Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: X, sjednica: 12

PDF

5; 6; 7; 8; 9; 10; 11; 12; 13; 14; 15; 16; 17; 18; 19; 20; 21; 22; 23; 24; 25; 26; 27; 28; 29; 30; 31; 32; 33; 34; 35; 36; 37; 38; 39; 40; 41; 42; 43; 44; 45; 46; 47; 48; 49; 50; 51; 52; 53; 54; 55; 56; 57; 58; 59; 60; 61; 62; 63; 64; 65; 66

  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama Općeg poreznog zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. 323
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 324
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o porezu na dobit, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 325
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o lokalnim porezima, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 326
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o igrama na sreću, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 327
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o upravnim pristojbama, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 328
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 330
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o elektroničkom novcu, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 331
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o računovodstvu, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 333
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 334
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 335
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o javnom okupljanju, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 336
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o protuminskom djelovanju, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 337
  • Konačni prijedlog zakona o izmjeni Zakona o prijenosu i obradi podataka o putnicima u zračnom prometu u svrhu sprječavanja, otkrivanja, istraživanja i vođenja kaznenog postupka za kaznena djela terorizma i druga teška kaznena djela, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 338
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o prebivalištu, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 339
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o osobnoj iskaznici, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 340
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 341
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o strancima, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 342
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o državljanima država članica Europskog gospodarskog prostora i članovima njihovih obitelji, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 343
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o sustavu civilne zaštite, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 344
  • Konačni prijedlog zakona o izmjeni Zakona o kritičnim infrastrukturama, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 345
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o eksplozivnim tvarima te proizvodnji i prometu oružja, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 346
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 347
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o privatnoj zaštiti, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 348
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o privatnim detektivima, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 349
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o zaštiti novčarskih institucija, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 350
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o odgovornosti za nuklearnu štetu, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 351
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 2019/1148 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o stavljanju na tržište i uporabi prekursora eksploziva te izmjeni Uredbe (EZ) br. 1907/2006 i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 98/2013, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 352
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 353
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 354
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o zaštiti od požara, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 355
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o nadzoru državne granice, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 356
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o vatrogastvu, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 357
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o obveznim odnosima, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 358
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o trgovačkim društvima, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 359
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o parničnom postupku, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 360
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama Kaznenog zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 361
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama Prekršajnog zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 362
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama Ovršnog zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 363
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 364
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 365
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o upućivanju radnika u Republiku Hrvatsku i prekograničnoj provedbi odluka o novčanoj kazni, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 366
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o arhivskom gradivu i arhivima, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 367
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 368
  • Konačni prijedlog zakona o izmjeni Zakona o muzejima, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 369
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 370
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 371
  • Konačni prijedlog zakona o izmjeni Zakona o audiovizualnim djelatnostima, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 372
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o medijima, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 373
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o elektroničkim medijima, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 374
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o obnovi spomeničke cjeline Dubrovnika i drugih nepokretnih kulturnih dobara u okolici Dubrovnika, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 375
  • Konačni prijedlog zakona o izmjeni Zakona o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 376
  • Konačni prijedlog zakona o izmjeni Zakona o Hrvatskoj agronomskoj komori, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 377
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o prijevozu u cestovnom prometu, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 378
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 181/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o pravima putnika u prijevozu autobusima i izmjeni Uredbe (EZ) br. 2006/2004, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 379
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o željeznici, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 380
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o ugovorima o prijevozu u željezničkom prometu, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 381
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o inspekciji cestovnog prometa i cesta, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 382
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o cestama, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 383
  • Konačni prijedlog zakona o izmjeni Zakona o meteorološkoj i hidrološkoj djelatnosti, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 384
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o mjeriteljstvu, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 385
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o nadzoru predmeta od plemenitih kovina, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 386
21.09.2022.
Došli smo do kraja slobodnih govora pa ćemo sada prijeći na dnevni red. Kao što smo jutros odlučili imat ćemo objedinjenu raspravu o konačnim prijedlozima zakona od točke 1. do točke 62. koje su predviđene za raspravu danas, a koje se odnose na prilagodbu prelaska na euro.

1. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA OPĆEG POREZNOG ZAKONA, hitni postupak, prvo i dugo čitanje, P.Z. br. 323
2. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O FINANCIJSKOM POSLOVANJU I PREDSTEČAJNOJ NAGODBI, hitni postupak, prvo i dugo čitanje, P.Z.E. br. 324
3. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O POREZU NA DOBIT, hitni postupak, prvo i dugo čitanje, P.Z. br. 325
4. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O LOKALNIM POREZIMA, hitni postupak, prvo i dugo čitanje, P.Z. br. 326
5. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O IGRAMA NA SREĆU, hitni postupak, prvo i dugo čitanje, P.Z. br. 327

6. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O UPRAVNIM PRISTOJBAMA, hitni postupak, prvo i dugo čitanje, P.Z. br. 328
7. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O FINANCIJSKOM POSLOVANJU I RAČUNOVODSTVU NEPROFITNIH ORGANIZACIJA, hitni postupak, prvo i dugo čitanje, P.Z. br. 330
8. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O ELEKTRONIČKOM NOVCU, hitni postupak, prvo i dugo čitanje, P.Z. br. 331
9. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O RAČUNOVODSTVU, hitni postupak, prvo i dugo čitanje, P.Z. br. 333
10. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O SIGURNOSTI PROMETA NA CESTAMA, hitni postupak, prvo i dugo čitanje, P.Z. br. 334
11. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O SPRJEČAVANJU NEREDA NA ŠPORTSKIM NATJECANJIMA, hitni postupak, prvo i dugo čitanje, P.Z. br. 335
12. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O JAVNOM OKUPLJANJU, hitni postupak, prvo i dugo čitanje, P.Z. br. 336
13. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O PROTUMINSKOM DJELOVANJU, hitni postupak, prvo i dugo čitanje, P.Z. br. 337
14. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O PRIJENOSU I OBRADI PODATAKA O PUTNICIMA U ZRAČNOM PROMETU U SVRHU PRJEČAVANJA, OTKRIVANJA, ISTRAŽIVANJA I VOĐENJA KAZNENOG OSTUPKA ZA KAZNENA DJELA TERORIZMA I DRUGA TEŠKA KAZNENA DJELA, hitni postupak, prvo i dugo čitanje, P.Z. br. 338

15. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O PREBIVALIŠTU, hitni postupak, prvo i dugo čitanje, P.Z. br. 339
16. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O OSOBNOJ ISKAZNICI, hitni postupak, prvo i dugo čitanje, P.Z. br. 340
17. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O NABAVI I POSJEDOVANJU ORUŽJA GRAĐANA, hitni postupak, prvo i dugo čitanje, P.Z. br. 341
18. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O STRANCIMA, hitni postupak, prvo i dugo čitanje, P.Z. br. 342
19. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O DRŽAVLJANIMA DRŽAVA ČLANICA EUROPSKOG GOSPODARSKOG PROSTORA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI, hitni postupak, prvo i dugo čitanje, P.Z. br. 343
20. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O SUSTAVU CIVILNE ZAŠTITE, hitni postupak, prvo i dugo čitanje, P.Z. br. 344
21. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O KRITIČNIM INFRASTRUKTURAMA, hitni postupak, prvo i dugo čitanje, P.Z. br. 345
22. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O EKSPLOZIVNIM TVARIMA TE PROIZVODNJI I PROMETU ORUŽJA, hitni postupak, prvo i dugo čitanje, P.Z. br. 346
23. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O ZAPALJIVIM TEKUĆINAMA I PLINOVIMA, hitni postupak, prvo i dugo čitanje, P.Z. br. 347
24. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O PRIVATNOJ ZAŠTITI, hitni postupak, prvo i dugo čitanje, P.Z. br. 348

25. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O PRIVATNIM DETEKTIVIMA, hitni postupak, prvo i dugo čitanje, P.Z. br. 349
26. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O ZAŠTITI NOVČARSKIH INSTITUCIJA, hitni postupak, prvo i dugo čitanje, P.Z. br. 350
27. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O ODGOVORNOSTI ZA NUKLEARNU ŠTETU, hitni postupak, prvo i dugo čitanje, P.Z. br. 351
28. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O PROVEDBI UREDBE (EU) 2019/1148 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA OD 20. LIPNJA 2019. O STAVLJANJU NA TRŽIŠTE I UPORABI PREKURSORA EKSPLOZIVA TE IZMJENI UREDBE (EZ) BR. 1907/2006 I STAVLJANJU IZVAN SNAGE UREDBE (EU) BR. 98/2013, hitni postupak, prvo i dugo čitanje, P.Z. br. 352
29. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O PREKRŠAJIMA PROTIV JAVNOG REDA I MIRA, hitni postupak, prvo i dugo čitanje, P.Z. br. 353
30. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O RADIOLOŠKOJ I NUKLEARNOJ SIGURNOSTI, hitni postupak, prvo i dugo čitanje, P.Z. br. 354
31. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O ZAŠTITI OD POŽARA, hitni postupak, prvo i dugo čitanje, P.Z. br. 355
32. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O NADZORU DRŽAVNE GRANICE, hitni postupak, prvo i dugo čitanje, P.Z. br. 356
33. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O VATROGASTVU, hitni postupak, prvo i dugo čitanje, P.Z. br. 357
34. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O OBVEZNIM ODNOSIMA, hitni postupak, prvo i dugo čitanje, P.Z. br. 358
35. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA, hitni postupak, prvo i dugo čitanje, P.Z. br. 359
36. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, hitni postupak, prvo i dugo čitanje, P.Z. br. 360
37. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA KAZNENOG ZAKONA, hitni postupak, prvo i dugo čitanje, P.Z. br. 361
38. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA PREKRŠAJNOG ZAKONA, hitni postupak, prvo i dugo čitanje, P.Z. br. 362
39. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA OVRŠNOG ZAKONA, hitni postupak, prvo i dugo čitanje, P.Z. br. 363
40. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O ZAŠTITI OD NASILJA U OBITELJI, hitni postupak, prvo i dugo čitanje, P.Z. br. 364
41. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O ODGOVORNOSTI PRAVNIH OSOBA ZA KAZNENA DJELA, hitni postupak, prvo i dugo čitanje, P.Z. br. 365
42. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O UPUĆIVANJU RADNIKA U REPUBLIKU HRVATSKU I PREKOGRANIČNOJ PROVEDBI ODLUKA O NOVČANOJ KAZNI, hitni postupak, prvo i dugo čitanje, P.Z. br. 366
43. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O ARHIVSKOM GRADIVU I ARHIVIMA, hitni postupak, prvo i dugo čitanje, P.Z br. 367
44. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI, hitni postupak, prvo i dugo čitanje, P.Z. br. 368

45. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O MUZEJIMA, hitni postupak, prvo i dugo čitanje, P.Z. br. 369
46. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA IZMJENAMA ZAKONA O HRVATSKOJ RADIOTELEVIZIJI, hitni postupak, prvo i dugo čitanje, P.Z. br. 370
47. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O ZAŠTITI I OČUVANJU KULTURNIH DOBARA, hitni postupak, prvo i dugo čitanje, P.Z. br. 371
48. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O AUDIOVIZUALNIM DJELATNOSTIMA, hitni postupak, prvo i dugo čitanje, P.Z. br. 372
49. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA IZMJENAMA ZAKONA O MEDIJIMA, hitni postupak, prvo i dugo čitanje, P.Z. br. 373
50. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O ELEKTRONIČKIM MEDIJIMA, hitni postupak, prvo i dugo čitanje, P.Z. br. 374
51. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O OBNOVI SPOMENIČKE CJELINE DUBROVNIKA I DRUGIH NEPOKRETNIH KULTURNIH DOBARA U OKOLICI DUBROVNIKA, hitni postupak, prvo i dugo čitanje, P.Z. br. 375
52. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O HRVATSKOJ POLJOPRIVREDNOJ KOMORI, hitni postupak, prvo i dugo čitanje, P.Z. br. 376
53. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O HRVATSKOJ AGRONOMSKOJ KOMORI, hitni postupak, prvo i dugo čitanje, P.Z. br. 377
54. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O PRIJEVOZU U CESTOVNOM PROMETU, hitni postupak, prvo i dugo čitanje, P.Z. br. 378
55. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O PROVEDBI UREDBE (EU) BR. 181/2011 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA OD 16. VELJAČE 2011. O PRAVIMA PUTNIKA U PRIJEVOZU AUTOBUSIMA I IZMJENI UREDBE (EZ) BR. 2006/2004, hitni postupak, prvo i dugo čitanje, P.Z. br. 379
56. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O ŽELJEZNICI, hitni postupak, prvo i dugo čitanje, P.Z. br. 380
57. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O UGOVORIMA O PRIJEVOZU U ŽELJEZNIČKOM PROMETU, hitni postupak, prvo i dugo čitanje, P.Z. br. 381
58. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O INSPEKCIJI CESTOVNOG PROMETA I CESTA, hitni postupak, prvo i dugo čitanje, P.Z. br. 382
59. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O CESTAMA, hitni postupak, prvo i dugo čitanje, P.Z. br. 383
60. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O METEOROLOŠKOJ I HIDROLOŠKOJ DJELATNOSTI, hitni postupak, prvo i dugo čitanje, P.Z. br. 384
61. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O MJERITELJSTVU, hitni postupak, prvo i dugo čitanje, P.Z. br. 385
62. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O NADZORU PREDMETA OD PLEMENITIH KOVINA, hitni postupak, prvo i dugo čitanje, P.Z. br. 386

Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 85. Ustava i članaka 172. i 204. poslovnika HS-a.
Prigodom utvrđivanja dnevnog reda prihvatili smo prijedlog predlagatelja da se ovi zakonski prijedlozi po hitnom postupku. Sukladno čl. 204. poslovnika hitni postupak objedinjuje prvo i drugo čitanje, a amandmani se mogu podnositi do kraja rasprave.
Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za financije i državni proračun, Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu, Odbor za pravosuđe, Odbor za obitelj, mlade i sport, Odbor za poljoprivredu, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu, Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo, Odbor za informiranje, informatizaciju i medije, Odbor za gospodarstvo, Odbor za zaštitu okoliša i prirode, Odbor za ustav, poslovnik i politički sustav.
Molio bih sada predstavnika predlagatelja da da dodatno obrazloženje, s nama je poštovani ministar financija Marko Primorac, pa ministre izvolite predstaviti zakonska rješenja od točke 1. do točke 62..
Stanka će biti nakon izlaganja ministra jer sam ga pozvao bio, vi ste digli u trenutku kad sam ga pozivao…/Upadica iz klupe: Evo pogledajte snimku/…. A kada ste ju zatražili, tijeku moga govora ili kada? …/Upadica iz klupe: Ministar je još sjedio, dok ste vi govorili tražio sam stanku/…. Dobro, onda ministre vratite se na mjesto, čut ćemo stanku kolege Pavličeka, izvolite.
Poštovani predsjedniče HS, poštovani ministre, ova objedinjena rasprava danas preko 60 zakona vezano za ulazak Hrvatske u eurozonu još jedanput želimo istaknuti da je suludo i politički neodgovorno ulaziti u eurozonu kao niti jedna država članica odnosno u doba najveće financijske neizvjesnosti i energetske krize EU. Niti jedna zemlja to nije napravila u ovakvom trenutku i u ovakvoj neizvjesnoj situaciji jer danas pored onih glavnih kriterija hrvatska država ne ispunjava jedan kriterij, a to je kriterij inflacije koji iznosi rekordnih 12,3%, ono što je najgore čak 18,3% je inflacija prehrambenih proizvoda i inflacija bezalkoholnih pića. Ulaskom u eurozonu doći će do drastičnog poskupljenja ostalih cijena i usluga, trgovci to već sada to rade, a onda kad krenu zaokruživati cijene nakon 30. siječnja odnosno 15 dana od uvođenja eura 16. siječnja sve će ići na 99 centi i sve će ić prema gore na sve usluge i na sve proizvode i to hrvatski građani neće uspjeti izdržati i nema te vladine mjere koja će pripomoći budžetu hrvatskih građana da prevladaju ovaj skok cijena koji se trenutno događa.
Još jedanput apeliramo da nije zdravo razumno sada u ovakvoj situaciji uvoditi drugu valutu s obzirom da je velika financijska i energetska neizvjesnost pred RH, nemojmo srljati kao guske u maglu, nije nam prvi put u hrvatskoj povijesti, nemojmo ić grlom u jagode, sačekajmo malo da se situacija smiri, a ne ad hoc donositi ovakve odluke.
Sukladno čl. 293.b. nastavit ćemo odmah s radom bez obzira što sam formalno odobrio stanku, pa pozivam ministra Primorca da predstavi navedene zakonske prijedloge, izvolite.
Poštovani predsjedniče HS, poštovane zastupnice i zastupnici.
Nakon što je 12. srpnja 2022.g. Vijeće EU za ekonomske i financijske poslove usvojilo 3 pravna akta, dakle radi se o dvije uredbe od kojih je jedna, dakle u jednoj je utvrđena stopa konverzije eura za Hrvatsku i odluka o usvajanju eura u Hrvatskoj 1. siječnja 2023.g. dovršena je pravna procedura u Vijeću EU vezano uz uvođenje eura u Hrvatskoj čime je i formalno završen cijeli proces koji je počeo još 2017.g.. Slijedom toga od 1. siječnja 2023. euro će postati službena valuta i zakonsko sredstvo plaćanja u RH.
15. srpnja 2022. na snagu je stupio i Zakon o uvođenju eura kao službene valute u RH. Zakon je u Narodnim novinama objavljen još 20. svibnja 2022. kako bi se svi adresati mogli na vrijeme pripremiti za sve aktivnosti koje ih očekuju u narednom razdoblju.
Osim donošenja Zakona o uvođenju eura kao službene valute u RH za potrebe pune prilagodbe hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura potrebno je izmijeniti i niz važećih zakonskih i podzakonskih propisa koji sadrže značajniji broj odredaba povezanih s kunom, a od kojih je velik broj danas pred vama i te izmjene je potrebno obaviti na slijedeći način.
Prvo, ako su u važećem zakonu novčani iskazi vrijednosti u kuni dobiveni preračunavanjem iznosa eura utvrđenog u propisu EU, prvenstveno dakle u direktivi koja je prenesena u odgovarajući nacionalni zakon, u ovim se zakonskim prijedlozima propisuje tj. prenose iznosi eura iz propisa odnosno direktive EU.
Drugo, novčani iskazi vrijednosti koji nisu rezultat prijenosa pravne stečevine preračunati su iz kune u euro uz primjenu fiksnog tečaja konverzije, dakle tečaj je od 7,53450 kuna za euro i uz primjenu pravila za preračunavanjem i zaokruživanjem iz Zakona o uvođenju eura kao službene valute u RH.
I treće, iznosi novčanih kazni u prekršajnim odredbama preračunati su uz primjenu pravila koje je propisano čl. 69. st. 3. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u RH na način da se nakon preračunavanja uz primjenu fiksnog tečaja konverzije primjenjuje pravilo zaokruživanja na nižu deseticu, a u skladu sa obvezom primjene blažeg prekršajnog zakonodavstva.
Primjer, to znači da će se recimo dijeljenjem sa fiksnim tečajem konverzije raspon novčanih kazni od primjerice 5 tisuća do 50 tisuća kuna pretvoriti u raspon od 663,61 do 6.636,14 eura. Primjenom pravila za zaokruživanje na nižu deseticu dobit će se raspon novčanih kazni od 660 do 6.630 eura.
Cijenjene zastupnice i zastupnici, dozvolite mi da još jednom istaknem prednosti ulaska RH u europodručje. Glavna prednost uvođenja eura za hrvatsko gospodarstvo je uklanjanje valutnog rizika povezanog sa tečajem kune u odnosu na euro. Ulaskom RH u europodručje, valutni rizik će gotovo u potpunosti nestati. Vi znate da je preko 70% depozita, preko 70% kredita bilo ionako denominirano praktički u eurima, znate da su se cijene svih kapitalnih dobara, nekretnina, automobila ionako iskazivale već u eurima. Osim toga, najveći dio našega javnoga duga je praktično dio koji je denominiran u euru i ulaskom RH u europodručje, smanjit ćemo valutni rizik povezan sa portfeljem našega javnoga duga, a isto tako, pridonijet ćemo i konvergenciji dugoročnih kamatnih stopa RH kamatnim stopama država članicama europodručja.
To će se svakako pozitivno odraziti i na naše troškove zaduživanja i donijeti uštede u proračunu sa tog naslova. Isto tako, uvođenjem eura nestat će i transakcijski troškovi. Ti troškovi proizlaze iz razlike kupovnog i prodajnog tečaja te naknada i provizija banaka i mjenjačnica pri obavljanju konverzije i ukupan trošak koji je s tog naslova de facto trpilo gospodarstvo procjenjuje se na razini od oko 1,2 milijarde kuna, dakle i taj trošak u potpunosti eliminiramo.
Znatna korist za državu bit će i veća otpornost gospodarstva i financijskog sustava na krize jer se kao članica europodručja RH priključuje onoj skupini zemalja koja ima pristup dodatnim izvorima financiranja, prije svega, govorimo o monetarnim operacijama Europske središnje banke, ali i zajmovima Europskog stabilizacijskog mehanizma koji su dostupni samo državama članicama.
Euro će također, pogodovati privlačenju inozemnih izravnih ulaganja smanjenjem tečajnih neizvjesnosti i ostalih neformalnih prepreka ulaganjima. Upotreba zajedničke valute trajno pridonosi jačanju međunarodne razmjene i konkurentnosti. Pristupanje RH EU već je imalo blagotvoran učinak na gospodarstvo, posebno kada govorimo o pozitivnim učincima na izvoz roba i usluga koji će se dodatno intenzivirati uvođenjem eura. Potpuno nestajanje valutnog rizika povećat će i atraktivnost RH kod međunarodnih ulagača i tako pridonijeti i rastu inozemnih izravnih ulaganja. To su dakle samo neke od prednosti ulaska RH u europodručje koje će biti značajne i trajne, a istodobno će Hrvatskoj omogućiti da bude ekonomski jača, otpornija, na sadašnju i sve buduće krize, osiguravajući tako snažniji okvir za daljnji gospodarski razvoj. U tom smislu i izmjene zakona koje su danas pred vama donose se s ciljem postizanja pune pravne sigurnosti u nadolazećem razdoblju kako bismo svi bili spremni za 1. siječnja 2023. g. kada RH postaje 20. država članica europodručja.
Ja ću iskoristiti priliku i istaknuti kako Vlada prihvaća nomotehničke amandmane Odbora za zakonodavstvo koji su podneseni na 11 prijedloga zakona i isto tako u zahvalu svima vama na pozornosti ću vas zamoliti da me ispričate. Naime, nama je u 10 sati počeo prvi sastanak pregovaračkih odbora Vlade RH i sindikata javnih službi na temu visine osnovice za izračun plaće, ja sam se tamo pojavio 10-ak minuta, održao jedan uvodni, kratak govor, rekao da moram doći u HS predstaviti ovaj paket zakona koji danas predstavljamo i rekao sam da ću se nakon replika vratiti i nastaviti pregovore.
Ostat će naravno svi državni tajnici ispred Ministarstva financija, državni tajnik Stjepan Čuraj koji će moći detaljnije pojašnjavati i odgovarati, ako bude potrebno u svojim govorima na bilo kakva pitanja detaljnija koja budete imali možda i kroz svoje replike ili kroz svoje govore. Isto tako, tu su i državni tajnici koji su prisutni ispred ostalih ministarstava, tako da, evo, molim vas još jednom za razumijevanje i ispričavam se unaprijed što ću vas nakon replika morati napustiti.
Hvala vam lijepo.
Hvala ministru.
Idemo sada onda s replikama. Prvi je na redu, ima ih, samo da vam kažem, 12, prvi je na redu kolega Okroša, izvolite.
Hvala lijepo predsjedniče.
Poštovani ministre, izuzetno mi je drago da danas imamo raspravu i objedinjenu raspravu o svih 62 točke dnevnog reda vezano na temu uvođenja eura. Istaknuo bih jednu, evo, jedan podatak o inflaciji, inflacija u Hrvatskoj za mjesec kolovoz na godišnjoj razini 12,3%, ali ono što je bitno reći, da je na mjesečnoj razini inflacija gotovo zaustavljena.
To je definitivno uvelike rezultat najavljenog jesenskog paketa mjera Vlade RH za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena i isto tako je bitno naglasiti da će Hrvatska ulaskom u europodručje i Schengen biti samo jedna od 15 zemalja na svijetu i istovremeno članica eurozone, Schengena i NATO saveza, stoga smatram da trebamo i kao što ste rekli pristupiti i upotrijebiti sve alate za praćenje i kontroliranje eventualnog porasta cijena ili izjednačavanja odnosno izravnavanja tih kasnijih cijena, ali mislim da ćete zajedno .../Upadica: Hvala vam./... sa svojim suradnicima to moći napraviti.
Izvolite odgovor.
Hvala vam lijepo.
U upravu ste i cilj ovog jesenskog paketa mjera bio je osim pomoći socijalno najugroženijim skupinama, osigurati i jednu praktički izvjesnost za subjekte iz sektora gospodarstva, tako isto iz javnog i neprofitnog sektora ograničavanjem cijena električne energije kao inputa i isto tako ograničavanje marži kada govorimo o naftnim derivatima, ali i ograničavanjem cijena na određene proizvode, nadamo se, odnosno očekujemo pozitivan učinak odnosno utjecaj tih mjera i na inflatorne pritiske, za koje smo uvjereni da će se do kraja godine smanjivati.
Kada govorimo o uvođenju eura, dobro da ste to spomenuli, volio bih isto tako istaknuti da je prosječna nekakva, nekakav porast inflacije, dakle porast cijena zbog uvođenja eura u državama članicama koje su posljednje uvodile euro bio na razini 0,2 do 0,4, otprilike, posto, dakle to nije ništa značajno i ova inflacija kojoj trenutno svjedočimo nema apsolutno nikakve veze s uvođenjem eura.
Hvala.
Hvala vam.
Kolegice Vukovac, izvolite.
Zahvaljujem. Poštovani ministre, dakle iskustva ostalih zemalja pokazala su da je rast cijena na godišnjoj razini nakon uvođenja bio u prosjeku dva do 2,5 postotnih jedinica. Naravno da sada onda nije dobro vrijeme za uvođenje europske valute, jer jedini instrument kojeg Hrvatska ima u borbi protiv inflacije je zapravo monetarna politika kako ste i spomenuli a bez kune monetarna politika se provodi u Europskoj centralnoj banci. Dakle, ne više u Hrvatskoj središnjoj banci, iako mnogi od nas to priželjkuju ali budimo realni priznajmo gospodarstva primjerice Italije, Njemačke, Irske, Francuske gotovo da nemaju nikakvih sličnosti sa našim gospodarstvima, odnosno gospodarstvom kako ćemo onda konkretno rješavati problem galopirajuće inflacije u Hrvatskoj putem Europske centralne banke.
Zahvaljujem.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepo uvažena zastupnice.
Ne znam odakle ovi podaci. Ja vam mogu reći i s obzirom na zadnje države članice euro područja koje su ulazile u euro područje prosjek nekakav, dakle porasta cijena uslijed uvođenja eura je ovaj kako sam i spomenuo. U Sloveniji ako se ne varam to je bilo na razini 0,3%. Dakle, nema ova inflacija nikakve veze sa uvođenjem eura i to bih volio da bude potpuno jasno.
Što se tiče momenta, odnosno trenutka u kojem se trenutno nalazimo ja ne znam kada je bilo vrijeme ako nije danas vrijeme. Da li je vrijeme za uvođenje eura bilo ne znam u covid krizi ili prije petnaestak godina kada smo svjedočili drugim krizama, dakle financijskoj krizi. Da li je onda bilo vrijeme za uvođenje eura? Dakle, ne znam koji bi to bio dobar, odnosno pravi trenutak? Ja ne vidim trenutno nikakve opasnosti što se tiče uvođenja eura u kontekstu aktualne situacije u kojoj se nalazimo.
Hvala vam lijepa.
Kolega Marko Pavić, izvolite.
Hvala lijepa.
Poštovani ministre, poštovani predsjedniče Sabora pa upravo mislim da je sada trenutak, dobar trenutak za ulazak u euro zonu. Upravo radi ulaska u euro zonu sve kreditne rejting agencije su nam povećale kreditni status. Imamo isto tako rekordni rast u drugom kvartalu 7,7%, rekordnu zaposlenost, rekordno nisku nezaposlenost.
Ali da probamo građanima to približiti možda konkretnim. Ovaj paket mjera koji smo imali jesenski 21 milijardu kuna dobrim dijelom on je mogao biti tako izdašan, jer se možemo jeftino i zadužiti i jer smo odgovorno vodili javne financije. Da li vi mislite da bi bez ulaska u euro zonu, bez tako dobre situacije u javnim financijama potaknuti ulaskom Hrvatske u europsku zonu mogli imati ovako izdašan paket mjera od 21 milijardu kuna.
Hvala.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepo.
Koristi ulaska u euro zonu su istaknute i dobro poznate. Smanjivanje troška zaduživanja, odnosno prije svega povećanje našega kreditnog rejtinga koji odražava i smanjenje kreditnog rizika kako ga percipiraju naravno investitori odražava se pozitivno na troškove zaduživanja i isto tako ako već govorimo o, i preispitujemo da li je dobra odluka bila u aktualnim okolnostima ući u eurozonu mislim da je i zbog koristi koje sam spomenuo u vidu omogućavanja pristupu sredstava i europskog stabilizacijskog mehanizma koji pruža jedan dodatan štit apsolutno dobro vrijeme za uvođenje eura od kojega ćemo samo baštiniti pozitivne, dakle rezultate odnosno koristi.
Hvala vam lijepo.
Kolega Brumnić, izvolite.
Zahvaljujem.
Poštovani ministre ja sam jedan od onih koji smatra da je dobro da smo u društvu najboljih, jer je to način da i mi rastemo. Ono što je moje pitanje mi vidimo da je Europa mijenjala pravila o PDV-u, mijenjala je to kao nekakav odgovor na krizu. Europa pokušava nešto raditi.
Moje pitanje vama je koliki je naš utjecaj i što mi pokušavamo ugraditi u europske direktive ovih odgovora na krizu? Mi smo punopravni član te Europe, pa bi onda bilo logično i da nekakve svoje ideje pokušavamo unutra ugraditi. Mislim ovo što Europa danas radi, ja moram priznati ne mislim da su baš najbolje odgovorili na krizu, ali pokušavaju spasiti svoje gospodarstvo i svaka od zemalja ugrađuje ono što njoj misli da će njoj najviše pomagati.
Hvala vam.
Izvolite odgovor.
…/Upadica Brumnić: A moje je pitanje koji je naš utjecaj i koliko mi možemo?/…
Hvala lijepo uvaženi zastupniče.
Ja sam do sada bio na jednom neformalnom sastanku ECOFIN-a i mogu vam prenijeti dojmove, odnosno razgovore sa kolegama tamo. Svi moji kolege, dakle ministri financija su u šoku s obzirom na sve ono što se događa i svi imaju slične razgovore sa svojim kolegama u resornim ministarstvima u svojim parlamentima i sa javnošću općenito.
Nitko ne zna u ovom trenutku točno koje bi mjere bile najučinkovitije. Vi znate da se suočavamo sa krizom gdje s jedne strane imamo inflaciju, sa druge strane prijetnju recesije, smanjivanja gospodarskog rasta i mogu vam samo reći da smo u tim razgovorima svi prezentirali međusobno svoje pakete mjere i naš paket mjera, dakle ovaj koji smo donijeli trenutno u RH u ovom jesenskom okviru je naišao na jedno iznenađenje i na odobrenje od svih kolega i vidim da polako svi koji donose te pakete u narednom razdoblju su poslušali, odnosno na neki način percipirali i naše savjete.
Hvala.
Kolega Mažar, izvolite.
Hvala lijepa poštovani predsjedniče Hrvatskoga sabora, poštovani ministre Primorac.
Svjesni smo da je ulazak Hrvatske u eurozonu jedan od tehnički najkompleksnijih koraka u povijesti Republike Hrvatske, a s druge strane da je zaštita potrošača od najveće važnosti i da potrošači ne bi smjeli biti u financijski nepovoljnijem položaju da se, od onoga da se euro ne uvodi. To smo vidjeli vezano i za zabranu povećanja cijena i konkretno što ste i vi, ali i druga nadležna tijela poput Državnog inspektorata napravili i na terenu ustanovili nepravilnosti na koje se odmah reagiralo.
