Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: X, sjednica: 15

PDF

59

Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o trgovini, drugo čitanje, P.Z. br. 429

08.03.2023.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Ovim smo došli do kraja iznošenja stajališta pa prelazimo na raspravu o:

- Konačnom prijedlogu Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o trgovini, drugo čitanje, P.Z. broj 429

Predlagatelj je Vlada RH na temelju Članka 85. Ustava i Članka 172. u vezi s Člankom 190. Poslovnika Hrvatskog sabora.
Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje zakona, a amandmani se mogu podnijeti do kraja rasprave.
Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za gospodarstvo i Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo.
Prije nego što dam riječ predstavniku predlagatelja poštovanom ministru gospodarstva i održivog razvoja Davoru Filipoviću imamo zahtjeve za stankom.
Prvi na redu kolega Petrov, izvolite.

Petrov, Božo (MOST)

Tražim stanku u ime Kluba MOST-a povodom ove točke. Mene zanima kome Vlada želi omogućiti 16 neradnih nedjelja. Želi omogućiti radnicima ili želi omogućiti skladištima, tržnicama, prodajnim objektima jer po ovom zakonu kojeg vi predlažete vi omogućujete neradne nedjelje skladištima, tržnicama, prodajnim objektima, a ne radnicima. U niti jednom zakonu ne stoji da radnik ima pravo na 16 neradnih nedjelja. A kao se vi nadate da skladišta, tržnice, prodajni objekti imaju pravo glasa, a ovo sve radite radi glasova na izborima onda ste u dobitku. Da nije tragično bilo bi komično. A zašto ovo ovako i kao to izgleda u praksi. U svakome trenutku kada je prodajni objekt zatvore, kad ste prodajnom objektu vi dodijelili neradnu nedjelju to ne znači, to nigdje u zakonu ne piše da u istom tom trenutku poslodavac ne može reći svom radniku da u tom trenutku puni police za idući dan. Ako jedan trgovački lanac ima 3 prodajna mjesta u jednome gradu oni se rotiraju i rade tijekom cijele godine. Tako da će jedna osoba koja radi na kasi u nekom trgovačkom lancu na Črnomercu već iduću nedjelju može raditi na Kvatriću itd., itd.
A isto tako budući da ste izuzeli prodaju na daljinu to znači da će ljudi za vrijeme nedjelja kad im je prodajni objekt zatvoren puniti skladišta i prodavati svoje prodajne proizvode Internet trgovinom. Pa zar nije bilo logično da vi u zakonu date mogućnost ljudima da sami biraju žele li raditi ili ne žele raditi nedjeljom, da zaštite one koji ne žele, da platite pošteno one koji žele.
Hoće li ovaj zakon u konačnici dovesti do toga da se manje radi, da, ali ovo je na kraju …/Upadica: Hvala vam./… propuštena prilika za pravo …/Upadica: Hvala kolega Petrov./… definiranje neradne nedjelje.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Stanka je odobrena.
Kolegice Peović, izvolite.
Pardon oprostite nisam vidio valjda je baš se mijenjalo, kolegice Mrak Taritaš izvolite.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)

Hvala lijepo poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovane kolegice i kolege, molim stanku u ime Kluba Centra i GLAS-a u trajanju od 10 minuta. Evo, vrlo brzo je došlo u drugo čitanje ova izmjena zakona koja govori o zabrani rada nedjeljom. Postoji vam jedan film u kojem majmun digne kamen, ispod kamena vidi zmiju i padne u nesvijest i kad se iz te nesvijesti probudi, ponovo digne kamen, ponovo vidi zmiju i ponovo padne u nesvijest. Ovo je treći pokušaj zabrane rada nedjeljom. Dva puta je Ustavni sud rekao da 2004. odnosno 2009. da zabrana rada nedjeljom je nešto što nije dobro i što ne treba biti, ali ova Vlada, Vlada Andreja Plenkovića na čelu sa naravno najvećom strankom, a to je HDZ, želi se dodvoriti kome, želi se dodvoriti crkvi i to je apsolutno prigodno učiniti u godini pred onih, godini velikih izbora, pri tom ljudi su najmanje važni, najmanje važni su oni koji rade umjesto da ostave, da poslodavci zajedno sa svojim radnicima riješe to na odgovarajući način, da zakonom definiramo koliko je, koja je cijena rada nedjeljom, da pustimo onim i danas već imamo trgovačke lance koji odnosno trgovine koje ne rade nedjeljom, ne Vlada je odlučila ta koja će biti veliki mag i koja će reći evo ja sam vam omogućila da ne radite nedjeljom, ma što je omogućila, umjesto da omogući jednake plaće za rad žena i muškaraca, pa gdje su bili oni zastupnici HDZ-a u Europskom parlamentu koji kad se je, kad je bila Direktiva o tome da bude za isti rad jednako plaćene žene i muškarci, kako su glasali, pa gdje je onda bio ministar da ih upozori da bi bilo dobro da za isti rad žene i muškarci budu isto plaćeni, nije ga bilo, sjedio je negdje drugdje.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Hvala vam, stanka je odobrena.
Kolegice Peović izvolite sada ste vi na redu.

Peović, Katarina (RF)

Hvala.
Nedjelja treba biti slobodan dan radnicima, ali nažalost i subota na vašu žalost treba biti slobodan dan radnicima, ali nažalost naših radnika subota nije u Bibliji, u Bibliji je nedjelja. Vi čitate Bibliju, al ne čitate Zakon o radu koji bi bio proradnički. Zato su naši radnici i radnice dobili na poklon nešto malo više slobodnih nedjelja jer ovo nije ukidanje rada nedjeljom, prvi vaš prijedlog je bio 14 radnih nedjelja, pa ste pod utjecajem lobističkih skupina to proširili na 16, možda u nekoj drugoj iteraciji ćete još malo proširiti te radne nedjelje, ali zašto ste to donijeli, samo zato što je to popularno jer 82% ispitanika jest za radnu nedjelju, ali radnike digitalnih platformi, njih 40 tisuća, ne mislite zaštitit neradnom nedjeljom, ne mislite zaštitit višom cijenom rada, dapače njima ste donijeli Zakon o radu kojim omogućavate da se digitalne platforme u potpunosti amnestiraju od bilo kakve odgovornosti i da ovim ljudima agregatori …/Govornik se ne razumije/… uopće ne isplaćuju plaće. Mi ćemo ovdje danas od vas čuti kako je evo baš prigodno na Dan žena jer u trgovini radi puno žena, dajete par nedjelja ženama više koje će ostat kod kuće i mi ćemo naravno to podržati, štokholmski sindrom o kojem sam već govorila, mrvice sa stola HDZ-a. Ali isto tako treba reći da je cilj ove Vlade zapravo učiniti sve, sva radna mjesta prekarnima i sve radnike u Hrvatskoj, radnike dostavljače Wolta, Bolta i Glova, to je ono što je cilj ove Vlade…/Upadica predsjednik: Hvala vam/…i to je ono što će ona zakonima poticati. …/Upadica predsjednik: Hvala kolegice Peović/….

Jandroković, Gordan (HDZ)

Stanka je odobrena.
Kolegice Nemet izvolite.

Nemet, Katarina (IDS)

Zahvaljujem predsjedniče HS.
U ime Kluba zastupnika IDS-a tražim stanku kako bi se još jednom konzultirali oko prijedloga ovog zakona. Postavljamo si pitanje što je uopće namjera ovog zakona? Ono što je Vlada piarovski najavljivala da je namjera zabrane nerada nedjeljom koja će svim radnicima u trgovinama omogućiti slobodan dan za obitelj, sigurno nije jer je očito kako se to ovim zakonom ponovno neće biti riješeno odnosno bit će površno riješeno i dalje će neki raditi nedjeljom, a neki neće raditi nedjeljom. Ovaj prijedlog zakona sadrži očita neutemeljeno selektivna ograničenja, parcijalne zabrane jednima, a nepravedno povlašteni položaj drugima, navodnu brigu o radnicima u nekim djelatnostima, a zanemarivanje u drugim djelatnostima. Niz je tu nelogičnosti i nedosljednosti koje pokazuju da se zakonskom reguliranju rada nedjeljom opet pristupilo površno, selektivno i nepotpuno, čime nažalost dobivamo još jedan loš zakon koji će se negativno odraziti i na naše gospodarstvo i na naše građane, a pitanje je naravno i same ustavnosti ovog zakona.
Klub zastupnika IDS-a protivi se zabrani rada, ali tražimo da se država aktivnije uključi u zaštitu radnika i poštivanje Zakona o radu, hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Stanka je odobrena.
Kolegice Glasovac izvolite.

Glasovac, Sabina (SDP)

Hvala lijepa, poštovani g. predsjedniče HS tražim stanku u ime Kluba zastupnika SDP-a u trajanju od 10 minuta kako bismo još jednom razmotrili i upozorili na one pozitivne, ali i potencijalno negativne strane ovoga zakona. Mi podržavamo svaki korak naprijed koji doprinosi boljem položaju radnika u društvu, a posebno radnica kada govorimo o radnicama u maloprodaji koji čine više od 70% zaposlenih, međutim tko tim radnicama iz trgovina garantira da neće nedjeljom čistiti trgovinu, čistiti skladišta, puniti police ili slagati robu na police jer to ovim zakonom nije zabranjeno, a događalo se već 2009.g. da trgovine nisu radile, a radnice su radile. Tko radnicima garantira da donošenjem ovog zakona one neće pakirati proizvode u vrećice koje će kasnije biti dostavljane na vrata kupcima? Nitko jer to u ovom zakonu nije zabranjeno, naprotiv u zakonu jasno piše u čl. 2. da je online prodaja dozvoljena. Neće mali zeleni ni marsovci puniti te proizvode za kupce nego će to činiti, to činiti radnice. Znači ponovno, tko garantira da ovim zakonom trgovine neće biti zatvorene, a da će radnice raditi? Da ne govorim o tome da smo Zakonom o radu propisali da rad nedjeljom, onih 16 nedjelja, mora 50% biti više plaćen, ali država opet nije spremna jamčiti tim radnicama da svaki onaj prekovremeni, smjenski, rad subotom, bude isto tako adekvatno uvećan i plaćen kao što je to zaposlenicima u javnoj i državnoj službi. Puno je stvari koje su ovdje simbolične i samo perla forma…/Upadica predsjednik: Hvala vam/… a zapravo malo sadržaj.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Hvala lijepa.
Imamo još jedan zahtjev za stankom.
Kolegice Vukovac, izvolite.

Vukovac, Ružica (Nezavisni)

Zahvaljujem predsjedavajući.
Dakle u ime Kluba zastupnika Za pravednu Hrvatsku tražim stanku u trajanju od deset minuta. Svi mi svjedočimo neravnoteži između obiteljskoga života i rada u >Hrvatskoj. Puno je razloga tome. O njima ćemo slušati danas u raspravi.
Međutim, ako se već želi ići u ograničavanje broja radnih nedjelja što je cilj ovoga Zakona o trgovini što će onda propitkivati i Ustavni sud, logično. Pitam se je li bilo kvalitetnije i dobronamjernije Zakonom o radu primjerice ograničiti radni broj nedjelja, dakle propisati da radnik ne može raditi više od 16 nedjelja, a njegov rad adekvatno platiti.
Ovako otvaramo mogućnost da ovaj zakon dođe kada ga mi donesemo, da dođe na dnevni red na Ustavni sud i da Ustavni sud ponovno zaustavi primjenu toga propisa. Mene onda zanima u kojem uopće cilju i sa kojom svrhom donosimo ovakve propise za koje unaprijed znamo da vrlo vjerojatno neće vidjeti svjetlo dana. Jednako tako moram reći i da člankom 10. vašim prijedlogom odredili ste da će ministarstvo provesti naknadnu procjenu učinaka propisa.
Ja vas moram podsjetiti da je vaša pred prethodnica ministrica bivša Martina Dalić obećala izradu prethodne procjene učinaka propisa čak i za pravilnike koji budu izlazili iz vašeg ministarstva. Zašto nismo nastavili stopama Martine Dalić i izradili procjenu učinaka ovog propisa kako bismo već sada imali na dnevnom redu izvješće o tome kakve učinke, odnosno kakve jasne pokazatelje, odnosno učinke će sutra zakon proizvesti. Znači to bi svima nama onda olakšalo i ovu raspravu i naravno danas sutra glasovanje o ovom prijedlogu, a ja vjerujem i samom …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… Ustavnom sudu da odredi kako će pristupiti ocjenjivanju.
Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Hvala lijepa.
Kolegice Petir, izvolite.

Petir, Marijana (Nezavisni)

Hvala vam puno predsjedniče.
Tražim stanku u ime Kluba zastupnika HDZ-a kako bi još jednom podsjetili da Zakonom o trgovini o kojem danas raspravljamo u drugom čitanju uvodimo slobodnu nedjelju i dostojanstveno radno vrijeme za sve zaposlene u Sektoru trgovine, da država ima pravo regulirati radno vrijeme. Rekao je to Ustavni sud u svom pravorijeku.
Rješenja propisana ovim zakonom rezultat su dugotrajnog i sustavnog dijaloga sa socijalnim partnerima, a iz ovog rješenja proizlazi da će poslodavac moći birati 16 nedjelja kada će raditi, dok će druge nedjelje biti neradne. Da je ovo puno bolje rješenje nego onog kojeg danas imamo govori i činjenica da danas trgovine mogu raditi 365 dana u godini, 24 sata dnevno i da je takvo stanje neodrživo, da se sa ovim rješenjem koje možemo nazvati i kompromisno slažu poslodavci i sindikati govori i činjenica da smo jučer o tome razgovarali na Okruglom stolu kojeg sam organizirala ovdje u Hrvatskom saboru i da s sve zainteresirane strane podržale ovakvo rješenje koje je predložilo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja.
U Sektoru trgovine većinu zaposlenih čine žene koje rade neprekidno po nekoliko tjedana za vrlo niske plaće. U rijetkim slučajevima kada u zamjenu dobe neki slobodan dan u tjednu taj dan njihovi ukućani nisu kod kuće, one se ne mogu susresti niti sa svojom obitelji, niti imati društveni život niti vidjeti svoje prijatelje. Takvo stanje je neprihvatljivo.
Demografska većina su žene, ali one su ujedno socijalna manjina. Zato mi trebamo biti njihov glas i pozivam sve zastupnike i zastupnice da podrže ovaj zakon koji je danas pred nama jer njime osiguravamo glas ženama u trgovini koje su na marginama, njime osiguravamo za njih slobodnu nedjelju i dostojanstveno radno vrijeme.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Stanka je odobrena.
Kolega Spajić, malo ćete sačekati jer se javila za povredu Poslovnika kolegica Peović.
Izvolite.

Peović, Katarina (RF)

Povrijeđen je Poslovnik u članku 238. Kolegica Petir vrijeđa sve žene radnice u Hrvatskoj. Kolegice Petir, ako ste vi glas žena radnica onda jao si ga njima. Jučer ste organizirali okrugli stol na kojem ste sa teolozima pričali o potrebi uvođenja neradne nedjelje. Pa to prilično govori o tome koliko je vaša briga za radnike aktualna, a koliko je posljedica jednog samo i očitog svjetonazora gdje se …

Jandroković, Gordan (HDZ)

Hvala vam lijepa kolegice Peović.
Kolegice Peović, vrijeme je isteklo. Dobivate opomenu. Kolegice Peović, hajde molim vas barem se ponašajte u skladu sa pravilima u ovom Saboru. Dobivate opomenu.
Kolegice Petir, izvolite.

Petir, Marijana (Nezavisni)

Poštovani predsjedniče Sabora povrijeđen je članak 238. Poslovnika Hrvatskog sabora, gdje kolegica Peović omalovažava mene ali i sve žene koje misle drugačije od nje.
Kolegice Peović jadni su oni koji se uzvisuju tako da bi druge ponizili. Ja se na tu vašu razinu neću spuštati. A da govorite neistine to je vidjela cjelokupna javnost jer se na mom okruglom stolu okupilo od sindikata, poslodavaca, različitih nadležnih državnih tijela, znanstvenika, svih onih koji su godinama …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… kroz 20 godina davali doprinos ovoj temi za koju se ja zauzimam.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Hvala kolegice Petir.
Dobivate, molim vas ne dobacujte iz klupe.
Dobivate i vi opomenu kolegice Petir, vi ste uzvratili na repliku.
Sada će govoriti i obrazložiti stanku kolega Spajić, izvolite.

Spajić, Daniel (Domovinski pokret)

Hvala predsjedavajući.
Evo tražim stanku od 10 minuta u ime kluba Domovinskog pokreta samo da se još jednom dogovorimo i da naglasimo da se ovim prijedlogom ograničava rad trgovina, a ne radnika nedjeljom. Mi ćemo ovaj zakon podržati, jer to je samo korak, jedan mali korak to nije rješenje. I već sam govorio i bojim se da ću biti u pravu, da će ovo opet pasti na Ustavnom sudu. Hvala vam lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Dobro.
Došli smo do kraja sa zahtjevom sa stankama, pa ćemo napraviti pauzu do 11,20.

STANKA U 11,10 SATI

Jandroković, Gordan (HDZ)

NASTAVAK NAKON STANKE U 11,23 SATI
Nastavljamo s radom, pozivam sada poštovanog ministra gospodarstva i održivog razvoja Davora Filipovića da predstavi Konačni prijedlog Zakona o trgovini, izvolite.

Filipović, Davor (HDZ)

Poštovani predsjedniče HS, poštovane zastupnice i zastupnici.
Zadovoljstvo mi je što imam priliku predstaviti Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o trgovini. Mislim da ima nešto i simbolike što danas predstavljamo ovaj Konačan prijedlog zakona jer od 118 tisuća zaposlenih u maloprodaji 86 tisuća su upravo žene kojima ovom prilikom i čestitam Međunarodni dan žena, kao što ga čestitam svim zastupnicama u HS i svim damama koje su tu prisutne, a naravno i svim ženama koje nas gledaju.
Važeći Zakon o trgovini ne prepoznaje neradnu nedjelju kao pravilo u radu trgovina. Temeljem odredbi čl. 57. st. 1. Zakona o trgovini trgovac samostalno određuje radno vrijeme prodavaonica i drugih oblika trgovina na malo uzimajući u obzir potrebe kupaca, broj radnika zaposlenih u prodavaonici i poštivanje njihovih prava uređenih zakonom, Zakonom o radu, drugim radno pravnim propisima, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između poslodavaca i radničkog vijeća i ugovorom o radu.
Predloženom Zakonom o trgovini uređujemo temeljno pravo na nedjelju kao dan tjednog odmora. Pitanje ravnoteže privatnog i poslovnog života kroz ispitivanje javnog mijenja pokazalo se važnim za hrvatske građane. Stoga ovim zakonom predlažemo legitiman cilj kojim podižemo kvalitetu življenja u RH. Nedjelja je kao dan tjednog odmora kao opće pravilo utvrđena i Zakonom o radu. Ustavni sud u svojoj odluci iz 2009.g. utvrđuje da u pravnom poretku RH je nedjelja onaj dan u tjednu koji je prema hrvatskoj tradiciji i njezinim običajima dan tjednog odmora. Isto pravilo proizlazi i iz međunarodnih ugovora poput Konvencije 106. o tjednom odmoru u trgovini i uredima Međunarodne organizacije rada, te Europske povelje o socijalnim pravima.
Uzimajući u obzir navedeno ovim Konačnim prijedlogom zakona radno vrijeme u trgovini regulira se na način da su trgovine zatvorene nedjeljom i u dane blagdana. Tjedni maksimalni iznos radnih sati koje trgovac samostalno raspoređuje od ponedjeljka do subote određeni su u trajanju od 90 sati.
Uvažavajući činjenicu da je hrvatsko gospodarstvo orijentirano na turizam koji se pretežno odvija tijekom ljetnih mjeseci, kao i činjenicu da se potrošnja pojačano odvija u predblagdanskom razdoblju ovim prijedlogom zakona predviđeno je 16 radnih nedjelja prema izboru trgovca. Najveći mogući broj radnih nedjelja utvrđen je na način da čini 30% od ukupnog broja nedjelja u razdoblju od godine dana uvažavajući prethodno obrazložene potrebe gospodarstva. Trgovci mogu u ovom slučaju raspored radnih nedjelja odrediti sukladno svojoj poslovnoj politici. U tjednu u kojem trgovac odradi radnu nedjelju u tjednom fondu od 90 radnih sati dodaje se još 15 sati, što ukupno, što je najviše 105 sati koje trgovac samostalno raspodjeljuje od ponedjeljka do nedjelje.
Prodajni objekti koji su izuzeti od općeg pravila nalaze se unutar ili su sastavni dio cjeline željezničkih i autobusnih kolodvora, zračnih i trajektnih luka, luka unutarnje plovidbe, brodova, zrakoplova, trajekata za prijevoz osoba i vozila, benzinskih postaja, bolnica, hotela, prostora u kulturi, prostora kulturnih i vjerskih ustanova, te drugih subjekata u kulturi, muzeja, centara za posjetitelje odnosno interpretacijskih centara, nautičkih marina, kampova, obiteljskih OPG-ova, te proglašenih zaštićenih područja priroda u skladu s posebnim propisima. Također iznimke se odnose i na otkup primarnih poljoprivrednih proizvoda, prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima i klupama na tržnicama za malo i prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima i klupama na tržnicama na veliko, prigodnu prodaju na sajmovima i javnim manifestacijama, te prodaju putem automata i prodaju putem, prodaju na daljinu. Distribucija tiska putem kioska kao posebnog oblika prodaje izvan prodavaonica otvorene su nedjeljom i blagdanom u vremenu od 7 do 13 sati.
Navedene iznimke su propisane zbog potrebe opskrbe stanovništva, kontinuiranog obavljanja javnih usluga, te rada onih objekata koji uobičajeno rade nedjeljom i blagdanima zbog specifičnosti potreba potrošača.
Osim regulacije radnog vremena u trgovini, a u cilju uklanjanja administrativnih prepreka i smanjenja troškova obavljanja djelatnosti trgovine predlaže se institut nastavka obavljanja djelatnosti bez izdavanja novog rješenja o ispunjavanju uvjeta za obavljanje djelatnosti trgovine proširiti i na hranu odnosno sve vrste robe kojom se ista djelatnost obavlja osim ako se ne radi o robi opasnoj za život i zdravlje ljudi i životinja, te prirodu i okoliš.
S aspekta osiguranja higijenskih zahtjeva za hranu obveze trgovaca proizlaze iz propisa o hrani, temelje se na načelima HASAP sustava nevezano za postupak ishođenja minimalno tehničkih uvjeta. Stoga smatra se nepotrebnim Zakonom o trgovini propisivati ograničenja ako se radi o hrani, tako se ta administrativna prepreka ovim Konačnim prijedlogom zakona, tako se predlaže ukloniti.
U svrhu uvođenja eura kao službene valute u RH novčani iznosi usklađuju se sa Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u RH.
Dopustite mi da se posebno osvrnem i na razlike u odnosu na prijedlog zakona koji je pred vama bio u prvom čitanju.
Nakon rasprave o Prijedlogu Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o trgovini na radnim tijelima Hrvatskog sabora kao i rasprave na plenarnoj sjednici, a u skladu sa Zaključkom Hrvatskog sabora od 16. prosinca 2022. kojim je prihvaćen Prijedlog Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o trgovini uzete su i u obzir i prihvaćene, i prihvaćene su primjedbe Odbora za zakonodavstvo Hrvatskog sabora koje se odnose na nomotehničku doradu izričaja pojedinih odredbi.
U provedenoj raspravi u prvom čitanju ovom cijenjenom domu također se isticao broj iznimki te je bilo potrebno razmotriti mogućnost propisivanja manjeg broja iznimki od predloženog normativnog rješenja. Prihvaćen je prijedlog te je brisana iznimka koja se odnosi na rad specijaliziranih prodavaonica za prodaju kruha i pekarskih proizvoda nedjeljom i blagdanom.
Prijedlozi da se omoguće dodatne neradne nedjelje na temelju odluka lokalne i regionalne samouprave dovelo bi u pitanje svrhu i cilj koja se želi postići samim zakonom, a to je neradna nedjelja kao pravilo uz određene izuzetke među koje spada i 16 radnih nedjelja u godini stoga predlagatelj ovu vrstu prijedloga nije mogao prihvatiti.
Još jednom naglašavamo da je upravo uvažavajući potrebe pojedinih turističkih regija kao i potrebu trgovaca za drugačijom regulacijom radnog vremena u određenim dijelovima godine, da je predložena iznimka od 16 radnih nedjelja po izboru trgovaca.
Prijedlozi koji su išli u smjeru da se onim trgovinama u kojima rade vlasnici i članovi njihove obitelji omogući, omoguće da rade svaku nedjelju te da se do drugog čitanja uvede i ta iznimka također nisu prihvaćeni. U odnosu na izneseni prijedlog, a uzimajući u obzir načelo jednakopravnosti trgovaca koji djeluju na tržištu i mogućnost objektivnog uređivanja kriterija od tko zadovoljava kategoriju članova obitelji kojima bi bilo dozvoljeno raditi nedjeljom morali smo se voditi o pravnim shvaćanjima koja proizlaze iz odluka Ustavnog suda RH. Primjerice sukladno Odluci od 28. travnja 2004. bilo je potrebno ukloniti nedostatke koji su se odnosili na površinu prodajnog prostora jer je isto predstavljalo potencijalnu diskriminaciju po neobjektivnom kriteriju do koje dovodi zakonska odredba kojom se dopuštenost rada nedjeljom čini ovisnom o površini prodajnog prostora. Analogno tome i vlasnička struktura trgovine predstavljala bi slične kriterije slijedom čega nije prihvaćen navedeni prijedlog.
Vezano za prijedlog da se zabrani noćni rad u trgovini skreće se pozornost da se odlučilo za drugačiji pristup, a kojim se definira tjedni i maksimalni iznos radnih sati koje trgovac samostalno raspoređuje od ponedjeljka do subote u trajanju od 90 sati. Tjedni raspored rada prodajnih objekata od 90 sati može se smatrati opravdanim u odnosu na zakonom definirano puno radno vrijeme od 40 sati tjedno te je isto usuglašeno sa socijalnim partnerima.
U svrhu prilagodbe odnosno pripreme gospodarskih subjekata na primjenu normativnog rješenja iz ovog zakona predlaže se stupanje na snagu ovog zakona 1. srpnja 2023. te se predlaže da se u 16 radnih nedjelja ne ubrajaju nedjelje koje su kod trgovca bile radne u 2023. godini do stupanja na snagu ovoga zakona.
Također, ovim konačnim prijedlogom zakona propisuje se obveza provođenja procjene učinka ovog zakona u roku od godine dana kako bi se na odgovarajući način procijenio i učinak primjene rješenja iz ovog zakona.
Ovim zakonom RH činimo još boljim mjestom za život svake obitelji. Omogućujemo bolju ravnotežu između privatnog i poslovnog života, a slijedom iznesenom predlažem Hrvatskom saboru usvajanje ovog konačnog prijedloga zakona.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Zahvaljujem ministru, pa idemo sada na replike.
Prvi na redu je kolega Borić, izvolite.

Borić, Josip (HDZ)

Hvala lijepo poštovani predsjedniče.
Poštovani ministre, evo čuli smo u uvodnom djelu i sa strane ovaj oporbe, ali i sa strane vas što su neka naša mišljenja o ovom zakonu. Sjećam se kad smo ušli u kampanju predizbornu 2020. godine da je jedno od naših obećanja bilo kad govorimo o HDZ-u da ćemo regulirati rad trgovina nedjeljom. I sada smo evo na tom pitanju i to želimo ispuniti kao naše obećanje i riješiti određene prijepore koji postoje već desecima godina.
Čuli smo lijeve opcije koje su sve protiv ovog zakona iako se jako zalažu za prava radnika, posebno radnica s obzirom na današnji dan i govore da neće podržati ovaj zakon tj. sugeriraju slijedeće, mi podržavamo to da vi kao radnice radite nedjeljom i da nemate taj jedan slobodan dan.
Ono što mene interesira, ja dolazim sa prostora otoka, turizma itd., ovaj zakon nam ide u određenu sezonalnost i svi pretpostavljamo da će sve biti ljetu. Da li smo dovoljno dali prostora trgovcima da mogu rasporediti se, da mogu na neki način osigurati ovu uslugu …/Upadica: Hvala vam./… svima kroz, u toku cijele godine?

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Filipović, Davor (HDZ)

Hvala lijepa zastupniče Boriću, pa mi smo prilikom ovog konačnog prijedloga također obavili i konzultacije sa svima i sa trgovcima i sa socijalnim partnerima. Prema tome, većina njih je zadovoljna ovim prijedlogom zakona i ovih 16 radnih nedjelja će im omogućiti da organiziraju svoje poslovanje onako kako misle da je to najbolje. Mi smo ovdje predvidili i ovu prilagodbu tako da će od 1. travnja ove godine da će moći raditi 16 nedjelja u tom dijelu godine, a od slijedeće godine 16 njih, 16 radnih nedjelja za cijelu godinu. Prema tome imaju dovoljno mogućnosti organizirati se na najbolji mogući način, a ja očekujem da će ipak dio oporbe nakon ove današnje rasprave promijeniti svoje mišljenje i podržati jer je glavni cilj ovog zakona je balans između poslovnog i privatnog života i mislim da svi ovdje znači šta znači provesti nedjelju sa svojom obitelji, sa svojim najbližima što je glavni cilj ovog prijedloga zakona.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Dretar, izvolite.

Dretar, Davor (Domovinski pokret)

Hvala vam poštovani predsjedniče Hrvatskoga sabora.
Poštovani gospodine ministre znamo da su za vrijeme lockdowna ovisno naravno o vrsti intenziteta kojim je on bio propisan benzinske postaje postale vrlo kreativne, pa znamo da se u tom vremenskom periodu, u periodu lockdowna odjednom na benzinskim postajama moglo kupiti jogurt, mlijeko, pa čak i neke pekarske proizvode da ne govorim o cijeloj širini ponude, trgovačke ponude koja načelno baš i nije core business jedne tvrtke koja se bavi prodajom i kupoprodajom naftnih derivata. Ovdje vidimo da su benzinske postaje izuzete od provođenja ovoga zakona. A vjerujem da možemo biti svjesni da bi u slučaju da se uvedu dežurstva ili da se uvede ovih 16 radnih tjedana jednako kao i za ove ostale sasvim sigurno građani Hrvatske se bez problema organizirali i natočili si ako trebaju gorivo na dežurnoj benzinskoj postaji ili na onoj koja radi.
Dakle, ispričavam se zbog prekoračenja vremena zašto su isključene benzinske postaje?
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Filipović, Davor (HDZ)

Hvala uvaženi zastupniče Dretar.
Benzinske postaje su ostale unutra kao što sam rekao jedan od razloga je kontinuirana opskrba stanovništva i funkcioniranje cijelog sustava. Ovo što ste vi rekli uvijek se može dogoditi da netko zlorabi određenu situaciju, ali za to imamo druge institucije za koje vjerujem da će pravovremeno intervenirati ako eventualno do takvih situacija dođe, da će netko koristiti benzinsku postaju van onoga što je njihov kao što ste rekli core business.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Deur, izvolite.

