Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: X, sjednica: 16

PDF

-

  • Aktualno prijepodne
12.04.2023.
Poštovane zastupnice i zastupnici počinjemo sa postavljanjem pitanja Vladi, odnosno pojedinom članu Vlade u skladu sa odredbama Poslovnika članci 132. do 139.
Aktualno prijepodne održava se na početku svake sjednice prije prelaska na prvu točku dnevnog reda.
Prva na redu za postavljanje pitanja je poštovana zastupnica Karolina Vidović Krišto.
Izvolite.
Gospodine Plenkoviću temeljne vrijednosti Europske unije kojoj Hrvatska pripada jesu vladavina prava, neovisno pravosuđe koje je utemeljeno na pravu i pravdi, ali i slobodno tržište na kojem svi sudionici imaju jednaka prava.
U Hrvatskoj se tržišna pravila razaraju. Toj tvrdnji svjedoče sljedeći slučajevi i sad slušajte. U Forte nova grupi bivšem Agrokoru omogućili ste vlasniku PPD-a Pavlu Vujnovcu da sa 29% kontrolira cijelu tvrtku. Tu svoju poziciju koja je suprotna svim europskim normama Vujnovac sustavno zlorabljuje. Vujnovčeva tvrtka „Ena Fruit“ terorizira Konzum i prisiljava da otkupljuje od „Ena Fruita“ robu po skupljim cijenama. Tako je Konzum primjerice izbacio međimurske krumpire tvrtke „DODLEK- AGRO“, te sada Konzum prodaje krumpir iz Francuske i ugrožene su na deseci hrvatskih radnih mjesta.
Vujnovac je prisilio Konzum da proda najatraktivniji shoping centar u Zagrebu za trostruko nižu cijenu kako tvrde stručnjaci. Vlak u vlasništvu Vujnovca je sudionik željezničke nesreće kod Novske u kojoj su poginula trojica naših sugrađana. Vujnovac je upetljan i u aferu INA preko svojeg partnera Jurčevića, bivšeg agenta u tajnoj službi SOA.
Vujnovac je preuzeo i Dalekovod pri čemu je obespravio male dioničare. Prije neki dan ste dali suglasnost da PPD proda Petrokemiju iako nije izvršio svoje obveze iz ugovora o preuzimanju.
Ministar Filipović je prošli tjedan izjavio kako na njega vrše pritisak predatori koji Hrvatsku doživljavaju kao bankomat. Tko su ti predatori? Pravosuđe, inspektorat i Porezna uprava blokirani su kako bi se pojedinci mogli besramno bogatiti, ali zato radnici u Konzumu zarađuju 600 eura, liječnici imaju 3 puta manju plaću nego u Austriji, a sveučilišni profesori u Hrvatskoj zarađuju manje nego čistačice u Njemačkoj.
U drugim članicama EU ove opisane radnje i ovakvo djelovanje naziva se mafijom. Molim vas pojasnite koja je uloga hrvatske Vlade u navedenim slučajevima?
Izvolite predsjedniče Vlade odgovor na pitanje.
Hvala lijepa poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, cijenjene zastupnice i zastupnici, poštovana gospođo Krišto. Da, Hrvatska je europska zemlja članica EU već deset godina i glavne i temeljne vrijednosti na kojima se bazira i naš sustav vrijednosti i članstvo u EU jesu i demokracija i poštivanje ljudskih prava i vladavina prava i socijalno tržišno gospodarstvo.
I činjenica jest da su ljudi koji sjede na ovoj strani stola, odnosno dvorane sjednice Sabora i članice i članovi Vlade itekako pridonijeli jačanju položaja Hrvatske u toj istoj EU za razliku od vas koji u tom procesu nit ste sudjelovali kad smo se pripremali za članstvo, a ni od kad smo članica niste pridonijeli baš ništa. Dakle, to je temeljna i važna poruka da ljudi koji vas slušaju shvate o čemu se ovdje radi.
Za razliku od vas mi smo u ovih 10 godina članstva učinili ogromne iskorake za hrvatske građane, za hrvatsko društvo, za hrvatsko gospodarstvo. Prvo ušli smo u dvije dublje integracije u vremenu najveće sigurnosne, ekonomske, prehrambene krize, inflatornih pritisaka Hrvatsku smo doveli i u članstvo Schengenskog prostora i u euro područje. Sve nasuprot onome što vi govorite i činite, a na korist hrvatskih građana podaci o dolasku turista tijekom uskršnjih blagdana već vam govore da ih je bilo za 50% više nego lani, pa onda malo promislite opipljivo kakvi će to biti rezultati za hrvatski turizam i za rast BDP-a u ovoj godini nakon Schengena i eura.
Što se tiče Forte nova grupe, dakle podsjetit ću vas da smo u trećem ili četvrtom mjesecu mandata naše prve Vlade imali situaciju koju je Agrokor tada najveća hrvatska kompanija praktički krenuo u bankrot pred našim očima. Urušavao se kao kula od karata, ne do nas nego do poteza vlasnika i upravljačke strukture te velike kompanije koja je tada zapošljavala 60 tisuća ljudi u Hrvatskoj i u regiji. Intervencijom Vlade nije došlo ni do pada te kompanije niti do gubitka radnih mjesta niti do domino efekta padanja svih dobavljača niti je došlo do propasti malih OPG-a.
Podsjećam, svi su oni ostali na nogama kao i kompanije. Isto tako je važno reći da se tadašnji vlasnik kompanije svojim potpisom odrekao te kompanije za razliku od insinuacija koje tu u ovom krugu gdje vi govore i još nekih drugih imputiraju nama da je netko nekome oteo kompaniju. Nitko nikome ništa nije oteo, mi bi bili sretni da se nismo morali s time baviti. Onda imate ovdje čelnika Mosta koji je, dok smo mi bili na Kongresu Europske pučke stranke išao kao tada predsjednik Sabora kazneno prijaviti g. Todorića pa mu ja šaljem poruku, budući da ima političke ambicije da promisli koga je to kazneno prijavio i tko je taj kontra njega koji se išao veseliti i gledati usred pregovora o koaliciji filmove nekih autora o tom istom Agrokoru pola godine ranije.
To su vam sve činjenice i istine. Što se tiče kompanije danas, ona funkcionira na način da ima nove dioničare, nove suvlasnike, sukladno ZTD-u, izvanredna uprava je gotova i država sa funkcioniranjem te kompanije u smislu menadžmenta i načina kako ona radi baš nema ništa niti bi bilo dobro da ima nešto.
Ono što imamo, imamo da štitimo nacionalne interese i građana i gospodarstva, a to smo sa 6,5 milijardi eura intervencija u zadnje 3 godine učinili. I zato u Hrvatskoj…
.../Upadica: Hvala vam./... funkcionira ekonomija i standard građana …
.../Upadica: Hvala lijepa./... je više nego dobar u odnosu na okolnosti …
.../Upadica: Hvala predsjedniče Vlade./... u kojima smo bili.
Izvolite očitovanje.
Vas Ustav i Poslovnik HS-a obvezuju dati odgovor. Vi to ne činite već nesuvislo pokušavate manipulirati. Znači, vi blokirate DORH kako DORH ne bi procesirao Vujnovca i možebitne kriminalne radnje koje sam navela. Nakon 8 mjeseci od krađe milijarde kuna u INA-i nema optužnice. Nakon 7 mjeseci od željezničke nesreće kod Novske, nema optužnice.
Ako pola milijuna ljudi odseli iz Hrvatske, ako nam se zdravstvo raspada, a jedino što funkcionira jest korumpiranje medija koje vi činite preko PPD-a i preko HEP-a, onda to više nije obična korupcija, ovo je razaranje države, ovo je obespravljivanje svih poštenih građana u Hrvatskoj. Znači ovo što vi činite jest veleizdaja.
Po vama su zakoni i porezi za narod, a neograničena moć i bogatstvo za vaše elite. Sreća, Hrvatska je što ste se potpuno pogubili i što ste se potpuno razotkrili te će vas vrlo skoro hrvatski narod vas i vaše gramzljive podupiratelje pomesti u ropotarnicu povijesti. To je činjenica i to ćete vidjeti.
Idemo na drugo pitanje. Sada će zastupnica Danica Baričević to pitanje postaviti ministru regionalnog razvoja i fondova EU Šimi Erliću. Izvolite.
Zahvaljujem predsjedniče HS-a, poštovani i uvaženi premijeru Andrej Plenković, uvaženi potpredsjednici hrvatske Vlade, poštovane ministrice i ministri. Evo, svoje pitanje upućujen ministru Šimi Erliću.
Budućnost rasta EU leži upravo u ravnomjernom razvoju regije, a otoci imaju posebni položaj i govorimo o područjima koji su izloženi ozbiljnim i trajnim prirodnim ili demografskim poteškoćama. Ova Vlada je zaista napravila silne iskorake u vidu poboljšanja života ljudi na otocima, a vodeći računa o specifičnosti otočnoj i posebnosti otoka i ravnomjernom regionalnom razvoju jednom, koji je jedan od glavnih ciljeva RH. Možete nam, ministre, reći i koje su još mogućnosti za otoke u ovom novom financijskom razdoblju?
Zahvaljujem.
Ministre, izvolite odgovor.
Evo, poštovani predsjedniče, poštovani zastupnici, poštovana zastupnice Baričević. Hvala na vašem pitanju. Sve vas skupa srdačno pozdravljam.
Podsjetio bih na nedavno ovdje izneseno izvješće o otocima koje je ukazalo na to da je u mandatu Vlade od 2016. naovamo u područje otoka uloženo preko 2 milijarde eura sredstava, a da je u 2021. g. na kojoj se i odnosi ovo izvješće o otocima zapravo su izvršena rekordna ulaganja u otoke i najveća ulaganja od kada se prati i bilježe ulaganja u otoke u okviru Zakona o otocima.
To je sve skupa dovelo i do toga da se dinamizira gospodarstvo otočko i da podaci pokazuju da samo u 2021. g. imao zabilježen rast otočnog gospodarstva odnosno prihoda otočnog gospodarstva za 28% u odnosu na 2020. pandemijsku godinu i to pokazuje jedan dobar trend u okviru da ova ulaganja koja su zabilježena na otocima, rezultiraju dobrim efektima. Međutim, ono što je važno napomenuti jest da mi jedini u Europi uz Finsku i odnedavno Škotsku imamo svoj zakon o otocima i da imamo poseban taj zakonodavni okvir kojima posebno skrbimo o otocima, što je iznimno važno i pokazuje da jedno nastojanje i Vlade i svih nas da o tome posebnome području imamo i poseban zakonodavni okvir. Međutim, ne mislimo tu stati i u ovoj novoj financijskoj omotnici sredstava '21.-28. razvili smo dodatni financijski instrument koji je specifičan po tome što daje 150 milijuna eura u otočna područja putem županija, odnosno omogućava otočnim partnerskim vijećima da putem dakle općina koje su članovi tih otočnih partnerskih vijeća i organizacija koje funkcioniraju na otocima kanaliziraju ta sredstva prema onim prioritetima ulaganjima za koje oni smatraju da su važna i da su bitna.
Time radimo jedan dodatni iskorak u kontekstu financijskih instrumenata koji su nam dostupni iz EU fondova. Jedan poseban instrument koji će, vjerujemo, u budućnosti dati još više boljih rezultata u kontekstu razvoja i razvojne specifičnosti otoka, a sve sa krajnjim ciljem da budu otoci zeleni i održivi i da se zapravo iskoristi puni potencijal i specifičnosti otoka, a s druge strane, da se zaštiti taj autentični eko sustav hrvatskih otoka.
Hvala vam lijepo.
Izvolite zastupnice Baričević očitovanje.
Zahvaljujem.
Skrb o otocima zaista nosi niz specifičnosti i za svaku pohvalu su upravo ulaganja ove Vlade u otočnu Hrvatsku. Svakako evo kao otočanka sa otoka Brača koja ima privilegiju i blagoslov živjeti na otoku veseli me činjenica da ste upravo stvorili novi temelj za nove mogućnosti ulaganja u naredni period upravo kroz integralni teritorijalni program za čiju provedbu ste osigurali 150 milijuna eura samo za ulaganja u otoke koji imaju upravo za cilj rješavanje specifične otočne probleme i odgovoriti na sve izazove s kojima se otočani suočavaju.
Evo otočani imaju zaista sjajnu priliku kroz Plan razvoja obalno otočnog područja i županije sami odlučiti koja su to područja u koja će ulagati i u koja će se intervenirati i da brinu o održivom razvoju otoka u svjetlu otočne samodostatnosti u svjetlu pametnih otoka kao novi koncept otoka EU, u svjetlu čistog okoliša, čiste energije i novih tehnologija i ja vam zahvaljujem na tome.
Sada će kao treći zastupnik Ante Kujundžić postaviti pitanje ministru znanosti i obrazovanja Radovanu Fuchsu.
Izvolite.
Hvala predsjedavajući.
Poštovani premijeru, poštovani ministri.
Poštovani ministre Fuchs, dakle jedna od ključnih misija Agencije za odgoj i obrazovanje je nova kultura obrazovanja. Je li ta nova kultura obrazovanja vidljiva po slučaju Marije Ivišić za koje sam vas pitao i kroz zastupničko pitanje, međutim vaš odgovor je bio poprilično štur i copy-paste. Da bi kolege ostale znale o čemu se radi možda će netko i marginalizirati ovaj slučaj, međutim ukoliko smo svjesni da su odgojno obrazovni djelatnici stup društva onda je itekako ovaj slučaj važan. On je onaj za kojeg znamo, pitanje je koliko ima onih slučajeva za koje ne znamo.
Dakle, riječ je o Mariji Ivišić djelatnici Franjevačke nadbiskupijske klasične gimnazije iz Sinja koja je zaključila negativnu ocjenu na popravnom dakle troje učenike koji su izgubili godinu. Nakon njihove žalbe viša savjetnica Antonela Cvik ispred Agencije za odgoj i obrazovanje iz podružnice Split izlazi, piše nalaz koji je u skladu sa ocjenom koju je dala gospođa Ivišić. Internim protokolom u sustavu Centrix je podignut nalaz i poslan zemaljskom poštom na supotpis ravnateljici agenciji i tu dolazimo do ove nove kulture obrazovanja. Taj nalaz nekome nije odgovarao, nestaje iz sustava Centrix, ravnateljica agencije šalje iz riječke podružnice svoga pomoćnika što je suprotno teritorijalnom djelovanju podružnica agencije koji u gle čuda u vrlo kratkome roku piše suprotan nalaz od nalaza kojega je napisala viša savjetnica Cvik. Viša savjetnica Cvik dobiva opomenu za nesavjesno odrađen posao, ocjene učenika bivaju poništene. …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… Vi ste mi u svom odgovoru …
Kolega Kujundžić vrijeme isteklo.
… pomenuli povjerenstvo, što je povjerenstvo od strane ministarstva zaključilo?
Kolega Kujundžić molim vas.
Izvolite odgovor ministre.
Poštovani zastupniče, kao što znate pritužbe naravno idu kroz sustav i agencije, ali jednako tako i prosvjetne inspekcije. Naravno da stranka koja je misli da je oštećena u cijelom postupku ima pravo uložiti žalbu. Nije neuobičajeno da se iz jednog dijela teritorijalno pošalje neovisna osoba upravo zbog toga da bi se osigurala objektivnost odnosno na koji način ćete sa vrlo ograničenim brojem prosvjetnih inspektora, recimo u ovom slučaju se vjerojatno radili o splitskoj inspekciji, poslati ponovo jedne te iste ljude. Dakle, najvjerojatnije inspekcija koja samostalno radi angažirala inspekciju iz Rijeke da obavi nadzor. Ukoliko i kao što ste rekli je nalaz promijenjen, zašto mislite da je u vrlo kratkom roku? Radilo se o jednom konkretnom slučaju i vjerojatno nije trebalo … cijelu školu od početka do kraja nego se najvjerojatnije, ja ne znam nisam čitao nalaz inspekcije, fokusiralo na ono na što je bila pritužbe i zbog toga je odluka bila promijenjena.
Mi, ja moram ovdje reć da mi imamo zaista vrlo mali broj inspektora generalno gledano u RH, dakle resursi same prosvjetne inspekcije su prilično mali trebalo bi ih bitno više, međutim bez obzira na koliko puta mi ponavljali odnosno ne mi nego inspekcija, ali jednako vrijedi i za neke druge službe unutar ministarstva, natječaje imamo vrlo, vrlo ograničen ili gotovo nikakav odaziv potencijalnih kandidata. Ja mogu naravno još jedanput narediti reviziju cijelog slučaja i to ću napraviti nakon ovoga i onda ću vas osobno ponovno izvijestiti da li je opet napravljena neka greška ili nije.
Izvolite zastupniče očitovanje.
Hvala predsjedavajući.
Poštovani ministre, niste mi uopće odgovorili na pitanje. Dakle, ravnateljica spomenute agencije je gle čuda između ta dva nalaza bila gost na jednom stručnom skupu u toj školi, vi ste mi rekli da je ministarstvo formiralo povjerenstvo koje će revidirati cijeli ovaj slučaj. Ma dvije godine niste odgovorili na žalbu gospođe Ivišić, ima dvije godine. Ako kažete da nije napravila objektivno posao, iz kojeg razloga nije odmaknuta iz sustava jer očito nije sposobna? Iz kojeg razloga je ta gospođa još uvijek djelatnik Agencije za odgoj i obrazovanje?
A kad smo već kod agencije, poštovane kolege na 110 djelatnika Agencije za odgoj i obrazovanje imamo četri pomoćnika ravnatelja, tri predstojnika ureda, četri tajnice. Poštovane kolege, Agencija za odgoj i obrazovanje je autsorsala sudske postupke za koje se ad hoc zvala presuda u kontekstu plaća koje su išle na razini cijele države u odgojno obrazovnom sustavu obzirom da je vrhovni sud donio vrlo jasnu presudu.
Poštovane kolege, Agencija za odgoj i obrazovanje troši ogromne, ogromna financijska sredstva za najam prostora, počevši od grada Splita, pa dalje.
Ministre, vi ste onaj koji ovo treba počistiti.
Sada će kao 4. zastupnik Peđa Grbin postaviti pitanje predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću, izvolite.
Zahvaljujem, ispričavam se, zahvaljujem predsjedavajući.
Predsjedniče Vlade, vaš je ministar Filipović prošlog tjedna izjavio nešto vrlo ozbiljno, pa ići ću korak dalje i reći ću možda čak i opasno. Ministar Filipović je izjavio da se na njega vrše pritisci jer ne dopušta da netko Hrvatsku koristi kao bankomat odnosno konkretno, išao je dalje i rekao da on štiti interese Hrvatske od predatora koji misle da je Hrvatska njihov bankomat, dakle član Vlade izjavljuje da se na njega vrše pritisci.
Mi smo već imali situaciju da je jedna članica Vlade tvrdila da joj se prijeti, znamo kako je to završilo, ni do dana današnjeg nismo saznali tko je prijetio, ali znamo da ona više nije članica Vlade. Sada imamo drugog člana Vlade koji tvrdi da se na njega vrše pritisci. Od trenutka kada je on izjavio do danas mi ne znamo niti tko vrši pritiske, ali ne znamo niti tko su ti predatori. Na to pitanje niste odgovorili niti vi kad vam je jučer izravno postavljeno. Mi smo se naravno zapitali da li su možda ti predatori Agencije za naplatu potraživanja, utjerivači dugova, ali zaključili smo da oni to ne mogu biti jer oni i dalje koriste hrvatske građane kao bankomat, a vaša Vlada ne poduzima ama baš ništa da ih spriječi, pa oni nemaju razloga ni na koga vršiti pritiske. Slijedeći na koje smo pomislili su možda banke, ali niti tu nema razloga da se na ikoga vrše pritisci jer vi s bankama sklapate nagodbu, sadržaj koji ni do dana današnjeg niste htjeli objaviti hrvatskoj javnosti i banke i dalje koriste hrvatske građane, pogotovo one koji još uvijek nisu riješili svoje slučajeve sa švicarskim frankom kao bankomat. Zato vas sada pitam, tko vrši pritisak na ministra Filipovića i tko su ti predatori koji Hrvatsku žele koristiti kao bankomat? Hvala.
Izvolite odgovor predsjedniče Vlade.
Poštovani zastupniče Grbin, što se tiče izjava ministra imate ga ovdje, pa ga pitajte na šta je on mislio, a šta se vas tiče vi ste čovjek koji je izbacio 3 tisuće ljudi iz SDP-a, vi ste tzv. čelnik opozicije kojem je iz kluba otišlo 18 zastupnika, vi ste dva puta raspustili Zagrebačku organizaciju SDP-a, imate rejting od 12%, zadužena ste stranka u minusu i financirate neke velike PR magove, valjda kreditima koje ćete danas sutra u opoziciji teško otplaćivat jer ćete imat manje para iz kojih ćete to nalazit, a nećete nać niti jednoga sponzora da vam pomogne. To su činjenice, dakle to je realnost u kojoj ste vi danas nakon što ste u SDP-u na čelu, kolko je to sad već, 3.g.. Za razliku od vas naša Vlada i politika koju vodimo kao parlamentarna većina sastavljena u tom po mom sudu magičnom stabilnom trokutu HDZ-a na desnom centru naših partnera liberala, umirovljenika i demokršćana i manjinskih zastupnika, donosimo rezultate za hrvatske građane. Ti hrvatski građani znaju da su u mandatima naše Vlade narasle prosječne plaće, naša prosječna plaća je sada 1.094 eura, da su narasle medijalne plaće, da smo probili granicu u kunama se vraćam samo radi usporedbe, preko 8 tisuća kuna prosječna plaća, preko 7 tisuća kuna medijalna plaća, da je minimalna plaća došla na 560 eura, da smo obećali povećat bili mirovine za 5%, povećali smo ih sada već za 30%, da vam je prosječna mirovina 438 kuna, da vam je u Hrvatskoj stopa, broj zaposlenih apsolutni preko milijun i 600 tisuća ljudi, da vam je stopa nezaposlenosti 6,9%, da imate lani u najkriznijoj godini niti jedan relevantan prosvjed, sad imamo fabricirane prosvjede svako malo, ovdje prosvjeduju o pomorskom dobru ljudi koji mora nisu vidjeli npr. znači totalno fabricirana i smiješna tema i imate situaciju da smo imali rast među 4 zemlje unutar EU najbolji, da imamo investicijski kreditni rejting na najvišoj razini, da kad izdajemo državnu obveznicu imamo tolike interese građana i institucionalnih investitora da moramo stat sa izdavanjem te obveznice koja kaže što, vrlo jednostavnu poruku koju vi nemate, a mi imamo, a to je povjerenje, ljudi i gospodarstvo vjeruju strateškom smjeru zemlje koju provodimo već 7.-mu godinu i taj strateški smjer zemlje donosi benefite i rezultate. On ih donosi radi nas i usprkos i unatoč vama. Dakle ako imate nešto za pitat ministra koju je on riječ koristio pitajte njega, da ima pritisaka u hrvatskom društvu, pa ima ih svaki dan, pa mi što god napravimo su pritisci ili prijete opozicija ili prijete interesne skupine ili prijete orkestrirano mediji, svi prijete, pa ali šta ima veze, pa to je demokracija, to je utakmica, mi znamo naš smjer i znamo koji je naš interes, a interes je sigurna Hrvatska, snažna Hrvatska, međunarodno nikad bolje pozicionirana Hrvatska. Evo imate tu ministra Erlića koji će vam reć da smo mi iskoristili više od 9 milijardi eura iz ovog bivšeg financijskoga okvira i iz idućega 15 milijardi, iz EU SF-a, evo pitajte Bačića danas, 710 milijuna eura za EU SF, još milijarda i 200 milijuna eura koji će ići za obnovu…/Upadica predsjednik: Hvala vam/…. To je naš AKI, a vaš AKI je danas postoji 3 hiljade izbačenih i 18 zastupnika.
Hvala lijepa.
Izvolite očitovanje zastupniče Grbin.
Zahvaljujem predsjedniče sabora.
Gledajte, da sam ja kao vi predsjedniče Vlade ja bih sad krenuo odgovarati na ovo što ste rekli time da ste vi na čelu pravomoćno osuđene kriminalne organizacije, ali neću. A znate li zašto? Jer to građane ove zemlje ne zanima. Ta razina prepucavanja ne zanima nikoga već ih zanima kako ćemo napraviti da ljudi žive bolje. A koliko ljudi žive bolje proizlazi možda i iz toga da što 3/4 hrvatskih građana misle da taj vaš famozni smjer o kojem ste govorili je krivi. Dakle vaš smjer je krivi strateški smjer.
Ponovit ću još jednom, imamo člana Vlade koji tvrdi da se na njega vrše pritisci jer ne želi dopustiti predatorima da Hrvatsku koriste kao bankomat. Nakon vašeg odgovora ja mogu zaključiti samo 2 stvari, a jedna od njih je točna. Prvo, ili ministar Filipović ne zna što priča. Dopuštam svima da procijene koliko je ta opcija moguća ili ste ustvari vi taj koji na njega vrši pritiske jer se doista želi obračunati sa nekakvim predatorima.
Hvala.
Idemo na 5. pitanje, poštovani potpredsjednik Furio Radin, postavit će ga ministru znanosti i obrazovanja Radovanu Fuchsu, izvolite.
Hvala lijepa g. predsjedniče.
Postoje 2 zakona, između ostalih, je l' da, koji su u međusobnom sukobu, u međusobnoj svađi. To su Zakon o radu po kojem nakon 65. g. u dogovoru sa poslodavcem možeš nastaviti raditi, određeno vrijeme i postoji Zakon o odgoju i obrazovanju koji kaže da kad završiš školska godina u onoj godini gdje će nastavnik, u kojoj će nastavnik ispuniti 65 g., znači uopće ne mora ni imati 65 godina, on mora ići u mirovinu.
Govorimo o strukama, o poslovima, o profesijama koje su od iznimne važnosti, one formiraju budućnost, nema svrhe da ja sad govorim stvari koje su itekako poznate svima. U Finskoj to je najcjenjenije, najcjenjeniji posao koji uopće postoji. Nema cjenjenijeg čovjeka, profesionalca koji zapravo koji, koji uživa veće povjerenje od nastavnika. Ovdje međutim, radi se o jednoj diskriminaciji jer na kraju krajeva, ti ljudi koji bi trebali biti podvrgnuti Zakonu o radu, a Zakon o radu je organski zakon koji se donosi sa većinom svih glasova, zapravo moraju se, moraju se ravnati po zakonu koji se zove lex specialis jer ovaj, jer naši pravnici vole latinski .../Upadica: Hvala vam kolega Radin./...
Vrijeme je isteklo.
.../Upadica: Uglavnom, znam da to nije vaš posao, ali htio bih da mi odgovorite na to pitanje… /... Hvala vam lijepa. Kolega Radin.
.../Upadica: … a onda ću poslije, onda ću poslije nastaviti./... Izvolite, ministre, odgovor.
Može? Može. Evo, poštovani zastupniče, gospođe i gospodo zastupnici. Naravno da nitko, ja mislim, ovdje ne spori da je nastavnik ili učitelj ili profesor u školi izrazito časna dužnost i mi, naravno činimo i pokušavamo činit sve da bi ona zaista bila u dovoljnoj mjeri prepoznata u društvu i mislimo da ugled nastavnika svojim postupcima itekako podižemo u zadnje vrijeme, konačno, to se vidi i na rastu plaća i na ostalim stvarima koje nastojimo promovirati kako bi oni zbilja bili cijenjeni u društvu onako kako zaslužuju.
Kad govorimo o 65 godina i odlasku u mirovinu, lex specialis definira pojedine uže područje iako ja nisam pravnik, ali mislim da je iznad ovog dijela koji je organski, međutim, a odlazak u mirovinu u godini u kojoj nastavnik navršava 65 godina napravljen je zato kako bi odlaskom u mirovinu sa 65 godina neki učitelji i nastavnik ne bi započinjao novi, novi ciklus obrazovanja, pogotovo je to važno u razrednoj nastavi gdje bi se onda nakon godinu ili dvije mijenjao nastavnik.
No, dobro. Postoji definitivno manjak nastavnika, vjerojatno je to izraženije u školama koje izvode nastavu na jeziku i pismu nacionalnih manjina, ali jednako tako imao ogroman problem sa nastavnicima u STEM području u svim ostalim školama, matematika, fizika, kemija, itd. i ove godine je Ministarstvo upravo zbog toga raspisalo natječaj sa vrlo izdašnim stipendijama, 6 stotina eura je mjesečna stipendija za sve one koji upišu STEM područje i obavežu se da će za onoliko vremena koliko su primali stipendiju raditi u školama upravo na tim predmetima.
Ali, to traje i zbog toga itekako razmišljamo da zbog situacije da u nekim sredinama nemamo nastavnika koji se mogu javiti na natječaj, promijenimo upravo ovu kategoriju u novom Zakonu o odgoju i obrazovanju gdje ćemo dozvoliti da se na natječaj, nakon što se objavi, dakle profesor treba otići u mirovinu sa 65, škola bi bila obavezna objaviti javni natječaj za primanje novog profesora tih kvalifikacija, ukoliko se nitko ne javi, onda će bit, postojati mogućost da se angažira i ovaj profesor iznad 65 godina. To je jedan od mogućih rješenja, ali u svakom slučaju, novim Zakonom o odgoju i obrazovanju riješit ćemo ovaj problem odlaska sa 65 godina i nemogućnošću zamjene tog profesora jer jednostavno takav ne postoji u tom trenutku na tržištu rada.
Izvolite, kolega Radin, očitovanje.
Naravno nisam zadovoljan sa odgovorom, ali zadovoljan sa trudom. Zadovoljan sa vašim trudom.
Vi ste spomenuli manjine. Manjine imaju kronični nedostatak kadrova. Naravno da sam postavio to pitanje zato što mi imamo takva, takav problem, ali takav problem postoji, kao što ste vi sami rekli i što se tiče matematike i što se tiče fizike i drugih predmeta.
Trebalo bi donijeti jedan novi poseban zakon da ga zovem tako da ne spomenem ja latinski jezik jel da, novi posebni zakon, al međutim ako smo mi donijeli jedan organski zakon u kojem se kaže da je rad ima određene karakteristike i da nakon toga što se ide u mirovinu se može raditi, a šta to nije dovoljno, a da drugi automatski, kako bi rekao tehnički se prilagode tome radu?
Lex specialis je nešto što smo mi izmislili, on se donosi sa koliko ja znam, on se donosi sa glasova većine ljudi koji su u Parlamentu, a Zakon o radu je organski zakon se donosi sa većinom glasova svih zastupnika. Zbog čega se mi ne ravnamo jednostavno po tom zakonu? Zbog čega moramo uvijek raditi dupli posao jer na kraju krajeva onda će se to svoditi na dupli posao? Ja znam da će se to sredit na kraju, ali kako će se srediti? Sredit će se tako što će se još jedanput govoriti o istom predmetu o kojem se govorio kada smo donijeli Zakon o radu.
Hvala g. predsjedniče.
Sada će zastupnica Anita Pocrnić Radošević postaviti pitanje ministru rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marinu Piletiću. Izvolite.
Hvala predsjedniče HS-a.
Poštovani predsjedniče hrvatske Vlade, ministrice, ministri, kolegice, kolege.
