaj način stvara se neprijateljski stav kod lokalnog stanovništva prema aqua kulturi što nije dobro za njen razvoj, a s druge strane sociološki gledano otežava se život na otocima gdje je ribarstvo oduvijek očuvalo male obiteljske zajednice, umirovljenike, rekreativce, turiste i mladu populaciju.
Predlažem da se izmijeni stavak 2. na način da se ukine granica od 300 metara i svede na 50 metara kao i kod uzgajališta za školjkaše jer u protivnom običnog domicilnog čovjeka ribarska inspekcija kažnjava kaznom novčanom od 300 eura.
Potreban je dijalog između administracije, znanosti, javnosti, nevladinih udruga i ribara čime bi se pravilnije i na dobrobit svih dionika upravljalo sa ovim vrlo važnim nacionalnim resursom ribljeg fonda za što veliku odgovornost ima upravo Ministarstvo poljoprivrede i Uprava ribarstva.
I zaključno moram reći da je za razvoj i očuvanje ribarstva potrebno aktivno usklađivati ekološku održivost ribarstva sa materijalnim stanjem, imovinskim stanjem ribara je moramo sačuvati riblji fond, a istovremeno raznim mjerama očuvati ribarske zajednice, ribare, ekosustav mora i voda pri čemu ćemo posebnu pažnju voditi o opstanku domicilnog stanovništva.
Hvala lijepa.
Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Hvala vama.
U ime Kluba zastupnika Domovinskog pokreta govorit će kolega Davor Dretar.
Dretar, Davor (DP)
Hvala lijepa.
Evo bit ću vrlo kratak. I novine i dorade ova dva zakona koje imamo ovdje u spojenoj saborskoj proceduri kao što smo i vidjeli i čuli donose nam u principu prilagodbu i neke sitnije izmjene, uglavnom ništa novo odredbe tijela EU koje moramo inkorporirati sukladno njihovim promjenama iz godine u godinu. No, EU postoji nekih hajmo reći četrdesetak godina od početaka svojih, Hrvatska je u EU od 2013. godine, a nećete vjerovati more vam je tu već otprilike 450 milijuna godina.
I tamo negdje daleko još pojave ljudske rase more je imalo vrlo jednostavnu funkciju da se iz njega prehranimo. Onda kasnije naravno razvojem ljudske rase došle su sve ove moderne stvari, pa je došlo tako jel' i državno uređenje. Ovoga časa imamo i to naddržavno, mi smo u EU pa se moramo prilagoditi kvotama, pa ćemo odrediti flote, pa ćemo odrediti ovo, pa ćemo odrediti ono. Sve skupa kada dođete na otoke ili u neko malo priobalno mjesto i pitate te ljude oni s time nisu zadovoljni. Dakle, ispunjava li sva ova zakonska regulativa osnovnu potrebu malog čovjeka da živeći na tome moru od toga mora svojim radom, trudom i znanjem pojača kućni budžet ili da mu to čak i bude osnovni način za preživljavanje. To je jedno veliko pitanje. Svi mi razumijemo potrebe gospodarskog ribolova, potrebe da se tu urede kvote, ribolovna oružja, alati i oprema. Sve to apsolutno stoji protiv toga nitko nema ništa. Ono što je recimo zabrinjavajuće jest činjenica da je još uvijek vrlo, vrlo, vrlo mala potrošnja ribe po glavi u Hrvatskoj, po glavi stanovnika. Ona je nešto malo manja od 23 kg po glavi na godišnjoj razini. To su podaci iz 2022. godine. Nisu dakle još ovi najsvježiji stigli, ali mala je potrošnja.
Evo jedan prijedlog budući da vidimo da se jako rado sredstva, državna sredstva koriste za oglašavanje na raznim medijima, pa možda da se iskoristi i tih nekakvih par sto tisuća eura za jednu kontinuiranu kampanju populariziranja potrošnje ribe u hrvatskom narodu. Doduše, kada pođete okolo i malo razgovarate sa ljudima upravo o ovoj temi i pitate ih zašto ne jedete više ribe, što će vam oni reći, riba je skupa. Da, riba je skupa, osim naravno najjeftinije plave ribe, srdele i inćuna ili nekih primjeraka slatkovodne ribe, riba je svojom cijenom teško dostupna prosječnom hrvatskom čeljadetu. Zašto je to tako, nije na meni da analiziram, ali činjenica je da bi eto kada je nešto preskupo, kada nešto nije dostupno čovjeku onda bi opet tu i država trebala malo razmisliti kako regulirati i pomoći čovjeku, ili mu dignite plaće ili mu snizite cijenu ribe, nema druge, treće opcije gotovo da i ne postoji.
Spomenuli smo dakle Projekt burze riba, naročito one ulovljene u Jadranskome moru. To je sasvim sigurno, evo kao što je i poštovana gđa. ministrica rekla, jedan više 10-ljeća stari projekt koji nije zaživio, čak štoviše tamo gdje je i osnovan dosta je neslavno završio, ljudi su čak ostali bez 7-8 plaća koji su tamo radili, uglavnom nije to nikako dobro završilo. Trebalo bi možda ići i razmišljati i u tome smjeru, u toj tzv. prvoj prodaji. Nadam se da će se jednoga dana i pomoću raznih zakonskih izmjena krenuti prema Projektu burze riba koji bi stvarno bio vrlo, vrlo, vrlo koristan.
Što se tiče slatkovodnog ribarstva i ovdje smo čuli, naravno da imamo i tu dosta nisku potrošnju. Slatkovodna riba nažalost nije popularna u cijeloj Hrvatskoj i tu bi opet trebalo malo poraditi na popularizaciji. Pretpostavljam da svi vi znate da ćemo restorane koji nude slatkovodnu ribu uglavnom naći tamo negdje otprilike od istočnog toka Save, tamo negdje od Slavonskog Broda, pa onda gore prema Dunavskom toku do Baranje, tamo su ljudi koji vole i jedu slatkovodnu ribu i to onu kao jel i malo finiju, tamo se jede som, tamo se jede štuka, kako kaže jedan moj prijatelj iz Erduta, tamo se jede i smađ, uglavnom u Hrvatskoj popularnost slatkovodne ribe nije baš jako zastupljena. Šteta, i ona jednako tako ima svojih zdravstvenih benefita.
Svakako u svemu tome treba voditi brigu i o održivosti gospodarenja morem, trebamo znati jako dobro balansirati ono što ćemo izvaditi iz toga mora, ono što ćemo u moru ostaviti da se samo regenerira, no to se sve zajedno i zove maritivna ili kakva već kultura.
U svakom slučaju u ovim zakonima nema ništa što bi bilo suprotno onome što i mi smatramo da bi trebalo urediti u ribarstvu.
Klub zastupnika Domovinskog pokreta će ih podržati bez problema.
Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Zahvaljujem se.
Kolega Glavašević u ime Kluba zastupnika Možemo!, izvolite.
Glavašević, Bojan (Nezavisni)
Hvala poštovani g. potpredsjedniče HS.
Poštovana gđo. ministrice sa suradnicama i suradnicima, kolegice i kolege.
Za početak želim naglasiti da smo i Zakon o morskom ribarstvu i Zakon o akvakulturi mijenjali početkom ove godine, na snazi su nepunih 9 mjeseci i evo opet ih mijenjamo. Bliži se kraj kalendarske godine, vadit će se neka statistika, mjerit će se uspješnost sabora i vrlo vjerojatno će se kao pozitivno izdvojiti velik broj zakona koje je sabor raspravio i izglasao tijekom 2023.g.. No, to bi u nekim slučajevima sasvim sigurno bila ono, bilo ono što se zove preuranjena generalizacija. Ne govori li nam to prije o niskoj kvaliteti našeg zakonodavstva, o pravnoj nesigurnosti, o tome da do koje mjere smo srozali ulogu sabora kao zakonodavnog tijela koji umjesto da vodi računa o kvaliteti zakona i njihovoj usklađenosti, služi zapravo i isključivo kao glasačka mašina izvršne vlasti, kao mjesto na kojem se formalno ili ispravljaju njihove greške u koracima ili još pogubnije, formalno odobrava pogodovanje različitim interesnim skupinama. A neki dan smo raspravljali o Zakonu o instrumentima politike Boljih propisa. Toliko za uvod i toliko o samom zakonodavnom procesu u ovom i ovakvom saboru.
Prelazim na sadržajne aspekte zakona koje eto ponovo raspravljamo. Važeći Zakon o akvakulturi odredio je kriterije samo za pogodnost vodenih površina za akvakulturu. Postavlja se pitanje zašto nismo odmah uredili i kriterije za kopnenu komponentu prostora odnosno zemljište kad su strateške smjernice s kojima se usklađujemo na snazi od 2021.? Drugim riječima, u ožujku smo se samo djelomično uskladili sa smjernica, valjda ćemo se sada uskladiti onda u potpunosti. Osim toga, tek naknadno se utvrdila potreba za dopunom odredbi koje se odnose na ispunjavanje uvjeta za raspolaganje vodnim resursima, pa se prijedlogom zakona propisuje navođenje određenih akata na temelju kojih se ostvaruje pravo korištenja voda sukladno posebnim propisima. S obzirom na to da se na temelju njih utvrđuje rok važenja odobrenja, te posljedično i uvjeti za njihovo ukidanje tj. za njegovo ukidanje.
I na kraju, u odnosu na Zakon o akvakulturi utvrđeno je da novčane kazne za prekršaje koji se odnose na području uzgoja plavoperajne tune nisu usklađene s Uredbom Vijeća iz 2009.. Ponavljam pitanje, kako je moguće da nitko u nadležnom ministarstvu 12.g. nije primijetio tu neusklađenost?
