Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: X, sjednica: 12

PDF

-

  • Aktualno prijepodne
28.09.2022.
Dobro jutro.
Poštovane zastupnice i poštovani zastupnici sve vas srdačno pozdravljam, a posebno pozdravljam predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića, potpredsjednike vlade te ostale nazočne ministrice i ministre u Vladi RH.
Sukladno dogovoru klubova današnji dan započet ćemo Aktualnim prijepodnevnom, dakle postavljanjem pitanja vladi odnosno pojedinom članu vlade u skladu s odredbama poslovnika čl. 132. do 139.
Imamo povredu poslovnika, kolega Bulj izvolite.
Hvala lijepo.
Predsjedniče povrijedili ste čl. 238. jer je besmislena ova sjednica i ovaj Aktualni sat u biti džaba krečimo mi saborski zastupnici. Ovdje se jedino tribalo raspravljali nakon ove pljačke neviđene i krađe neviđene o ostavci hrvatske vlade i samoraspuštanje ovoga sabora
…/Upadica predsjednik: Kolega Bulj./
… jer je narod ...
…/Upadica predsjednik: Kolega Bulj ajde molim vas./…
./… dozvolite
…/Upadica predsjednik: Dobivate opomenu./…
doša sam iz Sinja da ovo rečem.
Dobivate opomenu izvolite sjesti.
Dobivam, zbog čega opomenu?
Zato što to nije povreda poslovnika, vi držite politički govor, izvolite sjest.
Pa narod je iritiran ovom pljačkom bilo bi da vratimo barem malo nadu nakon pljačke Plenkovićeve vlade.
Dobivate, kolega Bulj dobivate sada i drugu opomenu. Dve opomene ste dobili izvolite sjesti.
Imamo sada poštovanu kolegicu Vidović Krišto isto tako povreda poslovnika.
Izvolite.
Prekršili ste čl. 7. uputila sam vas dopis 7. prosinca prošle godine gdje sam navela dokaze da je g. Žamboki krivotvorio svoj životopis, a asistirala mu je vlada. Vi niste reagirali i niste uvrstili tu točku u dnevni red te ste time omogućili da g. Žamboki upravlja Upravnim vijeće HERA-e te time se isto tako opljačka milijarda kuna iz INA-e, …/Upadica predsjednik: Kolegice Vidović Krišto./… štiteći krivotvoritelja Žambokija osobno ste odgovorni za pljačku u INA-i.
Kolegice Vidović Krišto molim vas dajte molim vas nemojte pričati takve besmislene stvari, dobivate opomenu jer ovo nije povreda poslovnika ovo je politički govor koji nema nikakve veze sa onim što sada mi idemo činiti. Dobivate jednu opomenu, dakle dobit ćete drugu, a i treću ako ovako nastavite. Vidim povreda poslovnika, izvolite.
Dakle, čl. 236. jasno definira da zastupnik može obrazložiti povredu poslovnika, vi mene prekidate i time kršite poslovnik štiteći Žambokija osobno ste odgovorni za pljačku u INA-i, a optužujući zastupnike vi nečasno lažete i time kršite i svoju prisegu.
Kolegice Vidović Krišto dobivate sada dobivate drugu opomenu. Dakle dobili ste dvije opomene, ako sada ne sjednete dobit ćete i treću i izgubit ćete pravo govora.
Gospodine predsjedavajući ja ću podnijeti zahtjev, podnijet ću zahtjev Odboru za Ustav, poslovnik.
Dobivate sada dobivate treću opomenu i gubite pravo govora. Slobodno.
Podnijet ću zahtjev Odboru za Ustav, poslovnik i politički sustav zbog ovoga što činite u HS-u.
Molim vas sjednice dobit ćete, dobili ste tri opomene i nemate pravo više govoriti.
Kolega Bauk povreda poslovnika izvolite.
Mislim da je čl. 240., mislim da kolegica Vidović Krišto nije poslovnički dobila treću opomenu jer je upravo ona postupila po poslovniku najavivši da će podnijeti zahtjev Odboru za Ustav, tako da molim da se još jednom razmisli o trećoj opomeni kolegici.
Kolega Bauk kada zastupnik ili zastupnica ne posluša predsjedavatelja, a svi vjerojatno koji ste ovdje znadete jako dobro da je prekršen poslovnik dva puta jer to nema nikakve veze sa povredom poslovnika ovo što je govorila kolegica Vidović Krišto onda joj ja dajem opomene jednu, drugu, treću i treću isto tako je dobila jer nije. Vi ne možete više govorite. Dakle idemo redom i dajte molim vas ajmo se ponašati u skladu s tim pravilima koja smo donijeli.
Završit ćete kao vaš idol Sanader jer kršite zakon. Ovo nije Sjeverna Koreja već Hrvatska.
Kolegice Vidović Krišto sada dobivate opomenu i morate napustiti sada dvoranu, odradili ste svoju predstavu sigurno ćete biti u medijima čestitam vam na tome, ali morate napustiti sabornicu.
Kolega Bulj imate dvije opomene isto tako.
Povrijedili ste vi čl. predsjedniče 238. omalovažavate zastupnice dajte svoje političke stavove. Sloboda govora koju nam je narod dao na izborima i izborni legitimitet vi nemate pravo osporavati. Još vidim da Furio Radin koji je dobio ne znam koliko glasova manje nego ja u selu kao i vi prije što ste bili
…/Upadica predsjednik: Kolega Bulj./…
… i on će nama čak kazne što se javljamo što dolazimo se mi saborski zastupnici javljat.
Ovdje jedino o čemu se triba raspravljat to je pljačka u INA-i ono što ste napravili hrvatskom narodu.
Kolega Bulj sada dobivate treću, treća opomena i ne možete više govoriti ni vi. Zato ste dobili tri opomene.
A zbog čega … da ja završim.
A još bi vam nešto želio reći ali ne mogu javno.
Recite vi javno.
Ma ne bi bilo vama baš zgodno.
Pitajte suradnike malo nešto koji su blizu vas.
Idemo sada na …/Upadica se ne razumije./…
Pa dođite ovdje pa ću vam reć.
… ja dolazit tebi.
Onda ništa. Idemo redom, prvo pitanje, sad ste znatiželjni svi, da dobro budete vidjeli što je kasnije.
Idemo redom, prva je na radu zastupnica Jeckov koja će postaviti pitanje ministru gospodarstva i održivog razvoja Davoru Filipoviću.
Izvolite.
Zahvaljujem predsjedniče Sabora.
Uvaženi g. ministre. Moje pitanje odnosi se na nedavno doneseni paket mjera Vlade RH koji ima za cilj osigurati mirniju jesen i zimu. Dobar dio tih mjera odnosi se zapravo upravo na vaše Ministarstvo.
Naime, cilj mjera je utvrditi određenu košaricu proizvoda koju trebaju građani, koji građani treba da koriste, a u kojima se nalaze proizvodi koji će moći biti kupljeni po limitiranim cijenama. Međutim, ova slika nas često dočekuje u našim trgovinama u kojoj piše, molimo kupce da kupovinu, u ovom slučaju suncokretovog ulja, prilagode potrebama jednog kućanstva, maksimalno 2 litre. Slična priča je i sa šećerom i sa drugim proizvodima. Ono što je velika opasnost jeste činjenica da može doći do nestašice upravo ovih paketom određenih proizvoda.
G. ministre, moje pitanje je vrlo jednostavno. Hoćemo li imati nestašicu proizvoda, onih koji su obuhvaćeni mjerama Vlade RH?
Ministre, izvolite odgovor.
Zahvaljujem predsjedniče Sabora.
Poštovana zastupnice Jeckov, jednostavno ću odgovoriti na vaše pitanje, neće biti nikakvih nestašica. Kada smo donosili ovaj paket mjera koji je snažan, sveobuhvatan i pravedan, vodili smo računa o tome da pomognemo onima kojima je pomoć najpotrebnija, među ostalim i onim našim građanima čija platežna snaga nije najveća. Iz tog razloga smo odlučili ograničiti cijene 9 proizvoda i spustili smo cijenu tih proizvoda za 30%. To smo napravili u dogovoru i sa trgovačkim lancima, ali i sa proizvođačima nakon konzultacija, to je zajednički dogovor. Ta mjera će trajati 3 mjeseca, kontinuirano s njima razgovaramo i vidjet ćemo kako će stvari funkcionirati u narednom periodu, prema tome, dogovorno je to bilo, a sve kako bi zaštitili naše sugrađane.
Istaknut ću još kako je bilo onih koji su kada smo također, ograničavali cijene naftnih derivata, dizela i benzina i plavog dizela, znači ono što radimo svaki tjedan, bilo je onih koji su govorili da će biti nestašice goriva, govorili su da će propasti benzinske pumpe pa se ništa od toga nije dogodilo.
Naime, manja trgovina ima do 1000 artikala, a veći hipermarketi do 25 tisuća artikala. Prema tome, 9 artikala, a sve kako bi se pomoglo našim građanima nikako ne može biti problem. Prema tome, i dalje ćemo pomagati svima onima kojima bude potrebno i još jednom ću zaključiti kako nestašice neće biti, a jučer je, recimo, što je pozitivna vijest, jedan trgovački lanac, a sve na tragu naših razgovora i mjera koje smo donijeli, taj trgovački lanac donio je odluku da će zalediti cijene za 100 proizvoda i da tih 100 proizvoda, za cijene tih proizvoda da mogu ići samo na nižu.
Hvala lijepo.
Izvolite zastupnice Jeckov.
.../Govornik naknadno uključen./... jako je važno čuti iz usta ministra gospodarstva da nestašica neće biti. To je ono što narod zanima. Smatram da su mjere zaista pravovremene i dobrodošle i sveobuhvatne, ali jednako tako je važno da država kontrolira da trgovci osiguraju dovoljnu količinu onih prehrambenih proizvoda koji čine košaricu i koje zapravo, koji su ljudima neophodni jer jedino tako će se taj paket mjera i osigurat će se njegova provedba i jedino tako ćemo zaista imati mirnu i jesen i zimu.
Idemo na 2. pitanje. Postavlja ga zastupnik Hajdaš Dončić predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću. Izvolite.
.../Govornik naknadno uključen./... Vlade. U Hrvatskoj se događaju nevjerojatne stvari, nevjerojatna koincidencija, a pošto vi uvijek sve o svemu znate, ja bih molio da mi to objasnite.
Naime, svjedoci smo krađa, malverzacija, pronevjere novca, dakle od INA-e, HAMAG-a, raznih ministarstava, raznih poslovnih subjekata koji su u državnom ili javnom vlasništvu i uvijek kad te osobe dođu pred pravosudna tijela ispostavi se da je netko od njih član HDZ-a pa je moje pitanje, g. predsjedniče HDZ-a, kako je to moguće? Kako vi to komentirate?
Zašto se uvijek dakle netko tko je član vaše stranke, dakle nađe onda s prstima u kriminalu. Hvala.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepa poštovani predsjedniče HS-a, poštovani zastupniče Hajdaš Dončić.
Najprije isprika što smo odgodili aktualni sat za 2 tjedna, ali evo, hvala na razumijevanju, korona nažalost i dalje postoji.
Što se tiče vašeg pitanja i općenito vašeg nastupa u zadnje vrijeme, poštovani zastupniče Hajdaš Dončić, vidim da ste bili vrlo aktivni, malo sam čitao noćas što ste sve izgovarali, danas ste bili jako fini. Svaka čast, u odnosu na ovo što govorite medijski, djelujete vrlo pristojan, simpatičan čovjek koji ne prijavljuje kolege Povjerenstvu za sukob interesa, koji nije potpredsjednik stranke u kojoj se izbaci 3000 članova, u kojoj se izbaci 18 članova kluba, u kojoj se 2 puta u 2 godine izbacuje predsjednika Gradske organizacije Grada Zagreba, to je SDP. Ja vam na tome čestitam i to je sjajno, a što se tiče, možete se smijati, ali to su vam činjenice i to vam ljudi vide i znaju i zato ste tako popularni i imate veliku potporu i lovite se tu za slamčice kad vam ih netko drugi da, a lijepo vam je rekao ovaj g. Gotovac koji je nosio Tita dok je izlazio, malu bistu mislim, iz SDP-a, kako ste stranka koja više vodi računa o partneru nego o sebi.
To je SDP danas. To znaju vaši članovi i nije im baš drago to, to morate znati i tu ima dobar point, premda ste ga brzo izbacili. Uglavnom vi niste nikakvi tirani, niste despoti, vi ste demokratska stranka, vi ste te škole završili vjerojatno tamo u Kragujevcu pa znate sve kako to sve skupa dobro izgleda i kako se to radi.
To su činjenice tako da je bitno da to znate. Evo i Davorka Vidovića ste se riješili, čovjek vam je utemeljitelj. Pitajte malo vaše iskusnije župane što misle o vama. E sada, što se tiče borbe protiv korupcije, dakle bilo bi dobro da javnost to razumije. Borba protiv korupcije podrazumijeva slobodan, neovisan, samostalan, nepristran rad policije, USKOK-a, državnog odvjetništva. I kad ta borba protiv korupcije dođe do bilo koje osobe bez obzira da li je ona član neke stranke, da li ona nije član neke stranke nema razlike.
I to je ono što cijelo vrijeme govorimo. U naše vrijeme borba protiv korupcije je horizontalna. Ne vodimo računa o tome da zovemo ministra policije ili ravnatelja policije ili državnu odvjetnicu hajde dođite malo na brifing da čujemo što se to zbiva u tajnim izvidima pa da javimo možda nekom našem poznatom kao što ste vi vjerojatno činili, hajde pusti njega. Toga nema.
Slučaj koji opterećuje vidim i gospodina Bulja, INA. Što se dogodilo? Dogodilo se to da smo donijeli zakonski okvir, neki od nas podržali smo taj zakonski okvir i dok sam bio u Europskom parlamentu da se prate tijekovi novca. Banka …/Govornik govori engleski, ne razumije se./… odjel, hop lampica, upozorenje Uredu za sprječavanje novca Ministarstva financija, proučavaju i analiziraju. Prijava DORH-u, USKOK-u, USKOK realizira, poduzimaju se mjere i gle spriječena krađa, spriječena krađa, otkriveni počinitelji, otkrivena malverzacija, zamrznut novac na posebnom računu. To vam je borba protiv korupcije.

Nebitno odakle su. Ako su slučajno članovi stranke, tijela stranke reagiraju, čiste to. To je bit, a vi se bavite i dalje izbacivanjem vaših članova i smjenjivanjem predsjednika gradske organizacije iz Zagreba.
Hvala.
Izvolite kolega Hajdaš Dončić, izrazite svoje zadovoljstvo ili nezadovoljstvo.
Znate čime sam ja zapravo zadovoljan prije nego što izrazim svoje nezadovoljstvo. Zadovoljan sam kako gospodin predsjednik Vlade prati SDP samo mi malo u zadnje vrijeme nije dovoljno inovativan i malo se reciklira, ali bit će bolje Andrej! Bit će bolje!
A sada kak' se zove odgovorim na svoje nezadovoljstvo, zapravo da ga pokušam iskazati. Dakle, dragi moj predsjedniče Vlade dakle kriminal se ne događa sam po sebi. Kriminal se događa kada netko dopusti da osobe koje imaju takve sklonosti dođu u određene agencije ili ustanove. E sad ovdje imamo dva stupa. Dakle, jedan je ili ste vi za to znali što osobno ne vjerujem ili ste zapravo dopustili, dakle da ti ljudi bez vašeg znanja to rade. Onda se vraćam na onu prvu tezu, da koju javno ja čak i ja par puta sam izrekao, a to je da na žalost se sve institucije u Hrvatskoj, sva ministarstva su okupirana, dakle od vas i vaše stranke. Dakle, od običnog lovačkog društva pa sve do INA-e ili HEP-a.
I sad i onaj i zaključak koji je ako za to niste znali, onda je to još i gore za vas.
Hvala.
Hvala.
Idemo na treće pitanje zastupnik Troskot postavit će ga ponovo predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću.
Izvolite.
Poštovani predsjedniče Vlade, za vrijeme vaše vladavine na žalost je Hrvatska energetska agencija postala mogu slobodno to nazvati bračni regulatorni uhljebari. I najbolji primjer za to vam je gospodin magistar Vrban koji je bio ovdje u Hrvatskom saboru koji je bio smiješan.
Nadalje gospođa Kinderman Lončarević koja je postavljena od strane njezinog muža i Frane Barbarića koji su za nju lobirali, da bi je većina ovdje u Hrvatskom saboru potvrdila, jer Upravno vijeće HERA-e mora bit potvrđeno u Hrvatskom saboru, dakle je samo pokazatelj koliko ste vi obezglavili energetsku agenciju sa ljudima koji em što nisu stručni, em što su degradirali Hrvatski sabor kad su došli ovdje.
Što se tiče samog gospodina Barbarića to je najveće zlo elektro energetskog sustava u Republici Hrvatskoj na žalost nakon Ćorića. I on je direktan proteže vaš i od gospodina Katičića po hvarskoj liniji. E sad, zašto je gospodin Barbarić kao takav interesantan? Zato što je potpisivao sve i jednu ponudu, bilo ih je 6 za brojila, BLC brojila. Ja sam se interesirao zašto su ta brojila toliko bitna, pa sam otišao na 176 stranicu Nacionalnog plana za oporavak i otpornost, gdje brojila su otprilike negdje 3 i pol milijarde.
Gospodin Barbarić je potpisao vrijednost tih brojila za nekih milijardu od čega kako sad nas dvojica razgovaramo OLAF pregledava predzadnju ponudu na 23 milijuna eura iz razloga što su sa europskim novcem kupljena brojila koja su loše kvalitete po kartelskim cijenama i stanje proizvođača, dakle koji jedini su prisutni u tim javnim nabavama. Nadalje evo zašto vam to govorim? Udruga umirovljenika Zadar mi je poslala da zbog brojila im HEP naplaćuje veću struju i jednostavno ne znaju više šta da naprave.
Moje je pitanje gospodine Plenkoviću šta ćete vi napraviti da nas zaštitite od tog regulatornog uhljebarija, od tih protežea vaših sa Hvara i na kraju dana od vas samih.
Hvala lijepa.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepa poštovani zastupniče Troskot. Vi ste neki dan rekli da sam ja najopasniji čovjek u Hrvatskoj. Jel' to istina? Dobro, o.k. E pa onda ću ja ovako reći od kad sam ja najopasniji čovjek u Hrvatskoj, dakle od 2016. godine mi smo u Hrvatskoj povećali broj zaposlenih za 71 i pol tisuću. Mi danas imamo milijun i 646000 ljudi koji su osiguranici.
Nama je zaposlenost došla sa 61% na skoro 69%, pa smo bili isto tako opasni kada smo digli prosječnu plaću na 7576 kuna i povećali je za 1934 kune ili za 34%. Pa smo mi isto tako opasni jer smo digli minimalac na neto 3750 kuna, sad ćemo ga dignut još pa ćemo doći čak iznad 50% prosječne plaće. Nešto što su naše kolege iz ljevice i iz sindikata stalno naglašavali. Pa smo digli osnovicu za izračun plaće u državnim službama za više od 800 kuna i povećali plaće za 18%, a mirovine za 505 kuna gdje smo skoro došli sada do 3.000 kuna prosječne mirovine što je naravno malo i treba učini još, a povećat ćemo još minimalnu mirovinu, pa ćemo poštovani gospodine Troskot mi kao opasni učiniti sve da nezaposlenost bude manja. Mi smo primjerice zatekli 2016. 226.000 nezaposlenih. Znate koliko je nas od opasnih danas? Sad ih je nešto malo više od 109.000 nakon sezone u sezoni ih je bilo 104.000. Pa smo imali blokiranih građana preko 300.000 sad ih ima za 100.000 manje. Pa smo zatekli veliki javni dug pa smo ga do korone praktički spustili za 15-ak postotnih bodova pa smo onda nakon korone onda odmah munjevito vratili se na istu pismu, pistu, pa smo kao opasni izašli iz procedure prekomjernog proračunskog manjka, pa još opasniji iz makroekonomskih neravnoteža, pa smo najopasniji jer imamo najbolji investicijski kreditni rejting ikad, pa smo strašno opasni jer ćemo ući u eurozonu 1. siječnja, pa smo užasno opasni i svi su, zaziru od nas jer ćemo ući u Schengen, pregovaramo OECD, kao opasni smo osigurali Hrvatskoj 25 milijardi eura za cijelo desetljeće itd., itd. I mi smo tu strašno opasni. Ja vjerujem da se vi nas u biti jako bojite kad čujete sve ovo radi čega smo mi opasni. A posebno smo opasni u ovoj godini kad je u prvom kvartalu rast 7%, pa je u drugom 7,7%, pa vam je jučer bila ministrica na konferenciji o turizmu 92% dolazaka, 97% noćenja u odnosu rekordnu 2019. da ne govorim o financijskim rezultatima naše vlade u proteklih nekoliko godina. Naročito mjera koje su osigurale u krizi da ovaka ekonomija bude, a pustit ćemo onih 800.000 isplaćenih plaća radnicima u privatnom sektoru u vremenu Covida i ovaj skromni paketić od 21 milijardu koji omogućuje da u Hrvatskoj nema socijalnih nemira. Gle čuda, ovdje nema socijalne frakture. Svu tu veliku opasnost ste vi saželi na nekoliko tema o ljudima koje je niti ne poznam koji ili rade u HERI ili u HEP-u. Ali gle čuda taj isti HEP, taj isti HEP stavlja na svoja leđa sada to da će mali, mikro, srednji i veliki poduzetnici plaćati jeftiniju struju nego inače, da će građani jesen, zima, plin, struja prebroditi kao da krize nema. Osvrnite se malo okolo pa vidite koliko smo mi opasni u odnosu na …/Upadica: Hvala vam./… druge vlade.
Hvala vam lijepa. /Pljesak./
Idemo, kolega, kolega Troskot morat ćete malo sačekati jer imamo, kolega Troskot morat ćete malo sačekati imamo nekoliko povreda Poslovnika, moram vidjeti o čemu se radi.
Izvolite kolegice Glasovac.
Radi se o Članku 132., vi ste potencirali dosta s pravom temu povrede Poslovnika i zlouporabe povrede Poslovnika i rekli ste da kroz povrede Poslovnika ne trebamo držati političke govore da za to imamo presice. E pa vidite, gospodin premijer za ovakve političke govore ima presice. Ovo danas je aktualni sat gdje mi pitamo, on odgovara, a ne ovako bezobrazno izbjegavati odgovor i širiti svoju propagandu zato ima presice.
Kolegice Glasovac, dakle u ovom članku ne piše što i kako predsjednik vlade ili predstavnik vlade mora odgovoriti. Dakle, on ima svoje 4 minute, a zastupnik ima mogućnost izraziti nezadovoljstvo. Dakle, postavite pitanje, predsjednik vlade odgovori, vi ste nezadovoljni, imate još 2 minute da sve što želite kažete o tome. Dakle, ne vidim u čemu je povrijeđen Poslovnik …/Upadica se ne razumije./… to, to nije definirano Poslovnikom molim vas.
Idemo dalje, kolegica Peović izvolite.
Hvala.
Pozivam se na Članak Poslovnika 238., omalovažavanje zastupnika, ali ovo je omalovažavanje cijelog hrvatskog naroda. Znači premijer koristi svoj, svu minutažu da ne odgovara kolegi Troskotu, ali koristi svoju minutažu da manipulira statističkim podacima, da govori da je riječ o ogromnoj zaposlenosti kada imamo jednu od najnižih stopa zaposlenosti u Europi. Da govori da je 50% minimalne plaće, prosječne plaće gdje je naša prosječna plaća bijedna...
/Upadica: Hvala vam kolegice Peović./
… minimalna plaća u Sloveniji je jednaka prosječnoj plaći Hrvatske.
Kolegice Peović hvala vam lijepa, dobivate opomenu, vi ste napravili sada repliku, a ne povredu Poslovnika. Ali molim vas, upozoravam, dakle zastupnik može izraziti nezadovoljstvo odgovorom i to će vjerojatno zastupnik Troskot učiniti. Nepotrebno je sada ići s povredama Poslovnika jer nije povrijeđen Poslovnik. Mogao je predsjednik vlade i šutjeti, ništa ne reći. …/Upadica se ne razumije./… Mogao je, ali dakle nema propisa kako se odgovara. Mogao je govoriti u te 4 minute što god je htio i onda zastupnik ima mogućnost komentara onoga što je predstavnik vlade govorio.
Kolega Bauk izvolite.
Članak 136. stavak 1., dakle vidimo obrazac kojim predsjednik vlade ide danas, vidim tko mu postavlja pitanja, ode na Google vidi šta je taj govorio i onda bez obzira na pitanje koje mu postavi on govori po svome, pa predlažem da slijedeći put umjesto premijera dođe Google ili da jednostavno snimi video kad vidjeti tko mu postavlja pitanje da, da se ne mora čovjek tu maltretirat cijelo prijepodne, nek pošalje video, a nek on radi u vladi svoj odgovoran i težak posao.
Zahvaljujem.
Kolega Bauk, ja ću sad zbog javnosti, zbog javnosti ćemo pročitati sada Članak 136. stavak 1. ovako glasi. Na pitanja postavljena vladi odgovara predsjednik ili član vlade. Na pitanja postavljena pojedinom članu vlade odgovara taj član vlade, a odgovor može dopuniti predsjednik vlade. Ako član vlade kojemu je pitanje postavljeno nije nazočan na pitanje odgovara predsjednik ili jedan od potpredsjednika vlade.
I kakve to sad ima veze s ovim što ste vi izgovorili? Nikakve, dakle dobivate opomenu, povrijedili ste Poslovnik.
Kolega Raspudić izvolite, povreda Poslovnika.
Članak 136. i Članak 238., pa upravo ste pročitali na pitanja odgovara. Na pitanja. Ovdje je očito došlo do nečeg, nešto se pobrkalo u šalabahteru predsjednik vlade je odgovarao na pitanje predsjedniče ajde pohvalite se malo svojim najvećim uspjesima, to je možda pitanje br. 17 ili 52, al to nije bilo pitanje koje je postavio kolega Troskot, pa molim vas da sredite svoje unaprijed pripremljene papire i da odgovarate po redu na pitanja.
Kolega Raspudić, kolega Raspudić, znadete i vi isto tako da ste povrijedili poslovnik i molim vas i još jednom ponavljam i zbog javnosti, zastupnik koji je postavio pitanje ima mogućnost dvije minute komentirati ono što je odgovorio predsjednik, potpredsjednik ili neko od ministara, tako da nisu nužne vaše povrede poslovnika, ali evo nastavlja se dalje, kolega Zekanović izvolite.
Poštovani predsjedniče HS, naravno čl. 238.. Ja bi ovdje samo upozorio sve one koji prate ovu sjednicu na jednu stvar koja je jako očita i interesantna je, a to je da kolege iz SDP-a, pa čak i kolege iz RF-a kao i nekada, neki dan na prosvjedu da nas svesrdno brane kolege iz Mosta.
Kolega Zekanović i vi isto tako dobivate opomenu …/Pljesak/….
Kolega Bačić izvolite, povreda poslovnika.
Zahvaljujem g. predsjedniče.
Kolege su povrijedile čl. 238., omalovažavanje zastupnika. Naime imali su kolege iz SDP-a i Mosta priliku prije 15 dana postaviti pitanje ministrima, nisu htjeli, htjeli su da im dođe predsjednik vlade, sad kad je predsjednik vlade ovdje došao sad bi najradije da ga nemaju, da on tu nije. Imali su pravo izbora, mogli su birati prije 15 dana i sada. Prema tome sada će slušati odgovore onako kao što su i očekivali i tražili.
Dobro, kolega Bačić i vi ste povrijedili poslovnik …/Pljesak/…tako da i vi dobivate opomenu, a sad dajmo zastupniku Troskotu da iskaže svoj stav oko onoga što je predsjednik vlade govorio i molim vas kolegice slabo, slabo se čuje govornike jer jako je žamor glasan tako da vas molim da malo manje glasno govorite.
Izvolite.
Poštovani predsjedniče vlade nisam zadovoljan sa odgovorom, ono što sam imao prilike slušat jest stara francuska izjava koja kaže …/Govornik se ne razumije/… što na vašem materinjem jeziku znači „država to sam ja“. Dok vi tako ovaj interpretirate ekonomske rezultate ono što ja vidim jest utjelovljenih 60 milijardi u vašoj personi korupcije kolko se na godini ukrade RH, što je 13,52% BDP-a, ja ne znam koji gospodarski rast vi možete imat da vi nadoknadite korupciju.
Nadalje, spominjali ste ovaj nekakve europske fondove, dakle nakon moljakanja tante Ursule po Briselu dva puta Banovina se i dalje ne obnavlja iz razloga što vam je ministar Paladina jedan od osoba koji je opustošio mirovinske fondove i dan danas sjedi kao ministar u vašoj vladi. Energetsko energetski sustav u RH nam vode bračni, ono bračna regulirana uhljebari i zajedno sa hvarskim kartelom slobodno mogu reć na čelu sa g. Barbarićem, pa da ne kažem Milatić itd. koji uživaju političku podršku vas i glavnog tajnika HDZ-a koji isto dolazi sa Hvara. Jedna od stvari koje ćemo radit jest na razbijanju tog kartela jel je HEP kao takva vrlo vjerojatno nova slijedeća afera.
Vi niste odgovorili na slijedeće pitanje, kako ćete zaštitit naše građane od uhljebarija koji se zove HERA, koja je obezglavljena agencija za vrijeme same, za vrijeme same krize u najgore doba jer vi morate raspisat javne natječaje ako vi mislite raspustit cijelu HERA-u, kad će se to dogodit mi to ne znamo. Hoću naglasit da je Most naglasio ovdje danas da se na PLC brojilima vrlo vjerojatno izvlače veliki novci 23 milijuna eura europskih fondova koji će OLAF istražit i to je razlog zbog čega umirovljenici plaćaju veće mirovine.
Gospodine Plenkoviću, danas sam došao u HS potvrdit samo jednu stvar, da ste posijali financijsko energetski vjetar i požet ćete financijsko energetsku oluju.
Hvala vam lijepa.
Imamo povredu poslovnika, kolega Katičić izvolite.
Poštovani predsjedavajući, povreda poslovnika 238., iznošenje neistina u ovom saboru. Pa prije svega poštovani kolega Troskot, ja jesam s Hvara i ponosan sam na svoje porijeklo, a i na one vrijednosti koje me ista ta obitelj pokojne none utjelovila, a zasigurno nisam u jednoj noćnim satima doživio prosvjetljenja kako ste vi to javno iznijeli.
Kolega Katičić znadete i sami da je ovo bila povreda poslovnika od vaše strane, tako da vam dajem opomenu.
Kolega Bulj vi ne možete više govorit imate dvije opomene, dok traje aktualno prijepodne ne možete…/Upadica iz klupe se ne razumije/…. Vi povlačite? Dobro. …/Upadica iz klupe se ne razumije/…. Zato što ste dobili tri opomene i ne možete više sudjelovati u raspravi dok traje aktualno prijepodne, možete govoriti po idućoj točci.
Sada idemo na 4. zastupničko pitanje, kolega Vidović izvolite.
Pitanje postavljam predsjedniku hrvatske vlade.
2. rujna 1991. u 8:18:50 je pala prva granata na tank sa 4700 tona nafte u Sisačkoj rafineriji, 9.7. je izazvan najveći požar u 100-godišnjoj povijesti te rafinerije kojega, kojega ste mogli i vi u Zagrebu vidjet jer je plamen bio 150 metara visok. Požrtvovnošću, hrabrošću, herojstvom vatrogasaca i profesionalnih i dobrovoljnih vatra je ugašena i rafinerija je nastavila radit, nikome nije palo na pamet zatvoriti rafineriju i HV-u, građanima i hrvatskoj privredi uskratiti toliko važne derivate i energente iz te rafinerije.
Kako stvari stoje danas? Danas evo već 4.g. Sisačka rafinerija ne radi, hrvatski ministri govore da nema hrvatske nafte, da nema hrvatskog plina, 100-tine radnika je otpušteno, među njima 100-tinjak vrhunskih inženjera i stručnjaka koje više nikada nitko neće moći okupiti i taman kad bismo to htjeli i rečeno rafinerija ne treba, doista možda ne treba Mađarskoj, niti mađarskom kapitalu, ali da li treba Hrvatskoj? Postavljam vam pitanje jel nikada javnost nije dobila odgovor na to zašto ste, na temelju kojih to procjena donijeli odluku o zatvaranju Sisačke rafinerije? Jeste li se pri tome rukovodili najboljim interesima zemlje koju vodite sad već šest godina, jeste li znali da je vaša odluka u suprotnosti sa energetskom strategijom, zakonom …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… o energiji i je li vam bilo teško donijet tu odluku?
Hvala lijepa.
Izvolite odgovor predsjedniče vlade.
Hvala lijepo poštovani zastupniče Vidović.
Ja mislim da ste vi bili ministar u Račanovoj vladi jel tako? To je dosta bitno za razumjeti procese. Ko se sjetio da se uopće ide u privatizaciju INA-e? Jesam se ja sjetio? Recite? Ko se sjetio? Zašto? Zašto se uopće išlo u privatizaciju INA-e? Evo neki dan smo to komunicirali, da sam ja bio u poziciji predsjednika vlade dvije i ne znam treće ili možda 2008. nikad ne bi ovakvu gigantsku energetsku kompaniju koja je baš u Domovinskom ratu iznijela takav teret da bi bez INA-e vjerojatno bilo teško pobijedit u Domovinskom ratu, to vi znate i ja vas tu poštujem i cijenim, inače vas cijenim.
I taj proces nažalost je otišao tako daleko što odlukama Račanove vlade, što kasnijim odlukama Sanaderove vlade da smo mi došli 2016. u situaciju kad su već sve te studije o tome da li se isplati ili ne isplati, to pitajte ministra Dobrovića sada je on čini mi se u Domovinskom pokretu tad je bio u Mostu, on je prvi koji je meni došao o tome tada kao ministar u onoj našoj sjajnoj suradnji od nekoliko mjeseci o tome da su već sve studije napravljene i da je sve dogovoreno i da je cijeli proces već tada dugo u tijeku.
Prema tome, nikakve strateške odluke mene, moje vlade o tome nema, nije bilo. To što vi sada laži koje plasiraju pojedini mediji ovdje nastojite baciti u eter kao da su nekakva istina to možete, ali ti koji to bacaju svaki tjedan lažu, doslovno svaki tjedan lažu pa onda nakon kratkog demantija se to odma sve skupa zaboravlja. Ali to je tako, to nije objektivno to je sve pristrano, orkestrirano, namjerno ubačeno ne bi li neki drugi to mogli reciklirati i ponavljati i onda činiti nekakvu štetu.
Mi smo prije više od godinu dana ponudili Mađarskoj strani pravu, ozbiljnu odgovarajuću cijenu za ono što je bila stvarna vrijednost Molovog udjela u Ini, niti eura više, niti eura manje na temelju procjene ljudi koji se su svoji profesionalnim životima samo bave baš takvim poslovima. Dakle, ne iz nekakvog prsta, ne jedan, ne dva, ne tri, pet, šest da je nekakva tezga nego ono što država u lege artis napravljenoj proceduri može u nekom takvom poslu ponuditi. Oni na to nisu pristali.
