Povratak na vrh
Rasprave po točkama dnevnog reda
Saziv: X, sjednica: 13
PDF
Svi govornici
43; 44; 45
Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o trgovini, prvo čitanje, P.Z. br. 429
Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu, drugo čitanje, P.Z.E. br. 394
Konačni prijedlog zakona o suzbijanju neprijavljenoga rada, drugo čitanje, P.Z.E. br. 395
08.12.2022.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Poštovane zastupnice, poštovani zastupnici, dobro jutro.
Molim vas da zauzmete svoja mjesta. Na temelju čl. 247. Poslovnika HS-a, Odbor za gospodarstvo predlaže HS-u provođenje objedinjene rasprave o točkama 1., 2. i 3. dnevnog reda predviđenog za danas. To su: Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o trgovini, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu, Konačni prijedlog Zakona o suzbijanju neprijavljenoga rada. Budući da se radi o opsežnoj materiji, ja dodatno predlažem 30 minuta za predlagatelja i 20 minuta za klubove.
Jeste li suglasni s time ili niste? Kolega Pavić, izvolite.
Pavić, Željko (Socijaldemokrati)
Poštovani predsjedniče. Ovaj prijedlog je došao iz Odbora za gospodarstvo. Odbor za gospodarstvo je matični odbor samo za jednu točku. Da je to mislio predložiti Odbor za rad, to bi predložio i molim vas, nemojte objedinjavati točke koje pripadaju drugom odboru. To nije u redu.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Dobro kolega. Kolega Pavić, hvala vam lijepa. Znadete kako se o tome odlučuje.
Većinom nazočnih zastupnika, tako da ću dati onda na glasovanje prijedlog da se provede objedinjena rasprava o točkama 1, 2 i 3.
Tko je za navedeni prijedlog? Utvrđujem da je većina za prijedlog da se provede objedinjena rasprava, kao što sam i predložio, tako da ćemo provesti objedinjenu raspravu o:
- Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o trgovini, prvo čitanje, P.Z. 429;
- Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu, drugo čitanje, P.Z.E. br. 394;
- Konačni prijedlog Zakona o suzbijanju neprijavljenoga rada, drugo čitanje, P.Z.E. br. 395;
Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 85. Ustava i čl. 172. u vezi s čl. 190. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Prigodom rasprave o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o trgovini, prvo čitanje, primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na prvo čitanje zakona, a prigodom rasprave o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu i Konačnom prijedlogu Zakona o suzbijanju neprijavljenoga rada primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje zakona. Amandmani se mogu podnijeti do kraja rasprave.
Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za gospodarstvo i Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo. Molio bih sada, a ne, zastat ćemo sa predlagateljem, idemo na zahtjeve za stankom.
Prva na redu, poštovana kolegice Peović, izvolite.
Peović, Katarina (RF)
Hvala. Pa sama činjenica.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Samo, oprostite kolegice Peović, što trebate, kolega Pavić?
Pavić, Željko (Socijaldemokrati)
Poštovani, poštovani predsjedniče, s obzirom da su tri točke objedinjene voljom većine, ja vas molim da nam date duplo vrijeme za raspravu i alikvotne broj replika s obzirom da su 3 zakona u pitanju.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Pavić, izvolite sjesti. Bit će 30 minuta za predlagatelje i 20 minuta za klubove .../Upadica: A replike?/... kao što sam najavio. Replike su 3. izvolite sjesti.
Izvolite kolegice Peović.
Peović, Katarina (RF)
Hvala. Tražim stanku u ime Kluba HSS-a i Radničke fronte u trajanju od 10 minuta kako bismo stavili naglasak na ove zakone o kojima ćemo danas ovdje govoriti. Sama činjenica objedinjene rasprave ukazuje na malverzaciju i manipulaciju koju želi ovdje izvesti HDZ, a to je da se razumijemo, ne ukidanje rada nedjeljom i davanje radnicima slobodnog dana, nego smanjivanje broja radnih nedjelja, apsolutno nedovoljno, ali ono što žele učiniti ovim svojim manipulacijama je zapravo maknuti fokus sa onoga šta će nam doći ukoliko ovaj Zakon o radu prođe, a radnici toga možda nisu dovoljno svjesni.
Znači ukoliko ovaj Zakon o radu prođe, a kupuju se ovdje znači glasovi i podrška javnosti neradnom nedjeljom, radnici će imati 30% manju plaću u tzv. izvanrednim uvjetima. To znači, dragi moji gledatelji pred ekranima, da ćete tisuće kuna plaća imati manje. Da nećete moći plaćati kredite, da ne kažemo da će ovaj Zakon omogućiti da se radi 4 mjeseca bez prekida. Znači kakva neradna nedjelja, znači dodatni rad se uvodi da se još više može raditi od danas do sutra, cijeli tjedan, cijelu godinu. Pisala mi je radnica koja radi u turizmu, kaže 6 mjeseci nisam imala jednog dana odmora. Ovim zakonom, dodatnim radom će se omogućiti da se radi još više i to u zemlji koja u prosjeku radi više od prosjeka Europe.
Ono što mi ovim zakonom i ovdje dobivamo je također, jedna trgovina sa reprezentativnim sindikatima, zbog čega oni šute, a to je mogućnost da njihovi članovi imaju beneficije, što apsolutno pozdravljamo, ali s druge strane, da nereprezentativnim sindikati nemaju nikakve beneficije čime će se nereprezentativnim mali borbeni sindikati skloni sindikalnim akcijama, štrajkovima .../Upadica: Hvala vam./... izbaciti sa sindikalne scene.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala lijepa. Stanka je odobrena.
Ima li još zainteresiranih za stanku? Ako ne, .../nerazumljivo/... Kolegice Burić, izvolite.
Burić, Majda (HDZ)
.../Govornik se ne razumije./... Hvala vam poštovani predsjedniče HS-a. Dakle u ime Kluba HDZ-a također, tražim stanku kako bismo još jedanput naglasili najznačajnije promjene koje donose tri ova zakona. Dakle Zakon o radu, Zakon o suzbijanju neprijavljenog rada i Zakon o trgovini. Radi se prije svega o regulaciji rada nedjeljom gdje će nedjelja u načelu, gdje će u nedjelju u načelu trgovine biti zatvorene, sa iznimkom rada trgovine 16 nedjelja godišnje po izboru trgovca i sukladno ustvari njegovoj poslovnoj politici. Nastavno na tu odredbu, Zakon o radu dodatno propisuje 50% uvećanje plaćanje rada nedjeljom, kako za radnike u trgovini, tako i za ostale radnike, s time da to ne znači da poslodavac neće moći radniku isplatiti i više ukoliko želi i ukoliko je to propisano ili ugovorom o radu ili kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu. Također uvodi se načelo nedostupnosti radnika sa određenim ograničenjima, a isto tako se regulira i reguliraju se ugovori na određeno vrijeme za koje znamo da je dosadašnja norma koju je u zakon stavila SDP-ova vlada da je ona bila vrlo nepovoljna i nesigurna za radnika, a s obzirom da je dozvoljavala da u roku od tri godine radnike može, govorim slikovito, imati čak i 333 ugovora na određeno vrijeme, mi to ovim zakonom mijenjamo, mi to ovim zakonom ograničavamo na maksimalno tri ugovora na određeno vrijeme.
I za kraj smatram da će svi ovi zakoni znatno unaprijediti radno zakonodavstvo, ali isto tako …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… i bolju poziciju radnika u trgovini.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala lijepa.
Stanka je odobrena.
Ako nema više zainteresiranih, kolega Miletić izvolite.
Miletić, Marin (MOST)
Poštovani predsjedniče HS-a g. Jandrokoviću.
Stav kluba Mosta je da definitivno treba ići s jedne strane prema tome da građani RH imaju jedan dan u tjednu kada mogu provesti u miru sa svojim obiteljima, budući da držimo da je to izrazito važno iz mnogo razloga.
S druge strane drago nam je da ste prihvatili onaj dio nedostupnosti radnika, o čemu je naša zastupnica Marija Selak Raspudić prije dvije godine govorila ovdje u HS-u, organizirala okrugle stolove i konferencije gdje je govorila o nedostupnosti radnika. No mi bi bili puno sretniji da u zakonu u čl. 60. gdje se govori o tome da je moguće ministre kolektivnim ugovorom drugačije postaviti stvar, da se unaprijed odredi da kolektivnim ugovorom se ne može odnosno da se zabrani poslodavcu jer onda šta imamo, imamo dakle na teoriji, a u praksi će biti da poslodavac jednostavno napraviti kolektivni ugovor i onda će kroz kolektivni ugovor omogućiti opet tlačenje svojeg zaposlenika i mi u klubu Mosta mislimo da bi ovo trebalo, ovu stavku promijeniti.
I želimo još jednom ukazati, hvala vam kolege što ste pristojni, želim vam još jednom, još jednom želimo u klubu Mosta ukazati da su mnogi naši radnici nedovoljno plaćeni, 52.000 radnika u RH ima minimalnu plaću, mnogi ljudi u Hrvatskoj rade jedva spajaju kraj s krajem, muče se da prežive i mnogi naši umirovljenici isto tako imaju mirovine nedostojne života u RH, dostojne građanina. Pa vas molim vladajuće da i tu napravite sve što možete da se pomogne građanima RH.
Hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Stanka je odobrena.
Kolegice Glasovac izvolite.
Glasovac, Sabina (SDP)
Tražim stanku u ime kluba SDP-a u trajanju od 10 minuta kako bismo još jednom razmotrili ovaj prijedlog i Zakona o radu i Prijedlog Zakona o trgovini.
Naš je stav da ovaj Zakon o radu ne samo da ne jača zaštitu i sigurnost i dostojanstvo radnika nego radi upravo suprotno, ide na štetu svakoga radnika jer kako drugačije objasniti činjenicu da odbijate regulirati zakonom i ograničiti primjenu ugovora na određeno vrijeme, posebno onih koji se sklapaju u prvoj godini.
Drugo, Zakonom o trgovini prihvaćate jedan dio našeg prijedloga da rad nedjeljom platite 50% više, međutim vama je beznačajna činjenica da radnici rade i noću, da rade smjenski rad, da rade u otežanim uvjetima, da rade prekovremeno, da rade subotom, a taj rad ne želite dodatno platiti i ne želite zakonom propisati minimume koji bi štitile i te radnike i koji bi dozvolili i da ti radnici za svoj rad budu adekvatno odnosno uvećano plaćeni.
Nadalje, umjesto da radnike štitite od platformi vi ovim zakonom štitite platforme od radnika i od potencijalnih tužbi. Jednako tako ovim zakonom propustili ste regulirati jednu vrlo važnu, jedan važni mehanizam uravnoteženje između profesionalnog i privatnog života, a to je pravo radnika na slobodno vrijeme i da ga u njegovo slobodno vrijeme poslodavac nema pravo uznemiravati.
Sve u svemu zaključak je jasan, ovaj vaš lažni Zakon o radu zapravo nije mu stalo da se poboljšaju uvjeti onim ljudima koji žive od svog rada, već u ovim izmjenama vidi samo priliku i nužnost za ostvarenje određenih financijskih instrumenta koji su uvjetovani NPOO-om. Žalosno i jadno.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam. Hvala lijepa.
Imao povredu poslovnika kolegica Burić, izvolite.
Burić, Majda (HDZ)
Hvala vam poštovani predsjedniče.
Pozivam se na čl. 238. dakle da je kolegica Glasovac zaista pročitala ova tri zakona i posvetila im se onda bi jako dobro znala da unutra stoji sljedeće da će rad blagdanom i nedjeljom i noćni rad i prekovremeni rad da mora biti primjereno plaćen, a ne zaboravimo i mogućnost kolektivnog pregovaranja koje nam je jako, jako bitno.
Osim toga kolegice Glasovac …/Upadica predsjednik: Hvala vam kolegice Burić./… vi niste pročitali …/Upadica predsjednik: Kolegice Burić hvala vam./… da se ovim zakonom propisuje nedostupnost.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Dobivate prvu opomenu, molim vas nemojte to raditi.
Kolegice RAdolović izvolite.
Radolović, Sanja (SDP)
Zahvaljujem.
Povrijeđen je čl. 238. ni kolegica Glasovac ni mi u ostatku oporbe nažalost da nismo pročitali u Zakonu o radu da Hrvatska ima milijardu i 500 tisuća zaposlenih. Pa mislim kolegice Burić da možete malo sjest, pročitat si malo bolje, baratat brojkama konkretnim podacima da bi mogli iznosit ovako složenu za vas i tešku problematiku.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice RAdolović dobivate i vi isto tako opomenu.
Ja bi vas molio da malo smanjite doživljaj svi skupa i da ne vrijeđate jedni druge. Ovo ne samo što ste zloupotrijebili poslovnik i odnosno institut povrede poslovnika nego ste uvrijedili zastupnicu, tako da vas molim da to ne činite. Dobila je zastupnica dobila opomenu.
Kolegice Glasovac izvolite.
Glasovac, Sabina (SDP)
Povrijeđen je članak 238. omalovažavanje zastupnice.
Pročitala sam itekako ovaj zakon i vidim da sve ostaje kao i do sada, da prodajete radnike za kunu. To znači da će sat prekovremenog rada, noćnog rada, smjenskog rada, rada u otežanim uvjetima kao i do sada moći biti plaćen kunu i sve će biti po zakonu. Znači i dalje ustrajete u tome da radnike prodajete za kunu i ne želite ih zaštititi.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Glasovac dobivate opomenu.
Kolega Pavić, izvolite.
Pavić, Marko (HDZ)
Hvala lijepa.
Poštovani predsjedniče povrijeđen je članak 238. vrijeđali su kolegicu Burić i to baš od SDP-a, stranke koja kad je bila na vlasti nije uvela ni jedne od ovih novina u zakon, nije bilo ni 50% povećanja za rad nedjeljom, minimalna plaća rasla za 11 kuna, sada je 560 eura. Prema tome, upravo SDP koji nije socijalan, nije demokratski nama govori ovaj zakon koji su donijeli, ovaj paket zakona koji upravo ide na korist radnicima.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala.