Što se tiče Zakona o morskom ribarstvu i tu se usklađujemo s cijelim nizom europskih uredbi. Zanimljivo je da se u važećem zakonu europska stečevina nabraja u 13 točaka, a u ovom prijedlogu imamo njih čak 27. Ponavljam pitanje, je li moguće da nitko u ministarstvu početkom godine kad smo mijenjali i ovaj zakon nije primijetio da nedostaje 14 Uredbi Vijeća ili komisije s kojom je zakon potrebno uskladiti? A u obrazloženju članka neminovno se utvrđuje tek da se člankom prvim ažurira popis pravne stečevine koju je potrebno preuzeti ovim zakonom, kao da su te uredbe donesene i stupile na snagu tek prekjučer.
Isti prijedlog zakona govori i o sakupljanju živih školjkaša. Stoga ćemo s ovog mjesta još jednom upozoriti na primjeru Malostonskog zaljeva o tome koliko malo brinemo o važnosti i očuvanju bioraznolikosti morskog ekosustava. Malostonski zaljev je prije gotovo 40.g. zaštićen jer je prepoznat kao područje kojem je potrebna osobita pažnja kako bi se sačuvala njegova najveća vrijednost, bioraznolikost.
Proglašen je posebnim rezervatom prirode što bi mu trebalo u praksi garantirati zaštitu i na kopnu i na moru. Zašto i na kopnu i na moru? Pa upravo zato što kada dođe do kopna treba sačuvati mikro uvjete gdje kopno doprinosi moru i životu u moru na način da se hranjive tvari postepeno sa kopna otpuštaju u more i služe planktonima kao hrana, a potom planktoni dalje služe kao hrana školjkašima.
Prirodno je na tom području, na kopnenom dijelu pretežno makija. Ako se iskrči i ogoli makija hranjive tvari se ubrzano otpuštaju u more što dovodi do bujanja planktona i fenomena tzv. cvjetanja mora. Ono pak stvara tanki film koji se lovi za morsko tlo i sve predmete u moru što stvara probleme školjkarima jer u potpunosti zapravo onemogućava prihvat školjki. Zato ako stvarno želimo sačuvati malostonski zaljev ovakav kakav je bioraznolik i specifičan, kao mjesto tradicionalnog školjkarenja ključno je sačuvati kopno.
Na žalost, 2010. godine krenulo je okrupnjivanje negrađevinskog zemljišta unutar zaljeva s ciljem stvaranja potencijala za izgradnju turističkog resora sa oko 500 ležajeva. Istodobno krenulo se sa izradom Studije utjecaja na okoliš, iako je sasvim jasan i poprilično jednoglasan stav znanstvenika da se na tom području ne smiju poduzimati niti manji, a kamoli zahvati tog opsega. Povjerenstvo koje je trebalo procijeniti utjecaj tog zahvata na okoliš i u kojem usput budi rečeno većinu nisu činili znanstvenici nego administratori i iz kojeg su također je važno napomenuti znanstvenici kad su vidjeli kuda to vodi izašli sa argumentom da ne žele sudjelovati u izradi Studije utjecaja na okoliš na takav način.
Nakon što su znanstvenici odstupili to je povjerenstvo zaključilo da je sve o.k. i da utjecaj na okoliš nije problematičan. Dakle, iako je sasvim jasno da će gradnja takvog kompleksa ugroziti tradicionalno školjkarstvo 2016. mijenja se GUP na temelju ponavljam Studije utjecaja na okoliš koju je izradila privatna firma angažirana od strane investitora i u kojoj znanstvenici nisu htjeli sudjelovati. To je to što se tiče zaštite kopna.
A sada ćemo razmotriti kako u Malostonskom zaljevu štitimo more. Naime, more također ne štitimo, dapače direktno ga ugrožavamo, ugrožavamo ga HDZ-ovim pristupom gospodarenju otpadom za razliku od Zagreba gdje je lokacija Centra za gospodarenje otpadom u Resniku logična s obzirom na postojeću infrastrukturu i izostanak ugroze za okoliš i ljude, ali se gradski HDZ sad iz politikantskih razloga protivi toj lokaciji. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji HDZ-ova vlast odlučila je Centar za gospodarenje otpadom izgraditi u „Lučinom razdolju“. Iako postoje jasne i nedvosmislene hidro-geološke studije koje dokazuju da podzemne vode iz „Lučinog razdolja“ kroz izrazito razvedeno krško podzemlje dospijevaju u malostonski zaljev.
Dapače, studije koje su to dokazale jasno su rekle da je „Lučino razdoblje“ u trećoj sanitarnoj zoni i da se sukladno tome prema tadašnjem pravilniku na tom području ne može izgraditi Centar za gospodarenje otpadom, ali vlast ne bi bila slast za HDZ kad se pravilnik ne bi mogao promijeniti, pa se sukladno tome i promijenio brzo i efikasno i sad se u trećoj sanitarnoj zoni smije graditi Centar za gospodarenje otpadom. Uz to navedeno se potkrijepilo suludom studijom kojom se pokušalo dokazati da podzemne vode iz Lučinog Razdolja idu uzbrdo, dakle ne nizbrdo, nego uzbrdo. To prkosi fizici barem onoj koju sam ja učio u školi, ali evo dakle projekt takav štetan, anti znanstveni projekt nema znanstvenu podlogu i unatoč tome se ide u njegovu izgradnju.
Da sad bude još bolje, Vlada je nedostajuća sredstva za njega planira namiriti iz Fonda za zaštitu okoliša. Kakav oksimoron. Sredstva koja su nam na raspolaganju, da bismo zaštitili bioraznolikost i eko sustav mora u kojem zbog promjena izazvanim zagađenjem izumire 98% periski. Mi ćemo ih iskoristiti kako bismo ugrozili specifičan bio sustav u kojem raste preko 90 vrsta školjaka. U međuvremenu od kolega iz Dubrovačko-neretvanske županije doznajemo da su počeli pripremni radovi. Raskrčio se teren, počinje izgradnja pristupne ceste, a iako dozvole još nisu izdane izvođač stoji na poziciji da će Centar za gospodarenje otpadom krajnje zastarjele tehnologije biti završen do kraja 2025. Dakle, imamo još dvije godine da uživamo u malostonskim kamenicama, pa požurimo se.
Mislim da je na ovom primjeru Malostonskog zaljeva zapravo rečeno sve što treba znati o HDZ-ovom poimanju i održivog turizma o kojemu smo također nedavno govorili u Saboru kao i o očuvanju aquakulture i tradicionalnih zanimanja, kao i o gospodarenju otpadom. Na primjeru zaštite tog zaljeva i njegovog kopna i njegovog mora mogli biste pokazati da doista imate političke volje za održivim turizmom, za ekologijom, za zelenom tranzicijom, za očuvanjem eko sustava, za očuvanjem tradicije, tradicionalnih zanimanja na koncu konaca ali te političke volje nema.
Tamo gdje ste na vlasti vrijede i dalje stara pravila igre. Promijeni pravilnik, naruči studiju, izmijeni GUP, namjesti natječaj, ne javljaj se novinarima, zdrpi pare i briši. Tamo gdje ste u opoziciji opstruirate i činite sve i javno i ispod žita da biste promjene koje su dobre i neminovne usporili usput manipulirajući strahovima građana, a ovdje u Saboru pričate bajke o zelenoj tranziciji i održivosti i o usklađenju sa uredbama EU. Srećom mislim da su vas građani prozreli. Izbori su blizu, pa ćemo vidjeti.
Hvala.
Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Hvala lijepo.
U ime Kluba zastupnika Socijaldemokrata kolega Nikša Vukas, izvolite.
Vukas, Nikša (Socijaldemokrati)
Poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, ministrice sa suradnicima, kolegice i kolege zastupnici.
Kao što se sjećamo u prvom čitanju kad smo opet objedinjeno razgovarali o morskom ribarstvu i aquakulturi manje-više mi sa mora smo se držali morskog ribarstva, kolege sa kontinenta su se držali aquakulture.
Ja razumijem da je to proceduralno da pitate sve nas saborske zastupnike da li da objedinimo raspravu svi bi rekli da da, ali to su dvije teme koje praktički bi trebalo ići zasebno jedna za jednu raspravu, druga za drugu. Ali evo i da ste mene pitali kako se tu općenito radi u Saboru ja bi reko ajmo objedinjeno pa kolege će kontinentalci o akvakulturi mi ćemo ribari od ribarstvu, ali to je samo pokazatelj u biti kako svi idemo linijom manjeg otpora, samo da to prođe da svak istrkelja svoje, a stvarni problemi ostaju ljudima na kontinentu koji se bave akvakulturom, a ljudima ribarima na moru koji se bave morskim ribarstvom.
Ono što mi kažu ribari kad s njima pričam da smo ih ubili administrativnim obavezama. I to će nam svi reći, nema to veze, nije to politikantstvo, nije to ništa ubili smo ih administrativnih obaveza, obvezama i ljuti su na Vladu i na naše ljude koji tamo idu iz ministarstva da brzo popuštamo i da dođemo u situaciju da naše brodice da bi mi imali bolje poene u EU imaju jaču opremu, jače te administrativne obveze nego npr. talijuni, Talijani, Španjolci koji se tuku i uvijek nekako za sebe bolje ispregovaraju. Ja mislim da mi moramo jednom tome stati jer ljudi moji neće se imati baviti tko s tim ribarstvom. Da nema poticaja u ribarstvu ne bi bilo ribara. Jedino što možemo reći da ti poticaji u ribarstvu su dobri jer da nema poticaja vi ne bi imali osoba koje se bave ribarstvom. I to je, to je svima jasno. I dajte malo vidite, vodite računa da ne moramo baš naše ribare ubit svim administrativnim obvezama, pa nisu oni toliko bogati da se mogu mjeriti sa jednom talijanskom flotom i da baš naš… naka naša brodica od 5-6 metara baš mora biti opremljenija nego brodica u Italiji ili brodica u Španjolskoj. I to će vam svi reći.
