Povratak na vrh
Rasprave po točkama dnevnog reda
Saziv: X, sjednica: 19
PDF
Svi govornici
70
Konačni prijedlog zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, drugo čitanje, P.Z.E. br. 582
13.12.2023.
Reiner, Željko (HDZ)
Dobro jutro kolegice i kolege! Započet ćemo sa današnjim radom i kao što je najavljeno počinjemo sa točkom Konačni prijedlog zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, drugo čitanje, P.Z.E. br. 582. Predlagatelj je Vlada Republike Hrvatske temeljem članka 85. Ustava RH i članka 172. a u svezi sa člankom 190. Poslovnika Hrvatskog sabora.
Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje zakona.
Amandmani se mogu podnijeti do kraja rasprave.
Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, te Odbor za gospodarstvo.
Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Međutim prije no što dam riječ potpredsjedniku Vlade i ministru prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine imamo zahtjev za stankom, pa će prva stanka biti ona koju je zatražio poštovani zastupnik Peđa Grbin u ime SDP-a.
Grbin, Peđa (SDP)
…/Govornik naknadno uključen./… štetan pitanje na koji način će ako ikada bude usvojen moći biti proveden u praksi, ali mi imamo puno važnije stvari. Mi imamo situaciju gdje se ponovo, ponovo u Hrvatskoj događa nešto što smo imali prije 15 godina, na potpuno isti način. Možda u ovom slučaju nije Branko Bačić taj koji će Zagrebom nositi crne torbe, nego je to netko drugi, ali je modus operandi način na koji se radi potpuno isti kao što je bio tada prije 15 godina.
Iz države, državnih agencija, državnih firmi se izvlači novac u ogromnim količinama. Tko je u glavnoj ulozi? Ponovo HDZ na potpuno isti način kao prije 15 godina. I mi ćemo sada raspravljati o državnoj imovini.
Kolegice i kolege, ova agonija koja se zove Plenkovićeva Vlada mora doći kraju, a to može jedino i isključivo na način da vratimo mandat građanima zato mi SDP danas upućujemo prijedlog za raspuštanje Hrvatskog sabora. Hajmo prekinuti ovu igrariju, hajmo stati na kraj ovoj nevjerojatnoj pljački koja se događa iz dana u dan, hajmo dati građanima priliku da odluče u kojem smjeru treba Hrvatska krenuti, a taj smjer je velika promjena. Ponovit ću još jednom Fimi media jučer, afera Mreža danas. Akteri imenima možda nisu isti …
…/Upadica Reiner: Imamo tri povrede. Hvala lijepa. Rekli ste sve./…
… ali sve što se događa potpuno identično kao i do sada. Naravno da tražim stanku u trajanju od 10 minuta.
Reiner, Željko (HDZ)
Imamo nekoliko povreda Poslovnika, odnosno zahtjeva za povredom Poslovnika.
Prva je poštovani zastupnik Zekanović, izvolite.
Zekanović, Hrvoje (HDS)
Poštovani 238. Evo gledam kolegu Grbina tu sam sjedi u klupi, nikoga iz stranke njegove nema oko njega. Ima ona priča „Pale sam na svijetu“, a ovdje sad „Peđa sam na svijetu“. On bi raspustio Sabor kao što je raspustio svoju stranku. Govori o krađi državne imovine. Pa upravo je on neovlašteno uzimao novac, odnosno krao državnu imovinu. Dakle, izvlačio novac iz proračuna znači neovlašteno ga uzimao, konzumirao. Sjajan si Peđa!
Reiner, Željko (HDZ)
Dobro. To nije bila povreda Poslovnika, pa moram dati opomenu.
Kolega Deur traži isto povredu Poslovnika.
Deur, Ante (HDZ)
Hvala poštovani potpredsjedniče.
238. otimač Grbin javnog novca propustio je reći da je lagao o svom prebivalištu, da je krao javni novac svih građana. I danas se ponaša da javno kaže ja sam taj otimač, ja sam lagao, ja sam predsjednik SDP-a koji je krao i lagao gdje stanujem da bi sebi pribavio taj novac. Javno to recite gospodine Grbin, a onda možete ići dalje.
Reiner, Željko (HDZ)
Dobro, to nije bila povreda Poslovnika, pa dobijate opomenu.
Kolega Mažar dignuo je povredu Poslovnika.
Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo predsjedavajući.
Članak 238. Pa kolega Grbin prestanite obmanjivati javnost. Dakle, vi kao oporbena stranka prvi put tražite raspuštanje Sabora radi druge oporbene stranke jer činjenica je da akteri ove afere nitko nije iz Hrvatske demokratske zajednice. Dapače, vidjeli smo da kolega Lovrinčević je strateg, PR stručnjak i medijski savjetnik kolega iz MOSTA. Prema tome, svoje nišanske sprave usmjerite negdje drugdje, a svoje komplekse prestanite liječiti HDZ-om.
Reiner, Željko (HDZ)
Ni to nije bila povreda Poslovnika, pa dobijate opomenu.
Kolega Borić je zatražio povredu Poslovnika.
Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepa.
Članak 238. Zaista nas kolega Grbin omalovažava sa svojom pričom o raspuštanja sabora. Mi smo tu priču prošli prošle godine u 5. mjesecu, SDP zajedno sa svim oporbenim klubovima izašao je sa tom inicijativom, raspravili smo je, svi se sjećamo većina zastupnika uopće nije došla na tu glasovanje, 57 glasova je bilo za to da se tada raspusti Hrvatski sabor i sada ponovno pokaž… pokreću neku ponovnu tu istu priču znajući da su jalni, nesposobni i da apsolutno bez ikakvih politika …
…/Upadica Željko Reiner: Dobro./…
… pokušavaju varati hrvatske građane.
Reiner, Željko (HDZ)
Dobro, ni to nije bila povreda Poslovnika pa dobijate opomenu.
Kolegica Selak Raspudić je tražila povredu Poslovnika. U čem je povrijeđen Poslovnik?
Selak Raspudić, Marija (Nezavisni)
Članak 238., što je vama ovo raspuštanje sabora kad se vi svakodnevno u Vladi samo raspuštate ionako. Mi vam u svakom slučaju iz MOST-a želimo zahvaliti na besplatnoj reklami i drago nam je da i članovi HDZ-a prepoznaju da je MOST snaga koja dolazi pa joj se zato obraćaju i članovi vaše Vlade, dok je HDZ ona snaga koja je prošlost. Pozivamo naravno i sve vas ostale da nam se obratite, zaštitit ćemo vas kao izvore.
Reiner, Željko (HDZ)
Dobro to isto nije bila povreda Poslovnika, dobijate opomenu.
Stanku je zatražio u ime kluba kolega Dario Zurovac.
Izvolite.
Zurovec, Dario (Fokus)
Zahvaljujem.
Tražim stanku u trajanju od 10 minuta u ime Kluba Fokusa i Reformista zbog ove izrazito podcijenjene ali i poprilično važne teme. Naime, sigurno nisam jedini, a vjerojatno nisam niti zadnji čelnik lokalne samouprave koji ima problema sa državnom imovinom prvenstveno zbog tih zahtjeva koji traju po 10, 15 godina da se neka imovina prepusti s obzirom da je država tu uvjerljivo najgori gospodar. Pozdravit ću svaki pomak oko ovoga i poštujem kada se određene stvari pomaknu, no s druge strane ja ovdje tu operativne pomake baš do kraja jednostavno ne vidim i nisu jednostavno opipljivi. Kada vi morate održavati državne površine, kada ih morate malčirati, kada zgrade propadaju kad se amortiziraju kroz dugi niz godina i onda evo sad dobijete njih malo da ih održavate, a na koncu opet će država uzeti ako se ostvari bilo kakav prihod 60% to bogme nije najbolji način, a da ne pričamo o dodatnim suglasnostima.
Puno je tu neaktivne državne imovine, ne samo na moru nego poprilično i na kopnu. Ako želite napraviti pravu promjenu i ako želite napraviti pravi zakon prepustite to kompletno u lokalnu i regionalnu samoupravu. Fali nam otprilike tisuću sportskih dvorana, fale nam škole, fale nam moderne škole i županija bi tu također imale jednu ogromnu korist kada bi se to direktno bez nekakvih posebnih dodatnih suglasnosti prepustilo na jednu nižu razinu. To bi bila prava imovinska decentralizacija i to je nešto što bi svatko zdravo razuman podržao, a ovakav model nisam baš najbolje siguran.
Ujedno čestitke nad tridesetom smjenom ministra u Vladi. Svaka čast.
Reiner, Željko (HDZ)
Stanku je u ime kluba zatražila i poštovana zastupnica Dalija Orešković.
Izvolite.
Orešković, Dalija (Stranka s imenom i prezimenom)
Zahvaljujem.
Tražim stanku u ime Kluba Centra, GLAS-a i Stranke s imenom i prezimenom u trajanju od 10 minuta radi konzultacija. Uvodno ću se osvrnuti na ove povrede Poslovnika koje su dolazile od Zekanovića kao trbuhozborca i ostalih HDZ-ovaca. Trivijalnost tih komentara pokazuje sav jad političke scene u Hrvatskoj danas. Poraz vladajućih prije svega. Kada ste rekli da je Peđa Grbin Pale sam na svijetu jer je podnio zahtjev za raspuštanjem sabora prije svega ću vam reći da nije sam na svijetu zato što su ovdje i drugi oporbeni klubovi i političke stranke koje smatraju da Hrvatski sabor ne smije postati ruglo svih institucija ove države, a postat će ruglo ukoliko se mi danas doista nastavimo ponašati kao da se ništa značajno u državi nije dogodilo.
Vi iz HDZ-a kažete da nitko iz HDZ-a nije akter ove najnovije korupcijske afere, pa HDZ sam po sebi kao takav je jedna velika korupcijska afera s Andrejom Plenkovićem na čelu i ako danas to ne spomenemo, a nastavimo sa državnim nekretninama koje su također leglo korupcije, sa državnim nekretninama koje se ne koriste kao vrijedan resurs za ostvarivanje javnih resursa, javnih interesa već prije svega kao leno političke partije i oligarhije na vlasti za zbrinjavanje vlastitih podobnih kadrova onda ne znam čemu ovo zakonodavno tijelo uopće služi.
Prva i osnovna stvar, a to potvrđuje Državni ured za reviziju, bez postojanja javno ustrojenog, javno dostupnog registra sa svim podacima o svim državnim nekretninama mi i nadalje nemamo jedan od glavnih alata antikorupcijskih politika. Zašto se od toga bježi zna samo HDZ i njemu skloni trabanti, sateliti i drugi korupcionaši. Dakle, javno ustrojen registar je početak i kraj priče, a nakon toga jasan sustav odgovornosti, ovlasti i raspodjele zadataka i troškova oko održavanja, ali o tome možemo razgovarati u nekom drugom sazivu sabora.
Reiner, Željko (HDZ)
Naravno da ćemo odobriti tu stanku.
Slijedeću stanku je zatražio u ime Kluba Domovinskog pokreta, poštovani zastupnik Davor Dretar.
Izvolite.
Dretar, Davor (DP)
Hvala vam najljepša.
Poštovani gospodine ministre sa suradnicama, kolegice i kolege, kada upitamo bilo kojeg što malog, što srednjeg, što velikog poljoprivrednog proizvođača u Hrvatskoj privatnog malog seljaka bio on u Zagorju, Slavoniji, Dalmaciji bilo gdje u Hrvatskoj, kada ga pitate recite mi gospodine ili gospođo koliko imate zemlje, ta će vam osoba bez problema reći imam toliko i toliko rali, jutara ili hektara, oranica imam toliko i toliko voćnjaka imam toliko vinograda, imam toliko nečega čime čovjek raspolaže. Doslovno zna do u kvadratni metar čime raspolaže jer naravno na osnovu toga planira svoju proizvodnju, planira svoju zaradu i naravno planira i nekakav napredak svoje obitelji koja na tom zemljištu nešto proizvodi.
Kad pitamo Državni ured za upravljanje državnom imovinom što imamo, gdje imamo, koliko imamo i koliko to sve zajedno vrijedi nažalost taj odgovor ne možemo dobiti. To je dakle jedno krucijalno pitanje osnovnog gospodarskog planiranja. Kako planirati bilo kakve poslovne aktivnosti kada ne znamo čime raspolažemo? Dakle, dok razgovaramo o ovom prijedlogu zakona kao konačnom prijedlogu zakona on stoji na izuzetno klimavom temelju na činjenici da ne znamo točno s čime raspolažemo, ne znamo gdje je to, ne znamo što je to i ne znamo koliko to vrijedi. Kako može bilo koja poslovna računica uspjeti kada u njoj imamo nekoliko nepoznanica, to je ono osnovno pitanje. Pozdravljamo naravno donošenje konačno ovakvog prijedloga zakona, ima u njemu još puno za raspravljati, puno ima za doraditi, nadati se da će naravno iznad svega u njega biti ugrađena i odgovornost državnih službenika koji će sudjelovati u provođenju ovakvog zakona, ali za sada Klub zastupnika Domovinskog pokreta oštro mora upozoriti na ovaj problem. Hvala lijepa.
Reiner, Željko (HDZ)
Stanku je zatražila, naravno da će bit odobrena stanka. Stanku je zatražila i poštovana zastupnica Marija Selak Raspudić. Izvolite.
Selak Raspudić, Marija (Nezavisni)
Tražim stanku u ime kluba Mosta jer je riječ o izrazito važnom zakonu. Naime ovaj zakon uz sve novine koje donosi ipak ne omogućava stvarnu decentralizaciju što bi trebao biti njegov cilj, nego i dalje favorizira županije na uštrb gradova i općina. To bi zapravo u praksi značilo da su nam gradovi i općine ako ne mogu upravljati nekretninama, nepotrebni. Ili ovaj ministar možda nema u njih dovoljno povjerenja. No ovaj zakon ima jednu dublju i širu funkciju. Naime nas u Mostu na načelnoj razini zanima, zašto primjerice ministri u Vladi su uvijek pokretnine, a nikada nisu nekretnine. Mi bismo rado u Mostu da imamo jednu Vladu koja je tu od početka do kraja i da ne ide nigdje međutim svi ministri u HDZ-ovoj Vladi ponašaju se kao pokretnine. Dakle oni dolaze i odlaze, nećete raspustiti sabor, a trebali bismo raspustiti sabor i mi podržavamo taj prijedlog, a istodobno Vlada se samo raspušta svakih 5 minuta. Vrijeme je da provjerite kod građana imate li legitimitet za takvo postupanje i nije vam problem činjenica da trenutno u situaciji energetskog osiromašenja, u situaciji ozbiljne gospodarske krize, udara cijena na džep naših građana nemamo ključnog ministra. To vam ne predstavlja problem, ne predstavlja vam problem činjenica da su se državni novci trošili u privatne HDZ-ove propagandne svrhe. Jedino što vas doista boli i što vas doista žulja je činjenica da svi u HDZ-u već dobro znaju pa čak i oni najbolji koji stoje u vašoj Vladi da je Most jedini koji se može boriti protiv vas i da nam se zato obraćaju. I to nisu prvi prebjezi, to je tek početak, doći ćete svi vi nama na kraju, a mi vas očekujemo kao što i jedva čekamo da se ovaj sabor raspusti i da narod da glas o vašoj vladavini.
Reiner, Željko (HDZ)
Naravno da će stanka biti odobrena. Ali imamo i povrede Poslovnika, prvo poštovani kolega Zekanović.
Zekanović, Hrvoje (HDS)
Poštovani, 238.
Najveća pretvorba nekretnina u pokretnine dogodila se u onom trenutku kad je predsjednik Vlade nabio iz Vlade 4 Mostova ministra. Dakle i vi ste od tog trenutka postali pokretnine, a pokretnine ćete ostati i zauvijek. Pošto ste vi jako skloni davanju svim aferama, kvaziaferama ime, ajmo i ovu aferu nazvati afera mali G ili mali nesigurni G, koji je evo ga komunicirao, dogovarao sa ljudima koji su ozbiljno očito ili sumnjamo, upetljani u korupciju.
Reiner, Željko (HDZ)
Dobro, to nije bila povreda Poslovnika pa vam moram dati opomenu. Druga opomena.
Kolega Ivanović je dignuo povredu Poslovnika.
Ivanović, Goran (HDZ)
Hvala lijepo uvaženi potpredsjedniče.
Uvažena zastupnica Selak Raspudić je povrijedila čl. 238. Ona namjerno stvara jednu kakafoniju koja želi abolirati Most. Most je upleten u ovu aferu do grla, do guše. To moraju znati građani RH. HDZ i Vlada RH nemaju ništa s ovim. Oni su se upleli u to kolo, uvatili, trošili taj novac, znali da čovjek krade novac ali su o tome mudro šutjeli, pogotovo vi gospođo Selak Raspudić, vaš muž, kolega Grmoja, kolega Petrov i to ćete morati objasniti hrvatskim građanima.
Reiner, Željko (HDZ)
Dobro. Ovaj to isto nije bila povreda Poslovnika pa dobivate opomenu.
Kolegica Selak Raspudić je ponovno tražila povredu Poslovnika.
Selak Raspudić, Marija (Nezavisni)
Čl. 238.
Da Most je upleten do grla i ponosimo se time. Infiltrirali smo se eto, očito po vašoj interpretaciji u HDZ-ove redove i sad vas rušimo iznutra. Uvijek ćemo biti upetljani do grla kada treba otkrivati informacije građanima RH i štititi njihov interes bez obzira tko nam ih odavao. A pazite malo možda baš netko od vaših kolega koji sjedi kraj vas je onaj slijedeći koji će nam doći i prišapnuti nešto. Ja bih bila malo pažljivija s kime razgovaram u buduće …/Upadica Reiner: Hvala./… vrijeme, kada bi dolazila iz HDZ-a.
Reiner, Željko (HDZ)
To nije bila povreda Poslovnika pa dobivate opomenu. Druga vam je.
Kolega Borić je dignuo povredu Poslovnika.
Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepa.
Čl. 238.
Pa zaista nas vrijeđa i omalovažava kolegica Raspudić jer očito da ovaj gospodin koji je bio posebni savjetnik ministra u stvari nije bio njegov posebni savjetnik, nego posebni savjetnik Mosta. Očito da su ti posebni savjeti njima bili dobrodošli da stvaraju ovakve priče itd. oko toga jer su to jedino njihove politike koje u stvari imaju. Evo do prije nekoliko dana su bili neki prosvjedi, više se nitko o tome ne osvrće na to, jer oni žive od tjedna do tjedna, stvarajući upravo ovakve priče, a u biti za građane apsolutno ništa dobro i ništa novo.
Reiner, Željko (HDZ)
Dobro. To isto nije bila povreda Poslovnika pa dobivate opomenu.
Kolega Mažar je dignuo povredu Poslovnika.
Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo predsjedavajući.
Čl. 238.
Kolegica Selak Raspudić nemušto i nevješto pokušava opet izmanipulirati javnost jer jučer smo napokon vidjeli da sve ono što je Most pokušavao da obezvrijedi slobodne, samostalne, neovisne institucije poput DORH-a, USKOK-a, policije i svih drugih koji rade na borbi protiv korupcije, paralelno surađujući sa ljudima ukoliko se dokaže točnost, koji su upleteni, umočeni u korupciju i rade koruptivne radnje je raskrinkalo način funkcioniranja Mosta i to je sada vaš problem.
Reiner, Željko (HDZ)
Dobro. To je isto nije bila povreda Poslovnika pa dobivate opomenu. Sad imamo još dvije zahtjeva za stanku.
U ime kluba HDZ-a poštovani zastupnik Tomislav Klarić.
Klarić, Tomislav (HDZ)
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Evo tražim stanku ispred kluba HDZ-a, vezano za ovu točku dnevnog reda i uvodno uz napomenu da je Most se specijalizirao u izmišljanju i pravljenju nekakvih afera. Nedavno sam imao priliku u Sinju čuti jednu snimku razgovora čelnika Mosta gdje namješta čak i nogometne utakmice one žnj lige nogometa, ali vratimo se na ovaj zakon i ovu točku dnevnog reda. Dakle, ove godine sve jedinice lokalne samouprave i regionalna samouprava slavi 30-tu godišnjicu formiranja, osnivanja i u tih 30 godina svi mi koji smo na ovaj ili onaj način sudjelovali u radu gradova, općina, županija imali smo priliku proći čitav niz organizacijskih shema na koji način se raspolagalo državnom imovinom. Ovo što se danas događa, ovaj zakon koji je upravo pred nama je zapravo ogroman iskorak bez obzira što će u vremenu koje dolazi sigurno pretrpit određene promjene, prilagodit se uvjetima, naučit nas novim iskustvima koja će bit u tom smjeru da jedinice lokalne samouprave budu mogle gradove i općine jednostavnije, lakše stavljati te, tu imovinu u funkciju i na neki način organizirati posao na svom području.
Ono što je podatak kojeg vjerojatno nitko iz oporbe neće priznat kao nešto što treba pohvalit to je podatak da je od 2016. do 2023. godine, dakle do ove godine novostečeno 8.848 nekretnina. Prosječno godišnje 1.264. I to je nekakav podatak gdje možemo reć da je Vlada i resorno ministarstvo upravo svojim …
…/Upadica Željko Reiner: Dobro./…
… radom uspjelo …
…/Upadica Željko Reiner: Hvala, odobrit ću tu stanku./…
… državni stvoriti nešto što itekako …
…/Upadica Željko Reiner: Hvala vam lijepo./…
… je vrijedno i tražim stanku od 10 minuta.
Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba Socijaldemokrata stanku je tražio poštovani zastupnik i potpredsjednik Davorko Vidović.
Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Tražim stanku u ime Kluba Socijaldemokrata kako bismo još jednom ukazali na važnost i ovog zakona i jednog velikog obimnog posla kojega bismo morali obaviti u ovoj zemlji, a nismo ga obavili 30 godina. Imamo samo dva resursa, imamo samo dvije velike vrijednosti, to je naša zemlja i to su naši ljudi. Niti jedan od te dvije vrijednosti nismo znali štititi u ovih 30 godina i niti jedan od te dvije vrijednosti nismo znali zaštiti od devastacije. Demografski propadamo, prostor nam se uništava, Hrvatska u ovom trenutku i pod šumama ima ja mislim 50%, 68% od tih 50% drže Hrvatske šume. Ne znamo kako se gospodari ili znademo da se devastira i uništava taj prostor. Kad je riječ o nekretninama imamo desetine, ministar je ovdje mogao vidjeti na prostoru Banije, imamo oko 8 tisuća praznih kuća, stanova, imamo zapuštena zemljišta, imamo u vlasništvu države nešto što niti znademo koliko imamo, niti, niti kako time gospodariti. Nemamo registar stanovništva, nemamo registar nekretnina ili imamo u jednom potpuno ja bih rekao stanju koje je nefunkcionalno i zato je važno ovaj posao koji se i ovim zakonom otpočinje, to nije i ne može završetak donošenja takvoga zakona, stvaraju nužni preduvjeti da se počne ova zemlja i ovi ljudi tretirati na način zbog kojega država naprosto ima smisla.
Reiner, Željko (HDZ)
Hvala lijepa, e sada da vas pitam hoćemo li ići na stanku ili ćemo nastaviti raditi? Stanku, dobro onda ćemo se vidjeti ponovo u 9 i 5 minuta, pardon 10 i 5 minuta, oprostite naravno.
STANKA U 9,53 SATI.
Reiner, Željko (HDZ)
NASTAVAK NAKON STANKE U 10,05 SATI
Kolegice i kolege, evo stanka nam je istekla, pa ću sad zamoliti potpredsjednika Vlade i ministra prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine poštovanog Branka Bačića da da dodatno obrazloženje ovog zakona.
Izvolite.
Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče.
Poštovane zastupnice i zastupnici, pred vama je Konačni prijedlog Zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu RH.
Prije nego što kažem nekoliko riječi o samome zakonu pa i izmjenama koje smo prihvatili između dva čitanja htio bi samo navesti nekoliko činjenica koje, koje obrazlažu dosadašnji zakonodavni okvir kojim je, kojim se upravljalo državnom imovinom. Naime, praktično se institucionaliziranost u upravljanju državnom imovinom definira zakonom iz 2010. godine kada se potpuno promijenio taj okvir i institucionalna nadležnost upravljanja državnom imovinom prije svega nekretninama, pokretninama ali i financijskom imovinom u vlasništvu RH. Tim zakonom iz 2010. godine osniva se Agencija za upravljanje državnom imovinom kao pravna osoba s javnim ovlastima koja je preuzela poslove ranijeg Fonda za privatizaciju i Središnjeg državnog ureda za upravljanje imovinom, agencija dakle AUDIO prestaje s radom 2013. godine, a tada se donosi Zakon o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu RH kojim se zakonom osnivaju tada dvije institucije. Jedna Državni ured za upravljanje državnom imovinom koja se odnosi na nekretnine i pokretnine, ali i s druge strane tada se i formira i ustrojava Centar za restrukturiranje i prodaju. Također, tim istim zakonom iz 2013. godine osnovano trgovačko društvo Državne nekretnine za upravljanje poslovnim prostorima, stanovima te rezidencijalnim objektima u vlasništvu RH.
Zakonom iz 2013. godine također je uređivao, zakon je uređivao i upravljanje nekretninama u vlasništvu RH te dionicama, poslovnim udjelima i osnivačkim pravima čiji je imatelj RH. 2016. godine dolazi do promjene u institucionalnoj nadležnosti upravljanja državnom imovinom na način da se temeljem Zakona o ustrojstvu ministarstava i drugih središnjih državnih tijela osniva Ministarstvo državne imovine koje praktično preuzima poslove ranijeg Središnjeg državnog ureda za upravljanje državnom imovinom.
U cilju postizanja daljnjeg učinkovitijeg i bržeg postupanja provedenu promjenu u institucionalnoj nadležnosti morala je slijediti i odgovarajuća izmjena pravnog okvira te je 2018. godine donesen i danas važeći Zakon o upravljanju državnom imovinom.
2020. godine ponovno se donosi Zakon o djelokrugu ministarstava i središnjih državnih tijela kada prestaje sa postojanjem Ministarstvo državne imovine i poslove Ministarstva državne imovine njegove nadležnosti preuzima Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. U veljači ove godine nakon što sam postao potpredsjednikom Vlade i ministrom prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine najavio sam izmjene u upravljanju državnom imovinom koje i ovim zakonom, a i zakonom koji je donesen u veljači o djelokrugu središnjih državnih tijela propisali smo da će poslove upravljanja nekretninama i pokretninama u vlasništvu RH i dalje upravljati ovo resorno ministarstvo, ali da će dionicama i poslovnim udjelima te osnivačkim pravima u pravnim osobama od interesa za RH preuzeti Ministarstvo financija. I doista u ovom trenutku Ministarstvo financija paralelno sa ovim zakonom priprema Zakon o pravnim osobama u državnom vlasništvu čijim će stupanjem zakona na snagu praktično Ministarstvo financija preuzeti onaj dio državne imovine, prije svega se radi o financijskoj imovini koja će biti u nadležnosti Ministarstva financija.
Stoga ovim konačnim prijedlog zakona uređujemo upravljanje nekretninama i pokretninama u vlasništvu RH kao i privremeno oduzetom imovinom, a kojima je i dosada upravljalo Ministarstvo graditeljstva i državne imovine. Ono što je u ovih godinu dana od kada sam ministar između ostaloga i državne imovine za istaknut je činjenica da bih, da smo željeli sa novim zakonom o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu RH uvesti optimalizaciju brže, učinkovitije ažurnije upravljanje državnom imovinom. U ovom trenutku stanjem 31. listopada u ministarstvu je trenutno u rješavanju 43 tisuće i 356 predmeta, a godišnje se zaprima u prosjeku oko 2,5 tisuće predmeta. Kada govorimo o tome da RH, a o tome je bilo riječi i već ranije u traženim stankama nema pouzdane podatke s kojom imovinom kada govorimo o nekretninama i pokretninama raspolaže ja moram reći da to nije točno. Naime, naše ministarstvo je ustrojilo interni registar nekretnina temeljem kojega je evidentirano 6.206 stanova ukupne površine 283.177 metara četvornih čime praktično možemo reći da je stan prosječne površine od 45 metara kvadratnih u vlasništvu RH. Dakle, od 6.206 stanova prosječna veličina tog stana je 45 metara četvornih.
Nadalje, upravljamo sa 945 stanova u suvlasništvu RH i drugih osoba, upravljamo sa 5.067 poslovnih prostora čija je ukupna površina 439.513 metara četvornih što znači da je prosječan poslovni prostor u vlasništvu RH iznosi 87 metara četvornih. Upravljamo sa 927 poslovnih prostora u suvlasništvu RH i drugih osoba, sa 20 tisuća i 665 zemljišta, čestica, sa 63 objekta sukcesijske imovine, sa 500 neperspektivnih vojnih objekata i zemljišta, sa 40 planinarskih domova i sa 12 tisula… 12 tisuća stanova i kuća koje također naše ministarstvo upravlja, ali putem uprave za stambeno zbrinjavanje, a koji se objekti, koji stanovi i koje kuće se nalaze na potpomognutim područjima. Od 2016. godine pa do danas u interni registar nekretnina upisano je dodatnih 8.848 novostečenih nekretnina odnosno prosječno 1.264 nekretnine prosječno godišnje stiče RH po različitim osnovama.
Ono što je još važno reći da je u tom razdoblju od stupanja na snagu Zakona o upravljanju državnim, državnom imovinom uprihođeno oko 185 milijuna eura.
Mi kao što sam rekao u uvodu ovim zakonom želimo postignuti optimizaciju upravljanja i ubrzanje aktivacije neiskorištenih nekretnina te postići daljnje smanje portfelja nekretnina u vlasništvu RH. Ovaj zakon praktično je jedna od naših obveza koje smo uspostavili i definirali Nacionalnim planom oporavka i otpornosti čime praktično i predstavlja jednu od reformi koji ćemo, koju ćemo reformu provesti donošenjem ovog zakona, a ta se reforma u bitnome svodi na činjenicu da želimo donošenjem ovog zakona provesti daljnju funkcionalnu i financijsku decentralizaciju u upravljanju državnom imovinom. Naime, prema postojećem zakonu upravljanje nekretninama i pokretninama u vlasništvu RH je u nadležnosti Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine i kao što ste maloprije čuli godišnje zaprimamo oko 2,5 tisuće zahtjeva. S obzirom na neriješeni broj predmeta u našemu ministarstvu s obzirom na naš cilj da ubrzamo i optimaliziramo upravljanje državnom imovinom, planiramo da se provede funkcionalna decentralizacija na način da ćemo upravljanje nekretninama u vlasništvu RH prepustiti županijama za područje županije koje je definirano Zakonom o područjima županija, gradova i općina u RH osim u onom dijelu koji se odnosi na grad sjedište županije i ako je u toj županiji još veliki grad niti se na to područje neće prostirati nadležnost županije.
Dakle, umjesto do sada jedne uprave u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine stupanjem na snagu ovog zakona preuzeti će upravljanjem nekretninama u vlasništvu RH 45 upravnih odjela odnosno 20 županija, 20 sjedišta tih istih županija plus Grad Zagreb dakle 41 i još plus četiri velika grada u RH to su Vinkovci, Pula, Kaštela i Velika Gorica.
Prema tome, držimo da ćemo time ubrzati upravljanje imovinom kažem prije svega i iz razloga što uključujemo veći broj službenika, veći broj upravnih odjela, veći angažman niza upravnih tijela u RH.
Prije nego što kažem još nekoliko riječi o načinu i financijskoj decentralizaciji onda ovaj zakon kada govori o nekretninama u vlasništvu RH govori o neizgrađenom građevinskom zemljištu, govori o građevinama sa zemljištem za redovnu uporabu te građevine, stanovima i poslovnim prostorima, planinarskim objektima, kampovima, neprocijenjenom građevinskom zemljištu, rezidencijalnim objektima, nekretnina od posebnog načina upravljanja i nekretninama od strateškog značaja za RH.
Županijama, sjedištima županijama i velikim gradovima p ovjeravaju se poslovi upravljanja neizgrađenim građevinskim zemljištem i građevinama sa zemljištem nužnim za redovnu uporabu te građevine, a koje se nalaze na njihovom području kao što sam to već i rekao temeljem Zakona o prostornom uređenju, Zakona o područjima županija, gradova i općina u RH.
Financijska decentralizacija podrazumijeva da ćemo sredstva od raspolaganja nekretninama u vlasništvu RH dijeliti na modelu 60% ukupnih sredstava pripada RH kao vlasniku te imovine, 20% županije na čijem se području nalazi nekretnina i 20% jedinici lokalne samouprave na čijem se području ta nekretnina nalazi. Pri tome će odluke o raspolaganju tim nekretninama donositi nositelji izvršne vlasti u tim istim jedinicama područne odnosno lokalne samouprave koji budu donosili odluke o raspolaganju nekretninama u vlasništvu RH i to na način da smo raspolaganje odnosno cenzus i limit u raspolaganju tom imovinom definirali sukladno Zakonu o lokalnoj samoupravi. Pa će tako gradonačelnici velikih gradova, gradonačelnici sjedišta županija i župani raspolagati sa nekretninama u vrijednosti od milijun kuna odnosno 130 tisuća eura od 130 tisuća eura pa do milijun eura će nadležna predstavnička tijela, bilo gradsko vijeće ili županijska skupština, od milijun eura do milijun i 500 tisuća eura raspolagati će ministar zadužen za poslove državne imovine, a preko milijun i po eura će raspolagati Vlada RH.
Kako osim decentralizacije u upravljanju državnom imovinom tu imovinu povjeravamo kao što sam rekao upravnim odjelima jedinica područne odnosno regionalne odnosno dijela lokalne samouprave koji se odnosi na sjedište gradova i sjedište velikih gradova, sa poslovnim prostorima i stanovima u vlasništvu RH upravljati će Trgovačko društvo Državne nekretnine na istom principu odnosno do milijun eura će raspolagati Državne nekretnine, preko milijun eura do milijun i 500 tisuća ministar, a preko toga Vlada RH. No tu dijelimo na način da 90% sredstava uprihođenim raspolaganjem tih nekretnina kojima raspolažu Državne nekretnine će biti državnog proračuna, a 10% prihod tvrtke Državne nekretnine. Pri tome zakup i najamnine koje se ostvaruju raspolaganjem tih istih poslovnih prostora i stanova jesu prihod Državnih nekretnina.
Ono što je važno za istaknuti kako ne bi bilo dileme za sve one koji budu upravljali i raspolagali nekretninama u vlasništvu RH, a takvih je dvojbi već u startu bilo, svi zahtjevi se upućuju za to nadležnim upravnim odjelima. Dakle, fizička ili pravna osoba koja želi riješiti pitanje imovine ili podnosi zahtjev za raspolaganje tim nekretninama uputit će zahtjev za to nadležnom upravnom tijelu, ovisi jasno na kom se području nalazi dotična nekretnina.
Ovdje također želim reći ono što sam rekao i uvodno, a to je da smo planinarske domove, a što je bilo izazvalo određene polemike prije rasprave zakona u prvom čitanju ostavili na raspolaganje kao što i sada Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine osim planinarskih domova koji se nalaze na područjima zaštićenih područjima prirode kao što su nacionalni parkovi i parkovi prirode i njima će upravljati za to osnovane javne ustanove za zaštitu prirode koje su već i sada praktično tim planinarskim domovima raspolagale, a dodatno iz praktičnog razloga jer su brojni od tih domova koji se nalaze na područjima zaštićenih dijelova prirode već sada u brojnim zahtjevima za ishođenje sredstava pri europskim fondovima zašto su nadležne javne ustanove podnijele zahtjeve za njihovo uređenje, dogradnju, rekonstrukciju itd., itd..
