Povratak na vrh
Rasprave po točkama dnevnog reda
Saziv: X, sjednica: 19
PDF
Svi govornici
6
Prijedlog zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, prvo čitanje, P.Z.E. br. 582
15.11.2023.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Sada idemo na dnevni red kako smo najavili, prva točka:
-Prijedlog Zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, prvo čitanje, P.Z.E. br. 582.
Predlagatelj je Vlada na temelju čl. 85. Ustava i čl. 172. Poslovnika HS-a.
Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na prvo čitanje zakona.
Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za gospodarstvo, a prije nego što dam riječ predlagatelju poštovanom potpredsjedniku Vlade i ministru prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branku Bačiću, imamo zahtjev za stankom.
Poštovani kolega Daus, izvolite.
Daus, Emil (IDS)
Hvala lijepa predsjedniče.
Uvaženi potpredsjedniče Vlade sa suradnicama, kolegice i kolege, tražim stanku u ime Kluba IDS-a u trajanju od 10 minuta.
Danas ćemo sigurno slušati o decentralizaciji države, al moramo naglasiti da ovo nije stvarna decentralizacija već samo vladino priznanje da je sadašnji centralizirani sustav upravljanja državne imovine bio neučinkovit. Da bi bio učinkovit gradovi i općine moraju autonomno upravljat imovinom na svom području osim one koja je državi naravno neophodna za njeno sigurno funkcioniranje.
IDS pozdravlja što se napokon uopće počelo promišljat o raspolaganju državnom imovinom na jedan drukčiji način, ali ostaju ključni problemi. Prvo, država ne zna točno kojom sve imovinom raspolaže. Drugo, država ne vjeruje sama sebi ako ne vjeruje lokalnoj samoupravi. Treće, i dalje se traži mišljenje ministarstva za svaku česticu i opet bi mogli imat spore procese zbog nedostatka kadrova u ministarstvu, tu je i dosada bilo najveće začepljenje sustava. Četvrto, oni koji će obavljati sav posao i morati zaposliti dodatne djelatnike dobit će po ovom prijedlogu 20%, a država koja će radit jako malo, samo će izdavat mišljenja dobit će još 10% sredstava dobivenih od raspolaganja. Zato kada već u ovom prijedlogu vidimo da se neće gradovima i općinama dati autonomno upravljanje imovinom na njihovom području IDS predlaže slijedeće. Pojačajte tim ljudi koji radi na izdavanju mišljenja, u protivnom će i dalje biti sve sporo i zagušeno. Drugo, pravednije raspodijelite sredstva od raspolaganja, naš prijedlog je minimalno 40:30:30 u korist onih koji će obavljat najviše posla, koji će morati dodatno zaposliti djelatnike i imati druge dodatne troškove. I treće, vrijeme je da se napokon popiše sva državna imovina da točno se zna čime država raspolaže i da se počne vjerovat lokalnoj samoupravi u RH, na kraju krajeva i ona je dio RH. Tamo dole na lokalu ima mnogo kvalitetnih radišnih ljudi koji samo žele razvoj zajednice u kojoj žive, hvala lijepa.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Stanka je odobrena.
Prije nego što kolega Hajduković obrazloži stanku, pozdravimo svi zajedno učenike i učenice i njihove profesore Srednje škole Zlatar. Dobrodošli u HS! …/Pljesak./…
Sada kao što sam najavio obrazložit će stanku poštovani kolega Hajduković, izvolite.
Hajduković, Domagoj (Socijaldemokrati)
Hvala lijepo g. predsjedniče, tražim stanku u ime Kluba Socijaldemokrata kako bi još jedanput skrenio pažnju na neke od ključnih pitanja u ovom zakonu. Prije svega krenut ću sa nečim pozitivnim, zadovoljni smo što je Vlada odustala od predloženog gospodarenja planinarskim domovima i planinarskom infrastrukturom kako je predlagao čl. 16., ali taj pozitivni dio zapravo pokazuje svo nerazumijevanje specifične problematike planinarskih domova. Naime, mi smo prvi klub koji su upozorili na ovaj problem upravo u HS, a planinarska infrastruktura jednostavno ne može biti komercijalno eksploatirana i ovo je zapravo bio pokušaj nekoga ko ne razumije problematiku da državnu infrastrukturu, u ovom slučaju planinarske domove koje su najčešće sami planinari gradili, održavali, obnavljali i slično, stavi u komercijalno iskorištavanje. Međutim, ono što je bitno kod ovoga zakona i što ovaj zakon neće promijeniti tu se slažem sa kolegom Dausom, prvo država mora znati s čime sve raspolaže. To je osnovni preduvjet za efikasno gospodarenje državnom imovinom. Druga stvar koju treba znati je što je strateška infrastruktura? Dakle nešto čega se država nikad neće odreći i što predstavlja bitnu infrastrukturu koja se ne može ili bilo komercijalno iskorištavati ili ima neku drugu specifičnu namjenu, te ostale nekretnine odnosno imovina koja se može komercijalno iskorištavati i od koje država može imati koristi, koja može oplemeniti državni proračun, ali isto tako može pomoći i gospodarstvu i pojedincima itd., itd.. Dakle ovo je jedno retoričko pitanje koliko stanova ima koje države može izdati, a ne izdaju se propadaju, da je nekretnina, poslovnih prostora i slično koje zapravo ničem ne služe, a najmanje državi i njezinim građanima.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Stranka je odobrena.
Kolegice Orešković izvolite.
Orešković, Dalija (Stranka s imenom i prezimenom)
Tražim stanku u ime Centra, Glasa i Stranke s imenom i prezimenom u trajanju od 10 minuta radi konzultacija. Naime točno je što su rekle kolege prije mene i ja se s time slažem ali u tome nije suština. Suština je da je ovo dakle Zakon o upravljanju državnom imovinom, državnim nekretninama jedan od ključnih antikorupcijskih zakona zato što se bavi pitanjem izvora gdje korupcija nastaje. I trebao bi imati rješenja kako se korupcija sprječava, a ovaj zakon to nema. U tom pogledu nema niti jednog jedinog iskoraka. Sve dok država ne zna gdje su sve njezine nekretnine, koliko vrijede, kako se daju na upravljanje i kome se daju na upravljanje i koliko to vrijedi, zapravo se samo daje moć nekom od kvarnih političara da tu moć zlorabi u svoje svrhe. Hrvatska mora na izborima tražiti radikalan, ali doslovno radikalan otklon i raskid sa HDZ-ovim naslijeđem. A HDZ-ovo naslijeđe je institucionalno porobljavanje države, partijski način upravljanja, postavljanje ministara bez ikakvih stvarnih kompetencija za resor kojem su na čelu i korupcija. I danas na obje točke dnevnog reda Mario Banožić će biti lakmus papir tog frontalnog sudara dvije Hrvatske. Jedne koruptivne u odnosu na koju pravni sustav ne funkcionira i one druge koja je žrtva takvog sustava. Na ovoj točci dnevnog reda sjetit ćemo se Maje Đerek i svega na što je ukazivala u upravljanju državnim nekretninama, gdje je ona danas, a gdje su kaznene prijave protiv Maria Banožića, a na slijedećoj točci dnevnog reda s obzirom da Mario Banožić voli ići u lov, shvatit ćemo kako korupcija funkcionira tamo gdje se ne kontroliraju lovišta. Što je problem ovog zakona? Time što omogućava daljnju pljačku, daljnje iskorištavanje državnih resursa za stranačke, prvenstveno stranačke interese …/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./… a kontra javnog interesa i interesa građana.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Stanka je odobrena.
Sada će stranku obrazložiti kolegica Raukar-Gamulin. Izvolite.
Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Tražim stanku u ime Kluba Možemo! u trajanju od 10 minuta, kako bismo još jednom čestitali i zahvalili građanima koji su svojim potpisom pomogli da ministarstvo izmjeni čl. 16. koji je bio u javnoj raspravi i vrati planinarske domove i planinarske kuće onima koji su ih gradili i svih ovih desetljeća i održavali. A to su naravno planinari, Hrvatski planinarski savez i planinarska društva. Ponovila se ista priča kao i sa Zakonom o pomorskom dobru. Zajedničkom akcijom sa građanima spasili smo naše plaže od sumanute komercijalizacije, a sada smo spasili i planinarske kuće i planinarske domove od potpuno nerealne i još sumanutije komercijalizacije. Po ne znam koji put vladajući su se upustili u izradu zakonskog prijedloga bez da su uopće konzultirali struku i uključili ih u rad na prijedlogu. Govorim o prijedlogu koji je bio u javnoj raspravi. I još jednom su zato napisali potpuno neodržive, loše i opasne zakonske prijedloge koje su pod pritiskom struke, Planinarskog saveza i planinarskih društava, zatim građana koji su svojim potpisima na našoj peticiji osnažili njihovu borbu, morali su se povuć i morali su promijenili i dobro je da su promijenili. I očito je da su izbori blizu pa su i vladajući nešto skloniji poslušati kako građane, tako i struku. No isto tako je očito da kad građani dignu svoj glas u obranu javnog dobra, imaju snagu koja može mijenjati zakonske prijedloge i ne samo zakonske prijedloge. …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… Izbori su blizu i …/Upadica predsjednik: Hvala lijepa./… tamo su promjene moguće. Zahvaljujem.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Stanka je odobrena.
Kolega Bajs, izvolite.
Bajs, Damir (Fokus)
U ime Kluba Fokusa i Reformista zatražio bih stanku od 10 minuta da raspravimo u klubu Zakon o upravljanju državnom imovinom. Kada govorimo o ovom zakonu, onda ću naglasiti da je ovo već 4 zakon u zadnjih 12 godina, da je već 6 državnih institucija se brinulo o državnoj imovini i shodno tome ono što je valjda pozitivno u tom zakonu jeste da je država konačno odlučila, da ona nije najbolji gospodar svoje imovine. A zašto nije najbolji gospodar svoje imovine? Pa zbog toga što u konačnici ni ne zna koja je to imovina, već u samom prijedlogu zakona i obrazloženju jasno je razvidno da će se to prebaciti na jedinice lokalne samouprave, gradove, općine i županije, koji će morati utvrditi čega su zapravo postali korisnici u smislu upravljanja. Raspodjela sredstava naravno je krajnje upitna. Jer zbog čega bi zapravo država koja neće imati nikakve troškove niti bilo kakvih aktivnosti po ovom zakonu dobiti 60% ukupnosti prihoda. Ne bi li bilo logičnije i bolje da kad govorimo o imovini koja nije bitna za RH, nije vojna, nije bilo kakva druga da onda ta imovina prijeđe u konačnici u vlasništvo gradova, općina i županija temeljem njihovog zahtjeva, kako bi oni mogli time u cijelosti raspolagati. Također kada govorimo o prijedlogu ovog zakona, onda je isti tako razvidno da u onim prijelaznim i završnim odredbama imamo situaciju da postojeći postupci, a to su oni ljudi koji su dali zahtjeve za kupnju, pripajanje ili bilo šta drugo državnih nekretnina će se provesti po ovom zakonu, a ne po starom. To znači da će se promijeniti mjesto nadležnosti, da će sve iz početka krenuti i da će svi oni koji su sada u postupku, upravo radi toga imati problema pa makar bili nadomak cilja. Stoga kad govorimo o zakonu, ono što je jedino dobro u tom zakonu je da je država konačno …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… shvatila da nije dobar gospodar, ali ništa više …/Upadica predsjednik: Hvala./… od toga.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Stanka je odobrena.
Ima li još zainteresiranih za stanku. Ne.
Nastavljamo u 10 sati i 55 minuta.
STANKA U 10,44 SATI.
Jandroković, Gordan (HDZ)
NASTAVAK NAKON STANKE U 10,55 SATI.
Poštovane zastupnice i poštovani zastupnici, pozivam sada potpredsjednika Vlade i ministra prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branka Bačića da predstavi Prijedlog Zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu RH.
Izvolite.
Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Poštovane zastupnice i zastupnici, pred vama je Prijedlog Zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu RH u prvom čitanju nakon što je Vlada RH odnosno resorno ministarstvo već u siječnju mjesecu kada sam imenovan ministrom između ostaloga i državne imovine najavila donošenje ovog zakona kojim ćemo zakonom nastojati doprinijeti kvalitetnijem upravljanju državnom imovinom.
Vratio bi se samo kratko kao uvod u ovu raspravu da je prvi zakon kojim je praktično definirano upravljanje državnom imovinom kao i tijelo koje će tim portfeljom državne imovine upravljati donesen 2010. godine kada je i osnovano na razini državne vlasti središnje tijelo tada se zvao AUDIO koji je upravljao i nekretninama i pokretninama, ali je tad on upravljao i dionicima i udjelima trgovačkih društava u vlasništvu RH. Tada je AUDIO preuzeo toga ćemo se sjetiti i poslove koji su se obavljali i u odnosu na Agenciju za upravljanje i Fond za privatizaciju. Tim je, taj zakon je bio na snazi do 2013. godine kada je praktično osnovan, donesen novi Zakon o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu RH i AUDIO je prešao u DUUDI i tog trenutka DUUDI je bio središnje državno tijelo koje je upravljalo nekretninama i pokretninama u vlasništvu RH, ali je paralelno s time osnovan i Centar za restrukturiranje i prodaju CERP koji je preuzeo financijsku imovinu u vlasništvu, upravljanje financijskom imovinom u vlasništvu RH.
2016. godine dolazi do novog ustroja središnjih državnih tijela kada nastaje Ministarstvo državne imovine koje je bilo nadležno i za, i za onaj dio koji se odnosi na nekretnine i pokretnine, dakle preuzeo je u svom, u svom upravljanju i DUUDI koji je dotada postojao, ali i CERP. Nova izmjena dogodila se 2018. godine kada dolazi do potpuno novog Zakona o upravljanju državnom imovinom koji je i dan dana na snazi. U međuvremenu 2020. godine kad govorimo o tom ustroju središnjih državnih tijela koja, koja se, koja brinu o državnim nekretninama i pokretninama i u tom trenutku jasno i oko financijske imovine Ministarstvo državne imovine se ukida i integrira se u Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Kao što sam uvodno rekao na početku ove godine smo donijeli Zakon o ustrojstvu državnih tijela RH kojim smo zakonom propisali dakle da će Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine nastaviti skrbiti, brinuti, upravljati nekretninama i pokretninama u vlasništvu RH, a onaj dio koji se odnosi na poslove kojima pretežno upravlja CERP, a to su, to su te financijska imovina kojom je dotada upravljao držav…, držav… Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine prelazi u djelokrug poslova Ministarstva financija i Ministarstvo financija će paralelno sa ovim našim zakonom kojim uređujemo postupanje sa nekretninama i pokretninama donijeti Zakon o trgovačkim društvima od posebnog interesa u vlasništvu koji su u vlasništvu RH.
Ono što bih uvodno želio reći to je da ovim zakonom dakle mi smo se odredili kako i na koji način ćemo upravljati imovinom odnosno nekretninama i pokretninama u vlasništvu RH.
Zašto ovaj zakon? Prije svega ovaj zakon iz razloga što želimo dodatno unaprijediti upravljanje nekretninama i pokretninama u vlasništvu RH. Mislimo da dosadašnji ustroj odnosno dosadašnja zakonska regulativa nije ispunila ona očekivanja koja smo imali namjeru kada se donosio Zakon o upravljanju državnom imovinom i da ovime učinimo bitan iskorak. Pod tim bitnim iskorakom podrazumijevamo dodatnu optimalizaciju poslova upravljanja nekretninama i pokretninama u vlasništvu RH kao i smanjivanje portfelja neiskorištenih nekretnina, nekorištenih nekretnina, nekretnina kojima se ne upravlja ako jesu u vlasništvu RH.
I ono što je posebno bitno, posebno važno ovim zakonom nastavljamo politiku Vlade ka daljnjoj funkcionalnoj i financijskoj decentralizaciji u upravljanju državnom imovinom.
Naime, u ovih mojih proteklih 10 mjeseci na mjestu ministra i državne imovine veliki broj radnih sati, veliki broj mojih obveza svodi se na rješavanje statusa uporabe, prodaje nekretnina na području RH u vlasništvu RH, a koje nekretnine često znaju biti i do 16 kvadrata, 25 kvadrata, 35 kvadrata i držim da je takav jedan proces u kojemu se u Zagrebu na Markov trgu ili u Republike Austrije 14 odlučuje o takvim nekretninama doista nema smisla, nema potrebe već je upravljanje takvim nekretninama, a i nekretninama veće vrijednosti potrebno spuštati na nižu razinu odnosno na područnu samoupravu odnosno na županije i na jedinice lokalne samouprave.
Ono što bih istaknuo to je da u ovom trenutku u Ministarstvu prostornog uređenja u rješavanju ukupno 43.356 predmeta od toga je godišnje se rješava u prosjeku od 2,5 tisuće, 2.500 predmeta. Trenutno u internom registru ministarstva, ovo je odgovor i gospodinu Dausu o tome kako Hrvatska nema podatke o svojoj imovini, pa ću navesti nekoliko važnih podataka da ne čitam sve što bi o tome trebalo reći.
Ali u ovom trenutku, dakle u registru našeg ministarstva upisano je 6206 stanova ukupne površine 283 tisuće 187 metara četvornih. Dakle, prosječna površina jednog stana u državnom vlasništvu iznosi 45 metara četvornih. Nadalje, upisano je 945 stanova u suvlasništvu Republike Hrvatske sa jedinicama lokalne samouprave ili područne samouprave. Nadalje, upisano je 5067 poslovnih prostora čija je ukupna površina 439 tisuća i 513 metara četvornih što znači da je prosječni poslovni prostor u Republici Hrvatskoj u vlasništvu Republike Hrvatske iznosi 87 metara četvornih.
Nadalje je upisano 927 poslovnih prostora u suvlasništvu Republike Hrvatske i drugih pravnih osoba. Upisano je 20 tisuća i 665 čestica, 63 objekta sukcesijske imovine, 500 neperspektivnih vojnih objekata i zemljišta. U najvećem dijelu tim upravljaju gradovi i županije i općine i 40 planinarskih objekata. To je otprilike imovina koja je u ovom trenutku upisana u naš registar u Ministarstvu prostornog uređenja i državne imovine s time što od 2016. kada je donesen Zakon o upravljanju državnom imovinom, pa do danas u naš interni registar upisano je još dodatnih 8848 novostečenih nekretnina. Ukupni prihodi od nefinancijske imovine, dakle od imovine koja je upisana u naš interni registar je u tih 7 godina iznosi 184 milijuna i 280 000 eura.
Kao što sam rekao da bi ovu imovinu, njeno upravljanje i raspolaganje tom istom imovinom unaprijedili. Pripremili smo ovaj prijedlog zakona koji je prošao i javnu raspravu i iz kojeg su, iz koje su javne rasprave određene sugestije, prijedlozi i uvrštene u sam tekst zakona. Ono što je također važno a to je da je Republika Hrvatska, odnosno Vlada Republike Hrvatske tijekom izrade Nacionalnog plana oporavka i otpornosti utvrdila jednu od reformskih mjera u okviru komponente …/Govornik se ne razumije./… dva javna uprava, odnosno C dva četiri je podkomponenta kvalitetnije i bolje upravljanje imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske kao jedan od naših reformskih zakona. I u tom smislu danas jest na raspravi u Hrvatskom saboru ovaj zakon.
Kad sam spomenuo decentralizaciju kako funkcionalnu, tako i fiskalnu decentralizaciju, financijsku decentralizaciju onda želim pojasniti što to podrazumijeva. Funkcionalna decentralizacija podrazumijeva da se određeni poslovi koji su do sada bili isključivo u nadležnosti središnje države, dakle Vlade RH ili …/Govornik se ne razumije./… ministarstava prepuštaju na nižu razinu, tj. na nižu razinu, tj. na razinu županija, sjedišta županija i velikih gradova.
Dakle, spustit ćemo n a 20 županija, na 21 grad sjedište županija i na još 4 velika grada u Republici Hrvatskoj, a to su Velika Gorica, to su Vinkovci, to su Kaštela i Pula. Dakle, mi ćemo na te županije i na te gradove prepustiti upravljanje pokretninama u vlasništvu RH, ali pored toga prepustit ćemo i trgovačkom društvu Državne nekretnine i javnim ustanovama za upravljanje nacionalnim parkovima i parkovima prirode.
E sada da ne bi bilo dvojbe što to prepuštamo, koji su to poslovi, koje su to nekretnine koje ćemo prepustiti na upravljanje županijama, gradovima i općinama. Ja ću sada točno navesti o čemu se tu radi. To je neizgrađeno građevinsko zemljište, to su građevine na zemljištu za redovnu uporabu te građevine. Zatim tu su stanovi i poslovni prostori koji će ići na tvrtku Državne nekretnine, to su planinarski objekti.
Možda sad da odmah nekoliko riječi o planinarskim objektima. Dakle, u javnosti se stekao dojam kako država prepuštanjem upravljanja planinarskih domova, objekata, planinarskih kuća želi nekakvu privatizaciju tih objekata, želi to prepustiti na tržište ne vodeći računa da su tamo brojne planinarske udruge pa i Planinarski savez Republike Hrvatske brine i skrbi o tim domovima.
Ja ću najprije reći da su planinarski domovi ušli u sustav Državne imovine onog trenutka kada je Državno odvjetništvo diljem Hrvatske popisivalo nekretnine koje su na državnom zemljištu. Bile su to hrvatske šume, poljoprivredno zemljište i građevinsko zemljište i koje su po sili zakona morale biti upisane na Republiku Hrvatsku. I na taj način kako su upisani kao građevine na Republiku Hrvatsku odmah su jasno došli pod upravu resornog ministarstva.
I naša je intencija bila da mi kao što ćemo prepustiti gradovima, velikim gradovima kao što ćemo prepustiti županijama i gradovima sjedištima županija upravljanje nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, da će takva ista procedura tim istim županijama, velikim gradovima i gradovima, sjedištima županija biti prepuštena i upravljanje biti prepušteno i upravljanje planinarskim domovima.
Ja moram reći da evo malo prije je gospođa Raukar u svom traženju stanke rekla kako je to uspjeh da su domovi, planinarski objekti ostali u statusu u kojem su do sada bili. Kada bih vam na takav način odgovorio gospođo Raukar onda ja, tom vašom inicijativom kojom se vi hvalite u stvari jasno pokazujete kako puno više vjerujete Vladi RH i Ministarstvu prostornog uređenja i graditeljstva, Državne imovine nego svom gradonačelniku i svom Gradskom vijeću gdje imate gotovo apsolutnu većinu koje bi da je ostao stari zakon bilo prepušteno gradu Zagrebu. To znači da vi ne vjerujete recimo ni Primorsko-goranskom županu Komadini, niti Krapinsko-zagorskom županu Kolaru niti istarskom županu Miletiću, ja znam da ne vjerujete HDZ-ovim županima, ali na ovaj način ste … stvar je tražili ste inzistirali ste da sve ostane po starome tj. da i dalje tim domovima upravlja Vlada RH i resorno ministarstvo što smo mi eto čuli, čuli smo to nam je kao bio i kompliment da i dalje ćemo mi upravljati planinarskim objektima, osim u dijelu gdje se ti planinarski objekti nalaze na područjima zaštićenim parkovima prirode odnosno nacionalnim parkovima i parkovima prirode. Tamo postoje javne ustanove koje brinu o čitavoj nekretnini o svim nekretninama u vlasništvu RH na području nacionalnog parka odnosno parka prirode i te će ustanove i dalje time nastavit tim više što su brojni već sada projekti usmjereni ka obnovi, revitalizaciji, dogradnji, rekonstrukciji tih istih objekata i zašto je zatraženo i podneseno pri europskim fondovima zahtjev da se iz europskih sredstava veliki dio tih parkova obnove.
Naša intencija je bila da ti svega 40 objekata koji su našem internom registru, dakle nije to bila šuma od 3.000 objekata to je bilo 40 objekata koji su našem registru da se utvrdi da njima upravlja ako upravlja Planinarski savez ili upravlja neka pojedina planinarska udruga ili netko drugi da se to jednostavno konstatira, da se utvrdi i upiše u registru da pojedinim planinarskim domom upravlja ta i ta osoba i da li je bez uporabe, bez plaćanja naknade kao što to plaća i danas. Samo smo htjeli da to taj proces utvrđivanja pojedinog planinarskog objekta … statusa, ko njime upravlja, koga koristi, na koji način provede primjerice gradonačelnik Zagreba, a ne ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. To je bila naša intencija, to je bila naša intencija i tako že ostati i dalje.
Mi ćemo sada nakon ovog zakona kad ga usvojimo provesti proceduru da tih 40 objekata utvrdimo kakav je status da se i unaprijedi ukoliko treba unaprijedit, da se utvrdi ko je stvarni korisnik, kako i na koji način će time upravljati, a ne da nam Državni ured za reviziju dođe u obilazak ministarstva i utvrdi da dio imovine, a to je tih 40 objekata primjerice ne znamo tko s njima raspolaže, koji je pravi osnov da time raspolažu i na koji način.
Prema tome, mi smo evo rado prihvatili i čuli glas javnosti i zadržali smo upravljanje tim istim objektima u i dalje u djelokrugu rada resornog ministarstva. Kad sam već govorio o kojim se to sve objektima radi koji će biti dio naše daljnje decentralizacije onda su tu još i kampovi pored planinarskih objekata, neprocijenjeno građevinsko zemljište o čemu mogu kasnije ako bude vremena malo više reći, rezidencijalni objekti, nekretnine pod posebnim načinom upravljanja tj. sukcesijska imovina i nekretnine od strateškog značaja za RH.
Kad govorimo o nekretninama od strateškog značaja za RH i tu bi vas ispravio sve one koji su u stanci o tome govorili, postoje uredba Vlade kojom su propisani koji su to strateški objekti u RH, vrlo jasno je to propisano, to iz zakona proizlazi iz uredbe Vlade RH su oni svi detaljno propisani. Na kraju krajeva postoji i radi se državni plan prostornog razvoja gdje su sve te nekretnine jasno označene u prostornim planovima definirane, zna se njihov obuhvat. Prema tome ovako olako lakonski tvrditi da država ne zna što su to strateški njeni objekti treba bit dosta hrabar.
Ali ono što mi govorimo ovim zakonom da ćemo mi propisati koje su to nekretnine, koje su portfelju našeg ministarstva, a koje ćemo utvrditi da su strateški objekti, to su primjerice veliki kompleksi vojni koji sada mogu biti prenamijenjeni u neke komercijalne namjene itd., itd., to treba lučiti itekako treba lučiti. Čudno je reć da država ne zna koji su njeni strateški naci… objekti od strateškog nacionalnog značaja.
Ono što je bi samo sada rekao dakle to je kad govorim o funkcionalnoj decentralizaciji, poslove koje je država imala središnja državna vlast prepuštamo područnoj, regionalnoj odnosno lokalnoj samoupravi i pri tome idemo i u fiskalnu decentralizaciju u fiskalnu decentralizaciju, znači da ćemo prihod o raspolaganja tom nekretninom dijeliti po određenom ključu. Taj ključ je 60% sredstava koja se ostvare kroz raspolaganje zemljištem pripadaju vlasniku, vlasniku, a 20% županiji koja će u najvećem dijelu preuzeti te poslove županiji i 20% sjedištu županije i 20% velikim gradovima ona četiri grada koja sam maloprije spomenuo.
Zašto smo se na taj način odlučili? Prije svega zbog toga što se radi o državnoj imovini. … kad g. Daus postavlja pitanje zašto država nema ona ništa ne radi, a 60% ostaje njoj, a njena imovina. To je isto kada sada ja postavim pitanje zašto kad Grad Rovinj ne prodaje svoje i ne da državi 20%, ne daje ništa jel. Prema tome ako je to se radi o državnoj imovini, to je imovina u državnom vlasništvu. I sada je država je odlučila prepustiti upravljanje i onome ko taj proces vodi u ime države i uz znanje i prema Strategiji upravljanja imovinom i prema godišnjem planu kojega će također donositi Vlada RH će gradovi, gradovi veliki gradovi sjedišta županija i županije nastaviti tom imovinom upravljati. I stoga smo onom instituciji, a to je županija koja će u velikom dijelu time raspolagati, donositi odluke je li, time će ostati 20%, a 20% jedinici lokalne samouprave koja u pravilu za taj te nekretnine osigurava komunalnu infrastrukturu i to je potpuno jasno da kad već to spuštamo da i 20% ukupnog prihoda pripadne jedinici lokalne samouprave na čijem je području pojedina nekretnina, jasno i pri tome se vezujemo što je potpuno jasno na Zakon o područjima županija, gradova i općina u RH.
E sada kada smo odlučili spustiti to upravljanje na nižu razinu onda smo propisali određene limite, a ti limiti se vezuju uz Zakon o lokalnoj samoupravi koji zakon je propisao da čelnik tijela jedinice lokalne samouprave u konkretnom slučaju, župan kada govorimo o županiji kao jedinici područne samouprave ili gradonačelnik grada sjedišta županija ili gradonačelnik velikog grada već sada može raspolagati imovinom u vlasništvu svoje jedinice lokalne samouprave ili područne samouprave, dok milijun kuna, po, u bivšoj valuti govorim odnosno 130 tisuća eura je iznos koji, temeljem kojega će tom istom imovinom upravljati gradonačelnik velikog grada sjedišta županije odnosno župan, od 130 tisuća eura pa do milijun eura će nadležno gradsko tijelo odnosno županijska skupština, od milijun eura do milijun i 500 tisuća eura, resorni ministar državne imovine, a preko milijun .../nerazumljivo/... milijun i po' eura, milijun i 500 tisuća eura će upravljati Vlada RH.
Kad govorimo o stanovima i poslovnim prostorima, odluku o raspolaganju i upravljanju tim poslovnim prostorima prepuštamo i već i sada u velikom dijelu je to prepušteno, ali sada i raspolaganje prepuštamo trgovačkom društvu Državne nekretnine koje će time nastaviti upravljati i oni će također, moći po sličnim cenzusima, limitima upravljati do milijun eura, će upravljati trgovačko društvo, od milijun eura do milijun i 500 tisuća eura resorni ministar, a preko milijun i 500 tisuća eura će upravljati Vlada RH, donositi odluke o raspolaganju Vlada RH, a raspored prihoda je 90% od prodaje odnosno od raspolaganja ide na, na proračun RH 10% na Državne nekretnine, s time što prihod od zakupa .../Govornik se ne razumije./... u cijelosti prihod Državnih nekretnina.
E sada, da ne bi bilo dileme o tome kakav je to postupak, dakle .../nerazumljivo/... od 1. siječnja, kada, ja se nadam da ćemo provesti i prvo i drugo čitanje u međuvremenu, od 1. siječnja zahtjeve će naše fizičke i pravne osobe provoditi mjesto nadležnom tijelu. Dakle ako se radi o nekretnini koja se nalazi na području velikog grada, podnosit će se upravnom odjelu velikog grada, ako se radi o sjedištu županije, upravnom tijelu sjedišta županija grada sjedišta županija ako se radi o ostalom području mjesno nadležnom županijskom upravnom odjelu koji će onda krenuti u proceduru utvrđivanja vrijednosti nekretnine kad procjeni se na razine grada ili županije vrijednost nekretnine u odnosu na visinu vrijednosti nekretnine nastavak odlučivanja ide prema zakonu ili će gradonačelnik ili će njegov gradsko vijeće odnosno županija ili njegova županijska skupština ili ministar ili Vlada RH i to će ići na način da će se na taj način podnositi zahtjevi za upravljanjem državnom imovinom.
Ono što smo kao novost uveli u ovaj Zakon, to je, čini mi se, čl. 31. Zakona kojim je propisano da se udrugama građana odnosno udrugama civilnog društva temeljem ovog Zakona prvi puta u 33 godine suverenosti i samostalnosti RH omogućuje novi odnosno institut osobne služnosti prava uporabe koji je gotovo izjednačen u velikom dijelu sa pravom vlasništva, ali nije pravo vlasništva i na taj način ćemo po strogim uvjetima koje smo propisali .../nerazumljivo/... što, koliko dugo ta udruga civilnog društva mora funkcionirati, koliki broj zaposlenih mora njezin program kakav je program te udruge, itd., itd., moći će nakon stupanja zakona na snagu pod uvjetima koje smo propisali po uvjetima kojima smo propisali dobiti na osobnu uporabu osobnu uporabu odnosno osobnu služnost prava uporabe, da se točno izrazim pravnim jezikom, moći će imati i koristiti te prostore.
Ono što je posebno važno što je također, bilo riječi, to je Registar imovine. Ja ću vam govoriti o Registru imovine kojim upravlja moje ministarstvo. Maloprije sam vam rekao sve podatke. Ni podaci nisu tek tako nabrojeni, već sada postoji naš interni registar u ministarstvu, za svaku imovinu, pogotovo ako se radi o poslovnim prostorima, stanovima, možete to i sami uguglati i doći na tu, na taj registar, vidjet ćete tamo ne samo podatke, vrijednost, procjenu, okvirnu vrijednost, fotografije tih prostora, itd., nego ćete vidjeti sve ono što je važno imati kad je u pitanju pravnički katastarski podatak o tim nekretninama.
Međutim, mi ćemo ići napraviti korak dalje, idemo napraviti taj interoperabilni informacijski sustav za upravljanje i raspolaganje nekretninama u vlasništvu RH. Zašto? Već desetak godina funkcionira u RH informacijski sustav prostornog uređenja, to je izniman alat u rukama svih onih koji se u Hrvatskoj bave prostornim planiranjem, prostornim uređenjem i građevinom. U tom sustavu je upisano do sada preko 2, sve su skenirane, upisane, lokacijske, građevinske, uporabne dozvole, tu su podaci o nekretninama, .../Govornik se ne razumije./... nekretnina, tu su u međuvremenu uveden je e-Dnevnik, sad se ide u .../Govornik se ne razumije./... planove od nove godine stupa na snagu potreba i obveza da se ide iz analognih u digitalne planove, da se napravi ta digitalna transformacija svih prostornih planova u RH, dakle u tom sustavu postoje svi podaci, ovaj naš interni registar nekretnina će biti sastavni dio tog projekta i on će vrlo lako, svaka ta čestica koja je u vlasništvu RH, svaka nekretnina u vlasništvu RH bit će povezana sa informacijskim sustavom prostornog uređenja, tako da će tu bit jedan dodatan atribut u kvaliteti upravljanja korištenja podataka iz internog registra nekretnina i to ćemo uspostaviti, on je već praktično tehnički završen, njegova obveza proizlazi iz našeg, već sam maloprije spomenuo iz naših obveza koje smo sami sebi dali kroz projekt Nacionalni plan oporavka i otpornosti gdje smo i određena sredstva dobili i on će biti u upotrebi, tehničkoj uporabi, ja se nadam kroz mjesec, dva, 3 dana, nakon što moramo cijeli, cijeli .../nerazumljivo/... svu imovinu prebaciti iz postojećeg u taj novi naš interni registar.
Zakon je, evo, polako ću privoditi kraju, zakon je predviđena obveza donošenja strategije, obveza donošenja godišnjeg plana upravljanja nekretninama i pokretninama u RH, rokovi za izvještavanje u hrvatskom, u ministarstva o provedbi tog godišnjeg plana itd., itd..
Još ću samo nekoliko riječi na kraju, kad sam već spominjao i neprocijenjeno građevinsko zemljište i kada sam spominjao stanove, reći da je u ovom trenutku, u ministarstvu se provela vrlo, vrlo važna dokumenta, jedan je podzakonski akt koji je praktično jedno od neriješenih pitanja iz tranzicije, naše tranzicije početka '90.-tih, a to je status neprocijenjenog građevinskog zemljišta koje koriste kampovi u vlas…, kampovi i hoteli odnosno hotelski kompleksi i pri kraju je pisanje uredbe. Ta će uredba stupiti na snagu ja se nadam do kraja godine, ona je napravljena, prošla je sve moguće procedure, trenutno je polako završno usklađujemo, ona će bit također dodatan, dodatan vjetar u leđa lokalnoj samoupravi jer smo i tom uredbom korištenje turističkog zemljišta, zakup turističkog zemljišta u velikom dijelu kad su u pitanju hoteli i hotelski kompleksi prepustili lokalnoj samoupravi i od toga će lokalna samouprava na ime naknade za zakup imati nove velike izvorne prihode svoje, a također i kroz naknadu za zakup kampova, a zemljište oko kampova je u vlasništvu RH i tu ide dodatna financijska decentralizacija.
I drugi veliki projekt u ministarstvu to je Zakon o izvršavanju presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju STATILEO i odluka Ustavnog suda RH kojom, s kojim ćemo zakonom, on je već dva dana u javnoj raspravi, u e-savjetovanju, riješit ćemo također jednu drugu veliku traumu iz '90.-tih godina koja nije riješena, a to je status zaštićenih najmoprimaca odnosno prava bivših vlasnika da im država sukladno presudi Europskog suda za ljudska prava vrati nekretnine koje im je bivša jugoslavenska komunistička vlast oduzela nakon 1945. i otada oni nisu, ne, ne koriste svoje stanove.
Evo da zaključim, dakle ovim zakonom želimo osim učiniti optimalnijim i kvalitetnijim korištenje državne imovine odnosno nekretnina i pokretnina, želimo napraviti daljnju financijsku i funkcionalnu decentralizaciju, hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala potpredsjedniku Vlade.
Idemo na replike, imamo ih 27, prvi je na redu kolega Srpak, izvolite.
Srpak, Dražen (HDZ)
Hvala predsjedniče.
Uvaženi ministre, obzirom što sam još od 2008. na dužnosti u lokalnoj samoupravi jako dobro znam sa koliko problema smo se susreli prilikom bilo koje aktivnosti usmjerene prema rješavanju pitanja raspolaganja državnom imovinom, bilo da se radilo o pravu gradnje, darovanju ili kupnji državne nekretnine koje su bile potrebne za realizaciju nekih projekata. Sjećam se i Audia i Dudia.
Stoga donošenje ovog zakona izuzetno veseli i znatno će olakšati lokalnim i područnim samoupravama rješavanje pitanja raspolaganja državnom imovinom.
Spuštanje dijela prava raspolaganja na lokalnu i regionalnu samoupravu je također korak u decentralizaciji.
Želio sam pitat naime za one vrijednosne pragove, to ste objasnili ministre i to je sad jasno.
Moje pitanje bi zapravo bilo, hoće li se od strane ministarstva uvesti kontrola postupanja tijela na koja se spuštaju ingerencije raspolaganja državnom imovinom u cilju osiguranja istovjetnog postupanja? Hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Prije odgovora potpredsjednika Vlade pozdravimo učenike i učenice i nastavnike OŠ „Braća Ribar“ iz Siska. Dobrodošli u HS! …/Pljesak./….
Izvolite potpredsjedniče.
Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem g. predsjedniče.
Poštovani zastupniče Srpak, najprije hvala na, na, na vašoj ocijeni ovoga zakona. Prije nego što vam konkretno odgovorim ispustio sam iz stanke koju je dao g. Daus kad je tražeći stanku dao jednu primjedbu koja je bila u izvornom tekstu zakona, no očito nije do kraja iščitao g. Daus zakon. Pak smo mi u odnosu na tekst koji je išao u e-savjetovanje izmijenili obvezu lokalne samouprave odnosno velikih gradova i gradova sjedišta županija i županija da ne trebaju nikakvu suglasnost ministarstva već će direktno kad dobiju zahtjev od fizičke i pravne osobe same sukladno zakonu i vlastitoj odgovornosti provoditi raspolaganje nekretninama i pokretninama odnosno nekretninama u vlasništvu RH.
U tom smislu i vama odgovaram g. Srpak, dakle kao što je i ministarstvo danas prije svakog odgovora traži suglasnost Državnog odvjetništva tako će i svi sudionici u ovom, u ovom procesu morati…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…prije potpisivanja ugovora prolaziti tu istu proceduru.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala.
Evo sada će kolega Daus odmah imati prilike se očitovati, izvolite.
Daus, Emil (IDS)
Hvala predsjedniče.
Poštovani potpredsjedniče, moram priznat da ste održali riječ meni u jednoj replici s početka godine i pokušali se uhvatit u koštac s ovim problemom koji ste naslijedili u ministarstvu, a to stvarno je problem jer ste zatekli kaos jer osnovni problem je da država svih tih godina nije bila kapacitirana za raspolaganje imovinom i nije to otkad ste vi nego to je tako toliko godina, ali gledajte ovo je funkcionalna decentralizacija, al nije fiskalna dok država zadrži 60% sredstava, toliko se valda razumijemo i ja ću sad bit možda malo i slikovit, ali zapravo i realan. Ispada, vjerujte vi meni kad se gleda s jednog drugog kuta, da su, da će bit županija, veliki gradovi i središta zapravo agencije za nekretnine državi s 20% provizije. Evo, vrlo, vrlo jednostavno i jasno.
Al moje pitanje, kad ste već limitirali na milijun eura, što je okej, o tome se da raspravljat, al u redu, zašto niste odlučili da te čestice pripadnu lokalnoj i regionalnoj samoupravi da autonomno o njima odlučuju jer Čambarelići, Mugeba, Frki ne znaju u vašem uredu di su, al u Poreču, Pazinu i Kršanu znaju i znaju što treba s tim česticama…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…hvala lijepa.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem g. Daus, da mi smo rekli da ćemo napraviti decentralizaciju upravljanja nekretninama u vlasništvu RH. Inače da vas podsjetim, to je u zadnjih mjesec dana druga velika decentralizacija, prva je bila kroz poreznu upravu, kroz, kroz sustav Zakona o porezu na dohodak gdje se itekako dalo ovlast JLS da definiraju Zakon o porezu na dohodak na području svoje JLS. Ovo je sada nova decentralizacija gdje osim poslova, što je vrlo važno, vrlo važno, za mene je vrlo važno da pojedine županije i gradovi imaju nove poslove u upravljanju državnom imovinom.
Kažete zašto 60%? Pa to je, to je, vlasnik te nekretnine je RH. RH provodi jednu od svojih bitnih gospodarskih politika kroz upravljanje imovinom. Onog trenutka kada bi se država odrekla svoje imovine ona ne bi mogla voditi politiku nekretnina u RH, a zemljišna politika, gospodarska politika…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…je u srcu svih politika na kraju.
Jandroković, Gordan (HDZ)
A nije li kadrovska politika u srcu svih politika?
Kažem vam, nije li kadrovska politika u srcu svih politika?
Kolega Karlić izvolite.
Karlić, Mladen (HDZ)
Hvala predsjedniče.