Kolega Pavić vi isto tako znadete da ste replicirali i dobivate opomenu, pa vas molim svi koji to činite da to ne radite dalje jer imamo još zahtjeva za stankom. Prva je na redu kolegica Raukar Gamulin.
Izvolite.
Raukar-Gamulin, Urša (Možemo! - politička platforma)
Zahvaljujem.
Tražim stanku u ime kluba Zeleno-lijevog bloka kako bismo još jednom naglasili da od prvog do drugog čitanja ovog Prijedloga zakona o radu nisu se poboljšali uvjeti za agencijski rad, za platformski rad, za uređenje rada na izdvojenom radnom mjestu, prava trudnica. Dakle, sve ono o čemu smo govorili u raspravi u prvom čitanju ovog zakona i bilo je mogućnosti da se sve primjedbe i svi prijedlozi koji su dolazili u raspravi zaista i primijene u ovaj završni tekst zakona to se nije dogodilo, a nije se dogodilo zato što evidentno vladajućima ipak radnici i njihova prava nisu na prvom mjestu.
Ta, evo dopustite da, meni da kažem ta gluma loša, da sadrži ekvilibracija nekakva, nekakva dobra ravnoteža između poslodavaca i radnika je ipak samo loša gluma. Radnici i ovaj put nisu dobili onu zaštitu koju su trebali naročito oni koje sam naglasila na početku.
Zahvaljujem.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Stanka je odobrena.
Kolega Škoro, izvolite.
Škoro, Miroslav (Nezavisni)
Hvala lijepa poštovani gospodine predsjedniče.
Poštovane kolegice i kolege tražim stanku u ime kluba „Za pravednu Hrvatsku“ kako bih također još jedanput u ime tog kluba naglasio da ćemo mi pozdraviti svaku promjenu koja će ići na dobrobit hrvatskoga radnika, da ćemo pozdraviti svaku promjenu koja će ići na ruku hrvatskom poduzetniku.
Međutim, pitanje je u stvari je li mi sagledavamo stvari partikularno i vatrogasno kako je naš običaj ili smo ovdje da promišljamo na način da se stvari rješavaju dugoročno. Mi ćemo na Odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost ponovno danas raspravljati o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima. Dakle, ja ne znam koliko je vama poznato i koliko je uopće u Hrvatskoj bilo kome poznato koliko je stranaca u Hrvatsku uselilo, došlo privremeno, trajno povremeno nastavilo biti u zadnjih samo godinu dana.
Dovoljno je prošetati ulicama bilo kojeg grada Republike Hrvatske. To su ljudi za koje mi vjerojatno pripremamo i radimo ovaj zakon, možda ne baš u ovom trenutku ali svi demografi govore da će u sljedećih dvadesetak, trideset godina doći do značajne promjene i ja sam o tome govorio kada smo o ovom zakonu raspravljali i zadnji puta. Prema tome, mislim da bi bilo dobro da razmislimo o tome da napravimo jedan cjelovit prije svega imigracijski zakon, da vidimo tko to radi u Hrvatskoj, čija prava mi štitimo i jesmo li mi ljudi koji su svjesni što se događa u demografskom smislu u Republici Hrvatskoj. Džaba nam svi zakoni, sve rasprave ukoliko ne budemo imali za koga te zakone raditi, ukoliko nemamo kvalitetnu politiku koja će u stvari se odrediti prema činjenici da Hrvatska ima veliki bazen emigranata iz kojeg bi trebala crpiti svoje radnike, a ne da se dovodimo u zemlju u kojoj će uskoro svaki treći, četvrti stanovnik biti stranac.
…/Upadica predsjednik: Hvala./…
Hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Stanka je odobrena.
Kolega Pavliček, izvolite.
Pavliček, Marijan (Hrvatski suverenisti)
Poštovani, tražimo stanku od 10 minuta u ime kluba Hrvatskih suverenista kako bi još jedanput istaknuli da smatramo da u ovim prijedlozima zakona ima određenih pomaka posebice što se tiče reguliranja rada nedjeljom, ipak moramo biti svjesni da smo preko 85% kršćanska zemlja sa kršćanskom tradicijom, gdje trebamo barem većem dijelu naših sugrađana omogućiti da nedjeljom budu sa svojim obiteljima.
Međutim, jedan od najvećih problema trenutno na tržištu rada su ugovori na određeno vrijeme koji se bojim se ovim prijedlogom zakona se samo mogu djelomično regulirati jer se spominje da unatoč tome da se u tri godine može maksimalno dati tri ugovora da ipak kod određenih objektivnih razloga, a to je prilično širok pojam i dalje se mogu davati ugovori na određeno vrijeme.
Također ovim prijedlogom zakona što se tiče ugovora na određeno vrijeme su i dalje obuhvaćeni agencijski radnici. Bojimo se da će agencijski radnici u buduće biti sve više zastupljeni na tržištu rada, jer će poslodavci zlorabiti ove izmjene i dopune zakona i na taj način i dalje dobar dio svojih uposlenika držati na određeno vrijeme. Stoga će biti jako puno posla za Državni inspektorat u nadziranju i provedbi ovoga zakona kako ponovno ne bi se išlo na štetu onih najslabijih, a to su radnici.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Stanka je odobrena.
Kolegice Jeckov, izvolite.
Jeckov, Dragana (SDSS)
U ime Kluba zastupnika SDSS-a tražim stanku kako bismo još jednom promislili o onome što je dobro u svezi sa ovim zakonom kao i one njegove nedostatke. Ta prilika je istaći da upravo nekoliko naših prijedloga nije prihvaćeno, međutim ono što je dobro i što treba javnost da zna jeste činjenica da je ovim zakonom, ovim Prijedlogom zakona o radu uređen i sezonski rad.
Svi mi znamo kako smo turistička zemlja i koliko sezonskih radnika imamo. S tim u vezi treba istaći pozitivne, odnosno prednosti koje ovaj zakonski prijedlog predviđa, a tiče se upravo sezonskih radnika.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Stanka je odobrena.
Imamo li još zainteresiranih? Ne.
Onda ćemo nastaviti u 10 sati i 10 minuta.
STANKA U 9,53 SATI
Jandroković, Gordan (HDZ)
NASTAVAK NAKON STANKE U 10:12 SATI
Poštovane kolegice i kolege, nastavljamo s radom.
U ime predlagatelja govorit će ministri Filipović i Piletić raspodijelit će vrijeme imaju 30 minuta.
Prvo će govoriti ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović pa poštovani ministre molim vas pojasnite navedene prijedloge zakona.
Izvolite.
Filipović, Davor (HDZ)
Zahvaljujem.
Poštovani predsjedniče Sabora, poštovane saborske zastupnice i zastupnici.
Iznimno mi je zadovoljstvo što danas imam priliku predstaviti Prijedlog Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o trgovini. Naime, važeći Zakon o trgovini ne prepoznaje neradnu nedjelju kao pravilo u radu trgovine. Temeljem odredbi čl. 57. st. 1. Zakona o trgovini trgovac samostalno određuje radno vrijeme prodavaonica i drugih oblika trgovine na malo, uzimajući u obzir potrebe kupaca, broj radnika zaposlenih u prodavaonici i poštivanje njihovih prava uređenih ovim zakonom, Zakonom o radu, drugim radnopravnim propisima, Kolektivnim ugovorom, Sporazumom sklopljenim između poslodavca i Radničkog vijeća i Ugovorom o radu.
Predloženim Zakonom o trgovini uređuje temeljno pravo na nedjelju kao dan tjednog odmora, pitanje ravnoteže privatnog i poslovnog života kroz ispitivanje javnog mnijenja pokazalo se važnim za hrvatske građene. Stoga se ovim zakonom postiže legitiman cilj koji osigurava i omogućava kvalitetu funkcioniranja društvene zajednice.
Nedjelja je kao dan tjednog odmora, kao opće pravilo utvrđena Zakonom o radu. Ustavni sud u svojoj odluci iz 2009.g. utvrđuje da je u pravnom poretku RH nedjelja onaj dan u tjednu koji je prema hrvatskoj tradiciji i njezinim običajima dan tjednog odmora. Isto pravilo proizlazi iz međunarodnih ugovora poput Konvencije 106 o tjednom odmoru u trgovini i uredima Međunarodne organizacije rada te Europske povelje o socijalnim pravima.
Uzimajući u obzir navedeno ovim prijedlogom zakona radno vrijeme u trgovini regulira se na način da su trgovine zatvorene nedjeljom i u dane blagdana. Tjedni i maksimalni iznos radnih sati koje trgovac samostalno raspodjeljuje od ponedjeljka do subote određeni su u trajanju do 90 sati.
Uvažavajući činjenicu da je hrvatsko gospodarstvo orijentirano na turizam koji se pretežito odvija tijekom ljetnih mjeseci kao i činjenicu da se potrošnja pojačano odvija u predblagdanskom razdoblju ovim prijedlogom zakona predviđeno je 16 radnih nedjelja prema izboru trgovaca. Najveći broj radnih nedjelja 16 utvrđen je na način da čini 30% od ukupnog broja nedjelja u razdoblju godine dana uvažavajući prethodno spomenute potrebe gospodarstva.
Trgovci mogu u ovom slučaju raspored radnih nedjelja odrediti sukladno svojoj poslovnoj politici. U tjednu u kojem trgovac odredi radnu nedjelju u tom tjednom fondu od 90 radnih sati dodaje se još 15 radnih sati koje trgovac samostalno raspodjeljuje od ponedjeljka do nedjelje.
Prodajni objekti koji su izuzeti od općeg pravila nalaze se unutar ili su sastavni dio cjeline željezničkih i autobusnih kolodvora, zračnih i trajektnih luka, luka unutarnje plovidbe, brodova, zrakoplova i trajekata za prijevoz osoba i vozila, benzinskih postaja, bolnica, hotela, prostora kulturnih i vjerskih ustanova te drugih subjekata u kulturi, muzeja, centara za posjetitelje odnosno interpretacijskih centara, nautičkih marina, kampova, obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva, te proglašenih zaštićenih područja prirode u skladu s posebnim propisima.
Također iznimke se odnose i na otkup primarnih poljoprivrednih proizvoda, prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima i klupama na tržnicama na malo i prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima i klupama na tržnicama na veliko, prigodnu prodaju na sajmovima i javnim manifestacijama te prodaju putem automata i prodaju na daljinu, distribucija tiska putem kioska kao posebnog oblika prodaje izvan prodavaonica, kao i specijalizirane prodavaonice za prodaju kruha i pekarskih proizvoda otvorene bi bile nedjeljom i blagdanom u vremenu od 7 do 13 sati.
Navedene iznimke su propisane zbog potrebe opskrbe stanovništva, kontinuiranog obavljanja javnih usluga te rada onih objekata koji uobičajeno rade nedjeljom i blagdanima zbog specifičnosti potreba potrošača.
Osim regulacije radnog vremena u trgovini, a u cilju uklanjanja administrativnih prepreka i smanjenja troškova obavljanja djelatnosti trgovine, predlaže se institut nastavka obavljanja djelatnosti bez izdavanja novog rješenja o ispunjavanju uvjeta za obavljanje djelatnosti trgovine, proširiti i na hranu odnosno na sve vrste robe kojom se ista djelatnost obavlja osim ako se ne radi o robi opasnoj za život i zdravlje ljudi i životinja te prirodu i okoliš. Sa aspekta osiguranja higijenskih zahtjeva za hranu obveze trgovaca proizlaze iz propisa o hrani, nevezano za postupak ishođenja minimalno tehničkih uvjeta.
Stoga smatra se nepotrebnim Zakonom o trgovini propisivati ograničenja ako se radi o hrani te se ta administrativna prepreka ovim prijedlogom zakona predlaže ukloniti.
U svrhu uvođenja eura kao službene valute u RH novčani iznosi propisani prijedlogom zakona usklađuju se sa Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u RH.
Također ovim prijedlogom zakona propisuje se obveza provođenja procjene učinka ovoga zakona u roku od godinu dana kako bi se odgovarajuće procijenilo učinak primjene rješenja iz ovog zakona.
U konačnici odnosno na posljetku ovog dijela izlaganja istaknut ću kako je cilj ovih izmjena, dopune Zakona o trgovini pronaći jedan balans između privatnog i obiteljskog života i naravno uzeti u obzir i potrebe gospodarstva.
Evo, slijedom iznesenog predlaže se Hrvatskom saboru usvajanje ovog prijedloga zakona.
Hvala lijepo.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala ministru Filipoviću.
Sada će nastaviti poštovani ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić.
Izvolite ministre.
Piletić, Marin (HDZ)
Hvala lijepo poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora.
Uvažene saborske zastupnice, zastupnici, kolega ministre, svega nekoliko dana do još snažnije europske integracije Hrvatske danas pred vas dakle donosimo Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu kao i o Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada.
Suština ovih izmjena Zakona o radu je transponiranje dvije europske direktive. Jedna od transparentnim i predvidivim radnim uvjetima, a druga o ravnoteži između privatnog i poslovnog života. Tim dvjema direktivama koje postaju sastavi dio Zakona o radu naše radno zakonodavstvo dodatno usuglašavamo sa onim europskim standardima. Prema tome, dakle nikakvi komentari koji kažu da radimo korak unazad ne stoje.
Uz to što želimo omogućiti dostojanstven položaj radnika kroz novosti koje uvodimo Zakonom o radu primjenjujući ove dvije direktive, jednako tako predlažemo i Zakon o suzbijanju neprijavljenog rada kako bismo i dodatno osnažili i naše poslodavce i zaštitili ih od nelojalne konkurencije kao i ojačali naše radnike koji su nažalost izloženi radu na crnom. Samim time su umanjena njihova prava iz radnog odnosa, a da ne govorimo o kasnijim štetnim posljedicama po pitanju prava iz mirovinskog osiguranja.