Ja kao premijer ne mogu reć ok dat ću štogod treba, dat ću pet milijardi eura, ne mogu to napravit, završit ću u zatvoru to mi nije u interesu, a nije ni državi takva sramota u interesu. I gdje smo sad? Sad smo u situaciji da nam način upravljanja Inom donosi ovakve afere kakve imamo koje su strašne, ne mogu biti gore nego što jesu zlouporabe, kaznena djela, da imamo kompaniju na koju se ne mogu osloniti kao na ovaj od dežurnoga katastrofičara spomenuti HEP da mi iznese dio krize kao državna kompanija nego moram gledat kako da rješavam pitanja plina i nafte na druge načine. Imam jednu ruku manje nego što bi danas htio.
Prema tome, niti smo mi donosili odluke o tome. to su odluke kompanije, odluke koje su se dugo donosile, a ono što je nama bio interes tada je da osiguramo sredstva za transformirani rad u Sisku i da osiguramo što više radnih mjesta ili pak dostojanstvene otpremnine … …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… Nevoljko, nevoljko.
Idemo sada na odgovor, izvolite kolega Vidović.
Gospodine predsjedniče vlade naravno ja ću zamoliti pisani odgovor jer se pretpostavlja ne može kratko govorit. Dvije napomene o ostavštini vlade Ivice Račana, najpoštenija, najtransparentnija i unaprijed definiranim pravilima bila je odluka da se ide u strateško partnerstvo sa MOL-om iz brige da Hrvatska ima dvije rafinerije. To je bio temeljni razlog da se ide u taj međuvlasnički ugovor koji je potpisan 2003.g.
Dakle, u njemu izrijekom piše ako već inzistirate u točkama 5.1.2., 5.1.3. Ugovora o suradnji INA-MOL i u 9.2.14. da se ide u modernizaciju jedne i druge rafinerije. To je bio jedini primarni glavni razlog da se ide u taj aranžman, on je čist ko suza, on je novinarima predan taj ugovor na CD-u, svi su sve znali, ništa se nije događalo u četri oka, ništa se nije događalo u tajnosti i ništa protivno interesima ove zemlje.
Sve ono što se događalo sa Inom događalo se u vladama koje su išle iza toga. Imamo situaciju takvu kakvu imamo da rafinerija koja je 2004.g. proglašena najboljom rafinerijom u Istočnoj i Južnoj Europi, rafineriju koja ima pet milijuna tržište u krugu 200 km, rafinerija koja ima dva milijuna četvornih metara, 34 km pruga, 23 km cesta, ima osigurano tržište, imala je koking koja je proizvodila Euro 5 kvalitete da se ta rafinerija zatvara. U čijem interesu. To je ključno pitanje na koje mora dati odgovor politika. Nema te uprave, nema tog nadzornog odbora koji može dati odgovor na to.
Idemo na peto pitanje, sada će zastupnice Ermina Lekaj Prljaskaj postaviti to pitanje ministru gospodarstva i održivog razvoja Davoru Filipoviću.
Izvolite.
Zahvaljujem.
Poštovani ministre Filipoviću.
Paket mjera vlade za zaštitu kućanstava i gospodarstva od raste cijene pozdravljen je od najvećeg dijela javnosti gospodarstvenika, a među njima i malih poduzetnika i obrtnika. Na dnevnoj bazi smo svjedoci pozitivnih učinaka od ograničenja cijena osnovnih prehrambenih proizvoda kontrole cijene nafte i naftnih derivata, a do cijena električne energije i jednokratnih i novčanih pomoći ugroženim kategorijama stanovništva. S obzirom na informacija s terena, kao jedna od, moram reći, rijetkih primjedbi odnosi se na vrijeme kad su mjere donesene i s početkom njihovog stupanja na snagu. U nekim slučajevima one su zakasnile i pojedini davatelji usluga podigli su cijene i s njihove točke gledišta spremno dočekali zaštićeni tim povećanjem.
Obraćam vam se, g. ministre, nakon brojnih poziva koje sam dobila od obrtnika i pitanja što Vlada može uraditi po pitanju enormnih povećanja cijena komunalnih usluga, kao što je voda, odvodnja te zbrinjavanja otpada jer davatelji tih usluga podigli su cijene pozivajući se na povećanje ulaznih troškova.
Zato moje pitanje i glasi, da li je Vlada u mogućnosti i da li planira nešto uraditi po pitanju cijena komunalnih usluga prema obrtnicima, pa tako i prema cijelom gospodarstvu, kao npr. da li može to ograničiti ili subvencionirati. Hvala.
Izvolite odgovor, ministre.
Zahvaljujem g. predsjedniče. Poštovana zastupnice Lekaj Praskaj, hvala vam na pitanju.
Vlada čini sve što može kako bi pomogla i našim građanima, kako bi pomogla obrtnicima, kako bi pomogla općenito svim gospodarstvenicima i to se može vidjeti u ovom paketu mjera. Naime, kada govorimo o pomoći koja se odnosi na cijenu električne energije, mislili smo na sve naše obrtnike, na mikro poduzetnike, na one male, pa će tako svi oni plaćati, svi koji potroše do 250 tisuća KWh plaćat će cijenu energiju 62 eura. U tu kategoriju spadaju 92 tisuće poslovnih subjekata u RH.
Kada govorimo o cijenama vodnih usluga, također, uključili smo ovaj paket mjera, sve vodovode, sva komunalna poduzeća, prema tome, svi će oni plaćati cijenu energiju od 62 eura, prema tome ne postoji valjan razlog zašto bi neki čelnik jedinice lokalne i područne samouprave digao cijenu, primjerice vode i rekao kako je to posljedica poskupljenja cijene struje. To smo riješili i to je ono što mi možemo napraviti i to je ono što smo napravili.
Također, kada govorimo o tome što dugoročno napraviti, primjerice, s vodovodima, objavljen je natječaj fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, kako bi svim vodovodima sufinancirali projektnu dokumentaciju za korištenje fotonaponskih ćelija, kako bi sami proizvodili struju i kako ne bi u budućnosti dolazilo u pitanje hoće li se radi cijene struje povećati cijena vode.
Oni koji su eventualno povećali cijenu i vode i drugih komunalnih usluga, u njihovoj je ingerenciji, znači čelnici jedinica lokalne i područne samouprave, njihova predstavnička, kao i direktori koji vode ta poduzeća trebaju reći građanima zašto su eventualno podigli cijene i na njima je da te cijene vrate jer to je nekakav minimum korektnosti koji u ovoj situaciji trebaju napraviti.
Vlada je napravila sve što može napraviti, omogućila je cijenu električne energije, primjerice, svim vodovodima koji, ako pogledate današnje cijene, ona je 8 i .../nerazumljivo/... 8, više od 8 puta niža od cijene koja je predviđena za posljednji kvartal ove godine na HUDEX burzi, prema tome, svi čelnici jedinica lokalne i područne samouprave trebaju izaći ispred građana i objasniti zašto su podigli cijene, ako su te podigli, ako su podigli cijene, mi očekujemo da oni te cijene i spuste.
Hvala vam lijepo.
Izvolite očitovanje kolegice Prljaskaj.
.../Govornik naknadno uključen./... .../Upadica: Samo malo, morate se isključiti ministre./... .../Upadica: Ispričavam se/... .../Upadica: Sad se u ponovo./... Okej. Zahvaljujem na vašem odgovoru i nadam se da će i Vlada i dalje surađivati s lokalnim jedinicama i s komunalnim društvima da ne dođe do raskoraka u cijena. Hvala.
6. pitanje. Zastupnik Milan Vrkljan postavit će predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću. Izvolite.
Poštovani g. predsjedniče Vlade.
Hrvatska neosporno kao država ima nekoliko značajnih uspjeha u ovih 30 godina u koje definitivno ubrajam članstvo Hrvatske u EU i NATO savezu. Skori ulazak Hrvatske u Schengen i eurozonu, mi u Pravednoj Hrvatskoj snažno podržavamo, međutim, nakon 24.2. ove godine i napada Rusije na Ukrajinu, mijenja se geostrateški prostor cijele Europe i piše se novi svjetski poredak.
U svjetlu toga i krize u BiH i nemogućnosti Hrvatske da zaštititi interese Hrvata u BiH koji neosporno imaju pravo na to da budu suvereni i jednaki druga dva naroda, želim vas pitati kako vi tumačite da u Hrvatskoj, u Zagrebu, 2 godine SAD nisu imenovale svoga veleposlanika i da li je to poruka Hrvatskoj i da li je to što SAD nisu imenovale veleposlanika u Zagrebu je jedan od razloga što Hrvatska nije uspjela zaštititi Hrvate u BiH i u ovim teškim vremenima globalne krize i moguće velikog rata, mislim da bi bilo kudikamo lakše i bolja pozicija Hrvatske i hrvatskog naroda da imamo veleposlanika u Zagrebu.
Hvala vam.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepa poštovani zastupniče Vrkljan. Što se tiče odluke neke zemlje da imenuje veleposlanika u nekoj drugoj zemlji, u ovom slučaju SAD-a u Hrvatskoj, to je njihova odluka. To je njihova odluka. Ja ne mislim da je to nekakav selektivan pristup pa eto baš da nemaju vremena ili nemaju koga poslati u Zagreb, mislim da je to stvar šireg, šire aktivnosti američke administracije, ali upravo suprotno od ovoga što vi sugerirate da bi imenovanje konkretne osobe na to mjesto nešto znatno promijenilo politiku SAD-a prema BiH, prema Hrvatima u BiH ili pak prema snažnoj podršci hrvatske vlade za ravnopravnost Hrvata u BiH, mogu vam reći iz svih kontakata s američkim dužnosnicima da su oni upravo jedna od onih ključnih zemalja Kvinte, a to je ovih 5 najvažnijih koji prate situaciju u BiH, koji su apsolutno za ravnopravnost Hrvata u BiH, koji su oni koji sugeriraju i visokom predstavniku Kristijanu Šmitu da iskoristi bonske ovlasti i popravi ono što su neki od njegovih predstavnika osobito 2002. Wolfgang Petritsch učinili na štetu Hrvata u BiH kada je riječ o Ustavu Federacije BiH. Tako da što se tiče pozicije SAD-a u ovom pitanju ja moram priznati iz svega što imam, a imam poprilično dobar uvid u njihove stavove da oni u gotovo u cijelosti konvergiraju s onim što govori hrvatska vlada i za što se zalaže kontinuirano sa ili bez veleposlanika u Zagrebu. On je dobrodošao kad god oni to odluče, ali to je na njima da odluče ne na nama da pretjerano komentiramo i inzistiramo.
Što se tiče vašeg dobrog identificiranja prekretničkog trenutka za globalni sigurnosni sustav za nestabilnost u Europi, za potencijalne krize, a to je trenutak Ruske agresije na Ukrajinu, mislim da ste ispravno kazali da se od tog trenutka sve promijenilo i da se točno zna tko je tko. Tko je tko u pogledu stajališta država na međunarodnoj sceni, pa znamo gdje Hrvatska stoji, nedvojbenim stavovima hrvatske vlade prije svega, nisu baš sve institucije uključivši i neke aktere ovdje u Hrvatskom saboru. Bilo je pokušaja da se donese rezolucija o Ukrajini i prije 24. veljače, pa su ovdje mnogi se dizali i rekli možda nije moment, da trebaju možda pitati predsjednika Republike za mišljenje, a onda su se najedanput opametili nakon 24. veljače da bi možda ipak trebalo konsenzusom donijeti tu rezoluciju. Ali dobro je čak i kad se sporo pali, dobro je da se pali, pa da se evaluira o onome što se vidi jasno i čisto ako je iole čovjek informiran i poštuje međunarodno pravo i temeljna načela suradnje među državama.
Ono što je nama važno za BiH i to ću reći danas uoči puta u Livno. Mi smo kao vlada a) podržavali razgovore između političkih čelnika stranaka Hrvata u BiH i Bošnjaka u BiH da oni temeljem sporazuma u Mostaru nađu dogovor kao što su ga našli za izbore u Mostaru koji su nakon 12 godina održani u prosincu 2020. do toga nije došlo, nažalost ne krivnjom Hrvata. Podržavali smo napore EU i SAD-a, a sada podržavamo napore visokog predstavnika Šmita kao zadnje šanse da se nešto popravi, a da se nepravda ispravi i očuva stabilnost i funkcionalnost zemlje. I to radimo kao prijatelj i kao saveznik BiH i kao netko kome je strateški interes …/Upadica: Hvala vam./… ravnopravnost Hrvata u BiH.
Izvolite očitovanje.
Poštovani gospodine predsjedniče vlade, neosporno je ovaj jedan dio koji ste vi govorili da je istinit i ja tu dijelim i vaše mišljenje i mislim da se Hrvatska što se tiče vanjske politike dobro pozicionirala. Ja to podržavam i klub naš Za pravednu Hrvatsku to podržava i duboko sam svjestan toga da je nakon 24.2. ove godine i napada Rusije na Ukrajinu da se i hrvatska politička scena polarizirala i mislim da je otprilike jasno se pozicioniralo tko pripada svjetonazorski, idejno, identitetski zapadu, a tko ne pripada. Međutim, unatoč tome ja bi volio da hrvatska vlada i vi osobno jer ste sigurno u međunarodnim krugovima u svakodnevnom kontaktu sa zapadnim našim saveznicima, da hrvatska vlada uloži dodatni trud u komunikaciji sa SAD-om, ne zaboravimo da je '95. Amerika bila strateški partner Hrvatske, da bi danas po ovome što se u 2 godine prezentiralo možemo reći da smo postali pa skoro pa nebitna zemlja ako nemate veleposlanika 2 godine i unatoč tome što sam svjestan da postoje i snage u Hrvatskoj koje jedva čekaju da se Hrvatska odmakne od zapadnog sustava vrijednosti pa se okupljaju neke koalicije ili platforme koje nisu na tome da li su one antiplenkovićeve, antiplenkovićevski nastrojene nego su one antizapadno složene i unatoč svemu tome ja vas opet pozivam da se napravi dužan napor da Hrvatska dobije veleposlanika SAD-a jer je Amerika prva sila svijeta, a mi smo nekad bili strateški partneri.
Hvala.
Sedmo pitanje, zastupnik Žarko Tušek postavit će ministru financija Marku Primorcu.
Izvolite.
Zahvaljujem.
Poštovani ministre Primorac, od 1.1.2023. godine RH ulazi u europodručje. Važno je ponovno apostrofirati sve ono što je u mandatu aktualne vlade ali i prethodne vlade učinilo u smislu stabilizacije javnih financija, u smislu ekonomskog rasta, u smislu jačanja kreditnog rejtinga, smanjenja deficita kako bi Hrvatska ispunila sve kriterije nominalne konvergencije i postala jedna od 20-ak članica eurozone. Taj uspjeh, naravno uz uspjeh ulaske Hrvatske u Schengenski prostor na neki način su i realizacija nekih ili ti ključnih političkih ciljeva aktualne vlade. Tim uspjesima Hrvatska postaje duboko integrirana u geostrateško i geopolitičko područje od 340 milijuna ljudi kojemu ja bih rekao u svakom segmentu kako i kulturološki tako i ekonomski oduvijek pripada. Važno bi bilo da danas eto vi kao sa pozicije ministra financija apostrofirate ponovo tu činjenicu u pozitivnom kontekstu u kojemu ja gledam ali sam uvjeren i veliki dio zastupnica i zastupnika u Hrvatskom saboru i da ovdje sa pozicije ministra financija iznova artikulirate sve benefite koje to donosi za svakog čovjeka i građanina Republike Hrvatske pojedinačno za Hrvatsku kao društvo i hrvatsku ekonomiju u cijelosti, za perspektivu koja je jednostavno ispred sviju nas.
Hvala vam lijepa.
Izvolite odgovor ministre.
Hvala lijepo poštovani predsjedniče Hrvatskoga sabora, uvaženi zastupniče Tušek.
Točno drago mi je da ste postavili ovo pitanje. Mi se često orijentiramo dominantno na činjenicu ulaska u EU kao nešto što će nam donijeti puno benefita trajnih i dugoročnih, međutim zaboravljamo da je i sam put ulaska u eurozonu bio prilično značajan u tom kontekstu.
Mi smo prilikom ostvarivanja svih onih ciljeva koje je bilo potrebno ispuniti za ulazak u euro područje značajno stabilizirali svoju fiskalnu poziciju. Mi smo izišli iz procedure prekomjernog proračunskog manjka. Mi smo stabilizirali svoju makro ekonomsku poziciju, dakle izašli smo i iz makro ekonomskih neravnoteža, ostvarivali smo nekoliko godina i suficite. Dakle, udio našega javnoga duga u BDP-u je kontinuirano padao, smanjivao se i mislim da su to sve benefiti koje je sam put praktički ulaska u eurozonu dobro donio, dakle za Republiku Hrvatsku.
Isto tako u nekoliko krugova i porezne reforme značajno smo rasteretili i gospodarstvo. To se svakako pozitivno odrazilo i na stope gospodarskoga rasta kojima smo svjedočili u posljednjem razdoblju. Stabilizacija sustava javnih financija je također očita, imali smo kontinuirano pohvale i prepoznat je zapravo taj put i od strane rejting agencija, tako da te pozitivne praktički strane samoga puta ulaska u eurozonu je potrebno kontinuirano isticati.
Što se tiče samoga ulaska u eurozonu jasno je da je hrvatsko gospodarstvo visoko eurozirano, dakle preko 70% i naših depozita i kredita je denominirano u eurima. Veliki dio, odnosno najveći dio našega javnoga duga je također denominiran u euru, pa će ulazak u eurozonu i prihvaćanje eura kao nacionalne valute biti isto tako jedan pozitivan korak u smislu uklanjanja valutnog rizika, a samim time onda i rizika zemlje općenito, rizika povezanog sa portfeljem i strukturom općenito našega javnog duga i pozitivno će se odraziti na naše troškove zaduživanja.
To su prepoznale, naravno i rejting agencije koje su nam povećale kreditni rejting od samog trenutka praktički kada je donesena odluka za dva stupnja, odnosno imamo čak povijesno visok kreditni rejting. Naravno da će se i troškovi zaduživanja države neizravno odraziti na troškove zaduživanja ostalih sektora kako gospodarstva, tako i stanovništva. Jer ne zaboravimo da je upravo trošak zaduživanja države nešto što čini onu referentnu krivulju prinosa temeljem kojih se onda utvrđuju i troškovi zaduživanja ostalih subjekata.
Osim toga, ulaskom u eurozonu i prihvaćanjem praktički eura uklonit će se i svi oni transakciji troškovi koji su trenutno procijenjeni na otprilike 1,2 milijarde kuna. Govorim dakle o troškovima povezanim da mjenjačkim poslovima. Ti će troškovi također nestati i naše će gospodarstvo i u tom segmentu biti znatno konkurentnije. To će se odraziti i na ponašanje naših turista, dakle omogućit će im jednostavniji boravak u Hrvatskoj. Isto tako će se pozitivno odraziti i na inozemna strana ulaganja i općenito na gospodarsku klimu u Republici Hrvatskoj, a pristupanje europskom stabilizacijskom mehanizmu koji što također očekujemo u narednom razdoblju će nam omogućiti i jedan dodatan financijski štit, odnosno zaštitu u slučaju bilo kakvih potencijalnih neravnoteža, odnosno financijskih poteškoća. Dakle, imat ćemo na raspolaganju jedan snažan mehanizam koji ćemo moći koristiti kako bi stabilizirali hrvatsko gospodarstvo.
Hvala vam lijepo.
Izvolite očitovanje.
Nema potrebe, pa idemo na osmo pitanje zastupnice Natalije Martinčević. Postavit će ga predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću.
Izvolite.
Zahvaljujem.
Poštovani predsjedniče Vlade u paketu mjera koje ste donijeli za ublažavanje posljedica krize na naše građane nedostaju dvije bitne odluke, dvije bitne mjere. Prva je obveza usklađivanja, odnosno rasta mirovina sukladno rastu stope inflacije.
U ovom trenutku naime mirovine rastu 6%, dok je inflacija iznad 12% te sadašnja formula obračuna mirovina ide na direktnu štetu umirovljenika. Druga važna mjera koja je izostala, a na koju pozivamo već duže vrijeme je podizanje neoporezivog dijela dohotka na 5000 kuna, a što je iznimno važno za građane sjevera da dominantno niskim plaćama.
Pa je moje pitanje da li ćete i kada uvesti ove za naše građane iznimno važne mjere. E sad kad smo prijavljivali pitanje prije 15 dana nismo ga sada mogli mijenjati, aktualna situacija se promijenila, pa sam ja danas uputila vama pisano zastupničko pitanje vezano na ostavku župana Varaždinske županije dugogodišnjeg saborskog zastupnika i člana Nacionalnog predsjedništva HDZ-a, gospodina Stričaka zbog citiram izvješće policije: „Prekršajne prijave za vrijeđanje i omalovažavanje policijskih službenika, prekršajne prijave za remećenje javnog reda i mira sa fizičkim ozljedama u pola 4 u jutro u objektu koji nije imao dozvolu za rad i prema izjavama svjedoka o tome još nema službenog očitovanja policije u vidno alkoholiziranom stanju.
Mi vjerujemo da je župan Stričak već podnio ostavku, no međutim vi se ovdje kontinuirano pozivate na nultu stopu tolerancije protiv korupcije, pa vas ja molim da se sada pozovete i na nultu stopu tolerancije prema nasilju, osudite ovakve ispade i pozovete župana Stričaka na ostavku ako to već nije učinjeno.
Hvala.
Izvolite predsjedniče Vlade odgovor.
Hvala lijepa poštovana zastupnice Martinčević.
Koliko razumijem od prošlog tjedna ste vi prešli u opoziciju sa pozicije. Mislim da je to nešto što nije nužno vama kao stranci korisno, a vama osobno još manje jer mislim da smo jako dobro surađivali i šteta je da ste se odlučili za taj potez.
Što se tiče umirovljenika, vidim da ste njih spomenuli kao dio paketa mjera pa mislim da smo mi itekako pokazali koliko su nam važni naši sugrađani zrelije dobi.
Prvo, u vremenu našeg prvog paketa iz proljeća ako se sjećate koji je donesen u travnju vrijedan 5 milijardi, mi smo tada donijeli jednokratnu pomoć umirovljenicima pažljivo stupnjevanu ovisno o primanjima naših umirovljenika koja je bila usuglašena i sa Maticom hrvatskih umirovljenika i sa Sindikatom hrvatskih umirovljenika i sa Hrvatskom strankom umirovljenika i u tijesnom dijalogu sa zastupnikom Hreljom i oni su bili itekako zadovoljni. Sada kada smo radili ovaj paket koincidiralo je da ne samo da je išla vrlo značajna i izdašna indeksacija mirovina naših umirovljenika, to je prvo, dakle za ovih 6. mjeseci u ovoj godini. Drugo, da smo išli sa još snažnijim paketom jednokratne pomoći našim umirovljenicima koji će itekako njima pomoći u ovim okolnostima, ne toliko zbog skoka cijene energenata jer zahvaljujući našoj mjeri neće doći njima niti do rasta cijene struje, niti do rasta cijene plina i tijekom jeseni i tijekom zime, dapače ova jednokratna pomoć služi kao potpora upravo suzbijanju ovoga što vi želite, a to su inflatorni pritisci, dakle vlada je o tome itekako vodila računa, a pri tom je predloženo da se od 1. siječnja dodatno povećaju minimalne mirovine za 3%, a vjerujem da ste pratili čitav kontekst reforme koji se odnosi na obiteljske mirovine gdje će naši umirovljenici praktički moći biti korisnici i primatelji dviju mirovina. Dakle, a što se tiče umirovljenika ja moram reći da su oni nama bili gotovo u primarnom fokusu upravo zato što imaju niska primanja, pa da im najviše pomognemo. Prema tome, ovo što biste vi htjeli na ovakav način ja mislim da smo mi više nego adekvatno riješili i pokrili sa mjerama koje smo napravili jer su reakcije i gđe. Fortune i gđe. Petrović na sastanku prije nego što smo donijeli mjere bile itekako pozitivne, dakle ovi koji su svaki dan među umirovljenicima su itekako zadovoljni, ako su oni zadovoljni i mi smo zadovoljni i znači da smo pogodili mjeru.
Što se tiče ovog dijela pismenoga pitanja, ja ću vam pismeno i odgovorit. Koliko sam ja shvatio tu je g. Stričak bio žrtva, on je udaren u tom incidentu, kao i u svakom slučaju bilo bi puno bolje da se nije dogodio.
Što se tiče poreza na dohodak odnosno poreznih škara, pa mi imamo 1,8 milijuna ljudi koji su van poreznih škara poreza na dohodak u ovom trenutku, 1,8. Vi znate čiji je prihod porez na dohodak, ja mislim da znate budući da vas interesira lokalna i područna samouprava. Balansiramo, balansiramo koliko god možemo i zato su i ovim mjerama itekako bili na umu naši i zaposleni i nezaposleni, mislim da smo napravili dobar paket, kad bude nova situacija napravit ćemo…/Upadica: Hvala vam/…novi i vodit računa o svim sugestijama, hvala vam lijepa.
Izvolite zastupnice, iskažite svoj stav o odgovoru predsjednika vlade.
Zahvaljujem na odgovoru. Umjereno sam zadovoljna ovim prvim dijelom, vi ste naveli zaista jedan veliki paket mjera koji je donesen, međutim zaista smatram da je ovo usklađenje rasta mirovina sa rastom stope inflacije nužno kao jedan dodatni iskorak, a posebno ovog, ponovo se pozivam na iznimno male plaće građana sjevera da ovaj neoporezivi dio do 5 tisuća kuna je nužan, pa vas molim da razmotrite još jedanput i da donesete još u nekom slijedećem razdoblju što je prije moguće naravno i ove mjere.
Za ovaj drugi dio moram izraziti ne nezadovoljstvo nego jednostavno jasno je da vi niste vidjeli i niste pročitali policijsko izvješće, dakle ja nisam ovdje dala svoju interpretaciju događaja, ja sam pročitala policijsko izvješće MUP-a gdje ne piše da je g. Stričak bio žrtva obračuna već piše dakle da je prijavljen za vrijeđanje i omalovažavanje policijskih službenika, te prekršajno prijavljen za remećenje javnog reda i mira, dakle nigdje ne piše da je on bio napadnut, on je samo bio sudionik sukoba, to je velika razlika i zato vas upravo na to upozoravam. Ali željela bih skrenuti pozornost na to što se tiče župana Stričaka nije izolirani incident, on ima dugu povijest pojavljivanja u crnim kronikama, ne znam da li vam je poznato on je bio sudionik procesa dakle protiv njega se vodio proces za obiteljsko nasilje, za prijavu za silovanje i u istom takvom sličnom fizičkom obračunu je sudjelovao prije 2.g. isto u nerazjašnjenim okolnostima kada je ponovo intervenirala policija. E sad kako Varaždin baš nije Gotham City da se svako malo jedan dužnosnik kontinuirano pojavljuje u nekakvi fizičkim obračunima i prijavama za nasilje ja vas molim zaista da reagirate, ovog puta su vrijeđani i omalovažavani i policijski službenici i građani Varaždinske županije zaista od vas po zapovjednoj odgovornosti predsjednika HDZ-a očekuju da ga pozovete na ostavku…/Upadica: Hvala vam, hvala lijepa/…. Hvala.
Idemo na 9. pitanje, zastupnik Dražen Bošnjaković uputit će ga ministru pravosuđa i uprave Ivanu Malenici, izvolite.
Hvala lijepo g. predsjedniče.
Poštovani ministre, Hrvatska spada u red sigurnijih zemalja gledajući statističke podatke, međutim ono što nas brine doista vrlo često gledamo i čitamo ove tužne i strašne priče o nasilju, o nasilju u obitelji, nasilju prema ženama, a posebno smo osjetljivi prema nasilju u odnosu na djecu, na vršnjačko nasilje i negdje sam vidio podatak da se sprema određena izmjena normative u tom segmentu, pa bi vas molio zapravo da nam nešto kažete o tome da vidimo što će se ovaj dešavati i koje će mjere bit tu poduzete, hvala lijepo.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepa poštovani predsjedniče.
Uvaženi zastupniče, ja bih uvodno istaknuo da je zapravo društvo učinkovito onoliko koliko može, koliko je uspješno da zaštiti najranjivije skupine, a svakako su djeca jedna od najranjivijih skupina u hrvatskom društvu i u tom smislu Ministarstvo pravosuđa i uprave poduzima određene aktivnosti. Mi smo osnovali radnu skupinu koja će raditi na donošenju odnosno na izradi zakonskog okvira za zaštitu djece od nasilja.
Premda smo mi unazad nekoliko godina mijenjali Kazneni zakon, pooštravali sankcije i poboljšavali zakonodavni okvir tragične situacije koje su se događale zapravo su nas potakle da kontinuirano radimo na unapređenju zakonodavnog okvira i to ćemo učiniti. Dakle, kroz ovu radnu skupinu ćemo zasigurno revidirati sve oblike nasilja nad djecom, revidirat ćemo sankcije i revidirat ćemo zapravo rokove za rehabilitaciju za počinitelje tih kaznenih djela.
Ono što je zapravo bitno i važno da se uvedu dodatni mehanizmi provjere, da se spriječi da se ponove ti oblici nasilja nad djecom jer kao što sam istaknuo djeca su jedna od najranjivijih skupina, no uz taj segment svakako nam je bitna i ova zaštita nasilja u obitelji, zaštita nasilja nad ženama i u tom segmentu Ministarstvo pravosuđa i uprave će u narednom razdoblju poduzimati i određene aktivnosti i formirala se radna skupina i radit ćemo kontinuirano na poboljšanju zakonodavnog okvira.
No ja bih samo istaknuo da bez obzira koliko mi imali kvalitetan zakonodavni okvir uvijek su pojedinci koji primjenjuju propise pa ćemo u tom dijelu pojačati edukaciji i državnih odvjetnika i sudaca. Smatramo da je važno da se ova tema da se o njoj raspravlja, da dodatno senzibiliziramo osobe koje odlučuju o predlaganju određenih mjera koje sudjeluju u donošenju određenih odluka tako da ćemo u tom dijelu pojačati određene aktivnosti.
Ja bih također istaknuo da smo prije nekoliko mjeseci započeli s radom sa obiteljskim odjelima u općinskim sudovima u sjedištima županijskim sudovima gdje smo kroz specijalizaciju sudaca koji rade u tim obiteljskim odjelima stavili dodatan naglasak na tu jednu osjetljivu skupinu koja se pojavljuje na sudovima, a djeca svakako jesu osjetljiva skupina i tu svakako ćemo učiniti sve da dodatno ne traumatiziramo djecu kroz sudske postupke.
U tom smislu ćemo zajedno s MUP-om i sa Ministarstvom rada raditi na formiranju dječje kuće po uzoru na skandinavski model …haus kako bi dodatno dali podršku i pomoć djeci koji su žrtve nasilja, dakle jedan sveobuhvatan pristup tako da to su brojne aktivnosti koje mi poduzimamo. Zapravo nam je cilj da nasilnike snažnije kažnjavamo da kazne budu rigoroznije i da djecu ne traumatiziramo toliko sa sudskim postupcima u kojima oni sudjeluju.
Hvala lijepo.
Izvolite očitovanje.
Posebno moram se osvrnuti na ovaj segment edukacije, vrlo često te tragične i tužne priče završavaju na način da policija odradi svoj posao, državno odvjetništvo odradi svoj posao, međutim onda izostane kazna koja bi trebala biti primjerena težini onog što je učinjeno. Zato mislim da je tu jako važna edukacija jer i sam sam sudionik i svjedok da smo mijenjali normativne okvire, pooštravali smo kazne, dizali smo minimum kazne kako bi sudovi izricali strože kazne jer statistika govori da se kazne uglavnom izriču oko onog minimuma.
Zato mislim da je jako važna ova edukacija sudaca i državnih odvjetnika naravno kako bi oni bili svjesni težine tog djela i svjesni onog segmenta da kroz kaznu se šalje jedna poruka društvu i da to znači generalnu prevenciju. Stoga evo ako to dođe pred HS, a trebalo bi našu podršku u ovom segmentu ćete sigurno imat.
Sada imamo pet pitanja koja će biti upućena predsjedniku vlade, prvi na redu je poštovani kolega Emil Daus.
Izvolite.
Hvala lijepa.
Poštovani predsjedniče vlade.
U Istri se krče šume ilegalno bespravno gradi na područjima zaštićenog krajobraza te na poljoprivrednom zemljištu i dobar dio te bespravne gradnje je u režiji stranih državljana onih kojima to ne pada na pamet činiti u svojoj zemlji jer kod se za razliku od Hrvatske osim što postoje zakoni oni i provode. Postoje zakoni i kod nas, al nažalost se ne provode. I postoje čitava naselja ilegalno sagrađenih objekata do te mjere da postoje područja s više ilegalnih nego legalnih građevina i to sivo ilegalnim priključcima na struju, vodu s nepostojećim sustavom prikupljanja otpada i postojeća infrastruktura to više ne može podnijeti.
Podnose se naravno prijave građevinskom inspektoratu, ali na terenu je inspektora katastrofalno mali broj, rezultati nažalost još katastrofalniji nula, ništa, niente. I podržali smo kao klub IDS-a i Zakon o poljoprivrednom zemljištu, podržat ćemo i sve one druge zakone kojima je cilj spriječiti bespravnu gradnju kao što smo podržavali sve one zakone koji su u interesu građana Hrvatske za koje smo smatrali da su dobri. To nije problem i to neće bit problem ispred našeg kluba, ali problem je provođenje tih zakona u praksi.
I moje pitanje je zapravo, da li je vlada napokon spremna spustiti ovlasti građevinske inspekcije na županiju i gradove i da li je spremna početi kazneno goniti bespravne graditelje?
Hvala lijepa.
Izvolite predsjedniče vlade odgovor.
Hvala vam lijepa.
Poštovani zastupniče Daus, ja sam prateći Google malo anticipirao da ćete vi nešto govoriti o aktivnostima državnoga inspektorata pa sam se unaprijed interesirao kakva je u biti situacija i jel to baš niente ili ništa.
E sada podaci koji oni nama dostavljaju, a na naš Google search upit kažu sljedeće ovako od 1. travnja 2019. do 23. rujna 2022. zaprimljeno je 3.665 podnesaka u Istarsku županiju u području nadzora građenja od toga 2.455 na nezakonitu gradnju se donosi. Obavljano je 1.593 nadzora građenja, to nije baš niente 1.593, doneseno je 1.378 rješenja sa osnovom nepravilnosti u području građenja.
Isto tako temeljem postupanja građevinske inspekcije uklonjena je 121 nezakonita građevina. Sve skupa je aktivnih predmeta na području Istarske županije 4.967. Kako smo tražili na Google searchu tako sam vam sad rekao.
To govori sljedeće, prvo, da ste dobro dijagnosticirali problem, da se očito događaju stvari u županiji koja je inače kao bombon sređena, uređena i predivna, koje nisu normalne. Je li to rade naši državljani ili stranci, svejedno. Tko god krši zakon mora biti sankcioniran.
Zadaća je Državnog inspektorata i svih ostalih nadležnih tijela da donose rješenja i da se nakon toga poduzimaju aktivnosti da se to sve skupa čisti, dakle tu nema nikakve dileme o nedostatku nekakve političke volja, ona čak nije tu ni bitna, to je zakon i tijelo koje treba raditi svoj posao.
