Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: X, sjednica: 11

PDF

95; 96

Prijedlog odluke o pristupanju promjeni Ustava Republike Hrvatske, s Prijedlogom nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske, Predlagatelji: 92 zastupnika Hrvatskoga sabora
Prijedlog odluke o pristupanju izmjeni Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, s Prijedlogom nacrta izmjene Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, Predlagatelji: 92 zastupnika Hrvatskoga sabora

13.07.2022.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Sada ću isto tako na temelju Članka 247. Poslovnika Hrvatskog sabora sukladno onome što je predložio Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav i Odbor za zakonodavstvo predložiti da se provede objedinjena rasprava o slijedeće dvije točke, to je:

- Prijedlog Odluke o pristupanju promjeni Ustava RH s Prijedlogom nacrta promjena Ustava RH

i
- Prijedlog Odluke o pristupanju izmjeni Ustavnog zakona o Ustavnom sudu RH s Prijedlogom nacrta izmjena Ustavnog zakona o Ustavnom sudu RH

Ima li tko protiv ovog prijedloga? Ako nema utvrđujem da smo donijeli odluku da provedemo objedinjenu raspravu o navedenim točkama kako sam ih najavio.
Predlagatelji su 92 zastupnice i zastupnika u Hrvatskom saboru na temelju Članka 147. Ustava RH i Članka 172. Poslovnika Hrvatskog sabora.
Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav.
Vlada je dostavila svoje mišljenje.
Prije nego što dam riječ predlagatelju imamo zahtjeve za stankom, prva je na redu poštovana kolegica Orešković.
Izvolite.

Orešković, Dalija (Stranka s imenom i prezimenom)

Zahvaljujem.
Uvaženi zastupnici i zastupnice tražim stanku u trajanju od 10 minuta radi dodatnih konzultacija prije svega kako bi pojasnila zašto će stranka Centar glasati protiv ovog prijedloga HDZ-a.
Ustav je temeljni dokument svake države. On pokazuje kako su tzv. oci nacije ili makar jedan naraštaj osmisli budućnost svoje zemlje. U proteklih 30 godina HDZ je državu skrojio po vlastitoj mjeri. Od izbornih jedinica, teritorijalnog ustroja pa nadalje. I 30 godinu ovu državu sustavno uništava.
Istovremeno s ovim prijedlogom HDZ-a zna se da će progresivna oporba tražiti da pravo na pobačaj uđe u Ustav. Pored navedenog Ustav ne funkcionira i u drugim bitnim segmentima. Primjerice u definiraju odnosa između predsjednika države i vlade, u sukreiranju vanjske politike, u upravljanju tajnim službama i u mnogim drugim područjima. Nitko nikada nije vidio kako zapravo izgleda ustavna ovlast predsjednika države da brine o stabilnom i usklađenom djelovanju državne vlasti i što bi to trebalo značiti. Imamo krnje odredbe, neprovedive u praksi poput one da predsjednik države može pozvati vladu na održavanje zajedničke sjednice, ali istovremeno bez obaveze vlade da takvu volju predsjednika države ispoštuje.
Uvaženi zastupnici Ustav nije običan zakon koji se mijenja tek tako. I neprihvatljivo je da imamo demokraciju ili ustavne izmjene samo u onoj mjeri u kojoj to HDZ-u paše. Ako smo dovoljno sazrjeli kao država, ako imamo dovoljni stupanj demokratske zrelosti onda prestanimo tretirati naš Ustav kao mrtvo slovo na papiru i prihvatimo se ozbiljnih izmjena kako bismo našim novim naraštajima osigurali budućnost dostojnu življenja u njihovoj domovini, a ne negdje u drugim državama.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Stanka je odobrena.
Drugi je na redu kolega Grmoja, izvolite.

Grmoja, Nikola (MOST)

Pokušaj nasilja i prevare je propao na prvom koraku. Pokušali ste prije ljetne stanke staviti mimo plana na raspravu izmjene Ustava kojim želite u potpunosti ubiti referendum. Predati sve ovlasti suprotno prvom članku hrvatskog Ustava prema kojem sva vlast proizlazi od naroda, dakle predati sve ovlasti Ustavnom sudu kako biste u samom začetku prije nego što proces uopće krene i građani pokažu svoj stav o nekom pitanju ubili referendum u njegovom začetku. Oni koji su vam u tome asistirali možda i ne shvaćajući o čemu se radi čujem da odustaju. Neće vas podržati. I ovaj vaš pokušaj neće proći. Možda ste uspjeli na trenutak prevariti dio oporbe, ali nećete uspjeti prije jeseni koja će biti izrazito teška oduzeti narodu jedini institut u kojem mogu između izbora kazati svoj stav o pojedinim pitanjima. U ovih 30 godina hrvatske samostalnosti nismo imali puno referenduma. Dobro ste to uredili, ali su građani ipak imali mogućnost prikupiti potpise i natjerati vladu, sjetimo se monetizacije, sjetimo se Zakona o radu, sjetimo se 67 je previše, natjerati vladu da odustane od svojih poteza. Ovim što predlažete ni to ne bi bilo moguće. Ali kao što sam rekao na samom početku oni koje ste prevarili, a koje smo od početka povezivali da ne idu na sastanke s vama odustaju i izmjene Ustava ovakve koje bi u potpunosti onemogućile …/Upadica: Hvala vam lijepa./… referendum neće proći.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Idemo na treći zahtjev, poštovana kolegica Peović.

Peović, Katarina (RF)

Hvala.
Tražim stanku u ime Kluba HSS-a i Radničke fronte u trajanju od 10 minuta kako bismo upozorili da ove ustavne promjene svakako donose nešto dobro kao što je znači ipak unošenje praga izlaznosti i prihvaćanja referendumske odluke da se ne dovodimo u situaciju da jako mali broj birača donosi neku odluku referendumski ali i niz stvari koji će uistinu onemogućiti moguće referendum zbog čega Radnička fronta neće prihvatiti ove promjene. Prije svega znači uistinu strah od naroda ne može se ograničiti što će se na referendumu postaviti kao pitanje, ovdje je to vrlo široko postavljeno, čl. 1., čl. 3. ustava, praktički ovim se može svako referendumsko pitanje ukinuti.
Druga stvar, kao što je rekao jedan ustavotvorni stručnjak, nije o provjeri ustavnosti pitanja, nije referendumsko pitanje sir, pa da se pokvari ako ostane otvoreno, znači ne možete dvaput imati mogućnost provjere ustavnosti, ustavotvornosti referendumskog pitanja, znači s tim se može manipulirati, možete postaviti pitanje prije prikupljanja potpisa, e sad možete i nakon prikupljanja potpisa.
I još jedan paradoks kolegice i kolege mi po ovim pravilima referenduma ne bismo bili danas u EU, ovdje se donose pravila o udruživanju i razdruživanju nadnacionalne zajednice na način da se takva odluka može donijeti sa više od 50% upisanih birača, a u EU su mu izlazili znači ušli na sasvim, po sasvim drugim pravilima, znači dvostruki kriteriji i uistinu cinizam.
Ono što svakako treba reći je da će referendum koji je pokrenula progresivna opozicija, koju će pokrenuti progresivna opozicija najvjerojatnije za vraćanje prava na pobačaj ženama u ustav biti naš, naša inicijativa koja se nadam da će proći na referendumu.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Hvala lijepa, stanka je odobrena.
Imamo dvije povrede Poslovnika, prvi je kolega Grmoja, izvolite.

Grmoja, Nikola (MOST)

Povrijeđen je čl. 238., drago mi je da Radnička fronta neće biti dio ove antinarodne i antireferendumske koalicije, ali nije dobra stvar uvođenje kvoruma prihvaćanja. Zašto? Pa zato što mi u Hrvatskoj nemamo sređeni popis birača, mi imamo birača gotovo isto kao stanovnika i uvoditi nešto tako u ovom trenutku bi značilo dakle da na referendum mora izać i zaokružiti više ljudi nego što će npr. HDZ i partneri dobiti na izborima i onda donositi odluke.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Grmoja, kolega Grmoja, dobivate, dobivate opomenu, vidim da idemo u smjeru sad već i kolegice Peović, reagirala je isto tako na povredu Poslovnika da replicirate i ja ću odmah sada s obzirom da ima jako puno prijavljenih upozoravam vas da ću početi davati opomene tijekom ovoga povrede Poslovnika ako će one biti čiste replike kao što je ovo bilo sada, imamo.

Peović, Katarina (RF)

Odustala sam.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Hvala vam lijepa.
Kolega Zekanović, izvolite.

Zekanović, Hrvoje (Nezavisni)

Poštovani predsjedniče, čl. 238., meni je jako drago da je ovdje došlo do razotkrivanja i da svi sada vide da imamo jednu progresivnu oporbu koja obuhvaća Možemo!, Most, Radničku frontu, SDP koji su protiv toga da se više ne prikuplja 400 tisuća potpisa nego samo 250 tisuća potpisa, također…

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Zekanović, kolega Zekanović molim vas, ovo nije nikakva povreda Poslovnika, dajem vam prvu opomenu, ja vas molim da ne radite to, sada sam upozorio i bit ću tu sad stvarno rigorozan, nema smisla, imamo dovoljno vremena, imate po klubovima, pojedinačno, replike, ima puno mehanizama, držite se toga.
Kolega Bulj, izvolite.

Bulj, Miro (MOST)

Kolega Zekanović je povrijedio čl. 238. jel omalovažava zastupnike, ali je činjenica…

Jandroković, Gordan (HDZ)

Na koji, na koji način kolega Bulj?

Bulj, Miro (MOST)

238.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Na koji način?

Bulj, Miro (MOST)

Omalovažio je zastupnike jel je činjenica da je on sa vama grobar referenduma, grobar ustava, grobar demokracije, a ostaje kralj diktature…

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Bulj dobivate, kolega Bulj dobivate prvu opomenu.

Bulj, Miro (MOST)

…vi ste postali g. Zekanoviću sa Jandrokovićem kralj diktature.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Bulj dobivate sada i drugu opomenu, drugu, dvije opomene ste dobili, molim vas nemojmo to raditi, pozivam vas da se držimo pravila igre jer je puno danas prijavljenih i dugo će trajati rasprava i nemojte to raditi.
Kolega Pavliček, vi ste tražili stanku, izvolite.

Pavliček, Marijan (Hrvatski suverenisti)

Poštovani predsjedniče HS tražimo stanku od 10 minuta u ime Kluba Hrvatskih suverenista kako bi još jedanput istaknuli da Hrvatski suverenisti neće podržati ove predložene promjene ustava kao ni predložene promjene Ustavnog zakona o Ustavnom sudu RH.
Institut referenduma u RH je nažalost mrtvo slovo na papiru, to samo pokazuje jer smo u zadnjih 30.g. imali svega 3 referenduma od kojih dva obvezna, a jedan u ime građanske inicijative.
Ovim predloženim izmjenama ustava se apsolutno ništa u tom pogledu riješiti neće. Ovo samo pokazuje da se vladajući boje vlastitog naroda i volje vlastitog naroda i njihovog direktnog odlučivanja na referendumu.
Predloženim promjenama Ustavnog zakona o ustavnom sudu se jednom čistom političkom tijelu daju faraonske ovlasti koji će u startu moći bilo kakvu referendumsku inicijativu proglasiti protuustavnom i neće omogućiti njeno provođenje. Svi znamo kako se biraju suci ustavnog suda i svi znamo kakve odluke donosi ustavni sud, većinom kako migne vladajuća većina bila ona lijeva ili desna.
Još jedanput apeliramo da apsolutno ništa ovakvim promjenama nećete uspjeti, a da ćete u startu svaku volju naroda u daljnje direktno odlučivanje ubiti.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Stanka je odobrena.
Kolega Mlinarić, izvolite.

Mlinarić, Stipo (Domovinski pokret)

Hvala lijepo g. predsjedniče sabora.
Tražim stanku u ime Domovinskog pokreta u trajanju od 10 minuta. Ovdje bih htio glasno i jasno reć da Domovinski pokret neće podržati promjenu ustava, da se hrvatskom narodu oduzima sloboda izjašnjavanja preko referenduma. Po ovim pravilima kakve sad gurate u promjenu ustava sa ljevicom pitanje je jel bi prošao i jedini referendum koji je prošao, a to je referendum o braku da je brak zajednica muškarca i žene. Po ovakvim rigoroznim izmjenama vjerojatno ni taj referendum ne bi prošao.
Prema tome, uzeli ste hrvatskom narodu osim novaca, osiromašenja, dostojanstva, sad im, sad im hoćete s ovom izmjenom ustava uzeti i onu jedinu nadu koju su imali da mogu skupiti potpise, pa taman i 400 tisuća i da mogu odlučivati o nekim stvarima i o promjenama u državi nažalost sad s ovim izmjenom ustava ćete im uzet i to pravo.
Zašto kad mijenjate ustav zašto ne donesete da za izbore mora izaći 40% glasača minimum, 40% glasača pa danas ne bi sjedili ni vi tu, nit bi ovo bila vladajuća većina a da ne govorim o izborima u Splitu. Zašto se tu ne postavi cenzus koliko birača mora izaći na izbore da bi bili valjani?
Ništa, hvala vam lijepo. Evo, toliko.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Stanka je odobrena. Kolega Grbin, izvolite.

Grbin, Peđa (SDP)

Zahvaljujem poštovani g. predsjedniče, uvažene kolegice i kolege.
Poštovani predsjedniče, ja znam da je vaše pravo da određujete dnevni red, ali kada se pristupa promjeni Ustava, kada imamo dvije inicijative koje su predložene, onda je bilo za očekivati da ćemo o obje te inicijative raspravljati. Međutim, vi ste odlučili da o jednoj nećemo. To je vaša odluka, samo vi znate razloge za to.
Međutim, rasprava koja će se provesti danas i koja će u petak rezultirati glasovanjem ne dovodi do promjene Ustava. Ona dovodi tek do početka jednog procesa koji u sebi uključuje brojne rasprave na Odboru za Ustav, koji utvrđuje jedan nacrt, koji uključuje savjetovanje sa zainteresiranom javnošću, što je odluka Ustavnog suda od prije 9 godina i koji će tek nakon toga rezultirati sa nečime što će predstavljati stvarni akt koji predstavlja naš budući Ustav, barem u jednom dijelu, u dijelu koji će se promijeniti.
Ja na vas apeliram da budete otvoreni. Ovu odluku ćete donijeti, za nju imate većinu i to nije sporno, ali ja na vas apeliram da budete otvoreni, da saslušate sve one prijedloge koji će se reći i danas i kasnije tijekom rasprave na Odboru za Ustav i da u konačnici odluka koju ćemo donijeti bude u korist svih građanki i građana ove zemlje.
Ja sam uvjeren da u hrvatskom političkom sustavu postoji snage za razgovor, za konsenzus i za stvaranje akta koji će biti u korist svih, a ne samo jednog dijela našeg društva. To je apel koji vam upućujem. Mi nećemo napadati, nećemo vrijeđati, nećemo u utorak .../Upadica: Hvala lijepa./... snimati videe, .../Upadica: Kolega Grbin, molim vas./... kao naglo dolazim u Zagreb iako je sjednica od ponedjeljka, .../Upadica: Kolega Grgin./... razgovarat ćemo. .../Upadica: Molim vas./... Razgovarat ćemo, ali nadam se da ćete i vi slušati.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Grbin, dobivate i vi opomenu, 3 puta ste ignorirali moje upozorenje, dobivate opomenu.
Kolega Katičić, izvolite.

Katičić, Krunoslav (HDZ)

Poštovani predsjedniče Sabora, pa evo i u ime Kluba HDZ-a i mi tražimo pauzu, stanku u trajanju od 10 minuta kako bi dodatno pojasnili i usaglasili stavove po predloženim izmjenama, kako Ustava, tako i Ustavnog zakona o Ustavnom sudu RH.
Kad slušate ovako sudjelovaći u radu i odbora, fascinantne su sad .../Govornik se ne razumije./... iznose se raznorazne teze da je ovo samo prijedlog HDZ-a, da je ishitren, da je ubačen mimo procedure i u tom smjeru idu sve objede, međutim, činjenica je, su govore potpuno drugačije. Predmetni prijedlog za izmjene je plod jednog procesa koji je trajao, usaglašavanja, potpisalo ga je više zastupnika, ne samo članova vladajućeg kluba nego i drugih članova. Nažalost u ovim drugim dijelima, sve te oporbene stranke su kontra svega ono što neke oporbene stranke su kontra bilo kojeg prijedloga koje iznosi HDZ, a svima, a većina je sigurno u tome da ova materija koja se predloženim Ustavom i ustavnim zakonima mijenjaju, a riječ je o području referenduma, podnormirana, da ju treba dodatno definirati i mislimo i mi u klubu smatramo da su predložene izmjene logične zakonodavne i da imaju smisao i životne su u provedbi onoga što je bitno za provedbu referenduma.
Nitko ne osporava i sve objede koje idu u smjeru toga da će se mogućnost održavanja referenduma smanjiti, mislim da su u krivu, smanjuje se prag potrebnih potpisa, uvodi se prejudicijelni način održavanja provedbe ustavnog pitanja kako bi sve procedura bila što je moguće jasnija. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Imamo dvije povrede Poslovnika. Dakle kolega Grmoja, vi ste prvi. Kolega Bulj, vi imate, kolega Grmoja jednu, a kolega Bulj dvije opomene, tako da vas upozoravam da budete oprezni.
Izvolite kolega Grmoja.

Grmoja, Nikola (MOST)

Povrijeđen je čl. 238, kolega Katičić je iznio niz neistina. Ako predamo Ustavnom sudu ovlasti, neće se dogoditi niti jedan referendum jer da je .../Upadica: Kolega, kolega Grmoja./... Milanović tražio ocjenu ustavnosti referenduma o braku, .../Upadica: Kolega Grmoja./... ni on ne bi prošao kao .../Upadica: Kolega Grmoja./... što je Ustavni sud srušio sve referendume.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Dobivate sada drugu opomenu. Ja ne znam, mislim, ja vas molim da se držite pravila koje postoje u našem Poslovniku. Zašto to ne činite? Sada ćete govoriti, kolegice Selak Raspudić u ime kluba zastupnika. Imate pojedinačne rasprave, imate replike. Pa nemojte raditi to.
Kolega Bulj, izvolite. Odustajete. Dobro.
Idemo dalje, obrazlaganje stanke, kolegica Glamuzina, izvolite.

Glamuzina, Katica (Nezavisni)

Zahvaljujem predsjedniče HS-a, javljam se u ime Socijaldemokrata za stranku i želim obrazložiti zašto smo dali potpise ovoj inicijativi.
Dakle u onim rijetkim situacijama kada HDZ prepozna da je do nekih promjena u zemlji potrebno doći konsenzusom, pogotovo kada se radi o Ustavu ove zemlje, da, mi ćemo onda prihvatiti priliku da u taj razgovor uđemo. Mi ćemo prihvatiti priliku da sudjelujemo u raspravi o promjenama Ustavu u skladu sa našim socijaldemokratskim vrijednostima i pokušavajući maksimalno, koliko je moguće utjecati da te izmjene reflektiraju razmišljanja naših, razmišljanja onih građana koja dijele naša uvjerenja.
Da bude svima jasno, što znam da je, koliko god maliciozni napadi na nas bili, posebno od strane onih koji najmanje mogu govoriti o političkoj korektnosti i moralu, mi nismo dali glas niti za jednu jedinu predloženu promjenu. Mi smo dali potpis suglasnosti da rasprava o ustavnim promjenama dođe na red HS-a. Razmislite malo, probajte razmisliti, nije teško to razumjeti. Samo treba razmisliti.
O svemu ćemo raspravljati, pokušat ćemo utjecati na te izmjene u interesu naših uvjerenja. Nema stranke u ovom Saboru koja zadnjih mjesec, dva dana nije argumentirala da je potrebno raspraviti i mijenjati Ustav i Zakon o referendumu, a sad kad je došla ta prilika da se to i napravi sad se upire u prste onih koji su stali dosljedno i principijelno iza onoga što su rekli, da o tome ćemo raspravljati i da u toj ćemo raspravi braniti naše stavove.
Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Stanka je odobrena.
Kolega Daus izvolite.

Daus, Emil (IDS)

Hvala lijepa gospodine predsjedniče Hrvatskog sabora.
Tražim stanku u ime Istarskog demokratskog sabora do 10 minuta da se još dodatno malo konzultiramo i malo osvrnemo na, na sve ovo. IDS je stava da o promjenama Ustava treba razgovarati, da treba pričati i pregovarati jer to je temeljni dokument, temeljni pravni akt svih građana RH i u petak ćemo podržati da ide u saborsku proceduru u raspravu. E o glasanju, o prihvaćanju Ustava to je jedna druga priča u trećem koraku tek. Ali da se raspravlja o tome treba, treba i po pitanju referenduma, ali treba i po nekim ostalim pitanjima. Žalosti me jedino činjenica da jučer na zajedničkoj sjednici dvaju odbora saborskih koji o tome odlučuju nije prihvaćen prijedlog oporbe, dijela oporbe da ide i drugi prijedlog promjene Ustava u saborsku proceduru. Tada bi bilo manje, malo manje licemjerna cijela priča jer treba razgovarati o takvim stvarima.
I još bi jednu, iskoristio odmah predsjedniče ovu minuticu da ukažem s obzirom na sve veći populizam i demagogiju u ovom saboru da je možda krajnje vrijeme osim Ustava da promijenimo i Poslovnik rada Hrvatskog sabora.
Hvala lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Hvala vam lijepa i vama je stanka odobrena.
Povreda Poslovnika kolega Raspudić, izvolite.

Raspudić, Nino (Nezavisni)

238., vrijeđanje i omalovažavanje saborskih zastupnika, vrijeđanje inteligencije zastupnika, vrijeđanje elementarne logike. Dakle, vama je bilo do rasprave kolege bivše iz oporbe, pa i bez vaših potpisa je ovo moglo doći ovdje u raspravu.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Raspudić počinjete, vi replicirate …/Govornici govore istovremeno ne razumije se./…
Kolega Raspudić, kolega Raspudić dobivate, dobivate opomenu. Dobivate opomenu ovo je bila replika, nikakva povreda Poslovnika.
Dobro s obzirom da je bilo puno zahtjeva napravit ćemo stanku do 10 sati i 5 minuta.
STANKA U 9,55 SATI.

Jandroković, Gordan (HDZ)

NASTAVAK NAKON STANKE U 10,05 SATI
Poštovane zastupnice i poštovani zastupnici, molim vas da zauzmete svoja mjesta kako bismo mogli nastaviti s radom.
Pozvat ću sada predstavnika predlagatelja da da dodatno obrazloženje navedenih prijedloga, govorit će poštovani kolega Dražen Bošnjaković.
Izvolite.