Deur, Ante (HDZ)

Hvala poštovani potpredsjedniče.
Poštovani ministre prije svega vam želim zahvaliti, evo mnogi moji sumještani u Sesvetama, Dubravi i cijeloj Hrvatskoj su me znali zvati i pitali za tu neradnu nedjelju i uistinu vama hvala i Vladi gdje pokazuje da vlade dosada nažalost su sve ove godine se nije kao i mnoge zakone se nije uspjelo ni smjelo hrabrosti za ovakav jedan način da se uđe u sukob i sa raznim trgovačkim lancima i interesima i to je još jedan pokazatelj, a s obzirom da je i godinu dana je prilagodba i da će se vidjeti okviri ovog zakona na kojoj mjeri se vodilo računa i o obitelji i o ženama i o nedjelji šta je za nas kršćane jako bitno vidljivo je da može majke i supruge biti sa svojom obitelji. Sigurno da slušajući oporbu oni i dosada u svim zakonima su bili destruktivni jer bez, bezidejni, a u destrukciji njihove bezidejnosti to vidimo svakodnevno.
Evo, hvala još jednom i veliku podršku.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Filipović, Davor (HDZ)

Pa kao što sam rekao, svrha ovog zakona je i ono što ste vi rekli balans privatnog i poslovnog života i mišljenja smo kako će upravo taj balans i kvaliteta obiteljskog života se povećati nakon uvođenja ovog zakona i hvala vam lijepa na komentaru.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolegice Glasovac, izvolite.

Glasovac, Sabina (SDP)

Poštovani ministre možete li mi odgovoriti na jedno pitanje. Vi ovim zakonom omogućujete trgovinama da rade na daljinu i nedjeljom što znači da će svaki kupac iz udobnosti svoga doma moći iz trgovine naručiti određene proizvode koji će im biti dostavljeni na vrata.
Moje pitanje vama glasi. Prvo, znači li to da će trgovkinje raditi nedjeljama na pakiranju tih proizvoda i drugo kako će taj rad biti evidentiran jer pretpostavljam da neće biti evidentiran kao ovih 16 radnih nedjelja, a samim time kako će takav rad nedjeljom biti tim radnicama plaćen?
Hvala vam lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Filipović, Davor (HDZ)

Hvala lijepo uvažena zastupnice.
Pa što se tiče vaše replike, ali i komentara koji ste imali u uvodu svaki rad nedjeljom će biti 50% plaćen više to je regulirano zakonom, a neće nitko prepakiravati i raditi ovo sve što ste vi govorili jer i sami znate da je radni tjedan ima 40 sati, pa onda imputirati u samom startu da će netko slagati police i slično to po meni neće biti tako i to je, to je samo pokazatelj da želite pronaći nekakav razlog da ne podržite ovaj zakon. A drago mi je da ćete podržati zakon jer glavni je, glavni je cilj zakona upravo a omogućimo ljudima što više vremena biti sa svojom obitelji i podići kvalitetu obiteljskog i privatnog života.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolegice Lukačić, izvolite.

Lukačić, Ljubica (HDZ)

Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Poštovani ministre, evo ja bih rekla konačno na opće zadovoljstvo velikog broja radnika, pretežito radnica nedjelja će biti dan za tjedni odmor dakle neradni dan. Zakon o trgovini time usklađujemo i sa Zakonom o radu što je izuzetno važno. Ja vas molim da još jednom kažete, dodatno pojasnite obzirom da će zakon stupiti na snagu 1. srpnja kako će u tom prijelaznom razdoblju do 1., 1. slijedeće godine kako će nedjelja, kako će poslodavci moći koristiti tih 16 nedjelja zapravo koje će biti neradne.
Hvala vam lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Filipović, Davor (HDZ)

Hvala lijepa zastupnice Lukačić.
Pa od 1. srpnja do kraja godine 16 radnih nedjelja će biti. Znači ovo sve do 1. srpnja da tako kolokvijalno kažem neće se uzimati u obzir. Znači od 1. srpnja do kraja ove godine trgovci će imati 16 radnih nedjelja na način da organiziraju poslovanje kako misle da ga treba organizirati. A od 1. siječnja slijedeće godine 16 radnih nedjelja će biti za vrijeme cijele godine. To smo napravili upravo kako bi dali i trgovcima razdoblje za prilagodbu.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Prije, prije iduće replike pozdravimo svi zajedno učenike i učenice Šumarske i drvodjeljske škole iz Karlovca. Dobro došli u Hrvatski sabor. /Pljesak./
A sada će replicirati kolegica Peović, izvolite.

Peović, Katarina (RF)

Hvala.
Prije svega kad završim s replikom donijet ću vam poziv da dođete na prosvjed u petak i da primite radnike koji će doći ispred Vlade koji nemaju nikakva prava. Znači oni rade i subotama i nedjeljama kad god, ali isto tako ću reći da vaše kolege iz HDZ-a ne bi trebali manipulirati, ja sam ovdje sasvim otvoreno odmah na početku rekla i sasvim jasno da ćemo mi podržati ovaj zakon. Znači mi kao opozicija podržavamo da se ne radi nedjeljom makar ovo nije zabrana rada nedjeljom nego zakidanje odnosno ukidanje 9 radnih nedjelja radnicama jer u prosjeku su dosada radile 25, sad će raditi 16. Znači stvar je u tome da smanjujete broj radnih nedjelja. To nije znači ukidanje radne nedjelje, al dobro mrvice sa stola, rekla sam više puta da patim od štokholmskog sindroma i da moramo prihvatiti bilo što jer ovi koji relativiziraju to isto tako nisu u redu jer radnice u trgovini koje kažu …/Govornik se ne razumije/… nećemo radit nedjeljom to pozdravljaju bez obzira što se tu zapravo samo vaš svjetonazor …/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepo/…podudario s njihovim interesima.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Hvala lijepa.
Izvolite odgovor.

Filipović, Davor (HDZ)

Meni je drago kolegice Peović što ćete i vi podržati ovaj zakon i mislim da je jako dobro da idemo kako mi se čini prema jednom konsenzusu jer jučer smo održali jedan Okrugli stol gdje su bili predstavnici radnika i predstavnici poslovne zajednice i drugi akteri i gdje je prevladala jedna atmosfera reći ću to tako razumijevanja i, i svi su svjesni zašto se upravo radi ovaj zakon. Više puta sam naglasio, važno je da ljudi imaju vrijeme da to bude nedjelja i da ju provedu sa svojim najbližima, prema tome hvala vam što ćete podržati ovaj zakon i nadam se da to neće biti zadnji zakon koji ćete podržati ako i dođe od strane HDZ-a i Vlade ovdje u saboru.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Povreda poslovnika, kolegice Peović izvolite.

Peović, Katarina (RF)

Da nažalost moram reći znači povrijeđen je poslovnik u čl. 238. zato što da, bili ste jučer na tribini na kojoj su teolozi govorili o neradnim nedjeljama, ali niste došli na tribinu na kojoj su radnici Wolta, Bolta i Glova, znači dostavljači tražili svoja prava. Ministar znači koji ne misli zaštititi radnike koji nemaju apsolutno skoro pa nikakva prava, a pozdravio je zakon koji je omogućio da oni nemaju ta prava, ne bori se za radnička prava…/Upadica predsjednik: Kolegice Peović…/…bez obzira što ćemo podržat vaš zakon.

Jandroković, Gordan (HDZ)

…kršite namjerno poslovnik, dobivate drugu opomenu, još jedna i izgubit ćete pravo govora, pa vas molim da se držite poslovnika.
Sada je na redu kolegica Maksimčuk, izvolite.

Maksimčuk, Ljubica (HDZ)

Hvala lijepo predsjedniče HS.
Uvaženi ministre, trenutno u Hrvatskoj trgovine mogu raditi svih 365 dana u godini od 0 do 24. Predloženo zakonsko rješenje od 16 radnih nedjelja je naravno dobar balans između obiteljskog i radnog života. Svjesna trenutne gospodarske situacije ja sam mišljenja da niti jedan novac ne može zamijeniti vrijeme provedeno sa svojom obitelji. Danas smo mogli čuti da će se ovim zakonskim prijedlogom omogućiti da trgovine ne rade, ali da će radnici i dalje raditi, slagat će robu u skladištima ili na policama trgovina, a moje pitanje ide na tragu toga hoće li to doista biti tako, pa molim vas da još jednom pojasnite hrvatskoj javnosti što, koje prednosti donosi ovaj zakon.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Filipović, Davor (HDZ)

Hvala lijepa uvažena zastupnice Maksimčuk, kao što ste rekli vi sada, trgovine mogu radit 365 dana u godini, 24 sata. Ova regulacija rada nedjeljom ide u smjeru da 37 nedjelja, svi oni koji rade u maloprodaji mogu provesti sa svojim najmilijima, sa svojom obitelji, prema tome to je jedna velika stvar i radimo to radi svih naših građana koji rade upravo u trgovini.
Što se tiče toga da će neko pokušati manipulirati i tjerati radnike na ne znam ti ja što, takve stvari se neće događati jer zna se koliko se radi tjedno, to je 40 sati, a bilo kakve nepravilnosti postoje institucije koje će to, koje će pravovremeno reagirati, hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolegice Vukovac izvolite.

Vukovac, Ružica (Nezavisni)

Zahvaljujem predsjedavajući.
Poštovani ministre, ja bih vas pitala jeste li upoznati sa slijedećim, prenijet ću vam nekoliko izjava žena koje rade u trgovini odnosno na kioscima.
One kažu, ljeti ne pijemo vodu da ne bismo morale ići na wc ili dođem na posao pola sata ranije i to mi je pauza.
Ovo su rečenice koje bi zapravo u 21. stoljeću trebale šokirati sve nas, no nažalost one su dio svakodnevnice mnogih radnika i radnica, to su najčešće spominjani problemi rada u trgovini odnosno u dućanima, neplaćeni prekovremeni sati i nedostatak pauze koji za sobom onda povlači pitanje smiju li uopće te blagajnice ići na toalet.
Mi danas raspravljamo o Zakonu o trgovini, mogli smo djelomično utjecati na ovo, ali ipak nećemo. Zašto je tome tako?

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Filipović, Davor (HDZ)

Hvala lijepa poštovana zastupnice.
Što se tiče kioska mi smo predvidjeli dio izuzetaka, kiosci su ostali kao izuzetak i to iz razloga što zatvaramo upravo trgovine nedjeljom, a dio asortimana primjerice novine se prodaju u trgovinama, bilo je potrebno ostaviti jedan prodajni kanal da ne bi u probleme doveli i cijelu tu djelatnost. Žao mi je ako su ove poruke koje ste vi dobili takve i ako su točne i to uvijek treba prijaviti onom i poslodavca i eventualno svakog drugog ko u bilo kakav nepovoljan položaj stavlja svoje radnike.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolegice Tramišak izvolite.

Tramišak, Nataša (HDZ)

Hvala poštovani predsjedniče.
Poštovani ministre, podržavam naravno ovaj velik iskorak u regulaciji rada nedjeljom odnosno zabrani rada nedjeljom. Vrlo je važno da se napravi ovaj proces prilagodbe, ovih 16 radnih nedjelja sigurno će i olakšati poslodavcima i ove i slijedeće godine. No svakako je važno istaknuti da kada gledamo na razini EU sada idemo u bok sa razvijenijim državama koje već odavno imaju zabranu rada nedjeljom ili ograničenje broja nedjelja poput Francuske na 12 ili Poljske na 14. Tako da se nadam da evo nakon što se prođe i ovaj proces prilagodbe da ćemo i mi ići zaista u tom smjeru, a onda i proširiti i taj, tu zabranu rada nedjeljom na evo i neke druge djelatnosti koje bi također trebalo regulirati odnosno pomoći tim radnicima da imaju pravo na nedjelju kao neradan dan, hvala vam.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Filipović, Davor (HDZ)

Poštovana zastupnice Tramišak, hvala vam na komentaru. U svakom slučaju napravit ćemo jednu analizu nakon godine dana i vidjet ćemo što se može napraviti bolje.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Grčić izvolite.

Grčić, Branko (SDP)

Zahvaljujem.
Gospodine ministre, da bude jasno mi načelno podržavamo ovaj zakon, međutim to ne znači da ne možemo pitati ono što nam nije jasno, a nije nam jasno i još uvijek niste odgovorili, znači ipak će se događati da online određenih trgovačkih lanaca funkcionira i nedjeljom i tim nedjeljama kad se inače ne radi. To znači da će neki ljudi morati zapakirat robu, da će je morati poslati i dostaviti, da će netko morati izdati račun i možda je najveće čak pitanje kako ćete taj dan izdati račun ako trgovina ne radi?
Znači ja vas samo upozoravam da te stvari morate preciznije definirati, razjasniti da bi sutra bilo jasno u primjeni ovog zakona da to može funkcionirati. A vi nažalost već na dva takva pitanja niste precizno odgovorili.
Evo, zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Filipović, Davor (HDZ)

Zahvaljujem predsjedniče sabora.
Uvaženi zastupniče Grčić, evo bit ću precizan pa reći da neće nitko prepakiravati i radit to što ste vi rekli da će, da će se raditi, a drago mi je što načelno podržavate ovaj prijedlog zakona. A sad to hoće li netko izdavati račun ili neće mislim da živimo u uređenoj državi gdje se zna kako se računi izdaju i zna se i što je online prodaja i zna se da dobijete odmah račun kad nešto naručite. Prema tome, to je odgovor na vaš komentar.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Mažar, izvolite.

Mažar, Nikola (HDZ)

Hvala lijepo predsjedniče Hrvatskoga sabora.
Poštovani ministre prije svega dopustite mi da čestitam vama i vašem timu na prijedlogu ovoga zakona kao i predlagatelju Vladi RH što ispunjava obećano. I dobro je da ovako kompleksan zakon koji je u prošlosti imao i vezano za mišljenje Ustavnoga suda ste ipak išli na jedan sveobuhvatan način. Dakle, osim osiguranja temeljnoga prava radnika u trgovini na tjedni odmor pristupili ste time da ste uveli i iznimke koje će omogućavati svim građanima RH daljnju opskrbu, ali i javni interes svih. Isto tako gledali ste i vezano za naše poduzetnike, omogućili da se prilagode i da stupi zakon od 1. srpnja, ali isto tako uveli ste i povećanje rada nedjeljom i na neki način uz Zakon o radu koji je doprinjeo daljnjoj zaštiti radnika ovime samo nastavljamo dalje da se štiti prava radnika, ali i pravo na obiteljski život.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Filipović, Davor (HDZ)

Pa mogu se složiti s onim što ste vi rekli uvaženi zastupniče Mažar. Znači napravljeno je sve kako bi se povećala kvaliteta života svih zaposlenika u trgovini, a posebno žena kojih je 86 tisuća u maloprodaji i mislim da je ovo veliki iskorak. Mislim da je to jedan civilizacijski doseg. Neću sada nabrajati sve velike europske zemlje gdje se ne radi nedjeljom, ali imao sam, za vikend sam bio na jednom velikom događaju koji okuplja Hrvate u dijaspori, naravno nedjeljom ne radi ništa. Prema tome vrlo plastično, ako može u jednoj Njemačkoj čak neradna nedjelja biti ugrađena u Ustav, mislim da ovdje svi trebaju podržati ovaj prijedlog zakona.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolegice Puljak, izvolite.

Puljak, Marijana (Centar)

Poštovani ministre, evo kažete glavni je motiv omogućiti ženama da u vrijeme nedjeljnog ručka da budu sa obitelji, da je to glavni motiv ovog zakona i ovdje navodite neke iznimke, pa me eto zanima kao imaju li kuhari, konobari imali li oni obitelji je li koje bi, s kojima bi mogli biti u nedjelju. A posebno me evo zanima i ova iznimka vjerskih ustanova. Dakle, crkva se nije odrekla prihoda svog nedjeljom, suvenirnice uz vjerske ustanove su iznimka i radit će nedjeljom. Imaju li trgovkinje u tim suvenirnicama isto obitelj s kojom bi htjele provesti nedjelju?
Evo, hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Filipović, Davor (HDZ)

Hvala lijepa, pa gospođo Puljak ovdje jedino mogu reći da nastupate s jedne potpuno svjetonazorski druge pozicije kada govorite o ovom prijedlogu zakona od mene kao predlagatelja i vjerujem većine ovdje u Hrvatskom saboru. Ne vidim zašto bi vam smetalo da nešto što je vezano uz crkvu radi nedjeljom jer kao što znate nedjeljom se ide na svetu misu i postoje razna svetišta gdje se ide, prema tome ne vidim uopće nikakav problem u tome.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Ivanović, izvolite.

Ivanović, Goran (HDZ)

Hvala lijepa uvaženi predsjedniče.
Uvaženi ministre evo malo ću ostati u tim postocima. Iz ovoga što se dosada vidjelo i ispred klubova i u obrazlaganju stanku mislim da će zakon biti podržan konsenzusom. Nismo čuli još jedino mišljenje Domovinskog pokreta i MOST-a, ali to se očekuje u toku, toku dana.
U obrazloženju ovog zakona odnosno izmjene ovog zakona jedan postotak je vrlo bitan da nedjelja u malim trgovina nosi tek 10% ukupnog prihoda, kod trgovačkih lanaca je nešto malo, malo taj postotak veći ali u prosjeku je to treći dan po prihodima kada se gleda ukupan, ukupan prihod. E sad, jedna skupina građana odnosno političkih opcija je mišljenja da se je trebala ostaviti nedjelja radna svih 365 dana u godini, ali da se taj rad trebao plaćati, platiti, ali ovaj zakon ide i korak dalje i kaže da se nedjeljom plaća 50% više i imamo samo 16 radnih nedjelja. Prema tome, puno bolje od prijedloga koji su mnogi predložili.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Filipović, Davor (HDZ)

Poštovani zastupniče …

Jandroković, Gordan (HDZ)

Pardon, samo malo, povreda Poslovnika kolega Spajić.
Izvolite.

Spajić, Daniel (Domovinski pokret)

Hvala predsjedavajući.
Nemam drugu mogućnost pa riskiram opomenu, samo kolega Ivanoviću niste bili tu kad sam tražio stanku i rekao sam da ćemo podržati ovaj zakon.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Dobro, to je istina, ali vam moram dati opomenu jer ovo nije bila povreda Poslovnika.
Izvolite sada.

Filipović, Davor (HDZ)

Poštovani zastupniče Ivanoviću, što se tiče tih stavova da treba raditi cijelo vrijeme mislim da nikome ne treba biti teško obaviti kupovinu ili petkom ili subotom, a mogli ste recimo jučer na našem okruglom stolu koji je organizirala uvažena zastupnica Petir čuti primjerice gospodina Katavića koji je vlasnik velikog trgovačkog lanca KTC koji već nekoliko godina uopće ne radi nedjeljom. Znate što se dogodilo kod njega? Porasli su mu prihodi, ima i više zaposlenih, radnici su jako zadovoljni, puno je pozitivnih komentara iz šire društvene zajednice. Prema tome vjerujem da će i uvođenje ovog zakona imati takav utjecaj i na druge trgovačke lance.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolegice Petir, izvolite.

Petir, Marijana (Nezavisni)

Hvala vam predsjedniče.
Poštovani ministre ovoj temi sam posvećena gotovo 20 godina, u to vrijeme dva puta sam inicirala izmjene Zakona o trgovini, oni su oba dva puta prošli u Hrvatskom saboru i zbog prigovora trgovačkih lanaca Ustavni sud iz je rušio. Ustavni sud je u svom pravorijeku rekao da država ima pravo regulirati radno vrijeme što sad ovim prijedlogom i činimo. Ovaj prijedlog je rezultat ustvari programske suradnje koju imam ja kao nezavisna zastupnica sa ovom Vladom i mislim da bi to bilo u redu i reći jer sam puno truda uložila da doprinesem sadržaju ovog zakona kako bi on bio održiv i kako bi doista osigurali slobodnu nedjelju i dostojanstveno radno vrijeme svim zaposlenima u trgovini kojih većinu čine žene.
Ono što mene zanima, kako vi ministre komentirate činjenicu da trgovački lanci koji u svojim matičnim državama ne mogu raditi nedjeljom to uredno pokušavaju činiti u Hrvatskoj i bez obzira što porezna uprava kaže da nedjelja nije najfrekventniji dan u trgovini oni sa lažnim argumentima pokušavaju izvršiti pritisak…/Upadica predsjednik: Hvala vam/…na Vladu.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Filipović, Davor (HDZ)

Zahvaljujem poštovana zastupnice Petir.
Ovo i je, vi ste svakako dali veliki doprinos prilikom predlaganja ovog zakona i zahvaljujem vam se na svim vašim savjetima i svemu što ste pridonijeli. A vi ste ovdje istakli jednu vrlo važnu stvar, da često napadi na Zakon o trgovini na reguliranje rada nedjeljom dolaze od onih trgovačkih lanaca koji u matičnim zemljama ne rade. Prema tome postavlja se pitanje kako je to moguće, kako može neki lanac primjerice iz Njemačke gdje se ne radi nedjeljom i gdje nikom ne pada na pamet da se treba raditi nedjeljom jer im je to u ustavu, kaže radit će se u Hrvatskoj nedjeljom. Prema tome ja mislim da svi ovi koji progovaraju i daju neopravdane kritike da će propasti gospodarstvo, da će se otpuštati ljudi, ne znam ti koješta šta će se dogoditi ti zapravo progovaraju u ime tih trgovaca lanaca koji provode jednu iznimno nekorektnu praksu, u domicilnoj zemlji ne rade, a ovdje bi radili. Mislim da to nije dobro i da trebamo i dalje raditi kako bi u tom segmentu napravili pomake.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Šimičević, izvolite.

Šimičević, Rade (HDZ)

Zahvaljujem predsjedniče HS.
Poštovani ministre, ovo je treći pokušaj da se uvede zabrana rada nedjeljom, nadam se da ćemo je dovesti do kraja na opće zadovoljstvo svekolikog hrvatskog puka.
Ovdje se stalno potenciraju materijalni razlozi, a ne govori se o moralnim i etičkim, pa i pedagoškim i mi ćemo konačno u Hrvatskoj imati nedjelju gdje će cijela obitelj biti za ručkom i to je, to je bogatstvo koje se ne može nadomjestit, a znamo da nam je obitelj, obitelj u krizi. I sami ste rekli, ja sam nedavno bio u Salzburgu, u 2 sata subota zatvoreno, nema do ponedjeljka, do ponedjeljka ujutro. Dakle sad kome ćemo zahvaliti Bogu ili čovjeku svejedno je, al je važno da se omogući obitelji konačno da može imati jedan dan gdje će svi biti na okupu, hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Filipović, Davor (HDZ)

Zahvaljujem na replici poštovani zastupniče Šimičeviću.
Pa mogu se složiti s vama, važno je osigurati našim ljudima vrijeme sa svojom obitelji, to je i običajno u Hrvatskoj nedjelja, prema tome sve radimo, predlažemo ovaj zakon upravo kako bi radnici koji dolaze iz sektora trgovine mogli što više vremena provoditi sa svojom obitelji, a uvjeren sam kako će se hrvatski narod vrlo brzo prilagoditi tome da je samo 16 radnih nedjelja i da će svi obavljati sve ono što su eventualno obavljali nedjeljom da će obavljati dan ili dva prije, to ne treba nikome biti teško, niti vjerujem da će bit teško.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Lalovac izvolite.

Lalovac, Boris (SDP)

Hvala lijepo g. predsjedniče.
Poštovani ministre, apsolutno podržavamo u ovom dijelu zakon gdje se treba štititi radnika jel i u ovome dijelu on ide u tom kontekstu, međutim postavlja se pitanje i činjenica je da su radnice i radnici u maloprodaji najniže plaćeni u RH, to je činjenica jel. Činjenica je da je Vlada donijela određene zakonske izmjene, neoporezivi primitak, a ja vas sad pitam dal imate točno podatak koliko su ovi neoporezivi primici koji se država dala da se plati radnicima, kolko su to trgovci iskoristili? Javno kažete jel Vlada je dala taj dio, kolko su to trgovci isplatili ovim radnicama i radnicima kao neoporezivi primitak? I druga stvar, oni su koristili ekstra profite, pitanje je kolko su od toga povećavali plaće radnicima? I ono čega se bojimo jel, jel ono što će, želimo da rastu plaće tim radnicima jel najniže su plaće jel, da ne bi rad…, ovi trgovci zloupotrebljavali ovaj zakon jer da ne bi rekli sad gledajte vi to ne radite nedjeljom i sad mi vama ne smijemo povećat plaću jel, ne možemo jel ne radite jel. Morate naći mehanizme…/Upadica predsjednik: Hvala vam/…kako povećati plaće i zaštititi radnike od takvih trgovaca.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Filipović, Davor (HDZ)

Hvala lijepa poštovani zastupniče Lalovac, vaša replika je u potpunosti opravdana. Naime, mi smo imali situacije da se trgovački lanci, posebno u zadnje vrijeme nisu ponašali najkorektnije, posebno prema hrvatskim građanima jer dijelu njih je bio problem dostaviti i cijene kako bi naši građani na jednom mjestu mogli komparirati cijene, pa onda donositi informirane odluke o kupnji i ići tamo gdje im je jeftinije.
Što se tiče isplate neoporezivog dijela, općenito su poslovni subjekti to koristili u maksimalnom iznosu, međutim svakako ćemo razmisliti o tome da netko eventualno ne bi zlorabio ovu situaciju jer vi jako dobro pratite i financijski svijet, mogli ste vidjeti primjerice nedavno je i Reuter objavio razmišljanje ECB-a da je sada ova inflacija da kažu da je to…/Govornik se ne razumije/…da je to inflacija koju su upravo pridonijeli veliki trgovački lanci gdje su pumpali cijene kako bi u razdoblju krize imali što veće profite. …/Upadica predsjednik: Hvala/…Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Stier izvolite.

Stier, Davor Ivo (HDZ)

Hvala predsjedniče.
Poštovani ministre, kao što ste i vi sami spomenuli jedna od glavnih kritika ovom prijedlogu jest taj koji kaže ovakvom regulacijom slobodne nedjelje doći će do pada ekonomske aktivnosti i gubit će se radna mjesta i sami ste spomenuli primjer jednog trgovačkog lanca koji je i prije ovog zakona je rekao da neće radit nedjeljom i da su to bili pozitivni rezultati.
Želio bih da dodatno elaborirate malo tu tezu jer mislim da je ona ključna za našu javnost, koliko je to samo slučaj jednog trgovačkog lanca, koliko na temelju vaših procjena, razgovora sa drugima, komparativne procijene, kakva je situacija u drugim zemljama, se može očekivat da će biti efekti ovog prijedloga u odnosu na radna mjesta, u odnosu na nivo gospodarske aktivnosti.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani ministar Filipović.

Filipović, Davor (HDZ)

Zahvaljujem uvaženi zastupniče Stier.
Pa što se tiče prakse u drugim zemljama, znači spomenuo sam Njemačku, Austrija, Belgija, Cipar, Francuska, Malta, Nizozemska, Poljska, Slovenija, Grčka, Island, Mađarska, tamo se ne radi nedjeljom, tamo se kao i drugdje otvaraju novi trgovački centri, rastu prihodi, raste broj zaposlenih. Prema tome očekujem da će doći do, do prebacivanja prihoda s nedjelja na dan prije ili dva dana prije ili dan poslije, prema tome to je procjena i mene i mojih suradnika, a opet ima onih koji govore bit će otpuštanja, bit će katastrofa, sugerirat ću da su brojni takvi, brojni analitičari opće prakse su govorili da će i u 2022. biti slom gospodarski da će sve propasti pa smo imali četvrti najveći rast u EU od 6,3% pa smo osigurali sigurnu zimu, priuštive energente za sve naše građane, a i što je važno za gospodarstvo i što je bila potvrda da smo radili odlične poteze. I ovaj zakon će pridonijeti jačanju hrvatskog gospodarstva, a nikakvo slabljenju i ovim katastrofičnim predviđanjima …/Upadica Reiner: Hvala./… zastupnika pojedinih interesnih skupina …/Upadica Reiner: Hvala lijepa./… koji ne misle na radnike nego na sebe.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani zastupnik Barbarić.

Barbarić, Nevenko (HDZ)

Zahvaljujem potpredsjedniče.
Poštovani ministre, kad nabrajate broj zemalja koji imaju neradne nedelje onda molim da kažete da i dio BiH nedjeljom ne radi. Naime, većinska hrvatska područja od prije tri godine imaju sukladno ustavu, zakon gdje je zabranjen rad nedeljom trgovina. I to funkcionira, nije nam se ostvario niti jedan od danas spomenutih negativnih scenarija niti smo imali pad prometa upravo suprotno, niti broj uposlenih u trgovini smanjenje plaća, isto tako benzinske crpke, pekarnice nisu postale mini marketi. Stoga vama čestitke na ovome zakonu.
Zanima me hoćete li kroz mehanizam praćenja učinaka ovoga zakona u što skorije vrijeme predložiti i potpunu zabranu rada trgovina nedeljom neovisno o turističkih sezona i svega ostaloga poučeni iskustvima evo i kod nas, ali i u mnogim europskim zemljama?
Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani ministar Filipović.

Filipović, Davor (HDZ)

Hvala lijepo uvaženi zastupniče Barbariću. Pa mi ćemo s odmakom godine dana napraviti procjenu učinka ovog zakona i vidjet ćemo svakako što se tu može poboljšati.
Kada smo išli predlagati ovaj zakon došli smo do 16 radnih nedjelja upravo kako bi pokušali pronaći jedan balans između onoga što traže primjerice sindikati, što bi htjela poslovna zajednica jer moramo misliti i na hrvatsko gospodarstvo na koje turizam ima iznimno jak učinak.
Prema tome, mislimo da je ovo trenutno jedan kompromis, jedan kvalitetan kompromis koji će u fokus staviti hrvatske obitelji i omogućiti im što više kvalitetnog vremena koje će provesti zajedno upravo nedjeljom.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani zastupnik Šimić.

Šimić, Hrvoje (HDZ)

Hvala lijepo potpredsjedniče Sabora.
Poštovani ministre.
Hrvatska je potpisnik mnogih međunarodnih ugovora. Ti međunarodni ugovori su sukladno pravnoj hijerarhiji i iznad zakona koji se provode u svakoj državi, pa tako i u RH. Mi znamo da je Hrvatska potpisnik i Europske povelje o socijalnim pravima, da je potpisnik ranije spomenute Konvencije 106 koja regulira upravo tjedni odmor u trgovini i uredima i naravno sukladno tim potpisanim međunarodnim ugovorima i Ustavni sud je dao svoje mišljenje, a to mišljenje daje prama običajima i tradiciji u našoj zemlji upravo nedjelja taj dan. Donošenjem ovog zakona kao što već i utvrdili će se omogućiti jedan kvalitetniji balans između poslovnog i privatnog života naših građana, ali i omogućiti da se sama nedjelja obilježi odnosno proslavi kao obiteljski dan.
Hvala lijepa.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani ministar Filipović.