Mi ćemo i na temelju ovoga vašega upita dodatno zadužiti Državni inspektorat da intenziviraju svoje aktivnosti, je li to možda premalo inspektora, je li, jesu li spori postupci, da li se ti predmeti nedovoljno brzo rješavaju vi to vjerojatno znate jer ste na terenu bolje nego mi i očito ste dobro to sve skupa prepoznali. Dakle i mi prepoznajemo temeljem Google searcha ovaj problem i mi ćemo se u suradnji s vama s njim i dalje baviti, a posebno ćemo konzultirati zastupnika Bauka da nam malo pomogne.
Međutim, što je bitno, s obzirom da vi dolazite iz Istre. Ministar Butković i ja smo imali jedan intenzivan dan u Istri 29. srpnja. Prvo smo otišli gledati kako ćemo dovršiti drugi tunel Učke, 200 milijuna eura, pa ćemo uključiti Istru skroz u mrežu autocesta i dovršiti taj projekt. Pa smo sretni što smo završili novu bolnicu u Puli, 800 milijuna kuna. Pula ima bolnicu kakvu bi druge županije, ja mislim, momentalno poželjele da imaju. Pa smo posjetili BAT koji gle čuda, i investira i zapošljava nove ljude, a prijetilo je da ode iz Hrvatske prije 2 godine pa odlukama Vlade se to nije dogodilo.
Pa smo bili u Uljaniku koji nas je koštao zajedno s drugim brodogradilištima 2017. zbog loših odluka i neizgrađenih broda 4,5 milijarde kuna koji gle čuda, radi, ima 300 ljudi, obavlja poslove, ima šansu za život. Pa smo gledali projekte aglomeracije, pa smo gledali kako da imate dovoljno vode u kontekstu suše i sve to u dijalogu sa gradonačelnicima, županom, .../Govornik se ne razumije./... .../Upadica: Hvala vam./... kao važnom političkom strankom tada .../Upadica: Hvala lijepa./... tako da za Istru činimo puno, ravnomjerno, bez obzira .../Upadica: Hvala lijep predsjedniče Vlade./... tko je gdje na vlasti od srca.
Hvala vam.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepa.
Za drugi dio pitanje mislim da nije problem, da uvijek kad je nešto bilo, da smo pohvalili. Ali vratimo se na srž. Vratimo se na srž. Premijeru, okej, možemo se uvijek malo našaliti, ali situacija je ozbiljna. Ono što je korupcija za hrvatskoj društvo, to je bespravna gradnja za hrvatski prostor i je, stvarno je.
Ja bih stvarno volio da se počne kazneno goniti bespravne graditelje i da se time pošalje poruku da Hrvatska brani i štiti svoju zemlju. Činjenica je da su nešto bili Inspektorat na terenu. Ali to je nedovoljno, puno više ih na dan niče bespravnih gradnji nego što se, što se ih uspije obići na terenu i spustite ovlasti građevinske inspekcije, to je decentralizacija isto pravilna. Imate partnere u Istri. Svi načelnici i gradonačelnici, župan, svi su spremni preuzeti dio te priče.
I zajednički cilj valjda nam je da spasimo hrvatski prostor, da se ne nastavi betonizacija obale, da se ne krče bespotrebno šume, da se ne uništava poljoprivredno zemljište, tj. općenito ne ugrožava okoliš. I još jedan moment, onaj gospodarski, da, gdje Istra puno daje kroz turizam pa i onda je normalno da joj se vraća i kroz investicije koje ste spomenuli.
Bespravna gradnja u prvom se redu događa na obali ili blizu same obale i to zbog turizma. Jedna nam je od najvažnijih gospodarskih grana, a kakav ćemo sutra turizam imati i kakav okoliš? Betoniziranu obalu, betoniziranu prirodu, a da ne govorim o tome koliko tisuća ilegalnih neprijavljenih gostiju na tzv. vikend parcelama koje ne plaćaju nikakve naknade ni pristojbe.
Mi smo tu po pitanju bespravne gradnje odnosno sprječavanja bespravne gradnje i kažnjavanja, imate partnere, ne samo u Klubu zastupnika IDS-a, nego imate i istarskoj lokalnoj i regionalnoj samoupravi. I pokušajmo zajednički riješiti taj problem. Uništit ćemo si prostor RH ako na vrijeme ne reagiramo.
Hvala lijepo.
Iduće pitanje predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću, postavit će zastupnika Matko Kuzmanić. Izvolite.
Hvala predsjedniče.
Poštovani predsjedniče hrvatske Vlade, u posljednjih mjesec dana hrvatski su građani imali jedinstvenu priliku vidjeti na koji način vladajući gospodare jednim od najvrjednijih, a u ovim teškim i nesigurnim vremenima za naše građane, možda i najbitnijim energetskim resursom. U vrijeme dok su u golema razaranja, nevina stradanja i devastaciju infrastrukture u našem relativno bliskom susjedstvu događa agresija, sa druge strane vodi se energetski rat usmjeren prema EU.
Plin je nažalost postao sredstvo ucjene i ekonomskih potresa. Ne samo kod nas, već i u čitavoj EU. Kako to onda da čak i takvim okolnostima kada su sve oči uperene u astronomske skokove cijene plina, taj isti energent u enormnim količinama po apsurdnim cijenama direktor 4. razine distribuira okolo, a da o tome nitko ništa ne zna. Da li je to propust nadležnih organa koje ste vi postavili da upravljaju i kontrolirali te strateške kompanije ili je možda posrijedi, usudio bih se reći, politički dogovor na puno višoj razini kojima su kumovali članovi upravo vaše Vlade, a koji su danas, nakon što su smijenjeni de facto promaknuti na bolje plaćena radna mjesta i još su uvijek daleko od tijela kaznenog progona.
Čiji je INA propust? Vaše Vlade koja neposredno upravlja svim strateškim kompanijama u državnom vlasništvu ili vaše Vlade kao mogućeg posrednika uz sada još uvijek nerazjašnjenim odnosima između INA-e i MOL-a. Jesmo li utvrdili ima li još sličnih propusta u režiji malih drugih poduzeća, nekih drugih poduzeća koja su možda kupovali .../nerazumljivo/... plin po povlaštenoj cijeni i kako to da HEP, Toplana Zagreb, Petrokemija nisu mogli ispregovarati ovako povoljne cijene? Pa da ste vukove postavili da upravljaju državnim poduzećima, manju bi štetu napravili od pojedinaca koji kao zvijeri trgaju ove ostatke ostataka društvene imovine koja im je još uvijek dostupna.
Hvala vam. Izvolite odgovor predsjedniče Vlade.
Poštovani zastupniče Kuzmanić, vi ste to sve lijepo pročitali pa ja ću vam onda lijepo i odgovoriti, ali bez da čitam, a i vas smo guglali pa smo otprilike znali kud ćete ići. Još nitko nije postavio pitanje, a da nismo znali šta Google o vama misli, to je dosta indikativno, čak više nego inače.
Dakle, ovako vi ste tu ovako između redaka optužili koga, mene, Ćorića da imamo neki tajni deal sa Mađarima ili ne znam s kime u vremenu ruske agresije na Ukrajinu da neki direktori 4, 5 razine eto nezakonitim aktivnostima profitiraju na prodaju plina i to hrvatskog plina. Vi ste to otprilike insinuirali. I to ste pročitali, znači imali ste predumišljaj da to izgovorite jer ste to pisali, vi ili netko tko vam je tu suflirao. To nije dobro. To nije dobro zato prvo što nije točno, drugo nije dobro za vaš kredibilitet. Dakle, ako se dogodi ovakva radnja koja je više nego jasno definirana kao kazneno djelo, ako tu radnju pojedinaca bilo da su oni dio INE, bio da su dio nekakve druge tvrtke koja se bavi plinom, ta konkretna Plinara istočne Slavonije, bilo da je riječ o nekim drugim pojedincima koji su u to uključeni, bilo da je riječ o nadzornim organima, upravi, apsolutno svi koji su odgovorni ili su propustili to vidjeti će odgovarati i već odgovaraju. To je bilo u krajnjoj liniji jasno i ovdje u raspravi na Odboru za gospodarstvo, jesu li to HERA, jel to neka druga agencija, hoće li to biti članovi uprave koji će danas biti razriješeni na sjednici nadzornog odbora, hoće li cijela ta vertikala koja se bavila biti razriješena, hoće, hoće. Ali iz onoga što ja vidim, što čitam ovdje ne vidim tu neku veliku zavjeru, ne vidim je još za sada. Možda ima negdje netko tko je to sve osmislio, a nije od ovih nekoliko koji su sada obuhvaćenim ovim procesom, da je trebao biti neki benefišer je li to otprilike cilj ovoga što vi govorite. Ja ne znam tko je, ja to ne znam tko je, ako se otkrije i taj će odgovarati. Ali ono što upućuje na ovaj zaključak da su ljudi koji su bili uključeni u ovaj slučaj to napravili sa isto tako predumišljajem kao i vi ovo vaše pitanje koje insinuira da je tu kriv ili bivši ministar gospodarstva ili ja što je jako loše jer je toliko netočno da nije u redu radi vas ili im se dogodilo to da im je zbog, dijelom i zbog špekulanata narasla cijena plina toliko da su neki mali said business najedanput napuhali puta 10 ili puta 20. Možda je to kad gledamo konstektualno i dovelo do otkrivanja afere, možda nitko ne bi skužio. Ja što više o tome čitam pokušavam razaznati o čemu se tu u biti radilo. U svakom ovo je ne sukob interesa, to je najstrašnije od najstrašnijeg. Da onim čime se bavite u firmi gdje dobivate plaću napravite sebi neki mali privatni aranžman u kojem novci idu, a plin jeftin postane skup, a vama ide razlika. Zastrašujuće. I zato je dobro da smo to otkrili. I zato se borimo protiv korupcije, borimo se protiv takvih stvari i da je ne znam čiji član ne može to opstati, to ne može opstati. I zato je ovako opravdana ljutnja i reakcija javnosti. I ja sam više ljut nego bilo tko drugi da nam se tako nešto dogodi u vremenu kad imamo energetsku krizu, rusku agresiju na Ukrajinu, rast cijena plina, rast cijena struje. Dakle, dok se mi bavimo paketom od 21 milijardu, netko sebi napravi said business i zaradi enormno novaca. Toliko nemoralno, nemam riječi, a vi samo radi vas nemojte baš optuživati …/Upadica: Hvala vam./… a priori ili insinuirati ono što nije.
Izvolite očitovanje zastupniče.
Hvala predsjedniče.
Ja ne znam gdje ste se vi našli ovdje prozvani, al sada vam mogu reći i kao predsjedniku hrvatske vlade, a kao i predsjedniku HDZ-a, vaša dva prethodnika su otišla i završila svoju političku karijeru upravo na INI. Jedan je prodavao INU u restoranu, a drugi je imao ugovore sa INOM. Redovito ministri kad bi napuštali vladu nastavljali bi svoju karijeru u Remetincu. Zadnji koji je napustio otišao je u HNB, smatram to nekim napretkom. Iz tog razloga sam postavio to pitanje. Ne insinuiram, samo čitam što piše u dnevnim tiskovinama i pratim pozorno ovu situaciju koja se ovdje događa.
Ne bih volio da ovo postane početak, a ne kraj jedne mega afere jer to nikome nije sigurno u interesu. Ne želim to i ne priželjkujem to, ali moram reći da sve to tako izgleda. Namjerno sam vam spomenuo da se neki ljudi ponašaju kao zvjeri jer sjećam se jednog u Kaštelima prije 17 godina odakle ja dolazim bio je župnik koji je nažalost danas pokojan Luka Vuco na promociji jedne svoje knjige, bio je tu prisutan i vaš kolega Sanader, to je bilo taman u jeku onih najvećih korupcijskih afera koje su se događale u Hrvatskim cestama, on je tada rekao u ovom društvu sve propada iz jednog jednostavnog razloga jer je u Hrvatskoj vuk zaštićena životinja, a ne ovca. U Švedskoj kad vukovi napadu ovce onda lovci poubijaju vukove, u Hrvatskoj ako netko u Vrgorcu ljudima netko napadne koze i ovce kod nas je tada vuk bio zaštićena životinja. I dokle god vukovi u državnim poduzećima budu zaštićene životinje dotada će se ovakve stvari i događati jer meni je čudno da netko tko je član HDZ-a i radi u državnom poduzeću koje generira milijardu i 300 miliona gubitka paralelno sa tim u svom privatnom poduzeću stvori 500 miliona na privatnom računu. …/Upadica: Hvala vam lijepa./… Zaradi 500 miliona.
Idemo sada na 12 pitanje, zastupnik Ante Prkačin postavlja ga isto tako predsjedniku vlade.
Izvolite.
Hvala gospodine predsjedniče sabora.
Gospodine predsjedniče vlade i ja sam vam trebao pročitati jedno pitanje, ali izgubih zapis pa ću ja morat na recital. Dakle, u financije ću i ja, ali sam ja puno skromniji. Ja o ovoj milijardi neću govoriti, mene jako muči i boli 100.000 kuna koje vaša vlada u kontinuitetu daje za jedno zlodjelo iz bliske hrvatske povijesti, za zločin koji je počinjen nad hrvatskim narodom, koji smo mi raskrinkavali odnosno ja osobno ovdje za govornicom Hrvatskog sabora sam 4 puta govorio o 27.7. u Srbu. To nikakav dan nikakve antifašističke borbe nije bio, nego su tada na tromeđi Dalmacije, Like i Bosne lokalni Srbi poklali sve hrvatsko, a što se tamo dogodilo najbolje su odgovorili sami srpski emigranti na svom sastanku '76.g. prošlog stoljeća, u knjizi Memorijal book su lijepo napisali da smo sprdnja mi Hrvati, a jednaka sprdnja i njihova braća Srbi jer svojatamo ustanak u kome nije sudjelovao jedan jedini Hrvat, a od 7 vođa ustanka nijedan nije bio Srbin komunist nego Srbin monarhist ili četnik, sve sam ih ja ovdje 2-3 puta nabrojio.
Još nešto što vrlo ilustrira stanje i taj događaj. Taj dan 27.7. u Srbu je ubijeno, u Srbu i Okoli ubijeno je više katoličkih svećenika nego hrvatskih vojnika jer tamo HV-a nije ni bilo nego samo 10 domobrana koji su se razbježali, ali nažalost katolički svećenik Waldemar Nestor, čovjek koji je bio 80.g. star, koji se vraćao sa ekipom hodočasnika od kninske crkve jer se tamo blagovala, Bože moj isteče mi vrijeme, jer se tamo blagovala Sveta Ana, zaklan je on, na ražnju je pečen.
Hvala vam.
Izvolite odgovor predsjedniče vlade.
Nemate na što odgovorit ili možda imate, al ja ću nastavit u slobodnom govoru.
Ja u biti pokušavam detektirat pitanje jer ovo je zaista bio recital, kako ste i rekli…/Upadica iz klupe: Tek uvodni dio/…. Tek uvodni dio, pa imate još dvije minute nakon što ću ja bit vrlo kratak. Dakle, ja moram vidjet točno iz kojeg to izvora proračunskog ide financiranje te obljetnice, ali pretpostavljam da ima puno izvora za financiranje obljetnica.
Što se tiče vaših tema one jesu sve manje-više okrenute prošlosti. Ja sam mislio da će na Googleu nešto izać da vi gledate u budućnost, vi ste ovako čovjek koji je radio dosta na boljoj budućnosti Hrvatske prije, prije, a sad ste mi jako okrenuti nazad, u svakom slučaju politika Vlade RH, moje vlade ima dvije temeljne postavke, a one se baziraju prije svega na istini, istini o hrvatskoj povijesti, istini o Domovinskom ratu, o njegovom pravednom karakteru, o onome što je Domovinski rat kao temelj moderne i suvremene hrvatske države i gdje kad je riječ o obljetnicama ja mislim da nema iole značajnijeg događaja u Domovinskom ratu, a koji naša vlada nije dostojanstveno obilježila, obilježava ili će obilježavati, to je ono što je bitno.
Drugi element koji je isto tako važna sastavnica naše politike je nastojanje da napravimo iskorake u pomirbi i u suživotu sa srpskom manjinom u Hrvatskoj. Ja mislim da se i vi s tim slažete, vi ste čak to više puta rekli, ja sam i to prateći Google Search primijetio, zato vam to i govorim. Ja mislim da moramo tu napravit svi mali napor da to zaista tako i bude jer je ta okosnica politike zbog koje otvoreno govoreći i ja osobno najviše, a donekle i HDZ plaća ponekad određenu političku cijenu, pa čak i određeno nezadovoljstvo dijela biračkoga tijela, ja mislim da tu cijenu trebam platit, trebam je platit kao odgovoran premijer u 21. stoljeću, u 4. 10-ljeću hrvatske samostalnosti kad smo sve svoje strateške i nacionalne ciljeve ostvarili i zato je plaćam namjerno za dobrobit i koheziju u društvu, za poštivanje onih koji nisu Hrvati, a žive u Hrvatskoj i Hrvatska je njihova domovina, al da ju poštuju, to je vrlo bitna okosnica naše politike i temelj onoga što radimo, možda čak malo i premalo o tome govorimo, al mislim da je izrazito važno da to činimo. E sad da bismo u tome uspjeli moramo možda malo više razgovarat sa svim političkim akterima da se i tu stvari razbistre. Evo vaš kolega Vrkljan je dotaknuo ovo pitanje ruske agresije na Ukrajinu. Mi smo na toj temi svi ostali na čistini, znamo tko što misli, nema nikakvih dilema, ako je bilo nekih dilema da se netko igrao skrivača, a puno se ljudi igra skrivača, sad ih više nema, sad sve znamo i prije i poslije. I zato ću ja ovu vašu tezu iskoristit da i vas potaknem da i vi budete neko ko ima autoritet u jednom dijelu desnijeg, krajnje desnijeg biračkoga tijela, da i vi malo budete generator tog suživota okrenutog prema budućnosti, pa makar i inzistirali na temama koje su teške, ali vođene onim što je najbitnije, a to je istina. Zato ću vam odgovoriti kako i odakle se ovo sufinancira kao što ste vi to kazali, a vi izvolite, hvala vam lijepo.
Izvolite zastupniče očitovanje, imate dvije minute.
…/Upadica iz klupe: Povreda poslovnika/….Povreda poslovnika?
Kolega Pavliček izvolite.
Poštovani predsjedniče HS, povreda poslovnika čl. 238.. Predstavnik vlade u svom izlaganju vrijeđa kako saborske zastupnike tako i širu hrvatsku javnost, rekao je jasno i glasno da ova vlada je okrenuta budućnosti, ali da što se tiče prošlosti gradi na istini, na kojoj istini ako istovremeno se financiraju stavke kao što su parastovci, srpskim žrtvama u Borovu selu od '91. do '95.g. iz hrvatskog državnog proračuna …/Upadica: Hvala kolega Pavliček/… u režiji Srpskog narodnog vijeća …/Govornik se ne razumije/… …/Upadica: Kolega Pavliček hvala vam lijepo/…o kojoj istini mi govorimo?
Kolega Pavliček vrijeme je isteklo, dobivate opomenu …/Govornik se ne razumije/
/…dobivate sada drugu opomenu…/Govornik se ne razumije/…. Kolega Pavliček, a zašto sada i vi, što mislite da je to, da je to isplativo? Pa nemojte to raditi, imate 30 sekundi, zloupotrijebili ste, onda ste nastavili govorit, imate dvije opomene, a sada će se očitovati zastupnik Prkačin, izvolite.
Dobro ste čuli i dobro ste proučili, ja sam osoba sa velikim razumijevanjem prema našim sugrađanima srpske nacionalnosti iz više razloga, prvenstveno iz činjenice što je mojih 15 prijatelja Srba ostalo u HV-u, a samo jedan otišao na drugu stranu, ali to mene ne sprječava ući ozbiljno u hrvatsku povijest, vidjet ćete da ću ja govorit uskoro o proračunu, međutim teme koje ja obrađujem nisu baš dostupne kolegama. Ali dakle ako se dogodi da četnički vojvoda Brana Bogunović na ražnju peče katoličkog svećenika Jurja Gospodnetića sa otoka Brača, a to nije daleko od vas i to je dokazano, pa možemo li mi obilježavati i slaviti takve i tome slične događaje?
Ja sam htio u početku postaviti jedno cinično pitanje, pa reć hoćete li idući put uz ovih 100.000 kuna poslati im i kola drva da zapale i nalože vatru u selu Jelino polje i to istu onakvu vatru na kojoj je pečen Juraj Gospodnetić, o tome se radi i to je istina. I dok mi to ne riješimo nema istinskog pomirenja. A uz to ja sam rekao četiri, pet puta da mi imamo tri srpske varijante, imamo Srbe u Hrvatskoj koji zbog malog broja nemaju veliku težinu, srbijanske Srbe također imamo bosanske Srbe koje su nam iznimno značajni zbog situacije u BiH i apeliram da malo ozbiljnije prihvatimo razgovore s njima.
Hvala vam lijepa.
Prelazimo sada na 13. pitanje, ovo pitanje postavit će zastupnica Sandra Benčić videovezom, znademo šta je posrijedi kada je videoveza tako da želim kolegici Benčić što brži povratak u saborske klupe, a pitanje će postaviti predsjedniku vlade Andreju Plenkoviću.
Izvolite.
Zahvaljujem se predsjedniče sabora.
Poštovani premijeru.
Na pitanje kolege Vidovića rekli ste da vaša vlada nije odlučivala o zatvaranju Rafinerije u Sisku, međutim odluka i zatvaranje rafinerije je donijeto u vrijeme vaše vlade. Niste nam odgovorili i sad ne znam možda se ne sjećate, a možda vam i Google nije dao odgovor jer vidim da se volite pripremati koristeći Google, jeste li ikada bili konzultirani oko zatvaranja Rafinerije Sisak bilo članova Upravnog odbora INA-e ili Nadzornog odbora INA-e te jeste li o zatvaranju Rafinerije u Sisku razgovarali sa bilo kojim članom Vlade Republike Mađarske i ako jeste koja je bila vaša politička pozicija? Nas zanima koja je bila politička pozicija vas kao premijera oko zatvaranja Sisačke rafinerije ako već tvrdite da o tome niste odlučivali.
Naime, INA je tvrtka, međutim ona je u vlasništvu RH 44,8%, a dodatnih 4% u vlasništvu je hrvatskih mirovinskih fondova. Dakle, nama je potpuno teško zamisliti, a vjerujem i svim hrvatskim građanima da bi u bilo kojoj državi infrastruktura za preradu nafte i to domaće nafte bila zatvorena da bi se ta sirova nafta izvozila na preradu u drugu zemlju i da se to sve dogodi bez znanja i konzultacija sa vladom i da premijer o tome nema nikakav stav i ne kaže nikakvu svoju političku ocjenu oko toga, posebice imajući na umu da je sigurno morao o tome razgovarati i sa predstavnicima druge vlade kad ta druga vlada ima u MOL-u 25% u tom trenutku i kad ta druga vlada druge države ima preferencijalni glas u odlučivanju u samom MOL-u u Mađarskoj.
Dakle, evo odgovorite nam, da li ste razgovarali s njima i koji je bio vaš ……/Upadica predsjednik: Hvala vam./… stav oko zatvaranja rafinerije?
Hvala vam.
Izvolite predsjedniče vlade odgovor.
Hvala lijepa.
Poštovana zastupnice Benčić, nadam se da ste dobro što se tiče zdravstvenoga stanja, djelujete ok. Vidim da je ova verzija omikrona blaža, djelujete mi kao ja otprilike prije dva tjedna i želim vam da se brzo oporavite.
Što se tiče INA-e, ja sam to više nego jasno odgovorio vašim kolegama ranije, a to je bilo komunicirano u niz navrata do sada, pa je bitno da to možda još jednom ponovimo.
Dakle, prvo privatizacija INA-e je krenula u SDP-ovoj vladi koju je vodio g. Račan čiji je član bio g. Vidović. Drugi dio se napravio u vrijeme vlade Ive Sanadera, postoji međudioničarski ugovor, postoji činjenica da MOL ima 47% dionica, da Hrvatska ima 44% dionica, da su upravljačka prava takva da imate šest članova uprave u slučaju da je tri tri onda je glas predsjednika uprave onaj koji prevladava, što znači da je neko drugi nekada davno što nema nikakve veze sa mnom niti sa mojom vladom, odlučio o tome kako se upravlja s kompanijom.
Nikakvih razgovora sa bilo kime u mađarskoj vladi, barem što se mene tiče nije bilo o tome kako će kompanija funkcionirati. Ovaj proces, a to sam odgovorio ne znam točno kome ovdje od kolega je nešto što traje godinama i to godinama prije moje vlade. Mi kad smo nastupili imate tu gospodina Dobrovića u biti ja ne znam jel on više u saboru ili nije, al bio je donedavno koji je bio ministar energetike i zaštite okoliša i u onoj vladi kratkoj Oreškovića i u mojoj vladi. Prvi brifing o tome što se zbiva s time sam ja čuo od njega, od njega i tu su stvari bile što se te teme tiče praktički zadane.
Ono što je nama bila u interesu zadaća je sljedeće, prvo da Hrvatska postane energetski regionalni hab ili čvorište. Imate ovdje zastupnicu SDP-a koja je bila silno protiv LNG terminala u Omišlju na Krku, silno protiv, toliko protiv da čovjek danas se pita, a što bismo da smo poslušali SDP pa da nismo mi kao vlada donijeli odluku da nakon 40 godina stručne rasprave o energetskom sektoru RH konačno napravimo ta LNG, a sad smo ovo ljeto donijeli odluku da ga dignemo s 2,9 milijardi kubika na 6,1 da bismo činili što? Ne samo osigurali potrebe hrvatskih kućanstava, industrije nego bili regionalni hab. I onda ta teza o tome da li se povezati naftovodima i plinovodima sa drugim zemljama, pa kako ću biti regionalni hab ako ne možemo transportirati ni plin ni naftu u druge zemlje? Što vi mislite da EU europska solidarnost, energetska sigurnost i pravci opskrbe podrazumijeva? Da presiječemo sve interkonektore, sve poveznice i niko nikome. Pa ne bi dva dana opstali, dva dana ne bi opstali.
Dakle, te lažne teme koje se nameću da li se mi trebamo povezivati u energetskom smislu sa zemljama koje su nam u susjedstvu su lažne. Ja sam za to da mi izgradimo interkonekciju južnu za Bosnu i Hercegovinu, pa da mi Hrvati u Bosni i Hercegovini mogu dobiti plin iz Hrvatske, da imamo korist od toga.
To je jedna od ideja iz …/Govornik se ne razumije./… što ga financiramo. Dakle, te teze o kojima vi govorite su ne znam u biti na temelju čega. Svi ovi procesi su procesi koji donose se unutar kompanije odlukama tijela kompanije i činjenica je da bi bilo bolje da INA nikad nije privatizirana. Tad bi bilo drukčije.
…/Upadica predsjednik: Hvala./…
Sada ti su na žalost …/Govornik se ne razumije./…
Hvala lijepa predsjedniče Vlade.
Imamo povredu Poslovnika kolega Raspudić, izvolite.
Povrijeđen je članak 136. stavak 1. Na pitanja odgovara predsjednik Vlade. Pitanje je bilo jeste li bili konzultirani oko zatvaranja rafinerije u Sisku? Na to trebate odgovoriti jeste li bili konzultirani od članova uprave ili nadzornog odbora? Da, niste bili. Ne. Ne odgovarate na pitanja.
Kolega Raspudić, dobivate drugu opomenu zato što ovo nije povreda Poslovnika.
…/Upadica Raspudić: Zašto nije, objasnite./…
…/Upadica Raspudić: Vrlo sam jasno ponovio koji je dio u pitanju, nije mi odgovarano na pitanje./
…/Upadica predsjednik: Dajte vi meni objasnite a gdje …/…
136. stavaka 1.
…/Upadica predsjednik: Nemojmo se prepirati. Dajte vi meni odgovorite, a gdje u Poslovniku piše na koji će način odgovoriti predstavnik Vlade?/…
Je li vi mene uvjeravate da ono što piše da na pitanje odgovara predsjednik Vlade se ne tumači tako da odgovara na ono što ga se pita? Jel' to tvrdite?
…/Upadica predsjednik: Kolega Raspudić, to je, a zamislite sad da je predsjednik Vlade rekao da neće ništa odgovoriti. Što bi onda bilo? To je isto povreda Poslovnika?/…
Ne, to je odgovor. To bi bio odgovor.
…/Upadica predsjednik: Jel' to je odgovor? Da?/…
Očekujemo barem takav odgovor.
Izvolite se sjesti. Dobili ste drugu opomenu.
I molim vas da više zastupnike i zastupnice molim da ne podnose prigovore oko povrede Poslovnika, jer postoji jasno određenje da zastupnik ili zastupnica dvije minute može reći je li zadovoljan ili nije zadovoljan odgovorom koji je dobio od strane predsjednika Vlade.
Pa ako će netko reći da predsjednik Vlade nije odgovorio kao što je trebao, to će biti zastupnica Benčić. Tako da vas molim da ne koristite ponovo i zloupotrebljavate institut povrede Poslovnika.
Izvolite sada zastupnica Benčić.
Zahvaljujem se.
Da, činjenica je da ponovno nismo dobili odgovor na ono što je bilo zapravo jednostavno pitanje, a to je da li je premijer ove zemlje u tom trenutku to ste bili vi premijeru Plenkoviću bio konzultiran oko odluke da se ključna infrastruktura za preradu nafte u Republici Hrvatskoj zatvori, te da onda ta nafta ide na preradu u drugu zemlju i to u MOL-ove rafinerije koji je u tom trenutku također u 25 postotnom vlasništvu te druge države u kojoj preferencijalni glas upravi tog istog MOL-a ima ista ta Mađarska država.
Dakle, nezamislivo je da vi o tome sa premijerom Orbanom niste razgovarali, a ako niste onda je to još veći problem od činjenice da niste iznijeli decidirani politički stav, da je za Republiku Hrvatsku i za vas kao premijera te zemlje neprihvatljivo da se zatvori Sisačka rafinerija prije nego se u potpunosti modernizira riječka.
Jednako tako ako zaista ste vi bili u zadanom momentu iz kojeg niste mogli izaći, a kako ste onda dozvolili Ćoriću da u ljeto 2018. godine supotpiše memorandum kojim se konstatira da će INA kao članica MOL-a uložiti maksimalne napore da poveća količinu transportirane sirove nafte od Janafovog terminala u Omišlju prema Mađarskoj i prema Slovačkoj konkretno prema rafinerijama MOL grupe.
Dakle, ne samo da ste vi, da tvrdite da niste vi donosili tu odluku, ako i niste donosili tu odluku zašto ste stvarali okruženje u kojem se ta odluka može što lakše za mađarsku stranu provoditi. I zašto na kraju krajeva dolaskom energetske krize niste iskoristili zakonsku ovlast da ograničite iznos sirove nafte u Mađarsku jer na to imate zakonsko pravo.
Dakle, nismo i nemamo i dalje odgovor koji je vaš politički stav …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam. Kolegice Benčić hvala vam lijepa./…
… u tom trenu bio oko zatvaranja rafinerije.
Hvala vam lijepa. Želim vam brzi oporavak i da se što prije vratite k nama u Sabor.
Prije nego što idemo dalje sa pitanjima posebno mi je zadovoljstvo pozdraviti na galeriji Hrvatskog sabora članove izaslanstva Nacionalne skupštine Azerbajdžana koji su u uzvratnom posjetu Hrvatskom saboru. Dobro došli? /Pljesak./
Sada će zastupnica Katica Glamuzina postaviti pitanje predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću, izvolite.
Zahvaljujem predsjedniče Sabora.
Gospodine Plenkoviću, moje pitanje je iz područja zdravstva. Ne postavljam ga ministru Berošu jer smo njegov rad i funkcioniranje zdravstvenog sustava ovdje u Saboru raspravljali nekoliko puta. Od toga velike koristi nije bilo. Vi ste uvijek očekivano ministru čuvali leđa, opravdavali najblaže rečeno sve greške sustava, pa samim time očito i dali podršku načinu funkcioniranja sustava kakav danas imamo.
Moje pitanje vama gospodine Plenkoviću. Koji je broj mobitela ministra Beroša, privatni, poslovni, na koji god se javlja? To pitam zato što prije manje od pola godine dok se javnost zgražala gledajući koliko se javno i grčevito gospođa Čavajda morala boriti da bi ostvarila svoja prava na zdravstvenu zaštitu koja je u ovoj zemlji i po Ustavu i po zakonima ima a nisu joj bila omogućena, ministar je javno izjavio da se samo trebala javit njemu i da bi sve bilo riješeno.
Ne tako davno, još jedan vaš stranački drug, kirurg iz Splita na sličan je način komentirao smrt, tragičnu smrt novinara Matijanića izjavivši da je Vladimir Matijanić umro zato što se eto nije imao liječnika kojem se mogao direktno obratiti. I da je barem nazvao njega i to bi se sve bilo riješilo.
Pa s o obzirom da je to izgleda Nacionalna strategija za rješavanje problema u zdravstvu, da je to HDZ-ova reforma hrvatskog zdravstva to pribavljanje ključnih telefonskih brojeva ja vas molim da nam vi lijepo ovdje izgovorite sve te ključne telefonske brojeve, da hrvatski narod čuje, zna i zove kad se razboli. Vidim da ste se vi očito dobro oporavili od covida. Vi sigurno sve te brojeve imate.
Izvolite odgovor predsjedniče vlade.
Hvala lijepo.
Što se tiče broja ministra Beroša imam ga, ali nije baš primjerno da ga govorim ovako javno. Za ovog drugog gospodina ne znam, njegov broj nemam i ne znam tko mu se i kako trebao javiti. Dakle, takve retoričke figure ako su domet vašeg pitanja ok, to čak ni na Googleu nismo mogli anticipirat da ćete pitati brojeve telefona. Međutim, ono što je bitno, bitno je da ministar Beroš koji je tu, mogli ste njega pitati nešto o reformi zdravstva, a ne mene, zajedno sa svojim suradnicima priprema reformu zdravstva, Zakon o zdravstvenoj zaštiti, Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju, priprema reformu zdravstva s konceptom da mu je pacijent u središtu te reforme. To mu je cilj. Da mu je prevencija jedan od načina kako da potičemo i zdrave životne navike i da nam populacija bude osvještenija o tome što može učiniti za sebe pa da onda prevenira skrb zdravstvenog sustava o našim sugrađanima, a na taj način i smanji troškove. Da učini napore koji će tamo gdje se to može smanjiti troškove u zdravstvu, gdje će omogućiti bolje i funkcionalno povezivanje različitih zdravstvenih ustanova, a osobito u mreži javnozdravstvene službe, a njih ima 165 čak u Hrvatskoj što po mnogim analizama ne da nije malo nego je po mnogim analizama jako puno, a da isto tako možemo i moramo učiniti dostupnost zdravstvene zaštite i zdravstvene usluge našim hrvatskim građanima, a da pritom činimo jako puno za naše djelatnike u zdravstvenom sustavu, za liječnike, za medicinske sestre, za tehničko osoblje, za sve namještenike koji rade u zdravstvenom sustavu i što smo već učinili. Podaci o tome koliko su povećane plaće u jednoj od javnih službi, a to je ovdje zdravstvo u našem mandatu govore samo za sebe. Malo je koja profesija toliko imala povećanja plaća kao što je imalo zdravstvo. Pitajte predstavnike sindikata bilo onih koji su bili do jučer reprezentativni ili ove koje je ministar učinio reprezentativnima nedavno na njegov prijedlog koji će u budućnosti pregovarati o pravima ljudi koji rade u zdravstvu.
