Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: X, sjednica: 15

PDF

-

  • Aktualno prijepodne
17.01.2023.
Gospođe i gospodo zastupnici sada počinjemo sa postavljanjem pitanja Vladi, odnosno pojedinom članu Vlade u skladu sa odredbama Poslovnika od 132. do 139.
Aktualno prijepodne održava se na početku svake sjednice prije prijelaza na prvu točku dnevnog reda.
Prva na redu danas za postavljanje pitanja je zastupnica Dragana Jeckov koja pitanje postavlja Ministru znanosti, obrazovanja Radovanu Fuchsu.
Izvolite.
Zahvaljujem.
Poštovani gospodine ministre krajem prošle godine usvojili smo izmjene i dopune Zakona o odgoju i obrazovanju. Najznačajnija novina je uvođenje besplatnih obroka za sve učenike u osnovnim školama. Ta akcija je dobro došla i hvale vrijedna.
Međutim, upravo taj jedan obrok pokazao je koliko pojedini osnivački nisu ulagali u osnovne škole. Naime, veliki broj škola žalio se, odnosno njihovi ravnatelji žalili su se na organizacijske nedostatke jednako kao i na tehničke probleme. Recite nam na koji način planirate riješiti problem tehničke prirode jednako planirate li i nova zapošljavanja nenastavnog osoblja s obzirom da te besplatne obroke treba netko pripremiti i podijeliti ali u skladu sa standardima.
Zahvaljujem.
Ministre, izvolite odgovor.
Hvala lijepa g. predsjedniče HS-a. G. predsjedniče Vlade, uvažene zastupnice. Sve što ste rekli je u principu točno i upravo zbog toga smo i krenuli u ovu veliku reformu obrazovnog sustava, a to je da do 2027./'28. školske godine sve škole u RH budu opremljene sa školskim kuhinjama, sa blagovaonicama, ali jednako tako i sa učionicama, kabinetima, sportskim dvoranama. De facto, to je onaj segment i dio onoga što mi zovemo škola u jednoj smjeni odnosno cjelodnevna nastava koja će u toj školskoj godini trajati od ujutro pa do najmanje 3 sata popodne, a u nekim školama i do 5 sati odnosno 6, ovisno o tome kako to same škole budu odlučile.
Negdje otprilike u 40% škola u RH nema školske kuhinje, nema blagovaonice, a i u onim ostalim školama koje rade u jednoj smjeni, ta oprema nije onakva kakva bi trebala biti. Mi smo bili svjesni toga i znamo za to, ali upravo u želji da se osigura jedan obrok za sve učenike, krenuli smo u ovaj program iz kojeg je osigurano preko pola milijarde, odnosno 1,33 eura po ovaj, obroku za svakog učenika i negdje u otprilike, nešto više od negdje oko kao što sam rekao, 60-ak škola, taj obrok je kuhan, je topli, u ovim ostalima je još uvijek nutritivno dovoljno vrijedan, ali hladni obrok.
Dakle s raspisom natječaja za izgradnju, dogradnju i opremanje škola, ovaj problem kojeg spominjete bit će riješen do '27./'28. g., a do tada sukcesivno kako postoji potreba u pojedinim školama za dodatno osoblje, u prvom redu kuhari i kuharice, ono se odobrava. U ovom času u sustavu imamo negdje oko sad već preko 1450, ja mislim da se bližimo broju od 1500 kuhara i ti zahtjevi se de facto odobravaju na dnevnoj bazi, u zadnjih dva mjeseca, odobrili smo 50 zahtjeva. To ćemo raditi i dalje za sve one škole gdje postoje preduvjeti i mogućnosti pripremanja hrane.
Izvolite zastupnice, očitovanje.
Zahvaljujem g. ministre. Ja sam zadovoljna vašim odgovorom i kao što sam rekla, ova akcija sa besplatnim obrokom je hvale vrijedna i dobrodošla uzimajući u obzir činjenicu i istraživanje poznatih zagrebačkih sveučilišnih profesorica koje su napravile istraživanje koje je o, ima zlokobne rezultate i kaže da 45% .../nerazumljivo/... naših učenika tokom boravka u školi ne pojede ništa. Sada će se ta upravo ovim besplatnim obrocima, da će se loša praksa promijeniti. Dakle, dragi ravnatelji, čuli ste.
Do 2027. imat ćemo kuhinje i imat ćemo nenastavno osoblje koje će to posluživati i pripremati.
2. pitanje, zastupnik Željko Pavić postavit će predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću, izvolite.
Poštovani premijeru, znate da je pred nama veliki projekt digitalizacije koji će se provoditi dugi niz godina, a između ostalog, obuhvaća i digitalizaciju tijela državne uprave s kojim smo imali velike probleme koji su bili povezali sa nepotizmom, korupcijom i nenamjenskim i nekontroliranim trošenjem EU sredstva.
Istovremeno, kad pogledate dokument EU, Indeks gospodarske i društvene digitalizacije za 2022. g., vjerujem da vam je sve jasno i da zvona zvone na uzbunu, a da su vaši radari sigurno prepoznali probleme. Naime, da vas podsjetim, prema tom indeksu, mi se nalazimo na poražavajućem 21. mjestu iako smo utrošili silne milijarde na digitalizaciju.
Evidentno nam se osvećuje to što nam digitalizaciju provode cvjećare, što sustave koji vrijede nekoliko tisuća eura plaćamo nekoliko stotina tisuća eura, što se digitaliziraju procesi koji su apsolutno nebitni, kao npr. kalkulator za preračunavanje kuna u eure koje studenti računarstva na laboratorijskim vježbama izrade za nekoliko sati, a plaćen je 275 tisuća kuna.
U ovom su resoru problemi veći nego kod obnove jer se novac troši, a nema isporuka, za razliku od obnove gdje se ne radi, ali se ne troši niti europski novac. Srećom, kod digitalizacije su posljedice blaže jer ne utječu direktno na standard i životne prilike naših sugrađana, ali će biti dugotrajnije.
Kako protumačiti činjenicu da su neki u vašoj Vladi koji su o tom kriminalu i pritiscima progovorili ubrzo smijenjeni, a oni koji su raspisivali natječaje koji su bili namješteni i dalje sjede u svojim foteljama. Nadalje, namjeravate li i kada sustavno krenuti sa procesom digitalizacije istovremeno se boreći protiv nepotizma, korupcije i nekontroliranog i nenamjenskog trošenja naših sredstava iz proračuna i EU novaca?
Predsjedniče Vlade, izvolite odgovor.
Hvala lijepo poštovani zastupniče Pavić.
Poštovane zastupnice i zastupnici, pozdravljam vas sve na početku još jednog aktualnog prijepodneva. Što se tiče digitalizacije, ja ne znam uopće na što se vi točno referirate u vašem pitanju jer je nejasno, neprecizno i nedovoljno artikulirano, ali što se tiče Strategije digitalizacije, koliko je meni poznato, HS je usvojio Strategiju digitalizacije u prosincu, imali ste veliku raspravu, ovdje je bio g. Gršić, državni tajnik u Središnjem državnom uredu za digitalno društvo, to je ključni aspekt 4. industrijske revolucije, to je ključni aspekt i kriterij za apsorpciju sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, ta dva kriterija zelene tranzicije digitalne transformacije i nepričinjenja nekakve značajne štete su bile one tri teme oko kojih smo koncipirali sve projekte koji su, nakon što smo se mi za to izborili, a ne opozicija, u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti vrijedni inicijalno 9,6 milijardi eura, pa brzim oporavkom smanjeni na 8,9 milijardi eura, korisni za cijelu Hrvatsku i za cijelo društvo.
Što se tiče procesa javnih nabava, njihove transparentnosti i zakonitosti, one moraju biti takve u bilo kojem segmentu funkcioniranja država, a ne samo u digitalnom segmentu, dapače, ako postoji ijedan element oko kojeg uvijek, ali baš uvijek, evo pitajte ovdje članice i članove Vlade, kad takvi dokumenti dolaze na Vladu činimo sve da provjerimo da li je sve bilo sukladno zakonima, onda je to taj segment. Prema tome, ako imate nekih sugestija, znam da ste bili ovaj dugi niz godina u APIS-u, slobodno to recite, sugerirajte, predložite bilo Vladi, bilo Središnjem državnom uredu, bilo ne znam Ministarstvu gospodarstva koje je nadležno za javne nabave il ako imate saznanja o nekim nepravilnostima prijavite ih policiji, prijavite ih državnom odvjetništvu, dapače mislim da je to ključno i dobro.
A što se tiče vaše, vaših navoda o tome da neko je na funkciji, neko nije na funkciji, mi odlučujemo o tome koga stavljamo na koja mjesta i u kojem trenutku, a vi ćete kada i ako budete u poziciji za to, drugi put nemojte kasnit na glasanje o Ukrajini.
Izvolite očitovanje zastupniče.
Poštovani predsjedniče Vlade, ja mislim da je moje pitanje bilo jasno. Skrenuo sam vam pozornost da trošimo strahovito puno novaca na digitalizaciju i informatizaciju tijela javne uprave, a da su nam rezultati poražavajući. Kad gledamo Indeks DESI mi smo na 21. mjestu. Kada pogledate taj isti Index za digitalizaciju javne uprave tu smo još niže, tu smo na 23. mjestu. Taj Index za Europu je 65%, mi smo na 53%. Znate kako to izgleda, nemojte zaboraviti da sve naše IT kompanije koje rade u Hrvatskoj 80% prihoda imaju od rada sa državom, a istovremeno su nam rezultati poražavajući. Bez obzira na to što te kompanije zarađuju strahovito puno novaca ljudi nam odlaze iz Hrvatske. Rekao sam vam isto tako da pristup nije sustavan. Zašto nije sustavan? Govorio sam o tome i ministru obrazovanja obrazovanja. Mi nemamo kurikulume ni u srednjim školama, ni na fakultetima za pojedina zvanja, nažalost tu se nije promijenilo ništa, o tome smo ovdje razgovarali u ovoj sabornici, toga se sjećate ministre? Znači nemamo uopće zvanja, a trebamo te inženjere koji bi mogli provesti postupke informatizacije i digitalizacije. Gdje su vam inženjeri za recimo Big Datu, gdje su vam inženjeri za Fast Datu, gdje su vam inženjeri za umjetnu inteligenciju? Po tom pitanju se apsolutno ništa ne poduzima. Zato vam velim da sustav nije, da, da se ne radi sustavno, da nije dobro, a istovremeno imamo veliki nepotizam i veliku korupciju.
Idemo sada na 3. pitanje, zastupnik Peđa Grbin postavlja ga predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću, izvolite.
Zahvaljujem.
Predsjedniče Vlade, svojedobno, ima sad već tome neko vrijeme izjavili ste da će nakon uvođenja eura kava poskupjeti 2 do 3 lipe. Nakon toga ste u prosincu kada je inflacija u Hrvatskoj bila preko 13% govorili da zbog rada ove Vlade građani u Hrvatskoj nisu niti osjetili veliku krizu u kojoj žive. I onda nakon Nove Godine kada ste se iznenadili, iznenadili zato što su nakon uvođenja eura cijene nastavile rasti rekli ste Vlada ima puno arsenala u svojim rukama.
Poštovani predsjedniče Vlade, prošle godine svi u HS sa imalo mozga ili dobre volje upozoravali su vas na to što će se dogoditi nakon uvođenja eura i pozivali su Vladu da intervenira na vrijeme i da upotrijebi mehanizme koje joj stoje na raspolaganju. Vi ste na to odmahivali rukom i onda je uvođenje eura došlo. Ja znam da vi imate puno prioriteta i da ti prioriteti uglavnom nisu u RH, koncentrirani su, koncentrirani ste na stvari koje se događaju drugdje, najbolje se to vidi prema vašem odnosu ka Baniji, Sisku, Petrinju gdje se niste udostojili doći niti na obljetnicu potresa. Međutim ja od vas želim jedan jasan odgovor na pitanje koje zanima ljude ove zemlje, a to je što čini arsenal koji imate u svojim rukama i s obzirom da ga prošlog tjedna niste počeli koristiti, a nitko nije primijetio da su cijene u trgovačkim lancima ili drugdje počele padati, kada ćete taj arsenal predstaviti hrvatskoj javnosti i kada će plodovi vašeg rada početi biti vidljivi? Hvala.
Predsjedniče Vlade izvolite odgovor.
Hvala lijepa.
Zastupniče Grbin, što se tiče vašeg pitanja i vašeg doprinosa općenito možemo ga svesti na jednu veliku nulu, vaš glavni doprinos je da izbacujete ljude iz SDP-a, dijelite svoj klub i uništavate Gradsku organizaciju Grada Zagreba SDP-a. To je ovako za uvod i vaša popudbina ili vaš legasi.
E sad, što se tiče Zakona o euru, važno je da to podsjetimo se, to je jako bitno radi vaših članova i članica, a i Socijaldemokrata.
Što se tiče Zakona o euru, dakle za razliku od vas ja ne smatram unaprijed da je dio gospodarskih subjekata sklon prevari. Idemo u dobroj vjeri, radimo veliki projekt zamjene kune eurom, dakle uvođenje Hrvatske kroz Schengen i kroz euro u najdublju i najtješnju integraciju gdje mentalitet rada, života, poslovanja se bazira na jednoj kulturi povjerenja i odgovornosti. To je smjer u koji vodimo Hrvatsku, u koji naša Vlada u prvom i drugom mandatu radi takve korake naprijed koji su gigantskog karaktera dugoročno za hrvatsko gospodarstvo, za naš razvoj, za našu pripadnost Europi kojoj težimo više od 30-tak godina. I vaša je stranka nekada davala neki konsensualni doprinos tome, ali operativno, naročito otkad ste vi tu na čelu, ne radite ništa.
E sada što se tiče eura i arsenala, što se tiče kave, da, na sastancima Vijeća za uvođenja eura koji su bili transparentni u vremenu kad nismo imali brutalnu rusku invaziju na Ukrajinu koja je pokrenula energetsku krizu, prehrambenu krizu, inflatorne pritiske, kada ste vi kao čelnik SDP-a imali priliku podržati žrtvu i reći ne agresoru, a zajedno sa još 53 neodgovornih zastupnika u ovom Visokom domu učinili ste tešku sramotu za Hrvatski sabor. Dakle vi i svi oni koji nisu glasali za sudjelovanje u EU misiji vojne pomoći Ukrajini, dakle tešku brutalnu sramotu gdje nas svi začuđeno pitaju pa što je to, kakav je to Hrvatski sabor, gdje je nestala ona solidarnost, one ovacije, one suze, onaj aplauz Ruslanu Stefanchuku koji je tu govorio prije samo 3 mjeseca u Hrvatskom saboru evaporiziran. Dakle, to je vaša popudbina.
A što se tiče nadzora, dakle Vlada ima nekoliko elemenata u ovoj situaciji. Prvo je za razliku od vas mi smo dali za hrvatsko gospodarstvo i hrvatske građane tri paketa pomoći u 2022. antiinflacijskog karaktera vrijednih 3,6 milijardi eura, 3,6 milijardi eura. Regulirana cijena struje, regulirana cijena plina, smanjena cijena naftnih derivata, smanjene stope PDV-a, potpora općinama, gradovima, županijama, vrtićima, školama, visokom obrazovanju, bolnicama, domovima za starije, nevladinim udrugama, svima, svima. To je naš paket i naš doprinos. Vaš doprinos nula.
Arsenal, inspekcija. Državni inspektorat je već do sada u ovom razdoblju od kad je Vlada usvojila zaključak izreko 151 novčanu kaznu ukupno vrijednu 234 000 eura onim gospodarskim subjektima koji su se počeli ponašati u skladu sa nepoštenim poslovnim praksama. To će nastaviti i dalje. Tri su arsenala nakon ovoga ukidanje subvencija, dodatni porezi i …
…/Upadica predsjednik: Hvala lijepa./…
… vraćanje cijena na neki raniji rok. Vidjet ćemo kako će se subjekti ponašati i nakon toga donositi odluke.
Predsjedniče Vlade hvala vam.
Imamo nekoliko povreda Poslovnika.
Prvi je na redu kolega Pavliček, izvolite.
Poštovani povreda Poslovnika članak 238. Premijer konstantno vrijeđa sve one saborske zastupnike koji su glasali protiv obuke ukrajinskih vojnika. I ja sam glasovao protiv obuke ukrajinskih vojnika jer odgovaram Hrvatskom narodu i smatram da je to dodatni sigurnosni rizik za moj narod i za moju državu.
I već ste dosadili i bogu i vragu sa tim frazama …
…/Upadica predsjednik: Kolega Pavliček!/…
… da smo mi ruski igrači, da smo na krivoj strani povijesti.
…/Upadica predsjednik: Kolega Pavliček!/…
Je li premijer Austrije na krivoj strani povijesti koja nije omogućila obuku ukrajinskih vojnika.
Kolega Pavliček dobivate opomenu.
Ovako, samo malo kolega.
…/Upadica sa strane, ne razumije se./…
Samo malo molim vas! Kolega Pavliček molim vas! Vi ste dobili opomenu. Upozoravam vas, dakle ovo je aktualno prijepodne gdje postoji pitanje, odgovor predstavnika Vlade i onda još komentar zastupnika. Dakle, smatram da su komentari i ostalih zastupnika koji su eventualno nezadovoljni odgovorom potpuno nepotrebni, jer onaj koji je postavio pitanje moći će odgovoriti a vi ćete imati kasnije prilike u svojim pitanjima i komentarima na odgovor predstavnika Vlade reći svoje mišljenje. Dakle, sve ovo što sad činite su povrede Poslovnika i iz tog razloga ću morati davati opomene.
Izvolite kolega Sačić.
Hvala.
Sa radošću ću primiti vašu opomenu. Hrvatsku javnost obavještavam da je predsjednik Vlade gospodin Plenković i ovog trenutka i prethodnih trenutaka grubo zlouporabio ne samo Poslovnik, Ustav Republike Hrvatske klevećući, onemogućavajući saborske zastupnike narodne da obavljaju svoj posao u skladu sa svojom savješću, da glasaju kako oni žele a oni to hoće onemogućiti istodobno Hrvatsku gurajući u rat sa agresivnim …
…/Upadica predsjednik: Kolega Sačić!/…
… velikoruskim neprijateljem a da pritom nije osigurao …
…/Upadica predsjednik: Kolega Sačić dobivate prvu opomenu./…
… elementarnu vojnu sigurnost našoj državi hrvatskoj.
Dobivate drugu opomenu sada. Dvije opomene ste dobili. Dobili ste dvije opomene.
…/Upadica Sačić: Briga me!/…
Dobivate treću opomenu i danas više ne možete govoriti.
…/Upadica Sačić, ne čuje se./…
Ako hoćete nastaviti dalje morat ću vas uputiti onda izvan sabornice, jer nećete se tako ponašati.
…/Upadica Sačić, ne razumije se./…
Ja se ponašam u skladu sa Poslovnikom i molim vas da prestanete dobacivati. Ne ponašajte se tako nepristojno je i nije sukladno onome što piše ovdje u Poslovniku.
Sada je na redu kolega Grmoja, izvolite.
Povrijeđen je članak 238. Dosadilo je više slušati priče, dakle premijera dok ga se pita …
…/Upadica predsjednik: Kolega Grmoja što je povrijeđeno?/…
… o rastu cijena i obnovi.
…/Upadica predsjednik: To što je vama dosadilo nije povreda Poslovnika./…
Premijeru vi ste na krivoj strani obnove, vi ste zaštitnik i pokrovitelj korupcije u Hrvatskoj …
…/Upadica predsjednik: Kolega Grmoja dobivate prvu opomenu./…
… i vi ste odgovorni što hrvatski građani spajaju kraj s krajem.
Ja vas molim kolegice i kolege, ovo nema veze sa povredama Poslovnika. Vi iznosite svoje stavove. Dakle, vi iznosite svoje stavove. To nisu povrede Poslovnika, to ste vjerojatno svi naučili i namjerno to činite.
Grmoja kolega imate jednu opomenu.
Izvolite kolega Raspudić.
Povrijeđen je članak 238. vrijeđanje i omalovažavanje zastupnika. Više puta sam govorio ovo je parlament, od parlo, parlamentum i molim vas da nam dozvolite da govorimo do kraja. Nije malodoban predsjednik Vlade, zna se i sam zaštititi.
…/Upadica predsjednik: Ne ali objasnite, ovo je povreda Poslovnika, vrlo precizno definirani instrument./…
Na aktualnom satu predsjednik Vlade je trebao odgovarati na pitanja, a ne netko tko je prije godinu dana samo pozivao Putina u Hrvatsku čiji je ministar vanjskih poslova otkrio toplu Lavrovljevu dušu koji je prije samo pola godine ruske trgovce vodio po ZTC- …
…/Upadica predsjednik: Kolega Raspudić vrijeme je isteklo! Vrijeme je isteklo i dobivate prvu opomenu./…
… a danas izvlači tajkunsku jahtu makar nosio lijepo rusko ime Andrej previše je, previše je!
Sada dobivate i drugu opomenu. Dobivate dvije opomene kolega Raspudić i pozivam vas kolegice i kolege, molim vas predsjedniče Vlade. Dakle, molim vas pozivate se na parlamentarizam a kršite pravila po kojima radimo namjerno i sustavno.
Tako da vas pozivam da to ne činite. Imate mogućnost postavljanja pitanja i imate mogućnost komentara na odgovor predstavnika Vlade. Nemojte to raditi.
Kolega Zekanović, izvolite povreda Poslovnika.
Gospodine predsjedniče Hrvatskog sabora, dakle članak 238. Ja ću samo komentirati kratko da je zanimljivo tko brani Peđu Grbina. Dakle, ne brane ga sa ljevice nego ga brane sa kvazi desnice. I još jedanputa pitanje Peđi Grbinu gdje je 50000 kuna koje ste neovlašteno uzeli iz hrvatskog proračuna? Pokažite uplatnicu.
Kolega Zekanović i vi dobivate isto tako opomenu, ovo nije bila povreda Poslovnika.
Kolega Milanović Litre izvolite i vi ste se pojavili.
Tako je.
Čl. 238, zanimljivo je gledati tko brani danas Andreja Plenkovića, osoba koja je nama govorila da je Andrej Plenković hodajuća sotona, on je danas stao ovdje u obranu Andreja Plenkovića. Hvala. /Pljesak./
Kolega Milanović Litre, dobivate opomenu i drago mi je da ste opet s nama kad su prošla ova teška pitanja o kojima smo se trebali izjasniti.
Sada je na redu odgovor na, odnosno očitovanje zastupnika Grbina na odgovor predsjednika Vlade Plenkovića, izvolite.
Zahvaljujem. Predsjedniče Vlade, dirljiva je vaša briga za SDP, ali vi unutar HDZ-a imate dovoljno unutarstranačkih problema pa bi vam bilo bolje da se koncentrirate na njih i na ono što ti problemi kreiraju za funkcioniranje vaše Vlade, ali isto tako i za standard građana RH. Ono što smo do sada znali o vašoj Vladi je da je korumpirana, znali smo o vašoj Vladi da je nesposobna, a danas smo od vas saznali i da je naivna jer vi meni ovdje sada govorite da ste postupali u dobroj vjeri očekujući da trgovci prilikom konverzije u euro neće dizati cijene.
Sad ću vas nešto pitati. Pa jeste li vi glupi? U svakoj državi u kojoj je provedena konverzija u euro cijene su se digle i zaokružile na gore. U nekima više, u drugima manje. Manje u onima koje su provodile kvalitetne i adekvatne mjere pripreme. Uvođenje eura je za Hrvatsku trebalo biti dobro. Uvođenje eura je za Hrvatsku trebalo biti nešto što će nam pomoći da se u budućnosti naš standard digne.
Majstore, i to ste uprskali. Čega se dotaknete, vi i to zaribate. To je naprosto nevjerojatno. Ta količina nesposobnosti koju vi pokazujete čega god se dirnete je ustvari dirljiva i da se ne radi o standardu građana, bilo bi smiješno. Ovako je tragično.
Predsjedniče Vlade, ja znam da vaši interese leže izvan granica RH, znam da su vam te teme bliže, znam da su vam te teme razumljivije, ali čovječe, dajte se koncentrirajte na ono što je ljudima u Hrvatskoj bitno. Ni riječ nismo čuli o tome što je taj arsenal kojeg se spremate iskoristiti i kada ćete, a 234 tisuće eura kazni za nekoga kao što je Schwarz grupa sa 125 milijardi eura .../Upadica: Hvala vam lijepa kolega Grbin./... prometa su ništa. .../Upadica: Vrijeme je isteklo./... Hvala.
I molim vas da birate riječi, neprimjereno je postavljate pitanje jeste li glupi jer bi se to možda pitanje moglo uputiti i vama pa bi bilo vrlo neugodno ovaj i upozorio bih svakoga tko bi to učinio.
Dakle, kolega Borić, povreda Poslovnika, izvolite.
Hvala lijepo predsjedniče.
Čl. 238, upravo na taj dio, znači omalovažava nas kolega Grbin i pita nas valjda svih jesmo li mi glupi, a mi isto vidimo neke stvari, možemo i njega pitati to, recimo, je li on glup s obzirom na način na koji vodu tu stranku, na koji način ju je, evo, danas izgledaju ti redovi, na način na koji ju je raspolutio, na način kako doživljava one naknade koje ima pravo uzimati ili nema iz proračuna. 50 tisuća kuna, nekada se za to podizalo optužnice i neki su zastupnici završavali pod kaznama.
.../Upadica: Kolega Borić. Kolega Borić, hvala vam lijepa./... On se pravi neuk i svima govori da su drugi glupi .../
Upadica: Dobivate opomenu … /... a on.
... jer sam to već učinio i upozorio zastupnika da je bilo neprimjereno to što je učinio.
Kolega Deur, izvolite.
Hvala vam poštovani predsjedniče, 238. Vjerojatno je g. Grbin mislio da nije glup, ali što napravi, ispade glup on i cijela stranka i sad on i naš general, bivši milicajac brane nešto što su nekada srcemice branili Ukrajinu i Jugoslaviju.
.../Govornik naknadno uključen./... redom. Ovako, prvo .../Upadica: Sram te može biti!/... Kolega Sačić, sad ću vas moliti da napustite prvo sabornicu i ne možete .../Upadica: Neću, nek me nose k'o Pernara./... .../Upadica se ne čuje./... Dobro, prvo ovaj, ajde samo malo, samo malo.
Prvo ćemo kolegi Deuru dati opomenu jer nije bila povreda Poslovnika, a vas molim da napustite sabornicu jer se ne ponašate s onim. .../Upadica se ne čuje./...
Hvala vam lijepa. .../Upadica se ne čuje./... Je, da, da, da, da. Ajde nemojte s tim jeftinim optužbama na moj račun jer to nema nikakve veze. Znadete i sami, znadete i sami da ste prekršili Poslovnik. Žao mi je, ali morate van.
Kolega Grmoja, izvolite, povreda Poslovnika.
Povrijeđen je čl. 238.
Žalosno je gledati kako jedan hrvatski branitelj proziva drugoga kako bi se umilio Andreju Plenkoviću, .../Upadica: Ma kolega Grmoja, što je povreda Poslovnika?/... dakle i ovo je sramota, ovo je sramota od kolege Deura, .../Upadica: Dobivate sada još jednu… /... dakle da napada generala hrvatske vojske.
… još jednu opomenu kolega Grmoja, dobivate, nemojte to raditi.
Idemo, ajde molim vas, smirite se, kolegice i kolege, da možemo normalno raditi. Postoje pitanja koja su od interesa hrvatskih građana, a ovo što se sada događa nikoga ustvari ne zanima i to je predstava koja nema puno veze sa problemima koje naši ljudi danas imaju.
Kolegice Petir, izvolite, postavite pitanje ministru gospodarstva i održivog razvoja Davoru Filipoviću, izvolite.
Hvala predsjedniče Sabora, poštovani premijeru, poštovani ministre Filipoviću.
Već smo duže vremena ustvari u situaciji da nam cijene hrane rastu, jednim dijelom, na to je utjecala pandemija bolesti Covid-19, inflacija, ukrajinska kriza, došlo je do poremećaja u lancima opskrbe hranom. To je sve točno, ali isto tako, rasle su i cijene goriva, umjetnih gnojiva, sjemena i to je utjecalo i na povećane troškove koje su imali poljoprivrednici, ali onda je utjecalo i na potrošačku košaricu.
No, poljoprivrednici i ribari mi kažu da oni nisu dizali cijene unatoč svim ovim nedaćama koje su i njih zadesile. Vlada RH intervenirala prošle godine sa 27 milijardi kuna kako bi ublažila taj udar i na gospodarstvenike i na naše građane, smanjivala je i PDV na hranu, no unatoč svemu tome, cijene hrane na policama trgovina nisu padale.
Zato bih rekla, dok su se jedni borili da svi sektori održe glavu izvan vode, drugi su ostvarivali ekstraprofit i mogu zaključiti da nažalost neki trgovački lanci nisu igrali fer play. Takvu poslovnu politiku nastavili su i u ovoj godini i iskoristili su uvođenje eura kako bi još dodatno zaradili i podigli cijene na račun ustvari hrvatskih građana. Već duže vrijeme znate i sami zagovaram da se sa trgovačkim lancima otvori politički dijalog kao jedna od pedagoških mjera, a isto tako da se postrože inspekcijski nadzori i postrože također neki zakonski propisi. Drago mi je da ste taj politički dijalog otvorili. Zanima me koji su rezultati, koje su se mjere poduzele i što možemo očekivati kako bi se nepoštene trgovačke prakse suzbile i zaštitilo naše građana.
Ministre izvolite odgovor.
Zahvaljujem predsjedniče Hrvatskog sabora.
Uvažena zastupnice Petir, vi ste rekli da se dio trgovačkih lanaca nije ponašao fer play i to je itekako točno, a kada govorim o pedagoškim mjerama za sada su se kao najbolje pedagoške mjere, a sukladno Zaključku Vlade RH da se sve cijene trebaju vratiti na 31.12. pokazali posjeti Državnog inspektorata, Porezne i Carinske uprave pojedinim poslovnim subjektima. Naime, za sada su nalazi Državnog inspektorata pokazali da je oko 30% poslovnih subjekata neopravdano podiglo cijene i ono što je u ovoj situaciji je dobro da nakon što Državni inspektorat i ostala tijela države posjete pojedine poslovne subjekte oni te cijene vraćaju na 31.12.
Međutim, kada se promatra ova situacija treba sagledati malo i širi makroekonomski okvir. Naime, kada pogledate primjerice indeks cijena hrane organizaciju za, Organizacije za hranu i poljoprivredu pri UN-u onda se može vidjeti da 9 mjeseci za redom se smanjuje taj indeks cijena hrane i da je on u 12. mjesecu bio najniži u odnosu na rujan 2021. godine. Kada pogledate primjerice kretanje proizvođačkih cijena onda možete vidjeti da su proizvođačke cijene jako pale u Njemačkoj u prosincu 2022. godine, a da je također zabilježen pad i u Italiji, Sloveniji i u Austriji. Mi puno toga uvozimo naravno iz tih zemalja.
Što se tiče kretanja potražnje u maloprodaji, posljednjih 6 mjeseci kod nas je isto tako zabilježen pad potražnje u maloprodaji. Prema tome kad pogledate ovaj makroekonomski okvir onda je jasno da se nikako poskupljenje sa 31.12. na 1.1. ne može objasniti povećanjem cijene inputa ili kretanjima potražnje. Prema tome, iz toga je jasno da su neki odlučili u mutnom da, ne da nisu bili fer play nego su bili iznimno nekorektni prema hrvatskim građanima i prema hrvatskim potrošačima.
Zašto to govorim? Zato što je Vlada nekoliko puta intervenirala kako bi pomogla ne samo našim građanima nego i gospodarskim subjektima kada govorimo o cijeni, kada govorimo o cijeni energenata. Struja je kod nas skoro 60% jeftinija nego u Sloveniji. Gorivo, dizel, dizel je kod nas jeftiniji nego u Italiji, Njemačkoj, Austriji, Mađarskoj, Srbiji, Poljskoj, Slovačkoj, Češkoj, Sloveniji, BiH. Svi ti poslovni subjekti koriste energente. Prema tome, nije ok kontinuirano podizati cijene, a da s druge strane Vlada pomaže kako bi gospodarstvo neometano funkcioniralo. Nije ok da Vlada smanjuje stope PDV-a na pojedine proizvode, a da se to ne reflektira na konačnu cijenu proizvoda da pojedini trgovci to odluče zadržati u svom džepu.