Poštovane dame i gospodo zastupnici, hrvatsko tržište rada bilježi dobre trendove. Visoka zaposlenost, rekordno niska nezaposlenost i rast plaća uz ispunjavanje uvjeta za ulazak Hrvatske u europodručje zaslužni su za činjenicu što danas imamo najbolji kreditni rejting u povijesti. Prosječna plaća od početka mandata ove Vlade porasla za trećinu i u rujnu iznosila 7.623 kune. Minimalna plaća će od početka slijedeće godine biti za 12,5% veća u odnosu na ovu godinu što je najveći godišnji rast, iznosit će 700 eura bruto.
Time smo ispunili cilj koji je Vlada postavila da do kraja ovog mandata udio minimalne plaće bude 50% prosječne i 60% medijalne. Na zadnji dan listopada Hrvatska je imala više od milijun i 620 tisuća osiguranika koji doprinose mirovinskom sustavu što je najveća brojka zabilježena za ovo doba godine od Hrvatske samostalnosti. 14% manje nezaposlenih u odnosu na 2016. godinu. Rezultat je to kontinuiranog rada ove Vlade koja brine o potrebama građana i tržišta. Podsjetit ću da se zaista pravovremeno pružila pomoć poduzetnicima i radnicima tijekom posljednje tri godine. Uz mjeru očuvanja radnih mjesta, radna mjesta su sačuvana, a tržište rada stabilno i daleko razvijenije nego prije nekoliko godina.
U dogovoru sa socijalnim partnerima temeljito je pripremljen ovaj kvalitetan i suvremen legislativni okvir i za poticanje poduzetništva kao i za zaštitu radnika u kontekstu trendova digitalizacije i automatizacije te niskog demografskog prirasta.
U rješenja smo uključili određene odgovore na zahtjeve upućene u okviru rasprave u prvom čitanju zakona te ovim putem naravno da zahvaljujem svima koji su doprinijeli ovom konačnom tekstu zakona.
Zakon je podsjetit ću još jedanput prilagođen novim standardima Europe i prije svega europskim direktivama o ravnoteži između privatnog i poslovnog života roditelja te pružatelja skrbi kao i Europskoj direktivi o transparentnim i predvidivim radnim uvjetima čime se provode i reforme uvrštene u Nacionalni plan oporavka i otpornosti.
Ovim zakonom jamčimo minimalno povećanje plaće od 50% za svaki sat rada nedjeljom za sve radnike. Ovim zakonom se sprječava neopravdano sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme i potiče zapošljavanje na neodređeno vrijeme. Zakon je odredio da mora postojati objektivni razlog koji opravdava sklapanje svakog ugovora na određeno vrijeme kako prvog tako i onog uzastopno.
Ovim zakonom predložen je i novi način obavljanja stalnih sezonskih poslova da smo po prvi put u radno zakonodavstvo omogućili da se stalni sezonski poslovi mogu obavljati kroz ugovor na neodređeno. Prema tome samim time omogućavamo da svi oni koji rade u sektoru turizma, svi oni koji rade u stalnim sezonskim poslovima omogućimo sigurniji oblik zapošljavanja.
Upotpunjen je i sadržaj pisanog ugovora o radu te informacije o ključnim aspektima radnog odnosa kako bi radnik imamo i transparentnije i predvidljivije uvjete samim time bio više zaštićen. Predložili smo preciznije i potpunije uređenje rada na izdvojenom mjestu rada na način da smo razdvojili rad od kuće kao i novi institut rada na daljinu pri čemu poslodavac i radnik ugovaraju da radnik samostalno određuje gdje će rad na daljinu obavljati.
Osim usklađivanja se europskim zakonodavstvom koje je usmjereno na ravnotežu poslovnog i privatnog života uredili smo i dodatnu zaštitu pojedinih kategorija radnika prvenstveno mislimo na roditelje djece do osme godine života i to u slučaju nejednakog rasporeda radnog vremena kao i prekovremenog rada. Za takav rad će biti potreban pisani pristanak radnika roditelja što je svakako vrsta demografske mjere kojom želim omogućiti bolju ravnotežu obiteljskog i poslovnog života.
Fleksibilnije uređen dodatni rad za drugog poslodavca i to sada bez suglasnosti matičnog poslodavca, međutim uz sve polemike koje ova odredba izazvala ja ću još jedanput dame i gospodo ponoviti. Riječ je isključivo o dobrovoljnom dodatnom radu radnika koji je izabrao da pored redovnog posla u punom radnom vremenu još i dodatno ostvaruje primitke.
Zakonskim prijedlogom dopunjene su odredbe kojima se povećava razina zaštite djece i maloljetnika u području rada, te razina zaštite dostojanstva radnika. Kada govorimo o zaštiti djece u Zakonu o radu fokusirali smo se na rad radnika za poslodavca koji provodi učenje temeljno na radu, povremeni rad redovitog učenika prema posebnom propisu, odnosno organizira aktivnosti s djecom i maloljetnicima.
Uveli smo zapreke za zasnivanje radnog odnosa i za rad radnika koji je osuđen ili protiv kojeg se vodi kazneni postupak opravdane sumnje na pedofiliju. Uvodimo i mogućnost produženja probnog rada i to pod propisanim uvjetima i zbog opravdanih slučajeva naravno s ciljem zaštite radnika.
Uvedena je mogućnost produljenja kako bismo zaštitili radnika koji zbog objektivnih razloga poput dužeg bolovanja ili korištenja rodiljnih i roditeljskih prava nije bio u mogućnosti odraditi probni rad u okviru kojeg bi i radnik i poslodavac mogli ocijeniti udovoljava li radnik potrebama poslodavca.
Propisuje se novo pravo na neplaćeni dopust od pet dana godišnje za pružanje osobne skrbi kao što se uvodi i novo pravo na odsutnost s posla zbog osobito važnih i hitnih obiteljskih razloga radnika.
Jasno je definirano ugovaranje plaće u bruto iznosu i njezine isplate na transakcijski račun radnika radi upravo zaštite radnika i sprječavanja neprijavljenog rada. Pritom je vezano za definiciju plaće i njenih sastavnih dijelova konačnim prijedlogom zakona izostalo definiranje osnovne plaće s obzirom da je takav prijedlog izazvao brojna pitanja oko primjene.
Međutim, nastavno na propisivanje minimalnog povećanja plaće za rad nedjeljom sada jasno propisujemo da se sva obvezna povećanja plaće, dakle povećanje i za prekovremeni rad, noćni rad, rad u otežanim uvjetima rada, rad blagdanom i neradnim danom ne smiju obračunati na iznos niži od utvrđene minimalne plaće. Dakle, još jedno dodatno pravo posebice za one sa niskim mjesečnim primanjima.
Kako bismo poticali dulji ostanak u svijetu rada predlaže se izostanak prava na otkazni rok i otpremninu radnicima koji već ostvaruju uvjete za starosnu mirovinu. Cilj upravo ove odredbe bio je potaknuti poslodavce na zadržavanje u radnom odnosu takvih starijih radnika uz Zakon o radu. U tom istom smjeru poticanja ide i izmjena Zakona o zdravstvenom osiguranju.
Predlažemo mogućnost i da članovi sindikata koji su pregovarali o sklapanju kolektivnog ugovora istim urede za sebe određena povoljnija materijalna prava i upravo radi poticanja sindikalnog rada, te kolektivnog pregovaranja. Novina koja je također uvrštena u tekst zakona između dva čitanja na tragu saborske rasprave jest i načelo nedostupnosti u profesionalnoj komunikaciji, a o tome trebaju voditi računa i poslodavac i radnik ponovno s ciljem bolje ravnoteže profesionalnog i osobnog života.
Konačnim prijedlogom zakona unapređeno je i ranije predloženo rješenje uređenja novog oblika rada putem digitalnih radnih platformi uz zaštitu osoba koje na takav način rade prijedlog podržava digitalne platforme koje su inovativne i potiču zaposlenost, ali uređuje i njihovu solidarnu odgovornost za obveze kao njihov posrednik na tržištu, odnosno agregator ima prema redniku.
Nakon Zakona o radu danas pred vama je i Konačni prijedlog zakona o suzbijanju neprijavljenog rada i ovo je još jedna poruka Vlade da se želi suzbiti neprijavljeni rad, odnosno rad na crno koji je najštetniji način rada upravo za radnike. Naglasak je stavljen na poticanje prelaska iz neprijavljenog rada u prijavljeni uz pretpostavku trajanja radnog odnosa šest mjeseci unatrag. Uz to zakon uređuje i definira definiciju neprijavljenog rada, detaljni način postupanja tijela uključenih u borbu protiv neprijavljenog rada, te postupak prelaska radnika iz nezakonitih u zakonite okvire.
Jednako tako uspostavlja jedinstvenu elektroničku evidenciju rada za radnike, te samozaposlene i druge osobe koje rade putem digitalnih platformi, uspostavlja pravni okvir za uvođenje odgovornosti ugovaratelja posla za isplatu plaće radnicima, njegovih podugovaratelja uključujući i sva obvezna davanja.
Dame i gospodo saborski zastupnici ponavljam još jedanput uz, dakle prenošenje dviju europskih direktiva, jačanje dakle standarda i prava radnika, jačanje poduzetničkih aktivnosti na način da suzbijemo neprijavljeni rad, a omogućujemo dostojanstvo radnicima. Vama danas predlažemo ova dva konačna teksta zakona i naravno poziv da iste prihvatite.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala.
Imamo jednu povredu Poslovnika.
Kolegica Peović.
Peović, Katarina (RF)
Povrijeđen je Poslovnik 238. Dakle, ministar stvarno omalovažava ovdje saborske zastupnike i zastupnice. Osim što govori o stvarima koje nemaju nikakve veze sa Zakonom o radu kojeg ovdje donosi, o porastu plaće bez da se uspoređuje sa usporednim zemljama kojima su svima plaće rasle više od naših. Dakle, mi smo u zaostatku, o minimalnoj plaći koja je 50% slovenske minimalne plaće …
…/Upadica predsjednik: Kolegice Peović./…
… govorite o stvarima koje stvarno nemaju veze, …
…/Upadica predsjednik: Samo malo!/…
… a da ne govorimo o manipulaciji sa drugim zakonom zbog čega mi zapravo …
…/Upadica predsjednik: Kolegice Peović!/…
… uopće nećemo razgovarati ovdje.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Peović dobivate opomenu, to je jedna stvar. Druga stvar iznimno ste nekorektni zato što se javilo 30-40 zastupnika, možda i više za repliku. Da, da, iznimno ste nekorektni. Svi koji su se javili za repliku sada su iza vas, dakle vi ste namjerno to napravili dali ste povredu Poslovnika, replicirali i u stvari svima onima koji su pošteno, korektno, fer prijavili se za repliku sada pokazali svoju nekorektnost.
Dajem vam opomenu i molim druge da odustanu sada od povreda Poslovnika jer ima jako puno replika i sve što želite reći možete reći kroz replike.
Jel može tako? U redu.
Kolegice Burić, može.
Hvala vam lijepo.
Idemo sada onda s replikama za ministra Filipovića.
Prva je na redu kolegica Petir, izvolite.
Petir, Marijana (Nezavisni)
Hvala vam predsjedniče.
Poštovani ministre danas ovdje govorim u ime žena zaposlenih u trgovini kako bih pohvalila ovo zakonsko rješenje do kojeg se došlo ustrajnim dijalogom sa socijalnim partnerima i koje u bitnom unapređuje postojeće stanje jer danas trgovine u Hrvatskoj mogu raditi 365 dana u godini, 24 sata dnevno što je naravno neodrživo. Žene koje rade u trgovinama su na marginama, one su bez glasa, bez ikakve moći, one nemaju slobodu izbora za koje se neki zalažu, ali ne za slobodu izbora žena u trgovini i one nemaju ni kolektivni ugovor jer se o njemu pregovara 14 godina.
Mene zanima ministre, obzirom da ste provodili određena istraživanja što su ta istraživanja rekla? Smatraju li građani RH da u Hrvatskoj nedjelja treba biti slobodna i da trgovine taj dan ne trebaju raditi?
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Filipović, Davor (HDZ)
Hvala lijepo uvažena zastupnice Petir, sve ste dobro rekli. Naime, kada pogledate podatke sindikata samo što se tiče maloprodaje oko 118.000 ljudi radi u maloprodaji, a od tih 118.000 skoro 86 ili nešto malo više od 86.000 su upravo žene. I upravo je cilj ovog zakona najvećim dijelom i zaštiti njih da imaju vrijeme na slobodnu nedjelju, provesti to vrijeme sa obitelji. A što se tiče istraživanja, posljednje istraživanje koje smo proveli, a rezultati su nam dostavljeni prije nekoliko dana, na uzorku od 1.000 ljudi njih skoro 2/3 podržava reguliranje rada nedjeljom upravo da bi ljudi mogli provesti taj dan sa svojom obitelji. I to je jedan isto tako jasna poruka što ljudi misle o ovim izmjenama i dopuni Zakona o trgovini.
Hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Kirin, izvolite.
Kirin, Ivan (HDZ)
Poštovani predsjedniče, poštovani ministre, na današnjem stupnju razvoja društva zbog potreba stanovništva mnoge javne službe pa tako i trgovine rade nedjeljom i blagdanima. Trendovi na razini EU kreću se u smjeru liberalizacije rada nedjeljom ali uz adekvatnu naknadu.
Recite mi da li bi zatvorene trgovine nedjeljom smanjile profit što su trgovci u početku mislili odnosno treba naći balans između tradicije pojma neradne nedjelje jer smo prvenstveno katolička zemlja i socijalnih potreba koje se mogu ostvariti samo radom, a to ovaj zakon prepoznaje.
Hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Filipović, Davor (HDZ)
Hvala lijepo uvaženi zastupniče, pa kada se pogledaju malo podaci Ministarstva financija kako idu kretanja u maloprodaji onda se može vidjeti da kad se gleda nedjelja, kada govorimo o maloprodaji da je to dan kada ljudi najmanje odlaze u dućane. Kada pogledate malo trgovačke centre onda je situacija nešto drugačija, tada je nedjelja drugi dan u tjednu kada se najviše ide u trgovačke centre.