Prema tome, svjesni da problema u svakom sektoru ima, pa ga ima isto tako i u zdravstvu mi ćemo činiti sve da zdravstvena zaštita naših građana bude kvalitetnija, a da oni koji rade u zdravstvu da imaju adekvatna primanja, a da cijeli sustav bude funkcionalan i da bude financijski održiv. Ta financijska održivost je jedna od temeljnih pitanja, mi svakih pola godine na vladi donosimo odluke, ne znam prije tjedan ili dva smo donijeli odluku ponovno o tome kako ćemo iz proračuna riješiti pitanje financijskih troškova što velikih bolničkih centara, dakle velikih državnih ustanova ili pak ovih općih bolnica kojima su osnivači županija i drugih zdravstvenih ustanova.
Prema tome, to je zahtjevan, težak resor, problematičan resor na određene načine, ali resor s kojim se intenzivno bavimo i zato reformu koju ministar priprema želimo napraviti u suglasju svih aktera, a to se odnosi i na županijsku razinu vlasti u RH kako bi ta reforma po onom najbitnijem načelu, a načelo kvalitete bila dobro prihvaćena od naših građana i kako bi zdravstvo financijski bilo održivo bez obzira …/Upadica: Hvala vam./… to znači i broj telefona.
Izvolite očitovanje zastupnice.
Hvala.
Dakle gle vraga znam i ja koristiti Google pa ću citirati. Da se trudnica javila meni ili ministarstvu ubrzali bismo tu proceduru. To je izgovoreno. Ministar je sam ponudio takvu vrstu zdravstvene usluge, pa ne mislim da se, da se zna broj na koji se treba zvati. Ta bajka koju ste sad ispričali o hrvatskom zdravstvenom sustavu zvuči sjajno, ali ona je upravo to smo bajka. Kamo sreće da to zaista funkcionira tako. Pa ako se svi i ne možemo sjetiti svakog detalja srećom danas toliko spominjani Google može. Pa prisjetimo se nekih problema koji su nas pratili samo u ove dvije godine, srećom za vas neću se vraćati u vrijeme prethodnika ministra Beroša jer taj cirkus srećom je barem gotov. Dakle, cijepljenje preko veze, problemi sa portalom Cijepi se i način dodjeljivanja tog posla, već spomenuti javno razvikani slučajevi Čavajda i Matijanić, dugovi veledrogerijama koji još nisu riješeni, nedostatak lijekova kojeg je opet upravo pokojni novinar Matijanić rasvijetlio u svojoj smrti, kršenje pravila stožera koja su od strane stožera bila sankcionirana za HDZ-ove foteljaše dok za, dok su se za građane vrlo, vrlo oštro primjenjivala i kršenja, njihovo kršenje se kažnjavalo. Prisjetimo se natječaja, koruptivnog natječaja u bolnici za Sestre milosrdnice i onog razgovora sa Dijanom Zadravec. Prisjetimo se samo svih problema koje su javno izjavljivali, iznosili liječnici obiteljske medicine kao što nedavno i prosvjed, mladi liječnici na svom prosvjedu. Ono što je bolno očito ovdje da i u hrvatskom zdravstvenom sustavu više vrijedi članska iskaznica HDZ-a nego zdravstvena iskaznica.
Dobro, idemo dalje, 15 pitanje poštovani kolega Okroša postavit će ministru gospodarstva i održivog razvoja Davoru Filipoviću.
Izvolite.
Hvala lijepo predsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani ministre gospodarstva i održivog razvoja gospodine Filipoviću mislim da ćemo se svi složiti da će ova zima biti izazovna i za naše građane i za poduzetnike. Naime, ruska agresija na Ukrajinu ne jenjava, energetska situacija narušena geopolitičkim, narušenim geopolitičkim odnosima u svijetu je eskalirala, a ne treba zaboraviti niti na inflaciju koja svim europskim ekonomijama predstavlja značajan problem.
Smatram da se iz ovoga svega trebamo izvući i da ćemo se izvući sa naravno što manjim posljedicama za naše građane i poduzetnike.
Isto tako bi se osvrnuo na plin kao goruću temu, znam i upućen sam kroz Odbor za gospodarstvo koliko se radi na tome, na sastanku koji je u Briselu bio održan u rujnu i onaj koji će biti održan u petak 30. rujna. Hrvatska se tu osigurala uz vlastitu proizvodnju i rezerve kroz izgradnju LNG terminala u Omišlju na otoku Krku, a Vlada RH je nedavno i donijela odluku da se ti kapaciteti LNG terminala u Omišlju i više nego udvostruče.
Zanima me poštovani ministre kako stojimo sa popunjavanjem domaćih skladišta plina, koliko su kapaciteti popunjeni i isto tako zanima me kako se Hrvatska pozicionirala u ovim novonastalim okolnostima na energetskoj karti Europe?
Odgovor poštovanog ministra Davora Filipovića.
Zahvaljujem akademiče Reiner.
Poštovani zastupniče Okroša, što se tiče trenutne zapunjenosti podzemnog skladišta plina u Okoliju ona je danas na 89,5%, rekli smo da će do 1. listopada biti na 90%, znači sutra ćemo doći do željenog cilja. Prema tome, najavili smo punjenje, zapunjavanje tog podzemnog skladišta i taj cilj upravo i ostvarujemo, a sve kako bi sigurnost opskrbe plinom u našoj domovini bila zagarantirana i da ne bude nikakvih problema. A što se tiče projekata na kojima radimo mi smo odmah negdje sredinom kolovoza, donijeli smo odluku o proširenju kapaciteta LNG terminala na Krku i to dvostruko više, dvostruko veći kapaciteti i također smo krenuli u jedan projekt gdje će se proširiti plinovodna mreža prema susjednim zemljama, a sve kako bi u budućnosti postali energetsko čvorište ovog dijela Europe i kako bi sigurnost opskrbe energentima u RH bila na najvišoj mogućoj razini, ali i kako bi pomagali isto tako drugim zemljama u okruženju. Prema tome, što se tiče plina radimo sve ono što možemo. Prije nekoliko dana također smo donijeli odluku, a to ste vi i spomenuli da sav hrvatski plin koji se proizvodi u Hrvatskoj da INA mora prodati HEP-u i da HEP dalje raspolaže tim plinom kako bi se pomagalo i bolnicama i vrtićima i školama, svima onima kojima pomoć bude potrebna. Također donijeli smo odluku i da se, da INA poveća za 10% proizvodnju plina, sve opet kako bi sigurnost, kako sigurnost opskrbe plinom ne bi bila pod upitnikom.
U petak je izvanredno vijeće, ministar energetike, mislim da je dobro reći par riječi i o tom sastanku. Naime, ono što se trenutno događa razgovara se o ograničavanju veleprodajne cijene plina na razini cijele Europe neovisno o dobavljaču plina. Francuska je prije dva dana uputila jedan dopis češkom predsjedništvu gdje je navela po prvi put i neke konkretne brojke, oni predlažu da se ograniči cijena plina koji se koristi za proizvodnju električne energije između 60 i 70 eura. Belgija je napisala jedan dopis također koji je do danas potpisalo 15 zemalja država članica koje isto tako se zalažu da dođe do ograničavanja cijene plina, a na prošli sastanak odnosno vijeće ministara energetike sam u dogovoru s premijerom uputio također stav Hrvatske, uputio sam dopis gdje isto tako tražimo to ograničavanje cijene plina. Prema tome, uz hrvatske investicije, uz povećanje kapaciteta LNG-a, uz zapunjavanje podzemnog skladišta plina Okoli na razinu od 90% radimo sve kako bi svi naši građani i sve gospodarstvo neometano funkcioniralo u ovim teškim vremenima.
Još ću se jedan put referirat na Okoli, bilo je i onih skeptika koji su govorili da se kasni, da neće biti zapunjeno, a koji čini mi se da su prizivali da se tako nešto dogodi, međutim evo kao što sam rekao danas 89,5%, sutra će to biti na 90, hvala vam lijepo.
Poštovani zastupnik Okroša.
…/Govornik nije uključen/…
Sada će poštovani zastupnik Ivan Radić postaviti pitanje potpredsjedniku vlade i ministru mora, prometa i infrastrukture Olegu Butkoviću, izvolite.
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče.
Poštovani ministre Butković, trenutačno su velika ulaganja u promet i infrastrukturu na području grada Osijeka i Osječko-baranjske županije, počevši od koridora PC čije ste radove nedavno i obišli i koji idu planiranom dinamikom izgradnje podvožnjaka na ulazu u Osijek u Ulici sv. Leopolda Bogdana Mandića, obnove Željezničkog kolodvora u Osijeku, nabavke novih 13 niskopodnih autobusa čijoj ste svečanoj primopredaji i sudjelovali kada je 7 novih niskopodnih autobusa koji već prometuju u gradu u Osijeku prije tjedan dana i bili, radi se modernizacija tramvajske infrastrukture, priprema se sve za niskopodne, za dolazak niskopodnih tramvaja u gradu Osijeku. Ali ono što svakako zahtjeva ulaganje je Zračna luka Osijek, konkretno rekonstrukcija putničkog terminala procijenjene vrijednosti oko 50 milijuna kuna kako bi Zračna luka Osijek mogla konkurirati drugim lukama. Stoga me zanima hoće li i kada doći do ulaganja u Zračnu luku Osijek.
Hvala.
Odgovor poštovanog potpredsjednika Vlade i ministra Olega Butkovića.
Hvala lijepo gospodine potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Gospodine zastupniče što se tiče ulaganja u prometnu infrastrukturu u cijeloj Hrvatskoj oni danas iznose nešto više od 25 milijardi kuna. Dobro ste primijetili veći dio ulaganja u prometnu infrastrukturu se događa i u Osječko-baranjskoj županiji. Ja sam prošli tjedan bio tamo zajedno sa županom i gradonačelnikom Osijeka, gdje smo svjedočili najprije završetku obilaznice Belog Manastira projekta vrijednog 90 milijuna kuna. A jedan od najvećih trenutno cestovnih projekata koji se provodi u Hrvatskoj je i završetak 5C koridora, točnije 20 kilometara, oko 20 kilometara autoceste od Osijeka do Belog Manastira koji bi trebao biti otvoren do kraja ove godine, točnije u studenom budući da je opremanje pri kraju i da će proces odnosno postupak tehničkog pregleda i uporabne dozvole potrajati mjesec, do mjesec i pol dana.
Isto tako kad gledamo investicije u samom Osijeku, onda je činjenica da rijetko koji grad danas u Hrvatskoj ima takva ulaganja kad govorimo o prometnoj infrastrukturi budući da ste neke od njih i spomenuli. To je obnova tramvajske infrastrukture kompletno izmjena i obnova tramvajske infrastrukture. To je projekt vrijedan 260 milijuna kuna. To je obnova željezničkog kolodvora, to je realizacija ulice Leopolda Mandića, to je crna točka, novi ulaz u grad Osijek koji se provodi također iz europskih sredstava. To je naravno nabavka niskopodnih novih autobusa, 13 novih autobusa, a u pripremi je i budući da to ide iz Nacionalnog programa za oporavak i otpornost nabavka novih tramvaja zajedno sa Zagrebom, gdje ćemo ugovor brzo potpisati i krenuti u nabavku novih tramvaja za Osijek.
Tako da kad gledamo sve te projekte u samom gradu Osijeku, a i drugih projekata od obnove državnih cesta u Osječko-baranjskoj županiji zaista mislim da radimo dobar posao. Što se tiče zračne luke i obnove zračne luke mi smo u mandatu ove Vlade, u ovih dva mandata otvorili tri zračne luke u Hrvatskoj obnovljene. To je Zagreb, to je Zračna luka doktor Franjo Tuđman u Zagrebu, to je obnova i naravno završena obnova Zračne luke Split i Zračne luke Dubrovnik projekta koji je išao iz europskih sredstava, projekt koji je uspješno okončan.
A što se tiče Osijeka tu se ide u investiciju zajedno sa upravom Zračne luke koja podrazumijeva rekonstrukciju putničkog terminala sa svom pratećom infrastrukturom. To je projekt vrijedan negdje oko 50 milijuna kuna i ona, ta sredstva će biti osigurana u sklopu Ministarstva mora, prometa i infrastrukture za naredne dvije godine. Tako da u tom smislu očekujemo raspisivanje natječaja i početak te investicije.
Hvala vam lijepa.
Poštovani zastupnik Radić.
Poštovani ministre zahvaljujem na odgovoru.
Razvoj Zračne luke Osijek osobito je važan za gospodarstvo i turizam ne samo grada Osijeka, Osječko-baranjske županije nego uistinu cijele Slavonije i Baranje jer je to jedina zračna luka istočno od Zagreba. Nedavno smo Osijek zračno povezali sa važnim čvorištem Münchenom. Drago mi je da kreću uskoro i …/Govornik se ne razumije./… letovi, te mi je izuzetno drago čuti ovaj vaš odgovor da uskoro kreće i rekonstrukcija putničkog terminala u Zračnoj luci Osijek.
Također kao gradonačelnik najvećeg grada u Slavoniji i Baranji htio bih se zahvaliti i pohvaliti Vladu Republike Hrvatske na jesenskom paketu mjera koji je donesen, koji je uvelike pomogao svim jedinicama lokalne samouprave, svim gradovima i općinama. Konkretno za narednih 6 mjeseci kada je u pitanju grad Osijek govorimo o višemilijunskim uštedama.
Hvala vam.
Idemo dalje.
Sedamnaesto pitanje zastupnica Mirela Ahmetović postavit će ministru gospodarstva i održivog razvoja Davoru Filipoviću.
Izvolite.
Hvala lijepa poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani ministre.
Na press konferenciji o udruženom zločinačkom poduhvatu u INA-i 31. kolovoza ove godine u prostorijama Vlade Republike Hrvatske, na pitanje novinarke zna li netko u Vladi po kojoj cijeni INA prodaje hrvatsku naftu i hrvatski plin premijer je rekao da to pitanje treba uputiti vama i da je on siguran da ste vi to pitanje već INA-i postavili. Dakle, imate informaciju o tome. Pa vam ja evo postavljam pitanje poštovani ministre Filipoviću po kojoj cijeni INA prodaje hrvatsku naftu i hrvatski plin mađarskom MOL-u, a po kojoj drugim poduzećima. Mislim da je vrijeme da podijelite tu informaciju sa javnosti.
Hvala lijepa.
Izvolite ministre odgovor.
Zahvaljujem predsjedavajući.
Pa evo ja sam isto guglao, ali nisam mislio da ćete vi postaviti ovako benigno pitanje. Što se tiče cijene po kojoj INA prodaje naftu Mađarskoj ta cijena je za prva tri mjeseca ove godine sukladno svim tržišnim cijenama. Ja vam konkretan broj ovdje ne mogu reći ne zato što ne želim ili zato što nešto skrivam, nego je to poslovna tajna.
Ali znam podatak i to je sukladno svim tržišnim cijenama. To je ono što mi je dostavljeno od 4 mjeseca pa sve do sada. Sva nafta iz Hrvatske se prerađuje u Rafineriji Rijeka, a ono što će biti dalje uvijek ću vas informirati, a eventualno ako bude nekakvih odstupanja a ne vjerujem da će ih biti jer radimo sve da dođe na promjeni modela korporativnog upravljanja.
Mogli ste proteklih dana vidjeti da smo povukli poteze koji se odnose na plin. Odredili smo da hrvatski plin ostaje u Hrvatskoj, da se preko HEP-a prodaje drugim poduzećima. Doveli smo ih do toga da se poveća proizvodnja za 10%, a vidjeli ste i da su svi članovi mađarske strane uprave INA-e shvatili poruku i premijera Plenkovića i Vlade da trebaju otići.
Prema tome, pred nama je period gdje će se raditi na poboljšanju poslovanja INA-e, na promjeni modela korporativnog upravljanja koji je takav već dugi niz godina. Prema tome, učinit ćemo sve da INA profunkcionira i da to bude sve na dobrobit našim sugrađanima.
Hvala lijepa.
Izvolite zastupnice očitovanje.
Hvala lijepa.
Pa meni je nevjerojatno da ste vi mene morali guglati i da ste očekivali teži odgovor. pa ne bojite se valjda jedne komesarke?
Što se tiče vašeg odgovora u kojem kažete to je poslovna tajna, dakle to je uobičajena mantra premijera Plenkovića kada ga pitaju o cijeni nafte i plina, hrvatske nafte i hrvatskog plina za mađarski MOL poglavito, to je poslovna tajna ne možemo se miješati u poslovnu politiku INA-e. Ali interesantno je da se možete sad kad je izbila na vidjelo afera u INA-i, naravno u kojoj su sudjelovali isključivo članovi HDZ-a, možete ograničiti izvoz nafte odnosno plina, možete odrediti i cijenu po kojoj će se taj plin prodavati isključivo HEP-u.
Nevjerojatno mi je prvo da ste se toga sjetili tek sad, a ne kad je izbila agresija Rusije na Ukrajinu kada je to zaista i bila potreba, nevjerojatno mi je da ste cijenu po kojoj će INA prodavati hrvatski plin hrvatskom poduzeću HEP-u odredili kao dvostruko veću od one za koju je Škugor za svoje privatno poduzeće kupovao od INA-e, nevjerojatno mi je da ćete dozvoliti da se posredstvom HEP-a zapravo ta cijena plaća iz džepova hrvatskih građana, nevjerojatno mi je i da se premijer Plenković izmiče od odgovornosti za uplitanje u poslovnu politiku INA-e s obzirom da javnost zna da je on naredio potpisivanje Memoranduma o izvozu hrvatske nafte kao i potpisivanje Memoranduma o izvozu hrvatskog plina.
Apsurdno je da je Hrvatska prepuna plina, ali kojeg najprije INA hrvatskog plina proda Mađarima za jeftinu cijenu, a onda otkupi od Mađara za skupu cijenu i prevali na leđa građana.
Idemo dalje, sada je na redu zastupnik Ćelić, svoje pitanje uputit će ministru zdravstva Viliju Berošu.
Izvolite.
Hvala g. predsjedniče.
Poštovani g. ministre.
Već osam godina liječnici nemaju svog legitimnog predstavnika u kolektivnom granskom pregovaranju za svije uvjete rada i plaća jer je tu reprezentativnost Hrvatskom liječničkom sindikatu ukinula vlada Zorana Milanovića. Tadašnji resorni ministar g. Mirando Mrsić je rekao da je to poticaj da se liječnici što više uključe u Hrvatski liječnički sindikat da je taj njegov potez jedan od razloga taj. Međutim, prema sadašnjim zakonu niti 80% ukupnog broja liječnika ne bi bilo dovoljno da bi taj sindikat bio reprezentativan.
Uz dužno poštovanje prema Samostalnom sindikatu zdravstva i socijalne skrbi i prema Strukovnom sindikatu medicinskih sestara i medicinskih tehničara RH kojima želim što uspješnije pregovaranje, smatram kako se ovim ispravlja nepravda jer ukoliko će biti, a vjerujem da hoće, pacijent u središtu zdravstvene reforme koja nam slijedi u RH onda moramo imati zadovoljne one koji su temelj zdravstvenog sustava, a to su liječnici.
U nekim zemljama je niži socioekonomski status vrlo važna stavka kod pregovaranja, u Njemačkoj je recimo to zahtjev za većim brojem zaposlenih. Proteklih godina su izdvojena ogromna sredstva, plaće su porasle za više od 23%, NPOO 2,5 milijarde ide za zdravstvo dakle sve su to koraci i ja vas molim ovdje da svim zastupnicama i zastupnicima i javnosti …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… taj važan potez.
Hvala lijepa.
Izvolite ministre odgovor.
Zahvaljujem g. predsjedniče HS-a.
Uvaženi g. saborski zastupniče.
Kao što je već danas tu bilo rečeno doista predstojeća reforma vraća pacijenta u fokus, ali to ne znači da razmišljamo i vodimo računa o svim drugim faktorima i participantima u zdravstvenom sustavu, poglavito djelatnicima.
Dobro ste rekli, ne prije osam nego prije devet godina ukinuta je reprezentativnost liječničkom sindikatu i od tada liječnici kao nositelji zdravstvene djelatnosti ne mogu sudjelovati u pregovaranju ovog kolektivnim ugovoru. Kao što znate sadašnji važeći temeljni kolektivni ugovor ističe 31. prosinca 2022.g. dakle uskoro, a pogledu 60 dana ranije počinje pregovaranje.
Stoga razgovarajući sa krovnim liječničkim organizacijama Hrvatskom liječničkom komorom, zborom, sindikatom različitim udrugama svi zajedno smo detektirali to kao jedan veliki naslijeđen problem i odlučili smo ga riješiti. Izmjenom Zakona o zdravstvenoj zaštiti koji regulira to pitanje danas nakon ovog aktualnog sata biti će rasprava o kojoj ćemo glasati i koju smo prezentirali HS-u upravo sa namjerom da riješimo to pitanje i omogućimo liječnicima da sudjeluju u pregovaranju o uvjetima rada i svojim plaćama.
Dakle, to je jedan samo od naslijeđenih problema koje rješavamo, a evo u tijeku našeg mandata riješili smo dosta tako naslijeđenih problema poput pitanja prekovremenih, poput pitanja ranijeg povećanja osnovice zbog kojeg su bile prisutne brojne tužbe u hrvatskom zdravstvenom sustavu. Sve to politikom ove vlade, poglavito suporta Ministarstva financija rješavamo jer sva ta pitanja imaju na neki način i financijski učinak.
I naposljetku nakon što eto vjerujem da ćemo uspješno riješiti taj problem i omogućiti liječnicima da participiraju u pregovaranju o svojim pravima reći ću vam još nešto, da, potrebna je reforma zdravstvenog sustava, mi je planiramo, ona je već sada utemeljena i ja kao ministar i kao ministarstvo mi smo doista na raspolaganju svim našim građanima, poglavito pacijentima.
Ovo nije bila floskula kada sam rekao da me nazove ne mene osobno nego ministarstvo, gospođa čiji slučaj vidim ponovo se politizira, međutim reći ću vam isto tako da je u okviru mogućeg provedena procedura prvostupanjske procjene, drugostupanjske procjene odlučeno je kao što je to u izreci drugostupanjske zaključka ona je otišla vani po njenoj želji jer se postupak koji je ona željela prekida trudnoće u ovom trenutku ne radi u RH. Taj isti postupak je i plaćen u razumnom roku. Da je moglo koji dan prije, moglo je, međutim određena prvo kontaktirana zdravstvena institucija pogriješila je u daljnjoj proceduri upućivanja zahtjeva u drugostupanjskoj i tu smo se uključili kao nadzorno tijelo glavno administrativno ministarstvo, ubrzali taj proces. Mislim da je provedeno sve sukladno pravilima, sukladno zakonodavnom okviru i ono što je najvažnije sukladno problemu koji je detektiran, a problem je bio veliki. Stoga ono što je bitno drugostupanjska komisija je ustanovljena, pred 2 godine nije bila, sada je ta procedura i prije samog problema de facto definirana ona se odvela …/Govornik se ne razumije./… ne mislim da je tu bilo ikakvog problema, a i nadalje mislim da je zadatak ministarstva i mene osobno biti na dispoziciji svim hrvatskim građanima to svakodnevno i radimo odgovarajući na brojna pitanja, brojne ponekad i dubioze, ali nikako ne pogodujući nego upravo upućujući …/Upadica: Hvala vam./… na zakoniti način rješavanja pojedinih problema.
Hvala lijepa.
Izvolite očitovanje zastupniče.
Isključite se ministre.
Evo ja ću se ponovno vratiti na reprezentativnost liječnika. Ako neki problem ne iznosi reprezentativni sindikat onda taj problem kao da ne postoji. Ono što želim istaknuti ovdje dakle da ova vlada uistinu čini kontinuirano sve u granicama mogućeg, moramo uzeti u obzir objektivne financijske mogućnosti da se jednostavno standard zaposlenika u zdravstvu, liječnika kao nositelja timova, ali i medicinskih sestara svih zaposlenika u zdravstvu kontinuirano povećava. I sada u ovoj tekućoj 2022. godini povećanje osnovice za plaće kao i svim ostalim državnim i javnim službama za 4% državni proračun košta milijardu i 500 milijuna kuna. Dakle, to također govori da će se i sa ovim korakom gdje će napokon Hrvatski liječnički sindikat ponovno biti reprezentativan, pridonijeti tome da svi oni zahtjevi koji dolaze od krovnih liječničkih udruga koji su ponekad ako uzmemo sve u cjelokupni kontekst možda i nerealni u određenome trenutku, ali to je posao cehovskih organizacija i ja vjerujem da će sada liječnike udruge i ova inicijativa mladih liječnika koju ste primili biti zadovoljni kada to idući tjedan izglasamo.
Hvala vam.
Prelazimo na 19 pitanje. Zastupnik Tomislav Klarić postavit će ga ministru gospodarstva i održivog razvoja Davoru Filipoviću.
Izvolite.
Zahvaljujem se predsjedniče sabora.
Uvaženi ministre evo danas tijekom aktualnog sata u više navrata što od opozicije, što od pozicije postavljeno je pitanje koje se na neki način odnosilo na ovaj jesenski paket mjera vrijedan 21 milijardu kuna koji je nedavno prezentiran, koji se odnosi i za zaštitu od rasta cijena energenata, hrane, pomoći javnom, privatnom sektoru, građanima i ja sam u brojnim kontaktima sa gospodarstvenicima na području Primorsko-goranske županije i svi oni redom izražavaju svoje zadovoljstvo donesenim paketom mjera, međutim iskazuju i neku vrstu bojazni da li će ovaj paket mjera biti dostatan odnosno dovoljan za prebrodit sve njihove probleme. Koje su vaše procjene, da li smatrate da će biti ove mjere dovoljne i kakvi, kako će se one odraziti na hrvatsko gospodarstvo?
Izvolite ministre odgovor.
Zahvaljujem predsjedniče sabora.
Poštovani zastupniče Klarić, paket mjera koji smo donijeli kada ga pogledate u odnosu na BDP je jedan od najvećih u Europi. To smo napravili kako bi poslali čvrstu poruku našem gospodarstvu i našim građanima da vlada stoji uz njih u ovoj krizi kao što je stajala uz njih u svim prethodnim krizama. Kada pogledate malo što se tiče električne energije tu smo osim onih najmanjih obrtnika, osim mikropoduzetnika uključili i srednja poduzeća, pa čak i ona velika pa smo tako odredili granicu do koje će dio poduzetnika plaćati struju 62 eura, dio njih će plaćati 180, 230 će plaćati oni najveći. Kada pogledate procjenu kolika, kolika je cijena električne energije na Hudex burza za posljednji kvartal ove godine ona je 504 eura po megavat satu. Prema tome, jasno je iz samih komparacija tih cijena u odnosu na ono što se procjenjuje kolika je pomoć gospodarstvu. Na takav način smo smanjili njihove troškove električne energije, na takav način smo smanjili i troškove električne energije našim građanima jer će oni plaćati cijenu električne energije 59 eura. Trebam istaknuti da primjerice u Sloveniji svi plaćaju cijenu energije od 88 eura. Štiteći kupovnu snagu naših građana i kroz ograničavanje cijena 9 artikala i kroz kontinuirano praćenje i ograničavanje cijena naftnih derivata omogućavamo našim građanima da novce troše kod naših gospodarstvenika i da jednostavno budemo i uz jedne i uz druge. Pratit ćemo cijelu ovu situaciju, po potrebi ćemo ponovno intervenirati, međutim kao što ste i vi istaknuli veliki broj gospodarstvenika, veliki broj primjerice ugostitelja također pozdravlja naše mjere jer će im omogućiti funkcioniranje u periodu koji je ispred nas. I što god bude u našim rukama, što god bude u našoj moći mi ćemo to činiti kako bi pomogli i našim ljudima i našem gospodarstvu.
Hvala vam lijepo.
Izvolite očitovanje.
Zahvaljujem se na vašem odgovoru i upravo to su riječi koje na neki način je i potrebno uputiti hrvatskoj javnosti, zbog toga sam i postavio ovo pitanje. Naime, u proteklom periodu i proteklim godinama često smo bombardirani nekakvim lošim stvarima. Malo koja kriza nije zatekla ovu vladu i na kraju sve naše građane kao proteklih 10-tak godina, od požara, poplava, potresa, pa evo sad i ovog nesretnog rata u Ukrajini. Tako da po meni pomalo u sjeni prolazi nešto što se sad događa diljem Hrvatske, a radi se o ogromnom investicijskom valu. Nedavno sam sa kolegama zastupnicima bio u Poličniku na svečanom otvorenju jednog proizvodnog pogona, priprema se za gradnju još nekoliko novih, gradi se infrastruktura, praktički čitava Hrvatska je jedno ogromno gradilište. Kod mene u mom gradu trenutno je u izgradnji 20 poslovnih hala, 27 pisama namjere novih gospodarskih subjekata i to je dobar pokazatelj smjera kojim idemo i onom dijelu svih mjera i poteza koja, koje Vlada RH je pokrenula i na neki način osnažuje ono što nam je najbitnije, a to je gospodarstvo, uz ovakve rezultate turističke sezone kakve imamo ove godine, uz izgradnju čitavog niza velikih infrastrukturnih zahvata, od razno raznih aglomeracija financiranih europskim sredstvima, pa do prometne infrastrukture na čitavom našem području. Mislim da Hrvatska ide u dobrom smjeru i evo ustrajte u tome, zahvaljujem se na vašem odgovoru i podržavam.
Prelazimo na 20. pitanje zastupnik Marijan Pavliček postavit će ga predsjedniku vlade Andreju Plenkoviću, izvolite.
Poštovani predsjedniče hrvatske vlade, evo krajem prošle godine dobili smo službene podatke Državnog zavoda za statistiku vezano za popis stanovništva u RH i nažalost crne prognoze su se obistinile da je trenutno 10% manje građana u Hrvatskoj nego prije 10.g., prije nekoliko dana dobili smo detaljnije analize tog popisa što se tiče vjerske strukture, što se tiče nacionalne strukture i što se tiče ono što je možda i najbitnije, a to je dobne strukture gdje nažalost se Hrvatska pretvara u zemlju staraca sa sve manje djece, naime udio osoba do 14.g. u cjelokupnom udjelu u stanovništvu je svega 14,27% dok je udio osoba starijih od 65.g. u cjelokupnom stanovništvu čak 22,45% i ti trendovi će se nažalost nastaviti i vrlo vjerojatno ćemo imati slijedećih 30-40.g. kolaps mirovinskog sustava jer nećemo imati dovoljno sredstava za mirovine naših umirovljenika jel nećemo dovoljno imati radno aktivnog stanovništva.
Vi ste kao vlada donijeli niz mjera koje nažalost nisu donijele onaj efekt koji se očekuje, jedna od tih mjera je bila „Biram Hrvatsku“ kako bi potaknuli povratak dijela iseljeništva gdje možemo doslovce na prste jedne ruke nabrojati tko se vratio i tko je koristio tu mjeru. Što planirate napravit po tom pitanju kako bi se ovi demografski trendovi katastrofalni ublažili ili zaustavili i planirate li u budućnosti tj. već tijekom ovog mandata, što smatram da stvarno bi trebalo, osnovati zasebno Ministarstvo demografije iseljeništva sa puno većim financijskim kapacitetima nego što se dosada radilo? Hvala.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepa.
Poštovani zastupniče Pavliček, što se tiče popisa stanovništva, točno, njegove rezultate smo vidjeli prije nekoliko mjeseci i čuli smo malo detaljnije prije nekoliko dana. Što se tiče negativnog prirodnog priraštaja to je po, ja vjerujem i vašem i po mom mišljenju jedna hrvatska realnost koja traje zadnjih 70-tak godina i nismo jedini koji imaju taj problem, on eskalira, naše, naša situacija u smislu starenja stanovništva je takva da ćemo ići kao u obliku neke vaze, da ne kažem što neki demografi kažu urne u smislu većeg broja starijih, a jako vidljivo manjeg, komparativno gledajući, broja mladih.
Isto tako imamo dva efekta, ovaj popis stanovništva je rezultat A-negativnog prirodnog priraštaja, B-iseljavanja stanovništva koje je olakšano zbog slobode kretanja od trenutka kada smo u članstvu u EU, to je vama jako dobro poznato, poznato je da je većina ljudi koja je otišla u neke druge države članice upravo iz slavonskih županija, iz istoka Hrvatske koji je i ovako i onako bio najviše pogođen i velikosrpskom agresijom na Hrvatsku i razaranjima i težim objektivno gledano okolnostima za stvaranje novih radnih mjesta, manjkom ulaganja i svime onime što je utjecalo na ukupnu situaciju. Međutim mi smo prepoznali taj problem još od 2016., izašli sa Projektom Slavonije, Baranje i Srijema, izdvojili dio sredstava i to pozamašan dio sredstava iz aktualne financijske perspektive, planiramo to učiniti kroz niz drugih instrumenata u ovoj novoj financijskoj perspektivi. Evo sutra popodne imat ćemo posebnu sjednicu vlade, dolazi povjerenica Ferreira zadužena za koheziju i za regionalnu politiku gdje smo jedan od naših programa koji se baš odnosi na teritorijalne zajednice, milijardu i 500 milijuna eura izdvojili kako bismo pomogli razvoj regionalni jače i više nego dosada, mislim da ste s time upoznati.
Što se tiče brojnih mjera demografske politike koje smo dosada poduzimali i koji nisu samo kroz Središnji državni ured za demografiju i za mlade nego jedan interresorski, međuresorni pristup, ja mislim da smo tu napravili jako puno. Ono što je ključ, ključ je promjena ozračja i mentaliteta, to je po mom dubokom uvjerenju najteže i najkompliciranije. Materijalne prilike da, poticaji da, olakšice da, stupnjevane porezne olakšice isto tako da, sve moguće beneficije i dobre prakse drugih zemalja koji potiču da obitelj ima više djece treba činiti, međutim ako se ne dogodi taj kvalitetni i mentalitetni pomak to jako teško ide. Mi spadamo među 14-15 zemalja EU koji isto tako imaju negativni prirodni priraštaj. Upravo je na moju inicijativu ova aktualna komisija Ursule von der Leyen prva koja je u povijesti Europske komisije ima jednu povjerenicu zaduženu između ostaloga i za pitanje demografije, to radi naša Dubravka Šuica kao potpredsjednica komisije i konstatira sve ove probleme koje mi vidimo, od toga da imamo, ne samo migracije iz zemlje u zemlju, manje razvijene članice Unije u razvijenije, nego unutar zemlje iz ruralnih krajeva u urbane dijelove, a kad se dođe u urbane dijelove, onda se zbog, plastično govoreći, života u stanovima s manjim brojem kvadrata ima manje djece. To su sve situacije koje se vrlo lako mogu prepoznati. Mi smo tu učinili jako puno toga, otvoreni smo za sugestije svih, da li je središnji državni ured ili ministarstvo, po meni je manje bitno. Ono što je bitno, bitno da je tema sveprisutna, da se stalno s njom bavimo i da donosimo mjere.
Ako će jedno ministarstvo umjesto središnjeg državnog ureda povećati broj .../Upadica: Hvala vam./... rođenih, ja bih bio jako zadovoljan, samo, nisam siguran da je .../Upadica: Hvala lijepa./... ministarstvo jedino rješenje u tom slučaju.
Izvolite kolega Pavliček.
