Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: X, sjednica: 19

PDF

-

  • Iznošenje stajališta Kluba zastupnika Za pravednu Hrvatsku
15.11.2023.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kao 6. u ime Kluba zastupnika Za pravednu Hrvatsku, govorit će poštovani kolega Vrkljan. Izvolite.

Vrkljan, Milan (Pravedna Hrvatska)
Poštovane kolegice i kolege, poštovani predsjedniče sabora.
27.10.2023. godine Hrvatski sabor je donio Izmjene i dopune proračuna RH za '23. godinu sa projekcijom za '24. i '25. Očekivani prihodi bili su 26,5 milijardi eura, a novim planom je planirano povećanje na 27,6 milijardi eura što je povećanje za nešto više od 1 milijarde. Kad se gleda struktura tog proračuna, vidimo da je najveći dio priljeva u proračun posljedica ubiranja od PDV-a, dok je recimo porez na nekretnine i imovinu zanemariv. Također vrlo visoko mjesto zauzimaju Fondovi Europske unije, preko 5 milijardi eura, što je dobro ali ono što mene osobno zabrinjava to su parafiskalne naknade koje u Hrvatskoj u jednoj godini iznose 1,3 milijarde eura. Ja bi rekao da to nije europski proračun i da bi Hrvatsku trebalo vesternizirati zato što mi danas u Hrvatskoj imamo u ovoj godini 450 parafiskalnih nameta i kad analiziramo tu 1,3 milijarde eura koje se uberu, 70% ubranog novca otpada na poduzetnike, a samo 3, a 30% na naše građane, što ispada da je to u stvari, ubire se 3 Pelješka mosta u jednoj godini. Korisnici parafiskalnog nameta su država, javna poduzeća, agencije, jedinice lokalne samouprave, a zbirno bi rekao da to nije dobar smjer, da imamo eksploziju nameta, da je od 2007. bilo 270 parafiskalnih nameta da bi danas '23. godine imali 480 parafiskalnih nameta što je nevjerojatnih 16 nameta svake godine više u odnosu na prethodnu godinu.
Postavlja se pitanje da li posljedica toga ima nekih pomaka? Ja sam uspio pronać da je recimo digitalizacija trga, trgovačkih sudova i osnivanja tvrtki elektroničkim putem dovelo do uštede našim sugrađanima 20 miliona eura, međutim lista neracionalnosti je duga i ja bi nabrojio samo neke od ovih 450 koje su znakovite. Recimo imate naknadu za plaćanje proizvodnje električne praćenje električ… proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, onda imate naknadu za uređivanje voda, naknadu za turističke zajednice, naknadu za opće korisnu funkciju šuma, naknadu za uporabu javnih cesta, spomeničku rentu i tako možemo nabrajat do 450.
Hrvatska je članica EU, NATO-a, eurozone, Schengena što je pozitivno, dobro i odlično je da mi pripadamo tome društvu, ali takvih poreza i nameta naprosto nema u zemljama EU kojima smo mi pripadamo i gdje se trebamo ogledat.
Pozivam radi toga Vladu RH da napravu stručnu analizu opravdanosti svakog pojedinačnog nameta i visine koja se plaća. Ponovit ću Hrvatsku treba vesternizirati. Posljedica eventualno nečinjenja toga je neracionalno trošenje kapitala privatnog sektora. Korisnici, država, javna poduzeća, agencije i lokalne samouprave nemaju svijest da tako urušavaju poduzetništvo u RH i sve skupa to donosi do niže konkurentnosti hrvatskog gospodarstva.

-

  • Iznošenje stajališta Kluba zastupnika Za pravednu Hrvatsku
05.12.2023.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Treći na redu je poštovani kolega Vrkljan u ime Kluba zastupnika Za pravednu Hrvatsku.
Izvolite.
Kolega Bakić molim vas! Kolega Bakić, zašto vičete na kolegicu i upotrebljavate ružne riječi? Možete to napraviti izvan sabornice.
Izvolite.