Međutim, osobno ne mislim da će doći do ikakvog pada profitabilnosti reguliranjem rada nedjeljom jer će se odlasci ljudi u maloprodaju, ali i u shopping centre prebaciti na druge dane tako da svi ovi prihodi koji su ti maloprodajni lanci ostvarivali primjerice nedjeljom i trgovački centri to će se prebaciti na druge dane. Prema tome ja ne očekujem da će tu biti bilo kakvih problema, nego trebamo ići u ovom smjeru da ljudi naši koji rade nedjeljom da mogu taj dan provesti sa svojom obitelji jer to je jako, jako važno za svih.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Hrebak, izvolite.
Hrebak, Dario (HSLS)
Poštovani i uvaženi ministre, mi liberali nismo naravno oduševljeni ovim zakonom, ali smo svjesni činjenice da se je upravo ovim zakonom pokušao postići određeni društveni kompromis i ne samo po pitanju hrvatskog društva nego i unutar ovdje političkih elita u Hrvatskom saboru. Dobro je i smatramo da je dobar put da se odustalo od koncepta apsolutne zabrane nedjeljom i da će poduzetnici moći ipak imati pravo biranja kojih je to 1/3 nedjelja u ovoj zemlji koje će se ipak raditi.
Jedino ono što smatramo da je važno s obzirom da je Hrvatska turistička zemlja da se ipak još obrati pozornost na sezonalne radnike, male obiteljske tvrtke gdje su praktički sami zaposlenici obitelji koji rade 6 do 7 mjeseci tijekom turizma, a znamo koliko je turizam važan mislim da ih ne bismo trebali oštetiti.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Filipović, Davor (HDZ)
Evo, hvala vam lijepa na komentaru, pa mi smo išli upravo na ovu regulaciju rada nedjeljom da kažemo da je 16 radnih nedjelja upravo kako bi zato što smo turistička zemlja, da, da to sve bude ajmo tako reći u najboljem mogućem balansu. Ovo je situacija gdje neće nitko u potpunosti biti zadovoljan. Ima naravno onih koji bi htjeli da bude više radnih nedjelja i onih koji bi htjeli da bude manje radnih nedjelja. Mislimo da je ovo nešto što je optimalno, da je to jedan dobar balans, a kako je ovo prvo čitanje zakona naravno do drugog čitanja odnosno vidjet ćemo eventualno hoće li biti još nekakvih drugačijih razmišljanja. Međutim, zasada je ovo prijedlog i mislimo da je taj prijedlog dobar.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Cappelli, izvolite.
Cappelli, Gari (HDZ)
Hvala lijepo predsjedniče.
Ministre možda ću se nadovezati ali reći ću neke podatke, dakle zemlja u kojoj 85% turista dolazi autom, jer kažem to je neko spomenuo da treba benzinske pumpe isto zatvoriti ne znam šta je u ovom trenutku nemoguće i uspoređujući se sa inozemstvom, u inozemstvu je obrnuta situacija. 85% turista dolazi, većina dolazi avio dakle preko zračnih luka itd., tako da kod nas je to u ovom trenutku nemoguće izvesti.
Puna potpora ovom prijedlogu od 16 nedjelja sa izuzecima u kampovima, hotelima itd. gdje na neki način ipak kažem podatak je da je 60 i nešto skoro 70% smještajnih kapaciteta kod nas gosti borave u privatnom smještaju, dakle obitelji dolaze kojima je itekako potrebita upravo trgovina, tako da ovaj balans mislim da će biti za početak itekako jedna dobra praksa.
Hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Filipović, Davor (HDZ)
Hvala vam lijepa na komentaru ja se mogu složiti sa svime što ste vi rekli.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Mažar izvolite.
Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo predsjedniče.
Poštovani ministre Filipović.
Prije svega dopustite da vam čestitam na ovakvoj odluci, s druge strane vidjeli smo da su već neki veliki trgovački lanci i sami donijeli odluke o neradnoj nedjelji, ne čekajući da ovaj zakon stupi na snagu što pokazuje da su i oni sigurno proveli određene interne ankete vezano i za svoju financijsku dobit i ustanovili da tu nema bojazni.
S druge strane imali smo priliku vezano i za tijek covid-19 krize kada je Nacionalni stožer civilne zaštite zabranio rad nedjeljom i kada smo mogli vidjeti da se taj neradni dan prelio ili na dan prije ili na dan poslije odnosno da također trgovački lanci nisu trpili gubitak vezano za neradnu nedjelju, ali isto tako vidjeli smo i da neke naprednije europske države davnih dana to imaju. Pa možete li mi reći što su vaše ankete pokazale uspoređujući se s drugim europskim zemljama, ali i s ovim što …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… smo čuli?
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Filipović, Davor (HDZ)
Hvala lijepo.
Uvaženi zastupniče Mažar, pa vi ste precizno konstatirali što se dogodilo za vrijeme covid krize kada nedjeljom nisu radile trgovine, dogodilo se to da su ljudi odlazili dan prije ili dan poslije ito je nešto što je ok covid nije situacija koja je baš najviše mjerodavna, međutim očekujemo da će se tako nešto slično dogoditi kad se uvede regulacija rada nedjeljom.
Kada pogledate na razini EU gotovo pola zemalja ima reguliran rad nedjeljom prema tome to tamo funkcionira sasvim dobro i ne vidim razloga zašto to ne bi funkcioniralo i kod nas. A kao što sam rekao maloprije podaci Ministarstva financija pokazuju da kad se govori isključivo o maloprodaji da je nedjelja zadnji dan po prometu svim onima u maloprodaji, a kod trgovačkih lanaca je nešto drugačije. Međutim, vjerujem da je ovo jedan dobar balans koji će ponajviše pomoći svim onima koji su zaposleni u …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… trgovini, posebno ženama da provedu dan sa svojom obitelji.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala lijepa.
Kolegice Burić izvolite.
Burić, Majda (HDZ)
Hvala vam predsjedniče.
Poštovani ministre Filipoviću.
Prije svega pozdravljam i pohvaljujem regulaciju rada nedjeljom, ali isto tako i 50%-tno uvećanje plaćanja rada nedjeljom, ne samo za one koji rade u trgovini već za sve radnike. Ono što je bitno reći jest da se time ostvaruje i program Vlade RH, ali isto tako i program HDZ-a.
A želim vas pitati i ustvari tražiti vaš komentar na to što oporba problematizira rad benzinskih pumpi i time ustvari implicira da bi oni ustvari stranim turistima i ostalima kazali što, da bi valjda trebali pripremit kanistere sa benzinom s obzirom na to da problematiziraju rad benzinskih pumpi nedjeljom kao jednu …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… od iznimki.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Filipović, Davor (HDZ)
Hvala lijepa uvažena zastupnice i hvala vam također na pohvalama. Što se tiče rada benzinskih pumpi, mi smo napravili određeni broj izuzetaka i kao što sam u svom uvodnom izlaganju rekao te su iznimke odnosno izuzeci propisani su među ostalim zbog potrebe opskrbe stanovništva, radi kontinuiranog obavljanja javnih usluga te rada onih objekata koji uobičajeno rade nedjeljom i blagdanima. Te pumpe uobičajeno rade i za vrijeme turističke sezone i nedjeljom i blagdanima ikako bi se koristilo i među ostalim za normalno funkcioniranje cijelog sustava. Prema tome, osobno ne vidim problem u tome što će benzinske pumpe raditi nedjeljom, o tome smo vodili razgovore i sa našim socijalnim partnerima.
Postoji bojazan dijela trgovca da možda pumpe ne bi preuzele dio trgovine, međutim onoga što radi trgovina, međutim striktno je propisano što …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… benzinske pumpe smiju raditi.
Hvala lijepo.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Bačić izvolite.
Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem g. predsjedniče.
Poštovani ministre.
Kako kaže ona poslovica bez treće nema sreće. Dva puta je HS već donosio Zakon o trgovini kojim je regulirao rad nedjeljom i dva puta ga je Ustavni sud rušio uz obrazloženje kako je tim zakonima ustvari su pojedini poduzetnici diskriminirani i kako su iznimke koje su u tim zakonima bile ostale za rad nedjeljom jednostavno narušavali pristup tržištu na jednak način svim poduzetnicima.
Meni se čini čitajući ovaj zakon i obrazloženje da je ovaj put i nađena ta mjera koja će s jedne strane zadovoljiti i taj pristup tržištu, a s druge strane i Međunarodnu konvenciju o radu trgovine i definiranje odmora.
Do drugog čitanja možda bi još trebali razmisliti kako i na koji način omogućiti da i rad blagdanom bude ne samo sveden na razinu …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… /Govornik se ne razumije./… ugovora nego i zakonom uređen.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala lijepa.
Izvolite odgovor.
Filipović, Davor (HDZ)
Hvala lijepo uvaženi zastupniče Bačiću.
Što se tiče odluke Ustavnog suda mi smo uzeli u obzir sve ono što je proizašlo iz odluke Ustavnog suda iz 2004.g. kao i iz 2009.g. u jednoj od tih odluka Ustavni sud je rekao da se ne može raditi razlika između trgovaca na temelju veličine prodavaonica, to smo otklonili. Jedna je odluka govorila i o prenormiranosti i mislim da smo to isto uspješno i napravili, a kao što ste i vi rekli do drugog čitanja ćemo razmisliti o ovome što ste naveli.
Hvala lijepa.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Katičić izvolite.
Katičić, Krunoslav (HDZ)
Poštovani predsjedavajući, ministre Filipović, ministre Piletić sa suradnicima.
Evo ja ovaj dio predloženog zakonskog prijedloga o trgovini također smatram da je jednom dijelu cjelokupnog …/Govornik se ne razumije./… sveukupne aktivnosti Vlade kako bi se ostvarila puna integracija Hrvatske u očekivan ulazak u Schengenski prostor tako i uvođenje europodručje, pa me zanima i mislim čini mi se da ima dosta tih prijedloga koji su na neki način inkorporirani iz zapadnoeuropskih zemalja u kojima je to puno, puno bolje regulirano i mislim da je ovaj zakonski prijedlog upravo na tom tragu. I drago mi je da su predviđene određene iznimke uvažavajući upravo činjenice da smo izrazito turistička zemlja, ali i činjenica da imamo i neke proizvođačke aktivnosti u tom dijelu …/Upadica: Hvala vam./… koji iznimkama predviđa. Vaš stav molim.
Hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Filipović, Davor (HDZ)
Hvala lijepa, pa uvaženi zastupniče Katičiću mi smo prilikom izrade ovih izmjena i dopuna zakona, analizirali smo praksu i brojnih drugih zemlja pa tako kao i već sam rekao da primjerice gotovo polovica zemalja u EU ima reguliran rad nedjeljom pa tako se taj rad je reguliran i u Njemačkoj i u Austriji i u Belgiji i u Cipru i u Francuskoj i Malti i Nizozemskoj, Poljskoj, Sloveniji, Grčkoj, Islandu, Mađarskoj i Španjolskoj. Znači išli smo analizirati i gledati kako su oni to napravili i vjerujem da smo došli do jednog kvalitetnog prijedloga koji će ovdje biti usvojen na, u Hrvatskom saboru. I ono što je najvažnije, a fokus će staviti na obitelj dat će priliku svima onima koji prvenstveno rade u maloprodaji, već sam rekao 86.000 žena da nedjelju provedu sa svojom obitelji jer svi trebaju imati vrijeme kvalitetno za svoju obitelj.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Brčić, izvolite.
Brčić, Luka (HDZ)
Hvala gospodine predsjedniče.
Poštovani ministre pa vjerujem da malo tko od nas ovdje ima da nema ako ne u užoj barem široj obitelji ili poznanika, prijatelja tko radi u trgovačkim lancima kao prodavač ili slične poslove i zasigurno su oni najveseliji i ja bih rekao u ovo vrijeme sada božićnih i novogodišnjih blagdana da je to izuzetno dobra vijest i za njih i za njihove obitelji jer imajmo na umu da evo i rad nedjeljom stvara određeno i mentalno opterećenje, a znamo nažalost da upravo mentalna opterećenost je često puta u temelju raznih bolesti, a znamo nažalost da imamo značajno participiranje naših ljudi na bolovanju, pa me zanima, a ja osobno mislim da hoće, hoće li se i ovim neradnim danom nedjelje omogućiti da bude manje barem jedan silazni trend u, kada je riječ o bolovanjima.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Filipović, Davor (HDZ)
Hvala lijepa uvaženi zastupniče, pa ne mogu sa sigurnošću tvrditi što će se dogoditi, međutim kada čovjek kada bilo tko ima jedan dan za sebe posvetiti se za neke svoje aktivnosti i provesti vrijeme sa prijateljima, sa obiteljima sigurno će mu to pridonijeti i da se osjeća bolje. Prema tome, vjerujem da će doći i do tog smanjenja broja o kojem ste vi govorili.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Srpak, izvolite.
Srpak, Dražen (HDZ)
Poštovani predsjedniče, poštovani ministre siguran sam da ćemo sa ovim izmjenama Zakona o trgovini razveseliti mnoge hrvatske obitelji, mnoge majke koje su radile zapravo većinu nedjelja kroz godinu, a sada će moći biti zajedno.
Sjećam se kada smo prije nekoliko godina u našem gradu pokušali dogovorno zatvoriti trgovine, većinom su bili trgovci za međutim zbog opstrukcije jednog trgovačkog lanca to nije bilo dogovoreno i sve je ostalo po starom. Zapravo sada vidimo iz tog primjera kolika je zapravo bila potreba za donošenjem ovog zakona.
Postoje izuzeci koji su opravdani od zatvaranja nedjeljom zbog opskrbe stanovništva, obavljanja javnih usluga, turizma i sličnog. Podaci za '22. pokazuju anketni da 2/3 stanovništva podržava kontinuirano donošenje ovakvog zakona.