Ono što bi bilo dobro da možda kažete i vezano za sljedeća prava građana u ovome periodu, dakle da će već od 1.12. moći i u bankama i u poslovnicama FINA-e i Hrvatske pošte mijenjati i kovanice u kovanice eura, dakle i mjesec dana prije uvođenja, da će od ponoći 1.1. bankomati samo eure izdavati, dakle i sve ono što će tijekom cijele sljedeće godine moći građani raditi po tom pitanju.
Hvala.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepo uvaženi zastupniče.
Teško je u jednom minuti pojasniti zapravo sve detalje, ali evo i državni tajnik Čuraj je tu pa može u svom govoru malo više vremena iskoristiti. Mi smo od 5. rujna zapravo ušli u razdoblje obveznog dvojnog iskazivanja cijena. Dakle, uz cijene u kunama iskazuju se i cijene u eurima i iskazuje se fiksni tečaj konverzije i trgovci su obvezni zapravo preračunati te cijene isključivo temeljem fiksnog tečaja konverzije.
Kada govorimo o razdoblju dvojnog optjecaja to je od 1. siječnja do 14. siječnja 2023. godine, tada će kupci moći plaćati dakle u kunama, a onaj ostatak će im biti vraćan u eurima i isto tako dakle postupci svi u smislu predopskrbe dakle svih institucija koje je potrebno predopskrbiti i opskrbiti gotovim novcem, dakle novčanicama i kovanicama eura sve teče prema planu. Tako da ne očekujemo tu nikakve značajnije poteškoće.
Evo, hvala vam.
Kolegice Petir, izvolite.
Hvala predsjedniče.
Poštovani ministre Hrvatska je visoko eurizirana zemlja. Znamo su i krediti i depoziti uglavnom u euru, da je poslovanje naših tvrtki orijentirano prema zemljama eurozone, da turizam koji doprinosi sa gotovo 20% BDP-a dakle sa 20% BDP-u RH je orijentiran prema europodručju dakle, tu su te koristi poprilično jasne. Ono što građane brine jest pitanje ponašanja trgovačkih lanaca u budućnosti na temelju iskustva koja su imali dosada. Ja pozdravljam odluku vlade da ograniči cijene pojedinih proizvoda kao i da sa udrugama potrošača sklopi tzv. partnerski sporazum kako bi se kontroliralo što se događa u trgovačkim lancima i da li oni preračunavaju cijene na pravi način. No, mene zanima planirate li vi kao ministar financija mjera predostrožnosti radi podsjetiti trgovačke …/Upadica: Hvala vam./… lance na politički dijalog kako bi se malverzacije spriječile?
Hvala lijepa.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepo uvažena zastupnice, pa mi smo konstantno zapravo u dijalogu sa i sa predstavnicima trgovaca dakle sa onim najvećima, vidio sam i u nekoliko navrata da je to istaknuto kao jedan nedostatak odnosno dobili smo packu kao da ne pregovaramo i ne razgovaramo sa malima. Nadam se da je jasno svima da ne možemo sad razgovarati kao Vlada RH sa svim trgovcima. Ne možemo ih sve skupiti i poslušati apsolutno svakoga od njih, ali razgovarali smo sa ovim najvećima i mogu reći da smo u jednoj, jednom parterskom takoreći dogovoru donijeli i odluke koje smo donijeli u okviru jesenskog paketa mjera, jel dakle s jedne strane smo uvelike pomogli i tim trgovcima što se tiče i cijena električne energije i brojnih drugih dakle vidova te pomoći. A isto tako smo molili i njih odnosno apelirali da se ponašaju odgovorno u ovoj situaciji i oni su u velikoj mjeri to prihvatili.
Hvala vam.
Sada je na redu kolega Pavliček, izvolite.
Poštovani ministre u odgovoru na jednu repliku ste rekli da ne vidite nikakve opasnosti zbog uvođenja eura. Ja isto ne vidim nikakvu opasnost za nas saborske zastupnike kad imamo neku prosječnu plaću od 2.500 eura, ne vidim nikakvu opasnost za vas koji imate kao ministar plaću od nekih 3, 3.500 eura, ali vidim opasnost za hrvatske umirovljenike. Vidim opasnost za moju majku koja je 35 godina radila, danas je u mirovini 3 godine sa 2.400 kuna što je po nekom tečaju 324 eura. Za nju vidim opasnost. Vidim opasnost za stotinu tisuća takvih ljudi koji će imati velikih financijskih problema. Ja se mogu samo dijelom s vama složiti da ova inflacija trenutno nema veze s ulaskom Hrvatske u eurozonu, ali da neki love u mutnom itekako love jer već sada u ugostiteljskim objektima itd. se cijene zaokružuju kako bi prije ulaska u eurozonu nešto bilo 2 eura, 3 eura i slično. I vidim opasnost nakon ulaska u eurozonu gdje će se mnoge cijene pretvarati na 99, 15 eura 99 i …/Upadica: Hvala vam./… doći će do rasta cijena. Kako to spriječiti?
Hvala lijepa.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepa uvaženi zastupniče, mi smo donošenjem zapravo seta pravila na način na zapravo kako se konvertira tečaj hrvatske kune u euro uvažavajući i fiksni tečaj konverzije, ali i pravila zaokruživanja koja su također vrlo transparentna i jasna gdje se druga decimala povećava za jedan tek ako se treća decimala dakle ako je ona 5 ili veća i propisali smo zapravo niz različitih i aktivnosti i okolnosti pokušavajući ovaj proces učiniti što transparentnijim. Ovo na što se vi referirate dakle na potencijalno povećanje cijena do njega dolazi ali ne zbog uvođenja eura. Ali moram isto tako reći, spomenuli ste i barem neizravno se osvrnuli i na nacionalni suverenitete monetarni, da smo, da ne uvodimo euro i da suvereno apsolutno upravljamo monetarnom politikom što bi činili u ovoj situaciji, vjerojatno bi deprecirali dodatno kunu ne bi ju sigurno jačali to bi još veći udar bio na građane odnosno na skupinu građana na koju se vi …/Upadica: Hvala vam./… referirate.
Hvala vam.
Kolegica Raukar Gamulin, izvolite.
Zahvaljujem.
Uvaženi ministre samo bi kratko prokomentirala ovaj dobar odnos sa trgovačkim lancima gdje ste propustili u vašem setu mjera ciljati na marže koje su evidentno ekstra profit koji se u tom, u tom dijelu ekonomije radi, ali o tome ću nešto u ime kluba. Sada bih vas vrlo konkretno pitala za građane i njihovu zaštitu. Vi ste naveli sve prednosti, ali ste propustili reći opasnosti ili recimo negativne strane uvođenja eura za naše građane. Nažalost u nacionalnoj strategiji je bilo predviđeno uvođenje crnih lista, mi smo ih tražili u dva čitanja zakona, nisu uvedene, čak zakonski nije određen nego je tako postoji neki etički kodeks u koji se dobrovoljno mogu prijaviti razni subjekti. Pa evo ja bih vas pitala kako će se građane zaštiti i koliki je broj ovih firmi koja se …/Upadica: Hvala vam./… prijavila dobrovoljno u etički kodeks?
Hvala lijepo.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepo uvažena zastupnice.
Dakle, uz sve mjere o kojima smo govorili i uz činjenje ovog procesa što transparentnijim pristupanje etičkom kodeksu je jedna od mjera koja može jamčiti hrvatskim građanima, dakle potrošačima, kupcima da subjekti, dakle trgovački lanci ili poduzeća s kojima posluju odnosno kod kojih kupuju određene proizvode da su korektno pristupili ovom procesu uvođenja eura. Naravno da u svakoj značajnoj promjeni u gospodarstvu mogu postojati oni koji imaju nepoštene namjere i mi se tome trudimo stati na kraj sa svim onim mehanizmima koji su nam na raspolaganju. Pristupanje etičkom kodeksu je jedan od tih mehanizama i evo apeliram još jednom i sa ovoga mjesta da svi oni koji su pošteni u svojim namjerama pristupe etičkom kodeksu, hvala vam lijepo.
Kolegice Perić izvolite.
Hvala lijepo poštovani predsjedniče.
Poštovani ministre, vi ste sami rekli da je dugačak put bio zapravo do ovog momenta kada je u srpnju Hrvatska pristupila europodručju, dakle od 2017. se ispunjavaju i rade razno razni i vrlo zahtjevni kriteriji koje je Hrvatska morala ispuniti. Zato me čudi sada reakcija pojedinih kolega koji na kraju svega kada sve to treba proći kako treba onda nekakve naknadne pameti i kaže ali postoji još neki problem. Između ostalog jako je važno i ono što ste spomenuli da će upravo i referentne kamatne stope i rizici koji su ovdje u tom slučaju prisutni biti puno manji i to je ona prednost koju Hrvatska u startu znatno dobiva.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepo uvažena zastupnice, drago mi je da ste se referirali i na ovaj put koji je bilo potrebno proći. Mi smo odgovornom prije svega fiskalnom politikom pokazali kako smo spremni povući određene strukturne poteze kako bi stabilizirali svoj sustav javnih financija i u posljednjih nekoliko godina, dakle na tom putu Hrvatska je izišla iz procedure prekomjernog proračunskog deficita i makroekonomskih neravnoteža, stabilizirala je javne financije, smanjivala je kontinuirano praktički udio javnoga duga u BDP-u uz izuzetak ove covid situacije kada su sve države praktički povećale deficit. Isto tako dakle odgovornom politikom je povećan i kreditni rejting i ulaskom zapravo u Europski tečajni mehanizam ERM 2 gdje se Hrvatska rekordno kratko zadržala i održala onaj tečaj, fiksni tečaj konverzije koji je na razini pariteta …/Upadica: Hvala vam/… koji je bio utvrđen, pokazali smo da smo spremni voditi odgovornu politiku.
Kolega Lalovac, izvolite.
Hvala lijepa g. potpredsjedniče.
Poštovani ministre, ja mislim da je ovdje svima jasno da smo u saboru donijeli zakon čini mi se dvotrećinskom većinom jel, tako da mislim da ovdje što se tiče nas zastupnika vrlo znamo jasno da smo se opredijelili za euro jel. Ostat će činjenica da ćete vi kao vlada i HNB morati puno jasnije to objašnjavat hrvatskim građanima jel, ne samo ovih, ovu metodu konverzije koja će sad ić do kraja godine jel je činjenica da, ja u svakodnevnoj komunikaciji s građanima objašnjavam zašto je dobro jel, međutim to neće doprijet do velikog broja građana, znači činjenica je da će slijedeće godine pasti znatno standard građana, neki će to prepisivat euru jel, uvijek oni koji su protivnici će to prepisivat euru jel. Ostat će na vama jel da komunicirate puno jasnije prema građanima i ono šta će komunicirati Europska centralna banka jel, ECB jel i u tome je sad problem koji će bit stavovi Hrvatske u ECB-u jel nemojmo zaboraviti da je i ECB sada isto lud …/Upadica: Hvala vam/… tako da sigurno je podrška u tom dijelu …/Upadica: Hvala kolega Lalovac/… da jasnije, hvala.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepo uvaženi zastupniče, slažem se u potpunosti sa vama. Komunikacija, dakle ne samo transparentnost ovog cijelog procesa nego i komunikacija prema građanima i medijima je od prioritetne važnosti. Ministarstvo financija je tu također napravilo određene iskorake zajedno sa Ministarstvom gospodarstva, ali i drago mi je što ste i vi spomenuli i HNB koja se također evo i opet možemo sa ovoga mjesta apelirati da se i oni intenzivnije uključe u komuniciranje. Činjenica je isto tako da bi građanima trebalo do detalja pojasniti taj proces i neprestano inzistirati na tome da ljudi razumiju jer često određene ne znam da li interesne skupine, pa možda čak i određeni pojedinci koriste ovu situaciju kada dolazi do porasta cijena ne zbog uvođenja eura nego zbog drugih ekstremnih vanjskih čimbenika se pozivaju na svoje govore od ranije kada su najavljivali da ćemo ulaskom u eurozonu zapravo povećati i inflaciju, to se sada nažalost događa, ali ne zbog uvođenja eura nego zbog inflacije koja je praktički sveprisutna.
Hvala vam.
Kolega Bačić izvolite.
Zahvaljujem g. predsjedniče.
Poštovani ministre, u posljednja dva mjeseca bilježimo dvocifrenu stopu inflacije što nije dobro, negdje oko 2% više od proklamirane inflacije koju smo definirali prilikom rebalansa proračuna. No tim istim proračunom smo definirali i rast BDP-a ove godine oko 3%, a prva dva kvartala govore o rastu BDP-a u Hrvatskoj iznad 7% što je dobro. E sada mi smo na kraju trećeg kvartala, kakve su projekcije ministarstva o rastu BDP-a do kraja godine što će svakako takav visoki rast BDP-a bi pomogao i ublažio negativne efekte rasta inflacije, pogotovo u kontekstu upravo današnje rasprave o euru i zabrinutosti, čuli ste ovdje i dijela oporbenih zastupnika o posljedicama na hrvatsko gospodarstvo i na standard naših građana ulazak u euro, pa me interesira da li će taj rast BDP-a koji je jedan od najviših u EU biti na tom tragu i do kraja godine kako bismo te posljedice inflacije mogli lakše dočekati?
Hvala vam.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepo uvaženi zastupniče, tako je RH je u drugom kvartalu rasla po stopi od 7,7%, dakle to je drugi najbrži rast u EU. Očekujemo dakle i dalje gospodarski rast, međutim moramo biti racionalni i realni i percipirati zapravo činjenicu da naši vanjskotrgovinski partneri najavljuju lošu situaciju gospodarsku odnosno značajno usporavanje gospodarskog rasta, pa čak i recesiju i ja sam u nekoliko navrata isticao, pa mogu samo ponoviti da ukoliko naši najznačajniji vanjskotrgovinski partneri zakorače u to područje ni Hrvatska tu neće ostati po strani. Mislim da će taj efekt na gospodarstvo RH biti puno manji s obzirom na niz čimbenika, pa između ostaloga i manju ovisnost o energentima našeg gospodarstva i činjenicu da većinu dakle 20% gospodarstva odnosno gospodarskog rasta možemo pripisati turizmu, ali naravno da …/Upadica: Hvala vam/… pratimo što se događa i u ostalim zemljama, hvala vam.
I zadnja replika, kolegice Puljak izvolite.
Evo poštovani ministre, ja isto tako odnosno mogu reći i u ime stranke Centar podrška dakle ulasku u eurozonu, a postavit ću jedno, evo prije jednog operativnog pitanja htjela sam reć da, da često se krize uzimaju kao izgovori je li ne trebamo raditi neke reforme pa evo pokazali bi podršku i da u drugim reformama koje su potrebne za poticanje gospodarstva vlada pokaže isto ovakvu hrabrost. A operativno pitanje je bilo dakle 1.1.2023. ovo je kao u ona doba prelazak na year two thousand ili na prelazak u 2000.g. koliko su IT spremni i banaka i naših državnih ustanova, komunalnih poduzeća? Hoće li se dogoditi 1.1.2023. blokada nekih javnih servisa koje pružamo građanima odnosno postoji li neko tijelo tko se brine i nadgleda jesu li svi ti IT sustavi spremni za uvođenje eura?
Hvala.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepo uvažena zastupnice.
Mi smo na vrijeme krenuli zapravo u cijeli ovaj proces, na vrijeme je utvrđen praktički i fiksni tečaj konverzije, na vrijeme su svi poslovni subjekti i subjekti iz financijskog sektora iz države dakle javnog i neprofitnog sektora upoznati sa svim činjenicama vezanim uz prelazak na euro i mislim da su svi ti subjekti spremni odnosno da su kada govorimo o IT sustavima već u nekakvim završnim fazama.
Ako hoćete konkretno dakle kada govorimo o javnom sektoru, ja sam u kontinuiranoj komunikaciji sa većinom dionika i moje kolege naravno i dobivamo informacije da nema nikakvih značajnijih poteškoća. Slično je i sa financijskom industrijom, sa bankovnim sustavom već sada možete i na bankomatima vidjeti praktički i fiksni tečaj konverzije i vidite da su zapravo percipirane i implementirane te odredbe tako da ne očekujemo nikakve značajnije probleme.
Hvala vam lijepo.
Hvala ministre.
Nema više replika tako da ste slobodni. Pozdravljam vas. I naravno tu su državni tajnici koji će od sada pa do kraja rasprave sudjelovati u raspravi.
Pozivam sada izvjestitelje odbora, želi li netko od izvjestitelja odbora uzeti riječ? Ne onda otvaram raspravu.
Prvi na redu je Klub zastupnika Mosta, dvojica zastupnika kolega Petrov i kolega Troskot.
Izvolite kolega Petrov.
Poštovane kolegice i kolege zastupnici.
Slušajući ministra financija koji je u svom govoru navodio prednosti uvođenja eura, meni je žao što nije ostao ovdje i što nije objasnio zašto onda ako su tolike prednosti uvođenja eura jedna Poljska, jedna Češka, jedna Mađarska, jedna Bugarska odgađaju uvođenje eura kad je to toliko dobro, kad je valutni rizik toliko bitan? Zar nije valutni rizik toliko bitan i za ove zemlje? Zanimljivo.
Mislim da je, da i jedna jako bitna stvar, izjave ministre i želim da ostanu upamćene, ja ne vidim nikakve opasnosti ovo je pravi trenutak za ulazak u eurozonu, ja želim da ostanu zapamćene. Znate zašto? Jer ovakve kolosalne izjave postoje samo zato što nema apsolutno nikakve odgovornosti za njih, nikakve konkretne odgovornosti. To je problem.
Niti je razumno, niti je razborito uvoditi euro u ovom trenutku, gotovo pa nema kraja trenutnim rizičnim čimbenicima, trenutno rizičnim čimbenicima. U ovom trenutku svijet trese ogromna geopolitička kriza, inflacija divlja, ekonomije unutar EU imaju različite inflacije, različite ekonomske instrumente kojima to pokušavaju riješiti. Nitko ne može predvidjeti kada će, koliko će geopolitička kriza trajati, kada će se i kako riješiti inflacija, a vlastito dvorište nije počišćeno. Naša ekonomija nije ni blizu ekonomije gospodarstva EU npr. Njemačke ni po strukturi, ni po proizvodnosti rada, ni po plaćama. Naše institucije nisu prošle reformske zahvate, nisu dovoljno kvalitetne, a od njih je samo još slabiji kadar koji ih vodi. To su sve rizični čimbenici koji se uporno ne spominju, a koji su strahovito bitni da biste procijenili pravi trenutak kada uvesti euro i kada će to za državu biti od koristi. I to su razlozi zašto ove puno veće zemlje na puno većoj ljestvici doing businessa od nas ne uvode euro.
Za mene uvođenje eura u ovakvom trenutku s ovoliko rizičnih čimbenika na koji nemate niti jedan odgovor je doslovno kockanje. Ono što mene boli nije to što se vi kockate sa svojim obiteljima, problem je što se kockate sa svim obiteljima u Hrvatskoj i njihovom budućnošću. Odgovornosti za to nemate nikakve, nikakvih posljedica nemate. Najveća odgovornost koju vi možete ili posljedica koju vi možete imati je da vi više nećete biti u tim foteljama. To je jednako razini odgovornosti članove Uprave INA-e, nadzornog odbora kad se ispred njihovih očiju ukrala milijarda i preko milijarde. Koja je točno odgovornost bila za njih? Evo oprostite više nećemo ubirati desetine tisuća kuna plaću. To je to, to je sva odgovornost i to je problem.
Ovoliko ključne odluke koje će se reflektirati na budućnost Hrvatske donositi na ovakav način je za mene oprostite suludo. Pravo pitanje je, je li predsjednik vlada uopće promišlja o ovome, o ovim rizičnim čimbenicima? Jel upućen u njih uopće? Je li ga briga ili se događa jedna druga stvar?
Vi ste si zadali politički projekt prije pet godina i neovisno o tome što se događa u ovom trenutku mi ćemo njega pošto poto provest. Za mene ako gledate interese građana RH to nije pravi smjer, jako je bitan trenutak, ja jesam za euro. Smatram da Hrvatska od eura može imati koristi, ali u pravome trenutku, a ovo danas nije trenutak. Hoćete mi reći da inflacija danas divlja zbog prekinutih lanaca opskrbe? Zato što smo ratom ugrožena zemlja? Mislite da nema trenutno lovaca u mutnom?
Radi građana, ja ću ponoviti ovdje par stvari zašto je bitno razgovarati i promišljati o rizičnim čimbenicima, zašto su oni bitni? Da biste vi mogli iskoristiti uvođenje eura, naše institucije trebaju biti barem približno jednako kvalitetne kao što su institucije u drugim državama EU, ako želimo biti konkurentni, da bi se mogli nositi s konkurencijom, nakon zadnjeg primjera u HERA-i, je li stvarno mislite da su nam institucije kvalitetne?
Da ne spominjem niz drugih afera samo zadnjih godinu dana, da bismo se mogli nositi sa drugim državama EU kadar koji vodi te institucije trebao bi biti približno jednako kvalitetan da bismo se mogli nositi s konkurencijom, ili vi mislite da će nas u EU i europskoj zoni svi dočekati raširenih ruku i samo nam poklanjati novac? Jer ako je to vaša predodžba, onda je ona pogrešna. Dakle, tamo se nalazi konkurencija, da biste bili konkurentni, trebate imati jednako dobar menadžment. Je li nakon zadnje afere u INA-i, nakon zadnje afere u HERA-i potrebno govoriti o kvaliteti našega kadra?
Pa ljudi moji, u kućnim ogrtačima najveće i najviše dužnosnike Vlade zadnjih godinu dana za vrijeme njihovog mandata odvode u zatvor i u pritvor, a kada otrče svoju dionicu, ako se sjećate te izjave, onda je redovita pojava da po njih dođe USKOK. Toliko o kadru i kvaliteti kadra. Priča, da se vi obračunavate s kriminalom pa zato izlazi ovoliko afera ja mislim da uopće ne stoji.
Mislim da je prije istina da je toliko korupcije da jednostavno nemoguće ubosti, a da se ne dogodi istraga o korupciji. Treći problem i treći rizični čimbenik. A ono što je ključ, proizvodnost rada niska. Zašto je ovo rizičan čimbenik? Proizvodnost rada govori koliko vam je sati potrebno da biste uložili kako biste dobili jednaku količinu proizvoda kao u nekoj drugoj zemlji. Naša je niska, znate šta to znači? Mi trebamo potrošiti puno više sati rada da bismo dostigli prosjek neke druge države, npr. Njemačke.
Što to znači? To znači da nikada nećemo imati plaće kakve imaju u Njemačkoj što znači da ćemo vječito biti kolonija iz koje će se crpsti visokoobrazovani kadrovi za njihove potrebe. Zašto se to nije rješavalo do sada? Pa zato što je u većini slučajeva oni koji su upravljali državom se više brinuli za vlastite privatne interese. A o ovome se nije vodilo računa.
Jedna je znakovita izjava Zdravka Marića dok je bio ministar. Kaže, da bi se koristi materijalizirale, a troškovi umanjili, govori o ulasku u eurozonu, potrebno je činiti sve ove prilagodbe. Koje točno prilagodbe? Koji ste reformski zahvat napravili da bi naša administracija bila učinkovitija? Koju ste instituciju točno poboljšali, koji ste kadar stvorili? Jesmo li rasli ili pali na ljestvici u odnosu na druge države? Jesmo li se počeli baviti industrijom ili još više uslužnim djelatnostima? Je li zbog toga proizvodnost našega rada veća ili manja prije 5 godina, što ste, na što se točno prilagodili u zadnjih 5 godina?
O sposobnosti, nažalost, nažalost, ja bih volio da sam u krivu, ja bih zbog Hrvatske volio da sam u krivu, ali sposobnost sadašnjeg kadra dovoljno govori u zadnjih godinu dana o tome koliko ste uspjeli iskontrolirati cijene i o inflaciji. I možete ponavljati pjesmicu iznova i iznova da su to sistemski rizici prenešeni iz vanjskih tržišta, energenti su krivi, lanci opskrbe prekinuti, super. Hoćete mi reći da su energenti skočili za 100%? Hoćete mi reći da su lanci opskrbe prestali postojati na godinu dana da bi cijene proizvoda danas u trgovinama bile za 100% veće? Zanimljivo da su glavne strateške namirnice, glavne prehrambene namirnice koje koriste većina građana u našoj Hrvatskoj skočile od 40 do 50%. Energenti su krivi za to.
Ne. Nisu energenti krivi. Kriva je ministarstvo, kriv je HNB jer po zakonu su to trebali regulirati. Trebali su poslati inspekcije. Molim vas, recite mi, ponavljate godinu dana da ćete iskontrolirati cijene, pa ne trebate više slati apsolutno ništa, nikakve inspekcije. Znate zašto? Svi su se već prilagodili, natukli su cijene onoliko koliko im odgovara. Kad ih pro forme pošaljete za mjesec, dva dana, neće se otkriti ništa. Zašto? Pa zato što su proizvodi već skočili. I kada danas u Saboru vrijeđate moju inteligenciju i inteligenciju ostalih građana govoreći kako je prednost EU to što mi možemo podijeliti 21 milijardu kuna onda vas molim nemojte to raditi.
21 milijardu kuna paketa pomoći to je harač koji je Vlada skupila upravo zato što nije iskontrolirala nikakav način cijene. To je PDV koji je narastao jer su narasle cijene, to je dodatni harač koji ste skupili. To je nikakva pomoć iz EU. Nemojte vrijeđati inteligenciju ljudi. I priča oko toga da nam raste BDP još jedna besmislica.
Znate zašto nam raste BDP? Ne trebate biti ekonomski stručnjak za to. BDP znate u sebi ima osobnu potrošnju. Naša osobna potrošnja je rasla. Znate zašto? Pa cijene su veće. Dopustili ste da cijene rastu više od onoga što je potrebno na privatnom tržištu, vi ste to dopustili, cijene su počele rasti. Ljudi moraju kupovati, pa neće umrijet od gladi! Pa zato vam BDP raste. Nije zbog nikakvog zahvata u gospodarstvu kojeg ste vi napravili. Ako mislite da je to rješenje za BDP onda utrostručite cijene, opet će vam BDP rasti.
To je matematika i ekonomija koju očito i financijske politike koje vi poznajete. Ovo su razlozi zbog čega sam zabrinut. Euro da, u ovom trenutku ne, a onaj tko ne promišlja o trenutku, nego se bavi samo svojim političkim projektima bit će glavni odgovoran zbog čega ćemo završiti u recesiji.
I tu bih volio upozoriti zastupnike, posebno zastupnicu Perić i ostale koji spominju naknadnu pamet koja će se roditi. Nemojte molim vas imati naknadnu pamet za par godina i govoriti da niste znali. Vi ste na tim mjestima da trebate znati, vi ste ti koji odlučuju, niste dizači ruku, odnosno ne biste trebali biti dizači ruku. Trebali biste razmišljati glavom.
Ako niste spremni podignuti ruku za nešto s čim se ne slažete nemojte biti tu, ali nemojte niti slušati one koji imaju svoje političke projekte a ne vode računa o budućnosti Hrvatske.
Hvala.
Molim sada kolegu Troskota da nastavi izlaganje.
Izvolite kolega Troskot.
Poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovane kolegice i kolege, poštovani naši gledatelji koji pratite ovu važnu temu za nas. Davali smo ekonomske razloge, sad se zakoni izglasavaju što znači da je uvođenje eura tu.
Još bismo htjeli dodatno problematizirati tri aspekta zbog čega smatramo da nivou EU nije vrijeme za ulazak u eurozonu. Prvi je energetske naravi. Prije svega Njemačka je u ogromnim problemima. Evo jučer sam čitao Financial Times, Uniper njihova najvažnija energetska kompanija država će morati intervenirati sa nekoliko milijardi eura kako bi kupila suvlasništvo od finske firme i na takav način regulirala to tržište u ogromnim su problemima.
I ako se dogodi izvanredno stanje na razini EU gdje će se podijeliti onda crvene i zelene države, zelene će biti energetski suficit, crvene energetski deficit gdje bi onda sve one zemlje uključujući i nas koji imamo energetski suficit trebali podnijeti posljedice krive energetske politike Njemačke. I to je eurozona u koju mi sad ulazimo.
Što se tiče same Njemačke oni imaju jedan poseban program financiranja nezaposlenih, a radno sposobnih koje nazivaju hardsvier ili hards četiri gdje sa 2300 eura mjesečno financiraju nezaposlene, a radno sposobne stanovnike i to košta 2300 eura što je više što podosta ljudi koji rade u Njemačkoj i ostvaruju svoje prihode je puno veći, dakle taj dio nego da ne rade i izrazito su nezadovoljni po tom pitanju. Sve će to morati financirati euro zona u koju mi ulazimo, dakle sve te nezaposlene, dakle sve te u Njemačkoj, sve ćemo mi to morati isfinancirati.
Što se tiče same energetike vidjeli ste da se ponovno pale ugljenokopi u Njemačkoj, dok se s druge strane maltretiraju njemački i nizozemski farmeri zbog zagađenja okoliša, a s druge strane se pale ugljenokopi da bi oni uspjeli preživjeti ovu zimu. I to energetski ćemo itekako platiti. Nitko nije postavio pitanje šta sad u ovoj krizi, opet nastavno na Njemačku, kad Nijemci počnu iskorištavati fondove koji su bili namijenjeni za razvoj EU, kad počnu povlačit novce iz kohezivnih fondova jer će morati isfinancirati i Uniper i sve te gubitke koje su imali zbog sjevernih tokova itd. Sve to što su oni neto više davali će početi povlačiti nazad u Njemačku jer im je to ekonomski interes.
Pa evo nedavno je sad i Njemačka odnosno Mađarskoj su povukli fondove 7 i pol milijardi navodno zbog korupcije, ali to će postat trend sada da će jednostavno Nijemci uzimat novce i vraćat to nazad u maticu. Što se tiče financijskog aspekta ova zbunjenost Europske centralne banke je zbog same situacije u EU koja je takva na razini primjerice jedne Italije i Njemačke koji imaju veliki raspon u obveznicama i Italija koja je užasno zadužena zemlja 155 posto BDP-a, Europska centralna banka sada razmišlja, odnosno eurozona da li će s jedne strane kao što Amerikanci rade povisivat kamatne stope da se konačno ide u koštac sa samom inflacijom koja buja ili s druge i na taj način da se prestane i da se prestanu otkupljivati obveznice i na taj način dodatno kreira inflacija ili dakle idu kamatne stope.
Dakle Europska centralna banka to ne može napraviti najviše zbog Italije, što vidite i u političkom problemu Italije gdje je odstupio sam premijer koji je itekako financijski pismen, Mario Draghi, koji je bio čak i na čelu Europske centralne banke, odstupio je sad, što je isto i drugi politički problem, i Estonija je odstupila premijerka, što imamo i političku nestabilnost tih zemalja u koje mi ulazimo i sve će se to preliti na samu eurozonu gdje Lagarde kao glavna guvernerka, dakle nemaju rješenje, ako povećaju kamatne stope, imat ćemo novu dužničku krizu na razini eurozone, a ako nastave otkupljivati ove obveznice, dalje će se kreirati inflacija.
I to je nešto što mi ćemo platiti. Švedska nije u eurozoni, recimo, jučer sam u Financial Timesu čitao, oni su dignuli za 1 postotni bod. Hrvatska nigdje, HNB nema, HNB ne objašnjava, HNB je samo stavio onu strategiju, HNB danas nije u Hrvatskom saboru, ne objašnjavaju šta će napraviti, šta misle napraviti, inflacija buja, rješenja nemamo i samo srljamo u vrlo nestabilnu eurozonu.
Hvala lijepo. Za par dana su izbori u Italiji, tko zna što se može desiti, a, g. Troskot? Vidit ćemo.
I imate povredu Poslovnika, ustvari ne znam tko ima. Izvolite.
Hvala lijepa. Povrijeđen je čl. 238, kolega Troskot, glavni najavljivač loših vijesti i plašitelj hrvatskog naroda da ćemo mi sada plaćati nezaposlene u Njemačkoj, da će Njemačka koristiti koheziju, Hrvatska ima 65 milijardi kuna više iz EU fondova nego uplaćenih, Njemačka kao takva je neto uplatiteljica, ne trebate se bojati da će Njemačka sad pojesti sve EU fondove Hrvatskoj, informirajte se, g. Troskot, .../Upadica: Vrijeme. Hvala lijepa./... i prestanite plašiti hrvatski narod.
Hoćete si sam dat opomenu ili da dajem ja? Dajem ja? Hvala. Izvolite, imate opomenu.
Čak niste rekli ni koji članak. .../Upadica se ne čuje./... A jeste, onda ste rekli samo članak, sve ostalo je .../nerazumljivo/...
Ovaj, evo je, g., gđa. Anka Mrak-Taritaš, Klub zastupnika Centra i GLAS-a, već na putu, izvolite.