Poštovani premijeru, evo, drago mi je da ste rekli da ste otvoreni za inicijative pa i sa dijela oporbenog spektra. Mi smo predlagali i stvarno mislimo da bi to bila dobra mjera, a to je majka-odgajateljica na razini cijele Hrvatske jer ona će napraviti efekt upravo tamo gdje su najniže plaće. U pasivnim krajevima, u Lici, Dalmatinskoj zagori, u Slavoniji i tamo će se majka odlučiti za rađanje većeg broja djece.
Međutim, vrlo bitno je ovo što ste rekli da treba mijenjati ozračje mentaliteta među našim ljudima, ali, zašto nam ljudi odlaze. Prvo i što je najgore u zadnje vrijeme, upravo zbog nepravednog sustava jer je ovo država postala država samo za povlaštene.
Korupcija na svakom koraku, ljudi ne odlaze više radi posla nego radi nepravde koja se događa svakodnevno. Zbog toga nam mladi ljudi odlaze i ne žele uopće sudjelovati u nikakvom aktivnom životu društva i zajednice u kojoj su rođeni i to je najveći problem, a tu vi kao premijer i kao vršitelj izvršne vlasti snosite najveću odgovornost i svatko od nas koji djeluje na lokalnim razinama snosi odgovornost za to.
S druge strane, još jedan veliki problem pored korupcije je Banovina gdje obnova, unatoč osiguranim sredstvima i produljenju roka nije krenula kako treba i ovako već demografski opustošena i takvi krajevi, vjerujte mi, to se događalo i sa istočnom Slavonijom, svaki dan koji će proći, sve manje broj ljudi će se vratiti u taj kraj i to je neminovno. Mislim da se treba apsolutno pokreniti puno više, puno jače jer ovo je rak rana Hrvatske.
Možemo mi pričati o cestama, o avionima, o mostovima, sve je to lijepo, divno, krasno. 9 navečer, premijeru, možemo zajedno kroz Slavoniju prošetati, nema nigdje nikoga. Prazne kuće, oronule kuće, ugašena svjetla, nema nigdje nikoga. Mene to boli ljudski, mene boli ljudski kad ja u moje rodno selo, Bapsku, nemam više s kime kavu popit.
Idemo dalje. Sada će potpredsjednik HS-a Ante Sanader postaviti pitanje potpredsjedniku Vlade i ministru unutarnjih poslova Davoru Božinoviću. Izvolite.
Hvala g. predsjedniče HS-a, pozdravljam premijera i sve prisutne ministre. Pitanje potpredsjedniku Vlade i ministru unutarnjih poslova. Želim evo kratak osvrt, hrvatsku javnost bi to interesiralo, vaš osvrt, koliko vrijeme, normalno dopušta u okviru ovog aktualnog sata, po pitanju stanja opće sigurnosti. Naime, ljudi su opterećeni i u kontekstu i ovog rata u Ukrajina i u političke nestabilnosti u našem susjedstvu, kao i energetske krize, inflacije i sve ono što pogađa naše građane, isto tako i jačanje ekstremizma je nešto što sigurno ulijeva strah u kosti našim ljudima, našim građanima pa bi bilo interesantno sigurno, evo, da čujemo od vas kratko taj pogled na opće stanje sigurnosti da znamo na čemu smo.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepo g. potpredsjedniče, uvaženi potpredsjedniče Sabora, hvala vam na vašem pitanju, dobro ste rekli, u ovih nekoliko minuta bi bilo teško odgovoriti detaljnije na pojave koje su vezane za sigurnost Hrvatske, ali ono što želim odmah na početku reći, Hrvatska je sigurna zemlja, to je, ne zbog toga što to kažemo iz Vlade, iz institucija već zbog toga što sve relevantne europske statistike Hrvatsku, pa i glavni grad Zagreb svrstavaju u najsigurnija odredišta u Europi.
Ti rezultati nisu došli s neba, nisu došli preko noći, radi se o jednoj vrlo sveobuhvatnom pristupu u pitanjima sigurnosti koja su sve složenija. Mi možemo reći da otkad postoji statističko mjerenje rezultata rada policije, mi smo danas na razini koja je bolja nego ikada u povijesti Hrvatske od neovisnosti i kad govorimo o teškim kaznenim djelima, razbojništvima, teškim krađama, dakle po svim tim pokazateljima, Hrvatska nikad nije živjela u uvjetima u kojima je cijeli sustav koji naravno, ja govorim prije svega o policiji, imao takve rezultate.
Pogotovo u onim kaznenim djelima, radnjama koja iziskuju proaktivni pristup policije, kad je u pitanju borba protiv korupcije, ali i borba protiv organiziranog kriminala. Ovdje se negdje ranije spomenuo da su institucije okupirane, a onda to pretpostavljam da su nekad bile slobodnije. E sad, pitanje je kako su slobodnije institucije imale slabije rezultate od onih koje su, kako je to kazao jedan zastupnik, okupirane.
Dakle mi pratimo sve svjetske trendove, mi smo tranzitna zemlja, mi smo zemlja koja je izložena migracijskom pritisku, ali i zemlja koju ne zaobilaze ove pojave o kojima smo govorili, vezane za ekstremizam i radikalizam, o tome smo javno govorili, dakle radi se o jednom trendu koji iz nekog stvaranja javnog mnijenja o tome da je sve loše, da su svi kriminalci, da su svi lopovi, ne znam ni ja što utječe na određene pojedince kojih ima u svakoj državi, svaka se sa time nosi na svoj način da pribjegavaju nekim radikalnim metodama. Hrvatska policija zajedno sa sigurnosno-obavještajnom službom to rješava uspješno, međutim, što ćemo mi slati više takvih poruka koje su neprovjerene, koje su paušalne, koje idu na vrijeđanje pojedinaca, koje idu prema govoru mržnje, nažalost imat ćemo više i takvih pojedinaca jer svi trendovi koji se procjenjuju i na razini EU koja o ovome stalno razgovara, govore nažalost da u ovakvoj jednoj atmosferi javnog diskursa, vrijeđanja, etiketiranja cijelih skupina .../Upadica: Hvala vam./... uključujući i političke skupine će biti sve veći problem.
Hvala ministre. Izvolite komentar potpredsjedniče Sanader.
Evo, hvala na odgovoru. Lijepo je to čuti da je Hrvatska sigurna. Ja to mogu i potvrditi sa pogleda ovog vatrogasnog, ovo je prilika da evo, završili smo požarno-vatrogasnu sezonu, zahvalim svim vatrogascima dobrovoljnim, profesionalnim, kao i zračnim snagama i pilotima i cijelom osoblju koji su dali svoj veliki doprinos da smo uspjeli tako dobro odraditi požarnu sezonu, koristim ovu priliku i zahvaliti premijeru i ministrima koji su ekspresno onako reagirali u Šibeniku, to je vrlo značajno za vatrogasce jer se onda osjeća da je cijeli sustav uz vatrogasce i da tu imamo dobru potporu, a onda je lakše i raditi.
Isto tako, koristim priliku zahvaliti evo, i ministre, vama i ministrici poljoprivrede, ministru obrane što se ovo ljeto bili uz nas, ministru, potpredsjedniku Medvedu, koji ste bili s nama, koji, gdje smo mogli otvoriti pitanje neposredno zapovjednici, najvažniji ljudi koji rade na terenu, kao i ono pitanje velikog problema velikih neobrađenih površina i zaraslih površina na Jadranu i nadam se da ćemo kroz ove izmjene i dopune Zakona o zaštiti od požara uspjeti riješiti to pitanje i naći prave odgovore, tako da ovi neodgovorni ljudi ili oni koji ne mogu, koji nisu u poziciji rješavati svoje neobrađene površine, ne uzrokuju probleme drugima jer to je vrlo važno zbog širenja tih požara, to se vidjelo kod ovog požara u Šibeniku jer su stradale obrađene površine zbog nemara i nepažnje ovih drugih.
Evo, tako da, još jedanput, hvala.
Sada će zastupnik Marin Mandarić postaviti pitanje ministru znanosti i obrazovanja Radovanu Fuchsu. Izvolite.
Hvala g. predsjedniče.
Poštovani ministre Fuchs, moje današnje pitanje iskoristit ću na temu sustava predškolskog odgoja i obrazovanja u RH odnosno problematike nedostatnih kapaciteta u sustavu predškolskog odgoja i obrazovanja. Najavljivano je i kroz nacionalni plan reformi i kroz nacionalni program otpornosti i oporavka, znana ulaganja upravo u taj segment.
Poznato je da je javni poziv za izgradnju kapaciteta raspisan bio tamo još u lipnju pa vjerujem da mnoge saborske zastupnike, a pogotovo one koji su čelnici jedinica lokalnih samouprava zanima da kad bi se moglo očekivati prve odluke, ugovori i da idemo graditi nove vrtiće, ali ne samo zastupnike nego mislim da je to pitanje je zanimljivo i širokoj javnosti, a pogotovo mnogim roditeljima čija su djeca i ove godine ostali ispod crte na upisima u dječje vrtiće. I uz to, možda ako imate odgovor na pitanja, ako znate dokle je stigla priča oko pripreme javnih poziva za ulaganja u aktivnosti vezane za uvođenje cjelodnevne nastave u osnovnom školstvu.
Hvala.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepa g. zastupniče.
Naravno, svima je poznato da je odgoj i obrazovanje apsolutni nacionalni prioritet bilo kojeg društva, pa svakako i RH. Imajući na umu da djeca koja pohađaju vrtić postižu bolje rezultate kasnije u daljnjem školovanju, a jednako tako i mogućnost ostavljanja djece u stručnim, za to primjerenim institucijama poput dječjih vrtića, svakako je nešto što e od posebnog značaja za mlade obitelji i osiguravajući na takav način zbrinjavanje djece, sve djece u RH, pružamo im jednake šanse kasnije.
Upravo rukovodeći se time smo i u nacionalnom planu predložili izgradnju dodatnih vrtićkih kapaciteta sa ciljanim brojem djece od 22 500 do '27. g. i sa kasnijom mogućnošću još dodatnih 17 500 mjesta u predškolskim institucijama iz operativnog programa, pa bi onda time do 2030. g. došli na razinu EU sa obuhvatom djece od 96%. Pogotovo je tu problem koji se javlja sa takvim .../Govornik se ne razumije./... u ruralnim područjima, pa onda imamo i često iseljavanje upravo mladih obitelji i .../Govornik se ne razumije./... njihovog prebacivanja i odlazaka u veće sredine, problem rješavanja fiskalnog poravnanja ili nemogućnosti manjih općina da održavaju takve vrtiće riješili smo izmjenom Zakona o predškolskom odgoju, a prvi poziv za podnošenje prijava za dodjeljivanje sredstva bio je objavljen u svibnju, završen i zatvoren u, 4. srpnja, rezultati su u finalnoj varijanti obrade i vrlo, vrlo skoro objavljujemo listu svih onih koji su zadovoljili sve uvjete i nakon toga imamo jedan žalbeni rok iza tog postupka administrativnog ide uručenje ugovora.
Na ovom prvom pozivu bilo je prijavljeno 321 zahtjev, ali naglašavam da svi oni koji nisu uspjeli zadovoljiti neke kriterije, najčešće se radi o imovinskopravnim odnosima, s obzirom da parcele, odnosno objekti u kojima se želi graditi ili ulagati, moraju biti formalnopravno, gruntovno i vlasnički čisti. Imat ćemo i drugi poziv za podnošenje prijava, a jednako tako, kao što sam rekao i u sljedećim fazama.
Do 2030. siguran sam da ćemo imati obuhvat djece od 96% Govornik nije uključen, ne čuje se./…
Izvolite očitovanje zastupniče.
Evo zahvaljujem na odgovoru. Bili ste poprilično jasni, nekako vjerujem da ostat će upamćene godine 2030. gotovo praktički sva djeca u vrtiću, 96% možemo reći gotovo sva, dvadeset i sedma godina cjelodnevna nastava u našim osnovnim školama.
Spomenuli ste i problem u ruralnim krajevima. Ja bih samo podsjetio da je u prošlom sedmogodišnjem financijskom razdoblju financiranom iz EU fondova vrlo uspješno kroz program ruralnog razvoja financirano mnoštvo dječjih vrtića upravo u ruralnim sredinama sa visokim intenzitetom sufinanciranja, praktički 100% što je bilo odlično prihvaćeno na terenu.
Svi se nekako nadamo da će uz ova sredstva koja su predviđena kroz NPO, da će i u buduće kroz ruralni razvoj se moći financirat izgradnja i dječjih vrtića, a sve naravno sa ciljem da sva djeca nam budu u vrtićima. To je ona osnovna nekakva funkcija, to ste i rekli da djeca koja pohađaju dječje vrtiće, odnosno u sustavu su predškolskog odgoja i obrazovanja od najranije svoje mladosti bolje rezultate kasnije postižu. Ali i ona druga funkcija kako bi se zapravo roditeljima u najvećoj mjeri majkama oslobodilo vrijeme kako bi mogle biti pristupačne na tržištu rada, kako bi jednostavno mogle ići raditi, ne da moraju čuvati svoju djecu.
Evo hvala ministre. U godinama koje su pred nama samo gas. Jedva čekam otvaranje novih javnih poziva.
23. pitanje zastupnica Anamarija Blažević postavit će ga ministru rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marinu Piletiću.
Izvolite.
Hvala predsjedniče.
Poštovani ministre u prosincu 2017. godine potpisani su prvi ugovori iz programa Zaželi. Bila sam tamo i osobno i mislim da u tim počecima nismo u stvari ni mislili koliko će benefita program Zaželi donijeti. Bilo nam je važno da zapošljava osobe koje su teško zaposlive, međutim puno više smo shvatili da vrijedi krajnjim korisnicima, odnosno najranjivijim skupinama našeg društva, to su stari i nemogućni.
I kada smo govorili i ovdje u Saboru i ovako u razgovorima na lokalnoj razini uvijek smo isticali da program Zaželi mora se nastaviti, mora se financirati i iz EU proračuna. U srpnju i rujnu ove godine bilo je dodijeljeno negdje više od 110 ugovora. Međutim, postoji još prijavitelja iz ovog programa odnosno poziva koji je bio, koji čekaju odgovore hoće li program Zaželi ići u njihovim sredinama. Tako da me zanima što je sa zadnjim javnim pozivom, koliko će još programa, odnosno ugovora se dodijeliti.
Ali me zanimaju i vaše projekcije o budućnosti cijelog programa Zaželi, o korisnicima, o zaposlenima i naravno nekakve dugoročnije prognoze hoće li se program Zaželi nastaviti i sljedećih godina.
Ministre izvolite odgovor.
Hvala lijepo predsjedniče, poštovane dame i gospodo zastupnici, uvažena zastupnice Blažević.
Kao da je jučer bila ta 2017. godina kada smo onda u nekim drugim okolnostima zajedno iščekivali ugovore za Zaželi. Danas evo neću reći na suprotnim stranama, ali sa jednakim ciljem govorimo da je projekt Zaželi jedan od najboljih socijalnih programa ove Vlade. Prepoznala je to Europska komisija čija je upravo tema projekt Zaželi bila i jučer na Bruxelskim hodnicima i po sastancima.
Prepoznali smo to i mi. Rekao sam na prvoj dodjeli u ovoj alokaciji od 200 milijuna kuna koje je Vlada osigurala u svibnju ove godine kada smo dodjeljivali prvih 52 ugovora jedno od najčešćih pitanja koji sam dobio preuzevši dužnost ministra je kada će biti projekt Zaželi.
Iz svih dijelova Hrvatske, iz svih političkih grupacija, iz svih sektora društva bilo da je riječ o jedinicama lokalne samouprave, naših udruga, ustanova koji su prijavitelji i pružatelji socijalne usluge pomoć u kući za starije i nemoćne. Upravo iz tih razloga, a želeći da ovaj jesenski paket koji je Vlada prije nekoliko tjedana donijela bude zaista sveobuhvatan i na korist svakom našem sugrađanu jest i odluka da se povećaju ova sredstva za dodatnih 245 milijuna kuna. To smo nekoliko puta javno komunicirali, pa evo koristim i ovu sabornicu da još jedanput ponovim da svi oni koji su se na trećem pozivu programa Zaželi javili, njih preko 470 bit će obuhvaćeni sa ovom alokacijom koju je Vlada u dva navrata, dakle donijela.
Ono što je ključno pitanje mislim da sam tako i razumio jest i održivost ovog programa iz razloga što godinu dana programa brzo prođe. Mi smo sada raspisali poziv da nekako prevladamo ovo razdoblje od završetka Europskog socijalnog fonda do uspostave i prvih poziva Europskog socijalnog fonda plus, ali dugoročnost ovog projekta mislim da nekoliko puta je to rekao i predsjednik Vlade i ja ponavljam želimo nastaviti sa ovim programom i upravo su dodatna sredstva i u sljedećoj financijskoj perspektivi osigurana. Govorimo preko 130 milijuna eura.
Međutim, to nije sve. Vlada je upravo kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti želeći da shvatimo ozbiljnost ovoga programa i da on bude institucionalno dugoročan i održiv osigurala sredstva i za izgradnju dnevnih centara za starije diljem Hrvatske čiji će javni poziv za prijavitelje biti vrlo skoro i objavljen i na taj način, dakle ponuditi jedinicama lokalne i regionalne samouprave da osnivaju dnevne centre čija će primarna uloga biti osiguranje, dakle izvan institucijskih usluga a tu ponajprije mislimo na sve aktivnosti koje provode žene kroz program Zaželi.
Ovom alokacijom od 445 milijuna kuna, dakle osigurano je i omogućeno zapošljavanje nešto više od 9.000 žena, a ono što je puno važnije da diljem Hrvatske, posebice u onim ruralnim sredinama gdje nemate baš dostupnost svih socijalnih usluga pružimo socijalnu uslugu pomoć u kući. Program „Zaželi“ zaista život znači.
Izvolite očitovanje zastupnice.
Hvala lijepo.
Moram izraziti zadovoljstvo vašim odgovorom i slažem se da je to jedan, sigurno jedan od najboljih programa iz Europskog socijalnog fonda, drago mi je što idu povećanja sredstava i što će ustvari svi prijavitelji iz prošlog poziva biti prihvaćeni odnosno dobiti u ruke nove ugovore u ovom kako ste nazvali prijelaznom razdoblju.
Dugoročnost je ono što stvarno sve na terenu zanima, pogotovo kada govorimo o ruralnim krajevima gdje ta briga o starijima i nemoćnima se ovim programom diže na jednu puno značajniju stepenicu i znači im ponekad puno više nego što mi uopće riječima možemo izreći. Ali ono isto tako što veseli je nadogradnja i održivost tog programa kroz sve ovo što ste nabrojali i evo raduje me stvarno vaš odgovor i mislim da će u lokalnim zajednicama i žene koje su radile kroz taj program, ali svakako i krajnji korisnici biti zadovoljni.
Hvala.
Idemo sada na 24. pitanje zastupnik Domagoj Hajduković postavlja ga predsjedniku vlade Andreju Plenkoviću.
Izvolite.
Hvala lijepo gospodine predsjedniče.
Poštovani predsjedniče vlade.
Ako su do mene došle informacije o ministru Paladini koji bi trebao voditi proces obnove da mu se citiram „više ne da“ onda su sigurno došle i do vas. Ali još je puno gora informacija, a to je da nema šanse da ćemo potrošiti novac koji smo dobili od EU za sanaciju šteta od potresa u produženom roku dakle do lipnja 2023.g.
Budući da ste predsjedniče vlade tako gordo i uporno tražili zapovjednu odgovornost Uprave INA-e recimo u zadnjoj aferi, ali svoju zapovjednu odgovornost niste vidjeli u mnogim HZD-ovim aferama ili u posrnulim HDZ-ovim ministrima, želio bih vas pitati sljedeće, možete li danas u saboru pred političkom i hrvatskom javnošću širokom garantirati da ćemo do lipnja 2023. potrošiti i zadnji cent novca od EU koji smo dobili za sanaciju šteta od potresa i ako to ne uspijemo hoćete li onda konačno prepoznati svoju zapovjednu odgovornost i dati ostavku?
Izvolite odgovor.
Hvala lijepo poštovani zastupniče Hajduković.
I vas je Google apsolutno odmah otkrio što ćete reć, istina to sam tek noćas vidio pa nisam stigao pitat Paladinu, vidim da ga sad nema, jel istina ovo da ti se ne da?
…/Upadica Paladina: Apsolutno ne./… Evo znači da nije.
Hoćemo potrošit pare? …/Upadica Paladina: Veliku većinu, a potrudit ćemo se da potrošimo sve./… Jeste čuli? Evo to je što se tiče toga.
Vidite g. Hajduković da nije bilo naše vlade mi ne bi dobili tih 680 milijuna eura za obnovu Zagreba i 320 milijuna eura iz EUSF-a za obnovu Banovine, a da nije bilo mene osobno ne bi produžili taj rok još godinu dana, to vam mogu garantirat 300%. Da je bilo do vas, do vaših kolega, do ovih doškolovanja u Kragujevcu dobili bi barem pet godina još produžetka roka, ali budući da vi niste tu imali nikakav upliv, ne mislim na vas osobno nego na SDP onda ministri, resori, službenici, oni koji se bave bilo da je to ministarstvo obnove odnosno graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine, bilo da je to Fond za obnovu Grada Zagreba, bilo da je to Središnji državni ured za stambeno zbrinjavanje i obnovu imaju trajnu zadaću da svaki dan na tome rade.
I mi smo imali i ovaj tjedan jedan sastanak, potpredsjednik Medved to sve skupa koordinira, imat ćemo aktivnosti praktički na tjednoj bazi. Ministrima je to više nego jasno da je ovo pitanje koje se mora riješiti ne samo da bi se potrošile tih milijarde eura nego da bi se konkretno pomoglo prije svega onim ljudima koji i dan danas nisu u svojim kućama. Njih ima puno manje nego što se to misli. Ali evo jučer smo dobili izvješće o napretku u izgradnji višestambenih zgrada osobito u Petrinji gdje će dio ljudi koji su u kontejnerima tijekom iduće godine konačno doći u zamjenske objekte koji će se izgraditi. Gradi se i na ne samo prilično brzoj i učinkovitoj obnovi ne konstrukcijskoj već je i 6.000 objekata i zgrada obnovljeno, prionilo se poslu i konstrukcijske obnove, ali i izgradnje zamjenskih kuća i procesu samoobnove.
Prema tome, ja se slažem s vama da je to sporije nego što bi ja htio. Ako imam ijednu stvar oko koje sam nezadovoljan dinamikom rada onda je to pitanje obnove, tu uopće nema dileme i tu se slažemo.
Međutim zadaća je svih da se angažiraju i da se to sve skupa ubrza, bilo da riječ o programima, bilo da je riječ o konkretnoj javnoj nabavi, bilo da je o konkretnom izvođenju radova, bilo da je riječ o potpori. Ja ću vas podsjetiti, mi već praktički skoro dvije godine ljudima na Banovini dajemo niz potpora upravo zbog toga što ovaj proces nije još dovršen, vi ste pretpostavljam toga svjesni kad je riječ o energentima i kad je riječ o transportu u prometu hrani, prehrani. Koliko je trenutno obroka se još daje? …/Upadica se ne razumije./… Tisuću i pol obroka se i dalje dijeli na Banovini, to više nije osno spontano kao što je bilo na početku nego sustavno, sistematski organizirano. Prema tome, čitav niz aktivnosti je na dnevnoj bazi u tijeku, intenzivan je, svi resori imaju zadaću da obave taj posao do kraja i ja vjerujem da ćemo u dinamici koja je omogućena da bude 12 mjeseci duža nego što su to predvidjeli rokovi za EUSF učiniti maksimalne napore da se ono što se može financirati s time, ali iz izvora obnovi.
Hvala vam.
Izvolite očitovanje zastupniče.
Hvala lijepo.
Prije sve predsjedniče vlade ja nemam veze sa nikakvim kragujevačkim diplomama tako da nemojte me miješati sa tim i sa tom grupom zato sam od tamo i otišao između ostalog. No, vratimo se mi na pitanje. Nadam se da je to hrvatska javnost slušala pogotovo oni koji još žive u privremenom smještaju jer opet vi predsjedniče vlade niste rekli da prihvaćamo odgovornost, da bit će potrošeno, nego ste to elegantno prebacili na ministra koji je rekao velika većina. Što znači velika većina? 51%, 63, 59, to je većina. Dakle, opet nismo dobili jasan odgovor.
Druga stvar, mislite li vi da Fond europske solidarnosti funkcionira po tome tko je na vlasti ili tko je premijer? To bi dobila svaka vlada na čijem teritoriju se desila ovakva stvar. Ono što ste vi napravili isposlovali ste produžetak ali samo zato što niste bili sposobni potrošiti taj novac u roku koji ste, koji ste dobili. Kažete da ministarstvo i institucije imaju trajnu zadaću, pa imaju trajnu zadaću raditi na ovome već 2,5 godine pa ništa. I na kraju dana predsjedniče vlade ono što je problem zbog ovako dugotrajnog procesa je da svatko tko ima bilo kakvog izbora je već iz potresom pogođenih područja, govorim prije svega ovdje o Banovini, otišao. Ostali su oni koji nemaju izbora. U pravilu starija odnosno starija kućanstva, starija populacija. I ono što smo dobili zapravo je da je već demografski uništen kraj još više opustošen. Eto, to su rezultati vaše vlade, to je rezultat obnove, a da ne pričam o ljudima koji su u Zagrebu još uvijek u privremenom smještaju, koji moraju prosvjedovati da bi riješili svoje probleme jer evo 2,5 godine nakon potresa u Zagrebu još nismo novac potrošili.
25 pitanje zastupnica Anita Pocrnić Radošević postavit će ga ministru rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marinu Piletiću.
Izvolite.
Hvala predsjedniče Hrvatskoga sabora.
Poštovani predsjedniče vlade, ministrice, ministri, kolegice i kolege zastupnici pitanje upućujem ministru Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike gospodinu Marinu Piletiću. Poštovani ministre, trendovi na tržištu rada pokazuju iznimno dobre rezultate usprkos nedavnim krizama kao što je bila Covid kriza tijekom koje je vaše ministarstvo i Vlada RH brzom intervencijom spasila gotovo 800.000 radnih mjesta, isto tako trenutna energetska kriza koja se utječe na poteškoće u gospodarstvu, ali i čitavom stanovništvu zbog koje je i osmišljen i provodi se paket mjera za pomoć kućanstvu i gospodarstvu. Naime, pokraj kolovoza u HZZ-u evidentirano je, evidentirano je evo i oko 110.000 nezaposlenih osoba što je za 15.000 nezaposlenih osoba manje nego u isto vrijeme prošle godine. Znači, a usporedbe radi prije 10 godina prosječan godišnji broj nezaposlenih osoba bio je oko 324.000. Krajem kolovoza ono što je posebno značajno imali smo milion i 640 tisuća zaposlenih osoba što je rekordan broj u zadnjih 10 godina što je znači imalo čak 134.000 više zaposlenih nego prije 10 godina. Vaše ministarstvo putem HZZ-a kontinuirano provodi mjere aktivne politike zapošljavanja koje se provode i tijekom ove godine, pa možete li mi reći koliko ste zadovoljni provođenjem mjera aktivne politike zapošljavanja i koje su polučile najveći interes kod nezaposlenih osoba. Isto tako novina je bila uvođenje sustava vaučera za obrazovanje zaposlenih i nezaposlenih osoba pa me zanima kakav je interes za korištenje vaučera i kod obrazovnih institucija, ali i potencijalnih korisnika?
Hvala lijepo.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepo predsjedniče.
Uvažena zastupnice, koliko sam ja zadovoljan provođenjem mjera aktivne politike zapošljavanja, mjere HZZ-a je manje bitno u odnosu na to koliko su zadovoljni naši poslodavci. Hrvatska udruga poslodavaca, ali i svih drugih koji su zaista socijalni partneri Vlade RH sukreatori su dakle svih mjera koje činimo upravo kako bismo osnažili tržište rada, spriječili povećanje broja nezaposlenosti i dosegli dakle one ciljeve koje si je vlada na samom početku mandata zadala. Naravno da nas veseli statistika koja kaže da imamo zaista rekordnu zaposlenost još od 2008. godine, da imamo rekordno nizak broj nezaposlenih, vratili smo se u '80.-te godine prošloga stoljeća po tom pokazatelju, ali dakle podatak od 110.000 na današnji dan je 105.000 nezaposlenih. Ono što jest dakle naša politika i kroz sustav HZZ-a da u kontinuitetu, a činimo to dakle u punom opsegu mandata ove vlade kontinuirano provodimo mjere aktivne politike zapošljavanja. Jedna od reći ću najboljih mjera koja korelira i sa mjerama koje donose jedinice lokalne i regionalne samouprave jest mjera samozapošljavanje. Dakle, to je najčešće korištena mjera u sustavu HZZ-a. I podatak da svi koji su korisnici te mjere nakon 2 godine i dalje u postotku od 85% onih korisnika te mjere i dalje su prisutni na tržištu rada govore koliko je zapravo pogođena ova mjera.
Vi ste spomenuli i sustav vaučera, dakle to je neka novost koju smo raspravljali početkom ove godine u Hrvatskom saboru i kada smo rekli da upravo kroz ovu mjeru prekvalifikacije, dodatnog obrazovanja želimo osnažiti tržište rada, osigurati sredstva što i jesmo kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti i omogućiti poslodavcima da bespovratnim sredstvima dodatno kvalificiraju svoje zaposlenike, ali i da tu mjeru prekvalifikacije putem sustava vaučera dakle obrazovanja za odrasle mogu koristiti i nezaposlene osobe. Kroz programiranjem Europskog socijalnog fonda plus, dakle mi i dalje nastavljamo kontinuirano provoditi ovu politiku aktivnih mjera zapošljavanja, s ciljem, naravno, da ih dosegnemo onaj postotak koji si je Vlada kroz strateške dokumente zacrtala do 2030., želimo imati 75% zaposlenih, odnosno apsolutno se dakle standardima i statističkim pokazateljima koji su na nivou EU.
Izvolite očitovanje zastupnice.
Hvala na odgovoru poštovani ministre.
Zadovoljna sam odgovorom. Tim više jer ste naglasili da će se i u narednim vremenima, usprkos krizi koja nam predstoji, kako na globalnoj razini, tako i kod nas, nastaviti s provođenjem mjera aktivne politike za zapošljavanje. Također, dobro je čuti da preko 85% korisnika potpore za samozapošljavanje nakon isteka sufinanciranja i dalje uspješno posluje, što je svakako poticajno zaposlenim osobama da krenu u poduzetničke vode i to koristeći potpore HZZ-a te sebi i drugima osiguraju egzistenciju te na taj način pridonesu i rastu gospodarstva.
Isto tako, po pitanju vaučera koji su novina tijekom 2022. g. značajan je kontinuitet i nastavak provedbe, kako bi se smanjio jaz između potreba poslodavaca i onoga što se nudi na tržištu rada po pitanju zvanja, znanja i vještina te kako bi se ojačala motivacija nezaposlenih, ali i zaposlenih osoba, za dodatno obrazovanje i promjenu zanimanja u skladu sa potrebama na tržištu rada.
Hvala.
26. pitanje zastupnik Mario Kapulica postavit će ministru vanjskih i europskih poslova Gordanu Grliću Radmanu. Izvolite.
Hvala lijepo poštovani g. ministre.
Potpuno je jasno kakvu politiku vodi hrvatska Vlada, Ministarstvo vanjskih poslova i kakva vanjskopolitička stajališta zauzima HS neovisno od tome što će u petak kolegice Pejnović imati performans pred HDZ-om, vjerojatno zaogrnuta u ukrajinsku zastavu.
Ali nije jasno kakvu vanjsku politiku, s kojim ciljevima, s kojim partnerima i s kojim učincima vodi predsjednik RH. Tako je svijet najprije slušao ismijavanja upozorenja da će se dogoditi agresija na Ukrajinu samo 48 h prije njenog pokretanja, pa smo onda slušali opravdanja te ruske agresije pa optuživanje zapadnih saveznika za izazivanje te agresije pa pokušaj razvijanja .../nerazumljivo/... jedinstva unutar NATO saveza pa blokiranje Švedske i Finske, proglašavanje čitavog Sabora izdajničkim i na kraju i pozivanje svijeta da počne uskraćivati pomoć Ukrajini kako bi se rat tamo što prije okončao.
Dakle, s druge strane, tijekom procesa kojim smo željeli pomoći Hrvatima u BiH, nagledali smo se i mahanja sabljama i frcanja oštrih izjava na sve strane, a onda u Madridu na samitu NATO-a, ništa. Onda pred Erdoganom koji je zaključke zagrebačkog sastanka iznio dan prije u Sarajevu, ništa. Ne samo ništa nego i manje od toga jer smo čuli da Dayton nije bitan i iz usta predsjednika RH, da promjena izbornog zakona, da za nju nema legitimitet visoki predstavnik.
I sad imamo i slučaj prebjega hrvatskog državljana koji je izbavljen iz ruskog zarobljeništva zahvaljujući .../Upadica: Hvala vam./... hrvatskoj Vladi, predsjednik se nije oglasio. .../Upadica: Hvala vam./...
Hvala lijepo.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepo g. predsjedniče, predsjedniče Vlade, uvaženi zastupniče g. Kapulica. Da, zapravo sve što ste vi iznijeli, to je točno, to je jedna rekapitulacija i analiza zapravo hrvatske vanjske politike, ja bih rekao, u otežanim uvjetima i sigurno da smo to već i u prošlim mjesecima višekratno ukazali na i štetnost i izjava i postupanja koji pokazuje i predsjednik države nažalost. To nam je i otežalo neke naše aktivnosti koje su bile usmjerene, prije svega, na našu predanost i jedan napor koji smo ulagali kako bismo osvijestili, kako bismo internacionalizirali pitanje BiH i osobito obespravljen položaj hrvatskog naroda u BiH, što smo uspjeli i zahvaljujući i predsjedniku Vlade i hrvatskoj diplomaciji i svima nama koji smo bili uključeni ovih zadnjih godina kako bi doista to pitanje bilo vidljivije i ono je postalo vidljivije i učinjen je zapravo veliki doprinos činjenicom da se, da je visoki predstavnik koji je u konačnici i kanio donijeti, koristiti bonske ovlasti, nažalost vidjeli ste i slike 26. srpnja i radikaliziranu političku scenu u BiH, gdje nažalost bošnjačka strana koje je trebala imati više sluha za budućnost BiH, kao prosperitetne zemlje, ali institucionalno funkcionalne, pokazati više razumijevanja i sa .../nerazumljivo/... političkim predstavnicima hrvatskog naroda naći određeno rješenje.
Naravno da hrvatska Vlada se nikada nije miješala u unutarnju politiku BiH, ali sigurno kao odgovorna članica EU i NATO saveza možemo pokazati svoje mišljenje, osobito kada je u pitanju ambicija BiH da bude članica EU, prije svega, da stekne kandidacijski status, da bi to naravno postigla, o tome se mora razgovarati, prema tome, Hrvatska, jednako kao i sve druge zemlje, evo, spomenuli ste naravno, Tursku koja je predsjednik Erdogan je došao ovaj najprije u Beograd pa onda u Sarajevo a onda konačno u Zagreb, što smo vidjeli, vidjeli smo, što smo čuli, čuli smo. Došao je na poziv predsjednika Milanovića.