Drugo, puno papira. Za jedan kilogram ribe 9 papira. Ja razumijem da se papirologija mora voditi, da evidencija mora bit, al daj ih malo ih rasteretite. Ako uprava, ako se jedan papir šalje upravi za ribarstvo, ako se drugi papir šalje Ministarstvu financija, poreznoj pa dajte da barem budu dva da ne bude devet, pa neka i uprava za ribarstvo dalje u sklopu digitalizacije i novih tehnologija, svega to rješava prema svojim tim nemam pojma veterinarima ovim koji su zaduženi za transport jer vi kad pogledate za jedan kilogram ribe morate imati i prema veterinarima i upravi za ribarstvo, transport, očevidnik, istovarni list, utovarni, puno je to. Trebate, probajte vidit da se to skrati u dva papira, da jedan papir uprava za ribarstvo, a drugi ide poreznoj. Porezna tuče porez, vi tučete statistiku i ok svak tuče svoje, ali nemojte preko leđa ribara. Maknite njima obvezu da oni nemaju.
Drugo, elektronski očevidnik, pa dajte s time, ajmo odugovlačit koliko god možemo dalje, pa gdje će ti naši ljudi s tim elektronskim očevidnikom. Barem stavite da brodice ispod 6 metara najkasnije što moramo da dovedemo taj očevidnik, a ovo brodice koje su 7-8 metara do 15 nek imaju očevidnik. Oni imaju posadu, imaju ljude, oni to mogu napraviti. Jedan običan ribar pa on teško da može koji je preko 50-ak, 60 godina teško će pustit u tim uvjetima i WhatsApp poruku, a kamoli se boriti sa …/Govornik se ne razumije./… očevidnikom.
I ono drugo što moram reći da ti naši ribari uz sve te poticaje koje dobiju i plavi dizel koji dobiju i sve skupa još uvijek ne odustaju od toga jer to je dio našeg života, to je dio tradicije, oni se praktički s ničim drugim ne mogu bavit naslonjeni su na turizam, to sad dobro ide, dajte im probajte im pomoći da im to, da im to barem bude lakše.
Nadalje, mislim da mi dugo već ne rješavamo ribarske luke i evo jedan primjer npr. u Sustjepanu je trebala biti ribarska luka za južni Jadran što pozdravljamo i dobila su se sredstva od EU da se ta luka napravi i međutim zastalo je između županije i grada. Ja razumijem kad je bio Vlahušić da su se možda Dobroslavić i Vlahušić jedan ima jedno mišljenje druge, ali Mato Franković i Nikola Dobroslavić bi trebali u interesu toga napravit da se ta ribarska luka napravi jer dobro znate šta se u Dubrovniku događa u Slanome kad dođu plivarice, što se događa u Prapratnom kad dođu plivarice, ja ću vas pozvat pa dođite vi pogledati pa to je genocid ekološki. Od smeća u moru, od doplivavanja na plažu Prapratno dinja, lubenica šta ja znam čega, loše i onda dobijemo sredstva od EU i šta se sad može dogoditi. Može se dogoditi taj naš južni Jadran nema toliko vjerojatno količinu ulovljene ribe koliko ima sjeverni Jadran i pitanje jel će li sad na novom natječaju te novce dobiti, a jedan ste izgubili, a sami znamo koliko je Dubrovnik u biti kad dođe turizam začepljen, kolik… pa vi, vi na moru teško sa malom barkom sad prođete negdje uopće, uopće vozit a kamoli naći negdje gdje ćete se iskrcat. Gdje se god iskrcate ako nije namijenjena ribarska luka koja ima infrastrukturu, koja ima posebnu cestu, koja ima sve skupa što im treba za istovar, za dalje imamo problem. I to ne rješava, pa tu je ministarstvo da to rješava, pa nije ministarstvo da im nabije administrativne obveze morate, morate, morate, morat… pratit ćemo vas imat ćete GPS-e, ok, ali dajte vi napravite svoj dio posla pa napravite tu ribarsku luku.
I još što bi se osvrnuo na tunu. Mi praktički u Hrvatskoj imamo 4 uzgajališta tuna. Ja sam uvijek bio protiv toga da imamo povlastice, da smo dali četvorici da se bave uzgojem tuna, da se nitko drugi, drugi ne može baviti tunama ali eto tako smo napravili. I s jedne strane ok ako su uspješni, ako dobro rade nema nitko protiv toga da se oni bave uzgojem tune, ali moramo naći neki balans i u izlovu plave ribe. Mi moramo ostaviti jedan dio kvote plave ribe na našim pjacama, peškarijama, tržnicama, uzmimo kako očemo jer je ona još uvijek u ovom standardu našem kojeg imamo pristupačna ljudima, ali i da nije pristupačna ljudima tradicionalno se plava riba jede i ona je jednostavno favorizirana. Četiri uzgajališta tuna vama za jedan, za informaciju izveze više tuna u financijskoj vrijednosti nego cijela ukupna poljoprivredna proizvodnja zajedno. I to rade četiri uzgajališta. Možete vi tu …/Govornik se ne razumije./… koliko je, preveliko je, to 4, 4 uzgajališta, pa i ja bi možda bio jedan od ta 4 ili neko, od vas neko. Prema tome, i tu smo malo zakazali. Onda imate da praktički danas tunu u neki restoran na Peškariju može prodat samo osoba koja ima neku dozvolu, povlasticu za lovit tunu, da je to malo dobro iščekirat, pa pogledat, tu bi se našlo milijardu nepravilnosti i gdje god imaš neko ograničenje, pitanje je kako se to izabralo, kome se to dodijelilo, kako se to radilo, vidite šta se danas događa u državi da više praktički ko god nešto radi je u nekakvom prekršaju i sad zamislite 4 uzgajališta tune, jel to baš ta 4-ica su najbolji i najuzoritiji da uzgajaju tune i ti koji imaju povlastice oni su najbitniji i najbolji za, za uzgajalište, da za, za imat povlastice.
I drugo, dajmo vodimo malo računa i o malim prerađivačkim tvornicama tih konzervi plave, plave ribe, nemojmo to ubiti do kraja. Ja znam da mi ne možemo se vratit kolko je to bilo prije rata u tu prerađivačku industriju, al dajmo barem ove koji se time sada bave dajmo im pomognimo da to opstane i da imamo barem na našem hrvatskom tržištu pojest neku konzervu plave ribe koja je proizvedena i prerađena u Hrvatskoj.
I kad sve skupa to pogledamo i kad vidimo, šta imamo? Imamo s jedne strane poticaje da se riba lovi, a s druge strane imamo sve manje ribara i imamo nažalost sve manje ribljega fonda u Jadranskom moru i vezano je, to je za klimatske promjene i vezano je to u jednoj tranzicijskoj, u jednoj tranziciji države kad se nije baš bavilo tim lovostajima, kad se nije toliko pratilo, kad nisu bile takve, takve kontrole. Ja jesam za kontrole, ja jesam da se na moru prati ko je legalan, tko je ilegalan, ali mislim da su i te kazne na moru malo prestroge. Evo to je moje mišljenje jer ponekad se praktički lovostaj, neki ajmo reć pogreške u, uuuu izlovu ribe tretiraju kao da te našlo sa ne znam kilograma nekih opijata. Ja jesam za to da se drastično kazne oni koji nemaju nikakvu dozvolu, da se kazne oni koji nemaju dozvolu za profesionalni ribolov, ti se trebaju drastično kaznit, al ovi koji su profesionalci koji rade, ako im se potkrade neka greškica ja mislim da bi te kazne trebale bit blaže i da bi mi općenito trebali raditi na edukaciji naših ribara i jednostavno ih upozorit sa svim zakonskim obvezama koje one moraju, koji, kojih se oni moraju pridržavati jer sam siguran da puno naših ribara starije životne dobi čak i ne zna sve propise koji su, koji su na snazi.
Što se tiče samoga zakona ja sam i zadnji put rekao da tu nema nikakve velike revolucije, manje-više drugo čitanje je peglanje prvog čitanja bez nekih velikih, velikih restriktivnih niti poboljšanja, niti pogoršanja, ali mislim da naše ribarstvo jednostavno nije dobro, ribarske luke nemamo, flota nam je takva kakva je i još ćemo ih ubit administrativnim obvezama.
I malo još da se nadovežem na kolegu Glavaševića, nije tu, vezano za ekologiju. To znam da nije dio vas, ali ljudi mi moramo razmišljat da mi npr. u pojedinim našim nacionalnim parkovima koji se bave, bave i gastronomijom, nemamo riješenu kanalizacijsku mrežu i to moramo, to moramo riješiti i vi kao resorno Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo turizma, Ministarstvo gospodarstva morate napravit neku međuresornu suradnju i konkretno da vam kažem da na otoku Mljetu u nacionalnom parku nema kanalizacijske mreže. Moramo, moramo postavit što su nam prioriteti i ako imamo tamo turiste koji dolaze, ako imamo tamo restorane, ako imamo nacionalni park, ako imamo bioraznolikost, pa šta mi moramo bit toliko, Bože mi oprosti, otupit da ne napravimo kanalizacijsku mrežu? I to su problemi i ja to već dugo vremena upozoravam kad dođe kolega Šiljeg iz Ministarstva gospodarstva, kad se priča o vodama i, i infrastrukturi. Imate super ravnatelja, dobro radi, al ti ljudi dolje ne mogu sami, bez potpore Vlade oni ne mogu to napravit. Kao što mi je nezamislivo da se novci u Sustjepanu nisu potrošili za ribarsku luku i ne možete mi niti jedan razlog dati da me, da mi kažete iz tog i tog da je to opravdano. Jednostavno ako vam je bitna samo statistika i brojevi, što ja mislim da je statistika i brojevi da je ubilo hrvatsku poljoprivredu, ne bavimo se proizvodnjom, ne bavimo se edukacijom, savjetodavnu službu smo ubili i sveli smo ih na nekakva piskarala, pa od pamtivijeka je savjetodavna služba bila vodič poljoprivrednicima, ljudi su s njima htjeli razgovarat, slušat savjete, uvođenje novih tehnologija, a sad savjetodavna služba kaže pa nemamo mi za vas vremena, pa mi imamo kaže administraciju, a i usput smo plaćeni praktični za ništa, šta bi mi vama davali savjete, ali međutim konzultanti najviše rastu, za dobit neka sredstva iz EU najbolje prođu konzultanti. Doduše plati kad se, kad prođe projekat, ali najbolje prođe. Pa naravno zato što uzme novce na grbači jadnih poljoprivrednika koji da u to krenu bi se raspali. Zamislite jednoga OPG-ovca da on mora aplicirat i sam napravit projekat bez konzultanta. Pa vi mu to ne bi uzeli niti na razmatranje. I mislim da cjelokupno stanje u poljoprivredi je, što ja oduvijek kažem, loše i da ako išta želimo napravit i u morskom ribarstvu i u akvakulturi i u hrvatskoj poljoprivredi nemojmo samo pisati strategije koje su na papiru prekrasne, ali ja kad ih pročitam mene muka ulovi, ja ono super napisano, dobro napisano, a to u stvarnosti nema veze sa nečim, hvala.
Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Hvala lijepo.
U ime Kluba zastupnika HDZ-a raspravu će podijelit kolegica Baričević i kolega Jenkač, izvolite.
Baričević, Danica (HDZ)
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče HS.
Uvažena ministrice sa suradnicima, sve vas, poštovane kolegice i kolege, sve vas srdačno pozdravljam.
Evo današnjim prijedlogom, izmjenama Zakona i dopunama o morskom ribarstvu novine i dorade koje se predlažu u odnosu na važeći zakon odnose se na daljnje usklađivanje hrvatskog regulatornog okvira s pravnom stečevinom EU i osiguranjem provedbe EU uredbi kroz propisivanje nadležnih tijela i prekršajnih odredbi.
Isto tako, novine se odnose na unapređenje regulatornih hrvatskih regulatornih okvira. Povećane su novčane kazne za potencijalno teške prekršaje kako bi bile razmjerne, odvračajuće i učinkovite. Isto tako, usklađuju se prekršajne odredbe o postupanju ribarske inspekcije u važećem zakonu. Odredbama Članka 39., 42., 43. dodaju se isto tako dva nova prekršaja za obavljanje poslova vezanih za nezakoniti i neprijavljeni i neregulirani ribolov i krivotvorenje isprava te uporaba takvih krivotvorenih ili nevažećih isprava te se propisuju negativni prekršajni bodovi za počinjenje istih.
Isto tako, dodaju se nove ovlasti inspekcijske, inspekcijskom nadzoru o morskom ribarstvu utvrđivanje i predlaganje, oduzimanje imovinske koristi, provođenje neposrednih izvršnih mjera propisanih Uredbom Vijeća, donošenje rješenja o privremenom i trajnom oduzimanju povlastice te rješenje o privremenoj ili trajnoj zabrani obavljanja ribolova, a temeljem prikupljenih negativnih prekršajnih bodova. Inspekcijama Državnog inspektorata RH dodjeljuje se dodatna nadležnost za kontrolu zajedničkih tržišnih standarda za konzervirane srdele i zajedničkih tržišnih normi za konzerviranu tunu i palamidu te im se dodjeljuje u okviru njihove nadležnosti ovlasti ribarske inspekcije.
Prijedlogom ovog izmjenama i dopunama zakona smjernice za ispitivanje državnih potpora u sektoru ribarstva i akvakulture zamjenjuju se novim smjernicama o državnim potporama koje se primjenjuju od 1. travnja 2023. godine. Isto tako ovim izmjenama zakona dodatno se uređuju odredbe koje će omogućiti provođenje javnog natječaja za dodjelu dijela kvote za određene vrste riba koje podliježu upravljanju temeljem dopuštenih količina ulova.
Važeći zakon dopunjuje se dodatni ribljim vrstama koje je zabranjeno loviti u športskom, rekreacijskom i malom obalnom ribolovu sukladno zabranama na razini EU. Područje znanstvenog ribolova se razrađuje i usklađuje s Člankom 25. Uredbe Vijeća te se dozvoljava dodatna mogućnost da ovlaštenici povlastice za gospodarski ribolov na moru ulov ostvaren ribarskim plovilom u znanstvene svrhe na temelju rješenja stave u promet, skladište, izlože ili ponude na prodaju bez obzira je li ribolov objavljen u skladu s tehničkim mjerama kako su one propisane Uredbom Europskog vijeća ako su ispunjeni uvjeti propisani ovim člankom. Kategorija ribolova za potrebe akvarija se izostavlja jer je, jer se obnova ribljeg fonda u akvarijima može vršiti kroz izravnu suradnju akvarija sa znanstvenim institucijama i prvim kupcima.
Važeći zakon se usklađuje i sa odredbama novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama u dijelu koji se odnosi na proceduru određivanja propisa iskrcajnih mjesta za određene vrste ribolovnih alata i segmente flote. Popis iskrcajnih mjesta za gospodarski ribolov određuje ministar nadležan za poslove pomorstva uz suglasnost ministra ili ministrice poljoprivrede, a ministar poljoprivrede određuje iskrcajna mjesta za segmente flote ovisno o ribolovnom alatu, području ribolova i vrstama riba i drugih morskih organizama u ostvarenom ulovu.
Nadalje, u slučaju iskrcaja izvan iskrcajnog mjesta radi sigurnosti plovidbe lučka kapetanija dužna je o tome obavijestiti ribarski monitoring, centar uprave ribarstva Ministarstva poljoprivrede i Klub HDZ-a će podržati izmjene i dopune Zakona o morskom ribarstvu kojim se za naše sug… za naše građane i poslovne subjekte osigurava provedba upravo niza europskih uredbi, omogućava se sakupljanje živih školjkaša s uzgojnih instalacija odgajališta, osnažuje se sustav dodjele ribolovnih mogućnosti putem ustupanja ograničenih dopuštenih količina ulova plavoperajne tune i dodatno se razrađuje, usklađuje područje ribolova kao što sam već navela u znanstvene i nastavne svrhe.
Isto tako, klub će sa zadovoljstvom podržati ove izmjene i dopune Zakona o morskom ribarstvu kojima će ribarima u Hrvatskoj omogućiti održivo ribarstvo, poticanje očuvanje ribarskog sektora i s obzirom kao što ste u uvodnom dijelu potpredsjedniče naveli na sadržajnu povezanost u ime Kluba HDZ-a o izmjenama i dopunama Zakonu o akvakulturi nastavit će moj kolega Siniša Jenkač.
Zahvaljujem.
Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Hvala.
No, prije nego kolega Jenkač nastavi raspravu u ime kluba ja bi želio u ime svih nas pozdraviti učenice i učenike Poljoprivredne i veterinarske škole iz Osijeka koji su na galeriji. /Pljesak./
Izvolite kolega Jenkač.
Jenkač, Siniša (HDZ)
Hvala potpredsjedniče.
Poštovani potpredsjedniče, uvažena ministrice sa suradnicima, kolegice i kolege, kao što je rekla kolegica Danica ja ću nešt… nekoliko riječi o akvakulturi premda tu se radi o nekakvim tehničkim izmjenama i zakon se mijenja čisto u cilju jasnijeg i preciznijeg izričaja i ispravljaju se neke pogreške.
Par riječi o zakonu. Znači uređuje se provedba zajedničke ribarske politike EU u dijelu koji se odnosi na akvakulturu, utvrđuju se nacionalni ciljevi razvoja akvakulture. Također, definiraju se provedbe potpore akvakulturi, uređenje tržišta, nadzor i kontrola kao i druga pitanja za akvakulturu. Propisuju se kriteriji za utvrđivanje pogodnosti područja za obavljanje slak… slatkovodne akvakulture. Naime, pitanja pristupa prostoru i vodi… vodama za obavljanje djelatnosti akvakulture je na razini EU poznato kao jedan od ključnih preduvjeta za daljnji održivi razvoj itd. itd. S obzirom da je vremena malo ja ću iskoristiti malo i za repliku. Kolega Glavašević je govorio o zaštiti okoliša i povezao je to i sa ribarstvom i aqua kulturom i naveo je da tu ništa ne valja. Ja se pitam da li se neki od kolega zastupnika možda zaspali, pa su se probudili i nisu uočili da trenutno na području Republike Hrvatske grade se stotine kanalizacijskih mreža, grade se stotine pročistača koji će naravno indirektno utjecati i na kvalitetu voda kako u našim rijekama, tako i u našem moru.
Naravno do nekoliko godina unazad pet godina rijetko koja kanalizacija ili rijetko koja aglomeracija i rijetko koji pročistači su se gradili osim u onim najvećim gradovima, a danas imamo priliku upravo kroz iskorištavanje europskih sredstava da se u više-manje svim urbano-ruralnim sredinama, manjim, većim općinama, gradovima grade aglomeracijske mreže kanalizacije i trenutno su milijarde i milijarde eura se trenutno ulažu upravo u takve investicije.
I kao što sam rekao definitivno koje će utjecati na kvalitetu naših voda. Na žalost do sada kao i u svim ostalim državama otpadne vode izlijevale su se u naše rijeke, izlijevale su se u naša mora, a evo hvala Bogu gradnjom pročistača, gradnjom aglomeracija to više neće biti takav primjer. Naravno gradnja kanalizacije ili aglomeracija u malim mjestima i kao što je kolega zastupnik govorio na područjima koji se nalaze u zaštićenim područjima kao što su nacionalni parkovi. Pa definitivno tamo gdje imate ne znam dva objekta, tri kuće nema smisla graditi kanalizaciju, aglomeraciju ako je netko slučajno od kolega se bavio koji je gradonačelnik, načelnik zna koliko to košta, kakve su to problematike. To su, tamo se pripremaju jednostavno mali, zatvoreni sustavi. Imate zatvorene septičke jame i imate odvožnju znači tih kanalizacijskih voda na pročistače itd.
Znači nema potrebe govoriti kao što je bilo tu da sad u Nacionalnom parku Krka moramo graditi kanalizaciju jer imamo tri objekta. Tako da to isto je čista politička propaganda. Dapače, ja vjerujem da su svi ti sustavi unutar zaštićenih područja zatvoreni i da ako nemaju da će u bliskom vremenskom razdoblju imati mogućnost, znači odvožnje na potrebne pročistače.