Zakon ćemo donijeti, a moje pitanje ide u smjeru koji i kakvi mehanizmi su ugrađeni u ovaj zakon da bi se osigurano da se on adekvatno provodi i da naše, naši zaposlenici …/Upadica: Hvala vam./… uglavnom žene ne rade nedjeljom.
Hvala vam.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala lijepa.
Izvolite odgovor.
Filipović, Davor (HDZ)
Hvala lijepa, pa evo kad dođe do usvajanja ovog zakona, naravno zakon se mora poštovati. Tu je, tu su državne institucije koje će to regulirati poput Državnog inspektorata. Prema tome, ali ja se nadam da, da neće biti uopće previše potrebe za angažmanom uopće državnih investicija, institucija ispričavam se, zato što jer ovaj zakon se donosi kako bi se doprinijelo kvalitetu, kvaliteti života svih naših sugrađana. Svi oni koji rade nedjeljom imat će priliku provesti taj, tu nedjelju na način kako to njima odgovara, a u krugu svojih najbližih. Prema tome, nadam se da uopće neće biti potrebe da institucije djeluju u bilo kakvom smjeru kad se govori o primjeni ovog zakona kada ga donesemo.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Miletić, izvolite.
Miletić, Marin (MOST)
Poštovani ministre imamo primjere i Njemačke, Belgije, Austrije gdje su trgovine nedjeljom zatvorene, u Danskoj, Francuskoj su uglavnom zatvorene i ja čak ovdje neću govoriti kao kršćanin, dakle idemo biti čisto na objektivnoj razini dobro je, dobro je da naši građani, naše majke, naši očevi jedan dan u tjednu mogu biti doma sa svojim obiteljima pa neka ih provode kako god žele. Mogu planinariti, ići u prirodu, u šumu, mogu se zajedno moliti, mogu raditi što god žele, sloboda.
E sada, mi u Klubu MOST-a bili bismo zadovoljniji da kad pričamo o slobodi da su radnici sami izabrali, da se baš dopusti. Zašto? Jer imate situacija gdje dvoje supružnika radi pa je lakše, lakše im je regulirati to unutar obitelji, ali imate situacija gdje radi samo otac ili samo majka i njima je nekad jako teško i bili bismo radosniji da su oni mogli izabrati da li žele raditi pa onda biti adekvatno plaćeni ovih 50% …/Upadica: Hvala vam./… što ste vi rekli, a mi bi bili sretniji još više.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala.
Izvolite odgovor.
Filipović, Davor (HDZ)
Poštovani zastupniče hvala vam na komentaru, pa ja se više-manje slažem sa ovim što ste vi govorili. Jako je teško napraviti takav prijedlog gdje bi svi bili u potpunosti zadovoljni. Mi vjerujemo da je ovo dobar prijedlog koji će pridonijeti balansu između poslovnog i privatnog života i da će to podići uvelike kvalitetu življenja i hrvatskih majki i hrvatskih očeva da mogu taj dan provesti sa svojom obitelji.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Puljak, izvolite.
Puljak, Marijana (Centar)
Poštovani ministre, samo da komentiram o ovoj slobodi izbora i da kažem da smo za slobodu izbora rada nedjeljom da se ostavi poslodavcima žele li raditi ili ne uz poštivanje svih zakonskih obveza i adekvatno plaćanje radnika. Ali htjela sam komentirati ovaj rad benzinskih stanica. Danas na benzinskim stanicama možete kupiti doslovno sve i ono što se kaže od igle do lokomotive osim svježeg mesa i svježeg voća i povrća.
Očekujete li sada, uvođenjem ovih neradnih nedjelja da ćemo moći kupovati i svježe meso i povrće, OPG-ove da imaju male mini tržnice na benzinskim stanicama i da tako benzinske stanice zapravo preuzmu ulogu svih onih trgovina koje ćete zatvoriti nedjeljom?
Evo, zahvaljujem.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Filipović, Davor (HDZ)
Evo hvala lijepa uvažena zastupnice Puljak. Pa bilo je te diskusije, kao što sam rekao i na GSV-u oko benzinskih postaja i njihovog rada, ne vjerujem da će to postati, da će to ići u smjeru u kojem ste vi sada govorili jer kada pogledamo i sada, istina je da se puno toga može tamo kupiti međutim, striktno je propisano što se može kupiti, kakva se hrana tamo, što se točno može prodavati, znači tamo se prvenstveno prodaju motorna goriva, a ne druge stvari i ono što je važno za istaknuti je da naravno, kada pogledate naše ljude, ne vjerujem da itko ide na, u, benzinsku pumpu nešto kupovati tek tako, tamo je uvijek puno skuplje i tu su naravno, institucije poput Državnog inspektorata koji će voditi računa da se tako nešto ne dogodi.
Hvala lijepo.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Povreda Poslovnika, kolegica Puljak, izvolite.
Puljak, Marijana (Centar)
Poštovani ministre, evo, povreda 238. Omanjivanje javnosti odnosno očito nikad niste bili na benzinskoj stanici, kažete, mogu se kupovati samo ne znam, motorna ulja i proizvodi, .../Upadica: Ne, nisam to rekao./... doslovno se može od igle do lokomotive danas kupiti, a i sjetite se vremena lockdowna i tada zabrane kako su na benzinskim stanicama ljudi išli kupovati kruh, pekarske proizvode, mlijeko, dakle sve ono što nisu mogli kupovati u trgovinama zatvorene.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Puljak, dobivate opomenu, ovo je replika i još jednom pozivam sve, nemojte zloupotrebljavati Poslovnik, imate replike, kažete što hoćete, kasnije ćete u raspravama moći još pojašnjavati vlastite stavove, molim vas da to ne činite.
Kolega Mažar.
Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo predsjedniče .../Upadica: .../nerazumljivo/... me poslušali./... pa evo kolegica je povrijedila čl. 238, omalovažava i nas i vrijeđa ministra. Znači u nedostatku argumenata, spušta se na osobnu razinu vrijeđanja, da netko nije bio na benzinskoj postaji, ja prije svega iz vašega izlaganja nisam čuo što vi uopće mislite o radu nedjeljom, odnosno podržavate li ovakav zakon, a iz vašega izrečenoga čini se da vi niste bili na benzinskoj jer one nisu od 100, 200 ili 500 kvadrata .../Upadica: Kolega Mažar, hvala vam./... pa se može staviti bilo šta za .../Govornik se ne razumije./...
Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam lijepa. Dobivate opomenu jer biti na benzinskoj postaji nije znak da je netko prekršio Poslovnik ili nije.
Kolegice Orešković, replika, izvolite.
Orešković, Dalija (Stranka s imenom i prezimenom)
Otkako sam zastupnica u ovom sazivu HS-a, ovo je prvi put da sam vidjela ovakav jedan niz uzastopnih replika isključivo od strane HDZ-a, na desetke u kojima su se isticale katoličke tradicionalne vrijednosti. Katoličke tradicionalne vrijednosti, o tome se pričalo, a ne o zaštiti radnika pa se čak htjelo reći i kako će ovim mjerama biti osobito sretne i zadovoljne žene. Što ste zapravo htjeli poručiti? Da ćete biti sretni vi jer očekujete da će uoči ovih božićnih blagdana biti puno pohvala sa oltara u propovijedima.
Dakle išli ste se dodvoriti Crkvi, a dostojanstvo radnika se štiti dobrim plaćama, dobrim plaćama, dobrim tržištem rada u kojem radnice nisu osuđene na niže plaćena radna mjesta, u kojima mogu birati za kojeg će poslodavca raditi i tražiti veće plaće i bolja primanja jer i to .../Upadica: Hvala vam kolegice Orešković./... da jednakost šansi i dobar životni .../Upadica: Hvala vam./... standard kao što imaju u zapadnoj Europi.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Orešković, hvala vam lijepo.
Izvolite, aha imamo opet povrede Poslovnika. Kolega Deur, izvolite.
Deur, Ante (HDZ)
Hvala poštovani predsjedniče, 238.
Poštovana kolegice Orešković. .../Govornik se ne razumije./... božićna ispovijed dobro došla ako je moguće da je uopće vi možete dobit.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Deur, dobili ste opomenu. Kolega Zekanović. Izvolite.
Zekanović, Hrvoje (HDS)
Poštovani predsjedniče, 238.
Poštovana diplomirana pravnica sa pravosudnim ispitom, ja ne znam što je vama, kolegice, koji je problem sa tradicionalnim kršćanskim vrijednostima? Imate li vi problem s tim neki? Evo, to meni nije jasno. Dakle ako imate problem, recite koji vam je problem s tim.
Evo, samo me to zanima.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Zekanović i ovo nije bila povreda Poslovnika, dobivate opomenu.
Izvolite ministre, odgovor sada na repliku.
Filipović, Davor (HDZ)
Hvala lijepo poštovana zastupnice Orešković, pa ja iz ovog vašeg izlaganja nisam čuo ništa zapravo o izmjenama i dopuni Zakona o trgovini osim što sam mogao izvući zaključak da imate nešto protiv toga što je Hrvatska katolička zemlja i da imate nešto protiv Crkve. Hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Fabijanić. Kolega Fabijanić, samo malo jer kolegica Orešković ima povredu Poslovnika. Izvolite. Isključite se kolega Fabijanić.
Izvolite.
Orešković, Dalija (Stranka s imenom i prezimenom)
Zahvaljujem predsjedavatelju. Povrijeđen je čl. 238 i od strane ministra prethodno i od strane Zekanovića.
Naime, nisu sporne katoličke vrijednosti, nije sporna Crkva, nije sporna bilo koja religija. Sporno je to što bi Hrvatska po Ustavu trebala biti .../nerazumljivo/... sekularna država, sporno je to kada Crkva državi diktira svoja pravila. I sporna je sprega koruptivnih modela .../Upadica: Hvala vam lijepo kolegice Orešković./... ponašanja sa dodvoravanjem pojedinim društvenim skupinama.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Dobivate, dobivate opomenu. .../Upadica: To je sporno./... To nije povreda Poslovnika, to je vaš stav i nema nikakve veze s povredom Poslovnika pa zato ste dobili opomenu.
Evo, sad izvolite kolega Fabijanić.
Fabijanić, Erik (Nezavisni)
Uvaženi ministre, pažljivo sam slušao replike, ali i uvodno obrazloženje koje je vezano za ovaj zakon. Iz rasprava, ali i iz obrazloženja bi se dalo primijetiti da stupanjem na snagu ovog zakona radnici u RH će imati 50% uvećanja za satnicu odrađeno nedjeljom. Da li je zbilja tome tako ili nije? Imam veliku dilemu jer ono malo što ja znam čitati i pisati, meni čl. 39 to ne govori. Evo.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Filipović, Davor (HDZ)
Hvala lijepo.
Uvaženi zastupniče, ovih 16 nedjelja koji će radnici raditi oni će imati pravo na 50% veću satnicu.
Hvala.
Fabijanić, Erik (Nezavisni)
Ja sam pitao za Zakon o radu.
Filipović, Davor (HDZ)
Onda će to Marin odgovarati kada.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Dobro, ok i imamo …/Upadica se ne razumije./…
Filipović, Davor (HDZ)
Sve u redu, ministar Piletić će vam onda …
Jandroković, Gordan (HDZ)
Dobro, nećemo sada dobacivati sigurno će se kroz raspravu moći iskristalizirati stav kolege Fabijanića.
Molim vas kolegice i kolege smirite se. Imate mogućnost. Što je bilo kolegice Ahmetović? …/Upadica se ne razumije./… Da, pa bit ćete kod g. Piletića. …/Upadica se ne razumije./… Imate da.
Nemojte radit sve što nije jasno ćemo, sve što nije jasno ćemo raščistit, polako. Ovo je sad zadnja replika, ovo je danas ste jako svi ste živahni danas, ajde smirite se malo, smirite se.
Kolegice i kolege objedinjujemo točke koje su sadržajno povezane. Možemo dalje? Imamo još jednu repliku za ministra Filipovića, kolega Zekanović izvolite.
Zekanović, Hrvoje (HDS)
Poštovani ministre.
Svakako pozdravljam ovaj zakon ovo je jedna tema koju je Hrvatska demokršćanska stranka oduvijek gurala kao prioritet i drago mi je da se to konačno rješava, ipak moram reći da postoje različiti pogledi na ovu temu. U nekim trgovačkim lancima, evo ne bih sada nikoga reklamirao, radnici su bili nedjeljom adekvatno plaćeni i sad to je mali uzorak, ali evo u mojoj trgovini gdje ja obavljam redovitu kupovinu djelatnici su mi se obratili i rekli su im da, da bi one htjele raditi nedjeljom što više tako da ima različitih pristupa ovoj temi, ali generalno pozdravljam ovaj zakon.
I opet moram komentirati poštovanu evo kolegicu odnosno stav nekih kolega u ovom Saboru kojima su univerzalne kršćanske vrijednosti sporne, ali ne znaju reći što im je sporno, dakle to je ono interesantno, dakle njima je da ne znam da Katolička crkva sutra svećenici krenu u gay paradu vjerojatno bi to bilo sporno, možda i ne bi.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Filipović, Davor (HDZ)
Hvala lijepo.
Uvaženi zastupniče Zekanoviću, pa istakao sam u okviru ovih replika ne mogu bit svi u potpunosti zadovoljni, moje i osobno mišljenje da nikakva plaća za rad nedjeljom ne može nadomjestiti vrijeme provedeno sa obitelji, sa svojim najbližima i nekako vrijeme za pojedinca ako hoćete.
Prema tome, vjerujemo da ovih 16 nedjelja radnih da je to sasvim dovoljno da se može napraviti balans između privatnog života i poslovnoga da uvažimo to što smo turistička zemlja i evo vidjet ćemo još do drugog čitanja ako bude još nekih kvalitetnih prijedloga svakako ćemo ih razmotriti.
Hvala vam lijepo.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Ministre Filipoviću hvala vam …/Upadica Filipović: Zahvaljujem predsjedniče HS-a./… vi se možete vratiti na mjesto. A prije nego što dođe ministar Piletić imamo zahtjev za stankom, kolegica Mrak Taritaš.
Izvolite.
Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo.