Naravno da svaki politički sustav s demokratskim deficitom zapravo koji upravo u BiH je disfunkcionalan, koji napušta ustavne procedure i vladavinu prava, naravno, upravo da je on podložan i prostoru političkog voluntarizma i naravno da ima u svomu sustavu i elemente, svakako elemente ja bih rekao anarhije, ali i naše naravno gledanje budućnosti BiH. Mi čekamo sada izbore, mi želimo da Hrvati u BiH iziđu na izbore, da gdje god jesu da svaki građanin BiH, ali naravno Hrvati jer ovo je prilika, većinski narod je Bošnjački, hrvatski narod nema svoje predstavnike, evo doista šansa, naravno i prilika isto tako i visokom predstavniku da koristi bonske ovlasti budući da je, ih je već koristio.
Što se tiče Prebega, naravno da je tu hrvatska diplomacija, od prije svega zalaganjem predsjednika vlade koji je znači već u travnju mjesecu kada je zarobljen, dakle mi nikada nismo ovaj govorili o tome jesu li, bilo je špekulacija da su, Hrvati se bore, ali svatko je imao svoju, svoju, svoj naravno volju i način i Prebeg se borio na strani Ukrajine, za obranu Ukrajine, ali mi smo naravno pomogli tu u interesu…/Upadica: Hvala vam/… hrvatskog državljanina i to, to smo odradili, hvala lijepa.
Izvolite očitovanje zastupniče.
Pa evo ja mogu reći kao komentar da je jasno da je Milanović koji je govorio da ga niko neće slomiti, da će on sve zagovornike koncepta koji negiraju Daytonski sporazum, koji dovode u pitanje mogućnost promjene Izbornog zakona intelektualno potopiti, da je on u posljednje vrijeme sam sebe potopio. Međutim dosta su razotkrivajuće reakcije stranaka za taj, na taj njegov salto mortale koji njeguje domete politike smo vidjeli u Bledu. Dakle za razliku od vlade koja je u strateškom kompasu EU unijela konstitutivnost hrvatskog naroda, nju nismo ostvarili, ali ćemo je u mandatu ove vlade napravit sve da ju ostvarimo, to su učinci rada ove vlade, a ovo su rezultati Milanovićevog sudjelovanja u Bledu, ovo, to je domet Milanovićeve politike, hvala vam lijepo.
27. pitanje zastupnica Ivana Kekin uputit će ga predsjedniku vlade Andreju Plenkoviću, izvolite.
Kolega Kapulica isključite se.
Evo izvolite.
Hvala vam.
Dakle poštovani premijeru, ja se iskreno nadam da ste googlali jer mi treba baš konkretan odgovor. Naime, vi ste prije 3.g. svečano objavili da ROŠ gradi u Hrvatskoj ekskluzivni onkološki laboratorij, pale su pri tom teške riječi „izliječit ćemo rak“ citiram vas sada, ROŠ se tada obvezao financirati projekt u iznosu 90 milijuna kuna, do svibnja ove godine trebao je biti otvoren Zavod za personaliziranu medicinu, a do prosinca potpuno opremljen labos u kojem bismo liječili i izliječili rak. Projekt je uz to trebao pokrivati sve ustanove koje liječe onkološke pacijente u Hrvatskoj, no vrlo brzo ste donijeli akcijski plan prema kojem je jedini nositelj projekta KBC Zagreb, dakle Rebro koje čuda li i najveći kupac ROŠ-ovih lijekova sa godišnjim izdvajanjima od oko 170 milijuna kuna. Do danas nema niti traga niti zavodu, niti laboratoriju, niti investiciji od 90 milijuna. Ono čemu svjedočimo s druge strane je činjenica da Rebro šalje sve uzorke na obradu u Njemačku u ROŠ-ov laboratorij i da ta sekvencioniranja plaća HZZO, dakle porezni obveznici. Godišnji limit HZZO-a za ovu pretragu je 50 milijuna kuna ROŠ-u, a dakle možete ju dobiti samo na Rebru i to samo ako dozvolite da se i svi vaši medicinski podaci podijele s ROŠ-om jer ste temeljem sporazuma kojeg ste sklopili s ROŠ-om dozvolili da ROŠ dobije sve podatke iz Hrvatske onkološke baze podataka, što je nevjerojatna vrijednost jer bi inače ROŠ morao raditi klinička ispitivanja koja bi za taj broj pacijenata i taj broj godina, pričamo o 7.g., vrijedila otprilike 35 milijardi kuna.
Moje pitanje je, koliko je ROŠ novaca od obećanih 90 milijuna do sada uložio u izgradnju centra u kojem ćemo izliječiti rak?
I drugo, koliko je istodobno ROŠ novaca od HZZO-a, dakle hrvatskih poreznih obveznika, primio za praktični monopol na navedenu pretragu? Hvala.
Izvolite odgovor predsjedniče vlade.
Hvala lijepa.
Nema Google ništa o ovome. Vi ste, znate šta je dobro, dobro je da smo mi kao vlada riješili sve probleme Zagreba kad je riječ o energentima, onda lako, onda se vi možete baviti Googleom i pitanjem više za pitanje ministra Beroša nego za mene. Ja ću zamolit ministra Beroša da se konzultira sa KBC-om i ravnateljem g. Ćorušićem, pa nek vam pošalje pismeni odgovor o tome u kojoj je fazi taj projekt. Kolko ja shvaćam taj projekt ideje personalizirane medicine razmjene podataka je izrazito kvalitetan i dobar, recimo to tako da je u skladu sa najmodernijim dostignućima najrazvijenijih država i to je cijeli koncept i cijela ideja, a za ove detalje kolko je kome, ko koga poslao, što je kolko koštalo, to ću vas pismeno izvijestit, ja te podatke i da hoću ne mogu znat, čak mislim da ih nema ni na Googleu. Ali za Zagreb je dobro, vidite kako je mirna atmosfera u gradu, sad vi oko ovih kesica jesu original ili nisu, vodite računa o tome kolko koštaju.
Izvolite očitovanje.
Puno vam hvala.
Naravno niste mi odgovorili kao ni većini kolega, no podsjetit ću vas na još nekoliko činjenica za koje ste direktno odgovorni baš vi, a onda vaša vlada.
Za početak s tim istim ROŠ-om osobno ste, baš osobno, dogovorili fantastičan dil sredinom 2020.g. kada je ROŠ poklonio aparate za PCR testiranje Klinici za zarazne bolesti „Fran Mihaljević“, ali mislim među doktorima vam je poznata ona rečenica da kod farma firme nema ništa za džabe, dobijete samo prvi šut bi se reklo. Tako da se dogovorilo isto tako da taj aparat kojeg su donirali može koristiti samo reagense od ROŠ-a, pa su tako reagensi u vrijednosti od 72 milijuna kuna, znate sitnica tu i tamo kako ste rekli, ovdje 50, tu 72 milijuna kuna, dakle bez postupka javne nabave nego pregovaračkim postupkom, dakle nije bilo nadmetanja, a dakle otišli ROŠ-u za PCR.
Osim toga podsjetila bih vas da su nam u periodu od 6.g. tri puta porasli troškovi za liječenje onkoloških bolesti, a istodobno nismo produžili život našim onkološkim pacijentima, što je možda povezano sa činjenicom da upravo onkološka stručna društva primaju najviše novaca od farma firmi, a također upravo ta stručna društva preporučuju HZZO-u koje lijekove da stave na svoje liste, dakle koje će i još bitnije, čije će lijekove koristiti hrvatski pacijenti, a plaćati hrvatski porezni obveznici. Istodobno vaš šef HZZO-a koji da ne bude zabune je član HDZ-a još uvijek Lucijan Vukelić, je odbio da se potpišu etički ugovori prema kojima bi farma firme morale obavještavati HZZO o novčanim transferima liječnicima i stručnim društvima i čime bi se možda mogla rasvijetliti evidentna pogodovanja određenim farma firmama. No to vam očito nije u interesu. Dakle, umjetnica zastupnica građanka neće biti zdrava ali će Roche biti pun para i što ćemo sad premijeru?
Idemo na 28 pitanje. Sada je na redu kolega Božo Petrov, pitanje isto tako ide prema predsjedniku vlade.
Izvolite.
Predsjedniče vlade, jedna, jedan od najvažnijih interesa RH je zaštita Hrvata u BiH, zaštita Hrvata kao konstitutivnog naroda, jednakopravnog naroda jer bez njih geopolitički dugoročno Hrvatska je neodrživa. I za to bi trebala postojati koncizna, jasna, ustrajna politika i smjer. E sad za par dana, u nedjelju su izbori u BiH, a ovo su odlike vaše diplomacije. Prvo ste uljuljkivali Hrvate u BiH govoreći da ćete vi sa svojim partnerima iz Bruxellesa uspjeti promijeniti izborni zakon pa će konačno Hrvati moći birati vlastite predstavnike. Od izbornog zakona i promjene izbornog zakona se nije ništa dogodilo. Nakon toga ste govorili Hrvatima da ako ostane isti izborni zakon da ne izlaze na birališta, da znate piše tamo sve javno 17.2. iz Bruxellesa se javljaju lijepo tako počešljani, uređeni 17.2. ste rekli Hrvatima nemojte izlaziti ako će vam izborni zakon ostati isti, ako vam treba screenshot mogu vam ja dati. Sada obilazite Hrvate i govorite im da izađu. Nakon toga ste javno opet priopćenjima vlade govorili da ste mjesecima diskretno pregovarali sa visokim predstavnikom Schmitom da se promijeni izborni zakon, zbog čega ste dali oružje u ruke Bošnjacima da prave pritisak na Schmita da se odustane od izmjena izbornoga zakona, a ja vas sad na kraju pitam molim vas odgovorite mi jeste li se vi dogovarali sa Schmitom oko izmjena izbornih zakona, izbornog zakona ili niste jer ako niste onda ste lagali jako preko vlade, a ako jeste onda ste Bošnjacima dali mogućnost da izvrše pritisak na Schmita …/Upadica: Hvala vam./… i pogoršaju položaj Hrvata u BiH.
Hvala lijepa.
Izvolite odgovor.
Poštovani zastupniče Petrov, vi kao jatak Milanovića koji je učinio takvu štetu Hrvatima u BiH vrijeđanjem visokog predstavnika gospodina Schmita sad dokazujete da ne samo da lažete nego da nemate apsolutnog poima ni o čemu što se tiče BiH i prava Hrvata u BiH, a pritom ste bili zaposlenik bolnice u Mostaru koju by the way za ove na ljevici koji to ne vole hrvatska vlada godinama podupire sa preko 40 milijuna kuna. Zašto ovo govorim? Govorim vam zato što ste izrekli niz neistina i ja ću sad evo iskoristiti ove 3 minute i 20 sekundi da rekapituliramo stvari. Prvo, Hrvati u BiH su prioritet moje vlade od prvog dana, a bili su i prije. Ima ovdje ljudi dok vi niste bili ni u saboru, nit ste se bavili politikom, nit ste išta znali da smo se trudili i kao europski zastupnici i u vremenu Filea i oko pregovora i oko modela tada prije ondašnjih izbora pomoći Hrvatima u BiH, vi niste postojali ni politički, ni javno. Pa smo onda isključivo mi zastupnici HDZ-a u Europskom parlamentu pomogli unatoč svim otporima brojnih članica EU da BiH u vrijeme dok je Dragan Čović član predsjedništva BiH i to predsjedavajući baš podnese zahtjev u veljači 2016. Vi o tome ne znate apsolutno ništa jer niste bili uključeni u to, ali bitno da se to podsjeti.
Drugo mi smo u mandatu, treće u mandatu naše vlade povećali više nego duplo sredstva iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske koja idu baš na dobrobit Hrvata u BiH.
Treće, proces koji je krenuo konzultacijama uoči lokalnih izbora u Mostaru nakon 12 godina podrazumijevao je i dogovor hrvatskih i bošnjačkih političkih stranaka o izmjeni izbornoga zakona i o ustavnoj reformi ograničenoj. Te pregovore nismo vodili mi, vodili su ga predstavnici političkih stranaka u BiH i to uz potporu diplomacije iz SAD-a i Europske službe za vanjske poslove. Ti pregovori nažalost nisu došli do kraja, nije postignut dogovor. Gospodin Izetbegović je čak priznao, pravio sam se da pregovaram, vrtio se, nisam htio postići dogovor. Mi smo taj proces podržavali, pitajte gospodina Čovića, ako ne vjerujete meni. Kasnije smo na naš zahtjev uključili i predsjednika Europskoga vijeća da i on napravi iskorak. Cijelo to vrijeme kao i što svi razgovaramo sa visokim predstavnikom Schmitom koji je gle čuda predstavnik neke međunarodne zajednice tamo, pa neće sada sa njim razgovarati Nijemci i Francuzi, Talijani, Amerikanci, Španjolci, Nizozemci, a Hrvatska neće. Što vi mislite da mi s njime ne razgovaramo? Kako bi to bilo, kome je to čudo i koja je to vrsta iznenađenja, koja je to vrsta šoka i gle kakvog li pritiska najedanput iz bošnjačkih medija da vidi čuda hrvatska vlada i diplomacija razgovara s visokim predstavnikom. Što bi mi trebali šutit ili se možda hvalit? Ali mi to radimo tako da s čovjekom razgovaramo da učini ono što treba, da popravi štetu koju su napravili njegovi predstavnici, a pri tomu za razliku od vašeg jataka Milanovića ne govorimo da nema legitimitet, da je tamo nelegalno, da nije Schmit nego Scholz, da nije Schmit nego je Schulz, da je to nekakav svinjar, da je to nekakav Švabo koji nema poima ni o čemu. Pa ajde sad vi malo u ovoj vašoj izvornoj profesiji razmislite da trebate pomoć Hrvatima u BiH, a onda vas netko tko za sebe glumi da je predsjednik Hrvata u BiH izvrijeđa toliko da vi kad vam to prevedu vaši suradnici morate se zapitati što je ovo, kome ću ja pomoći. E to je vaš jatak, to je vaša politika. Naročito vas i vaših poskokovaca …/Upadica: Hvala vam./… tamo u Hercegovini.
Izvolite očitovanje.
Predsjedniče vlade, mislite da ćete vrijeđanjem nešto postići, oooo, ali meni je žao, možda ste vi ljubomorni ja nemam razloga biti odvjetnik Zorana Milanovića. Ali očito imam malo više postotaka od vas popularnosti, a vi ste na kojem petom, sedmom mjestu. Ali ja ću vam samo jednu stvar pročitati.
Sa visokim predstavnikom Schmidtom smo razgovarali temeljito i diskretno. Znate što vam diplomacija kaže? Nikada ovo ne napravite. I sam vaš odgovor vam govori da ste poraženi i da ste napravili problem Hrvatima u BiH, jer ste govorili da se diskretno dogovarate. Od vaših dogovora, pregovora nije se dogodilo ništa. Ide se po starom Izbornom zakonu. Hrvati su ponovo u opasnosti da neće moći možda izabrati svoje predstavnike u vlasti i to je u konačnici rezultat vašeg lobiranja i vašeg rada za Hrvate u BiH.
Meni ne trebate držati predavanja. Ja sam za svoje Hrvate u BiH više napravio nego što ćete vi ikada napraviti i to vam treba biti jasno. Ali ono što je vaš problem, sve vaše veze, svi vaši dogovori, sve vam je palo u vodu i samo ste zagorčali život Hrvatima u BiH.
Imamo povredu Poslovnika kolega Barbarić, izvolite.
Zahvaljujem poštovani predsjedniče, poštovani zastupniče Petrov.
U uvjerenju da govorim u ime bar 70% Hrvata Bosne i Hercegovine, a to će se pokazati u nedjelju zamoljavam vas da nas vi više ne branite jer vi samo komplicirate nama situaciju. Mi vam služimo za unutar stranački prijepor ovdje u Hrvatskoj.
Kolega Barbarić znadete da je ovo bila replika i dobivate opomenu.
Kolega Petrov, izvolite povreda Poslovnika.
Povrijeđen je članak 238. i riskirajući opomenu zamolio bih vas poštovani kolega da se malo češće javljate u Hrvatskom saboru, pa da ljudi u Hrvatskom saboru znaju tko ste vi pa da bi se moglo reći da vi uistinu branite interese Hrvata u Bosni i Hercegovini. A da ih branite onda biste vašem predsjedniku HDZ-a rekli da ne pomaže ovako Hrvatima da im prvo ne govori da ne izlaze na izbore, pa da izlaze na izbore i da ima jasnu politiku i da zaštiti Hrvate u BiH.
Kolega Petrov dobivate opomenu. Ovo nije bila povreda Poslovnika nego ste replicirali kolegi Barbariću, iako sam mu dao opomenu.
Javio se u međuvremenu kolega Borić, izvolite.
Hvala lijepo.
Članak 238. kolega Petrov. Vi ste zaista zadnji koji ima što govoriti kad govorimo o Hrvatima izvan Bosne. Sjetite se prije tri godine što ste napravili. Na Deklaraciji o Hrvatima u BiH, što ste učinili? Pobjegli ste iz sabornice vani, niste uopće htjeli glasati, a da ne govorimo o odnosu vašeg kolege Troskota prema zastupnicima legalno izabranima, legalno izabranima na način da ih se vrijeđa i da ih pokušavate omalovažiti s obzirom na njihovu ulogu u Hrvatskom saboru. Vi ste zadnji koji o tome treba bilo šta govoriti i sramite se zbog toga!
Kolega Borić i vi dobivate opomenu, ovo je isto tako bila replika.
Kolega Kapulica, izvolite.
…/Govornik nije uključen, ne čuje se./..
…/Upadica predsjednik: Uključite se samo./…
Kada netko iz MOST-a stranke koja je nastala prije koliko? 12, 13 godina i zadržala se na 600 članova govori Hrvatskoj demokratskoj zajednici koja je od prvog dana gospodine, analizirat ćete me poslije sa svoje psihijatrijske pozicije, od prvog dana od 1989. godine pa prvih izbora u Bosni i Hercegovini krajem 90-te godine kroz čitavo vrijeme borbe za njihov opstanak u BiH do 3. siječnja 2002. kad ih je nova vlast prodala i izručila Bošnjacima da vi Hrvatskoj demokratskoj zajednici govorite koliko je ona vjerodostojna u brizi za Hrvate u BiH.
Kolega Kapulica dobivate prvu opomenu, molim vas!
Javio se ponovno kolega Barbarić, izvolite.
Poštovani kolega, tko i na kakav način zastupa interese Hrvata rekli su i protekli izbori za Hrvatski sabor, a kazat će i ovi opći izbori u BiH kazat će i sljedeći izbori. A ne možete ničim pojasniti već spomenutu deklaraciju, ne možete ničim pojasniti pritisak i harangu na Hrvate pogotovo u Hercegovini i odjavljivanje i možete li išta nabrojati da ste korisno uradili za Hrvate u BiH?
Hvala vam lijepa kolega Barbarić.
Dobivate drugu opomenu, ovo je isto tako replika.
Kolega Vidović vi ste se javili ili niste? Vidio sam da ste se javili, ne pište mi na semaforu.
Izvolite, povreda Poslovnika.
Članak 238. varanje gospodine Petrov. Vi u zadnje dvije godine od kako ja pratim ovdje vaš rad samo ste štetu nanijeli Hrvatima u BiH. Po čemu vi sad mislite da je pitanje koje ste sad postavili premijeru koristi Hrvatima u Bosni i Hercegovini.
A što se tiče tko nas zna ovdje u Saboru ili ne zna apsolutno je nebitno da li me netko zna ovdje u Saboru ili ne zna. Ja sam noćas u dva sata krenuo iz svog Kreševa, čitav dan bio. Središnju Bosnu svaki dan obišao sam tisuće i tisuće kilometara.
…/Upadica predsjednik: Hvala vam kolega Vidović./…
Bitno da me znaju moji birači koji su me birali.
Hvala.
I ovo je povreda Poslovnika tako da i vama moram dati opomenu.
Kolega Bauk, izvolite.
238. šteta je propustiti priliku, dobru priliku za opomenu. Ja bih htio posvjedočiti o pojačanim naporima HDZ-a Hrvatska za Hrvate u BiH kada su njihovi legitimni predstavnici 2006. godine dogovorili sa drugim legitimnim predstavnicima ustavne promjene, onda je HDZ Hrvatske osnovao još jedan HDZ da bi ostali isti problemi koje imamo danas.
Zahvaljujem.
Dobivate i vi opomenu.
Kolega Petrov, izvolite.
Meni je iskreno drago da ste konačno izašli na površinu. Pa evo sve vaše zasluge koje govorite, sjetite se koja je stranka smanjila broj zastupnika iz dijaspore? HDZ u dogovoru sa SDP-om. HDZ promjenama Ustava, to ste vi napravili za Hrvate. A kada mi vi gospodine govorite o tome da bi trebao se ugledati na gospodina Plenkovića ili na deklaraciju šta ste vi napravili toj deklaraciji? Zašto su vam mladi dolazili ovdje na Markov trg …
…/Upadica predsjednik: Kolega Petrov hvala vam lijepa./…
… govoreći vam da vam deklaracija ne valja.
…/Upadica predsjednik: Kolega Petrov dobivate drugu opomenu kolega Petrov./…
Ništa sa njome korisno niste napravili. To je vaše zalaganje.
…/Upadica predsjednik: Kolega Petrov!/…
Ali vas molim ne pomažite više!
Kolega Petrov, ja vas molim dobivate drugu opomenu.
…/Upadica Petrov: Ne pomažite Hrvatima!/…
Molim vas! Molim vas kad pozovem da stanete da stanete, možete dvije, tri sekunde o.k. ali nemojte me ignorirati i nastavljati dalje. Sada je ponovo na redu kolega Kapulica. Izvolite.
…/Upadica: Moram odgovorit./…
Kolega Kapulica je sada.
… jer ovo je nevjerojatno. Dakle, vaš idol Zoran Milanović sastaje se sa Bakirom Izetbegovićem uz posredstvo Stipe Mesića koji prvu izjavu kao predsjednik RH daje da su Hrvati u BiH problem Sarajeva i da s njima mogu raditi što god hoće. SDP ima svog koalicijskog partnera SDP BiH pogledajte koja je njegova politika i nije čudo da je prvi prije objave neslužbenih rezultata …/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./… Zoranu Milanoviću pobjedu …/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa kolega Kapulica./… na predsjedničkim izborima čestitao Komšić. Radi u njegovom interesu.
Dobivate kolega Kapulica druga opomena.
Kolega Barbarić vi imate dvije opomene morat ću vam oduzeti riječ ako i bude i ovo …
Zahvaljujem poštovani predsjedniče.
Poštovani kolega Bauk uvido sam da ste jedan od jačih kroničara u HS-u, pa me čudi, a vjerujem da to nije namjerno da ste preskočili silne nametnute od 2002.g. i SDP-u vladu nametnute ustavne promjene, izmjene izbornog zakona. Ne sjećamo se ili nigdje nije zapisano da se reagiralo, isto tako jednostrano odustajanje te vlade od Washingtonskog sporazuma koji je početak svih naših nevolja i nedaća.
Kolega Barbarić dobivate i treću opomenu tako da više do kraja aktualnog sata ne možete govoriti.
Kolega Zekanović izvolite. Kolega Zekanović vi ste se javili isto.
Poštovani predsjedniče sabora.
Naravno čl. 238. jako je interesantno kako je Most od prije možda godinu dana otkrio da nama u susjedstvu postoji BiH, a njihov interes za tu državu u prijašnjem razdoblju, pogotovo u razdoblju ministra Orepića bio je isključivo da se Hrvatima smanji pravo odlučivanja i da im se pa gotovo oduzme pravo glasa. To je bio Mostov ministar, ministar Orepić koji je na tome radio iznimno naporno nažalost i uspješno. A evo ga otkrili su geografija vam nije jača strana.
Dobivate kolega Zekanović drugu opomenu.
Idemo dalje, kolega Vidović izvolite.
Gospodine Petrov zahvaljujući radu ove vlade premijera Plenkovića prvi puta u zadnjih 20 i nešto godina dobar dio međunarodne zajednice razumije položaj hrvatskog naroda u BiH, samo zahvaljujući radu ove vlade i zahvaljujući radu Hrvatskog narodnog sabora.
A što se tiče mladih koji su … ja vam garantiram u nedjelju su izbori da će HDZ BiH odnosno lista HNS-a dobiti preko 80% glasova hrvatskog naroda u BiH.
Hvala vam lijepa.
Dobivate drugu opomenu.
Idemo sada još imamo povreda poslovnika, kolega Bauk izvolite.
Zahvaljujem. …/Upadica predsjednik: Imate dvije već./… Je, iću na ručak sad, što se tiče odnosa SDP-a BiH i SDP-a Hrvatske radi se o dvije stranke u istoj asocijaciji nešto kao HDZ-a premijera Andreja Plenkovića i Srpska napredna stranka Aleksandra Vučića koji su u Europsko pučkoj stranci.
Zahvaljujem.
Dobivate kolega Bauk treću opomenu pa ne možete govoriti do kraja ovoga Aktualnog prijepodneva.
Sada se javio kolega Bačić povreda poslovnika.
Zahvaljujem g. predsjedniče.
Povrijeđen je čl. 238. kolega Petrov opći su izbori u nadjeljuju u BiH, pitanje je što ste vi kroz ovo vrijeme napravili za poboljšanje položaja Hrvata u BiH? Jeste li vi i vaši pajdaši i portali u BiH radili na dezintegraciji Hrvatskog korpusa u BiH i doprinosite slabijem rezultatu nedjeljnih izbora za Hrvate i njihov položaj. I umjesto da se pokrijete po ušima vi odete danas dva dana pred izbore želite još i dalje …/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./… doprinositi toj dezintegraciji. Treba vam biti neugodno …
Kolega Bačić ovo je bila replika i dobivate opomenu.
Imamo još dvije, ali vas molim sada polagano idemo prema kraju. Kolega Šimičević izvolite.
Zahvaljujem predsjedniče HS-a.
Gospodin Arsen Bauk je izišao povrijedio je čl. 238. iz pozicije bivšeg ministra zapravo ovdje želi u saboru biti poklopac svakom loncu što mu nekad ide, ali mu baš i ne ide u zadnje vrijeme s tim doskočicama.
Hvala.
Ha i ovo je za opomenu, tako je vi ste povrijedili poslovnik.
I imamo još kolegu Dura, izvolite.
Hvala poštovani predsjedniče.
Pa evo g. Bauk 238. je otišao, ali nema veze. SDP od 2000. od protjerivanja Domovinskog rata generala u Haagu sa predsjednikom Stipom Mesićem čiji danas je mentor Mosta i gdje im je to glavna inačica onda se Bulj pita di je Stipe Mesić, a ne pita što radi Stipe Mesić i Milanović to mu ne smeta.
Predsjednik Plenković pa sigurno da je trebao i prije vas protjerati iz vlade, greška je što je to toliko trajalo.
Kolega Deur ovo je bila replika dobivate i vi opomenu.
Javio se sada još i kolega Petrov, vi imate dvije pa morat ću vam oduzet riječ.
Hvala vam.
Povrijeđen je čl. 238. znate li g. Bačiću što vodi u dezintegraciju Hrvatskog korpusa? To kad iz Deklaracije za BiH izbrišete sve konkretne postupke koji bi mogli nešto značiti ta deklaracija. Onda kada Europska komisija odvije sve amandmane Hrvatske i velike prijatelje Andreja Plenkovića, a Plenkovićeva vlada i vaša vlada podvije rep i ne blokira apsolutno nikakve zaključke. Pa onda BiH odnosno Hrvati u BiH ostanu nigdje. Ali morao bih reći g. Kapulici, g. Kapulica nemojte.
Kolega Petrov dobivate treću opomenu i ne možete više sudjelovati u raspravi do kraja Aktualnog prijepodneva.
Ali nastavlja se evo vidim i dalje polemika, sada je kolega Bačić povreda poslovnika.
Zahvaljujem g. predsjedniče.
Povrijeđen je čl. 238. kolega Petrov unatoč vašem zalaganju da razbijete Hrvatski korpus u BiH nedjeljni će rezultati pokazat da je velika većina gotovo 100%-tna većina hrvatskog naroda u BiH zaokružit će Hrvatski narodni sabor i HDZ i to će vam biti najbolji pokazatelj ko u BiH kome vjeruje. Vama sigurno ne vjeruje i vašim…
Kolega Bačić ovo je isto tako bila replika pa dobivate opomenu.
Kolega Kapulica izvolite.
Dakle, kao što je u RH.
Samo malo kolega Kapulica, ispričavam se ovo je treća opomena i za kolegu Bačića, isto tako ne može do kraja Aktualnog prijepodneva više govoriti.
Dakle, kao što je u RH vrijeme za Most nezavisnih lista došlo kad je HDZ riješila sva sva nacionalna pitanja u Hrvatskoj tako će i ja se nadam doći vrijeme da MOST funkcionira u BiH kada hrvatski narod u BiH uz pomoć hrvatske vlade riješi svoje temeljno nacionalno pitanje. A do tada molim vas nemojte štetiti tim interesima.
Kolega Kapulica i ovo je bila replika, pa i vi gubite pravo govora do kraja aktualnog prijepodneva.
Kolega Deur, izvolite.
238. povreda Poslovnika, hvala poštovani predsjedniče, pa meni je žao što se MOST kao tada izvršna vlast koji su imali 4 ministra nisu sjetili kad je sinovac od heroja Josipa Jovića trebao MUP, 2 put je bio izbačen i nisu mu dozvolili veliki domoljubi da takav dođe heroj, sinovac heroja u MUP nego je ministar Krstičević ga trebao dovesti u hrvatsku vojsku. Tada nisu prepoznavali što …/Upadica: Hvala vam kolega Deur./… …/Govornik se ne razumije./… a što nije, dajte molim vas, ajde se malo rasporedite …/Govornik se ne razumije./…
Dobivate, dobivate, kolega Deur hvala vam dobivate i vi drugu opomenu ovo isto nije bila povreda Poslovnika.
Sada se vraćamo na pitanja, zastupnik Silvano Hrelja postavit će pitanje ministru rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marinu Piletiću.
Izvolite.
Poštovani predsjedniče i poštovani, uvaženi ministre Piletić, prije nego što vam postavim pitanje želim izraziti zadovoljstvo sa suradnjom sa vama s obzirom da smo na neki način na braniku umirovljeničkih prava i brige o umirovljenicima i zadovoljstvo sa činjenicom da je vlada odlučila ove godine drugi puta isplatiti dodatak umirovljenicima sa slabijim odnosno malim mirovinama kao i što smo dogovorili povećanje cenzusa jer cenzusi su biti jer onemogućavaju ispadanje za 250 odnosno 260 kuna tako da nitko od onih koji su proljetos primili neće u listopadu ispasti van osim onih koji su nažalost otišli s ovog svijeta, ali došli su već novi sa istim mirovinama. Ono što je, dakle dobit će dakle 97.000 umirovljenika će dobiti 1.200 kuna jednokratno, 98.000 će dobiti 900 kuna, dalje 300.000 umirovljenika će dobiti 600 kuna i još 180.000 umirovljenika će dobiti 400.
Dakle, ono što vas ja želim pitati uz zadovoljstvo ovime je da kako bi mi mogli obuhvatiti oko 20.000 naših građana koji mirovinu primaju iz susjednih zemalja, zemalja bivše države koji su zatočenici njihovih mirovinskih sustava, kojima je mirovina daleko manja zbog preračuna njihove valute u našu, zbog manjeg gospodarske, gospodarske aktivnosti a oni su naši građani, priznali smo im državljanstvo, imaju prebivalište u Hrvatskoj i to su im jedini izvori prihoda …/Upadica: Hvala vam./… po istim kriterijima.
Hvala lijepa.
Izvolite ministre odgovor.
Hvala lijepo predsjedniče.
Uvaženi zastupniče Hrelja, pa evo dakle zadovoljstvo je moje kao člana vlade konstatirati ne samo dva puta ove godine nego tri puta u godinu dana vlada je intervenirala upravo kako bi jednokratnim bilo Covid, pa onda energetskim, a sada inflatornim dodatkom poboljšala financijsku situaciju naših umirovljenika, a posebice onih s nižim mirovinskim primanjima. Zbog toga je HZMO i napravio aplikaciju putem koje ova vladina odluka se može vrlo jednostavno u kratkome roku, jednim klikom podijeliti našim umirovljenicima.
Vaše pitanje da sa sličnom mjerom interveniramo i kod onih hrvatskih građana, govorimo o umirovljenicima koji nisu uplaćivali u hrvatski mirovinski sustav, a žive ovdje u Hrvatskoj i primaju inozemnu mirovinu iz razloga najčešćeg dakle što smo nekada živjeli u zajedničkoj državi, ali njih hrvatski mirovinski sustav dosad, ako govorimo o postojećem 20 godina ili od uspostave nije prepoznavao. Ova inicijativa je nešto što je došlo od vas, ali i nekih drugih umirovljeničkih skupina. Mi smo uzeli to za zadatak i HZMO je u kontaktu sa susjednim nositeljima mirovinskog osiguranja, dakle pandanima HZMO-a u BiH, Srbiji, Sloveniji, Crnoj Gori dakle svim bivšim republikama nekadašnje Jugoslavije da detektiramo koliko takvih građana imamo. Vi ste iznijeli podatak da je riječ negdje oko 20.000, mi taj broj još uvijek ne možemo potvrditi i zbog toga u izravnom kontaktu sa nositeljima mirovinskog osiguranja u susjednim zemljama želimo detektirati koji je to broj naših sugrađana, a onda ih sukladno i vašem prijedlogu obuhvatiti kroz neke buduće vladine mjere s obzirom da oni nisu obuhvaćeni ovim jednokratnim dodatkom koji je vlada u sklopu jesenskog paketa obuhvatila.
Ono što definitivno trebamo iskoristiti priliku i putem ovog aktualnog prijepodneva zahvaliti svim umirovljeničkim udrugama na prijedlozima i sugestijama vlade i oko ovog energetskog paketa, ali isto tako na nešto što nas već očekuje idući tjedan u saboru, to je drugo čitanje Zakona o mirovinskom osiguranju koje je u odnosu na prvu verziju dodatno ja ću reći poboljšano na zadovoljstvo prvenstveno ove grupacije naših građana, ali je rezultat isto tako više nego konstruktivne rasprave koju smo imali tijekom prvog čitanja. Predsjednik vlade je već naglasio u nekoliko svojih odgovora zastupnicima, ne samo da od 1. siječnja 2023. godine povećavamo obiteljske mirovine za 10%, nego onima kojima je to povoljnije omogućit ćemo i korištenje dijela obiteljske mirovine u iznosu od 27% ukoliko taj iznos s njihovom osobnom jest veći nego što bi bio sam primitak na ime obiteljske mirovine.
Mi smo u prvom prijedlogu rekli i to smo se obvezali kroz NPOO da ćemo povećati minimalne mirovine za 3%, ali tek 1. siječnja 2025.g. i to u jesenskom paketu vlade gdje je promijenjeno tako da kroz ovaj konačni tekst izmjene i dopune …/Upadica: Hvala vam/… Zakona o mirovinskom osiguranju ide povećanje od 3% s 1. siječnjem.
Hvala ministre.
Izvolite zastupniče očitovanje.
Poštovani g. ministre, jedan dio ovih spomenutih 21 tisuće umirovljenika bili su dio Hrvatskog mirovinskog sustava za vrijeme rata, od 2002. su oni na teret svojih osiguravatelja, čisto, čisto da se zna kako je, kako su stvari išle. Moja je želja da oni koji plaćaju porez u Hrvatskoj, dali smo im državljanstvo, imaju prebivalište u Hrvatskoj i to im je jedini, jedini prihod od kojega žive, da budu obuhvaćeni kao i svi naši umirovljenici, dakle oni koji iz našeg Hrvatskog zavoda za mirovinsko odnosno proračuna primaju, primaju mirovinu.