Evo poštovane dame i gospodo što se tiče same aquakulture, a i što se tiče same zaštite okoliša ona je međusobno povezana i definitivno što se tiče kvalitete voda nakon što se izgrade svi ovi sustavi za pročišćavanje kvaliteta vode će biti bolje, a naravno i sama kvaliteta ribe koja se uzgaja na tim vodama.
Evo klub Hrvatske demokratske zajednice kao što je rekla i kolegica Baričević podržat će Zakon o aquakulturi.
Hvala.
Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Hvala vama.
Prelazimo na pojedinačnu raspravu.
Prvi je kolega Šašlin, izvolite Stipane.
Šašlin, Stipan (HDZ)
Hvala gospodine predsjedavajući, poštovana ministrice sa suradnicima, poštovane kolegice, kolege saborski zastupnici.
Pa prije nego što se osvrnem, odnosno kažem nekoliko riječi o samom zakonu iskoristio bih priliku pa bih se malo osvrnuo na izlaganje kolege Vukasa koji je na neki način iskoristio priliku, pa je sve ocrnio i rekao da otprilike ništa nije dobro po starom običaju njegovom.
Ja bih ga demantirao u tome. Rekao je da se ne grade pristaništa, odnosno luke ribarske itd. na moru što apsolutno nije točno. Ja vjerujem da i on to zna, ali ipak koristi priliku da kaže drugačije. Evo i sam sam bio prije nekih mjesec dana na Dugom otoku u Sali, to je jedno svi znate poznato ribarsko mjesto gdje se radi zaista ogroman i lukobran i luka, pristanište odnosno luka za ribarske brodove. I u razgovoru sa tim ljudima, ljudima koji zaista već tradicionalno godinama, stoljećima žive od ribarstva.
Čuo sam sve pohvale. Jednostavno ljudi su zadovoljni sa tim stanjem i zaista to me obradovalo. I kad sam ja to kao čovjek sa kontinenta doživio vjerujem da sigurno i on zna o tome nešto i više, ali vjerojatno ne želi reći. No dobro, oporba ima svoju agendu. Inače sam zakon odnosno izmjene ovog zakona praktički rezultat su velikog broja europskih uredbi koje jednostavno nam nameću da i naše nacionalno zakonodavstvo usklađujemo sa tim uredbama i to je ovaj prvi dio ovih izmjena zakona koji se upravo odnosi najviše na usklađivanje s tim uredbama. I mislim da jednostavno to je potrebno i to moramo odraditi.
Drugi dio samih ovih izmjena zakona odnosi se više na ovaj dio vezano za prekršaje, odnosno usklađivanje tih prekršaja kako bi oni zaista postigli svoju ulogu, odnosno na neki način odvratili one koji rade te prekršaje, da jednostavno preventivno djelujemo da prestanu sa time.
Osim toga, ovim zakonom kažem uređuje se provedba zajedničke ribarstvene politike EU u dijelu aquakulture. Utvrđuju se nacionalni ciljevi i programi razvoja aquakulture, aktivnosti na uzgajalištima, nadležna tijela za provedbu, potpore u aquakulturi, uređenje tržišta, nadzor i kontrola.
Naravno da je aquakultura strateška grana u Republici Hrvatskoj, mada čini mi se da to ljudi neki ne shvaćaju i ovdje oporba po ovome interesu odnosno po broju zastupnika vidimo da to njih baš puno i ne zanima. Njima su ove nekakve populističke teme bitnije, ali dobro navikli smo i na to. Ovaj tako da se praktički i u ovoj problematici akvakulture točno i što je moguće preciznije mora definirati znači tko se može baviti, pod kojim uvjetima dakle akva… akvakulturom.
Malo, malo nešto o samim brojkama. U RH nažalost tradicionalno je bilo relativno mala, relativno slaba potrošnja ribe po glavi stanovnika, no kad gledamo statističke pokazatelje zadnjih godina možemo se i tu pohvaliti zaista tako da je se nekih 19, 19,3 kilograma potrošnje po glavi stanovnika ta potrošnja evo došla sada na preko 22, skoro 23 kilograma po glavi stanovnika što je negdje oko 18,5 19% ovaj povećanje i samom tom činjenicom mislim da, mislim da možemo biti zadovoljni.
Isto tako, kad gledamo rezultate u proizvodnji odnosno količini, količini proizvodnje kako i slatkovodne tako i morske ribe sa nekakvih 200 milijuna eura ostvarenog izvoza u …/Govornik se ne razumije./… mi smo došli danas negdje na oko 300 čak čini mi se i preko 300 milijuna kuna. Također, to su vrlo pozitivni, pozitivne brojke i mislim da, da je to dobro i da se tim trendom treba, treba također nastaviti jel.
Ono što je tu interesantno, znamo da smo dužni uz sve to skupa očuvanje ihtiofaune odnosno ekologija nam je na prvom mjestu i vrlo bitno i kad pogledamo u tim statističkim podacima vidimo da nam tada izlov u prirodbi odnosno prirodne ribe mora ali nam značajno raste proizvodnja sama znači u umjetnom uzgoju odnosno u ribogojilištima, ribnjacima itd. Mislim da je to za svaku pohvalu i da je to doista dobar trend, e sad naravno uvijek, svagdje ima problema. Ja bih se malo osvrnuo tu sada i na proizvodnju recimo ribnjačarske proizvodnje na unutarnjim vodama odnosno na kontinentalnom dijelu gdje 500 puta imamo probleme sa kormoranima recimo jel koji tu proizvodnju dovode u pitanje rentabilnosti itd., poglavito na lokacijama koje se nalaze uz parkove prirode itd. gdje jednostavno morate tu populaciju štititi kormorana, a ona čini stvarno čini ogromne štete u ribnjačarstvu i postavlja se pitanje uopće rentabilnosti ovaj tamo, ali evo ipak zahvaljujući i potporama Ministarstva poljoprivrede na neki način ta se, ta se proizvodnja održava i provodi jel.
Nešto bih još vezano za, s obzirom da dolazim sa kontinenta pa mi je ovo malo bliža, bliža problematika unutarnje vode Dunav, ribnjaci itd., nešto vezano i problemu odnosa između profesionalnih ribara znači onih ljudi koji se bave profesionalno s time i sportskih ribiča na terenima odnosno vodnim terenima gdje se oni na neki način susreću jel. Tu često puta dolazi do nekakvih razmimoilaženja odnosno preklapanja njihovih interesa pa jedni druge optužuju da im ulaze u područje itd. i mislim da bi tu upravo u ovom dijelu kad govorimo o drugom dijelu zakona znači o represivnim mjerama, kaznama itd. da bi i sama, sam inspektorat možda trebao biti malo, malo ažurniji na neki način da se jača kontrola vodi oko toga količina samih, stvarnih količina izlova jer jedni druge optužuju da previše love jel. Ovi količinu računaju prema broju sportskih ribiča pa onda puta dana itd., a ovi opet kažu da …/Govornik se ne razumije./… Tako da tu, tu ovaj inspektorat vjerujem da će narednom vremenu, narednom periodu koji je pred nama sigurno naći načina da se to, da se to stavi na neki način pod kontrolu i regulira jel.
Ono što drugi ovaj dio kažem vezan uz izmjene zakona odnosno prekršajno, prekršajno kazneni ovi dijelovi mislim da je tu najznačajnije ovo područje oko uzgoja plavoperajne tune gdje su često puta te kazne bile simbolične odnosno praktički jednostavno nisu postizale onu svrhu i cilj zašto i postoje i jednostavno prekršitelji su ih ponavljali više puta jer su one jednostavno bile male i sada se one tu po prema ovim prijedlozima povećavaju i preko 100% ovaj jel tako da i 200% …/Govornik se ne razumije./… tako da zaista mislim da ćemo, da ćemo postići taj željeni učinak sa tim represivnim mjerama.
I na kraju ono što bih htio na neki način zaključiti da, da jednostavno svi shvatimo i prihvatimo da ove mjere znači državne potpore koje su u akvakulturi prisutne jednostavno one se odobravaju i one se prijavljuju Europskoj komisiji i mi kao takvi moramo i svoje nacionalno zakonodavstvo prilagoditi tome kako bismo mogli nastaviti sa tim mjerama i upravo zato i pohvaljujem ove izmjene zakona i vjerujem da ćemo nastaviti sa dobrim rezultatima u akvakulturi.
Hvala.
Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Hvala vama.
Replike, Luka Brčić prva replika.
Izvolite.
Brčić, Luka (HDZ)
Hvala gospodine potpredsjedniče.
Poštovani kolega mislim da je vrlo bitno naglasiti između ostalog da resorno ministarstvo ulaže značajne napore u edukaciju kako pojedinaca na poseban način ribolovnih društava kako se ne bi dogodilo kao što se dogodilo prije ima od toga dosta godina na području rijeke Cetine ubačene su štuke kao znači ribe koje nisu nikada bile na tom prostoru, a same po svojoj naravi su predatori i oni su ugrozili autohtonu potočnu pastrvu koja je dotada obitavala u Cetini i do dana današnjega nije se, nije se oporavila iako svake godine oko 600 kilograma pastrve se poribljaje na tom području i još me zanima pošto dolazite sa kontinenta, znamo sve više se turizam razvija i na kontinentu. To odnosi sa sobom i onečišćenje i opasnost od rijeka, pa što se čini na tom području? Zasigurno treba pohvaliti aglomeraciju, …
…/Upadica Vidović: Hvala./…
… kanalizaciju jer ona zasigurno čini da rijeke budu čišće, …
…/Upadica Vidović: Odgovor./…
…/Govornik se ne razumije./… automatski spašavaju … /Govornik se ne razumije./…
Hvala.
Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Shvatio je kolega. Vrijeme je isteklo.
Odgovor na repliku, izvolite.