Bošnjaković, Dražen (HDZ)

Hvala lijepo gospodine predsjedniče.
Kolegice i kolege, pred nama je objedinjena rasprava o dvije odluke o pokretanju izmjena Ustava i Ustavnog zakona o Ustavnom sudu. Dakle, Ustav je doista temeljni akt, temeljni dokument svake države iz koje se vidi njena osnovna arhitektura, način organizacije vlasti, koliko su postavljena i kako su postavljena ljudska prava, neovisna tijela pravosuđe i druga, također vidi se i način kako taj Ustav mijenjati je li i iz toga se vidi koliko je to važan dokument da je posebna propisana procedura za promjenu Ustava, a to je znači onaj u tri, u tri faze. Prva faza je uopće samo donošenje odluke o pristupanju promjeni. Mi smo danas u toj fazi, donosimo odluku da pristupamo promjeni Ustava i Ustavnog zakona. Druga faza je utvrđivanje, utvrđivanje nacrta promjene, a treća je donošenje same promjene Ustava i Ustavnog zakona. Za ove dvije prve ovaj faze tako da kažem potrebna je natpolovična većina svih zastupnika, a za ovu treću promjenu dvotrećinska. Dakle, kada se mijenja Ustav i Ustavni zakon posebna je procedura i iznimno je to važno pitanje ovaj same promjene.
Ono što mi, što mi želimo, evo ja ovdje predstavljam i govorim u ime 92 zastupnice i zastupnika podrška ovoj odluci u ovoj fazi je poprilično visoka. Mi ćemo doista ove druge dvije faze itekako ovaj voditi računa šta se ovaj misli, šta se predlaže, kako doći do najboljih rješenja jer ova promjena Ustava i Ustavnog zakona usmjerena je za bolje reguliranje pitanja referenduma. Ovdje na našim klupama bio je Zakon o referendumu i mislim da se velika većina složila da on donosi iskorake prema boljem. Međutim da bez promjene Ustava i Ustavnog zakona o Ustavnom sudu to sve skupa zapravo neće donesti nekakve poboljšice. Čak je jedan klub zatražio zapravo i zaključkom da se obvežemo da ćemo ući u ustavne promjene.
Evo, mi smo danas pokrenuli tu prvu točku i mislim da ne stoje ove primjedbe da mi to radimo nešto skrivečki ovako ili onako jer kada bi zapravo mi to sad izanalizirali mislim da je u svim medijima već poznate su i naše namjere i naši zapravo prijedlozi zapravo kako taj institut regulirati u budućnosti. Tako da evo moja zadaća bi bila samo da kažem tih par osnovnih stvari koje mi želimo riješiti.
Vidimo da je pitanje referenduma doista podnormirano i da zaista ima jako malo odredbi koje određuju precizna i jasna postupanja. Jedan od važnih zahtjeva je bio da se smanji broj potpisa zapravo da bi se uopće došlo do referendum. Danas je to 10% od ukupnog broja birača u popisu birača RH. Mi ovdje ovim prijedlogom predlažemo da to ne bude nikakav postotak nego da to bude 250.000 potpisa i to je već zapravo već za 100.000 i više od 100.000 manje od onoga što je to danas.
Također važno je kako se odluke na referendumu donose. Vidimo danas, nekada smo imali prag, danas više nemamo prag, mi sad ponovno predlažemo da se uvede taj kvorum podrške i naš prijedlog je znači kada se radi o promjeni Ustava ili organskih zakona da to bude većinom onih koji su izašli na referendum, a opet ta većina koji su za mora biti 1/3 za Ustav i organske zakone, a 1/4 ili 25% za one druge akte koji ovaj se donose.
Također vezano za promjene Ustava imamo jednu ovaj točku koja se odnosi vezano za, to je onaj obvezni referendum vezano za udruživanja, razdruživanja, izlaska iz zajednica, tu predlažemo da bude potrebna većina barem 50% od ukupnog broja birača. I jedna nomotehnička promjena vezana za Ustav, a to je da Ustavnom sudu dajemo u nadležnost da rješava i sporove nastale u postupku referenduma.
Što se Ustavnog suda tiče znači ovdje je vrlo važna i velika promjena, mi danas imamo situaciju da kada budu prikupljeni potpisi, nakon što su oni znači ovaj verificirani kao dovoljan broj, e tada se može zatražiti provjera ustavnosti i dozvoljenosti tog pitanja i tada Ustavni sud ovaj stupa na scenu i donosi odluku da li je to u skladu s Ustavom ili nije. Mi ovdje predlažemo da se ta, taj dio ovaj da se on uvede prije skupljanja potpisa, znači kada organizacijski odbor izađe sa inicijativom i postavi pitanje da je tada moguće otvoriti provjeru. To može 15 zastupnika iz Hrvatskog sabora, to može vlada, to može predsjednik Republike, da se dođe dakle pred Ustavni sud, da Ustavni sud kaže jel to dopušteno ili nije. Po našim odredbama koje predlažemo nedopušteni bi bio Ustav u odnosu na pitanja koja su vezana za isključive nadležnosti i sabora i predsjednika i vlade. I također ono što što znači je suprotno našim vrednotama sustava što je zapisano u Člancima 1. i 3. Ustava. Dakle, tu bi imali pravo pokrenuti takav postupak, znači 15 zastupnika, vlada, sabor RH, predsjednik RH i s te strane oni bi to trebali podnesti u roku od 30 dana od dana kada je pitanje objavljeno, a ustavni sud u roku daljnjem od 30 dana bi trebao donest odluku o tome.
Također zadržali bi onu ovlast koju ima sabor i danas, ali pod uvjetom da nije, da nisu iskorištene ove mogućnosti, znači da se zatraži prethodna provjera ustavnosti pitanja ako to nije zatraženo i nakon što budu prikupljeni potpisi tada bi sabor u ovom slučaju mogao zatražit provjeru ustavnosti.
Smatramo evo da je, na ovaj način bi poboljšali bitno zakonodavni normativni okvir za referendum koji je danas doista poprilično manjkav i sve ove primjedbe koje idu za tim da centraliziramo sve u ruke ustavnog suda. Zapravo kad pogledamo i danas ustavni sud nakon što budu prikupljeni potpisi odlučuje, odlučuje ovaj o tome dal je pitanje u skladu sa ustavom, našim vrednotama ili nije. Na ovaj način u principu ovom prethodnom provjerom ako bi ustavni sud rekao da to nije de facto iz toga bi se mogao izvući određeni zaključak i moglo bi se ponovno postavit pitanje i na neki način, kako bi rekao, ako, ako se to pitanje ovaj sad dobro postavi u nekom drugom koraku tada bismo mogli ovaj dobit referendum i mislim da je to, da je to bolje rješenje nego što je danas na sceni.
Moram reći ovdje evo u ime predlagatelja i bio sam jučer i na zajedničkoj sjednici Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav i Odbora za zakonodavstvo, bila je vrlo konstruktivna i dobra rasprava. Ja ću reć mi to kao predlagatelji slušamo, mi to kao predlagatelji imamo još dva koraka, danas smo na 92 potpisa, svjesni smo da to može u drugom i trećem koraku otići i na puno više, ali svjesni smo da proces ako bude bio loš može otići u suprotnom smjeru. Rasprava je bila vrlo konstruktivna i rekao bi da je bilo dosta afirmativnih zapravo stavova o tome da želimo ovo pitanje regulirat i doista ga želimo regulirat u, u, u zajednici sa, sa svim zastupnicima bez obzira ko je oporba, ko je pozicija na način da nađemo najbolja rješenja, dva smo detektirali pitanja koja su otvorena, a to je upravo ovo o čemu je bilo govora, da li je to prevelika koncentracija stavljena na ustavni sud i da li je njemu dana zaista široka diskreciona ocjena to je jedna pitanje, a drugo pitanje je da li je taj kvorum podrške referendumu previsoko postavljen ili ga treba spustiti. To su stvari o kojima ćemo razgovarati u drugom i u trećem koraku. Spremni smo znači vidjet što misli zapravo i akademska zajednica i svi mi naravno i bit će savjetovanje sa zainteresiranom javnošću, pa ćemo vidjet zapravo nakon toga gdje jesmo.
Evo g. predsjedniče, ovo je naš prijedlog, očekujemo podršku da uđemo zapravo u ova druga dva koraka je li da utvrdimo nacrt promjena i nakon toga da i donesemo izmjene, hvala lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Bošnjaković, niste ni pola posla odradili, imate 25 replika, tako da krećemo sada sa kolegicom Selak Raspudić, izvolite.

Selak Raspudić, Marija (Nezavisni)

Svakako se nadam da u vašem naumu nećete uspjeti jer s ovako visoko postavljenim kvorumom na kraju ukoliko ga spustite recimo na 30% umjesto 33% što je 1/3, mi bi vam vjerojatno trebali pljeskati, a jasno je da u ovoj političkoj situaciji s ovakvom izlaznosti niti jedan kvorum nije prihvatljiv što ide u skladu s preporukama Venecijanske komisije i moje je pitanje na tom tragu.
Kada ste vi kao predlagatelj odnosno Vlada RH ponudili Zakon o referendumu upravo ste se pozvali na kodeks dobre prakse Venecijanske komisije, dakle smatrate ga važnim argumentom u kreiranju zakona koji očito uvažavate.
Zašto u tome niste dosljedni, zašto ne želite uvažiti preporuku Venecijanske komisije da se ne koristi kvorum u referendumskim inicijativama i još važnije što imate protiv one ključne preporuke Venecijanske komisije, a to je da građani sami na referendumu donesu odluku o izmjeni ustava koja se odnosi na referendumsko pitanje.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Hvala vam.
Izvolite odgovor.

Bošnjaković, Dražen (HDZ)

Poštovana kolegice Raspudić, pred nama su drugi i treći korak i u drugom i trećem koraku ovdje sam već u uvodu rekao da smo već jučer razumjeli da većina zapravo sudionika jako apelira na upravo pitanje kvoruma podrške, tako da s te strane mi ćemo o tome razgovarati i vidjet ćemo gdje će nas to odvesti, od nekog, od neke tako da kažem brojke smo morali krenut, neke prijašnje inicijative su kretale sa 40% vezano za izmjene ustava, mi smo došli eto na 1/3, vidjet ćemo gdje će nas to odvest, želimo napravit zapravo bolje za cijeli, za cijeli sustav.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolegice Peović, izvolite.

Peović, Katarina (RF)

Hvala.
U svom izlaganju negdje ste naznačili da bi se oko 2 od 4 ajmo tako reć pitanja još moglo razgovarati znači to je taj kvorum podrške gdje mi imamo osobito problema znači sa trećim dijelom, a to je udruživanje i razdruživanje nacionalne zajednice čisto zbog dosljednosti, a mogla bi čak reći i ciničnosti, znači u EU smo ušli sa brojem glasova koji ne bi bili dovoljni dakle po ovim kriterijima da budemo sada u EU kako ste stavili više od 50% upisanih birača treba glasati za referendumsko pitanje u tom smislu. I drugo, rekli ste znači ovo je ustavnost pitanja, ustavnost pitanja, o tome ste još otvoreni razgovarati, znači u čemu je problem, ako imamo mogućnosti na početku prikupljanja potpisa i nakon prikupljanja potpisa postaviti pitanje ustavnosti može se s time manipulirati jel, zašto se nije pitanje ustavnosti znači postavilo u jednom trenutku, u drugom, potrebno je znači definirati zašto jel?

Jandroković, Gordan (HDZ)

Hvala.
Izvolite odgovor.

Bošnjaković, Dražen (HDZ)

Mi smo spremni razgovarat o svemu da unapredimo naš ovaj sustav. Ovdje je jučer na, baš na ovaj odborima je postavljeno zanimljivo pitanje, da li nam treba ta većina i da neka zemlja sad pristupa EU i tu je izražena recimo dvojba jel to je, jel to nije. To su stvari na koje moramo nać odgovor i onda možda i drugačije postaviti stvari.
Što se tiče ovoga da li bi uz ovakve pragove mi imali uspješan referendum vezano za EU, ja mogu reć možda bismo mi uz ovakve pragove imali i veću zainteresiranost i veću svijest da je važno izaći na taj referendum, tako da o tom pitanju ne možemo mi sad ni vi ni ja reći da bi bilo ovako ili onako. Bilo bi u datom trenutku sukladno uvjetima.
Evo.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolegice Vidović Krišto, izvolite.

Vidović Krišto, Karolina (Nezavisni)

Posljedica kršenja Ustava te asistencije Ustavnog suda tom stanju jest najniža platežna moć naših hrvatskih građana poslije Bugara. Potpisnik ovog prijedloga Branko Bačić poznat je po tomu što je držao crne novce u crnim torbama koje mu je dao Ivo Sanader. U svakoj iole funkcionirajućoj demokraciji nitko pristojan ne bi potpisao prijedlog koji je potpisao Bačić. Mi svjedočimo da su inicijativu Branka Bačića poduprla 92 zastupnika u HS-u. Mislite li da su britanski parlamentarci ili austrijski zastupnici ludi zato što traže odgovornost svojih političkih čelnika?
Mislite li doista da možete svoje korupcionaške i antihrvatske rabote vršiti do beskonačnosti?

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Bošnjaković, Dražen (HDZ)

Mi imamo vrlo važnu ulogu, predstavljamo veliki dio većine u Saboru, koja zapravo vodi brigu o upravljanju države. Sve ove rezultate koje imamo, postali smo u ovih zadnjih 30-ak godina članica EU, članica NATO-a, sada ulazimo u ovaj, u eurozonu, sve je to postignuto napornim radom i na tom tragu i ostajemo. I ovaj prijedlog koji je pred nama znači unaprjeđenje i korak naprijed u izgradnji jednog demokratskog društva.
Stoga sve ovo što ste vi govorili itekako postoji odgovornost ljudi da sve odluke koje donosimo da budu u korist naših građana. Sve ono to je bilo crno, što je bila ona zona, postoje sudovi koji to sankcioniraju i dosta zapravo odluka i u tom smjeru mi imamo tako da s te strane i nadalje će HDZ-a sa svim njenim članovima radit zapravo i donosit odluke za boljitak ovog društva.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Imamo povredu Poslovnika. Odustali ste? .../Upadica se ne čuje./... .../Upadica: A vi ste preozbiljni./... .../Upadica: Ne, odustala sam zato što nema smisla, ovo je smiješno i to hrvatski narod vidi i bez povrede./... Dobro. Da, da. Dobro, a vi ste jako ozbiljni, za razliku od ostalih koji su smiješni.
Hvala vam lijepo. Kolegice Mrak-Taritaš, izvolite.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)

Hvala lijepo. Dakle, Ustav je .../Upadica: Istina boli, ha? Boli istina gospodine Boriću?/... .../Upadica predsjednik: Kolegice Vidović Krišto, dobivate, dobivate, dobivate opomenu./... Mogu ja? Mogu. .../Upadica: Izvolite kolegice Mrak-Taritaš i vraćam vam 5 sekundi./... Hvala lijepo. O, super, hvala. Zahvaljujem.
Dakle, ono kao što sam krenula, Ustav je zasigurno naš temeljni akt i ja sam stava da bilo kakav, bilo kakvim promjenama treba zaista pristupiti vrlo ozbiljno i vrlo odgovorno, ja bih rekla, vrlo oprezno i ne dovodit se u situaciju da jedan taj temeljni akt mijenja se svaki čas, što mi zapravo i ne činimo.
No, u ovom trenutku mi imamo još jedan zahtjev za izmjenom Ustava i ja vas kao predlagatelja pitam vaš stav, odnosno vaše mišljenje. Ja mislim da bi bilo puno pametnije da smo imali jedan i drugi prijedlog u raspravi isti dan jer je to bilo moguće, da raspravljamo i o drugom prijedlogu, da i glasamo o jednom i drugom prijedlogu, riječ je o jednom Ustavu, činjenica je da su dvije različite teme pa vas moram pitati kao predlagatelja, kakav je vaš stav, da li ne bi bilo bolje da se raspravljalo u isto vrijeme ili možda imate nekih razloga zašto mislite da .../Upadica: Hvala vam./... to nije dobro?
Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Bošnjaković, Dražen (HDZ)

Mi smo bili vrlo jasni da ćemo ići u promjene Ustava vezano samo za pitanje referenduma jer smatramo da je to pitanje gdje možemo postići konsenzus. Ovo drugo pitanje koje je na, koje je na dnevnom redu, nismo sigurni da je tu moguće postići takav konsezus, a što se tiče suštine tog pitanja, imali smo i nedavno raspravu u Saboru, gdje smo rekli naše temeljne stavove o tome.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Bulj, izvolite.

Bulj, Miro (MOST)

Hvala lijepo.
Ustav, iznad Ustava je samo Bog i krvavo su se borili za Ustav i da vlast pripada narodu. Međutim, ovo što vi radite, konstantno, a ovim prijedlogom to potvrđujete da ste vi grobari izravne demokracije, grobari referenduma, vi ste grobari ovoga Ustava kojega pokapate, za kojeg je krv prolivena, vi ste napravili da mi moramo dati svoj prijedlog jer građani koji će prikupiti potpise, prije najaviti Šeparoviću, Branku Bačiću, Vladimiru Šeksu. A konkretnije, korektnije bi bilo da ste rekli ukidamo skroz referendum.
Ja pozivam hrvatski narod, inicijative, vas sve zastupnike koji ste, imate slobodarski duh, organizirajmo referendum o referendumu. Bez pitanja Ustavnog suda, Branka Bačića, .../Upadica: Hvala vam lijepa./... njegovog kuma Šeparovića i kuma Šeksa.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Bošnjaković, Dražen (HDZ)

Nismo mi nikakvi grobari demokracije, ne ukida se ovdje uopće referendum, on se postavlja na drugačijim osnovama. Na kraju krajeva, ova pravila referenduma poznaju neke druge u demokratskom smislu državotvornom, možda i naprednije zemlje od nas, tako da s te strane, mislim da je ovo samo iskorak naprijed.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Zekanović, izvolite.

Zekanović, Hrvoje (Nezavisni)

Poštovani kolega, za razliku od većine kolega ovdje u ovoj sabornici, ja sam u političara stasao kroz referendumske inicijative. Prije svega, ovdje mislim na referendum o braku, koji se događa u vrijeme SDP-ove vlasti, ali mislim i na druge referendume, More je kopno, .../Govornik se ne razumije./... deklaraciju i danas i reći ću prvo ovu stvar.
Najveći problem nam je uvijek bio taj broj potpisa, 400 tisuća potpisa, tako da pozdravljam ideju da se smanji broj potpisa na 250 tisuća. Ali, ovdje moram komentirati i to sa velikom sigurnošću ustvrditi da oni koji su danas najglasniji ovdje, tobože za zaštitu referenduma, da su bili glavni saboteri i grobari referendumskih inicijativa. Podsjetit ću, kad smo mi organizirali referendum protiv Istambulske, onda su ekipa iz možemosta izmislili referendum Narod odlučuje da bi propao referendum protiv Istambulske konvencija, a danas su im puna usta referenduma i zaštite referendumskih inicijativa, a zapravo su glavni krivci za propast …/Upadica: Hvala vam./… referendumskih inicijativa.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Bošnjaković, Dražen (HDZ)

Ja mislim da mi ne trebamo polaziti sa pozicije da štitimo referendum kakav imamo danas. Mi trebamo zapravo svi zajedno težiti da taj referendum bude bolji. Da on što bolje u principu funkcionira u društvu. Mi smatramo da ove promjene koje stavljamo na stol između ostaloga pravilno ste rekli sa 360.000 potpisa mi dolazimo da je potrebno 250, sada je to bilo u 15 dana potrebno skupiti vidjeli smo po prijedlogu zakona nudi se 40 dana. Tako da mislimo da neke stvari su bitno bolje nego što je to danas i to nam zapravo svima treba biti težnja.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Borić, izvolite.

Borić, Josip (HDZ)

Hvala lijepo.
Kolega Bošnjaković, pa imamo dva smjera koliko ja vidim jutros ovdje u ovo kratko vrijeme kako će ići ova rasprava. Jedna je ona populistička, čuli smo jednu gospođu koja čita replike pa nije imala povredu Poslovnika za pročitat pa je otišla vani, čuli smo one koji se u noći obraćaju javnosti i dolaze spasiti narod, u sabornici spriječiti raspravu koliko sam ja to razumio, uredno ovdje sjede i rasprava teče. Tako da na drugoj strani oni koji zaista žele ako se vratimo 2 mjeseca i ne znam koliko unazad kad smo imali prvo čitanje Zakona o referendumu zaista urediti pitanje referenduma. I za to smo povukli određene poteze, ponudili prijedlog. Postoje i oni odgovorni koji žele riješiti to pitanje i oni koji žele na tome uzimati određene političke poene. Po meni mislim da će danas rasprava to pokazati. U drugom i trećem koraku će biti ono što je najvažnije, da vidimo zaista one koji hoće, mogu i znaju riješiti određeno pitanje ili one koji žele isključivo politizirati jer na raspravi o zakonu svi su bili za to da se ide u ustavne promjene …/Upadica: Hvala vam./… i da se mijenja priča o referendumu.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Bošnjaković, Dražen (HDZ)

Hvala.
Kolega Borić ovo jest jedna politička arena u kojoj se i očekuju različiti stavovi i različita mišljenja, različiti prijedlozi i ja ću biti zadovoljan ako iz toga budemo mogli izvući neke stvari koje ćemo ugraditi naše prijedloge za drugi korak, za treći korak i izaći iz cijelog ovog procesa sa jednim boljim nacrtom, sa jednim boljem rješenjem nego što to imamo danas. Nitko ne, nitko si ne treba uzimati za pravo da čuva demokraciju, da čuva ovo ili ono jer svi zajedno ovdje koji sjedimo svi smo mi zapravo u toj ulozi.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Pavliček, izvolite.

Pavliček, Marijan (Hrvatski suverenisti)

Poštovani, hrvatska država počiva na tri stupa vlasti, na izvršnoj, zakonodavnoj i na sudbenoj vlasti. Međutim, predloženim izmjenama Ustavnog zakona o Ustavnom sudu dajete faraonske ovlasti Ustavnom sudu odnosno sudbenoj vlasti i narušavate ajmo reći ovu dosadašnju ravnotežu. Posebice što Ustavni sud znači može svako referendumsko pitanje proglasit neustavnim ukoliko je u isključivoj nadležnosti Hrvatskog sabora, predsjednika Republike ili Vlade RH. Jedan vrlo širok pojam i mislim da pravite ogromnu grešku, a svi znamo da je Ustavni sud htjeli to mi priznati ili ne ipak političko tijelo koje često ipak donosi odluke u korist vladajuće većine bez obzira bila ona lijeva ili pak desna.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Bošnjaković, Dražen (HDZ)

Jučer ovo što se kolega Pavliček rekli, jučer ovo bilo dominantno mogao bih reći dominantno na zajedničkoj sjednici odbora i to su zapravo mnogi zastupnici isticali da su date preširoke ovlasti. E sad kad pogledamo situaciju kakva je danas i danas je tako. I danas Ustavni sud na koncu kad se prikupe potpisi isto ocjenjuje jel to u skladu s Ustavom ili ne. Druga tehnika i druga metodologija je točno navesti kada zapravo nema referenduma. Ja moram reći kad sam čitao jednu inicijativu prije pa je tamo rečeno ne može referendum o obrani, ne može o financijama, ne može o vanjskoj politici, ne može o ljudskim pravima, ne može o pravima nacionalnih manjina, kad sam to vidio sam se pitao zapravo o čemu može, znate. Tako da to su u principu dvije metode koje moramo sad u ovom drugom i trećem koraku u suradnji zapravo kako sam rekao i sa stručnom i sa svom zainteresiranom javnošću zapravo izbrusiti i vidjet gdje smo, ali i sada je situacija da Ustavni sud ima ogromne ovlasti.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Sačić, izvolite.

Sačić, Željko (Hrvatski suverenisti)

Pa kada pročitamo odredbe ovog prijedloga Zakona o referendumu koji ste u ožujku stavili u proceduru i stavimo ga u omjer ovaj odnosa i određenim sinergijskim pretpostavkama sa nadam se neuspjelom inicijativom onda dolazimo do zaključka da ste potpuno i baš frapantno zauzeli stav gušenja narodnih inicijativa jer u postojećem prijedlogu Zakona o referendumu već postoji nekoliko kontrolnih mehanizama u prethodnom dijelu postupka prije prikupljanja postupka od Državnog izbornog povjerenstva, od iznošenja stajališta sabora, predsjednika vlade o tom referendumu, a sam Ustavni sud je rekao u tom stajalištu da samo iznimno mora i može biti upućen u postupak nakon prikupljenih potpisa, sad ga stavljate zapravo u početak te priče. Zbog čega, zašto, obrazložite?

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Bošnjaković, Dražen (HDZ)

Kolega Sačiću, ako idemo s ovom prethodnom znači provjerom danas ćemo doći tako da kažem prvog odgovora, a da nismo potrošili svi onu društvenu energiju hoćemo potpisivati ili nećemo pa će Ustavni sud ocijeniti je li to je u skladu s Ustavom ili nije. Ako Ustavni sud kaže da nije vi onda možete ponovno formulirat pitanje samo ovaj put kad vidite obrazloženje Ustavnog suda postoji mogućnost da se to pitanje napravi na ustavno dopušten način. Dakle, mislim da ovo daje veću šansu za ovaj organiziranje referenduma nego ova situacija koju mi imamo danas.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Grmoja, izvolite.

Grmoja, Nikola (MOST)

Hvala.
Poštovani kolega Bošnjakoviću kada se zakoni donose, kada se mijenja Ustav, valjda se gleda iskustvo neke zemlje. Ako Hrvatska u svojih 30 i nešto više godina je imala jedan referendum pa valjda bi prijedlog ovog sabora trebao ići u smjeru da se referendum liberalizira, a ne da vi dodatno predajete ovlasti onima koji su gotovo za svako referendumsko pitanje kada ih se pitalo rekli da je to referendumsko pitanje neustavno. Imali smo jedan referendum, referendum o braku. Zašto smo ga imali? Zato što ovaj visoki dom nije pitao Ustavni sud je li to pitanje ustavno ili nije.
Da ga je pitao, odgovor bi bio da je neustavno i vi bi sada o svakom pitanju pitali dakle Ustavni sud kojeg ste vi iskadrovirali, je li pitanje ustavno ili nije. Možete mi objasniti tu logiku, .../Upadica: Izvolite…/... a govorite kao da želite omogućiti referendum.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Hvala vam. Izvolite odgovor.

