Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: X, sjednica: 19

PDF

-

  • Iznošenje stajališta Kluba zastupnika Za pravednu Hrvatsku
15.11.2023.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kao 6. u ime Kluba zastupnika Za pravednu Hrvatsku, govorit će poštovani kolega Vrkljan. Izvolite.

Vrkljan, Milan (Pravedna Hrvatska)
Poštovane kolegice i kolege, poštovani predsjedniče sabora.
27.10.2023. godine Hrvatski sabor je donio Izmjene i dopune proračuna RH za '23. godinu sa projekcijom za '24. i '25. Očekivani prihodi bili su 26,5 milijardi eura, a novim planom je planirano povećanje na 27,6 milijardi eura što je povećanje za nešto više od 1 milijarde. Kad se gleda struktura tog proračuna, vidimo da je najveći dio priljeva u proračun posljedica ubiranja od PDV-a, dok je recimo porez na nekretnine i imovinu zanemariv. Također vrlo visoko mjesto zauzimaju Fondovi Europske unije, preko 5 milijardi eura, što je dobro ali ono što mene osobno zabrinjava to su parafiskalne naknade koje u Hrvatskoj u jednoj godini iznose 1,3 milijarde eura. Ja bi rekao da to nije europski proračun i da bi Hrvatsku trebalo vesternizirati zato što mi danas u Hrvatskoj imamo u ovoj godini 450 parafiskalnih nameta i kad analiziramo tu 1,3 milijarde eura koje se uberu, 70% ubranog novca otpada na poduzetnike, a samo 3, a 30% na naše građane, što ispada da je to u stvari, ubire se 3 Pelješka mosta u jednoj godini. Korisnici parafiskalnog nameta su država, javna poduzeća, agencije, jedinice lokalne samouprave, a zbirno bi rekao da to nije dobar smjer, da imamo eksploziju nameta, da je od 2007. bilo 270 parafiskalnih nameta da bi danas '23. godine imali 480 parafiskalnih nameta što je nevjerojatnih 16 nameta svake godine više u odnosu na prethodnu godinu.
Postavlja se pitanje da li posljedica toga ima nekih pomaka? Ja sam uspio pronać da je recimo digitalizacija trga, trgovačkih sudova i osnivanja tvrtki elektroničkim putem dovelo do uštede našim sugrađanima 20 miliona eura, međutim lista neracionalnosti je duga i ja bi nabrojio samo neke od ovih 450 koje su znakovite. Recimo imate naknadu za plaćanje proizvodnje električne praćenje električ… proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, onda imate naknadu za uređivanje voda, naknadu za turističke zajednice, naknadu za opće korisnu funkciju šuma, naknadu za uporabu javnih cesta, spomeničku rentu i tako možemo nabrajat do 450.
Hrvatska je članica EU, NATO-a, eurozone, Schengena što je pozitivno, dobro i odlično je da mi pripadamo tome društvu, ali takvih poreza i nameta naprosto nema u zemljama EU kojima smo mi pripadamo i gdje se trebamo ogledat.
Pozivam radi toga Vladu RH da napravu stručnu analizu opravdanosti svakog pojedinačnog nameta i visine koja se plaća. Ponovit ću Hrvatsku treba vesternizirati. Posljedica eventualno nečinjenja toga je neracionalno trošenje kapitala privatnog sektora. Korisnici, država, javna poduzeća, agencije i lokalne samouprave nemaju svijest da tako urušavaju poduzetništvo u RH i sve skupa to donosi do niže konkurentnosti hrvatskog gospodarstva.
PDF