Ono što bih još želio istaknuti, a to su razlike između Nacrta prijedloga zakona i Konačnog prijedloga zakona. Prije svega ono što smo kroz raspravu u HS-u, kroz raspravu javnosti, kroz raspravu na razini ministarstava, saslušali, čuli i ocijenili da bi prihvaćanje dijela tih primjedaba poboljšalo tekst samoga zakona, odnosi se na dodatnu odredbu kojom se propisuje da Vlada RH na temelju ovlaštenja propisanim posebnim propisima iznimno može raspolagati nekretninama iz čl. 11 st. 1. ovog Zakona ako to ovim Zakonom nije predviđeno, ali je u interesu RH.
Takvih je primjera bilo niz i mislim da zakonom ne treba ograničavati te mogućnosti kada se u interesu RH može raspolagati imovinom od strane Vlade RH. Druga važna izmjena koja će doprinijeti još daljnjoj financijskog decentralizaciji, a koja nije bila predviđena nacrtom prijedloga zakona, tj. odredba prema kojom sada sve nekretnine, sve nekretnine kojima se raspolaže, neovisno o tome raspolagali s njima županije, veliki gradovi ili sjedišta županija ili Vlada RH ili resorno ministarstvo, prihod uprihođen tim upravljanjem će se također, dijeliti na principu 60-20-20. U nacrtu prijedloga zakona taj raspored i taj model 60-20-20 odnosio se samo za nekretnine kojima bi raspolagala županije odnosno veliki gradovi odnosno gradovi i sjedišta županija, a sada ovom izmjenom proširujemo obuhvat tih sredstava pa dijelimo i one novce na modelu 60-20-20 koji je izvornim prijedlogom zakona odnosno nacrtom prijedlogom zakona nisu bile predviđene, što će sad dodatno osnažiti financijski kapacitet jedinice lokalne i područne samouprave.
Dodana je odredba također, kojom se propisuje da Vlada iznimno od osnivanja služnosti prava uporabe koja je bila propisana nacrtom prijedloga zakona može darovati nekretnine u vlasništvu RH i to neizgrađeno građevinsko zemljište, građevine sa zemljištem za redovnu uporabu te građevine, stan i poslovni prostor u korist organizacije civilnog društva koja ispunjava zakonom propisane uvjete kada je to u interesu RH.
Te smo kriterije vrlo detaljno propisali u samom članku zakona, tako da je tu praktično ne postoji mogućnost proizvoljne ocjene o tome kome se to može darovati i kojoj udruzi civilnog društva jer je to praktično propisano samim zakonom, tako da su ta ograničenja, ti kriteriji, praktično definirali mogućnost kome uopće može se ili dati na, pravo služnosti odnosno pravo uporabe ili pak darovati, darovati zemljište.
Također je radi jasnoće dodana odredba kojom se propisuje da odluku o dodjeli na uporabu stana za službene potrebe donosi društvo Državne nekretnine. Dodatno je propisna mogućnost zamjene nekretnine u vlasništvu RH s nekretninama u vlasništvu trećih osoba i to samo iznimno kada je to propisano posebnim zakonima.
Nadalje dodana je odredba kojom je propisano da će ministarstvo sklopiti pravne poslove o raspolaganju nekretninama u vlasništvu RH koji se ima usklopiti na temelju odluka o pokretanju postupka raspolaganja ili odluka o raspolaganju nekretninama donesen do dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Ono što su brojni gradonačelnici i načelnici diljem Hrvatske kada smo ovaj Zakon predstavljali, bilo na razini gradova i općina, bilo na razini gradova i općina, bilo na razini njihovih zajednica i udruga, to je da se mogućnost izdavanja tabularne izjave, a što do sada nije bio slučaj, odnosi i na pojedina parkirališta koja, na kojima već sada brojna komunalna poduzeća u vlasništvu jedinica lokalne samouprave provode svoje djelatnosti, obavljaju svoje djelatnosti, naplaćuju ta parkirališta, ali su ta zemljišta u vrlo velikom slučaju biti u vlasništvu RH. Na ovaj način sada omogućavamo da vrlo jednostavnom procedurom izdavanja tabularne izjave i to zemljište postaje vlasništvom jedinice lokalne samouprave.
I još završno, dodane su odredbe kojima se propisuje da kada se nekretnine u vlasništvu RH prenose bez naknade ili zamjenjuju za nekretnine u vlasništvu ustanova čiji je osnivač RH ili jedinica lokalne i područne samouprave taj postupak će se provesti bez utjecaja na osnovicu poreza na dobit.
Dakle na ovaj način smo, ako tako mogu reći, provedeći raspravu, ne samo u HS-u, nego i u hrvatskoj javnosti, kroz brojne razgovore sa svim zainteresiranim sudionicima u procesu provođenja ovog Zakona, prihvatili, po nama one odredbe koje dodatno doprinose poboljšanju samog teksta zakona. Ono što je važno, to je da smo s ovim, da sa ovim prijedlogom zakona uspostavljamo daljnju decentralizaciju u upravljanju državnom imovinom.
Time ne znači, time ne znači da je ovime jasno zaključena daljnja decentralizacija lokalne samouprave. Ocijenili smo da u ovom trenutku je, najprimjereniji način za decentraliziranje upravljanja državnom imovinom prepuštanje tih poslova županijama koje su administrativno, financijski kapacitirane za provođenje ovog Zakona, da su to svakako i gradovi-sjedišta tih županija na koje su već sada prepušteni značajni poslovi koji su još ranije prije 2 desetljeća ili prije desetak godina bili .../nerazumljivo/... bili u nadležnosti državne uprave i velikih gradovi koji također, već sada obavljaju značajne poslove iz koje su ranije bile u djelokrugu državne uprave.
Na taj način mislimo i uvjereni smo da će se, da će doći do protočnosti upravljanja državnom imovinom, da će se predmeti brže rješavati, da će se rješavati tamo gdje se taj, praktično predmet i stvarao, i zemljište na koje se predmet odnosi, upravo u toj dotičnoj jedinice područne (regionalne) samouprave odnosno grada ili sjedišta županija.
Naime, to sam već puno puta rekao, nema nikakvog opravdanja i stoga je, također, tu bio jedan od razloga zašto smo ušli u donošenje ovog zakona. Činjenica da je često puta su brojni gradonačelnici i načelnici diljem Republike Hrvatske dolazili u Zagreb, u resorno ministarstvo ne bi li za neki svoj projekt u kom projektu zemljište obuhvaća i neku nekretninu u vlasništvu Republike Hrvatske, a ta je nekretnina znala često puta biti u vrlo maloj površini, vrlo maloj vrijednosti, da je za takve male parcele čak od petnaestak metara četvornih, pa i do stotinjak metara četvornih a da ne govorim o većim površinama trebalo provoditi proceduru unutar resornog ministarstva. Danas će se to odvijati na području županija, na području velikih gradova i na području sjedišta županija i nema potrebe da se takvi, zbog takvih predmeta i takvi predmeti rješavaju u Zagrebu u središnjem državnom tijelu. Uvjereni smo dakle da će na taj način doći do ubrzanja rješavanja tih predmeta. Ono što je važno to je da kada vidimo od podnošenja zahtjeva do potpune uspostave internog registra nekretnina koji će biti ja se nadam završen tijekom veljače, ožujka će se zahtjevi podnositi kao što sam rekao nadležnom upravnom odjelu. No nakon što se uspostavi interni registar nekretnina koji će biti spojen na cjelokupnu evidenciju Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, a to je informacijski sustav prostornog uređenja za svaku tu lokaciju, za svaku tu česticu za koju se bude donosila odluka o njenom raspolaganju moći će se vrlo jednostavno povezati na cjelokupni sustav našeg ministarstva gdje će praktično svaka ta nekretnina imati potpunu lokacijsku informaciju i to će još biti jedan od dodatnih atributa u optimalnijem i bolje upravljanju državnom imovinom.
Evo ja vjerujem da će ovaj zakon dobiti potporu u Hrvatskom saboru i nakon što će stupiti na snagu ministarstvo će sukladno broju predmeta po svakoj županiji dostaviti negdje oko 17000 predmeta u ovom trenutku jedinicama područne, odnosno lokalne samouprave čiji će upravni odjeli dalje upravljati ovom imovinom.
Evo hvala lijepa.
Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
Imamo niz replika.
Prva je poštovana zastupnica Baričević.
Baričević, Danica (HDZ)
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, uvaženi potpredsjedniče hrvatske Vlade.
Želim prije svega pohvaliti vaš predani angažman i ozbiljan pristup u rješavanju za 555 radnika Dalmacija vino iz Splita i povijesna odluka koju ste donijeli na Vladi vezano uz 8,6 milijuna eura u potraživanju njihovih tražbina. Velika je to stvar za Dalmaciju i velika je to stvar za grad Split.
Isto tako vaše ministarstvo pokazuje veliku socijalnu osjetljivost jer upravo ste i prošli tjedan potpisali ugovor gdje ste dodijelili državnu imovinu za potrebe u Splitsko-dalmatinskoj županiji za polikliniku, za rehabilitaciju osoba sa smetnjama. Isto tako pokazujete da stavljajući u funkciju državnu imovinu da poboljšavate socijalnu sigurnost hrvatskih građana i na tome vam zahvaljujem. Isto tako kao i ovim konačnim prijedlogom zakona …
…/Upadica Reiner: Hvala lijepo./…
… koji je veliki pozitivni iskorak.
Reiner, Željko (HDZ)
Odgovor poštovanog ministra.
Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovana zastupnice Baričević.
Da, ministarstvo je odnosno Vlada Republike Hrvatske prije 15 dana donijela odluku kojim Republika Hrvatska preuzima tražbine zaposlenika njih 555 radnika Dalmacija vina kao vjerovnika prvog više isplatnog reda za što će se isplatiti negdje oko 8 milijuna eura. No, tu moram reći da je kroz proces stečaja Dalmacija vina na posebnom računu Trgovačkog suda u Splitu osigurano oko 52 milijuna kuna, dakle negdje oko 7 milijuna eura koja je imovina stečena kroz sam proces stečaja Dalmacija vina i prema tome mi smo ocijenili da nakon 11 godina koliko je trajao, traje trauma sa zaposlenicima Dalmacija vina kroz rješavanje stečaja bilo vrijeme da Republika Hrvatska kao poslodavac provede taj postupak koji je socijalno opravdan, financijski održiv, koji s druge strane pokazuje daje jasnu političku poruku da svaki poslodavac u Hrvatskoj ne samo Vlada Republike Hrvatske do okončanja likvidacije tvrtke čiji je vlasnik …
…/Upadica Reiner: Hvala./…
… mora brinuti, skrbiti o svojim zaposlenicima.
Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Vidović Krišto.
Vidović Krišto, Karolina (OIP)
Nedavna privatizacija Đure Đakovića hrvatske tvrtke sa dugom tradicijom, sa velikim proizvodnim referencama i u civilnoj i u vojnoj proizvodnji izvedena je protivno zakonima, ali i međunarodnim ugovorima. Dakle, hrvatski porezni obveznici uplatili su 54 milijuna eura u subvenciju Đure Đakovića koje je odobrila i Europska komisija, a postali su vlasnički irelevantni.
Vaša Vlada je pak dopustila da se ugovor sa Europskom komisijom prekrši, da se mali dioničari pokradu, da se Hrvatskoj državi ukrade 18% vlasništva, te da ta vrijedna tvrtka bude preuzeta za smiješan iznos od 100 milijuna kuna. U navedene protuzakonitosti upleteni su bivši Plenkovićev asistent inače rođak Dubravke Šuice, te bivši član uprave HEP-a Marko Ćosić koji je postao direktor Đure Đakovića. Sav taj kriminal dobio je sudsku zaštitu putem sutkinje Gordane Njari koja je donijela odluku da e-mail u kojem piše da to nije stajalište Europske komisije ima veću snagu od ovjerenog ugovora između Hrvatske i Europske komisije. Dakle, apsurd i neviđeni lopovluk. Šti imate za reći o ovoj aferi?
Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani ministar.
Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče.
Poštovana zastupnice Vidović-Krišto. Brojne su tvrtke u Republici Hrvatskoj nakon 90-tih godina prošle kroz proces pretvorbe i privatizacije, brojne su tvrtke evo malo sam prije, evo u prijašnjem odgovoru spomenuo Dalmacija vino imale objektivne ili subjektivne teškoće u poslovanju. I ono što je važno i to sam rekao da Republika Hrvatska u svakom od tih tvrtki prije svega osigura kontinuitet i nastavak poslovanja. Teško je očekivati da tvrtke koje su proizišle iz bivšeg sustava, koje nisu poslovale na tržišnim principima da mogu u takvom istom obimu nastaviti djelovati. I tu su se, doista je država se tu izlagala jako puno puta zaposlenicima i tim tvrtkama su date brojne subvencije ne samo u toj jednoj tvrtci, u poljoprivredi, u brodogradnji, u energetskom sektoru je država intervenirala niz puta kako bi sačuvala te tvrtke bitno je da danas ta tvrtka nastavi poslovati…/Upadica Reiner: Da./… kao što vidite i sada ta tvrtka…/Upadica Reiner: Hvala./… posluje, a ako je bilo kakvih bilo tu nezakonitosti …/Upadica Reiner: Hva…, hvala./…ja sam za to da se to ispita i …/Upadica Reiner: Hva…, hvala, hvala lijepa./… …/Govornik se ne razumije./…dakle sve one koji su u tome sudjelovali.
Reiner, Željko (HDZ)
Kolegica Vidović Krišto digla je povredu poslovnika.
Vidović Krišto, Karolina (OIP)
Čl. 238.. Vi vrijeđate hrvatske građane, vi govorite o privatizaciji i pretvorbi. Ja ne govorim o tome, ja govorim o kriminalu i lopovluku. Pravite se nemušti, ne znate ništa o toj aferi o kojoj će uskoro u europskim okvirima biti itekako riječi. Pravite se nemušti poput Plenkovića kada govori o nekakvim korumpiranim medijima, a vi ste ti koji ih korumpiraju. Vladavina prava je ono čega se vi bojite, a uspostavit ćemo je, to vam jamčim.
Reiner, Željko (HDZ)
Dobro, ovo nije bila povreda poslovnika, a sad budući da je to prvi puta u ovoj diskusiji sad ćemo postavit određena pravila. Kad se netko javi za povredu poslovnika, a svjesno pri tome zna da to nije povrijeđen poslovnik, ja ću odmah ne čekajući dati prvu opomenu, dati drugu opomenu, po potrebi i treću opomenu jer ne dozvoljavam da se zlorabi instituc…, svjesno zlorabi institucija povrede poslovnika kako bi se odgovaralo protivno poslovniku govorniku, bilo kojem govorniku i kasnije tijekom diskusije. Povreda, institut povrede poslovnika je točno određen u poslovniku. Prema tome, ja vas lijepo molim nemojte zlorabiti tu instituciju jer ja ću se striktno držat poslovnika, držite se molim vas i vi.
Kolega Glavašević, izvolite.
Glavašević, Bojan (Nezavisni)
Hvala g. potpredsjedniče.
Samo bih želio upozoriti da po poslovniku ne možete odmah dati dvije opomene odjednom, dakle…
…/Upadica Reiner: Ne, jednu za drugom ću davati./…
Ali to je ista stvar u biti svojoj.
…/Upadica Reiner: U redu, pogledajte si malo poslovnik…/…
Jesam.
…/Upadica Reiner: …ako smatrate da to nije u redu možete odmah tražiti mišljenje od ovaj Odbora za ustav, poslovnik i politički sustav./…
Tražit ćemo mišljenje Odbora za ustav i politički sustav.
…/Upadica Reiner: Ali ja vam kažem neću dozvoliti da se to pretvori u prepucavanje jednih sa drugima, bilo kog sa bilo kim, odmah kažem./…
Respekt, to je u redu, ali hoću samo upozorit da taj, ne možete to najaviti, možda da ste to krenuli raditi bi bilo bolje, ali ako to najavite onda nema smisla.
Reiner, Željko (HDZ)
…/Upadica Reiner: Ne, ne, ima, ima smisla da ne bi neko rekao da nije znao, nije shvatio, prvi put je to došlo u sabor, pao je sa balkona dolje, pa sad iznenada se čudi tome itd.. Vrlo jasno, poslovnik je jasan, imate mogućnost replike, u replici možete replicirati, imate mogućnost u obliku govora kao u ime kluba, završno u ime kluba, dakle sve može se reći što se god želi reći, ali ne postoji mogućnost zlorabljenja svjesnoga upotrebe povrede poslovnika kako biste odgovorili bilo kome i bilo kada, niko, uopće mi nije važno iz koje je stranke, šta misli i kako je. Ovaj replika poštovanog zastupnika Begonje, izvolite./….
Begonja, Josip (HDZ)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče HS.
Poštovani ministre, evo ja se pridružujem zahvalama kolegice Baričević jer na području Drniša Dalmacijavino ima svoj pogon i tamo postoje djelatnici njiho…, te tvrtke.
No što se tiče zakona vidljivo je da on ide u procesu decentralizacije upravljanja državnom imovinom u cilju bržeg i učinkovitijega rješavanja imovinskopravnih odnosa radi realizacije niza projekata. Znamo da će županije i gradovi sjedišta županija od oko preko 43 tisuće neriješenih predmeta, oko 50% predmeta preuzeti i sad me zanima da li su županije i gradovi u ovom trenutku dovoljno ekipirane za prihvat tako ne malog broja neriješenih predmeta i drugo, da li će JLS i županije kod raspodjele sredstava ostvarenih raspolaganjem nekretnina koje budu rješavale ministarstvo i dalje ostvarivat onih 20% prihoda koje budu ovaj ostvareni prodajom tih nekretnina? Hvala.
Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani ministar Bačić.
Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem g. Begonja.
Pa u petak smo bili u Drnišu i grad Drniš je jedan od primjera suradnje između resornog ministarstva i JLS gdje kroz proces međuresorne suradnje u ovom trenutku gradimo stanove, a pred nama je početak izgradnje blizanke, kako ste je nazvali odmah u neposrednoj blizini te iste zgrade.
Kada govorite o kapacitetima, o tome smo vodili računa svakako. Kao što sam rekao uvodno bit će proslijeđeno na 45 različitih upravnih odjela 17 tisuća i 174 predmeta.
Kada govorimo o vašoj Šibensko-kninskoj županiji onda je za recimo i za upravni odjel Šibensko-kninske županije i za grad Šibenik 806 predmeta. Ja mislim da će, da to za ta dva upravna odjela s obzirom na ono s čime oni raspolažu i u administrativnom i u financijskom smislu neće biti problem, a da ćemo tim prepuštanjem predmeta doista moći brže ih realizirati nego da su ostali između neriješenih predmeta u minista…, našem ministarstvu…/Upadica Reiner: Hvala./…a zato će biti…/Upadica Reiner: Hvala./…financijski obeštećeni.
Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Hajduković.
Hajduković, Domagoj (Socijaldemokrati)
Hvala lijepo.
Poštovani ministre, u prošlom sam čitanju također govorio o objektima koje koriste planinari iako nisam do kraja zadovoljan kako je, kako ste to predložili da bude riješeno u drugom čitanju. Ipak bih htio skrenuti pažnju na jednu posebnu i konkretnu stvar, a to je kod definiranja objekata, dakle planinarskih domova, kuća i skloništa, u čl. 9. st. 15. i u čl. 15. st. 3. i st. 11. govori se o objektima itd., itd., u brdsko-planinskim područjima. Smatram da to nije dobro, niti jasno definirano, brdsko-planinska područja imaju poseban zakon i kad govorimo o brdsko-planinskim područjima u pravilu govorimo o područjima o kojima država posebno skrbi. Mislim da bi puno prihvatljiviji izraz da se izbjegnu moguće zamjene ili drugačija tumačenja bilo brdsko-planinska okruženja i u skladu s time sam podnio amandmane, te se nadam da ćete ih usvojiti.
Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani ministar Bačić.
Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem g. potpredsjedniče.
Poštovani zastupniče Hajduković, pogledat ćemo vaš amandman kojega ste najavili, to ćemo vidjet ali ono što bi ja želio da, želio prije svega pojasnit. Ovdje se radi o činjenici da je država u svom internom registru nekretninama 40 domova, planinarskih domova, za sve te gotovo za sve osim čini mi se za jednog, nemamo nikakav dokument o načinu upravljanja i raspolaganja tim domovima. Nikome ne pada na pamet niti nama u ministarstvu razvlastiti planinarske udruge, Planinarski savez Hrvatske nego želimo, a na to nas upozorava i Državni ured za reviziju. Želimo jasno kao vlasnik nekretnine uspostaviti sustav i način upravljanja tim nekretninama. Izvorno smo to imali namjeru prepustit županijama odnosno velikim gradovima. U raspravi smo čuli stav tih udruga, vratili smo to natrag na nadležnost ministarstva odnosno javnih ustanova i vidjet ćemo sada i kroz taj vaš amandman je li uopće postoji mogućnost neke dodatnog kvalitetnijeg pomaka u smislu upravljanja ali nemamo što niti planinarski savez niti udruge …/Upadica Reiner: Hvala./… oni koji tamo s time raspolažu nastavit …/Upadica Reiner: Poštovani. Hvala, hvala./… će dalje ali samo na određen način.
Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Borić.
Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepo uvaženi potpredsjedniče Hrvatske Vlade i ministre. Dvije stvari ću istaknuti o ovom prijedlogu zakona. Prvi je udjeli i dionice. Prepuštate to Ministarstvu financija. Mislim da je to dobro. Sjećamo se 2015. godine Peđa Grbin koji kaže da ovaj zakon ništa ne valja. Nalaz revizije u DUDI-ju ono što su imali evidentirano kao imovinu evidentiranu imovinu dionica i udjela je bilo samo 2 milijarde i 200 milijuna eura manje od onoga što je imao SKDD. Nadam se da smo to riješili u ovih 8 godina. A drugo je prepuštanje udjela lokalnoj samoupravi kada govorimo upravljanja imovinom. Ovih dana grad Sinj trese afera upravo oko dijela nekretnina ali privatnih ajmo reći pravnih osoba, gdje je grad recimo propustio ostvariti pravo prvokupa i oštetio je taj grad, taj gradonačelnik koji nas ovdje proziva da smo korumpirani, da ne znamo itd. očito za veliki iznos koji je puno, puno veći od onoga o čemu se priča danas oko ovih nekih afera. Pa kažem da su ovi pragovi dobri ali da moramo očito i kao država ali i kao lokalne samouprave i regionalne itekako voditi računa …/Upadica Reiner: Hvala./… na koji se način događa upravljanje tim nekretninama koje se prepuštaju.
Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani ministar Bačić.
Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem.
Kolega Borić, da mi smo ovim zakonom prepustili upravljanje nekretninama u vlasništvu RH gradovima i općinama no time se način postupanja neće mijenjati. I dalje će sve odluke koje budu donosili nadležna upravna tijela odnosno institucije koje smo ovim zakonom predvidjeli morati provoditi iste i identične postupke koje je provodila RH. Naime, vi znate da je Državno odvjetništvo zastupnik RH kada je riječ o imovini. Ovdje će se svi oni predmeti koji se bude, s kojima se bude raspolagalo jasno morati imati suglasnost Državnog odvjetništva, prema tome eventualni strah kako bi jedinice lokalne samouprave raspolagala na način koji nije sukladan zakonu, mislim da treba jasno odmah odbiti s obzirom da će odgovornost gradonačelnika, načelnika odnosno župana ovdje biti itekako, itekako na visokoj razini uspostavljeno.
Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Marić.
Marić, Andreja (SDP)
Hvala lijepa.
Poštovani ministre vi ste rekli u svom izlaganju da eto precizno znate s kojim nekretninama raspolažete pa između ostaloga ako sam dobro uhvatila brojku, 20.665 zemljišta odnosno čestica. Međutim vjerojatno ste i sami svjesni pa ćete to i priznati da se tim zemljištima vrlo loše upravlja. Evo konkretno, razgovarala sam sa kolegama iz dvije općine u mojoj županiji u Međimurju i oni sami kažu na svom području država je vlasnik pa čak i nekoliko stotina, onako rascjepkanih čestica o kojima ne brine. Znači to moraju kositi ili susjedi ili općine dakle na trošak općina. Pokušavalo se riješiti vlasništvo, godinama nitko ne odgovara iz ministarstva jer očito naravno imate premalo osoblja koje se tim bavi i hoćete li vi nama sad potvrditi da će se ovim zakonom riješiti svi ovi problemi. Dakle da će se ta zemljišta, da će prijeći u vlasništvo općina odnosno gradova i što mislite u kojem roku. Dakle hoće li ovaj zakon riješiti sve ove probleme sa zemljištima koja će imati svoju namjenu. Hvala.
Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani ministar Bačić.
Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče.
Poštovana zastupnice Marić, kad sam spomenuo 20.665 zemljišta, to taj, taj podatak se odnosi na zemljište kojim upravlja Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. Jako puno je drugog zemljišta u vlasništvu RH koje nije evidentirano u našem internom registru nekretnina. To su zemljišta kao što su hrvatske šume kojim upravljaju Hrvatske šume, poljoprivredno zemljište kojim, u vlasništvu RH kojim upravlja Ministarstvo poljoprivrede pa sad ja ne znam na konkretno koji dio od tih, od, od tih čestica vi mislite ali nisam ja rekao da ćemo mi prepustiti tih 20.660 niti je to zakon rekao, u vlasništvu jedinica lokalne samouprave. Oni će i dalje ostati u vlasništvu RH ali će sada u budućnosti jasno raspolagati za to nadležne institucije koje su zakonom predviđene.
Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Hrebak.
Hrebak, Dario (HSLS)
Hvala lijepa.
Poštovani ministre mišljenje našeg kluba je da je ovo jedan od zakona, najboljih zakona koje smo mi donijeli u ovom četverogodišnjem mandatu. 43 tisuće nekretnina, govorim iz perspektive gradonačelnika. Često sam razgovarao i s kolegama gradonačelnicima iz oporbenih redova. 43 tisuće nekretnina uz najbolju volju, nema tog ministarstva koje može efikasno riješit. Ovim zakonom vi direktno, zakonom ne dopisima nego zakonom spuštate na lokalnu razinu. Dakle nama će to načelnicima, gradonačelnicima, županima, značiti jako puno da od te pasivne nekretnine napravimo nešto, da ju obnovimo s europskim novcem. Država će tu ostvariti na PDV i ono naj, najbitnije od pasivne nekretnine stvaramo dobru investiciju, stvaramo aktivnu. Tako da pohvalno.
Reiner, Željko (HDZ)
Zastupnica Puljak digla je povredu Poslovnika. U čemu je povrijeđen Poslovnik?
Puljak, Marijana (Centar)
Povrijeđen Poslovnik je 238. vrijeđanje zdravog razuma kolega. Dobro.
Reiner, Željko (HDZ)
…/Upadica Reiner: Dobro, nema vrijeđanja zdravog razuma u Poslovniku, dobivate opomenu./…
Puljak, Marijana (Centar)
Kako ne, evo vrijeđanje zastupnice.
…/Upadica Reiner: Pročitajte si Poslovnik, dobivate opomenu./…
Vrijeđanje, vrijeđanje zastupnika, vrijeđanje zastupnice.
…/Upadica Reiner: Koji je zastupnik uvrijeđen?./…
Zastupnik je uvrijedio evo omalovažio saborsku zastupnicu, evo mene osobno
osjećam se omalovaženom, jer dozvoljavate da se osjetim tako.
…/Upadica Reiner: Budite jako oprezni dalje./…
Gospodine Hrebak ovim zakonom ne daje se ništa lokalnoj zajednici, nego ćete evo vi u gradu upravljati, a novac će pokupiti država. Pa kako to radite? Evo.
Reiner, Željko (HDZ)
Dobro. Dobijate drugu opomenu. To nije bila povreda Poslovnika.
Kolega Hrebak i vi ste digli povredu Poslovnika.
U čem je povrijeđen Poslovnik?
Hrebak, Dario (HSLS)
Poštovani uvaženi potpredsjedniče Hrvatskog sabora ja se ovom prilikom ispričavam za teško nanesenu uvredu kolegici Puljak.
Hvala.
Reiner, Željko (HDZ)
Dobro, onda to moram uvažiti kad se vi tako svesrdno ispričavate.
…/Upadica: Bravooooo!/…
A dobro.
Poštovani zastupnik Dretar ima repliku, izvolite.
A oprostite preskočio sam odgovor na repliku.
Kolegice Mrak-Taritaš u čem je povrijeđen Poslovnik?
Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Poštovani potpredsjedniče Sabora, referiram se na članak 238. Govoriti o temi koja nije predmet rasprave. Sad me zanima temeljem čeg je gospođa Puljak dobila dvije opomene, a gospodin Hrebak niti jednu?
Reiner, Željko (HDZ)
Vrlo jasno.
Ja sam vrlo jasno rekao, vi ste slušali, niste slušali da neću tolerirati da se daju replike umjesto povreda Poslovnika. Kolega Hrebak se ispričao. Ja za to ako misli da je uvrijedio kolegicu. Ja mislim da ako se bilo tko kome ispriča to nije povreda Poslovnika, nego dapače to je znak pristojnosti i ne znam osjećaja da je nekoga povrijedio.
Povredu Poslovnika je digao i kolega Brumnić.
Brumnić, Zvane (Nezavisni)
Poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora vi ste povrijedili članak 238. jer nakon što ste dali opomenu, dvije opomene kolegici što nije u skladu sa Poslovnikom kolega Hrebak je jasno shvatio da je pogriješio u svoj raspravi i ispričao se s čime je pokazao da je ono na što se žalila kolegica ispravno.
Reiner, Željko (HDZ)
Dobro to stvarno na to nemam stvarno komentara, neću vam dati opomenu ali idemo dalje molim vas.
Hajmo prestati sa tim povredama Poslovnika molim vas, pretvara se u doslovno sprdačinu, ljudi nas gledaju.
Poštovani zastupnik odgovor na repliku, oprostite.
Poštovani ministar.
Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče, poštovani zastupniče Hrebak.
Ja se sa vama slažem da je ova decentralizacija kako funkcionalna tako i financijska ima jedinu svrhu, a to je optimalizacija i ubrzanje raspolaganja državnom imovinom, a da je to kako u interesu Republike Hrvatske, tako i isto jedinica lokalne samouprave i područne samouprave na čijem se području nalazi ta ista nekretnina kojom će se raspolagati. O tome da država ne daje ništa, ne radi ništa a zauzima 60% samo treba reći jedan podatak. Naime, država je, ima i jedan mali detalj a to je vlastitih nekretnina. Dakle, ona je vlasnik nekretnine i to ja mislim da nam treba svima biti jasno i sada čak i za one predmete u kojima grad ili županija neće apsolutno ništa participirati jer će upravljati, jer će država raspolagati opet će prepustiti 40% sredstava jedinici, područnoj ili lokalnoj samoupravi. Argumentum a contrario može se postaviti a zašto onda kada ona raspolaže daje jedinicama lokalne samouprave. Dakle, ovo je doista financijska decentralizacija.
Reiner, Željko (HDZ)
Hvala lijepa.
Poštovani zastupnik Dretar ima repliku.
Dretar, Davor (DP)
Hvala vam lijepa.
Poštovani gospodine ministre, evo ja ću vas konkretno pitati članak 29. stavak 2. Dakle, koja to organizacija civilnoga društva može dobiti pravo uporabe na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske bez naknada odnosno da joj se ta nekretnina daruje.
U alineji 5. stavljen je ovdje u konačnom prijedlogu zakona ograničavajući jedan rok. Naime, organizacija civilnog društva mora obavljati registriranu djelatnost, čitam direktno zakonski tekst na području Republike Hrvatske najmanje 20 godina, dakle od trenutka upisa u registar. Čini mi se jako puno, čini mi se da je jako previše. Predat ćemo jedan amandman, tražit ćemo da to bude najmanje tri do pet godina. Budući da jako zaprječavamo ovim dijelom zakona mogućnost razvoja nekih novih organizacija civilnog društva koji će funkcionirati i koje će osnivati mlade osobe, dakle tek 20 godina od osnivanja oni stiču pravo na darivanje odnosno korištenje bez naknade.
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…
Ja smatram da to treba izmijeniti.
Hvala lijepa.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče, poštovani zastupniče Dretar jako je veliki broj takvih, takvih udruga u Hrvatskoj. Primjerice nogometni savez Hrvatske, košarkaški savez, skijaški savez Hrvatske.
Ne znam bilo koja druga udruga koja ispunjava uvjete iz zakona ostvaruje programe koji su od interesa za Republiku Hrvatsku, koja ima 20 godina neprekinutog rada na takvim humanitarnim, kulturnim, sportskim i drugim djelatnostima i ima dva zaposlena. Upravo smo digli tu letvicu na visoku razinu kako se ne bi dogodilo da ad hoc udruge koje rade godinu, dvije ili tri dobiju u vlasništvo nekretnine, sutra se samo raspuste i onda da bude problem sa tim nekretninama.
Onaj tko 20 godina djeluje u svojoj djelatnosti etablirao se u društvu i mi mislimo da ovakvim zakonom možemo takvim udrugama izići u susret kroz jedan od dva pravna instrumenta koja smo zakonom predvidjeli.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Brčić, izvolite.
Brčić, Luka (HDZ)
Hvala gospodine predsjedniče Hrvatskog sabora.
Ovaj prijedlog zakona zasigurno donosi određene benefite. Ja bih na poseban način naglasio funkcionalnu decentralizaciju koja će između ostaloga zasigurno pomoći da primjerice županije uspješnije participiraju na EU fondovima, jer upravo znamo da imovinsko-pravno rješavanje itekako bitno za prijavak na EU fondove, a isto tako me zanima evo na primjeru grada Sinja imamo vojarnu koja je vraćena već godinama i ne privodi se svrsi taj prostor. Zanima me da li ta nekretnina koja je darovana gradu će se vratiti ako se ne privede nakon određenog vremena svrsi.
Hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Poštovani zastupniče Brčić, mi smo zakonom predvidjeli mogućnost, a to je i u ugovorima često puta definirano i propisana su međusobna prava i obveze. Ukoliko se određena nekretnina koja je darovana jedinici lokalne samouprave nakon određenog vremena ne provede svrsi, a postojali su svi uvjeti prostorno-planski, imovinsko-pravni, gospodarski opravdani, a nije privedena svrsi da RH kao prijašnji vlasnik te nekretnine može tu nekretninu vratiti natrag i onda je upotrijebiti u neki drugi, u neku drugu djelatnost, neku drugu namjenu, neki, realizirati neki drugi projekt. Tako da, da odgovor je na vaše pitanje.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Brumnić, izvolite.
Brumnić, Zvane (Nezavisni)
Poštovani ministre i potpredsjedniče Vlade potpuno je jasno da je ovaj zakon koji je došao pred nas izmijenjen u odnosu na prvo čitanje s time da ono što ste izmijenili nije u skladu s onime što je bilo u javnoj raspravi izrečeno, niti je u skladu s onime što je bilo izrečeno ovdje za govornicom.
Mene bi strašno zanimalo tko je taj tko je uspio utjecati za ove izmjene koje su se dogodile u zakonu, ali sam isto tako siguran da kao jedan iskusan HDZ-ovac to ne budete otkrili, ali možda kao mudar HDZ-ovac znate koliko je još ostalo vremena dok Plenković izgovori onu povijesnu rečenicu ja sam svoju dionicu odradio.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Pa još čete se dugo načekati da bi bila ta dionica odrađena koju ste maloprije spomenuli. Kao što znate mi smo u izbornoj godini pa ćemo i nakon tih izbora opet bit u prilici ovdje predlagati zakone ovakve ili slične zakone.
Što se tiče samih izmjena zakona, da, u odnosu na prvo čitanje radi se o tome da smo čuli i glas javnosti, da smo i sami na razini ministarstava ostavili odredbe, predložili odredbe, a to je u samom predmetu jasno razvidno tko je i na koji način predložio konkretne izmjene. Prema tome, tu apsolutno nema nikakvih razloga netransparentnosti. Mi držimo da je na raz… na ovaj način omogućeno jednostavnije raspolaganje nekretninama u vlasništvu RH kad za to postoji opravdani interes RH.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Karlić, izvolite.