Poštovani ministre sa suradnicima, pa evo ako sam dobro shvatio trenutno u ministarstvu je upisano više od 34 tisuće nekretnina. U rješavanju je više od 43 tisuće predmeta što jasno govori koliko je to opterećenje za djelatnike ministarstva i da je to nemoguće u vrlo kratkom vremenu riješiti. Zato vjerujem da će ovaj prijedloga zakona koji ide u smjeru decentralizacije i upravljanja i ubrzanju aktivacije neiskorištenih nekretnina, doprinijeti kvalitetnijem, bržem rješavanju ovih problema. A ono što mi je važno, jedna od bitnih kategorija je upravo, ugovori o darovanju nekretnina obzirom da se time smanjuje državni portfelj, aktivira se nekretnine i potiče se gospodarski razvoj …/Govornik se ne razumije./… Želim zahvaliti evo vama i ministarstvu na darovanju nekretnine u vrijednosti od 24 milijuna eura za proširenje industrijske zone Zalužje u Vinkovcima koja je nama vrlo važna, evo za, za budućnost, za gospodarski razvoj. Hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Poštovani kolega Karlić, nisam spomenuo i nisam naveo kada sam govorio 43 tisuće neriješenih predmeta koji su na rukama ministarstva. Prilikom prepuštanja županijama i velikim gradovima i općinama, prepustit će se tek 17 tisuća. Dakle neće se prepustit svih 40. Ostaje još uvijek jako puno predmeta koji su u djelokrugu i u ovlasti i po sadržaju, a i po iznosu na razini države. Od toga će 8 tisuća predmeta, prebaciti Državnim nekretninama za poslovne i stambene prostore, a ostalih gotovo 18 tisuća će ostati i dalje u rješavanju u ministarstvu. Dakle, ministarstvo će nastaviti rješavati intenzitetom onoliko koliko će sve županiji, sve veliki gradovi, sva sjedišta županija u buduće rješavati. Dakle to smo, prepustili smo, polovicu smo tih predmeta prepustili županijama i gradovima, a polovina …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… tih predmeta ostaje dalje u resornom ministarstvu.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala.
Kolegice Vidović Krišto, izvolite.
Vidović Krišto, Karolina (OIP)
Gospodine Bačiću način na koje vaše ministarstvo upravlja državnom imovinom, bi svaku državu odvelo u bankrot. Dakle hrvatska javnost primjerice zna da je predsjednik sabora Jandroković intervenirao kako jedna pizzerija u Zagrebu ne bi morala plaćati najamninu. Znači predsjednik sabora je nanosio štetu hrvatskim poreznim obveznicima. Osobni prijatelj vašeg Plenkovića, Emil Tedeschi plaća za 6 milijuna kvadrata lovišta i ostalih objekata na Hvaru, 1200 eura mjesečno, a Hrvatske šume o svom trošku održavaju puteve. Znači Hrvatske šume troše višestruko od onoga što uprihode od Tedeschija, a šteta koju je učinila Hrvatska pošta pri prodaji nekretnina i to poreznom dužniku u Zagrebu i u Sukošanu procjenjuje se na 16 milijuna eura. Jeste li vi svjesni koju štetu činite hrvatskim građanima.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospođo Vidović Krišto.
Dakle, ne želim biti ničiji odvjetnik ovdje u Hrvatskom saboru no spominje sad konkretno predsjednika sabora, ja mislim da je taj postupak oko sumnje na bilo kakvo njegovo postupanje otklonjen i nikakvih tu nije bilo intervencija prema niti ministarstvu niti prema bilo kome da bi se kome što napravilo. I to je jasno u samom postupku i utvrđeno tako da ova vaša sadašnja objeda apsolutno ne stoji. Ja neću reći da se država ne može biti bolji gospodar svoje imovine. Može i ja sam to uvodno izrazio svoje nezadovoljstvo i da bismo optimalizirali, da bismo ubrzali, da bismo učinili kvalitetnijim, boljim upravljanjem nekretninama, prepuštamo je dijelom gradovima i županijama, ostavljamo kod sebe određeni portfelj kako bismo i ubrzali i učinili, učinili boljim i ja sam uvjeren da će ovaj zakon u tom smislu i ispuniti svoju svrhu.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Povreda Poslovnika. Zastupnica Vidović Krišto, izvolite.
Vidović Krišto, Karolina (OIP)
238. Dakle, gospodine Bačiću vi ne odgovarate ni na slučaj Tedeschi ni na slučaj Hrvatske pošte u koju je također upetljan predsjednik sabora Jandroković. Pokušavate glumatati nekakvog malog Šeksa koji vam je kum. Dakle gospodine Bačiću vi mislite očito da zato što niste kažnjeni zbog crnih torbi s crnim novcima da i dalje možete kršiti zakon. E vidite gospodine Bačiću, vrijeme promjena i vrijeme polaganja računa dolazi i vi ćete isto morati odgovarati, budite svjesni toga, kao i vi gospodine Jandrokoviću.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Je, a vi ćete sad dobiti zato opomenu što kršite Poslovnik, a ovo sve što ste izgovorili.
Vidović Krišto, Karolina (OIP)
…/Upadica: A vi ste upetljani u lopovluk./…
Jandroković, Gordan (HDZ)
Sada dobivate drugu opomenu, kolegice već sam vam kazao, podnesite kaznene prijave, ja vas ne mogu na žalost tužiti za klevetu, jer klevećete. Ne mogu, ne mogu, znate ovo što izgovorite u saboru nije podložno, nije.
Vidović Krišto, Karolina (OIP)
…/Tužite me, na vašem korumpiranom sudu me tužite./…
Jandroković, Gordan (HDZ)
Dobit ćete i treću opomenu jer se derete iz klupe mimo pravila i protokola. Tako da ne činite to. Imate dvije opomene.
Idemo dalje, kolega Begonja, izvolite.
Begonja, Josip (HDZ)
…/Upadica predsjednik: Mikrofon, mikrofon kolega Begonja./…
Hvala lijepo.
Poštovani ministre, mnoge jedinice lokalne samouprave čekale su rekao bi godinama izmjene ovog zakona koji ide u smjeru decentralizacije upravljanja državnom imovinom, a sve u cilju bržeg i učinkovitog rješavanja imovinskog pravnih pitanja radi realizacije niza projekata. Međutim mnoge jedinice lokalne samouprave, barem u mojoj županiji, a mislim da i u susjednim županijama, susreću se s problemom gdje je imovina u zemljišnik upisana kao opće narodna imovina. To ovaj zakon ne rješava. Kako postupiti u tim situacijama. Hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Poštovani gospodine Begonja, to je regulirano već ranijim zakonima. Naime, opće narodna imovina je definirana i kada su propisa, kada je utvrđeno Zakonom o poljoprivrednom zemljištu, Zakonom o šumama i kada je Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Naime, u ovisnosti od stanja 24. ili 21. srpnja 1991. godine, ukoliko je u prostornim planovima tadašnjih Skupština, općina, bivših skupština, općina pojedino zemljište koje je predstavljalo društveno vlasništvo ili opće narodnu imovinu ili već ne znam koji titular kako je već pisao u pojedinoj zemljišnoj knjizi, pripada RH ukoliko nije bilo u građevinskom zemljištu. Ukoliko je bilo građevinsko zemljište pripada nadležnoj jedinici lokalne samouprave, a ono što je bilo opće narodna imovina izvan toga, zavisi o naravi.
Da li je to bilo šumsko ili poljoprivredno ili neko drugo onda je …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… to u vlasništvu Ministarstva poljoprivrede odnosno Hrvatske šume …
… /Upadica predsjednik: Hvala./…
… ili već netko drugi.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Radolović, izvolite.
Radolović, Sanja (SDP)
Zahvaljujem poštovani predsjedniče.
Poštovani ministre prije nekoliko mjeseci kad smo raspravljali o samoj obnovi od potresa pitala sam vas da li je istina da država odnosno državne nekretnine imaju na raspolaganju za upravljanje 629 praznih državnih stanova i rekli ste mi da istina je, ali će kroz slijedeću godinu oni biti spremni i stavljeni u upotrebu.
Državne nekretnine nisu raspisali natječaj od 2016. godine. Pravdaju se time s obzirom nastavno na nalaze revizije da to ne mogu napraviti zbog ministarstva jer ministarstvo je vlasnih samih tih stanova, pa me zanima što se napravilo po tom pitanju.
I da slažem se sa predsjednikom sabora, ključna je kadrovska politika. Ovo zaista lijepo sve zvuči izgleda sve na papiru, međutim s kojim kadrovima vi planirate riješiti gotovo 50 tisuća zahtjeva za stavljanjem u funkciju državne imovine od onih najmanjih do najvećih projekata, a istovremeno vam svega 3 djelatnika radi na istim, a ovim tempom nekakvih 150, 200 godina.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam.
Izvolite odgovor.
Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Poštovana zastupnice Radolović, da rekao sam vam bio čini mi se na početku godine da ćemo nastojati kroz ovu godinu veliki broj stanova kojima upravljaju državne nekretnine staviti u funkciju, da ćemo ih, da ćemo ih opremiti, rekonstruirati, urediti, opremiti. I mi smo u ovih 10 mjeseci od kad sam na ovoj dužnosti uredili 156 stanova, potpuno ih opremili, uredili i još njihovo uređenje oslonili evo da ne bude trošak RH na Fond solidarnosti. I već sada su sada ti stanovi polako u funkciji u ovom trenutku prioritetno za privremeni smještaj naših sugrađana koji su, čije su zgrade oštećene u potresu, a nisu obnovljene i njih već polako sada smještamo u te stanove. Tako ćemo nastaviti i u idućoj godini sa, sa opremanjem tih stanova. Nije točno da nisu raspisani natječaji za zakup. Sukcesivno …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… državne nekretnine raspisuju natječaj za zakup poslovnog prostora.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Ačkar, izvolite.
Ačkar, Krešimir (HDZ)
Zahvaljivam poštovani predsjedniče Hrvatskoga sabora.
Poštovani potpredsjedniče Vlade, dragi ministre Bačiću sa suradnicama uistinu mislim da kao gradonačelnik velikoga grada kojega se direktno ovaj zakon tiče mislim da mogu vrlo realno i otvoreno progovoriti i reći jedno veliko hvala za ono što ćete nam donijeti s ovim jer često puta upravo ovaj zakon je bio komponenta razvoja jedinice lokalne i regionalne samouprave koja će nam biti znatno olakšana upravo nakon što ovo prođe drugo čitanje i stupi na snagu. Toliko je toga dobroga u ovome zakonu, ali mislim da bi ipak trebali izdvojiti jednu stvar i zato bi molio radi javnosti još jedno malo i dodatno pojašnjenje, a to je ovaj cilj zapravo informacijskoga sustava koji bi trebao dati odgovore o onome što su i kolege kada su obrazlagale stanku govorile, a to je koliko imovine raspolažemo, kako s njom raspolažemo i detaljni podaci koji bi se zapravo trebali naći u tome sustavu koji ste predvidjeli što je također vrlo pohvalno.
Hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Poštovani zastupniče Ačkar i gradonačelniče velikog grada, nakon 1. siječnja preuzeti ćete upravljanje imovinom državnim nekretninama na području grada Velike Gorice i to je ok. Ja mislim da to nisam rekao uvodno, znači tim s obzirom da sam ja pobornik daljnje centralizacije ja ne mislim da bi to trebao bit, da bi ovakav zakon trebao biti kraj. To ja ne mislim, no mislim da će trebati proći jedno vrijeme da vidimo kako će i na koji način županije i veliki gradovi i gradovi sjedišta županija funkcionirati na ovom novom principu. Možda u nekim idućim godinama to treba razmišljati da se spusti, spusti još dalje decentralizacija upravljanja nekretninama u vlasništvu RH. Da, spomenuli ste naš interni registar nekretnina, on će dobiti jednu potpuno novu dimenziju kad ulazi u sustav, informacijski sustav prostornog uređenja u RH. Ubuduće građanin neće morati dolaziti niti u grad, niti u bilo, niti u županiju kroz sam interni registar kad on stupi na snagu …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… će se uključivati u njega i sam će ga sustav …
…/Upadica predsjednik: Hvala ministre./…
… voditi do potpunog rješavanja.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Lerotić, izvolite.
Lerotić, Marin (Nezavisni)
Hvala poštovani potpredsjedniče, predsjedniče sabora.
Uvaženi ministre, s obzirom da otprilike oko 2.500 predmeta rješavate bez da pristigne iti jedan novi ovim, tom brzinom riješili bite sve ove predmete koje imate u roku od 17 godine, sad se to spustilo na nekih 10 godina s obzirom da, a to pod uvjetom da ne pristigne niti jedan pa se nadam da ćete isto tako ubrzati i procese donošenja odluka po pitanju rješavanja državne imovine.
Međutim, pitat ću vas konkretno kao ministra i kao potpredsjednika Vlade s obzirom da sam više puta i sa govornice u saboru govorio o temi Muzila u Puli koji je veliki potencijal, da li znate što je s time i kada bi se to državno zemljište moglo staviti u funkciju razvoja novih investicija i zapošljavanja i svega onog što zapravo daje jednu dodatnu vrijednost kako u ovom slučaju razvoja grada Pula, al tako i županije, ali isto tako i RH.
Zahvaljujem.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Poštovani zastupniče Lerotić evo kad mi već spominjete to spuštanje i neriješeni broj predmeta Istarska županija je jedna od rekordera kojima će biti dostavljeni predmeti, negdje oko 2.300 predmeta će Istarskoj županiji biti dostavljeno od ovih 17 tisuća koje sam maloprije spomenuo. Jedino Splitsko-dalmatinska županija će dobiti veći broj predmeta.
Što se tiče Muzila, ja sam jedno vrijeme bio predsjednik nadzornog odbora Brijuni Rivijere ne znam da li se vi toga sjećate, tada smo donijeli i bili pri kraju napravili jedan natječaj za, za uređenje sukladno prostornom planu i Muzila. Nažalost tada je HDZ izgubio izbore i došao je na mjesto državnog, ministra turizma ministar iz IDS-a konkretno koji je nastavio s tim projektom na način da on nije dovršen. To mi je jako žao, to mi je jako žao i sada je ponovno smo u proceduri da se krene sa svim tim nekretninama …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… koje su na području Brijuni Rivijere.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Povreda Poslovnika kolegica Radolović, izvolite.
Radolović, Sanja (SDP)
Zahvaljujem poštovani predsjedniče.
Ministar je povrijedio Članak 238., zaista iznošenjem neistina. Na vlasti ste, HDZ je na vlasti od 2016. godine, a po pitanju Muzila znate što ste napravili, to da građanima omogućujete jednom godišnje šetnju po Muzilu, a potražnja za odlaskom samo da ljudi vide što se nalazi na Muzilu je 10 puta veća nego što vam onaj jedan autobus stigne da ga napunite. Eto to ste napravili. Niti ga niste otvorili građanima da vide što se nalazi na području Muzila.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Radolović znadete i sami da je ovo replika, pa dobivate opomenu.
Kolega Borić, izvolite.
Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepa.
Uvaženi ministre i potpredsjedniče Vlade, evo čuli smo danas jednu zanimljivu tezu da oni koji ne glasaju za Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama su zaštitili pomorsko dobro. Oni koji neće glasati za ovaj zakon će zaštititi ne znam status planinarskih domova i tako iz dana u dan.
Oni koji su protiv svih politika koje štite upravo najveće resurse ove države su u stvari ti koji štite, a mi koji donosimo takve zakone mi nismo ti, oni su ti tako da ćemo vodit rasprave na taj način i danas. Ono što je važno podsjetit ću da smo kad govorimo o ovim podjelama koje su izazvale očito najveću nekakvu raspravu na Zakonu o pomorskom dobru koncesije podijelio u odnosu 40:30:30 kad govorimo recimo o županiji gdje je imala nešto veće tadašnje postotke. Sada kažu malo nam je 20. Mislim da je to jako puno ako ćemo se držati ovih limita i ako će jedna županija u godinu dana prodati ili uspjeti riješiti predmet u iznosu od nekoliko milijona eura zasigurno da 20% nije malo …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… i čak je puno više nego što dobivaju i na pomorskom dobru i na koncesijama.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala.
Izvolite odgovor.
Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Poštovani kolega Borić najbolja namjera je bila kao što smo prepustili nekretnine koje su puno vrednije nego što su planinarski domovi, županija da to isto prati i planinarski domovi. Dio javnosti je ocijenio kako to nije dobro pogotovo Planinarski savez Hrvatske i brojne planinarske udruge i mi smo rekli o.k. Očito se nama u ministarstvu jako vjeruje kad želi da mi dalje time upravljamo. I mi ćemo time nastaviti upravljati.
Što se tiče raspodjele, da u ovom trenutku smo odlučili da to bude 60:20:20 jer mislimo da je za posao koji prepuštamo područnoj samoupravi, gradovima i općinama prilično primjeren iznos za poslove koji će obavljati, a znajući koliki je kolač financijski, koliki će financijski kolač biti u raspodjeli. Prema tome, to je u ovom trenutku po nama posve primjereno. Mi ćemo još nadam se i do drugog čitanja čuti prijedloge iz ove rasprave i vidjet ćemo kako ćemo do kraja odrediti sam taj raspored sredstava.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam.
Kolegice Raukar-Gamulin, izvolite.
Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)
Zahvaljujem.
Pa moram reći da je, ne znam žalosno kako manipulirate i govorite neistine o vlastitom članku 16. iz javne rasprave, ali evo o tome ću u ime kluba. Nešto bih vas drugo pitala. Registar državne imovine. Rekli ste otprilike da je upisano 20600 čestica, govorim o zemljištima. Koliko nije upisano to je ono što je pitanje? I kako će se jedinice lokalne samouprave koje ne znaju koliko će tih zemljišta dobiti na upravljanje, a pritom moraju osigurati kako financije, tako i kadrovski, da se ta zemljišta da prave elaborate, procjena itd. Sve vi to vrlo dobro znate što sve košta, a država će pri tome uzeti 60%. Pa evo lijepo vas molim prvo koliko nije upisano, jer očito nije sve upisano.
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
I drugo, kako će se financijski prema tome jedinice lokalne samouprave moći odnositi.
Hvala lijepo.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Poštovana zastupnice Raukar-Gamulin, ja sam rekao koliko ih je upisano i rekao sam koliko je u proteklih 7 godina novih čestica upisano na Republiku Hrvatsku, 8800 dakle to je proces koji traje, koji je često puta pod …/Govornik se ne razumije./… postupak, koji podrazumijeva proceduru upisa. Veliki dio tih nekretnina se provodi kroz projekte, procese koji se vode pri Državnom odvjetništvu.
Malo prije je, gospodin Begonja je upitao kakav je status i što se događa sa česticama na kojima je upisana opće narodna imovina. Ono što je opće narodna imovina bilo nije automatski u vlasništvu Republike Hrvatske. Kada bi to bilo tako onda bi se vrlo jednostavno na sve čestice u državnom vlasništvu upisala Republika Hrvatska. Ali treba tu biti pažljiv, jer tu može biti vlasnik netko drugi, jedinica lokalne samouprave što onda kasnije izaziva nove sporove, područne samouprave mogu biti i druge pravne osobe u Hrvatskoj. Prema tome, …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… sukladno postupcima koji se vode mislim da je dobra dinamika upisa nekretnina na ime Republike Hrvatske.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Kirin, izvolite.
Kirin, Ivan (HDZ)
Poštovani predsjedniče, poštovani ministre kao što su bili prijašnji zakoni, tako će i ovaj zakon kojeg ćemo izglasovati biti zakonski okvir upravljanja nekretninama i pokretninama u Republici Hrvatskoj.
Molim vas da li imate odgovor ili rješenje za objekte i terene posebno na obali i na otocima gdje su vlasnici tvrtke, jedinice političke uprave koje ili neke druge organizacije koje se danas nalaze u susjednim državama ranije republikama ili ćemo čekati da one postanu članice EU i nekako riješe taj problem.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče, poštovani zastupniče Kirin.
Vi me pitate o statusu sukcesijske imovine koja je na području Republike Hrvatske prije devedesetih bila u vlasništvu tvrtki, organizacija, političkih zajednica iz bivše države. Ta imovina još nije riješena. Mi smo i ovim zakonom ako ste to iščitali omogućili zainteresiranim pravnim, fizičkim osobama da sukladno prostornim planovima, sukladno namjeni tih objekata mogu podnijeti zahtjev da do konačnog rješenja statusa te imovine mogu ući u zakup, koristiti uređivati sređivati te nekretnine na rok od 30 godina što nije malo. Ja se slažem, mislim da i vi se sa mnom slažete da rok od 30 godina nije malo da neka fizička osoba do konačnog statusa tog objekta, te nekretnine može koristiti, naplaćivati, uređivati, poslovati u tom prostoru i mi ćemo i takvih je ugovora dosta i mi ćemo s time nastaviti.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Nemet, izvolite.
Nemet, Katarina (IDS)
Zahvaljujem predsjedniče Sabora.
Poštovani ministre, evo moje pitanje se odnosi na snošenje troškova koji će proizaći iz raznih postupaka koji će se trebati dešavati prije same odluke o raspolaganju nekretninom u vlasništvu RH. Tu će najvjerojatnije doći i do raznih parcelacijskih elaborata, do raznih odluka u visinama naknada, do raznih sudskih postupaka, a ako znamo da predlažete da država preuzima 60%, jedinice lokalne samouprave 20, a regionalna 20%, zanima me da li će tako biti i podijeljeni troškovi u svim tim postupcima? Hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem g. predsjedniče, poštovana zastupnice Nemet. Najprije značajne troškove, primjerice procjene plaća stranke, znači neće plaćati županija niti veliki grad niti grad sjedište nego će plaćati stranka i to će biti refundirano onome tko je tu procjenu napravio.
Dakle to uopće nije to sporno, no vi stalno govorite o onim predmetima koji će rješavati županija odnosno veliki grad ili grad sjedište, ali će se takav omjer uspostaviti i na onim nekretninama koje će država plaćati, a neće ništa imati s time niti jedinica lokalne samouprave niti područne samouprave, što će zaprimiti zahtjev, dat ga procjenitelju, a taj, a taj će elaborat platiti stranka. Prema tome, nema tu velikog posla za županiju, u svim onim projektima i procesima koje će voditi ministarstvo, a to su u pravilu veliki iznosi i od njih će dobiti županija i jedinica lokalne samouprave, a što se tiče jedinice lokalne samouprave, da to narodski kažem, ni luk jela ni luk mirisala, a doći će novci lijepo na proračun te iste jedinice lokalne samouprave, a neće se puno ni županija umoriti, a i doći će do novci. Prema tome …
.../Upadica: Hvala vam./... mislim da je dosta pogođen taj odnos između …
.../Upadica: Hvala lijepa./... županija, grada i države.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Jelkovac, izvolite.
Jelkovac, Marija (HDZ)
Hvala lijepa poštovani predsjedniče HS-a, poštovani ministre.
Ovaj Prijedlog zakona je još jedan dokaz o opredjeljenju i politici ove Vlade da ustvari ide prema decentralizaciji, ne samo u fiskalnom pogledu, što smo imali prilike nedavno vidjeti kroz poreznu reformu, nego i u funkcionalnom smislu, o čemu je dokaz prijedlog ovog Zakona.
To će sigurno doprinijeti i boljem upravljanju državnom imovinom jer znamo da na terenu ljudi puno brže mogu i puno efikasnije možda provesti neke procedure, nego što je to na državnoj razini, ali i ne samo to, oni mogu isto tako brže rješavati tako i svoje probleme na taj način koje imaju.
Ono što me zanima i što pohvaljujem, vidim da će se, što se tiče upravljanja oduzetom imovinom u kaznenim postupcima, tu moći dalje ne samo skladištiti ta imovina, nego će se moći u određenim okolnostima i prodavati ili davati u zakup pa me zanima da li će taj postupak biti …
.../Upadica: Hvala vam./... jednostavniji nego do sada?
Hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem g. predsjedniče.
Poštovana zastupnice Jelkovac, da, kao što vidite, poseban dio i glava odnosi se na .../Govornik se ne razumije./... nekretnine, mi ćemo nizom podzakonskih akata, prije svega, uredbama Vlade, a i određenom dijelu i pravilnicima koje će donijeti ministar, propisati da se, kako i na koji način se postupa u određenim slučajevima. Ono što je moja želja i naša želja u ministarstvu, da taj proces učinimo jednostavnijim, bržim, učinkovitijim, da propišemo jasne kriterije, tako da se doista s tom imovinom koja je oduzeta u različitim postupcima, kaznenim postupcima ili na bilo koji drugi način, ovršnim postupcima, da se s njom raspolaže brže i kvalitetnije, da onda praktično bude u funkciji, doprinosi daljnjim financijskim sredstvima i prihodima i Vlade i državnog proračuna.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Orešković, izvolite.
Orešković, Dalija (Stranka s imenom i prezimenom)
Prvo ću se osvrnuti na jednu od prethodnih replika, vezano za kaznene prijave u postupcima upravljanja Državne imovine, njih je podnijela Maja Đerek i protiv Frke Petešića i protiv Marija Banožića i da je DORH tamo radio svoj posao kako treba i na vrijeme, možda bi Goran Šarić danas bio živ.
A što se tiče ovog Zakona, bez javnih registara, javno dostupnih registara u kojima su građanima, a ne partiji na vlasti dostupni podaci o tome s kojim to nekretninama država raspolaže, mi nismo napravili ništa. Tako velike diskrecijske ovlasti kakve sada ima ministar, raspolaganje s imovinom do 1 milijun kuna po kriterijima koje on sam propisuje, pa to može samo osmisliti jedna lopovska država u kojoj lopovska stranka, pravomoćno osuđena za korupciju na vlasti.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Orešković, molim vas da birate riječi, kada su u pitanju lopovske stranke, možda ih ima još, po vašim kriterijima, vjerojatno u vašem klubu ih ima, isto tako. .../Upadica se ne čuje./... Da, da, ne birate vi riječi kada su drugi u pitanju, birajte malo riječi kada razmišljate o sebi i svojim suradnicima.
Kolegice Jelkovac, povreda Poslovnika, izvolite.
Jelkovac, Marija (HDZ)
.../Upadica se ne čuje./...
Hvala lijepo poštovani predsjedniče, kolegice je povrijedila čl. 238 Poslovnika jer jedino što ovdje ona radi, to je vrijeđanje, uzastopno vrijeđanje i ja mislim, kolegice, da jedino što vi znate, da je to samo lijepljenje etiketa nama koji smo u vladajućoj stranci. Ništa drugo od vas nismo čuli cijelo ovo vrijeme koje ste u Saboru, ali neće vas to dovesti u bolju poziciju kod birača. Nažalost sve ovo što ste pokazali…
.../Upadica: Hvala vam./... nije dostatno ni za jednu …
.../Upadica: Hvala kolegice Jelkovac./... gradsku četvrt i vođenje politike u njoj.
Hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Jelkovac, ovo je bila replika, dobivate opomenu.
Izvolite, kolegice Orešković.
Orešković, Dalija (Stranka s imenom i prezimenom)
Čl. 238, vrijeđanje. Kolegice Jelkovac, etikete ste si, etikete ste si nalijepili sami. Sami.
A vama, predsjedniče HS-a, ne mogu ja imati koliko suradnika, ma ne mogu ja imati ni toliko članova u stranci, koliko je za korupciju osuđenih članova HDZ-a. Od toga ih je valjda više i u samoj Vladi, ovoj vladi Andreja Plenkovića.
Prema tome, kada mi vi docirate s pozicije predsjedavatelja, znate da se ponašate kako vam ne dolikuje.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Orešković, vi ste o svojim stranačkim kolegima, kolegama i klupskim kolegama izrekli toliko ružnih, optužujućih riječi, tereteći ih za pogodovanje, sukob interesa i sad sjedite s njima tu u klubu. Dakle to mi je vrlo teško shvatljivo. Ako ste tako časni, pošteni i pravedni, onda povucite određene poteze. Dakle vodite se svojim interesima i ne vodite računa o načelima, a kada su drugi u pitanju, onda ćete ih tako vrlo lagano optužiti i izreći vrlo grube i neprimjerene riječi o tome vam govorim, dakle razmislite malo o tome što činite. …/Upadica se ne razumije./… Ne, ja moram držati red na sjednici, a kada vi govorite i optužujete nekog da je lopov ja tada moram reagirati. …/Upadica se ne razumije./… To je red, dobro ok, ne, ne, dobivate opomenu za povredu poslovnika, a ovu drugu vam neću davati.
Idemo dalje, odgovorite na repliku.
Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem g. predsjedniče.
Poštovana zastupnice Orešković.
Nisam imao poslovničku mogućnost odgovoriti gospođi Vidović Krišto, pa ću sada odgovoriti i vam i njoj. Ima jedna poslovica koja govori da oštar jezik u pravilu prati oštar um, a ima onda još jedna koja govori da postoje iznimke koje potvrđuju pravilo i vi ste klasičan primjer iznimke koja to pravilo potvrđuje. Prema tome, kad o drugima ocjenjujete, kad o drugima govorite prvo malo pogledajte kroz svoje dvorište i ono što vi radite i kako ste vi postupali.
Mogli ste biti 100 godina na čelu tog povjerenstva, a ne pet ili šest godina kolko ste bili na čelu Povjerenstva za sprječavanje sukoba interese, sve što ste donijeli, sve, sve vaše važne odluke s kojima ste se kitili su vam nadležni sudovi u Hrvatskoj ukinuli. I ako to nije pljuska vama za vaš stručni rad, za ono što ste u činili i što biste trebali znati onda ne znam ko vam može dati bolju ocjenu. Svi su vam sudovi u Hrvatskoj rekli da ste pogriješili u najvažnijim procesima koje ste vodili i umjesto da se sakrijete …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… i pokrijete po glavi vi drugima ovdje docirate u HS-u …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… kako bi oni trebali raditi i prozivate i … …/Upadica predsjednik: Hvala lijepa…/… riječima. …/Upadica predsjednik: ministre./…
Jandroković, Gordan (HDZ)
Idemo dalje, kolegica Juričev Martinčev izvolite.
Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Hvala lijepo.
Poštovani predsjedniče, poštovani potpredsjedniče Vlade, poštovani ministre.
Pa žalosno je slušati raspravu uvijek istih kolega sa uvijek istim rečenicama, neovisno o kojim se zakonskim prijedlozima radi, a ispred nas je jedan hvale vrijedan prijedlog koji će u mnogome ubrzati aktivaciju neiskorištenih nekretnina u vlasništvu RH.
Naime, do sada smo imali samo jedno tijelo koje je rješavalo brojne neriješene predmete, sad ovim prijedlogom zakona se predlažu županije, sjedišta županije, veliki gradovi znači imamo 45 novih jedinica lokalne i regionalne, područne samouprave što je za očekivati da to bude minimalno 45 puta brže nego što se do sada rješavalo.
Nadalje, uspostavlja se i novi interni registar nekretnina, ja bi tu naglasila i podcrtala da će on u mnogome doprinijeti osim što će svi biti dio istog sustava, ali i transparentnijem i boljem ujednačenom postupanju u svim ovim predmetima.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam.
Izvolite odgovor.
Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem g. predsjedniče.
Poštovana zastupnice Juričev Martinčev.
Vi ste rekli možda i najbolju konstataciju ovoga zakona, ono što je do sada rješavalo jedno tijelo, doduše s nešto većim brojem službenika nego što će rješavati bilo koje tijelo u ovih 45 jedinica ili područne ili lokalne samouprave doprinijet će se ubrzanju tog procesa, pa čak da njih 45 samo 15 puta ubrza to je na godišnjoj razini 30.000 predmeta umjesto sadašnjih 2,5 tisuće. Prema tome, ja sam uvjeren da je ovo dobar put, da on osnažuje poziciju županija, gradova u RH, da im jača njihov financijsku neovisnost, da im omogućuje da kvalitetnije, brže upravljaju nekretninama u vlasništvu RH i da u slučaju da doista se ovaj projekt pokaže onakvim kakvim mi očekujemo da država može nastaviti novi iskorak u danoj decentralizaciji upravljanja i raspolaganja nekretninama …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… u Vlasništvu RH.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Brumnić izvolite.
Brumnić, Zvane (Nezavisni)
Poštovani ministre, vi ste pola svog govora potrošili hvaleći se kako je u vašem ministarstvu dobro i učinkovito. Ja ću vas pitati da li znate koliko se rješavaju zahtjevi stranaka u onom digitalnom postupku o kojem ste govorili? Ja ne znam niti jednu stranku koja je to dobila u manje od tri mjeseca.
A sada ovako jedno pitanje koje će možda pojasnit ljudima smisao ovog zakona odnosno koje stvari pokušavate između ostalog riješit ovim zakonom, da objasnite čl. 60. odnosno odnos jedinica lokalne samouprave, države i investitora koji se pojavljivao nakon 2011. i koliko je tu novaca izgubljeno, vremena da bismo danas dobili ovaj čl. 60.?
Hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem g. predsjedniče.
Poštovani zastupniče Brumnić.
Ne znam na koji vi doista postupak mislite. Ako mislite na postupak izdavanja dozvole kroz sustav informacijski sustav …/Upadica se ne razumije./… ako mislite na to onda ću vam reći da je to iznimno ubrzano. Vi ste diplomirani građevinar ako se ne varam jel i pitajte malo kolege građevinare što znači ISPU što znači informacijski sustav prostornog uređenja danas u Hrvatskoj za hrvatsku građevinu pa nek oni kažu bolje da to ne govorim ja kao ministar koliko je skraćeno vrijeme za ishođenje građevinskih dozvola i bilo kojih drugih akata koje izdaju županijska tijela, gradska tijela pa i onda Vlada RH. Ali vi to dobro znate da treba lučiti podnošenje zahtjeva ukoliko vam jasno nisu ispunjene pretpostavke da uopće možete podnijet zahtjev pa onda se dogodi do produžetka zahtjeva.
A što se tiče postupanja našeg ministarstva, da, da smo zadovoljni, pa ne bimo išli u ovaj zakon i daljnju decentralizaciju.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam.
Kolega Brumnić povreda poslovnika.
Brumnić, Zvane (Nezavisni)
Poštovani predsjedavajući.
Čl. 238. ja sam jasno postavio ministru pitanje vezano za upravljanje imovinom kojom upravlja ministarstvo. Nisam dobio odgovor, dobio sam odgovor vezan za izdavanje dozvola, a ja o izdavanju dozvola više-manje sve znam i slažem se da je postupak ubrzan, pojednostavljen u nekim stvarima možda i malo još to šteka, ali bolje je nego prije. Ali moje pitanje je bilo za upravljanje gdje ministarstvo treba dati …/Upadica predsjednik: Hvala kolega Brumnić./… određene suglasnosti odnosno na korištenje određeno zemljište.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala kolega Brumnić. Dakle, ministar je odgovorio kako je smatrao potrebnim, to nije povreda poslovnika. Ako vi niste zadovoljni njegovim odgovorom i dalje ste onda i replicirali pa dobivate opomenu.
Kolega Brčić izvolite.
Brčić, Luka (HDZ)
Hvala g. predsjedniče HS-a.
Poštovani potpredsjedniče Vlade i ministre, pa evo zasigurno glavni cilj je aktivizacija što više znači prostora, pokretnina, nekretnina u vlasništvu države, evo ja bi spomenuo svježi primjer na području moje županije od bivšeg kompleksa u Sinju, veteranski centar je izgrađen isto tako na Visu od bivšeg vojnog kompleksa srednja škola i mene zanima primjerice kada MORH neki vojni kompleks proglasi neperspektivnim je li on i dalje ostaje u vlasništvu MORH-a ili prelazi u državnu imovinu odnosno vaše resorno ministarstvo.
Hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Poštovani zastupniče Brčić, onog trenutka kada se utvrdi određena imovina neperspektivnom u sustavu Ministarstva obrane ona prelazi na Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. Najveći dio te imovine, najveći dio te imovine ministarstvo već je i prepustilo i prepušta nadležnim jedinicama lokalne samouprave koje za te projekte, za te objekte, za te prostore, te površine, ta zemljišta u svojim prostornim planovima ima određenu namjenu i mi prepuštamo dalje na upravljanje onda pojedinim jedinicama lokalne samouprave koji će, koje će onda u postupku sa investitorima ili već na koji drugi način tu imovinu staviti potpuno u funkciju.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Bajs, izvolite.
Bajs, Damir (Fokus)
Štovani ministre, veliki broj građana Hrvatske, poljoprivrednika, gospodarstvenika ima potrebe ući u Sizifov posao rješavanja imovinsko-pravnih odnosa sa državom. Vaše riječi to potvrđuju. 43 tisuće predmeta je na državi, a samo 2,5 tisuće se riješi godišnje, po tome svaki građanin Hrvatske može očekivati da za 20 godina riješi svoj problem. Taj posao možda ovim zakonom smo još i otežali ako on prođe. Naime, Člankom 59. predvidjeli smo da sve pređe, svi predmeti svih 43 tisuće da se preraspodijeli na način koji ste vi rekli, dakle dio na županije i gradove, a dio će ostati kod vas i da se postupa po prijedlogu ovog zakona. Međutim, neki od tih 2,5 tisuće koji se rješavaju su pri završetku. Zar ne bi trebali napraviti za građane ono što je najpovoljnije, a to je da ukoliko ime se, ako im je predmet pri završetku u državi da ostane se tu riješiti i da se načelom svrsishodnosti to je Sizifov posao koji im je dan …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… zapravo riješi na za njih najbolji način.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala kolega Bajs.
Izvolite odgovor.
Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Poštovani zastupniče Bajs, dakle ja znam da i vi dobro znate da se ovdje radi o građevinskom zemljištu, ne o šumskom, ne o poljoprivrednom isključivo o građevinskom zemljištu koje ćemo ovim zakonom nakon što ga Hrvatski sabor ja se nadam usvoji prepustiti županijama, velikim gradovima i sjedištima županija i to su 45 budućih upravnih odjela, gradonačelnika, župana koji će i županijskih skupština, gradskih vijeća koji će tome upravljati.
Kada vi podijelite 17 tisuća predmeta koje ćemo mi prepustiti njima to vam je negdje oko 300-tinjak po jednoj, po jednom gradu ili županiji u RH. Ja mislim da to nije veliki obim predmeta 300 predmeta jel, ali i mislim da će onda intenzitetom, a to je 12 tisuća predmeta godišnje, 10 tisuća, 7 opet, ali kao stavimo da je prosjek 10 tisuća predmeta godišnje će se moći bez problema rješavati na ovaj način.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Mrak Taritaš, izvolite.
Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepa poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani ministre, moje pitanje će zapravo biti tehničke naravi. Vi ste se odlučili prebaciti predmete na županije i na velike gradove koji su iznad 35 tisuća stanovnika. Neko iskustvo u nekim drugim stvarima je pokazalo da postoje neki drugi gradovi koji nisu veliki, dakle ovaj, ovaj osnov od 35 tisuća stanovnika ali koji imaju potencijal i imaju kapacitet da mogu rješavati neke stvari. Jučer na Odboru za gospodarstvo smo otvorili tu temu, ja pretpostavljam da su vas suradnici obavijestili, ali ako nisu ja koristim ovaj upit vama da možda se u zakonu ide sa odredbom da oni koji imaju određene kapacitete, a vi ćete odrediti neke kriterije i ministarstvo da daje nekakvu suglasnost ili odobrenje da i oni mogu preuzeti neke predmete jer smisao cijelog zakona je da budemo operativniji, a ovo je jedan od onih zakona koji mene deprimira. Dakle, samo vidite ovaj put koji je prošla državna imovina, a mi smo još uvijek na 43 predmeta i problem njihova rješavanja.
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
Prema tome, samo vas pitam da li ste razmišljali …
…/Upadica predsjednik: Hvala./…
… u tom smjeru?
Hvala lijepa.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
I vama zahvaljujem poštovana kolegice Mrak Taritaš. Kada smo ušli u ovaj zako…, u izradu ovoga zakona čak smo bili još čini mi se i skloni daljnjoj i većoj decentralizaciji prepustit sve lokalnoj samoupravi. Dakle, prepustiti sve svim jedinicama lokalne samouprave jer one i danas upravljaju svojom imovinom. Dakle, pored ove državne imovine svaka jedinica lokalne samouprave ima svoju imovinu i ona je dužna, odgovorna zakonski postupati sa svojom imovinom. Međutim, evo prevladalo je mišljenje da u prvom, u toj prvoj fazi prepustimo na razinu onih institucija koje su već prepoznate u zakonima, a to su županije, sjedišta županije i veliki gradovi na kojima je već brojni zakoni su prepustili upravljanje školama, ne znam već i drugim institucijama socijalne skrbi i drugim vidovima drž…, i drugim državnim poslovima tako smo se i u ovom kriteriju odlučili sada na ovu razinu, ali se slažem bilo bi dobro …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… u drugoj fazi još nastaviti dalje sa tom decentralizacijom.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Okroša, izvolite.
Okroša, Tomislav (HDZ)
Hvala lijepo predsjedniče Hrvatskog sabora.
Uvaženi ministre, potpredsjedniče Vlade RH trenutno je u internom registru ministarstva upisano čak 34.413 nekretnina od čega čak 6.200 stanova u vlasništvu i 945 stanova u suvlasništvu RH. Od toga je 1.231 stan prazan odnosno bez korisnika. Evo ministre smatrate li da ćemo donošenjem ovoga zakona postići optimizaciju upravljanja i ubrzanje aktivacije neiskorištenih nekretnina te i na taj način direktno utjecati na povećanje dostupnosti nekretnina odnosno stanova za primjerice mlade obitelji bez riješenog stambenog pitanja.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Poštovani zastupniče Okroša, veliki dio vašeg pitanja odnosio se na našu decentralizaciju usmjerenu na trgovačko društvo Državne nekretnine koje upravljaju sa stanovima i poslovnim prostorima i uvjeren sam da ćemo kao što sam već odgovorio i uvaženoj zastupnici Radolović, nastaviti zajedno sa državnim nekretninama uređenje tih stanova i njihove jasno otvaranje tržištu jer neprimjereno je da država ima uopće jedan stan u svom vlasništvu da taj nije u funkciji stanovanja.
No ono što mi u ovom trenutku radimo to je nacionalni plan stambene politike do 2030.g. kojim bismo kojom bismo nacionalnom strategijom učinili priuštivo stanovanje prije svega mladim ljudima za koje se vi zalažete kako bismo kroz postojeći fond, a veliki je fond u ovom trenutku privatnih stanova u RH koji nisu u funkciji stanovanja stavili u funkciju stanovanja. I to je ono što sam već i ranije govorio ta stambena politika …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… mora u … odgovor na ovo što ste vi tražili.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Zmaić izvolite.
Zmaić, Ankica (HDZ)
Hvala predsjedniče.
Uvaženi ministre.
Ovaj zakon sigurno će doprinijeti kvalitetnijem upravljanju državnom imovinom i svakako je za pohvaliti funkcionalna i financijska decentralizaciju upravljanja nekretninama putem županija odnosno sjedišta gradova u županijama tj. velikih gradova.
Ovo je isto jedan u nizu hvale vrijednih poteza i prijedloga Vlade RH što se i ovim zakonom osnažuju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i sigurno će to doprinijeti bržem i učinkovitijem upravljanju državnih nekretnina u vlasništvu RH. Pa kao čelnik općine predložila bi da se u čl. 28. prijedloga zakona pokuša na neki način obuhvatiti i projekte za rad udruga koje su od interesa lokalne zajednice odnosno lokalne samouprave, da općine ne moraju kupovati državno zemljište na kojem su izgrađeni objekti koje su općine legalizirale. Pa evo moželte to malo prokomentirati i pobliže mi dati odgovor.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem g. predsjedniče.
Poštovana zastupnice Zmaić.
Da, mi smo sa prijedlogom zakona išli napravili značajan iskorak ka korištenju državne imovine udrugama civilnog društva, sportskim, kulturnim institucijama, institucijama obrazovanja, socijalne skrbi, vatrogasnim društvima itd. i mislim da smo napravili taj jedan iskorak u smislu korištenja tih istih nekretnina i kroz tabularne izjave koje u potpunosti pojednostavljuju i skraćuju taj postupak. Čak smo tu sam posebno izdvojio omogućili nacionalnim odnosno udrugama civilnog društva koje djeluju na nacionalnoj razini koji imaju ispunjavaju kriterij samog zakona praktično gotovo dati u vlasništvo te iste nekretnine, nije to onaj nisu to atributi punog vlasništva, ali omogućuju praktično bez roka korištenje bez naknade te iste nekretnine i u tom kontekstu vidjet ćemo vaš prijedlog do …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… drugog čitanja.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Štromar izvolite.
Štromar, Predrag (HNS)
Hvala lijepa g. predsjedniče.
Gospodine potpredsjedniče Vlade i ministre.
Nisam baš bio zadovoljan sa tekstom koji je bio u savjetovanju, ali vidim već jedan pomak, već ste neke stvari ubrzali i vidim da će bit efikasniji zakon nego što je bio do sada. Mislim da trebamo sad još malo hrabrije krenuti i imamo drugo čitanje, a onda i eventualnu izmjenu zakona.
Predlažem da u drugom čitanju da recimo upravljanjem … građevinskim zemljištem koje ste sad dali županijama velikim gradovima da tu još dodate i ono što bi trebale Državne nekretnine radit sa stanovima do iste vrijednosti. To bi u drugom čitanju mislim bilo sasvim u redu i bilo bi puno, puno efikasnije.
A druga stvar je, pišete da se za izgradnju škola, dječjih vrtića, bolnica, domova zdravlja i svega toga može dat zemljište općini, samo tu promijenimo može u riječ mora i to će bit …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… veliki iskorak ovog zakona.
Hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Štromar, Predrag (HNS)
Zahvaljujem g. predsjedniče.
Poštovani g. Štromar, evo ja ću reć da smo u naš razgovor koji je bio kroz javno savjetovanje potaknuo je ovu izmjenu na način kad ste upozoravali na suglasnost o kojoj je govorio g. Daus da nećemo previše ubrzati postupanje i raspolaganje ukoliko budemo morali iz lokalne samouprave i područne dolaziti … suglasnost pa ponovno vraćati natrag i to je jednim dijelom vaša suglasnost, vaš prijedlog, al on je bio i u e-Savjetovanju. S druge strane ste vi meni rekli ono što je rekla gospođa Mrak Taritaš, to se također od prvog dana zalažete za još dodatnu daljnju decentralizaciju niže od velikih gradova što ste mi također govorili na što mi u ovom trenutku nismo pristali. A kad je u pitanju stanovi i poslovni prostor vi tražite isti kriterij kao što je za zemljište da bude i za poslovne prostore i stanove, to je sad već jedno pitanje.
Drugo, trgovačko društvo koje je u tom smislu osnovano i koje je u tom smislu osnovano i koje nam se čini da …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… za sada ispunjava zahtjeve, a vidjet ćemo još jasno u daljnjem postupanju.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Šimičević izvolite.
Šimičević, Rade (HDZ)
Zahvaljujem predsjedniče HS-a.
Poštovani potpredsjedniče Vlade i ministre.
Ovo je svakako jedan od kapitalnih zakona i možemo reći da je on motor razvoja lokalne samouprave. Država je odgovorna onoliko koliko dobro skrbi o svojoj imovini na kvalitetan i učinkovit način, iako se ovdje ne radi o financijskim učincima, ali svakako da kad se sredi državna imovina da će i državni proračun imati koristi od toga.
Moje pitanje vama odnosi se na sukcesijsku imovinu koja je nastala raspadom bivše države, svjedoci smo pogotovo u Dalmaciji odnosno u Priobalju da su tamo bila kojekakva odmarališta, da su ona sad devastirana i uništena i mislim da bi to trebalo napravit sve da se što prije riješi.
I drugo pitanje, s obzirom da je ispred nas ogroman zadata, imamo li ljude koji će doista kvalitetno …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… i dobro odraditi ovaj posao?
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem g. predsjedniče.
Poštovani zastupniče Šimičevi, prvi dio vašeg pitanja je bio sličan onome što je g. Brčić postavio kada govorimo, ne g. Brčić je govorio on je govorio o vojnoj neperspektivnoj imovini već je bilo riječi maloprije o sukcesiji, aha g. Kirin je postavio pitanje o sukcesijskoj imovini i mislim da smo tu napravili veliki iskorak i da je na jedinicama lokalne samouprave da dalje sa državom kroz svoje prostorne planove definiraju namjenu tih prostora i da vrlo vrijednu imovinu koja je u pravilu neposredno uz more, uz pomorsko dobro, stave, stave u funkciju, tako da ćemo taj dio svakako ubrzati i učiniti kvalitetnijem upravljanje tom imovinom.
Druga stvar je što se tiče vašeg pitanja i vaše replike u odnosu na broj ljudi da li su te institucije kadrovski opremljene ovaj zakon provesti? Pa ja mislim da jesu. Naime i danas veliki gradovi i sjedišta županija, da ne govorim županije upravljaju s brojnim pomorskim dobrom, sa brojnom imovinom koja je u njihovom…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…portfelju, pa će onda moći i sa ovim.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Nađ izvolite.
Nađ, Vesna (Socijaldemokrati)
Zahvaljujem predsjedniče HS.
Poštovani ministre, jasno je da RH kao vlasnik državne imovine nije bila dobar gospodar svih ovih godina od rata, pa do, do danas. Mnogi stanovi i mnoge nekretnine su zapravo devastirane i pustila je država kao loš vlasnik da se devastiraju i nije ih obnavljala.
Da li će u ovom sustavu sada 60:20:20 se to poboljšati? Mislim da ova decentralizacija koju vi isto zastupate i fiskalna, i, i funkcionalna bi trebala ići i dublje, dakle ovo mi se nekako čini nekakav čušpajz i ono sistem „puno baba, a kilava djeca“. Da li ste razmišljali da idete i dublje u decentralizaciju nego što je to sada? Hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem g. predsjedniče.
Poštovana zastupnice Nađ, ja se s vama ne bi složio u tako gruboj ocjeni da je Hrvats…, da je država bila loš gospodar, ona je mogla biti bolji i treba biti bolji i ja mislim da ćemo kroz ovaj zakon bolje upravljati državnom imovinom i zbog toga je on i donesen. A mislim da ova vaša replika je na tragu onoga što ja cijelo vrijeme govorim, a to je da smo mi i razmišljali o potpunoj decentralizaciji, da cjelokupnu imovinu prepustimo na niže razine, ali smo u ovom trenutku ocijenili, a iz vaših redova i vi ste puno puta govorili o, kako je sustav lokalne samouprave previše rasparceliziran, kako je veliki broj općina koje financijski su neodržive, koje ne mogu, koje ne mogu niti svoje poslovne poslove izvršavati, pa da bi njima još dali i drž…, i poslove upravljanja nekretninama, nismo bili skloni i zato taj vaš prijedlog da se u potpunosti ovaj decentralizira, mi smo o tome razmišljali, ali smo ocijenili da je svrsishodnije, bolje i optimalnije da u ovom trenutku to spustimo na one koji već…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…imaju taj potencijal to napraviti.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala potpredsjedniku Vlade i ministru, došli smo do kraja dakle s replikama.
Prije nego što krenemo dalje, dakle imamo danas još jednu važnu točku, a to je izglasavanje povjerenja odnosno nepovjerenja ministrici poljoprivrede. Neki cilj je da to, tu točku započnemo oko 17 sati. Imamo još 10 klubova i 11 pojedinačnih, pa evo apeliram na vas ako može da budemo što sažetiji i efikasniji u raspravama, tako da ne počnemo prekasno s ovom točkom jer je isto tako od interesa javnosti.
Žele li izvjestitelji odbora uzeti riječ? Ne.
Onda otvaram raspravu, prvi na redu Klub zastupnika Mosta, poštovani kolega Miletić, izvolite.
Miletić, Marin (MOST)
Poštovani predsjedniče HS g. Jandroković, poštovana gđo. Kristina Zadro Omrčen, poštovani g. ministre sa suradnicima, kolege vladajući, kolegice i kolege iz oporbe.
Zakon o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu RH, možda za kratki introitus uvod, ovim zakonom se uređuju načela upravljanja, dokumenti upravljanja imovinom u vlasništvu RH, način i uvjeti upravljanja dionicama, poslovnim udjelima, nekretninama i pokretninama koje čine državnu imovinu, nadležnosti i ovlasti Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine u upravljanju državnom imovinom, te neka druga pitanja s tim u vezi.
Što se tiče upravljanja državnom imovinom stav Kluba Mosta je da država loše upravlja svojom imovinom i stav Kluba Mosta je da teško da može lošije od ovoga, ja ću to probat argumentirat kroz raspravu. Npr. ako pogledamo sve afere državnih nekretnina, ako pogledamo trgovačka društva od posebnog interesa za RH koje je ugovorom s nadležnim ministarstvom dobilo ovlasti upravljati dijelom poslovnih prostora, stanova, rezidencijalnih objekata i svog portfelja državne imovine. Sjetimo se svi afere Frke-Petešić, dakle državne nekretnine su g. Frki-Petrešiću, Petešiću dali stan od gotovo 100 kvadrata u strogom centru Grada Zagreba, a onda su isti taj stan obnovili u rekordnom roku, svega 2 mjeseca nakon potresa u ožujku 2020., dok istovremeno na istoj adresi nisu obnovljene ostale nekretnine u vlasništvu RH. Dakle državne nekretnine mnogim tvrtkama navodno nisu naplatile najamninu, priča se o 200-tinjak poslovnih prostora za koje navodno nikada nisu izdavani računi, a među njima je bilo i 10-tak onih koje je zakupio g. Jozo Brkić, brat Milijana Brkića, čovjeka sjena.
Bivši ministar obrane g. Banožić isto je osobno odabrao državni stan od 90 kvadrata koji je obišao zajedno s direktoricom državnih nekretnina, te je zbog derutnosti u njegovu obnovu uložen ogroman novac i sad ćemo doć na planinarske objekte.
Meni je drago da je ovo tema koja je motivirala mnoge, one čak koji su planinarske domove vidjeli na razglednici, koji su planinarske domove izguglali da uopće vide kako izgleda planinarski dom i ja se slažem s time da ne moramo uvijek iskustveno proći određene teme, pogotovo mi kao saborski zastupnici kad o njima govorimo jer ja kad govorim o puno tih tema, dakle ja imam neki tim ljudi koji mi pripremi, koji mi kaže koji je stav stranke, kako bi mi htjeli to kao klub formulirati i ako se ja osjećam ugodno u tome onda ja sam taj koji nosi tu temu i jasno mi je da ne moraju svi bit planinari, al mi je bilo jako simpatično vidjeti kolegice i kolege koji su vidjeli planinarske domove na razglednicama, kako su stali čvrsto uz planirane jer ih je 50 hiljada, puno je tu glasova, pa trebamo brzo, izbori su blizu, zagrabi prijatelju pokaži se da ti je stalo. Čovjek ne može 100 stepenica preći, a ako pređe 150 mora se zvati hitna dobije srčani infarkt, u životu se nije popeo do pola Sljemena ili na moju Učku, Risnjak zna kako izgleda sa razglednice, Snježnik neću ni govorit druge planinarske domove. Hahlić koji ima 6-7 staza čovjek zna ako izgugla za njega, on ne zna kako izgleda Hahlić, on ne zna kad mu vi kažete ćemo poć po kolcima gore, ćemo kroz bunare, ćemo, on ne zna o čemu ti pričaš, ali 50 hiljada planira prijatelju. Treba zagrabit to možda bude koji glas. Kako ta politika nekad baš bude gadna kad je radite ne iz uvjerenja nego tako bojite se za svoje, za svoju fotelju, ali opet ako je dobro da se pomogne, da se napravi neko veće dobro onda možemo prijeći preko nekih stvari.
U izbornom nacrtu ovog zakona bilo je predviđeno da županije i javne ustanove raspolažu planinarskim objektima davanjem u zakup, a predlagatelj je izostavio Hrvatski planinarski savez, udruge, planinarska društva kao upravitelje planinarskih objekata, a nije ih niti, pričam o izvornom nacrtu, spomenuo u zakonu i zato se digla totalna frka. Znači da je originalna ideja bila izbjeći u potpunosti Hrvatski planinarski savez, a dati planinarske objekte županijama i javnim ustanovama, a u kojima vladajući imaju svoje ljude.
Napominjemo, da Hrvatski planinarski savez upravlja putem planinarskih udruga jako dobro planinarskim objektima i HPS-u je upravljanje planinarskim objektima jedna od registriranih djelatnosti, a kad god je trebalo Hrvatski planinarski savez među 40 i više tisuća svojih članova, aktivnih, individualnih ima na raspolaganju veliki broj motiviranih volontera bez kojih su transport građe, materijala, održavanje građevina na teško pristupačnim mjestima nezamislivi i ako ste ikad pričali sa ljudima koji su čuvari planinarskih domova, koji gore pod navodnicima domari, koji brinu onda vi znate koliko je teško gore dopremiti na mnoga mjesta, na mnoga mjesta osnovne namirnice, hranu, pivu je li kad gore popneš se na Hahlić pa uz gablec mi kažemo uz fažol na žlicu, pa to, to sve neko nosi gore, nema helihoptera pa da spusti je li. I zato ljudi koji žive u svom srcu ljubav prema prirodi, prema planinama, prema planinarskim domovima su ti koji najbolje mogu brinuti i o takvim ustanovama.
Dakle, organizacijska, materijalna potpora planinarskim udrugama u obnavljanju i uređenju planinarskih domova, kuća i skloništa organizirana je kroz specijaliziranu komisiju Hrvatskog planinarskog saveza za planinarske objekte koja postoji više od 70 godina. Savez ima i svog profesionalnog zaposlenika za radnom mjestu stručnog tajnika za planinarsku infrastrukturu. Od 2000. do danas HPS proveo je više od 270 pojedinačnih projekata obnove krovišta, obnove vanjske, nutarnje stolarije, obnove sanitarnih čvorova, ugradnje elektroenergetskih sustava, spremnika za vodu i sličnih aktivnosti u planinarskim domovima te za to uložio namjenski više od 500 tisuća eura vlastitih sredstava. Vlastitih sredstava. Znatna sredstva pribavljena su i uložena izravnim angažmanom planinarskih udruga koje djeluju u svojstvu upravljača tih objekata kao i angažmanom Hrvatske gorske službe spašavanja koja je također članica HPS-a. I zato ovdje ističemo da je upravo požrtvovnim, volonterskim radom, a to je ono bogatstvo brojnih planinara i znatnim ulaganjima Hrvatskog planinarskog saveza, HGSS-a i planinarskih udruga omogućeno da se planinarski domovi od kojih upravo većinu čine objekti koji su u vlasništvu RH održe u funkciji.
Dakle, radi se o jednoj od rijetkih stvari u koje politika dosada nije miješala svoje prste i dosad je to funkcioniralo jako dobro, pa meni se onda čini kao da i sad, e sad će politika tu umiješat prste da i to ne funkcionira više dobro. No, pod pritiskom javnosti iako si tu marginalne, ekstremne stranke žele svojatati je li su oni zadužni za nešto, a uvijek u stvari ne znam love se nečega šećere pokušavaju gdje god mogu nešto uzeti, ali ok birači i to vide, oni ne kuže da su planinari kao i navijači, dakle ako se previše miješate među njih to ti zamjere i nemaš onda potporu, to treba raditi na ulici, inkognito, ne po društvenim mrežama, ne svojatat neke akcije koje se ne smiju svojatati, ali oni nisu bili planinari oni su političari, oni to ne razumiju, na, na pogon Soroša i ekipe i oni to ne kuže. Kako da oni to kuže, a ti kad si s tim ljudima i kad si sam prošao 20, 30, 50, 100, 200 penjanja onda ti znaš kako je koji je mindset planinara. Kad se politika miješa među njih, pa ja nisam ni jednom progovorio, a ne znam koliko sam, 20 samo u Sloveniji vrhova sam prošao na …/Govornik se ne razumije./… i ja to nigdje pa to, to, ovi kažu mogo bi bježi to se ne govori o tome, to se ne govori jer mindset planinara je kao i navijača. Ako oni osjete da vi probate to nešto, prošao potpora nema ničega, ali dobro to će vidjet sami.
Dakle, no mi imamo vidite kako smo mi u MOST-u konstruktivni nije samo da kritiziramo, nudimo i prijedloge, naša razmišljanja, trudimo se koliko možemo, nismo baš savršeni ali trudimo se. Dakle, optimalno bi bilo propisati da planinarskim domovima upravlja HPS sa svojim udrugama članicama sukladno aktima Hrvatskog planinarskog saveza. Hrvatski planinarski savez vodi registar planinarskih domova, utvrđuje uvjete, kriterije za razvrstavanje planinarskih objekata. Hrvatski planinarski savez može registriranoj planinarskoj udruzi povjeriti planinarski dom na korištenje bez naknade, a uvjete koji se uređuju ugovorom o korištenju, a prihod ostvaren od zakupa ugostiteljskog dijela planinarskog doma koji se nalazi za zemljištu u vlasništvu RH prihod je Državnog proračuna. Sredstva za obnavljanje i održavanje planinarskih domova koji se nalaze u vlasništvu RH osiguravaju se iz Državnog proračuna.
I zaključno, analizom brojnih stručnjaka planinara ponajprije iz HPS-a, ali i asocijacija na razini EU potvrdilo se da upravljanje planinarskom infrastrukturom funkcionira najbolje ako planinarskim domovina na odgovarajući način upravljaju planinarske udruge. Da se planinarski domovi ne mogu i ne smiju promatrati kao neki poslovni prostori, kao čisto ugostiteljski objekti. Planinarski dom ima dušu, dakle to zna svatko tko je u životu jednom došao u planinarski dom. Tamo drugačije sve funkcionira. Nema stresa, dalje od politike, od svega gore na vrhu neke planine. Dakle i u kojima bi se trebali ostvarivati prihodi od ugostiteljstva i zakupnine, već isključivo kroz njihovu opće korisnu svrhu sigurnosti u planinskim područjima. Bez funkcionalnih planinarskih domova nije moguće jamčiti siguran boravak i zaklon na teško pristupačnim terenima. I zato su nam važni ne samo skloništa koja se rade ako te zatekne neko nevrijeme, nešto u prirodi nego i planinarski domovi. Slijedom svega navedenoga smatramo da je nužno ostaviti upravljanje planinarskim objektima HPS-u, pokazali su da se dobro brinu za planinarske domove, za održavanje tih objekata, za siguran i ugodan boravak u planinama i molim vladajuće da, evo vidim da se tu dosta toga promijenilo, da uvažite barem neke od ovih mojih prijedloga. Ovaj, ne brinite se neću o tome govoriti javno da ne naljutim svoje prijatelje i ostale kojima je priroda ipak bijeg od ludila ovog svijeta. Hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala. Idemo na 2. raspravu. Kolega Bajs u ime Kluba zastupnika Fokusa i Reformista.
Bajs, Damir (Fokus)
Poštovani ministre, predsjedavajući.
Dakle danas imamo zakon koji je kako je iskusan političar gospodin Bačić naznačio i jedna revolucija u upravljanju državnom imovinom i funkcionalna i financijska destilizacija. Iza tih lijepih riječi naravno, krije se ipak nešto drugo. A to je činjenica da će sada gradovi i županije služiti zapravo kao oni koji će obavljati poslove agencije za promet nekretninama. Za jednu proviziju od 20% koliko će im ostati. Naglasit ću da taj pomak ipak je dobar utoliko što je država potpuno svjesna da milijarde eura koje ima na raspolaganju kroz imovinu, zapravo s njome ne može raspolagati. Pa i ovakav postupak je bolji nego što je bio ali sasvim sigurno nije ono što želimo jer u konačnici imamo onu situaciju brigo prijeđi na drugoga. To znači da država nevjerojatan količinu predmeta prebacuje upravo na gradove i županije. Šta će to dovesti? Pa dovest će i primjerice i do povećanja broja zaposlenika. Ako računamo da će biti najmanje 5 djelatnika zaposleno u svakom tom gradu i županiji, možemo očekivati da će državna uprava, u ovome slučaju lokalna, porasti za najmanje 250 ljudi. Sa pročelnicima, sa ljudima koji će se baviti time, sa onima koji će biti zaposleni ili prebačeni, to je jedan od nusefekata ove priče. Ali da se radi o ozbiljnom problemu u upravljanju to pokazuju brojke. Ministar je bio potpuno jasan, dakle država ovog trenutka ima 43 tisuće predmeta u radu. Ali isto tako godišnje riješi 2,5 tisuće tih predmeta. Šta to zapravo znači? Da svatko onaj koji želi riješiti svoje probleme sa državom, a vezanom za imovinu, mora čekati u prosjeku 20 godina. Sasvim je jasno da je to dugoročni posao ali nitko baš ne očekuje da bi od vašeg zahtjeva do vašeg rješenja u prosjeku trebalo to trajati zapravo dva desetljeća. Stoga kad govorimo o tome, onda činjenica jeste da se to mora promijeniti. Mora promijeniti pa makar i na ovakav način. Ono što bih naznačio da država u tome jasno poprilično luta. Ovo je dakle 4. prijedlog zakona u 12 godina. Državnom imovinom se bavilo niz agencija. Recimo Hrvatski fond za privatizaciju, Državni ured za upravljanje državnom imovinom, Agencija za upravljanje državnom imovinom, Središnji državni ured za upravljanje državnom imovinom i Ministarstvo državne imovine. Sada ćemo naravno ustrojiti i još jedan oblik, tako da eto imat ćemo i 7. tijelo koje će se baviti upravo ovime. Nema kontrolnih mehanizama, neučinkovito upravljanje državnom imovinom je zapravo lutanje u tim institucionalnim nadležnostima, a kada govorimo o državnim nekretninama, onda ću reći da se nije riješio niti problem vezan uz registar državne imovine. Ministar je rekao da mi to imamo, da da imamo registar državne imovine, ali nemamo uknjižene sve one nekretnine koje jesu dio državne imovine, a koje su u postupku, kako je rečeno u Državnom odvjetništvu već valjda 30 i koliko godina. Stoga, država nije vlasnik velikog broja kako nekretnina, tako i pokretnina koje se trebaju tek obilježiti kao vlasnici. Na koji način mi time upravljamo, da li država od toga ima neke koristi? Da li mi kroz koncesije, prodaju, raspolaganje ili bilo što drugo, imamo nešto što bi mogli nazvati bitan dio državnog proračuna? Pogledajte u državni proračun i to je zapravo minimalno, beznačajno i na svoj način zapravo pokazuje ono što je ključno, a to je zapravo nebrigu o tome. Da li će ovakav stav biti bolji? Dakle ovo je zakon, prijedlog zakona u kojem se prebacuju funkcionalne ovlasti, a samo dijelom financijske. Naime, predložena raspodjela prihoda je 20% županiji, 20% jedinici lokalne samouprave i kad govorimo o tome, onda govorimo i o činjenici da ostatak 60% ostaje državi. Rečeno je da će ukupnost troškova platiti zapravo stranke u postupku. To jednostavno nije točno. Naime niz onoga što se predviđa u zakonu, moraju i trebaju platiti upravo županije i gradovi jer se tu spominje dakle sve ono što je vezano uz, uz to, a to je da se mora kada govorimo o toj situaciji, riješiti pitanje i strategije, riješiti pitanje vještaka, upisa i svega onoga što će prethoditi samom raspolaganju tom nekretninama. Isto tako kad govorimo o prijedlogu zakona, nije jasno zbog čega su samo dakle županije i središta županija uzeti u obzir kad govorimo ili veliki gradovi, kad govorimo o tome da oni mogu raspolagati ovim nekretninama. Naime, postoji niz manjih gradova koji mogu i imaju sve nadležnosti da preuzmu ukupnost svog upravljanja. A kad govorimo o upravljanjima da li će gradovi i županije moći sami upravljati time? Kratko ne. Potpuno je jasno da ovdje u zakonu piše da država ima niz ovlasti nad rješavanjem pitanja, dakle raspolaganja većinom nekretnina na području Republike Hrvatske.
To znači da će svatko tko zapravo hoće raspolagati, svaki taj grad, svaka ta županija ili je to jasno naznačeno da županije, trgovačka društva i svi ostali trebaju prethodnu suglasnost ministarstva. Donest će se godišnji plan. Šta to znači? U ideji je da zapravo jedinice lokalne samouprave koje su bliže tim nekretninama koje država niti ne zanima raspolažu na način koji oni smatraju nepotrebnim. Da, uz prethodnu suglasnost i plan Republike Hrvatske kao i do sada. Prema tome, tu se apsolutno ništa ne mijenja i vi ćete morati postupati po onome što je država zadala. Ako želite riješiti mimo toga morate promijeniti godišnji plan. Jasno da to neće biti niti lako, niti jednostavno.
Dio nekretnina koji je zanimljiv i koji bi bio koristan jedinicama lokalne, gradovima i općinama, a i županiji je zapravo pitanje upravljanja stanovima i poslovnim prostorima. Naime, kad govorimo o tome onda činjenica jeste da su to i nekretnine koje mogu koristiti upravo u trenutku potrebe, u slučaju deficitarnih zvanja i zanimanja. Mi smo imali prije, dakle stanovi koji su bili namjenski za učitelje, profesore, nastavnike, liječnike i svi oni koji su potrebni nekoj zajednici. Međutim, ove stanove na ovakav način onima kojima je to potrebno, a to je zapravo grad i županija ne može koristiti jer de facto to ostaje u korištenju Republike Hrvatske koja ima kao što smo isto tako čuli od ministra veliki broj stanova koji su moguće je i useliti, ali su neiskorišteni. Mislim da nema razloga da se i to ne uvrsti u ovaj prijedlog zakona. I ne treba zaboraviti niti činjenicu da kada govorimo o ovom prijedlogu zakona da ministar mi je to samo djelomično odgovorio jasno ne. Dakle, 43000 jeste …/Govornik se ne razumije./… postupanju ali u završnom dijelu zakona piše ovako: „U članku 59. da će se postupci koji su u tijeku riješiti prema odredbama …/Govornik se ne razumije./… zakona.“ Šta to zapravo znači? U praksi ako ste dali zahtjev koji je sada u Zagrebu i trebate riješiti pitanje onoga što ste možda i došli do kraja nakon tog Sizifovog posla rješavanja sa državom pitanja koja su vam zapravo bitna, radi se većinom kao što je rečeno o građevinskom zemljištu, pitanju parcela, građenju ili rješavanju pristupnog puta ili nešto slično što je naravno našim građanima i poduzetnicima iznimno bitno, da ćete morati zapravo sada očekivati prvo da se oforme upravni odjeli u gradovima i županijama koji će to preuzeti, jer netko to mora preuzeti.
Nakon toga kad se to riješi, kad se zaposle ljudi onda ćete sukladno odredbama ovog zakona šta? Dobiti promjenu mjesne nadležnosti, pa ćete tako dakle moći putovati gdje god bila ta nekretnina i postupak ćete ispočetka po pravilima ovog zakona. Dio ljudi i građana i gospodarstva je zapravo pri završetku postupka. Uobičajeno je u nizu drugih zakona da započeti postupci se završavaju po starom zakonu ukoliko je to za stranku povoljnije.
U redu, mi ćemo reći mnogima što ste radili radili ste, sad ćemo sve ispočetka a možda smo tek pred izdavanjem rješenja. Mislim da bi ministarstvo trebalo kroz svoj amandman riješiti ovo pitanje i omogućiti onima koji su nakon dugo vremena došli na vrijeme da se riješe, da nemaju sada prenamjenu, prenalazak mjesni iz stvarne nadležnosti i da jednostavno ne može to rješavati netko drugi ispočetka i da ne moraju čekati plan godišnji od Vlade Republike Hrvatske da bi riješili ono što je u tijeku. Shodno tome, dakle teško je pitati se zbog čega zapravo država ova uopće radi kad postoji jednostavno i logično rješenje.
No, kad pričamo o tim nekretninama one vrijedne nekretnine nesporno će ostati u državnom vlasništvu. Govorim o turističkom zemljištu, govorimo o nizu dakle objekata i imovine koji je potreban za vojne i druge potrebe. Čuli smo da imamo i registar takovih nekretnina koji u cijelosti odgovara našim potrebama. Zbog čega je zapravo potrebno da Republika Hrvatska bude vlasnik livade, pašnjaka ili šume u Slavoniji, Bilogori, Dalmatinskoj zagori koji zapravo nitko ne koristi, koji nema nikakav dakle ekonomski ili drugi značaj? Zbog toga što sasvim sigurno oni koji time rade ne znaju ni gdje se to nalazi, a kamoli šta drugo.
Ne bi li bilo logičnije da se upravo ta zemljišta posebice građevinska koja su ključna za rješavanje investicija kakovih, takovih u tim krajevima Hrvatske prebace vlasništvom u jedinice lokalne samouprave, odnosno područne, odnosno općine, gradovi i županije. Zbog čega trebamo imati cijelu ovu situaciju da bi država kroz Vladin plan odlučila da li će livada, nije bitno u Severinu ili Velikom Grđevcu ako govorimo već o Bilogori biti moguće prodati ili predati nekome od onih koji uobičajeno graniče sa tom nekretninom. Zar to ne bi mogla napraviti neka od tih općina? Zbog čega je to ključno i bitno.
Dakle, ne vidimo razloga da se napravi to na jednostavan način i da se to preda uz naravno regule koje su potrebne na kompletno upravljanje ili u konačnici darovanje koje je dosta često za neke posebne potrebe upravo je način na koji se najjednostavnije može to riješiti. I tako.
Taj zakon koji je trebao biti nekakav zakon koji bi decentralizirao zapravo ukupnost postupanja u državi se pretvorio u zakon koji ide za time „brigo moja prijeđi na drugoga“, riješi ti predmete, mi ćemo ti to nešto platiti, a da bi ti raspolagao sa time kako ti misliš, nema govora, država će to odrediti Godišnjim planom Vlade, pa i ona livada koju, o kojoj govorim, ono građevinsko zemljište po kojima naznačujem je ipak ono što ne možeš ti napravit jel nisi za to ovlašten, a sa druge strane kad govorimo o tome ajmo o onim predmetima koji su u tijeku omogućiti da se završe i da ljudi koji eto čekaju prosječno 20.g. na rješenje svog problema da se zapravo to riješi na način koji je za njih najpovoljniji ukoliko su pred završetkom svog postupka, ukoliko nisu neka pređe na općine i gradove. I da, ja nemam nikakve sumnje da će ti gradovi i županije biti brže od države jel teško je biti sporiji od 20.g. u rješavanju. Shodno tome tih nekoliko tisuća predmeta koje će dobiti, tu se slažem s ministrom, bit će riješeno nevjerojatnom brzinom u odnosu na ono kako to rade središnji organi vlasti, hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
3. rasprava, Klub zastupnika SDSS-a, poštovani kolega Milošević, izvolite.
Milošević, Boris (SDSS)
Prijedlog ovog zakona ide za tim da se želi postići optimizacija upravljanja imovinom i ubrzanje aktivacije neiskorištenih nekretnina u vlasništvu RH, kao navedeno je i to da se želi postići smanjenje portfelja nekretnina u vlasništvu RH. Mislim da su svi dosadašnji zakoni koji su uređivali ovu materiju išli za tim da se ostvare ovi ciljevi. Osim, mislim da je ovo prvi prijedlog zakona koji ide baš za tim da se smanji i portfelj nekretnina u vlasništvu države, što podržavam i mislim da je dobro. Neću o tome danas u raspravi previše govorit, ali mislim da je dobro da se država riješi, pogotovo da se riješi stanova, kuća i pogotovo nekih objekata, možda i u ruralnim sredinama, svega onoga što stvarno državi ne treba, s čime ne može kvalitetno upravljati i znam jedan slučaj da je država vlasnik ne znam odnosno suvlasnik pola kuće, dakle uopće država nema interes po meni da bude suvlasnik pola neke kuće koju dijeli, dakle to suvlasništvo sa privatnom osobom, tako da mislim da je to dobro. Glavni adut kako prijedlog zakona kaže što se tiče upravljanja nekretninama u vlasništvu RH je zapravo decentralizacija upravljanja, dakle da se upravljanje prepusti županijama, gradovima, gradovima sjedištima županija i velikim gradovima. Mislim da je to dobro i to podržavam, čak smatram da predlagatelj treba razmotriti da ide i hrabrije, da proširi i ovlasti tih JLS odnosno i županija i da ide hrabrije i u pogledu njihovih ovlasti u upravljanju.
Nekako kolko me pamćenje služi mislim da u zadnjih nekoliko godina nije prošla niti jedna kalendarska godina da Odbor za lokalnu, područnu i regionalnu samoupravu HS nije imao tematsku sjednicu o državnoj imovini i onda su bili doneseni brojni zaključci, preporuke koje su donesene upravo na takvim tematskim sjednicama i stoga i ne čudi često da su načelnici i gradonačelnici koji su ujedno i saborski zastupnici često ti koji se aktivno uključuju u raspravu.
Ono što me je strah što se tiče i ovog prijedloga zakona su iskustva prethodnih rješenja koja su bila dobra i naj, poznavajući stanje na terenu, poznavajući stanje u zemljišnim knjigama, poznavajući stanje u katastru odnosno katastarskoj evidenciji, pa poznavajući i kapacitete samog ministarstva strah me da ona rješenja koja su u ovom zakonu dobra i unatoč toj decentralizaciji da će ići teško, da će se sporo rješavati i da ćemo imati bilo u ministarstvu, bilo u JLPRS uska grla gdje će se tražit previše papirologije, gdje će se birokratizirati i da one stvari koje nas i danas muče i koje su dovele do velikog broja predmeta da ih nećemo moći izbjeći.
Što se tiče zakona i javne rasprave dosta pažnje je privuklo, su privukli planinarski objekti odnosno planinarska infrastruktura koju su izgradili velikim dijelom Hrvatski planinarski savez i Planinarske udruge, mislim da je dobro da je predlagatelj išao ususret planinarskih udruga na temelju te javne rasprave, da je prihvatio njihove primjedbe i u tom smjeru to podržavam.
Drugo o čemu bih htio nešto reći, a to je bila velika novina u važećem zakonu kad je on donesen prije nekoliko godina, a nastavlja se to rješenje i u ovom zakonu, dakle odredba koja kaže da sve nekretnine koje su u vlasništvu RH bile na dan 1.1.2017., a u naravi su škole, domovi, vatrogasni domovi i slično da će postati vlasništvo JLS. To je po meni odlično rješenje, jednim potezom zapravo država će riješiti puno toga, riješit će se nekretnina koje objektivno po svemu pripadaju lokalnoj samoupravi koja će ih staviti u funkciju. Jer često smo imali situacije da lokalna samouprava moli i traži od države da im se takav objekt daruje, koji je bitan za njihovu lokalnu sredinu, a da to traje onda nekoliko godina i da taj objekt ostane neiskorišten. Bilo bi dobro kad bi vidjeli koliko se toga napravilo u važećem zakonu, ali upravo taj kapacitet implementacije je zapravo problem i ja bi rekao i možda i prevelikog…/Govornik se ne razumije./… preveliko administriranje i da se tu nije puno odmaklo unatoč ovoj dobroj odredbi koju zadržavamo.
Zaključno samo ću reći što se tiče ove stvari da nažalost mi se čini da stare škole i dalje nisu u vlasništvu JLS, što bi značilo da bi trebalo pojačati bilo kapacitete ministarstva ili dodatno pojednostavniti proceduru.
Nadalje, ovim prijedlogom zakona se propisuje mogućnost raspolaganja nekretninama bez naknade u korist ustanova, čiji je osnivač RH ili je osnivač jedinica lokalne i područne regionalne samouprave. Prijedlog predviđa i osnivanje osobne služnosti prava uporabe bez naknade u korist organizacija civilnog društva, predviđa i davanje u zakup nekretninama organizacijama civilnog društva, a onda zakon kaže odnosno definira organizacije civilnog društva kao pravne osobe koji temeljni cilj osnivanje i djelovanje nije stjecanje dobiti nego iz posebnih propisa proizlaze da su neprofitnog karaktera i onda se tu u obrazloženju nabraja fakulteti, udruge, savezi, zaklade, ustanove koje svoju ostvarenu dobit dakle ako imaju dobit, isključivo koriste za obavljanje i razvoj svoje djelatnosti. Dakle sva ta rješenja pozdravljam. Dakle od raspolaganja nekretninama bez naknade u korist ustanova čiji je osnivač RH i lokalna samouprava pa sve ovo nadalje ali bi zamolio, zamolio bi predlagatelje da razmotre status Vijeća nacionalnih manjina koji su osnovani po zakonu, to su savjetodavna lokalna tijela koja predstavljaju manjine na lokalnoj razini. Vijeće je po Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina, neprofitna pravna osoba, proračunski korisnik i Vijeća često nemaju prostor iako zakon, Ustavni zakon kaže da bi to trebala osigurati jedinica lokalne samouprave, možda bi bilo dobro razmotriti da i vijeća mogu postati korisnici odnosno da im se može dati u zakup i državna imovina ako u nekoj lokalnoj sredini nema adekvatne imovine s kojom raspolaže lokalna samouprava. Ono što na kraju bi isto htio reći, smatram to možda i spornim, problematičnim iako razumijem legitimni interes države da aktivira imovinu koja propada, koja nije aktivna, a to je imovina koja bi se dala dakle u zakup, a koja ima teret zabrane raspolaganja do sklapanja međunarodnih sporazuma. To je rješenje koje zadržavamo iz starog zakona, i u prevodimo i u ovaj novi prijedlog zakona i opreza radi moram istaknuti to da se razmisli može li država raspolagati s imovinom dakle koja nije njena. Jer RH nije upisana u zemljišne knjige kao vlasnik. I što ako sutra zakupac s kojim se sklopi ugovor o zakupu kaže da ne želi plaćati zakupninu jer neće plaćati državi jer država nije vlasnik te nekretnine. Nadalje, zakonsko rješenje koje se predlaže, a koje je sadržano i u važećem zakonu da onaj tko možda koristi tu imovinu ali ima samo miran posjed, ima pravo prvozakupa. Dakle da prvi, da se njemu prvom ponudi zakup takve imovine. Mirni posjed je nešto što je u pravnom sustavu najslabije kvalitete i praktički poziv možda nekome da sad zauzme takvu imovinu i kaže ja sam u mirnom posjedu i onda pitanje možemo povući pitanje opravdanosti i tog njegovog prava, a onda zapravo i tog mirnog posjeda. Mislim da bi bilo možda bolje, da smo u odredbu stavili da onaj pravni subjekt koji polaže pravo na tu imovinu, da se njemu zapravo da ta mogućnost sklapanja prvozakupa ako je za takvo rješenje zainteresiran. Kažem, što se tiče ove stvari, ovdje čisto pozivam na oprez jer država upravlja imovinom koja nije u njenom vlasništvu. Država nije upisana u zemljišne knjige. Na kraju ovog izlaganja još bi htio reći nešto o temi o kojoj sam već prije izlagao upravo za ovom govornicom. Bio sam spominjao rijeku Unu i Štrbački buk, dakle tamo na obali rijeke Une postoji određeni dio nekretnina i objekata koji su vrlo dobro, da tako kažem pozicionirani u odnosu na Štrbački buk koji je prirodna ljepota rijeke Une. Tu je država upisana kao vlasnik znači 1 kroz 1, nesporno je država vlasnik. Netko je to zaposjeo, izvodi tamo radove, naplaćuje ulaze. Ja smatram da je važno da država svoje vlasništvo zaštiti i tu treba onda postaviti pitanje, ovaj kome se obratiti da se prirodno bogatstvo države zaštiti, da se uzurpator potjera ili možda da se odluči drugačije, možda da se utvrdi, možda taj koji je to zaposjeo ima neko pravo. Ovako ispada da svatko tko vidi neku napuštenu državnu imovinu ili smatra da je napuštena, da se o njoj ne vodi briga, je na neki način poziv idem to zaposjesti pa steći možda mirni posjed i tko zna možda će me jednom netko i pitati za neke papire, ali ja ću do tada već odraditi neke poslove i zaraditi neki novac. Evo, toliko o prijedlogu zakona u prvom čitanju. Mislim da je prijedlog dobar i da treba razmotriti prijedloge i primjedbe iz ovog prvog čitanja i to ugraditi u novi prijedlog zakona, ali kažem koliko sam vidio dobra rješenja iz važećeg zakona su zadržana, a ono što me strah je zapravo da će te neke stare boljke ostati, upravo zbog nedostatka kapaciteta implementaciji i provedbi tih dobrih mjera. Nadam se da će ovaj potez decentralizacije pridonijeti efikasnijem i boljem raspolaganju imovinom i smanjenju administriranja jer mislim ipak da općine, gradove i županije znaju gdje se ta imovina nalazi i na koji način najbolje upravljati tom imovinom. Hvala.
Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnica HDZ-a govorit će poštovani zastupnik Tomislav Klarić.
Izvolite.
Klarić, Tomislav (HDZ)
Uvaženi potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovane predstavnice ministarstva, štovane kolegice i kolege zastupnici, danas govorimo o novom Prijedlogu Zakona o upravljanju državnom imovinom i u tom kontekstu čuli smo rasprave ostalih klubova, čuli smo i ovaj dio izlaganja ministra gospodina Bačića i kad krećemo govorit o ovome zakonu i onom što se njime donosi ne mora, ne smijemo smesti s uma da je ovaj ustroj, državni ustroj RH kojim je oformljen na način i županija, jedinica lokalne samouprave, gradova i općina da smo upravo tijekom ove godine svjedočili nizu svečanosti i proslave 30 godina formiranja jedinica lokalne samouprave, gradova i općina. Možda na oko izgleda to jedan dug period od 30 godina, međutim u životu jednog naroda, jedne države to je samo jedan djelić njegove povijesti i ono što je odrađeno u tih proteklih 30 godina odrađen je zaista impozantan posao. Ne smijemo smetnut s uma da je to bilo i vrijeme rata, vrijeme oslobađanja Oluje i da je nakon toga velik dio tek reintegriran u RH tek 1998. godine nakon čega je Hrvatska u ovim okvirima krenula i intenzivno s razvojem. Tu ne trebamo smetnut s uma ni ulazak u EU i sve ono što se događalo.
Zbog čega ovo govorim? Ovo govorim iz razloga jer kako smo mogli čuti kroz sve te godine mijenjao se način raspolaganja državnom imovinom, mijenjale su se i institucije, ustanove, organizacije, sve ono što je na neki način operativno provodilo taj dio posla upravljanja državnom imovinom. Mogu reći da mi je bila čast da u tijeku proteklih 20 godina na neki način sudjelujem i svjedočim u radu svih tih tijela koja su sa državne instance odrađivala taj posao u suradnji s jedinicama lokalne samouprave i županijama i moram ovdje svakako istaknut ogroman trud, ogromno zalaganje djelatnika i u onom dijelu koje se odnosilo na prethodne i DUUDI i AUDIO i Središnji državni ured za upravljanje državnom imovinom naprosto iz razloga jer ovdje smo danas tijekom dana mogli čuti kolik posao su odradili ti ljudi u relativno malom broju i zaprimanja koja su oni tada imali i na nešto što ja ovdje mogu isto tako posvjedočit na ogroman pritisak jedinica lokalne samouprave, čelnika tih jedinica. Između ostalog ja sam bio jedan koji sam praktički svakodnevno pozivao ove ljude sa svojim stručnim službama, pročelnicima, pravnicima dopunjavao dokumentaciju koja je bila potrebna da bi se realizirala ta nekakva davanja na upravljanje ili darovanja zemljišta koje su na neki način kasnije darovanjem ili ustupanjem jedinicama lokalne samouprave postigla nekakve nove vrijednosti i krenulo se je na nekakav pravilniji način raspolagati s njima.
Kad govorimo o nekretninama onda treba istaknuti još jednu činjenicu, činjenicu o kojoj malo ljudi promišlja, a danas tijekom rasprave nismo mogli ni čuti u jedan većim dijelom RH nesređen katastar zemljišta, zemljišnih knjiga na otočnom dijelu, priobalnom dijelu iz vremena Italije u Primorsko-goranskoj županiji ovdje i u Zagrebu Austrougarski katastar. Samo na području mog grada koji ima površinu 127 tisuća, 127 kilometara kvadratnih da bi se sredio katastar bilo je potrebno utrošiti preko 46 miliona kuna. Od 9 katastarskih općina u proteklih 17 godina uspjeli smo srediti svega 4, osnovati tek jednu novu. Dakle, to je, to su podaci o kojima moramo promišljati kad govorimo o ovome zakonu.
Iz, od novog prijedloga zakona iščitava se ono što Vlada RH i ministarstvo rade i na neki način i saborska većina je u svom programu to i navela prije gotovo 4 godine. Dakle, kreće se u onome što na neki način vjerujem da će svi podržat, kreće se prema funkcionalnoj fiskalnoj decentralizaciji i to ne samo u ovom dijelu ovog zakona nego svih ovih prethodnih koje smo donosili, pa nedavno i ovaj o poreznoj reformi gdje se jedinicama lokalne samouprave daju ovlasti da same na neki način određuju i stope poreza na dohodak, ukida se prirez i sve ono o čemu smo imali prilike nedavno raspravljati. Da bi shvatili koliki je velik posao odrađen u sve to vrijeme proteklih godina i što su sve ovi ljudi odrađivali tu govore tisuće ugovora koje su sklopljeni u ogromnim vrijednostima, tu govore o 390 nekretnina koje su procijenjene vrijednosti od 276 miliona eura i 367 ugovora o dodjeli na uporabu poslovnih prostora, zemljišta, 241 ugovor o osnivanju prava služnosti. Onda imamo podatke o ugovorima koji su, kojima su darovane ogromne površine zemljišta gradovima poput Vinkovaca, Splita, Općine Rugvice, Svete Nedjelje, Stupnika, Novalje, Vukovara, Osječko-baranjske županije, Zadarskoj županiji, Gradu Makarskoj, evo i mom Gradu Bakru i kad pričamo svemu tomu, tome onda treba reći i podatak da je na dan 31.10. do prije 15-ak dana na rješavanju ukupno još 47, 43.356 predmeta.
Dakle, 43 356 predmeta. Niti jedan od ovih predmeta nije samo nekakav pismeni zahtjev da se nešto daruje. Iza svakog tog predmeta treba čitav niz, hrpe dokumentacije koje treba dostaviti, koji trebaju zadovoljiti, mišljenja, izvodi iz prostornih planova, sve ono što se odrađuje i kad govorim o ovim ugovorima i kad govorim o darovanju i kad govorim o potpisivanju, nema čišćeg posla. Dakle niti jedan ovaj ugovor nije potpisan, a da nije prošao kroz Državno odvjetništvo. Dakle Državno odvjetništvo je to koje daje svjetlo uvijek kada bi se nešto darovalo, a koji su učinci ovakvih ugovora i podatak o darovanju, mogu vam istaknuti i primjere Poličnika gdje sam se osobno uvjerio u to. Primjere i eto i Rugvice, imamo Veliku Goricu, Svetu Nedjelju, a ono o čemu mogu doista govoriti je i primjer područja kojim na neki način imam čast i ja upravljati. Dakle 2011. gradu je darovano 260 tisuća kvadrata zemljišta. Na tom prostoru koji je bio kamenjar, makija, grmlje, praktički bez ikakve infrastrukture, u ovom trenutku djeluje 220 poslovnih subjekata sa blizu 6 tisuća zaposlenih. Podatak da je tamo tvrtka koja upravlja tim prostorom u vlasništvu jedinice lokalne samouprave, državi platila tijekom ove godine porez na dobit preko 6 milijuna kuna. To je već jedan podatak koji upravo dokazuje smisao ovog novog prijedloga zakona gdje se to spušta na regionalnu i lokalnu razinu u jednom dijelu jer dokazano je naprosto da oni koji su na terenu učinkovitije, brže raspolažu i odrađuju taj posao, nego što se to može napraviti iz razine i ministarstva ili ovih institucija koje smo prije imali poput AUDI-ja, DUDI-ja ili zasebnog ministarstva koji na neki način 2018. bilo pripojeno Ministarstvu prostornog uređenja i graditeljstva. Dakle cilj i smisao ovog zakona je upravo ono što u kontinuitetu čini ova Vlada RH, decentralizacija, spuštanje i povećavanje ovlasti na županijsku razinu, jačanje tih naših županija samim tim i jedinica lokalne samouprave i ono što ja uvijek govorim i svojim ljudima na terenu da bi županije trebale biti servis jedinicama lokalne samouprave na tom svom području i upravo me ovaj prijedloga zakona navodi u tom smjeru jer bez simbioze županijske razine i razine jedinica lokalne samouprave, nemoguće je pokrenuti brži i jači razvoj. Državna imovina u onom dijelu kako sam napomenuo s obzirom i na podatak da svih ovih godina se povećava broj predmeta, odnosno broj nekretnina koje idu u vlasništvo RH, svakako ne smijemo smetnuti s uma niti nasljeđe Jugoslavije, jugoslavenskog režima. Mi na terenu imamo problema i u onom dijelu gdje je imovina bila nacionalizirana. Ogromnog broja i sudskih sporova. U ovome dijelu sređivanja Katastra koji smo na neki način u ovom mandatu ubrzali sa novim zakonima kojim se taj dio rješava na potpuno drugačiji način i putem javnih bilježnika i putem financiranja s državne razine. Mislimo da u ovome prijedlogu zakona nema većih primjedbi osim onih koje smo čuli ali koji samo dijelom drže vodu. Dakle koji se odnosi na raspodjelu sredstava, onih 60% RH, 20% županijama i 20% jedinicama lokalne samouprave. Međutim kad sagledamo da je vlasnik država, a da od države svi s terena jedinice lokalne samouprave, gradovi, županije nešto traže, onda toj državi nešto treba i dati. Upravo i ovaj primjer plaćanja nekakvog poreza na dobit je pokazatelj kako se ta imovina može učinkovito i funkcionalno koristiti i staviti u nekakvu funkciju i taj primjer tog terena koji je bio kamenjar poput zemljišta neuređenog u općini Poličnik gdje naš kolega Lončar, izvrsno taj dio svoje poslovne zone, ali i onoga dijela koji se odnosi na stambeni dio zadovoljavanja potreba svojeg stanovništva, uporno i sa velikim entuzijazmom popunjava kao i čitav niz drugih načelnika, gradonačelnika u RH i to se vidi kroz rast i proračuna jedinica lokalne samouprave i kroz sada u ovom trenutku ogroman broj zaposlenih pa čak nakon silnih godina kad su bili pozivi svakodnevni da nema dovoljno radnih mjesta za zapošljavanje, da u ovom trenutku nam čak se događa da za pojedina radna mjesta se na natječaje ne javlja nitko i moj primjer jedinice lokalne samouprave kad raspišemo sada natječaj za inženjera građevine, prije se javilo po 5,6, 10 kandidata. Sad se zna dogodit da moramo ponavljat natječaj jer jednostavno se ne javlja zato što je gospodarstvo pokrenuto, a pokrenuto je ne zato što je to tako palo s neba, nego zato što je Vlada RH, što smo mi ovdje u saboru stvorili uvjete da se ono pokrene, a na terenu jedinice lokalne samouprave odrađivale onaj vitalan dio posla da bi se uopće gospodarstvo moglo dalje razvijat. Dakle gradila se infrastruktura, prometnice, ceste, vodovodi, kanalizacije i ovaj LNG na Krku o kojem je bilo ogromnih povika i protivljenja, pokazao se kao nešto što je konkretno na mom području itekako polučilo ogromne rezultate rada tako da primjer da smo sa odobrenim sredstvima EU, za gradnju infrastrukture u dužini od 2 km otvorili preko 200 000 metara kvadratnih zemljišta na tom prostoru. U ovom trenutku gradi se preko 20 hala, a samo u tijeku jedne godine zaposleno je i preko 6 stotina ljudi i taj proces se nastavlja.
Ono što je bitno iz ovog zakona i o čemu možemo dalje razgovarati da ide u dva čitanja, da je ministar pokazao i kroz svoj resor i kroz svoje djelovanje i svoj rad i entuzijazam i na obnovi i svemu onome što je preuzeo na svoja leđa da promišlja sa svojim suradnicima pravilno pokazuje i ovaj prijedlog zakona, pokazuje to drugo čitanje, a i pokazuje ono što svi na neki način pa evo i kolege iz IDS-a dugi niz godina i mi svi zajedno govorimo o nužnosti, potrebi decentralizacije a ovo je jedan od koraka koji idu u tom smjeru.
Hvala.
Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika Domovinskog pokreta govorit će poštovani zastupnik Daniel Spajić, izvolite.
Spajić, Daniel (DP)
Hvala predsjedavajući.
Poštovane kolegice, kolege, poštovani gosti danas smo mi svašta tu čuli, ali ne ono što je srž, ali nadam se da će se stvari promijeniti u drugom čitanju. Znači evo nama novog zakona i mi umjesto da smanjujemo šumu propisa u kojoj se više ni pravnici ne mogu snaći mi je povećavamo. Štoviše, što nepreglednije, što nejasnije to kriminalna hobotnica ima više prostora da pušta svoje pipke.
Ne znam više može li itko izbrojati bezidejno lutanje o tome tko je nadležan za upravljanje državnim nekretninama i po kojim pravilima? Bilo je tu svakoga. Ured za državnu imovinu Vlade Republike Hrvatske, pa ste imali Središnji državni ured za upravljanje državnom imovinom, pa ste imali AUDIO, pa ste imali DUDI, pa ste imali Ministarstvo državne imovine, pa Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, pa državne nekretnine, a sad malo i županije, pa malo i gradova, ali ne svih. Neka čudna decentralizacija „dam ti, ali ne dam svima“, općina nema uopće, pravi krkljanac.
Ono što svi zasigurno znamo, znamo da ni nakon 32 godine Hrvatske države unatoč famoznim Plenkovićevim digitalnim tranzicijama hrvatski građani ne znaju kojim sve nekretninama njihova država raspolaže i na koji način. Također svi znamo da se transparentnost njezinog upravljanja nazire jedva u tragovima ili bolje rečeno nema ih uopće.
Znamo svi i da svaki prijenos nadležnosti sa jednog tijela na drugo stvara dodatne troškove, gubitak vremena a što je najvažnije to su gungule, prava Meka za HDZ-ovu hobotnicu koja cijelo vrijeme lovi u mutnom. Glavni dobitnik u ovom zakonu je egzekutor te hobotnice, a naziva se Državne nekretnine d.o.o. Pazite ljudi Državne nekretnine d.o.o. društvo sa ograničenom odgovornošću. Pa što će nama sustav državne uprave kad se upravlja preko d.o.o.-a i to na koji način? Nešto kao lijevak, umjesto izravno u proračun njima daš sve prihode od zakupnina i najamnina državnih poslovnih prostora i stanova i niza ovlasti, a onda oni to malo prelijevaju, filtriraju korupciju, pa sve to prebiju sa dobro napucanim troškovima, zadrže dijelove dobiti ne znamo radi čega i tek potom neku mizeriju uplati u proračun.
Promatrajući njihova godišnja financijska izvješća u posljednjih par godina kad uzmemo u obzir čime upravljaju, koliko troše mogu samo reći jad i bijeda! Ali tako se to kod njih radi nisu više agencije, sad je d.o.o. Tko zna, pitanje dana kad ćemo umjesto Ministarstva kulture i medija imati državne medije d.o.o. i državnu kulturu d.o.o. pa će ministrici Obuljen Koržinek biti lakše iako ona i sadašnje ministarstvo koristi kao svoj vlastiti d.o.o. Vidimo po tome šta rade istražitelji EU što se tiče dodjele novčanih sredstava.
Državne nekretnine d.o.o. stvarni gospodari državnih stanova i poslovnih prostora u svojih 10 godina postojanja jedino što su potvrdile, potvrdile su svoju kompetentnost u aferama, kaznenim prijavama, nizu nepravilnosti u svome radu. Sjetimo se samo Frke Petešića, Banožića, Ćuraja i ostalih kabadahija. Živi kaos! Nisu sposobni ažurirati ni popis ugovora o zakupu, pa je danas na njihovoj stranici popis iz 9 mjeseca. Dakle, 45 dana ništa, a nije da ih baš tamo nema. Na dan 31.12.2022. godine u Državnim nekretninama broj zaposlenih bio je 109, dok je prosječna neto plaća iznosila 1268 eura. Pa kad bi barem tolike plaće imali recimo sudski službenici gdje bi nam bio kraj. Ali eto, iako popis nije ažuriran navedeni su ugovori sa jednom poznatom tvrtkom pod navodnicima poznatom da …/Govornik se ne razumije./… jednostavni d.o.o. tvrtkom osnovanom u lipnju 2021. godine koja je vjerovali ili ne tu 2021. kao i cijelu 2022. bila potpuno poslovno neaktivna a u poslovni pothvat je krenula tek nedavno sa Booking aranžmanima u zakupljenim državnim poslovnim prostorima koji je vjerovali ili ne prenamijenile u apartmane.
Svi se čudom čudimo samo Državne nekretnine kažu pa dajte ljudi, pa sve je to u redu. Pružanja usluga smještaja djelatnost je te tvrtke. Stalno se propitkujem pa zar oni stvarno misle da smo mi baš svi budale i da nitko ništa ne čita. Pa i laik ako uzme Zakon o upravljanju državnom imovinom može vidjeti da je u članku 44. stavku 2. određeno da se Ugovor o zakupu raskida po sili zakona i ako se sklapaju pravni poslovi s trećim osobama koji, kojim se utječu na korištenje nekretnine, što je u, upravo ovdje slučaj, znači utječe se na korištenje nekretnine. Pa kako netko može složiti takvu konstrukciju i kako netko može reći da osoba koja u nekom trenutku ima posjed neke nekretnine, ima ključeve i u tom trenutku jedina ovlaštena koristiti tu nekretninu, ne koristi, bit će da ta osoba i kad uđe u apartman i legne u krevet na spavanje, nekom nevidljivom silom ustvari spava u oblacima.
Ako voliš svoju državu, takvo tkivo kao što je Državne nekretnine odstranjuješ, to je rak, rak hrvatskog društva, a vi ga hranite. Vi ga hranite. Međutim, ne hrane se samo Državne nekretnine, nego i pojedini bespravni posjednici nekretnina pa za njih nema javnog natječaja nego odmah kupnja neposrednom pogodbom iako je predložena odredba dorađena nakon javnog savjetovanja, a postoji u postojećem zakonu.
Moramo istaknuti kako sam jako zainteresiran za popis svih onih koji će realizirati kupnju prema ovom modelu. Očekujem da mi zakon i GDPR pravila neće onemogućiti da taj popis i dobijem, a vjerujte mi, zatražit ću ga odmah ako ovaj Zakon stupi na snagu.
Što nam još servira Vlada s ovim Zakonom? Ministarstvo koje ste pretvorili u mastodonta, nema čega nema, naravno, grca, a državni službenicima, pod navodnicima nema, pa ste se, eto, sjetili prebaciti malo županijama, nekim gradovima, nek se snalaze, a i bit će onoga što vi najviše volite, bit će novih zapošljavanja po županijama i gradovima, bit će novih uhljeba, koliko ti Bog dragi hoće. Bit će novih poluga za izbore. Zato vi to donosite.
Ono što mene brine je vrijeme koje će proći dok se nova nadležna tijela osposobe za rad. Imaju li novca dovoljno, imaju li kompetentne radne snage, opet gungula pogodna za prste u pekmezu. Brine me procedura koja vam je šuplja, brine me bezbroj nadležnih tijela, razbijanje odgovornosti. Već sad se vidi da ovaj Zakon ne daje mogućnost da ikad saznamo s kojim nekretninama država raspolaže i na koji način.
Kako nestaje, kako se prvo lukavo dijele državne parcele na dva ili više dijela pa potom pojedine parcele otpadaju sklapanjem raznih nagodbi, osobito na osnovi trgovačke koalicije i ogoljuje se državna imovina, to zna kolega Boris Milošević jer većinu zemljišta koju je Jugoslavija uzela Hrvatskoj, vi sad rascjepljujete ovo što sam rekao i vraćate, ponovo Srpskoj pravoslavnoj crkvi, ali nemojte misliti da to nitko ne gleda. Ja vam gledam svaku česticu koju dijelite i šta radite.
Uz sve silne podatke koje imamo, a osobito središnji registar državne imovine, ministarstvo se sjetilo da nedostaje onaj Plenkovićev touch, digitalna tranzicija, jedna od najvećih prevara, digitalna tranzicija, što naravno, podrazumijeva još koju javnu nabavu pa će brže bolje uspostaviti, a mora se i održavati, je li, ništa bez održavanja, tzv. .../Govornik se ne razumije./... sustav, najbolje bi bilo da zovete Vinka Kujundžić i firmu Cuspis da vam radi to održavanje jer on je ekspert za takve stvari.
Znači molim vas, čujte vi to, znači obuhvatit će se samo nekretnine koje su predmet uređenja ovog Zakona, ali ne i ostale nekretnine u vlasništvu RH kojim upravljaju druga tijela sukladno posebnim propisima. Dakle, da zaključimo, nekretnine i pokretnine su izvađene iz postojećeg, nazovimo ga, općih zakona u upravljanju državnom imovinom, ovom Zakonu je dan naziv Zakon o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu RH.
Samo naziv je jedno, dok sadržaj sasvim drugo. Ovaj Zakon ne obuhvaća sve nekretnine i pokretnine u vlasništvu države. Da nije tužno, bilo bi smiješno. U pogledu državnih nekretnina, građani imaju pravo na transparentnost upravljanja. Ovaj Zakon im to ne omogućava, stoga je već u startu cijela ova priča potpuno promašena, iz ovih pustih slova samo je miris klijentelizma i korupcije. Već sam ne znam koliko puta govorio, a opet ću ponoviti. Kako mi upravljamo svojom imovinom, dovoljan je podatak da jedna strana banka u Hrvatskoj ima veću dobit nego što Hrvatska uprihodi od upravljanja državnom imovinom, a imamo državnu imovinu vrijednu oko 50 milijardi eura, prihodujemo oko 300 milijuna eura.
Onda, ne treba vam nikakav bolji dokaz kako se u Hrvatskoj upravlja sa državnom imovinom. Hvala vam lijepo.
Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika Socijaldemokrata govorit će poštovani zastupnik Zvane Brumnić, izvolite.
Brumnić, Zvane (Nezavisni)
Poštovani potpredsjedniče, žao mi je što ne mogu reći poštovani ministre, kolegice i kolege.
Ja ću se za trenutak odmaknuti od ovog Zakona i pokazati jedan primjer što RH i na koji način upravlja svojom imovinom za korist svojih građana. Jučer na televiziji vezano uz Arenu u Zagrebu, to je onaj hostel u koji su smjestili ljude nastradale u potresu, imamo slučaj majke, samohrane majke koja nije socijalni slučaj, koja će, zbog toga što je prije toga bilo u najmu u sljedećih mjesec dana izletiti iz Arene, ali država joj neće osigurati smještaj.
Ona ista država koja upravlja svojom imovinom i svojim stanovima, ona ista država koja se kune u to da bi trebala zadržati građane u RH, a ne ih natjerati da se isele, smatra da samohranoj majci koja nije socijalni slučaj, a nije bogata, nije dužna osigurati krov nad glavom. Ministar je ovdje govorio o tisućama stanova, ne o nekoliko stanova, nego o tisućama stanova koji su popisani, koliko ima onih nepopisanih, to zna jedan vaš koalicijski partner koji je davno to obrazlagao, dok sam još bio u vijeću gradske četvrti pa je rekao, palo s kamiona. Tada smo postavljali pitanje za određena zemljišta u gradu Zagrebu, odgovor je bilo palo s kamiona.
Ali, što je ovaj Zakon? Ovaj Zakon vam je nastavak nečega što se dogodilo u samim 90-ima. Da. 90-ima. Znate u kojem trenutku? U trenutku kada je društveno prešlo u državno jer to društveno koje je bilo na korištenju svima i u vlasništvu svih, gdje su time upravljali jedinice lokalne samouprave na svom području je bilo u korist građana i onda je država u jednom trenutku zaključila da bi ona mogla postati titular vlasništva i od tog trena mi imamo, ha ja ću reći krčmenje imovine, te imovine, a i ine druge imovine u RH.
Jedino što je točno u ovom obrazloženju zakona, zašto se on donosi, donosi se zato što smo to stavili u program mjera, reformsku mjeru R5, gdje ćemo unaprijediti učinkovitost, itd., itd., na papiru prema Europi, ne bismo li podvukli kvačicu isto kao što uvodimo onu nekakvu digitalnu karticu, koja nikome ne treba, ali smo je stavili u mjeru pa ćemo staviti kvačicu.
Meni su oni planinarski domovi koje je ministar ovdje slavodobitno objašnjavao kako je on shvatio, prihvatio što građani žele, itd., izgledali kao najobičniji PR potez ministarstva, ne bi li skrenuli stvarnu temu sa onih stvari koje su stvarnost, a to je upravljanje i raspolaganje imovinom i ona kad netko kaže da rade decentralizaciju, umjesto da su iznajmili agenciju za nekretnine, sada su naj posao prepustili jedinicama lokalne samouprave samo kada su ne, agencije za nekretnine u pitanju, onda nemaju odgovornu osobu koja bi politički odgovarala zbog nekog korištenja, a sad će imati određenog načelnika, gradonačelnika, itd.
I to za koja sredstva? Meni bi bilo potpuno jasno da je netko rekao, ajde da budemo ono 60-40, između jedinice lokalne samouprave i države koja niti ne zna s čime raspolaže jer jedinica lokalne samouprave odnosno županija prvo treba utvrditi što je to vlasništvo države, s čime može raspolagati, da bi to dala na raspolaganje. Ovaj sustav, ovako kako je postavljen, kolega prije mene je rekao, ovaj kontinuirani prijenos nadležnosti koji se dešava se ne dešava slučajno, dešava se namjerno.
Kažem, koalicijski partner Milana Bandića tada je, objašnjavajući nam, rekao, palo je s kamiona. Da, palo je s kamiona. Tako će i kod svakog ovog prijenosa nadležnosti se nešto izgubiti, nisam ja badava pitao ministra da obrazloži čl. 60 rješavanja imovinskopravnih odnosa između jedinica lokalne samouprave, privatnih osobe i države. A šta je to? To je, jedinice lokalne samouprave su u ono, dobroj vjeri za ono što je pisalo uopće, Državna imovina, čak su negdje bile i one upisane, raspolagale s tim nekretninama i onda se netko sjetio da je to trebalo ostati imovina države i praktički zaustavio kompletan gospodarski postupak kod takvih zemljišta, od uknjižbe, prodaje, itd., dobivanja uporabnih dozvola, neke od tih postupaka se vuku i do danas i rekao, a sad ćemo vidjeti što se dešava.
Da, država na kraju od privatnih osoba gubi na sudu, privatne osobe dobijaju pravo da su to kupile u dobroj vjeri, a nekad država sa jedinicama lokalne samouprave onda razriješi problem koji ima i tako je zadnjih 15 godina. Što mislite, koja je šteta nastala za gospodarstvo RH u tih 15 godina? Nemala, vjerujte mi, nemala. A da se vratim na trenutak na ono prvo što sam spomenuo, s čime sam počeo ovu raspravu, što na neki način nema direktne veze s ovim Zakonom. Ovaj Zakon nema smisla do onog trenutka dok RH nema jasnu politiku na koji način se želi razvijati i na koji način se želi brinuti o svojim građanima.
Kad kažem brinuti o svojim građanima, to je omogućavanje krova nad glavom, a to je ono što se zove u normalnom svijetu stambena politika. Mi ovdje stambenu politiku pokušavamo provoditi tako da se igramo sa tuđom privatnom imovinom. Nije porezna politika ta koja treba sagraditi stanove, koji će se dati onima kojima je to potrebno u razuman najam, to je posao države, to je posao jedinica lokalne samouprave. Dok god država ne bude odredila na koji način, na kojem zemljištu i kako misli provoditi tu politiku, mi stambene politike nećemo imati. Ovi svi stanovi koji se nalaze ovdje u ovih 5 tisuća, što je ministar, 5 700 i koliko je rekao .../nerazumljivo/... se mogu sutra rasprodati i ja se uopće ne bih čudio da to bude ideja ministarstva, već će država za to uprihoditi neke novce, moći će nekome dijeliti, umjesto da ima stambenu politiku na koji način će zadržati građane u ovoj zemlji, a ključni temelj za razvoj nekog društva je da imate građane, da ti građani u toj zemlji mogu živjet. Bez toga da netko tko danas zarađuje ono što kažu medijalna plaća 1.100, 1.200 eura mora na početku svog života davat 600 ili 700 eura za najam taj ovdje ne može ostat živjet. Tako da podržavat ovaj zakon u ovakvom obliku on samo pegla stvari koje HDZ krivo radi 30 godina.
Ja sam reko osnovni problem ovoga počinje u trenutku kada je netko donio odluku, a nije ju donio slučajno, donio ju je namjerno zato da bi mogao to radit da društveno postaje državno, tako da ima još jedan zanimljiv članak čisto ću ga spomenut. Upravljanje privremeno oduzetom imovinom, moram priznat kad pročitate taj članak onda vam je potpuno nejasno iz kojeg razloga se donosi takav, a zašto država za one stvari koje predmnijeva da će se oduzeti ih se rješava prije nego mogu postat njene ili zašto ih se uopće želi riješiti u danom trenutku i onda poslije toga voditi sudske sporove. Vi ćete reć napisali ste u zakon da onaj koga oštetite jel bude kasnije presuđen da nije kriv nema pravo na kamatu.
Moram priznat saznat ćete kada bude presuda Agrokoru gdje je ova država postupala u skladu sa zakonom da li će netko imati pravo na naknadu štete. Tako isto i ovo što ste napisali u ovom zakonu će vrijediti onog trenutka dok netko ne bude presuđen na drugu stranu.
Evo kažem, osnovni problem ovog zakona je ono što se priča da je najbolje, a to je da je centralizacija koja se stvarno ne provodi, a kažem korijen problema leži 30 godina unazad u cjelokupnoj politici HDZ-a.
Zahvaljujem.
Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika Centra, GLAS-a i Stranke s imenom i prezimenom govorit će poštovane zastupnice Anka Mrak Taritaš i Dalija Orešković, najprije poštovana zastupnica Mrak Taritaš.
Izvolite.
Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo.
Poštovani potpredsjedniče HS-a, poštovana državna tajnice sa suradnicama, kolegice i kolege.
Ovo je jedan od onih zakona koji kad se kad krenem raspravljat o njemu osjećam se u najmanju ruku deprimirano iz razloga što on pokazuje sve razmjere nečinjenja u proteklih 30 godina u RH i ovaj zakon nije napravio nekakav odmak, napravio rez i rekao je svjesni smo svih problema idemo korak naprijed. Ne, ovaj zakon je opet onaj miš-maš nešto smo probali pa smo stali na pola puta i opet nećemo riješiti stvari do kraja.
Državne imovine i način na koji se upravlja državnom imovinom je zapravo slika jedne države, a slika naše države je vrlo, vrlo kriva i loša. Mi koji se malo duže sjećamo i znamo kako je i što po putu imamo svega i svačega. Ja se jako dobro sjećam načelnika jedne općine koji je prodao investitoru imovinu za koju je tvrdio da je imovina u vlasništvu te općine, a bila je zapravo imovina u vlasništvu države. Investitori iza toga tuže državu jel na kraju dana država, to smo svi mi, država su i općine i gradovi i županije, tuže dakle investitori tuže državu, načelnik općine je zapalio dokumentaciju i nestao i to vam je zapravo slika toga.
Ono što moram priznati, a to je da je u ocjeni općeg stanja vrlo jasno detektirani problemi i ono što je ministarstvo priznalo je sljedeće, da je upravljanjem portfeljem nekretnina u vlasništvu RH niska i nezadovoljavajuća i točno konstatiraju zašto, zbog kompliciranih postupaka raspolaganja, neadekvatne interne baze podataka, velikog broja aktivnih predmeta te nerazvijenog sustava za podatkovno i programsko upravljanje portfeljem nekretnina. Točno, nemam tu što dodati i oduzeti, ali obzirom da kad su rasprave u ime kluba niko nikoga ne sluša osim valjda onog koji sam raspravlja o tome, ali ostaje negdje zabilježeno, ja pitam sebe i sve vas, da li je ovaj prijedlog zakona dao odgovarajuće odgovore na ovu konstataciju jer ako je ovaj prijedlog zakona dao odgovarajuću odluku na ova četri konstatacije onda ja mogu reći ok, ide se korak naprijed konstatirali su nešto će se napraviti, ali nije dao odgovore i neće dati odgovore.
I ono što kad sam rekla da me deprimira, zamislite kako vas deprimira kad vam dođe jedan veliki investitor i hoće razvijati investiciju i pogledate katastarski plan i pogledate vlasništvo i vidite da je u obuhvatu te investicije neka mala parcela u vlasništvu RH. I znate što savjetuje tog investitora, probaj napravit parcelaciju tako da ti ta parcela koja je vlasništvo RH ne ulazi u tvoj zahvat jer to nećeš riješit nikad il ćeš riješiti vrlo teško ili ako možeš doći do nekog koji je AP ili nekog takvog onda možda se to može riješit.
Kolegice i kolege, to je apsolutno krivo. Ono što mi da bih mogli upravljati imovinom i da bih mogli iza toga reći što s imovinom i kako će bit, mi moramo imati evidentiranu imovinu. Mi u ovom trenutku ministarstvo u portfelju ministarstva nije evidentirana sva imovina. Samo kad krenemo o stanovima vi imate nešto stanova koji je u portfelju ovog ministarstva, imate stanove koji su u portfelju Ministarstva obrane, imate nešto stanova što je u portfelju Ministarstva branitelja, imate nešto što je u portfelju Ministarstva socijalne skrbi, imate nešto što je u portfelju pojedinih općina i gradova. Na jednom mjestu nemate evidentiranu broj, koji je to broj stanova, nema na jednom mjestu i svako će vam govoriti iz svog, iz svoje perspektive, ali znate šta je najtragičnije? Najtragičnije je što se ne želi imati to na jednom mjestu, to je najtragičnije jer ako hoćeš možeš, ako nećeš, nećeš nikad.
Samo jedna digresija, ali je vezano uz to. Ja ako nisam potrošila 100 sati na ra…, možda da malo tiše da kolega može razgovarat na mobitel, pa da ga ne smetam. Ja ako nisam potrošila jedno 100 sati na dogovore kako riješiti problem kampova i zemljišta koje je u vlasništvu kampova, uredbe, pravilnike. I svaki put kad je struka, dakle govorim ne od strane politike, nego govorim od strane struke, svaki put kad je struka došla do rješenja i koje rješenje je bilo korektno i onda je trebalo ić dalje, znate ko je stavio nogu u vrata i zašto nije išlo dalje? Politika. Zato što neće, zato što ne želi jer ako se nešto ne zna i ako postoji lov u mutnom onda imaš onaj dobar pouzdani model imam ja čovjeka, ja ću dići telefon i to ću ti riješit. Ni ovaj prijedlog zakona to neće riješit, riješit će to da će u ministarstvu biti manje predmeta, riješit će to da će ministarstvo moći biti nešto brže i operativnije, al ovo nije stvarna decentralizacija.
Gdje se te, ajmo poći od toga, gdje se nekretnine nalaze? Na području općina i gradova.
Tko bi trebao jako dobro znati koje nekretnine su u njegovom resoru, bi trebali znati i čije one jesu? Općina i gradova.
Da li mi želimo imati popisane nekretnine, to je ključni problem, da li ih želimo imati popisane, da li želimo imati tu evidenciju, da li želimo tu evidenciju javno objaviti i da li želimo tamo imat onu jednu kućicu šta se s nekretninama dešava? Ako to želimo onda ćemo tako napraviti zakon i tako ćemo imati. Ako i dalje želimo imat lov u mutnom odnosno ja imam čovjeka, pa ću ti nazvat, pa će tebi riješit, a tebi neće riješit slijedeće 22.g. onda ćemo samo zapravo imati igrokaz jer ovaj zakon je na kraju dana igrokaz u kojem ćemo reći da mi decentraliziramo. Ne decentraliziramo, mi samo ministarstvo koje se našlo pred nemoći jel ima 43 tisuće predmeta, svjesni toga da te predmete će rješavati slijedećih 20.g. i ajmo naći nešto da se riješimo tih predmeta, ali iza tih predmeta ne da stoje živi ljudi, iza tog predmeta stoje nekakvi novci.
Ono što bi na kraju dana i na kraju ovog igrokaza kojeg će danas bit u kojem ćemo mi raspravljat u prvom čitanju, pa ćemo onda davat neke prijedloge, pa se onda glavnina prijedloga neće uvažiti, pa ćemo onda imati drugo čitanje, pa ćemo onda otić viši korak dalje i davati neke amandmane, pa se ti amandmani neće uvažit.
Ja sam bila jedna od onih koja bez obzira što sam bila oporbena političarka rekla da mislim da je dobro da ima posebno ministarstvo koje upravlja imovinom RH jel Danice, Danice, kako si ti naivna na kraju dana jer si mislila kad će bit jedno ministarstvo da će se stvarno s tom imovinom nešto dogodit. Nije se dogodilo ništa.
Kad sam imala amandman na zakon kojeg sad, koji stavljamo dakle ovim će biti ovaj zakon iz 2018., znate koji sam imala amandman? Da popis imovine i upravlja informacijskim sustavom o popisu imovine i ministarstvo, a ne središnji ured jer sam rekla ministarstvo mora imat alat. Taj amandman nije bio prihvaćen, tad mi je zapravo bilo jasno da se ne želi znati koliko imovina, koliku imovinu ima RH, a onda još manje kako će se njom upravljat, hvala lijepo.
Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika SDP-a, a oprostite, još, ne, ne, još uvijek ovaj u ime istog kluba će govoriti poštovana zastupnica Dalija Orešković, izvolite.
Orešković, Dalija (Stranka s imenom i prezimenom)
Kolegice i kolege i građani, ono malo građana što ovo sluša, kada sam danas govorila da Hrvatska treba radikalan raskid sa HDZ-ovim nasljeđem rekla sam to baš zato što upravo ovaj zakon predstavlja ogledni primjer koje je to naslijeđe od kojeg se trebamo rastati i suština se zapravo nadovezuje na ono što je prije mene rekla kolegica Anka Mrak-Taritaš. Stvar je vrlo jednostavna, ovaj zakon je zapravo samo još jedan veo koji skriva korupciju ukoliko do drugog čitanja u tom zakonu neće biti odredba koja propisuje da će RH ustrojiti jedan jedinstveni Registar državne imovine i državnih nekretnina u kojem će biti popisane sve nekretnine neovisno o tome kojem tijelu je ta nekretnina dana na upravljanje, sa opsegom podataka u kojima će biti navedeno i tko raspolaže, koji akt je donesen od plana upravljanja do plana provedbe, tko je to potpisao, jesu li to bile neke diskrecijske ovlasti, u ovom zakonu još uvijek imamo diskrecijsku ovlast ministra za raspolaganje nekretninom vrijednom do jedan milijun eura, to je ogroman prostor za korupciju i naravno onda posebne kolone koje će reći koji je iznos naknade za korištenje zakupnine, najamnine, koji je trošak održavanja, tko je to dužan platiti i je li ta cifra plaćena, jedan običan javno dostupan registar, da pojednostavim to je malo složenija Excel tablica u eri velike digitalizacije i digitalne tranzicije o kojoj svo ovo vrijeme govori Vlada Andreja Plenkovića. Toga za sada u zakonu nema i to je ključni razlog zašto treba ovog trena glasati protiv takvog zakona, a vidjet ćemo što ćemo dobiti u drugom čitanju i hoće li biti predloženi oporbeni amandmani.
Bez toga potpuno je svejedno kakav će biti omjer naknade troškova je li to 60, 20, 20 ili neki drugi jer će suština ostati ista. I takav model je ništa drugo nego daljnje institucionalno porobljavanje ove države u kojem glavni resurs, a prostor nekretnine su uvijek resurs od kojeg netko može dobro uprihodovati će biti korišten prije svega u partijske svrhe, a ne u korist građana.
Evo samo jedna mala digresija zašto sam u stavovima ovako radikalna. U obrazloženju ovog zakona postoji poglavlje koje kaže ocjena i izvori potrebnih sredstava za provođenje zakona, pa tako resorni ministar tu kaže da u proračunu RH nije potrebno osigurati dodatna sredstva za implementaciju ovog zakona. Drugim riječima informatički alati su nam očito već naručeni i plaćeni ili ih nije ni potrebno nadograditi, ali onda apsurd ide i korak dalje. Kaže ministar da je za očekivati da će se prihodi Državnog proračuna RH nakon uvođenja ovog zakona smanjiti, dakle država gubi u proračunu, s druge strane očekivano da će provedba ovog zakona izazvati povećanje troškova županijama, gradovama, gradovima sjedišta županija i velikim gradovima pa tako i trgovačkom društvu Državne nekretnine te javnim ustanovama zbog potrebe za novim zapošljavanjima. Dakle, država gubi u proračunu, jedinicama lokalne samouprave odnosno regionalne samouprave nameću se dodatni troškovi, pa tko je onda u plusu, tko je onda u plusu? Gdje se novac od upravljanja državnim nekretninama sliva? E zato su nam potrebni ti javni registri o kojima govorim cijelo vrijeme kako bi se vidjelo na kraju dana, dakle bez obzira je li odluku o raspolaganju nekretninom vrijednom milion eura donio ministar ili župan ili gradonačelnik nekog velikog grada. Vrlo često i kada govorimo evo baš o ovim gradovima koji se spominju u zakonu to su sve HDZ-ovi gradonačelnici. Dakle, jesu li ta sredstva uplaćena i kada? To je podatak koji bi trebao biti dostupan svim hrvatskim građanima jer su državne nekretnine, njihova imovina, njihova imovina na kraju dana građani trebaju vidjeti ne samo tko raspolaže s njihovom nekretninom i koliko su brze i učinkovite procedure nego u konačnici koliko je od naplaćenih sredstava pristiglo u državnu blagajnu pa onda dalje da vidimo što se od tih prihoda radi.
A kako to izgleda u praksi? Možemo se prisjetiti primjera Maria Banožića koji je kada je bio ministar obrane, pardon ministar državne imovine sam sebi dodijelio nekretninu na koju nije imao pravo. Danas je tijekom dana i predsjedavatelj sjednice odnosno predsjednik Hrvatskog sabora, ali i sam ministar koji je eto poznat po nošenju partijskih torba punih prljavog novca meni spočitnuo odluke koje sam donosila kao članica i predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa s tezom da su sve te odluke srušene od strane hrvatskih sudova što je notorna laž. Te sve odluke je srušio Ustavni sud i to sa ciljem da se zaštiti Andrej Plenković od postupaka koji su bili protiv njega u tijeku. Ali postoji jedna odluka koju hrvatski sudovi nisu srušili nego su podržali, e to je upravo bila odluka koja se odnosila na Maria Banožića za kojeg je utvrđeno da se nalazio u stanu u državnom stanu na kojeg nije imao pravo pa svejedno ova država nije učinila ništa da se Mario Banožić iseli iz stana koji mu ne pripada sve dok nije ubio jednog čovjeka.
Ovaj zakon ne donosi nikakav korak unaprijed. Ovaj zakon je kažem samo još jedan veo preko korupcije koju HDZ stvara.
Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnica SDP-a govorit će poštovana zastupnica Sanja Radolović.
Izvolite.
Radolović, Sanja (SDP)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče.
Poštovani ministre sa suradnicima, poštovane kolegice i kolege zastupnice i zastupnici, pa vrlo je jasno zašto je ovaj prijedlog danas ovdje pred nama kao i niz drugih paketa prijedloga zakona, a to je upravo zbog ovih 25 milijardi eura koje je sad spomenuo i premijer Plenković na Odboru za obranu zbog toga jednostavno što smo u situaciji da treba ispuniti one elemente vrlo ambiciozne elemente i podkomponente koje smo si zacrtali u okviru Nacionalnog programa otpornosti i oporavka. Konkretno ovaj prijedlog zakona spada u podkomponentu unaprjeđenja državne imovine i stoga donosimo niz zakona u ovom visokom domu zbrda na do…, da tako kažem zbrzano upravo zato da bi samo ispunili nekakvu puku formu bez konkretnog sadržaja.
Osobno smatram da je ovaj prijedlog zakona mogao biti puno bolje pripremljen da se možda sačekalo i da se uključilo više aktera posebice tu mislim na jedinice lokalne samouprave, velike gradove i županije na koje će se upravo i ovaj prijedlog zakona najviše reflektirati.
Kada govorimo o toj podkomponenti unaprjeđenja državne imovine danas smo ministra čuli da on tvrdi da ima 17 tisuća neriješenih predmeta, prošli put je u saboru govoreno o preko 40 tisuća neriješenih zahtjeva po pitanju aktiviranja zapuštene državne imovine i potvrđeno je da se godišnje obradi oko 300 predmeta na kojima rade 3 djelatnika. Dakle, to nisu brojke koje je oporba izmislila o tome što je vidljivo iz samih fonograma rasprava govorilo se o preko 40 tisuća neriješenih zahtjeva po pitanju aktiviranja zapuštene državne imovine, po pitanju obrađivanja 300 predmeta na kojima rade 3 djelatnika i sve to bi sada navrat nanos pod okriljem decentralizacije trebale preuzeti jedinice regionalne samouprave, veliki gradovi i gradovi sjedišta županija.
Također u ovom samom prijedlogu zakona htjela bi se osvrnuti na trgovačko društvo Državne nekretnine kojima se ovim prijedlogom zakona opet ojačava uloga. Ne bi imali ništa mi protiv da se ojačava uloga Državnim nekretninama. Kad pogledate njihovo godišnje financijsko izvješće o poslovanju, oni se naprosto hvale svojim financijskim rezultatima. Međutim kada pogledate nalaze Državne revizije koja im je u posljednjem nalazu izdala uvjetno mišljenje, kad zagrebete malo ispod tih famoznih, lijepih, financijskih godišnjih rezultata poslovanja, onda tu vidite zapravo da Državne nekretnine kao trgovačko društvo i ne ispunjavaju ono što je zapravo zacrtano unutar učinkovitog upravljanja nekretninama u vlasništvu RH kao jednim od glavnih ciljeva strategije upravljanja državnom imovinom u razdoblju od 2019. – 2025. godine što je crno na bijelo i istaknuto u samom nalazu revizije, koja kaže iako me ministar danas pokušao demantirati, da od 2016. godine nisu provođeni javni natječaji za davanje stanova u najam i da to trgovačko društvo samim time nije učinkovito upravljalo imovinom jer nisu provedene mjere koje su se odnosile na stavljanje u funkciju nekretnina budući da se ne ostvaruju prihodi kojima bi se nadoknadili stalni troškovi održavanja imovine. Kada govorimo o tim troškovima, mislim da svi znamo već da se govori o brojci od 629 praznih stanova. Čuli smo danas od ministra da ih je dobar dio uređen, ne stavljen u funkciju, dakle da u njima nisu zbrinuti korisnici i da hladan pogon za njih prema podacima iz nalaza državne revizije, košta oko 2 milijuna kuna, kada govorimo o režijskim troškovima i samoj pričuvi. Paradoksalno ili ne u Hrvatskoj danas mladi najkasnije napuštaju roditeljsko gnijezdo, sa 33 godine, upravo zbog toga što nemaju mogućnost stjecanja prvih stambenih kvadrata nad glavom zbog financijske nestabilnosti, ugovora na određeno vrijeme, nemogućnosti kreditnog zaduženja, a mi imamo dakle 629 državnih praznih stanova. Ono što je formalno navedeno u izvješću revizije ali i izvješću Državnih nekretnina kao takvih. Nadalje, kada odete na stranicu Državnih nekretnina imate jedan simpatičan slogan. Kaže, čuvam ono što je vrijedno i na slici vam je odmah, i na naslovnoj stranici njihove web stranice vam je slika Vile Brijunke. Vile Brijunke rezidencijalne nekretnine, nekretnine kojima po zakonu upravljaju Državne nekretnine. Svi znamo ne samo mi iz Istre što, kako zapravo Državne nekretnine i država gospodari smještajnim kapacitetima na području Nacionalnog parka Brijuni. Mislim da je to zaista sramotno. Vidjeli smo da su se podnosili amandmani na državni proračun od strane niza političkih opcija. Ti amandmani su uporno odbijani. Ja zaista apeliram i na ministra, a i na same Državne nekretnine da nije korektno ni prema poreznim obveznicima, ni prema građanima, a u konačnici niti prema turistima koji pohode naše prelijepe Brijune kada dođu u one smještajne kapacitete koji su zaista nekad bili biser hrvatskog Jadrana, da mi tamo danas nemamo riješene niti osnovne infrastrukturne uvjete u vidu kanalizacije kako treba. A da ne govorim o tim rezidencijalnim nekretninama kojima upravljaju Državne nekretnine. Zaista apeliram da se po pitanju Brijuna krene nešto napokon raditi, a da se ne stavlja samo provizorno, kako ono kaže slogan Državnih nekretnina, čuvamo ono što je vrijedno i da se tamo pokazuju predivne slike rezidencijalnih nekretnina koje su u nikad lošijem stanju. Budući da sam se dotakla i Brijuna, moram se dotaknuti i onoga što je ministar danas govorio vezano za stavljanje u funkciju Muzila koji također spada u jedno područje koje ova Vlada želi staviti u funkciju turizma. A ako smo, ako ste imali prilike pročitat i sudjelovat u raspravi prvog čitanja Zakona o turizmu, dobar dio zakona investicija o turizmu se upravo počiva na aktivaciji zapuštene državne imovine i oni tako navode da će niz projekata kao što su Muzil, Saccorgiana, Kupare, Hidrobaza itd., od kojih se tri koje sam nabrojala, nalaze na području Istarske županije, konkretno na pulskom području, da će se oni staviti u funkciju. Ja samo ne znam kada jer na svim tim projektima imovinsko pravni odnosi, ne da su daleko od rješavanja nego s obzirom samo pogledate zemljišno knjižne izvatke, tamo ono da bi se riješili imovinsko pravni odnosi vam treba 20, 30 godina. I što sad? Taj problem će se samo prelit na jedinice regionalne samouprave, gradove sjedišta i velike gradove. Muko moja prijeđi na drugoga. I onda će se država i ovo ministarstvo i Državne nekretnine, a i Ministarstvo turizma, će reći, a joj to je, nije više naša ovlast već, već, već viđeno. Već sam po pitanju Muzila rekla da prvo bi te trebali otvorit područje Muzila koje čini jednu petinu Pule da bi građani uopće mogli nogom kročit na to područje, a kamoli da pričamo o nekakvoj aktivaciji gospodarskoj aktivnosti na tom području. Kao zapravo možemo to reflektirat i na niz tih drugih strateških projekata koje navodite da će se aktivirati državna imovina na njima. Govoreći o samom zakonu zaista i laicima je vidljivo da je zakon dosta nomotehnički loše napisan, nepregledan i u jednom dijelu odredbi dosta nejasan. Također zakonom se nastavlja samo daljnja dezintegracija sustava upravljanja državnom imovinom. Da mi jesmo za decentralizaciju ali ne za decentralizaciju na ovakav način kako se provodi kao takva. Transparentnost upravljanja državnom imovinom kao jedno od glavnih načela je ovim prijedlogom u potpunosti zakinuta. A također treba reći da zaista ovdje su lokalna samouprava, njihove jedinice stavljene isključivo u funkciju podizvođača. S ovom nepravednom podjelom prihoda koji će dobiti od raspolaganja državnim nekretninama, 60% država, 20% jedinice lokalne i 20% jedinice regionalno odnosno županije. Ja ne znam uopće na temelju kojih imputa, parametara, kojih primjera dobre prakse se došlo do ove raspodjele. Budući evo, čuli smo danas od ministra da će se u Istarskoj županiji spustiti broj neriješenih predmeta 2800. Pa za to treba zaposlit dodatne ljude. Što ćemo? Ćemo opet imati situaciju kao s uredima državne uprave koji su imali 30 – 40% niže plaće nego svi ostali u županijama, a sve je to palo na teret dakle regionalnog županijskog proračuna. I onda krpamo kraj s krajem na lokalnoj, na razini lokalne samouprave odnosno regionalne samouprave.
Također htjela bi se referirati na Članak 20., ovdje smo danas pričali dosta o parcelacijskim elaboratima, postupcima ishođenja građevinskih dozvola gdje je jedan od kriterija da se nekretnina u vlasništvu RH ne okrnji što možemo reći da je jedan vrlo precizno pravni izraz, a da se pri tome uopće ne daju jasne upute kako ćemo to provoditi i tko će o tome voditi računa.
Također, opet se moram referirati na ulogu državnih nekretnina budući da će se njihova uloga ovim prijedlogom zakona ojačati, da će se pojačati njihov primarni zadatak održavanja fondova stanova, poslovnih prostora i rezidencija, a ne raspolaganja tako da su oni sad na ovih nekih 160 zaposlenika odlučili zaposliti još 40, 40-ak, dakle to će sve država naći novaca za to. A što je sa regionalnom samoupravom, sa gradovima sjedišta županija, sa velikim gradovima? To će, taj teret će past na njihova leđa, ali da raspodjela ide 60% državi, 20% jedinici lokalne i 20% županiji.
Ono što bi zaključno se htjela referirati jest analitička podloga za Nacionalnu razvojnu strategiju RH do 2030. godine komponenta upravljanja državne imovine izrađena 2019. godine koju ponavljam je platila ova Vlada, HDZ-ova Vlada, dakle oporba u tome nije sudjelovala. Kada sam proučavala ovaj dokument koji je u biti bio i sama podloga i za ovaj prijedlog zakona i za cijelu komponentu unaprjeđenja državne imovine koja je izražena kroz Nacionalni plan otpornosti i oporavka podaci su zastrašujuće zastarjeli. Dakle, ova analitička podloga koju smo mi platili, porezni obveznici građani rađena je na inputima podataka 2011., 2012. i 2013. nešto malo ima podataka od FINE i financijskih podataka 2017., ali to je to za analitičku podlogu koju smo skupo platili i koja je izrađena 2019. kako bi se poboljšala efikasnost upravljanja državnom imovinom. Ono što tu jasno stoji jest da upravljanje imovinom u Hrvatskoj potrebno je temeljito promijeniti budući da postoje sve veći oportunitetni troškovi držanja mrtvog i loše iskorištenog kapitala, sve su veći troškovi održavanja, obnove i drugih načina oporavka vrijednosti imovine i potrebno je što prije transparentnije iskazivati državnu imovinu budući da se vrlo nejasno ona kao takva i knjigovodstveno evidentira, da se multipliciraju vrijednosti, dakle to nismo mi izmislili to sve piše u analitičkoj podlozi koja je izrađena od strane Svjetske banke za nacionalnu razvojnu strategiju.
Također ono što piše jest da je u Hrvatskoj opseg upravljanja financijskom i nefinancijskom imovinom prevelik, a da su rezultati neučinkoviti. Interesantno kad nas neće već HDZ pohvaliti ajd da mi malo sebe u SDP-u pohvalimo, pa piše tako da je Hrvatska ima poludecentralizirani model upravljanja državnom imovinom koji se razvio tijekom niza reformi uvedenih 2013. godine s ciljem poboljšanja rezultata od upravljanja državnom imovinom i da nakon toga nije bilo do danas apsolutno nikakvih bitnih reformi upravljanja državnom imovinom jedino što se napravilo 2017. godine jest da se restrukturirao državni ured u Ministarstvo državne imovine. Ono što se navodi kao dobar primjer, pozitivan primjer Svjetska banka kaže da se trebalo nastaviti sa reformama koje su se provodile 2013. godine kojima se nastojalo na vrlo transparentan način upravljati rezultatima, efikasnošću cijelim iskazivanjem same državne imovine kao takve.
Zaključno, ono što bih još htjela svakako reći da se ovim prijedlogom zakona i dalje neće riješiti prevelik broj nadležnosti za vlasništvo, upravljanje i korištenje pojedinih oblika državne imovine, da se i dalje državnom imovinom neće upravljati sustavno već na povremenoj i često subjektivnoj osnovi vrlo često uvjetovano sa ogromnim vremenskim pomacima. I ono što treba jasno reći je da jedinice lokalne samouprave, gradovi sjedišta županija i veliki gradovi dobit će da tako kažemo dio kolača ali zaista na opterećenje koje im se spušta premali dio kolača da tako kažemo, a od njih će se onda očekivati da ne rješavaju oni ono šta se desetljećima u Hrvatskoj nije rješavalo po pitanju državne imovine.
Ono što mi u SDP-u svakako očekujemo jest uspostava vrlo transparentnog registra državne imovine, jasno definicijsko određenje i klasifikacija državne imovine kao takve, ne više rješavanje pitanja državne imovine po pitanju Halobing riješi mi ovo ono u državnim nekretninama ili po ministarstvima i da se napokon institucionalizira i da se profesionalno upravlja državnom imovinom kao takvom.
Zahvaljujem.
Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika Možemo! govorit će, oprostite IDS-a govorit će poštovani zastupnik Emil Daus.
Izvolite.
Daus, Emil (IDS)
Hvala lijepa gospodine potpredsjedniče sabora.
Uvaženi potpredsjedniče Vlade sa suradnicama, cijenjene kolegice i kolege i nadam se da netko još to i gleda.
Sasvim je korektno imat različita razmišljanja, različite poglede na sve na kraju krajeva da ne bi potpredsjednik bio član IDS-a, a ja HDZ a i on i ja znam da je to nemoguće i sasvim je normalno da drukčije razmišljamo, ali pričati o financijskoj decentralizaciji koja to suštini nije to je čak malo i nekorektno za razliku od različitih razmišljanja koja su korektna.
Zastupam političku opciju IDS koja je po pitanju decentralizacije vjerodostojna već 31 godinu u Hrvatskom saboru i koja je zapravo i unijela pojam decentralizacije u javni politički prostor RH i kasnije su mnogi počeli o tome razgovarati i pričati i oni koji razumiju i oni koji manje razumiju i nama je drago da se i o tome priča i da se priča već sad možemo i koju godinu, ali dosta je pričanja. Ono što mi očekujemo sad nakon što se senzibilizirala javnost o važnosti decentralizacije ove zemlje. Važno je da se počnu donositi odluke koje su teške, velike. Dosta puta donose i neke rezove ali su državničke i ne samo u ovom, ovom konkretnom primjeru nego to više puta sam spominjao da nam to nedostaje, da se to ne događa. I činjenica kao što je rekao, čini mi se kolega Brumnić, prije da je državno vlasništvo nastalo uglavnom iz društvenog vlasništva početka 90-ih jer je bio sasvim jedan drukčiji koncept pod socijalizmom i prije toga da ne idemo predaleko prije '45. dobar dio toga bio je privatno, bar kod nas u jadranskoj Hrvatskoj, u Istri, Dalmaciji, Primorju gdje je bilo i optantske imovine, nacionalizacije itd. ali nećemo ić previše natrag. Treba gledat unaprijed. Čak i ustrojem regionalne i lokalne samouprave županija, gradova, općina, dozvoljeno bi bilo gradovima i općinama da ono što je unutar granica građevinskog područja bilo na ona dva datuma '90. i '91. postalo vlasništvo tih lokalnih samouprava, a posljednjih godina su se počeli događat sudski sporovi gdje država preko odvjetništva državnog tuži gradove i općine za zemljišta koja su uknjižene unutar granica građevinskog područja naselja. I gdje toga ima. Ko da nije to ista država, ko da nisu jedno drugo bez obzira na lokalnu, regionalnu ili državnu vlast, ko da nisu to državna, sve u istoj državi. I zato IDS polagao ipak malo veće nade u ovaj prijedlog zakona, iako pomaci se ovdje vide i bili bismo licemjeri kad bi rekli da ne, ali mislili smo da će se promijeniti jedan način razmišljanja i promišljanja što nije na žalost. Zapravo potrebno je promijeniti cijeli jedan mind set razmišljanja o decentralizaciji posljedično i kroz ovaj zakon o državnoj imovini. E to je najteže i to nije primjer samo, samo sad ovoj Vladi. Primjer je to nažalost svih 30 godina. Zapravo ovo je čak jedan prvi mali pomak, prvi mali pomak jer svi oni koji pričaju o decentralizaciji prije izbora kad dođu na vlast na razini države naravno postanu ili ostanu centralisti što iz objektivnih, što iz subjektivnih razloga, ne. Tad se opet drugačije gleda. I ovo nije stvarna decentralizacija države kao što sam rekao danas i u stanci, nego je priznanje da je sadašnji centralizirani sustav upravljanje državne imovine bio neučinkovit. Mi svakako pozdravljamo što se počelo napokon promišljat o raspolaganju državnom imovinom na jedan drugačiji način nego što je to bilo do sada. Ne bi volio da ostanu neki upitnici u zraku, ponavljam vidi se da je jedan korak učinjen ali ovo je jedan mali korak jer ostaju oni ključni problemi. Ono mi je drago što sam čuo, opaska je bila na mjestu potpredsjedniče Vlade, ovoga što se promijenilo u vezi da ne treba sad potvrda da se može na regionalnoj razini, da sami mogu. To je, to je, to je za pozdravit jer to bi stvarno opet bilo zagušilo cijelu priču, jer opet bi ostali na nekim djelatnicama, djelatnicima u ministarstvu koji bi bili prebukirani. Ali ono da je država vlasnik pa da mora dobit 60%, zašto, zato što je vlasnik, to nije opravdanje, već samo dokaz da ovo nije sprovođenje financijske decentralizacije nego samo one funkcionalne. Ovdje se zapravo posao koji država do sada nije mogla učiniti spušta na razinu, pretežno županija. Bit će tu središta gradova i veliki gradovi. Samo 4 velika grada plus središta županija. Praktički najviše će županije jer one će imat npr. u Istri 39 lokalnih samouprava za rješavati. Ali županije, gradovi i općine su sastavni dio države. Nisu one dio neke druge države ili se sumnja u ljude koji su neposredno izabrani na izborima pa više je sumnje ako ću bit otvoren do kraja vezanih za korupciju bili na državnoj razini u ovoj zemlji ili postupaka nego na lokalnoj kad gledamo, bez obzira što je 500 i toliko lokalnih samouprava. I zato je trebalo ovoga po nama IDS se zalaže za to i dalje da gradovi i općine da imaju autonomno upravljanje imovinom na njihovom području. E, sad se može razgovarat koja je to imovina, da li je to do određene vrijednosti kao što je ovdje predloženo, do nekih milijun eura, da li je to specifična imovina. Nisam ja danas u stanci rekao da država ne zna koja su njoj strateška, koja je strateška imovina nego da nema na jednom mjestu da zna koja je cijelu svoju imovinu, da zna točno koje su čestice. Jučer mi se javila jedna kolegica odnosno, odnosno poznanica koja je pravnica i koja je u jednoj tvrtci, došla je inspektorica i nakon tri sata je shvatila da je zapravo na pomorskom dobru, a ne na nekretnini koja je u ingerenciji ovoga države u smislu, u smislu upravljanja imovinom. Tako da je puno stvari koje na terenu ovoga su malo drukčije nego što je to na papiru. Ovo je funkcionalna decentralizacija, fiskalna nije. Dok država kao što sam rekao u replici danas zadržava 60% sredstava, znači da ne razumije zapravo što je ili razumije ali, he, novac je novac, pare su pare. Dok zadržava 60% sredstava, ispada kao što sam rekao u replici da će županije, veliki gradovi, središta županija zapravo biti agencije za nekretnine, za državne nekretnine. Radit će posredovanje državi s 20% provizije. E to je to što je problem, to je što je greška. Mi shvaćamo da na žalost, na žalost shvaćamo da se neće dati autonomno upravljanje imovinom općinama i gradovima na njihovom području pa ni do 500 tisuća eura, a di ne do milijun i zato i zato smo predložili da već ako je tako jer znamo, amandmane nećemo ni davat jer nam nikad ne prolaze, ni na proračun, na ništa pa, pa nema smisla. Ne, ne, ni u drugom ne. Ne vjerujem da ćemo davat jer neće bit, e baš to jer nema potrebe. Već kad ste me podsjetili. Nema potrebe, bit će onako kako vladajuća većina učini, mi smo još daleko od pravog parlamentarnog sustava ali ok, da ne idem sad u drugu temu. Već kad je ovako kako je, onda da se barem pravednije raspodjele sredstava od raspolaganja i druge kolege vidim da su poslije isto o tome pričali ko i ja u stanci. Jednostavno nije fer. 20, 20 i onda 60% državi za nešto što je vlasnik, a i ne mora bit. Mogu bit i općine i gradovi vlasnici. Ponavljam ona je naslijedila društveno vlasništvo. Društveno, jedan dio je došao iz privatnog vlasništva itd. Neka to bude onda minimalno 40, 30, 30. 40 onaj koji provodi, 30, 30 neka si podijele lokal i država. Državi će ostat jedan pristojan iznos za ono što njoj drugi obavlja njen posao, a taj drugi će ipak i zaposliti neke ljude. Ponavljam, u županiji iz koje sam ja 39 lokalnih samouprava, čestica na njima obavljat će tijela županijske uprave.
Mislim da sam bio dovoljno jasan, ako još nešto ne bude ili se sjetim, sigurno ću se još u nekoj replici javiti na pojedinačnim govorima, ali poanta priče je da je jedan mali korak naprijed, ali je to daleko još od decentralizacije, to je još daleko od kvalitetnog upravljanja javnim nekretninama, da tako kažem, zvali ih državnima, lokalnima, itd. i ono što je najvažnije u svemu tome, nisu tu nekretnine zbog Sabora, zbog Vlade, zbog zastupnika, ministara, oni su tu zbog građana i cilj je njih da se što prije oplemeni, da li kroz gospodarstvo, da li kroz javnu, društvenu i komunalnu infrastrukturu i da se napravi progres ove zemlje i tu bi trebala biti priča, a to će najbolje učiniti oni na svom području koji točno znaju di je ta nekretnina, di su njeni kunfini, kako mi kažemo, njene granice, zbog čega je ta nekretnina tamo, njenu povijest znaju i znaju što žele, ono što je najvažnije, znaju što žele s njom i zašto je u prostornom planu na tom području na kojem je.
Hvala lijepo.
Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika Možemo!, govorit će poštovane zastupnice Benčić i Raukar-Gamulin. najprije poštovana zastupnica Benčić.
Benčić, Sandra (Možemo!)
Zahvaljujem se.
Poštovani ministre Bačiću sa suradnicama. Dakle, upravljanje državnom imovinom i to smo nebrojeno puta ovdje govorili u sklopu izvještaja o upravljanju državnom imovinom treba služiti i određenim društvenim ciljevima i određenim političkim ciljevima. Ono što su ključni ciljevi, ja bih rekla, trebali bi biti i ove Vlade, a svakako svih budućih vlada, a to je osiguranje priuštivog stanovanja za mnoge naše građane koji danas više si ne mogu, posebno u velikim gradovima priuštiti niti kredit za stan da ga kupe u vlasništvo, a ne mogu su više priuštiti niti plaćanje najamnina.
Dakle kada pogledate koliko je, kolika je cijena najamnina za jednu četveročlanu obitelj, primjerice, u Zagrebu, u Splitu, u Dubrovniku, dakle govorimo o tome da ti, da te cijene prelaze vrlo često i polovicu iznosa nečijeg prihoda mjesečnog. U tom smislu nismo niti blizu onog nekakvog temeljnog cilja, a da ukupna cijena stanovanja sa režijama ne prelazi 30% nečijih prihoda.
Dakle, iz tog razloga mi jesmo negdje očekivali da bi upravo ovaj Zakon trebao ići u smjeru stvaranja javnih stambenih fondova koji će zapravo taj problem koji imamo na razini države rješavati, početi ga rješavati efikasno. Dakle umjesto toga, ono što mi sada imamo u ovom prijedlogu jest da se zemljišta koja su vrući krumpir prebacuju na regionalnu odnosno na lokalnu razinu jer se s njima teško upravljalo ili se nije znalo upravljati plus, ta zemljišta, da bi se uopće privela svrsi traže dosta značajna ulaganja u smislu da će i biti potrebno dakle za raspolaganje tim zemljištem obaviti puno pripremnih radnji, od parcelacija, preparcelacija, geodetskih izmjena, itd. i to će naravno se taj trošak prebaciti na lokalnu razinu, a s druge strane, prihod od takvog raspolaganja će se, će ići državi i to u iznosu od 60%.
S druge strane, ono što zaista ti je potrebno prebaciti na upravljanje i raspolaganje jedinicama lokalne samouprave i županijama jest stambeni fond, jesu nekretnine za stanovanje, to je ono što je urgentna potreba. Zašto? Zato što, ako sa 3 različite razine, dakle državne, regionalne i onda posebno lokalne imamo neusklađene postupke vremenski u načinu njihove provedbe, itd., oko natječaja za davanje, primjerice, nekretnina u vlasništvu države u najam, tada opet nećemo postići onaj cilj koji trebamo, a to je da povećamo dostupnost javnostambenih fondova na lokalnim razinama i to po cijenama koje odgovaraju definiciji priuštivog stanovanja. Dakle, vrlo konkretno, država umjesto da stanove prebaci, stanovi se daju Državnim nekretninama, a sad ću malo nešto reći o Državnim nekretninama i njihovom upravljanju tim stambenim istim fondom prema podacima iz zadnjeg izvještaja koji smo ovdje raspravljali.
Dakle u izvještaju iz 2021. g. stoji da su, da je prodan 61 stan u vlasništvu države. 61 stan. Kao prvo pitanje, zašto uopće prodajemo stanove u vlasništvu države umjesto da ih čuvamo za javnostambeni fond? A kad ste ih već prodavali, da vam kažem, dakle prosječna cijena stana, ne nečeg, ne dijela stana, ne, da vas ne zbuni, nego stana koje je država prodavala je bila 34 tisuće eura.
Dakle to je bilo gospodarenje nekretninama u vlasništvu RH. Međutim, ajmo još malo dalje o efikasnosti upravljanja tim nekretninama. Dakle vi ste tokom 2021. g. neiskorištenu imovinu aktivirali kroz ugovore o osnivanju prava služnosti čak 4 komada, 4, jen', dva, tri, četiri. Ugovori o dodjeli na uporabu nekretnina u vlasništvu RH 8 komada. Ugovori o zakupu poslovnog prostora, država je sklopila te 2021. čak 25 ugovora.
Dakle cijela država da cijelom državnom imovinom u 2021. g. je realizirala i izvijestila ukupno, da je aktivirala 39 brojkom i slovom, nekretnina. Dakle, ponavljam, u isto to vrijeme, u isto to vrijeme broj stanova koji su davani u najam i to nije putem natječaja od strane Državnih nekretnina je također bio potpuno zanemariv i ja sad ovdje postavljam pitanje zašto ako dokazano znamo da nema kapaciteta niti na razini Državnih nekretnina niti na razini ministarstva jer se ministarstvo pokriva ogromne sektore niti na razini bilo kojeg drugog državnog tijela nema kapaciteta za vođenje zasebne stambene politike plus znamo da se ista ta stambena politika i dodjela stanova vrši na području neke jedinice lokalne samouprave i da bi se opet trebalo s njima koordinirati zašto onda pobogu umjesto zemljišta ne dodjeljujemo ili i ne dodjeljujemo na upravljanje jedinicama lokalne samouprave stanove pod uvjetom da oni čine javno-stambeni fond i da se njime upravlja na način da moraju ići u natječaje za priuštivo stanovanje, odnosno za priuštivi najam.
E pa da smo to napravili i da to napravimo onda bi imali konkretan efekt, konkretan efekt već u godinu, dvije, tri sa time da smo povećali javno-stambene fondove i da veći broj ljudi može konkurirati na te natječaje. I još jedna dodatna stvar. Sigurno jest da ti stanovi nisu svi naravno u funkciji i da ih privesti funkciji treba, da neke treba renovirati, da u neke treba uložiti. Pa evo mogli smo napraviti sljedeću stvar mogli ste ih stavit na korištenje jedinicama lokalne samouprave, dati kao država beskamatne zajmove kakve ste već davali prije jedinicama lokalne samouprave da sa njima, isključivo dakle namjenske, da s njima obnove te stanove, da bi se stavili u natječaje za priuštivo stanovanje, a da vam to onda jedinice lokalne samouprave vraćaju kroz prihod od najma.
I to se moglo dogovoriti i napraviti i jako bi ubrzali proces obnove stambenog fonda koji imamo. Ovako državnim nekretninama koje su se do sad pokazale nemojte se ljutiti ali nisu se pokazali kao kapaciteti za upravljanje državnom imovinom dajemo, dakle taj stambeni fond koji će raditi s njime šta? Šta točno? I koji je mehanizam, evo mene i to zanima kad već jeste koji je mehanizam koordinacije između njih, ministarstva, jedinica lokalne samouprave i županija oko toga kako će se zajednički upravljati stambenim fondom da bi se rješavalo ovo krucijalno pitanje nedostupnosti stanovanja za jako puno naših građana. Evo to je moje konkretno pitanje. I ponovit ću Hrvatska je prošle godine bila prvak u EU po stopi rasta cijena kvadrata stana koji se prodaje, bila je. Ne Island vam je prvi, ali Island nije EU, nego je EA. Tako da znam jer ja sam se zeznula, zato znam jer sam rekla da je drugi, onda sam vidjela da je prvi Island. Ups, nije Island! Zato vam to kažem.
Ali dobro prvi, drugi, sad svejedno na vrhu. 17% je bila stopa prošle godine. Dakle, zato urgiram da se napravi sustav koji će valorizirati i to da jedinice lokalne samouprave i županije tamo gdje je potrebno zajednički rade na tome da koriste ovaj državni stambeni fond da se daje u priuštivost stanovanja.
Evo nastavit će moja kolegica Urša.
Reiner, Željko (HDZ)
Nastavit će poštovana zastupnica Urša Raukar-Gamulin. Izvolite.
Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)
Zahvaljujem.
Dakle, vidimo iz cijele rasprave da ovaj prijedlog doista ima mnogo problema i nije jedini problem članak 16. iz javne rasprave. No međutim on je rekla bih …/Govornica se ne razumije./… primjer načina pisanja zakona ove Vlade.
I zato ću se upravo osvrnuti na članak 16. iz javne rasprave i to iz dva razloga. Dakle, takav članak u javnoj raspravi vrlo jasno pokazuje svu širinu neznanja, površnosti, pa onda posljedično usuđujem se reći i arogancije vladajućih da propisuju zakonske odredbe bez ikakvog savjetovanja sa strukom, a usuđuje se reći i sa zdravim razumom.
A drugi razlog je zato što smo danas morali slušati od vas gospodine ministre doista nemojte se ljutiti neslušljivu argumentaciju obrane upravo tog članka 16. Zašto? Zato što taj članak 16. se može pogledati, dovoljno je usporediti članak 16. iz javne rasprave i članak 15. u ovom prijedlogu koji smo mi dobili na prvo čitanje. Dakle, taj članak 16. bit ću vrlo kratka vrlo, niti jednom riječi ne spominje planinarsko društvo, ni planinarski savez. Ne spominje sigurnost u planinama. Potpuno ignorira skloništa kao jedan bitan dio planinarske infrastrukture. Znači ono o čemu taj članak govori je komercijalizacija, lete zrakom nekakvi milijoni, milijon i pol, pa više od milijon i pol po čemu se vidi da je samo preuzeta špranca za ostale nekretnine. Znači nije se elementarno promislilo o ovoj temi, a to je planinarska infrastruktura za koju ste isto tako u tom prvom vašem prijedlogu zaboravili da su to i referentne točke vrlo važne Službe gorske spašavanja.
Dakle, prema tome potpuno je za kako da kažem za nevjerovati da ste vi danas pokušali to objasniti nekakvim vjerama, nevjerama, Tomaševićem, Zagrebom, ne razumijem. Stvari su vrlo egzaktne! Sve piše u članku 16. i sad sve piše u članku 15. Ispravili ste? Bravo! U redu je. Treba spominjat planinarska društva i Planinarski savez jer su upravo to ljudi i to su organizacije koje su izgradile te objekte i koje se desetljećima brinu za te objekte. Da, spomenuli ste skloništa, da važno! I to je važan uz domove i uz kuće, skloništa su beskrajno važan dio te infrastrukture.
Zatim izbacili ste te milijune nekih eura koji su potpuno nevjerojatni zato što bilo tko tko malo promisli, ne mora biti planinar zna da su planinarske kuće, planinarski domovi vrlo često na nepristupačnim mjestima i samim time potpuno nepodobni za bilo kakvu komercijalizaciju. Ali naravno da onda pada čovjeku na pamet da si je možda netko zamislio tako neki planinarski dom ili kuću za svoju privatnu oazu. I ne, nisam zločesta, ne nisam zločesta jer vi se ministre vrlo dobro sjećate one odredbe vašeg bivšeg ministra, ne znam zakaj je uopće taj dolazil u Vladu, ali dobro koji je imao onu ingenioznu ideju o palijativnoj skrbi. Vi ste to izbacili hvala Bogu. Tada kad ste se predstavljali u Saboru kada vas je premijer predstavljao u Saboru ja sam vas pitala za tu palijativnu skrb, to ste maknuli, poštujem, ali sam vas isto tako pitala da li ćete obnoviti stručno vijeće pri ministarstvu koje je kompletno osim jednog člana dalo ostavku upravo zbog Zakona o pomorskom dobru i upravo zbog Zakona o prostornom uređenju upravo zbog palijativne skrbi. No do dana današnjega vi to niste učinili, vi te stručnjake niste pozvali natrag niti neke nove. Tog vijeća naprosto nema i zbog toga vam se događaju članci 16., nikakve vjere, nevjere, Tomaševići, Zagrebi mislim zaista, oprostite loše, izrazito loš.
Novi prijedlog čl. 15. je bolji u svemu uzima u obzir struku, ciljeve i svrhu planinarske infrastrukture, dobro određuje da će time upravljati planinarska društva i planinarski savezi. Ono što je nedostatno u svemu tome s jedne strane dobro da država vodi investicijska ulaganja, da brine, da obnavlja, da gradi, međutim ono što je problem, problem je da se od iznajmljivanja ugostiteljskih objekata taj prihod ide državi ili ustanovi ako se radi o nacionalnom parku ili parku prirode, ali čime će onda planinarska društva koja su neprofitne udruge, čime će oni održavati te objekte što im je po ovom prijedlogu zakona obaveza. Tako da bismo predložili da iznađete rješenje u kojem ili se planinarskim društvima daje mogućnost da oni iznajmljuju i da im prihod onda ide koje onda ulažu u održavanje ili da se država obveže da taj prihod u uloži u održavanje.
Još jednom zahvaljujem građanima na još jednoj pobjedi, sljedeća najveća je pred nama.
Zahvaljujem.
Reiner, Željko (HDZ)
Sada idemo na sljedeću raspravu, to je pojedinačna rasprava poštovane zastupnice Marine Opačak Bilić.
Izvolite.
Opačak Bilić, Marina (Nezavisni)
Hvala vam lijepo potpredsjedniče.
Poštovani ministre sa suradnicima, uvažene kolegice i kolege.
Evo čuli smo danas dosta činjenica o lošem upravljanju državnim nekretninama, a i o samom prijedlogu zakona, a kad govorimo o njemu onda jasno možemo zaključiti da država po ovom pitanju definitivno nije dobar gospodar svojim dobrima jer je činjenica da evo nemamo popisanu imovinu u vlasništvu države. Do sad se promijenilo dakle šest institucija koje su bile nadležne za upravljanje imovinom, ne znamo niti što imamo niti koliko to vrijedi, a znamo evo da zapravo postoji hrpa stanova koji itekako mogu imati svoju svrhu, a zapravo stoje ne iskorišteni, propadaju i ne služe ničemu, e evo do sada smo često kao država kad se nađemo u nekakvom jel problemu ili u nekakvoj ovakvoj situaciji kad ne znamo što činiti s pojedinim problemom onda uglavnom su se znala osnivati raznorazna povjerenstva ili recimo izrađivati strategije po onoj dobroj staroj osnuj povjerenstvo pa nek se ima osjećaj da se nešto radi. Ovaj put nije išlo tim putem neg smo evo išli zapravo mijenjati zakon i odlučila je država u ovom slučaju jedinicama lokalne i regionalne samouprave dakle županijama i velikim gradovima prepustiti tj. zapravo preseliti u njihove ruke nadležnost nad upravljanjem nekretninama koje kao što sam već rekla dakle područje koje je doista zapušteno i kojem je potrebno bolji način upravljanja. A što se tiče trenutno tako lošeg stanja mislim da evo ministarstvo kao predlagatelja možemo i pohvaliti jer je evo prepoznalo da problem postoji, prepoznali ste dakle tromost, prepoznali ste ne optimizirano upravljanje i slabu aktivaciju neiskorištenih nekretnina u vlasništvu RH.
I evo iskreno treba pohvaliti ministarstvo što je uopće odlučilo poduzeti nešto po tom pitanju jer trenutno upravljanje nekretninama i pokretninama u vlasništvu RH nije na zadovoljavajućoj razini i zbog kompliciranih postupaka raspolaganja i zbog neadekvatne interne baze podataka, a naravno i zbog velikog broja aktivnih predmeta.
No je li zapravo ovako predloženi model onaj koji će uspjet riješit postojeće probleme i hoće li se zapravo zadani cilj kojim se teži postić donošenjem ovakvih izmjena zakona ili će se zapravo samo otežati ovim modelom decentralizacija? Ja osobno smatram da će se zapravo samo povećati i administracija i ta tzv. šuma propisa i da će se zapravo samo produljiti rok aktiviranja i stavljanja u funkciju same nekretnine jer će se i dalje za svaku česticu zapravo morati tražiti mišljenje ministarstva i mislim da će postupci zapravo trajati još dulje i bojim se evo da će u praksi nastati dodatna pomutnja i još veća birokracija jer ćemo imati taj odnos dakle korisnik, jedinica lokalne ili regionalne samouprave, pa ministarstvo, pa opet tako unatrag.
No, ono na što želim zapravo bazirati danas svoju pojedinačnu raspravu jest pitanje koliko smo zapravo loše do sada stavljali u funkciju i koliko se evo bojim da će neka pitanja biti otežana sad dodatno zbog administracije i da zapravo neće biti riješena, a to se zapravo očekivalo, a prvo pitanje je zapravo stavljanje u funkciju državnih zemljišta. To je jedno pitanje koja sam evo i na aktualcu postavila, mislim da se puno bolje moglo gospodariti na način da se mladim obiteljima ponude zemljišta. A kao što sam rekla evo mislim da će sada ovim dodatnim poduplavanjem administracije to pitanje još teže ići.
A drugo pitanje jest ono koje bismo evo kao jedna ozbiljna i socijalna država zapravo trebali riješiti i gdje bi svakako država trebala preuzet ulogu u smislu da svoju imovinu stavi i da na raspolaganje za potrebe socijalne dobrobiti građana jest jedan prijedlog koji sam evo prije gotovo pola godine predložila ovdje u saboru, a i nekoliko puta poslije tog sam evo govorila o tome jest da se zapravo neiskorišteni državni stanovi i garsonijere, dakle to ne mora biti nešto preveliko i luksuzno u većim gradovima naravno u Rijeci, Splitu i Osijeku, a osobito u Zagrebu da se stave u funkciju za potrebe roditelja čija djeca su na liječenju ili rehabilitaciji izvan svojeg mjesta prebivališta tj. u nekom od tih većih gradova, a najčešće se tu radi o Zagrebu što evo za te roditelje uz sve s čim se zapravo u tim trenucima susreću i sve ono s čim se moraju nositi još je ovo pitanje odvajanja od doma predstavlja im zapravo trošak koji izuzetno teško mogu podnijeti, a moj prijedlog je bio, a nadam se evo da, da će i današnji govor imati učinka da se evo počne razmišljati o aktiviranju nekretnina što bi za državu bio jedan mali korak, ne samo za državu nego evo i u budućnosti i za one kojima će nadležnost upravljanja nekretninama biti prenesena, a to su dakle županije i gradovi. Evo nadam se da će razmisliti o tom prijedlogu koji bi evo za njih bio dakle mali ulog ali bi itekako pridonio olakšavanju situacije u kojoj su se našli ovi roditelji koji evo iz krajeva cijele Hrvatske zapravo dovode svoju djecu na liječenje u veće gradove i kojima je evo stavka i pronalaska i plaćanja smještaja stvara naravno i dodatni stres, a stvara i trošak s kojim se evo u tim trenucima jako teško mogu nositi, ispričavam se, a znamo evo naravno koliko su cijene bilo noćenja bilo mjesečnih najmova u glavnom gradu visoke. Unazad godinu dana dakle cijene su otišle potpuno u nebo, a znamo naravno tako da i veliki broj hrvatskih obitelji živi u riziku od siromaštva i svakako bi ovakva situacija financiranja smještaja zapravo izvan mjesta prebivališta jako teško, teška za ispuniti uz sve ostale financijske zahtjeve koje, koje bolest donosi.
Treba napomenuti i to da jedan ovakav vid usluge zapravo pružaju i pojedine udruge u RH što svakako govori da potreba za time postoji, ali evo kapaciteti su, potrebe su zapravo puno veće od onih kapaciteta koji udruge, koji udruge nude i evo angažman zapravo ovih udruga treba, treba pohvaliti. No, mislim da je ovo jedno pitanja kada se održava, a u budućnosti je naravno i jedinici lokalne samo… i regionalne samouprave trebaju uključiti i preuzeti ulogu jer se ne možemo baš uvijek samo oslanjati na velikodušnost našeg naroda koji će evo priteći u pomoć i koji će se angažirati, ali evo nadam se da će više sluha za ovo pitanje možda sada u budućnosti imati upravo županije i gradovi koji će preuzeti zapravo upravljanje nekretninama. I evo vjerujem da ćemo i na ovom pitanju pokazati da jesmo zapravo socijalna država upravo onako kako to piše i u našem Ustavu i nadam se evo zapravo želim upozorit s ovom raspravom da učinimo sve da do drugog čitanja napravimo jedan prijedlog zakona koji zapravo neće dodatno otežati stavljanje u funkciju državnih nekretnina upravo evo iz ovakvih razloga koje sam navela.
Hvala.
Reiner, Željko (HDZ)
Imamo tri replike, prva je poštovanog zastupnika Hajdukovića.
Hajduković, Domagoj (Socijaldemokrati)
Hvala lijepo.
Kolegice Opačak Bilić pa vjerojatno bi potrošio dobar dio dana nabrajajući vam ovdje gdje to država loše gospodari nekretninama. Stanovi su samo kap u moru. Hoćemo o poljoprivrednom zemljištu koje doduše ne spada u ovo ministarstvo, ali mogli bi i o tome.
No, kada govorite o stanovima i državnim stanovima koje država raspolaže tu se s vama apsolutno slažem. Ne koristimo niti fragmenat onog potencijala koje bi mogli, a najveći potencijal stavljanja tih stanova na tržište jest upravo ta činjenica da mogu pridonijeti smanjenju cijena nekretnina i smanjenju cijena najmova koji ljudi plaćaju. Kada spominjete garsonijere one su vam najtraženija roba na tržištu nekretnina, dakle za studente, za mlade obitelji garsonijere su te koje se traže, mali stanovi se jako lako iznajmljuju i brzo i cijena im je visok, relativno visoka s obzirom na kvadraturu dok se oni veći puno, puno teže iznajmljuju. Tako da što prije aktivacija nekretnina u ovom slučaju stanova će pridonijeti i smirivanju tržišta nekretnina.
Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnica Opačak Bilić.
Opačak Bilić, Marina (Nezavisni)
Poštovani kolega ja bi se samo prije svega osvrnula na onaj vaš početak kad ste spomenuli državna zemljišta. Nažalost ovaj prijedlog zakona možda može dovesti i do novog otvaranja potencijalnih i mogućih ajmo reći malverzacija ili pojedinih pogodovanja u smislu dodjeljivanja tih nekretnina kao što smo imali priliku to isto vidjeti sa državnim zemljištima, a što se tiče dakle garsonijera koje ste spomenuli one jesu najtraženija roba i priuštivost stanovanja tj. nepriuštivost stanovanja u ovom trenutku u Hrvatskoj jest jedan od gorućih problema i nadam se evo kao što sam rekla da ćemo do drugog čitanja imati pu…, kvalitetniji zapravo jedan prijedlog koji će omogućiti što hitnije, što adekvatnije, što brže stavljanje državnih nekretnina u funkciju kako bi zapravo i naše mlade obitelji sebi mogle priuštiti nekakav krov nad glavom.
Hvala.
Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Željko Pavić.
Pavić, Željko (Socijaldemokrati)
Poštovana zastupnice u svojem ste se izlaganju dotaknuli nekoliko točaka koje su izuzetno bitne za spomenuti, pa tako moramo voditi računa i o tome koliko je stanova i objekata zapravo u državnom vlasništvu, a koje nisu u funkciji i koje se ne mogu staviti u funkciju bez velikih ulaganja, to je prvi problem.
Drugo, rekli ste da ne postoji evidencija nekretnina. Postoji. Deklarativno postoji, postoji središnji registar državne imovine i tamo bi trebalo biti to sve popisano. Međutim, vi u ovom momentu ne možete dobiti pritiskom na jednu tipku podatak o tome koliko koji, koliko koja nekretnina vrijedi. Znate zbog čega? Zbog toga što se to ažurira jedanput godišnje. Prema tome, mi pravih podataka nemamo i to su problemi koji su zapravo pred ministarstvom i koji trebaju biti razriješeni jer i u ovom momentu kad će i davati te nekretnine u vlasništvo jedinice lokalne samouprave ili županije neće se znati što se daje i kolika je vrijednost tih nekretnina, a niti će se znati koliko kasnije treba odnosno u ovom momentu koliko treba županija uložili ili jedinica lokalne samouprave da bi ta nekretnina bila u funkciji.
Reiner, Željko (HDZ)
Prije odgovora pozdravimo na galeriji učenice i učenike tehni…, Srednje talijanske škole iz Rijeke, pardon Prve gimnazije iz Zagreba. /Pljesak./
A sada odgovor poštovane zastupnice Opačak Bilić.
Opačak Bilić, Marina (Nezavisni)
Hvala poštovani potpredsjedniče, poštovani prije svega pozdrav učenicima naravno. Kolega Pavić zahvaljujem na replici. Jedan dio vašeg odgovora može se pronaći u odgovoru što sam rekla kolegi Hajdukoviću. Osim toga što ne znamo koliko neka nekretnina vrijedi, još veći problem od toga je što zapravo ne znamo ni koliko toga imamo, a govorili ste o nekakvim ulaganjima. Naravno da su te nekretnine u ovom trenutku u derutnom stanju ali ja vjerujem da bi svaka mlada obitelj pristala i uložit jedan dio novca, ako zna da će dugoročno ostati, ostati ovaj u jednoj takvoj nekretnini. A što se tiče općenito troškova održavanja i zapravo koje se prenose u ovom trenutku na jedinice lokalne i regionalne samouprave, zapravo tu je ostalo nedorečeno to je jedno pitanje evo možda i sad je prilika možda u budućnosti ako bude ministar mogu odgovoriti, dakle prihodi će ić 60, 20, 20 ali zapravo troškovi održavanja investicijskog zapravo ulaganja nije određeno dakle jesu prelaze li oni 100% …/Upadica Reiner: Hvala./… na županije i gradove ili će isto ići u nekakvom omjeru. Hvala.
Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Mrak Taritaš.
Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Ispričavam se.
Poštovana saborska zastupnice dakle vi ste u svojoj raspravi govorili o svojoj inicijativi koja je hvale vrijedna, a to je da se državne stanove zaista da na korištenje odnosno povremeno vezano uz bolesnu djecu odnosno roditelje koji to imaju. I to je inicijativa hvale vrijedna. No međutim ja nekako imam strah da tih državnih stanova da je to fama da ih ima, mislim da je tu stanje nešto drastično drugačije. I pri tome se moram ovaj i referirati na čl. 14. Prijedloga ovog Zakona, gdje kaže da stanovima upravlja društvo Državne nekretnine d.o.o., osim ako ovim zakonom ili posebnim zakonom nije definirano drugačije. Državne stanove upravlja i MORH, upravlja i MUP, upravlja i Ministarstvo socijalne skrbi, upravljaju i nekakva druga ministarstva. Dakle ono što bi trebalo da konačno uopće znamo koliko tih stanova ima, koliko od njih je prazno, a koliko od njih je neupotrebljivo. Hvala lijepo.
Reiner, Željko (HDZ)
Hvala. Poštovana zastupnica Opačak Bilić.
Opačak Bilić, Marina (Nezavisni)
Hvala na replici.
Dakle, koliko sam vidjela dakle ovdje u čl. 28. između ostalog navodi se da se stanovi mogu dat i za namjenu dakle socijalne dobrobiti građana. Ovaj prijedlog o kojem sam govorila zasigurno jest socijalna dobrobit građana jer mislim da je nevjerojatno da država nije do sada već ustupila svoj odgovor na ovo pitanje gdje dakle ljudi koji imaju bolesno dijete koji se susreću dakle s tim obiteljskim problemom, gdje vjerojatno jedan roditelj i ne može raditi jer ima, mora biti i voditi skrb dakle o tom djetetu, dakle primanja su izuzetno niska primoran je dakle jednom tjedno, jednom mjesečno, neka cijeli mjesec, neka jedan dan, putovati evo primjerice iz Slavonskog Broda do Zagreba. Znamo koliko košta i put i cestarina i gorivo i sve i još ovdje platit sebi, sebi smještaj tako da evo nadam se da će, da će …/Upadica Reiner: Hvala./… biti sluha za ovo pitanje.
Reiner, Željko (HDZ)
Sada će govoriti poštovana zastupnica Mrak Taritaš. Izvolite.
Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora. Poštovana državna tajnice, kolegice i kolege.
Pred nama je Zakon o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu RH. Ne tako davno jednako tako u jednom imali smo raspravu o ovom zakonu. Ono što želim uvodno reći je slijedeće. A to je da ovaj zakon imamo sad u raspravi i iz jednog jedan je tehnički razlog, a drugi bih rekla je razlog druge naravi. Tehnički razlog je taj što se je preustrojem ono što je vezano uz nekretnine i pokretnine ostalo u Ministarstvu graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine, a ono što je vezano uz portfelj koji je vezan uz pojedine tvrtke otišlo u Ministarstvo financija. Ja nekako tehnički mislim da bi bilo bolje da smo dakle iz jednog zakona radimo dva zakona. Iz jednog važećeg zakona radimo dva zakona jer su dvije različite ingerencije i bilo bi dobro da smo s ovim zakonom dobili i ovaj zakon koji će biti u nadležnosti nekakvog drugog ministarstva. To je samo zbog one neke zakonodavne higijene pa da vidimo što je gdje ali tu smo gdje jesmo. Ono što želim još jedanput napomenuti je slijedeće. A to je da malo deprimira u najmanju ruku da ne upotrijebim i neku, neku težu riječ kad vidimo da bi zakon se mogao provoditi koliko mi još podzakonskih akata trebamo donijeti i u kojem roku se treba donijeti. Nešto od tih akata je na snazi ali nije sve. I onda kad vidite da se trebaju mijenjati pojedine odluke, da se trebaju neke druge stvari promijeniti ostaje ono što je boljka svih zakona, a to je da iza zakona imamo i uredbe i pravilnici i sve ostalo što treba napraviti. Ali to vam je ovaj nekakav formalni i tehnički dio i tu apsolutno vladajući ostaju imuni na bilo kakve naše, naše primjedbe. Oni i dalje idu s tim svojim putem, to je ona moda da u zakonu nemamo sve nego da iza toga Vlada donosi uredbe, ministar odnosno ministarstvo pravilnike i Vlada različite odluke. Ali ono što je suština ovog zakona je da ovaj zakon nije hrabar zakon. Ovaj zakon nije nekakav iskorak. Ovaj zakon neće riješiti ono što je nama dugoročni problem. Dakle mi proteklih 30 godina pa bez obzira gdje se nekretnine nalazile. U AUDI-ju, u DUDI-ju, u ministarstvu jednom, u ministarstvu drugom, ministarstvu drugačijem, nismo napravili iskorak. I nismo rekli da, želimo stvarno napraviti iskorak i želimo da se konačno nakon tog dugog vremena nekretninama zaista upravlja na odgovarajući način. Taj iskorak bi bio u trenutku da imamo cjelovit sustavan popis nekretnina, da je on javno dostupan i da vidimo o čemu je riječ. Mi danas imamo nekretnine koje su u vlasništvu države, imamo nekretnine koje su u vlasništvu pojedinih jedinica lokalne samouprave. Na kraju dana kad dolazi bilo koji investitor pa njemu je svejedno da li je to državna nekretnina, da li je to u vlasništvu jedinica lokalne samouprave ili na kraju dana svi mi smo konačnici država. I ono što pokazuje, pokazuje da bi i država kroz svoju Strategiju gospodarskog razvitka, dakle meni je i Strategija gospodarskog razvitka temeljni dokument jedne države u kojem država jasno pokazuje gospodarski smjer u kojem ide.
Mi u ovoj strategiji koja je bila tu u raspravi, koja je do 2030. a 2030. i hvala na pitanju sutra je između ostalog jedne od stvari je rekla Državne nekretnine trebate staviti u funkciju. Ja vas pitam kolegice i kolege, da vi imate nekakvu nekretninu za koju ne znate da ju imate, ne znate ni koliko ni gdje je, ne znate ni koja je površina, ne znate ni koliko vrijedi. Kako ćete je staviti u funkciju? A to je ono što je država zaista, kako se država prema tome odnosi. Ovdje imamo odredbu članka 48. koji kaže da ministarstvo će uspostaviti interoperabilni informacijski sustav za upravljanje i raspolaganje nekretninama u vlasništvu RH.
Od kad imamo Zakon o upravljanju državnom imovinom mi imamo takvu jednu odredbu samo se je sustav zvao malo drugačije. U zadnjem zakonu je bilo da će sustav voditi Središnji državni ured za informacijski sustav i tad sam ja imala amandman kojim sam tražila da sustavom upravlja ministarstvo, da ne kažem usput budi rečeno da je u resoru ministarstva i Zakon o nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka tzv. NIP, da postoji Inspaer direktiva na razini EU koja kaže da se svi informacijski podaci vezano uz prostor, uz prostor je podatak koji je važan za prostor je i koliko netko troši vodovoda, koliko imamo napravljene kanalizacijske mreže, koliko se djece upisalo u vrtiće se vodi na razini Državne geodetske uprave koja je središnje tijelo, a na čelu tog operativnog tijela je naravno netko iz resora ministarstva.
Dakle, mi već danas imamo zakone, imamo propise i sve ostalo kojima je to definirano, a mi danas da pitate jedan jednostavan odgovor koliko ima, jednostavan odgovor na pitanje koliko ima stanova koji je u vlasništvu države kojim upravljaju Državne nekretnine, kojim upravlja MORH, kojim upravlja MUP, kojim upravlja Ministarstvo socijalne skrbi, kojim upravlja Ministarstvo branitelja. Ja se ovaj čas još ne mogu sjetiti tko bi tu mogao biti, a sigurno se može nalaziti od tog broja stanova koliko ih je u uporabi, koliko ih je prazno, a koliko ih je neupotrebljivo. Jer morate znati da ima i stanova koji su neupotrebljivi, koje ne možete ni staviti u funkciju.
Dakle, to bi trebalo biti jedno vrlo, vrlo jednostavno pitanje i na to bi u bilo kojem trenutku se trebao dati odgovor. Mi odgovor na to pitanje nemamo. Mi ne možemo još uvijek reći koji je taj broj stanova, a da dođemo do toga koji su legalno, da li ima nešto ilegalno, da li ima nešto nasilno. O tome neću trošiti riječi.
Ja inače imam jedan nekakav loš, lošu navadu ili loš običaj da čitam zakone pogotovo koji me zanimaju. I da pogotovo u toj lošoj navadi ili običaju ne čitam samo obrazloženje nego čitam i pojedine odredbe. Zamislite odredbu u zakonu, referiram se na članak 21. koji govori o katastarskim izmjerama nekretnina u vlasništvu RH, koja kaže: „Nadležno tijelo koje će upravljati nekretninom dužno je odazvati se na pozive za predočavanje elaborata katastarske izmjere na području na kojem se provodi katastarska izmjera.
Znate šta ta odredba znači? Dakle, provodi se katastarska izmjera. Kad se provodi katastarska izmjera država, odnosno ja ću reći nadležno tijelo koje upravlja nekretninom uopće nije vodilo računa da se provodi katastarska izmjera, a nije vodilo računa jer nije znalo da s tim treba upravljati. I sad je ono dužno sudjelovati tamo i dužno je dati primjedbe. Ja uvijek govorim o nekakvim stvarima koje sam srela u praksi. Uvodno sam rekla ovdje kad sam govorila u ime kluba, a uvodno sam rekla i na Odboru za gospodarstvo da mene ovaj zakon deprimira. Deprimira me iz razloga što on pokazuje razmjere uopće te lakoće kojim država ne vodi računa o svojim nekretnina, kojim država ne vodi računa o načinu na koji će puniti proračun.
Jedna suvisla država bi trebala znati što s nekretninama želi, da li ih želi imati sve u portfelju, da li ih želi stavljati u najam, da li ih želi prodavati, da li ih želi stavljati u zakup, ali to možete znati u trenutku kad znate čim upravljate. Dok ne znate čim upravljate ne možete dati ni odgovor na to pitanje i zato me to sve zajedno deprimira. I zato je znate onaj kad vam netko dođe i kaže gle imam u obuhvatu svog zahvata neku malu česticu koja je u vlasništvu RH pa idem to riješiti. Ja kažem miči iz zahvata ako ikako možeš tu česticu jer ako kreneš sa RH nakon tri godine ćeš točno biti tamo gdje jesi.
Ali se vraćam, dakle ja uvijek nekako sebe doživljavam kao prostorni planer i to mi je bilo ono bazično. Godinama, godinama su se prostorni planovi radili znate na koji način? Dakle, imali ste nekad prostorne planove u nekoj drugoj državi, drugom sustavu kad je to bilo vrlo jednostavno, kad je sve bilo naše pa ste mogli planirati i cestu i parkove i sve ostalo na nečem što je tako svejedno čije je vlasništvo. U trenutku kad je vlasništvo postalo bitno tome nije tako. I onda su prostorni planovi krenuli za one koji su imali dobro baratali podacima, tamo gdje se treba planirati park, gdje se treba planirat zelenilo, gdje se trebaju planirati nekakvi sadržaji planirate na državnom jer kao to je nevažno.
Tek unazad jedno desetak godina se je krenulo vodit računa i ljudi koji su se bavili nekretninama i da vode računa koji prostorni plan se donosi, da naprave uvid u plan i da provjere što se planira na državnoj zemlji. Dakle, mi smo do toga došli. To planiranje na državnoj zemlji je bilo ono što ne može nigdje, može ići na zemlji koje je u vlasništvu države što je zapravo krivo, ali ja neću koristiti ovu zamjenu potpredsjednika i tu ću stati. Ne želim koristiti i ući u minus.
Hvala.
Radin, Furio (Nezavisni)
Prva replika gospodin Domagoj Hajduković, morao sam se informirati oprostite tek sam stigao.
Hajduković, Domagoj (Socijaldemokrati)
Hvala gospodine potpredsjedniče, evo ga mislim da govorim u ime svih kad kažem da vam opraštamo.
Kolegice Mrak Taritaš krenut ću od onoga možda među zadnjim tezama koje ste iznijeli, a to je moramo imati jasnu viziju strategije. To je ono što ja često govorim u svojim raspravama ne samo o raspolaganju nekretninama hoćete o razvoju poljoprivrede gospodarstva, društva, općenito u planiranju države, a to je upravo ono čega nemamo to je onaj kako se na čistom hrvatskom kaže razlog sinequanone bez kojeg nema ničega, a tu isto izostaje ovdje koliko smo tu sposobni ne samo da nemamo strategiju nego dobro ste vi rekli u 30 nešto više od 30 godina postojanja države imali smo različite sustave AUDIO, DUUDI, različita ministarstva, urede itd. koji su trebali raspolagati imovinom, a mi u tih 30 i nešto godina nismo uspjeli ni popisati što imamo, a kamoli donijeti neku suvislu strategiju o upravljanju.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala vam lijepa.
Odgovor.
Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo kolega Hajduković.
Dakle, ja sam inače slijedećeg mišljenja, ako nešto hoćeš napraviti i ako hoćeš imati nešto onda kreneš i nešto napraviš, a ako nećeš naći ćeš 100 razloga zašto ne.
Kad sam državnu tajnicu pitala na Odboru za gospodarstvo onda je ona rekla da ministarstvo zna ali da je to ima portale za interes ministarstva i da je to upravljanje imovinom, dakle da imovina onako da se tu stvari mijenjaju pa nešto uđe, pa nekakve nekretnine s nekretninama se nešto događa. Dakle, ja i danas sam apsolutno uvjerena da sve ono što mi govorimo o korupciju, o krivom upravljanju, o krivom, da imate javni portal na kojem vi znate da je država vlasnik te i te čestice tu i tu, da ju je dala u zakup tom i tom, taj čas se sve odgovore na ovakve nekakve teme ste makli od sebe.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gospodin Pavić.
Pavić, Željko (Socijaldemokrati)
Poštovana zastupnice ja ću se nadovezati na ovu prethodnu repliku i samo ću reći ukoliko želite nečime upravljati morate znati kao prvo i osnovno čime upravljate. Nažalost evo nakon 32 godine od kad smo pokušali napraviti registar nekretnina koje su u vlasništvu odnosno imovine koja je u vlasništvu države to do danas nismo uspjeli napraviti. Ja sam na sreću ili nažalost bio taj koji je to pokušao napraviti u prvom pokušaju sa gospodinom …/Govornik se ne razumije./… koji je onda radio u Uredu za državne, za državne nekretnine pa smo to isto slično pokušali napraviti u Gradu Zagrebu, međutim ne znam zašto ali uvijek je postojao otpor da postoji jedinstveni registar u kojem će se vidjeti podaci odmah u onom momentu kad su promjene nastale. I to nikome nije bilo u interesu. I danas imamo problem. Ukoliko se na nekoj nekretnini odnosno na nekoj, na nekom vlasništvo što je u vlasništvu države, pardon, nešto radilo mi nemamo pojma o tome do kraja poslovne godine dok netko ne unese taj podatak u sustav, a danas postoje sustavi takvi da se mogu povezivati bez ikakvih problema i da imamo te promjene zapisane u realnom vremenu.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Odgovor.
Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo.
Kolega Pavić ja ću na vaš ovo vaše pitanje odnosno komentar bit vrlo direktna i vrlo jasna. Dakle, kad imate jasnu evidenciju i kad imate registar koji je svim dostupan onda nema petljanja, onda nema muljanja, onda nema tu malo ovako malo onako, onda nema čuj ja ću dići telefon pa imam čovjeka koji će ti to riješit ovo će drugo stajat, a tebi ću riješiti preko reda, onda ničeg od toga nema. Onda je sve i jasno, otvoreno, transparentno, znate kad je nešto, znate kad su nekakve promjene, znate kad su izmjere, znate što je planom planirano, znate što tu možete i nema nikakvih dilema. Dakle, odgovor je zašto se neće imati, zato što se želi i dalje petljati i muljati.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Gospođa Nađ.
Nađ, Vesna (Socijaldemokrati)
Zahvaljujem potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovana kolegice Mrak Taritaš rekli ste da zapravo je država sama sebi rekla da treba staviti državnu imovinu u funkciju. I sad ako imate državne stanove u vlasništvu RH koji su devastirani, dakle treba ih urediti i staviti u funkciju ili u najam ili ih prodati. Kad imate privatno vlasništvo stana onda ga dajete ili u najam ili ako nije u funkciji ga uredite, a ako nemate dovoljno sredstava onda ga prodate. Recite mi tko je zapravo kriv što se državna imovina ne stavlja u funkciji i kako ćemo to riješiti da li funkcionalnom i fiskalnom potpunom decentralizacijom ili kontrolom onih koji ne stavljaju tu državnu imovinu u funkciju?
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Odgovor.
Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo kolegice Nađ.
Dakle, ja to ponavljam i ponavljat ću, ako nešto hoćeš riješit onda ćeš riješit, ako nećeš onda ćeš naći tisuću dvjesto dvadeset i dva razloga zašto to ne želiš riješiti.
Recimo nekad davno u nekom drugom sustavu i nekim drugim vremenima znate da su uvijek postojali neki učiteljski stanovi pa onda kad ste učitelj oni su išli u te stanove i uvijek je nekako država imala u svom portfelju određeni broj stanova kojim je zapravo omogućavala da tamo gdje nema pojedinog kadra dolazi kadar. Ja sam u mandatu u kojem sam bila između ostalog probala doći do informacije tad je to bilo vođeno, dakle bilo je i posebno tijelo, probala sam doći do one informacije koja je mene zanimala koliko imamo stanova koji su na razini države u portfelju dakle bez obzira kojeg državnog tijela, koliko ih nije u funkciji, koliko ih treba urediti i koliko su prazni …
…/Upadica Furio Radin: Vrijeme, hvala./…
… i nikako nisam uspjela doći do tog podatka.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala vam lijepa.
Gospodin Lerotić.
Lerotić, Marin (Nezavisni)
Hvala potpredsjedniče.
Poštovana kolegice, Hrvatska je jedna od najbogatijih zemalja EU kada govorimo o vrijednosti države, državne imovine koju imamo na raspolaganju i ne znam što je gore. Ovo što vi govorite da nakon 30 godina ne znamo uopće s čime sve raspolažemo ili to da imamo oko 43 tisuće trenutnih predmeta koje su u fazi ne znam, rješavanja da ih rješavamo 2 500 godišnje odnosno da nam treba 17 godina bez da stigne i jedan novi da se riješi svih ovih 43 tisuće predmeta koji su trenutno u ministarstvu da se riješi. Ja zaista se nadam i vjerujem odnosno siguran sam kao i po pitanju izdavanja građevinskih dozvola da će vrijeme pokazati da će gradovi i županije puno kvalitetnije rješavati taj problem jer im je stalo da se gradovi, općine i županije na kraju krajeva razvijaju i da će zapravo to biti jedna jasna poruka sa lokalu državi da ozbiljno decentralizira …/Upadica Radin: Vrijeme. Hvala./… i ovlastima ali i financijski ovu zemlju.
Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor.
Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepa.
Dakle, ja tu nemam nikakvih dilema. Ja mislim da se stvari moraju rješavati tamo gdje im je mjesto. Dakle i državna imovina bez obzira što se zove državna imovina nalazi se na području neke općine i nalazi se na području grada. Netko tko ima priliku upravljati tim općinom i gradom, njegov interes je da se ta državna imovina stavi kvalitetno u funkciju. I ja sam sigurna da je to puno lakše, puno jednostavnije i puno operativnije će neke jedinice lokalne samouprave, ona će prije znat što ima, kakve ima potrebe. Ona barata i jednim instrumentom koji se zove prostorno planiranje pa ona može i kvalitetno kroz prostorni plan ili izmjene prostornih planova planirat nešto što je interes te općine i grada. Pri tom ne mislim ništa niti loše niti krivo. Ja mislim da je ta centralizacija državne imovine nastala od straha da su tamo u općini i gradovi pojedini šerifi …/Upadica Radin: Vrijeme. Hvala./… pa da će oni krivo raditi. Ali tog strah, ne možete raditi sustav na krivim pretpostavkama.
Radin, Furio (Nezavisni)
Dobro, gospodin Hajduković. Uvijek zapnem na vas da ja moram reći neku obavijest prije. Pa možete sjesti jednu sekundu.
Uvodi se slijedeća, pokretanje pitanje povjerenja gospođi ministrici Mariji Vučković, ministrici poljoprivrede u Vladi RH, započet će u 17 sati. I to recite urbi et orbi.
Hvala vam lijepa i sada će nam ovaj reć svoje stavove gospodin Hajduković.
Hajduković, Domagoj (Socijaldemokrati)
Hvala vam lijepo gospodine potpredsjedniče.
Kolegice i kolege, evo i ja ću početi nećete vjerovati, sa istim argumentom kao i većina rasprava ovdje danas, a to je teško je gospodariti s nečim što i ne znate koliko i gdje imate. Dati ću vam i vrlo plastičan primjer. Dakle prema prijedlogu zakona koji je otišao u javnu raspravu, planinarski domovi, kuće i skloništa trebali su biti izuzeti od upravljanja Hrvatskom planinarskom savezu i dati nacionalnim parkovima, parkovima prirode odnosno županijama. Ali pazite, država zna da to želi uzeti HPS-u ali ne zna gdje su ti objekti, ne zna koliko ih ima, ne zna gdje se nalaze pa onda pitaju onoga tko gospodari i kome to žele uzeti da ih obavijesti gdje su. Dakle ako ovo nije apsurd, oksimoron kako god hoćete, onda ne znam što je. Ali to je na žalost slika kako gospodarimo nekretninama pa onda i pokretninama kako god hoćete u državnom vlasništvu. Jer uvijek se postavlja pitanje zašto je država uvijek najgori gospodar. Dakle dozvolite mi da budući da sam počeo sa Planinarskim savezom da još nekoliko riječi kažem o tome. Mislim da je dobro što se odustalo od prvotnoga od prvotne verzije zakona dakle kao što sam rekao između odnosno između javnog savjetovanja i dolaska u sabor izmijenila se izmijenilo se ono što Vlada predlaže no i dalje nisam siguran i tu ću se složiti sa kolegicom Raukar Gamulin kako će se točno to prihoditi kako je predloženo sada. Kako će Planinarski savez to izdržati uostalom, na kraju ispada da svi troškovi održavanja na kraju trebaju snositi planinari, a sav prihod treba koristiti država. Onda bi se možda do drugog čitanja trebalo isto tako odrediti da će prihodi biti namjenski i da će biti korišteni za ovo održavanje planinarske infrastrukture. Jer planinarska infrastruktura osim što je možemo računati uvjetno rečeno i pod sportsku infrastrukturu jer planinarenje jest sport. Također služi ne samo rekreativno sportskoj namjeni, služi i dakle ima stratešku važnost i sigurnosnu što se tiče građana, a što se tiče i obrane države, dakle HGSS je taj koji koristi i domove i kuće i skloništa itd. A drugo pitanje, mogućnost komercijalne eksploatacije domova, kuća i skloništa budući da je već rečeno u pravilu to nisu lako dostupna područja, u pravilu iako ima iznimaka naravno oni se otvaraju prema potrebi ili imaju vrlo kratku sezonu, dakle upitno je koji bi vam ugostitelj pristao ulagati u neki objekt, imati ga u zakupu cijelu godinu, a može biti aktivan dva mjeseca ili tri mjeseca. Dakle to je ta računica tu jednostavno ne može pasati i ta infrastruktura se jednostavno ne može tako promatrati. Naravno ima iznimaka, imate primjerice Planinarski dom na Jankovcu u Virovitičko-podravskoj županiji ali koji je relativno lako pristupačan i gdje samo, znači samo poslovanje planinarskog doma ne vodi Planinarski savez nego Hrvatske šume koje onda imaju ugosititeljstvo i sve ostalo što je potrebno. Ali kažem to je iznimka koja potvrđuje pravilo. Ono što bih ja volio dodati u raspravi je to da volio bih da imamo kad konačno valjda i popišemo ono što imamo, a valjda i nadam se da hoćemo, da imamo dvije vrste nekretnina u državnom vlasništvu. Jedna je strateška infrastruktura koja se ne može davati u koncesije, prodavati i slično dakle koja je od strateške državne, državnog značenja i volio bi da imamo i jasno definirano što je to i kako je, koji su kriteriji da bi neka nekretnina bila takva i druga ostala koja se može iskorištavati sukladno planu, viziji, strategiji, cilju koju naravno kao što je i dosada rečeno nemamo.
Naravno da bi nečim znali upravljati trebamo i znati što čime raspolažemo, ali bitno je također odrediti i ciljeve raspolaganja nekretninama, dakle ako govorimo o stanovanju i stavljanju u funkciju državnih stanova onda je to sigurno smirivanje tržišta nekretnina, smanjivanje cijena najma i stanova odnosno činjenja istih dostupnijima građanima, ako je to državno poljoprivredno zemljište trebali bi barem biti prioritet naši mali i srednji proizvođači itd., itd. Dakle, sada možemo o tome razgovarati no preduvjet je za to znati čime raspolažemo.
Raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem je isto nešto što je jako bitno, dakle da znam da nije predmet ovoga ministarstva i ovoga zakona, međutim to vam je jedan isto slikoviti primjer kako država zapravo loše gospodari svojim ja bih se usudio reći pa i jednim od glavnih resursa dakle poljoprivrednim zemljištem da ne ponavljam zašto je proizvodnja hrane sada izuzetno važna, ali na način da se često pogoduje velikim proizvođačima, a da mali proizvođači i obiteljska poljoprivredna gospodarstva često ne mogu doći do zemljišta koje im je potrebno, da su zapleteni u različite birokratske peripetije iz kojih se ne mogu ispetljati, a rezultat na kraju jest da nemaju zemljište i često to zemljište čak i propada dakle, nije korišteno, zaraslo u korov i šumu itd. Mnogi su čak i spremni o vlastitom trošku iskrčiti to zemljište, privesti ga namjeni, ali naravno kada bi se trošak privođenja namjeni koristio odnosno prebio od duga najma.
I tu dolazimo do i ostalih nekretnina u vlasništvu države koje ne služe svrsi, dakle ne služe svrsi uopće ili su zapuštena i nisu u stanju dakle odmah biti stavljena odnosno privedena namjeni i stavljena na tržište ili kako već hoćete. Problem je ovdje dakle kao što je i prije spomenuto tko će snositi troškove privođenja takvih nekretnina uporabi, ako su to županije kao što je predloženo odnosno gradovi i općine nije fer da se prihodi dijele na ovakav način jer ti će gradovi, općine i županije imati određene troškove. I privođenje nekih nekretnina namjeni je zaista skupo jer neke vam propadaju 30 godina. Dakle, neke možda i nisu uopće za upotrebu treba i to procijeniti jesu li neki objekti za rušenje, je se mogu privesti svrsi itd., itd. i to sve treba imati na umu prilikom rasprave i ovom zakonu.
Dakle, raspodjela sredstava je nepoštena ako mene pitate od prihoda koje bi trebale te nekretnine u državnom vlasništvu generirati, ali je pomak ipak to što će gradovi i općine odnosno županije biti involvirane u sam proces, bit će time što će moći imati uređeni prihod vjerojatno i motiviranije dakle stavljati to na tržište. No, opet moram izraziti sumnju u provođenje zakona, možda namjere jesu dobre ali imamo recimo i Zakon o poljoprivrednom zemljištu gdje isto općine i gradovi raspolažu istim, a nemamo uvijek najbolje primjere prakse ili na kraju ono što bi i što je bio glavni argument uostalom prilikom izmjena zakona jest da gradovi i općine kada raspolažu zemljištem u pravilu znaju koje je ono potrebno imaju jasniju situaciju proizvođača i njihovih potreba. I na kraju se ispostavilo da to nije nužno tako i nije uvijek tako.
Također složit ću sa kolegicama i kolegama koje traže transparentnije iskazivanje imovine dakle knjigovodstveno prije svega govoreći tu je isto bilo kritika koje ne dolaze od nas već od međunarodnih financijskih institucija. Mislim da je to i u interesu same države dakle da drugačije knjigovodstveno odnosno transparentnije to bude sve provedeno.
I na kraju završit ću s ovime iako mi je drago kažem da se odustalo od uzimanja domova, kuća i skloništa Hrvatskom planinarskom savezu. Nisam siguran da će predloženi model sadašnji moći funkcionirati u praksi, dakle imam vrlo velike dvojbe. Ja bih molio predlagatelja da to preispita do drugog čitanja jer mislim da trebamo služiti odnosno ovaj zakon i planinarska infrastruktura trebaju služiti i planinarima ali i općem dobru dakle onome što sam govorio prije, a vrlo malo tih objekata je iskoristivo na neki komercijaln način na koji bi onda mogli generirati neke dugoročne, dugoročna sredstva jer podsjetit ću vas, dakle planinarski domovi, kuće, skloništa u pravilu su izgrađeni sredstvima samih planinara nekad uz, ali nekad, ali često i bez potpora jedinica lokalne samouprave, održavane su od strane istih i naravno onda i korištene dok je kažem komercijalna iskoristivost vrlo mala i mislim da našim građanima koji su planinari koji provode vrijeme u prirodi ne bi trebali uskraćivati infrastrukturu koju su sami gradili na kraju.
Radin, Furio (Nezavisni)
Gospođa Nađ, replika.
Nađ, Vesna (Socijaldemokrati)
Zahvaljujem potpredsjedniče Hrvatskoga sabora.
Poštovani kolega Hajduković vi ste rekli u svojoj raspravi da ministarstvo nije ni znalo gdje se nalaze planinarski domovi pa da je od Hrvatskog planinarskog saveza tražilo informacije o tome. Ja mislim da ministar i njegovi bliski suradnici su zapravo nizinski tipovi i da ne vole planinariti jer da vole onda bi zapravo obilazili ne samo u nizini građane koji su stradali u potresu nego primjerice i građane u Markuševcu gdje je bio epicentar zagrebačkog potresa i u Čučerju jer je očito to problem, vidjeli smo građane iz hostela Arena koji su prigovarali ministru da ih nije ni obilazio do sada dok ih mora iseliti iz hostela.
Dakle, što vi mislite o tome?
Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor.
Hajduković, Domagoj (Socijaldemokrati)
Hvala lijepo.
Pa svakako, ako nije obilazio građane koji su bili zbrinuti nakon potresa onda je valjda mogao barem obići ove planinarske domove, kuće i skloništa ali za to bi mu trebalo jako dugo jer u tom kontekstu Hrvatska je velesila. Mi zaista imamo jako dobro razvijenu planinarsku infrastrukturu. I umjesto da je potičemo i takav oblik udruživanja građana, danas smo i u saboru obilježavali međunarodni dan šećerne bolesti, dakle svaka aktivnost u prirodi je ovdje dobra, mi opet tu pokušavamo, ha neću reći uskratiti, ali svakako oktroirati uživanje u tome što su sami zapravo sagradili. Tim više što se time vrlo nerealno postavlja situacija i promatra jer kažem vrlo je mala iskoristivost kuća, domova i skloništa. S tim da neka su vam praktički u mjestima, naseljenim mjestima, neka su na vrlo udaljenim lokacijama, a skloništa su točke koje HGSS uostalom i koristi prilikom spašavanja.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Gospodin Pavić, ne pardon. Da, gospodin Pavić, da.
Pavić, Željko (Socijaldemokrati)
Poštovani zastupniče osvrnut ću se na nekoliko točaka koje ste vi spomenuli u svojoj raspravi, prvo je poljoprivredna zemljišta. Svi smo svjesni toga da RH ima u svom vlasništvu puno zemljišta koje je zapravo propalo, više nije poljoprivredno zemljište, a bilo je poljoprivredno zemljište koje je u međuvremenu zaraslo u korov, neke su već i možda postale šume s obzirom da se godinama ne održava i da na njemu nema nikakvog nema nikakve kulture koja se sije ili da se nešto na njemu radi. Mislim da bi bilo fer i korektno i prema poljoprivrednicima i prema svima nama koji bi htjeli imati hrvatske proizvode na svom stolu, da se poljoprivrednicima omogući da to zemljište ili otkupe ili uzmu za zakup i da im se omogući da pod nekakvim povoljnijim uvjetima to sve skupa iskrče i da se nakon toga na tom zemljištu nešto radi. Drugo što ste spomenuli planinarske domove i skloništa ja evo kroz svoju repliku ću predložiti predsjednicima Vlade da pokušaju sa planinarskim društvima sklopiti sporazum da se jednostavno sve to što nije trenutno u vlasništvu planinarskih društava, a njima su upravljali da im se to jednostavno preda u vlasništvo.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Odgovor.
Hajduković, Domagoj (Socijaldemokrati)
Hvala lijepo.
Kolega, evo počet ću od kraja. S ovim zadnjim se apsolutno slažem jer su planinari pokazali da su dobri gospodari i mislim da tu ne bi trebalo biti problema. Što se poljoprivrednog zemljišta tiče dakle spomenio sam određene površine koje više nisu u svrsi koje su postale i šume, zarasle u korov itd. ali imate i drugi primjer. Recimo u jednom gradu u Osječko-baranjskoj županiji, sad ne znam iskreno u kojem je stanju taj natječaj, raspisan vam je natječaj pa ponovljen nije pa se u međuvremenu mijenjao zakon jednom, pa nisu riješeni prigovori pa se mijenjao drugi put, a zemljište još nije raspoređeno. I onda imate situaciju da doslovno tko te godine prvi uzore određenu tablu odnosno parcelu to je njegovo te godine i tu i tu sezonu. Dakle opet stavljamo, opet jedno bezvlađe i nepametan način upravljanja nekretninama. A znamo da u Slavoniji, naši OPG-ovi u koje se ministarstvo kune, trebaju tu zemlju i da jednostavno ovako ne mogu ništa planirati niti …/Upadica Radin: Hvala./… proizvoditi kako treba.
Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Lerotić.
Lerotić, Marin (Nezavisni)
Hvala potpredsjedniče.
Kolega Hajduković govorili ste o raspodjeli sredstava. Ja ću se složit s vama da smatram da na neki način nije ispravna, mislim da bi u najmanju ruku trebalo bit fifti-fifti u smislu da 50 ide % ide državi, 25% gradovima, a 25% županije. Ne samo da će biti određena financijska izdvajanja za stavljanje imovine u funkciju nego će možda neki grad ili županija morati i zaposliti nekog tko će radit na svim tim predmetima. Kao što smo čuli 43 tisuće ih je. I također mislim da je možda ideja u nekim dijelovima zaista bila dobra, ali kao da nije bilo dovoljno hrabrosti da se ide u rješavanje tog problema u konačnici i kao što sam i ministru postavio pitanje, spomenut ću opet pulski Muzil, znači riječ je o 180 hektara zemljišta uz obalu koju je vojska napustila prije 10-ak godina koji i dalje će čekat da država nešto napravi iako je grad donio prostorne planove, ali na žalost pitanje je kad će i hoće li ikad to biti stavljeno u upotrebu.
Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor.
Hajduković, Domagoj (Socijaldemokrati)
Hvala vam lijepa.
Pa kolega što se raspodjele sredstava tiče tu se apsolutno slažemo, ja bih možda čak išao više prema jedinicama lokalne samouprave jer mnoge od tih nekretnina kojima će se raspolagati zapravo nisu ni generirale nikakve prihode. Znači država što god dobije, dobro je dobila. To je plus apsolutno. Naravno jedinice lokalne samouprave ali s pravom ste rekli tu će biti neki administrativni troškovi, tu će biti i troškovi privođenja namjeni određenih nekretnina itd. Tako da s te strane taj vid financijske decentralizacije po meni više nego dobro došao. Primjer koji ste dali iz Pule je samo jedan od mnogih. Dakle država ima jako puno zemlje, jako puno stanova, jako puno kuća s kojima ne zna što bi. I doslovno te nekretnine propadaju umjesto da se stavljaju u ili služe ničemu evo kao ovo u Puli. Dakle jedinice lokalne samouprave ovime dobivaju veliku odgovornost, mogućnost da budu proaktivni i da to privedu u upotrebu …/Upadica Radin: Hvala./… u svom interesu, također i financijskom.
Radin, Furio (Nezavisni)
Ne, ne završite rečenicu. To je običaj, završite vašu rečenicu. Ste gotovi? Jeste završili? Nisam primijetio, dobro.
Gospodin Krešimir Ačkar ima svoju raspravu.
Ačkar, Krešimir (HDZ)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče Hrvatskoga sabora, poštovana državna tajnice, poštovane kolege zastupnice i zastupnici.
Uistinu tema koja je apsolutno vezana uz nas čelnike jedinica lokalne samouprave i osjećam se meritoran kao gradonačelnik 6. grada po veličini u RH ponešto reći o problemu koji zapravo prati sve nas lokalne čelnike od onoga trenutka. Osobno sam 10-ak godina involviran u te procese pa do danas gdje je pitanje jednoga kotačića razvoja usko vezano upravo uz tu nekretninu koja je u vlasništvu države. Uz taj proces gdje bi državna nekretnina zapravo trebala doći, biti prodana, biti darovana ili jednostavno biti riješena u onome smislu da bi se grad jedan kao što je Velika Gorica nastavio razvijati u onome smislu gdje grad pruži jedan napredak, gdje taj napredak znači nova radna mjesta, gdje ta državna imovina koja bila do tada neiskorištena, zapravo dobiva svoj puni i pravi smisao. Ja bi rekao unatoč tome poštujući i uvažavajući kolege iz oporbe koji su rekli da ovo nije decentralizacija i koji su rekli da ovo nije iskorak prema naprijed. Ja bih rekao da je ovo definitivno decentralizacija i definitivno veliki korak prema naprijed jer niz odluka u gradovima pogotovo velikima koji će sada uz županije raspolagati imovinom uz svoja gradska vijeća do iznosa pa kasnije iz ministarstva, ali govorit ću isključivo o onome sada dijelu, u prvome dijelu svoje rasprave kada govorimo o onih 130 000 eura pa i onoga milijuna koji će biti direktno pružen nama na jedinici lokalne i regionalne samouprave, da će on učiniti onu razliku razvoja grada kakvog gradonačelnik u svojoj decentraliziranoj slobodi bi zapravo trebao i imati.
Što pod time mislim? Pod time mislimo da niz natječaja i nikada uistinu povijesna šansa nije bila da se toliko dječjih vrtića, toliko osnovnih škola napravi a kada pogledam i u svojoj Velikoj Gorici toliko nekretnina koje su i oduzete, koje su jednostavno u vlasništvu Republike Hrvatske bile od prije, ali i koje su i postale je jedna velika i povijesna šansa da dođu u vlasništvo, da se iskoriste na najbolji mogući način.
Postoje sada u Nacionalnome planu oporavka i otpornosti i sada kada sam prelistavao i gledao iz moje Velike Gorice situaciju koje to nekretnine bi trebao kao gradonačelnik i koje bi želio da svome gradu priuštim kako bi se grad razvijao u onome željenome smislu shvaćam da upravo ovaj zakon koji smo toliko željeli i toliko zapravo iščekivali će dati najadekvatniji mogući odgovor u ovome trenutku na situaciju u kojoj se nalazimo.
Raspolagati, mijenjati urbanistički i prostorni plan velika razlika u tome svemu se nalazi u tome da li ste gradonačelnik Velike Gorice ili ste gradonačelnik nekoga manjega grada koji ne odlučuje o svome prostornome, urbanističkome planu, da li ste gradonačelnik grada gdje nekretnina je srećom kao u Velikoj Gorici na znatno višoj cijeni nego u nekim nerazvijenijim dijelovima Republike Hrvatske. Ali kod nas u Velikoj Gorici postoje situacije gdje sada i konkretno su u ministarstvu zahtjevi za proširenje poduzetničkih zona gdje gotovo govorimo doslovno o desetak metara kvadratnih državne imovine na prostoru gdje bi trebao biti prolaznik, gdje bi se poduzetnička zona trebala razvijati u jednome smislu u kojemu svaki građanin bi poželio sa novim komunalnim naknadama, sa otvaranjem novih radnih mjesta i svim onim benefitima koje bi zapravo takva jedna investicija trebala donijeti.
Kod nas u našem gradu uistinu poduzetničke zone zbog blizine grada Zagreba, zbog obilaznica, zbog prometne infrastrukture ali i zbog onoga razvijanja i standarda života koji smo nametnuli nije više sada princip i stvar toga da privlačimo poduzetnike, nego jednostavno moramo adekvatno odgovoriti na novonastalu situaciju, a to je da je potreba čak i više za proširenjem takvih zona negoli što mi u ovome trenutku imamo.
Ključ rješenja opet u ovome novome zakonu ćemo pronaći da apsolutno decentralizacijom mi uspijemo uspjet odgovoriti na sve one naše gospodarstvenike koji žele pronaći dom konkretno govoreći u mome gradu, a puno lakše nego što smo do sada uspjeli odgovarati, jer složili smo se da do sada nije bilo dovoljno brzo, da nije bilo dovoljno adekvatno i prihvatljivo svima nama koji smo gradonačelnici, načelnici ili župani.
Za primjer samo koliko je to bitno, jer jako puno zemljišta i na desetke primjera vrijednih zemljišta bih mogao navesti u okolici, u samome gradu i okolici gdje sam gradonačelnik. Međutim, nacionalni nogometni kamp koji će doći u Veliku Goricu, vrijednost zemljišta od 92000 m2 je 4,2 milijuna eura.
Prema ovoj preraspodjeli mi smo apsolutno svjesni da kao veliki grad da ćemo morati i zaposliti novu osobu, ali samo na tome jednome zemljištu da je ono bilo prodano i to govorim plastično da bi se moglo razumjeti koliko je to dobro, koliko je to zapravo prihvatljivo nama čelnicima jedinice lokalne samouprave stoji da bi mi na 4,2 milijuna eura koliko je vrijednost toga zemljišta uprihodili kao grad 840 000 eura, 840 000 eura, a pri tome vam govorim samo o jednome zemljištu, a na desetak takvih zemljišta srećom u jedinice lokalne samouprave u mojoj Velikoj Gorici postoji upravo na taj način.
Druga velika stvar su upravo te relacije gdje osnovne škole na prekrasnim lokacijama, dječji vrtići, Centar za djecu, mlade i obitelj u Velikoj Gorici, pa na kraju krajeva mogu govoriti i o našim ruralnim naseljima gdje u mome mjestu Šiljakovina postoji desetak metara kvadratnih problematika već godinama državnoga zemljišta koje moramo jednostavno riješiti kako bi izgradili tamo društveni dom će sa ovim zakonom apsolutno biti puno lakša, puno jednostavnija, puno prihvatljivija i upravo iz toga razloga puna pohvala ministru Bačiću, državnoj tajnici i njegovim suradnicima na ovome zakonu.
Mislim da će se svi dobronamjerni i iskreni složiti sa mnom da je ovo veliki iskorak kada je u pitanju upravljanje državne imovine, da je ovo veliki iskorak prema tome da čelnici jedinice lokalne samouprave što se je puno puta čulo danas mogu ipak iskoristiti onaj benefit koji je zapravo logičan, a to je da puno bolje poznajete prostor, puno bolje poznajete situaciju, puno bolje poznajete zemljište, ljude i potrebe svoje općine, svoga grada i svoje županije i sukladno tome možete raspolagati vašom imovinom.
U tome kontekstu zaključno postoje i situacije gdje razvijanje općenito grada i gradskih nekih interesa, ali i onoga što traže od nas građani će biti puno jednostavniji. Godinama govorimo o tom procesu decentralizacije. Mislim nakon porezne reforme koja je također bila decentralizacija gdje je nama čelnicima lokalne samouprave dopušteno da stope našega poreza na dohodak definiramo prema našim potrebama kada izrađujemo najvažniji akt, a to je gradski proračun na županiji, županijski proračun u državi državni proračun i samim time preuzmemo u ruke svu onu odgovornost koja je puno veća sada i sa ovim zakonom nego što je bila prije njega, ali i preuzimanjem odgovornosti da jednostavno i onaj vox populi naroda sa kojim se susrećemo svakodnevno možemo puno adekvatnije i puno bolje primijeniti u potrebama građana koji to također od nas očekuju.
Evo zaključno želio bih reći da je premijer jako dobro rekao da je jedan od zaglavnih kamena kada je riječ o politici jedinica lokalne samouprave, upravo politika decentralizacije i u tome kontekstu želim pohvaliti ovaj Zakon koji ćemo svakako .../Govornik se ne razumije./... i podržati. Hvala.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Sada je na redu g. Pavić. Povreda Poslovnika? O, povreda Poslovnika. Izvolite.
Pavić, Željko (Socijaldemokrati)
Poštovani zastupniče, sa vašom, sa vašim izlaganjem se mogu složiti 99%, međutim, vi ste to gledali to sa svog aspekta kao gradonačelnik Velike Gorice koja je bogata sredina, koja ima novaca i ono što će se desiti sada u siromašnijim jedinicama lokalne samouprave koje će dobiti u vlasništvo pojedine nekretnine, doći će do prodaje. To treba biti definirano, kad se može otuđiti nekretnina i pod kojim uvjetima. Inače će doći do rasprodaje sredstava koji su trenutno u vlasništvu države, rasprodat će jedinice lokalne samouprave za mali novac …
.../Upadica: Hvala. Hvala./... koji nikome neće ništa značiti.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Hvala. Ide, po defaultu ide opomena. Sada idemo dalje s opomenama jer to su replike, ne? Dobro, izvolite.
A sad je replika? O dobro, ako je replika, onda da. Ja moram dati opomenu neovisno o sadržaju. Izvolite.
Srpak, Dražen (HDZ)
Hvala potpredsjedniče. Kolega Ačkar, i vi i ja smo dužnosnici lokalne samouprave i u svojim mandate smo se susretali sa niz poteškoća u postupcima koji su nam omogućili raspolaganje sa državnom imovinom. Problem ovog Zakona puno toga mijenja na bolje iako se na prvo čini da su vrijednosni pragovi raspolaganja možda preniski, ali oni su ipak uvjetovani nekim drugim zakonima te će dio postupaka ipak ostati u ingerenciji ministra ili Vlade.
Svejedno, doći će do velikog rasterećenja manjih predmeta koji su se do sad rješavali u ministarstvu i to će onda jako ubrzati rješavanje svih predmeta i onih u ministarstvu i onih koji se spuštaju na lokalnu i područnu samoupravu.
Još jedan zakon se uskoro mijenja, koji je usko povezan s ovim, a to je Zakon o šumama, koji pak će omogućiti da lokalne samouprave dobiju šumsko zemljište za potrebe svoje gospodarskih zona bez plaćanja općekorisne funkcije šuma, što je izuzetno olakšanje za vaše općine i gradove. Samo u primjeru rada u kojem sam gradonačelnik, Murskog Središća, radi …
.../Upadica: Vrijeme./... se o 632 tisuće eura. To su velike stvari za naše općine i gradove …
.../Upadica: Hvala lijepa./... i to će nam omogućiti ulaganja u .../Govornik se ne razumije./...
.../Upadica: Hvala lijepa./... Da li se slažete?
Radin, Furio (Nezavisni)
Vrijeme je, vrijeme, u, u, u vremenu nema demokracije, samo tiranije. Vrijeme je bilo. .../nerazumljivo/...
.../Upadica: Hvala./... Šalim se, ali je tako.
.../Upadica: Zahvaljujem kolega Srpak./... Izvolite odgovor. Izvolite.
Ačkar, Krešimir (HDZ)
Zahvaljujem kolega Srpak. Uistinu, argument koji ste sada iznijeli govori u prilog činjenici da jako puno stvari Vlada RH je upravo učinila kako bi decentralizirala i omogućila nama koji bolji uvid imamo na lokalnoj razini, da lakše, učinkovitije i zapravo, ono što je najbitnije, antropološki usmjereno na čovjeka koji je naš sugrađanin o adekvatno odgovaramo na situacije u kojima se nalazimo i veseli me činjenica da ste baš spomenuli i ovaj drugi primjer koji će vama u šumskim putovima ostaviti prostora da taj novac koji ste do sada morali vi platiti državi, ostala vama da bi uredili šumske putove, prilaze i sve ono adekvatno što vi smatrate i trebali bi imati u vašemu mjestu.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
G. Okroša, replika.
Okroša, Tomislav (HDZ)
Hvala lijepo.
Uvaženi kolega Ačkar, evo u vašoj pojedinačnoj raspravi čuli smo kako će se ovaj Zakon reflektirati i na grad Veliku Goricu. Nastoji se ovim Zakonom postići optimizacija upravljanja nekretnina u vlasništvu RH upravo kroz funkcionalnu i financijsku decentralizaciju prema županijama, prema gradovima i sjedištima županija te velikim gradovima s preko 35 tisuća stanovnika, a u Hrvatskoj su takva 4 grada, uz Veliku Goricu, to su Vinkovci, Kaštela i Pula.
Pa evo, pošto oboje dolazimo iz Zagrebačke županije, svjedoci smo propulzivnog razvoja cijelog prstena oko grada Zagreba, a mene zanima kako vi vidite da će se donošenjem ovog Zakona i u kojem smjeru nastaviti dalje razvijati, ne samo poduzetnička infrastruktura u vašem gradu, ne samo poduzetničke zone, nego kompletno kako će se podići razvoj grada Velike Gorice?
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa. Odgovor.
Ačkar, Krešimir (HDZ)
Zahvaljujem kolega Okroša, uistinu, kako će se na najbolji mogući način se možda prikazati zemljišta koja su kod nas urbanistički i prostorni već sada predviđena za gospodarske zone za koje je interes velik, gdje će se izraditi mnogi europski i svjetski giganti koji su već i došli u Hrvatsku i koji se žele proširivati, ali i oni koji su tek, imaju interesa i koji će naknadno, sukladno natječaju moći svoje potrebe tu imati.
Mene veseli kada ste spomenuli Zagrebačku županiju da upravo ta raspodjela od 20% je opet jedan stupanj decentralizacije gdje Velika Gorica sama kao bogat grad, kao nositelj, kao što je g. Pavić rekao, da, uistinu i bogat i velik i prekrasan grad je Velika Gorica, ali je ona tu također, odlukom i ovim Zakonom i sa ovih 20% prema županiji, vodi računa i o svojoj općini Orle, Kravarsko, Pokupsko, Dubravica i svima da se jednako razvijamo jer upravo to i je smisao decentralizacije koja se ovim Zakonom zapravo će doći na vidjelo.
Hvala.
Radin, Furio (Nezavisni)
Gđa Zmaić.
Zmaić, Ankica (HDZ)
Hvala.
Kolega Ačkar.
Ovim Zakon propisuje se decentralizacija upravljanja državnom imovinom, što će omogućiti brže i efikasnije rješavanje imovinskopravnih odnosa državnih nekretnina u svrhu izgradnje infrastrukturnih i razvojnih projekata. Pa evo, ovim Zakonom je obuhvaćen i vaš grad Velika Gorica pa, sigurno vi već imate neke pobliže podatke s kojim brojem predmeta i kojom vrstom projekata sada imate neriješenu situaciju vezano za upravljanje državnim nekretninama na vašem području?
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Odgovor.
Ačkar, Krešimir (HDZ)
Zahvaljujem vam kolegice Zmaić na ovoj replici.
Dakle ono što me možda i najviše iz ovoga vašega pitanja je u ovome trenutku razveselilo kada je u pitanju zakon koji je pred nama u prvome čitanju su i te male parcele koje će, moguće, i omogućiti da Velika Gorica na privatnom vlasništvu, na svome gradskome vlasništvu razvije neke komponente koje su bile nemoguće zbog dugotrajnosti procesa. Ono drugo što me veseli je da država i Vlada RH koja je sada toliko uložila, nikada u povijesti toliko nije nijedna vlada dala za dječje vrtiće, za osnovne škole, a zemljišta koja se nalaze, kao što sam rekao u svojoj raspravi, na prekrasnim lokacijama će sada doći do izražaja i puno lakše ćemo njima gospodariti i puno lakše će građani moći osjetiti taj benefit te lokacije u svome gradu jer obično ga građanina zapravo nije previše briga čije je to vlasništvo, ali je ga jako briga, kao i mene gradonačelnika, što treba briga, da li njegovo dijete ima mjesto u dječjem vrtiću, da li imamo osnovne škole sa jednosmjenskom nastavom, prema čemu težimo i da li je standard života…
.../Upadica: Hvala lijepa. Vrijeme. Završite rečenicu./... da li je standard života na zadovoljavajući način prikazan.
Hvala.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala vam lijepa. Odgovor.
Hvala ne, hvala vam lijepa, replika.
.../Upadica: Zahvaljujem potpredsjedniče… /...
G. Begonja …
.../Upadica: … Hrvatskog sabora./...
G. Begonja.
Begonja, Josip (HDZ)
Poštovani kolega Ačkar. Ono što je činjenica, a to je da preko 43 tisuće predmeta nije riješeno. Stoje na lageru godinama i ja vjerujem da kao i kolege koji su vam prije mene postavljali pitanja koji su čelnici lokalne samouprave, kao što sam ja maloga grada ili vi velikog grada, da se među ovim predmetima nalaze i naši predmeti i vaši iz Velike Gorice.
E sad, ono što me zanima, a to je upravo ta dinamika rješavanja, da li će ovaj Zakon pospješiti brže rješavanje tako velikog broja neriješenih predmeta s jedne strane i s druge strane, što to znači financijski za jedinice lokalne samouprave koje sad će imati priliku, ako se ne varam, doći i do nekih novčanih sredstava prodajom nekretnina. Hvala.
Radin, Furio (Nezavisni)
Izvolite odgovor.
Ačkar, Krešimir (HDZ)
Zahvaljujem vam se na pitanju, dragi i poštovani kolega. Ono što je upravo bit i meritum svega toga, kada govorimo da do sada nismo imali priliku i, ako smo trebali državnu imovinu, da smo ju morali kupovati, da je ona bila darovana znači samo u smislu ako je bilo od nacionalnoga interesa ili već po potrebama, ali u ovome trenutku sada, svi ti neriješeni predmeti koji budu pred nama ćemo moći sami svojim resursima i snagama na većinu tih, do one određene vrijednosti koja nam je postavljena, riješiti i da ćemo moći samim time izbrati projekte, procese, pogotovo se to odnosi na nas veće gradove, ali mislim da ćete i vi u manjim gradovima apsolutno puno lakše dolaziti do županijskoga nivoa i rješavati problematiku jer ona je specifična, a na županiji puno bolje sigurno poznaju onaj problem koji je vama, zapravo ne problem nego rješenje koje je vama potrebno za razvijanje vašega Drniša, nego li što bi to poznavali u ministarstvu jer je logično i jer upravo o tome govorimo cijelo vrijeme, da bi trebali svi oni ljudi koji dolaze s terena i najbolje potrebe svojih sugrađana i prezentirati.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala g. Ačkar. Nemate više replika.
I sada g. Katičić ima svoj, svoju raspravu. Izvolite.
Katičić, Krunoslav (HDZ)
Zahvaljujem g. potpredsjedniče Sabora, poštovane kolegice iz ministarstva.
Pa evo, više puta je već kazano da je osnovna karakteristika ovog Zakona u tome da se radi o decentralizaciji pa možemo reći da je to nastavak onoga svega što se govori od novih, od poreznih reformi, od novog rasterećenja u ovom dijelu koji se ide na centralizaciju, a mislim da se radi i olakšanju postupanja i pristupa građanima i naravno, čini mi se da je, kad gledate ovaj cijeli Zakon, s obzirom na jasnoću i kratkoću koji je izričaja koji se radi u ovom .../Govornik se ne razumije./... tekstu van uskopolističkih okvira i da ovaj Zakon stvarno ide na dobrobit jedinica lokalnog, lokalnih jedinica ili županijskih organizacija kao takvih.
Naravno, sam zakon je dostatno skraćen u odnosu na prostojeće zakone koji su krenuli od 2013. g., tako da definira samo područje nekretnina i pokretnina, ispušteni su oni dijelovi koji se tiču financijske imovine koja nije mala, ali mislim, s obzirom na ovu cijelu decentralizaciju, ovo sve što se dešava, izdvajanja i centra za restrukturiranje i privatizaciju i prodaju, da je to jasan i normalan slijed ponašanja i postupanja odgovorne politike prema jednom od najvažnijih stvari, a to je upravljanje nekretninama.
Naravno, tu treba govoriti da ima puno floskula, da se smatraju jako velikim brojevima nekretnine koje ima, međutim, registar i postoji, međutim, da uvijek može bit bolje, također treba reći. Ovo je naravno, sastavni dio i svega onoga što se tiče svih reformi, od NPOO-a, pristupa OECD-u, koji je također, .../Govornik se ne razumije./... značajno govoriti u tom dijelu.
Ja bi ovdje se .../Govornik se ne razumije./... par stvari koje su također, bitne, a tiču se ovog Zakona jer se radi o tome da svega ovog Zakona i tu je ključan i uloga DORH-a u ovome dijelu, mi volimo govoriti i promatrati rad DORH-a samo kroz činjenicu kaznenih stvari, međutim, i Građanskopravni odjel DORH-a ima veliki značaj u ovome dijelu.
Isto tako, pohvalno je što su stalno i definirane i odluke koje se tiču upravljanja mineralnim sirovinama koje su značajne za jedinice lokalne samouprave jer se radi, zahvaća široko područje i od zaštite područja prirode i od svih drugih elemenata. Međutim, jedan dio bi htio također, bit konkretan i ponuditi jedno rješenje, a radi se o dodatku u čl. 61 postojećeg prijedloga, to je onaj članak koji govori o rješavanju stvari putem izdavanja tabularnih isprava.
Spominju se tamo brojne ustanove, datumi 1.1.2017., nije bez veze odrađen kada je rađen po prethodni zakon, bilo je 5 godina zbog zaštite prava na posjed, pa bi imao sugestiju, da ako možete do sljedećeg čitanja promisliti, ubaciti jedan dio, a to su parkinzi koji se nalaze, mogu nalaziti na državnom zemljištu. Zašto ovo ističem i zašto mislim da je logično?
Zato jer ako smo dali u vlasništvo to putem tabularne isprave školama, vrtićima, bolnicama, naravno da tako te ustanove zovu i druge .../nerazumljivo/... građane da dolaze, obično pored njih postoje i parkinzi, nema razloga, možda jedini razlog je naplata, ali mislim da treba u daljnjem, do drugog čitanja, promisliti i uključiti u ovaj odredbu čl. 61 i parkinge kao jednu od mogućnost da se priznaje jedinicama lokalne samouprave u vlasništvu. Hvala vam lijepo na pažnji.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala i vama. Gđa Radolović.
Radolović, Sanja (SDP)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče, poštovani kolega Katičić, evo upravo maloprije vaš kolega Begonja, sad javno rekao da imamo 43 neriješenih predmeta, mi smo danas nekoliko puta ministru rekli da se brojka kreće oko 40, ministar nas je uporno demantirao i rekao da se radi o brojci od 17 tisuća, da li vi možda znate da li govorimo o 17000 neriješenih predmeta ili 43 000 neriješenih predmeta? I drugo, spomenuli ste rad DORH-a vezano za ovaj zakon što mi je drago što ste spomenuli i htjela bih vas pitati jer meni iz zakona stvarno nije jasno da li će jedinice lokalne samouprave biti u obvezi slati ugovore na nadležno Državno odvjetništvo kao što to sada čini ministarstvo ili ne?
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Odgovor.
Katičić, Krunoslav (HDZ)
Zahvaljujem poštovana kolegice na pitanju.
Koliko je meni poznato i dalje će se jedinice lokalne samouprave morati dobiti suglasnost na sve ugovore koji se tiču raspolaganja kad govorimo o DORH-u, a što se tiče ovih broj neriješenih predmeta gdje mogu jedino vjeru pokloniti onome što radi nadležni ministar sad tu i ono što je on kazao. Ja nisam bio osobno ovdje kad je to govorio, ali dajem vjeru onome što je on tada iskazivao.
Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Jakšić.
Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala poštovani potpredsjedniče.
Poštovani kolega Katičić, s obzirom da je nekoliko puta danas navedeno da će ova zakonodavna promjena donijeti i određene benefite jedinicama lokalne samouprave uz tendenciju da i ubrza sve procese koje imamo i koji se tiču državnih nekretnina, iako osobno mislim da smo trebali ići u hrabrije promjene i da je jednostavno uzmanjkalo i hrabrosti i energije.
Moje pitanje za vas je da li ima ikakva procjena što bi to u određenom financijskom kolaču trebalo donijeti jedinicama lokalne samouprave.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Odgovor.
Katičić, Krunoslav (HDZ)
Zahvaljujem poštovani kolega Jakšiću.
Pa meni se čini ovo vaše pitanje da će naravno doprinesti i lokalnoj i svakoj jedinici lokalne samouprave da može ostvariti određene dodatne prihode, ali to zahtijeva određeni rad. Znam da će imati određenih dijelova troškova jer će te sve poslove trebati odraditi, međutim postoje i neizravni prihodi odnosno neizravni benefiti koji se iz ovakvog postupanja mogu ostvariti, a ne samo od izravne prodaje ili sama aktivacija bilo koje imovine za sobom povlači i nekakve benefite kroz promet, dolazak ljudi, građana, zadovoljstvo građana i svega onoga što ide u tom smjeru. Tako da mislim da će zasigurno doprinijeti pored porezne reforme i ovo na jednom porastu prihoda jedinicama lokalne samouprave.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gospođa Orešković.
Orešković, Dalija (Stranka s imenom i prezimenom)
Zastupniče Katičić, u svom izlaganju dotaknuli ste se Građansko-pravnog odjela DORH-a. Slažem se da je njihov rad izrazito bitan, ali uzaludan je sve dok kazneno-pravni ne odrađuje svoj posao na vrijeme i kako treba. Među predmetima koji se tiču upravljanja državnim nekretninama su i kaznene prijave u kojima se i vi spominjete kao potencijalni okrivljenik, a riječ je o pritiscima koje ste provodili sa funkcije državnog tajnika u Ministarstvu državnih nekretnina prema djelatnici Maji Đerek pokušavajući utjecati na to da se ne naplate zakupnine za poslovne prostore u središtu grada Zagreba.
Taj predmet stoji u ladici DORH-a već godinama i to je jedan od razloga zbog čega naši građani opravdano smatraju da je Republika Hrvatska kao pravna država naprosto oteta, jer se evo vidimo to i na primjeru Marija Banožića, partija na vlasti štiti i ne procesuira.
Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor gospodin Katičić.
Katičić, Krunoslav (HDZ)
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Uvažene kolegice Orešković iz vašeg pitanja opet puno, puno neistina, objava i ne znam kakvih navoda i temelja. Ovo sve što govorite prva stvar dokazuje opet jedno totalno nepoznavanje problematike i moje funkcije i tadašnjem ministarstvu i općenito prema radu DORH-a. Ja za razliku od vas poštujem svaku instituciju ove države, pa ako dođe i do toga jer naravno da ću dati i svoj iskaz kada dođe do toga i ako dođe do toga.
A vama bi bilo pametnije, ja imam preko 20 godina pravne karijere pa nemojmo o tome. Ja nisam baš puno predmeta izgubio, mada ne volim govoriti o sebi previše, tako da se držite činjenica i onoga što bi minimum pravne struke i tolerancije trebalo bit.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gospodin Ačkar.
Ačkar, Krešimir (HDZ)
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Poštovani kolega Katičić, dosta puta smo danas čuli upravo to spuštanjem na jedinice lokalne samouprave da li će sve biti ispunjeno legitimnošću i legalitetom, međutim i procedura koja je do sada postojala i upravo DORH bi trebao značiti da sve ono što je bilo do sada i još pojačano kontrolu ministarstva bi trebalo biti apsolutno sve zakonski i sve u onim okvirima koje bi zapravo transparentnosti i morao takav jedan postupak darivanja imovine biti, pa bi me zanimalo vaše mišljenje o tome.
Hvala.
Radin, Furio (Nezavisni)
Izvolite gospodin Katičić.
Katičić, Krunoslav (HDZ)
Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče.
Kolega Ačkar pa mislim da se iz mog izlaganja mogli shvatiti da ulogu DORH-a u ovakvim postupcima smatram vrlo, vrlo odgovornom i bitnom. Ona je na neki način i korektiv onoga da sve bude sukladno zakonskim propisima i da se provede onome po proceduri koja je predviđena kako zakonom ili podzakonskim aktima.
I u vašem slučaju, a vi ste gradonačelnik jednog velikog grada također mislim da će vam uloga DORH-a u bilo kojem postupanju biti od velike, velike pomoći i da ćete biti na neki način sigurni da će i postupak koji ćete provoditi bez obzira na koju se mogućnost iz ovog zakona odlučili, da li raspolaganja, zakupa, zamjene ili bilo koje druge okolnosti moći sa povjerenjem raditi i u tom dijelu.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Nemate više replika.
Sada je na redu gospodin Okroša.
Okroša, Tomislav (HDZ)
Hvala lijepo potpredsjedniče Hrvatskoga sabora, poštovane predstavnice ministarstva, drage kolegice i kolege zastupnice i zastupnici.
Kada govorimo o upravljanju državnom imovinom jasno je da je to tema o kojoj se u zadnjih 15 godina u javnom prostoru Republike Hrvatske dosta govorilo, a različitim se zakonskim i institucionalnim rješenjima iznova nastojalo postići učinkovito upravljanje, raspolaganje i korištenje državne imovine.
Pitanje upravljanja državnom imovinom od 2010. godine do danas bilo je uređeno nekolicinom različitih zakona čijom promjenom se mijenjala i nadležnost državnih tijela u upravljanju imovinom. Danas važeći Zakon o upravljanju državnom imovinom donesen je 2018. godine kao odgovor na promjenu institucionalne nadležnosti upravljanja državnom imovinom. Upravljanje državnom imovinom tada je bilo u nadležnosti Ministarstva državne imovine, a sve u cilju postizanja daljnjeg učinkovitijeg i bržeg postupanja.
Da bi 2020. godine Ministarstvo državne imovine prestalo sa radom, te je poslove iz njegovog djelokruga preuzelo Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. U veljači ove godine donesen je Zakon o izmjenama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave kojim je došlo do izmjene u nadležnosti u odnosu na pojedine oblike državne imovine i to na način da su poslovi u odnosu na tu, državne dionice, poslovne udjele, te osnivačka prava stavljeni u nadležnost Ministarstva financija, dok je državna imovina u obliku nekretnina i pokretnina ostala u nadležnosti Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Ovim prijedlogom zakona jasno se uređuje upravljanje nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske kao i privremeno oduzetom imovinom, a kojima upravlja Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. Kao što sam i napomenuo na samom početku, pri institucionalnom uređenju upravljanja državnom imovinom težilo se ostvarenju strateškog cilja a to je održivo, ekonomično i transparentno upravljanje i raspolaganje imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske utvrđeno Strategijom upravljanja državnom imovinom za razdoblje 2019.-20205.
Nakon donošenja važećeg zakona u okviru posebnog cilja koje se odnosi na učinkovito upravljanje nekretninama u vlasništvu RH provodila se mjera smanjenja portfelja nekretnina, te aktivacija neiskorištene državne imovine u cilju dugoročnog i kontinuiranog učinkovitog upravljanja nekretninama u vlasništvu RH. Međutim, dosadašnji pravni okvir uspostavljen važećim zakonom možda i nije ostvario toliko željenu učinkovitost upravljanja portfeljem nekretnina. Čuli smo koliko trenutno važećih zahtjeva u ministarstvu ima za odraditi, te koliko ima nekretnina u vlasništvu, odnosno u internom registru ministarstva. Upisano je više od 34000 nekretnina. Za zaključiti bi bilo da se ubrzavanjem rješavanjem rješavanja nagomilanih predmeta znatno će se povećati i prihodi od upravljanja nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske.
Smatram da ovim prijedlogom zakona da ćemo postići optimizaciju upravljanja i ubrzanja aktivacije neiskorištenih nekretnina, te daljnje smanjenje portfelja nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske. Optimizacija upravljanja nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske planira se postići ovim prijedlogom zakona kroz funkcionalnu i financijsku decentralizaciju upravljanja nekretninama prema nekoliko kriterija.
Prvo prema županijama, gradovima sjedištima županija, velikim gradovima sa preko 35000 stanovnika a prema zadnjem popisu stanovništva to su gradovi Velika Gorica u mojoj Zagrebačkoj županiji, Vinkovci, Kašteli, te Pula pored ostalih velikih gradova a koji su ujedno i sjedišta županija. Prema društvu Državne nekretnine d.o.o. te prema javnim ustanovama za upravljanje nacionalnim parkovima i parkovima prirode, a koja tijela će uz ministarstvo upravljati u ime Republike Hrvatske nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske.
Decentralizacijom upravljanja omogućit će se brže i učinkovitije rješavanje imovinsko-pravnih odnosa na državnim nekretninama, a u svrhu realizacije infrastrukturnih i razvojnih projekata na području cijele Republike Hrvatske a sve u cilju povećanja investicijskog potencijala Republike Hrvatske i realizacije investicijskih projekata. Umjesto da se na jednom mjestu, tj. u ministarstvu rješava godišnje desetak tisuća zahtjeva nakon usvajanja novog zakona taj će posao raditi 46 institucija u županijama i u većim gradovima. Županijama, gradovima sjedištima županija i velikim gradovima povjeravaju se tako poslovi upravljanja neizgrađenim građevinskim zemljištem i građevinama sa zemljištem nužnim za redovnu uporabu, te građevine koje se nalaze na njihovom području utvrđeno Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj.
Tako će gradonačelnici i župani biti ovlašteni raspolagati nekretninama tržišne vrijednosti od iznosa do 130000 eura, a gradska vijeća, odnosno županijske skupštine raspolagat će nekretninama vrijednima do iznosa od milijun eura. Raspolaganje nekretninama čija je vrijednost od jedan do jedan i pol milijun eura ići će u nadležnost ministra nadležnog za državnu imovinu, a nekretnine iznad iznosa od jedan i pol milijun eura odlučivat će Vlada Republike Hrvatske.
Sredstva ostvarena od upravljanja nekretninama dijele se na način da Republici Hrvatskoj pripada 60% tih prihoda, županiji na čijem je području nekretnina pripast će 20%, a jedinici lokalne samouprave dodatnih 20% prihoda. Društvo Državne nekretnine d.o.o. povjeravaju se poslovi upravljanja stanovima i poslovnim prostorima, te rezidencijalnim objektima. Zakonom se javnim ustanovama koje upravljaju nacionalnim parkom ili parkom prirode povjeravaju poslovi upravljanja planinarskim objektima koji se nalaze na području nacionalnog parka ili parka prirode.
Također ovim prijedlogom zakona se uspostavlja interoperabilni informacijski sustav za upravljanje nekretninama koji će koristiti sva tijela zadužena za korištenje nekretnine i pokretnina u vlasništvu Republike Hrvatske. Primarna zadaća uspostave ovog sustava jest evidencija i unapređenje poslovnih procesa vezanih za upravljanje i raspolaganje nekretninama, a što podrazumijeva podnošenje i obradu svih zahtjeva vezanih uz poslove upravljanja i raspolaganja nekretninama putem istog sustava unapređenje komunikacije i razmjene podataka između dionika upravljanja, te vanjskih korisnika sustava kao i potpuno digitaliziranu provedbu javnih natječaja za raspolaganje nekretninama putem podmodula E javni natječaj.
Zaključno rekao bih da ovim prijedlogom zakona kroz predviđenu decentralizaciju upravljanja nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske kao i kroz uvođenje interoperabilnog informacijskog sustava još jednom ćemo postići optimizaciju upravljanja i ubrzanja aktivacije neiskorištenih nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske, te daljnje smanje nje portfelja nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gospodin Jakšić.
Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala poštovani potpredsjedniče.
Poštovani kolega faktografski ste sve fino pobrojali i naveli kako se to mijenjalo, kako je to išlo i gdje smo danas. Ponovit ću ono što sam rekao i kolegi Katičiću. Osobno mislim da je ovo dobar smjer i dobar pokušaj, samo fali hrabrosti, fali energije jer ni ovo bojim se neće riješiti sav problem kad pričamo o upravljanju državnim nekretninama.
Moje pitanje za vas je uz sve vlade, uz sve ministre, uz svu birokraciju koju imamo u sustavu upravljanja državnim nekretninama, dal' sad na kraju nismo došli do toga i dobro je da smo došli barem do toga da će najveći dio tereta rješavanja problema i nereda koji vlada u državnim nekretninama pasti na teret općina, gradova i županija. Ništa više, ništa manje od toga.
Hvala lijepo.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Odgovor.
Okroša, Tomislav (HDZ)
Hvala na vašoj replici zastupniče Jakšić.
Pa ne znam sad je li, rekli ste na kraju ili na početku, nije ovo ni kraj, ni početak ovo je jedan složen proces rješavanja te tematike nekretnina i pokretnina u vlasništvu Republike Hrvatske, ali smatram da će sa ovom jednom funkcijskom i financijskom decentralizacijom i davanjem ovlastima županijama, gradovima sjedišta županijama i ovih 4 grada iznad 35000 stanovnika bitno ipak odteretiti samo ministarstvo i djelatnici ministarstva, a čije će nam iskustvo biti od nemjerljive pomoći kako bi se i naši službenici po županijama i gradovima mogli što prije uhodati u taj posao, te ipak smatram da i mi načelnici i vi gradonačelnici znate najbolje što je na vašem području zanimljivo za staviti u funkciju, za urediti i staviti na korist stanovništva koje živi na području tih općina, gradova i županija.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
I gospođa Dalija Orešković.
Orešković, Dalija (Stranka s imenom i prezimenom)
Prvo ću se nadovezati na ovo što je rekao kolega iz SDP-a, samo da još jedanput naglasim da ovdje nije bit, nije suština u tome na koga će se prebaciti teret dosadašnjeg nerada i hoće li ispaštati jedinice lokalne samouprave i regionalne koje će sada imati i neke dodatne troškove već se ovdje radi o tome da je jedan sustav kaosa prebačen i zamijenjen sa drugim.
Imamo prevelik broj različitih tijela koja upravljaju sa državnim nekretninama. Doslovno se svakih par godina mijenja ili se osniva neko novo tijelo, neko se gasi ili se prebacuje teret odgovornosti i posla s jednog na druga. Dakle, to je doslovno netko je spomenuo u raspravi kao da nešto padne sa kamiona, pa se izgubi. Ovo je kao prelijevanje iz jedne posude u drugu, pa jedan dio tekućine negdje nestane. Dakle, bez javnih registara u kojima je popisana državna imovina, državne nekretnine sa podacima o tome tko upravlja, na temelju kojeg akta upravlja i kako uprihoduje i bez da je to dostupno oku svakog građanina mi nismo napravili ništa.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Možete ostati, ionako ste vi na redu sada.
Gospođa Dalija Orešković ima svoju raspravu, izvolite.
A odgovor, da, da, imate pravo.
Okroša, Tomislav (HDZ)
Hvala potpredsjedniče.
Da, ipak trebam odgovoriti iako nisam shvatio niti dobio neko pitanje od kolegice Orešković. Ona tvrdi da je to kaos, da je sve kaotično i da slažem se vjerojatno da tih neriješenih predmeta ima dosta. Ali isto tako smatram da je grubo vrijeđati i reći da dosadašnji nerad jer ste s time optužili i sve djelatnike ne samo sadašnjeg ministarstva, nego ovih tijela koji su radili prije da nisu odrađivali svoj posao što smatram da nije točno i to može potvrditi i čitav niz evo ovdje nas načelnika i gradonačelnika koji smo imali neke želje i nekakve zahtjeve prema ministarstvu.
Istina je da su neki zahtjevi, neki s pravom koji nisu bili tako lako rješivi možda i neko vrijeme potrajali, ali smatram da smo uvijek mogli naići na otvorena vrata Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva, državne imovine, a vjerujem da će se i ovim zakonom to samo ubrzati, te da će se stvari tom decentralizacijom poboljšati.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala vam lijepa.
I sada gospođa Dalija Orešković ima svoju raspravu.
Orešković, Dalija (Stranka s imenom i prezimenom)
Drago mi je da sad imam priliku pojasniti na što sam točno mislila. Dakle, nikada niti jednom jedinom riječju nisam prozivala za nerad djelatnike koji rade u ministarstvu ili u nekom drugom državnom tijelu već prozivam vlast i politiku za stanje u kojem se nalazi upravljanje državnim nekretninama.
Malo ću podsjetiti da je ne tako davno HDZ-ova vlast izmislila, ali doslovno izmislila Ministarstvo državne imovine jer je tada trebala stolica i ministarska fotelja tadašnjem ministru Goranu Mariću, pa je onda zaključeno da taj model nije dobar, da nam treba restrukturiranje i kako to već biva. Dakle, izmišljaju se tijela a ne rješava se materija. Evo to je to loše upravljanje i loš model partijske države u režiji HDZ-a.
U ovoj raspravi cijelo vrijeme ste govorili da će nešto biti decentralizirano, pa je kao to dobar iskorak kojeg će pozdraviti i neki oporbeni zastupnici. Evo ja neću zato što to nije. Onda kažete da je ovim zakonom unaprijeđen sustav upravljanja i da će sve biti transparentno osim što nije. Evo najboljeg primjera. Interoperabilni informacijski sustav za raspolaganje državnom imovinom je nekakav program sa kojim raspolaže tko? Struktura na vlasti, trenutno partija. Podatke ono malo što je država posložila i utvrdila s čim raspolaže ima netko tko trenutno obnaša funkciju ministra i nitko drugi.
Ako je nešto transparentno, transparentno u smislu nekakve antikorupcijske mjere politike ili stava, onda je transparentno prema javnosti, prema građanima, a nije. I tu su dva temeljna problema koja ovaj zakon samo ponavlja ali u drugačijem obliku i dajući pravo upravljanja drugim tijelima. To što različiti oblici nekretnina u vlasništvu države su dani na upravljanje različitim tijelima, pa će s nekim nekretninama upravljati ministarstvo, s nekim nekretninama će upravljati tvrtka koja se zove Državne nekretnine, a s nekim nekretninama će upravljati malo županija, malo grad a sve skupa jedan veliki kaos u kojem ne postoje javno dostupni podaci o tome koliko se uprihodovalo, pa ćemo onda imati ponovljena izvješća Državnog ureda za reviziju koji jednostavno ne može kontrolirati sustav prihoda i rashoda i ono najvažnije, ne može utvrditi odgovornost.
E sve dok ne uspostavimo praksu da su odredbe zakona takve da 99% korupcije spriječe prije nego što ona nastane, sve dok ne uspostavimo transparentan model u kojem se može pratiti tko je kakvu odluku donio ili je držao predmet u ladici ili je s pozicije državnog tajnika intervenirao da se neka zakupnina ili najamnina ne naplati mi nemamo uopće sustav upravljanja državnom imovinom, nego imamo sustav u kojem smo državnu imovinu predali u ruke trenutnoj vlasti, evo u konkretnom slučaju HDZ-u da s njom postupa po svom vlastitom nahođenju.
Kome to nije jasno taj ne samo da ne bi trebao glasati o ovom zakonu, ne bi trebao nikad bit u prilici da novi zakon donosi ili da ovaj mijenja.
Hvala.
Radin, Furio (Nezavisni)
Prva replika gospođa Raukar-Gamulin.
Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)
Poštovana kolegice, naravno vi ste to sveobuhvatno analizirali vrlo točno, no ja bih vas pitala nešto konkretnije. Dakle, raspolaganje nekretninama treba puno pripremnih radnji kao što je parcelacija, kao što je geodetski elaborat, kao što je procjena vrijednosti, kao što je upis u zemljišne knjige. To sve nije besplatno. To košta. Pa vas ja evo želim čuti vaš komentar kako mislite, dakle ministarstvo sada nakon što nije znalo kako bi raspolagalo i komercijaliziralo svoju imovinu sada se to daje jedinicama lokalne samouprave. Oni će imati troškove, a od te eventualne komercijalizacije 60% ide državi.
…/Upadica Radin: Hvala./…
Možete nam malo to prokomentirati.
Zahvaljujem.
Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor.
Orešković, Dalija (Stranka s imenom i prezimenom)
Da, to je problem za jedinice lokalne samouprave. Moram biti iskrena pa reći mene čak ne bi smetalo da država uprihoduje 60% a da je, to su općine, gradovi malo na gubitku pa kad već drugim stvarima se financira centralna vlast zašto ne bi još i malo više. Mene smeta kako se kontrolira na što se ta sredstva troše, e toga zapravo nema. Ali da, meni je također upalo u oči, to sam u uvodnom izlaganju u ime kluba napomenula da mi nije jasna računica po kojoj država kaže, odnosno pardon ministar kaže državni proračun će malo izgubiti, to se može očekivati. Županije, veliki gradovi će biti na trošku. Jedino što nije nigdje naveo a gdje je prihod, kome ide prihod. I još jedan detalj mi je također privukao pažnju a nije nitko to spomenuo danas u raspravi a to je retroaktivna primjena pojedinih odredbi tamo gdje vlast, ministar procijeni da je to u interesu e sad nije rečeno koga, ali vrlo vjerojatno će biti u pitanju investitori.
Toliko o pravnoj državi.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala, hvala. Vrijeme.
Gospođa Vukovac.
Vukovac, Ružica (Nezavisni)
Zahvaljujem predsjedavajući.
Poštovana kolegice Orešković. Dakle u ovom visokom tijelu često imamo različita izvješća pa smo tako imali i izvješće nedavno Ureda za državnu reviziju i to o načinu raspolaganja državnom imovinom iz kojeg smo saznali da je zapravo Republika Hrvatska 2020. godine imala u svom vlasništvu čak 440 stanova koji su zjapili prazni, pa je pritom umjesto da je zarađivala na najmu takvih nekretnina zapravo morala potrošiti oko milijun i 600 000 kuna na njihovo održavanje i na režije koje su u tom prostoru bile u obvezi za plaćanje, a paralelno isto tako u tom izvješću smo svojedobno čitali i da su članovi nadzornih odbora neopravdano sami sebi dodjeljivali određene dnevnice, članarine, naknade za rad, pa čak i neke nagrade pod izlikom da su izuzetno uspješno poslovali 2020. godine. Može li se to uopće pod ovom vlašću u Hrvatskoj promijeniti.
…/Upadica Radin: Hvala./…
Zahvaljujem.
Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor.
Orešković, Dalija (Stranka s imenom i prezimenom)
Zahvaljujem kolegice.
Ne, ja sam rekla da Hrvatska na izborima mora tražiti potpuni otklon i raskid sa HDZ-ovim naslijeđem, a HDZ-ovo naslijeđe upravo ovakav model upravljanja državom. Ali kada ste spomenuli prazne stanove tvrdim da nisu baš svi ti stanovi prazni. Neki su prazni da se to tako pokaže medijima ako tko zapita, a neki su itekako puni. E sad je pitanje tko te stanove koristi i da li to plaća, jer pored izvješće Državnog ureda za reviziju imamo i zanimljiv detalj u izvješću glavne državne odvjetnice koja kaže da Državno odvjetništvo mora voditi postupke za režije. Ali koje režije? Ne pričuvu, nego za struju, za vodu, za grijanje, pa sad u praznom stanu složit ćete se sa mnom sigurno se nitko ne grije. E grije se netko na trošak poreznih obveznika, a mi to ne možemo spriječiti i kontrolirati zato što ova Vlada i ova vlast Andreja Plenkovića ne želi uvesti jedan javno dostupan registar …
… /Upadica Radin: Vrijeme./…
… u kojem bi svi ti podaci bili javno dostupni.
Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Jakšić.
Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala poštovani potpredsjedniče, poštovana kolegice Orešković.
Dakle, moje pitanje je za vas zapravo što mislite? Što mislite ako ovih 20% koji će se dijeliti prema jedinicama lokalne samouprave neće biti dovoljno za pokrivanje tog pojačanog opsega poslova i troškova održavanja navedene nekretnine. Kako će se to dalje rješavati ili će samo ostati na teretu lokalne samouprave. Isto tako me zanima kako vi mislite da će lokalna samouprava pokrivati nekretnine koje će dobiti na raspolaganje, jer netko ih treba putem i održavati, sa njima se može svašta događati.
I ono treće pitanje za vas je kao odvjetnicu sigurno ste imali svojih nekih doticaja i sa katastrom i sa ARKOD-om i sa Registrom državnih nekretnina, državne imovine šta ćemo dobiti sa novim registrom koji uvodimo kroz ovaj zakon, a znamo da ni ovi prethodni još zapravo ne funkcioniraju?
Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor.
Orešković, Dalija (Stranka s imenom i prezimenom)
Evo koji su veliki gradovi pa ćemo i na taj način odgovorit na pitanje, obuhvaćeni s ovom novom raspodjelom poslova. Velika Gorica, Kaštela, Vinkovci i Pula, ali ova prva tri na vlasti je HDZ pa ja čisto sumnjam da vladajući nisu već osmislili kako će lokalne jedinice nadomjestiti taj trošak. Očito se, očito se na nešto smjera pa mi ostali možda nismo prepoznali.
A što se tiče registara koji ni prije nisu funkcionirali, a sad uvodio neke nove ja te nove zapravo ne vidim i odgovorno tvrdim poznavajući zemljišno knjižno pravo kad bi država imala volju onda bi se baza podataka i to ova o kojoj cijelo vrijeme govorim javno dostupna vrlo lako mogla uvesti. To je praktički jedna malo složenija excel tablica samo što nema za takvim potezom političke volje.
I za sve one koji će se na izborima pozivati na antikorupciju i na antikorupcijske mjere i programe ukazujem na ovaj zakon …
…/Upadica Furio Radin: Vrijeme./…
… evo vam prva najvažnija osnovna, temeljna antikorupcijska mjera, javni registri i baza podataka državnih nekretnina.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
I sada je na redu gospodin Erik Fabijanić sa svojom raspravom.
Fabijanić, Erik (Nezavisni)
Poštovani ministre, poštovani predsjedavajući, kolegice i kolege, imam nekog određenog iskustva vezano za upravljanje što se tiče županijske razine i mogu vam reći da svaki puta kad se govorilo o decentralizaciji pa i ovoj o kojoj danas govorimo, a vezano je za upravljanje državnom imovinom u nekretninama i pokretninama mislim da ni jedan niti župan, niti gradonačelnik sigurno nije bio oduševljen neovisno o tome tko obnaša vlast odnosno parlamentarnu većinu.
Podsjetit ću kada je dana nadležnost velikim gradovima i županijama, izdavanje građevinskih dozvola od države je naslijeđen sustav, dakle gdje su kompjuteri bili toliko stari da su još uvijek radili operativno u sustavu DOS, dakle ni u osnovnim školama se više nije radilo u tom sustavu.
Nadalje, za referente je isto tako tim zakonom izmijenjeno tako da moraju imati najmanje višu stručnu spremu, a ne samo srednju školu pa je onda bilo na županijama i gradovima da proglase i zbrinu tehnološki višak i isto tako stipendiraju doškolovanje službenika koji se danas time bave.
Kad je riječ bilo o legalizaciji ovaj nezakonitih izgrađenih objekata onda u onoj godini kad je donesen zakon bila su predviđena određena proračunska sredstva za pokrivanje tog troška, a već u idućoj financijskoj godini toga nije bilo jer je očito to neko bio zaboravio.
Dakle, ovdje mi ne govorimo o prijenosu vlasništva na jedinice lokalne samouprave niti na prijenos uprav…, ovaj vlasništva županijama izuzev velikih gradova odnosno sjedišta županija. Iako, dakle veliki gradovi kao takvi nomotehnički ne znam u kojoj mjeri su definirani oni su bili predviđeni Ustavom međutim status velikoga grada kao takav nije ne postoji jedino ako ne definiramo da li je to iznad 35 tisuća ili 30 ili 25 ili 15 tisuća stanovnika što je sad u ovom konkretnom slučaju, u ovom konkretnom slučaju nebitno.
Dakle, daje se na upravljanje određena imovina, odgovoran vlasnik bi njome trebao kao što i piše u zakonu ovaj upravljati s pažnjom dobrog gospodara, ali da bi mogao upravljati s pažnjom dobrog gospodara mora imati za to osigurana sredstva. Da se razumijemo državna imovina u pravilu propada u zadnjih 30 godina kojim god se gradom prošetali, ako vi odete u Mali Lošinj pogledajte šta je s državnom imovinom vi imate nakaradne, napuštene zgrade koje su ruglo u jednom od najvećih tur…, bisera ovaj Jadrana po pitanju, po pitanju turizma. Nije daleko ni kad je riječ o Crikvenici niti u nekim drugim dijelovima Hrvatske, a da ne kažemo da dvorac u kojemu je ovaj umro Elven Lagent posjetio ga s …/Govornik se ne razumije./… veleposlanikom doduše tamo već se 30 godina vodi sudski spor sa mogućim zakonskim nasljednicima tog plemića, ali nitko nije branio da se uloži pa onda eventualno po okončanju sudskog postupka da se to, da se to preuređenje koje bi bilo barem investicija, investicijsko održavanje prenese na budućeg vlasnika bilo da je to država, bilo da su to nasljednici koji mogu dobit ili izgubit sudski spor.
Dakle, mi se ne bavimo upravljanjem kao država s pažnjom dobrog gospodara. I sad imamo jedan problem, imovina o kojoj mi govorimo je vlasništvo svih građana ove države, država njome loše gospodari u zadnjih 3 desetljeća, naglašavam. Zašto to govorim? Zato što ovdje se govori o decentralizaciji koja nije decentralizacija jer ovdje se govori o davanju prava upravljanja, dakle država ne daje ništa izuzev daje upravljanje. Dakle, ne daje preknjižbu vlasništva nego samo daje vlasništvo na upravljanje i onda nam se maže očima u Članku 13. sa nekakvim, sa nekakvom rasporedom sredstva koja bi se dobila od upravljanja tih nekretnina na 60% država, 20%, 20% grad odnosno 20% županija neovisno o tome tko njome upravlja, ali imovina je prije svega obaveza, a to znači kada dobiš neku zgradu na upravljanje koja je u pravilu oronula tog trenutka nastaje mjesto troška. Ovdje u zakonu ja ne vidim kako će se taj trošak raspoređivat jer toga u tom zakonu nema. Ovdje se govori samo o onome što ćeš ti dobit, a dobit ćeš na upravljanje oronulu imovinu koja 30 godina nije stavljena u funkciju. E kako ćemo te pare raspoređivat jer ovdje se govori da ćemo trebat nekoga eventualno na razini grada ili županije da ćemo morat zaposlit da njome upravlja, a čime će upravljat prihodima ili rashodima. Ja mislim da ovdje ima više rashoda primjenom tog zakona nego što ima primanja. I to je ono što je zabrinjavajuće. Ja sam tu naveo 2-3 primjera mogao bih ih još, mogao bih ih još.
Čak ni državne institucije u svojim sjedištima se ne bra…, ovaj ne upravljaju svojom imovinom onako kako bi trebali upravljati i to je jedna činjenica. Dakle, mi dobivamo mjesto troška ali se jednostavno kost za glodanje dalo koliko će tko dobiti po pitanju, po pitanju rasporeda od prihoda od imovine, ali zašto ne bi onda tako rasporedili i trošak ili trošak ostaje na vlasništvu, ali trošak ne ostaje na vlasniku zato što tako nije određeno, određeno je drugačije. Određeno je da je trošak vezano za takvu vrstu ovaj upravljanja vezan isključivo za onome kome njom, koji tom imovinom upravlja. I to je ono što je najveći, što je najveći problem. Tako da je ovaj zakon nepopravljiv nego kad se loše gospodari kao u primjeru kad sam rekao vezano za izdavanje građevinskih dozvola ovaj ovo je zakon brigo moja pređi na drugoga. Briga moja pređi na drugoga tako možeš nazvati taj zakon i nikako drugačije.
Hvala.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa gospodin Fabijanić, imate jednu repliku gospođu, od gospođe Vukovac.
Vukovac, Ružica (Nezavisni)
Zahvaljujem predsjedavajući.
Poštovani kolega Fabijanić, kada govorimo o nepravilnostima u raspolaganju državnom imovinom, a danas je o tome bilo puno govora želim vas priupitati vezano uz jedan slučaj o kojem smo čitali isto tako u jednom od niza izvješća Državnog ureda za reviziju. Radi se o slučaju u Splitu gdje je jedan zakupoprimac dobio od strane Državnih nekretnina d.o.o. vrlo, na vrlo atraktivnoj lokaciji u gradu Splitu nekretninu koja je, za koju je bilo predviđeno plaćanje mjesečnog zakupa u iznosu od 61 tisuću i nešto više kuna plus PDV, on naravno to nije plaćao skoro godinu dana, a Državnim nekretninama je zapravo trebalo točno godinu dana da pokrenu prvu opomenu odnosno prvu radnju da bi se toliki iznos duga doista i naplatio. Ako krenemo od pretpostavke odnosno samog strateškog cilja da je zapravo upravljanje državnom odnosno strateški cilj upravljanja državnom imovinom …
…/Upadica Furio Radin: Vrijeme./…
… održivo, ekonomično i transparentno upravljanje da li vidite u ovom slučaju jedno, drugo ili treće …
…/Upadica Furio Radin: Hvala./…
… ili ništa od toga.
Zahvaljujem.
Radin, Furio (Nezavisni)
Da li vidite?
…/Upadica Erik Fabijanić: Hvala kolegice./…
Ček, ček, ček, izvolite.
Moram dat riječ, tako piše.
…/Upadica Erik Fabijanić: Dobro, čekam./…
Izvolite.
…/Upadica Erik Fabijanić: Može?/…
Može.
Fabijanić, Erik (Nezavisni)
Dobro, hvala.
Kolegice Vukovac vi ste, vi ste itekako u pravu. Uz taj primjer mogao bih vam ih još niz ispričati. Svugdje vam piše i u Zakonu o trgovačkim društvima, dakle kad je riječ o privatnoj imovini piše da se morate brinuti za, za tu imovinu, a i inače i u gospodarenju onda gospodariti pažnjom dobrog gospodara. Ovo je jedan od primjera, a ja ću vam reći još jedan teatar apsurda. U Rijeci tamo gdje Ministarstvo branitelja odnosno Ministarstvo obrane ili Ministarstvo obrane ima svoju nekretninu, svoj prostor u njemu čete naći kemijsku čistionu, a kada pitate udrugu branitelja da tamo može biti dodijeljen prostor službeni za, kao prostorije e to ne može jer je tamo kemijska čistiona, evo.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Sada završno će govoriti gospođa Sanja Radolović u ime SDP-a.
Izvolite.
Radolović, Sanja (SDP)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče.
Poštovane kolegice i kolege zastupnici, poštovani ministre lijepo vas je opet vidjeti u saborskim klupama.
U završnom stajalištu nama i dalje nije jasno u Klubu SDP-a danas se ovdje poprilično olako baratalo s nekim brojkama. 43 tisuće neriješenih predmeta po pitanju aktiviranja zapuštene državne imovine rečeno je da ima od strane HDZ-ovih zastupnika, maloprije dok vi niste bili ministre prisutni u sabornici. Ja sam pokušala ispravit vašeg kolegu Begonju i rekla da je ministar rekao da ima 17 tisuća neriješenih predmeta. Ja bi molila da mi vi demistificirate tu brojku i da konačno onda jedan drugi HDZ-ov kolega jer očito nije baš dobro čuo okrenuo brojke pa je rekao, ne danas imamo 34 tisuće neriješenih predmeta, pa bi ja ako nije problem molila da nam se demistificira ta brojka koliko je danas u RH neriješeno zahtjeva po pitanju aktiviranja zapuštene državne imovine. Isto tako koliko se godišnje točno predmeta obradi i koliki vam broj djelatnika radi na tim predmetima jer mi smo danas ovdje zaista o raznim političkim opcijama uključujući i HDZ-ovoj čuli cijeli niz brojaka, nabacivanja s njima kao da smo na tržnici na nekom vašaru.
Međutim da se vratim na sami prijedlog zakona. Da, činjenica je mi podržavamo decentralizaciju, spuštanju, spuštanje ovlasti na razine jedinica regionalne i lokalne samouprave na gradove i sjedišta županija međutim zaista ne na ovaj način. Ne na ovako možemo reći fiktivnu decentralizaciju gdje će velik dio kolača, a pričamo o 60% prihoda koji budu ostvarani, ostvareni vezano za raspolaganje državnim nekretninama otići državi koja nit orala, ni kopala po ovom području, a 20% će otići županiji, 20% će otići gradu ovisno da li se radi o velikom gradu ili gradu sjedištu.
Ono što također svakako trebam tu istaknuti u završnom izlaganju jest da nam i dalje nisu jasni kriteriji po kojim će se delegirati odlučivanje o pojedinom zahtjevu kada će to biti županija, a kada će to biti grad.
Zatim, zbog čega npr. neprocijenjenim građevinskim zemljištem upravlja i dalje ministarstvo kad je u toj svojoj osnovi isto građevinsko zemljište kojim po novom upravljaju jedinice lokalne samouprave. Tako da uopće taj dio nije jasan.
Nadalje, iz cijele ove rasprave i dalje nismo utvrdili ovaj vaš, ovu vašu terminologiju u samom prijedlogu zakona koordinacija upravljanja, što ona zapravo znači i tko će njome upravljati. Znači li to da ipak jedinica lokalne samouprave neće imati samostalnost u raspolaganju nekretninama već će trebati potvrdu ministarstva.
Maloprije sam pitala i vašeg kolegu Katičića budući da je hvalio DORH i rekao da se trebamo baviti ovim građanskim odjelom DORH-a koji je jako bitan recimo za konkretno za ovaj prijedlog zakona, da li će jedinice lokalne samouprave biti u obvezi slati ugovore na nadležna državna odvjetništva kao što to sada čini ministarstvo. Jasna mi je intencija, ali svjesni ste sami državno odvjetništvo sad nemaju kapacitete po županijama, po nadležnim ispostavama i uredima, ne znam kako će imati kapacitete za ovo. Također odabir vještaka koji će vršiti procjene. U ministarstvu je postojala koliko ja znam lista procjenitelja, ovdje sad spominjemo javnu nabavu. Apsolutno se zalažemo za transparentnost samog postupka međutim upravo je taj proces odabira vještaka liste procjenitelja i pohvaljen od strane Svjetske banke kao reforma koja je uvedena još od strane 2013. godine, a sada ćemo ovim procesom javne nabave, meni se barem čini, znatno usporiti cijeli taj proces. Po meni ne bi trebao uopće bit predmet javne nabave već bi to trebalo i dalje se provoditi po kriteriju kako se to provodilo, odabirom vještaka koji će vršiti procjene i putem liste procjenitelja koja naravno mora biti transparentna, o tome uopće ne trebamo ni razgovarati. Dalje, velike nejasnoće imamo i dalje u postupcima razvrgnuća suvlasničke zajednice. Koji su kriteriji, kad se ide u civilnu diobu isplatom, kada će se provoditi geometrijska dioba? Zaista očekujemo u drugom čitanju da se sve te nekakve nedoumice rješenje jer će i samo ministarstvo biti zakrcano nizom upita od strane jedinica lokalne regionalne samouprave, gradova sjedišta budući da je to vrlo sad nejasno objašnjeno u samom zakonu. I zaključno da, taj članak 20. koji sam govorima u ime kluba, davanje suglasnosti na parcelacijske elaborate u postupcima ishođenja građevne dozvole gdje je jedan od kriterija da se nekretnina u vlasništvu RH ne okrnji, a da se pri tom uopće ne daju upute kako će se to provoditi i tko će o tome voditi računa. Zahvaljujem.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Gospođa Vesna Vučemilović, Klub zastupnika Hrvatskih suverenista. Izvolite.
Vučemilović, Vesna (Hrvatski suverenisti)
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani ministre, potpredsjedniče Vlade sa suradnicima, kolegice i kolege zastupnici.
Žao mi je što zbog drugih obaveza se nisam mogla malo više uključiti u ovu raspravu jer je vrlo interesantna i za početak u principu je hvale vrijedan ovaj uradak i ja vam čestitam što ste se uhvatili u koštac sa ovim vrlo zahtjevnim, složenim, kompleksnim pitanjem ali uzela sam završnu riječ jer želim ukazati na jednu nelogičnost koju mi imamo u našem sustavu, a vezana je upravo za upravljanje državnim nekretninama. Jer mi sada imamo situaciju da ćemo određeni dio nekretnina prepustiti znači uz određene uvjete, jedinicama lokalne samouprave ali na zadnjem gradskog vijeću grada Našica vrlo neugodno sam bila iznenađena kao i svi ostali gradski vijećnici sa činjenicom da Državno odvjetništvo već 10 godina tuži grad Našice i to nije jedini grad u RH u ime RH i polaže pravo na zgradu u kojoj se nalaze gradske službe i policijska uprava Našice. Znači dio Ministarstva unutarnjih poslova. S druge strane u planu je da grad Našice od države Hrvatske dobije jednu derutnu građevinu u kojoj je nekoć bila tekstilna industrija na izlazu iz grada prema Markovcu i mi smo se svi zapitali pa dobro jesu li, je li HDZ-ov gradonačelnik u nekom konfliktu sa Vladom HDZ-a, kad ga Vlada HDZ-a tuži i želi mu oduzeti zgradu u kojoj se nalaze gradske službe. Da stvar bude još bolja u kojoj se nalazi i policijska uprava koja je dio Ministarstva unutarnjih poslova. Da bude stvar još tragičnija grad Našice je taj spor dobio, ali Državno odvjetništvo se žalilo. Državno odvjetništvo se žalilo i sada se obnavlja i ponovno vodi cijeli taj isti spor. Rekli bi onako kolokvijalno narodskim rječnikom presipavanje iz šupljeg u prazno. Kad nam dođe glavna državna odvjetnica onda slušamo one žalopojke kako nema sredstava, kako nema ljudi, kako nema ovoga, kako nema onoga pa se eto zato ne može baviti kriminalcima ali zato očigledno ima i vremena i novaca i sredstava da se tuži sa gradovima koji onda zamislite, moraju uzimati odvjetnike, skupe odvjetnike koji vode te sporove ni manje ni više nego 10 godina. I kada podvučemo cijelu tu kafkijansku priču taj kafkijanski proces gdje država doslovno tuži sama sebe, onda vidimo da jedino privatna odvjetnička društva jako dobro posluju i jako dobro zarađuju na takvim procesima. Evo ja se nadam, ne znam koliko ste, vjerojatno ste upoznati, možda jeste, možda niste ali to nije jedini slučaj. Takvih slučajeva mi imamo jako puno i imamo čak i specijalizirane odvjetnike koji vode takve procese i zastupaju gradove pred državom Hrvatskom. Evo, kolega Borić se smije ali meni je to, nije smiješno nego uistinu tragično da se, da se bavimo takvim stvarima. I to je itekako kolega Borić u temi, zato što koliko sam ja vidjela u ovom prijedlogu zakona, znači bave se i pribavljanjem nekretnina za RH pa sad vidimo na koji način. Znači lijepo je što država želi neke stvari nekretnine riješiti na način da ih prepusti jedinicama lokalne samouprave ali još ljepše bi bilo da im ne oduzima prostor u kojima se nalaze gradske službe.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala vam lijepa. Time, imamo još gospodina Pavića koji će govorit u ime Kluba Socijaldemokrata. Završno.
Pavić, Željko (Socijaldemokrati)
Zahvaljujem poštovani predsjedavajući.
Evo u ime Kluba Socijaldemokrata moram reći nekoliko rečenica. Kao prvo moramo pozdraviti intenciju da se nekretnine koje su i pokretnine koje su u vlasništvu RH napokon stave u funkciju pa bez obzira jel to bilo u angažmanu države ili jedinice lokalne samouprave.
Danas sam slušao kolegu iz Velike Gorice i moram reći da se rijetko složim u tolikom postotku sa nečijim izlaganjem kao što sam se složio sa njegovim, ali sam isto tako morao prigovoriti nisam više imao replika pa sam onda iskoristio povredu Poslovnika da mu kažem da imamo jedinice lokalne samouprave koje jednostavno ne znaju i ne mogu upravljati sa svojim nekretninama. Imamo jedinice lokalne samouprave koje su sve što su imale rasprodale jer s time nisu znale gospodariti. I ako ćemo sad takvim jedinicama dati ponovo nešto što je državno bilo da su to stanovi, kuće, neki objekti opet će to otići u nepovrat. Zato moramo definirati kako se sa tim, sa tom imovinom može upravljati i pod kojim uvjetima se može upravljati i što oni nakon toga sa time mogu napraviti, u kom roku mogu napraviti, kad to mogu otuđiti, pod kojim uvjetima mogu otuđiti itd., itd.
Isto tako sam htio skrenuti pozornost na Središnji registar državne imovine. Ja sam evo slučajno sam …/Govornik se ne razumije./… događaja iz 1992. godine kada smo pokušali prvi puta ustrojiti taj registar. Znači registar Središnji registar državne imovine smo onda pokušali ustrojiti, tamo je u tom Uredu za državnu imovinu bio gospodin Mauher i krenuli smo sa jednom inicijativom da bismo omogućili da se sva te imovina može na normalan način kao prvo registrirati, a kao drugo da se mogu pratiti i promjene na toj imovini, ali ne da se to prati na kraju godine nego da se svaka promjena na toj imovini, svako ulaganje, svako izuzeće pojedinog dijela imovine da se može registrirati odmah u realnom vremenu i da bilo tko u ministarstvu ili u nekom uredu za upravljanje tom imovinom može pritiskom na dugme dobiti stvarno stanje vrijednosti pojedine imovine što nam je izuzetno važno jer danas kad ćemo davati tu imovinu na raspolaganje jedinicama lokalne samouprave ukoliko se ispune ovi uvjeti koji su propisani zakonom mi zapravo ne znamo koja je stvarna vrijednost te imovine i ne znamo što se sve na toj imovini radi. A znate zbog čega ne znamo? Zato što je tamo samo vrijednosno evidentirano da je povećanje ili smanjenje te imovine, ali koji su radovi obavljeni, u kojem u roku, je li, je li jučer popravljen krov na nekom objektu ili je popravljen prije 5 godina to ne znamo, ali znamo da je potrošen novac za nešto na tom objektu i da je vrijednost tog objekta veća.
Prema tome, o tome moramo voditi računa, moramo imati pravilnu procjenu i moramo znati što ćemo i kako ćemo nakon toga kontrolirati što jedinica lokane samouprave sa tom imovinom radi.
Zapravo ministre evo to je moj prijedlog, da se, da se još takve stvari i takve kondicije stave u zakon da bismo kvalitetnije trebali tu imovinu u vlasništvu jedinice lokalne samouprave.
Druga stvar koju sam odnosno treća stvar na koju sam htio skrenuti pozornost to su planinarski domovi, skloništa i sve ono što se tiče planinarskih društava. Nemojmo zaboraviti da su ta planinarska društva godinama ulagala svoja sredstva u te domove, u te objekte i mislim da bi bilo pošteno i korektno da se prvo pokuša iznaći načina da se ti objekti na neki način daju u vlasništvo tim planinarskim društvima. Oni su tu izdvojili i svoj novac i svoje vrijeme, svoje slobodno vrijeme, dali su i svog rada u te objekte i mislim da bi bilo pošteno da nakon toga ponovno oni upravljaju time, a ne neki tamo ne znam ili parkovi ili šume hrvatske ili neko drugi. Tako da predlažem da je to evo još jedan od, još jedan od stvari koje trebate odnosno predlažem da ih razmotrite i da ih pokušate uklopiti u zakon da se ti domovi daju planinarskim društvima koji su dosada sa njima upravljali.
Hvala lijepa.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gospodin ministar Branko Bačić u ime predlagatelja, izvolite.
Bačić, Branko (HDZ)
…/Govornik naknadno uključen./… i zastupnici, evo samo ću kratko se zahvaliti na kraju ove gotovo šesterosatne rasprave na svim prijedlozima, sugestijama, primjedba koje ste, primjedaba koje ste iznijeli u samoj raspravi i najavljujem da ćemo vrlo brzo doći sa konačnim prijedlogom zakona kako bismo do kraja godine zakon donijeli i kako bi on mogao stupiti na snagu odmah 1. siječnja.
No, kako bih razbio nedoumice, odagnao nedoumice uvažene zastupnice Radolović ja sam rekao i opet ću to potvrditi da je u ovom trenutku u ministarstvu u rješavanju 43 tisuće i 500-tinjak predmeta. I to je točan podatak kao što je i točan podatak da ćemo prilikom prosljeđivanja županijama, velikim gradovima i sjedištima županija proslijediti 17.174 predmeta, da ćemo prilikom ove decentralizacije prepustiti Državnim nekretninama 8 tisuća predmeta, a da će ministarstvu ostati i dalje u njegovom, u njenoj, u našoj nadležnosti 18 tisuća i nešto predmeta. Tako da je to točan podatak kojega sam dao i rekao sam da ćemo spuštanjem 17 tisuća predmeta koje ćemo prepustiti na razinu regionalne samouprave, velikih gradova i gradova sjedišta županija učiniti to da će onda praktično negdje oko 350 predmeta biti po pojedinom novom rješavatelju. Najviše će tih predmeta od 17 tisuća negdje oko 2.400 i 500 imati Splitsko-dalmatinska županija, nešto malo manje Istarska i tako do 200 i nešto čini mi se da ima ne znam požeško ili Virovitičko-podravska županija. Dakle, to su otprilike taj raspored neriješenih predmeta koje ćemo prepustiti lokalnoj samoupravi.
Što se tiče pitanja kojega je gospodin Pavić sada postavio, dakle postoji Središnji registar državne imovine koji nije u našoj nadležnosti nego u nadležnosti Središnjeg državnog ureda za digitalnu, digitalno društvo u koji registar i naše ministarstvo i ovaj naš registar nekretnina također evidentira i svi drugi, sva druga državna tijela koja upravljaju kao što je i MORH, kao što su Hrvatske šume, kao što je Ministarstvo poljoprivrede, kao što su ne znam Ministarstvo pravosuđa dakle sva tijela državne uprave koja upravljaju jednim dijelom državne imovine dostavljaju u taj središnji državni ured podatke i mislim da je taj središnji registar odnosno omogućen je uvid u njegove podatke.
Evo ono što je o svim drugim primjedbama i sugestijama koje su bile u raspravi ćemo se očitovati jasno i u okviru konačnog prijedloga zakona.
Evo zahvaljujem.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gospodin Ćosić prva replika.
Ćosić, Pero (HDZ)
Zahvaljujem.
Poštovani potpredsjedniče Vlade, mišljenja sam da bi trebalo stvoriti jedan zakonodavni okvir za slučaj kada kupnju građevinskog zemljišta koči nesporazum ili spor države jedinica lokalne samouprave. Naime, zbog opravdanih razloga niti jedna strana se ne želi odreći vlasništva zbog političke, a možda i kaznene odgovornosti te se ne može okončati kupoprodaja ili osigurati početak investicije. Jedan od prijedloga svakako je da se da službeni procjenitelji izvrše procjenu, da se ona usuglasi sa obadve strane, obavi javna nabava, izabrani investitor procijenjeni iznos položi na poseban račun odnosno prelazni račun pa po okončanju spora novac se prebacuje na obadvje … strana odnosno ona koja je dobila spor sukladno sudskoj presudi. Ovim rješenjem ne kočimo investicije, a osiguravamo da bez rizika pogodovanja vlasništva vrijednost budu pravilno raspoređeni između tih dviju strana …/Upadica Radin: Vrijeme hvala./… jedinice lokalne samouprave i države. …/Upadica Radin: Vrijeme, vrijeme./…
Radin, Furio (Nezavisni)
Ministar Bačić izvolite.
Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem g. potpredsjedniče.
Poštovani zastupniče Ćosić, ja se načelno slažem sa vašim prijedlogom, teško je sada ovdje govoriti o nekom konkretnom slučaju, ali na način kako ste vi to objasnili, a to je da ukolko postoji spor koji u pravilu jako dugo traje, jako dugo traje, a čitavo to vrijeme investicija koja bi se trebala realizirati i projekt koji bi se trebao realizirati ne može se realizirati da se u jednoj dogovornoj nagodbi između tužitelja nji dvaju pravnih osoba prvenstveno državnog odvjetništva i možda jedinice lokalne samouprave utvrdi takav stav da se krene u realizaciju jasno kao da je predmet čist, a da se onda na kraju ovisnosti o ishodu spora riješi pitanje nadoplate sredstava koja su za to vrijeme ostavljena na posebnom depozitnom računu ili suda ili nekom drugom računu. Ja mislim da je to po meni logično opravdano i da bi na taj način mogli potaknuti investicije neovisno o tome što pojedini sporovi njih otežavaju.
Radin, Furio (Nezavisni)
Gospođa Vukovac.
Vukovac, Ružica (Nezavisni)
Zahvaljujem predsjedavajući.
Poštovani ministre, dakle i do sada smo temeljem naših pozitivnih propisa imali obvezu sastavljanja popisa odnosno registra imovine od strane načelnika, gradonačelnika, međutim često je taj popis zapravo bio samo popis, mrtvo slovo na papiru i ta imovina nije stavljana u funkciju, pa mene zanima hoće li donošenjem ovoga zakona to pravilo, ne iznimka nego pravilo biti promijenjeno odnosno možemo li konkretno očekivati pozitivne pomake u raspolaganju državnom imovinom na onim najnižim razinama primjerice na općinama ili na naseljima na razini pojedinih općina?
Zahvaljujem.
Radin, Furio (Nezavisni)
…/Govornik nije uključen./…
Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem g. potpredsjedniče.
Poštovani zastupnice Vukovac, nisam siguran da govorimo o istoj nekretnini. Vi iz vašeg izlaganja ja sam shvatio da vi podrazumijevanju o planiranju i upravljanju nekretninama u vlasništvu jedinice lokalne samouprave. Ako govorimo o tom upravljanju onda je to u nadležnosti načelnika, gradonačelnika i njihovih gradskih vijeća način i plan upravljanja tom imovinom. Imovinom kojom država upravlja i koja predstavlja državnu imovinu sada i kada spustimo na nižu razinu ta će imovina i to je odgovor g. Paviću će se s njom će se upravljati i raspolagati na način kako je to predviđeno godišnjim planom upravljanja nekretninama u vlasništvu RH koji plan godišnji donosi Vlade RH i prema kojim će se planu postupat i središnja država, a isto tako će i nadležni upravni odjel odnosno gradovi i županije na koje ćemo …/Upadica Radin: Hvala./… spustiti upravljanje ovom imovinom.
Radin, Furio (Nezavisni)
Gospođa Vučemilović.
Vučemilović, Vesna (Hrvatski suverenisti)
Zahvaljujem.
Poštovani potpredsjedniče, poštovani ministre.
Na tragu ovoga o čemu sam govorila moje je pitanje u principu vrlo jednostavno. Po meni nema previše smisla to parničenje koje traje i na desetke godina, hoćete li nastaviti sa tom praksom ili ćete ići na neki drugi modus da se vidi nekakva nagodba, zamjena ili tako nešto? Ne mora značiti kažem takvih primjera ima još, oduzimati gradovima prostor u kojima oni imaju gradske službe od strane države uistinu nema apsolutno nikakvog smisla jer onda tim istim gradovima se kroz nekakve fondove za izravnanje daju sredstva za njihov normalan rad. Znači sve u svemu jedna uistinu kafkijanska priča koja nema previše smisla i nije baš na tragu ovoga što pokušavate napraviti.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gospodine ministre.
Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem g. potpredsjedniče.
Poštovani zastupnice Vučemilović, dakle ovo ministarstvo ja bi vam mogao pročitati podatke koliko nekretnina prije svega zemljišta, ali i zgrada je prepustilo jedinicama lokalne samouprave i mi se u pravilu, ja ne znam da li se uopće ikakav spori vodi između ovog ministarstva i pojedine, pojedinih jedinica lokalne samouprave. Zakonski zastupnik RH u dijelu koji se odnosi na imovinu pa tako i na nekretnine je državno odvjetništvo i državno odvjetništvo sukladno svom postupku, sukladno svojim ovlastima provodi aktivnosti na zaštiti državne imovine pa čak i kada je s druge strane jedinica lokalne samouprave. E sada koliko takvi postupci traju, ja ne ulazim sada u ocjenu je li to treba ili ne treba to je na svakom pojedinačnom predmetu da utvrđuje i određuje državno odvjetništvo. Kad idući put ovdje bude glavna državna odvjetnica sa godišnjim izvješćem o radu državnih odvjetništava pa njoj postavite pitanje, ja vam doista ne mogu odgovoriti sada konkretno o slučaju iz Đakova ili Našica, …/Upadica Radin: Hvala./… ne znam koga ste spomenuli.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala vam lijepa. Gospođa Juričev-Martinčev.
Martinčević, Natalija (Reformisti)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče.
Poštovani potpredsjedniče Vlade ovim prijedlogom zakona župani i gradonačelnici mogu raspolagati nekretninom u vrijednosti do 130 tisuća eura dok županijske skupštine odnosno gradska vijeća od 130 tisuća eura do milijun eura. Kako sigurno kod nas u priobalju će biti znatno broj metara kvadratnih moguće raspolagati u odnosu onim u Slavoniji, možda ne bi bilo loše još jedanput razmisliti pa taj iznos ili povećati ili napraviti nekakvu razliku.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Gospodine ministre.
Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče.
Poštovana zastupnice Juričev-Martinčev, da mi smo o tome razmišljati, ja zahvaljujem na vašoj sugestiji. Naime s obzirom na rast cijena nekretnina, s obzirom na vrijednost nekretnina i procijenjenu vrijednost nekretnina uz obalu, činjenica je da to ne ostavlja baš neku veliku širinu u pogledu raspolaganja nekim velikim površinama županijama ili gradonačelnicima velikih gradova ili sjedišta županija uz obalu gdje je vrijednost velika. Što se tiče ovlasti za raspolaganje nekretninama i limitima kad su u pitanju čelnici, mi smo tu limitirani, određeni sa Zakonom o lokalnoj samoupravi gdje je propisano da sa svojom imovinom mogu gradonačelnici raspolagati do iznos od milijun eura. No to ne znači da ne možemo, i o tome ćemo razmisliti, ja vam se zahvaljujem. Mi možemo razmisliti da podignemo taj iznos za gradska vijeća odnosno za županijske skupštine gdje tog limita nema ali bi se taj onda limit odnosio, jasno kako na župane priobalnih županija tako na cijelu, na sve ostale …/Upadica Radin: Hvala./… županije, velike gradove i sjedišta županija. Hvala.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa. I posljednja replika, gospođa Radolović.
Radolović, Sanja (SDP)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče.
Poštovani ministre zahvaljujem prije na vašem odgovoru što ste napokon demistificirali brojku nerješivih zahtjeva odnosno predmeta u vašem ministarstvu. Ja bi još samo zamolila ako mi možete dati odgovor budući da ga nisam konkretno dobila, da li će jedinice lokalne samouprave biti u obavezi, kao što sad čini ministarstvo, slati ugovore na mišljenje u lokalno državno odvjetništvo. Evo, vrlo konkretno. I isto tako proces odabira vještaka koji se do sad vršio procjenom, zbog čega je sad odlučeno da se tu ide na proces javne nabave. Da podržavamo transparentnost, ali taj sustav je još od 2013. tako funkcionirao, dobro je funkcionirao, a ovo će zaista bitno odužiti i usporiti cijeli proces procjene.
Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodine ministre.
Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče.
Poštovana zastupnice Radolović, postupak prilikom raspolaganja imovinom u vlasništvu RH i nekretninama u vlasništvu RH svakako je i do sada podrazumijevao suglasnost Državnog odvjetništva. Kao što je to do sada bio slučaj kada je raspolagalo ministarstvo pa i Vlada RH takav će identičan postupak, prije donošenja odluke o raspolaganju biti nužan i preduvjet kojega će morati ispuniti župani, gradonačelnici odnosno gradska vijeća i županijske skupštine. Prema tome da. Što se tiče odabira procjenitelja pojedine nekretnine, kao što i mi radimo, tako će raditi i jedinice lokalne samouprave, zbog transparentnosti kako ste vi rekli u određivanju procjenitelja na način da će se provoditi postupci javne nabave za odabir najpovoljnijeg procjenitelja za svaku nekretninu koju ćete, koja će se procjenjivati. Može se jednim odabirom, godišnjim odabirom, odabrati više procjenitelja koji mogu …/Upadica Radin: Hvala./… onda ispunjavati takve uvjete. I zahvaljujem gospodine potpredsjedniče na razumijevanju.
Radin, Furio (Nezavisni)
A i ja zahvaljujem gospodinu ministru.
Zahvaljujem svima vama. Kao što smo rekli u 5 nastavljamo, možda će par minuta biti više, ali ovaj ostanite svi unutra. Dapače, mislim oni koji trebaju doći neka dođu.
Sad sam dobio obavijest 10 minuta stanku. Znači u 17 i 10.
Zaključujem raspravu.
Ej, molim vas, rituali se moraju poštivati.
Zaključujem raspravu i glasat ćemo se kada se steknu uvjeti. Hvala lijepa.
STANKA U 17,00 SATI.
6
Prijedlog zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, prvo čitanje, P.Z.E. br. 582
16.11.2023.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Prijedlog Zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, prvo čitanje, P.Z.E. br. 582, predlagatelj je Vlada, rasprava je zaključena. Sukladno prijedlogu saborskih radnih tijela dajem na glasovanje sljedeći zaključak: 1. Prihvaća se Prijedlog Zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske; i 2. Sve primjedbe i prijedlozi dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta konačnog prijedloga zakona. Molim glasujmo.
Glasovalo je 130 zastupnica i zastupnika, 78 za, 24 suzdržana i 28 protiv te je donesen zaključak kako su ga predložila saborska radna tijela.
PDF
Učitavanje