Pitanje upućujem ministru rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marinu Piletiću. Poštovani ministre, moje pitanje odnosi se na jedan dio resora koji vodite, a to je mirovinski sustav, a time i briga za dobrobit i održanje životnog standarda naših umirovljenika. Srb o umirovljenicima i jačanje njihovog materijalnog položaja kontinuirano je u fokusu ove Vlade, to mi kao saborski zastupnici vidimo kroz zakonske prijedloge koje nam Vlada dostavlja i šalje i u ovom mandatu više smo puta raspravljali i donosili zakone kojima se poboljšava materijalni status umirovljenika bilo kroz ostvarivanje novih prava ili kao ispravljanje nekih sada nepravednih odluka od prije desetak godina.
U tom smislu moje pitanje se odnosi na dosadašnje rezultate provedbe Zakona o mirovinskom osiguranju kojim su od 1. siječnja 2023.g. sve obiteljske mirovine povećane za 10%, zatim omogućeno je korištenje dijela obiteljske mirovine uz osobnu mirovinu nadživjelom supružniku te je dodatno povećana najniža mirovina za 3%.
Provedba novih odredbi Zakona o mirovinskom osiguranju je kompleksan i opsežan postupak koji provodi HZMO, dijelom i temeljem podnesenih zahtjeva korisnika, stoga vas molim da mi pojasnite kako teče provedba i koji su dosadašnji rezultati provedbe ovog novog Zakona o mirovinskom osiguranju koji je na snazi već oko tri i po mjeseca i kako se to odražava na materijalni položaj umirovljenika? I ako stignete da još pojasnite što sve Vlada čini ili planira činiti kako bi se poboljšao materijalni položaj naših umirovljenika?
Hvala.
Hvala vam.
Izvolite ministre odgovor.
Hvala lijepo predsjedniče.
Uvažena zastupnice Pocrnić Radošević, dame i gospodo saborski zastupnici.
Kao što ste čuli i u pitanju od 1. siječnja na snazi je izmjena i dopuna Zakona o mirovinskom osiguranju koji smo zapravo po prvi put u mirovinski sustav uveli mogućnost isplate dvije mirovine i to dijela obiteljske mirovine za one članove kojima je bračni suprug ili životni partner preminuo. Na taj način omogućili smo da umirovljenici koriste i 27% od pripadajućeg dijela obiteljske mirovine i upravo na tragu ovog vašeg pitanja, s obzirom da su svi naši umirovljenici koji imaju pravo na obiteljsku mirovinu i na dio obiteljske mirovine podnosili zahtjeve mogu vas izvijestiti da je dao danas više od 110.000 zahtjeva pristiglo u poslovnice HZMO-a, a od toga već 42.000 ili nešto više dakle već riješeno.
Ono što već sada znamo na osnovu podataka iz HZMO-a jest da je prosječno povećanje mirovina za one koji su ostvarili pravo na dio obiteljske mirovine u prosjeku 95 eura veća mirovina. Ako uzmete u obzir da smo tim zakonskim izmjenama uz osiguranje ove druge imovine povećali svim korisnicima obiteljske mirovine mirovinu za 10% i tu već imamo prosječno povećanje od minimalno 33 eura.
Kada govorimo također o dijelu tih zakonskih izmjena valja spomenuti da smo povećali i minimalne mirovine tim izmjenama za dodatnih 3%, dakle korisnicima najnižih mirovina, a isto tako povećali i stopu bonifikacije tako da za pet godina više mirovinskog staža nakon ispunjavanja uvjeta svi ti korisnici mirovine mogu računati na 27% veće mirovinsko mjesečno primanje. Uz sve to vidjeli ste da je Ministarstvo financija ukinulo onih kriznih 3% doprinosa na zdravstveno osiguranje koje je plaćalo više od 32.000 naših umirovljenika, a da će danas na užem kabinetu Vlade biti i prijedlog o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinama ostvarenim po posebnim propisima gdje želimo također onih kriznih 10% koji se obračunavalo na sve mirovine iznad 3,5 tisuće kuna također od 2009. ukinuti na način da će taj postupak umanjenja tih mirovina s 1.7. biti 5%, a onda od 1.1.2024. ukinuti to umanjenje odnosno de facto staviti taj zakon donesen 2009. izvan snage.
Na taj način i tu računamo da će 96.000 korisnika također mirovina ostane po posebnim propisima od kojih najveći broj su dakle naši hrvatski branitelji, umirovljeni policajci, vatrogasci, osobe koji su radili na razminiranju Hrvatske također ostvariti značajno povećanje svojih mirovinskih prihoda, odnosno maknuti im taj nametnuti krizni porez od 10%.
I jedino što još mogu spomenuti također, dakle želeći unaprijediti položaj umirovljenika Ministarstvo rada raspisalo je javni poziv za korištenje sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti kako bi diljem Hrvatske izgradili centre za starije osobe. Natječaj je završen. Očekivali smo negdje oko 8 do 10 prijava. Pristiglo je njih 27 …
…/Upadica predsjednik: Hvala ministre./…
… pa vjerujem da ćemo nastaviti istim.
Hvala.
Izvolite zastupnice očitovanje.
Hvala na odgovoru.
Zadovoljna sam odgovorom i zaista ste iscrpno i temeljito objasnili koliko ste mogli u svoje četiri minute što Vlada čini kako bi se poboljšao materijalni položaj umirovljenika u današnje vrijeme kada je inflacija na preko 10% nužno je potrebno i Vlada to čini zadržati postojeći standard svih građana, a naročito umirovljenika koji nisu u mogućnosti obavljati neke druge poslove nego žive od svojih mirovina.
Dobro je i da oni sa najnižim mirovinama već peti put dobivaju različite dodatke. Najprije je to bio covid dodatak, nakon toga i energetski dodatak čime se svakako pokušava sačuvati socijalna sigurnost građana sa najmanjim mirovinama.
Vjerujem da će Vlada i dalje nastaviti u tom smjeru kako bi našim umirovljenicima omogućili dostojanstven život u starosti. Naravno da je za to potrebno snažno gospodarstvo i što veći broj radnika u odnosu na broj umirovljenika. Prije 40 godina bila su 4 radnika na jednog umirovljenika. 2015. godine imali smo 1,15, a ohrabruje i činjenica da je danas taj odnos 1,31 radnik na jednog umirovljenika.
I evo prema prvim podacima za ožujak imamo milijun i 621 tisuću i 379 osiguranika, znači zaposlenih osoba i riječ je o povećanju za 2,4% u odnosu na prethodnu godinu. Istodobno imamo milijun i 227 tisuća i 500 umirovljenika što predstavlja značajan udio u ukupnom stanovništvu i svakako je to dodatni razlog za vođenje računa i brige o tako značajnoj kategoriji stanovništva.
Hvala.
Sedmo pitanje zastupnik Dario Hrebak postavlja ministru regionalnog razvoja i fondova EU Šimi Erliću.
Izvolite.
Hvala lijepa poštovani i uvaženi ministre Erlić.
Hrvatska odlično povlači 5,5 milijardi eura koji su nam dani na raspolaganje kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti. Imamo jako puno kvalitetnih i ono što je najvažnije spremnih projekata koji se mogu realizirati, no na žalost svi smo svjesni toga da inflatorni učinci rekao bih smanjuju taj novac u obliku da se povećavaju troškovi, a da s druge strane možda neće svi kvalitetni, dobri i spremni projekti biti u potpunosti financirani.
S druge strane jedan samo mali dio naše javnosti zna da nam je uz tih 5,5 milijardi eura koje su nam na raspolaganju za realizaciju tih kvalitetnih projekata, da isto tako imamo i mogućnost uzimanja zajma od 3,6 milijardi eura. Taj zajam iz perspektive prije nekoliko godina možda i nije baš bio nešto poseban zato što se trebamo ipak na neki način zadužiti. Međutim iz današnje perspektive kada su nam kamate na tržištima ogromne, kada one svakim danom sve više rastu, a kada znamo da taj zajam nudi iznimno niske rekao bih, usudio bih se reći čak i bagatelne kamate praktički kojih uopće gotovo da i nema, da li smatrate da bismo trebali kao zemlja zatražiti taj zajam koji nam je Europska komisija dala kao mogućnost i da li će taj zajam biti doista onda u potpunosti dovoljan da realiziramo sve ove projekte koji su kvalitetni, koji su spremni i koji će se definitivno mogući realizirati i pomoći i našoj zemlji da napravimo tu energetsku zelenu tranziciju i da napravimo sve ono što je, što sam Nacionalni plan oporavka i otpornosti i predviđa.
Izvolite odgovor ministre.
Evo hvala vam na pitanju poštovani zastupniče Hrebak.
Pa ja bih istaknuo na početku kako je Ministarstvo financija to koje je koordinacijsko tijelo vezano za Nacionalni plan oporavka i otpornosti, a kako smo mi kao Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU oni koji osiguravaju komplementarnost među različitim fondovima koji su nam dostupni na raspolaganju u Hrvatskoj.
Isto tako, važno je kazati da smo mi kao sustav europskih fondova posvećeni primarno prvome cilju, a to je potrošnja dostupnih bespovratnih sredstava stavljenih na raspolaganje koji imaju svoje naravno rokove do kojih mi moramo potrošiti ta sredstva. Tako i u kontekstu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 5,5 milijardi eura koje sam stavio na raspolaganje 2026. primarni cilj je da potrošimo bespovratna sredstva a kojih, a za koje nam sada ide dosta dobro, odnosno kao što smo mogli vidjeti po dostupnim podacima već do sada je realizirano 2,2 milijarde eura, odnosno 40% tih sredstava.
Jedna smo od tri zemlje članice EU koja je dala zahtjev za trećom tranšom sredstava. Kad se realizira ta treća tranša bit ćemo već preko 50% realiziranih sredstava i to je ono što je važno, jer je bitno da ta sredstva potrošimo na odgovarajući način za odgovarajuće reforme do 2026. godine i za sad smo na dobrom putu.
U kontekstu vašeg pitanja koji sad dolazi kao nadogradnja na sama bespovratna sredstva, a to su zajmovi mogu istaknuti samo da se u ovome trenutku priprema procedura i za korištenje 3,6 milijardi eura dostupnih zajmova, da se to radi u suradnji sa postojećim ministarstvima koji sudjeluju u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti sa svojim sredstvima i da mi imamo, da države članice zapravo imaju definiranu proceduru na način da moraju izmijeniti, odnosno napraviti aneks Nacionalnog plana oporavka i otpornosti po zadanoj proceduri koji onda moramo realizirati do 31.8. Dakle, 31. kolovoza nam je rok za dostavu novih prioriteta za ulaganje u kontekstu zajmova.
Za sada je još prerano govoriti koji će to biti prioriteti ulaganja. Ono što znamo da je naglasak koji kaže regulativa i moramo poštivati REPowerEU, dakle da će naglasak biti na zelenim ulaganjima to je sigurno. Ali još se moraju odraditi, dakle privatizacija svih ulaganja na području, među tijelima i ministarstvima koja na tome rade, a onda to ispregovarat sa komisijom tako da ćemo 31.8. onda to predati komisiji, o čemu će bit onda sigurno više informacija i u javnosti, al svakako važno pitanje i nova važna poluga investicijska za ulaganje u razdoblju koje je pred nama, hvala lijepo.
Izvolite zastupniče očitovanje.
Poštovani ministre, zadovoljan sam odgovorom, vidim da se već i pokrenula ta cjelokupna procedura, kao što sam i rekao prije 2.g. možda to tako i nije izgledalo dobro, međutim iz današnje perspektive to je opet kao što ste i sami rekli jedna dobra poruka koja se pruža i potencijalnim investitorima, ali isto tako mislim da je taj novac, nije baš i mali, 3,6 milijardi eura je ogroman novac koji se sigurno nigdje na tržištu ne može naći po tako povoljnim uvjetima, a s druge strane svi smo mi svjesni da imamo još i danas spremnih projekata iz područja obrazovanja, iz područja turizma, iz područja vodno komunalnog sustava koji će se sigurno dodatno pokrenuti gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj i koji će sigurno u idućih 3 do 4.g. rezultirati i tim realiziranim projektima, ali i onim pozitivnom impaktu koji će ti realizirani projekti imati u budućnosti na hrvatsko gospodarstvo, hvala.
Idemo dalje, sada je na redu zastupnik Davor Dretar koji će pitanje postaviti predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću, izvolite.
Hvala lijepa poštovan g. predsjedniče HS, poštovane gđe. ministrice, poštovana gospodo ministri, državni tajnici, poštovane kolegice zastupnice i poštovani kolege zastupnici, sve vas lijepo pozdravljam.
Pitanje ću postaviti predsjedniku Vlade g. Andreju Plenkoviću.
U namjeri da u potpunosti zaobiđem bilo kakva politička svrstavanja i okretanje stvarnosti odnosno pogled na istu tu stvarnost kroz stranačke perspektive u ovom svojem pitanju ću se ustvari poslužiti relevantnim podacima Eurostata odnosno Europske agencije za statistiku. Ti su podaci slijedeći, njihovi podaci od 1. ožujka ove godine pokazuju da je Hrvatska među 5 najgorih država po stopi poskupljenja u EU, poskupili su mnogobrojni prehrambeni proizvodi, higijenske potrepštine, ukupni troškovi života čine život svakog hrvatskog građana gotovo nemogućim. Još malo Eurostata, od 7. travnja ove godine stambeni prostor u Hrvatskoj poskupljuje po najvećoj, najvišoj stopi u EU iako je istovremeno EU zabilježila pad cijena stambenih površina. Sa ovim prosječnim plaćama čak ako dvoje građana ove zemlje imaju prosječnu plaću, kupovina novog stana mladoj obitelji u Hrvatskoj je nezamisliva. I treći puta Eurostat, dvije hrvatske županije najgore su po stopi iseljavanja u EU, Vukovarsko-srijemska i Požeško-slavonska. Imamo razvojni Projekt za Slavoniju, Baranju i Srijem, nećete vjerovati od tih 5 županija u projektu čak 4 su najlošije u Hrvatskoj po stopi iseljavanja, naime tu moram dodati još i Osječko-baranjsku i Brodsko-posavsku, 300 milijuna eura teška korupcija koju istražuje Ured javnog, europskog javnog tužitelja…/Upadica predsjednik: Hvala vam/…, molim vas g. premijeru komentar, hvala lijepa.
Izvolite odgovor predsjedniče Vlade.
Poštovani zastupniče Dretar, meni je drago da vi čitate Eurostat, isto tako možete pročitati da je Hrvatska ostvarila strateške ciljeve, ciljeve koje smo predstavili našim građanima i biračima na izborima, ući sa dvije noge u dublje integracije u Schengen i u euro.
Kada ćemo gledati kroz vrijeme koje će biti pred nama dugoročne strateške koristi i efekte za Hrvatske od ovako osnaženog međunarodnog položaja u 10-toj godini članstva u EU, jedina zemlja koja je ušla isti dan i u Schengen i u euro, onda ćete vidjeti da će pozitivni efekti na građane i njihov standard, na naše gospodarstvo, na naše kompanije, biti toliko veliki da ćemo se sjećati tog 1. siječnja 2023. kao referentnog trenutka u razvoju Hrvatske.
Što se tiče krizne godine, godine koja je iza nas, ja ću još jednom ponoviti budući da ste me pitali za komentar, pa ću ovako malo komentatorski pričat, da je to bila godina u kojoj je hrvatska država zahvaljujući mjerama Vlade tj. državnog intervencionizma očuvala socijalnu koheziju. Mi poštovani zastupniče Dretar i to naglašavam i tisuću puta ću to reć, u '22.g. kada su brojni prosvjedi bili po glavnim gradovima država EU nismo imali niti jedan relevantan prosvjed, nijedan. Znate zašto? Zato što smo u koroni imali paket mjera koji je vrijedio 1,6 milijardi eura iz kojeg se isplatila plaća za 800 tisuća radnika, ne u državnom i javnom nego u privatnom sektoru, što je zahvaljujući tim mjerama 130 tisuća poduzeća premostilo krizu i ostalo na nogama, da smo u vremenu 2022. imali nekoliko paketa vrijednih 3,6 milijardi eura koji su pomogli umirovljenicima, ribarima, poljoprivrednicima, nezaposlenima, braniteljima, svima koji primaju socijalne transfere, onima koji primaju dječji doplatak, onima koji su zbog potresa u privremenom smještaju i ovaj jesenski paket od 1,7 milijardi eura. Što to govori? To govori da smo dovoljno snažni da možemo izać sa tim paketima i da sad kao komentator razumijem što je filozofija redistribucije sredstava hrvatskih građana kroz pametno i inteligentno korištenje državnog proračuna i osnaženi međunarodni i politički i ekonomski i financijski položaj države. E zbog toga imamo situaciju da je kada gledate rast od, inflaciju pardon od 2016. do 2023.g., kad bismo izuzeli ovu 2022. koja nije do nas nego je do Putina i ruske agresije na Ukrajinu izazvala globalnu krizu, znate koliko bi bila kumulativna inflacija u svim tim godinama, 5,1%, a zbog ove godine koja je iznimka imamo situaciju koju imamo, a mi smo u toj kriznoj godini g. Dretar kao što ste vidjeli po podacima HNB-a neki dan, čitajte malo i to, sa 78% udjela javnoga duga u BDP-u došli na 68%, 10 postotnih bodova. Mi sada po tom kriteriju koji nam je bio važan za euro stojimo bolje nego prije korone. Bolje nego prije korone. Što to pokazuje? Pokazuje otpornost, snagu hrvatskog gospodarstva, angažman hrvatskog radnika, jasan smjer, za razliku od Grbina koji misli da mu ova ista anketa koja njemu 12%, da je bitno ovo što se zbog medijskog ozračja ispada da idemo u krivom smjeru.
Ja bih volio, g. Grbin, a i vi, g. Dretar, dajte mi, molim vas, recite, koji je to smjer? Di bismo mi to trebali ići nego u euro i Schengen i jačanje i ekonomskog .../Upadica: Hvala vam./... i političkog položaja Hrvatske. Ako vi imate neki drugi smjer .../Upadica: Hvala./... koji nije u tom pravcu, pa recite, nek ljudi čuju da znaju .../Upadica: Hvala vam lijepa./... za koga glasaju. Najvažnije je znati.
Izvolite, kolega Dretar, očitovanje.
Hvala g. predsjedniče Sabora. Poštovani g. premijeru. Ja nisam član vaše vladajuće koalicije, tako da ne sudjelujem u donošenju odluka koje bi Hrvatsku mogle usmjeriti u nekom boljem smjeru. Nakon toga vi i sami nas optužujete da ne sudjelujemo pa onda dakle, to što mi predlažemo ćemo predložiti kada će doći vrijeme, recimo, sasvim sigurno ne predlažemo, ne predlažemo neke od sramotnih stvari, drago mi je da ste se nasmijali, vi dragi ljudi, vas 77 Duracell zečića koji ste klimali jednoga petka, a onda ste u ponedjeljak shvatili da je mjera za roditelje njegovatelje odjednom fantastična u jednom od najtužnijih prizora u povijesti hrvatskog parlamentarizma.
No, uglavnom, voditi Hrvatsku jest odgovornost. Nema ništa loše u tome da vi to želite, to je na koncu konca i vaše pravo i vaš legitimitet. No, ne vodite ju u smjeru za kojeg mi smatramo da je ispravan. Kad kažem mi, ljudi koji se zauzimamo za veću samostalnost Hrvatske u donošenju odluka koje će se ticati otvaranju novih radnih mjesta, poticanju građana da ostanu u ovoj zemlji.
Poštovani g. premijeru, ja znam da vi imate pravo na opuštanje, ali otvaranje Muzeja bećarca sasvim sigurno nije nešto što će gurnuti ovu Hrvatsku malo naprijed. Ja znam da imate pravo otići tamo i to je dobro i to je dobro da vi odete, to je odlično, ja znam da je to lijepo i bećarac je prekrasan, uglavnom, nažalost, nisam zadovoljan vašim odgovorom, no kada već spominjete prosvjede, imam osjećaj da ih uskoro biti, da će biti vrlo relevantni i nadam se da ćete barem skupiti hrabrosti da izađete i tim ljudima sa ovim osmjehom kažete ovo sve što ste rekli danas.
Vi mislite da je to što radite, kako vi kažete, dobro, mi mislimo da to nije dobro. Hvala lijepa.
Idemo dalje. Idemo dalje, zastupnica Vesna Bedeković pitanje postavlja ministru znanosti i obrazovanja Radovanu Fuchsu, izvolite.
Hvala vam lijepa poštovani predsjedniče HS-a, poštovani premijeru, potpredsjednici, potpredsjednice, ministrice i ministri, poštovane kolegice i kolege.
Evo moje pitanje upućujem ministru znanosti i obrazovanju, prof.dr. Radovanu Fuchsu, naime, poštovani ministre, u proteklih ste nekoliko tjedana u hrvatskim županijama predstavili koncept cjelodnevne škole, predstavili ste ga, dakle našim ravnateljima, našim predstavnicima osnivača, gradonačelnicima, županima, a jučer ste koncept cjelodnevne škole, dakle osnovne škole kao cjelodnevne škole predstavili i na saborskom Odboru za obrazovanje, znanost i kulturu nakon čega smo razvili vrlo kvalitetni, kvalitetnu raspravu i stoga bih vas molila da i danas ovdje, dakle još jednom, koliko vam vrijeme dozvoljava pokušate ukratko objasniti što koncept .../Govornik se ne razumije./... osnovne škole kao cjelodnevne škole znači za hrvatski odgojno-obrazovni sustav i ukratko da nam objasnite kao je zapravo cijeli koncept zamišljen.
Hvala vam lijepa.
Ministre, izvolite odgovor.
Hvala lijepa poštovani zastupnici i zastupnici. G. predsjedavajući, bilo bi potrebno puno, puno više vremena da mogu elaborirati do kraj čitav koncept cjelodnevne škole, ali pokušat ću to u nekoliko rečenica koliko imam vremena. Prvo, na konceptu cjelodnevne škole, o kojem se govori jako, jako dugo vremena koncipiran je čitav niz promjena, reformi i konačno su na osnovu ovako zamišljenog koncepta i stvoreni svi preduvjeti kako bi Vlada mogla osigurati i osigurala je ogromna sredstva, ja bih se usudio reći, kojih nije zasigurno bilo u zadnjih 50 godina kako bi se pokrenuo investicijski ciklus u škologradnji.
Mi .../Govornik se ne razumije./... danas imamo, mogu reći i nažalost, još uvijek 619 školskih objekata koji rade u dvije smjene. Da biste primijenili cjelodnevnu školu koja naravno ima ogromni broj dobrih strana, kako za učeniku u prvom redu, a onda, jednako tako i za obitelji i nastavnike, morali bi, morali smo dovesti i dovest ćemo do '27. g. sve objekte školske, osnovnoškolske objekte u RH da rade u jednoj smjeni i to će biti investicijski ciklus težak oko 850 milijuna eura.
Kada sve škole u RH budu infrastrukturno osposobljene da mogu izvoditi nastavu u jednoj smjeni, onda će se nastava izvoditi na način, a to upravo sada testiramo ovim pilot projektom na 50 škola, na način da će postojati jedan obavezni dio i jedan dio kojeg učenici, ako žele i njihovi roditelji, mogu pohađati, a i ne moraju. Obavezni dio se sastoji od ovog klasičnog dijela predavanja pojedinih nastavnih jedinica, a iza toga drugi dio, a ukupno škola traje do 2 odnosno do 3 sata, ovisno o uzrastu djece, je dio u kojem profesori, učitelji, nastavnici, a i stručni suradnici mogu, u nekim slučajevima, pomažu učenicima da dodatno usvoje eventualno znanje koje nisu dobro razumjeli i shvatili u dijelu, koji prvom dijelu gdje se izvodi klasična nastava. Jednako tako, pišu s njima, pomažu im kod pisanja domaćih zadaća i pomažu im kod učenja.
Naravno da mogu tu raditi sa onima koji su napredniji, neke više oblike lekcije, nekima kojima treba dodatno objasniti dat će dodatna objašnjenja, ali nećemo više imati sistem da se dio obrazovnog procesa prenosi na roditelje gdje onda roditelji kod kuće moraju sa tom djecom sjetiti i učiti, moraju im pomagati kod domaćih zadaća, neki to mogu, neki to ne mogu, neki koji su možda boljeg imovinskog stanja mogu si priuštiti instrukcije u ovakvom konceptu sve se obavlja u školi, nema domaće zadaće, eventualno naravno neko mora lektiru čitati kod kuće.
Za učenike je to jednako tako bitno, bitno bolji način poučavanja, konačno ko zna bolje da li je neki učenik nešto usvojio ili nije u samom razredu od samih profesora i učitelja koji ga uče.
Drugi dio koji je neobavezan, a odvija se od tri sata na dalje ili od dva sata nadalje, a traje maksimalno do pet sati popodne je ono što učenici pohađaju ili ne pohađaju ovisno o tome kakva je odluka. Naime, mi sada imamo neki oblik takvog odvijanja u školama u svega 20% škola, to je taj cjelodnevni ili produženi boravak u kojem nemate jasnu strukturiranu potpomognutu aktivnost koja služi u svrhu obrazovnog procesa i … …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… pohađa svega 12% učenika u Hrvatskoj. Mi želimo da pohađaju svi …/Upadica predsjednik: Hvala ministre ./… i da doma kući idu veseli …/Upadica predsjednik: Hvala./… sa svojom obitelji.
Hvala.
Izvolite zastupnice Bedeković očitovanje.
Hvala vam lijepa.
Poštovani ministre zahvaljujem, zadovoljna sam odgovorom. Dakle, zaista razvidno je da je projekt cjelodnevne škole jedan reformski i sveobuhvatan projekt, vrijedan je ukupno dvije milijarde eura i zapravo ja bih rekla da ima dvije izuzetno bitne komponente. Prva bitna komponenta je ovaj prijelaz na jednosmjenski rad kako bi se omogućio učenicima cjelodnevni boravak i rad u školi, ova druga bitna komponenta je zapravo infrastrukturna i odnosi se na dogradnju postojećih škola, izgradnju novih škola, izgradnju sportskih dvorana odnosno sportskih objekata i terena kao infrastrukturne potpore da bi se cjelodnevni boravak ne samo učenika nego i naših nastavnika, učitelja, profesora, stručnih suradnika u školi mogao organizirati. I svakako rekla bih da prijelaz na jednosmjenski rad ima zaista čitav niz izazova pred sobom, prije svega izazova u smislu organizacije rada naših škola, motivacije i motiviranja učitelja za cjelodnevnu školu, primjerenost metoda učenja, metoda poučavanja pa onda i suradnje izazovi suradnje s roditeljima i lokalnom samoupravom.
I svakako ću samo podsjetiti da je jednosmjenski rad termin koji se u Hrvatskoj službeno pojavio negdje otprilike u našim dokumentima 2008.g., dakle nakon 15 godina pred nama je zapravo projekt cjelodnevne škole koji u sebi sadrži prijelaz na jednu smjenu i nakon 15 godina idemo u ovaj pothvat idemo u reformu. Ja ću naglasiti da su mnoge vlade do sada koje su bile imale prigodu pokrenuti ovakvu reformu, a nisu. I stoga izražavam izuzetno zadovoljstvo i želim naravno …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… da ovaj projekt uspije.
Hvala vam lijepo.
Sada će kao 10. zastupnica Dragana Jeckov postaviti pitanje ponovo ministru znanosti i obrazovanja Radovanu Fuchsu.
Izvolite.
Zahvaljujem.
Gospodine ministre, eksperimentalni program pod nazivom „Osnovna škola kao cjelodnevna škola“ u proteklom razdoblju izazvao je niz reakcija. Ono što nas brine jeste činjenica da je na određeni način u ovom programu zanemaren bitan segment obrazovanja, a taj segment se tiče obrazovanja na jeziku i pismu nacionalnih manjina.
Naime, o čemu govorim? Ukoliko se primjeni predloženi koncept predloženi program bit će gotovo nemoguće uklopiti još šest sati u nižim razredima ili pet sati u višim razredima nastave na jeziku i pismu. Kao što vam je poznato pored hrvatskog jezika i pisma u istom broju pripadnici nacionalnih manjina imaju i svoj materinji jezik.
Objasnite nam zbog čega je ovaj oblik nastave ovim konceptom zanemaren ili kako ćete izbjeći da bude zanemaren?
Ministre izvolite odgovor.
Hvala lijepa.
Uvažena zastupnice, naravno da cjelodnevna škola je zamišljena da se izvodi u svim školama u RH pa tako i u školama koje izvode nastavu na pismu i na jeziku nacionalnih manjina bez obzira o kojoj kategoriji radi a, b ili c. Da li i sada u nekim školama koje imaju jezik nacionalnih manjina se određeni satovi materinjeg jezika izvode same osnovne satnice. I u ovom slučaju s obzirom da imamo školu koja traje cijeli dan bez većih problema se nastava može uklopit u ukupnu aktivnost i ja vjerujem da to neće predstavljati određeni problem, dapače u ovom dijelu koji se kad razgovaramo o školama koje ulaze sada u eksperiment nakon što se odabere 50 škola, mi smo već i ranije najavili da ćemo definitivno otić u svaku od tih škola i zajedno sa tim školama, ravnateljima i satničarima kako se to zove, pomoć u koncipiranju nastave i kreiranju satnice.
Ono što se može vidjeti i što mi prezentiramo kao mogući model neke satnice nije ni izdaleka pravilo, to je samo jedan od mogućih oblika kako se može kreirati nastava u nekoj od škola. Ali naravno, dapače i veseli me ako će se i škole koje izvode nastavu na jeziku i pismu nacionalnih manjina prijaviti za ovaj eksperimentalni program.
Izvolite očitovanje zastupnice.
Zahvaljujem.
Ja sam zadovoljna vašim odgovorom. U vezi sa tih 50 škola gotovo sam sigurna da će među njima biti i manjinskih škola koje će se prijaviti.
Nadam se da će neke od njih imati priliku biti dio tog projekta cjelokupne cjelodnevne nastave. Veoma je važno imati povratnu informaciju na koji način se i u manjinskim školama odigrava cijeli proces. Govorim iz perspektive deset škola u kojima se u Vukovarsko-srijemskoj i Osječko-baranjskoj županiji u kojima se nastava odvija na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu, a u skladu je li sa našim važećim zakonima.
Zahvaljujem.
11 pitanje zastupnica Martina Vlašić Iljkić postavlja ga ministru rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marinu Piletiću.
Izvolite.
Zahvaljujem poštovani predsjedniče.
Poštovani ministre, ministarstvo je donijelo odluku o poskupljenju cijena socijalnih usluga u domovima čiji je osnivač Republika Hrvatska od 1.1.2023. godine, a kasnije je novom odlukom taj rok određen za 1. srpnja 2023. godine.
Po toj odluci smještaj u ustanove socijalne skrbi, primjerice domove socijalne skrbi za odrasle osobe drastično poskupljuje za naše građane. Cijena je sada oko 400 eura, a od 1. srpnja prema vašoj odluci bit će više nego dvostruko skuplja čak preko 1000 eura. Dakle, dom za odrasle osobe će enormno poskupiti za osobe sa invaliditetom koji nisu u mogućnosti živjeti samostalno, a njih je u ustanovama oko 10000. Također poskupit će i smještaj za starije osobe kategorizirano prema stupnjevima od 500 do preko 900 eura mjesečno kao i brojne usluge za brojne druge korisnike koji su obuhvaćeni tom odlukom.
Odluke su stajale na mrežnim stranicama ministarstva svega nekoliko dana i potom su uklonjene, to je naravno nezakonito i takve odluke moraju biti javno dostupne. Pitam vas zbog čega to nevjerojatno poskupljenje skrivate od javnosti?
Drugo, kvaliteta smještaja u instituciji se nije poboljšala niti mijenjala da bi opravdala svrhu poskupljenja i to više nego dvostruko. Budući je odluka odgođena za 1. srpnja što očekujete da bi se moglo dogoditi u poboljšanju životnog standarda naših građana i korisnika da će moći plaćati uslugu smještaja osim što fokus javnosti u ljetnim mjesecima manji, pa možda očekujete da će i ova odluka proći ispod radara medija i javnosti.
Ministre Piletiću da li ste se konzultirali sa vašim šefom prije nego što ste odlučili udvostručiti cijene smještaja za najugroženiju, najsiromašniju skupinu, za stare i nemoćne, za osobe sa invaliditetom ove države ili ćete jednako se on pojaviti kao spasioc kao jučer ministru Berošu ili vama kod naknade za roditelje njegovatelje.
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
Zahvaljujem.
Hvala.
Ministre izvolite odgovor.
Hvala lijepo predsjedniče Sabora.
Uvažena zastupnice Vlašić Iljkić neće trebati nikakvih spasitelja, jer kamo sreće da ste vi u svome mandatu vodili računa o roditeljima njegovateljima. Četiri puta ste mijenjali Zakon o socijalnoj skrbi niste se sjetili roditelja njegovatelja.
Ovo što ste spomenuli odluku o cijeni socijalnih usluga točno je, dakle da smo jednako tako kao i za privatne pružatelje socijalnih usluga sa 1.1. dakle povećali cijene upravo onim pružateljima socijalne usluge koji osiguravaju, dakle smještaj i čitav niz drugih socijalnih usluga kako bi zbog povećanja životnih troškova i troškova poslovanja tih i domova i privatnih pružatelja socijalnih usluga im mi omogućili adekvatniju cijenu, da svi oni koji su kod njih na smještaju budu adekvatnije plaćeni i samim time osiguramo i kvalitetnije njihovo poslovanje i veće cijene kako bi oni platili djelatnike koji rade u tim ustanovama.
Paralelno s time smo morali donijeti, dakle i odluku o cijeni socijalnih usluga u državnim domovima i nakon što smo donijeli tu odluku drugi dan smo stavili nju izvan snage do 1.7. Jednako ćemo tako i učiniti, dakle krajem lipnja. Dakle, neće doći ni do kakvih poskupljenja. Ne trebate ih zazivati, ne trebate nikoga tko je u državnom domu plašiti da će doći do ikakvog poskupljenja. Ali s obzirom da se odluka o cijenama unutar, dakle državnih institucija socijalne skrbi nije mijenjala 20 godina, da su svi troškovi narasli kao što je narasla i cijena rada, troškovi energenata, mi smo dakle te cijene realno u ovoj odluci koju smo javili svima, dakle iskazali.
Odluka će i dalje, dakle biti van snage. Isto tako nakon 1.7. svi koji pružaju usluge i koji koriste usluge državnih domova neće im poskupiti cijena, dakle smještaja. Prema tome, ne trebate plašiti hrvatsku javnost da će do toga doći, ali upravo zbog toga što smo morali uskladiti cijene one koje mi plaćamo privatnim pružateljima jednako tako uskladili smo cijene i u državnim domovima do kojih neće doći do poskupljenja, jer je ta odluka stavljena van snage dakle 1.7.
A isto tako spomenuo sam dakle kroz Nacionalni plan oporavka želimo proširiti mrežu usluga i socijalne usluge i isto tako kroz izgradnju i osnivanje dnevnih centara za starije.
Zastupnice izvolite očitovanje.
Zahvaljujem.
Ministre sad kažete da je ta odluka stavljena van snage i da neće doći do poskupljenja nakon 1.7. iako stoji u odluci da će ta odluka stupiti na snagu nakon 1.7. i da će doći do poskupljenja, dakle u domovima za odrasle osobe što ste donosili i što skrivate od javnosti. Znači donosite odluke, objavljujete na mrežnim stranicama odluke i onda ih skidate nakon nekoliko dana i kažete javnosti da mi ne uzrujavamo javnost.
Vi uzrujavate javnost, mislim! Vi uzrujavate javnost zato što donosite …
…/Upadica predsjednik: Ministre molim vas!/…
… apsolutno odluke prije analize. Prvo donosite odluke, kad uvidite što ste napravili skidate te odluke, mičete ih od očiju javnosti i onda smo mi krivi što smo zamijetili te odluke i udruge koje se bave organiziranom stanovanju, kad su zamijetile te odluke i kad su korisnici nam se obratili i sa razlogom se zabrinuli. Pazite vi, mi korisnici plaćaju do 3000 kuna primjerice u Domu za odrasle osobe u Ljeskovici smještaj. Sad je određeno da će taj smještaj biti preko 1000 eura. To vam je tako piše u toj odluci koju vi sad kažete da ju nećete, u biti da će biti izvan snage.
Evo onda obrazložite što vi to radite i podsjećam da ste već dva puta mijenjali Zakon o socijalnoj skrbi, da ste najavili ukidanje zabilježbe tražbine na jedinu nekretninu pod pritiskom javnosti, najavili ste promjenu odredbe o roditeljima njegovateljima samo dva dana nakon što je vaša saborska većina odlučila da to neće napraviti, hoće li se isto znači tako dogoditi i sa ovom odlukom nakon što ste uvidjeli šta ste na terenu napravili onda ste zatražili od ravnatelja domova za odrasle osobe analizu, znači ne radite analizu prije nego radite analizu nakon kad se uvidi šta radite.
Hvala vam, vrijeme je isteklo.
Idemo dalje, sada će zastupnica Magdalena Komes postaviti pitanje potpredsjedniku Vlade i ministru prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branku Bačiću, izvolite.
Zahvaljujem poštovani predsjedniče HS, poštovani predsjedniče hrvatske Vlade sa potpredsjednicima i ministrima, sve vas srdačno pozdravljam i svoje pitanje upućujem potpredsjedniku Vlade i ministru Branku Bačiću.
Dakle područje grada Petrinje, ali i sva ostala područja koja su zadesili katastrofalni potresi vidimo da su velika gradilišta. Kada gledamo obnovu možemo ju promatrati kroz dva segmenta, dakle obnova onih javnih ustanova koje financiramo iz Fonda solidarnosti koje i jesu prihvatljiv trošak kroz spomenuti fond i onaj drugi segment obnova privatnih kuća. Kako vidimo velik broj obnovljenih ili u obnovi zgrada vidimo da se zahuktala ta obnova i evo građani se s razlogom pitaju hoćemo li stići potrošiti sva ova velika osigurana sredstva iz Fonda solidarnosti dakle milijardu i 3 milijuna kuna budući da nam se bliži rok odnosno kraj Fonda solidarnosti i s druge strane kako na području Petrinje tako i na drugim prostorima zahuktala se i obnova obiteljskih kuća, pozivali smo ljude na samoobnovu. Kakav je odaziv, znamo da su se organizirale i javne tribine kako bi se izišlo građanima ususret odnosno kako bi se odgovorilo na njihove nejasnoće i dvojbe iz zakona, novog Zakona o obnovi, dakle kakav je odaziv, a evo čujem da se organiziraju i tribine od strane gospodarstvenika, dakle građevinskih tvrtki kako bi se povezali dakle zainteresirani građani za samoobnovu i, i sami izvođači radova, pa evo koliki je broj trenutno gradilišta i kakvi su planovi za budućnost što se tiče obnove?
Potpredsjedniče Vlade izvolite.
Zahvaljujem g. predsjedniče, poštovane zastupnice i zastupnici.
Poštovana zastupnice, zahvaljujem na vašem pitanju.
Ako je itko ne samo u ovoj dvorani i u ovoj sabornici nego u Hrvatskoj upoznat sa izazovima, mogućnostima i stanjem obnove onda ste to vi kao petrinjska gradonačelnica. Na gotovo tjednim redovitim sastancima koje zajedno sa našim suradnicima održavam bilo u Zagrebu, bilo u Petrinji nastojimo doista ubrzati ne samo obnovu na području Petrinje nego i na području i zagrebačkog i petrinjskog potresa. Svatko tko je iti malo objektivan ako dođe u Petrinju primjerice, ali ne samo u Petrinju nego na područje i Banovine i zagrebačkog potresa vidjet će doista da je danas taj prostor veliko gradilište. U ovom trenutku sa jučerašnjim danom otvoreno je na području i Banovine i Sisačko-moslavačke županije i na području zagrebačkog potresa 1202 gradilišta, angažirano je preko 200 hrvatskih građevinskih tvrtki, zaposleno je na tim projektima preko 10 tisuća građevinskih radnika, što još uvijek moram reć nije dovoljno za sve one projekte koje nam nastojimo i želimo što prije obnoviti.
Vi ste sami maloprije spomenuli Fond solidarnosti, valjda ste, lapsus vam je bio, nije milijardu i 3 milijuna kuna nego eura, to je sigurno bio lapsus, dakle mi do kraja lipnja trebamo, trebamo iskoristiti milijardu i 3 milijuna eura kako bismo doista konstrukcijski obnovili brojne najvažnije zgrade javne namjene i na području zagrebačkog i petrinjskog potresa i kada sam prije 84 dana u ovoj sabornici predstavio program rekao sam da bismo taj iznos dosegnuli do kraja lipnja trebamo dnevno zaprimati preko 4 milijuna eura zahtjeva za nadoknadom sredstava. Kao što je maloprije i predsjednik Vlade rekao mi smo danas na 710 milijuna, što znači da smo u toj dinamici nešto iznad tog plana i mi danas, do danas prema toj dinamici zaprimamo 4 milijuna i 100 tisuća eura dnevno i ako tako nastavimo onda sam uvjeren da ćemo do kraja lipnja ta sredstva i potrošiti, ali što je važnije od utroška tog sredstava obnovit ćemo najvažnije zgrade društvene namjene i na području Zagreba i Krapinsko-zagorske i vaše Sisačko-moslavačke županije, pa i Zagrebačke, dijelom i Karlovačke županije.
Onaj drugi dio obnove koji naše sugrađane itekako interesira je obnova privatnih zgrada, trenutno s jučerašnjim danom obnavljamo 752 obiteljske kuće ili višestambene kuće. Ja sam rekao da je naš prioritet da do kraja listopada zbrinemo na drugačiji i primjereniji i prikladniji način naše sugrađane koji su u kontejnerima ili u mobilnim stabilnim jedinicama i prema našem dogovoru od sastanka kojeg smo imali u četvrtak ja se nadam da ćemo zajedno sve naše sugrađane koji su u kontejnerima u vaša tri naselja u Petrinji doista do prije kraja ljeta nadamo se polovinom srpnja doista izmjestiti u prikladniji prostor za što smo taj program i donijeli kako bismo njima pomogli.
Ono što ste također spomenuli to je projekt samoobnove. Evo otkad sam najavio da ćemo promijeniti taj projekt samoobnove zaprimili smo 471 zahtjev naših sugrađana za samoobnovu na način da im se unaprijed isplati cjelokupni iznos i u proteklih mjesec i po dana koliko je zakon stupio na snagu sa Hrvatskom udrugom banaka dogovaramo model i od idućeg tjedna će prva banka otvoriti taj novi bankovni proizvod kako bi našim sugrađanima pomogli da na taj način sami obnavljaju svoje kuće, a za što ćemo iz državnog proračuna na račun koordinacije …/Upadica predsjednik: Hvala vam/… …/Govornik se ne razumije/…isplatiti preko 3 tisuća eura…/Upadica predsjednik: Hvala lijepa/…. U svakom slučaju ja mislim da dijelim vaš stav da je doista obnova u punom zamahu, hvala.
Izvolite očitovanje zastupnice.
Zahvaljujem i evo, kao što reče i maloprije jedan od zastupnika, nisam zadovoljna samo odgovorom, nego sam zadovoljna i onim što vidim na terenu i komunikacijom koja se odvija, ne samo s vama, ministre, nego i sa ostalim ministrima i sa predsjednikom Vlade zaista se iz radova na terenu vidi volja i želja za obnovom, kako područja pogođenog zagrebačkim potresom, ali još više, gdje je još i veća potreba, na području Sisačko-moslavačke županije.
Dakle, ono što je prioritet, obnova obiteljskih kuća, ali isto tako, ono što je bitno i što je premijer spomenuo, da sve one zgrade javne namjene koje ne uspijemo dovršiti iz Fonda solidarnosti, odnosno što nije prihvatljiv trošak jer znamo da je ovdje konstruktivna obnova prihvatljiva, da će biti osigurana sredstva i iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, a znamo da je to bitno jer su zgrade sve, mahom važne za funkcioniranje područja na kojima su stradale, dakle od škola, bolnica i svih ostalih ustanova.
Hvala lijepa.
13. pitanje, zastupnik Marko Pavić postavit će ministrici kulture i medija Nini Obuljen Koržinek, izvolite.
Hvala lijepa poštovani predsjedniče Sabora, poštovani predsjedniče Vlade, poštovana ministrice.
Pa, nadovezao bih se na odgovor potpredsjednika Bačića, posebice jer u oba potresa, i petrinjskom i zagrebačkom oštećen je vrlo velik broj zgrada javne nabave, vrlo velik broj zgrada kulturne baštine. Kada govorimo o Fondu solidarnosti gdje nas je potpredsjednika Bačić izvijestio da je 710 i premijer, milijuna eura dosad već utrošeno, ono što treba svakako istaknuti, da je Hrvatska prva i jedina država koja je dobila da uopće konstrukcijsku obnovu možemo s Fondom solidarnosti obnavljati. Do sada se sredstva, recimo u potres u L'Aqulli koristio samo za raščišćavanje hitne intervencije i u L'Aqulli su izgradili 8 zgrada. Zato su rokovi bili i kratki, Hrvatska je dobila produljenje da iskoristi ta sredstva i kao što vidimo, dinamika je dobra i jača od tih 4 milijuna eura dnevno zahtjeva za nadoknadu sredstava.
Velik dio toga je javna namjena, zaštićena kulturna baština, vaše Ministarstvo upravlja i koordinira s velikim .../Govornik se ne razumije./... fonda, ako nas, ministrice, možete izvijestiti o napretku obnove što se tiče kulturne baštine, javnih zgrada kojih koordinirate, koliko je apsorpcija tu? Da li ćemo iskoristiti sredstva do kraja i znamo da su ugovorena sredstva puno veća od sredstava koje dolaze iz fonda, otprilike, gdje će se nadomjestiti ostatak i kako će daljnji tijek obnove nakon iskorištavanja sredstva Fonda solidarnosti teći u vašem resoru?
Hvala lijepa.
Odgovor poštovane ministrice Nine Obuljen Koržinek.
Hvala vam g. zastupniče. Pa je, kako je i potpredsjednik Vlade istaknuo, zapravo ovo je jedna zajednički napor cijelog niza resora. Prvo bih rekla, što ste spomenuli, to produljenje roka, dakle ovo je zaista bilo prvi put da je povijesni centar jednog glavnog grada u Europi zadesila ovakva katastrofa, pa se onda još ponovila isto tako katastrofa u roku od godinu dana s obzirom da smo imali vrlo precizno dokumentirane štete i progresivne štete, u razgovoru s Europskom komisijom i naravno, tim velikim povjerenjem koje Komisija ima u ovu Vladu i sve što radimo, dobili smo mogućnost da koristimo sredstva Fonda solidarnosti u duljem vremenu nego što je to uobičajeno i mislim da je to bio ključni, tu je zaista ključan bio upravo angažman naših stručnjaka.
To je i odgovor zašto se toliko toga obnavlja putem Ministarstva kulture i medija, dakle ne radi se kao što se ponekad zna u javnosti reći, samo kulturnim ustanovama, dakle ustanovama kulturne namjene, tu je državna imovina, državni uredi, ministarstva, policija, sudovi, lokalna samouprava, samo u gradu Zagrebu svi uredi Grada Zagreba, sve kulturne ustanove kojima je osnivač Grad Zagreb, druge jedinice lokalne samouprave, susjedne županije, ukupno 290 projekata iz Fonda solidarnosti, ugovoreno više od 600 milijuna eura samo putem Ministarstva kulture i medija, naravno tu su i zgrade HAZU-a, vjerski objekti, međutim, moram naglasiti da mi i iz nacionalnih sredstva još preko 200 objekata obnavljamo i ono što je posebno važno vezano uz pitanje zastupnice Komes, u centru Petrinje, dakle tu smo preuzeli sukladno Planu obnove koje je donijelo Ministarstvo kulture i medija, kompletnu obnovu kulturno-povijesnog centra, dakle 26 pojedinačnih kuća u centru Petrinje.
Istaknula bih da je potrošnja dobra, da se ovo sve realizira uz nemoguće napore stručnjaka, posebno projektanata, konstruktera i to je odgovor onima koji su zazivali i tu ispred Sabora 2 mjeseca nakon potresa, da je trebala početi obnova, dakle ne možete ništa početi obnavljati dok nemate gotove projekte. Ovakav opseg građevinskih radova, javnih nabava koje je trebalo provesti jer ih se moralo provesti jer upravljamo javnim sredstvima, tražio je ogroman napor svih hrvatskih stručnjaka, a moram reći, mi smo u Ministarstvo kulture i medija već poslije 3 mjeseca od zagrebačkog potresa ustrojili i međunarodno savjetodavno povjerenstvo da pomogne našim stručnjacima u rješavanju najtežih pitanja.
Sada se približavamo finalu, dakle završetku konstrukcijske obnove, više-manje, većina projekata cjelovite obnove je gotova ili se završava. Nastavit će se financirati iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti ono što je prihvatljivo. Ono što nije prihvatljivo, financirat ćemo nacionalnim sredstvima. Obnova će trajati i ne treba slati poruke, naravno da će obiteljske kuće i smještaj ljudi biti prioritet da se što prije riješe, međutim, veliki projekti će trajati, ali ja sam uvjerena, budući da su sve radnje na planiranju dobro pripremljene, da ćemo na kraju realizirati jedan projekt koji će u cjelini bit vrlo uspješan i vjerojatno poslužiti kao primjer i drugim državama kako se mogu i trebaju nositi u ovakvoj katastrofi.
Izvolite očitovanje.
Hvala lijepa.
Ministrice, pa dobro ste se sjetili, sjećam se ja kada sam u ime Vlade radio prijavu za Fond solidarnosti s obzirom da resorno odnosno resorni odjel vodi povjerenica Ferreira i … bilo je pitanje oće li predat na vrijeme, oćemo li dobiti produžetak, sad je bilo pitanje hoćemo li iskoristiti sredstvo, očito je da ćemo sredstva iskoristiti.
Ali ono što i mene veseli s obzirom da vodim Odbor za eu fondove je sinergija svih fondova koje imamo na raspolaganju i tu smo nedavno dobili pohvale i Europskog revizorskog suda bila je zajednička sjednica tri odbora, ministar Erlić je bio prisutan da upravo Europski revizorski sud je napravio analizu korištenja NPOO-a, sinergije, prvo reformskih kapaciteta da smo jedna od pet, šest država koje ima stvarne reforme, drugo da upravo po pitanju potresa i Fond solidarnosti i NPOO i standardni eu fondovi se međusobno nadopunjavaju.
Naravno da su nam građani bitni da izađu i da riješimo što je potpredsjednik Bačić reko zamjenski smještaj i privatne kuće, ali ovo su sredstva koja je EU osigurala za javne zgrade, javne zamjene. Svi ovi projekti, pogotovo veliki projekti će trajati, ali Fond solidarnosti ja vjerujem da i ovi podaci koji govore o pet milijuna dnevno zahtjeva za nadoknadu sredstava govore da će se to iskoristiti, ugovori će se poštivati, dio će se financirati iz NPOO-a, dio iz nacionalnog proračuna. Tako da vjerujemo i podvući ćemo crtu 30.6., ali da smo se pokazali kao država da se znamo izborit u Bruxellesu za Fond solidarnosti i da ga znamo do kraja iskoristit.
Hvala vam lijepa.
14. pitanje zastupnica Marija Jelkovac postavit će ga ministru pravosuđa i uprave Ivanu Malenici.
Izvolite.
Hvala lijepa.
Poštovani predsjedniče HS-a, poštovani predsjedniče Vlade, poštovani potpredsjednici, poštovani ministrice i ministri sve vas srdačno pozdravljam.
Pitanje postavljam vama poštovani ministre Malenica. Posljednjih mjesec dana možemo vidjeti da teme iz pravosuđa pune novinske stupce, piše o uvjetima rada, o normama, o sudskim epilozima, ali najmanje toga možemo vidjeti što se pozitivno događa u Ministarstvu pravosuđa, a ima dobrih podataka koji prolaze ispod radara, a vidjeli smo i prilikom izvješća predsjednika Vrhovnog suda da brojke puno puta kazuju drugačije od onog što je percepcija u društvu o stanju u pravosuđu i te brojke nisu vidljive niti našim građanima, radi se o broju riješenih predmeta i o trajanju sudskih sporova.
Vi u ministarstvu provodite već drugu godinu za redom akcijske planove kojima je svrha poboljšati učinkovitost u radu sudova. I stoga vas ja molim da ovom prilikom upravo radi građana koji nas slušaju kažete što je postignuto s tim mjerama, koji su to pokazatelji sada i da nam kažete kakvo je ustvari stanje što se tiče rješavanja sudskih predmeta. Da li je ono baš takvo kataklizmično kako puno puta čujemo ili je to ustvari samo postotak onih predmeta koji se dugo rješavaju?
Hvala.
Ministre izvolite odgovor.
Hvala lijepa poštovani predsjedniče HS-a.
Hvala lijepa zastupnice na postavljenom pitanju. Dakle, dobro ste istaknuli da je pravosuđe svakako jedna od tema koja je najzastupljenija u javnosti, pa i evo proteklih nekoliko dana pa koristim priliku da oštro osudim incident koji se dogodio prije nekoliko dana u Osijeku i evo vjerujem da će nadležna tijela utvrditi i pronaći počinitelja, a isto tako da će i u budućnosti zaštiti sve pravosudne dužnosnike.
Kada govorimo o reformama i promjenama u pravosuđu, dakle ni reforme ni promjene u pravosuđu ne dolaze preko noći. Mislim da ste vi ovdje u HS-u primijetili da je Ministarstvo pravosuđa i uprave jedno od najvećih predlagača propisa odnosno izmjena propisa i da zapravo nema bitnog propisa koji se unazad nekoliko godina nije promijenio, isto tako koji će se promijeniti u narednom razdoblju, a sve isključivo iz razloga da se poveća učinkovitost samoga pravosuđa.
Moram istaknuti da smo evo krajem prošle godine vidjeli rezultate naših akcijskih planova kako ste i primijetili, dakle akcijski planovi koje smo pripremili za svaki konkretni sud koji idu u smjeru povećanja ažurnosti efikasnosti rada sudova koji su pokazali da je stopa ažurnosti se povećala, također da se skratilo trajanje sudskih postupaka tako da u prošloj godini prosječno je sudski postupak trajao 245 dana. I tu moramo istaknuti da su predmeti na općinskim sudovima da je prosječno njihovo trajanje skraćeno za 84 dana, 45 dana na trgovačkim, a 23 dana na upravnim sudovima.
Također bih istaknuo i to da je ukupan broj neriješenih predmeta smanjen za 10% i zapravo to je rezultat svih aktivnosti koje Ministarstvo pravosuđa i uprave poduzima zajedno sa sudovima s obzirom da sudovi odnosno suci postupaju u svakom konkretnom predmetu.
Kao što sam rekao dakle promjene ne dolaze preko noći, svjesni smo uvjeta u kojima rade pravosudni dužnosnici, svjesni smo statusa i plaća pravosudnih dužnosnika, a isto tako i svih službenika koji rade u pravosuđu, iz tog razloga smo pripremili za sljedećih šest godina paket od 333 milijuna eura koji će se uložiti u pravosudnu infrastrukturu, a uz to radimo i na zakonu o plaćama u javnom sektoru kroz koji ćemo regulirati plaće pravosudnih odnosno službenika u pravosuđu, a također kao što ste možda i primijetili na javnom savjetovanju je i bio obrazac prethodne procjene učinka propisa koji se odnosi na Zakon o plaćama sudaca i pravosudnih dužnosnika, tako da i u tom dijelu idemo u povećanje plaća.
Dakle u zakonodavnom, kroz poboljšanje zakonodavnog okvira, organizacijskom, dakle boljim ustrojem samih sudova i državnih odvjetništva, a isto tako i u infrastrukturnom koji ide u smjeru ulaganja u pravosudnu infrastrukturu i evo, već ove godine imamo pozitivne rezultate, smanjen broj neriješenih predmeta, skraćenje trajanja sudskih postupaka i vjerujem da će i u budućnosti biti tako. Hvala.
Izvolite, zastupniče, očitovanje.
Hvala lijepo poštovani ministre. Zadovoljna sam vašim odgovorom i ovdje u HS-u kao što ste rekli, zbog pojačane zakonodavne aktivnosti imamo prilike puno toga i čuti što radite u Ministarstvu i vidjeti prijedloge zakona. Ono što je sigurno da ćete u kontinuitetu nastaviti i sa ulaganjem i poboljšanjem uvjeta rada na sudovima, sigurno je da će se i bogatim fondom sredstava iz NPOO-a poboljšati ti uvjeti rada i sama infrastruktura.
Ono što je bitno, a to ste i naglasili i zakon kojim će se urediti i plaće u sustavu, ali isto tako mislim da je važno, a vidjeli smo da prima se i veći broj vježbenika u sustav, da se i ti mladi kadrovi, da im se omogući da ostanu u sustavu i da se što više mladih kadrova zainteresira za dolazak u sustav kako bismo jednostavno bezbolnije prešli tu kadrovsku smjenu kada oni koji su zaslužili, odlaze u mirovinu, trebaju ostati oni koji su ipak u sustavu educirani, ostati raditi, na mladima sve ostaje. Hvala vam.
Sada će zastupnica Katarina Peović postaviti pitanje predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću, izvolite.
Poštovani premijeru, silno se ljutite kad vam kažemo da ste kvislinzi, no mi znamo da bi reagirate na migove, signale, depeše iz Washingtona i Bruxellesa, pa evo, vaš ministar Butković je neki dan priznao da je dobio signale iz Bruxellesa i Washingtona pa ste naprasno prekinuli natječaj u luci Rijeka, iz brošura starih investitora saznajemo da se vi zapravo zalažete za najjeftiniju radnu snagu u Europi, time se hvalite.
Iz pak, brošura tih investitora saznajemo i da će moći rasprodavati naše plaže jer, eto, donosite Zakon o pomorskom dobru koji će to osigurati. No, ja bih vas zato upozorila na jedan zakon u kojem ste otišli korak predaleko, zakonodavac je napravio nešto što vaš nalogodavac od vas uistinu ne traži, a to je da ste osigurali digitalnim platformama nešto što nemaju nigdje u Europi, a to je zakon koji ih amnestira od bilo kakve odgovornosti.
Pazite, u trenutku kada digitalne platforme u Europi mahom gube tužbe i tužbama se određuje da su oni zakonodavci radnika kojeg zapošljavaju, gdje EU donosi deklaraciju o poboljšanju rada .../Govornik se ne razumije./... na digitalnim platformama koja kaže da vlade mogu pokrenuti procese gdje će se digitalne platforme smatrati odgovornima i poslodavcem radnika, šta radi naša Vlada? Naša Vlada donosi zakon koji nema nigdje u Europi, koji omogućava digitalnim platformama potpunu amnestiju od bilo kakve odgovornosti, ukoliko postoje agregatori. Agregatore, radnici, da vas prosvijetlim, nazivaju aligatorima, zato što su agregatori omogućili suvremeno robovlasništvo u Hrvatskoj, gdje radnici iz Nepala, Indije dolaze raditi na građevini da bi u popodnevnim satima vozili Wolt dostave.
.../Upadica: Hvala vam. Hvala lijepa./... To ste omogućili, a to od vas vaš nalogodavac nije tražio.
Izvolite odgovor predsjedniče Vlade.
Poštovana zastupnice Peović. Vi insinuirate da mi imamo neke, kako ste rekli, nalogodavce? Pa niste jedini u tome. Dapače, prožima se teza o nekakvim poslušnicima. Recite vi meni, zastupnice Peović, ti koji provode tu retoriku, koji su oni cilj strateški nacionalni ostvarili sa svojim stilom, svojim ponašanjem, buntovništvom, čime?
Što su nacionalni interesi, po vašem mišljenju? Da li vi mislite da je nacionalni interes Hrvatske biti u krugu zemalja koje su najrazvijenije, koje imaju najsigurniji pravni sustav, u kojima su najviši standardi ljudskih prava i demokraciji, je li dobro biti u tom društvu?
Da li vi mislite da je dobro biti, recimo, u EU? Da li mislite da je u pogledu sigurnosti, dobro biti u NATO-u, a ne biti proruski orijentiran, kao što ste vi? Je li vi mislite da je to dobro? Nije to smiješno, nemojte se smijati, g. Pavić. Ovo su momenti u kojima se mora znati gdje ste. Ne možete biti i tamo i amo. I lijevo i desno i gore i dolje.
Ne ide. Nisu takve okolnosti. Odite malo u Kijev pa pitajte njih kako im. Pa nemojte se smijati. U tom kontekstu, gđo Peović, mi cijelo vrijeme zastupamo strateške nacionalne interese. Strateški nacionalni interes Hrvatske, gđo Peović je da recimo održimo socijalnu koheziju hrvatskog društva u krizi, da nema drame i masovnog štrajka koji prizivate, jer vi biste kombinirali ove radnike Čistoće koji su valjda HDZ-ovi provokatori u Zagrebu i Splitu, a u biti, a da da, a u biti su protiv Puljka i Tomaševića, ne zna, sa zdravstvenim djelatnicima. Sa zdravstvenim djelatnicima kojima je samo po osnovici 33% narasla plaća, samo govorim o osnovici u zadnjih 7 godina. Vi biste opći štrajk.
Ma hajde, temeljem čega? Pogledajte malo ekonomsku situaciju, pogledajte socijalni standard, pogledajte kontroliranje inflacije, pogledajte podršku koju dajemo našim građanima i pogledajte sigurnost pravnoga sustava, zemlje koja 10 godina u članstvu u EU. Mene stalno fascinira da vi najviše primjedbi na međunarodni položaj Hrvatske sada u ulozi saborskih zastupnika imaju političke opcije koje nisu pridonijele atlantsko i europskom putu Hrvatske ništa, nula. Ljudi bez osjećaja identiteta sa putem koji smo ostvarili.
Dapače, neki od njih su kroz raznorazne manevre radili protiv toga da uđemo u Schengen, a s druge strane se veselili kao do njih, pa to se sve zna i vidi, pa nismo mi od jučer tu.
Što se tiče vaših stavova o bilo kojoj temi, vidim da ste se nešto bunili za, što je bilo, da je DORH nešto vas pitao jeste kršili izbornu šutnju, pa ste se uspoređivali sa mnom. Ja idem na izbore stalno, svaki put je tamo puno kamera, nijedan jedini put, nijednom svojom rečenicom nisam napravio iskorak koji bi se mogao okvalificirati kao kršenje izborne šutnje. Što vi radite, koga vi prizivate, koga uopće zastupate, ja ne znam. Kakav je efekt tog vašeg političkog angažmana mogu jedino biti ovi na istoku zadovoljni i to gore, niko drugi, u Hrvatskoj nema niko drugi bit zadovoljan s vama.
Što se tiče pravnoga sustava oko radnika na digitalnim platformama tu je ministar Piletić, vodite dijalog s njim ili bilo ko ko je zainteresiran, kao što razgovaramo sa svim partnerima, svim socijalnim partnerima…/Upadica predsjednik: Hvala vam/…možemo unaprjeđivati i taj okvir…/Upadica predsjednik: Hvala lijepa/…a vi brinite o ovome gdje pripadate.
Izvolite zastupnice očitovanje.
Pa nemamo baš smisla razgovarati s ministrom Piletićem, pokazuje se ko zapravo podvuče crtu i ko zapravo donosi, neko iz vaše Vlade je uzeo pinku za to da se digitalnim platformama omogući ono što im nije omogućeno nigdje u Europi, a na niz vaših pitanja „idite u Kijev“, ja ne idem u Kijev, ja sam tu u Zagrebu u saboru, u Parlamentu RH i odgovaram društvenoj većini, radnoj većini, hrvatskoj radnoj većini, a vi hodate u Kijev zato da bi dobili NATO poziciju ili kažu neki ipak neku drugu novu ne ciljate, ali to vam imponira kako kaže ministrica kulture. I jeste li za EU? Jesam za EU, ali ne EU u kojoj se vi ovako sluganski postavljate prema nalogodavcima jesam za EU, fiskalnu uniju koja bi izjednačavala razlike između siromašnih i bogatih. Radnici Čistoće, malo ste pomiješali lončiće, ja nikad nisam ništa govorila slično što ste ovdje naveli, ja smatram da radnici Čistoće imaju pravo na štrajk, imaju pravo na prosvjed i da zastupam generali štrajk zato šta vaša demagogija o plaćama u Hrvatskoj više uistinu nikoga ne može zavarati. Ona demagogija koju vi nama ovdje promičete kroz lažne statistike, sve ste rekli s brošurom Ministarstva gospodarstva koja, kojom se hvalite sa najjeftinijom cijenom radne snage u Europi, to su vaši dosezi, to su vaše europske politike, a moje politike, ja se uistinu nadam i odgovorit ću vam otvoreno i jasno koga zastupaju, zastupaju radnu većinu, a to smo svi mi koji živimo od svog rada, oni koji pokušavaju živjeti od svog rada, ali su nezaposleni i oni koji su živjeli od svog rada to su umirovljenici i iskreno se nadam da ću dobiti mogućnost da se borim za njih i dalje.
16. pitanje zastupnik Željko Pavić postavlja predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću, izvolite.
Zahvaljujem poštovani predsjedniče.
Poštovani premijeru, prvo da zahvalim ministru koji danas nije ovdje što mi je nakon 5 i pol mjeseci odgovorio na jedan dio mojih pitanja i što je kasnio samo 5 mjeseci, ostali kasne i više.
Sad ću jedno pitanje u vezi softvera. Od slučaja Žalac kad je utvrđeno da je softver koji se uopće ne koristi plaćen više, nešto malo manje od 2 milijuna eura, a koji vrijedi jedva nekih 300 tisuća eura, pa do danas smo svjedoci plaćanja više softverskih rješenja koja su neefikasna, nepotrebna, nefunkcionalna i zapravo su preplaćena. Prošli put sam vas pitao u svezi softvera E-turizam i obećali ste mi poslati odgovor, taj mi odgovor niste poslali i unaprijed vas molim nemojte me molim vas samo slati da šaljem pitanje u turizam, Ministarstvo turizma jer sam dobio pogrešne informacije odnosno netočne informacije. Radi se o tome da je sustav E-turizma trebao biti u funkciji od početka veljače ove godine, međutim desilo se to da on nije u funkciji ni danas. Evo danas sutra taj sustav ne radi, e-registar odnosno tu registar uopće ne radi, a ovi sustavi u koje bi se trebali upisivati podaci o poduzećima koja će raditi u turizmu rade povremeno odnosno ne rade, ne mogu se upisivati podaci u te sustave.
Trenutno je u Ministarstvu turizma SAFU, pa vas molim odgovore na dva pitanja.
Zašto ste vi kao premijer, te kao donedavni čelni čovjek Vijeća za državnu informacijsku infrastrukturu, a sada čelni čovjek Nacionalnog vijeća za digitalnu transformaciju dozvolili da se naruči sustav za prijavu poduzeća u turizmu kad takav sustav već postoji u Hrvatskoj i radi nekoliko godina, zove se isto tako Start, ovdje se zove TuStart?
I drugo pitanje je, kako će se sustavi koji ne rade, kako će se oni pravdati pred SAFU-om koji je trenutno u Ministarstvu turizma i radi nadzor? Hvala.
Izvolite odgovor.
Poštovani zastupniče Pavić, ja vas skoro ništa nisam razumio osim da sam shvatio da govorite o nekakvim softverima u turizmu, ili ste vi malo gutali riječi ili vas se slabo čulo. Ja ne znam di je ministrica Brnjac, jel ona tu? …/Upadica iz klupe: Je, je/…. Tu je ministrica Brnjac, evo ja ću nju zamolit da vam ona odgovori neformalno sada jer vas nisam razumio ništa, a ovo ću vam pismeno odgovorit, hvala.
Izvolite očitovanje.
Kolega Pavić, izvolite očitovanje, možete reći u dvije minute što želite.
Poštovani premijeru, evo nažalost dosada sam vam ovdje postavio otprilike 10-tak pitanja vezana za informatizaciju u RH otkad ste vi premijer, postavio sam pitanje i ministrima, odgovore nisam dobio.
Ponovit ću ponovo ono što sam vas pitao i prošli puta, što je sa sustavima koji su plaćeni preko 5 milijuna eura, od toga preko 4 milijuna eura iz europskih sredstava i nisu u funkciji, a trebali su biti u funkciji od 1. veljače ove godine? Ne znam što je tu nejasno, to sam vas pitao i prošli puta i obećali ste mi da ćete mi odgovoriti. Rekli ste mi da me niste čuli, pa ste to mogli preslušati onda na snimkama ili vaši ljudi i odgovoriti mi na to pitanje, imali ste vremena mjesec i pol dana, ali očito kao i ostali ministri sa svojim odgovorima kasnite više od mjesec dana, evo neki su kasnili i više od 5 mjeseci, pa jedan dio odgovora sam dobio, a neki mi kasne i 10 mjeseci sa svojim odgovorima.
Gđa. Brnjac mi je dala informacije, međutim te su informacije bile netočne, zato sam to pitanje uputio vama kao predsjedniku Nacionalnog vijeća za digitalnu transformaciju s obzirom da i vi imate utjecaj na to kao Nacionalno vijeće da određujete prioritete u informatizacije pojedinog resora.
Prema tome, ovdje je trebalo biti rečeno što će se informatizirati i kolko će se novaca potrošiti za pojedini sustav. Ovakvo trošenje sredstva nema smisla, troše se sredstva na sustave koji već rade, a plaćaju se sustavi koji nikad ne prorade i to imamo cijeli niz primjera.
Što će nam sustav recimo za konverziju kuna u euro? Što će nam bijele liste koje se ne koriste? Plaćaju nam 60.000 eura, konverzija eura plaćena 20.000 eura. Koji je smisao toga? Umjesto da se bavimo informatizacijom sustava koji su nam potrebni i koji će pružiti bolju budućnost našim građanima.
Idemo dalje, 17. pitanje poštovana kolegica Urša Raukar Gamulin postavlja ga predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću.
Izvolite.
Zahvaljujem.
Uvaženi premijeru, Ustavni sud je ukinuo Zakon o izbornim jedinicama i naložio izradu novog zakona. U radnoj grupi sjede samo članovi HDZ-a od toga dvoje u obiteljskim odnosima očuha i posinka, u toj radnoj skupini nema niti jednog nezavidnog stručnjaka za izborne procese i politički sustav, također nema niti jednog predstavnika opozicijskih političkih stranaka, to je naprosto jedna stranačko obiteljska radna grupa. To moram podsjetiti nije radio ni Tuđmanov HDZ kad je u istu takvu skupinu ipak pozvao profesore ustavnog prava i profesore političkih znanosti Smiljka Sokola, Mirjanu Kasapović, Branka Smerdla, Ivana Grdešića, Marija Jelušića nastojeći bar održati privid da uključuje struku i time čuva javno povjerenje u izborni sustav.
Trebam li vas podsjetiti da je Venecijanska komisija odavno identificirala glavna načela koja stoje u osnovi tzv. europske izborne baštine, a koja uključuje i opći uvjet zaštite izbornog sustava od političkih manipulacija, dok izvješće te iste Venecijanske komisije o razgraničenju izbornih jedinica iz 2017. eksplicitno ističe da je nepristranost tijela zaduženog za određivanje granica ključna za izbjegavanje bilo kakvog oblika izborne geometrije, a posebno manipuliranja.
Dakle, moje pitanje je vrlo konkretno, kada mislite dati nalog ministru Malenici da osnuje stručnu i neovisnu radnu skupinu čiji sastav će osigurati da prijedlog nogo Zakona o izbornim jedinicama ne bude krojen samo po interesima HDZ-a? Ustavni sud RH je jasno odredio načelo jednakosti biračkog glasa i poštivanju administrativno geografskih granica za određivanje tih izbornih jedinica, dakle …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… kada ćete dati nalog ministru Malenici da osnuje …/Upadica predsjednik: Hvala lijepa./…nezavisnu i stručnu radnu grupu?
Kolegice Gamulin hvala vam.
Izvolite odgovor predsjedniče Vlade.
Hvala lijepa.
Poštovana zastupnice Raukar Gamulin, ja ne znam zašto vi konfabulirate stvari, to što HDZ kao stranka ima neku skupinu ljudi u kojih je ne samo ovih četvero nego više nema nikakve veze s onim što radi Vlada. Da li mi pitamo recimo ako Možemo ili kako se vi već zovete imate neku tajnu skupštinu u privatnom stanu gradonačelnika Zagreba koja je to transparentnost? Pazite, vas zanima kao Možemo se da li HDZ ima neku skupinu pravnika koja gleda kakav bi bio dobar izborni zakon u skladu sa odlukom Ustavnoga suda. Da li mi vas recimo pitamo po kojoj to poslovničkoj proceduri se skupštine ne najavljuju, javnost za njih ne zna i održavaju se u privatnom stanu? Pa šta je to? Jel to mene briga? Nije. To je vama na ponos, to je vaš stil, to je više nalik na neku sektu, a ne na stranku ako je to metodologija rada.
Mi transparentno svakog ponedjeljaka imamo sastanke najšireg mogućeg kruga HDZ-ovih dužnosnika, na kojem su svi saborski zastupnici, da na kojem su svi europski zastupnici, na kojem su svi župani, na kojem su gradonačelnici velikih gradova, na kojem su članovi predsjedništva, na kojem su članovi nacionalnoga vijeća svi su tu i svi sve znaju i sve čuju, nema nikakve tajnosti, nema nikog šuć-muć varijante da dva tjedna nakon kad vas zovu novinari šta je bilo ne smijem kazat. To je kao ono što je bilo, ima puno lipih stvari, al ne smijem kazat, ko vic djelujete, to je a propos transparentnosti.
Dakle, vaše pitanje o tome ko ima HDZ sastav ili kakvu skupinu i ko je u njoj to se vas ne tiče, šta vas to briga, ko je u radnoj skupini HDZ-a. … to je vaša bit, to što će HDZ sa sobom analizirat to je naša stvar. Kada će Vlada i kakav prijedlog uputit u Sabor uputit će kad bude prijedlog gotov. Zakon vam je po odluci Ustavnog suda na snazi do 30. rujna nakon toga prestaje važiti i to je sve. I rekli su ujednačite težinu glasa birača sa specifičnom težinom jednog zastupnika, pa nije to neka velika filozofija niti je to nešto što se ne zna. Pročitali smo odluku Ustavnog suda, u roku ćemo uputit zakon u javno savjetovanje, o njemu će se raspraviti u HS-u, donijet će se novi zakon, održat će se izbori u roku. Dakle, vi vapite za nekim izvanrednim izborima, a mi kažemo da u ovakvim okolnostima zahtjevnim, međunarodnim, europskim, nacionalnim, gospodarskim, financijskim, socijalnim, inflatornim pritiscima je umjesto nekakvih izbora koje hoće oporba jer joj je dosadno bit u opoziciji osam godina sutra mi kažemo polako ekipa. Imali ste izbore 2020. ovaj gospodin koji je izbacio 3.000 ljudi iz SDP-a, 3.000 iz SDP-a i sad vapije za vama koji imate skupštine u privatnom stanu da možda idete s njim na izbore da njegovih 12% bude 18, mislim to je bit cijele utakmice, realno treba reć. Jel točno? E, pa onda ako je to smisao opozicije, ako vas brine kakav će biti zakon, zakon će bit dobar, bit će pravedan, modificirat će ono što je temeljem demografskih kretanja nažalost drukčije nego što je bilo prije 23 godine i gotovo i to je sve i donijet će se zakon. Možda vam bude dobar, možda taj novi modificirani zakon bude takav da vi dobijete umjesto 18, 19% to je isto moguće, to je sve moguće, razumijete.
Ali stavite zato u vašoj analizi veliku distinkciju između onoga što mi radimo kao stranka transparentno i ovoga što radite vi ili ovaj koji se zadužuje svaki mjesec da bi financirao PR je bio sve gori i gori po anketama. Pa čekajte, pa šta je to?
Je li točno? A vi se hvalite okolo sa parama .../Upadica: Hvala vam./... iz LSF-a da vi obnavljate Zagreb.
Hvala lijepo. Izvolite očitovanje, zastupnice.
Zahvaljujem. Uvaženi premijeru, vaš odgovor, ne samo da mi je ispod svakog nivoa jednog premijera, nego je i ispod nivoa jedne birtaške, birtaškog razgovora. Govorite neistine. Skupština od stranke Možemo! je bila potpuno javna u hotelu Dubrovnik, samo vi niste bili pozvani, možda vas to boli, ne znam.
Namjerno izostavljate drugi, drugo načelo koje je Ustavni sud vrlo jasno napisao u svojoj odluci, a to je poštivanje geografsko-administrativnih granica u određivanju izbornih jedinica, to niste spomenuli, a to je i glavni problem jer tu kanite napraviti vaš izborni inženjering i manipulaciju o kojoj sam vam i govorila u moje pitanju i zato ću vas ponovno podsjetiti, čak i recimo na parlamentarnu skupštinu Vijeća Europe koja je u Rezoluciji 2332 iz 2020. g. postavila minimalne standarde za izborne sustave koji, između ostalog, ističu, da se u svakoj zemlji izborni sustav temelji na konsenzusu među političkim akterima i društvu u cjelini.
Venecijansku konvenciju sam vam već citirala, ponovit ću još jednom da je nepristranost tijela zaduženog za određivanje granica ključna za izbjegavanje bilo kakvog oblika izborne, izbornog inženjeringa i masovne manipulacije koju kanite raditi jer ju već radite i zbog toga je vrlo evidentno da ne kanite poštivati niti odluku Ustavnog suda, kao ni preporuke rezolucije međunarodnih organizacija i EU.
I zbog toga ćete biti odgovorni za podrivanje temelja demokratskog sustava, a temelje demokratskog sustava .../Upadica: Hvala vam lijepa./... su pošteni i pravični izbori.
Hvala. Hvala lijepa. .../Upadica se ne čuje./...
Idemo na 18. pitanje, poštovani kolega Ante Bačić postavlja ga ministru obrane Mariju Banožiću, izvolite.
Zahvaljujem poštovani predsjedniče HS-a, poštovani predsjedniče Vlade, ministri, kolegice i kolege, moje pitanje za ministra obrane, g. Banožića.
Svjedoci smo današnjeg vremena i potrebe razvoja i nabave u samim, u samom sektoru obrane, ne samo Hrvatske nego i članica EU i NATO-a. Mi smo takvu potrebu ulaganja u Hrvatsku vojsku prepoznali i radimo je već drugi mandat Vlade RH.
Nedavno smo i na samom Odboru za obranu HS-a predstavili projekte nabave vrijednosti veće od 5 milijuna eura na kojema ste vi bili i dobili jednoglasnu potporu samoga Odbora. Evo, pitam vas ovdje ako možete nam malo detaljnije reći vezano za te nabave koje smo izglasali na samom Odboru za obranu, sustave koje smo predstavili, koji će biti implementiranu u Hrvatsku vojsku, ali vezano za temu daljnje modernizacije i sve što Ministarstvo radi ne bi li osnažilo, ali i unaprijedilo obrambeni sektor RH.
Zahvaljujem.
Izvolite, ministre, odgovor.
Poštovani predsjedniče HS-a.
Uvaženi saborski zastupnice i zastupnici. Zahvaljujem, evo, na ovom pitanju, kojem jasno, podsjećate na sjednicu odbora u kojima smo dobili priliku predstaviti samo projekte koji su više vrijednosti od 5 milijuna eura, iako je taj broj projekata puno veći u Ministarstvu obrane koji se provodi najčešće kroz okvirne sporazume, pa smo izvještavali na prijašnjim sjednicama.
Ali evo, pozivajući se upravo na ova 4 projekta, prije svega, govorimo o projektu nabavke Spike raketa koje će nam omogućiti, Hrvatskoj vojsci omogućiti uništavanje oklopne sile na više od 3 tisuće odnosno više od 3 tisuće metara i na taj način prije svega, osigurati Hrvatskoj vojsci sposobnost koju je dugo godina i željela. Također, to će biti samo jedan od protuoklopnih sustava koje ćemo imati. Spike rakete su dugo željene, imamo integrirani sustav na Patriama i automatski, to je značilo isto tako i jačanje drugih sposobnosti koje imamo i kao NATO članica, koje ćemo, jasno, pokazivati našim partnerima u okvirima svih naših vježba, vježbi, operacija koje imamo.
Također, bilo je vrijednost ovoga projekta 11,5 milijuna eura. Ono što je sljedeća vrlo bitna nabavka, a to su Patrie, 30 Patria, do sada ih imamo u sustavu 126 koje imaju svoje razne namjene, imaju jedan dio integrirane duo stanice, ali isto tako, jedan dio, manji dio njih imaju i topove. Na ovaj način ćemo ići na nabavku od 30 Patria, od kojih će 27 imati integrirane topove, bit će jedan dio od njih koji će biti kao logistička i sanitarna vozila. Na ovaj način, u biti, uklapamo se u nabavku Bradlyja koje smo imali prošle godine, 67 Bradley vozila koji će biti na raspolaganju HV-u sa formiranjem, ciljem formiranja srednjepješačke brigade, dakle na ovaj način kombinacije Bradleyja i Patria i bit će ono što će podići brigadu unutar HV-a.
Također, te Patrie će iznositi oko 158 milijuna eura. Nadalje, tu je, nakon pada drona, jasno smo pokazali cilj, a to je da se zaštiti hrvatsko nebo, kombinirajući nabavku višenamjenskih borbenih aviona Rafale i nakon pada drona u Zagrebu 10.3. prošle godine na kratkoročni cilj postavili smo si nabavku kratkoga dometa, što smo i ugovorili sustav PZO Mistral koji će kroz radarski sustav FPS-117 stvoriti jednu integraciju višenamjenskog borbenog aviona Rafale, sustava kratkog dometa, ali isto tako i srednjeg dometa koji ćemo, vjerujem, ići u pregovore do kraja ove godine, ali isto tako ćete biti o tome, ovaj, uredno obavješteni kao članovi Odbora za obranu.
Na ovakav način se stvara jedna jasna, snažna komunikacija između radarskih sustava koji su uvedeni još 2008. g. u sustav HV-a, oni će na ovaj način biti modernizirani, „apgredirani“ i isto tako, postaje jedan novi sustav, kriptozaštite uopće podataka koji dolaze kroz sam radarski sustav.
I naravno, 4. projekt su brodice koje prije svega će osigurati mobilnost specijalnih snaga, one su donacije SAD među jednim od projekata koje imamo, na ovakav način dajemo još jednu dodatnu sposobnost HV-u. Ono što je bitno da vidimo i kroz ove projekte, a i kroz prijašnje da je Vlada na čelu s Andrejom Plenkovićem zaustavila jedan dugi niz godina ili čak ja bih rekao dva 10-ljeća neulaganja u HV i jasno pokazala da želi snažnu HV s ciljem odvraćanja.
Izvolite očitovanje.
Zahvaljujem predsjedniče HS.
Zahvaljujem ministre na ovako detaljnom odgovoru i smatram da je dobro da javnost čuje što smo i raspravljali na samom Odboru za obranu i da čuju detalje ovakvih nabava koje su u cilju modernizacije Oružanih snaga RH, a mislim da ne samo da smo tu na tragu i sa ostalim NATO članicama, nego da smo čak i nekoliko koraka ispred pošto smo upravo ono što sam napomenuo na uvodu samoga pitanja i prepoznali ulaganje, potrebu ulaganja u HV mnogo prije mnogih članica i EU-a i NATO-a i drago mi je da nastavljamo u istom smjeru, postavite da pokrivamo i više grana HV-a znači da ne ulažemo sektorski u jednu granu nego pokušavamo osnažiti više grana samih Oružanih snaga, ja vjerujem da će se to tako nastavit. Dobra je stvar da evo i u odgovoru samoga ministra nismo čuli da dogodine dolaze Rafaeli, to samo pokazuje kolika je veličina nabave i koliko se sustavno ulaže preko Ministarstva obrane u same Oružane snage. Ja vjerujem da ćemo do kraja godine donijeti novi Zakon o obrani i novi dugoročni Plan razvoja Oružanih snaga kao kruna svega toga i da ćemo zacrtati na taj način jednostavno i nabavu i planiranje, ali i razvoj Oružanih snaga za slijedeće godine mandata budućih Vlada. Još jednom zahvaljujem i samo tako naprijed, hvala vam.
19. pitanje zastupnica Nataša Tramišak postavlja potpredsjedniku Vlade i ministru mora, prometa i infrastrukture Olegu Butkoviću, izvolite.
Hvala vam poštovani predsjedniče HS, predsjedniče hrvatske Vlade, poštovani ministri.
Potpredsjedniče Butkoviću, vaš resor prometa i infrastrukture svakako je važan i u kontekstu zelene tranzicije. Svjedoci smo da je u posljednjih nekoliko godina značajna ulaganja upravo iz vašeg ministarstva su išla u jačanje i javnog prijevoza putnika, naravno da je i ona osnovna prometna infrastruktura bila itekako važna, ali onda i kako i na koji način ju koristimo. Dakle u kontekstu zelene tranzicije nabavljeni su novi električni autobusi, u gradovima poput Zagreba i Osijeka najveća ulaganja, nedavno ste uručili i ugovore za nabavku novih niskopodnih tramvaja i u gradu Osijeku, vjerujem da i u tom kontekstu vas i drugi gradovi se oslanjaju na pomoć ministarstva kako bi i dalje jačali svoj javni prijevoz i činili ga i zelenijim i cjenovno pristupačnijim svojim korisnicima. Pa evo kako iz novih dostupnih izvora financiranja vidite nastavak ulaganja upravo u jačanje i tog vida i sektora prometa? Ali svakako evo prije nego mi odgovorite dodatno ću naglasiti da je važna i naravno modernizacija željezničke infrastrukture i Kohezijski fond izdašna sredstva milijarda i 200 milijuna eura su dostupna da u slijedećem razdoblju završimo odnosno i moderniziramo kompletno infrastrukturu HŽ-a. Evo, hvala vam.
Izvolite odgovor potpredsjedniče Vlade.
Hvala lijepo g. predsjedniče HS.
Poštovana zastupnice, hvala vam lijepo na vašem pitanju. Kao što ste i spomenuli, mi smo zaista puno u posljednje vrijeme ulagali u prometnu i ulažemo u prometnu infrastrukturu, negdje oko 25 milijardi kuna, sada je to nešto više od 3 milijarde eura, u sve vidove prometne infrastrukture.
Kad govorimo o javnom prijevozu zaista je puno uloženo u nabavku novih autobusa, u obnovu tramvajske infrastrukture, u hrvatskim, u dva hrvatska grada, to je Osijek i Zagreb i za tu namjenu je potrošeno negdje više od 300 milijuna eura dosada.
Mi smo kad govorimo o autobusima u 4, posljednje 4.g. za 10 hrvatskih gradova raspisali u dva navrata dva javna poziva ukupne vrijednosti od 130 milijuna eura i nabavljeno je negdje oko 410, točnije 412 novih autobusa sa nisko, sa, za te hrvatske gradove i to nastavljamo i to planiramo nastaviti i u novom operativnom razdoblju.
Kad govorimo o tramvajima onda smo, točno ste rekli, 22. ožujka u Osijeku potpisali ugovor sa gradom Osijekom odnosno komunalnim poduzećem Gradskim prometom koji ide u nabavku 10 novih niskopodnih tramvaja, to je vrijednost projekta 25 milijuna eura, a ukupno je 20 milijuna eura bespovratno iz NPOO-a, ali smo isto tako krajem prošle godine u Gradu Zagrebu, nakon više od 20.g. Grad Zagreb nije nabavljao nove tramvaje, potpisali ugovor za 20 novih niskopodnih tramvaja ukupne vrijednosti 40 milijuna eura i sada je i na Zagrebu i na Osijeku da raspisuju natječaje i ugovaraju i nabavku tih novih niskopodnih tramvaja, a naravno da se s tim programima i pozivima nastavlja i u novom javnom odnosno u novoj financijskoj omotnici, što kroz koheziju, što kroz NPOO.
Ono što je bitno za naglasiti je da smo mi planirali i to ćemo vrlo brzo raspisati, javni poziv za nabavku novih autobusa na alternativni pogon, da li se radi, riječ o struji ili vodiku to će, to će odlučiti naravno gradovi koji koriste i koji imaju potrebu za nabavkom takvih autobusa, tada je, sada je to na njima, mi s njima razgovaramo i vrlo brzo ćemo raspisati javni poziv, planiramo u prvoj fazi, u prvoj tranši nabaviti 70 takvih novih autobusa, ali čitav plan je u slijedećih 7.-8.g. 200 takvih autobusa nabaviti i financirati za hrvatske gradove. Mislim da je to dobro da radimo takve projekte, to je definitivno značajan iskorak u dekarbonizaciji javnog prijevoza i s jedne strane to su projekti koji direktno utječu na svakodnevni život građana, omogućavaju brže i lakše funkcioniranje, a s druge strane utječu na smanjenje zagađivanja okoliša.
Kad govorim o Osijeku, evo vrlo kratko, Osijek je jedan od rijetkih gradova u kojem se zaista kad govorim o prometnoj infrastrukturi događaju velike stvari, osim tramvaja mi smo obnovili čitavu, gotovo čitavu i taj projekt ide kraju, u tramvajsku infrastrukturu, obnavlja se željeznički kolodvor, rješavamo jednu ulicu Leopolda Mandića, jedan podvožnjak koji je bio crna točka u samom gradu, a da ne spominjem dovršetak 5C Koridora obilaznice Belog Manastira, Petrijevaca znači sve u okolici samog grada tako da velika prometna ulaganja su upravo u gradu Osijeku i to je prilika i za druge hrvatske gradove da pripremaju projekte koji idu upravo u rješavanje i obnovu i gradnju nove prometne infrastrukture.
Hvala vam lijepo.
Zastupnice izvolite očitovanje.
Hvala vam.
Izražavam svoje zadovoljstvo odgovorom i svakako podražavam sve napore koje ste i spomenuli da se u Hrvatskoj i prometna infrastruktura obnova, da se mreža prometnica i pojačaju tamo gdje zaista ima potreba i gdje dobijate puno upita od lokalne i regionalne razine, ali naravno evo i da se iskoriste sva dostupna sredstva da se modernizira i javni prijevoz putnika u svim gradovima koji taj prijevoz imaju, a time i da olakšavamo pristupačnost naravno i svim stanovnicima okolnih područja prema gradovima sjedišta županija.
Evo hvala vam.
Prelazimo na 20. pitanje, zastupnik Marin Miletić postavit će ga ministru gospodarstva i održivog razvoja Davoru Filipoviću.
Izvolite.
Hvala vam predsjedniče HS-a.
Poštovani g. ministre, moje je pitanje vrlo konkretno radi se o vašem resoru područje energetike i politike koju ova Vlada pa onda i vaše ministarstvo provode i odobravaju u HEP-u, malo ću se vratiti unatrag nekih godinu i pol dana. Krajem 2021.g. Hrvatska je već počela osjećati itekako učinke inflacije, premda rat u Ukrajini još nije počeo i tada Uprava HEP-a donosi jedne vrlo zanimljive, tako ću se izraziti poslovne odluke koje su ustvari veliki presedan, umjesto da rade ono što su do tada radili, da ugovore sklapaju o kupnji električne energije kvartalno ili najduže na godinu dana, Uprava HEP-a baš tada potpuno mijenja svoju politiku koja do tada se nije dogodila i sklapa ugovore na pet godina sa dvije tvrtke.
Tijekom 2022. u vremenu kada cijene električne energije počinju dostizati povijesne maksimume, Uprava HEP-a sklapa nekoliko petogodišnjih ugovora i to za značajne količine električne energije s prilično visokom cijenom koja se prodavateljima jamči do 2027.g.
Mene zanima je li vaše ministarstvo, je li Vlada RH evo i premijer koji je ovdje s nama, obaviješten o toj novoj poslovnoj odluci HEP-a i jesu li vaše ministarstvo i Vlada na neki način odobrili službeno takve ugovore sklapanje tih ugovora? Jesu li vama kao nadležnom ministru poznate poslovne analize na kojima je takva nova poslovna politika HEP-a zasnovana? I ministre, u jednoj Kolumbiji bi odjeknulo ono što ste vi rekli što se upozorili javnost o prijetnji predatorima, zanima me jesu li takve prijetnje potaknute i sa ovim mojim pitanjima sa ovim sklapanjem ugovora?
Hvala.
Ministre izvolite odgovor.
Zahvaljujem predsjedniče HS-a.
Poštovani zastupniče Miletiću, a što se tiče događaja iz 2021. gdje spominjete Upravu HEP-a to uopće ne mogu komentirati jer nisam bio tada član Vlade, međutim vi ste ovdje u vašem govoru puno puta rekli jednu ključnu riječ, to je uprava. Uprava poduzeća sukladno Zakonu o trgovačkim društvima ima svoje obveze i odgovornosti, prema tome sva ova pitanja koja ste uputili meni slobodno uputite Upravi HEP-a i predsjedniku uprave g. Barbariću i neka se na ta pitanja odgovori.
Znači ja ne odlučujem kako će se nabavljati električna energija ili bilo koji energent u HEP-u, ne odlučuje ni o tome predsjednik Vlade nego to radi uprava i svako društvo ima svoje organe društva i upravu i nadzorni odbor. Prema tome, oni trebaju biti u stanju obrazložiti svaki svoj poslovni potez i objasniti zašto su nabavljali nešto dugoročno ili kratkoročno ovisno o njihovoj poslovnoj procjeni, znači oni su ti koji po zakonu za to odgovaraju.
Ono što vam ja mogu reći da smo mi od prošle godine u jeku ove najveće krize donijeli nekoliko paketa pomoći koji su omogućili da naši građani imaju jednu od najnižih cijena električne energije u cijeloj Europi, samo Budimpešta ima nižu cijenu električne energije u cijeloj EU kada se usporedi sa Hrvatskom. Mi smo osigurali i priuštivu cijenu energenata i našim poduzetnicima, i obrtnicima, i srednjim poduzećima, i velikim poduzećima i upravo ti potezi, ti paketi mjera koje smo donosili sve kako bi čvrsto pomogli našem gospodarstvu i našim građanima omogućili su jednu stabilnost. Nije bilo nikakve socijalne frakture kod nas, u prošloj smo godini ostvarili četvrti najveći rast BDP-a u EU od 6,3%. Prema tome, to su stvari na koje vam ja ovdje mogu odgovarati, a sve ove detalje oko poslovanja poduzeća uputite direktno Upravi HEP-a.
Hvala lijepa.
Izvolite očitovanje zastupniče.
Poštovani ministre, ja sam vas to pitao zato jer vi dobro znate i kao bivši sportaš, nema prebacivanja odgovornosti moramo snositi odgovornost, a ovo tu to je vaš teren, to je vaše područje i to je vaša tu odgovornost kao resornog ministra energetike koji ima odgovornost za poslovne odluke koje se donose u HEP-u i jednim velikim dijelom ta odgovornost je i na vama. Ona je osobna odgovornost ne može se prebacivati na druge, pogotovo zato jer znamo koliko nam je važna energetska neovisnost naše Hrvatske.
Ovi ugovori sklopljeni pokazuju da se netko kocka, da se netko kocka s tim stvarima, ne znam kako drugačije se izraziti, kako drugačije opisati sklapanje takvih ugovora nego kao kockanje i klađenje, osim kao što sam rekao ako se sklapanje takvih ugovora može potkrijepiti nekim ozbiljnim poslovnim analizama.
Ja neću ulaziti u motive za ovakvo postupanje Uprave HEP-a, pitat ću ih kao što ste mi rekli, to su ljudi koji tamo nisu pali kao neki ne znam padobranci tamo ih imenuje ova Vlada odnosno vi to je vaše područje vi ste tu ministar i za njih vi odgovarate. Ali ako ih netko drugi imenuje ministre, ako im netko drugi daje naloge, ako je netko drugi taj koji ih postavlja na toj šahovskoj ploči onda vi i to trebate reć hrvatskoj javnosti, imenovati. Znam da ste hrabar, onda vi to trebate jasno i glasno reći, to ali reći i one predatore, da ih mi čujemo. I ovdje vas je hrvatski Parlament potvrdio. Hrvatski sabor je vas ovdje potvrdio i mi ovdje svi bismo trebali štititi institucije ove države. I nama ta značkica koju vi nosite tu mi je nosimo u srcu znači sve. To su institucije ove države. I ako treba onda ćemo i mi ovdje te institucije čuvati i braniti od svih tih predatora koje ste vi spomenuli.
Hvala vam.
Sada će zastupnica Sandra Benčić postaviti pitanje predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću.
Izvolite.
Isključite se kolega Miletić samo. Isključite, isključite.
…/Upadica Miletić: A ispričavam se!/…
Izvolite.
Poštovani dakle pitat ću vas pitanje o još jednom eklatantnom primjeru izravnog kršenja zakona od strane vaše Vlade i to zakona koji ste si sami donijeli, sami napisali a kršenje koje zapravo razotkriva nepostojanje i nebrigu oko razvojne politike Hrvatske kao i potpuno potonuće regionalne razvojne politike.
Dakle, sada već dvije i pol godine, odnosno cijeli mandat ove Vlade uporno kasnite sa objavom indeksa razvijenosti općina, gradova i županija pa tako zapravo ne znamo koja područja u Hrvatskoj spadaju u potpomognuta područja, a primjerice subvencije za APN-ove kredite dodjeljuje se po tim krajnje zastarjelim indeksima iz 2017. godine.
Još 2021. postavili smo zastupničko pitanje gdje su novi indeksi razvijenosti? Odgovoreno nam je radi se analiza. Prije godinu dana, dakle početkom 2022. ponovno smo postavili to pitanje, a tada nam je rečeno citiram: „da je prijedlog novog modela donesen kao i da je novo razvrstavanje jedinica predloženo, te da su oba akta u postupku donošenja.“
Činjenica da ni godinu dana nakon ovog odgovora nemamo odluku Vlade o indeksima razvijenosti može značiti samo jedno, da je donesena politička odluka da se oni ne objavljuju, a motivi mogu različiti.
Prvi koji mi pada na pamet je da HDZ ne želi pokazati da su upravo one jedinice lokalne samouprave i županije u kojima vi stolujete više desetljeća one koje su ujedno i najnerazvijenije, a isto tako da ne želite pokazati koliko su čitave regije poput Slavonije, Baranje ili Like razvojno uništene do razine da je upitno može li ih se vratiti na razvojni put.
Sada nam odgovorite tko je i zašto donio odluku da se ne objavljuju novi indeksi razvijenosti općina, gradova i županija i zašto?
Izvolite odgovor predsjedniče Vlade.
Hvala lijepa zastupnice Benčić, tj. poštovana kako biste vi rekli.
Ja sam mislio da ćete vi mene nešto pitati o sortirnici vašeg prijatelja, a vi našu Vladu pitate o regionalnom razvoju. Pa ima li i jedna tema oko koje je netko učinio više nego naša Vlada u ovih sedam godina.
Vi nama spominjete Slavoniju, Baranju i Srijem. Slavonija, Baranja i Srijem u našem dosadašnjem mandatu provedbe projekta Slavonija, Baranja i Srijem skoro 19 milijardi kuna, 2 i pol milijarde eura projekata. Da li ste vi poštovana gospođo Benčić integrirali Hrvatsku, Baranju u sustav i mrežu Hrvatskih autocesta? Niste. Mi smo.
Jeste li vi uložili ovo što je Butković sada govorio područje Osječko-baranjske županije i grada Osijeka. Evo dođite idući tjedan kad se bude otvarao proljetni sajam u Osijeku, pa malo pogledajte ulaganja u Osijek. Pogledajte ulaganja u luku u Slavonskom Brodu. Pogledajte ulaganja u gradu Vukovaru.
Evo imate ovdje političku stranku koja cijeli svoj image bazira na aleatornoj činjenici da je netko gradonačelnik Vukovara, a Vlada je u zadnjih 7 godina dala toliko novaca Vukovaru, da bi svi drugi gradovi uključujući sve gradove u Slavoniji rekli pa dajte nama barem pola.
Evo Šime Erlić je imao, di je Šime, neki dan je imao, evo ga tu, imao je sastanak Upravnog odbora Fonda za razvoj grada Vukovara koji smo mi povećali koji je sad skoro 80 milijuna, a bio je godinama 40. I tako kontinuirano.
Dakle, što se tiče sredstava koja smo iskoristili, a sad smo na čini mi se 9,11 milijardi, jel' tako? 9,11 milijardi eura već isplaćenih u ovoj prošloj financijskoj perspektivi, da smo jedna od najbržih zemalja u kontekstu provedbe i apsorpcije sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, da smo posložili sve dokumente za ovu financijsku perspektivu i da se kreće naravno i tu sa natječajima. Da ćete u mandatu ministra Fuchsa imati najveća ulaganja u povijesti hrvatskog obrazovanja u osnovne škole, u srednje škole, u znanstvenu infrastrukturu, da ne govorim o predškolskom obrazovanju. I vi nas pitate što mi činimo, jesmo li mi eventualno loši na temi regionalnog razvoja. Pa to je nevjerojatno! To ko da pitate nekoga tko je najbolji u onome što radi jel' se s time bavi? Pa di su otišli ti novci koji su uloženi zadnjih nekoliko godina? Pa hajmo krenuti u grad Zagreb. Znate koliko novaca svaki dan ovaj isti HEP koji je spominjao Miletić, svaki mjesec gradu Zagrebu kojim vi upravljate jer ste dobili povjerenje građana 80 milijuna kuna HEP poklanja, poklanja. Za toliko su vam manji račun svaki mjesec gradu i svim gradskim ustanovama, institucija. Svaki mjesec više od 10 i pol milijuna eura lagano od ovog istog HEP-a o kojem je govorio ovaj gospodin s dugom kosom malo prije. To su činjenice.
Što se tiče zakonskoga okvira, odluka itd. sve se one rade, pripremaju se. Ja ću vidjeti sa ministrom u kojoj je fazi odluka o kojoj govorite, dakle o gradaciji onih osam stupnjeva ili manje koliko će biti u vezi indeksa razvijenosti. Ali ono što je sasvim jasno da je ova Vlada uložila na kontinuirani konzistentan put ulaganja u ravnomjerni regionalni razvoj Hrvatske. To vam pokazuju svi pokazatelji. U konačnici i Nacionalna razvojna strategija će se realizirati i povrh toga do 2030. godine.
Hvala vam.
Prije odgovora zastupnice Benčić, povreda Poslovnika kolega Mlinarić.
Izvolite.
238. predsjedavajući. Pošto nas ni kriv ni dužan premijer Plenković spomenuo, pa evo da mu odgovorim. Nabrojali ste, sve ste nabrojali milijarde silne. Gospodine Plenkoviću gdje su ljudi u Slavoniji? Recite gdje su ljudi u Slavoniji?
Od svih milijardi nemate kom dat. U Irskoj su, u Njemačkoj su, u Austriji su radi vas, radi vas g. Plenkoviću, radi vas. Je.
Kolega Mlinarić dobivate, dobivate opomenu. Molim vas, dobivate opomenu ovo nije bila povreda poslovnika nego ste replicirali što nije korektno s obzirom da do sad bilo 20 odgovora i svaki zastupnik je mogao izraziti nezadovoljstvo nekim od odgovora tako da vas molim da to ne činite.
Kolega Mažar isto tako, izvolite.
Hvala lijepo poštovani predsjedniče.
Pa kolega Mlinarić je povrijedio čl. 238. naime, doveo je na neki način u neistinu pitanje vezano za gdje su ljudi, konkretno ja mogu reći za grad Vukovar da je u pet godina 800 obitelji stambeno zbrinuto u gradu Vukovaru zahvaljujući Nacionalnom programu stambenoga zbrinjavanja, od toga 70 kadrovskih stanova mladih obitelji liječnika i svih onih koji su se doselili i koji žive u gradu Vukovaru i zato je duplo …/Upadica predsjednik: Hvala kolega Maža./… manji prosjek odlaska iz Vukovara nego drugih …
Isto tako kao i kolega Mlinarić opomena, replicirali ste dakle imamo aktualno prijepodne postavljaju se pitanja članovima i članicama Vlade i svaki odgovor da je nekome dobar, nekome ne, ali vas molim da ne zloupotrebljavate povredu poslovnika.
Izvolite kolegice Benčić.
Poštovani.
Dakle, vaš odgovor pokazuje upravo ono što je i bila moja teza, a to je da niti vi imate razvojnu politiku Hrvatske niti imate regionalnu razvojnu politiku Hrvatske, vi se hvalite milijardama tuđih novaca koje ste uložili u najnerazvijenije dijelove naše zemlje, a vaš učinak tog ulaganja je nula odnosno učinak je taj da morate prekrajati izborne jedinice jer više tamo nema dovoljno ljudi da bi mogli izabrati 14 mandata u ovaj Sabor, evo to je rezultat vašeg ulaganja.
Međutim, vi ste maloprije na potpuno jedno drugo pitanje kao dokaz uspješnosti vašeg razvojnog programa dali indikator da nam je došlo zamislite 50% više turista za Uskrs nego prošle godine. Ja razumijem zašto vi to ističite, zato jer se vaša ekonomska politika, vaša razvojna politika svodi na brojanje glava gostiju i na brojenje noćenja te nastavak Tuđmanove politike 200 bogatih obitelji gdje ključne razvojne resurse koji su opće dobro poput poljoprivrednog zemljišta, pomorskog dobra, izvora vode, energetskih resursa dodjeljujete kao feude za osobno bogaćenje onima koje ste za to odabrali. Zato više u Slavoniji nemamo ni kooperante, ni zadruge, ni proizvodnu infrastrukturu jer vi ste znali bolje organizirati poljoprivredu preko Todorića i njegovih nasljednika nego što je to bilo prije. Rezultate vidimo. Zato više nemamo ni industriju, ni industrijsku politiku jer je vama bilo vrijednije zemljište i nekretnine tih tvornica od proizvodnje same. Zato ste i stvorili ekonomiju u kojoj se više isplati utjerivati dugove građana nego proizvoditi esencijalnu robu i usluge. A tu i tamo vam se dogodi da vaši gospodarski fankenštajni dođu natrag u obliku predatora pa se onda čudite odakle oni. Predatore ste stvorili vi, vi ih održavate postojeće dokle god vi to odlučite.
Idemo dalje, 22. pitanje i kolega Đakić postavit će ga potpredsjedniku Vlade i ministru hrvatskih branitelja Tomi Medvedu.
Izvolite.
Hvala lijepo g. predsjedniče HS-a.
Gospodine predsjedniče Vlade, gospođe i gospodo ministri.
Pa moje pitanje upućeno je potpredsjedniku Vlade g. Tomi Medvedu ministru hrvatskih branitelja. 16. ožujka 2023.g. Vlada RH donijela je odluku o pružanju pomoći u liječenju, rehabilitaciji ranjenih osoba iz Ukrajine u RH. Kako je za ostvarenje ove odluke potrebno suradnja više nadležni tijela tj. ministarstava vi ste kao koordinator cijelim procesom recite mi na koji način će ta odluka koju je Vlada donijela biti primijenjena i kako ćete kao koordinator voditi ovaj proces od izuzetne pomoći za ranjene osobe iz Ukrajine?
Potpredsjedniče Vlade izvolite odgovor.
Hvala lijepa.
Poštovani g. predsjedniče HS-a, poštovani zastupniče Đakiću.
Prije svega hvala vam što ste danas na ovom aktualnom satu otvorili ovo pitanje iznimno važno, iznimno značajno u pogledu našeg odnosa prema prijateljskom narodu Ukrajine. potpuno je jasno da naša Vlada vodi i konzistentnu i dosljednu politiku prema Ukrajini uslijed obrane, a vezano za rusku agresiju na Ukrajinu.
Kratki podsjetnik, naše Ministarstvo hrvatskih branitelja sa ukrajinskim ministarstvom od 2016.g. ima Sporazum o suradnji na području potpore i pomoći stradalnicima rata u Ukrajini. Formalizirali smo 2019.g. tu našu suradnju sa Memorandumom o suradnji na području skrbi za branitelje, no intenziviranjem i brutalnošću ruske agresije na Ukrajinu prepoznali smo ovdje još jedan smjer pomoći ukrajinskom narodu, a poglavito u pogledu pomoći ranjenicima. Uz sve one oblike pomoći i potpore koje je naša Vlada do sada pružila Ukrajini, smatramo da ćemo sa ovim oblikom pomoći prijemom ukrajinskih ranjenika u hrvatski zdravstveni sustav uvelike omogućiti ukrajinskim liječnicima i ukrajinskom zdravstvenom sustavu što je moguće snažniji oblik liječenja ranjenika u Ukrajini.
Uz cjelokupan proces prijema, trijaže, liječenja posebno je važno da smo ponudili ukrajinskoj strani i rehabilitaciju ukrajinskih ranjenika u našim veteranskim centrima za koje ste upoznati da su u završnoj fazi izgradnje, da je naš Veteranski centar u Šibeniku, onaj u Sinju, a vrlo brzo će biti u funkciji onaj u Petrinji pa i naredni u Daruvaru omogućit ćemo im rehabilitaciju u tim centrima. Poznato vam je da su ti centri sufinancirani 85% iznosom sredstava iz fondova EU i to je još jedna snažna poruka u tim centrima rehabilitacija ranjenika iz Ukrajine. Iznimno je važno i naglasiti činjenicu da smo u ovoj odluci koju ste spomenuli, 16. ožujka otvorili i ostavili mogućnost ukrajinskoj strani da nisu samo posrijedi ranjeni vojnici odnosno branitelji već i civili i drago mi je da ste vi, kao predsjednik HVIDR-e to pitanje otvorili ovdje jer jedan ste od najupućenijih u procesu liječenja hrvatskih branitelja i civila u Domovinskom ratu.
Koliko nam je značilo tada kad su naši ranjeni odlazili na liječenje u druge prijateljske zemlje i zato danas smatramo ovim činom, ovim programom činimo veliko i ljudsko i humano djelo. Svakodnevno naša koordinacija koordinira sa ukrajinskom stranom u skladu sa dostavljenim programima odnosno medicinskim kartonima i vrstama ozljeda i rana, naš zdravstveni sustav će ih rasporediti u naše medicinske ustanove. Važno je ovdje naglasiti da smo u početnoj fazi pokrenuli za 20-ak ranjenika, a u narednom procesu ćemo usuglašavati sa našim resorima. Dakle nastavljamo .../Upadica: Hvala vam. Hvala potpredsjedniče./... kontinuirano pružati pomoć .../Upadica: Hvala vam./... prijateljskom ukrajinskom narodu.
Hvala vam.
Izvolite očitovanje, kolega Đakić.
Hvala lijepo g. ministre na konkretnom odgovoru.
Mogu reći da je RH u proteklom stoljeću 90-ih godina se susrela sa istim izazovima ranjenih osoba ljudi kojima se trebala pružiti psihosocijalna pomoć, koje je trebalo liječiti, uz to pružiti i aktivni otpor agresoru i vjerujem da najbolje su upoznate naši liječnici, naše klinike, naši stručnjaci, pa tako i najbolju skrb i pomoć uputiti i u liječenju, ali i u psihosocijalnoj pomoći onima koji su stradali u Ukrajini. Želim vam uspješan rad i puno spašenih ljudskih života i rehabilitiranih ljudi.
Pitanje br. 23, zastupnica Ivana Posavec Krivec postavlja ga predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću, izvolite.
Zahvaljujem predsjedniče, poštovani predsjedniče Vlade.
Pred EK preuzeli ste obvezu smanjenja visokih emisija stakleničkih plinova, koje između ostalog i RH .../nerazumljivo/... proizvodi i zapravo zajednički smo se obvezali na ostvarenje cilja klimatski neutralne Unije do 2050. g.
Vi naravno, znate da je EK usmjerila sredstva u okviru kohezijske politike za razdoblje do '27. g. prema zelenoj Europi s niskim razinama emisija ugljika, promicanjem tranzicije na čistu i pravednu energiju. Obzirom da ja znam da vi to znate, a da ste i vi i ja eurofili, predsjedniče Vlade, ja vas pitam, zašto se u postupku programiranja izostavilo ulaganje u postojeća industrijska postrojenja na području Sisačko-moslavačke županije, ako znamo da su se prema svim analizama koje je provela EK, emisije CO2 bespovratnih sredstava za fond za pravednu tranziciju upravo na tom području bila najveća? EK detektirala je samo 2 županije, Istarsku i Sisačko-moslavačku, a 5 gospodarskih subjekata na području Sisačko-moslavačke županije čini 25 ukupnih posto emisija plinova koje ispušta RH.
Pri tome je Petrokemija ispuštena iz ovog programiranja, pri tome je programiranje bilo potpuno netransparentno, čak to može potvrditi i ministrica Tramišak koja ovdje sjedi, koja je vrlo šturo to komunicirala u medijima, mogli smo čitati o Petrokemiji i TE Plomin koji ne zadovoljavaju kriterije.
Pitam vas, ministre, pardon, pitam vas, premijeru, koje kriterije to nismo zadovoljili kad oni .../Upadica: Hvala vam./... nigdje nisu bili objavljeni.
Izvolite, predsjedniče Vlade, odgovor.
Hvala lijepa poštovana zastupnice Posavec Krivec. Budući da ste rekli da smo i vi i mi eurofili, ali prije svega smo tu da zastupamo nacionalne interese, ja ovo doživljavam kao jedno otvaranje za moguću postizbornu koaliciju kad vi dobijete više nego ovi koji su vas potjerali iz SDP-a, to bi bilo dobro jer mi se čini da pokazujete, za razliku od njih, uključivost, a ne, .../Govornik se ne razumije./... a smijete se, ali tako ispada, šta? Meni je to drago.
Što se tiče klimatskih promjena, što se tiče energetske politike, što se tiče ulaganja u energetsku tranziciju, mi se kao svijet i država sada nalazimo u razdoblju gdje smo imali krizu sa rastom cijena fosilnih godina i njihove dostupnosti. Ta kriza traje, realno, već sada drugu godinu. Ta činjenica je dovela do rasta cijena, ne samo energenata, nego rasta cijena svega.
Sve što mi radimo, koliko nas godi ima, više od 99,5% se događa zahvaljujući nekom energentu. Mi možda jesmo snažni ili mislimo da jesmo, ali ovo što kao ljudi možemo učiniti kad se gleda na ukupnu aktivnost je jako malo. Da bismo pametno iskoristili ovo vrijeme, postoje 2 smjera. Jedan smjer kojim se mi vodimo kao vlada cijelo ovo vrijeme je da imamo sigurnost opskrbe energentima i da ti energenti budu dostupni našim građanima po priuštivim cijenama, a u ovoj krizi u Hrvatskoj niti jednom trenutku nije falilo nafte, niti u jednom trenutku nije falilo plina, niti u jednom trenutku nije falilo struje.
Dapače, u svom ovom razdoblju koje je krizno, gdje ste vidjeli one grafove kada smo predstavljali različite pakete mjera, vidjeli ste koliko su rasli u pojedinim državama članica Unije ili njihovim glavnim gradovima troškovi kućanstava za cijene energenata. Gdje su ti troškovi najmanje rasli uz Hrvatsku i Mađarsku, osim kod nas, nigdje nije osujećen rast cijene energenata uzrokovan vanjskom krizom. Zašto ovo govorim? Govorim zato što smo izgradnjom LNG terminala na Krku osigurali potpunu neovisnost u vezi opskrbe plinom, da smo iskoristili potencijale crpljenja plina iz naših nalazišta, da glede nafte imamo apsolutno zajamčenu sigurnost unatoč u velikim i dosada neviđenim ulaganjima u Rafineriju INA-e u Rijeci, da smo u kontekstu NPOO-a, višegodišnjega financijskog okvira, Fonda za pravednu tranziciju nastojali ispuniti ona dva temeljna kriterija, jedan je od vašeg kolege Pavića, a to je 20 digitalno i 37 okoliš zeleno, to nam je bio glavni okvir. Podsjećam, da nema ruske agresije na Ukrajinu mi bismo u ovom saboru, pa ja mislim jednom tjedno raspravljali o ciljevima klimatske neutralnosti do 2050.g..
Što se tiče natječaja koji su u tijeku ili idu oni su otvoreni za sve uključivši i za gospodarske subjekte iz Sisačko-moslavačke županije btw. zahvaljujući vremenu kad je ministrica Tramišak bila ministrica regionalnog razvoja ako se dobro sjećate uz rast regionalne karte gospodarskih potpora dakle boljih uvjeta za investitore upravo je Sisačko-moslavačka županija išla po 10% više nego svi ostali, 60, 70-75, čak ovisno o vrsti poduzeća. Prema tome, sva poduzeća koja god da jesu mogu se javit, tu su mi ministri i Erlić i Filipović koji je s time bave i Fond za zaštitu okoliša koji je zadužen i za provedbu…/Upadica predsjednik: Hvala vam/… i ja vjerujem da će oni to i učinit.
Izvolite očitovanje.
Predsjedniče, puno ste se vi meni trudili odgovoriti, ali niste mi odgovorili na pitanje koje je bilo vrlo konkretno. Na koji način ćemo ispuniti obvezu prema Europskoj komisiji i iskorištena sredstva iz Fonda za pravednu tranziciju koja će biti bespovratna i koja se Hrva…, kojima se Hrvatska obvezala smanjiti misiju CO2 za 300 tisuća tona, što po današnjoj cijeni tone znači oko 26 milijuna eura penala koji nas očekuju jer Petrokemiju koja je bila u proračunima nismo stavili u operacionalizaciju?
Ministre, pardon, pa ja cijelo vrijeme vama ministre, ja ne znam, ja sam vas prebacila u Europsku komisiju već ili nešto, dakle prvi ministre, može i tako, prvi ministre ili premijeru, mi se ovdje suočavamo sa ozbiljnom socioekonomskim problemima i potencijalnom katastrofom za gospodarstvo ne samo Sisačko-moslavačke županije već cijele Hrvatske. Vi znate da je Petrokemija od izuzetnog značaja za Sisačko-moslavačku županiju i mi smo apelirali na vas da se donese odluka i da se Petrokemija pokrene sa proizvodnjom. Drago nam je da će do toga doći, drago nam je zbog 1300 radnika i nouhava, ali ono što je problematično, ali ono što je problematično premijeru, problematično je to da ovaj postupak nije uključio Petrokemiju, da je on ostao potpuno netransparentan, da je u njemu sudjelovao i današnji ministar Erlić, pa vas ja s obzirom na to molim pisano očitovanje na moje pitanje jer nisam zadovoljna ovim što ste mi usmeno rekli, dakle tražim pismeno očitovanje o kriterijima dodjele i odabira strateških projekata na području Sisačko-moslavačke županije i zašto je Petrokemija izostavljena, jer sigurno je dobro da imamo gejming, sigurno je dobro da imamo majstorsku školu, ali oni neće doprinjeti smanjenju CO2…/Upadica predsjednik: Hvala vam/… u zraku, hvala.
Sada će potpredsjednica HS Sabina Glasovac postaviti pitanje ministru znanosti i obrazovanja Radovanu Fuchsu, izvolite.
Hvala lijepo predsjedniče HS.
Poštovani ministre, kao veliki projekt najavili ste uvođenje cjelodnevne škole u sve hrvatske osnovne škole. Sada posljednjih dana krstarite Hrvatskom, gasite požar i smirujete one koji bi tu cjelodnevnu školu trebali provoditi, a to su učitelji, ravnatelji i osnivači škola. Vjerujem da je i vama već potpuno jasno da nije problem cjelodnevna škola nego je problem ovako osmišljena cjelodnevna škola. To pokazuje i činjenica da vam je na javno savjetovanje iako u trajanju od samo 15 dana pristiglo točno 2761 komentar mahom učitelja, mahom negativnih i kritičkih, ne bih odbacivala te komentare da sam na vašem mjestu. Svima treba biti jasno da nema reforme koja može biti provedena u obrazovnom sustavu bez podrške onih ljudi koji su u zbornicama i u učionicama. Ako tu podršku nemate nećete imati niti reformu.
U Hrvatskoj sigurno postoji suglasje oko toga da svi želimo da hrvatske škole rade u jednoj smjeni i da imamo u toj jednoj smjeni kvalitetno obrazovanje. Međutim moje pitanje vama glasi, u hrvatskoj školi postoje, u hrvatskim školama postoji sjajna praksa produženog boravka, pa čak u Rijeci i cjelodnevne škole koje funkcioniraju besprijekorno. Ja vas pitam, zašto prvo nismo osigurali infrastrukturne preduvjete da sve škole rade u jednoj smjeni, unaprijedili postojeće programe produženog boravka i cjelodnevne nastave i onda onoj djeci i roditeljima koji tu školu trebaju iz socioekonomskih razloga ili nemaju podršku obitelji ili koji tu školu žele, naprosto žele sve napraviti u školi i ići doma rasterećeni, da im tu školu i omogućimo, a ne da namećemo ovako jedan nedorađen sustav koji daje, ostavlja puno više pitanja nego što daje odgovora, molim vas lijepo odgovor.
Ministre izvolite odgovor.
…/Govornik se ne razumije/…g. predsjedniče.
Uvažena zastupnice, naravno jedan projekt se može okretati na jednu ili na drugu stranu, oni koji su ga osmislili svakako su ga osmislili na način da su uzeli čitav niz elemenata, pa i ovih koje vi spominjete, a oni koji ga nisu osmišljavali ga uvijek kritiziraju, nikad se ne možete svima svidjeti, to je činjenica. Kad provodite neke zahvate u obrazovanju, mislim to je, to je, ja mogu navesti i primjere kasnije i bila je varijanta rješavanja predškolskog odgoja svojevremeno jednom kad je i mislim ministar Jovanović bio ministar, pa je onda jednostavno rekao mi uvodimo nultu, nultu godinu, pa ćemo to sve skupa spustiti u vrtić, a da vrtićkih kapaciteta nije bilo ni blizu, a pogotovo ne negdje izvan u ruralnim krajevima, dakle ajmo to sad stavit na stranu.
Ovo što vi govorite, ne gasimo mi nikakve požare, dapače itekako smo razrađivali priču samo su krive interpretacije kod cijelog niza javnosti na različite načine, na način jednako tako a netko ih plasira svakako. Ja to cijelo vrijeme pokušavam demantirati do toga da to nije cjelodnevna nastava nego je cjelodnevna škola, da djeca nisu do pet sati popodne, da nitko ne uzima djecu obiteljima, jer je i to bio jedan od komentara.
Naravno da u eksperimentalnoj fazi, a to smo to i napravili i sa isključivim razlogom da sustav se provjeri i vidi na koji način može funkcionirati kroz 4 godine. I ja od početka govorim da ćemo ga svakako dorađivati. To je jedna stvar.
Cjelodnevni boravak nije cjelodnevna škola. U cjelodnevni boravak je organiziran samo u 20% škola u Republici Hrvatskoj bez obzira da li su one u jednoj smjeni i u principu u dvije smjene ni ne postoji, a u taj cjelodnevni boravak ide samo 12% učenika ukupno pri čemu još postoji u cijelom nizu slučajeva participacije.
Sigurno bi postotak učenika koji bi koristio taj cjelodnevni boravak kako ga sada zovemo, jel' do pet sati popodne bio daleko veći da postoji to organizirano u svim ostalim školama. Vjerojatno bi bilo zainteresiranih i izvan velikih urbanih središta što cjelodnevna škola pretpostavlja je da se stvore jednaki uvjeti po čitavom teritoriju Republike Hrvatske i ja vas uvjeravam da ovo nisu nikakva vatrogasna gašenja nekakvih požara. Ono što se proširila fama da će ljudi dobivati otkaze, da će ostajati bez radnih mjesta jednostavno nije točno.
Vidjet ćete da kad krene implementacija, naravno gledajte mislim razmišljali smo mi i o dvije učiteljice u jednom razredu, naravno za to bi vam trebalo dodatnih 6000 ljudi otprilike u sustavu. Jednako tako imamo činjenicu da imamo male razrede, najmanje u principu razredna odjeljenja kad ih komparirate sa nekim drugim državama u EU ona su se smanjivala ja bih vam mogao reći zbog inih razloga u prvom redu naravno zbog demografske situacije, ali naši razredi imaju u prosjeku 16 djece iako je nekakav naš standard 26 djece što je inače i standard unutar EU.
Dakle, mi imamo jako male razrede sa kojima učiteljice potpuno drugačije mogu raditi nego što to recimo rade sa razredom od 26 ili 30 djece. Ali pustite da implementiramo eksperimentalni program. Pratit ćemo ga na vrlo jasnim znanstvenim temeljima. Bit će koncipiran dobro na način da će biti birane škole koje su reprezentativni uzorak i u gradskim središtima i u ruralnim središtima kako bi se nakon provedenih analiza moglo jasno dobiti sliku učinka ovakove nastave …
…/Upadica predsjednik: Hvala./…
… u svim školama.
Hvala lijepo.
Izvolite očitovanje.
U pravu ste kad kažete da se nešto ne mora nekome sviđati, ali kad se nešto nikome ne sviđa onda je to loš znak, a te loše znakove vi imate. Ali to ne čudi s obzirom da u kreiranje ove nove cjelodnevne škole niste uključili uopće aktere ni roditelje, ni djecu, ni učitelje, ni ravnatelje, čak ni osnivače nego sad post festum nakon što ste im rekli u medijima što se od njih očekuje idete po Hrvatskoj i smirujete tenzije.
Drugo, ova reforma će neminovno producirati tehnološke viškove prije svega učiteljica razredne nastave koje rade u produženim boravcima. To neće biti vaša briga, to ćete dati osnivačima da rješavaju taj problem. Jednako tako postat će i tehnološki viškovi učitelji informatike. Ovom reformom prijeti se gašenju jednog cijelog umjetničkog područja, neizvjesna je budućnost plesnih i glazbenih škola.
Ovom reformom ne odgovarate na pitanja već postojećih deficitarnih zanimanja kao što već sad nemamo učitelje matematike, informatike, stranih jezika, stručne suradnike, edukacijsko-rehabilitatorske profile stručnih suradnika, pomoćno tehničko osoblje da bi serviralo ova dva obroka u Dalmaciji. Ne možete naći jednog kuhara da biste poslužili hladni obrok, jer plaće naprosto nisu atraktivne da biste privukli ljude u sustav obrazovanja.
Ova reforma zapravo ne vidi djecu sa teškoćama u razvoju. Ona uopće ne daje odgovor na to kako misli da dijete sa teškoćama u razvoju bude obvezno biti u školi od 8 do 15, odnosno 15,30 sati. Nacionalne manjine, daroviti učenici, rad ove dodatne i dopunske nastave u velikom razredu s cijelim razredom to niste zamislili. Produženi, ovakva cjelodnevna škola sa jednom učiteljicom nije moguća.
Moj vam je prijedlog idite postupno. Osigurajte prvo jednosmjenske uvjete u svim školama, osigurati produženi boravak u svim školama s dvije učiteljice, ali ne o trošku osnivača ili roditelja nego o trošku ministarstva. Ponuditi onim roditeljima koji to žele i koji to trebaju i svakom djetetu omogućiti da mu …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… se pristupi individualno.
Sada je na redu 25 pitanje zastupnica Vesna Vučemilović postavit će ga potpredsjedniku Vlade i ministru unutarnjih poslova Davoru Božinoviću. Izvolite.
Zahvaljujem predsjedavajući.
Poštovani potpredsjedniče hrvatske Vlade, gospodine Božinoviću slučaj osam hrvatskih državljana koji su u Zambiji optuženi za trgovinu djecom otvorio je brojna pitanja i ukazao na postupanje naših institucija koje najblaže rečeno nije bilo u skladu sa brojnim međunarodnim konvencijama koje je Hrvatska potpisala.
Vi osobno, a isto tako i glavni ravnatelj policije Milina ste u nekoliko navrata izjavili i potvrdili da MUP i USKOK provode istražne radnje. No, prošlo je 4 mjeseca mi još uvijek ne znamo ono glavno, odgovor na glavno pitanje jesu li sva djeca koja su posvojena od strane hrvatskih državljana u zadnjih 10 godina još uvijek u Hrvatskoj ili su završila u kriminalnom podzemlju u lancu dječje pornografije, prostitucije ili žive jednostavno sva u skladnim obiteljima ovdje u Hrvatskoj.
Pa onda moje pitanje je u principu vrlo jednostavno i glasi kada ćete izvijestiti hrvatsku javnost o rezultatima istrage, jer radi se o najviše 131 djetetu jer cirkulira više brojki o tome koliko je djece posvojeno, a ona najveća je 131, pa sad da ste išli od kuće do kuće već ste to mogli provjeriti. Stoga ponovit ću još jednom, moje pitanje glasi, kada ćete izvijestiti hrvatsku javnost o rezultatima istrage koju MUP i USKOK provode? Hvala.
Izvolite ministre i potpredsjedniče Vlade očitovanje.
Hvala lijepo g. predsjedniče HS.
Uvažena gđo. zastupnice Vučemilović, ja sam vrlo brzo nakon što je se, je došla vijest o uhićenju hrvatskih državljana u Zambiji rekao nešto čega se držim i danas, dakle da su svi oni, dakle svih 8 osoba uključujući i 4-ero djece dobili hrvatske dokumente u propisu ili u, odnosno u postupku koji MUP provodi uvijek na isti način kad su u pitanju izdavanje hrvatskih dokumenata, dakle uvidom u relevantne evidencije koje vode druge institucije, s jedne strane knjige, matične knjige i knjige državljana i to je činjenica i to je potvrđeno i što se tiče MUP-a o tome smo izvijestili i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova koje održava kontakt i sa obiteljima i putem svojim diplomatsko konzularnih predstavnika daje konzularnu zaštitu temeljem zakona koja ne uključuje uplitanje u proces, ali uključuje brigu o potrebama tih ljudi.
E sad, kad govorimo o ovom drugom dijelu posla MUP-a odnosno hrvatske policije, ja sam i jučer, prekjučer na upit novinara kazao ono što ja mogu reći, a to je da policija u koordinaciji sa USKOK-om provodi izvide, izvidi su kao što vam je poznato po zakonu tajni, drugim riječima ja niti mogu znati što i koje radnje se poduzimaju u okviru izvida jer nemam zakonsku mogućnost niti biti informiran o svim radnjama koje se provode.
Kad govorite o djeci koja su ne znam u zadnjih, mislim da ste rekli 10-tak godina posvojena iz DR Kongo, ono što mi je poznato je da svi imaju hrvatska prebivališta, da li policija i USKOK u okviru toga još nešto ispituju to meni nije poznato. Također vrlo dobro znate da na ovom pitanju zapravo najviše rade i surađuju Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, Ministarstvo pravosuđa i uprave i Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. U tijeku je i javna rasprava o određenim izmjenama zakona, prije svega Zakona o međunarodnom privatnom pravu koje bi trebalo jasnije regulirati ovu materiju, a i temeljem iskustva odnosno ovog slučaja i preispitivanja određenih procedura, što će vjerojatno dovesti do jasnijeg postupanja unutar tih institucija uključujući i sudove, o čemu je također i predsjednik vrhovnog suda dao svoje očitovanje, evo hvala.
Prije nego što se očituje kolegica Vučemilović pozdravimo svi zajedno studente i studentice Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Dobrodošli u HS! …/Pljesak/….
Izvolite kolegice Vučemilović.
Hvala lijepa predsjedavajući.
Evo nakon ovog odgovora ja mogu samo reći da sam zbunjena kao vjerojatno i veći dio hrvatske javnosti. Vi ste potvrdili da je istraga još u toku, a vaš kolega ministar Piletić je prije točno mjesec dana na N1 televiziji u emisiji „Točka na tjedan“ kod novinarke Nataše Božić izjavio kako on pouzdano zna da su sva djeca u Hrvatskoj i sad ja ne znam tko od vas dvojice šta vodi i govori istinu, znači da li govorite istinu vi ili ministar Piletić i ko obmanjuje hrvatsku javnost, da li vi ili ministar Piletić jer mi ovdje govorimo o tome da se preko Hrvatske možda odvijala trgovina djecom, jedan od najgnjusnijih zločina koji se može počiniti, a od svake institucije imamo drugačiji broj, znači ne znamo ni koliko djece, ni gdje su djeca, jedan ministar kaže provodi se istraga, drugi kaže sva su ovdje, to nekako više vuče na relativiziranje, razvodnjavanje, zataškavanje, gurni pod tepih, idi dalje i javnost će zaboravit, ali javnost neće zaboravit, javnost i dalje interesira što je sa tom djecom, gdje su djeca i gdje su završila, jesu li u skladnim obiteljima ili su završila u kriminalnom podzemlju? I evo ja da sam na vašem mjestu ja bih se zapitala po čemu će mene hrvatski građani pamtiti, da li će me pamtiti po tome što sam odradio lavovski dio posla pri ulasku Hrvatske u schengentski prostor ili će me pamtiti po tome što sam bio dio nekakve ekipe koja se bavila zataškavanjem jednog od najgnjusnijih zločina što trgovina djecom zasigurno jest.
Idemo dalje, 26. pitanje poštovana kolegica Majda Burić postavit će ga ministru regionalnog razvoja i fondova EU Šimi Erliću, izvolite.
Hvala vam poštovani predsjedniče, poštovani potpredsjednici u Vladi, poštovane sve ministrice i ministri i poštovani ministre Erliću, evo ja imam jedno pitanje za vas a vezano je uz ključnu važnost kohezijske politike i europskih fondova odnosno sredstava za razvoj Hrvatske, ali isto tako i za višu kvalitetu života.
Naime, europski fondovi svakako mijenjaju Hrvatsku nabolje i to je vidljivo na svakom koraku i onom najmanjem dijelu naše domovine, to je vidljivo u Gorskom kotaru odakle ja dolazim i gotovo da nema niti jednog dijela Hrvatske gdje se ne provodi makar jedan projekt EU. U ovom višegodišnjem financijskom razdoblju na raspolaganju nam je 11 milijardi eura, a od toga je isplaćeno gotovo 80%, a u narednom razdoblju na raspolaganju nam je više nego duplo, dakle govorimo o 25 milijardi eura. I kad usporedimo koliko je Hrvatska uplatila u europski proračun i koliko je EU uplatila RH onda summa summarum vidimo da smo 10,5 milijardi eura u plusu u korist državnoga proračuna i to je nešto što je jako bitno naglasiti i na čemu vam čestitam.
A zanima me hoće li se ta sredstva zaista u potpunosti iskoristiti i da nam iznesete pokazatelje koji ustvari točno pokazuju učinak na razini RH? A osvrnula bih se ovim putem i na HDZ-ovo, a nastavno na to i na vladino obećanje vezano uz programe revitalizacije Gorskog kotara, Dalmatinske zagore i Like, kao što ste i obećali to ste i realizirali. Dakle, raspisani su programi gospodarske i društvene …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… revitalizacije tih krajeva što je za svaku …/Upadica predsjednik: Hvala kolegice Burić./… pohvalu pa vas molim komentar.
Izvolite ministre odgovor.
Hvala vam lijepo zastupniče Burić. Pa evo da mi sad imamo na raspolaganju stvarno više nego duplo više sredstava nego što smo imali u prethodnoj financijskoj perspektivi iz europskih fondova i ta sredstva će nam stvarno pomoći da ubrzamo svoj razvoj. Ispred nas je jedan veliki investicijski ciklus i da u sljedećem desetljeću zapravo dostignemo one najrazvijene zemlje članice EU.
Na samom početku važno je istaknuti da smo mi u plusu što se tiče uplate … isplate iz europskog proračuna 10,59 milijardi eura i da po sadašnjim podacima kojima raspolažemo kada gledamo … NPO sredstva zajednički za svaki uplaćeni euro mi dobijemo pet eura nazad što je uistinu puno i već samo ilustrira koliko je bitno za nas za društveni gospodarski i cjelokupni razvoj RH.
Što se tiče apsorpcije mi smo sad na 80% isplaćenih sredstava kako ste rekli u zadnjoj smo godini financijske perspektive, do kraja godine planirano realizirati sva sredstva koja su nam stavljena na raspolaganje. Mi se u tom procesu ubrzavamo prema Cohesion data Europske komisije platformi koja prati kretanja u tome zemalja članica EU. Mi smo u zadnje dvije godine se dosta ubrzali i sa 21. mjesta došli na 13. mjesto po isplaćenosti sredstava. A u tome koliko su europski fondovi važni govori podatak iz izvješća o koheziji koji kaže da bi naš BDP sad bio 5% manji da nema sredstava europskih fondova i kohezijske politike što je vrlo važno.
Isto tako nema kraja Hrvatske gdje se nisu realizirali fondovi iz ove financijske perspektive, gdje se nešto iz fondova nije materijaliziralo, preko 12.000 projekata diljem cijele RH i ono što možda na najbolji način ilustrira važnost ulagačke politike iz europskih fondova jest podatak iz izvješća da 70% svih ulaganja u RH, javnih ulaganja, čine upravo europska fondovska sredstva. To dovoljno govori koliko nas to ubrzava, kolki utjecaj to ima na BDP, a ono što je važno u kontekstu ciljeva kohezijske politike, a to je da se mi približavamo onim zemljama i prosjeku EU jest podatak koji kaže da smo mi pri ulasku u EU 2013.g. bili na 60% BDP per capita europskog prosjeka, a da smo sada evo deset godina na 70%. Znači mi smanjujemo taj razvojni jaz, spadamo u kategoriju zemalja koje su cheking up koje hvataju razvojni korak za onima najrazvijenijima, a sad uz ova sredstva koja su kako ste vi rekli više nego duplo veća, imamo mogućnost to još više napredovat u sljedećem desetljeću i izjednačiti standard sa prosjekom EU i u to vjerujemo.
Osim toga mi osim sredstava europskih fondova koja smo sada po prvi puta snažnije vezali i uz teritorijalni pristup odnosno uz ova područja koja su slabije razvijena u novoj financijskoj omotnici sredstava, mi razvijamo i ove nacionalne programe jer znamo da su određeni krajevi Hrvatske suočeni sa poteškoćama raznoraznima i važno je dati njima još posebnu dodatnu skrb i nemaju toliki financijski kapacitet za rješavanje sve kroz putem europskih fondova. Zato smo osmislili ove programe koji su zapravo rezultati programa Vlade od programa za Slavoniju, Baranju i Srijem, programa za Dalmatinsku zagoru, Liku, Banovinu odnosno Sisačko-moslavačku županiju, Gorski kotar i na taj način zapravo radimo jedan poseban specifičan pristup koji je prilagođen potrebama tih jedinica lokalne samouprave. Primjerice u Gorskom kotaru gdje ima devet jedinica lokalne samouprave je povučeno preko 60 milijuna eura u mandatu Vlade što je dosta sredstava za relativno geografski malo područje u RH kojima su oni riješili niz pitanja od vodno komunalnih …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… aglomeracija do bolje prometne povezanosti …/Upadica predsjednik: Hvala./… i zapravo je cilj da se kroz te programe nastavi poboljšanje životnih …/Upadica predsjednik: Hvala lijepa./… uvjeta u tim područjima.
Idemo dalje. Sada očitovanje zastupnice Burić, izvolite.
Hvala vam predsjedniče, hvala vam ministre Erliću.
Evo i ja bih samo nadodala da su europski fondovi svakako iznimna prilika za hrvatsko gospodarstvo, ali isto tako za apsolutno sve segmente hrvatskoga društva i da u posljednjih 6,5 godina imamo priliku vidjeti da se jako dobro i uspješno hendla odnosno konzumira europska sredstva.
Također želim naglasiti i drago mi je da ste kazali da smo 13. po redu vezano uz konzumaciju sredstava odnosno prema isplaćenim sredstvima iz kohezijskih fondova, drago mi je što ste u jednoj replici također naveli da smo treći po redu u EU vezano uz povlačenje bespovratnih sredstava iz NPO-a, dakle Nacionalnog plana oporavka i otpornosti i da ćemo ustvari za nekoliko mjeseci biti na 53% isplaćenih sredstava, što je jako pohvalno.
Što se tiče samog Gorskog kotara ja ću naglasiti, ne samo kao političarka već prije svega kao osoba koja živi na tom području, da je u 6 i pol godina mandata ove Vlade u Gorski kotar sa razine apsolutno svih ministarstava uloženo višestruko više sredstava od bilo bilo koje druge Vlade i niti jedna Vlada dosad osim ove Vlade nije pokazala toliku brigu i razumijevanje za izazove s kojima se susreću ljudi u Gorskom kotaru. Napravljeni su veliki iskoraci i na zakonodavnoj strani, provedbenoj, financijskoj, kao što ste i sami spomenuli tu je Hrvatsko švicarski fond pomoći koji je kompletno umjeren ka Gorskom kotaru vezano uz unaprjeđenje vodoopskrbe i to već u drugoj fazi, govorimo o velikim sredstvima od 230 milijuna kuna, dakle već je druga faza …/Upadica predsjednik: Hvala vam/… hvala.
Vrijeme je nažalost isteklo.
Idemo dalje, ponovo potpredsjednik jedan, poštovani kolega Vidović postavit će pitanje predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću, izvolite.
Poštovani predsjedniče Vlade, ovih dana porezna reforma, mislim da je njezin ravnatelj je najavio uvođenje Registra stanova u RH, a povezano uz možebitno uvođenje poreza na nekretnine. To je dobra ideja i to je poželjno i to treba napraviti, no još je važnije napraviti nešto o čemu se govori 10-tak godina, a odgađa se učiniti, ja bih rekao ne zato što se to ne bi moglo nego zato što nema političke volje da se to napravi, riječ je o Registru stanovništva, rekao bih temeljnom alatu za iole suvislo vođenje bilo kakve socijalne, zdravstvene, obrazovne, pa čak i ekonomske politike, da ne govorim za demografsku politiku jer je Hrvatska jedna od tri zemlje u Europi koja nema takav Registar stanovništva. Umjesto Registra stanovništva mi se i dalje oslanjamo na popis stanovnika koji se obavlja svakih 10.g. kao što je to bilo prije 120 ili 130.g. i mi zapravo ne znamo ono što bismo trebali elementarno znati. Primjerice ne znamo čak ni koliko nas ima u Hrvatskoj, mi ne znamo koliko je naših ljudi otišlo iz Hrvatske, ne znamo kakva je njihova obrazovna struktura, kakva je njihova dobna struktura, koliko žena u fertilnoj dobi je otišlo, koliko smo izgubili milijardi kuna uloženih u ljude koji smo, koje smo isporučili toj bogatoj Europi, koliko smo izgubili njihovim nemogućnošću da daju radni doprinos ovoj zemlji. Imamo više registriranih osiguranika nego, zdravstvenih osiguranika nego, nego registriranog stanovništva, imamo više birača nego punoljetnih građana, dakle riječ je o elementarnoj potrebi da nešto u tom smislu saznamo. Do tih podataka recimo o iseljenicima dolazimo, dolazimo obilaznim putem. Pitam vas da li ste osvijestili važnost uspostave…/Upadica predsjednik: Hvala vam/… Registra stanovništva…/Upadica predsjednik: Hvala lijepa/…i ako jeste što u tom smislu poduzimate?
Izvolite odgovor predsjedniče Vlade.
Hvala lijepa poštovani zastupniče Vidović.
Što se tiče Registra stanovništva, obitelji i kućanstava to je u biti smisao onoga što je, o čemu je govorio ravnatelj porezne uprave i o čemu je govorio ministar financija g. Primorac, dakle nije smisao uvođenje poreza na nekretnine jer to da smo htjeli uvest to bi bili rekli u izbornom programu, dakle to nije opcija, ne znam kako ste to razumjeli, to je neki nesporazum, međutim smisao i cilj naše politike je da imamo modernu, digitaliziranu i povezanu javnu upravu i sve usluge objedinjene. Mi smo napravili ogromne iskorake u modernizaciji i poboljšanju cijeloga sustava portala e-građanin, puno ga više ljudi koristi i puno više usluga je dostupno našim građanima, dakle to je cilj digitalizacije javne uprave.
A što se tiče projekta izrade uspostave Registra stanovništva, obitelji i kućanstava riječ je o alatu koji će nam dati bolju realnu sliku i to stalno i to je smisao da ne bude popis svakih 10.g., pa onda tražimo svakih 10.g. određene podatke, ovako ćemo imati jedan popis koji će se ažurirati stalno i koji će nam omogućiti da primjerice mjere koje smo mi u zadnje 3.g. dali našim građanima kao potporu u krizi budu još preciznije kalibrirane nego što su sada, da budu pravednije, da onaj koji ima manje da dobije više, onaj koji ima više da dobije manje jer nisu nužno sve ove skupine koje mi pokrivamo u smislu prihoda po onome kako su kategorizirane, nije to njihova možda jedina imovina ili jedini prihod, nešto se vidi, nešto se zna pouzdano, nešto se ne vidi i zato je cilj ovakvog sveobuhvatnog popisa doći u poziciju da znamo više o nama samima kako bismo mogli biti precizniji u pomoći našim građanima i kako bismo mogli pratiti trendove u društvu, pa i u toj strukturi koja se odnosi između ostaloga i na iseljavanje ili na useljavanje ili na prirodni priraštaj, žene u fertilnoj dobi, čitavu sliku koja će nam omogućiti bolje projekcije naših politika u budućnosti, tako da što se toga tiče mislim da ovo što ste vi kazali je u biti kucanje na otvorena vrata i to je ono što Vlada već u ovom trenutku radi, dakle to je nešto na čemu se radi, hvala.
Izvolite kolega Vidović očitovanje.
Pa evo iznijeli ste u svom odgovoru zapravo razloge zašto to treba imat, što mi je drago i to je nešto, no međutim Hrvatska kao uostalom i svaka druga zemlja ima samo dva potencijala koji ne moraju bit nužno resursi, to su zemlja, to su prostor i ljudi. 30.g. u ovoj zemlji vidimo nevjerojatan nemar spram oba ta ključna potencijala koji mogu bit resursi ako ih se tako prepozna, nažalost to dosada nije slučaj.
Bojim se da sve hrvatske vladajuće politike nisu shvatili da naša zemlja, naši ljudi i njihov razvoj su zapravo jedini smisao bavljenja politikom. I da odmah se referiram i na vašu ponudu postizbornoj koaliciji možebitnoj, prepoznajete li se vi u takvom smislu bavljenja politikom vi i vaša stranka. 7 godina, to je gotovo četvrtina hrvatske samostalnosti su godine kojima vi upravljate Hrvatskom. Nema ozbiljnih i pravih reformi, nema.
Imali ste nepovoljne okolnosti, imali ste krize ali ne može se ad hoc kratskim mjerama voditi zemlja. Ja vas pozivam godina dana je još mandata nikada nije kasno da se započne raditi ozbiljan posao, pa i u zadnjoj godini mandata. Privremene, jednokratne, povremene mjere, ono što se dodjeljuje stanovništvu se mogu protumačiti i kao korumpiranje dijela biračkog tijela. Nemojte pribjegavati tim sredstvima kao trajnom rješenju. Upitajmo se zašto nam milijun ljudi treba pomoć, intervenciju države, zašto nisu sposobni generirati svoju sigurnost, svoju egzistenciju od svojih …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… vlastitih prihoda.
Idemo dalje.
Sada će kolega Dražen Bošnjaković postaviti pitanje ministru gospodarstva i održivog razvoja Davoru Filipoviću.
Izvolite.
Hvala lijepo.
Poštovani ministre postavio bih pitanje vezano za Petrokemiju. Naime, postoje veliki interesi i same zapravo Sisačko-moslavačke županije i samog grada Kutine, jer naime u Petrokemiji radi oko 1300 ljudi ali postoji zapravo široki interes cijele države a zato što Petrokemija proizvodi ono što koriste poljoprivrednici u Hrvatskoj mineralna gnojiva.
Uvijek kada dođe u nekim velikim sustavima do promjene strukture vlasništva uvijek postoji interes, uvijek postoje različiti način komunikacija i zabrinutost da li će tvrtka ići na bolje ili će ići na lošije. Ovdje ono prvenstveno što nas zanima vidimo da umjesto PPD-a Zagreb i INA-e dolazi u vlasništvo turska grupacija Yildirim koja će preuzeti zapravo 54,5% vlasništva u Petrokemiji.
Ono što ljude zanima da li će se proizvodnja nastaviti, da li ćemo očuvati zaposlenost, da li će doći do modernizacije zapravo same tvrtke? Interes je i Sabora bio jako velik i naš Odbor za poljoprivredu, evo kolegica Petir ona je organizirala jednu tematsku sjednicu prošle godine u 9 mjesecu. Sad je najavljena jedna sjednica, tako da zanima me vaš pogled na cijeli proces koji ovdje idem, jer tvrtka Yildirim i grupacija Yildirim je zapravo jedna snažna koja ima dobre reference, koja je zapravo napravila dobro i u samoj Turskoj vezano za jednu takvu kompaniju. U Belgiji također jednu kompaniju koja se bavi proizvodnjom gnojiva je i spasila i modernizirala, tako da čini mi se da i kod nas i sindikati i radnici i uprava podržavaju. Ali me zanima vaš pogled, da vidimo kako stvari zapravo idu i šta očekujete u daljnjem razvoju?
Odgovor poštovanog ministra gospodarstva i održivog razvoja Davora Filipovića.
Zahvaljujem akademiče Reiner.
Poštovani zastupniče Bošnjakoviću Vlada je na prošloj sjednici u četvrtak donijela odluku kojom se daje suglasnost, reći ću to pojednostavljeno da turska grupacija Yildirim preuzme većinski udio u Petrokemiji umjesto INA-e i PPD-a. Razgovori sa turskom grupacijom i sa Prvim plinarskim društvom i sa INA-om trajali su nekoliko mjeseci. Postignut je dogovor i mogu reći sa zadovoljstvom mogu reći da je postignut dogovor i to na način da se kroz cijelo ovo vrijeme štitio hrvatski državni interes, a samim time se štitila i Petrokemija, štitili su se i radnici.
Dogovorom koji je postignut stvorene su pretpostavke za daljnja ulaganja u modernizaciju Petrokemije. Kada imate daljnja ulaganja jasno je da ćete imati i proizvodnju, a kada imate proizvodnju imat ćete i zadovoljne radnike u konačnici što je nama bilo jako važno. Također u ovom procesu postigli smo to da država nema više nikakvih obveza prema novim investitorima, odnosno novim ulagačima u Petrokemiju. Država jamči za one obveze do 2018. godine i ne kao što je to bilo do sada u neograničenom iznosu novca i u neograničenom vremenskom razdoblju, nego samo za eventualnu stvarnu štetu koja se dogodila do 2018. godine i do isticanja zastarnih rokova.
Sada će novi investitori morati također uložiti u modernizaciju kako bi dobili potrebne okolišne dozvole bez kojih nema proizvodnje. Prema tome, stvoreni su preduvjeti za pokretanje proizvodnje i očekujemo od novih investitora koji su dobro došli čim prije pokretanje proizvodnje i u tome će imati našu punu podršku.
Hvala lijepa.
Poštovani zastupnik Bošnjaković.
Ministre hvala vam lijepo na odgovoru.
Mislim da ste i vi poslali dobre poruke i prema zaposlenicima Petrokemije i prema građanima Hrvatske i Sisačko-moslavačke županije. Jako je važno da država prati ove procese. Ne daj bože da nešto krene u krivom smjeru bit će odgovorna država, najmanje oni koji su zapravo to izazvali. Stoga zapravo puna podrška da se cijeli taj proces nazire i da se ovi ciljevi ostvare.
29. pitanje postavit će poštovana zastupnica Grozdana Perić ministrici turizma i sporta Nikolini Brnjac.
Izvolite.
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani predsjedniče hrvatske Vlade, potpredsjednici, ministrice i ministri.
Evo ja ću uputiti svoje pitanje gospođi Nikolini Brnjac. Naime, ovo je godina već početak turističke godine, turističke sezone koja počinje obično oko Uskrsa i evo vrijeme je da i pokažemo i na kraju kakvi su rezultati bili u prethodnom razdoblju jer su i rezultati HNB-a pokazali da se ostvarilo preko 13,1 milijardu eura prihoda iz turizma. Dakle, preko 2,6 milijarde eura više u odnosu na onu 2019. i svi smo sigurno s nestrpljenjem očekivali daljnji razvoj naše turističke ponude, a isto tako i prestanak zapravo pandemije.
Ono što vrijedi za reći da je zapravo jako važno da smo u proteklom razdoblju donijeli Strategiju razvoja turizma, što je sigurno, do 2030.g., što je kvalitetna osnova za razvoj samog turizma. Ono što je u samoj Strategiji važno da se razvija održivi upravo turizam koji će onda pokazati zapravo kvalitetno upravljanje resursima. Pa uz sve to molim vas da nam pokažete i objasnite što time, samom Strategijom zapravo postičemo, kako kontroliramo, koje instrumente imamo, a osim toga u okviru toga je i razvoj e-turizma, dakle razvoja informatičkih usluga, pa nam evo i u tom segmentu pokažite …/Upadica predsjednik: Hvala vam/… što se razvilo?
Izvolite ministrice odgovor.
Hvala lijepa.
Poštovana zastupnice, dakle otpočetka mandata mi radimo na cjelovitoj reformi upravljanja turizmom u održivom smjeru. Ta reforma se zasniva na 4 glavna stupa, prvi stup je dakle Strategija razvoja održivog turizma do 2030.g. koja je donesena, usvojena, zatim od Nacionalnog plana koja je upravo u završetku u konzultacijama sa sektorom i naći će se uskoro na javnom savjetovanju, treći dio je izrada potpuno novog i prvi puta donesenog Zakona o turizmu i četvrti su izvori financiranja, dakle koji su po prvi puta omogućeno više od 1,2 milijarde eura sredstava upravo za ispunjavanje naših ciljeva reforme.
Što se tiče same Strategije, dakle Strategija je donesena u saboru, sam, sam zakon će biti izuzetno važan upravo zato što će se po prvi puta definirati svi dionici u turističkom sektoru, između ostalog i sustav turističkih zajednica, također i JLRS i po prvi puta će se napraviti jedna analiza samih podataka i baza i analiza praćenja koja će nam omogućiti da nastavimo kvalitetno poticati one projekte koji idu upravo u održivom smjeru. Sa samom reformom smo započeli već kroz sam NPOO sa 123 milijuna eura omogućenih za javnu turističku infrastrukturu i 165 milijuna eura omogućenih upravo za privatni sektor. Izuzetno nam je važno da same investicije koje jesu da već sada pratimo i za kroz višegodišnji financijski okvir, a upravo s ciljem omogućavanja održivosti i osigurali smo preko 200 milijuna eura sredstava upravo za razvoj zelenu i digitalnu tranziciju našeg malog i srednjeg poduzetništva, razvoj u posebne oblike turizma, kao što je i u NPOO-u stavljen glavni naglasak na razvoj zdravstvenog turizma i također na aktivnog turizma jel na taj način imamo razvoj turizma kao cjelogodišnjeg turizma, a i ravnomjerno regionalno razvijenog turizma. Također digitalizacija nam je izuzetno bila važna i, kao i nastavak kroz NPOO dalje nastavljamo digitalizirati same procese, a kroz e-digitalni odnosno Hrvatski digitalni turizam, kao što smo i odgovorili točno prije godinu dana poštovanom saborskom zastupniku Paviću i dali detaljno obrazloženje od čega se sastoji Hrvatski digitalni turizam, dakle on uključuje i nadogradnju eVisitora sustava, turističko informacijskog sustava, Središnjeg turističkog registra i imali smo javnu prezentaciju, dakle početkom godine, točno u siječnju 2023., o svim ciljevima projekta što je napravljeno, do sada dakle sva migracija podataka koja je bila jedna od glavnih ključnih zadataka cijelog Hrvatskog digitalnog turizma je napravljena i projekt je samim time i završio, a ono što se sad radi dakle dodatno je i sama dodatna je verifikacija tih podataka, znači točnost podataka sa županijskim uredima. Kao što sam rekla digitalizacija nam je izuzetno bitna kao i zelena tranzicija cijelog turističkog sektora i nastavit ćemo i dalje ulagati u tom smjeru, hvala.
Izvolite očitovanje.
Hvala lijepo.
Poštovana ministrice, odgovorili ste na moja pitanja. Ja bi još samo dodala da je zapravo cilj hrvatskog turizma zaista razvoj jer postoje još potencijala koje se mogu iskoristiti, ali da ono što je jako važno, a to je da se brine o okolišu, da se brine o infrastrukturi da bi zaista taj turizam bio kvalitetan i kontroliran u smislu očuvanja i okoliša i zaštite zdravlja ljudi.
Ono što bi istaknula, a posebno evo sada imamo friške podatke o rastu BDP-a u Hrvatskoj prema podacima MMF-a koji je dao prognoze da će rast BDP-a u 2023. biti 1,7% za razliku od onih koje smo mi išli sa 0,7 vrlo oprezno kroz Ministarstvo financija odnosno Državni proračun i dakle optimističnije gleda i Europska komisija i to je evo dokaz da upravo sve mjere koje su poduzete i da ćemo biti 5, jedna od 5 država koja će imati najveći rast BDP-a. Prema tome evo to je dokaz da se koristimo jako dobro i EU fondovima, da investicijski ciklusi su značajni i da na taj način imamo prostora za optimizam.
Idemo na 30. pitanje zastupnica Dalija Orešković postavit će ga predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću, izvolite.
Predsjedniče Vlade, nedavno sam bila u studijskoj posjeti njemačkom Bundestagu, proučavala sam parlamentarni nadzor nad radom Vlade, navest ću par primjera.
U slučaju da Vlada ne odgovori na zastupničko pitanje zastupnici se obraćaju ustavnom sudu koji daje nalog da Vlada postupi po zahtjevima.
Nadalje, vladajući ne opstruiraju osnivanje Istražnih povjerenstava, a Istražna povjerenstva ne prestaju s radom u slučaju pokretanja kaznenog postupka jer se u suštini bave različitim aspektima jednog te istog pitanja.
Nadalje, posebno mi je bila zanimljiva reakcija predsjednika parlamenta na praksu inzistiranja na brzom donošenju nekih novih zakona kako bi se ublažile posljedice energetske i gospodarske krize. Naime, unatoč tome što je oporba bila suglasna s takvom praksom, bila je vrlo kooperativna u interesu građana i gospodarstva, predsjednik parlamenta je poslao pisano upozorenje ministrima iz vlastite političke stranke navodeći kako ubuduće takvu praksu neće tolerirati jer to narušava demokratičnost procesa i ulogu parlamenta u jednoj konstruktivnoj debati.
E sad, zamislite da Jandroković vama, Plenkoviću, očita takvu jednu bukvicu. Zaključak je da je u Njemačkoj dobar životni standard osiguran time što je izvršnoj vlasti onemogućeno da se osili i da bude izvan institucionalne kontrole, a posljedica, Plenkoviću, vaše dugovječne vladavine je razgradnja institucija, a time i same države i to u korist vlastite koruptivne strukture. Nisam vam postavila pitanje jer vi na pitanja ionako ne odgovarate, ali da koristim jednu vašu uzrečicu i poštapalicu, važno je da hrvatski građani to čuju.
Hvala vam lijepa. Zastupnice, kada ste već bili u Bundestagu, mogli ste naučiti da je predsjednica Bundestaga, a ne predsjednik, pa ne znam gdje ste bili i s kim ste razgovarali. Izvolite odgovor.
Hvala lijepa poštovana zastupnice Orešković.
Dakle, ja sam sad malo, pripremajući se za ovaj aktualac pročitao jer su mi kolege dali, što vi sve izgovarate jer vas uopće ne pratim, kao da ne postojite i to je dobro za stabilnost mentalnu svih jer inače to zaista je teška katastrofa.
Ja ne znam gdje se vi inspirirate, pa čak i ovaj sad vaš zadnji zaključak ima jedno, jednu temeljnu karakteristiku. Nikada, ali baš nikada niti jednog argumenta, niti jednog dokaza, niti jednog indicije, dakle vi ste tu na političkoj sceni u skupini jednog uskok kruga zastupnika koji su se sveli na bacanje blata i lijepljenje etikete korupcije i lopovluka na HDZ. To je jedina vaša misija.
I sad ove 2 minute vi ništa niste rekli što to točno. Koje to korupcije, kojeg tog lopovluka, gdje sam se ja to nečim okoristio? Ako mi vi u svojoj inspirativnoj maniri uspijete bilo što konkretno reći, evo ja ću reći, imate pravo. Ali vi nemate ništa. Vaša jedina misija ustat se, doći ovdje za govornicu, zlorabiti je, baciti blato, govoriti protiv HDZ-a, Vlade, članova Vlade, ministara ili mene osobno na najružniji mogući način bez argumenata. To vam nije dobro, vi ste pravnica. Vi ste između ostaloga, od ovog visokog doma prije nekoliko godina u nekim ranijim sazivima dobila povjerenje da budete na čelu Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa. Sve što je bilo bitno, a to je bilo provođenje jednog jedinog zakona, samo jedan jedini zakon, ali baš sve što je bilo bitno vam je palo na sudovima.
Pokazali ste da ste toliko loša pravnica, da ste toliko politički zlorabili rad u tom Povjerenstvu, da vam je na kraju na sudu sve palo pa ste valjda frustrirani od toga i onda idete još s inuacijama da povjerenstvo je, je znam, HDZ, dekapitirao, sravnio sa zemljom, itd.
Recimo, aktualna predsjednica, gđa Saša Jozić Ileković koju je cijela oporba predstavila kao HDZ-ovu šeficu povjerenstva. Ta ista gđa je prije 5 godina kad se birala vaša nasljednica dobila 106 glasova. Nije ih mogla nikako dobiti sve od HDZ-a. Dapače, ja sam imao dojam da je tu vladao konsenzus o gđi koja je 5 godina kasnije, kad se kandidirala za predsjednicu, najedanput je postala HDZ-ovka.
A ona je prije par godina dobila konsenzusom više glasova nego drugi. Malo korektnosti, malo uviđavnosti, malo argumenta. Dajte neki argument. A to da vi nama nakon što sjedite u Saboru izabrani od naroda neko vrijeme se hvalite studijskim putovanjem… Malo je to kasno. Vi jeste mladi, cijenim to, ali niste baš toliko mladi da idete na studijska putovanja. Studijska putovanja se rade u ranoj fazi karijere. Kad završite faks pa budete stažist pa vas netko uputi s 23, 4, 5 godina, malo da osjeti čovjek neke repere.
Ić u nekoj zrelijoj dobi na studijska putovanja upućuje jedino na velike praznine u znanju, iskustvu i spremnosti za obnašanje nekih dužnosti. Vama, ako se toliko sviđa u Njemačkoj, sretan put.
.../Govornik govori stranim jezikom./...
Izvolite očitovanje.
Dakle, izvor demokracije su građani, a parlament u našem slučaju, to je HS je njihovo predstavničko tijelo. Od onog trena kad je HS postao podređen volji i dominaciji jedne osobe uz pomoć podaničke, nekritičke i kupljene većine, hrvatski građani su izgubili svoju državu.
Za razliku od Njemačke, naša Vlada ne odgovara na zastupnička pitanja. Ne samo da ne odgovara u roku, ne odgovara uopće. Za razliku od Njemačke, ovdje su vladajući odbili sve prijedloge za osnivanje istražnih povjerenstava kako bi se sakrilo raspravljanje i iznošenje istine. Nadalje, u Hrvatskoj se premijer ne odaziva na pozive Antikorupcijskog vijeća, eutanazirao je sve nezavisne institucije pa tako i povjerenstvo koje ste spomenuli maloprije i više ne polaže račune apsolutno nikome.
U Njemačkoj bi takvo ponašanje značilo apsolutni kraj političke karijere. I premijer kakav je u Hrvatskoj Andrej Plenković bio bi označen i posramljen, doslovno posramljen kao onaj koji je zloupotrijebio vlast zaluđen svojom autoritarnom voljom, svojom ambicijom i svojom taštinom, no, za razliku od Hrvata, Nijemci su svjesni da su oni snaga nacije i da imaju jedno povijesno sjećanje na štetne posljedice do kojih dolazi kada vladar postane duca. Zbog toga Nijemci brane i štite svoju demokratski uređenu državu neovisno o tome jesu li vlast ili opozicija.
O kakvoj državi mi govorimo kada HDZ sada sam samcat kroji nanovo izborne jedinice nakon što je deset godina ignorirao odluku Ustavnog suda. Stoga smatram da nam je potrebna nova društvena kohezija pa i dijaloga između onih koji ne žele voljno sjesti …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepo./…
…jedni s drugima za stol kako bismo državu …
…/Upadica predsjednik: Hvala lijepa kolegice./…
… postavili na zdrave temelje očišćene od jednopartijske diktature.
Hvala lijepo kolegice Orešković.
U Njemačkoj ovako kada 10 sekundi duže govorite siguran sam da vam predsjednik da opomenu, odnosno predsjednica.
…/Upadica Orešković: Netočno!/…
A vidite ja vam neću dati.
…/Upadica Orešković: Tamo je demokratska kultura takva da se ovih 10 sekundi niti ne broji./…
Je, je. Dajte malo pogledajte kakve su tamo rasprave, koliko mogu govoriti zastupnici, koliko mogu dobiti klubovi, koliko ima replika i netočnih tih navoda i povreda Poslovnika. Malo ćete se iznenaditi koja je demokracija tu, a koja tamo.
Idemo sada dalje. Oko ovih pitanja zastupničkih ću odgovoriti nakon, jer to je obaveza po Poslovniku, pa ćete onda vidjeti da je jako puno pitanja, preko 1000 u ovom sazivu ii 940 odgovora. Dakle, Vlada vam odgovara preko 90% na upite saborskih zastupnika. Ono što ne odgovori uglavnom kasnije nakon mojih podsjećanja, tako da nije baš tako kao što govorite.
Sada je na redu zastupnik Dražen Srpak koji postavlja pitanje ministru zdravstva Viliju Berošu.
Prije toga povreda Poslovnika zastupnica Orešković.
Izvolite.
Članak 238. Dakle vi ste mene sada osobno defamirali na temelju onih deset posto odgovora koje Vlada danas nije dala. Nisam prva zastupnica koja je danas ukazala na činjenicu da naprosto ne poštujete temeljni demokratski institut. Na to nemate pravo. Na to nemate pravo. A što se tiče onih 10 sekundi tu vi niste u pravu. U Njemačkoj se takve stvari ne broje, jer Parlament služi tome da se raspravlja. I postoji jedna politička kultura koju HDZ neće imati apsolutno nikad.
Kolegice Orešković, ja vam predlažem da odete na studijska putovanja po ostalim Parlamentima, pa ćete vidjeti kakva su pravila tamo, a kakva ovdje. Ovo sa našim replikama, povredama Poslovnika to malo gdje ima. I malo gdje imaju zastupnici iz manjih političkih opcija toliko prostora da govore i da budu vidljivi, tako da nemojmo o tome.
A drugo, ja sam samo odgovorio na ono što ste prozivali oko saborskih pitanja, pitanja saborskih zastupnika. Dakle, stalno se stvara neka fama da se ne odgovara na ta pitanja. Ja sam to htio reći na kraju ali sada ću reći. Dakle od 1079 Vlada je odgovorila na 940 i Vlada ima dobru dinamiku odgovora s tim da i tu ima još nekoliko odnosno 33 gdje još ni nije ni došao rok. Tako da je preko 90% se odgovara na saborska pitanja i nemojmo govoriti da se ne odgovara jer se stvara dojam da Vlada ignorira Parlament što nije točno.
Idemo sada ponovo još jedna povreda Poslovnika.
Izvolite.
Dakle, predsjedniče Parlamenta vi ste se upustili u debatu sa mnom. Ja sam koristila svoje ustavno i zastupničko pravo da postavim pitanje premijeru, njemu sam se obraćala. A što se tiče odgovaranja i rokova odgovaranja na pitanja niste u pravu. Ni na jedno moje zastupničko pitanje nije bilo odgovoreno bez da ste morali uputiti požurnicu, prema tome nemojte ulaziti u rasprave sa argumentima koji naprosto ne stoje i nisam prva ni jedina koja ne dobiva odgovore na postavljena pitanja.
Sada izvolite kolega Srpak.
Poštovani predstavniče Sabora i Vlade, ministri, ministre Beroš.
Kao što sam ja upoznat novim Zakonom o zdravstvenoj zaštiti osnivačka prava za 62 opće i županijske bolnice su prebačene na Republiku Hrvatsku jer je to uostalom i uvjet za dobivanje gotovo 400 milijuna sredstava EU za reformu tog sustava.
Gotovo nigdje u Hrvatskoj od toga se ne radi neko posebno pitanje, niti pak' se ono politizira. U Međimurskoj županiji od strane županijske vlasti, nekih zastupnika nameće se teza da se bolnica oduzima Međimurju, da će se zatvarati odjeli, smanjivati postojeća kvaliteta i dostupnost liječenja, te zbog toga kod dijela stanovništva postoji određena bojazan o mogućim posljedicama za liječenje nastalih promjenom osnivačkih prava.
Već kod rasprave o zakonu pitao sam vas ministre hoće li se pacijenti zbog prenosa prava u bilo čemu naći zakinuti i rekli ste jasno da neće. Obzirom što sam jedan od zastupnika sa područja Međimurja dužnost mi je radi javnosti ponovo postaviti isto konkretno pitanje vama kao ministru svakako.
Zanimljivo je uz to da zastupnice koje su dale amandman, da isključivo u županiji Međimurskoj osnivačka prava ostanu županiji za svoj amandman potom uopće nisu ni glasale.
Poštovani ministre konkretno pitam u interesu međimurske javnosti kako su do sada skrb uživali Međimurci ako uspoređujemo sa ostatkom Hrvatske postoji li neka gradacija bolnica. Po kvaliteti hoće li pacijenti zbog promjene osnivačkih prava imati lošiju kvalitetu liječenja ili pak će biti zakinuti u bilo čemu, te imaju li stanovnici Županije Međimurske razloga za brigu za buduće liječene i dostupnost i kvalitetu tog liječenja u našoj bolnici u Čakovcu.
Hvala vam lijepa.
Izvolite odgovor.
Hvala vam gospodine predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani uvaženi saborski zastupniče.
Međimurski građani, odnosno bolesnici ne moraju biti zabrinuti za ukidanje bilo kakvih prava iz osnovnog zdravstvenog osiguranja i to je više nego neupitno. Ostajem stoga pri svojoj zadnjoj izjavi i moram na neki način osuditi neutemeljeno obmanjivanje građana a poglavito onih koji su u određenoj potrebi, znači zdravstvenoj da će doći do bilo kakvog smanjenja njihovih prava ili da će netko izmjestiti bolnicu iz Međimurja, odnosno Čakovca, upravo obrnuto.
Dakle, dobro ste primijetili novim izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti definirano je prenošenje određenih osnivačkih prava, ali isto tako i obaveza. Obaveza, bilo financijskih, bilo u vidu kreditnih dugovanja, bilo u vidu sanacija, potrebnih sanacija poslovanja, doista su potrebne zdravstvenom sustavu, međutim, isto tako ću vas ispraviti i nije riječ o 62 zdravstvene ustanove jer imamo različitih bolnica tercijalnog tipa, specijalnih bolnica, lječilišta, nego samo od 22 opće županijske akutne bolnice kojima želimo prenijeti osnivačka prava, a ne i vlasništvo. Možda to neke zbunjuje jer vlasništvo je neotuđivo ustavno pravo i kao takvo neupitno.
Prenijet će se osnivačka prava, dakle formiranje upravnog vijeća, osnivanje ravnatelja i samog načina upravljanja bolnicom. Mislim da pacijente u Međimurju i diljem RH neće u konačnici zanimati tko upravlja zdravstvenom ustanovom nego kako upravlja. Do sad, način upravljanja općim akutnim bolnicama nije dobar. Stoga iz godine u godinu ponavljaju se i događaju se određene sanacije ne malim financijskim sredstvima, stoga se formiraju liste čekanja, imamo neadekvatnu dostupnost i kvalitetu pružanja zdravstvene zaštite.
Sve nam je cilj ovom metodom ispraviti i sam prijenos osnivačkih prava ne bi trebao uopće biti političko pitanje, već pitanje postizanja organizacijske, kadrovske i financijske stabilnosti hrvatskog zdravstvenog sustava. Nije nam cilj stvarati podjele nego upravo međusobno povezivati sustave i sa jednog strateškog aspekta sagledati realne mogućnosti, realne kapacitete, realne kadrovske, kadrovsku priču, realnu materijalno-tehničku priču i na taj način objediniti upravljanje hrvatskim zdravstvenim sustavom na način da unaprijedimo isti, da unaprijedimo i dostupnost i kvalitetu.
Prema tome, moja poruka svim građanima Međimurja je da nakon provedene reforme, trebali bi očekivati bolju, dostupniju i kvalitetniju zdravstvenu zaštitu.
Nadalje, trebam vam reći da je hrvatski zdravstveni, poglavito bolnički sustav zanemaren i stoga smo iznjedrili određenu reformu koja će osim bolničkog sustava jačati primarnu zdravstvenu zaštitu, što nam je najveći cilj, međutim, i bolnički zdravstveni sustav moramo urediti. Moramo napraviti novu mrežu javnozdravstvene zaštite. Upravo prenošenje osnivačkih prava jedan od temelja za isti. Moramo napraviti kategorizaciju i funkcionalnu integraciju bolničkog sustava, jer kako odgovoriti na činjenicu da je nedavno, da su nam dvije slavonske županije poslale odbijenicu na naš prijedlog funkcionalne integraciju dviju bolnica koje više nego potreban.
To je loš put, tako ne možemo dalje. Stoga prijenos osnivačkih prava samo je jedna poluga koja omogućava daljnje korake. Nadalje, osim dakle kategorizacije bolnice i funkcionalne integracije, moramo stvarati nacionalne i regionalne centre izvrsnosti, grupirajući pacijente po pojedinim vrstama i kategorijama, a ne da nam se dešava ovo što se sada dešava, da i neki savršeni kirurg, izvanredan kirurg operira .../Upadica: Hvala vam./... određenu bolest 3 .../Upadica: Hvala vam./... puta dnevno. Znači sve je cilj riješiti te izazove.
Hvala ministre. Izvolite očitovanje, zastupniče.
.../Govornik naknadno uključen./... događaja i nekih uopćenih nedostataka. Liječničkim jezikom, ova reforma je zapravo krenula nakon postavljanja dijagnoze i ona bi zapravo trebala biti iskorak prema ozdravljenju pacijenta, ali to u ovom slučaju znači ozdravljenju zdravstvenog sustava, što bi pak posljedično trebalo osigurati bolje hrvatsko zdravstvo, bolje liječenje pacijenata, bolju preventivu.
Zdravlje i liječenje ljudi nije, ne može i ne smije biti politika. Svakako je važno, kako ste rekli, da uvažavate mišljenje naših župana i očekujete njihovu suradnju u provedbi zdravstvene reforme. Međimurje ima svoje specifičnosti i molim vas da se i u tome vodi računa, poštovani ministre, kod provedbe ove reforme i da u konačnici pacijent u skorijoj budućnosti osjete da je dijagnoza bila ispravna, a pacijent, hrvatsko zdravstvo kreće putem oporavka sa organizacijskom i financijskom održivošću, sa pacijentima u središtu, sa njihovim pravima u središtu, sa puno manjim listama čekanja i kvalitetnom zdravstvenom skrbi.
Hvala vam ministre, nadam se da su Međimurke i Međimurci čuli ovo što ste rekli.
Sada će zastupnik Luka Brčić postaviti pitanje ministrici poljoprivrede Mariji Vučković, izvolite.
Hvala g. predsjedniče HS-a, poštovani predsjedniče Vlade, potpredsjednici, ministrice i ministri, državni tajnici, ja upućujem pitanje ministrici poljoprivrede Mariji Vučković.
Kao što vam je dobro poznato, na području Splitsko-dalmatinske županije, točnije u zaleđu Splitsko-dalmatinske županije imamo 3 kraška polja, Sinsko polje, Imotsko-bekijsko i Vrgoračko polje i duboko smo, mi koji poznajemo te prostore svjesni da je to itekako važan prostor za poljoprivredni razvoj i proizvodnju zdrave hrane. Imajući to na umu i svjesni benefita koje bi se donijele ostvarivanjem navodnjavanja tih područja i vaše resorno ministarstvo, Ministarstvo poljoprivrede kao i Ministarstvo gospodarstva i održivoga razvoja odnosno Hrvatske vode, skupa sa Splitsko-dalmatinskom županijom, odjelom za poljoprivredu, evo već neko razdoblje rade studiju, laborate za izradu dokumentacije za realizaciju navodnjavanja, ne samo Sinjskog, već i ova ostala dva polja. No, kako dolazim sa područja Cetinske krajine, prenosim upite sve većeg broja OPG-ovaca, poljoprivrednika u kojoj je trenutno fazi plan navodnjavanja Sinjskog polja i kakva mu je skora budućnost?
Hvala lijepa.
Izvolite, ministrice, odgovor.
Hvala lijepa poštovani predsjedniče, zahvaljujem i zastupniku Vrčiću, a Prčiću na pitanju. Kad govorimo o Sinjskom polju, predviđena je realizacija projekta koji bi trebao omogućiti javnu infrastrukturu, navodnjavanje za približno 500 hektara poljoprivrednog zemljišta, to je veliki i potencijalno iznimno važan zahtjev i za revitalizaciju prostora i za razvoj poljoprivrede na području grada Sinja i naravno, njegove okolice. U kojoj je fazi taj projekt?
Za projekt je izrađeno koncepcijsko rješenje, zatim idejni projekt te studija utjecaja na okoliš. Slijedom uz rezultata studije utjecaja, provedena su dodatna istraživanja, omogućen je utjecaj na određene populacije ptica, takva su istraživanja završena i prema mojim informacijama iz nadležnog Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja trenutno se formira povjerenstvo, Splitsko-dalmatinska županija podnijela je zahtjev za procjenu utjecaja na okoliš, ukoliko rezultati procjene budu pozitivni slijedi izrada detaljne dokumentacije i ukoliko ne bude daljnjih prepreka onda se može očekivat da će projekt biti spreman za financiranje iz programa ruralnog razvoja do kraja 2024.g..
Kad govorimo o gradu Vrgorcu onda treba izdvojiti Projekt navodnjavanja Bunina, riječ je o 127 hektara poljoprivrednog zemljišta. Za ovaj projekt izrađena je detaljna dokumentacija, dakle glavni i izvedbeni projekt i prema mojim informacijama uskoro se očekuje podnošenje zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole, time je i taj projekt pred skorim, pred mogućim skorim financiranjem ne više iz programa ruralnog razvoja nego iz Nacionalnog strateškog plana poljoprivredne politike.
Treće je Projekt navodnjavanja Vrgorskog polja, ovdje je prihvaćeno koncepcijsko rješenje odvodnje viška vode iz polja Rastoki i Vrgorskog polja, to rješenje je također potvrđeno studijom, Studijom izvedivosti, izrađena je Studija utjecaja na okoliš i do kraja travnja bi prema informacijama kojima raspolažemo trebala biti po…, trebao biti podnesen zahtjev za procjenu utjecaja na okoliš. Od projekta ko…, od projekata koji se odnose na Imotski naposljetku poznata mi je činjenica da se radi projektna dokumentacija za sanaciju gubitaka iz akumulacije Ričice, ova je dokumentacija pri kraju, predviđa realizaciju vrlo kompleksnog projekta vrijednog 26 milijuna kuna u dvije faze, a ono što ovdje osim sanacije gubitaka je dodatan problem jest i prema mišljenju izrađivača nedostatan dotok vode. Ono što veseli, pogotovo u pogledu prva dva projekta koja su poodmakla najdalje jest činjenica da su stečeni uvjeti u pogledu interesa poljoprivrednika, nismo imali uvijek to, onaj uvjet od 70% je postignut osnovni uvjet, a vjerujem da su tome pripo…, da je tome pripomoglo i korištenje fondova koji se odnose na razvoj poljoprivrede, pa ću spomenuti da je putem programa ruralnog razvoja na području Splitsko-dalmatinske županije dano potpora il ugovoreno projekata u vrijednosti od 109 milijuna eura, isplaćeno 91, a 19,4 milijuna eura se odnosi na područje ova tri grada.
Zahvaljujem.
Idemo sada na 33. pitanje, zastupnik Zlatko Hasanbegović postavlja ga ministrici kulture i medija Nini Obuljen Koržinek. A pardon oprostite, kolega Brčić očito očitovanje, sigurno ste zadovoljni.
Evo zahvaljujem poštovanoj ministrici na odgovoru, evo kako sam rekao na poseban način me veseli što evo mogu ljudima, poljoprivrednicima prenijeti i imat će oni zasigurno priliku čuti da ovaj niz pozitivnih potpora i poljoprivrednicima, OPG-ovcima i stočarima na razini cijele Hrvatske se manifestira također i na području i dalmatinskog zaleđa i cetinske krajine, imotske i vrgoračke i zasigurno to područje, posebno kada govorimo o Sinjskom polju koje je dosada uglavnom bilo usmjereno na proizvodnju stočne hrane imajući na umu i bonitete tla i mikrolokaciju zasigurno u razdoblju proljeće-jesen može participirati sa povrtlarskim proizvodima, a znamo da je blizina Jadrana, a sve više je ruralni turizam zahvatio i zaleđe i unutrašnjost RH, tako da zdravi proizvodi proizvodnjom zdrave hrane uz ostvarenje ovih projekata zaista imaju svoju prođu i hvala još jednom.
Hvala vam.
Sada će zastupnik Hasanbegović postaviti pitanje ministrici kulture i medija Nini Obuljen Koržinek, izvolite.
Poštovana ministrice, kao što vam je poznato, 1993. izvršena je privatizacija diskografske kuće Jugoton, danas Croatia Records d.d.. Tadanje kupce očito su zanimale nekretnine i zemljište, pa u procijenjeni dio imovine nije ušlo ono najvrijednije, a to je jugotonova fonoteka kao prvorazredno hrvatsko kulturno dobro kojim su novi vlasnici tri 10-ljeća protuzakonito raspolagali i ostvarivali dobit na štetu Državnog proračuna. Tome je trebao doći kraj rješenjem državne Agencije CERP iz listopada 2016. kojim je potvrđeno državno vlasništvo nad fonotekom, a čemu je prethodila moja odluka kao ministra od 30. kolovoza 2016. uključivanjem ministarstva u postupak uz obrazloženje da fonoteka nije bila obuhvaćena pretvorbom, te iskazivanjem interesa da RH kao vlasnik u cijelosti preuzme skrb nad fonotekom, što uključuje i reguliranje pravnog statusa. Ovo rješenje je potvrđeno dvjema presudama upravnoga suda, a u prosincu 2021. i odlukom ustavnog suda, čime je uklonjena svaka pravna dvojba o vlasništvu RH.
Poštovana ministrice moje pitanje glasi, zašto se držite Brozove maksime da se zakona ne treba držati kao pijan plota i odbijate postupiti po pravomoćnim presudama i odlukama hrvatskih sudova već i dalje omogućujete vlasnicima privatnog dioničkog društva da upravljaju hrvatskom državnom imovinom…/Upadica predsjednik: Hvala vam/…te ostvaruju milijunsku…/Upadica predsjednik: Hvala lijepa/…ne pripadajuću dobit na štetu…/Upadica predsjednik: Hvala/…Državnog proračuna.
Izvolite ministrice odgovor.
Hvala vam gospodine zastupniče.
Pa ja se sigurno ne držim Brozovih maksima iako ovi vaši referati ponekad malo na to podsjećaju. Što se tiče ovog pitanja radi se o jednoj zaista kompleksnoj vrlo temi koja je počela doista ’93. godine privatizacijom tadašnjeg Jugotona i nastankom nove tvrtke Croatia Records koja je nastavila upravljati imovinom dotadašnjeg Jugotona uključujući autorskim pravima i izvođačkim pravima i diskografskim pravima.
U jednom trenutku Udruge izvođača postavile su legitimno pitanje i započele su procese pred hrvatskim sudovima i nadležnim tijelima vezano uz rješavanje pitanja statusa fonograma kojima danas upravlja dioničko društvo Croatia Records koji su nastali i bili vlasništvo Jugotona. Vi se jeste uključili 30.8. jednim podneskom, prije toga se uključio i vaš prethodnik ministar Šipuš, a više puta sam se nakon toga uključila i ja pa i drugi kolege u Vladi s obzirom da su rješenja CERP-a dogodila za vrijeme našeg mandata.
Ja ne znam jeste li vi još uvijek sa gospodinom Škorom u nekim, istom klubu ili niste, ali gospodin Škoro je zapravo bio postavio isto ovakvo pitanje, a vas nikad u Saboru nema, pa vi nikad niti ne čujete pa ja mogu ponoviti ono što sam rekla gospodinu Škori. Dakle, postoje institucije, postoji DORH, postoje sudovi koji to pitanje rješavaju.
Mi smo u međuvremenu, Ministarstvo kulture i medija i to mogu reći kratko ste bili ministar možda do ne znate nije ministarstvo to koje rješava takva pitanja. Ministarstvo kulture i medija je napravilo sve predradnje u prvom redu donošenje Zakona o arhivima. Sjećate se tog zakona i o njemu ste puno neistina izgovorili, dakle da u slučaju da se potvrdi zaista da država postaje ona koja upravlja da će, stvoreni su pravni uvjeti da se sa tom fonotekom upravlja. U ovom trenutku postupak još nije do kraja zaključen. Radi se o dosta kompleksnom sukobu dvaju propisa, propisa koji su se ticali privatizacije, propisa o autorskim i srodnim pravima. Ja se nadam da će taj slučaj u skorom vremenu biti okončan kod onih institucija koje su za to nadležne ponavljam Ministarstvo kulture i medija to nije i da će se tom bogatom arhivom i bogatom fonotekom Croatia Recordsa nastaviti upravljati ili u sklopu tvrtke Croatia Records ako relevantne institucije to tako odluče ili u nekom drugom modelu za koji smo napravili pravne pretpostavke ako se odluči da su u pravu udruge izvođača koje zapravo tvrde da Croatia Records u ovom trenutku sa tim fonogramima upravlja nezakonito.
U svakom slučaju čim bude okončan postupak do kraja, dakle tu je uključeno i Državno odvjetništvo i još neka druga tijela onda će se postupiti onako kako bude donesena konačna odluka.
Izvolite očitovanje.
Poštovana naravno da nisam očekivao odgovor već birokratskim meta jezikom niz ispraznica da je nešto kompleksno. Postupak je okončan pravomoćnim presudama i odlukom Ustavnoga suda, ali podsjetio bih vas na par važnih pozadinskih činjenica. Naime, jedan od suvlasnika Croatia Records godinama je bilo Josipovićev interesni kartel Hrvatsko društvo skladatelja javnosti poznat i preko pojma HDS ZAMP kojima je Ivo Josipović naravno ostao siva eminencija sve do današnjeg dana, da se vlasi ne dosjete HDS je zanimljivo upravo nekoliko dana prije konačne odluke Ustavnoga suda prodao svoje suvlasništvo u Croatia-i Records d.d. u koji je ušlo u vrijeme treće januarske konjunkture nakon 2000. a kako bi se zametnuli tragovi dugogodišnjeg protuzakonitog postupanja.
Naravno svoj zakulisni utjecaj na Ministarstvo kulture i medija je nastavio ostvarivati putem svoje odane pouzdanice, vaše posebne savjetnice gospođe Matanović Vučković koja se i porodila u gnijezdu Josipovićeva Lena HDS ZAMP, pa se poštovana ministrice na toj strani možda treba tražiti razlog vašeg nojevskog pristupa problematici fonoteke kao državnog …/Govornik se ne razumije./…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… vlasništva i hrvatskog kulturnog dobra …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
Molim vas pisani odgovor.
Hvala zastupniče.
Idemo na 35. pitanje zastupnik Krešimir Ačkar. A pardon da, 34. pitanje. Je, je zastupnica Romana Nikolić postavit će predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću.
Izvolite.
Zahvaljujem.
Poštovani predsjedniče Vlade 2022. godina obilježila je 101 prijavu vršnjačkog nasilja u školama i vrtićima, čak dvostruko više nego prošle godine. Samo ove godine vršnjačko nasilje dogodilo se je u Zagrebu, Zadru, Sesvetama, Dugom Selu, Slavonskom Brodu i Belišću.
U Belišću nakon 7 godina zataškavanja, psihičkog maltretiranja dječaka dogodilo se na kraju i fizičko nasilje toliko okrutno i toliko grubo da je dječak jučer završio u bolnici na operaciji obje podlaktice i pitanje je da li će se vratiti u školske klupe do lipnja, za razliku od počinitelja koji eto slobodno još uvijek šetaju i vjerojatno traže novu žrtvu.
Slučaj iz Belišća je najbolje pokazao kako funkcionira naš sustav zaštite prava djece i prevencije, nasilje se zataškava, gura se pod tepih i to od strane baš onih koji trebaju biti stup obrane od nasilja. Iako je moje pitanje zapravo pod djelokrugom ministra Fuchsa, ministra Piletića, Božinovića, pa čak i ministra Malenice i pitanje sam ipak odlučila postaviti vama jer su vaši ministri samo vaši statisti u Vladi što smo se i sami uvjerili, vaša je uvijek zadnja čak i pod cijenu srozavanja ugleda vašeg ministra.
Ja vas pitam da li vam je netko od spomenutih ministara prenio vašoj pozornosti sve veći problem porasta vršnjačkoga nasilja. Predsjedniče Vlade vi ste roditelj također kao i ja i recite mi šta biste očekivali od sustava kada bi se vaše dijete našlo u tom začaranom krugu pakla, a što kao predsjednik Vlade činite po tom pitanju?
I ja vas molim da budete iskreni jer vas gledaju i majke i djeca žrtve nasilja.
Predsjedniče Vlade izvolite odgovor.
Hvala lijepa poštovana zastupnice Nikolić.
Meni bi bilo drago da vi niste bili na putu privatnom 16.12. nego da ste glasali. Možete se smijati koliko hoćete, ali par dana prije toga smo mi konstruktivno usvajali amandmane koje ste vi kao oporbena zastupnica predlagali, a vama je važnije bilo bit u Poljskoj nego bit na radnom mjestu pa treba i to reći kad već hoćete iskren odgovor. Ali dobro.
Što se tiče nasilja i što se tiče vršnjačkoga nasilja ja ga najoštrije osuđujem. Ne trebaju mi ministri pa da ne budem svjestan da se ono događa u našim školama, da se događa pred školama, da se događa na igralištima, da se događa van škola. I jedan je fenomen koji na žalost i nakon onog strašnog slučaja mladoga Luke Ritza nismo uspjeli sanirati u hrvatskom društvu onako kako bi to trebalo. To govorim i kao roditelj i kao osoba koja smatra da odgoj i temeljne vrijednosti našim mladima treba prije svega njegovati u krugu obitelji. Obitelj je tu nukleus hrvatskoga društva i jezgre vrijednosti, pristojnosti, poštovanja i ponašanja prema drugima, a ne favoriziranja nasilja i ovakvih strašnih situacija poput ovoga u Belišću.
Mi jesmo usvojili akcijski plan za prevenciju nasilja u školama. Ministarstvo znanosti i obrazovanja je u komunikaciji sa ravnateljima, sa pedagozima, sa svima koji se s time bave. Međutim, ja mislim da je to puno širi fenomen, fenomen koji se na žalost raspiruje i razvojem moderne tehnologije.
Ja pokušavam na ovoj mikro razini kad je riječ o mojoj djeci držati ih što dalje od mobitela, ali to jako teško ide i nije to nebitan element u ukupnom utjecaju na jako mlade, neiskusne ljude, tj. djecu koji nemaju filtere i nemaju iskustvo. Ono što u virtualnom svijetu vide nerijetko pripisuju ovom realnom svijetu misleći da ne čine ništa loše i to je ozbiljan problem, problem kojim se moramo baviti svi zajedno. To nije stranačka stvar. To je stvar društvene fenomenologije i ja se sa vama slažem. I vidio sam da ste reagirali, da ste imali press konferenciju. Sve što ste rekli bez obzira što vas nije bilo 16.12. ja se sa vama tu slažem.
Što se tiče ovoga baš da ja sve odlučujem moram i nešto o tome reći to isto malo nekako onako jedan klišej je već postao gotovo smiješan i u konačnici netočan. Vlada je kolektivno tijelo. Za razliku od drugih premijera ja bih volio, ne zato što sam ja najduže premijer, ali da se proporcionalno izbroji statistika koji je to predsjednik Vlade više puta bio pred Hrvatskim saborom od mene.
Ako nađete da je netko od ranijih predsjednika Vlade češće bio pred vama, pred zastupnicima u ranijim sazivima ja ću povući ovo što sam sad rekao i reći da sam pogriješio ali mislim da se to nije dogodilo. To vi jako dobro znate. Prema tome, poštovanje institucija, osuda nasilja, napori koji moraju ići i od Ministarstva znanosti, od Ministarstva rada, socijalne politike, Ministarstva unutarnjih poslova, ali i uopće promjena društvene klime koja bi nastojala suzbiti divljaštvo, primitivizam i nasilje koje na žalost postoji. Ne postoji samo kod nas, postoji svugdje.
Dapače, mislim da ga Internet i sve ono što postaje dostupno mladim ljudima čini na žalost češće. Umjesto da ga ima manje ima ga više i tu mislim da moramo napraviti velike pomake i u odgojno-obrazovnom sustavu i reagirati na to i kazniti one počinitelje s obzirom da su to nerijetko malodobne osobe sukladno zakonskom okviru pak o kojem vodi računa ministar Malenica.
Hvala vam lijepa.
Izvolite očitovanje zastupnice.
Zahvaljujem predsjedniče Vlade.
Da u pravu ste, postoji akcijski plan o postupanju u slučaju izvršenja vršnjačkog nasilja. No međutim, on se ne provodi. Dijete koje udara u vrtiću postaje nasilnik u školi, delikvent u adolescentskoj dobi, a u odrasloj dobi postaje nasilnik u obitelji.
Znači poremećaji su u ponašanju vidljivi od još najranijih dana i s djecom trebaju raditi stručnjaci podučavajući ih da je svako neprimjereno ponašanje loše odnosno kažnjivo. Kod nas ne postoji među resorna suradnja oko suzbijanja i sprječavanja vršnjačkoga nasilja. Ne ulaže se dovoljno u prevenciju, jer još uvijek ju smatrate da je to trošak, a ne zapravo investicija za sigurniju zdraviju budućnost. Ne postoji politička volja zapravo da se zaštite naša djeca. Ne postoji ni volja da se riješi problem deficitarnoga osoblja u stručnim službama. Taj sustav, to je sustav koji se već sustavno ignorira.
Tko štiti našu djecu u manjim sredinama kada ni veliki gradovi nisu pod nadzorom? Predsjedniče Vlade sustav čine ljudi, ja vas molim da ih prestanete ignorirati, demotivirati lošim uvjetima rada i povedite brigu o mentalnom zdravlju naše djece. Jer sve dok stručnjak za mentalno zdravlje ne bude bio prisutan tamo gdje se formiraju temelji osobnosti i kompetencije za živog svakoga djeteta i to u vrtićima i školama i dalje ćemo imati veliki broj tužnih obitelji, društvo bez znanja, društvo bez entuzijazma i društvo puno nasilja, agresije i ovisnosti.
Je li to ta sigurna i pravedna Hrvatska koju ste nam obećali na početku, ona koja će štiti svakog građanina ove zemlje. Evo ja vas molim da pitate majku iz Belišća da li je.
Imamo još 4 pitanja, pa samo informaciju da možete planirati vrijeme.
Znači nakon završetka aktualnog prijepodneva idu iznošenja stajališta klubova i nezavisnih zastupnika, pa će onda biti stanka i u 16h imat ćemo izvješće predsjednika Vlade o sastancima Europskog vijeća. Dakle, u 16,00 sati ćemo nastaviti.
Sada bih pozvao kolegu Krešimira Ačkara da postavi pitanje potpredsjedniku Vlade i ministru prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branku Bačiću.
Izvolite.
Mikrofon, mikrofon.
Zahvaljujem poštovani predsjedniče Hrvatskoga sabora, poštovani predsjedniče Vlade, potpredsjedniče gospodine Bačić.
Pitanje raspolaganja državnom imovinom nama u jedinicama lokalne i regionalne samouprave je jako bitno i često o njemu ovisi i naša razvojna komponenta.
Ono što imamo kao pozitivan primjer je vrijedno državno zemljište u Velikoj Gorici za koje je predsjednik Vlade zajedno sa vama kao resornim ministrom dao punu podršku da se na njemu u mojoj Velikoj Gorici izradi i napravi nacionalni nogometni kamp je primjer kako zapravo jedna jedinica lokalne i regionalne samouprave može dobiti puno benefita u kojemu će benefite dobiti hrvatski nogomet, hrvatski nogomet koji nam je toliko radosti pružio i ne samo on nego i svi moji sugrađani u čije ime vam zapravo kao kompletnoj Vladi zahvaljujem.
Međutim postoji niz zahtjeva i niz onih predmeta koji su također poslani u vaš resor gdje se pokazalo da zbog kompleksnosti situacije upravljanje državnom imovinom često puta bude dugoročno i komplicirano, pa me zanima i što bi zanimalo vjerojatno većinu gradonačelnika i župana da li postoji neko rješenje kako bi se pojednostavile i ubrzale situacije u upravljanju državne imovine da bi gradovi i županije osjetili upravo ovaj benefit koji mi osjećamo kroz ovaj projekt.
Hvala.
Izvolite odgovor.
Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Poštovani zastupniče Ačkar zahvaljujem na vašem pitanju. Prije nego što vam konkretno odgovorim na to pitanje, htio bih reći da bi se neka država smatrala okruženjem prijateljskim za investitore, ulagače, poduzetnike mora imati tri, najmanje tri riješena kriterija, tri stupa. To je prije svega da je uređen katastar i zemljišne knjige odnosno imovinsko-pravni odnosi što nama u Republici Hrvatskoj nije najbolji slučaj. Zbog toga smo i donijeli ovdje u ovome domu Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina i višegodišnji program državne izmjere i građevinskog zemljišta, 600 tisuća hektara građevinskog zemljišta. Dio toga se upravo na području katastrofe, na području Sisačko-moslavačke županije i vaše Zagrebačke županije već sada provodi i ugovoreno je 40-tak katastarskih općina kako bi se sredilo imovinsko-pravno stanje na česticama na tom području. I na taj način još dodatno doprinijelo revitalizaciji prije svega Banovine, ali cijelog tog područja zahvaćenog prije svega petrinjskim potresom.
Drugi kriterij. Mislim da Hrvatska stoji jako dobro. To je pokriveno strateškim prostornim i provedbenim planovima i tu je država napravila maksimum. I treći je stabilan porezni sustav.
No to prvo što sam spomenuo rješavanje imovinsko-pravnih odnosa nije dobro i ja kao resorni ministar i ministar državne imovine ne prihvaćam činjenicu da se baš u Banskim dvorima ili u sjedištu ministarstva rješava o malim česticama od 50-tak, 100-tinjak, 200-tinjak ili 500-tinjak kvadrata, a čije rješavanje je praktično presudno za ono što ste sami rekli to je poticanje ulaganja, rješavanja nekih projekata bilo javnih, bilo privatnih. I često puta se kako ste sami primijetili jako se dugo čeka na taj postupak i to ide sporo.
Kako bismo ubrzali proceduru raspolaganja državnom imovinom u pripremi je Zakon o raspolaganju i upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske. S tim će se zakonom provesti i funkcionalna i financijska decentralizacija na način da će se do određenog cenzusa zemljišta, vrijednosti zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske prepustiti županijama i velikim gradovima, pa i vašoj Velikoj Gorici čime ćete vi ubuduće vi i svi gradonačelnici velikih gradova i svih županija na svom području upravljati vrlo velikim obujmom, obuhvatom državne imovine. I taj će zakon ja se nadam vrlo brzo, biti do ljeta već u Hrvatskome saboru.
A što se tiče vašeg doprinosa u rješavanju nacionalnog nogometnog kampa na području vašega grada ja vam na tome čestitam na brzini koju ste pokazali u donošenju izmjena prostorno-planske dokumentacije, prije svega … /ne razumije se/ … Grada Gorice na prostoru gdje će biti izgrađen budući kamp čini mi se jednog od naših najprepoznatljivijih hrvatskih brendova u svijetu, a to je Hrvatska nogometna reprezentacija i u tom smislu će Vlada Republike Hrvatske odmah nakon što gradsko vijeće Velike Gorice izmijeni svoj urbanistički plan uređenja pristupiti darovanju zemljišta u površini od 92 tisuće kvadrata na kome će se zemljištu sukladno urbanističkom planu koji je u izmjeni i sukladno vašem idejnom rješenju i projektnoj dokumentaciji omogućiti izgradnja po meni vrlo važnog sportskog objekta za daljnji razvoj nogometa u Republici Hrvatskoj. I kao što sam rekao taj ugovor ćemo potpisati do kraja svibnja, a nakon što se donese na gradskom vijeću izmjena urbanističkog plana uređenja.
Hvala.
Izvolite očitovanje.
Zahvaljujem i apsolutno zadovoljstvo ovim odgovorom koji ste nam sada rekli.
Uistinu nacionalni nogometni kamp i Vlada koja sudjeluje u tome i gdje imamo sreću da to bude upravo na području moga grada, moje Velike Gorice ulaganje u reprezentaciju koja nam je toliko radosti donijela u prošlosti je upravo sa ovakvim potezom nešto što u budućnosti garantira da ćemo ponovno doživjeti radost osvojenih medalja i svega onoga što će nas i našu naciju zadovoljavati.
Ali također kao gradonačelnik i mogu slobodno smatram ovdje govoriti u ime svih gradonačelnika i župana sa ovom konstatacijom koliko će se olakšati i ubrzati procesi darivanja i davanja na upravljanje zemljišta države prema jedinicama lokalne i regionalne samouprave također predstavljaju nešto na čemu vam mogu reći jedno veliko hvala. Puno izazova je bilo pred ovom Vladom, pred našim premijerom, pred vašim resornim ministarstvom, ali uvijek adekvatno, uvijek dobro i uvijek na visini zadatka ste odgovorili. Također i u ovoj situaciji na čemu ne mogu ništa drugo reći, nego samo jedno veliko hvala.
Jedna obavijest prije nego što nastavimo.
Sjednica Odbora za prostorno uređenje i graditeljstvo trebala je biti u 14 sati, međutim održat će se odmah po završetku aktualnog prijepodneva na istome mjestu, tako da evo za članove tog odbora samo da imaju informaciju.
Idemo na 36. pitanje, zastupnica Nada Murganić postavit će ga ministru rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marinu Piletiću, izvolite.
Hvala lijepa poštovani predsjedniče HS, poštovani premijeru, potpredsjednici Vlade, ministri i ministrice, kolegice i kolege.
Pitanje ću uputiti ministru Piletiću, a vezano za reformu sustava socijalne skrbi koji je itekako značajan i neophodan radi toga da bi bio transparentan, učinkovit, profesionalan i što više na usluzi svojim, našim građanima. U prvoj fazi donijeli smo Zakon o socijalnoj skrbi koji je znatno reorganizirao rad Centara za socijalni rad, uveo je Zavod za socijalni rad, obiteljski centar, također i akademsku akademiju, što je izuzetno značajno zbog trajne edukacije naših stručnjaka i zaposlenika u sustavu socijalne skrbi. Također donijeli smo i Zakon o udomiteljstvu radi poticanja udomiteljstva, donijeli smo i 5 zakona koji su vezani za neregulirane profesije. U izradi su i Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti, također i Nacionalni plan za socijalne usluge i za uključivanje osoba sa invaliditetom i uključivanje u zajednicu.
Moje pitanje ministre, što je nastavak, što sadrži druga faza reforme, koje su to aktivnosti, kada ćete sa njima početi, da li će biti u rokovima?
Ministre izvolite odgovor.
Hvala lijepo zastupnice Murganić.
Kao što ste rekli 2021. bila je prva faza reforme sustava socijalne skrbi i nema smisla da ponavljam sve što ste iznijeli, a što je zaista bila opsežna aktivnost kako Vlade, tako i HS.
Mi smo u prosincu prošle godine sjedeći na Nacionalnom povjerenstvu za osobe s invaliditetom jasno rekli da je 2023.g. godina u kojoj ćemo nastaviti sa reformom sustava socijalne skrbi gdje ćemo poseban naglasak staviti dakle na osobe s invaliditetom. HS imao je prošli mjesec priliku vidjeti i komentirati i raspravljati o, u prvom čitanju o prijedlogu Zakona o osobnoj asistenciji i tada smo rekli da uz sve ono što smo predložili, obavili smo čitav niz konzultacija upravo s onim udrugama, pružateljima usluga osobne asistencije, udrugama koje se bave i koje rade za osobe s invaliditetom i rekli smo da do 1.7. želimo donijeti Zakon o osobnoj asistenciji na način da sa dosadašnjih 4 tisuće korisnika uslugu osobnog asistenta imaju minimalno 14 tisuća i 100 naših sugrađana, osoba s invaliditetom. Rekli smo da od sadašnjih 174 udruga koje provode uslugu osobne asistencije želimo proširiti mrežu pružatelja usluge na minimalno 688 i da uslugu osobne asistencije mogu pružati i nacionalne i županijske ustanove u socijalnoj skrbi, kao i vjerske zajednice. Rekli smo da s obzirom na cijenu satnice osoba koji pružaju osobnu asistenciju, dakle ljudi koji su osobni asistenti, želimo povećati za 51%. Dosad se kroz Europski socijalni fond i nacionalna sredstva godišnje za osobne asistente trošilo negdje oko 150 milijuna kuna, a da sa donošenjem ovog zakona država na sebe preuzima odgovornost da upravo za osobe s invaliditetom provodeći ovaj zakon osigura na godišnjoj razini minimalno 156 milijuna eura. Jednako tako rekli smo da će vrlo skoro u HS doći i prijedlog Zakona o inkluzivnom dodatku gdje ćemo upravo za nešto više od 160 tisuća naših građana osoba s invaliditetom, osoba koji koriste čitav niz dakle prava, imati objedinjeni inkluzivni dodatak koji će biti veći od zbroja sadašnjeg prava koji ostvaruju iz mirovinskog, zdravstvenog, socijalnog i tržišta rada sustava i na taj način omogućiti njima sasvim sigurno kvalitetniji život i bolju materijalnu sigurnost. Isto tako Zakon o socijalnoj skrbi jest tema koja je u zadnje vrijeme itekako dominirala i raspravom u HS, ali i u hrvatskoj javnosti gdje smo rekli da idemo u hitne izmjene Zakona o socijalnoj skrbi na način da redefiniramo uknjižbu za korisnike dakle zajamčene minimalne naknade, da osiguramo kvalitetniji položaj roditelja njegovatelja kao što smo to učinili u 9. mjesecu prošle godine kada smo upravo zbog njih mijenjali Zakon o socijalnoj skrbi gdje želimo omogućiti njima pravo na status roditelja njegovatelja i njegovatelja nažalost i u onim najtežim situacijama nakon smrti djeteta o kojem brinu. Jednako tako rekli smo da ove naknade koje roditelji njegovatelji 4, 5 i 6 i pol tisuća kuna više nisu dostatni i da želimo povećati i naknade za roditelje njegovatelje, kao što želimo u ovoj godini donijeti Nacionalni akcijski plan…/Upadica predsjednik: Hvala vam/…za provedbu Europskog jamstva za djecu.
Hvala.
Izvolite očitovanje.
Hvala lijepa.
Ministre, izražavam zadovoljstvo, naravno Zakon o osobnoj asistenciji i Zakon o inkluzivnom dodatku će biti dva zakona koji se po prvi puta donose u RH, značajna su za osobe sa invaliditetom radi njihovog uključivanja u socijalnu zajednicu, a činjenica da dosada nijedna Vlada nije se upustila u donošenje ova dva zakona govori i o složenosti i zahtjevnosti ovih zakona. Stoga vam želim svakako na tome puno uspjeha.
37. predzadnje pitanje zastupnik Emil Daus postavit će predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću, izvolite.
Hvala lijepa g. predsjedniče sabora.
Uvaženi predsjedniče Vlade, moje pitanje je što se radi po pitanju mladih u RH? Naime, iz ruralnih krajeva uglavnom bježe glavom bez obzira, a u većim gradovima i na obali cijena kvadrata stana prihvatljiva je možda eventualno mladima iz bogatih europskih zemalja, a ne baš građanima Hrvatske.
Ako bi se oni hrabri i usudili mladi najčešće imaju ugovore o radu na određeno ili sezonska zaposlenja tzv. stalni sezonci, pa tada nisu kreditno sposobni za kredite u bankama.
Visoko obrazovani kadar, mlada inteligencija nam bježi izvan domovine jer osim primanja na to ih tjera nemogućnost daljnjeg napredovanja, a budućim majstorima obrtnicima najbolja poruka se poslala time što im se ukinulo subvencioniranje obrazovanja za deficitarna zanimanja koja nam trebaju kao kap vode na dlanu danas kada nema majstora, a i subvencije su trajale dok je trajalo financiranje iz europskog fonda i to nije sustav. Dakle, nedostaje jedan sustavni pristup rješavanju problematike i uglavnom se reagira nakon, više puta i dobro ali reagira se nakon.
Ali mene zanima što se sustavno planira za mlade u sadašnjosti i budućnosti u Republici Hrvatskoj.
Hvala lijepa.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepa poštovani zastupniče Daus.
Drago mi je da nisu tema više aktivnosti oko dinamike djelovanja državnog inspektorata u Istri. Znači da stvari idu na bolje od kada smo razgovarali … /ne razumije se/ … je malo morate priznati da je. E vidiš to je dobro.
Što se tiče ove horizontalne teme. Točno mladi su i prioritet Vlade i cijeloga društva i budućnost Hrvatske. S te strane ja sam uvjeren da vi znate da je do kraja ovoga tjedna u javnom savjetovanju jedan dokument koji se zove Nacionalni program za mlade, kojeg je pripremio nadležni Središnji državni ured za demografiju i mlade i o njemu će biti rasprave i bit će usvojen nakon toga. On pokriva razdoblje 2023.-25. Sredstva koja su tu predviđena je negdje oko 8 milijuna eura.
Vi ste pitali što se sustavno radi. Ja ne znam da li se sjećate, ali mi smo prije nekoliko godina u okviru šire politike poreznoga rasterećenja naših građana i gospodarstva donijeli odredbe temeljem kojih mladi do 25 godina starosti ne plaćaju uopće porez na dohodak. Oni koji su od 25 do 30 oni plaćaju 50% poreza na dohodak. Polako dolazimo u tjedne kada će za 150 tisuća mladih doći momenat gdje će im se doznačiti povrat poreza koji su platili u 2022. godini. To nisu mala sredstva. Nekakav prosjek vam je otprilike oko 600 eura skoro po našem mladom sugrađaninu.
Mi smo isto tako kada je riječ o obrazovanju, a tu je ministar Fuks više puta govorio koliko se daje za stipendije, koliko se daje za stemp područja, koliko se daje za one naše mlade koji dolaze u klasifikaciju onih koji dolaze iz socijalno ugroženih obitelji. Dakle, i tu se daje potpora.
S druge strane ulažemo u škole, u visoko obrazovanje, u studentske domove, u đačke domove niz je takvih primjera 1,3 milijarde do sada ulaganja u našem mandatu.
Pitanje rješavanja stambenoga pitanja koje je najvažnije. Mi smo do sada čini mi se negdje oko 27 tisuća i 500 mladih pomogli na način da su riješili svoje stambeno pitanje kroz korištenje subvencioniranih kamata za kredite koji su im omogućeni u razdoblju od 2017. do sada. I sada se ide na još dodatnih 5 tisuća.
Mi smo što se tiče Istre koliko je meni poznato grade se jedno 100-tinjak stanova u Umagu i u Rovinju. Dakle, i tu možemo reći da se rade iskoraci, a Vlada je evo prošli tjedan na prijedlog ministra Bačića krenula u izradu Nacionalnoga plana stambene politike do 2030. godine. I svjesni upravo ovih situacija i glede plaća, primanja, cijena kvadrata, činjenice da rast cijena stanova kod nas i uopće kuća je u porastu, da moramo naći rješenja koja će mladim obiteljima stjecanje vlastite nekretnine ili stana učiniti priuštivima ili ćemo naći jednu koncepciju gdje se može davati u najam stanove po prihvatljivim cijenama mladim obiteljima. To je otprilike sukus ovoga što će biti sadržaj toga plana o kojem je na Vladi zadnji put govorio ministar Bačić.
Što se tiče drugih sustavnih stvari, ja se mogu vratiti na rodiljne, roditeljske naknade. Tu je bilo niz napredaka i sada je to 7 i pol tisuća kuna, to znate. Kada smo krenuli bilo je 2 tisuće 660.
Ali činit ćemo još koliko god možemo. Ideje su dobro došle pa i vaša.
Hvala.
Hvala.
Izvolite očitovanje zastupniče.
Hvala lijepo predsjedniče.
Hvala na odgovoru predsjedniče Vlade.
Da, cijene su previsoke kao cijena na tržištu nekretnina i kvadrat stana je stvarno skup za mlade.
Pa ima nekoliko prijedloga. Ne. Uz cijene svinjske lopatice ograničite i cijenu kvadrata stana mladima i to je isto jedna reakcija na tržištu. Nema bolje demografske politike. Stan je najvažniji za mlade.
Imamo i neiskorištenu državnu imovinu, ali čujem da su neke naznake da će se stvari mijenjati na bolje pa iskreno se nadam da ide u tom smjeru. Jer i ona može biti u funkciji stanogradnje naravno.
Promijenimo zakon. Vjerujem da ćemo se složiti svi da nema ugovora o radu na određeno na tako drugo određeno. Neki pomaci su bili ali ne dovoljni. Sezonska zaposlenja tzv. stalni sezonci. Što to znači? Kada bi mladi mogli imati jamstvo stalnih primanja i biti kreditno sposobni.
I ovdje su i ministri resorni. Subvencioniranje deficitarnih obrtničkih zanimanja mislim da je bilo pod Ministarstvom gospodarstva, ali je vezano i na znanost i obrazovanje. Ukinulo se. Ali imat ćemo dovoljan broj mladih na tržištu ako ponovno uvedemo. Stvarno roditelji zovu i pitaju zašto više nema tih subvencioniranja dakle obrtničkih zanimanja, pogotovo onih deficitarnih.
I osigurajte ono što je jako važno jer to se prešuti više puta, poslovno okruženje na način da domaći radnik ne bude manje plaćen od uvoznog radnika. Nama se događa da praktički imaju istu plaću, ali uvozni radnik još ima stan i hranu. Ako se za toliko poveća domaćem radniku, imat će dosta pristojnu plaću odnosno veću nego što je ima do sada.
To su konkretni prijedlozi. Mislim da nema problema da i oni koji nisu dio vladajuće većine podrže nešto takvo.
Hvala lijepo.
A bude i županija pomogla malo.
Idemo na zadnje pitanje kolega Predrag Štromar postavlja ga predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću.
Izvolite.
Hvala gospodine predsjedniče.
Poštovani gospodine predsjedniče Vlade sa svim suradnicima moje pitanje u stvari ide više prema formi informaciji zamolbe. Naime, znamo amandman koji sam postavio na proračun 2023. je prihvaćen od Vlade u izmijenjenom i dopunjenom izdanju, a u smislu da se dvorac Opeka koji se nalazi u Marčanu u općini Vinica u Varaždinskoj županiji na sjeveru Hrvatske uredi prema natječaju koji je odrađen, ali zbog povećanja cijena morali smo dodati dodatan novac.
U tom dvorcu će biti regionalni centar kompetencije iz poljoprivrede. Bit će četiri različita laboratorija. Tu će djeca srednjoškolska, u srednjoškolskom obrazovanju učiti pripremati se za modernu poljoprivredu, za moderne buduće poljoprivrednike.
Dvorac napreduje, izvođač se prihvatio posla i počele su stizati situacije na naplatu, pa ja vas molim u stvari da ona sredstva koja ste osigurali u proračunu 2,65 milijuna kuna da čim prije, eura čim prije dostavite Varaždinskoj županiji kako bi mogli dalje nesmetano teći radovi i do kraja godine se završiti taj dvorac.
Hvala.
Izvolite odgovor predsjedniče Vlade.
Hvala vam lijepa poštovani zastupniče Štromar.
Sjećam se itekako da smo na sjednici Vlade prihvatili vaš prijedlog amandmana i on je u izmijenjenom obliku postao dio proračuna, dakle sredstva su rezervirana, projekt je po meni sjajan. I osobno sam bio u Vinici i znam točno o čemu se radi i kakav je koncept rekonstrukcije dvorca Opeka.
Mislim da ministar znanosti sa svojim suradnicima je u dogovoru sa Ministarstvom financija i Ministarstvom kulture traži adekvatno rješenje kako doznačiti ta sredstva. To će biti riješeno budući da je u proračunu Vlada prihvatila i želimo da se taj projekt realizira u svojoj punini.
Hvala vam lijepa.
Izvolite očitovanje.
Hvala lijepa na odgovoru.
Znači optimizam je tu. Sljedeći mjesec do dva možemo očekivati ta sredstva. Zahvaljujem u ime svih onih budućih učenika koji će tamo učiti i stjecati znanja, ali i u ime svih onih koji su prije desetak godina još ili 35 vidjeli kako je lijepo izgledao onaj dvorac, a sada se urušio, koji će ga opet vidjeti u obnovljenom i prekrasnom izdanju. Znači zahvaljujem i u njihovo ime.
Hvala.
Hvala vam svima koji ste sudjelovali u današnjem aktualnom prijepodnevu.
Zahvaljujem predsjedniku Vlade, potpredsjednicima Vlade, članicama i članovima Vlade.
Sada ćemo napraviti kratko tri minute stanku samo da oni koji žele napuste dvoranu, pa idu iznošenje stajališta i u 16,00 sati nastavljamo sa radom.

STANKA U 14,12 SATI
PDF