Šašlin, Stipan (HDZ)
Hvala predsjedavajući.
Hvala na pitanju poštovani kolega Brčić. Pa sve aktivnosti, pa tako i znači vrste koje će se nalaziti u kojem vodotoku, odnosno njihova količina, njihov izlov itd. sve je definirano ribolovnom osnovom. Ribolovnu osnovu izrađuje struka i zaista imamo nekoliko državnih institucija koje se bave s time, koje izrađuju te osnove i nakon što je ona odobrena od strane ministarstva ona postaje praktički zakon za ponašanje, za rad na tom području u tim vodama. Tako da u zadnjih 20-tak možda godina i više zaista i to područje je možemo reći uređeno, znam osobno iz iskustava tamo na području Baranje i jednostavno definirane su i vrste i količine izlova itd., a što je vrlo bitno takav način doprinosi i razvoju kontinentalnog turizma gdje je upravo taj ribolovni turizam vrlo, vrlo značajnu ulogu ima.
Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Hvala lijepo.
Kolega Sobota ima repliku.
Sobota, Darko (HDZ)
Hvala potpredsjedniče Hrvatskog sabora, pozdravljam ministricu sa suradnicima.
Kolega Šašlin i sami ste rekli da dolazite s kontinenta. Niste rekli jel' dolazite iz Osječko-baranjske županije, konkretno Baranje i općine Draža. Doduše spominjali ste i tu tunu, ali hajde da se mi vratimo na slatkovodnu ribu koja je vama i nama doma, a to je tipa šaran, som, smuđ.
Kako gledate vi ovaj zakon upravo u odnosu, prijedlog zapravo ove izmjene i dopune zakona, a vezano uz slatkovodno ribarstvo posebice kad govorimo o ribarenju na rijekama. Vi ste doma blizu konkretno Dunava. Spomenuli ste neke probleme, ali da li će ovaj zakon pomoći upravo da se i ti problemi malo prije riješe na terenu.
Hvala.
Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Izvolite odgovor na repliku.
Šašlin, Stipan (HDZ)
Hvala predsjedavajući.
Hvala kolega Sobota na pitanju. Pa osim ovih problema koji su uvjetovani hajde možda nekada i zakonsku regulativu itd., mi imamo više problema sa onim da kažemo prirodnim promjenama koje se dešavaju u tim staništima. Konkretno na Dunavu. Česte promjene vodostaja, izostanak onih normalnih vodostaja koji su bili recimo u proljetnim periodima godine što je rezultat izgradnje brojnih hidro tehničkih objekata na Dunavu, hidro centrala, brana itd. koje jednostavno poremete taj prirodni slijed. Jednostavno dovode često puta pojedine riblje vrste u nemogućnost prirodne obnove odnosno mriješćenja. Izostanu te vode koje se razliju po Kopačkom ritu kao jednom od najvećem prirodnom mrijestilištu srednje Europe slatkovodne ribe. Jednostavno riba, odnosno pojedine vrste se ne mogu izmrijestiti što …
…/Upadica Vidović: Hvala./…
… utiče negativno na ukupnu njihovu brojnost.
Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Hvala.
Kolega Socijaldemokrat Željko Pavić ima repliku.
Pavić, Željko (Socijaldemokrati)
Kolega Šašlin rekli ste da oporba ima svoju agendu i da govori da baš ništa ne valja. Nije to tako. Znači na nama je da pohvalimo ono što je dobro i da govorimo o onome što ne valja. Kolega koji je govorio ovdje u ime Socijaldemokrata i lijepo upozorio da postoje problemi. Postoje li problemi u Nacionalnom parku Krka? Postoje. Jesu li riješeni? Nisu. Jesu li tamo zatvoreni sustavi? Nisu. Prema tome, zagađuje se ono što se zagađivati ne bi smjelo.
Jesu li riješeni problemi na našoj obali, odnosno na otocima? Nisu. Imamo li tamo aglomeraciju? Nemao. Imamo li tamo kanalizaciju? Nemamo. A dali su se dozvole za najam vikendica koje nisu bile namijenjene za najam i sada što se dešava? Svi oni puštaju te otpadne vode kuda? U more ili puštaju u zemlju i nitko ih ništa ne pita. O tome govorimo, o tome smo govorili i kad je bio riječ o Zakonu o turizmu, o tome govorimo i danas jer te probleme moramo riješiti jer jednostavno uništavamo prirodu. I vaš kolega Luka vam je pored vas rekao da imamo problema …
…/Upadica Vidović: Hvala./…
… jer se zapravo uništava ekologija.
Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Hvala. Hvala.
Evo ga odgovor na repliku, izvolite.
Šašlin, Stipan (HDZ)
Hvala predsjedavajući.
Poštovani kolega Pavić ja se slažem sa vama da treba na probleme ukazivati, ali u svemu tome treba imati određenu mjeru realnosti, stvarno trebamo biti realni u tome. Kad govorite o otocima i aglomeracijama itd. ali vi ne govorite o tome da recimo na tim nekim otocima ima vrlo mali broj stanovnika, da tamo nema nekakve velike niti industrije, niti bilo ozbiljnijih, kakvih ozbiljnijih zagađivača koji bi ozbiljnije ugrozili to vodno područje ili sam otok itd. Tako da trebamo biti u svemu tome kažem realni, jer često puta se radi o sitnim, malim točkastim zagađenjima odnosno potencijalnim da kažem zagađenjima. Jednostavno dovodi se pitanje pa i kod nas na kontinentu u Slavoniji, u selima gdje imate 200 stanovnika da li je isplativo graditi aglomeraciju za tako mali broj stanovnika, za tako malu količinu otpadnih voda itd. Tako da moramo biti svjesni uvjeta i vremena u kom živimo.
Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Dobro. Hvala.
I imamo kolegicu Peović.
Povredu Poslovnika, oprostite nisam vidio. Željko Pavić, izvolite.
Pavić, Željko (Socijaldemokrati)
Poštovani predsjedavajući povrijeđen je člana 238. iznošenje pogrešnih navoda. Gospodine Šašlin činjenica je da na otocima živi malo ljudi preko zime, ali ti otoci su preko ljeta prenapučeni. Objekti koji su bili namijenjeni isključivo samo za stanovanje i koji su bili namijenjeni isključivo samo za odmor obitelji se sada iznajmljuju i u te objekte u jednoj smjeni dolazi po pet, deset puta više ljudi nego što ih je dolazilo ranije. I tu se zagađuje. Budite toga svjesni, to treba ispraviti, to treba popraviti. A nemojte onda zažmiriti i stavljati ruke na oči i nema problema.
…/Upadica Vidović: Hvala./…
Problem postoji, trebamo ga riješiti.
Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Hvala kolega Pavić. Ja se sa vašom replikom slažem, ali ne slažem se da je to povreda Poslovnika, pa dobivate opomenu.
Kolegica Peović, replika.
Peović, Katarina (RF)
Hvala.
Kolega Šašlin, rekli ste da ste bili na Dugom otoku u Salima, da ste pričali tamo sa ribarima. Evo porijeklom je i moja mama iz Sali i moji rođaci su ribari, oni nisu baš tako zadovoljni znači sa zakonima i mislim da bi se tu složila sa raspravama koje smo čuli i od kolege Vukasa i Glavaševića da, pogotovo u onom segmentu birokratizacije, znači mali ribar koji mislim ima svoj posao kakav ima teško može svu tu birokratizaciju podnijet, a i nije to cilj valjda jel da ih opteretimo s, još sa dodatnim papirima. Ono što je njima problem je stvarno ogromna cijena i energenata i nemogućnost uspostavljanje konkurentnosti, što je zapravo mislim problem sa svim mogućim sektorima u kojima smo mi nekad proizvodili, a to bi ministrica vjerojatno trebala znati, u skoro svim kategorijama hrane prije 50., prije 30.g. 50% više jel.
Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Hvala.
Odgovor na repliku.
Šašlin, Stipan (HDZ)
Hvala g. predsjedavajući.
Poštovana kolegice Peović, to što vaši roditelji nisu zadovoljni, to me iskreno …/Govornik se ne razumije./… ne čudi baš, ali dobro, pustimo sad to ovaj.
Malo bih se nadovezao na repliku g. Pavića odnosno povredu poslovnika. Kad računate opterećenje, ukupno opterećenje zagađenosti znači onda morate računati površinski i vremenski trajanje znači tog opterećenja i kad to sve skupa zbrojite i podijelite onda dobijete stvarno opterećenje zagađenja, tako da sezona koja traje nažalost tri mjeseca nije, nije cijela godina jel, tako da, ali dobro ovaj. Inače, inače na Saliju zaista ja sam se družio s tim ljudima tamo i relativno velik broj ljudi kolko ih je tamo bilo ovaj zaista osjetio sam jednu pozitivnu atmosferu tamo i ne znam, evo stvarno žao mi je da nisam upoznao i vaše roditelje, možda bi u razgovoru s njima promijenili mišljenje, hvala.
Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
I sada još imamo završno u ime Kluba zastupnika HDZ-a kolega Brkan.
Brkan, Jure (HDZ)
Poštovani predsjedavajući i poštovana ministrice sa državnim tajnikom i suradnicima, kolegice i kolege, sve vas srdačno pozdravljam.
