Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: X, sjednica: 16

PDF

80

  • Prijedlog deklaracije o priznavanju Gladomora (Holodomora) 1932. - 1933. godine genocidom nad ukrajinskim narodom, Predlagatelji: Klub zastupnika HDZ-a, Klub zastupnika HNS-a i nezavisnih zastupnika, Klub zastupnika HSLS-a i nezavisnog zastupnika Vladimira Bileka, Klub zastupnika nacionalnih manjina, Klub zastupnika SDSS-a i zastupnik Hrvoje Zekanović
19.06.2023.

Jandroković, Gordan (HDZ)
sada prelazimo na prvu točku, a to je:

- Prijedlog Deklaracije o priznavanju gladomora (holodomora) 1932. i 1933. godine genocidom nad ukrajinskim narodom

Predlagatelji su Klub zastupnika Hrvatske demokratske zajednice, Klub zastupnika Hrvatske narodne stranke liberalnih demokrata i nezavisnih zastupnika, Klub zastupnika Hrvatske socijalno-liberalne stranke i nezavisnog zastupnika Vladimira Bileka, Klub zastupnika nacionalnih manjina, Klub zastupnika Samostalne demokratske srpske stranke i zastupnik Hrvoje Zekanović, na temelju Članka 82. Ustava RH i Članka 163. i 214. Poslovnika Hrvatskog sabora.
Raspravu je proveo Odbor za vanjsku politiku, a Vlada je dostavila svoje mišljenje.
Prije nego što dam riječ poštovanoj kolegici Zdravki Bušić koja će govoriti u ime predlagatelja, imamo zahtjev za stankom, poštovani kolega Milanović Litre, izvolite.

Milanović Litre, Marko (Hrvatski suverenisti)
Hvala vam poštovani predsjedniče sabora.
U ime Hrvatskih suverenista tražim stanku u trajanju od 3 mjeseca da shvatimo pravu težinu ovog zločina počinjenog u ime komunističkog ideoloških ciljeva u kojoj će svaka sekunda u slijedeća 3 mjeseca biti podsjetnik na svaku žrtvu koja je ugušena zbog komunističkih ideala i ideja i ciljeva.
Kako bi shvatili strahotu i razmjere ove katastrofe dovoljno je zamisliti da dvije Hrvatske se izgladne u nešto manje od godinu dana. Za tako nešto sposoban je jedino komunistički um zadojen ideologijom i dogmama svoje, svojih ideala.
Ova tema je na rasporedu u Hrvatskom saboru sa prekidima od 2008. godine, a 18. ožujka 2021. godine Hrvatski suverenisti su ispred ukrajinske nacionalne manjine u Hrvatskoj predali deklaraciju koja je manje-više slična ovoj na dnevni red, no politički kukavičluk za razgovor, za dijalog oko ove teme nije postojao u onom trenutku. Zašto nije postojao to sami zaključite. Dobijao sam svakojake odgovore, nije vrijeme za to, nemoj čačkati mečku, a onda kada je krenula velikoruska agresija kada su dobili zeleno svijetlo vladajući od strane Bruxellesa i centra moći odjedanput se počela mijenjati klima i Hrvatski suverenisti su skupili 30 potrebnih potpisa da se ova tema uvrsti na dnevni red. No, isti dan kada je predana za raspravu tri potpisa vladajuće većine su povučena zbog političkih pritisaka.
Hrvatski suverenisti će podržati ovu deklaraciju no žao nam je što niste imali političke hrabrosti ovakvu deklaraciju donijeti u onom trenutku kada to …/Upadica: Hvala vam lijepa./… nije bilo popularno.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala kolega Milanović Litre na savjetu o političkoj hrabrosti.
Sada ćemo napraviti stanku u trajanju od 10 minuta, 10 i 50 nastavljamo.

STANKA U 10,38 SATI.

Jandroković, Gordan (HDZ)
NASTAVAK NAKON STANKE U 10,50 SATI

Sada će u ime predlagatelja poštovana kolegica Zdravka Bušić predstaviti Prijedlog Deklaracije o priznavanju holodomora genocidom nad ukrajinskim narodom.
Izvolite.

Bušić, Zdravka (HDZ)
Zašto mi govorite onda mikrofon?
Hvala lijepa gospodine predsjedniče Hrvatskoga sabora.
Cijenjene kolegice i kolege zastupnici, prijedlog koji je na dnevnom redu današnje sjednice Hrvatskog sabora, to je usvajanje Deklaracije o priznavanju gladomora odnosno holodomora koji se dogodio 1932. godine i '33. u Ukrajini želimo priznati genocidom.
Ovaj, ovaj čin Hrvatskog sabora je izuzetno važno u ovom trenutku ruske agresije. Važan je za narod Ukrajine, ali jednako važan za sve nas da pokažemo suosjećaj i pružimo svekoliku potporu i pomoć kako gledajući u prošlost, tragediju jednog naroda tako i kao svjedoci sadašnjosti trenutačne bjesomučne ruske agresije na Ukrajinu. U povijesnom trenutku gladomora ukrajinski narod je nažalost bio prepušten sam sebi, ali u današnjem izazovu ratne agresije Rusije ima snažnu potporu cijeloga svijeta i to je velika razlika.
Stoga je tim bitnije da u ime sadašnjosti i kao svjedoci ponavljanja određenih tragičnih trenutaka iz povijesti prepoznamo svu strahotu koju je prošao ukrajinski narod tijekom gladomora i da mu barem sada odamo počast koju zaslužuje.
Poštovane kolegice i kolege, holodomor ili gladomor smatra se jednim od najbolnijih događaja i najvećih tragedija u povijesti Ukrajine, ali i u povijesti čovječanstva općenito u kojem se zbog umjetno stvorene gladi živote izgubili milijune ljudi. Sovjetski diktator Staljin i njegov režim svjesno su izazvali glad ukrajinskih poljoprivrednika jer su se bojali ustanka protiv komunističkog režima i njihove prisilne kolektivizacije poljoprivrede kao i jačanja želja, želje ukrajinskog naroda za samostalnošću.
Posebno užasava činjenica da je gladomora bio usmjeren protiv nemoćnog seljaka i seoskog stanovništva kao nositelja ukrajinskog nacionalnog identiteta i da je hrana bila kao temelj, temelj je naravno hrana kao temelj ljudske potrebe, ali ona je bila kao cilj uništavanja ljudi. I hrana je bila korištena kao oruđe u obračunu sa seoskim stanovništvom što je, što je najtragičnije. Istovremeno su se odvijali, a želim reći ovdje i pogromi i progoni ukrajinske inteligencije. Sjetimo se samo što je bilo u Katinskoj šumi, istu stvar su je Crvena armija učinila zapravo u Katinskoj šumi, ali za vrijeme Drugog svjetskog rata gdje cijela inteligencija i naravno i vrh, vojni vrh Poljske je bio pogubljen u Katinskoj šumi što su također bila, bilo je tabu tema i nije nitko govorio to cijelog, cijelo vrijeme komunizma.
Prema određenim istraživanjima i dostupnim dokazima samo na prostoru Ukrajine umrlo je do 7 milijuna ljudi. Neki stručnjaci navode da je ukupan broj i do 10 milijuna ljudi što gladomor svrstava u jedan od najvećih zločina 20. stoljeća. Poljski odvjetnik židovskog podrijetla Rafael Lemkin jedan je od autora definicije genocida. On je prozvao ovaj zločin i rekao je za ovaj zločin gladomora klasičnom vrstom genocida. Gladomor je jedan od primjera zlouporabe moći totalitarnih režima, narušavanje ljudskog dostojanstva, pokušaj brisanja identiteta etničkih skupina, te primjer korištenja hrane kao instrumenta za političko podčinjavanje.
Na žalost neki od ovih instrumenata koriste se i u sadašnjoj ruskoj agresiji protiv Ukrajine. Pola stoljeća gladomor je bio tabu tema kao što je bila kao što sam spomenula i Katinska šuma. U svibnju 2003. godine, u svibnju 2003. vrhovna Rada je počela ovaj proces. Ona je donijela prvu rezoluciju kojom je gladomor se proglašava zločinom genocida koju je sovjetska vlast namjerno organizirala protiv Ukrajinaca.
U studenom 2006. godine donesen je Zakon o gladomoru kojim zabranjuje poricanje gladomora navodeći da poricanje predstavlja uvredu za žrtve i ponižava dostojanstvo ukrajinskog naroda. Vrhovna Rada 2022. godine uputila je poziv, znači vrhovna Rada upućuje 2022. godine, znači prošle godine upućuje poziv nacionalnim parlamentima da se gladomor prizna kao genocid nad ukrajinskim narodom.
Spomen na žrtve holodomora ili gladomora obilježava se u Ukrajini i širom svijeta svake godine četvrte subote u mjesecu studenom. Do danas je 30 država priznalo gladomor. Evo Hrvatska će bit 31, a među posljednjim državama koje su priznale je Slovenija i evo baš kad smo zasjedali, kada je zasjedao Odbor za vanjsku politiku čuli smo da je priznao i Luksemburg. Znači Slovenija je znači 29, Luksemburg 30, Hrvatska će bit 31.
U razdoblju od studenoga 2022. do studenoga 2023. obilježava se znači ovo je razdoblje obilježavanja 90-te obljetnice gladomora, pa se stoga u ovoj godini može očekivati nastavak međunarodnog priznanja gladomora kao genocida. U ovom kontekstu današnjeg prijedloga donošenja ove važne deklaracije želim istaknuti sljedeće.
Republika Hrvatska i Ukrajina vežu, te dvije države vežu posebne spone ja bih rekla. Ukrajina je bila među prvim državama koje su priznale nezavisnost Republike Hrvatske. Točnije Ukrajina je priznala Republiku Hrvatsku 11. prosinca 1991. godine, a u veljači 1992. godine uspostavljeni su diplomatski odnosi.
Taj čin za Hrvatsku je imao posebno značenje, jer je Ukrajina bila prva članica Ujedinjenih naroda koja je priznala Hrvatsku. Znate, sigurno znate da je Ukrajina se smatrala članicom UN-a i to još od 1945. godine kada su Ujedinjeni narodi primili i Ukrajinu i Bjelorusiju kao tadašnje republike Sovjetskog saveza premda nisu bile suverene i nezavisne države one su imale svoj status u Ujedinjenim narodima. Zato je bilo Hrvatskoj jako bitno jer je doista Ukrajina bila prva članica Ujedinjenih naroda koja je priznala Hrvatsku.
Republika Hrvatska sa Ukrajinom izgradila je čvrste i prijateljske temelje u koje su ugrađeni mnogi slični na žalost tragični, ali i oni lijepi događaji sa povijesti naših naroda. U veljači 2022. godine obilježili smo 30-tu godišnjicu uspostave diplomatskih odnosa, a u listopadu 2021. godine 120-tu obljetnicu doseljenja Ukrajinaca u Hrvatsku, a u Kijevu smo krajem 2021. godine uspostavili Centar za hrvatski jezik i kulturu na kijevskom nacionalnom sveučilištu Taras Ševčenko i to zajedničkim snagama predstavnika institucije i Ukrajine i Hrvatske.
Republika Hrvatska od početka ruske invazije podupire Ukrajinu i ukrajinski narod sukladno pravilima i vrijednostima međunarodnog poretka nastojeći spriječiti kršenje ljudskih prava i temeljnih sloboda u Ukrajini. Vođena vlastitom tragičnim iskustvom Domovinskog rata Republika Hrvatska pružila je Ukrajini pomoć u mnogim aspektima. Ukupna žurna i humanitarna pomoć u razdoblju od 2022. do 2023. godine evo u ovih godinu dana iznosi 50 milijuna i 170 000 eura, dok je bilateralna razvojna suradnja iznosila 250 000 eura.
A snažno će i dalje pomagati politički i financijski, vojno, humanitarno i na svaki drugi način koji je potreban. Republika Hrvatska konzistentna je kad je u pitanju Ukrajina. Neupitno podržava europski put Ukrajine, a partnerstvo i prijateljstvo Hrvatske i Ukrajine složit ćete se da je vrlo snažno.
Hrvatski sabor je 25. veljače 2022. godine, dakle dan nakon početka same ruske invazije usvojio deklaraciju kojom je najoštrije osudio ničim, zapravo način, ovu agresiju koja je ničim izazvana na teritorij, na zapravo teritorij i suverenitet i neovisnost Ukrajine.
Osudio je priznavanje samoproglašenje regija Donecka i Luhanska, te je pozvao Rusiju, snažno je pozvao Rusiju u deklaraciji koju smo donijeli baš ovdje u ovom Saboru i to odmah nakon prvi dan nakon agresije pozvao Rusiju da zaustavi svoj vojni napad.
Hrvatska je podržala sve zajedničke inicijative i odgovore na rusku agresiju uključujući uvođenje svih relevantnih sankcija kao i zajedničke mjere pomoći Ukrajini.
Pokazala je solidarnost s Ukrajinom isporukom vojne, humanitarne i tehničke pomoći te je udomila ukrajinske državljane i pružila svaku potrebnu socioekonomsku skrb. Hrvatska je spremna pomoći Ukrajini i u obradi posmrtnih ostataka i provođenja DNA analizi kao i ponudu našeg modela traženju nestalih osoba, a također i pomoć u razminiranju i poslijeratnoj obnovi zemlje uključujući proces pomirenja slijedom, slijedom svog vlastitog iskustava iz Domovinskog rata.
Ja moram sad ovdje napomenuti da smo mi doista jako puno učinili i u proteklih ima, počeli smo to naravno već prije 6-7 godina u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova gdje smo doista svojim ekspertnim znanjem upućivali naše eksperte u Ukrajinu još i tada prije ove agresije i razvili smo snažne veze s Ukrajinom kako bismo mogli pomoći i već se pripremali za razminiranje i naravno i pomoć kako i na koji način kasnije kad bude, kad se ove dvije oblasti koje su već davno bile naravno, nažalost u tom, u tom, u toj situaciji kako bismo im pomogli zapravo da se ponovno mirno reintegriraju. Tako da Hrvatska doista jako puno radi i snažno podupire u svim mogućim pogledima ne samo od, od same agresije koja je, vojne agresije koja je evo nažalost prošlo više od godinu dana, nego i ranije.
Hrvatska snažno podržava europski put Ukrajine i spremna je podijeliti znanja i iskustvo iz našeg pristupnog procesa kao posljednja članica koja je pristupila EU.
Ja bih ovdje napomenula, evo prošlog tjedna su bili ovdje u Hrvatskom saboru jedno izaslanstvo iz Verhovne Rade, znači njihovi to su stručne službe iz Verhovne Rade gdje je tjedan dana Hrvatska im davala upute kako i na koji način se naravno, a većinom se to odnosilo na pristupanje EU, EU Ukrajine. Tako da su oni boravili tjedan dana, evo primila ih i ja i razgovarala sam s njima. To su mladi, sposobni ljudi koji evo sutra gledaju svoju zemlju u EU. Tako da će Hrvatska nastaviti s tim, s tim instrukcijama koje apsolutno podržava i pruža Ukrajini u svakom pogledu i mislim da Hrvatska se stvarno može, može podičiti što i kako i na koji sve način pomaže, pomaže Ukrajini.
Sad bih nešto rekla, zapravo kako i na koji način je još Hrvatska se istaknula u pogledu Ukrajine odnosno u pomoći Ukrajini za što je Ukrajina posebno zahvalna. Vi svi znate da je prva, da je Hrvatska evo i predsjednik je bio predsjedao, organizirali smo međunarodnu, međunarodnu Krimsku platformu i mislim da smo se tu istaknuli doista kao prvi i jedini ja mislim dosada, ja nisam čula da i netko drugi to organizira, u listopadu prošle godine, u listopadu 2022. godine. I Hrvatska će sada opet u listopadu ove godine biti domaćin međunarodnoj konferenciji o razminiranju, razminiranju Ukrajine. I mislim da tu možemo pružiti jako puno pomoći i iskustva, a naravno eto nekako nažalost smo imali tu žalosnu, žalosno iskustvo Domovinskog rata pa smo razvili zapravo i industrijski se razvili, imamo jako dobre tvrtke koje proizvode, proizvode potrebne strojeve za razminiranje tako da će Hrvatska doista pružiti Ukrajini veliku pomoć. I oni su jako zahvalni, a evo ako mogu, ako smijem nekako istaknuti za vrijeme mog boravka u odnosno u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova mi smo jako puno puta se s njima sastali baš što se tiče razminiranja, što se tiče mirne reintegracije, što se tiče puno stvari koje mi iz nekako evo nažalost našeg, našeg iskustva Domovinskog rata možemo i želimo i nudimo i nudimo Ukrajini.
Ruskom agresijom Ukrajina je nažalost ponovno postala žrtva najtežih kršenja i uskraćivanja osnovnih ljudskih prava, ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti kao što je to bilo u slučaju u, slučaj u razdoblju 1932. do 1933. godine kada je evo kao što sam već napomenula nekoliko puta, ali moramo ponavljamo staljinistički režim smišljeno, organizirano i na najokrutniji način je izazvao glad. Trebate samo čitati knjige o gladomoru na koji način su ljudi umirali i što je sve, mislim da se ne može ovdje za ovom govornicom niti govoriti jer to bilo je i ljudi kad su od ne želim sada govoriti kako su preživljavali ono malo, od umirući zapravo su morali, morali nekako gledati kako i na koji način preživiti još jedan dan.
Tako da je doista mislim da, da nije ovo što govore neki kolege nije kasno. Mi smo 31 zemlja i mislim da dostojanstveni trebamo biti u ovome i osuditi genocid nad ukrajinskim narodom i proglasiti ovom deklaracijom. Zato mislim da, da možemo biti ponosni što to radimo.
A evo još ću se malo vratiti u povijest i reći ću povodom 70 obljetnice gladomora u okviru Opće skupštine UN-a to je bilo znači u studenom 2003.g., 36 država usvojilo je je zajedničku Deklaraciju o Gladomoru u Ukrajini. Slične rezolucije i deklaracije usvojene su u okviru UNESCO-a, Vijeća Europe, OESS-a i istočnog partnerstva. Europski parlament je usvojio rezoluciju koje se odnose na Gladomor, a zove se ona Rezolucija o obilježavanju Gladomora iz 2008.g. te rezolucija iz prosinca 2022.g. tj. točno na 90 kad se obilježava 90 godina nakon tog tragičnog razdoblja koje, znači da se priznaje Gladomor, znači sve ove glavne međunarodne institucije su donijele rezolucije o Gladomoru kao genocidu.
Rezoluciju Parlamentarne skupštine i to ću spomenut iz Vijeća Europe iz 2010.g., evo gledajte tu se Gladomor se osuđuje kao zločin protiv čovječnosti te odbacuje zločin protiv čovječnosti 2010.g., tako da je zapravo i sve je išlo prema i zato je danas bitno kad smo došli do toga da se konačno donese rezolucija i osudi to kao genocid to je ono što je bitno.
Znači Vijeće Europe je donosi kao zločin protiv čovječnosti te odbacuje sve pokušaje opravdavanja ove smrtonosne politike i podsjeća da je to da je pravo na život neotuđivo. Znači Vijeće Europe nije tada se pozicioniralo 2010. i reklo da je to genocid.
Temelj predmetnih rezolucija predstavljajući zapravo Opća deklaracija o ljudskim pravima zapravo se temelji na Općoj deklaraciji o ljudskim pravima od 10. prosinca 1948.. Konvencija, znači ova naša deklaracija se temelji na svim ovim deklaracijama, konvencijama pogotovo Konvencijom UN-a o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida od 9. prosinca također '48. kojom je utvrđeno da se genocid, genocidom između ostalog smatra i namjerno podvrgavanje nacionalne, etničke, rasne ili vjerske skupine takvim uvjetima života koji bi trebali dovesti do njenog potpunog ili djelomičnog uništenja te Povelja UN-a od 24. prosinca, pardon 24. listopada '45.g. kao i zajedničke izjave o obljetnicama Gladomora koje su usvojene unutar UN-a kasnije. I na svim ovim što sam do sad spomenula temelji se naša deklaraciju koju danas nosimo.
HS je u svom radu tijekom nekolko zasjedanja razmatrao donošenje Deklaracije o osudi, evo već su kolege rekle, osudi Gladomora, prvi put 2008.g. unutar Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. Navedena promišljanja sazrjela su o zaključku o potrebi usvajanja Deklaracije o priznavanju Gladomora genocidom nad Ukrajinskim narodom koji evo mi danas donosimo.
Zato sam vam htjela namjerno ovo reći kako i na koji način se odvijalo odvijao zapravo razvoj do kojem smo danas došli i mislim da ćete svi biti zadovoljni zato što nismo baš ja bih rekla srljali ako mogu tako reć, kao prvi, bolje je da smo donijeli jer ova deklaracija koju danas doista je deklaracija na koju možemo svi biti ponosni.
Donošenje ove deklaracije predstavlja značajan doprinos određivanju zajedničkih civilizacijskih standarda, predstavlja znak privrženosti poštivanju ljudskih prava te pridonosi postizanju općeg političkog konsenzusa o osudi ekstremnih oblika terora i represije.
Kao što sam i uvodno navela donošenje predmetne deklaracije potrebno je iz svih gore navedenih razloga, međutim i zbog odavanja počasti svim stradalima, svim stradalim ljudima u Ukrajini kojima je to do sada bilo uskraćeno, dodatno imajući u vidu da se neki tragični povijesni momenti ponavljaju i preslikavaju u našem današnjem vremenu pred našim vlastitim očima. Zato je to bitno i zato je danas snažnije nego bi bilo ranije.
Upravo hrvatski narod koji kroz svoju povijest, nažalost ima slična tragična iskustva i stoga osjeća duboku empatiju s prijateljskim ukrajinskim narodom, želi se priključiti ovim drugim državama 30 njih ima do sada koji također ne žele više šutjeti o počinjenim i pretrpljenim zločinima i želimo to nazvati jednostavno genocidom.
Zajedništvom se može mnogo toga postići i to je razvidno u odgovoru svijeta na rusku agresiju u Ukrajini ja mislim da vidi cijeli svijet, znači moramo biti raditi zajedničkim snagama ići i Rusija jednostavno ruska agresija mora prestati i Ukrajina, ja se nadam ne samo nadam nego vjerujem mora pobijediti.
Usvajanje današnje deklaracije jasan je odgovor, to je glas naroda da se zločini neće tolerirati niti oni iz prošlosti, niti oni iz sadašnjosti, a u budućnosti ja se nadam da ćemo to spriječiti. Stoga predlagatelj ove deklaracije, a koju podržava i Vlada RH za koju sam uvjerena da ćemo svi je podržati predlaže HS-u da prizna Gladomor iz 1932.-'33. kao genocidom nad ukrajinskim narodom.
Prijedlogom deklaracije predlaže se HS-u da prizna Gladomor, prisilno izazvanu glad koju je osmišljeno proveo komunistički i staljinistički režim u Ukrajini u razdoblju od '32.-'33. kao zločin genocida nad ukrajinskim narodom, točnijim izričajem ovako to slijedi. Ja ću pročitati samo ovih pet i s tim ću završiti.
Priznanje Gladomora ili Holodomora kako to Ukrajinci nazivaju, prisilno izazvanu glad koju je smišljeno i organizirao proveo komunistički staljinistički režim u Ukrajini u razdoblju od '32.-'33. kao zločin genocida nad ukrajinskim narodom. Drugo, najsnažnije osuđuju genocidna djela tok totalitarnog režima koja su dovela do smrti nekoliko milijuna Ukrajinaca. Treće, najsnažnije osuđuje svaku manipulaciju povijesnog pamćenja i revizionizam vezan za Gladomor odnosno Holodomor. Četvrto, s tugom se prisjećate odaje počast svim žrtvama Gladomora odnosno Holodomora i peto izražava sućut i solidarnost s ukrajinskim narodom.
RH iskazuje svoju solidarnost i potporu ukrajinskim vlastima i ukrajinskom narodu u borbi za slobodu te će nastaviti podupirati europski put Ukrajine politički, diplomatski, humanitarno, financijski, tehnički i u svakom drugom obliku.
Zaključila bih sljedećim riječima, imamo toliko čvrste i pozitivne temelje za daljnju izgradnju našega prijateljstva koji će usvajanjem ove predmetne deklaracije biti još snažniji i uvjerena sam da ćemo ujedinjeni svi zajedno usvajanjem ove deklaracije obraniti naše ljudsko dostojanstvo, našu čovječnost, poštenje i poštovanje i pripadnost civiliziranom svijetu.
Hvala vam lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Zahvaljujem poštovanoj kolegici Bušić.
Imate 10 replika, ali smjesta možete odgovarati, s mjesta, s mjesta. Idemo redom, prvi na redu kolega Milanović Litre.
Izvolite.

Milanović Litre, Marko (Hrvatski suverenisti)
Hvala vam poštovani predsjedniče Sabora.
Poštovana kolegice Bušić.
Sami ste upoznati da smo imali svoj prijedlog deklaracije koji stoji već dvije godine na dnevnom redu HS-a, nažalost nije bilo političke volje niti dijaloga. Mi smo bili spremni na dijalog želili smo bilo kakvu deklaraciju da se usvoji tako ćemo i podržati ovu vašu, no prije dva tjedna smo imali skupinu prijateljstva u kojoj sam vas izravno pitao tko će biti predlagatelj vaše deklaracije odnosno deklaracije koja će doći na dnevni red kad ste ju najavili i tada sam rekao da ću podržati i podržat ćemo ju svi ovdje u klubu Hrvatskih suverenista, no mi ste mi tvrdili izričito da HDZ neće biti predlagatelj nego da država mora to odraditi da to mora biti institucionalno, da Sabor to predloži, da neki odbor to predloži i da mi to svi prihvatimo kao jedno, a ne da bude partikularno, stranački interes da se to ostavi. Pa me zanima što se promijenilo u ta dva tjedna i zašto je sada predlagatelj vladajuća većina ove deklaracije?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Bušić, Zdravka (HDZ)
Pa ja osobno mislim da je dobro da se deklaracija donosi, a kako i na koji način ja mislim da smo izabrali najbolji način kako ćemo donijeti ovu deklaraciju i nada se i hvala vam da ćete podržati. Ali ova deklaracija se svako slo jer deklaracija je bitan dokument, složit ćete se, zato je potrebno da potrebno nam je bilo i vrijeme i način i kako i na koji način najbolje donijeti ovu dekla…
A zašto vas smeta što je vladajuća većina …/Upadica se ne razumije./… Dobro. Hvala vam …

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Milanović Litre dobivate opomenu zbog dobacivanja …/Upadica se ne razumije./… zbog dobacivanja iz klupe. Nemojte to raditi, pogotovo tako ružno.

Bušić, Zdravka (HDZ)
Jako lijepo, dobro.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam lijepa vrijeme je isteklo. Hvala.

Bušić, Zdravka (HDZ)
U svakom slučaju.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Bušić vrijeme je isteklo, hvala vam. Imate ćete još imate još devet replika.
Kolega Zekanović izvolite.

Zekanović, Hrvoje (HDS)
Poštovana kolegice.
Evo ovdje je meni zanimljivo čuti kako kolege koji su sami predlagali ovu deklaraciju imaju problem što je neko drugi predlaže. Ja ne vidim ni to mi moram priznat nije jasno.
S druge strane mi se ovdje prisjećamo jednog događaja od prije 90 godina s pravom i naravno ovu deklaraciju treba podržati, ali imamo i danas priliku odnosno imali smo priliku i prije nekoliko mjeseci dozvoliti toj istoj Ukrajini da obučava svoje vojnike u Hrvatskoj i pomoći joj konkretno. Pa neki koji danas ovdje sa suzama u očima govore o Holodmoru odnosno Gladomoru napomenut ću nisu glasovali za pomoć Ukrajini, nisu glasovali dakle oni su ostali onda hladni. Danas kada se govori o žrtvama od prije 90 godina pune su im okice suza, a u ono vrijeme znači kad je trebalo e onda su napustili sabornicu ili nisu bili uopće u sabornici ili su glasovali protiv ili su bili suzdržani.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Prije odgovora na repliku kolegice Bušić imamo nekoliko povreda poslovnika, kolega Dretar izvolite.

Dretar, Davor (DP)
Hvala lijepa.
Čl. 238. izgleda da evo zeko dobio nove baterije, bravo. Dakle, ovo što je g. Zekanović izgovorio je elementarno nepoznavanje osnovnih političkih pojmova, dakle pojma čovjek nema što znači založit se za deklaraciju, a što znači direktno sukladno odredbama ratnoga prava vlastitu zemlju uključiti otvoreno u ratni sukob. Gospodine Zekanoviću politički pojmovi sjedi jedan.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Dretar dobivate opomenu prvo jer je ovo bila replika, a ne povreda poslovnika. A drugo pozivam vas da se između sebe ne nazivamo nekakvim nadimcima ili pogrdnim imenima jer se to svakom onda može dogoditi i onda ćemo se pretvoriti u cirkus ovdje tako da imamo zastupnik, zastupnica prezime i da se toga držimo jer vas molim u protivnom ja vas svaki put moram upozorit to se može zaista izmać izmać kontroli.
Kolega Mlinarić izvolite povreda poslovnika.

Mlinarić, Stipo (DP)
Hvala lijepo.
238. samo sam čekao ko će prvi početi, naravno kolega Zekanović da ga ne nazivam imenima ko što ste rekli da udovolji Andreju Plenkoviću i da krene sa svojim floskulama.
Kolega Zekanoviću dovoljno ste godina imali da bar u Oluji učestvujete i svoju državu branite. Ako ste tako zainteresirani za oružje pušku u ruku i lijepo u Ukrajinu, ljudima treba pomoći, a gdje ćete veće pomoći ako im dođete lijepo sa puškom u ruci i punom ratnom opremom. Evo ja ću vam je kupit.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala kolega Mlinarić, dobivate i vi opomenu i ovo je isto tako, isto tako, isto tako je bila replika. Molim vas, molim vas.
Molim vas kolega Mlinarić, kolega Mlinarić dobili ste, jel možete stati? Dobili ste jednu opomenu i nemojte si dobacivati iz klupa.
Idemo dalje, kolega Pavliček, izvolite.

Pavliček, Marijan (Hrvatski suverenisti)
Članak 238., kolega Kabok, pardon Zekanović po zna koji put vrijeđa svoje neistomišljenike i brka kruške i jabuke. Svi dobro znamo da je ova danas deklaracija ovdje na plenarnoj sjednici upravo zbog toga što su vladajući pod navodnicima bili prisiljeni je donijeti jer nisu više mogli odugovlačiti s obzirom da jedna druga deklaracija gotovo identična stoji na dnevnom redu Hrvatskog sabora već dvije godine, ali za razliku od nekih mi ćemo ipak svoju širinu pokazati …/Govornici govore istovremeno, ne razumije se./…

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam lijepa kolega Pavliček, dobivate opomenu i ovo je bila replika.
Kolega Mažar, izvolite.

Mažar, Nikola (HDZ)
Kolega Dretar, Članak 238., pokazujući svoju širinu pravnoga znanja podcjenjuje međunarodne ugovore, međunarodne odnose ne poznajući osnovne pravne termine i ne znam, dakle mi sad ne smijemo ići u Sloveniju bez obzira što nema Schengena zato što je Slovenija sada u ratnom sukobu sa Rusijom i što je priznala vojnu pomoć kolega Dretar, pa molim vas da to kažete široj hrvatskoj javnosti da ne ide u Sloveniju.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Mažar i ovo je bila isto tako s vaše strane povreda Poslovnika, pa dobivate opomenu.
Kolega Zekanović, izvolite.

Zekanović, Hrvoje (HDS)
Poštovani predsjedniče 238., ja ovdje moram napomenuti da se sa odlukom da Hrvatska ne sudjeluje u obuci ukrajinskih vojnika složio i gospodin Putin odnosno bilo mu je jako drago i to je ono što hrvatska javnost mora znati. Dakle, imali ste svoju priliku, bili ste kukavice, niste napravili ono što je trebalo napraviti u tom trenutku. I nema tog sapuna koji može oprati političku ljagu, ljagu s vaših imena.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Zekanović i ovo je isto tako bila replika, pa dobivate opomenu.
Sad se nastavlja se dalje s povredama Poslovnika.
Kolega Spajić, izvolite.

Spajić, Daniel (DP)
Hvala predsjedavajući.
Povrijeđen je Članak 238., prvo kolega Mažar kao veliki pravnik trebali ste znati dok ste bili državni tajnik da ne smijete firmi koja nema reference smislit pa da ošteti državu za 13 miliona kuna, ali o tome ćemo drugi puta.
Što se tiče gospodina Zekanovića, kolega Zekanoviću ako je neko kukavica u ovom saboru onda ste to vi. I nemojte vi nekom govorit da je kukavica. Kakav si ti heroj? Kakav si ti heroj i u čemu? Stid te bilo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Dobivate opomenu kolega Spajić, isto tako ovo je povreda Poslovnika.
Kolega Pavliček, izvolite.

Pavliček, Marijan (Hrvatski suverenisti)
Članak 238., tko o čemu kolega Zekanović o poštenju. Je točno nema tog sapuna koji može oprati vaš politički obraz i okretanje za 180 stupnjeva u svega nekoliko mjeseci. Tog sapuna stvarno nema, ni deterdženta najboljega u današnjem svijetu.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Pavliček, isto tako opomena, nema to veze sa povredom Poslovnika ovo je bila replika.
Evo sad i kolega Zekanović još jednom povreda Poslovnika, izvolite.

Zekanović, Hrvoje (HDS)
238., poštovani predsjedniče sabora ja ću evo još jednom podsjetiti hrvatsku javnost da se kolega Pavliček u automobilu zatamljenih stakala vozio na tajne razgovore kod predsjednika Vlade Andreja Plenkovića i nudio mu znači svoju ručicu. Dakle, to je ono što je istina, a ministar Banožić je nazočio i toj vožnji i i tom sastanku, tako da imao i svjedoke. Dakle, kolega Pavliček nema tog sapuna, a nema ni onoga za robu koji to može oprati.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Dobro, kolege, opomena naravno za kolegu Zekanovića, sad bi ipak predložio da se vratimo mi na temu je je ozbiljna i ima svoju povijesnu težinu i važna je politička odluka koju će donijeti Hrvatski sabor.
Izvolite, odgovor na repliku kolegice Bušić.

Bušić, Zdravka (HDZ)
Hvala vam gospodine predsjedniče.
Upravo tako, ja bih doista zamolila kolege da budemo ozbiljniji ovdje i da ne vrijeđamo jedni druge nego da se koncentriramo na, na tekst deklaracije.
A ja ću samo reći na, u odgovoru na gospodinu Zekanoviću, da meni je jako žao da Hrvatski sabor se nije pridružio drugim zemljama, evo kao i našoj susjednoj Sloveniji što je napomenuo i kolega Mađar, Mažar. Znači da se nismo pridružili, osobno mi je žao i mislim da nije bilo dobro za Hrvatsku da nije to učinila, ali evo mi smo imali falilo nam je dvije ili tri ruke ja mislim da nam je falilo, tri, tri glasa.
A što se tiče ovo, čula sam od kolega da smo mi prisiljeni danas donijeti odluku, donijeti ovu deklaraciju. Molim vas kolege mi nas nitko nije prisilio i mi nismo prisiljeni. Ja vam jamčim da mi nismo prisiljeni donijeti ovu deklaraciju jer puno još država …/Upadica: Hvala vam./… uostalom …/Govornici govore istovremeno, ne razumije se./…

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala kolegice Bušić, hvala vam lijepa.
…/Upadica Zdravka Bušić: Hvala./…
Idemo dalje, kolega Mažar izvolite.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepa predsjedniče.
Podržavanjem ove deklaracije još jednom ćemo čvrsto i snažno pokazati zajedničke vrijednosti i najviše vrednote slobodnoga svijeta kao i EU, vrijednosti ljudskih prava i prava manjina i vladavine prava. Kao najviše predstavničko tijelo to smo imali prilike pokazati i 25. veljače kada smo usvojili deklaraciju o Ukrajini, ali isto tako što smo ovo čuli i 16. prosinca 2022. godine kada je 97 zastupnika ovoga doma stislo zeleno svjetlo, podržalo vojnu pomoć EU Ukrajini, 10 je bilo protiv. Dakle, 97 naprema 10, a oni koji danas su ovdje pokušali spomenuti političku hrabrost su upravo taj dan pokazali svoju hrabrost jer nisu stisli ni zeleno, ni crveno, nisu imali hrabrosti niti doći. To sve govori, narod zna, narod pamti.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Prije odgovora imamo kolegu Sačića koji je zatražio povredu Poslovnika.
Izvolite.

Sačić, Željko (Hrvatski suverenisti)
Poštovani predsjedniče povrijeđen je Članak 238., a i zdrava pamet kolegice i kolege iz HDZ-a posebno gospodin Mažar, a i kolegica naša Bušić, vrijeđaju zdravu pamet Hrvata kada govore da smo mi pogriješili ne izglasavajući opasnost za RH jer u trenutku gospođo Bušić kada smo mi to predlagali da se, da uđemo u rat sa Rusijom naše more je bilo potpuno nezaštićeno …/Upadica: Hvala vam lijepa kolega Sačić./… naše kopno je nezaštićeno, naša, naša …/Govornici govore istovremeno, ne razumije se./…

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Sačić hvala vam lijepa.
Dobivate opomenu. Nema to veze sa Poslovnikom.
…/Upadica Sačić: Hvala lijepo./
Pa sad odgovorite kolegice Bušić kolegi Mažaru, izvolite.

Bušić, Zdravka (HDZ)
Hvala. Hvala lijepa.
Pa ja bih bila kratka u ovom odgovoru. Ja i dalje tvrdim ono što sam rekla malo čas zapravo da je meni žao da se mi nismo pridružili i slažem se sa svim što ste vi kazali da se nismo pridružili drugim članicama EU. Ja se nadam da kolege znaju da se tamo, da ove države koje su glasovale za to nisu se izložile nikakvoj opasnosti niti su izložene danas. Pa mi idemo u te sve države i nikad, ja ne vidim apsolutno nikakve. To je jedino bilo zapravo, bilo je potrebno pomoći Ukrajini u to vrijeme i pokazati. Zato meni je i danas i ostaje mi žao što nismo podržali, ali Ukrajina zna da smo mi njihovi prijatelji, da jednostavno to nije bilo do nas nego evo falilo nam je na žalost tri, četiri glasa da je donesemo.

Reiner, Željko (HDZ)
Povredu Poslovnika digao je zastupnik Sačić.
U čem je povrijeđen Poslovnik?

Sačić, Željko (Hrvatski suverenisti)
Povrijeđen je Poslovnik, jer poštovana kolegica Bušić ne govori. To je članak 238. ne govori istinu. Naime, Hrvatska je bila ugrožena, nama su dronovi po glavi padali. To ste zaboravili. Nama Hrvatska je razoružana, kadrovski devastirana, vojno i izglasavanjem takve odluke u situaciji kad vam ne funkcionira predsjednik Vlade sa predsjednikom države, kad Ministarstvo obrane ne učini svoje temeljne zadaće, ustavne bogu hvala da Sabor nije donio takvu odluku kojima bi direktno u rat.

Reiner, Željko (HDZ)
Dobro. Naravno ovo je, prvo prestanite vikati. I promašili ste vrijeme. Drugo, dobivate drugu opomenu. Skrećem vam pozornost na to, jer ja ne mogu procjenjivati tko govori istinu, tko laže. Kad bih to krenuo procjenjivati bilo bi jako loše bojim se po demokraciju u ovom Parlamentu.
Povredu Poslovnika dignuo je i poštovani zastupnik Borić.

Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepa.
Članak 238. Uvaženi potpredsjedniče omalovažava nas kolega iz kluba Suverenista, zaista gore od njihovog glasovanja tog dana 16.12. je samo objašnjenje zašto to nisu radili. I sad to već postaje morbidno i zaista kolega Sačić i svi ostali, ako ste bili na krivoj strani ostanite tamo, nemojte objašnjavati previše.

Reiner, Željko (HDZ)
Dobro. To je bio komentar, pa moram i vama dati opomenu.
Kolega Mažar dignuo je povredu Poslovnika.

Mažar, Nikola (HDZ)
Kolega Sačić je povrijedio članak 238. Naime, kao član Odbora za obranu nije u redu da iznosite neistine. Znate da nikad veći proračun za obranu nije nego što je sada i proteklih godina. Kada dobijamo Rafale, kada dobijamo Bradleye, kada imamo sve ono što do sada kao Hrvatska vojska nismo imali niti smo mogli imati, kada svi priznaju Hrvatsku vojsku u cijelome svijetu, u svim misijama vi idete ovo reći da bi opravdali ovo što je malo prije kolega Borić rekao vaše glasove.

Reiner, Željko (HDZ)
Dobro.
To je bila isto tako replika, pa i vi dobivate opomenu.
Kolega Sačić? Pardon, poštovana zastupnica Burić prije, povreda Poslovnika. U čem je povrijeđen?

Burić, Majda (HDZ)
Hvala vam potpredsjedniče.
Članak 238. moram podsjetiti gospodina Sačića da je bio protiv vojne misije EUMAM isto kao i 9 ostalih zastupnika iz Domovinskog pokreta, Suverenista, HSS-a plus zastupnica Ružica Vukovac. 28 zastupnika koji su ovdje bili prisutni, da ne kažem čubili ovdje, a nisu se izjasnili jesu li za ili su protiv. To su činjenice.

Reiner, Željko (HDZ)
Dobro. To je također bila replika, pa dobivate opomenu.
Kolega Sačić dignuo je povredu Poslovnika.

Sačić, Željko (Hrvatski suverenisti)
Hvala gospodine predsjedavajući.
Evo sami ste zaključili koliko ovdje ima laži i kleveta, pa ću se referirati na član 238. Sa velikim ponosom i čašću mogu istaći da sam slušao hrvatski narod koji je više od 70% bio na strani Hrvatskih suverenista, protivio se ulasku Hrvatske u rat sa Rusijom nespremne, a gospodin Mažar mi smo tek nakon te odluke, nakon ukazivanja Hrvatskih suverenista na Odboru za obranu donijeli odluke koje djelomično ublažavaju našu vojnu sposobnost.

Reiner, Željko (HDZ)
Dobro. To je na žalost temeljem članka 240. stav 2. moram vam izreći opomenu sa oduzimanjem riječi do kraja rasprave o ovoj temi, jer vam je to treća bila opomena.
Sad idemo dalje sa replikama.
Poštovani zastupnik Mlinarić, izvolite.

Mlinarić, Stipo (DP)
Hvala lijepo predsjedavajući.
Kolegice Bušić, prije dvije godine, prije agresije ja sam održao tu slobodan govor o holodomoru ili gladomoru. Prema tome, imate ruke Domovinskog pokreta, u stvari imat ćete ruke cijelog Sabora, ali hajmo malo sad HDZ-ovci da vidimo jer ste to izbjegavali u svome trideseto minutnom govoru. Taj gladomor ili holodomor je napravila komunistička sotonistička ideologija, zvijezda crvena petokraka.
Hajmo HDZ-ovci, hajmo zabranit zvijezdu petokraku u Hrvatskoj, da nam se ne kite po svim gradovima da nam stoje. To je ta zvijezda petokraka napravila. Ta zvijezda petokraka nam je raketirala Banske dvore na predsjednika Tuđmana. Ta petokraka je razorila Vukovar. Borić reko si da si se borio protiv te petokrake. Pa zašto si protiv da je zabranimo? Hajmo je zabraniti. Evo ja ću inicijativu sad otići u klub i napraviti. Hoćete vi potpisati? Hajmo te floskule vaše o dobrobiti, o velikom hrvatstvu za Ukrajinu, hajmo pokazat u svojoj zemlji. Hajmo pokazat u svojoj zemlji šta je bilo sa …

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
Poštovana zastupnica Bušić.
…/Govornik govori iz klupe, ne čuje se./…
Kolega hajde smirimo se kolega Mlinarić. Premašili ste za 15 sekundi. Molim vas!
Poštovana zastupnica Bušić.

Bušić, Zdravka (HDZ)
Netko je uključen.
Hvala. Hvala lijepa.
Gospodine Mlinariću, ja sam nekoliko puta u svom izlaganju rekla da je to bio komunistički sam rekla najmanje četiri, pet puta. Najmanje. Ja stvarno moram vas upozoriti …
…/Upadica Reiner: Kolega Mlinarić molim vas!/…
… sigurno, sigurno će pisati i piše u deklaraciji. Je, je. Dobro. Ali pisat će sigurno, zapravo ne moramo se žestiti, ja mislim da trebamo civilizirano raspravljati, a uvažavam sve ove vaše komentare, naravno vi imate pravo na svoje mišljenje, ali doista ja sam istaknula ja mislim evo ako pregledate ovaj zapis mog govora vidjet ćete da sam najmanje 5 puta ako ne i više osudila komunistički sustav i komunistički i staljinistički sustav i komunizam kao takav. Evo, ali stvarno onda nije bilo potrebe ovom, ovog …/Upadica: Hvala./… ali dobro.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Srpak.
…/Upadica Zdravka Bušić: Vi ste iskoristili vrijeme za drugo./…

Srpak, Dražen (HDZ)
Uvaženi potpredsjedniče, kolegice Bušić, nizom deklaracija, povelja, rezolucija, konvencija već je priznat gladomor kao genocid, kao zločin nad ukrajinskim narodom. I da, holodomor i gladomor je samo jedan od zločina koji su učini totalitarni komunistički režimi.
Kako se ovakvi zločini ne bi više događali, uz sve deklaracije, povelje i rezolucije potrebna je promjena svijesti tj. primjena ljudskosti prema svima neovisno o političkom opredjeljenju o naciji, rasi, vjeri, spolu itd. Zločini su se dogodili i događaju se najvećim dijelom zbog izostanka ljudskosti i najmanje što možemo učiniti je priznati i osuditi, a zločince kažnjavati. U 21. stoljeću više ne bi trebalo biti ratova i zločina.
Poštovana zastupnice smatrate li da ćemo ipak u 21. stoljeću kao ljudski rod postići stupanj svijesti koji više neće dopustiti ratove i zločine?
Hvala vam.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Bušić.

Bušić, Zdravka (HDZ)
Hvala vam lijepa kolega vi ste to jako, jako lijepo rekli i ja se doista nadam da naša, naša civilizacija ide naprijed i da, ali evo zato je bitno ovo što se događa u Ukrajini i ova zločinačka agresija na Ukrajinu, zato je bitno da budemo određeni da glasno, jasno osudimo to, ali da i svim snagama koji su nam na raspolaganju pomognemo da se zaustavi ova, ova agresija, ova strašna agresija na narod koji već vidite koliko je tisuća mladih života otišlo nažalost s jedne i druge strane. I da je rat neumoljiv kad počne kad se zapravo, zato trebamo mi civiliziranim načinom učiniti sve pa i deklaracijama i rezolucijama i naši razgovorima i našim, svim što je, što je na raspolaganju da se to nikada više ne ponovi. Nažalost, nažalost se ratovi događaju, nažalost imate evo vidite i različiti pristupi rješavanju problema i konflikata koji neminovno imamo u svijetu. Nekad se poseže za oružjem. I zato je bitno da mi razgovaramo i pristupamo svemu civilizirano …/Upadica: Hvala./… i na način na koji, aha dobro, i na način kako bismo to spriječili.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Cappelli.

Cappelli, Gari (HDZ)
Hvala lijepo potpredsjedniče.
Kolegice Bušić, pa žao mi je evo kolege iz Domovinskog su otišli da im ja odgovorim vezano za komunistički da su čitali zapisnik sa odbora vidjeli bi što smo i tko je rekao i kako je rekao i da li će pisati ili neće pisati upravo izričito taj komunističko staljinistički itd., itd., tako da treba malo smiriti neke emocije i govorit o onome što je. Malo pristupit onome jer vjerojatno nas ljudi iz Ukrajine tj. ovi koji su u Hrvatskoj, a i drugi prate što govorimo pa nije sad tu natjeravanje tko je rekao prvi, tko je rekao drugi da li ćemo imati raspravu o deklaraciji ne o hrabrosti.
Gospođo Bušić vi i gospodin Plenković bili se u, za vrijeme najveće agresije u Ukrajini o tome se ne hvalite, a imali bite o čemu pričat. Deklaraciju smo među prvima donijeli u Hrvatskom saboru. Krimska platforma bila je hrabrost i izabrali su upravo Ukrajinci da bude u Hrvatskoj …/Upadica: Hvala./… a ne slučajno negdje drugdje, pa ne bi više o hrabrosti o kome je prvi, a tko je zadnji puta rekao.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala lijepa.
Poštovani zastupnik Pavliček, a oprostite, odgovor, odgovor poštovane zastupnice Bušić.

Bušić, Zdravka (HDZ)
Hvala lijepa, pa evo ja sam hvala gospodine Cappelli na ovom jer vi ste ipak predsjednik vanjskopolitičkog odbora pa sam to vama prepustila i hvala da ste to rekli. Naime, da su kolege, a ja se nadam da su oni bili, je li itko bio od njih ne znam na našem Odboru za vanjsku politiku gdje smo zapravo rekli da će komunistički da osudit se komunističko staljinistički sustav. I da će to biti dio, ta riječ odnosno što je, naravno da je bitno, bitno je i meni, bitno je i nama svima da to bude i da su oni to pročitali oni bi to znali i ne bi se toliko ovaj zapravo emocija trošilo ako mogu tako nekako reći na to.
Da, ja ne želim govorit što sam ja sve učinila za Ukrajinu, ja, ovo je meni osma godina da usko surađujem sa Ukrajinom i, i ja sam, evo meni je drago, drago da mogu barem neki mali kamenčić pomaknuti u tom smjeru u odnosa …/Upadica: Hvala./… Hrvatske i Ukrajine pa i ove …

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
Poštovani zastupnik Pavliček sad.

Pavliček, Marijan (Hrvatski suverenisti)
Poštovana kolegice Bušiće evo imam jedno jednostavno pitanje za vas. Zašto vam je toliko dugo trebalo da donesete ovu deklaraciju? Znači prije 2 godine imali smo prijedlog Hrvatskih suverenista dok nije počela ruska agresija na Ukrajinu koji je bio potpisan čak od strane dijela vladajuće većini koji su naknadno očigledno pod nečijim pritiskom, ja neću govoriti što mislim pod čijim povukli svoj potpis s te deklaracije koja je gotovo identična ovoj i ta deklaracija nije uvidjela svjetlo dana na plenarnoj sjednici. Zašto ste čekali 2 godine? Što se toliko moralo kuhati u vašim političkim stavovima da donesete tj. da danas raspravljamo o ovoj deklaraciji?

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Bušić.

Bušić, Zdravka (HDZ)
Moji politički stavovi su vrlo odnosno stajališta su vrlo čista i jasna i bistra. Tako da, a mislim da nismo ništa izgubili, zapravo zašto bismo mi donosili deklaraciju onda kad vi želite?
…/Upadica: Pa mislim svaka čast./…
Pa naravno, pa u redu, pa šta, ali ja vas u tome nisam vrijeđala, vi mene jeste, ali dobro u redu, u redu, podnosim ja svašta.
A što se tiče toga mi smo doista razgovarali i bili u vezi sa Verhovnom Radom na koncu konca gospodo ja sam posjetila i samo tjedan dana prije agresija bila sam u Verhovnoj Radi, samo tjedan dana prije agresije i za godišnjicu agresije bila samo isto ponovno u Verhovnoj Radi. Tako da doista ja imam, osim toga imali smo neke razgovore i dogovore kada i na koji način i kakvu …/Upadica: Hvala./… rezoluciju, a nisam, ja osobno nisam bila zadovoljna s tekstom …/Govornici govore istovremeno, ne razumije se./…

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala, hvala lijepa.
Poštovana zastupnica Burić.

Burić, Majda (HDZ)
Hvala vam poštovani potpredsjedniče.
Poštovana kolegice Bušić, ja mislim da i danas i uvijek trebamo slati vrlo, vrlo jasnu i snažnu političku poruku osude ruske agresije i naše hrvatske potpore suverenitetu i teritorijalnom integritetu i neovisnosti Ukrajine.
Ono što želim posebno naglasiti jest da je RH dosad pomogla našim prijateljima iz Ukrajine sa 225 miliona eura, da smo zbrinuli dosad oko 23 tisuće osoba iz Ukrajine, ali isto tako i primili ukrajinske branitelje u naše veteranske centre koje je izgradilo Ministarstvo branitelja pod vodstvom ministra Medveda, a također želim naglasiti da je premijer Plenković sa predsjednikom Zelenskijem dogovorio i međunarodnu donatorsku konferenciju o razminiranju Ukrajine koja će se održati upravo u Hrvatskoj …/Upadica: Hvala./… u listopadu mjesecu.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
Poštovana zastupnica Bušić.

Bušić, Zdravka (HDZ)
Hvala lijepa, evo vi ste to jako dobro nabrojili što sve, što smo sve činili i radili i što planiramo raditi. A ja bi doista, evo meni bi bilo drago kad, pa na koncu konca svi ste ovdje bili nazočni ja se, većina vas, većina vas kad je gospodin Stefan Čuk bio tu, e i što je on govorio kao i na koji način Hrvatska, pa svi ste imali prilike čuti predsjednika Verhovne Rade gospodina Stefan Čuka. On je toliko pohvalio Hrvatsku, pa ja se nadam da ste vidjeli i slušali što je se događalo isto što je bilo na Krimskoj platformi koju je Hrvatska organizirala, koliko je Ukrajina zahvalna Hrvatskoj za sve ono što radi i nas uzima kao primjer. Doista kao primjer koliko, koliko smo povezani, koliko smo prijateljski i koliko podupiremo Ukrajinu u ovoj agresiji.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
Poštovani zastupnik Vidović i potpredsjednik sabora.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Ja sam, ja sam jako nezadovoljan način na koji se obrazlaže ova deklaracija. Mislim da se kontaminira pravi, istinski smisao ovog o čemu želimo ovdje govoriti dnevnopolitičkim uplitanjem nečega o čemu se ovaj sabor već izjasnio. To što mi mislimo pomoći ukrajinskom narodu ovoga časa što se događa je već izrečeno u saboru. Ovdje trebamo principijelno govoriti o strašnom zločinu, jednom od najvećih koji se dogodio u 20. stoljeću. To je sadržaj i to je tema. Preko 3 milijuna Kazaha je isto vrijeme stradalo, recimo mi deklaraciju o kazačkom narodu nemamo ovaj o, o potpuni genocidu protiv Kazaha.
Dakle, ja mislim da je gledajući generalno, o tome ću više u raspravi, veći zločin protiv čovječnosti nego genocid, ali dobro to je pitanje o kojem ćemo raspravljati.
Žao mi je, žao mi je što principijelno ne osuđujemo zločine totalitarnih režima nego ih, kao da bismo ovu deklaraciju da ne bismo donijeli da nije bilo ove agresije. Ne, trebali smo ju donesti prije 15 godina.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Totgergeli, joj oprostite stalno zaboravljam.
Odgovor poštovane zastupnice Bušić.

Bušić, Zdravka (HDZ)
Hvala lijepa.
Gospodine Vidoviću pa ja sam i govorila o tome svemu ako ste, vidjela sam bili ste ovdje. U pravu ste, u pravu ste vi, ali sam ja doista o tome govorila, a o drugim da stradali su i drugi, stradali su i Poljaci, stradali su, s pravom ste to napomenuli što se tiče i i ostalih naroda, ali Ukrajinci su doista najviše stradali. Ja evo neću, neću se hvaliti ali ja sam dosta o tome čak i u Americi sam, imam nekoliko knjiga što se tiče američkih zapravo autora koji su pisali o gladomoru i oni i Ukrajinci su tu kao prvi koji se nažalost evo ističu uvijek da su oni najviše nastradali jer zapravo Ukrajina, i sami znate da je Ukrajina zemlja koja, koja zapravo može hraniti ne samo cijelu Europu nego i dalje dijeliti. Zato je bilo koncentrirano, koncentriran napad na Ukrajinu …/Upadica: Hvala./… tada u to, u to vrijeme staljinističkog totalitarnog sustava.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Totgergeli.

Totgergeli, Miro (HDZ)
Hvala poštovani potpredsjedniče.
Poštovana kolegice Bušić vi ste dobro obrazložili deklaraciju, međutim nemoguće je u ovom trenutku kad se Ukrajina nalazi pod brutalnom agresijom Rusije i kad tamo ljude ubijaju na brutalan način nemoguće je ne spomenuti i to. I naravno da vi u kontaktu sa Ukrajincima ste najbolje mogli osjetit njihovu žal što mi 16.12. nismo ovdje u Hrvatskom saboru izglasali konkretnu pomoć za Ukrajinu. Ovo je deklaracija, al ono je bila konkretna pomoć.
I ja se sad pitam hoće li neki kolege iz Domovinskog pokreta, suverenista jer nisam čuo u javnosti predsjednika Republike što je rekao o ovoj deklaraciji, u konzultaciji s njim možda ipak ne glasati i o ovoj deklaraciji kao što su onda izbjegli glasat o konkretnoj vojnoj pomoći.

Reiner, Željko (HDZ)
Molim vas ne iz klupe kao prvo, a drugo povredu Poslovnika digao je poštovani zastupnik Dretar.
Izvolite.

Dretar, Davor (DP)
238. poštovani gospodine predsjedavajući. Mene je sram riječi koje ste izgovorili. Ovdje razgovaramo o milijunima žrtava, ovdje razgovaramo o katastrofalnom zločinu koji se počinio nad ukrajinskim narodom, a vi gadite sve te žrtve ovakvom dnevnopolitičkom glupošću.
Gospodine Totgergeli duboko moralno ste uvrijedili sav pošteni svijet koji trenutno diše na ovoj kugli zemaljskoj. Kako vas nije sram.

Reiner, Željko (HDZ)
Dobro to je, nije bila povreda Poslovnika pa dobijate opomenu.
Kolega Totgergeli vi inzistirate na povredi poslovnika? …/Upadica Totgergeli: Da./… Izvolite.

Totgergeli, Miro (HDZ)
Hvala.
Povrijeđen je 238., kolega Dretar je sad uvrijedio ne samo mene nego sav razumni …/Upadica Reiner: Hoćete se molim vas smiriti kolega Sačić konačno?/… sav razum u RH i sve zastupnike, a njih je bilo 97 koji su glasali za konkretnu pomoć. Ali ono što je najgore u ovom trenutku u Ukrajini ljudi ginu, a vi svojim ponašanjem zbog dnevnopolitičkih situacija niste im htjeli dat konkretnu vojnu pomoć.

Reiner, Željko (HDZ)
Dobro, to je bila replika pa moram i vama dati opomenu.
Idemo sada na odgovor na repliku, izvolite.

Bušić, Zdravka (HDZ)
Pa evo ja ako smijem mjesto vas možda još apelirati na malo smireniji pristup ovoj tragičnoj temi doista.
A što se tiče kad je vrijeme, kad nije vrijeme i naravno da ne možemo izbjeći sa dužnim poštovanjem prema svemu što je rekao g. Vidović koje ja apsolutno uvažavam, ovo je tragedija tolikih razmjera da bismo mi mogli danima imati govoriti … danima, a ne možemo što je rekao i kolega Totgergeli ne možemo prešutjeti što se danas zbiva, to nisam baš baš šutjeti. A što se tiče samog jesmo li trebali donijeti jučer ili prekjučer ili prije dvije godine ili danas, vjerujte da nije bilo odnosno ove teške agresije Rusije jel vi zaista mislite da bi ovi druge države evo donijelo je 30 do sada, ajde molim vas, ajmo, ajmo pošteno …

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala. …/Upadica se ne razumije./… Hvala lijepa.
Želi li predstavnica Vlade dodatno obrazložiti mišljenje? Da, poštovana državna tajnica u MVEP-u Andrea Metelko Zgombić.
Izvolite.

Metelko-Zgombić, Andreja
Hvala lijepa g. potpredsjedniče HS-a.
Uvažene zastupnice i zastupnici.
Predloženom deklaracijom HS priznaje Gladomor kao zločin genocida nad ukrajinskim narodom. Gladomor na ukrajinskom jeziku Holodomor je prisilno izazvana glad koju je smišljeno organizirano proveo komunistički staljinistički režim u Ukrajini u razdoblju od 1932.-'933.g. Gladomor je prouzročio smrt milijuna Ukrajinaca tijekom tih godina. I ta umjetno i namjerno izazvana glad započela je nametanjem poljoprivredne politike kolektivizacije usmjerene prema ukrajinskom seljaštvu kojem su oduzimane žetve žitarica i drugi prehrambeni proizvodi.
Uz to je komunistički staljinistički režim provodio i masovnu represiju prema intelektualnoj eliti, a istovremeno je i sprječavao i odlazak Ukrajinaca koji su se htjeli spasiti od smrti glađu iz Ukrajine čime su stvarno ostvareni svi elementi genocida kako je to opisano u čl. 2. Konvencije o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida iz 1948.g.. Do sada je 30 država takav čin priznalo kao činom genocida, a Europski parlament je također to i pozvao je druge države slijediti taj primjer.
Vlada RH podržava usvajanje Prijedloga deklaracije o priznanju Gladomora Holodomra 1932.-10933.g. kao zločin genocida nad ukrajinskim narodom predlažemo i dajemo punu podršku da se ta deklaracija usvoji u HS-u.
Hvala vam lijepa.

Reiner, Željko (HDZ)
Žele li izvjestitelji, hvala, odbora uzeti riječ? Ne onda otvaram raspravu i prvi će u ime Kluba zastupnika SDP-a govoriti poštovani zastupnik Arsen Bauk.

Bauk, Arsen (SDP)
Zahvaljujem.
Poštovane kolegice i kolege.
Kao prvo prošlo je šest mjeseci od ove odluke od 16.12. tako da je Vlada može ponovno poslat da se ponovo svi osramotimo jel tako? Ajde molim vas napravite to još jednom jer kako je predlagateljica gospođa Bušić rekla, a zašto bi mi glasali za pomoć kad vi to hoćete kad možemo mi glasat za pomoć kad mi to hoćemo.
I molim vas nemojte nas preskakat u osudi onih koji nisu glasali, više ste se koncentrirali na Domovinski pokret, na Suvereniste, a nas nekako preskačete. A dobro je podsjetiti da smo i mi bili na strani više od dvije trećine hrvatskih građana koji su se protivili toj odluci. To evo ako možete sljedeći put kad vam Zekanović baci udicu pa se nju uhvatite da koji put to spomenete. Nas stvarno izostavljate i nemojte zaboravit pohvalit Socijaldemokrate i IDS što su glasali za, to će nam koristit u daljnjim raspravama.
Sad kad smo to riješili jer to je rat iz 2022., idemo na 1932. odnosno idemo na 2008.g.. 2008.g. Europski parlament je donio odluku da je Holodomor zločin protiv čovječnosti, to je inače 2010.g. čini mi se rekao i tada izabrani ukrajinski predsjednik onaj proruski Janukovich, zato šta eto 2008. ili 2010. se nije bilo popularno zamjerat Rusiji jer je išao plin, gradili su se plinovodi pa smo ostali na zločinu protiv čovječnosti, a onda 2022. je in ili '23. je in pa sad to može postati i genocid, a onda vjerovatno ako ponovo plin poteče i pomire se s Rusijom onda će ponovno postat zločin protiv čovječnosti jer im je ukrajina ipak na drugom mjestu. Da nije onda bi već 2008.g. bio genocid.
Klub zastupnika SDP-a podržat će donošenje ove deklaracije kao što bi podržali i deklaraciju koju su predložili kolege iz Hrvatskih suverenista da je došla na dnevni red, ali nije, kao što bi podržali i deklaraciju koju je HNS dok je još bio ozbiljna stranka predložio deklaraciju koju je HNS dok je još bio ozbiljna stranka predložio 2008. godine. Mislim da bi bio grijeh ne spomenuti kolegu Beusa Richembergha koji se u tadašnjem klubu _HNS-a za to zalagao. I obzirom da se jasno govori o tome da se radi o zločinu staljinističkog režima, a kako smo mi sa Staljinom raskrstili još '48. sa zadovoljstvom ćemo podržati ovu deklaraciju.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika MOST-a govorit će poštovani zastupnik Božo Petrov.
Izvolite.

Petrov, Božo (MOST)
Danas izražavamo svoje ljudsko i civilizacijsko stajalište osude genocida, zločina komunističkog totalitarnog režima koji je tijekom 1932. i 1933. izravno odgovoran za smrt više milijuna ljudi na području Ukrajine.
Sva monstruoznost i nakaradnost komunističke utopije po mnogo čemu jednake fašističkim i nacističkim totalitarizmima pokazuje se u tom da su komunisti od žitnice Europe uspjeli 1932. i 1933. stvoriti prostor u kojem milijuni umiru od gladi. Na žalost i dan danas u Hrvatskoj postoje relevantni politički faktori koji nisu u stanju u potpunosti suočiti se sa zločinima komunističkih režima kako onog na našem prostoru, tako i ostatku Europe i svijeta.
Imali smo vlast komunističke partije Jugoslavije koja je do 1948. bila produžena ruka na daljinskom upravljaču upravo ovih koji su gladomor počinili u Ukrajini 1932. i 1933. Neka nam ovo bude poticaj ne samo izricanja povijesne civilizacijske ljudske osude, nego i poticaj da se rasvijetle i jasno stave na svoje povijesno i civilizacijsko mjesto svi slični događaji i zločini totalitarizama pogotovo komunističkog u ovom kontekstu, a što na žalost izostaje na dobrom dijelu javne i političke scene. Da je ovom tako govore stotine jama i grobnica diljem Hrvatske koju je počinio komunistički totalitarizam u Hrvatskoj od 1944. pa dalje koji i dalje stoje neotkopane, zločini i pokolj neriješeni, ljudi nedostojno sahranjeni, a živi ljudi danas prelaze šutke preko njih.
Ja bih bio još sretniji da se ova deklaracija izglasala prije više od dvije godine kada su kolege iz kluba Suverenista uputili identičnu deklaraciju no očito vladajućima tada nije odgovaralo čačkati po komunističkim zločinima, pa se onda tek nakon ruske agresije bili prisiljeni uputiti istovjetnu deklaraciju na izglasavanju u Hrvatskom saboru.
Klub MOST-a će podržati ovu deklaraciju.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika Hrvatskih suverenista govorit će poštovani zastupnik Marko Milanović Litre.
Izvolite.

Milanović Litre, Marko (Hrvatski suverenisti)
Hvala vam predsjedavajući.
Poštovane kolegice i kolege, današnja rasprava o deklaraciji trebala je biti jasan podsjetnik na zlokobnu sjenu koju komunističke i socijalističke ideologije su bacile na Europu i svijet. Na žalost na povod određenih saborskih zastupnika, žetončiće i vladajuće većine ona je otišla u drugom smjeru.
Ukrajinski narod je kroz svoju povijest baš poput hrvatskoga doživio strašne nepravde, razaranja i planirano sustavno uništavanje, a najveća tragedija ukrajinskog naroda je genocid o kojem danas raspravljamo. Prije tri godine prvi puta sam za ovom govornicom govorio o holodomoru i od tog trenutka upućeno mi je nebrojeno puta isto pitanje koje glasi: zašto se bavimo Ukrajinom i njihovim zločinima iz povijesti kada nismo riješili ni komunističke zločine iz Jugoslavije i Hrvatske.
Ovo pitanje nosi bitnu istinu i težinu. Od vitalne je važnosti da se kao narod pozabavimo sjenama vlastite prošlosti, no čvrsto sam uvjeren da priznanje holodomora i solidarnost sa Ukrajinom ni na koji način ne umanjuje našu odlučnost da se obračunamo i suočimo sa komunističkim zločinima u Hrvatskoj.
Moramo shvatiti da nacionalizam ne zagovara izolaciju. Kao Hrvati naš osjećaj nacionalnog ponosa duboko je isprepleten sa našim osjećajem za pravednost i slobodu. Naš nacionalni identitet je ojačan kada prepoznamo i osudimo zločine izvan naših granica. Priznavanjem genocida počinjenim nad ukrajinskim narodom jačamo svoj moralni i etički stav za introspekciju i rješavanje sličnih zločina koji su počinjeni u Hrvatskoj pod jugoslavenskom komunističkom vladavinom.
Nepobitna je istina da zla komunizma i socijalizma nisu pogađala samo jedan narod. Oni šire svoje zlokobne sjene po svim kontinentima ostavljajući trag očaja, tragedije i patnje. Priznavanjem i razumijevanjem posljedica ovih ideologija drugdje pružamo kontekst i širu perspektivu zločina unutar naših granica. To zauzvrat jača našu odlučnost da se uhvatimo u koštac sa vlastitim povijesnim tragedijama.
Stojeći rame uz rame sa Ukrajinom u priznavanju holodomora kao genocida pozivamo empatične glasove iz cijeloga svijeta da se pridruže u priznavanju i rješavanju komunističke prošlosti Hrvatske odnosno Jugoslavije. Ujedinjeni možemo stvoriti jaki pokret koji je nemoguće ignorirati iznoseći na vidjelo mračnu stvarnost koja je predugo bila gurnuta pod tepih.
Ova deklaracija kao i ona koju smo ispred kluba Hrvatskih suverenista predali u saborsku proceduru kada Ukrajina nije bila glavna tema u main stream medijima, služi kao katalizator nacionalnog promišljanja i prilika za edukaciju i informiranje hrvatskog naroda o mračnim poglavljima ne samo ukrajinske, nego i hrvatske povijesti.
Priznavanje holodomora kao genocida ne umanjuje našu dužnost da se suočimo sa jugoslavenskim komunističkim zločinima. Umjesto toga nadopunjuje i jača našu odlučnost. To pokazuje našu predanost kao nacije da podržavamo ljudske vrijednosti, pravdu i istinu bez obzira na granice.
Stoljećima su plodne ravnice Ukrajine njegovale ne samo usjeve nego i neslomljen duh njezinih ljudi. Holodomor, umjetna glad koja se dogodila u sovjetskoj Ukrajini 1932. i '33. godine događaj koji je bio obavijen hladnom, proračunatom represijom komunističkog režima. Ova katastrofa nije bila ništa manje nego kuga koju nam je sustavno dirigirao Jozef Staljin u službi komunističke ideologije.
Sovjetski savez rođen iz stravičnih Lenjinovih ideja i kasnije izokrenut zlokobnim Staljinovim spletkama nastojao je centralizirati vlast i potisnuti duh i slobode pojedinačnih nacija koje su ga činile.
Danas je iznimno važno da mi, hrvatski narod prepoznamo naše sličnosti s Ukrajinom i Ukrajincima koji su kao i mi bili suočeni sa sustavnim uništavanjem nacionalnog identiteta, kulture i baštine. Suze i krv koje su natapale tlo Ukrajine tijekom holodomora bile su slične onima koje su se prolile, koje su prolivale hrvatske majke i očevi tijekom naše burne povijesti pod invazijama, okupacijama i jarmom socijalističke Jugoslavije.
Naše su povijesti svjedočanstvo neslomljivog slobodarskog duha i dugih sjena koje su bacile totalitarni režimi. Hrvatski narod kroz povijest se hrabro borio za obranu svoje slobode, vrijednosti i uvjerenja, a upravo na tu odlučnost moramo se pozvati kako bi, kako bi skrenuli pozornost na holodomor. Naša borba protiv socijalizma i komunizma, ideologija koje uništavaju samu srž nacionalnog identiteta i ponosa mora uključivati i priznanje i osudu zločina kao što je holodomor. Moramo prihvatiti odgovornost da osiguramo da povijest bude ne samo očuvana već i s pravom priznata. Žrtve holodomora zaslužuju priznanje i sjećanje. No, današnja rasprava jest jedan trenutak da spomenemo kako se nadam da će doći vrijeme kada će ovaj visoki dom usvojiti i deklaraciju genocida nad Armencima našoj braći u Kristu.
Nećemo ispitivati samu povijesti Ukrajine, veći samu našu dušu nacije razdiranu mržnjom i apatijom komunizma koji sada moramo izliječiti priznanjem i solidarnošću. U 1920. godinama Staljin koji je vladao željeznom šakom u Sovjetskom Savezu započeo je niz politika brze industrijalizacije i prisilne kolektivizacije. Njegov totalitarni režim imao je za cilj transformirati Sovjetski Savez u industrijskog diva. Dok bi se namjere mogle činiti ekonomskima na površini ono što se pokazalo bio je napad na autonomiju, naslijeđe i slobodu naroda koje su činili Sovjetski savez. Među narodima pod sovjetskim jarmom Ukrajina je imala jedinstveno mjesto. Sa svojom bogatom poviješću i plodnom zemljom, Ukrajina je bila poznata kao žitnica Europe, stoljećima su izdržljivi i marljivi ljudi Ukrajine žestoko štitili svoju kulturu, baštinu i identitet.
Kolektivizacija je agresivno provođena u Ukrajini. Privatna poljoprivredna gospodarstva su ukinuta, a poljoprivrednici su bili prisiljeni ući u državne zadruge tzv. kolhoze. Staljin je vjerovao da bi kolektivizacijom poljoprivrede mogao izvući dovoljno žitarica za izvoz prikupljajući kapital za industrijalizaciju. Kulaci, izraz za, koji se koristio za opisivanje bogatih seljaka izdvojeni su kao neprijatelji države. Mnogi ukrajinski poljoprivrednici bili su označeni kao kulaci samo zato što su se protivili kolektivizaciji. Oni su bili pogubljeni ili prognani u pustošje Sibira.
Za prosječnog ukrajinskog poljoprivrednika kolektivizacija je bila kataklizmički preokret. Gledali su kako im otimaju zemlju, proizvode, stoku. Kvote za državni udio žita bile su postavljene na neostvarive razine ostavljajući seljacima i njihovim obiteljima glad i bijedu. 7. srpnja '32. godine je datum koji je označio početak velike gladi, početak genocida. Vrhovna sovjetska državna vlast donijela je zakon kojim se potkradanje pričuva žita kažnjavalo strijeljanjem ili konfiskacijom imovine. Ova zlokobna uredba poznata je kao zakon o pet klasova. Ovaj zakon je pravni dokaz brutalnosti i zločinačke suštine komunističke i socijalističke ideologije. On danas stoji i podsjeća nas kao svjedočanstvo sadističkih dubina do kojih bi se spustio željezni stisak komunizma da slomi duh plemenitih i marljivih seljaka. Željezni stisak od strane onih koji su tvrdili da im donose slobodu i blagostanje. Ovi hrabri obrađivači zemlje bili su okosnica svoje nacije. Nemilosrdno su osuđeni i sustavno ubijani jer su htjeli spasiti svoje obitelji i sebe od umjetno stvorene gladi. Bili su svedeni na to da kradomice prikupljaju samo klasje s polja koja su s toliko ljubavi obrađivali skrivajući ih u svojoj odjeći kao očajnički pokušaj preživljavanja, ali zvjer komunizma uvijek budna nije imala milosti. Zakon o pet klasova bio je smrtna kazna. Oni koji su uhvaćeni sa samo pet klasova suočeni su s barbarstvom trenutnog pogubljenja. Komunističkoj krvožednosti nije bilo granica jer ni nedužna djeca budućnost ukrajinske nacije nisu bila pošteđena ovakvih pravnih i ljudskih grozota. I oni su se suočili sa streljačkim vodom zbog jednostavnog čina pokušaja da se nahrane.
Ovaj odvrati zakon o pet klasova bio je objava rata, legitimizacija državnog terora nad ljudima koji su hranili naciju. Bila je to uvreda čovječanstvu, mračno poglavlje ispisano iskrivljenim perom komunizma zauvijek umrljano u povijesti nedužnom krvlju ukrajinskog stanovništva koje se usudilo boriti protiv gladi i sačuvati svoje dostojanstvo pred nepopustljivom tiranijom. Sovjetski komunistički režim je nastavio nemilosrdno vaditi žito iz ukrajinskih sela unatoč tome što je znao da je kvote nemoguće ispuniti i da ljudi gladuju. Sovjetski Savez je u to vrijeme čak izvozio žito na strana tržišta kako bi lažno prikazao uspjeh Sovjetskog Saveza i komunističko socijalističkih politika. Situacija u Ukrajini se pogoršavala, a sovjetska vlada nametnula je još jedan niz drakonskih zakona kako bi spriječila ruralno stanovništvo da dođe do hrane. Uveden je sistem osobnih iskaznica čime su uspostavljene granice između sela diljem Hrvatske, Ukrajine ispričavam se kao i zabrane odlaska u gradove kako se ne bi moglo doći do hrane. U gradovima nije bilo nestašice hrane jer su već u to vrijeme naseljavali se ruskim stanovništvom. Time je krenula rusifikacija Ukrajine.
Izgladnjivanje je korišteno kao oružje. Sovjetska vlada sa Staljinom na čelu nije bila samo ravnodušna prema patnji ukrajinskog naroda. Ona je bila arhitekt njihove bijede. holodomor nije bio samo napad na tijela Ukrajinaca, već i na njihov duh. Ukrajinski jezik, kultura i povijest bili su sustavno potkradani.
Ukrajinska intelektualna elita nemilosrdno je obezglavljena. Pravoslavna crkva jedan od temelja ukrajinskog identiteta bila je bjesomučno progonjena. Na vrhuncu gladi ljudi su bili natjerani na nezamisliva djela očaja. Obitelji su bile razbijene, a čitava sela postala su masovne grobnice.
Procjena broja izgubljenih života kreće se od konzervativnih 3 i pol milijuna, pa čak do 8.
Sovjetski savez se jako trudio sakriti holodomor od ostatka svijeta. Nekoliko hrabrih novinara i pojedinaca koji su se usudili progovoriti bili su utopljeni u moru sovjetske komunističke propagande.
Uvreda je za čovječanstvo da su tijekom ovoga razdoblja masovne patnje mnoge zapadne vlade i intelektualci bili više zabrinuti za održavanje diplomatskih veza sa Sovjetskim savezom ili bili zaljubljeni u lažna obećanja socijalizma. Glasovi žrtava bili su prigušeni pod geopolitičkim pragmatizmom i ideološkim dogmatizmom. Ali ni u najmračnijim satima duh ukrajinskog naroda nije nestao. Priče o otporu, o majkama i očevima koji su se zubima i noktima borili za svoju djecu, o tajnim okupljanjima na kojima su se ukrajinski jezik šaputao poput drevne čarolije prožimale su ovu tragediju.
Unatoč izgledima tijekom holodomora bilo je slučajeva pobune i nepopustljivosti. O tajno gomilanje žitarica za svoju rodbinu do održavanja svojih kulturnih običaja na životu u tajnosti Ukrajinski su se pokazali kao narod neslomljive otpornosti.
Postoje priče o tajnim školama u kojima su djeca učila svoj materinski jezik i povijest. Svećenici su riskirajući svoje živote vršili bogoslužje na skrivenim mjestima. Neslomljiv duh Ukrajinaca ostao je nepokolebljiv plamen usred burnih vjetrova komunističke tiranije.
Glad je većim dijelom prestala 33., ali njezino nasljeđe je bila razorena Ukrajina. Krajolik je bio posut ostacima onih koji su umirali od gladi, a preživjeli su bili traumatizirane sjene sebe. Psihološki i kulturni utjecaj holodomora na ukrajinski narod ne može se precijeniti.
Generacije Ukrajinaca odrasle su s oblakom nadvijeni nad njihovom poviješću. Sovjetska vlada nastavila je poricati glad i svoju ulogu. Naredni su režimi ovo mračno poglavlje držali obavijeni šutnjom. Ali istina slično kao i ljudski duh ne može zadržati se u nedogled.
Dok je Sovjetski Savez slabio i na kraju se raspao Ukrajina je pronašla svoj glas. Svjedočanstva preživjelih dugo zataškavana počela su izlaziti na vidjelo, užasi holodomora počeli su se poprimati oblik pred očima svijeta.
Poštovane kolegice i kolege, holodomor, genocid počinje nad ukrajinskim narodom izgladnjivanjem. Bio je napad na samu bit Ukrajine, njezin narod, kulturu, identitet i baštinu. Mi kao Hrvati čija je povijest isprepletena borbom za upravo te vrijednosti moramo ne samo suosjećati, nego prepoznati svoju dužnost da budemo solidarni s Ukrajinom oko ove povijesne tragedije.
Na holodomor ne smije gledati samo kao na još jedan tragičan događaj u analima povijesti. Moramo na to gledati kao uvredu i upozorenje za buduće generacije o strahotama na što je sve čovjek sposoban.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika Domovinskog pokreta govorit će poštovani zastupnik Davor Dretar.
Izvolite.

Dretar, Davor (DP)
Dobar dan svima.
Volio bih da je danas ovdje i da mogu s njime malo popričati moj prerano preminuli prijatelj Jevgenij Paščenko, čovjek koji je radio na Katedri za ukrajinski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Na žalost preminuo je prije dvije godine, ali poklonio mi je ovu svoju knjigu izdanu 2008. godine u Zagrebu, knjiga koja govori upravo o gladomoru odnosno holodomoru. Vjerujem da bi i on bio duboko zgrožen ovime što je pokušano pretvorba ovako važne teme danas na ovom najbitnijem mjestu. Bilo bi ga duboko sram.
No, poslušajmo neke od njegovih riječi iz ove knjige i neke od poruka.
Gladomor u Ukrajini zauvijek će ostati jedna od najstrašnijih stranica u povijesti Ukrajinaca. Taj dio povijesti ukrajinsko društvo primilo je izuzetno emocionalno kroz povijest i njen tijek. Istovremeno gladomor i jest povijesna pojava koja se dogodila u određeno vrijeme na određenom području i posljedica je postupaka konkretnih osoba.
Kada istraživači govore o gladomoru, jednoglasni su glede slijeda događanja. Glad velikih razmjera počela je krajem ljeta 1932. i svoj vrhunac dosegnula do proljeća 1933. te se okončala početkom ljeta iste godine. U tih nepunih godinu dana u Ukrajini su umrli milijuni ljudi. Očito je da je gladomor u Ukrajini bio rezultat planskih i sistematskih mjera te je ujedno postao oruđem uništenja socijalne baze narodnog otpora sovjetskoj Vladi u Ukrajini, sovjetskoj industrijalizaciji te upozorenje ukrajinskoj i sovjetskoj vlasti za slučaj pokušaja usporedne provedbe samostalne politike.
Točan broj direktnih i indirektnih žrtava gladomora danas je teško ustanoviti. Povjesničari već dugo raspravljaju o tome koliko je točno ljudi poginulo. 5, 7, 9 ili 10 nevinih milijuna. Bezuvjetno glavnim uzrokom gladomora bila jest politika komunističkog totalitarnog staljinističkog režima. Neodgovorni eksperimenti sa ciljem izgradnje sreće u tzv. zasebnoj zemlji koji su predviđali između ostaloga slijevanje svih nacija i narodnosti SSSR-a u jedan jedinstveni sovjetski narod s unificiranom sviješću i ostvarenje brzog industrijskog skoka uz pomoć mobilizacije unutrašnjih resursa. U praksi to je značilo fizičko uništenje svih klasnih i socijalnih neprijatelja staljinističkog režima. Glavni argument i instrument ostvarenja te politike često je bio teror u ovome slučaju teror glađu. Radi ojačavanja svoje vladavine komunistički totalitarni režim uništavao je svakoga tko je mogao na bilo koji i kakav način zasmetati monologu totalitarne države o pravu odlučivanja kako ta država živjeti treba.
Ukrajinska nacija druga po broju u bivšem Sovjetskom savezu imala je i ima veličanstveno kulturno i povijesno nasljeđe, vlastitu slavnu tradiciju stvaranja države, svijest o nacionalnoj oslobodilačkoj borbi, a time je u ono doba predstavljala ozbiljnu prijetnju toj tvorevini i njezinim geopolitičkim težnjama. Zbog toga je Staljin počeo otvoreni rat protiv Ukrajinaca.
Da malo zagrebemo u dubinu kako je moj pokojni prijatelj Genja ovdje nabrojao, nije samo Staljin, Josip Staljin jest bio generalni sekretar Komunističke partije, ali u ovom užasnom zločinu kojeg ćemo nadam se siguran sam ustvari na idućem glasanju potpuno zasluženo proglasiti genocidom, sudjelovali su i Vjačeslav Molotov, glavni čovjek tadašnje sovjetske vlade, Lazar Kaganovič sekretar Centralnog komiteta Komunističke partije Ukrajine, Pavel Postišev posebni Staljinov izaslanik, Stanislav Kosior prvi sekretar Centralnog komiteta Komunističke partije Ukrajine, drugi sekretar Centralnog komiteta Komunističke partije Ukrajine, Mendelj Hatajevič posebno okrutan i sa posebnim ovlastima po pitanju plana sakupljanja žita.
O tom da su djela boljševika bila provođena svjesno svjedoči još jedna činjenica, u jesen 1932. kada su već svi shvatili da u Ukrajini vlada istinska glad komunistička vlast ne samo da nije obustavila prisilno oduzimanje hrane ili barem prihvatila ponuđenu pomoć drugih zemalja, već je svu svoju snagu uložila u to da se rajoni u kojima je vladala glad u potpunosti izoliraju.
Vojska i policija opkolili su ukrajinske gradove i željezničke postaje, a stanovnicima sela bilo je zabranjeno putovati u druge regije Sovjetskog saveza.
Dakle, totalitarni, komunistički, staljinistički režim djelovao je svjesno i prema detaljno razrađenom planu. Svi koji nisu bili zadovoljni su uništeni ili su bili raskulaćeni. Što je to značilo? To je značilo oduzimanje hrane i imovine, deportaciju i fizičko uništenje ili slanje u izgnanstvo ili jednostavno smaknuti osudom komisije koja se sastojala od tri osobe bez sudskog procesa i istrage.
Sve to dovodilo je do strahovitih posljedica u brojčanom stanju nacije. Umirali su milijuni Ukrajinaca, a oni koji su preživjeli izgubili su svoje psihofizičko zdravlje u njihovu dušu zauvijek se uvukao strah. Zbog čestih migracija promiljela se i etnička struktura stanovništva Ukrajine, sve je to oslabilo i životni potencijal nacije. Ukrajinci su bili primorani pronaći u sebi hrabrost kako bi priznali te uvjerili i druge u to da je njihova nacija bila žrtvom strašnog zločina kakav se nikada ne smije ponoviti.
Poseban je slučaj i primjer Gladomora i njegovo poglavlje … i progon ukrajinske autokefalne pravoslavne crkve, po teoriji da je crkva kulakov agitprop komunistički režim iskoristio je kolektivizaciju za uništavanju ukrajinske nacionalne crkve. Uhićeno je više od 2.5 tisuće svećenika u gulazima ih je nestalo oko 1200 zajedno sa 20.000 članova raznih vjerskih zajednica. NKVD moćna tajna policija likvidirala je sve kijevske metropolite i mnoge arhiepiskope i episkope, a nisu štedjeli niti svećenstvo i pripadnike ruske pravoslavne egzarhije u Ukrajini, a o ukrajinskim grkokatolicima da i ne govorimo.
Završit ću riječima još jednog sjajno mislioca francuskog povjesničara Alain Besancona iz njegovog djela „Zlo stoljeća“ o komunizmu, nacizmu i jedinstvenosti Holokausta, citirat ću vam nekoliko redaka „Zaključno, najzagonetnija okolnost povezana s ukrajinskom genocidom gladi nisu motivi ni mehanizmi njenog ostvarivanja već natprirodna gluhoća zapada koji kao da nije htio i nije želio ništa znati. Nažalost jedan od uzroka te težnje ka amneziji i amnestiji komunizma koji kao takav nikada nije bio osuđen ni u Ukrajini niti u bilo kojoj drugoj državi gdje je dobio vlast, a na zapadu jednako tako i iz istog razloga. Za usporedbu nacizam je prakticirao ropstvo i masovna ubojstva, ali zbog toga što je bio nacional socijalizam nije ulagao napore da se prebaci u lijevi tabor. Komunistička propaganda prikrojila ga je taboru desnice, komunizam je također prakticirao ropstvo i masivna ubojstva, ali se pobrinuo sebe ubrojiti u ljevicu, dakle priključiti se činu napretka velikodušnosti i pravednosti.“
A kako iz komunističke perspektive izgledaju napredak, velikodušnost i pravednost jednako gromoglasnim odjekom svjedoče zarasli grobovi križnih puteva, užareno kamenje Golog otoka, poznata i nepoznata komunistička stratišta diljem svijeta kao i milijuni od gladi umrlih Ukrajinaca, kao i deseci tisuća onih koji upravo sada ginu za svoju domovinu za svoju Ukrajinu.
Klub zastupnika Domovinskog pokreta predložio je i amandmane na ovu deklaraciju budući da smo promatrajući tekst uočili da još uvijek u sam tekst deklaracije odnosno u njezinih pet glavnih točaka nije uvrštena riječ komunistički. Lijepo ću moliti da se o tome dobro razmisli i da se to uvrsti u tekstu deklaracije.
Dakle, prva točka deklaracije treba značiti da HS priznaje Gladomor odnosno Holodomor prisilno izazvanu glad koju je smišljeno i organizirano proveo staljinistički, tu želimo da se doda komunistički sovjetski režim u Ukrajini od 1932.-1933. kao zločin genocida nad ukrajinskim narodom.
Podsjetit ću vas i na Rezoluciju Parlamentarne skupštine Vijeća Europe od 2006.g. o potrebi osude totalitarnih komunističkih režima koja precizno definira smrt od gladi kao jedan od načina kršenja ljudskih prava specifičan za totalitarne komunističke režime, te u svojoj točci 3. precizno navodi zločini su se opravdavali teorijom klasne borbe i načelom diktature proletarijata. Interpretacijom diktature proletarijata, interpretacijom tih dvaju načela legitimirala se eliminacija onih kategorija osoba koje se smatralo štetnima za izgradnju novoga društva, te prema tome neprijateljima totalitarnih komunističkih režima.
Dakle, u svakoj zemlji kako se i navodi u ovom tekstu deklaracije to je bilo izraženo naročito u bivšem Sovjetskom savezu gdje je stradalo uvjerljivo najviše ljudi kao posljedica komunističkih zločina više ljudi nego svih ostalih nacionalnosti svijeta zajedno.
A što se tiče potpore Domovinskog pokreta Ukrajini koja je apsolutno neprestana pročitat ću vam još za kraj kako mi zamišljamo ne samo Ukrajinu, nego i novi svijet. O tome je pisao američki povjesničar i istraživač gladi u Ukrajini James Meis. Evo njegovih rečenica. „Danas kada čujem skolastičke rasprave o tome kako se društvo gradi ili razvija u Ukrajini socijalističko ili kapitalističko želim poželjeti neka to bude društvo slobodnog čovjeka. I kao odgovor na pitanje quo vadis poželim reći zajedno sa vama. Idemo prema čovjeku da velikim „č“ kod kojega razum nikada neće biti pokoren začaranim krugom sljedećeg krvavog idola.
Hvala lijepa.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika Socijaldemokrata govorit će poštovani zastupnik i potpredsjednik Sabora Davorko Vidović.
Izvolite.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Hvala lijepo gospodine potpredsjedniče Sabora, kolegice i kolege.
Nekoliko riječi o kontekstu, sadržaju i smislu ove deklaracije. Prvo što treba reći i nedvosmisleno potvrditi jest činjenica da je gladomor povijesno gledajući jedan od najvećih organiziranih zločina koje je ikada izveo neki politički režim.
Spomenuli smo već on je u najvećoj mjeri pogodio pripadnike ukrajinskoga naroda i ne znamo ni danas kolike su žrtve od tri do sedam milijuna. Popisivači stanovništva nakon toga su bili zatvarani, hapšeni, ubijani, tajili su se ti rezultati i to ostaje uvelike enigma.
Jesenas sam bio u Astani. Pored Astane se nalazi jedan od logora Alžir iz tog ogromnog arhipelaga Gulaga u kojem su bile zatvarane žene, majke, sestre, kćeri one koje je Staljin proglasio neprijateljima režima i u 11 mjesecu kad sam bio tamo su temperature bile -25 stupnjeva. Ubijene su glađu, hladnoćom i na sve druge načine. Zastrašujući su razmjeri tih zločina koje je staljinistički režim počinio nad vlastitim narodom ili vlastitim narodima i to je ono što apsolutno zaslužuje povijesni ne zaborav, nego sjećanje i jasnu nedvosmislenu osudu.
Riječ je o zločinu dakle koji se dogodio, to je činjenica, to je fakat koji je pogodio ovaj narod i to narod i državu koja i danas evo na žalost vidimo trpi zločin protiv čovječnosti, protiv slobode, protiv života. Vidimo strašne zločine i odvođenja djece. Kad već spominjemo aktualne razgovore razgovarao sa potpredsjednicom ukrajinske Rade prije, prošli mjesec koja je zamolila da ovaj Sabor se i o tome očituje jednom deklaracijom. No, da se vratimo ovoj deklaraciji.
Zašto se dogodio taj zločin koji je nedvosmislen? Da li zato što su oni bili Ukrajinci? Da li zato što su bili seljaci? Da li zato što su bili žitelji žitnice ne samo Sovjetskog Saveza, nego i Europe. Ili zato što su bili prepoznati kao neprijatelji političkoga režima? Skoro pa da je manje bitno koji su oni razlog imali ili sve njih na umu kada su provodili ovaj organizirani zločin.
Ali činjenica je da genocid kojega uvodimo u naziv ove deklaracije implicira ubijanje organizirano i masovno uništenje ljudi koji drugačije, koji su drugačije nacionalnosti, vjeroispovijesti i to bez sumnje po rezultatu to što se tamo dogodilo jest. Ali primarno ja to vidim izvan ovoga užega konteksta kao zločin protiv čovječnosti.
Meni se čini da je zločin protiv čovječnosti, protiv čovjeka univerzalniji po svom karakteru od zločina samo prema jednom narodu tim više što su stradanja, recimo kazaka je '32. i '33. stradalo također 3 milijuna. S obzirom da su puno manji narod od Ukrajinaca oni su u postotnom smislu veći stradalnici tih zločina kada se pogleda cijelo razdoblje Sovjetskoga Saveza onda su kazaci stradavali do sedamdesetih godina prošloga stoljeća.
Hoću reći bez da relativiziram strahotu koja se dogodila ukrajinskom narodu, da se iza ovoga zločina puno više toga krije od samo želje da se uništi jedan narod. Kažu da je proljeće dvadeset i treće svake minute, znači ja govorim deset minuta sada 17 ljudi umiralo svake minute, tisuću svaki sat, 25 tisuća svakoga dana. Strašno je i zamisliti kakvi su razmjeri toga zločina. Ljudi su bili zatvoreni u svojim selima. Nisu smjeli izaći iz tih sela okruženi vojskom itd.
Sve su to razlozi da prihvatimo ovu Deklaraciju. Mi Socijaldemokrati ćemo ju prihvatiti.
Ali ja izražavam žaljenje zašto nismo takvu Deklaraciju prihvatili npr. 2008. godine. Spomenut je kolega Beus Richembergh koji je radio na toj Deklaraciji na jednom sjajnom tekstu, ja sam ga danas pokušao naći taj tekst, nisam ga uspio pronaći, nema ga u arhivu u Saboru, gdje se principijelno, načelno mimo ovih dnevnopolitičkih razloga osuđuje zločin kao takav. Zato sam intervenirao na izlaganje kolegice Bušić. Pa zato da se ne stekne dojam kao što to eksplicite piše u obrazloženju da je ovo sada potpora Ukrajini koja sada ratuje. Mi smo to trebali napraviti i prije Krima i ne samo zato što su sada napadnuti, nego zato što se taj zločin dogodio. To je po meni principijelan stvarni dobar, a ne dnevnopolitički razlog.
Mi bismo taj zločin trebali osuditi i da su ga slučajno Rusi, Ukrajinci napravili nad Rusima, da su ovoga trenutka Ukrajinci napali Rusiju. Zločin je zločin. Zločin – teror. Teror totalitarnih sustava je teror bez obzira tko ga počinio, u ime koje ideje, u ime Boga, u ime nacije, u ime klase. Teror je nešto što se mora osuditi. To je zlo koje u povijesnom smislu nikada ne prestaje biti prijetnja.
I ja bih volio da ova Deklaracija bude također prigoda da se svatko od nas zamisli zapravo što je jedina i prava brana takvim totalitarnim aberacijama ja bih rekao političkih sustava na koje imamo svježa sjećanja jer su se događala u tako masovnim razmjerima upravo u 20. stoljeću.
Ja ne mislim da ovu političku Deklaraciju treba svesti samo na političku podršku Ukrajini. Ne. Mi smo rekli što mislimo o toj i uostalom dobar dio nas i glasajući u prosincu, 16. prosinca o vojnoj pomoći.
Mi principijelno moramo pokazati da totalitarizam jest teror i da je brana najbolja brana, najefikasnija brana totalitarizmu je do sada izmišljena liberalna demokracija i da moramo biti osjetljivi zbog toga na svaki pokušaj autoritarnoga prisezanja, opstrukcije demokratskih uzusa, pravila ponašanja itd. Tu razinu osjetljivosti bismo morali imati kada je riječ i o nama ovdje u ovoj našoj zemlji. Imamo u okruženju priliku vidjeti, možda izgleda preteško u ovom kontekstu o tome govoriti, ali imamo u našem okruženju, imamo u modernom svijetu brojne primjere autoritarnoga obnašanja vlasti, potpunog zanemarivanja, totalitarizacije društva koja ne mora nužno imati ovako brutalne i stravične ishode. Ali moramo osvijestiti da je to vrijednost oko koje se vrijedi zauzeti, o kojoj se vrijedi zalagati. Nema terorizam, totalitarizam, može se bojati crnom, crvenom, kakvom god hoćete bojom zlo, teror ne mogu biti ničim opravdani ono što ide protiv naroda, ono što ide protiv ljudi i ljudskosti, humanosti itd.
Dakle, podržat ćemo ovu Deklaraciju. Žalim što to nismo i prije napravili. Netko je rekao da je riječ o nedostatku hrabrosti. Ja bih rekao možda, možda i premaloga povjerenja u vlastitu prosudbu jer bi bili puno uvjerljiviji u ovoj principijelnoj osudi zločina da to nismo učinili u ovom trenutku kada se solidarizirati sa ukrajinskim narodom svakako treba. Mi to činimo na nedvosmislen, jasan način.
Dakle, odvajam te dvije stvari. Ova Deklaracija, možda dolazi, možda će biti prilog kao što ste to zapisali u obrazloženju, možda će biti prilog. Ali ja bih volio da je riječ o principijelnom stavu dakle, koji mi deklariramo jasno prepoznavanje prirode samoga zločina i jasnu osudu zločina još jednom podcrtavam, bez obzira tko ga, kada, u kojem trenutku i s kojim obrazloženjem činio.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika HDZ-a govorit će poštovani zastupnik Gari Cappelli.
Izvolite.

Cappelli, Gari (HDZ)
Hvala lijepo potpredsjedniče, državna tajnice, kolegice i kolege.
Pa meni je drago da smo malo u tom smjeru išli smirivanja kao i jučer smirivanja lopte. Ali da se ne natjeravamo tko je prvi, tko je zadnji, zašto nismo ne znam 2008. taj tekst sam ja slučajno uspio vidjeti pa isto bio dobar tekst. Pa kada smo ovdje govorili o Deklaraciji koji smo praktički mi među prvim zemljama Europe donijeli onda smo govorili, ovdje neki su se ustajali i govorili bez obzira što su glasali ali su govorili zašto mi moramo među prvima uvijek. Pa onda kada je bilo ovo vezano za, prije par mjeseci dakle polovicom prosinca, e pa škakljivo je, pa onda Ustav, je li ustavno, nije ustavno, da li smo morali drugačije to postaviti pitanje od Predsjednika Republike pa do svih, tu smo, neki su onda postavljali pitanje, onda su se vadili na Ustav i na ne znam što samo da ne bi digli ruke.
E sad, donosimo, raspravljamo o nečemu što se nadam da ćemo donijeti zajednički, konsenzusom. Sad opet se pokušavamo natjeravati da li smo, zašto nismo prisvojili ovo, ono. Gospodine Litre ja ću vas pohvaliti ako vas nitko nije bez obzira što vi cijelo vrijeme ste nas kritizirali ovdje zašto nismo prihvatili vaš prijedlog. Evo ja sam došao i na vaš okrugli stol. Priznajte jesam li vas pohvalio? Jesam. Zahvalio sam se na svemu što ste pridonijeli, dakle meni to nije problem.
Ali ne idem na to sad da kažem e sad mi ćemo prvi, vi drugi itd. Trenutak je evo vidjeli smo negdje četrnaesta ćemo bit EU, znači negdje u jednoj zlatnoj sredini mjereći, gledajući što i kako. Ali opet u odnosu na sve druge zemlje mi smo nešto slično probali. To sad prije tridesetak godina što je to teror, što je to osvajački rat i što smo sve doživjeli. Dakle, mi imamo još i pravo reći o.k. i nitko nam neće na tome zamjeriti, a ni gospodin Stefan Ćuk koji je tu držao govorio nam nije sigurno zamjerio da smo bili prvi, drugi, treći, hoćemo li ovo ili ono ili ovako ili onako.
Pa na kraju krajeva mi smo na odboru na kojemu ste i vi bili gospodine Litre donijeli isto odluku, pridružili smo se inicijativi Odbora za vanjske poslove da smo dali punu potporu ka Odbor za vanjske poslove jednoglasno moram reći, svi koji su bili prisutni. Za dublju integraciju Ukrajine u NATO savez. Znamo i po izjavi Stoltenberga da to neće biti moguće uskoro, jer bi izazvalo vjerojatno dimenzije nečeg drugog. Ali smo dali duboki signal, znak da smo uz ukrajinski narod, da treba ih bolje, kvalitetnije naoružati, da kroz politiku vanjsku koju vodimo da smo uz njih i to je već izašao dokumenat van gdje je i Odbor za vanjske poslove dao podršku, dakle Ukrajini u tom segmentu.
Dakle, gdje smo isto nismo prvi, ali smo među isto tako među petnaestak prvih zemalja ne samo EU, nego i na razini svijeta. Dakle, govorimo i o Kanadi, SAD-u i drugima. Dakle, mi smo kao Odbor za vanjske Italije, neke zemlje su prije nas, evo bivši premijer Italije je isto potpisao itd. Dakle, ne moramo mi sad govoriti da smo prvi ili zadnji. Naša pozicija i sve ono što smo doživjeli daje nam pravo da koji put i analiziramo neke stvari s obzirom na našu povijest i sve ono što nam se desilo prije tridesetak godina.
S obzirom da jako dobro smo trpili isto tako te trideset i druge, treće i kasnije naročito u ratu pritisak tog istog komunističkog, staljinističko itd. kao što je netko rekao i posjeta Golom otoku i sličnih stvari, gdje se razdvajalo točno tko je, šta je, tko je s kim. Tako da pustimo to na stranu sad. Idemo to konsenzusom i vidim iz razgovora svih da smo se složili da je to nešto što taj teror i sve što se događalo je nešto što moramo rasvijetliti, što moramo upozoravati da se ne bi više dešavalo upozoravati možda sad više. Naravno agresija na Ukrajinu postoji. Vjerojatno je to dalo potpore i drugima da lakše se odluče u tom smjeru ići, jer znamo da i Europski parlament u početku nije baš to jasno rekao što i kako.
Sad je to već druga priča. Neki koji su bili jako dobri sa Rusijom sad mijenjaju svoju politiku neću reći preko noći, neke zemlje EU, nego se svrstavaju na onu pravu stranu. Tako da meni je drago da rasprava ide u tom smjeru da shvatimo da nije bitno tko je prvi, tko je zadnji ili tko je drugi. Bitno je da smo shvatili bit svega, da Hrvatska ima svoju poziciju koju ima i da je vrlo jasno dat odgovor Hrvatskoj gdje i što joj je mjesto. Ne bih govorio o tome da smo bili hrabri manje-više itd., bili smo mi hrabri itekako i prije trideset godina, ali i danas kad se ovakve odluke donose. Kažem među prvima smo donijeli odluku o Deklaraciji o Ukrajini, o dodatnom naoružanju, obuci, humanitarnoj pomoći itd. Dakle, vrlo jasno smo se bez da smo morali govoriti o hrabrosti. Kolegica Bušić i kolegica Balić su bile tijekom najvećeg napada možda onih dana na godišnjicu praktički napada na Ukrajinu su bez razmišljanja otišle i bile tamo cijeli dan, dva putovale i vidjele i nije ih bilo strah. Nikakav pristup tome nisu imale uopće zbog straha da neće ići.
Premijer Plenković isto za vrijeme najveće agresije isto tako otišao je, bio je tamo, dao potpunu pomoć. Kroz Krimsku platformu smo jasno rekli što mislimo i kako mislimo i nije baš slučajno da je u Hrvatskoj održana Krimska platforma. Zbog naših iskustava koje smo imali sa Domovinskim ratom, sa razminiravanjem, sa politikom, sa naoružavanjem, sa svime dakle gdje smo mi činili nešto iz svojih iskustava smo vjerojatno u Europi pa i jedini u svijetu koji znamo što i u kom smjeru, a što to znači i mirna reintegracija koju smo učinili. Nismo '95., šeste naglo krenuli, iako je mnogih bilo pitanja zašto predsjednik Tuđman ne idemo u obranu, tj. u oslobađanje područja koje su bile još zauzete, nego smo mudrom diplomatskom, političkim pristupom učinili to da smo oslobodili naše područje bez da je i jedan poginuo, preminuo.
Dakle, cijeni se to u Ukrajini itekako naš stav, naš pristup pitanju ukrajinskom. Isto tako, iskustva kao što sam rekao Hrvatske najbolje može razumjeti i pomoć Ukrajini koja će ići i nakon same agresije. Dakle, govorimo prije neki dan podatak je da je 445 milijardi dolara se negdje računa da će koštati, dakle ovo što se sad zna procjena obnove Ukrajine.
Prema tome, Hrvatska je, isto tako i Vlada s predsjednikom Plenkovićem od izbijanja dakle ruske agresije u nekoliko navrata dala jasnu podršku i pomoći, dakle diplomatskom, gospodarskom ali i financijskom kao što sam rekao koja je premašila iznos od 225 miliju eura, ali dakle i kroz donatorsku dakle postojeću Međunarodnu donatorsku konferenciju o razminiravanju Ukrajine, planiranju dakle koja će biti u listopadu ove godine.
Spomenuo se strašan podatak dakle kao što je rekao i kolega prije mene, podatak dakle koji nam mora i stalno ga trebamo ponavljati a to je da smo pročitali ali i imamo od svjedoka koji su bili evo i na Okruglom stolu koji je prije par dana bio dakle, podatak od preko 25 tisuća ljudi je dakle dnevno umiralo od gladi. Dakle, podatak da je 25 tisuća ljudi umiralo od gladi to je strašan podatak.
Možda, možda i da nije bilo ovog rata ti podaci bi bili negdje malo tamo sekundarno maknuti bez obzira na sve knjige, bez obzira, znam da je gospođa Bušić još u Americi dok je bila bavila se s tim problemom gladomora itd. Prema tome, bez obzira na sve to, to bi bilo negdje sekundarno sa strane nitko ne bi ni znao o tome. Dobro je ako je već se desilo to što se desilo da mi o tome govorimo, da raspravljamo, da držimo okrugle stolove i da spominjemo da ne daj Bože da se tako nešto ikad više desi. A mi kažemo iz naše bliske povijesti znamo što se isto tako, što to znači.
Netko je danas spomenuo komunistički i staljinistički režim da će trebati amandman, da je pročitao zapisnik sa zadnjeg Odbora za vanjsku politiku gdje smo vrlo jasno rekli da ćemo dodati taj komunistički da bude svakako stavljen i na to ćemo dakle dati svoje mišljenje. Naravno podržati takvo nešto i da se dakle svakako svake godine bude sjećanje na gladomor.
Reći ćemo povijest se ponavlja i nije slučajno se desilo da je baš Ukrajina napadnuta koja praktički poslije Ruske Federacije ima najveći broj stanovnika, negdje oko 45 milijuna, a Ruska Federacija 145. Dakle, nije slučajno da je ona napadnuta tada na taj način izgladnjivanjem naroda, a sada na drugi način sličan opet u tim regijama upravo koje su najbogatije, koje hrane ne samo Europu, nego i svijet opet pokušaj da se blokira izvoz pšenice, žita, uljane repice i svega toga.
S obzirom dakle na važnost daljnje osude ruske agresije na Ukrajinu prvenstveno radi zaštite europskih demokratskih vrijednosti, slobode, vladavine prava i pravde te s obzirom na naše bolno iskustvo iz Domovinskog rata vjerujemo da će Deklaracija o priznavanju gladomora genocidom nad ukrajinskim narodom biti jednoglasno prihvaćena u Hrvatskom saboru.
Danas kada raspravljamo o Prijedlogu deklaracije traje obilježavanje 90. godina dakle od gladomora koja je započela u studenom 22. i traje do studenog 23. godine dakle ove godine. Stoga dakle i Klub Hrvatske demokratske zajednice smatra donošenje Deklaracije o priznavanju gladomora u razdoblju 32.-33. genocidom nad ukrajinskim narodom važnim korakom u nastavku naše podrške Ukrajini posebno zbog vlastitog iskustva kao što sam danas napomenuo koji smo prošli u spoznaji koliko je teško kada žrtve zločina dugo čekaju svoju pravdu, a i mi čekamo svoju pravdu. I stoga nekima poručujemo da dok te pravde ne bude, dok ne budemo znali sve što se događalo i gdje su još uvijek nestali neće biti potpore Hrvatske ulasku Srbije u Europsku uniju. Želja nam je dakle podsjećati se svake godine ovom događaju.
Hvala vam lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
Idemo na pojedinačne rasprave.
Prvi će govoriti poštovani zastupnik Marko Milanović Litre.
Izvolite.

Milanović Litre, Marko (Hrvatski suverenisti)
Hvala vam poštovani predsjedavajući.
Evo da se nastavim na kolegu Cappellia i kolegu Vidovića, prije svega reći ću da se slažem sa gospodinom Vidovićem oko načina rasprave o ovoj jako bitnoj temi i načina donošenja ovakve jedne Deklaracije. Mislim da je trebalo biti puno prije i mislim da nismo trebali imati tu stigmu da se to donosi u onom trenutku kada je Ukrajina napadnuta, već da uistinu osuđujemo taj holodomor odnosno genocid zbog genocida, zbog svog samoga, svoje same pojave odnosno čina da se dogodio.
Kolega Cappelli, kritike koje sam uputio nikako nisu ja ne bih okarakterizirao kao uvrede, nego kao dobronamjerne. Mislim da je legitimno da imate svoju deklaraciju i ne vidim tu ništa sporno. Krajnji cilj Suverenista je bio da se Deklaraciju usvoji bilo to naša, bilo to HDZ-ova, neka druga ili treća. No, ono što sam danas izgovorio su bile činjenice koje su se događale tijekom tog procesa i mi smo bili otvoreni za razgovor. Nekoliko puta smo govorili kako ćemo povući svoju inicijativu ukoliko je ona problem odnosno ukoliko je problem što su Hrvatski suverenisti to predložili.
Imam osjećaj da bi ova Deklaracija bila i puno prije na rasporedu na dnevnom redu da ju mi nismo predložili u onom trenutku kada Ukrajina uopće nije bila tema … medijima. I ako je to uistinu tako, onda je žalosno na koji način se vodi ovaj Sabor, ova država. Jer onda nema parlamentarizma u Hrvatskoj, onda nema razgovora i dijaloga, nema suradnje, nego ima uskih stranačkih interesa.
Ova tema je na rasporedu kao što su rekli kolege prije mene od 2008. godine. Imam ovdje čak i zapisnike sa odbora koji su tada raspravljali o tome. Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, za ratne veterane 2009. su govorili o tome. Nije se spominjao genocid. Spominjao se zločin protiv čovječnosti. A 18. ožujka 2021. godine mi smo uvrstili Deklaraciju na dnevni red i kao što sam rekao bili smo spremni na razgovor, na dijalog oko ove teme. Htjeli smo napraviti sve što možemo kako bi se ona usvojila. No, u onom vrijeme uistinu sam bio obeshrabljen u razgovoru sa kolegama iz Sabora koji su mi govorili: „Pa znaš možda nije sada vrijeme za to, to nije bitno. Što ćemo sa genocidom nad Armencima?“ To je bio jedan od odgovora iz vladajuće većine koji sam dobio. Kako ćemo sada usvojiti genocid o holodomoru, što ćemo sa Armencima? Turska je problem. Pa me zanima jel' mi vodimo politiku Turske ovdje ili Republike Hrvatske?
Imamo li mi pravo osuditi neki zločin zato što je bio zločin ili moramo gledati kakve su veze, kakvi su odnosi, kakva su vanjsko-politička prepucavanja između država? Takvim pristupom je ova tema holodomora bila zataškavana desetljećima, jer se nije htjelo ulaziti u odnose, u loše odnose sa Sovjetskim Savezom. Sve te države koje su šutile o tome su kupovale njihovo žito koje je dolazilo iz Ukrajine.
To nije način vođenja države, to nije način suvereniteta jedne države. Ako je to taj moderni suverenizam koji naš predsjednik Vlade zagovara, onda me je uistinu strah gdje ide ova država ako ćemo na takav način voditi politiku. Meni je jasno da mi moramo imati ustupke, dvosmjerna je ulica su međunarodni odnosi. No moramo znati gdje je ta crta i kada ćemo mi prijeći neku crtu, a kada ćemo posustati.
Nakon ruske agresije netko je spomenuo ovdje holodomor za govornicom. Ja sam u tom trenutku odlučio početi prikupljati potpise kako bi ono došlo na plenarnu sjednicu, na raspravu, a samim time na glasanje. Ovim putem ću reći da sam prikupio 30 potrebnih potpisa od većinom to koliko se ono zove u medijima desne oporbe, no falilo je još tu nekoliko potpisa kako bi zapravo prešli onih potrebnih 30.
Lijeva strana sabornice apsolutno je odbijala to potpisati. Bio sam toliko, došao sam do te razine da sam ni manje ni više Katarinu Peović zamolio za potpis. Naravno, odbila je, nisam ni očekivao da će potpisati. Ali šestero ljudi iz vladajuće većine, ne iz HDZ-a, nego iz partnerskih stranaka su potpisale i imali smo 30 potpisa.
Predao sam to jutro deklaraciju, odnosno potpise da se uvrsti na dnevni red. Žurio sam se u Vukovar na jedan sprovod i pred Vukovarom sam dobio poziv, pa znate ne bi se to trebalo raditi, nije sad vrijeme za to, nemojmo srljati, nemojmo to sad gurati na dnevni red. Zašto ste to stavili? Nisam se obazirao na to, smatrao sam da radim ispravnu stvar, smatrao sam da ukazujem na jedan zločin koji se davno trebao osuditi. Nakon sprovoda kad sam pogledao mobitel imao sam nekoliko propuštenih poziva. Zvao me kolega Bukarica, sada u mirovini, nadam se da uživa i rekao je da su tri saborska zastupnika iz vladajuće većine povukli svoje potpise i jasno je što se dogodilo. Jer te saborske zastupnike iz vladajuće većine oni su to jutro sam dolazio kod njih koji su potpisali te iste, da bi par sati nakon toga povukli. Nitko mi ne može reći da oni nisu znali što potpisuju, jer u trenutku kad sam razgovarao sa njima nije im bilo sasvim jasno o čemu se radi. I budimo mi realni vladajuća većina ne bi, odnosno Vlada HDZ, ne bi dopustio da se potpisuje nešto a da nisu to već na neki način razgovarali sa svojim koalicijskim partnerima.
Što se tu dogodilo ja iskreno ne znam, no to je razina parlamentarizma o kojem mi govorimo i sve ovo što sam danas ukazivao na sve probleme koje smo imali tijekom iznošenja ove deklaracije u Hrvatskom saboru one stoje i provjerljive su, jer nisam ja tu bio jedini. Bilo je tu više svjedoka. No evo na žalost moram reći bolje ikad nego nikad i dobro da je pa čak i u ovim uvjetima, ali ona nema više tu težinu koju bi imala da nema ruske agresije na Ukrajinu. Jer ovo je strahota što se događalo Ukrajincima u godinu dana, u manje od godinu dana dvije Hrvatske su nestale od gladi, ljudi su umirali po cestama, da ne govorimo o strahotama koje su proživljavali i šta su radili čovjek čovjeku. A o veleizdajnicima, o Ukrajincima koji su bili dio sovjetske komunističke vlasti tada neću ni govoriti. Ti ljudi sa razlogom su u najnižoj razini pakla.
Hrvatski suverenisti će podržati ovo, podržat će deklaraciju kao što bi podržali prije. Žao mi je što nije došlo institucionalno, što nije došlo od strane nekog odbora da jednostavno možemo reći u redu to je Sabor predložio, to nije usko stranačko pitanje ali evo na žalost neki poput kolege Zekanovića danas su preusmjerili to na drugu temu i danas na žalost zbog takvih saborskih zastupnika ova tema nije više tema. Pa kad pogledate današnje, odnosno portale opet se priča o nečemu što zapravo je stavljeno sa strane, a to je ovaj genocid, ovaj zločin koji se dogodio.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Sljedeća pojedinačna rasprava bit će poštovanog zastupnika Marijana Pavličeka. Nema ga, gubi pravo na govor.
Pa će onda govoriti sljedeći poštovani zastupnik Hrvoje Zekanović, izvolite.

Zekanović, Hrvoje (HDS)
Poštovani potpredsjedniče, poštovane kolegice i kolege evo slušam tu kolegu Litru, Marka Milanovića koji kaže na žalost zbog takvih zastupnika, misli na mene pa ja ću reći na žalost zbog takvih zastupnika kao što ste vi mi smo okrenuli leđa Ukrajini, jer vi niste čak bili niti dovoljno hrabri da dođete u sabornicu i stisnete ono protiv kao vaši kolege iz vaše strančice, nego ste pobjegli iz sabornice.
I zahvaljujući vama i vama sličnima danas se u Hrvatskoj ne obučavaju, odnosno nisu se obučavali ukrajinski vojnici. I zahvaljujući vama i vama sličnima Putin se radovao, radovao se i Milanović. I to je ono što je bitno. I ono danas ja ću ponoviti ono što sam rekao u replici ovdje sa suzama u očima govorite o jako teškoj katastrofalnoj sudbini ukrajinskog naroda od prije 90 godina sa čim se ja i slažem, a danas kad smo mogli pomoći tom istom narodu da se ne dogodi slična sudbina, a događa im se niste.
I jako je bitno naglasiti ovdje, da sve one države koje su prihvatile obuku ukrajinskih vojnika da im se ništa nije dogodilo i ono što hrvatska javnost mora znati licemjerno je i laž govoriti da bi mi sa činom obuke ukrajinskih vojnika ušli u rat, jer niti je ušla Španjolska, niti je ušla Italija, niti je ušla Njemačka, niti i jedna država Europske unije a sve su skoro obučavale ukrajinske vojnike, nego razlog vašoj odluci je bio isključivo što je onaj gospodin s Pantovčaka tako htio. Htio je izmjeriti snage u Saboru i uspio je, jer je kvazi desnica još jednom nasamarena, jer su napravili nešto što je htio Zoran Milanović koji je poznat kao Kremljenko, koji je poznat kao čovjek koji jedino osluškuje glase sa istoka odnosno upute sa istoka dok mu zapad baš nije mio. Doduše nije on niti mio ni tom zapadu zbog jasnih razloga.
I još ću malo nadodati ili pojasniti. Mi smo Ukrajini dali 150 milijuna eura vojne opreme, pa smo im dali helikoptere, pa smo imali i Deklaraciju o Ukrajini i sve je to bilo ok. Kada date 150 milijuna eura pušaka nekome, pa to bi bio jedan dobar razlog za rat s tom državom. Međutim nema rata i tu smo bili frajeri, bilo je dobro.
A onda Zoran Milanović s Pantovčaka kaže: „E nemojmo mi više podržavati Ukrajinu.“ I ova ekipa njega sluša i onda oni digli ručicu svoju poslušnu kako Zoran Milanović kaže. Ne glasuju za obranu ukrajinskog naroda.
Dakle, ovo je zapravo tragikomično. Ponovit ću. Sa jednom velikom empatijom, tugom u srcu slušamo kolege kako danas govore o patnji ukrajinskog naroda od prije 90 godina i stvarno se radi o genocidu. Naravno glasovat ćemo svi za tu Deklaraciju. Međutim, i danas taj ukrajinski narod jednako pati, i danas po tom ukrajinskom narodu padaju granate, i danas taj ukrajinski narod gine u rovovima od strane tih istih Rusa a na to smo nijemi odnosno nema podrške, nema hrabrosti reći – e Zorane, u krivu si ovaj put bez obzira što dobro se svađaš sa, to je vaša procjena, sa predsjednikom Vlade ovaj put nećemo stati na … stranu, nego su napravili nešto katastrofalno.
Dakle, ja ću zaključiti. Nema tog sapuna koji može to oprati, nema tog sapuna. Dakle, tu političku ljagu koju je ljevica i kvazi desnica, čast izuzecima, čast Socijaldemokratima jer su glasovali za obuku ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj koji to može oprati. Radi se, radi se o sramotnoj političkoj odluci.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala vam.
Imate dvije replike.
Prva je ona kolege Milanović Litre.
Izvolite.

Milanović Litre, Marko (Hrvatski suverenisti)
Hvala vam poštovana predsjedavajuća.
Evo kolega Zekanović je upravo potvrdio ono što sam i sam rekao u replici tj. pardon, pojedinačnom izjašnjavanju. Holodomor ste valjda spomenuli jedanput u svome izlaganju i taj dio je žalostan. Opet ste, pokušavate jednostavno biti to je jednostavno jače od vas vi ne možete pobjeći od samog sebe. Žalosno je evo iskreno ne znam zapravo kojim riječima gospodina Kaboka, pardon Zekanovića bi opisao. Ali vaša performans koji izvodite iz dana u dan je razlog zašto smo vas se riješili iz Kluba Hrvatskih suverenista, a najvjerojatnije to je i razlog zašto niste sada ni u jednom klubu vladajuće većine, pa ste kod ove Deklaracije navedeni kao i zastupnik Zekanović. Meni je drago da ste i vi podržavate ovu Deklaraciju jer ste bili potpisnik i one kada ste bili u Klubu Hrvatskih suverenista. Ali žao mi je što ne možete pričati o temi koja je na dnevnom redu.

Glasovac, Sabina (SDP)
Izvolite odgovor.
Imate?
Izvolite

Zekanović, Hrvoje (HDS)
Poštovana potpredsjednice, dakle meni je drago da vi podržavate ovu Deklaraciju kao što je i vama drago da sam je ja predložio. Hvala što podržavate moju Deklaraciju odnosno našu Deklaraciju.
Ali vam ne mogu zahvaliti da ste bili frajer kada se glasovalo o pomoći ukrajinskom narodu. Ne. Dakle, kod vas je samo licemjerje, a vidim malo i paniku u vašim redovima. Priča se po kuloarima da vas je Most otkačio, da ćete morati samostalno na izbore. Vuna rekli bi neki, panika, strepnja, strah. Nije vam lako, ali uvijek postoji mogućnost da vaš kolega Marijan Pavliček i vi skupa s njim uđete u limuzinu sa zatamnjenim staklima i pravac kod našeg predsjednika Vlade.

Glasovac, Sabina (SDP)
Imate još jednu repliku.
Kolega Šimić izvolite.

Šimić, Hrvoje (HDZ)
Hvala lijepo potpredsjednice Hrvatskoga sabora.
Poštovani kolega Zekanoviću evo čuli smo i vaših nekoliko kritika vezano uz rad oporbe u Hrvatskom saboru i teme koje se tiču upravo Ukrajine.
Međutim, ja bih se osvrnuo na ovaj pozitivan dio koji radi Republika Hrvatska odnosno predsjednik Vlade Republike Hrvatske, naš premijer zajedno evo i sa dijelom Hrvatskoga sabora a tiče se bezrezervne podrške ukrajinskom narodu. Naravno da je ona temeljena najviše na povijesti hrvatskog naroda, a ponajprije na Domovinskom ratu. Međutim, ono što ja mogu reći da kao predstavnik Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini OSS-a imam vrlo često prilike kontaktirati upravo sa ukrajinskim predstavnicima i da oni prepoznaju i djelovanje Vlade Republike Hrvatske, a da našeg premijera Andreja Plenkovića nazivaju velikim prijateljem ukrajinskog naroda.
S obzirom na današnju temu mislim da ova podrška kako u današnjem vremenu koje je najpotrebnije ukrajinskom narodu da je bezrezervna i za ono što se događalo u povijesti.
Hvala.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala.
Izvolite odgovor.

Zekanović, Hrvoje (HDS)
Poštovani kolege, evo hvala na vašoj replici.
Da, dobro ste rekli, Hrvatska je prepoznata kao saveznik Ukrajine bez obzira što to nekima u ovoj sabornici nije drago. I predsjednik Vlade je prepoznat kao veliki saveznik Ukrajine za razliku od Zorana Milanovića koji kada dođe na bilo koji međunarodni skup znači pogotovo u Europskoj uniji negdje onda stoji kao „Pale sam na svijetu“. Čak mu je to i nadimak postao. Dakle, Zoran Milanović više nije Zoran Milanović, nego Pale dakle jer on stoji sam, osamljen. S njim više nitko ne komunicira. Ali uvijek ima onaj škvadrofon sa Putinom kad mu je dosadno i sa ovom našom kvazi desnicom, dakle uzme …/Govornik se ne razumije/…telefon i onda se jada kada s njim niko ne razgovara. Dakle deklaraciju treba podržati, to je dobra stvar, ali ne samo, ne govorimo samo o stvarima prije 90.g. nego pogledajmo i današnju situaciju kada su neki ostali rezervirani.

Glasovac, Sabina (SDP)
Nastavljamo s pojedinačnim raspravama, sada je na redu zastupnik Erik Fabijanić, izvolite.

Fabijanić, Erik (Nezavisni)
Zahvaljujem.
Drage kolegice i kolege, rasprava u biti nažalost ne odražava ono što je cilj ove deklaracije odnosno relativiziramo smisao i svrhu donošenja ove deklaracije i pretvaramo ju u nešto vrlo dnevno političko i nažalost to je žalosno, ali to je tako. Dakle u prvoj godini ovog saziva prisustvovao sam sjednici kada se isto tako raspravljalo oko gladomora i imao sam jednu dilemu, svoju osobnu dilemu, uzimajući u obzir priznavanje dakle razmotriti priznavanje gladomora koji nije samo i isključivo ukrajinska tragedija. Kolko će to biti korišteno u to doba prije rata od strane isto tako nekih ekstrema u Ukrajini na isti način kao što se stradavanje naroda ovoga kraja za vrijeme Križnoga puta pretvorilo u ustaški dernek u Bleiburgu i to su bile jedine dileme, a gladomor je neprikosnovena činjenica i činjenica je da mi ga danas donosimo iz, bez daljnjega, aktualne situacije koja je. Ja 2014. nisam sjedio u saboru, ali problem nije nastao sa ratom u Ukrajini i vezano za Ukrajinu i za odnose sa Rusijom, niti danas, niti jučer, niti prije godinu dana, počelo je aneksijom Krima. Što se onda radilo, što se onda odlučivalo? Europa u biti je zabranila izvoz hrvatskih mandarina Rusiji, na tome smo se sveli bili koliko se sjećam, dakle i Europa je promijenila mnoga mišljenja. Zašto? Zato što je Europa kao takva oportuna i ovo što danas radimo jest nažalost oportuno, ali to je neprikosnovena činjenica i sadržajno i sadržajni tekst deklaracije je u redu, dodati ili ne dodati pitanje je komunizma i komunističkog je potpuno passe.
A mi imamo i naših genocida u ovoj našoj državi, 30. lipnja 1944.g. u jednom malom mjestu Lipa pobijeno je svih 286, a neko će reć 280 stanovnika, o tome u ovome saboru nikad niko ništa, među njima je bilo i 60-ero djece. Prema tome, osuda svakog totalitarnog, svakog komunističkog, fašističkog i bilo kojeg režima je izlika da pod određenom ideologijom stvaramo, stvaramo, stvaramo krive, krive, krive događaje, tragične događaje u povijesti. Međutim, ako zbilja želimo nešto učiniti da i ovaj sabor ima neki malo bolji obraz onda u svakom slučaju i nije pitanje i ništa nije sporno u deklaraciji kolko god mi nju popravljali amandmanima, sporan je eventualan način na koji mi to donosimo. Zašto? Zato što imamo, predlagatelj u HS nije, nisu radna tijela HS nego je, najprije s jedne strane imamo određenu opoziciju, s druge strane imamo sada prijedlog koji dolazi od parlamentarne većine i to je ono što je žalosno da na nečemu što i jest humano i što bi bilo normalno da, da na tome se iznađe jedan zajednički jezik, ne, neko nas namjerno prisiljava da se dijelimo oko toga ko, kako i zašto, a sve na račun milijune i milijune žrtava koje je gladomor nažalost prouzročio prije, prije skoro jedno, prije skoro jedno 100-ljeće. Da li ćemo mi od toga nešto naučit, pa će onda idući puta ćemo bit pametniji kada ćemo donosit neke ili slične ili ovakve deklaracije ili baš moramo uvijek inzistirati na tim odvajanjima zato što nekome dobro dođe i to ne samo u predizborne svrhe. Nažalost, nažalost mislim da pameti u ovome saboru vezano za tako vrlo bitne stvari pameti biti neće, hvala.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala vama, imate jednu repliku, kolega Milanović Litre.

Milanović Litre, Marko (Hrvatski suverenisti)
Hvala vam.
Poštovani kolega, složit ću se sa drugim dijelom vašeg izlaganja, no sa prvim ne mogu. Naime, bez obzira na to tko iskorištava, a toga je uvijek bilo oko tragedija i ko će to iskoristiti u nekoj drugoj državi zbog nekih svojih interesa na kojekakve načine, ne može biti opravdanje da mi ne osudimo te zločine u Hrvatskoj bilo to prije agresije ili bilo to oportuno kao što ste i sami ustvrdili, s čim se isto slažem, no mislim da bez obzira na to tko tu ja bi rekao koristi kao političke bodove za svoj prom…, promidžbu svoje ideologije u odnosu na drugu, mi moramo ukazivati da je to bio komunistički zločin, moramo ukazivati na sustav koji je to omogućio i ne smijemo zabijati glavu u pijesak jer nakon nas će ostati ova deklaracija zapisana i mislim da je izuzetno bitno da se spomene komunizam u samoj deklaraciji.

Glasovac, Sabina (SDP)
Kolega Fabijanić odgovor.

Fabijanić, Erik (Nezavisni)
Pa komunizam koliko ja znam spomenut je više puta, pa između ostaloga i u preambuli, mislim ja sam čitao ovu deklaraciju ovaj, slažem se s vama, ali ja mislim da je svrha i cilj svemu tome da se osudi zločin zato da se on dalje ne bi ponovio, a ako mi taj zločin želimo instrumentalizirati zato da bi se u budućnosti stvorio novi zločin onda nismo ništa napravili.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala vam.
Sada će zastupnica Bušić govoriti završno u ime predlagatelja, izvolite.

Bušić, Zdravka (HDZ)
… /Govornica naknadno uključena./… se osvrnuti vrlo kratko na ova izlaganja. U prvom redu želim zahvaliti svojim kolegicama i kolegama na sudjelovanju u ovoj raspravi. Želim zahvaliti naravno Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, a također u isto vrijeme želim odgovoriti ali ovaj kolega iz ove zadnje klupe više nema koji su ovaj, pa i ove prve, koji su zapravo, oprostite da vi ste još tu, ali vidim da se spremate, tako da, tako da stvarno evo, hvala vam lijepa, baš lijepo. Ovaj ne ovo je vrlo ozbiljna stvar i ozbiljna tema i zato evo samo sam se javila, ja sam u svojoj uvodnoj riječi iskoristila onih 30 minuta i rekla zapravo ono što naravno da bi mi, mi bismo mogli o ovoj tragediji govoriti mjesecima, doslovno mjesecima jer to je ogromna velika tragedija ukrajinskog naroda bila i ali evo dobro je da smo danas svi nekako više-manje unisoni bili u osudi toga i, i drago mi čuti od svih klubova koji su govorili i od kolega koji su govorili pojedinačno da će podržati ovu ja moram priznati nisam ni očekivala drugačije.
Međutim samo evo kolege Litre bi odgovorila da, Milanović Litre oprostite bi odgovorila da zašto nismo i gospodinu Vidoviću koji je govorio da zašto nismo 2008. godine, pa pogledajte od ovih država koji su donijeli koliko ih je donijelo 2008. ni jedna, ni jedna, pa ni jedna nije donijela ni 2021. To je se tek počelo sada, a osim toga od ovih 30, 14 je EU, 14 je njih znači mi smo stvarno ono što je rekao kolega Gari Cappelli u zlatnoj sredini. 8 država je iz Srednje i Južne Amerike što je meni, što je zanimljivo zapravo vidjeti i isto pogledajte kad su oni tu je, to su SAD, Kanada i Australija, evo to bi bilo zapravo, a gdje je još drugih koliko preko 160 odnosno više od 170 država svijeta. Tako da ja vas molim to stvarno je ajde neću deplasirano jer uvijek biram riječi kad nešto komentiram. Zašto nismo donijeli prije ili zašto nismo uvažili? Osim toga što se tiče s dužnim poštovanjem prema kolegi Milanović Litre i prema svim ostalim i Klubu suverenista i svi oni koji su pokušavali i HNS-a smo čuli također da su imali inicijativu, međutim uvijek ima vrijeme za neka događanja i neka donošenja, pa pogledajmo kad je, kad su, evo ja sam sama u svom izlaganju rekla da je Vijeće Europe 2010. godine ali riječi i, i riječi deklaracije odnosno riječi osude su totalno drukčije zvučale. Ja sam sigurna da će Vijeće Europe, kad bude Vijeće Europe sigurno će još donositi i uskoro, ja to znam ali sada prejudicirati tekst će biti sasma drukčiji baš zato nažalost što se dogodila ova, ova, ova teška, grozna ruska agresija.
Tako da ja bih stvarno molila, kažem ponovno meni je žao što su bili, što su neki kolege iskoristili ovu, ovu tešku temu zapravo za neke razračunavanja s pojedincima ili pojedinim klubovima što doista se ja sam se nadala da ćemo to izbjeći, ali, ali, ali sam zahvalna za sve ono što ste rekli jer bilo je jako dobrih intervencija, bilo je jako puno više se reklo o gladomoru jer ljudi, moram priznati ljudi ne znaju, ljudi su mene neki pitali da čuli, čujemo da nešto se govori u saboru o gladomoru što je to.
Tako da se stvarno zahvaljujem se i gospodinu Milanović Litre da je zapravo ušao u taj što se zapravo događalo. Ja nisam mogla ulaziti u detalje, makar vjerujte mi o tome nažalost znam jako puno.
Ovo što su kolegice i kolege govorili da osuda ja evo s ovog mjesta ja mogu reći da HDZ i mi svi zapravo osuđujemo svaki totalitarni sustav bio on komunistički, bio on fašistički ili bio on ovaj bilo koji drugi, drugi, drugi sustav. Znači ili komunizam ili fašizam ili, ili bilo kojeg okvira, bilo koje ideologije on bio moramo osudimo jer ako ne osudimo danas bit ćemo žrtva mi sami i Hrvatska, slažem se sa svima onima koji su rekli i Hrvatska ima svoje, svoje križne putove koje trebamo priznati, koje trebamo osuditi kao takove i osuditi ta ubojstva i osuditi što se događalo nevinim, nevinim ljudima i civilima i svima. Tako da moramo trijezne glave i sa svim poštovanjem koje trebamo pokloniti i žrtvi i ljudima radi budućih generacija, radi naše, radi naše budućnosti, budućnosti naše države jer kako, kako je sam kolega Cappelli rekao mi ćemo proći, a država će ostati. Vi ste to rekli, da država će ostati i ja se nadam da će država ostati na onom što smo i mi nešto pozitivno ostavili u njoj.
I drago mi je da smo raspravljali, ali evo sa žaljenim nekako želim istaknuti jer nije bilo potrebe da li, jesmo li mi donijeli, jesmo li trebali donijeti jučer ili prekjučer. To nije bitno, bitno je da mi donosimo ovu rezoluciju i ja se želim zahvaliti svima onima koji su radili na ovoj rezoluciji, a MVEP je se trebalo se rezolucija se trebala izbrusiti. Nije to rezolucija koja se može donositi sa bilo kakvo jer bitno je svaki zarez, svaka riječ pa sve je bitno kako i na koji način je sam sami wording u rezoluciji, znači jer ima načina, ima jedna forma koja kako se rezolucija donosi. Zato sam ja evo molila i vas kad ste došli sa idejom samo prije nekoliko kad je to bilo, da, evo nema godinu dana ja mislim, ali dobro u redu, sjećam ste kad ste zvali ste i mene i razgovarali smo pa nije potrebno tolko nije sad ta rezolucija bila nešto, nešto posebno da je sada šteta što je nismo i tu bi rezoluciju trebali brusiti, trebali je dodavati jer na koncu konca trebali bi se usuglasiti.
A osim toga g. Gari Cappelli je rekao da smo mi ovu, ovaj prijedlog rezolucije donijeli jednoglasno odnosno u Odboru za vanjsku politiku donijeli jednoglasno odnosno tako da će bit, bit će. A što se tiče samog osude komunizma ili riječ komunizam na kojoj ste inzistirali da se uvede u samo, apsolutno to je kako je rekao g. Fabijanić to već stoji u samom obrazloženju, ali da stavit ćemo je u sami tekst rezolucije i to je već imamo amandmane.
Tako da evo željela bih zaključiti da sam sigurna da smo učinili dobru stvar, da sam sigurna da smo učinili nešto što će nam biti na ponos i da ja sam sigurna da će naši prijatelji u Ukrajini nam biti zahvalni za ovo i nadam se i također vjerujem da ćemo donijeti ovu rezoluciju jednoglasno.
Hvala lijepo.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala vama kolegice Bušić.
Ovime smo završili raspravu stoga ju ja zaključujem, a glasovat ćemo kad se steknu uvjeti.

80

  • Prijedlog deklaracije o priznavanju Gladomora (Holodomora) 1932. - 1933. godine genocidom nad ukrajinskim narodom, Predlagatelji: Klub zastupnika HDZ-a, Klub zastupnika HNS-a i nezavisnih zastupnika, Klub zastupnika HSLS-a i nezavisnog zastupnika Vladimira Bileka, Klub zastupnika nacionalnih manjina, Klub zastupnika SDSS-a i zastupnik Hrvoje Zekanović
21.06.2023.

Radin, Furio (Nezavisni)
Sad ćemo se izjašnjavati o amandmanima na Prijedlog Deklaracije o priznavanju Gladomora ili (Holodomora) 1932.–1933. godine to je znači radilo se o genocidom nad ukrajinskim narodom. Predlagatelji su Klub zastupnika HDZ-a, Klub zastupnika Hrvatske narodne stranke odnosno Liberalnih demokrata i nezavisnih zastupnika, Klub zastupnika i nezavisnog zastupnika Vladimira Bileka, Klub zastupnika nacionalnih manjina, Klub zastupnika SDSS-a i zastupnik Hrvoje Zekanović, rasprava je zaključena. Amandmane su podnijeli Klub zastupnika Domovinskog pokreta, zastupnik Željko Reiner potpredsjednik, zastupnik Domagoj Hajduković. …/Upadica se ne razumije./… Molim? …/Upadica se ne razumije./… … koji? …/Upadica se ne razumije./… Dobro, tu ne piše, ovaj zadnji je povučen.
Čl. 201. poslovnika propisuje da se o amandmanima izjašnjava predlagatelj te Vlada ako nije predlagatelj zakona. Molimo predstavnika predlagatelja, s nama je g. Gari Cappelli predsjednik Odbora za vanjsku politiku da se očituje o amandmanima. Da i g. državni tajnik Frano Matušić, vi ćete se već dogovoriti.
Prvi amandman je od zastupnika g. Željka Reinera.

Cappelli, Gari (HDZ)
Prvi amandman prihvaća se.

Radin, Furio (Nezavisni)
Znači prihvaća se. Drugi amandman, …/Upadica se ne razumije./… Molim? …/Upadica se ne razumije./… Aha obadva se moraju. Aaaa obadva, dobro.
Gospodin Matušić izvolite.

Matušić, Frano (HDZ)
Zahvaljujem g. potpredsjedniče.
Vlada također prihvaća prvi amandman zastupnika Željka Reinera.

Radin, Furio (Nezavisni)
To je prvi put da je to tako, ali međutim čujte lijepo je to ne.
Klub zastupnika Domovinskog pokreta u točci 1 Deklaracije, drugi amandman.

Cappelli, Gari (HDZ)
Amandman se ne prihvaća. Amandman Kluba zastupnika Domovinskog pokreta obuhvaćanje prihvaćanjem amandmana Željka Reinera.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Matušić.

Matušić, Frano (HDZ)
Zahvaljujem g. potpredsjedniče.
Smatramo da je amandman 2. zapravo konzumiran kroz usvajanje 1. amandmana i u tom smislu on ne bi se trebao prihvatit, ali je konzumiran u ovom već 1. amandmanu.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Dretar izvolite.

Dretar, Davor (DP)
Ispričavam se.
Poštovana gospodo, moram izraziti svoje duboko neslaganje pa slobodno bih rekao i zabrinutost jel kao prvo nemam niti jedan uvid niti bilo tko od nas ima uvid kojim su se ždrijebom, kojim kuglicama ili božjom milošću ili Majkom božjom od Kamenitih vrata odredilo da amandman g. akademika Reinera bude prvi pa da onda Klub zastupnika Domovinskog pokreta dobije odbijen amandman koji je naglas isti zato što je ovaj prvi. Što bi se dogodilo da je neko božje proviđenje sam Sv. Augustin odlučio da Klub zastupnika Domovinskog pokreta u ovom redoslijedu amandmana bude prvi? Bismo li onda odbili amandman akademika Reinera odnosno bi li u tome slučaju vrijedilo ovo objašnjenje?
Uz svo dužno poštovanje proceduri, uz svo dužno poštovanje ovome što je, a očigledno jedan poprilično nasilni akt nad procedurom podsjetit ću još jednom da ovdje govorimo o strahovitom komunističkom zločinu, zločinu staljinističkog sustava nad ukrajinskim narodom i da ovakva priča apsolutno nije potrebna niti je bila potrebna.
Ono što mi tražimo jest na vlas isto amandmanu akademika Reinera, te ne vidimo niti jednoga razloga da ovakvo opravdanje konzumacije, prethodne konzumacije ispravka prođe. Dakle, mi i dalje eto ustrajat ćemo tražiti i vidimo da će se dogoditi, ali zašto ne na našu inicijativu. Svima nama je ovdje na žalost jasno osim vama koji se pravite da vam ništa nije jasno.
Tražimo glasovanje.

Radin, Furio (Nezavisni)
Glasovanje znači.
Amandman broj tri točka dva deklaracije.

Cappelli, Gari (HDZ)
Ne prihvaća se.
Amandman kluba zastupnika obuhvaćen je, dakle i prihvaćanje amandmana zastupnika Željka Reinera.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Dretar. A pardon, gospodin …/Govornik se ne razumije./… Čujte oprostite. Zamislite da se ne slažete.
Izvolite.

Matušić, Frano (HDZ)
Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče.
Dakle, također smatramo da je i ovaj amandman konzumiran zapravo usvajanjem prvog amandmana zastupnika Željka Reinera. U tom smislu onda ne prihvaća se ovakav amandman.
Hvala lijepa.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Dretar.

Dretar, Davor (DP)
Hvala.
Dakle, sad tek ništa ne razumijemo. Pogledao sam amandman akademika Reinera koji traži da se uvede komunistički. Ti su amandmani potpuno nejasni, nemojte se ljutiti. Taj amandman ne definira koja se točka deklaracije mijenja, odnosno odnosi se na točku broj jedan. Ovaj se amandman odnosi na točku broj dva deklaracije koja ima pet točaka. Svi znamo, svi smo to dobro pročitali.
Mi tražimo u točci 2. Deklaracije da se iza riječi: „tog“ doda komunističkog. To ne stoji u amandmanu akademika Reinera. Uz svo dužno poštovanje ovo pravno ne stoji, pa ćemo naravno zatražiti i očitovanje, pa ćemo se i požaliti svim adekvatnim. Iskoristit ćemo sve poslovničke, zakonski naravno dozvoljene mogućnosti, jer ovo nije točno. Ovo vam draga gospodo ne stoji. Ovo su dva različita amandmana na dvije različite točke deklaracije. Da, odnosno to objašnjenje nije sadržano u amandmanu akademika Reinera. Ovo ne stoji.
Tražimo glasovanje i oštro ćemo se usprotiviti svim raspoloživim sredstvima.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Što se nas tiče glasovanje da. Hvala.

80

  • Prijedlog deklaracije o priznavanju Gladomora (Holodomora) 1932. - 1933. godine genocidom nad ukrajinskim narodom, Predlagatelji: Klub zastupnika HDZ-a, Klub zastupnika HNS-a i nezavisnih zastupnika, Klub zastupnika HSLS-a i nezavisnog zastupnika Vladimira Bileka, Klub zastupnika nacionalnih manjina, Klub zastupnika SDSS-a i zastupnik Hrvoje Zekanović
28.06.2023.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Sada prelazimo na Prijedlog Deklaracije o priznavanju Gladomora (Holodomora) 1932.–1933. godine genocidom nad ukrajinskim narodom.
Prije nego što krenemo u proceduru s glasovanjem pozdravio bih na galeriji veleposlanika Ukrajine u Hrvatskoj g. Vasilja Kiriliča sa suradnicima, dobrodošli u HS. /Pljesak/ Isto tako danas je za njih jedan poseban dan, Dan Ustava Ukrajine tako da im čestitam i njihov praznik. /Pljesak/
Dakle, predlagatelji ovog prijedloga su: Klub zastupnika Hrvatske demokratske zajednice, Klub zastupnika Hrvatske narodne stranke Liberalnih demokrata i nezavisnih zastupnika, Klub zastupnika Hrvatske Socijalno-liberalne stranke i nezavisnog zastupnika Vladimira Bileka, Klub zastupnika nacionalnih manjina, Klub zastupnika Samostalne demokratske srpske stranke i zastupnik Hrvoje Zekanović.
Rasprava je zaključena.
Prije nego što krenemo na amandmane imamo povredu Poslovnika kolega Hajduković, izvolite.

Hajduković, Domagoj (Socijaldemokrati)
Hvala lijepo gospodine predsjedniče.
Povrijeđen je članak 238. Naime, zbog poslovničkih zavrzlama na kraju sam povukao svoj amandman i žao mi je zapravo što u tekst deklaracije nećemo ugraditi i odredbu o dostojnom obilježavanju Dana žrtava ukrajinskog gladomora, odnosno holodomora.
Ja se nadam da ćemo to bez obzira na to činiti. Naravno da ću podržati ovaj prijedlog, ali evo žao mi je što nije ušlo i u službeni tekst.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Zahvaljujem.
Upoznat sam bio sa tim što se je događalo. Ja vam jamčim da ćemo obilježavati taj dan kao što obilježavamo i sjećanje na Srebrenicu i slične događaje koji nisu isključivo vezani za Hrvatsku, ali imaju takve dimenzije koje moramo obilježiti i u Hrvatskom saboru.
Kolega Milanović Litre tražio je stanku, izvolite.

Milanović Litre, Marko (Hrvatski suverenisti)
Hvala vam poštovani predsjedniče Sabora.
U ime Kluba Hrvatskih suverenista tražimo stanku od 7 minuta kako bi se u svakoj toj minuti prisjetili više od 7 milijuna žrtava Ukrajinaca koji su stradali od strane komunističkog režima i mislim da je bitno tu naglasiti komunističkog režima, jer izvorna deklaracija koja je predana, odnosno vaša deklaracija koja je predana nije imala tu riječ u svome tekstu.
Na Odboru za vanjske poslove sam to napomenuo. Odbor je to jednoglasno prihvatio i ovim putem ću se zahvaliti kolegi Reineru što je taj amandman uputio u proceduru u Hrvatskom saboru i što će se staviti da je komunistički režim krivac za taj strašan zločin. Jer na žalost da sam ja predložio to isto to sasvim sigurno ne bi prošlo, kao što nije ova deklaracija prolazila dvije godine dok je bila na dnevnom redu. Na žalost u onim trenucima kada Ukrajina nije bila glavna tema u main stream medijima nitko u ovom Hrvatskom saboru od strane vladajućih, ali i lijeve oporbe nije htjeo potpisati ovu deklaraciju.
Ja se iskreno nadam da će danas ta deklaracija se usvojiti jednoglasno, jer ovaj stravični zločin se ne smije zaboraviti, a o razini parlamentarizma ne moram ni pričati. Danas imamo nekoliko prijedloga zakona koji su dokaz da parlamentarizam u Hrvatskoj ne postoji, da ne postoji dogovor, da ne postoji najnormalniji dijalog i komunikacija. Na to je na žalost spala Hrvatska pod vodstvom HDZ-a. Na žalost, da tako je kolegice. Ma nemoj, upravo to se događa.
I nisam ja jedini ovdje primjer. Imate koliko god hoćete zakona koji su dobri i koji su vjerodostojni i koji moraju biti usvojeni a nisu zbog vas i vaših politika. Ja, evo iskreno se nadam da će ova mala satisfakcija ukrajinskom narodu donijeti jedno dobro da se napokon taj zločin prizna i u Hrvatskom saboru.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Tražite li da zaustavimo rad ili možemo nastaviti?

Milanović Litre, Marko (Hrvatski suverenisti)
S obzirom da su Ukrajinci čekali 90 godina ne bih htio to odugovlačiti, pa bih molio da se odmah glasuje.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Idemo na amandmane.
Nećemo ništa komentirati, sve je svakome jasno.
Amandmane su podnijeli Klub zastupnika Domovinskog pokreta i zastupnik Željko Reiner.
Izjašnjavanje o amandmanima proveli smo ranije na sjednici. Tijekom izjašnjavanja o amandmanima predstavnik predlagatelja i Vlada prihvatili su amandman zastupnika Željka Reinera, te on postaje sastavni dio deklaracije, a glasovat ćemo o amandmanima koje predlagatelj i Vlada ne prihvaćaju.
Dakle, to su drugi amandman, to je Klub zastupnika Domovinskog pokreta. Predlagatelji ga ne prihvaćaju.
Molim glasujmo.
Amandman nije prošao.
Treći je amandman ponovo Klub zastupnika Domovinskog pokreta. Predlagatelji i Vlada ga ne prihvaćaju.
Ni ovaj amandman nije prošao.
Četvrti amandman kolega Hajduković je povukao kao što je i kazao uvodno.
Idemo sada na glasovanje o Prijedlogu Deklaracije o priznavanju gladomora, holodomora 1932.-1933. godine genocidom nad ukrajinskim narodom.
Molim glasujmo.
Utvrđujem da je jednoglasno sa 129 glasova prihvaćena odluka i donesena Deklaracija o priznavanju gladomora, holodomora 1932./1933. godina genocidom nad ukrajinskim narodom. /Pljesak./
Hvala vam. Pozdrav našim ukrajinskim prijateljima!
PDF