Poštovani predsjedniče HS-a.
Molim stanku u ime kluba Centra i GLAS-a u trajanju od 10 minuta. Mi danas imamo jednu vrlo zanimljivu situaciju gdje imamo objedinjene rasprave tri zakona, to vam je otprilike ko kad objedinite potrebu za ženskim grudnjacima, svinjskim polovicama i recimo drvom za ogrijev, sve je nabavljao ili mogao nabavljat sindikat pa je tema ista. Ali nije tema ista, tema je različita, ali nije tome ništa čudno ako imamo ovaj tjedan toliko puno važnih zakona, važnih priča, ali ok, tako ste odlučili i mi ćemo se tome prilagoditi i stoga i ne čudi da imamo i ovakav jedan žamor u sabornici jer imamo potrebu nešto reći.
Tema rada nedjeljom, mi apsolutno mislimo da rad nedjeljom treba ne smije se ograničiti na 16 nedjelja nego je to odnos između radnika i poslodavca gdje radnik za svoju za svoj rad treba biti adekvatno plaćen. Jednako tako samo da upozorim i kažem, vi tjerate naše građane da više troše jel ćete ih tjerati na benzinske crpke. Benzinske crpke imaju noću dostavu, imaju dostavu peciva, imaju s benzinskih crpki dostavu kruha, dostavu pizza sve ono što nije moglo bit i vi ćete ih tjerati zapravo da ljudi više troše. A pro po katoličkih zemalja, Hrvatska je naravno puno više katolička zemlja nego Italija jel u Italiji 12,5% se radnika radi nedjeljom u Hrvatskoj 7, u Malti 17,8% u Hrvatskoj 7, u Irskoj koja nema veze s katoličanstvom 16,9% radnika radi nedjeljom u Hrvatskoj 7. Tolko o katoličanstvu, tolko o vjeri, tolko o novokomponiranim katolicima koji su to postali …/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./… iza '91.
Hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kak ste ono rekli objedinjujemo svinjske polovice, ženske grudnjake i drva za ogrijev, razmislite malo što bi se dalo složit od toga.
Ajde idemo mi dalje, kolega Piletić izvolite.
Prvi je na redu kolega Pavić, izvolite.
Pavić, Marko (HDZ)
Poštovani kolega Piletić, poštovani predsjedniče Sabora, ministre Filipović.
Dobro ste sumirali isto tako i okvir koji Vlada daje za rast gospodarstva i zapošljavanje, visoka rekordna zaposlenost, niska nezaposlenost, 25 milijardi eura za razvoj, a oporba nekako stvara narativ da o prijedlozima zakona nema ništa za radnike, a vidimo i 50% veće plaće, vidimo ograničavanje rada na neodređeno, vidimo načelo nedostupnosti, a ono što smo dosta raspravljali u prvom čitanju to su digitalne platforme, dakle naši dostavljači, taksisti i sl. Mnoge zemlje su tu probale regulirati nisu uspjele, mi imamo dobar balans gdje građani mogu i do hiljadu eura u tri mjeseca skupiti.
Vidimo i nova poboljšanja u odnosu na prvo čitanje što se tiče solidarnosti da platforme garantiraju isplatu plaća za agregatore pa vas molimo da kažete što je novo …/Upadica: Hvala vam./… u odnosu na prvo čitanje.
Hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala lijepa, izvolite odgovor.
Piletić, Marin (HDZ)
Hvala lijepa.
Uvaženi zastupniče Paviću u prvom čitanju rekli smo da se digitalna radna, radna platforma može osloboditi solidarne odgovornosti ukoliko od dakle posrednika odnosno agregatora jednom u 3 mjeseca zatraži dakle pisano izvješće je li izvršio sve svoje obveze prema radniku. Sada želeći dodatno i unaprijediti dakle položaj svih onih koji rade za digitalne radne platforme putem agregatora, solidarnu odgovornost koju smo propisali digitalnim radnim platformama kažemo da se odgovornosti može osloboditi ukoliko dakle svaki mjesec zatraži pisano izvješće. Dakle, svaki mjesec digitalne radne platforme moraju od agregatora vidjeti jesu li dakle radnicima sva njihova prava ponajprije dakle po pitanju plaće i uplate doprinosa izvršena.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Ahmetović, izvolite.
Ahmetović, Mirela (SDP)
Hvala lijepa predsjedniče sabora.
Poštovani ministre, rad na određeno znači nesigurne uvjete rada, znači nemogućnost podizanja kredite, znači općenito nemogućnost planiranja života. SDP je predložio amandmane da ovaj prijedlog zakona na način da se rad na određeno regulira kao onaj koji traje godinu dana i da broj dopuštenih uzastopnih ugovora na određeno kod istog poslodavaca se odredi na samo 2 ugovora. Stav SDP-a je da rad na određeno treba biti iznimka, a ne pravilo. U prvom čitanju niste prihvatili naš prijedlog pa vas je želim pitati koji su razlozi tome?
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Piletić, Marin (HDZ)
Hvala lijepo.
Uvažena zastupnice Ahmetović, dakle i mi tvrdimo i to jasno dakle piše u zakonu da rad na određeno treba biti iznimka, a ne pravilo. I jasno smo dakle i u ovo konačnom tekstu zakona propisali dakle koji moraju biti obrazloženi uvjeti zašto poslodavac uopće sklapa ugovor na određeno sa radnikom. Jednako tako omogućili smo sprječavanje dakle uzastopnih tih ugovora na radu što je dosad bilo moguće da unutar 3 godine beskonačno se sklapaju dakle ugovori o radu. Sada smo propisali jasno 3 ugovora u 3 godine. Za sve one koji rade na određeno posebice dakle u javnom sektoru kada govorimo o vrtićima školama koje imaju takve ugovore jasno smo propisali da se uzastopni rad smatra i onaj sa prekidom manjim od 3 mjeseca, govorimo dakle o školskim praznicima. Na ovaj način mislim da dodatno unapređujemo ovu zakonsku odredbu i ako uzmemo u obzir da je ugovor na određeno svega 13,5% radnika u Hrvatskoj to vam je manje od …/Upadica: Hvala vam./… europskog prosjeka koji iznosi 14%.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala ministre.
Kolegice Juričev Martinčev, izvolite.
Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Hvala lijepo poštovani predsjedniče.
Poštovani ministre ove izmjene i dopune Zakona o radu obvezuju poslodavca da svaki sat rada nedjeljom svoje djelatnike moraju platiti najmanje 50% više. Dosta je danas govora o tome koliko će i na koji način biti plaćeni djelatnici u trgovini međutim ne treba zaboraviti da postoje i drugi djelatnici i druge službe koje rade nedjeljom koji također zahvaljujući ovom zakonu će dobiti povećanje.
Naime, Kolektivnim ugovorom za djelatnike u zdravstvu i zdravstvenom osiguranju oni dobijaju sada 35% više. Međutim, zahvaljujući ovom zakonu oni i brojne druge službe dobit će više pa bi molila i volila bi da naši građani čuju koje su to službe i koji su to djelatnici koji će zahvaljujući ovom zakonu dobiti više za rad nedjeljom.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Piletić, Marin (HDZ)
Hvala lijepo.
Uvažena zastupnice Juričev Martinčev, dakle mi smo zato i objedinili raspravu o ova tri zakona da još jedanput podsjetimo da horizontalno kroz tri regulative unapređujemo radno zakonodavstvo i dakle omogućavamo smanjenje rada nedjeljom posebice ovdje u trgovini. Međutim, Zakon o radu je opći propis o radu i sve odredbe se tiču dakle svih zaposlenih neovisno bilo u kojem sektoru radili. Zbog toga i jesmo, a upravo se to iskristaliziralo na prvom čitanju definirali koliko taj rad nedjeljom treba biti plaćen. I propisali smo u dogovoru sa našim socijalnim partnerima minimalno 50% što ne znači da se ne može i povoljnije ugovoriti kroz kolektivni ugovor.
Povećanje od 50% cijene rada nedjeljom odnosi se dakle na sve djelatnike u RH, na sve radnike kako u privatnom tako u državnom i javno sektoru. I bolnice i vojska i policija, svi će dakle …/Upadica: Hvala vam./… dobiti ovo povećanje od 50%.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Lalovac, izvolite.
Lalovac, Boris (SDP)
Hvala lijepa gospodine predsjedniče.
Poštovani ministre, moje pitanje vezano je za nejednak raspored radnog vremena, znači Članak 27. odnosi se na Članak 66. stavak 3. gdje ste zapravo ovim zakonom dopustili povećanje tjednog rada znači sa 50 na maksimalno 60 sati jel, kao je tako ugovoreno kolektivnom ugovorom, pa moje pitanje odnosi se na to od koga je toliko došlo. Jel gledajte to je ipak 12 sati da radite 5 dana. Tko to može izdržati da radi 12 sati 5 dana bez obzira što ste vi kolektivnim ugovorom to kao definirali. Jel to nekakvo izrabljivanje rada ipak jel? Ne znam zašto uopće zakonska mogućnost da nekome date da može raditi 12 sati dnevno jel i tako 5 dana.
Hvala lijepo.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Piletić, Marin (HDZ)
Jasno smo uvaženi zastupniče Lalovac propisali dakle kada je u pitanju nejednak raspored radnog vremena da se ovo dodatno uvećanje odnosi na intenzivni prekovremeni dakle rad, može raditi samo u slučaju da u prosjeku od 4 mjeseca opet dakle taj prosjek bude 8 sati dnevno odnosno dakle 40 sati tjedno. Dakle, ovo je samo radno intenzivne djelatnosti u kojim se zahtjeva da se u određeno doba godine dakle radi intenzivnije, ali onda opet ukoliko uzmemo razdoblje od 4 mjeseca da to bude dakle normalno raspoređeno.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Jelkovac, izvolite.
Jelkovac, Marija (HDZ)
Hvala lijepa poštovani predsjedniče.
Poštovani ministre ovdje smo danas od strane oporbe mogli čuti da zakonom u stvari nije regulirano pravo na plaćanje noćnog rada, otežanih uvjeta rada, prekovremenog rada što nije točno te odredbe u Zakonu o radu kao općem propisu postoje i to ne od jučer. Međutim, ono što smo ojačali u toj odredbi to je plaćanje rada nedjeljom gdje smo odredili minimum koji mora biti minimum 50%. Sve ostalo utvrđivat će se kolektivnim ugovorom i mislim da je dobro da jačamo kolektivno pregovaranje. Međutim, ono što me brine to je nadzor nad bilježenjem u stvari prekovremenog rada od strane poslodavca i priznavanjem prekovremenog rada. Da li tu osim inspekcijskih službi koje to trebaju nadzirati možemo još nešto kroz zakon napraviti da ili kroz neke druge akte da ojačamo tu zaštitu radnika.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam.
Izvolite odgovor.
Piletić, Marin (HDZ)
Pa dakle, nadležnost Državnog inspektorata je da kontrolira, dakle sve zakone, pa tako Zakon o radu po pitanju dakle svih radnih odnosa. Državni inspektorat je taj koji to treba nadgledati, a naravno u smatranju bilo kakvog dakle prekršaja ili nepoštivanja Zakona o radu kao i bilo svakog drugog radnik je to dužan naravno upozoriti nadležnoj inspekciji.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Pavliček, izvolite.
Pavliček, Marijan (Hrvatski suverenisti)
Poštovani ministre, kao jedan od najvećih problema tržišta rada jesu ugovori na određeno vrijeme koji našim sugrađanima ne nude neku sigurnost i zbog kojih brojni od njih se odlučuju za odlazak u zapadno europske zemlje. Vi danas imate tvrtke koji doslovce godinama svojim djelatnicima nude ugovore svakih pet dana. Ovim izmjenama i dopunama zakona nastojte ovo promijeniti, međutim bojim se da će opet netko ovdje loviti u mutnom, pojedinci, poslodavci jer se i dalje omogućava ugovor na određeno vrijeme što se tiče tzv. objektivnih razloga i što se tiče uposlenika u agencijama.
Zar nemate bojazni da bi moglo doći do eksplozije uposlenika u agencijama upravo kako bi i dalje velik dio naših sugrađana nastavio raditi na određeno vrijeme.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Piletić, Marin (HDZ)
Hvala lijepo uvaženi zastupniče Pavliček.
Pa bojazan uvijek postoji, ali sve tendencije dakle na hrvatskom tržištu rada govore da se i broj radnika u agencijskom radu smanjuje kao da se i smanjuje konstantno iz godine u godinu, dakle broj radnika koji rade na ugovor na određeno.
Spomenuo sam već u prijašnjoj, dakle replici mi trenutno dakle imamo prosjek ugovora na određeno 13,5% ovdje u Hrvatskoj. Ukoliko uzmete europski prosjek on je 14%. Dakle, mi smo po tom pitanju bolji u odnosu na europski standard i ja vjerujem da sve ove zakonske odredbe koje smo unijeli upravo da se sprječava i potiče rad na neodređeno posebice u stalnim sezonskim poslovima. Tu i jest, leži najveći dio dakle ugovora na određeno, smanji i prijeđe u rad na neodređeno.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Ćosić, izvolite.
Ćosić, Pero (HDZ)
Zahvaljujem predsjedniče.
Poštovani ministre, ovim izmjenama i dopunama zakona između ostalog definirali ste novčane primitke koje radnik ostvaruje na temelju posebnog propisa bilo da se radi o kolektivnom ugovoru, o Pravilniku o radu ili ugovoru o radu, a to su dodaci za otežane uvjete, prekovremeni rad, noćni rad, rad nedjeljom, blagdanima i slično u cilju dodatne zaštite radnika u članku 34. za rad nedjeljom propisali ste uvećanje satnice za postotni iznos od minimalno 50% što svakako podržavam, ali nije evo učinjeno to isto za ostale novčane primitke koje sam malo prije naveo.
Međutim, u istom članku tom dali ste i odredbe pomoću kojih radnik može ostvariti ta prava. Ali evo smatram da kod idućih izmjena i dopuna zakona trebalo bi propisati minimalni iznos postotka, dodatka na plaću kako bi evo dodatno zaštitili radnike koji rade u onim granama gdje nemamo kolektivne ugovore, gdje imamo manjkave ugovore o radu i pravilnike o radu.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala.