Ja znam da nas čeka vrlo zahtjevna godina i ja sa nestrpljenjem očekujem drugi tjedan da ovdje u saboru razgovaramo o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju jer su doista, doista kvalitetne. Prema tome, mislim da ćete svi biti, svi biti zadovoljni, ali apeliram na vas da sve ljudske i tehničke resurse upotrijebite da u što je moguće kraćem roku obuhvatimo i ovih 20 tisuća jer oni to jednostavno, jednostavno zaslužuju. Kažem da nijedan novi, nova vrsta takve pomoći ne bude više, više bez njih. Mislim da to HZMO sa svojim resursima može.
I na kraju da vas zamolim samo jednu novu inicijativu. Ja vas molim da zajedno vi koji brinete o umirovljenicima sa ministrom Primorcem izađete u javnost i recite javno svima da ne postoji nikakva provjera novčanica. U zadnje vrijeme imamo pljačku umirovljenika zbog njihove lakovjernosti, to je, na dnevnoj bazi se događa varanje umirovljenika, pa vas molim s obzirom da oni gledaju televiziju da im pošaljete tu poruku da mogu bit sigurni i da ne nasjedaju …/Upadica: Hvala vam/…. Hvala lijepa.
Idemo dalje, 30. pitanje zastupnik Siniša Jenkač postavit će ga ministrici poljoprivrede Mariji Vučković, izvolite.
Poštovani predsjedniče, uvažena ministrice, pitanje.
Suša je pogodila velik broj županija, kako će ova vlada pomoći proizvođačima, jesmo li mogli spriječiti ovakvu situaciju elementarnih nepogoda da više površina navodnjavamo? Hvala.
Izvolite ministrice odgovor.
Hvala lijepa na pitanju.
Poštovani zastupniče, dakle Vlada RH jednako kao što je postupala sa elementarnom nepogodom od tuča i osiguravala dodatna sredstva itekako se posvećuje i problemu koje donose ovogodišnje nezabilježene više od 10-ljeća čini nam se na cijelom europskom kontinentu suše. Stoga smo zaključkom osigurali financiranje poljoprivrednika koji trpe smanjenje prinosa od tuče, od suše, oprostite, bez obzira je li proglašena nepogoda ili ne jer je riječ o širem fenomenu ove godine. Pri tome smo pošli od osiguranih 100 milijuna kuna, no iznos će se povećati, pronašli smo i neka dodatna sredstva. Kad govorimo o navodnjavanju u mandatu predsjednika Vlade RH iz programa ruralnog razvoja financirano je 19 projekata izgradnje javne infrastrukture navodnjavanja vrijedne 789 milijuna kuna s osiguranom površinom za navodnjavanje od 8200 hektara. Dodatno smo iz posebnih mjera programa ruralnog razvoja u okviru financiranja voćnjaka i trajnih nasada isfinancirali i opreme za navodnjavanje vrijedne 86 milijuna kuna pri čemu je u najavi i prvi natječaj isključivo iz preostalih sredstava koje su pri kraju za opremu za navodnjavanje vrijedan 63,5 milijuna kuna. Jesmo li mogli više, teško u ovom kratkom razdoblju, a podsjetit ću da i Hrvatske vode zajedno sa hrvatskim županijama uporno pripremaju projektno-tehničku dokumentaciju, te prema njihovim očitovanjima za iduće programsko razdoblje za što će nam trebati više fondova osim programa ruralnog razvoja, izrađeno je 27 punih gotovo završenih projekata.
Izvolite očitovanje.
Hvala.
Zadovoljan sam sa odgovorom. Važno je napomenuti da ova vlada radi značajne aktivnosti na području sanacija na području poboljšanja navodnjavanja upravo naših poljoprivrednih površina, a važno je napomenuti da se je unatrag 10-tak godina promijenila kompletna hidrologija jer na ovim područjima prijašnjih godina mi smo više-manje vodili borbu sa prevelikim količinama vode, znači prevelikim oborinama i upravo su ovakve aktivnosti važne i pokazuju da smo u korak sa vremenom.
31. pitanje zastupnica Marina Opačak Bilić postavlja ministrici poljoprivrede Mariji Vučković, izvolite.
Hvala vam lijepo predsjedniče sabora.
Poštovana ministrice, evo vrlo slično kao što vas je i kolega pitao, ali ja ću vas molit da ipak obrazložite malo bolje osobito odnos iznosa i broj korisnika koje su predviđene mjerama, a možemo reći da je vaše ministarstvo zasigurno jedno od najvažnijih resora u državi, a prema njemu se odnosite nažalost nedovoljno dobro i zasigurno ne onako kako to poljoprivrednici zaslužuju i kako to naša poljoprivreda zapravo i očekuje. Stanje u poljoprivredi nije bilo dobro niti prije vas, a nažalost vi ga niste uspjeli niti popravit, niti poboljšat. Po svim parametrima rezultati su negativni, nimalo optimistični, možemo reći da je jasno kako nemate viziju i koliko god vi pokušavali prezentirat da jeste, činjenica je da niste uspjeli pokrenut tromost sustava, niti dat razrađena i održiva rješenja, a niste spremni niti uvažiti konkretne prijedloge poput onog kojeg smo mi Socijaldemokrati predložili prije 20-tak dana, a koji se odnosi na mjere za jesensku sjetvu. I kada smo vam predložili da se povećaju iznosi potpora za mineralna gnojiva za čak tri puta, što možda zvuči puno, ali je zasigurno u ovom trenutku to prilagođeno stvarnom stanju na terenu i jedna takva mjera bila bi pravedna jer bi obuhvatila najveći broj OPG-ovaca, njih gotovo 80 tisuća, upravo onih malih proizvođača koji su okosnica razvoja sela i ruralnog prostora, a umjesto toga izišli ste s nedostatnim mjerama, dakle predvidjeli ste 340 milijuna kuna za poljoprivrednike od čega se onim pogođenim sušom dodjeljuje iznos od 100 milijuna kuna, a moći će ga koristiti tek 20 tisuća korisnika. Znajući koliki su razmjeri suše, te znajući da u Hrvatskoj ima gotovo 110 tisuća poljoprivrednika od kojih je gotovo 80% oštećeno ovom elementarnom nepogodom moje pitanje je što je s onim ostalima koji će biti uskraćeni za ovu potporu? Općenito vjerujem da ćete imat vremena odgovorit, kakvo konkretno poboljšanje ste donijeli ovom sektoru, te biste li da sutra odete otišli zadovoljni?
Izvolite ministrice odgovor.
Pa ja ću podsjetiti iako statistika nije sve da je najlošije potpuno ignorirati ili o njoj ne znati ništa, žalosti me što je to tako u Klubu Socijaldemokrata, pa reći da posljednjih godina kontinuirano po tim statističkim podacima raste, raste vrijednost poljoprivredne proizvodnje, raste vrijednost realnih dohodaka u poljoprivredi i rastu mnoge druge bitne makroekonomske veličine za hrvatsku poljoprivredu. Isto tako ću reći da je ovaj sektor naravno strateški važan što dokazuje hrvatska vlada tako da za razliku od nekih prije njih uz svaki zaključak o različitim reakcijama na krize koje ih pogađaju par godina ima i poseban zaključak koji se odnosi na hrvatske poljoprivrednike i ribare. Također ću podsjetiti na to da je primjerice jedna vlada koja je bila u razdoblju između 2011. i 2015.g. nakon što je prepisala i nostrificirala sve potpore koje su postojale do te godine pristupanja nostrificirala u svom preostalom dijelu mandata točno nula potpora, ova vlada koja je i mijenjala program ruralnog razvoja, koja je pripremila novi strateški plan i za razliku od prethodnih poslala ga na vrijeme u komisiju, koja je imala takve krize uspjela je nostrificirati, pa ja sad više ne znam, ali blizu 20 potpora u poljoprivredi, jesmo li zadovoljni, ne, uvijek može više i bit će više sa ljudima koji rade na takav način, a kako bih ocjenjivala svoj mandat to ćemo prepustit drugima.
Izvolite očitovanje.
Hvala vam lijepo.
Pa evo kad ste već spomenuli ribare, dakle iznos koji ste predvidjeli za ribare i za poljoprivrednike je jednak s tim da se za poljoprivrednike odnosi na 20 tisuća korisnika, ovdje za 700 korisnika. Da je poljoprivreda najvažniji resor između ostalog govori i to je da ona pitanje opstanka i temelj čuvanja zapravo ruralnih prostora, ali je i dalje evo kao što smo rekli ne pristupa joj se sustavno i doista možemo reć da se ne predviđaju problemi koji, koji nas u ovom dijelu očekuju. Nisam zadovoljna vašim odgovorom jer nizanjem brojki i milijuna i iznošenjem vaših, vašeg gledanja statističkih podataka koje ste naveli zapravo samo lijepo zvuče, ali u najvećem slučaju oni su jako loše raspoređeni, možda ulaganja iz godine u godinu jesu veća, ali ministrice prinosi su svake godine i svake sezone sve manji i manji i uz sav novac i uz sva ulaganja jasno je da se možemo pitati gdje je greška, uvoz nam je i dalje veći od izvoza, pri tom sramotno je da nam prednjače pekarski i, pekarske i mesne prerađevine od kojih u Hrvatskoj zasigurno ne bi smjeli oskudijevat. U 30.g. vrijednost poljoprivrede je prepolovljena, broj svinja pao je sa 2 milijuna na 800 tisuća komada, proizvodnja mlijeka s 900 milijuna na 420 milijuna litara. Od osamostaljenja Hrvatske poljoprivredne površine smanjene su za 55%, broj stoke pao je za 40%, gdje god dirnemo nije dobro, tržište je nerazvijeno i neorganizirano, nedovoljno su izrađeni sustavi navodnjavanja, obranu od tuče ne provodite, pitanje poljoprivrednog zemljišta da ne spominjemo, a isplate poticaja redovno kasne i zato nam ne treba Google, poljoprivrednici nam se uvijek obraćaju s tim pitanjem. Sve što ste u odgovoru naveli treba usporediti samo i isključivo na način da zbrojimo raste li proizvodnja ili pada, je li uvoz veći ili manji, te žive li naši poljoprivrednici bolje ili lošije, a nažalost odgovor je negativan. Niste me uspjeli razuvjerit u sve navedene tvrdnje i evo…/Govornik se ne razumije/….
Hvala vam lijepa.
Idemo na 32. pitanje, zastupnica Dalija Orešković postavlja ga predsjedniku vlade Andreju Plenkoviću, izvolite.
Zahvaljujem predsjedavatelju.
Predsjedniče vlade, g. Plenkoviću, sudjelujete li vi osobno u raspodijeli plijena iz javnih tvrtki i europskih fondova? Hvala vam na odgovoru.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepa poštovana zastupnice, nećete ni sjesti.
Poštovana zastupnice Orešković, ja sam malo guglao prije nego što smo došli ovdje i ovo što ste vi sve izgovorili, inače što izgovarate nije baš preko pametno, al ovo što ste izgovorili u zadnjih mjesec dana je strašno, čak sam vidio da ste imali i polemiku sa predsjednikom HS, govorili ste o tome da HDZ trebate tretirati kao Nijemce nakon Drugog svjetskog rata, da smo mi kvinsliška vlada, da je cijeli HDZ korumpiran, da sam ja na vrhu korupcijske piramide i da valjda, što, uzimamo pare iz svih mogućih izvora, bilo domaćih, bilo europskih, jel to vaša teza?
Sad zamislite vi, vi ste bili na čelu Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa, šta se to u vama dogodilo od nekoga ko je u neovisnom tijelu za koje vam je čak prijatelj od Petrova rekao da ste tamo došli intervencijom pokojnoga oca vašega bivšeg supruga i sad vi takva nama govorite sve ovo što govorite i optužujete mene da sam nekakav vrh korupcijske piramide, kako vas nije sram, kako vas to nije sram? Znači vaš kredibilitet je prvo po tom izvornom elementu očito u vezi onih koji su vas imenovali nikakav, očito ste bili tamo u Povjerenstvu za sprječavanje sukoba interesa da bi igrali neku političku igru, pa bi se onda angažirali kao političarka na agendi protiv vlade ove HDZ-a, dakle vi ste očito tamo išli s nekim predumišljajem da biste kasnije to što ste tamo radili koristili valjda sada u novoj političkoj karijeri, to nije baš kredibilno. A drugo, ove sve insinuacije mi nažalost možemo tu sada koristiti nekako vaš jezik pa vas optuživat itd., ali nekako neću, ne da mi se to raditi s vama jer ste ispod razine. Dobro vam je rekao predsjednik sabora trebali biste da vam se skine imunitet pa da vam netko to onda pred sudom sve skupa kaže što vi to izgovarate i temeljem kojih argumenata. Tako da na ovo vaše pitanje čak je izlišno odgovarati niječno, smiješno je, jadno je, žalosno je. Dio ste tog cijelog kolopleta stvaranja samo mržnje. To čak nije ni govor mržnje, to nije nikakav pametan govor, to su floskule koje bacate, ali hoćete samu dati svoj jedan mali dio mozaika mržnje. Ne govorim o govoru mržnje nego o mozaiku mržnje i tu ste istaknuti sa formulacijama, epitetima i naravno lažnim tezama koje bi trebale valjda poslužiti da netko u Hrvatskoj povjerujete da vi ovo što govorite je točno, ali ne vjerujem, ne vjerujem. Malo su se zabunili što su vas birali već jednom, više neće.
Imamo dvije povrede Poslovnika.
Pri je kolega Ivanović, izvolite.
Hvala lijepo uvaženi predsjedniče Hrvatskog sabora.
Kolegica Orešković je povrijedila Članak 238. kada je govorila o podijeli plijena. Jedinu suvislu definiciju podjela plijena je dao gospodin Kovačević kad je izašao iz istražnog zatvora, kada je rekao da ste ga na koljenima molili da bi s njim skupa dijelili plijen. E to je bila podjela plijena i to je jedina suvisla definicija podijele plijena u Hrvatskoj, a vi ste dio te podjele.
Kolega Ivanović ovo je povreda Poslovnika s vaše strane, dakle bila je neka vrsta replike tako da dobivate opomenu.
Kolegice Glasovac, izvolite.
Gospodine predsjedniče Hrvatskog sabora, smatram da je premijer povrijedio Članak 137. jer ga je zastupnica uljuđeno temeljem Poslovnika pitala vrlo jednostavno pitanje. Dijeli li on plijen koji je popljačkan iz državnih i javnih tvrtki? I on je mogao vrlo jednostavno odgovoriti ne, međutim iz nekog razloga on nije odgovorio ne, nego je kao odgovor iznio salvu uvreda za koje vi sad da je on zastupnik …/Upadica: Kolegice Glasovac …/… bi ga vjerojatno udaljili iz sabornice.
… ne bi, ne bi, ne, ne, ne, ne udaljavam ja zbog izgovorenih riječi jako dobro znadete to smo jučer razgovarali i na predsjedništvu nego zbog kršenja procedure kad netko višekratno dobacuje s mjesta, ponavlja istu stvar, onda se dobiva više opomena. Ali danas je neko, želja zastupnika oporbe da određuje što se predstavnik ili predsjednik vlade govoriti. Predsjednik vlade je odgovorio kako je želio odgovoriti i sada će zastupnica Orešković izraziti svoje zadovoljstvo ili nezadovoljstvo, a vama ovoga puta moram dati opomenu, zadnji put nisam.
Izvolite zastupnice Orešković.
Zahvaljujem.
Vjerujem da se osim mene znatan dio hrvatske javnosti pita kako to da je moguće da imamo vas kao premijera koji odlučuje o svemu, premijera koji bira sve te ministre koji moraju otići zbog neke korupcijske afere, premijera koji odlučuje tko će biti član nadzornog odbora ili član uprave INE, premijera koji odlučuje tko će biti šef neke regulatorne agencije poput HERE. A s druge strane upravo takav premijer ostaje neokrznut pitanjima o korupcijskim aferama koje potresaju Hrvatsku unatoč tome što u tim aferama sudjeluju njegovi najprobraniji i najodaniji ljudi. I tako od skupine Borg i slučaja Agrokor pa do nestale milijarde iz INE ili HDZ ili Hrvatska, to je je jedina dilema koja je pred hrvatskim građanima. Ovim pitanjem nije prejudicirana ničija krivnja pa tako niti vaša, ali građani imaju pravo dobiti odgovor na jedno vrlo logično i jednostavno pitanje. Stoji li predsjednik vlade kao premijer iza svih ovih korupcijskih afera? Do pravog odgovora doći ćemo tek u budućnosti, ali za sada s obzirom da ja nisam zadovoljna s načinom na kojim ste mi odgovorili na moje pitanje tražim vaše očitovanje i odgovor u pisanom obliku.
Hvala.
Dobro.
Imamo sada nekoliko povreda Poslovnika, idemo redom.
Prvi je kolega Borić, izvolite.
Hvala lijepo.
Možete poštovani predsjedniče Članak 238., kolegica Orešković nas svakodnevno omalovažava, a posebno sada iako zna da ono što ona radi da je baš prava podjela plijena jer ima dvije stranke u jednoj uzimamo novce poreznih obveznika, u drugoj se bavimo politikom i dijelimo plijen. Zbog toga ima i problem nije znala ispuniti financijska izvješća jer teško je opravdati sredstva jedne strane u kojoj nema nikoga, a baviti se politikom u sasvim drugoj stranci. Kako to opravdati, rekla je revizija, to je.
Hvala kolega Borić, dobivate opomenu, ovo je replika.
Kolega Habijan, izvolite.
Zahvaljujem poštovani predsjedniče.
Povrijeđen je Članak 238. Poslovnika, a već je i uvodno rekao kolega Borić, dakle gospođa Orešković predstavlja se ovdje odnosno predstavlja kraljicu dvostrukih mjerila. Za jedno dakle ona govori o nekom moralu, predstavlja se ovdje kao vrhovni moralni autoritet, međutim s druge strane nema problem ovako lakonski svima nama reći i svakodnevno govorit da smo korumpirani ponaosob i da smo lopovi. Govori o stručnosti često u ovom Hrvatskom saboru, međutim zaboravlja da su joj gotovo sve odluke koje je donijela kao na čelu povjerenstva pale po ko traci …/Upadica: Hvala vam./… pred pravosudnim institucijama. …/Upadica: Kolega Habijan, hvala vam./… A za ovo koliko se trudite najbolje je pogledati semafor na kojem jasno piše koliko je 0,016%.
Dobivate opomenu, ovo nije bila isto tako povreda Poslovnika.
Kolega Mažar, izvolite.
Hvala lijepo predsjedniče sabora.
Povrijeđen je Članak 238. Poslovnika, jasno je nama da oporba ne voli ono što premijer govori jer da govori ono što bi oni htjeli onda bi premijer govorio o 400.000 nezaposlenih za vrijeme Covid krize, govorio bi o najnižem tečaju RH, govorio bi o tome da ništa nismo postigli unutar zadnje 3 godine, ali ono što je Dalija Orešković rekla HDZ ili Hrvatska to je rečeno '90. kada je hrvatski branitelj, hrvatski narod i HDZ izglasao …/Upadica: Hvala vam./… a oporba izašla van iz sabora.
Hvala kolega Mažar i vi dobivate opomenu, ovo je bila replika.
I još se javila kolegica Murganić, izvolite.
Zastupnica Orešković, Članak 238., naravno uporno vrijeđa ne samo zastupnike nego evo sada vidimo i cijelu hrvatsku javnost, a pretjerala je svakako s ovim zadnjim pitanjem prema našem premijeru.
Gđa. Orešković je zaboravila da više nije na čelu jednog tijela gdje je ona mogla donositi odluke, jasno, koje su puno puta bile ne samo štetne nego i protuzakonite i to sada nastavlja kroz raspravu u HS-u, nažalost to je jedina politička agenda.
Hvala. Kolegice Murganić, i ovo je bila replika, tako da i vi dobivate opomenu.
Idemo dalje, sada je na redu poštovana kolegica Komes koja pitanje upućuje ministru, potpredsjedniku Vlade i ministru branitelja, Tomi Medvedu. Izvolite.
Zahvaljujem poštovani predsjedniče HS-a, poštovani predsjedniče hrvatske Vlade, poštovane ministrice i ministri, kolegice i kolege zastupnici.
Evo, poštovani ministre, u gotovo svakodnevnim komunikacijama glede obnove i uklanjanja posljedica potresa na području Sisačko-moslavačke županije, i ne samo s vama nego i sa velikom većinom ministara uvidjeli smo da je Vlada zaista učinila velike napore glede sanacija tih potresa, naročito kad govorimo o sanaciji cesta, elektrifikaciji i vraćanju u prvobitno stanje vodoopskrbnih sustava kako bismo zapravo uopće vratili donekle normalan život na područje Banovine i Sisačko-moslavačke županije.
Osim obnove kuća o kojima smo i maloprije čuli, a za koje se, evo, do sada iz državnog proračuna je ugovoreno preko milijardu i 200 milijuna kuna, a što i dalje želimo da ostane u fokusu i da svaki segment zapravo obnove od lokalne do državne razine čini maksimalne napore i neprestano podiže ljestvicu svojih mogućnosti, svjesni smo da su uz obnovu kuća, za zadržavanje stanovništva na području Banovine i Sisačko-moslavačke županije ipak potrebni i neki veliki projekti, kako bismo zadržali ljude, ali i razvili gospodarstvo odnosno da bismo ispunili ono što smo obećavali građanima, dakle revitalizaciju čitavog tog područja.
Jedno od takvih projekata koji je u tijeku je svakako izgradnja odnosno dovršetak autoceste od Zagreba do Siska, odnosno Lekenika, također, izgradnja i višestambenih zgrada o kojima je nešto i premijer govorio, ne samo na području Petrinje gdje se gradi 8 zgrada nego i na području Topuskog i Gline, dakle cijela je Banovina pokrivena na neki način prema potrebama, ali isto tako i vrlo bitno .../Upadica: Hvala./... a što se .../Upadica: Hvala./... manje čuje je izgradnja veteranskog centra na području .../Upadica: Hvala. Odgo, odgovor poštovana… /... Petrinje pa vas molim kratko završetak tog projekta .../Upadica: Hvala lijepo, kolegice./... jer se puno branitelja javlja i pita što će tim .../Upadica: Hvala vam lijepo. Ne možete govoriti dulje od vremena./... ali i otvaranje novih radnih mjesta.
Odgovor poštovanog potpredsjednika Vlade i ministra branitelja Tome Medveda.
Hvala lijepa uvaženi potpredsjedniče HS-a, poštovana zastupnice Komes. Hvala vam na kratkom prikazu, barem dijela napora koje Vlada čini u procesu sanacija posljedica potresa, dakle i vi kao zastupnica, poglavito kao gradonačelnica Petrinje ste itekako upoznati sa svim naporima koje Vlada čini, a vezane su za sanaciju tih posljedica potresa. Dakle, jasno nam je svima i možemo svakodnevno pratiti napore koje Vlada poduzima i da je to sigurno primarni interes, odnosno da je sanacija posljedica potresa od kao primarni cilj rada naše Vlade, ali jednako tako i revitalizacija cijelog tog područja.
Vi ste samo dijelom spomenuli one ključne kapitalne projekte i iznose koje Vlada čini, a vezano je za područje Banovine, dakle ponoviti, valja ponoviti da je sveukupno realizirana financijska sredstva za Banovinu korisnika državnog proračuna u iznosu više od milijardu i 550 milijuna kuna, ali jednako tako važno je i činjenica da su sada ugovoreni radovi i usluge u iznosu većem od 1 milijardu i 234 milijuna kuna, a negdje oko 128 milijuna kuna je u postupku ugovaranja. Dakle jako puno aktivnosti koje se provode na području Banovine. Sigurno da je veliki značaj u cijelom ovom procesu revitalizacije Banovine i izgradnja našeg veteranskog centra u Petrinji i kao podsjetnik da je vrijednost sveukupna ovog projekta, dakle mreže 4 veteranska centra 339 milijuna kuna, od čega se 85% financira sredstvima EU.
Radovi na izgradnji veteranskog centra počeli su prije potresa dakle u srpnju 2020. g., nakon toga u prosincu uslijedio je razorni potres, ali i okolnosti pandemije, no unatoč svim tim otegotnim okolnostima, radovi na izgradnji veteranskog centra u Petrinji su završeni i to je ono što je izrazito važno. Vrijednost tog projekta je 95 milijuna kuna. U taj iznos uključeno je i 10,4 milijuna kuna koje Ministarstvo ishodilo, a vezano za sanaciju posljedica potresa i na samom tom objektu. Taj objekat će biti itekako u potpori svega onoga što želimo postići na Banovini, dakle oni će imati smještajni kapacitet za 150 ležajeva, godišnje će moći primiti gotovo 3000 korisnika.
Sigurno da uz sve ove prednosti, uspostavom ovog veteranskog centra su i mogućnosti novih radnih mjesta, proširivanje mogućnosti plasmana proizvoda, domaćih proizvođača na području Banovine, dakle to je nešto što je izrazito važno za sva područja, a posebno za područje stradalo potresom i ono što je za Petrinju iznimno važno, a vezuje se uz mjere i programe koje provodimo jest da ćemo uz veteranski centar postaviti i barokomoru jer kroz sve naše mjere, osobitu pažnju posvećujemo najtežim invalidima Domovinskog rata i da će kroz tu barokomoru i njenu uslugu moći uz hrvatske branitelje koristiti i svi ostali invalidi, odnosno osobe za koje se ukaže potreba za korištenje takve vrste usluga.
Hvala vam lijepo.
Poštovana zastupnica Komes.
Poštovani ministre Medved zahvaljujem, zadovoljna sam odgovorom i evo očekujem da zaista i daljnjom zajedničkom suradnjom radimo na obnovi našeg područja i da završimo započete projekte. Ima jako puno dobrih projekata od strane Vlade RH kroz buduće fondove i evo očekujem da ćemo određene, pojedine od njih i završavati u narednom razdoblju i pozivam evo i ovdje prisutne ministre da poprate i dolaskom na Banovinu podrže i stanovništvo i svoje projekte odnosno projekte iz svojih resora.
Zahvaljujem.
Sada će poštovani zastupnik Boris Lalovac postavit pitanje ministru financija Marku Primorcu.
Izvolite.
Hvala lijepa gospodine potpredsjedniče.
Poštovani ministre, svjedoci smo da je nekontrolirani rast cijena zadnjih 6 mjeseci. Činjenica je da vlada stvarno se trudi ublažiti taj rast cijena, međutim postavljam pitanje da li radite na tome, da li ćete objaviti hrvatskoj javnosti šta se to događa sa cijenama, da li vlada uopće ima kontrolne mehanizme za kontrolu cijena iz razloga zato što je ovdje premijer rekao da će se sada, oni poduzetnici će dobivati jeftiniji struju, da će imati manji obračun struje nego što je dosada, oni su već došli do povećanja cijena. Moje pitanje je vrlo konkretno, ako će dobiti subvencioniranu struju od strane države što je rekao HEP da će podmetnuti leđa, hoće li ti poduzetnici vratiti cijene jer dobivaju subvencioniranu energiju, to je broj jedan.
Broj dva, ovdje smo od HERE čuli da 90, da se radi o uvoznoj inflaciji, svi govorimo o uvoznoj inflaciji. HERA je rekla 90% električne energije je iz domaćih izvora i toga 60% iz hidroenergije. Znači postavlja se pitanje. A oni drugi energenti u izvješću HERE da cijena plina u Hrvatskoj je manja nego u drugim europskim zemljama. E sad ako je manja nego u drugim europskim zemljama zašto nam je inflacija veća nego u europskim zemljama. Postavljam pitanje, da li mi kao vlada ovdje kao vlada zapravo i svim mi ovdje u saboru možemo javno prokazati što se to događa na tržištu cijena jer vlada se trudi da ublaži taj rast, međutim ovdje se događa da se stvara određeni profiti. Vi govorite o ekstra profitu, jel. Ministar kaže da postoji s druge strane tržišne cijene, tko to zna šta će biti za 2-3 godine i hoće li se moći taj zakon donijeti itd. Ja ovdje apeliram da napravite jednu analizu cijena, da se raspravi u saboru i da stvarno svi oni koji su zloupotrijebili ovaj dio od subvencioniranih cijena jel, da se javno prokažu.
Hvala lijepo.
Odgovor poštovanog ministra Primorca.
Hvala lijepo uvaženi zastupniče Lalovac, hvala vam što ste prepoznali napore vlade dakle sve ono što vlada čini kako bi ublažila ove inflatorne pritiske. Točno je, dakle inflacija je velikim dijelom uvezena. Inflacija ima nekoliko zapravo razloga i vi to vjerujem isto tako jako dobro znate. Ne samo da je ona prije svega potaknuta ruskom agresijom na Ukrajinu nego i prekidom u opskrbnim lancima dakle za vrijeme Covid krize pa onda naglim popuštanjem odnosno oslobađanjem ili ponovnom uspostavom tih lanaca. Isto tako dakle djelomično je povoljnu poziciju odnosno povoljnu situaciju za razvoj inflacije stvorila i ekspanzivna i monetarna i fiskalna politika, dakle u odgovoru i na Covid krizu i na ostale krize. I činjenica je da je ovo bio samo jedan povod.
Što se tiče inflacije u Hrvatskoj ona nije toliko veća od inflacije u drugim državama. Dakle postoje države članice pa i EU koje imaju znatno veću inflaciju. U Baltičkim zemljama ta inflacija je preko 20 i nešto posto i RH odnosno Vlada RH je učinila doista iznimne napore kako bi tu inflaciju obuzdala prije svega ograničavanjem cijena energenata. Dakle, kada govorimo o električnoj energiji točno je, vi ste u pravu većina toga se proizvodi dakle u Hrvatskoj međutim jedan dio električne energije se i uvozi, a s obzirom da je na tržištu cijena električne energije 10 puta veća od one koja je trenutno bila dakle za kućanstva u Hrvatskoj, naravno da je onda u tom energetskom miksu poskupila i cijena električne energije, pa i dio tereta te krize će sada snositi Hrvatska elektroprivreda.
Što se tiče ostalih cijena, isto tako je jasno da je vlada u nekoliko navrata snižavanjem stopa PDV-a na dosita jedan širok krug proizvoda pokušala utjecati i na snižavanje cijena. I točno je isto tako to sada već svi dobro znaju da ta mjera nije polučila dokraja one željene učinke. Ne zbog toga što je tu vlada nešto pogrešno napravila, dakle vlada je pokazala ne samo dobru volju nego i odlučan potez u tom smjeru, ali oni koji su trebali također preuzeti dio te krize, a to su prije svega i trgovci i proizvođači i svi ostali u tome nizu se, čini se zapravo nisu podmetnuli svoja leđa.
Što se tiče mehanizama odnosno mjera koje vlada još ima u tom pogledu, porezna dakle poseban porez na dobit ili dodatan porez na dobit je porez kojim će se upravo identificirati takvi slučajevi gdje netko subvencije Vlade RH, dakle bilo u pogledu izravnih subvencija ili u pogledu snižavanja poreznih stopa, subvencije koje su bile namijenjene građanstvu, dakle građanima da oni lakše podnesu udar ovih inflatornih pritisaka, ako je te subvencije netko uvjeravao prema svojim ekstra profitima upravo će porezom, dakle dodatnim porezom na dobit takvi slučajevi biti prepoznati, identificirani i država će i tu intervenirati na način da te ekstra profite odnosno ekstra zarade redistribuira hrvatskim građanima.
Dakle, postoji niz mjera koje trenutno činimo. Točno je da mehanizmi, ne postoje ustaljeni nekakvi mehanizmi u ovom segmentu, dakle državni intervencionizam dosada nije bio potreban u toj mjeri. Svi se zalažu za slobodno tržište, za nevidljivu ruku Adama Smitha koja će raspodijeliti sve resurse u ekonomiji. Međutim, kada dođe do ovakvih kriza onda ne samo da je državna intervencija opravdana nego je i potrebna, nužna. A kada govorimo o trgovcima, proizvođačima, dakle o poslovnim subjektima oni se svi zalažu za državni intervencionizam, zalažu se za fiksiranje cijena inputa, a kada govorimo o njihovim outputima, dakle o njihovim proizvodima, e onda kažu da bit se ti outputi trebali formirati, dakle cijene tih proizvoda na slobodnom tržištu.
Tako da evo, ja zahvaljujem i vama na tome što ste prepoznali sve ove napore i što ste apelirali i na zdrav razum i na to da i ostali subjekti trebaju podnijeti dio tereta ove krize.
Hvala vam.
Poštovani zastupnik Lalovac.
Evo zahvaljujem na odgovoru ministru.
Pa kada govorimo o kontroli cijena jel i to je ono što je sada, što ste zapravo sami vi rekli, znači mi ćemo njima prvo dat subvenciju, a onda ćemo slijedeće godine kad donesemo taj zakon, pa da ga provedemo i moramo ga ajmo bit iskreni provest na razini EU, neće to baš biti tako, ali zato, neće im bit lako provest zato što ćete tu obuhvatiti i kompanije koje su tipa „Lidla“, „Kauflanda“, trgovački strani, trgovačkih lanaca jel, nećete im baš tako moć napraviti porez na ekstra profit za nekakve njemačke, austrijske ili nekakve druge kompanije jel ako oni takav isti ne naprave u svojoj zemlji jel. Znači to je taj dio gdje smo na jedinstvenom europskom tržištu i gdje će upitno biti kako će se moći tehnički to provesti, kako ćete izračunati maržu, jel to tržišna cijena, nije to tržišna cijena.
Međutim jedno još drugo jedno pitanje vezano za, za ovo što ste govorili za tržišnu ekonomiju jel. HNB je odgovoran za inflaciju, oni su se povukli u mišiju rupu jel tako. U zakonu piše da su oni oduženi za ova 2% inflacije jel, oni su se povukli, gledaju kakve će dobiti fotelje u ECB-u i to je to jel tako jel, znači nemamo uopće nikakav dio, vlada je ostavljena sama da se bori sa situacijom jel, tu nema nikakvog njihovog, znate koji je njihov odgovor bio, neka ljudi kupuju tamo di je jeftiniji jel i to je jedini odgovor HNB-a bio za taj dio jel. Međutim danas se perspektiva u svemu ovome u potpunosti mijenja i svi ti modeli koji su nekada vrijedili danas ne vrijede i zato vam još jednom apeliramo da napravite kontrolu, da izađete i da objavite svi oni koji su manipulirali, pogotovo sa subvencijama, pogotovo kada će dobiti sada jeftiniju struju od HEP-a, kad će dobiti jeftiniju struju, da se već u tom elementu, da se zapravo apelira na kontrolu cijena. I još jednom, daj molim vas recite DZS-u, Državnom zavodu za statistiku da objavi te podatke o 12% inflacije, gdje su oni to izmjerili, tu hranu gdje su oni kupili 12% da hrvatski građani znaju gdje to kupit jel, jel vi zamrzavate…/Upadica: Hvala/…cijene, nema smisla zamrzavat cijene ako je inflacija 12%.
Sada će, sada će poštovani zastupnik Marko Pavić kojega imamo ovako na daljinu i kome želimo brzi oporavak, čini nam se u dobrom stanju, ali ovaj ne može doći, postaviti pitanje ministrici regionalnog razvoja i fondova EU Nataši Tramišak, izvolite.
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče sabora, poštovani predsjedniče vlade, potpredsjednici, ministri.