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče HS-a, poštovani državni tajnici, kolegice i kolege.
Rekla bih da ovu jesensku sezonu rada Sabora otvaramo sa niz zakona koji ćemo mijenjati zbog ulaska Hrvatske u eurozonu. Raspravu o ova 62 zakona možemo na nekoliko način. Jedan način da se referiramo na te zakone i da probamo ukazati što u tim zakonima mijenjamo, o čemu je riječ, da ukažemo na određenu problematiku, da pitamo gdje je onaj drugi set zakona jer svi dobro znamo da ovih 62 nisu svi zakoni da vidimo što je.
Druga tema je da, druga rasprava je da otvorimo s problemima koje imamo, a treća rasprava je da ponovo otvorimo temu uvođenja eura. Meni se čini da ova druga i treća rasprava je mjesto negdje drugdje, dakle tema uvođenja eura, da li trebamo uvoditi euro, da li ne trebamo uvoditi euro, kad ga trebamo uvoditi, čini mi se da je apsolutno bespredmetna jer Hrvatska je od 1.1.2023. g. uvodimo euro, ja sam bila jedna od onih kad je glasala za pristup Hrvatske na referendumu za pristup Hrvatske EU, glasala sam i za sve ono što EU, glasala sam tada i za uvođenje eura, glasala sam tada i da Hrvatska bude u Schengenskom prostoru jer sam apsolutno mišljenja i apsolutno sam sigurna da je neusporedivo bolje biti u društvu boljih i dobrih nego u društvu loših.
Pa bez obzira kakvo vrijeme je, da je vrijeme teško i bremenito, kako imamo novu riječ koju koristimo, izazovno, je. Da li je ovo najbolji moment, ali je uvijek pitanje koji je to najbolji moment, kad će ono doći, kad će biti? Ono je sad takvo kakvo je. Kad sam i raspravljala i rasprava o uvođenju eura, uvijek sam navodila i rekla sljedeće. Naši sugrađani štede u eurima, kupuju nekretnine u eurima, iznajmljuju stanove čije je iznajmljivanje stanova u eurima, kad kupuju ili prodaju aute, gledaju koje su cijene u eurima.
Činjenica je da će to od 1.1. biti i službeno tako. O tome da je teško vrijeme već i ovi vrapci na grani cvrkuću jer u, kad smo mislili da je tema sa Covidom gotova, onda se je u Hrvatskoj otvorio potres, a bogme i rat u Ukrajini, danas slušajući Putina i što je rekao, imate nekakvu zebnju, ali moramo živjeti i nije uloga svih nas, bez obzira da li smo vladajući ili oporbena, s ove govornice plašiti. I ove govornice reći da će nam biti strašno teško, bit će nam, neće nam bit lagano, ali ajmo vidjeti što napraviti i svi zajedno da bi nam bilo nešto lakše i ukazivati na probleme koje jesu i trebamo ukazivati, trebamo tražiti rješenja, trebamo reći, problemi koji su ove zemlje, trebamo reći nakon 30 godina, gdje smo, što smo i sve ostalo, a ja ću se sad u svojoj raspravi zaista skoncentrirati na ova 62 zakona jer mi se, ja bih rekla jednim simboličnim činom danas opraštamo kroz ove zakone od valute koja se zove kuna.
Krenuli smo, opraštamo se. Dakle mi danas vidimo cijene koje imamo onim, koje nam svi kažu jer moraju bit od 1.9. izražene i u kunama i u eurima, onda pogledamo kune, pogledamo eure i to sve zajedno, ali. Dakle, moramo biti svjesni, dakle mi današnjim ovim s prvim setom zakona, ovo je prvi set zakona, opraštamo se od kune. Sve tamo gdje je pisalo kuna, ubudući će pisati euro i ja mislim da nam je zadatak da hladne glave vidimo i razmislimo koje koristi od eura možemo imati.
Ja sam inače tehničke naobrazbe i o svemu imam onu cost benefit analizu uvijek gledam šta je plus im šta je minus jer naravno da sve ima i minus. Tamo gdje imam više pluseva uvijek podržavam, tamo gdje ima minusa ne, ali sigurna sam da jedna od suštinskih promjena za ovu zemlju je i uvođenje eura. Ali ono što je dobra vijest za sve nas, ne samo da se danas ovaj opraštamo od naše nacionalne valute nego se opraštamo i od jedne nikad prežaljene rezervne nacionalne valute koju smo imali, a to je njemačka marka. Dakle, mi se danas opraštamo i od nje. Ta se valuta ne koristi od 1. siječnja 2002. dakle više od 20 godina, ali u našem domaćem Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira koji je jedan od ovih seta 62 zakona o kojima raspravljamo iako bojim se da će rasprave više biti o euru značaju, inflaciji i sve ostalo manje o setu zakona ali ja pokušavam uvijek raspravljati ono što je tema, njemačka marka je u tom zakonu još uvijek živa i sad kazne su izražene bile u markama i konačno ćemo ovom promjenom uskladit se s valutom koju postojimo i kojom u stvarnosti koristimo. Dakle, danas se zaista u našem zakonodavstvu ne samo da kroz ovih 62 zakona se opraštamo s kunom opraštamo se i sa njemačkom markom jer radi se o kaznama koje se drugačije preračunavaju i ovi novi iznosi koji su vezani uz kazne i sad želim baš o tom setu što i kako imamo 20, 100, 150 eura. To nije slučaj u nekim drugim zakonima uključujući i Zakon o PDV koji smo raspravili prošli tjedan. Naime, i to nekako uvijek kad radite imate cijeli set koji trebate gledati zbog fiksnog tečaja pretvaranje kune u euro kakav, takav kakav je sad ćemo u zakonima imati strašno puno novčanih iznosa koji su vrlo nečisti, nekako da se tako izrazimo. Dakle, neće biti zaokruženi niti na stoticu, niti na pedeseticu nego i euro centima. Npr. u Općem poreznom zakonu vrijednost pokretnina koje se prodaju, a za koje treba objaviti oglas u dnevnom listu bila je dosada 500.000 kuna i više. Taj limit je sad 66.361 euro i 40 centi ni manje ni više. Zakon o porezu na dobit tako propisuje da se amortizacija za osobne automobile priznaje na 53.089 eura i 12 centi, dosad je bilo 400.000 kuna. Takvih ja bih rekla, ma smiješnih, ali u principu nespretnih iznosa imamo na pretek. Jasno je zašto je do njih došlo. Iznosi se naprosto pretvaraju iz kune u euro po unaprijed propisanom tečaju i vjerojatno nismo imali neki drugi način da iznose preračunavamo jer bi još veći kao nastao da smo si dali određenu slobodu kod zaokruživanja. Osim toga, pravila za preračunavanje i zaokruživanje definirana su i europskim propisima i našim Zakonom o uvođenjem eura kao službene valute i tu se nema puno manevarskog prostora. Međutim, i nadalje ostaje činjenica da ćemo sad po razno raznim zakonima imati tako komplicirane iznose koji na drugim decimalima u euro centima nešto određuju. Ali to su uglavnom različiti pragovi i limiti za ostvarivanje određenih prava ili nastanka nekih obaveza posebno u poreznom sustavu. Bez obzira na računalnu tehnologiju kojom se svi masovno koriste prilično je očekivano da se takvi iznosi u raznim situacijama će ljudima zakomplicirati život, poskupiti ili otežati procedure ili obračunavanje. Ono što dobro svi znamo da će u jednom trenutku svi ti zakoni proći ponovo izmjenu i dopunu i da ćemo htjeli ili ne htjeli morat staviti neke brojke koje su razumnije jer na ovaj način rješavanjem jednog problema sigurno si otvaramo neki drugi problem. Ja ne mislim da je ovo neka kritika jer manevarski prostor je ograničen, ali moram upozoriti na to i moram reći da je možda i bilo, a je bilo malo više sluha i svega ostaloga možda se je moglo i to drugačije definirati npr. u Zakonu o igrama na sreću je 398.168 eura i 43 centi garancija banke koju prerađivač, koju priređivač online igara na sreću mora imati za vrijeme trajanja igre, dosad je to bilo 3 miliona kuna. Meni se čini da se je to moglo i definirati i drugačije. Dakle, to nisu ona preračunavanja koja će imati posljedicu na naše sugrađane, dakle moglo se i to definirati sa 400.000 eura, ali što je tu je. Sreća postoji i to je dobro za naše sugrađane da je Zakon o uvođenju eura predvidio da se kazne zaračunavaju na nižu deseticu tako da barem u tom dijelu nemamo kaos da neka kazna koja je npr. dosad bila 1.000 kuna sad iznosi 132 eura i 72 centi, umjesto toga je recimo kazna 130 eura. Takav slučaj je sa Zakonom o sigurnosti prometa na cestama i drugim zakonima koji propisuju kazne. Dakle, kad je riječ o kaznama tu je išlo zaokruživanje na manje.
Postoji silan strah koji ne traje kratko vrijeme, koji traje već neko duže vrijeme od poskupljenja koja će se dogoditi zbog uvođenja eura. I sigurno da će i toga i biti. Pomalo, evo tako ispod radara prolazi i ovo što sam sad naglasila, a to je da jedna stvar pojeftinjuje, a to su upravo te kazne o kojima sam, kojima sam govorila. Činjenica je da nije to nekakva senzacija, ali navikli smo da nas sitnice vesele pa i to nas veseli.
Postoji jedna druga tema koju treba otvoriti kad je već riječ o kaznama i kad govorim o kaznama i ulaska u europsku zonu. Pitanje je koliko su naše kazne usklađene s drugim europskim zemljama. To se posebno odnosi npr. na neke dijelove poslovanje i slučajeve kad su kod nas kazne znatno niže nego u nekoj drugoj zemlji. Moramo biti oprezni da ne privučemo prekršitelje propisa i ne potičemo prekršaje. Jedan takav niz prekršaja je i povezanih kazni koji propisuje Zakon o prijevozu u cestovnom prometu.
Ovaj set od 62 zakona došao nam je iz Ministarstva financija, MUP-a, pravosuđa i uprave, rada i mirovinskog sustava, kulture i medija, poljoprivrede, mora, prometa i infrastrukture, gospodarstva i održivog razvoja. A premijer je nedavno, premijer je nedavno izjavio da je vlada saboru poslala 65 zakona vezanih uz euro, to je uglavnom pokriveno današnjom i prošlotjednom raspravom, no najava je da ih treba poslati još i sigurna sam da treba. Ovdje između ova 62 zakona ima svega uključujući i važne stvari, pa ima i nekih promjena koje su već odavno čekale na red kao već spomenuta njemačka marka, ali isto tako iskaču i neki važni zakoni koje nemam i u ovom trenutku ne možemo znati kad će oni doći na red, a definitivno moraju doći na red do kraja godine.
Jedan od tih zakona za koje se meni čini da je dosta važan da se uskladi i da dođe je i Zakon o državnom inspektoratu iz jednostavnog razloga kad već i govorimo o ovim kaznama i snižavanju ovih kazni dosta je važno da i taj zakon dođe i uskladi se. Istini za volju kad malo pogledamo plan zakonodavnih aktivnosti vlade za ovu godinu predviđene su izmjene i dopune i tog zakona za četvrto tromjesečje, pa ćemo vidjeti da li će tome biti tako, pri tom sam išla provjerit e-savjetovanje, a tamo još uvijek nema.
Jedna od tema koju sam zasigurno, mislim da je dosta važna je, a nema je još uvijek na e-savjetovanju, a nema ni u prijedlozima, to su zakoni koji su vezani uz zaštitu prirodne baštine, uz zaštitu okoliša, uz zaštiti zraka, zaštiti prirode, zaštiti od svjetlosnih i drugih onečišćenja. Niti jedna od tih zakona nije u sklopu ovih eu, euro da tako zovemo promjena, ali nije ni među preostalih 20 zakona koje premijer najavljuje do kraja godine. Ako, dakle to su zakoni kojim jedna država pokazuje što i kako razmišlja o sebi i kakva država želi biti. Dakle ako želimo razmišljati u smislu klimatskih promjena, u smislu promjena koje jesu, u smislu svih energetske politike onda sam sigurna da su i ovo zakoni koji, dakle govorim namjerno o tom setu zakona koji su zakoni s aspekta zaštite prirode, zaštite dakle vezano uz zaštitu prostora u kojem živimo i koji nam je izuzetno bitan i izuzetno važan.
Pretpostavljam da nije bilo mogućnosti da cijeli taj set zakona dođe, ali dobro se sjećam kad se je, kad smo formirali državni inspektorat onda se u tom trenutku mijenjalo 59 zakona. Sigurna sam da se vezano i uz euro mora promijeniti još neki zakoni iako i u posljednje vrijeme svaki put kad su bile izmjene i dopune zakona onda smo imali onu temu da je bilo u kunama odnosno u eurima. Čini mi se da je bilo, da bi bilo puno bolje da je, da smo malo uključili ne samo kalkulator i preračunali kune u eure nego da smo malo pogotovo kod ovih limita vodili računa pa to zaokružili, ali oni koji ne odrade kako treba onda neke stvari odrađuju dva puta, pa ćemo mi to drugi put.
U ovim izmjenama i promjenama iznosa i ovim zakonima nema nešto što bi trebali ukazivati i što je sporno. To je dio procesa koji smo podržali i na koji pristajemo, dakle mi smo sad zapravo samo nešto što bi se, inače se radi u proljeće, mi radimo u jesen, a riječ je o velikom pospremanju. Jedan dio tog pospremanja je opet da nam ostaje i nered u nekim drugim zakonima, ali taj drugi dio pospremanja će doći na red. On će doći na red kad dođu izmjene zakona u kojem su konverzije, već sad imamo neuredno iznose koji neke važne granice ili kategorije prava ili obveze određuju pomalo smiješnim iznosima koji su do druge decimale u euro centima. Drugim riječima, dio tehničkog posla se odrađuje, ali i dalje valja vidjeti dal će bit određen do kraja i hoće li problemi sadržaja koji su sad nastali biti riješeni u razumnom roku i na razumni način. Raspravljati dakle ovo je raspravljamo o nečemu gdje hrvatska kuna odlazi u povijest, nešto što se tehnički moralo odradit i nešto što tehnički smo dobili ispred sebe, rasprava da je tu trebalo biti još nekih zakona, oni će vjerojatno doći u nekom drugom setu, pa ćemo to promijenit. Vremena nisu jednostavna, vremena su izazovna, više ne koristimo teška, zahtjevna, koristimo jednu pristojnu riječ koja se govori izazovna. Hrvatska od 1.1. slijedeće godine ćemo koristiti euro, bit će nam neobično, ukazivat ćemo na niz stvari, ukazivat ćemo i da su neka poskupljenja nastala zbog eura, ali ono što smo svjedoci da i danas nastaju poskupljenja bez obzira na uvođenje ili ne uvođenje eura.
Ali za kraj želim još jedanput jednu rečenicu koju volim ponavljati. Ja sam od onih koji je apsolutno zalagala za, zalagala se za ulazak Hrvatske u eurozonu, to čitam na način puno bolje i jednostavnije je bilo u društvu boljih i uspješnijih nego ostati u društvu lošijih, hvala lijepo.
Hvala i vama.
Za to moram skinut masku što ću reć sada, gđa. prijateljica Anka nadopunit ću vas, ne samo da ćemo se osloboditi marke i kune nego u Zakonu o grbu, zastavi i himni RH, te zastavi i lenti predsjednika Republike Hrvatske kazne su u dinarskoj protuvrijednosti marke. Znači oslobodit ćemo se i dinara napokon.
Izvolite gospodin Pavliček.
Poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani državni tajnici sve vas srdačno pozdravljam.
Hrvatska ulazi u eurozonu vjerojatno u najgorem trenutku. Cjelokupna Europska unija nikad nije bila u goroj financijskoj situaciji, nikad nije bila u goroj energetskoj situaciji i nikad, ama baš nikad otkako je EU nisu cijene toliko skakale roba, usluga, proizvoda kao što se to događa danas.
Naravno, razlog tome je rat u Ukrajini i na to mi ne možemo utjecati. Ali na neke stvari smo itekako mogli i trebamo utjecati. Problem hrvatskog naroda kroz povijest je uvijek bio taj da srljamo, hajmo nešto odraditi pa makar i ne bili pripremljeni za to, kao guske u maglu. Upravo je to ovdje rekao Stjepan Radić prije ulaska naše države u državnu tvorevinu sa kraljevinom Srbijom.
Isto se sada događa sa ulaskom u eurozonu. Srljamo kao guske u maglu, a ne znamo što nas čeka. Zadnjih nekoliko mjeseci imamo konstantni rast cijena. Inflacija je na povijesno najvišoj razini od kako je prati Državni zavod za statistiku. 12,3% u kolovozu.
Ono što je još gore inflacija prehrambenih proizvoda, onih svakodnevnih proizvoda koje građani koriste i bezalkoholnih pića je čak 18,3%. I u ovoj situaciji mnogi love u mutnome ponajviše trgovci, jer se cijene dižu dobrim dijelom špekulativno kako bi ostvarili određene ekstra dobiti i ekstra profite.
Ja se pitam gdje je Državni inspektorat državni tajnici? Gdje je Državni inspektorat? Ovdje imate proizvod iz jednog trgovačkog lanca, velikog trgovačkog lanca. Cijena polutvrdog sira 174 kune i 90 lipa po kilogramu i prelijepljena je cijena, vidi se i stara, novi bar kod 124 kune 90. 70% povišica robe odnosno proizvoda koji je već na polici trgovačkog lanca i koji je preko noći poskupio za 70%. Radi se znači o proizvodu u kojem je već uračunata trgovačka marža, u kojem je uračunat transport, proizvodnja samog proizvoda, zašto se dozvoljava da bez obzira na inflaciju, proizvodi koji su već u trgovinama na policama preko noći dobijaju nove cijene sa novim bar kodovima.
Što radi Državni inspektorat? Zašto se ne izađe u javnost Ministarstva financija, gospodarstva sa trgovcima koji bi trebali biti na crnoj listi, koji koriste ovu situaciju da bi ostvarili ekstra dobit na štetu hrvatskih građana. Ja ću se samo dijelom složit sa ministrom koji je rekao da ova inflacija nema veze sa ulaskom u eurozonu, ali da mnogi love u mutnom love.
Ugostiteljski objekti, cijene se zaokružuju da budu, da jedna kava bude dva eura ili euro i pol, da bezalkoholno piće bude tri eura. I znate što je najgore? Kad uđemo u eurozonu 1.1. prvih 15 dana se ne smiju mijenjati cijene, pa će cijene biti 15 eura 20, 15 eura 25, 15 eura 30. Znate što će se dogoditi kroz mjesec dana? Sve će biti 15 eura 99, svi će biti na 99 centi prema gore.
Kako ćete to spriječiti? Na koji način? Neće nitko spustiti na 14,99 to dobro znate da će tako biti. Četiri glavna kriterija za ulazak u eurozonu za sve članice su bili inflacija, razina državnog duga, kamatne stope i tečaj, ali su se stvari drastično promijenile u zadnjih godinu dana.
Za državni dug čak i to nismo ispunjavali, ali smo imali pad, nismo imali tih 60% udjela u BDP-u nego 78, 79% ali smo imali pad. Inflacija imali smo ispunjen kriterij, danas ga sigurno nemamo ispunjen. I bez obzira na sve to idemo ući u eurozonu da bi bili kako neki zastupnici kažu među najboljima. Ministar je rekao da on ne vidi opasnost za ulazak u eurozonu. Ne vidim ni ja opasnost za ministra kad imaš plaću od tri i pol tisuće eura, ja stvarno tu ne vidim nikakvu opasnost. Ja ne vidim ni opasnost za nas saborske zastupnike koji imamo plaću od dvije i pol tisuće eura. Ali nismo mi Hrvatska! Ovih 151 zastupnik i 20-tak ministara ili državnih tajnika nisu Hrvatska. Hrvatska je na stotine tisuća umirovljenika koji će imati mirovine od 330, 350 eura. Moja mama koja je 35 godina radila ima 2400 kuna mirovine, 324 eura. Pa ti preživi gdje cijene konstantno rastu. Ili kolega zaštitar koji ima 200 sati odradi mjesečno, plaću 4200 kuna, 556 eura pa ti prehrani dvoje djece.
A i dalje će brojni loviti u mutnome i taj dio se nije odradio dobro. I doći će do povišica cijena htjeli vi to priznati ili ne i dodatnog pada naših građana. Ministar je naveo koje su prednosti ulaska u eurozonu. Složit ću se sa nekima od njih što se tiče valutnog rizika. Sve ovo ostalo po meni ne drži vodu. Premijer je pogotovo o tome mjesecima govorio kada je bila kampanja za ulazak u eurozonu, a to je da ćemo imati veći broj turista. Kakve veze ima dolazak turista u Hrvatsku sa valutom plaćanja. 90% plaćanja je kartično plaćanje. Turist bira destinaciju koja mu se sviđa, a ne tamo koja je valuta.
Jedan od najbitnijih kriterija je bilo imat ćemo što je ministar danas spomenuo veće izravne investicije stranog kapitala. Pa uoči pandemije su izravne investicije u RH stranog kapitala izostale 1,4 milijarde eura. U Republici Srbiji 3,4 milijarde eura koja uopće nije u EU, a u Republici Mađarskoj koja i dan danas ima svoju forintu 4,3 milijarde eura. Nikakve veze ulazak stranih investitora u određenu državu nema sa valutom koja se koristi kao platežno sredstvo.
Znate zašto nas zaobilaze? Jer smo mi korumpirana država jer se u ovoj državi dok ja sad pričam pljačkaju državne firme, državna imovina, zato nas zaobilaze jer velik dio ministara u prethodnoj i ovoj vladi su otišli zbog sumnje na korupciju, jer direktori koje je vlada postavila su dobrim dijelom umočeni u korupciju u državnim tvrtkama zbog toga nas investicije zaobilaze. Šta vi mislite, doć će euro, a pada će mana s neba? Neće padat mana s neba. I nije Hrvatska Zagreb gdje ljudi imaju tisuću eura ili tisuću i pol eura plaću, Hrvatska je Ilok, Hrvatska je Vukovar, Hrvatska je Dalmatinska zagora, Hrvatska je Banovina gdje ljudi rade za 500 eura i to je Hrvatska. Pa jel itko se pita kako će ti ljudi preživjeti?
Ovo je najgori trenutak ulaska u eurozonu i obit će se svima o glavu, a najviše hrvatskim građanima i to imajte na umu. Svi vi koji podržavate ulazak Hrvatske u eurozonu nemojte gledati iz svoje perspektive, gledajte iz perspektive onog zadnjega tamo koji ima najmanju plaću, najmanju mirovinu kako će ti ljudi živjeti. Ne govorim psihološki kad neko dobije 300 eura sjedi i plači, ne psihološki da ne pričam o tome nego i činjenično stanje da će doći i nakon ulaska u eurozonu do poskupljenja jer će se sve zaokruživat na tih 99 famoznih centi što je marketinški trik trgovaca i to vi nećete moć spriječiti, niste ni do sada spriječili.
Evo vam ovo najbolji primjer ovo što se događa u trgovačkim lancima, šta radi taj državni inspektorat? Pa apsolutno ništa, znači deri kožu hrvatskih građana kako ko stigne. I sve ove mjere koje vlada donosi su kap u moru i neće spasiti nažalost, nažalost neće spasiti standard hrvatskih građana koji konstantno pada i dalje će padati. Ali mi smo ponosni, netko je tu spomenuo … zasluge jer mi smo 15. država 15 država u svijetu koja je u NATO savezu, u schengenu će biti i u eurozoni. Svaka čast. Švicarska nije nigdje, a mi skoro ko Švicarska.
Hvala vam lijepo.
Sada je na redu, prije nisam rekao g. Pavliček je govorio u ime Hrvatskih suverenista.
Gospodin Krešo Beljak u ime Kluba zastupnika HSS-a i RF-a.
Izvolite.
Hvala lijepo.
Poštovani g. potpredsjedniče HS-a, kolegice i kolege, dame i gospodo.
Dopustite mi nekoliko rečenica u ime kluba saborskih zastupnika HSS-a i RF-a. Prije svega smatram da je pogrešno što se objedinila rasprava po svim ovim zakonima iako razumijem što je cilj dakle jednostavno implementacija onoga što velika većina ljudi u Hrvatskoj želi, a i čemu se veseli unatoč glasovima koji dolaze s druge strane kako to ne treba itd., itd., treba da. 1990.g. kad su bili prvi demokratski izbori su se ljudi opredijelili za Europu, za Europi, željeli smo biti Europa, a dio Europe je i euro. Ako su se Nijemci mogli odreći njemačke marke koja je bila institucija, pojam ne samo u Njemačkoj nego u cijeloj Europi pa isto tako i u Hrvatskoj toga se vjerojatno jako dobro sjećamo, ako su oni mogli uć u tu priču onda tko smo mi da uopće postavljamo pitanje oko toga. Unatoč svim problemima, unatoč svim krizama, inflacijama itd., itd. Njemačka i ostale visokorazvijene Zapadnoeuropske države su jamac da će i nama biti dobro u toj obitelji. Ja se osobno, a siguran sam i velika većina stanovnika RH tome veseli.
No ja bih govorio o nekim pojedinačnim zakonima koji zato sam i rekao da rasprava nije po mom mišljenju trebala biti objedinjena, koji se moraju hitno mijenjati kako bismo uz to što vide euro napravili još neke pozitivne ili bolje pomake u kvaliteti života u RH i to opet po uzoru na visokorazvijene Zapadnoeuropske zemlje kojima težimo.
Prvo bih nešto rekao o zakonu koji je ovdje naveden pod brojem 10 dakle Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i Zakona o sigurnosti prometa na cestama, svjedoci smo toga da svakodnevno ginu ljudi da se ništa ne događa, da je bilo puno, puno promjena, da je bilo puno postroživanja tih zakona, ali niti jedan ne valja, dokazano ne valja. Sve statistike može objesiti mačku o rep, dakle ljudi divljaju na cestama i još malo ljudi gine koliko ih divlja. Zbog čega? Zato jer sustav ne funkcionira jer nisu kazne dovoljne.
Ne može netko alkoholiziran ubiti dvije osobe i biti osuđen na tri godine zatvora, to ne ide, to nema nigdje u svijetu odnosno u svijetu kojim težimo. U zapadnim nekim zapadnim zemljama za nekoga ko pijan ili trijezan, trijezan prekorači brzinu za više od 100% u odnosu na dopušteni idu lisice na ruke, ide zatvor i to više nije prekršaj nego je kazneno djelo pokušaja ubojstva. Prema tome trebamo težiti i to treba biti primjer, dakle kazna je ne samo kazna da se nekoga kazni nego i primjer ostalima da se to ne radi. Ti isti ljudi koji kod nas divljaju po cestama već kad dođu u Sloveniju već u Sloveniji poštuju pravila zato jer znaju da će biti kažnjeni, da ne pričam o Austriji gdje nije dopušten razgovor sa policajcima uopće. Dakle, svaki razgovor sa policajcem je dodatnih 50 ili 100 eura kazne, razgovor. I tamo nema limita ako je limit 130 pa ajde tolerirat ćemo do 150 ili 160 kao što je to slučaj kod nas. Tamo nema, nego 130 ako piše 130 onda 130, danas su svi auti tehnološki toliko napredni da nema odstupanja, ali ni nije mogao reći krivo mi radi jer ne radi krivo. Prema tome tako se to treba mijenjati. Za ubojstvo u prometu to treba biti dakle automobil ili motocikl ili vozilo treba biti za prekršaje odnosno za kaznena djela te vrste tretirano kao hladno oružje. Tako ćemo dostići …/Govornik se ne razumije./… dakle ako netko vozi u naseljenom mjestu 200 ili 150, a dozvoljeno je 50 to treba biti pokušaj ubojstva i ići u zatvor sukladno kazni za pokušaj ubojstva. Nema ubojstva iz nehaja. To je namjerno ubojstvo jer kad neko namjerno vozi tom brzinom i ubije dijete i ubije nekoga, bilo koga, biciklista na zebri, to je ubojstvo, to je jednostavno ubojstvo i tak treba biti tretirano. I ako se uvedu takvi zakoni, ako netko tko zgazi 2 djevojke i uništi i zavije u crno dvije obitelji, a završi 2 ili 3 godine u zatvoru ako završi 30 ili 40 godina u zatvoru onda će se ti slučajevi drastično smanjiti.
Zakon o igrama na sreću, mene srce boli što je Hrvatska dopustila, dakle kocka je porok koji je po meni veći od droge. Imate dakle cijele odjele u bolnicama za liječenje od ovisnosti. U bilo kojem selu u Hrvatskoj, govorimo o tome da su sela nenapućena, da, nema sela, nema, nema zaselka gdje nema kladionice uostalom sve je dopušteno danas ide i preko interneta, kladi se preko interneta. To je pošast koja uništava obitelji. Tko od toga ima koristi? Država manjim dijelom, većim dijelom privatnici kojima se to dopustilo. Te privatnike treba sankcionirati na način da kocka postane neisplativa, neisplativa. Treba raditi na tome, ne o Zakonu o igrama na sreću nego treba u Zakon o obrazovanju uvesti predmet gdje se djecu uče da se to ne radi, da je to štetno poput heroina. I je ako ne i gore. O tome nitko ne priča, a želimo kao nekakve pomake.
Huligani, dakle Zakon o sprječavanju nereda na sportskim utakmicama. Jel moguće da mi pričamo danas o tome? Da li je moguće da divljaci zaustave usred turističke sezone neovisno koje boje, njima klubovi nisu bitni, kakvi klubovi, koji nogomet, njima je bitno da usred turističke sezone zaustave autoput, autocestu i da se dogovorno organiziranju i da se potuku ili naprave nekakav eksces. Znate tko je to rješavao, pa vi, tko je god stariji sjeća se problema koji je imala Velika Britanija sa huliganima, sjeća se Hesela, mrtvih kako je riješeno, kako je riješeno. Kazneno djelo dugogodišnje više desetljetne kazne zatvora. Nekad su navijači bili u Velikoj Britaniji u kavezima, danas djeca najnormalnije dolaze, ja sam bio u SAD-u na košarkaškoj utakmici, možete kupiti pivu ili coca colu u staklenci. Nezamislivo, zamislite da kod nas na stadionu ili u dvorani bude dopušteno da se prodaje pića alkoholna ili bezalkoholna u staklenim flašama, pa to bi bilo desetine mrtvih na svakoj utakmici. To nitko ne razmišlja. Nego što ćemo, nećemo se zamjeriti kome, kome, huliganima, pa oni si uništili hrvatski sport ti ljudi. Zbog tih ja sa svojim djetetom ne želim ići na utakmicu iako volim nogomet, volim košarku, ne želim ići, ne želim da to moje dijete gleda. Ne samo ja, nego desetine tisuća drugih koji bi to radili. I onda tko gubi? Gube sportska društva moraju ulaziti u sive zone, gube osiguravajuća društva, gube reklame, gube marketing, gube svi, svi gube zbog čega, zbog šačice huligana koje država ne zna, ne želi riješiti, ne želi jer da želi riješila bi. Ima primjera, riješite. Mi sad pričamo, dakle pričamo o tome kako ćemo sad oni su se dogovorili usred autoputa i tuku se ne možemo ništa, ne možemo ništa. Policija napravi svoj posao izvuče, zarobi, imate, imate ljude koji od političara koji to idu braniti, imate sociologe, profesore koji kažu da ali i policija je pogriješila. Molim? Pa ne može policija pogriješiti, ljudi policija je država, država ne može pogriješiti. Jer u trenutku kad skinemo policajcu autoritet skinuli smo državi autoritet i onda će se dogoditi da svaki balavac, svaki huligan može policajcu napraviti što god želi odnosno državi odnosno sustavu. Poštovanje prema policajcu to je poštovanje prama državi, oni nisu nikakvi domoljubi. Dakle, policajcu treba dati autoritet zakonski da rješavaju te stvari, a ne braniti ih i to od strane političara. Ja sam se zabezeknuo kad sam čuo ljude kažu, ha znate on je hajdukovac, pa znate to nisu baš to, jesu krivi ali znate i policija. O čemu pričamo? O čemu pričamo? Stavit na jednu stranu policiju koja radi svoj posao i huligane, kriminalce, nemoguće. U tu istu kategoriju idu i izmjene evo kaznenog zakona, Zakona o zaštiti nasilja u obitelji. Ne znam što bih rekao. Imamo nažalost brojne slučajeve, imamo slučaj gdje je gospođa, nadležna gospođa kaže kud bi došli kad bi sve obiteljske nasilnike stavili u zatvor. Da li je to vama normalno? Evo sad se obraćam kolegicama, da li je to drage kolegice iz svih stranaka vama normalno? Da to netko izgovori i da nitko ne odreagira, da nitko ne pita gospođo momentalni otkaz o čemu vi pričate? Pa jel se vraćamo stvarno u 19. stoljeće kad je tući ženu bilo najnormalnija stvar na svijetu? Jel je to doista tako? Pa mi ne napredujemo, mi nazadujemo. Imate ljude koji su upozoravali, koji su napravili da, istukli ženu, rekli da će ju ubit, pustili sustav ih je pustio vani i to su doista napravili. Zašto se o tome, zašto se uopće ne razmišlja o tome? Da li je razlog što je glavni fokus vladajuće politike u Hrvatskoj samo to što ćete opljačkat? Pa dajte ljudi ako to već radite, pa dajte barem nešto napravite što će unaprijediti hrvatsko društvo, kad vam već tu ljudi ne zamjeraju, evo popljačkao tu milijardu, to dvije milijarde, tri milijarde, ništa mi, to je to, naši su, pa dajte onda za te ljude koji su vaši koji glasaju usprkos tome dajte ih zaštitite da ih barem ne ubijaju muževi, da ih ne ubijaju sinovi tajkuna po cestama, po pločnicima, po zebrama.