Karlić, Mladen (HDZ)
Hvala predsjedniče.
Poštovani potpredsjedniče hrvatske Vlade, uvažene suradnice, evo ja bi htio prvo iskreno čestitati vama i vašim suradnicima na svemu što ste učinili u ovih posljednjih godinu dana u ovom vrlo zahtjevnom ministarstvu prvenstveno na području obnove potresom razorenih dijelova Hrvatske, a s druge strane ovo je jedan izuzetno veliki iskorak u funkcionalnoj i financijskoj decentralizaciji upravljanja nekretninama. Većina ili svi gradovi i općine i županije, a i poduzetnici žele što prije, što brže, što učinkovitije doći do rješenja imovinsko-pravnih odnosa, doći do nekretnina koje će potaknuti i gospodarski razvoj, zapošljavanje, ali naravno evo i ovu financijsku korist, dobit koju će dobiti i županije i gradovi.
Ja bi htio još jednom zahvaliti na darovanju nekretnine gradu Vinkovcima u iznosu od 24,5 miliona eura za poduzetničku zonu Jošine. To je jedan izuzetno važan projekt nama za razvoj Vinkovaca, razvoj poduzetništva i gospodarstva ovog grada.
Hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Poštovani zastupniče Karlić, brojni su projekti koje smo realizirali u proteklih nekoliko godina kojima se doprinosi razvoju poduzetničke infrastrukture, a to znači dodatno zapošljavanju rastu prihoda jedinice lokalne samouprave, ali jasno i povećanju životnog standarda naših građana na tom području. Evo ovdje je gospodin Klarić primjer isto također jedinice lokalne samouprave koja sad sa ovim ministarstvom provela niz ugovora o darovanju temeljem čega su razvijeni brojni projekti. Ja sam uvjeren da će i lokacija koju ste vi maloprije spomenuo vrlo brzo ići u realizaciju i otvoriti nova radna mjesta u Vinkovcima i na području Vukovarsko-srijemske županije. Prema tome, tu su brojni projekti u kojima će sada u budućnosti nadležna županija u ovom slučaju konkretno vaš… u slučaju vaša županija, ali i druge županije brže ja se nadam i učinkovitije još raspolagati tim, tim istim nekretninama.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Raukar Gamulin, izvolite.
Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)
Zahvaljujem.
Uvaženi ministre konstantno je prisutan već 30 godina taj Registar državne imovine. Vi ste sada rekli da postoji interni registar, pa lijepo bih vas molila zbog interesa hrvatske javnosti da vrlo jasno odgovorite na slijedeća dva pitanja. Da li su u tom registru popisani sva imovina koju RH ima, sva imovina, ne zanimaju me ove brojke, da li je to 100%-tno potpis… popisana imovina RH?
I drugo zbog čega je taj registar interni? To nije imovina ministarstva, to nije imovina ove Vlade, to je imovina RH znači svih građana i građanki i treba biti javan.
Dva pitanja, molim lijepo jasne odgovore.
Hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Poštovana zastupnice Gamulin Raukar, da u mi vodimo interni registar nekretnina kojim upravlja naše ministarstvo, međutim Ured za digitalno društvo vodi središnji državni registar imovine i koji se, i koja se imovina trajno nadopunjuje. I naš interni registar dio je središnjeg državnog registra imovine. U tom registru su upisane i nekretnine kojim upravljaju druga središnja državna tijela, kojim upravljaju i Hrvatske šume, tu su, tu je zemljište kojim upravlja Ministarstvo poljoprivrede, brojna ministarstva, obrane itd., itd.
Prema tome, taj registar vodi evidenciju cjelokupne državne imovine i on se trajno nadopunjuje, trajno se u njega unose podaci kako se evidentiraju u pojedinome ministarstvu. Mi držimo da smo mi našu imovinu, naše …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… ministarstvo u potpunosti evidentirali u našem registru.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala lijepa
Kolega Gregurović izvolite.
Gregurović, Zoran (HDZ)
Štovani predsjedniče Sabore, potpredsjedniče Vlade.
Evo ja moram uistinu pohvaliti ovaj korak i ovaj zakon i svi koji su na čelu jedinica lokalne ili regionalne samouprave će to isto napraviti. Da li mislimo da bi možda još neke stvari trebalo biti bolje, sigurno da bi, ali ovo je korak koji mogu svatiti samo oni koji su se do sad suočavali sa problematikom dakle kad su trebali riješiti imovinske odnose radi projekata ili nečeg drugog. Pa na kraju krajeva i ono što je kolegica Marić rekla kad netko dođe u grad i vidi zapušteno zemljište sigurno ne pita čije to je nego obično svi onda kažu evo gradonačelnik ili načelnik nisu krivi.
No međutim, ja tu imam jedno drugo pitanje za vas. S obzirom kad će biti potreba jedinice lokalne samouprave, gradova ili općina za određenom nekretninom zahtjev će se davati prema županijama, županije će prema ministarstvu pa samo ako nam možete kratko objasniti taj postupak.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem g. predsjedniče.
Poštovani zastupniče, kad govorimo o decentralizaciji onda ću vam najprije reć da sam uvjeren da će nakon određenog vremena se napraviti još jedan dodatan iskorak. Ukoliko se pokaže da smo ovim zakonom doista ubrzali upravljanje državnom imovinom, ja ne vidim razloga da ne idemo u daljnju decentralizaciju kad je u pitanju obuhvat jedinica lokalne samouprave koje bi mogli ovakvim postupkom kao što će to sad raditi upravna tijela županija, velikih gradova i sjedišta županija upravljati i raspolagati državnom imovinom. Ukoliko se to pokaže da je dobro ja sam uvjeren da ćemo napraviti novi iskorak. Iako je često puta ovdje bilo riječ o tome kako je preveliki broj jedinica lokalne samouprave koji su financijski i administrativno ne kapacitirane da mogu ovakav zakon realizirati.
A što se tiče podnošenja zahtjeva, da, nakon što se ispune svi …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… uvjeti temeljem zakona raspolagati će Ministarstvo …/Govornici govore u isto vrijeme./…
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Selak Raspudić izvolite.
Selak Raspudić, Marija (Nezavisni)
Teško je danas s ovog mjesta postaviti pitanje i voditi ozbiljnu raspravu i praviti se da je sve normalno jer znamo da ništa više nije normalno. Pa u ovoj državi bi svi trebali kolektivno prestati plaćati porez kad je sada dokazano da mi ne plaćamo porez za preraspodjelu sredstava i povratak tih sredstava građanima nego isključivo dajemo HDZ-u džeparac.
No budući da poštujem institucije i da ćemo ih revitalizirati kada uskoro dođemo na vlast, postavit ću vam pitanje koje se tiče merituma ovog zakona. Zašto ne prepustite državne nekretnine svim općinama i gradovima nego se i dalje ponašate kao da većina njih nije sposobna obavljati taj posao jer što će nam lokalna samouprava uopće ako vi kao ministar smatrate da da su one nesposobne i bez kapaciteta da bi upravljale nekretninama?
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem g. predsjedniče.
Poštovana zastupnice Selak Raspudić, kada vi špekulirate kako je eventualno počinjenje kaznenog djela priskrbljen neki protupravni novac i sredstva koja su po vama trebala ić HDZ-u na isti način mogu ja vas pitati je li taj silni novac završio u Mostu. Ne vidim nikakvog razloga da ja vama na takav način ne bi trebao odgovoriti s obzirom da je Most i vaši zastupnici surađivali s osobom koja je takvo imovinsku protupravnu imovinsku korist sama sebi priskrbila ili je možda dijelila s Mostom. Prema tome, budite oprezni kada ovako olako iznosite objede na račun druge političke stranke.
A što se tiče, da to sam maloprije odgovorio poštovanom gradonačelniku Krapine, ja mislim da će ukoliko se pokaže ovaj model dobrim, kvalitetnim da ćemo ići u daljnji korak decentralizacije …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… gdje će bit obuhvat većeg broja jedinica lokalne samouprave.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala.
Kolega Srpak izvolite.
Srpak, Dražen (HDZ)
Hvala predsjedniče.
Uvaženi ministre, obzirom što sam na dužnosti u lokalnoj samoupravi još od 2008.g. jako dobro se sjećam kroz što smo sve prolazili, koje ste poteškoće imali kod rješavanja bilo kojeg pitanja državne imovine. Sjećam se i DUDI-a i AUDI-a i Ministarstva državne imovine pa čak i adresa na kojima su bili. Stoga svaki pomak na bolje puno znači za nas lokalne čelnike jer se ipak procedure ubrzavaju, olakšavaju, a zasigurno je to važno kod provođenja naših projekta.
Obzirom što se sada veliki broj predmeta spušta na razinu županije i većih gradova, a to će iziskivati njihovo organiziranje pa i troškove, hoće li se ministarstvo uključiti u proces uspostave tih poslova kako bi se što kvalitetnije ustrojili i bili efikasni u rješavanju predmeta?
Hvala vam.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem g. predsjedniče.
Poštovani kolega Srpak i gradonačelniče Murskog Središta, ja sam uvjeren, a bio sam kod vas i vidio sam što radite i vidio sam koje projekte realizirate pa ako Mursko Središte koje nije veliki grad niti je sjedište županije može kvalitetno kao što to vi raspolažete sa vlastitom imovinom, a nije mala, Mursko Središte nije mali grad onda sam uvjeren da će veliki gradovi, sjedišta županije i županije bez dodatne edukacije i … imovinu moć raspolagati imovinom vlasništva RH. Ali kao što znate već sada naše ministarstvo obilazi županije u određenim regionalnim središtima promoviramo taj zakon, obavit ćemo dodatne edukacije sa svim budućim službenicima u lokalnoj samoupravi koji će ovakve predmete rješavati i apsolutno nisam zabrinut da će ta tijela i ti službenici kvalitetno upravljati sa ovom imovinom …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… kao što znaju upravljati sa svojom.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Orešković izvolite.
Orešković, Dalija (Stranka s imenom i prezimenom)
Dakle, ovaj zakon nije nikakav iskorak već je nastavak lova u mutnom koji traje već punih 30 godina. Za početak ovo nije zakon o državnoj imovini, o državnim nekretninama i pokretninama već samo zakon o dijelu istih. Državne nekretnine rasprostranjene su i raspršene na upravljanje različitih državnih tijela i očito je HDZ-u i nadalje cilj da tome bude tako jer tu se skriva najveća korupcija. Nakon smjene vlasti ovo je prvi zakon kojeg treba po hitnom dekretu ukinuti, a onda novi graditi i krojiti na kompletno novim postavkama. Prva i osnovna stvar taj središnji registar državne imovine o kojem ste maloprije govorili koji je u nadležnosti nekog drugog tijela treba postati javan i svi podaci o tome tko i na koji način upravlja sa državnim nekretninama moraju u tom registru biti javno dostupni svim hrvatskih građanima, a onda država treba odlučiti što je njezino …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… i što državi treba, a što treba prepustiti gradovima i općinama.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala lijepa.
Izvolite odgovor.
Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Poštovana zastupnice Orešković, niste vi u sukobu s Vladom niti sa našim ministarstvom kada ovaj zakon, kad za vas zakon tvrdite da je loš da ga treba promijeniti. Vi ste u sukobu sa građanima RH koji su izabrali te lokalne čelnike, župane ili gradonačelnike koji će ovim zakonom sada, temeljem ovog zakona tim nekretninama upravljati. Ja ne vidim koji bi to bio objektivan razlog zbog čega ovaj zakon ne bi trebalo podržati kada on provodi daljnju decentralizaciju i omogućuje, omogućuje nizu dužnosnika lokalnih i regionalnih koji će sada preuzeti na sebe upravljanje tom imovinom. Vi njima ne vjerujete, ako im ne vjerujete onda ste u sukobu sa onima koji su njih izabrali, ne s nama. I ja mislim i to sam maloprije rekao mi ćemo nastaviti decentralizaciju jer mislimo da je decentraliziranje svim sustavom državne uprave, pa tako i raspolaganje državnom imovinom u najboljem interesu RH, tih istih jedinica lokalne i područne samouprave i građana …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… koji na tom području žive.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Klarić izvolite.
Klarić, Tomislav (HDZ)
Uvaženi ministre s obzirom da još ne znamo kojih je točno postotak iz ove afere išao Mostu, ovaj pitanje vezano uz ovo što ste govorili. Dakle u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, bi zaprimljeni predmeti u ministarstvu trebali biti usmjereni županijama odnosno državnim nekretninama. Da li vi mislite da su oni sad u ovom trenutku i u tom roku dostatno kapacitirani da mogu odmah pokrenuti, nastaviti taj proces, s obzirom da je dosadašnja praksa bila da su se oni predmeti koji su bili upućivani po važećem zakonu obrađivali po tom zakonu, ovo je jedna novina da se oni predmeti koji su već zaprimljeni u obradi na neki način prosljeđuju nižim institucijama po novom zakonu koji će bit sigurno usvojen. Hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine zastupniče.
Kao gradonačelnik Bakra vi jako dobro znate kako se upravlja imovinom u vlasništvu RH jer smo vam na čini mi se 50 ili 60 hektara sada prije određenog vremena, 300 tisuća kvadrata, 30 hektara ali kažem cjelokupna zona Kukuljanovo je ogromna i vi s njom raspolažete na najbolji mogući način i to ste i pokazali. Državna tajnica je već obišla dva središta, dakle Split za područje Primorske županije, a Viroviticu za područje slavonskih županija, sad je ubrzo u Krapinsko-zagorskoj županiji. U razgovoru sa našim gradonačelnicima velikih gradova i sjedišta županija i županima svi su oni već iskazali spremnost da mogu to preuzeti u roku 90 dana sve naše predmete i njih rješavati. Ja sam uvjeren da će se, da ćemo kroz tih 90 dana već proslijediti ovaj 17 tisuća predmeta, nakon čega će oni ić u rješavanje.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Jakšić izvolite.
Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala poštovani predsjedniče.
Poštovani podpredsjedniče Vlade gospodine Bačić. Malo ste u svom izlaganju oko prenašanja ovlasti i poslova u koliziji sa onim što je pričao predsjednik Vlade kad je laborirao poreznu reformu. Dakle tada je elaboracija glasila, gradovi plivaju u novcu, moraju napravit iskorake da bi ljudima omogućili veće plaće, to je omogućila naša Vlada. Sad ste vi rekli da niste spremni sve gurnuti na gradove i općine jer oni ne bi imali kapacitet da tu cijelu priču izdrže i financijski provedu što je dosta u raskoraku al nema veze. Refundacija troškova. Dakle nešto ide na raspolaganje gradovima, oni će to održavat, nastojat staviti u opticaj i nastojat stvoriti prihod i za proračun grada ali i za proračun države. Što sa troškom održavanja? Što ako su na nekim parcelama i sudski sporovi? Kako će se to definirati i tko će to na kraju platit? Hvala vam lijepa.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Poštovani zastupniče Jakšić, ja sam već to i u prvom čitanju, e sada ponovio. Ja bi bio najsretniji da smo mi sve čestice i sve nekretnine u vlasništvu RH prepustili jedinicama lokalne samouprave. Svjesni smo činjenice da 555 jedinica lokalne samouprave ne mogu u ovom trenutku raspolagati imovinom na razini onoj kojoj trenutno raspolaže država ili kojom raspolažu jedinice područne odnosno lokalne samouprave koje već sada imaju određeni zakonodavni institucionalni okvir da može, da mogu time upravljati. A to su županije i veliki gradovi, sjedišta županija. Uvjereni smo da na toj razini možemo kao Vlada prepustiti upravo njima upravljanje državne imovine. Bojali smo se, otvoreno vam to kažem, ić na nižu razinu, svjestan da postoje …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… brojni gradovi koji bi te poslove mogli obavljati.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala lijepa.
Kolega Deur, izvolite.
Deur, Ante (HDZ)
Hvala poštovani predsjedniče.
Poštovani potpredsjedniče i ministre, evo prije svega vam želim zahvaliti što sve radite i u područjima koja su doživjela ovaj razoran potres i ovaj zakon vidim kao jedan kontinuitet odličan što se pokazuje i sa našim lokalnim čelnicima koji jasno komuniciraju da je zakon odličan što ste rekli, tad dobivaju veću mogućnost za upravljanje nekretninama gdje se pokazuje da u jednoj sinergiji i ministarstva i Vlade i gradova, lokalne zajednice, da ćemo dobiti transparentniju i bolju mogućnost, a svaki zakon koji je donesen pa i ovaj, ima svoje vrijeme koje će pokazati u kojim orbitima će on ići i na koji način će se usmjeravati. Tako da još jednom mislim da je to odlično da su ti zakoni hrabri koji su donosi Vlada i da pokazujemo da Vlada pokazuje i vi kao ministar, da o svim tim nekretninama koji su godinama bili negdje na pučini da je to sad vrijeme da se stavi u jednu stratešku …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… misiju. Evo, hvala vam.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem g. predsjedniče.
Poštovani zastupniče Deur, pa vi ste ustvari više konstatirali nego što ste postavili pitanje je li. Otišao je g. Jakšić, pa sam imao namjeru još u tom smislu odgovoriti. Dakle, kada govorimo o financijskoj decentralizaciji upravljanja sredstvima, pa ako hoćete i imovinom, da u proteklih dva mjeseca u ovom saboru su doneseni zakoni koji su itekako, itekako učinili novi iskorak u decentralizaciji upravljanja državnom imovinom i sredstvima koja se uprihode na područjima JLS i lokalnim čelnicima odnosno gradskim i općinskim vijećima omogućeno da sami utvrđuju visinu poreza na dohodak kao jednu od osnovnih, od osnovnih i temeljnih prihoda u funkcioniranju JLS, a sada dodatno, snažimo i u funkcionalnom i u financijskom smislu jedinicu, te, ne sve, ne sve, rekao sam ne sve, vjerujem da će biti širi obuhvat u nekom relativno ne dugom periodu kada će moći u potpunosti raspolagati imovinom u vlasništvu RH bez ovih limita …/Upadica predsjednik: Hvala vam./…koje smo sada postavili državi.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Šašlin izvolite.
Šašlin, Stipan (HDZ)
Hvala g. predsjedniče HS.
Poštovani potpredsjedniče hrvatske Vlade, pa kao čelnik JLS apsolutno podupirem donošenje ovog zakona na način da se i financijski i funkcionalno upravljanje državnom imovinom i državnim nekretninama praktički prepušta odnosno daje županijama, gradovima, sjedištem županija i, i već…, i velikim gradovima. E sad, u čl. 65. zakona predviđeno je da se nakon 2.g. provedbe zakona provede analiza učinka zakona i ukoliko se on pokaže učinkovitim, a ja vjerujem doista da hoće, da li postoji mogućnost da se znači nastavi sa tom decentralizacijom na način da i drugi gradovi koji budu imali kapacitete da na neki način sudjeluju odnosno uključe se u te poslove? Hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem g. predsjedniče.
Poštovani zastupniče Šašlin, vi kao načelnik Draža, Općine Draž ćete od 1. siječnja, od stupanja zakona na snagu prilikom prvog rješavanja …/Govornik se ne razumije./…na vašem području od raspolaganja tom nekretninom dobiti 20% vrijednosti te nekretnine, što su neki govorili zašto JLS koja apsolutno ne sudjeluje u rješavanju i raspolaganju tom nekretninom ostavljamo ta sredstva. Ja sam rekao puno puta i to ide u prilog ovome što vi govorite, JLS je ona koja svojom komunalnom opremljenošću itekako uvjetuje i utvrđuje visinu nekretnine kojom se raspolaže, što je komunalno opremljenija ona je u financijskom smislu teža i vrjednija. Kao što ste sami rekli nakon 2.g. uspostavit ćemo i napravit ćemo analizu. Svi koji time upravljaju su nam dužni dostaviti svoja izvješća o raspolaganju državnom imovinom i ja sam sklon, to sam rekao, vi ste se samo …/Upadica predsjednik: Hvala vam./…ograničili na gradove, čak i na općine ići koje to mogu …/Upadica predsjednik: Hvala./…obavljati i tu raspolagati.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Mrak-Taritaš izvolite.
Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo poštovani predsjedniče HS.
Poštovani ministre, ja ću se u svojoj replici nastaviti na ovu diskusiju koju već neko vrijeme vodite, a to je tema decentralizacije. Dakle, kad je bilo i u prvom čitanju i kad je bilo na Odboru za gospodarstvo i ovdje smo predložili i rekli da možda ima mogućnosti da stavite odredbu u ovom zakonu sad, odredbu u ovom zakonu da pojedine JLS, pri tom mislim na gradove i općine koje imaju, ispune određene kriterije koji ćete postavit, zaista već sad krenu upravljati u potpunosti zapravo državnom imovinom odnosno da bude potpuna centrali…, decentralizacija jel mislim da je to jedino ispravno. Vi ste i zaključno kad ste se obraćali rekli da je ovo početak i da ćete nastavit dalje i da ćete pratit zakone i vidjeti, onda vjerojatno doć sa izmjenom zakona u smislu decentralizacije.
Moje pitanje je, zašto se niste u ovom trenutku već odlučili jednu odredbu definirat da o…, i dati uvjete i kriterije da oni koji određene uvjete i kriterije ispunjavaju…/Upadica predsjednik: Hvala./…zaista mogu to i radit?…/Upadica predsjednik: Hvala./….
Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala.
Izvolite odgovor.
Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem g. predsjedniče.
Poštovana kolegice Mrak-Taritaš, referirate se očito u ovoj svojoj replici na jednu odredbu zakona koju smo i ja i vi kao ministri u bivšim mandatima provodili kada smo bili definirali da se izdavanje akata za građenje može prepustiti i drugim JLS koje za to ispune uvjete i takvih je slučajeva bilo. I mi smo o tome razmišljali, da li da u ovom trenutku idemo na takav jedan model daljnje decentralizacije gdje ne bi samo ovih 45 upravnih odjela raspolagalo državnom imovinom nego gdje bi raspolagali i druge JLS i u tom vaganju smo se ipak odlučili da sada to prepustimo onima koji su institucionalno prepoznati u drugim zakonima i koji to mogu rješavati na kvalitetan način. Inače, evo …/Govornik se ne razumije./…moje suradnice da ste jučer pohvalili sam zakon na Odboru za zakonodavstvo, pa vam se evo zahvaljujem.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Perić izvolite.
Perić, Grozdana (HDZ)
Hvala lijepo poštovani predsjedniče.
Poštovani ministre i potpredsjedniče Vlade, mislim da ovaj zakon itekako puno će značiti JLS i koliko god ovdje kolege govorili o tome kako gle samo 20 odnosno 20% ide prihoda regionalnoj, 20 lokalnoj, ali dosada te jedinice nisu imale ništa od toga zemljišta i jasno je propisano na koji način, kome, za koja, koju vrstu imovine se upućuju zahtjevi i na taj način je zaista omogućeno da ovih 43 tisuće koliko je dosada akumulirano u ministarstvo koje je sve to moralo ovaj rješavati, sada se to spušta upravo na niže razine i mislim da će tada interes tih nižih razina biti puno veći da se ti predmeti itekako brže rješavaju.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem g. predsjedniče.
Poštovana zastupnice Perić, složio bi se s vama da dosada nisu imali nikakav prihod, ali dio, ali dio jedinica područne odnosno lokalne samouprave sada i imaju određene obaveze. Prema tome, ovdje će, ako tako mogu reć, biti nagrađene prije svega nagrađene, financijski donirane, ako tako mogu reći, JLS koje u ovome ne sudjeluju osim što će dobiti sredstva jer se određena nekretnina nalazi na njihovom području. Određene obveze, točno je, imat će županije i veliki gradovi i gradovi sjedišta županija, no mi mislimo da smo im ovim načinom praktično u najmanju ruku pokrili troškove rješavanja predmeta na njihovom području tako da ovdje sigurno nitko ne gubi, a činjenica je da prije svega dobiva se u kvaliteti raspolaganja državnom imovinom.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Brkan, izvolite.
Brkan, Jure (HDZ)
Zahvaljujem se.
Poštovani ministre 12. prosinca 2020. godine Vlada RH je donijela odluku o darovanju nekretnine gradu Makarskoj u svrhu održavanja nekretnine na kojoj se u naravi nalaze izgrađene parkovne površine, dječja igrališta, javno prometna površina koja se koristi za sportsko rekreacijske aktivnosti, šetnica i spomenik. Ukupna površina je bila 23.769 metara kvadratnih i vrijednost 42 miliona 500 tisuća kuna. Nakon odluke sklopljen je i darovni ugovor. U ugovoru postoji raskidna klauzla ukoliko se promijeni namjena darovane nekretnine, darovana nekretnina postaje vlasništvo RH. SDP-ov gradonačelnik na idućoj sjednici gradskog vijeća ukida urbanistički plan uređenja naselja Peškera na osnovu kojega je i darovana nekretnina. U izmjenama i dopunama prostornog plana Makarske taj je prostor prenamijenio je dijelom u garaže i građevinske objekte poslovno ugostiteljske namjene. Da li se nešto u ovome novome zakonu mijenja čime gradonačelnik Makarske dobija pravo da krši odredbe darovnog ugovora i riskira povrat imovine RH?
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Poštovani zastupniče Brkan, već sam čini mi se odgovorio kolegi zastupniku na pitanje vezano za povrat imovine koja se ne koristi sukladno odluci i ugovoru. I u konkretnom slučaju ista situacija je i u Makarskoj. Dakle, ne može se bez suglasnosti ministarstva koje je u ime RH potpisalo ugovor i prepustilo imovinu gradu Makarskoj mijenjati namjena jer to je izigravanje odredbi, odredbi samoga zakona i kao što je zastupnik Brčić rekao tu treba reagirati. Mi ćemo vidjeti na koji je, da li je doista izmjenom generalno-urbaničko… odnosno prostornog plana grada Makarske doista došlo na nekretninama koje su darovane sa određenom namjenom do promjene namjene čime se izigravaju odredbe ugovora.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Puljak, izvolite.
Puljak, Marijana (Centar)
Poštovani ministre kad se govori o decentralizaciji uvijek nekako tu decentralizaciju nekako na pola, kad god se ovdje dođe sa bilo kojim zakonom priča se o decentralizaciji, prepuštanju ovlasti jedinicama lokalne samouprave, a uvijek nekako na pola jel ili kad se govori o reformi teritorijalnog ustroja 556 gradova i općina nećemo ih smanjivati nego imamo funkcionalno nekakvo ujedinjavanje itd., al se oni funkcionalno stvarno se ne ujedinjavanju, pa tako evo sad i u ovom zakonu, dakle ne prepuštate zapravo jedinicama lokalne samouprave u vlasništvo nego im dajete na upravljanje, a sredstva koja se dobiju nakon tog raspolaganja dijelite u omjeru 20 80%. Znači jedinicama 20%, a 80% državi i županiji. Dakle, pa kakvo je to prepuštanje upravljanja, dakle one svu muku oko tog upravljanja će radit jedinica lokalne samouprave i uprihodit samo 20% od sredstava. Dakle, ima li namjere da se to prepusti u vlasništvo jedinicama lokalne samouprave?
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Poštovana zastupnice Puljak, nije mi jasno kako vi to i na koji način mislite da bi vlasnik nekretnina trebao se odreći svog vlasništva u korist jedinice lokalne samouprave i time država koja je odgovorna za prostor kojim upravlja, nekretnine koje su njenom vlasništvu sama sebe razvlastiti i onda više nema alata i mogućnosti upravljati i provoditi politike na nacionalnoj razini. To mi nikako nije jasno. To je isto kao da kažete da zašto grad Split ne bi prepustio nekome drugome upravljanje njegovom imovinom, a onda očekivati od gradonačelnika da on je odgovoran za cjelokupnu politiku prostora u gradu Splitu. Ovdje smo prepustili gradu Splitu i Županiji Splitsko-dalmatinskoj konkretno kad govorimo o vašem prostoru upravljati imovinom u ime RH i kada to imovinom upravlja država će moći za te troškove osigurati …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… u fondovima adekvatan iznos sredstava. I to mi se čini da je najjednos… najlogičniji način kako se može decentralizirati upravljanje.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala.
Prije iduće replike na galeriji su učenici i učenice Ekonomsko-birotehničke i trgovačke škole iz Zadra pa ih lijepo pozdravimo. Dobrodošli. /Pljesak./
Idemo dalje, kolega Šimičević, izvolite.
Šimičević, Rade (HDZ)
Da, da zahvaljujem predsjedniče Hrvatskog sabora.
Evo ja koristim priliku da pozdravim učenice i učenike iz Zadra, ali i svoje dojučerašnje kolege. Dobrodošli u Hrvatski sabor jel.
Poštovani ministre i potpredsjedniče Vlade evo svaka, svaki zakon zapravo se donosi da bi bio bolji od postojećeg i moje pitanje vama je kakva je ekonomska budućnost državnih nekretnina i mogu li ovih 45 županijskih i gradskih ureda odgovoriti ovom izazovu kad se prenose ovlasti na upravljanje i mislim da je sasvim korektno i u redu da se ova imovina dijeli na 60 20 20.
Hvala lijepa.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Poštovani zastupniče Šimičević kada ste rekli kakva je budućnost državnih nekretnina pretpostavljam da mislite na nekretnine na zemljište ne na tvrtku Državne nekretnine koje, koja tvrtka upravlja sa poslovnim prostorima, rezidencijalnim objektima i stanovima u vlasništvu RH. Vi ste vjerojatno mislili kakva je budućnost čestica nekretnina, zemljišta temeljem ovog zakona, pa mi smo uvjereni da ćemo sa ovime postići optimalizaciju kao što smo to u ciljevi koji su upisani u zakonu naveli postignuti, da ćemo ubrzati raspolaganje imovinom, da ćemo prepustiti to upravljanje onima koji praktično s tim prostorom žive kojima, koji su najbolje upoznati sa mogućnim investitorima, sa razlozima zašto se to tom imovinom upravlja i to je po nama dobar, dobar model. I da smo čini mi se sa modelom 60 20 20, ne 80 kao što je rekla gospođa Puljak, nego 60% ostaje vlasniku, 20 područnoj, a 20 lokalnoj …/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./… postignuti taj cilj.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Juričev Martinčev, izvolite.
Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Hvala lijepo poštovani predsjedniče.
Poštovani potpredsjedniče Vlade ovaj zakon je veliki iskorak u kvalitetnijem upravljanju državnom imovinom ali od iznimnog je značaja za razvoj gradova i općina da funkcionalna i financijska decentralizacija koja se predviđa ovim prijedlogom zakona. Štoviše u konačnom prijedlogu zakona imamo izmjene koje se nisu našle u prvom čitanju koje se odnose na izmjenu odredbe u raspolaganju sredstvima kad je u pitanju nekretnina kojom upravlja ministarstvo. Tu također dobijaju 20%. nadalje bez naknade se omogućava raspolaganje u korist općina i gradova kad imamo izgradnju parkirališta pa zatim omogućava se tabelarna izjava za sve one površine koje su na dan 1. siječnja 2017. koristili se kao uređena parkirališta itd. i sigurno to će doprinijeti ravnomjernom razvoju, a i povlačenju sredstava iz EU.
Imala sam pitanje, da li imate procjenu, u našoj županiji imamo 806 neriješenih predmeta
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
koliko će sad djelatnika preuzeti
Jandroković, Gordan (HDZ)
…/Upadica predsjednik: Hvala lijepa, izvolite odgovor./…
Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
te predmete? U odnosu na koliko sad imate u ministarstvu.
Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Poštovana zastupnice Juričev Martinčev, da ja se s vama slažem da ćemo postignuti taj cilj koji smo zakonom predvidjeli i da ćemo omogućavanjem jedinicama područne odnosno lokalne samouprave, ne baš svima ali velikim gradovima i sjedišta županija, ubrzati sam, samo raspolaganje. Negdje oko 800-tinjak predmeta će bit spušteno na razinu Šibensko-kninske županije, od toga dio na grad Šibenik, a najveći dio na Šibensko-kninsku županiju. Na sastanku koji je bio u Splitu na kojemu se raspravljalo o provedbi zakona da li će županije odnosno veliki gradovi i gradovi sjedišta županija moći administrativno na ovaj zakon odgovoriti sa svojim kapacitetima, odgovor je da i mi u Splitu nismo imali ozbiljnije primjedbe koja bi išla za tim da bi se čula primjedba kako nema dovoljno zaposlenika u gradovima odnosno županijama, koji će ovaj zakon realizirat.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Lukačić izvolite.
Lukačić, Ljubica (HDZ)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Poštovani potpredsjedniče Vlade, ovim konačnim prijedlogom zakona predviđeno je moguće raspolaganje nekretninama u državnom vlasništvu jedinicama lokalne regionalne samouprave kao i ustanovama koje provode različite projekte, između ostalog koje brinu o socijalnoj dobrobiti građana. Govorim o raspolaganju bez naknade. Pohvaljujem ovo jer na području RH postoje ustanove koje su, one su zapravo zaštitne radionice koje doista brinu o socijalnoj dobrobiti građana, koje zapošljavaju osobe s invaliditetom itd., itd. No mene zanima koliko ćete vi kao ministarstvo, koliko možete utjecati na pristupačnost …/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./… nekretnina u državnom vlasništvu. Hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala kolegice Lukačić.
Izvolite odgovor.
Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Poštovana zastupnice Lukačić, kao dugogodišnji zastupnik znam koliko ste puta intervenirali u postojeće u zakone koji su na snazi kako bi se u brojnim institucijama osigurala pristupačnost osobama s invaliditetom i mislim da kad je u pitanju rad svih institucija, neovisno o tome da li su one od državnog značaja, da li su one od županijskog i lokalnog, obveza je da se uspostavi ta mogućnost dostupnosti tih istih institucija osobama s invaliditetom i mi na tome kao resorno ministarstvo, našim zakonima, zakonima o gradnji i drugim zakonima, na tome inzistiramo i tako da ja sam uvjeren da ćemo i ovim zakonom provoditi takvu istu intenciju i ono što je nužno raditi kako bi brinuli o tim osobama.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Ante Bačić, izvolite.
Bačić, Ante (HDZ)
Zahvaljujem predsjedniče.
Poštovani ministre i potpredsjedniče Bačić sa kolegicama. Pohvale normalno za zakon, mislim da će ovo biti i omogućiti puno operativnije i kvalitetnije upravljanje državnom imovinom, a postoje i zanima me evo postavljam pitanje, postoje nekoliko većih turističkih kompleksa u Dalmaciji koji još čekaju prodaju ili samo koncesioniranje, hoće li upravo ovim zakonom takve investicije veće vrijednosti, imati možda prioritetniji status u ministarstvu? Hoćemo li razdijeliti manje i veće predmete u ministarstvu pošto mislim oni donose puno veću vrijednost i rješavanjem jednog takvog kompleksa možemo nadomjestiti sve prihode koje smo imali možda u godinu dana od cijele državne imovine. Tako da me zanima hoćemo li ipak ovim zakonom ubrzati rješavanje tako veći kompleks turistički posebice kad znamo da oni imaju suvlasništvo i državno i jedinice lokalne samouprave i možda dijelom i privatno. Zahvaljujem.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Poštovani zastupniče Bačić, zakonom je i predviđeno da se veliki kompleksi, zemljišta koji su i prostorno planskom dokumentacijom, čija je namjena definirana prostorno planskom dokumentacijom, a koje je zemljište u vlasništvu RH, da će na prijedlog našeg ministarstva Vlada donijeti odluku o utvrđivanju projekata, objekata koji su od strateškog nacionalnog interesa temeljem koje će odluke tim zemljištem raspolagati Vlada odnosno resorno ministarstvo odnosno Vlada RH s obzirom da su vrijednosti tih zemljišta, prelaze u pravilu limite koji su definirani da njima upravlja resorni ministar. Prema tome, da odgovor na vaše pitanje je, donijet ćemo odluku, propisat ćemo koji su to prostori na području RH kojim će se, koji će se definirati kao objekti od strateško, u strateškom nacionalnom interesu.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam.