Bošnjaković, Dražen (HDZ)

Grmoja, dakle, manji je broj potpisa, veći je broj dana kada se to prikuplja i kao što sam već jednom rekao, kada prethodno postavite pitanje Ustavnom sudu je li pitanje dopušteno ili ne, pretpostavimo da on kaže ne, ali iz tog obrazloženja proizlazi zašto nije dopušteno i vi ćete preformulirati pitanje i ići sa novim pitanjem i ako ste se uskladili sa Ustavom, tada je referendum moguć.
Eto.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Mlinarić, izvolite.

Mlinarić, Stipo (Domovinski pokret)

Hvala lijepo predsjedavajući, kolega Bošnjakoviću.
Znamo i treba podsjetiti hrvatsku javnost da je prvo čitanje prošlo kroz ovu sabornicu i gdje je bilo jedino bitno da se povećava rok trajanja prikupljanja potpisa sa 2 tjedna na 4 tjedna, koliko me sjećanje služi. Vi s ovom promjenom Ustava idete na cenzus kojeg ste vi skinuli kad vam je trebalo za EU da Hrvatska uđe. Prebacivati na Ustavni sud da sve, da ima dobar udio u odlučivanju o pitanju, a ako znamo da je Ustavni sud zapravo rashodovani političari HDZ-a i SDP-a da sjede, čast izuzecima, čast izuzecima, da sjede u Ustavnom sudu i ako se vi uspijete se SDP-om, kao što vidimo da ćete se izgleda dogovoriti, onda je sve jasno i da zapravo odgovara i vama i njima da se ide u promjenu Ustava, moglo se mijenjati u drugom čitanju sve to što ste nabrojili bez cenzusa. Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Bošnjaković, Dražen (HDZ)

Kolega Mlinarić, dakle vi i danas u ovom sustavu imate Ustavni sud čija je, tako da kažemo, konačna.
Po ovome što sad predlažemo, Ustavni sud prethodno ocjenjuje pitanje, daje obrazloženje, ukoliko smatra da je ono nedopušteno, ali vi imate pravo, dakle, promijeniti to pitanje, uskladiti ga s onim što Ustavni sud kaže i tada idemo u referendum. Ja mislim da ovo, da ovo daje puno veće šanse za referendum nego sustav koji imamo danas. Ovo mislim da je dobrodošlo, da imamo umjesto 2 tjedna, 4 tjedna ili 40 dana, sad više ne znam, i također, sa 360 smo pustili na 200, mislim da je to, 250, mislim da su to u redu iskoraci.
A ovo što se tiče cenzusa, nekada smo imali cenzus pa onda nismo i sad ga opet vraćamo jer mislimo da bi, Ustav se zaista i ti zakonski organski mogu mijenjati jedino ako je kvalificirana neka većina.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Bartulica, izvolite.

Bartulica, Stephen Nikola (Domovinski pokret)

Zahvaljujem poštovani kolega Bošnjaković.
Ranije ste rekli, mislim s pravom, da već sada u ovom modelu Hrvatske da imamo prevelike, velike ovlasti Ustavnog suda, već sada. Upozorit ću da u svijetu postoji jedan fenomen sudski aktivizam gdje sudovi zapravo mimo volje većine mijenjaju ključna pravila u društvu pa se postavlja pitanje ako su Ustavni sud pogrešno tumači, recimo temeljno pravo na život, kao što su u presudi oko tzv. prava na pobačaj, zašto bi ljudi imali povjerenje u Ustavni sud za druga pitanja.
Dakle vi sa ovim prijedlogom povećavate, ne smanjujete nego povećavate ovlasti Ustavnog suda koji nije zaslužio povjerenje ljudi i zato su mnogi građani skeptični i cinični jer nemaju nažalost, ja bih volio da je drugačije povjerenje u naše institucije.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Bošnjaković, Dražen (HDZ)

Kolega Bartulica, neki imaju povjerenje, neki nemaju. Dakle ne možemo govoriti u nekakvim, apsolutnom smislu da je apsolutno nepovjerenje. U svakom slučaju postoje skupine koje smatraju i većine zapravo, koje smatraju da su mnoge odluke Ustavnog suda dobre. Ustavni sud je izabran sukladno ustavnim odredbama. Neki kažu da je to trgovina, neki da je to ovako ili onako, ali Ustavni sud po našem sudu obavlja svoje funkcije korektno, odluke koje donosi su, evo, po nama, neke nam idu u prilog, neke nam ne idu u prilog, naše mišljenje, neću reći ovako, ali ja mislim i dalje, opet ću ponoviti, da ovaj sustav koji predlažemo, nudi veću mogućnost organiziranja referenduma po novom sustavu nego po starom.
Jer, ovdje po starom, kad Ustavni sud donese odluku, to je odluka, a po novom sustavu, dakle on donese odluku, ali vi možete preformulirati pitanje i ići u drugi krug i organizirati referendum.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Hvala vam. Kolega Brumnić, izvolite.

Brumnić, Zvane (Nezavisni)

Poštovani kolega Bošnjakoviću. Ključno pitanje ovog vašeg prijedloga je ustvari zašto se bojite naroda koji vas je izabrao? Koji vam je dao mandat da ga ovdje zastupate? To je ključno pitanje kad se pročita ovaj vaš prijedlog. Kad pogledate čemu služi referendum, referendum služi tome da bi građani bilo koje zemlje rekli onima koji su na vlasti da nešto rade krivo i da nešto raditi drugačije. Kad pogledate najrazvijenije zemlje svijeta, onda je referendum onaj institut gdje ljudi koji su izabrani od naroda pitaju taj narod na koji način voditi zemlju.
Pogledajte Švicarsku i recite mi da je model u Švicarskoj lošiji od ovoga koji imamo mi. Ono što je drugi problem, što kolege navode, to je prenošenje ovlasti na Ustavni sud, to je pitanje nesposobnosti vladajućih da preuzmu odgovornost za ono što je njihov posao.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Bošnjaković, Dražen (HDZ)

Kolega Brumnić, nitko se ne boji naroda. Sustav koji predlažemo smatramo da je iskorak naprijed, da olakšava i omogućava organiziranje referenduma. Nije ovo prenošenje ovlasti na Ustavni sud, Ustavni sud ih ima i danas. Ovo je u principu, omogućavanje da Ustavni sud donese odluku, ali vi kao predlagatelj referenduma, ako Ustavni sud zauzme stajalište da to nije u skladu sa Ustavom, možete pitanje preformulirati, znači doći na isto, samo uz drugačije eventualno obrazloženje.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Grbin, izvolite.

Grbin, Peđa (SDP)

Zahvaljujem. Kolega Bošnjakoviću, Ustav se u Hrvatskoj nije promijenio više od desetljeća kroz Sabor.
Ključ za tu promjenu prije više od 10.g. je bio razgovor i postizanje koncensusa, na taj način smo došli do nekih rješenja koja su dobra i nekih koja u praksi i nisu toliko dobra koliko smo to od njih očekivali, dali ćete sada biti otvoreni za brojne primjedbe koje su već jučer na sjednici Odbora za Ustav upućene ili će vaš stav biti ono što smo predložili ili nikako. Ovo je ključno pitanje za to da znamo ima li uopće smisla sudjelovati u ovoj raspravi i na koji način, hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Bošnjaković, Dražen (HDZ)

Kolega Grbin itekako ima smisla, razgovarali smo već znači i kod upućivanja ovih odluka u proceduru, naravno da moramo razgovarati o ovoj drugoj etapi i onoj trećoj etapi i jako nam je stalo zapravo da postignemo konsenzus. Nismo, nismo tvrdi da, da, da nemamo sluha. Ja sam već sad naglasio u ovoj raspravi koje sam vidio važne točke jučerašnje rasprave, jel. To su, to je ovaj kvorum vezan za, za izlaznost, vezano za podršku referendumu i naravno ove ovlasti ustavnom sudu da li ih treba pobrojat, o čemu uopće nema referenduma kao što je bio vaš prijedlog iz 2018. čini mi se ili dat neku širu definiciju koja će omogućit ustavnom sudu da ovaj razmatra sva ta pitanja, al o tome ćemo razgovarat ne samo mi koji ovdje jesmo nego mislim da to treba još puno šire otvorit.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Raspudić, izvolite.

Raspudić, Nino (Nezavisni)

Zahvaljujem.
U svom izlaganju rekli ste kako ništa niste radili skrivećki, citiram vas. Pa kako niste predljetnu pauzu, zadnji tjedan, dan prije uvaljujete ovu raspravu u HS, pa što je to nego nepoštivanje prema hrvatskom ustavu, pa ustav je ozbiljna stvar i to se ne može švercati na ovakav način. Ja ću vam ipak čestitati jer ste vi već ostvarili jednu veliku pobjedu s ovim, ostvarili ste političku pobjedu jer ste uspjeli teško iskompromitirati dio oporbe koji je ovo potpisao jer ste ih uvukli u svoj zmijski zagrljaj. Vaša reputacija se ne može dodatno srozati, za vas, uz vas stoji samo vaša klijentela, to je ovih 17% koje ste imali, oborivši izlaznost dobili ste vlast, ali itekako možete iskompromitirati druge jer ova rasprava se mogla voditi i sa 76 ili 77 potpisa koliko imate u vladajućoj većini tako da pada u vodu objašnjenje dijela naivne oporbe ponavljam koja se teško iskompromitirala s ovim da su oni sad htjeli da se o ovome evo raspravlja.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Hvala lijepa.
Izvolite odgovor.

Bošnjaković, Dražen (HDZ)

Kolega Raspudić, ne želimo mi nikoga kompromitirat, ništa mi nismo skrivali, mi već nekoliko mjeseci vodimo razgovore sa svim klubovima vezano na ova pitanja, nakon toga zapravo javnosti je sa svime tim upoznata i ovo je samo prvi korak, još ćemo mi o ovome itekako razgovarat i poslije ljetne stanke imat ćete priliku, ja bih rado volio da se i vaš klub uključi u raspravu o ovome, da date prijedloge, da i vi postanete i volio bi jako rado bit u principu dio, dio sabora za koji se može reć da je unaprijedio zapravo odredbe i unaprijedio institut referenduma kod nas koji je danas takav kakav je.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolegice Orešković, izvolite.

Orešković, Dalija (Stranka s imenom i prezimenom)

Zahvaljujem.
S obzirom na sve problematične točke našeg ustava mislim da nam treba naprosto skrojiti novo odijelo, evo ustav bi bio to novo odijelo, a vi ste išli sa prijedlogom koji predstavlja zamjenu jednog rukava.
S nekim od teza vezano za referendum ja bi se mogla složiti, primjerice podizanja kvoruma onih koji su uopće izašli na referendum i glasali za, ali želim samo skrenuti pozornost na to koliko smo u tom dijelu licemjerni odnosno koliko na razini dnevnopolitičkih potreba i pragmatizma mijenjamo neke stvari. Jedina situacija kad se mora ići na referendum, dakle vi ovdje govorite kada se može, kad se mora kad se govori o udruživanju s drugim državama, međunarodnim organizacijama itd..
Kad smo išli u EU tada smo namjerno spuštali ove kvorume jer smo bili svjesni male izlaznosti u situaciji kad se mora održat referendum, a sada u onim situacijama kad bi se mogao sad ćemo ga podizati, nije li to malo kontradiktorno, nije li to dokaz nezrelosti i nespremnosti države da trajno o nečem promišlja?

Jandroković, Gordan (HDZ)

Hvala vam, hvala vam lijepa.
Izvolite odgovor.

Bošnjaković, Dražen (HDZ)

Hvala lijepa.
Mogao bi se s vama složit da ustav bi mogli mijenjat u cijelom nizu detalja, ovaj zahvat nije čak ni mijenjanje rukava nego tek jednog malog gumbića, ali konsenzus je teško postić zapravo da bismo išli u širi obuhvat, ovo smatramo da je moguće.
Što se tiče ovih kvoruma o kojima ste govorili nekad je, nekad smo imali kvorum, drugi put nismo imali, sada ga ponovo uvodimo jer smo došli do toga ne bi bilo u redu da se ustav može promijenit zaista sa nekakvom malom izlaznošću, organski zakon ili tako, tako da uvodimo dakle kvorume podrške za koje smatramo da su u redu, ali oni će bit predmet razgovora u ovom drugom i trećem koraku jer izraženo je mišljenje da je to previsoko postavljeno, tu smo otvoreni za razgovor.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Šimičević, izvolite.

Šimičević, Rade (HDZ)

Zahvaljujem predsjedniče HS.
Poštovani kolega, vi ste rekli da je cilj poboljšati zakonodavni okvir kad je u pitanju referendum i da kroz ovih 30.g. su se stekle određene pretpostavke da se ovo pitanje uredi. Ovo je samo prvi korak, da li će doći do toga to ćemo još vidjeti.
Ono što sam ja vas htio pitati jer ovdje se često loše, jako loše govori o ustavnom sudu, što vi mislite jesu tamo stručni ljudi koji mogu donositi odluke ili su tamo ljudi koji sjede ne znam po čijem diktatu? Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Bošnjaković, Dražen (HDZ)

Ja o ustavnom sudu imam pozitivno mišljenje, mislim da su njegove odluke dobre, promišljene, oni koriste zapravo i mišljenja stručnih ljudi izvan ustavnog suda da bi donijeli svoje odluke. Kao što vidimo postoje, do prije ovog saziva to i nije bilo tako, sad imamo i izdvojena mišljenja koja se javljaju, neka podupiru odluku, neka zapravo osporavaju odluku, tako da s te strane ja bih cijeli niz ovdje odluka mogao nabrojat za koje mislim da su jako dobre i da su jako dobro obrazložene što nama zapravo i u praksi itekako koristi, a način na koji je ustavni sud izabran je propisan ustavom.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Iduća replika kolegica Glasovac izvolite.

Glasovac, Sabina (SDP)

Hvala g. predsjedniče.
Poštovani kolega Bošnjakoviću, ustav se mijenja jednom u 10, ponekad i u 20.g. i ono što trebamo učiniti kada do toga dođe je da Ustavom odgovorimo na one ključne društvene izazove. Kada pogledamo kakve stvari se događaju u Poljskoj i Mađarskoj od nedavno i u Americi po pitanju ljudskih prava i temeljnih sloboda koje jedna, koje je mjesto zapravo da se ona štite je Ustav. I meni je nevjerojatno da vi to ne prepoznajete, da kroz ovaj Ustav trebamo zaštiti i dodatno ojačati određena ljudska prava, a isto tako onemogućiti njihovo umanjivanje i ljudskih prava i temeljnih sloboda. Točko je kada kažete da je ovo prvi korak, tek otvaranje rasprave, donošenje odluke o pristupanju promjeni Ustava, ali ono što mene žalosti je vaša uskogrudnost gdje ste postavili stvari na način, u ovim gabaritima koje smo mi zadali …/Upadica: Hvala vam./… i ništa izvan toga. To me žalosti.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Bošnjaković, Dražen (HDZ)

Kolegice Glasovac, ovo je u formalnom smislu naš prijedlog, u taj prijedlog zaista ćemo raspravljati dalje i vidjet ćemo gdje ćemo doći. Što se tiče ostalih pitanja to smo još na početku priče rekli da što se nas tiče ide samo ovo jer oko ovoga očekujemo da možemo postići konsenzus. Oko ovih pitanja koja ste vi stavili na dnevni red imali smo raspravu i vidjeli smo zapravo količinu neslaganja i teško da o tome možemo postići konsenzus, a inače mislim da je Ustavni sud u tom pitanju donio jednu vrlo pristojnu odluku. Recimo njeno obrazloženje baš ukazuje na taj balans zaštite privatnosti žene, njenog integriteta i zaštite zapravo nerođenog djeteta. Tako da sve te, sva ta obrazloženja u ustavnoj odluci Ustavnog suda o tom pitanju mislim da su dobro izbalansirana.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Povreda Poslovnika, kolegica Glasovac, izvolite.

Glasovac, Sabina (SDP)

Povrijeđen je Članak 238., ja se kao zastupnica osjećam uvrijeđeno jer kolega Bošnjaković misli da ne pratim dovoljno ono što se događa u Americi. Znači u Americi su mislili 50 godina da ono što je njihov Vrhovni sud donio da je …/Upadica: Kolegice Glasovac znadete i sami …/… dovoljno, a ispostavilo se da nije, da bi puno lakše bilo da je u ustavu bilo definirano pravo na izbor, a ne da se pravo na pobačaj vuklo iz prava na privatnost.

Jandroković, Gordan (HDZ)

… kolegice Glasovac, dobivate, dobivate opomenu, nemojte to raditi.
Molim vas, ajde molim vas kolega Bošnjaković, kolegice Glasovac vi ste potpredsjednica sabora i ja vas molim da se, niste bili povrijeđeni ovo je bila čista polemika i vi ste replicirali i dobili ste opomenu.
Kolegice Ahmetović, izvolite.

Ahmetović, Mirela (SDP)

Poštovani kolega Bošnjaković, Ustav se ne mijenja svaki dan, ne mijenja se ni svake godine, ne mijenja se niti svakog mandata. Dakle, prava je prilika da kada pristupamo promjenama Ustava njima pristupimo sustavno, da pokušamo unijeti sve izmjene koje će ići u korist i unapređenju razvoja zapravo ovog društva. Vi ste u svom izlaganju rekli da ste spremni razgovarati o svemu, da točno kažem, dakle nije ovo zacrtana knjiga, mi smo spremni i otvoreni razgovarati i vrijeme je da razgovaramo. Budući ste na općem saboru HDZ-a nedavno donijeli i novi program u kojem da parafraziram stoji nekako da se zalažete za tradicionalno obitelji, ali poštujete i sve druge oblike obitelji, a i svjesni ste toga da je i progresivna oporba dala svoj prijedlog izmjene Ustava moje pitanje je vrlo decidirano. Jeste li spremi upravo ovo što je u HDZ-ovom programu …/Upadica: Hvala vam lijepa/… a i od oporbe došlo unijeti u ove izmjene Ustava?

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolegice Ahmetović, hvala vam lijepo.
Izvolite odgovor.

Bošnjaković, Dražen (HDZ)

Mi smo se opredijelili i što smo najavili to smo stavili na stol. Sve ono što stavite na stol vi kao progresivna oporba mi ćemo analizirati i vidjet ćemo da li možemo se naći.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolegica Urša Raukar, izvolite.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo! - politička platforma)

Hvala.
Uvaženi kolega Bošnjaković, vrlo jedno konkretno pitanje. Po vašem prijedlogu kako mislite da bi jedan ustavotvorni referendum moga uspjeti ako je potrebno da za prijedlog glasa 1,2 milijuna ljudi za, a izaći mora milion i 800, to je po izračunu postotaka. A na zadnje parlamentarne izbore je izašlo milijun i 600 građana i građanki ove države. Znači brojke su dosta nemilosrdne pa u tom smislu bih rekla da je vrlo jasan zaključak da zapravo ni jedan ustavotvorni referendum neće biti u realitetu moguć, pa bih vas lijepo molila ako možete to prokomentirati.
Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Bošnjaković, Dražen (HDZ)

Poštovana kolegice Urša Raukar Gamulin, upravo sam više puta rekao da smo o tim brojkama itekako u drugom i trećem koraku razgovarati. Nisam siguran da vam je ova matematika vezano za promjenu Ustava da vam je točna, tu je kolega Bauk evo baš ću ga konzultirati jel moguće teoretski, jel teoretski je moguće da izađe samo jedna, jedna ta trećina i da budu svi za, a onda je to malo manje od tih milion i 800, ali to govorimo više u okvirima teorije.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Habijan, izvolite.

Habijan, Damir (HDZ)

Zahvaljujem poštovani predsjedniče.
Poštovani kolega Bošnjaković, evo prije nekih 2 mjeseca u ovom visokom domu raspravljali smo upravo o izmjenama i dopunama Zakona o referendumu i tada su ja bih rekao gotovo unisono svi zastupnici ovdje ukazali na potrebu da idemo i mijenjati i Ustav i Ustavni zakon upravo kako bi ovo pravno područje referenduma bolje uredili. Međutim evo čujemo danas dio dakle oporbenih zastupnika se protivi dakle i otvaranju samog prijedloga za razgovor o izmjenama Ustava i Ustavnog zakona, govore da smo ovdje nešto, da nešto skrivamo mada se već više mjeseci zna da jer smo pričali da ćemo otvoriti ovu temu, juri se automobilom u Zagreb kako bi se nešto spriječilo međutim nikakvi konstruktivni prijedlog nismo čuli.
Isto tako ono što vidimo zapravo da dio oporbenih zastupnika ne razumije da Ustavni sud nije sud u smislu pravosudnog tijela. Da je Ustavni sud možemo reći jedan od 4 stupova vlasti u ovoj državi. Isto tako postavlja se pitanje tko ako ne Ustavni sud bi trebao utvrđivati o ustavnosti određene referendumske inicijative odnosno referendumskog pitanja. Tko je to ako to nije Ustavni sud kao jedan od 4 stupova vlasti u ovoj zemlji?

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Bošnjaković, Dražen (HDZ)

Hvala lijepo.
Kolega Habijan ja se potpuno slažem zapravo ovdje sa vama. Ustavni sud zauzima važno mjesto u našem sustavu. To nije institut pravosudne vlasti iako vrlo često odlučuje o odlukama pravosudne vlasti tako da s te strane ima neke posredno rečeno ingerencije, ali nije ovo nepoznat sustav što imamo mi da imamo Ustavni sud, da Ustavni sud odlučuje i o povredama temeljnih ljudskih prava, ali da odlučuje zapravo i o referendumskim inicijativama. Nije ovo neka naša posebna novost nego naprosto ovo je ja bih rekao jedno rješenje koje njeguje dobar dio demokratskih zemalja.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolegice Marić, izvolite.

Marić, Andreja (SDP)

Hvala lijepa.
Poštovani kolega, neke države imaju izričito propisane teme o kojima se ne smije odlučivati na referendumu. Koje po vama teme odnosno pitanja koja ne bi spadala jel u one o kojima se može odlučivati na referendumu, a ne spadaju u djelokrug sabora, Vlade RH odnosno predsjednika Republike Hrvatske kako je ovdje definirano.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Bošnjaković, Dražen (HDZ)

Pa evo poštovana kolegice Marić, ja vam se osobno više zalažem za onu jednu širu definiciju gdje bi Ustavni sud vodeći računa o vrednotama sustava odlučivao ili je ili nije u skladu sa Ustavom, jer ako mi sad, vidio sam kažem jednu inicijativu koja je rekla nema referenduma o financijama, nema o pitanjima obrane, nema o pitanjima vanjske politike, nema o pitanjima ljudskih prava, nema o pitanju prava nacionalnih manjina, kad sam sve to podvukao ja sam se zapitao čekaj o čemu onda ima referenduma. Tako da s te strane možda bi trebalo neke stvari naznačiti ali zapravo ipak ostavit jednu, jednu veću mogućnost diskrecijske ocjene Ustavnog suda.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Katičić, izvolite.

Katičić, Krunoslav (HDZ)

Poštovani predsjedniče sabora, kolega Bošnjakoviću u ime kao predlagatelj ovoga ja uvodno bi kazao da se slažem i dijelim vaše mišljenje i stavove po pitanju važnosti i uloge Ustavnog suda u procesu odnosno u pravosudnom sustavu kao takvom. Naravno on ima, ovdje su na tragu očigledno nekakve zanemarivanje pa čak mogao bi i kazati omalovažavanje svih državnih institucija, ovdje i konkretno se radi o Ustavnom sudu. Međutim, ja bi se malo skoncentrirao i probao i čuti vaše mišljenje da pojasnite u pogledu tih referendumskih inicijativa izmjenama ovog Zakona o Ustavnom sudu koje na neki način, ne na neki način nego definiraju vremenski protek i predaje inicijative obvezuje inicijativu koja određuje pitanje da u određenim rokovima je i dostavi te prikupljene potpise i sve aktivnosti što mislim da je značajni iskorak u odnosu kakvo je sadašnja situacija kada tih vremenskih jasnih okvira nema.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Bošnjaković, Dražen (HDZ)

Hvala lijepo.
Kolega Katičić zapravo ovu cijelu inicijativu treba promatrat znači sa aspekta samog Ustava i sa aspekta Ustavnog zakona o Ustavnom sudu ali zapravo i Zakona o referendumu koji smo ovdje imali. Kao što ste vidjeli taj zakon zapravo propisuje određene rokove kada se zatvore ovi prostori gdje se prikupljaju potpisi i određuje rok u kojem je to potrebno predati. Mi sada to nismo imali i sad možemo samo nagađati šta se tu zapravo događalo ili ne. Tu je potrebno po meni regulirati što više pitanja i tih tehničkih kako ne bi ostale ovaj dvojbe, ali to je stvar sutra Zakona o državnom referendumu jer takve tehničke odredbe mislim da nemaju mjesta ovdje.
Što se tiče Ustavnog zakona o Ustavnom sudu on je vrlo jasan, on propisuje rokove u kojima Ustavni sud mora donest ovaj odluku, rokove u kojima se može podnijet ovaj zahtjev za ocjenu za ustavnosti tog pitanja. To je jasno.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Hvala vam.
Kolega Jakšić, izvolite.