Zakon o medijima i s time ću završit iako bih mogao još mnogo toga. Zakon o medijima po meni bi trebalo u ovom visokom domu ukinuti, nikakve izmjene niti ništa jer kod nas nema Zakona o medijima odnosno to je mrtvo slovo na papiru, naši mediji su u rukama mafije dame i gospodo, mafije koja kreira javno mišljenje, koja kreira što će ljudi o pojedinom čovjeku, političaru, sucu, sportašu, glumcu, bilo kome misliti i Zakon o medijima nama ovakav ne treba. Sve dok neće biti dostupan, javno dostupan Registar vlasnika i vlasničke strukture svih portala, svih novina, svih televizija, možemo to koristiti u onim prostorijama u koje svaki dan moramo ići, taj papir koji se zove Zakon o medijima. To je sramota, nas smo, dakle mi ne znamo tko su vlasnici medija, pa Tuđman to nije radio, komunisti to nisu radili, dakle ovo što se sad događa s medijima to je najgora crna povijest Hrvatske, uopće nemoguće da je to uopće neko mogao zamisliti da se to može dogoditi. Vi nemate koga tužit, vi imate medije koje su registrirane u susjednim državama, može napisat što god hoće, bljuvotine. Danas sam čitao jednu bljuvotinu, evo da ne ispada da samo govorim protiv HDZ-a, danas sam čitao jednu bljuvotinu o premijeru, o Plenkoviću, dakle bljuvotinu najodvratnije vrste i nikome ništa …/Govornik se ne razumije/…da je to vama u interesu da se dopusti da u vlasničkoj strukturi, to je prvo se ne zna odnosno javna je tajna tko upravlja određenim televizijama, voditelji i to vrlo, vrlo gledani, vrlo popularni nažalost budu ljudi koji su narkomani, kriminalci, koji nemaju veze s novinarstvom, koji su fašisti, ne neofašisti nego originalni fašisti i da se to pušta, oni i po vama pljuju i po HDZ-u. Zakon o medijima, pa dajte to uredite, uredite to na način da ne može baš svatko napraviti i reći i napisati u tim medijima što mu god padne na pamet. Eto, mogao bih još, ima tu naravno svega, ali onda bih daleko otišao od teme, zaključit ću s time, podržavam i jedva čekam ulazak Hrvatske u eurozonu i šengen nadam se i bit ću vrlo sretan što ćemo ja i moja obitelj i svi mi i stranci koji dođu kod nas moći koristiti istu valutu. I što je najbitnije što mnogi vlasnici mjenjačnica više neće moći nemilice pljačkati turiste koji dođu u Hrvatsku. Prvi i zadnji put gledao sam tečaj ove godine za 100 eura se dobilo 620 kuna u jednom mjestu u Dalmaciji, sramota i to je sramota i 1.1. kraj, hvala lijepo.
Gđa. Jelkovac povreda poslovnika.
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče.
Pa ja sam evo pozorno slušala kolegu i mislim da je on dobrano izišao izvan teme. Ovi svi zakoni koje on spominje oni se, stvarno nazivom su objedinjeni u ovoj raspravi, ali izmjene koje su tema nisu uopće ovo o čemu je govorio kolega i mislim da bi kolega koji poziva na poštivanje zakona isto tako trebao poštovat …/Upadica: Hvala, vrijeme, vrijeme/… poslovnik koji je isto tako zakon, hvala.
Znate da je bila replika, pa ide po difoltu opomena.
Gđa., dobro g. Beljak …/Upadica iz klupe: Gđa. Perić/…. Ko, ko to? …/Upadica iz klupe: Perić Grozdana/…. A dobro, gđa. Perić, nisam vidio.
Tu sam prisutna.
Ispričavam se, ispričavam se.
Hvala lijepa.
Pozivam se na čl. 238., dakle kolega je govorio o medijima i svašta nešto, a zapravo članica njegovog kluba našu vladu i nas sve skupa naziva kvislinzima, dakle onima koji nisu, koji su izdajice naroda, pa onda bi se pitali zapravo na koji način ona to tumači u odnosu na …
/Upadica: Hvala, bila je replika, ide opomena/
Gospodin Beljak.
Povrijeđen je čl. 238. u više navrata dakle ovako.
Kolegica Peović je rekla, usporedila se s kvislinzima, dakle tko je bio Kvisling? Kvisling je bio čovjek koji je odgovoran otprilike za tisuću deportacija, ne smrti, dakle posredno, čovjek koji nije ukrao niti jednu kunu, čovjek koji je nasilno došao na vlast uz pomoć Hitlera, podržavao ga, imao je takvu ideologiju, bio je osuđen kao ratni zločinac i kao takav je strijeljan …/Upadica: Hvala g. Beljak, hvala/…, a kolegica, kolegica Peović je bila blaga, dakle…/Upadica: Ide opomena/…vi ste 100 puta gori od Kvislinga.
Gospodin Beljak, ide opomena jer je bila replika, a niste naveli ni broj, ni, dobro, bila je replika.
Gđa. Perić, a onda g. Pavić govorit će i u ime Kluba zastupnika HDZ-a.
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče HS, poštovani državni tajnici, poštovane kolegice i kolege.
Dakle, pred nama je set zakona objedinjen upravo u cilju da i naravno da će klub HDZ-a podržati ovaj set zakona, a on se odnosi na usklađivanje svih odredaba ovih zakona sa novom valutom koja bi trebala stupiti na snagu 1.1.2023.g.
Naime, nakon što smo zadovoljili sve kriterije nominalne konvergencije i u okviru država EU koje još nisu uvele euro, mi smo jedina zemlja koja je od nekoliko koje su bile prijavljene ispunile sve te kriterije i ulazak u euro područje je proglašen 12. srpnja ove godine gdje je Vijeće EU donijelo formalnu odluku o uvođenju eura u RH. Time se i stječe i formalna obveza da nakon što smo zapravo donijeli Zakon o uvođenju eura koji je stupio na snagu u svibnju 2022. na taj način stječe se obveza da od 5. rujna kao što svi znamo, počnemo dvojno iskazivanje cijena i primjena etičkog kodeksa.
Ono što je važno za reći da je zapravo Hrvatska svoj postupak započela još davne 2017.g. i da je to iznimno zahtjevan bio postupak koji se provodio u ovom periodu. Potpora građana je rasla i to od 2018. na ovamo pogotovo i tada je kada je usvojena euro strategija HNB i Vlade RH.
Ono što moramo reći da je temeljna načela uvođenja eura su načelo zaštite potrošača, načelo zabrane neopravdanog povećanja cijena, načelo neprekidnosti pravnih instrumenta te načelo učinkovitosti i ekonomičnosti i zadnje transparentnosti i informiranosti.
Ono što je naš zadatak, a ovom sada setu odnosi se to na 62 zakonska prijedloga, inače sveukupno se to odnosi na 66 zakonskih prijedloga koji se mijenjaju isključivo zbog uvođenja eura. Riječ je dakle o 24 zakonska prijedloga iz djelokruga MUP-a, 13 iz djelokruga Ministarstva financija uključujući tu i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala, devet iz djelokruga Ministarstva kulture iz medija, osam iz djelokruga Ministarstva pravosuđa i uprave, šest Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, tri zakonska prijedloga Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, dva Ministarstva poljoprivrede te jedan zakonski prijedlog iz djelokruga Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.
Dakle, ovim zakonskim prijedlozima iznosi u kunama zamjenjuju se iznosima u eurima i to na način kako je propisani to u Zakonu o uvođenju eura. Dakle, više puta je spomenuto da se te odredbe koje se mijenjaju odnose na penalizaciju ili za preračunavanje novčanih kazni i koristi se pravilo koje je propisano čl. 69. st. 2. Zakona o uvođenju eura, a to govori da se na preračunavanje odnosi zapravo fiksni tečaj da se primjenjuje fiksni tečaj konverzije i pravilo zaokruživanja na nižu deseticu. Dakle, svi ovi zakoni u svojim kaznenim odredbama imaju promjenu sa kune u euro, a kao što ste čuli čak su neki zakoni imali i neke prethodne valute koje se sada sve svode na eure.
Svi drugi novčani iznosi se preračunavaju sukladno općim pravilima iz čl. 14. i ako je primjenjivo čl. 15. Zakona o uvođenju eura. Dakle, u skladu s načelom neutralnosti novčani iznosi su preračunati uz primjenu fiksnog tečaja konverzije u skladu sa čl. 14. i čl. 15. bez zaokruživanja na nižu deseticu, a pravilo vezano za zaokruživanje na nižu deseticu iz čl. 69. st. 3. Zakona o uvođenju eura primjenjuje samo i isključivo na odredbe o novčanim kaznama prekršajne i kaznene naravi.
Ako su u važećim zakonu novčani iskazi vrijednosti u kuni dobiveni preračunavanjem iznosa eura utvrđenog u propisu EU prvenstveno to u direktivi, ovim se zakonskim prijedlozima propisuju odnosno prenose iznosi iz eura u onaj koji je to naveden po direktivama EU.
Iz djelokruga Odbora za financije i državni proračun, dakle kao što sam rekla 13 je zakonskih prijedloga i to se odnosilo ono što smo već raspravili na Zakon o porezu na dodanu vrijednost, Opći porezni zakon, Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, Zakon o porezu na dobit, o lokalnim porezima, Zakon o igrama na sreću, upravnim pristojbama, zatim prijedlog provedbe Uredbe Vijeća EU 2182/2004, Prijedlog Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija, elektroničkom novcu, Zakon o platnom prometu, o računovodstvu i Zakonu o tržištu kapitala.
Sve ono što je do sada kazano gdje neki zastupnici žele osporiti i umanjiti vrijednost upravo ovoga što danas radimo i pozivajući se na to kako je to suprotno logici i zdravom razumu onda moramo reći da sve ono što se događa sada i što primjenom eura će biti prednosti same naše države i naših članova je nešto što se može itekako dobro dokazati i itekako dobro primijeniti. I upravo naši građani bez obzira na to u kojoj valuti se iskazivalo bilo plaća, bilo penzija, odnosno mirovina ili bilo koja druga naknada ako sami nismo postigli tu razinu u proizvodnosti i kvalitete naših proizvoda i usluga, ako nismo u stanju naplatiti i kvalitetno dati proizvod i uslugu isporučiti, onda ne možemo očekivati niti zaradu.
A ako nema zarade onda se zna da se ne može ništa niti podijeliti. Prema tome, ako nećemo stvoriti preduvjete da možemo povećavati svoje plaće, mirovine i naknade onda zapravo nismo ispunili posao. Dakle, tada nam neće ni jedna valuta u kojoj se to iskazuje niti pomoći.
Ono što je cilj sa ovim, dakle dugotrajnim postupkom je upravo to da u društvu najboljih u svijetu pokažemo da možemo itekako dobro raditi, da se možemo uspoređivati, da ono što činimo možemo isporučivati na najbolji mogući način. I na kraju moramo reći da upravo svim mjerama Vlade koje su bile od početka svih ovih kritičnih razdoblja, jer svaka godina je donosila određeni izazov kako to kolege isto vrlo rado kažu. Dakle, ne da bi se opravdavali nego vrlo aktivno, kvalitetno sa kvalitetnim mjerama, pa i ovim zadnjima se pokazalo da bez obzira kolika će ta isplata biti u kunama, odnosno protuvrijednosti eura će itekako pomoći našim građanima. Pa oni koji ismijavaju zapravo način na koji se obračunava rast BDP-a moram im poručiti da se, bolje da se bave psihologijom ili psihijatrijom, a manje ekonomijom.
Prema tome, tada će nam puno više pomoći o tome da ne stvaraju krivu sliku u hrvatskoj javnosti i da daju svoj obol na način da šire optimizam a ne pesimizam. Dakle, evo klub će podržati ovaj.
Pavić, drugi dio.
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče Sabora, kolegice i kolege.
Pa upravo kao što je kolegica Perić rekla u svom dijelu izlaganja naravno da će klub HDZ-a poduprijeti ovaj paket zakona. U godini kada Vlada ima, dakle premijer Plenković ulazi u sedmu godinu njegovog drugog, odnosno druga Vlada ali sedmu godinu gdje je premijer ova godina isporuke i upravo ulazak u eurozonu jedan je od kruna rada njegove Vlade uz ulaska u Schengen, Pelješki most koji smo ovo ljeto otvorili, dva paketa mjera za inflaciju kao i ubrzano korištenje europskih fondova.
Danas imamo 62 zakona u paketu i ne bih se složio sa kritikama koje su bile na sam paket zakona, da se moglo ući u različita zaokruživanja na stotice vrijednosti. Zakon o uvođenju eura je tu vrlo jasan, ali isto tako zašto ih možemo raspravljati u paketu? Zato što nema ulaženja u sam sadržaj zakona već su ovo samo konverzije sukladno Zakonu o uvođenju eura.
Ali ono o čemu sam ja htio ovaj dio govora u ime kluba posvetiti je malo šira slika zašto ulazimo u euro i da odgovorimo i oporbi, a isto tako i objasnimo našim građanima zašto je dobro da ulazimo u eurozonu upravo u ovom trenutku. Ulazak u eurozonu je politika modernog suverenizma vlade Andreja Plenkovića u kojem ste onoliko jaki i možete se boriti za hrvatske interese onoliko koliko ste integrirani u procese u EU, u svijetu.
I upravo snažnija integracija je značaj te borbe za moderni suverenizam i upravo uvođenje eura jedna je bitna komponenta u tome. Zašto uvodimo euro i koja su ključna pitanja koja želimo odgovoriti građanima? Zašto baš sada, zašto je ovo dobar trenutak i isto tako da otklonimo sve strahove vezane na inflaciju.
Zašto euro i zašto baš sada? Kao što je kolegica Perić rekla ovo je dugogodišnji napor od 2017. gdje je kulminirao sa Izvješćem o konvergenciji, gdje smo u Španjolsku jedne od država koja je bila promatrana, a da nismo bili u, da nemamo makroekonomskih neravnoteža.
Ključna komponenta i vrijednost ulaska u eurozonu je uklanjanje valutnog rizika. Hrvatska je visoko euroizirana zemlja, praktički većina kredita je vezana na euro, preračunavamo i trošimo i sve vežemo na euro. Prema tome, upravo kišobran zaštite Europske centralne banke, a vidjeli smo koliko je značajan kada i prije ulaska u RM2 mehanizam, dakle prije uopće započinjanja ovog puta 2020. kada nam je Europska centralna banka državni tajnik će se toga sjetiti stala i ponudila dvije milijarde eura kredit SWOP-a odnosno da oni nama daju dvije milijarde eura, mi njima 15 milijardi kuna. Ta poruka je značajno bila poruka investitorima da Europska centralna banka stoji iza Hrvatske i to se onda prelilo u povećanje kreditnog rejtinga, a do tada je dva put rastao kreditni rejting i sada su sve tri kreditne agencije i Fitch i Standard & Poors i Moody's sa finalnom odlukom 12. srpnja na Vijeću ministara ECOFIN su podigli kreditni rejting RH po svim agencijama su investicijske. To je jasna poruka povjerenja i važan signal ulagačima da smo stabilizirali javne financije, da je ministar Marić uspio osigurati tri godine suficita i da unatoč covid krizi smo uspjeli osigurati rast i razvoj. To govori da imamo i treći najveći rast BDP-a u drugom kvartalu 7,7% kao i ova inflacija koja je uvezena i koja nema veze sa eurozonom.
Osobno smatram da je ovaj paket mjera od 21 milijardu kuna ne bi mogao biti tako izdašan da nemamo cijeli taj kišobran iza nas, da nemamo povjerenje kreditnih institucija i da nismo sigurni da će se od tih 21 milijardu kuna šest milijardi kuna ide za subvencioniranje cijene plina i struje našim građanima, gdje kućanstvima neće rasti cijene taj trošak će na sebe preuzeti HEP šest milijardi kuna koji isto tako se preljeva ta kreditna sposobnost i na državne kompanije.
Uz to imamo i turističku sezonu koja je bila rekordna i gdje imamo isto tako konverzije kao što smo čuli od kolega iz oporbe lakše će nam ubuduće dolaziti strani turisti neće imati probleme sa konverzije u nacionalnu valutu.
Sveukupno kada to gledamo politika vlade dovele su do toga da sada imamo rekordni broj zaposlenih, preko milijun i 600 tisuća, da imamo najnižu stopu nezaposlenosti nešto malo više od 100.000 nezaposlenih, da smo ubrzali korištenje eu fondova, premijer je na zadnjoj sjednici vlade najavio novu tranšu zahtjeva za nadoknadu sredstava iz NPOO-a. Podsjetio bih da se ta sredstva dobijaju za provedene reforme, dakle zakone i reforme koje smo proveli. Toliko o tome da ne provodimo reforme, a ovo jedna od najvećih upravo danas raspravljamo. 25 reformi je osigurano, dobar dio tih zakonskih paketa smo raspravili u ovom visokom domu i nova uplata od 700 milijuna eura je na tragu odnosno poslana Europskoj komisiji. Kada ona sjedne bit ćemo u plusu preko 70 milijardi kuna u odnosu na to šta smo uplatili.
Rekao sam da ovakav paket ne bi mogao biti izdašan da nismo na putu za eurozonu, ovakav paket koji je snažan, pravedan i sveobuhvatan, paket koji uključuje potporu svim skupinama u društvu, prvenstveno onim najranjivijim. Stoga je vlada poduzela mjere da za kućanstva ograničimo cijenu plina i struje kao i toplinske energije gdje za one koji troše do 5.000 kW na godinu neće doći apsolutno do poskupljenja, a inače bi rasla struja samo podsjetio bih da je plin poskupio na tržištima 18 puta, a struja 12 puta.
Pored toga u socijalnom dijelu paketa vodili smo se da pomognemo svih segmentima naših građana, prvenstveno našim umirovljenicima. Zajedno će biti i dodatni energetski potpora umirovljenicima koji će dobiti energetski dodatak, najniža mirovina će rasti za 3% sljedeće godine, ograničilo se cijene za devet proizvoda u maloprodaji, udvostručili smo sredstva za „Zaželi“, 5.000 žena će dodatno dobiti posao, roditelje koji imaju dječji doplatak mogu u listopadu očekivati sredstva dodatna za dječji doplatak. Prema tome svim onim segmentima društva koje će biti najranjiviji sa ovom inflacijom upravo je vlada osigurala, a to ne bi mogli da nemamo tako snažno zaleđe koje smo imali po uvođenju eura. Tako da inflaciju koju imamo je uvezena, nema veze sa eurom, a koliko smo se borili i kada nismo bili tako dobro integrirani dovoljno govori kriza 2008. gdje smo osam godina izlazi iz te krize da se vratim na predkrizni BDP, covid smo krizu riješili u godinu i po dana, a sada sa ovim paketom vidimo da inflacija usporava i da isto tako osiguravamo stabilnost našim građanima.
Prema tome ovaj paket od 62 zakona klub HDZ-a će poduprijeti kao i put Hrvatske u euro da 1.1. iduće godine uđemo odnosno odluka je donesena ulazimo kao 20. zemlja članica eurozone.
Hvala lijepo.
Hvala i vama.
Gospođa Urša RAukar Gamulin ispred Klub zastupnika zelenolijevog bloka.
Izvolite.
Zahvaljujem.
Poštovane kolegice i kolege.
Zanimljivo je da između ovih 62 zakona kojima se uređuje plaćanje u eurima, nema Zakona o uvođenju eura u kojem bi isto tako trebalo promijeniti neke penalizacije iz kuna u eure.
Dakle, svi mi vrlo dobro znamo da su uvjeti za ulazak u eurozonu bili da bi mi 1.1.2023. trebali imati inflaciju ne više od 5,7% i udjel javnog duga u BDP-u ispod 60%
Isto tako svi znamo da nam je inflacija iznad 12% na mjesečnoj razini i da zbog cijele situacije sa ratom u Ukrajini i globalne energetske krize, naravno su i ti kriteriji postali neka povijest.
No mi smo već i u raspravi o Zakonu o uvođenju eura vrlo jasno upozoravali na sve moguće opasnosti i neizvjesne situacije koje su vezane i uz rat u Ukrajini i uz globalnu energetsku krizu. Upozoravali smo isto tako vrlo jasno i glasno na nedovoljnu zaštitu građana od iskorištavanja situacije uvođenja eura za podizanje cijena, ali sada sa inflacijom iznad 12% vrlo će se teško razlučiti povećanje cijena tzv. zaokruživanjem od, od stvarne ili očekivane inflacije. Za naše građane treba isto tako jasno reći da za razliku od stvarne inflacije koja je izazvana realnim objektivnim podizanjem cijena očekivana inflacija je okruženje u kojem, kao što samo ime kaže, se očekuje podizanje cijena, pa se onda one i podižu i to naravno bez objektivnih razloga i to je ono područje u kojem trgovci zarađuju značajne cifre, dakle ekstra profite apsolutno na marži i to na krajnjim korisnicima, na građanima RH. A marža je nešto što vlada nije ni dotaknula u svojim mjerama pomoć građanima u energetskoj krizi i divljajućoj inflaciji. Valja opet naglasiti da smanjenje PDV-a na, na neke prehrambene proizvode nisu urodile plodom, to svi znamo, dakle nisu urodile smanjenjem cijena tih proizvoda, pa tako onda neće ni sada i jasno je da se Hrvatska nalazi u zoni očekivane inflacije jer po podacima Eurostata, dakle statističkim podacima cijene prehrambenih proizvoda, dakle maloprodajne, cijene za građane u trgovinama rastu znatno više od proizvodnje tih istih proizvoda ili od uvoza tih istih proizvoda. Znači cijene proizvodnje i uvoza manje rastu nego što rastu maloprodajne cijene krajnjim korisnicima, što apsolutno je evidentno gdje je ta razlika se nalazi, ona se nalazi upravo u toj marži koja je doista jednaka ekstra profitu kod energetskih kompanija i firmi.
Mi smo već oko tih mjera jasno naglasili da, da zamrzavanje cijena osnovnih prehrambenih proizvoda na 3 mjeseca ne smatramo mjerom koju bi trebalo sada donositi i to iz dva razloga, prvo zato što će doći do efekta podizanja cijena nakon ta 3 mjeseca, a drugo zato što smatramo da je to krajnja mjera koju treba upotrijebiti onda kad zaista više ništa nije preostalo.
Potpuno je evidentno da postoje dogovori između velikih trgovaca kao što postoje dogovori oko, oko cijene benzina i naftnih derivata, pa tako to postoji i kod prehrambenih proizvoda i potpuno je jasno da ne postoji stvarna tržišna utakmica za svakog kupca, borba za svakog kupca, nego postoji borba za svaku kunu naših građana i to u državi u kojoj je više od pola stanovništva ili penzioneri sa sramotno malim mirovinama ili zaposleni sa vrlo niskim primanjima. I vrlo je jasno da ne postoji, da dakle, dakle svakako želim reći čast poštenim pojedincima u trgovačkom sektoru, njih naravno ima, ali nažalost prevladavaju ovi drugi jer kao što znamo nije, nije realno očekivati da su Škugori i ova ekipa sa žiro računom sirotog penzionera maslinara baš jedini koji su se toga dosjetili. Nažalost Hrvatska je zemlja u kojoj je dozvoljena i podržana sustavna korupcija i to sa najviših razina. Tako da mi se nalazimo u situaciji u kojoj Agencija za, za zaštitu tržišnog natjecanja zapravo ne štiti građane od nepoštenih trgovačkih praksi i dogovora oko cijena. U takvoj situaciji u kojoj dakle agencija ne radi svoj elementarni posao vlada je morala i trebala pronaći mehanizme ograničavanja marži i penalizacije takvog povećanja marže koja je jednaka ekstra profitu. Dakle ako se udara na ekstra profite kod energetskih firmi svakako je to trebalo učiniti i sa trgovačkim maržama koje predstavljaju ponavljam isti takav ekstra profit.
U ovakvoj situaciji krize poglavito energetske krize u kojoj pojedinci i firme nalaze način da, za zaradu ekstra profita i to sa vrlo, ponekad dovitljivo i kreativno, a ponekad doista vrlo banalno, dakle to su sve situacije koje su ravne ratnom profiterstvu i oko toga bi se država trebala puno, puno jasnije i snažnije postaviti samo je pitanje kako će to učiniti država i vlada koja takvu situaciju i proizvodi.
Dakle u toj cijeloj situaciji uvođenje eura predstavlja još jedan mogući udar na građane koji su već tako i onako, ha rekla bih i preko granice izdržljivosti.
Jer što će nam u takvoj situaciji značiti članak 8. koji određuje da je zabranjeno prije uvođenja eura povećati cijenu robe ili usluge prema potrošačima bez opravdanog razloga. Tko će to u ovom inflatornom ludilu odrediti što jest, a što nije opravdani razlog. I bez obzira na sva naša upozorenja, dakle ne samo nas nego i kolega iz opozicije o potrebi uvođenja zaštite građana od neopravdanog podizanja cijena pri uvođenju eura nisu predviđeni nikakvi drugi mehanizmi osim dvojnog iskazivanja cijena tri mjeseca prije samog uvođenja u tom članku 44. I što imamo sad? Imamo sirote penzionere koji za eure misle da su cijene u kunama i onda uzimaju desetke tih naglo jeftinih proizvoda i trče do blagajne gdje nailaze na dosta značajno razočarenje.
Da, imamo neobavezni, dakle Zakonom ne predviđeni Etički kodeks. Članstvo i pristupanje tom Etičkom kodeksu je dobrovoljno, znači nije obvezujuće, u zakonskom tekstu ga nema. Nema nikakvih pravih informacija svim građanima da li i tko i u kolikom broju firmi je pristupilo tom etičkom kodeksu. Zapravo građani nemaju ni onih elementarnih informacija o tome.
Mi smo uporno u oba čitanja Zakona o uvođenju eura tražili crne liste koje su pokazale dobre rezultate u Sloveniji na primjer. Bile su predviđene i u Nacionalnom planu koji je potpisao sam premijer Plenković, ali su do zakonskog teksta naprosto nestale i nikada se nisu vratile.
Bivši ministar Marić je govorio da zašto crne liste, pa mogu biti bijele liste. Pa nek' budu i crne i bijele, nek' budu i zelene, ali nek' budu nekakve koje će dat bar minimum osiguranja građanima da će se oni koji će loviti u mutnom, a ponavljam Škugor nije jedini, tu će biti svašta. Na žalost, to se mora očekivati u ovakvoj zemlji, pa da bar imaju nekakve osigurače da će postojati negdje popis takvih zlotvora.
U raspravi o Zakonu o uvođenju eura tražili smo i zapravo smo i očekivali konkretan akcijski plan o kontroli cijena jer je to ponavljamo i znamo svi najvažnije za građane, no to nismo dočekali. A sada usuđujem se reći da je akcijski, takav akcijski plan još važniji nego što je bio prije par mjeseci kada smo o tom zakonu raspravljali i kada je taj zakon izglasan u ovom Saboru.
U cijeloj zapadnoj hemisferi je, pa naravno i kod nas svaki potez u skladu sa tržišnim uvjetima, odnosno troškovima poslovanja, poslovnoj politici. On je slobodan slobodno formirati cijene svojih proizvoda i usluga, a tko će raditi detaljnu provjeru, detaljnu analizu ekonomske nužnosti povećanja cijena u okolnostima ogromne inflacije, očekivane inflacije, energetske krize i hoćemo li opet imati različite kriterije za neposlušne poduzetnike.
Dopustite da vam ponovno citiram što Andrej Plenković kaže u uvodu u Nacionalnom planu o uvođenju eura. U svim predstojećim aktivnostima povezanima sa uvođenjem eura osobito ćemo voditi računa o informiranju građana, te punu pozornost posvetiti zaštiti potrošača. S tim ćemo ciljem slijediti dobre prakse iz zemalja koje su euro već uvele, uspostavom različitih mehanizama koji su njihove građane uspješno zaštitili od neopravdanog povećanja cijena.
Zašto onda nismo slijedili te dobre prakse? Na primjer Sloveniju? I zašto smo građane ostavili na samo jednom mehanizmu zaštite koji sada u ovim okolnostima zapravo bez mogućnosti prave primjene. I ne želim zapravo govoriti u prvom licu plurala, jer to nismo učinili mi iz opozicije. To su učinili vladajući. Ostavili su i ostavili ste građane na milost i nemilost.
Predviđene kazne za one koji će zloupotrebljavati proces zaokruživanja i tog uvođenja eura, dakle zaokruživanja cijena iznose do 100 000 kuna ili sad će to biti u eurima 14000 ne znam koliko eura što de facto znači da na primjer jedan trgovački lanac može primijeniti mali skuplji tečaj konverzije, platiti tu odrezanu kaznu i svejedno udeseterostručiti profit.
Dakle, potpuno je nejasno, ponavljam to jer sam to, o tome smo mi iz kluba Zeleno-lijevog bloka govorili i u raspravi o Zakonu o euru. Nejasno je zašto se kazne ne vežu uz postotak prometa od prošle godine kako bi se doista demotiviralo trgovce za zlouporabe taj proces.
I ponovit ću ono što sam rekla na kraju rasprave o Zakonu o uvođenju eura. Obzirom da će se euro izgleda uvoditi u trenutku izrazito nepovoljne gospodarske situacije tome svjedočimo sada, tražimo da se naprave osigurači kako ne bi ispaštali građani radi porasta cijena, a bome niti poduzeća. I predlažemo da Vlada osigura fond za moguće negativne posljedice prelaska na euro iz kojeg bi kompenzirala moguće negativne efekte koje sada još ne možemo predvidjeti, tako sam govorila prije dva mjeseca, a sada bojim se možemo predvidjeti.
I jasno je da je takav fond sada doista i nužnost da bismo zaštitili građane koji, bojim se, imaju vrlo, vrlo suženi krug mogućnosti preživljavanja u svim ovim krizama koje su se navalile plus korupcija i milijarde koje lete po nekakvim žiro računima siromašnih maslinara.
Zahvaljujem.
I vama. Gospodin, gđa. Ružica Vukovac, klub zastupnika Za pravednu Hrvatsku, izvolite.
Poštovani predsjedavajući, poštovani državni tajnici, poštovani kolegice i kolege.
Razumijemo mi da je Vlada RH na sjednici održanoj 23. prosinca 2020. g. donijela Nacionalni plan zamjene hrvatske kune eurom u kojem je dan pregled svih važnijih aktivnosti koje će sudionici priprema za uvođenje eura iz privatnog i iz javnog sektora provoditi u okviru priprema za uvođenje eura. S ciljem provedbe Nacionalnog plana zamjene hrvatske kune eurom, Vlada RH 16. rujna 2021. donijela je i Zaključak o provedbi zakonodavnih aktivnosti povezanih s uvođenjem eura kao službene valute u RH kojim je utvrdila popis zakona i podzakonskih propisa koje je potrebno izmijeniti radi pune prilagodbe hrvatskog zakonodavstva u uvođenju eura kao službene valute u RH, a sve sukladno odluci o donošenju Nacionalnog plana zamjene hrvatske kune eurom. Radi provedbe Nacionalnog plana zamjene hrvatske kune eurom s ciljem da RH postane dijelom ekonomske i monetarne unije čija je valuta euro, odnosno za potrebe pune prilagodbe hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura ovim setom prijedloga izmjena i dopuna zakona vladajući nas ponovno uvjeravaju kako smo na zavidnom nivou gospodarskog, ekonomskog pa i financijskog razvitka te naši građani neće zbog toga trpjeti ni najmanje.
Kako bi država članica uvela euro kao službenu valutu, bilo je potrebno ispuniti određene kriterije. Kriteriji za uvođenje zajedničke valute jasno su propisani Ugovorom iz Maastrichta iz 1992. g., a često ih se naziva i kriterijima nominalne konvergencije. Navedeni kriteriji odnose se na stabilnost cijena, na održivost javnih financija, na stabilnost tečaja i konvergenciju dugoročnih kamatnih stopa. Kriteriji su postavljeni da potaknu države članice na odgovorno ponašanje koje će pogodovati ekonomskoj stabilnosti i pripremiti ih za članstvo u monetarnoj uniji.
Kako je posljednja financijska kriza i pokazala, stabilne i otporne države mnogo će uspješnije funkcionirati u uvjetima zajedničke valute nego države koje su opterećene problemima unutar vlastitog gospodarstva. No, je li Hrvatska stabilna i otporna država? Ja osjećam obvezu podsjetiti vladajuće u kakvom okruženju se danas naša zemlja nalazi. Zbog poskupljenja energenata i hrane, standard Hrvata bi se mogao uskoro doslovce prepoloviti. Uz uvođenje eura, neminovno nam dolazi poskupljenje, makar nam je već sada blokirano, čak 240 tisuća računa naših građana.
Pred nama su teška vremena, priznaju to, što javno, što u neobveznim razgovorima i sami ekonomski analitičari koji prognoziraju, ne samo hrvatsku nego i europsku budućnost, u Lijepoj našoj situacija je zbog inflacije i globalne krize još složenija jer je Hrvatska ionako godinama na začelju Europe po razvijenosti, dok usporedno s time prve pozicije držimo upravo na onim ljestvicama koje odmjeravaju siromaštvo i život umirovljenika diljem EU. Nije nam ni dosad bilo bajno, no na svakom koraku vidljivo je da dolaze složena vremena, cijene hrane u porastu su više od pola godine, s njima rastu i cijene pića, cijene higijenskih potrepština i naravno, energenata. Za nama je još jedna turistička sezona, a pred nama još jedna sezona nikad skupljeg grijanja, no podsjetimo, upitno je i kako će se zbog rusko-ukrajinskog rata uopće grijati oni koji se griju na plin.
Prijeti li svijetu, a time i Hrvatskoj, nestašica jedno je od najtežih pitanja koje se provlači i kroz velike europske medije. Istovremeno, ekonomisti navode kako bi bilo dobro da oni građani koji to mogu već sada počnu pripremati zalihe za zimu. Uz to što bi zimu valjalo dočekati s pripremljenim drvima za ogrjev, što će ove godine biti ipak skupa, ali očito sigurna opcija, nije zgorega osigurati i osnovne zalihe hrane, pri čemu će u maloj prednosti ipak biti onaj dio stanovništva koji živi na selu.
Statistika kaže da su cijene hrane u posljednjih godinu dana porasle za više od 20%, što je ujedno najveći godišnji porast cijena još od ožujka 1979. g., što je podatak koji je objavio Američki zavod za statistiku rada. Hrvatska koja galopira prema recesiji, uz podatak kako se nalazimo u najvećoj inflaciji od Domovinskog rata zasigurno bira krivi trenutak za uvođenje eura. Dok se Vlade širom Europe tresu od straha zbog onoga što stiže s hladnim danima, u Hrvatskoj među vladajućima očito i nema puno brige, ali po svemu sudeći, nema ni adekvatnih mjera jer ono što smo do sada vidjeli, samo je izazvalo nestašicu nekih artikala na policama u dućanima i samo dodatno otežalo život našim građanima.
Pitanje je je li takav složen pristup vladajućih adekvatna priprema za građane koji u velikoj mjeri nisu ni svjesni kakva nam vremena dolaze jer je u smirivanje inflacije ipak teško povjerovati. Ono što ljude strahovito brine jesu cijene hrane koje su porasle za preko 20%, kako smo čuli i cijene prijevoza koje su skočile isto tako minimalno za 20%. Nema dvojbe da će se poskupljenja nastaviti, na to nam ukazuju i svi statistički pokazatelji. Treba imati na umu da se pritisak na rast cijena nastavljaju i u industriji u kojoj su tvorničke cijene tijekom srpnja porasle za 23,6%. Premda ovih dana variraju cijene goriva kad je riječ o energentima značajnija pojeftinjenja nije moguće očekivati, a baš ona i jesu ključan faktor koji pridonosi rastu cijena hrane i generalno onda i rastu troškova života. Plin je i do 9 puta skuplji nego prošlog proljeća, a veliko je pitanje i hoće li ga uopće biti u zadovoljavajućim količinama jer se znatan dio električne energije dobiva upravo od plina. Nedvojbeno je da će cijena struje rasti, te da će i ona biti visoka. Oni koji prate ova zbivanja na europskoj razini najavljuju pogoršanje krize na polju energetike kako u Europi tako i u Hrvatskoj gdje je većini stanovništva struja već poskupjela za preko 10, a plin za preko 20%.
Po svemu sudeći energetska kriza pogodila je dobar dio građana naše zemlje već sada, a jesen koja je na vratima mogla bi nas nepripremljene kakvi jesmo pogoditi na svim poljima, pa stvoriti čak i socijalne nemire.
Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku najviše su u drugom tromjesečju ove godine u odnosu na isto razdoblje lani porasle cijene primjerice krumpira i to za basnoslovnih 107,4%, jednako tako za 189,9% porasle su cijene gnojiva, a rasle su i cijene stočne hrane, sadnog materijala, sjemena i sredstava za zaštitu bilja, pa i veterinarskih usluga, no na to se onda kada je to bilo potrebno nitko nije ozbiljnije obazirao, baš kao što se dok još traje ljeto i relativno topli dani nitko ne obazire na ono što sa sobom donosi teška zima. Na kakve smo niske grane pali govori i podatak o tome da je prosječna mirovina u EU oko 1200 eura, a kod nas tek 385 eura. Još je gore da je to samo 35% prosječne plaće, a najnovije usklađivanje mirovina tri puta je manje od stvarne inflacije. Zato naši umirovljenici danas redovito prate akcije u lecima supermarketa i zapravo žive na rate i stoga ne čude onda zahtjevi umirovljenika kojim traže trajno povećanje mirovina od 10%, promjenu indeksa usklađivanja mirovina, energetske vaučere od 400 kuna za one s mirovinom manjom od 1.500 kuna i 200 kuna za one s mirovinom do 4.000 kuna, te dodatak na mirovine od 400 do 1.200 kuna ovisno o samoj visini mirovine. Mjere koje Hrvatska trenutno treba moraju ići prema prvenstveno energetskoj i prehrambenoj samodostatnosti. Mnogi od nas očekivali su razumno prolongiranje uvođenja eura. Uvođenje europske valute od početka 2023.g. neminovno će donijeti Hrvatskoj daljnji val inflacije ma što vladajući tvrdili, zahvaljujem.
I vama.
Gospodin Boris Lalovac koji zastupa kao i uvijek SDP, izvolite.
Zahvaljujem g. potpredsjedniče, poštovani državni tajniče sa suradnicima.
Pred nama je danas iako je tehnički, tehnički paket zakona od 62 zakona gdje se zapravo vrši konverzija o definiranom tečaju koji smo dobili od Europske središnje banke 7,5345 koja se zapravo treba implementirati kroz te sve zakone da bi se oni počeli primjenjivati od 1. siječnja 2023. kada zapravo euro postane službena valuta. Na temelju Zakona o eura kojeg smo ovdje, 2/3, ja mislim preko 100 zastupnika podržali ipak se vodi politička rasprava da li euro da ili ne jel i ta politička rasprava iako je ovo tehnički kažem zakoni tu nema nikakvih ono administrativan je i nema nikakvih nedoumica i Klub SDP-a će ga podržati. Mislim da će se ova politička rasprava bez obzira kažem što se ovdje vodi tehnički, radi o tehničkim zakonima, da će se politička rasprava o euru voditi još dugo u Hrvatskoj jel, vodit će se još dugo u Hrvatskoj, ne samo u Hrvatskoj jel nego će se voditi i pitanje, u EU će se otvoriti ozbiljno pitanje eura jel zato što se nalazimo u razdoblju gdje euro nikad u svojoj povijesti nikad nije bio slabiji, nikad se za euro nije moglo kupiti manje roba, nikad u njegovoj povijesti od njegovog uvođenja jel kada se gleda u odnosu na dolar i to je sigurno jedna prekretnica koja će otvoriti i dublje rasprave u samoj EU i zbog toga sam ovdje očekivao prvenstveno od vladajućih koji prezentiraju ovo i zato sam i rekao i ministru jel da moraju puno kvalitetnije raspravljati o euru i donositi argumente, uvjeravati građane zašto je nešto dobro odnosno ako u nešto postoje određene sumnje da ih korigiraju, da idu ispred toga jel, a ne ono što smo zapravo danas čuli od samog Kluba zastupnika HDZ-a prema jednom tu kolegi koji ima svoje pravo na svoju sumnju jel da kaže da se bavi svojim psihijatrijskim poslom i da širi optimizam jel. Moram priznati jel to najviše što HDZ može napraviti u obrani eura jel, jel to najviše uz sve vaše stručne ljude, uz sve podatke koje imate, uz sve to što imate cjelokupnu tu podršku da je to jedini vaš argument prema ovdje oporbi koja u jednom dijelu postavlja pitanje.
Vi nastavite tako komunicirati, a mislim da to nije dobro, znači morate ovdje obrazlagati zašto vjerujete. Ja vjerujem u euro i većina ovdje oporbe vjeruje u euro, znači nismo protiv toga, ali nemojte na takav način komunicirati. Jel znate zašto? Zato što i obični građani razumiju da vaš onda argument baš i ne stoji, da na osobnu razinu se dovedete.
Normalno je da građani propituju, ovdje je zapravo kolegica Perić rekla da raste podrška euru. Evo sad sam dva klika na Internet i vidite da je Eurobarometar koji prokazuje stanje građana podrške euru nije baš takav. Zato vam kažem na vama je da komunicirate, komunicirate i objašnjavate zašto je to dobro. Mi ćemo vam tu pomoć, nećemo vam odmoć, ali vi ste ti koji se više prenosite u nekakvim kad komunicirate o tome.
Jel šta je Eurobarometar pokazao o stanju o euru? Građani EU to je Eurobarometar koji je rađen 16. sad prije dva mjeseca u sedmom mjesecu objavljen je sada 6. rujna '22. znači svi mogu vidjeti te podatke, da građani Europe vjeruju u euro kao zajedničku valutu 72%. Kad su to isto pitali građane Hrvatske oni su rekli da vjeruju 52%, znači 20 postotnih poena više građani Europe vjeruju u euro nego što vjeruju hrvatski građani, to je činjenica iz Eurobarometra.
Kada pogledate zadnji i prije toga Eurobarometa iz lipnja, šta pokazuje? Da je pala podrška građana Hrvatske za euro sa 62% znači prošle godine je bilo 62% negdje u šestom mjesecu je pala na 55%. Zapravo to pokazuje da trend nije dobar i taj trend će se nastaviti, vjerujte mi, nastavit će se zato što niti HNB o tome komunicira, vlada komunicira samo tehnički evo to je nekakav tečaj pa ćemo mi to konvertirat, nema nikakvih odgovora koji su suvisli da kažemo na ove probleme koje se nalazi euro kako ćemo i svi građani odgovoriti na to.
I zbog toga vam dobronamjerno cijelo vrijeme govorimo zbog čega treba puno jasnije komunicirati jel nemojmo zaboraviti kad uđemo u euro 2023., kada onaj umirovljenik od dvije tisuće i nešto kuna mirovine 3.000 kuna dobije 300 eura mirovinu, kad poštar ono donese neće to bit lako i kad zna da od tih 300 eura već je onih 100 eura dao za režije. Vjerujte mi ono što će funkcionirati i kako će funkcionirati hrvatsko tržište neće funkcionirati u papirnatim novčanicama, funkcionirat će u kovanicama. To će biti psihološki vrlo teško kad ljudi kad kovanice budu, vi ćete otići u dućan i dat kovanicu od pet eura, 10 eura kovanice će bit u opticaju, neće biti papirni novac. Pitat ću vas ja koliko će evo danas uzmite dan i vidimo se za šest mjeseci i vidjet ćemo kolika će bit potpora euru Eurobarometra za euro. Znači imamo ozbiljan problem.
Ja mislim da je smjer uvođenja eura dobar, nemojte me krivo shvatit ponovo da me krivo shvate kolege iz HDZ-a, mislim da je dobar i da je to nužno samo da puno bolje i jasnije moramo komunicirati oko toga, ne samo mi kao ravnopravna članica EU.
Mene zanima kad je euro pao u odnosu na dolar 30% šta se događa u Europi? Kasnimo u odnosu na američki FED. Znači ako smo mi sad primili euro mene zanima da mi ne pada standard 30% u odnosu na dolar. Ja želim pitati hrvatske institucije sa HNB koji će postati dio guvernera ESB-a koji je naš stav oko toga, kako ćemo mi tamo zauzimati stav vezano za podizanje kamatnih stopa? Jel ovo se događa nešto što je neviđeno da imate jednu valutu, a inflaciju između Francuske i Estonije 100% razliku i više, znači to je nešto što se Europa nije do sad bavila tim, imala je ujednačenu inflaciju. To je ko da u Hrvatskoj imate kunu, a da svaka županija ima svoju stopu inflacije, a svi koriste kunu, pa ovi u splitskoj imaju inflaciju 20%, a ovi gore na sjeveru imaju 5%. Znači … pa kakva je to valuta, da kakva je to valuta?
Kad imate u Americi njihov FED kad donese oni nemaju inflaciju po svojim državama u Europi je ovo sad ozbiljno pitanje. I onda se ponovo otvara ozbiljno pitanje ako ga je stvorila energetska, energija ulazni dio energije pa zašto Europa onda nema zajedničku energetsku politiku ako ona energetska politika utječe na inflaciju? Zašto nema? Jel ne možete imati uravnoteženu inflaciju jel o čemu se radi? Radi se o padu konkurentnosti europskih zemalja, onaj koji ima inflaciju 20% i onaj koji ima inflaciju 5% u Europi pa to nije jedinstveno europsko tržište, pada prvi postulat Europe i temeljno je naše pravo da pitamo koje su mjere Europske središnje banke da ujednači inflaciju u eurozoni. Jel to može ili ne može da nam kažu jel to politika Europe, koja je politika Europske središnje banke? Mislim da ovdje previše komunicira cijelo vrijeme komunicira vlada. Inflacija je monetarni problem, monetarne vlasti koji su se potpuno povukle iz ovoga procesa i koje su se svele samo na tehničku konverziju. Mi ćemo se baviti zamjenom novčanica, ovaj će donijete, onaj će donijet itd. i pustili su vladu da cijelo vrijeme sama o tome komunicira. Ona se nažalost bavi nažalost svim nažalost problemima i jednostavno nema ni vremena načina komunikacije o ovom vrlo važnom problemu.
I zbog toga otvaramo ozbiljna pitanja i nas i vjerojatno i naših zastupnika u Europarlamentu jer ovo će iz temelja mijenjati ekonomiju Europe. Iz temelja će mijenjati ekonomiju Europe. Do sada ekonomija Europe funkcionirala, jeftini ruski plin i izvoz na tržište Kine i tog novca je bilo da se pune EU fondovi, iz tog novca su se punili EU fondovi koja se onda Europa širila prema istoku i davale su određene, kroz EU fondove transfere, za regionalni razvoj, za ovakav, za onakav, da se taj dio Europe formira jedinstveno tržište.
Međutim, sada kada se temelji, temeljne kalkulacije mijenjaju, temeljne kalkulacije svih njemačkih kompanija se mijenja da više nije cijena jeftinog ruskog plina nego da je sad cijena 100% veća, pa tko će, kakav će to oni proizvod, kome će to prodavati, ne samo oni, nego mi? I realno je da Europa će sigurno, još pogotovo što sad radi Europska središnja banka, da brani, definitivno su se odlučili da brane prinose na talijanske obveznice, a puštaju druge članice, zemlje, je li? Znači potpuno segmentaciju rade, rade potpunu fragmentaciju toga svega.
I to je, to su normalna pitanja i monetarnih vlasti zašto sporo reagiraju, kad će obuzdati ovu inflaciju odnosno da li monetarne vlasti moraju slati poruku politici u Bruxellesu oko zajedničke energetske politike. Da će, da će vidjeti, jer, na ovome Europa ostaje ili puca. Na standardu, na standardu Europa, znači dok god Europa donosi bolji standard građanima, dok god integracije donose bolji standard, je li, naravno da svi žele ući u taj standard, europski mehanizam, i tako .../Govornik se ne razumije./... kako god zovemo. Međutim, kad standard počne padati i kada te politike koje su zapravo definirane počnu dijeliti Europu, onda ni monetarna unija kao euro, on nije ekonomski, on je politički projekt, politički projekt Europe, ali onda ne mogu biti inflacije u Francuskoj 5% i da Francuska bude 10 ili 20 puta konkurentnija sa svojim proizvodima, jeftinijim proizvodima koji će doći i na hrvatsko tržište jer nemojmo zaboraviti da postoji jedinstveno europsko tržište i da taj proizvod iz Francuske slobodno može doći na bilo koje police svugdje, je li. Znači ovdje se otvaraju ozbiljna pitanja i dokad euro misli odgovor u odnosu na SAD, je li? Jer to su dvije jedine valute koje danas su nekako, sve danas valute su zapravo nesigurne, osim dolara, kad gledate kao globalno.
I zato kada govorimo o standardu, jedno je komunicirati kako ćemo komunicirati taj euro, kao smo, jer kažem, ovdje smo ga svi podržali iz više razloga, ja sam rekao jedan banalni razlog, nemojmo zaboraviti da brojne zemlje su bankrotirale zbog valutnih depricijacija, brojne svjetske države su bankrotirale, od Venezuele i oni koji su imali sirovinu su bankrotirale zbog valutnih tečaja, valutnih ratova.
Ja mislim da je euro dobar iz više razloga, ali morate i vi s druge strane to jasnije komunicirati prema građanima. Evo, jedan obični banalni primjer kupovine nafte na tržištu. Je l' znate kako se može kupiti nafta na tržištu? Znači postoji samo jedna valuta za naftu, samo postoji dolar. Nema nafte u eurima, nema nafte u kunama. Postoji samo dolar da je kupite, je li? A hrvatski građani, da imamo kunu, da bi kupili tu naftu da se možemo voziti, ne možete s kunom kupiti naftu, barel nafte, nego šta možete? Mislite da možete kunu pretvoriti dolar, je l'? Nema, neće nitko s druge strane da vam da dolare za kunu.
Možete kunu pretvoriti u euro i onda s eurom kupiti dolare. To su za te male zemlje koje imaju ozbiljan problem da bi nabacili naftu, da bi država funkcionirala, znači moraju prolaziti te korake, je li? Znači Hrvatska će sad preskočiti taj jedan korak pa gubiti na konverziji iz kune u euro da netko zaradi na prodajnom tečaju, na ovome tečaju, na razlici, itd., i onda ponovo sa tim eurom moraju kupiti dolare, ponovo gubi na određenoj vrijednosti.
Znači ovdje ćemo barem ovo što ste vi govorili, jedan taj rizik preskočiti ga, je li, za malu zemlju koja nema dolara, koja nema dolara, da kupi direktno naftu da može osigurati na svjetskom tržištu. Ali morate građanima objašnjavati zašto je sve to dobro, samo ovdje čujemo rejting, rejting, investicijski rejting. Pa nama sada, vidite samo, ono ponavljate određenu mantru, je li, pa nama su sad veći prinosi na obveznice kad imamo sva tri rejtinga pozitivna nego onda kad nismo imali, je li?
Pogledajte sad koliko su prinosi na naše obveznice, a sve tri agencije su nam dale pozitivan rejting. Nemojte se zavaravati da sutra se neće promijeniti kalkulacija, općenito kalkulacija vezano za dodjeljivanje rejtinga. Tko sutra neće reći da će se rejting dodjeljivati na temelju koja neka zemlja može biti energetski stabilna, koga više briga deficit? Koga više briga javni dug?
Printate novac, Europska središnja banka isprintava novac. U zadnjih 10 godina isprintala je ozbiljnu količinu novca, zašto bi više itko uzimao u obzir javni dug i deficit. Neki 60%, neki 3%, zašto neće u budućnosti, od današnjeg dana reći odnosno koliko neka zemlja može biti energetski stabilna? Jer gledajte, u energetskoj stabilnosti zemlje ovisi vam cijena proizvoda, ovisi vam standard građana, sad se pokazalo. Šta vam znači javni dug sad? Pa sad više znači koliko imate energije, da li možete stabilizirati društvo nego da imate ne znam kakav javni dug ili kakav deficit.
Znači vremena se mijenjaju ubrzano, brzo se mijenjaju i pravila igre. I zato ovdje kada postavljamo određena pitanja, znači ne govorimo i branimo svoje uvjerenje za euro, je li, branimo ga jer smatramo za manje, jer je, ako se netko cijelo vrijeme želi integrirati, integracije su pokazivale u prošlosti da nose bolji standard jel, bolji ekonomski rast, nekakvu čvršću stabilnost pa sama i taj pojam globalizacije upravo u tom nekom dijelu. Međutim, onda očekujemo jel i nekakvu kvalitetniju raspravu vas vladajućih koji imate materijala, imate podataka, imate sve moguće ono na gumb da vam kaže, da vam kaže da stvarno uvjerite kolege jel, nemojmo zaboraviti još uvijek prema Eurobarometru 40% hrvatskih građana ne vjeruje u euro, 40%. Ovdje u saboru smo rekli da je 2/3 su za euro, znači puno bolja situacija vam je ovdje u saboru, situacija vezano za euro nego što je na terenu jel to Eurobarometar pokazuje. Kako će biti slijedeći mjesec kada će se još ovaj dio zahuktati to je pitanje jel. I zato već kad imate podatke, kad imate ljude koje možete to komunicirati građanima jel da se cjelokupna stvar objasni ali na laički način građanima da to iskoristite i zato je bila moja uvodna i replika ministru u tom kontekstu jer želimo da Hrvatska uspije u euro, da uspijemo da taj ipak bolji standard koji su dugo vremena brojne zemlje kao što su Slovenci koristili su ga jel, koristili su bolji standard eura jel, a mi ulazimo eto nažalost u takvom trenutku u kakvom ulazimo, pitanje hoćemo ga mi koristiti jel. Hoćemo ga uspjeti našim građanima reći da ga osjećamo kao bolji standard jel. Zato još jednom znači mi ćemo podržati ove izmjene, znači podržavati ćemo i svu raspravu u korist eura jel, samo s druge strane očekujemo i od vas da onda stvarno ta rasprava bude na razini onoga kako jest, a vladajući da onda objasnite građanima i da ove trendove zapravo promijenite.
Zahvaljujem.
Hvala i vama.
Gospodin Hajduković, a ne prije Brumnić izgleda, gospodin Brumnić a onda Hajduković ili ne …/Upadica: Vidjet ćemo./… ne, samo gospodin Brumnić onda u ime Kluba Socijaldemokrata.
Tamo piše drugačije, vidite.
Da, dobro, kolega Hajduković.
Poštovani potpredsjedniče, poštovani predstavnici vlade, kolegice i kolege, ovo što je kolega prije mene govorio je u stvari ono pitanje na koje vlada u cijelom ovom svom mandatu ne daje odgovor, a ovo društvo dobrih o kojem ja govorim kada govorimo ili društvo najboljih kako nekad znam reći za europsku zajednicu je pokazala da odgovor na ovu krizu ili nije jednostavan, a nije jednostavan i po meni je bio pogrešan odnosno na nivou cijele europske zajednice kasnilo se s odgovorom. Mi smo svjedoci toga da Europa kao dobro društvo i Europa kao dio nekakvog sustava vrijednosti pa onda i monetarne, monetarnog jedinstva je nešto u što treba ući i u čemu treba biti, ali kad se pojavi kriza na neke krize su neke zemlje Europe odgovorile na vrijeme, na neke su se čovjek bi rekao kasnije priključile, ali u suštini je EU načelno pozitivno odgovarala na te krize. Na ovu krizu koja se sada dešava, koja je potpuno drugačija od svih drugih kriza koje smo imali izgleda kao kriza financijskog sektora, realno je više nego uvjetovana i trigerirana kroz krizu energetskog sektora, a u stvari je kriza izazvana dobrim dijelom ratom u Ukrajini gdje oni koji su mešetari ajmo ih tako zvati na tržištima izvlače enormne profite koristeći strah odnosno koristeći bojazan i poduzeća i država da nešto neće moći osigurati. Mi realno danas kad gledamo, ja sam nekoliko puta govorio o tome što se desilo sa cijenom električne energije u Hrvatskoj. Ona je otišla nekoliko puta gore, a da se sam trošak proizvodnje te električne energije nije promijenio. Što se dogodilo u Francuskoj da ne bi bilo da smo mi jedini koji, kod kojih se to dogodilo, koja ima nuklearke, cijena proizvodnje električne energije kod njih se nije trebala pomaknuti ni za 1%, odletila je u nebo. Tko je to napravio? Napravio je netko tko pozna sustav, tko se igrao sa sustavom. Ovdje kad govorimo o dobroj, dobrom uvođenju eura onda svi spominju taj valutni rizik valutni rat. Svi koji to spominju vjerojatno se mogu prisjetiti svojedobno Soroša i njegovih makinacija na tržištima, a i nekih drugih koji su to radili. Ono što se nekad dešavalo sa valutama danas se de facto dešava sa energijom i Europa nije imala tu ja bi rekao u adekvatno vrijeme odgovor. Tako da samo pristupanje ovom euru kao što je kolega prije mene rekao, a i vjerojatno mnogi prije toga uopće nije sporno, želimo ući u zajednicu koja dobro funkcionira, koja kad ju pogledate je u svemu ili u većini stvari bolja od nas. Znači želimo se družiti sa boljima, želimo se takmičiti s boljima, želimo raditi s boljima. Ono što je problem, ja nekako pokušavam pitati nas, jedan dio suvereniteta ćemo ovdje prepustiti u ovom trenutku od HNB-a ECB-u. Da li taj ECB radi ono što je u našem interesu? Onog trena kad prepuštamo dio svog suvereniteta trebamo si postaviti pitanje zašto i što dobijamo time što to dajemo?
Ja moram priznati naš HNB se pokazao potpuno nesposoban bilo što napravit tako da činjenica da nekom drugom prepuštamo da radi njihov posao možda uopće i nije loše. Ali ova kriza koja se sada pojavila, koja na neki način je trebala biti prilika, mi smo prošli tjedan raspravljali o izmjenama Zakona o PDV-u gdje je Europa donijela nekakva nova pravila, zašto je donijela ta nova pravila, zato što je željela omogućiti svom gospodarstvu da i dalje funkcionira, nije promijenila ta pravila zato što smo mi kucali tamo i rekli da nama to treba. Ono što je moje pitanje što smo mi ugradili u to, da li smo mi sudjelovali u tom razgovoru, da li smo mi tamo predstavili svoje potrebe jer Njemačka je sigurno predstavila svoje potrebe, Njemačka je sigurno tamo zagovarala nižu cijenu PDV-a na energente jer im je trošak tih energenata poskupio proizvodnju itd., itd.. Što smo mi zagovarali, mi nismo zagovarali recimo jedan UNP koji koriste mnogi naši građani koji nisu tu u središnjoj Hrvatskoj, koji su spojeni na plinsku mrežu nego se nalaze u Istri, Dalmaciji i Primorsko-goranskoj županiji, pa su si stavili UNP-ove spremnike, nismo razmišljali da bi na to trebalo smanjit jer je to njima jednostavno energent za kuhanje i grijanje, danas će taj energent plaćati puno više nego što će to plaćati građani koji su prikopčani na plin, što nije fer itd., itd..
E sada kada znamo da imamo krizu koju Europa na neki način nije riješila na vrijeme, evidentno je da ju pokušava riješit, mi bi trebali u ovoj zemlji postić konsenzus oko toga što su naše politike. Ključni problem ove vlade i u ovom, a i u prošlom mandatu je što misle da je apsolutno u pravu, u Dalmaciji kažu da čovjek i tovar znaju više nego tovar odnosno čovjek. I umjesto da ova vlada pokuša na stvarima koje su bitne za ovu zemlju iznjedriti politike s kojima možemo tada pregovarat s jedne strane prema Europi, a s druge strane ih provoditi u ovoj zemlji, ona umjesto toga bježi na neki način od toga odnosno kolega Lalovac je govorio zašto ne objašnjavaju bolje prednosti eura. Ja mislim da oni imaju problem sa upravljanjem procesima, oni vrlo često se ponašaju ono vidjela žaba da se konj potkiva, pa i ona digla nogu i da je to ono što je problem jer kada bi znala upravljati procesima, kada bi vidjela što je problem tada bi i iznalazila rješenja, a u svakom slučaju se puno bolje rješenje može naći ako se sagledavaju svi društveni aspekti nego ukoliko mislite da ste najpametniji. Neko je ovdje govorio o tome o ovih 21 milijardu, ova vlada realno u tih 21 milijardu vjerojatno je barem jedno 15 milijardi čisti piar jer kada to ne bi bilo tako tada ne biste imali naslove zadnjih 3.g. država dužna isporučiteljima lijekova milijardu, dvije, tri, fali nam u sustavu zdravstva milijarda, dvije, tri, pet jer ako ima 21 milijardu, ako je imala 40 milijardi košto je govorila za koronu, ja sam s ove govornice obrazlagao da realno nije dala ni lipu, pa onda valjda imaju te 3 milijarde da jedanput više riješimo problem zdravstvenog sustava. Cijelo vrijeme se govori nemamo tih novaca, ne možemo pokrenut reforme. Ako sad imamo 21 milijardu gospodo iz vlade dajete 3 milijarde u zdravstveni sustav i da građani kad dođu tamo dobe uslugu koju zaslužuju, e to je problem ove vlade što ne razgovara i što ne donosi politike. Ovo uvođenje eura što se tiče tehničkog dijela naravno da treba podržat i još ću jedanput reć dobro je biti u društvu dobrih, ali proces i dovest ga na ono mjesto na koje hoćemo, znat što želimo mi biti u Europi, nas ima 4 milijuna, zar stvarno netko misli, kolega je prije mene govorio o različitoj inflaciji između Litve i Francuske, ja sam davno spomenuo da je predsjednica ECB-a Francuskinja, taman pred ono eu izbore u Francuskoj, ECB nije vukla poteze odnosno nije vukla one poteze koje se očekivalo, ja sam s ove govornice rekao možda zato što su izbori u Francuskoj i što baš nije, ne bi bilo Macronu pametno da mu inflacija krene trčat. Tako da svatko od njih u toj Europi traži svoj prostor, traži svoju priliku i koristi svoje snage, a na neki način pokuša sakrit slabosti i zato ima politiku. Problem kod nas je što ja mislim da osim činjenica da smo htjeli postati dio eurozone, da smo željeli uvest euro, mi nemamo politike koje bismo zagovarali i branili, za koje bismo se de facto na neki način pripremali jer kada imate politike onda se i gospodarstvo priprema za te politike, tada se i građani pripremaju za te politike. Energetski problem, postoje dva rješenja ili da proizvodite više energije ili da manje trošite, da biste manje trošili, da smo prije 10-tak godina krenuli sa energetskom obnovom zgrada, da smo krenuli sa energetskom obnovom zgrada sad u procesu sanacije oko potresa nama bi trebalo manje energije.
Kada pogledate jedan stan od 60 kvadrata u staroj zgradi građenoj tamo negdje šezdesetih i danas stanu istom takvom u novoj zgradi doslovce duplo su manje režije za grijanje, zato jer je duplo bolja izolacija ili nekoliko puta u stvari bolja izolacija.
I sad si postavite pitanje da li se možda ovoj Vladi isplatilo na sve te stare zgrade staviti termo fasade jer bi im uvoz energije koje trenutno nema bio toliko manji, da možda ne bismo ni trebali uvoziti. Tako da podržat ćemo ove zakone koji se tiču, jer smo podržali i samo uvođenje eura. Ali ja bih još jedanput uputio poziv ovoj Vladi da ne čeka da netko drugi donosi odluke i da pokuša pronaći, ovo kad kažem politike onda ne mislim na politikanstvo koji će ovu zemlju pokrenuti naprijed i da će znati što želi i koje mjesto želi zauzeti u Europi.
Evo hvala lijepa.
I vama.
Prelazimo na pojedinačne rasprave.
Gospođa Anka Mrak-Taritaš, izvolite.
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani državni tajnici, kolegice i kolege.
Mi imamo pred sobom raspravu o 60, objedinjenu raspravu o 62 zakona koja su iz različitih oblati, iz razine različitih ministarstava, a tema je zapravo tehnički zakoni uvođenje eura. Mi smo tu raspravu, glavninu rasprave u ime klubova se zapravo pretvorila u raspravu o euru što ne čudi.
Naime, postoje oni kako kod nas su uvijek aktualni vicevi, onda ja ih ne znam dobro pričati i ne mogu ispričati kao netko tko bi to vrsno ispričao. Ali onaj vic otprilike na temu kad Hrvatska uđe u euro i euro će propast. I dosta tih rasprava koje su bile zapravo je bilo na tom tragu. Ja sam jedna od onih koja ima stav i to svaki put i kažem, ja dam od onih koja ima stav da je dobro da je Hrvatska članica EU, da je dobro da ulazimo i u eurozonu i u zonu Schengena, da će to napraviti određeni poticaj i određeni pomak za nas, da je dobro da je tome tako.
Ali jednako tako treba i propitivati i ispitivati i vidjeti sve uvjete jer naravno iza 1.1. kad dođu prve neke plaće, odnosno čak se neću ni referirat na plaće, nego prvo mirovine koje će biti u eurima bit će na određeni način jedna određena zadrška. I zato je važno da se govori o euru. Ja mislim da je važno da se govori i realno i sa onim prednostima, da je važno da se govori i o onim manama, jer živimo zaista u jedna vremena koja su izuzetno, izuzetno više nisu ni izazovna, nego je pitanje što će i kud ćemo sve zajedno ići.
Ja ću se ipak malo referirati na ovih 62 zakona i mislim da je to, znate postoji isto ono kao nekud si zakasnio. Ne zato što si ti, zato što je to bilo jako daleko nego zato što si kasno krenuo. Tako i da mislim da su ovi zakoni koji su na određeni način tehnički zakoni trebalo posložiti i definirati i kad su bile objedinjene rasprave ako mi dopuštate nekakvu slobodu. Ja bi ih podijelila u tri grupe. Jedna grupa je stvarno ono gdje zakon je kune pretvorite euro, da ne kažem da smo i njemačke marke, a i očito ćemo one stare dinare pretvarati u euro u nekim zakonima za koje imamo tečaj koji imamo i završenu priču. To je trebala biti jedna grupa zakona. Druga grupa zakona je trebala biti zakoni koji su vezani uz određene kaznene odredbe.
Tu imamo taj manevarski prostor da nije samo podijeliti dvije brojke, nego je i zaokruživanje na deseticu. Ali mislim da je u tim zakonima puno važnije bilo i je da sve te kaznene odredbe koje imamo u svom zakonodavstvu malo vidimo što to imaju susjedne ili neke druge zemlje EU da nam se ne desi, da zaista za neke stvari je razlika znatno veća. Ja sam posebno naglasila na cestovni prijevoz gdje su dosta velike kazne, u nekim drugim zemljama velike razlike, razlike u nekim kaznama i do deset puta između nas i nekih drugih zemalja.
I treći zakoni su bili zakoni koji, gdje naši građani neće direktno osjetiti, dakle posljedicu svega toga, ali to su zakoni kojim se definiraju određeni okviri. Dakle, okviri koji kaže da za nešto je ograničenje na 500 000 kuna ili će danas biti u raspravi iza ovog zakona, Zakon o javnoj nabavi koji govori da je javna nabava za one niske vrijednosti do 200 000 kuna.
I sad kad vi to pretvorite u eure, onda dobijete nekakav iznos koji je ne znam 63000 eura ili već kako je. Meni se čini, odnosno ne da mi se čini nego sam sigurna da je u tom slučaju trebalo to vidjeti koja je realnost, koji taj iznos treba u budućnosti biti. Pri tome vas podsjećam da mi imamo ovaj trenutak u zakonodavstvu, oni limiti koji su u bankama svi, ne možemo se uopće oteti onom zovu sirena, da kad smo s ove govornice da ne spominjemo INA-u po bilo kojem kontekstu govorim o onom limitu od 100 000 kuna vezano uz banke. I sad je taj limit će od 1.1. biti vezan uz 10 000 eura.
Dakle, to je onaj zakon gdje se nije trebalo samo pretvoriti kune u eure, nego se trebalo vidjeti realan iznos koji treba biti, koji se mogao promijeniti. Jer znate što je posljedica svega ovog? Posljedica svega ovog da ćemo mi ponovno u prvoj polovici ili u prvom ili drugom kvartalu iduće godine ponovo dobiti niz zakona koji ćemo mijenjati i dopunjavati samo da ih urazumimo, da iznosi koji unutra budu razumni, ne vidim zašto to trebamo raditi u dva koraka, a ne u jedan, ali tome je tako. Vratit ću se na onu prvu misao koju sam krenula kad sam krenula u ovu pojedinačnu raspravu i smo svi zapravo govorimo o euru, o značaju eura. Govore o tome i oni koji su euroskeptici kojih mora biti i koji na to moraju ukazivati jer zamislite kad bi mi u ovoj sabornici svi isto mislili, pa svi bi bili HDZ i ne bi bilo potrebe da su ovakvi ili onakvi jer bi svi isto mislili i lijepo bi se dogovorili i došli na glasanje i gotovo i zato treba biti i zato ja zaista u, jasno govorim i svoj stav koji je vezan i uz euro koji je vezan i uz članstvo Hrvatske u EU ali pri tom nemam nikakav problem da kažem i niz drugih stvari koje nisu dobre. EU se pod hitno mora preispitati gdje ide i kud ide. Došli smo do pitanja koje meni kad je prvi put Macron rekao da bi trebala biti zajednička vojska, meni je to bilo strano mislila sam što sad Macron otvara temu zajedničke vojske u EU, u veljači ove godine mi je bilo jasno o čemu govori. Tu je tema eura slobodan dakle, euro vežemo i uz slobodan protok usluga rada, proizvoda što je jedna od temeljnih zadaća EU. Dolazimo do jedne politike EU koja bi trebala biti u odnosu na energente zajednički. I tu vidimo da različito misle Španjolska i Portugal od skandinavskih zemalja pa do nekih drugih zemalja koji su svoju budućnost vezali uz jeftini ruski plin. Dakle, tu tema kad otvorimo tema eura otvara niz, niz drugih tema i bez obzira možete zastupati, možete vjerovati kao što ja vjerujem, ali trebate otvoriti raspravu i niz drugih tema jer ako mi ovdje nećemo raspravljati, ako mi ovdje nećemo otvoriti sve te teme tko će ih otvoriti. Pri tom vi znate dobro kad je bilo glasanje kad je bio Zakon o euro da je to bila, da tu nije bio onaj problem koji će se imati sa ustavnim promjenama da je tu bila 2/3 čak i veća podrška euru. Dakle, principijelno otprilike više od 2/3 zastupnica i zastupnika u Hrvatskom saboru podržava uvođenja eura, podržava uopće taj sustav, ali to ne znači8 da ovdje ne trebamo govoriti. I mi onda priliku kad imamo ove zakone govorimo o nekim temama koje treba otvoriti. To su teme koje treba otvoriti. Dakle, ako smo mi članica 1 od 27 članica EU pa mi moramo otvoriti teme koje nas, koje nas nekako guše, koje nam onemogućavaju i ovakvi i onakvi smo mala zemlja, šepavi mački po svemu onom što, pokazateljima smo na dnu, ne idu nam stvari onako kako mislimo i nismo na onoj poziciji na koju mislimo da trebamo ići. Prema tome, apsolutno za ovom govornicom otvoriti teme, vidjeti i pri tom se ne trebaju kolege iz HDZ-a ko svaki put kad netko dođe iz oporbe narogušit, samo nas malo poslušajte i uzmite nas za ravnopravne partnere da možemo ravnopravno razgovarati o nekim stvarima i da nas nešto poslušate i kad nešto s ove govornice kažemo da je korisno i pametno da onda kažete pa je valjalo bi o tome razmisliti, to bi valjalo u neke stvari ugraditi. Energetska tema je majka svih tema u ovom trenutku, više sve ono što nam se činilo da je krajem prošle godine ili prošle godine u ovo vrijeme bilo teme, sve te teme su nekako dobile postale drugorazredne teme. Prvorazredna tema je bila energetska tema. Dakle, tema energetike je tema koja se mora ovdje raspraviti. Tema da li Hrvatska u jednom trenutku zaista je vezana uz plin apsolutno može biti neovisna o nekakvom ruskom plinu odnosno ima LNG, priču s LNG-em, Okoliem i ostalom. I tema električne energije koju se nadam da ćemo imati prilike sutra otvoriti na raspravi o HERI. Ključno pitanje je ako Hrvatska kad je riječ o električnoj energiji nije povećala proizvodnju iz fosilnih izvora, ako nije povećala uvoz električne energije, ako je ostala na svojim obnovljiv izvorima čitaj vodu zašto je cijena električne energije u Hrvatskoj otišla u nebo, što to HEP radi. Dakle, to su sve teme koje trebamo otvoriti, a bit će u budućnosti …/Upadica: Vrijeme./… vezane i za euro.
Hvala.
Imate nekoliko replika, prva replika gospođa Vukovac.
Zahvaljujem predsjedavajući.
Dakle, kolegice Mrak Taritaš i u svom izlaganju ispred kluba zastupnika spomenuli ste taj nonsens tu apsurdnu situaciju gdje mi čak pun 28 godina nakon uvođenja kune kao službene valute ako se ne varam bilo je to 30. svibnja 1994. godine kada smo uveli kunu kao službenu valutu nismo u određenim propisima poput evo spomenutog Zakona o prekršajima poput javnog reda i mira izmijenili te odredbe kojima zapravo se prekršajne kazne izračunavaju u njemačkim markama umjesto u hrvatskim kunama. S jedne strane smo prenormirano društvo, dakle mijenjamo zakone kao na traci, a s druge strane 30-ak godina nismo u stanju uskladiti određene norme koje se zapravo same po sebi podrazumijevaju. Nije li to sramota i zašto nam se uopće takvi propusti događaju?
Zahvaljujem.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepo poštovana zastupnice na pitanju.
Dakle, sad kad sam krenula raspravu pojedinačnu o ovim zakonima govorila sam o njima kao tehničkim zakonima, ali ni oni nisu posloženi onako kako trebaju biti, a pritom to nije sve te izmjene zakona radilo jedno tijelo, radilo ih je nekoliko ministarstava tu vam je bilo u jednom trenutku jedno 7-8 državnih tajnika. Svako je trebao nekako o svom resoru voditi računa. Zato sam vrlo sarkastično rekla evo njemačka marka osim što kuna odlazi kroz sve ovo u povijest odlazi i njemačka marka jer smo imali u ovom jednom propisu, a onda me je uvaženi potpredsjednik sabora ispravio jer da mi još imamo i neke …/Upadica: Ne, ne, popunio, dopunio./… dobro dopunio sve zajedno jer zaista imamo. Imate neke stvari koje su vrlo jednostavne za napraviti, zašto neko ne napravi, zato što jednostavno to onako nije važno, neke stvari su …/Upadica: Hvala./… druge važnije, a krivo je.
Hvala lijepa.
Gospodin Pavliček, nee, Hajduković, točno, točno, točno.
Hvala lijepo.
Kolegice moram vas ispraviti u jednom dijelu, ulazak u šengen još nije gotov, dakle to je pitanje hoće li biti ili neće, ali za euro bi trebalo biti nadamo se svi, ali dobro.
Ono što mene smeta zapravo kada razgovaramo o ulasku u euro, a to vidim i iz vaše rasprave je ne činjenica da ulazimo u euro, to svi podržavamo manje-više, ali ono što me smeta je način na koji ulazimo u euro i način na koji se za to pripremamo. Dakle na ljeto, početkom ljeta nas je vlada uvjeravala nećemo trčati pred rudo, mi trebamo dobiti službenu potvrdu, pa ćemo onda ići u medijske kampanje i slično, odavno smo tu potvrdu dobili, naše, naši građani nisu informirani dovoljno niti o konverziji, niti o ratama, niti što mogu napraviti u slučaju da uoče nepoštene trgovinske prakse, zapravo kao i u većini odluka, dobra je odluka u ovom slučaju, ali srljamo u nju vrlo, vrlo nepripremljeni.
Hvala.
Odgovor.
Hvala lijepo.
Kolega Hajduković ja spominjem namjerno šengen, ja nekako namjerno govorim o tome jer mislim da je to izuzetno važno i za hrvatsku državu i nadam se da će to sve zajedno završiti dobro za nas, pa onda se na to referiram, ali zaista kad je riječ teme uvođenja eura za to postoje kampanje, dakle druge države su imale kampanje koje su trajale po ne znam godinu, dvije godine u kojim kampanjama se je pripremalo, objašnjavalo, vidjelo kolka je mogućnost, mi smo zaista kao što je i uvažena kolegica rekla kao društvo prenormirani, kad vidite sve moguće propise koje imamo i kako imamo ostanete malo zatečeni, prenormirani s jedne strane, a s druge strane one neke stvari da, zaštita potrošača, puna nam je usta zaštite potrošača, ali stvarno informaciju za naše stanovništva, znamo da smo sve stariji, staro stanovništvo koje prati i gleda, koji je u strahu, ne radimo.
Gospodin Pavliček.
Poštovana kolegice Mrak-Taritaš, evo za razliku od vas ja sam vrlo sumnjičav što se tiče ulaska u eurozonu i ono što kažete ne možemo mi svi jednako razmišljati i ne trebamo svi jednako razmišljati. Vi ste danas spomenuli i prije nekoliko mjeseci da vam je drago da dolazimo u klub najboljih, al što vrijedi ako smo mi u klubu najboljih, a na začelju, a što se bojim da jesmo jel van tog kluba postoje države kao što je jedna Češka, jedna Poljska koje su daleko razvijenije od Hrvatske, koje daleko bolje koriste eu fondove bez obzira na to što nemaju namjeru uvesti euro, pa me zanima iako je to uvijek teško utvrditi, je li ovo pogodan trenutak? Ovo po mom stavu je možda i najgori trenutak s obzirom na cjelokupnu situaciju koja se dogodila u zadnjih nekoliko mjeseci, je li bilo pametnije ipak pričekati s tim dok se gospodarski i financijski kao država ne oporavimo? Hvala.
Uvaženi kolega, dakle koji je dobar trenutak teško je reć, dal je ovo najgori, što nam, što nam nosi slijedeće vrijeme taško je reć. Pred 3.g. dakle na početku 2020. ja mislim da se svi sjećamo gdje smo dočekali 2020. jel nam je 2020. nekako sve ono što nam je bilo uobičajeno odjedanput nam je izmaklo ispod nogu. Imali smo covid, da li je itko mislio krajem 2019. dakle nije to u nekom bivšem stoljeću da će doći tako nešto i da u Hrvatskoj je u ovom trenutku umrlo od korone ili covida ili šta god, kako god hoćete, više ljudi nego što je stradalo u Domovinskom ratu, dakle sa svih strana, dal je to netko mislio, nije. Iza tog su se onako kao, još dodatno su se desile dvije, dva potresa, a onda se je desio rat. Mi smo čvrsto žmirili i nismo vjerovali da je rat u Europi moguć, a imamo ga.
Hvala, hvala.
Gđa. Raukar Gamulin.
Hvala predsjedavajući.
Poštovana kolegice, kolega Hajduković se već dotaknuo zaštite potrošača, kampanje koju nismo imali, a mogli smo ju imati i sada dolazimo uvođenje eura u ovakvoj inflaciji gdje će se kao što sam već govorila, teško će se odrediti ko tu profitira na zaokruživanju cijena, a gdje je tu inflacija, pa i ova dogovorna inflacija itd., pa evo ja bi vas molila da prokomentirate, ja naime smatram da je vlada propustila uvesti dodatne mehanizme zaštite potrošača od loših praksi pri uvođenju eura, pa evo molim vas vaše mišljenje, hvala.
Hvala lijepo.
Dakle ja nekako uvijek mislim da treba pogledati iz, izvan svog dvorišta i da treba pogledati što su neke druge zemlje radile ili nisu radile. Mi imamo u neposrednoj blizini Sloveniju. Ja imam osjećaj cijelo vrijeme da mi malo kaskamo, ne da imam osjećaj nego sam sigurna da mi malo kaskamo i znamo kad je Slovenija krenula koji su bili benefiti i šta su bile loše strane, pa ajmo vidjeti što je bilo i ajmo spriječiti da to, dakle neke stvari ne možete do kraja spriječit, ali barem da ublažite da sve zajedno bude manje.
Ja sam bila na jednom sastanku kako idu klubovi u HNB-u, to je bio onaj saziv sabora od 2016., dakle negdje 2017.-2018. i jedno od pitanja koje smo tada otvorili smo otvorili temu pristupa odnosno euro, šta nam sve treba da uopće možemo uvesti euro i sve ostalo i pitali smo što je sa kampanjama, oni su nas uvjeravali da kampanja postoji i da je odlična, ja ju ne vidim.
Hvala, nemate više replika, hvala lijepa.
I sad je na redu g. Pavliček, izvolite.
Poštovani potpredsjedniče HS, kolegice i kolege.
Danas mnogi imaju naknadnu pamet ja bi to tako definirao i danas brojni kolege upravo ovdje u HS koji su glasovali za ulazak u eurozonu propituju je li to danas pametno. Evo kolega Hajduković malo prije, kolegica Urša Raukar malo prije, a još više će takvih pojedinaca biti sa naknadnom pameti kada Hrvatska uđe u eurozonu, a onda će ih biti među HDZ-ovcima samo što to neće ovdje javno reći, nego će reći tamo u hodnicima jer ne smiju, ipak je to odlučio veliki vođa i to je politički cilj koji se mora ostvariti bez obzira na situaciju u kojoj se trenutno država nalazi.
Naime, Hrvatska nije u ovom trenutku u ovakvom okruženju spremna za ulazak u eurozonu. Ministar je za ovom govornicom rekao ne vidim nikakve opasnosti za ulazak Hrvatske u eurozonu, nema opasnosti za ministra sigurno, jer ima plaću oko 3, 3 i pol tisuće eura. Nema opasnosti ni za nas saborske zastupnike jer imamo 2, 2 i pol tisuće eura primanja. Nema opasnosti ni za državne tajnike, ali ima opasnosti za stotine tisuća umirovljenika koji su radili 35, 40 godina pa će imati mirovinu od 330, 340 eura. Neću reći koliko to psihološki utječe na ljude kad dobiješ 340 eura, ali ima opasnosti jer mi nismo Hrvatska nas 151 ovdje u Saboru i 20 ministara i 20-tak državnih tajnika. Hrvatska su svi oni ostali. Hrvatska je i Drniš, Hrvatska je i Dalmatinska zagora i Ilok i Banovina. To je sve Hrvatska, a tamo ljudi puno lošije žive nego što živimo mi ovdje, jer se pitamo kako će ti ljudi preživjeti.
Već sada, složit ću se tu dijelom sa ministrom dolazi do inflacije koja je uzrokovana vanjskim faktorom i nema nikakve veze dobrim dijelom sa ulaskom u eurozonu. Ali u toj cjelokupnoj situaciji mnogi love u mutnom posebice trgovci. Dižu cijene neopravdano, istovremeno mijenjaju cijene u trgovačkim lancima koji su na policama. Državni inspektorat na to ne reagira, a što će tek bit kad uđemo u eurozonu.
Sve ono što će biti 12 eura 30, 12 eura 50 bit će 12,99, 13,99 čisti marketinški trgovački trik, ali će ići na 99 centi svih proizvoda. U roku od mjesec, dva nakon ulaska u eurozonu svo proizvodi će vam biti na 99, zapamtite ove riječi kao što je u cijeloj zapadnoj Europi. Niti jedan proizvod neće se spustiti ispod nego će ići na višu cijenu. I kako će živiti naši građani?
Od svih argumenata koji su ovdje spomenuti od strane ministra i prije premijera koji su benefiti ulaska u eurozonu ja ću se složiti samo sa jednim to je da nema više valutnog rizika, sve ovo ostalo pada u vodu. Kakve veze ima dolazak turista u Hrvatsku na Jadran o našoj valuti? Turisti idu u neku destinaciju gdje im se sviđa, većina je kartičnog plaćanja. Još gora usporedba je da će doći i primjer do većih investicija. Nikakvih većih investicija u ovoj državi neće biti dok se ne iskorijeni korupcija.
Vi imate 300 posto veće investicije u Srbiji nego u Hrvatskoj, strane investicije. Za 400 posto veće investicije u Mađarskoj gdje je forinta. Zašto ih nemate u Hrvatskoj? Jer imate korumpiranu državu, korumpiranu vlast, imate ministre koji se mijenjaju kao na tekućoj traci zbog sumnje na korupciju. Imate direktore državnih tvrtki koje je imenovala Vlada, dobar dio njih umočen u korupciju. Zbog toga nas sve investicije zaobilaze u širokom luku i odlaze u susjedne države. Nikakve veze nema platežno sredstvo koje mi koristimo.
Mislim da oni koji su digli ruku za ulazak u eurozonu nisu svjesni što su dugoročno napravili hrvatskim građanima. I mnogi od vas će plakati za kunom to vam ja odgovorno tvrdim.
Hvala vam lijepo.
Gospodin Hajduković, prva replika.
Hvala lijepo gospodine potpredsjedniče.
Kolega Pavliček, pa moram vas ispraviti u jednom dijelu. Znači ja nisam govorio da je uvođenje eura loše, ja sam dovodio u pitanje vrijeme uvođenja i način uvođenja. Jer dugoročno govoreći mi kad smo ušli u EU to nam je jedan od ciljeva. Međutim, način na koji to radimo je ne loš, nego katastrofalno loš. Zemlje poput recimo Slovačke su se odlučile na dvogodišnji prijelazni period, mi smo se odlučili na prijelazni period od tri mjeseca bez ikakve popratne informacije od strane države.
A ovo o čemu ste pričali, a to je profitiranje trgovaca onih koji daju usluge je evidentno. I recite vi meni, jedna mala usluga koja košta pet kuna je 0,66 centi. Hoće li to biti zaokruženo na 60 centi? Neće sigurno. Na 70 centi ako smo sretni? Bit će zaokruženo na euro što je poskupljenje od skoro 50%.
Slažem se u ovom zadnjem dijelu sa vama da će sigurno biti zaokruženo na višu cijenu, ali žao mi je što niste bili toliko jasni kada se ovdje raspravljalo o tome treba li ući u eurozonu, kada smo mi Hrvatski suverenisti pokrenuli inicijativu prikupljanja potpisa da građani o tome odluče. Ne da smo protiv eura, nego neka građani o tome odluče da uđe u Ustav Republike Hrvatske.
Tada niti jedna, izuzev mislim da je MOST parlamentarna stranka nije htjela o tome sudjelovati, a danas? E danas smo svi pametni, jer sad bi mi svi rekli e sad ne valja ovo i ovo. Kad smo imali tu mogućnost sukladno zakonu, postojećim pravilima o referendumu, nitko ama baš nitko od vas ovdje nije htio pripomoći i reći hajmo to odraditi zajedno, jer to nije samo inicijativa Hrvatskih suverenista da bi mi tu profitirali. Ja stvarno mislim da će hrvatskim građanima biti lošije, ja stvarno to mislim da će im bit lošije, a toga će tek kasnije mnogi biti svjesni. Meni je drago da ste vi već sada toga svjesni.
Gospođa Raukar-Gamulin.
Zahvaljujem.
Kolega Pavliček ja bih ipak podsjetila vas i hrvatsku javnost da smo mi potpisivanjem ugovora o ulasku u EU potpisali i ulazak u eurozonu. Mi smo to potpisali.
Druga stvar koju bih vam voljela reći što se mene osobno tiče i mog kluba mi smo konzekventno govorili na prvom čitanju, na završnom prijedlogu, pa sam ja i danas tako govorila o tome da je potrebna veća kompleksnija i djelotvornija zaštita potrošača, zaštita građana RH i vi i ja znamo zašto.
Prema tome, ja apsolutno naravno da u ovom saboru postoje različita mišljenja, ali bih ipak molila da me krivo ne interpretirate jel sam bila dovoljno jasna, ja mislim.
Hvala.
Zahvaljujem.
Evo mislim da su sve članice EU izuzev Danske potpisali da će jednom uvesti euro kao zajedničku valutu, ali niti jedna država nije potpisala i obvezala se o kojem se vremenskom razdoblju radi. Znači postoje članice koje su ušle prije Hrvatske, koje su financijski jače od Hrvatske u svakom pogledu od Češke, Poljske i ne pomišljaju uvesti euro, o tome se radi.
Znači nismo mi bili obvezni uvesti euro s 1.1.2023.g. to je politički projekt ove vlade i zato će oni danas sutra odgovarati kao i mi koji se s tim ne slažemo. A vi ste bili ne definirani, vi bi podržali euro, ali bi htjeli da bude svima jednako i da ne bude nikakvog poskupljenja. A znate i sami kad usporedite ostale države da je svugdje bilo poskupljenje ulaskom u eurozonu.
Hvala.
Važno da Danci danas ne pobjeđuju.
Gospođa Raukar Gamulin.
Da, čl. 238. kolega ako smo glasali za euro.
Čekajte jel to bila povreda poslovnika?
Povreda da. …/Upadica Radin: Da, da, dobro./…
Dakle vrijeđanje zastupnika, sad vrijeđanje je velika riječ, ne mislim da ste mene uvrijedili, ali me krivo interpretirate. Ja nigdje nisam rekla da sam protiv uvođenja eura i da ja sad sumnjam, ja sam cijelo vrijeme govorila o mehanizmima zaštite hrvatskih potrošača i hrvatskih građana.
Danas je ministar govorio kako je …/Upadica Radin: Vrijeme./… Slovenija mali porast cijena …/Upadica Radin: Vrijeme gospođa RAukar./… ali je imala crne liste.
Bila je replika to naravno ide opomena.
Ma nemojte zahvaljivati gospođo RAukar, ovo je zakon …/Upadica se ne razumije./… Ne možete se zahvalit na to što ste prekršili zakon. Ne, ne možete po mom mišljenju. Čujte, po mom mišljenju, vi imate vaše mišljenje.
Gospođa Mrak Taritaš.
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče sabora.
Uvaženi kolega, dakle vi ste od početka iskazivali svoju skepsu prema uvođenju eura, tu skepsu ste vezali uz niz stvari i imate apsolutno pravo na to sve zajedno i mislim da je dobro čuti i takve glasove i sve ostalo. Ali mene zanima jedna stvar, vi ste danas u raspravi u ime kluba i sad u nekoliko navrata rekli sad nije vrijeme. I siguran sam da sve ovo šta nam se valja iza brda što ni sami ne znamo što nije vrijeme, što vi cijenite, kad mislite da bi bilo vrijeme da jedna država koja ima nekakvih tri milijuna 600, 700, 800 tisuća stanovnika ko Hrvatska koja je gospodarski tu gdje je, da li bi za nju ikad, ako je to ikad, kad bi to bilo vrijeme da bi bila spremna za uvođenje eura?
Hvala lijepo.
Zahvaljujem na replici.
Smatram dok god je Hrvatska nažalost po svim ekonomskim pokazateljima na samom začelju EU bez obzira na osam godina članstva čak su nas i neke države pretekle po BDP-u da vrijeme definitivno nije za to. Hoće to biti za 10, 20, 30 godina mi se nismo vremenski obvezali kada ćemo ući u eurozonu.
Ono što većina želi prikazati ućemo u euro i što onda? Pada će nam mana s nema pa ćemo brat taj euro na stablima i bit će nam super. Neće nam bit ništa bolje samo se bojim da će nam biti financijski lošije. Znači ako nije vrijeme, ne mora biti 30 godina, ja se toga ne sramim reć, mi smo tu gdje jesmo nažalost pretposljednji. Za to su odgovorne sve vlade koje su zadnjih desetak godina vodile državu.
Gospođa Vukoavac.
Zahvaljujem predsjedavajući.
Poštovani kolega Pavliček.
Kada bi država članica koja želi prihvatiti euro i ući u tu monetarnu uniju ona bi zapravo prije toga morala ispuniti određene kriterije. Ti su kriteriji postavljeni samim ugovorom iz Maastrichta iz 1992.g. i kriteriji su zapravo bili postavljeni na način da potaknu države članice, da se odgovorno ponašaju, dakle da bi one same svojim članstvom u monetarnoj uniji doprinijele toj zajednici. Po vama što mislite koliko je tih kriterija Hrvatska doista ispunila i da ćemo mi svojim dolaskom u tu europsku monetarnu uniju nešto svojim dolaskom i njoj doprinijeti?
Hvala.
Zahvaljujem na pitanju.
Što se tiče kriterija i tu su očigledno vrijedila dvostruka pravila što se tiče same EU odnosno ulaska u eurozonu. Naime, od ta četiri temeljna kriterija Hrvatska što se tiče BDP-a odnosno udjela javnog duga u BDP-u ga nije ispunila ali je imala kao pad.
Što se tiče inflacije, dvije države nisu uzete u obzir u usporedbi, a to je Portugal i Malta jel su imale izuzetno visoku inflaciju zbog specifične situacije, znači ipak se tu gledalo u određenim stvarima kroz prste. Neću govoriti o trenutnoj situaciji gdje je trenutno inflacija preko 12% tako da mislim da EU dobiva u javnosti da jača kroz ulazak još jedne članice u monetarni europski fond, a Hrvatska kao Hrvatska vrlo upitno. Nisam danas uopće spominjao gubitak same financijske suverenosti odnosno monetarne suverenosti države nego prvenstveno ovih stvari za koje uistinu smatram da će bit pogubne i za hrvatske građane.
Da. Gospodin Sačić.
Poštovani kolega.
Evo pred nama je set tih zakona, šezdesetak i državni tajnici su ovdje, po mom mišljenju prvo trebaju ovdje biti danas guverner HNB-a jer ključno je pitanje kakva je uloga u budućnosti HNB kad uvedemo euro? Znači ustavna kategorija, monetarni suverenitet je izgubljen čemu davati stotine milijuna eura za plaće, beriva, ne znam ni ja kakve statističke podatke kad se to sve može sad rješavat kao europski središnji, ekspozitura europskog središnjeg ureda ovaj o bankama itd. Kakvo je vaše mišljenje o tome? Čemu služi HNB, da li je uopće smijemo zvat HNB ubuduće?
Pa činjenica je da mi u zadnjih nekoliko godina dobar dio poluga svog suvereniteta prepuštamo europskim institucijama. Kolegica Mrak Taritaš danas spominje čak već i pozitivno potencijalnu europsku vojsku što je po meni apsurdno znači jer nikad nije Europa bila jedna zasebna cjelina u tom kontekstu za razliku od SAD-a, tako da Hrvatska malo pomalo popušta ovim kvazi pritiscima. Meni je žao što ovdje nije bio ne samo guverner nego jedan od vice guvernera bivši ministar Ćorić pa da odgovori na niz drugih pitanja i kako planiraju zaštiti interese Hrvatske unutar Europske banke, međutim nadam se da će biti neke prilike, ako ništa drugo nekima će biti dobro, plaće će im biti znatno veće u eurima, a velikoj većini nažalost puno, puno lošije.
Nemate više replika i sada je na redu gospodin Branko Bačić.
Izvolite.
Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče.