I idemo na zadnju 29. repliku, kolega Zekanović izvolite.
Zekanović, Hrvoje (HDS)
Poštovani ministre, evo ja bih upoznao hrvatsku javnost sa dobrom suradnjom grada Šibenika odnosno lokalne samouprave i ministarstva po pitanju zone Podi. Radi se o jednoj od najvećoj, ako ne najvećoj poslovnoj zoni u Hrvatskoj koja upravo zahvaljujući suradnji prosperira.
Htio bih vas pitati za vaše mišljenje o slučaju Ređija gdje je Miro Bulj, gradonačelnik grada Sinja pokazao kako se upravlja sa gradskom imovinom, imovinom na prostoru grada kada je svojim neradom, odnosno možda i namjerno omogućio nekome da zaradi masnu lovu, odnosno nije napravio ništa da grad Sinj konkretno jednim njegovim potpisom zaradi, uprihodi skoro 8 stotina tisuća eura minimalno.
Dakle, Miro Bulj – Ređija molim vas ministre evo vaš komentar.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče, poštovani zastupniče Zekanović.
Mislim da je grad Šibenik jedan od rijetkih gradova koji je praktično preuzeo imovinu u vlasništvu Republike Hrvatske, od poduzetničke zone …/Govornik se ne razumije./… od vojarne bribirskih knezova, od dijela vojarne koji se određuje za vatrogasna društva. Sada u ovom trenutku dovršavamo cjelokupni prostor Bikarca, prema tome ja mislim da nema, nema nekretnine koju je grad istaknuo od posebnog interesa, a da mi u tome nismo sudjelovali. Time ćemo nastaviti ako ima još nekretnina tako visokog značaja koje nismo prepustili gradu Šibeniku.
A što se tiče upravljanja imovinom lokalne samouprave o tome će valjda svoj sud reći Sinjani s obzirom da je način upravljanja tim nekretninama kao što ste rekli vi, a malo prije je spomenuo i kolega Brčić tako ovo da se ne može reći o kvalitetnom upravljanju pažnjom dobrog gospodarstvenika što bi bila najblaža kvalifikacija u upravljanju tom imovinom.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam potpredsjedniče Vlade. Meni se čini da ste vi odgovorili na sva pitanja i da ćete sad malo predahnuti.
Žele li izvjestitelji odbora uzeti riječ? Ne. Onda krećemo sa raspravom.
Prvi na redu je Klub zastupnika MOST-a i poštovana kolegica Selak-Raspudić, izvolite.
Selak Raspudić, Marija (Nezavisni)
Uvaženi ministre Bačiću, prije svega vas naglašeno pozdravljam i od sad ću naglašeno pozdravljati svakog ministra u HDZ-ovoj Vladi jer nikada nisam sigurna je li ovo posljednji put da ga vidim i da ga mogu pozdraviti kao ministra. Ali u ovoj situaciji u kojoj nenormalno postaje normalno i u kojem mi imamo ove rasprave i pravimo se da se ništa ne događa ipak ostajem smirena, jer dok HDZ-ovi ministri padaju kao prezrele kruške vidimo da je istinita ona narodna da i voda probija najtvrđi kamen. Sve što je potrebno je pritisak i vrijeme.
I tako uz dovoljno našeg pritiska i uz dovoljnog protoka vremena vaša Vlada polako dolazi kraju. Ali na početku prije nego što pređem na meritum ove rasprave želim se obratiti zastupniku Boriću. Nešto je nadahnuto sa saborske govornice prozivao našeg gradonačelnika Bulja. I nije on bio jedini. Mnogi su ovdje stavljali u usta upravo našeg gradonačelnika Bulja zato što vas on sa svojim kvalitetnim politikama koje uspijeva kao gradonačelnik provesti u djelo najviše opravdano žulja, pa ne znam kako ga imate hrabrosti prozivati nakon onoga što vam se neki dan dogodilo na sjednici.
Dakle, podsjetit ću sve. HDZ-ovci su ti koji su sazvali izvanrednu sjednicu, a onda su se nakon te sjednice i s te sjednice razbježali. Pa Miro Bulj vas je rastavio. Kolega Boriću vrijeme je da gasite svjetlo i da kupite kablove. Miro Bulj vas je prošetao, rašetao i kako se to kolokvijalno kaže razbucao kao beba zvečku. Pa evo nije to samo moje mišljenje. Pogledajte što vam pišu najsnažniji lokalniji mediji. Oporba u ništa, HDZ-ovci povukli svoj prijedlog da gradonačelnik Bulj podnese ostavku. Dakle, HDZ-ovci u ništa. Tražili sjednicu, sazvali sjednicu i sami s nje nakon što vas je Miro Bulj rastavio svojim argumentima na proste faktore zbrisali.
Eto to je vaš uspjeh.
Ali ovo je ujedno i najveće priznanje Miru Bulju i njegovoj kvalitetnoj politici u Sinju. Tako da slobodno vi njega ovdje prozivajte sa saborske govornice, ali ja ću vam i MOST će vam svaki puta odgovoriti sa činjenicama, a činjenice su ovoga puta sljedeće: HDZ uništa. Tražili ste njegovu ostavku, pa je sami povukli. Idući put ćete očekujem zapljeskati Miru Bulju na njegovim kvalitetnim politikama. Kako idete u posljednje vrijeme možda ćete i vi doći u naručje MOST-a i u naručje Mira Bulja, pa ga podržati na sljedećim izborima.
A sada ću se vratiti na meritum ove rasprave. Poštovani ministre Bačić svoju raspravu o vašem zakonu započet ću pomalo u šaljivom tonu i sa onim što je očigledno, a to je da ako se ovaj zakon donese vi se nemate nikakvo pravo nazivati ministrom državne imovine. Vaše ministarstvo treba preimenovati u Ministarstvu graditeljstva, prostornog uređenja, te nekih nekretnina i pokretnina u vlasništvu Republike Hrvatske.
Je li tako? Imam li pravo? Realno nekretnine i pokretnine i to ne sve, nego samo neke jedino je čime ćete vi donekle upravljati. Dok drugi oblici državne imovine sada u cijelosti prelaze nekim drugim resorima i nekim drugim ministrima da njima upravljaju.
Što se tiče samog zakona njegovo donošenje je u svakom slučaju preuranjeno. S obzirom da Ministarstvo financija nije pripremilo drugi zakon iz istog paketa koji bi odredio upravljanje trgovačkim društvima i udjelima Republike Hrvatske u trgovačkim društvima. Usprkos tome vi inzistirate na donošenju ovog zakona pretpostavljam iz predizbornih razloga da se možete hvaliti djelomičnom decentralizacijom sustava upravljanja državnim nekretninama u korist županija i velikim gradovima. Naravno kad ste to pisali niste očekivali da će tolikom brzinom izlaziti vaše afere na vidjelo, a sada vam više nikakav PR bez obzira koliko ste javnih novaca ukrali da bi rekreirali vaš imidž u očima javnosti ne može pomoći.
I tu dolazimo do jednog od ključnih problema vaše koncepcije decentralizacije koja uvijek favorizira županije, a u ovom slučaju nekolicinu većih gradova dok najveći broj lokalnih samouprava ostaje uskraćen za ovu decentraliziranu funkciju te se prepušta na milost i nemilost županijama. To je de facto priznao i sam ministar odgovorom na moje pitanje kada je rekao da će tek u nekom sljedećem valu, za koji neće imati prilike jer je s HDZ-om gotovo, ići prema daljnjoj decentralizaciji.
I ne bih ja ovdje rekla prema daljnjoj decentralizaciji, nego prema decentralizaciji jer ovo što vi sada radite decentralizacija nije. Ili kao bi to moj kolega Bulj kojeg ste ovdje toliko prozivali, a koji vas je rastavio na proste faktore opisao, županija postaju protočni bojleri, ne samo za dio državnog novca, nego od sada su protočni bojleri i za vrijedne državne nekretnine. Stoga će u nedostatku objektivnih zakonskih kriterija po kojima manji gradovi i općine mogu steći državne nekretnine, još jednom prevladati kriterij političke bliskosti ili političke poslušnosti, što je uostalom lajtmotiv vaše vladavine i upravljanja Hrvatskom. Pa da se tu osvrnem i na ono što se događa sa planinarskim domovima i da citiram nešto iz prepiske koja je jučer objavljena, a koja se odnosi na vaše upravljanje državnim novcem, da ne bude, kada govorimo i o državnim nekretninama i o, o planinarskim domovima opet taknuto-maknuto.
Samo se maknite od planinarskih domova i pustite ih na miru. Neka njime upravljaju oni koji su do sada upravljali, kojima su oni doista bitni, a to su planinarski savezi. Nemojte vi ni pod županije ni pod ministarstvo jer znamo kako to ide u HDZ-u. Taknuto-maknuto.
Što taknete, to sebi maknete, pa neka barem planinarski domovi, ako ne i ostale državne nekretnine prežive i ovaj Zakon i vašu taknuto-maknuto vladavinu.
Vi ćete, jasno, braniti svoju poziciju tvrdnjom da se Vlada jednako odnosi prema svim dijelovima Hrvatske te da ovu vrstu decentralizacije provodite sukladno vašoj procjeni o objektivnim kapacitetima jedinica lokalne i područne samouprave da upravljaju državnim nekretninama.
Taj vaš argument valjda po 1000. put razotkriva sumanuto ustrojstvo naše lokalne samouprave u kojoj postoji čitav niz lokalnih samouprava koje vi očito smatrate nekompetentnima da im se povjeri ovaj ili neki drugi državni posao. Funkcionalna decentralizacija i optimizacija lokalne samouprave su pojmovi koje vi kao vlada koristite da biste prikazali da radite na reformi lokalne samouprave, a zapravo su samo magla koju puštate da biste zadržali status quo te izbjegli ozbiljnije reforme ustrojstva hrvatske lokalne i područne samouprave.
Već smo uostalom, vidjeli debakl modela tzv. dobrovoljnog spajanja lokalnih samouprava gdje niste uspjeli napraviti ni simbolički uspjeh da pronađete negdje bar dvije općine da se spoje. No, čak i ova djelomična i nejednaka decentralizacija nije glavni problem ovog Zakona. Njegov prvi i osnovni problem je problem odgovornosti, odnosno izostanka odgovornosti županija i velikih gradova kojima se povjerava upravljanje dijelom državnih nekretnina. Podsjetit ću vas, ministre, vaš prethodnik u ministarstvu, bivši ministar Paladina, koji se nije tamo previše zadržao, još jedna od pokretnina, kako bi se to moglo reći prateći današnju raspravu i sve što se događa, uspio u svom kratkom mandatu zaraditi jednu finu kaznu koje mu je tada zalijepilo Komunalno redarstvo Grada Dubrovnika.
Ako se dobro sjećam, radi se o nekoj nekretnini u vlasništvu države koju su nekakvi vandali pošarali, a revni dubrovački komunalni redari sasvim opravdano, kaznu su opalili tadašnjem ministru državne imovine Paladini smatrajući ga odgovornim što nije sanirao i uklonio ružni grafit s državne nekretnine.
Sumnjam da bi se vaš kolega, gradonačelnik Franković usudio vama opaliti jednu takvu kaznu, međutim, taj slučaj otvara neka vrlo konkretna pitanja pravne prirode. Ako je država zakonom povjerila upravljanje državnim nekretninama županijama i velikim gradovima, tko će odgovarati za njihovo stanje? Postavlja se pitanje čija je odgovornost ako, primjerice, od državne nekretnine nastane kakva šteta trećim osobama? Čija će to biti odgovornost?
Recite, kolege iz Kluba HDZ-a, recite, ministre? Tko će tu štetu platiti, država kao vlasnik ili županije, odnosno gradovi kao upravljači? Evo, mene s ovog mjesta zanima i ja vas pitam, ako Grad Zagreb dobije na upravljanje neku državnu zgradu koja se zbog potresa, dotrajalosti ili je uslijed nečeg drugog uruši i nekoga ozljedi, a sve češće se događa da se urušavaju ili izazove kakvu materijalnu štetu, tko za to odgovara?
Zanima me, što ako se dogodi situacija da neka županija ili veliki grad kojima su povjerene državne nekretnine uopće s njima ništa ne radi i pušta da nekretnine propadaju, kako će ministarstvo i Vlada tada reagirati?
Ako se ne varam, poanta je očekivanje od ovog Zakona da će županije i veliki gradovi ipak aktivnije i agilnije upravljati državnim nekretninama pa ja postavljam pitanje što ako se to očekivanje u ponekim županijama ili gradovima ne ispuni? Može li Vlada, primjerice, opozvati povjerene poslove pojedine županije ili gradu? Sve su to pitanja koja će se u praksi zasigurno pojaviti pa je najbolje da na njih već sada dobijemo odgovore.
Sada bih prešla i na neka još konkretnija pitanja o pojedinim odredbama prijedloga zakona. U čl. 9 u kojem su definirani pojmovi iz ovog Zakona, odlučili ste definirati pojam raspolaganje nekretninama i pokretninama i to ste napravili tako da ste iz tog pojma izbacili neke vrste raspolaganja kao što su davanje nekretnine u koncesiju ili primjerice, izbacili ste raspolaganje u smislu osnivanja zaloga pa me zanima, zašto ste to napravili.
Onda u čl. 11 definirate nekretnine koje se smatraju nekretninama u smislu ovoga Zakona i to činite uglavnom prema kriteriju njihove namjene, što mislim da je pogrešno. Naime, neovisno o namjeni nekretnine, vaše ministarstvo bi uvijek trebalo biti nadležno za upravljanje bilo kojom nekretninom u vlasništvu RH, čije upravljanje nije nekim drugim zakonom stavljeno u nadležnost nekog drugog tijela.
Drugim riječima, vi biste trebali biti tzv. ministarstvo negativne nadležnosti koje je nadležno za upravljanje nekom državnom nekretninom kad god ne postoji neko drugo tijelo koje njome upravlja. Zatim, zasmetao me izričaj u čl. 12 st. 1 kojim se propisuje da se vašem ministarstvu povjerava upravljanje državnim nekretninama.
Naime, taj izričaj kada se nekom javnopravnom tijelu povjeravaju neki poslovi koristi se sukladno Zakonu o sustavu državne uprave da bi se izrazilo da to nije izvorna nadležnost toga tijela stoga ministarstvu se upravlja, upravljanje nekretninama ne bi trebalo povjeravati kao što se to čini županijama i gradovima nego bi u zakonu trebalo izraziti jednostavno da ministarstvo upravlja pokretninama i nekretninama. Sve su to bitne stvari za ozbiljnu državnu i ozbiljno zakonodavstvo.
Vidim da ministra trenutno nema, ali ovoga puta mu opraštam što ne sudjeluje aktivno u saborskoj raspravi dalje jer pretpostavljam da je velika kriza u HDZ-ovim redovima i da se oni moraju konsolidirati prije nego što se vrlo skoro do kraja raspadnu.
U Članku 25. stavku 1. podstavku 4. govori se o raspolaganju državnim nekretninama neposrednom pogodbom osobama koje su u dugogodišnjem mirnom i prethodno povlaštenom posjedu. Mislim da bi bilo dobro da već ako se u to ulazi da se kao jedan od uvjeta propiše i da se taj posjednik mora obvezati na obustavu svih postupaka koje je eventualno pokrenuo protiv RH u svezi s nekretninom čije stjecanje je tražito unaprijed, a ne da netko traži stjecanje od države, a istovremeno je vuče po sudovima.
U Članku 29. kojim se predviđaju mogućnosti osnivanja osobne služnosti bez naknade ili darovanja državne nekretnine organizacijama civilnog društva, a sve je to uvjetovano nekim projektom od javnog interesa u potpunosti se protivim. Posebno se protivim ovome što ste između dva čitanja u vrlo kratkom roku dodali mogućnost darovanja. Osim toga u daljnjem Članku 30. propisujete da će nadležno državno odvjetništvo predložiti zemljišno-knjižnom sudu zabilježbu zabrane otuđenja ili opterećenja darovanja nekretnine premda nigdje niste prethodno napisali materijalnu odredbu da je darovanu nekretninu zabranjeno otuđili ili opteretiti, a onda primjećujem da je darovanom nekretninom moguće raspolagati na druge načine, primjerice davanjem u najam ili zakup.
Također, želim napomenuti da se protivim u cijelosti i odredbi Članka 66. koja je jedna od završni odredbi zakona. Ona je protivna uobičajenoj nomotehničkoj praksi i jedinstvenim metodološko nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor. Jasno vam je valjda da će kad ovaj zakon stupi na snagu u još uvijek važećem Zakonu o upravljanju državnom imovinom svugdje pisati ovlasti Ministarstva državne imovine i ministra državne imovine, a da će po ovoj odredbi to sve zapravo postati nadležnost ministra financija i njegovog ministarstva. To je nakaradna nomotehnika i čudi me da su saborski Odbor za zakonodavstvo ili Vladin Ured za zakonodavstvo to prešutjeli. Zar opet ovdje s ovog mjesta mi moramo popravljati vašu zakonodavnu brljotinu i štetu koja čini po RH?
A kad opet spomenete Miru Bulja još jednom da vam spomenem HDZ kao oporba …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…
… u ništa, HDZ-ovci su povukli svoj prijedlog …
…/Upadica predsjednik: Kolegice Raspudić./…
… sami ga povukli da gradonačelnik Bulj podnese ostavku.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Selak Raspudić 10 sekundi ste uzeli da biste hvalili svog kolegu Bulja to je, to je vaše pravo ali …
…/Upadica se ne razumije./…
Što? E pa tako je da, nisam dosada čuo takve hvalospjeve o kolegi Bulju, bit će vam sigurno jako zahvalan.
Kolegice Baričević vi ste tražili povredu Poslovnika, izvolite.
Baričević, Danica (HDZ)
Tako je, povrijeđen je Članak 238. Selak Raspudić vrijeđa nas svih jer sramota je da hvalite osobu upravo u liku i djelu Mira Bulja koji svako jutro u gradskoj vijećnici pije odnosno u gradskoj upravi pije kavu sa USKOK-om, evo jedan članak iz novinskih natpi… novinski natpis Miro Bulj prijavljen opet USKOK-u zbog prodaje ogromnog kompleksa za sitne pare moćnom poduzetniku. I jedna stvar tu upada u oči, ne znam jeste li znali da je vaš kolega Miro Bulj …
Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala kolegice Baričević, vrijeme je isteklo, dobivate opomenu, ovo je bila replika.
Kolegice Zmaić, izvolite.
Zmaić, Ankica (HDZ)
Hvala predsjedniče Hrvatskoga sabora.
Povreda Poslovnika Članka 238., kolegica Selak Raspudić vrijeđa nas HDZ-ovce i samo da joj kažem da se ne opterećuje sa krizom u HDZ-u. U HDZ-u nema krize, a vi se brinite kako ćete vi krizu u MOST-u riješiti i kako ćete riješiti posjete USKOK-a.
Hvala lijepo.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Selak Raspudić imate dvije opomene, samo upozorenje znadete što se može dogoditi.
Izvolite.
Vidjet ću.
Selak Raspudić, Marija (Nezavisni)
Članak 238., pa kada Miro Bulj toliko ne valja imali ste priliku da tražite tu ostavku, a sami ste povukli taj zahtjev i pobjegli sa sjednice kada vas je rastavio argumentima. Kažete da Miro Bulj pije kave s USKOK-om samo znate li koja je razlika ako Miro Bulj to čini između njega i HDZ-ovaca kad piju kave s USKOK-om? Miro Bulj popije kavu i ode kući, a HDZ-ovac kad popije kavu s USKOK-om ode nastaviti piti tu kavu u zatvor.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Opet sudite, a dobivate treću opomenu jer nije bila ovaj povreda Poslovnika nego replika pa više ne možete sada sudjelovati u ovoj raspravi.
Kolegice Baričević, izvolite.
Baričević, Danica (HDZ)
Opet povrijeđen Članak 238., dakle vi ste svi u MOST-u jedni veliki politički lažovi i vama nije strano zanijekat istinu i po… i time se pokušavate kao i svime izvući iz političke smrti, a tako i Mira Bulja u Sinju.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Dobivate opomenu kolegice Baričević, to je druga opomena.
Imamo još nekoga?
Kolega Šašlin, izvolite.
Šašlin, Stipan (HDZ)
Hvala gospodine predsjedniče.
Članka 238., kolegica Selak Raspudić vrijeđa odnosno zamara na neki način nas zastupnike ovdje sa svojim veličanjem kolege Bulja. Ja bi vam predložio da vi to raspravite odnosno sa njim zajedno obrazložite kad budete na seoskim stražama tamo zajedno sjedili sa kopljem u ruci, lijepo vi to tada obrazložite, a nemojte nas zamarat sa time.
Hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Šašin uvest ćemo u Poslovnik izraz zamaranje zastupnika, pa ćemo onda to tretirat kao opomenu, a dotada ćete vi dobit opomenu jer ste replicirali.
Kolegice Burić, izvolite.
Burić, Majda (HDZ)
Hvala vam poštovani predsjedniče.
238., povrjeda Poslovnika, ma evo mene samo zanima hoće li, zna li kolegica Selak Raspudić ima li informacije, hoće li predsjednik antikorupcijskog vijeća gospodin Grmoja sazvati tu sjednicu upravo zbog Mire Bulja i njegovog ispijanja kave sa USKOK-om, hoće li zbog toga tražiti osnivanje Istražnog povjerenstva, al ne samo zbog Bulja, već i zbog samog sebe i njegovih prstiju u pekmezu.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Burić, isto tako opomena, ovo je bila replika, pa ćemo sada preći na drugu raspravu, to je Klub zastupnika SDP-a, poštovani kolega Jakšić, izvolite, a istovremeno dobrodošli potpredsjedniče sabora.
Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala vam poštovani predsjedniče i potpredsjedniče.
Poštovani predstavnici, točnije predstavnice ministarstva, kolegice i kolege zastupnici, dobar dan.
Prije svega s obzirom koliko se dosada tinte prolilo oko upravljanja državnom imovinom i državnim nekretninama uopće se postavlja pitanje što nakon svih tih godina i 10-ljeća se više može pametno i racionalno reći jer mislim da nema godine kad se ne radi nova taktika i nova strategija kako će se te državne nekretnine i državna imovina staviti u opticaj, kako će ona biti na korištenju JLRS, gospodarstvu, građanima, svi će je moć koristiti, svi će moć ono što stoji godinama zapušteno staviti u funkciju i svi ćemo od toga imati veliku gospodarsku korist jer se upravo u tome krije jedan od mini okidača za pokretanje hrvatskog gospodarstva. Toliko tinte, toliko godina, toliko promjena zakona, uredbi, pravilnika, toliko birokracije i na kraju danas opet raspravljamo o nečemu gdje sami sebe uvjeravamo da ćemo sve promijeniti nabolje i da će sve to biti stavljeno u funkciju kako je trebalo biti već odavno i to će biti jednostavno sjajno.
Naravno da se onda postavlja pitanje što smo radili sve ove godine i kako smo uopće uspjeli akumulirati sve te predmete i sve te nekretnine koje stoje prazne i neiskorištene, čast onim iznimkama koje su stavljene na adekvatan i kvalitetan način, a posebna čast svim onim iznimkama gdje su se pojavljivale muljaže o kojima se dosta pisalo i u javnom prostoru.
Ono što je morbidno uz to koliko puta smo dosad već to raspravljali i mijenjali i uvjeravali se da će sve biti okej, morbidno je i to da danas pričamo o nečemu što će kao donijeti novu gospodarsku aktivnost i novu gospodarsku kvalitetu u životu naše zemlje. Namjerno spominjem gospodarstvo, a paralelno s time imamo oproštajnu pressicu ministra Filipovića kao ministra gospodarstva koje bi vjerojatno isto trebalo imati u nekim narednim koracima neku svoju ulogu u tome što raditi sa državnom imovinom i kako ju staviti na raspolaganju gospodarstvu, gdje se doslovce Ministarstvo gospodarstva raspada, puca po šavovima pod teretom vrlo sumnjive, neću nikoga prerano osuditi, ali vrlo sumnjive afere koja ima opori miris korupcije gdje s jedne strane s ovime ćemo kao staviti na raspolaganju gospodarstvu i građanima milijun eura koji će nam puno toga donijeti, a oni za koje to radimo iliti Ministarstvo gospodarstva danas se nalaze pod ozbiljnim sumnjama za ništa više i ništa manje nego za kokošarenje. Strašno, bezobrazno, katastrofalno i kad zbrojiš te dvije jednadžbe, staviš one nepoznanice koje ti fale, očito ćemo još nešto nepoznanica dobiti razriješenih u narednim danima. Naravno da svatko tko razmišlja racionalno će doć do zaključka kako ćemo ovo riješiti ako nas zanima očito i jedino kako da se kokošari i kako da se traži rikverc i kako da se to onda koristi za neke stvari koje nemaju veze sa gospodarstvom i sa građanima ove zemlje. Čast onim iznimkama, onom malom krugu građana koji imaju naravno koristi od takvog kokošarskog mentaliteta i kokošarskog pristupa. Nadam se da tu nećemo opet završiti na 200 bogatih obitelji. To je ono što je strašno i što naravno, tako je ispalo, danas pokazuje da ova rasprava je vrlo upitno kakvog smisla ima, koliko će doprijeti do građana i tko uopće može vjerovati da će donijeti sve ovo danas išta dobroga kad imaš evo ovu pressicu koju sam već naveo.
Druga stvar koju bi želio naglasiti da se, kao i u svim takvim zakonodavnim izmjenama i to i je mantra koju HDZ-ova Vlada često provlači, opet spominje decentralizacija. Fink, funkcionalna, fiskalna, sve moguće decentraliziramo, sve to mi, mi ćemo šapu države od toga, sve će bit drugačije i zapravo sve dajemo na raspolaganje JLRS.
E sad, kad već pričamo o decentralizaciji, da li je stvarna decentralizacija i danas sam to pitanje postavio ministru vezano uz porez, al nisam baš dobio neki odgovor, da li je stvarna financijska decentralizacija ako država uporno to nameće kao temu gdje ona kao nešto decentralizira, gdje država kao nešto daje građanima jer je država ta koja će sad građanima omogućiti veće plaće po pričama premijera, a jedino s čime se bavi i što stavlja kao na raspolaganje građanima su prihodi JLRS. Pa zašto država se ne odrekne PDV-a ili nekih drugih primanja koja ima s konta građana i gospodarstva ili poreza na dobit, pa veli evo to stavljamo dio na raspolaganje tamo gdje ljudi rade i stvaraju, pa na taj način radi pritisak na JLRS da budu još konkurentniji i da omogućavaju veću i kvalitetniju uslugu svojim građanima i gospodarstvu za manje cijene. E, al to će teško ići jer bi se tu javna uprava morala duboko mijenjati, a znamo da to kod nas baš i nije popularno i ne ide tako lako.
Da li je stvarno decentralizacija i ovo o čemu pričamo danas? S jedne strane smo čuli, ne možemo lomiti preko koljena jer znamo unatoč tome što je država omogućila JLRS po priči da plivaju u novcu, da neke općine i gradovi ne mogu financijski sa svojim kapacitetima iznijeti ovu decentralizaciju koju smo zamislili kad pričamo o državnim nekretninama. Dal to nije sad u koliziji samo sa sobom? Nikad više novaca, nikad više decentralizacije, nikad više mogućnosti za općine, gradove i županije, imamo taman koliko treba općina, gradova i županija, a onda dođe potpredsjednik Vlade i veli teško je imamo zapravo previše općina, gradova i županija i pitanje da li oni imaju financijske i ljudske kapacitete da odgovore pravoj decentralizaciji, pa eto malo ljuljamo vlak nek ljudi misle da se vozimo.
Da li je to stvarno decentralizacija? I dal se i nakon ovoga sada jer očito netko radi ove analize, ne postavljamo pitanje kako bi se trebali decentralizirati, ali i što bi s druge strane trebali napraviti da više nemamo rasprave, da neke općine, gradovi i županije zapravo ne mogu odgovoriti izazovu decentralizacije?
Drugo ono što moram reći kao gradonačelnik opet se puno veći push up u leđa županijama iako i dalje ne razumijem koje sve to posebne ovlasti, osim tamo gdje su protočni bojler i produžena ruka države županije imaju i što će oni sad posebno tu raditi osim što će opet kao i u svim tim izmjenama takve su bile i zadnje izmjene poreza na dohodak, čekati negdje iza ugla da nešto odrade općine i gradovi, gradovi primarno sada i da onda oni tu … neki svoj fi sa eto samim svojim postojanjem trebaju dobiti neki fi da bi mogli nastaviti biti protočni bojler koji servisira kroz decentralizirana sredstva škole kojima nisu osnivači gradovi i još neke usluge koje im je zapravo država dala da budu protočni bojler. Mogli smo do sad reći da su tu bolnice i zdravstveni sustav, ali eto od 1.1. bolnice i zdravstveni sustav iz skuta županija više neće biti ni protočni bojler.
Mislim da svatko tko imalo razumije kako funkcioniraju jedinice lokalne i regionalne samouprave zna da to osim lijepe riječi decentralizacija koju smo možda poslali nekom u Europskoj komisiji nema apsolutno nikakve veze i nema apsolutno nikakvog smisla, baš nikakvog. Jer tkogod zna kako je na terenu, kako te jedinice funkcioniraju zna da sve ovo što se događa ne nosi u sebi skoro pa ništa osim što će se staviti gradovima na raspolaganje nešto što čito država do sada nije znala riješiti. Al ne stavlja se sve, sa stanovima, poslovnim prostorima, planinarskim domovima će se igrati i zabavljati netko drugi i tada je to jedino i isključivo prihod tvrtke koja se zove Državne nekretnine koja će sad to riješiti iako do sad nije riješila skoro pa ništa, a gradovi su ti koji će stavljati u pogon nešto što država nije stavila bez odgovora tko će refundirati troškove za održavanje, što ako je nešto pod sudskim sporovima i ko će na kraju platiti taj sudski spor i koji ljudi će to raditi jer netko na tome treba početi raditi danas, znači nekoga će se trebat zaposliti, netko će za to trebat dobivat plaću, a ajde da se ne samozavaravamo pa nije ista situacija u svim gradovima sjedišta županija i nije da svugdje baš ljudi trče da bi uzeli određenu građevinsko zemljište i stavili ga u opticaj. Pa dal stvarno vjerujemo da je isto u Zagrebu ili negdje u Slavoniji ili negdje u Lici, da ne pričamo o Istri i Dalmaciji? Ali eto, bit će tu novaca vi zaposlite ljude, troškove, pokrit ćete se sve će bit ok, ako ne bude onda ćemo razmišljati što ćemo raditi dalje.
To nije decentralizacija, to je samo prebacivanje brige i nesposobnosti da država sama nešto uredi desetljećima na nekoga drugoga, pa ako uspije opet ćemo reći kao i na plaćama mi smo zaslužni, mi smo vam to dali. Ako ne uspije bit će trošak gradova jer eto oni su sami po sebi tu da budu dežurni krivci da samo izvrše ono što visoko centralizirana država stavi kao neki svoj target ili kao neko svoje obećanje prema Europskoj komisiji. To je fakt i to je činjenica i to može svako vidjeti ko već u startu iščita ovaj zakonodavni okvir i netko to si da samo malo truda pa obiđe po Hrvatskoj i vidi kako funkcioniraju stvari.
Mi imamo masu gradova i općina gdje stoje državne nekretnine kao top poslovni prostori ili stanovi prazni, a sad uvjeravamo sami sebe da će gradovima eruptirati prihodi jer će dobiti građevinska zemljišta. Pa nadam se da nitko ne očekuje od nas da vjerujemo da će to tako biti.
I ponovit ću, korak ili naum koraka da nešto što očito država nije u stanju riješiti, a sve ove godine su pokazale da nije, prema decentralizaciji i davanju oko toga većih ovlasti općinama, gradovima primarno, pa onda ok i tim županijama, ako općine i manji gradovi ne mogu ima smisla. Al ima smisla jedan pravi hrabri korak sa svim ovlastima i sa svime jer ako su gradovi, općine i županije mogli iznijeti 2007. zašto sam rekao 2007. zato jer je bila HDZ-ova vlada, građevinske dozvole i danas građevinske dozvole funkcioniraju, onda kako pobogu ne bi mogle iznijeti cijeli paket državnih nekretnina nego sad dobivaju ono što je upitno kome će nositi koliko kao jednu novu nagradu kroz nove troškove i veliki upitnik mogućih budućih prihoda i moguće buduće zarade u samim prihodima jedinica lokalne i regionalne samouprave.
Dakle, u ime kluba SDP-a moram reći da definitivno možemo podržati razmišljanje da se stvari mijenjaju i da idu u smjeru decentralizacije, ali ovaj korak je apsolutno nedovoljan, bez energije, bez vizije, bez hrabrosti i zapravo je samo malo pranje prozora koji je odavno puknuo i raspada se i uvjeravanje eto to je ta decentralizacija. Ne možemo podržati ovo jer jednostavno ne vidimo osim pozitivnog početnog nauma što će to puno boljega i puno efikasnije donijeti u odnosu na sve ovo što smo imali do sada, a imali smo zapravo skoro pa ništa.
Hvala lijepo.
Radin, Furio (Nezavisni)
I vama.
Gospodin Damir Bajs Klub zastupnika Fokusa i Reformista.
Izvolite.
Bajs, Damir (Fokus)
Štovani predsjedavajući, kolegice i kolege.
Kad govorimo o imovini ona je bitna za svakoga od nas, dakle za samog čovjeka, za svaku tvrtku i naravno, za državu. Ono što bih istakao da upravljanje imovinom očito državi ne ide. To se pokazuje po tome što Državne nekretnine, tvrtka u vlasništvu države koja upravlja za njeno ime i za račun je prije koju godinu ukupno u državni proračun uplatila, čini mi se, 43 milijuna kuna dobiti, dakle sve ono što pričamo, na tisuće stanova, na tisuće ugovora o najmu ili zajmu, na mogućnost da se proda dio nekretnine kao i svake, što se dešava svake godine, država je imala od toga apsolutno minimalan prihod. Ja ne govorim o postotcima, ne govorim o promilima, govorim o milipromilima.
Zar zbilja državna imovinu u RH ne vrijedi niti 0,1% ukupnosti onoga što bi državni proračun trebao imati? Ovaj Zakon zapravo propisuje ono što, ja bih rekao, ipak možda korak naprijed, ali ono što mi u Fokusu i Reformistima smatramo, a to je propust da se napravi jedna reforma. Reforma koja bi se osnivala na jednostavnoj činjenici da sve one nekretnine kojima očito niti država niti Državne nekretnine ne mogu pravilno raspolagati, pređe u vlasništvo gradova i općina i županija.
Zbog čega to govorim? Zbog toga što je to bogatstvo koje se može oplemeniti samo na način da oni koji time upravljaju, a na licu mjesta su, zapravo riješe pitanje, bilo kroz stavljanje u uporabu, bilo kroz prodaju. Ukoliko treba riješiti pitanje nakon što se pređe vlasništvo općina, gradova, županija, da dio sredstava pripadne državi, da, zašto ne?
To nije bitno, bitno je na način na koji se to može napraviti. Zakonom je propisano da će upravo, dakle jedinice lokalne samouprave i riješiti pitanje vlasništva. Šta to zapravo znači? Da će oni utvrditi koje su to nekretnine koje nisu upisane kao državne, a ima ih poprilično, mi još uvijek imamo dobar dio stanova, poslovnih prostora, zgrada ili dakle u ovom slučaju zemljišta koje su u društvenom vlasništvu. Prijenos sa društvenog vlasništva na državu ili još bolje na županiju, državu, na županije, gradove i općine je prepušten zapravo opet jedinicama lokalne samouprave. Ono što je isto tako, ovdje nije izrečeno do kraja, ali treba podcrtati, imovina i obvezuje.