Filipović, Davor (HDZ)

Hvala lijepa na komentaru. Vi ste spominjali ovdje Ustavni sud, dva puta je ovaj zakon bio na Ustavnom sudu, a mi smo kod prijedloga posebno ovog konačnog prijedloga uzeli u obzir sve ono što je prije sugerirao Ustavni sud i vjerujem da ćemo jednim opće društvenim konsenzusom doći do toga da će ovaj zakon nakon što bude usvojen da on neće imati poslije nikakve pravne reperkusije jer glavni cilj ovog zakona je omogućiti radnicima u trgovini da provedu sa svojom obitelji.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani zastupnik Karlić.

Karlić, Mladen (HDZ)

Hvala potpredsjedniče.
Poštovani ministre, evo ovim Prijedlogom Zakona o trgovini uređuje se pitanje ravnoteže između privatnog i poslovnog života naših građana, posebno naravno obzirom da se radi o ženama, a većim dijelom žena s druge strane samo ovaj prijedlog da postoji mogućnost da 16 nedjelja je radnih što je posebno važno za turističke destinacije i Jadransku obalu, to će omogućiti njima da zadovolje sve, to je gotovo četiri mjeseca koliko i traje sezona.
Kod ovoga prijedloga zakona nekako je vrlo važno iz koje pozicije čovjek gleda. Ako gleda s pozicije možda saborskog zastupnika ili ne znam vlasnika trgovine možda bi bio nekako i mi radimo nedjeljom pa nam nije toliko važno, ali ja bi volio da se tu stavimo u položaj djeteta čija majka radi nedjeljom pa je nema kod kuće ili muža ili supruge čiji suprug radi nedjeljom i većinom ga nema kako je njemu.
I možda samo jedno pitanje za vas, da li će ovaj prijedlog zakona ili zakon zapravo malo pojačati posao inspekcijama …/Upadica Reiner: Hvala./… ako bi neko radio više od 16 nedjelja?
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani ministar Filipović.

Filipović, Davor (HDZ)

Zahvaljujem.
Poštovani zastupniče, vi ste sve rekli u svojoj replici, treba misliti na djecu, treba misliti na majke, treba misliti na očeve to je temelj hrvatskog društva i jako je važno da jačamo taj aspekt obiteljskog života, da pronađemo pravi balans između posla i obitelji i to je intencija zato i predlažemo ovaj zakon.
Ne vjerujem da će nekome pasti na pamet, iako uvijek ima onih koji misle drugačije, zlorabiti ovaj zakon, a ako se tko u tako nešto upusti tu su naravno institucije koje će reagirati da takve stvari i kazne i da nikome ne padne na pamet raditi tako nešto.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani zastupnik Totgergeli.

Totgergeli, Miro (HDZ)

Hvala.
Poštovani potpredsjedniče HS-a, poštovani ministre.
Prilikom obrazlaganja stanke već kolegica Glasovac i kolega Petrov idu sa nekom tezom da iako trgovine neće radit nedjeljom da će se slagati police nedjeljom. Ne znam od kud im taj zajednički stav o tome kao da su imali zajedničku pripremu prilikom pripremanja za raspravu za ovaj zakon, valjda su se zajedno na Pantovčaku o tome dogovarali.
Kolegica opet Peović kaže da se HDZ ovim prijedlogom zakona dodvorava radnicama u trgovini. Ja ne mislim da se ikome dodvoravam, mislim da odgovorno radimo svoj posao kao što to radimo i kad donosimo odluke o regulaciji cijena energenata koje pogađaju sve građane RH.
E sad vi ste obavljali razgovore i sa radnicima i sa vlasnicima trgovina, pa zanima me kako 118000 radnika u trgovini gleda na ovaj prijedlog zakona?

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani ministar Filipović.

Filipović, Davor (HDZ)

Zahvaljujem.
Poštovani zastupniče Totgergeli kada popričate sa bilo kojim radnikom u trgovini, a to svi mi možemo napraviti snažna je podrška da reguliramo rad nedjeljom na ovakav način na koji smo to predložili. Kod trgovačkih centara i vlasnika naravno imate drugačije poglede, imate primjerice predstavnika Hrvatskog trgovačkog lanca što je KTC koji već nekoliko godina ne radi nedjeljom i na tom primjeru možemo reći da je to jedan živi key stadij gdje vidite rastu prihodi, raste zadovoljstvo radnika, ljudi provode vrijeme sa svojom obitelji, pozitivna je reakcija šire društvene zajednice dok imate one koji gledaju isključivo povećati profit neovisno o tome kako se radnici osjećali, a ništa im se zapravo neće dogoditi ovim. Prelit će se prihodi s jednog na druge dane u tjednu.
Ono što je također važno istaknuti je da je meni čudno, a to sam u replici sa gospođom Petir naglasio da netko primjerice strani trgovački lanac koji ne radi u domicilnoj zemlji, da ovdje može imati išta protiv ovakvog prijedloga zakona.

Reiner, Željko (HDZ)

Hvala.
Poštovana zastupnica Baričević.

Baričević, Danica (HDZ)

Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče, uvaženi ministre Filipović. Evo i ovim zakonom danas o trgovini dodatno osvješćujete društvo, da je uloga žene u modernom društvu zaista bitna kao što ste i rekli od 118 000 radnika odnosno zaposlenih u trgovini u maloprodajnoj trgovini 86000 je zaposlenih žena. Te žene rade, brinu o djeci, vode kućanstvo, veliki broj žena radi na izuzetno zahtjevnim pozicijama. Od njih se traži visoki angažman, veliki napor upravo u usklađivanju obiteljskog i poslovnog života, skrb o djeci, o drugim članovima obitelji i drugim stvarima. Tako da evo zaista taj dan regulacije da nedjelja bude dan za obitelj je zaista sjajni balans i model ovaj od 16 radnih nedjelja je dobar balans da upravo doprinese tom obiteljskom životu i pravima radnika i na tome vam čestitam.

Reiner, Željko (HDZ)

Hvala.
Poštovani ministar Filipović.

Filipović, Davor (HDZ)

Hvala vam lijepa poštovana zastupnice Baričević i na čestitci.
Slažem se sa ovim što ste rekli u vašoj replici. U svom završnom dijelu izlaganja naglasio sam kako ovim zakonom želimo našu Domovinu učiniti još boljim mjestom za život na način da podignemo kvalitetu obiteljskog života da ljudi zaposleni u trgovini što više vremena mogu provesti sa svojom obitelji. To je jako važno i za radnika, ali i općenito za naše društvo i mislim da je ovaj zakon, ovaj balans između privatnog i poslovnog života koji želimo napraviti je zapravo jedan civilizacijski doseg i da ćemo u konačnici ovo podržati jednim konsenzusom, da ćemo imati konsenzus oko ovoga.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani zastupnik Šašlin.

Šašlin, Stipan (HDZ)

Hvala gospodine predsjedavajući.
Poštovani gospodine ministre činjenica je da je ovim prijedlogom zakona zaista vrlo precizno i jako dobro izbalansirana upravo potreba između, potreba javne opskrbe stanovništva, drugih javnih potreba itd. sa jedne strane i s druge strane onog temeljnog prava svakog uposlenika, svakog radnika na privatni život, odnosno tjedni odmor i nekakvo usklađivanje svojeg privatnog i poslovnog života.
Moje pitanje se odnosi vama da li možda se može povući nekakva poveznica između trgovačkih lanaca koji se upravo protive donošenju ovog zakona i trgovačkih lanaca koji još uvijek ne dostavljaju podatke o kretanju cijena unutar svojih lanaca itd. Da li tu ima nekih zajedničkih elemenata.
Evo hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani ministre Filipović.

Filipović, Davor (HDZ)

Hvala lijepa na replici.
Pa mislim da ima, jer kad se na jednoj strani ponašate nekorektno onda se ponašate uglavnom nekorektno. Mislim da nema nikakvog razloga da svi trgovački lanci primjerice u zemlji ne dostave podatke našim građanima na uvid, jer ne dostavljaju oni podatke Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, nego svim našim građanima. I ako poslujete korektno, pošteno, ne vidim što skrivate. Zašto na jednom mjestu naši građani ne bi mogli vidjeti sve podatke i to da ih vi dobrovoljno dajete. Tako se šalje poruka transparentnosti, želje za jednim partnerskim odnosom sa vašim kupcima a nisu svi trgovački lanci isti. Moram istaknuti evo KTC ne radi tri godine mislim, sve je to bilo pozitivno što ne rade nedjeljom. Oni su jedni od prvih koji su dostavili sve podatke Ministarstvu gospodarstva, održivog razvoja jednako kao što je dostavio Konzum i Tommy. Prema tome, treba ići u smjeru odgovornog poslovnog ponašanja, znati da je zadovoljan radnik najvažniji radnik koji kasnije može doprinositi puno više nego kada ga stalno stavljate u neke nepovoljne situacije.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani zastupnik Sobota.

Sobota, Darko (HDZ)

Hvala potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Uvaženi ministre moje je pitanje zapravo išlo prema tome, iako ste vi već u svom obrazlaganju i odgovorili. Zapravo me je zanimalo zakon stupa na snagu 1. srpnja ove godine i te radne nedjelje zapravo se neće obračunavati do tog momenta. Pozdravljam ovaj zakon, čestitam vama, čestitam Vladi Republike Hrvatske na njemu. Ali vam čestitam i drago mi je da ste spomenuli u nekoliko navrata upravo ponajveće trgovačke lance u Republici Hrvatskoj koji u svojim domicilnim zemljama ne rade, a kroz razno razne pritiske preko medija, a i direktno pretpostavljam i prema vama i vašem ministarstvu vrše pritisak da radna nedjelja bude i dalje.
Drago mi je da ste spomenuli KTC u više navrata jer dolazi iz moje Koprivničko-križevačke županije i moje pitanje zapravo ide kakva je situacija sa drugim trgovačkim kućama koje su registrirane upravo na području Republike Hrvatske?

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani ministar Filipović.

Filipović, Davor (HDZ)

Hvala lijepa.
Vjerujem da će svi oni poštovani zakone, način kako ga mi donesemo. Iako će kod nekih vjerojatno mogu pretpostaviti biti otpora vidjet ćete sigurno da i nakon usvajanja ovog zakona će biti brojni kvazi analitičari, brojni tekstovi gdje će se opet najavljivati propast hrvatskog gospodarstva radi uvođenja ovog zakona. Ali dogodit će se ono suprotno. Kao što se najavljivala propast u 2022. pa je onda odlučnim potezima Vlade kroz tri paketa mjera gdje smo intervenirali da pomognemo gospodarstvu i našim građanima omogućili četvrti najveći rast BDP-a u EU, da će i ovaj zakon dovesti do što većeg broja zadovoljnijih radnika koji će onda dati jači impuls i hrvatskom gospodarstvu, a u konačnici i trgovačkim lancima.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani zastupnik Kirin.

Kirin, Ivan (HDZ)

Poštovani dopredsjedniče, poštovani ministre, Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovini prema kojima bi trgovine nedjeljom u pravilu bile zatvorene, a trgovci bi odabrali 16 nedjelja u godini tijekom kojih bi radili. Mogli bi govoriti o koliziji interesa između trgovaca i naravno oni žele vječit profit i prodavača koji žele više slobodnog vremena. To su činjenice, ali pitanje je egzistencije i bolje plaćeni rad nedjeljom te se trgovci i prodavači moraju dogovoriti jer je tu zakon fleksibilan. Ovaj zakon je dobar balans između prava radnika i odnosa u obitelji, ali dogodit će se možda u neradnu nedjelju kada su trgovine zatvorene da manji broj od 72% anketiranih se posveti obitelji, obiteljskom ručku i misi nedjeljnoj, a veći će možda otići u šoping preko granice i pomagati trgovce …/Upadica: Hvala./… negdje drugdje. Da li je to moguće.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani ministar Filipović.

Filipović, Davor (HDZ)

Zahvaljujem na vašoj replici, pa uvijek je izbor svakog pojedinca kako će provoditi vrijeme, slobodno vrijeme. Ja vjerujem da će najveći broj ljudi odlučiti nedjelju provesti sa svojom obitelji. Trenutno imamo situaciju da se dio slobodnog vremena vikendom jako puno provodi u trgovačkim centrima i subotom i nedjeljom, osobno mislim da bi bilo bolje da naši građani imaju neke druge sadržaje. Naši građani će se prilagoditi. Imate situaciju da će biti samo 16 radnih nedjelja i vjerujem da će većina njih vrijeme to iskoristiti za svoju obitelj, za svoje bližnje, za svoje prijatelje jer to je intencija ovog zakona. Zato idemo u ovom smjeru, a naravno uvijek svatko može odlučiti otići negdje drugdje.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovana zastupnica Jeklovac.

Jelkovac, Marija (HDZ)

Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče.
Poštovani ministre mislim da smo ovim prijedlogom ustvari napravili dobru ravnotežu između dva Ustavom zaštićena, dvije Ustavom zaštićene vrednote, a to je vrednota djelovanja i gospodarskog i tržišnog djelovanja, ali isto tako i socijalnog prava radnika na tjedni odmor. Pogotovo zato što su u trgovinama najviše zastupljene žene kao radnice i mislim da je na današnji dan ovo zaista njima najveći poklon. Premda isto tako ističem da i muškarci podržavaju ove slobodne nedjelje. Imala sam prilike kad sam bila u trgovačkom centru prije neki dan upravo to čuti od jednog trgovca.
Mislim da je to dobro ne samo zbog zaštite obitelji nego i zbog zaštite žena, ali isto tako mislim da je dobro i zbog svih nas da ste dane ne provodimo kao što ste rekli u trgovačkim centrima nego možda sa djecom u prirodi ili bavimo se nekim drugim stvarima.
Što se tiče toga samo bih molila da odgovorite da li će …/Upadica: Hvala./… biti otpuštanja radnika jer postoji …/Upadica: Hvala./… strah od toga.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani ministar Filipović.

Filipović, Davor (HDZ)

Hvala lijepa.
Ne vjerujem da će biti ikakvog otpuštanja radnika. Naime, svi znaju da nedostaje radne snage, prema tome očekujem da će se pojačati kvaliteta rada jer će ljudi imati više slobodnih nedjelja jer će biti zadovoljniji i očekujem da će se to u konačnici pozitivno reflektirati na poslovanje svih trgovina koje neće raditi veći dio godine. Prema tome, zadovoljan zaposlenik puno bolje radi i to se prelijeva onda i na poslovne rezultate, a evo opet ću istaknuti primjer KTC-a gdje kod njih imamo rast prihoda iz godine u godinu, a ne rade nedjeljom i nikoga nisu otpustili nego štoviše povećali su broj zaposlenih.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovana zastupnica Nemet.

Nemet, Katarina (IDS)

Zahvaljujem.
Poštovani ministre mi smo stava da ne treba braniti zakonom pravo na rad. Ne treba to braniti i ne treba utjecati na to koliko će biti radnih nedjelja. Smatramo da država mora aktivnije se uključiti u obranu i zaštitu radnika.
Ja vas pitam da mi komentirate kako, kako po vama jedna Slovenija koja je također pokušala zakonom ograničiti rad nedjeljom pao je na Ustavnom sudu, svejedno radi nedjeljom iz jednog jedinog, ne radi nedjeljom iz razloga što su kolektivnim ugovorima između poslodavaca i radnika dogovorili da nedjelje neće biti radne. Znači tu je na snazi dogovor, nikakva zabrana.
Kako komentirate činjenicu da jedna Italija ne radi. Kako komentirate činjenicu evo izvukla sam analizu potrošnje u malim trgovinama u zadnjih tri mjeseca koja ne idu vama u prilog. Kažu da se nedjeljom jako puno troši. Govorimo o trgovinama koje su male, ne govorimo isključivo o velikim trgovačkim poduzećima.

Reiner, Željko (HDZ)

Hvala.
Poštovani ministar Filipović.

Filipović, Davor (HDZ)

Zahvaljujem uvažena zastupnice, pa što se tiče Slovenije u Sloveniji se isto tako ne radi nedjeljom. U Njemačkoj je to ugrađeno u Ustav, u Austriji se isto ne radi nedjeljom, Cipar, Francuska, Malta. Znači u velikom broju europskih zemalja se ne radi nedjeljom i ovo što mi ovdje predlažemo to nije zabrana rada nedjeljom nego reguliranje rada nedjeljom jer će 16 nedjelja biti radnih, a to smo napravili upravo kako bi omogućili, omogućili balans da omogućimo i poslovnoj zajednici odnosno trgovcima da se organiziraju, a i da zadovoljimo potrebe gospodarstva budući da smo turistička zemlja. Prema tome, mislim da je ovaj prijedlog zakona dobar i da on ide u smjeru upravo zaštite svih zaposlenih u trgovini, posebice žena i zaštite hrvatske obitelji da ljudi što više vremena provedu nedjeljom sa svojom obitelji. I svakako treba prava radnika štititi i mislimo da je ovdje postignut jedan balans s ovim prijedlogom zakona.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani zastupnik Pavić.

Pavić, Marko (HDZ)

Hvala lijepa.
Poštovani potpredsjedniče sabora, poštovani ministre, drago mi je da ovaj zakon stavlja u fokus radnike, a kolege iz oporbe pokazuju isto neznanje u europskim politikama i da je ovo itekakav doprinos europskim politikama. Kao ministar rada sudjelovao sam sa premijerom Plenkovićem na potpisivanju Europske povelje o europskom stupu socijalnih prava koji čini 20 europskih direktiva i uredbi od kojih je jedna direktiva o usklađivanju privatnog i poslovnog života. Ovaj prijedlog kojeg ste donijeli u Sabor jako je dobar doprinos europskom stupu socijalnih prava, uvažuje činjenicu da smo turistička zemlja 16 nedjelja će se raditi, a kada ovo zbrojimo zajedno sa isto tako izmjenama Zakona o radu koji je definirao 50%-tno povećanje plaće, naše radnice svakako mogu biti zadovoljne. A da će bit nedostatka radne snage apsolutno ne stoji, imamo i 120.000 dozvola, prema tome otpuštanja sigurno neće biti.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani ministar Filipović.

Filipović, Davor (HDZ)

Zahvaljujem uvaženi zastupniče Paviću što ste iznijeli ovih nekoliko činjenica koje je važno da se čuju. Svakako doprinosimo i jačanju položaja obitelji, a i svemu ovome čemu smo se obvezali i na europskoj razini. Djelujemo na svim područjima od pozicioniranja naše zemlje kao energetskog čvorišta ovog dijela Europe. Prošli tjedan smo imali ovdje jednu veliku energetsku konferenciju gdje je bila i američka ministrica energetike i to je samo jedan pokazatelj kako nas drugi vide i kako podržavaju sve ono što radimo što se tiče energetike. A ovaj zakon je isto tako primjer da pridonosimo i na ovoj strani kada treba ojačati i ulogu radnika i ojačati ulogu obitelji u našem društvu.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani zastupnik Zekanović.

Zekanović, Hrvoje (HDS)

Poštovani ministre.
Danas je Dan žena i jutros smo mogli slušati sa govornice upravo tu gdje vi stojite kako su kolegice sa ljevice govorile o ženskim pravima, a evo danas imamo jednu interesantnu koincidenciju da upravo na današnji dan donosimo jedan zakon odnosno raspravljamo o jednom zakonu koji će itekako pomoći statusu žena koje rade u trgovini. Moram podsjetit da 75% radnika u trgovini jesu žene.
Dakle, ovo je tema koju Hrvatska demokršćanska stranka oduvijek zagovara, nije ovaj zakon idealan, ali je u ide u pravom smjeru. Dakle, ovo je najbolji poklon ženama za 8. ožujka za njihov dan i ja bi ovdje pozvao kolege i kolegice sa ljevice neka ne budu licemjerni, neka podrže ovaj zakon, neka u raspravi podrže ovaj, neka dignu ruku za ovaj zakon jer ovo je jedini pravi poklon hrvatskim ženama.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani ministar Filipović.

Filipović, Davor (HDZ)

Zahvaljuje.
Poštovani zastupniče Zekanoviću, slažem se s vama da ovaj zakon posebno vodi računa o položaju žena jer ih je skoro 86.000 zaposleno u maloprodaju i da će im omogućiti veliki dio svog, ne veliki dio svog vremena nego nedjelju provesti sa svojom obitelji što mislim da je iznimno važno i za kvalitetu njihovog rada, ali jako važno i za obiteljski život i za sve ono što je u temeljima našega društva.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovana zastupnica Burić.

Burić, Majda (HDZ)

Hvala vam.
Poštovani ministre Filipoviću, kao što je ova Vlada i obećala prije svega izbornim programom HDZ-a, a nastavno na to i programom Vlade RH ovim se konačnim prijedlogom zakona ustvari u potpunosti ispunjava obećanje i realizira se obećanje o reguliranju rada nedjeljom jer ona treba biti i jest kao što ste i sami nekoliko puta naglasili dan za obitelj i dan za odmor.
Ono što želim ustvari da vi ministre komentirate jesu ustvari katastrofične ideje iz dijela oporbe koji straše hrvatsku javnost o padu gospodarske aktivnosti zbog toga što će biti reguliran rad nedjeljom. Pa vas ustvari molim da još jedanput demantirate na temelju podataka ate laži i molim vas da posebno istaknete jedan dobar i vrhunski primjer, a to je Tvrtka KTC-a koja je upravo pokazala.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani ministar Filipović.

Filipović, Davor (HDZ)

Zahvaljujem poštovana zastupnice Burić.
Pa u medijskom prostoru i općenito u javnom prostoru u našoj domovini može se čuti svašta. Mi smo mogli slušati analitičare opće prakse koji su prošle godine govorili o tome kako bi cijenu goriva trebalo deregulirati, što znači da bi bilo normalno da naši građani plaćaju cijenu goriva 16 ili 17 kuna jer eto to je tržište. A s druge strane kad odu cijene energenata gore, kad ode cijena struje prema gore onda ti isti analitičari opće prakse ili zastupnici pojedinih partikularnih interesa zazivaju intervenciju države.
Unatoč katastrofičnim najavama da će sve propast u 2022.g. imali smo četvrti najveći gospodarski rast u EU, sve intervencije Vlade su se pokazale kao odlične i nastavit ćemo tako dalje, štititi hrvatske ljude, hrvatske gospodarstvenike i tako će to biti nakon uvođenja ovog zakona. KTC je izvrstan primjer da i kada ne radite nedjeljom da vam prihodi rastu …/Upadica Reiner: Hvala./… i da su svi zadovoljni.

Reiner, Željko (HDZ)

Sada je stanku zatražio u ime Socijaldemokrata poštovani zastupnik Željko Pavić.
Izvolite.

Pavić, Željko (Socijaldemokrati)

Poštovani predsjedavajući.
U ime Socijaldemokrata tražim stanku u trajanju od deset minuta da još jedanput raspravimo stavke u zakonu koje zapravo ukazuju na potpuno drugačije stanje u odnosu na što nam pričaju pripadnici vladajuće većine i sam ministar.
Naime, nemojte zaboraviti cilj je odličan, cilj je dobar, međutim u zakonu to nije dobro definirano. Nemojte zaboraviti da imate sindikate koji su nezadovoljni zbog toga što imate preveliki broj radnih nedjelja, imate HUP koja je nezadovoljna zbog toga što im niste dali mogućnost da uopće pregovaraju sa zaposlenicima o radu nedjeljom. Dalje, imate Ceh trgovaca 10.000 koji su se izjasnili da zakon nije dobar zato što su oni mali trgovci, imaju obiteljske trgovine i ne mogu raditi nedeljom, a nedeljom su zarađivali dosta novaca. Njihov prihod nedeljom je bio 20% to nije kao u trgovačkim centrima gdje je bio prihod 8 do 9%. Prema tome, tim malim trgovcima smo zapravo uzeli ste im novac iz ruku. Pitanje je kako će te obiteljske trgovine nakon toga moći funkcionirati?
Nadalje, zabranili ste rad pekarama, mene evo pita naš pekar u Krapini kako ću ja ispeći duplo više kruha u subotu da bi namirio potrebe od nedelje. To jednostavno tako ne može ići, ljudima ste onemogućili, uzeli ste im kruh iz ruku. Prema tome, to što ste napravili nije dobro. Velim cilj je dobar, međutim metode koje ste propisali u zakonu nisu dobre. Osim toga, istovremeno ste dozvolili da se radi na željezničkim postajama, da se radi na autobusnim kolodvorima, da se radi na benzinskim postajama.
Sada ćete benzinske postaje pretvoriti u što? U mini markete. Prema tome, niste riješili ništa. I dalje će ljudi raditi, doduše ne svi koji su radili do sada, ali će i dalje raditi nedjeljom.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Hvala.
Imamo povredu Poslovnika digla je poštovana zastupnica Petir, izvolite.
U čem je povrijeđen?

Petir, Marijana (Nezavisni)

Hvala potpredsjedniče Sabora.
Povrijeđen je članak 238. jer kolega Pavić ovdje obmanjuje hrvatsku javnost. Naime, ja sam jučer organizirala okrugli stol na kojem je bio i Savez udruga malih trgovaca i Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska obrtnička komora, Hrvatska udruga poslodavaca, Sindikat trgovine, Nezavisni hrvatski sindikati, Hrvatski savez za slobodnu nedjelju i svi su se usuglasili da je ovo kompromisno rješenje koje je korak prema naprijed u trajnom pronalaženju rješenja osiguranja slobodne nedjelje koja je po mišljenju svih civilizacijsko.

Reiner, Željko (HDZ)

Hvala.
Naravno to nije bila povreda Poslovnika, pa moram dati opomenu.
Ako sam dobro vidio i kolega Pavić, Željko Pavić dignuo je povredu Poslovnika. U čemu je povrijeđen?

Pavić, Željko (Socijaldemokrati)

Poštovani predsjedavajući, kolegica Petir zapravo obmanjuje javnost i pokušava meni staviti u usta što nisam rekao i iznosi činjenice koje nisu točne.
Imam ovdje dopis Obrtničke komore i ceha trgovaca. Znam da znate čitati, ja ću vam ga dati, pa pročitajte što unutra piše. Piše ono što sam rekao, znači ljudi su nezadovoljni.

Reiner, Željko (HDZ)

Dobro. Ni to nije bila povreda Poslovnika nego replika, pa dobivate i vi opomenu a sada pravu repliku ima poštovana zastupnica Dreven Budinski.
Izvolite.

Dreven Budinski, Nadica (HDZ)

Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče, poštovani ministre sa suradnicima.
Evo ovako. Pozdravljam evo ga ovaj zakon i konačno nakon 20 godina da se na neki način uspjelo u ovom Saboru prikazati, ali mogu vam reći iz iskustva koliko znači jednoj obitelji, jednoj ženi jer cijeli svoj život sam radila nedjeljom i rijetko kad sam imala vremena imati sa obitelji, sa djecom, sa prijateljima. I stvarano pozdravljam donošenje ovog zakona, a pogotovo evo ga da se nadovežem na kolegicu Petir, na njezin okrugli stol. Jučer je stvarno bio jako dobar okrugli stol gdje ste stvarno ste iznesli svi argumenti i za i protiv i što podržavam je ono da je ipak ste dali jednu godinu te prilagodbe da na neki način se vidi gdje još treba promijeniti i gdje treba nešto saslušati još koje socijalne partnere i evo ga čestitam vam na tome i konačno da nakon 20 godina možemo o tome raspravljati i da neka obitelji budu zajedno.
Hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani ministar Filipović.

Filipović, Davor (HDZ)

Hvala lijepa uvažena zastupnice.
Vi ste jučer bili na tom okruglom stolu koji je organizirala gospođa Petir, pa ste mogli vidjeti da je i tamo prevladavala jedna dobra atmosfera, gdje su i sindikati i poslodavci i svi prisutni zapravo izrazili podršku ovome zakonu, a sve suprotno od onoga što neki zastupnici koji tamo nisu bili ovdje pokušavaju govoriti. Pa evo dozvolit ćete, dopustit ćete mi da vam ja pročitam jednu poruku. Neću navoditi ime koju sam dobio od nekoga iz pekarske branše. Kaže danas sam pročitao prijedlog da se ukine rad nedjeljom i pekarnicama. Ja sam obrtnik i bavim se pekarstvom. Puno ste nam pomogli subvencijom struje i ograničavanjem cijena određenih proizvoda. To bi bilo dobro da slušaju ovi koji govore suprotno, a bio bih vam zahvalan vama i Vladi kad bi podržali inicijativu da ni pekarnice ne rade nedjeljom, jer i mi imamo svoju obitelj. A ovi što ne mogu jesti kruh star jedan dan, neka ga sami peku.
Želim vam puno uspjeha u daljnjem radu i slično. Mogu vam kasnije gospodine i pokazati poruku da ne iznosim ovdje. Ja vam govorim što govori obrtnik pekar.

Reiner, Željko (HDZ)

Nemojmo iz klupa. Molim vas kolega Pavić!
Poštovani zastupnik Brumnić.

Brumnić, Zvane (Nezavisni)

Poštovani ministre u svojoj raspravi ste rekli jednu sintagmu koja mi se iznimno dopala, a to je legitiman cilj. Legitiman cilj Europe pa na neki način i ove Vlade da se pokuša uravnotežiti radni dio i privatni dio je u potpunosti legitiman i ja mislim svim ovdje prihvatljiv.
Ono što je problem što ovim zakonom to rješavate za manje od 10% ukupno zaposlenih, a s druge strane kad govorite o svjetonazorskim razlikama, ključna svjetonazorska razlika je u tome što ova desna strana to nekako veže za crkvu, odlazak u crkvu itd. A ja ću vas pripomenuti ukoliko ste zaboravili, da onaj kojeg slavite je ušao u hram i porazbacao te trgovce i izbacio ih iz hrama, pa vas pitam odobrili ste rad nedjeljom u crkvama. Zašto?

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani ministar Filipović.

Filipović, Davor (HDZ)

Hvala lijepa.
Gospodine Brumnić crkve i inače rade nedjeljom, tako da ovaj zakon mogli ste čuti ono što je u tradiciji, običaju to je uključeno. Prema tome, mislim, da je u konačnici važno da mi svi zajedno ovdje podržimo ovaj konačan prijedlog zakona i da bez obzira što je to po vama premalo, da podržimo intenciju da 118000 zaposlenih u maloprodaji ima slobodnu nedjelju i da to vrijeme može kvalitetno provesti sa svojom obitelji.
Mislim da ćemo se mi tu i svjetonazorski složiti u konačnici.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani zastupnik Brumnić dignuo je povredu Poslovnika. U čemu je povrijeđen Poslovnik?

Brumnić, Zvane (Nezavisni)

Povrijeđen je članak 238. gdje ministar vrijeđa zastupnike. Ja sam u potpunosti svjestan da crkva treba raditi nedjeljom, ali sam protiv toga da rade trgovine u sklopu crkve, da rade suvenirnice itd. Jer to nema nikakvo običajno pravo, to nije nešto što je logično i rekao sam onaj kojeg slavite ih je izbacio iz crkve odnosno hrama.