Poštovani državni tajnici, poštovane kolegice i kolege stav HDZ-a i kluba zastupnika smo već u niz navrata i svim našim politikama, svim našim programima jasno obznanili, naveli, a to je da podržavamo ulazak Hrvatske u europodručje. No, nije dovoljno samo to programski izraziti, javno deklarirati nego je potrebno izvršiti veliki broj predradnji da bi Hrvatska mogla pristupiti eurozoni. Naime, dugačak je put koji je Hrvatska prolazila u ovih zadnjih 8 godina otkada smo članica EU kako bismo mogli aplicirati i ući u eurozonu, doći do izvješća Europske komisije o konvergenciji kojom je, kojim je izvješćem potvrđeno da je od 7 država članica EU koje namjeravaju i žele ući u europodručje Hrvatska na proljeće ove godine jedina ispunila svih 5 kriterija koji se, koji se, koji su pretpostavka da bi Hrvatska mogla ući u eurozonu, a to su stabilnost cijena, održivost javnih financija, stabilnost tečaja, dugoročnije kamatne stope i pravna konvergencija. I mi smo to kao država ispunili i uzalud bi bile naše želje da uđemo u europodručje, uzalud bi mi govorili kako smo, kako je dobro ući u eurozonu, uzalud bi bilo navoditi koje su to dobre strane ulaska u eurozonu ako nismo ispunili te kriterije, a ti kriteriji su visoki i ima država članica EU koji nemaju koje nisu ušle u eurozonu ne zato što ne bi htjeli nego zato što nisu ispunili te kriterije. Prema tome, to što danas 7 država članica nisu u europodručju to ne znači da oni ne bi ušli, neke možda još uvijek i žele sačuvati i potpunu monetarnu uniju, ali neke, ali neke ne uspijevaju ispuniti te uvjete koje su pred energetsku krizu bili postavljeni za sve države koje bi ušle u eurozonu. Da bismo mi ispunili te kriterije posljednjih 6 godina ovih naših dviju vlada, bi vas ja podsjetio da smo trebali izići iz procedure makroekonomskih neravnoteža, iz procedure prekovremenog, prekomjernog proračunskog deficita, da smo trebali urediti javne financije, da smo trebali prije toga ispuniti mastriške kriterije, da smo bili došli pred, pred, pred Covid krizu i pandemiju korone pandemiju, na 60% javnog duga, da nam je rast BDP-a bio preko 3%, da nam je, da nam je ispod 3% bio deficit državnog proračuna, dakle to je sve trebalo ispuniti da bi onda došli u mogućnost da apliciramo i da nam komisija i Europsko vijeće usuglasi, usuglasi se oko ulaska u EU. A da čitavo to vrijeme dok smo te kriterije ispunjavali radili smo kroz krize i krizu oko Agrokora koji je prijetio urušavanjem cjelokupnog hrvatskog financijsko gospodarskog sustava, prolazili smo kroz maloprije spomenuti imali smo 2 potresa, zatim smo došli u nezabilježenu zdravstvenu kriza koja se prelila na gospodarstvo vezano za pandemija, pandemiju Covida-19 i sad na ovu energetsku krizu. Dakle, čitavo to vrijeme vlada praktično predstavlja krizni menadžment, krizni menadžment u državi i uspijeva kroz to isto vrijeme, a koje krize nisu baš na ovakav način prolazile druge države članice koje su to isto pokušavali napraviti mi smo u tome uspjeli. I na kraju svih tih kriza koje su bile i zdravstvene i prirodne i financijske i gospodarske Hrvatska danas usprkos svim vašim pokušajima omalovažavanja onoga što je Hrvatska napravila, Hrvatska danas ima najveći broj osiguranika u, od, od Domovinskog rata. Hrvatska danas ima 100, manje od 105.000 nezaposlenih. U međuvremenu je prosječna plaća porasla 20%, toliko je otprilike porasla i medijalna plaća, minimalna plaća još i više, mirovina je porasla. Dakle, čitavo to vrijeme sve što se događa u Hrvatskoj usprkos brojnim kritičarima koji to ne žele i ne hoće vidjeti Hrvatska u gospodarskom, financijskom smislu se pozicionira kao ozbiljna država. Nije točno, nije Hrvatska na dnu, Hrvatska je bila druga, više Hrvatska nije na dnu kad govorimo o BDP per capita nije, mi smo se popeli u zadnji 2 godine za 3%, a s obzirom na rast prošle godine od 10,2%, od 10,2% i s obzirom da ove godine je već sada kroz prva dva kvartala rast, rast od, od 7,7% u drugom kvartalu mislim da će blizu toga biti i treći kvartal Hrvatska je doista ispunila sve pretpostavke da može ući u europodručje. E sada kada ulazimo u europodručje ovisi i o nama bez obzira što dio, veliki dio te monetarne politike će se provoditi kroz Europsku središnju banku, ipak i druge države članice EU koje su članice europodručja kroz ESB, jasno, ovisnosti o svom fiskalnom potencijalu, o snazi svog gospodarstva imaju što reći na sjednici guvernera narodnih banaka u središnjoj banci Europe. Prema tome, točno je da postoje određeni izazovi ulaskom u europodručje, ali isto tako postoji niz, niz, niz dobrih strana, benefita od ulaska europske, Hrvatske u europodručje.
Jedan recimo od najjednostavnijih razloga, jeste li vi čuli, dakle to govorimo za one pobornike neulaska Hrvatska u europodručje, jeste li vi čuli da je neka država koja je ušla u europodručje sada želi izići? Ako je tamo tako loše i ušle su države, njih je 21 ili 2 u europodručju, kako to da niti jedna nakon godinu, dvije, tri, pet, kad je ušla ne želi ući? Dapače, svjesni su koje bonitete ta država ima kad su u pitanju kamate i kad je u pitanju pristup kreditima, kad je u pitanju poslovanje njihovog gospodarstva, itd., itd.
Prema tome, ja razumijem da može postojati skepsa, da može ulazak u nešto novo uvijek je izazov i može se dogoditi da u prvim danima, u prvim godinama do određenog nesnalaženja, može biti svega, ali činjenica da oni koji posluju na europskom tržištu, koji posluju na svjetskom tržištu i s jedne strane imaju prihode u eurima, a rashode u kunama, od tih nisam čuo da su se baš protive ulasku Hrvatske u europodručje.
Prema tome, uz sve ono što smo govorili tijekom ovih godina, ja ocjenjujem da je Hrvatska, da je upravo sada kada je vrijeme krize, kada je vrijeme izazova, da je i vrijeme da napravimo jedan novi iskorak i da one benefite koje su druge države doživjele ulaskom u europodručje u vremenima kad nije bilo kriza, da Hrvatska upravo to vrijeme može iskoristiti za još jedan novi iskorak i u razvoju, rastu BDP-a, u rastu gospodarstva, pa onda jasno podredno rastu plaća i sve ono što ide uz rast gospodarstva. Prema tome, evo da zaključim, mi smo u, Klub zastupnika HDZ-a apsolutno stajališta kako je ovo dobro i kako će ulazak u europodručje još dodatno osnažiti hrvatsko gospodarstvo, a onda, jasno iz jakog gospodarstva proizlazi sve ono što ono vuče za sobom, viši standardi naših građana, bolje i veće mirovine i veći fiskalni kapacitet države.
Hvala.
.../Govornik naknadno uključen./... G. Pavliček ima povredu Poslovnika, je l' da?
Da. Čl. 238, vrijeđanje saborskih zastupnika neistomišljenika gdje je kolega Bačić rekao da usprkos omalovažavanju nas svih, da je ova Vlada uspješna i da je Hrvatska uspješna. Nitko ne želi omalovažavati nikoga, ni Vladu, ali govorimo činjenično stanje, činjenično stanje je, nismo možda pretposljednji, ali smo 3. odozada .../Upadica: Četvrta./... znači činjenično stanje je da je 400 tisuća ljudi napustilo ovu državu, činjenično stanje je da imamo korupciju, da pada oko indeksa percepcije korupcije, to su činjenice, g. Bačiću.
Ja bih htio .../Upadica: Hvala. Hvala vam lijepa./... da nije tako, ali je tako.
Ali najveća činjenica je da to replika i zato dobijete opomenu.
Da. Da, ne, jesam nešto vidio ili nisam vidio tamo? Jesam. G. Ante Deur. Povreda Poslovnika.
Poštovani potpredsjedniče, 238. G. Pavliček možda vjerojatno nije dobro razumio što je rečeno i što je Vlada sve napravila. Pa ne bi bilo loše možda dodatni sati u ministarstvo neko da zajedno možda cijeli suverenisti ili možda ne bi bilo naodmet da malo bolje shvatite odgovornost, ono što je bitno za državu, ja znam da vi imate aktivizam i lijepo, vi ste simpatičan čovjek i dobri ljudi, ali ipak malo više razumijevanja bit će dobro za sve ono .../Govornici govore istovremeno, ne razumije se./...
Hvala lijepa, vrijeme, povreda Poslovnika. Opomena po defaultu.
G. Pavliček, izvolite povreda Poslovnika.
Još jedanput povreda Poslovnika, čl. 238. Kolega Deur omalovažava saborskog zastupnika, smatra da nešto nije dobro razumio, ja sam dovoljno učio u školama, na fakultetima, također, da sam dosta dobro razumio što je g. Bačić rekao, ne trebaju meni nikakvi dopunski sati nastave u ministarstvu da me netko uči zašto je nešto dobro i zašto nešto nije dobro.
Imam pravo na svoje mišljenje, kao i vi na vaše.
To nitko ne osporava, ali ovo je povreda Poslovnika i druga opomena. G. Begonja, replika.
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče, poštovani kolega Bačić. Mislim da je svakom dobronamjernom jasno da u proteklih 6, 7 godina je Vlada RH učinila veliki posao na putu uvođenja eura. Mnogim izazovima kojima je bila ovaj, pred kojim je bila, da je to riješeno i u kontekstu kriza brojnih, koje naravno, nije mogla bitno utjecati na njih. Ali ono što mene zanima iako je svojedobno, kad je Hrvatska ulazila u EU bilo zastupnika koji su govorili nije pravo vrijeme, trebamo neko drugo vrijeme, ali nikad nismo znali koje je to vrijeme, a zanima me, Vlada je donijela Nacionalni plan zamjene kune eurom prije nego što je HS usvojio Zakon o uvođenju eura kao službene valute.
E sad, da li je ovaj proces zamjene valuta dovest do povećanih financijskih troškova za potrošače u pogledu same zamjene ili će potrošači biti zaštićeni glede toga?
Izvolite odgovor. Ako možete.
Zahvaljujem. Kolega Begonja.
Po meni su nekoliko, to sam maloprije spomenuo, bitnih trenutaka koji su omogućile da Hrvatska uopće dođe u poziciju ulaska u europodručje, a to je bilo vrijeme kada smo sačuvali gospodarstvo kroz poseban zakon o izvanrednoj upravi u trgovačkim društvima sestrinskog značaja i drugi trenutak je bio kada smo ovdje u Saboru donijeli 64 mjere kako bismo uspjeli nadići krizu oko pandemije Covida-19.
Činjenica da je država sa 17,5 milijardi kuna intervenirala u realni sektor i da je u jednom, u jednom trenutku 800 tisuća hrvatskih radnika zaposlenih u privatnom sektoru dobijali potporu, neću reći plaću, iz državnog proračuna koji, čime se spasilo likvidnost gospodarstva, njihova radna mjesta i njihove poslovene aktivnosti, ja mislim da je dovoljno bio razlog da danas …/Upadica: Vrijeme/… možemo o ovome razgovarati i u tom trenutku će benefiti biti svakako od tog ulaska u …/Govornik se ne razumije/…građani će to osjetiti.
Gospodin Šimičević.
Zahvaljujem potpredsjedniče HS.
Poštovani kolega Bačić, ovo je zapravo tehnički zakon i on nema veze sa uvođenjem eura, ali isto tako moramo priznati da je trenutno euro najslabiji otkad je, otkad je uveden i za to nismo mi krivi koji ulazimo u eurozonu, to je kriva covid kriza, to je kriva agresija Rusije na Ukrajinu i jasno da su sada došlo do poremećaja cijena na tržištu. Možemo li mi kao država pojačati inspekcijske nadzore da doista vidimo da oni proizvodi koji nemaju razloga i ne trebaju poskupiti, a poskupili su, da se vrate na prijašnju cijenu, je li proizvodnja električne energije u hidrocentralama zapravo nije iziskivala nove, nova ulaganja, a cijena je poskupila koliko puta do sada, hvala lijepo.
Hvala i vama.
Izvolite odgovor.
I sad vi govorite ovdje kolega Šimičeviću u jednom dijelu o rastu cijena energenata, a s druge, a u drugom dijelu govorite s pravom o često puta nepravednom rastu cijena proizvoda koji su pojedini trgovci iskoristili kako bi, trenutak, kako bi na temelju rasta cijena imputa, troškova imputa povećali cijenu svojih proizvoda. Ja se sa vama tu slažem da onog trenutka kad je vlada donijela ovaj paket i onaj travanjski i sada ovaj jesenji paket, kada je zamrznula, utvrdila, definirala cijenu i plina, a prije svega struje i za poduzetnika da onda oni razlozi koji su dovodili do povećanja cijene pojedinih proizvoda više ne egzistiraju, više nisu normalni i tu se očekuje da se zbog toga zaustavi inflacija na ovakav način kakav je sada, a tamo gdje, gdje ne postoje razlozi država može svojim inspekcijama reagirati i jasno i pored toga još je najavljen porezni ekstra profit koji bi trebao takve…/Govornik se ne razumije/… …/Upadica: Vrijeme, vrijeme/….
Gospodin Ivanović.
Hvala lijepo uvaženi potpredsjedniče.
Uvaženi kolega Bačić, u uvodnom ste svom izlaganju rekli jednu bitnu činjenicu preko koje se često prelazi tek tako, 7 europskih zemalja je bilo zainteresirano za ulazak u eurozonu, to nije samo prijavit se, pa će te neko prihvatiti ili ne, to znači ispuniti vrlo, vrlo bitne monetarne kriterije koji te mogu dovesti u eurozonu. Hrvatska je u tome, u tome uspjela. Naravno da svaka promjena sa nečega što je bila ustaljena praksa, kuna je godinama među nama, dolazak na euro donosi nešto drugo. No ono što svi govore, a prije svega su to i gospodarstvenici i ljudi koji bitno pune BDP govore da je ovo jedan od najboljih poteza koji nam se mogao dogoditi jel ionako smo vezani u euru, a zbog konverzije smo imali samo troškove i probleme i ulazak u eurozonu je zasigurno jedan od najboljih poteza u zadnjih 20-tak godina.
Izvolite odgovor.
Zahvaljujem.
Kolega Šimičeviću, najveću potporu ovakvim, ovakvim, ovakvom nastojanju, pa evo konačno i ulasku Hrvatske u europodručje daju izvoznici, a izvoznici su upravo proizvođači, a proizvođači su oni jasno koji zapošljavaju i koji itekako čine veliki doprinos rastu BDP-a u Hrvatskoj i svi oni koji su na međunarodnom tržištu, a to sam već spomenuo, koji imaju prihode u eurima, a rashode u kunama oni se u pravilu najviše i bore i zalažu da Hrvatska uđe, uđe u europodručje i točno je i točno je bili su vrlo zahtjevni kriteriji koje je trebalo ispuniti i Europska komisija je svojim izvješćem o konvergenciji utvrdila da je u svih 5 promatranih područja kojima je definirano, koji definiraju makroekonomsku situaciju u jednoj državi Hrvatska je jedina te uvjete ispunila i već samim time ovaj ulazak nije to stvar dobre volje nikoga nego je to Hrvatska svojim, svojim gospodarstvom i svojim financijama i zaslužila.
Vrijeme.
Gospodin Hajduković.
Kolega Bačić, niko ne spori da su naše financije stabilizirane, da smo tu napravili određene iskorake itd., međutim ono što je fundamentalni problem barem u mom, iz moje perspektive je to što smo odredili prekratak prilagodbeni proces, dakle mi ćemo nešto uspjet u 3 mjeseca što je jedna Slovačka radila 2.g., pa nisu oni to radili 2.g. iz zabave. Nama kaže viceguverner HNB-a ovdje u saboru da je kampanja gotova da samo čeka službenu odluku o ulasku u europodručje, službena odluka je odavno proglašena i donesena, od kampanje ništa. Puno naših građana ima jako puno pitanja o uvođenju eura i ne znaju kome postaviti, nismo instalirali mehanizme za zaštitu potrošača, nismo uveli mehanizme za informiranje potrošača i građana, a hvalimo se s tim velikim uspjehom. To će rezultirati katastrofom i jako puno pitanja ostaje neodgovoreno, to je glavna zamjerka cijelom ovom procesu.
Izvolite odgovor.
Zahvaljujem.
Kolega Hajdukoviću, pa ja se ne bi, ja se ne bi s vama složio da je to prekratko vrijeme iz razloga što o svim pitanjima i izazovima ulaska Hrvatske u euro mi govorimo već, već, pa čini mi se na razini vlade 4 ili 5.g., formiran je bio i svojevrstan tim stručnjaka koji je redovno izvještavao i proklamirao, izlazio sa svim važnim podacima kako i na koji način Hrvatska ulazi u europodručje, dane su brojne instrukcije, napuci, itd., itd. i ja mislim da usprkos činjenici da smo evo u zadnja 3 mjeseca praktično u tom završnom fazi ulaska u europodručje da neće biti tu većih problema kad je pitanje, kad je u pitanju funkcioniranje i prelazak na novu valutu.
Hvala lijepa.
Pavliček replika sada.
Poštovani kolega Bačić, evo vi ste u svom izlaganju naveli da mi uopće danas ne bi ni raspravljali da Hrvatska nije ispunila ovih 5 kriterija za ulazak u eurozonu i to je činjenično stanje, međutim i Grčka je ispunila te kriterije pa im danas nije baš tako nešto bajno i ne žive baš ekstra kvalitetno nego su po ne znam koji put bankrotirali, pa me zanima smatrate li uistinu da će evo kao jedan od glavnih argumenata koje je vlada navodila povećanje stranih investicija biti znatno veće ulaskom u eurozonu ili pak to ovisi o gospodarskoj klimi u RH koja nažalost nije bajna što zbog korupcije što općenito zbog papirologije koja je potrebno jednom poduzetniku da otvori određeni biznis.
Hvala.
Odgovor.
Kolega Pavliček, sama činjenica da je država članica europske, europodručja, da vam je euro službena valuta ne govori da će ta država biti uspješna. Pa sami ste naveli primjer Grčke, dakle kao što ima država koje nisu članice europodručja, a isto su uspješne kao što je Češka recimo. Prema tome samo po sebi to ne govori, ali za pretpostaviti je da bi Grčka bila još jako, jako više, niže rangirana da nije u europodručju da mu nije, da mu nije ta činjenica što je u europodručju omogućila pristup vrlo izdašnim sredstvima po vrlo niskim kamatama koje im je plasirala Europska središnja banka. Gdje bi tad, tek tada onda bila Grčka? A ja se s vama mogu složiti u tome, dakle neće samo euro privući strane ulagače, stabilan porezni sustav, riješeni imovinsko pravni odnosi i jedno okruženje u kojemu je dolazak stranog investitora dobar …/Upadica: Hvala./… će povećati, povećati investicije strane u Hrvatskoj.
Gospodin Borić.
Hvala lijepo.
Kolega Bačić moram priznati da nisam znao da je Grčka bankrotirala, ali kad kaže kolega Pavliček onda je to valjda tako jer to govore naši suverenisti, to je valjda još jedan argument zašto mi nešto ne bi trebali, ali šta ćemo s tim, ništa jer kad vidim što nam serviraju dnevno, kad slušam ono što ste vi sada rekli što smo sve morali napraviti da bi došli do ove situacije i kad se sjetim jednog intervjua kolegice iz oporbe koja je nedavno utvrdila da i nema ovakve vlade, da je na mjestu vlade umjetna inteligencija da bi još bili bolji rezultati onda znamo kako nas promatraju. Njima je to sve jednostavno, možda misle da smo tek jučer počeli pa ćemo vrlo brzo i završiti i ovaj proces. Onda se sjetim i 2010., '11. i svih onih godina što su nam govorili što će nam se desiti kad uđemo u EU, znači ti jahači apokalipse jašu i danas, bave se isključivo HDZ-om dok se mi bavimo s time da isporučimo građanima ono što smo obećali. To je ulazak u europsku zonu, bolji život, naravno Schengen i sve ostalo …/Upadica: Hvala./… što smo obećali.
A tek kad smo uveli kunu kakav je bilo …/Govornik se ne razumijem./…
Izvolite.
Zahvaljujem.
Kolega Borić, Hrvatska ja se nadam 1. siječnjom ulaskom punim u europodučje i ulaskom opet se nadam u Schengen, schengensko područje je zaokružila jedno razdoblje prelaska iz jednog sustava u drugi, iz jednog postupanja u drugi i sve te mjere, sve te činjenice da ćemo postati dio Schengena i dio eurozone nisu samo …/Govornik se ne razumije./… da bi o tome govorili nego što smo uvjereni da će te činjenice i još dodatno omogućiti, osnažiti Hrvatsku, hrvatsko gospodarstvo i svih nas zajedno. I to je ono što su, što su nam pokazale i druge države koje su u međuvremenu prošle taj isti put. Prema tome, tim skepticima koji na ovakav način promišljaju, razmišljaju, gdje bi trebala biti Hrvatska mislim da je najbolji odgovor da je ulaskom u EU Hrvatska napravila veliki i novi iskoraka kao što će napraviti i ulaskom u eurozonu.
Hvala lijepa, hvala, hvala lijepa.
I sada već je ovoga je u startu gospodin Domagoj Hajduković.
Hvala lijepo gospodine potpredsjedniče.
Pa tijekom ove rasprave kolegice i kolege čuo sam toliko, sad da sam zločest rekao bih gluparija, ali ću reći poluistina, poluinformacija i slično, da sam sad uvjereniji da u ovom trenutku ne trebamo ući u eurozonu, a reći ću vam i zašto. Čujemo sada da su ovo tehnički zakoni da to nema veze sa ulaskom u euro. Pa to može reći samo čovjek koji te zakone nije uzeo u ruke. Što se mijenja u zakonima ja vas pitam, koje su nove riječi koje se dodaju, nećete vjerovati euro. To nema veze s ulaskom u eurozonu. To dolazi od vladajućih. Pa čujemo da se govori o ulasku u eurozonu zadnjih 6 godina. Pa govori se o ratu u Ukrajinu od 2014. godine pa jesmo se pripremili za posljedice, pa nismo kolegice i kolege. Pa evo sad čujemo da neki kolege koji bi iz vladajućih, koji bi trebali predvoditi ovaj proces nisu nikad čuli da je Grčka bankrotirala. Pa ja se stvarno pitam kolegice i kolege gdje ti ljudi žive, što ti ljudi čitaju, o čemu se oni informiraju, pa ako niste čuli da je Grčka bankrotirala evo mogli ste čuti prije par dana da je izašla iz postupka u koji je ušla potpisivanjem memoranduma sa Europskom centralnom bankom i sa europskom, europskom zonom. I to su sad ljudi koji mene uvjeravaju da će ovaj proces biti vrlo bezbolan, dobar, gladak i bezbolan za naše građane. Slušajući vas kolegice i kolege sad sam posao izuzetan skeptik jer da se razumijemo ja jesam da Hrvatska uđe u eurozonu. Mi smo tu obavezu i preuzeli kad smo potpisali odnosno ratificirali ulazak u EU ali nismo rekli kada ćemo to učiniti. Neke države su izabrale odgoditi to ad infinutum odnosno do daljnjega, nisam za to, ali način na koji mi to radimo je kolegice i kolege jednostavno neprihvatljiv za mene. Odajemo dojam jedne ogromne, ogromne neozbiljnosti. I zato moram ponoviti slijedeće, na Odboru za europske poslove upitan upravo o informiranju javnosti i potrošača o konverziji euro viceguverner nas uvjerava da je sve spremno, čeka se samo formalna odluka i onda kreće kampanja to će biti nešto nikad prije viđeno u Hrvatskoj, to će biti sjajno, to će biti nevjerojatno. Ta odluka je odavno donešena, jeste li vidjeli kolegice i kolege nešto od te kampanje, informiranja javnosti i sl., osim od onoga što dobivamo od banaka koja konverzijska rata i od usluga koje kupujemo? Ništa, ali ni slovceta od HNB-a, od Vlade, ne znam tko bi to trebao voditi. To je naravno jedan međuresorsko tijelo koje treba provoditi, kad kažete međuresorsko, to znači da u pravilu to završi jako loše i od toga nema ništa.
Jeste li slušali prijedloge koje ste dobivali na koji način zaštititi naše građane od zlouporaba? Ja razumijem da se mi nalazimo u jednom vrlo izazovnom periodu i zbog rata i zbog poremećaja u distribucijskim lancima, itd., ali jeste li uveli liste srama onih koji zlouporabljuju prelazak na euro? Niste. Tko je to napravio sam? Neki trgovački centri, ali Vlada ne. HNB ne, ne, njima ne smeta to. Neka love u mutnom.
Jeste li proveli ikakvu kampanju informiranja? Niste. Samo evo, poluinformacije o tome, ako ćemo vjerovati vladajućima, Grčka nije bankrotirala. Na koji način ste informirali javnost i pripremili ih za ono što slijedi? A slijedi sigurno nešto loše jer to nam sve, sva iskustva govore. Slovačka Republika, kolegice i kolege je imala prijelazni period od 2 godine. Ne slučajno, ne zato što su mislili da mogu to sjajno obaviti u 3 mjeseca, nego upravo zato da bi informirali javnost, da bi pripremili potrošače na ono što ih čeka i da bi osigurali mehanizme koje će na svaki način spriječiti moguće zlouporabe baš u interesu tih istih potrošača. Godinama su obrazovali svoju javnost kako preračunavati iz slovačkih kruna u eure, što trebaju učiniti kada uopće zlouporabe ili što treba učiniti kada vide nesrazmjere u cijenama u krunama i u eurima, a mi smo to evo, kao vrlo funkcionalna, napredna država spremni učiniti u 3 mjeseca i kraj priče.
Evo, tek nedavno imamo dvostruke cijene, neki su to, doduše počeli uvoditi i prije, ali osim toga, ja ne vidim nikakvu promjenu, ja ne vidim nešto što će naše građane pripremiti za ono što slijedi. A sva iskustva govore da određeni dio inflacija će postojati. HNB kaže 0,03%, pa kolegice i kolege, sam prelazak informatički, znači hoćemo govoriti o POS-ovima, o programima koje koriste maloprodaje i slično vam košta više od tih 0,03%. Pa kome vi prodajete maglu?
Ako će vam prodavači imati veće troškove, mislite da neće dići cijenu? Pa dižu već sada, iz drugih razloga, doduše, ali ako tamo love u mutnom gdje je puno teže, mislite da ovdje neće? Što smo napravili da to spriječimo? Ništa. Upozoravala je oporba, e ne, vi ste zločesti iz oporbe jer vi kažete da evo, ima problema. Pa kažemo da imam problema da bi mogli doskočiti, ne u interesu vas ni u interesu nas nego interesu hrvatskih građana i potrošača koji smo na kraju dana, svi jer istu ćete cijenu plaćati vi i drugi hrvatski građani. Neće biti tu razlike.
I zato vam kažem, rekao sam i kolegi Pavličeku u replici, 5 kuna vam postaje 66 centi. Nitko to neće zaokružiti na 60 centi, ja to vam odmah sad tu mogu potpisati. Bit ćemo sretni ako zaokruže na 70 centi, što sam siguran da neće. Zaokružit će na 1 euro, ali koliko je to poskupljenje? Nije poskupljenje od 0,3%. To je poskupljenje od skoro 50%.
I žao mi je upravo zato što postoje iskustva iz drugih država što nismo mogli neke od njih proučiti i nešto iz njih naučiti. Jer očito kažem, mi u 3 mjeseca ćemo napraviti što su neke ozbiljnije države radile 2 godine. I zato se zapravo bojim koji će i kako će krajnji cilj ispasti jer ono Odbor za turizam smo čuli od vladajućih, ne ulijeva povjerenje, nemamo jasnih mehanizama koji će osigurati zaštitu potrošača, bojim se da će to opet otvoriti lov u mutnom. I na kraju, tko će ispaštati? Građani.
A u trenutku kad inflacija već divlja, kad euro već pada, upravo zbog energetske nestabilnosti, sada uvoditi euro i još to tako olako shvaćati je, ne neozbiljno, to sad opet, da želim dramatizirati i ovdje raditi dramu, rekao bih da to graniči sa veleizdajom u čijem interesu, ne znam, ali nisam i ne želim dramatizirati, ali želim jasnu poruku poslati da je krajnje vrijeme da se uozbiljimo. 21.9. je. Znači imamo manje od 3 mjeseca u kojem uvodimo euro, a bojim se da taj posao nismo shvatili ozbiljno i u tome zapravo leže moje dvojbe. Hvala vam lijepo.
Imate replike, naravno. Gđa. Mrak-Taritaš.
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče HS-a, poštovani kolega. Zapravo ste svoju raspravu skoncentrirali na temu zaštite potrošača i zaista nekako, ja se uvijek ispočetka iznenadim, ali ne trebam se ničim iznenaditi, ova Vlada cijelo ovaj svoj, ono, premijer Plenković se hvali dugovječnošću, vodi po modelu niz rijeku pa kako bude, bit će. Bojim se da je i ovo ista priča.
Za 3 mjeseca, dakle vrlo brzo, to je sutra, mi ćemo imati euro, a bojim se da će tek onda nastati neki problemi i sve ostalo. Dakle, treba se dobro pripremiti, ja nisam, ja sam cijelo vrijeme govorim da apsolutno i podržavam i Hrvatsku na putu i mislim da je dobro da smo članica EU, da je dobro da uđemo u eurozonu, što više nije nikakva tema i nije više dilema, ali nekako, pripremit građane, pokazat to sve zajedno mi se čini da je bila nužnost.
Hvala. Hvala. Hvala. Hvala. Hvala. Izvolite odgovor.
Slažem se kolegice, vi ste zapravo, vi imate zapravo loše namjere prema Hrvatskoj kao i ja, kao i svi mi koji govorimo da nije tema hoćemo li ući u eurozonu, nego kako. Jer vi želite i vjerojatno i ja želim i svi koji su upozoravali prije nas žele loše toj Hrvatskoj i hrvatskim potrošačima.
A bojim se da ste apsolutno u pravu da je politika vladajućih u ovome smislu kako bi se reklo ono u riječima poznate pjesme Que Sera, Sera, što bude bit će, a mi ćemo se prilagođavati ili nećemo ali fifty fifty su nam šanse hoće li bit dobro ili loše. Međutim, bojim se u ovakvom globalnom okruženju da šanse nisu dobre da će ispasti nešto dobro, a tko će onda biti kriv? Hoćemo li biti krivi vi i ja koji smo upozoravali na to, čak pače davali i prijedloge kako tome doskočiti.
Gospodin Emil Daus.
Hvala lijepa gospodine potpredsjedniče.
Poštovani kolega, mislim da ste se dotakli jedne važne teme koja brine i mene iako jesam za eurozonu i za uvođenje eura jer smo dio europske obitelji i to mi je normalan slijed. Ali dotakli ste se tog problema i kako onda po vama riješiti potencijalni vrlo vjerojatni problem koji će se dogoditi na tržištu kod onih koji će pokušati iskoristiti naravno prelazak kune na euro na štetu samih potrošača, odnosno naših sugrađana, pa molim da pojasnite vaše viđenje tu.
Hvala.
Hvala.
Odgovor.
Hvala kolega.
I ja sam dao neke prijedloge koje su manje ili više uspješno već implementirale neke države koje su prelazile na euro. To vam je je recimo lista srama ili crna lista onih koji zlouporabljuju tu konverziju. To su samoinicijativno napravile neke trgovačke kuće, ali zašto bi oni to radili na kraju dana? Ne moraju. Oni će prodavati proizvode po većoj cijeni možda zato što ih ucjenjuju dobavljači, ali mi to ne znamo. Na kraju dana oni to u ponudi imaju. Konačna cijena za potrošače je ovakva ili onakva. Vi imate izbor samo kupiti ili ne kupiti.
Zašto je ovaj prelazak tako kratak? Pa baš zbog toga što je izazovna situacija u svijetu. Mislim da bi trebao biti duži. Što smo učinili da informiramo javnost o svemu onome što uključuje konverzija. Pa ništa! Ja vam kažem ništa, osim toga što smo im rekli kako će ta konverzija bit izvedena, odnosno koliko će novčanica moći donijeti u banku. Pa to je sramota!
Doviđenja! Hvala.
Gospodin Josip Begonja u ime HDZ-a završno.
Kaže doviđenja, ali opet ćete doći. Ne? Izvolite.
Zahvaljujem potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani državni tajnici, kolegice i kolege zastupnici.
Danas smo čuli različite stavove, različita mišljenja od strane predstavnika klubova zastupnika. Čuli smo naravno uvodno i predstavnika predlagatelja kao i pojedinih kolegica i kolega u svezi ovog objedinjenog paketa prijedloga zakona o izmjenama zakona čije su izmjene u svezi sa odredbama Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Naime, poznato je da je upotreba eura kao jedinstvene valute u ekonomskoj i monetarnoj uniji regulirana trima uredbama EU iz '97. 1103, iz '98. 974 i iz '98. Uredbom Vijeća 2866 o stopama konverzije između eura i valute države članice koja usvaja euro.
Uspostava europske monetarne unije čija je valuta euro definirana je, to je već poznato odavno, Ugovorom o EU iz '92. godine. Republika Hrvatska putem svog pristupnog ugovora preuzela je obvezu uvođenja eura nakon što ispuni propisane uvjete koji se odnose na države članice koje rabe zajedničku valutu. Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj predstavlja zapravo krovni zakon koji sadrži osnovne odredbe kojima se uređuje uvođenje eura kao službene valute u RH ali i druge odredbe kojima se uređuje i niz drugih pitanja važnih također za uvođenje eura.
U prosincu 2020. godine Vlada RH donijela je Nacionalni plan zamjene hrvatske kune eurom kojim se opisuju sve glavne operativne mjere i aktivnosti potrebne za odvijanje procesa zamjene hrvatske kune eurom. Nacionalni plan zamjene hrvatske kune eurom se nadovezuje na euro strategiju, a njegovo je glavno načelo zaštita potrošača, tj. proces zamjene za potrošače mora biti besplatan, odnosno potrošač ne smije biti u financijski nepovoljnijem položaju nego što bi bio da euro nije uveden.