Vrkljan, Milan (Pravedna Hrvatska)
Poštovani gospodine predsjedniče, kolegice i kolege 2023. godina je bila uspješna turistička godina. Očekivani prihodi su 15 milijardi eura što je porast od 10% u odnosu na prethodnu godinu.
Možemo kazati sumarno da je turizam strateški hrvatski proizvod. Kako se mi kao društvo, odnosno ukupno društvo odnosimo prema tom našem strateškom proizvodu? Prije svega političari, saborski zastupnici, resorna ministarstva, Vlada, struka, pa i mediji. Treba reći da je na početku 2023. godine odnosno ove sezone bili smo svjedoci medijskog prozivanja, medijskog linča čak bih rekao i histerije koja se širila preko naslovnica dnevnih i tjednih novina, o tome kako smo skupi, kako smo nekvalitetna ponuda u turizmu i nismo konkurentni.
Uz medijsku kampanju obuhvaćalo je i obilaske restorana, slastičarna, privatnih apartmana. Svakodnevno smo sa naslovnica bombardirani cijenama. Znali smo svi koliko košta kuglica sladoleda jedan i pol eur, koliko je cijena kave u kafićima ili odojka, janjetine u restoranima. Neprimjereno je bilo ponašanje medija, ali smo svi u jednom trenutku znali da su cijene u Hrvatskoj, turističkom biznisu neprihvatljivo visoke.
Strani mediji su to uredno bilježili i prenosili gostima u Njemačkoj, Austriji, Mađarskoj ili Češkoj. Vrhunac te antikampanje zbio se u petom mjesecu ove godine kad su naslovnice novina i elektronski mediji prenosili da strani turisti masovno otkazuju dolazak u Hrvatsku zbog visokih cijena naših proizvoda.
Zamislite da se u jednoj Češkoj vodi takva antikampanja oko cijene i kvalitete njihove škode ili to je nezamislivo. Ili recimo u Austriji sada pred skijašku sezonu da se vodi takva antikampanja oko cijene i kvalitete skijaških staza u Austriji neprihvatljivo ili svima poznato u Njemačkoj, da se takva antikampanja vodi oko cijene i kvalitete na primjer njihove auto industrije. Također neprihvatljivo.
Zanimljivo je da medije u Republici Hrvatskoj zanimaju samo cijene kave u kafićima, kuglice sladoleda, hrane ili privatnog smještaja. Svojim pisanjem direktno su ugrozili 50 do 100 000 radnih mjesta u privatnom poduzetništvu. To je nezabilježeno.
Zanimljivo je da njih ne zanima ni cijena od recimo 4 stotine eura za bolju sobu u boljem hotelu u Istri ili da ih ne zanima cijena Ledo kornet sladoleda od 4 eura koji se prodavao ovo ljeto na Jadranu. Što je zajedničko u medijskom nastupu? Postoji interesi, to su domaći poduzetnici, vlasnici lokalnih obično Hrvati ili Albanci koji vode svoje lokale i potpuno nezainteresiranost za vlasničku strukturu, odnosno one tvrtke koje su u stranom vlasništvu.
Tako recimo sobe od 400 eura u Istri nikoga ne zanimaju, nikada nisu bile viđene na naslovnici dnevnih medija, ali ne u kontekstu te skupoće nego u kontekstu koji statistički pokazatelji pokazuju da je prosječna plaća u Istarskoj županiji ispod prosjeka Republike Hrvatske. Kako je to moguće? Znači da se isplaćuju radnici na crno ili da se zakida proračun Republike Hrvatske? Zašto to ne zanima ni medije, ni političare, ni saborske zastupnike, imamo ih 5 iz regije Istre, ni ministre, ni inspektorate?
Tko štiti hrvatskog poduzetnika u Hrvatskoj odnosno vlasnika tvrtke?
Što je napravila resorna ministrica da zaustavi negativnu kampanju u medijima prema, prema strateškom hrvatskom proizvodu? Ništa.
Što je napravila saborski zastupnici iz Istre da ukaže na nelogičnost cijena hotelskih soba od 400 eura i mizerne plaće zaposlenih u turističkom sektoru? Ništa.
Što je napravio Državni inspektorat da utvrdi stvarnu cijenu rada u Istri odnosno u turizmu? Ništa.
Tko je onda trebao dati odgovor, tko bi se trebao uključiti i zaštiti hrvatski strateški proizvod odnosno turizam u medijima, ali i u zaštiti cijena rada i zaštiti Državnog proračuna? Odgovor je kao i u svim zemljama EU, sigurnosne službe kojima je zadatak štititi hrvatski nacionalni interes odnosno hrvatski turizam…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…od ugroze svih vrsta i medijske i financijske.

-

  • Iznošenje stajališta Kluba zastupnika Za pravednu Hrvatsku
07.12.2023.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika za Pravednu Hrvatsku govorit će poštovana zastupnica Ružica Vukovac.
Izvolite.