Reiner, Željko (HDZ)

Dobro, to je naravno bila replika pa dobivate opomenu.
Poštovana zastupnica Opačak Bilić.

Opačak Bilić, Marina (Nezavisni)

Hvala vam lijepa potpredsjedniče.
Poštovani ministre, dakle imamo treći pokušaj ograničavanja rada nedjeljom što jasno pokazuje da kako postoji potreba zapravo da se ovo pitanje uredi. Pokušali su to do sad Račan, Sanader, pa evo sad i Plenković, a jedini kojem je to konačno uspjelo je Capak, tj. Capak i Božinović sa Markotić koji su zapravo evo, koji zapravo očito imaju jaču ulogu u odlučivanju negoli to ima i premijer i to ne jedan nego njih nekoliko i u nizu nego li to imaju zapravo i tradicionalne kršćanske vrijednosti, no ti je sad drugi par opanaka. Ključno je to da je ovo iako ne cjelovit dakle treći pokušaj ograničavanja rada nedjeljom koji je od dva puta naišao na znamo koje mišljenje Ustavnog suda, pa evo ja sam pogledala malo u obrazloženju zakona, ali dajte vi malo čisto zbog onih koji gledaju i zbog onih na koji se ovaj zakon najviše odnosi, malo pobliže i laički objasnit dakle kako ste se osigurali da zapravo i ovaj zakon ne naiđe na negativno mišljenje Ustavnog suda.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani ministar Filipović.

Filipović, Davor (HDZ)

Zahvaljujem zastupnice Opačak Bilić. Pa u obzir smo uzeli sve ono što je prethodni sud, prethodna dva puta Ustavni sud sugerirao. Jedan put je bilo ograničenje koje se odnosi na kvadraturu kolike trgovine moraju biti da ne bi radile i sl., povukli smo paralelu sa svim takvim preporukama kada smo razmišljali koje iznimke ovdje uključiti. Iz tog razloga su i isključene prvenstveno i pekarnice da ne bi eventualno kasnije ako bude kakvih pravnih reperkusija ta iznimka dovela u pitanje ovaj zakon.
Vjerujemo nakon konzultacija sa brojim pravnim stručnjacima da je ov jako dobar prijedlog koji će zaživiti bez toga da ga neko kasnije osporava.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Hvala vam lijepa, možete se vratiti na mjesto poštovani ministre.
Žele li izvjestitelji odbora uzeti riječ? Ne. Da, pardon nisam vidio, nisam vidio evo izvolite. Poštovani Željko Pavić predsjednik Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo.

Pavić, Željko (Socijaldemokrati)

Hvala lijepa.
Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo HS-a na 33. sjednici održanoj 1. ožujka 2023.g. raspravljao je o Konačnom prijedlogu Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o trgovini P.Z. br. 429 koji je predsjedniku HS-a podnijela Vlada RH aktom od 23. veljače 2023.g.
Nakon, ovaj navedeni akt raspravljao sukladno čl. 179. st. 2. Poslovnika HS-a kao zainteresirano radno tijelo. Nakon rasprave i u samoj raspravi iznijeti su sljedeće primjedbe, prijedlozi i mišljenja. Većina članova odbora podržava predložene izmjene zakona koje će doprinijeti boljoj ravnoteži između obiteljskog života i rada u djelatnosti koja je visoko feminizirana. Iznijeto je mišljenje po kojem bi valjalo regulirati da isti radnik može raditi samo jednu ili dvije nedjelje mjesečno. U raspravi je naglašeno kako je izmjena Zakona o radu propisanom da svaki sat nedjeljom ne smije biti plaćen manje od 50% više od uobičajenog sata.
Budući da u djelatnosti trgovine nema kvalitetnih ugovora koji bi nužno zakonom bili propisani donju granicu prava iz rada. Također je u raspravi iznijeto mišljenje po kojem rad trgovina treba prepustiti slobodnom tržištu, a ne ga ograničavati.
Dio članova odbora drži da bi trebalo proširiti broj radnih nedjelja odnosno prepustiti jedinicama lokalne samouprave da odlučuju o radu nedjeljom zbog potreba turizma ili nedostatka trgovina u malim mjestima. Ukazano je na moguće probleme u padu prometa zbog kojeg će trgovci imati manje potrebe za radnicima, kao i na predstojeće gužve pri kupnji subotom odnosno drugim radnim danom. Iznijeto je mišljenje po kojem osobna potrošnja građana najviše puni proračun te će neradni dan utjecati na prihode proračuna.
U raspravi je više puta naglašeno kako će se nakon godinu dana napraviti naknadna procjena učinaka ovog zakona. Nakon provedene rasprave odbor je većinom glasova 6 za, 1 protiv, 1 suzdržan odlučio predložiti HS-u da donese Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o trgovini P.Z. br. 429. I to je to.

Reiner, Željko (HDZ)

Hvala hvala vam lijepo.
Otvaram raspravu i prvi će u ime Kluba zastupnika Domovinskog pokreta govoriti poštovani zastupnik Daniel Spajić.
Izvolite.

Spajić, Daniel (Domovinski pokret)

Poštovani predsjedavajući, poštovani ministre sa suradnicima.
U predizbornoj kampanji prije gotovo tri godine Andrej Plenković je što se tiče rada nedjeljom izjavio ovo, citiram „Što se tiče nedelje ja sam za to da bude neradna, pripremili smo izmjene Zakona o trgovini s kojima idemo uskoro“, pazite ovo „uskoro u javno savjetovanje“ prije tri godine. Nakon toga je došo svizac i zamoto čokoladu u papir, al sad je opet odmotava.
Kadgod se pojavi nova HDZ-ova afera, a nagomilale su se kao smeće na Jakuševcu evo Andreja Plenkovića i pokušaja skretanja pozornosti pa je stigao i taj „uskoro“ samo više ne znamo tko je inicijator, da li je to Andrej Plenković ili je to kolegica Petir? Ja koliko znam kolegica Petir se najviše za to zalagala, a ne Andrej Plenković kako on to govori.
Prije par mjeseci je Andrej Plenković isto tako nastavio u bajkovitom stilu citiram „Oni koji rade u nekim tvrtkama, a koji ne žele raditi nedeljom neće smjeti dobiti otkaz“, pa tako čitam ja ovaj prijedlog jer u prosinačkim izmjenama Zakona o radu nije, tražim al takvu mogućnost ne pronalazim, gdje je to pravo radnika da može odbit radit nedjelju, gdje je to pravo? Nema tog prava. Znači AP mulja.
Zaista bih volio da ovaj zakon bude treća sreća, da najvažniji obiteljski dan počne uživati, točnije počne živjeti barem dio naših vrijednih građana, ali bojim se da u ovom slučaju treća sreća neće važiti. Zašto to mislim? Zato što su loša rješenja koja su postojala u propalim Račanovim i Sanaderovim pokušajima uvođenja neradne nedjelje postoje isto tako u ovom prijedlogu. Što bi rekli u narodu, nije šija nego vrat. Samo iznimke, iznimke, iznimke, nema kioska pa se ubace kiosci, nema pekarnica pa se ubace pekarnice, ma ne ipak se izbacuju pekarnice, unutra van, pa unutra van dok razloga zašto unutra, zašto van nema. Vlada luta nema pojma šta radi, nema cilja, izuzev cilja stvaranja senzacije, populizma onog pravog istinskog dobronamjernog cilja prema neprocjenjivom hrvatskom radniku nema, a to pokazuju iseljavanja na dnevnoj razini.
Jasno je kao dan da predloženo reguliranje rada nedeljom ograničava ustavno pravo. Nepostojanje ravnoteže između prava radnika i slobode poduzetništva kao i nejednakost između poduzetnika razlozi su zbog kojih su regulacije rada nedjeljom u trgovinama padali na Ustavnom sudu. Nažalost, past će opet.
Ne mogu se složiti da postoji jednakost poduzetnika ako se ograničava samo jedna djelatnost u ovom slučaju trgovina.
Isto tako ne mogu se složiti da postoji jednakost između velikih trgovačkih lanaca koji imaju brojne trgovine u pojedinim gradovima i mali trgovac, mikro poduzetnik koji ima samo jednu. Što će se dogoditi? Pa dogodit će se to da će si trgovački lanci osigurat svaku radnu nedjelju samo po drugim lokacijama u gradu dok će ih mali trgovac imati 16. S aspekta stjecanja prihoda ne možemo govoriti o jednakosti. Veliki pojedu male.
Što nam jamči da će radnici raditi maksimalno 16 nedjelja godišnje? Što sprječava trgovačke lance da smanji broj radnika? I tako svakim danom nestajemo. Što ih sprječava da radnike rotiraju po lokacijama i da radnici rade više od 16 nedjelja? Apsolutno ništa.
Ovim se prijedlogom ograničava rad trgovina, a ne rad radnika nedjeljom. Pitam se postoji li neravnoteža između trgovkinja i trgovaca koji su obuhvaćeni ovim promjenama i onih koji rade u kioscima, na benzinskim postajama i drugim prodavaonicama koje će raditi bez ograničenja. Jesu li diskriminirati svi drugi radnici iz drugih djelatnosti koji moraju raditi nedjeljom bez ograničenja? Može li njima 50% povećane satnice nadomjestiti nedjelju.
Zbog svih ovih razloga i dalje smatram da je puno kvalitetnije austrijsko rješenje koje regulira koliko sati tjedno svaka trgovina može raditi. U Austriji je maksimalno dopušteni broj sati prodavaonica tijekom tjedna 72 sata dok duže od 72 sata mogu raditi samo pekarnice, slastičarnice, cvjećarnice, voćarnice i povrćarnice. Zbog tog ograničenja od 72 sata tjedno trgovcima se ne isplati raditi nedjeljom. Postoje određene iznimke i to znato uže od predloženih ovim zakonom, ali ni u tim slučajevima nije dopušteno prekoračiti ograničenje od 72 sata tjedno. Ovaj prijedlog odrađuje tjedno 90 sati plus 15 sati, znači 105 sati tjedno dakle 45% više nego u Austriji.
Konačno poražavajuće je da je građanima onemogućen uvid u istraživanja i analize koje Vlada navodi da je provela i na kojima temelji razloge za donošenje ovog zakona. I tijekom rasprave prilikom prvog čitanja pozvao sam Vladu da ih javno objavi i učini dostupnim građanima kako bi mogli vidjeti na koji način su provedena istraživanja i prikupljeni podaci. Međutim, ništa od toga.
Zabrinjavajući je već sam izbor agencije koju je Vlada naručila, od koje je Vlada naručila istraživanja. Radi se o agenciji Ipsos koja vjerovala ili ne provodi istraživanja Crobarometar o rejtingu političkih stranaka. Pa bilo bi zanimljivo da se vidi koje ugovore s javnim poduzećima i ministarstvima imala agencija Ipsos, nek pokažu svoje prihode.
Što se tiče samih replika baš sam pozorno slušao ministra opet je hvalio nas kao neku energetsku neovisnu silu. Ja ću vam samo reći da će HEP imati gubitke od 9 milijardi, da ćete to platiti svi vi koji to gledate, reći ću vam da smo izdali državne obveznice da pokrpamo rupe u zdravstvu u socijali da kupujemo socijalni mir i sad smo zagrabili u štednju građana jer ni jedna banka na svijetu vam ne bi dala kredit na duže od 6 mjeseci po toj kamati. S tim da za dvije godine to dolazi sve na naplatu bez odgode. Zato se pripremite za dvije godine da sve to platite s tim da neće biti nikakvih novih benefita.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

U ime Kluba zastupnika IDS-a govorit će poštovana zastupnica Katarina Nemet.
Izvolite.

Nemet, Katarina (IDS)

Poštovani potpredsjedniče, kolegice i kolege, rad nedjeljom tema je koja izaziva polemike već dugi niz godina i s vremena na vrijeme izvlači se iz ladica iz ovih ili onih dnevnopolitičkih razloga, ali nikada se dosada toj temi nije pristupilo dovoljno sustavno i sveobuhvatno kako bi se sagledali svi njezini aspekti. Objektivni argumenti za ili protiv, a što je najvažnije sve posljedice jedne takve odluke koje će zasigurno biti višestruke.
Isto se nažalost dogodilo i ovoga puta. Pred nama je prijedlog zakona kojega je predlagač Vlada RH PR-ovski predstavila kao zakon kojim će nedjeljama trgovine stati s radom, radnici će nedjeljno vrijeme provoditi u svojim domovima sa svojim obiteljima, nedjelja će biti dan za odmor osim par izuzetaka poput hitnih službi i nekih drugih po procjeni predlagača zakona valjda vitalno važnih djelatnosti.
No, kada pročitam ovaj zakonski prijedlog vidimo da je to poprilično drugačije od slike koja se želi stvoriti, a isto tako niz je tu nelogičnosti i nedosljednosti koje pokazuju i dokazuju ono što sam u početku i navela, da se temi ograničavanja rada nedjeljom opet pristupilo površno, selektivno i nepotpuno čime nažalost dobivamo još jedan loš zakon koji će se reflektirati i na naše gospodarstvo, na turizam i trgovinu kao i na mnoge naše građane za koje je upitno što zapravo ovakvim zakonskim rješenjem dobroga mogu dobiti.
Naime, pogledamo li popis izuzetaka odnosno prodajnih objekata na koje se ne primjenjuje ograničenje rada nedjeljom u oko upadaju neke nelogičnosti i u najmanju ruku upitne situacije. Predlagač je tako predvidio da od ograničenja rada nedjeljom budu izuzeti primjerice željeznički i autobusni kolodvori, zračne luke, luke otvorene za javni promet i unutarnje plovidbe brodova, bolnice, hoteli, kulturne ustanove, marine, kampovi i drugo. Riječ je o izuzecima koji se načelno čak i mogu shvatiti i prihvatiti imaju donekle i rezona i smisla, no s druge strane od ograničenja rada nedjeljom izuzete su primjerice i trgovine na benzinskim postajama. Jasno je donekle da su benzinske postaje sa svojom izvornom namjenom prodajom goriva važna usluga i servis građanima. No, kada na tim istim benzinskim postajama dopustimo na svakom koraku, dozvolimo rad trgovinama u kojima se već sad prodaje sve i svašta, a istovremeno ste zabranili rad drugim trgovinama onda već što bi narod rekao sami sebi skačete u usta. Potpuno nelogično i bez valjanih argumenata. A usudim se i reći kako se postavlja pitanje ustavnosti ovakve odluke kojom se u povlašteni položaj stavljaju određene trgovine primjerice ove na benzinskim postajama, a u nepovoljnu situaciju dovode sve ostale trgovine koje u buduće nedjeljom neće moći raditi najveći dio godine.
Ponovit ću u trgovinama na benzinskim postajama već sada imamo više nego bogatu ponudu trgovačke robe svih vrsta od hrane i pića, namirnica, kozmetike, igračaka, knjiga i čega sve ne. A kada im novi zakon da dodatni vjetar u leđa i dovede u apsolutno povlašteni položaj nedjeljom neću se začuditi ako ćemo na benzinskim postajama nedjeljom u dogledno vrijeme i po kruh, mlijeko, meso, ribu, voće i povrće i sve ostalo što vam u nedjeljnoj kupovini može zatrebati.
Jer vrlo je očito kako benzinske postaje svoje nedostatne marže na gorivu sve više nastoje nadoknaditi širenjem trgovačke i ugostiteljske ponude. A kako znamo da je Vlada ograničila cijene goriva što je izazvalo poprilično nezadovoljstvo distributera i vlasnika benzinskih postaja tko zna možda im ovim prijedlogom zakona želi nešto vratiti. No ni mjesto ni vrijeme u najmanju ruku.
Pitam se i zašto izuzetak moraju biti trgovine u vjerskim ustanovama? Pa baš se oni zalažu ne za ograničenje, već za potpunu zabranu rada nedjeljom. Zašto onda ovdje dvostruka mjerila i također dovođenje jednih u nepovoljan, a drugih u povlašteni položaj? Postavljam si još jedno retoričko pitanje što je uopće namjera? Što je poanta ovog zakona? Neradna nedjelja koja će svim radnicima u trgovini omogućiti slobodan dan za obitelj zasigurno ne, jer je očito da kako će to novim zakonom biti vrlo selektivno uređeno i dalje će se nedjeljom netko raditi a netko neće.
Sa aspekta radnika i dalje prodavač ili prodavačica na benzinskoj ili u drugim izuzetnim slučajevima po tom pitanju neće imati izbora. Morat će raditi i nedjeljom. Kad govorimo o radnicima onda nemojmo zaboraviti i da su mnogi trgovci, odnosno poslodavci već upozorili, da ne kažem zaprijetili kako će ih neradna nedjelja prisiliti na racionalizaciju poslovanja, a to najčešće znači ili smanjenje plaća ili čak otpuštanje radnika što je najcrnji mogući scenarij koji si u trenutnoj situaciji ne smijemo dozvoliti.
Pitam se i kako će se ovo ograničenje rada nedjeljom odraziti na hrvatski turizam našu najvažniju gospodarsku granu jer dolazim iz Istre u kojoj već odavno ne govorimo samo o ljetnoj turističkoj sezoni već o sve dužoj turističkoj sezoni kojoj 16 dozvoljenih radnih nedjelja u godini nikako nije dovoljno.
Na taj način bitno će se ograničiti i osiromašiti turistička ponuda ili tko zna možda će nova omiljena mjesta nedjeljnih okupljanja naših turista postati benzinske postaje ili jednog dana vjerski objekti. Možda se ljudi na taj način snađu i tamo potraže ono što im nedjeljom bude potrebno, pa će eto opet nekome smrknuti, a nekome svanuti. Želim ovdje jasno naglasiti mi u IDS-u svakako jesmo da se poštuju sva prava radnika. Apsolutno smo i bez pogovora za pravo radnika na tjedni i svaki drugi odmor koji ga zakonski pripada, baš kao što smo za to da radnici za svoj rad, a pogotovo za rad nedjeljom budu adekvatno i pošteno plaćeni. Tu spora nema i tu smo jasni.
No isto tako želimo biti jasni u svojoj poruci kako se zalažemo za jednake uvjete i jednaka prava za sve. Dakle, pred zakonom svi moraju biti jednaki, odnosno zakonska regulativa se na sve mora jednako primjenjivati. A ovaj zakon definitivno nije za sve jednak. Dapače, izrazito je selektivan i to vrlo neutemeljeno, neargumentirano i potpuno nelogično. I zato smatramo kako je riječ o lošem zakonu koji na loš način pokušava i na žalost ne uspijeva regulirati ovu osjetljivu problematiku.
Umjesto ovako lošeg zakona puno bi manje zlo bilo da se rad nedjeljom ostavi kao slobodna mogućnost, na odabir trgovcima, odnosno poslodavcima, ali da država sve svoje resurse i alate usmjeri u strogu kontrolu poštuju li se sve zakonske obveze i plaćaju li se radnici potpuno adekvatno za taj rad nedjeljom. A onda kada radnik dobije ono što zaslužuje i što mu pripada neka poslodavac procijeni isplati li mu se u takvim okolnostima raditi nedjeljom ili ne. Ovakva neutemeljeno selektivna ograničenje, parcijalne zabrane jednima, a nepravedno povlašteni položaj drugima navodna briga o radnicima u nekim djelatnostima, a zanemarivanje u drugima potpuno je promašena politika baš kao što je potpuno promašen i ovaj zakonski prijedlog.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

U ime Kluba zastupnika MOST-a sad će govoriti poštovani zastupnik Božo Petrov.
Izvolite.

Petrov, Božo (MOST)

Poštovane kolegice i kolege zastupnici.
Na početku moram istaknuti da je ovo loše napisan zakon i propuštena prilika da se na adekvatan način definira neradna nedjelja ili barem pretežno neradna nedjelja. Loše napisan zakon.
U ovom zakonu, a možete vidjeti i u Zakonu o radu nigdje se ne govori o tome da radnici imaju pravo na 16 neradnih nedjelja. Nemaju pravo na neradne nedjelje, nigdje se ne spominje, a kamoli da se spominje broj 16. Toga nema.
Dakle, ovaj zakon o kojem mi danas raspravljamo Zakon o trgovini ne daje neradne nedjelje radnicima, on daje neradne nedjelje objektima. Zakon o trgovini, ja ću tu namjerno radi javnosti pojasniti. Kad vam piše Zakon o trgovini to ne piše Zakon o prodajnom objektu. Na to se misli kad se kaže trgovina - prodajni objekt, prodavaonica, tržnica, skladište. Zakon o prodajnom objektu. U njemu je definirano 16 nedjelja u kojem je definirano 16 nedjelja u kojem taj prodajni objekt ne može raditi.
Kome daje te neradne nedjelje? Prodajnom objektu. Molim vas objasnite mi u kojem zakonu piše da izričito, eksplicitno radnik ima pravo na 16 neradnih nedjelja. Gdje to piše? Nigdje. Nigdje to ne piše. E sada, kada vi definirate da prodajni objekt ima neradnu nedjelju je li to znači da on unutra, da poslodavac unutra ništa ne smije raditi jel da je on samo zatvoren za javnost. Ni to ne piše, što znači da poslodavac ima pravo jer ne piše niti u jednom zakonu da radnik ima pravo na 16 neradnih nedjelja, poslodavac može držati zatvorena vrata, ali isto tako unutra može naložiti radniku da puni police za idući dan.
Ono što je također bitno u ovome zakonu je izuzet, izuzeta prodaja na daljinu, što znači da vi putem alata koji su vam danas dostupni, dostupni su vam i Glovo i Konzum, klik itd., itd., vi komotno možete naručit sve nedjeljom, pa neće, nije, nismo još došli do toga da roboti u skladištu slažu to i šalju dakle, dakle u tom skladištu pored te trgovine koja je zatvorena, koju je poslodavac odlučio tu nedjelju zatvoriti u tom trenutku će ljudi koji rade u tom skladištu raditi tom nedjeljom.
Treća stvar, ako trgovački lanac ima barem tri prodajna mjesta u nekome gradu, on rotirajući svoja prodajna mjesta radi cijele godine. Je li možda negdje u zakonu zaštićen radnik u tom trgovačkom lancu u tom mjestu ako mu poduzetnik odnosno trgovački lanac, poslodavac naloži da mora radit 48 tjedana, jel ga možda negdje zakon štiti da on kaže da ne može il da neće? Nigdje. Znate zašto? Zato što ni u jednom zakonu ne piše da radnik ima pravo na 16 neradnih nedjelja, to ne piše. Možete govorit što god hoćete, Zakon o trgovini odnosno Zakon o prodajnom objektu govori da 16 nedjelja taj objekt treba biti zatvoren nedjeljom, kraj priče.
Ono što ide u korist trgovačkim lancima zapravo ne ide u korist malim obrtnicima, oni su ti koji će, kojima će ovo najviše štetiti jer oni trebaju držati 16 nedjelja godišnje zatvoren svoj objekt i nemaju ga prostora, nemaju ga prostora gdje izmjestit jer imaju samo jedan, trgovački lanci to mogu rotirat, obrtnici ne mogu. Ja, npr. tu postoji diskriminacija.
I sad mene zanima jedna bitna stvar, sve se ovo moglo napravit puno jednostavnije, puno slobodnije i već ako želite, a bilo bi potrebno raditi u korist radnika i napraviti dobar balans između poslodavca i radnika, pa zašto niste vrlo jednostavno napisali svaki radnik ima pravo birati, ima slobodu odabrati želi li ili ne želi raditi nedjeljom, želi li ili ne želi. One koji žele raditi nedjeljom te treba pošteno platiti i to je definirano sada Zakonom o radu 50 postotno povećanje dnevnice, to je okej. One koji ne žele raditi, koji odabiru da ne žele raditi njih zakonom treba zaštitit, ali ljude treba pustit da oni sami biraju. U ovome trenutku ljudi nisu u dobiti i dalje hoće li trgovina raditi i kad će raditi je u potpunoj diskreciji poslodavca. On određuje kad će trgovina raditi, u kojim tjednima će raditi, tu se radnika ništa ne pita, ništa. Ja nemam bojazan kao što je imala kolegica prije mene da u ljetnim mjesecima neće radit trgovine, ne, ne, hoće, budući da poslodavci mogu birati onda će u gluho vrijeme godine ispucati sve neradne nedjelje, a svi će raditi kada je turistička sezona, kada je Uskrs i Božić, znate zašto? Jer to poslodavac bira, nema pravo birati, ma sve u redu, nema pravo birati radnik kada će radit, a ako ste i blagdane stavili unutra meni je drago, ali sve ostalo bira poslodavac, sve bira poslodavac. …/Upadica iz klupe se ne razumije/…. Ne, navedite mi 16 neradnih nedjelja u Zakonu o radu. …/Upadica iz klupe se ne razumije/…. Okej, navedite to, pa navedite ih, navedite kada ste i gdje ste…/Upadica Reiner: Molim vas ne, ne iz klupe, molim vas/…navedite mi gdje ste definirali da on na to ima pravo, navedite mi mogućnost da ja vidim da radnik bira, a ne poslodavac. Na to nemate odgovor i dalje je to diskrecija samoga poslodavca.
Ono što bih volio, volio bih kada bi se zakon mogao promijeniti, ponovit ću, na način da su radnici ti, pokazat ćete mi vrlo rado, da su radnici ti koji u konačnici biraju hoće li raditi ili neće raditi. Ja mislim da se to treba pustiti ljudima koji su radnici da oni sami u konačnici odluče, nažalost to nije napravljeno, hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Povredu poslovnika dignuo je poštovani zastupnik Zekanović, u čem je povrijeđen poslovnik?

Zekanović, Hrvoje (HDS)

238. omalovažavanje. Ja bi evo prije svega zamolio hrvatske medije da više nikada ne stavljaju Most u kontekstu desnog centra, pogotovo u kontekstu demokršćanstva. Dakle Božo Petrov je danas bio jasno, jasno i glasno eksplicitno protiv zabrane rada nedjeljom u trgovinama. Znači ponovit ću, Božo Petrov je danas hrvatska javnosti bio glasno i jasno eksplicitno protiv zabrane rada nedjeljom, točka, točka. …/Upadica Reiner: Dobro/…. Dakle toliko o pravima žena toliko o hrvatskoj obitelji, toliko o lažnom demokršćanstvu.

Reiner, Željko (HDZ)

Hvala, ovaj to naravno nije bila povreda poslovnika, pa vam moram dati opomenu, to je druga opomena.
Ovaj zastupnik Petrov je također dignuo povredu poslovnika, izvolite, u čem je povrijeđen poslovnik?

Petrov, Božo (MOST)

Povrijeđen je čl. 238.. Ja bih savjetovao g. Zekanoviću koji valjda predstavlja se kao bard demokršćanstva da na to se može samo poklopit ušima i šutiti jer žetončići ne predstavljaju moralne vrijednosti jednoga desnoga centra, hvala.

Zekanović, Hrvoje (HDS)

Eto ja sam žeton, a ti si i ljevica.

Reiner, Željko (HDZ)

To, to nije ovaj isto bila povreda poslovnika, pa ovaj dobivate i vi nažalost opomenu.
Hajdmo dalje, u ime Kluba zastupnika HDZ-a govorit će poštovana zastupnica Marijana Petir, izvolite.