Izvolite odgovor.
Piletić, Marin (HDZ)
Hvala lijepo.
Uvaženi zastupniče Ćosić, ponovit ću još jedanput. Dakle, u dogovoru sa našim socijalnim partnerima, a i iz rasprave iz prvog čitanja jasno smo rekli da ćemo u ovom konačnom tekstu zakona propisati koliko je to rad nedjeljom se treba dodatno platiti.
Podsjetit ću da svi oni radnici koji su pokriveni kolektivnim ugovorom, a u privatnom sektoru to je tek nešto iznad 20% prosječni pokazatelji kažu da rad nedjeljom se plaća 37% više. Dakle, ovim zakonom podižemo taj standard i jasno propisujemo 50%. Za sve ove ostale novčane primitke koje ste spomenuli jasno smo rekli da mora biti primjereno plaćeno i ostavili to upravo u dogovoru sa našim socijalnim partnerima i poslodavcima i sindikatima da bude stvar, motiv i poticaj za kolektivno pregovaranje i sklapanje kolektivnih ugovora.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Glasovac, izvolite.
Glasovac, Sabina (SDP)
Poštovani ministre u prvom čitanju, a i sada inzistiramo na tome da zakonom jasno propišete minimalna uvećanja za svaki sat prekovremenog rada, rada noću, subotom, nedjeljom to jeste, blagdanima i smjenskoga rada. Vi to uporno odbijate iako znate da se zakon izigrava, da je po zakonu platit radnika jednu kunu više i sve je u redu, a radnika na taj način obezvređujete.
Međutim, ono što ja vas pitam. Na stranici 933. Nacionalnog programa otpornosti vašeg kojeg ste vi potpisali piše jedno obećanje da ćete propisati minimalna uvećanja za prekovremeni rad, noćni rad, rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim neradnim danom. Zašto lažete ili dajete lažna obećanja, odnosno ne želite ispuniti vaše obećanje koje je sadržano u našem prijedlogu i bit će sadržano u našem amandmanu.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Piletić, Marin (HDZ)
Dakle, ako mene pamćenje dobro služi naš zadnji razgovor po pitanju prvog čitanja Zakona o radu bilo jasno definiranje, dakle rada nedjeljom. Tada ste jasno rekli da ćete pratiti koliko ćemo povećanje uvrstiti u zakon isključivo, dakle za rad nedjeljom. Mi smo vam to dostavili. Poslušajte dakle snimku s prvog čitanja, ali isto tako jasno sam i sada kolegi Ćosiću odgovorio. Dogovor je naših socijalnih partnera sa kojima dvije godine radimo na izmjeni i unapređenju radnog zakonodavstva da ostale dodatke na plaću koje smo jasno zakonom propisali da moraju biti primjereno uvećani bude stvar kolektivnog pregovaranja.
I jednako tako smo rekli i ponovit ću i za ovom govornicom da je ovo prva faza reforme radnog zakonodavstva sa implementacijom dviju europskih direktiva, a da sljedeće godine formiramo novu radnu skupinu za izradu cjelovitog Zakona o radu.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Povreda Poslovnika, kolegice Glasovac.
Izvolite.
Glasovac, Sabina (SDP)
Članak 238. ministar ne da me vrijeđa nego me pravi ludom.
…/Upadica Piletić: Ne poslušajte. Vrlo jasno smo tražili propisivanje zakonskog minimuma za sve ovo što sam vam nabrojala, od prekovremenog, smjenskog, noćnog, subotama, nedjeljama, blagdanima, to je prvo.
Drugo, to što ćete vi propisat zakonskim minimumom nešto, ne znači da ne ostavljate prostor za kolektivno pregovaranje, kako za rad nedjeljom, tako i za sve druge posebne uvjete rada. Ne radite nas ludima i ispunjavajte svoja obećanja sa stranice 933 NPOO-a.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Glasovac…
…/Upadica Piletić: Za razliku od vas mi svoja obećanja ispunjavamo/….
Ministre molim vas, ministre molim vas.
Kolegice Glasovac, dobivate drugu opomenu, a vi ste potpredsjednica i jako dobro znadete pravila da ovo što ste napravili nije u skladu s poslovnikom odnosno jako odudara od poslovnika.
A zato se javio kolega Borić, isto ima povredu poslovnika.
Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepo.
Čl. 238., uvaženi predsjedniče kolegica Glasovac ustvari govori neistine, znači politikama upravljaš kad imaš odgovornost kad upravljaš državom ili imaš svoj resor i gđa. Glasovac je upravljala politikama, kako je to funkcioniralo, u tom vremenu bilo je udri po profesorima, udri po učiteljima …/Pljesak/…, udri po svim zaposlenima u osnovnom i srednjem školstvu, udri po ravnateljima i danas iz oporbe znaju sve, to je to.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala kolega Borić.
Kolega, kolega Borić, samo malo molim vas, kolega Borić vi dobivate opomenu, to je prvo. Vama sam već dao.
…/Upadica iz klupe se ne razumije/….
Je, ali reći istinu kada koristite povredu poslovnika ne štiti vas od toga da ćete dobit opomenu, to je razlika, a kolegice Glasovac vas molim, znadete da bi treća opomena bila onemogućavanje daljnjeg sudjelovanja u raspravi, a vi ste ipak potpredsjednica, pa nećemo onda s tim, ali molim vas, možete stati? Postat ću malo stroži ako ovako nastavite jer je teško raditi.
Kolega Grčić, izvolite povreda poslovnika.
Grčić, Branko (SDP)
Pa evo kako kolegica ne može odgovoriti ja ću temeljem čl. 238. odgovoriti i citirati, znači u ovom dokumentu…
…/Upadica predsjednik: Što je, što je povrijeđeno?/…
Molim?
…/Upadica predsjednik: Što je povrijeđeno?/…
Pa zato što se iznose neistine.
…/Upadica predsjednik: Ne, to nije povreda poslovnika/….
Kako nije povreda poslovnika iznošenje neistina?
…/Upadica predsjednik: Čak vam je iznošenje istine je povreda poslovnika ako je krivo to učinjeno/….
Znači to je ono ne lažem, znači ne lažem, samo povremeno govorim neistinu, jel to to?
…/Upadica predsjednik: Kolega Grčić, upali ste sada u priču…/….
Dakle, u dokumentu NPOO je Vlada, ova Vlada napisala da će izuzeti…
Jandroković, Gordan (HDZ)
…/Upadica predsjednik: Dobro, dobivate opomenu, kolega Grčić molim vas sjednite se, vrijeme je isteklo/…
Grčić, Branko (SDP)
…prekovremeni rad, noćni rad i rad nedjeljom…
Jandroković, Gordan (HDZ)
…/Upadica predsjednik: Kolega Grčić, dobivate sada i dru…, dobivate i, dobivate i drugu opomenu, molim vas sjednite/….
Grčić, Branko (SDP)
Hvala vam lijepa.
…/Upadica predsjednik: Molim vas sjednite/….
To je to.
…/Upadica predsjednik: Molim vas sjednite/….
…/Upadica Piletić: Gdje piše 26., pročitajte naslovnicu/….
…/Upadica predsjednik: Ministre, vi nemojte dobacivati iz, s govornice/….
…/Upadica Piletić: Pardon/….
Jandroković, Gordan (HDZ)
Ali kolegice i kolege ja vas molim…
…/Upadica iz klupe: Opomena/….
Ne mogu dati opomenu predstavnicima Vlade.
Ne mogu vam dati da kažete zato što to nije povreda poslovnika o čemu vi govorite, vi replicirate.
…/Upadica Grčić: Vi ste drugima dopustili da kažu i dali im opomenu…/…
Ne, ne, ne, ne…
…/Upadica Grčić:… a meni niste dali da kažem i dali ste mi dvije opomene/… …/Smijeh/….
Ajde ovako, gledajte ja ću, ovako, sad ovo što radite…
…/Upadica Grčić se ne razumije/…
… ovo što za sad radite, ovo što radite sada zaslužuje i treću opomenu, pa vas molim, molim vas da sad stanete.
…/Upadica Grčić: Ajde dobro, stat ću/….
Može da stanete?
…/Upadica Grčić se ne razumije/….
Kolega Grčić, imate repliku, jeste se javili za repliku?
…/Upadica Grčić: Jesam/….
Onda ćete u replici to reći, a onda poslije toga imate klub, a nakon toga još imate mogućnost pojedinačne rasprave, a onda još imate i završno i možete još dvije replike nakon toga.
…/Upadica Grčić se ne razumije/….
E to je drugi problem, možemo mi organizirati se kao što recimo se organiziraju u drugim državama, pa raspravu skrate na dva sata o svakoj točci dnevnog reda, pa klubovi iznesu svoja stajališta i završe, a mi ćemo cijeli dan razgovarati sada o ovome, pa budite strpljivi.
Idemo dalje sada, replicirat će kolegica Maksimčuk, izvolite.
Maksimčuk, Ljubica (HDZ)
Hvala lijepo predsjedniče HS.
Uvaženi ministre, tijekom prvog čitanja jedna odredba je izazvala dosta polemike, naime tiče se rada na izdvojenom mjestu, na tragu toga je i moje pitanje. Možete li pojasniti novine vezane uz rad na izdvojenom mjestu u izvanrednim okolnostima i teret dokazivanja? Hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Piletić, Marin (HDZ)
Hvala lijepo.
Uvažena zastupnice Maksimčuk, u odnosu na prvi tekst izmjene i dopune Zakona o radu sada smo preciznije pojasnili što to znači rad na izdvojenom mjestu odnosno smatra se to rad od kuće ili na drugom mjestu koji su poslodavac i radnik ugovorili.
Što se tiče rada na daljinu upravo želeći podržati i kroz zakon suvremene oblike rada, dakle i digitalne nomade rekli smo da je to mogućnost koju poslodavac ugovora s radnikom, a radnik sam dakle odlučuje na kojem mjestu, s kojeg dakle dijela želi raditi, isključivo dakle putem informacijske i telekomunikacijske tehnologije, u svemu ostalome stoji i dalje dakle da poslodavac mora voditi računa o zaštiti na radu i kada radi od kuće, ali isto tako i radnika koji radi na daljinu upoznati sa svim njegovim pravima iz sustava zaštite na radu.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Jeckov, izvolite.
Jeckov, Dragana (SDSS)
Gospodine ministre, radnici kojima je Agregator poslodavac objektivno mogu se naći u nepovoljnijem položaju u odnosu na druge platformske radnike. Kako? Pa vrlo jednostavno, oni mogu osmisliti svojevrsnu naknadu za posredovanje koja se ne mora tako zvati. Kako ćemo ih zaštititi ovim zakonskim prijedlogom?
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Piletić, Marin (HDZ)
Uvažena zastupnice Jeckov, dakle Agregator kao i svaki drugi poslodavac je poslodavac i odgovara prema svom radniku sukladno dakle svim pozitivnim zakonskim propisima, pa tako i Zakon o radu. Posebice smo ove radnike koji rade putem digitalnih radnih platformi koji sada rade na čitav niz nedefiniranih zakonskih mogućnosti propisali da imaju mogućnost radnog odnosa i da solidarno uz Agregator koji je poslodavac kao i svaki drugi, odgovara i digitalna radna platforma dakle za, koju on vrši uslugu. Ti radnici u digitalnim radnim platformama su, ja ću reći, dvostruko osigurani i kroz dakle odnos koji imaju s Agregatorom, ali isto tako solidarno odgovara i digitalna radna platforma.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Dreven Budinski izvolite.
Dreven Budinski, Nadica (HDZ)
Hvala lijepa poštovani predsjedniče.
Poštovani ministre.
Ovako, povećanje plaće je bio zadatak iz programa Vlade RH pa tako je i u ovom zakonu, a mislim da uzimajući u obzir da je Zakon o radu opći propis koji mora biti horizontalno primjenjiv pa imam pitanje za vas.
U ovom Konačnom prijedlogu zakona izmijenjen je djelomično članak o plaći koji je utjecaj takve promjene na poslodavca, a koji je utjecaj za radnika?
Hvala lijepo.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Piletić, Marin (HDZ)
Hvala lijepo.
Uvažena zastupnice Dreven Budinski jasno smo i ovdje propisali poglavlje koje se odnosi na plaću, da mora biti ugovorena u bruto iznosu, da isplata mora ić putem transakcijskog računa, da dakle što se tiče same plaće jasno smo propisali ovdje što to sve čini plaću koji su sastavni dijelovi i ugovora o radu koji se tiču iznosa plaće, ali novost u ovom drugom čitanju jest da svi ovi dodaci o kojima smo maločas pričali i rad nedjeljom i prekovremeni rad ne mogu bit isplaćeni na iznos manji od minimalne plaće. Dakle, time dodatno još jačamo položaj svih onih koji imaju ugovorenu osnovicu ili ugovorenu plaću iznad zakonski propisane minimalne plaće da svi ti dodaci ne bi ušli u plaću koju treba naravno dobiti i svi ti dodaci idu i ne mogu ići na iznos manji od minimalne plaće.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Marić izvolite.
Marić, Andreja (SDP)
Hvala lijepo.
Poštovani ministre u prvom čitanju se uopće niste u ovome zakonu osvrnuli na razgraničenje poslovnih obveza od slobodnog vremena radnika odnosno o pravu na isključenju o tome sam vas pitala prošli puta. E sad ste se tu u čl. 22. dopunjujete ovaj čl. 60.a st. 8., međutim to nije niti izbliza onome što zahtijeva EU parlament i kako je u zakonskoj regulativi niza zemalja i kako je zapravo u njihovoj praksi.
Dakle, u drugim zemljama radnik ima pravo na isključenje bez posljedica na radni status, bez straha od sankcija. Kod nas se ne samo ovo pozivanje izvan radnog vremena nego i dolazak i komunikacija uopće ne bilježi i pitanje tko će to platiti, tko će to nadzirati i ko će to sankcionirati, dakle to uopće niste naveli u ovom stavku 8., na koji način zapravo mislite zaštititi radnika.