Hvala lijepa potpredsjedniče i na dobrim željama, slabi su simptomi, pa vjerujem da ću skoro biti i u punom pogonu.
Moje pitanje ide ministrici Tramišak.
Europski fondovi su jedni od generatora razvoja RH i to ne kažemo samo mi, to kažu i brojke, kažu brojke prema kojima smo 65 milijardi kuna u plusu u odnosu na uplaćenu članarinu, odlično koristimo prvu omotnicu, dakle 128% ugovorenih sredstava, 76% isplaćenih sredstava, ali to kažu i kreditne institucije gdje uz uvođenje eura apsorpcija eu fondova itekako je jedan od generatora rasta i kreditnog rejtinga, a to kaže i Europska komisija gdje će i sutra Hrvatsku podsjetiti povjerenica Ferrero.
Premijer Plenković je zajedno s vladom osigurao 25 milijardi eura za gospodarski i društveni razvoj Hrvatske slijedećih 10.g.. To je politika modernog suverenizma od kojeg smo već dio krenuli vrlo uspješno koristiti, nacionalni program oporavka je u punom zamahu, a sporazumom o partnerstvu koji je Europska komisija nedavno usvojila oslobodit će nam se od tih 25 milijardi eura 9 milijardi eura.
Moje pitanje ministrici je da nam objasni važnost tog sporazuma o partnerstvu. Vlada je nedavno usvojila i operativne programe i strukturu upravljanja, te ono najbitnije pitanje, kada iz novog razdoblja možemo očekivati prve natječaje? Hvala.
Poštovana ministrica Tramišak, izvolite.
Hvala poštovani predsjedavajući.
Saborski zastupniče, želim vam brz oporavak, svi saborski zastupnici.
Sporazum o partnerstvu između Europske komisije i RH dakle odobren je 24. kolovoza koji je okvirni dokument i temelj za povlačenje sredstava u iznosu od 9 milijardi eura u razdoblju do 2030.g., dakle do kraja ovog 10-ljeća. Važnost tog sporazuma, istaknuli ste i sami u početku u okviru nekoliko i podataka, znamo da smo dosada i koristili višegodišnji financijski okvir kao prvu našu financijsku omotnicu u razdoblju 2014.-2020. i to da bilježimo dobre podatke i dobre brojke o realizaciji brojnih projekata diljem RH. Za ovo novo razdoblje važno je istaknuti da su nam svi nacionalni prioriteti zadržani, da uz pravila koja moramo poštovati od strane Europske komisije, to je u vidu i zelenog pametnog i digitalnog da smo uspjeli osigurati sredstva i za znanost i obrazovanje, za daljnje ulaganje i razvoj i istraživačkih kapaciteta i ulaganja u opremanje gospodarskih subjekata, ulaganje u inovacije, u razvoj i istraživanje, dodatno da smo pojačali teritorijalni fokus programa, a to je više sredstava usmjerenih u manje razvijena područja RH, u partnerstvo sporazumu, time se po prvi puta i navode oni dijelovi RH koje smo i u programu Vlade RH istaknuli kao oni sa najvišim potrebama za ulaganja, govorim o području i Gorskog kotara i Like i Dalmatinske zagore, ali naravno i sada Sisačko-moslavačke županije. Svi naši nacionalni prioriteti, a govorila sam evo i o potrebama u zdravstvenom sektoru, o potrebama u daljnjem nastavku ulaganja u znanost, obrazovanje, ulaganje u društvenu i komunalnu infrastrukturu, prometnu mobilnost, dakle u prometnu povezanost i sve one potrebe koje se događaju na lokalnoj razini uz dva operativna programa koja će koristit sredstva iz Europskih fondova za regionalni razvoj i sredstva kohezijskog fonda gdje vidimo veliku priliku i za planove industrijske tranzicije naših regija, dakle sve hrvatske regije koje su ispod prosječno razvijene, imamo tri, prema NUTS-2 raspodjeli će imati dodatne prilike za odvojene natječaje za ulaganja u klasterizaciju grupiranje gospodarstvenika, njihovo umrežavanje i stvaranje nekih novih proizvoda dodane vrijednosti. Time naravno cilj je jačati pojedinačno gospodarstvo regija, ali i gospodarstvo RH, otvarati neka nova radna mjesta.
Brojka i pokazatelj koji će nam biti jasan uspješnosti ovih programa gdje govorimo o dosegu od gotovo 16.000 poduzetnika na kraju ovog programskog razdoblja. Dodatno nastavkom ulaganja u ova slabije razvijena područja prvenstveno napominjem ovdje ulaganje u potpomognuta područja, brdsko-planinska područja očekujemo i poboljšanu kvalitetu i standard života svih naših građana. To je okvir, a sve ono što nas očekuje detaljno biti će razrađeno u samim operativnim programima koji su već u finalnoj fazi usklađeni sa Europskom komisijom.
Ovom bi prilikom zahvalila i svih 90 institucija i više od 800 sudionika koji su zajedno s nama na Vladi RH kreirali ove naše zajedničke operativne programe i ovaj partnerski sporazum i upravo ovo što danas imamo kao mogućnost i kao priliku rezultat je zajedničkog rada svih nas, a onda i implementacija i realizacija projekata također će biti rezultat svih nas zajedno počevši i od Vlade RH, resornih ministarstava, lokalne samouprave, civilnog sektora, naših gospodarstvenika poduzetnika i svih koji su koristili i koristiti će sredstva iz fondova EU.
Hvala vam.
Poštovani zastupnik Pavić.
Hvala lijepa ministrice.
Čestitam vama i vladi ovo je velik uspjeh u apsorpciji eu fondova, partnerski sporazumi, prihvaćanje operativnih programa otvorit će korištenje devet milijardi eura.
Posebice se veselim onim programima u Dalmatinskoj zagori i svim ostalim potpomognutim područjima poput Like, Gorskog kotara i Banovine naravno nastavku projekta Slavonija.
U saboru ćemo tradicionalno održati Dane eu fondova i tom prigodom pozvat ćemo i vas kao i ostale resorne ministre da predstavite operativne programe i isto tako da saborskim zastupnicima i Odboru za regionalni razvoj i fondove EU detaljnije predstavite i sporazum i same operativne programe.
Čestitke još jedanput, ovo je velik uspjeh za Hrvatsku i vjerujem da će i tih devet milijardi eura nakon što se krenu koristiti itekako biti na korist našim građanima.
Hvala lijepo.
Hvala. Želimo vam brzi povratak u sabor kolega Pavić.
A sada će poštovani zastupnik Jure Brkan postaviti pitanje ministrici turizma i sporta Nikolini Brnjac.
Izvolite.
Zahvaljujem se predsjedavajući.
Poštovana ministrice.
Prije svega želim čestitati vama, ministarstvu, turističkoj zajednici i svim turističkim radnicima u RH na odličnoj pripremljenoj i odrađenoj turističkoj sezoni. Kao što smo jutros mogli čuti od predsjednika vlade ostvareno je znači 92% dolazaka iz rekordne 2019.g. i 97% noćenja također iz rekordne 2019.g.
Međutim, ono što mene zanima je vaše viđenje protekle sezone kako vi vidite ovu proteklu sezonu koja je iza nas, a isto tako da vidimo što ministarstvo na budućem smjeru razvoja turizma u RH.
Hvala.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepo poštovani predsjedniče.
Poštovani saborski zastupniče.
Dakle, kao što ste rekli i sami unatoč velikim izazovima koji su bili pred nama bilo epidemiološki, bilo geopolitički izazovi hrvatski turizam i ove godine bilježi jako dobre rezultate. Sami ti rezultati su kao što ste rekli upravo došli zbog dobre suradnje cijele Vlade RH, a isto tako cijelog turističkog sektora.
Ono što je važno napomenuti ovdje ne samo turistički promet koji je bio dobar već i financijske pokazatelje, dakle sama vrijednost fiskaliziranih računa već sada je pet milijardi veća u odnosu na cijelu 2019.g., a isto tako same projekcije HNB-a govore da će biti prihod od stranih turista otprilike 11,3 milijarde eura, a 2019. imali smo 10,5 milijardi. No to sve znači da moramo i dalje raditi na kvaliteti, podizati kvalitetu i samog smještaja, usluge i na diversifikaciji turističkih proizvoda. I to ćemo sve raditi upravo kroz za početak kroz naš NPOO gdje smo po prvi put omogućili sektoru turizma bespovratna sredstva, bilo da se radi o velikim, malima ili srednjim poduzećima.
Isto tako budućnost hrvatskog turizma mora biti održiva. Mi smo sada pred kraju i dakle napravili smo Strategiju razvoja održivog turizma do 2030.g. Kad kažem održivost prvenstveno misli se na integraciju tri faktora održivosti, financijska koju sam ranije spomenula, zatim ekološka održivost, znamo koliko su nam naši prirodni resursi izrazito važni za daljnji razvoj samog turizma, a isto tako onaj socijalni segment održivosti koji je do sada bio rekla bih zanemariv. Zašto socijalan? Zato što mi u našoj strategiji na prvo mjesto stavljamo čovjeka, bilo da se radi o lokalnoj zajednici, bilo da se radi o samim zaposlenicima isto tako i o turistima.
Turiste zna i traži zna vrlo dobro što znači socijalna održivost, želi integraciju sa svojom turističkom okolinom sa turističkom zajednicom, dakle i na taj način vodi računa o svim tim segmentima. Isto tako bez adekvatno plaćenog turističkog djelatnika, bez adekvatnih uvjeta ne možemo govoriti o konkurentnom turizmu. Stoga su nam ta tri segmenta održivosti izrazito važna i svi oni su kao i ekološki aspekt vrlo važni i naravno za sredstva koja ćemo sada dobiti u sklopu NPOO-a.
Što se tiče samih poziva dakle pozivi iz NPOO-a će nam upravo omogućiti tu tranziciju, prvenstveno što se tiče javne turističke infrastrukture tu smo stavili naglasak na zdravstvenom turizmu i na aktivnom turizmu i za privatni sektor za postizanje same kvalitete smještaja, izgradnje novih hotela, rekonstrukcija, obnova dakle sve je uključeno prema indeksu turističke razvijenosti.
Ono što sada također je na cijelom sektoru da pripreme projekte i da iskoriste sva ova sredstva koja su pred nama. Čim dobijemo povratnu informaciju od Europske komisije javni pozivi će biti raspisani.
Hvala.
Izvolite očitovanje.
Zahvaljujem se predsjedniče.
Vrlo sam zadovoljan vašim odgovorom.
Također vidim da će naši vrijedni turistički radnici uz podršku i vodstvo Ministarstva turizma već dovesti i našu državu da već iduće godine nećemo govoriti samo o turističkoj sezoni, nego i turističkoj godini.
Hvala vam puno.
Pitanje broj 37. poštovani kolega Daniel Spajić postavlja ga ministru zdravstva Viliju Berošu.
Izvolite.
Zahvaljujem.
Poštovani ministre moje pitanje će biti vrlo kratko i jasno pa vas molim ako mi možete dati takav odgovor. Koliki će ove godine biti deficit u Ministarstvu zdravstva to vas pitam iz razloga što će to što bude falilo platiti porezni obveznici dodatno kroz proračun povrh onih 30 milijardi koje se uplaćuje kroz premiju zdravstvenog osiguranja, pa vas molim kratko i jasno u brojci da mi kažete koliki će bit deficit do kraja godine.
Hvala vam lijepo.
Izvolite odgovor.
Poštovani gospodine predsjedniče Hrvatskog sabora, uvaženi saborski zastupniče.
Dakle, financiranje zdravstvenog sustava je jedno problematično pitanje i kao što znate već dugo govorimo o tome da trebamo mijenjati neke stvari. Činjenica je da u tijeku mog mandata bila je covid kriza i mi smo prošlih godina doista imali potrebu za znatnim sanacijama iz državnog proračuna tako da je prošle godine, 2021. godine ta sanacija bila u iznosu od 6,7 milijardi kuna. Ove godine situacija je puno bolja iz razloga što se zdravstvo vraća normalnim aktivnostima, stoga do sada u ovom trenutku sanacija je bila milijardu i 700, do kraja godine očekujem još određene iznose, ali nikako ne u tim iznosima kao prošle godine.
Međutim, potpuno je jasno da moramo raditi na financijskoj održivosti i stabilnosti zdravstvenog sustava i upravo ova reforma koja je sada pred nama će mnoga od ovih otvorenih pitanja razriješiti. Međutim, pri tome trebamo znati da se većina tog novca ne baca u bunar, da je ona utrošena doista u liječenje hrvatskih građana. Moramo znati činjenicu da je Hrvatska na četvrtom mjestu odostraga na ljestvici europskih zemalja po izdvajanju za zdravstvo.
Moramo znati da je izdvajanje za zdravstvo u Republici Hrvatskoj 967 eura po glavi stanovnika dok je prosjek Europe 3000 i nešto. Susjedna Slovenija ima 1985 eura po glavi stanovnika stoga je potpuno jasno da ta izdvajanja putem doprinosa nisu dostatna i da svake godine potrebno je još određeno proračunsko izdvajanje.
S obzirom na našu komunikaciju koju smo uspostavili sa Ministarstvom financija, ma vidjeli ste da smo zadnjih godinu i pol dana uložili iznimne napore da bi riješili situaciju dugovanja veledrogerijama, da bi na neki način bolje utemeljili financijske procese u zdravstvenom sustavu. Sa novom administracijom ministra Primorca također surađujemo. Ja ću sada reći javno upravo te nekakve završne konzultacije da dobro utemeljimo buduće financijske procese u zdravstvu jesu određeni razlog prolongacije javnog savjetovanja za organske zakone, jer Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju upravo uključuje neke od ovih elemenata.
Stoga želimo doista utemeljiti promjenu u načinu funkcioniranja zdravstvenog sustava da bi u budućnosti osim osiguranja dostupnosti, kvalitete zdravstvene zaštite postigli i financijsku stabilnost. Međutim, morate znati da u svakoj državi troškovi zdravstva rastu značajnije, brže od troškova rasta BDP-a. Hrvatska po tome nije ni malo specifična. Imamo nove tehnologije, imamo nove lijekove, imamo promjenu morbiditeta, promjenu demografskih elemenata koji utječu da je zdravstvo iz godine u godinu sve skuplje.
Međutim, nadam se da ćemo uvijek kao i do sada na nivou Vlade naći rješenja za ova pitanja i da nikad se neće desiti niti nestašica lijekova, niti da se na uštrb financijskih elemenata, dostupnosti kvaliteta zdravstvene zaštite ne održavaju na čitavom našem teritoriju.
Evo hvala vam.
Izvolite očitovanje.
Poštovani ministre, ja bih volio da ste vi u pravu, ali vi i ja znamo da će taj dug ove godine biti do kraja između 7 i 8 milijardi. Milijardu i 700 smo već sanirali, zbog toga je rađen rebalans proračuna. Da se krenulo sa reformama u zdravstvu, onda bi možda mogli pričati o ovim porukama koje vi sad govorite.
Međutim, između 7 i 8 milijardi kad pričamo moramo znati da su to skoro, ne skoro nego to jesu tri Pelješka mosta. To vam je mjesečno 800 kuna za svako maloljetno dijete u Republici Hrvatskoj. Znate, to je jedna vrlo ozbiljna brojka. INA je kamilica u odnosu na ovo što mi radimo u zdravstvu. Vjerujte mi, samo to ljudi jako malo poznaju tu situaciju.
Znači da smo krenuli sa reformom, imali smo povijesnu priliku recimo kad je bila, kad smo imali nepovratna sredstva od EU fondova, 300 milijuna kuna za digitalizaciju HZZO-a. Tu smo propustili. Čekali ste natječaj, do kraja ste čekali da provedete natječaj gdje su bile uključene cvjećarke i firme koje se bave opremanjem svadbenih salona. Ja sam to govorio prije dvije godine tu u Saboru, prije dvije godine.
Poništili ste natječaj 6 minuta iza pola noći. Izgubili smo 300 milijuna kuna, povijesnu priliku smo imali. To je mogao biti početak reforme zdravstva. Niste to iskoristili, niste iskoristili da ne govorim šta se dešava u zdravstvu sa gospodinom Vinkom Kojundžićem i firmom Cuspis. Njega posebno istražujem i njega ću kazneno prijaviti. …/Govornik se ne razumije./… jesam prošle godine u 4 mjesecu, međutim još u Hrvatskoj se ništa ne dešava zbog pravosuđa kakvog imamo na žalost. Znači ovaj dug u zdravstvu je nešto vrlo ozbiljno, nešto vrlo ozbiljno što se mi kao narod uopće ne poznajemo dovoljno tu materiju ali mi ćemo se morati s time suočiti.
Svi smo mi u istom tom problemu, vi to jako dobro znate. Ja bih volio da bude ovaj dug koji vi govorite. Ali evo vidjet ćemo, kraj je godine i vidjet ćete da sam bio u pravu ja, a ne vi.
Hvala vam lijepa. Na žalost.
Idemo sada na 38, predzadnje pitanje poštovana kolegica Peović postavit će ga predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću.
Izvolite.
Hvala.
Vjerojatno ste premijeru i mene proguglali, pa ćete vidjeti da se vaši poleni u Saboru izuzetno nerviraju kada kažem da je riječ o kvislinškoj stranci. Ja ću vam ovdje probati elaborirati na primjeru arbitraža, ali samo da napomenem da sve što ste vi i vaši ministri danas ovdje rekli puno više daje argumenata u prilog ovoj tezi uključujući i odgovore na zastupnička pitanja zastupnicima gdje ste potvrdili da ste znali za zatvaranje Rafinerije Sisak, da niste reagirali, da ste mogli ograničiti cijenu nafte prema Mađarskoj niste reagirali, da ste mogli znači da ste svjesni toga da našim ljudima prodajete plin po duplo većoj cijeni nego što prodajete, ali nije to sve kako kažu one reklame. Nije sve ni tih pa čak i bijednih milijardu kuna koliko HDZ-ovac spremi u džep, nije sve milijuni kuna koje članovi upravih odbora uzimaju da ne rade ništa, riječ je o arbitražama. Mi ćemo potencijalno u arbitražama izgubiti desetke milijardi kuna. Sad stiže arbitraža sa Todorićem koji se predstavlja kao nizozemska tvrtka, nakon toga ovdje ne možete govoriti da nema vaše odgovornosti jer u vrijeme vaše vlade znači ste sanirali Agrokor. Onda nakon toga dolazi isto tako izraelski investitor sa projekt Srđ iznad Dubrovnika koji traži 500 milijuna dolara. Potencijalno znači investitor prijeti u Supetru arbitražom, potencijalno znači prijeti za Lungomare u Puli. Riječ je o arbitražnim sudovima koji je i EU primijetila da su problematični jer se postavljaju iznad domaćih sudskih praksi, iznad domaćeg zakonodavstva i zapravo su protuustavni i nelegitimni. Te su međunarodne znači sporazume koji sadrže tu klauzulu o arbitraži razvrgnule mnoge zemlje u EU, ali ne i naša vlada. Češka, Italija, Poljska, Rumunjska su razvrgnule te arbitražne sporazume, ali ne i naša vlada. Pa ja vam postavljam pitanje zašto premijeru ne razvrgnete te sporazume …/Upadica: Hvala vam lijepa./… koji sadrže tu klauzulu o arbitraži.
Izvolite odgovor.
Predsjednik vlade.
Hvala lijepa.
Poštovana zastupnice Peović što se tiče anticipiranja vaših pitanja ono nije teško. Vi ste ovi koji pozivaju na prosvjed sada vidim u petak. Sad ćemo gledat valjda seriju prosvjeda svako mjesec dana po ustaljenom modelu širenja mržnje i nekakve negativne atmosfere kao što su ovi Domovinski pokreti, MOST-ovci pozivali na ovaj prosvjed od prije 2-3 tjedna koji je katastrofalno propao na kojem su se okupili predstavnici radikalnih paramilitarnih skupina koje postoje, što za vas, što za javnost, postoje u izvješćima SOA-e, dobio ih je gospodin Hajdaš Dončić koji o tome sad šuti jer je pročitao u izvješćima tu je još ono odbora koji ste vjerojatno vidjeli, pa sad najedanput kad su vidli da SOA kaže da ih ima i to dvije imenom i prezimenom sa ključnim ljudima o kojima je riječ i onima koji evo smišljaju i neke varijante molotovljevih koktela da ih bacaju na HDZ, ovo govorim zato ne da skrenem temu od INE ili bilo čega drugoga, odgovaramo na sve, nego da ponovimo jasno činjenicu. Postoje, rade, udružuju se, imaju cilj nasilno rušiti demokratsku vlast. To je to. Sad vi pozivate na druge, ali narativ ovoga što vi pozivate i ovoga svega što govorite je na tragu vaše proruske politike. Vi ste gospođo Peović ovdje bili među rijetkim zastupnicima koji nisu glasali za Rezoluciju o podršci Ukrajini. Jel to točno? Je, to je točno imate tamo rekord pa pogledajte, dakle ja neću to sad, ne govorim ovo za ovo pa da vi meni odgovorite eto vi meni crtate metu netko će meni nešto će mi napraviti, neće vam nitko ništa napraviti to je vaše demokratsko pravo. Ali način na koji vi gledate na poziciju Hrvatske 31 i skoro jednu godinu nakon međunarodnog priznanja je da nas vratite u neku varijantu zatvorene autarkije gdje mi s nikim nećemo imati kontakte. Strani investitori neće dolaziti ovdje, nitko neće doći, šta će ovdje dolaziti. Bolje da ne dolazi ovdje, ne treba nama nitko, ne trebaju nam plinovodi, naftovodi, ne trebaju nam valjda LNG terminali, ne trebaju na aerodromi, ne treba nam turizam, ništa, vi biste se zatvorili u jednu malu kapunjeru i Hrvatska ne bi s nikim komunicirala i onda bi sve bilo super. Vi mislite da tako svijet funkcionira? Da međunarodni investitori funkcioniraju tako da će baš reći ok tu je sve toliko dobro premda ovi nemaju kontakt s nikim i nemate nikakav međunarodni element kontrole u smislu pravne sigurnosti nego ćemo vam vjerovat samo njima. Pa to su sve gospođo Peović ugovori koji su zaključivani godinama ranije, godinama ranije. I nisu karakteristični samo za Hrvatsku, nisu karakteristični samo za naš pravni sustav, postoje svugdje. Imate Državno odvjetništvo koje se bavi arbitražama, imate ljude specijalizirane koji to radi, imate strane odvjetničke tvrtke koje oni u odgovarajućoj proceduri biraju da nas zastupaju u svim tim sporovima i na taj način se štite hrvatski pravni interesi sa međunarodnim elementom koji zbog nekih klauzula u ugovorima koje su sklapali neki drugi ljudi završavaju na arbitražama. Međutim taj signal vaš, ogradimo se nekakvim ogradama, nemajmo kontakt s nikim je dosta bitan da shvatimo kakav je vaš kod, od čega ste vi to sastavljeni, s kime ćemo se mi to družiti, s nikim. Možda samo s ovim vašim prijateljima gore. To je ključ, to je bit vaše politike i vaše poruke.
Hvala.
Izvolite očitovanje zastupnice.
Čudi me da niste spomenuli školu u Kumrovcu, da ste išli tamo znali bi da nije dobro krasti, ali dobro. Ja vas pitam o čemu vi premijeru pričate? Pa na zahtjev EU-a i Europskog suda pravde se raskidaju ti međunarodni ugovori koji sadrže klauzulu o arbitraži. Znači Europski sud pravde i Europska komisija su primijetili da postoji problem sa tim arbitražama i EU je znači tražila da zemlje u EU raskinu te bilateralne sporazume koji sadrže tu klauzulu, ali su mnoge zemlje raskinule te bilateralne sporazume i s drugim zemljama. Zato mi imamo problema sa europskim, ne sa europskim zemljama nego uglavnom sa Amerikom itd., znači tim bilateralnim arbitražama. Ali to su vaša pravila, to su pravila EU na koje se ja ovdje pozivam. Mislim to o proruskim stavovima ja mislim da ste toliko već neinventivni da ne moram na to ni odgovarati, samo ponavljam mi smo bili suzdržani o deklaraciji zbog javnosti, nismo bili protiv deklaracije zbog toga što se ne slažemo s vašom opet sluganskom i autokolonijalnom politikom prema NATO paktu. Ali ja ću vas što se tiče investicija također demantirati. Znači ta teza da investitori neće dolaziti u zemlju koja nema takve bilateralne sporazume je u potpunosti odbačena, znači sve analize pokazuju i imate slučaj znači Brazila koji nikad nije potpisao niti jedan takav sporazum koji je zemlja sa najvećim brojem stranih direktnih investicija. U potpunosti znači ta famozna investicijska klima ili klima za investitore se ne štiti potpisivanjem takvih bilateralnih ugovora koji sadrže tu klauzulu. I zato vas pozivam stvarno da u interesu te suverenističke politike na koju se vi pozivate raskinete takve bilateralne međunarodne sporazume i energetske povelje koje su raskinuli i drugi u Europi i nije štetilo niti njihovoj investicijskoj …/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./… klimi niti ičemu, ali je zaštitilo sam radni narod.
Hvala lijepa.
Imamo nekoliko povreda poslovnika, kolega Đakić izvolite.
Hvala lijepo g. predsjedniče.
Pa povrijeđen je čl. 238. kolegica Peović učestalo i konstantno vrijeđa i omalovažava sve zastupnike HDZ-a, sve članove vlade HDZ-a nazivajući ih kvislinzima. Kvisling je sluga i pomagač fašističke njemačke okupatorske vlasti. Stoga gospođo Peović ili drugarice Peović molim vas prekinite sa tim uvredama koje ne pristaju nijednom zastupniku …/Upadica predsjednik: Hvala vam kolega Đakić./… ni zastupnici, a ni članu vlade. …/Upadica predsjednik: Hvala kolega Đakić./…
Ovo je sramotno i trebali ste je predsjedniče kaznit.
Kolega Đakić molim vas dobijate opomenu, replicirali ste.
Idemo dalje kolegica Murganić izvolite.
Hvala lijepa.
Povrijeđen je čl. 238. zastupnica Peović vrlo često za ovom govornicom govori neistine naravno i teške uvrede kao što je uporno tvrdila da ima nekakve podatke o tajnom zakonu koji se piše u Ministarstvu rada vezan za Zakon o radu u kojem se ukida pravo na roditeljski dopust očevima, muškarcima što naravno nije istina. Ne da na to imaju na to pravo nego smo uveli i plaćeni u punom iznosu i očinski dopust. To je jedna od ružnih manipulacija.
Kolegice Murganić hvala vam lijepa dobivate opomenu ovo je druga vaša bila je ovo replika.
Kolega Mažar izvolite.
Hvala lijepo predsjedniče.
Povrijeđen je čl. 238. kolegica Peović prozivanjem vlade da je kvislinška poziva na nasilje s obzirom da je i sam Kvisling završio strijeljanjem, ali isto tako i kada je ovaj sabor deklaraciju izglasao sa 133 glasa za i jednim suzdržanim, suzdržanim kolegice Peović je još jednom dala potporu agresiji, ali to je jasno s obzirom da crvenu petokraku nosi na srcu, petokraku koja je uništila moj grad i ja je pozivam da obiđe sa mnom Memorijalni centar Vukovar, Ovčaru i da onda razmisli o svojim postupcima.
Hvala vam lijepa kolega Mažar i ovo je bila replika, pa dobivate opomenu.
Kolegice Burić izvolite.
Poštovani predsjedniče, pozivam se na čl. 238. budući da je gospođa Peović povrijedila sve prisutne članove vlade, ali i ovdje zastupnike u HS-u budući da konstantno poziva na nasilje, da podržava nasilje što je pokazala i podrškom na Trgu žrtava fašizma gdje su bile neke naprave improvizirane naprave sa čavlima itd., a i sama čini nasilje s obzirom na pisanje nekih portala s obzirom da je natukla svojeg partnera kao što pišu neki portali.
Hvala vam lijepa. Kolegice Burić dobivate opomenu ovo nije bila povreda poslovnika.
Izvolite kolegice Peović.
Dobro mislim kao … uvrede s HDZ-a i plasirane članke po nekim portalima uopće neću odgovarat u zaštitu vlastite ono integriteta i stvarno ono susramlja koja doživljavam dok se zbor HDZ-ovski staje u obranu premijera mislim da mu više šteti nego koristi. Ali samo da napomenem, s obzirom da je više puta spomenut Kvisling kao izdajica koji je ubijen znači Kvisling je postao opća imenica za izdajicu.
Kolegice Peović dobivate opomenu. Ne moram posebno objašnjavati zašto.
Idemo na zadnje zastupničko pitanje poštovani kolega Reiner potpredsjednik sabora uputit će ga ministru vanjskih i europskih poslova Gordanu Grliću Radmanu.
Izvolite.
Poštovani g. predsjedniče, poštovani g. ministre.
Ulaskom Hrvatske u EU pristupanjem Europodručju i Schengenskom prostoru Hrvatska je ostvarila gotovo sve svoje vanjskopolitičke ciljeve. Ostao nam je kao cilj samo još jedna velika međunarodna organizacija institucija, Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj tj. OECD.
Ova organizacija okuplja 38 članica među kojima su najrazvijenija zemlje ne samo Europe već i svijeta i promovira održivi rast i zaposlenost uz održanje financijske stabilnosti. Članstvo u toj međunarodnoj organizaciji svrstava nas kao punopravnog partnera najrazvijenijim zemljama na svijetu. Molim vas da pojasnite prvo aktivnosti koje su prethodile pozivnici za otvaranje procesa pristupanje ovoj elitnoj organizaciji, koliko smo daleko odmakli u pripremama, kakvu dinamiku očekujete u budućnosti i ono što je vjerojatno građanima najvažnije, koje su moguće i stvarne koristi od članstva u OECD-u za građane RH?
Izvolite odgovor ministre.
…/Govornik naknadno uključen./… da se radi o najrazvijenijim zapravo klubu najrazvijenijih zemalja, to je kompozicija od 38 zemalja i biti unutra doista predstavlja vrhunsko postignuće jedne zemlje.
Budući da se radi, što je OECD znači Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj, bitno je to hrvatskim građanima osigurati znači povećati životni standard, to je zapravo temeljni program povećanje životnog standarda, gospodarskog rasta, širenja međunarodne trgovine, rasta kreditni rejting naravno i politička reputacijska korist zemlje koje je unutra.
Ona nam također članstvo nam nudi veliku mogućnost za isto tako i velike reforme unutar društva, institucija. Naravno da prije plana pristupanja koji je bio 11. lipnja u Parizu gdje smo bili nas dvoje ministara, ministar financija i ja, gdje smo dobili znači taj …/Govornik se ne razumije./… pristupanja. Mi smo imali nekoliko vrlo intenzivnijih i ranijih odlazaka gdje uz dva ministra bio je još i ministar gospodarstva, gdje smo pokazali da je Hrvatska doista, da joj je stalo to članstvo u toj organizaciji toj. Naravno, uz što ste vi nabrojali sad Schengen i uvođenje eura da će to doista biti evo i krajnja organizacija, preostala u kojoj Hrvatska još nije i to će biti ovaj onaj što bi se reklo šlag na tortu. Time članstvom također se isto radi, čini i bolja, povoljnija investicijska klima, ali nakon znači plana pristupanja koji smo dobili u lipnju onda je kasnije bio glavni tajnik ovdje gdje smo razgovarali o inicijalnom memorandumu, znači gdje smo krenuli zapravo otvorili smo te pregovore i razgovarali smo o inicijalnom memorandumu koji je zapravo samo procjena svih onih zakonodavnih znači zakona, politika, praksa, praksi koje trebamo uskladiti OECD-om. To se radi o 247 pravnih instrumenata koja bi Hrvatska trebala uskladiti odnosno prihvatiti. I to nama puno, puno znači. Mi sada radimo, napravili smo tu samoprocjenu, sva ministarstva koja su nadležna i mi ćemo sada već u listopadu mjesecu očekujemo da na vladi, da vlada donese, potvrdi taj inicijalni memorandum i mi ga šaljemo onda OECD-u, znači glavnom tajništvu u Pariz. Ali tu je također važna isto uloga Hrvatskog sabora kao, koji bi trebao uspostaviti koordinacijski mehanizam i napraviti budući da bi OECD nakon što prihvati naš inicijalni memorandum trebao bih učiniti tu jednu tehničku analizu, dubinski pregled i zajedno sa koordinacijskim mehanizmom u Hrvatskom saboru prihvatiti znači one, Hrvatski sabor bi trebao usvojiti one zakone koji su sukladni sa politikom, praksom i pravnim instrumentima OECD-a. To je vrlo važno i to je bitno za Hrvatsku. To je naš nacionalni interes. Dakle, to nije stvar ovaj jedne stranke nego je to nacionalni interes. Mi očekujemo pristupanje negdje 2-3 godine. Od 5 zemalja Hrvatska je, ima najbržu, najbolju dinamiku i najbolju suradnju tako da mislim da već negdje 2024. najkasnije '23. da ćemo biti članica OECD-a.
Hvala lijepa.
Izvolite potpredsjedniče očitovanje.
Hvala na odgovoru i za pohvaliti su naravno dosadašnje aktivnosti. Siguran sam da će i buduće aktivnosti biti bez obzira što je veliki posao pred vama, biti uspješne jer Hrvatska ima znanje i iskustvo i kapacitet da taj proces dovede do kraja. Možda bi se moglo samo još dodati tome opet radi građana, da zapravo je smisao OECD-a da radi na povećanju bruto domaćeg proizvoda zemalja članica, na poboljšanju života, uvjeta života u njima i doprinos u slobodi tržišta na globalnoj razini. Govorilo se puno o slobodi tržišta, a to nije samo floskula to je realnost koja mora, koju moramo prihvatiti. Ono što je dobar primjer možda, a nama u recentno vrijeme vrlo interesantno to je unapređenje zapravo menadžmenta, dobre prakse javnog menadžmenta koje oni na neki način svojim članicama ajmo reći pomažu u tome. A imamo i konkretni primjer, a to je da je nedavno OECD zapravo omogućio uspješnu međunarodnu i pregovore o reformi globalnog poreznog sustava u okviru kojega je određen globalni porezni minimum za velike korporacije od 15%, ali je također i odlučeno da multinacionalne tvrtke moraju ostaviti dio svojih prihoda zemljama u kojima su ti prihodi ostvareni čime se naravno onemogućuje pod navodnicima kreativno računovodstvo koje ponekad globalne multinacionalne tvrtke itekako provode posebice u manjim zemljama. Pa evo to je samo jedan konkretan primjer kako nam i zašto može koristiti itekako članstvo u OECD-u.
Hvala lijepa.
Poštovane zastupnice i zastupnici, poštovani predsjedniče vlade i članice i članovi vlade, završili smo s aktualnim prijepodnevom.
U skladu s odredbom Članka 144. Poslovnika obavještavam vas da je u 10. sazivu Hrvatskog sabora ukupno postavljeno 840 zastupničkih pitanja, a odgovoreno na njih 780. Imamo još 25 pitanja za kojima nije istekao rok, pa molim vladu i članove vlade koji nisu dostavili odgovore u roku da isto učine u roku od 8 dana.
Isto tako sada ćemo nastaviti u 45, znači imate 3 minute, tko ne želi biti ovdje, idu slobodni govori i onda negdje oko 15 i 30 nastavljamo sa točkom dnevnog reda Konačni prijedlog Zakona o dopuni Zakona o zdravstvenoj zaštiti.
Hvala svima, vidimo se.

STANKA U 14,44 SATI.
PDF