Petir, Marijana (Nezavisni)

Hvala potpredsjedniče HS, ministre sa suradnicima…
…/Upadica Reiner: Kolega Petrov, i vama je to drugi, vodite o tom računa, opomena jel. Izvolite, oprostite kolegice Petir dobit ćete malo više vremena/….
Hvala lijepo.
U čl. 31. Povelje o temeljnim pravima EU navedeno je kako svaki radnik ima pravo na uvjete rada koji poštuju njegovo zdravlje, sigurnost i dostojanstvo, te da svaki radnik ima pravo na ograničenje maksimalnog radnog vremena na dnevno, te razdoblje tjednog odmora i na godišnji plaćeni dopust. Tjedni odmori ne obuhvaćaju samo količinu vremena odnosno slobodan dan već i kvalitetu ovog odmora. Dan slobodan od rada mora omogućiti kombiniranje osobnog odmora i društvenog povezivanja, svaki čovjek je društveno biće, dio zajednice, a međuljudski odnosi imaju ključnu ulogu u uspostavi ravnoteže između poslovnog i privatnog života, dobrobiti i oporavka od posla. Kad se vrijeme odmora može organizirati kao sinkronizirano vrijeme odmora to omogućuje pojedincima da provode vrijeme sa svojim članovima obitelji, prijateljima ili u kolektivnoj društvenoj zajednici. Zajednički dan odmora tijekom tjedna preduvjet je za zdravu ravnotežu između posla i privatnog posla, te oporavak od svakodnevnog stresa. Zakonodavstvo i praksa kako u EU tako i u državama članicama trebaju pružiti veću zaštitu zdravlja, sigurnosti i dostojanstva zaposlenih, te se mora aktivnije promovirati ravnoteža između privatnog i poslovnih života, te je zbog toga i Vlada RH u Nacionalnoj razvojnoj strategiji do 2030.g. navela u okviru politike ljudskih potencijala, ali i demografske politike da će oblikovati i ustrajno provoditi mjere koje će olakšati stvaranje djelotvorne ravnoteže između poslovnog i privatnog života naročito mladih obitelji i žena.
U sektoru trgovine o kojem danas raspravljamo većinu zaposlenih čine žene koje rade neprekinuto po nekoliko tjedana bez dana odmora, za niske plaće koje su prema podacima FINA-e manje od prosjeka poduzetnika Hrvatske. Konkretno, prosječna bruto plaća u trgovini na malo iznosi 1.108 eura, dok prosječna neto plaća iznosi 835 eura. U rijetkim slučajevima kada te žene koje su zaposlene u trgovini u zamjenu za rad nedjeljom dobiju neki drugi slobodni dan u tjednu to ne može biti adekvatna zamjena jer drugi članovi obitelji taj dan nemaju slobodan. Od tih se žena traži da su stalno na raspolaganju i ne daje im se mogućnost izbora, a nemaju niti moć da se izbore same za sebe jer nemaju čak niti granski kolektivni ugovor oko kojeg se pregovara punih 14.g.. Svi građani su neovisno o svojim socijalnim pozicijama slobodni, pa to mora vrijediti i za zaposlene u trgovini. No podaci Sindikata trgovine pokazuju da se u ovom sektoru sloboda shvaća malo drugačije, ako se izuzmu dani tjednog odmora i dani godišnjeg odmora svaki radnik u trgovini preostalih 282 dana odradi 141 sat više od redovnog radnog vremena. To pokazuje da radnik i država izgube na godišnjoj razini gotovo jednomjesečnu satnicu, radnik plaću, država doprinose i poreze, takvo stanje je neodrživo. U Hrvatskoj trgovine prema zakonu mogu raditi 365 dana u godini 24 sata na dan, takvo stanje nije u skladu sa ustavnim vrednotama koje radnicima garantiraju pravo na tjedni odmor i koje Hrvatsku definiraju kao socijalnu državu. Država smatra da je potrebno urediti radno vrijeme trgovina na način da se štite naše ustavne vrednote i to činimo ovim zakonom. Zato je ova inicijativa za izmjenama Zakona o trgovini ustvari inicijativa za osiguravanje slobodne nedjelje i dostojanstvenog radnog vremena, ali i svojevrsna platforma za regulaciju društvenih odnosa u širini socijalnih potreba kojom želimo potaknuti ulaganja u kulturu rada, koja poštuje činjenicu da postoji ritam rada i ritam odmora. Radnici koji rade nedjeljom osjećaju se premoreno i iscrpljeno i povećava se mogućnost njihovog oboljenja. Puna socijalna cijena rada nedjeljom vraća se i poslodavcu jer premoreni radnik ne može raditi dobro i precizno, slobodna nedjelje treba biti slobodna i radnicima i poslodavcima. Države članice slobodno mogu uređivati radno vrijeme u trgovinama, stoga su i prakse u različitim državama članicama različite. No podsjetit ću da Austrija, Belgija, Cipar, Francuska, Njemačka, Malta, Nizozemska, Poljska, Slovenija, Grčka, Island, Mađarska, Španjolska imaju trgovine uglavnom zatvorene uz određena izuzeća. U Njemačkoj je pravo na neradnu nedjelju zajamčeno ustavom. Dakle ovdje smo čuli potpuno netočne informacije koje su se iznosile od mojih prethodnika. Međunarodnim ugovorima koje smo ratificirali poput Europske povelje o socijalnim pravima i Konvencije 106 o tjednom odmoru u trgovini i uredima Međunarodne organizacije rada propisano je da se tjedni odmor podudara sa danom u tjednu koji je kao dan odmora prihvaćen prema tradiciji ili običajima zemlje.
To je u našoj zapadnoj civilizaciji nedjelja. Nedjelja je uostalom kao dan tjednog odmora radnika kao opće pravilo utvrđena Zakonom o radu i to vrijedi za sve poduzetnike u Republici Hrvatskoj. Nedjelja je dakle, da još jednom podvučemo jer vidim da neki to ne razumiju unatoč činjenici da je to tradicija i civilizacijski doseg. Dakle, nedjelja je neradni dan i to je pravilo, a od tog pravila ovim zakonom su utvrđene i iznimke koje su propisane zbog potrebe opskrbe stanovništva kontinuiranog obavljanja javnih usluga, te rada onih objekata koji uobičajeno rade nedjeljom i blagdanima zbog specifičnosti potreba potrošača.
Oni koji tvrde kako će benzinske prodavati mlijeko, meso i kruh nisu pročitali zakon. Drugo, znamo da vrijedi HASAP i da ako bi to netko pokušao raditi da je u prekršaju, bit će kažnjen. Nasuprot tvrdnji da će se kroz rad trgovina nedjeljom povećati broj zaposlenih u uslužnom sektoru vidimo da dolazi do suprotne pojave. Nespecijalizirane maloprodajne trgovine ne mogu se boriti sa rastućom konkurencijom velikih lanaca. I mali trgovci su upravo iz tog razloga prisiljeni zatvarati svoje trgovine što znači da je očigledno, iz aviona vidljivo da rad trgovina nedjeljom prvenstveno pogoduje veliki trgovačkim lancima često u stranom vlasništvu a na štetu malih domaćih trgovaca u specijaliziranim trgovinama koje su i najugroženija skupina trgovaca.
Podaci Porezne uprave pokazuju da je promet u trgovinama na malo najveći petkom i subotom u trgovačkim lancima subotom. Dakle, nije nedjeljom. U vrijeme snažnih epidemioloških mjera vidjeli smo da su trgovine bile zatvorene nedjeljom nije došlo do gubitka u financijskoj dobiti kod tih trgovaca niti je itko ostao bez posla, nego se je promet prelio na subotu i na ponedjeljak. Iz svega toga je jasno da radno vrijeme trgovina nije čimbenik koji bi mogao utjecati na osobnu potrošnju građana jer trošite onoliko koliko imate i trošit ćete to u bilo koji dan kad vam je to omogućeno. Nedjelja je dan za obitelj upravo su taj razlog naveli građani kroz različita istraživanja koja smo provodili tijekom proteklih godina. I 80% hrvatskih građana se slaže sa uvođenjem neradne nedjelje.
Zakonom o trgovini ispunjavamo obećanje koje smo dali, koje je postalo sastavni dio programa Vlade Republike Hrvatske da ćemo uvesti slobodnu nedjelju i dostojanstveno radno vrijeme za zaposlene u Sektoru trgovine. I jasno je da rješenja koja su propisana ovim zakonom predstavljaju kompromis koji je rezultat dugotrajnog i sustavnog dijaloga sa socijalnim partnerima, a iz tog rješenja proizlazi da će poslodavci moći birati 16 nedjelja kada će raditi dok će 70% nedjelja biti neradno i to ponavljam zbog onih koji su tvrdili suprotno što je pokazatelj da su kritizirali samo radi kritike, a ono što je još žalosnije da uopće nisu pročitali ovaj zakon.
Zaključno. Stava smo da Zakon o trgovini treba biti usvojen ovako kako je predložen bez intervencija i novih iznimaka, a na zadovoljstvo zaposlenika u trgovini posebice žena trgovkinja kojima u ime našeg Kluba zastupnika čestitam Međunarodni dan žena i izražavam punu podršku.
Hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)

Hvala.
Povredu Poslovnika dignuo je poštovani zastupnik Grin. U čem je povrijeđen Poslovnik?

Grbin, Peđa (SDP)

…/Govornik naknadno uključen./… nizom netočnosti ispričavam se dvojbenih stavova, ali posebno licemjerja. Ovaj zakon time vrvi licemjerje. Pogledajte samo članak 2. stavak 6. što se ne zabranjuje? Prodaja na daljinu, prodaja na daljinu i ona će biti moguća svaku nedjelju. Zar vam nije stalo do onih koji će raditi u tim objektima i koji će morati nositi …

Reiner, Željko (HDZ)

Hvala. To je naravno bila replika, a nije bila povreda Poslovnika pa dobivate opomenu.
Javila se i za povredu Poslovnika zastupnica Puljak.
U čem je povrijeđen Poslovnik?

Petir, Marijana (Nezavisni)

Poštovani povrijeđen je 238. članak 238. iznošenjem ili obmanjivanjem javnosti o tome dakle spomenuli ste kolegice u Njemačkoj je rad nedjeljom zabranjen još od davne 1919. godine. Da i u Ustavu. Znate li da je među iznimkama trgovine u kojima radi samo vlasnik i njegovi članovi obitelji. Tu iznimku niste htjeli unijeti i ovim zakonom ćete uništiti male trgovine, uništit ćete male trgovine jer će zapravo …

Reiner, Željko (HDZ)

Hvala.
To naravno nije bila povreda Poslovnika, pa dobivate i vi opomenu.
Za povredu Poslovnika dignuo se i zastupnik Deur.

Deur, Ante (HDZ)

Hvala potpredsjedniče.
238. Pa ja mogu razumjeti Božu Petrova i MOST, oni su u dva navrata pokušali nešto raditi, nisu znali, umjeli i tako je to i završilo. Ali SDP pa imali ste priliku bilo kakav zakon donesti i najgori. Možda bi ga danas popravljali, možda bi bio dobar. Ništa niste radili osim haosa i umjesto da kvalitetno sudjelujete u raspravi, da predlažete vi samo radite destrukciju, vrijeđanje i uistinu donosite izričaj koji nema veze nit sa zakonom, nit ste ga pročitali, niti vas on u stvarnosti zanima. To je najžalosnije.

Reiner, Željko (HDZ)

Hvala.
To je isto bila replika, a ne povreda Poslovnika pa i vi dobivate opomenu.
I još je kolega Šašlin dignuo povredu Poslovnika.

Šašlin, Stipan (HDZ)

Predsjedavajući povrijeđen je članak 238. obmanjivanje hrvatske javnosti. Pa naime, ponovno predstavnici oporbe ovdje imaju jedan negativistički stav prije i samog donošenja zakona kao da na neki način sugeriraju poslodavcima kako da pokušaju pronaći rupe u zakonu itd. Ako ste već željeli zaštititi narod i ljude zašto onda niste reagirali i kad pojedini predstavnici trgovačkih lanaca nisu dostavili kretanje cijena, odnosno cijene u svojim lancima. Ako želite dobro našem narodu zašto tad niste reagirali? Nisam primijetio u medijima nigdje vašu ni jednu reakciju …

Reiner, Željko (HDZ)

Hvala.
To je bila isto replika, a ne povreda Poslovnika pa i vi dobijate opomenu.
Kolega Grbin je ponovo dignuo povredu Poslovnika. U čem je povrijeđen Poslovnik?

Grbin, Peđa (SDP)

Povrijeđen je članak 238. cijenjeni kolege nisu pročitali zakon a o njemu govore, to je dosta neozbiljno pa i uvredljivo za sve nas ostale.
Dakle, odredbe se ne primjenjuju na prodaju na daljinu. Što to znači? To naprosto znači da oni koji rade prodaju na daljinu neće biti vezani odredbama ovog zakona da imaju ograničenje samo na određeni broj dana kada smiju raditi i sati itd. Zar za njih ne vrijede pravila o obveznom odmoru? Zar za njih ne vrijede pravila da imaju

Reiner, Željko (HDZ)

Dobro, to isto je replika, a ne, a ne, a ne kolega Grbin ajde, znate i sami da zapravo to nije bila povreda Poslovnika i još onda produljite vrijeme, nije korektno. Naravno da dobijate opomenu, vodite računa druga vam je opomena to.
Sad će u ime Kluba zastupnika Socijaldemokrata govoriti poštovani zastupnik Željko Pavić.
Izvolite.

Pavić, Željko (Socijaldemokrati)

Zahvaljujem poštovani predsjedavajući.
Evo odmah na početku u ime Kluba Socijaldemokrata da svim ženama čestitam Dan žena i da napomenem da se mi zalažemo za neradne nedjelje. Međutim, ovaj zakon to ne garantira. I tu je problem.
Zašto ste zabranili rad malim trgovinama i obiteljskim trgovinama? Zbog čega? Mali trgovci, obiteljske trgovine nedjeljom su zarađivali i do 20% svojih prihoda. To ćete im sada uzeti. Nakon godinu dana ćemo imati reviziju zakona i onda kada ćete vidjeti da vam je u međuvremenu nestalo sa tržišta nekoliko tisuća tih malih trgovaca onda ćemo se pitati što je i kako je. Zašto to radimo? Zašto smo zabranili pekarama da rade nedjeljom? Koji je razlog? Ministar mi je rekao da će mi pokazati poruku. Ja imam poruku od pekara koji radi u Krapini koji kaže, gledaj ja imam kapacitete takve da mogu ispeći kruha i peciva onoliko koliko mogu prodati u jednom danu, ali ja u nedjelju prodam peciva i kruha više nego što prodam u subotu i ostale dane. Ja ne mogu u subotu ispeći sav onaj kruh koji je potreban da bi prodao i nedjelju i ti će mi kupci otići. Hoće li mi doći u ponedjeljak, utorak, srijedu i ostale dane u tjednu to je veliko pitanje. Prema tome, meni promet pada, a moja obitelj od toga živi. Moja obitelj kompletna radi u toj pekari. I tu su problemi.
A da vam kažem kako je to izgledalo sa trgovačkim lancima u mojoj maloj Krapini. Trgovački lanac, nije bitno ime i prezime tog lanca ima 4 trgovine. Imaju pravo na 16 radnih nedjelja u jednoj trgovini jer je zakon vezan fizički za trgovinu i što će se desiti taj će lanac raditi svaku nedjelju. Hoće li oni radnici koji rade u jednoj trgovini biti stvarno slobodni ostalih 36 nedjelja to je veliko pitanje ili će biti raspoređeni u one trgovine koje će raditi zato što je tamo povećan promet jer su sve ostale trgovine zatvorene. O tome se ne razmišlja. O tome se ne govori. Ja sam o tome govorio i na prvom čitanju i skrenuo sam pozornost da su nam se javili mali trgovci koji imaju male trgovine, koji imaju obiteljske trgovine, koji imaju jednu trgovinu, da će imati problem sa prihodima, da će morati zatvarati i da će najvjerojatnije i oni i članovi njihove obitelji ostati bez prihoda, da će završiti na burzi.
To nije dobro. Zato govorimo da ovaj zakon nije dobar, ali gledajte s obzirom na to da se ipak pomaže nekoliko desetaka tisuća pogotovo žena mi ćemo za taj zakon glasati jer nas opet prisiljavate da glasamo za loš zakon kao što ste nas prisiljavali da glasamo za Zakon o obnovi za koji smo vam govorili nije dobar, nije dobar, tri puta smo vam govorili da nije dobar, glasali smo za njega jer smo smatrali da će ipak bar nekome se pomoći, ako se ne izglasa neće se pomoći nikome. O tome govorimo, a nije da nismo pročitali zakon. Pročitali smo ga i to ne jednom i na Odboru za gospodarstvo i na Odboru za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo i raspravili ga i zaključci su bili otprilike isti. I to nisu bili samo naši zaključci. To su bili zaključci i ljudi iz HUP-a i gospode koji su došli iz Obrtničke komore iz Ceha trgovaca. Znači Ceh trgovaca koji ima 10 tisuća članova anketom su došli do toga da bi bilo dobro da male trgovine i dalje rade, da ne gube svoj promet.
Nakon toga oni se zalažu za pravo svakog obrtnika na izbor kada će i koliko raditi. Zašto ograničavate te obrtnike i ovoga i poduzetnike da rade kad oni hoće. Ako su već išli u taj rizik da rade pa dajte im mogućnost da rade kad mogu zaraditi taj novac. A vi im sad tu mogućnost oduzimate i date tu mogućnost kome? Tu istu mogućnost dajete velikim trgovačkim lancima. I kome još? Benzinskim postajama. I kome još? Trgovinama u sastavu recimo vjerskih objekata, pa recimo trgovinama na željezničkim kolodvorima, autobusnim kolodvorima, aerodromima, trajektnim lukama itd., itd. Razumijem da se treba dozvoliti rad trgovinama u kampovima, da se treba dozvoliti rad trgovinama u nautičkim marinama, ima smisla. Ali zašto ste zabranili ostalima? To nema smisla.
I na kraju ćemo za taj zakon glasati zato što smatramo da će ipak tih 10% ljudi koje će biti zahvaćeno tim zakonom i koji će biti slobodno možda biti slobodno nedjeljom da ćemo im ipak pomoći sa svojim glasanjem, ali to nije dobro. Poslodavci isto tako kažu nije dobro, dajte nam mogućnost, znači Hrvatska udruga poslodavaca kaže, bili smo na Odboru za gospodarstvo kažu nismo zadovoljni. Dajte nam mogućnost da pregovaramo sa radnicima. Dajte nam mogućnost da tim radnicima koji žele raditi da im platimo rad nedjeljom, pa možda i nije dovoljno onih 50% više od satnice, možda ćemo im morati platiti i 75% više, ali nam dajte mogućnost da zajedno sa radnicima to dogovorimo, pregovaramo i da onda odlučimo i mi i radnici hoćemo li raditi nedjeljom. A imamo jako puno i dalje zanimanja i zvanja koja će i dalje raditi nedjeljom.
Naravno neki, neki moraju raditi, neki ne moraju, ali nisu obuhvaćeni ovih zakonom što je i logično jer to nismo rješavali u Zakonu o radu, da smo to riješili u Zakonu o radu onda bi to bilo drugačije. Ovo je selektivno rješavanje, nazovimo rješavanje problema sa kojima probleme riješiti nećemo. I oni koji u trgovačkim lancima, to sam već rekao i ponovit ću još jedanput, oni koji sada u trgovačkim lancima rade vrlo vjerojatno će raditi i dalje, zbog toga će biti raspoređeni i u druge trgovine i neće imati sigurno 36 nedjelja slobodno jer to nigdje nije propisano, znači nigdje nije propisano da on, da radnik koji radi u trgovini mora biti u godini slobodan 36 nedjelja, to nigdje ne piše. To su fakti, to su fakti koji se iščitavaju iz ovog zakona, a nažalost kolegica je otišla, kaže HASAP benzinske postaje i prodaja na benzinskim postajama. Ja ne znam jeste li vi upućeni, a mislim da ste svi to, toga svjesni, danas dođete na benzinsku postaju noću u 2 sata, možete naručiti hamburger, možete naručiti hod dog, možete sjesti u njihov kafić, naručiti piće i u 2 sata u noći bez problema popiti kao da je Night club.
Evo kolegice Nadice, jel se to može kod vas u vašoj pizzeriji? Nažalost ne može jel tako, vi morate zatvoriti u 11 sati, ako vam dođe inspekcija u 11 i 5 plaća se kazna, ali smo dali mogućnost benzinskim postajama, umjesto da prodaju gorivo i derivate, ne oni sad prodaju što hoće. Sad ćemo im dati još više povoda da prošire svoj asortiman. Hajmo to promijeniti u zakonu, ajmo to spriječiti, ajmo napraviti tako da se ono što se treba prodavati u trgovinama prodaje u trgovinama, što se treba prodavati u benzinskim postajama da se prodaje na benzinskim postajama, a da ostalo rasporedimo tamo gdje im je mjesto jer ovo ovako nema smisla. Ovakav raspored snaga i raspored radnog vremena za ljude koji će raditi navodno manje to je veliko, veliko pitanje. Nadam se da će za onih 10% na koje bi se to trebalo odnositi, koji sada rade nedjeljom, biti ipak pozitivno i da će više biti sa svojim obiteljima, ali bojim se da ovaj zakon to nama ne osigurava, hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Povredu poslovnika dignuo je poštovani zastupnik i potpredsjednik sabora Davorko Vidović, u čem je povrijeđen poslovnik?

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)

A ja bih rekao da bi to išlo u čl. 238. iako bi to bio zapravo ispravak netočnog navoda, iako možda čak nije i netočan navod, al da kažem. Mimikrija je da ovo ima ikakve veze sa zaštitom ljudi koji rade u trgovini. Podatak koji je iznesen u 10% je zapravo netočan, ovime će bit obuhvaćeno samo 2,7% zaposlenih ljudi, dakle to nikakve veze nema. Ovdje je smisao zatvorit trgovačke centre i to je direktna stvar koja ide…/Upadica Reiner: Hvala/…samo u korist crkve onako kako se to shvaća, a mi 20.g. o tome razgovaramo.

Reiner, Željko (HDZ)

To ovaj znate bolje, bolje valjda i od mene da je bila replika, pa moram vam nažalost dati opomenu.
Poštovana zastupnica Katarina Peović će govoriti u ime Kluba zastupnika HSS-a i RF-a, izvolite.

Peović, Katarina (RF)

E ovim zakonom ćemo vidjet puno toga, pa ćemo vidjeti ko je za radnike, ko nije za radnike. Rekla sam odma na početku je zakon štokholmski sindrom, kritike stoje, ali ne može glasat protiv zakona čak i u ovakvom obliku neko ko misli dobro radnicima. Zašto? Zato šta badava znači nama sad tu kritike prema HDZ-u koje sve stoje, a usput rečeno sve šta sami kažu o ovom zakonu zanimljivo ih je pitat pa di ste bili prije, pa zašto to niste prije ono implementirali, kakva je to zaštita radnika bila, a mimo toga ako pitate radnicu u trgovini ona će reći molim vas stavite zakon kakav god bio da bilo gdje piše da mi ne trebamo radit nedjeljom, da se mi možemo pozvat na bilo koji članak zakona, pa čak i ovakav kakav je napisan, ne možemo znači ljude u trgovini obraniti ako nema nikakve zakonske pretpostavke za to. I naravno, tu se poistovjetilo, podudarilo se znači taj svjetonazor kojeg čujemo od kolegice Petir, o kojem smo slušali ta predavanja o našim tradicionalnim vrijednostima sa pravima radnika, ali mimo toga pa neka je, evo ja sam krivo rekla u Bibliji jel, to je crkveno pravo, crkveno pravo kaže nedjeljom se ne radi. Okej, nek se i sa crkvenim zakonodavstvom uskladilo samo da radnici ne moraju radit nedjeljom, ali ovo nije Zakon o neradnoj nedjelji, to je problem. Zato što većina radnica u trgovini radi 25 nedjelja godišnje i sad će možda radit koju nedjelju manje, znači jedno 9 nedjelja ste im poklonili, ajmo bit iskreni. Dobro, al ne možemo ne glasat za taj zakon, ne možemo zato šta bi to značilo da nam nije stalo do toga da kažemo ali ipak će par nedjelja imat manje jel.
Sve što kolegica Petri ovdje govori da su to tradicionalne vrijednosti Hrvatske, dovodi nam u sabor teologe da nam govore kako je dobro da se ne radi nedjeljom, pa sve to ide kontra njih, pa sve to, njima ne ide u prilog, pa gdje su bile te tradicionalne vrijednosti dosada, pa gdje se tako ono šakom i kapom eksploatiralo radnice dosada, šta niste to promijenili, al sad mijenjamo? Dobro, sad idu izbori, pa se treba bit popularan, to sve ide na dušu HDZ-a, al mi ne možemo glasat protiv i drago mi je da su nam se u tome pridružili od početka ove rasprave koliko sam uspjela izbrojati SDP i Socijaldemokrati zasad, da ste rekli da ćete glasat, samo hoću reć da mi je drago da ćete i vi glasat za ovaj zakon ako sam dobro čula, ako nisam isprike.
Ono što je ovdje jako važno je da ovdje smo čuli neke koji kažu da je najvažnije da se radnicima omogući da sami biraju i vjerojatno neće glasat za ovaj zakon, pa ipak upozoravam naše gledatelje da poprate tko će glasati za ovaj zakon, tko neće jer taj argument da se radnicima samo plati više pa nek' oni sami biraju je potpuno anti radnički. Zašto? Zato šta su i do sada radnici navodno mogli sami birati hoće li raditi više, pa su radili nedjeljama. Nema slobodnog izbora, nema.
I sad je u zakonu pisalo da se treba platiti više. Naravno tražili smo da se plati i definira koliko je to više opet zbog svjetonazorskih razloga smo dobili u Zakonu o radu 50% više za rad nedjeljom. A šta ćemo sa noćnim radom? Šta ćemo sa prekovremenima? Šta ćemo sa smjenskim radom? Ništa! Nismo dobili odgovor na to pitanje, ali najgora demagogija je dakle da nećete glasati za ovaj zakon zato šta radnici moraju sami birati jel' se može, jel' se hoće, jel' se neće raditi.
I ono što je ovdje jako važno ne samo da je svjetonazorski to HDZ donio, nego je donio zato što je to popularno. Znači 82% ispitanika se izjasnilo za uvođenje neradne nedjelje i to je razlog zašto oni donose ovo, a ne radnička prava. Njih nije briga za radnička prava.
Da je njih briga za radnička prava onda bi se pobrinuli da donesu Zakon o radu u kojem ako sve drugo ignoriramo šta su donijeli ne donesu članak koji 40 000 dostavljača u Hrvatskoj svodi na suvremeno roblje. Nema nigdje u Europi zakona, nema nigdje u Europi zemlje koja je donijela zakon u kojem stoji da su agregatori odgovorni za digitalne platforme, odnosno radnike digitalnih platformi, da digitalne platforme nemaju nikakve veze sa njima. Pazite to je svugdje jako osjetljiv rad, svugdje u Europi ti radnici rade i nedjeljom. Kakve nedjelje za njih, kakve subote, kakvi praznici, rade kad god. Ali nigdje u Europi nije donesen zakon koji amnestira digitalne platforme od bilo kakve odgovornosti i to u trenutku kada digitalne platforme gube tužbe po Europi, mahom.
Znači radnici dokazuju da su oni zapravo zaposlenici tih digitalnih platformi. U Europi se razmišlja o direktivi i o zakonodavnom legislativnom okviru koji će to definirati. U 12 mjesecu prošle godine je donesena direktiva koja isto je doživjela niz napada tih lobističkih krugova, pa nije onakva kakva je trebala biti, ali koja će donekle ipak omogućiti zemljama, znači member states da osporavaju te digitalne platforme kao samo posrednike. A mi ne radimo to, nego mi omogućavamo da ovi se u potpunosti amnestiraju bilo kakve odgovornosti. Zato oni koji misle na radnike oni će glasati za ovaj zakon i zbog štokholmskog sindroma i zbog toga da zapravo ne možemo ne glasati za ovaj zakon, ali će doći u petak na prosvjed onih radnika koje ovo uopće ne dotiče.
Danas imamo Dan žena i govori se o potrebi da se radnice zaštite. Nije Dan žena i nije radnička borba nešto apstraktno o čemu mi moramo se sjećati na osmi mart i čestitati jedni drugima. To je aktualna borba radnica koja vozi znači za Glovo, koja je inače čistačica u jednoj školi visoko obrazovana sa diplomom me molila da vam poručim da je to aktualna borba. To je borba za žene koje voze po svim mogućim uvjetima, to nije neka apstrakcija. Ona neće bit zaštićena ovim zakonom, ali nisu bile zaštićene ni radnice Orljave.
Koliko puta nam je ministar ovdje odgovorio da ne može ništa napraviti za radnice Orljave jer su zakonske, znači ono što je zakon odredio da im se isplati to je bilo isplaćeno i nema razloga da se više nešto isplaćuje. E pa radnice Orljave su dobile svoje otpremnine, odnosno dobit će ih. Danas će se Andrej Plenković hvaliti radnicama Orljave, ali one to nikad ne bi dobile da se nisu bunile i da nisu prosvjedovale.
I ako ćemo glasat za ovaj zakon da se radnicama u trgovini dozvoli, da se pozovu na neki članak zakona, da kažu imam pravo na neradnu nedjelju. To ne znači da smo gotovi sa radničkom borbom i to ne znači da na možemo pomoći drugim radnicama i Vlada to može napravit danas, da izbaci iz Zakona o radu taj članak koji u potpunosti ih stavlja u situaciju suvremenog roblja, ali očito se moramo buniti.
Pa zato opozicijo molim vas da stanete i vi uz radnike digitalnih platformi. Zahvaljujem onima koji su već pokazali interes za to jer nema bez borbe. To se neće desiti samo. Pa ni ove neradne nedjelje nisu sad došle zato što HDZ brine za radnike. Jedino ako ih pritiskamo očito će doći do nekih promjena.
Radnica koja mi se javila vezano uz ovaj zakon koji danas donosimo rekla mi je radim u turizmu i tijekom sezone radim gotovo 6 mjeseci 7 sati na dan bez i jednog slobodnog dana, znači ponedjeljak do nedjelje, nedjelja i blagdani. Donesite bilo kakav zakon pa ćemo sad o trgovini, pa ćemo o turizmu, ne znam svaki dan možemo donositi jedan zakon u kojemu ćete mi omogućiti da se pozovem na bilo što što mi omogućava da imam nerednu nedjelju. Drugi dani nisu u redu i nije to zato što smo katolička zemlja, nego zato što su svi kod kuće taj dan i zato ta žena želi bit kod kuće. Mene recimo kolegice Petir baš mi je svejedno šta će ona raditi taj dan i uopće ne mora bit sa obitelji, može radit što god hoće samo da ima slobodan dan i da taj dan drugi ljudi imaju slobodan dan i da se mogu družiti zajedno.
Ali svejedno, evo ja ću glasati za taj vaš zakon kao što sam glasala za neke zakone zbog toga što smo dovedeni u situaciju da mrvice sa stola HDZ-ovog prihvaćamo mi i radnici u Hrvatskoj, jer nam drugo nije preostalo.

Reiner, Željko (HDZ)

Za povredu Poslovnika javio se poštovani zastupnik Grbin.
U čem je povrijeđen Poslovnik?

Grbin, Peđa (SDP)

Članak 238. kolegice apsolutno niste u pravu da se ovaj zakon ne tiče platformskih radnika. Dapače, tiče ih se iznimno zato što je u ovom zakonu predviđena iznimka da prodaja na daljinu može funkcionirati i nedjeljom. Brojne platforme imaju svoje dućane koji će raditi nedjeljom i platformski radnici oni u tim dućanima i oni koji će morati dostavljati tu robu će nedjeljom raditi pojačano i još ih više morat radit nedjeljom upravo zbog toga …/Upadica: Hvala./… što je ovo loše napisano …/Upadica: Kolega …/… i ne valja.

Reiner, Željko (HDZ)

Kolega Grbin vi znate da to nije bila povreda Poslovnika nego da je bila replika pa vam nažalost moram dati opomenu. To je treća opomena temeljem Članka 240. stavak 2. pa nemate riječ do kraja rasprave o ovoj temi.
Kolegica Peović vi isto hoćete povredu Poslovnika?

Peović, Katarina (RF)

Da hvala, isto da povreda Poslovnika 238., kolega Grbin ja nisam rekla da se ovaj zakon ne tiče digitalnih platformi i radnika digitalnih platformi, ali vjerujte mi bez obzira što on bude donesen ti će radnici voziti i nedjeljom i praznikom i svetkom. To uopće nema nikakve veze što mi mislimo o tome i da bi radnik morao nedjeljom zapravo imat slobodni dan, nažalost oni će raditi nedjeljom, pa ajmo ih zaštiti makar da tražimo od Vlade da Zakon o radu urede tako da ih se na neki način ne ostavlja na …/Upadica: Hvala./… agregatore i na milost i nemilost agregatorima.

Reiner, Željko (HDZ)

Hvala lijepa kolegice Peović i to naravno nije bila povreda Poslovnika neko replika pa vam i vama moram temeljem Članka 240. stavak 2. izreći opomenu s oduzimanjem riječi do kraja rasprave o ovoj temi.
Sada će u ime Kluba zastupnika SDP-a govoriti poštovana zastupnica i potpredsjednica sabora Sabina Glasovac.
Izvolite.