Radi provedbe tog Nacionalnog plana zamjene hrvatske kune Vlada je donijela u rujnu prošle godine zaključak o provedbi zakonodavnih aktivnosti povezanih sa uvođenjem eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj kojem je u cilju prilagodbe pravnog okvira Republike Hrvatske radi pravne sigurnosti utvrđen popis zakona i podzakonskih propisa koji sadržavaju odredbe povezane sa kunom te koje je potrebno izmijeniti radi pune prilagodbe hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura kao službene valute. I upravo ovim paketom prijedloga 62 zakona o izmjenama niza zakona predlažu se izmjene njihovih odredbi koje su povezane sa kunom radi uvođenja eura i na taj način se provodi prilagodba dijela hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura i doprinosi se provedbi Nacionalnog plana zamjene hrvatske kune eurom.
Ono što je razvidno iz ovog paketa predloženih zakonskih izmjena je da da se predlaže da se iznosi u kunama zamjenjuju iznosima u eurima na način propisan u Zakonu o uvođenju eura u dijelu gdje se za odredbe koje se odnose na penalizaciju, tj. za preračunavanje novčanih kazni koristi pravilo da se nakon preračunavanja uz primjenu fiksnog tečajna konverzije od 7,53450 kuna za jedan euro primjenjuje pravilo zaokruživanja na nižu deseticu a što se primjenjuje samo isključivo na odredbe o novčanim kaznama za djela prekršajne i kaznene prirode.
Dakle, iznosi u kunama u prekršajnim i kaznenim odredbama ovog objedinjenog paketa predloženih zakona o izmjenama zakona zamjenjuju se iznosima u eurima sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje.
Kolegice i kolege kao što je već kazano Zakon o izmjenama zakona koje vlada predlaže po hitnom postupku Klub zastupnika HDZ-a podržat će kako je to već i kazano.
Hvala na pozornosti.
Hvala i vama.
Gospodin Domagoj Hajduković u ime Socijaldemokrata.
Hvala lijepo potpredsjedniče.
Evo vratio se Valter da vam kaže dvije stvari. Prva je ne srljajte kao guske u eurozonu. Imamo vremena, ne puno doduše, ali imamo još da bi neke stvari uspjeli popraviti, promijeniti, redefinirat, ali ako to vladajući vrlo ozbiljno ne shvate ne znam kako ćemo to uspjeti. I druga stvar da vas informiram evo koji nisu znali, a vladajući očito nisu znali 2007. i 2008. vam je počela kriza u Grčkoj, najveća gospodarska kriza koju je ta zemlja ikad znala zbog vanjskog duga i to je inače najduža recesija jedne, jednog miješanog gospodarstva ikad u povijesti. I završila je evo ako niste znali isto relativno nedavno izlaskom iz tzv. memoranduma koji je Grčka potpisala sa EU, a inače samo za vašu informaciju samo 2019. godine vanjski dug Grčke iznosio je 372 milijarde eura. Pa evo za neinformirane odnosno one koji bi trebali provoditi našu konverziju, a nisu čuli za Grčku evo sad jeste.
Gospodin Marijan Pavliček u ime Hrvatskih suverenista.
Poštovani, evo kolega Hajduković mi je uzeo riječ iz usta, ali evo drago, vidim da kolega Borić čita, vjerojatno traži informacije, je, Grčka je bankrotirala i ok svako griješi i vi pogriješite, vi ste čovjek i to je normalno, ali nemojte nas optuživati da nešto ne znamo, ako ne znamo ne znamo, ako znamo znamo. A vratimo se mi na temu. Jedan kolega je danas tijekom rasprave rekao kako je ponosan što je Hrvatska među 15 država svijeta koja je sutra u Schengenu u EU i u eurozoni. Je li to pokazatelj uspješnosti jedne države odnosno kvalitete života njenih građana? Jedna Švicarska niti je u EU, niti je u Schengenu, niti je u eurozoni pa se ne možemo s njom uspoređivati. Neću govoriti o jednoj Češkoj, o Poljskoj koji su imali ajmo reći neku sličnu sudbinu u smislu da su bili do '90., '91. iza te željezne zavjese. Tako da ovo nije usporedba i svi ovi argumenti da će u Hrvatskoj biti puno bolje je bojim se samo golub na grani. To će prvenstveno ovisiti o nama samima. U Hrvatskoj je već danas trebalo biti puno bolje, u Hrvatskoj su plaće trebale već, već danas biti 30% veće da nismo koruptivna država, da nismo država u kojoj se konstantno pljačka, gdje se pljačka vjerojatno ovog trenutka dok mi ovdje raspravljamo i gdje je ono što je najgore nitko ne odgovara za tu pljačku. I zbog svega toga smo tu gdje jesmo i zbog toga nam ljudi odlaze. Ne odlaze nam ljudi zato što nema posla, danas nemate radnika, ljudi nam odlaze jer su nezadovoljni u ovakvom okruženju jer smo mi postali društvo pogodno samo za neke, za one koji imaju člansku iskaznicu ne ulazeći koju, tu je problem. I da ti bez obzira što opljačkaju milijun, sto miliona, milijardu se nakon mjesec dana brane sa slobode i uz dobrog odvjetnika nikad ne završavaju iza rešetaka. Zbog toga nam ljudi odlaze. Zbog takvih koruptivnih radnji nemamo zdravu poduzetničku klimu. Zbog toga nam ne dolaze strani investitori. Pa koja velika investicija je ušla u Hrvatsku zadnjih 20 godina izuzev ulaganja u turizam. Koja velika investicija? Od nekad industrijske države što smo nekad bili do '91. godine mi smo se pretvorili u uslužnu državu. Sve velike investicije odlaze u Mađarsku, Slovačku, Srbiju, Češku, nas zaobilaze u širokom luku. To nema nikakve veze imali mi kunu ili euro, nit će se to išta promijeniti, to je do nas tj. do vlasti koja god da je. Dok ne budemo promijenili svoj mentalni sklop, počeli raditi kvalitetno tad će se neke stvari mijenjati. Nemojte da izađe u javnost da ljudi pomisle da će ulaskom u euro preko noći doći do rasta standarda, neće doći, nažalost neće doći, doći će do pada i bit će itekako velikih problema pogotovo prvih nekoliko mjeseci, vjerujte mi. Uvijek imajte na umu nemojte gledati iz naše perspektive saborskih zastupnika, ministara itd., gledajte iz perspektive običnih građana koji rade za 500-600 eura, gledajte iz perspektive umirovljenika koji je cijeli svoj život radio 40 godina i ima 300-350 eura mirovine. Gledajte iz njegove perspektive kad ide kupiti kruh i plati ga 1,5 euro, iz te perspektive gledajte da će 10% svoje mirovine dati za kruh. Ne vrijedi nama onda nikakav euro ako će ljudi i dalje tako živjeti. Smatram u ime Hrvatskih suverenista da ulazimo u vrlo nepovoljnom trenutku, da po ne znam koji put što je karakteristično nažalost za nas Hrvate srljamo u nešto za što nismo spremni i da će se to na kraju obiti većini građana o glavu, a ne onima koji to budu izglasali ovdje u Hrvatskom saboru.
Hvala.
I na kraju državni tajnik gospodin Stjepan Čuraj, završno.
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče.
Poštovane zastupnice i zastupnici, kao i uvijek proći ću i radi odgovora postavljenih odnosno pitanja postavljenih u samim raspravama, radi interesa javnosti iz pojedinačne rasprave, dozvolite samo uvodno što se tiče samog konteksta, dakle ako mogu secirati ovu raspravu imamo na razini onih koji smatraju da današnjim provedbenim aktima odnosno 62 zakona koje su pred vama koji sukladno zakonu, krovnom Zakonu o uvođenju eura osiguravamo uvođenje valute da to ne bi trebali dok drugi podržavaju načelno ulazak u euro, ali ne sada i dok treći kažu da sada, ali radite to malo šlampavo. Evo otprilike mislim da sam to napravio, naravno da je teško nekad i oporbi stati na stranu kada je nešto i dobro, pa ići prema javnosti da, da baš se nešto hvali što, što većina odnosno vladajuća većina radi, to je apsolutno razumljivo i legitimno i u krajnjoj liniji i posao i oporbe je da propitkuje i da čini nas boljim.
Što se tiče pojedinačnih rasprava, dakle uvaženi zastupnik Petrov pitao je zašto su tolike prednosti eura ako drugi odgađaju odnosno svi ne ulaze, pa su tu različiti primjeri Bugarske, Rumunjske, Češke, Poljske, Mađarske itd., dakle nije bez obzira koliko se to činilo nama sada lako i da je došlo samo od sebe baš ispuniti mastriške kriterije nije sasvim jednostavno, to je prva i osnovna stvar, uvjeti, javnog duga, deficita, suficita itd., neke te zemlje to ne mogu, s druge strane sasvim situacija u kojoj Hrvatska kao visoko eurizirana zemlja je apsolutno različita. Mi kada gledamo onog čeg se najviše odričemo osim nacionalne valute je i nacionalne suverenosti nad provođenjem monetarne politike gdje neko je postavio pitanje što će nama sad HNB, sad je HNB sukreator europske monetarne politike odnosno monetarne politike eurozone, dakle treba nam apsolutno i sjedi tamo di se donose odluke, odluke koje bili mi u euru ili ne mi ne možemo od njih, od posljedica njih pobjeći. Dakle u situaciji da mi nemamo uvođenje eura, a nešto se loše događa sa eurozonom mi od toga ne možemo pobjeći zato što smo visoko eurizirani i zbog siline i obveza i kredita građana i štednih depozita, dakle niza aspekata, ne govorim o onome što svi govorimo u eurima, kupujemo, prodajemo, štedimo itd. nego niz aspekata makroekonomskih odnosno monetarnih koje mi slijedimo sudbinu zapravo klasičnih spojenih posuda. Oni imaju neke drugačije razlike. Mi smo što se tiče monetarne politike odlučili se prije dugi niz godina za politiku stabilnog tečaja i time zapravo izbili jedno od dva glavna oružja, oni to koriste, rade, ali što se tiče aprecijacije, deprecijacije same valute HNB svjesno radi i drži politiku stabilnog tečaja dugi niz godina, 10-ljećima. Tako da tu nemamo neku mogućnost osim ako neko ne kaže da bi trebali ić u neku deprecijaciju što bi pomoglo našem gospodarstvu i izvozima, a uništilo naš standard kada govorimo o vraćanju kredita i kupovne moći građana.
Nadalje, što se tiče uvaženog zastupnika Petrova, kontekst malo mi nije jasan do divljanja cijena, energetske krize i sve to, nisam baš shvatio, to ima neke veze u Europi, u svijetu, ovih svih negativnosti kojih smo mi dio toga, ne možemo pobjeći niti od inflacije, niti od svih energetskih izazova pogotovo i u ovom energetskom sektoru, da to ima neke veze sa Hrvatskom uvođenjem eura, dakle ne, nije inflacije ni u Mađarskoj, ni u Slovačkoj, ni u Češkoj, ni u eurozoni posljedica toga što mi uvozimo, uvodimo euro. Naravno pitanje inflacije se tu postavlja, dakle Mađarska ima preko 15% inflaciju, nema euro, mislim da je tu apsolutno jasno da ovaj dio nije uzročno-posljedičan sa našim ulaskom.
Što se tiče uvaženog zastupnika Troskota on je govorio o 3 aspekta, te opet kažem energetske naravi, financijskog aspekta i vjerojatno i političkoga, dakle pitao je ovo što sam odgovorio što će HNB, HNB će biti sukreator, dakle malo je problematizirao eu fondove, da li ćemo mi plaćat dugove Nijemaca, dakle sve te perspektive i bilo kako god one bile mi ulaskom u eurozonu, ne ulaskom u eurozonu, dijelimo sudbinu ulaskom u eurozonu i sukreiramo sudbinu i mislim da sam dovoljno rekao.
Uvažena zastupnica Mrak-Taritaš je jedna od onih koja je zbilja krenula na ono što je danas predmet suštinski ovih paketa 62 i sutra još 2, pitala di su i ostali zakoni. Dakle podijeljeno je ovaj zakonodavni plan u ovaj dio koji smo danas pred vama i sutra, dakle hitna procedura, nešto što je prijeko potrebno da bi uopće euro bio uveden zakonski. Imamo još tu ukupno u drugoj 77 s ovim prvim zakonima koji će ići u dva čitanja gdje se mijenjaju još neke druge, nije samo ova današnja konverzija da li primjenjuju tečaje, da li idemo na penalizaciju, pa zaokružujemo na niže da je jednostavnije ili da ili odnosno primjenjujemo direktno odredbe iz uredbe ili direktive što se tiče iznosa eura, dakle nema preračunavanja nego ima i drugih suštinskih izmjena. Nakon toga još 900 zakona će trebat u dogledno vrijeme promijeniti sukladno ovome, ovoj promjeni valute i imamo nekih zakona i predsjedavajući je to i spomenuo u kojima su još ne samo njemačke marke nego i dinari, pa preračunati u marke ili obrnuto, tako da to ide sukcesivno.
Zašto također uvažena zastupnica je postavila pitanje imamo, to je ajmo reći ćoškaste cifre, dakle direktno primjenjivanjem tečaja, zato što je to po načelu neutralnosti. Mi uvođenjem eura ne ulazimo u srž svakog pojedinog zakona zašto je određeno određena, zašto je određeni iznos kazne napisan. Kad bi to radili to je puno zahtjevnije i kompleksnije jer koji se tu kriteriji primjenjuju pri određivanju određenih uvjeta i parametara za ispunjivanje, da li je to, da je odokativno mogli bi, ali u velikoj većini to se ne radi baš odokativno nego je sustavnom nekom analizom kada god mijenjamo bilo koji prag za bilo koje pravo moramo znati kojom promjenom koga ćemo zahvatiti ili koga ćemo ispustiti, zato to baš i nije tako jednostavno kad govorimo o ovoj silini zakona da smo pristupili tome po onoj nekakvoj rekalkulaciji i određivanju nekih iznosa nego idemo načelom neutralnosti, doslovce u ova 3 segmenta preračunavanja kako i svi trgovci, kako i svi oni koji rade prema potrošačima tako i mi kao država.
Uvaženi zastupnik Pavliček u kontekstu srljanja, ne znanja što nas čeka mislim da sam to donekle i odgovorio što je alternativa. Pitao je za državni inspektorat, dakle državni inspektorat od 5. rujna kad je počela obveza dvojnog iskazivanja kontinuirano uz razne sektore državne inspekcije provodi nadzore. Mislim da je nekoliko tisuća nadzora, barem dvije odrađeno i izrečene su određene mjere, dakle on je na terenu tako da ako bilo kako ima i javnost kroz različite i udruge potrošača i dostupne mehanizme dapače pozivam sve da prijavljuju bilo kakve barem ono i što im se čini da nešto nije sukladno euru.
Također uvaženi zastupnik Pavliček je nekoliko puta to sam evo dužan radi svih vas, nas spomenuo oko plaće kako ministru koji ima 3,5 tisuće eura plaća ovo neće značiti ništa niti vama koji imate 2,5 niti nama koji imamo još manje tako da nego onim umirovljenicima. Naravno da uvijek se bilo ta zaokruživanja kad su manji iznosi prelamaju prema onima kojima je udar na državni standard, iako tu moram samo ispraviti nema ministar plaću 3,5 tisuće eura, ministar ima plaću jednaku kao i g. Pavliček koji je predsjednik kluba isti koeficijent samo bez onog paušala od 1.500 kuna još na to tako da nisu baš te cifre.
Zašto turisti? Prije svega trošak konverzije koji je gotovo odnosno mjenjački troškovi i općenito i u bankarskom odnosno u transakcijskim sektorima, ali i direktni jel promjene gotovine su procijenjene oko 1,2 milijarde kuna time oslobađamo gospodarstvo i građane pa i turiste tih nameta. Kada govorimo o nekim parafiskalnim, državnim itd. 1,2 milijarde to ide na drugu stranu, a uvođenje eura je jednokratni trošak, da, to je, to smo bili svjesni, ali benefiti dugoročni su puno bolji. To apsolutno govori da evo uvaženi zastupnik Lalovac je govorio kako podrška eurozoni u zemljama koje su članice preko 70%. Što to govori? Da je tamo loše ili da oni su iskusili šta je to dobro pa zato imaju tako dobro, a mi smo skeptici ali eto ulazimo u nešto nismo baš sigurni što će bit pa je malo niže? Naravno da je. Naš zadatak, i tu se slažem, je da to komuniciramo i tu uvijek ima prostora za unapređenje.
Što se tiče uvaženog zastupnika Beljaka, konstatirao je samo suštinski oko pojedinih zakona to neću komentirat što nije tema samih ovih izmjena odnosno uvođenja eura osim što bi trebalo razdvojiti ovu objedinjenu raspravu.
Naravno uvažena zastupnica Perić i uvaženi zastupnik Pavić su dobro konstatirali i sustavno obrazložili sam ovaj smisao. Uvažena zastupnica Raukar Gamulin tu bi samo iskoristio priliku da ispravim, dakle nije u Zakonu o uvođenju eura ostalo da smo propustili promijeniti tamo di su navedene kune, a to je u čl. 87. jel je podijeljen zakon na dva dijela, jedan do uvođenja službene valute i aktivacija zakona, a drugi nakon i onda u prijelaznim odredbama i završnim u čl. 95. upravo kaže da se čl. 87. briše, tako da i taj dio smo predvidjeli.
Naravno što se tiče problematiziranja samih marži, trgovaca i onog generalnog pitanja nadzora i onih crnih, bijelih, ja ću reći narančastih lista kakogod ih nazvali, tu smo naravno nije se ostavilo što se kaže na vjetrometini, poduzelo se i prvo od pet načela konverzije je načelo zaštite potrošača i ne povećavanje cijena. Dakle, i tu je osim dvojnog iskazivanja, fiksnog tečaja konverzije, načina iskazivanja cijena itd., pristupanje etičkom kodeksu koje ja mislim 800 i nešto sada već pristupilo, nije se išlo na to da naravno dalo se nevladinom sektoru tu više na značaj kroz udrugu različite udruge potrošača. Inače 12 različitih nadzornih tijela nadzire ovu cijelu priču zato što bi jako teško bilo na razini države reć tko je ovlašteno, neovlašteno podigao određenu maržu bez nekog detaljnog dubinskog nadzora s obzirom pogotovo na ovu cijenu inflacije i rasta ulaznih troškova što ne kažem da nema. Generalno zato je to pušteno na razini samih potrošača da oni i ovom listi srama da oni sami odnosno ne toliko liste srama koliko pristupanje etičkom kodeksu koji treba se samo regulirati da probamo to tržište i kroz udruge potrošača na način regulirati. Da li bi bilo bolje da smo mi kao država nešto stavili gore dole uvijek bi se time otvorilo nekim tužbama i kasnije nekim upravnim postupcima da smo nekoga na neki način istaknuli neosnovano i to bi bilo dosta nezgodno u provedbi.
Što se tiče uvažena zastupnica Vukovac, dakle uvjeti postavila je pitanje je li Hrvatska stabilna i sigurna država, dakle krivi trenutak opet ću reći sada ono što nam daje ova europska mreža za ovo uvođenje eura u smislu nižih kamatnih stopa i to ću također napomenut, što se tiče uvaženi zastupnik Lalovac odmah ću spojiti je spomenuo prinose na obveznice. Dakle, ovdje se spomenula Mađarska ili ne znam koje druge zemlje koje nisu u eurozoni odnosno koje ne ulaze u eurozonu prinosi na obveznice su im rasle 50% veće nego Hrvatskoj. Samim time što smo dobili zeleno svjetlo za ulazak na tržištu financijskom naše obveznice bolje kotiraju, to je direktna korist koja se već sada događa, koju već sada imamo vidit.
Što to znači zaduživanje države? Konkretno prenošenje kamatne stope građana itd. u konačnici bankama se oslobađa jedan ogroman potencijal što se tiče obveznih pričuva koje oni … na 9 pa na 5% u 12. mjesecu i na 1% od 1.1. tako da i taj iznos njihov sigurno neće dovesti do nekog značajnijeg povećanja kamatnih stopa unatoč dizanju referentnih stopa od strane ECB-a.
Što se tiče same inflacije koja se cijelo vrijeme provlači kao problem, je da problem je to apsolutno. Da li mjere monetarne politike mogu zaustaviti ovu inflaciju samostalno? Ne mogu, to prije svega ona djeluje na inflaciju potražnje, mi imamo i troškovnu inflaciju, imamo i strukturnu inflaciju dakle odnosno strukturno ovdje toliko nije koliko je i sama troškovna.
S ovim bi uvaženi zastupnik Brumnić je postavio pitanje propuštanja dio suvereniteta …/Govornik se ne razumije./… iako je na odboru imamo mi raspravke u kojem to isto problematizira recimo kad imamo paneuropski mirovinski fond zašto je onda tu nadležna HANFA, zašto nije neko europsko tijelo. Sad je ovdje obrnuto. Tu vjerojatno ćemo se on i ja uspjeti nekako dogovoriti oko toga.
Evo sa ovim bi završio generalno rezime svega. Ja vam zahvaljujem na svim ovim primjedbama i samoj činjenici da danas govorimo o nečem što će utjecati gotovo zapravo na sve građane Republike Hrvatske i to apsolutno nedvojbeno prema iskustvu svih onih koji su ulazili, koji nitko nije izašao na bolje. Naravno da određeni efekti negativni postoje, a oni su minimalizirani i to trebamo tako i nastojati, da su određene cijene, troškovi rasli, svugdje jesu ali negdje mislim da je u Sloveniji, sada ne mogu točan broj …/Govornik se ne razumije./… ali da je gotovo duplo više standard rastao nego što su bile cijene. Dakle, očigledno u eurozoni se živi puno kvalitetnije i zato je ovo izuzetan uspjeh nas kao države da idemo u to društvo i da krećemo u onim ciljevima koje smo svi ovdje prije više od 10 godina si zadali.
Zahvaljujem svima na pozornosti.
Hvala lijepa državni tajniče.
Zaključujem raspravu.
Glasat ćemo kada se steknu uvjeti. To će biti u petak 23. rujna, inače za sve meteoropate prvi dan jeseni ove godine, tako da pazimo da budemo svi prisutni.

5; 6; 7; 8; 9; 10; 11; 12; 13; 14; 15; 16; 17; 18; 19; 20; 21; 22; 23; 24; 25; 26; 27; 28; 29; 30; 31; 32; 33; 34; 35; 36; 37; 38; 39; 40; 41; 42; 43; 44; 45; 46; 47; 48; 49; 50; 51; 52; 53; 54; 55; 56; 57; 58; 59; 60; 61; 62; 63; 64; 65; 66

  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama Općeg poreznog zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. 323
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 324
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o porezu na dobit, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 325
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o lokalnim porezima, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 326
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o igrama na sreću, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 327
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o upravnim pristojbama, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 328
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 330
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o elektroničkom novcu, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 331
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o računovodstvu, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 333
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 334
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 335
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o javnom okupljanju, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 336
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o protuminskom djelovanju, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 337
  • Konačni prijedlog zakona o izmjeni Zakona o prijenosu i obradi podataka o putnicima u zračnom prometu u svrhu sprječavanja, otkrivanja, istraživanja i vođenja kaznenog postupka za kaznena djela terorizma i druga teška kaznena djela, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 338
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o prebivalištu, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 339
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o osobnoj iskaznici, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 340
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 341
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o strancima, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 342
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o državljanima država članica Europskog gospodarskog prostora i članovima njihovih obitelji, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 343
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o sustavu civilne zaštite, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 344
  • Konačni prijedlog zakona o izmjeni Zakona o kritičnim infrastrukturama, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 345
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o eksplozivnim tvarima te proizvodnji i prometu oružja, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 346
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 347
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o privatnoj zaštiti, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 348
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o privatnim detektivima, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 349
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o zaštiti novčarskih institucija, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 350
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o odgovornosti za nuklearnu štetu, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 351
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 2019/1148 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o stavljanju na tržište i uporabi prekursora eksploziva te izmjeni Uredbe (EZ) br. 1907/2006 i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 98/2013, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 352
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 353
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 354
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o zaštiti od požara, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 355
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o nadzoru državne granice, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 356
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o vatrogastvu, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 357
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o obveznim odnosima, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 358
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o trgovačkim društvima, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 359
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o parničnom postupku, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 360
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama Kaznenog zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 361
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama Prekršajnog zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 362
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama Ovršnog zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 363
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 364
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 365
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o upućivanju radnika u Republiku Hrvatsku i prekograničnoj provedbi odluka o novčanoj kazni, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 366
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o arhivskom gradivu i arhivima, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 367
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 368
  • Konačni prijedlog zakona o izmjeni Zakona o muzejima, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 369
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 370
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 371
  • Konačni prijedlog zakona o izmjeni Zakona o audiovizualnim djelatnostima, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 372
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o medijima, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 373
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o elektroničkim medijima, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 374
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o obnovi spomeničke cjeline Dubrovnika i drugih nepokretnih kulturnih dobara u okolici Dubrovnika, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 375
  • Konačni prijedlog zakona o izmjeni Zakona o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 376
  • Konačni prijedlog zakona o izmjeni Zakona o Hrvatskoj agronomskoj komori, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 377
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o prijevozu u cestovnom prometu, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 378
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 181/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o pravima putnika u prijevozu autobusima i izmjeni Uredbe (EZ) br. 2006/2004, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 379
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o željeznici, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 380
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o ugovorima o prijevozu u željezničkom prometu, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 381
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o inspekciji cestovnog prometa i cesta, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 382
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o cestama, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 383
  • Konačni prijedlog zakona o izmjeni Zakona o meteorološkoj i hidrološkoj djelatnosti, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 384
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o mjeriteljstvu, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 385
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o nadzoru predmeta od plemenitih kovina, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 386
23.09.2022.
Poštovane zastupnice i zastupnici sada ćemo temeljem dogovora klubova zastupnika prijeći na objedinjeno glasovanje o 62 konačna prijedloga zakona o kojima smo proveli objedinjenu raspravu.
Predlagatelj je Vlada Republike Hrvatske.
Rasprava je zaključena.
Amandmane na 11 konačnih prijedloga zakona podnio je Odbor za zakonodavstvo.
Tijekom rasprave predstavnik predlagatelja prihvatio je amandmane odbora, te oni postaju sastavni dio konačnog prijedloga zakona.
Kolega Grmoja, izvolite.
Tražim stanku u ime kluba MOST-a kako bismo upozorili na činjenicu da kada je u pitanju ambicija jednog čovjeka i njegove buduće sinekure u najgorem mogućem trenutku mijenjamo 900 zakona kako bismo uveli euro u jeku najveće inflacije.
Ali kada se treba obračunati sa korupcijom, kada treba urediti ovo društvo, kada treba stvoriti preduvjete da svaki čovjek, svaki građanin ove zemlje bude jednak pred zakonom i pred institucijama tu vas nema nigdje. Ne da vas nema nigdje, tu vas ima, ali ima vas u generiranju korupcije, ima vas u obrani korupcije, ima vas u instaliranju ljudi koji potkradaju naše javne tvrtke, tvrtke od državnog značaja poput INA-e. Ne želite osnovati istražno povjerenstvo za INA-u, ali od istine pobjeći nećete.
Na Antikorupcijskom vijeću uskoro krećemo sa saslušanjem i zviždača, ali i ljudi iz Uprave i Nadzornog odbora INA-e i s ovog mjesta želim uputiti poziv lopovu kojeg ste imenovali u HNB, želim uputiti poziv ministru Filipoviću, želim uputiti poziv premijer Plenkoviću .../Upadica: Kolega, kolega Grmoja, sad… /... da se odazovu .../Govornici govore istovremeno, ne razumije se./...
Zaustavite se prvo sad, prvo se zaustavite, vrijeme ću zaustaviti. Ne možete tako govoriti. Ne možete govoriti o čovjeku kojeg nema ovdje, koji nema, koliko ja znam nikakvu presudu i nazivati ga lopovom. To je vrijeđanje. .../Upadica: Mogu dovršiti?/... To piše u Poslovniku uvreda da podliježe sankciji. Sankcija je opomena pa vas molim da birate riječi.
Evo malo ću .../Upadica: Izvolite dalje./... promijeniti.
Dakle poziv čovjeku koji je ostavio mjesto u Vladi, eto iz nekakvih, ne znam, prozaičnih razloga i otišao u HNB da bi uskoro nakon toga izbila jedna od najvećih afera, najvećih pljački u INA-i. Istina dolazi, nećete pobjeći, hrvatski narod zaslužuje poštenu i pravednu vlast.
Stanka je odobrena.
Imamo povredu Poslovnika. Kolega Bulj, izvolite.
Predsjedniče, povrijedili ste čl. 238, omalovažavate zastupnika jer mu nameće riječ koju bi on trebao reći. Ako njegova riječ lopov jasnija narodu, onda će reć lopov. Ako je reč da je netko nešto ukrao, pa ili nešto maznuo, reći će da je maznuo. Prema tome, vi kršite Poslovnik jer nije nas narod birao da nam vi govorite šta ćemo mi govoriti.
Nas je narod birao da mi govorimo svojim rječnikom i načinom i stilom kakvi jesmo i da zastupamo interese građana, a ako je kao g. Grmoja da je to lopov, to je njegova stvar i neka ga tuži.
Hvala lijepo kolega Bulj.
Kolega Bulj, ovo je sad vaša interpretacija. Dakle kada bi to sada prihvatio kao način ponašanja i govora, onda ovdje možete psovati, možete raditi što god hoćete jer ste kao takvi neki izabrani i vi ste sami rekli da ne mogu ja vas poučavati načinu na koji ćete govoriti. Ja to ni nemam namjeru i zaista, izgovara se ovdje svašta, ali zna se što je uvrjeda.
Tako da, kad je nešto uvreda, ja sam po Poslovniku dužan reagirati.
Kolega Grmoja, izvolite.
Morao sam reagirati poštovani predsjedniče. Povrijeđen je Poslovnik HS-a, ali povrijeđen je i Ustav koji mi kao zastupniku omogućuje slobodu govora. Nikad od mene nećete čuti niti jednu psovku jer je ne koristim ni u svakodnevnom životu, a ni ovdje u sabornici, dok su vaše kolege meni psovale ovdje u sabornici, ja sam se okrenuo i otišao jer to nije moj stil, al' nekome tko potkrada hrvatske građane, ja moram reći što ga ide.
Hvala vam. Kolega Grmoja, dobivate sada opomenu. Ja nisam rekao da vi psujete nego po interpretaciji kolege Bulja mogli bi zastupnici i psovati jer neki psuju, možda vi ne psujete, ali neki psuju. Izvolite kolega Bulj, povreda Poslovnika.
Hvala lijepo. Povreda čl. 238, uvaženi predsjedniče ovoga Sabora. Kao prvo, mi smo danas trebali raspravljati istinu o krađi koja se dogodila i pljački koja se dogodila, milijardu kuna i da rečemo to, da je to otuđeno ili ukradeno ili da je netko lopov ili da je nešto otuđio.
Nikola Grmoja je kazao da su to lopovi i pola naroda će reći .../Upadica: Pa niste, jeste vi slušali?/... da su lopovi, netko će reć da je otuđio, prema tome, .../Upadica: Da./... ne možete vi nama izabrani, pa nemate vi taj legitimitet, vi ste možda umislili da imate .../Upadica: Nisam si umislio. Kolega Bulj./... taj legitimitet nad nas saborskim zastupnikom. .../Upadica: Hvala vam lijepo. Kolega Bulj. Kolega Bulj./... nećete nas .../Govornici govore istovremeno, ne razumije se./...
Dobivate, dobivate opomenu. Kolega Bulj. kolega Bulj, dobivate drugu opomenu sada. ...
/Upadica: … pa se lopovu nije smjelo reći da je lopov. Pa Sanader ukrao milijune… /
/... Kolega Bulj, dobivate drugu opomenu sada. Nemojte, molim vas to raditi. Nije uopće to govorio kolega Grmoja nego nešto drugo, ali dobro. Dobili ste opomenu.
Idemo dalje sada sa glasovanje.
Dakle dajem na glasovanje 62 konačna prijedloga zakona i to P.Z. br. 323-328, P.Z. br. 333 i 331 te P.Z. br. 333-386. Molim glasujmo.
Utvrđujem da je glasovalo 129 zastupnica i zastupnika, 116 bilo je za, 4 suzdržana i 9 je bilo protiv pa su tako doneseni gore navedeni zakoni.
PDF