Dakle država je ostavila sebi na upravljanje imovinom u smislu vlasništva, ali je ono upravljanje predala gradovima i općinama. Šta se dešava? Imamo mi naravno zahtjeva i plaćanja računa. Ako imate dakle nekretnine koje treba održavati, bilo da je to košnja, bilo da je to košnja trave, ako se radi o nečemu što se, ovdje govorimo o neizgrađenom građevinskom zemljištu, bilo nečemu drugome, računi se moraju platiti. Po ovom će to platiti zapravo oni koji to, kojim to upravljaju, a to su oni koji zapravo trebaju riješiti i upis, ali i ovo drugo. Shodno tome, ne vidimo nikakvu svrhu u ovom dijelu koji se tiče dakle ukupnosti smisla zakona.
Državne nekretnine ne mogu time upravljati, da još jednom ponovim na način koji je bio svrsishodan i dobar. Ali i činjenica da gradovi i općine ponekad nemaju niti, ja bih rekao, službe koje to mogu napraviti na način koji se, za, predviđen ovim Zakonom, a to je dakle na način da jednostavno treba izvršiti upis, platiti odvjetnike i napravit sve ostalo. Shodno tome, ovo polurješenje koje tek djelomično je na pravom tragu, a to je .../Govornik se ne razumije./... stabilizacije i reforme koje se očekuje činjenicom da se ne vrši prijenos vlasništva, ali prijenos obveze da i činjenicom da Državne nekretnine ne mogu time upravljati uz taj minimalni doprinos ukupnosti državnog proračuna, ja bih rekao da ovaj, to nije ono što se očekuje, to ne očekuje niti gradonačelnici, načelnici ni župani, a mislim da bi za sve nas bilo dobro da se napravi ono što je ključni element, prava reforma, stoga mi ne možemo podržati ovaj prijedlog zakona.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Gđa Mrak-Taritaš i onda gđa Orešković ispred Kluba zastupnika Centra, GLAS-a i Stranke s imenom i prezimenom. Izvolite.
Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče HS-a, poštovana državna tajnice sa suradnicom, kolegice i kolege.
Mi danas imamo u drugom čitanju Konačni prijedlog Zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu RH. Radni naslov ove današnje rasprave bi mogao biti „Selo gori, a baba se češlja“. Dakle 30. ministar iz vlade Andreja Plenkovića je otišao, ta Vlada koja, s kojom se Andrej Plenković tako jako hvali, zamislite, ministar je otišao zbog svog savjetnika, ali onaj koji je postavio za g. Filipovića za ministra, a to je premijer Andrej Plenković ne misli da je njegova odgovornost i najmanja jer je on taj koji je predložio tog ministra, ali toliko o tome i sad dok imamo takvu situaciju u državi i dok vidimo zapravo da apsolutno se državni proračun doživljava kao vlastiti bankomat pa malo tebi, pa malo meni pa malo ovom, mi odlučimo imati u raspravi i trebali bi ozbiljno, sustavno i nekako korektno raspravljati o ovom zakonu koji je došao u drugo čitanje.
Ajmo sad bez obzira na sve to zajedno, ja mislim da svatko treba odraditi svoj dio posla, pa tako i mi kao saborski zastupnici, raspravljati o onom prijedlogu koji je tu došao iako je sve zajedno, kontekst takav, pokazuje i koliko nas ima u ovoj sabornici gdje je inače običaj da nitko nikog ne sluša, čak pitanje koliko sami sebe slušamo kad govorimo.
Ja u raspravama, bez obzira, želim biti korektna i jasna i takva, tako ću biti dok ću se baviti ovim poslom. Ono što sam rekla na Odboru za gospodarstvo ponovit ću i ovaj put. Mi dobivamo različito opremljene zakone. Imamo neke zakone koje dobijete obrazloženje na pol kartice, a onda u drugom čitanju dobijete obrazloženje još i manje.
Ovo je jedan od oglednih primjera zakona kako to treba biti. Ja sam to rekla na Odboru gospodarstva i ponovit ću ovaj put. Točno se vidi šta je razlika između prvog i drugog čitanja, dakle govorim o formi, malo poslije ću govorit o sadržaju. Točno se vidi da koja je razlika između prvog i drugog čitanja, što ste promijenili, zašto ste promijenili i ja apsolutno mislim da ljude koji rade u ministarstvu u tom smislu treba pohvalit jer smo dobili prijedlog zakona onako kako bi to trebalo bit. Možda bi druga ministarstva se trebalo malo ugledat pa tako radit. Toliko o formi, sad idemo malo o sadržaju. Ja sam bila jedna od onih koja je bez obzira što sam bila i oporbena zastupnica bila intimno i to sam nekoliko puta rekla, nemam ja to nikakav problem reći da je dobro da je Hrvatska imala ministarstvo koje se bavilo nekretninama, a nemam problem ni reći da sam bila zapravo naivna. Jer to ministarstvo u svom portfelju nije imalo sve nekretnine, kao ni danas. Kao što i u obrazloženju ovdje stoji kao što je i ministar odnosno potpredsjednik Vlade rekao, ovo je ministarstvo koje se bavi dijelom nekretnina. Dakle trebalo bi ga tako zvati ministarstvo prostornog uređenja i graditeljstva i ministarstva dijela državnih nekretnina jer ja čak mogu razumjeti da su šume kod šuma, mogu razumjeti i poljoprivredna zemljišta ali ne mogu razumjeti da su nam stanovi po svim mogućim ministarstvima osim ovog. Da su nam poslovni prostori svud i ne mogu razumjeti da su nam građevinska zemljišta, izgrađena i neizgrađena svud. Oni bi trebali biti na jednom mjestu i sve dok ću imati prilike govoriti o ovom, govorit ću da nekretnine u tom smislu moraju biti na jednom mjestu. Ne samo da moraju biti na jednom mjestu, taj popis nekretnina mora biti javno objavljen i javno dostupan. Mi imamo nekoliko načina na koji evidentiramo neke podatke. Imamo jednu direktivu koja se zove direktiva EU koja se zove Inspire direktiva koja kaže da svi podaci, prostorni podaci, a prostorni podatak je samo da razumijemo o čemu je riječ, recimo koliko je ove godine djece upisano u dječje vrtiće jer vam on služi dalje za niz drugih stvari da bude na jednom mjestu. To je jedno mjesto sukladno toj direktivi je na snazi zakon koji se zove Zakon o upravljanju nacionalnim podacima i sukladno tome je i postoji i upravljačko tijelo i državni, državna geodetska uprava je ključno mjesto koje vodi te podatke. Dakle i u tim podacima koji su javno dostupni bi trebalo biti popis svega ovog, a nije. Onda imamo centralni registar odnosno imamo onaj Središnji ured za digitalno društvo koje bi isto tako trebalo upravljati više ne znam, dijelom tih podataka. Ljudi moji, smisao digitalizacije nije smisao da svako upravlja dijelom podataka i da nikom drugom ti podaci nisu dostupni. Smisao je, ja sam to jednom prilikom govorila kao da imate jedan veliki ormar koji je pun ladica, svi pune svoje podatke u te ladice ali bilo tko te ladice u bilo kojem trenutku može otvoriti, izvući van i vidjeti koji su podaci unutra. Dakle nakon 30 godina bi ova država trebala imati na jednom mjestu registar sve imovine koja je u vlasništvu RH bez obzira da li je riječ o poljoprivrednom zemljištu, da li je riječ o šumama, o izgrađenom, neizgrađenom građevinskom zemljištu, stanovima, poslovnim prostorima i svim ostalima i ti podaci koji su na jednom mjestu bi trebali biti javno dostupni i znat se što se njima događa. Dok to nemamo, nemamo ništa. Mi smo imali ovdje raspravu o Vatikanskim ugovorima gdje je jedna od razloga zašto ja mislim da trebaju ići u reviziju Vatikanskih ugovora, jer država ima i obveze sukladno tim ugovorima odnosno obeštetiti crkvu. Crkva dobro zna s čim upravlja, a država ne zna. Ali recimo da bi, bilo bi zgodno da zna, da zna koja je to vrijednost i koje vrijeme treba da se, da dođe do toga. Sada dolazimo do slijedeće stvari. Nakon što se je ukinulo Ministarstvo državne imovine onda je između ostalog išlo, išo dio toga išlo u Ministarstvo graditeljstva, dio išlo u Ministarstvo financija i jednako tako zakon kojim je bilo sve definirano na jednom mjestu, ovaj dio će bit vezano uz točno šta govori nekretnine i pokretnine, a sve ovo ostalo je u ingerenciji Ministarstva financija pa se mi se činilo da zbog nekakve one osnovne higijene bi bilo dobro da su oba dva zakona došla u isto vrijeme ali daleko o tome. Jedan od razloga zašto je i to je ministar ni ne skriva je rekao u ministarstvu imamo puno predmeta, dobivamo svake godine još dodatne predmete i jednostavno mi s tim predmetima ne možemo doći na kraj i ne možemo s njima upravljati i onda ćemo u smislu decentralizacije to prebaciti na sjedište županija i odnosno na županije i velike gradove i plus toga su 4 grada ako se ne varam, Kaštela, Velika Gorica, Vinkovci i četvrtog i Pula. Dakle, još će njima dati. Kolegice i kolege, nije smisao rješavanja predmeta, smisao je upravljanja imovinom, smisao je da date instrumente i mogućnost da se imovinom upravlja, upravljaju oni na čijem području se ta imovina nalazi i koji sigurno mogu najbolje njom upravljati ali ovdje moram stati, a nastavit ću u pojedinačnoj jer je sad kolegica Orešković.
Radin, Furio (Nezavisni)
Na galeriji su učenice i učenici Srednje škole Biograd na moru, pozdravimo ih pljeskom. …/Pljesak./… naravno sa nastavnim osobljem. Drago je, drago nam je što ste s nama.
Sada je na redu kao što već vidim gospođa Orešković, izvolite.
Orešković, Dalija (Stranka s imenom i prezimenom)
Zahvaljujem.
Neovisno o tome što nas je trenutno u sabornici malo i neovisno o tome što je točka dnevnog reda upravljanje državnim pokretninama i nekretninama ne mogu se ne osvrnuti na aktualnu političku situaciju, pa na tragu onoga što je rekla kolegica iz kluba prije mene i ja ću dodati da svjedočimo najvećem, ali stvarno najvećem moralnom posrnuću jedne nacije otkako je samostalne i neovisne RH. U jeku jubilarne 30-te smjene još jednog u nizu korumpiranih ministara iz ove Vlade Andreja Plenkovića nama i Plenković i sad već bivši ministar poručuju kako su za vrijeme trajanja svog mandata postigli neviđene, neviđene uspjehe. Sad na stranu ima li tih uspjeha ili nema mene zanima onako teoretski, načelno koji bi to uspjesi čak i da ih ima, ali koji bi to uspjesi opravdali ovakvu razinu korupcije u državi ili drugim riječima koliko vam je HDZ-ovci dosta?
Ali ono što je zapravo pravi poraz, poraz je nemoć odnosno kastracija Hrvatskog sabora kao zakonodavnog tijela, kao tijela koje bira i kontrolira Vladu da preko svega ovog prelazi kao da se nije dogodilo ništa.
U tom smislu smatram da je rasprava o svakoj i bilo kojoj točci dnevnog reda pa tako rasprava o ovom zakonu zapravo iluzorna i nastavak je jedne farse koja predugo traje, ali doslovno predugo traje. Nama ne treba okupirana institucija u kojoj se zakoni izglasavaju mašinerijom vladajuće većine dizanjem ruku i to ne zato što se zakon treba podržati jer je dobar, nego zato što svaki taj dizač ruku čuva svoj stolicu i svoj udio u podijeli plijena. Ali kao što je i kolegica prije mene rekla i na nama ostalima je da radimo i obavljamo ono što ovog trena možemo i koliko možemo pa ćemo tako dati i doprinos samoj raspravi.
Naš klub je podnio nekoliko amandmana koji su na tragu onoga što je već rečeno o ključnim problemima ovog zakona. Probat ću ih kratko obrazložiti i sažeti i da odmah napomenem to nisu svi amandmani koji bi se trebali podnijeti ali čisto da ostane zabilježeno kao trag, kao smjer u kojem bi se jednog dana trebalo ići.
Područje upravljanja državnim nekretninama i pokretninama trebalo bi biti jedno od prioritetnih područja antikorupcijskih politika zato što su uz upravljanje ovim vrijednim resursima povezani visoki koruptivni rizici, a koliko je korupcije bilo u praksi to možemo vidjeti iz kaznenih prijava s kojima se naše Državno odvjetništvo i USKOK nažalost još uvijek ne bave. Tu su između ostalog i prijave Maje Đarek protiv ljudi koji doslovno u ovom sazivu Hrvatskog sabora sjede, od Krunoslava Katičića pa nadalje. Bivši ministar ne mislim sad na Filipovića, mislim na Maria Banožića također je jedan od umočenih u korupcijske afere povezane sa tvrtkom Državne nekretnine, nažalost to nije bio razlog njegove smjene nego tek smrt jednog nesretnog čovjeka.
I o čemu mi danas raspravljamo? O još jednom zakonu u kojem nikakvog iskoraka nema. Za početak samo da nešto malo razjasnimo, oni uvodni amandmani koji govore o potrebi sveobuhvatnog rješavanja ovog pitanja, nisu, nisu ironija, nisu sprdačina na ono što obično čujemo od HDZ-a kada opozicija predloži neki svoj zakon ili amandman. Obično kada su ti prijedlozi bili itekako kvaliteti, dobronamjerni i u interesu svih hrvatskih građana onda je HDZ te naše prijedloge odbijao uz obrazloženje da prijedlog iz opozicije nije sveobuhvatan i to sveobuhvatno, pa nije sveobuhvatno ali evo ono što će HDZ predložiti bit će najsveobuhvatnije moguće, sad je i vama pokucalo na vrata ali s ove druge strane.
Naime, mi ukazujemo da je Hrvatskoj potreban jedan sveobuhvatan sustav upravljanja svim onim što je naše. Dakle, državna imovina nije imovina neke iluzorne pravne osobe, to je državna imovina svih hrvatskih građana i temeljno je ustavno i zakonsko pravo doslovno svakog čovjeka sa domovnicom i OIB-om da zna u svakom trenutku što to država ima u svom vlasništvu, gdje je ta imovina, tko ju koristi, tko s njom upravlja i je li naplaćena zakupnina ili najamnina ili ako je ta nekretnina, najčešće su nekretnine u pitanju prazna poput stanova ili poslovnih prostora koliki su troškovi održavanja.
Svjedočimo sustavu u kojem baš u tom dijelu raspolaganja sa poslovnim prostorima i stanovima ima najviše malverzacija i najviše one stvarne korupcije u kojoj neki da li državni ili lokalni baja koristi te nekretnine za svoje političke potrebe, za zbrinjavanje, za kupovanje, za podilaženje. Mi i dan danas imamo pun Zagreb poslovnih prostora neki od njih su čak i prazni, zakupnine se nisu naplaćivale, troškovi se nisu naplatili zato što su zakupnici bili ili visoko pozicionirani HDZ-ovci ili neki navodni poduzetnik koji je HDZ-u blizak i tu su za državu nastali ogromni, ogromni troškovi, ogromni financijski gubici za koje apsolutno nitko ne odgovara. A onda kada se slučajno neki od tih konkretnih primjera nađe u dnevnom tisku, u medijima onda dolaze apsurdne situacije u kojima netko kaže da se taj prostor nije mogao isprazniti jer eto zakupnik koji je taj prostor neovlašteno koristio nije plaćao ni zakupninu, ni troškove tamo još ima neke svoje stvari. Dakle, poraz pravne države, ali mi pravne države gledamo u apsolutno svakom primjeru kojeg se netko dotakne samo je pitanje koliko je netko spreman javno govoriti o tome i koliko će ga mediji prenijeti i koliko će to građani čuti i shvatiti.
Tvrdim da je ovaj zakon o kojem danas raspravljamo prvi zakon koji se mora ukinuti u slijedećem sazivu u kojem se nadam da HDZ neće biti na opozi…, na poziciji…/Upadica Radin: Vrijeme./….
Radin, Furio (Nezavisni)
Oprostite.
Gospodin Tomislav Klarić koji me je ispravno upozorio na vrijeme je sada na redu ispred Kluba zastupnika HDZ-a.
…/Upadica iz klupe se ne razumije./…
Aaa?
…/Upadica iz klupe se ne razumije./…
Pa čujte, mogu si je dat sam ako oćete.
Klarić, Tomislav (HDZ)
Štovana državna tajnice sa suradnicima, štovani potpredsjedniče HS, kolegice i kolege zastupnici.
Postavilo se pitanje što to ovdje donosimo? Ovdje donosimo jedan zakon koji možda na prvi pogled nije savršen i nije sveobuhvatan u onom dijelu koji su si zamislili čelnici JLS davnih godina, međutim je ogroman iskorak koji je napravio naš ministar Bačić i Vlada RH na način da je ovo po prvi puta od osnivanja JLS, regionalne samouprave, od '93.g. donosi se odluka da se nadležnosti u upravljanju državnom imovinom spušta na te razine. Zašto ovo govorim? Ovo je okrugla obljetnica 30.g. koju su mnogi gradovi i općine u RH proslavili kao svoj jubilej i u mnogim svečanim sjednicama na kojima smo bili, na kojima su bili prezentirani rezultati svih tih 30.g. pogasalo se nešto što je izuzetno bitno, izuzetno važno i izuzetno snažno i jako. I ja ću se osobno usuditi usporediti jednu odluku Račanove Vlade na prijedlog Ive Škrabala da se mijenjaju datumi odnosno praznici u RH. Nakon te odluke više praktički nitko nije točno znao kad je koji blagdan u ovoj zemlji. Ta greška je ispravljena, međutim počinjeno je nešto što se nikako nije smjelo dogoditi. Na tom tragu su svi oni koji govore da imamo previše gradova i općina, da imamo previše gradonačelnika i načelnika i to proizlazi odnosno ističe iz ljudi koji nikada nisu bili na tim razinama upravljanja i bili u kontaktu sa građanima na način da su rješavali njihove probleme na tim razinama. Ovo govorim iz razloga jer sam prošao čitavu Hrvatsku jer sam preko 20.g., u većem dijelu tih 20.g. u izvršnoj vlasti i donosim odluke i prošao sam praktički sve JLS u RH. Tu imamo našeg kolegu iz Draža i kad pogledate, pa će neko reć čemu ta JLS? Ta JLS samo ima jednog komunalnog redara, ima troje zaposlenih i radi milijunske projekte u svojoj općini, brine o stanovništvu. Slična je situacija u brojnim JLS u Gorskom kotaru, slična je situacija u Zadarskom zaleđu, diljem Slavonije, Zagorja, bilo koji grad, Zlatar, Krapina, Marof, spomenimo, svugdje ćemo nać ogroman broj projekata i nešto što se radi. Međutim prolazeći tim svim prostorom možemo uočiti nešto, možemo uočiti da na pojedinim dijelovima tih JLS ima zapuštenih kuća, urušenih krovova gdje je praktički nastalo i smetište i kad se upitamo tko je vlasnik toga, najvećim dijelom je to državna imovina. Iz kojeg razloga ovo govorim? Ovo govorim iz razloga naprosto toga što te JLS, čelnici JLS koji na tom prostoru žive i građani koji tu žive najbolje znaju kako to upotrijebiti i kako se tim koristiti.
Ja sam u tih svojih 23.g. u ovom dijelu bavljenja politike prošao sve ono što je značilo u RH upravljanje državnom imovinom. Sjećam se državnog tajnika Joze Sarača, sjećam se Audija, Dudija, sjećam se ministarstva posebno, pa onda ovoga dijela kad je to, ono prešlo u ovo povjerenstvo. Nebrojeni su bili kontakti, ogromni pritisci na te djelatnike gore u tim ministarstvima i agencijama od strane čelnika JLS da se postupci ubrzaju. Zašto smo to radili? Zato što smo imali viziju, zato što smo imali projekte, zato što smo imali urbanističke i prostorne planove i znali smo što želimo odraditi na prostoru tih gradova i općina.
Ono što oni nisu mogli napravit, nisu mogli obraditi sve te zahtjeve zbog toga što ih je bilo nevjerojatno puno, a nevjerojatno puno vidimo iz ovih podataka koje su nam u privitku ovog zakona i dostavili, 34 tisuće 413 nekretnina je upisano u registru, 6 tisuća 206 su stanovi, 946 stanova je u suvlasništvu, imamo 5 tisuća 67 poslovnih prostora, 927 poslovnih prostora u suvlasništva, 20 tisuća 665 katastarskih čestica zemljišta, 63 objekta sukcesijske imovine, 500 neperspektivnih vojnih objekata i zemljišta, o tome ću ukoliko budem imao reć, pokazat jedan zoran primjer kako je to izgledalo, 40 planinarskih objekata i još puno toga više od ovoga ono što se odnosilo u onom dijelu je ugrađeno u šumsko gospodarskim osnovama gdje je potrebna bila još dodatna procedura. Od 2016. do 2023. ko god baca u kritiku da ništa nije odrađeno ovaj podatak ga demantira jer je novostečenih nekretnina u RH 8 tisuća 848, prosječno godišnje 1.264. To su ogromne vrijednosti, ogromne imovine i neko je taj dio posla morao odraditi. Kako je izgledao taj zahtjev za darovanjem ili ustupanjem državne imovine? Nebrojena potrebna dokumentacija i jedna lista sa točkama što je sve potrebno dostaviti procjene vrijednosti, mišljenje DORH-a, sva ona procedura koja je prethodila potpisivanja ugovoru i dug, dug, dugotrajan put da se nešto dobije i odradi. Na primjer, općine Polišnik, na primjeru moga grada Bakra, najzornije mogu reći kako je to izgledalo i koliko je to trajalo pa i nedavno potpisani ugovor u travnju ove godine gdje je Gradu Bakru dodijeljeno zemljište nekadašnje tvornice Koksare u Bakru, vrijednosti 39 procijenjenih milijuna kuna u toj vrijednosti, dok nije došlo u ruke Grada Bakra, to je bio krš, u onom dijelu saniranog terena, već zarastao u makiju i u korov.
Od travnja ove godine do danas na tom prostoru već je izgrađen uređaj sa pročišćavanje sa dugim ispustom, 360 m u more. Na tom prostoru je već iznajmljena površina od preko 20 tisuća metara kvadratnih zemljišta i Grad Bakar je uprihodovao na tom zemljištu već u ovih 7, 8 mjeseci ove godine preko 100 tisuća eura. Što to znači za RH? Prihod poreza, prihod PDV-a, radna mjesta i ljudi koji na tom prostoru djeluju. 2011. potpisali smo ugovor sa RH za 260 tisuća kvadrata zemljišta u vlasništvu RH na prostoru industrijske zone Bakar na Kukuljanovom. Nepunih 10 godina od tada do danas na tom prostoru je zaposleno preko 5 tisuća ljudi, na tom prostoru je 220 tvrtki, u ovom trenutku gradi se 20 novih hala koje će zaposliti dodatnih 1000 ljudi.
Što to znači RH? Ne onu vrijednost koja je potpisom ugovora prenesena na Grad Bakar nego dodanu vrijednost jer je kamenjar pretvoren u nešto što donosi prihod, ne samo državi, ne samo Gradu Bakru, ne samo županiji, već svim građanima, zaposlenicima, i obiteljima koje egzistiraju i žive od tog prostora i firmama koje ostvaruju zarade, dobit i plaćaju porez na dobit u državni proračun.
Zašto je ovaj Zakon bitan i zašto sam rekao u ovom trenutku da on sigurno ne rješava sva pitanja i moje osobno mišljenje je da će u vrlo skorom vremenu kad se vide sve one porođajne boljke ovog Zakona trebat donositi i nekakve novine u njemu i na neki način skinuti stigmu s tih jedinica lokalne samouprave, s tih koje često i ovdje u HS-u se naziva lokalnim šerifima ili tako nečim, zanemarujući činjenicu da su to ljudi, naročito oni u najmanjim sredinama doslovno ljudi koji znaju praktički svakog čovjeka, svaku obitelj, da na neki način pomažu i onom dijelu kad se te obitelji nađu u onim ogromnim i teškim poteškoćama i teškim situacijama.
Ono što je u ovom Zakonu također, specifično i u obrazloženjima zakona, kolega Mrak-Taritaš se toga dotaknula i što još jednom dokazuje koliko je naš ministar prostornog uređenja, g. Bačić i temeljit u tom dijelu i pristupu poslu, ne samo onome što se dokazao prilikom obnove u ovom potresom razrušenim krajevima, već i samo pristupu donošenja ovog Zakona u obrazloženju prihvaćenih prijedloga i u obrazloženju svega onog što nije prihvaćeno, zbog čega nije.
Ono što ja osobno smatram da će bit malo u startu teško rješavati, a to je ovaj prijedlog odnosno u odluci koja se donosi, da se u roku od 90 dana od stupanja na snagu ovog Zakona, zaprimljeni predmeti i predmeti koji su u obradi u ministarstvu prenesu tijelima nižeg ranga i mislim da tu bi možda moglo bit poteškoća s obzirom da se ne radi o 5, 10, 50 predmeta, već samo u dijelu koji se odnosi na prenošenje županijama, gradovima i općinama i 17 tisuća predmeta, a društvo nekretnina oko 8 tisuća predmeta, od ukupno približno 43 tisuće predmeta.
Ono što isto tako smatram da je dobro u ovome Zakonu, stanovišta nas koji potražuje ponekad i veće površine i zemljišta i vrijednosti imovine je ono što je, su te veće, što su procijenjene vrijednosti odnosno određene unaprijed vrijednosti s kojima se može raspolagati od strane županije, od strane većih gradova i općina i onaj dio koji se prenosi na vrijednost od milijun eura u ministarstvo i Vladu RH u vrijednosti od preko milijun i 500 tisuća eura jer velik broj tih nekretnina ima taj, tu vrijednost jer nisu to baš malene vrijednosti i ono što će se događati na terenu što će jedinice lokalne samouprave morati iznaći ogromna sredstva jer većina tih nekretnina, naročito onih bijelih gospodarskih subjekata, zapuštenih ili vojnih objekata su u katastrofalno lošem stanju, bit će potrebna ogromna ulaganja da bi se oni osposobili.
Rekao sam da ću na kraju, koliko bude vremena spomenuti i primjer tog tenkovskog rova. Naime, imali smo jednog interesenta u pismu namjere za ogromnu površinu zemljišta, namjeravaju zaposliti preko 500 ljudi, proizvodna tvrtka i mi smo to zemljište imali jer smo kupili od privatnog vlasnika. Međutim, u tom zemljištu je bio, zamislite, tenkovski rov unutar te površine. Misleći da ćemo to uspjeti riješiti i u kontaktu sa investitorom, ali i sa resornim ministarstvom u to vrijeme, a to je bilo tamo 2004., '05. g., došli smo do situacije da smo morali od MORH-a tražiti da oni to proglase neperspektivnim vojnim objektom, tenkovski rov od par desetaka kvadrata unutar industrijske zone.
Dakle čekajući njihovu odluku, onda smo morali ići na Ministarstvo gospodarstva jer je vezano za ovo, dakle njihovo očitovanje, onda smo morali ići na ovaj, Središnji državni ured za upravljanje državnom imovinom sa hrpom dokumentacije koju je trebalo prikupiti da bi se utvrdilo da je to stvarno tenkovski rov, da je u prostornom planu poslovna zona i svako, to je trajalo 3 godine i znate di je investitor završio? Završio je u Slovačkoj u Gradu Stenice možete provjerit, tamo se grade prave KIA automobili. Moglo je to bit ovdje kod nas.
I upravo iz tog razloga i kao ovaj primjer na kraju ove moje rasprave je ono zbog čega ja podržavam ovo promišljanje našega ministra, Vlade da se konačno napravi taj prvi korak, iskorak u onom dijelu da se polako krene spuštat prema jedinicama lokalne samouprave, da se konačno baci ta stigma s tih gradova i općina i da se konačno da, što bi mi u Primorju rekli dite materi i da mi možemo radit, gradit, upravljat svim tim na dobrobit svih naših građana RH i sada u ovim okolnostima i EU čiji smo članovi.
Hvala.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala i vama.
A sada ćemo svi zajedno iskoristit priliku da pozdravimo delegaciju gospodarstvenika, predstavnika Udruge građana, gradskih vijećnika i službenika te predsjednika mjesnih odbora Grada Mursko Središće i učenika OŠ iz Murskog Središća. Puno vam hvala što ste s nama. /Pljesak/
Hvala lijepa osjećaj te se ugodno.
Gospodin Zvane Brumnić Klub zastupnika Socijaldemokrati.
Izvolite.
Brumnić, Zvane (Nezavisni)
Poštovani potpredsjedniče, poštovane kolegice i kolege, poštovani predstavnici predlagatelja.
Dok je govorio g. Klarić mislio sam da po prvi put neću se imat za što nadovezat na njegov govor jer praktički sve ono što je rekao iz svog rakursa što je napravio u svojoj općini i kolke je probleme imo i da neka od rješenja vidi u ovom zakonu, mogu pozdravit jer znam što je sve napravio, ali se onda dotaknuo nečega što je shvatio da je problem prenošenje predmeta. Pa ću ja onda ispričat jednu priču prenošenja predmeta u Gradu Zagrebu koji su kada smo tadašnjeg pročelnika pitali što se dogodilo s predmetima onda je rekao pali su s kamiona. Da. Zato se svako tolko u ovoj državi rade novi registri, zato se u ovoj državi stalno prenose predmeti jer u svakom tom prenošenju predmeta nešto ispadne odnosno ko što je HDZ kad je preuzeo vlast devedesetih reko stavite spise na prozor pa će se do ponedjeljka nešto i riješiti. To je problem upravljanja imovinom u RH jer se upravlja na način ko da to nije naše.
Nisam badava postavio ministru ovdje kad je bio pitanje, a trenutno ga nema, za koga su napravljene izmjene jer izmjene koje su napravljene između dva čitanja nisu bile predložene niti u javnoj raspravi niti ih je itko ovdje za govornicom spomenuo. Ovdje je jasno napisano koje su izmjene za govornicom spomenute od svih tih zahtjeva za izmjenama u ovom zakonu nije prihvaćena niti jedna, ali su prihvaćene neke koje pogoduju nekome.
Ja sam nedavno na jednom drugom zakonu, o onim solarnim elektranama postavio pitanje za koga se je pisao taj zakon i onda sam doslovce niti dva tjedna kasnije vidio oglas u novinama gdje jedna jedinica lokalne samouprave, istini za volju HDZ je bio tamo na vlasti, je upravo taj zakon iskoristila za davanje u zakup određenog područja na kojem će nešto vjerojatno zaraditi ta jedinica, ali će nešto zaraditi i investitor koji je to zemljište uzeo u zakup. I onda si postavite pitanje, a to sam i zadnji put rekao, od kuda sve ovo kreće?
Ministar je ovdje za govornicom reko kada je obrazlagao zašto 60% državi, 20% gradovima koji će odrađivat sav poso i 20% županijama koje će eto dobit nešto, čovjek bi reko ni krive ni dužne, rekao je država je vlasnik. Znate kako je država vlasnik? Država je postala vlasnih devedesetih tako da je ono što je bilo društveno vlasništvo pretvorila u državno, tako je država postala vlasnik i 30 godina s time raspolagala.
Maloprije je kolega u šali, a možda i ne u šali, čitajući ovaj zakon rekao, pa iz ovog zakona proizlazi da nije ova država do kraja popljačkana. Nije, ova država je, da ti si to rekao, stvorila strašno puno onoga što je bilo u vlasništvu građana i što se trebalo koristiti za njihovu dobrobit.
Danas u davanju stanke u ime kluba je kolega Davorko Vidović rekao da postoje dvije stvari koje su bitne za državu i koje određuju, čovjek bi rekao vrijednost države, a to su građani i imovina s kojom raspolaže. Imovina s kojom je Hrvatska raspolagala svih ovih godina se koristila više-manje svi znaju kako, a sigurno se nije koristila na dobrobit građana.
Zašto kažem sigurno se nije koristila na dobrobit građana jer da se koristila na dobrobit građana, s time da ove uvažene pojedince koji su ostvarili korist od ovakvog upravljanja državom ne stavljam u ovu kategoriju ukupnih građana, jer neki su imali koristi od ovakvog upravljana je činjenica da nemamo stambenu politiku. Ovdje su gradonačelnici jedan za drugim tražili da se stanovi koji su u vlasništvu države prepišu ja jedinice lokalne samouprave i mislim ako već država nije znala uspostavit određenu stambenu politiku da bi bilo korektno od nje da je prepustila te stambene jedinicama, jedinicama lokalne samouprave da one barem pokušaju ustanoviti određene stambene politike. Kad govorimo o nekretninama koje se ovdje spominju u zakonu onda je u međuvremenu ušo, ušlo u zakon odredba koja daje Vladi bitno veće ovlasti da raspolaže tim nekretninama onda kada ona iznimno misli suprotno ovom zakonu da to treba. Poštovani kolege i poštovani građani, ja se strašno bojim kada u određenom zakonu i određenom propisu piše iznimno, a kad ne piše što je to iznimno. A to je primjer ovog zakona. Tako isto kada u prostornim planovima piše nešto iznimno, onda vam to postane nakon nekog vremena pravilo i to pravilo koje koriste svi. Davati Vladi veće ovlasti ovim zakonom nego što ih kao sama Vlada ima je moguće, moguće bilo napravit samo iz jednog razloga, a to je razlog kada želite nekome pogodovat. Tako da ove izmjene koje su uvrštene između dva čitanja za koja kažem niti ih je itko spomenuo s ove govornice, a da ni jedna od izmjena koju smo tražili nije uvrštena, je napravljena u nečijem interesu. Vidjet ćemo u slijedećih 6 mjeseci zbog čega je upalo ovo iznimno u ovaj zakon, zbog čega je upalo da Vlada ima veće ovlasti i da u ni jednom trenutku ta ista Vlada ne mora građanima ove zemlje obrazlagati što je to javni interes niti njih pitati kada želi u ime javnog interesa nekome nešto kolegica iz Mosta je primijetila, pokloniti. Jer ova Vlada temeljem ovog zakona može i određene državne nekretnine poklonit na njih ne napisat nikakvu zabilježbu, ali onda kasnije ukoliko utvrdi da se ne koriste kako treba, a u trenutku kada će to utvrđivat te nekretnine će vjerojatno višestruko biti opterećene kreditima za izgradnju onoga što je netko zaključio, pokušat to vratit u svoje vlasništvo. Sad si zamislite neki investitor je dobio od države zemljište, opteretio ga kreditom jer je to imao puno pravo napravit na svojoj nekretnini, onda time nije raspolagao onako kako je to bilo dogovoreno i onda Vlada to vraća sebi u vlasništvo. Ali u vlasništvo naravno sa ovom klauzulom banke o opterećenju pa vas ja pitam koja je korist od toga. Tako da mi danas raspravljamo o zakonu koji ja sam rekao zadnji put, je riješio jednu stvar, riješio je jedan problem koji je također HDZ-ova Vlada izazvala kad se je počela joguniti u odnosu na raspolaganje nekretninama vezano za jedinice lokalne samouprave koje su raspolagale određenim nekretninama na način da su ih prodavale misleći da imaju pravo na to. Onda je Vlada u jednom trenu sve te investicije koje su bile pokrenute nad tim nekretninama blokirala i stavila i jedinice lokalne samouprave u problem ali i investitore, da bi danas 12 godina nakon toga riješila taj problem dekretom i rekla, sve je to u redu. Osim toga kažem ovaj zakon pogotovo između dva čitanja je otišo, imam lagani osjećaj malo u krivom smjeru, a zašto danas raspravljamo o ovom zakonu i to je ministar rekao, zato što smo se to obvezali prema Europi. Ono što bi bilo zanimljivo vidjet, što smo se obvezali prema toj Europi jer ta Europa tu smo imali neki dan zakon na raspravi, onaj Zakon o globalnom porezu, koji pokušava na neki način upristojit zarade kompanija koje zarađuju na određenom području. Tako isto je vjerojatno i kad se raspravlja o nekretninama koje su u vlasništvu. Ideja je Europe da raspolaže tim nekretninama onaj na čijem se prostoru te nekretnine nalaze pa ova priča o decentralizaciji koju ministar ovdje spominje, je decentralizacija samo obveza ali ne i decentralizacija stvarnog upravljanja, a mi smo se vjerojatno prema toj Europi obvezali da ćemo govoriti o stvarnoj decentralizaciji jer ovih 20, 20, 60 kaže za 20% koje će gradovi dobiti, gradovi će morat zaposlit ljude, vodit sporove, upisivat imovinu koja je državna državi i ako im nešto ostane dobro, a ako im ništa ne ostane, odradili su posao umjesto države. Umjesto iste one države koja je do te imovine došla dekretom pretvarajući društveno u državno. Evo ja se zahvaljujem. Ja mislim da ovaj zakon ovakav kakav je, je teško podržati pogotovo zbog izmjena koje su nastale između dva čitanja. Ja sam i zadnji put rekao kad je ovaj zakon dolazio ovamo, onda je Vlada stvorila jedan PR slučaj oko planinarskih domova i svi su se zakačili za to ne shvaćajući koliko opterećenje Vlada prebacuje na druge i što će se dogoditi sa svim registrima i svim predmetima u ovom procesu kao što je dobro primijetio kolega iz HDZ-a, prenošenja predmeta jer ja sam potpuno siguran da će se u tom prenošenju neki predmeti riješiti, a neki zagubit. Evo, hvala.