Glasovac, Sabina (SDP)

Hvala lijepo gospodine potpredsjedniče.
Poštovane kolegice i kolege, poštovani predstavnici ministarstva, na samom početku želim čestitati Dan žena svim ženama, a posebno onima koje su u ovom društvu potplaćene. Među tim ženama zasigurno su i zaposlenice u trgovinama. Stoga čestitam im Dan žena i onima kojima će ovaj zakon donijeti neradnu nedjelju i jedan dan odmora, ali i svima onima koji će i nakon ovoga zakona morati raditi svaku nedjelju kao što su kuharice ili konobarice u restoranima i kafićima, čistačice, radnice na benzinskim pumpama, turističke radnice, radnice u dostavnim službama, transportu, u trgovinama koje su u sklopu kolodvora ili zračnih luka, onima koje rade u kioscima i u, i u pekarnama u nadi da će ova država se konačno jednom strateški odlučno založiti za prava radnika i ispravljanje stvarne nejednakosti između radnika i radnica.
Borba za ravnopravnost ne smije se svesti na jedan dan u godini kao što se ni bolji položaj radnica u trgovinama ne smije svesti na jednu slobodnu nedjelju ili na slobodnu nedjelju. U maloprodaju radi 76,5% žena. Razlika u plaćama u maloprodaji je 17% na štetu žena. 86 tisuća žena radi u maloprodajnoj trgovini. U ukupnom broju zaposlenih u trgovini od 118 tisuća one čine debelu većinu. Nerijetko rade za minimalne plaće i pitanje je koje je postavio i kolega Lalovac na početku ove rasprave, kako će se ovaj zakon reflektirati ili zloupotrijebiti na način da će rezultirati još eventualno nižim plaćama tih istih radnika, radnica koje ovim zakonom želimo zaštiti. Trgovkinje koje danas rade za minimalne plaće vrlo često se izrabljuje pod krinkom stimulacije koja je skroz neregulirana. Stimulacija se zloupotrebljava i služi kao alat za manipuliranje radnicima, radnicama. Koliko god prekovremenih sati nedjelja, blagdana radile plaća je ista. Zbog toga neke prodavačice čak i odredbu da se rad nedjeljama prema novom Zakonu o radu mora plaćati 50% više u uobičajene cijene rada komentiraju, što nama znači to zakonsko uvećanje kada će nam poslodavac taj mjesec smanjiti stimulaciju i plaća će nam opet u konačnici biti ista.
U trgovinama se nerijetko manipulira i preraspodjelom radnog vremena i prekovremenih sati kako se ne bi morali zapošljavati novi radnici, a kako bi se izbjeglo plaćanje postojećih. Ne samo da radnice nemaju slobodnu nedjelju koja im već i bez ovog zakona po Zakonu o radu pripada, a ako im nije moguće osigurati slobodnu nedjelju onda neki drugi dan, nego često rade baš svaku nedjelju ili baš svaki dan. U jednom poznatom trgovačkom lancu na Cresu radnice su radile smjene po 12 sati, bez tjednog odmora, bez dana slobodnog, bez dana odmora, bez plaćenog prekovremenog i nisu jedine samo su o tome jedino krajem prošle godine javno istupile. Svi oni prekovremeni sati, sati prije i početka radnog vremena u evidenciji ostaju neprikazani, a na platnim listama nevidljivim time i neplaćeni. Besplatno odrađuju inventure, rade obračune, čiste trgovine. Da ne govorimo o tome da im se uskraćuju prava na korištenje cijelog godišnjeg odmora, a neiskorišteni dani godišnjeg odmora im se protuzakonito ne plaćaju.
Radnicama poslodavci umanjuju plaću za iznos poreznih olakšica za djecu i uzdržavane članove obitelji kao da te olakšice pripadaju vlasnicima trgovina, a ne radnicama. U tim istim trgovinama neke radnice ostaju bez 1.500 kuna zbog jednog dana bolovanja koje moraju uzeti zbog skrbi o djetetu ili bolesnom članu obitelji. Na sve ove probleme država odmahuje rukom i saginje glavu. Odlučila je donijeti Zakon o trgovini kojima će osigurati zabranu rada nedjeljom. I svaka radnica da ju danas pitate s oduševljenjem će podržati i dočekati taj prijedlog. Zašto? Zato što je država kapitulirala u obrani njihovih osnovnih, temeljnih prava koje proizlaze iz Zakona o radu. No, hoće li nakon ovog, donošenja ovog Zakona o trgovini to zaista biti i tako. To što neće raditi trgovine znači li to da neće raditi i radnice. Tko radnicama iz trgovina garantira da neće nedjeljom čistiti trgovinu, puniti skladišta, slagati robu na police, raditi inventuru? Nitko jer to ovim zakonom nije zabranjeno. A i događalo se već 2009. godine kada je rad nedjeljom bio zabranjen, da tada trgovine nisu radile, ali da radnice su tada radile. Tko radnicama u trgovini garantira da neće nedjeljom puniti vrećice proizvodima koje su kupci naručili online ili dostavom na kućna vrata, nitko jer to ovim zakonom nije zabranjeno. Naprotiv u zakonu jasno piše da se odredbe Zakona o zabrani rada nedjeljom i ograničenju na rad nedjeljom na 16 nedjelja u godini ne odnose na prodaju na daljinu. Znači trgovine neće biti otvorene fizički da kupci mogu u njih ući, ali će kupci preko interneta naručivati svoje proizvode a neke radnice će vrijedno te proizvode pakirati u vrećice za minimalne i mizerne plaće da bi ih dostavljači sa još minimalnijim i mizernijim primanjima dostavile na vrata kupaca.
Ono što je zapravo katastrofa u cijeloj ovoj priči je da bi se lako moglo dogoditi nakon ovoga zakona da ćemo živjeti u državi u kojoj trgovine neće raditi, time ćemo se hvaliti, a radnice će u njima i dalje raditi. Ovim zakonom se također ne ograničava mogućnost ni da radnice rade svih 16 nedjelja za redom u vrijeme sezone kada će taj rad biti dozvoljen ili u nekom drugom vremenu.
Pitanje je zašto se zakonom nije propisalo da se na primjer nakon jedne, dvije ili četiri uzastopne radne nedjelje radniku mora biti omogućena jedna neradna nedjelja. Ovo, ovaj zakon neće spriječiti da radnice u Slavoniji u trgovačkim lancima odrade 16 nedjelja, a da ih onda poslodavac nakon toga isporučuje, odnosno upućuje na rad u sezonu gdje će ponovno odraditi dodatnih 16 nedjelja, jer ovaj zakon ne priječi da radnici rade maksimalno 16 nedjelja u godini, nego priječi da ta trgovina radi najmanje, odnosno najviše 16 nedjelja u godini.
I onda će se dogoditi da moja sestrična koja je u Slavoniji ima šestero djece i koju je ovaj zakon trebao zaštititi da nedjelju ostane kod kuće i da provede dan kako vi kažete sa obitelji, da ode na misu jer je vjernica jer ima puno djece ona će svaku godinu ići raditi sezonu na obalu odvajajući se od te obitelji i od te djece jer ovaj zakon to zabranio nije.
No to ne čudi, jer vi ste zapravo odbili i kod, prilikom donošenja Zakona o radu odbili naš prijedlog da bi se trebao unaprijediti radno-pravni okvir za zabranu diskriminacije i prilikom zapošljavanja ili u radnom odnosu zbog planova ili realizacije trudnoće ili majčinstva. Odbili ste zaštitu radnica od zabrane otkazivanja ugovora o radu, premještaja na nepovoljnije radno mjesto ili promjenu uvjeta rada na štetu radnica barem godinu dana nakon prestanka trudnoće odnosno korištenja roditeljskih prava u periodu kada je ta ista žena, radnica i emotivno i ekonomski najranjivija.
Ako oko ičega postoji suglasje u ovom društvu onda je to da se rad nedjeljom mora adekvatno platiti. Trebalo nam je 20 godina da to i učinimo, da reguliramo zakonom da se rad nedjeljom mora platiti 50% više no zaboravili smo pritom, a zaboravljamo i danas da te iste radnice u trgovini rade i ponedjeljkom, utorkom, srijedom, četvrtkom, petkom pa i subotom, prekovremeno, smjenski, neke i noću i da zakon nigdje ne propisuje da z a taj rad koji su pošteno odradile moraju biti adekvatno, odnosno uvećano plaćane.
Kada smo vam to predlagali prilikom donošenja Zakona o radu to ste odbili, niste to htjeli napraviti. Sve to govorim, zašto to spominjem? Zato da pokažem licemjerje kojima pristupate zaštiti žena napose ovim zakonom zaštiti žena u trgovini. To ne znači da mi ne podržavamo i ovaj mali iskorak ovim zakonom da se ženama osigura dan odmora nego naprosto želimo vas upozoriti da navika kupnje nedjeljom neće nestati samo će umjesto u velikim trgovinama će se kupovina obavljati po benzinskim stanicama i na sličnim mjestima ili putem on-line kupovine čime se zapravo trgovinama omogućava rad svake nedjelje na daljinu, a otvara prostor da ponovno iste te žene nedjeljama rade na pakiranju naručenih artikala za dostavu za nikakvu ili minimalnu plaću. Eto to je ovaj vaš.

Reiner, Željko (HDZ)

U ime Kluba zastupnika CENTRA i GLAS-a govorit će poštovana zastupnica Mrak-Taritaš, a vrijeme će dijeliti sa poštovanom zastupnicom Puljak.
Izvolite.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)

Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani državni tajniče sa suradnicom, kolegice i kolege.
Vrlo brzo nakon prvog čitanja i u drugo čitanje je došao ovaj Zakon o trgovini koji zapravo regulira način rada nedjeljom. Ja si ne mogu pomoći i ne mogu se oteti dojmu da nas sve zajedno podsjetim na jedan drugi slučaj. Dakle, mi smo 2020. godine nakon potresa koji je bio u gradu Zagrebu, dakle izvanredna je bila sjednica Sabora da bi donesli Zakon o obnovi nakon potresa.
Tad smo prigovarali tom zakonu, netko više, netko manje i na kraju su rekli, ali eto glavnina se odlučila i rekla ajde glasat ćemo za taj zakon jer ipak ne možemo poslat poruku da nam nije stalo do obnove. Naš klub CENTRA i GLAS-a je glasao protiv, nismo bili ni suzdržani, glasali smo protiv i rekli smo zašto smo bili protiv. Rekli smo jer smo bili protiv, jer taj zakon je neprovediv. Ja bih voljela da nismo bile u pravu. Ja bih voljela da ste vi koji ste glasali za bili u pravu, jer bi obnova bila.
Danas imamo dojam da se obnova događa. Dakle, danas aktualni ministar stavlja dojam da se obnova događa, a vidjet ćemo kad se povuče crta gdje smo i što smo. Dakle, mi ćemo biti protiv ovog zakona i argumentirali smo u prvom čitanju kad smo bili protiv, argumentirat ćemo i sad. Apsolutno smo za to da se ljudi, da se građani da se radnici za svoj rad adekvatno plate, da to bude odnos između poslodavaca i zaposlenika. Nemamo ništa protiv da postoje oni koji ne rade nedjeljom, čak štoviše to je njihov dogovor, to je njihova politika. Oni iz toga vide određene benefite i određeno stanje ali ne zato što je država ta koja je će se dodvoravajući nekom to regulirati kroz zakon nego želimo da to zaista bude međusoban odnos onih koji su zaposleni i njihovih poslodavaca. I uloga države je da to kontrolira, uloga države je da o tome vodi računa, uloga države je kažnjava one koji to ne rade, to je uloga države, a ne ovo gdje će onda ona reći e mi smo sad omogućili da obitelj funkcionira. Imali smo dva puta zabranu rada nedjeljom. Jedanput je bila 2003. i onda je bila presuda Ustavnog suda iz 2004. Što je rezultirala zabrana rada nedjeljom 2003. godine? Rezultiralo tad nije bila inflacija kao što je danas pa da inflacija zapravo nam puni proračun već o samoj inflaciji i na PDV nego je tad otprilike tisuću radnih mjesta izgubljeno. Ne u velikim lancima, ne u velikim trgovinama ne u tome nego u malim trgovinama, male trgovine su izgubili, a jednako tad je ministar koji je bio financija je bio taj koji je rekao dajte više to napravite jer je bila dubioza u proračunu, iz proračuna se vidjelo koliko je manje PDV-a u proračunu bilo novaca. Ministar financija je bio taj koji je rekao molim vas dajte to nešto napravite jer ovo ne možemo izdržat. Dakle, to je bio rezultat toga jer imamo niz istraživanja i niz istraživanja pokazuju nešto i drugo, imamo i primjere nekih drugih zemalja.
Mi u Klubu Centra i GLAS-a se zalažemo i zalagat ćemo se da svoj rad trebaju ljudi biti adekvatno plaćeni, da pod nekim krinkama i pod nekim dušobrižništvima ne skrivamo stvari koje nećemo moći, koje, koje se iza toga skrivaju. Veliki će se uvijek snaći. Uopće nema problema, veliki sustavi će i dalje funkcionirat, veliki sustavi će se i dalje snaći. Što je bio već zabrane radom? Nestale su male, mali kvartovski dućani u kojem vi odlazite i kupujete neke stvari i ne radite neke velike nabavke.
Prema tome, sve to smo prošli, sve to smo vidjeli i sad idemo iz početka. Zanimljivo, ova godina će biti vrlo, vrlo zanimljiva. Ova godina je ona godina predizborna, godina obećanja, godina rješavanja starih dugova, godina dodvoravanja nekom, godina u kojem ćemo, će Vlada pokazati vrlo, vrlo velikodušna, dobrodušna i sve ostalo. Razne zemlje imaju razne primjere i bilo bi dobro kad i s ove govornice govorimo o primjerima nekih drugih zemalja da uvijek nađemo neke slične ili iste zemlje i govorimo o realnim, o realnim primjerima i realnim situacijama. Kad je bilo u provom čitanju ovaj zakon jasno smo govorili o tome što i kako mislimo da treba biti i što i kako nije mjesto u jednoj zemlji koja se kao diči liberalnoj demokraciji jednako tako da budem apsolutno jasna i nedvojbena nećemo biti suzdržani, nećemo se ne pojavit na glasanju pa tako, mi ćemo glasati protiv.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

U ime Kluba zastupnika zeleno, pardon Centra i GLAS-a nastavit će poštovana zastupnica Marijana Puljak.
Izvolite.

Puljak, Marijana (Centar)

Zahvaljujem.
Evo poštovane kolegice i kolege kao što ste čuli mi ćemo biti protiv ovog zakona jer smatramo kako je najbolja opcija da se rad nedjeljom ostavi na odabir poslodavcima hoće li ili radit ili ne uz poštivanje svih zakonskih obveza i adekvatno plaćanje radnika za rad nedjeljom i blagdanom i osiguravanje slobodnog dana za odmor. Pri tome smo za vrlo stroge kontrole i kazne za one, za one koji ne poštuju zakonske obveze prema radnicima.
Ministar je ovaj zakon najavio i najavljuje ga je li u medijima kao civilizacijski doseg, još se ovdje danas pohvalio je li kako je simbolično što ga brani na Dan žena. Kaže da će se ovim zakonom neradnim nedjeljama omogućiti je li više od 80 tisuća žena koje rade u trgovini da provedu dan sa svojom obitelji. Ja se pitam bi ovaj zakon se donosio da u trgovini rade većino muškarci. Bi li onda isto branili rad nedjeljom ili se ovo čini je li muškarci je li doma bez ručka pa ajmo dozvoliti ženama da odu doma i da im skuhaju ručak je li, to je nekako u skladu i sa ovim pokretom klečanja po trgovima. Ili sjetimo se toga kako HDZ misli na ravnopravnost muškaraca i žena i sjetimo se Direktive Europskog parlamenta i vijeća o jačanju primjene načela jednakih plaća muškaraca i žena za jednak rad ili rad jednake vrijednosti putem transparentnosti plaća i provedbenih mehanizama. Glasovi protiv su došli iz EPP-a iz stranka čija je, grupacije čija je članica i HDZ.
Dakle, vratimo se na zakon koji je pun nelogičnosti i otkriva kako nikakve veze nema s obiteljskim mirom. Što će se zapravo dogoditi s ovim zakonom, osnovane razlike je li u odnosu na prvo čitanje je to da se sada brani rad i pekarnica nedjeljom. Stupanje na snagu ovog zakona 1. srpnja 2023. godine na način da se u 16 radnih nedjelja ne ubrajaju nedjelje koje su kod trgovaca bile radne do stupanja na snagu odnosno možemo reći do kraja ove godine od ovog zakona ništa. Dakle, ono od 1. srpnja do kraja godine taman tu negdje malo više je li nego 16 nedjelja, a onda će nakon toga vremena nastupit će Ustavni sud kao što je nastupio i dva puta do sada, srušit će ovi zakon i onda zapravo od ovog zakona neće biti ništa. Digla se halabuka, HDZ je malo zamahao ljudima pred očima kako oni brinu o obitelji, spasitelji su obitelji, u ime obitelji je li, a kad Ustavni sud ovo sruši bit će eto mi smo htjeli, ali nismo smjeli.
Zanimljivo je evo pogledati iznimke u ovom zakonu. Dakle, dozvoljavat će se raditi benzinskim postajama odnosno prodajnim objektima unutar benzinskih postaja. Vidjela sam da evo prošli put sam pitala ministra ali on čini ni do danas nije otišao na niti jednu benzinsku postaju, pa vidio kako to danas izgleda i vi ste ovdje kolegice rekli je li da oni ne prodaju ni kruh, ni mlijeko. Prodaju, prodaju pečene kobasice, hot dogove, bureke, svašta možete kupiti danas na benzinskoj stanici. Pa sjetimo se kad je bio lockdown ljudi su u redu čekali na benzinskim stanicama i kupovali tamo osnovne namirnice. Ja sam prošli put rekla još samo čekamo da OPG-ovi počnu na benzinskim stanicama prodavat svoje voće i povrće. I ono kao što sam pitala je li vjerskih ustanova je li dakle imaju li te, ti trgovci i te trgovkinje u suvenirnicama uz vjerske ustanove imaju li oni obitelj? Na njihove obitelji očito ne mislimo, dakle crkva se nije odrekla svog prihoda nedjeljom. Kad već spominjemo, a kasnije ću evo i u pojedinačnoj raspravi govoriti o nekim zemljama koje ste naveli da, dakle da imaju zabranu rada nedjeljom, recimo npr. jedna od njih je Mađarska, oni su 2015. uveli, 2016. su pod pritiskom javnosti srušili tu zabranu rada nedjeljom, dakle vidjeli su da to ne igra. Poljska dakle većina ljudi je u početku bila za to, kasnije bilo javnosti se skroz okrenulo protiv te zabrane. U Njemačkoj kao što ste rekli uvedeno je čak '919. i u ustavu je itd., međutim iznimke kod njih su trgovine u kojima radi samo vlasnik ili njegovi članovi obitelji, dakle male trgovine su iznimke jer su prepoznali da je njima rad nedjeljom jako važan, evo zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)

U ime Kluba zastupnika zeleno-lijevog bloka govorit će poštovana zastupnica Ivana Kekin, izvolite.

Kekin, Ivana (NL)

Hvala predsjedavajući, poštovani, poštovani predstavnici ministarstva, kolege.
Simbolično je da je zakon došao na red baš 8. Marta na Dan žena jer se zapravo u najvećem dijelu tiče zapravo radnica, one čine najveći broj zaposlenih. Dakle zakon se odnosi na 118 tisuća radnika u trgovina, a žena od tih 118 tisuća ima čak 86 tisuća. Dakle upravo su radnice u trgovini i njihovi sindikati godinama tražili neradnu nedjelju kako bi se česta nepoštivanja radnog vremena i prava na odmor u ovom sektoru konačno stavila pod kontrolu. Radnice i radnici u trgovini tako su godinama upozoravali na ogroman broj neevidentiranih, a time i neplaćenih prekovremenih sati. Po jednom istraživanju sindikata iz 2014. radi se čak i do mjesec dana neplaćenog rada godišnje, o uskraćivanju prava na pauzu, o manipulaciji korištenja godišnjih odmora, o manipulaciji korištenja slobodnih dana i o potpunoj nemogućnosti tih radnica da osiguraju ravnotežu između privatnog i poslovnog života. Preko 20.g. mi kao društvo znamo za ove probleme, mi ih gledamo, mi ih možemo pratit, evo ja mogu iz aspekta psihijatrice koja je vodila Dnevnu bolnicu reći koja je koncentracija radnica iz trgovine dolazila pod pritiskom radi mobinga, radi iscrpljenosti, radi nemogućnosti da izbalansiraju rad i obiteljski život i ne uspijevamo već 20.g. urediti ta pitanja i ne uspijevamo to regulirati. To je sve skupa dovelo i do toga da danas imamo i problem sa nalaženjem radne snage, dakle između ostalog i u tom sektoru. I u tom smislu mi smatramo da ako već 20.g. ne uspijevamo to urediti i držati pod kontrolom da je intervencija države tu opravdana. To prepoznaje i najveći broj građana, rezultati istraživanja iz 2022. pokazuju da gotovo 2/3 ispitanika podržavaju prijedlog da se zabrani rad trgovina nedjeljom. Ne očekujemo po iskustvima drugih zemalja da bi ovakav prijedlog imao drastične posljedice za promet u trgovinama jer se to nije dogodilo u nizu drugih zemalja u EU koje su to uvele. Isto tako i sada je udio prometa nedjeljom najmanji u odnosu na druge dane. Prema podacima Porezne uprave Ministarstva financija za razdoblje od 2017. do 2021. udio ostvarenog prometa nedjeljom u odnosu na ukupno ostvareni tjedni promet najmanji je tjedni postotak koji iznosi između 7,89 do 9,5%, a najviše se kupuje subotom odnosno petkom, donekle su iznimka veliki trgovački centri koji uz subotu ostvaruju veliki promet nedjeljom, međutim očekujemo da će se i potrošačke navike uskladiti sa ovim propisima i da će se promet premjestiti na druge dane u tjednu.
Isto tako ovaj zakon, to su mnogi tu istaknuli, ne uvodi apsolutnu zabranu rada nedjeljom i dalje ostaje važno urediti radnička prava onih koji će i dalje nedjeljom raditi, a ne spadaju u hitne službe itd., dakle od ugostitelja na dalje. Drugo, uvodi se mogućnost rada nedjeljom od 16 nedjelja u godini što pokriva zapravo veći dio turističke sezone i treće, postoje i dalje neke iznimke poput trgovina u bolnici ili na zrakoplovnim lukama itd.. Ipak ima prostora naravno za napredak i ono što mi smatramo da je iznimno važno, uložit ćemo i amandman, nadamo se da ćete ga razmotriti, bilo bi dobro da se uvede iznimka kojom se predviđa da vlasnici, sami vlasnici trgovina i članovi njihovih obitelji mogu raditi nedjeljom, dakle ovisno o njihovoj slobodnoj volji i poslovnoj procjeni taj rad bi bio dobrovoljan, ne bi se vršila diskriminacija među različitim poslodavcima jer u teoriji svi vlasnici trgovina mogu raditi nedjeljom dok god to ne uključuje rad njihovih radnika, ako je njihov izbor.
Isto tako treba razmisliti o prijedlogu sindikata da se propiše kako rad radnika u trgovini ne može biti noćni rad, naročito zato što radnici nakon zatvaranja prodajnog objekta po njihovim svjedočanstvima, dakle to se zna, ostaju raditi još barem sat vremena ili dulje i radno vrijeme im dakle ne završava krajem radnog vremena trgovine, a istodobno u pojedinim gradovima van velikih centara javni prijevoz se prorjeđuje ili ga uopće nema, što je osobito problematično za radnice koje rade izvan mjesta života, dakle odnosno žive izvan mjesta rada. Zato je zapravo važno propisati, bilo bi važno propisati i da rad u trgovini specifično uz pojedine nužne iznimke ne može biti noćni rad.
I na kraju želim upozoriti da ovaj prijedlog uopće ne obuhvaća tzv. ondiment dostavne centre poput onih na platformama Wolt ili Glovo koji kao informacijska društva nemaju prodajne objekte, ali obavljaju dostavu iz svojih distribucijskih centara u najkraćem mogućem vremenu pri čemu se može stvoriti učinak otvorenosti trgovine nedjeljom, a to onda znači između ostalog da se i ovi poslovni subjekti neopravdano favoriziraju odnosno da mogu postati nelojalna konkurencija klasičnim trgovcima. Dakle, držimo da je pitanje neradne nedjelje obuhvaća i nekoliko vrijednosti prema kojima se kao društvo trebamo odrediti, a to su poštivanje radničkih prava i ljudskog dostojanstva, definiranje društvenih prioriteta u skladu sa stvarnim društvenim potrebama, održivi razvoj jer je na koncu konca moguće reprogramirati potrošačke navike u smjeru stvaranja društva odgovornog prema ljudima i odgovornog prema resursima. I na kraju, a svakako ne najmanje važno nego među, na vrhu liste prioriteta pitanje prava žena jer se pitanje rada nedjeljom u velikoj mjeri tiče upravo radnica koje čine najveći dio zaposlenih u ovom sektoru i koje ne zaboravimo uz radne obaveze koje su bile 24 7 i dalje nose u Hrvatskoj pogotovo glavninu tereta i brige za kućanstvo i obitelj.
Hvala vam.

Reiner, Željko (HDZ)

U ime Kluba zastupnika HNS-a, Liberalnih demokrata i nezavisnog zastupnika govorit će poštovani zastupnik Silvano Hrelja.
Izvolite.

Hrelja, Silvano (Nezavisni)

Poštovani gospodine potpredsjedniče, poštovani državni tajniče, kolegice i kolege, dakle govoriti o ovoj temi je vrlo zahtjevno, govoriti i stvarati određena rješenja i organizirati rad trgovina nedjeljom je vrlo izazovno i sa vrlo upitnim, upitnom budućnošću i da li će to što radimo držati vodu ili neće. Uvijek ti upitnici stoje, stoje iznad glave.
Prvo Hrvatska nije otok, razne zemlje u EU i u našem okruženju imaju različite modele dozvoljenog rada ili nedozvoljenog ili zabranjenog rada nedjeljom u trgovinu. Različite su prakse, međutim i u tim zemljama u kojim sam svojevremeno putovao konkretno u Italiji događaju se, događaju se neke promjene. Naravno kod njih na benzinskim pumpama nećete kupiti ni sendvič govorim Alto Adige ili South Tyrol nego ćete imat dostupne automate gdje ćete reći toliko novaca i toliko ćete dobit goriva, tu su jedinstveni. Međutim što se tiče trgovina veliki lanci rade vrlo skraćeno nedjeljom u turističkim mjestima jer su podređeni zimskom turizmu i obiteljske trgovine isto tako traže svoje mjesto pod suncem i rade doduše skraćeno radno vrijeme do 12 ili 1. Dakle, to su recimo njihove ovaj, njihove promjene, a isto su tako išli ono generalnom, generalnom zabranom. Vrijeme pokazuje i vrijeme će i kod nas pokazati kakvi će biti učinci, da li ćemo radi toga trpiti ili nećemo trpiti neke štete, da li će se na ovaj benzinskim crpkama javiti mesoreznice ili neće ili da karikiram stvari da li će to biti mali mini marketi opskrbljeni sa svime to ćemo, to ćemo vidjeti i nema tu nekoga koji gleda u kristalnu kuglu i kaže ovaj zakon će biti super. Željeli bi da bude što više mira i da ako se nešto dogovorimo, a ovo je rezultat nekog kompromisa između poslodavaca, obrtnika i sindikata, dakle nešto što bi moglo držati vodu što ne znači da tako misli ili Ustavni sud ili da sutra neće netko pokrenuti, pokrenuti određeni, određeni proces.
U svakom slučaju malo je čudno u našoj zemlji nakon 32 godine samostalnosti da sindikati od nas ovdje predstavničke i zakonodavne vlasti traže da uredimo ovo područje koje se tako elegantno može riješiti kolektivnim ugovorom djelatnosti. Dakle, to je nešto što je, naravno znam što ima što nema, znam da ga nema ali to govori o njihovoj neozbiljnosti jedne i druge strane misleći da su nedodirljivi i da jedni i drugi imaju potpuno pravo na istinu, a kolektivni ugovor je određivanje nečeg što nije određeno i oni traže nadomjestak da mi to riješimo, riješimo zakonom.
No, moja rasprava u ime kluba će biti podijeljena na dva dijela. Prvo, moram ispričavam kolegicu Erminu Lekaj Prljaskaj nije mogla biti danas da svoj stav o radu pekarnica ovdje kaže i svoj amandman pa ću umjesto nje pročitati ja ovo što jer ima, ima gošću ministricu sa Kosova jel.
Dakle, pred nama je Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o trgovini. Podržavam predložene izmjene zakona u onom dijelu koji će doprinijeti boljoj ravnoteži između obiteljskog života i rada. Međutim niti jedno pravno pravilo ne može biti prihvaćeno u praksi ukoliko se ne predvide izuzeci koje nalažu potrebe svakodnevnog života. Jedan od značajnog izuzetaka od zabrane rada trgovine nedjeljom, a koji se nalazio u radnoj verziji zakona bile su specijalizirane prodavaonice za prodaju kruha i pekarskih proizvoda. Predlagatelj zakona je odustao od ovog prijedloga. U vrijeme nestabilne financijske situacije uvoditi zabranu rada nedjeljom za pekarnice nikako ne može biti dobro rješenje ni za koga ponajmanje za male obiteljske pekarnice u kojima su zaposlene čitave obitelji. Zatvaranjem pekarnica nedjeljom ugrozilo bi se prema procjenama stručnjaka čak do 25 tisuća radnih mjesta. Vjerujem da smo svi svjesni što bi ova brojka značila za čitavo hrvatsko gospodarstvo.
Također, smatram da bi ukidanjem rada pekarnica građani bili zakinuti za kontinuiranu opskrbu osnovnih svježih prehrambenih proizvoda kao što su kruh i ostali pekarski proizvodi. Obzirom da smo turistički orijentirana zemlja smatram da bi ovakvim zakonskim prijedlogom loše utjecali na turističku ponudu te ukupnu gospodarsku aktivnost u našoj zemlji.
Kakvu poruku šaljemo turistima koji u namjeri da nedjeljom kupe svježe pekarske proizvode naiđu na zatvorena vrata pekarnica? Znanstveno je dokazano da treba 7 puta više ulaganja, energije i vremena da bi se ponovno pridobio kupac koji je jednom naišao na zatvorena vrata trgovine. Napominjem da našu zemlju turisti posjećuju tijekom čitave godine, a ne samo u sezoni. Upravo najveći promet prema brojčanim pokazateljima pekari ostvaruju tijekom vikenda tako da bi zatvaranje pekarnica nedjeljom dovelo i do velikog gubitka na strani državnog proračuna. Napominjem da su pekarnice, pekarnice u većem broju obiteljski posao i da nedjeljom rade uglavnom članovi obitelji. Stoga je zabrana rada nedjeljom za pekarnice protiv obiteljskog prosperiteta za takve tipove posla.
Slijedom svega navedenog podnijet ću, to piše kolegica jel, podnijet ću amandman na Konačni prijedlog zakona u kojem traži da se promijeni čl. 2. st. 7. na način da se pekarnice izjednače sa kioscima i da im bude dopušten rad nedjeljom i blagdanom u vremenu od 7 do 12 sati.
Ovaj amandman je prvenstveno motiviran potrebom da se osigura kontinuirana opskrba stanovništva osnovnim i svježim prehrambenim proizvodima, dakle sve je već rečeno što ide uz ovaj amandman.
I prezentirat ću vam amandmane u ime Kluba HNS-a. Amandman na čl. 2. dodaje se st. 5. i 6. u kojem se daje mogućnost da predstavničko tijelo područne odnosno regionalne samouprave može donijeti odluku kojom se trgovcu na njezinom području daje pravo da u kalendarskoj godini radi do najviše dodatnih 6 nedjelja u odnosu na st. 4. ovog članka, dakle daje se pravo rada nedjeljom do 22, 22 nedjelje, ali da se razumijemo, mi ne propisujemo, mi dajemo mogućnost, daje se opcija. Nama ne bi trebalo biti cilj donositi krute zakone koji nemaju dodatnih opcija. Ne vidim nijednog razloga da bi ustavni sud bio protiv ove odluke iz razloga da smo mi odlučivanje o radu nedjeljom s obzirom na gospodarske aktivnosti u pojedinoj županiji decentralizirali i prenijeli na niži nivo, oni to mogu iskoristiti, a ne moraju, dakle nudi im se, nudi im se opcija. Prema tome smatramo ovo opravdanim i mogućim, mogućim rješenje. Uostalom predlagatelj zakona može uvijek kontaktirati ustavni sud i zatražiti mišljenje jer do 1. srpnja imamo dovoljno, dovoljno vremena.
I drugi, drugi dio tog amandmana odnosi se na radnike, dakle kada trgovac organizira rad u režimu predviđenom u st. 4. i 5. znači u tim tjednima gdje se radi ili potencijalno radi nedjeljom radnik ima pravo na najmanje jednu slobodnu nedjelju tijekom tog kalendarskog, kalendarskog mjeseca. Obrazloženje ovim, ovim amandmanima, ima i drugi amandman na čl. 13. koji je čisto ovaj završne odredbe tako da ga neću interpretirat, a vezan je uz ove izmjene članka, čl. 2.. Predloženim amandmanom koji sam sada pročitao nastoji se osnažiti područna i regionalna samouprava, te operacionalizirati načelo supsidijarnosti u lokalnim poslovima. Svi oni koji žive u krajevima s razvijenim turizmom i žive od ili sa turizmom vrlo dobro znaju da u uobičajenim okolnostima sezona traje 17 do 20 tjedana, a uspješnost turizma se mjeri zadovoljstvom turista, ali i lokalnog stanovništva da ne postoje animoziteti u odnosu na turiste. Hvala vam lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)

U ime Kluba zastupnika Za pravednu Hrvatsku govorit će poštovana zastupnica Ružica Vukovac, izvolite.

Vukovac, Ružica (Nezavisni)

Zahvaljujem, poštovani predsjedavajući, poštovani državni tajniče, kolegice i kolege.
Dakle važeći zakon ne prepoznaje neradnu nedjelju kao pravilo u radu trgovina. Većina nas podržava predložene izmjene zakona ako će one doprinjeti boljoj ravnoteži između obiteljskog života i rada u djelatnosti koja je visoko feminizirana. U prijedlogu je naglašeno kako će se nakon godinu dana napraviti naknadna procjena učinaka propisa ovoga zakona, što je meni potpuno neprihvatljivo, zašto izmijeniti odredbe zakona, pa onda čekati da vidimo kakve će učinke takav propis polučiti umjesto da u skladu sa propisom prvo napravimo procjenu učinaka propisa kojeg planiramo mijenjati i onda idemo u izmjene kad vidimo ima li takav izmijenjeni propis pozitivne učinke. Posebno sam razočarana spoznajom da je i ministarstvo ovakvom odlukom nazadovalo u primjeni Zakona o procjeni učinaka propisa jer kako sam spomenula, nekadašnja ministrica Martina Dalić svojedobno je obećala da će čak i pravilnici koji budu izlazili iz njenog ministarstva prolaziti predviđenu, zakonom predviđenu proceduru procjene. Podsjećam nacrt prijedloga zakona za koji se treba provesti procjena učinaka propisa može se izuzeti od daljnjeg postupka temeljem čl. 17. Zakona o procjeni učinaka propisa ako se zakon donosi radi zaštite interesa RH, radi žurnog otklanjanja prijeteće opasnosti od nastanka štete ili zaštite osobitog gospodarskog odnosno socijalnog interesa uz detaljno navođenje razloga. U tim slučajevima stručni nositelj dužan je naknadno provesti procjenu učinaka propisa najkasnije u roku od 2.g. od dana stupanja na snagu zakona. Obaveza naknadne procjene učinaka propisa utvrđuje se u prijelaznim odredbama nacrta prijedloga zakona. Vjerujem da ćete se složiti sa mnom da ovdje nemamo takvu situaciju. Stoga je ovaj zakon trebao proći proceduru prethodne procjene i ovdje evidentno imamo kršenje procedura donošenja zakona, kao i kršenje odredbi Poslovnika HS.
Vratimo se sadržaju zakona, izmjenama se predlaže da radno vrijeme prodajnih objekata određuje trgovac raspolažući maksimalnim iznosom fonda od 90 sati koje raspoređuje onda u razdobljima od ponedjeljka do subote, te da prodajni objekt nedjeljom i blagdanima da objekti nedjeljom i blagdanima budu pretežito zatvoreni. Prijedlog zakona predviđa 16 nedjelja u godini koje su radne, a kojim će nedjeljama prodajni objekti biti otvoreni odredio bi sam trgovac u skladu sa svojim potrebama, sezonalosti, mikrolokacijom i drugim faktorima koji utječu na individualnu procjenu za potrebom radne nedjelje umjesto da se Zakonom o radu uvelo odredbu po kojoj radnik ne može raditi više od 16 nedjelja. Izmjenama se dalje predlaže da radno vrijeme prodajnih projekata određuje sam trgovac raspolažući maksimalnim iznosom fonda od 90 sati koje će onda on po svojoj vlastitoj procijeni rasporediti u razdobljima od ponedjeljka do subote. Prema predloženim izmjenama iznimno bi nedjeljom i blagdanima mogli raditi prodajni objekti koji se nalaze unutar ili su sastavni dio željezničkih ili autobusnih kolodvora, zračnih i trajektnih luka, luka unutarnje plovidbe, brodova, zrakoplova i trajekta za prijevoz osoba i vozila, benzinskih postaja, bolnica, hotela, prostora kulturnih i vjerskih ustanova, te drugih subjekata u kulturi, muzeja, centara za posjetitelje odnosno interpretacijskih centara, nautičkih marina, kampova, obiteljskih OPG-ova. Uzimajući u obzir nejednakosti u poslovima, ali i plaćama između muškaraca i žena koje u Hrvatskoj postoje s tim da su žene po prirodi odgovornije za funkcioniranje obitelji, pa u svakoj odluci koju donose u vezi s karijerom u obzir uzimaju i svoju obitelj, poželjno je raditi na ovakvim okvirima koji omogućavaju ženama da iskoriste vrijeme za svoju obitelj uz sve nabrojano u Hrvatskoj zbog nedovoljno razvijenog sustava skrbi za djecu vrtićke ili školske dobi žene dolaze u nepovoljniji položaj, pa onda i predrasudama prema ženama stavljaju se u nepovoljniji položaj, pa je li onda realno očekivati da će se ovim zakonom postići rezultat na ovom polju kojeg spominju vladajući uključujući i predlagatelja zakona, posebno ovdje mislim na izjave premijera koji tvrdi da će se ovakvom regulacijom nedjelje učiniti je danom za obitelj s ciljem jačanja nukleusa hrvatskog društva, a bez da se prije toga provedu sve one mjere i aktivnosti, primjerice na poticanju jednakog udjela kućnih i obiteljskih zadataka, te jednakog udjela roditeljskih obveza u brizi za djecu uključujući promicanje korištenja roditeljskog dopusta za očeve, kao i mjere i aktivnosti na podizanju svijesti svih dionika koji sudjeluju u kolektivnom pregovaranju o važnosti načela jednake plaće za rad jednake vrijednosti, te provedbi samog odredba, odredaba samog Zakona o radu, ostaje nam tek za vidjeti.
A koje sve okolnosti unutar ovog područja odnosno u trgovini postoje, a na koje se same žene žale?
Naravno neki od nas su izborom svoje profesije morali prihvatiti da će raditi u vrijeme kada se većina ostalih odmara, neki zato što se bave pružanjem važnih i javnih usluga poput onih koji su zaposleni u zdravstvu, znači policajci, vozači u javnom prijevozu i mnogi drugi, a drugi zato što neke usluge ljudi dobrim dijelom mogu koristiti samo u dane kada sami ne rade, dakle turizam, ugostiteljstvo, kultura. Činjenica je da ogromna većina nas želi iako je to ikako mo…, ako je to ikako moguće raditi najviše 5 dana u tjednu i imati naravno slobodan vikend. To žele i radnici i radnice zaposleni u trgovini kojih u Hrvatskoj ima gotovo 200 tisuća. Očito je da trgovine trebaju raditi subotom, s današnjim radnim i životnim ritmom i potrebama koje treba zadovoljiti ne možemo sve potrebne kupovine obaviti tijekom dana kada i sami radimo, ali subota bi trebala biti sasvim dovoljna da kupimo što nam treba, nedjelju bi bilo bolje ostaviti za obitelj, prijatelje, odmor, odlazak u prirodu ili neku drugu opuštajuću aktivnost kao što uostalom žele učiniti i radnici i radnice u trgovini. Zašto je rad nedjeljom problem radnicama u trgovini? Pa kao i mi ostali radnici i radnice u trgovini ne žele raditi nedjeljom, kažu da nema tih novaca koje bi im mogli nadoknaditi izgubljeno vrijeme s obitelji i s prijateljima. Ja bih poslodavcu platila samo da ne moram raditi nedjeljom, često čujem od samih trgovkinja. Zamjenski dan odmora na neki drugi dan u tjednu nije ni približno jednake vrijednosti, to je slobodan dan na dan kada drugi članovi obitelji i prijatelji najvjerojatnije rade i nisu slobodni, a djeca su u vrtiću ili u školi. Naše društvo ne nudi ni potrebnu infrastrukturu koja bi olakšala rad nedjeljom onima koji moraju raditi, vrtići ne rade nedjeljom, kao ni socijalni radnici koji skrbe o starijim osobama, u trgovini rade većinom žene koje čine oko 2/3 zaposlenih u maloprodaji, od njih se dakle očekuje da rade nedjeljom i da na isti dan skrbe o djeci i starijim članovima obitelji. Njihova primanja ne dozvoljavaju dodatne troškove, pa prodavačica čija je plaća obično između 3 tisuće i 300 kuna ili 4 i 200 ne može niti platiti dodatnu uslugu čuvanja i skrbi bilo koje vrste.
A koje su društvene posljedice rada nedjeljom? Osim privatnih potreba i želja ne možemo zanemariti i društvene posljedice. Stručnjaci za demografiju kažu da rad nedjeljom i nesigurni oblici rada negativno utječu na broj djece i demografska kretanja. Istraživanja pokazuju da je došlo do podmlađivanja zaposlenih žena u sektoru trgovine, što samo onda povećava ovaj problem. Zdravstveni razlozi su također vrlo bitni, radnici koji rade nedjeljom su frustrirani zbog toga, pod konstantnim su velikim stresom, a to potiče i psihofizički umor, te se javljaju stalna oboljevanja, teret bolovanja snose i poslodavci i država. Europski podaci također pokazuju da su radnici koji rade nedjeljom izloženi za 28% većem riziku od nesreća na radu i za 33% većem riziku od oboljevanja u odnosu na one radnike koji ne rade vikendom, a ekonomski razlozi i ekonomski stručnjaci ističu da rad nedjeljom i blagdanima nije donio ekonomski napredak Hrvatske, samo je privid da se gospodarska aktivnost povećala produženjem radnog vremena, rad nedjeljom ne utječe pozitivno na ekonomske aktivnosti što potvrđuju zemlje u našem okruženje, ali utječu na ne kvalitetu života pojedinca, ljudi neće kupiti više hrane i odjeće zato što trgovine rade nedjeljom.
A na koje se sve probleme žale žene koje rade u domeni trgovine?
Iako postoje mjesta gdje se pauze normalno koriste i osigurane su prostorije za odmor dakle u skladu sa zakonom, nažalost još ima onih radnih mjesta gdje se Zakon o pauzi od 30 minuta ako radnica radi 6 ili više sati, ne poštuje. Ovdje najčešće govorimo o buticima i malim trgovinama koje nemaju adekvatne prostore, u njima prodavačice najčešće rade same bez mogućnosti odlaska na pauzu ili toalet, moraju zamoliti nekog da im pričuva radno mjesto ili zaključati cijelu trgovinu da bi otišle u nekakve improvizirane prostorije ili na neku drugu, potpuno drugu lokaciju…/Upadica Reiner: Hvala/…ovo je itekako ozbiljan problem za razmisliti i zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)

Prije nego što pređemo na pojedinačnu raspravu napravit ćemo jednu kratku stanku iz tehničkih razloga, molili su me iz informatike, pa evo vidimo se u 14 i 40.
STANKA U 14,33 SATI

Reiner, Željko (HDZ)

NASTAVAK NAKON STANKE U 14.42 SATI
Poštovane kolegice i kolege, evo nastavit ćemo i kao što sam rekao i najavio idemo sa pojedinačnom raspravom i prva će govorit poštovana zastupnica Marijana Petir, izvolite.

Petir, Marijana (Nezavisni)

Hvala potpredsjedniče HS, državni tajniče, zastupnice i zastupnici.
Prije više od 1700.g. car Konstantin odredio je nedjelju kao dan odmora zaštićeno zakonom i povodom tog jubileja uspostavljen je Europski dan za slobodnu nedjelju kojeg smo obilježili prošli tjedan, a ja sam se pridružila pozivu koji je uputio Europski savez za slobodnu nedjelju čelnicima EU i državama članicama na uspostavljanje zajedničkog tjednog dana odmora na razini EU za sve građane koji je u našoj zapadnoj civilizaciji uvijek bio nedjelja. Danas smo ovdje mogli čuti doista svakakve poruke. Ono što nekako mene žalosti što one skupine koje se često vole prikazivati kao zaštitnici ljudskih i ženskih prava ili zavjernički šute o ovoj temi ili traže dlaku u jajetu kako bi opstruirali donošenje ovog zakona, čime poručuju ustvari da za njih žene u trgovini nisu žene, a to je žalosno. Mislim da bi u politici trebala postojat dosljednost i vjerodostojnost, pa posebice za one koji su primjerice zajedno ovdje sa mnom, gdje i treće predlagali izmjene Zakona o trgovini ili koji su to radili nešto kasnije. Zato bih tu još jednom skrenula pažnju jer imali smo dakle već dva pokušaja koja su dobila podršku u HS i koja su zbog prigovora trgovačkih lanaca pala na ustavnom sudu, da se ne ponavljaju iste greške. A mi danas čujemo s ove govornice uporno poruke da se trebaju dodatno omogućiti iznimke za male obiteljske trgovine zbog čega je već zakon pao na ustavnom sudu i sad ja ne znam da li neko ko ovdje izlazi s tim prijedlozima nije pročitao zakon, nije pročitao odluke ustavnog suda ili je zlonamjeran, dakle nije mi to jasno ili naprosto ne žele da se ovo pitanje regulira. Zato bih pozvala na jednu objektivnost i na razum, svi smo mi svjesni da ovo nije sigurno idealno rješenje jer ja bi primjerice voljela da nijedna nedjelja ne bude radna i da nitko osim žurnih službi ne mora raditi, ali mi danas razgovaramo o sektoru trgovine, isto tako znamo zašto o tom sektoru razgovaramo. Zato što je to nažalost sektor koji ne uživa nikakvu zaštitu jer ne postoji granski kolektivni ugovor, ne postoji zato što se o njemu pregovara 14.g. i država mora intervenirati, ne može se država pravit da u ustavu ne postoje odredbe koje ju definiraju kao socijalnu državu, država mora stati iza radnica zaposlenih u trgovini jer to nije regulirano drugim aktima i zato ja pozdravljam donošenje ovog zakona gdje je jasno naznačeno da će poslodavci moć birat 16 nedjelja kad će radit dok će sve druge nedjelje bit neradne. Danas imamo stanje da je svih 53 nedjelja radnih što sasvim sigurno nije održivo stanje i ne doprinosi onome što je obaveza Hrvatske, a obaveza Hrvatske je da uspostavi ravnotežu između privatnog i poslovnog života. Svjedoci smo svi kad uđemo u trgovinu da tamo rade umirovljenici, da rade studenti, da rade državljani drugih država, što pokazuje da zaposlenika u tom sektoru nedostaje. Poruke koje se šalju i koje su stare već 20.g. bez obzira što se tržište rada promijenilo su doslovce apsurdne, gdje se prijeti otkazima, gdje se govori da će doći do nekih financijskih gubitaka, jer to nije točno. Evo jučer na Okruglom stolu koji sam organizirala sa svim socijalnim partnerima i donositeljima odluka i stručnom znanstvenom zainteresiranom javnošću govorio je vlasnik KTC-a koji je prije 3.g. uveo slobodnu nedjelju za svoje zaposlene i nije uveo bez straha, ali je posvjedočio da je u te 3.g. više puta dizao plaće svojim zaposlenima, da je njenu financijska dobit porasla, da su mu zaposlenice zadovoljne i da dobiva podršku od svoje lokalne sredine, ali i šire. Dakle to su sve argumenti koji pobijaju argumente onih koji prijete i govore da će doć do otpuštanja radnika i da će doć do zatvaranja trgovina. Do zatvaranja malih trgovina dolazi zbog nesmiljene konkurencije velikih trgovačkih lanaca koji su uglavnom u vlasništvu stranaca i u svojim matičnim državama oni ne mogu raditi, dakle kako oni gledaju na Hrvatsku? Oni u Hrvatskoj žene radit ono što u svojoj matičnoj državi ne mogu radit. Pa ne mogu to raditi niti u Hrvatskoj, Hrvatska je socijalna država koja će zaštititi prava svojih radnika, ovim Zakonom o trgovini mi osiguravamo za zaposlene u trgovini kojih većinu čine žene slobodnu nedjelju i dostojanstveno radno vrijeme. Hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)

Ima više replika, poštovana zastupnica Marić najprije.

Marić, Andreja (SDP)

Hvala lijepa.
Poštovana kolegice, u ovom obrazloženju Konačnog prijedloga zakona navedeno je da je prihvaćeno vaše traženje da se iz čl. 2. st. 7. izuzmu specijalizirane prodavaonice za prodaju kruha, pekarskih proizvoda itd., međutim sad smo čuli od, prijedlog jel vašeg koalicijskog partnera da će podnijeti amandman da se to ipak vrati, pa me zanima kako ćete se vi postaviti po tom pitanju?
A druga stvar na koju smo upozoravali i u prvom čitanju i sama sam o tom pričala i tu je bilo danas govora, kako ćemo mi biti sigurni da neće taj kontinuitet biti jel od 16 nedjelja tijekom sezone itd., što opet nije dobro ako ćemo pravo jel, a onda opet imate amandman svog jel koalicijskog partnera HNS-a ako sam dobro shvatila kolegu Hrelju da će oni tražiti da u tih mjesec dana bude bar jedna nedjelja slobodna, dakle da se razbije taj kontinuitet od 16 nedjelja da ne bude jel u komadu, pa kako ćete se vi postaviti po tom pitanju obzirom da dosta ovaj jel gurate svoje prijedloge i …/Govornik se ne razumije/…Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovana zastupnica Petir.

Petir, Marijana (Nezavisni)

Hvala vam kolegice Marić.
Pa ja sam i završno u ime kluba rekla da predlažem da se ne ide sa amandmanima i sa zahtjevima za novim iznimkama iz tog razloga što je to put koji vodi sigurno do pada zakona, a naš cilj, bar ja imam takav dojam i iz svih dijelova dvorane, nije da padne zakon nego da osiguramo zaštitu radnica.
Ustavni sud Njemačke je reko da su njemu na prvom mjestu prava radnika odnosno radnica u trgovini, Ustavni sud u Hrvatskoj nažalost dva puta reko da im je na prvom mjestu poduzetnička sloboda, ali je reko da država ima pravo regulirat radno vrijeme i mi to radimo. Dakle, ja sam već i kolegama koji su izašli s ovim amandmanima rekla da apsolutno smatram da to nije prihvatljivo i vjerujem da ti amandmani neće biti usvojeni zbog toga što oni bitno narušavaju balans zakona i vode ponovo u pogrešnom smjeru.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani zastupnik Šimić.

Šimić, Hrvoje (HDZ)

Hvala lijepo potpredsjedniče.
Poštovana kolegice Petir.
Ovaj zakon definira temeljeno pravo na nedjelju kao neradni dan odnosno dan odmora, tjednog odmora. Predlagatelj je pristupio vrlo ozbiljno da je dokaz tome su iznimke o kojima danas govorimo, iznimke i od 16 radnih nedjelja koje su jedan opravdani i objektivan način zapravo i donešene kao upravo ta brojka i to na mjestima na kojima je to potrebno ovisno i o specifičnim potrebama potrošača, o mikrolokaciji, o sezonalnosti i drugim vrlo bitnim kriterijima. Također možemo reći i da je ova iznimka uhvatila i bolnice, hotele, željezničke kolodvore, zračne luke, luke i sve također vrlo specifične lokacije, a ono što ste vi spomenuli je vrijedno spomena da su u samo donošenje zakona osim predlagatelja radne skupine bili uključeni i svi drugi zainteresirani institucije, …/Upadica Reiner: Hvala./… sindikati i svi ostali.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovana zastupnica Petir.

Petir, Marijana (Nezavisni)

Hvala vam kolega Šimiću na ovoj replici. Točno je dakle u donošenje zakona bili su doista svi uključeni jer mislim da je to jedino ispravno, posebno kad se vidjelo da smo dva puta ovdje kroz amandmane koji su ja vjerujem bili u dobroj namjeri podneseni intervenirali u zakon koji je prethodno bio dogovoren i da je zbog toga Ustavni sud rušio te zakone. Ja sam tada otvorila široki socijalni dijalog i sa sindikatima i poslodavcima, sa znanstvenom i stručnom javnošću sa svima koji mogu dat bilo koji doprinos, a ljudima koji su radili istraživanja na različitim socijalnim skupinama i taj dijalog je jako dugo trajao.
I Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja si je doista također dalo truda jer u radnu skupinu za izradu ovog zakona uključilo i sindikate i poslodavce koji su tijekom tih razgovora približili svoje stavove i rezultat je ovaj prijedlog kojeg ponavljam nazivamo kompromisnim.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani zastupnik Miletić.

Miletić, Marin (MOST)

Poštovana kolegice Petir u pojedinačnoj raspravi osvrnut ću se konkretnije je li na cijeli ovaj zakon i htio sam na početku prvo vama se zahvaliti na svemu što ste napravili da nedjelja bude onakva skoro bih reko kakva nedjelja bi trebala bit, al bit ću puno jasniji u pojedinačnoj raspravi. No mene sad zanima da pojasnite možda prvenstveno meni, a onda i hrvatskoj javnosti s obzirom na one rasprave koje smo jutros čuli, je li onda zakon točno definirao da pravo na tih 16 neradnih nedjelja ima radnik, dakle radnik, radnik, a ne jer čuli smo tu pitanja od kolege iz oporbe, ali nisam ni ja dobio osobno dojam da je ministar baš bio jasan da je rekao ima, da u zakonu je navedeno to i to i to je to pa čisto nije mi jasno pa zato vas pitam da mi razjasnite.
Hvala vam.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovana zastupnica Petir.

Petir, Marijana (Nezavisni)

Hvala kolega Miletiću na replici. Vrlo rado ću pojasnit jer sam primijetila da je kolega Petrov iz kluba Mosta, a i vi ste sad to ponovili da vi govorite o 16 neradnih nedjelja. Dakle, ovim zakonom je definirano da bude 16 radnih nedjelja, a ostale sve su neradne i tih 16 radnih nedjelja su prodavaonice otvorene u ostale nedjelje su one zatvorene.
Propisano je čl. 2. koliko tih sati može biti tjedno i riječ je o 90 sati koliko trgovina može biti otvorena, a svaki radnik temeljem Zakona o radu može raditi najviše 40 sati tjedno. U tom smislu smatramo da smo kroz Zakon o radu gdje smo i uveli ako se sjećate onu odredbu da rad nedjeljom bude 50% više plaćen i ovim izmjenama Zakona o trgovini došli do jednog izbalansiranog rješenja.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovana zastupnica Tramišak.

Tramišak, Nataša (HDZ)

Hvala.
Poštovani predsjedavajući, kolegice saborska zastupnice.
Svakako ponovno podržavam ove zakonske odredbe i smanjenje broja radnih nedjelja u godini, a sve u cilju da se u konačnici i do veće i jače regulacije rada nedjeljom dođe, naravno i kroz daljnje izmjene zakona i napredak u zakonskoj regulativi. Ovo je svakako velik pomak treba ga podržat u kontekstu i nekih anketa od prije dvije ili tri godine gdje na razini EU 76% ljudi deklarirano ne radi nedjeljom dok je u Hrvatskoj to 64, 65%. Veliki postotak uobičajeno radi nedjeljom odnosno 7% u Hrvatskoj. To je također specifično za trgovinu i … ugostiteljska i neka druga zanimanja tako da je ovo jedan važan i bitan smjerokaz. A osim toga možda u budućnosti kako vi gledate na to da se razmotri i ovo pitanje broja radnih nedjelja da se spušta na neki način regionalnu, lokalnu razinu, a posebno ona mjesta koja su karakterizirana kao turistička radi tih posebnih potreba?

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovana zastupnica Petir.

Petir, Marijana (Nezavisni)

Hvala vam kolegice Tramišak. Slažem se da je ovo iskorak, ali uvijek se iznova čudim koliko protivljenja ima ta nedjelja koja sama kaže da se ne dela, nedjelja je dan kad se radi. No evo još uvijek se borimo s tim nekim civilizacijskim stečevinama koje su vrlo aktualne i u iznimno sekularnim državama jer se sekularnost Francuske nije se narušila time što nedjeljom im trgovine ne radi, ali očigledno neki vole ovu raspravu svesti na najnižu razinu ideologija pa eto to je činjenica s kojom se moramo nositi.
Imali smo rješenja već prijašnjim zakonima predviđena kad su lokalne samouprave mogle odlučivati o tome da li će trgovine raditi ili ne. Mi i danas imamo situacije gdje su neki načelnici svojom inicijativom se dogovorili sa trgovačkim lancima da zatvore trgovine nedjeljom, no činjenica je da obzirom na naš Ustavni sud koji doista svašta proglasi neustavnim kad je …/Upadica Reiner: Hvala./… riječ o ovom pitanju bolje da ostanemo na ovom rješenju.

Reiner, Željko (HDZ)

Zastupnik Šašlin.

Šašlin, Stipan (HDZ)

Hvala gospodine predsjedavajući.
Poštovana kolegice Petir, pa evo izmjene ovog zakona sigurno imaju u fokusu zaštitu radnika, ali kad kažem zaštitu radnika ne mislim tada samo na zaštitu prava, na odmor tjedni itd., nego mislim da ove izmjene upravo imaju jedan puno dublji značaj. Da imaju u cilju zaštitu načina života. Načina života u našoj zajednici u kojoj se zna da je uvijek nedjelja upravo ovo što ste govorili bila namijenjena za obitelj, za odlazak u crkvu, jednostavno jedan način življenja. Ukoliko se to ne bi dogodilo ukoliko bismo imali dugi niz godina obvezu rada nedjeljom itd., dugotrajno se narušava odnosno djeluje se negativno na način življenja ne samo jedne obitelji kao temelja društva, nego i cijele zajednice i društva u cjelini, pa bi molio to malo ako možete još prokomentirati.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovana zastupnica Petir.

Petir, Marijana (Nezavisni)

Hvala kolega Šašlin, da Europska direktiva o uspostavi ravnoteže između poslovnog i privatnog života nas obavezuje upravo na to da omogućimo svima onima koji su zaposleni bez obzira o kojem sektoru je riječ, a sektor trgovine je u svim državama članicama posebno osjetljiv jer u njemu rade žene za vrlo niske plaće i rade po jednom plaćenom ritmu koji na duge staze na zdravlje ostavlja posljedice.
Dakle, ta direktiva nas upućuje i mi smo ju implementirali u svoje zakonodavstvo da moramo donositi takva rješenja koja će omogućiti jedan normalan ritam rada i ritam odmora. Ja čak u svojoj raspravi niti u ime kluba, niti u replikama, niti u stanci, niti u pojedinačnoj nisam ni jednom spomenula niti crkvu, niti kršćansku tradiciju, ali evo bilo je tu komentara kao da se samo o tom govorilo pa su neki čak htjeli propisivat koga ću ja pozivat na okrugli stol i tko bi gdje mogao govoriti. Dakle, ti …/Upadica: Hvala./… ljudskopravaši žele ljudska prava sebi ali ne i drugima.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani zastupnik Stier.

Stier, Davor Ivo (HDZ)

Hvala potpredsjedniče.
Poštovana kolegice Petir baš na tragu ovog zadnjeg šta ste rekli, a spomenuli ste i u raspravi da je Hrvatska socijalna država, više puta ste to spomenuli, ja bi išao malo dalje u elaboraciju. Ovaj prijedlog zakona je u skladu sa principima socijalnog tržišnog gospodarstva. Dakle, tržišna ekonomija da, ali tržište ne može se okrenuti protiv zaštite digniteta ljudskog dostojanstva. Taj koncept jest u socijalnom nauku crkve, ali on je prihvaćen danas ne samo npr. od demokršćanskih viših snaga nego i socijaldemokrati ga isto tako koriste, on je ušao u socijalno tržišno gospodarstvo i u Lisabonski ugovor.
Prema tome, govoriti o ovome isključivo iz te perspektive da je zbog nekog crkvenog pogleda mislim da je pogrešno iako ne treba niti bježati od toga da socijalno tržišno gospodarstvo je inspirirano i društvenim naukom crkve.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovana zastupnica Petir.

Petir, Marijana (Nezavisni)

Hvala vam kolega Stier.
Naravno da ljudsko dostojanstvo treba biti svima na prvom mjestu, posebice donositeljima odluka kojima su povjereni ljudi i briga za njih i za njihovo dobro. I kad vidimo da država treba reagirati onda država mora koristiti taj instrument, a ti instrumenti su nam dani i Ustavom RH. Kada sam bila članica Europskog parlamenta sudjelovala sam u radu grupe, europske grupe koja je ustvari brinula o ravnoteži između privatnog i poslovnog života i posebno se bavila osiguranjem slobodne nedjelje i zakonodavstvom koje bi išlo u tom smjeru, a tom grupom su predsjedali kao što ste i sami rekli. Jedan demokršćanin i jedan socijaldemokrata. Dakle, mislim da oko ovakvih pitanja gdje treba štititi ljudsko dostojanstvo ne bi trebala ideologija biti prepreka već bi trebali imati neke više ciljeve pred sobom, a ovdje je zaštita prava žena koje rade u trgovini.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)

Hvala.
Slijedeća replika kolegica Anka Mrak Taritaš, izvolite.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)

Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovana kolegice Petir ja se s vama u potpunosti slažem da ideologija ne treba biti tema ovakvih jednih izmjena i dopuna zakona ili ovakvog jednog zakona. Jednako tako se nadam da, ja imam apsolutno jasan stav da je za isti rad muškarca i žene trebaju biti jednako plaćeni. Ne tako davno je bio prijedlog direktive u EU čiji ste vi bili članica i sad ste se referirali u kojem je između ostalog bilo jedna od stvari da za isti rad muškarci i žene trebaju biti jednako plaćeni. Kolege koji su članovi pučke stranke odnosno naši zastupnici u Europskom parlamentu članovi HDZ-a nisu glasali za to. Dakle, evidentno je da nisu.
Sad mene zanima uopće vaš stav i odnos prema tome da za isti rad muškarci i žene budu isto plaćeni.
Hvala lijepo.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)

Izvolite odgovor.

Petir, Marijana (Nezavisni)

Hvala kolegice Mrak Taritaš.
Naravno da i žene i muškarci za isti rad moraju biti jednako plaćeni, no problem imate u Europskom parlamentu koji vrlo često ruši model supsidijarnosti, a kojeg je kolega Stier spominjao kao temelj Lisabonskog ugovora gdje onda u vrijedne, vrijedna izvješća i vrijedno zakonodavstvo upravo lijevo liberalne struje i ekstremisti ubacuju stvari poput pobačaja što uopće nije u nadležnosti EU, rodnu ideologiju i ostale ideološke stvari i na taj način ustvari ruše nešto što u svojoj suštini bi trebalo biti dobro. Dakle, koliko se ja sjećam kad je riječ o toj direktivi upravo je to bio problem. Kao što je to bio problem i kod nekih drugih izvješća koja su bila dobra, ali su bila ideološki obojena i htjelo se skrenuti pažnju da se moramo držati temeljnog ugovora, a to je Lisabonski ugovor o funkcioniranju EU, države članice imaju svoje nadležnosti, EU ima svoje nadležnosti.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)

Hvala.
Kolegica Puljak ima repliku.

Puljak, Marijana (Centar)

Evo zahvaljujem.
Pa evo drago mi je kolegice da smo ustanovili od vas da je rodna ideologija kad se traži jednakost plaća muškaraca i žena za isti posao. To je vama rodna ideologija.
…/Upadica Marijana Petir: To ja nisam rekla, ništa./…
Mislim tako se zove direktiva, evo ja sam mislila sam skroz nešto drugo pitati, ali Direktiva Europskog parlamenta i vijeća i jačanju primjene načela jednakih plaća muškaraca i žena za jedan rad ili rad jednake vrijednosti putem transparentnosti plaća i provedbenih mehanizama. Gdje je tu rodna ideologija?
Dobro, vrati ću se na pitanje ako, ako uspijem, a to je, pozivate se stalno na ljudsko dostojanstvo, pa evo tko štiti ljudsko dostojanstvo konobara i kuhara, zašto je nužno piti kavu nedjeljom, a nije nužno ići u trgovinu kupiti kruh?

Petir, Marijana (Nezavisni)

Pa prvo kolegice Puljak znači moram vas demantirat jer ste izrekli neistinu. Dakle ja sam rekla vrlo jasno da sam za jednake plaće žena i muškaraca, a direktiva koju je kolegica Mrak-Taritaš spomenula je osim tih odredbi imala odredbe koje nemaju veze sa jednakom plaćom za rad žena i muškaraca nego su imala veze sa rodnom ideologijom, sa time da se poziva države članice na pobačaj, da uvedu pobačaj i ostale stvari i to je bio razlog zašto neki kolege nisu podržali tu direktivu. Zato što se u tu direktivu, kao što se u mnoga druga izvješća upravo ubacuju sporni elementi za koje EU nije nadležna, protiv tog glasaju i oni zastupnici koji možda imaju potpuno drugačije mišljenje, ali čuvajući model supsidijarnosti moraju se na taj način postavit, to je prvo. A drugo, koliko ja znam radnici u ugostiteljstvu imaju granski kolektivni ugovor, a radnice u trgovini ga nemaju, dakle one nemaju nikakvu zaštitu.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)

Hvala.
Kolega Ivanović replika.

Ivanović, Goran (HDZ)

Hvala lijepo uvaženi potpredsjedniče.
Uvažena kolegice Petir, evo u ovih nekoliko sati u biti od izlaganja u ime klubova, pa i u traženju stanke otprilike smo uvidjeli da će svi klubovi većinom podržati izmjene ovog, ovog zakona, ali se sad tu pred kraj rasprave odnosno sad u sredini rasprave nametnula teza dobro, ali svejedno će to pasti na ustavnom sudu. Iz svojeg ste izlaganja sami rekli da ste baš iz tih razloga da ne padne na ustavnom sudu određene stvari izmijenili u ovom zakonu kako ne bi prošli kao 2004. i nekih drugih godina. Smatrate li da je ovaj puta to nešto što stvarno garantira da će se dogoditi to da imamo 16 radnih nedjelja, a sve ostale nedjelje će biti neradne, a u nekom budućem vremenu praktički da dođemo do toga da sve nedjelje u Hrvatskoj budu neradne?

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)

Hvala.
Odgovor na repliku.

Petir, Marijana (Nezavisni)

Hvala kolega Ivanoviću, pa evo i u obrazloženju ovog zakona je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja jasno ponovilo koje su to bile sporne točke sa aspekta ustavnog suda i iz tog razloga one nisu ovdje uključene i ne znam zbog čega se uporno isti ti prijedlozi iznose ako razlog nije da se želi ili opstruira donošenje ovog zakona ili da žene u trgovini za neke zastupnike ovdje nisu žene, pa trebamo sad razgovarati o potpuno direktivama koje veze sa ovim nemaju i izokretat riječi koje nisu rečene. Dakle mi smo uložili napor da ni na koji način ne dovedemo u pitanje održivost ovog zakona i kroz razgovore sa socijalnim partnerima čije smo stavove približili, a to nije jednostavno i lako i puno je vremena utrošeno do toga da smo vodili računa o onom što je ustavni sud u svojim prijašnjim pravorijecima rekao. Ja se nadam da će ovo biti održivo rješenje.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)

Hvala.
Kolega Lalovac ima repliku.

Lalovac, Boris (SDP)

Hvala lijepa g. potpredsjedniče.
Poštovana kolegice, govorili ste zapravo vrlo detaljno i o plaćama njihovim da su ispod prosjeka jel, čini mi se 835 eura i spomenuli ste ovaj jedan dobar i pozitivan primjer tog KTC-a jel koji stvarno je išao ususret Vladi i pokazao je jedan partnerski odnos, međutim ono što je činjenica je da trgovci su nekoliko puta prevarili Vladu jel, ali bez ikakvih ono rukavica. Prvi put Vlada je smanjila PDV, oni su, nisu smanjili cijene jel, Vlada se odrekla 2 milijarde kuna prihoda, oni su uzeli sebi jel. Drugi put kada se cijena energije zamrznula oni su i dalje povećavali cijene jel, zašto mislite da će treći put vjerovat Vladi odnosno da neće zloupotrijebiti ovaj zakon, da ne mislim da će doć do otpuštanja, ja ne mislim da su to čisto medijski ovaj dio, međutim nego bojim se da će, neće doći do povećanja plaća jel mi ovdje sad samo moramo govorit o povećanju plaća, ja ne mislim da će doć ni do otpuštanja, ni nikakvih, zato što fali radnika jel, međutim bojim se da će usporiti rast plaća jel, o tome, o tome se samo radi. Kako, da li ste razmišljali možda o nekoj odredbi da im, da u tome doskočite jel, da se trgovci na to ne pozivaju? Hvala lijepo.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)

Hvala, vrijeme je isteklo.
Odgovor na repliku.

Petir, Marijana (Nezavisni)

Hvala vam kolega Lalovac.
Vi ste ispravno detektirali da ponašanje trgovačkih lanaca ne da nije džentlmensko nego je apsolutno nepošteno i sigurno da je to razlog zašto moramo donijet zakon, da smo se mogli dogovorit s njima onda bi se dogovorili, da su se sindikati mogli dogovorit s poslodavcima o granskom kolektivnom ugovoru onda ne bi pregovarali 14.g. bez da taj granski kolektivni ugovor imamo. Zato donosimo zakon kojim je sve jasno propisano, a iz primjera koje već sad imamo koje bilježimo u praksi, nije KTC napravio na nagovor Vlade, to je bila poslovna odluka KTC-a koja se pokazala kao ispravna jer vidimo da nema dovoljno radnika, vidimo da rade studenti, umirovljenici, rade državljani stranih država, dakle trgovci ne da nemaju prostor za otpuštanje radnika nego oni radnike traže kao suho zlato i u tom smislu vjerujem da će ova regulacija pomoći da se doista uspostavi ravnoteža između poslovnog i privatnog života radnika, a da će i trgovci znati više cijenit svoje radnike i povećati im plaće jer to ti radnici zaslužuju.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)

Hvala.
Slijedeću pojedinačnu raspravu ima kolega Željko Pavić, izvolite.

Pavić, Željko (Socijaldemokrati)

Zahvaljujem g. potpredsjedniče.
Prvo da se osvrnem na ove replike i na izlaganja. Kao prvo i osnovno ovaj zakon ne garantira neradne nedjelje, ovaj zakon kaže da trgovine neće biti otvorene, to piše u zakonu, znači u zakonu ne piše da zaposlenici tih trgovina neće raditi, to je prva i osnovna stvar. Drugo, maloprije je bila iznesena teza da su socijalni partneri zadovoljni, znači imamo dopis od sindikata koji je došao na Odbor za gospodarstvo i sindikat kaže da nisu zadovoljni ovim zakonom, al će ga ipak podržati jer su dobili bar nešto, prema tome nema podršku socijalnih partnera, poslodavci ga nisu podržali. Prema tome, imamo, imamo i dalje probleme koji su bili i ranije prisutni, ne garantira radnicima da neće raditi nedjeljom, ne garantira im neradnu nedjelju, a s druge strane imamo prijepore oko toga kome se istovremeno dozvolilo raditi i gdje se može nedjeljom raditi. Zabranili ste raditi, tim zakonom ste zabraniti i malim trgovcima, zabranili ste raditi obiteljskim trgovinama, zabranili ste raditi i našim pekarima koji su se jasno izjasnili da bi oni htjeli raditi, ali vi im to ne dozvoljavate. I kome to ide u prilog? Ide u prilog velikim trgovačkim lancima.
S druge strane i veliki trgovački lanci imaju primjedbe. Zašto imaju primjedbe, jer se pitaju što će sa najmom prostora jer plaćaju penale ukoliko u velikim trgovačkim centrima njihov prostor nije u funkciji preko nedjelje odnosno ne radi. Što će i kako će to i kome to ide na trošak?
Znači imamo problema se svih strana i meni je jasno. Bio je jedan odličan primjer od jednog našeg kolege na Odboru za rad koji je rekao da kad se radi o radničkim pravima i Zakonu o radu da možemo to si predočiti kao jednu sobu, u svakom uglu sjede pripadnici jedne grupacije. U jednom uglu su pripadnici poslodavaca i Obrtničke komore, u drugom su pripadnici sindikata, u trećem su pripadnici nezavisnih, nezavisni komentatori koji mogu govoriti što žele i kako žele i u četvrtom su stranke. I tko god iz kojeg ugla da bilo koji prijedlog iz ostala tri ugla će po njima paljba i bit će to sve skupa nakon toga svedeno opet na nulu i neće se to moći provesti. I jasno je i sada se isto dešavaju slične stvari, ali ne zbog toga što smo mi protiv toga. Mi smo za neradnu nedjelju, ali ovdje je nema. Ovdje je stvarno nema. I onda se tu prozivamo da to možemo gledati na više načina. Možemo, ako gledamo to kao vjernici apsolutno smo za neradne nedjelje, apsolutno jesmo. Ako govorimo kao radnici vjerojatno je i većina radnika za neradnu nedjelu, ali ja ću vam reći. Imam jedan broj prijatelja koji su, imaju svoju djecu koja su počela raditi nedavno i oni rade u trgovinama i oni hoće raditi nedjeljom jer si hoće zaraditi dodatni novac jer su im ti sati bolje plaćeni. I sada im to ne dozvoljavamo. Znači niti radnici nisu zadovoljni svi. Mi smo dozvolili da poslodavac i radnik međusobno razgovaraju, da pregovaraju i da se dogovore hoće ili neće raditi nedjeljom. To treba biti njihov zajednički interes, ako to ne dozvolimo od toga ništa.
S treće strane gledamo, možemo gledati kao sindikalisti, kao pripadnici sindikata i opet ćemo imati drugačiji pogled na to sve skupa i govoriti da dobro je ali nije podržao sve ono što smo mi predlagali u svojim zakonima i u svojim prijedlozima za takve zakonske izmjene.
Prema tome, imamo problema sa koje god strane okrenemo, a ovaj zakon vam ništa ne garantira. Već sam rekao primjer trgovačkog lanca koji je evo recimo u Krapini ima 4 trgovine, njihova će trgovina uvijek raditi nedjeljom, uvijek, znači bar jedna trgovina će raditi, a hoće li ti radnici biti slobodni onih 36 nedjelja koje se navodno omogućava da budu slobodni to je veliko pitanje i uvijek će biti raspoređeni u ostale trgovine u kojima inače ne rade jer će tamo povećani promet. A istovremeno ste zabranili malim trgovcima da rade i da si povećaju promet i smanjili ste im promet otprilike za nekih 15 do 20%. To ste isto napravili i pekarima koji kažu, gledajte jednostavno ne možemo toliko ispeći kruha i peciva u subotu da bismo nadoknadili ono što smo pekli za nedjelju, a obitelji im ovise o tim prihodima.
Prema tome, zakon nije dobar, ali rekao sam već ranije jednostavno smo prisiljeni da uzimamo te mrvice sa stola koje nam dajete i da glasamo za zakone koji nisu dobri iako smo na to upozoravali.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)

Ostanite kolega ima replika nekoliko.
Andreja Marić je prva, izvolite.

Marić, Andreja (SDP)

Hvala lijepa.
Poštovani kolega saželi ste u svojoj raspravi niz problema iz više kuteva što smo evo čuli i tijekom rasprave i sada i prošli puta i u medijima se je moglo vidjeti. Dakle, zatvorena prodavaonica, sama zatvorena vrata ne znači da ti radnici neće zaista raditi od inventura pa na dalje. Spomenuli ste plaćanje najma, pitanje ovog vašeg pekara iz Krapine koji neće moći napraviti u subotu dovoljno ovoga tih proizvoda da bi nadoknadio i nedjelju, pa ona pitanje prelijevanja prometa iz malih trgovina u veće trgovačke lance. I slijedeća stvar što sam i kolegicu Petir pitala pa me čisto i vaš kut gledanja zanima. Dakle, ona je jasno rekla da neće zapravo podržati amandman odnosno amandmane koji su njezini koalicijski partneri iznijeli vezano uz to da se ipak vrati mogućnost rada pekarnicama odnosno da se onaj kontinuitet od 16 nedjelja razbije. I čisto još na kraju što će taj vaš pekar iz Krapine napraviti, da li će biti ono snađi se druže …/Upadica: Hvala./… ili tko ga šljivi ili šta će čovjek napravi?
Hvala.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)

Odgovor na repliku.

Pavić, Željko (Socijaldemokrati)

U razgovoru s njim, evo zadnji put sam razgovarao s njim prije 2 dana, rekao mi je da ne zna što će napraviti jer radi tamo on, radi njegova žena, radi njegov sin, njegova snaha i povremeno njegov unuk. Prema tome svi su zaposleni u toj pekari, svi i ovise o tome, ovise o tim prihodima. Što će i kako će napraviti ne znam. Ali da idemo u krivom smjeru definitivno idemo. Mi sad ovdje govorimo o tržištu poslodavaca, a trebamo govoriti o tržištu rada. Kad ćemo govoriti o tržištu rada i kad ćemo rad definirati drugačije i kad ćemo definirati kad se smije raditi za sve isto i kako pod kojim uvjetima onda ćemo imati pametnije i bilje zakone, a ovako nismo dobili ništa. Samo smo ograničili rad pojedinih objekata i ništa drugo, samo rad objekata. Ne znam zašto se ide u tom smjeru, a ne da se govori o radnicima i o njihovim pravima i kad mogu biti slobodni i koliko smiju biti slobodni i koliko nedjelja mogu uopće raditi u godini.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)

Kolegica Vukovac, replika.

Vukovac, Ružica (Nezavisni)

Zahvaljujem predsjedavajući.
Poštovani kolega Pavić, dakle radno vrijeme radnika u trgovini uglavnom se ne poklapa sa radnim vremenom same trgovine tj. onim radnim vremenom kada je ona otvorena zakupce. U trgovinama radnici najčešće provedu oko sat vremena izvan onog radnog vremena obavljajući poslove za koje bi trebali biti plaćeni jer su oni jednostavno u opisu radnoga mjesta, ali su to na kraju poslovi koje nitko ne priznaje.
Isto tako imamo situaciju gdje radnici tijekom smjene podižu i slažu ogromne količine robe, a zbog brzine koja se od njih očekuje prilikom obavljanja toga rada one ne mogu poštivati sva ona pravila iz zaštite na radu odnosno ne mogu pravilno podizati teške terete i onda naravno slijede kronične bolesti poput problema s leđima i kralježnicom koje postaju uobičajene. Hoćemo li ovim zakonom iole utjecati i na te nepravilnosti.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)

Odgovor izvolite.

Pavić, Željko (Socijaldemokrati)

Hvala kolegice Vukovac.
Svi smo svjesni da nećemo, nećemo jer se nismo dotaknuli radnika ni u jednom segmentu. Znači ovdje ne govorimo o radnicima, ne govorimo o njihovim pravima, mi govorimo ovdje o objektima hoće li neki objekt raditi ili neće raditi, hoće li neka trgovina, fizička trgovina raditi ili neće raditi. A zaposlenici u toj trgovini, rekao sam već mogu i raditi u trgovini, mogu čistiti trgovinu, mogu slagati robu u trgovini nedjeljom ako to njima poslodavac kaže oni će to morati raditi. Prema tome, nismo riješili problem i nismo riješili problem ono što ste spomenuli i žena koje dižu teške terete i koje rade više od norme to se treba regulirati zakonom, takve stvari se trebaju regulirati zakonom i tu treba sindikat i svi ostali i socijalni partneri krenuti u razgovore i pregovore da se takve stvari definiraju i da se jasno kaže poslodavcima što mogu, što ne mogu i koja su prava radnika.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)

Hvala.
Kolega Miletić ima repliku.

Miletić, Marin (MOST)

Hvala vam predsjedavajući.
Kolega Paviću koji su razlozi da vladajući, ja ću se tako izraziti taksativno, slušamo cijelo jutro objašnjenja i uistinu mene samo čudi što se oni ljute na nas što mi postavljamo legitimna pitanja, pa to je valjda smisao oporbe da propitkuje, da razmišlja, da ono što vidi da možda nije skroz najbolje ili uopće nije dobro, da kritizira, da predlaže to radi oporba. Pa ne možemo ovdje bit klaunovi i pljeskat.
Dakle, koji smisao je da nije taksativno u zakonu napisano da je ovdje riječ o radnicima, o građanima RH koji su na određenom mjestu zaposleni, ako pričamo konkretno evo u trgovini jel tako, dakle zašto to nije navedeno zašto tu nisu jasni? Koje je vaše razmišljanje?

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)

Izvolite.

Pavić, Željko (Socijaldemokrati)

Kolega Miletić da se htjelo govoriti o radnicima i radničkim pravima onda bi se to rješavalo u Zakonu o radu, a ne u Zakonu o trgovini. Znači u ovom zakonu se nije definiralo ništa za radnika, napominjem sedmi puta, definiralo se samo za fizički objekt, za trgovinu koja će biti ili neće biti otvorena, za radnika se nije definiralo apsolutno ništa.
I znamo da ta trgovina može biti u godini otvorena 16 dana odnosno 16 nedjelja pardon, evo to je ono što znamo. Isto tako znamo da će to imati veliki utjecaj na male trgovce, na male trgovine i pogotovo na one trgovce koji imaju jednu trgovinu, a najveći utjecaj na one trgovce koji imaju obiteljske trgovine i to je sve pokazano, dokazano statistika je to pokazala, pokazale su analize koje su radili u Obrtničkoj komori i to su nam jasno rekli, 10.000 pripadnika ceha trgovaca je reklo to. Prema tome, ne možemo ići kontra toga, moramo im pomoći, moramo omogućiti ljudima da rade.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)

Hvala.
Kolegica Glasovec, Glasovac ima …/Govornik se ne razumije zbog najave./…

Glasovac, Sabina (SDP)

Kolega Paviću citirat ću vas rekli ste „ovaj zakon ne garantira radnicima nerad nedjeljom“ što je točno, „garantira da će trgovine biti zatvorene“ djelomično točno. Ovaj zakon garantira da će nedjeljom osim ovih 16 biti zatvorene samo one trgovine koje nemaju mogućnost ili opciju rada na daljinu.
Odete na ovu aplikaciju Studenac, Tommy, NTL, manji dućani svi rade nedjeljom i netko u tim dućanima radi, osigurava da te namirnice se spakiraju i dostave onom tko je naručio. To je isto kao da kažete mi ćemo zatvorit za goste nećete moći ući u restoran, a onda imate ponudu on line dostave te iste hrane na vrata svakog doma. A tko sprema tu hranu?

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)

Hvala. Odgovor na repliku.

Pavić, Željko (Socijaldemokrati)

Slažem se s vama. Evo imamo tu kolega kaže da imamo fiskalizaciju, imamo fiskalizaciju, međutim ukoliko je trgovina definirana odnosno registrirana za rad na odnosno prodavanje na daljinu moći će raditi i to će biti legalno. Znači tu nema nikakvog nelegalnog rada, znači to piše u zakonu, to piše u zakonu, to piše u ovom zakonu da trgovina koja je registrirana i za rad na daljinu da može raditi nedjeljom. Prema tome, to piše u zakonu i svi oni koji će se tako registrirati moći će raditi
I hvala vam na napomeni taj sam dio ispustio znam da to piše u čl. 2. st. 7. …/Upadica se ne razumije./… Znam, znam da to piše u čl. 2. st. 6., ali jednostavno sam to ispustio iz vida. Hvala vam.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)

Hvala.
Kolega Tušek ima repliku.

Tušek, Žarko (HDZ)

Poštovani kolega Pavić. Pa samo nekoliko digresija na ovaj dio koji se odnosi na raspravu na Odboru za gospodarstvo koja je bila drugačije intonirana nego što vidim da sad prenosi ovdje na plenarnoj sjednici HS-a, znači prije svega naravno da oko tog zakona ne postoji apsolutno suglasje, naravno da ne postoji, ali je postojala jedna zdrava i normalna komunikacija svih socijalnih aktera pa i onih iz HUP-a i onih iz HOK-a, pa i predstavnika sindikata i velik dio njih zapravo svi oni u načelu su podržali ovakav smjer zakona.
Naravno da neki od članica tih potpunih organizacija imaju drugačije gledanje i oko ove teme niti nikada nećemo naći apsolutno suglasje. Država ovim prijedlogom zakona niti ne traži apsolutno suglasje svih socijalnih partnera, država ovim prijedlogom zakona čini prvi korak prema svojoj ključnoj, prema promociji svoje ključne filozofije da je nedjelja radni dan, neradni dan u trgovini. A iznimka na ovaj zakon pokušava se dovinuti specifičnostima hrvatskog gospodarstva i nekim navikama koje su protekom …/Govornici govore u isto vrijeme./… bile stečene.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)

Kolega Pavić imate odgovor.

Pavić, Željko (Socijaldemokrati)

Kolega Tušek vi ste predsjednik Odbora za gospodarstvo i znate što je bilo na odboru, ja mislim da nisam rekao ništa drugo nego što ste rekli i vi, potpuno sam isto rekao čak sam ispričao konkretno primjer koji je rekao naš kolega iz odbora, tako da slažem se s vama. Svako od njih ima svoje poglede, poslodavci imaju svoje poglede, obrtnici imaju svoje poglede, gospodarstvenici svoje poglede, radnici, sindikati svak ima svoj pogled i kao što sam rekao sindikat je jasno napisao da će podržati zakon iako se sa zakonom ne slaže jel tako. Poslodavci su rekli da će biti evo tu su ne možemo sad nikud dalje, ali se sa tim zakonom ne slažem. To je bilo jasno rečeno. Znači imat ćemo uvijek za i protiv, međutim na žalost ono što je bitno, bitno je to da danas govorimo o pravima radnika, govorimo o tome da bi netko trebao imati slobodne nedjelje, a to ovdje ne piše. O tome se radi, ja o tome pričam.
Znači govorim o tome da ne znači da će radnik koji radi u trgovini koja će biti zatvorena za kupce fizički ulaz kupaca ne znači da taj radnik neće raditi.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)

Hvala.
Kolegica Mrak-Taritaš.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)

Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani kolega Pavić.
Ja pretpostavljam da vi idete na benzinske crpke, da točite gorivo i htjeli ne htjeli ulazite u one trgovine gdje to gorivo morate i platiti. Korona nas je naučila svemu i svačemu. Između ostalog nas je naučila da naravno benzinske crpke rade 24 sata. Na njima rade i muškarci i žene i na benzinskim crpkama se prodaje sve. Ono što sam ja vidjela da se ne prodaje svježe voće i povrće, to još uvijek nemamo svježeg voća i povrća i nemamo mesa. Dakle, nemamo ovih suhomesnatih. Suhomesnatih proizvoda imamo, ali nemamo svježeg mesa.
Mi i danas imamo, dakle ono o čemu govorimo Volt, Glovo i ostalo, rade dostavu sa benzinskih crpka 24 sata, dakle onu dostavu koju rade. Ovaj zakon i način na koji će netko naći rupe u zakonu će zapravo one rade 24 sata, rade nedjeljom i one će preuzeti dio po maržama koje su neusporedivo veće nego što su marže u normalnim trgovinama.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)

Hvala.
Izvolite odgovor.

Pavić, Željko (Socijaldemokrati)

Zahvaljujem kolegice Mrak-Taritaš.
To je još jedan od velikih problema. Znači veliki broj iznimaka u zakonu će sigurno otežati provođenje zakona. To je sigurno. A ovo što kažete za benzinske crpke, pa toga smo svjedoci svakodnevno. Znači već sam, već sam ne znam kome sam tu postavio ili repliku ili sam rekao ne znam u raspravi o tome. Naime, na benzinskim crpkama danas možete kupiti sve i svašta uključujući i hranu, uključujući hot dog, hamburgere, kuhane kobasice, svašta se može kupiti a istovremeno kafići odnosno restorani i fast foodovi koji su za to registrirani oni to ne mogu prodavati nakon 11 sati, jednostavno ne mogu i plaćaju kazne. Tu sam, pitao sam i kolegicu vašu iz vladajuće stranke može li ona u svojoj piceriji prodavati proizvod nakon 11 sati? Ne može, ali to možete nabaviti na benzinskim postajama naravno po daleko većoj cijeni, naravno sasvim drugačije kvalitete itd. itd.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)

Kolega Lalovac prijavljuje povredu Poslovnika.

Lalovac, Boris (SDP)

Hvala lijepa gospodine potpredsjedniče.
Povreda Poslovnika jer niste sve nabrojali šta se može kupiti na benzinskoj diplomu. Diplomu!

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)

To je bilo duhovito, ali prema Poslovniku ja dajem opomenu za zloupotrebu povrede Poslovnika.
Kolega Miletić, izvolite pojedinačna rasprava.

Miletić, Marin (MOST)

Poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovana gospođo Kristina Zadro-Omrčen, poštovani državni tajniče sa suradnicom, poštovane kolege vladajući i poštovane kolege i kolegice iz oporbe.
Prvo svim ženama želim čestitati danas osmi mart, neka vas bog dragi blagoslovi i neka svaki dan vam bude dobar dan i blagoslovljen dan. Evo to iskreno.
Drugo, ja bih htio reći ono što razumijem. Naravno ono što ne razumijem ne razumijem, ali zato ste vi tu kolege iz oporbe i vladajući na koncu da usmjerite tijek rasprave i da kažete da smo bili u zabludi ako smo kod nečega u zabludi. I ja nisam jednom sa ove pozornice koja nama toliko znači iz sabornice, sa ovog mjesta ispričao se. Dakle, tamo gdje sam pogriješio i kolegama iz oporbe i vladajućima. Ako nešto sam nekad nešto rekao nemam uopće problem ispričati se tamo gdje pogriješim.
Dakle, ono što odmah želim biti jasan uvijek kače nam se za svaku riječ koju kažemo pa onda nek vade. Ali dobro, nek' rade što hoće. Naravno da ja kao katolik u Republici Hrvatskoj sam apsolutno je li da nedjelja bude dan odmora, dan sa svojim najmilijima, sa svojom obitelji, prijateljima i naravno da podržavam ovaj zakon dimenziji jer je sigurno bolji od onoga što smo imali prije i mali i taj ali želim da se razbistri ovdje u ovoj raspravi. Onda ga ja želim razbistriti sa svojim kolegama u klubu zastupnika kako bih mogao po svojoj savjesti doći ovdje i glasovati. Dakle, uvijek glasujem po svojoj savjesti i zato mislim da je to važno da ovdje razgovaramo.
Imamo Zakon o radu i taj zakon raspravljali smo ovdje o njemu i on je puno bolji nego što je bio. Sad da ne govorim iz glave pa nešto krivo kažem, ali znam da konkretno kad pričam o nedjelji onih 50% jel' tako je podignuta plaćen rad nedjeljom i on je sigurno bolji od onog što je bilo i sad opet da ne pogriješim ja mislim da sam ja njega i podržao, da smo mi glasali od kad smo pričali odnosno kada smo govorili sa ovog mjesta smo bili za podršku napretka je li tog zakona. Nismo imali glasovanje? Dobro, o.k. Ali jasna je poruka koju želim ovdje iznijeti.
I onda imamo, hvala kolegice Burić, i onda imamo Zakon o trgovini. I sad nas buni to što nas buni i to je legitimno. Dakle, ako ovdje mi želimo 16 radnih nedjelja jel' tako lapsus linguae sam imao prije i prije 36 neradnih nedjelja, e onda mi samo želimo da se sve razjasni i da u zakonu baš bude jasno da ne radi, pa ako hoćete da idem i sa dobrom namjerom prema vama vladajući, dakle ne radi vas. Radi ovih interesnih skupina i bog zna kakve sve tamo neću ih sve imenovati, a znamo kako se znaju ponašati i znamo što rade veliki trgovački lanci i korporacije i znamo priču Ustavnog suda i svega pa onda se vi osigurajte i osigurajte da našim radnicima bude to posloženo sve po PS-u, da poslije oni to ne ruše i da ne koriste neke jote je li da se izrazim u zakonu i da onda traže crne rupe neke prolaze.
Drugo, dakle ja osobno kao Marin isto tako ću vam nešto reći. Ja bih bio ovako sklon razmišljati. Tko god u Republici Hrvatskoj želi ne raditi pa svaku nedjelju država ga mora zaštititi, osigurati mu da on ne radi tu nedjelju, da je provodi kako god hoće. Hoće li ići u crkvu, na misu, moliti, planinariti, igrati basket, šta god hoće jer živimo u demokratskom i slobodnom društvu.
No isto tako ako netko inzistira
ako netko inzistira, dođe i kaže ja sam građanin RH, plaćam poreze i ja želim tad radit jer je plaćeno 50% više, imam dva kredita, u problemima sam i tad imam nekog benefita od tog rada i ja želim radit. E vidite ja kao Marin sam tada, a čak ja mislim da tako i moj klub razmišlja, ovo je pojedinačna rasprava nije u ime kluba je li, da onda tim ljudima koji inzistiraju da kažemo dob