Evo iako je nekako relativno kratko trajala ova objedinjena rasprava o Zakonu o akvakulturi i Zakonu o morskom ribarstvu, na koncu bi isto volio se osvrnuti na ono šta izmjene i dopune ovih zakona donose. Tako Zakon o akvakulturi uređuje provedbu Zajedničke ribarstvene politike EU u dijelu koji se odnosi na akvakulturu, te se utvrđuju i nacionalni ciljevi razvoja akvakulture, načini i uvjeti obavljanja djelatnosti akvakulture, aktivnosti na uzgajalištima, nadležna tijela za provedbu potpore u akvakulturi i uređenje tržišta, nadzor i kontrola, kao i druga pitanja bitna za akvakulturu. Najbitnije izmjene koje se ovim predloženim izmjenama i dopunama Zakona o akvakulturi donose su, osigurat će nam pretpostavke za propisivanje kriterija za utvrđivanje pogodnosti područja za obavljanje slatkovodne akvakulture koji će osim kopnenih voda uključivati i kopno kao bitnu komponentnu prostora, a sukladno strateškim smjernicama Europske komisije koje predviđaju i propisivanje kriterija o pogodnosti zemljišta kao kopnene komponente prostora koja je bitna pri utvrđivanju područja za slatkovodnu akvakulturu. Predloženim izmjenama i dopunama zakona osigurat će se pretpostavke za provedbu državnih potpora prema novim smjernicama u državnim potporama, a čime će se uz postojeće mogućnosti potpore u Sektoru akvakulture omogućiti i provedba mjera državne potpore u akvakulturi koje podliježu vezi prijave Europskoj komisiji, kao i ocjenjivanja spojivosti sa unutarnjim tržištem i posljedično odobrenje provedbe u RH. Kroz predloženu izmjenu zakona u propisivanju visine novčanih kazni koje se odnose na uzgoj plavoperajne tune osigurat će se da propisan iznos novčanih kazni ima odvraćajući učinak ne samo za počinitelja da više ne čini prekršaje nego i za druge osobe da poštuju zakone RH.
Isto tako Zakonom o morskom ribarstvu uređuje se provedba Zajedničke ribarstvene politike EU, utvrđuju se na nacionalnoj razini ciljevi ribarstvene politike, način gospodarenja i zaštite obnovljivih bioloških bogatstava mora, načini i uvjeti obavljanja ribolova, prikupljanje podataka i postupanje s njima, upravljanje ribarskom flotom, nadležna tijela za nadzor i kontrolu, provedbu potpore u ribarstvu i uređenju tržišta, kao i druga pitanja bitna za morsko ribarstvo.
Prijedlogom ovoga zakona osigurava se provedba niz europskim uredbi, omogućava se sakupljanje živih školjkaša sa uzgojnih instalacija uzgajališta i osnažuje se sustav dodjele ribolovnih mogućnosti putem ustupanja ograničenih i dopuštenih količina ulova plavoperajne tune. Područje ribolova u znanstvene svrhe i ribolova u nastavne svrhe dodatno se razrađuje i usklađuje s Uredbom EU 2019/1241. Određivanje iskrcajnih mjesta za gospodarski ribolov za segmente flote ovisno o ribolovnom alatu, području ribolova i visinama riba u ulovu usklađuje se sa Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama, te se dodatno uređuju uvjeti za iskrcaj izvan iskrcajnoga mjesta. Osiguravaju se pretpostavke za provedbu smjernica o državnim potporama, osigurava se potpunija uredba, provedba Uredbe Vijeća Europske zajednice iz tisuću, br. 1224/2009 i Uredbe Vijeća 1005/2008 koje propisuju da sankcije za prekršaje moraju biti takve da njihov učinak bude razmjeran težini prekršaja, kao i da odvraćaju od ponovnog počinjenja prekršaja iste vrste, te proširuju ovlasti inspekcija koje provode nadzor nad provedbom odredbi zakona. Unaprjeđuju se pojedina normativna rješenja, red otklanjanja nejasnoća koja prate primjenu pojedinih instituta i normativnih rješenja, te je unaprijeđen i dorađen tekst važećeg zakona u cilju jasnijeg i preciznijeg izričaja.
Kao što je već ranije rečeno, u oba ova segmenta i u akvakulturi i u morskom ribarstvu postoje značajni ozbiljni problemi, al koji se postepeno izmjenama i dopunama, kvalitetnim izmjenama i dopunama zakona koji uređuju to područje i rješavaju. Vlada RH i Ministarstvo poljoprivrede radi na tome zdušno već godinama. Vjerujem da će se uspjeh ovih promjena očitovati vrlo brzo i na terenu i slijedom svega navedenoga Klub zastupnika HDZ-a podržat će ovaj prijedlog zakona, hvala vam.
Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Zahvaljujem se …/Govornik se ne razumije./….
Kolegice i kolege, sada ćemo prema našoj uobičajenoj praksi preći na iznošenje stajališta klubova.
Zamolit ćemo kolegice ministrice da, da evo još pričekamo, pa uobičajeno je da evo u 13 sati idemo sa iznošenjem,...
Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
.... i time smo mi završili sa iznošenjem stajališta klubova i možemo nastaviti sa raspravom objedinjenom o ova dva zakona, znači dopunama Zakona o aquakulturi, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o morskom ribarstvu.
Kolega Pavić će završno o ova dva zakona nešto reći u ime Kluba zastupnika Socijaldemokrata.
Izvolite kolega Pavić.
Pavić, Željko (Socijaldemokrati)
Zahvaljujem poštovani predsjedavajući.
Žao mi je što nije ovdje kolega Šašlin, jer sam zapravo se javio za ovu raspravu isključivo zbog njega i njegovih izjava i djelomično zbog izjava kolege Jenkača, a nisam htio dizati povredu Poslovnika s obzirom da mi uvijek date opomenu to kao stranačkom prijatelju.
…/Upadica Vidović: Naravno, uvijek kad ju zaslužite./…
Prvo bih se osvrnuo na tuno gojilišta, odnosno na ostala ribogojilišta koja su kod na Jadranu. Da je situacija bajna ministrice nije, to znate i sami. Ako želite provjeriti kakva je situacija na tunogojilištima i na otocima oko tunogojilišta možete lako to provjeriti kad odete na otok Pašman i otok Ugljan iza naselja Kali. Ima tamo tunogojilište i samo zavisi od toga koja je struja, hoće li biti masna voda i zagađenje na Ugljanu ili će biti na otoku Ižu. I toga ste svjesni. Ljudi se žale, ljudi se bune međutim što se postiglo do sada? Gotovo pa ništa. To znate i sami. Ja ne znam koliko inspekcija izlazi na teren, koliko je to moguće zapravo spriječiti to zagađenje kakvo je, takvo je ali ljudima smeta. Činjenica da neke plaže više nisu upotrebljive, odnosno nisu upotrebljive jedan dio godine baš zbog toga što struje nose ribu i ostatke prema tim otocima. Znači ovaj južni dio otoka Ugljana kod naselja Kali na žalost znate i sami kako to izgleda, ako ste tamo bili ispod onih maslinika. A otok Iž, evo tamo imam prijateljicu koja ima vikendicu i žali se stvarno svake godine uvijek iste stvari. Čim malo puhne bura ili burin tamo više se ne može kupati. Toga ste svjesni.
Ima tamo i ono gojilište, tunogojilište košare, tamo je situacija malo drugačija s obzirom da je tamo dio mora otvoren pa onda to se odnosi na drugu stranu, ali na žalost da zagađenje postoji, postoji. Evo i drago mi je da je došao kolega Šašlin da se osvrnem na vaše izlaganje i izlaganje gospodina Jenkača. Imamo li mi problema u našim nacionalnim parkovima? Svjesni smo da ih imamo. Jel' tako? Utvrđeno je zagađenje i na Plitvicama i u Nacionalnom parku Krka. I onda veli kolega Jenkač da oni tamo je onih par objekata najvjerojatnije imaju zatvorene sustave. Nemaju zatvorene sustave. Da imaju zatvorene sustava onda otpadne vode ne bi završavale konkretno na Plitvicama u onim jezerima, odnosno na Krki ne bi završavale u samoj Krki, odnosno tamo zagađivale slapove. Prema tome, imamo problem. Problem je realan, problem tu postoji i moramo ga rješavati. Ne smijemo zatvarati oči pred tim problemom. To što je kolega Vukas na to upozorio nemojte se na njega ljutiti, recite mu hvala. Čuli smo, to ćemo ići rješavati. To je smjer kojim biste trebali ići.
Nadalje, podsjetit ću vas na probleme koje imamo na otocima. Nije direktno vezano za ove zakone, ali ću vas podsjetiti na probleme koje imamo. Tko je dao dozvole za najam kuća turistima, a kuće nemaju uporabne dozvole? Tko je to dao? Jedinice lokalne samouprave i županijski uredi.
Sada se novim Zakonom o turizmu prebacuje ponovo na jedinice lokalne samouprave da te probleme riješe. Pa neće ih oni riješiti, oni su ih generirali. Prema tome, trebamo ih rješavati mi ovdje sa drugim zakonima, sa boljim i kvalitetnijim zakonima. Znate, vi ste rekli nema veze što je sa otocima, malo to zagadi, to kratko traje itd. itd. Nije to baš tako. Jer kad vam na otok dođe 10 puta više stanovnika nego što ih je normalno onda 1.7., 15.7. više na otoku ne možete boraviti, a rješenje je jednostavno. Samo onima kojima ste dali dozvole da iznajmljuju kuće tražite od njih potvrdu da su ovlaštenom zbrinjavatelju otpadnih voda platili da tu vodu odveze do kolektora. Samo to, ništa drugo. Ukoliko tih potvrda nema, pogledajte potrošnju kubika vode koju su potrošili, pogledajte koliko su voda odvezli iz septičkih jama i bit će sve riješeno. Sada se pumpaju septičke jame susjedu pod prozor ili se pumpaju u more što je još veći problem. Ovo tu se posvađaju malo, ali ovo u moru nastaje veliki problem, jer drugi dan ima i bolesti, ima tu razno raznih problema koji se dešavaju pogotovo kod male djece.
Tako da to što upozoravamo na probleme nemojte nam zamjeriti, nego recite hvala, saslušali smo i to ćemo rješavati.
Hvala lijepa.
Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Hvala lijepo.
Evo idemo prema kraju današnje rasprave.
U ime predlagatelja obratit će nam se ministrica Vučković.
Izvolite ministrice.
