Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: X, sjednica: 19

PDF

-

  • Iznošenje stajališta Kluba zastupnika HNS-a i nezavisnih zastupnika
08.11.2023.
U ime Kluba zastupnika HNS-a-liberalnih demokrata i nezavisnih zastupnika, govorit će poštovani zastupnik Silvano Hrelja, izvolite.
Poštovani g. potpredsjedniče, cijenjene kolegice i kolege. Moje je pitanje što to povezuje milijun i 600 tisuća građana RH, a vrijedno je svake pohvale? To je dopunsko zdravstveno osiguranje po jedinstvenoj cijeni od 70 kuna, odnosno 9,30 eura za, koje za sve osiguranike funkcionira od 2014. g., dotad su najzdraviji radnici plaćali najviše, a najbolesniji i umirovljenici najmanje. Prvi nasrtaj za poskupljenje police dopunskog zdravstvenog osiguranja bio je početkom 2016. kada sam potpredsjedniku Vlade RH Boži Petrovu nosio 104 tisuće potpisa protiv poskupljenja, a on tvrdio da se mora sanirati zdravstvo ne znajući da su to strogo namjenska sredstva.
Da vas podsjetim, bila je, bio je prijedlog poskupljenja za 19 kuna, sa 70 na 89 ili prevedeno u eure, 2,5 eura. Odustali su, cijena je ostala ista sve ove godine i kao što čujete, privatni osiguravatelji namjeravaju povećati cijenu police do 30%, a HZZO neće. Da, i kad govorimo o 2,5 eura koliko je trebala polica poskupjeti, kad smo to spriječili, do danas je u džepovima građana ostalo 384 milijuna eura, to je sustav velikih brojki.
Sve to skupa nije došlo po Duhu Svetomu, kako bi rekao potpredsjednik Oleg Butković, nego je došlo zahvaljujući sljedećim činjenicama. Dopunsko hrvatskog zdravstvenog osiguravatelja nema dugova, svi se računi likvidiraju prije roka dospijeća i to je najzdraviji dio ne tako zdravog zdravstva. Tko je za to zaslužan?
Ma vi, dragi građani. Vas više od milijun i 600 tisuća koji redovito svaki mjesec plaćate premiju. Vi ste zaglavni kamen dostupnosti zdravstvene zaštite, vi, ovom redovitošću i brojnošću osiguravate jedinstvenu nepromjenjivu cijenu, vi u ovom društvu jedini osiguravate istinsku solidarnost starih i mladih, zdravih i bolesnih. Čestitam vam na svime tome, na, svima na tome.
Naročito čestitam mladima koji su za nižu cijenu mogli dati povjerenje privatnim osiguravateljima, ali su ostali uz očeve i majke, uz bake i djedove. Dragi moji, dragi moji svi, budite jako zadovoljni. Na računu našeg javnog neprofitnog osiguravatelja pri Hrvatskoj narodnoj banci, ima više od 153 milijuna eura, a prvi put smo dobili i 3 milijuna eura kamata. Dakle to su sve sredstva za podmirenje svih zakonom predviđenih participacija koje će od 1. siječnja 2024. značajno biti povećane.
Ta sredstva uz redovne uplate, a i moguće povećanje broja osiguranika, dostatna su za najmanje još 4 godine sa istom cijenom police dopunskog zdravstvenog osiguranja. Dobri smo, jako smo dobri. Slovenci to plaćaju 35 eura, 3,5 puta više, a takvih je ideja bilo i kod nas. No, mi smo se odlučili za istinsku solidarnost. Hvala vam svim milijun i 600 tisuća građana koji ste na ovome ustrajali, ovo je rezultat te istinske solidarnosti. Hvala lijepa.