Radin, Furio (Nezavisni)
NASTAVAK NAKON STANKE U 14.15 SATI
Idemo dalje gospodin Davor Dretar, Klub zastupnika Domovinskog pokreta.
Izvolite.
Dretar, Davor (DP)
Hvala lijepa poštovani gospodine predsjedavajući, poštovane gospođe iz ministarstva, kolegice i kolege.
Kada govorimo o Zakonu o upravljanju, Zakonu o državnim nekretninama naravno da nam je svima na pameti jedna stvar koja bi trebala biti osnovna istina, a to je da ih treba staviti u funkciju odnosno da one trebaju biti pod uvjetom da se njima razumno gospodari temelj određenih novaca koje ćemo zaraditi stavljajući ih u određenu funkciju.
Ovakav zakon kakav je za sada kao što je i poštovani gospodin Klarić zastupnik ovdje rekao prvi korak. Sada je 13. prosinca 2023. i mi činimo prvi korak na putu prema odgovornom, smislenom, uspješnom i profitabilnom gospodarenju državnim nekretninama. Pa mislim da smo sa time ozbiljno zakasnili.
Što se tiče samih nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske ovaj zakon ih precizno definira kao neizgrađeno građevinsko zemljište, građevine sa zemljištem za redovnu uporabu te građevine tu su onda i stanovi, i poslovni prostori, planinarski objekti, kampovi, neprocijenjena građevinska zemljišta, rezidencijalni objekti, nekretnine pod posebnim načinom upravljanja te nekretnine od strateškog značaja za Republiku Hrvatske. Nad svima njima je uspostavljeno dakle vlasništvo Republike Hrvatske. Ta je definicija sasvim ispravna i obuhvaća kao što smo čuli od poštovanog gospodina ministra Bačića uvodno nekih 6 tisuća i 2 stotine i nešto stanova u punom vlasništvu, nešto malo manje od tisuću u suvlasništvu, više od 5 tisuća poslovnih prostora, 6 tisuća i 6 stotina zemljišta itd., itd.
Što se tiče članka 15. čini mi se da je evo ovdje predlagatelj na neki način uspio pomiriti prosvjede u javnom prostoru, pa tako ovaj stavak 4. ipak definira da će nadležna tijela, a to su javne ustanove koje upravljaju nacionalnim parkom ili parkom prirode sklopiti sa Hrvatskim planinarskim savezom odnosno udrugom članicom već spomenutog saveza ugovor o korištenju i održavanju svih tih nekretnina odnosno skloništa, kuća ili dijelova planinarskih domova ono što je važno bez naknade i na neodređeno vrijeme. Nadamo se naravno da će se takva zakonska odredba i ispoštovati čime će vjerujemo i sami planinari, planinarska društva biti zadovoljna.
No uvijek kada čitamo sve zakone moramo se upitati imali li u njima nedorečenosti, ima li u njima nejasnoća koje bi mogle onima koji će ih tumačiti dati prostor kako bi se po domaći rekli „za muljanje“.
Članak 25. koji definira raspolaganje nekretninama neposrednom pogodbom, u stavku 1. kaže da je nekretninu dakle ponavljam u vlasništvu Republike Hrvatske moguće imati sustavom neposredne pogodbe po utvrđenoj tržišnoj vrijednosti u korist osobe kojoj je dio državnog zemljišta potreban za formiranje građevne čestice utvrđene prostornim planom ili aktom za provedbu prostornih planova. Raspolaganje već spomenutog dijela državnog vlasništva se ne okrnjuje preostali dio nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske i bitno ne umanjuje njezina vrijednost. Uvijek kao čovjek koji je puni legalist nije dobro precizno napisana ovo obrazloženje.
Članak 26. kaže u stavku 2. „Nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske koje su dane u zakup ili u najam nije dopušteno davati u podzakup ili pod najam“, e sada uvijek onaj zarez, „osim ako posebnim zakonom nije propisano drugačije“.
E sada ima i podstavak odnosno stavak 3. koji kaže da to mogu biti kampovi, hoteli ili druge građevine za smještaj turista pa se onda određeni dio nekretnine može dati u podzakup, no i tu je zarez, osim ako posebnim zakonom nije propisano drugačije. Dakle ovo ćemo ovako. Ako nećemo onako, ako ćemo onako, možda ipak može biti i na neki treći način, tako se ne pišu zakoni. To nije jasno.
I što sam još želio samo, aha da, što sam i poštovanog gospodina ministra pitao u uvodnoj replici. Organizacija civilnog društva da bi dobila pravo uporabe na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske bez naknade ili da joj ista ta nekretnina bude darovana mora naravno biti upisana u odgovaraju registar, ne smije imati dospjelih ili nepodmirenih obveza prema Hrvatskoj, mora imati najmanje dva zaposlena. I ono što sam upitao jest ta alineja 5. koja kaže da takva organizacija civilnog društva mora obavljati registriranu djelatnost na području Hrvatske najmanje 20 godina od trenutka upisa. To je stvarno ozbiljan vremenski rok.
Suglasan sam sa gospodinom ministrom koji mi je odgovorio da su naj taj način naravno htjeli smanjiti pristup odnosno da ova forma te pravne norme ima tzv. odvraćajuću djelatnost dakle da odbija mnoge one koji bi pokušali dočepati se državne nekretnine na način da osnuju nekakvu udrugu civilnog društva godinu ili dvije pa da onda apsolutno odmah pokušaju nešto zamračiti. No, 20 je možda ipak malo premalo. Pardon, oprostite, 20 je puno previše. Moramo razmišljati ipak da civilno društvo osim naravno sportskih organizacija koje postoje, koje su nastale u trenutku formiranja Hrvatske države. Naravno da je nastao Hrvatski nogometni savez, da su nastali savezi, sportski savezi po cijeloj Hrvatskoj ali civilno društvo nije samo sport. Civilno društvo moramo razmišljati, o njemu moramo razmišljati kao o živoj materiji i shvatiti da možda evo danas dok mi govorimo u ovoj zemlji ima nekih mladih ljudi koji žele kroz rad u udrugama civilnog društva mijenjati ovu zemlju na bolje pa možda eto je ova odredba o 20 godina postojanja dakle za njih u potpunosti onemogućujuća u ostvarivanju eventualno sticanja prava nad državnom nekretninom.
E sada, ovdje je nešto što sam ja malo ovako povadio to je iz raznih medija, raznih portala način na koji se gospodari državnim nekretninama koje su kao što sam i rekao u uvodu zamišljene da na njima zarađujemo novac da nam ne stoje bez veze. Pa dakle i vi dragi moji ljudi da imate recimo 5 stanova, živite u jednom. Ne možete živjeti u 4 ili 5 stanova odjednom. Ok, jedan ćete dati sestri, ili sinu, ili kćeri. Netko će se tu unutra oženiti, priženiti. I sada što ćemo sa onih 1 do 2 stana koje imamo? Pa naravno svatko razuman će ih dati u nekakav najam, dakle tržišno će ih valorizirati. Kratko i jasno po domaći zaradil' bude nekakav novac na tome.
E sada kako Hrvatska država percipira svoje nekretnine odnosno kako na njima zarađuje? Evo samo nekoliko primjera. Jedan slučaj star nekoliko godina govori o državnim nekretninama u strogom centru Grada Zagreba. Tri poslovna prostora i jedan stan koristile su tvrtke koje nisu plaćale najamninu. Narasla je najamnina do skoro 6 milijuna kuna. Tvrtke su ugašene, naplate nema. Dakle, taj smo novac kratko i jasno izgubili. Po domaći budući da je u Zagrebu, možemo reći „lovu smo popušili“ 6 milijuna kuna.
Bivši, sada već bivši ministar Banožić znamo i sami i to je bila dobra priča od prije 2 godine dok je još bio ministar državne imovine dodijelio si je stan od 92 kvadratna metra u strogom centru Zagreba, pa je onda još dodatno država uložila iznos od gotovo 3 stotine i 60 ondašnjih hrvatskih kuna kojih se još više uopće sjeća u uređenja istog tog stana koji je kasnije gospodin ministar ondašnji ministar Banožić kao visoko pozicionirani državni dužnosnik plaćao 61 euro mjesečno.
Podsjećam vas još jednom, ako ćemo na ovaj način gledati korištenje državnih nekretnina da moramo biti svjesni da je demografska politika najvažnija politika ove naše Hrvatske. Tu su generirani, tu se čak generiraju najveći problemi za sljedećih 5, 10 ili 20, 30 godina. Zašto mlade obitelji ne mogu dobiti državni stan i plaćati ga 61 euro mjesečno evo neka mi molim vas netko odgovori na to pitanje? Čuli smo da ih je dakle u Hrvatskoj 6 tisuća 206 sa punim, a 945 sa poluvlasničkim odnosom Hrvatske države. Pa dajte razmislite na taj način da barem malo pomognete mladim obiteljima na početku životnog puta, dajte im taj državni stan neka žive u njemu. Jednom ministru, tom ministru, državnom tajniku sasvim sigurno nije egzistencijalno bitno da raspolaže tim stanom.
Po Hrvatskoj kada govorimo o poslovnim prostorima vidimo da uglavnom nisu u funkciji. Kratko i jasno, zjape prazni. Evo recimo ja živim u Zagrebu jako blizu Kvaternikovog trga i vozim se tramvajem i onda gledajući kroz prozor brojim poslovne prostore. Podaci su katastrofalni. Na potezu od Kvaternikovog trga do Trga Bana Jelačića to vam je nekakvih 2, hajmo reći neka je 2 kilometra brojeći lijevo i desno sa lijeve i desne strane Vlaške ulice poslovnih prostora je preko 70 ih je zatvoreno, prelijepljeno plakatima. E sada koliko je od njih u državnom, a koliko u gradskom vlasništvu ne ulazim niti to gledajući kroz prozor tramvaja ne mogu znati. Ali je činjenica da nisu stavljeni u funkciju da se na njima ne zarađuje, nego da jednostavno stoje. A nešto što stoji to propada.
Podsjećam još jednom, država je loš vlasnik ne samo svoje nekretnine, nego gotovo bilo čega. Država će u svojem upravljanju uvijek biti nošena idejama i načinom promišljanja trenutne strukture koja njom upravlja. Država je loš vlasnik u svim sustavima kada god.
Nemojmo zaboraviti kada ovdje volimo jako govoriti o Hrvatskoj kao resurs naš najveći su ljudi. Nemojte zaboraviti poštovane dame i gospodo da se u svim političkim ideologijama osim ljudi kao najvažniji resurs navodi i prostor. Na koncu konca ratovi koji su vođeni u povijesti su upravo bili u svrhu ostvarenja dodatnih prostornih resursa. Neki možda nisu ali većina ratova vođena je zbog prostora. Treba nam prostor da se širimo, da nas ima što više, da zarađujemo što više to je bila osnovna ideja svih agresora u povijesti i do dana današnjeg je tako.
E sada zašto mi ne koristimo svoje resurse govorim o prostornima, naročito o državnim nekretninama nisam siguran da znam odgovor na to. Jednostavno izgleda da mi to ne znamo. Nedavno smo ovdje raspravljali o Zakonu o turizmu. Usvojili smo ga, a u njemu je u jednom velikom značajnom dijelu i priča o državnim nekretninama odnosno neaktivnoj državnoj imovini u vlasništvu Republike Hrvatske gdje su čak za investicije preko 3 milijuna eura predviđene i izuzetne olakšice kao što su 100%-tno oslobođenje od poreza na dobit i od poreza na dodanu vrijednost. Dakle, to je dobar i zdrav pokušaj da se državna naročito neaktivna imovina stavi u funkciju, ali bojimo se da će opet biti temelj nekakvog marifetluka.
U svakome slučaju ostaje nam veliko pitanje za koje bismo zamolili naravno i ministarstvo da nam da odgovor koliko godišnje zarađujemo od hrvatskih nekretnina odnosno nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske, koliko bismo mogli zarađivati i dakle koliki gubitak ostvarujemo. Ako se pokaže da je to dobitak da mi sa našim nekretninama raspolažemo na adekvatan, razuman i gospodarski opravdan način mi ćemo podržati ovakav zakon. Ali budući da smo sasvim sigurni da je rezultat ne samo ovog zakona nego i svih zakona o upravljanju državnom imovinom i prije jednostavno jedna velika negativa, Klub zastupnika Domovinskog pokreta ne može podržati ovakav zakonski prijedlog.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gospođa Urša Raukar Gamulin, Klub zastupnika Možemo!.
Izvolite, možete.
Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)
Možemo, možemo.
Poštovane kolegice i kolege, gospodine predsjedavajući, ovog gospodina ministra nema ima važnijih poslova mada ova afera nema nikakve veze s HDZ-om ko što sam čula uvažene dame iz ministarstva.
Dakle, od 33 godine hrvatske samostalnosti HDZ je na vlasti 25 godina i onda se logično postavlja pitanje zašto se svih tih godina nije pokrenulo transparentno, održivo i sveobuhvatno upravljanje nekretninama i pokretninama u vlasništvu RH i samo po sebi nameće se zaključak da je vladajućima itekako odgovarao i nered i netransparentnost.
Hoće li ovaj zakon možda donijeti i neku pozitivnu promjenu iz ovog teksta se ne može zaključiti to će se vidjeti tek u primjeni, u praksi pa ćemo onda moći možda vidjeti koja su još sve poboljšanja potrebna. Dakle, ovaj završni prijedlog nije ni u čemu poboljšao onaj iz prvog čitanja. Svi problemi o kojima smo raspravljali, sva rješenja koja smo nudili kao i obično potpuno su ignorirana. Ono što smo postigli od javnog savjetovanja do prvog čitanja vezano uz planinarske objekte plod je peticije koju smo pokrenuli i koju je potpisalo preko 23 tisuće građana i planinara RH. Dakle, razvidno je da ova vladajuća ekipa eventualno reagira na veliki javni pritisak, a potpuno ignorira sabor kao vrhovno zakonodavno tijelo u RH. Autokracija je sve jača to je potpuno jasno. Imamo premijera koji neustavno i nezakonito smjenjuje ministre jednog za drugim, a ministri sabor smatraju jednom običnom formalnošću. Evo, gospodina ministra nema na ovom javnom i važnom zakonu. Svjedočimo tome iz dana u dan, a naročito posljednjih dana kada dobivamo zakone na završno čitanje ili jako brzim tempima sa malim razmacima od prvoga čitanja i ni u jednom slučaju se ne uvažavaju rasprave iz prvog čitanja. I sada je u ovom trenutku možda i više nego inače potpuno razvidno da je HDZ na čelu sa Andrejom Plenkovićem uz neovisne institucije marginalizirao i potpuno obezvrijedio i sam sabor i krenuo je putem autokracije Orbanovskog tipa.
Vratimo se na temu, dakle Članak 16. u javnom savjetovanju ni jednom riječju nije spominjao ni Planinarski savez Hrvatske ni planinarska društva, niti jednom riječju nije spominjao glavnu svrhu planinarske infrastrukture, a to je sigurnost u planinama. Dakle, taj prijedlog je pisan tada bez elementarnog razumijevanja činjenica čemu prvenstveno služi planinarska infrastruktura. Planinari su došli k nama, zamolili su pomoć i mi smo tada organizirali peticiju zajedno s građanima, spasili smo planinarske domove i kuće od sulude iracionalne komercijalizacije i otimačine od onih koji su te objekte gradili i održavali 10-ljećima.
U prvom čitanju mi smo vrlo jasno upozorili da promijenjen je članak koji je značajno dakle kažem promijenjen od javne rasprave pod pritiskom građana te naše peticije, još uvijek ima i prostora i potreba za poboljšanjem. Dakle, problematično je ostalo davanje u najam dijelova planinarskih domova za ugostiteljsku djelatnost i to nije mali problem jer dovodi u pitanje mogućnosti Hrvatskog planinarskog saveza i planinarskih društava da održavaju objekte, dakle da svakodnevno ovo održavanje tekuće, a ako nemaju sredstava za tekuće održavanje, što će im biti i zakonska obveza po ovom tekstu zakona, može se naravno dovesti u pitanje i ugovori o davanju na upravljanje. Naime, u ovom prijedlogu, u drugom čitanju završnom, propisuje se da u najam za ugostiteljsku djelatnost daje ili ustanova ili ministarstvo, ali i da najam ide ili ustanovi ili u Proračun RH.
Planinarska društva i Hrvatski planinarski savez su neprofitne udruge, dakle to su udruge koje nemaju svoje prihode, a imaju i imat će po ovom tekstu zakona obavezu tekućeg održavanja. E sad kako će oni to činit? Ako nemaju prihode neće to moći raditi. Prema tome, dapače planinari su vam pisali, aha gospođe su zauzete, pa ne mogu slušat, planinari, Zagrebački planinarski savez konkretno je i čak i javno pismo uputio, pisao je ministarstvu u nekoliko navrata, davao prijedloge kako bi se ti članci mogli urediti, međutim nije bilo nikakve reakcije, nikakve, nikakvog odgovora i mi ćemo sada predati amandmane upravo u skladu sa zahtjevima planinara, a to znači da se najmove određuju, daju planinarska društva koja upravljaju objektima i najam dobivaju planinarska društva koja upravljaju objektima koja trebaju koristiti za tekuće održavanje. Ti amandmani omogućuju nesmetani kontinuitet rada planinarskih domova u RH i ukoliko doista želite riješiti problem održivosti planinarske infrastrukture prihvatit ćete amandmane planinarskih društava i planinara.
Što se tiče poslovnih prostora i stanova, država ih je ostavila sebi, s time je naravno lakše upravljati. Mi i dalje smatramo da je stanove trebalo prepustiti JLUS iz jednostavnog razloga što su upravo lokalne i regionalne uprave i samouprave one koje znaju potrebe svog građanstva i svojeg stanovništva, koje imaju popise, koje imaju već i programe, a mi znamo koliko je stambeno pitanje krucijalno pitanje za mlade, za demografiju, da sad ne nabrajam sve ostalo i jedino pametno bi bilo da se stanove da na upravljanje JLRS jer upravo su to, ponavljam, mjesta koja bi najbrže, najfleksibilnije i najučinkovitije te stanove stavila u, u, u, u, u upotrebu. E, a zemljišta kao vrući krumpir ste prebacili JLS. Nije se znalo 10-ljećima šta s njima, šta s njima, ništa se ne događa, e sad se to daje, daje JLS.
Na sastanku Hrvatske zajednice županija glavna primjedba je bila da niti jedna JLS ne zna koliko i koja zemljišta će dobit na upravljanje temeljem ovog zakona. Tako da oni ne mogu znati niti kako se kadrovski i financijski pripremiti za posao koji ih očekuje. I zbog toga ću ponoviti, ajde da budem blaga, opravdanu sumnju da država nema sustavno popisan Registar svoje imovine, nema, ne postoji sustavni Registar državni imovine u kojoj je evidentno i transparentno popisano sve što RH posjeduje. Dakle, raspolaganje nekretninom, da bi se moglo raspolagati zemljištem potrebno je puno pripremnih radnji, parcelacija, preparcelacija, geodetske izmjere, budući da puno zemljišta nije uopće upisano u zemljišnu knjigu, upis u zemljišne knjige, procjena vrijednosti, a sve te radnje su prepuštene JLS. Sve te radnje koštaju, za sve te radnje su potrebni neki ljudi koji će ih napravit. JLS imaju ili preslabe kapacitete ili ih uopće nemaju i čak i Zagreb će morati pojačati svoje kapacitete, a kamoli da ne govorimo o manjim, o manjim jedinicama i nekim manjim mjestima, a prihode se dijeli država 60%, županija 20 i općina 20. Dakle, svi troškovi da bi građevinska ili zemljišta išla u nekakvu, u komercijalizaciju to neka plaća JLS, 10-ljećima država nije napravila ništa, a sad bi od toga još ubirala 60%. Pa oprostite, to naprosto nije fer, to nije fer i to, to nije decentralizacija, to nije decentralizacija. Prava decentralizacija bi bila kada bi se dalo stanove na upravljanje JLS kako bi brže, bolje i svrsishodnije ih davalo onima u potrebi, mladim obiteljima da nam ne odlaze, da zadržimo stanovništvo u Hrvatskoj, a ne da bespomoćno gledamo avione, autobuse, aute, sva moguća prevozna sredstva koja nam samo u jednom smjeru voze, voze državljane ove, ove zemlje u druge zemlje gdje se takve stvari rješavaju zdravije. I zbog toga jedina pravednija raspodjela bi bila da ide 30% državi, županiji koja odrađuje najveći dio posla 40% koja ima najveće troškove i koja će imati i najveće kadrovske potrebe da bi sve to skupa mogla razriješiti i staviti u upotrebu i 30% općinama. I takav ćemo amandman isto tako ponuditi na usvajanje.
U svakom slučaju zaključno žalosno je da smo 25 godina od HDZ-a i 33 godine hrvatske samostalnosti trebali čekati neki pokušaj nečega čime bi se raspolagalo državnom imovinom. To je doista poražavajuće. Eto, to je moj zaključak i zaključak mog kluba.
Hvala.
Radin, Furio (Nezavisni)
Koja?
…/Upadica se ne razumije./…
Dobro, sada ćemo pozdraviti studentice i studente i profesore s Ekonomskog fakulteta iz Zagreba. Molim vas jel ima nas malo, ali nek aplauz bude malo veći onda. /Pljesak./
Hvala, hvala što ste s nama.
Gospodin Dario Hrebak, Klub zastupnika HSLS-a i nezavisnog zastupnika Vladimira Bileka.
Hrebak, Dario (HSLS)
Hvala lijepa.
Poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani i uvaženi kolegice i kolege zastupnici, naš klub podržat će ovaj prijedlog zakona. Mi osobno smatramo da je to jedan veliki korak naprijed i da je upravo ovaj zakon nešto što je bilo potrebno. Govorim to iz perspektive lokalnog čelnika, gradonačelnika koji godinama gleda kako državni prostori, kako državna imovina, kako državne nekretnine zjape prazne 43.300 i nešto sitno više državnih nekret… državnih nekretnina je na raspolaganju državi. Država uz najbolju moguću možda i volju, uz dobre djelatnike kojih je premalo, ali uz jednostavno jednu zatrpanost teško da može raditi na taj način i teško da može uz sve te silne procedure, birokratske, administrativne prepreke primjerice da može jednu parcelu od 50 kvadrata efikasno brzo riješiti u nekoliko tjedana, a bilo bi prihvatljivo i nekoliko mjeseci, ali ponekad se događa i nekoliko godina da bi se pokrenula investicija od ne znam na jednom hektaru, a u srediti tih jednih hektara zjapi 50 metara kvadratnih državne parcele koja nikom ne treba. Dakle, zamislite koliko bi se tu moglo pokrenuti investicije, koliko bi država mogla zaposliti na taj način, koliko bi moglo biti PDV-a utrženo, koliko bi se iz jedne pasivne nekretnine mogla pojaviti neka aktivna investicija, aktivni rezultat. Dakle, zato je ovaj zakon po meni važan. Naravno da sam ja rekao bih hvalit ću taj zakon i mislim da je dobar i da ide u dobrom smjeru. Naravno da bih volio da bude još hrabriji jer srce me boli kad vidim ogromnu količinu poslovnih prostora, stanova kojim se u mom gradu kojim, koji su jednostavno zapušteni. Primjerice dođe vam investitor, potencijalni mali investitor i kaže dajte gradonačelniče mi bi iznajmili onaj prostor koji zjapi prazan. Žao mi je morate se uputiti na ili na Državne nekretnine ili na ministarstvo. Čovjek izgubi volju. Do koga će on doći, do koga će on doći tamo? Tako da ja opet ponavljam imam izuzetno dobro iskustvo rada sa Ministarstvom graditeljstva, sa Državnim nekretninama, uvijek smo se trudili i napravili i pokrenute su određene investicije i u mom gradu, ali sve to je presporo upravo iz razloga što procedure na određene administrativne stvari koje se moraju poštivati po sadašnjim zakonskim elementima jednostavno su preduge, idu prebacuju se iz državne imovine na Državne nekretnine, tu je jaka jedna velika šuma propisa koja jednostavno ne omogućava baš niti, niti našim državnim dužnosnicima ali isto tako niti djelatnicima navedenog ministarstva ili Državnih nekretnina da jednostavno budu brži.
Ovaj zakon ide u smjeru da spusti upravo jedan veliki dio nekretnina na područje gradova, županija i i rekao bih ne direktno općina, ali indirektno i općina. Nemam tu zamjerku i tu je ministar u pravu neki kolege onako dosta populistički kažu, pa da ali država nama daje svega 20%, 20% županiji. Pa iskreno ja bi volio da mi država da nekretninu i da mi uopće ne da novac dakle ili od prodaje ili od bilo čega samo da ne gledam kao lokalni čelnik kako ta nekretnina zarasta u korov, kako ta nekretnina bude prazna ili bilo što drugo. I vjerujte mi ne trebaju čuo sad danas jako puno primjedbi kaže tko će to sve to platit, tko će to sve u gradovima i županijama održavati. Pa ljudi o čemu mi govorimo to su, nije to, nisu to stotine na razini srednjih gradova. To su na razini 10, 15, 20 malo većih nekretnina, dakle jedan službenik uz svojih 30 ili 40 nekretnina koje radi na području grada dobije još 10, 15 ili tamo gdje su veliki gradovi u pitanju na 100 dobije još 100. Dakle, nije to nešto što nas gradonačelnike muči, nije to nešto što je nama velika ogromna prepreka, pa nije nam čak ni to problem da li ćemo mi dobiti 20, 30, 40 ili 50% te nekretnine, najviše vam je za svakog gradonačelnika kletva kad imate nekretninu u svom gradu za koju znadete da je državna, ali građani ne znaju da je državna pa onda kažu ti si gradonačelniče kriv zašto to ne možeš urediti, a kako ja njima da objasnim da je nekretnina u vlasništvu 40% grada, 40% države i 20% primjerice privatnih osoba pa to niko ne može više raspetljat, jedino da se pojave europski fondovi i kažu europski fondovi, može, nema problema, obnovit ćete tu zgradu, al mora biti 1/1 posto vaše, 1/1 vaše. Kad se dogodi dobra kombinacija, pa primjerice 40% grad, 60% država, vi se možete obratit državi, pa da država vam da suglasnost da obnovite, nije ni to problem, i to se može isto tako efikasno riješit, ali je problem što to traje, a vi na natječaj na europskim fondovima morate bit spremni u roku od mjesec ili dva. Dakle, sve su to neke stvari koje će se ovim zakonom učiniti jedan korak naprijed koji će biti dobar. Ja osobno mislim da je, i koje će se naravno i ubrzati, ja osobno mislim da je ovaj, ovi pragovi 130 tisuća eura, milijun eura, milijun i pol eura, mislim da su ti pragovi isto tako dobri, a velike nekretnine ćete uvijek morati doći u ministarstvo, upaliti auto, sjesti sa pročelnicima, doći na službeni sastanak i pokrenuti neku aktivnost koju predvodi grad, neki projekt, ili županija. No, s druge strane ono što će ovim zakonom se puno ubrzat, sad zamislite 40 i to mislim da je dobro u odnosu na prvo čitanje kad ste neke stvari promijenili, zamislite 43 tisuće nekretnina, pa onda se malo dopisujemo, 43 tisuće dopisa prema gradovima, pa 43 tisuće dopisa nazad, pa ajmo opet za elaborat, pa smijemo prodat, ne smijemo prodat, pa ovako, pa onako, to je dobro da se to sad maknulo, da je to vrlo čisto, vrlo jednostavno, dakle mi dobijamo na upravljanje automatski po samom zakonu. Pa i ako ovo, čuo sam kolegica Raukar je spomenula jednu stvar, pa i ako država i ne zna da ima određenu nekretninu, mi ćemo naći da ima, pa ćemo podsjetiti državu onda vjerojatno automatizmom, dakle to je stvar zakonske odredbe, opet će doći k nama, tako da ni to neće biti problem.
Ono kažem što sam i sa ministrom razgovarao i što mislim da je dobro, žao mi je što to već nismo sad obuhvatili, al okej, očito je Vlada odnosno konkretno nadležno ministarstvo htjelo ić korak po korak, razumijem, međutim žao mi je doista što ovim zakonom nisu obuhvaćeni stanovi i što nisu obuhvaćeni poslovni prostori, pa makar na način kao što je bilo prije nekoliko godina ako se ne varam kad smo mi za državu u biti vodili postupke, kad smo mi raspisivali javne natječaje, kad smo mi rekao bih na taj način upravljali i dali državi da zaradi novac na tim nekretninama i nama to vjerujte mi nije bilo teško. Nama to nije bilo teško jer smo znali da smo masu tih nekretnina popunili, da smo u stanove stavili ljude koji su rekao bih potrebiti za tim stanovima, mislim da je to bila jedna dobra odredba i predlažem ministarstvu da razmisli i o tome da možda dakle nam da na upravljanje bez ikakvih naknada, bez ičega, gradovi bi bili zadovoljni i sretni, odradili bi taj posao za državu, bilo bi to puno brže, bilo bi to puno efikasnije, a svi smo na dobitku, pa i naša država, pa to je naša država, nije niči…, nije tuđa. Tako da nisam nezadovoljan sa zakonom, nisam nezadovoljan s onim što zakon predlaže, volio bih da to bude još obuhvatnije, volio bih da to bude još konkretnije jer uz dobru suradnju gradova, županija i države mi možemo pokrenuti ogroman broj investicija i u svakom slučaju ovaj zakon je definitivno korak u dobrom smjeru. Kao što sam i rekao, siguran sam da će se s ovim zakonom i sa onim što on omogućava će se ubrzavati europski projekti, da će se ubrzavati rješavanje državnih nekretnina, obnova državnih nekretnina od strane gradova koji će ulagati europski novac u te državne nekretnine, da će to biti i puno brže i puno efikasnije. Vjerujem da će se time budžet centralne države dobro puniti, to je isto meni kao gradonačelniku jako važno da se i država, državni budžet puni, pa i tih 20%, ne žalim se na njih, al kažem najvažnije mi je u cijeloj toj priči da te nekretnine se dobro s njima gospodari i da te nekretnine koje su obično najdevastiranije u centrima mnogih gradova da one doista dobiju neku novu aktivniju ulogu od ove pasivne koju imaju danas. Isto tako mislim da je dobro da će se pokrenut upravo te investicije na tzv., pa i poljoprivrednim i građevinskim zemljištima odnosno ne poljoprivrednim nego građevinskim zemljištima neizgrađenima gdje je ne znam neka parcela od 50, 100, 150, 200 kvadrata, pa ju treba okrupniti, mislim da će i to biti dobro, ne u smislu toga da bi sad grad trebao tu ne znam nešto napraviti, nego mislim u smislu da grad to brzo proda. Takve stvari treba brzo prodavati jer na taj način onda dobijamo puno čišću situaciju u zemljišnim knjigama, a te parcelice male, ti ficleki kako ih ja volim zvati i koje vidim svakodnevno u svakodnevnom radu su kočničari puno, puno većih investicija.
Nema, nema dakle kao što sam i rekao puno te birokracije, mislim da je to dobra, dobra, dobar dio ovog zakona. Mislim da će i županije i gradovi biti u mogućnosti provesti sve ove mjere. Ono što je najvažnije upravo zbog svih tih silnih dopisa vjerujem da će se taj dio smanjiti, vjerujem da će jedan dio gradovi i županije s druge strane brže i efikasnije raditi, al ono što ja mislim da će bit možda i najveći benefit ovog zakona i kad se to spusti na nas onda možda i ovi poslovni prostori vjerujem da se ta administracija koja je u ministarstvima, u Ministarstvu u državnim nekretninama da će ostati ista, pa će i ti ljudi koji se stvarno ne mogu reći stvarno jako trude i jako ovoga dobro rade, mislim da će oni imati puno, puno, puno više vremena za sve ove nekretnine koje su još uvijek ostale u posjedu države da nama gradonačelnicima i županima budu i dalje na raspolaganju i da onda na taj način taj segment koji je sad trajao možda tri puta brže zbog cijelog, svih ovih 43 tisuća nekretnina, da taj dio koji je ostao da će ići puno brže upravo zato što će biti puno manje nekretnina koje će država, država imati na raspolaganju direktno pod sobom i o kojima ona direktno odlučuje.
U svakom slučaju puno smo zadovoljniji nakon ovog drugog čitanja zakona. Mi ćemo zakon podržati, on je korak u dobrom smjeru, samo kao što sam i rekao nadam se da je to tek prva faza i da u drugoj fazi ide sve ovo o čemu danas pričamo, dakle poslovni prostori i stanovi, hvala.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gđa. Anka Mrak-Taritaš, pojedinačna rasprava, izvolite.
Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče HS.
Poštovana državna tajnice sa suradnicama, kolegice i kolege.
Pred nama je u drugom čitanju Zakon o upravljaju odnosno u drugom čitanju Zakon o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske. Ovo je jedna tema koja nas sve bez obzira da li smo bili u izvršnoj ili u zakonodavnoj vlasti Republike Hrvatske mora žuljati. Ja moram reći da je ovo jedan od onih zakona koji mene je uvijek deprimirao, jer nešto što je i gospodin Hrebak koji je otišao tu naveo nešto i šta ja mogu navesti. On je naveo kaže ja kao gradonačelnik, pa onda imam problem, znam da je nešto vlasništvo države, neka mala čestica ne znam što ću s njom. Zamislite kad vi kao država i dolazi vam investitor i ide se sa nekakvim zahvatom i onda vi kažete aha, u obuhvatu imate državne nekretnine, hajde probajte složiti obuhvat na način da tu česticu koja je državna maknete van pa obuhvat si složite da nemate ništa državno jer će procedura biti duga, teška, komplicirana, nećete iz toga svega zajedno izaći van.
Apsolutno mi je jasno zašto ste se odlučili ići u ovaj zakon. Dakle, jedan od formalnih razloga a druga stvar je da je ministar i potpredsjednik Vlade Bačić kad je vidio da mu je u portfelju i dio nekretnine i vidi ovaj veliki broj neriješenih predmeta rekao ljudi moji ma mi te predmete nema šanse da riješimo. Ja tu ispred ministarstva mogu imati kolonu ljudi, kolonu načelnika i gradonačelnika koji će doći i reći daj nešto napravi, daj se nešto pomakni, hajdemo probati to prebaciti barem da te neke predmete uspijemo prebaciti na županiju i na gradove, oni će biti brži i operativniji. Ali to ne treba biti suština priče. Dakle, s jedne strane prebacit ću da bude brže i operativnije, ali suština priče mora biti ono ja ću to pročitati što ste vi naveli u obrazloženju zakona. U obrazloženju zakona ste rekli da sadašnji zakon kojeg umjesto tog ide ovaj nije ostvario potrebnu učinkovitost u upravljanju portfeljom nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske. Da je ona niska i nezadovoljavajuća zbog kompliciranih postupaka raspolaganja, da imate neadekvatnu internu bazu podataka i velikog broja aktivnih predmeta, te nerazvijenog sustava za podaktovno i programsko upravljanje portfeljem nekretnina. Sve to ste napisali. Napisali ste da je to temeljem važećeg zakona, da su vam to okviri i otegotne okolnosti. Ja tu nemam ništa niti dodati niti oduzeti. Ono ključno pitanje je moje kad to napišete, dakle to vam je postojeće stanje. Cilj bi trebao biti brže, operativnije, svrsishodnije, energičnije, jasnije upravljanje nekretninama.
Da bi postigli taj cilj ja mislim da prvu stvar koju treba imati da točno znamo nekretnine koje jesu. Ja sam namjerno kad sam raspravljala u ime kluba rekla činjenicu. Dakle, ovo ministarstvo, Ministarstvo prostornog uređenja i graditeljstva i državne imovine ali ono što je i ministar rekao i ono što svi znamo kad je riječ o državnoj imovini, državna imovina vi ste samo dio toga.
Ja apsolutno sam sigurna da svi stanovi koji su državni bi trebali bit na jednom mjestu, da svi poslovni prostori bi trebali bit na jednom mjestu, da sve građevinsko izgrađeno i neizgrađeno zemljište bi trebalo bit na jednom mjestu. Ja se mogu složiti oko onog što je šuma da je u Hrvatskom šumama i mogu se složiti ono što je poljoprivredno zemljište vrijedno prve i druge kategorije je u nekoj drugoj ingerenciji. Ali ako je ovo po različitim resorima i ako je neću sad točno moći navesti broj, ali je ministar rekao nešto malo manje od 3000 stanova je kod vas u portfelju 2000 i nešto. Ovo drugo nije. Dakle, pitanje je ključno što i kako dalje. Dakle, kao prvo bi trebali imati jasno definiranu popis imovine. Ona mora biti na jednom mjestu. Ponavljam i podcrtavam mi danas imamo na nekoliko mjesta na kojima se to evidentira. Pa kao da smo država od 300 milijuna stanovnika i da su nam ministarstva jedno je u New Yorku, a drugo je ne znam u San Franciscu pa međusobno ne surađuju, a između ostalog cijelo vrijeme govorimo o digitalizaciji, o e-podacima, o upravljanju podacima.
Kad dođemo do stvarnog stanja onda vidimo da je to malo drugačije. Dakle, imovina treba biti na jednom mjestu, mora biti definirana i okviri imovine koji jesu i tek onda znate s čim hoćete upravljati. Između ostalog bi trebalo se donijeti i odluke i to, dakle postoje neke odluke koje su na državnoj razini, a postoje neke odluke koje …/Govornica se ne razumije./… na lokalnu razinu i decentralizacije. Na državnoj razini su odluke do vrijednosti nekretnina šta se eventualno, što možete prodati, što ide u najam, što ide u nekakve druge stvari, dakle način i elementi upravljanja.
Ali hajmo onda doći do na kraju dana gdje se te nekretnine nalaze? Na području općina i gradova. Dakle, mi u sustavu imamo centralnu državu, imamo regionalnu samoupravu, imamo lokalnu samoupravu, dakle općine i gradove. Ali na kraju dana se ta nekretnina, ta čestica, taj poslovni prostor, taj stan, to izgrađeno i neizgrađeno građevinsko zemljište nalazi na području općine i gradova. Mi imamo 55 jedinica lokalne samouprave plus grad Zagreb, prema tome ja sam apsolutno sigurna da oni koji upravljaju dobro svojim prostorom na razini općine i gradova točno znaju nekretnine koje jesu u portfelju, točno znaju šta je njihovo, šta je državno što ne i sigurna sam da jednog dobrog načelnika i gradonačelnika i pritom nemamo nikakve potrebe dijeliti načelnike i gradonačelnike na dobro i loše jer je to glupa podjela, ali da netko tko suvislo upravlja svojim prostorom mora ga deprimirati, mora biti ljut kad vidi da ima nešto da je to državno i da on nema mogućnost to riješiti da kad ga netko dođe bilo od sugrađana i kaže načelniče ili gradonačelniče zašto to propada, zašto zjapi prazno, zašto bilo šta. On kaže a čujete to je državno, to ja ne mogu riješiti. Dakle, nije smisao, smisao je da se to događa dakle na razini općine i gradova, da načelnici, gradonačelnici najbolje znaju o tome što je riječ. Ja sam sigurna da kad se htjelo, ako se već htjelo ići u ovaj zakon trebalo je malo više hrabrosti. Ovo nije, dakle tu je trebalo malo više hrabrosti i zaista donijeti odluke i reći, ok, općine i gradovi izvolite upravljati s tim, općine i gradovi izvolite oni koji su sposobni i koji mogu u pojedinim elementima dokazati svoju sposobnost evo vam odriješene ruke, al država uvijek kao centralna država ima mogućnost kontrole i trebala je ostaviti mogućnost kontrole.
Ja ovo čitam na slijedeći način, a to je da ne vjerujete načelnicima odnosno gradonačelnicima da u to sumnjate. Ja ću to usporediti s jednom situacijom koja je dosta zanimljiva odnosno pokazuje to, ja dosta dugo pamtim i dosta dugo se bavim ovim poslom. U trenutku kad je država odlučila građ… dakle u jednom trenutku je država rekla ok građevinski inspektori su bili u inge… dakle bili su zaposlenici i nadležnost nad njima i bili su ingerenciji pojedinih općina i gradova i rekli su ne, ne oni više ne mogu tamo biti, oni moraju doći u državnu razinu, mi ćemo ih sve centralizirati, a razlog je bio tamo su lokalni šerifi pa se onda oni dogovaraju pa onda ruše ili ne ruše ovisno kako se je s njima dogovaralo i sve ostalo i prebacili smo ih na državnu razinu. Bilo ih je 200 kad su došli na državnu razinu kad su, prije nego što su išli u Državni inspektora iz Ministarstva graditeljstva ih je bilo 100, sad ih za cijelu državu ima 60 i to ne funkcionira.
Dakle, s jedne strane ćemo se govoriti o decentralizaciji, a s druge strane država i centralna država ne ulazi u to jer ne vjeruje, jer ne vjeruje u decentralizaciju i ne vjeruje načelnicima i gradonačelnicima jer oni šalju poruke naši načelnici i gradonačelnici su često šerifi pa onda oni to upravljaju i moram imati ja šapu nad tim, a kad ima šapu nad tim pokazuje se da je jedan, da je nemoguće upravljati. Ovaj veliki broj predmeta koji se sad nalazi u ministarstvu pokazuje činjenicu nema šanse da se to kroz 10-ak godina da vi to očistite i dođete na nulu jer ne možete zaposliti ljude, nema dovoljno ljudi, ne možete to odraditi i postali ste svjesni toga da će se to bolje odraditi u smislu samo govorim upravnog postupka kad prebacujete na lokalnu razinu. Ali možda je došlo vrijeme da malo više vjerujemo načelnicima i gradonačelnicima. Ima mogućnost nadležnosti i ingerencije u nekakvih okviri i mislim da je ovaj zakon ako ste se već odlučili to napraviti i trebao biti hrabar. Ovaj je stao na pola puta i nije dovoljno hrabar i nije dovoljno jak i ispravan.
Hvala lijepo.
Reiner, Željko (HDZ)
Imamo nekoliko replika, prva je poštovane zastupnice Marić.
Marić, Andreja (SDP)
Hvala lijepo.
Poštovana kolegice, evo čuli smo zapravo da i kolege iz vladajuće opcije kažu da je ovaj zakon tek korak naprijed, al se svakako ne rješava sva postavljana pitanja i ne rješava sve probleme. I sad s jedne strane ovako jel pod navodnicima jer je to isto dugotrajna procedura al u ovakvim situacijama kada se steknu uvjeti da država daruje neku nekretninu ne znam gradu, općini itd., evo možete izguglati i vidjeti tko je što kome darovao, međutim nastavit ću se na onu repliku što sam ministru postavila što sa situacijama kada imate niz rascjepkanih čestica zemljišta koje jesu kakti u vlasništvu države, koje se ne uređuju, koje zapravo idu na teret jedinica lokalne samouprave koje onda moraju to kositi, uređivati itd. gdje vi vidite benefit ovog zakona u takvim situacijama. Znači što će se sada dogoditi sa takvim česticama gdje je vlasnik država i koje opet mora općina uređivati ako neće da tam ne znam štakori caruju itd., a pod uvjetom naravno napominjem da su neke općine zapravo i tražile darovanje tih čestica pa se ništa nije dogodilo jer znamo kako …
…/Upadica Željko Reiner: Hvala./…
… sustav funkcionira, kako je spor.
Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
Poštovana zastupnica Mrak Taritaš.
Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo kolegice Marić, tu imate slučajeva gdje možete sjest i plakat iz jednostavnog razloga i zato sam u svojoj pojedinačnoj raspravi i ukazivala na to da je trebao biti hrabriji iskorak. Ključno pitanje je, dakle zakon je omogućavao i prije da se jedinicama lokalne samouprave daruje zemljište i prepusti, a i sad je uvijek pitanje zašto se to nije radilo i u kojim slučajevima radilo i kad je to zaista moglo. Jedinice lokalne samouprave točno znaju prostor koji imaju i ja sam apsolutno sigurna da dobrim, nekako mislim da zakone ne pišemo i nije nam na pameti uvijek da će netko nekog prevariti, da će netko napraviti ovo nego bi na pameti trebalo biti da se suvislo upravlja prostorom. Inače je naš Ustav kaže da je upravljanje prostorom i planiranje na razini jedinica lokalne samouprave i općinska i gradska vijeća donose odluke o tome.
…/Upadica Željko Reiner: Hvala./…
Tako mi se čini da bi posljedično trebalo i ovo.
Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
Poštovani zastupnik Ostojić.
Ostojić, Rajko (Nezavisni)
…/Govornik naknadno uključen./… sve pod jednim krovom zaguglo sam One stop shop Sanader 2. svibnja 2005. kaže sve ćemo riješiti u 10 dana, to je to, ništa od toga.
Drugo, decentralizacija, sterilizacija Anka što vi mislite kakva je to decentralizacija i sterilizacija u ovom slučaju ili onome što sada rade otimaju županijske bolnice, a trebalo bi ih decentralizirati.
Treće najvažnije diskrecijsko pravo, siva zona. Iznimno, ne iznimno, naravno ne možemo pisati zakone tu je Dalija pored vas da bude ko zakon o udruženom radu bit će ovakav zakon, ali ta iznimne slučajeve treba konkretno i jasno staviti osigurače.
Hvala lijepo.
Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Mrak Taritaš.
Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo kolega Ostojić.
Dakle, nas ima 3,5 miliona stanovnika bez obzira što je popis govorio nešto više sigurna sam da nas sad nema više od 3,5 miliona stanovnika. Imamo 30-ak godina svoju državu i da nismo bili u stanju u tih 30-ak godina znati čim upravljamo. I imamo niz slučajeva koji su pokazali niz problema. Ja se kako dugo pamtim sjećam načelnika jedne općine koji je prodao državno zemljište stranom investitoru koji je u tom slučaju bio Rus, a pokazalo se da nije mogao prodati jer je bilo državno, a ne općinsko i koji je onda nestao on, zapaljena dokumentacija te općine, zapaljeno to sve zajedno. Ja kad bih samo nabrojila sate i sate koje sam provela u različitim sastancima gdje se probalo naći nekoliko različitih modela…/Upadica Reiner: Hvala./…ne znam kolka bi bila ta satnica.
Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
Poštovana zastupnica Orešković.
Orešković, Dalija (Stranka s imenom i prezimenom)
Zahvaljujem.
Evo da povežem na neki način prethodnu repliku i da dam svoj odgovor na, na suštinu ovog zakona. Nije bitno jesu li nama lokalni šerifi korumpirani, pa onda u njih nemamo povjerenje ili je korumpirana središnja vlast, nego je stvar u tome da dobro uređena država ima preventivne mehanizme i ne oslanja se na bilo čije poštenje ili ne poštenje. Ne treba niti lokalnoj, niti državnoj vlasti vjerovati nego mi moramo imati mogućnost provođenja kontrole. E takva mogućnost u ovom zakonu ne postoji, ne postoji 30.g. zato što nekome takva mutna voda odgovara i prvi korak bi trebao biti ustrojavanje jednog jedinstvenog i javno dostupnog registra, a onda u tom registru može u posebnim kolonama pisati kojem tijelu je pojedina nekretnina dana na upravljanje i što se s njom dalje događa. To je početak, a onda tek možemo pričati o decentralizaciji i na kraju krajeva država mora reći koje joj nekretnine …/Upadica Reiner: Hvala./…uopće trebaju za neke svrhe, a kojih se nekretnina treba riješiti.
Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
Poštovana zastupnica Mrak-Taritaš.
Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Kolegice Orešković, mi smo zapravo došli do suštine i ovog zakona i načina na kojim želimo upravljati, ja to zovem upravljanje i nekretninama i upravljanje prostorima. Sve dok mi funkcioniramo na način „imam svog čovjeka i dići ću telefon i onda taj moj čovjek će izvuć moj predmet, pa neće bit na redu za 10 mjeseci nego za mjesec dana ili će, ili će on moj predmet ubrzat“ nema nama sreće. Dakle, naš interes svih zajedno bi trebao biti da cijeli portfelj kad govorimo o nekretninama bude popisan, da bude javno dostupan, da se to, da bude procijenjen što je moguće jel imamo i Zakon o procjeni jer ako ćemo htjet jednog dana ići da kažem korak dalje u nekakve druge stvari trebat ćemo procijeniti svu nekretninu i da se točno zna što se s tom nekretninom događa, onda više nema dilema, onda više ne može netko prodati tuđu zemlju pod svoju ili bilo šta drugo i onda upravljamo prostorom i upravljamo resursom. Dok toga nema …/Upadica Reiner: Hvala./…onda imamo sve ovo što imamo prilike vidjeti.
Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Bilek.
Bilek, Vladimir (Nezavisni)
Hvala lijepo potpredsjedniče.
Poštovana kolegice, bili ste jedno vrijeme ministrica i poznajete sustav iznutra dobro i mnogo toga bi se složio što ste rekli s time da je, ovo je prvi korak na ovakav način, ali je veliki iskorak ipak i vjerujem da će s ovim zakonom, ministarstvo se stvarno potrudilo i iako fali djelatnika u ministarstvu da bi rješavali brže predmete ipak će on doći i pomoću njega doći do bržeg, operativnijeg i svrsishodnijeg upravljanja nekretninama kao što ste rekli. Ja vjerujem da sad kad se jedan dio ipak nekretnina posloži na ovakav način i kad JLRS ipak budu mogle riješiti jedan veliki dio, da će i ministarstvo brže rješavat predmete koji su ajmo reći nagomilani tamo zbog velikog pritiska, prije, prije svega i one što su bitne za funkcioniranje ovoga samih JLS kao što je rješenje recimo samog zemljišta za pročistač u Općini Sirač koji je jedno vrijeme već tamo, al vjerujem da je pri kraju i vjerujem da će se to sad brže riješiti, hvala lijepo.
Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Mrak-Taritaš.
Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo kolega Bilek.
Nešto što i gospođe koje rade u ministarstvu znaju, ja apsolutno vodim računa i cijenim sve one koji rade jel znam da izuzetno teško i izuzetno naporno rade i da same njih mora deprimirati ta velika količina predmeta s kojim ne mogu na kraj i znaju da neće moć na kraj. Ja sam apsolutno, ja, ja tu nemam dileme, kad se to prebaci dio na županije odnosno na gradove bit će brže jer će još imati 40 i ne znam koliko mjesta na kojima će se to rješavat i brže će se rješavat nego na jednom mjestu.
Ali ono o čemu ja želim govoriti je slijedeće. Dakle jedan par rukava je da se brže rješava, ali drugi par rukava je da budemo operativniji, da što brže stavimo u funkciju, da probamo vjerovati jedni drugima, ali ne na „časna pionirska“ nego zaista da sustavi funkcioniraju na način jer što na kraju dana je važno? Da se nekretnine stave u funkciju, to na kraju dana…/Upadica Reiner: Hvala./… mora bit važno.
Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
Sada će govorit poštovana zastupnica Dalija Orešković, izvolite.
Orešković, Dalija (Stranka s imenom i prezimenom)
Ja se slažem sa kolegicom iz kluba o tome da nekretnine treba staviti u funkciju, međutim želim ukazati na to da način na koji je država dosada stavljala u funkciju svoje nekretnine pokazuje u koliko smo mi svi skupa dubokom korupcijskom glibu. Jedno je staviti primjerice poslovni prostor, tu, tu negdje u središtu Grada Zagreba u funkciju i dati ga poduzetniku za obavljanje njegove gospodarske djelatnosti, što je u svakom slučaju i gospodarski i ekonomski interes, a nešto je sasvim drugo pratiti kuda se novac od zakupnine slijeva i da li se uopće slijeva. U tom dijelu je država podbacila. Dakle prije svega početak i kraj ustrojavanje jednog jedinstvenog registra u kojem svim građanima pred njihovim očima može pisati sa čim sve država raspolaže, što sve država ima u svom vlasništvu je preduvjet bez kojeg se dalje ne može. To što postoji nekakav Središnji državni registar, čak postoji i posebni Zakon o Središnjem državnom registru, čak postoje i značajna sredstva iz EU koje je RH dobila za sređivanje baze podataka, to ništa ne vrijedi sve dok takav registar iz perspektive javnosti i građana ne postoji, dakle otvorite baze podataka, to je prvo i osnovno, pa onda možemo vjerovati da se s nekretninama dobro upravlja. A drugi korak i druga stvarna rasprava bi bila o tome koje nekretnine država treba zadržati u svom vlasništvu jer su od nekakvog nacionalnog interesa koji nadizali potrebe bilo koje lokalne zajednice i onda odrediti koje će tijelo obavljati neke od zadaća upravljanja s tim da država ili neko središnje tijelo koje za to odredimo će o tome dalje voditi računa i uvijek imati zadnju riječ, a koje nekretnine treba bilo naplatno, bilo darovanjem prepustiti JRLS, dakle to je temelj, to je temelj. A ovaj zakon zapravo samo dalje kamuflira postojeće stanje u kojem imamo pretjerani broj različitih državnih tijela, različitih ministarstava ali i drugih pravnih osoba od kojih svaka upravlja nekim dijelom ili nekim portfeljem određenog broja prvenstveno nekretnina, a da zapravo nitko nema puni uvid u to o kojim se nekretninama uopće radi. Dakle bez jedinstvenog registra vlasništva države nema učinkovitog upravljanja i nije uopće moguće ostvariti ona načela koja se kao temeljna načela ovog zakona propisuju, a to je upravljanje u duhu dobrog gospodara. Hrvatska nije dobar gospodar, a kada govorimo o ovako vrijednim i vitalnim resursima. Na tom tragu ja ću samo kratko sada spomenuti da je jedan od amandmana koje predlažemo i to da se u potpunosti ukine trgovačko društvo Državne nekretnine d.o.o. Evo upravo je to trgovačko društvo primjer nepotrebnog tijela koje je uvedeno čisto radi zbrinjavanja određenih kadrova koji pri tom nemaju niti temeljne reference za obavljanje upravnih poslova koje su im dane. To je nepotreban posrednih koji sam po sebi predstavlja administrativni trošak. Takvo tijelo je samo sebi svrha, a time se ne postiže niti jedan od ciljeva dobro upravljanja. Nažalost Državne nekretnine nisu jedini primjer, takvih je tijela puno pa ako već idemo često pogotovo liberalne političke stranke ističu da bi jedan od ciljeva reforme trebalo, trebao biti stvaranje male i efikasne države što bi podrazumijevalo i ukidanje nepotrebnih državnih tijela. Evo trgovačkog društvo Državne nekretnine d.o.o. upravo je primjer jednog takvog, jednog takvog tijela. O korupcijskim aferama koje je to tijelo generiralo koje se ne istražuju nema potrebe ponavljati. Zakon o upravljanju državnim nekretninama je jedan od ključnih antikorupcijskih zakona ali taj ćemo zakon doslovno morati početi pisati iz početka. Hvala.
Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Ostojić ima repliku.
Ostojić, Rajko (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Dakle, svi znamo da se znanost razvija brže nego zakon, što je logično. Medicinska znanost, ICT znanost i pravna znanost. Razvije se, nešto se inovira i treba pretočit u zakon. Tako je i sa ovim slučajem. NGO nevladine organizacije su nam užasno važne uz medije. To je recimo dobrobit 21. stoljeća. Kako bi vi riješili ovih 20 godina, da li taj NGO koji moraš imat 20 godina, smanjiti na 5, 10 godina ili kako napraviti NGO za umjetnu inteligenciju? Kad je znamo dvije godine ili više ili godinu i pol dana. Ili NGO za tuberkulozu ok, znamo 100 godina postoji NGO 20 godina ali NGO za Covid-19, nemoguće. Dakle tih 20 godina uvažavajući tu peterostruku uzgojnicu koja je ključna u 21. stoljeću, Vlada, akademska zajednica, poduzetnici, mediji i 5. nevladine udruge. Mislim da im ovaj zakon treba dat malo lufta da malo više žive.
Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Orešković.
Orešković, Dalija (Stranka s imenom i prezimenom)
Ako sam vas dobro razumjela ciljate na to da nevladinim organizacijama damo i resurse, nekretnine, da i na njih spustimo dio, dio vrijednosti. E sad. Možda po tom pitanju imam nešto malo drugačije stavove. Ja smatram da i političke stranke ne bi trebale imati najvrijednije prostore, najvrijednije nekretnine u centrima velikih gradova, da ne kažem u gradu Zagrebu, kakve nekretnine, na kojim pozicijama su dane strankama, ajde recimo kad je HNS imao snagu i težinu kakvu je imao, danas u Kneza Mislava ona, ona površina doista nije ekonomski opravdano ulaganje. Dakle ja sam za varijantu da se stvori jedan coworking prostor, da se nevladinim udrugama omogući da koriste potrebe po onako koliko im treba, a ne da im se dodjele luksuzni prostori koje bi se mogli iznajmljivati po tržišnim cijenama, od toga bi javnost i građani, opća zajednica imala puno više koristi.
Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Hajduković.
Hajduković, Domagoj (Socijaldemokrati)
Hvala lijepo.
Kolegice Orešković ja ću zapravo nastaviti tu gdje je kolega Ostojić stao i zapravo prisnažiti neke njegove argumente. Dakle ako govorimo o nekretninama, oni su određeni državni resurs. Nevladine organizacije često su fleksibilnije i mogu brže uskočiti u neke vakume koji se stvaraju, ne neću reći inertnošću ali dužinom vremena koje je potrebno za mijenjati zakon regulacije itd. Upravo taj resurs bi trebali onda razmišljati da uposlimo i na korist naših građana odnosno NGO-a koji se bave korisnim, za društvo korisnim aktivnostima. Dati ću vam primjer. Udruga MaDi recimo, mladi dijabetičari iz Osijeka koja se bavi edukacijom šire javnosti, mlađe populacije koje je oboljela od dijabetesa, dakle njihovom edukacijom, prezentacijom novih tehnologija, njihovim obrazovanje, obrazovanjem javnosti, senzibiliziranjem za probleme dijabetičara itd. Je li to društveno korisna aktivnost? Je. Često bolnice i druge institucije …/Upadica Reiner: Hvala./… se ne mogu toliko angažirati, a oni mogu.
Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Orešković.
Orešković, Dalija (Stranka s imenom i prezimenom)
Zahvaljujem.
Ne želim obezvrijediti konkretan primjer o kojem ste govorili ali načelno postoje javni natječaji i kroz te javne natječaje mogu se propisati kriteriji i može se kontrolirati kome se što daje. A primjerice, mi imamo 30 godina praksu da su neki vrijedni prostori, uzmite npr. Ilicu i koliko poslovnih prostora na odličnim lokacijama je dano udrugama. Pojedine udruge te poslovne prostore koriste jednom tjedno po sat ili dva vremena, ako uopće. Prema tome to nije racionalno, nije društveno niti ekonomski opravdano. To ne znači da sam protiv toga da se udrugama dodjele određeni prostori ali u veličini, u površini i na lokacijama koje su u skladu s onim što pojedina udruga radi i s čime se bavi, a vrlo često smatram da bi bio dovoljan jedan zajednički prostor u kojem bi se po određenom vremenu je li, zakupljivalo da li 2, 3 sata, koliko kome treba. To bi bilo opravdano ekonomski ali i društveno korisno.
Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Mrak Taritaš.
Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo.
Kolegice Orešković ja neću nastaviti tamo gdje su kolege stale, ali recimo jedna stvar kad bi se država počela odnositi prema prostorima i prema svojim nekretninama kao što se svako od nas odnosi, a to je ovaj model koji ste vi rekli onda bi stvari bile znatno drugačije. Ali ja se želim referirati na jedan drugi dio vašeg izlaganja gdje ste vi spomenuli ovaj zakon i govorili o temi antikorupcije.
Dakle, jedan osnov da bi ovaj zakon mogao funkcionirati i da bi zaista trebao biti tema antikoruptivnog djelovanja je otvoren javni transparentni podaci. Sve dok podaci na kojem se ovaj zakon bazira dok ti postupci nisu javno dostupni, dok ljudi ne znaju što se događa, dok vi nemate točno evidenciju to zapravo sve pada u vodu.
I onda onaj odgovor koji je i u obrazloženju, a koji je dao i ministar koji je rekao pa nije sve u portfelju jednog ministarstva …/Upadica Reiner: Hvala./… o čemu govorimo.
Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Orešković.
Orešković, Dalija (Stranka s imenom i prezimenom)
Točno, najljepše hvala kolegice Mrak Taritaš i evo kad baš danas svi govorimo o korupciju, svi utvrđujemo što se dogodilo po ne znam tisuću i prvi put mislim da je krajnje vrijeme da okrenemo ploču i da počnemo govoriti o tome kako korupciju rješavati. Dakle, borba protiv korupcije ne znači samo uhićenje jednog ministra, evo u našem slučaju trebalo bi po meni uhititi i premijera, borba protiv korupcije počinje uspostavom sustava u kojem se 99% korupcije spriječi na vrijeme. To je ono što Hrvatska nema.
Javni registri, javno dostupni registri sa punim opsegom podataka koji bi trebali pisati u njima to je temelj, to je temelj, to je glavni alat borbe protiv korupcije, a sve ono što se davnih dana predlagalo da se uvede, evo za to s one strane nema političke volje. I ja vjerujem da ako ova druga strana da jedno zajedničko obećanje pred biračima što će se napraviti u pet poteza …/Upadica Reiner: Hvala./… koji su provedivi …/Upadica Reiner: Sljedeći će govoriti poštovani zastupnik Domagoj Hajduković./… u tri mjeseca da će rezultati izbora itekako biti u korist današnje opozicije.
Reiner, Željko (HDZ)
Izvolite.
Hajduković, Domagoj (Socijaldemokrati)
Hvala lijepo g. potpredsjedniče.
Evo počet ću s ovom raspravom s onome što sam zapravo i rekao u replici, a to je državne nekretnine, državne pokretnine, ali nekretnine prije svega jer se na njima mislim zadržati jesu određeni resursi, resurs koji dajemo i na korištenje našem gospodarstvu, našim nevladinim organizacijama pa onda i političkim strankama ili svemu i drugim organizacijama, ali zadržimo se na ovim nevladinim organizacijama i nekoliko primjera koje sam spomenuo, a koje ste onda i vi kolegice Orešković prije mene zapravo dodatno elaborirali.
Ono što je problem je što jedinice lokalne samouprave često nemaju na raspolaganju određene nekretnine koje bi mogle dati za tako društveno korisne nevladine organizacije, a onda i kada imaju to rade nevoljko. Što je kolega Ostojić govorio dakle uvjet da postoji 30, 40 godina dijabetes nije nova stvar, ali potreba organiziranja, edukacije mladih i rada s djecom koja su oboljela od dijabetesa je jedan novi moment koji očito institucije propuštaju jer onda ne bi bilo potrebe da zato postoje nevladine organizacija. I to je pohvala i ne moramo to valjda ponavljati da se ljudi sami organiziraju i rade.
Međutim, ono što njima zapravo i ne odgovara jest imati prostor u nekom trajnom najmu, znači to je njima samo trošak, dodatna administracija i sl., ali ovo o čemu ste vi govorili dakle prostor za sastanke, eventualno neko malo spremište to bi njih sasvim zadovoljilo da mogu imati savjetovalište za mlade i roditelje, recimo ponedjeljkom od 18-20 sati kada mogu dovesti liječnika koji s njima surađuju i koji su članovi udruge i kada mogu obavljati svoju djelatnost uz to da imaju još neki mali prostor za skladište materijala, različitih pomagala i sl. koje koriste njima je to više nego dovoljno. Nema nepotrebne papirologije, nema nepotrebne birokracije, a njihove su potrebe ispunjene.
Međutim, ono što je loše je to da to ovisi od grada do grada odnosno od općine do općine kako je to riješeno, je li riješeno dobro i je li riješeno na korist takvih nevladinih organizacija. A spomenuli ste ponekad i nedostatak kriterija kada se ne možda toliko koristi nevladinim organizacijama, izlazi u susret, a onima kojima ostavljaju neku dodanu vrijednost u društvu ih baš i ne.
Jedna od takvih nevladinih organizacija kolegice i kolege je i Hrvatski planinarski savez, jedna od naših najstarijih sportskih institucija i ne samo sportskih nego i nevladinih i koji nadam se da ćete se složiti koji ima višestruku korist što se tiče društvenog djelovanja, od promoviranja boravka u prirodi, zdravog života, čuvanja prirode, ekološke osviještenosti itd., itd.. I tu dolazimo do problematike planinarskih domova, kuća i skloništa i sulude ideje da se te iste komercijalno iskorištavaju barem onako kako je to zamislio bio predlagatelj u prvom sazivu je, pardon u prvom čitanju očito bilo neodrživo.
Sadašnji prijedlog je nešto bolji, ali i dalje po meni prebirokratiziran. Dakle, nitko ne spori niti Hrvatski planinarski savez niti mi ovdje da su te kuće, domovi, skloništa sagrađeni na državnom zemljištu, da su oni vlasništvo RH, ali koja uživaju planinarska društva odnosno planinarski savez. Oni često ne mogu biti komercijalno iskorištena zbog udaljenosti od naseljenih mjesta, nepristupačnosti, vrlo ograničene i kratke sezone, otvaranje po potrebi dakle kada se najavi neka planinarska grupa i sl.. O skloništima da i ne pričam, dakle to je posebna kategorija koja je i zapravo je strateški važna infrastruktura koja se koristi prilikom spašavanja u nepristupačnim terenima, dakle koristi je HGSS, ali također i planinari koji se zateknu u planini u slučaju nevremena i nekih drugih nepogoda. Dakle, nema šanse da se tako nešto može komercijalno iskorištavati jer to je doslovno najčešće samo četiri zida i krov.
Zašto sve ovo govorim? Planinarski savez, planinarska društva, planinari su često i veliku većinu tih domova i kuća izgradili vlastitim sredstvima, dakle bilo u bivšoj državi, bilo sada tzv. samodoprinosima odnosno članarinama, dobrovoljnim prilozima temeljem kojih odnosno od kojih su sagradili te objekte koje su onda i koristili. Najčešće moram vam naglasiti, dakle nekomercijalno nego rekao bih po potrebi, sporadično je možda loša riječ, ali dakle prije svega po potrebi i sa minimalnom ekonomskom odnosno komercijalnom koristi odnosni ako je i bilo ona bi u pravu bila reinvestirana u održavanje objekta.
Ono što bi po meni država trebala napraviti ne govoreći i potpuno je nebitno nalazi li se takav objekt u sklopu parka prirode, nacionalnog parka ili nekog drugog, dakle ili brdsko-planinskog okruženja dati društvima koja već uživaju taj objekt odnosno koji ga održavaju, koji o njemu brinu nastavak hoćemo reći uživanja cesije, ne znam najma kako god hoćete da to nastave činiti i dalje uz neku minimalnu ili simboličku naknadu odnosno obavezu da se objekt održava.
Naravno da postoje neki koji su i komercijalno iskoristivi, primjerice na Medvednici ili recimo u na Jankovcu u Virovitičko-podravskoj županiji, no u pravilu nisu pod Hrvatskim planinarskim savezom odnosno oni direktno ne gospodare tim komercijalnim aktivnostima. Samo primjera radi onaj koji je na Jankovcu i u sklopu Geoparka Papuk je znači komercijalno ga iskorištavaju Hrvatske šume koje ga i održavaju, a također postoje smještajni kapaciteti bilo za planinare, bilo za ostalu zainteresiranu javnost koju također koliko znam eksploatiraju Hrvatske šume naj… na ime naravno održavanja objekta i njegove okolice.
Prema tome, ako govorimo o društveno korisnim nevladinim organizacijama mislim da je Hrvatski planinarski savez definitivno jedna od njih koja zaslužuje onda i poseban status prije svega što se je dokazalo i pokazalo i u praksi da su dobri gospodari, da održavaju tu infrastrukturu, da su višestruko korisni i strateški interesima države budući da održavaju planinarske putove, planinarsku signalizaciju, prirodu itd. čuvaju su od koristi i za neki širi opći interes, a ne samo partikularni interes planinara.
S tim u svezi predložio sam i tri amandmana na zakon budući da se u Člancima 9. i 15. daju definicije što su to planinarski domovi, kuće odnosno skloništa i gdje se na njih referira da se nalaze u brdsko-planinskim područjima.
Kolegice i kolege, kada govorimo o brdsko-planinskim područjima najčešće mislimo i na posebni partikularni Zakon o brdsko-planinskim područjima i taj se izraz najčešće koristi da bi se referiralo na područja koja su pod posebnom državnom skrbi odnosno na koji, u kojoj država ima poseban odnos zbog depopulacije i drugih zahtjevnih elemenata u tom prostoru.
Mislim da bi izraz brdsko-planinsko okruženje bio puno prigodniji zato što se ne povezuje sa zakonom, ne povezuje se sa prostorom od posebne državne skrbi i dakle mnoge planinarske kuće i domovi nisu nužno u brdsko-planinskim područjima barem ne onima koji se reguliraju zakonom.
Stoga bih apelirao na predlagatelje, bio je tu i ministar, dakle čuo je argumentaciju naravno može ju pročitati pismeno u amandmanima da se ovaj amandman usvoji i radi se dakle rekao samo o dva članka o tri stavka, a mislim da bi se izbjegle moguće zavrzlame ili proizvoljna tumačenja zakona ako bi samo drugačije odredili ovu terminologiju.
S u svezi još zadnjih nekoliko riječi, dakle državna infrastruktura prije svega nekretnine su i definitivno resurs koji trebamo staviti u službu ne uvijek komercijalu, postoje i drugi interesi, to su interesi i šire opće javnosti, a mislim recimo da je planinarski savez dobar primjer, može ih svako vjerujem iz svoje sredine nabrojati više kako bih iz tih nekretnina iz te državne imovine izvukli maksimalnu dodanu vrijednost za naše građane, lokalnu zajednicu, ali i druge strateške interese poput zaštite prirode.
Hvala.
Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Ostojić ima repliku.
Ostojić, Rajko (Nezavisni)
Hvala vam lijepo gospodine potpredsjedniče.
Kolega Hajduković ja bi prisnažio vaš apel i zbilja apelirao na državne tajnike i tajnice da te amandmane usvoje, ne dvojim da će ovaj vladajući to usvojiti na glasanju u petak.
Svaka, svako društvo ima ljudski kapital, a ima i imovinu, ima naravno tradiciju, kulturu, jezik o čemu smo raspravljali zadnji put, ali ključno je ja bi ponovo ukazao na NGO. Prije su se u 20. stoljeću nositelji, kreatori politika evo primjerice poduzetnici, naftna industrija i akademska zajednica recimo naftni fakulteti lako dogovarali i ubijedili nas da su fosilna goriva super. Onda je došla sedma sila koja je dio trokut napravila u kvadrat, mediji i rekli su hmm nije baš tako i tek se zadnjih 15-20 godina pojavili NGO-i zeleni, to je ono pitanje i kolegici Orešković koji su u rekli ej fosilni gotovi su mrtvi nije kameno doba nestalo jer je nestalo kamena, kamena hvala Bogu u Dalmaciji ko u priči, nego naprosto završilo je tu priču. Zato još jedanput apel time share, space share …
…/Upadica Željko Reiner: Hvala./…
… što ste vi rekli i kolegica Orešković je vrlo važno da damo NGO-ima da uhvate malo lufta.
Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Hajduković.
Hajduković, Domagoj (Socijaldemokrati)
Hvala kolega Ostojić, mogu se samo složiti naravno ja se nadam da će amandmani biti usvojeni prije svega jer se ne radi o nikakvim svjetonazorskim pitanjima nego čisto se terminološki bolje određujemo, a spomenuli ste dakle NGO-ove, apsolutno se s vama slažem, dakle spominjao sam i Hrvatski planinarski savez, ali recimo imate Hrvatski savez izviđača, imate čitav niz drugih NGO-vova recimo to tako koji imaju jako, jako drugu tradiciju. Dakle, postoje više od 100 godina, 50 godina itd. i treba im izaći u susret gdje god je to moguće.
Također, postoje i oni koji su naravno nešto novijeg datuma odnosno mlađi, ali svaki koji dostavljaju dodanu vrijednost za svoju zajednicu, svakome treba izaći u susret. Sad bilo, nekome će odgovarati vlastita nekretnina, nekome će odgovarati više ovo što kažete na čistom hrvatskom time share, dakle postoje načini, postoje modeli samo što se od Vlade odnosno našeg sustava zahtijeva da bude fleksibilan.
Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Bilek.
Bilek, Vladimir (Nezavisni)
Hvala lijepo.
Evo poštovani kolega Hajduković, pa znači pričali ste sad vezano za društveno korisne nevladine organizacije i vjerujem da se slažemo da je ministarstvo napravilo veliki iskorak između prvog i drugog čitanja u rješavanju određenih stvari, prije svega kad se, koje se vežu i na planinarske domove i na skloništa. Što se tiče ostalih nevladinih organizacija i ovaj dio oko time-share i space-share, nije baš svugdje u mogućnosti taj dio koristiti. Vidimo evo dobar primjer u Osječko-baranjskoj županiji recimo kad pričamo o nekretninama koje su u vlasništvu jedinice lokalne samouprave, pa recimo na području Našica one nekretnine koje se koriste kao što je recimo Drevenica u Markovcu ili Kulturni centar Slovaka u Jelisavcu ali i ministarstvo je napravilo veliki iskorak u određenom korištenju nekretnina vezano za NGO. Kad spomenemo dobar primjer, možemo spomenuti i davanje na korištenje državne nekretnine u Osijeku matici Slovačkoj u Osijeku koje je godinama bilo ruglo u centru grada, gdje je upravo ta nevladina organizacija iliti organizacija građana, znači investirala velika sredstva i od jednog zgrade koja je bila ruglo …/Upadica Reiner: Hvala./… stvarno napravila reprezentativnu zgradu u centru Osijeka. Hvala.
Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Hajduković.
Hajduković, Domagoj (Socijaldemokrati)
Pa da kolega, slažem se s vama i znam gdje je Matica Slovaka u Osijeku ali Osijek je recimo jedan od gradova koji si to može priuštiti, imamo i dugu tradiciju toga da vam recimo gradske četvrti imaju određene prostore koje se mogu ustupiti i udrugama i političkim strankama i svima dakle koji imaju neke, bilo svoje interne, bilo neke šire aktivnosti. Naravno to se morate posebno dogovarati, dakle to nisu uvijek fiksni termini to pošaljete molbu pa vam se odobri ako je to moguće, isto po nekom kriteriju, recimo to tako prvokupa uvjetno. Znači onaj tko prvi, onaj tko se prvi javi ili čija je aktivnost dakle tradicionalna ili zahtjeva određene fiksne, fiksno vrijeme itd. Svjestan sam da to ne mogu svi ali siguran sam da dio općina i gradova to može, bilo u nekim općinskim prostorima, bilo dalje. Dakle ne treba biti nefleksibilan u ovom pogledu, bilo da se radi dakle o imovini u državnom vlasništvu ili vlasništvu jedinica lokalne samouprave.
Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Josip Borić će sada govoriti.
Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepo uvaženi potpredsjedniče.
Evo želim nešto reći o prijedlogu Zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu RH. Mislim da je to jedna zahvalna tema o kojoj se raspravlja politički već 30-ak godina i prošla je različite oblike ustrojstva u smislu upravljanja, tako da ovo što danas svjedočimo, govorimo o raspolaganju koje se događa unutar Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. Sjećamo se svi da je na početku bila agencija AUDIO koji je to radio jedan dugi niz godina u razdoblju ovih koji se zovu znalcima, naših kolega iz oporbe, posebice SDP koji je obezvrijeđa današnji prijedlog zakona na način da je rekao da to ništa ne valja. Sjećamo se njihovog načina upravljanja, oni su oformili državni ured tzv. DUDI kojim je upravljao jedan gospodin, kojem je na kraju mandata utvrđeno revizijom da nije uopće imao sklad nekakvih odnosa kad govorimo barem o upravljanju onime što je vidljivo i moguće je bilo utvrdit, a to su dionici udjeli RH pa su promašili u toj pametnoj vlasti i najsposobnijoj za čitavih 16,6 milijardi kuna odnosno 2,2 milijarde eura i svi su se pravili da to kao nešto nije ni bitno, nema veze što nemamo pokriće u papirima, ima tamo neki SKDD pa oni to imaju, a mi nemamo. Uglavnom da ne pričam što se događalo s državnom imovinom i onim znalcima koji danas eto sve znaju post festum svih tih događanja jer je to razdoblje u kojem je bilo i drugo pitanje, vrlo važno s kojim se došlo na vlast 2012. godine, a zvalo se decentralizacija. IDS tadašnji i današnji IDS su zastupali tu tezu da neće ući u tzv. kukuriku koaliciju ako im se ne omogući decentralizacija i fiskalna i funkcionalna. Tzv. plan 21 koji je egzistirao nekoliko godina, na kraju su svi utvrdili da tog plana nije ni bilo, da su svi varali svih, da su izvarali građani i onda su ih građani potjerali s vlasti i tako je to, ta epizoda završila. Naravno dolaskom 2016. godine oformili smo Ministarstvo državne imovine i smatrali smo da je to moguće rješenje da krenemo rješavati jedan zaista velik problem, a to ticao se ne samo tih udjela i dionica itd., nego velikog broja nekretnina i pokretnina u vlasništvu RH i to je tako funkcioniralo do 2020. godine kada se ukinulo to ministarstvo i pripojilo praktički u Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine i naravno ovaj iskorak slijedi upravo iz tog ministarstva u smislu i funkcionalne decentralizacije ali i fiskalne u smislu financija koje se moguće ostvariti nakon što se provedu postupci koji se traže od gradonačelnika velikih gradova i župana, naravno ministarstva samog kao i same Vlade. Zašto to govorim? Mislim da je važno tu spomenuti da nam tu još ostaje ono čime ministarstvo također upravlja, to je i imovina koja je u povratku, znači mislim da je to također važan problem i onemogućava velik broj predmeta da se koristi upravo, upravo s obzirom da na to da ima određeni status koji je vrlo u nekim situacijama, teško rješiv. Danas smo slušali da mi nemamo nikakav registar. Registar ima svaka lokalna samouprava, pa oni to imaju, pa ima registar lokalna i regionalna samouprava ali eto čuli smo od naših znalaca iz zadnjih redova tamo gore u onom nesretnom, nezadovoljnom kvartu da nemamo nikakvih registara, da nemamo nikakvih podataka. I naravno onda izađe ministar i pročita podatke, onda oni i dalje da nema tih podataka. Pa ću ja sad ponovno pročitati te podatke i reći na dan 31.10. imamo u rješavanju, kad govorimo o predmetima koje trebamo dati na raspolaganje, jedan dio od tih 43.356 predmeta koji se nalaze u ministarstvu, znači od trebamo spustiti na lokalnu razinu negdje oko ako sam dobro razumio dvadeset i pet, šest tisuća, a ostatak će ostati, …/Upadica: 12./… 12 pardon, a ostatak će ostati znači unutar samog ministarstva i u nadležnosti. Kada govorimo o internom registru ministarstva ukupno ima upisano 34.413 nekretnina, od toga 6.206 stanova, 945 stanova u suvlasništvu RH i drugih osoba, 5.067 poslovnih prostora, 927 poslovnih prostora u suvlasništvu RH i drugih osoba, 20.665 zemljišta, 63 objekta sukcesijske imovine, 500 neperspektivnih vojnih objekata i zemljišta i 40 planinarskih objekata. Od 2016. do 2023. u interni registar upisano je i 8.848 novostečenih nekretnina. Ukupni prihodi od nefinancijske imovine u razdoblju 2016.-2023. iznose 185 milijuna eura. Naravno da podataka ima i da se taj registar sigurno ažurira svakodnevno s obzirom da se i rješavaju određeni predmeti.
Da li smo imali taj registar 2015.g.? Nismo. Ja se sjećam tog vremena kada se najavila velika prodaja nekretnina u vlasništvu državne imovine i onda je tadašnji čelnik rekao mi ćemo sada dati 100 najatraktivnijih nekretnina na javni natječaj, pa neka nam se jave svi zainteresirani koji žele upravljati recimo Golim otokom, koji žele raspolagati sa nekim dijelovima zgrade zagrebačke ove velike, ovog nebodera, pa želimo ne znam, nabrajali su oni tih 100, nakon što je to završilo medijski onako jako popraćeno, zaključak na kraju mandata je bilo što smo stavili na raspolaganje? Mislim da će svi pogoditi ovdje bez ikakvih problema. Ništa. To je bio način raspolaganja. Ovih koji kažu da ovaj zakon ne valja s obzirom na to da je otišao daleko do toga što je njima bilo neostvarivo, a sami su obećali i lagali građane. I zato mi moramo građanima objašnjavati razlike jer se opet isti nude da vode ovu državu, vjerojatno bi to radili na isti ili sličan način. Zašto to kažem? Zato što je očito da je država došla u fazu kada može jedan dio svojih ovlasti koje je dosada imala prepustiti regionalnoj razini i velikim gradovima, a čuli smo da će koristi imati i male lokalne samouprave ukoliko je zemljište na njihovom prostoru. Pa onda kažu, aha nama posao, a vama novci. Pa se sjetim onda grada Splita koji također ima neki svoj Registar nekretnina i čovjeka koji vodi taj grad i kako su se tamo svi raščerupali sa bivšom pročelnicom, koji su dobili kao svijetlu budućnost da riješi pitanje nekretnina recimo i raspolaganje u tom gradu. Sve je palo na jednom pravilniku, koji je napisao da ta pročelnica je rekla tom gradonačelniku u Splitu nek se javi na e-savjetovanju, neka on da primjedbe na taj pravilnik, ali kako je pravilnik dirnuo u osobu njemu blisku raščerupali se svi i kažu mi smo i moralno i kompetentni na sve načine da upravljamo s ovom državom bolje od vas svih ovdje jer kod nas takvih problema nema. Mi uredno raspolažemo sa našim nekretninama, a sve je to jako medijski popraćeno i ta gospođa je negdje medijski nažalost nestala, nema je u zadnje vrijeme nešto, a čujem da je izgubila i neke sporove koje je vodila sa ovim društvom Državne nekretnine za koje je druga zastupnica ovdje utvrdila da je bespotreban, da je bespotreban jer eto kad ne upravljaju oni ne treba nam ništa, treba nam jedna mala sitna država kako ona kaže koju ćemo urediti u nekom dnevnom boravku kao što uređuju svoje stranke. Jednostavno ne ide to tako, ovo je portfelj velik i zaista traži napor i mislim da je ovo dobro, dobro je da se spuštaju ovlasti na isti model odnosno na isti način dolaska do rješenja određenih zahtjeva koji će se spustiti na tu razinu, znači ista procedura, ista suglasnost Državnog odvjetništva kao što to radi i sama država kad to radi i raspodjela sredstava 60:20:20. Mislim da je to uredan odnos u kojem je onaj ko odrađuje posao, prostor na kojem se nalazi čestica ili nekretnina i država kao vlasnik takve čestice 60%. U nekim drugim situacijama taj odnos je 90:10 kad govorimo o upravljanju stanovima i poslovnim prostorima, mislim da je i taj odnos sasvim korektan, jednostavno moramo početi rješavati probleme koji su se gomilali godinama i ovo je jedan dio rješenja, ono nije konačno i vjerujem da će se i u budućem mandatu rješavati taj problem na način da će se moguće nakon iskustva koja se steknu, nakon što se dodjele svi ovi zahtjevi koji su sada u ministarstvu, regionalnim jedinicama, kao i velikim gradovima, da ćemo vidjeti što je još potrebno moguće učiniti da se ta priča na neki način brže rješava.
Što se tiče planinarskih objekata i tko je spasio planinarske domove i objekte, čuli smo da je to neka peticija. Ja tvrdim da je to odgovornost države i samog ministarstva i razumijevanje ministra na načina na koji je predloženo, a oni koji tvrde da su peticijama spašavali i javno pomorsko dobro, lažu jer nisu, a ako nešto spašavaš na način na koji je to rekla ovdje kolegica Raukar, tako da ćemo glasati protiv ovakvog zakona, onda takve osobe ne spašavaju ništa osim svojih političkih karijera koje su pomalo već upitne. Hvala lijepo.
Reiner, Željko (HDZ)
Imamo više replika, prva je poštovanog zastupnika Fabijanića.
Fabijanić, Erik (Nezavisni)
Uvaženi kolega Borić, vi ste u svojoj raspravi spomenuli Goli otok, imao sam ga baš jesenas posjetiti i dakle neovisno o imovini nažalost Goli otok ima svoju povijest, ima svoj značaj, ima svoju simboliku, ali nažalost jest mrtvi kapital kojeg nikako da uspijemo eksploatirati baš zato što ste vi s otoka Raba, ali i iz Lopara. Naime, jedan od osnovnih stvari zbog čega se nema još rješenja za, za Goli otok je navodni spor između grada Raba i Općine Lopar oko pitanja administrativnog područja s tim da ću odmah reć da mislim da bi Goli otok trebao pripast Loparu ne, pa me interesira komentar, dakle neovisno o tome ko će upravljati tim zemljištem neke stvari se još uvijek moraju, moraju riješit da bi se, da bi se moglo tim područjem upravljati neovisno o tome da li njime upravljali Rabljani, Primorsko-goranska županija ili država.
Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Borić.
Borić, Josip (HDZ)
Hvala vam lijepo.
Kolega Fabijanić, što se tiče statusa taj otok je jedan od rijetkih otoka koji je izmjerama, novim izmjerama znači ucrtan i upisan u katastar u potpunome je vlasništvu RH sa uređenim pomorskim dobrom, to je status vlasništva.
Što se tiče upravljanja, na njemu sad nesporno postoje određene zgrade i tu dvije lokalne samouprave imaju prijedlog Državnog odvjetništva da se upišu do konačnog rješenja spora čiji je taj otok da upišu 50% vlasništvo jedna lokalna samouprava, 50% vlasništva druga lokalna samouprava i to bi bilo rješenje u upravljanju nekretninama koje su na njemu nalaze.
Što se tiče pripadnosti itd., mislim da će tu povjerenstvo jednog dana morati reći koje se bavi takvim pitanima razgraničenja lokalnih samouprava, reći čiji je to otok po meni nesporno da je bio sastavni dio katastarske Općine Lopar kada je općina nastala, a da je naknadno upisom u Statut grada Raba to postalo kao i dio Grada Raba …/Upadica Reiner: Hvala./… i to je predmet onda nastao kao predmetni spor.
Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnik Ivanović.
…/Upadica se ne razumije./… Molim vas ne sa mjesta, ne sa mjesta molim vas.
Kolega Ivanović izvolite.
Ivanović, Goran (HDZ)
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče.
Uvaženi kolega Borić, dosta često ovdje u HS-u pa općenito u društvu ljudi vole reć da država se mora decentralizirati u nekim segmentima, državna imovina je sigurno nešto što ima smisla. Spustiti nešto na regionalne, na županije, na općine, gradove itekako ima smisla jer budimo iskreni male općine, mali gradovi vode dugotrajne procese imovine koja je njihova i trebala bi im poslužiti za nešto što bi toj općini ili gradu puno značilo. Ti procesi dugo traju i sad ste sami rekli da imamo preko 35 tisuća predmeta koji se obrađuju. Bili ste čelnik lokalne samouprave, danas ste evo imate priliku čitati ovaj zakon, mislite li vi iz tog vašeg iskustva da je to nešto što sigurno čini pomak prema naprijed kada je u pitanju rješavanje državne imovine?
Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Borić.
Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepo.
Mislim da ono interesira lokalne samouprave će i dalje u najvećem dijelu biti u ministarstvu kao njihova nadležnost, mislim da se to tiče određenih zemljišta koje se trebaju darovati da bi se gradile određene razine građevinskih objekata odnosno infrastrukture. Ono što interesira kojima se obraćamo da se njihovi zahtjevi rješavaju jer se često radi o malim česticama koje su u neizgrađenom građevinskom prostoru ili području koje onda opterećuju i njihovu neku imovinu koju žele zaokružiti i riješiti itd. i onda je ta procedura podosta duga i nažalost događa se da to traje godinama, a nema rješenja i mislim da će tu bit najveći iskorak za naše građane. Ono što se tiče lokalnih samouprava one već znaju kako se to rješava, a pragovi su postavljeni 130 tisuća, miljon, miljon i po eura zna se ko kakve odluke donosi i mislim da tu uopće neće biti spora.
Ovaj zakon je veliki korak naprijed da se ovih 43 tisuće i 356 predmeta od kojih se 25 tisuća spušta što na nekretnine državne što na …/Upadica Reiner: Hvala./… lokalnu samoupravu sasvim dovoljno da se može pokrenuti postupak.
Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Baradić.
Baradić, Nikolina (HDZ)
Zahvaljujem potpredsjedniče HS-a.
Poštovani kolega Borić evo danas smo više puta čuli kako se ovim konačnim prijedlogom zakona uređuje upravljanje nekretninama i pokretninama u vlasništvu RH, kao naravno i privremeno oduzetom imovinom kojom je do sada upravljalo ministarstvo.
Smatram kako je ovo dobar put i da osnažava poziciju županija i gradova kao i njihovu financijsku neovisnost i naravno da kvalitetnije i brže upravljaju nekretninama u vlasništvu RH.
Isto tako spominjali ste u svojoj raspravi i veći broj službenika i upravnih odjela u županijama, a sve u svrhu bržeg rješavanja zahtjeva. Evo s obzirom na vaše dugogodišnje iskustvo kao načelnika općine molim vas komentar.
Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Borić.
Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepa.
Mislim da je važno reći da se ono što se tiče samih izmjena koje idu prema lokalnoj i regionalnoj samoupravi da upravo taj dio koji se tiče neizgrađenog građevinskog zemljišta i građevine se zemljištem za redovnu uporabu te građevine sve ostalo ostaje na nivou ministarstva i mislim da ćemo kroz to upravo kroz te čestice koje se nalaze, a male su ili većeg oblika jednostavno pomoći građanima da brže riješe svoje zahtjeve, a onda i svoje probleme koje imaju jer tu je nastao po meni najveći zahtjev i tu su se gomilali sami predmeti.
Ono što je još važno reći da podnošenje zahtjeva zna se na koji način jasno je napisano kome se podnosi kada govorimo za neizgrađeno građevinsko zemljište i građevine, znači županije i u gradu koji su sjedište županije i velikom gradu, a prema mjestu gdje se nekretnine nalaze. Za stanove i poslovne prostore društvo Državne nekretnine, za kampove itd. se ide prema ministarstvu itd., mislim da nešto od sadašnje prakse preselilo se na prasku lokalne i regionalne samouprave i mislim da će to funkcionirati …/Govornici govore u isto vrijeme./…
Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnik Bačić.
Bačić, Ante (HDZ)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče.
Poštovani kolega Boriću, spomenuli ste i moj Grad Split kao pod navodnike jako dobar primjer upravljanja imovinom. Mi znamo što je Split prošao u zadnjih godinu dana sa pripremom tj. u zadnje dvije sa pripremom i snalaženjem vezano za uvođenje transparentnosti kod upravljanja gradskom imovinom. Normalna ta transparentnost uvijek je na snazi dok se ne dotaknu neke osobna prava određenih dužnosnika koji su na vlasti.
Jel mislite, Grad Split je drugi po veličini, znači veliki grad koji će sada dobiti određene ovlasti upravljanja državnom imovinom. Kada smo vidjeli sad ovaj primjer vezano za upravljanje gradske imovine mene je malo bojazan kako će to ići sa državnom imovinom, ali ipak vi ste malo iskusniji u smislu bili ste načelnik znate kako se ovaj upravlja pa evo molim vaš komentar.
Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Borić.
Borić, Josip (HDZ)
Pa mislim da, to sam usput onako spomenuo jer je to bila velika medijska priča jednostavno to je trebalo, Puljak je trebao postati zaštitnik sposobnih i transparentnih koliko sam ja to razumio, a na kraju je ispalo da je postao zaštitnih podobnih, to je jedan dosta veliki ovaj iskorak odnosno raskorak u željama, ispalo je na jedan nespretan način. Ako vam pročelnica kaže da je napisala pravilnik i da se vi kao gradonačelnik javite njoj na e-Savjetovanje, znači da je poslala poruku da ne poštuje neku razinu ovaj politika koje se u tom gradu provode nego da oni imaju neku svoju politiku. I oni se tu nisu dogovorili, a ispalo je na kraju nespretno prema svima iako se o tome ne smije puno pisati niti govoriti jer ta stranka Centar onda se postavlja ili se predstavlja na jedan loš način, a oni to žele izbjeći na svaki mogući način. Pa onda slušamo sve ostalo i imaju primjedbu na svih, posebno na nas, na stranku HDZ dok sami svoje greške pokušavaju sakriti. To je bilo vrlo loše za njih i mislim da će to građani na sljedećim izborima vrlo lako riješiti.
Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Bilek.
Bilek, Vladimir (Nezavisni)
Hvala lijepo g. potpredsjedniče, poštovani državna tajnice, poštovani kolega Borić. Pa dobro ste rekli, zakon radi jedan veliki, veliki iskorak, on nije rješenje koje će bi nam riješiti sad sve naše probleme sa državnim nekretninama, ali definitivno donosi značajnu decentralizaciju u kojoj će koristi imati direktno jedinice regionalne i lokalne samouprave, prije svega u aktivaciji nekretnina pa moram pohvaliti ministarstvo ovoga s obzirom na ipak mali broj djelatnika koji su imali i dosadašnje zahtjeve koji su se samo gomilali, znači na ovakav način ipak pola tih stvari sad prije će i bit će brže riješeno u jedinicama regionalne i lokalne samouprave, ali i ovako recimo pohvala za rješenje zemljišta za dječji vrtić u Tkonu na otoku Pašmanu koje sad ide u prijavljuje se na značajne europske fondove, a nadam se da će i sad biti brže riješeno zemljište za sportski centar u općini Končanice koje isto tako, kako bi se projekt mogao prijaviti na NPOO. Hvala lijepo.
Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Borić.
Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepa. Evo, nemam nekih komentara, mislim da je Vladimir mislio otprilike slično isto što i mi, da ovo je iskorak i da ovo nije ono što je rekao SDP, zakon za ništa ili ne vrijedi ništa jer radi određeni iskorak i financijski i funkcionalni prema jedinicama regionalne i lokalne samouprave. To se čekalo, sada kad se dočekalo, e sad se postavlja određena pitanja onih koji su kad su .../nerazumljivo/... koji su imali priliku da to učine, nisu napravili i sad to građani kad slušaju, moraju znati. Postoje neki koji to obećaju, hoće i naprave i postoje neki koji obećaju i nikad ništa ne naprave i ta razlika između ove vladajuće većine i oporbe je konstanta već punih 8 godina. Tako da, sve ovi pokušaju da se kroz nekakve druge vrste politika koje se tiču samo pojedinaca, afera, itd., bave isključivo politikom i time se prezentiraju, odnosno na ono što rješava problem građana, ja vjerujem da naše građane da će znati procijeniti tko je taj tko radi u njihovom interesu, a tko je taj koji želi raditi isključivo u interesu vlastite političke karijere.
Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Vidović Krišto.
Vidović Krišto, Karolina (OIP)
Kolega Boriću, vrlo skoro će ponašanje današnjih vladajućih struktura biti predmetom sociološko-psiholoških znanstvenih istraživanja. Govoriti o upravljanju državnom imovinom, a sustavno tu imovinu pljačkati, govori o karakternoj podvojenosti i prijetvornosti. Pozivati se na Antu Starčevića, uspostaviti sustav da na HRT-u može nastupati Brena, pjevačica ratnog zločinca Arkana, dok hrvatski pjevači imaju zabranu nastupa na HRT-u također, govori o patološkoj sposobnosti laganja.
Plenkovićeve pak, i vaše konstrukcije vezane uz aferu Filipović jesu neviđene u današnjoj Europi. Stoga vama u današnjem HDZ-u predlažem da se ne pozivate na Tuđmana i Starčevića već se pozivajte na bivšeg predsjednika jugo-vlade Nikolu Pašića jer razina obmanjivanja i laganja današnjega HDZ-a jest razina spomenutog Pašića. Znači, apsolutno nenadmašiva.
A sad krenite sa svojim vrijeđanjima …
.../Upadica: Kolega Fabijanić dignuo je povredu …/... jer na istinu ionako drugo ništa nemate za kazati.
Reiner, Željko (HDZ)
… Poslovnika.
Izvolite.
Fabijanić, Erik (Nezavisni)
Čl. 238, naime, Arkanova pjevačica nije bila Brena nego Ceca. .../Upadica se ne čuje./...
Reiner, Željko (HDZ)
Dobro. To je, ovaj, komentar koji je točan, ali vam moram svejedno dati opomenu jer nije bila ovaj, povreda Poslovnika.
Odgovor na repliku poštovanog zastupnika Borića.
Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepo.
Kolegice Krišto, vi kao vodeća TikTok influencerica ili kao TikTok zastupnica sigurno ste pročitali uradak koji vam je netko napisao, koji treba nekoga optužiti, uglavnom ste optužili nas, prisvojili Franju Tuđmana s kojim vi nemate nikakve veze, pokušavate varati građane, pogotovo desno biračko tijelo ne bi li se izborili za sebe i svoju političku karijeru. Izgledate mi kao neki političar koji, šta ja znam, koji dolazi sa AliExpressa ako znate što je to, znači možete kupit proizvod koji je jeftin, izgleda možda onako fino, ali na kraju, kad se iznenadite, shvatite da to ne valja ništa, tako da vi nastavite to, državu koju vi uređujete na način na koji vi uređujete, ja ne vidim.
Vi ste jedan pojedinac koji je iskoristio jednog drugog pojedinca koji vas je uveo u ovaj Sabor. Znam da ne odlazite u 9. izbornu jedinicu koja vas je izabrala, da tamo niste bili već godinama i da ćete se vjerojatno opet tamo pojaviti i tražiti neki svoj prostor. To je sve lijepo i dozvoljeno, ali ovo što vi radite od ove sabornice je za mene ponižavajuće.
Reiner, Željko (HDZ)
Kolegice Vidović Krišto, digla je povredu Poslovnika. Šta je tu povrijeđeno?
Vidović Krišto, Karolina (OIP)
Povrijeđen je čl. 238 jer kolega Borić vrijeđa hrvatske građane.
Na realne pljačkaške korupcionaške afere vi odgovarate već prokušanim bijednim floskulama koje se svima već polako gade. Ako vi pripadate balkanskoj kaljuži, ni vi nemate pravo Hrvatsku tjerati i bacati u istu. To vam mora biti jasno. Dobro. Dobijate opomenu.
Kolega Ivanović je dignuo povredu Poslovnika.
Reiner, Željko (HDZ)
Dobijate opomenu.
Kolega Ivanović je dignuo povredu Poslovnika.
Ivanović, Goran (HDZ)
Poštovani potpredsjedniče, čl. 238.
Uvažena zastupnica Krišto zaboravlja jednu činjenicu. Ne varate li vi hrvatsku državu kad hrvatska država vama daje plaću, plaća za vas doprinose, poslat će vas u mirovinu, a vi na svojem radnom mjestu dolazite najduže pola sata. Pa nije li to prevara hrvatske države, te poštene hrvatske države za koju se vi zalažete? Pa dajte vi vraćajte državi ono što vam je dala pa ćemo onda govoriti o poštenju i svemu onom o čemu vi govorite. E to za početak. To za početak. .../Upadica se ne čuje./...
Reiner, Željko (HDZ)
Dobro. Ovaj, to nije bila povreda Poslovnika. Moram vam dati, oduzeti riječ do kraja rasprave o ovoj temi.
Kolega Gregurević, Zoran Gregurević će sada replicirati.
Gregurović, Zoran (HDZ)
Hvala poštovani potpredsjedniče, uvaženi kolega Borić. Mislim da svi koji su bili ili jesu na čelu jedinice lokalne ili regionalne samouprave znaju što znači rješavati imovinskopravne odnose, bilo da su u pitanju projekti tih jedinica, bilo da se radi o poduzetnicima, ali sad ću otići u jednom drugom smjeru vezano na raspravu. Postoje osobe koje se pojavljuju po, po, potaknu ovaj, uvrede na račun HDZ-a, dugi ih prigrle prema sebi, prave se da će s time napraviti iskorak, rade medijske kampanje vezano za to i na kraju se dogodi fijasko, čak se međusobno pod navodnicima počerupaju i odjenput je, odjednom, vidi se da to ne vrijedi ništa. Pa evo što mislite da li onda takvi koriste to samo za svoju vlastitu promociju i skupljanje jeftinih političkih bodova.
Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Borić.
Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepa.
Pa imamo mi takvih pojedinaca ovdje i pojedinki koje su došle na listama nekih drugih stranaka ali u izbornih noći su napustile već te stranke i danas su one moralne vertikale i mi koji jesmo u jednoj čitav svoj nekakav politički vijek, mi nismo dobri, mi nismo poželjni, jer je danas moderno osnivati političke stranke svaki dan i davati im svakakve nazive. Evo ogovaramo i prigovaramo kao kolegica Krišto sa svojom strankom, jednostavno smatra da ona može voditi ovu državu svaki dan ovdje čitajući nekakve svoje napisane uratke kojima optužuje brojne ljude koji se ne mogu braniti ovdje, oni se ne mogu braniti na te neistine koje se tamo izgovaraju. To je poseban jedan meta jezik koji ne možete čak ni razumjeti što želi u stvari. A politika mi nismo čuli, oni smatraju da optužbama i na nekakvim suđenjima koje oni provode u ovoj sabornici, treba doći na izbore. Ima ljudi koji mogu povjerovati u takve nekakve teorije ili urotničke ili zavjere itd. i dati glas tim, ali oni moraju znati da će biti prevareni i da će taj glas umjesto na desnoj strani, završiti na lijevoj jer su se svi dogovorili da tamo treba završiti kod Peđe Grbina.
Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
Poštovani zastupnik Tomislav Klarić će sad govoriti.
Klarić, Tomislav (HDZ)
Uvaženi potpredsjedniče Hrvatskog sabora, kolegice i kolege zastupnici.
Vidim ovdje nas je većina ta generacija koji smo imali u školi obveznu lektiru, djelo Josipa Kozarca napisanog i izdanog 1888. godine. On u tom svom djelu opisuje važnost obrade zemljišta, mogućnost razvoja i blagostanja u tom slučaju, istodobno kritizira i pravnike i birokrate, ljude koji žive iznad svojih mogućnosti i na neki način urušavaju sve to što on pozitivno misli. Zbog čega to govorim? To govorim iz razloga jer sam u ovom poslu gradonačelnika u toliko mandata, upoznao na desetine ljudi koji upravo promišljaju na ovaj način kako je opisano bilo u tom djelu. Velik broj gradonačelnika, načelnika kad razgovaramo s njima, kad slušamo njihove vizije, njihove projekte, njihovu borbu da bi došli do zemljišta, evo tu su službenice u ministarstvima i u državnim uredima koje dobro to znaju, koliko ti ljudi znaju bit uporni. Tu viziju da se ostvari, da se napravi, da se izgradi, da iza sebe ostave nekakav trag u svojim sredinama iz koje su došli. Ovo govorim iz razloga jer često puta mi ovdje u saboru, pa onda i razno razni sazivi Vlada koji su bili na neki način upravo se ponašaju kao ti pravnici, ti birokrati koje je Kozarac u svom djelu kritizirao. Dat ću samo nekoliko primjera. Za vrijeme Milanovićeve vlade imali smo ministra Marasa i u to doba je donesen jedan nakaradni zakon koji je propisivao da jedinice lokalne samouprave ne mogu dobit zemljište, ukoliko 20 u krugu od 20 km postoji tolika površina ili poslovnih ili industrijskih zona, a koje nisu popunjene u površini od 60%. Samo u Primorsko-goranskoj županiji bilo je u svakoj općini svakome gradu barem po jedna poslovna zona i kad ste šestarom povukli na zemljopisnoj karti, sve su one bile u krugu od 20 km. Doslovno su sve jedinice lokalne samouprave, to nam može potvrditi i državna tajnica bile blokirane da bi uopće mogli radit nešto sa državnim zemljištem na svom području, samo zbog tog jednog članka. Dolaskom ovdje u Hrvatski sabor na ovo časno mjesto, upoznao sam s tim problemom tadašnju ministricu i odmah smo krenuli u promjenu tog stavka zemljišta. Gradovi i općine su na mom području dobile zemljište od države. To zemljište više nije prazno, više nije šikara, više nije kamenjar. To zemljište je sada poslovna zona, na tim zemljištima su sad hale, na tim zemljištima ljudi zarađuju svoje plaće, a država ubire porez. To je ono što je po meni osnovni cilj i osnovna namjera koja bi trebala bit ovog zakona. Ja ne mogu reć da je on savršen. Sa pozicije čelnika jedinice lokalne samouprave želio bih puno više. Ali u ovom trenutku ovo je i to sam govorio ispred kluba, ovo je trenutak kad je presječeno nešto što se godinama držalo kao nekakav čvrsti trezor zaključano pod 10 ključeva, što nije smjelo izać iz Zagreba van i spustit se na lokalnu razinu. Ovaj prijedlog zakona, sviđao se kome ili ne, upravo otvara taj prvi nekakav ključ na tom trezoru, izvlači nešto ovdje iz Zagreba i spušta ga na razinu moga Bakra, Stipinog Draža, dolje u Poličnik u diljem naših svih gradova i općina gdje načelnici i gradonačelnici odra