Evo, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja je prošli tjedan uputilo dopis 10 najvećih trgovaca maloprodajnih lanaca da nam dostave podatke za 80 proizvoda kako su se kretale cijene u prošloj godini i da to kontinuirano krenu dostavljati i u ovoj godini. Samo su dva lanca rekla da će dostaviti sve podatke. I to su Konzum i KTC i njih treba istaknuti kao pozitivne primjere. I u ovoj situaciji im se zahvaljujem na tome. Drugi to nisu napravili. Kakva je to poruka hrvatskim građanima? Da nisu u stanju pokazati cijene koje su bile javno dostupne na policama, da im nešto nije jasno. Kako Konzum i KTC mogu odgovori i reći da će …/Upadica: Hvala vam ministre./… sve prikazati, a ovi drugi ne. Mi ćemo …/Upadica: Hvala vam lijepa./… učiniti sve da zaštitimo naše građane …/Upadica: Hvala lijepa./… u kontekstu podizanja cijena.
Hvala.
Izvolite očitovanje.
Hvala vam ministre na odgovoru kojim sam zadovoljna, zadovoljna sam jer ste prepoznali problem i zato što ste reagirali, a bit ću u potpunosti zadovoljna naravno kad trgovački lanci vrate cijene na staro i kada svoju profitersku politiku zamijene dobrim poslovnim praksama, jer sami ste rekli da je inspekcijski nadzor pokazao 30% poslovnih subjekata neopravdano podiglo cijene. Sami ste rekli da ste ih pozvali da vam dostave cijene u proteklih godinu dana za 80 proizvoda i da su se tome odazvali samo hrvatski lanci, dok oni u stranom vlasništvu nisu. Rekli ste i to da su ustvari cijene hrane u državama članicama ih kojih ti strani trgovački lanci matično dolaze pale, a u Hrvatskoj su rasle. To pokazuje da se oni ponašaju profiterski, da se ponašaju nekorektno, da to nije dobra poslovna praksa i da na to moramo utjecati cijeneći, cijeneći vaš pozitivan pristup i nadzor inspekcijskih službi, ali i razmišljanjem o uvođenju crnih ili bijelih lista kako god ih zvali i postrožavanjem pozitivnih zakonskih propisa jer očigledno dok nekima ne smrkne drugima ne svane. A trgovački lanci su zauzeli jednu politiku koja se ne može više tolerirati te bih u tom smislu predložila da se i postroži Zakon o suzbijanju nepoštenih trgovačkih praksi jer sam primijetila da se neke države članice rješavaju svojoj tržišnih viškova kroz trgovačke lance koji posluju u drugim državama, pa i u Hrvatskoj. Time čine nelojalnu konkurenciju našim poljoprivrednicima. Ja se pitam kakve su kvalitete ti proizvodi i očekujem da se u tom smislu zakon korigira. …/Upadica: Hvala vam./… Isto tako čekam da u drugo čitanje uputite Zakon o trgovini …/Upadica: Hvala./… da napokon uvedemo slobodnu nedjelju.
Hvala kolegice Petir.
Sada je na redu kolega Bilek, on će svoje pitanje postaviti ministru znanosti i obrazovanja, Radovanu Fuchsu.
Izvolite.
Hvala lijepo predsjedniče HS, uvažene kolegice i kolege i predsjedniče hrvatske Vlade zajedno sa ministrima.
Moje današnje pitanje će ići ministru znanosti i obrazovanja g. Fuchsu.
Pa drago mi je što evo Vlada možemo reći u svojim smjernicama jedan od prioriteta je stvarno stavila obrazovanje i znanost, vidjeli smo to kroz niz primjera, kroz to što su se odredile za izgradnju vrtića i velike potpore kroz kako ruralni razvoj, tako i kroz Ministarstvo znanosti, isto tako kroz besplatan obrok svim osnovnoškolcima koji evo iako sa određenim tehničkim problemima koje smo kao, kao što smo čuli će bit riješeni je sad u aktivi.
Moje pitanje bi prije svega bilo usmjereno prema srednjim školama odnosno prema provedbi operativnog programa Vlade za, njegovog dijela za češku i slovačku manjinu. Radi se naime o točci 5,7 poboljšanje uvjeta življenja u mjestima naseljenima pripadnicima češke i slovačke manjine i njegove aktivnosti 5.3.4, a radi se o izgradnji i opremanju učeničkog doma u Daruvaru. Mi smo naime zajedno sa tri srednje škole proveli kompletno ankete unutar škola oko potreba doma. Grad Daruvar je osigurao zemljište, znači pripremljen je idejni projekt, građevinska dozvola, poslani su svi papiri, potpora je i od Bjelovarsko-bilogorske županije i župana g. Marušića, sve je prenešeno prema ministarstvu. Evo mene zanima samo otprilike kada možemo očekivati zeleno svjetlo od ministarstva za, da se papirologija dovrši kako bismo mogli ići i znači izgraditi taj učenički dom u Daruvaru, hvala.
Ministre Fuchs, izvolite odgovor.
Hvala lijepa.
Uvaženi zastupniče, točno kao što ste rekli Vlada RH ulazi u vrlo opsežne reforme kompletnog obrazovanja od dječjih vrtića, pa do visokih škola, dakle sveučilišta, razine doktorata, naravno i dio znanosti je ovdje uključen. Prvo sada ide raspis natječaja za dogradnju, izgradnju i opremanje osnovnih škola, a nakon toga ćemo pustiti i objaviti natječaj koji se tiče srednjoškolskog obrazovanja, ali sa osnovnim naglaskom na povećanje obuhvata djece u gimnazijskim programima, pa shodno tome i dogradnju onih srednjih škola, dakle gimnazija kojima manjka prostor, a to jednako tako uključuje i ovaj dio sportskih dvorana i sve ostalo što ide uz to.
U ovom slučaju spominjete učenički dom u Daruvaru, upoznat sam sa tim problemom i znam već neko vrijeme postoji intencija da se taj učenički dom proširi i dodatno opremi. Nažalost u ovom NPOO-u nema predviđenih sredstava za učeničke domove, no to ustvari ne znači da u Daruvaru ne postoji potreba za učeničkim domom i mi ćemo naravno raditi na tome da se iznađu sredstva za izgradnju i proširenje tog doma iz nekih drugih izvora, stoje još neki izvori na raspolaganju poput sredstava iz regionalnog razvoja ili novog, novog programa, ali jednako tako i dio sredstava koji će se vjerojatno naći i unutar državnog proračuna budućih državnih proračuna.
No ono što je u ovom trenutku stvar po pitanju učeničkog doma je to da onaj idejni projekt koji je dostavljen Ministarstvu znanosti ima određenih manjkavosti već u ovom, u ovoj fazi. Jako je dobro da su riješeni imovinskopravni odnosi gdje će se dom graditi, no sad bi trebalo ispraviti neke nedostatke, mislim da neki prostori za odgajatelje odnosno tehničko osoblje nisu predviđeni tim idejnim projektom, a oni po standardima moraju biti sadržani i nakon što se ovaj idejni projekt doradi onda se može pristupiti fazi projektiranja, a onda iza toga dolazi sama gradnja i vjerujem da ćemo zajednički to i realizirati.
Zastupniče izvolite očitovanje.
Hvala lijepo g. ministre.
Evo zadovoljan sam sa odgovorom, prije svega zato što se radi o tri srednje škole, znači Ekonomskoj i turističkoj školi Daruvar, koja je evo dobivala i nagrade na državnoj razini, među ostalim i nagradu za jedan od najboljih turističkih projekata odnosno suvenira, Tehničkoj školi Daruvar koja niz godina reda uspjehe kako na nacionalnoj razini tako i na međunarodnoj, evo nekoliko godina zaredom su među prvima na svijetu što se tiče robotike, uskoro idu na natjecanje ponovo u Poznanj. Bilo bi mi drago da nam donesu još jednu zlatnu medalju i Gimnaziji Daruvar koja stvarno je kroz svoje postojanje dala niz stvarno jakih osobnosti u RH, ali i k tome da prema Daruvaru kotiraju ne samo učenici sa daruvarskog šireg područja i okolnih općina nego i sa područja gradova Lipik, grada Pakraca, grada Grubišnog polja, čak i grada Garešnice, pa s te strane nama vrlo bitan učenički dom koji će se graditi, zahvaljujem na potpori i nadam se da ćemo zajedničkim snagama pokrenuti ovaj projekt i njegovu izgradnju, te uskoro i završiti, hvala lijepo.
Sada će kao 6. zastupnik Miro Totgergeli postaviti pitanje ministru financija Marku Primorcu, izvolite.
Hvala poštovani predsjedniče HS, poštovani predsjedniče Vlade, potpredsjednici i ministri.
Poštovani ministre financija, sa 1. siječnjem 2023. zamijenili smo kunu sa eurom i postali smo 20. država koja je uvela euro. Jedan manji dio građana strahuje da uvođenjem eura će se smanjit njihova platežna moć odnosno da će im se smanjit standard. Međutim sve zemlje koje su uvodile euro i iskustva koja imamo s tim pokazuju upravo suprotno da u svim tim zemljama standard je nakon uvođenja eura rastao, pa me zanima kako vi gledate na sve to i što može, što mogu naši građani očekivat u narednom vremenu?
Sa nedjeljom upravo smo prestali plaćat kunom i od 1. do 15. je bila ta zamjena kune u euro i to je bio jedan ogroman logistički i zahtjevan posao, pa me zanima kako je to sve skupa prošlo?
Izvolite ministre odgovor.
Hvala lijepo poštovani predsjedniče.
Uvaženi zastupniče, zamjena hrvatske kune sa eurom dakle od 1. siječnja ove godine protekla je nesmetano dakle Vlada je učinila sve što je mogla i obavila sve one potrebne predradnje zajedno sa svim dionicima kako bi konverzija prošla nesmetano. Ne samo u pogledu prilagodbe IT sustava, prilagodbe sustava Državne riznice, svih ostalih financijskih sustava u državi nego i u pogledu opskrbe gotovinom. Dakle, svi su bankomati već od 1. siječnja bili spremni, dakle 70% njih za isplatu novčanica eura. Nakon toga postupno će se vršiti i prilagodba ostalih sustava i bankomata ono što je ostalo još dakle neodrađeno u tom smislu.
Benefiti i koristi od uvođenja eura koliko god ih netko htio podcijeniti ili minorizirati u ovom trenutku su značajne i trajne. Mi smo to isticali kontinuirano i isticat ćemo to i dalje. Nama je od donošenja odluke u srpnju kreditni rejting povećan, uklonjen je valutni rizik. Naš javni dug koji je dominantno bio denominiran u euru isto tako je pretrpio odnosno ostvario koristi od eliminacije toga valutnog rizika. S time će i troškovi zaduživanja države, ali i svih ostalih subjekata u državi, dakle i poslovnih subjekata i privatnog sektora biti niži, a to će utjecati pozitivno i na životni standard naših građana. I vi ste jako dobro istaknuli, dakle ne samo u pogledu zaduživanja nego u pogledu općenito životnoga standarda praksa je pokazala i empirija da je uvođenje eura u brojne države donijelo benefite. I ti benefiti bit će osjetni i u Hrvatskoj.
Međutim, ne možemo zanemariti činjenicu da je kao što su pojedini slučajevi i pokazali od 31.12. pa do par dana nakon Nove godine došlo do neopravdanog povećanja cijena u pojedinim slučajevima. Ti slučajevi se sada generaliziraju i pokušava se baciti jedna ljaga na uvođenje eura u Hrvatskoj što mislim da nije dobro. I mislim da svi zajedno moramo činiti sve ono što možemo kako bi tome stali na kraj jer bez empirijskih podataka govoriti o tome kako su svi neopravdano povećali cijene, kako inflacija zbog toga u Hrvatskoj buja i kako će pasti životni standard građana, nije dobro i nije odgovorno. Ekonomija se velikim dijelom temelji na očekivanjima. Ukoliko ta očekivanja budu takva da podgrijavamo strah, napetost i inflatorna očekivanja onda će do njih zaista i doći. Inflacija nije hrvatski problem, sa inflacijom se suočavaju brojne države članice EU, sa inflacijom se suočavaju Baltičke države gdje je inflacija preko 20%. Tako da tumačiti povećanje općeg porasta cijene u Hrvatskoj i pripisivati ga uvođenju eura također nije odgovorno. U posljednje vrijeme pojavile su se i teze i da je u Hrvatskoj hrana skuplja nego u Sloveniji, da je plaća veća nego u Sloveniji i nekim drugim okolnim državama, kao da je za to isto tako presudno bilo uvođenje eura, kao da to prije nije bilo tako. Sve ono što se negativno događa pripisuje se uvođenju eura iako smo pokazali da i u pogledu poreznog opterećenja dohotka, ali i niza proizvoda smanjenjem opće stope PDV, smanjenjem sniženih stopa dakle PDV-a na niz prehrambenih proizvoda ta stopa niža.
Vlada ima instrumente kojima će tretirati sve one koji su neopravdano podizali cijene kako u kontekstu Zakona o uvođenju eura tako i u kontekstu Zakona o zaštiti potrošača. Ukoliko je netko iskoristio ovu situaciju …/Upadica: Hvala vam./… da podigne cijene neopravdano bit će …/Upadica: Hvala ministre./… sankcioniran.
Hvala vam.
Izvolite zastupniče očitovanje.
Hvala poštovani predsjedniče.
Hvala vam poštovani ministre na odgovoru. Pa kao što neki politički akteri nisu ni '90. godina uspjeli prepoznati povijesne odluke koje su se tad donosile, a sad sa povijesnim odmakom to svi prepoznaju tako mi se čini da će i za nekoliko godina svi prepoznati koliko je bitno i važno i koliko je to korist za RH upravo ova činjenica da smo ušli i u Schengen i u EU područje. Očigledno da smo uspjeli još u Hrvatskom saboru prepoznat i važnost da pokažemo na koju stranu trebamo stati u ovom teškom događaju koji se odvija odnosno agresiji Rusije na Ukrajinu tad bi naš uspjeh za RH bio upotpunjen. Međutim, povijest će pokazat i sugerirat građanima koji su to akteri koji nisu prepoznali trenutak povijesti i koji su se svrstali na krivu stranu. A uspjeh da isti dan uđemo i u Schengen i u euro nije uspio ni jednoj drugoj državi i mislim da je to veliki uspjeh za RH, a povijest će pokazati da to, da je to nezabilježeno ustvari u europskoj povijesti.
Hvala.
Kolega Bulj imate povredu Poslovnika, izvolite.
Hvala lijepo.
Kolega krši Poslovnik Članak 238., jer omalovažava saborske zastupnike i hrvatski narod jer je činjenica da je poljski premijer naše prijateljske države rekao ne želim u Poljskoj uvesti euro jer je kaos u Hrvatskoj, povećanje cijena, inflacija i ne može se ništa kontrolirati. Nije to rekao Vučić, nego to je rekao poljski premijer prijatelj hrvatskog naroda.
Kolega Bulj, znadete i sami da je ovo što ste učinili povreda Poslovnika pa dobivate opomenu.
Idemo sada na 7 pitanje, zastupnika Nikola Bartulica postavit će ga predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću.
Izvolite.
Poštovani predsjedniče Vlade, prvo želim vam sve najbolje u Novoj godini, nije najbolje počela za naše građane. Mi smo upozoravali da Hrvatska nije spremna za uvođenje eura i nije u stanju izvući moguće benefite od te valute. Na žalost to s vremenom se pokazuje točnim, nisu provedene bitne strukturne reforme, naši, naše plaće, mirovine nisu ni blizu na razini prosjeka eurozone i ovo što je maloprije spomenuo kolega Bulj, istina je da ove nevolje prelaze znači iz Hrvatske u druge zemlje i postalo je tema u Poljskoj gdje poljski premijer upozorava na naše nevolje, da nije vrijeme, u politici je bitan tajming. Za razliku od kolege Grbina koji je glasovao za euro i danas lamentira o tome ja sam smatrao da nije Hrvatska spremna i glasovao sam protiv. Ne sporim da su mogući benefiti, ali nismo, nismo bili spremni u ovom trenutku.
Treba reći i treba naša javnost znati da financijska tržišta su izgubila povjerenje u čelnu osobu Europske središnje banke Christine Lagarde koja je nedavno izjavila da je inflacija došla iz vedra neba, dakle sama nije svjesna da svojim odlukama i povećanjem ponude novaca je potakla ovakvu inflaciju i ne nosi se sa krizom i zato će euro i dalje prolaziti kroz vrlo turbulentno vrijeme.
Moje pitanje je da li ste svjesni da vaša odluka koja je nepovratna zapravo će voditi do osiromašenja hrvatskih građana, nažalost?
Jeste svjesni da ste žurili, ova odluka u ovom trenutku je nerazborita i molim odgovor…/Upadica predsjednik: Hvala lijepa/…da li, da li ćete snositi…/Upadica predsjednik: Hvala kolega Bartulica/…posljedice toga? Hvala.
Prije nego što predsjednik Vlade odgovori molim vas da svi zajedno pozdravimo volontere i korisnike Facebook inicijative „Od Srca do Srca za Zagrebačke Beskućnike i Socijalno ugrožene“. Dobrodošli u HS! …/Pljesak/….
Sada molim predsjednika Vlade da odgovori na zastupničko pitanje, izvolite.
Poštovani zastupniče Bartulica, dakle vaša euroskeptičnost je poslovična, al to da ste kao neko ko je došao u Hrvatsku iz SAD-a i obrazovao se na Gregorijani, postali netko ko je u stanju da odabere potporu Ukrajini ili da podršku Rusiji glasali za Rusiju to je nešto što mene moram priznat ovako budući da vas poznam dugi niz godina prilično iznenađuje. To je vaš rezime i vaša popudbina.
Drugo, što se tiče uvođenja eura i što se tiče članstva u Schengenu, dakle vi za razliku od nekih aktera koji su tu sada u saboru koji nikakve veze sa strateškim projektima i ključnim postignućima na europskom i euroatlantskom putu nisu imali, imate određeni element identifikacije, čak ste radili u Ministarstvu vanjskih poslova i trebali biste barem se sjećati iz tog vremena čemu to Hrvatska teži u nekoliko saziva HS, u nekoliko formacija hrvatskih Vlada, ali gle čuda vi 2023. u izboru Ukrajina-Rusija vi glasate za Rusiju, u izboru eurozona-Schengen ili nekakva izolacija glasate za izolaciju. E to je krupni problem, to je strateški problem, to je problem poimanja gdje to Hrvatska treba ić i gdje to hrvatsko društvo i gospodarstvo i građani trebaju biti.
Vidite, za razliku od vas mi koji upravljamo već 7.g. jako dobro znamo gdje idemo, idemo među najrazvijene zemlje svijeta sa najmanje zapreka na naše građane, sa najviše koristi za hrvatsko gospodarstvo. Pa gle čuda, nikada većih plaća minimalnih, medijalnih, prosječnih. Gle čuda nikada većeg rasta mirovina, nikada većeg rasta osnovice, nikada veće zaposlenosti i nikada manje nezaposlenosti i nikada više snažnog sveobuhvatnog državnog intervencionizma u krizi kad je trebalo platiti 800 tisuća plaća u privatnom sektoru, kad je trebalo dati beskamatne zajmove, kad je trebalo eliminirati poreze i davanja, kad je trebalo regulirati cijenu plina, kad je trebalo regulirati cijenu struje i kad je trebalo smanjiti cijene naftnih derivata i gle čuda to napravi Vlada HDZ-a. I gle čuda po sve tri Agencije za kreditni rejting i Investicijski kreditni rejting, deficit postao suficit, najbrže smanjivanje javnoga duga i mi se našli u euru i u Schengenu, a vi nesretni, e to je onda vaš politički odabir i vaš stav, al nije naš, nije stav većine.
Ja vas pozivam da kada završi iduća turistička sezona, ova sad koja dolazi 2023. bez obzira na usporavanje hrvatske ekonomije pogledajte benefite koje je Hrvatskoj donio Schengen i pogledajte benefite koje će Hrvatskoj donijeti euro.
Ovi problemi gdje imamo sitne prevarante, sitni prevaranti koji koriste konverziju da bi nešto prevarili ne državu, država dobiva od poreza novac od toga, nego varaju građane, varaju vlastite potrošače. To je na njihovu veliku sramotu i pogodit će ih nešto od arsenala jesu to kazne inspektorata, jel to veći porez, jel to ukidanje subvencija, jel to vraćanje cijena na ranije, sve je tu, sve se to zna i sve se to bilježi. I neće niko ko je išao prevarit vlastite potrošače i vlastite građane ostati neokrznut. To je sigurno, pogotovo ne u vremenu Vlade koja je učinila sve za građane i gospodarstvo, a vi sa svojim odabirima i svojim…/Upadica predsjednik: Hvala vam/… …/Govornik se ne razumije/… birajte izolaciju i još drugi put glasajte za Rusiju.…/Upadica predsjednik: Hvala lijepa/…Čestitam vam.
Imamo povredu poslovnika, kolega Penava izvolite.
Čl. 238., vezano za temu Ukrajine koja očito jedino zanima premijera i Vladu, ogromna sramota kažete glasanje pojedinih oporbenih zastupnika kako su glasali po svojoj savjesti u interesu hrvatskog naroda, moj kut je malo drugačiji, ogromna sramota je po meni obnova i 6 obnovljenih kuća, neosuđivanje ratnih zločina, protjerivanje 400 tisuća ljudi iz ove države, a bome i rekordna inflacija. …/Upadica predsjednik: Kolega Penava dobivate opomenu/…. Tako da su nam kutovi dijametralno suprotni.
Kolega Penava, molim vas kolegice i kolege, kolega Penava dobivate opomenu, ovo nema veze s povredom poslovnika, vi ste sada uskočili ispred vašeg kolege Bartulice koji ima mogućnost odgovora odnosno očitovanja odgovoru koji je dao predsjednik Vlade, tako da evo to je vaš odabir, a i još kolega Mlinarić se javio, pa će evo i on prije kolege Bartulice…/Govornik se ne razumije/….
Hvala lijepo predsjedavajući.
238., vrijeđanje saborskih zastupnika, nisam se stvarno mislio javljati, ali ovo vrijeđanje g. Plenkovića zastupnika koji nisu glasali kako je on htio.
Gospodine Plenkoviću, vi ste bili na, na krivoj strani povijesti '91. g., niste imali potrebu svoju domovinu braniti. Vi ste bili na krivom Badnjaku neki dan sa Porfirijem i sa malim Dačićem, znate. Vi ste na krivoj strani povijesti u koaliciji s SDSS-om.
Kolega Mlinarić, dobivate opomenu. .../Upadica: Hvala./... Ovo nema veze s povredom Poslovnika.
Sada će očitovati kolega Bartulica, izvolite.
Zahvaljujem poštovani premijeru. Povezujete Schengen sa eurom, to možda politički vama koristi, ali ja ću i dalje upozoravati vas da nije bila Hrvatska spremna za euro. Za Schengen imamo i interes da uđemo u to i to je dobra stvar. Međutim, vaši spinovi i lamentiranje o glasovanju oko Ukrajine me malo čude.
Počašćen sam što znate nešto iz moje biografije, mogu reći, idem uskoro na poziv kod američkog Kongresa u Washington, ne sjećam da ste bili pozvani u Bijelu kuću od kad ste premijer, prema tome, tko je na kojoj strani i mislim da oni koji trebaju znati i tko je pouzdan partner u Hrvatskoj to znaju.
Međutim, vaš neobuzdani entuzijazam za sve što je se donosi u Bruxellesu će koštati hrvatske građane, ipak. Mislim to možete govoriti o euroskepticizmu, mi imamo svoje razmišljanje i moje vodeće načelo, zapamti, je Croatia first. Dakle mi prvo moramo rješavati vlastite probleme.
Mnogi hrvatski časnici, visoki časnici su me upozoravali da stanje u Oružanim snagama nije najbolje, da je alarmantno, prema tome, prvo riješimo svoju zadaću prije nego idemo rješavati svjetske probleme. To je moje načelo. Dakle vi služite hrvatskim građanima, ne ukrajinskim i drugima.
I još jedna stvar vezano za kritiziranje ovog Doma u stranim medijima. Mislim da je to nečasno, nepotrebno, na kraju krajeva, pokazuje da ne cijenite vlastitu državu i njezine institucije pa može se i reći i samog sebe i samog sebe, vi zastupate našu zemlju i kad kritizirate javno nas zbog odluke s kojom se ne slažete, to neće dobro odjeknuti. .../Upadica: /... Prema tome, to nije vaša zadaća. Hvala.
Kolega Bartulica, vrijeme je isteklo. Imate dvije povrede Poslovnika.
Kolega Pavić, izvolite.
Hvala lijepa. Povrijeđen je čl. 238. Kolega vrijeđa zastupnike. Da, na krivoj ste strani povijesti, a kada govorite o odnosu s SAD-om, kada vi odete i prijeđete tamo granicu bez vize, kada odete tamo u postupku koji traje 30 sekundi to je rezultat ove Vlade. Kada isto tako, nemate dvostruko oporezivanje, rezultat ove Vlade. Pa koga onda SAD gleda kao glavnog partnera u ovom tijelu Europe? Upravo Hrvatsku i ovu Vladu.
Kolega Pavić, ovo nije bila povreda Poslovnika, vi ste replicirali i dajem vam opomenu.
Kolega Mažar, izvolite.
Hvala lijepo poštovani predsjedniče, čl. 238.
Omalovažavanje i zastupnika svih nas ovdje, ali i građana. Meni je jasno da oporba ne može biti sretna uspjesima RH, jasno mi je kada ih građani vide da su na strani i Putina i Milanovića i da ih to boli kad čuju na ulicama grada Vukovara, a tko koliko koga cijeni može se vidjeti kada je jučer prvi američki veleposlanik Peter Galbraith bio u Vukovaru, s kim je bio .../Govornik se ne razumije./...
Kolega Mažar, hvala vam lijepa i vi dobivate isot tako opomenu, ovo je bila replika, a ne povreda Poslovnika. Sada se javio kolega Bartulica, izvolite.
Povreda čl. 238. Moram se javiti, prozvan sam. Ovo lamentiranje zaista nema nikakvog smisla, patetično je ovo što vi govorite. Dakle, ako netko smatra da Hrvatska nije spremna za određeni korak, mislim da je to posve legitimno i vrijeme pokazuje da je to ispravno. Premijerovo prozivanje hrvatske poduzetnike da se ne ponašaju u skladu s njegovim očekivanjem pokazuje kako on .../Upadica: Hvala vam lijepa kolega Bartulica./... .../nerazumljivo/... dakle on služi njima, a ne oni njemu.
Kolega Bartulica, vrijeme je isteklo, hvala vam lijepa.
Ovo je isto tako bila replika, dobivate i vi opomenu.
Idemo dalje, sada je na redu kolegica Nađ, postavlja pitanje predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću, izvolite.
Zahvaljujem. Poštovani predsjedniče Vlade. Teleoperateri su prošle godine podigli cijene za oko 10%, a sada na adresu korisnika stižu ovakve obavijesti o uvođenju indeksne klauzule. Dakle ta klauzula znači da im omogućava usklađivanje mjesečnih naknada jednom godišnje sa stopom inflacije. Dakle, inflacija je bila prošle godine oko 13,5%, to znači da će od 2 godine povećati cijene za oko 23%. Uz to, mediji izvještavaju da su cijene telekomunikacijskih usluga u Hrvatskoj već sada duplo skuplje nego u zemljama u okruženju.
Građani možda ne znaju da svako poskupljenje telekomunikacijskih usluga mora odobriti HAKOM, regulatorna agencija gdje su članovi upravnog vijeća vjerojatno ljudi od vašeg povjerenja jer, nećemo se lagati, HAKOM se nije pokazao kao neovisno regulatorno tijelo koje štiti interese korisnika i osigurava mogućnost izbora usluga po prihvatljivim cijenama.
Što mislite učiniti da spriječite tu očitu pljačku hrvatskih građana od pohlepnih teleoperatera?
Izvolite odgovor.
Hvala lijepa zastupnice Nađ. Potpredsjednik Vlade i ministar nadležan za telekomunikacije, g. Butković obavio je razgovor sa teleoperaterima i neće biti povećanja cijena. Ako i bude, Vlada će reagirati, ali prema ovom što je on u izravnom razgovoru s njima saznao, to se neće dogoditi. Oni su itekako, kao i svi ovi drugi korisnici reguliranih cijena struje, da nismo mi regulirali cijenu struje na taj način, onda bi eventualno povećanje cijena moglo imati smisla, ovako nema nikakvoga smisla.
Prema tome, i oni imaju onaj element društvene i korporativne odgovornosti koju treba voditi u njihovom ponašanju i određivanju cijena. Hvala.
Izvolite očitovanje, zastupnice.
Hvala lijepa. Nisam zadovoljna sa odgovorom. Ako je to bilo njihovo obećanje na časnu pionirsku onda mi sumnjamo da se to povećanje neće dogoditi jer zašto bi inače poslali obavijesti svim korisnicima. Dakle, ako poskupi neki prehrambeni proizvod, mi možemo jednostavno kupiti jeftiniji ili otići u susjedne zemlje gdje su prehrambeni proizvodi jeftiniji, ali ako poskupe telekomunikacijske usluge možemo raskinuti ugovor i otići nekom drugom teleoperateru koji će isto poskupiti tu uslugu. Prema tome, mislim da ovdje je pitanje da sit gladnom ne vjeruje. Vi vjerojatno niste svjesni toga da vama plaćaju porezni obveznici vaš, vaše mobilne usluge i internetske usluge, ali jedna bakica koja neće moći platiti svoj mobitel odnosno mobilne usluge morat će raskinuti ugovor i ako padne u kupaonici i slomi kuk neće moći nazvati ni hitnu pomoć. I to je problem. Znači moramo biti empatični prema našim građanima, a ne samo prema Ukrajini što smo mi kao Socijaldemokrati i pokazali.
Hvala lijepa.
Idemo na 9 pitanje, zastupnik Davor Ivo Stier postavlja ga potpredsjedniku Vlade i ministru unutarnjih poslova Davoru Božinoviću.
Izvolite.
Hvala predsjedniče.
Poštovani potpredsjedniče Vlade, 1. siječnja Hrvatska je postigla svoju integraciju u Europi i za one koji se znaju pozivati i na predsjednika Tuđmana možda ne bi bilo loše podsjetiti da je upravo iz ove govornice predsjednik Tuđman u svom inauguralnom govoru 30. svibnja '90. istaknuo tu punu integraciju Europi kao strateški cilj Hrvatske i nove hrvatske države.
E sad, kada ste na ceremoniji na Bregani spomenuli da ulaskom u Schengen za Hrvatsku više nema granica u Europi doista ste ukazali na jedan veliki uspjeh. Uspjeh ove Vlade i rekao bih veliko postignuće hrvatske države pogotovo u ovo zadnje vrijeme. Time naravno nije završena priča preuzimanja odgovornosti za vanjsku granicu sada Schengenskoga prostora. Suočavamo se sa novim izazovima. Ja vas želim pitati za vašu procjenu po tim izazovima u narednom razdoblju, za spremnost pogotovo vašeg resora Hrvatske policije u suočavanju s tim izazovima. Također vas želim pitati kako teku pripreme za implementaciju odluke o ulasku Hrvatske u Schengen u zračnim lukama kada će se ukinuti kontrole putovnica, osobnih iskaznica za letove unutar Schengenskoga prostora.
Potpredsjedniče Vlade Božinović izvolite odgovor.
Hvala lijepo.
Gospodine zastupniče hvala vam na vašim ocjenama koje su ja bih kazao itekako jasne hrvatskim građanima. Sve prednosti koje donosi puna integracija Hrvatske u europski prostor pogotovo u ovom trenutku kad budućnost Europe ovisi prije svega o povezanosti svih država članica, prije svega EU. I mislim da i ove ranije nekakve rasprave nam ukazuju na zapravo podcjenjivanje onoga što se događa u, na našem kontinentu o potrebi da Hrvatska bude sa onima sa kojima dijeli iste vrijednosti. I kroz tu činjenicu ulazak i u Schengen i u euro 1.1. je možda i jedan od zadnjih trenutaka pred zapravo rasplet ili razloge raspleta na međunarodnoj sceni da smo tamo gdje trebamo biti. Ali o tome treba malo više čitanja i razgovora i razumijevanja.
Što se tiče izazova koji su pred nama i pred Europom kad govorimo o migrantskim kretanjima oni su nepobitni. Dakle, jedna, jedan pokret kretanja i ljudi iz siromašnih dijelova svijeta je, praktički nije nikad prestalo od 2015.-2016., naravno da migracije prate čovječanstvo od kad je svijeta i vijeka, ali ovo su vremena kad se one intenziviraju. Hrvatska je tu upravo u vrlo složenim vremenima pokazala spremnost, s jedne strane primjene svih odredbi europskog zakonodavstva, a istovremeno čuvati i štititi vanjsku granicu na način da ne postane hotspot i da ne postane područje preko kojeg tisuće ljudi bez ikakve kontrole prelaze i idu u druge zemlje. Nije to jednostavna zadaća i mi se za sve to pripremamo već godinama. Sve sastavnice domovinske sigurnosti. Naravno MUP tu ima i u skladu sa Ustavom i zakonom vodeću ulogu, a ona se ogleda i u investiranju u Hrvatsku policiju, u povezivanju sa našim partnerima u Europi i ove godine mi već bilježimo ja bih kazao prve pozitivne činjenice vezane za naš rad kad su u pitanju kompenzacijske mjere i sve ono na što smo se i pripremali i organizirali.
Što se tiče zračnih luka one će biti spremne 26.3., znate da je prema Međunarodnoj agenciji za zračni promet to dan kad se zapravo dijele slotovi za slijedeću godinu. Zbog toga je to tranzicijsko razdoblje i mi se zapravo tome veselimo jer će sigurno s jedne strane kompanije se odlučivati i za dodatne letove u zemlju koja je lišena graničnih kontrola prije svega iz Schenegenskog prostora. Siguran sam da će se to kao što je i premijer maločas naglasio odraziti na puno veći broj turista koji će već ove …/Upadica: Hvala vam lijepa./… godine posjetiti Hrvatsku.
Hvala vam.
Izvolite očitovanje zastupniče Stier.
Hvala potpredsjedniče na vašem odgovoru i pogotovo na jedan pogled koji je strateški o tome kako ulazak i u eurozonu i u schengentski prostor nije samo jedno tehničko pitanje nego ima jednu širu i jedno dublje značenje pogotovo u ovom geopolitičkom trenutku u kojem se Europa nalazi, a onda i RH. Mislim da je upravo to, taj strateški pogled i politiku koju onda Vlada na taj način vodi omogućilo da se stvore i uvjeti za stvaranje konsenzusa unutar EU, unutar Europskog Vijeća da se primi Hrvatsku u schengentski prostor. Znamo da je Europska komisija bila već verificirala da se tehnički uvjeti, da su bili ispunjeni, ali je trebalo onda i diplomatskih vještina, a i ovaj način razmišljanja i razgovora i vještina uvjeravanja drugih da se stvori takav konsenzus.
Nažalost ja ću reći Bugarska i Rumunjska nisu bili uključene sada u ovoj fazi u ovom proširenju schengentskog prostora, ali itekako sam zadovoljan što je to hrvatska Vlada uspjela i što je Hrvatska primljena u schengentski prostor.
10. pitanje zastupnik Predrag Štromar uputit će ministru znanosti i obrazovanja Radovanu Fuchsu, izvolite.
Hvala lijepo g. predsjedniče sabora, kolegice i kolege, predsjedniče Vlade sa svim ministrima i potpredsjednicima.
Evo ja bi postavio pitanje ministru znanosti i obrazovanja g. Fuchsu, a radi se o programu rada Vlade za 2020. do 2024., naime tamo stoji da će se roditeljima vrtićke djece pomoći u plaćanju vrtića i da će se smanjiti troškovi. Nažalost sad se to baš ne događa, cijene vrtića se povećavaju zbog velikih troškova i energenata, ali i plaća i hrane, te cijene se povećavaju. Naime, JLS, općine i gradovi ne mogu izdržati, a da ne povećaju cijene. Znamo da u NPOO-u imate sredstava i obećavali ste već nekoliko puta da će se pomoć JLS u tome da smanje troškove prema roditeljima.
Ja bi vas molio informacije kada se planira poziv prema JLS, kako će otprilike biti ili koliko će biti novaca po djetetu kako bi se načelnici i gradonačelnici mogli pripremati i otkad počinje ta pomoć? Hvala.
Odgovor ministra Fuchsa.
Hvala lijepa.
Poštovani zastupniče, znate da smo krenuli u veliku, veliki program izgradnje, dogradnje i rekonstrukcije dječjih vrtića za što je bilo osigurano negdje oko ovaj 215-216 milijuna eura. Prvi poziv je raspisan, završen je prvi krug, podijeljeno je 166 milijuna eura, ostalo je još negdje cca. 50-tak, 60-tak milijuna eura za drugi krug. Jednako tako osigurali smo i određene novce 45 milijuna eura iz Programa konkurentnosti i kohezije kako bi onda do 2030.g. obuhvat djece u dječjim vrtićima i u ranom predškolskom odgoju bio 96%, čime bi nas to svrstalo na razinu prosjeka EU.
Upravo ovaj cijeli program je pokrenut zbog toga što je uočeno da, poglavito u ruralnim sredinama. fali ovakovih institucija da se često lokalne vlasti nisu odlučivale upravo zato što nisu imale osigurana financijska sredstva ne samo za gradnju, dapače imamo i neke primjere gdje su dječji vrtići bili sagrađeni, al onda nikad stavljeni u funkciju ili možda stavljeni kratko vrijeme, a nakon toga zatvoreni jer jednostavno te sredine nisu imale financijskih sredstava za financiranje rada takvih dječjih vrtića.
Kako se tako nešto ne bi ponovilo najavljivali smo, a upravo smo i u završnoj fazi i držimo se rokova jer smo i u NPOO-u predvidjeli u dinamici krajem prvog kvartala ove godine da ćemo izaći sa Fondom poravnanja upravo za dječje vrtiće kojeg razrađujemo i dogovaramo sa Ministarstvom financija i iz kojeg bi se onda sukladno fiskalnim kapacitetima odnosno bonitetu pojedinih općina sufinancirale u određenim razmjerima negdje u 100%-tnom iznosu materijalni troškovi dječjih vrtića. Dakle, ovakav fond solidarnosti, donijet će ga Vlada na jednoj od slijedećih sjednica i to će biti doneseno u, krajem ovog prvog kvarta ove godine. Mi smo u završnim fazama sa, sa ovim razrađenim programom na koji način će se pomoći u financiranju onih koji to ne budu mogli sami. Hvala.
Izvolite očitovanje.
Hvala lijepa.
Poštovani g. ministre, mislim da je ta informacija izuzetno bitna kako načelnicima i gradonačelnicima tako i roditeljima djece. Ja vas molim da sa suradnicima komunicirate, sa načelnicima i gradonačelnicima više, da ih češće informirate i da dobivate povratne informacije oko toga na koji način je najpametnije i najbolje dodijeliti ta sredstva, a usput vam i čestitam na školskoj prehrani osnovnoškolaca, mislim da je to bio pun pogodak i stvarno jedna velika potreba, hvala.
11. pitanje zastupnik Milan Vrkljan postavit će ga predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću, izvolite.
Poštovani g. premijeru, Pravedna Hrvatska je silno i snažno podržala ulazak Hrvatske u eurozonu, isto tako i u Schengen.
Mene zanima s obzirom da se tim dvama članstvima Hrvatska otvara velika perspektiva kako hrvatskom narodu tako i hrvatskoj državi, mene zanima s obzirom da je prošle godine izviješćeno, HNB je izvijestila da su devizne rezerve RH skoro 25 milijardi kuna. Prema izračunima Hrvatska bi u zajedničku banku europsku trebala uplatiti ulaskom u eurozonu nekih 15 milijardi kuna. Mene zanima što vi kao premijer i kao Vlada planirate sa ovih 10 milijardi kuna koje ostaju u Hrvatskoj ili postoji neka druga računica?
Izvolite odgovor.
Hvala lijepa. Što se tiče deviznih rezervi, one su bile tu, one su bile jamstvo financijske stabilnosti Hrvatske, osobito prema međunarodnim financijskim tržištima, one su i dalje tu i osiguravaju siguran put Hrvatske i u eurozonu, a bile su nam zaštita i u vezi svega ovoga što je u godinama iza nas.
Dakle što se tiče našega članstva u europodručju, mi ćemo imati određene kontribucije, ali to je sve sukladno i našoj veličini i onome što Hrvatske i inače bi participirala, a što se tiče aktivnosti u vezi pričuva, tu se vode razgovori između Ministarstva financija i HNB-a, taj novac je tu, on je novac Hrvatske i služi nam kao garancija financijske stabilnosti.
Izvolite očitovanje.
Ja sam svjestan da je ovo pitanje vrlo delikatno i da se treba unaprijed pripremiti, ovo je naprosto, sad sam ja izišao s ovim pitanjem i jasno je da nemate adekvatan odnosno tog trenutka odgovor, međutim, ja bih molio onda vas da zamolite ministra financija da dobijem odgovor u pisanom obliku.
Idemo na 12. pitanje, zastupnica Nikolina Baradić postavit će ga ministrici turizma i sporta Nikolini Brnjac, izvolite.
Zahvaljujem predsjedniče HS-a, poštovani predsjedniče Vlade, ministrice i ministri. Poštovana ministrice Brnjac.
Nedavno ste ovdje u HS-u predstavili novu Strategiju razvoja održivog turizma do 2030. koja je donesena nakon 2 vrlo teške godine za turizma koji je kao sektor bio značajno pogođen pandemijom Covida-19. Iako su mnogi predviđali da će to ostaviti dugoročne posljedice i da se turizam još dugo neće oporaviti, prema nekim podacima, mi smo dostigli ili čak premašili rezultate iz rekordne 2019. g.
Također i slovimo kao jedna od najuspješnijih destinacija na Mediteranu. To je pokazalo da turizam uz kvalitetno upravljanje može biti i veoma otporan. Nakon ulaska u Šengenski prostor i u europodručje, ali i nakon što je izrađen Pelješki most, za očekivati je da će se brojke turista povećali. Jasno je da pritom moramo voditi računa da razvijamo održiviji model turizma koji ne ugrožava naše prirodne resurse, a ujedno pridonosi razvoju drugih grana gospodarstva, osobito poljoprivrede.
S obzirom da dolazim iz županije u kojoj život i rad mojih sugrađana u značajnoj mjeri ovisi o turizmu odnosno mnogi od turizma direktno ili indirektno žive. Zanima me što nam nova Strategija donosi u pogledu budućeg razvoja turizma?
Hvala.
Izvolite, ministrice, odgovor.
Hvala lijepo poštovana saborska zastupnice. Dakle u protekom periodu u Ministarstvu turizma i sporta radili smo nekoliko važnih dokumenata, između ostalog Strategija razvoja održivog turizma do 2030. Isto tako, pregovori s EK oko Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, kao i oko Višegodišnjeg financijskog okvira. Za sve te elemente osigurali smo dakle 1,2 milijarde eura, po prvi put hrvatskom turizmu upravo za Strategiju razvoja održivog turizma za ispunjenje svih ciljeva i mjera iz same Strategije razvoja održivog turizma.
Isto tako, dakle svi ti elementi se počinju već i sada, dakle kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti razrađivati di smo omogućili po prvi puta bespovratna sredstva hrvatskom turizmu i velikim subjektima i malim i srednjim poduzetnicima, dakle u iznosu od 289 milijuna eura. Kad pogledamo od te brojke, 123 milijuna eura je isključivo za javnu turističku infrastrukturu, a 165 milijuna eura je upravo za privatni sektor. Samim time ulaganja su u cjelogodišnji održivi turizam, ravnomjerno razvijeni turizam po cijeloj Hrvatskoj, turizam koji vodi brigu o klimi, okolišu i prostoru, o turizmu koji je konkurentan i otporan turizam.
Također, sva ulaganja se odnose na ulaganja u zdravstveni turizam, naglasak najveći je stavljen i na aktivni turizam, a ono što smo također, i u pregovorima kroz Višegodišnji financijski okvir osigurali je otprilike oko 190 milijuna eura, također, za nastavak svih ovih investicija koje će nam osigurati upravo sve ono što smo i raspisali kroz naše ciljeve, kroz naše mjere za Strategiju razvoja održivog turizma i na taj način vidimo razvoj hrvatskog turizma po prvi puta u smjeru održivosti.
Hvala.
Izvolite očitovanje.
Zahvaljujem. Izražavam zadovoljstvo vašim odgovorom, vjerujem evo, kako ste i naveli, da će uz podršku sredstava iz NPOO-a, a kasnije i Višegodišnjeg financijskog okvira, da ćemo realizirati ciljeve koji su zadani, a to je svakako produljenje turističke sezone i ravnomjerni razvoj turizma, a tu ću posebno istaknuti zaleđe moje Zadarske županije, kao što je područje i Stankovaca, Benkovca, Posedarja, odnosno novigradskog mora, Ravnih kotara te u kontinentalnom dijelu RH.
Isto tako bih još navela kako je ova Strategija donesena u pravo vrijeme i da će prva značajna bespovratna sredstva koja su na raspolaganju biti jamac njezine provedbe i doprinijeti oporavku turističkog sektora te povećati dodatnu vrijednost i neizravne pozitivne učinke koje turizam ima na druge gospodarske grane.
Na kraju, ne manje važno, kako je i navedeno u samom nazivu Strategije, okosnica budućeg razvoja mora biti održivost i to ekološka održivost, ekonomska, ali i socijalna. Drago mi je što je u središtu ove Strategije čovjek, koji je, kako volimo reći, ključ uspjeha u turizmu.
13. pitanje, zastupnik Domagoj Hajduković postavit će predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću, izvolite.
Hvala lijepo poštovani predsjedniče Vlade.
Luksuzna jahta u vlasništvu ruskog oligarha bliskog Vladimiru Putinu bila je parkirana na suhom vezu na Murteru budući da je vlasnik pod sankcijama koje je izrekla EU. I prije 3 mjeseca, ta ista jahta lijepo je vraćena u more, upalila je svoje motore, ne znam pod kojom zastavom plovi, ali vrlo je vjerojatno da je veselo izvjesila rusku zastavu, dok je posada vjerojatno pjevušila Kaljinku, lijepo je otputovala prema Turskoj. I hajde što je hrvatska javnost tek sada prije tjedan dana saznala za nestanak ove majušne 35 metara duge jahtice nego je to tek sada saznala i Vlada i nadležna ministarstva. I kažu nam u Ministarstvu prometa znate mi smo jahtu zapečatili tu naša nadležnost završava. Kažu u MUP-u ne bi oni jahtu pustili da su znali da je pečatirana itd., itd. Pa ovo je scenarij dostojan Alana Forda i dostojan Dubravka Matakovića, ako ne znate tko je, to, to je jedan vinkovački crtač stripova. Za rubriku vjerovali ili ne.
Da cijela situacija bude još bizarnija predsjedniče Vlade, postoji povjerenstvo koje ste vi osnovali i kojemu je isključiva i jedina svrha kontrola sankcijskih mjera. Povjerenstvo broji 16 ljudi, međuresorno je, jako puno radi, ali evo jedan brodić od 35 metara veselo otplovi pod ruskom zastavom bez da ih iko iša pita. Pa vas pitam predsjedniče Vlade možete li nam molim objasniti što se to zaboga dogodilo?
Izvolite predsjedniče Vlade.
Hvala lijepo zastupniče Hajduković, pa ja dijelim nezadovoljstvo koje ste vi iskazali u vezi nestanka jahte koja je bila zapečaćena i očekujemo izvješće i od Ministarstva mora i od MUP-a i svih drugih nadležnih službi koje su uključene jer se tako nešto jednostavno ne smije događati i tko bude odgovoran za ta propuste će odgovarati.
Hvala.
Izvolite očitovanje.
Hvala lijepo.
Evo predsjedniče Vlade ja se nadam da ćete biti uvjerljiviji pred vašim kolegama iz EU, NATO-a, ne zato što se brinem za vašu političku karijeru nego zato što se brinem za ugled Hrvatske. Jer ovo je pokazatelj koliko smo neorganizirani, koliko je vaša Vlada nesposobna, neodgovorna, banalna. Pa ovo je brod od 35 metara. Pa ljudi moji. I onda ćemo se čudit ako takav brod može lijepo se vratiti u more i veselo otploviti pjevajući Kaljinku kako onda milijarde neće nestati koje nitko ne vidi. Ovo je bilo pred očima svih. Dakle, niti luka, niti policija, niti obalna straža, niti povjerenstvo od 16 ljudi, nitko o tome ništa ne zna.
Ja vas molim predsjedniče Vlade da ova istraga bude što hitnija, što temeljitija, da uključi ne samo Ministarstvo unutarnjih poslova i prometa jer moram skrenuti pažnju na to da tu, ta ministarstva vode ministri koji su najdugovječniji u vašoj Vladi, a znamo da prolazno vrijeme ministara baš i nije veliko, dakle ljudi koji imaju određeno iskustvo i tim više ta istraga mora pokazati sve odgovorne, kazniti ih, a bojim se da ih ima više. Da sam zločest rekao bih da je netko nekom vjerojatno tutnuo koji svežanj eura, vjerojatno zarađenih na ruskoj nafti da pogleda na drugu stranu, ali nisam zločest i ne mogu to tvrditi, ali to istraga treba utvrditi. I zbog toga premijeru molim vas što hitnije obavijestite javnost i političku i međunarodnu što se to dogodilo.
Sada će zastupnik Josip Borić postaviti pitanje ministru pravosuđa i uprave Ivanu Malenici.
Izvolite.
Hvala lijepo predsjedniče.
Poštovani ministre, živimo u dinamičnim političkim vremenima, a onda takva vremena, u takvim vremenima svjedočimo i čudnim događajima u političkim procesima ili u političkom sustavu RH. Oni koji su najglasniji ovdje pogotovo u saboru pozivaju se na transparentnost političkih procesa i to rade isključivo prema HDZ-u, prema ovoj Vladi, prema ministrima, svakodnevno. Međutim, kada imaju priliku sami donositi odluke u tim i takvim političkim procesima čine sve suprotno toj transparentnosti na koju se pozivaju. Pa evo nekoliko primjera, osnivaju se nove stranke bez prisustva medija, bez prisustva javnosti, nakon toga šalju se priopćenja. Biraju se nova vodstva ili se fuziraju stranke i nakon toga opet priopćenja. Javnost o tome ne zna ništa. Održavaju se online izbori u kojima recimo gradonačelnik Grada Zagreba Tomislav Tomašević ne može proći ni prvi krug takvih online izbora.
Kada govorimo o financijskom poslovanju, od 53 političke stranke čije je poslovanje u prošloj godini češljala Državna revizija jedino je stranka koju vodi Ivan Penava Domovinski pokret dobila negativno mišljenje na čak 50 stranica utvrđuje se 14 velikih i teških nepravilnosti.
Pitanje moje ministre, da li su ovakve izborne i osnivačke skupštine legalne, da li se stranke mogu jače obvezati, da li mi možemo nešto učiniti da se one jače obvežu na transparentnost tih izbornih procesa, ali i financiranje samog načina rada da se ne događa ovo što se dogodilo Ivanu Penavi i Domovinskom pokretu.
Izvolite očitovanje.
Hvala lijepa poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora.
Hvala zastupniče na postavljenom pitanje, pa da zaista u ovom visokom domu često se od oporbenih zastupnika čuju riječi transparentnost, javni interes i integritet, no očito kad se napusti ova sabornica očito političke stranke u svojim prostorijama u svom djelovanju ne poštuju određene standarde u političkom sustavu u kakvom, Hrvatske, u kakvom mi, kako imamo tako da je zapravo evo dok ste vi to izgovarali ja sam gledao pojedine saborske zastupnike i nisam vidio nelagodu na njihovim licima kad ste vi spominjali sve ono što se u nalazima Državne revizije navodi, a svakako to što se navodi nije u skladu s onim načelima koje oni proklamiraju u Hrvatskom saboru među kojima je svakako načelo transparentnosti i javnosti djelovanja koje proizlazi iz Zakona o političkim strankama bitno i važno. A radi se zapravo o zastupnicima i političkim strankama koji imaju aspiracije preuzeti državu i voditi državu, a zapravo nisu u stanju voditi svoju političku stranku prema propisima odnosno prema određenim standardima koji postoje u hrvatskom zakonodavstvu.
Dakle, stranka se vodi kao politička stranka, zato se ona i osniva, zato se i upisuje u Registar političkih stranka i ona dužna prema zakonu ovaj provoditi sve aktivnosti, naravno tu postoje određene političke stranke koje evo proklamiraju transparentnost i javnost u djelovanju, a organiziraju tajne sjednice, a imamo jednu od temeljnih načela, načelo javnosti djelovanja političke stranke, a više ovako djeluju kao nekakva sekta koja koristeći zapravo mogućnost digitalnih platformi izbjegava zapravo javnosti pokazati ono što odlučuje na tim izbornim skupštinama. Ako to i je u skladu sa zakonom postavlja se pitanje zapravo određenih načela, da li je to u skladu s određenim načelima i standardima u hrvatskom političkom, političkom životu gdje svakako su ta načela bitna i važna, koja se kažem proklamiraju ovdje u HS. Tako da je svakako na tim političkim strankama a da slijede zapravo i upute koje, koje nadležna tijela dostavljaju da urede svoje poslovanje. Evo možemo istaknuti da i HDZ dakle ima bezuvjetno mišljenje i Državnog ureda za reviziju, tako da evo pozivam sve političke stranke da zapravo usklade svoje postupanje i djelovanje u skladu sa svim pozitivnim propisima u RH. Hvala.
Izvolite očitovanje zastupniče.
Hvala lijepo uvaženi predsjedniče.
Poštovani ministre, zadovoljan sam odgovorom koji sam postavio s namjerom jer mi smo sada, ajmo to onako reći, u predizbornoj godini, slijedeća godina je izborna, imat ćemo nekoliko izbora i građani moraju znati tko što ovdje zastupa i načini na koji se ponašaju kad donose odluke gdje su oni ti koji donose odluke, da nam se ne događa da imamo zastupnice koje nas pozivaju na transparentnost svakodnevno, a do podne su recimo u jednoj stranci, poslijepodne su u drugoj stranci, jedna im koristi za financiranje, druga da se bave s politikom, jedino što rade uglavnom daju izjave dolje ispred Bašćanske ploče i to je način na koji se prezentiraju javnosti. Mi kao stranka imamo jasne političke procese i jasnu strukturu i donošenje odluka i mislim da moraju postojati razlike u pogledu tome tko je zaista ispravan i želi nešto raditi kako treba i ko nije.
A što se tiče Domovinskog pokreta, s obzirom da traju rasprave u javnosti da li je to pogođeno ime za tu stranku ili nije, s obzirom na to što oni rade, posebno u svijetlu odluke koja se odnosila na Ukrajinu i pomoć Ukrajine, na način ponašanja, posebno saborskih zastupnika, ja predlažem da kad budu imali neki slijedeći sastanak da umjesto naziva Domovinski pokret donesu novi naziv Domovinski zaokret, hvala.
Imamo sada povrede poslovnika, kolega Penava izvolite.
Čl. 238., dakle vrlo je jasno da je stranku u tom periodu Domovinski pokret vodio g. Miroslav Škoro, predali smo sve što smo imali…
…/Upadica predsjednik: Kolega Penava, al gdje je povrijeđen poslovnik?/…
Molio bih vas da me ne prekidate…
…/Upadica predsjednik: Ne, ne, a morate, ne, ne, čekajte…/…
…ili da poništite vrijeme, nekorektni ste u vođenju, nekorektni ste …
…/Upadica predsjednik: Kolega Penava, ja, sad ću vam, zaustavit ćemo vrijeme, sada vratite na 16 sekundi./…
Ja bi vas molio.
…/Upadica predsjednik: Kaže, vi morate objasniti zašto tražite povredu poslovnika, tako piše u poslovniku, znadete? Dakle kad zatražite riječ povreda poslovnika, evo ja ću vam…/…
Iznošenje neistina, vrijeđanje stranke i zastupnika.
…/Upadica predsjednik: Vrijeđanje stranke?/…
Oćete stavit na tezgu i dozvolit mi sad, nekorektno je ovo što radite.
…/Upadica predsjednik: Ja ću vam dozvoliti, ali…/…
Nekorektno je ovo što radite.
…/Upadica predsjednik: …morate znati pravila ponašanja u saboru, dakle ovako vam kaže kod povrede, kod povrede poslovnika zastupnik koji želi govoriti o povredi poslovnika predsjedatelj daje riječ čim je ovaj zatraži. Govor tog zastupnika ne može trajati dulje od pola minute, a zastupnik odmah, odmah mora navesti članak poslovnika o čijoj povredi govori/….
Sve sam to učinio predsjedniče odnosno ne znam jeste me dobro slušali. Kažite mi molim vas kad mogu nastaviti, jel mogu nastaviti?
…/Upadica predsjednik: Ajde, izvolite, imate još 16 sekundi/….
Dakle što se tiče transparentnosti uvaženi saborski kolega Boriću bili ste pozvani kad smo bili u istoj stranci 2018. na prosvjed protiv ratnih zločina u Vukovaru, ostali ste negdje u rupi, niste se usudili doći, lojalnost ste iskazali prema stranci, ne prema domovini i narodu, nemojte mi pričat…/Govornik se ne razumije/….
Kolega Penava, ovo nema…
…/Upadica Penava: …nikad više/….
…nema veze s povredom poslovnika, dobivate opomenu.
…/Upadica Penava: Hvala lijepa/….
Molim.
Kolega Mlinarić, izvolite.
238. g. Borić vrijeđa i stranku i sve nas članove Domovinskog pokreta.
Gospodine Boriću, u mojoj kući dok je visio križ prije '90.-tih godina, kod vašeg velikog vođe je visila crvena zvijezda petokraka. U mojim ormarima je stajalo odijelo od krizme, kod nekog je stajalo odijelo i šinjeli JNA. Prema tome, nemojte vi govoriti i docirat ko se može zvat Domovinski pokret, ko se ne može zvat, vjerujte mi da ste vi tu najmanje pozvani.
Kolega, kolega Mlinarić, ovo je replika, ovo nije povreda poslovnika i zato dobivate opomenu.
Kolega Borić izvolite povreda poslovnika.
Hvala lijepo.
Čl. 238., pa ne znam što da kažem svojim bivšim kolegama ne znam iz stranke, evo g. Penavi itd. kad se već poziva na to vrijeme. Domovinski pokret ima svoj način rada, ja sam samo htio sudjelovati u toj raspravi i dao neko rješenje s obzirom na politiku koju predvodite. Sjećamo se izjava g. Mlinarića o Škori u izbornom procesu itd., itd. i ponašanja i svega ostalog, kao i g. Penave. Zato ja mislim da umjesto Domovinski pokret Domovinski zaokret izgleda dobro.
Kolega Borić dobivate i vi opomenu, ovo je isto nastavak repliciranja.
Idemo sada dalje, kolega Milanović Litre postavit će pitanje predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću, izvolite.
Hvala vam poštovani predsjedniče sabora.
Poštovani predsjedniče Vlade, vi ste poznati kao osoba sa istančanim radarima i filterima, pa vas molim odgovor na jednostavno pitanje, u kojem je to kafiću kava poskupila za 0,2 lipe odnosno 0,2 kune, točnije 2 lipe od 1. siječnja do 2. siječnja ove godine?
Izvolite odgovor predsjedniče Vlade.
Poštovani zastupniče Milanović Litre, vi ste zadnji od onih 54 za koje sam mislio da se neće pojavit na glasanju o Ukrajini, tu ste dolazili u ukrajinskim košuljama, simbolu te zemlje i simbolu njihove borbe za slobodu, ali gle čuda vas nije bilo, ne znam kako s time živite i koja je vaša logika.
Što se tiče sjednice Vijeća za euro, ne znam iz 2019. gdje smo rekli kako je uobičajeni efekt na prelazak sa nacionalne valute na euro, ta informacija stoji, utemeljena na komparativnoj praksi, utemeljena na okolnostima tog vremena. Razlog zašto se sada dogodilo ovo je prije svega uvjetovan ruskom agresijom na Ukrajinu, a vi i vaša ekipa je pokazala da je od svih među onima koji su čak formalno protiv, dakle ovi lijevi koji slušaju Milanovića su barem odglumili i nisu glasali, a vi koji ste kao krajnje desni, vi ste toliko htjeli biti tu na crti da ste još glasali i protiv, a vi niste došli. Nevjerojatno, dakle to je stvarno nešto što je ovako za jednu pravu politološku analizu, obrazac ponašanja samo da se bude kontra pa makar i protiv hrvatskih nacionalnih interesa, protiv solidarnosti, protiv potpore žrtvi i onda nam se vi vraćate na temu eura u kontekstu vanjske krize uzrokovane ruskom agresijom na Ukrajinu uz rast cijena energenata, cijena hrane i inflatorne pritiske. Dakle, to je kontekst, promijenjeni kontekst. U ovakvom promijenjenom kontekstu dio aktera oni koji prijevarnim ponašanjem zaokružuju cijene na puno više nego što bi trebalo štete hrvatskim građanima i hrvatskim potrošačima. Ali usprkos njima i usprkos vama koji ste protiv članstva Hrvatske u eurozoni, eurozona će hrvatskim građanima i gospodarstvu donijeti dobro. Donijet će nam veći razvoj, bolju ekonomsku sigurnost, veću zaštićenost u krizama, manju izloženost. A kada gledamo postignuća naših 6 godina i puta prema europodručju u kontekstu ovakve krize i nikad veća zaposlenost, nikad manja nezaposlenost, veće plaće, veće mirovine, investicijski kreditni rejting, ostvareni strateški ciljevi zahvaljujući novcima dijelom iz te iste EU koja je naravno širi krug od eurozone, izgrađen Pelješki most, izrađen koridor 5C u Slavoniji i brojni projekti koji se financiraju od socijalnog segmenta pa do infrastrukture. Sve to zato jer imamo političko vodstvo i odlučnost da idemo tamo gdje je dobro, gdje se nalaze najrazvijeniji, gdje su društva koja dobro žive. Pogledajte stopu inflacije danas u onim članicama unije koji nisu u eurozoni, pa malo pročitajte te brojeve da vidite što je sa zemljama Srednje i Istočne Europe koje imaju svoju nacionalnu valutu koji u ovoj krizi prolaze teže kroz nju nego da su u europodručju. I to je po meni ono što je najbitnije. To što vi sa svojih ne znam 20-ak glasova i što ste na mjestu Ruže Tomašić mislite da ćete nešto postići, da ćete promijenit smjer kojim vodimo Hrvatsku, nećete. Većina ljudi to podržava, a oni koji se ponašaju na prijevaran način će dobiti adekvatne kazne ili neće biti korisnici onih subvencija koje im je ova ista Vlada dala u krizi, potporama bez presedana i gospodarstvu i građanima. I to radi njih bez obzira jesu li kao vi protiv europodručja ili su za. Dakle, mi ćemo pomoći svima uključujući i vama, a vama čestitam na …/Upadica: Hvala vam./… glasanju o EU vojnoj misiji pomoći Ukrajini.
Izvolite očitovanje zastupniče.
Hvala vam poštovani predsjedniče sabora.
Poštovani predsjedniče Vlade, …/Govornik se ne razumije./… je poklon članova moje obitelji. Pola moje obitelji su Ukrajinci. Tako da imate nekome govoriti o Ukrajincima tko je rusofil, tko nije, meni zadnjem možete spočitavati i našoj stranci. Druga stvar je što vi ne shvaćate važnost integriteta Hrvatske u odnosu na vaše europske mecene za koje zagovarate sve ovo što radite jer da nije njih ne bi bilo ni vas ovdje.
A reći ću vam još jednu stvar, 2014. kada su se hrvatski članovi Hrvatskih suverenista borili u Ukrajini protiv aneksije Krima vaši koalicijski partneri HNS-ovci su ih htjeli goniti kazneno. O toj, o tom licemjerstvu mi pričamo, o tome možete razgovarati.
A što se tiče eura, euro, vi ste pokazali kao što ste nesposobni bili sada odgovoriti koja je to kafić koji je poskupio kavu za dvije lipe, tako ste i nesposobni u pripremi za euro bili. Nesposobni i neodgovorni ili nepripremljeni ili ste jednostavno obmanjivali javnost o onome što će se dogoditi. Inflacija je trajala 2 godine, mi smo upozoravali na to, upozoravali smo da nije vrijeme ući u eurozonu sada. Upozoravali smo sve ostale kolege. 117 njih je ovdje glasalo za ulazak u eurozonu, a danas govore pa znate možda ipak nije sada vrijeme za to, pa kad je vrijeme, očito nije sada. '93. kada nismo imali apsolutno nikakve mogućnosti kontrole cijena, kada je inflacija divljala hrvatska Vlada je uspjela pratiti cijene na hrvatskom tržištu. Vi to niste uspjeli napraviti usprkos fiskalizaciji, usprkos svim digitalnim mjerama koje imate u RH. To je odlika vaše nesposobnosti, vaših istančanih radara koje vidimo sada ovdje sa vašim ministrima koliko ih je ostalo iz prvog, od prvog dana kad ste osnovali Vladu. To je vaš rezultat, a vidjet ćemo prave rezultate eura za nekoliko mjeseci kada inflacija bude još gora.
Imamo dvije povrede Poslovnika.
Prvi je kolega Klarić, izvolite.
Uvaženi kolega Milanoviću, napad je najbolja obrana, ali kako se vi ovdje usuđujete uopće pozivati …
…/Upadica: Kolega Klarić molim vas što je povrijeđeno?/…
Članak 238., vrijeđanje zastupnika, vrijeđanje zdravog razuma. Tu ste stajali pred svima nama, cirkusirali u ukrajinskoj košulji, kako vas nije sram ne pojavit se ovdje na glasovanju, ne podržat pomoć toj napaćenoj zemlji? I pozivate se još na tu obitelj. I ovdje dižete ton i vičete na ljude koji su postigli ove rezultate koje su napravljeni. …/Upadica: Hvala vam lijepa./… I Schengen i euro i sve ovo što je izgrađeno proteklih godina.
Hvala, kolega Klarić hvala vam lijepo, dobivate opomenu ovo je bila replika.
Kolega Milanović Litre nemojte dobacivati iz klupe.
Izvolite kolega Šašlin.
Hvala gospodine predsjedniče.
Pa povrijeđen je Članak 238., jer pojedini predstavnici oporbe uporno pokušavaju obmaniti hrvatsku javnost vezano za učinke i efekte ulaska RH u eurozonu i Schengen. Naime, namjerno se zapostavlja odnosno zanemaruju činjenice primjerice da je trenutno cijena naftnih derivata, goriva u svim zemljama u okruženju skuplja nego u Hrvatskoj. Hrvatska ima trenutno najnižu cijenu.
Isto tako činjenica je da građani Republike Mađarske …/Upadica: Hvala vam lijepo kolega Šašlin./… trenutno dolaze u Hrvatsku u kupovinu i goriva …/Govornici govore istovremeno ne razumije se./…
Kolega Šašlin dobivate opomenu molim vas. Prvo uopće nije bila povreda Poslovnika nego ste održali govor, replicirali ste i molim vas da sjednete.
…/Upadica: A moram im replicirati, hvala./…
Ne možete replicirati jer to nije povreda Poslovnika.
Sada je na redu kolega Zurovec koji će postaviti pitanje potpredsjedniku Vlade i ministru mora, prometa i infrastrukture Olegu Butkoviću, izvolite.
Hvala predsjedniče.
Evo poštovani ministre moja su pitanja vezana za problem međužupanijskog prijevoza, izdavanja dopusnica za isti na području Zagrebačke županije pogotovo u smjeru Zagreba, a najviše od strane Samobora i Svete Nedjelje. Naime, prijevoznici sadašnji sustav zlorabe dosta za financijsko ucjenjivanje gradova plus još ostali problemi, a s druge strane jedno od rješenja tih problema, jedan projekt o kojem smo već u više navrata pričali a to je poveznica željeznička između Hrvatske i Slovenije. Naime, tu se govori o prugi Podsused – Sveta Nedjelja – Samobor – Bregana pa me zanima status istoga. Točnije pruga bi riješila problem koji je vezan za dopusnice i za autobusni prijevoz.
Izvolite odgovor ministre.
Hvala lijepo gospodine predsjedniče Hrvatskog sabora, uvaženi zastupniče.
Najprije što se tiče povezivanja Zagrebačke županije i sredina o kojim govorite i grada Zagreba kad govorimo o autobusnom prijevozu on se vrši temeljem dozvola kojih ima ukupno 12 za međužupanijski linijski prijevoz putnika. I to vrše dva prijevoznika da ih ovdje ne spominjem imena tih tvrtki.
Činjenica je da smo mi u ministarstvu dobili pritužbe, kontinuirane pritužbe građana da usluga koju vrše ti prijevoznici nije dobra, da se ne održavaju linije i da naravno postoji čitav niz prigovora. Temeljem toga smo mi postavili pitanje tim prijevoznicima. Oni to negiraju i da sad ne ulazim u sve te detalje poslali smo čak i inspekciju i tu su izrečene i neke prekršajne kazne oko toga.
Činjenica je i to je odgovornost na nama u ministarstvu da usklađivanja nema linije od 2017. godine i rješenje ovog problema kad govorim o autobusnom prijevozu je u izmjenama zakona u prijevozu u cestovnom prometu koji su u izradi. Mi bi trebali do ljeta čak i prije usvojiti te izmjene i nakon toga naravno donijeti Pravilnik o dozvolama za linijski prijevoz čime ćemo mi usklađivanje omogućiti i time ćemo, tim prijevoznicima otvoriti mogućnost konkurencije i po meni riješiti taj problem jer onda će se zapravo vidjeti koje su prave potrebe i koji će se drugi prijevoznici javiti. Jer je činjenica dok god nema usklađivanja da ovi prijevoznici imaju monopol i da se mogu ponašati na takav način kako se ponašaju.
Znači rješenje u izmjenama zakona i u donošenju Pravilnika i to je odgovornost na nama, ponavljam na Ministarstvu mora, prometa, infrastrukture i na nama je da to što prije donesemo, da ne samo u vašoj sredini nego i u drugim sredinama omogućimo usklađenje linija, da sad ne otvaram pitanje javne usluge koju je ministarstvo, odnosno Vlada omogućila tih 500 milijuna kuna da sve hrvatske županije odrede mrežu linija, naravno i sukladno svojim potrebama će im se sufinancirati u većem dijelu javna usluga i mislim da je to dobro.
Zagrebačka županija je jedna i prva je bila koja je u to krenula, ali naravno tu je poziv i svim drugim hrvatskim županijama jer je glupo da nam sredstva stoje u proračunu, a da ih zapravo sve, većina hrvatskih županija ne koristi. Što se tiče vašeg drugog pitanja a ono se odnosi na izgradnju pruge Bregana, Samobor, Sveta Nedjelja, Podsused vi znate da smo mi sada u tom velikom investicijskom ciklusu oko željezničke infrastrukture i sljedećih desetak godina će najviše ulaganja kad govorim o prometu biti u željezničku infrastrukturu i to jest jedan od projekata koji je zalaganjem i lokalne zajednice i nekih saborskih zastupnika da ih sad ovdje sve ne spominjem projekt koji je HŽ Infrastruktura prihvatio i naravno mi u Vladi da se što prije napravi projektna i studijska dokumentacija. Čak su uspostavljeni i kontakti sa Jaspersom, jer je činjenica da na onoj osnovi i onim projektima kako je to bilo izrađeno je to preskupo i bojimo se da ne može dobiti europsko financiranje, pa smo onda uz savjete Jaspersa išli u redefiniranje cijelog tog projekta i sad se izrađuje studija izvodljivosti sa analizom troškova.
To je prvi korak. Na nama je da to sve skupa ubrzamo. Ja ću sve učiniti sa svoje strane da ubrzam i naravno HŽ Infrastrukturu, ali tu je sad i lokalna samouprava i grad Zagreb jer je to i na njih se odnosi jedan dio tog projekta.
Evo hvala vam lijepo.
Izvolite očitovanje zastupniče.
Evo zahvaljujem ministre.
S obzirom da jedini niste smijenjeni u posljednjih nekoliko godina ja vjerujem da jedino vi možete i realizirati ove projekte o kojima mi pričamo. Ja bih tu samo malo proširio tu problematiku čisto radi šire javnosti.
Naime, koncesionari i tvrtke koje imaju dopusnice znači za ovo područje na žalost su se posvadile između sebe i oni su poslali sebi inspekcijske nadzore, a na koncu trpe građani.
Ja ne očekujem da će se tu magično riješiti preko noći taj problem, no na žalost taj problem može riješiti željeznica. E sad, mi smo toliko inteligentni u ovoj Hrvatskoj da smo ukidali neke austro-ugarske pravce jer oni očito nisu tu bili dobri, pa smo onda devedesetih to lagano vraćali kroz prostorne planove. Neke stvari postoje i u gradu Samoboru i u gradu Sveta Nedelja koje su upisane u prostorno planiranje te rute valjda od Franje Josipa. Naime, 15 godina slušam o toj željeznici i non stop se tu broje putnici i non stop se tu govori o broju stajališta i svega, pa stoga apeliram na vas kao ministra da jedanput to presiječete i prema Jaspersu i prema svima. Mislim da imate dovoljno veliku i političku moć, ali i na drugi način, da se jednostavno to može presjeći, da se stavi nekoliko stajališta jer te neke priče moram priznati da su poprilično sulude.
Znači zemlja je otupljena, pravac postoji, novaca očito ima znači iz EU. Ta se pruga može realizirati, a ne da iz mandata u mandat non stop pričamo, non stop si postavljamo pitanja. Ja se sjećam čak i kad su neki kolege bilo iz HDZ-a, bilo iz SDP-a tu postavljali u Saboru i tada se govorilo mora se napraviti studija.
Ja ću samo napomenuti da imamo jednu tvrtku na području Zagrebačke županije koja objedinjuje čak i jedan dio Zagreba za integrirani prijevoz, koja 15 godina broji putnike, broji linije, gleda polazna vremena i ljudi dobivaju plaće. Pa što ti ljudi rade? Znači treba jedanput to presjeći, treba tu prugu napraviti. U konačnici to je benefit za cijeli taj kraj, … jedna …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… duga poveznica prema Hrvatskoj, tj. prema Sloveniji.
Hvala.
17. pitanje zastupnik Andro Krstulović-Opara postavlja ministru znanosti i obrazovanja Radovanu Fuchsu, izvolite, zastupniče.
Zdravi bili, pozdravljam premijera i sve kolege i vas, g. predsjedniče.
Uvaženi g. Fuchs, sa novim polugodištem ove školske godine započeo je hvale vrijedan projekt Vlade RH u kojemu svako dijete u Hrvatskoj ima pravo na besplatni zdravi obrok. Taj projekt besplatne prehrane za sve učenike hrvatskih osnovnih škola u nekim sredinama je tekao jako dobro, u nekim je zapinjao.
Sin sam osmoškolca koji mi priča o veselju njegovih vršnjaka koji se okupljaju na zajedničkoj zdravoj marendi i one djece koja nisu mogla otići do obližnje pekare ili donijeti sendvič iz svoje škole. Djeca su svjesna da država brine o njima i o njihovome zdravlju, djeca su svjesna da je zdrava prehrana u njihovome interesu i na ovaj način ukazujemo i djeci i roditeljima da je zdrava prehrana i zdrava hrana uistinu najbolji mogući način za zdravlje nacije i te djece.
Recite mi g. ministre, je li točno da su neki gradovi zakazali u pripremi istoga te da su ravnatelji sami, kao u Gradu Splitu se organizirali i omogućili djeci 9. siječnja zdravu marendu? Kažite mi, isto tako, kako ste zadovoljni sa provođenjem ovog projekta i kada možemo očekivati i tople obroke u svim hrvatskim školama?
Naglašujem i za hrvatsku javnost da je riječ o 300, više od 300 tisuća djece koja ovog dana, baš danas i svakog dana do kraja školske godine će imati zdravu i kvalitetnu prehranu. O tome pridajem priznanje kako vama, vašim stručnim službama, ali i brojnim ravnateljicama i ravnateljima koji su se potrudili i unatoč izostanku pomoći osnivača, kao u mome gradu, Gradu Splitu, su omogućili da djeca budu zajedno i da shvate koliko je bitan ovaj potez kojega ste proveli.
Hvala.
Hvala vam. Izvolite odgovor.
Hvala lijepa g. zastupniče. Da, naravno, intencija Vlade RH je bila upravo u tom smjeru da kao što sam već i ranije bio odgovorio, svako dijete koje ide u osnovnu školu ima barem 1 osiguran obrok na dan, a naravno u sredinama gdje je to bilo prisutno i do sada, ukoliko su djeca bila u produženom boravku, imaju i više obroka, ali to je sve skupa bilo financirano od strane osnivača škola, dakle uprave i samouprave.
U nekim sredinama bolje, u nekim sredinama nešto lošije, a u nekim sredinama i ne tako dobro, upotrijebio bi taj izraz. Naravno da smo imali podatke oko toga koliko i u kojim, recimo, županijama postotak djece koji jede u školama i gdje je to organizirano u većoj ili manjoj mjeri, ali kad govorimo o ovoj mjeri Vlade RH koju, eto, drago nam je zaista da je svi prepoznaju kao jedan dobar i hvale vrijedan projekt i u cijeloj toj intenciji zaista se nalazi i ono da se topli obrok, dakle ručak osigura u svim školama u RH, mislim da sam to i u jednom ranijem odgovoru na pitanje već rekao, to je planirano da se ostvari u školskoj godini 2027./'28. g., kad završimo ovaj veliki investicijski ciklus izgradnje, dogradnje i rekonstrukcije škola.
Kad me pitate konkretno sa kako je protekao početak ove mjere, protekao je uglavnom dobro gotovo u svim sredinama. Problemi koje smo bili uočili, barem kako nam je javljeno i ponovno kao i vi, zahvaljujem ravnateljima, u prvom redu škola koje su i u tim sredinama izvukli čitav ovaj projekt, najviše problema je bilo u Gradu Rijeci i u Gradu Splitu, barem kako su nam javljali ravnatelji škola. Interesantno, za razliku od Primorsko-goranske županije i Splitsko-dalmatinske županije koje su u onim školama gdje su oni bili osnivači vlasnici stvarno organizirali bez ikakvih problema i besprijekorno.
U međuvremenu, nema više niti u tim gradovima djece koja nisu dobila topli obrok, odnosno jedan od obroka i vjerujem da će, što vrijeme bude proticalo, ti obroci biti sve bolji i bolji i bolje organizirani, naravno.
Izvolite očitovanje.
Hvala.
Ja ću podsjetiti g. ministre, na neke činjenice. 15. listopada premijer je najavio ovaj program. 29.11. smo donijeli proračun u kojem je uvršteno gotovo 600 milijuna kuna za ovaj program. 1. prosinca je Vlada donijela odluku i onda su neki gradonačelnici poput gradonačelnika moga grada se sastali sa ravnateljima 29.12. i rekli pustite, mi ćemo to napraviti.
Ravnatelji su se sami našli 3. siječnja i organizirali da bi onda gradonačelnik napao jednu ravnateljicu koja je svojim učenicima omogućila samo zbog toga jer je HDZ-ovka i onda govorimo o odgovornosti ove Vlade od strane oporbenog centra i Puljka. Neozbiljno i to je, o tome je potrebno govoriti. Riječ je o našoj djeci, ne želimo, ne želim politizirati o toj .../nerazumljivo/... o našoj djeci, ali on upravo to radi. Svaljuju krivnju na neefikasnost naše Vlade, upravo suprotno, prikrivajući svoju i kao što je moj kolega Klarić rekao, napad je najbolja obrana, neće im proći i zbog toga je bilo potrebno ovo kazati i još jedanput naglasiti.
U ovo ime, u ime roditelja 311 tisuća osnovnoškolaca u ovoj, u Hrvatskoj, ja se zahvaljujem ravnateljicama i ravnateljima koji su na pravomjerno i kvalitetno rješenje pronašli i omogućili djeci da imaju zdrave, kvalitetne i pravodobne marende.
Hvala lijepa.
Idemo sada na 18. pitanje, zastupnica Katarina Peović postavit će predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću, izvolite.
Hvala.
Premijeru, znamo da se vaše viđenje stvarnosti i viđenje stvarnosti većine ljudi u Hrvatskoj često ne podudaraju i danas ste ovdje spominjali rast plaća, rast mirovina bez da recimo spominjete koliko su plaće rasle u drugim zemljama kada bismo vidjeli da zapravo naše su plaće rasle manje i zaostajemo u odnosu na te druge zemlje, ali dobro, i sami ljudi vide da jedva spajaju kraj s krajem u doba inflacije i da njihova vizija nije baš ista vašoj.
Sad donosite Zakon o pomorskom dobru gdje vaši ministri i vi tvrdite da će to biti obrana naše obale, istovremeno udruge za javno dobro spremaju masovne prosvjede upozoravajući da je ovo vjerojatno cijena za Schengen i da ćemo je platiti tako da će strani tajkuni evo ne miješati se sa domaćom sirotinjom i dobiti pravo privatne plaže. Al kako da znamo šta je stvarno istina, možda biste mogli tražiti vjerodostojno tumačenje zakona, al to već ne radite neko vrijeme, ali imam, imam rezultat, imam rješenje. Znači najbolje je gledati što govorite stranim investitorima, pa ste ovdje znači u brošuri Ministarstva gospodarstva rekli da imamo najjeftiniju cijene radne snage.
Što se tiče brošure vezane uz pomorsko dobro ovdje imate brošuru jednog zadarskog, zadarskog investitora u Zadru koji se hvali time da će oni koji kupe njegove viletine na Ugljanu moći stvarno imati privatnu plažu, pa se taj poduzetnik hvali sloganom …/Govornik se ne razumije/…imat će stvarno svoje privatne plaže, stvarno njihove plaže, pa premijeru pitam vas trebamo li čitati brošure u kojima se zapravo razgovarate sa stranim investitorima da bi mi znali što vi zapravo mislite ili ćete taj Zakon o pomorskom dobru kojim ćete stranim tajkunima omogućit da se ne miješaju sa hrvatskom sirotinjom povući zato šta nit je ustavan, niti se zapravo donosi na pravi način i zbog toga pozivam sve da izađu na ulice…/Upadica predsjednik: Hvala vam/…što ćemo i napravit.
Izvolite odgovor predsjedniče Vlade.
Poštovana zastupnice Peović, vi ne samo da niste glasali za onu Deklaraciju o Ukrajini početkom godine, nego niste ni sada kad smo glasali o vojnoj misiji pomoći Ukrajini, a uz to optužujete Vladu da je kvislinška, dakle na najgrublji mogući način se izražavate o nama, a onda zajedno sa svim ovim tu plačljivcima plačete kad vam se nešto čvrsto odgovori.
Što se tiče Zakona o pomorskom dobru, dakle Zakon o pomorskom dobru je prihvatila Vlada, nema odredbi koje bi onemogućile ljudima da dođu na plažu, govorite neistine, dezinformacije, želite kreirati problem gdje ga nema. Imate ovdje ministra mora g. Butkovića koji je o tome govorio javno, koji je to što vi pokušavate insinuirati demantirao. Imat ćemo rasprave u HS, dva čitanja, ovo je važan zakon, ogroman zakon, zakon koji se donosi nakon jako, jako dugo vremena, pa onda umjesto da govorite o nekim brošurama i nekim privatnim akterima za koje niko drugi osim njih ne mogu odgovarat što publiciraju, čitajte zakon, čitajte prijedlog zakona, kad bude došao na dnevni red iznesite vaše argumente, suzdržite se ovih teških riječi o kvislinškoj Vladi jer ta ista kvislinška Vlada je digla ljudima plaće, digla je ljudima mirovine, dovela je Hrvatsku na investicijski rejting, osigurala u krizi rast od skoro 6%, limitirala svojim paketima inflacijske pritiske, distribuirala građanima i gospodarstvu 3,6 milijardi kuna, za razliku od vas mi mislimo na penzionere, za razliku od vas mi mislimo na poljoprivrednike, za razliku od vas mi mislimo na ribare, za razliku od vas mi mislimo na ljude koji su u socijalno siromašnom stanju, za razliku od vas mi mislimo na one koji primaju dječji doplatak, za razliku od vas mi mislimo na nezaposlene, za razliku od vas mi mislimo na hrvatske branitelje i pomažemo da funkcioniraju i nevladine udruge, čak i škole i vrtići i fakulteti i bolnice i domovi za starije. Dakle tako sveobuhvatan paket, tri koja smo mi donijeli prošle godine, precizna, ciljana, pomogli građanima, uz to imali kvalitetan dijalog sa socijalnim partnerima, zaokružili su okvir našeg postignuća u godini isporuke i sve te vaše komentare koji se baziraju ne znam na čemu, a očito ne na pouzdanim podacima, možete mačku o rep objesiti i ne govorite više da je ovo kvislinška Vlada, ovo je Vlada koja radi za hrvatski interes. Zašto i za koga vi radite gospođo to je pravo pitanje.
Imamo povredu poslovnika kolegice Benčić, izvolite.
Zahvaljujem se.
Molila bih vas kao predsjednika sabora i predsjedavajućeg ove sjednice da upozorite premijera na ustavno pravo svakog zastupnika da glasa i govori ono što misli, da zaštite zastupnike od kontinuiranih uvreda premijera koje su sada već postale običaj i da u skladu, u skladu sa poslovnikom ako treba i zaustavite sjednicu…/Upadica predsjednik: Hvala kolegice Benčić/…da bi uveli reda i ja ću vam ozbiljno…
…/Upadica predsjednik: Kolegice Benčić sjedite, dobivate opomenu/….
Ne, ne, ne, nećete mi reć da sjednem, imam jednu minutu da kažem svoj prigovor.
Pa što je vama? Dobivate drugu opomenu, izvolite sjesti, pa vi ne znate poslovnik, pa to je problem, izvolite si sjesti.
…/Upadica Benčić se ne razumije/….
Da, ali ovaj samo nešto bi htio reći. Kažete da zaustavim premijera od uvreda zastupnika odnosno da ne vrijeđa premijer zastupnike, a mogu li isto tako zamoliti zastupnike da ne vrijeđaju premijera i ministre? Naravno da ne mogu jer je to dio političke borbe, tako da nemojmo tražiti nešto što ovaj vi činite kontinuirano, kontinuirano oporba proziva vladajuće, vladajući oporbu, pa to je parlament i sada bih ja trebao samo predsjedniku Vlade odrediti što će on govoriti. Naravno da to neću činiti, predsjednik Vlade odgovara na pitanje onako kako želi, a naravno da će naši građani procijeniti ko je tu u pravu, a ko nije, svako u skladu naravno i sa svojim političkim preferencijama.
Kolegice Peović, vi tražite i povredu poslovnika i imate pravo na odgovor sada predsjedniku Vlade…/Upadica Peović: Da/… i jedno i drugo.
238., da, tražim jer želim reagirati na vašu, na vaš komentar jer iz njega bi se dalo iščitati da sam ja vrijeđala premijera.…/Upadica predsjednik: Ma ne/…Rekli ste znači nećete reagirati ako premijer vrijeđa zastupnike, ali zastupnici vrijeđaju premijera, što sam ja rekla…
…/Upadica predsjednik: Ne, pa nisam ja govorio o vama/….
…što je vrijeđalo premijera…
…/Upadica predsjednik: Kolegice Peović/…
…ali on je mene vrijeđao, znači trebate zaustavit sjednicu.
Kolegice Peović, pa kakvi bi to bili kriteriji da ja svakoga zastupnika ili zastupnicu koji uvrijedi drugoga odnosno vi procjenjujete da je on uvrijedio da ja stalno nekoga upozoravam. Pa onda bih ja ne ovoliko opomena, a već puno sam ih dao, ne zbog onoga što govorite i sadržaja nego zbog kontinuiranog i namjernog kršenja Poslovnika, znači zlouporabe povrede Poslovnika, kako bi to izgledalo, kako bi izgledao rad ovog sabora kada bi je cijelo vrijeme ukazivao da ste nešto što je izrečeno uvredljivo.
Dakle, molim vas imajmo jednake kriterije. Kada se grubo govori prema Vladi, prema ministrima, prema vladajućoj većini, prema vladajućoj stranci onda je logično i normalno da će vam i oni odgovoriti na isti način. Tako da držimo otprilike podjednake kriterije i tako ćemo i nastaviti.
Sada vas molim da, kolegice Raukar Gamulin, izvolite.
Povrijeđene je stavak 238., vrijeđanje saborskih zastupnika. Uvaženi predsjedniče vi nemate iste kriterije prema oporbi kao prema vladajućima, a sada u ovom slučaju kao prema premijeru.
Činjenica jest …/Upadica: Dobro./… da je u ovom konkretnom slučaju kolegica Peović nije uopće uvrijedila premijera, on je u svom odgovoru itekako izvrijeđao i njoj zapravo oduzeo ustavno pravo da govori što misli.
…/Upadica: Kolegice Raukar Gamulin./…
Oprostite ali kriterije bi se trebalo ujednačiti.
Zahvaljujem.
Dakle, ne to što vi govorite jednostavno nije istina. Provjerite statistike i vidjet ćete da najviše opomena imaju zastupnici HDZ-a. Dakle, da se ja ne držim nekakvih standarda …
…/Upadica se ne razumije./…
Pa nema to nikakve veze, znači vi meni cijelo vrijeme predbacujete da bih ja ne znam što bih njima treba oduzeti pravo da vam odgovarate, da vi izvrijeđate HDZ, a da oni šute i da kažu je, je vi ste u pravu.
Strašno ste osjetljivi. Kad vam se vrati na isti način onda, onda zazivate mene. Birajte sami način na koji ćete govoriti svojim političkim protivnicima, oni će onda vjerojatno onda biti slični vama, ali ako govorite grubo onda će i oni vama grubo odgovarati.
A statistike, provjerite statistike pa onda mi govorite da li se držim kriterija ili ne.
Kolegice Raukar Gamulin izvolite. Već imate, jednu opomenu imate.
Uvaženi 238., znači vi sada implicirate i vrijeđate oporbu da je oporba kriva jer dakle poštovani zastupnici većine bi bili fini i pristojni da nema nas užasnih iz opozicije. …/Upadica: Ne./… To naprosto nije istina. Ja vas podsjećam da je Vladimir Šeks izbacivao zbog takvih situacija čak i ministre iz ove sabornice.
Zahvaljujem.
Kolegice Raukar Gamulin, ja samo inzistiram na jednakim kriterijima. Dakle, ne smatram ja nikoga kriv, krivim, vi samo tražite da vi možete govoriti grubo i da možete vrijeđati predstavnike Vlade i HDZ-a, a očekujete da oni to ne čine. Dakle, koliko putim vama toliko se trudim i drugoj strani. I nemojmo ovaj sada na to ustvari uopće trošiti više vrijeme.
Kolegice Peović, izvolite.
A ništa onda ću ponoviti da ste kvislinška vlada, ako vi nama onda mi vama ajmo tako.
Nadalje, znači premijer je ovako rekao, a dokazat ćemo da je kvislinška vlada na ovoj strani tu. Znači nije riječ o nikakvim dezinformacijama premijeru. Znači jako dobro su udruge pročitale taj zakon, a i dobro ga je pročitao ovaj investitor znači na Ugljanu koji se poziva na vaš zakon. On kaže novi zakon dolazi hej investitori, novi kapitalisti dođite kupiti ove viletine jer ćete imati plažu u kojoj nećete se miješati sa hrvatskom sirotinjom. I to je ono što vi s njima razgovarate i poručujete im.
A što se tiče dezinformacija koje ja ovdje širim, pa ja sam vašu brošuru citirala, vašeg Ministarstva gospodarstva gdje se hvalite najjeftinijom cijenom radne snage. Kakvo povećanje plaća, jeste usporedili koliko su plaće rasle u drugim zemljama, znači dezinformirate vi.
A što se tiče te izlizane, tog vergla koji stvarno verglate ono iz, od zastupnika do zastupnika da su to neki ruski špijuni pa vaš je ministar Grlić Radman otkrivao toplu rusku dušu, on je recitirao Sergeju Lavrovu, vi ste financirani ruskim kapitalom, pa nemojte nama govorit koji smo uistinu od kad znamo za sebe upozoravali na taj ruski kapital i suprotstavljali se njemu.
Što se tiče znači samih, samog zakona ja ću samo reći zbog drugih zastupnika i zbog javnosti koja ovdje sluša jer baš neke komunikacije s Vladom i nema, niti uopće ima smisla pogotovo ne u ovakvom kontekstu vladanja i vođenja sjednice. Prva stvar, udruge pozivaju na prosvjede. Pozivaju na prosvjede zato što se opće dobro plaža, koja se ne može privatizirati u novom zakonu privatizira, postaje privatno vlasništvo zato što se uvode nekakvi sumnjivi kriteriji kao funkcionalna cjelina hotela i plaža itd.
…/Upadica: Kolegice Peović, vrijeme je isteklo./…
I druga stvar, tražit ćemo …
…/Upadica: Kolegice Peović, vrijeme je isteklo./…
… ocjenu ustavnosti.
Kolegice Peović, dakle vi ponovo vrijeđate. Znadete i sami, rekli ste to onako malo objesno, evo baš ću sada to kazati. Pozivate ljude na cestu. Ja sam siguran da će nakon prvog skupa kad je bilo 16 ljudi, na drugom je bilo 18, sada će možda biti i 19. Tako da evo to je snaga ovih riječi i vaših stavova koje imate.
Izvolite, povredu Poslovnika, prvo kolegica Burić.
Hvala vam poštovani predsjedniče.
Pozivam se na Članak 238., dakle gospođa Peović osim što konstantno i učestalo laže i manipulira, osim što je pokazala, kontinuirano pokazuje svoje rusoljubno srce vrlo vjerojatno i srboljubno ona je upravo ta koja je prema napisima određenih medija fizički napala svojeg partnera. Ona je ta koja vrši nasilje …
…/Upadica: Kolegice Burić, kolegice Burić, molim vas./…
… kod kuće i skriva se iza svojeg vlastitog imuniteta.
Kolegice Burić molim vas. Samo malo, kolegice Burić dobivate opomenu prvo zato što nije bila povreda Poslovnika, a molim da se klonite ovih teza o tome da je nešto se dogodilo u privatnoj sferi što je navodno pisali su neki mediji nemojmo ići, na tu razinu nemojmo ići.
Nema veze što je citirala. Puno toga je o svima nama pisalo u novinama, ali dajmo zadržimo određenu razinu. Kolegice, dobila je opomenu, da kolegica.
Izvolite kolegice Peović, povreda Poslovnika.
Pa pogledajte, sada se vi držite svojih kriterija 238. je definitivno ovdje povrijeđen članak. Onda biste kolegici Burić izrekli opomenu sa oduzimanjem riječi zato što laže i širi dezinformacije o totalno suludim konstrukcijama koje čita iz svojih desničarskih vrlo opasnih medija koji svašta pišu o nama opozicijskim zastupnicima i mi to trpimo. Ali ne bi se čovjek nadao da će netko na sjednici ovo spomenuti.
Kolegice Peović, molim vas. Vrijeme je isteklo. Da, vrijeme je isteklo pa šta možemo imamo 30 sekundi.
Dakle ovako, vama nisam dao opomenu sada što ste rekli da je Vlada kvislinška, nisam vam dao opomenu. To je isto tako uvreda. Mogao sam dati, a nisam. Kolegicu sam upozorio zato što je zašla u jednu privatnu sferu koja nije po meni korektna i dao sam joj opomenu.
Dakle i što bi sad vi dalje htjeli? Vi da kažete kvislinška vlada i ništa, a ona ovo što kaže dobijem opomenu, ali nju bi trebao izbaciti van. Nemate jednostavno ravnopravne kriterije.
Kolega Beljak, izvolite povreda Poslovnika.
Poštovani predsjedniče, povrijeđen je članak 238. Kolegica Majda Burić ga je povrijedila barem jedno 7, 8 puta. Da sam ja to napravio ja bih naglavačke letio van sa stražom. Dva puta ste me izbacili, a da se nisam niti snašao.
…/Upadica predsjednik: Iz drugih razloga./…
Ne, ne, ne. Iz mnogo, mnogo benignih razloga nego to radi gospođa Majda Burić. Jedino što je ispravno rekla spomenula je jedno lijepo doduše ne hrvatsko, nego srpsko ime to je Srboljub ili Srboljupka. Podsjetit ću samo da je u koaliciji sa SDSS-om …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam kolega./…
… i da bi trebala paziti na svoje koalicijske partnere.
Kolega Beljak i ovo je bila isto tako neka vrsta replike, pa dobivate opomenu.
I ja vas sad pozivam da stanemo, palo je dosta teških riječi. Mislim da od toga nema nitko koristi niti time činimo neko dobro onima koji nas sada gledaju i prate, pa vas molim da zaustavimo ovu vrstu rasprave.
Kolegice Radolović može ili ćete svejedno? Evo izvolite onda i vi.
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče.
Povrijeđen je članak 238. Kolegica Burić je zapravo povrijedila zdrav razum sviju nas i nije započela svoju povredu Poslovnika sa izrazom ova Vlada Andreja Plenkovića, a moram priznati da sam time duboko uvrijeđena. Također kolegica Burić je jučer potpuno zakazala na saslušanju ministara, svega jednom je u svom završnom izlaganju izrekla taj izraz. Ali ne brinite. Znam da se morate ulizat vašem premijeru, toliko brzo je smijenio svoje ministre da ćete i vi brzo doći na red.
Kolegica Radolović možda se i vi sada nekome ulizujete kako vi to kažete. Oprostite i dozvolite zastupnicima da govore. Pa nemojte biti takvi! Pa zašto? Čemu to? Pa kolegica govori kako govori.
…/Upadica sa strane, ne razumije se./…
Što nisam joj govorio? Pa upozorio sam je da to što je rekla nije u redu. Hajde nećemo se, nećemo se prepucavati.
Kolegice i kolege ovo je besmisleno što sada činimo. Ovo je razina koja nije, ovo čak nije ni politička razina.
Što je kolegice Benčić? Pa zaustavite onda, pa nemojte ići na osobne stvari. Stanite, pozivam vas na to.
Kolega Ivanović molim vas. Ali hajde probajte dići raspravu na političku razinu.
Uvaženi predsjedniče Hrvatskog sabora članak 238. južina čini svoje, to se vidi u sabornici od jutros. Doduše moj mandat je u hibernaciji ali reći ću par stvari.
U nedostatku argumenata da pitate premijera suvisla pitanja, da vam odgovori na suvisao način uhvatili ste se ovoga što je rekla kolegica Majda Burić. Ona na to ima pravo, ona je zastupnica u Hrvatskom saboru. Ima vam pravo reći što god misli kao što vi govorite nama. Prema tome, bezidejni ste danas, slabi ste, neorganizirani …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam kolega./…
… i ponovo gubite. I to je vaš najveći problem.
Kolega Ivanović hvala vam lijepa. Hvala vam. Molim vas! Molim vas!
Moram i vama dati opomenu, pa ćemo sada nastaviti dalje.
Sada je na redu kolegica Glasovac koja će pitanje postaviti predsjedniku Vlade Plenkoviću.
Izvolite.
Poštovani gospodine Plenkoviću imali ste lijep i uspješan ulazak u novu godinu ozarenog lica, vidjelo se zadovoljstvo na vašem licu. Dočekali ste 1. siječnja ugostivši Ursulu von der Leyen i proslavivši ulazak Hrvatske u Schengen i eurozonu. I to jest neosporno uspjeh Republike Hrvatske na kojem smo radili više od desetljeća.
Međutim, danas hrvatski građani imaju gorak, gorak okus u ustima zbog ulaska Hrvatske u eurozonu vašom zaslugom, odnosno vašom krivicom. Od siječnja 2022. godine opozicija u Hrvatskom saboru apelira na vas da učinite nešto da uspostavite mehanizme kako bi konverzija hrvatske kune u euro za standard građana bila što bezbolnija. Vi se sa nama sprdate, ignorirate, podcjenjujete. Kaže ma ta poskupljenja ako i budu, biti će minorna 0,3%. Danas vidimo da tome nije tako.
U 12 mjesecu mlijeko, maslac, jogurt, kavu, kruh, jaja, rižu, wc papir hrvatski građanin je plaćao 166 kuna zahvaljujući vama i vašem nečinjenju danas te iste proizvode plaća 208,64 kune u prijevodu 28 eura. I sve sada, svu krivicu prebacujete na te zločeste trgovačke lance. Pa interes trgovačkih lanaca jest profit, ali interes hrvatske Vlade bi trebala biti zaštita građana. Oni svoje rade, vi svoje napravili niste.
Moje pitanje vama je, je li vam barem, barem malo neugodno zbog vašeg grijeha, propusta i nečinjenja?
Hvala vam.
Izvolite odgovor predsjedniče Vlade.
Hvala lijepo gospođo Glasovac, da članstvo u euro području i Schengenu je veliki uspjeh Hrvatske, veliki uspjeh naše Vlade. Vi i vaša Vlada na tome niste dopridonijeli baš ništa, a niste pridonijeli baš ništa, a niste pridonijeli niti u opoziciji. Dakle, i to treba reći nije se prstom mrdnulo za vrijeme vaše vlade niti prema euru, niti prema Schengenu. Otprilike mi pričate priče kao i neki iz Dalmacije koji kažu da je ulazak u eurozonu i Schengen sjajna vijest, kao da je to nešto što se dogodilo negdje tisućama kilometara daleko odavde i da nema veze sa našim postignućima. Naravno, sa vašima nema, a sa našima ima.
Da, bili smo zadovoljni, da lijepo je da je došla predsjednica komisije kao i slovenska predsjednica podržati taj važan dan za Hrvatsku i za njen dugoročni strateški, ekonomski, financijski uopće društveni razvoj.
Imamo vrlo jednostavnu situaciju kontekst Hrvatskog ulaska u eurozonu događa se u vremenu velikih sigurnosnih tektonskih poremećaja na globalnoj sceni uzrokovanih ruskom agresijom na Ukrajinu. Vi isto niste glasali za sudjelovanje hrvatskih vojnika u EU misiji vojne pomoći Ukrajini, to znate jako dobro. Prema tome i tu pokazujete na kojoj ste strani i što vam je bitno.
A što se tiče, što se tiče europodručja i mehanizama, dakle Vlada nije pristupila prema poduzetnicima a priori kao prevarantima. I nisu svi poduzetnici prevaranti. Nisu svi ekonomski subjekti prevaranti. Nisu svi išli dizati cijene. Dizanje cijena dogodilo se kod nekih, dogodilo se kod usluga i zbog toga su ljudi osjetili osobito primjerice u ugostiteljstvu povećane cijene onoga što konzumiraju svaki dan. Međutim, mehanizmi države Državni inspektorat, Porezna uprava, Carinska uprava prati sve cijene. Nakon empirijskih dokaza u slijedećih nekoliko tjedana vidjet ćemo što se zaista dogodilo, kakvi su efekti. Evo, maloprije vam je DZS objavio podatke o inflaciji za prosinac koja je manja nego što je bila u studenom, manja. Znači imamo prvi put okretanje trenda. Oni koji su zaokruživali više nego što bi to bilo primjereno, a to je možda neki cent, neka lipa jer im inputi nisu narasli ne zahvaljujući vama i oporbi nego nama koji smo regulirali cijenu plina, cijenu struje, cijenu naftnih derivata, smanjivali stope PDV-a po različitim proizvodima i davali financijsku podršku našim građanima. To je sve napravila Vlada, ova ista koja je u ovakvim okolnostima ostvarila strateške ciljeve. Vidjet ćete, to sam rekao maloprije kakvi će biti efekti članstva Hrvatske u europodručju već ove turističke sezone po brojevima, po prihodima, pa ćemo onda reći da li je to dobro ili ne.
Hrvatski građanin će od članstva u europodručju imati koristi kao što imaju i od Schengenskoga prostora. To da dio aktera se ponaša na prijevaran način pa to je njima na sramotu, ne nama. Imate udruge potrošača koje trebaju reagirati, imate mehanizme o kojima je govorio maloprije ministar Filipović, imate činjenicu da države članice Srednje i Istočne Europe koje su odabrale ne biti u eurozoni danas imaju veću stopu inflacije na godišnjoj razini nego Hrvatska. Hrvatska ima 10,8 pogledajte zemlje koje su odlučile ne ići putem kojim idemo mi, imaju veću stopu inflacije, a ima i zemalja koji su u eurozoni niz godina i isto imaju veću stopu inflacije nego mi.
Prema tome, kada se ovo stabilizirala, kad poduzmemo mjere onda ćemo biti zadovoljni, ponosni jer radimo ono sa vodstvom i smjerom koji ima smisao. I to je razlika između vas i nas. Idemo konstruktivno, vi idete destruktivno i ljudi to vide, ja vam …/Upadica: Hvala vam./… na tome čestitam.
Izvolite očitovanje.
Kada poduzmemo mjere, mi ćemo sada nastupiti prema trgovačkim lancima na način da ćemo im uzimati subvencije, da ćemo povećati PDV. Ma znate što premijeru Plenkoviću vi prijetite nekakvim arsenalom, a imate praznu pušku. Da, da, praznu pušku imate, a praznu pušku imate zato što ste arsenal mogli koristiti kao i druge zemlje prije ulaska u euro. Pa evo slovenski premijer kaže nama se nikad u Hrvatskoj nisu događala ovakva poskupljenja, pa normalno jer je to Slovenija, mi smo Hrvatska. Slovenija je uvela crnu listu, Slovenija je pratila cijene godinu dana prije i dvije godine poslije, tri godine je pratila cijene, ali Slovenija ima Vladu koja misli o njenim građanima, a ne samo o svojoj briselskoj premijeri, karijeri, njihov premijer. Da, da …/Upadica se ne razumije./… ne, nismo dosadni to su fakti i to su istine. Molim vas umirite ga da ne dobacuje iz klupe i vratite mi vrijeme. I vratite mi vrijeme.
Premijeru Plenkoviću vi kažete da spominjete udruge potrošaka, pa trebali ste upravo s građanima i udrugama potrošača činiti sve da do ovoga poskupljenja ne bi, ne bi došlo. A sad kad smo već u ovakvoj situaciji u kakvoj jesmo najbolja antiinflacijska mjera je zapravo povećanje plaća, povećanje neoporezivog dijela dohotka na 5.000 kuna i promjena formule izračuna mirovina kako bi se mirovine usklađivale na način da prate porast cijena i da ne gube iz mjeseca u mjesec na vrijednosti. To je sve ono što vam mi predlažemo već godinu dana. Vi to odbijate učiniti jednako kao što ste odbijali i sve naše prijedloge kako da ubrzate obnovu na Baniji i na potresom pogođenim područjima, a danas nakon 2 godine ste došli u situaciju da te iste prijedloge prepisujete i pokazujete kao svoje. Stvarno jadno od jednog čovjeka koji pretendira biti nekakva velika faca u Europi …/Upadica: Hvala vam lijepa./… a kod kuće ne zna urediti kuću.
Imamo povredu Poslovnika.
Kolegica Bedeković, izvolite.
Hvala vam lijepa poštovani predsjedniče, ja smatram da je povrijeđen Članak 238. Poslovnika. Naime, poštovana kolegica dakle zaista vrijeđa i premijera i Vladu pa na kraju krajeva i sve nas ovdje saborske zastupnike većine govoreći o praznoj pušci, nabacujući se floskulama. I sama je bila članica vlade SDP-a, a ako govorimo o činjenicama onda moramo govoriti o uspjesima ove Vlade, porastu neto plaće 35% …/Upadica: Hvala vam./… porastu prosječne mirovine …/Upadica: Kolegice Bedeković hvala lijepa./… broj zaposlenih.
Vlada SDP-a …/Upadica: Kolegice Bedeković hvala vam lijepa …/
… samo ću reći …
Dobivate opomenu ovo nije bila povreda Poslovnika.
…/Upadica: Samo ću reći javni dug 71 milijarda kuna./…
Kolegice Bedeković dobivate i drugu opomenu, ajde molim vas.
…/Upadica: 18 Peljeških mostova./…
Molim vas kolegice Bedeković! Dobivate dvije opomene.
Idemo dalje, kolega Vukas pitanje će postaviti ministrici poljoprivrede Mariji Vučković.
Izvolite.
Hvala predsjedniče.
Moje pitanje je ministrici poljoprivrede gospođi Vučković. Kao što znamo vi ste, predstavljate Skupštinu Hrvatskih šuma, a moje pitanje se odnosi na to.
Naime, Hrvatske šume gospodare sa 47% kopnene površine RH i činjenica je da već godinama izvozimo običnu sirovinu bez velike kontrole u zemlje okruženja. Činjenica je da je cijena te sirovine u višestruko niža nego u zemljama okruženja. I činjenica je da upravo smo trebali obrnuto napraviti da ne i proizvodimo običnu sirovinu, a onda poslije vraćamo gotovi proizvod u RH.
Međutim, moje pitanje se odnosi zbog čega pismo koje je potpisano 15.12.2017. sa udruženjem pri Hrvatskoj gospodarskoj komori prerađivača gdje im se dopustilo 50% više ugovorne mase nauštrb ostalih prerađivača u Hrvatskoj. Činjenica je da ste zbog toga pod nadzorom Europske komisije upravo zbog netransparentnog raspodjeljivanja drvne mase jer ne može danas dogoditi da netko zbog nekog pisma razumijevanja dobije 50% ugovorno više nego svi ostali. Do kad će Hrvatske šume biti bankomat podkooperantima i kooperantima i zašto vi kao ministrica to pismo, kao predstavnik skupštine koji je potpisao bivši ministar Tolušić niste stavili van snage? Imali ste dovoljno vremena da to pismo stavite van snage i da omogućite svim prerađivačima u RH da po tržišnim uvjetima mogu dobiti drvnu masu.
Izvolite ministrice odgovor.
Poštovani gospodine Vukas zahvaljujem vam na pitanju. Doista šume predstavljaju 47% kopnenog područja Hrvatske i predstavljaju jedan od naših najvrjednijih resursa.
Također u vezi s pismom razumijevanja koje je potpisano čini mi se u listopadu, a 2017. godine moram vam ispraviti, moram vas ispraviti i reći nije ga potpisao ministar Tolušić, ono je potpisano između trgovačkog društva Hrvatske šume i između udruženja drvoprerađivača pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Takvo pismo razumijevanja, to ću reći koje se definitivno može i treba unaprijediti i na tom me nije navela Europska komisija nego u skladu sa svojim dužnostima sam dala niz pisanih prijedloga u vezi s tim puno puta dosada. Ima itekako i svoje pozitivne dosege, a to je da je u potpunosti onemogućilo diskrecijsko odlučivanje kome će se i koliko raspoređivati vrijedne drvne sirovine kakva je bila praksa itekako u razdoblju do 2015. godine.
Također, kao ministar poljoprivrede, a ne kao skupština društva jer društvom upravlja uprava, nadzorni odbor kontrolira rad, a skupština naravno ima svoje zadaće i treba ih koristiti, no kao ministar poljoprivrede pokrenula sam izmjene Zakona o šumama koje će se baviti i ovom regulativom, koje će se baviti i ovom problematikom kako bismo unaprijedili stvaranje dodane vrijednosti i takav prijedlog izmjena Zakona o šumama je upravo pred savjetovanjem s javnošću, e-savjetovanjem s javnošću.
Nadalje, pokrenuli smo izradu novog nacionalnog plana koje je također ovih dana na Odboru za vrednovanje dobilo zeleno svjetlo u smislu da je poštivalo metodologiju i takav nacionalni plan skoro ide pred hrvatsku javnost, a isto tako nova uprava Hrvatskih šuma je po prvi put javni poziv za raspored drvne sirovine u 2023. godini stavilo na savjetovanje s javnošću upravo kako bi dobila dobre prijedloge i vidjele na koji način se još uvijek može poboljšati raspolaganje, a za to ima prostora.
Također želim reći, osim rasporeda drvne sirovine da smo u proteklih nekoliko godina što je jednako, gotovo jednako važno s početnih 13.800 hektara u kršu na područjima koja su možda najteža za ostanak i opstanak u Hrvatskoj, 13.800 hektara ugovorenih, ugovorenih šumskih područja smo imali za gospodarenje u …/Govornica se ne razumije./… danas imamo 60.000 i 16 poziv pred objavom u veljači.
Izvolite očitovanje.
Prvo, nisam rekao da je ministar potpisao, nego da je to potpisano za vrijeme ministra Tolušića to je broj jedan. A da je sve tako kao što vi kažete onda ne bi bili pod istragom Europske komisije upravo zbog netransparentnog tržišnog raspoređivanja dodjele drvne mase.
Prema tome, to je najgore što imamo nacionalnu kompaniju koja se brine za nacionalno dobro, godinama znamo šta se u tim Hrvatskim šumama radilo, da sad uđu kontrole u Hrvatske šume pitanje šta bi se tamo dogodilo, a sami znamo da ulaskom u Schengen imat ćemo puno većih problema za kontrolirati drvnu masu koja će ići vani, to je broj jedan.
Broj dva, to je kompanija koja, koja, uništit ćemo sve resurse. Obećali ste da ćete posaditi zajedno sa ministricom turizma milion sadnica godišnje za pošumljavanje, da ćete drugi dio hrvatskih šuma dati za reispašu, ni to se nije napravilo. Zbog čega to niste napravili, ako već niste mogli kontrolirati te korupcijske probleme u Hrvatskim šumama koji se godinama gomilaju, zašto ne možete posaditi milion sadnica godišnje da barem to neko naše nacionalno bogatstvo revitaliziramo kad znamo u Hrvatskoj bez čega smo sve ostali još su nam jedino šume i vode su nam ostale kao nacionalno bogatstvo uz pomorsko dobro koje vidili smo danas koliko ste pitanja povezali. I mjesto da se maknete od toga, da poništite taj ugovor od 15.12. koji je štetan, a vidit ćete vrijeme će vam pokazati da sam bio u pravu da je štetan jer se mora dopustit svima tržišno natjecanje. Mene ne zanima tko će dobit, ali da se tržišno natječu, ni to niste napravili, ako je to bivši ministar napravio imali ste dovoljno vremena. A kad sam vam rekao kao predstavnik skupštine ste vi odgovorna osoba koja ste najodgovornija u tom resoru prvo da se stane kriminalu, da se stane korupciji, da zaštitimo naše nacionalno bogatstvo, a s druge strane da pošumimo ono što smo hamatice posjekli, a sad je Schengen ko melem došao pojedincima da bez kontrole to ide vani. A da ne kažem da stolicu više u Hrvatskoj ne možemo napraviti, a da trupac ne izvedemo sirovi van.
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…
Eto to su problemi.
21. pitanje zastupnik Pero Ćosić postavit će potpredsjedniku Vlade i ministru mora, prometa, infrastrukture Olegu Butkoviću.
Izvolite.
Zahvaljujem predsjedniče, poštovani potpredsjedniče Vlade, gospodine Butković.
Zasigurno svi želimo da Hrvatske željeznice budu u rangu europskih, stoga je modernizacija cjelokupnog hrvatskog željezničkog sustava jedan od prioriteta ove Vlade i svjesni smo evo činjenice da su upravo najveće državne investicije trenutno u ovome sektoru koje se financiraju najvećim dijelom sredstvima iz EU.
Velike su investicije također i u modernizaciji voznog parka HŽ putničkog prijevoza u cilju poboljšanja lokalne i regionalne povezanosti i mobilnosti. Postojeći vozni park HŽ putničkog prijevoza prosječno je star na žalost više od 40 godina, ali evo u zadnje vrijeme su vidljivi značajni pomaci jer je upravo HŽ putnički prijevoz 2021. i 2022. godine nabavio jedan značajan broj novih vlakova. Krajem evo prošle godine smo svjedoci isporuci još nekoliko novih elektromotornih vlakova pa me evo zanima, a vjerujem i hrvatsku javnost kada možemo očekivati da će biti obnovljen vozni park HŽ putničkog prijevoza?
Izvolite odgovor.
Hvala lijepo gospodine predsjedniče.
Poštovani zastupniče kao što ste i naveli u vašem pitanju modernizacija željeznice jest najveći izazov ministarstva, odnosno Vlade RH kad govorimo o prometnoj infrastrukturi u sljedećih 10 godina budući da smo uglavnom cestovnu infrastrukturu, luke, zračne luke izgradili. Naravno i tu će se raditi određene investicije, ali ponavljam glavnina investicija sljedećih 10-tak godina će biti u željezničku infrastrukturu.
U tom smislu je i nabavka novih vlakova, modernizacija i nabavka novih vlakova. Mi smo kroz 2021. i 2022. godinu obnovili vozni park sa 15 novih vlakova, a krajem 2022. godine iz onih 21 novi vlak koji se obnavlja, odnosno nabavlja iz kohezije što radi, odnosno isporučuje hrvatska tvrtka Končar. Ukupna vrijednost tog projekta je 900 milijuna kuna. Od tih 21 novi vlak 3 su isporučena krajem ove godine koja je 2022., a još 14 će biti isporučeno kroz ovu 2023. godinu.
Ono što želim naglasiti iako mnogi u to nisu vjerovali, premijer je o tome govorio prije nekoliko sjednica ovdje oko baterijskih vlakova da smo potpisali ugovor kada je bila ta ista isporuka i za nabavku novih baterijskih, dva nova baterijska vlaka koja će se graditi također će ih isporučiti Končar. Potpisali smo ugovor ne samo za nabavku tih vlakova nego i za 6 stabilnih energetskih priključaka koja će se napraviti u određenim hrvatskim gradovima. I naravno ti baterijski vlakovi će se koristiti na neelektrificiranim prugama.
Da zaključim, modernizacija ide dalje. Mi bi do tamo negdje kraja 2025. sa ovim svim projektima obnovili negdje oko 70% voznog parka HŽ putničkog prijevoza, a paralelno s tim će se graditi i modernizirati infrastruktura, a to su pruge.
Hvala vam lijepo.
Izvolite očitovanje.
Zahvaljujem predsjedniče.
Također zahvaljujem poštovanom potpredsjedniku Vlade na odgovoru i na evo činjenici da je Vlada prepoznala važnost modernizacije voznog parka koji će evo željeznicu približiti našim građanima i vratiti putnike u vlakove koji danas evo poluprazni prometuju diljem Hrvatske osim u prigradskom prometu velikih gradova posebice ovdje u Zagrebu.
Jedan novitet ću spomenuti koji je HŽ putnički prijevoz uveo, a to je znači besplatne karte za mlade ljude, znači učenike i studente koje evo sufinancira se sa županijama. I evo dolazim iz Brodsko-posavske županije koja je potpisala jedan takav ugovor za 383 studenta koji će evo da kažem besplatno putovati svaki mjesec kako na razna veleučilišta i učilišta diljem Hrvatske, tako i za sve one njihove potrebe koje trebaju, pa i za vrijeme godišnjeg odmora. Mislim da je to jedan hvale vrijedan projekt koji će evo vratiti naše putnike pogotovo mlade na Hrvatske željeznice.
Evo drago mi je što ste i rekli da će se uskoro za nekih kako stvari stoje desetak godina modernizirati cjelokupni vozni park HŽ putničkog prijevoza i uz modernizaciju znači i željezničkih pruga i cijele druge infrastrukture Hrvatska će se uklopiti u već realizirane europske strategije prometnog razvoja koje favoriziraju željeznicu kao jedan od prihvatljivih ekoloških vidova prijevoza.
Hvala vam.
Prije nego što prijeđemo na 22. pitanje samo informacija da možete planirati vrijeme. Znači glasovali bi o novim ministrima u 14,45. Otprilike tako ćemo nekako završiti, možda malo prije ali 14,45 je ciljano vrijeme za glasovanje.
Sa predsjednikom Vlade dogovorio sam u 16,30 bi bilo Izvješće predsjednika Vlade o sastancima Europskog vijeća. Dakle, nakon glasovanja imali bi slobodni govor, odnosno iznošenje stajališta i onda bi bila stanka i u 16,30 bi nastavili sa izvješćem.
Sada pozivam kolegicu Zdravku Bušić da postavi pitanje ministru vanjskih i europskih poslova Gordanu Grliću Radmanu.
Izvolite.
Hvala, hvala lijepa gospodine predsjedniče.
Gospodine ministre evo prošla su već tri mjeseca da smo imali opće izbore u BiH, ali tim izborima su, mi smo svi tome svjedočili zapravo bili ogromni pritisci. Bilo je toliko govora mržnje, bilo je toliko manifestacija demonstracija na žalost sa strane bošnjačke strane pa čak ja bih rekla bošnjačka strana je i priznala da nije pregovarala s hrvatskim pregovarateljima u dobroj vjeri. I stvarno ako ćemo pošteno sagledati sve hrvatski narod stvarno se nekako našao u bezizlaznoj situaciji. I mislim da rijetko tko je mislio i nekako računao da ćemo izići nekako ipak, ipak na jednu površinu i da hrvatski narod dođe do izražaja.
E sada u tom, mislim da je stvarno hrvatska diplomacija i hrvatska Vlada stvarno uspjela uvjeriti međunarodnu zajednicu u kojem položaju se hrvatski narod nalazi i što je sve učinjeno hrvatskom narodu u tim svim zapravo izmjenama zakona kojim nota bene Daytonski sporazum garantira Hrvatima. E sada, na sreću i na, veliki, visoki povjerenik gospodin Christian Schmidt je ipak hvala Bogu učinio ono što je učinio i hrvatski narod evo je ostvario svoje, svoje ovaj svoj status.
E sad, još jedno pitanje je ostalo. Kako i na koji način što vi mislite još učiniti, hoćemo uspjeti konačno promijeniti izborni zakon i zaustaviti ovaj izbor nelegitimnog predstavnika hrvatskoga naroda …/Upadica: Hvala vam./… u predsjedništvu BiH.
Hvala vam.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepa uvažena zastupnice gospođo Bušić. Naravno to je slijedeći korak izravno na vaše pitanje, izravni odgovor. Ali evo idemo, idemo uz ove dosita milenijske ciljeve strateške koje smo ostvarili u prošloj godini počev od spajanja sjevera Hrvatske sa, sa jugom, izgradnjom Pelješkog mosta, ostvarenje strateških ciljeva ulaska u Schengenski prostor, euro čime smo zapravo zaokružili integracijski sveukupni put Hrvatske. Mislim da je i stjecanje kandidacijskog statusa za EU članstvo BiH veliki uspjeh, dakle veliki uspjeh hrvatske Vlade i zapravo uz sva ova postignuća isključivo zaslugom ove Vlade kao sudionik onih od početaka '90. godina stvaranja i hrvatske države. Govorim znači kao netko tko je proživljavao sve ove procese, ma mislim da nitko niti jedna vlada ranije nije učinila koliko je učinila ova Vlada u zadnjih 5 godina. Prije svega predsjednik Vlade, hrvatska diplomacija koju ste spomenuli, ali i svi članovi Vlade posebno svako na svoj način.
Kao što je Hrvatska članica Schengenskog prostora, uvela je euro tako je i BiH na ovaj način bliža EU. Naravno da je hrvatski strateški nacionalni interes stabilna, institucionalno funkcionalna, prosperitetna BiH i sigurno je da, evo i vi ste bili državna tajnica pa najbolje znate koliko smo radili na tome kako uvjeriti saveznike, kako uvjeriti partnere o nužnosti, većoj prisutnosti u BiH kao potencijalnom izvoru mogućih sukoba, kao jednom ja bih rekao poligonu, ali ne samo BiH nego i druge zemlje Zapadnog Balkana, kao geostrateškom poligonu razračunavanja i utjecaju trećih zemalja tako je i Hrvatska upravo upozoravala i EU i sve prijatelje unutar EU. To smo uspjeli.
Naravno da ovim amandmanima koje je uveo i visoki predstavnik i koji je osigurao, relaksirao situaciju, političku atmosferu u BiH to je tek jedan mali korak, a sve ono zapravo još predstoji. A to je jedna sveobuhvatna ustavna reforma, reforma izbornog zakona i naravno sve druge reforme bosansko-hercegovačkog društva, ali prije svega jamčenje jednakopravnosti triju konstitutivnih naroda i ostalih građana.
Ono što slijedi to je reforma, naravno mi smo zadovoljni sa sadašnjim izborom, načinom izbora predsjedništva. Dakle, pozivamo se na politički sporazum potpisan između Europske vijeća Charles Michela 12. lipnja sa političkim predstavnicima svih bosansko-hercegovačkih stranaka koji je inicirao predsjednik Vlade Andrej Plenković, najprije dolaskom von der Leyen, Borrellom, Charles Michelom, a onda i održavanjem tog jednog sastanka u Bruxellesu gdje je dat rok 6 mjeseci da se naprave te reforme. O tome ću govorit upravo na Vijeću za vanjske poslove 23.
Ali da nije samo BiH u interesu Hrvatske, tu je i Srbija i Hrvati i njihov položaj u Vojvodini odnosno Srbiji, ali evo i u Crnoj Gori. Neki dan smo bili na danu hrvatskog naroda. Kao što je rekao predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća nikada nakon Drugog svjetskog rata nije toliko bilo Hrvata na jednom koncertu, dakle 20, tisuću dvjesto Hrvata što je 20% ukupne populacije Hrvata u Crnoj Gori. Veliki skup, veliki događaj.
Evo hvala lijepa.
Izvolite očitovanje.
Hvala lijepa.
Pa ja mislim da nema sumnje da je hrvatska diplomacija i hrvatska Vlada učinila jako puno na tom, po tom planu i da će učiniti još više. Evo, drago nam je da je se ovo ostvario, da smo uspjeli, da je gospodin Christian Schmidt učinio ono što je učinio. Ali ja mislim gospodine ministre da ćete se složiti samnom da ćemo mi puno zadovoljstvo izraziti vi i mi svi i ja onda kad se uspije promijeniti ustavni, oprostite izborni zakon. Kad se promijeni izborni zakon i kada Hrvati budu legitimno izabrali svoga hrvatskog člana predsjedništva u BiH. Onda mi samo, mi ovo ne zagovaramo radi boljitka hrvatskog naroda, ne samo nego to je za boljitak cijele države BiH. E tako, u tom smislu kažem da ja puno svoje zadovoljstvo mogu izraziti tek onda kad to ostvarimo. I nadam se da ćemo to ostvariti u ovoj godini, da će se promijeniti izborni zakon BiH koji je nota bene bio mijenjan sa tim svim tim amandmanima a sve to se jamčilo u Daytonskom sporazumu hrvatskom narodu u BiH.
Hvala lijepa.
Sada je na redu kolega Deur. On će pitanje postaviti ministru obrane Mariju Banožiću.
Izvolite.
Hvala poštovani predsjedniče.
Poštovani ministre obrane gospodine Banožiću, proteklih godina je vidljiva modernizacija u opremanju Hrvatske vojske što je jedan od glavnih prioriteta ove Vlade i vas kao ministra. Evo u ovoj prošloj godini jedan od najvećih proračuna od Domovinskog rata koje je Ministarstvo obrane imalo. Time je Hrvatska vojska postala jak partner, vidljiv, jasan ne samo kao članica NATO-a, ali postajemo snažan i vidljivo nešto što je ne samo u našim okvirima, nego u okvirima NATO-a.
Jedna od tih misija o kojoj smo prošli mjesec raspravljali ovdje i u Saboru bila je odluka o sudjelovanju Hrvatske vojske u misiji EU u pomoć ukrajinskim braniteljima i ukrajinskom narodu. Evo molim vas možete li se osvrnuti i o toj misiji.
Hvala vam.
Izvolite odgovor.
Poštovani saborski zastupniče prije svega hvala vama kao hrvatskom branitelju kao i svim hrvatskim braniteljima koji se interesirate za rast i razvoj Hrvatske vojske, vojske koju ste stvarali zajedno sa našim partnerima saveznicima, članicama EU i NATO-a. Modernizacija, opremanje kao i materijalni status hrvatskih vojnikinja i vojnika jasno je u fokusu Vlade na čelu sa premijerom Andrejom Plenkovićem kroz cijeli mandat.
Posljednje dvije godine se ističu prije svega po najvećem proračunu od kojih se najveći dio upravo odnosi na modernizaciju, opremanje Hrvatske vojske. Definitivno tu su projekti koji su već mnogo puta spomenuti javnosti poput nabavke višenamjenskih borbenih aviona Rafal koji uspješno provodimo sa našim partnerima saveznicima, članicom EU, članicom NATO-a Francuskom gdje i naši tehničari su već početkom, odnosno krajem prošle godine otišli na daljnju obuku. Uskoro će otići i prvi piloti.
No ono što je upotpunilo upravo sustav to je nabavka prije svega sustava protuzračne obrane kratkoga dometa Mistrala koji smo prošle godine ugovorili, ali to dalje otvara pitanje što ćemo raditi u 2023. godini, a to je definitivno modernizacija radarskog sustava FP117 koji će dalje sa nabavkom raketnog sustava srednjeg dometa činiti jedan integrirani sustav zračnoga prostora Republike Hrvatske i na taj način zatvoriti jednu cjelovitu priču koju su hrvatski branitelji uistinu želili još od samoga Domovinskoga rata.
Naravno da to neće biti samo ulaganje u dio koji se odnosi na Hrvatsko ratno zrakoplovstvo. Definitivno hrvatska kopnena vojska je ta koja će također doživjeti znatna ulaganja što smo već i započeli sa samom nabavkom borbenog vozila pješaštva koji će do 2024. godine doći u Hrvatsku i daljnje ugovaranje u ovoj godini to će biti borbenog vozila Patria koja su nužna radi formiranja srednje pješačke brigade koji je u konačnici i sam NATO cilj koji smo si postavili da bi željeli i trebali ispuniti.
Naravno tu su i daljnja ulaganja u hrvatsku kopnenu vojsku. Prije svega govorimo o onoj suradnji koju imamo sa našim domaćim proizvođačima, gospodarstvenicima kada govorimo o nabavci VHS pušaka, pištolja, ali isto tako i kaciga, odora, svega onoga što čini hrvatskim vojnikom upravo onakvim kakvim je najbolji koji se pokazao u svim mirovnim misijama i operacijama.
Naravno tu je i Hrvatska ratna mornarica koja neće ostati zaboravljena. Dalje komuniciramo i o završetku obalnih oklopnih brodova, ali isto tako nabavci većih višenamjenskih brodova kao i lovaca mina koje bi dalje razvijali u suradnji sa našim također saveznicima i članicama EU i NATO-a.
Ono što je definitivno označilo jedan period u Hrvatskoj vojsci to je EUMM odnosno misija u kojoj je Hrvatska vojska uistinu željela sudjelovati u toj misiji. Na žalost izostankom suglasnosti predsjednika Republike ovdje u Saboru je bilo potrebno izglasati 2/3 ruku da bi se pokazalo jednostavno zakonska odluka da može Hrvatska vojska sudjelovati u misiji EU vojne pomoći Ukrajini koja je uistinu značila jako puno za Ukrajince. Jer vi znate kao hrvatski branitelj što je to značilo u onim počecima rata za Hrvatsku vojsku da jednostavno imate potporu članica EU, članica NATO-a i da se iskaže volja da hrabrost za koju bi se vi i dalje mogli dalje što snažnije boriti kako bi sačuvali i živote prije svega lokalnog stanovništva, ali isto tako i svojih suboraca.
Na ovakav način se i Hrvatska vojska Glavni stožer pristupao kada se trebalo ići uprkos tri modula. Međutim na žalost kako odluka nije izglasana ovdje u Saboru zahvaljujući dijelu oporbe koja nije htjela glasati isto tako tumačila razno zakone Hrvatska vojska će do kraja tjedna morati predati svoje pozicije koje su trebale imati na stožernoj razini, zapovjednoj stožernoj razini u Bruxellesu, ali isto tako …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… u zapovjedništva u Poljskoj i Njemačkoj.
Hvala vam ministre.
Izvolite očitovanje zastupniče.
Hvala poštovani predsjedniče, hvala ministre.
Sigurno da ovih 6 i pol godina je vidljivo koliko se ulaže u Hrvatsku vojsku i njezinu snagu, da bi bila uistinu istinski partner kao članica NATO-a. Ali sigurno ovo što se dogodilo u Parlamentu samog predsjednika gdje se nije ni očitovao, gdje smo vidjeli jednu koaliciju Peđe Grbina, Suverenista ono što ih je ostalo možemo da čovjek ih ne pozna mislili bi da je to jedna stranka, samo nismo vidjeli tko im je predsjednik.
Možemo pretpostavljati da li je to Peđa Grbin ili je to predsjednik države Zoran Milanović. Ali evo zajedno u zagrljaju Sačić, Pavliček, Peđa Grbin i ekipa iz MOŽEMO sa ostatkom kvalitetne koalicije.
Hvala.
24. pitanje zastupnik Dario Hrebak postavlja ministru gospodarstva i održivog razvoja Davoru Filipoviću.
Izvolite.
Poštovani i uvaženi ministre u prosincu 2021. godine donesen je novi Zakon o Hrvatskoj gospodarskoj komori. Donošenjem tog zakona nakon 30 godina prvi put izvršena je reforma Hrvatske gospodarske komore, a najvažnije je bilo ukidanje obvezne članarine za gotovo 96% poduzetnika prve skupine, odnosno za sve male i srednje poduzetnike. Mene zanima koje su na današnji dan posljedice donošenja tog zakona kada gledamo upravo godinu unazad da li se HGK doista reformirao, možemo li biti zadovoljni tom reformom, kakvo je danas funkcioniranje komore, koji su efekti za poduzetnike i može li HDZ danas ovako reformirana, znamo da je sa 600 zaposlenih spala na manje od 300, može li ona dalje funkcionirati?
Izvolite odgovor ministre.
Zahvaljujem predsjedniče Hrvatskog sabora.
Uvaženi zastupniče Hrebak vi ste i u vašem pitanju rekli nekoliko podataka o HGK, a sve nakon što je uveden novi Zakon o HGK. Naime, kada govorimo o broju zaposlenika prije su ih imali 600, a nakon što je uveden novi zakon došlo je i do reorganizacije komore i do reformi unutar komore pa je kada gledamo broj zaposlenih danas ih je 291.
S obzirom na to da sada 96% članova HGK više ne plaća članarinu samim time HGK se orijentirala na tržište, na pružanje više usluga na tržištu kako bi povećala vlastite prihode i to čini kroz internacionalizaciju. Danas je veći broj usluga koje HGK pruža isto tako digitalizirano, a poseban naglasak stavljaju na internacionalizaciju poslovanja, na organiziranje i posjet svjetskim i europskim sajmovima kako bi što više hrvatskih poduzetnika tamo moglo participirati.
Kada se pogleda samo ovih 96% članova koji više ne plaćaju članarinu to je jako dobro jer kao što ste i vi istaknuli mala i srednja poduzeća ne moraju više plaćati tu članarinu i to je ono što i mi pozdravljamo i u tom smjeru Vlada i razmišlja što više rasteretiti hrvatske poduzetnike, pa tako u ovoj godini planiramo rasteretiti hrvatske poduzetnike za skoro 133 milijuna eura ili milijardu kuna ukidanjem parafiskalnih nameta. Sve kako bi naši poduzetnici imali više novaca za investicije, za kreiranje dodane vrijednosti. To je način na koji ova Vlada promišlja. Radit ćemo u tom smjeru, a dobro je i da je HGK nakon uvođenja novog zakona krenula u tom smjeru.
Hvala lijepo.
Izvolite očitovanje.
Hvala lijepo.
Evo drago mi je, HSLS je inzistirao prije godinu dana upravo na ovoj reformi, drago mi je da su i ostali koalicijski partneri to podržali i sada vidimo koliko je to dobro iako se tad sjećamo se digla velika prašina oko HGK. Neke stranke u Hrvatskom saboru htjele su tu instituciju zauvijek uništiti, to je bio teški populizam. Međutim, sad se vidi da uz jedan racionalan, razuman pristup nakon 30 godina možemo i reformirati na uspješan način HGK koja je važna institucija, ali znamo da je bila doslovce na stupu srama zbog nekih grešaka koje su radili i evo posljednjih desetljeća.
Dobro je da je ona reformirana, dobro je da može opstati na tržištu, za Hrvatsku ona je važna institucija i pogotovo u svjetlu toga da konačno 96% srednjih, malih poduzetnika ukoliko to ne želi ne mora plaćati tu članarinu.
Isto tako mi je drago jer znam da je bilo dosta prozivki na to kako je Vlada uzela jako puno što se tiče poduzetnika. Ja mislim osobno da je dala, a s druge strane što se tiče same inflacije evo vidimo i sad da će milijardu kuna Ministarstvo gospodarstva vrijednih parafiskalnih nameta ukinuti i u ovoj krizi olakšati upravo sa tim ukidanjem milijardu kuna vrijednih parafiskalnih nameta malim, najviše malim i srednjim poduzetnicima.
Ovo je jedan dobar pokazatelj i dokaz kako se jedna reforma ako se pristupi lišena bilo kakvog populizma može dobro provesti na rekao bih za budućnost jedne ozbiljne institucije kao što će to biti sigurno HGK.
25 pitanje zastupnica Sandra Benčić postavlja predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću.
Izvolite.
Zahvaljujem se.
Gospodine Plenkoviću, Vlada je u još jednom arbitražnom postupku sklopila je nagodbu s bankama u slučaju Franak. I ta nagodba je vrijedna odnosno sama tužba bila je vrijedna 2,5 milijarde kuna prema vašim tvrdnjama.
Međutim, s druge strane odbijate javno pokazati taj arbitražni sporazum i reći što je sve bio predmet nagodbe odnosno zašto su banke na nju pristale i šta je Vlada zauzvrat ponudila. Podsjetit ću da se radi o 55 tisuća naših građana i njihovih obitelji koji su bili oštećeni slučajem Franak i valutnom klauzulom i dizanjem kamatnih stopa koje jesu proglašene pravomoćnom presudom kao ništetne.
Bivši ministar Marić rekao je da se radi o poboljšanju poslovnog i zakonodavnog okruženja za banke kao nešto što je Vlada ponudila za tu nagodbu. To konkretno bi značilo da je i naš zakonodavni postupak ovdje u parlamentu izručen valjda u ovim godinama isporuke kao dio paketa nagodbe.
Isto tako, paralelno sa tom nagodbom Vlada je Europskom sudu u Strasbourgu dala svoje mišljenje o tome imaju li konvertirani pravo na pravičnu naknadu zbog oštećenja kreditima u francima. Vaša Vlada je doslovno od riječi do riječi ponovila stav banaka tvrdeći da ga nemaju, da ga nemaju.
Sad moje pitanje je zapravo dosta jednostavno i traži jednoznačan odgovor, a to da li je pitanje obeštećenja konvertiranih franak kredita bio predmet razgovora ali i arbitražnog sporazuma sa bankama? Da ili ne?
Hvala.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepa gospođo Benčić i vi ste jedna od onih koja nije glasala za misiju vojne pomoći Ukrajini, čak ste bili među onima najbistrijima koji su vojnu misiju htjeli proglasiti civilnom. Neznavši pritom da postoji civilna misija već godinama EU koja pomaže Ukrajini. Toliko o vašem znanju i praćenju europskih procesa. To je jako važno za imati na umu. Pa ste onda u vašim izjavama bili za Schengen možda ako je dobro, ali ne ako nešto nije dobro na granici što radi hrvatska policija pa ste za euro možda ako će donijeti koristi, pa možda ne ako će bilo što poskupjeti. Znači Rusija, Ukrajina svejedno, euro, Schengen svejedno. Dakle, to je okvir vaše politike a onda ovo što vi pitate ovo sad nije prvi put nego se uvijek referirate na iste novine, isti tresh, iste informacije koje doslovno svaki put pretvarate i konvertirate ne kunu u euro nego nečije pisanje u vaša pitanja. Dakle, to je vaš politički okvir.
Slično ste nastupali i 2011. kada je HDZ završavao pregovore o članstvu u EU i omogućio tada SDP-ovoj Vladi da slučajno bude na vlasti trenutkom kada smo mi ušli u EU, a to je bilo u lipnju 2013. Tada ste vi bili istina u drugoj ulozi jer ste imali tu tranziciju iz tzv. participativne u predstavničku demokraciju da se Hrvatskoj stave okviri, okovi, monitoring mehanizam onaj isti koji su imale Bugarska i Rumunjska tzv. …/Govornik govori engleski, ne razumije se./… Važno je to podsjetiti da ima ljudi koji se toga sjećaju, jer to ljudi ne znaju ovo što ja govorim. To vam 90% ljudi se neće sjetiti, pa onda ne znam jeste li za Europu, jeste li za euro, jeste li za Schengen, jeste li za Rusiju ili ste za Ukrajinu?
Iz svega što ja vas pratim jako mi je teško razabrati koja je to linija i čiji vi to interes zastupate. Za razliku od vas Vlada ni u jednom trenutku nije ulazila u pravni odnos između banaka i štediše, niti u jednom trenutku i to imate jasno u priopćenjima koje sada citirate i u svim našim stavovima.
Ono što Vlada jest napravila spriječila je potencijalne velike financijske štete u varijanti da su arbitražni postupci koje su pokrenule banke pred …/Govornik se ne razumije./… završile negativno za Hrvatsku, a apsolutno ništa što je u hrvatskom interesu pritom nije žrtvovala. I ništa nije kompromitirano i ništa nije učinjeno na uštrb hrvatskih institucija, niti Hrvatskog sabora, niti hrvatskih građana, niti hrvatskoga proračuna. Ono što je spriječeno, a to je spriječila naša Vlada je mogući težak financijski udar da su ti arbitražni postupci završili negativnim skoro. Dakle, to je kontekst, to je činjenica, to je ono što se komuniciralo. A što se tiče javne objave dokumenata pitajte Državno odvjetništvo, pogledajte praksu koja postoji kako funkcioniraju postupci koji se vode pred ICSID-om. Dakle, to su stvari o kojima možda nešto i znate, možda nešto prepisujete, možda nešto copy-pastate, možda tražite kut koji će uvijek na ovaj ili onaj način nastojati naštetiti nekako Vladi koja gle čuda zaštitila je hrvatski proračun, riješila nas teških mogućih posljedica od procesa na ICSID-u vezanim za ono što su pokrenule banke a da je pritom učinila sve što treba da zaštiti hrvatske građane i nikada ni na koji način nije žrtvovala interes tih nešto više od 50000 hrvatskih građana.
Hvala vam lijepa.
Izvolite očitovanje zastupnice.
Zahvaljujem se.
Dakle, s obzirom da tvrdite da niti je bio predmet razgovora, niti dogovora trgovanje sa konvertiranim kreditima u francima da bi dobili nagodbu sa bankama onda lijepo vas molim da vaša Vlada taj arbitražni sporazum objavi, jer očigledno se nemate čega sramiti.
Međutim, opet danas moram ponoviti imate 100 postotni učinak u ne odgovaranju i ne nuđenju jasnih odgovora na naša opozicijska pitanja. Štreberski ali baš štreberski slijedite naputak vaših spin doktora i PR-a, da umjesto ustavne obaveze odgovaranja Parlamentu i građanima nudite difamacije, uvrede i poniženja na osobnoj, a ne na političkoj razini i svjesno kršite prava zastupnika na to da glasaju po vlastitoj savjesti.
Pri tome ste i jučer i danas, a i u prethodnim obraćanjima Parlamentu prednjačili u svojim uvredama prema zastupnicama, zastupnicama što daje još jednu jadnu dimenziju vašoj nemoći. Ali reći ću i to da danima slušamo kako naričete oko toga da vas je sram pred svijetom jer niste dobili dvotrećinsku većinu sa EUMAM misiju vojne pomoći Ukrajini. Pa i treba vas biti sram premijeru! Pa treba vas biti sram, jer niti ste se uspjeli sa predsjednikom dogovoriti, niti ste uspjeli dobiti dvotrećinsku većinu u Saboru za to, niti ste uspjeli dobiti potporu građana jer ih je 70% bilo protiv toga, niti ste uspjeli suspregnuti svoj veliki ego pa prihvatiti prijedlog opozicije da sudjelujemo u vojnoj misiji u onim neborbenim aktivnostima za koje je Ukrajina rekla da treba. Ali zanimljiv je taj vaš odnos sa sramom, jer sramite se briselskih kolega, a ne sramite se hrvatskih građana i pljačke u INA-i od milijardu kuna. Ne sramite se poskupljenja, ne sramite se što ih niste predvidjeli …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…
… ne sramite se toga da ste kriminalna organizacija.
…/Upadica predsjednik: Kolegice Benčić vrijeme je isteklo!/…
Toga vas nije sram.
Imamo povredu Poslovnika kolega Kapulica, izvolite.
238. obzirom da već u nekoliko navrata slušamo kako se krši ustavno pravo zastupnika da glasuju po vlastitoj savjesti upravo suprotno. Dakle, Sabor je imao priliku i svi saborski zastupnici da glasuju po vlastitoj savjesti, a ne možete tretirati kao ustavno, svoje ustavno pravo da se ne komentira ono što ste napravili u odnosu na Ukrajinu po vlastitoj savjesti. Pa valjda se može komentirati? Vas Ustav ne zaštićuje od političke ocjene onoga što ste vi po vlastitoj savjesti …/Govornik se ne razumije./…
Hvala vam kolega Kapulica.
Slažem se s tim što ste rekli, ali vam dajem opomenu jer je to bila replika.
Idemo dalje, sada je na redu kolega Prkačin.
Izvolite postavlja pitanje, isto tako predsjedniku Vlade.
Hvala gospodine predsjedniče Sabora.
Pitanje predsjedniku Vlade. Gospodine predsjedniče evo još jednoga koji nije podupro ovu vojnu misiju u Ukrajini. I da se niste sa toliko žestine okomili na one koji to nisu poduprli moje pitanje iz vanjske politike bi krenulo preko Sarajeva, Berlina do Bruxellesa, međutim sad idem na Ukrajinu.
Pred kraj prošle godine usijali ste hrvatsku političku pozornicu pokušavajući nas uvjeriti da je pitanje potpore ovoj vojnoj misiji pitanje života i smrti, pitanje časti i ponosa, pitanje dostojanstva, pitanje sramote ili štete. Hrvatski narod vas nije podržao, ni mi ovdje u parlamentu. Evo vidimo ušli smo u Schengen bez problema i euro je uveden znači štete nema. Štetu ste možda doživjeli osobno vi. Ne nas 53 koji vas nismo poduprli nego možda onih 20 koji su vas po savjesti podržali. Pošto ih nije bilo dovoljno izgleda da je savjest savjesnih otišla u prazno što bi alkari rekli u ništa.
Kako ste završili prošlu godinu tako ste započeli ovu. Spektakularnim odlaskom na ovaj cirkus variete u West Inu na poziv Srpske pravoslavne crkve i Srpskog narodnog vijeća. Onaj tko pozna pravila i ponašanje pravoslavnih kršćana zna da na taj dan pravoslavni kršćani sjede u svojoj kući, jel tako, poste i čekaju liturgiju sutradan. Zašto ste vi tamo išli, ja vas neću pitati, ali ću vam reći zašto su oni vas zvali. Srpska pravoslavna crkva se nalazi u velikoj krizi. Vi ste morali doći tamo da ih poduprete da se shvati da je srpstvo i pravoslavlje u Hrvatskoj jedno te isto. Ja vas više o pravoslavnoj crkvi neću pitati ništa nego ću vas pitati nego ću vas pitati jeste li vi ponosni na ta dva postupka.
Hvala lijepo.
Izvolite odgovor predsjedniče Vlade.
Poštovani zastupniče Prkačin vi spadate u one koji su toliko poslušni Milanoviću da čak glasate protiv. U te spadate, to je važno da se zna. Junak, bravo, čestitam. To ste napravili tako da slijedite prorusku liniju koju on zagovara godinu dana, pa sad odgovaram i gospođi Benčić koja aludira da neki, na neki dogovor s Milanovićem. O čemu? Čovjek godinu dana od kad je ruska invazija i agresija na Ukrajinu stalno izražava stavove koji su za ikoga politički pismenoga jasni kao dan. Ima razumijevanja za veliku silu, za ruske interese, za rusku vojsku, treba pustiti valjda da si uzmu komadić Ukrajine i nose ga kući, svi prestanu bilo što govoriti i game over. Jel to recept za rješenje ili je recept ovo što radi Zelenski, što radi ukrajinska vlada, što radi ukrajinski narod i što radi ukrajinska vojska i bori se za svoju slobodu i za svoj teritorij.
Ne vidim koja je analogija baš vas osobno da zemlju koja je među prvima priznala Ukrajinu tretirate na ovaj način da svojim glasom, svojom savješću, svojom greškom, svojim inatom ne znam čime stavite na stranu Rusije. Pa šta vam bi? Od vas sam zadnjeg to očekivao.
A to što vi mislite da nas hrvatski narod ne podržava pa čak i u ovom saboru 97 zastupnika, 20 povrh parlamentarne većine diglo je ruku za. Ja im na tome čestitam. A vas vodi samo mržnja i ne vas možda tolko osobno kolko ljude koji sjete tu oko vas, samo protiv HDZ-a, HDZ-ove vlade i mene osobno pa bit ću i za Rusiju samo da bih usput bio protiv HDZ-a kao i gospođu Glasovac. E to je vaš rezime. I onda vam na Dan mirne reintegracije vaš idejni vođa kaže pa nećemo valjda biti američki robovi, na dan kad vam Jean Paul Klein koji je bio američki general, vodio najuspješniju UN-ovu misiju na teritoriju Europe kaže kako je uspio riješiti proces sa lokalnim Srbima i sa predsjednikom Tuđmanom, a ovaj šalje poruku pa nećemo valjda biti američki robovi. I vi ste na toj crti. Vi ste se u taj koš svrstali. Vi ste se na tu stranu utrpali. S kojom logikom, s kojim argumentom, s kojim opravdanjem?
A to kako smo mi godinu završili, godinu isporuke, pa lijepo ću vam reći. Tako da smo ponosi na potporu hrvatskih građanima i gospodarstvu od 3,6 milijardi eura, na reguliranu cijenu plina, reguliranu cijenu struje, na jeftinije naftne derivate, na smanjeni porez na dodanu vrijednost, na potporu najugroženijima, nezaposlenima, umirovljenicima, ribarima, poljoprivrednicima i braniteljima i onima koji primaju dječji doplatak. To smo napravili mi u godini isporuke. Usput smo dovršili Pelješki most, spojili kao pravi suverenisti teritorij Hrvatske i to krajnji jug s ostatkom zemlje, ušli i za vaše dobro u Schengenski prostor i za vaše dobro u europodručje i još smo se kao vlada svrstali na pravu stranu u kontekstu ruske agresije invazije na Ukrajinu, a ne kao vi na krivu stranu.
A što se tiče poziva Srpskog narodnog vijeća, pa taj poziv postoji na hrvatskoj političkoj sceni pa skoro zadnjih 30 godina. Na njega idem svo ovo vrijeme kao predsjednik Vlade, na njega dolaze čak i predstavnici drugih političkih stranaka, vi možda ne dolazite, dolaze brojni akteri u hrvatskom društvu i razgovaraju, vode dijalog. Mi smo tu da vodimo dijalog. I s vama bi vodili dijalog, ali ono što od vas stalno dobijamo je mržnja, isključivost. Evo čak je vaš šef stranke isključio Nikolu Mažara da govori u ime Hrvatskog sabora na obljetnici mirne reintegracije. Zamislite vi kakve li širine …/Upadica: Hvala vam./… kakve li politike, kakve li uključivosti …/Upadica: Hvala vam./… i kakve li poruke prema saboru u kojem ste i vi zastupnik …/Upadica: Hvala predsjedniče./… ne prema njemu osobno, a to da ne govorim.
Izvolite očitovanje zastupniče.
Evo očitovat ću se.
Gospodine predsjedniče Vlade, morate nas pažljivo slušati i uočiti jasnu razliku između mene i Domovinskog pokreta na koji sam uticao i Zorana Milanovića bez obzira na činjenicu što se nas dvojica ponekad nađemo i porazgovaramo, ali ja ne slijedim nikoga nego zdrav razum. Ni od jedno člana Domovinskog pokreta specijalno u zadnje vrijeme niste čuli kako smo se mi nešto jako uplašili ako potpišemo, ako podignemo ruku, ako prihvatimo odluku odnosno prijedlog Europskog vijeća. Ne, nego smo rekli da je to nama bez veze. Ako nismo prihvatili i šta nam se dogodilo? I da smo prihvatili tu je postojala samo stanovita mala opasnost, nikakva. Da ste vi s nama htjeli trgovat, da ste obračunali sa Srpskom pravoslavnom crkvom koja je nelegalna u ovoj državi, koja pljačka ovu državu mi bi se s vama vrlo lako i jednostavno dogovorili. Kažete slijedite Zelenskog, Zelenski je obračunao sa predstavnicima Ruske pravoslavne crkve. Što vi niste na isti takav način obračunali sa predstavnicima Srpske pravoslavne crkve.
Dalje, da vas objasnim zašto su vas zvali. Srpska pravoslavna crkva je u velikoj krizi. Europski parlament, Bidenova administracija pa čak i State Department raspravlja o zločinstvima ili što bi Crnogorci rekli o nepočinstvima srpske pravoslavne crkve. U hrvatskoj javnosti je jasno da je ugovor Hrvatske države i Srpske pravoslavne crkve nelegalan, odnosno da je on ništetan, da je srpska pravoslavna crkva u Hrvatskoj nelegalna. To je dakle jedini i temeljni problem i razlog što vas nismo podržali. Da je vremena rekao bih vam i podsjećate me na Smail agu Čengića tamo negdje '48. kad je na …/Govornik se ne razumije./… polju bio pa kaže pjesnik: „čilitluk se ne po vodi cilja, kupit harač, ne skupit harača, kud sramote za takvog junaka podnesite to stanje.“
Hvala vam lijepa.
Idemo dalje.
Sada je na redu poštovani kolega Okroša koji će pitanje postaviti ministru gospodarstva i održivog razvoja Davoru Filipoviću, izvolite.
Hvala lijepa predsjedniče Hrvatskoga sabora, poštovani predsjedniče Vlade Republike Hrvatske sa ministricama i ministrima.
Uvaženi ministre gospodarstva i održivog razvoja gospodine Filipoviću Vlada RH je na sjednici 29. prosinca donijela Uredbu o zakonu o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena električne energije. Ovom uredbom sa zakonskom snagom se osigurava provedba Uredbe Vijeća EU 2022/1854 od 6. listopada 2022. godine o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena energije u dijelu koji se odnosi na mjere za primjenu gornje granice tržišnih prihoda i raspodjele viška prihoda kupcima električne energije.
Naime, države članice EU navedenom uredbom sudjelovale u smjeru otklanjanja neopravdano visokih cijena električne energije na burzama koje nisu bile rezultat proizvodnih troškova već poremećaja izazvanih ratom u Ukrajini i strahom od nestašice plina kao i manipulacijama na tržištima.
Ministre zašto je uvedena ova Uredba o zakonu o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena električne energije koja ograničava te cijene, koji je cilj te uredbe, te koje očekivano vrijeme trajanja te uredbe?
Odgovor poštovanog ministra Filipovića.
Zahvaljujem akademiče Reiner.
Poštovani zastupniče Okroša krajem prošle godine donijeli smo uredbu sa zakonskom snagom kako bi sve one koji proizvode električnu energiju iz obnovljivih izvora doveli u situaciju da sve ono što su cijene koje su ugovorili iznad 180 eura po megavat satu kako bi taj iznos uplatili u Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, da taj novac koji prikupimo usmjerimo hrvatskim građanima, njih oko 10000 kako bi financirali sa 50%, odnosno sufinancirali ugradnju solara.
Naime, donesena je Uredba vijeća Europe koja je ograničila prihode svih tih poduzeća koja proizvode električnu energiju, svih posrednika na 180. Na takav način uzimamo da se kolokvijalno izrazim dio prihoda, usmjeravamo ih našim građanima i tako ćemo utrostručiti broj solara kod nas.
A ovo je jedan od poteza koji je donesen na razini EU kao što smo također ograničili i cijenu plina. Vi ste spomenuli cijenu i plina u vašem pitanju. Naime, nakon niza sastanaka Vijeća ministara energetike također smo donijeli odluku da se ograniči cijena plina na 180. Od kad je donesena ta odluka došlo je do smanjenja cijene plina na svjetskim tržištima i svjetskim burzama, pa se tako cijena plina sada kreće oko 70 eura po megavat satu što je itekako važno za funkcioniranje ekonomije u cijeloj EU.
Ovu krizu osim ove zakonske uredbe koja je usmjerena na solarizaciju Hrvatske koristimo kako bi pozicionirali našu domovinu kao energetsko čvorište ovog dijela Europe, pa smo tako donijeli i odluku da udvostručimo kapacitete našeg LNG terminala, da ojačamo plinovodnu mrežu na relaciji Zlobin – Bosiljevo, a ono što ću iskoristiti ovu priliku, pa također istaknuti je da se dugo vremena kod nas govorilo o korištenju geotermalnih izvora da bi se proizvodila električna energija. Puno se o tome pričalo, a mi smo krajem prošle godine raspisali natječaj za geoterme, za šest istražnih polja i to u Slavoniji, Podravini i Međimurju i vjerujemo da će te istražne radnje biti uspješne i da će to doprinijeti novih 600 000 megavat sati električne energije, da ćemo na takav način jačati našu energetsku samodostatnost.
I ono što je također važno je da sve što radimo, radimo kako bi usmjerili naše investicije da u budućnosti budemo jači i snažniji kada govorimo o energetici. To je nešto što ćemo raditi i u budućnosti.
Hvala vam lijepo.
Poštovani zastupnik Okroša.
…/Govornik naknadno uključen./… izražavam zadovoljstvo vašim odgovorom ministre.
Naime, u velikoj i globalnoj svjetskoj energetskoj krizi Vlada RH je donošenjem ove Uredbe o zakonu o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena električne energije ograničila je tržišne prihode upravo proizvođačima električne energije na gornju granicu cijene od 180 eura po megavat satu proizvedene električne energije, kao i tržišne prihode posrednika koji sudjeluju na veleprodajnim tržištima električne energije u ime proizvođača.
Iznimno je dobro to što je višak tržišnih prihoda sukladno odredbama ove uredbe a koji ostvaruju energetski subjekti obuhvaćeni ovom uredbom smatra se prihodom RH, a kojom upravlja upravo Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i to isključivo za namjenu ugradnje foto naponskih elektrana za kućanstva u obiteljskim i višestambenim zgradama do 50% zaokružene financijske konstrukcije.
Do sada je u Republici Hrvatskoj priključeno nešto više od 5000 foto naponskih modula u kućanstvima, a sukladno sredstvima prikupljenim temeljem ove uredbe u sljedećih godinu dana procjenjuje se prikupljanje sredstava za sufinanciranje novih 20 000 foto naponskih modula u kućanstvima ukupne procijenjene snage 360 000 kilovata.
Osobito opravdani razlozi za stupanje na snagu ove uredbe od 1. siječnja 2023. godine nalaze se u potrebi za uspostavom hitne intervencije u području cijena električne energije, a kojom se omogućava privremeno ublažavanje rizika da cijene električne energije i troškovi električne energije za krajnje kupce ne dosegnu neodrživu razinu te se ujedno na taj način sprječava dodatni inflatorni pritisak na kućanstva, industriju i potrošače.
Sada će poštovana zastupnica Maja Grba Bujević postaviti pitanje potpredsjedniku Vlade i ministru hrvatskih branitelja Tomi Medvedu.
Izvolite.
Hvala gospodine potpredsjedniče.
Poštovani potpredsjedniče Vlade i ministre branitelja, dobro je poznata napor koji vi osobno, a i Ministarstvo branitelja ulažete u zdravstvenu zaštitu hrvatskih branitelja kroz niz programa i kroz niz mjera. Jedan od zaista izvrsnih programa su preventivni programi koje provodi se za hrvatske branitelja koji već sada pokazuje itekako rezultate i koji itekako pokazuje da su bili krajnje nužno potrebni da se uvedu.
Također, imate program palijativne zaštite hrvatskih branitelja koji isto tako već pokazuje svoje rezultate, a nadamo se da će se i nastaviti dalje. Ali ono što je ostalo možda još nedorečeno, a to nam stalno ukazuju naši 100%-tni hrvatski ratni vojni invalidi iz Domovinskog rata prve skupine koji upozoravaju da imaju problem sa liječenjem dekubitusa i kroničnih otvorenih rana. Oni traže svoje ajmo reći mjesto pod suncem, neko mjesto gdje će se to zaista raditi na svim onim medicinski utemeljenim postupcima koje treba provoditi. Ima li tu kakvih pomaka koje Ministarstvo branitelja radi za ovu našu najosjetljiviju skupinu hrvatskih branitelja?
Potpredsjedniče Vlade i ministre branitelja izvolite.
Hvala lijepa gospodine predsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovana zastupnice Grba Bujević, jako dobro ste povezali slijed svih ovih napora koje je naša Vlada učinila u svjetlu prepoznavanja prioriteta u odnosu prema hrvatskim braniteljima. I uz sva postignuća koja naša Vlada ima evo 7 godinu mandata mi i u praksi i svakodnevno iskazujemo kroz konkretne programe i konkretne mjere potporu hrvatskim braniteljima, a na poseban način stradalnicima Domovinskog rata, hrvatskim ratnim vojnim invalidima i članovima obitelji poginulih, nestalih i umrlih hrvatskih branitelja.
U svjetlu prepoznavanja prioriteta i mjera u očuvanju kvalitete zdravlja hrvatskih branitelja započeli smo programe preventivnih pregleda koji pokazuju dobre rezultate i time zapravo rano, kroz rano otkrivanje teških bolesti odreagiramo na način da upućujemo na specijalističke pretrage i dalje na liječenje.
U onom svjetlu osiguravanja odgovarajućih resursa i kapaciteta za rehabilitaciju poznato vam je da smo dosada stavili naš Dom hrvatskih veterana u Lipiku u funkciju, da smo prošle godine naš prvi Veteranski centar u Šibeniku stavili u funkciju, da ćemo do kraja ovog mjeseca staviti Veteranski centar u Sinju u funkciju, da je Veteranski centar u Petrinji u građevinskom smislu završen i da će ove godine biti stavljen u funkciju i potom nam slijedi Daruvar.
Ono što je jako važno, a u uskoj koordinaciji sa udrugama iz Domovinskog rada na poseban način sa Udrugom 100%-tnih hrvatskih ratnih vojnih invalida prve skupine prepoznali smo potrebu pronalaska rješenja za liječenje otvorenih rana i dekubitusa. Inicirali smo i ugovorili sa KBC Grada Zagreba i završili u građevinskom smislu u Božidarevićevoj ulici u Zagrebu Centar izvrsnosti kao jedini takav dosada u RH u uskoj suradnji, u partnerstvu sa Ministarstvom zdravstva. Takav centra gdje će hrvatski ratni vojni invalidi poglavito najteži stradalnici, dakle oni koji su nepokretni i njihove obitelji i oni sami nažalost prolaze teške životne patnje i traume, imati priliku liječit se na odgovarajući način. Ali isto se odnosi i na ostale invalide koji imaju takve rane odnosno takve, prolaze takve patnje. To je još jedan od nastavaka programa.
Ono što želim i ovdje podsjetiti to je nastavak naših napora u svjetlu osiguravanja ustanova za trajni boravak hrvatskih branitelja i vrlo brzo će se pred vama zastupnicama i zastupnicima naći izmjene i dopune Zakona o hrvatskim braniteljima koje će regulirati tu ustanovu. Ali uz sve to moramo naglasiti i napor u svjetlu statusnih pitanja i tako će naša Vlada u periodu koji je pred nama ispraviti još one praznine koje nismo ispravili, a to je kao što je predsjednik Vlade na božićnom prijemu Udruga iz Domovinskoga rata rekao vratiti onih oduzetih 10%, a u izmjenama Zakona o hrvatskim braniteljima omogućiti usklađivanje invalidnina koje nažalost 20 godina nisu bile usklađivane.
Hvala lijepo.
Izvolite očitovanje.
Zahvaljujem se na odgovoru. To su lijepe vijesti za one koji zaista pate zbog kroničnih rana i dekubitusa.
Lijepo ste saželi ukratko, ali ima toga puno više sve što radi se za pitanje zdravstvenog statusa hrvatskih branitelja, ali evo ja još jedanput i s ove govornice apeliram da se branitelji odazovu preventivnim pregledima, da je to za našu budućnost i naše nacije jako, jako dobro. Preventiva znači neliječenje odnosno sprječavanje nastanka težih posljedica. Evo, molim vas i vas svojim autoritetom pozovimo još jedanput hrvatske branitelje da taj odaziv bude još i veći. Naravno da me ovaj Centar izvrsnosti veseli zato što je to povezanost onda i sa budućom reformom zdravstva, da se upravo govori o takvim centrima izvrsnosti koji će zajedno onda objediniti nove tehnologije na jednom mjestu koje će dati znanje i kvalitetu rada i prostore u kojima će se takva stanja kao što su ova koja su specifična za jako osjetljivu populaciju biti zapravo ona mjesta na kojima će se moći dobiti još kvalitetnija skrb nego što je danas.
Hvala vam ministre u ime hrvatskih branitelja.
Idemo na 29. pitanje zastupnica Marijana Puljak postavlja ga predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću.
Izvolite.
Zahvaljujem predsjedniče.
Poštovani predsjedniče Vlade postavit ću vam jedno kratko i vrlo konkretno pitanje na koje molim evo što konkretniji odgovor. Dakle, pitanje je što treba učiniti u ekonomiji da se podigne standard hrvatskih građana? Evo vrlo kratko i molim konkretan odgovor.
Zahvaljujem.
Izvolite odgovor.
Kratak odgovor puno toga.
Hvala.
Evo očitovanje, izvolite.
Poštovani predsjedniče isto pitanje postavila sam …/Govornica se ne razumije./… umjetne inteligencije koji mi je odgovorio sljedeće. Dakle, vi odgovor ne znate, a evo šta kaže umjetna inteligencija. Dakle, postoji više koraka koji se mogu poduzeti da se podigne standard hrvatskih građana. Neki od njih su povećati produktivnost i konkurentnost gospodarstva kroz investicije u istraživanje i razvoj, obrazovanje i obuku radne snage, te poboljšanje infrastrukture.
Drugo, povećati ulaganja u razvojne projekte i programe koji bi pomogli razvoj malog i srednjeg poduzetništva koji su glavni generatori radnih mjesta. Treće, povećati efikasnost javnih institucija i smanjiti troškove poslovanja kako bi se osiguralo da se više novca usmjeri prema investicijama u infrastrukturu, obrazovanje i zdravstvo.
Četvrto, stvoriti bolje uvjete za rad i poslovanje za privredu kroz porezne reforme, smanjenje administrativnih prepreka, te poboljšanje pravnog okvira za poslovanje. I peto, povećati zapošljavanje, podići minimalnu plaću kako bi se poboljšao standard života radnika i osiguralo da svaki radnik ima dostatnu plaću za normalan život.
Dakle, umjetna inteligencija kaže i predlaže investicije u istraživanje i razvoj ne u HDZ-ove lokalne šerife, razvoj malog i srednjeg poduzetništva ne bujanje države, poreznu reformu, smanjenje nameta poduzetnicima te manje birokracije. Dakle, sve ono što HDZ-ovih 30 godina radi suprotno, dakle kontra umjetnoj i svakoj drugoj inteligenciji.
Hvala.
30. pitanje zastupnica Urša Raukar Gamulin postavlja predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću.
Izvolite.
Zahvaljujem.
Uvaženi premijeru na raspravi o Proračunu za 2023. godinu upoznala sam vas sa činjenicom da su profesionalni samostalni umjetnici u RH ostali zaboravljeni pod antirecesijskim mjerama još iz 2009. godine. Dakle, punih 13 godina sa koeficijentom 0,8 za uplatu doprinosa. Vi ste tada da vas podsjetim rekli ako je učinjeno nešto tako grubo nepravedno naći ćemo načina da to ispravimo.
Grubo nepravedno jest učinjeno i čini se i danas, dakle svaki mjesec samostalnim umjetnicima se uplaćuju doprinosi sa koeficijentom 0,8 što znači odlazak u mirovinu sa 230 do 330 eura što je složit ćete se na granici pa i ispod granice siromaštva. Mi pozdravljamo i nastojanja i želju Ministarstva kulture da se taj sektor sveobuhvatno sredi na način da se pronađu varijante kako bi se u potpore uključili i oni koji ne zadovoljavaju kriterije za uplatu doprinosa kao i potpore mladima.
Međutim, ono s čime se ne slažemo i smatramo duboko nepravednim jest da profesionalni samostalni umjetnici moraju čekati dovršenje tog procesa sa koeficijentom 0,8. Obraćam se vama uvaženi premijeru iz razloga što je za ispravljanje ove grube nepravde su potrebna dva ministarstva. Vjerujem da Ministarstvo kulture podupire, no potrebno je i izmijeniti članak 78. Zakona o doprinosima koje je pitanje Ministarstva financija. Moje pitanje je vrlo kratko kada ćete konkretno u kojem vremenskom razdoblju ispraviti tu grubu nepravdu.
Zahvaljujem.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepa zastupnice Raukar.
Što se tiče samostalnih umjetnika ja i dalje stojim pri onome što sam rekao u vrijeme rasprave o proračunu za ovu godinu. Ministrica kulture i ja smo o tome razgovarali. Cilj je povećati odnosno izjednačiti koeficijente za one umjetnike kojima država uplaćuje doprinose i one koji sami sebi uplaćuju doprinose. Na Ministarstvu kulture i Ministarstvu financija je da iznađu rješenje, imaju moju potporu. Do kraja ove godine ćemo pronaći rješenje za ovo pitanje.
Hvala.
Izvolite očitovanje.
Ja se zaista ispričavam uvaženi premijeru tako ste tiho i nerazumljivo govorili da vas nisam ni čula. Da, zaista. Znači koliko sam uspjela shvatiti vi nećete povećati taj koeficijent? Sada, ja bih vas molila da jer ste tako mrmljali da vas nisam čula, da ćete nešto tijekom godine. Možete mu dozvoliti molim vas gospodinu premijeru?
Ne mogu dozvoliti.
Ne možete. Onda ću ovako govoriti.
Trebali ste pažljivije slušati ili upozoriti da ne čujete.
Ja sam ga vrlo pažljivo slušala, ali je gospodin premijer očito smatra da to nije presudno.
Ali je zanimljivo niste ništa čuli, ali ste zaključili da neće povećati.
Pa tako već to nije presudno 13 godina. 13 godina svi ministri kulture, svi ministri financija i svi premijeri uključujući i vas dozvoljavaju grubu nepravdu. Po vašim riječima gospodine premijeru, prema samostalnim umjetnicima koji su stupovi kulture i umjetnosti danas u Hrvatskoj.
Ti ljudi odlaze u mirovinu sa mizernim penzijama i to vi dozvoljavate. Svaki mjesec koji budu imali 0,8 koeficijent trajno i nepovratno određuje njihove mirovine. I to će i jest biti vaša slika i vaša poruka kulturi i umjetnosti u RH, vašoj brizi za kulturu koja je očuvala granice RH kroz 10 stoljeća, a kada je došlo do samostalne Hrvatske kultura je 32 godine na zadnjoj dolje točki nebrige svih vlada koje su ovuda prošle. Hvala vam na tome.
Idemo na 31 pitanje zastupnik Goran Ivanović postavlja ga ministrici poljoprivrede Mariji Vučković.
Izvolite.
Hvala lijepo uvaženi predsjedniče Hrvatskog sabora.
Uvaženi predsjedniče hrvatske Vlade, uvažene ministrice i ministri, ja ću govoriti malo nižom frekvencijom da ne budim oporbu, oni su stvarno usnuli danas pa evo potrudit ću se da ih ne, ne budim.
Moje pitanje ide uvaženoj ministrici poljoprivrede gospođi Mariji Vučković. Poljoprivredno zemljište je jedno od najvrjednijih resursa koje RH ima i s kojim raspolaže i često vodimo ovdje rasprave u Hrvatskom saboru upravo o zakonima koji idu u prilog toj boljoj poljoprivredi kojoj svi težimo. I onda kad god se otvori rasprava o poljoprivredi u bilo kojem smjeru, da li govorimo o poljoprivrednom zemljištu, sjemenu, hrani, OPG-ovima ili bilo čemu jedan dio zastupnika vrlo glasno govori o nečemu što će se dogoditi, što bi se po njihovoj procjeni trebalo dogoditi u lipnju odnosno krajem lipnja ove 2023. godine, a to je da će poljoprivredno zemljište moći kupovati i stranci u RH. Naravno Ministarstvo poljoprivrede kroz niz zakonskih izmjena koje su već provedene u proceduri dosada je upravo posvetila veliku pažnju tom vrijednom resursu. Pa moje pitanje će biti i vama, ove godine ističe moratorij na kupnju poljoprivrednog zemljišta, kako mislite zaštiti generalno i unaprijediti raspolaganje s tim vrijednim resursom za RH?
Izvolite ministrice odgovor.
Hvala lijepa poštovani gospodine Ivanović saborski zastupničke na pitanju.
Dakle, kao što ste i sami utvrdili moratorij je na prodaju poljoprivrednog zemljišta fizičkim osobama strancima je trajao 7 godina do 1. srpnja 2020. godine. RH je podnijela zahtjev kojem je priložila jednu opsežnu i detaljnu analizu u lipnju iste godine te je dobila produljenje na 3 godine koje ističe 1. srpnja 2023. godine. Nakon tog datuma građani odnosno fizičke osobe iz europskog, iz ovog europskog prostora dakle koji uključuje osim EU još nekoliko drugih zemalja moći će neometano kupovati poljoprivredno zemljište.
Što smo mi učinili i što to znači za naše građane i za naše poljoprivrednike? Najprije treba reći da je trećina poljoprivrednog zemljišta i rekla bih po uređenju čak najvrjednija praktično državno vlasništvo i to nas stavlja u situaciju u kojoj nije ni jedna druga europska zemlja. Pri tome naravno da je potrebno unaprijediti upravljanje takvim najvrjednijim hrvatskim nacionalnim dobrom što mi i činimo. Stoga smo i donijeli određene izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu te vam mogu potvrditi da je u posljednje 2 godine objavljeno 228 natječaja za zakup poljoprivrednog zemljišta, a da je po izmjenama zakona u Ministarstvo poljoprivrede pristigla najava 31 pripremljenog natječaja. Pri tome sukladno kraćim rokovima koje smo postavili već smo preuzeli 12 poljoprivrednih zemljišta u državom vlasništvu u 12 jedinica lokalne samouprave na upravljanje kako bismo ubrzali cijeli proces.
Također, spomenuti Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu je ugradio jednu vrijednu odredbu, pravo prvokupa kao što imamo i za kulturno dobro, ako je to nacionalni i strateški resurs onda ga država pod jednakim uvjetima može kupiti prije ostalih i mi smo to pravo prvokupa uz podršku zastupnika u Hrvatskom saboru ugradili. Ono je, se odnosi na površine iznad 10 hektara na kontinentu odnosno iznad 1 hektara u jadranskoj Hrvatskoj. Time smo, time smo učinili značajan iskorak kako bismo i dalje nadograđivali zemljišne resurse u Hrvatskoj i usmjeravali ih na hrvatske poljoprivrednike.
Na kraju želim još nešto reći. Ova je tema teška, da je bila laka riješila bi se davno prije. No, broj natječaja koji je, svjedoči da se ona rješava kao nikad prije. Bit će nezadovoljnih, no bit će po kriterijima, bit će bez diskrecijskih prostorima i bit će najbrže nego ikad. Time će se omogućiti rad, ostanak malih i srednjih poljoprivrednika, očuvanje poljoprivredne proizvodnje i vitalnost najvrjednijeg hrvatskog ruralnog prostora.
Izvolite očitovanje.
Hvala lijepo.
Naravno zahvaljujem se na odgovoru i nadam se da su evo ljudi koji su jako zainteresirani za hrvatsku poljoprivredu shvatili o čemu govorite i da su apostrofirali upravo ovo, a mislim da smo o tome raspravljali prošle godine kada smo izmjenama Zakona o poljoprivrednom zemljištu upravo vodili računa o tome i rekli da sve što je više od 10 hektara u ravničarskom dijelu mora ići i biti ponuđeno državi, a što se tiče parcela u primorskoj Hrvatskoj da je to parcele od 1 hektara. I na taj način već postavili nekakve standarde kojih ćemo se morati naravno držati i da se neće dogoditi ono o čemu se ovdje često priča da će tu doći neki ljudi sa nekakvim torbama punim novca i pokupovati hrvatsko zemljište i Hrvatska će ostati bez svog zemljišta. To jednostavno nije, nije točno. Pokazuju se prve indikacije ovog zakona gdje pokušavamo ubrzati procese i jedinice lokalne samouprave su prepoznale upravo taj, taj dio priče, ne ide lagano i znalo se u startu da neće ići lako ali to je jedini i ispravni put kojim se može ići ako riješimo zemljište na taj način, ako ga jedinice lokalne samouprave riješe to će biti okidač za poljoprivrednike da imaju bolje ugovore, da imaju trajnije ugovore i da mogu organizirati svoju proizvodnju. Stoga evo hvala još jednom na ovom odgovoru i idemo jako snažno i bolje za hrvatsku poljoprivredu i naravno za Hrvatsku državu.
32. pitanje zastupnik Nino Raspudić postavit će predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću.
Izvolite.
Kad vam je najveći uspjeh takav da danas s njime u Europi plaše građane, kakav vam je tek onda najveći neuspjeh? Govorim o bezglavom uvođenju eura u situaciji ovakvog inflatornog udara što poljski premijer danas ističe kao kontra propagandu protiv uopće uvođenja eura ne samo u ovakvoj situaciji.
U dva navrata smo davali u saborsku proceduru prijedlog odgode uvođenja eura upozoravajući da nije slučajan uvjet vezan da je zemlja koja uvodi euro među tri sa najnižom stopom inflacije. Niste poslušali, dogodilo se to što se dogodilo. Posljedice kusamo svi mi.
Onda ste bili silno uvrijeđeni, iznenađeni kad ste vidjeli što se dogodilo, pa je u vama proradila stara Kardeljevska literatura i želja za planskom privredom, a onda kad ste se ohladili i vidjeli da ne možete utjecati na tržišne odnose posljednji potez koji vam je ostao stimulirati inspekciju da radi svoj posao, ono što bi inspekcija i inače trebala raditi. I to vam je najveći uspjeh.
Najveći neuspjeh kao što i sami priznajete, naravno ne vaš nego Paladina ranije i Horvata je to što je Republika Srpska obnovila više kuća na Banovini nego Hrvatska. Ovdje ste nam predstavljali ministra Paladina unatoč svim problemima oko njega na koje smo upozoravali kao čudesno rješenje da bi poslije nakon gospođe Čagalj u istom danu kao zeca iz šešira izvukli gospodina Bačića koji danas ponovo mora nositi torbu nekada crnog novca, danas problema sa …/Govornik se ne razumije./… I nikom ništa.
Budući da ni na jednom aktualnom satu niste odgovorili ni na jedno pitanje o aktualnim problemima oporbenih zastupnika ja ću vam danas postaviti jedino pitanje na koje ćete možda dati odgovor. Predsjedniče Vlade koliko je sati?
Izvolite odgovor predsjedniče Vlade.
Hvala lijepa zastupniče Raspudić.
Što se tiče vašega doprinosa razvoju Hrvatske u Europi ja ga se sjećam još iz 2011., iz vremena kad smo gospodin Frka Petešić i ja radili na pripremi Hrvatske za referendum o članstvu u EU. Onda ste se vi pojavili niotkuda, pokucali jedan dan na vrata Ministarstva vanjskih poslova i došli sa idejom da ćete vi i još dva meni neka nepoznata čovjeka biti broker i organizator javne rasprave.
Ja sam tada shvatio vaše ambicije i pretenzije. Dakle, netko koga nema, tko ne postoji na hrvatskom političkom prostoru, tko za hrvatsko članstvo u EU na kojem su deseci ljudi koji ovdje sjede radili godinama dođe pred sam moment referenduma sa idejom da bi bio organizator javne rasprave, da se čuju glasovi za i da se čuju glasovi kontra.
Koliko pretenciozan moraš biti da dođeš u ministarstvo koje vodi taj proces nekome tko je proveo cijelu karijeru na toj temi ostvarujući ciljeve predsjednika Tuđmana od 30. svibnja ovdje za ovom govornicom, da kaže sad bih ja tu bio moderator. Meni se to u prvi tren učinilo nevjerojatnim, mislio sam da ne čujem dobro što biste vi htjeli onda sam shvatio s kim imam posla. I to je jako važno.
Dakle, takva pretencioznost kasnije se reflektira u svemu ovome što ste vi kao neki ekstra predavač činili grubom greškom HDZ-a na akademiji HDZ-ovoj Zaklade državnog zavjeta i tamo uzimali pare. Onda ste najedanput kao bivši ljevičar postali nekakav Milanovićev fan, pa ste sad nekakav polu Mostovac, jeste Mostovac, niste. Ne znam u biti što ste. I vi sada iz tog kuta dovodite u pitanje strateška postignuća hrvatske Vlade koja će biti generacijska ostavština članstvo u euru, članstvo u Schengenskom prostoru, izgrađen Pelješki most, izgrađen koridor pet C, strateška postignuća za hrvatski narod u BiH. Čitao sam malo tu pripremajući se za vaše pitanje što vi izjavljujete, inače vas ne pratim i ne gledam i ne slušam, ali nestvarno je sve ovo što vi govorite, da biste vi nama govorili o našoj politici prema Hrvatima u BiH.
Je li možda zahvaljujući vama Christian Smith kojeg vaš kompanjon naziva svinjarom, to je prijatelj od Bauka, jel' on radi vas promijenio Ustav Federacije, Izborni zakon da bi osigurao komotnu političku poziciju za Hrvate i da bi Hrvati sada imali situaciju da imaju normalne većine, da sudjeluju u vlasti i da će Borjana Krišto biti predsjedateljica Vijeća ministara ili je to možda do nas? Jel' do vas ili do nas? To bi bilo dobro za znati.
Dakle, vaš ne znam čime izazvani ukorijenjeni ne euroskepticizam, nego antieuropski stav se reflektirao i na pitanju Rusija-Ukrajina. Očito se reflektira i na Schengenu. Za vas Schengen ne postoji, eurozona je nešto loše. Pa di bi vi to nas odveli? Kud bi mi to trebali ići? Koji je to put, koji je to smjer svih vas kojima ono što radimo generacijski nije dobro, nego je valjda nešto loše. Koja je to vaša alternativa? Kud to da Hrvatska, hrvatski narod, hrvatsko društvo i hrvatska ekonomija ide ili pak recimo Hrvati u BiH ili Srbiji? Hajde nas molim vas sada u 13,34 malo prosvijetlite.
Hvala vam.
Izvolite odgovor.
Ja prvi put mogu izraziti zadovoljstvo odgovorom na pitanje, jer ne samo da ste sve rekli, nego ste rekli i puno više od onoga što sam tražio i očekivao. Dakle, ja mogu shvatiti da je vas 2011. kao nekakvog ćatu koji je nakon par karijernih poskliznuća nakon vođenja katastrofalna kampanje Mate Granića 2000. gdje ste prošli kako ste prošli, a onda kako ste prošli sa Jadrankom Kosor za kandidata potpredsjednika sve do ovog puštanja zadnjeg sa padobranom da je vama bilo šokantno da je došla skupina građana koja je željela organizirati i napravila je dvadesetak vrhunskih tribina jako posjećenih argumenti za i protiv ulaska u EU.
To je europski način i tako su razmišljali očevi utemeljitelji EU, a ne čitači Kardelja. Europa dijaloga, da čujemo argumente za i protiv i da onda građani mogu informirano na referendumu odlučiti što je u njihovom interesu. Cijeli europski put vi, ljudi iz vašeg miljea su gurali dogmatski i zato i vodite EU tamo gdje jeste i zato je treba spašavati od otuđenih birokrata kao što ste vi. Jer vi smatrate da ni o čemu ne treba raspravljati nego da treba samo sprovoditi direktive. To je jedna stvar.
Druga stvar, da prije vas u HDZ-u bilo je nešto i demokratičnosti pa su pozivali akademiju ljude i s lijeva i s desna prepoznate u javnosti da drže predavanja i svoja neka stajališta da bi polaznici akademije mogli čuti. Danas im možete složiti nekakav katekizam pa da uče napamet poput ovih pitanja koja vam danas postavljaju. Dakle, ono vaš problem je ono što ste očekivali da će biti vaš trijumf se pretvorilo u debakl.
Nije uspjeh uvesti euro u situaciji ovakvog inflatornog udara. Svugdje su skočile cijene, pa su skočile dodatno i u Hrvatskoj, a vi sada mislite kako ćete se nositi sa tim. I ono što vam je trebao biti forte što je danas debakl.
Ja još jednom izražavam zadovoljstvo na ne samo potpunom odgovoru, nego i dodatnim nekim stvarima …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… koje ste danas rekli i o meni a pogotovo o sebi.
Hvala lijepa.
33. pitanje zastupnik Ivan Budalić postavlja potpredsjedniku Vlade i ministru mora, prometa i infrastrukture Olegu Butkoviću.
Izvolite.
Hvala predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani premijeru, ministri, kolegice i kolege zastupnici.
Moje pitanje upućujem potpredsjedniku Vlade ministru Butkoviću. Nije to jedno pitanje, evo ja ću to malo šire, Oleg će znat o čemu se radi. Znači radi se o cestovnoj infrastrukturi od iznimne važnosti za grad Imotski, ne samo za grad nego za cijelu Imotsku krajinu. Sama izgradnja brze prometnice Zagvozd – Imotski koja je od iznimne važnosti isto tako čvorišta na državnoj prometnici D60, križanje prometnica D76 i D60, gospodine Butković vi ste u srpnju prošle godine na sastanku koji smo održali u gradu Imotskom rekli sljedeće. Što se tiče brze ceste nakon što je odabrana varijanta i stvar dokumentacije ide u dobrom pravcu očekujem da ćemo do svibnja 2023. godine imati lokacijsku dozvolu za cijelu dionicu, a do kraja 2023. godine bi se trebao raspisati natječaj za početak izgradnje jedne od faza ove ceste.
Kako bi se ona počela graditi u mandatu ove Vlade što se tiče manjih projekata to je apsolutna odgovornost koju preuzimamo ja i Hrvatske ceste. Radi se o čvoru Vukadinović i Ajdukovoj dragi. To je sve skupa trebalo krenuti. Kraj citata.
Danas je Ajdukova draga završen projekt. Što je sa spomenutim rotorima, brzom cestom i hoće li se ispoštivati …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… ovi rokovi koje sam evo malo prije naveo.
Hvala lijepa.
Izvolite ministre odgovor.
Hvala lijepo gospodine predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani zastupniče.
Točno je da smo u srpnju u gradu Imotskom imali nakon otvaranja Pelješkog mosta to je bio drugi dan sastanak u gradu zajedno sa vama i predstavnicima Hrvatskih cesta gdje smo raspravljali o čitavom nizu cestovnih projekata bitnih za Imotski, Imotsku krajinu. I naravno najbitniji projekt je izgradnja brze ceste. I točno je sve ovo što ste rekli, da je ugovorena kompletna dokumentacija, da će se lokacijska dozvola izdati do svibnja i da ćemo do kraja ove godine krenuti u tender kako bi fazno krenuli u izgradnju te brze ceste.
Ono što još je potrebno napraviti je zaokružiti financiranje iz razloga što osim te ceste imamo dodatnih 7, 8 prometnica u Hrvatskoj da ih sve ne nabrajam a vrijednost ove vaše je negdje oko 70 milijuna eura, da ćemo morati se vjerojatno kreditno zadužiti kako bi Hrvatske ceste uz pomoć kreditnih sredstava budući da nam EU neće financirati sve te cestovne projekte to već sada znamo kroz novu omotnicu i naravno preko kreditnog zaduženja krenuti u realizaciju toga projekta.
Činjenica je da to sve skupa dugo traje, da se projektna dokumentacija i studijska dugo već izrađuju. Imali smo određenih problema i oko varijanti i podvarijanti usklađenja zajedno sa lokalnim jedinicama dole u tom području, međutim to je uspješno riješeno i sada znamo kud to sve skupa ide i temeljem toga Hrvatske ceste nastavljaju svoje aktivnosti.
Što se tiče Ajdukove drage točno je da smo nakon tog sastanka išli, odmah se je krenulo u realizaciju, taj projekt je završen, to je intervencija na postojećoj državnoj cesti. A što se tiče čvora Vukadinovići ugovor je potpisan za taj projekt i nije moglo krenuti sa realizacijom tog projekta budući da se u rješavanju imovinsko-pravnih odnosa pojavio jedan slučaj gdje je Centar za socijalnu skrb koji ima u sustavu jednu fizičku osobu koju zastupa oni su se tome protivili i sad je po mojim informacijama koje ja imam nađeno je rješenje i trebalo bi se ovih dana završiti to pitanje i Centar za socijalnu skrb u Splitu koji to vodi i radi, razgovarali smo i sa ministrom Piletićem da se to ubrza onda bi time radovi krenuli odmah jer imamo potpisan ugovor za taj projekt. Tako da evo što se tiče ovoga što sam vam rekao iza toga stojim. Nastavljamo raditi i dalje na realizaciji tih projekata.
Hvala vam lijepa.
Izvolite očitovanje.
Hvala poštovani ministre.
Evo zadovoljan sam vašim odgovorom i koristim ovu priliku da zahvalim nazočnim ministrima Medvedu, Božinoviću, Piletiću nekim završenim projektima i onim koji su uspješno započeti, a isto tako koristim priliku da zahvalim premijeru Plenkoviću za program gospodarske i društvene revitalizacije Dalmatinske zagore kojim dobijamo priliku na ravnomjeran razvoj ovih prostora sa Republikom Hrvatskom. Mome kolegi Bulju je ovo iznimno drago. Jel' tako Miro?
Sada će zastupnik Ivan Kirin postaviti pitanje ministru zdravstva Viliju Berošu.
Izvolite.
Poštovani predsjedniče Sabora, poštovani predsjedniče Vlade i članovi Vlade.
Moje pitanje je upućeno poštovanom ministru zdravstva gospodinu Berošu. Izmjene i dopune Zakona o zdravstvenoj zaštiti su prošle prvo čitanje u Hrvatskom saboru. Za zaključiti je da smo na dobrom putu uspostavljanja zakonskih temelja za provođenje reformi zdravstva.
Unatoč toj činjenici u javnosti su se mogli čuti komentari određenih osoba, pojedinaca kako je riječ o kozmetičkim promjenama. Molim vas da dodatno pojasnite svim nazočnima i naravno hrvatskoj javnosti glavne promjene koje su predložene u zakonskim izmjenama i dopunama.
Hvala.
Ministre izvolite.
Zahvaljujem gospodine predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani kolega Kirin.
Da, vi ste u pravu. Upravo je u tijeku procedura usvajanja izmjena i dopuna dvaju organskih Zakona o zdravstvu – Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. Ono što je jasno kao što ste rekli da je završeno prvo čitanje. Čeka nas i drugo, međutim izmjene i dopune zakona prošle su uobičajenu proceduru javnog savjetovanja. Nadalje upravo iz razloga obavještavanja šire javnosti održana je javna prezentacija u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici koja se odnosi na predložene pravce kretanja reforme zdravstvenog sustava koja je više nego nužna, stoga doista čudi jer pojedinci koji minoriziraju i na neki način govore da navedeni pravac kretanja nije adekvatan kao da su prespavali sve ovo što smo govorili ili namjerno ne vide konkretne prijedloge u ovoj reformi.
Stoga ih pozivam jer je krajnje vrijeme da se probude i da pogledaju istini u oči, da ukoliko im je doista stalo do hrvatskih pacijenata, hrvatskog zdravstvenog sustava, zdravlja nacije pogledaju u oči između ostalog i kolegama koji rade u zdravstvenom sustavu, svim pacijentima i procijene da li oni zavređuju naš zajednički napor na unapređenju zdravstvenog sustava.
Govore da su kozmetske promjene. To jednostavno nije istina, jer u suštini mijenjamo bit i način funkcioniranja zdravstvenog sustava, mijenjamo dosadašnje paradigme. Kako objasniti da dakle usmjerenje ka primarnoj zdravstvenoj zaštiti uključujući i rano otkrivanje bolesti i naglasak na preventivi nije posve oprečno dosadašnjeg načina kada smo usmjereni ka liječenju u tercijarnim centrima, kada smo usmjereni u liječenju, odnosno u kurativi.
Dakle, potpuna izmjena pravca kretanja našeg zdravstvenog sustava. Čitavo vrijeme komuniciramo, dakle potrebu jačanja primarne zdravstvene zaštite. Minoriziraju naša nastojanja, jer dao sam si jutros truda pa sam izbrojao one specifične elemente predstavljene u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici koje se odnose na primarnu zdravstvenu zaštitu. Njih ima 23. I isto tako ću reći da smo bili dosta široko orijentirani i sagledali sve one inpute koji su nam dolazili bez obzira sa koje strane dolazili.
Prema tome, ono što me posebno čudi da u tim kritikama i minoriziranju naših zasluga sudjelovali su i oni koji su dali određene konkretne prijedloge koji su čak i prihvaćeni poput recimo uvođenja administratora u primarnu zdravstvenu zaštitu, što je doista opravdano jer na neki način olakšava posao liječnicima primarne zdravstvene zaštite, liječnicima obiteljske medicine omogućava im da se bave onim što je njihova suština i bit, a to je rad sa pacijentima.
Ima nadalje niz novina koje doista predstavljaju promjenu pravca kretanja, promjenu paradigme tipa načina plaćanja u zdravstvenom sustavu jer nam je namjera od do sad limitnog načina plaćanja prijeći na plaćanje po izvršenju i kvaliteti zdravstvene usluge. Govorimo o potrebi objedinjavanja javne nabave i doista već smo na tom putu.
Reći ću i to da je to jedan od kriterija indikatora iz NPO-a za određena sredstva koja ćemo u okviru tog instrumenta dobiti za jačanje otpornosti hrvatskog zdravstvenog sustava. Naglašavamo čitavo vrijeme kadrovski deficit u zdravstvenom sustavu koji je posljedica onog što se dešavalo u posljednjih dvadesetak godina i što je sad nama došlo na naplatu.
Dakle, imamo ono što je jasno imamo odgovore na većinu pitanja nakon što smo proveli duboku i sveobuhvatnu analizu zdravstvenog sustava. I još želim reći sljedeće, zamoliti sve dionike koji govore o istom da se ne služe dezinformacijama i lažima …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… kao poput ovih dana kad se navodila navodna plaća liječnika obiteljske medicine u Sloveniji …
…/Upadica predsjednik: Ministre hvala vam./…
… što je neistina.
Hvala.
Izvolite očitovanje zastupniče.
…/Govornik naknadno uključen./… osiguranju. Mjere koje će početi rješavati postojeće liste čekanja, one koje će učiniti zdravstveni sustav dostupnijim to će jako obradovati hrvatske građane.
Funkcioniranje i veze javnog i privatnog zdravstva će definitivno imati isti cilj, zajednički interes, a to je veća i kvalitetnija zdravstvena skrb. Skromno ću reći da sa svojim višegodišnjim kliničkim iskustvom i skrbi za pacijente mogu odgovorno tvrditi da ove zakonske izmjene i dopune sustav guraju naprijed na dobrobit pacijenata. Oni koji govore drukčije politiziraju i unose nemir u nesigurnost među pacijente. Moja poruka je, ovaj veoma bitan i značajan resor ne može počivati samo na entuzijazmu zdravstvenih djelatnika već na uređenom sustavu što ove promjene obećavaju, evo hvala.
Kao 35. zastupnik Emil Daus postavit će pitanje predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću, izvolite.
Hvala lijepa.
Poštovani predsjedniče hrvatske Vlade, danas za sat dva će saborska većina izglasati novog ministra graditeljstva g. Bačića, to je jasno, fokus je naravno na Baniji opravdano zbog veoma spore obnove i to je prioritet nad prioritetima i vjerujem da se tu svi slažemo. No budući ministar će upravljati i ministarstvom koje je osim graditeljstva nadležno za još dva resora, a to je prostorno uređenje i državna imovina. Pa vjerujem da ste svjesni da i 30.g. nakon priznanja RH nema još državni prostorni plan odnosno državni plan prostornog razvoja…
…/Upadica predsjednik: Kolega Daus samo malo nekome zvoni mobitel, ja bi vas molio da ga ugasite, izvolite, je, je možete, zaustavljeno je vrijeme/….
Hvala.
Pitao sam premijera, pretpostavljam da je svjestan da i 30.g. nakon priznanja RH nemamo još državni prostorni plan, pa kako tad kvalitetno planirati prostor na nižim razinama kad nacionalnim planom nije dao smjernice, a čak tamo i gdje imamo kvalitetne prostorne planove nižih razina svakim danom nam niču bespravni objekti, posebno uz obalu Jadrana i to izvan granica građevinskog područja, stvaraju kaos i neuređenost prostora, a državna imovina osim što propada je jedna posebna priča, pa isto tako vjerujem da ste upoznati da hrvatske općine i gradovi godinama čekaju resorno ministarstvo za rješavanje imovinskopravnih odnosa za prometnice, parkove i groblja, parkirališta i ostale namjene, da ne pričam o neriješenom pitanju turističkog zemljišta, o sporovima koje država pokreće protiv općina i gradova zbog nekretnina koje su već 30.g. u vlasništvu tih općina i gradova. Ali tko god da dobije u sudskom procesu gube građani jer sredstva i u lokalnom i državnom proračunu je novac građana, a ono što je najopasnije je zapravo vrijeme koje je nepovratno izgubljeno i nedobivanje građevinskih dozvola. Pa pitam vas, na koji način mislite zajedno s novim budućim ministrom urediti to neuređeno područje koje se bavi prostornim uređenjem i državnom imovinom u narednih godinu dana kad je to taj neki rok, posebno kad će bit sve fokusirano na Baniju odnosno Banovinu? Hvala lijepa.
Izvolite predsjedniče Vlade.
Hvala lijepa zastupniče Daus, čestitam vama i ostalih dvoje zastupnika IDS-a na ispravnom glasanju o EU misiji vojnoj pomoći Ukrajini, tu ste pokazali što prava europski orijentirana liberalna stranka radi i zna što je dobro, a što nije.
Što se tiče vašeg pitanja koje se odnosi na prostorno uređenje i državnu imovinu kao dio portfelja budućega potpredsjednika Vlade i ministra graditeljstva Branka Bačića imam dvije poruke, prva je on je već obnašao ovu dužnost i itekako dobro poznaje tu tematiku, to se vidjelo u konačnici i jučer na saslušanju na Zajedničkoj sjednici Odbora za gospodarstvo i Odbora za graditeljstvo, on ima i tim ljudi koji će se baviti ovom temom. Slažem se s vama kod pitanja prostornoga uređenja da je to strateški važno pitanje za razvoj Hrvatske, osobito Istre. Mi smo već u ovoj sabornici razmjenjivali informacije o broju različitih inspekcijskih nadzora osobito građenja. Ja sam se ponovo pripremio misleći da ćete me pitati za neki progres report oko toga, uglavnom evo mogu vam reć da je do 31. prosinca prošle godine, od 1. travnja 2019. bilo 3.819 podnesaka inspektoratu za pitanja građenja, od toga 2.455 za nezakonitu gradnju, obavljeno je 1.643 nadzora i 1.403, 93, 1.439 rješenja koji se odnose na nepravilnosti. Dakle ono što smo razgovarali dali smo naravno te podatke državnom inspektoratu i zatražili od njih intenzivniji nadzor svega onoga što se događa, a nije u skladu sa pozitivnim propisima.
Što se tiče državne imovine također tu ćemo ići u izmjene zakona kako bismo osigurali veću protočnost i veću odgovornost na JLS čime bismo ubrzali upravljanje imovinom i riješili se tih itekako sporih i frustrirajućih sporova između nacionalne razine i lokalne zajednice. To smo razgovarali i sa vašim županom u više navrata i sada i ranije i sa gradonačelnicima, načelnicima, praktički u svim dijelovima Hrvatske i zato je to dobro da ovako iskusan političar preuzima ovu odgovornost naravno u suradnji sa drugim članicama i članovima Vlade, hvala.
Izvolite očitovanje.
Hvala vama na odgovoru, ali ja bi još samo malo naglasio jer ovo je jako važno. Događa se bar u percepciji, al mislim zapravo i u stvarnosti da imamo malo apsurd ipak u Lijepoj našoj tamo gdje bi država trebala gradit područja potresom pogođena ne gradi, a tamo gdje bi trebala rušit bespravno sagrađen objekt ne ruši ne. Ali i vi g. premijeru i g. Bačić kao novi ministar stvarno tražim maksimalni angažman po tom pitanju, to je najveći problem hrvatskog prostora, a to sam više puta ovdje rekao, prostor nakon ljudi je najvažniji resurs RH.
U dijelu ministarstva zaduženom za državnu imovinu imam podatak da radi samo jedna ili dvije djelatnice za sve općine i gradove u RH, dakle za preko 500 njih. Ako ne vjerujete meni, pitajte stranačke kolege, načelnike, gradonačelnike, dal su oni sretni s time ne i zbog toga i da su one super junakinje, ne mogu samo dvije rješavat te stvari. Kruži neki podatak o više desetaka tisuća zahtjeva, a rješava se možda 200-tinjak na godinu, što je razumljivo samo sa jednom ili dvije od njih, a pričamo o projektima od interesa za zajednicu u koju se zbog toga ne mogu kandidirat na fondove na ponuđena sredstva jer zbog neke neriješene državne parcele ne mogu dobit građevinsku dozvolu jer je takav zakon, ne, maksimalno komplicirano, birokratizirano i uz nedostatak stručnog kadra i ima da ih zaposlite koliko je potrebno. Ja mislim da ćete za to dobiti podršku, isto kao i za obnovu ionako ih je viška u nekim drugim resorima ili u državnim tvrtkama ne, preusmjerite u prioritete olakšajte proceduru, to su problemi u ovom ministarstvu uz problem obnove naravno, zapuštena i napuštena državna imovina i prostorno uneređenje. I time se treba hitno početi baviti jednako kao i s obnovom i to je ono što IDS očekuje od novog ministra.
Hvala lijepa.
36 pitanje zastupnik Krunoslav Katičić postavlja ministrici kulture i mediji Nini Obuljen Koržinek.
Izvolite.
Zahvaljujem gospodine predsjedavajući.
Predsjedniče Vlade, ministri, evo kao što ste kazali moje pitanje upućujem ministrici kulture i medija gospođi Obuljen Koržinek.
Pa evo uvodno, pa iz vaših javnih nastupa više nego razvidno i vaš stav, a to često se ističe o važnosti novinarstva kao javnog dobra što je jedan od temeljnih stupova demokratskog društva pa tako i hrvatskog društva.
Također, svjedočimo i vašem, vašoj potpori i vašeg ministarstva snažnoj potpori koji dajete donošenju europskog akta o slobodi medija, a to je kao ne treba posebno isticati od izuzetnog značaja za daljnji razvoj cijelog demokratskog društva u EU pa tako i u Hrvatskoj, a što je Hrvatska odnedavno u potpunosti postala. Podsjećam uvođenjem eura, pristupanjem Schengenskom prostoru odnosno davanjem snažne potpore Ukrajini protiv ruske agresije.
Stoga slijedi moje pitanje s obzirom uvažavajući ovo sve naprijed navedeno, a mislim da je zbog hrvatske javnosti vrlo važno postaviti slijedeće pitanje. Koje sve, što vaše Ministarstvo kulture i medija je konkretno napravilo po pitanju edukacije i suzbijanja SLAPP tužbi?
Izvolite odgovor ministrice.
Hvala gospodine zastupniče. Istina je novinarstvo promatramo kao javno dobro i sigurno sve što radimo i na unapređenju zakona i na novim izvorima financiranja radimo zato da bi omogućili razvoj i opstanak profesionalnog novinarstva.
Problem SLAPP tužbi je problem cijene EU nije samo hrvatski problem. Kod nas je dosta u medijima se potencirao zadnjih godina. To je otprilike koincidiralo i sa ovom raspravom oko akta o slobodi medija i mi smo kao jedna od prvih europskih država formirali jednu skupinu, stručnu skupinu koja se počela bavit tom temom i to iz različitih područja. Dakle, tu okupljamo i suce i odvjetnike i predstavnike Pravosudne akademije, kolege iz Ministarstva pravosuđa, ali i novinare, njihove udruge. I zapravo prvi cilj je bio dignut razinu razumijevanja o tome što SLAPP jest. Dakle da, to neutemeljene serijske tužbe čiji je cilj zapravo zastrašivati ne samo novinare nego uopće one koji djeluju u javnom prostoru kako ne bi iznosili neke podatke. Zastrašuje ih se serijskim tužbama i uglavnom gdje se traže velike odštete i onda se zapravo takve osobe ili takve pravne osobe povuku. Organizirali smo cijeli niz radionica i to ne samo u Zagrebu, diljem Hrvatske u Splitu, Osijeku, Varaždinu. Na sve te radionice smo pozivali predstavnike medija. Mislim da smo uspjeli dignuti razinu razumijevanja ovog fenomena. Prema podacima Ministarstva pravosuđa ove godine prvi put primjećujemo trend manjeg broja tužbi koje su podnesene. To je malo smanjenje, ali je značajno. I važno je da su se takve tužbe počele odbacivati. Tijekom ovog našeg rada odnosno aktivnosti zadnjih godinu dana počelo se raspravljati na razini EU i o direktivi kojom bi se suzbijao SLAPP. Mi smo i tu vrlo aktivni, aktivni smo sa ovim našim znanjima posebno rada zadnjih godinu dana. I mi planiramo u novom Zakonu o medijima zapravo posvetiti jedan dio tog zakona definiranju SLAPP tužbi kako bismo pomogli sudovima odnosno pravosuđu da takve tužbe prepozna i onda ako se radi o SLAPP-u da ih i odbaci.
Ovdje je jako važno, to su sve meke mjere, naravno jako je važna suradnja svih i zato mi je drago da imamo suradnju i sa pravosuđima i sa udrugama novinara. I ja se nadam da će se taj trend nastaviti smanjivati.
Ono što je još važno reći, u javnosti se često barata stotinama tih tužbi, međutim to naravno nije točan podatak. Nije svaka koja se podiže protiv nekog medija ili protiv novinara nije SLAPP tužba. Postoje vrlo jasni parametri odnosno jasni kriteriji kako se nešto može definirati SLAPP tužbom. Paralelno s tim i kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti ulažemo i u sustave provjere činjenica čime ćemo doprinijeti razvoju profesionalnog novinarstva i opstanku na ovom našem malom tržištu. Tako da se ja nadam da ćemo podizati i razinu uvažavanja prema medijima koji su zaista kao što ste rekli uvodno ključni za opstanak naše demokracije.
Hvala.
Izvolite očitovanje zastupniče.
Uvažena ministrice zahvaljivam vam na odgovoru i na svim aktivnostima koje poduzimate na ovom području koje držim da je od izuzetne važnosti za daljnju implementaciju svih europskih tijekova. Kao što ste i sami kazali u odgovoru kada se gleda očigledno ih nema pretjerano u hrvatskom društvu, međutim pažljivim čitanjem i praćenjem medijskih natpisa da, bez obzira da li se radi o pisanim, elektroničkim ili nekim drugim oblicima prenošenja informacija dade se nametnuti zaključak da svaka kritika koja se upućuje na, na rad bilo kojeg novinara u toj sferi smatra apsolutno nekakvim napadom i pristranošću na neovisnost suda, novinarskog rada.
Mislim da ta, da to, za to treba jasno educirati javnost kako bi se moglo jasno razlučiti što se radi o SLAPP tužbi, što se radi o jednom objektivnom i istinitom prenošenju bilo kakve informacije što je naravno osnovna preduvjet postojanju novinarstva.
Stoga mislim da je od izuzetne važnosti nastavak svih tih aktivnosti koje poduzimate vi osobno, a i vaše ministarstvo kako bi se u predmetnoj tematici što bo, postigli oni europski standardi koji ste i uvodno rekli. Stoga mislim da je to, a ne treba se zaboraviti i onaj konačni cilj u toj cijeloj pitanju, a to je znači zaštita od neosnovanih i zlonamjernih sudskih postupaka koje ste sami rekli kao bi imali bolje istinito i objektivno novinarstvo u cijelosti.
Zahvaljujem vam.
Idemo sada na 37 pitanje, zastupnica Ljubica Lukačić postavit će ga ministru rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marinu Piletiću.
Izvolite.
Evo zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Poštovani predsjedniče Vlade, poštovani ministri, evo ja ću svoje pitanje postaviti gospodinu Marinu Piletiću ministru rada, mirovinskog sustava i socijalne politike.
Poštovani ministre znamo koliko je ova Vlada, svi smo svjedoci tomu koliko uložila u one rekla bih koji su bili u bilo kakvoj, one naše građane koji su bili u bilo kakvoj potrebi. Napomenut ću samo nekoliko stvari iz prošle 2022. godine. Dakle, isplata jednokratnih novčanih primanja u prosincu prošle godine za korisnike sustava socijalne skrbi, za korisnike mirovina, korisnike doplatka za djecu te one naše građane koji su stradali u potresu, a koriste privremeni smještaj.
Nadalje, zapošljavanje osoba s invaliditetom u javnom sektoru pri tom evo želim spomenuti zapošljavanje u MUP-u. Zatim ulaganje u pristupačnost u cijeloj RH koje provodi Ministarstvo hrvatskih branitelja u prošloj godini je odobreno 28 projekata u iznosu od 2,5 miliona kuna. I spomenut ću još jeftinije plaćanje struje i plina za sve naše integrativne i zaštitne radionice kao i za one osobe s invaliditetom koje se zapošljavaju.
Međutim, čini mi se da nam je sada svima u fokusu razvijanje socijalnih usluga u RH. Stoga je u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti planirano izgradnja, planirana izgradnja centra za starije osobe jer svi znamo da su kapaciteti …/Upadica: Hvala vam./… nedostatni. Evo, samo da dovršim pitanje.
…/Upadica: Kolegice Lukačić, isteklo je vrijeme 10 sekundi./…
Recite koliko će ova usluga pomoći u proširenju kapaciteta …/Upadica: Hvala vam lijepa./… i ravnomjernoj pokrivenosti.
Hvala lijepo.
Izvolite odgovor.
Poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, predsjedniče Vlade, uvažene zastupnice i zastupnici, naravno da je Vlada činila i da će svakako i dalje činiti da sve one koji su potrebi, naše najranjivije skupine obuhvatimo čitavim nizom mjera, ne samo dakle ovo resorno ministarstvo nego i sva ministarstva koja ste maločas dakle naveli.
S obzirom da godinama nismo dakle širili mrežu usluga smještaja naših starijih i nemoćnih građana bila je prilika kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti upravo dimenzionirati i ovu aktivnost. Postavili smo si ciljeve, osigurali sredstva i koncem dakle sad već minule 2022. godine raspisali javni poziv za sve jedinice lokalne i regionalne samouprave da se jave i da u Hrvatskoj izgradimo upravo regionalno ravnomjerno rasprostranjene nove centre za starije osobe. Cilj nam je 800 novih smještajnih kapaciteta upravo za one starije koji su u potpunosti ovisni o pomoći druge osobe, a tu istu uslugu ne mogu dobiti ili u okviru obitelji ili u pružajući mi dakle usluge koje su postojeće na području kojemu žive. Mi smo upravo zato dakle osigurali gotovo 50 milijuna eura kako bi se uz smještajne kapacitete diljem Hrvatske izgradili novi centri za starije osobe, ali ne samo za smještajne kapacitete nego upravo i za pružanje izvan institucijskih usluga kao što su dakle i dnevni boravci, usluga prehrane, dostava hrane i slično. Na taj način i uz program Zaželi koji se naravno nastavlja i u slijedećoj financijskoj perspektivi za što su također osigurana sredstva u Europskom socijalnom fondu želimo prevenirati ranu institucionalizaciju naših starijih osoba, a isto tako dakle sa 1. siječnjem ove godine s obzirom da je stupila na snagu nova metodologija za izračun cijena socijalnih usluga za sve one pružatelje socijalnih usluga osigurali smo dakle dodatna sredstva i povećali cijene i za sveobuhvatnu podršku za pomoć u kući. Čitav niz dakle socijalnih usluga koje naši pružatelji primaju.
Prema tome očekujemo da se i ta mreža pružatelja socijalnih usluga dakle naših udruga dodatno razgrana, da ove cijene budu adekvatne, da mogu sasvim sigurno, kvalitetno i bez ikakvih zastajanja, odustajanja provoditi i pružati ove socijalne usluge. A kao što i sami znate dakle najavili smo u ovoj godini donošenje i dva ključna nova zakona. Riječ je o Zakonu o osobnoj asistenciji koji vrlo skoro treba doći ovdje na saborske klupe, a onda tijekom ove godine da stupi na snagu s 1.1.2024. donijeti i Zakon o inkluzivnom dodatku.
Hvala lijepo.
Izvolite zastupnice očitovanje.
Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Poštovani ministre, evo hvala na odgovoru, ja sam zadovoljna. To je sve što ste rekli na tragu onoga što je predsjednik Vlade obećao još prije dakle 2016. godine, prije 6,5 godina da će Vlada biti partner i osobama s invaliditetom i našim starijim građanima i umirovljenicima i svima onima koji koriste bilo koje pravo iz sustava socijalne skrbi.
Ja sam sigurna da ćemo ove godine doista biti u mogućnosti razviti što veći broj socijalnih usluga jer potrebne su nam usluge u zajednici kojih danas imamo vrlo malo, a jednako tako e, to mislim da ćemo razmišljati i o tome, ja vas molim i tu za suradnju, ne sumnjam da će se ona dogoditi, da ćemo morati i smještajne kapacitete za one osobe s invaliditetom koji ostaju bez ikoga ko se može brinuti o njima, koje nemamo kuda smjestiti i za njih osigurati neke smještajne kapacitete.
Moram još samo spomenuti značajnu činjenicu koja se dogodila u 2022.g., a koju je Vlada učinila, a to je smanjenje cenzusa na osobnu invalidninu, o čemu se ne govori javno, novinari nisu zainteresirani za ovakve teme, to mi je žao, ali ja ovdje moram reći da je to smanjivanje cenzusa izuzetno važno i da je olakšalo život brojnim osobama s invaliditetom, hvala vam lijepa.
Idemo sada na 38. pitanje, poštovani kolega Bulj postavit će ga poštovanom predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću, izvolite.
Uveli ste nas u eurozonu gdje njihove plaće i mirovine su tri puta, četiri puta veće, hvalite se da ste nas uveli u eurozonu, da ste uveli euro dok naši umirovljenici imaju pet puta manju mirovinu, a o plaći i da ne govorimo, doslovno kada obitelj treba kupiti svom djetetu, majka ili otac cipele ili patike moraju dizati nenamjenski kredit. Što će umirovljenik stariji, premijeru vaša majka, naše tete sa 150 eura ulaskom u eurozonu? Vi ste covid mjerama uveli, u biti Hrvatskoj ste stavili, narodu hrvatskom omču oko vrata, a u ovome trenutku kad ste uveli euro vi ste zategli taj konop oko vrata hrvatskog naroda jer vi ste tvrdili premijeru da iskustva drugih članica kod uvođenja eura da cijene u prosjek će se povećati za svega 0,23%, citat završavam Andrej Plenković. Da budem sasvim plastičan u razumijevanju ovoga, to znači da vam se prosječna cijena jedne kave povećala za oko 2 lipe ili možda ste ovdje krivo rekli 2 eura.
Gledam jutros po trgovinama, a kao gradonačelnik svakodnevno gledam te starije košto je vaša majka, naše tete, dolaze i kucaju u sve većem problemu financijskom, svakodnevno najugroženije skupine, ali srednji sloj tzv. je nastradao, svi su nastradali jer jednostavno ste napravili nakon covid mjera koje su apsolutno bile besmislene, koje su bile udar na naše gospodarstvo, udar na državu, udar na lokalnu samoupravu, udar na sve.
Što kažete vi na ove vaše citate odnedavno kod uvođenja eura…/Upadica predsjednik: Hvala vam/… da će poskupiti cijene 0,23%?
Izvolite odgovor.
Hvala lijepa.
Zastupniče Bulj, meni je drago da vi citirate ovo što sam ja govorio na Vijeću za euro 2019.g. i to ste prepisali iz nekih medija, kao što i ovi gore iz Možemo! prepisuju jer ne mogu ništa sami nać.
Ajmo mi sad malo na brojeve, već mi je ovoga raspravljanja evazivnog polako navrh glave.
U 6.g. našeg mandata g. Bulj prosječna neto plaća je narasla za 35%, 2.000 kuna, osnovica za 30%, medijalna plaća za 31%, minimalac 69%, prosječne mirovine za 30%, broj zaposlenih veći za 150 tisuća, broj nezaposlenih se smanjio, BDP per capita sa 61% razine EU na 70% prosjeka EU, očekujemo da još naraste kad se statistika objedini u prošloj godini, stopa zaposlenosti 69%, stopa nezaposlenosti manja od 7%, broj zaposlenih 1,7 milijuna skoro, broj osiguranika milijun 617 tisuća, broj nezaposlenih apsolutan 116 tisuća, u sezoni naravno i manji, dakle to vam je okvir onoga što su brojevi.
E sada, što se tiče konteksta budući da i vi spadate u ove pametnjakoviće koji su glasali za Rusiju, a protiv Ukrajine, to moramo ponoviti jer to je ono što će vas pratit, što sam vam rekao, to ću vam i govorit, nemojte biti iznenađeni s time i kao što je rekao g. Kapulica imate pravo na vlastitu savjest, na vlastiti izbor, a mi imamo pravo na komentar i zgroženost, to je vrlo važno, dakle vrlo je bitno da to važnost razumije. To su ljudi koji nisu bili za žrtvu nego su bili za agresora, al to je bit ovdje.
Ono što vi pitate oko eura, to postignuće članstva u europodručju će ostat, postignuće članstva u Schengenu će ostat, 3,6 milijardi eura potpore svima u Hrvatskoj, građanima, gospodarstvu, socijalno ugroženima, nezaposlenima, braniteljima, ribarima, poljoprivrednicima, umirovljenicima, onima koji primaju dječji doplatak, onima koji su čak u privremenom smještaju. Potpora općinama, gradovima, županijama, potpora dječjim vrtićima, školama, gimnazijama, visokom obrazovanju, potpora bolnicama, potpora domovima za starije, svima, ogromna cjelovita potpora države koja reagira u krizi i intervenira. Dio aktera u poslovnom sektoru za koji, ponavljam, nismo apriori htjeli ić za tim da će bi…, da će se ponašati na prijevaran način, da će dizati cijene, zašto bi mi to vjerovali da će neko iskoristiti konverziju kune u euro.
Primjer koji je neko od vas spomenuo, Poljska, Poljska nema euro, ne želi u euro, hop u njih godišnja inflacija je 13 i po, u nas 10,8 danas vam je objavio DZS. Pogledajte sve zemlje srednje i istočne Europe koje ne žele u europodručje, ne žele, imaju svi veću inflaciju i zato argument zaštićeniji smo, manje izloženi u europodručju nego što bi bili da nismo. Mi imamo vodstvo, cilj, smjer.
Smjer je da budemo među najrazvijenijima, gdje se najbolje živi, gdje je socijalno ekonomski okvir povoljniji nego što je bio. Mene zanima koji je to vaš smjer? Izolacija, nazadovanje, isključivanje iz transatlantskog, euroatlantskog procesa u kojem idemo generacijama zadnjih 30 godina. A vi biste di? Sidili drvo na drvo …/Upadica: Hvala vam./… i nigdje, da živimo gore i da nešto plačemo jer je eto takav kontekst …/Upadica: Hvala predsjedniče Vlade./… a u ovakvom kontekstu ovakva postignuća ekstra dobit, a ne profit.
Izvolite zastupniče očitovanje.
Koji je smjer? Smjer je Europa suverenih država, a ne briselskih činovnika. To je smjer. Ako spominjete Poljsku, Poljska je prijatelj hrvatskom narodu, a straše sa vama Poljake da neće uvesti euro, što se događa u Hrvatskoj. Vi ste strašilo u Poljskoj, s vama straše Poljake, vaš kolega premijer ne ja, ne ja dapače, meni je to ružno, ali je čovjek rekao da je ovo strašilo od uvođenja eura što je napravio premijer Plenković.
Koliko su narasle cijene premijeru? Sad ću vam dostavit ovdje vid ćete koliko su u Sloveniji cijene osnovnih prehrambenih proizvoda. Koliko vam je iseljavanje, znate koliko da je naviše BDP-a od iseljenih naših Hrvata, od iseljenih ljudi, najviše BDP-a jel to znate, 6% BDP-a je od naših iseljenih. 20 milijardi kuna onih šta ste potirali u jednom smjeru cijele obitelji. …/Govornik se ne razumije./… moj kolega sam maloprije o Dalmatinskoj zagori govorio, nasluša sam se ja tih priča, nasluša.
Uglavnom kad gledamo onda, kad gledamo ovo sve skupa vi ste heroj očito. Ja sam bio na pravoj strani kad je tribalo biti, ali vi ste očito heroj i želite biti u Ukrajini EU, a ne smijete doći u Banovinu na godišnjicu, u Split ne smijete doći jer vam zvižđu. Pa čiji ste vi heroj, od koga ste vi heroj? Što hoćete reći nama vi koji primate u kampanji novac od ruskog kapitala i ko zna čiji novac, vi koji odvezivate barke, vi, vi po vašem naređenju, barke ruskih Putinovih prijatelja na obali. Ne more to proći bez vas, ne mere, ne može. More ne mere, a može ne može. Tako, ti si ga odvezao, ti si njihov igrač, tebe su oni izmislili …/Upadica: Hvala kolega./… …/Govornik se ne razumije./… plaćali preko ruskog kapitala …/Upadica: Kolega Bulj./… a ja sam s njima koji podupiru ruski kapital na sudu heroju svačiji osim hrvatski.
Hvala kolega Bulj.
I evo tako vam je to u Hrvatskom saboru, mi za kraj umjesto šećera imamo Bauka.
Izvolite kolega Bauk.
Šećer je, a pitanje će biti s okusom soli.
…/Upadica: Ide prema predsjedniku Vlade naravno, izvolite./…
Šanovani bane, premijer, ministre, ovo spada u red tzv. preventivnih pitanja da ne bude iznenađenja kao kod poskupljenja, kao kod poskupljenja, kao kod uhićenja one jedne zimske subote, kao kod izlaska intervjua ministrice Tramišak itd., itd.
Tiče se jedne formulacije iz Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, Članak 82. Važno je da na to podsjetimo kako vi volite reći da ste 2017. godine župana Ževrnju smijenili zbog jedne plaže, a ovo što predlažete sada je puno spornije, a tiče se stotinu plaža. U Članku 82. zakona plaže se dijele na javne morske plaže, morske plaže ispod, ispred hotela, kampa i turističkog naselja i one za posebne namjene. I to se dijele prema funkciji i modelu upravljanja. Dakle, hotelske plaže više neće biti prema funkciji javne plaže i imat će drugačiji model upravljanja nego javno plaže. Ili kao mi to volimo narodski reći bit će zagrađene, ne fizičkom ogradom jer se to zabranjuje nego će doći zaštitar i reći vam molim vas da se udaljite. I dosada smo mi mogli zvati policiju da udalji zaštitara, a sad će oni udalji, udalji nas.
To je kako vi volite reći, korak gigantskog karaktera u privatizaciji pomorskog dobra. I moje pitanje glasi koji je vaš stav o tome? I unaprijed znam da je ovo win-win situacija kako vi volite reći. Ako vi to podržavate, imate pravo na vlastiti izbor, a mi imao pravo ga komentirati kako vi to volite nama reći. Ako vi to ne podržavate onda promijenite.
Zahvaljujem.
Izvolite odgovor predsjedniče Vlade.
Hvala lijepa poštovani zastupniče Bauk, šanovni bane, ne šanovani, moramo Arsene malo to popravit što se tiče izgovora, što se tiče, da više brinete da ste glasali zna, znali da budući da ste pustili ove najžešće da budu najbistriji vi ste ostali bez da stisnete i pravili ste se pametni jel i zagovarali bi s ovim koji ima proruske stavove godinu dana dogovore, razgovore, razgovore, vijeća za nacionalnu sigurnost. Tražili smo ih prvi dan, 24. veljače i ništa. To vam je cilj, to vam je bit. To morate stalno imat na umu, da argumenti koji govorite ne stoje. Mi smo ti koji smo bili za dijalog i jedinstven stav onda smo shvatili kud to ide, pa ne moramo valjda prevodit hrvatski kad već vi ne znate dobro ukrajinski, ali dobro nije to sad toliko bitno.
Što se tiče Zakona o pomorskom dobru kojeg je Vlada tek prihvatila i koji tek ide u dva čitanja u Hrvatski sabor i vi i svi ostali zainteresirani imat ćete pravo o tome raspravljat, imat ćete pravo komentirat, imat ćete pravo predlagati amandmane. Imate ovdje ministra i potpredsjednika Vlade koji će doći u Hrvatski sabor tumačiti sve ovo što vas zanima.
Dakle, ograđivanja plaža nema ograđivanja plaža. Zakon ne dopušta ograđivanje plaža. Je li to točno ministre Butkoviću? …/Upadica: Je./… Evo, mi smo maloprije vodili konzultacije jer je jedna vaša kolegica cijenjena zastupnica već postavila to pitanje i to kaže čak Oleg da je on već vama to rekao, ali vi svejedno to pitate. I neka pitate i za to će biti rasprava i kad bude rasprava onda ćemo o toj važnoj temi, znamo koliko dugo se čekalo na novi zakon o pomorskom dobru. Svima nam je u interesu da oko toga budemo svi zadovoljni. Ne možemo imati toliko star zakon na snazi, treba ga prilagoditi novim okolnostima i ja se slažem sa time da raspravimo to sa svih mogućih aspekata i da nema nikakvih interesa koji bi bili protivni onome što je u interesu svih građana a znamo da pomorsko dobro na taj način ne može i neće biti ograničeno.
Prema tome, ne vidim odakle ta stalna linija uzburkavanja javnosti naročito u priobalnom području sa nečim što ne stoji. Koji bi bio interes gospodina Butkovića koji je isto s mora kao i vi ili ja porijeklom da bi sad radio nešto što bi ljude dole uznemirilo. Ne vidim, ja ne vidim nekakav interes koji bi tu to vodio pa makar bio i na nekom stranom jeziku.
Prema tome, dragi i cijenjeni zastupniče Bauk ja vama čestitam na vašim odabirima. Kao što vi komentirate nas, mi ćemo komentirati vas. To su naši dobrosusjedski među otočki odnosi. To što vi puno više uštedite od svih nas drugih ja vama na tome čestitam.
Izvolite očitovanje kolega Bauk.
Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Što se tiče vašeg prijedloga zakona, ako je vaš stav da i dalje hotelske plaže ostanu javne onda ih ne treba definirati, jer će onda i one biti javne. I kako vi to volite reći gledamo vas, gledat ćemo zakon i ne vidimo potrebu da onda one budu odvojene. Jer kao što kaže stara poslovica evo kolegica Raukar će to znati da pištolj koji je u prvom činu u kazališnoj predstavi u trećem činu opali.
Ako ovo ostane u zakonu onda će bit potpuno drugačija situacija i onda ćemo za dao nam bog život i vama i meni i svima nama, kad odemo na Hvar u penziju ili na Brač ili u Makarsku nećemo više moći doći tamo gdje možemo danas. E sad za mene je lako, vi volite reći da ja plivam za trajektom, pa ću ja za trajektom plivati i dalje. Ali šta ćete?
…/Upadica sa strane, ne razumije se./…
Ne, ne vi ste to rekli. Vi ste to prvi rekli ja sam pozorno pratio. Pozorno sam pratio. E i sada naravno kako ste vi minutu i pol odvojili na Ukrajinu i na ovo što imate reći tako ću i ja isto tako. Dakle, sljedeći put kada kažete za nekoga od oporbenih zastupnika da je pro Putinov ili nekako svatko ima legitimno pravo reći da ste vi više pozitivnih riječi rekli o ministrici Žalac nego što su svi oporbeni zastupnici zajedno plus predsjednik Republike Hrvatske rekli o Putinu, a ja pred hrvatskom javnošću deklarativno govorim da više volim vas i Zekanovića nego Putina. Jeste sad zadovoljni?
Zahvaljujem.
Dobro. Završili smo ipak pomirljivo.
Svima se zahvaljujem na, molim vas, molim vas samo malo! Zahvaljujem se na sudjelovanju na aktualnom prijepodnevu i samo nekoliko informacija.
Ja vas molim za one koje zanima.
U skladu sa odredbom članka 144. Poslovnika Hrvatskog sabora obavještavam vas da je u 10. sazivu Hrvatskog sabora ukupno postavljeno 992 zastupnička pitanja u pisanom obliku, a odgovoreno je na 869. Temeljem članka 144. Poslovnika pozivam Vladu, odnosno članove Vlade koji nisu dostavili odgovore u roku da isto učine u roku od 8 dana.
Sada ćemo napraviti stanku i glasovat ćemo u 14,00 sati i 45 minuta, pa vas molim da budemo točni tu. Nakon toga ide iznošenje stajališta, pa je stanka i onda o Izvješću predsjednika Vlade. Krećemo sa raspravom u 16 sati i 30 minuta i nakon toga će biti rasprava o izvješću MIP-a koji ima sjednicu u 16,00 sati.

STANKA U 14,29 SATI
PDF