-

  • Iznošenje stajališta Kluba zastupnika HNS-a i nezavisnih zastupnika
15.11.2023.
10. na redu je poštovani kolega Hrelja koji će govoriti u ime Kluba zastupnika HNS-a, Liberalnih demokrata i nezavisnih zastupnika.
Izvolite.
Poštovani g. predsjedniče, cijenjene kolegice i kolege.
Kao što obično činim dati ću izvješće o realizaciji dodatka na obiteljsku mirovinu kao najvećeg mirovinskog projekta ove godine. Do prekjučer u HZMO-u zaprimljeno je 151.251 zahtjev vezanih uz isplatu dijela obiteljske mirovine. Zavod je riješio 131.110 zahtjeva ili 87% od čega se na dio obiteljske mirovine odnosi 105.275 zahtjeva dok su ostatak riješenih zahtjeva povezani zahtjevi za obiteljsku mirovinu. Neriješeno je 20.141 zahtjev ili 13%.
Od 105.275 riješenih zahtjeva za isplatu dijela obiteljske mirovine isplata dijela obiteljske mirovine odobrena je za 91.944 korisnika ili 88%, očekujemo da će do kraja godine biti preko 100.000 isplata dijela obiteljske mirovine.
Razlozi zašto nije određena isplata obiteljske mirovine u 13 331 slučaj ili 12% je praktički 66% je obiteljska povoljnija od osobne + dodatak, nemaju, 15% nema 65 godina, 8% nema pravo na obiteljsku mirovinu, 4,5% nema pravo na osobnu mirovinu i u 5,1% slučajeva osobna mirovina je veća od 80 AVM-a, dakle preko 940 eura.
Redovna mjesečna isplata dijela obiteljske mirovine uspostavlja se u mjesecu donošenja zahtjeva, pardon, mjesecu donošenja rješenja, a zatim se isplaćuju zaostaci od 1. siječnja 2023. planirani očekivani broj zahtjeva u 2023. g. je 155 i vrlo je vjerojatno da će realizacija na kraju godine biti i nešto malo iznad tog broja. Sada je zaprimljeno 151 251 zahtjev, a broj zaprimljenih zahtjeva na dnevnoj razini kreće se još uvijek oko 200.
Treba napomenuti da za one koji su bili u toj poziciji postoje i novi umirovljenici jer smrt se događa tijekom, smrt je sastavni dio života i jedan dio umirovljenika umire i postavljaju se novi i novi zahtjevi.
Prosječna svota dijela obiteljske mirovine je 101,26 eura, dakle od 40 eura pa do 400 eura najviše. Prosječna ukupna bruto mirovina onih korisnika koji su uz osobnu mirovinu ostvarili dio obiteljske mirovine podignuta je sa 479 na 580 eura bruto, najviše isplaćene mjesečne svote dijela obiteljske mirovine, kao što sam rekao, do 400 eura. Prosječna dob korisnika koji uz osobnu mirovinu primaju i dio obiteljske mirovine je 78 godina i 4 mjeseca. Kako se i očekivalo po spolnoj sturkturi, većina korisnika dijela obiteljske mirovine su žene, 83%, dok je 17% muškaraca i to je doista doprinos ovog instituta smanjenju ženskog siromaštva u staroj, u starijoj životnoj dobi.
Najvišu prosječnu svotu dijela obiteljske mirovine ostvarili su korisnici s područja Grada Zagreba 116,9 eura, Primorsko-goranske županije 115,75 eura, Istarske županije 115,16 eura, a najnižu svotu korisnici s područja Bjelovarsko-bilogorske županije 84,53 eura, Koprivničko-križevačke županije 80,33 eura te korisnici s prebivalištem u inozemstvu, 69,88 eura.
33 korisnika ima preko 100 godina života i njihov prosjek dijela obiteljske mirovine je 122,26 eura, preko 90 godina ima 4 310 korisnika dijela obiteljske mirovine, a najviše je korisnika između 70. i 80. g. života, njih 35 965. I da kažem nešto zadnje, gledajući i promatrajući medijski prostor, izvjesni kontaminatori medijskih prostora iz umirovljeničkih udruga i neparlamentarnih straka objavljuju da su se izborili za 13. mirovinu, da su se izborili za depenalizaciju, ja vas samo pitam, što u toj priči radi ministar Piletić, što u toj priči radi Andrej Plenković, što u toj priči rade ovaj parlament i ja s vama ovdje, kad su se izborili pa neka podijele.
Hvala lijepa.

-

  • Iznošenje stajališta Kluba zastupnika HNS-a i nezavisnih zastupnika
21.11.2023.
Treći na redu trebao bi biti zastupnik Damir Bajs, međutim njega nema, pa gubi pravo govora.
I onda idemo na četvrtu raspravu poštovani kolega Hrelja u ime Kluba zastupnika HNS-a, Liberalnih demokrata i nezavisnih zastupnika.
Izvolite.
Poštovani gospodine predsjedniče, cijenjene kolegice i kolege period pred seljačku bunu u narodu se zove puntanje seljaka. Ako ja dobro vidim ovo što se danas događa u našem društvu je puntanje umirovljenika. Puntaju se umirovljenici bez svrhe i cilja, širi se nezadovoljstvo u godini u kojoj su mirovinski rashodi porasli za 20%, 1,2 milijarde eura. U godini u kojoj je 680 000 umirovljenika ostvarilo povećanje svojih mirovina pri čemu ne računam rekordno usklađivanje kumulativno više od 14% ove godine.
Sipaju se iz rukava modeli, ideje, kalkulacije, prijedlozi od onih koji bi u visoku politiku i onih koji se kunu da ne bi dok im netko ne ponudi. Umirovljenicima se tako čine medvjeđu uslugu, jer raspiruju želje i nade koje ovo društvo i gotovo pola proračuna ne bi mogli pokriti. Trinaesta mirovina lijepo zvuči, 670 milijuna eura. Kako? Od kud? Nema ih u rebalansu. Na to depenalizacija svih mirovina u 65 godini. Hajmo dati pljusku svima koji rade duže, učinimo ih budalama.
Na to se traži i minimalna mirovina. U državi u kojoj se već prosječno više od sto eura mjesečno alimentiraju korisnici najniže mirovine jer nemaju dovoljno uplaćenih doprinosa. Ni to nije dovoljno, nego treba uvesti institut minimalne i dodavati 200 eura mjesečno. Hajmo dati pljusku onima koji su uplatili puno doprinosa i tako redom svaki tjedan prijedlog jedan.
Koje društvo, koje gospodarstvo, koji proračun može to izdržati? Ne plačem nad proračunom, zagovaram malo realnosti u zahtjevima i puno pravičnosti. Uostalom tko predlagateljima daje pravo da neinformirano i neodgovorno za vlastite interese predlažu nešto što bi umanjilo prava drugih društvenih skupina. Još je čudnije da takvi ne ostvarivi prijedlozi uz prijetnje prosvjedima dolaze od osoba koje su članice savjetodavnog tijela Vlade Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe gdje ih imenuje Vlada Republike Hrvatske.
Pa brate ako si savjetnik predlažeš koje zakone treba promijeniti, argumentiraš to, kažeš odakle će se pribaviti kažeš odakle će se pribaviti sredstva. Ako si protivnik, vičeš, pljuješ, prosvjeduješ i briga te što će na kraju od toga biti. Možeš biti ili jedno ili drugo, ne jedno i drugo jer si onda sigurno u jednoj od tih uloga neiskren. Pri svemu tome ne vodi se računa koje psihičke posljedice te lažne nade i besmisleni prijedlozi ostavljaju na starije osobe. Hrvatski političari i zastupnici sve su izmjene mirovinskog i socijalnog zakonodavstva prošle i ove godine podržavali gotovo jednoglasno, za umirovljenike se čini najviše moguće. Ne mogu apelirati na strpljenje umirovljenika jer toliko vremena nemaju, ali mogu na mudrost. Bolja je promjena ijednog članka zakona koji daje novo ili veće pravo vidljivo svakog mjesta, mjeseca nego silni izljevi ljubavi i brige od ljudi koji ni o čemu odlučuju i malo toga razumiju, hvala lijepa.

-

  • Iznošenje stajališta Kluba zastupnika HNS-a i nezavisnih zastupnika
23.11.2023.
U ime Kluba zastupnika HNS-a i Liberalnih demokrata i nezavisnih zastupnika govorit će poštovani zastupnik Silvano Hrelja, izvolite.
Poštovani g. potpredsjedniče, cijenjene kolegice i kolege, iako se redovito pokaže kao kontra produktivno moram istine radi održati ovaj govor kako bi se javno osvrnuo na još jedan pokušaj umanjivanja rezultata i ocrnjivanja sustava mirovinskoga osiguranja. Da, istina u dobru i zlu. Mirovinske sustave, kao i brakove ne bi trebalo uspoređivat, ipak to često činimo, neki da bi se prikazali boljima, neki da bi potvrdili ili istaknuli da su lošiji. Zašto to ne bi trebalo činiti? Nema istoga, ni sličnoga, svaki stoji za sebe, svaki ima svoje specifičnosti, kompleksnu prošlost i jedinstvene rezultate, samo njima jasne kompromise i povlastice. Usporedimo usporedbe, gotovo svaki tjedan servira nam se neka usporedba u kojoj Hrvatski mirovinski sustav izgleda slab i promašen, izdvoji se neka brojka iz konteksta i uspoređuje se s drugom brojkom izvan svog konteksta. Od toga nema nikakve koristi, to nije ni objektivno, ni svrhovito i služi samo raspirivanju nezadovoljstva. Teško je i gotovo nemoguće uspoređivati dva sustava osiguranja u dvije različite države različite povijesti i strukture stanovništva, gospodarske slike i zakonskih propisa, ipak se to čini. Zašto? Jer je lako, sigurno lakše nego shvatiti taj sustav i istraživati i dokazati neku tezu. Nije svaka usporedba ista, uspoređivati stanje u sustavu u određenom vremenskom razdoblju npr. 2016. i 2023. ili nakon zakonske izmjene sa obiteljskim mirovinama nije isto, nije isto, valjana bi bila usporedba nakon zakonskih izmjena. Uspoređivati državu u kojoj je omjer radnika i umirovljenika 2,26:1 s državom u kojoj je taj omjer 1,37:1 nije baš za usporedbu. Tako su se ovaj tjedan uspoređivale Crna Gora i Hrvatska na temelju prosječnih mirovina, pogledajmo ipak sve podatke. Broj korisnika mirovine u Crnoj Gori je 124 tisuće, dakle dvostruko manje nego u Gradu Zagrebu, u Hrvatskoj milijun 227 tisuća. Planirani godišnji rashodi u 2023. u Crnoj Gori 537 milijuna 550 eura, u Hrvatskoj 7 milijardi 383 milijuna eura. Planirani godišnji rashodi u 2023. po korisniku u Crnoj Gori 4335 eura, u Hrvatskoj 6017 uključujući i jednokratne, jednokratne pomoći odnosno dodatke. Planirani mjesečni rashodi u 2023. po korisniku u eurima 361 euro u Crnoj Gori, 501 euro u Hrvatskoj. Prosječna mirovina bez međunarodnih ugovora u Crnoj Gori 426 eura, u Hrvatskoj 547 eura. Prosječna mirovina svi 401 euro u Crnoj Gori, 488 eura u RH. Prosječna starosna mirovina bez međunarodnih ugovora 463 eura u Crnoj Gori, 554 eura u Hrvatskoj. Prosječna invalidska mirovina bez međunarodnih ugovora 383 eura u Crnoj Gori, 373 eura u Hrvatskoj, nešto i jedina stavka koja je nešto veća u, u ovaj Crnoj Gori. Prosječna obiteljska mirovina bez međunarodnih ugovora 365 eura u Crnoj Gori, 430 eura u Hrvatskoj. Omjer osiguranika i korisnika 2,26:1 u Crnoj Gori i 1,37 u RH. Prosječna neto plaća za rujan u Crnoj Gori 800 eura, u Hrvatskoj 1156 eura. Udio prosječne mirovine bez međunarodnog ugovora u prosječnoj neto plaći u Crnoj Gori 53%, u Hrvatskoj 47,4%. Udio prosječne mirovine u prosječnoj neto plaći svi u Crnoj Gori 50,1%, u Hrvatskoj 42,3%.
Kako ovo tumačimo? Crna Gora niti je imala razvojačene branitelje, niti je imala ovaj velik broj invalida, nit je imala takav kolaps gospodarskog sustava. Uglavnom porast starosne mirovine bez međunarodnih ugovora za prosinac 2022. Crna Gora 17,5%, Hrvatska 18,2% i to je istina.

-

  • Iznošenje stajališta Kluba zastupnika HNS-a i nezavisnih zastupnika
28.11.2023.
Treća rasprava, poštovani kolega Hrelja u ime Kluba zastupnika HNS-a, liberalnih demokrata i nezavisnih zastupnika. Izvolite.
Poštovani gospodine predsjedniče, cijenjene kolegice i kolege, pardon samo kolege.
Kao što obično radim, želim izvijestiti o realizaciji projekta isplate dijela obiteljske mirovine uz osobnu mirovinu po preminulom bračnom, bračnom drugu i rezultati su slijedeći. Do 27. studenog 2023. godine u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje zaprimljeno je 153 805 zahtjeva vezanih uz isplatu dijela obiteljske mirovine. Zavod je riješio 137 032 zahtjeva ili 89%, od čega se na dio obiteljske mirovine odnosi 109 tisuća, dok su ostatak riješenih zahtjeva povezani zahtjevi za obiteljsku mirovinu. Neriješeno je još uvijek 16 773 zahtjeva ili 10,9%. Od 109 095 riješenih zahtjeva za isplatu dijela obiteljske mirovine, isplata dijela obiteljske mirovine, odobrena je za 95 182 korisnika odnosno 87%. Planirani, očekivani broj zahtjeva u 2023. godini je 155 tisuća i vrlo je vjerojatno da će realizacija na kraju godine biti nešto malo iznad tog broja. Sada je zaprimljeno 153 805 zahtjeva, a broj zaprimljenih zahtjeva sada dnevno kreće se između 200 i 250 dnevno. Redovna mjesečna isplata dijela obiteljske mirovine uspostavlja se u mjesecu donošenja rješenja, a zatim se isplaćuju zaostaci od 1. siječnja 2023. godine. Prosječna svota dijela obiteljske mirovine je 101 euro na osobnu mirovinu, dakle kreće se taj dio između 35 eura i čak do 400 eura. Prosječna ukupno bruto mirovina onih korisnika koji su uz osobnu mirovinu ostvarili i dio obiteljske mirovine podignuta je s 480,35 eura na 581,61 euro bruto. Najviše isplaćene mjesečne svote dijela obiteljske mirovine su i do 400 eura. Prosječna dob korisnika koji uz osobnu mirovinu primaju i dio obiteljske mirovine je 78.g. i 15 mjeseci. Kako se i očekivalo po spolnoj strukturi većina korisnika dijela obiteljske mirovine su žene 83% dok je 17% muškaraca. Razlozi zašto nije određena isplata obiteljske mirovine, u 66,5% slučajeva obiteljska mirovina je povoljnija od osobne mirovine plus dodatak na obiteljsku mirovinu, 15,4% nema 65.g., 8,2% nema pravo na obiteljsku mirovinu, 4,6% onih koji su dali zahtjev nemaju pravo na osobnu mirovinu, u 5,3% slučajeva osobna mirovina je veća od 80 aktualnih vrijednosti mirovine, dakle 940 i nešto, nešto eura. U 3 slučaja podnositelj zahtjeva nije udovica ili udovac, 6 u zaposlenju na puno radno vrijeme, ali su požurili i u 1% sluč…, i jedan jedini slučaj smrt podnositelja zahtjeva prije 1. siječnja 2023..
Ono što bih na kraju želio reći da uvijek hvalim HZMO, tog 100-godišnjaka i želim reći da su puno toga napravili ove godine i dobili puno nepredvidivih zadataka, međutim moram konstatirati jer me ljudi zovu da u jednom dijelu naših područnih službi ima još uvijek zahtjeva još iz 1. mjeseca ove godine, pa molim sve te ovaj voditelje područnih službi da pregledaju te stare slučajeve i da ih promptno riješe jer doista nema nikakvog razloga da ti stari slučajevi već od 1., 2., 3. mjeseca još uvijek nisu riješeni. Inače, ispod, dakle postoje samo, samo Bjelovar, Osijek, Pula, Rijeka i Zagreb imaju više…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…od 10% neriješenih zahtjeva…/Upadica predsjednik: Hvala lijepa./… hvala lijepa.

-

  • Iznošenje stajališta Kluba zastupnika HNS-a i nezavisnih zastupnika
29.11.2023.
A sad će u ime Kluba zastupnika HNS-a, liberalnih demokrata i nezavisnih zastupnika govorit poštovani zastupnik Silvano Hrelja, izvolite.
Poštovani g. potpredsjedniče, cijenjene kolegice i kolege. Zadovoljstvo je zastupnika u HS kad može doživjeti rezultate svojih aktivnosti, a to je svakako za mene Zakon o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju. Nakon što je HS 2022.g. dva puta prihvatio moj prijedlog zakona odnosno dva prijedloga zakona, cenzusi dopunskog zdravstvenog osiguranja povećani su na 331,81 euro i 415,42 eura od 1. siječnja 2023.g.. Tako je na dan 31. listopada 2023.g. zdravstveno osiguranje HZZO-a samostalno plaća, dakle dopunsko zdravstveno osiguranje samostalno plaća milijun 591 tisuća 094 osiguranika po cijeni od 9 eura i 30 centi. Za 566 tisuća i 22 osobe plaća Državni proračun pola, policu, dakle ukupno imamo 2 milijuna 157 tisuća i 126 osiguranika. Od 566 tisuća i 32 osiguranika, 297 tisuća 416 oslobođeno je plaćanja po prethodnim cenzusima, dakle dostupnost zdravstvenih usluga im je besplatna. Procjena je da je nešto manje od 200 tisuća umirovljenika među njima jer cenzusi su za sve jednaki, za sve građane malih prihoda. Cenzus je prihodovni, svi prihodi kućanstva ili pojedinca osim one koje, za koje je Vlada RH svojom odlukom rekla da se ne računaju odnosno koje je isključila.
Prema zakonskoj obvezi ovi cenzusi se do 30. studenoga tekuće godine moraju uskladiti sa kretanjima inflacije i rastom plaća. To će se dogoditi danas za nekoliko sati na sjednici Upravnog vijeća HZZO-a. Uvećanje cenzusa je oko 14%, praktički kao i mirovine ove godine, a očekuje se povećanje cenzusa za člana obitelji na cca. 379 eura odnosno povećanje za 48 eura odnosno povećanje cenzusa za samca na 475 eura odnosno povećanje istoga za 60 eura.
Moram reći da imamo cenzus na pristojnoj razini, ali brojke osiguranika za koje plaća država pokazuju na različite slike o siromaštvu građana kad uključimo prihodovni cenzus u odnosu na samo dohodovni cenzus.
Nadalje, moram javno reći da javni osiguravatelj dopunsko zdravstveno osiguranje koje radi pri HZZO-u stoji sjajno, ispunjava sve svoje obveze u zakonskim rokovima plaćanja i na zalihi ima još 150 milijuna eura namjenskih neiskorištenih sredstava, što znači da cijena dopunskog zdra…, cijena police dopunskog zdravstvenog osiguranja se ne mora mijenjati barem slijedećih 5.g. unatoč povećanoj participaciji za zdravstvene usluge od 1. siječnja 2024. godine. Dakle, dragi moji umirovljenici, dragi građani koji sami plaćate police dopunskog zdravstvenog osiguranja po cijeni 9,30 kod HZZO-a nema straha dok smo svi zajedno u velikom javnom neprofitnom osiguravatelju gdje najiskrenije živi solidarnost. Nema straha da će nam zdravstvene usluge biti nedostupne, nema straha barem slijedećih 5 godina od povećanja cijene polica dopunskog zdravstvenog osiguranja.
Da, ovdje živi solidarnost, solidarnost mladih i starih, zdravih i bolesnih, imućnijih i siromašnijih i svima vama, svima nama koji uredno plaćamo svakomjesečno ovu policu želim zahvaliti i čestitati na ustrajanju da imamo velikog i javnog neprofitnog osiguravatelja koji istinski živi solidarnost.
Hvala.
PDF