Vučković, Marija (HDZ)
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Najprije želim zahvaliti svim saborskim zastupnicama i saborskim zastupnicima koji su sudjelovali u ovoj raspravi. Kratko ću ponoviti da se izmjene zakona odnose na usklađivanje sa setom uredbi Vijeća i Parlamenta i drugih pravnih akata EU. Zatim da se izmjene odnose na usklađivanje sa nedavno donesenim Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama koji je objavljen u Narodnim novinama broj 83. u ovoj godini. Isto tako, da se izmjene odnose na unapređenje dijela odredbi u vezi sa školjkašima, kvotama za plavoperajnu tunu, te je riječ i o usklađenju sa novim smjernicama za državne potpore koje su stupile na snagu u ožujku ove godine. Time ću i odgovoriti jednom od saborskih zastupnika koji je spomenuo da smo imali izmjene na početku godine, pa da to možda donosi pravnu nesigurnost.
Pravnu nesigurnost može donijeti ako se svake godine mijenjaju temeljne odredbe zakona, no naša je zadaća sve odredbe unapređivati i mijenjati, a saborskim zastupnicima nemojte mi zamjeriti o tome raspravljati. Što se tiče početka godine usklađivali smo se sa preuzimanjem nove službene valute i sa činjenicom da je Europska komisija odobrila ovaj puta na vrijeme podneseni hrvatski operativni program za pomorstvo i ribarstvo.
Dalje ću krenuti na one dijelove rasprave koje izrazito smatram korisnim, jer prostora za unapređenje uvijek ima, pa ću spomenuti na izneseno stajalište u vezi sa slatkovodnom aquakulturom, te potvrditi da doista postoji prostor za unapređenje, da smo iako je ukupna aquakultura značajno rasla možda rijetko koji sektor u hrvatskom gospodarstvu je rastao tako da se taj rast odnosio na morsku aquakulturu, da je potrebno dodatno poraditi na slatkovodnoj aquakulturi. Prošle godine smo nakon niza godina imali pozitivne pokazatelje, no tu je još uvijek puno posla pred svima nama. Također ću potvrditi da je potrebno ojačati kapacitete savjetodavne službe kako u poljoprivredi i ribarstvu. Mi to nećemo moći u ovim okolnostima raditi samo sa javnom savjetodavnom službom zato uspostavljamo suradnju sa privatnom. Objavili smo prve natječaje u poljoprivredi, a taj put nas čeka i za savjetodavce u ribarstvu i aquakulturi.
Potvrdit ću isto tako potrebu smanjenja administriranja, iako se za korištenje javnih sredstava bilo da je riječ o zemljištu, moru, vodama ili o novcima poreznih obveznika itekako treba dokazivati nužnost, razmjernost, jasnoća, potreba i zakonitost sigurno je da u svakom području imamo prostora za smanjivanje administriranja, a postotak ugovaranja i potrošnje govori da se ipak nosimo sa time.
I na kraju ću se osvrnuti na isto izneseno stajalište u vezi sa dostupnošću, cjenovnom dostupnošću hrvatske ribe i hrvatskim građanima, reći da je to naš treći stup sa jačanjem sektora, povećanjem proizvodnje u aquakulturi, boljom zaštitom resursa, uređenje tržišta. Ja vjerujem da će riba biti i dostupnija, cjenovno dostupnija hrvatskim građanima i potvrditi da posljednjih godina potrošnja ribe u Hrvatskoj raste.
E sad u konačnici idemo malo na ovaj širi politički kontekst, nećete mi zamjeriti pa ću se osvrnuti. Dakle, više puta je navedeno da statistika je tu samo neka zavjesa, da statistika ne znači dovoljno. Ja bih rekla da to nikad nije argument onih koji žele bit razvijeni. Statistika znači puno. Naravno da o njoj treba raspravljati, ali statistika znači puno. Da statistike nema mi bi još mogli slušati bez opovrgavanja da smo recimo u Slavoniji izgubili 7 i pol tisuća poljoprivrednih gospodarstava, a u plusu smo u mandatu Andreja Plenkovića nešto više od tisuću i pol.
Mogli bismo slušati da u ribarstvu ništa ne valja, a konstantno rastemo i po rastu aquakulture smo jedna od najbrže rastućih ekonomija u dijelu koji se odnosi na aquakulturu u Europi i mogli smo slušati puno toga što baš evo i činjenice ne potvrđuju. No naravno da uvijek ima prostora za poboljšanje. Što se tiče upita u vezi sa pravilnikom za pasivne kapacitete vrlo je kompleksan, težak, ne pogoduje se nikome jer državni kapacitet nije nikome dodijeljen. Ali možemo potvrditi da će se na njemu raditi i vjerujem bit će i donesen u 2024. godini. Što se tiče sumnji da se nadzori Europske komisije i u vezi sa plavo perajnom tunom ili eventualnim pogodovanjem pojedinim uzgajivačima da mogu donijeti kazne Hrvatskoj, da tu ima elemenata istine odmah ću reći to je istinito koliko je istinito navod ove osobe koju je spomenula jedna od zastupnica čini mi se SDP-a da sam se ja recimo u to vrijeme 10 puta sastajala sa inspekcijom, a sastajala sam se točno nula puta u vezi sa tom temom. Nikad nigdje, pa to je jednako istinito.
Što se tiče navoda da su neki prekršaji, da se neki prekršaji planiraju previše kazniti to se odnosi na pravne osobe, ne na male. I kad govorimo na kraju o malima u ribarstvu unatoč tome što mi smanjujemo ulov divlje ribe jer moramo, jer moramo s obzirom na stanje resursa treba reći da je 2013. godine u malom obalnom ribolovu ulovljena, dakle za male je točno 1593 tone ulovljeno ribe, a unatoč potrebi dodatne zaštite resursa ovo sve govori o našem upravljanju.
Prošle godine je ta brojka iznosila 2472 tone, dakle raste isključivo za male ribare. Još jednom ću vam se svima zahvaliti, dodatno se osvrnuti na one navode „zdrpi pa briši“, Malostonski zaljev. To je moja županija, pa ću reći da je to tako ne bi Nikola Dobroslavić dobijao četiri puta izbore, nemojte mi zamjerit da on ne brine i o zaštiti okoliša i u svom kraju. Većina ipak ne griješi toliko.
Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Zahvaljujem se.
Na ovo izlaganje imamo prijavljene dvije replike.
Kolega Željko Pavić, izvolite.
Pavić, Željko (Socijaldemokrati)
Poštovana ministrice imam za vas dva pitanja.
Prvo pitanje je u kom roku mislite pojačati rad savjetodavne službe, do kojeg to datuma otprilike možemo očekivati, a drugo je pitanje vezano za inspekcije. Ja znam da je problem da se ti uvjeti za uzgoj tune pooštruje međutim činjenica je da stanovnici imaju problema. Imate li namjeru da se ti uvjeti pooštre, da se to drugačije postavi, drugačiji uvjeti i imate li možda nekakve naznake da će se na znak odnosno na poziv stanovnika doći stvarno inspekcija da se provjeri kakva je situacija, jel inspekcija ne izlazi na teren.
Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Izvolite odgovor na repliku.
Vučković, Marija (HDZ)
Hvala lijepa.
Dakle što se tiče savjetodavne, natječaj za privatnu savjetodavnu službu u ribarstvu će bit 2024.g., na taj način ćemo sad nadograđivati dodatno kapacitete.
Što se tiče ribarskih inspektora tu isto tako nastojimo povećat njihov broj, načina na koji se obavlja inspekci…, način na koji se obavlja inspekcijski posao je znatno unaprijeđen posljednjih godina, to nam je bila i obveza, imali smo i određene revizije, što naše, što revizije Europske komisije, pa to govorim sasvim otvoreno. No, no radimo i na dodatnom broju ljudi, postoje obveze koje smo preuzeli i zakonodavstvo, nije akcijskim planovima i naša je zadaća te obveze provesti.
Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Hvala.
Kolegica Orešković izvolite repliku.
Orešković, Dalija (Stranka s imenom i prezimenom)
Prije svega ministrice da se osvrnem na one vaše riječi da nema što o tome sabor raspravljati. Sabor može raspravljati o svakom pitanju kojim se bavi Vlada i o ministru ili ministrici ponaosob. A s obzirom da smatram da ste i vi jedna od onih ministrica čije bi poslove trebao pregledati ili USKOK ili neko nadležno Europsko revizorsko tijelo, pitat ću vas imate li informacije o tome kako napreduju istrage OLAF-a vezano za mjeru 17. ruralnog razvoja koje se tiču isplaćivanja poticaja nekim tvrtkama poput Vajde, Belja, Agrolagune itd.?
Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Hvala.
Odgovor na repliku.
Vučković, Marija (HDZ)
Pa evo, ja nemam pojma gdje je to gđa. Orešković čula, ovo prvo što je rekla da sam ja rekla da nemaju saborski zastupnici o čemu, o bilo kojoj temi razgovarati jer ja to naime nisam rekla, ali joj nije prvi put da tako nešto čuje što, što se nije čulo. A što se tiče istraga nadležnih tijela, to će trebat uputiti njima takvo pitanje. Što se tiče nas mi to jako dobro unaprjeđujemo, imamo hvala Bogu 10-tke revizija svake godine, isto tako odgovaramo i surađujemo sa svim nadležnim tijelima, pa ćemo vidjeti kakvi će bit rezultati.
Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Evo, ovime smo zaključili raspravu, glasovat ćemo o ovoj točci kad se steknu uvjeti.
Zahvaljujem se ekipi Ministarstva poljoprivrede .
74
Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o morskom ribarstvu, prvo čitanje, P.Z.E. br. 609
15.12.2023.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Prijedlog zakona o Izmjenama i dopunama zakona o morskom ribarstvu, prvo čitanje, P.Z. br. 609. Predlagatelj je Vlada. Rasprava je zaključena. Sukladno prijedlogu saborskih radnih tijela dajem na glasovanje slijedeći zaključak.
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o Izmjenama i dopunama zakona o morskom ribarstvu i
2. Sve primjedbe i prijedlozi dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona.
Glasujmo.
113 glasova je bilo, 87 za, 26 suzdržanih što znači da je donesen zaključak kako su ga predložila saborska radna tijela.
PDF
Učitavanje