Jasno je što je prijeka potreba i viša sila, ali ja govorim o svakodnevnoj komunikaciji …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… koja se događa.
Hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Piletić, Marin (HDZ)
Ako se i događa to je u svakom slučaju iznimka, a ne pravilo. Međutim, upravo zbog i rasprave u prvom čitanju mi smo sada jasno definirali kroz ovaj st. 8. da se uvodi za sve pravo na nedostupnost. Podsjetit ću da smo i prvim tekstom zakona rekli da radnici koji rade putem digitalnih radnih platformi izvan radnog vremena imaju pravo na nedostupnost.
S obzirom da ova preporuka koju ste maločas spomenuli, dakle riječ je o preporuci Europskog parlamenta dakle još uvijek preporuka dakle nije obveza. Mi sada jasno kroz konačni nacrt prijedloga izmjena i dopuna Zakona o radu uvodimo pravo nedostupnosti želeći prvenstveno razvijati sijest poslodavaca da radnik izvan radnog vremena ima pravo na nedostupnost i jasno propisali što je teret dokazivanja u slučaju iznimno prijeke potrebe …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… radnika ona uznemirava radnika.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Deur izvolite.
Deur, Ante (HDZ)
Hvala.
Poštovani predsjedniče, poštovani ministre.
Ugovori o radu na određeno vrijeme značajno se ograničavaju, možete li objasniti što će nova ograničenja za sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme značiti za radnika s obzirom da znamo praksu i na koji način se to sve događalo? U kojoj mjeri će radnici biti poboljšani i njihovu sigurnost u ovom novom zakonu i ugovorima na kojoj mjeri će se to sve shvatiti i kako će se poslodavac sad i radnik u kojoj mjeri će to sve zajedno bit?
Evo hvala vam.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Piletić, Marin (HDZ)
Hvala lijepo.
Uvaženi zastupniče Deur, ponovit ću još jedanput, dakle pokrivenost radnika koji rade putem ugovora na određeno u Hrvatskoj je 13,5%. Iz godine u godinu ako pratimo taj postotak on je sve manji i ovdje smo jasno propisali da unutar tri godine poslodavac s radnikom može sklopiti tek tri ugovora na određeno čime zapravo preveniramo situaciju da smo još uvijek u EU rekorder po ovim kratkotrajnim ugovorima o radu od svega nekoliko dana, tjedana ili do tri mjeseca. Tu smo još uvijek pod tim tzv. prekarnim ugovorima među prvim zemljama EU sa postotkom od 4,5%.
Upravo na ovaj način želimo smanjiti broj tih kratkotrajnih ugovora o radu kao što želimo naravno i kroz stalne sezonske poslove omogućiti poslodavcima da sklapaju ugovore na neodređeno s radnicima na sezonskim poslovima.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam.
Kolegice Peović izvolite.
Peović, Katarina (RF)
Hvala.
Bojimo se da nećete uspjet smanjiti te ugovore na određeno, niti smanjiti taj prekarni rad jer i do sada smo imali u zakonu mogućnost i obavezu poslodavca da obrazloži ugovor na određeno. Nećete sada smanjiti ugovore na određeno i nemojte manipulirat statistikom, znači imamo najveći broj ugovora do tri mjeseca u EU.
Druga stvar, niste prihvatili naš prijedlog da se ako poslodavac 30% smanjuje plaću radnicima tisuće kuna smanjuje plaće radnicima u izvanrednim uvjetima, makar mora opravdati da je došlo do pada prihoda. Pa jel poslodavac daje veću plaću 30% ako ima ekstra profit u nekom mjesecu? Sada će radniku moć skidati s plaće. Stvarno je manipulativno i bezobrazno moram reći da govorite da radnik ima pravo raditi više i dodatni rad uvodite, znači uvodite još osam sati dodatnog rada i kažete samo četri mjeseca će raditi bez dana odmora. Pa radite vi četri mjeseca bez dana odmora. Nakon toga kažete …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… može raditi normalnim rasporedom radnog vremena. …/Upadica predsjednik: Hvala kolegice Peović./… Sramota.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Piletić, Marin (HDZ)
Dakle, nećemo mi smanjiti ugovore na određeno, smanjit će poslodavci upravo zbog primjene Zakona o radu. S obzirom uvažena zastupnice Peović dakle da ste vi predložili HS dakle svoj Zakon o radu, nema potrebe da implementiramo vaše odredbe kada ste vi predložili cjeloviti Zakon o radu i ako Hrvatski sabor to usvoji bit će time nama lakše.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Šimičević, izvolite.
Šimičević, Rade (HDZ)
Zahvaljujem predsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani ministre evo ja vam vjerujem vi ste otvorili Pandorinu kutiju, a zašto vam vjerujem, zato što ste jedan od nas pa znate kako se to ovaj može dobro, dobro napraviti. Namjera je, namjera je svih nas ovdje zastupnika.
…/Upadica: Kolege, kolegice i kolege molim vas. Izvolite kolega Šimičević, dalje molim vas./…
Namjera je zaustaviti rad na crno i pretvoriti ga u rad po zakonu dakle učiniti, učiniti radnika dostojanstvenim da ima svoju ulogu, da ima svoj ugovor i da više nema rada na crno.
Što će zapravo ovaj novi zakon dobro donijeti u rješavanju ovog problema i vjerujete li da možemo iskorijeniti rad na crno?
Hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Piletić, Marin (HDZ)
Pa kao što kaže sam naziv zakona vjerujem da možemo suzbiti rad na crno. Jasno smo propisali kroz Zakon o suzbijanju neprijavljenog rada da inspekcija ukoliko utvrdi da radnik nije prijavljen pretpostavlja radni odnos unazad 6 mjeseci što znači da će takvi radnici ukoliko takav dakle poslodavac ne može dokazati kada je radnik počeo s radom morati platiti i plaću kao i dakle sve doprinose obvezene u mirovinski i zdravstveni sustav. Samim time dakle jačamo ulogu takvih radnika, zakonom osvještavamo i same dakle radnike da ne pristaju na rad na crno jer to naravno šteti i njihov daljnjem položaju u mirovinskome sustavu, a naravno da šaljemo i jasnu poruku i poslodavcima da u ovim trenucima kada zaista nam treba i radne snage i da se uvozi radna snaga želimo suzbiti nelojalnu …/Upadica: Hvala vam./… konkurenciju.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Pavić, izvolite.
Pavić, Željko (Socijaldemokrati)
Poštovani ministre, evo jedna replika dvije teme. Prvo je platformski rad, već je danas bilo replika na tu temu ali vjerojatno znate da je pokazalo istraživanje iz prošle godine da je u Hrvatskoj otprilike 10,7% ljudi radilo preko platformi. Otprilike nekih 400 ljudi je okusilo taj rad preko platformi i nisu se baš najbolje proveli prvenstveno zbog toga što im je plaća pala. Oni koji su prije zarađivali oko 7.000 kuna nakon toga su preko platforme zarađivali oko 5.000 kuna. To je prva stvar. Vi ste propisali ovdje da će zapravo agregatori i platforme solidarno odgovarati za plaću. Međutim, nakon toga kad radnik pokrene neki postupak on zapravo mora ići na sud. Kako to mislite riješiti taj problem da radnik dobije novac odmah, njemu novac treba sad. To što on radi preko platforme, najveći broj njih zapravo radi iz nužde.
Drugo pitanje je vezano za 3 ugovora na određeno. Slažem se propisano je to u zakonu, imat ćemo 3 ugovora na određeno vrijeme nakon toga se mora sklopiti ugovor za stalno. Međutim, šta je sa radom preko agencije kako možete i namjeravate spriječiti …/Upadica: Hvala./… zapošljavanje preko agencije gdje nema tog ograničenja.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam lijepa.
Izvolite odgovor.
Piletić, Marin (HDZ)
Hvala lijepo.
Dakle što se tiče platformskog rada i rada radnika koji rade putem digitalnih radnih platformi oni su u istom statusu kao i svi ostali dakle radnici. Međutim, kroz Zakon o radu propisujemo dakle ovu specifičnost pute agregatora i jasno smo tu naznačili i poboljšali pravo u odnosu na prvi tekst da se solidarne odgovornosti digitalna radna platforma može osloboditi ukoliko svaki mjesec redovito vrši dakle provjeru svog posrednika u odnosu na ispunjavanje obveza prema radniku.
Što se tiče dakle rada preko agencije mi ne možemo i dakle ne želimo ukinuti rad preko agencije s obzirom da je on također dakle poznanica u hrvatskom tržištu rada i za njim ima potrebe dakle, kada govorimo o kratkoročnom dakle zapošljavanju radnika. Prema tome, nema smisla da to sada priječimo ukoliko …/Upadica: Hvala vam./… za tim ima potrebe.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Grčić, izvolite.
Grčić, Branko (SDP)
Hvala.
Ministre Vlada kaže odnosno vi kažete postoji neujednačenost prakse poslodavaca vezano za visinu povećanja plaće uslijed prekovremenog, noćnog i rada nedjeljom odnosno blagdanom. I kažete ovdje lijepo, opisanim nejednakostima, nejednakim praksama pridonosi i činjenica relativno male pokrivenosti hrvatskih radnika kolektivnim pregovaranjem koja se procjenjuje na svega 20%.
Prema tome, naš zahtjev je legitiman, vi ste obećali također propisati dakle da se za prekovremeni noći rad i rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim neradnim danom ove naknade propišu u minimalnom postotku. To je ključno, u minimalnom postotku. I to ne umanjuje mogućnost daljnjeg kolektivnog pregovaranja iznad minimalnog postotka. To je činjenica i to ste vi …/Upadica: Hvala vam./… zapisali u NPO-u.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Piletić, Marin (HDZ)
Tako je, jasno smo propisali da Nacionalni plan oporavka i otpornosti je plan koji dakle Vlada misli provesti do 2026. godine. Rekao sam maločas dakle da je ovo prva faza izmjena radnog zakonodavstva i dakle u dogovoru sa socijalnim partnerima čiji nam je doprinos u bilo kakvom reguliranju itekako važan i bitan jer se odnosi na sve zaposlene u RH, dakle u partnerskom odnosu predlažemo izmjene i dopune i Zakon o radu.
Ja ću podsjetiti dakle da si je Vlada zadala dva ključna cilja, povećanje plaće na 7 tisuća dakle i 600 kuna kao dakle i povećanje minimalne plaće na 4 tisuće 250 kuna i da je evo u trenutku kada je mandat negdje na polovici oba cilja strateška su ispunjena. Dakle, od bruto plaće 1.000 eura 2016. mi danas imamo situaciju da u 2022. prosječna hrvatska …/Upadica: Hvala vam./… neto plaća iznosi više od 1.000 eura.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Sobota, izvolite.
Sobota, Darko (HDZ)
Poštovani predsjedniče, uvaženi ministre postojećim zakonskim pravima dosada poslodavac nije mogao naložiti prekovremeni rad trudnici i roditelju djeteta mlađeg od 3 godine odnosno samohranom roditelju djeteta mlađeg od 6.g. bez pisanog pristanka tog radnika.
Koja konkretna prava u ovom prijedlogu zakona i izmjenama i dopunama Zakona o radu su vezane uz mogućnost za bolju ravnotežu poslovnog i privatnog života roditelja djece do 8.g. života i radi li se to isključivo o novim mjerama EU, o novoj EU direktivi ili je ovdje u pitanju i nadstandard u pravima radnika koji su roditelji djece mlađih dobi?
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Piletić, Marin (HDZ)
Hvala lijepo.
Uvaženi zastupniče Sobota, sami ste rekli, u dosadašnjem zakonu je stajalo dakle da poslodavac ne može bez pisanog pristanka naložiti prekovremeni rad, dakle roditeljima djece do 3.g. i samohranim roditeljima do 6.g.. Sada naravno prenoseći Direktivu o ravnoteži ovo zakonsko pravo proširujemo za roditelje do 8-me godine života, samim time dakle jasno šaljemo i poruku po pitanju demografske politike ovdje u Zakonu o radu, al dakle što se tiče nadstandarda upravo to pravo i dakle nemogućnost prekovremenog rada odnosi se i na trudnice.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Antolić Vupora, izvolite.
Antolić Vupora, Barbara (SDP)
Poštovani ministre rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, dakle sami ste izjavili kako izmjenama i dopunama zakona želite postići ravnotežu između privatnog i poslovnog, dakle privatnog koji vi obuhvaćate u ministarstvu kroz socijalnu politiku i kroz obitelj, isto tako i kroz mirovinski sustav. U dijelu dodatnog rada znamo da dolazi do preopterećenosti radnika, a time i financivo, financijski izračunivog opterećenja mirovinskog sustava, socijalnog sustava i nažalost opterećenje vezano na obitelj. Dakle, kako ćete uravnotežiti te sve va…, ta sva vaša područja pa da ljudi žive bolje? Hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Piletić, Marin (HDZ)
Hvala lijepo.
Uvažena zastupnice Antolić Vupora, dakle dodatni rad je dobrovoljni rad, nitko nikoga na dodatni rad ne sili, međutim upravo zbog toga što smo Zakonom o radu propisali odredbe koje se tiču dodanog rada još jedanput dajemo naglasak da želimo suzbiti neprijavljeni rad. Takav rad nažalost ili na sreću ovisi dakle tko radi se događa. Ljudi koji žele dakle dodatno raditi osnivaju obrte i onda samim time dakle nema evidencije radnog vremena, ljudi, ne možete im spriječiti da ukoliko uz redovan radni odnos, postojeće radno mjesto, žele zaraditi više, dakle to ne možete niti jednim zakonom nekome spriječiti, na ovaj način smo dakle jasno regulirali na koji način se dodatni rad može ugovarati i samim time mislim da smo dali jasnu poruku da ne želimo da ti ljudi koji rade u dodatnom radu budu neprijavljeni i sami time gube.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala v