Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: X, sjednica: 19

PDF

1

  • Izvješće predsjednika Vlade Republike Hrvatske o održanim sastancima Europskoga vijeća u razdoblju od travnja do listopada 2023., Predlagatelj: predsjednik Vlade Republike Hrvatske
08.11.2023.

Jandroković, Gordan (HDZ)
NASTAVAK NAKON STANKE U 17,07 SATI.

Poštovane zastupnice i poštovani zastupnici. Nastavljamo s radom. Pred nama je:

- Izvješće predsjednika Vlade Republike Hrvatske o održanim sastancima Europskoga vijeća u razdoblju od travnja do listopada 2023. godine

Podnositelj je predsjednik Vlade RH. Predsjednik Vlade podnijet će Izvješće u skladu s čl. 11 Zakona o suradnji Hrvatskoga sabora i Vlade RH u europskim poslovima. Raspravu je proveo Odbor za europske poslove. Prije nego što dam riječ poštovanom predsjedniku Vlade, imamo zahtjeve za stankom. Prvi na redu, kolega Pavliček. Izvolite.

Pavliček, Marijan (Hrvatski suverenisti)
.../Upadica: Šta se smijete?/... Prije predsjednika Vlade. Je li moguće?
.../Upadica: Aha./... A, demokracija ipak, ipak uzima maha. Evo, drago mi je.
Tražimo stanku od 10 minuta u ime Kluba Hrvatskih suverenista kao što smo trebali dobiti prije nekoliko tjedana, ali evo, dobro je, mladi ste pa učite.
Jedan od najvećih problema EU su ilegalne migracije i kršćanska Europa šaptom pada pod naletom ilegalnim migranata. Samo ove godine je 60 640 osoba zatražilo azil u Hrvatskoj, radi se u 99% slučajeva o osobama ispod 30 godina, mladim muškarcima. Danas na putu prema Saboru iz Vukovara na autocesti između Broda i Okučana na zaustavnom traku naletim na 4 migranta i stanem jer mi vrag ne da mira. Dečki 22, 3 godine. Odakle su, kažu iz Turske. Je li u Turskoj rat? Ja, koliko znam, nije. Ušli su na granici sa Srbijom, 200 km dalje oni šetaju zaustavnim trakom. Jesmo li mi sigurna država?
Gdje je MUP? Gdje su nadležne službe? Ja sam nakon toga pozvao policijsku upravu i rekao da se 4 migranta nalaze na zaustavnom traku i šetaju već 150 kilometara autocestom. Netko će ih pokupiti pa će netko završiti u zatvoru. Sad vi meni recite je li to normalno? O kojoj mi sigurnoj Hrvatskoj pričamo? Bez vojske na kritičnim točkama, bez ograda i prema Srbiji i prema BiH nećemo riješiti i smanjiti ovaj problem i ne stoji teza, dijelimo Hrvate u BiH od Hrvata u Hrvatskoj jer Hrvati …
.../Upadica: Hvala./... u BiH idu preko legalnih graničnih prijelaza.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala kolega Pavliček. Hvala lijepa. Stanka je odobrena.
Kolegice Benčić, izvolite.

Benčić, Sandra (Možemo! - politička platforma)
Tražim stanku u ime Kluba Možemo! s obzirom na činjenicu da je od početka aktualca .../Upadica se ne čuje./... pa do ovog trenutka .../Upadica se ne čuje./...
Da, dakle od trenutka …
.../Upadica: Samo malo, samo malo./... kad mi je…

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Pavliček, kolega Barbarić, molim vas.
Može, ako želite raspravljati, iziđite van pa tamo razgovarajte, ne može ovdje, sada govori kolegica Benčić, izvolite.

Benčić, Sandra (Možemo! - politička platforma)
Dakle od trenutka kada mi je jutros na početku aktualca premijer Plenković odgovorio na sasvim deseto pitanje, naravno, nepovezanim odgovorom o tome kako Vlada nabavlja sredstva EU i kako je Vlada da koja daje nekome sredstva iz EU fondova ili ne daje, vjerojatno milošću samog premijera, do, evo danas popodne, dogodile su se još dvije potencijalne ozbiljne afere u vezi upravo korištenja EU fondova, jedna koja se tiče prijevara i pronevjera na Geodetskom fakultetu, a druga koja se tiče, također, Geodetskog fakulteta, ali izravne dodjele bez javne nabave, sredstava u vrijednosti od 19,1 milijuna kuna od strane ministrice Obuljen istom tom Geodetskom fakultetu na kojem su i prethodno vršene pronevjere sredstava iz EU.
S obzirom na to da je sa nekoliko izjava opetovano premijer tvrdio da nema projekata bez Vlade i da Vlada to odlučuje kao da ne postoje kriteriji i natječajni kriteriji za dodjelu sredstava iz EU fondova, ja bih molila kolege i kolegice, naravno, da se u stanci koordiniramo oko toga kako će, kako će se zapravo to odraziti i na Europsku komisiju i koji će biti stavovi europskih tijela oko toga kako Hrvatska troši sredstva, a posebno s obzirom na činjenicu da je za sada suspektno 330 milijuna eura iz EU fondova.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Stanka je odobrena.
Kolegice Orešković, izvolite.

Orešković, Dalija (Stranka s imenom i prezimenom)
Tražim stanku u ime našeg kluba u trajanju od 10 minuta radi konzultacija. Premijeru, još od podnošenja vašeg izvješća o radu Vladu mislim da dugujete ispriku HS-u i svim hrvatskim građanima jer ste uzurpirali prava koje, koje u ovom domu nemate.
Izvješće koje ćete braniti danas, također, pokazuje jednu drugu vrstu uzurpacije, uzurpacije ovlasti, sudjelovanja u vanjskoj politici koju nemate, po Ustavu biste trebali te ovlasti dijeliti sa predsjednikom države. Uporno ukazujem svaki puta kada raspravljamo o ovim izvješćima da ne postoji sukreirana vanjska politika, svaki puta HS na takve tvrdnje okreće glavu na drugu stranu, kako bi sakrio svoju vlastitu nemoć da na institucionalnoj razini sredi ovu državu kako treba.
Tu istu nemoć HS pokazuje kada je riječ o radu drugih institucija, poput USKOK-a i DORH-a jer da su te institucije radile svoj posao kako treba, tada Andrej Plenković danas ne bi niti bio ovdje da nam predstavlja ovo izvješće jer bi davnih dana zbog slučaja Agrokor, zbog slučaja Borg, zbog načina kako se tada ponijela njegova vlada bio vrlo vjerojatno iza rešetaka. To je ogroman problem, ogroman problem jer upravo takav premijer, kada predstavlja državu u EU i u svijetu, šalje sliku da je Hrvatska jedna duboko zarobljene, duboko korumpirana zemlja.
Kada danas u Saboru premijer kaže da su postupci protiv drugih ministara dokaz da su nam institucije neovisne, tada premijer laže jer mu je manji problem to što se dira nekakvu Josipu Rimac, nekakvog Lovru Kuščevića, koje smo svi i zaboravili, premijeru je jedino bitno da se ne dira u njega i zato onaj AP iz spisa treba biti …
.../Upadica: Kolegice Orešković… /... eliminiran.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Vrijeme je isteklo. Ja vas ponovo molim da ne insinuirate oko toga tko bi trebao ići u zatvor jer su to neprimjerene riječi za nekoga tko je dio zakonodavne vlasti i zakonodavnog tijela. To smo već prošli, pozivam sve da se suzdržite od takvih ocjena jer nismo mi ti niti koji optužujemo, a još manje oni koji sudimo.
Povreda Poslovnika, kolega Kapulica, izvolite.

Kapulica, Mario (HDZ)
238. Pa slušamo to već godinama, da smo mi na vlasti, točno znamo tko bi bio iza rešetaka, a tko nikad ne bi bio iza rešetaka. To je ta logika. Mi ovdje u Saboru slušamo tko tamo treba biti, a tko ne treba biti, a istovremeno se prigovara Vladi koja poštuje neovisnost institucija da s njima upravlja. Znate kad je bila presuda za mali Agrokor, Todorić .../Govornik se ne razumije./... izricanje presude kaže, ako budem osuđen, to je dokaz …
.../Upadica: Hvala, kolega Kapulica./... da Andrej Plenković upravlja pravosuđem. Kad je oslobođen, rekao je, …
.../Upadica: Kolega Kapulica./... e to je dokaz da Andrej Plenković upravlja pravosuđem…
.../Upadica: Vrijeme je isteklo./... jer su me tu oslobodili da bi me poslije uhapsili.
.../Upadica: Kolega, kolega Kapulica./... Ma dajte, mislim.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Vi imate tri opomene, ovo je sada 4. opomena i ja vam sada moram izreći mjeru udaljenja sa sjednice za današnji dan, tako da vas molim da napustite sabornicu.
Idemo dalje. Sada je, sada je na redu kolega Raspudić, traži stanku. Izvolite.

Raspudić, Nino (MOST)
U ime Kluba Mosta tražim stanku od 10 minuta kako bismo dodatno raspravili točku o migrantima s jednog važnog sastanka Europskog vijeća održanog 29. i 30. lipnja o kojem govori se i u ovom Izvješću. Naime, tu stoji, citiram, rasprava o migracijama bila je složena i dugotrajna. EV nije uspjelo usuglasiti zaključke o ovoj temi zbog neslaganja Poljske i Mađarske.
E sad, budući da se Mađarska spominje i u ovom Izvješću Vlade o nezakonitim migracijama od ulaska u Schengen do danas, kojeg ćemo raspravljati sutra i to na način da se kaže, evo, Mađarska nije imala nikakve koristi od te žice i čvršćeg pristupa jer je Mađarska evidentirana do 22.10. ove godine 82 245 protupravnih radnji vezanih za nezakonite migracije, a Hrvatska samo 61 410. Ja bih volio pojasniti malo stvari oko toga.
Službeni europski podaci za prošlu godinu, za ovu još uvijek ih čekamo je da je u Mađarskoj, u Hrvatskoj je 12 870 ilegalnih migranata izrazilo zahtjev za međunarodnom zaštitom, dakle da hoće azil, 12 870, a u Mađarskoj 45. O tome treba govoriti. 300 puta više u Hrvatskoj nego u Mađarskoj. Kako to? Pa tako što je Mađarska donijela zakon lani, da se azil može zatražiti samo u mađarskom veleposlanstvu u Kijevu i u Beogradu, a onda i ovi koji hoće otići tamo i prodati zahtjev, većinu odbiju pa tako Mađarska ima 45 lanjskih briga na vratu, a mi 12 tisuća i 800, a ove godine već 60 440 briga.
Ali Mađarska kao, zbog tog zakona dobiva packe i bad guye, a mi dobivamo pljesak, a svi ćemo desetljećima plaćati za ovo što se trenutno događa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Stanka je odobrena.
Imamo povredu Poslovnika, kolega Grbin, izvolite.

Grbin, Peđa (SDP)
Poštovani predsjedniče.
Čl. 241 st. 3. Riječ odmah, znači odmah. Ja ću vas samo upozoriti na dvostruke kriterije da su, primjerice, zastupnica Orešković, zastupnica Peović ili zastupnik Bulj ovako otezali sa izlaskom kao zastupnik Kapulica, izrekli bi im mjeru u dvostrukom trajanju.
.../Upadica: Ne./... Ja vas moram upozoriti da smo ovakve situacije imali, ako tražimo da se Poslovnik poštuje, ajmo ga onda poštovati u svakakvim situacijama …
.../Upadica: Kolega, kolega Grbin./... a ne imati ovako dvostruke .../Govornik isključen./...

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Grbin, dakle obično su se događale incidentne situacije gdje je došlo do, do izmjene teških riječi, ovo je bila jedna situacija u kojoj je, kojoj je kolega Kapulica dobio 4. opomenu, odmah mi je rekao, samo da iskopčam laptop. Mogao sam napraviti stanku i da sačekamo minutu dvije, da on to napravi, međutim, ovaj, mislim da nisam pogriješio nego sam pustio da rasprava ide dalje, a on je izišao van.
.../Upadica se ne čuje./...
Kolega Deur, izvolite, povreda Poslovnika.

Deur, Ante (HDZ)
238.
Kolega Grbin, da je iz HDZ-a netko zatajio novce kao što ste vi zatajili, već bi stali sa lancima bi se tu oko sabornice vezali, a vi još imate hrabrosti cijeli dan danas docirate, držite monologe, što je, koji je način, na koji način to .../Govornik se ne razumije./... to ti je sve što znaš.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Deur, dobivate opomenu. Ovo je bila replika, treća je opomena, tako da ne možete sudjelovati u raspravi.
Kolega Bartulica, izvolite, stanka.

Bartulica, Stephen Nikola (Domovinski pokret)
Zahvaljujem.
Tražim stanku u ime Kluba Domovinskog pokreta.
Postoje velike razlike naravno u viđenju funkcioniranje EU, to je sve legitimno, stvar rasprave, međutim mislim da je sve jasnije i običnim građanima, ali trebalo bi biti i nama da EU ne može bit prostor za rješavanje svih svjetskih problema. Dakle već je davno trebalo početi ispitivanje, preispitivanje politike azila, dakle očito mnogi ljudi iz raznih krajeva svijeta zloupotrebljavaju taj institut svjesno, silno žele uć u EU, ispadne onda da ljudi u Briselu koji zapravo odgovaraju za te politike su naivni, su naivni jer na vrijeme ne prilagođavaju se.
Vidimo što se događa u nekim zemljama članica, dakle u Švedskoj gotovo je ratno stanje u nekim gradovima. Dakle Hrvatska treba tu na vrijeme reagirati, ne biti iza krivulje. Drugo je što se tiče trošenja europskih sredstava. Ranije sam spomenuo najveći iznosi se tiče kohezijske politike i poljoprivrede. Tu kasnimo, pogotovo sa programima kohezijske politike sa natječajima, još nisam čuo zbog čega, ko je odgovoran, to se očito izbjegava, trebamo učiniti, ponovit ću, od izbornika Dalića, preuzeti odgovornost kad, za, za svaki propust. Dakle možemo imati korist od članstva, međutim to nije jamstvo za prosperitet naših ljudi i otišlo je preko pola milijuna ljudi otkad smo ušli i ispada, ispada tako da hrvatski porezni obveznici subvencioniraju školovanje naših stručnih ljudi, od liječnika do drugih da bi radni vijek odradili u tuđim zemljama. Prema tome, trebamo sve to skupa preispitati, hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Stanka je odobrena.
Kolega Pavić, izvolite.

Pavić, Marko (HDZ)
Hvala lijepa poštovani predsjedniče sabora, poštovani predsjedniče Vlade, ministre.
Tražim stanku u ime Kluba HDZ-a kako bih još jedanput dodatno istaknuli važnost europskih integracija i onoga sve što se raspravljalo na Europskom Vijeću.
Zadovoljstvo je vidjeti da imamo premijera često koji govori, izvještava ovaj visoki dom o izvješćima s Europskog Vijeća, puno češće nego što bi to bila zakonska obveza i tu se često podsjetimo da nisu samo europske vrijednosti EU fondovi već da smo prvenstvo Unija vrijednosti, demokracije, vladavine prava, tržišne ekonomije, ali i kršćanske solidarnosti i upravo te teme su dominirali Europskim Vijećem od Ukrajine i borbe sa krizama, migracijama, konkurentnost gospodarstva, revizija višegodišnjeg financijskog okvira, proširenja vanjske politike.
Ja vjerujem da će premijer dodatno svaku od ovih točaka pojasniti, ali možda da naglasim nekoliko stvari koje je bilo i na današnjem aktualcu.
Evo kolega Peđa Grbin kaže da mi po formulama dobivamo, a to je i kolegica Benčić u slobodnom govoru govorila, po formulama dobivamo europske novce, nismo se mi tu ništa izborili. Evo državna tajnica će se sjećati, kao i premijer i ministar, 2 milijarde eura smo po formulama trebali dobit manje jel je Hrvatska prešla 65% razvijenosti EU. Kolega Peđa Grbin ni ne zna da je Hrvatska dobila najviše uz Maltu po glavi stanovnika i da je SDP-ova Vlada izgubila milijardu eura EU fondova, mogli smo imati 11,7 milijardi eura 2014.-2020., a sa zadnjom uplatom NPOO-a imat ćemo prvo mjesto 50%. Prema tome, ravnopravni smo …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… …/Govornik se ne razumije./…u Briselu i znamo se izborit za hrvatske interese.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Stanka je odobrena.
Kolega Grbin izvolite vi.

Grbin, Peđa (SDP)
Zahvaljujem predsjedniče sabora.
Ma gledajte kolega Pavić, ne može Europska komisija tolko novca spustit koliko HDZ može ukrast, pa smo evo sada saznali da je zadnja vijest prije nekoliko minuta da je na projektu sa Geodetskim fakultetom kojeg je odobrila, kojeg je tražila vaša cijenjena ministrica, koju će predsjednik Vlade uskoro prestati poznavati, nestalo 580 tisuća eura, pa to je realnost.
A što se tiče ovog oko formula, odite na stranice Europske komisije, odite na stranice Europske komisije koja govori o NPOO-u i vidjet ćete tamo koje su komponente formule, 70% čini nezaposlenost u razdoblju od 2015. do 2019., obrnuto proporcionalan pad BDP-a po glavi stanovnika, a 30% umjesto nezaposlenosti uzima se pad BDP-a u 2020.g., naravno sve u korelaciji sa stanovništvom. Kada se te brojke uzmu u obzir onda je jasno da je uzimajući te kriterije jedan od najvećih padova u 2020.g. jedan od najgorih omjera BDP-a po glavi stanovnika i jednu od lošijih nezaposlenosti Hrvatska po tim formulama dobila najveći iznos po glavni stanovnika. Ako ja lažem, matematika g. Paviću ne laže, hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Imamo povrede, stanka je odobrena, povrede poslovnika kolega Krstulović Opara, izvolite.

Krstulović Opara, Andro (HDZ)
Hvala lijepo g. predsjedniče.
Pitam zastupnika Grbina koji sada bježi iz sabornice da ne bi slučajno čuo ono što ću ga pitat. Vi tražite g. zastupniče ostavku i kažete da HDZ ne može pokrast onoliko koliko Europa dade. Jeste li tražili ostavku gradonačelnika Filipovića zbog pola milijarde zamračenih novaca zbog sortirnice u Rijeci i 4 uhićena vaša člana? Možete se sramit i možete bježat iz sabornice i pobjeć od stvarnosti…/Upadica predsjednik: Hvala kolega Krstulović Opara./…bježite, bolje da vam nije, bolje da vas nema, nije vam mjesto ovdje.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Opara, ovo je bila replika, dobivate opomenu.
Kolegice Komes, izvolite.

Komes, Magdalena (HDZ)
Zahvaljujem predsjedniče.
Povreda poslovnika, čl. 238..
Ja iako je evo kolega Grbin izašao van, ali inzistiram da se prestane stavljati znak jednakosti između svih nas ovdje kolega zastupnika iz HDZ-a i krađa i lopovluka. Mislim da to stvarno jednom treba stat i pozivam kolege da burnije reagiraju reagiraju kad se tako nešto događa. A što se tiče ministrice Nine Obuljen Koržinek žao mi je što zastupnik, kolega zastupnik nije ni jednom bio u Petrinji da vidi što je zahvaljujući između ostalih i ministrice obnovljeno u Petrinji i …
…/Upadica predsjednik: Hvala kolegice Komes./…
… i do kojeg stadija smo došli obnove zahvaljujući njezinim brzim reakcijama.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Slažem se sa ovim što ste kazali. Strašno smo skloni svi, ne svi ali jedan dio zastupnika optuživati bez ikakvih dokaza temeljem novinskih članaka. Mislim ovo mi je nevjerojatna sad situacija jedan od danas uhićenih je član SDP-a ili bivši, svejedno ali član SDP-a. I sada ne spominje se to s druge strane govornice, s druge strane sabornice samo jednom, a vi uporno sa ove strane se optužuje nekoga zbog jednog novinskog teksta i povezuje se to sa drugom strankom. Pa dajte malo uravnotežimo te rasprave i ne prozivajmo se kolektivno. Odgovornost ima svoje ime i prezime i krivnja ima svoje ime i prezime i držimo se toga.
Javlja li se još tko za stanku? Da li inzistirate na stanci ili možemo dalje? Hvala vam lijepa.
Onda ćemo pozvati predsjednika Vlade poštovanog Andreja Plenkovića da se obrati i dodatno obrazloži izvješće.
Izvolite.

Plenković, Andrej (HDZ)
Poštovani predsjedniče Hrvatskoga sabora, cijenjene zastupnice i zastupnici. Hvala na replikama i prije nego što sam počeo izlagati, ali to je već tradicionalna praksa. Ali s obzirom da je tu bio u ovim zahtjevima za stanku čitav niz izražaja pa de facto jednog govora mržnje koji postoji do mjere koja u biti odražava vašu tešku frustraciju jer ste 7 godina u oporbi, jer ćete biti još. Moram se osvrnuti da takve neargumentirane optužbe za korupciju, prijetnje zatvorom, kršenja Ustavom i tko zna što sve ne što spominjete postaju ne samo već dosadni jer to govorite sedam godina. Postaju bezobrazni, bespredmetni i ni malo kreativni sa aspekta snage opozicije.
Dobro vam je rekao predsjednik Sabora. Imate u ovom konkretnom slučaju na fakultetu o kojem je riječ čovjeka koji je bio predsjednik gradske organizacije SDP-a Velika Gorica, a ovdje održavaju pressice kao da se radi nešto o HDZ-u. Dakle, toliko prevariti hrvatsku javnost koliko se vi trudite neiznošenjem činjenice istine nego izmišljanjem i fabriciranjem informacija postaje zaista naporno i čovjek se zapita da li kod vas temeljna logika, istinoljubivost, zdrav razum uopće postoji ili ste potpuno zaslijepljeni mržnjom. Ja ne mogu drugo reći, nego da ste zaslijepljeni mržnjom i to postaje jako iritantno. Ne nama, mi smo se navikli ali prosječnom čovjeku, dugo nisam dobio ovoliko poruka danas za vrijeme aktualca koliko su ljudi frustrirani sa onim što govorite i koliko iz vas isijava i pršti ta mržnja prepuna neistina, objeda i laži.
A evo gospođi Orešković koja prednjači naravno već godinama koja se ovdje izdavala hrvatskoj javnosti da je neovisna osoba na čelu jedne institucije kojoj je Povjerenstvo za sprječavanje sukoba interesa od formulacije da će progoniti HDZ-ovce pa do toga da smo mi ili ja trebali već biti iza rešetaka to je u biti zastrašujuće. Ja ne znam kako vas nije sram, kako ste uopće mogli se kandidirati za to ako je to negdje duboko u vašem trbuhu. Vi sad govorite istinu, govorite ono što mislite, ono što ste osjećali cijelo vrijeme, a glumatali ste nekakvu neovisnost. To je jako loše, mislim da je to katastrofa i onda ste vi zadnji koji može govoriti o nekakvom porobljavanju institucija ili ne funkcioniranju institucija. I s te strane naravno da odbacujem sve vaše te insinuacije i uopće vaš politički rad ne postoji, dakle to je isključivo mržnja prema HDZ-u ali to moramo malo češće govoriti da ljudi shvate da tu nema ničeg drugog, nema nikakvog rješenja, nikakve supstance.
I to je ono što je dobro i što ćemo činiti i što javnost u biti jako dobro razumije, a s obzirom da ne možete ni u toj maloj stranci izdržati jedni sa drugima oko banalnih tema to znači da skupite svu rodbinu i slučajne preostale prijatelje neće dobit dva glasa. To je ono što je isto važno i što je bitno i dobro je da se na izborima malo čisti i filtrira ta politička situacija.
A znate gospođo Orešković za razliku od vas malo po malo ja sam došao na to da su ostala još samo dvojica kolega koji će u ovom mandatu bit dulje od mene u Europskom vijeću. Samo Orban i Johanes. I zamislite vi koja bi to bila šteta …
…/Upadica sa strane, ne razumije se./…
…/Upadica predsjednik: Molim vas nemojte dobacivati iz klupe./…
… za Hrvatsku da je tako kako vi kažete, a ne ovako da imamo situaciju da imate predsjednika Vlade koji je jedan od najiskusnijih, a neću reći previše jedan od utjecajnijih članova Vijeća. Ali to vi ne znate, ne vidite, nije vas briga, između ostaloga ne znate.
Druga teza koja je važna o tome tko je zaslužan za fondove. Dakle u javnom prostoru postoji narativ oporbe koji prati nekoliko jataka kojim inače pišu take in points u par portala i medija i onda in oni ovdje prepisuju, nema nikad ništa novog, uvijek prepisuju sve od njih koji otprilike imaju tri teze. Jedan što god Vlada učini, napravio bi svatko, to je njihov posao, moraju to raditi. Ako je dobro o tome ne govorimo. Drugo, to je sve slučajno i treće sreća. I to je otprilike ovo što nastoji reći gospodin Grbin i još nekoliko predstavnika drugih oporbenih stranaka. Međutim, to nije tako. Niti mi idemo na pregovore kad se govori o višegodišnjem financijskom okviru tako da nemamo argumente i alate da dobijemo više, niti kad se pregovara o Nacionalnom planu oporavka i otpornosti vi naravno o tome ne znate ništa jer tamo niste sjedili, niste bili, nemate pojma kako su kriteriji napravljeni, zašto je Hrvatska najbolja per capita, zašto je danas prva u povlačenju onog bespovratnog dijela Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Sve je to siguran sam slučajno, srećom i eto tako po difoltu. E vidite to ništa nije tako i ljudi to znaju.
Meni je drago da se projekti realiziraju u svim krajevima Hrvatske neovisno gdje je tko na vlasti i ponosni smo na to ali isto tako ćemo vrlo jasno reć da ti projekti nisu tamo došli s nekog dalekog oblaka nego su došli angažmanom nekih institucija. Ta institucija je hrvatska Vlada. To što vi nju hoćete preskočit pa reć da između općine, grada ili slučajno županije gdje ste na vlasti, a takvih je samo 5 odnosno i niste vi koji ste ovdje nego neki drugi ljudi ne postoji nitko, e to nije fer. I zato to govorim. Da ste vi fer onda bi izostali ovi komentari ali dobro. Što se tiče europskih sastanaka dakle vijeća europske političke suradnje u ovom pisanom izvješću imate sada dva sastanka europske političke suradnje dakle novog okvira za suradnju članice EU i onih zemalja koje su recimo to tako u prstenu Europske unije. Jedan koji je održan u Kišinjevu, drugi koji je održan u Granadi prije nekoliko tjedana i koji su jako dobra prihoda da se gradi kultura i osobnih odnosa između lidera o nizu tema i da se polako sve te zemlje naslanja na europski proces bez obzira tko je u kojoj fazi institucionalnih odnosa ili pak pristupnoga procesa. Što se tiče sastanaka europskih vijeća i onih ključnih tema koje su bile. Prvo na pogledamo sigurnosni globalni europski kontekst. Imamo doslovno goreći prsten u sigurnosnom smislu oko Europe. Rusku agresiju na Ukrajinu, rat koji se zbiva između Izraela i Hamasa sada nakon 7. listopada veliku nestabilnost u dijelovima Afrike osobito Sahela, probleme koji nastaju povezani s time s kontekstom nezakonitih migracija, raste ekstremizma, doslovno terorističke napade unutar država članica, pitanje dizanja unutarnjih barijera na granicama u okviru Schengenskoga prostora, reperkusije na ekonomsku krizu, energetsku krizu, inflatorne pritiske, socijalnu situaciju i sve te teme su sintetizirane u ovom izvješću, u svakoj raspravi koja se odvijala između lidera na razini Europske unije proteklih 5-6 mjeseci. I stoga takve geopolitičke promjene, utjecaj na naše gospodarstvo garnirane klimatskim promjenama predstavljaju okvir u kojem Hrvatska mora, prvo zaštiti svoje nacionalne interese koristeći osnaženi međunarodni položaj, a to imamo i pri tome dati doprinos snazi cijele Europske unije da se suočava sa ovim izazovima. To je otprilike okvir onoga o čemu raspravljamo i što je prioritet našega vanjskopolitičkoga djelovanja. Kada u taj kontekst stavimo primjer politike prema Ukrajini, dakle pozicija parlamentarne većine, a o njoj ću govorit je kada je riječ o Ukrajini bila konzistentna, bila je solidarna, bila je prijateljska, bila je moralna, bila je sukladno međunarodnom pravu, načelima suvremenog međunarodnog poretka i reflektirala je prijateljski odnos i povijesne odnose dviju naroda i dviju zemalja. Mi smo u proteklih nekoliko mjeseci dok traje okvir ovih izvješća, nastavili sa tom podrškom koja se manifestirala u nekoliko vidljivih točaka kojima je pridonio i Hrvatski sabor. Jedna je da smo Holodomor proglasili genocidom i hvala na vašoj inicijativi uz potporu i pozitivno mišljenje hrvatske Vlade. Druga je da smo organizirali veliki, veliku konferenciju radnoga karaktera sa državnim odvjetnikom Ukrajine, ministrom pravosuđa, čitavim nizom njihovih stručnjaka koji se bave temom procesuiranja ratnih zločina i ponudili im onu vrstu ekspertize koju nitko drugi unutar Europske unije nema, a to su i naše Državno odvjetništvo i naši sudovi i specijalizirani odjeli u Hrvatskoj policiji, forenzika, de facto dali im sve ono što će nažalost njima biti tema dugi niz godina s obzirom na počinjenje ratne zločine u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu. Treće, bilo je pomoć u humanitarnom razminiranju. Hrvatska je u smislu pozicioniranja sebe kao zemlje koja traži niše u kojima zaista ima dodanu vrijednost bila domaćin velike konferencije o humanitarnom razminiranju u Ukrajini na kojoj se okupilo više od 30 zemalja i međunarodnih organizacija gdje je prikupljeno pola milijarde eura za proces razminiranja u Ukrajini. Mi smo dali prije nekoliko mjeseci 5 milijuna, dodali smo sada još 5 milijuna ali generirati pola milijarde eura na prvoj takvoj konferenciji o razminiranju Ukrajine uopće, je ogroman uspjeh i nastavno na onu prošlogodišnju konferenciju o parlamentarnoj dimenziji krimske platforme na čijem je drugom izdanju predsjednik sabora bio upravo onaj dan kad ste vi ovdje, vas 20-ak demonstrirali svu raskoš vaše političke kulture i razbijačkog pristupa prema inventaru Hrvatskoga sabora, pokazali smo da na konkretan način pridonosimo Ukrajini i njenim međunarodnim aktivnostima i to upravo onako kako zemlja naše veličine treba, uz sve ovo što ide inače, a to je naravno humanitarna potpora, zbrinjavanje ranjenika, ratnih vojnih invalida, prihvat ukrajinske djece, izbjeglica i naravno kontinuirana vojna podrška koja je dio naše suradnje. Također mi smo u posljednjih mjesec dana bili zaokupljeni i temom bliskoga istoka. Hamazov teroristički napad na Izrael bio je događaj bez presedana, čuli ste i sami lidere Izraela koji su u više navrata rekli da nikada toliko Židova nije poginulo u jednom danu nakon II Svjetskog rata, dakle nakon holokausta. Čak smo imali nedavno u veleposlanstvu Izraela u Zagrebu predstavljanje onih snimaka koje nisu puštene u javnost, koje svjedoče o zvjerstvima koje su hamazovi teroristi počinili u tom napadu 7. listopada i onda oni koji su to vidjeli imaju malo drugačiju optiku na ono što se zaista dogodilo. Kakav je stav Hrvatske o tome? Bilo je zanimljivo da su u tjednu kada Europsko vijeće donosi zaključke o Bliskom istoku, kada Europski parlament donosi Rezoluciju i kada se usporedno pred Općom skupštinom UN-a usvojena Rezolucija koja je neobvezujućeg karaktera da u hrvatskom medijskom prostoru najviše pozornosti dobiva upravo Rezolucija UN-a. Ni riječi gotovo o perfektnim zaključcima Europskog vijeća, ni riječi o njima, ni riječi o Rezoluciji Europskoga parlamenta, ali puno riječi, a bez obrazloženja o tome zašto je Hrvatska bila protiv takve Rezolucije, pa ću ja iskoristit ovu prigodu da to objasnim jer je važno da to hrvatska važnost čuje pa i saborski zastupnici.
Govoriti u komentarima da Hrvatska nije za mir to može samo netko tko ništa ne razumije o međunarodnim odnosima niti je pratio što se sve tog tjedna usvajalo. Rezolucija odnosno zaključci Europskog vijeća su rekli sve. Snažno su osudili teroristički napad Hamasa, snažno, zatražili su trenutno puštanje talaca, kazali su da Izrael ima svoje prvo na samoobranu, na svoju sigurnost ali da pritom mora poštovati i međunarodno pravo i međunarodno humanitarno pravo, da se u pojas Gaze trebaju osigurati humanitarni koridori i napravi humanitarne pauze. Hrvatska Vlada što naravno isto nitko od komentatora ne spominje jer to nije donio ni sabor, ni neke druge institucije donijela odluku da pomogne sa 250 tisuća eura putem UN-a humanitarne pomoći za Gazu, za pojas Gaze, dakle vrlo konkretno. To je ono što je bitno i što reflektira naše stavove. Istodobno u UN-u vodila se rasprava nakon što jedna Rezolucija na razini Vijeća sigurnosti nije prošla tj. bila je blokirana predložio je bio Brazil, pa je onda kad nešto ne prođe u Vijeću sigurnosti, a Rezolucija Vijeća sigurnosti za razliku za Rezolucije Opće skupštine su obvezujuće onda je u političkom smislu inicijativa jednog dijela arapskih i islamskih zemalja bila da se donese Rezolucija Opće skupštine. Ta Rezolucija Opće skupštine zamislite ne spominje nikakvu osudu Hamasovog terorističkog napada na Izrael, nema ni jedne riječi o tome, ne postoji ta činjenica. Dakle, temelj problema zbog kojeg rat traje sada se ne spominje. Toga nema, nema ga, kao da se nije dogodilo nego eto tako zbiva se neki rat, bilo bi dobro da bude negdje neki mir. Principijelna pozicija Hrvatske bez bilo kakvog interesa osobnog ili ne znam kakvog puste su komentari ljudi koji ništa ne znaju o onome što radimo puštali u eter i mislili zašto mi to radimo. Mi to radimo iz principa u konačnici iz svog iskustva, pa Hrvatska je doživljavala kao tada netom priznata zemlja Rezoluciju u kojima se nije jasno htjelo reći crno na bijelo tko je tko. Ima ovdje ljudi koji se toga sjećaju koji su bili u diplomaciji, koji su imali neke važne uloge i kada većina aktera oporbe danas se nije uopće bavila politikom pa se sjećaju tih situacija i tih nepravdi, onda smo mi zadnji koji ćemo dizati ruku za Rezolucije koje prešućuju temeljne događaje koji su doveli do ove situacije kakvu smo imali sada nakon Hamasovog terorističkog napada na Izrael. I to je bit i to je politički stav Hrvatske.
Siguran sam da bi oni komentatori koji nas sad napadaju zato što smo ovdje imali kako bi neki rekli kičmu, stav jer eto nismo slušali ove ili one, da smo napravili obrnuto da smo bili suzdržani rekli bi eto ih nemaju stava. Najgori konflikt koji može bit, najveća zvjerstva ovi su suzdržani ne znaju u biti o čemu se radi, ne bi se šteli mešati. Da smo bili za onda bi nas vjerojatno napali kako ste za, a ne spominje se činjenica da je Hamas napao Izrael. Dakle, što god da smo napravili onima koji su protiv politike Vlade nikada ništa ne bi bilo dobro. To je bit i to je činjenica i zato ovo tumačim da hrvatska javnost razumije iza čega stojimo u međunarodnim odnosima, iza kakvih akata u pojedinim međunarodnim organizacijama dižemo ruku ili ne dižemo ruku. Najgore je bit suzdržan. Mi smo imali dilemu ili bit za ili bit protiv, suzdržan bit po ovakvoj stvari je najgore, najgore.
E sada, kad smo ovo objasnili vjerujem da će, da će onima koji su se pitali zašto imamo takav stav stvari biti jasnije.
Još jedna tema o kojoj je bilo puno riječi na europskim vijećima je bila naravno pitanje revizije višegodišnjeg financijskog okvira. Tema koja nas se tiče svih. Tiče se novaca. Kad smo mi 2020. to vam je bilo u vremenu kad smo taman formirali našu drugu Vladu, 15-ak dana nakon parlamentarnih izbora i 20 dana nakon kraja prvog predsjedanja Hrvatske Vijećem EU, kad smo definirali konture višegodišnjeg financijskog okvira, a instrumenta EU iduće generacije nismo tada imali na umu, imali smo sve ono što nam je donio Covid pa smo na veliki problem dali veliki odgovor i to se sada vidi koliko nam je koristan i dobar, ali nismo u tom trenutku znali da će doći do 23. veljače i da će doći do ruske agresije na Ukrajinu, da će doći do velike solidarnosti i praktički jedinstva EU u potpori Ukrajini, da će doći do energetske krize, da će EU morati naći načina da pomogne Ukrajini dugoročno financijski, dakle sa financijskim injekcijama i da pritom imamo naravno teme koje se odnose na povećani intenzitet nezakonitih migracija, da imamo pitanje ulaganja u strateška područja europske industrije, dakle ono što nazivamo strateškom autonomijom u konačnici kao odgovor na ono što je napravila, su napravile SAD sa svojim IRA ili Inflation Reduction Act-om prije otprilike godinu i po dana i četvrte teme da s obzirom na nevjerojatan tijek, ubrzani tijek klimatskih promjena i elementarnih nepogoda koje one izazivaju nađemo više sredstava za pomoći državama kako bi rješavale ta pitanja. To su recimo to tako 4 najvažnije teme po pitanju revizije višegodišnjeg financijskog okvira i o njima će se nastaviti razgovori ovih slijedećih nekoliko tjedana sa ciljem ako se bude, bude, pardon, bude moglo da dođemo do rješenja, do Božića ove godine odnosno do zadnjeg Europskoga Vijeća.
Tema o kojoj smo puno govorili i to neobično otvoreno u proteklih nekoliko susreta je bila i tema proširenja EU. Tema proširenja EU je nekako stalno na dnevnom redu nakon našega članstva, ali dosta timidno i ne baš pretjerano otvoreno. U posljednje vrijeme imali smo nekoliko otvorenijih rasprava, danas je, pretpostavljam da ste to možda stigli i vidjeti, Europska komisija objavila novo izvješće o napretku, izvješće koje govori o fazi u pristupnom procesu ili malo daljoj fazi od svih zemalja koje su uključene, to su nama praktički sve susjedne zemlje + Ukrajina, Moldova i Gruzija, vidjeli ste da je komisija predložila otvaranje pregovora sa Ukrajinom i sa Moldovom uz razumijevanje da će ispuniti određene kriterije i da je isto tako i to na temelju snažnog zalaganja Hrvatske prema Europskoj komisiji predložila otvaranje i pristupnih pregovora s BiH, to je jedno od velikih strateških postignuća vanjsko političkih Hrvatske uz uvjet da BiH ispuni nekoliko kriterija, tih kriterija je 8 odnosno 14, ovisi na koje se referira i to sa željom da najkasnije u ožujku komisija ponovno izvijesti Vijeće o tom napretku, dakle ovo je jedan snažan poticaj Vijeću ministara BiH i institucijama, BiH da sve ovo što je u tijeku, a nekada zbog unutarnjih blokada usvajanje pojedinih zakona u Parlamentu BiH ne ide tako ni jednostavno ni brzo da se u slijedećih nekoliko mjeseci naprave iskoraci i da onda se ulovi korak sa dvije zemlje koje su danas također dobile tu preporuku. I ovo što se danas dogodilo nije slučajno, nismo samo radili mi, radilo je više prijatelja BiH, ali mi smo bili ti koji su bili najangažiraniji, ja sam u konačnici upravo i zbog toga prije 15-tak dana i boravio u Sarajevu ne bi li upravo poslao te poruke nužnog daljnjeg angažmana našeg prijatelja u BiH, tu mislim na sva 3 naroda, kako bi BiH ulovila ovaj vlak, to je za nas posebno važno.
Kako će ići daljnja dinamika procesa proširenja to će ovisiti o nizu unutarnjih rasprava na razini EU. Nešto o tome je danas natuknuo i zastupnik Bartulica, a to znači da daljnja proširenja imaju naravno svoj utjecaj, prvo na funkcioniranje EU, dakle na institucije, proces donošenja odluka, drugo, imaju svoje proračunske implikacije, dakle nije isto za politike EU, sektorske ako ulazi zemlja koja ima 2,5 ili 3 milijuna ljudi ili 7 i zemlja koja ima 40 milijuna ljudi, razlike su enormne, one u trenu rade disbalans onoga što imamo danas kad je riječ o zemljama prijateljima kohezije i zemljama neto uplatiteljima u europski proračun. Tu prije svega mislim na apsorpcijsku sposobnost Unije u varijanti da Ukrajina postaje članica, dakle sve ove ostale zemlje su u poziciji da budu lakše apsorbirane u institucionalnu i proračunsku arhitekturu, pa i arhitekturu sektorskih politika nego sama Ukrajina, a o Ukrajini se vode pregovori kako da kroz iduće 4.g. praktički dođemo u poziciju da Unija da jednu makro financijsku pomoć u iznosu od skoro milijarde eura mjesečno da bi zemlja u ovakvim okolnostima uopće mogla ekonomski i financijski funkcionirati, bez takve pomoći, ne samo naše nego i drugih globalnih aktera, SAD-a i drugih međunarodnih organizacija, funkcioniranje zemlje u ovakvim okolnostima agresije je teže zamislivo, to je što se tiče, što se tiče proširenja. Naravno da smo u tom kontekstu razgovarali i o situaciji između Srbije i Kosova gdje smo otvorili pitanje i ovoga napada paramilitarnih grupa u Banjskoj na sjeveru Kosova koje su izazvale ozbiljnu destabilizaciju sa vrlo jasnim traženjem odgovornosti Srbije za taj događaj i isto tako izražuju si zadovoljstvo da ta situacija nije eskalirala, ona je mogla i eskalirati, ali nije, što je dobro i s te strane je dobro da se vode i nastavljaju razgovori između Srbije i Kosova uz posredovanje ključnih članica i visokog predstavnika i poslovnog izaslanika Lajčaka kako bi se situacija prije svega smirila, a ujedno stvorili i preduvjeti za održavanje novih izbora na sjeveru Kosova uz participaciju naravno i Srba koji žive na sjeveru Kosova jer je to posebno važno pitanje.
Pitanje migracija o kojem smo također puno govorili ima jedan temeljni problem, problem je što je na razini ministara u formatu Vijeća za unutarnje poslove u lipnju donesena odluka kvalificiranom većinom o prihvaćanju pakta za azil i imigracije s tim da su u tom, u takvom konfiguriranom glasanju ministri iz Mađarske i Poljske bili protiv. Kad se takva kvalificirana većina preseli sa razine ministara na Europsko Vijeće gdje se sve odlučuje konsenzusom onda naravno da ne možemo nekad imati i zaključke u formi klasičnih europskih zaključaka nego se koristimo formom zaključaka predsjedavajućeg koji onda dio onoga što je većina zaključila oko nezakonitih imigracija stavi na papir u toj formi i to je u biti odgovor zastupniku Raspudiću zašto Mađarska i Poljska, ne znam dal ste slušali, ali sam vam sad odgovorio na vaše pitanje oko njihovoga stava u tom kontekstu.
Što se tiče Hrvatske i njene pozicije, dakle mi smo u ovom trenutku ja bih rekao u vrlo dobroj poziciji, poziciji respektirane države članice koja sada ipak ima pristojno iskustvo od 10.g. članstva u EU, to se vidi i po stavovima koje zauzimamo na različitim formacijama Vijeća, to se vidi i u konačnici i po ubrzanoj dinamici i većoj apsorpcijskoj sposobnosti korištenja što prve financijske perspektive koja će biti u potpunosti iskorištena, što Europskog fonda solidarnosti, što jedne od najučinkovitijih zemalja u apsorpciji NPOO-a i kvalitetne pripreme za učinkovito korištenje sredstava u ovoj drugoj financijskoj perspektivi, a to ima direktne, direktne reperkusije na ono što je nama najbitnije, a to je ekonomski razvoj, ravnomjerni regionalni razvoj, ulaganja, veću zaposlenost, manju nezaposlenost i u konačnici nam ostavlja prostor da u ovom četvrtom desetljeću hrvatske samostalnosti kada se trudimo da provodimo Nacionalnu razvojnu strategiju stavimo naglasak na one tri odnosno četri teme koje smatramo najbitnijima.
Prva i izrazito važna tema je pitanje demografske revitalizacije, to je po mom dubokom uvjerenju pitanje br. jedan za opstanak hrvatskoga naroda i stoga ćemo uskoro izaći i sa strategijom demografske revitalizacije.
Drugo je pitanje digitalizacije koje se odnosi na digitalizaciju države, digitalizaciju gospodarstva, digitalizaciju cijeloga društva gdje smo čak i kada gledate Eurostatove podatke primjerice u digitalnim vještinama mladih u Hrvatskoj od 15 do 24 godine na prvom mjestu unutar EU. To je vrlo zanimljiv podatak da smo na prvom mjestu. Kad je riječ o cijeloj populaciji tu smo negdje ispod, nešto malo ispod prosjeka EU, ali vidi se veliki trend digitalne pismenosti kod hrvatskih mladih.
Treća tema je naravno dekarbonizacija od onog temeljenog cilja klimatske neutralnosti pa do ubrzanog prelaska na obnovljive izvore energije, a pri tom osiguranje energetske sigurnosti i priuštivosti kada je riječ još o ovom tranzicijskom razdoblju koje se odnosi na fosilna goriva.
Četvrta tema, bez koje nema nikakvog napretka to je tema obrazovanje i zato mi je drago da će u razdoblju koje je pred nama u predškolski sustav, osnovnoškolski sustav, srednjoškolski sustav, sustav visokog obrazovanja kada se sve zbroji u infrastrukturu biti uloženo oko 2 milijarde i 700 milijuna eura. Tako velikih ulaganja mi nikada nismo imali, mi ćemo praktički sa takvim ulaganjima dovesti se u poziciju jednosmjenske odnosno cjelodnevne nastave za naše najmlađe. I kad to stavimo u kontekst već ostvarenih postignuća, a ona se odnose na besplatne udžbenike, na besplatan prijevoz i od zadnja dva semestra besplatan obrok u hrvatskim školama onda stvaramo preduvjete istinskoga kvalitativnog iskoraka i napretka za mlade generacije i izlazak na tržište rada bilo kad je riječ o Hrvatskoj, bilo kad je riječ o Europi ili svijetu.
I stoga bih u ovom vremenskom okviru zaključio ovo današnje podnošenje izvješća o nekoliko sastanaka Europskih vijeća i dva sastanka Europske političke zajednice. Naravno bili su tu i eurosamiti, ali sve što je bilo bitno iskomunicirali smo i pismeno i u okviru različitih izjava za medije na karaju sastanaka Europskog vijeća.
Hvala lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Zahvaljujem predsjedniku Vlade. Možete se vratiti na svoje mjesto.
Imamo jednu povredu poslovnika to je kolegica Orešković, izvolite.

Orešković, Dalija (Stranka s imenom i prezimenom)
Zahvaljujem.
Čl. 238. teško vrijeđanje zastupnika. Premijeru Plenkoviću da vas malo podsjetim da sam svoje i profesionalne i osobne rezultate uspostavljajući standarde Povjerenstva jednakim postupanjem i prema lijevima i prema desnima ostvarila davno prije nego što ste vi postali premijer. A to što vas najviše napadam i što prednjačim u tome upravo i proizlazi iz jednog stručnog i profesionalnog znanja i odgovorno tvrdim …/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./… Hrvatska neće biti pravna država dok se protiv vas ne pokrene istraga.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Orešković dobivate opomenu. Ja vas ponovo pozivam da to ne činite. Pa ko ste vi da vi pozivate institucije? Vi ste u Parlamentu, zastupnica, vi predstavljate zakonodavno tijelo i vi pozivate na progon i već presuđujete da netko treba završiti u zatvoru, pa ja to ne mogu shvatiti. Mislim vi očito ne razumijete elementarne postulate demokracije ako mislite da to možete radit. Dobivate naravno opomenu.
Kolegice Jelkovac izvolite, povreda poslovnika.

Jelkovac, Marija (HDZ)
Hvala lijepa.
Poštovani predsjedniče, kolegica je povrijedila čl. 238. poslovnika jer iznoseći neistine vrijeđa. Kolegice vi ste sigurno postavili nove standarde neovisnih institucija kada ste nakon vaše dužnosti predsjednice Povjerenstva ušli u politiku i na ovakav način govorite i omalovažavate sve institucije i sve nas koji jesmo u tim institucijama. Jedino ste vi ovdje moralna vertikala i jedino vi …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… znate što je ispravno u Hrvatskoj. …/Upadica predsjednik: Hvala kolegice Jelkovac./… Sram…/Govornica se razumije./…

Jandroković, Gordan (HDZ)
Ovo je bila replika pa dobivate opomenu.
Kolega Katičić izvolite.

Katičić, Krunoslav (HDZ)
Zahvaljujem g. predsjedavajući.
Pa kolegice čl. 238. naravno vrijeđanje i omalovažavanje svih zastupnika, pa mislim da je upravo ono što se pozivate, a vaše pravno znanje je daleko loše i nestručno jer se pokazalo i sudske presude koje su sve odluke Povjerenstva kojem ste bili na čelu poništene. Stoga stvarno mislim da ste vi zadnji koji možete i govoriti išta o pravno činjeničnom stanju i presuđivati ko je što na temelju nekakvih poluinformacija.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Katičić ovo je isto tako bila replika, mislim da je to i vama četvrta opomena tako da sukladno čl. 241. izričem vam mjeru udaljenja sa sjednice za današnji dan.
Sada ćemo, sada ćemo krenuti na replike, prvi na redu kolega Pavić.
Izvolite.

Pavić, Marko (HDZ)
Hvala lijepa.
Poštovani predsjedniče Vlade, poštovani predsjedniče Sabora.
Pa evo istaknuli ste da je revizija odnosno srednjoročna revizija višegodišnjeg financijskog okvira uzela je isto tako značajne dio rasprave i da su ove 4 teme koje su bile bitne za reviziju od Ukrajine, migracije, dugoročne konkurentnosti održivosti gospodarstva kao i pomoći drugima bile teme za to. Ali isto tako pročitao sam da je Hrvatska zauzela stav da i demografija postane horizontalna tema u EU fondovima i ono što me posebice veseli novi step program za ulaganje u inovacije, u nove tehnologije. Ja vjerujem da će mnoge inicijative u Hrvatskoj poput inicijative na FER-u da se osnuje centar za čipove iz čip cekta, moći imati prilike za to. Pa ako možete još jedanput sumirati prilike pogotovo za konkurentnost i održivost hrvatskog gospodarstva …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… posebice na istraživanje i razvoj. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor predsjedniče Vlade.

Plenković, Andrej (HDZ)
Hvala lijepa zastupniče Pavić.
Što se tiče demografije točno, ona je uvrštena u zaključke Europskoga vijeća. Nedavno je usvojen i tzv. alat za demografske politike. To je bilo upravo na prijedlog naše potpredsjednice Europske komisije gđe. Dubravke Šuice, to je bilo početkom listopada, vrlo koristan dokument i instrument na temelju komparativne analize u vezi demografskih politika na razini Europske unije, a jednako tako je naša inicijativa da se uopće demografija uvrsti kao aktivnost na razini europskih institucija, sada u potpunosti prihvaćene jer su s vremenom i druge države članice počele stavljati prioritetan fokus na tu temu. Drugo je što se tiče stepa šansa za hrvatske subjekte gospodarstva, osobito inovacije i znanost. Da se malo odvojimo od naše omotnice samo za nas i otvorimo malo oči o financijskim mogućnostima financiranja projekata koji imaju horizontalni karakter i tu će …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… i partnerstva sa drugim zemljama značiti jako puno.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala lijepa.
Kolega Pavliček izvolite.

Pavliček, Marijan (Hrvatski suverenisti)
Poštovani premijeru, evo slogan HDZ-a uoči zadnjih parlamentarnih izbora je bio sigurna Hrvatska. Hrvatska nažalost danas nije ni približno tako sigurna kao što je bila prije tri godine s obzirom na ogroman priljev migranata koji prolaze kroz Hrvatsku, a dio možda i ostaje u Hrvatskoj, a evidencije neke o tome nemamo. Znači samo ove godine preko 60 tisuća migranata je podnijelo zahtjev za azil kako bi slobodno mogli prolaziti kroz Hrvatsku. Kao što sam rekao danas sam ih ja sreo na autocesti između Broda i Okučana, znači 150 do 200 km oni šetaju, nigdje policije, na zaustavnom traku. Je li to sigurna Hrvatska? Na koji način planirate prvenstveno zaštiti sigurnost Hrvatske u borbi protiv ilegalnih migranata i koji je krajnji cilj Europske unije u toj borbi jer je očigledno da će taj priljev biti još veći nakon ovoga rata na Bliskom istoku?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Plenković, Andrej (HDZ)
Hvala lijepa.
Sigurna Hrvatska je bio pobjednički slogan, to se vidjelo u rezultatima. Dakle ako se sjećate 2020. mi smo ostvarili najbolji rezultat ikad po ovom izbornom sustavu kad je riječ o mandatima u RH u 10 izbornih jedinica bilo je 63 mandata plus sva 3 mandata dijaspore. Dakle, ako smo nešto dobro anticipirali to je bio ovaj period kriza u kojem smo mi održali socijalnu koheziju. To je bila cijela poanta. Dakle, ljudi imaju posao da ne ostanu kao što je SDP govorio s 400 tisuća nezaposlenih u vrijeme Covida. To se pretpostavljam sjećate, to nije bilo tako davno. Da u vrijeme rasta cijene energenata vama cijena struje ostaje ista, cijena plina ostaje ista, cijena naftnih derivata manja, a kada je riječ o nezakonitim migracijama da inzistiramo na tome da čuvamo našu granicu našim sposobnostima. Frontex inače usput budi rečeno i je u Hrvatskoj, imamo 40-ak njihovih eksperata koji nam pomažu ali želimo da se ovo pitanje rješava a. na izvoru, b. na stvarnoj vanjskoj granici EU …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… ali vi niste bili jutros u dvorani kad sam o tome govorio za vrijeme aktualnog sata.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Stier.

Stier, Davor Ivo (HDZ)
Hvala predsjedniče.
Poštovani premijeru pitanje oko proširenja i situacije u susjednoj regiji, spomenuli ste Bosnu i Hercegovinu. Doista Hrvatska je tu zauzela jednu lidersku poziciju potpori europskog puta BIH i vjerojatno bi i poruke Europske komisije bile još pozitivnije da nisu neki krivi koraci napravljeni pogotovo u Republici Srpskoj. Spomenuli ste situaciju napada paravojnih formacija, srpskih paravojnih formacija na kosovsku policiju. Moglo bi se tu još i spomenuti situaciju u Crnoj Gori. Čini mi se da ono što možda nedostaje u ovim zaključcima i raspravama Europskoga vijeća je vidjeti da izvor toga su krive politike u Beogradu koji i dalje ne odustaje od tog koncepta jedne sfere utjecaja koja se kosi zapravo sa jednom europskom strukturom i arhitekturom mira na jugoistoku Europe. Europski parlament je možda tu puno jasniji. Možemo očekivati da i u Europskom vijeću se tako jasne poruke mogu poslat ubuduće.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Plenković, Andrej (HDZ)
Što se tiče potpore Hrvatskoj u procesu proširenja on je vrlo jasan. To se u konačnici danas manifestiralo sa ovako vrlo povoljnim izričajem o Bosni i Hercegovini, puno povoljnijim nego što bi bio da nije bilo našega angažmana u proteklih nekoliko tjedana i dana pa u konačnici i jučer ako baš hoćete. A što se tiče rasprave na razini Europskog vijeća o sigurnosnoj situaciji, ona je bila u zadnje vrijeme puno otvorenija. Puno otvorenija nego ikada do sada i tu smo razmijenili stajališta i ne mogu reć da ne postoji prepoznavanje odgovornosti i za pokušaje destabilizacije, ne samo kad je riječ o sjeveru Kosova nego i drugdje, međutim u odnosu na rezolucije Europskog parlamenta Vijeće rijetko kada može biti tako slobodno i tako široko, a vi to znate kao i ja jako dobro kakve su nam mogućnosti ali mislim da smo u fazi gdje svi sve znaju, ne nužno izgovaraju.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Benčić izvolite.

Benčić, Sandra (Možemo! - politička platforma)
Zahvaljujem se.
Poštovani premijeru sramotno glasanje Hrvatske u Skupštini UN-a protiv rezolucije o primirju u Gazi opravdali ste principijelnošću pa su onda valjda sve svih 15 zemalja članica Europske unije neprincipijelne, koje su glasale suzdržano recimo. Međutim kada smo već kod principa i ako ste čovjek koji se drži principa ja vas sada pitam jeste li jednako tako spremni principijelno stati iza zaštite pravila međunarodnog prava i tražiti u Europskom vijeću da ono zahtjeva istrage o ratnim zločinima počinjenima i nad civilnim stanovništvom Gaze kao i na civilnim stanovništvom u Izraelu. Jeste li spremni reći da ono što piše u vašem Kaznenom zakonu, a u skladu je sa međunarodnim pravom poput primjerice i usmjeravanja napada protiv civilnih objekata, napadi na bolnice, …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… napadi na škole jesu ratni zločin prema …/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./… međunarodnom pravu?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Plenković, Andrej (HDZ)
Pa evo meni je drago da ste se baš vi javili, to je veliko u ovo vrijeme razotkrivanja, dakle vi nas optužujete da smo mi sramotno glasali u Općoj skupštini UN-a, a ja mislim da smo mi ispravno glasali u Općoj skupštini UN-a i još sam vam podastro sve informacije koje su bitne o tome. To što vi se ne slažete s time i a priori zauzimate politički stav i narativ najčešće ultra lijevih političkih opcija, a vi to jeste jer u konačnici sve se ovo zbiva u političkom prostoru i nikakva kamuflaža da ste vi neki dobri, fini i pošteni centar, vi ste radikalno ultra lijeva stranka ideoloških nadzora koja je tamo gdje je i ovo što vi govorite dolazi upravo iz toga konteksta. Uostalom, vi ste eto hvalite i zalaganjem za odrast ili možda bolje da to prevedete sa nerast što je suprotno svim očekivanjima hrvatskih građana.
Mi smo itekako principijelni, naš stav je sadržan u zaključcima Europskog vijeća, imate ih tu pred vama, pročitajte ih ako se ne slažete …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… s ijednom od tih rečenica tamo onda vi imate problem, a ne mi.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Bedeković izvolite.

Bedeković, Vesna (HDZ)
Hvala vam lijepa.
Poštovani premijeru istaknuli ste ulaganja u hrvatsko odgojno obrazovni sustav, istaknuli ste iznos od 2 milijarde i 700 milijuna eura, ja ću reći i nadodati na to da je to najveći iznos koji se ulaže u sustav odgoja i obrazovanja u povijesti suvremene i moderne neovisne Hrvatske države i istaknut ću činjenicu da se ovim sredstvima ulaže u čitavu vertikalu odgojno obrazovnog sustava od ranog i predškolskog odgoja, preko osnovnoškolskog, srednjoškolskog, visokog obrazovanja i svakako sustava znanosti i naglasit ću naravno važnost izgradnje infrastrukture, dakle izgradnje, dogradnje osnovnih, srednjih škola, sportskih dvorana, a i pripremu infrastrukture za prijelazak rada na jednu smjenu.
Rad na jednu smjenu dugo sanjan san, prvi put je spomenut negdje 2007., 2008.g. a mi ćemo to u vašem ovom odnosno vašem budućem našem budućem mandatu sigurno ostvariti. Molim vas vaš komentar.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Plenković, Andrej (HDZ)
Hvala lijepa poštovana zastupnice Bedeković.
Točno, to će isto bit dio recimo to tako naše političke ostavštine. Takva ulaganja nismo imali praktički nikada, a za to će nam trebati još par godina realizacije u okviru trećega mandata. Ali sve na vrijeme da se do kraja 2026. iskoriste u potpunosti sredstva predviđena NPOO-om, a isto tako ovaj drugi dio koji će ići kroz instrumente Višegodišnjeg financijskog okvira i državnoga proračuna.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega RAspudić izvolite.

Raspudić, Nino (MOST)
Mislim da je važno razjasniti jednu stvar, čuli smo to i od vas, a puno eksplicitnije od kolege Pavića. Jel se sredstva unutar EU dodjeljuju transparentno na temelju jasnih kriterija koji vrijede za sve ili se dodjeljuju na temelju nekakvih kuloarskih lobiranja, povlačenja za rukav, osobnih simpatija ili neke … moći koje vi posjedujete, a drugi premijeri ne posjeduju? Ovo je vrlo važno da se razjasni. Dakle, je li to se dodjeljuje po jasno definiranim pravilima i transparentno ili se tu nešto gomba i sređuje pa vi ste u tome super, a mi recimo ne bi imali pojma toliki novac izbit? To je jedna stvar.
Drugo, maloprije su mediji objavili da je kamion sa preko 100 migranata zaustavljen kod Karlovca po najnovijem, očito svi će zatražiti azil, to nam je po džepu preko dva milijuna eura po ovoj najnovijoj glavarini godišnje jer ćemo ih imati ovdje …/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…. I treće …/Upadica predsjednik: Gotovo je isteklo je vrijeme./… Dobro bit će …
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Plenković, Andrej (HDZ)
Poštovani zastupniče Raspudić, ja mislim da uz svo poštovanje prema vašem trudu da razumijete europske procese neke niste imali nikada prigode iskusiti. Da ste gledali kako izgleda pet dana pregovora o Višegodišnjem financijskom okviru koju vrstu znanja, vještina vam je potrebno da biste ostvarili najbolje rezultate za svoju zemlju. I ako pitate mene nije to stvar samo do mene, stvar je do svakog lidera, tamo … svaki lider i najveća zemlja do najmanje snažno bori za svoje interese, a za to su potrebne vještine, znanje, predznanje, godine utjecaja, poznanstava pa u konačnici i znanje više jezika u tome možda niste loši. Da li biste vi bili jednako uspješni kao možda neki drugi, ne znam, ali nije realno da dođete u tu poziciju u nekom skorijem vremenu.
Što se tiče nezakonitih migracija naša politika ostaje vrlo jasna i ista, čvrsta, poštivanje i nacionalnih europskih i međunarodnih propisa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam.
Kolegice Burić izvolite.

Burić, Majda (HDZ)
Hvala vam.
Poštovani predsjedniče hrvatske Vlade, kada se radi o energetskoj sigurnosti meni je drago da vi uvijek posebno naglašavate stratešku važnost LNG terminala na Otoku Krku, ali isto tako i usmjeravanje RH ka europskom regionalnom energetskom čvorištu. I za razliku od onih koji su bili protiv LNG terminala, a to je Most i to je SDP predvođen gospođom Ahmetović koja je čak išla korak dalje pa se htjela bacit pod bager, e ova je Vlada izgradila LNG terminal i time ne samo da je osigurala hrvatske potrebe za plinom već se otvorila mogućnost da Hrvatske postane i pravac putem kojeg se opskrbljuju i susjedne zemlje, pa vas ja molim da nas o tome izvijestite. A osim toga, pitanje je što bi se dogodilo i politički i gospodarski i društveno da mi nismo imali …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… LNG terminal, o čemu ste i neki dan …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… govorili, međutim oporba je …/Upadica predsjednik: Hvala kolegice Burić./… previše mlatila tada po klupama.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Plenković, Andrej (HDZ)
Hvala lijepa zastupnice Burić. Sreća da se dobro čulo na televiziji i na radiju pa onda su građani čuli to je dobro, a onaj tko je htio čut u Saboru je mogao čut i kasnije.
Što se tiče LNG terminala, možda je to bila najbolje planirana odluka u prvom mandatu, presjekli smo tu 40-godišnju raspravu o energetskom sektoru Hrvatske dal nam treba il ne treba LNG terminal na Krku mi smo odlučili da treba, izborili se za 101 milijun eura bespovratne pomoći EU, država dala dodatnih 100 milijuna eura i dvije kompanije u čijem je vlasništvu LNG su dale ostalih 35 milijuna eura. Sada investiramo dodatnih 25 milijuna ne bi li podigli kapacitete sa 2,9 milijardi na 6,1 još kroz NPO i Repoweru ulažemo u nove plinovode koji će biti primjereni i za buduće korištenje za vodik. Prema tome Hrvatska je tu učinila itekako dobar iskorak, a postali smo ujedno i …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… HAB interes Bavarske, Austrije, Slovenije, Mađarske …
…/Upadica predsjednik: Hvala lijepa./…
… a i BiH više nego jasan.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Marić, izvolite.

Marić, Andreja (SDP)
Hvala lijepo.
Poštovani premijeru Europsko vijeće pod točkom gospodarstvo doduše, a ne zdravstvo otvara problematiku lijekova i poziva komisiju da se uložile napori kako bi se spriječili eventualni nedostaci lijekova na razini EU pogotovo u slučaju budućih mogućih kriza, pa evo u tom smislu mi se čini dobro da će djelovati savez za kritične lijekove i to pozdravljam.
Međutim, ja bi malo proširila temu lijekova. Što vam kaže Europska komisija i vijeće na činjenicu da su protekle skoro 3 godine od kad je donesen Europski plan za borbu protiv raka i mi smo donijeli naš nacionalni strateški okvir, akcijskog plana još nema, trošimo 11% više za lijekove, za liječenje raka od EU, drugi smo po smrtnosti, a jako odudaramo od prosjeka EU u ovoj financijskoj konstrukciji. Naime, mi trošimo za inovativne lijekove 26%, a prosjek EU je 52%.
S druge strane …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… puno trošimo na smanjenje radne sposobnosti.
…/Upadica predsjednik: Hvala lijepo./…
Što vam kažu?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Plenković, Andrej (HDZ)
Hvala lijepo poštovana zastupnica Marić, ne znam da li ste primijetili ali ovdje je prošlog tjedna baš dok je trajalo Europsko vijeće bila povjerenica za zdravstvo Stella Kyriakides koja se ovdje susrela s ministrom Berošom i koja je u okviru svog boravka u Hrvatskoj upravo imala kontakte sa hrvatskim onkolozima. Glavna tema je bila upravo ovaj plan za borbu protiv raka. Mislim da je ona posjetila bolnicu Merkur u Zagrebu koja je s dvije strane interesantna. Jedna je aktivnosti na samoj obnovi bolnice koje idu vrlo dobro, a druga je praktički par koraka dalje veliki pothvati u pogledu brige o onkološkim pacijentima i s te strane na europskoj, na razni EU postoji veliki plan zajedno sa SAD-om da se dodatno ulaže u borbu protiv raka čime bismo itekako smanjili i smrtnost, a uložili one najmodernije, najbolje, najpametnije lijekove i na taj način pomogli svima i Hrvatska u tome ima svoju posebnu nišu zahvaljujući sjajnim stručnjacima.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam.
Kolegice Juričev Martinčev, izvolite.

Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Hvala lijepo.
Poštovani predsjedniče na ovim sastancima između ostalog bilo je razgovora i višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje od 2021. do '27. godine i za ista se predlaže revizija. Jako puno napora ste uložili kako bi Hrvatskoj osigurali 25 milijuna milijardi eura, isto tako kako bi zadržali stopu nacionalnog sufinanciranja svega 15% iako je bilo predloženo 25% i da ta sredstva možemo koristiti 3 godine nakon isteka ovog roka. Vidim u ovom izvješću da i dalje smatrate važnim da se ne zadire u postojeće nacionalne omotnice. Što možemo očekivati nakon revizije ovog višegodišnjeg okvira?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Plenković, Andrej (HDZ)
Da, drago mi je da ste to spomenuli poštovana zastupnice Martinčev Juričev. Dakle, prije par godina ideja je bila da nacionalna komponenta ne bude više 15% nego da bude 25, pa je onda bila ideja da nemamo više višegodišnji financijski okvir od 7 godina plus 3 nego plus 2 godine. I mi smo tada pogotovo s aspekta zemlje koja je relativno friška i nova, najfriškiji smo rekli da nam to nije u interesu i uspjeli smo kreirati atmosferu da se ostane na istome 15% i plus 3. To je za nas jako dobro i to se vidi u konačnici i time što ćemo u potpunosti iskoristiti sredstva iz prve financijske perspektive.
Kad je riječ o ovoj temeljnoj poziciji da revizija VFO dakle višegodišnjeg financijskog okvira neće ni na koji način utjecati na nacionalne omotnice kad je riječ o poljoprivredi i kohezijskoj politici tu je stvar cementirana, povjerenik Hahn je bio osim toga prije par mjeseci u Zagrebu pa je stvar riješena. Sada radimo na više sredstva na više sredstva na nezakonite migracije …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… za Ukrajinu, za STEP i za elementarne nepogode.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala lijepa.
Kolega Bartulica, izvolite.

Bartulica, Stephen Nikola (Domovinski pokret)
Zahvaljujem.
Poštovani predsjedniče Vlade, prvo ću reći da podržavam stav Vlade što se tiče ove UN-ove Rezolucije. To ne znači da Izrael ne treba paziti i bolje paziti, strožije paziti na način kako izvodi ovu vojnu operaciju.
Međutim, moje pitanje se odnosi na aktualnu politiku azila u EU. Ranije sam rekao da EU ne može biti prostor za rješavanje svih svjetskih problema. Očito dolazi do naglog porasta zloupotrebe tog instituta i postavlja se pitanje da li Europa zapravo ugrožava svoje samo funkcioniranje sa ovakvim politikama, pa me zanima da li mislite je sazrjelo vrijeme da se na ozbiljniji način preispita tu politiku jer čini mi se da sama Europa neće moći na ovaj način nastaviti.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Plenković, Andrej (HDZ)
Hvala vam lijepa.
Što je više ratova, nestabilnosti, propalih država, klimatskih promjena, nefunkcionalnih zemalja imat ćemo nažalost intenzivnije pravce nezakonitih migracija i to bez neke velike filozofije možemo reći da će trajati jako puno godina od sada situacija može biti jedino kompliciranija, složenija, teža nego što je danas. To je jasno svima. I upravo zbog toga inzistiramo na ključnoj politici EU da pokušamo objediniti napore i EU kao subjekta, ali i svih nas kao država članica za cjelovitim pristupom i vanjskoj politici i sigurnosnoj i razvojnoj pomoći, humanitarnoj pomoći i vanjsko-ekonomskoj, trgovinskoj politici da utječemo na zemlje na izvorištu. Kad tu ne uspijemo onda idemo na zemlje tranzita i onda u konačnici na prave vanjske granice i usklađivanje viznog režima.
Jednom kad to dođe unutra…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…onda je sasvim druga situacija i tu je odgovor na ovo što vi govorite.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Bačić izvolite.

Bačić, Ante (HDZ)
Zahvaljujem poštovani predsjedniče.
Poštovani predsjedniče Vlade, na dva sastanka Europskog vijeća raspravljali ste i o terorističkom napadu na Kosovu u kojem je poginuo jedan policajac. Zanima me koliko su europski čelnici uopće upoznati sa situacijom na samom sjeveru Kosova i mogućom prijetnjom za sigurnost za cijeli taj dio Europe i što se sve moglo, što je sve bilo zapravo u planu ove terorističke skupine i što su oni planirali i što se sve moglo dogodit? Zanima me, Hrvatska je vjerojatno najupoznatija sa tom situacijom, ne bi li bilo dobro možda da zauzmemo malo jači stav i ponudimo neka rješenja vezano za to? Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Plenković, Andrej (HDZ)
Hvala lijepa zastupniče Bačić, Hrvatska je jako dobro upoznata sa činjenicama, jedna od možda najupoznatijih zemalja iz prve ruke, a ne iz neke prenesene informacije od nekog između, to je razlika između recimo našeg stupnja informiranosti o onome što se zbiva u neposrednom susjedstvu ili od nečega što se zbiva npr. na Bliskom Istoku, mi ne možemo sa sigurnošću imati svoje podatke, ovdje imamo svoje podatke i rekli smo baš na temelju tih podataka ono što mi mislimo. Nismo mi jedini koji znamo što se dogodilo. Ja mislim na temelju ovoga što sam ja vidio i čuo, pročitao, vidio, slušao, od kolega nema više nikoga ko ne zna što se zbilo. Ako ima neko ko se pravi nevješt da ne zna što se zbilo, to je isto moguće, ali su činjenice dobili svi, a naši stavovi bili jako artikulirani, al to držimo na razini sastanaka koji nisu javni.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Orešković, izvolite.

Orešković, Dalija (Stranka s imenom i prezimenom)
Predsjedniče Vlade, što je više ratnih sukoba to je više korupcije, to i sami znate. Doživjeli ste oštru kritiku vašeg glasanja protiv UN-ove Rezolucije o primirju u Gazi od strane djela političke oporbe u saboru, ali i drugih institucija. Ono što ja osuđujem, osuđujem tu vašu retoriku i narativ da je to stav, stav Vlade RH, to nije stav Vlade, to je stav HDZ-a, a problem je u tome što vi na takav stav po Ustavu RH uopće nemate pravo. Po Ustavu RH vanjska politika se sukreira. S obzirom da toga nema postavlja se pitanje ko …/Govornik se ne razumije./…Hrvatska? Ono što ste napravili sa glasanjem protiv primirja u Gazi je to da sada gledamo jedan teški masakr i arapskom se svijetu praktički štapom bode u oči, što će dovesti do daljnjih eskalacija i sukoba u tom dijelu svijeta…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…Ponavljam…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…na takvu uzurpaciju ustavnih ovlasti nemate pravo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Plenković, Andrej (HDZ)
Poštovana gđo. i zastupnice Orešković, prvo da se referiram na onaj vaš komentar kad ste tražili povredu poslovnika, dakle vi opetovano izgovarate riječi da bi neko trebao ići u zatvor i iza rešetaka. To je otprilike kao da ja vama kažem da biste vi morali završit u Vrapču, to je na toj razini, pa apeliram na vas i pridružujem se onom što je rekao predsjednik sabora da prestanete s time, prvo je netočno, a drugo je u krajnjoj liniji nepristojno i bezobrazno, to se ne radi, to je broj jedan, to je za vas dobro.
Drugo, ja vas nisam čuo nijednom u zadnjih godinu i po dana, dok imate Milanovića koji ima jasno prononsirane proruske stavove, anti ukrajinske stavove, anti EU stavove, anti NATO stavove, anti američke stavove, vrijeđanje niz aktera u susjedstvu ili visokih predstavnika da ste vi rekli joj, joj stanite malo, daj se malo konzultirajte s Vladom. Kad vas čujem da to izgovorite ovako samouvjereno kao što govorite ovo onda ću vas možda …/Upadica predsjednik: Hvala vam./…doživjet poluozbiljno, dotada više ova opcija o kojoj sam vam rekao.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Krstulović Opara, izvolite.

Krstulović Opara, Andro (HDZ)
Hvala vam lijepa g. predsjedniče.
Mjesec dana nakon početka agresije na Rusiju, Rusije na Ukrajinu Europsko vijeće je imalo hitni sastanak na kojem ste, se raspravljalo o sigurnosnom stanju, ali vi ste vi unatoč tom alarmantnom stanju podigli i pitanje BiH i njezinog pristupnog statusa i pristupnih pregovora s EU na najvišem mogućem mjestu. Danas smo svjedoci približavanja BiH.
Isto tako na ovim zadnjim sastancima ste govorili sa brojnim kolegama i tada je istaknuto da je potrebno da će EU morati razmotriti vlastitu prilagodbu odnosno apsorpciju u budućem primanju. Zanima nas je li to, zanima me je li se to odnosi isključivo i samo na BiH ili na sve zemlje Zapadnog Balkana, osobito u svjetlu ovog nedavnog samita u Tirani kada se sastale, su se zemlje Berlinskog procesa, a obzirom na nestabilnost u Crnoj Gori zastajanje u pregovaračkome procesu Srbije i ostalih zemalja koji nikako da krenu naprijed?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam.
Izvolite odgovor.

Plenković, Andrej (HDZ)
Poštovani zastupniče Krstulović Opara, kad je riječ o tzv. 4. Kopenhagenskom kriteriju iz 1993.g., a to je apsorpcijska sposobnost, on se dugi niz godina nije spominjao. Ja moram priznat čak i kad smo mi ulazili gotovo pa da nije bio tema jer Hrvatska nije bila problematična u smislu apsorpcije, pa ni po aspektu povećanja broja članica institucionalnog balansa, a najmanje po politikama i proračunu. Ovdje se apsorpcijska sposobnost najviše spominje zbog veličine Ukrajine, dakle to je ključna tema, za ove sve druge zemlje skupa više je ovaj aspekt institucionalno funkcioniranje. Kad bi svi ušli, a to vam je 9 zemalja, dakle 6 + 3, to je da se ništa ne promijeni u temeljnim ugovorima još 9 povjerenika, xy zastupnika, drukčije većine, drukčije konfiguracije i to zahtjeva…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…još dosta promišljanja i pregovora.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Prkačin, izvolite.

Prkačin, Ante (Nezavisni)
Hvala g. predsjedniče.
Prije 10 minuta me kolegica Vučemilović upita glede sukoba u Gazi na čijoj sam strani. Bez riječi sam za Židove iza Izraela, ali nikada ne bih glasovao onako kako je, kako smo mi glasovali. Niti je g. predsjednik dobro glasovao, niti je to dobro obrazložio, obrazložio je to principijelnošću. To je trenutak kad se pokazuje mudrost, a ne principijelnost jer onaj za koga si taj ti je malo benefita dao, a onaj protiv koga si te žestoko zamrzio za sva vremena. Gospodin premijer je trebao pokazati principijelnost kad smo raspravljali o srpskoj pravoslavnoj crkvi u Jasenovcu, o dvadeset i sedmom itd.
Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Plenković, Andrej (HDZ)
…/Govornik nije uključen, ne čuje se./…
…/Upadica: Mikrofon./…
…/Upadica predsjednik: Kolega e, može. Izvolite./…
Poštovani zastupniče Prkačin, znači vi ste još žešće za ovaj stav o kojem smo mi glasali samo ne biste to kazali. Jel' točno?
…/Upadica Prkačin: To je točno./…
Odlično! Odlično, ali tu je razlika između oportunizma i principijelnosti. To je cijeli point. To je upravo cijela poanta. Dakle, ja vam sad kažem i ponavljam još jednom da više se referiram na ovaj lijevi dio sabornice, da smo ostali suzdržani lupili bi po nama da nemamo stava, da smo bili za rekli bi pa kako ste mogli glasat za rezoluciju u kojoj se ne spominje teroristički napad Hamasa. Evo Bauk se smije, već vidi svoje rečenice i ugrize u bračko-hvarskom kontekstu. Nije za smijat se ali to je tako. I zato je tu principijelnost najbolji stav. Vjerujte mi ministar je bio u Jordanu. Jordanski ministar koji je predlagao tu rezoluciju nije ljut na Hrvatsku, poštuje stav onoga tko ga ima.
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
Ključna razlika.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Prkačin povreda Poslovnika.

Prkačin, Ante (Nezavisni)
…/Govornik nije uključen, ne čuje se./…

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Šašlin, izvolite replika.

Šašlin, Stipan (HDZ)
Hvala gospodine predsjedniče.
Poštovani gospodine predsjedniče hrvatske Vlade, pa evo koristim priliku izraziti svoje zadovoljstvo ne samo sa ovim vašim današnjim izvješćem nego ukupno svoje zadovoljstvo postignutim ciljevima, strateškim ciljevima Vlade Republike Hrvatske jer zaista to je ono u čemu smo mi malo stariji hrvatski branitelji itd. nekada samo sanjali.
Zaista Hrvatska je danas ostvarila sve svoje ciljeve, članica je EU, članica je NATO-a, članica Schengena, eurozone. Zaista članica je, integrirana je u potpunosti u sve najrazvijenije države EU, demokratske države.
Na žalost oporba često puta to ne razumije, ne razumije to naše zadovoljstvo i često puta se bavi po meni nekakvim trivijalnim temama do kojih mi puno ne držimo. Recimo njima je važnije ne znam kako će izgledati Poslovnik Hrvatskog sabora, da li će moći 10 puta ili 20 puta izići za govornicu. Nama to nije toliko bitno.
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
Njihov problem je što oni, recite nam …
…/Upadica predsjednik: Hvala kolega./…
… što nam je još od strateških ciljeva ostalo za Hrvatsku ostvariti u narednom periodu.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Možda vama nije važno 10 ili 20 puta, ali meni je bogme važno.
Izvolite odgovor na repliku.

Plenković, Andrej (HDZ)
Hvala lijepa poštovani zastupniče Šašlin, slažem se sa vašim dijelom ocjene stanja. A što se tiče što nam je preostalo, pa ostala je još jedna velika organizacija sa kojom vodimo pristupne pregovore, ovdje je gospodin Grlić-Radman koji je glavni pregovarač u ime Vlade za pristupanje u organizaciju za ekonomsku suradnju i razvoj OECD sa sjedištem u Parizu. Mi smo nedavno bili na Vijeću OECD-a prije 10 dana, predstavili naše ambicije, razgovarali i o porukama koje nam je OECD uputio u ekonomskom pregledu Hrvatske vrlo koristan dokument kojim praktički perfektuiramo i naše reformske procese, ali i naše institucionalno funkcioniranje jer je OECD ona zadnja organizacija najviša koja ima slogan bolje politike za bolje živote gdje je riječ o organizaciji koja možemo reći postavlja najviše standarde dobrog upravljanja. Još kad taj korak učinimo onda smo zaista legitimirali hrvatsko međunarodno pozicioniranje …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… u potpunosti.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Grmoja, izvolite.

Grmoja, Nikola (MOST)
Hvala.
Rekli ste ovdje kolegici Orešković, dakle da ona prijeti zatvorom. Vama je zatvorom zaprijetio Frane Barbarić kojeg se bojite i spomenuti, izbjegavate bilo kakve odgovore, dakle kada vam novinari postave pitanje vezano uz Barbarića. Ali neću o tome, nego ću o ovim zadaćama koje vi stalno ispunjate. Vi govorite o tome kako su pred nama određene zadaće. Evo ispunili ste sve zadaće, ušli smo u Schengen. Što vam se dogodilo? Zato što vam je granica propusna kao sir, švicarski sir, Slovenija vam ograničava Schengen, Italija vam ograničava Schengen. Iznio vam je kolega Raspudić koliko je azila zatraženo u Hrvatskoj, to će sve hrvatski građani plaćati. Vi ste im to natovarili na leđa dok Mađarska bez obzira na broj ulazaka nema toliki zahtjev za azilima. To je ta vaša politika, ali govorit ćemo mi ne samo o ilegalnim migracijama. Govorit ćemo mi i o legalnim migracijama i politikama gdje iseljavate Hrvate …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… a uvozite strance.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala kolega Grmoja.
Izvolite odgovor.
Izvolite predsjedniče. Je, može, može.

Plenković, Andrej (HDZ)
Hvala lijepa poštovani zastupniče Grmoja.
Pa vi ste jedan od ovih koji spada u isti krug, isti klub kao i gospođa Orešković i sve što sam rekao o njoj mogu reći i vama po bilo kojoj temi i to je ono što znate, vi znate kakav je moj politički stav o Mostu. Dakle, nikad nikome ni sa ove strane jer ova sigurno sa vama više ne bi nikad išla, ne bih preporučio tu avanturu jer svatko tko je to probao naučio o kome se radi, ali to i vi znate u vezi sebe samih.
Što se tiče naših uspjeha, zadaća, izazova mi radimo ono što smo obećali. Ja sam pobijedio na izborima sa HDZ-om i formirao Vladu sa parlamentarnom većinom na politici članstva i u Schengenu i u euro području. Mi smo to realizirali, mi smo to realizirali. To što se promijenila globalna situacija, pa imate terorizam, ekstremizam, ratove i dinamiku većih nezakonitih migracija to pogađa sve kao i nas. No, bolje bit unutra nego vani. Da je do vas ne bi bili ni u jednom, ni u drugom i opet bi imali azilante još gore, a ne bi imali europska sredstva.
…/Upadica predsjednik: Hvala lijepa./…
To je ta fina nijansa koju demagozi ne mogu znati, odnosno znaju ali neće reći.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala.
Kolega Vidović, izvolite.

Vidović, Radoje (HDZ)
Vlada Republike Hrvatske pruža snažnu potporu BiH u materijalnom pogledu realizirajući mnoge projekte, međutim ovim složenim geopolitičkim vremenima vjerojatno važnija je politička potpora Vlade Republike Hrvatske europskom putu BiH. To je put napretka BiH, stabilnosti BiH, ali to je put i stabilnosti Republike Hrvatske i na tom putu ćemo lakše rješavati ova pitanja koja se danas čitav dan spominju oko ilegalnih migracija.
Iz ovog vašeg izvješća je vidljivo da ste iskoristili praktično svaku prigodu da se založite za odpočinjanje pregovora Bosne i Hercegovine s Europskom unijom kao rezultat tog vašeg djelovanja, zalaganja, naravno i drugih prijatelja BIH, ali i Vijeća ministara BIH, Bosna i Hercegovina je danas dobila najpozitivnije mišljenje i praktično otvorenost puta ka vrata ka otvaranju pregovora. Možemo li očekivati u narednom razdoblju takvu stalnu potporu BIH na njenom europskom putu? Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Plenković, Andrej (HDZ)
Hvala lijepo.
Samo mikrofon vas molim.
Hvala lijepo zastupniče Vidović. Slažem se s vama mi se i često vidimo i konzultiramo, bilo da je riječ o Hrvatskom saboru ili stranačkim formatima ili prigodom posjeda BIH i vi ste itekako upoznati koliko energije, entuzijazma, želje pa i političkog utjecaja Hrvatska investira ne samo za jačanje položaja Hrvata kao ravnopravno konstitutivnog naroda u BIH nego za cijelu BIH, njen europski put. Dio tih naših nastojanja reflektira se uistinu i u današnjim preporukama Europske komisije da otvori pregore sa BIH u momentu kada se ispune određeni još kriteriji, a koji su precizno navedeni prošle godine u zaključcima Europskoga vijeća. Ja mislim da je ovo jako dobar poticajni prijedlog Europske komisije. Raspravljat ćemo to na razini vijeća i Europskog vijeća i učiniti sve da u slijedećim mjesecima dođemo i do tog kritičnog trenutka da se stvarno započne sa pregovorima o članstvu Bosne i Hercegovine Europskoj uniji. Čestitamo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Petir, izvolite.

Petir, Marijana (Nezavisni)
Hvala vam predsjedniče.
Poštovani predsjedniče Vlade, Europa je pogođena demografskom zimom. Vijeće je raspravljalo o tome u lipnju i tražilo od Europske komisije da ponudi instrumente kako bi se odgovorilo na demografsku krizu i izazove i komunikacija Vijeća od strane komisije došla je u listopadu. Ono što sam primijetila da se upućuje na problem mladih obitelji koji su često pred raznim izazovima u smislu usklađenja poslovnog i privatnog života pa se kasnije odlučuju za dobivanje djece. Ali isto tako problem je i njihovo stambeno zbrinjavanje. U tom smislu bi htjela otvoriti još jedno poglavlje jer Hrvatska ima iskustvo sa POS-ovim stambenim zbrinjavanjem gdje oko 8 tisuća mladih ljudi u gradovima uspjelo na taj način naći svoje mjesto no za ruralne sredine ne postoje takvi mehanizmi osim pojedinih općina koje su to osmislile. Pa bih predložila da i Vlada ali i da vi na Vijeću se zauzmete da se takvi modeli …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… osmisle i za mlade koji bi ostali živjeti na selu.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Plenković, Andrej (HDZ)
Hvala vam lijepa.
Da, ta formulacija o demografskoj zimi ili negativnom prirodnom priraštaju nažalost pogađa pola članica EU. Hrvatska je među njima. Upravo zato je i dokument koji je pripremila Europska komisija pod vodstvom gđe. Šuice naglasio i taj ključni element kad je riječ o unutarnjim migracijama u EU. Jedan je da se ide iz manje razvijenih članica u više razvijene članice. To je u konačnici problem i Hrvatske, ovo što se ovdje govori o iseljavanju u biti o slobodi kretanja. I drugi, koji je sveprisutan ali i kod nas da se ide iz ruralnih sredina u urbane sredine. U urbanim sredinama s obzirom na cijene stanovanja, malo tko živi u kući. Žive u stanovima. Posljedica toga je manje djece u obiteljima. Dakle upravo jedna od mjera mora biti otvaranje prema ruralnim sredinama, prema možemo reći perifernim područjima velikih urbanih središta i na taj način poticati demografske mjere. …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… To je dio onoga što ćemo i u demografskoj strategiji spomenuti.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Kekin, izvolite.

Kekin, Ivana (NL)
Hvala vam.
Poštovani premijeru, glede glasanja Hrvatske u UN-u, moram vam reći da si previše laskate kada zaključujete da nas je potez Hrvatske uzrujao jer kritiziramo HDZ i vašu Vladu. Taj nas je potez uzrujao jer ste u ime svih nas pokazali manjak sućuti i empatije i što je najgore manjak razumijevanja da se ovaj razarajući sukob za nevine i s jedne i s druge strane, može početi rješavati tek nakon prekida vatre. Zanima me da li je to bila vaša osobna odluka i također me zanima da mi iskomentirate obzirom da ste rekli u opravdavanju tog čina da je Hrvatska bila na pravoj strani povijesti. Mislite li vi da su Belgija, Španjolska, Francuska, Njemačka, Švedska, Danska, sve redom bile na krivoj strani povijesti.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Plenković, Andrej (HDZ)
Poštovana zastupnice Kekin.
Ja imam dojam da vi mene uopće niste slušali kad sam vam objašnjavao tri različita dokumenta koja su donijela u istom tjednu. Svo vaše referiranje odnosi se na za nas najnebitniji dokument. Neobvezujuća rezolucija opće skupštine UN-a je za nas u smislu političke snage, manje bitna nego zaključci Europskog vijeća. Ono što je za nas bilo bitno je upravo taj dokument koji je usvojen u četvrtak. Da ste to čitali onda ne bi postavljali pitanje da li smo mi protiv mira, da li smo protiv humanitarnih koridora ili protiv humanitarnih pauza ili jeste li možda vi kao oporba ili neka druga institucija uputili humanitarnu pomoć u pojas Gaze ili mi. To su vrlo važni detalji, dakle vi ne čitate ono što je važnije. Niste ni riječi rekli o rezoluciji Europskog parlamenta na istu temu. Ta dva dokumenta govore cijelu istinu. Ovaj dokument ne govori cijelu istinu sa jasnom namjerom autora tog dokumenta da ju ne kažu. …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… A ne obvezuje nikoga, pa ni vas. Dosta bitan detalj. …/Upadica predsjednik: Hvala./… Držite se pravih, potpunih i …/Upadica predsjednik: Hvala predsjedniče Vlade./… obvezujućih dokumenata.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Kekin, povreda Poslovnika. Izvolite.

Kekin, Ivana (NL)
Povrijeđen je čl. 238. Dakle, umjesto da ste potrošili vrijeme objašnjavajući mi kako ništa ne razumijem, ja ću vam samo podsjetiti da ova pomoć kojom se hvalite da ste ju poslali u Gazu i time opravdavate čin pred kojim ste nas osramotili, kojim ste nas osramotili pred svijetom, ta pomoć je jedva pola od onog što je navodno vaša ministrica prema današnjim natpisima zamračila u aferi na Geodetskom fakultetu.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Idemo dalje.
…/Upadica: Kako vas nije sram./…
Molim vas predsjedniče Vlade, molim vas.
Molim vas predsjedniče, predsjedniče Vlade, molim vas. Dakle dobivate opomenu kolegice Kekin. Nije naravno bila povreda Poslovnika nego je bila replika.
Idemo dalje, kolega Barbarić.

Barbarić, Nevenko (HDZ)
Zahvaljujem poštovani predsjedniče Vlade.
Svo vrijeme slušamo kritike vaše politike prema Bosni i Hercegovini koja je samo dobrosusjedska, prijateljska, rezultira jačanje gospodarske suradnje, boljom prometnom povezanošću, ali i približavanjem BiH europskim integracijama. Zar nije strateški interes RH moderna, razvijena, napredna i BiH unutar europskih integracija?
Isto tako slušamo kritiku vaše politike na rješavanje političkih prijepora u BiH koja jeste politika dogovora triju naroda, koja je značajno osnažila položaj hrvatskog naroda kao političkog naroda u BiH gdje smo postali ključnih partner zapadnih demokracija u približavanju EU BiH. vaša politika i jeste usklađena sa politikom legitimnih predstavnika hrvatskog naroda u BiH na to smo vam zahvalni.
Isto tako u cijelosti podržavamo vašu politiku prema migrantskoj krizi, smatrate li da bi žica na granici, vojska na granicama narušila odnose RH s BiH …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… ali i naškodila položaju hrvatskog naroda u BiH?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala. Izvolite odgovor.

Plenković, Andrej (HDZ)
Hvala lijepa zastupniče Barbarić.
Podržavamo naravno i vaše napore kao zastupnika, a i sve napore BiH za reformama i prema članstvu u EU. Mislim da smo u tom procesu napravili jako dobar napor i za jačanje položaja Hrvata kao konstitutivnog naroda, a isto tako i napredak cijele BiH. To je bit ove naše politike i ona u konačnici donosi rezultate i meni je zaista izrazito drago kao što smo prije nekoliko godina tada u svojstvu zastupnika u Europskom parlamentu pomogli u tom trenutku predsjedatelju predsjedništva BiH Draganu Čoviću da podnese zahtjev za članstvo, da smo sada uspjeli doć u fazu da Komisija kaže da mi danas predlažemo otvaranje pregovora s BiH kad se ispune nekoliko kriterija vezanih za pristupanje. To znači da imamo upliva i znamo točno što radimo, a u interesu nama najbitnije susjedne zemlje. I hvala vam na vašem doprinosu.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Mrak Taritaš izvolite.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo.
Poštovani premijeru, mislim da je jako dobro da ste jedan dosta veliki dio vašeg izlaganja posvetili obrazloženju zašto je Hrvatska glasala protiv Rezolucije UN-a i obrazlagali zašto je ovako ili onako. Pri tom ste ovih 45 zemalja koje su bili suzdržani otprilike nazvali da su to zemlje koje nemaju kičmu za razliku od Hrvatske koja ima, jeste razmišljali o tome da li da glasate za ili da glasate protiv.
Mene zanima jedna vrlo jednostavna stvar. Kanada je imala na rezoluciju amandman, taj amandman nije prošao, zanima me kako ste glasali odnosno kakav je bio dogovor i kako je Hrvatska odlučila glasat vezano uz taj amandman? Jel nakon što taj amandman nije prošao neke zemlje su očito odlučile na različite načine glasat, pa me zanima koji stav je hrvatski bio vezan uz amandman Kanade.
Hvala lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Plenković, Andrej (HDZ)
Hrvatska je naravno da je bila za kanadski amandman jer je kanadski amandman spominjao Hamasov teroristički napad na Izrael, dakle to je cijela poanta. U varijanti da imate nešto što vide svi, dakle u jednom danu se ubije 1400 ljudi, 1400 ljudi je 7. listopada ubijeno u Izraelu, 1400 ne jedan ne 14, 1400 i ako Opća skupština UN-a nije u stanju tu činjenicu i osudit teroristički napad Hamasa ponovit u jednom aktu koji ima za cilj da okupi cijeli svijet, tu nešto nije u redu, tu nešto nije u redu i to je cijela bit ovoga što vam kažem.
Naš je stav bio ispravan, nimalo loš kao što to gospođa Kekin koja ovako sad konfabulira humanitarnu pomoć pojasu Gaze sa nekim navodnim medijskim napisima o ničemu. Dakle, to je manifestacija ove mržnje o kojoj …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… sam govorio u uvodu. Pojest će vas to, nećete izgledat ljepše …/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./… ne garantirano od te mržnje, budite sigurni u to. Vodite računa o tome to vam nije nebitno …/Upadica predsjednik: Hvala predsjedniče Vlade./… u životu.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Pocrnić Radošević izvolite.

Pocrnić-Radošević, Anita (HDZ)
Hvala predsjedniče.
Poštovani predsjedniče hrvatske Vlade.
Na sastancima Europskog vijeća raspravljalo se i o nelegalnim migracijama, jutros na aktualnom prijepodnevu ministar Božinović mi je rekao da je sigurnost naše granice na visokoj razini značajno i veća nego što je to bilo ranije jer se na tome kontinuirano radi i to je dobro i na tome trebamo ustrajati i jačati svoje operativne snage.
Ono što bi htjela vas pitati, a vidim da se o tome raspravljalo i na Vijeću je vaš stav odnosno stav naše Vlade prema dolasku Frontexa u zemlje okruženja, a prije svega u BiH budući iz nje i dolazi najveći broj ilegalnih migranata, pa da malo pojasnite o Frontexu jer nisam sigurna da naši građani razumiju što to je i što je potrebno da ta europska agencija dođe na teritorij neke zemlje koja je ustvari treća zemlja i nije članica EU.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Plenković, Andrej (HDZ)
Hvala lijepa.
Mislim da je danas za vrijeme aktualnog sata jedan od zastupnika Zurovec, ako se dobro sjećam, pitao što je sa informacijom o tome da li je Frontex trebao doći u Hrvatsku u smislu da zajedno sa hrvatskom policijom kontrolira hrvatsku granicu. To je eter pustio ne znam neko iz SDP-a prije par tjedana. Potpuna laž, dakle nikada nije bila ta opcija na stolu niti smo mi nešto odbijali niti nam je ko nudio.
Mi smo država članica, a države članice imaju agenciju koja se bavi vanjskom granicom koja se zove Frontex, znači Frontex je naš ako baš hoćemo i Frontexovi stručnjaci su i sada u Hrvatskoj i pomažu hrvatskoj policiji na pitanju nezakonitih migracija.
Naš je cilj, o tome sam i razgovarao s predsjedateljicom Vijeća ministara BiH da Frontex dođe u BiH koja nije članica Unije i gdje bi joj Frontex pomogao da zaštiti svoje granice i to u izlaznom pravcu iz BiH i smanji priljev ilegalnih migranta u Hrvatsku. To je cijela bit.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Puljak izvolite.

Puljak, Marijana (Centar)
Poštovani predsjedniče Vlade, evo da samo još jednom svedemo dakle na razini Unije kako je Unija glasala o ovoj Rezoluciji u UN-u, rezultat je bio 7 članica za, 4 protiv i 16 suzdržanih odnosno dakle preko dvije trećine članica EU nije podržalo ovu Rezoluciju. Kanada koja je predložila ovaj amandman koji je Hrvatska podržala kasnije je bila suzdržana na toj Rezoluciji valjda pokazujući evo vama kako nemaju kičmu.
Samo ću vas još podsjetit, točnije 2011. godine u Ujedinjenim narodima glasovalo se o pitanju davanju Palestine statusa države promatračice u Ujedinjenom narodu. Tada je prijedlog prošao, Hrvatska je uz primjerice nekoliko drugih zemalja bila suzdržana, a o tom pitanju su se konzultirali tadašnja premijerka Kosor i predsjednik Josipović. Vi da ste se konzultirali sa …/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./… današnjim predsjednikom …/Upadica predsjednik: Hvala lijepa kolegice Puljak./… bili bi suzdržani. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Plenković, Andrej (HDZ)
Hvala lijepa.
Nevjerojatno. Dvije najveće apologetkinje Milanovića su dvije gospođe koje je ovaj izvrijeđao na pasja kola kad su došle pred Klub u Slavonskoj. Ovo je Stokholmski sindrom. Ovo da ne vjerujem svojim ušima, ne bi vjerovao da je to moguće. Ja ne znam što je vama. Dakle gospođo Puljak, poslušajte me dobro. Nemojte, ne nije to drugarska kritika Bauk, to je vrijeđanje, to je velika razlika, to je ogromna razlika. To je bilo personalno vrijeđanje zastupnice u Hrvatskom saboru. No njihov, moram priznati dobar politička stant i za sve one koji su išli u tu bužu. Ok. Jako dobar. Ja vam na tome čestitam, ja vas ne bi uvrijedio zbog toga. Gospođo Puljak, vi kad kažete dvije trećine nije bilo za. Pa to je to. Znači da smo mi onda u većini, a ne u manjini. A još jedan put vam ponavljam. Hrvatska je imala godinu i pol dana predsjednika koji zagovara ne naše stavove, ja se nadam ne ni stavove većine sabora, proruske stavove u situaciji brutalne agresije na Ukrajinu. …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… Vi se tome ni jednom niste pobunili. Da ste vi principijelni …/Upadica predsjednik: Hvala predsjedniče Vlade./… pobunio bi se, ja bi rekao ok, možete mi solit pamet. Ovako, no way. Ništa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam.
Imamo povredu Poslovnika. Kolegice Puljak, izvolite.

Puljak, Marijana (Centar)
Čl. 238.
Poštovani predsjedniče niti smo zagovaratelji gospodina Milanovića već vam govorimo konstantno o ustavnoj obvezi da se o pitanjima iz vanjske politike konzultirate sa institucijom, sa predsjednikom države. Vi to ne radite iz osobnih nekakvih čarki iz djetinjstva. Valjda ste se svađali kad ste bili mali oko ne znam čega i to kasnije evo, …/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa kolegice Puljak./… takav odnos iz djetinjstva prebacujete do dana današnjega. Evo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Dobivate opomenu.
Ovo je opomena kolegice Puljak.
Idemo dalje, kolega Šimičević izvolite.

Šimičević, Rade (HDZ)
Zahvaljujem predsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani premijeru, evo svjedoci smo da se svijet dramatično mijenja i da figurativno kazano, ono što je vrijedilo jučer danas ne vrijedi. I Hrvatskoj je izuzetno važno nacionalna sigurnost i smatram da ova Vlada radi izvrstan posao i da se nikada nije uložilo više novaca u nacionalnu sigurnost od neovisnost RH do danas. I ne mogu se nikako složiti sa onima koji kažu da se euri iz Europske unije dobivaju na lijepe oči odnosno na vaš stas na vašu zgodnoću. Mislim da su tu ljudi koji su pametni, koji su vrijedni, koji rade i zavrijedili su svaki euro. I ono što mi ne smeta je kritika, ali ono što mi smeta je da nitko nije od oporbenih vijećnika u stanju izgovoriti jednu pozitivnu rečenicu i reći to ste dobro premijeru napravili, to je Vlada dobro iako radite …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… uvijek ukazuje na neke druge.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Plenković, Andrej (HDZ)
Hvala lijepa zastupniče Šimičević.
Pa normalno da nije kad je to sve nešto što bi svak napravio slučajno jer imamo sreće. Eto.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Miloš izvolite.

Miloš, Jelena (Možemo! - politička platforma)
Zahvaljujem poštovani premijeru.
Mislim da ne možete govoriti da je odluka UN-a najnebitnija od tri odluke. Dakle ne možete to govoriti za organizaciju koja je nastala na …/Govornik se ne razumije./… II. Svjetskog rata i čiji je cilj upravo očuvanje međunarodnog mira. To je kao da govorite zapravo da je međunarodno pravo koje je UN stvarao nebitno i mislim da trebate povući tu izjavu. Druga stvar, rekli ste da je zapravo, da ste glasali principijelno. Pa ja bi isto nešto rekla o principima. Ja smatram da je takav potez Hrvatske u kojem se glasa protiv primirja nemoralan i prije svega da je on dehumanizirajući. On je dehumanizirajući jer poruka koju Hrvatska šalje takvim glasanjem je da ljudski životi ne vrijede jednako. Moje pitanje je hoće li vaša Vlada nedvosmisleno tražiti prekid razornog bombardiranja, prekid kopnene ofenzive i prekid ubijanja civila među kojima je i strahovito velik broj djece. …/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./… Pitam dakle za prekid vatre, ne samo za humanitarno primirje. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Imamo povredu Poslovnika. Kolega Andro Krstulović Opara, izvolite.

Krstulović Opara, Andro (HDZ)
Hvala lijepa.
Kolegica je opet zamijenila teze kao i na Odboru.
…/Upadica predsjednik: Članak./…
238. Reći ću ovako.
Je li rat ubija ljude ili agresor. Tko je napravio agresiju 7.10. je li treba zaustavit agresora. Je li Hrvatska oslobađala u Oluji pa su isto tako neki pametnjakovići tražili da stanemo, a bili smo izazvani i branili smo se. Dakle, nemojte implicirati Hrvatskoj da je ona za bombardiranje i ubijanje ljudi. Mi smo bili za amandman kojega je …/Upadica predsjednik: Hvala./… predložila Kanada i iz principijelnih razloga smo glasovali …/Upadica predsjednik: Hvala kolega Krstulović Opara./… kako smo glasovali, ja sam na to ponosan.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam kolega Krstulović Opara.
Dobivate opomenu. Bila je to replika naravno.
Kolegice Miloš izvolite.

Miloš, Jelena (Možemo! - politička platforma)
238. Niste shvatili što sam rekla. Ja ću ponoviti što sam rekla. Ja sam da smatram da je odluka Hrvatske kojom glasa protiv primirja dehumanizirajuća i stojim pri tome jer smatram da je poruka koju Hrvatska šalje takvim glasanjem, je da ljudski životi ne vrijede jednako. To je ono što sam ja rekla. Hvala vam.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Miloš da li onda mislite da i oni koji su suzdržani isto tako su donijeli dehumanizirajuću odluku?
Ne, ne ali ni jedni ni drugi nisu za. Ni jedni ni drugi nisu za. Mislim da pojasnimo to javnosti jer za su recimo bili Rusija, Sjeverna Koreja, Bjelorusija itd. Tako da malo mutimo vodu.
Kolegice Orešković izvolite.

Orešković, Dalija (Stranka s imenom i prezimenom)
Čl. 238. Vrijeđanje zastupnika.
Evo ja ću sada zamoliti vas predsjedavatelju ali i ostale članove HDZ-a da svog zastupnika Oparu opomenete da ne izjednačava način na koji se Hrvatska branila u Domovinskom ratu sa postupanjem Izraela prema Gazi jer su to neusporedive situacije i nama sasvim sigurno tako nešto ne priliči. Vi ste danas osramotili Domovinski rat jer ono što se u Hamasu, stavlja na teret i ono što je danas situacija u Gazi je ni, ni na koji način…/Upadica predsjednik: Hvala kolegice./…usporedivo sa načinom na …/Upadica predsjednik: Kolegice Orešković…/…koji smo se mi branili.

Jandroković, Gordan (HDZ)
…dobivate opomenu, ovo je replika bila.
Kolegice Kekin, izvolite povreda poslovnika.

Kekin, Ivana (NL)
238., zanima me na temelju kojeg poslovničkog dijela vi se uključujete u raspravu i to na način da biste opravdali sramotno ponašanje hrvatskog veleposl…, hrvatskog zastupnika, pokušavate zavarati javnost i prikazati da je isto glasati suzdržano i protiv i također prikazati da su za bile neke off zemlje, a ne recimo Belgija, Slovenija, Španjolska, Portugal itd..

Jandroković, Gordan (HDZ)
Ne kolegice Kekin, ja na optužbu da onaj koji je glasao, ko nije glasao za, dakle i onaj koji je bio suzdržan isto tako nije podržao tu rezoluciju, dakle i onaj koji je bio suzdržan znači bio je protiv mirnog rješenja i zaštite civila, to je vaš stav. Dobro, neću ja više govoriti, malo sam zašao u prostor koji poslovnik, poslovnikom ne mogu, ali činjenica je…
…/Upadica iz klupe se ne razumije./…
Evo, mogu si dati opomenu, ali i vama i sebi.
Kolega Cappelli izvolite.

Cappelli, Gari (HDZ)
Hvala predsjedniče.
Ma slušajući i stalno spominjući UN-ovu rezoluciju koja znamo koliku ima težinu itd., zašto ne spominjete nikad, pardon 238., zašto ne spominjete nikad zaključke zajedničke koji su na Europskom vijeću izrečene, koje vrlo jasno se vidi što se želi od mira do svega i razgovora o Gazi, o humanitarnom dijelu itd. i o tome što to govorite? Pa to je zajednička izjava dakle koju je Hrvatska potpisala…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…. Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Cappelli isto tako opomena.
Kolega Stier, izvolite.

Stier, Davor Ivo (HDZ)
238., g. predsjedniče, kad se spominju sada sve ove zemlje koje su bile protiv, zašto se ne spomene isto tako i Austrija, dakle Austrija jako dobro zna što je UN, ona je dakle domaćin, tamo je i sjedište UN-a, Zeleni su isto tako na vlasti jel tako i ipak su u Vladi koja je glasala jednako kao i naša Vlada. Prema tome, nije tako teško reći Hamas je teroristička organizacija i to je trebalo biti dio ove rezolucije. Ako toga nije bilo…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…onda naravno da ima razloga zašto su neke zemlje…/Upadica predsjednik: Hvala kolega Stier./…glasale protiv.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Moram vam dati opomenu jer je bila replika, pa idemo dalje. Sada je na redu kolega Zekanović, izvolite.
…/Upadica iz klupe se ne razumije./…
A pardon, još nismo, predsjedniče Vlade imamo odgovor dakle na kolegicu Miloš.
…/Upadica iz klupe se ne razumije./…
Da.

Plenković, Andrej (HDZ)
Zastupnice Miloš, meni se čini da vi niste čitali zaključke Europskog vijeća, jeste ih čitali?
…/Upadica Miloš se ne razumije./…
Jeste. Dal bi vi digli ruku za te zaključke?
…/Upadica Miloš se ne razumije./…
Da.
…/Upadica Miloš se ne razumije./…
Pitate koje točno, znači da niste čitali one zaključke Europskog vijeća o Bliskom Istoku?
Dakle slušajte me dobro, ako istog dana i istog tjedna imate istu temu u više foruma i u forumima u kojima smo mi među onima koji su nam najsličniji, a to su članice EU, nemamo nikakav problem konsenzusom nas 27 lidera reć najoštrije osuđujemo Hamas teroristički napad na Izrael i stanemo iza toga i stanemo iza humanitarnih koridora i pauza i humanitarne pomoći i oslobađanja talaca i svega što može pomoći civilnom stanovništvu u Pojasu Gaze, u čemu je onda problem? Vi meni govorite o tome da mi ne razumijemo UN, Opća skupština UN-a nema obvezujuće rezolucije.…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…Ja ne znam jel vi to znate ili ne znate…/Upadica predsjednik: Hvala lijepa./…naučite, vodite o tome računa ko je predlagao, kako, zašto i kada…/Upadica predsjednik: Hvala./… držite se samo nečega da biste malo pucali po nama, ne gledate principijelno.../Upadica predsjednik: Hvala predsjedniče Vlade, molim vas vrijeme je isteklo./… …/Govornik se ne razumije./…

Jandroković, Gordan (HDZ)
Povreda poslovnika kolegice Miloš, izvolite.

Miloš, Jelena (Možemo! - politička platforma)
238., pa jesam čitala sam, čitala sam odluku Europskog vijeća i zato sam vas pitala na koje točno, na koje točno zaključke mislite jer se tamo traži humanitarna stanka i ja sam vas pitala da li je Hrvatska spremna tražit prekid vatre, to je bilo moje pitanje.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Dobivate, dobivate opomenu kolegice Miloš zato što je to bila isto tako replika.
Kolega Zekanović izvolite replika.

Zekanović, Hrvoje (HDS)
Poštovani predsjedniče Vlade, dakle stav Hrvatske demokršćanske stranke je po ovom pitanju iznimno jasan, dakle mi podržavamo apsolutno, štoviše iznimno nam je drago da je Hrvatska glasovala na način kako je glasovala u UN-u, dakle to je bio jedan mudar i hrabar državnički potez. Meni je također jako drago da se Možemo! ovdje razotkrio auta i da znamo da oni, da su to jedna ultra lijeva stranka koja provodi lijeve politike i oni su dosljedni, dakle nisu stranka centra nego ultraljevice. Međutim mene, međutim mene zanima…
…/Upadica Benčić se ne razumije./…
…/Upadica predsjednik: Kolegice Benčić, smirite se./…
…gdje je politički npr., zaustavimo vrijeme, može, dakle gdje je politički npr. Most? Oko svih ključnih tema oni šute, oni su se malo autali, oko Ukrajine bili su malo više proruski, ovdje šute jer im nije baš nekako tema popularna da kažu da su za ovu odluku, evo što vi mislite gdje su oni ovdje politički, jesu li više na strani svojih potencijalnih koalicijskih partnera Možemo! ili na strani razuma i Zapada? Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Plenković, Andrej (HDZ)
Poštovani zastupniče Zekanović, ne znam, da vam iskreno kažem nije me ni briga gdje su, znamo gdje smo mi, iza čega stojimo, zašto zauzimamo ovakva stajališta, pratimo one koji artikuliraju svoj stav, oni koji oportunistički šute jel valjda ne znaju jel bi im to više štetilo ili koristilo, ljudi će to prepoznat. Ponavljam još jednom, ministar vanjskih poslova bio je u Izraelu i bio je u Jordanu, jako dobro primljen u obje zemlje s punim razumijevanjem za hrvatski stav i u Jordanu, a Jordan je bio predlagatelj ove rezolucije o kojoj vi govorite, ponavljam neobvezujuća rezolucija, molim vas članica smo EU, pogledajte Rezoluciju Europskog parlamenta, pogledajte zaključke Europskog vijeća, to vam je unutarnje dvorište, Opća skupština UN-a je jedan puno drukčiji i kompleksniji forum koji nastupa tek onda kada se na razini Vijeća sigurnosti ne može donijet rezolucija zbog blokiranja onih koji na to imaju pravo, a da bi se to razumjelo treba se nešto znat o međunarodnom pravu…/Upadica predsjednik: Hvala vam./… i odnosima.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Zekanović povreda poslovnika.

Zekanović, Hrvoje (HDS)
Poštovani predsjedniče sabora Članak 238., evo koristim ovaj institut da upitam još jednom jednostavno pitanje. Je li kolega Raspudić izvadio onu palestinsku maramu iz naftalina ili je možda zamijenio s nekom drugom zastavom? Evo, samo jedno malo pitanje, možda kolega Raspudić nađe način pa odgovori.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Zekanović dobivate opomenu, ovo je bila replika, treća je to opomena tako da ne možete više sudjelovati u raspravi.
Kolega Bauk, izvolite.

Bauk, Arsen (SDP)
Već je napredak što smo se od tema '41.-'45. pomakli na temelj koja ima svoj korijen u '48.
Gospodine predsjedniče relativno ste suvislo objasnili zašto nismo bili za rezoluciju, međutim u neslaganju sa tekstom rezolucije postoji ono što ste vi i danas rekli, citirat ću vas, fine nijanse. Ta fina nijansa je hoćete ili biti suzdržani ili hoćete biti protiv. Mnoge bezvezne zemlje poput Kanade, Finske, Njemačke, Grčke, Italije, Japana, Nizozemske, Poljske, Slovačke, Švedske, Slovenije, Ukrajine neprincipijelne Ukrajine, Velike Britanije, Australije odlučili su biti oportunisti kako ste vi rekli. Ja ne mislim da je ta kvalifikacija točna. Tako da što se mene tiče, moje formulacije mislim da smo kao država na tom glasanju bili na krivoj nijansi povijesti, evo bit ću blag.
Moje pitanje glasi kad smo već ušli ovoliko, dakle izložili smo se po ovom pitanju što je po vama rješenje sukoba na Bliskom Istoku nakon 80 godina …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… kad smo već tako pametni i to znamo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Plenković, Andrej (HDZ)
Dakle, prvo da razjasnimo zastupniče Bauk ovo što vi sada moje riječi izvrćete, a to su i kolegice činile u odnosu na to kako su drugi glasali. Dakle, ja sam kazao slijedeće, da smo mi bili suzdržani onda bi nas u Hrvatskoj ova ista ekipa napadala da nemamo stav, da smo bili za, napali bi nas da zašto nismo protiv ili zašto nismo suzdržani, to je bit. Svaka zemlja donosi svoju procjenu. Nemamo mi svi istu strukturu stanovništva gospodine Bauk od članica EU. Pogledajte malo što se zbiva u gradovima u zapadnoj Europi, jel se to događa u Hrvatskoj, ne. Jel se događa ili ne događa? Ne događa. Imamo poziciju iza koje smo stali, koja je utemeljena, čvrsta, dosljedna i principijelna bez dodvoravanja ikome, a s pogledom na situacije u kakvima smo mi bili prije 30-ak godina kada su nam ista ta tijela pisala rezolucije bez da kažu tko je agresor.
Što se tiče solucije …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… solucija je dvije države jedina, druge nema, to je pozicija Hrvatske koja je stalna …
…/Upadica predsjednik: Hvala./…
… pretpostavljam da to znate.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Čete se žrtvovati? Ajde.

Bauk, Arsen (SDP)
Gospodine predsjedniče da smo mi bili za onda bi kolega Opara bio ponosan što smo bili za, a da smo bili suzdržani on bi bio ponosan što smo suzdržani ko što je danas ponosan zato što smo protiv.
Vi ste relativno vješto kolegi Prkačinu odgovorili i relativizirali to glasanje u UN-u. Dakle, on je misli isto što i vi još više, ali ne bi to pokazao, a u Europskom vijeću i oni koji su bili za i oni koji su bili protiv i oni koji su bili suzdržani su se složili, prema tome ispada da je ovo bila jedna predstava gdje smo se mi malo željeli igrati glavnu ulogu i ok.
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
To je to otprilike.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Bauk, treća je, treća opomena i ne možete više sudjelovati u raspravi.
Kolega Krstulović Opara, izvolite.

Krstulović Opara, Andro (HDZ)
Hvala.
238., gospodin Bauk se uhvatio mene. Ja se 34 godine nisam maknuo iz svoje pozicije, iz svoje stranke. Bio sam zastupnik u prvome sazivu saziva kad sam glasao za neovisnost ove zemlje, a vaša partija iz koje ste došli je glasovala protiv suverenosti RH. I onda meni pribotunajete ovdje da ja imam različito mišljenje. Uvijek jedno te sito, branim ma principijelnost, hrabrost ljudi i pravni međunarodni poredak. Ono što vi nemate pojma.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega, kolega Krstulović Opara lijepo ste to rekli, ali je opomena tu jer to nije bila povreda Poslovnika, treća po redu i više ne možete sudjelovati u raspravi.
Kolega Gregurović, izvolite.

Gregurović, Zoran (HDZ)
Evo hvala predsjedniče.
Poštovani predsjedniče Vlade, slušamo danas puno toga ovdje. Nikad veća ulaganja, nikad veća iskorištenost EU fondova, nikad veći i bolji kreditni rejting, ali to je sve došlo samo po sebi po nečem, ali ako je slučajno nešto loše e onda je to kriv HDZ. I kao što je sad tu bilo prije rečeno najviše se govori dakle zašto je Hrvatska glasala protiv neobvezujuće Rezolucije UN-u, da smo slučajno glasali za oporba bi onda rekla zašto nismo bili protiv. Ali mene nešto drugo zanima ako mi možete tu odgovoriti s obzirom da se cijelo vrijeme to pitanje ipak otvara i potencira. Pa zanima me da li je, da li su kolege koji su glasali protiv pomoći Ukrajini bili na krivoj strani povijesti, da li su nas osramotili pred svijetom, da li su imali manjak sućuti, empatije i razumijevanja?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor, pardon ne, prije toga imamo povredu Poslovnika kolega Raspudić i kolega Glavašević.
Izvolite.

Raspudić, Nino (MOST)
Članak 238., vrijeđanje i omalovažavanje zastupnika. Vi ste ovdje formulirali kao da je bilo glasanje jeste li za pomoć Ukrajini ili ne. Mi smo branili Ustav RH jer je u tom članku o obrani jasno da obuka stranih vojnika nema veze sa saborom koji treba glasovati ako je predsjednik protiv. Dakle, to što su se oni nalupali u Bruxellesu i naobećavali bez pristanka predsjednika, a onda to htjeli protuustavno provući kroz sabor to je vaš problem. Nemojte nam stavljati u usta nešto što ne stoji.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Raspudić ovo je bila replika, dobivate opomenu.
Kolega Glavašević, izvolite.

Glavašević, Bojan (Nezavisni)
Hvala.
Pa prvo nitko, dakle i vi ste bili protiv takvog jednog zaključka kolege iz HDZ-a prema tome sve što kažete nama može vrijediti i za vas, a drugo kolega Gregurović postavljate premijeru pitanje da li, na kojoj strani povijesti su bili oni, ali on je to rekao 500 puta, vrapci na granama isto znaju. To znači da vi niste slušali kolega. Trebali ste ga zamoliti da ponovo ponovi zašto smatra da smo bili na krivoj strani povijesti, to bi bilo pitanje.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Glavašević i ovo je bila replika, pa dobivate opomenu.
Sada idemo dalje, odgovor, tako je, odgovor predsjednika Vlade na repliku kolege Gregurovića.

Plenković, Andrej (HDZ)
Hvala lijepa poštovani zastupniče Gregurović.
Što se tiče vašeg pitanja zaista evo kako je rekao vaš kolega Glavašević svi znaju moj stav, ali zanimljivo je da skoro godinu dana nakon možete čut gospodina Raspudića koji ponovno govori neistine. Dakle, jednakom istom procedurom kao i svako drugo sudjelovanje hrvatskih vojnika u nekoj vojnoj misiji je došlo u Hrvatski sabor.
Zamislite kad 40-ak puta Sabor glasa o istome, a netko ima obraza nakon 10 mjeseci reći da je štitio Ustav, gle čuda, zato što je Vlada uputila u identičnu proceduru ponovno istu stvar, zato što predsjednik nije to htio podržati. Zašto nije htio podržati? Pa jer ima principijelan stav koji je strateški drukčiji od našeg.
On je bio proruski, ne krije se to, rekao je to 1000 puta i mi koji imamo proukrajinski stav. Vas 54 je odlučilo obilježiti svoj mandat, legacy, popudbina, ostavština …
.../Upadica: Hvala vam./... da bude na njegovoj strani, tj. proruskoj strani …
.../Upadica: Hvala lijepa./... i gotovo! I s time ćete živjeti. To je vaša stvar.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Imamo povreda Poslovnika. Kolega Raspudić, izvolite.

Raspudić, Nino (MOST)
Ovo dosad nisam rekao u Saboru, ali vi lažete. Vi lažete. Čl. 7 Ustava RH, da ne čitam, nakon 4 stavka ide, odluku iz st. 3, 4, 5 ovog članka HS donosi većinom glasova svih zastupnika. Ako Predsjednik RH uskrati suglasnost iz st. 3 i 4, bla bla, HS odluku donosi dvotrećinskom većinom. Onda ide sljedeći stavak, OSRH mogu prijeći granicu RH radi vježbe, saveznice mogu prijeći granicu RH i o tome …
.../Upadica: Hvala vam kolega Raspudić./... odlučuje Vlada i Predsjednik. Nema Sabora! Na 3 i 4 stavke …
.../Upadica: Kolega Raspudić./... se odnosi dvotrećinska i ne lažite! Prestanite lagati i lijepiti etikete!

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Raspudić.
Ajde ne morate, ne morate toliko puta ponoviti ovu ružnu riječ, ali .../Upadica se ne čuje./... ne, ne, ne, ne, to je ovako na brzinu, sjećamo se onih koji smo u tome sudjelovali, ovo je jedna od interpretacija s kojom se ja ne slažem. Čitajte vi.
Dobivate, ma ima, nemojte, to je davno, to je passe. Ostali su ožiljci, ostali se ožiljci i rane koje ne možete videti. Ajde, molim vas, dobivate opomenu zbog toga što ste replicirali, a tražili ste povredu Poslovnika. .../Upadica se ne čuje./...
Kolega Šašlin, izvolite.

Šašlin, Stipan (HDZ)
Hvala g. predsjedniče. Čl. 238, g. Raspudić vrijeđa sve nas i obmanjuje hrvatsku javnost. Ako obuka inženjerijskih postrojbi koje trebaju raditi na humanitarnom razminiravanju i obuka sanitetskih postrojbi nije pomoć jednoj državi, onda ja ne znam što je to. Ja ne znam koju ste vi vojnu akademiju ili školu završili i kakve vi imate veze sa vojskom, ne znam, možda sa Hamasom ili ne znam s kime, ali ovo doista je trebala biti pomoć …

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Šašlin, dobivate opomenu. Prvo, nije bila replika, a drugo, mislim da, mislim da ipak kolega Raspudić nije vezan uz Hamas, imao je neke šalove, ali su bili palestinski, ne hamasovski.
Tako dobivate opomenu. Kolega Cappelli, izvolite.

Cappelli, Gari (HDZ)
Hvala lijepo predsjedniče, čl. 238.
Pa mislim da je tu cijela poanta bila ne to da li je nateravanje oko glasovanja nego jednostavno ono što cijelo vrijeme danas govorimo, a to je mržnja prema svemu što se predlaže od strane Vlade. Pa prema tome, itekako je sve bilo u skladu sa Ustavom i s Poslovnikom i sve što treba, međutim, samo ono što je danas i rečeno, kad mi nešto predlažemo, nešto ne valja, a to nema veze sa nikakvim čitanjima sad Ustava, prvo trebate pročitati dobro materijale, onda ćete vidjeti što je bilo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala kolega Cappelli, ovo je bila isto tako replika pa dobivate opomenu.
Kolegice Urša Raukar-Gamulin, izvolite.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo! - politička platforma)
Zahvaljujem g. predsjedniče Vlade.
Naravno, važno je znati što se dogodilo 7.10., koje strahote su se dogodile 7.10., međutim, isto tako je važno znati što se od tada događa. Do dana današnjega, koje strahote se događaju. Isto tako je važno znati da Kanada, koja je predložila amandman je glasala suzdržano. Isto tako je važno reći da je potpuno neprikladna vaša usporedba sa Domovinskim ratom jer Hrvatska nikada nije žestoko bombardirala iz odmazde Srbiju niti ubijala i masakrirala djecu, žene i starce i zbog toga vam ponovno postavljam pitanje.
Da li ste spremni tražiti od Vijeća Europe da se sukladno međunarodnom humanitarnom pravu i ženevskim konvencijama otvori istraga nad ratnim .../nerazumljivo/... o ratnim zločinima i zločinima protiv čovječnosti koji su izvršeni nad civilnim stanovništvom Gaze i Izraela. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Plenković, Andrej (HDZ)
Poštovana zastupnice Raukar-Gamulin.
Dakle i vi i sve vaše kolegice, vi jednostavno ignorirate činjenice. Ja ne znam koliko puta moram spomenuti da je politički stav Hrvatske o onome što se zbiva nakon terorističkog napada Hamasa na Izrael i izbijanja rata nakon toga sadržan na najbolji i najcjelovitiji način u zaključcima Europskog vijeća prošloga četvrtka.
Ja sam ovdje danas s vama razgovarao o tim zaključcima. O tim zaključcima. Vi se pravite kao da oni ne postoje. Insinuirate da je Hrvatska protiv mira, da je Hrvatska protiv humanitarnih koridora, protiv humanitarne pauze, protiv izbjegavanja regionalne eskalacije i da zauzima stav samo jedne strane. Principijelan stav Hrvatske, gđo Raukar znači navesti onda sve činjenice, a ja sam vama ovdje učinio pro bono tumačenje onoga …
.../Upadica: Hvala vam./... što se dogodilo u UN-u. To je sve.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Raukar-Gamulin, povreda Poslovnika.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo! - politička platforma)
238.
Uvaženi premijeru, vi uporno ponavljate cijelu tu priču o zaključcima, ali u tim zaključcima nema prekida vatre. Nema zahtjeva za prekidom vatre koji je bio u UN-u. I vi ste tamo glasali protiv. Ovdje nema zaključaka o prekidu vatre! Nije prekid vatre i ono što vas mi stalno pitamo, da li ćete zahtijevati da se to traži?!

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam.
Kolegice Raukar-Gamulin, ovo je naravno, isto tako replika, ne povreda Poslovnika pa dobivate opomenu.
Kolegice Perić, izvolite.

Perić, Grozdana (HDZ)
Hvala lijepo poštovani predsjedniče Sabora, poštovani predsjedniče Vlade.
Na sastancima EV-a je uvijek i višegodišnji financijski okvir i ono što je važno da je postojeći, sadašnji, zapravo postignut političkim dogovorom već 2020., a od onda su se promijenile itekako bitne okolnosti, pa evo, i rat u Ukrajini, ali isto tako i covid i sve ostalo. Ono što zanima nas a fokusirani smo upravo na ono što se događa u Hrvatskoj zapravo vlada i ono što radite cijelo vrijeme u mandatu ove dvije Vlade je ravnomjerni gospodarski razvoj Hrvatske. To je isto tako se postiže upravo i razvojem i ITU mehanizmom i ono što valja reći da je do sada to bilo 350 milijuna eura, a sad je to 680.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala.
Izvolite odgovor.

Plenković, Andrej (HDZ)
Hvala vam lijepa.
Što se tiče revizije višegodišnjega financijskoga okvira sad smo u fazi da očekujemo konsolidirani prijedlog u dogovoru i španjolskoga predsjedanja i predsjedatelja Europskoga vijeća, a na temelju prijedloga Europske komisije. Vrlo je zahtjevna ta rasprava zato što se radi o dijelu novca koji se naziva svježi novac. Sa svježi novac države članice trebaju uplatiti. Međutim, s obzirom na ove velike izazove i troškove koji oni nose ja sam siguran da ćemo naći neku vrstu kompromisa koja će uspjeti izbalansirati i realocirati neka sredstva bez da ono što je nama bitno dođe u pitanje. Dakle, tu je pozicija Hrvatske itekako čvrsta i jasna.
Hvala vam.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam.
Kolega Troskot, izvolite.

Troskot, Zvonimir (MOST)
Poštovani gospodine Plenkoviću, dakle ono što ste vi sa svojim jezičnim sposobnostima, sa svojim talentima zajedno sa svojom velikom mentoricom Angelom Merkel i „Wir schaffen das“ politikom čiji ste vi pionir napravili jest da ste sada u Essenu, Berlinu, Hamburgu i ostalim njemačkim gradovima, dakle omogućili da se izvjese ne Hamasove nego zastave ISIL-a. Da, gospodine Plenkoviću to je direktna posljedica vaših politika, vaše velike mentorice gdje evo sada imamo zamjenu stanovništva i gore imaju formaciju ISIL-ove države gdje se poražena vojska ISIL-a se sad nalazi momentalno u Njemačkoj.
Druga stvar. Za vrijeme Ursule von der Leyen 600 milijuna eura je isfinancirana Palestina što je dobio HAMAS u svojim rukama, sa vašim novcima šta ste vi tamo izglasavali su napravljeni tuneli …
…/Upadica predsjednik: Hvala. Kolega Troskot hvala vam lijepa./…
… Maršalova vikendica odnosno Mensah u Katru i knjige u petom razredu …

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Troskot, hvala vam lijepo. Vrijeme je isteklo.
Imate vrlo zanimljive teze moram priznati.
Da čujemo što će reći predsjednik Vlade, izvolite.

Plenković, Andrej (HDZ)
Hvala lijepa gospodine Troskot.
Teško je naći racionalan, razuman ili pristojan komentar na ovo što vi sve izgovarate. Vi jeste jedan od ovako malo osebujnijih saborskih zastupnika koji je imao poseban put, tranziciju itd. ali izgleda da je puno posljedica ostalo. Puno je ostalo posljedica i to se vidi. Ovo sve izgovorit što vi izgovarate, pa to čak ne bi ovaj grozd tamo desno gore od vas uspio se sjetiti ali to je tako, to je Most. Što više vi govorite to će više ljudi bit svjesno tko ste i što ste, nama je to u interesu, ja vam na tome čestitam. Nabucati toliko smiješnih teza, a ni jedna ni približno da je u dodiru sa istinom ili realnošću to zahtijeva zaista veliki intelektualni pothvat na kojem vam od srca čestitam.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Povreda Poslovnika, kolega Troskot.
Izvolite.

Troskot, Zvonimir (MOST)
Članak 238. ne bih se tako smio i omalovažavao to što vi radite. Dakle, posljedica toga vam je da sada pod viznim režimom u Hrvatskoj šeću dakle migranti. Pitanje je kada će se dogoditi nekakav eksces. Sad je Bildt počeo pisati konačno o silovanjima žena od strane migranata u Njemačkoj i da je ministrica unutarnjih poslova rekla da se Njemačka nalazi na prekretnici, odnosno u crvenoj liniji demokracije. To ste vi sve izglasavali, tako da vi ste pionir politike onoga što ćemo gledati sada u Njemačkoj šta će se događati. Ne daj bože da se dogodi ono što je u …/Govornik se ne razumije./… ono što se dogodilo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Troskot, dobivate opomenu. Ovo je bila replika, a ne povreda Poslovnika.
Kolega Sobota, izvolite.

Sobota, Darko (HDZ)
Hvala predsjedniče Hrvatskog sabora.
Možda danas i u izvještaju niste spomenuli, ali možda i nije bila tema ovog izvještaja, ali ste spomenuli svakako jednu temu upravo kolege Šašlina. Naime, moje je pitanje vezano uz OECD.
Znamo da je glavni tajnik OECD-a Mathias Cormann 21. rujna ove godine bio gost u Republici Hrvatskoj kojemu ste vi bili domaćin a u službenom posjetu prilikom javnog predstavljanja ekonomskog pregleda Republike Hrvatske. Znamo da je Republika Hrvatska zahtjev za članstvo podnijela 2017. godine, a prošle godine 2022. započela je pregovore. U tom samom izvještaju je niz pozitivnih primjera upravo Vlade na kojem ste vi čelu, gdje se daju dobri primjeri zapravo Republike Hrvatske u tom pristupnom procesu.
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…
Di je danas Hrvatska u tome …
…/Upadica predsjednik: Hvala lijepa kolega Sobota./…
… i koje su prednosti pristupa OECD-a RH.

Plenković, Andrej (HDZ)
Hvala lijepa poštovani zastupniče Sobota.
Što se tiče OECD-a točno 2017. smo poslali pismo. 2022. nakon niza priprema, a i u konačnici promjena ozračja u samom OECD-u krenuli u proces pregovora. Ministar Grlić-Radman je pregovarač. Nakon tog dolaska Matiasa Kormana u Zagreb ja sam bio 30. listopada u Parizu sa ministrom Grlić-Radmanom i ministrom Primorcem. Vrlo jasno smo Vijeću OECD-a predstavili naše ciljeve, ambicije. Idući pregled hrvatskog gospodarstva bit će u rujnu 2025. i ja vjerujem da će on biti finalan, sveobuhvatan. Do tada ćemo preuzeti sve instrumente OECD-a bilo da je riječ o preporukama, odlukama, konvencijama i na taj način biti spremni za članstvo u ovoj organizaciji koja je jedina koja je još preostala.
Ono što je tu posebno važno je ta 2017. Tad smo usvojili Strategiju uvođenja eura, krenuli ozbiljno raditi o Schengenu i aplicirali u OECD, posadili pravac rezultata kojeg sad vidimo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam.
Kolega Hajduković, izvolite.

Hajduković, Domagoj (Socijaldemokrati)
Hvala lijepo.
Poštovani predsjedniče Vlade pa lijepo je čuti da se Hrvatska zalaže za rješenje dvije države na Bliskom istoku. Jedino moje pitanje vama zapravo naravno ne u ovoj situaciji, sad je prioritet zaštititi civile od nepotrebnog stradavanja jest je li onda bilo u planu priznati Palestinsku državu budući da u našem okruženju samo Slovenija i Italija to nisu učinile zajedno sa nama.
No, razgovaramo o sastancima Vijeća EU i mene zanima nešto drugo. Naime, danas je Europska komisija objavila svoje preporuke za proširenje, čuli smo što je rekla o Ukrajini, Moldovi, BiH i Gruziji no to još nije odluka dakle to treba potvrditi sljedeći sastanak Vijeća EU. Ono što mene zanima, posebice budući da je gotovo svršen čin što se tiče Ukrajine i Moldove koliko sam shvatio i politička volja postoji, kako ćete se postaviti spram Gruzije budući da postoje neke rezerve? A ja bih vas zamolio svakako da se …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… njihova kandidatura podrži i da se pošalje jedna dobra politička poruka.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Plenković, Andrej (HDZ)
Što se tiče Gruzije, pa vi se sjećate ne znam je li vam to možda promaklo ili ne i Irakli Garibashvili gruzijski premijer bio u Hrvatskoj u sedmom mjesecu, bio je moj gost. Gruzija je nešto malo kasnila u reformskom procesu i ispunjavanju kriterija u odnosu na Ukrajinu i Moldovu, međutim i oni su sada dobili praktički jasan kandidacijski status kad je riječ o narativu koji je Europska komisija danas objavila.
Vidio sam da je Garibashvili zadovoljan i da je pozdravio tu odluku, prema tome ako je on zadovoljan zadovoljni ćemo biti mi, a vjerujem da će to na Vijeću, a onda i na Europskom vijeću biti potvrđeno. U svakom slučaju i Ukrajina i Moldova imaju još stvari za ispunit, ima ih naravno i Gruzija, ima ih i BiH, dakle sve četri zemlje su dobile politički signal uz razumijevanje da treba napraviti još par iskoraka. Tako što se nas tiče ta potpora će biti jasna kao i do sada, ako je to bilo ikada i dvojbeno.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Cappelli.

Cappelli, Gari (HDZ)
Hvala lijepo predsjedniče.
Premijeru, danas smo čuli i da li Hrvatska će tražit prekid vatre, zašto smo glasali tako kako je bilo Rezolucija UN-a, međutim kažu majka mudrosti je ponavljanje, pa zajednička izjava Europskog vijeća najoštrije osuđuje Hamas, jedna od bitnijih stavaka unutra Europskog vijeća ponovno ističe važnost osiguravanja zaštite svih civila, naglasak, u svakom trenutku u skladu s međunarodnim humanitarnim pravom.
Dakle, vrlo je jasna intencija bila Europskog vijeća, vrlo jasna intencija bila je i Hrvatska u svemu tome i na koji način je podržava Rezoluciju UN-a koja je na kraju krajeva i neobvezujuća.
S druge strane isto tako je važno reći da Europsko vijeće u svakom slučaju i dalje raspravlja o pomoći Ukrajini, pa sam htio malo čuti kakav je stav i da li i dalje …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… Ukrajina očekuje pomoć koju je imala do sada.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Plenković, Andrej (HDZ)
Hvala lijepa zastupniče Cappelli. Slažem se s ovim prvim dijelom vaših ocjena. Što se tiče Ukrajine da, ključno je da zadržimo jedinstvo podrške, uvijek je drukčija okolnost kad postoje dva velika sukoba ovakvih razmjera u isto vrijeme jer se disperzira fokus što medijski, što politički, što institucionalni. Međutim, moj je dojam, a Zelenski sudjeluje na svim sastancima Europskog vijeća praktički zadnjih godinu i po dana, da je ta podrška i dalje čvrsta. Ima nekih zemalja koje imaju određene male rezerve, ali kad sve skupa sagledamo u ovom trenutku ta podrška je čvrsta i mislim da će se ona reflektirati u reviziji Višegodišnjeg financijskog okvira.

Jandroković, Gordan (HDZ)
I zadnja replika kolega Sanader, izvolite.

Sanader, Ante (HDZ)
Hvala predsjedniče.
Poštovani predsjedniče Vlade. Evo isto na ovom tragu danas smo malo govorili odnosno događaji na Bliskom Istoku gurnuli su apsolutno u drugi plan Ukrajinu, a zabrinjava i ovo da je nova Slovačka vlada proruska, a posebno ona izjava talijanske premijerke koja kaže da se Europa umorila od pomoći i od rata, a onda i naklapanja koja dnevno čujemo da se gura Ukrajinu prema pregovaranju da je Europa umorna. Ali evo sad ste rekli da je apsolutno Europsko vijeće uz Ukrajinu i to bi bilo vrlo važno u ovom momentu da se Ukrajina ne prepusti sama sebi.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Plenković, Andrej (HDZ)
Hvala vam lijepa, pa mogu samo ponoviti ovo što sam kazao na pitanje predsjednika Odbora za vanjske poslove g. Cappellia. Ima tu i tamo nekih glasova koji su uz određene male rezerve, al ipak gledajući ovoliko dugo zadržati jedinstvo ovako snažno i u paketima potpore i u paketima restriktivnih mjera tj. nekoliko krugova sankcija protiv Rusije s obzirom na agresiju i njene posljedice to je jedinstven slučaj. A prateći međunarodne odnose sad već jako puno godina ne sjećam se da smo imali ovakvu situaciju ovakve velike podrške bilo kojoj zemlji kao što Ukrajina uživa od veljače 2022..
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Zahvaljujem predsjedniku Vlade, nemamo više replika.
Žele li izvjestitelji uzeti riječ? Da, kolega Hajduković izvolite.

Hajduković, Domagoj (Socijaldemokrati)
Hvala lijepo g. predsjedniče.
Kolegice i kolege.
Odbor za europske poslove HS-a je na 73. sjednici održanoj 7. studenog ove godine raspravljao o Izvješću predsjednika Vlade RH o održanim sastancima Europskog vijeća u razdoblju od travnja do listopada 2023. koje je dostavljeno predsjedniku HS-a aktom od 2. studenog ove godine.
Odbor za europske poslove na temelju nadležnosti iz čl. 65. Poslovnika HS-a predmetno izvješće razmatrao kao matično tijelo. Izvješće je na odboru predstavila državna tajnica za Europu u MVEP-u gospođa Metelko Zgombić. Državna tajnica uvodno je navela kako je predmetno izvješće obuhvaća osam sastanaka, dva redovna sastanka Europskog vijeća od 29. i 30. lipnja ove godine te 26. i 27. listopada ove godine, izvanredni sastanak Europskog vijeća održan 17. listopada ove godine, neformalni sastanak čelnica i čelnika EU-a održan 6. listopada ove godine, sastanak na vrhu država europodručja održanog 27. listopada, dva sastanka Europske političke zajednice održanog 1. lipnja u Kišinjevu i 5. listopada u Granadi, kao i sastanak na vrhu EU CELAC održan 17. i 18. srpnja.
Teme održanih sastanaka obuhvaćale su između ostalog rusku agresiju na Ukrajinu i odgovor EU, gospodarsku situaciju, dugoročnu konkurentnost i produktivnost Unije, sigurnost i obranu, migracije te reviziju Višegodišnjeg financijskog okvira.
Izvanredni sastanak Europskog vijeća održan videokonferencijskim putem 17. listopada bio je posvećen ozbiljnosti situacije na Bliskom Istoku uzrokovane napadom Hamasa na Izrael dok su sastanci europske političke zajednice bili posvećeni pitanjima sigurnosti europskog kontinenta i geopolitičkoj situaciji. U raspravi su članovi odbora podržali moguće otvaranje pregovora o pristupanja Europskoj uniji s Ukrajini i Moldavom, pardon, ali i Bosnom i Hercegovinom u prosincu ove godine kao i mogućnost dodjeljivanja kandidatskog statusa Gruziji. Osvrnuli su se i na situaciju na Bliskom istoku s naglaskom na izjavu članova i članica Europskog vijeća od 15. listopada kao i na stajalište koje je RH zauzela u Općoj skupštini Ujedinjenih naroda. Raspravljalo se i o budućnosti Europske unije u kontekstu pitanja o potrebi institucionalnih reformi i reforme procesa odlučivanja na europskoj razini te reviziji višegodišnjeg financijskog okvira. Nakon provedene rasprave odbor je s 8 glasova za, 1 glasom protiv i 2 glasa suzdržana, odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje slijedećeg zaključka. Prihvaća se izvješće predsjednika Vlade RH o održanim sastancima Europskog vijeća u razdoblju od travnja do listopada 2023.

Sanader, Ante (HDZ)
Sad otvaram raspravu.
Prvi prijavljeni je u ime Kluba zastupnika HDZ-a, poštovani zastupnik Marko Pavić.

Pavić, Marko (HDZ)
Hvala lijepa.
Poštovane kolegice i kolege. U ime Kluba HDZ-a htio bih iznijeti sve argumente zašto ćemo naravno poduprijeti izvješće predsjednika Vlade sa europskih vijeća ovog koji su se u samom izvješću reflektirali. Tu je bilo dosta rasprave o Europskim fondovima ali opet se vraćamo na to da je Europska unija prvenstveno unija vrijednosti. Vrijednosti demokracije, vladavine prava, slobodnog tržišta to je ono što će se često zaboravi kršćanske solidarnosti. I upravo teme koje su bile na Europskom vijeću glavna tema su bile na tom tragu i možemo ih nekako grupirati u 4 kategorije. Ukrajinu i sigurnosna politika, naravno i situacija s krizama u Palestini i Izraelu, migracije, konkurentnost gospodarstvo i revizija višegodišnjeg financijskog okvira, proširenje i vanjska politika. I tu dolazi upravo u igru i moderni suverenizam i politika Vlade i premijera jer ne samo da se znamo izboriti, a to smo danas podsjetili i predsjednika SDP-a Grbina i gđu. Benčić u raspravi o fondovima, da se znamo izborit za 25 milijardi eura ali i da znamo argumentirati hrvatske stavove i boriti se za hrvatske stavove u Bruxellesu. I zato veseli i današnja preporuka europske komisije da se uz određene još uvjete otvore pregovori s Bosnom i Hercegovinom. Da nije bilo Hrvatske i naše inicijative sigurno europski put Bosne i Hercegovine bio bi puno teži. Tema koja je naravno dominirala je Ukrajina i bilo nam je zadovoljstvo prije godinu dana ugostiti prvu parlamentarnu dimenziju krimske konferencije gdje smo imali i predsjednika Vrhovne Rade Stefan Čuka i Nancy Pelosi jedno od 40 delegacija. A ono s čime se Hrvatska na zadnjim europskim vijeća mogla pohvalit je isto solidarnost prema Ukrajini koju nismo vidjeli u potpunosti iz ove sabornice iako su svi pljeskali Stefan Čuku kad je tu imao govor ali naprosto kad je trebalo biti humanitaran i stavit se na pravu stranu povijesti, nisu se svi stavili. Ali da smo se kao država svrstali na pravu stranu povijesti govori i donatorska konferencija za razminiranje s preko 500 milijuna eura za razminiranje Ukrajine ali isto tako sa hrvatskim iskustvom koji će pomoći Ukrajini u razminiranju. I Hrvatska je tu bila vrlo jasna gdje mi evo i još nekoliko desetljeća nakon ratnih aktivnosti tek završavamo proces razminiranja, da će biti proces razminiranja Ukrajine i obnove skup, dugotrajan i vrlo težak, a mi sa i stručnom i materijalnom pomoći u ovih 500 milijuna eura, 5 milijuna eura je bilo od strane Hrvatske. U Hrvatskoj su boravili i ukrajinski ministar pravosuđa, glavni tužitelj i 30 policajaca službenika upravo jer možemo sa procesuiranjem ratnih zločina pomoć prijateljskoj Ukrajini da im damo ruku i da im zajedno pomognemo u tom smjeru. Kada govorimo o sigurnosnim i globalnim izazovima naravno da se ne možemo ne dotaknuti, a bila je tema izlaganja premijera i dosta replika, bliskoistočni sukob. I upravo je predsjednik Vlade tu jasno istaknuo da su 15.10. bili zaključci europskog vijeća jednoglasno usvojeni i da se pored zaključka Europskog vijeća i rezolucije Europskog parlamenta, najviše raspravljalo o neobvezujućoj rezoluciji Ujedinjenih naroda. I da Brazil koji je predložio prvo rezoluciju Vijeća sigurnosti nije uspio je progurati i da je onda ona spuštena na Opću skupštinu koja je neobvezujuća, a jasno stoji u zaključcima Europskog vijeća od 15. listopada i osuda Hamasa i neopravdanog terorističkog napada i pravo Izraela da unutar međunarodnog prava se brani, ali isto tako i humanitarni koridori i humanitarna pomoć Gazi, evo ministre Vlada je sa 250 tisuća eura pomogla humanitarno Gazi putem pomoći UN-a. Prema tome Hrvatska i ovaj put se znala svrstati na pravu stranu povijesti. Žao mi je da se u medijskom prostoru samo istaknula ova rezolucija koja je neobvezujuća koju je Jordan predložio. Evo ministre bili ste i u Jordanu i Izraelu i čuli smo od premijera da je i jedna i druga strana dobro primila hrvatski stav koji je vrlo jasan, a ono što isto tako treba reći da od suzdržanih zemalja jedino Hrvatska imala iskustvo sa ratom i jedino Hrvatska pamti 90-e godine kad nisu isto tako, htjeli u rezoluciji UN-a uvrstiti da je bila srpska agresija i da smo ovo danas prihvatili u ovom formatu, ponizili bi sve one koji su 90-ih isto radili nama, ali jasno smo pokazali stav i prema humanitarnom aspektu, prekidu vatre humanitarnim koridorima.
Velik dio Izvješća koje danas raspravljamo tiču se EU fondova i srednjoročne revizije. Hrvatska se izborila i Vlada je osigurala 25 milijardi eura do 2030. Tko god govori da to nije tako, da su to neke formule, da, bile su formule i po formulama, kolegice Benčić, trebali smo dobiti 2 milijarde eura manje. Ja se sjećam tih formula, tada sam bio ministar, 2 milijarde eura manje, ali argumentacijom na europskim vijećima da je Hrvatska po prvi put koristi EU fondove, da predsjedamo Vijećem EU 2020. i da ne možemo imati manje nego što smo imali samo zato jer nas se kažnjava jer smo prešli tada 65% prosjeka BDP-a EU, Hrvatska je uspjela argumentirati i dobili smo tih 2 milijarde.
Tu noć završetka pregovora premijer se izborio i za 2 stavka članka u CPR regulativi, krovnoj regulativi na kojoj smo radili i za vrijeme hrvatskog predsjedanja, mjesec dana nakon završetka predsjedanja, .../Govornik se ne razumije./... je završen i u tu noć su dva članka dobivena, Hrvatska se izborila, modernim politikama modernog suverenizma da se osigura 400 .../nerazumljivo/... dodatnih, za one države koji su koristili omotnicu samo jedanput, da se nadoda 400 milijuna eura za potpomognuta područja i 300 milijuna eura za poljoprivredu.
Jedina država koja je koristila samo jednu omotnicu, Hrvatska. A sada se ide u reviziju jer europski sedmogodišnji proračun, kad se usvajao u 7. mj. 2020. nije bilo ukrajinske krize, nije bilo ratova, nije bilo inflacije, nije bilo ovakvog pritiska migracija i upravo radi kontinuirane pomoći našim prijateljima u Ukrajini, radi migracija je stav Hrvatske i u izvješću da migracije treba rješavati na izvorištu problema, ne kada dođu ovdje i to je odgovor koje je bilo pitanje zašto u proračunu imamo sredstva za to, pa upravo jer podupiremo politiku da treba rješavati na izvoru, a ne kada migranti dolaze u Hrvatsku, iako hvala hrvatskoj policiji, 6,5 tisuća policajaca štiti hrvatsku granicu.
Treća komponenta, dugoročnu konkurentnost i održivost temeljeno na ključnim tehnologijama i tu će biti novi instrument STEP i hvala državnoj tajnici da nam je na odboru objasnila i upravo inicijative poput inicijative da se centar kompetencije za čipove unutar čip seta osigura na FER-u uz sredstva iz čip seta moći će se i na jedan takav novi instrument prijaviti, a zadnja komponenta je pomoć trećim zemljama.
I Hrvatska se ono izborila isto tako da demografija postane politika EU fondova uz, uz to da imamo digitalizaciju i da imamo klimatske promjene, odnosno zelenu tranziciju, da u politike EU fondova, odnosno kao horizontalnu temu zaključak je bio da bude uvažavana i demografija i to je pobjeda ne samo da smo dobili potpredsjednicu EK-a za demokratizaciju i demografiju, koja je nedavno, evo na proslavi 20-godišnjice Zaklade za razvoj civilnog društva, gdje smo istaknuli partnerstvo Vlade, civilnog društva, govorila i o toolboxu koja je njezin kabinet izradio i taj toolbox će, vjerujem, biti i na raspolaganju svim državama članicama da se iz tog .../Govornik se ne razumije./... koriste sredstva i javne politike za demografiju jer preko pola, 50% država članica ima problema sa demografijama i ono što vidimo sa zemljama koje su ušle u EU prije nas, da su čak i u većem stupnju imale iseljavanja, pribaltičke zemlje 20, .../Govornik se ne razumije./... posto stanovništva se iselio, Rumunjska, Bugarska u puno većem broju nego Hrvatska.
I kada govorimo o EU fondovima, a sutra ćemo imati i našu predstavnicu u Europskom revizorskom sudu, gđu Maletić na tematskoj sjednici četvoro, četiriju odbora, iako s lijeve strane oporbe dolazile su optužbe za korupciju i sutra će se moći vidjeti da što se tiče EU fondova nemamo strukturnih problema i u kohezijskoj politici imamo 0 grešaka, što je već 3. ili 4. godina gdje Revizorski sud daje pozitivno rješenje.
A koliko nas drugi cijene u korištenju EU fondova vidjeli smo neki tjedan u EP-u kad smo i ministra Erlić i ja i kolegica Komes, Katarina Nemet, kolegica Vučemilović sudjelovali na zajedničkoj sjednici odnosno zajedničkoj točki o 10 godina korištenja EU fondova u Hrvatskoj. Pohvale koje smo dobili od eurozastupnika s lijeve i s desne strane da je oporba to slušala, bilo bi k'o da smo ih mi iz HDZ-a pisali.
Emocije s kojim je .../nerazumljivo/... Corina Cretu, bivša povjerenica za regionalni razvoj, pod kojim mandatom je započet europski Pelješki most, s emocijama koje je ona govorila o Pelješkom mostu, o kao po jednom o najljepšem i najboljem projektu u njezinom mandatu petogodišnjem povjerenice, dovoljno govori o uspješnosti EU fondova, ali ako to ne govori, nekad smo bili, a zadnja smo zemlja ušli, imamo prvu omotnicu koju koristimo, a sad smo na 9 mjestu po povlačenju sredstava u EU. Prvi smo po povlačenju sredstava iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti, prvi smo koji smo povukli sa ovom 3 ratom preko 50% bespovratnih sredstava. I ako to nije dovoljno 12, preko 12 milijardi eura smo u plusu u odnosu na članarine koje smo uplatili, a vidjeli smo i na rebalansu 4,6 milijardi eura proračuna čini fondovi EU. Tako da fondovi EU mijenjaju Hrvatsku na bolje, jačaju institucije i vraćaju osmjeh našim građanima, a to najbolje vidimo i danas smo čuli ministra Piletića 22 tisuće žena i preko 100 tisuća korisnika programa Zaželi, programa s kojim sam ja, s kojim sam ja sukreirao s mojim timom i danas je to jedan od najjačih programa s kojima se ponosimo i koji je vratio osmjeh mnogim ženama koje su nezaposlene u ruralnim područjima Hrvatske koje bi bile nezaposlene s niskim kvalifikacijama do kraja života, a danas ne samo da smo njima omogućili posao već smo omogućili i skrb za 100 tisuća naših starijih sugrađana koji ne bi imali dnevnu skrb u tim područjima.
Zaključno, Klub HDZ poduprijet će ovo izvješće. Smatramo kako politika modernog suverenizma i to ministre i čestitke isto i vama osobno da znamo se nametnuti i u Bruxellesu i na svim ostalim međunarodnim multilateralnim forumima, da smo cijenjena država i da iz države koja je nekad trebala pomoć mi danas pomažemo i znanjem i sredstvima, iskustvom drugima. I upravo možda je to poruka, evo da je premijer jedan od najstarijih članova Europskog vijeća.
Hvala vam lijepo.

Sanader, Ante (HDZ)
Slijedi rasprava u ime Kluba zastupnica Centra, GLAS-a i Stranke s imenom i prezimenom, poštovane zastupnice Mrak Taritaš i Orešković.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Ministre, državna tajnica, kolegice i kolege ono malo što će nas još ostati jer je takav termin, ali što jesmo tu smo. I o ovom izvješću ću govoriti s dva aspekta i ne mogu ne spomenuti onaj formalni dio, a to je da ovakva izvješća u sabor dolaze izvan zakonskog roka i svaki put kad sam imala prilike govoriti o ovom izvješću sam to naglasila i treba naglasit. Zakon propisuje da premijer ovdje dođe na početku zajedanja i jednom godišnje usmeno podnese izvještaj o sudjelovanju na sjednicama Europskog vijeća, ali pisani izvještaj sabor treba dobiti u roku 15 dana održavanja sastanaka. Jedan od sastanaka koji je dio izvješća održan je 30. lipnja, a 3. studenog je datum ulaska izvješća u saborsku proceduru. Dakle, možda ipak dosta izvan zakonskog roka. Ono što treba pohvaliti je da premijer dolazi češće od jednom godišnje, ali svaki put sam naglasila i ovaj put naglašavam, pa bila bi elementarna pristojnost da pisana izvješća u sabor dođu u zakonskom roku ali to je očito za ovu Vladu previše.
Ali sad malo o sadržaju ovog izvješća koje nam premijer dostavlja i tu o tom sadržaju bi se stvarno imalo o čemu raspravljati. Iz njih mi vrlo malo saznajemo o samom sudjelovanju premijera na tim sastancima, ali trebali bismo svakako znati puno više i mi u saboru, a poglavito građani RH. Zaključke Europskog vijeća možemo i sami pronaći i to puno prije nego što ih dobijemo ovim izvješćima. Ono što nas zanima što su bili naši prioriteti za sastanke Europskog vijeća i kako se naš premijer trudio da te prioritete tamo zagovara. E o tome drage moje kolegice i kolege znamo vrlo malo ili skoro ništa. To je vjerojatno tako najvećim dijelom zato što i mi ne znamo što su nam prioriteti unutar djelovanja EU, a još manje izvan EU. Da bismo mogli ciljeve i interese zastupati moramo ih prvo znati prepoznati i definirati. Zauzimanje stavova o temama koje su na dnevnom redu je važno i tu moramo biti jasni i nije nevažno na koju se stranu svrstavamo, ali to je samo dio onog što bismo na tim sastancima, a i u svim ostalim EU tijelima trebali raditi, a čak i tu se zalažemo češće nego što bismo trebali, zakažemo češće nego što bismo trebali, ali o tom ću na, malo kasnije.
Dakle, zašto nemamo jasne ciljeve i što bi nam oni trebali biti s obzirom na naš položaj prednosti i probleme s kojim se suočavamo? Meni se čini da postoje tri teme za koje bismo morali imati jasne politike, jasne ciljeve i biti predvodnici zagovaranja tih politika unutar EU. Prethodnici zagovaranja. To je svakako zelena tranzicija, to su migracije i to je europska integracija svih zemalja iz naše regije. O tim temama da ne bih bila ne fer, premijer govori na sastancima Europskog vijeća, no daleko je to od onog što proaktivan odnos treba i može uključivati i nikad to nije više od zauzimanja načelnog stava u kontekstu koji je u taj tren aktualan. Najbolji primjer za to su migracije, naš prem… i o tome naravno će biti i rasprave puno više sutra, ali i ovo je mjesto i sad o tome treba također nešto reći.
Naš premijer uvijek isključivo govori o ilegalnim migracijama. I ne samo naš premijer da budem poštena do kraja općenito se sve te rasprave u ovim tijelima zaustavljaju na tome. Dijelom je to naravno razumljivo jer taj aspekt ulazi u zajedničke politike EU, ali ilegalne migracije ne mogu biti jedino o čemu EU raspravlja kad je ta tema u pitanju.
Što je s integracijom legalnih migranata, onih koji dolaze ovamo raditi, neki privremeno, neki na dulji rok? Ima li EU ideju i smjernice za kratkoročno i dugoročno upravljanje uvozom radne snage i za njihovu integraciju?
Kolegice i kolege, to je činjenica, uvoz strane radne snage je činjenica u Hrvatskoj, uvoz, potreban uvoz strane radne snage je činjenica i u drugim zemljama članica EU. Ajdemo biti pošteni i reći, naše gospodarstvo bi taj čas bilo u kolapsu kad bi u jednom trenutku donijeli odluku da strana radna snaga ne može raditi i onda je pitanje, imamo li mi ideju kako tome pristupiti, pa da onda naše ideje predstavimo unutar EU tijela i predlažemo rješenja koja bi mogle primjenjivati i ostale članice. Nesposobnost ili nespremnost EU da se tom temom sustavno bavi nudeći i kratkoročne i dugoročne smjernice za potpunu integraciju strane radne snage u naša društva doći će nam sigurno na naplatu, puno brže nego što to očekujemo, ona će doći na naplatu i nama u Hrvatskoj. Ja uvijek navodim jedan primjer i da probamo sagledati uopće što se dešava u relativno kratkim roko…, kratkom roku. Prije 10-tak godina mi smo imali dozvolu za 3 tisuće stranih radnika, kraj prošle godine je bilo otprilike 150 tisuća stranih radnika u RH. Šta će bit na kraju ove godine…/Govornik se ne razumije./…između 150 i 180 tisuća stranih radnika, to se je desilo u 10.g.. Prema tome, to je već na naplatu kod nas u Hrvatskoj i ja se duboko nadam da će svi zajedno u okviru EU shvatiti ozbiljnost situacije i staviti tu temu na vrh dnevnog reda.
Kad je u pitanju proširenje na regiju, EU je već učinila puno previše i krivih koraka, a sad je ta tema koliko vidim i po ovim izvješćima na dnu dnevnog reda, jedva se više i spominje. EU integracija Ukrajine i ostalih zemalja istočnog partnerstva je važna iz niza razloga, najviše zbog njihove i naše sigurnosti, ali i zbog toga što građani diljem zemalja to žele i to im moramo omogućiti da idu tim putem, međutim prije toga imamo puno nedovršenog posla u našoj regiji. Proces EU integracije Zapadnog Balkana mora biti dovršen prije nego krenemo dalje, sve drugo je opasno i za EU i za regiju kratkovidno, a na koncu i nepravedno.
Treća tema koja je konstantno na dnevnom redu i Europskih vijeća i ostalih tijela i tu postoji najviše prilike za naš razvoj, ali mi i dalje nemamo nikakvog pojma što bismo htjeli i mogli, to je Europski zeleni plan i zelena tranzicija.
Kad pitam premijera nešto o tome, a pitala sam ga, iz načina na koji on to govori vidi se da ni on, ni Vlada uopće ne shvaćaju ozbiljno tu temu nego više kao da nešto o čemu moraš govoriti jer o tome svi govore. O ozbiljnim temama za naš razvoj unutar zelene tranzicije nema ni govora nažalost, hvala.

Orešković, Dalija (Stranka s imenom i prezimenom)
Kolegice i kolege, prvo ću reći što bi Hrvatska pod hitno trebala učiniti, a to je da promijeni koncept po kojem funkcionira prije nego što svijet zapadne u još veći kaos. Od ovakvih rasprava u kojima zastupnici pričaju praktički sami sebi u bradu nitko nema nikakve koristi, još manje imamo koristi od ovakvih izvješća u kojim nas, u kojima nas premijer post festum obavještava o situacijama o kojima smo već sve mogli saznati iz medija.
Treba se vratiti na odredbe ustava koje kažu da Vlada izvještava sabor o prijedlozima, o prijedlozima pravnih propisa i odluka u čijem donošenju sudjeluju u institucijama EU, a sabor može o tim prijedlozima donositi zaključke na osnovi kojih Vlada djeluje u institucijama EU. Naš politički proces je obrnut, Vlada u Europi, a općenito po pitanju vanjske politike radi što god se Vladi prohtje unatoč činjenici da ustav propisuje da područje vanjske politike Vlada sukreira sa predsjednikom države. Ako kontinuirano imamo situaciju da HS ignorira odredbe vlastitog ustava onda Zoran Milanović nije bio u pravu kada je rekao da je Hrvatska slučajna država. Nije slučajna nego je još uvijek fiktivna država, mi nismo država jer ne poštujemo temeljna pravila, zaglavna pravila vlastite demokracije i političkog sustava. Ako već ovakav model ne funkcionira jel imamo dva posvađana brda onda ovlast donošenja političkih odluka treba vratiti HS, ako je potrebno promijeniti ustav onda smo se dužni obvezati da ćemo ustav mijenjati, pa pitanja vanjske politike, pogotovo ovako velika pitanja kakva će se u budućnosti očito događati u promijenjenim geopolitičkim odnosima, donositi dvotrećinskom većinom. Zatim treba promijeniti i Zakon o suradnji HS i Vlade, ali i predsjednika države po pitanju europske politike itd..
Ali da ne bi samo govorila o razlozima zašto smo mi fiktivna država moram se osvrnuti i na ono što je bila tema, barem uvoda govora premijera Andreja Plenkovića. Naime, problem je u tome što on po svojoj funkciji okupira i medijski prostor, ima ga puno više i putem tog medijskog prostora u kojem je sveprisutan može plasirati stalno jedne te iste parole i teze, pa tako i tezu o govoru mržnje unutar i od strane predstavnika opozicije, a navodno u tom govoru mržnje vidi osobno mene kako prednjačim, pa ću ga podsjetiti da sam sve svoje stavove o HDZ-u, ali i o njemu osobno obrazložila još od 2018. i kako vrijeme prolazi, pokazuje se da sam u svemu što sam izgovorila itekako bila u pravu.
Ali, da bi svi mogli točno shvatiti o čemu govorim, evo, podsjetit ću da je danas premijer govorio o tome da svako koruptivno kazneno djelo ima svoje ime i prezime, pa je čak u kontekstu ovih najnovijih afera, rekao je da je među osumnjičenicima i netko iz redova neke druge, čini mi se, oporbene političke stranke, pa evo, da budem vrlo sažeta i jasna, reći ću da doista svako koruptivno djelo ima svoj počinitelja, ali velika je razlika između takve situacije i situacije u kojoj je premijer osobno ne samo upleten u neko .../nerazumljivo/... neko kazneno djelo nego je odgovoran i za institucionalno porobljavanje države, a upravo se to dogodilo u slučaju Agrokor i Borg o kojem je danas bilo govora.
Kao prvo, omogućio je jednoj ortačkoj skupini da izvan institucija i suprotno odredbama zakona iskreira zakon po kojem će kasnije i sama ostvariti enorman profit. Potom je iskoristio svoju političku poziciju, moć i utjecaj unutar vlastite parlamentarne većine, da se takav zakon preko noći izglasa i to nitko ne propituje, a potom je uvjerio USKOK i DORH da se upravo na to poslušničku podaničku parlamentarnu većinu pozove kao na razlog, kao na alibi zašto se ne pokreće istraga protiv premijera i njegove ortačke Borg skupine jer je odluka kolektivno donesena.
Sve to skupa govori u prilog tome da je Hrvatska koruptivna država, a kada premijer na ovom Izvješću spominje da je upravo on jedan od najutjecajnijih članova Europskog vijeća, e ja tu vidim jedan veliki problem. Dakle na EU smo se nekada oslanjali kada smo gradili institucije ove države i gradili našu vladavinu prava kako bismo dostigli standarde asocijacije kojoj želimo pripadati, a danas je takva EU u kojoj upravo Andrej Plenković jedan od utjecajnijih i iskusnijih, očito postala problem, a ne rješenje.
U kontekstu gorućih sigurnosnih pritisaka i problema, što od rata u Ukrajini, pa sukoba između Izraela i Hamasa, Sahela u Africi, posljedičnih problema nezakonitih migracija i terorističkih napada, energetskoj krizi, očito je da u takvim okolnostima strah građana raste, a vrlo često jačaju izvršne ovlasti struktura na vlasti. U tome vidim i interes, doslovno političke oligarhije da priskrbi ovlasti koje prethodno nisu imali, to smo dobro vidjeli kako funkcionira na primjeru Covid krize i tu će očito doći i do trzavica i do promjena političkih odnosa snaga unutar same EU, dakle jačat će interesi izvršne vlasti, interesi političke oligarhije, a kontra interesa građana i države.
Kada se to dogodi, bit ćemo u još većem političkom izazovu odlučiti tko u ime RH govori na razini EU institucija. To ne može biti Andrej Plenković, ne samo zato što je njegovo pravo lice dijametralno suprotno od onoga kakvim se opisuje u ovom Izvješću, već zato što po Ustavu RH uopće nije premijer taj koji ima ekskluzivno pravo donositi vanjskopolitičke stavove u ime svih nas. Njegovo ponašanje predstavlja čisto bahaćenje, a nesposobnost HS-a da institucionalna pitanja uredi onako kako to Ustav i nalaže, pokazuje da je Hrvatska u jednoj dubokoj institucionalnoj i političkoj krizi koji se ne nazire kraj do sljedećih …
.../Upadica: Vrijeme./... parlamentarnih izbora.

Sanader, Ante (HDZ)
U ime predlagatelja, poštovani ministar Gordan Grlić Radman, izvolite.

Grlić Radman, Gordan (HDZ)
Hvala lijepa g. potpredsjedniče.
Poštovani zastupnice, zastupnici. Nakon ovih riječi, naravno, gđe Mrak-Taritaš, uvažene zastupnice gđe Orešković, naravno ovaj ne može se ostati ravnodušan. Toliko čuti neopravdanih optužbi, izjavnih rečenica koje nisu ničim potkrijepljeni, toliko kritičnosti, toliko neargumentiranosti, spominjati slučajnu državu, fiktivnu državu, to doista treba biti apsolutno uvjeren u jednu takvu situaciju i biti zapravo opsjednut isto premijerom Andrejem Plenkovićem pa govoriti takve riječi.
Bahatost, bahaćenje, zapravo ovdje, ovdje čini mi se, do izražaja dolazi nemoć koja se, koja se manifestira kroz .../nerazumljivo/... stanoviti oblik agresije. Kada govorimo o sukreiranju, to je, čini mi se da je to postao ovdje lajtmotiv, čini mi se, očito vama je jako stalo da postoji nekakva, nekakva želja za nekakvom sukreacijom ili što ja znam, kako vi gledate, vi ste pravnica i mislim da biste trebali malo ako, čisto tako u par sekundi odete na Ustav RH, onda ćete vidjeti da u čl. 110 Vlada vodi vanjsku i unutarnju politiku.
Kada govorimo o sukreiranju, znači to ne stoji tamo, ali govori zapravo u čl. 99, ne baš tim riječima, da Predsjednik RH i Vlada surađuju u oblikovanju i provođenju vanjske politike. Ja bih rekao, domovinska politika ovdje je jasna, odlučna i bazira se na promišljenosti i artikuliranju nacionalnih interesa.
Ja ne vidim u čemu je problem ili vi zapravo želite vidjeti nekakvu, nekakvu paradu ili paradni pristup nekakvoj tzv. sukreaciji.
Kada govorimo o predsjedniku države on ima apsolutno suprotnu politiku nego što ima hrvatska Vlada. Hrvatska ima, hrvatska Vlada ima proeuropsku, pronatovsku, prosavezničku temeljenu, temeljenu na europskim vrijednostima, a predsjednik ima prorusku, anti, antieuropsku politiku i to je bilo razvidno na Općoj skupštini UN-a u rujnu mjesecu kada je predsjednik imao govor. Kada vi govorite kako smo mi uključeni u kreiranje vanjske politike i donošenje odluke, ne postoji mehanizam odlučivanja niti mehanizam konzultacija koji bi to, koji bi to, koji bi govorio o tome da je nešto takvo nužno. To je stvar naravno i predsjednika, ovdje se kaže u Članku 99. surađuje, ako on želi surađivati naravno on je dobrodošao samo što on ne želi surađivati. Vi ste vidjeli da je izrazio isto tako kada je bilo govora o rezoluciji da je on to govorio na način da je on to pratio, da je on znao da se tako nešto događa, međutim on nije reagirao, zašto nije reagirao ako je njemu tako taj dokument bio važan. Znači on je to pratio, gledao. Ja bi rekao pratio na način koji bi se mogao nazoviti političkim voajerizmom. Znači predsjednik je imamo u ruci jedan cvijet, jednu kamilicu i onda je kidao latice, vole me, ne vole me, javit će mi se, neće mi se javit itd.
Što se tiče te rezolucije ponovno ponavljam da je tu apsolutno Vlada donijela pravilnu odluku kada je, kada nije glasovala za tu rezoluciju. Prema tome, mislim da tu ako želite sudjelovati u pomoći kao jedna konstruktivna oporba onda i morate imati dobra rješenja, dobre prijedloge, dobra stajališta, ali čini mi se da ovdje samo vidimo vašu nemoć koja se evo manifestira kroz vašu zapravo agresiju i neopravdanu kritiku.
Hvala.

Sanader, Ante (HDZ)
Imamo nekoliko replika pa ćete odgovorit.
Prva je poštovana Anka Mrak Taritaš.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani ministre ne mogu vas a ne pitati, dakle proteklog, proteklih tjedan dana vi ste zvijezda svih mogućih televizija od arapskih, američkih, azijskih, europskih jer ste imali jedan pokušaj davanja poljupca njemačkoj ministrici vanjskih poslova. Dakle, zanima me slijedeće. Što ste željeli postići s tim aktom, što ste, koja vam je bila namjera, da li ste željeli imat samo namjeru da budete vidljivi u svim medijskim kućama ili ste željeli poslati neku poruku? Koja je to poruka bila kojim ste to htjeli poslati i koju korist RH ima kad ministar vanjskih poslova kad svi stoje u redu i slikaju se pokušava poljubiti ženu ministricu vanjskih poslova Njemačke?
Hvala lijepo.

Sanader, Ante (HDZ)
Odgovor. Ne, ne, tu, tu.

Grlić Radman, Gordan (HDZ)
Hvala lijepa i mogu vam reći da sam cijeli dan čekam evo da postavite to pitanje, ali u redu je s pravom postavljate to pitanje naravno. Ja sam to objasnio. Znači mi smo kolega Schallenberg i ja smo kasnili na ovaj prvi događaj jer nam je zrakoplov kasnio, mi smo imali naravno svatko je imao ja nisam stao samo tako, dakle svaka država ima svoje mjesto. To je bio jedan nespretan pokušaj pozdrava sa kolegicom Baerbock se znam već 2 godine, sjedimo zajedno i uvijek se pozdravimo. Prema tome, ona je odmah dala naravno Bild Zeitungu objašnjenje, ako to ne smeta ministrici, njemačkoj ministri ne znam zašto to smeta vama. To je bio jedan kurtoazan, kurtoazni pozdrav koji je možda bio tako nespretan, nitko ga nije bio svjestan dok nismo došli evo ovdje da ste ga vi komentirali i neki, neki drugi, ali u Njemačkoj je to nevažno jer su to pristoji i kulturni ljudi, a ovdje kod nas …
…/Upadica Ante Sanader: Vrijeme./…
… je to malo drugačije.

Sanader, Ante (HDZ)
Imamo povredu Poslovnika, poštovani Peđa Grbin.

Grbin, Peđa (SDP)
Isključite mikrofon, mikrofon isključi majstore ja ne mogu govoriti …/Govornik se ne razumije./…
…/Upadica Ante Sanader: Zašto se derete, molim vas, jel vi vodite sjednicu? Molim vas gospodine Grbin nemojte se derat./…
Hvala.
Ovakva seljačina koji je izvrijeđao RH, sve nas i u ovom sada istupu pred Hrvatskim saborom …
…/Upadica Ante Sanader: Koji, šta je povrijeđeno?/…
Povrijedio je Članak 238. i štošta drugo, da na ovakav način nam docira, popuje i onda nakon svega toga vrijeđa, a vi ne reagirate koji bi trebali ovdje štititi sve zastupnike. Gospodine Sanader sram vas može biti, a njega za ono što je napravio u Njemačkoj samo nek pogleda …
…/Upadica Ante Sanader: Vrijeme./…
… kako se reagiralo u Španjolskoj na predsjednika njihovog nogometnog saveza.

Sanader, Ante (HDZ)
A vi ste se sad ponašali ko zadnji uličar. Koji je to način da vi ministra tako vrijeđate, seljačno i? Može vas biti sram.
…/Upadica: Ali vi se sramite./…
Dobivate opomenu, molim vas sjedite ministre. Sjedite ministre, dobivate gospodin Grbin opomenu.
Povreda Poslovnika poštovana Anka Mrak Taritaš.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Lijepo, ja se referiram na Članak 238., ministar vanjskih poslova nije odgovorio na moje pitanje. On je govorio kakvu percepciju ima kako su Nijemci to doživjeli. Dakle, imamo prilike vidjeti kako je to cijeli svijet doživio. Postoji jedna riječ koju ja često koristim to je susramlje, kad se za nekog tko vas predstavlja sramite, a niste u tome sudjelovali, ali ovo kad sam vidjela je bilo zemljo otvori se, progutaj me što uopće takav čovjek zastupa RH.
Hvala lijepo.

Sanader, Ante (HDZ)
Dobro, vi ste to koristili kao repliku, dobivate opomenu.
Marko Pavić, povreda Poslovnika.

Pavić, Marko (HDZ)
Članak 238., ovakav govor, ovakva nervoza gospodine Grbin, ovako izderavanje, govorenje ministru da je seljačija, da je …/Govornik se ne razumije. to još nisam doživio. A šta sramoti Hrvatsku? Pa da vi postanete premijer, vas koji kad odete u Njemačku kancelar Scholz ne primi iako vam je iz iste grupacije, pa što to nije sramota? Kakva bi Hrvatska bila da ste vi premijer? A to vide građani, a ta nervoza koju imate je radi vaših 12% i radi toga da ni vaši članovi ne vjeruju da ćete bit premijer.

Sanader, Ante (HDZ)
I vi ste to iskoristili za repliku i vrijeđanje, dobivate opomenu, to je vaša treća opomena, gubite daljnje pravo rasprave.
Imamo repliku poštovana Sandra Benčić.

Benčić, Sandra (Možemo! - politička platforma)
Poštovani ministre, evo ja ću se nastaviti na ono što ste vi govorili kao i premijer, pa ću vas vrlo konkretno pitati. U Europskom vijeću mi jesmo podržali stav i rezoluciju koja traži od Izraela ne prekid vatre nego humanitarnu stanku, što je velika razlika. S obzirom na riječi glavnog sekretara UN-a, s obzirom na sve agencije UN-ove koje govore o prekomjernom granatiranju, koje govore o činjenici da nikada, da nikada se nije dogodilo da tolki broj djece u nekoliko tjedana budu žrtve u bilo kojem ratnom sukobu, s obzirom na sve to ne mislite li da bi se u Europskom vijeću trebali založiti za prekid vatre, prekid ratnih sukoba?

Grlić Radman, Gordan (HDZ)
Hvala lijepa gđo. Benčić, danas je premijer o tome puno, puno puta govorio. Dakle mi smo donijeli, podržali zaključke Europskog vijeća, Europski parlament donio je rezoluciju. Prema ova neobvezujuća rezolucija ona je zapravo samo jedan paradni pokušaj da se nešto napravi, ona ni…, ona je neobvezujuća, ali ono što se sada želi napraviti to je kompenzirati zapravo svi onaj izričaj koji nedostaje, to je nova rezolucija, dakle novi tekst koje je pokrenulo 10 nestalih članica Vijeća sigurnosti i koja naravno, koja će bit obvezujuća i ako bude potrebno …/Govornik se ne razumije./… sponzorirati, naravno i odnosno politički podržati. Prema tome, ne možemo ovdje sada govoriti o nekoj rezoluciji koja nema nikakav učinak. Upravo u subotu kad sam bio u Jordanu tada su se sastajali SAD, Jordan je bio domaćin i plus 5 država u regiji, dakle oni su tražili rješenje kako zapravo stvoriti humanitarne koridore i humanitarne stanke da bi se pomoglo civilima u Gazi odnosno Palestini.

Sanader, Ante (HDZ)
Slijedi replika poštovanog Bojana Glavaševića.

Glavašević, Bojan (Nezavisni)
Hvala g. potpredsjedniče sabora.
Poštovani g. ministre, kolegica Benčić vas je pitala jeste li za prekid vatre ili ne, ali dobro.
Imam dva pitanja, prvo kratko, klasificira li Hrvatska Hamas kao terorističku organizaciju?
Broj 2, mi imamo Zakon, nedavno je bio ovdje u saboru, o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, dakle mi znamo da postoje, dakle Hamas ima načine na koje se financira, pogotovo preko kripto valuta, a da li ste, dakle da li se taj zakon koristi i da li se planirao koristiti da bi se ispitalo postoji li financiranje Hamasa i iz Hrvatske? Hvala.

Grlić Radman, Gordan (HDZ)
Ne, ne postoji tako nešto tako da to je nešto prvi put o čemu ja čujem. Istina, Hamas je teroristička organizacija, kako na, je na listi EU, tako i SAD-a i siguran sam da novci koje je, su išli za pomoć civilima odnosno Palestini išli su kroz palestinsku upravu, hvala lijepa. Al još imam 33 sekunde, ovo što je g. Grbin rekao to je, to je nečuveno da može jedan saborski zastupnik koji mislim ovdje se pokazuje kao nasilnik, siledžija, gotovo da me taj htio ovdje vjerojatno se kat…, kat…, katapultirati, vjerojatno i možda i udariti ovaj ka…, kako je pokazao taj, tu svoju agresiju. Prema tome, ono što vidite, što imate u sebi vidite u drugome, prema tome ne možete biti dobar lošim ljudima koji vas gledaju zlim očima i vražjim metrom mjerite, mjeri sve oko sebe. …/Upadica Sanader: Vrijeme./….

Sanader, Ante (HDZ)
Replika poštovana Dalija Orešković.

Orešković, Dalija (Stranka s imenom i prezimenom)
Ministre, ja vas i premijera optužujem za nemoć, za nemoć hrvatskih institucija do koje je HDZ-ova vlast dovela. Ja vama čitam odredbe ustava, vi kažete pa ustav nema veze i sami znate da se vanjska politika sukreira na temelju čl. 99., ali potpuno ignorirate činjenicu da o EU postoji posebno poglavlje. To posebno poglavlje u čl. 144. kaže da u Europskom vijeću i Vijeću RH zastupaju i predstavljaju premijer i predsjednik države, predsjednika države nikada nema, ali nema veze jer HDZ-ova država je samo HDZ-ova država, a ne naša kao što bi i trebala bit.
A kada govorite da je taj predsjednik države rusofil ja ću vas samo podsjetiti da je Kolinda Grabar Kitarović bila ta koja se bacala na Putina, a vi ste, a ne premijer, citirali poeziju s Lavrovim, dakle tko je na čijoj strani?

Grlić Radman, Gordan (HDZ)
Hvala lijepa.
Međutim, vi ste zapravo sve neadekvatno kontekstualizirali, govorimo jedno vrijeme mirnodopsko, govorimo vrijeme kada su komunicirali naravno svi, vi zapravo stavljate, znam što hoćete reći, Lavrova u, mislim da je to bila 2020., '20.g., a govorimo ovdje o 24. veljači kada je započela agresija, prema tome kada su svi napori rađeni da se ta agresija zaustavi, a vi onda govorite i citirate itd..
Naravno da postoji taj dogovor da se, da predsjednik države i preds…, i premijer se razmjenjuju na sudjelovanju na Općoj skupštini UN-a u New Yorku, dakle jedne godine je predsjednik države, druge godine je premijer a što se tiče sudjelovanja na Europskom vijeću tamo je predsjednik Vlade i to je to. Tako je bilo uvijek i tako će biti nadam se.

Sanader, Ante (HDZ)
Slijedi replika poštovanog Nina Raspudića.

Raspudić, Nino (MOST)
Moram reći da sam iznenađen dociranjem koje smo čuli. Skandalozno je da predsjednika Republike optužujete bez ikakvih argumenata za antieuropsku i prorusku politiku. Mi govorimo o jednoj rezoluciji koja uopće nije predmet ovog izvješća. Dakle u ovom izvješću nema govora o rezoluciji UN-a i žao mi je što je otišla rasprava u tom smjeru. Predsjednik Republike, možete ga kritizirati na sto načina, on je bio dio Vlade koja je odradila dio pristupnih pregovora za Europsku uniju. Većina europskih zemalja je bila ili protiv ili suzdržana oko ove rezolucije, članica Europske unije dakle to njegovo stajalište je većinski europsko, a ne antieuropsko. A što se tiče proruske politike, kažete Lavrovu ste ove tople riječi, istina bez pokušaja poljupca uputili 2020. Ali to je 6 godina nakon što je Rusija anektirala Krim. 6 godina nakon Krima upućujete tople riječi. Kako da sad Krim odjednom postaje problem godinu ili dvije kasnije, a nije 2020. bio problem. Dakle molim vas da budete korektni i tolerantni.

Grlić Radman, Gordan (HDZ)
Hvala lijepa gospodine Raspudić.
I ja poštujem vaš pokušaj naravno tu jednoga blažeg pristupa kada je u pitanju naravno suradnja. Što se tiče suradnje hrvatska Vlada i vanjski poslovi su naravno uvijek su bili otvoreni, apsolutno. Ne treba zato biti sada glasnogovornik predsjednika Milanovića mislim da bi se posebno isticalo što on treba, što on ne treba. Pokazalo se doista ovdje tko vodi koju politiku i koja je politika efikasna i koja je politika u interesu hrvatskog naroda, hrvatskog društva, hrvatskih građana. Opet kažem, neću se osvrtati na to što ste što što spominjete, što mi želite imputirati. Govorim vam samo o tome da su europski čelnici do zadnjega trenutka pokušavali spriječiti agresiju. Ona se ipak dogodila. Prema tome mi smo samo slijedili europsku politiku pokušaja zaustavljanja sukoba koji se kasnije dogodio. A kasnije kad se dogodilo onda smo se jasno odredili za Ukrajinu, a protiv ruske agresije.

Sanader, Ante (HDZ)
Slijedeća replika, poštovana Sabina Glasovac.

Glasovac, Sabina (SDP)
Poštovani ministre.
Ovdje ste u svom obraćanju pokazali da poznajete što piše u Ustavu, čl. 99., koji jasno navodi da vanjsku politiku sukreiraju predsjednik RH i Vlada RH. No unatoč tome naš predstavnik u skupštini UN-a, po nečijem naputku, očito Vlade, glasao je protiv hitnog humanitarnog prekida vatre kojeg je tražila rezolucija protiv koje smo mi kao RH bili. Pa sad vi meni recite. Dijelite li vi stav s g. Matom Granićem kada su ga pitali je li premijer Plenković trebao konzultirati predsjednika Milanovića oko glasanja o ovoj rezoluciji koji je rekao po Ustavu da, ali znamo kakva je kohabitacija i da u ovim trenucima nema gubljenja vremena. Smatrate li vi da je normalno gaziti Ustav RH i oglušivati se na njega, protuustavno djelovati u vanjskoj politici?

Grlić Radman, Gordan (HDZ)
Hvala lijepa gospođo Glasovac.
Ja bih još jedanput ponovio znači čl. 99. kaže da predstavnik RH i Vlada suoblikuju znači vanjsku politiku. Surađuju u oblikovanju vanjske politike, a čl. 110. jasno expresis verbis, kaže da vanjsku i unutarnju politiku vodi Vlada. To je jasno. Je li trebao predsjednik države sudjelovati. On se predsjednik države se naravno mogao javiti. Kada predsjednik države odlazi ili nastupa negdje, istina nažalost sve rjeđe, ovaj naravno da je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova da je dužnost služba vanjskih poslova dužno pripremiti i talking pointse i sve ono što je zapravo nužno za i predsjednika države, predsjednika Hrvatskog sabora, predsjednika Vlade itd. Prema tome, tu je predsjednikova uloga naravno to je ovisilo o njemu. Njegovi su se ljudi sigurno mogli javiti Ministarstvu vanjskih poslova.

Sanader, Ante (HDZ)
Povreda Poslovnika poštovana Sabina Glasovac.

Glasovac, Sabina (SDP)
Reći ću čl. 238. Samo bi htjela reći ministru da ovaj članak na koji ste se pozvani, pozvali drugi, ne kaže vodi nego Vlada provodi, a vodi predsjednik RH i Vlada zajedno. Vlada je provoditelj, a oni koji kreiraju su predsjednik i Vlada. Možda ne znate baš čitati hrvatski, ali to su dvije potpuno različite stvari. Vodi i provodi.

Sanader, Ante (HDZ)
Dobro. Vi ste to sve lijepo objasnili ali koristili ste to kao repliku. Dobivate opomenu.
Slijedi replika Miro Bulj.

Bulj, Miro (MOST)
Ministre docirate saborskim zastupnicima. Vi ste u nerješivom sukobu interesa. Vi ste na to navikli. Dok branite ovdje premijerove stavove u isto vrijeme pobiste svu prasad. I Za to ne prijavljujete 2 milijuna eura. I u proračunu rebalansu i proračunu još toliko. Hrvatska je nesigurna država. Granica vam je šuplja ko sir. Italija, Slovenija, Mađarska zatvaraju granicu prema Hrvatskoj, mi smo kao granica prema Europskoj uniji. Doveli ste Hrvatsku u nesigurnost i gospodarsku i sigurnosnu. Ugrozili ste nacionalnu sigurnost. Poglavito ljudi u pograničnim područjima, nažalost i u gradu Zagrebu i ostalim velikim gradovima i nastavite li ovako ponašat se, ne da će biti kao što je u drugim gradovima Beču, Bruxellesu da vojska hoda po ulicama. Nego nažalost ova politika koju vi vodite ovdje sigurnost će bit puno morbidnija i teža.

Grlić Radman, Gordan (HDZ)
Hvala lijepa gospodine Bulj.
Vi ste odmorni došli malo tu na kraj, neka mi smo još orni ajde, hvala lijepa. Ja ne znam koju ćete vi politiku voditi ali ovo je politika Vlade koja radi za Hrvatsku, a ne znam kakva će biti vaša, vaša, vaša vlast koju sam siguran da je ne možete ostvariti.
Jer ja znam da biste vi htjeli i rušiti i saginjete se, upirete se da padnemo. Međutim, siguran sam da koliko god se upirali, saginjali da nakon izbora se nećete moći ispraviti, uspraviti nakon ovog izbornog poraza a to vas sve evo zapravo demantira što je zapravo hrvatska Vlada napravila da vam ne čitam jer nema dovoljno vremena, a ne znam što možete vi napraviti u bilo čemu.
Bilo bi dobro da ste konstruktivna oporba i da možemo svakako i naravno zajedno surađivati, ali sve što govorite samo optužujete, nemate argumenata, difamirate, klevećete, iznosite neistine.

Sanader, Ante (HDZ)
Vrijeme.
Povreda Poslovnika Miro Bulj.

Bulj, Miro (MOST)
Povrijeđen je članak 238. Sve što sam rekao stojim iza toga. Ministre vi ovdje, vi ste navikli, vi ste tako odgojeni. Vi ste nasilno htjeli poljubiti, nasilno ministricu njemačku. Tribala vam je zalipit pličurinu. Ono što ste vi napravili hrvatskom narodu na onaj način, ali sukob interesa. Pa to je je nerješivo! …/Govornik se ne razumije./… seljaku i uništite selo. Iđe vama u vašu kesu, a o inflaciji ćemo pričat. Pa uništili ste ovaj narod, a o sigurnosti, o tome ćemo i sutra.

Sanader, Ante (HDZ)
Vrijeme.
Iskoristili ste to kao repliku dobivate opomenu.
Slijedi rasprava u ime Kluba zastupnika SDP-a poštovanog Peđe Grbina.

Grbin, Peđa (SDP)
Na nizu sjednica Europskog vijeća i drugih sastanaka između zadnjeg obraćanja predsjednika Vlade i danas govorilo se o brojnim stvarima koje su važne za funkcioniranje EU, ali isto tako i Republike Hrvatske. Neke stvari koje su spomenute i o kojima se govorilo nisu nužno sve ušle u izvješća su definitivno migracije i problem koji je sa njima povezan. I ono što je činjenica je da problem migracija Hrvatska ne može riješiti sama, da je on daleko kompleksniji od primjerice osnivanja seoskih straža ili takvih poteza i da zahtijeva između ostalog i nešto što hrvatska Vlada propušta godinama predložiti Hrvatskom saboru, a to je donošenje sustavne migracijske politike.
Ali bez zajedničkog odgovora EU taj problem mi kao jedna definitivno manja država članica sami ne možemo riješiti. Druga stvar koja je bitna za funkcioniranje ne samo EU, nego i svakodnevni život hrvatskih građana je problem nedostatka lijekova. I žalosno je da se o tome daleko ozbiljnije razgovara na razini Europskog vijeća nego što se o tome razgovara na razini tijela Republike Hrvatske koja bi direktno trebala osigurati da naši građani, naši pacijenti kada dolaze kod svojeg ljekarnikom sa receptom kojeg su dobili kod liječnika doista mogu dobiti terapiju na koju imaju pravo i koja im je potrebna za njihovu bolest.
Govorilo se i o gospodarskim pitanjima. I opet kao i svaki put do sada sve ono što ne odgovara Plenkoviću to se ne nađe u njegovom raportu kao što su niz poziv na koje je upućivano od strane središnjih tijela EU, pa jedno od tih i ne ukradi, ne ukradi. Ako kao što govori gospodin Pavić koji je izgubio riječ, na žalost, je EU zasnovana između ostalog i na kršćanskim vrijednostima, onda bi jedna od njih „ne ukradi“ trebala biti i kršćanska vrijednost koju i ova Vlada provodi. Ali ona to nije u stanju. Vidjeli smo i danas na zadnjem primjeru onih 600 000 eura vezanih uz Geodetski fakultet ali i brojne druge okolnosti koje su direktno vezane uz europske fondove i gdje u situacijama kada se utvrdi prijestup i povreda prava i pravila EU mi ćemo taj novac morati vratiti. A kao što za slučaj geodezije neće vratiti ministrica kulture, tako za brojne druge slučajeve, primjerice vezane uz poljoprivredu neće vraćati ministrica poljoprivrede niti ministar vanjskih poslova. Vraćat će se iz državnog proračuna i vračat će ga svi europski, pardon svi hrvatski građani.
Međutim, kada govorimo o europskim vrijednostima jedna od tih vrijednosti je i solidarnost, pa primjerice kada saznaš da se na tvojem području dogodilo nešto što izaziva ugrozu, opasnost za sigurnost građana kao što je primjerice pojava otrovanih pića, onda je legitimno očekivati da ćeš po načelu solidarnosti, sigurnosti i pravila koja grade EU u zajednički registar opasnih proizvoda upisati one koje si u Republici Hrvatskoj povukao. Do trenutka kada govorim, a provjerio sam netom prije nego što sam došao u sustav RFF-a još uvijek nije upisano da se u Hrvatskoj događa određeni incident sa pripravcima za ljudsku konzumaciju pićima i da su određena pića povučena zbog potencijalnog rizika za ljudsko zdravlje sa hrvatskog tržišta. O tome, o tome ne piše ništa u ovom izvješću jer to valjda nisu one europske vrijednosti koje su bitne ministru vanjskih poslova i bitne predsjedniku hrvatske Vlade.
I neću duljiti jer su ova izvješća postala u stvari samo show za Plenkovića da može još malo bildati svoj ego i pričati o nečemu o čemu uživa, ali o jednoj stvari moram govoriti i to ne zbog izvješća nego zbog onoga kako se predsjednik Vlade ponio kada ga je obrazlagao pred nama saborskim zastupnicima.
Nije Hrvatska zauzela stav protiv primirja, protiv humanitarne pomoći, protiv povrata povratka onih koji su oteti. Zauzeo je HDZ. Prvo i naglašavam HDZ. Prvo jer nije konzultirao svoj nastup sa onime sa kim je morao Predsjednikom republike Hrvatske, čitajte Ustav ministre. I drugo, zato što nećeš se u moje ime na taj način ponašati, ne u moje ime. I da to je sramota, sramota. I ne znam kako se vi ministre Grliću-Radman osjećate kada primjerice čitate javno objavljeno, javno objavljeno.
Telefonski razgovor između Bidena i Netanyahua jer Bijela kuća takve stvari objavljuje, gdje jasno stoji da je Biden, predsjednik SAD-a od izraelskog premijera tražio, što? Primirje, prestanak sukoba kako bi se osiguralo izvlačenje civila, kako bi se osigurala dostava humanitarne pomoći, kako bi se osiguralo puštanje onih koji su oteti, upravo ono protiv čega ste vi glasali. Kolega Pavić je danas, lupetajući spomenuo da od suzdržanih država, samo Hrvatska ima iskustvo rata. Znate li koja je jedna od suzdržanih država, koje su bile suzdržane za ovu rezoluciju? Ukrajina. Ukrajina. Pa mislim o čemu vi lupetate. Ukrajina suzdržana. Velika Britanija, najveći saveznik SAD-a, suzdržan. Kanada, najveći susjed SAD-a, čiji je amandman odbije, suzdržan ali ne mi se pravimo pametni. Bez konzultacije sa predsjednikom Republike. Ne u moje ime. I da nikome ne bi palo na pamet iskrivljavali moje riječi. Hamas je počinio strahovit zločin. Ono što su napravili civilima 7.10. je ispod ljudske razine i legitimno ih je nazvati zbog njihovog ponašanja životinjama i to ne bilo kakvim nego kukavičkim životinjama koji se sada skrivaju u tunelima dok njihovi sunarodnjaci ginu zbog onoga što su oni iz Hamasa napravili. Ali legitimno pravo na obranu niti jedne zemlje, niti Izraela danas niti Hrvatske u periodu od 1991. do 1995. nije uključivalo pravo na ubijanje civila. I mi smo kao društvo imali velike sukobe ali smo proveli niz kaznenih postupaka protiv onih koji su kršili ratno, humanitarno i drugo pravo. Mi smo ih proveli, neke Haški sud ali većinu mi kao RH jer smo bili svjesni da za razliku od nekih HDZ-ovaca u pravosuđu ranih '90-ih teza da se u obrambenom ratu ne mogu počiniti ratni zločini, ne stoji. Nažalost, nažalost mogu se. A Hrvatska ih je znala goniti. I sa iskustvom koje mi imamo kao država koja je prošla rat, sa iskustvom koje mi imamo kao država koja je bila napadnuta, čije su ljude klali, mi smo trebali biti prvi, prvi da tražimo, da zahtijevamo da se djeca ne ubijaju. Da se djeca ne ubijaju. Hamasovce lovi kao što se lovilo nakon Munchena prije 50 godina, kao što se lovilo Eichmanna. Lovi ih, ali ne djecu, ne bolnice. To nemoj. E pa samo to smo tražili da kažete. Samo to smo tražili da kažete. I da ste bili za, da ste bili za, kao što mi nije problem reći da su mjere Vlade RH koje se odnose na pomoć našim sugrađanima u energetskom sektoru pogođene, nije mi to problem reći ako je nešto dobro, nije mi to problem reći. Tako i da ste glasali za prije tjedan dana, ne bi mi bio problem reći da je Vlada RH u vanjskopolitičkim odnosima napokon povukla pravi potez. A ako pročitate, ako pročitate ono što piše u izvješću sa Vijeća, vidjet ćete, vidjet ćete da se rezolucija u bitnome preklapa, u bitnome preklapa, u ključnome se preklapa. I još jedna stvar, a ovo posebno, posebno govorim zbog g. Pavića koji je jako zabrinut za moje vanjskopolitičke susrete. Osobno sam svjedočio i slušao kako je španjolski premijer gospodin Sanchez, jasno prije sastanka Europskog vijeća gdje smo usuglašavali stavove sa našim partnerima iz Partije europskih socijalista, rekao i podržali smo da je naš stav humanitarno primirje, dostava humanitarne pomoći, dostava humanitarne pomoći i puštanje onih koji su oteti. A to je li Hamas agresor, je li počinio strahovit zločin, nikome pri zdravoj pameti nije sporno. Hvala.

Sanader, Ante (HDZ)
Slijedi u ime izvjestitelja poštovani ministar Gordan Grlić Radman.

Grlić Radman, Gordan (HDZ)
Hvala lijepa. Ne mogu, a ne ostati doista iznenađen još uvijek vašim ponašanjem, izborom riječi gospodine kako bi vaš čovjek nazvao, lupetalo. Samo lupetalo nije dovoljno, znate lupetati u drvo, može se lupetati i u prazno kako god. No ja ne bih tako, vi ste uvaženi gospodin zastupnik, kako god ja vas cijenim i ne bi se htio spuštati ispod, ispod pojasa osobito o vama koji pretendirate biti premijer. Međutim ja ne znam tko će vas izabrati. Trebate naći glasače, a nisam siguran da imate dovoljno i za autobus, gospodine Grbin. No nemate snage izdržati doista i kritičnost ili zapravo barem reakciju imate naravno imate potrebu posijati toliko netočnih, netočnih interpretacija ili namjerno nametati pogrešne interpretacije za nešto zapravo što uopće ne razumijete. Dakle vi ističete rezoluciju kao jedan epohalni događaj, jedan dokument koji je negdje, koji zapravo gotovo da je simulirao jednu situaciju. Dakle, ovdje se vijeće sigurnosti nije moglo dogovoriti oko rezolucije. Znači opća skupština je izdala dokument rezoluciju koja je bila neobvezujuća kao što smo čuli. Međutim opet nitko nije rekao kako to da smo da je Europsko vijeće donijelo zaključke. Nitko nije rekao pa što je Hrvatska radila ranije. Pa Hrvatska naravno od prvog trenutka je osudila brutalni teroristički napad Hamasa izrazili smo podršku Izraelu na pravo na samoobranu sukladno međunarodnom humanitarnom pravu i tražili smo deeskalaciju sukoba i bezuvjetno puštanje talaca. To nije stajalo u ovoj rezoluciji. Napad on je bio negdje u vakuumu. Kako je počinjala ta rezolucija? Dakle, Hrvatska je bila za primirje naravno od samoga početka. Pa činjenica da sam i bio u Jordanu, da sam sa Al Safadiem ministrom razgovarao o tome naravno i principijelnost je poštovana respektirana kada država ima svoj stav i ako ima razloge i ako se rukovodi određenim parametrima pa iskazuje svoju, svoju politiku, a ne kalkulira i gleda kako će netko drugi glasovati pa ćemo se, pa ovdje pa ondje pa ćemo gledati neku, neku našu zonu sigurnosti. Biti u sigurnoj neobveznoj zoni je sigurno dobro biti, nemate nikakvih obveza, sigurni ste, ali što dobivate. Ovdje jesmo, ovdje je hrvatska Vlada pokazala principijelni stav, pokazala je da mala država ne može biti uvijek neki trabant ili satelit itd. nekih velikih što ja znam. Ali ovdje morate imati u vidu činjenicu da je većina zemalja članica EU znači nije ova rezolucija nije podržana. Znači suzdržano, znači samo da ste u ormaru otprilike ali ista je stvar ne djeluje. S druge strane kada vidite naravno Jordan kao zemlja koja ima stožernu ulogu na Bliskom Istoku. Morate znati da je Bliski Istok jedan sigurnosni mikroprostor gdje se zapravo oslikava zrcali zapravo geopolitika i gdje su evidentna geostrateška nadmetanja od stvaranje države Izrael 40 i nakon Drugog svjetskog rata.
Prema tome, treba imati u vidu tu činjenicu, ali Hrvatska od samih početaka upravo radi tog mira izraelsko palestinskog mira gdje jako ulaže velike političke napore i Jordan i Libanon i Egipat, Hrvatska podržava dvodržavno rješenje. Međutim, priznati Palestinu kao da je netko je tu bio rekao i tako da, međutim moramo znati što priznajemo koji teritorij. Da bi se nešto priznalo dakle mora se prije toga dogovoriti koji je to teritorij. Prema tome, tu Hrvatska je uvijek bila od samog početka konstruktivna.
Ja ću i sutra biti u Parizu gdje su Francuzi sazvali međunarodnu konferenciju gdje ćemo razmatrati mogućnosti daljnjeg podrške civilnom stanovništvu Gaze i Palestini. Naravno da smo u zaključcima Europskog vijeća tražili humanitarne koridore i humanitarne pauze odnosno stanke. Prema tome, Hrvatska je tu bila konstruktivna.

Sanader, Ante (HDZ)
Imate nekoliko replika.
Izvolite, tamo, tamo, prva je poštovana Anka Mrak Taritaš.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani ministre i vi, a i premijer kad je govorio je govorio o tome da je Hrvatska odlučila ne bit suzdržana jer Hrvatska ima kičmu i ne želi biti suzdržana i bez kičme kao 45 zemalja koji su za to odlučili. Da ste dvojili između toga da li biti za ili biti protiv. Dakle, da je bili samo varijanta ili biti za ili biti protiv. Hrvatska se odlučila biti protiv da ne nabrajam zemlje koje su bile protiv to jako dobro znamo, ali mene zanima jedna druga stvar. Dakle, mi se ovdje referiramo na Ustav i članak Ustava koji jasno definira da sukreiramo vanjsku politiku, dakle sukreiranje vanjske politike je predsjednika RH, institucije predsjednika i Vlade. Da li je u tom razmišljanju biti za ili protiv ikom palo na pamet da bi možda trebalo poštivati Ustav? Ikom iz Vlade da li palo na pamet da možda se poštiva Ustav pa se konzultira s predsjednikom?
Hvala lijepo.

Grlić Radman, Gordan (HDZ)
Hvala lijepa gospođo Mrak Taritaš, ponovno vas pozivam pogledajte Članak 110. Ustava, Vlada provodi, Vlada vodi vanjsku i unutarnju politiku.
Što se tiče predsjednika države pa mislim da smo u ovih 2 godine, 3-4 godine pogledajte bilancu, pogledajte u ostavštinu, nama je predsjednik države svojom tzv. vanjskom politikom više napravio štete, sramote, reputacijske štete u svijetu nego ne znam netko, netko ne mogu ih usporediti ovaj koga ili bilo koga u svijetu, ali mi to saznajemo kad, kad se nalazimo na forumima, na konferencijama, kad smo, kad nas pitaju ministri i predsjednici vlade. Mislim ja ne znam izlazite li vi iz ovog prostora pa ili s nekim razgovarate, što vam kažu predsjednik države nas sramoti i šteti našoj vanjskoj politici, šteti ugledu Hrvatske kad on naziva Hrvatsku slučajnu, slučajnom državom, možda je on slučajni predsjednik. Ne znam.

Sanader, Ante (HDZ)
Slijedi replika poštovane Dalije Orešković.

Orešković, Dalija (Stranka s imenom i prezimenom)
Dakle, cijeli dan se vrtimo oko toga da uzurpirate ovlasti koje nemate. Ustav RH citirate jednu odredbu, ignorirate sve one koje ruše zapravo vaše teze. Upravo je ova knjižica taj Ustav kojeg krši ova Vlada Andreja Plenkovića kontinuirano i stalno razlog zašto vas treba proganjati i u sabornici i izvan nje. Ne samo vas nego kompletnu Vladu koja se ponaša tako kako se ponaša.
A kada ste već izrekli i nekoliko drugih teza koje se stalno ponavljaju kao mantra o konstruktivnosti oporbe, ajmo riješiti taj misterij. Tko i što je konstruktivna oporba? To je ona koja je pretrčala u zagrljaj HDZ-a pa sva sreća nismo svi tako konstruktivni na takav način, a što se tiče lupetala jer to je isto sad neka nova poštapalica, vi ste samo trbuhozborac Andreja Plenkovića, manja je šteta od lupanja po klupama od lupanja po hrvatskim institucijama, a to je upravo ono što HDZ kontinuirano radi. Zato ste paraziti, ali doslovno paraziti na tkivu hrvatske države i zato vas ne bi trebalo biti, barem ne u vlasti.

Grlić Radman, Gordan (HDZ)
Dobro poštovana gospođo Orešković ne znam ovaj da lupetala to, to ste vjerojatno vi svojim ovaj ponašanjem izazvali zapravo jednu takvu riječ jer ovdje ste oštetili klupe lupanjem sat vremena, al barem je hrvatska javnost, mislim da je to izvješće bilo dobro i da hrvatska javnost vidi tko je tko. Ako ćete vi tako djelovati, možda vi si želite ovaj sudjelovati u vlasti, ne znam na narednim izborima i ako ćete tako kao što ste ovdje štetili ili klupama, oštetili ste ovdje klupe onda ćete sigurno oštetiti i Hrvatsku i građani moraju znati tko se brine za dobrobit hrvatske države, a tko će raditi na štetu hrvatske države. Ja sam siguran da vi nećete raditi na dobro hrvatske države.

Sanader, Ante (HDZ)
Slijedi replika poštovane Sandre Benčić.

Benčić, Sandra (Možemo! - politička platforma)
Zahvaljujem se.
Pa prije nego prijeđem na repliku samo da vam kažem poštovani ministre, šteta na svim klupama, ne samo u sabornici nego u cijelom saboru je i dalje manja od iznosa koji ste vi zamračili i niste prijavili u imovinskoj kartici, okej? Tak da nemojte govorit o šteti na klupama jer ispada zbilja nakaradno.
Al želim vas nešto drugo pitati, dakle nekoliko puta ste ovdje rekli kako ste bili konstruktivni u Europskom vijeću jer ste tražili uz činjenicu da Izrael ima pravo na samoobranu koju ste potvrdili, da to mora činiti u skladu sa međunarodnim pravom i međunarodnim humanitarnim pravom.
Moje pitanje vama je vrlo decidirano, je li postupanje Vlade Netanjahua u odnosu na Gazu u skladu sa međunarodnim humanitarnim pravom? Da li je bombardiranje Gaze i rezultati tog bombardiranja jesu li u skladu sa međunarodnim humanitarnim pravom? Molim vas odgovorite.

Grlić Radman, Gordan (HDZ)
Rado bi vam odgovorio na to pitanje, mislim nemam nažalost vremena jer ste me već u prvoj rečenici ovdje ponovno izvrijeđali, a zaboravljajući zapravo, vi govorite o nekom zamračenju, dakle nešto što ja nisam prijavio, dakle nisam stavio na imovinsku karticu, ja sam to rekao i priznao sam pogrešku, ali ja nisam zatajio. Zaboga, vjerojatno ste vi zatajili, pa kod vas su našli da ste vi zatajili, ali sve što sam ja prihode dobio znači one su prošle kroz porezne, porezne škare i svatko je to mogao vidjeti o čemu se, o čemu se radi. Prema tome, kad smo vidjeli ne…, ne znam koji su, Index ili što su objavili, dakle svi su imali pristup podacima. Moj je jedini propust bio što nisam to stavio u imovinsku karticu i to je povjerenstvo reklo da u redu, propustili ste, to je sitni propust, odgovarat ćete ili opomenom ili nekom prekršajnom kaznom itd., u čemu je problem? Ali vi ste zapravo napravili ovaj taj propust jer vi ste utajili…
…/Upadica Sanader: Slijedi replika poštovane…/…
…/Upadica Benčić: Zar vas nije sram? Zar vas nije sram?/…

Sanader, Ante (HDZ)
Povreda poslovnika poštovana Anka Mrak-Taritaš.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče sabora.
Referiram se na čl. 238.. Ja znam da je kasno, ja znam da smo tu već nekih 11-12 sati, ja to sve mogu razumjeti, ali da ministar vanjskih poslova od nas svih saborskih zastupnika mrtav hladan radi budale i kretene, e to ne mogu razumjet i to neću nikad razumjet. Ne odgovora na pitanje koja je, a o ovoj temi, pa mi smo imali raspravu kad je bilo povjerenstvo ministru gdje je pokušao objasnit neobjašnjivo.

Sanader, Ante (HDZ)
Dobro, to je vaše mišljenje i dobivate opomenu.
Replika poštovana Jelena Miloš.

Miloš, Jelena (Možemo! - politička platforma)
Poštovani ministre vanjskih poslova, ja vas molim da imate poštovanja prema temi o kojoj pričamo i da dok pričamo o ubojstvima civila i djece vi ne govorite o saborskim klupama, to bi bilo najmanje što možete učinit.
Druga stvar, molim vas da date kao ministar vanjskih poslova odgovore na neka pitanja. Pitali su vas opetovano da li će Hrvatska tražiti prekid vatre, dakle ne samo humanitarno primirje nego da li će Hrvatska tražiti prekid vatre? Hrvatska isto tako ima svoju odgovornost, ima svoju ulogu u ovoj situaciji. Brutalno nasilje nad civilima i djecom mora prestati odmah, mora prestati odmah, dal će Hrvatska to reći?

Grlić Radman, Gordan (HDZ)
Hvala lijepa.
Hrvatska svoju vanjsku politiku usklađuje sa zajedničkom vanjskom sigurnosnom politikom EU i sigurno da ćemo o pitanju, o situaciji u Izraelu odnosno Gazi, sada ćemo razgovarati idući ponedjeljak na, na Vijeću za vanjske poslove. Naša, kada smo osudili teroristički napad Hamasa, cijela EU je tražila de eskalaciju i naravno odgovor Izraela, ali sukladno međunarodnom humanitarnom pravu. Naravno da se svako kršenje međunarodnog humanitarnog prava raspravlja na odgovarajućim forumima i konferencijama.

Sanader, Ante (HDZ)
Povreda poslovnika poštovana Anka Mrak-Taritaš.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče HS.
Referiram se na čl. 238. poslovnika. Mi već nekoliko sati ovdje imamo izvješće, raspravljamo o tome, raspravljamo zapravo i o odnosu Hrvatske prema sukobu, zapravo ratu koji se dešava između Izraela i Palestine i nismo uspjeli čuti stav ministra vanjskih poslova, ne vaš stav, stav Hrvatske. Čuli smo da Hrvatska ima kičmu, zašto je glasala za odnosno zašto je glasala…/Upadica Sanader: Vrijeme./…protiv, al ne za, ali nismo čuli vaš stav koji će bit u ponedjeljak ministre vanjskih poslova…/Upadica Sanader: Vrijeme./…ne za 2.g. …/Upadica Sanader: Vrijeme./…u ponedjeljak.

Sanader, Ante (HDZ)
Vi ste to iskoristili kao repliku i dobivate opomenu.
Poštovani Nino Raspudić slijedeća replika.

Raspudić, Nino (MOST)
Ministre Grlić Radman, hrvatska vanjska politika onako kako je ja vidim trebala bi biti vođena isključivo i jedino hrvatskim interesom, naravno u okviru međunarodnog prava, pravde i, i humanosti. Snažna svrstavanja bi trebala imati nekakav rezultat za hrvatske interese. Dat ću vam jedan primjer, kada smo odlučili kupiti francuske avione Rafalee mogli smo odlučiti kupiti i polovne Fantome, jednako su dobri jedni i drugi. Macron je došao u Zagreb bio je nekakav dokument o strateškom partnerstvu. To su sad naši partneri strateški Francuska, ali vidi čuda nekoliko dana nakon toga francuska ambasada u Sarajevu, zajedno s Njemačkom i još par tih naših savezničkih ambasada izlazi sa eksplicitno protuhrvatskom inicijativom i javnim pismom da slučajno ne bi se promijenio od strane visokog predstavnika bitno izborni zakon. Pa kakvo je to partnerstvo? Da ne govorim o hrvatsko američkoj politici probošnjačkog u BIH. Hoće li kao posljedica ovoga barem se promijeniti američka politika prema političkim pravima Hrvata u BIH?

Grlić Radman, Gordan (HDZ)
Hvala lijepa gospodine Raspudić.
Ne znam o kojem događaju govorite, a to je jedan izdvojeni gledajući na zajednički pristup kada je u pitanju BIH, onda treba imati u vidu i činjenicu da zajedno i sa francuskim partnerima da smo uspjeli se izboriti za dobivanje kandidacijskog statusa u prosincu mjesecu prošle godine za BIH, a sada evo i za početak, istina uvjetovani, za proces, pristupni proces pregovora. To je, mislim da je to veliki uspjeh Hrvatske, hrvatske diplomacije. Ja se nadam da će u ožujku kada bude izišlo novo izvješće o napretku da će, da će ovaj BIH krenuti sa punopravnim znači pristupnim pregovorom sa EU. To treba sagledavati u tome, ne znam sad taj vaš izdvojeni slučaj koji je zapravo nebitno, nije nije imao nikakvog učinka.

Sanader, Ante (HDZ)
Poštovani Davor Ivo Stier, slijedeća replika.

Stier, Davor Ivo (HDZ)
Hvala potpredsjedniče.
Što se tiče ratnih zločina. Hrvatska podržava rad Međunarodnog kaznenog suda. Podržava ga kada je on podigao optužnicu protiv predsjednika Ruske federacije, Vladimira Putina, podržava ga i u svojoj nadležnosti koju ima i u ovom sukobu na Bliskom istoku. Jer imaju nadležnost ovdje i bili su istražitelji, što će oni napraviti, kada će donijet odluku ali Hrvatska podržava rad Međunarodnog kaznenog suda i držat će se sigurno i poštovati odluke koje god bile. Mislim da je to važno kada se o tom pitanju govori da se istakne i taj aspekt. Podržava pravo Izraela ali naglašava da se mora držati međunarodnoga prava. Zato ukoliko se ne drži jedna država međunarodnog prava, ima, odnosno pojedinci imaju određene sankcije. Ali podržava pravo Izraela na obranu upravo u tom duhu da se moraju držati međunarodnog prava i podržava rad međunarodnog kaznenog suda.

Grlić Radman, Gordan (HDZ)
Hvala lijepa g. Stier.
Pa naravno, upravo tako. To su znači institucije koje su poznate i Hrvatska ima iskustvo Domovinskog rata i upravo u i naši eksperti kada je u pitanju i Ukrajina i stradanja civila, znači koji su žrtve brutalnih, brutalne agresije. Sigurno da i ovdje treba isto tako utvrditi sve što je, sve što je dakle nepravedno ubijeno civilno nezaštićeno zasuđuje, zaslužuje osudu. Ja sam upravo tako razgovarao i s jordanskim ministrom koji je znao zapravo naš stav ali je rekao Gordan mi znamo da je naš cilj mir, stabilnost na Bliskom istoku ali mi znamo isto wrong, what iz wrong iz wrong. Prema tome, ovaj naravno da su da žalimo za svakim izgubljenim civilom i sigurno da svatko će odgovarati, odgovarati naravno za svoje čini.

Sanader, Ante (HDZ)
Slijedi rasprava Kluba zastupnika Mosta, poštovanog Nina Raspudića.

Raspudić, Nino (MOST)
Zahvaljujem.
Rasprava je otišla izvan samog merituma, a to je izvješće predsjednika Vlade RH održanim sastancima Europskog vijeća u razdoblju od travnja do listopada 2023. To ne znači da ova rasprava nije bila važna. Smatram da nam je potrebno čim prije u saboru imati raspravu o hrvatskoj vanjskog politici glede rata na Bliskom istoku i poziciji Hrvatske. Čim prije bi bilo dobro da Hrvatski sabor to raspravi. No, da se sada vratim na temu, na Plenkovićeva izvješća. Ona svjedoče, kad vidimo kako izgledaju ti sastanci, o čemu se tu govori i na koji način se govori, svjedoče o jednoj obezglavljenosti i jednom institucionalnom, sigurnosnom, energetskom, kulturnom i kako god hoćete, propadanju Europske unije koju je doista potrebno spašavati od ovakvih ljudi, ovakvih politika i ovakvog ako hoćete ispraznog novog govora. Kako izgledaju ti sastanci? Zamislite 27 Plenkovića u prostoriji kako verglaju na briselskom novogovoru, a ništa ne kažu ili izriču banalnosti koje onda još više odzvanjaju u prazninu. Evo vam jedan primjer. Sastanak prvi kronološki u ovom izvješću. Sastanak europske političke zajednice 1. lipnja 2023. citiram. Predsjednik Vlade Plenković je u svojoj intervenciji ukazao na horizontalne i isprepletene krize koje obilježavaju trenutno razdoblje te testiraju našu otpornost i sposobnost da odgovorimo na ove izazove, a i da se pripremimo za sve ono što nose u budućnosti. Na horizontalne isprepletene krize koje obilježavaju trenutno razdoblje te testiraju našu otpornost i sposobnost da odgovorimo na ove izazove, a i da se pripremimo za sve ono što oni nose u budućnosti. Prošao sam nešto i metafizike i antologije ali ovo, ovo je potpuno …/Govornik se ne razumije./… Stoga smo prisiljeni boriti se za mir, slobodu i vrijednosti koje dijelimo. To činimo kroz konkretno djelovanje, odgovaramo na dinamičnu geopolitičku situaciju kroz pronalazak novih rješenja kako bismo osigurali stabilnost. Što je ovdje rečeno? Ništa. Na redovnog sastanku Europskog vijeća 29. i 30. lipnja 2023. predsjednik Vlade Švedske Ulf Kristersson je u ime švedskog predsjedništva vijećem Europske unije, a podsjetit ću to je zemlja koja je sada spustila vojsku na ulicu, dakle koja je morala posegnuti za vojskom da bi zaštitila živote, zdravlje i sigurnost svojih građana na ulicama Švedske, dokle su propali i na što su sveli nekoć bogatu i prosperitetnu i sigurnu zemlju predstavio je glavna postignuća koncentrirano oko tri ključne riječi, zelenije, sigurnije, slobodnije. Zelenije bi značilo napredak s paketom „Fit for 55“ prevedeno na običan jezik i zdrav razum to je ovo energetsko i gospodarsko samoubojstvo EU.
Sigurnije, to su paketi sankcija prema Rusiji i radne odgovornosti za zločine i korištenju zamrznutih sredstava kontekstu agresije na Ukrajinu, izmjene europskog instrumenta mirovine pomoći, politički dogovor o uredbi o uspostavi instrumenata za jačanje europske obrambene industrije putem zajedničke nabave itd., itd., dakle ovo sigurnije je potpuna nesigurnost u koju je Europa dovedena danas i na koncu slobodnije to je dijalog o vladavini prava. Vidli smo tzv. vladavina prava da je postala ideološka batina kojom se ograničavaju slobode ljudi i država i vrijednosti tih nacija i njihovih ljudi nametanjem ideologije.
Ističe se u ovom izvješću i kako citiram „Hrvatska nastavlja dijeliti svoja iskustva i ekspertizu s Ukrajinom vezanu uz procesuiranje ratnih zločina.“. Procesuiranje ratnih zločina, danas se tu spominjao ratni zločin u Borovu Selu za koji niko nije procesuiran i kako ćemo mi razmijeniti naša iskustva? Koja iskustva? Da tetošimo Srbiju na europskom putu, a dokumenti Vukovarske bolnice su i dalje u Beogradu. Što oni rade u Beogradu? A nama je kao ok da oni dalje nastavljaju pristupni put i sad ćemo mi prenijet svoja iskustva Ukrajini.
Dalje, citiram „Pozdravio je upućivanje poziva Europskoj komisiji da predstavi alate za pitanja demografskih promjena izazova pri čemu bi mogli razmisliti i o osnivanju Agencije EU za pitanje demografije. Skrenuo je pažnju na primjere dobre prakse u državama članicama kad je riječ o poduzimanju mjera potpore demografskom rastu koji je važna sastavnica gospodarskog rasta i otpornosti.“. Ovo govori čovjek koji je predsjednik Vlade države u čijem mandatu je izgubljeno preko 12% stanovništva i on će poticati demografske politike u EU. Pa daj napravi brate nešto u Hrvatskoj.
Nadalje, „Europsko vijeće je pozdravilo dogovor o Uredbi za uspostavu instrumenata za jačanje europske obrambene industrije putem zajedničke nabave.“. Ovo je vrlo važna stvar, ovo će biti veliki tokovi novca i nešto što ubuduće treba držati pod povećalom.
Dolazimo do migracija, citiram „Rasprava o migracijama bila je složena i dugotrajna, Europsko vijeće nije uspjelo usuglasiti zaključke o ovoj temi zbog neslaganja Poljske i Mađarske, stoga su oni predstavljeni u obliku zaključaka predstavništva Europskog vijeća uz dodatak teksta koji je odrazio zasebna stajališta Poljske i Mađarske. Iako se rasprava trebala usredotočiti na vanjsku dimenziju migracija njezin dobar dio fokusirao se na unutarnju dimenziju i zakonodavne akte iz okvira pakta za migracije i azil jer su Poljska i Mađarska nastavili inzistirati na primjeni konsenzusa o odlučivanju o zakonodavnim aktima.“. A što je činila Hrvatska? U čemu je taj mađarski problem? Je li u tome što je lani donijela zakon da se zahtjevi za azilom mogu podnijeti samo u Mađarskoj ambasadi u Beogradu i Kijevu? Pa je lani Mađarska imala 45 zahtjeva za azil, a Hrvatska 12.800, a samo u prvih 10 mjeseci ove godine 60.440. Ljudi mi smo preplavljeni. U vrhu Europe već je izašla brojka, znači mi bi il te ljude trebali silom držati u Hrvatskoj ili ako odu tamo gdje žele, a to su razvijenije zemlje plaćati godišnji penal po glavi od 20.000 eura.
Večeras je ulovljen kamion sa preko 100 migranata kod Karlovca, preko 100 migranata znači preko u minusu smo večeras s tim otkrićem preko dva milijuna eura godišnje, a trebamo se tobože zgražavati nad Mađarskom koja zbog tog zakona dobiva packe, al zato ima 45 problema lani, a mi 12.800 problema, a ove godine ponavljam u 10 mjeseci već 60.440.
Vrhunac zaumnosti u ovom izvješću tiče se Kine, poslušajte ovo, citiram „Čelnici EU održali su stratešku raspravu o odnosima EU i Kine potvrdivši više dimenzionalan pristup politike EU prema Kini u skladu s kojim je Kina istodobno partner, konkurent i sustavni suparnik.“. Pa kako vam neko može bit istovremeno i partner i konkurent i sustavni suparnik, ko tu koga? To je kao ova priča s Rusijom je li, pokazivat ćemo očnjake prema Rusiji mrski neprijatelj, Hitler broj dva, a cijelo vrijeme se kupuje nafta i plin ko što je bilo i prije ruskog napada na Ukrajinu. Pa ko tu koga?
Onda dolazi humoristični dio, citiram „EU će nastaviti surađivati s Kinom na prevladavanju globalnih izazova te potiče Kinu na ambicioznijem djelovanju u pogledu klimatskih promjena i bioraznolikosti, zdravstvene pripravnosti i pripravnosti na panedmije, sigurnosti opskrbe hranom, smanjenja rizika od katastrofa, otpisa duga i humanitarne pomoći.“. Zamislite sad će Kinez razbijat glavu oko kineskih promjena i prestat će pržit ćumur i radit će ovo što radi Europa energetsko i gospodarsko samoubojstvo zato što ih je EU važno pozvala Kineze da rade tako.
Ali ima još i bolje „U tom su kontekstu pozvali Kinu da izvrši pritisak na Rusiju da prekine rat i agresiju na Ukrajinu te se bezuvjetno povuče iz ove zemlje.“. Eto sad kad ste pozvali briselske ćate sigurno će Kina tako postupiti. Jednako suvislo bi bilo da su Kinezima izrazili neku glazbenu želju, vjerojatnije da bi je čuli.
Dalje, na istom sastanku citiram „Predsjednik Vlade Plenković je naglasio da Hrvatska dijeli zabrinutost složenom situacijom na Kosovu uz snažnu osudu nasilja.“. Pazite ovaj novogovor složena situacija, snažna osuda, a ne govori tko je kriv za to na Kosovu. Zašto?
„U zaključcima stoji između ostalog naglašava se važnost toga da EU postane vodeća lokacija za razvoj umjetne inteligencije i potrebu za brzim iskorištavanjem mogućnosti sagledavanja rizika povezanih s određenim uporabama umjetne inteligencije u cilju poticanja inovacija i povjerenja, pomicanja ulaganja i prihvaćanja te doprinošenja postavljanju globalnih standarda i poziva zakonodavce da brzo dovrše rad na akt o umjetnoj inteligenciji.“. Izvrsno, to je jako važna stvar i očito u Bruxellesu to i Plenkoviću važno međutim naš prijedlog, naše zastupnice se kiseli i ne stavlja ga se na dnevni red, deklaracija o umjetnoj inteligenciji koja je rezultat okruglog stola u saboru sa vrhunskim stručnjacima u Hrvatskoj. Znači u Bruxellesu je to važno, a ovdje zato što dolazi od oporbe nek stoji u ladici još godinu, 2, 5 koliko nek pričeka malo.
Sastanak na vrhu EU i CELAC-a 17. i 18. srpnja 2023. evo malo kombinacije briselskog novog govora i zaomnosti. Ovako bi otprilike govorio Malnarov Ševa da ste ga poslali par godina u Bruxelles na dril iz novog govora. Citiram, moramo biti vrlo artikulirani i jasni oko ovakvih ključnih pitanja u protivnom nećemo biti u mogućnosti pronaći zajednički jezik oko drugih jednostavnijih pitanja, a niti uspješni u traženju konvergentnih stajališta u ključnim globalnim pitanjima i izazovima. U tom kontekstu predsjednik Vlade Plenković se posebice osvrnuo na zajednički izazov klimatskih promjena koji utječu na sve nas i predstavljaju sve veći problem uzrokujući glad, siromaštvo, migracijske valove, propale države, prirodne katastrofe. Konkretna suradnja na ovom području mora biti na vrhu liste prioriteta koji je održivi razvoj i zeleni program. Završen citat.
Na neformalnom sastanku čelnika i čelnica država članica EU 6. listopada Plenković je citiram, predstavio napore koje Hrvatska ulaže u borbi protiv nezakonitih migracija kao odgovorna i predana država članica koja štiti vanjske države EU i Schengenskog prostora. Eto kakvi su mu napori uvela mu Slovenija graničnu kontrolu. Eto kakvi su napori i uspjesi.
Nadalje, predsjednik Vlade je podcrtao da Hrvatska posebnu pažnju poklanja europskom putu BiH te snažno podržavamo donošenje odluke o otvaranju pristupnih pregovora s EU. Potpora Hrvatske je stalna, konzistentna i snažna te je daljnji ubrzani put BiH prema EU prioritet. Ni govora o političkim pravima Hrvata u BiH, ni govora o nužnosti izmjene izbornog zakona kako bi se odnosi vratili na ono što je potpisano u Daytonu i što je Hrvatska i potpisala i garantirala, tri konstitutivna naroda što je još uvijek ustavna kategorija.
Na redovnom sastanku Europskog vijeća 26. i 27. listopada čule su se zanimljive stvari oko višegodišnjeg financijskog okvira 2021. do '27., jako važna stvar. Citiram, postojeći sedmogodišnji proračun EU-a za koji je politički dogovor postignut 2020. godine potrebno je prilagoditi novim izazovima evo opet izazova, s kojima se države članice suočavaju, a odnose se na nekoliko velikih kriza i izazova, posljedice rata u Ukrajini, energetske krize, situacije na Bliskom Istoku. Argumentacija za srednjoročnu reviziju jest da su dosegnute granice fleksibilnosti postojećeg financijskog okvira te da nova geopolitička stvarnost i nove potrebe koje dotična nalaže zahtijevaju žurno osiguravanje dodatnih financijskih sredstava za provedbu nekih od ključnih EU politika ili novih prioriteta. Nestalo para. Fali novca, ali se ne kaže odakle će se namaknuti, od koga će se uzeti.
Predsjednik Vlade je, Hrvatske je i tu kolege izvijestio o svom prošlotjednom posjetu BiH te se ponovo založio za donošenje odluke o otvaranju pregovora s BiH koja treba učiniti dodatni iskorak i ispuniti utvrđene prioritet u reformama. Izrazio je uvjerenje Hrvatske da BiH mora moći započeti proces pregovora jer će to znatno olakšati unutarnje reforme i transformaciju zemlje te dati dodatan poticaj uključivanju svih relevantnih dionika u taj proces. Opet ni riječ o problemu izbornog zakona u BiH, ni riječi o dekonstituiranju Hrvata i njihovom političkom gaženju. Dakle, nacionalna država hrvatskog naroda koja je puno pravna članica EU i NATO-a ni dan danas se unutar te obitelji koje je tobože ravnopravni član ne može zauzeti za nešto što je fair play, ništa se ne traži za Hrvate u BiH što se ne traži za druga dva naroda i što nije potpisano u Daytonu i što nije u Ustavu BiH u Aneksu IV dejtonskog mirovnog sporazuma, a što je grubo nagaženo nametnutim promjenama izbornog zakona od strane visokih predstavnika od kojih ni jedna nije prošla parlamentarnu proceduru i verifikaciju, al se ne usude to reći valjda da ne bi dobili neku packicu kao što eto Mađarska dobiva packu, ali Mađarska ima 45 azilanata, a mi prošla je ova godina približit ćemo se 100 tisuća.
Što nedostaje? Nedostaje recimo osvrt na sve ono što se događalo u Covid krizi, nedostaje osvrt na ono što je zastupnik nizozemski Rob Roos istjerao na čistac od direktorice Pfizera Janine Small koja je priznala u Europskom parlamentu da nikad nisu testirali cjepiva na prenošenje virusa. Dakle, da je priča Cijepi se, misli na druge bila prljava laž bez ikakvog utemeljenja ni znanstvenog ni u deklaracijama proizvođača i da su Covid potvrde bile dozvola za ubojstvo i zbog toga su tisuće ljudi umrle i u bolnicama i staračkim domovima, ali o tome nekom drugom prilikom.
Ovo je potpuno neprihvatljivo izvješće, Klub MOST-a ovo neće podržati i nažalost ovo svjedoči o daljnjoj degradaciji EU i njenih institucija.

Sanader, Ante (HDZ)
Slijedi rasprava u ime Kluba zastupnika Socijaldemokrata, poštovanog Domagoja Hajdukovića.

Hajduković, Domagoj (Socijaldemokrati)
Hvala vam lijepo potpredsjedniče.
Ministre, državna tajnice, kolegice i kolege, ja bih isto volio da se vratimo na meritum i da ne trošimo previše energije na Bliski Istok. Naravno tamo je apsolutno prioritet zaštiti civilno stanovništvo, spriječiti što više žrtava, no mislim da smo previše odlutali od teme i da energiju gubimo za nešto što, o čemu ne bi trebali danas raspravljati u principu.
Ja ću se fokusirati na ono što je već rečeno i što jest tema i tu sam si naveo nekih 8 ili 9 tematskih cjelina koje bih želio kratko prokomentirati. Dakle, prije svega situacija na Bliskom Istoku naravno humanitarno pitanje je tu najizraženije, naravno da država Izrael ima pravo na obranu, ali isto tako ima i odgovornost zaštite civila, naravno da nas zanimaju i implikacije koje taj sukob ima na regiju ali onda i na svijet, a i na Europu koja je tu blizu. Vidjeli smo da potencijal eskalacije sukoba je velik, mislim da ga svakako treba izbjeći i u tom kontekstu bi trebao razmišljati i vjerujem da razmišlja i Vijeće EU odnosno Europsko vijeće.
Druga bitna tema za Hrvatsku je svakako proširenje i europska perspektiva regije, a i šire. Ohrabrujuće je svakako da je BiH dobila uvjetni početak pregovora, no opet moram sa ovoga mjesta, kao i do sada, izraziti skepsu koliko će unutarnje političke snage ovaj dobar politički momenat biti u stanju iskoristiti, naravno, ako je nekome u interesu europska BiH, to je Hrvatska, kao puna funkcionalna država koja štiti sve narode i konstitutivne i one koji to u ovom trenu nisu koji žive u BiH i zapravo kada bi BiH bila u punom smislu riječi efikasna država, tada bi i naš problem sa migracijom, vjerujem, bio puno, puno manji.
Također, zabrinjavaju i neki drugi procesi, primjerice Crna Gora i formiranje nove većine u Crnoj Gori, to ovdje nije ni spomenuto, to je naš susjed, a implikacije sa novom većinom koja je proruski orijentirana, odnosno anti, možemo reći, zapadno, je u najmanju ruku zabrinjavajuće. Vidjet ćemo kako će se još situacija razvijati, no svakako sam sa ovog mjesta želio zamoliti premijera i da se sa time pozabavi odnosno da posebnu pažnju posveti i tome.
Ništa manje zabrinjavajuća je situacija na Kosovu, odnosno stanje na sjeveru Kosova, terorističkim napadima tamo. Ono što zabrinjava je da sve indicije ukazuju na to da je za napad na sjeveru Kosova itekako znao i državni vrh u Beogradu, tako da, bojim se i razmišljati o implikacijama toga svega. U svakom slučaju, EU i EV posebnu pažnju mora posvetiti i ovom dijelu svijeta, Kosovu konkretno. Naravno i perspektivi Kosova, prije svega prema Europi, Vijeću Europe i ostalim multilateralnim formatima koji u dugoročno mogu osigurati samo mir i stabilnost.
Što se tiče Ukrajine i Moldove, mislim da je politička atmosfera, kako sam rekao i u replici premijeru, vodila k tome da će dobiti na neki način datum početka pregovora, odnosno uvjetnim, uvjetno mišljenje za početak pregovora. Naravno, ako uzmemo u obzir da je, svaka od te dvije države ima posebne izazove, Ukrajina je država u ratu, Moldavija ima, odnosno Moldova ima dio teritorija okupiran, isto, ima neke druge unutarnje ugroze, mislim da je to dobar signal i vrlo jasna politička poruka prema tim zemljama.
I tu bih se želio još malo osvrnuti na Gruziju. Na nju ću se posebno osvrnuti na pojedinačnoj raspravi. Jako mi je drago da je nepravda prema Gruziji ispravljena, da imaju perspektivu postati zemlja kandidat. Jako sam zadovoljan i sa time što je premijer rekao da će je podržati i na EV-u jer moramo imati na umu da su ovo samo preporuke EK-a i da ih naravno, mora potvrditi Vijeće prije nego što one postanu pravovaljane.
Što se tiče rata u Ukrajini i sukoba u Ukrajini, naravno da moramo ostati predani obrani i pomaganju obrane Ukrajine, no ono što mi je, mislim, bitno napomenuti i što me ohrabruje je također, tzv. instrument za Ukrajinu odnosno već razmišljamo o budućnosti, o obnovi Ukrajine koja će nedvojbeno doći, o osnaživanju i jačanju institucija Ukrajine i svih kapaciteta, kako bi zaista mogli konzumirati jednoga dana i to članstvo u EU.
Kada pričamo o instrumentu za EU, to je i navedeno, barem kao jedan od glavnim momenata što se tiče razmatranja izmjena višegodišnje financijske perspektive odnosno okvira i ono što ovdje nismo čuli, a što mislim je važno za hrvatsku javnost, kako političku, tako i širu, to su implikacije za proračun EU, odnosno posljedično i za Hrvatsku, koje su to nove okolnosti odnosno nova situacija koju ćemo time izmjenama amortizirati i što to znači za nas, u konačnici?
To nam je pitanje nekako u ovoj raspravi, bojim se, izmaklo, a izuzetno je važno za Hrvatsku, koja se, evo kako smo čuli danas u raspravama, što na aktualnom prijepodnevnu, što na ovoj točki, itekako oslanja na financijska sredstva iz EU fondova.
Dakle bilo bi zanimljivo, ako budemo imali intervencija od strane predlagatelja, čuti malo i o ovom aspektu. Ako ne, postoje i drugi instrumenti na koje možemo, nadam se, doći do nekih odgovora. Naravno, izmjene kako sam ja shvatio, ono što možemo čitati iz dokumenta, su zasad samo poluformalno, recimo to tako, raspravljanja. Dakle svi su se usuglasili da do njih treba doći, svi su usuglasili koji su razlozi tih izmjena, odnosno rebalansa, ali koliko sam vidio, malo je bilo rasprave o tome kako će se taj proračun zapravo izbalansirati, odnosno gdje će se oduzeti, a gdje će se dodati. Jasno da potpora obrani Ukrajini je značajan i financijski teret za EU, ali gledajući u nekom širem i dugoročnom kontekstu je potrebno, potreban izdatak.
Migracijska politika je definitivno nešto što je bilo u fokusu, vjerujem da ćemo se time više i možda detaljnije baviti sutra, sutradan, tom temom. Međutim, volio bih kolegama sugerirati, kada iznose brojke i da se dobro konzultiraju jer mađarski brojke azilanata nisu točne, to vam mogu odmah ovdje reći, dakle radi se o, jesu proizvoljni ili krivo protumačene brojke, ali u svakom slučaju nisu one koje odgovaraju istini. Isto tako istine radi morate imati na umu kakav odnos imaju Beograd i Budimpešta i kakav, kakvu ulogu ima Beograd, barem ona prešutno tolerirajući, neke procese koje rezultiraju sa velikim brojem migranata u BiH, a onda posljedično i u Hrvatskoj i nadalje.
Nažalost ono što moramo reći sa ove govornice je da postoji mreža krijumčara ljudi izuzetno razvijena na zapadnom Balkanu, a posebice u naše dvije susjedne države, BiH i Srbiji koja stvara velike probleme na ovoj balkanskoj ruti, kako Hrvatskoj, tako i Mađarskoj, ali i nekim drugima državama.
Zašto je Hrvatska tu jedna na udaru? Zbog, jasno, dugačke granice sa BiH, ali o tome možemo više razgovarati i sutra. Ono što mislim da bi trebao svakako biti interes Hrvatske, ali i cijele regije je što prije Frontex na granicama BiH, naravno, uz njihovo dopuštenje, što će učiniti propusnost bosanskohercegovačke granice puno težom za krijumčare ljudima, no kažem o tome možemo više sutra.
Još dvije teme koje bih dotaknuo je svakako i zelena tranzicija, neki to nazivaju samoubojstvom EU, ja to ne bih tako nazvao, ja bih to nazvao jačanjem otpornosti. No ono o čemu, bojim se često zaboravimo raspravljati u sklopu zelene tranzicije je poljoprivredna proizvodnja odnosno proizvodnja hrane. Zelena tranzicija podrazumijeva i neke prilagodbe u poljoprivrednoj proizvodnji što u pravilu, iako ne nužno, znači ispunjenje proizvodnih kapaciteta, što Uniju čini naravno i Hrvatsku posljedično ovisnijom o uvozu, o uvozu iz trećih zemalja koje često nemaju ili zapravo u pravili nemaju tako visoke standarde u poljoprivrednoj proizvodnji i zašto je to izuzetno bitno? Prije svega zbog toga što će se suverenost u budućnosti određivati i o mogućnosti samodostatnosti ili, ili ako hoćete na čistom hrvatskom autarkiji što se tiče proizvodnje hrane i vode, ali isto zbog toga što konzumirajući hranu koja je proizvedena u EU zapravo osiguravamo ili bi barem trebali osiguravati visoku kvalitetu i sigurnost hrane i pića koju konzumiraju naši građani. Zadnje epizode, bojim se iako porijeklo vode je iz EU, nam pokazuju koliko je ovaj segmenat izuzetno važan, dakle sigurnost opskrbe, ali također i sigurnost i kvaliteta samih namirnica odnosno vode odnosno napitaka ako tako hoćete je nešto o čemu treba vrlo ozbiljno razmišljati ne samo na, na nacionalnom nivou, naravno i na europskom nivou, ali ne, to je ne, to je jedna od tema koju treba svakako početi promišljati i u nacionalnom kontekstu.
I zadnje na što bih volio skrenuti pažnju je budućnost EU, dakle prošle i pretprošle godine svjedočili smo jednom, jednom projektu bez presedana, a to je Konferencija o budućnosti Europe koji je zapravo po prvi puta pitao građane što od Unije očekuju i što bi htjeli promijeniti, gdje bi htjeli više Unije, gdje bi htjeli manje Unije. Naravno rezultati su bili zanimljivi u najmanju ruku, tim više što bi većina toga što građani od nas traže i žele zahtijevalo promjenu sadašnjih ugovora, što vjerojatno politički sada nije realno za očekivati. No ono o čemu trebamo promišljati svakako je kako Uniju učiniti efikasnijom i više u doticaju sa građanima. Višejezična platforma za komunikaciju sa Europskom komisijom je jedan od, jedna od ostavštine te konferencije koju bi trebalo više popularizirati i više koristiti i ohrabrivati naše građane da direktno komuniciraju i sa institucijama EU, kao što komuniciraju s nama, kako bi osigurali da se taj božji glas odnosno glas naroda čuje i u EU i da odjekuje tamo, tim više što je EU odnosno njezine institucija često kritizirana zbog nedostatka demokratskog legitimiteta odnosno većina, barem što se komisije tiče, dužnosnika je birana posredno, dakle ne neposredno. Dakle to je jedan segmenat o kojem treba razmišljati uz, u kontekstu toga naravno i budući da proširenje i način na koji razmišljamo o proširenju dakle proširenje nije više pitanje hoće li biti proširenja nego kako, a onda posljedično i kada, dakle moramo, ne mi u Hrvatskoj, ali većina EU se mora suočiti sa realnošću da proširenje dolazi, da nove članice dolaze, da pristup zajedničkom tržištu, kao što neki kažu, kao neki međukorak u pristupanju Uniji ne smije biti zamjena za puno članstvo odnosno i političku participaciju u Uniji novih članova i da shodno tome moramo reformirati i način odlučivanja i institucije u EU. Dakle princip na kojem svaka država ima svog povjerenika odnosno povjerenicu vjerojatno u tom slučaju neće biti funkcionalna kada pređemo recimo broj od 30 zemalja članica. Također jednoglasnost, barem što se tiče nekih odluka, će morati također biti reformirana vjerojatno kako bi se EU, kako bi EU zapravo mogla biti efikasna i u razumnim rokovima donositi zapravo odluke. I to je zapravo nešto o čemu će vjerojatno slijedeći saziv sabora morati razmišljati više, naravno i mi dok smo tu, no kako se izbori približavaju vjerojatno ćemo gubiti fokus toga iako bi trebao po meni jedan od fokusa predizborne kampanje biti upravo to, a to je budućnost Unije, više Unije, manje Unije, Unija kao globalni igrač, recimo to tako, na geopolitičkoj pozornici, da ili ne, kako je učiniti više geopolitičkim igračem ili manje itd., itd., dakle to nisu pitanja koja su unutrašnja Hrvatska, to bi trebala biti univerzalna pitanja budući da mi već dugo imamo pristup za stol gdje se odluke i donose.
U svakom slučaju u perspektivi što trebamo, kako sam rekao, promišljati i kroz naš rad, a onda i kroz rasprave koje će nedvojbeno slijediti jest kakvu Uniju želimo, kako je ojačati, kako je učiniti efikasnijom. Po meni, ne kažem da imamo neke dogme ili neke postulate koji se ne smiju izazvati odnosno promišljati, ali u svakom slučaju EU i udruživanje na taj način nema alternative jer zaključili smo da Europa ako nije zajedno, znači sama pojedinačno ne može na globalnoj sceni učiniti ništa, u svijetu koji je unatoč rastakanju globalnog geopolitičkog poretka sve više blokovski i sve više recimo to tako regionalni, odustajanja od ovakvih integracija mislim da bi bilo pogubno, posebno za državu veličine Hrvatske.

Sanader, Ante (HDZ)
Slijedi rasprava u ime Kluba zastupnika Možemo! poštovanih zastupnica Miloš i Benčić.

Miloš, Jelena (Možemo! - politička platforma)
Zahvaljujem.
Poštovane kolegice i kolege, kao što sam najavila na Odboru za europske poslove Klub Možemo! glasat će protiv izvješća o sastancima Europskog vijeća zato što je Hrvatska svojim postupcima zatvorila oči nad tragičnom situacijom u Gazi.
Hrvatska je glasala protiv UN-ove Konvencije kojom se traži humanitarno primirje u Gazi, to je odluka koja se ne može apsolutno, apsolutno ničime opravdati. Umjesto da je Hrvatska sudjelovala u zahtjevima za prekidom vatre i zaštitom civila, Hrvatska je jedna od 14 zemalja koje su glasale protiv takve rezolucije koja je glasala protiv primirja.
Premijer je govorio da je Hrvatska glasala principijelno, ja uistinu ne razumijem koji i kakvi su to principi. Već sam rekla i mi smatramo da je taj potez Hrvatske iz naših principa nemoralan i prije svega da je dehumanizirajući i da je poruka koju Hrvatska šalje takvim glasanjem da ljudski životi ne vrijede jednako. Razumijem da su se kolege iz HDZ-a naljutile kada sam rekla, ali to uistinu jesu naši principi i mi iza njih stojimo. Ja smatram da je uistinu nemoralan na ovaj način bilo prešutjeti to što se događa u Gazi.
Možemo nedvosmisleno traži momentalni prekid razornog bombardiranja, kopnene ofenzive, uništavanje civilne infrastrukture, ograničavanje opskrbe vodom, električnom energijom i hranom i sprječavanje humanitarne pomoći koju vlada Benjamina Netanyahua provodi nad stanovništvom Gaze.
Poštovane kolegice i kolege, molim vas da se prisjetimo međunarodnog humanitarnog prava, sukladno međunarodnom humanitarnom pravu, sukladno Ženevskoj konvenciji napadi na civilno stanovništvo, ubijanje civila među kojima je velik broj djece, bombardiranje gradova, naselja i zgrada, razaranje civilne infrastrukture i objekata koji nisu vojni ciljevi, napadi protiv osoblja medicinskih jedinica uključenih u humanitarnu pomoć jesu ratni zločini. Ne možemo samo promatrati sa strane kako se urušava međunarodni pravni poredak i ne smijemo ostati bez empatije i ne smijemo ostati bez osnovne ljudskosti.
Poštovani ministre vanjskih poslova, Hrvatska ima svoju ulogu u ovoj situaciji. Niste nam danas odgovorili na pitanja koja smo postavili, a ja sam postavila vrlo jasno pitanje, da li će Hrvatska tražiti ne samo humanitarno primirje nego u ovoj situaciji da li će Hrvatska tražiti prekid vatre u Europskom vijeću kako bi se spriječilo daljnje stradanje civila.
Poštovani ministra vanjskih poslova, brutalno nasilje i krvoproliće nad civilima i nad djecom moraju odmah stati, oni moraju odmah stati i morate reći jasno koji je stav Hrvatske po ovom pitanju i što će Hrvatska napraviti da preuzme svoju odgovornost u Vijeću Europe.
S obzirom na to klub Možemo uputit će vrlo konkretne zaključke Vladi RH i zaključke će dalje predstaviti kolegica Benčić.
Zahvaljujem.

Benčić, Sandra (Možemo! - politička platforma)
Zahvaljujem se.
Poštovani, svaka tema ratnih sukoba je teška, a ovo je osobito teška. Ona je osobito teška jer se radi o sukobu koji se zapravo ne rješava već dugi, dugi niz desetljeća koji je odnio brojne žrtve na obje strane i gdje je zapravo su svi napori međunarodne zajednice da se uspostavi rješenje koje će donijeti trajni mir do sada propadalo.
Osobito je teško govoriti o sukobu od 7.10. na dalje iz razloga što čak i u ovom groznom svijetu u kojem živimo rijetko imamo prilike vidjeti takvu razinu brutalizacije nasilja. I kao jedna od političkih stranaka koje su među prvima potpuno jasno nedvosmisleno i bez ikakvog ali osudile Hamasov masakr nad civilima, nad djecom, nad mladima potpuno bezuman zločin, isto tako danas ovdje jasno kažemo da to nikada ne može biti i ne možemo prihvatiti kao opravdanje za kolektivno kažnjavanje civila u Gazi samo zato što je Hamas u Gazi.
Ja ću podsjetiti i zapravo vidjet ćete i kroz naš tekst da se trudimo cijelo vrijeme govoriti ne o Izraelu nego o vladi Benjamina Netanyahua jer smatramo da to jest bitna činjenica da je ova razina brutalnosti nasilja koju vidimo danas u Gazi uzrokovana i činjenicom da je trenutno u Izraelu na vlasti jedna od najdesnijih vlada ikad i da je Benjamin Netanyahu po dolasku na vlast rekao sljedeće židovski narod ima ekskluzivno i neotuđivo pravo na svim dijelovima zemlje Izraela, vlada će promovirati i razvijati gradnju naselja, dakle naselja na okupiranim teritorijima, ilegalnih naselja koja su suprotna međunarodnom pravu isto tako na što je UN odmah reagirao.
Govorim to da bi razumjeli zašto govorim o vladi Benjamina Netanyahua. Govorimo i zato jer znamo i svjesni smo da i u Izraelu postoje vrlo jaki glasovi onih koji traže primirje sad i odmah, koji traže prekid vatre, a ne humanitarnu stanku, koji traže oslobođenje taoca, ali koji traže i oslobođenje Palestinaca iz logora u koji se Gaza pretvorila u zadnjih 20 godina jer to je budimo realni logor na otvorenom. Tako se u Gazi živi.
Iz tog razloga napisali smo ovaj prijedlog zaključka o kojem ćemo glasati ovdje i tim zaključkom obvezujemo Vladu RH, njene predstavnike u Europskom vijeću da hitno interveniraju u Europskom vijeću u smjeru dogovora svih zemalja članica da se od izraelske vlade zahtjeva momentalni prekid vatre. Momentalni prekid vatre i svih vojnih aktivnosti na području Gaze, zapadne obale istočnog Jeruzalema. Da se osigura ulaz u Gazu medicinskom i humanitarnom osoblju te članovima međunarodnih organizacija radi pružanja hitne i nužne humanitarne i zdravstvene pomoći stanovništvu Gaze. U tom smislu želim pozdraviti i napore Italije i napore Nizozemske koje šalju brodove opremljene sa medicinskom opremom, brodove bolnice kako bi se dostavila i osigurala zdravstvena pomoć stanovnicima Gaze. Također tražimo od Vlade RH da zahtjeva od Europskog vijeća da sukladno međunarodnom humanitarnom pravu i ženevskim konvencijama traži otvaranje istrage o ratnim zločinima i zločinima protiv čovječnosti počinjenih nad civilnim stanovništvom Gaze i Izraela. Gledajte kako nije bilo sumnje da je Hamasov masakr zločin protiv čovječnosti, nema sumnje i ne može biti sumnje da su djela poput napada na civilno stanovništvo, bombardiranje gradova, naselja i zgrada, razaranje civilne infrastrukture i objekata koji nisu vojni ciljevi, napadi protiv osoblja, uređaja, materijala, medicinskih jedinica ili vozila uključenih u humanitarnu pomoć, ratni zločini. Tako piše u našem Kaznenom zakonu. Taj članak preuzet je iz međunarodnih konvencija kojima se regulira međunarodno humanitarno pravo. Tražimo također od Vlade RH da traži izradu operativnog plana financiranja i kontinuirate dostave humanitarne pomoći Gazi te obnove osnovne zdravstvene infrastrukture uništene tokom bombardiranja od strane izraelske vojske. Tražimo i to da Vlada zahtjeva pozicioniranje Europskog vijeća u smislu prestanka okupacije Gaze, istočnog Jeruzalema i zapadne obale. Također zahtijevamo da se pozicionira RH unutar Europskog vijeća na način da traži hitnu diplomatsku akciju koja će voditi rješenju s dvije međusobno priznate države koje svojem stanovništvu kao i stanovnicima druge susjedne zemlje mogu garantirati suživot, mir i sigurnost. Dakle, sve ono što smo nabrojali kao elemente kršenja međunarodnog humanitarnog prava, sve to nažalost već tjednima gledamo u Gazi. Gledamo napade na humanitarno osoblje, gledamo napade na bolnice, gledamo napade na drugu civilnu infrastrukturu. Gledali smo i svjedočili ukidanje dotoka vode i struje. I masivno bombardiranje najgušće naseljenog područja na planeti zemlji. Gdje na području veličine Brača živi više od 2 milijuna ljudi. 50%. 50% stanovništva Gaze su djeca. Djeca. Dakle, posljedice razaranja koje traje nekoliko tjedana, samo nekoliko tjedana. To se inače u odnosu na druge sukobe čini kratko vrijeme. Posljedice su da imamo tisuće mrtvih civila, određene brojke idu i iznad 10 tisuća, a od toga broj djece koja je ubijena u tim bombardiranjima je veći od 4 tisuće. Glavni tajnik UN-a je rekao da nikada nisu imali takav broj žrtava djece, u bilo kojem ratnom sukobu u tako kratkom vremenu i naravno da je onda i danas rekao da nešto mora biti krivo sa načinom na koji vlada Benjamina Netanjahua vodi tzv. samoobranu ako ima toliko civilnih žrtava, da onda nešto sigurno nije u redu. Dakle bombardiranje Gaze i kopnena ofenziva koja traje, smatraju se već sada najsmrtonosnijom operacijom za djelatnike UN-ovih agencija ikada. Danas je UN izašao sa brojkom od 99 poginulih djelatnika u par tjedana. Koliko ih je poginulo na prostorima bivše Jugoslavije u svim ratnim sukobima zajedno? U svim tim godinama. Zato bilo kakve usporedbe, su po meni apsolutno deplasirane. Želimo također ovim našim zaključkom naglasiti rizik od prelijevanja ovog sukoba na druge države regije kao i rizik od stvaranja dubljih podjela unutar EU i njezinih zemalja članica kao i samog stanovništva EU zbog izuzetno emotivnog i za humanističke vrijednosti razarajućeg efekta ovog sukoba, a upravo zbog razine njegove brutalnosti spram civila. Posebno nas zabrinjava istovremeni i rast antisemitizma i rast islamofobije. Nažalost, nažalost sutra ćemo biti izloženi različitim oblicima islamofobije upravo u razgovoru oko ilegalnih migracija. Iako smo zabrinuti zbog migracija pa kako onda Hrvatska ne zauzima aktivniju poziciju oko sprječavanja uzroka tih migracija, a rat je jedan od ključnih uzroka migracija. Samo Palestinci niti nemaju gdje, oni ne mogu ni izaći van, oni ni ne mogu postati izbjeglice. Dakle apeliramo da kao zemlja predana izgradnji mira, a izgradnja mira, mirotvorstvo je jedna od ustavnih vrijednosti čl. 3. Ustava. Dakle kroz nju i te vrijednosti pomažu nam tumačiti Ustav i način na koji ga primjenjujemo. Mirotvorstvo je jedno od njih. Dakle kao zemlja predana izgradnji mira i humanizmu, zauzimamo stranu onih koji su u ovom sukobu obespravljeni i u najvećem riziku, a to je strana civila. To je strana civila te se u svojim zahtjevima moramo rukovoditi ciljem njihove zaštite i ciljem podrške mnogim glasovima Palestinaca koji kritiziraju radikalizam i terorizam Hamasa, kao i glasovima Izraelaca koji kritiziraju radikalizam trenutne izraelske vade, a koji aktivno traže prekid sukoba i ustavu dijaloga o trajnom miru i trajnom rješenju za obje strane.
Svi znamo da to rješenje ne može biti ništa manje od dvije države. Svi znamo da je do toga jako teško doći, ali samo upornim inzistiranjem na prekidu vatre i na diplomatskom rješavanju spora i uspostavi dvije države možemo to postići. Dizanjem ruku u zrak i predajom to nećemo postići.

Sanader, Ante (HDZ)
Slijedi rasprava u ime Kluba zastupnika Hrvatskih suverenista, poštovanog Marijana Pavličeka.

Pavliček, Marijan (Hrvatski suverenisti)
Poštovani ministre, poštovani predsjedavajući, evo jedna od glavnih i gorućih pitanja što se tiče samog Europskog vijeća je, naravno, problem oko ilegalnih migracija koji sve više uzima maha. Nažalost ovdje se ne vidi krajnje rješenje, niti EV nudi krajnje rješenje ovoga problema.
Hrvatska je ovdje izrazila izuzetno blag stav, hrvatska granica je propusna kao švicarski sir, migranti nam ulaze na dnevnoj bazi nekontrolirano, do sada, u prvih 10 mjeseci smo imali preko 60 tisuća zahtjeva za azilom, naravno, uz uvjet što oni idu dalje prema zapadnoeuropskim zemljama, ali nitko od nas ne zna koliko se njih i u kojem razdoblju zadržava na području Hrvatske. Je li to tih 7 dana koliko imaju pravo ili ostaju puno dulje. Koliko je granica propusna, ja sam evo, doživio kad sam krenio za Zagreb, da između Broda i Okučana na autocesti na zaustavnom traku se nalaze migranti.
Njih četvorica. Kao što sam rekao, nije mi dao vrag mira i stao sam. To su dečki od svojih 22, 23, godine, naravno, nema niti jedno dijete, niti jedna žena. 99% takvih migranata su muškarci i pitam ih odakle su. Kažu, iz Turske. Je li Turska u ratu? Nije. Idu 150 km pješače autocestom na zaustavnom traku, krše već tu zakone jer ne smijete pješačiti autocestom, nigdje policije i ja kao građanin Hrvatske i saborski zastupnik sam pozvao MUP, nadležnu policijsku postaju i rekao migranti vam šetaju na tom i tom kilometru autoceste.
Šta treba, da ih netko zgazi pa će netko odgovarati? Šta treba da netko izgubi život jer hrvatska policija nije u stanju, ne samo zaštititi granice nego ni kontrolirati očigledno prometnu sigurnost na autocesti.
150 km ima od Lipovca, od ulaza do Okučana i oni šetaju iz Turske. Znači oni nisu došli iz zemlja koja je pogođena ratom. Kontrole nikakve. Meni je neshvatljivo da mi ne možemo zauzeti jasan stav. Ne može Hrvatska sama riješiti pitanje migranata, to je globalno pitanje, ali ga može umanjiti. Taj problem što se tiče Hrvatske, i dalje smo stava da bez postavljanja vojske na kritičnim točkama i ograda prema i BiH i prema Srbiji jer cijelo vrijeme se samo govori o BiH, migranti vam prolaze kroz Srbiju konstantno prema Hrvatskoj.
Zadnjih nekoliko godina o tome se uopće ne priča. Ja dolazim iz pograničnog područja, konstantno prelaze, ulaze ljudima u vikendice, spavaju tamo, prave nered, itd., i samo je pitanje kad će doći do nekog, ne daj Bože, zločina. Samo je pitanje. I ne stoji teza, mi ako postavimo ograde na granici između Hrvatske i BiH, mi dijelimo hrvatski narod. Nije istina. To je dobar marketinški trik. Hrvatski narod u BiH koji živi tamo je, prelazi granicu, gdje? Preko šuma, njiva, rijeka? Kao migranti? Ili preko službenih graničnih prijelaza? Znači, ne stoji teza da mi time dijelimo hrvatski narod.
Hrvatski narod legalno prelazi granicu. Ovdje se radi o ilegalnim prijelazima koji konstantno prolaze kroz Hrvatsku. Samo je pitanje kad će doći do nekog incidenta. Ovdje moram također, spomenuti, ponovno tu Ukrajinu. Ja nekad stvarno imam osjećaj da je naš premijer, premijer Ukrajine, a ne Hrvatske i koliko je to međunarodno pravo nepravedno i nema veze sa pravdom. Znači Hrvatska je dala već na stotine milijuna eura pomoći Ukrajini, što u oružju, u vrijednosti, što u humanitarnoj pomoći, što u prijemu prognanika, izbjeglica, i ja bih bio sretniji da su ih primili još više, a ne samo 22 tisuće, koliko ih je trenutno, a s druge strane se dalo Gazi, koliko 250 tisuća dolara.
21., 23. ožujka prošle godine, vi ste, ministre, izjavili, Putin je ratni zločinac zbog napada na Ukrajinu. Moguće da će biti, danas-sutra možda i odgovarat pred nekim međunarodnim sudom. Ali, ajmo sad stvarno iskreno, ovo govorim kao katolik, kršćanin, što se trenutno događa stvarno u Gazi? 4 tisuće ubijene djece, djece u manje od mjesec dana. 4 tisuće djece. U Domovinskom ratu je ubijeno 402 djece u 5 godina. 4 tisuće je ubijeno djece u Gazi u manje od mjesec dana i Hrvatska je bila protiv rezolucije. I koliko tu vrludamo u vanjskoj politici? Premijer ovdje kaže, citiram ga, mi smo imali dilemu hoćemo li biti za ili protiv rezolucije. Mi smo imali dilemu. Pa ne možeš imati dilemu oko dijametralno suprotnog stajališta. Možeš, u najmanju ruku biti za nešto ili suzdržan ili protiv nečega ili suzdržan, ali ne možeš biti, dilemu imati, bit ću za ili protiv. Koja je tu vanjska politika? Koja je to strategija?
Hoće li itko od židovskih dužnosnika odgovarati pred Međunarodnim sudom pravde za ratne zločine počinjene nad civilnim stanovništvom, kao i od palestinskih dužnosnika koje kontroliraju Hamas? Neće. Neće. E to vam razlika, naši generali, hvatali su ih naše vlasti, slale u Haag da odgovaraju. Naše službe. Ovdje Židovi neće odgovarati, neće ni Palestinci. Pa o čemu mi pričamo? Gdje je tu pravda? Jedno je pravo, a drugo je pravda. Hoćete li se usuditi reći da je netko od židovskih dužnosnika ratni zločinac?
Nećete. Židovski narod je proživio kroz svoju povijest strašne stvari, kao možda niti jedan narod. Raseljeni su bili već u 1. st. diljem Rimskog Carstva. Upravo zbog svoje vjere jedinstvene u odnosu na sve ostale monoteističke religije su bili proganjani, diljem Europe, možda najmanje u Španjolskoj. Sve je došlo nažalost do vrhunca tijekom Drugog svjetskog rata, ali to ne daje za pravo tom istom židovskom narodu da danas ubije 4 tisuće djece nevine u Gazi. Ne daje im za pravo. Ja ovo govorim kao katolik, kao kršćanin. Pa znate, svatko ima djecu. Znate šta je 4 tisuće djece ubit?
I da nitko se ne usudi reći ništa protiv židovskih dužnosnika koji su to napravili i ne možete usporediti ovu rezoluciju sa rezolucijom koja je, koju su SAD stopirale 4. kolovoza '95. g. Je li znate koja je razlika? Hrvatska je oslobađala svoj teritorij.
Je li Gaza teritorij Izraela? Nije. To što oni žele da danas-sutra možda bude, ali ona međunarodno nije teritorij Izraela. Hrvatska je oslobađala svoj teritorij '95. g. i ne možemo ovo uspoređivati. Meni je žao, žao mi je tih civila, žao mi je židovskih civila. Hamas je teroristička organizacija i Izrael se ima pravo braniti, ali nema pravo ubijati djecu. Nema pravo. Što bi bilo da je Hrvatska u svojoj obrani nakon Oluje krenula na Srbiju? Znate što bi bilo? Zaustavili bi nas u roku od 24 sata svi međunarodni faktori jer bi rekli nemate pravo.
A nama je opasnost dolazila cijelo vrijeme iz Srbije. Ali nismo imali pravo i nisu nam dali, nismo to ni pomišljali, ali ovdje se Židovima daje za pravo i ovo nema veze sa međunarodnim pravom. Evo, danas potpredsjednica belgijske vlade traži sankcije prema Izraelu. Sankcije zbog bombardiranja .../nerazumljivo/... uništavanja bolnica, humanitarnih konvoja i slično.
Mislim da je ovdje Hrvatska pogriješila. Ne mogu se složiti s nekim novinarima koji su rekli mora Hrvatska zbog svoje povijesti. Ma čekajte malo, dokle više da se Hrvatska zbog nečije, svoje povijesti ispričava nekome i da mora onda zauzeti nečiji stav? Nešto je bilo prije 80 godina, nešto je danas. '41. g. pola Europe je bilo na jednoj strani, pola na drugoj. Nisu Hrvati bili jedini na jednoj strani.
Ali, ako je većina zemalja bila suzdržana, mislim da je bilo bolje da smo i mi bili suzdržani, nego ići do te razine zato što se nije spomenuo Hamas. Hamas je teroristička organizacija i Hamas je kriv za početak ovog sukoba, ali ono sad što se događa, više nema veze s vezom. Toliko ubijenih civila i nema kraja. Nema kraja.
Pogledajte na svoju djecu i zamislite da netko u mjesec ubije 4 tisuće djece. 4 tisuće djece. Pa to je pred Bogom i pred narodom zločin. I to je zločin. A mi ne želimo podržati rezoluciju kojom treba zaustavit se taj rat. Nažalost ratovi će tamo trajati i ubuduće, od '48. g. od osnutka države Izrael su krenuli i neće se oni moći tako lako zaustaviti, ali mora se zauzeti neki jasan stav.
Samo, znate i sami kako se opet kaže, pravo i pravda nisu isti i to mi je žao jer mi smo morali odgovarati za sve i za ono što nismo napravili, izručivali smo svoje generale jer su branili svoje, a nećemo se usuditi ni spomenuti da li bi netko trebao osnovati međunarodni sud za ratne zločine nakon ovog sukoba. Neće se nitko usudit reći. O čemu mi pričamo? O kojoj pravednosti, o kojem pravu?
Hvala lijepo.

Sanader, Ante (HDZ)
E, sad ćemo po zahtjevu informatičara napraviti pauzu od 5 minuta pa nastavljamo u 22,05.

STANKA U 21,58 SATI.

Sanader, Ante (HDZ)
NASTAVAK NAKON STANKE U 22,00 SATA

Evo nastavljamo sa radom dalje pojedinačne rasprave.
Prva je poštovana Marijana Petir.

Petir, Marijana (Nezavisni)
Hvala vam potpredsjedniče.
Poštovana državna tajnice, zastupnice i zastupnici u raspravi o izvješćima koje je podnio predsjednik Vlade o sastancima Europskog vijeća referirat ću se na dvije teme. Prvo je situacija na Bliskom istoku, a drugo je demografija. Teroristički napad na nedužne civile u Izraelu kojeg je Hamas počinio prije nešto više od mjesec dana koji je odnio gotovo 1400 života i ostavio 5500 ozlijeđenih i 240 otetih užasnu je cijeli svijet.
Napad je to koji je ubio najviše ljudi u 75 godina od uspostave države Izrael. Riječ je o vandalskom činu prema civilnom stanovništvu koje se može smatrati terorizmom. Neosporno je da se Izrael ima pravo braniti, a legitimna obrana i vojni odgovor Izraela moraju biti usmjereni prema Hamasu i islamskom đihadu. Hamas kao teroristička organizacija ne predstavlja legitimne težnje Palestinaca i mora biti zaustavljen, no u tim aktivnostima treba uložiti maksimalne napore kako bi se sačuvali životi civila koji su i sami osuđeni na teške uvjete života u pojasu Gaze zbog vrlo loše politike Hamasa koji ih često koristi kao živi štit.
Pridružujem se svima onima koji su pozvali na momentalno oslobađanje zarobljenih civila, prohodnost humanitarne pomoći do onih kojima je potrebno, otvaranje humanitarnih koridora i sigurnih prolaza, humanitarne stanke, zaštitu civila, te ulaganje napora u uspostavu održivog i trajnog mira koji je toliko potreban Bliskom istoku.
Put do realizacije gore spomenutog ne vidi svatko na isti način, zato bih podsjetila na stajalište Republike Hrvatske koje je od početka jasno osuđivala teroristički napad Hamas, isticala pravo Izraela na sigurnost i samoobranu uz poštivanje odredbi međunarodnog humanitarnog prava kao i zaštitu civilnog stanovništva.
Treba ponoviti i da suprotno tvrdnjama nekih pojedinaca koje su danas ovdje izrečene Hrvatska jest za uspostavu mira, poziva na poštivanje humanitarnog prava, te smo uputili humanitarnu pomoć u iznosu od 250000 eura stanovnicima u pojasu Gaze.
Europsko vijeće je donijelo zaključke o kojima danas razgovaramo, a kojima se osuđuje Hamasov teroristički napad na Izrael traži se otvaranje humanitarnih koridora i stanki za dopremu humanitarne pomoći civilima u pojasu gaze za što je Hrvatska glasovala.
Želim reći da duboko žalim zbog svake žrtve koja je izgubila život i nadam se da će diplomatski napori koji su intenzivni i koji se ulažu dati rezultate i približiti nas barem korak bliže toliko željnom miru na Bliskom istoku. Kad je riječ o drugoj temi koje se želim dotaknuti koja je bila predmet rasprave na Vijeću na nekoliko sjednica Vijeća, a to je demografija u svojim zaključcima iz lipnja 2023. Europsko vijeće pozvalo je Europsku komisiju da donošenje paketa instrumenata kao odgovorna demografske izazove, a posebno njihov utjecaj na konkurentsku prednost Europe.
Stječe se dojam da građani očekuju zajedničko djelovanje EU i svojih nacionalnih vlada za upravljanje demografskim promjenama i njihovim posljedicama. Relevantne politike trebaju se svakako voditi načelima ravnopravnosti između žena i muškaraca, kao i međugeneracijske pravednosti, moraju se temeljiti na lokalnim okolnostima osobito s obzirom na ruralne i udaljene regije, te prihvatiti druge globalne trendove kao što su zelena i digitalna tradicija. Za ispunjavanje tih ciljeva potreban je koordinirani pristup na svim razinama vlasti u okviru kojeg na demokratski i uključiv način trebaju sudjelovati svi dionici u gospodarstvu i društvu.
Odluka o tome hoće li netko imati djecu je osobni izbor, međutim kvaliteta života, dostupnost skrbi i stanovanja kao i mogućnosti zapošljavanja i odgovarajući prihodi mogu utjecati na takvu odluku. Mladi sve češće odgađaju odluku o osnivanju ili proširenju obitelji. Ipak kad im se postavi to pitanje mnogi od njih, osobito visoko obrazovane žene navode kako bi željele imati više djece nego što ih imaju, a neki od glavnih razloga kojima se objašnjava razlika između stvarne i željene veličine obitelji uključuju poteškoće u usklađivanju između poslovnog i privatnog života kao i gospodarsku i socijalnu nesigurnost povezanu sa izgledima za zapošljavanje, troškovima života i stanovanja.
Europska komisija je u listopadu uputila Vijeću komunikaciju o demografskim promjenama sa paketom instrumenata za djelovanje u kojem bih ja voljela vidjeti konkretne mjere kojima će se mladima pomoći da riješe pitanje svog stanovanja i doma. U dokumentu se spominje pozitivan primjer Mađarske koja ima stambenu subvenciju za obitelji, nepovratnu državnu subvenciju za obitelji koje imaju barem jedno dijete, subvenciju za kupnju ili proširenje stana ili kuće. Također ono što je zanimljivo obitelji u manjim naseljima mogu se prijaviti za stambene subvencije za obitelji u ruralnim područjima čime se nastoji zadržati stanovništvo na selu.
Hrvatska ima program POS koji je u 21 godinu kroz koji je u 21 godinu prodano oko 9 tisuća stanova kroz model subvencioniranih stambenih kredita oko 37 tisuća stanova. Obje ove mjere namijenjene su mladim ljudima koji žele riješiti svoje stambeno pitanje u gradovima. Ja smatram da slične modele trebamo omogućiti mladim obiteljima na selu jer ako želimo mlade zadržati na selu i privući nove stanovnike sela što je s jedne strane preduvjet i za njihovu odluku da zasnuju obitelj ili je prošire moramo ih u tome podržati. Neke općine u Hrvatskoj imaju takve mjere, no njihovi fiskalni kapaciteti nisu dovoljni da bi se postigli željeni rezultati. Zato bih ovim putem pozvala da se i država i EU uključe svojim financiranjem u stambeno zbrinjavanje mladih u ruralnim sredinama jer ostanak ljudi na selu nije samo pitanje demografije to je i pitanje nacionalne sigurnosti. Zato se nadam da i odgovor koji je premijer Plenković danas ovdje dao na moju repliku da će i kroz demografsku strategiju koja je u pripremi ali vjerujem i kroz druge instrumente koje imamo na raspolaganju se država udružiti sa lokalnom samoupravom i inicirat ovo pitanje na europskoj razini kako bi mladim obiteljima pomogli da ostanu živjet na selu i na taj način da ustvari zaštite i interes naše države jer u vremenu kad doista smo izloženi brojnim izazovima naš interes jest da nam ljudi žive u ruralnim sredinama jer na taj način čuvaju hrvatski prostor.
Hvala lijepo.

Sanader, Ante (HDZ)
Slijedi pojedinačna rasprava Dalije Orešković, nema je, gubi pravo.
Poštovana Zdravka Bušić, slijedi pojedinačna rasprava.

Bušić, Zdravka (HDZ)
Hvala lijepa gospodine potpredsjedniče.
Evo, dugačak dan nam je danas pa ću ja nastojati doista skratiti ovo svoje izvješće.
Poštovani ministre i poštovana državna tajnice, u svom današnjem izvješću koje je predsjednik Vlade podnio Hrvatskom saboru jedna od ključnih tema bila je proces proširenja EU pa bih se ja u ovom svom osvrtu na njegovo iscrpno i doista sveobuhvatno izvješće usredotočila upravo na, na proširenje s naglaskom naravno na BiH.
Vezano uz proširenje predsjednik Vlade je ponovio da Hrvatska podržava zemlje jugoistočne Europe te Ukrajinu i Moldavu kao i Gruziju na njihovom europskom putu, a napor koji u tom smjeru Hrvatska čini kad je u pitanju BiH ja mislim da je doista to neosporno, da je to ključno i odlučujuće u svakoj odluci pa i Europske komisije EU. Zahvaljujući upravo Hrvatskoj BiH je stekla status kandidata za članstvo u EU 15. prosinca 2022. godine. Neosporna je naime činjenica da brutalna agresija Rusije na Ukrajinu stvarno utječe na sve odluke ja bih rekla i sami fokus EU na proširenje. To zorno pokazuje, evo i danas smo imali prilike čitati današnju odluku komisije, Europske komisije koja je predložila otvaranje pregovora na samitu čelnika EU sredinom slijedećeg, slijedećeg mjeseca znači mjeseca prosinca. Komisija je uz to preporučila da se Gruziji odobri kandidacijski status. Znači Europska komisija je danas preporučila otvaranje pristupnih pregovora s Ukrajinom i Moldavom, a BiH kojoj sam išla sad baš čitati sve što se dogodilo i što je preporučeno i što je rečeno preporučila je da se, da se učini to kad zemlja postigne zapravo određeni stupanj usklađenosti s kriterijima za članstvo. Citiram, otvorili smo širom vrata i pozivamo BiH da kroz nju prođe zato je naravno potrebno pokazati rezultate, ali vrata su širom otvorena za pristupne pregovore naglasila je to u svom današnjem izlaganju Ursula von der Leyen.
Dalje, govorit ću o BiH, Ursula von der Leyen je rekla da komisija prepoznaje neke od pozitivnih političkih i pravnih koraka poput formiranja vijeća ministara što je ova vlada uspjela, zadnja vlada u BiH uspjela učiniti u siječnju ove godine te da ima napretka u borbi protiv organiziranog kriminala i pranja novca. BiH sada doista mora ubrzati reforme ključne za otvaranje pristupnih pregovora i ispuniti 14 kriterija koji su uvjet za otvaranje pregovora. Mi smo se to nadali, ali evo nažalost nisu u ovom, u ovoj, u ovom nekako razdoblju to uspjeli učiniti. Upravo je to tijekom svoje zadnje radne posjete u BiH preporučio predsjednik Vlade RH Andrej Plenković gdje sam i sama bila nazočna jer sam bila u njegovoj pratnji pa mogu posvjedočiti svemu što je se dogodilo prilikom tih susreta.
Naime, tijekom radnog posjeta BiH prije dva tjedna predsjednik Vlade se sastao sa predsjedateljicom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto te naglasio da je sadašnja vlast u BiH napravila respektabilan iskorak ka boljem funkcioniranju države kojeg je potrebno što bolje iskoristiti i time ojačati njenu europsku perspektivu. Iskoraci kao što su recimo provedba reformi i jačanje gospodarstva. Time BiH pokazuje svoju institucionalnu, institucionalnu stabilnost i jača kredibilnost što ujedno predstavlja lakšu osnovu pregovaranja onima koji zagovaraju i podupiru proces proširenja. Također, tijekom boravka u Sarajevu predsjednik Vlade Plenković se susreo s predstavnicima Zastupničkog doma i Doma naroda BiH i tu su također vođeni razgovori o potrebi žurnog usvajanja dodatnih zakona radi što skorijeg otvaranja pristupnih pregovora BiH s EU. Ovdje želim posebno naglasiti da je predsjednik doista najviše naglasio potrebu donošenja novog izbornog, izbornog zakona jer bez tog izbornog zakona teško će i početi ovi svi pregovori.
Tijekom ove godine bitne i ciljane odrednice programa rada Vlade RH bile su aktivnosti i projekti te programi usmjereni ka podizanju kvaliteta života hrvatskog naroda u BiH kao i jačanje bilateralne suradnje Hrvatske i BiH. U tom kontekstu 20. lipnja ove godine kao što i znate u Zagrebu je održana zajednička sjednica Vlade RH i Vijeća ministara BiH, a predsjednik Vlade i predstavnici Vlade i drugi predstavnici Vlade kao i predstavnici naravno i Hrvatskog sabora imali su niz službenih posjeta s predstavnicima Hrvata i vlastima BiH.
Želim naglasiti da zapravo sustavno Vlada i, sustavno i kontinuirano daje političku, projektnu i financijsku potporu Hrvatima u BiH, ja mislim to neosporno i da je to vidno na svakom koraku te svim institucijama hrvatskog naroda pogotovo u obrazovanju, u kulturi i u zdravstvu.
Posebno je važno isto i od ključne važnosti naglasiti da pazimo i čuvamo i jako pratimo što se događa na i uvijek naglašavamo važnost, važnost očuvanja i zaštite Hrvata kao konstitutivnog naroda u BiH te naravno stabilnost i napredak BiH u cjelini.
I zaključno, na putu BiH prema europskim i atlantskim integracijama BiH može biti sigurna da nema većeg zagovoravatelja boljitku zapravo da nema boljeg i iskrenijeg prijatelja BiH od Hrvatske. I ja evo želim na tome zaključiti i neću, evo nisam, nisam ni iskoristila svojih 10 minuta, pa evo želim s time zaključiti da doista BiH i neka to bude uvijek na umu svakome onome koji govori i koji, koji želi reći i naglasiti što Hrvatska radi, a što ne radi i u kojem smjeru Hrvatska ide i pomaže BiH. Želim doista uvjeriti sve one u BiH, ne samo Hrvate nego i druge konstitutivne narode da je Hrvatska njen iskreni, iskreni prijatelj i da će ih uvijek zagovarati kao članica EU i članica ostalih europskih i euroatlantskih integracija da postanu dio tog svijeta.
Hvala lijepo.

Sanader, Ante (HDZ)
Imamo nekoliko replika, prva je Domagoj Hajduković.

Hajduković, Domagoj (Socijaldemokrati)
Hvala lijepo.
Kolegice, vi znate da sam ja kao i vi entuzijast što se tiče BiH i njezinog europskog puta, no ono što moram reći da jedan dio ne ovisi o nama, naravno ovisi o samoj BiH i zapravo je jako razočaravajuće i zabrinjavajuće kad čitamo intervjue evo objavljene prije dan čelnika recimo Republike Srpske koji govori o tome da kad oni proglase neovisnost Hrvatska će, neće odmah ih priznati ali priznanje je tu.
Mislim da takav diskurs jednostavno ne pridonosi ovoga tim procesima, da ono na čemu zajedno moramo raditi da sama BiH shvati da je njezino mjesto u EU i da tu jednostavno alternative nema i da je u interesu i njezinih građana kao i same države da budu u uniji, a mi ćemo tu pomoći naravno uvijek i koliko god možemo kao što i dosada jesmo.

Sanader, Ante (HDZ)
Odgovor.

Bušić, Zdravka (HDZ)
Hvala lijepa gospodine Hajdukoviću.
Ja se apsolutno s vama slažem i žao je i meni da netko čujemo i čitamo takve tekstove i ja ih također pratim vjerujte mi dnevno i ovaj, ali nadam se, ipak se nadam, ipak se nadam da će nekako da ćemo to prebroditi i sve te hmm, hmm, čujte to je, sve je to politika kao što i vi sami znate. I nadam se da će ipak pragmatizam i ono što je neminovno prevladati i da, da, da ćemo sve rjeđe čitati ove stvari koje ste vi i ja čitali evo ovih zadnjih dana. Da, evo i ja ću, ja bi samo time odgovorila. Ja se doista toplo nadam za sudbinu svih naroda u BiH i za sudbinu ove naše šire naravno regije jer Hrvatskoj je naravno BiH u jako uskom fokusu i interesu zato što su oni naši susjedi, a mi želimo mi mirno živimo s našim susjedima.
…/Upadica Ante Sanader: Vrijeme./…
I ja mislim da se vi i ja u tome jako …
…/Upadica Ante Sanader: Vrijeme./…
… jako dobro slažemo.

Sanader, Ante (HDZ)
Slijedeća replika poštovana Marijana Petir.

Petir, Marijana (Nezavisni)
Hvala potpredsjedniče.
Kolegice Bušić vi ste govorili o proširenju koje je ustvari napokon čini se u nekoj dobroj putanji odnosno postoje naznake pomaka posebno kad je riječ i o BiH, ali i o drugim državama. No, ja ne bih voljela da ova rasprava prođe bez da spomenemo Makedoniju za koju smatram da je stvarno predugo u čekaonici, da se pred tu državu nepravedno postavljaju dvostruku kriteriji. Smatram da članstvo niti jedne države ne bi trebalo ovisiti o bilateralnim pitanjima ili o dobroj volji susjeda, a vidimo da se to baš s Makedonijom događa više od 20 godina. U tom smislu bih voljela čuti vaše mišljenje da li očekujete da će institucije EU ipak biti konzistentnije u buduće kad je riječ o Makedoniji i zanemariti te bilateralne prepreke i omogućiti toj državi da krene putem EU.

Sanader, Ante (HDZ)
Vrijeme.
Odgovor.

Bušić, Zdravka (HDZ)
Hvala lijepa kolegice Petir.
Doista evo ja bih sve ovo rekla što ste vi rekli. Ponovila bi i slažem se sa vama svima je nama poznato kroz što Makedonija, evo sada Sjeverna Makedonija prolazila i u samom pristupu NATO-u. Ja se sjećam da su oni bili daleko, evo mi smo svi dugo godina u politici koliko je Makedonija bila ispred Hrvatske evo što se tiče pristupa u NATO-u a gledajte kad je ušla u NATO.
Pa to mislim, evo ja mislim da boljega primjera nema. A što se tiče ovog odnosa i političkih utjecaja susjeda ja se doista nadam da nekako smo i to nekako prebrodili i nekako bolje ćemo nekako usmjeriti prema onome da neće, jer stvarno ja se slažem Makedonija je, odnosno Sjeverna Makedonija je pretrpila jako puno tih utjecaja koji su dolazili iz susjeda i ja se nadam da će toga biti što manje.
I nadam se …
…/Upadica Sanader: Vrijeme./…
… da će se prema EU …/Govornica se ne razumije./…

Sanader, Ante (HDZ)
Sljedeća replika, Miro Bulj.

Bulj, Miro (MOST)
Kolegice Bušić kažete da nije Hrvatski narod konstitutivan. I je na papiru, međutim činjenica je da hrvatski narod nikako da izabere svoga predstavnika, nego Bošnjaci mu biraju predstavnika u BiH s tim da hrvatski narod ima manja prava nego nacionalne manjine na primjer u Hrvatskoj. To je činjenica.
Drugo, porast nacionalizma i srpskog i bošnjačkog. Vidite da je na razini da se prijavljuje zapovjednik zločinac federacije vojske ovaj tamo bošnjačke koji je radio zločine nad Hrvatima, prijavljuje se da će biti zapovjednik ili komandant postrojbi Hamasa.
Prema tome, hrvatski narod je tamo ostavljen, zaboravljen. To što je Ursula bila to je samo dimna zavjesa pred parlamentarne izbore, tj. europske izbore. Ja ne vidim tamo pomaka što se tiče hrvatskog naroda osim što je na papiru konstruktivan, sve ostalo nije.

Sanader, Ante (HDZ)
Odgovor.

Bušić, Zdravka (HDZ)
Hvala lijepa gospodine Bulj.
Ja djelomično, mislim doista se ne bih složila da hrvatski narod nije konstitutivan. On je konstitutivan i on neće izgubiti svoju konstitutivnost, a što se tiče nelegalnog predstavnika hrvatskog naroda u Predsjedništvu BiH tu se slažem, a tu je zapravo problem Izborni zakon koji je u ako ste slušali, ja sam o tome govorila i to će biti uvjet. Znači Ustav, Izborni zakon se mora, Izborni zakon se mora mijenjati i mijenjat će se i vjerujte mi da će to biti uvjet, znači promjena izbornog zakona je uvjet za otvaranje pregovora BiH sa EU.
A što se tiče ovog drugog što ste napomenuli, da zato je bitno da se BiH integrira i da otvori pregovore i da što više se povezuje sa EU ovog što ste vi ovih problema što ste napomenuli bit će sve manje …
…/Upadica Sanader: Vrijeme./…
… i nadam se da ih neće biti uopće.

Sanader, Ante (HDZ)
Vrijeme.
Miro Bulj, povreda Poslovnika.

Bulj, Miro (MOST)
Kolegica Bušić je povrijedila članak 238. Poraz politike aktualne Vlade Andreja Plenkovića i diplomacije na čelu sa Grlićom koji je porijeklom iz BiH vaš Izborni zakon. Nama svi biraju naše predstavnike u Predsjedništvo BiH osim Hrvata. To je poraz, to je gubitak, to je sramota ove Vlade.
To je izdaja naroda BiH, to je veleizdaja, veleizdaja da hrvatskog predstavnika koji je konstruktivan narod na papiru samo na papiru na žalost hrvatski narod je zaboravljen, ostavljen i sad se koristi dobro ste rekli.
…/Upadica Sanader: Vrijeme./…
Tu se slažem kolega Hajduković.
…/Upadica Sanader: Vrijeme./…
To je sve politika i što se tiče drugoga.

Sanader, Ante (HDZ)
Ovo je bila replika dobivate opomenu.
Zdravka Bušić povreda Poslovnika.

Bušić, Zdravka (HDZ)
Ja nemam drugi način odgovoriti, inače ne volim dizati povredu Poslovnika. Gospodine Bulj je li vi znate kad je prvi put izabran Komšić za, u Predsjedništvo? Je li to odgovorna ova Vlada? Molim vas! Ovo je ja mislim 11 godina. Ne, ne, ne oprostite. Budimo konzistentni i znamo kronološki što se događalo. Znači ova Vlada nije odgovorna za ono što se mijenjalo Izborni zakon …
…/Upadica Sanader: Vrijeme./…
… i za ono što je Komšić.

Sanader, Ante (HDZ)
Vrijeme! Opomena i vama.
Slijedi pojedinačna rasprava Domagoja Hajdukovića.

Hajduković, Domagoj (Socijaldemokrati)
Hvala lijepa potpredsjedniče, ministre, državna tajnice, kolegice i kolege ja ću biti kratak i svoju ću pojedinačnu raspravu iskoristiti gotovo ekskluzivno da kažem o onome što mi je na srcu, a to je vezano uz Gruziju. Mislim da je Gruzija na žalost vrlo nepravedno bila izostavljena iz kandidatskog statusa kada je to dobila Ukrajina i Moldova. Gruzija koja je prva bila žrtva ruske agresije, koja je prošla jako jedan težak period također povijesti od 2008. pa možemo govoriti gotovo do 2020. i iza pandemije, koja je dobila jednu progresivnu, otvorenu, prozapadnu, proeuropsku vladu. A ako ste posjetili ikad Gruziju, Tbilisi ili bilo koji dio Gruzije vidjet ćete da je Gruzija zajedno sa Moldovom, zajedno sa Ukrajinom, zajedno sa baltičkim zemljama tzv. dakle Estonijom, Latvijom, Litvom zaista kulturološki, politički ja bih rekao, ali i na svaki drugi način gospodarski, mentalno ili ako ćete reći po mentalitetu pripada zapadnoj Europi, odnosno Europi, europskom kontinentu, EU.
I da, Gruzija je zemlja koja ima puno izazova pred sobom. No tu nije izuzetak. Ima izazova i Hrvatska, ima izazova i Francuska i Njemačka, a naravno da ima i Moldavija, odnosno Moldova i Ukrajina. I zakidati Gruziju zbog toga što ima izazova mislim da nije bilo pravedno.
Trebala je biti poslana jedna snažna politička poruka, politička govorim prije svega, može biti i uvjetna naravno kao što je i sada, koja bi rekla da vidimo vas u EU, da želimo da budete primjer uspjeha u regiji, koja kao i naša regija, dakle Jugoistočna Europa nije poznata po stabilnosti, Kavkaz je također bio povijesno vrlo nestabilna regija, ali koja bi mogla poslužiti kao neki svijetli primjer i za tu regiju koja je također prema INTA sukobima etničkim, gospodarskim, religijskim, sfernim, recimo to tako od ruskog svijeta i drugih nekih utjecaja itd., dakle sve se na njima lomilo, kao što se lomilo i na regiji Europe u kojoj smo mi.
Stoga htio bi samo izraziti svoju radost što je Europska komisija ipak odlučila dakle dati odnosno predložiti kandidatski status za, za Gruziju. Želio bih reći da sam jako sretan sa onime što sam čuo od premijera da će tu podršku i dati, to ću vrlo rado prenijeti i našim gostima iz Gruzije koje već u petak imamo ovdje, dakle jednu razinu iz ministarstava i institucija koje su vezane za provedbu samog procesa pristupanja, ali naravno očekujemo i zastupnike krajem mjeseca, ja se nadam da će, da će tada doći u formatu skupine prijateljstva kojima možemo ponoviti koliko se za njih zalažemo, koliko nam je stalo da također budu dio uspjeha i Ukrajine i Moldove, koliko želimo da budu dio, da budu uspješna priča Kavkaza kao što je Hrvatska uspješna priča odnosno priča o uspjehu u Jugoistočnoj Europi.
To sam imao potrebu podijeliti sa vama. Ja bih vas molio, tu je jedan član Odbora za europske poslove, ali i ostale zastupnike, naravno da ih u tome podržimo jer zaista posjećujući Gruziju prošle godine, kao i Moldovu recimo ove i Ukrajinu pretprošle i puno puta prije i rijetko kad, i rijetko gdje možete naći toliku predanost Europi i europskim vrijednostima i toliku želju da se maknu, recimo to tako pod navodnicima iz nekih mirova i svjetova i da pripadaju političkoj, kulturološkoj i vrijednosnoj zajednici koju predstavlja EU. Mislim da je sa takvim jednim kapitalom ljudskim se ne treba kockati i da mi kao Unija trebamo itekako dobro znati da na te ljude trebamo, moramo i možemo računati i da ih ne smijemo zaboraviti. I jako je dobra poruka naravno da smo dali i kandidatski odnosno da smo dali odnosno preporuka je da, da otvorimo pregovore sa Ukrajinom, Moldovom i sa, sa BiH, to je također isto uvjetna odluka, ali dobra politička poruka. I ako ima što dobro iz rata u Ukrajini što je izašlo to je definitivno ovo, to je fokus na proširenje, to je činjenica da je proširenje ponovo na vrhu agende EU odnosno dnevnog reda odnosno fokusa ako hoćete i to je dobro da i Kavkaz odnosno ovisi kako gledate geografski, možda geografski nije dio kontinenta, ali definitivno na svaki drugi način je, dobije priliku da ako želi, a očito da Gruzija to itekako želi se pridruži našoj Uniji. Hvala vam lijepo.

Sanader, Ante (HDZ)
Imamo repliku, poštovani Marijan Pavliček.

Pavliček, Marijan (Hrvatski suverenisti)
Poštovani kolega Hajduković, evo vi se bavite europskim temama s obzirom da ste i na čelu odbora, pa me zanima do koje razine smatrate da bi se EU trebala širiti i hoće li potencijalne nove članice povući ostatak Unije zbog izuzetno velike razlike i u razvoju i sve, prema financijskom dnu jer činjenica je da je velik dio zemalja, bar evo do ruske agresije bio stava da trenutno treba zaustavit daljnje širenje EU?

Hajduković, Domagoj (Socijaldemokrati)
Hvala lijepo kolega Pavliček, volio bi vam o tome odgovorit u minutu, trudit ću se, dakle ovo je tek prvi korak na jednom jako dugom putu. Ono što će se dogoditi je da Ukrajina, Moldova i Gruzija neće postati članice Unije preko noći, dakle to nije čak ni kraj početka, to je tek možda, možda kraj, možda početak, dakle nije kraj početka, a pogotovo nije početak kraja. Znači što se njih tiče jako, trebat će još jedno značajno vrijeme da se one prilagode i harmoniziraju sa Unijom itd..
Što se tiče ostalih članica tu je već situacija drugačija i tu je ono o čemu sam raspravljao i u ime kluba, a ponovit ću to i …/Govornik se ne razumije./…trebamo razmišljati o budućnosti Unije jer proširenje postaje, znači apsolutna je realnost znači nije pitanje hoće li ga biti nego kad, kako, pa onda kada, a o tome je nešto što i vi i ja kao i nacionalni zastupnici, kao i zastupnici u Europskom parlamentu, a onda kao Unija trebamo promišljati.

Sanader, Ante (HDZ)
Slijedi pojedinačna rasprava Mira Bulja.

Bulj, Miro (MOST)
Zašto neću podržat ovo izvješće? Zato što je moja domovina, moja Hrvatska u ovome trenutku nezaštićena, vanjske granice koje su granice i EU i uspjeh na koji se poziva Andrej Plenković, to je Schengen koji ne postoji više, koji je, jednostavno ne funkcionira jer na granici sa Slovenijom, Italijom i Mađarskom je vojska, mi smo ostavljeni. Dok Andrej Plenković, najavljivao je da će on riješiti ukrajinsko-ruske sukobe temeljem primjera iz Domovinskog rata u RH, u isto vrijeme Hrvati maloprije spominjani naši sunarodnjaci, što nam je i ustavna obaveza skrbiti o njima, koji su konstitutivan narod BiH su zaboravljeni.
2016.g. Andrej Plenković je s ove govornice kad je postao premijer u to vrijeme naglasio da je to ključni potez vanjske politike RH, mijenjanje Izbornoga zakona, to je njegov najveći neuspjeh. Nije promijenio zakon, to je njegov neuspjeh. Sva njegova poznanstva, sva njegova štipkanja po Briselu od ne znam ko, ko je bio, ko su tada bili svi ti čelnici, znamo kako je on pokazivao, Hrvati nisu zaštićeni. Konstitutivnost samo na papiru, to je činjenica.
Čitam neki dan da Šerif Patković, zapovjednik 7. muslimanske brigade, koji je prvi zločin nad Hrvatima napravio u Dusini kod Zenice pobivši i poklao najveći zločin se javlja Hamasu koji normalno funkcionira taj zločinac u BIH, na raspolaganje. E, to je BIH. Zločinci koji su klali naše Hrvate, sad postaju komadanti Hamasa u BIH. Kad ste to rekli Ursuli kad je šetala Splitom, nemojte u predizbornu kampanju prije izbora za europske izbore koristiti opet Hrvate kao štit predizborni vaš, a oni su zaboravljeni i ostavljeni. To je činjenica. I to Hrvati u BIH znaju. Nego šta im se nameće. Nameće im se, Hrvatima u BIH da nemaju što drugo raditi nego birati Čovića. Kako? Zato što uvijek dolazi kao prijete nas izbori. Znači izabrat će muslimani našega predstavnika, Bošnjaci. E to je ta priča. Dok se ti okovi ne skinu nikad ti naši, ja to govorim našim ljudima. Ja se graničim, ja sam Livno. Taj kraj graniči sa mojim gradom, to su mojim ljudi. To su ljudi s istim, mi smo porijeklom Ravnjani mi Sinjani. Gospa Sinjska sa propalom Vučkovićem došla, to je moj narod. Da ne zaboravimo to je činjenica. I sad pred izbore Ursula dolazi u Bosnu. U Bosni kaos, Hrvati zaboravljeni, nisu jednakopravni. Veća prava ima talijanska nacionalna manjina u Hrvatskoj, srpska neću ni govorit. Upravlja li to Andrejom Plenkovićem Milorad Pupovac preko Dodiga i velike Srbije koju nagovještava u svojim intervjuima. Pročitajte malo pa recite narodu istinu. To su činjenice. Sad bi rekao o našim granicama. Ja ne vidim razlog niti jedan ako je na italijanskoj granici vojska sa dugim cijevima uz policajce da se zaštiti od terorista koji ulaze preko Hrvatske. 40 tisuća koje nije Hrvatska registrirala. Zbog toga su duge cijevi na granici sa Hrvatskom. Tko štiti sad granicu Hrvatsku? Hrvatska policija. Pa ljudi moji, hrvatska policija koja je, momci se trude radit svoj posa. Hrvatska policija koja je preopterećena. Fuzirana je specijalna policija i interventna policija koji moraju najmanje seoske utakmice, međuseoske štitit, onda ić na granicu. Po kojima se puca. Ja imam ovdje jednu iskaznicu sutra ću ju pokazat, kad sam bio u policiji pričuvnoj još dok je '91. Meni je kao mladom čovjeku dato tada, dana iskaznica pričuvnog policajca. Zašto? Da čuvamo naša mjesta. Od koga? Od terorista, velikosrba tada. Sad nam ulaze kroz granicu kako god kome padne na pamet. Schengen je pa ministre. Krepa. Priznaj. Priznaj. Otišao, o čemu pričaš ti. Pa ti si najveću štetu napravio sa svojim potezom pa izađite dole, dođite među nas. Šta vriđaš, šta u glavi, šta hoćeš reć? Može, jel vojska na granici sa Slovenijom. Nije. Dugim cijevima. Jel talijanska s dugim cijevima. Jel talijanska? Nije jel. Jel žica? Je. Pa nitko nije ovdje protiv ljudi koji bježe, djece. Ja ću se samo da građani, samo ne slušaju ovo. Znate kako se to događa? Organizirano iz zemalja dolaze ljudi u Sarajevo na aerodrom, puni para. Dokumentaciju, oni bace tu dokumentaciju, ulaze u Hrvatsku preko granice i tamo ih se zaustavi i kažu ja sam ilegalni imigrant. Napiše ime, možda je Mustafa, on napiše da je ne znam, Mujo. I to je dokument. Jel on bio u Isilu, ne znamo. Je li bio, ne znamo. Što ja želim? Vidite kako je vaš šef Andrej Plenković zaštitio sebe ovim ogradama. Vidite. Zbog koga? Zaštitio se ogradama, zaštićene su ograde ovdje oko sabora ove sramotne, a taj je narod ostao, ostao nezaštićen, niti znamo tko ulazi. Pa nije nesta Isil. Isila koja je ta tvorevina ne postoji, on nije nesta. Ti ljudi su tu. Pa vama po Beču, po drugim gradovima Belgije ne znam Bruxellesa hoda vojska. Ja želim vojsku na granici, da ne bi sutra bilo hodali po Zagrebu vojnici. Da bi se zaštitili naša dica od turista, od terorista. To je problem. Mi nemamo zaštićenu granicu ljudi moji. Pa ovo je sramotno. I Andrej Plenković će riješit ukrajinsko-ruski sukob. Pa on je na krivoj strani povijesti skroz. On sebe preuveličaje i preveliku je ulogu uzeo. Zaštiti svoj narod Hrvatski. Ne zanima me Amerika, ne zanima me Rusija. Zanima me Hrvatska. Nit sam ruski, nit američki igrač. Maloprije je kolega Pavliček dobro reka. Hamas je napravio zločin dole, međutim što se sad događa s druge strane i vi ne dižete ruku za mir, a zbog toga što nije dole mir ti ljudi koji će izbjeći iz toga područja koji će bit usmjereni iz Gaze i bit će usmjereni opet na Hrvatsku. Ja ne vidim koji je cilj da su sve granice zatvorene, samo Hrvatska u Europskoj uniji, a mi smo i Europska unija granica zbog čega smo mi otvoreni. Otvorena granica. Pa pucalo je na policiju u Karlovcu, ovdje u Vojniću nedaleko odavde. Pucalo po policiji, hrvatskoj. Je li to država? Država mora jamčiti sigurnost. Ja u svom gradu želim sigurnost svih građana kao gradonačelnik. Šta dogodi li se nešto ovako kod propusnih granica, dogodi li se zločin šta onda? Da netko nastrada. Jedno dite. 2015., 2014. kad je bilo onda. Onda je vaša mentorica Merkelica rekla dođite nama svi. Onda je Ranko Ostojić i Milanović lipo skupili tamo na jedno misto autobuse i goni. A sad su zatvorili granice. Više nema mame Merkelice. Skužila je šta se događa. Ajme njoj i njima. Ne samo druga kultura. Ljudi donose ratove svoje, odgoj svoj. Gledanje na život drugačije. I šta imamo sada?
Imamo 2/3 Hrvatske prazne, zatvorene granice, dal vi niste upali možda u zamku da neće se baš Hrvatska naselit tim ljudima, jeste li o tome razmišljali? Najlakše je pobit svu prasad, svinje, sad će to selo se ispraznit.
Ljudi, narod mora shvatit, ti sad ilegalni migranti koji ulaze u Hrvatsku i čak i legalni, moremo razgovarat na koji način dolaze, oni dolaze bez dokumentacije, puni novca, mladi i prelaze našu granicu, to je činjenica nažalost i ovo su informacije od ljudi iz policije, kolko, sutra će iznit. Sutra će iznit kolko u stvarnosti ljudi prelazi granicu, a da se krije od koga? Pa vi ste ugrozili nacionalnu sigurnost, pa mi živimo od turizma, nama je 20% BDP-a turizam. Meni je drago kad vidim da je u mome Sinju 35%-36% više dolazaka ove godine od turista tj. noćenja nego što je bilo 2019., al od toga ljudi planiraju živit, al to su sela uz granicu, nije to Markov trg ograđen. Ja želim hrvatskog vojnika na hrvatskoj granici i hrvatskog policajca na hrvatskoj granici, a ne da vam HV kao po drugim gradovima EU još malo nastavite li ovako odaju po ulicama gradova. Ne vrtite glavom jer nažalost…/Upadica Sanader: Vrijeme./… tako će biti.

Sanader, Ante (HDZ)
Imamo replika, prva Marijan Pavliček.

Pavliček, Marijan (Hrvatski suverenisti)
Poštovani kolega Bulj, slogan HDZ-a za zadnje parlamentarne izbore je bio koji „Sigurna Hrvatska“, „Sigurna Hrvatska“. Ja danas idem prema Zagrebu i na autocesti između Broda i Okučana srednjem 4 migranta na zaustavnom traku, 20-tak, 22.g., stanem i pitam odakle su? Iz Turske. Jel u Turskoj rat? Nije. Oni su ušli na granici između Srbije i Hrvatske od Lipovca i 150 km pješače na autocesti i prave prekršaj, na zaustavnom traku nema policije, nema vojske, nema sigurnosnih službi i ne stoji mantra, meni je mater moja iz Roška Polja od Tomislavgrada, zna ministar gdje je to, rođena dolje, imam rodbine dolje, ne stoji teza da mi sa ogradama dijelimo nas od Hrvata i svoje braće i sestara u BiH jer oni prelaze granicu preko legalnih graničnih prijelaza, a ne preko brda, šuma, kao partizani nekada.

Sanader, Ante (HDZ)
Odgovor.

Bulj, Miro (MOST)
Što se mene tiče osobno krenut ću kolega Pavliček od kraja, triba bit granica, meni je isto bio Miro ili Ivan u Širokome, u Tomislavgradu, što se tiče mene Livno to je naš narod, u Rami, mi smo i reka sam im porijeklom, moji Sinjani su većinom iz tih srednje, iz toga dijela ramskoga i tih krajeva i nemam s tim problem porijeklom, međutim imamo drugi problem. Mi imamo problem što nisu zaštićene granice i što vi cestom vozite i vidite migrante, niti ih ko legitimira, niti znate ko su, niti znate, kakva je to država ako granica nije, pa to je ustavna obaveza. Ja samo tražim od ove Vlade da ustav se poštiva, naravno da nećemo mi štitit se od ljudi iz Hr…, imaju legalne prijelazi na Kamenskom, ima na Bilom Brigu, mogu kud oće, međutim moramo se čuvati, našu granicu od ilegalnih ulazaka migranata koji kažu neće bit hot spot Hrvatska, a di će ako su ovi zatvorili granice? Šta je Slovenija, neka mi neko objasni zbog čega je Slovenija zatvorila svoje granice, ukinula Schengen? …/Upadica Sanader: Vrijeme./….

Sanader, Ante (HDZ)
Davor Ivo Stier slijedeća replika.

Stier, Davor Ivo (HDZ)
Hvala potpredsjedniče.
Kolega Bulj, slažem se oko Komšića, e sad taj isti Komšić u New Yorku u Vijeću sigurnosti koga kritizira? Andreja Plenkovića, dakle vi ga kritizirate u saboru, a Komšić ga kritizira u New Yorku. Naravno nije se sve postiglo, ali ipak su promijenjena određena izborna pravila i zato nije slučajno da danas predsjednica Vijeća ministara je Hrvatica, legitimno izabrana, može biti jedna opcija koju vi ne volite itd., ali su glasali za nju ljudi u BiH, što znači da ne treba i dalje radit.
Drugo, nemojte misliti da glasovanje u UN-u može biti neka zaštita nažalost od opasnosti. Evo Brazil je glasao za, on je BRIKS-u, prije par sati su uhitili jednu bandu terorista povezani sa Hezbollahom, dakle nažalost stvar je puno kompliciranija, ne možemo tako pojednostaviti stvari.

Sanader, Ante (HDZ)
Odgovor.

Bulj, Miro (MOST)
Ja sam kolega Stier rekao šta je 2016., vi ste tada bili imenovani za ministra, u svom govoru naglasio, izabrani novoimenovani, novoizabrani premijer da je ključ vanjske politike Hrvati u BiH i Izborni zakon, znači prošlo je od tada, kolko, 7-8.g., opet je izabran isti po istome zakonu. To šta je povjerenik par dana prije nego što, to povjerenik može i skinuti, znači nismo mi zaštitili Hrvate da ga biraju Hrvati svoje predstavnike nego nam Bošnjaci biraju predstavnika koji bi trebao zastupati Hrvate i to je činjenica. To je neuspjela politika Andreja Plenkovića i on to triba priznat, to je bila njegova kao ključna točka.
A što se tiče glasanja ja sam uvik za mir jel nemir će najviše donijet nereda opet Hrvatima, iz tih krajeva će najviše ljudi ilegalnih migranata bit usmjereno baš na nas i čini mi se čak ciljano. …/Upadica Sanader: Vrijeme./… Vidit ćemo šta će vrime pokazat.

Sanader, Ante (HDZ)
Slijedeća replika Zdravka Bušić.

Bušić, Zdravka (HDZ)
Hvala lijepo g. potpredsjedniče.
Pa g. Bulj, ja sam pozorno slušala što ste vi govorili, vi bez obzira što mi naglašavamo ovdje i što smo postigli. Ja kao predsjednica Odbora za Hrvate izvan RH doista moram, moram se javiti na te netočne vaše navode, ja neću, ja nikoga ne vrijeđam, pa ni vas, ali ono sve što ste rekli o, što je Hrvatska pos… odnosno što je ova Vlada Andreja Plenkovića postigla što se tiče položaja Hrvatskoga naroda ja vas molim otiđite pa pitajte taj hrvatski narod, nikad više nisu Hrvati imali prava. A što se tiče Izbornog zakona otkud vama to pravo to pravo da se neće to promijeniti. Jel vi doista mislite da je točka stavljena na „i“ i da se to neće, ne, to će se promijeniti ja vam garantiram isto. I molim vas prestanite govoriti to da su Hrvati u BiH …
…/Upadica Ante Sanader: Vrijeme. Odgovor./…
… nikada bolji položaj Hrvata nije bio.

Sanader, Ante (HDZ)
Odgovor.
…/Upadica Zdravka Bušić: Izvolite informirat se, ja ću vam sve odgovorit./…
Zdravka!
Povreda Poslovnika izvolite Bulj.

Bulj, Miro (MOST)
Kolegice Bušić ja znam da je vrijeme predizborno. Dođe vrijeme kad morate izbugit izbore za dobit, to ne mora bit problem. Ti ljudi Hrvati to je nažalost naš, moji susjedi Livnjaci di sam ja skoro tjedno 5 puta u tom gradu, 5 puta …/Govornik se ne razumije./… to je isti narod, ista prezimena, ista krv, to je moj narod. Moj narod i taj narod je ostavljen, a izborni zakon je dokaz da se izborni zakon sad, to je bila glavna najava i glavno obećanje Andreja Plenkovića da će se prominit. Nije uspio opet izabrali su Bošnjaci predstavnika Hrvata u predsjedništvu. To je činjenica. Neki pomaci koje imamo što je napravio povjerenik to, to može on i vratit. To je eto zadovoljio malo ambicije malo i naših ovdje u Hrvatskoj političara. Hrvatski narod je konstitutivan na papiru, sve ostalo nije to je dokaz izborni zakon. I nemojte sad predizborno vrijeme iskoristiti Hrvate u BiH jer Ursula im ništa nije dobro donila nit će im donit.

Sanader, Ante (HDZ)
Vrijeme.
Povreda Poslovnika Marijan Pavliček.

Pavliček, Marijan (Hrvatski suverenisti)
Članak 238., kolegice Bušić ne možete reći da nikad nije bio bolji položaj Hrvata u BiH, pa velik dio nas ovdje prisutnih imamo podrijetlo iz BiH. Koliko trenutno ima Hrvata u BiH koji stvarno tamo žive? 330 tisuća. To je činjenica. Od 750 tisuća '91. godine, pa hrvatska država bi Hrvatima u srednjoj Bosni u Bogojnu, Vitezu trebala dati svakome po tisuću eura svakoj obitelji …
…/Upadica Ante Sanader: Vrijeme./…
… samo da ostanu tamo.

Sanader, Ante (HDZ)
Vrijeme.
Iskoristili ste to kao repliku dobivate opomenu i slijedi replika poštovani Domagoj Hajduković.

Hajduković, Domagoj (Socijaldemokrati)
Hvala lijepo.
Kolega Bulj, spominjali ste problem migracija o tome ćemo više sutra, ali nije da se ne slažem s vama u mnogim ovoga pogledima no moramo imati na umu da se migracije posebice naravno ilegalne migracije koriste kako i geopolitički alat recimo to tako. U zadnje vrijeme recimo nešto što nismo problematizirali je ugovori EU sa trećim zemljama o njihovom stopiranju itd., itd. i zapravo ja mislim ako osnažimo BiH na njezinom putu prema EU, ako je Frontex na njihovoj granici da ćemo mi puno manji problem imati sa, sa migracijama nego što ga imamo sad jer razobličimo to i recimo ono što je. Nažalost mafija, podzemlje itd. imaju veliki utjecaj u Republici Srpskoj, u Republici Srbiji, krijumčarski lanci postoje i to se naravno odražava i na našu sigurnost. Branjenje BiH odnosno njezinog puta prema EU i integraciju u EU je branjenje i naše granice na neki način.

Sanader, Ante (HDZ)
Odgovor, aha pardon povreda Poslovnika Marijan Pavliček.

Pavliček, Marijan (Hrvatski suverenisti)
Članak 238., kolega Hajduković nitko nije rekao da smo mi protiv ulaska BiH u EU, dapače, ali ajmo biti realni. Vjerojatno ni vi, ja sigurno ne to doživ nećemo. BiH je nažalost država slučaj, država slučaj. Mi koji tamo idemo često, a ide nas dosta često znamo da je BiH država slučaj. Kako god se okrene to je tako ona bez međunarodnog protektorata ne funkcionira kao država.

Sanader, Ante (HDZ)
To je bila vaša replika, dobivate opomenu.
Domagoj Hajduković, povreda Poslovnika.

Hajduković, Domagoj (Socijaldemokrati)
Članak 238., dakle kolega, da mogu se s vama složit u smislu da prije svega o BiH će ovisit koliko će njezin put prema Europi trajati, ali Frontex može biti sutra na granici ako BiH na to pristane, dakle to nema veze sa, na kraju dana sa tome hoće li biti članica EU ili ne. Frontex može biti i to je ono što mi trebamo kao RH gurati jer naš je interes zaštita granice.

Sanader, Ante (HDZ)
Dobro i vi dobivate opomenu.
Odgovor na repliku.

Bulj, Miro (MOST)
Kolega Hajdukoviću, malopred sam spomenuo slikovito ne znam koliko sad ovo ljudi i građana gleda, slikovito da iz istočnih tih zemalja Dalekog Istoka sidaju u avion, dolete u Sarajevo sa dokumentacijom, stolcem lipo sa naočalama Ray Ban, to omogućuju vlasti ciljano i dogovorno i upute ih prema granici. Kad dođu prije granice bace dokumentaciju i oni su nn, ti migranti normalno ulazi da li su oni bili u ISIL-u ili nisu, da li su oni Hamas, da li su oni teroristi, da li su oni nekoga ubili, glavu otkinuli našem Hrvatu tamo koji je bio, to mi ne znamo. On da ime i prezime sam sebi i to je legitimno njegovo ime, ako ode u drugu državu mi plaćamo penale, mi im plaćamo. Al ja ne mogu shvatit što je Andrej Plenković potpisa, tko će to plaćat? I to radi se u BiH. I ona, i ovde se priča kao Hrvati zaštićeni u BiH, pa i ti ljudi Hrvati su nezaštićeni također …
…/Upadica Ante Sanader: Vrijeme./…
… od tih ilegalnih migranata …
…/Upadica Ante Sanader: Vrijeme./…
… u sklopu tih područja koji će biti …/Govornici govore istovremeno ne razumije se./…

Sanader, Ante (HDZ)
Slijede završne rasprave i prva je u ime Kluba zastupnika Socijaldemokrata, poštovani Domagoj Hajduković.

Hajduković, Domagoj (Socijaldemokrati)
Hvala potpredsjedniče.
Evo vrlo kratko neka završna razmišljanja. Dakle, bojim se da smo se previše pomakli tematski od onoga, od suštine o kojoj smo trebali raspravljali. Da jasno da je zabrinjavajuća situacija na Bliskom Istoku i ponovo kažem Izrael kao država ima se pravo braniti. Također treba poštovati međunarodno humanitarno pravo. Također treba zaštititi civile. Mislim da to nitko ne dvoji.
No, ono što je bitno za EU je nekoliko situacija. Prvo ako mene pitate zelena tranzicija u kontekstu poljoprivredne proizvodnje, samodostatnosti u smislu hrane i pića …/Govornik se ne razumije. suverenizam danas sutra odnosno suverenost neke države ili nekog prostora će ovisiti prije svega o tome, to je nešto o čemu također trebamo razmišljati. Naravno migracijska politika je jedna od tih o kojoj trebamo razmišljati o onoj ilegalnoj, ali i onoj legalnoj. I zapravo mislim da bi bilo vrijeme potaknuti raspravu i o legalnoj imigraciji i načinu na koji želimo i kako želimo i odakle želimo radnike pa onda i njihove obitelji i hoćemo li ih i kako integrirati u naše društvo. Imamo jako puno i dobrih i loših primjera iz Europe, trebamo uzeti one dobre koje želimo slijediti.
Ono što nas isto također zanima su izmjene višegodišnje financijske perspektive kako će se to odraziti na europski proračun, mislim da je to još možda rano govoriti, ali apsolutno je nešto o čemu ćemo mi na Odboru za europske poslove još raspravljati i što će dominirati raspravama do kraja ove pa i početkom sljedeće godine.
Ponovo treba reći da podržavamo obrambene napore Ukrajine da se odupre ruskoj agresiji, naravno mir tamo bi što prije značio puno i za EU i za naš kontinent. … na umu ako se Rusija prestane boriti neće biti rata, ako se u Ukrajina prestane boriti neće biti Ukrajine, a pitanje je što će biti s Europom.
I na kraju proširenje dakle naše susjedstvo trebamo nastaviti kao što smo i do sada radili podržavati naše susjede, trebamo ih osnažiti institucionalno, parlamentarno, ekspertno na svaki način na koji možemo jer i u našem je interesu da prije svega Jugoistočna Europa što prije bude u EU jer nemojte izgubiti iz vida da je EU zapravo projekt mira, a ovoj regiji prije svega treba mir i koliko smo blizu i moguće eskalacije nažalost su pokazali i zadnji događaji hoćete na Kosovu ili negdje dalje u nekim državama također možemo pričati regije, kao i našim prijateljima u Ukrajini, Moldovi i Gruziji. Tu smo naravno spremni podržati sve inicijative kako izvršne vlasti tako i ekspertne razine, tako i parlamentarne i zapravo sve vas pozivam da se na neki način u to uključimo damo svoj obol na način na koji možemo u formatima u kojima sudjelujemo jer na kraju dana dugoročno gledajući to je projekt svih nas i na globalni mir, ali prije svega onaj na naš kontinentu može i biti će vjerojatno uvjetovan upravo tim procesima.
Stoga utičimo na njih sada kada možemo, spriječimo potencijalna žarišta nestabilnosti kada se još spriječiti mogu, a nemojmo čekati da eskaliraju poput Bliskog Istoga, poput Kavkaza, poput eventualno Kosova, nadam se da ne itd..
Hvala vam lijepa.

Sanader, Ante (HDZ)
Slijedi završna rasprava u ime Kluba zastupnika HDZ-a poštovanog Davora Ive Stiera.

Stier, Davor Ivo (HDZ)
Hvala g. potpredsjedniče.
Kolegice i kolege, poštovani ministre, državna tajnice.
Evo kolega Pavić je već u ime kluba reko da će HDZ, klub HDZ-a podržati ovo izvješće, ja ću samo se referirati na neke stvari koje su spomenute i koje nisu neke dobili odgovor, a neke ću ponoviti.
Jedna je bila oko sukreiranja vanjske politike i općenito i zašto i ovo izvješće samo Vlade i ne odražava neke druge stavove npr. predsjednika, tu treba samo podsjetiti zakon je takav koji traži da ovo bude izvješće Vlade. Dakle, imamo Zakon o odnosima između Sabora i Vlade o europskim pitanjima koji traže da bude ovdje izneseno, podneseno Saboru izvješće Vlade. Da li je Vlada ili da li je ovo izvješće HDZ-a? Ovo je izvješće Vlade, a u Vladi naravno HDZ ima najviše u … koaliciji i poziciji jer su tako izabrali građani, međutim ovo je izvješće Vlade RH koja je izabrana demokratski, možda evo samo ta napomena.
A drugo oko onog tema oko Bliskog Istoka gdje se jako puno vremena danas posvetilo, važna tema, mislim da treba još jednom naglasiti kako od početka stajalište Vlade je taj da se osudi teroristički napad Hamasa 7. listopada, Hamas je bio agresor, započeo je ovaj rat. To ne znači naravno da … možemo i sve druge pa i povijest tih odnosa na Bliskom Istoku, ali što se tiče ovoga, ovoga sukoba jasno je da tu Hamas agresor i da je on to započeo i da Izrael ima pravo na obranu, al da to mora biti u skladu s međunarodnim pravom.
I naglasili smo isto tijekom rasprave kako Hrvatska podržava i rad Međunarodnog kaznenog suda, kako i u sukobu na Bliskom Istoku tako jasno i u sukobu koji je izazvan ruskom agresijom na Ukrajinu gdje je već Međunarodni kazneni sud i podigao optužnicu protiv Vladimira Putina.
Ono što je možda važno naglasiti, a više puta je i premijer, a i ministar spomenuo kako put u Izrael i u Jordan, Jordan koji je bio zemlja koja je inicirala ovu deklaraciju odnosno Rezoluciju Opće skupštine UN-a i treba možda tu napraviti jednu važnu napomenu i naglasiti kako je vidljiv napor arapskih zemalja da ovaj sukob ne eskalira i da žele zapravo nakon ovog sukoba obnoviti jer nije prekinut, možda je sad suspendiran, ali mislim da je ostavljeno prostora da se obnovi i onaj proces normalizacije odnosa Izraela sa arapskim zemljama gdje je naravno bilo prije 7. listopada vrlo avansiran, avansirani su bili pregovori sa Saudijskom Arabijom koja jedna naravno vodeća zemlja u arapskome svijetu.
Stoga kada ne čudi da i ovaj razgovor sa ministrom vanjskih poslova Jordana je tekao upravo u takvom jednom tonu gdje je bilo razumijevanja za poziciju RH na Općoj skupštini upravo gledajući kakav će biti taj budući scenarij, dakle tu mislim da to moramo imati u vidu.
I ono što sam i prije u raspravi spomenuo, nažalost mislim da je potpuno kriva percepcija ako se misli da glasovanje suzdržano ili za neku rezoluciju može samo po sebi biti neka garancija sigurnosti ili obrnuto. Da je sad npr. Hrvatska ili Austrija zbog svog glasovanja se nije uzela u obzir sve sigurnosne aspekte. Nažalost ova vijest koju smo iz Brazila dobili kako je jedna teroristička skupina tamo, hvala Bogu zaustavljena koja je bila povezana sa Hezbollahom u zemlji koja je glasala za, koja je zemlja, koja naravno nije saveznica u NATO, nego je djelom zemlja koja je u BRICS-u dakle u odnosima sa i Rusijom i s Kinom, međutim imala je ovu situaciju. To samo spominje koliko je ovo ozbiljna tema. Da se sad u zadnjih par sekundi referiram ipak na još jedno važno pitanje, pitanje proširenja. Mislim da je tu izuzetno važno spriječiti još bilo kakve pokušaje destabilizacije. Dobro da nije došlo do eskalacije nakon situacije u Banjskoj međutim mora se i dalje raditi na tome. U tom kontekstu, u širem kontekstu zapadnoga Balkana je jako dobro što se poslala jedna ohrabrujuća poruka Bosni i Hercegovini s ovim izvješćem komisije. Naravno trebat će se i dalje raditi na tom. U svakom slučaju Klub HDZ-a podržat će ovo izvješće. Hvala.

Sanader, Ante (HDZ)