Vukovac, Ružica (Nezavisni)
Zahvaljujem.
Poštovani, kako bi javnost lakše shvatila naše prosvjednike svinjogojce i poljoprivrednike dužnost mi je i obveza ponoviti nekoliko stvari.
Ostanemo li dugoročno bez obiteljske poljoprivrede, ostat ćemo i bez kvalitetne hrane. Nakon nestanka nafte koji se približava, bez vlastite poljoprivrede ostat ćemo i bez energije. Zemlja koja ima vlastitu poljoprivredu i jako stočarstvo može proizvoditi dio energije, a zemlja koja proizvodi bioenergiju ima i budućnost. Samo ako odgovorno pristupimo poljoprivredi jasno podupirući naše selo možemo se nadati da će mnogi mladi Hrvati ovdje naći posla i ostati na svojoj grudi čuvajući svoju baštinu, njegujući i voleći svoju domovinu.
Republika Hrvatska kao država hrvatskog naroda u procesu je nestajanja kako zbog rapidnog gubljenja svog suvereniteta de facto i de jure tako i zbog galopirajuće demografske i gospodarske katastrofe te će se uskoro pretvoriti samo u geografski pojam.
Svjedoci smo i druge privatizacijske pljačke Hrvatske. U prvoj su se opljačkala sredstva za rad govorim o tvornicama, a u drugoj prvo se pljačka prostor najprije na Jadranu, sada u Slavoniji a tu su onda i ostali resursi poput šuma, voda i ostalog.
Jedina šansa za opstanak i oporavak Hrvatske je sasvim nova politička paradigma i njoj sukladna politička praksa. Jedina trenutno operativna politička paradigma u Hrvatskoj koju predvode vladajući jeste neoliberalna, oplemenjena s korupcijom, klijentelizmom i nepotizmom sve prema pravilima ortačkog kapitalizma, a gospodarska obnova Hrvatske može se ostvariti jedino putem snažnog razvoja mikro ekonomije pogotovo u energetici, poljoprivredi i turizmu. Pojednostavljeno rečeno plan i program moguće zelene alternative može se definirati kroz kratku analizu što to Republika Hrvatska ima, a što nema. Dakle, a koji su to problemi koji tište našu zemlju? Trenutno nam nedostaje i uvozimo u grubo oko 50% hrane i oko 50% energije, a turizam se pretvorio u alat za preprodaju uvozne hrane i ostalih potrepština upitne kvalitete.
A koji su to neiskorišteni resursi koje ima naša zemlja? Oko milijun hektara neobrađenog ekološki očuvanog poljoprivrednog zemljišta, oko pola milijuna radno sposobnih građana koji ne rade, nezaposleni, prijevremeno umirovljeni, a sada će se njima i mnogi svinjogojci pridružiti te više nego dovoljno sunca i lako dostupnih obnovljivih resursa vode.
Rješenje koje se nameće, a koje ova Vlada neće primijeniti su sljedeća. Dakle, treba obnoviti i osuvremeniti tradicionalnu održivu poljoprivrednu proizvodnju koja je jako bliska ekološkoj i povezati su sa održivim i odgovornim turizmom i to ne samo na Jadranu, nego i na kontinentu, dakle tehnički ojačati i umnožiti OPG-ove, te ih umrežiti u proizvođačke i potrošačke zadruge. Moramo izvršiti energetsku tranziciju u dominantno korištenje obnovljivih izvora energije i distribuiranu proizvodnju energije pri čemu se mogu i moraju stvoriti deseci tisuća novih radnih mjesta i sa time sačuvati ostaci ostataka nekad moćne hrvatske industrije. U oba ta slučaja dobili smo znatno kvalitetnije proizvode, dakle u slučaju hrane uglavnom organsku i onu vrhunske kvalitete, u slučaju energije ne fosilnu energiju koja ne pogoršava već započete klimatske promjene i proizvodi se na samom mjestu potrošnje, a otvorio bi se veliki broj novih radnih mjesta jer su i tradicionalna neindustrijska poljoprivreda i tehnologije za korištenje obnovljivih izvora energije radno intenzivne, pogotovo kada govorimo o biomasi, radikalno bi se smanjili uvoz i hrane i energije, a povećao bi se izvoz kroz plasmane hrane u turizmu, prodaja na kućnom pragu putem interneta i slično. Sav ostvareni profit ostajao bi fizičkim i pravnim osobama u RH i znatno bi se povećala otpornost odnosno robusnost RH i svih njezinih građana na sve izvjesnije velike krize koje nam dolaze, zahvaljujem.
PDF