Jakšić, Mišel (SDP)

Hvala lijepo predsjedniče.
Kolega Bošnjaković slušajući vaš uvodni dio naravno s nekim stvarima se slažemo, s nekima se ne slažemo ali to je sve podložno razgovoru. No, ono ključnije pitanje s obzirom da znamo da se Ustav ne mijenja prečesto, ako postoji inicijativa od vladajuće većine, a postoji i s onima koji su se putem priključili zašto onda ne pristane vladajuća većina na sveobuhvatniji paket rasprava o promjenama Ustava, a na neke stvari od tih koje mi tražimo je ukazivao i Ustavni sud. Od definiranja prava na pobačaj do izbornih jedinica ili provedbe samih izbora, a i sigurno je da samoj atmosferi rasprave i traženja konsenzusa oko ustavnih promjena ne doprinose ni ovi nemušti medijski plotuni koji izlaze o jeseni i definiranju drugačije uloge predsjednika Zorana Milanovića u odnosu na mjesto vrhovnog zapovjednika jer mislim da nitko u ovoj zemlji ne bi baš želio da vrhovni zapovjednik postane Mario Banožić. Ništa to nije osobno.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Bošnjaković, Dražen (HDZ)

Naprosto živimo u takvom političkom trenutku kada vidimo da vrlo teško postižemo konsenzus. Jako smo podijeljeni oko svih pitanja. Jedni imaju jedno mišljenje, drugi drugo, treći treće i zapravo tih 2/3 je vrlo teško skupiti. I stoga bojim se da u mnogim pitanjima da ih sad otvorimo da bi teško došli do te 2/3 i zato smo rekli da idemo samo sa onim što smatramo da će biti iskorak, a gdje očekujemo zapravo podršku, a referendum je bio upravo takvo pitanje kad je bio na stolu Zakon o referendumu gotovo smo bili tu složni da tu treba i promijenit Ustav i da tu treba promijeniti cijeli sustav.

Jandroković, Gordan (HDZ)

I kolega Bauk zadnja replika, izvolite.

Bauk, Arsen (SDP)

Gospodine Bošnjakoviću mene iznimno zanima vaš odgovor na moje slijedeće pitanje. U čemu je problem HDZ-a i prava na izbor žene? Dakle, vaš predsjednik javno podržava pravo na izbor. 24 godine vlasti HDZ-a nije promijenjen zakon koji priznaje pravo na izbor. 6 od 7 ustavnih sudaca koje je HDZ nominirao Ustavni sud podržava pravo na izbor. 2 od 3 glasača HDZ-a podržavaju to pravo. U nacrtu i prijedlogu Ustava 1990. bio je to pravo, a i kad je ispalo ništa se nije dogodilo. Ni jedan od vaših koalicijskih partnera nema ništa protiv, a neki podržavaju naše prijedloge o pravu na izbor. A u čemu je problem? Gdje, nema većeg konsenzusa u zemlji od ovoga da se prizna pravo na izbor žene. Jedini koji ima problem s konsenzusom iz potpuno nepoznatih razloga jer nema nikakve logike je Klub HDZ-a. Možete mi to objasniti, pokušavam shvatiti.
Hvala.

Bošnjaković, Dražen (HDZ)

Teško ćemo se mi uskladit ovdje, ja ovu odluku Ustavnog suda vezano za ocjenu ustavnosti tog zakona smatram jednom od boljih jer je jako dobro dalo obrazloženje kao što sam već rekao vezano za očuvanje privatnosti žene, vezano za njen integritet, a opet je vezano za zaštitu prava djeteta. Tako da mislim da je to jedan jako dobar balans između ta dva prava koja postoje. Jasno je da je zakon iz bivše države da on još raspolaže terminologijom organizacije udruženog rada, dinari, i takve stvari, ali suštinski mislim da je ovdje zapravo bilo obrazloženje dobro i ono što rekli zapravo u raspravi neki dan u Saboru, rekli smo u principu da je to pitanje zapravo ovim Zakonom pristojno regulirano.
Evo.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Hvala kolegi Bošnjakoviću. Došli smo do kraja pa ću sada pozvati predstavnika Vlade, poštovanog državnog tajnika u Ministarstvo pravosuđa i uprave, Josipa Salapića da isto da dodatno obrazloženje kako Vlada gleda na ove prijedloge odluka. Izvolite.

Salapić, Josip (HDSSB)

Hvala lijepo uvaženi predsjedniče HS-a, poštovane zastupnice i zastupnici.
Vlada RH predlaže HS-u da se prihvati Prijedlog Odluke o pristupanju promjenama Ustava RH koje su predsjedniku HS-a podnijele 92 zastupnika u HS-u. Vlada podržava Prijedlog Odluke o pristupanju promjenama sa Prijedlogom nacrta promjene Ustava. Predloženim ustavnim promjenama imamo u vidu da se i u proceduri donošenja novog Zakona o referendumu te da će se pravno područje referenduma vrijediti cjelovito, kako zakonom, tako i ustavnim promjenama.
Također, predloženim promjenama Ustava olakšat će se pokretanje narodnih inicijativa uz istovremeno osiguranje legitimiteta odlučivanja. S tim u vezi, posebno se podržava smanjenje potrebnog broja birača koji mogu zatražiti raspisivanje državnog referenduma sa dosadašnjih 10% od ukupnog broja birača u RH, sa, što bi bilo oko 360 tisuća na 250 tisuća birača. Smanjenje potrebnog broja potpisa za raspisivanje referenduma u bitnome će olakšati korištenje referendumom kao instrumentom neposredne demokracije. S druge strane, podržavamo cilj zakonodavca da se osigura legitimitet odlučivanje uvođenjem kvoruma odlučivanja, smatramo da su predloženi kvorumi u čl. 87 st. 3 i čl. 135 st. 4 Ustava RH primjereni različitim predmetima odlučivanja. Što se tiče Prijedloga Odluke o pristupanju izmjenama Ustava Ustavnom sudu RH, također, Vlada podržava prijedlog pristupanju promjenama s obzirom da je dosadašnja praksa pokazala manjkavosti važećeg uređenja nadzora nad ustavnošću referenduma, odnosno nadzora nakon što se objavi odluka da je prikupljen potreban broj potpisa birača za raspisivanje referenduma.
Uz zadržavanje tog oblika nadzora, podržavamo uvođenje ustavnog nadzora o ustavnopravnoj dopuštenosti referendumskoga pitanja i prije pokretanja postupka prikupljanja potpisa birača, a kako bi se izbjegle nepotrebne društvene napetosti i podjele, kao i troškovi za organizatore referendumskih inicijativa.
Vlada RH prepoznaje da je cilj ovih izmjena Ustavnog zakona o Ustavnom sudu učiniti referendumski postupak pravno pouzdanijim i izvjesnijim. Evo, hvala lijepo predsjedniče.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Imate nekoliko replika, prva je na redu kolegica Selak Raspudić, izvolite.

Selak Raspudić, Marija (Nezavisni)

Napetosti i podjele se izbjegavaju uvažavanjem volje naroda, raspisivanjem raferenduma i olakšavanjem referendumskih inicijativa, a ne ovime što vi govorite. Pitat ću vas nešto vrlo konkretno, budući da g. Bošnjaković dvaput nije konkretno odgovorio na konkretno pitanje. S obzirom da se Vlada u Zakonu o referendumu poziva upravo na Venecijsku komisiju i njezine preporuke, Kodeks dobre prakse, što vi mislite o tome, što također, preporuča Venecijska komisija, prvo da nema kvoruma, a drugo, još važnije, da se na referendumu građani izjasne o ustavnim izmjenama koje se odnose na pravo na referendum.
Molim vas konkretan odgovor.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Salapić, Josip (HDSSB)

Hvala lijepo uvažena zastupnice. Onda ću ja nastaviti niz pa ću 3. odgovoriti na vaše pitanje. Što se tiče preporuka Venecijanske komisije, mi smo u Zakonu o referendumu u prvom čitanju o tome govorili i smatram da se ova šira rasprava o ustavnim promjenama treba uključiti sve aspekte, pa u jednom dijelu i ovo o čemu vi govorite. Prava, svrha i smjer ovih ustavnih promjena, odnosno točnije, pravno rečeno, pokretanje inicijative za ustavne promjene i nacrt ustavnih promjena, još ima vremena u HS-u raspraviti sve detalje o kojima vi govorite. Ako je nama cilj urediti pitanje referenduma koji nije do sad dobro uređeno, odnosno pokazale su se pravne praznine u tom dijelu, smatramo da ima vremena obrazložiti, važiti ili raspraviti o svim argumentima, tako da nema potrebe za nikakvom napetošću, nema skrivenih nikakvih motiva, svi se smirimo i bit će sve u redu.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolegice Mrak-Taritaš, izvolite.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)

Hvala lijepo poštovani državni tajniče.
Dakle u dnevnom redu Sabora je jednako tako Zakon o referendumu u drugom čitanju. On tamo stoji i pretpostavljam, čeka da vidi, da svi zajedno vidimo što će se izdešavati sa ovom inicijativom vezano uz ustave, odnosno promjene koje bi trebale biti u Ustavu.
Ono što je apsolutno jasno u ovom trenutku je da će se morati u jednom trenutku taj zakon povući i doraditi i preraditi u skladu, ako zaista se dođe do toga će se Ustav i promijeniti. Meni se čini da bi i rasprava o ustavnim promjenama trebala ići i to još jedanput uključiti i raspravu o Zakonu o referendumu jer mi se čini da je to jedinstveni paket. Da ako želimo zaista nešto napraviti vezano uz referendum, da moramo to napraviti kao jedinstveni paket i kao što se traži 101 ruka vezano uz ustavne promjene, mislim da bi onda u tom smislu trebalo i Zakon o referendumu posložiti na način da dobije zaista veliku većinu u Saboru .../Upadica: Hvala vam./... pa vas molim očitovanje vezano uz to.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Salapić, Josip (HDSSB)

Hvala lijepo uvažena zastupnice.
Iz povijesti rada u HS-u, sjećate se zastupnika Lesara i ustavnih promjena koje smo pokretali u mandatu Vlade SDP-a, ovo je prvi korak, ima još drugi korak, kad se raspravlja o nacrtu i treći, kad je potrebno 2/3 zastupnika da dođe do stvarne promjene Ustava RH. Slažem se s vama, to je jedinstveni niz koji trebamo povezati, konačno ako želimo urediti pitanje referenduma u RH.
Ako ste, slušao sam raspravu, i sve replike g. Bošnjakoviću, dakle ako je stav prema Ustavnom sudu koji su nakon izbora, tu se krivi HDZ i SDP, izabrao HS koje su povjerenjem najvećim strankama dali hrvatski birači i građani RH, ako se kao vrećom za boks udara Ustavni sud, kako mislite da ćemo stvoriti legitimitet bilo kakvih promjena kada se tijelo koje se treba izjasniti o referendumu smatra političkim neprofesionalnim i nekakvim političkim uhljebima.
Mislim da nam budućnost nije svijetla po tom pitanju ako ćemo na vlastiti sud pljuvati.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Hvala vam. Kolega Miletić, izvolite.

Miletić, Marin (MOST)

Poštovani državni tajniče, prije nekih mjesec, dva mi je imam iz istamske zajednice iz Švicarske, poslao mi je jednu fotografiju i kaže, Marine, pogledaj referendum u Švicarskoj gdje se ljude pita može li susjed dignuti dva kata na svojoj kući i oni su lokalno u kantonu organizirali referendum jer zakonski to nije predviđeno, pazite, ali ako narod hoće i ako ljudi nemaju s tim problema oni će to omogućiti, e pa to vam je demokracija. Državni tajniče odgovorite hrvatskom narodu, molim vas, nemojte se uvijati i izmuljavati koliko točno po ovom trenutnom prijedlogu građana mora izaći na referendum da bi referendum uspio, siguran sam da znate tu brojku neka ju čuje hrvatski narod.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Salapić, Josip (HDSSB)

Hvala lijepo predsjedniče sabora.
To vam je uvaženi zastupniče Miletić kao kad se postavljalo pitanje koliko ste vi točno skupili potpisa pa ste negdje držali u tajnosti, u neizvjesnosti, pa smo ostavili prostor nažalost pravnim prazninama da se u Zakonu u referendumu omogući politička promidžba sa jasnim znanjem da će na kraju ta inicijativa zbog neustavnosti pitanja pasti na Ustavnom sudu, pa se potroši novac, volja građana, izmanipuliraju ljudi na potpisima i na kraju kažete evo sad je Ustavni sud neko neprofesionalno političko tijelo.
Točno je da smo stavili određenu brojku o kojoj se može raspravljati. 1/3 i 1/4. A zašto smo mi kad smo mijenjali Ustav stavili takvu odredbu? Nakon 10 godina pregovora za ulazak Hrvatske u EU nije to HDZ donio ustavne promjene nego tada svi zastupnici u Hrvatskom saboru sa 2/3 većinom. Dakle, broj koji ako i treba smanjiti na manje ona će se iskristalizirati u raspravi, ali malo više poštovanja prema prvom koraku. Mislim da bi to svima bilo pametno.
Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Zahvaljujem državnom tajniku.
Ovime smo iscrpili i tu raspravu. Žele li izvjestitelji odbora uzeti riječ? Ne. Onda otvaram raspravu, prva na redu poštovana kolegica Selak Raspudić u ime Kluba zastupnika MOST-a.
Izvolite.

Selak Raspudić, Marija (Nezavisni)

Građani RH ako ste dosada imali neke nedoumice dobili ste ključni odgovor od državnog tajnika. Hej pa bit će sve ok. Hej pa bit će sve ok. Moram ovu razinu diskusije i odgovora povezati sa ekvivalentom gdje bi to bilo. U literaturi, u filmskoj umjetnosti, u glazbi. Ne, ovaj odgovor me podsjetio na jedan davni odgovor hrvatske misice. Kada su je pitali što misli o pokazivanju u kupaćim kostimima. Ona je rekla it's ok. Evo to je ta razina na kojoj se ovdje razgovaramo u Hrvatskom saboru, a znamo gdje nas je taj it's ok odveo. Titulu koju smo željeli nismo dobili. E pa toliko će ok biti i sa ovim prijedlogom i sa referendumima u budućnosti.
Prije svega skinimo rukavice. Recimo odmah ključne stvari o ovoj inicijativi. Koji je povod? Povod je naš referendum o Covid potvrdama i o načinu odlučivanja za vrijeme Covid krize. On je bio veliko iznenađenje za vladajuće jer im nije padalo napamet da bi čak u vrijeme krize se moglo skupiti nevjerojatnih 400.000 potpisa odnosno da bi se naši ljudi mogli demokratski, građanski aktivirati. To iznenađenje poslužilo im je kao opomena da shvate da hitno nešto moraju mijenjati u sustavu i još više ograničiti pravo na referendume. Koji je cilj? Cilj je spriječiti na jesen kada tek dođe prava kriza na dnevni red mogućnost angažiranog institucionalnog kanaliziranja građanskog bunta odnosno volje naroda kroz referendumske inicijative. Koje su kratkoročne posljedice toga? Ulični nemiri, da ako građani ne budu imali priliku kanalizirati svoju volju u međuizbornom razdoblju kroz referendume jedino što ime preostaje je ulica. Koje su dugoročne posljedice? Dugoročne posljedice su nedvosmislene. Praktično onemogućavanje referenduma u RH.
Zašto smo protiv ovih navedenih prijedloga? Prije svega licemjerje vladajućih i nedosljednost. Ako uvažavamo preporuke Venecijanske komisije od 25.10.2018. i 8.10. 2020. godine kao što ih uvažavate za Zakon o referendumu onda budimo dosljedni pa uvažimo i 2 ključne preporuke koje su u suprotnosti s vašim prijedlogom zakona. A to je da nema kvoruma koji je inače neprihvatljiv s ovako niskom izlaznošću jer kada bi se ovaj kvorum koji je predložen poštivao nitko od nas ne bi sjedio ovdje jer ne bismo imali demokratski legitimitet. Dakle, mi tražimo veći legitimitet za izjašnjavanje na referendumu koje je neuobičajenije za naše građane i po prirodi stvari ima manju izlaznost nego na demokratskim izborima koji se odvijaju u četverogodišnjem ciklusu.
I drugo, ključna preporuka Venecijanske komisije, pitajte narod, umjesto političke trgovine, pitajte narod na referendumu što misle o izmjeni Ustava koja se odnosi na pravo na referendum. E sada nam je odjednom Venecijanska komisija i njezin kodeks dobre prakse postala arbitrarna. Možemo, ne moramo, pa nije to obavezno, ali nam je ključni argument kada predlažemo Zakon o referendumu.
Drugo zašto smo protiv? Uloga Ustavnog suda. Ne samo da se Ustavnom sudu daje svevlast jer dolazi apriori prije bilo koje inicijative, prije skupljanja potpisa nego se omogućava potpuno svevlađe Ustavnog suda u smislu toga da može reagirati bilo kada, u trostrukom slijedu, prije inicijative, za vrijeme inicijative, a možda i nakon inicijative kada govorimo o samom pitanju.
Nadalje, različite nejasne formulacije u onom ključnom dijelu ovih zakonskih izmjena o kojim se manje govori, a to nije Ustav nego Zakon o Ustavnom sudu koji govore o isključivoj nadležnosti sabora, a nitko ne zna što je to točno u isključivoj nadležnosti sabora pa možemo pretpostaviti kako će to Ustavni sud tumačiti.
Zatim govore o teškoj proceduralnoj pogreški koja također može biti argument za ukidanje referendumskog pitanja koja narušava ustavni identitet RH, pa se vi pitajte što je to identitet i što je točno teška proceduralna pogreška, a ona je štoviše moguća i za vrijeme prikupljanja potpisa.
Dakle, sva ova nejasnoća u formulacijama u praksi će se manifestirati kroz svojevolju odnosno samovolju političkog odlučivanja Ustavnog suda što smo i prethodno mogli u praksi dokazati kada smo uspjeli svjedočiti dosad neviđenome, a to da imamo naše ustavotvorno pitanje na našoj referendumskoj inicijativi koje je u skladu sa Ustavom, ali nije u skladu s duhom Ustava jer se očito Ustav u tom dualizmu nije uskladio sam sa sobom.
Uz takve prijedloge ovakvog kvoruma i uloge Ustavnog suda krajnje je cinično da vi ovdje mažete oči saborskim zastupnicima i hrvatskoj javnosti s time da ćete smanjiti broj potpisa. To je kao da vam netko kaže da ćete biti zatvoreni u zatvoru, ali vam je kupio karte za Bahame. Je morat ćete skupiti manje potpisa samo prije toga morate izaći iz zatvora iz kojeg ne možete izaći jer ste osuđeni na doživotnu kaznu. S ovakvom ulogom Ustavnog suda mi nikad nećemo doći do točke u kojoj će se skupljati taj potreban broj potpisa.
I zaključno ću reći nešto o tome jer smo ovoj problematici pristupili izrazito ozbiljno i konstruktivno što mi predlažemo. Dakle, mi smo otvorili dijalog na okruglom stolu jer smatramo da je ovo pitanje od šireg javnog interesa s predstavnicima sindikata koji su ranije imali uspješne referendumske inicijative u smislu da su se manifestirali unutar zakona iako im referenduma niste dozvolili, s predstavnicima struke, s predstavnicima nevladinih organizacija i onih koji su imali također referendumske inicijative. Što mi predlažemo? Da, smanjite broj potpisa, produžite rok za prikupljanje potpisa, promijenite izbor ustavnih sudaca, pitajte građane RH na referendumu što misle o izmjeni Ustava na referendumu u skladu s kodeksom dobre prakse, poslušajte i praktične prijedloge oko toga da se lakše prikupljaju potpisi preko sustava e-građana, upisivanje podataka uz vlastoručni potpis građana na javnim površinama i na privatnim mjestima tako da se lakše može doći do potpisa i omogućit građanima da izjasne svoju volju.
I da, dokinimo kvorum i ograničimo ulogu Ustavnog suda jer zaključno reći ću samo još jednom. Ako onemogućimo jedini institucionalni kanal izražavanja građanske volje u narednom vremenu krize koje nam predstoji jedino što građanima ostavljate je ulica, a tko će za to odgovarati.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Grbin, izvolite, aha pardon nisam primijeti još će govoriti i kolega Raspudić.
Izvolite.

Raspudić, Nino (Nezavisni)

Na koncu izlaganja u ime našeg kluba podsjetnik još jednom da u zrelijim demokracijama Zakon o referendumu služi tome da se referendum omogući i uredi, a kod nas očito da se onemogući. Kažete da o ovome se dugo govori i priprema itd., pa zašto niste to na vrijeme najavili za dnevni red nego dan prije to uvaljujete na način na koji ste uvalili. Vrlo sličan model smo vidjeli i u petak, kako je uvaljen u dnevni red na brzinu Zakon o visokom školstvu i znanosti i to kada, u petak poslijepodne daleko od očiju i medija i javnosti i zastupnika koji odlaze.
Mi smo s indignacijom odbili poziv HDZ-a na razgovore o ovome što je danas pred nama jer kako nakon brutalne referendumske krađe prihvatiti poziv onoga tko je to izvršio. Pa to bi bilo kao da vas lisica, vi ste perad, a lisica vas zove na simpozij gdje lisica raspravlja o tome kako bolje zaštiti piliće. Ja sam žalostan što su neke guske zasrljale u maglu da nastavim ovu animalnu metaforu, nekoliko gusaka je zalutalo, nadam se da će im se ta magla razbistriti i vidjeti da čine političko samoubojstvo valjajući se u ovom nedemokratskom blatu zajedno s HDZ-om. Dva, tri purana su isto tako zalutala i nešto pačića. I jedino što je HDZ ostvario je jedna politička pobjeda jer je teško iskompromitirao dio oporbe. To je jedini rezultat cijele ove priče.
Dakle i kao što smo s indignacijom odbili sudjelovati u takvoj vrsti razgovora s takvim akterom, isto tako s indignacijom odbacujemo ovaj prijedlog. Nemojte mazati oči hrvatskoj javnosti, vi koji ste do jučer bili u oporbi nemojte prodavati priču da ste vi dali svoje potpise jer ovim ste vi i predlagatelji samo zato da to dođe na dnevni red da se raspravlja jer za to je bilo sasvim dovoljno 77 ili 76 potpisa vladajućih. Dakle, na koncu mi kao klub ovo odbijamo.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolegica Glamuzina povreda Poslovnika, izvolite.

Glamuzina, Katica (Nezavisni)

Hvala predsjedavajući.
Članak 238., ovakvim insinuacije su zaista krajnje nekorektne pogotovo od strane nekoga koji je u bilježnika javnog morao ovjeravati svoju laž da neće koalirati s HDZ-om pa im pomogao stvarat dvije vlade pa bi onda govorili da su iz te vlade izašli jer još nisu sebi došli od šoka kako ih je Plenković na glavu kroz prozore izbacio. Pa će ono demagozi, prevaranti meni i mom klubu govoriti da djelujemo išta drugačije …/Upadica: Kolegice Glamuzina …/… osim transparentno, dosljedno i principijelno. Neće. Neće.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolegice Glamuzina razumije vašu reakciju, ali je povreda Poslovnika jer ovo je bila replika, a ne pogreška u proceduri tako da vam dajem opomenu.
Sada je na redu kolega Grbin u ime Kluba zastupnika SDP-a, izvolite.

Grbin, Peđa (SDP)

Zahvaljujem predsjedniče.
Kolegice i kolege, fascinantno je kako neki od nas koji ovdje sjedimo u saboru u kojem bi jedna od najvažnijih zadaća trebala biti i promjena Ustava, fascinantno je kako neki od nas ne znaju kako se taj Ustav u saboru mijenja. Čak je to poražavajuće. Ustav se mijenja rijetko. U saboru zadnji put prije više od 10 godina. I zato je ovo prilika da probamo postići konsenzus, suglasje oko toga što je u ovom našem Ustavu sada prijeko potrebno i moguće promijeniti. Taj postupak se pokreće na način da sabor odluči da se pristupi promjenama Ustava, nakon toga ćemo voditi duge nadam se konstruktivne rasprave na Odboru za Ustav. Nakon što Odbor za Ustav utvrdi prijedlog, provesti savjetovanja sa zainteresiranom javnošću sukladno stavu Ustavnog suda u trajanju od najmanje 30 dana, pa prvi put glasati, pa onda sve vratiti na Odbor za Ustav i tek nakon toga ako se takva većina i takvo suglasje u saboru postigne 2/3 većinom promijeniti Ustav. To je put. I to je put koji će nas čekati u nekoliko mjeseci koji su pred nama. Zato mi je izuzetno žao što vladajuća većina danas nije dopustila da se raspravlja i o drugom prijedlogu za promjenu Ustava koji je predan, ali s obzirom da mi danas govorimo o tome hoćemo li ili nećemo pokrenuti postupak promjene Ustava onda ja imam puno pravo reći zbog čega smatram da taj postupak treba pokrenuti. A treba ga pokrenuti kako bi dobili priliku kroz ovaj tijek o kojem sam govorio pokušati uvjeriti dovoljan broj zastupnika da postoji jedno pravo koje u Hrvatskoj treba ustavnu zaštitu. A to je pravo žene na izbor. To je pravo žene da samostalno i slobodno odlučuje o rađanju. To je pravo žene da samostalno i slobodno odlučuje o svom tijelu, ali je i to obveza države da osigura pretpostavke za ostvarivanje tog prava. To je ljudsko pravo. To je civilizacijski doseg. I to je nama u SDP-u bitno i za to ćemo se zalagati. Ali ono što je još važnije od toga to je bitno i građankama i građanima ove zemlje koji ne 2/3 većinom potrebnom za promjenu Ustava nego većom podržavaju da se u Hrvatskoj institucionalizira i zaštiti ovo pravo pa i kroz najvažniji temeljni akt ove države. Kroz akt koji uređuje set ljudskih prava koje naše društvo štiti. Pravo žene na izbor mora biti u tom krugu. I zbog toga želimo da se pristupi postupku promjene Ustava. Zbog toga želimo o tome razgovarati. Hoćemo li u konačnici glasati da se Ustav promjeni ovisit će upravo o onome na što smo tražili odgovor od vladajuće većine. A to je jeste li otvoreni, jeste li spremni na razgovor? Danas su rekli da jesu, ali dopustite mi da u našem društvu riječima više ne vjerujemo tek tako, hoćemo djela. I o djelima će ovisiti kako ćemo se u konačnici na kraju ovog procesa postaviti. Samo isključivo i jedino o djelima. Hoće li prostor za zaštitu prava žena u hrvatskom društvu biti otvoren to je naš uvjet i o tome želimo razgovarati. To je na stolu i bez obzira što danas to niste stavili u raspravu mi ćemo o tome govoriti, mi ćemo na tome inzistirati.
Međutim, a držeći se Poslovnika ja moram barem malo u dijelu ove rasprave govoriti i o onome što je prijedlog vladajućih, što je prijedlog koji će u konačnici dovesti do toga da mi otvorimo ovu raspravu. Bilo bi licemjerno od mene da govorim o tome da je prijedlog za uređenje referendumskog odlučivanja u hrvatskom Ustavu nepotreban, a bilo bi licemjerno zato što SDP je to predlagao prije 10 godina, prije 5 godina, što smo i ove i prethodne godine kada smo razgovarali o Zakonu o referendumu jasno rekli, promjena samo Zakona o referendumu bez izmjene Ustava i Ustavnog zakona o Ustavnom sudu nije dovoljna. Dapače, smiješna je kao što je bilo smješno da smo mi u cijelom tom referendumskom postupku dosada voljom HDZ-a izmijenili jedino i isključivo zakon koji određuje financiranje referendumskih aktivnosti, a da sam referendum nismo sredili. To je bilo smiješno, ali tako to funkcionira kada se kuća gradi od krova, a ne od temelja. E danas smo došli do toga da počnemo uređivati temelje. Kao što sam rekao već prije 10 godina smo inicirali ovakvu promjenu. Tada je HDZ bio protiv i ona nije bila moguća, pa i prije 5 godina i tada je HDZ bio protiv. Danas iz razloga u koje neću ulaziti, koje oni moraju objasniti danas kažu da ovo treba urediti. Ajde napokon, došlo je u glavu. Međutim, prijedlog kojim to planirate urediti naprosto nije dobar. Pitanje referendumskog odlučivanja u Ustavu i Ustavnom zakonu o Ustavnom sudu počiva na 4 stupa. Sva ta 4 stupa je potrebno srediti. Jedan je pitanje broja potpisa, mi u SDP-u smatramo da ga treba smanjiti. Potpuno jasno, smanjiti broj potpisa, produžiti rok za prikupljanje. Pitanja koja su za referendumsko odlučivanje dopuštena, naš Ustav o tome ne govori ništa. Kroz praksu Ustavnog suda, vrlo neujednačenu i vrlo upitnu stvorile su se određene ideje smjernice što može, što ne može. Uz svo dužno poštovanje nikome nije jasno što može, što ne može unaprijed. Zato smatramo, ne na način kako je to predložio HDZ nego na način kako je to uređeno u ustavima brojnih drugih zemalja da treba biti jasno navedeno unaprijed što ne može između ostalog da bi svim onima koji se odlučuju na referendumske inicijative bilo jasno hoće li ta inicijativa proći ili neće. Ovako kako je to predloženo, jučer smo o tome raspravljali na Odboru za Ustav i o tome su govorili profesori ustavnog prava kojima je to struka, koji bi o tome trebali poučavati studente, ne znaju što je dopušteno, a što nije, ne znaju, preširoko je postavljeno. I vi govorite o tome da mi dovodimo Ustavni sud u pitanje, ne. Mi dovodimo u pitanje da sabor se odriče prava da on bude taj koji će odlučiti što može, a što ne može i to u potpunosti na diskrecijskoj razini prepušta Ustavnom sudu. To je krivi put. Mi moramo jasno i unaprijed reći što je dopušteno, što nije.
Treći stup, propisati kvorum, da kvorum se mora propisati. Mi smo 2013. i 2018. imali određene prijedloge, ali i danas smo otvoreni da se ti prijedlozi urede, ali kvorum mora biti. Ne može se dopustiti da je teoretska situacija u kojoj će jedna osoba izaći i nešto podržati dovoljna da referendum uspije. Pogotovo kada na lokalnom nivou, a i o tome treba razgovarati imamo kvorum odlučivanja od 50% plus jedan izašli. Gotovo nigdje nikada lokalni referendum zbog toga neće uspjeti. I o tome moramo razgovarati. Kvorum mora postojati, ali mora biti razuman. Mora biti razuman da omogući referendumsko odlučivanje ali opet da ga ne pretvori u travestiju.
I zadnje, a vrlo povezano sa stupom broj dva onome što je dopušteno i što nije je pitanje definiranja kada i kako Ustavni sud odlučuje. Sadašnji sustav nije dobar, treba ga unaprijediti, ali ne na ovaj način. Mislim da bi bilo ispravno da referendumska inicijativa sam u početku mora prikupiti jedan određeni manji broj potpisa koji će omogućiti da ode na Ustavni sud. Na taj način ćemo spriječiti manipulacije koji su ovime što je ovdje predloženo otvorene. Ali uz to držim da postoji još stvari koje bi sada trebali urediti, a ovo je prilika. Jedna od njih Ustavni zakon o Ustavnom sudu i Ustav različito definiraju kako se biraju ustavni suci. Potrebno je promijeniti jedan stavak u jednom članku. Ajmo i to napraviti. Pa kada govorimo o problemu djelovanju Ustavnog suda jedna od najvećih kritika na način rada Ustavnog suda je pitanje javnosti njegovog rada i to možemo napraviti. Osigurati da Ustavni sud odlučuje javno i pred javnosti.
Za kraj mi u SDP-u želimo …/Upadica: Hvala./… da se pristupi promjenama Ustava …/Upadica: Hvala lijepa./… ali o tome kakve će one na kraju biti ovisit će hoćemo li ih …/Upadica: Hvala vam lijepa./… u onom trećem koraku i podržati.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

U ime Kluba zastupnika Centra i GLAS-a govorit će poštovana zastupnica Mrak Taritaš i poštovana zastupnica Orešković. Najprije poštovana zastupnica Mrak Taritaš.
Izvolite.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)

Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani državni tajniče i kolegice i kolege, kao što vam je poznato mi smo Klub Centra i GLAS-a, dakle dvije stranke i u ime GLAS-a ću govorit ja, a u ime Centra gospođa Dalija Orešković jer se naši stavovi vezano uopće uz ovo prvo pitanje da li zaista su stekli uvjeti da se pokrene Ustav odnosno ustavne promjene vezano uz referendum ili ne razlikuju. I zato mislim da je pošteno da i jedni i drugi kažemo svoje stavove. Mi u GLAS-u kad je riječ o ovako važnim stvarima zauzimamo stav počevši od slijedećeg. Prvo analiziramo postojeće stanje da li smo s postojećim stanjem zadovoljni. Ako nismo zadovoljni onda probamo reći odnosno razmisliti koji bi nam cilj trebao biti i kako do cilja doći. Mi s postojećim stanjem kad je vezano u referendumu način na koji je pitanje referenduma definirano u našem Ustavu, Ustavnom zakonu i zakonima nije dobar. Radimo u tri koraka i mi danas raspravljamo o ovom prvom koraku. Da li uopće imamo uvjete i da li mislimo da su se stekli uvjeti da se pokrene pitanje promjena Ustava i da se onda kroz jedan široku raspravu u kojem će sudjelovati svi vidi što se treba promijeniti. I mislimo da su se stekli uvjeti i da to treba napraviti. A onda ćemo naravno i u drugom i u trećem koraku na vrijeme reći svoj stav.
Ono što sam ja nekako sigurna da se mi svi ovdje više-manje možemo složiti, a to stvarno da nismo zadovoljni kako je referendum riješen jer da smo zadovoljni referenduma bi bilo više. Da smo zadovoljni odnos prema tome bi bilo drugačije. I moramo se bez obzira vratiti u 2010. U 2010. je dvotrećinski u ovom istom domu olakšana provedba referenduma. Iz kog razloga? Da se olakša pristupanje Hrvatske EU. I danas gledajući unazad sigurna sam da je to tako trebalo tada napraviti, ali sad je jednako tako došlo vrijeme da se pitanje referenduma pažljivije, opreznije, sustavnije uredi. To ne možete riješiti sjekirom, sjeći Ustav, to možete samo reći kad stavite sve probleme koji jesu na stol, o problemima raspraviti i vidjeti što i kako dalje. Jasno treba reći da nepostojanje odredbe o potrebnoj većini u odnosu na broj birača može teoretski dovesti do toga da se raspiše referendum, da na njega izađe jedan jedini čovjek koji može donijeti neku sudbonosnu odluku. Mi danas kolegice i kolege imamo takvo rješenje. Ajmo se svi zajedno zapitati jesmo s njima zadovoljni. Jednako tako ajdemo pošteno reći da zbog nedostatnog uređenja referenduma u našem zakonodavstvu dobrim dijelom tu problematiku je nadomjestio Ustavni sud kroz svoju praksu. I bez obzira na česte kritike kojima je taj Ustavni sud bio izložen on je u nekim stvarima odigrao značajnu ulogu. Popunio neke pravne praznine i razjasnio neke nedoumice. Međutim, ozbiljna država ako zaista to želimo biti ne može i ne smije se oslanjati na aktivizam Ustavnog suda kao zamjenu za Ustav i zakone. Mi danas imamo aktivizam Ustavnog suda koji mijenja Ustav i zakone. I bez obzira kad taj aktivizam u nekim slučajevima odradi i pozitivnu ulogu. Zbog toga smo mišljenja u GLAS-u da je potrebno otvoriti proces izmjena Ustava kad je referendum u pitanju. Kod nas nema dileme. Ono što sam i pitala predlagatelje i rekla čini mi se da bi bilo pošteno i korektno da je danas jednako tako bila na dnevnom redu i točka izmjena Ustava vezano uz pravo žene na izbor. Prema tome čini mi se i sigurna sam, ne samo da mi se čini da bi to bila jedan iskorak ako zaista želimo imati jednu zemlju u kojoj reguliramo, u kojoj poštujemo demokraciju, u kojoj i poštivamo i prava svih drugih. No, mi ćemo to morati činiti na jesen da i ta tema dođe na dnevni red i činit ćemo. I mi u GLAS-u nećemo biti licemjerni pa za jednu pokretanje Ustava vezano uz referendum recimo glasat ili ne glasat, a vezano uz pobačaj jednako tako. Mi ćemo glasati odnosno ja ću u ime GLAS-a glasati i za pokretanje ustavnih promjena vezano uz referendum, a sa velikom žarom, velikom energijom i velikom voljom i vezano uz pravo žene na izbor.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Nastavit će poštovana zastupnica Dalija Orešković.
Izvolite.

Orešković, Dalija (Stranka s imenom i prezimenom)

Zahvaljujem.
Pravila o referendumu nedvojbeno treba unaprijediti, međutim referendum nije glavni niti najveći problem RH. Naime, imali smo uspješne referendumske inicijative koje su čak i promijenile Ustav. Imali smo one inicijative koje su uspjele prikupiti potpise pa ih je HDZ svojim inženjeringom i pouzdanim Ustavnim sudom uspio zaustaviti. Dakle i to im funkcionira. Imamo i one referendumske inicijative poput one za monetizaciju autocesta koje su postigle svoj politički i društveni cilj bez da su do referenduma uopće i došle. Dakle, iako ta pravila nisu savršena možemo reći, naravno treba ih unaprijediti, možemo reći da načelno referendum u RH funkcionira za razliku od brojnih drugih područja krojenih u našem Ustavu koji naprosto traže ozbiljnu, ozbiljnu reformu. Prije svega ajmo poći od toga da nemamo vjerodostojne popise birača, a govorimo o podizanju ili spuštanju praga. Ajmo govoriti o tome da nemamo ustavni kroj izbornih jedinica i da o tome treba povesti računa. U samom Ustavu ne funkcionira odnos između pojedinih grana državne vlasti. Ne funkcionira odnos između predsjednika države i vlade u ključnim pitanjima sukreiranja vanjske politike i upravljanja tajnim službama. Brojne odredbe Ustava su naprosto nedorečene, praktički u svakodnevnom političkom životu mrtve, imamo ovlast, ustavnu ovlast predsjednika države da predloži održavanje zajedničke sjednice sa vladom bez istovremene mogućnosti da takvu svoju ovlast ikada i provede jer vladu ništa ne obvezuje da ispoštuje volju čovjeka sa najvećim izvornim političkim legitimitetom u RH. I nikome ništa. Ako se dvije grane izvršne vlasti predsjednik države i vlada ne slažu u onim pitanjima gdje bi trebali surađivati ne postoji bilo kakav način institucionalne kontrole. To znači da nam je zapravo model krivo postavljen u onim ključnim, ključnim pojmovima koji definiraju postojanje države. I ponavljam glavni problem još uvijek nije referendum i referendumska pitanja već korupcija, pravosuđe. Ako već želimo mijenjati Ustav predložila sam to nekoliko puta javno, ajmo ga mijenjati onako kako je to predložio GRECO još davne 2014. godine u svom četvrtom evaluacijskom krugu. Dakle, međunarodna organizacija Vijeća Europe koja specifično prati ovo područje. Ako želimo ojačati položaj i neovisnost glavnog državnog odvjetnika preporučljivo bi bilo da mu produžimo mandat sa 4 na 6 ili 8 godina, ali bez mogućnosti ponovnog izbora i ponovnog imenovanja. Sve su ovo pitanja koja bi tražila da smo mi kao jedan narašaj, kao 10. saziv Hrvatskog sabora dostigli jednu i političku pa rekla bi i civilizacijsku, društvenu kako god hoćete moralnu, kulturnu zrelost da o glavnim problemima naše države otvoreno razgovaramo i da zajedno u jednom dijalogu, u jednom uvažavanju stručnjaka postignemo nekakav konsenzus. I da mi kao ovaj naraštaj kažemo kako će izgledati sadašnjost i budućnost naših stanovnika, a ne da pristajemo na onu dozu demokracije koja je ponovno skrojena isključivo po HDZ-ovim pravilima.
Naime, donositelji Ustava doista jesu oci nacije, utemeljitelji državnopravnog poretka neka zemlje i u ono vrijeme kad se neovisna država stvarala politički tvorci su bili Tuđman, Šeks, HDZ-ove strukture ali tada su imali pomoć tadašnje intelektualne i pravne elite. Danas su se naši ustavni stručnjaci očitovali o tome što oni misle o ovoj HDZ-ovoj referendumskoj inicijativi, ali nitko od njih se nije predstavio kao autor. Ovo je naprosto nastavak ideje jedne političke stranke koja 30 godina kroji državu po svojoj mjeri, 30 godinu ju sustavno pljačka, ujedno je pravomoćno osuđena za korupciju i kao takva ta politička stranka nema legitimitet kroja budućeg hrvatskog Ustava, a pogotovo ne kad iz cijele palete problema izabere samo onaj na kojem žele postići neke svoje trivijalne političke poene …/Upadica: Hvala./… stoga sam protiv.

Reiner, Željko (HDZ)

Sada će u ime Kluba zastupnika SDSS-a govoriti poštovani zastupnik Milorad Pupovac.
Izvolite.

Pupovac, Milorad (SDSS)

Poštovani gospodine potpredsjedniče, državni tajniče, kolegice i kolege, pitanje referenduma je u velikoj mjeri proteklih godina postalo važnije od pitanja samoga Ustava i ustavnih odredbi i njegovih provedbi.
Postalo je jedno od centralnih pitanja političkog života i političkoga nadmetanja koje se mahom zapravo odvija u svjetonazorskoj perspektivi, a mnogo manje u perspektivi prava, interesa i onoga što bismo mogli nazvati racionalnim političkim odlučivanjem bilo građana odnosno naroda, bilo nas kao zastupnika i predstavnika naroda, ali postoje takva razdoblja u političkom životu svake zemlje pa ona postoji tako i kod nas.
Iznimno mi se čini važnim da iz toga izađemo što je moguće racionalnije i da ne upadnemo u neku vrstu populističkoga gliba ili pak u neku vrstu ograničavanja prava ljudi na referendum zbog toga da bismo zaštitili one koji u ime naroda vladaju i koji se mogu otuđiti od naroda. U tom smislu traženje rješenja za sporove u vezi sa uvjetima koji su Ustavom, Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu i Zakonom o referendumu propisani je vjerojatno najkrupnija stvar i najkrupnije pitanje koje se postavlja pred nama kao zastupnicima i prema članovima političkog života, predstavnicima političkih stranaka koje se nadmeću za povjerenje građana. Tu racionalnost i traženje mjere u toj racionalnosti smatram, Klub zastupnika SDSS-a i ja najvažnijom u cijelom ovom poslu. Tako je to inače kad je posrijedi pravo, a vjerojatno je tako i inače kad je posrijedi bilo koje odlučivanje u interesu općega dobra ili bilo čijeg dobra ako nije samo posrijedi naše privatno dobro.
Dakle, dosadašnje rješenje po kojem smo imali okolnosti koje su već istaknute u govorima prethodnih kolegica i kolega da o referendumu, odluku o tome da je referendum valjan de facto može donijeti jedan birač ili jedan građanin ili jedna građanka sasvim sigurno je to nešto što se treba promijeniti i tu promjenu smo ovdje unijeli. Ta promjena ima nekoliko svojih stupnjeva. Kada je posrijedi ono što se definira Ustavom i kada su posrijedi bilo državni referendumi, bilo fakultativni referendum i u tom pogledu Klub zastupnika SDSS-a smatra da je odlučivanje 1/3 svih birača razmjeran i racionalan okvir ili racionalna razina za odlučivanje o stvarima koje se u kojim kad je posrijedi ono o čemu se glasa 2/3 većinom ili ono što je definirano organskim zakonima u samom saboru. Kada su posrijedi druga materija da se odlučuje četvrtinom ukupnoga broja birača također smatramo racionalnim i razmjernim to. Kada je posrijedi udruživanje sa drugim državama naročito onima koje će postati ili postaju članice državnoga saveza kojem i sami pripadamo, a to je EU tu je prag podignut na 50% odnosno na više od 50% biračkoga tijela i tu je neko već jučer čini mi se skrenuo pažnju na mogućnosti da se oko toga otvore pojedini sporovi između raspoloženja našeg biračkoga tijela u danim političkim okolnostima i onih koji su potencijali kandidati ili kandidatkinje npr. za članstvo u EU. I Klub zastupnika SDSS-a smatra posebno kad je posrijedi stanje odnosa između zemalja na prostoru bivše Jugoslavije i Zapadnog Balkana da tu postoji rizik da referendum može biti sredstvo za međusobno daljnje političko sukobljavanje. I toliko ću reći u ovoj fazi rasprave o tome i da bi trebalo razmatrati mogućnost kako da se takve stvari izbjegnu ako je moguće.
Što se tiče snižavanja broja potpisa, što je bio čest prigovor, naročito predstavnika narodnih inicijativa, tu je taj prigovor uvažen da se sa 10% dakle nešto više od 360.000 potpisa koje se trebalo skupiti taj broj smanji na 250.000 što se također na osnovi iskustva koje smo imali dosada različitih referendumskih inicijativa smatra racionalnim i razmjernim onome što zakonodavac u ovom slučaju sabor određuje kao potreban broj da ne bismo došli do neke vrste zagušenja ili do neke vrste inflacije ili do neke vrste inflatornoga korištenja referendumskih inicijativa.
Što se tiče Ustavnog zakona o Ustavnom sudu i onoga dijela u koje se govori o tome o kojim pitanjima se ne bi moglo raspisivati referendumske inicijative i da da Ustavni zakon o Ustavnom sudu da prethodno mišljenje, prije nego što se krene u ostvarivanje referendumske inicijative i prikupljanje potpisa da li je takva inicijativa u skladu sa Ustavom, također smatramo da je to dobra pozicija neovisno o tome što bi vjerojatno bilo bolje kada bi takve odredbe stajale u ustavu, naročito kada su po srijedi odredbe ustava koje se tiču temeljnih prava i sloboda i odredbe ustava kojima se definira temeljna ljudska prava, temeljna manjinska prava, temeljna prava različitih socijalnih grupacija u zemlji, a ja bih tome dodao i ona pitanja koja mogu izazvati ozbiljne svjetonazorske sukobe u društvu i koje mogu poslužiti samo destabilizaciji političkog života u zemlji, a nikako pomoći da se takva pitanja razriješe kroz politički dijalog i kroz političke pregovore.
Što se tiče pitanja jasnoće pojedinih odredbi i u prijedlogu izmjena Ustavnog zakona o ustavnom sudu imam razumijevanje za stajalište onih koji misle da bismo te odredbe trebale učiniti jasnijim tokom narednih rasprava, naprosto zato da ustavni sud ne bi trpio nepotrebne sumnje u to da će on arbitrirati u stvarima u kojima ne bi trebao arbitrirati, premda ne spadam niti ja niti moj klub među one zastupnice i zastupnike u ovom saboru koji smatraju da je ustavni sud političko mjesto a priori i da je to mjesto kojem unaprijed ne možemo vjerovati. To može biti neka vrsta naših stranačko političkih stavova, to može biti neka vrsta naših načina na koji razumijemo odluke ustavnoga suda i sam sam često bio u situaciji da sam bio ponukan da razmišljam u takvom smjeru, međutim mislim da se sa tom vrstom pristupa ne stvara pravna kultura, niti kultura institucionalnoga poretka u zemlji, naročito se ne stvara ukoliko se dijeli etikete …/Govornik se ne razumije/…da su to politički ljudi, da to treba ukinuti i da to nije mjesto na kojem treba na bilo o čemu odlučivati jer za to postoje narodni geniji koji će o tome odlučivati u ime naroda i stvarati javno mijenje i javnu volju, hvala vam.

Reiner, Željko (HDZ)

U ime Kluba zastupnika Hrvatskih suverenista sada će govorit poštovani zastupnik Željko Sačić, izvolite.

Sačić, Željko (Hrvatski suverenisti)

Poštovani predsjedavajući, državni tajniče, kolegice i kolege i hrvatska javnosti.
Evo mi smo već izrazili svoja javna stajališta oko tih ubrzanih, nenadanih i doista izvanrednih inicijativa Vlade RH, prije svega predstavnika klubova, ponajviše kolegica i kolega iz HDZ-a, al svih drugih oko prijedloga izmjena Ustava RH i Ustavnog zakona o ustavnom sudu RH, pa ću samo kratko podsjetiti. Dakle, mi baštinimo našem božićnom ustavu iz '90.-te, najviše vrednote i svjedočimo tome da su naši ustavotvorci jasno dali do znanja o tom, o osvitu demokracije u Hrvatskoj da vlast proizlazi iz naroda, narodu pripada i odredili smo se tamo za predstavničku demokraciju, ali ostavili kako je već tada zapisano, mogućnost da narod i sam donosi odluke, neposredno odlučuje. Međutim, međutim zbog izvanrednih ratnih okolnosti, pretpostavljam da je to glavni razlog, trebalo je proteći puno godina da dođe 2000.g. jedna lijevo liberalna vlada i da u ovom zakonodavnom tijelu pokrene taj postupak izmjena ustava i operacionalizira te načine odredbe sa uvođenjem instituta narodne inicijative i dakle unatoč svih ogromnih, ogromnih kritika koje često puta i sam upućujem na mnoge postupke te vlade, ovdje svakako izražavamo, izražavamo jednu iznimno, iznimno veliku pohvalu za to, za taj iskorak i zahvaljujući upravo tim ustavnim promjenama narod je doista u praksi mogao doći do artikuliranja svojih političkih stavova i pokretat te narodne inicijative i one su bez obzira na sve što je podnormiran bio Zakon o referendumu, te narodne inicijative su imale velik utjecaj na politički život u RH, dakle narod se u toj šumi, u toj šumi propisa, ali i u određenom, u određenom ovaj pravnom vakumu snalazio uz intervencije institucija državnih tijela i proveli su doista impozantno i uspješne inicijative, narod je dakle sudjelovao u tome da vlada koja je tada bila aktualna promijeni određena svoja stajališta, da promijeni zakone, da donese nove zakone, da odustane od toga i to je bilo, to je doista ovaj utjecalo na politički život i političku dinamiku u RH i stvarao se dojam i ovaj tako je to i bilo da doista hrvatski narod, građani RH, slobodni svi državljani, ravnopravni državljani RH mogu ključnim pitanjima bitno utjecat na državno, na ovaj državne i političke odluke. Ne govorim sad o obveznim referendumima, ali taj fakultativni je bio. Čak smo imali taj uspješan ustavotvorni referendum o braku i kada gledamo sa današnje perspektive nije dobro ovako krenuti sa jednom restriktivnom željom i odredbom da se u potpunosti zaguši narodna inicijativa izmjenom Ustava RH, izmjenom Ustavnog zakona o Ustavnom sudu i paralelno s tim ne zaboravimo u 3. mjesecu smo imali na stolu i imamo još uvijek vladin prijedlog o izmjeni Zakona o referendumu.
Naime, kada sve to skupa u sinergiji proučimo i analiziramo onda dolazimo do zaključka da je glavni cilj vladajućima nažalost sa jednim brojem, začuđujuće za mene nije nažalost nego meni začuđujuće, sa jednim brojem naših kolegica i kolega koji su u oporbi dali su taj prijedlog kao shvatio sam danas da su neki od njih dali taj prijedlog zapravo da se rasprava otvori, što je po meni ok, pa otvaramo tu raspravu. Taj prijedlog je u biti duboko nesukladan sa općim načelima ustavnog poretka RH i sa tim samim odredbama jer ne može se uopće protumačiti racionalno zašto bi primjerice nasuprot naroda i slobodnih i ravnopravnih građana RH koji su odlučili u jednoj artikuliranoj pravnoj proceduri izaći pred hrvatsku javnost, stvorit organizacijski odbor kojeg kontrolira Državno izborno povjerenstvo, kojem određena tijela čak i sabor, ovaj sabor po prijedlogu ovog Zakona o referendumu daje svoje stajalište, čak i predsjednik Republike će dati svoja stajališta, čak i predsjednik vlade formalizirano dat svoja stajališta koja ćemo objavit u Narodnim novinama i ima čitav niz mehanizama kontrolnih da li je ta inicijativa u skladu sa Ustavom ili nije, mi sada tome nasuprot stavljamo odluku prethodnu ocjenu ustavnosti tih pitanja Ustavnog suda RH i to sa potpuno paušalnim, nejasnim interpretacijama i uvjetima da se ta pitanja protive pravnom poretku RH, općim načelima, općim vrednotama. Znači to je sve jedna ovako fluidna, jedna fraza, a koja bitno može onemogućit svaku volju, svaku želju u startu hrvatskog naroda da kaže suprotno stajalište od vladajućih politika. I to je po meni glavni cilj da se te inicijative u startu zatvore, da su te inicijative, da je ta odredba kojim slučajem važila da prethodno ocjenu ustavnosti daje Ustavni sud, dakle ja sam apsolutno siguran da nikad ne bi mogli promijeniti Ustav u dijelu ovaj koje narod odlučuje pokrenuo u pogledu Ustava, ustavne izmjene da je brak zajednica žena i muškarca. Mnogo toga ne bi bilo sindikalnih inicijativa ostvareno i od outsourcinga, Zakona o radu, mirovinskog, mnogo toga ne bi bilo ovaj u vezi sa drugim inicijativama od ovaj dozvoljeno i zato smo kao Klub Hrvatskih suverenista stajališta da ovakav prijedlog ne smijemo podržati i da apeliramo i na kolegice i kolege da ga ne podrže jer on nije prije svega egzaktno dorađen, on nije eksplicitan i on kao takav može biti društveno opasan za demokraciju u RH. Samo po sebi je neshvatljivo da si Hrvatski sabor zapravo tu …/Govornik se ne razumije./… koju ima u pogledu nadzora cjelokupnog sustava u dijelu kako to predviđa naš Ustav RH u najvećem dijelu prebacuje i unatoč protivljenju Ustavnog suda RH u nadležnost Ustavnog suda. Ustavni sud, ne zaboravimo je sam rekao da ne želi o tome, ako mora da samo iznimno će se zapravo očitovat o tim referendumskim inicijativama i pitanjima, ali to ex post kad se već prikupe, a da ne želi ulaziti u stanje procesa referendumskog odlučivanja prije nego se pokrene uopće inicijativa. Stoga smatramo da to nije dobro, a same kvote isto tako treba doraditi jer faktično mi smo spustili kvorum, kvorum tog odlučivanja i to na prvi pogled izgleda dosta dobro sa 360.000 na 250.000, ali s druge strane i produžili smo rok, ali nemojmo zaboraviti po Zakonu o referendumu mi imamo sada mogućnost da se referendumska aktivnost proteže 40 dana, najviše 45 dana s tim da je do 30 dana se može prikupljati potpisi, a samo 10 do 15 dana brojat liste zapravo sve to pripremit za upućivanje Hrvatskom saboru. S druge strane Državno izborno povjerenstvo sebi je 30 dana odlučilo da ono ima pravo brojati. Stoga možemo reći hvala vam, ganuti smo državni tajniče što kažete da ste promjene pokrenuli radi zaštite demokratske života u Hrvatskoj …/Upadica: Hvala./… radi smanjenja napetosti …/Upadica: Hvala lijepa./… a posebno radi utjecaja na naše financijsko stanje kao organizacijskog odbora.

Reiner, Željko (HDZ)

Hvala lijepa.
Sad će u ime Kluba zastupnika IDS-a govoriti poštovani zastupnik Emil Daus.
Izvolite.

Daus, Emil (IDS)

Hvala lijepa gospodine potpredsjedniče.
Uvaženi državni tajniče, kolegice i kolege, više puta je danas rečeno da je ustav temeljni pravni akt svih građana RH, što je i promjene njegove traže širu raspravu, možda ponekad poneki kompromis i naravno konsenzus što je više moguće prilikom donošenja njegovih izmjena, a posebno u situaciji sa ovakvim omjerom političkih snaga u parlamentu, u saboru. Također ustav se ne mijenja ni svaki mjesec, ni svaku godinu i zato prijedlozima njegovih promjena treba pristupiti krajnje odgovorno.
IDS je stava da o ovom prijedlogu promjene Ustava RH treba raspravljati u HS i da treba urediti pitanje provedbe referenduma i u petak ćemo glasanjem podržati da prijedlog ide u saborsku proceduru. O takvim aktima kao što je ustav, kao što je Ustavni zakon o ustavnom sudu RH uvijek treba raspravljati, razgovarati, pregovarati, a kako će se glasati tamo u trećem koraku o tom po tom, ali treba o tome raspravljati.
No pitanja koja si i sami sebi postavljam su slijedeća, da li stvarno svi žele urediti ustav, da li stvarno se želi uredit pitanje referenduma ili se želi politizirat i iskoristit ova dva pitanja za neke političke bodove, što je legitimno, ali opet pitam radi odgovornosti i radi temeljnog akta RH.
Kolegice i kolege nisam došao u parlament bavit se statistikom nego politikom i mislim da se primijeti, ne baš ni demagogijom, ni populizmom već pokušat koliko je to moguće nešto učiniti za društvo, za zemlju, za regiju iz koje dolazim i zato sam pokušao poslat poruku stavljanjem svog potpisa na prijedlog odluke o pristupanju promjeni Ustava RH, ne zato jer je on bio važan, jer je bio bitan, vladajući imaju dovoljno ruku nego poslat jednu poruku da takav prijedlog treba ić u raspravu i da je potrebno o njemu raspravljat, možda nije bilo politički mudro, ali učinio sam to, ali ne da ću automatizmom naravno glasat za, za promjene ustava, daleko smo još od toga ponavljam.
No možda malo naivno, možda sam htio isprovocirat, očekivao sam sličnu ili bar donekle sličnu poruku iz druge strane i tu mislim naravno na prijedlog liberalnih stranaka i lijevih stranaka da se u saborsku proceduru stave promjene Ustava RH koje imaju za cilj osigurat pravo žena na izbor i nitko naravno ne očekuje da se to bjanko prihvati u prvom koraku, uostalom svi smo mi različiti, različito gledamo na mnogo toga oko nas, to jest bit demokracije ne, ali očekivao sam da se omogući rasprava u saboru o tome i bilo bi idealno košto su neke kolegice i kolege rekli da je išlo paralelno, da su išla oba prijedloga, tad bi to bilo stvarno fer i da se borimo argumentima, okej, neko će to pokušat drukčije, legitimno je, neko koristi više populističku retoriku, neko se bavi sadržajem, al bi se borili argumentima.
No na jučerašnjoj sjednici zajedničkoj dvaju saborskih odbora koji o tome odlučuju taj prijedlog nije prošao i poslala se poruka kriva po meni i to je ta razlika između onih koji podržavaju raspravu i onih koji ne, naravno da postoje drugi načini kako može taj prijedlog ić u saborsku proceduru i vjerujem da će se to učiniti, mislim na prijedlog oporbe, no jučer je bila prilika to učiniti elegantnije, pa rekao bi i korektnije, ali nažalost ta prilika je propala.
A ja bi iskoristio još jednu priliku, o tome sam možda jednom dvaput ovdje pričao, jednom postavio i pitanje premijeru na aktualnom prijepodnevu, kad se već govori o promjeni ustava da ukažem na činjenicu kako se nedovoljno kvalitetno provode odredbe postojećeg teksta ustava i ne mislim pri tom samo na zajamčena prava manjinskih i ugroženih skupina u društvu, kao ni narušene postignute civilizacijske vrednote već i na odredbe koje se odnose na prava lokalne i regionalne samouprave. Nama kao regionalno stranci to, to ovoga znači, možda malo više na to gledamo, na kraju krajeva bili smo jedni od onih koji su u tadašnjoj vladi pred 20.g. i, i donijeli i naziv tada bio je kompromis područne i regionalne, nemao ništa protiv da ostane samo regionalne samouprave, to me jučer kolega Bauk sjetio, pa da nakon 20.g. napokon počinjemo provoditi ustavne odredbe, te da nam regionalna i lokalna samouprava postane ono što bi zapravo i trebala biti, a to je samouprava u punom smislu te riječi, a preduvjet toga je naravno decentralizirana država, a zapravo i posljedica toga je decentralizirana država, evo hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)

U ime Kluba zastupnika Socijaldemokrata govorit će poštovana zastupnica Ivana Posavec Krivec, izvolite.

Posavec Krivec, Ivana (Nezavisni)

Zahvaljujem vam poštovani potpredsjedniče hrvatskog parlamenta.
Kolegice i kolege, evo danas došli smo i do tog trenutka da otvaramo raspravu ovdje u parlamentu o prijedlogu odluke o pristupanju izmjeni Ustavnog zakona i o prijedlogu odluke o pristupanju promjene Ustava RH. To nije onako kako bi se u narodu reklo tema koja je pala s neba i za koju nismo znali da će se dogoditi, to je tema o kojoj unazad nekog vremena raspravljamo svi zajedno ovdje u HS o tome da li je potrebno mijenjati hrvatski ustav po pitanju boljeg definiranja teme referenduma.
I da, zato ću podsjetiti na činjenicu da smo svi skupa kada smo ovdje raspravljali o novom Zakonu o referendumu zapravo izrekli neke teze koje čini mi se svima su jedinstvene, a to je da sama izmjena Zakona o referendumu nije dovoljna, da će ona na neki način ostati mrtvo slovo na papiru ukoliko nju neće pratiti izmjene ustava, ali i izmjene Ustavnog zakona o ustavnom sudu. I upravo u tom trenutku učinilo mi se i nama u Klubu Socijaldemokrata pozitivno da je neko čuo što parlamentarci ovdje za ovom govornicom govore i za što se zalažu, učinilo mi se da smo došli do faze u kojoj možemo otvoriti politički dijalog. Politički dijalog upravo na mjestu gdje se on mora održati u hrvatskom parlamentu. Na mjestu u koje su nas birali hrvatski građani. I ovdje imamo obvezu zastupati sve njih. I one koji imaju jednu ideološku preferencu i one koji imaju drugu ideološku preferencu. Mi ovdje moramo biti ti da se čuje glas svih. I upravo zato smo mi iz Kluba Socijaldemokrata dali potpise i podržali i osnažili ovu inicijativu želeći da o izmjenama Ustava o pitanju referenduma otvorimo raspravu u hrvatskom parlamentu u kojoj će sudjelovati svi zastupnici i zastupnice gdje nećemo na bilateralnim sastancima dogovarati neke okolnosti izmjena Ustava već upravo ovdje, u sabornici hrvatskog parlamenta ili na nadležnom Odboru za Ustav.
Isto tako, mi u Klubu Socijaldemokrata nismo imali dileme ni u trenutku kada je kolegica Katarina Peović izašla sa prijedlogom da bi i pravo o slobodnom odlučivanju na rađanje žena trebalo biti definirano u Ustavu. Dali smo podršku i za otvaranje rasprave o toj inicijativi, ali smo isto tako potpuno jasno i decidirano rekli, mi nismo ti koji ćemo trgovati sa jednom ili sa drugom inicijativom. I rekli smo to dosljedno onome za što smo se cijeli svoj politički vijek zapravo zalagali. Ostajemo dosljedni upravo na onome što smo i prijašnjih godina predlagali da se u Ustavu treba mijenjati. Ostali smo dosljedni na ideji da žena u RH treba imati pravo na izbor, nama to nikad nije bilo sporno. I rekli smo koji su elementi da se to pravo treba ostvariti. I rekli smo da je u ovom trenutku za neostvarivanje tog prava odgovorna Vlada RH jer da postoje zakoni u RH koji omogućavaju to pravo, ali nisu provedivi. I prozvali smo, upravo mi smo prozvali Vladu RH da po tom planu djeluje.
Zašto ja sad ovo govorim? Zato što danas bi bilo vrlo korektno da svi skupa se nađemo na tezi da je o izmjenama Ustava kao najvišeg dokumenta ove naše države koja ima kratku, ali tešku povijest, mjesto i vrijeme da se razgovara u hrvatskom parlamentu. Da se razgovara prema pravilima, prema unaprijed utvrđenim pravilima. Da se definira kako se Ustav može mijenjati i da se definira kako se referendum može provoditi jer nama je iznimno bitno da u demokraciji tamo gdje vlast proizlazi iz naroda, narod ima pravo direktno odlučivati. A ne neko tijelo u nekom trenutku prema svojoj ideologiji da odlučuje da li je taj narod u pravu ili ne. Zadnja mora biti ona koju je rekao narod. Za nas tu dileme nema, sviđalo se to nama ili ne. I takvu situaciju smo mi imali i dosljedni smo i na tom primjeru.
I neću dvojiti, ovaj prijedlog oko kojeg smo sjeli sa vladajućom većinom i razgovarali istovremeno sa kolegicama i kolegama iz oporbe potpuno je na tragu onoga što je predlagala naša bivša stranka 2018. godine. I mi od toga ne bježimo. I da, i jučer smo javno rekli, ovo je početak, ali za nas to nije dovoljno. Hrvatska je u 30 godina stvorila državu i ostvarila sve svoje nacionalne ciljeve, one vanjske i one unutarnje politike. Završit ćemo tu priču sa recimo ulaskom u Schengen, sa ulaskom u eurozonu i sa nekim drugim pitanjima, ali da li je Hrvatska u tom periodu osnažila društvo, da li ga je izgradila onako kako to građani zaslužuju, kako trebaju. To su pitanja oko kojih mi smatramo da treba otvoriti jednu veliku, široku raspravu, ali ne samo ovdje sa predstavnicima parlamentarnih stranaka već sa cijelom akademskom zajednicom u RH. Da, mi smo to jučer jasno rekli i to ću danas ovdje ponoviti. Mi smatramo da je trenutak da se otvori jedan veliki okrugli nacionalni stol koji će upravo iznjedriti nove strateške ciljeve RH koji će biti osnova za jednu sveobuhvatnu izmjenu Ustava. Ta sveobuhvatna izmjena Ustava treba dati odgovore na sva ova pitanja koja ste kolegice i kolege vi danas ovdje otvorili, a mi smo danas ovdje imali pitanja ne samo prava žene na slobodno odlučivanje o rađanju, ne samo pitanje referenduma. Mi smo ovdje imali pitanje teritorijalnog ustroja, mi smo ovdje imali pitanje obrane nacionalne sigurnosti i sva ona pitanja koja zapravo proizlaze iz Ustava. I da, odgovor na ta pitanja treba dati hrvatski parlament. I da, ne možemo delegirati drugim institucijama da odlučuju o čemu se na referendumu može odnosno ne može raspravljati. I da, ovo je prvi korak u kojem smo spremni ući u raspravu u drugom i u trećem koraku spremni smo reći o svakom pojedinačnom pitanju naš detaljan stav i pokušati zajednički ponavljam kroz dijalog doći do konsenzusa i najboljeg rješenja za naše građane. I da, ovo što smo mi sada dali 10 potpisa i ovo što smo mi danas spremni razgovarati na tu temu ne znači da će naši glasovi biti među 101 glasom odnosno 2/3 većinom koja je potrebna za konačne izmjene zakona.
Ovo nisu bjanko potpisi, ovo nije bezrezervna podrška, ovo je samo pristupanje i otvaranje razgovoru o temama o kojima smo i prije govorili da ih treba mijenjati. I da, slažemo se sa svime onime što su kolege iz oporbe rekli, da kvorum odlučivanja je možda previsoko postavljen, imamo nove popise stanovništva, imamo nove okolnosti u Hrvatskoj, ali taj kvorum odlučivanja daleko je blaži od onoga koji smo predlagali zajedno prije 5.g. ili 4.g., da spremni smo razgovarati o tome da se taj kvorum još spusti, da spremni smo razgovarati o broju od otprilike milijun glasača koji bi trebao biti broj za donošenje promjena koje proizlaze iz ustava, da sve su to teme oko kojih trebamo doći do konsenzusa i ponavljam kao što su i mnogi rekli, otvaramo raspravu, čvrsto stojimo iza ovih naših potpisa, to ne znači da svi u klubu jednako mislimo i da nećemo imati različite rasprave, ali to znači da je parlament mjesto dijaloga i da tako mora biti, a da ćemo u konačnici vidjeti da li ćemo podržati izmjene ustava i Ustavnog zakona, zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)

U ime Kluba zastupnika HSS-a i Radničke fronte sada će govorit poštovana zastupnica Katarina Peović, izvolite.

Peović, Katarina (RF)

Dobar dan svima.
Francuska vladajuća većina u svom parlamentu ovih dana počinje sa procesom uvođenja prava na pobačaj u francuski ustav. Mi smo imali pravo na pobačaj upisan u naš ustav 1974.g., pravo svakog čovjeka na slobodno odlučivanje o rađanju djece i to je pravo iz tog ustava nestalo. To pravo smo ovdje tražili nas 40 zastupnika i zastupnica da se vrati u hrvatski ustav i da pobačaj postane opet ustavna kategorija, to je HDZ odbio. HDZ sada ima, ide na promjene ustava u segmentu referenduma, odbija prijedlog pobačaja, da se vrati pravo pobačaja u ustav, ali kažu da su spremni na sve pregovore i sve razgovore, nisu, nisu niti otvoreni za nikakve pregovore, niti za nikakve razgovore, a to pokazuje ne samo činjenica da oni nisu bili spremni uvrstit u svoj prijedlog ustavnih promjena naš prijedlog, pa da se o njemu raspravlja, kao što su rekli, neki su potpisali samo zato da bismo sad ovdje raspravljali o tome, zašto o ovome nismo mogli raspravljat, al ne samo to nego pazite u istoj smo kategoriji dovoljnih brojeva zastupnika i zastupnica koji su uložili prijedlog promjene ustava i mi i HDZ sa svojom inicijativom, ali HDZ-ov prijedlog je ušao u dnevni red današnji, a naš nije. Toliko o otvorenosti za pregovore, razgovore i svakakve sugestije, nema ništa od toga. Znači, još jedna stvar zašto toga nema? Pa zato što dva od tri HDZ-ova birača se s nama slažu, to nije nešto o čemu HDZ želi razgovarati, to je nešto što HDZ želi staviti pod tepih i zato ćemo ići na jesen i sa našom inicijativom u saboru, ako treba i sa referendumskom inicijativom gdje ćemo pozdraviti i HDZ-ove birače koji će potpisivati naše referendumsko pitanje. No HDZ i ovim izmjenama i promjenama pokušava otežati naš referendum, pa ću sada govoriti o tome, a o našoj inicijativi na trećoj točki dnevnog reda danas.
HDZ-ova inicijativa ide protiv narodnog referenduma ipak iako postoje neke stvari s kojima se možemo složiti odnosno pokušava ga otežati i to ću pokušati na našem primjeru napraviti analizu HDZ-ova prijedloga. Znači HDZ-ove promjene su dobre samo u jednom segmentu, a to je segment smanjivanja broja potpisa s 10% upisanih birača na 250 tisuća, znači nešto manje od 400 tisuća je trebalo sad, znači sad se smanjuje za skoro 150 tisuća potpisa, to je dobro i dobro je produljenje roka za prikupljanje potpisa, na referendumu će se umjesto 15 dana moći potpisivati 40 dana, tu je HDZ procijenio da više-manje svaka referendumska inicijativa može skupiti dovoljan broj potpisa i da ovdje nema straha i to je propustio kao nekakav oblik veće demokratičnosti jer pazite sve ovdje što gledamo kao primjere i prijedloge moramo gledati iz aspekta veće demokratičnosti, ovo jest veća demokratičnost jel. Stavljanje kvoruma za referendum nije nužno loše, referendum treba predstavljati volju većine, a ne tiraniju manjine koja uz pomoć crkve i drugih institucija može nametati svoje agende, no kvorum ne može biti nerealan jel. Po HDZ-ovom prijedlogu referendum prolazi ako 1/3 birača upisanih u RH podupre referendumsko pitanje za promjenu ustava i organskih zakona, ¼ za promjenu zakona, a krenut ću ovdje od kraja, a opskurno je da za udruživanje i razdruživanje u nadnacionalnoj zajednici se traži 50% upisanih birača. Postoji li veće licemjerje, za ulazak u EU mijenjao se ustav samo kako bi bilo dovoljan broj birača da uđemo u EU, znači većina izašlih birača, moglo je izać 3 pa da 2 glasaju za EU ušli bi u EU, na taj referendum usput rečeno izašlo je milijun 960 tisuća birača, za EU je glasalo milijun 298 i nešto tisuća birača, to vam je otprilike 1/3 znači upisanih birača, sad bi trebalo više od 50% upisanih birača. Hoćemo li sad poništit referendum za pristupanje u EU, dok je HDZ-a nećemo, nego znate šta ćemo radit, mijenjat ćemo referendumska pravila kako to HDZ-u odgovara. Ako smo ušli u EU sa ajmo reć negdje 1/3 upisanih birača koji su to glasali, minimum poštenja bi bilo da to tako i ostane ili je ovo ko iz Hotel California pjesme od Eaglesa „You can check-out anytime you like, but you can never leave“
Na jesen dolazi recesija, dolazi inflacija, ulazimo u eurozonu, gubimo zadnju polugu mogućnosti autonomnih monetarnih politika. Nije nemoguć grčki scenarij gdje znamo na koji način će Grčka teško nosila sa svojom recesijom u trenutku znači gubitka tih poluga, a HDZ se želi osigurati. Slovenija usput rečeno prije ulaska u eurozonu bila nazivana tranzicijskim tigrom, kad je ušla u eurozonu zapravo je stagnirala. Mjere štednje, što znači niže plaće, niža realna kupovna moć, veća nezaposlenost sve nas to čeka na jesen, HDZ želi biti siguran da onemogući bilo kakve promjene u korist sebe i svojih glavešina koji u EU gledaju i neke svoje beneficije sasvim privatne.
Naime, reći ću drugu stvar u Ustav je uneseno homofobno određenje definicije obitelji kao zajednice muškarca i žene s manje od 750.000 birača, a dovoljno bi bilo da su izašla 3 birača i da su 2 glasala za to pitanje, Ustav bi se promijenio. Sada pak HDZ traži da na referendumu progresivne opozicije na jesen za vraćanje prava pobačaja u Ustav, prava koje je teško izboreno, desetljećima je bilo u našem Ustavu, izborile su ga žene, sad se dižu kvote. Sada HDZ tvrdi da 1/3 upisanih birača potrebna je da glasa za referendumsko, pazite da glasa za referendumsko pitanje koje mijenja Ustav, to vam je preko milijun i 290 tisuća, 290 tisuća birača, ja se ispričavam ako je neka druga brojka, ja sam došla do te brojke znači otprilike, ali to je isto pitanje koje trebamo raspraviti. Znači nije jasno niti koliko točno birača treba i to je stvarno ono ozbiljan problem. Ali jasno je da žele otežati referendumsku inicijativu za vraćanje prava na pobačaja u Ustav. To im neće uspjeti i njihovi birači će glasati za naše pitanje i podržat će ga i njihovi birači. No, znači ono što bi bilo minimum poštenja ajdmo sad ovdje reći je da se te kvote snize. U svakom slučaju za udruživanje i razdruživanje ne više od 25%, za zakon sigurno ne jednu četvrtinu upisanih birača, za ustavne promjene svakako ne 1/3.
Što se tiče ograničavanja onog o čemu se može raspisati referendum, znači razumijem one koji su u opoziciji i sami tako nešto tražili da sad ne mogu biti protiv toga, no ipak treba biti kritičan prema tome da se referendumsko pitanje ograniči člancima Ustava 1. i 3. Naravno da u tim člancima stoje i dobre stvari, sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost, ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, očuvanje prirode i okoliša, vladavina prava, demokratski višestranački sustav itd., ali to je toliko opće napisano da se praktički svaka referendumska inicijativa može zabraniti.
Mi ovdje dajemo ono carte blanche da se uistinu ograniči i zabrani svaka referendumska inicijativa da ne kažem da pitanje poštivanja odnosno nepovredljivosti vlasništva koje stoji u tom članku isto tako može biti upitno. Radnička fronta bi recimo to pitanje postavila, za to je naravno potrebna i većina demokratska da se s tim složi za što mislimo da će recesijom i inflacijom i gubitkom bilo kakvih poluga monetarne, autonomne politike sve više biti prisutno kao pitanje u našem društvu treba li Paladina zadržati sve što je legalnim putem stekao jer je nepovredljivost vlasništva upisano u naš Ustav.
Provjera ustavnosti samo za kraj, znači provjera ustavnosti prije prikupljanja potpisa po njihovom prijedlogu može zatražiti 15 zastupnika, predsjednik, premijer ili sabor, ali i nakon prikupljanja potpisa. I tu stvarno postoji prostor za manipulaciju da se zapravo gleda da li će sad ta inicijativa prikupiti potpise ili neće, e ako hoće e onda ćemo je ići gasiti. Mislim da tu nemamo rješenje, ali tu bi se stvari trebale riješiti možda ipak na neki precizniji način, a ne da se u bilo kojem trenutku može postaviti pitanje ustavnosti.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

U ime Kluba zastupnika HDZ-a sada će govoriti poštovani zastupnik Krunoslav Katičić.
Izvolite.

Katičić, Krunoslav (HDZ)

Zahvaljujem gospodine predsjedavajući.
Kolegice i kolege, pa evo kao što sam i uvodno kazao prilikom replike na predlagatelja ovaj prijedlog nije samo prijedlog HDZ-a već ovom prijedlogu se pristupilo sve skupa 92 zastupnika iz ovog visokog doma, stoga te inicijative a kao što je već više puta kazano ovo je prvi korak koji ide ka daljnjim izmjenama. Mislim da je to vrlo dobar konsenzus koji ukazuje da je ovaj potez odnosno inicijativa više nego opravdana.
Nažalost, fascinantno je, a meni me kao čovjeku iz prakse da se iz rasprave koja je bila kako jučer na odborima tako iz današnje dosadašnje replika odnosno i rasprave koja je bila na predlagateljevo uvodno izlaganje dade iščitati činjenica da se ne vjeruje državnim institucijama, a posebno Ustavnom sudu RH koje je pak tijelo koje najviše odnosno četverostupni dio nije klasičan ustavni sud da se suduje, ali je tijelo koje ocrtava jednu ovaj ocrtava stanje i na neki način i korektiv svih onih drugih tijela koje se mogu iščitavati. To samo potvrđuje i sastav samog Ustavnog suda u kojem nisu samo pravnici nego i drugi, predstojnici drugih struka i političkog i drugog društvenog života.
Kao što je poznato referendum kao takav je oblik izravnog izjašnjavanja građana o nekim pitanjima od osobite važnosti za užu ili širu zajednicu. Iz toga se dade zaključiti i spominje se kao da nije bilo nekakvih referendumskih inicijativa i održanih referenduma u RH što jednostavno nije točno jer je održano nekoliko referenduma, ali sa različite vrste, neki su bili na državnoj razini, neki su bili na lokalnoj razini sa različitim ishodima, a inicijativa kako referendumskih tako i narodnih inicijativa je bilo mnogo mnogo više, stoga taj argument da se u Hrvatskoj želi zabraniti referendum nije točan odnosno nije ničim potkrijepljen jer sama činjenica da postoji, da postoji toliki broj kako inicijative referendumskih tako i onih koji su održani ukazuje na nešto potpuno drugu problematiku.
Moram se malo, naravno želio bi se u ime kluba osvrnuti i na pozadinu odnosno i na način kako je došlo do ove inicijative. Kao što sam i kazao već maloprije ovo je jedan od prvih koraka u izmjenama ustava odnosno izmjenama Ustavnog zakona o ustavnom sudu i ova inicijativa nije došla na nadležni saborski odbor samo tako jer je to odjednom palo na pamet ili vladajućim ili nekome nego je jednostavno plod ovdje jedne dugoročne komunikacije i koordinacije rada i sa ostalim ovaj klubovima i kao što je već i sam predlagatelj kazao i stoga se dade iščitati i stav Kluba HDZ-a koji je inicirao ovaj referendum da postoji dobra volja i snaga i želja da se svi konstruktivni prijedlozi koji su, će biti upućeni u ovu daljnju proceduru da su hvale vrijedni, da su dobrodošli i da će biti na odgovarajući način i verificirane ili uklopljene u predloženi tekst izmjene ustava odnosno izmjene i dopune Ustavnog zakona.
Meni se odnosno Klubu HDZ-a je jasno da su predložene izmjene kad se tiče samog ustava dosta jasne jer od samog onih boliki koje su bile od utvrđivanja samog potrebnog broja birača kojim su, se može samo zatražiti raspisivanje državnog referenduma, te do potrebne većine za odlučivanje na referendum, tj. tzv. već spominjani kvorum odlučivanja. On je predložen u onom okviru kakav je sada, mislim da oslikava stvarno stanje i mogućnost onoga što bi bilo takva volja građana. Stoga te objede koje idu sa nekakvim načinima da su previsoki ili prenale i idu usporedbe sa nekakvim izbornim rezultatima, mislim da se tu žele ispremiješati kruške i jabuke i dva nekakva potpuno različita pravna termina i područja svrstati na jedno te isto smjer.
Isto tako želim se u ime kluba osvrnuti i na ovaj dio koji se, a koji se spominje i Venecijanska komisija, da i Venecijanska komisija kao takva izdaje preporuke, one su preporuke, one nisu po svojoj snazi nikakav pravni akt koji bi se kao takav trebao uvrštivati u ičiji pravni sustav, mislim da je to svima dosta jasno, međutim želim upozoriti da se ovdje na neki način, ne na neki nego se spominje samo odredba 7.a. te, tih pravila Venecijanske komisije i iz toga se dade iščitavati nekakvi zaključci, a ne spominje se ona odredba 7.b. koja nakon toga slijedi i koja je jasna i nedvosmislen …/Govornik se ne razumije/…također preporuča da se dopušta u referendumskim pitanjima uključiti kakvi kvorum izjašnjavanja i kako je potreban kvorum izlaska i potrebna većina glasova kako bi referendum o kojem se izjašnjava bio pravovaljan, stoga takve, takvi jednostavno nisu i mislim da bi sama, bilo pristojnosti radi, bilo potrebno onda cjelokupnu odredbu članka tog iz Venecijanske komisije, točno 7.a. i 7.b. spomenuti i jednu i drugu, a ne parcijalno iznositi samo jedan dio koji se odnosi i koji se prihvaća kao takav i možda na neki način modificiran odgovara političkoj svrsi.
Zaključno, mislim da slijedom ovog svega što smo i čuli i kakav je bio iznos …/Govornik se ne razumije/…naših zastupnika, Klub HDZ-a smatra da će se ovim predloženim promjenama ustava, kao i izmjenama Ustavnog zakona to pravno područje referenduma unaprijediti, te će se olakšati održavanje kako obveznih i fakultativnih referenduma, a ujedno i mislim da će se pokretanje narodnih inicijativa uz naravno istovremeno osiguravanje legitimiteta odlučivanja biti unaprijeđeno i mislim da će se uz izmjenama i dopunama također biti osigurano ustavnost provedbe samog referendumskog područja jer će to osiguravati i sve nedvojbene situacije će rješavati ipak ustavni sud koliko god se njega želi omalovažiti i stavit na stranu, mislim da je to jedino tijelo koje može vjerodostojno i na meritetni način provoditi ustavne sve odredbe.
Za kraj isto također mislim da će se predloženim izmjenama odnosno i dopunama zakona, Ustavnog zakona, ostvariti i dodatno ojačati demokratski standard društva, osigurati transparentnost i otvorenost postupka provedbe samih referenduma, te će se na podredan i izravan način pojačati i djelotvorniji utjecaj građana u samom procesu odlučivanja, političkog odlučivanja i vidit će se jasna i njihov interes i input na svako odlučivanje.
Stoga će Klub HDZ-a što vam je svima jasno podržati predloženi nacrt izmjene ustava i izmjene Ustavnog zakona o ustavnom sudu RH. Hvala vam lijepo na pažnji.

Reiner, Željko (HDZ)

Hvala.
U ime Kluba zastupnika zeleno-lijevog bloka sad će govorit poštovana zastupnica Sandra Benčić, izvolite.

Benčić, Sandra (Možemo! - politička platforma)

Zahvaljujem se predsjedavajući.
Poštovane kolegice i kolege, više puta smo ovdje govorili o važnosti referendumskih inicijativa i mogućnosti zapravo da građani sudjeluju u donošenju odluka, a posebno onda kada zakonodavac oko nečega zakaže. Naš stav je uvijek bio da najliberalniji režim referenduma mora postojati na lokalnoj razini jer se tamo odlučuje upravo o pitanjima koja su najbliža građanima jel, da naravno je zakonodavni referendum moraju postojati određena pravila, a ustavni referendum je taj koji zaista pristajemo i smatramo da treba imati i određeni kvorum odlučivanja, a objasnit ću i zašto i zašto smatramo da je zaista trebalo otvoriti ustav i da treba urediti referendumsku materiju i da treba smanjiti broj potrebnih potpisa za pokretanje narodne inicijative, međutim zašto ćemo kategorički biti protiv prijedloga koji je HDZ iznio i predložio nam jer ja vam tvrdim da kada bi se ovaj prijedlog usvojio mi nikada više ne bismo mogli imati niti jednu uspješnu ustavotvornu referendumsku inicijativu, nikada, a možda bismo jednom u 10.g. mogli imati donekle uspješnu zakonodavnu referendumsku inicijativu i sad zašto je tome tako?
Počet ću prvo sa ovlastima ustavnog suda odnosno izmjenama Ustavnog zakona o ustavnom sudu. Tim izmjenama daje se ovlast ustavnom sudu prethodne ocjene ustavnosti pitanja i to na dvije razine, na zahtjev 15 zastupnika ili zahtjev vlade, predsjednika ili po vlastitom nahođenju odnosno ustavni sud može u okviru svoje opće nadzorne ovlasti i sam pokrenuti prethodnu ocjenu ustavnosti pitanja.
Kada govorimo o prethodnoj ocijeni ustavnosti pitanja moramo reći da ona nije savjetodavne naravi, ona nije zamišljena kao proces usuglašavanja i poboljšavanja pitanja nego kao proces u kojem se pitanje može odbaciti i zaustaviti referendumska inicijativa. A zašto je važno da postoji referendumska inicijativa sa određenim pitanjem, pa čak i kada bi u konačnici to pitanje možda bilo proglašeno da nije u skladu sa ustavom. Zbog toga što referendumska inicijativa postavljanjem pitanja otvara javnu raspravu o nekom pitanju i ta javna rasprava o nekom pitanju je možda najvažniji, najbogatiji dio demokratskog procesa. Stavljamo pitanje na stol, uključuju se stručnjaci, uključuju se građani i raspravljamo o nekom pitanju. Dvije referendumske inicijative koje uopće nisu završile referendumom, a koje su bile izrazito uspješne u svom naumu kao što su primjerice „Ne damo naše autoceste“ i referendumska inicijativa „67 je previše“, bile bi po ovim odredbama moguće zaustavljene na samom početku, javna rasprava se ne bi otvorila, potpisi se ne bi prikupili i vlada ne bi ustuknula pred 600 plus tisuća potpisa koji su bili sakupljeni i gdje je vlada onda samo odlučila ne idemo na referendum nego povlačimo, povlačimo prijedlog zakona i u jednom i u drugom slučaju. I tako smo zaustavili monetizaciju odnosno privatizaciju da budemo realni autocesta, ali isto tako smo osigurali da je, se sa 65.g. u Hrvatsku ide u mirovinu i zaštitili nekakva osnovna radnička prava, dakle samom, samim pokretanjem inicijative. Zaustavljanje od strane ustavnog suda inicijative na samom početku onemogućilo bi tu vrstu javne rasprave i tog pritiska građana na vladu i na većinu u saboru.
Šta je još ovlast ustavnog suda, kako je ona definirana u ovom prijedlogu?
Ona je definirana na način da kaže da ustavni sud može po dvije osnove procjenjivati referendumsko pitanje da li je u skladu s ustavom. Prvo, da li je u skladu sa temeljnim odrednicama ustava odnosno čl. 1. i čl. 3., a drugo je li možda pitanje u isključivoj nadležnosti sabora, vlade ili predsjednika republike i u tom grmu leži najveći zec jer ne postoji definirano koja to, koje su to ustavne ovlasti u isključivoj nadležnosti sabora, vlade ili predsjednika republike, pa bi se tako moglo reći da svaka referendumska inicijativa koja ima budžetske implikacije je u isključivoj nadležnosti sabora i vlade jer se radi o proračunu, pa vas pitam bi li onda referendumsko pitanje „Ne damo naše autoceste“ bilo proglašeno pitanjem koje je u isključivoj nadležnosti sabora i vlade jer ima itekakve proračunske implikacije ili referendum „67 je previše“ isto tako. Znači moramo se zapitati koje mi to ovlasti ustavnom sudu odnosno većini koja tada postoji ustavnom sudu dajemo da procjenjuje referendumsko pitanje svako uvijek iznova. Naš stav je da se unaprijed treba propisati koji su to članci ustava koji definiraju isključive ovlasti sabora, vlade ili predsjednika republike. One su i nabrojane ovdje u obrazloženju, ali ne i u samom prijedlogu. Dakle ovdje se kaže ustav ne poznaje državne referendume za imenovanja i opozive, tu ulaze i pitanja poput odlučivanja o ratu i miru, naređivanju uporabe oružanih snaga iako nije proglašeno ratno stanje iskazivanja povjerenja vladi, davanjem pomilovanja, predlaganje donošenja državnog proračuna itd. Slažemo se, ovo navedeno jesu nekakve isključive ovlasti sabora i vlade. I u nekom dijelu predsjednika Republike, ali ajmo onda i u prijedlogu ustavnih izmjena reći referendum se ne može pokretati za ta, ta, ta i ta pitanja odnosno za te i te članke Ustava. I svatko će znati da to su oni članci Ustava koji ne mogu, o kojima se ne može na referendumu odlučivati.
Nadalje, šta je još nama dodatni problem kod odluka Ustavnog suda odnosno davanja preširokih ovlasti koje nisu ograničene jasno dakle dokle seže njihovo ograničenje. Otvara se prostor arbitrarnosti. Mi se bojimo istina te arbitrarnosti Ustavnog suda, posebno trenutne većine u Ustavnom sudu jer su nam na pitanju odluka o Covidu pokazali da su spremni zbog kratkoročnog interesa, kratkoročnog interesa zanemariti temeljne postulate Ustava kada su rekli da obična parlamentarna većina bira, bira hoće li biti ograničena 2/3 većinom u saboru kod donošenja odluka kojima se ograničavaju ljudska prava u izvanrednom stanju ili neće. Dakle, temeljno načelo kočnica i ravnoteža je bečeno u smeće. I da, ja se zato bojim toj većini Ustavnom sudu dati da procjenjuje baš svako referendumsko pitanje je li ili nije u isključivoj nadležnosti nekakve većine u saboru i neke vlade.
Nadalje, kvorum odlučivanja za promjene Ustava ja se slažem mora postojati kvorum odlučivanja da ne možemo imati nakaradne situacije da dođe ono 5% ljudi i promijeni neke temeljne odrednice Ustava. Međutim, kvorum odlučivanja koji ste vi postavili onemogućuje da ikada više imamo uspješnu ustavotvornu referendumsku inicijativu. Potrebno će biti da 1,2 miliona ljudi plus malo više glasa za prijedlog referendumske inicijative. Što vam znači ako imate omjer jedine ustavotvorne referendumske inicijative iz 2013. tada je omjer bio 66:33, 66% je glasalo za, 33 protiv, u tom omjeru to vam znači da vam ukupno izlaznost mora biti iznad 1,8 milijuna što je 50% plus svih birača upisanih u RH. Što znači da tražimo da 200 i nešto tisuća ljudi glasa više za, izađe na referendum nego što izlazi na parlamentarne izbore.
Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)

U ime Kluba zastupnika Domovinskog pokreta sad će govoriti poštovani zastupnik Stephen Nikola Bartulica.
Izvolite.

Bartulica, Stephen Nikola (Domovinski pokret)

Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče.
Kolegice i kolege nalazimo se evo 2 dana pred ljetnom stankom, jako je važna tema i žao mi je da ovo se događa baš kad građani ne davaju veliku pažnju našem radu. Kamo sreće da je drugačije, ali iskoristit ću priliku da neke stvari ponovno istaknem i šteta da nema više zastupnika u sabornici. Mislim da je ovo izuzetno važna tema.
Dakle, vezano za promjene Ustava slažem se načelno da ne smije se to često događati. Ustav mora biti kao temeljni akt svake države, imati jednu snagu i ne biti izložen čestim promjenama ovisno o javnom mnijenju i slično. Međutim, imamo danas na dnevnom redu zapravo prijedlog koji će na novi način neka pitanja regulirati, pitanje referenduma i slično i postavlja se pitanje, za nas je to jako važno, što kad ključne institucije poput Ustavnog suda krivo tumače temeljna načela. Kad krivo tumače jer to je njihov zadatak. Dakle, možda javnost ne zna ima Ustavni sud 13 sudaca, njihov izbor nije baš izložen jako u javnom prostoru. Dakle, pročitat ću što su uvjeti ili tko može biti izabran za suca Ustavnog suda. Dakle, bira Hrvatski sabor na vrijeme od 8 godina iz reda istaknutih pravnika osobito sudaca, državnih odvjetnika, odvjetnika, sveučilišnih profesora i slično na mandat od 8 godina. U drugim rekao bih starijim demokracijama taj izbor je jako izložen sudu javnosti i ne traje samo jedan dan. Dakle, ne dođu samo na saslušanje saborskog odbora jedan dan i obave, odgovore na pitanja i idu dalje, nego to traje ako je potrebno danima i tjednima. I onda javnost može se upoznati sa stavovima tih ljudi koji će nam tumačiti što Ustav dopušta ili ne dopušta. Dakle, u Hrvatskoj ja bi rekao da je to jako deficitarno, ljudi ne znaju tko su ti ljudi, anonimni su, u velikoj mjeri su anonimni i mislim da se to mora promijeniti.
Međutim, osvrnut ću se na neke prošle odluke koje ja smatram su duboko pogrešne i nisu u skladu ne samo sa ustavnim odredbama nego sa zdravim razumom. Primjerice, o već famoznoj odluci o pravu, pravu pobačaja da li je to u skladu s Ustavom ili ne, među ostalim ustavni suci govore da nije u njihovoj ingerenciji tumačiti ili odrediti kad počinje život nego je to stvar zakonodavstva, zakonodavstva. Dakle, još jednom ću ponoviti ne postoji katolička biologija, ne postoji islamska biologija, ateistička biologija, postoji biologija. Postoji biologija. Ne postoji katolička medicina, islamska medicina, ateistička medicina, postoji medicina. I u skladu sa spoznajama koja su neupitna mislim da to treba svaka razumna osoba prihvatiti pa dakako i ustavni suci, ali to ne čine. Dakle relativiziraju, čak i ignoriraju neke osnovne spoznaje znanosti i onda upadamo u teške probleme jer ne ovise, neke stvari ne smiju ovisiti o većini ovog Doma, kad počinje ljudski život, to bi trebalo biti nesporno, a ne da dopuštamo da ignoriramo biološke datosti i tumačimo to na razne, još nisam zapravo čuo koherentnu teoriju koja tvrdi suprotno, ako to nije začećem, onda kad počinje ljudski život?
Prema tome, to je samo jedan primjer koji ne ulijeva povjerenje u rad naših sudaca, kad mogu o takvom temeljnom pitanju pogriješiti, a ovim Prijedlogom ne samo da se ovlasti Ustavnog suda ne dira, nego ih povećava. To nas treba zabrinjavati, povećavaju se ovlasti. Spomenuo sam pojavu sudskog aktivizma u replici kolegi Bošnjakoviću, sudski aktivizam, to bi nas isto trebalo zabrinjavati, dakle radi se o praksi u mnogim zemljama gdje se mimo volje većine građana sudovi određuju i zapravo suci postaju političari na neki način, aktivisti, u promoviranju određenih ideologija.
To nas treba zabrinjavati i ta praksa dolazi u Hrvatsku, nije to samo stvar u Americi gdje se trebalo 50 godina čekati da se ispravi pogreška nego to dolazi i ovdje, dakle sudski aktivizam i što učiniti kad suci, pa i suci Ustavnog suda griješe, gdje su nam onda mehanizmi? Nema ih. Nema ih. Zato trebamo biti jako oprezni kad povećavamo, ne smanjujemo nego povećavamo ovlasti Ustavnog suda.
Narod bi trebao biti zabrinut, često mi prilaze naši građani koji govore da ne znaju kome se obratiti, tko ih zastupa u Saboru jer jednostavno ih narod nas bira na način kako nas bira, preko stranačkih lista. Dakle taj osjećaj nemoći i da se njihov glas u dovoljnoj mjeri ne čuje, ostaje. I to vidimo zapravo kroz razne primjere iz prošlosti sa neuspješnim referendumskim inicijativama kako naše institucije pa oni koji kontroliraju i manipuliraju s nama uspiju zapravo osujetiti i spriječiti da narod izrazi svoju volju. To su zapravo zabrinjavajuće tendencije, dakle kad god razgovaramo i o spornim temama gdje nećemo se složiti, trebali bi ipak imati više povjerenja u vlastite građane, mi ih zastupamo, ne neke treće ljude nego hrvatski narod, ljude koji su nas birali i zato, Domovinski pokret će ustrajno i dalje dizati glas protiv svakog sužavanja slobode izražavanje dakle ja isto vidim, kao i drugi koji su to ranije spomenuli, opasnost da neće se nijedna referendumska inicijativa omogućiti sa ovakvim tumačenjem, a ponovit ću, Ustavni sud nije opravdao svojim radom povjerenje. Nažalost. Imamo općenito jednu krizu povjerenja u institucije pa i u sam Sabor.
Prema tome, trebamo trezveno gledati i izbjegavati, rekao bih demagogiju i druge vrste, rekao bih političke niske argumentacije i govoriti načelno da građani imaju pravo određivati neka temeljna pitanja, to nije, kao što čujem, recimo oko pitanje braka kao zajednica muškarca, jednog muškarca i žene, homofobija, to je etiketiranje kad nedostaju argumenti, nije hrvatski narod homofoban narod nego u skladu sa onim što znaju i u što vjeruju su izglasali to i trebamo biti i tu, dame i gospodo, ustavni domoljubi, ustavni patrioti i ne ignorirati tu ustavnu odredbu.
Često sa ljevice se inzistira da građanski odgoj mora ući u škole, ali zanimljivo da građanski odgoj u ovom obliku ne spominje tu ustavnu odredbu i kako je narod izglasao definiciju braka. To se ignorira. Znači selektivno smo za ustavna načela kad nam to odgovara, a kad ne odgovara, onda ignoriramo, to svak vidi. To naši građani vide. Prema tome, budimo dosljedni, Ustav je ozbiljna tematika, trebamo to jasno i dobro definirati na koji način se može mijenjati, imamo povjerenje u hrvatske ljude, dobro su glasovali za referendum '90. kad se odlučivalo o samostalno Hrvatske, '91., prema tome, moramo shvatiti svoju odgovornost, a ja ću još jednom ponoviti, da ključne institucije pa i ti pojedinci na Ustavnom sudu su zakazali više puta i imamo razloga ne vjerovati u njihovo prosuđivanje.
Prema tome, bit ćemo i dalje vrlo kritični i protiv ovog Prijedloga. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Sada ćemo nastaviti sa raspravom o naše objedinjene dvije točke. Idemo na pojedinačne rasprave i prva će govoriti poštovana zastupnica Marija Selak Raspudić.
Izvolite.

Selak Raspudić, Marija (Nezavisni)

Prije svega ću reći da neće biti sve ok jer ono nije tema o kojoj se na ovakav način trebalo raspravljati isključivo u Hrvatskom saboru, nego je riječ o temi gdje se građane na referendumu, ponovit ću još jednom sukladno preporukama Venecijanske komisije trebalo pitati što misle o izmjenama Ustava koje će promijeniti način njihovog odlučivanja u referendumu. Kada govorimo o tome tko je sve trebao sudjelovati u ovoj raspravi ovdje se moglo čuti iz određenih oporbenih klubova da nam je potreban širi nacionalni okrugli stol itd., itd. Pa dame i gospodo mi smo to već imali, mi smo to već organizirali prošli tjedan u Hrvatskom saboru. Pozvali predstavnike sindikata, sveučilišne profesore koji su specijalizirani upravo za ustavno pravo, predstavnike nevladinih organizacija koje nadziru demokratske procese u RH i predstavnike onih inicijative koje su dosada uspješno održale referendume i naravno sve zainteresirane sve saborske zastupnike. Nažalost kao što to često biva osim našeg kluba od saborskih zastupnika nismo nikoga vidjeli, a sada slušamo o tome kako bi se trebao organizirati već organiziran okrugli stol.
Neovisno o tome mi smo naravno pokrenuli raspravu o tome kako treba izgledati uređenje referendumskog pitanja u RH i ispravit ću se kolega Sačić je bio i tu ga vidim od saborskih zastupnika osim predstavnika našeg kluba i u dijalogu s ključnim društvenim akterima iznjedrili neka rješenja, uvažili njihove prijedloge koje bih ovdje htjela istaknuti u skladu i s onim što smo ranije zagovarali za što se mi zalažemo kada govorimo o uređenju referendumskog pitanja u RH.
Prije svega kada govorimo o izmjenama Ustava koje se tiču referenduma građane na referendumu pitati o tim izmjenama Ustava. To je njihovo temeljno pravo i oni o tome imaju pravo odlučivati. Ako se oni založe za ovakve izmjene u što vaš i ne vjerujem i zato to vjerojatno ni ne činite, onda možemo dalje o tome razgovarati i ta će odluka odnosno izmjena Ustava imati legitimitet. Drugo, nikakav kvorum. Dakle i to je ono što je u skladu s preporukama Venecijanske komisije. U trenutnoj situaciji da kada imamo oko pola milijuna glasača manje nego što je službenoj evidenciji Ministarstva pravosuđa i uprave, kada imamo oko 185.000 glasača izvan RH koji se teško odazivajući, a izlaznost mala, ovo doista nije vrijeme za ugradnju bilo kakvog kvoruma, u krajnjoj liniji, to je i preporuka Venecijanske komisije.
Dalje, ono za što se zalažemo je olakšavanje referendumskih inicijativa, to je definitivno smanjenje broja potrebnih potpisa za osiguravanje referenduma u RH i također, produljenje roka za prikupljanje potpisa. Jedna od ključnih izmjena koja bi se trebala dogoditi je i promjena načina izbora ustavnih sudaca. Možemo primjerice, uzeti kvote prema izvrsnosti pravnih stručnjaka po granama prava po uzoru na Njemačku. U Hrvatskoj, od 13 sudaca nijedan nije profesor s nekog od pravnih fakulteta. U svakom slučaju, izbor ustavnih sudaca treba promijeniti.
Zalažemo se i za brojna praktična rješenja koja ukazuju na probleme na koje su naišle prethodne inicijative, a to je mogućnost prikupljanja potpisa preko sustava e-Građani. Dakle, olakšajmo građanima da izraze svoju volju. Omogućiti da volonteri mogu upisivati podatke uz vlastoručni potpis građana, prikupljati potpise na svim javnim površinama i privatnim mjestima, kao za predsjedničke izbore.
Dakle, to su neki od naših vrlo konkretnih prijedloga koje smo iznjedrili nakon što smo poslušali u konstruktivnoj raspravi i predstavnike struke, ali i praktičare, oni koji su dosad organizirali referendumske inicijative u RH. I to je put i jedini demokratski ispravni način kako se treba urediti referendumsko pitanje u RH, a vi koji se pozivate povremeno na Venecijansku komisiju i Kodeks dobre prakse kada uređujete Zakon o referendumu iz vladajuće strukture, kad vam to odgovara, a onda ga ignorirate ovdje kad vam kažem da ne treba kvorum i da treba građane na referendumu pitati o referendumu, samo dokazuje em vlastito licemjerje, em da niste spremni na dijalog o tome kako urediti ovo ključno .../Upadica: Hvala./... demokratsko pitanje u RH.

Reiner, Željko (HDZ)

Imamo jednu repliku poštovanog zastupnika Raspudića.

Raspudić, Nino (Nezavisni)

Ono što je možda najviše rogobatno u ovom Prijedlogu je u biti golemo povećanje ovlasti Ustavnog suda. Mi sad imamo jednu situaciju da tijelo koje je 4. kao stup vlasti ne spada ni u ovaj pravosudni nego treba prosuđivati je li nešto u skladu s Ustavom ili nije u skladu s Ustavom, vidjeli smo voluntarističku neku, ne bih rekao pravnu nego više retoričku akrobaciju kojom su objasnili zašto 400 tisuća prikupljenih potpisa za raspisivanje referenduma, između ostalog, jedno pitanje za promjenu Ustava, je u skladu s Ustavom, ali tobože dovodi građane u zabunu pa nije prihvatljivo. Dakle da sada to tijelo postaje apsolutni poklopac apriorni nad iskazivanjem narodne volje onako kako to propisuje čl. 1 Ustava.
Dakle umjesto da se ide u smjeru boljeg definiranja uloge Ustavnog suda ili čak njegovog ukidanja i prebacivanje ovlasti tih na Vrhovni sud kako je riješeno u puno zemalja, čime bi se i solidna ušteda u proračunu ostvarila, mi sad imamo hipertrofiranje uloge Ustavnog suda.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovana zastupnica Selak Raspudić.

Selak Raspudić, Marija (Nezavisni)

U hrvatskoj demokratskoj povijesti službeno još ne postoji niti jedna referendumska inicijativa koju je odobrio Ustavni sud. Postoje izmjene zakona koje su se dogodile zbog određenih prikupljenih potpisa, to su bile sindikalne inicijative, a da se nije dozvolilo raspisivanje referenduma, i postoji jedan referendum koji se dogodio u RH, a to je zato što pitanje nije išlo Ustavnom sudu.
Za sva ostala pitanja koja su artikulirali pravni stručnjaci pojedinih inicijativa koja su bila poslana Ustavnom sudu, Ustavni sud ih nije dozvolio. A zašto? Zato što svaka vlast referendum doživljava kao referendum protiv same sebe i boji se referenduma odnosno vlastitih građana, a Ustavni sud, način na koji ovako funkcionira i način izbora ustavnih sudaca, tu predstavlja samo njezinu produženu ruku.
I zato se slažem, treba razmisliti o tome hoćemo li mijenjati izbor ustavnih sudaca, hoćemo li ovlasti prebaciti nekome drugome, ali ovakvo stanje je sigurno neodrživo.

Reiner, Željko (HDZ)

Hvala. U ime predlagatelja sada će govoriti poštovani zastupnik Damir Habijan, izvolite.

Habijan, Damir (HDZ)

Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče.
Evo samo kratko u ime predlagatelja nekoliko stvari da se osvrnem. Dakle danas ovdje slušamo od strane kolega iz Mosta kako je ovo bilo nešto skriveno, oni nisu ništa znali, oni nisu uopće bili upoznati da se ide u bilo kakve pokretanje dakle postupka izmjena Ustava i ustavnog zakona u pogledu pravnog područja referenduma i užasno su iznenađeni.
Onda s druge strane sada govore da su prošli tjedan organizirali okrugli stol upravo na tu temu. Dakle sami sebe demantirate, pa što ste organizirali na tu temu kada ste, a zašto jeste, zato što ste znali u kom smjeru se ide, prema tome, ne vidim razloge zbog čega sada okrećete pilu naopako.
Kažete isto tako da, odnosno slušali smo tu kada ste skupljali ove potpise za referendum u pogledu Covid potvrda, kako vam je bilo teško, da ste se smrzavali, bilo vam je zima, treba nešto mijenjati, to smo slušali kada smo govorili o prijedlogu Zakona o referendumu i tada ste tražili isto tako, kao i većina oporbe da se nešto mijenja, da se mijenja Ustav, da se mijenja ustavni zakon i sada imamo, pokrećemo ovaj prvi korak, dakle ide, pristupamo izmjenama Ustava i ustavnog zakona upravo kako bi to pravno područje referenduma poboljšali, smanjili ovaj broj potpisa, dakle govorili ste da veliki problem pod tim vremenskim uvjetima skupit gotovo 400 tisuća potpisa, sada idemo na 250, sad opet nije dobro, dakle argumentacija vam je vrlo, vrlo loša.
Govorite ovdje o preporukama Venecijanske komisije, ali zaboravljate pritom da ćemo u ova 3 koraka imati .../nerazumljivo/... da ćemo imati savjetovanje sa zainteresiranom javnošću. Dakle svatko tko je zainteresiran, a prema vama, a ja sam siguran da je tome tako, svaki hrvatski građanin moći će sudjelovati u tom postupku. Moći će reći što ga muči, što mu nije dobro, što smatra da bi trebalo biti bolje, prema tome, ovo što sve govorite, samo pokazujete ponovno da imate taj modus operandi, da imate taj narativ koji služi jedino i opet ćete koristiti ovaj postupak jedino za skupljanje jeftinih političkih poena i da uopće niste vjerodostojni jer sami sebe demantirate, dakle jedno govorite sat vremena prije ovoga, a sad govorite nešto potpuno suprotno.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Replika poštovane zastupnice Selak Raspudić.

Selak Raspudić, Marija (Nezavisni)

Mene je iskreno, kolega Habijan muči slijed vaše logike i muči me zašto vas u vašem prijedlogu ništa ne muči jer ste ga u krajnjoj liniji iznjedrili. Prvo, činjenica je da smo mi prošli tjedan razgovarali o referendumu i pokrenuli dijalog sa širim društvenim bitnim akterima u ovom pitanju, a vi isto niste učinili, pokazuje samo da je to nama pitanje bitno, a činjenica da ste vi preko noći mijenjali dnevni red HS koji je već bio postavljen na drugačiji način bez ove točke pokazuje da manipulirate dnevnim redom kako bi osiromašili raspravu i kako bi nenadano i neplanirano ovo pitanje progurali prije ljetne stanke i to sve govori o vašoj vjerodostojnosti.
A kada govorimo o tome što je trebalo učiniti i o prikupljanju potpisa mi smo ovdje vama svakako dali dobre direktive, jedini je problem što ih vi ne želite slušati i to ste pokazali sa ovim dnevnim redom. Dakle, imate preporuke Venecijanske komisije, ne trebaju vam zainteresirani građani ponavljati to u svojim komentarima.

Reiner, Željko (HDZ)

Hvala.
Poštovani zastupnik Habijan, izvolite.

Habijan, Damir (HDZ)

Hvala lijepa.
Dakle meni je drago što ste se javili za repliku da ponovno demantirate sami sebe, dakle sada ste ponovno rekli da ste prošli tjedan organizirali Okrugli stol sa širom zainteresiranom javnošću sa stručnjacima, a kažem cijelo vrijeme danas ističete ovdje da je to nešto skriveno ubačeno preko noći na dnevni red. Dakle vi ste ovdje isto ko i ja 2.g. u HS, pa valjda ste već uspjeli pogledati i pročitati Poslovnik i način na koje dakle točke se uvrštavaju u dnevni red. Dakle ova procedura je započela upravo na tragu izmjena Zakona o referendumu i potrebe da se mijenja ustav i Ustavni zakon kako bi to pravno područje bolje uredili i vi ste bili za to i sada kada je to na dnevnom redu sad opet nešto ne paše, to je ono što vam govorim, dakle to je taj vaš narativ skupljanja jeftinih političkih poena i samo ste dosljednji jedino u tome.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovana zastupnica Selak Raspudić digla je povredu Poslovnika, u čem je povrijeđen Poslovnik?

Selak Raspudić, Marija (Nezavisni)

Čl. 238. omalovažavanje saborskih zastupnika, premda se i ja moram ispričati jer zaboravljam da je ovako nenadano mijenjanje dnevnog reda s ciljem guranja tema ispod tepiha i stavljanja ključnih tema u oskudne noćne sate standardni modus operandi HDZ-a i normalno je da se vi tome ne čudite, samo je neobično da ja to ovdje ističem kao lošu demokratsku praksu, tako da se ja vama ispričavam što sam zaboravila, to je iz vaše perspektive uobičajeno.

Reiner, Željko (HDZ)

Naravno da je to bila replika na koju, budući da ste potrošili svoje replike nije korektno da ovaj rabite instituciju povrede Poslovnika u krivom smjeru, pa dobijate opomenu.
Poštovani zastupnik Zekanović, izvolite.

Zekanović, Hrvoje (Nezavisni)

Poštovani kolega Habijan, evo želim vaš komentar, malo izgleda da kolege iz Mosta mjere vrijeme u onom trenutku kada Nikola Grmoja pogleda tjedni plan rasprava, točka na dnevnom redu je već nekoliko dana, al evo kad je on pogledao to na autobusnoj, pardon, na benzinskoj postaji onda su vjerojatno počeli mjeriti i vrijeme i onda su onako je li žurno došli u Zagreb na sjednicu koja traje već nekoliko dana.
Bio je vaš komentar na jednu zapravo prešutnu koaliciju i jedan konsenzus između SDP-a, Možemo!, Mosta, Radničke fronte, GLAS-a i ostalih po ovom pitanju. Ja shvaćam ovdje SDP, evo kolegu Bauka sam pažljivo slušao, njima je zapravo ovo želja da se kroz ove promjene ustava ubaci i pravo na pobačaj tzv. u ustav, al ne shvaćam kvazi konzervativce iz Mosta zašto im tu drže ljestve, zašto im zapravo pomažu oko cijele te situacije?

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovana zastupnica Peović digla je povredu Poslovnika, u čem je povrijeđen Poslovnik?

Peović, Katarina (RF)

Povrijeđen je Poslovnik u čl. 238., kolega Zekanoviću minimum koncentracije ako možemo od vas dobit, znači da pratite ko je za ustavne promjene, a ko nije.

Reiner, Željko (HDZ)

Naravno i to je bila replika, dobijate opomenu.
Odgovor na repliku poštovani zastupnik Habijan.

Habijan, Damir (HDZ)

Hvala lijepa.
Pa evo slažem se kolega Zekanović, prvenstveno što se tiče vremena malo su se pobrkali, čujem da sad kolegica Raspudić govori da u noćnim satima raspravljamo o ovome, dakle sad je 14 sati popodne prema tome očito ne razumijem ovoga koje mislite noćno vrijeme jel.
Da, toliko im je bit stalo do tih ustavnih, ustavnih promjena da su se dakle automobilom zaputili jučer mada sjednica košto ste rekli već traje nekoliko dana, međutim ono što sam rekao ništa konstruktivno danas nismo ovdje čuli, a ovo što govorim o ovoj koaliciji ja nisam siguran koliko će dugo trajati, očito postoji sad neki trenutačni interes da se drže zajedno dakle i Možemo! i Most i SDP i Radnička fronta, koliko god očito im se sad to tu ne sviđalo i jako protestiraju, ali mislim da svjedočimo tome svaki dan zapravo jel, hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovana zastupnica Selak Raspudić ponovo je digla povredu Poslovnika, u čem je povrijeđen Poslovnik?

Selak Raspudić, Marija (Nezavisni)

Odustala sam.

Reiner, Željko (HDZ)

Odustali ste, dobro, hvala.
Sada će govoriti poštovani zastupnik Arsen Bauk, izvolite.

Bauk, Arsen (SDP)

Zahvaljujem.
Kolegice i kolege, nemojte se vi brinut o SDP-u. Naime, ako pogledate ovaj prijedlog promjena ustava i usporedite ga sa našim prijedlozima iz 2018. i 2013. nećete nać pretjerano bitno velikih razlika, ima nekih detalja koji treba popraviti i to je to, tako da ja na ovaj prijedlog promjena ustava gledam blagonaklono, a na prijedlog odluke o pristupanju promjeni ustava gledam nešto manje blagonaklono nego na sam prijedlog zbog toga što u točki 2 je previše ograničen prostor Odboru za ustav da u drugoj fazi donese nacrt promjena ustava i zbog toga je i moj klub uložio amandman da se skinu okovi Odboru za ustav, da kolega Bošnjaković ima veći prostor u pregovorima sa drugim klubovima, tako da na dobar način započne ova, ova rasprava o promjeni ustava.
Što se tiče teksta koji je predložilo 92 zastupnika, ono ima 4 temeljna stupa, jedan je smanjenje broja potpisa, što vjerujem svi podržavaju, drugi je ograničenje tema na kojim se, o kojima se može raspisati referendum što ne podržavaju svi, ali mi podržavamo, treće je uvođenje kvoruma za donošenje odluke na samom, na samom referendumu što također ne podržavaju svi, ali mi podržavamo i četvrta je prethodna ocjena ustavnosti što također ne podržavaju svi, a mi želimo da to ne bude kočnica za provođenje referenduma nego više da ima jednu pedagošku i upućujuću svrhu na način da kada ustavni sud nešto odluči da organizatori mogu to popraviti i da se referendum može raspisati. U tom smislu ja vjerujem da će ove ustavne promjene definirati lakše raspisivanje referenduma, a nešto teže donošenje odluke na referendumu nego dosad jer mislim da nije dobro za društvenu klimu da se odluke mogu donijet sa minimalnim brojem građana koji su izašli, izašli na taj referendum. Prema tome, vjerujem da nas čeka jedna zanimljiva politička jesen, bilo u parlamentu, bilo na ulicama i trgovima. To toliko o onome što je u Prijedlogu. U onome što nije u Prijedlogu, a moglo bi biti, već smo govorili, to je između ostalog proširenje nekih ljudskih prava koja su negdje, što normativno, a što samo u praksi, dovedena u pitanje ili se barem otežano ostvaruje. Tu je i pitanje ljetne stanke, trebala bi to biti ustavna materija ili je dovoljno da bude poslovnička materija. Tu je pitanje jedne kovanice koja je nastala kao, rekli bi kolege, predmet političke trgovine, ja bih rekao predmet različitih političkih interesa onih koji su donosili Ustav, a to je izraz područna u zagradi regionalna samouprava.
Legenda kaže da kad su HSLS i IDS bili u opoziciji, da HSLS nije htio da piše samo regionalna jer im je to zvučalo previše, još 2000., previše onako malo je bacalo na secesionizam, a IDS nije htio pristati da ne piše regionalna pa je onda mudri Račan našao tu jednu kovanicu koja je bila i eklatantan primjer, kako bi rekli kolege iz Mosta, političke trgovine, a to je samo uvođenje referenduma u Ustav jer je on u Ustav na zahtjev 5 zastupnika HSP-a 2000. g., ako se netko toga, ako je netko to zaboravio. To je bio uvjet HSP-a da podrži ustavne promjene 2000. g., dakle to bi se isto tako nazvalo ovaj, politička trgovina, a neki bi rekli da je to demokratski politički dogovor stranaka koji imaju različite programske ciljeve, ali su se uspjeli dogovoriti zajednički minimum.
Sjetit ćemo se i ustavnih promjena 2010. g. kada je u Saboru bila dovoljno većina proeuropskih stranaka i zastupnika koji su željeli da se olakša pristupanje Hrvatske EU zato što su to sve stranke koje su išli na izbore, imale u programu, a također, podsjetit ćemo se i povijesnog kompromisa gdje smo naprimjeren način regulirali broj zastupnika iz dijaspore da to bude fiksirano na 3, a ne da se na dan izbora BiH pretvori u 22. hrvatsku županiju sa hrpom biračkih mjesta i sa ustvari kampanjom kakva je bila i u samoj Hrvatskoj.
Naravno, ako dođe prijedlog za smanjenje, nećemo se ni oko toga buniti, ali to je nešto s čime možemo živjeti .../Govornik se ne razumije./... ovih svih godina. U tom smislu, ovisno o sudbini našeg amandmana ili smisla našeg amandmana, a to je da se u ovoj fazi ustavnih promjena ne zavežu ruke kolegi Bošnjakoviću, Odboru za Ustav, da može pokušati razne mehanizme, od postojeći dvotrećinsku većinu, blagonaklono gledamo na proces promjene Ustava i na smjer u kojima idu ove promjene, ali imamo određenih primjedbi koje ćemo u sljedećim fazama iznositi.
Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)

Imamo više replika, prva je poštovanog zastupnika Zekanovića. Izvolite.

Zekanović, Hrvoje (Nezavisni)

Poštovani kolega Bauk. Evo lijepo ste to koncizno iznijeli. 4 stupa i koliko sam shvatio, vi se slažete sa sva 4 stupa, vi ni zapravo nemate većih primjedbi i bez obzira što niste potpisnici, vi ćete na neki način zapravo u konačnici ipak podržati ove ustavne promjene, ispravite me ako sam krivo shvatio.
Pitanje za vas, zašto je uopće HDZ išao u ove ustavne promjene, zašto su inicirali ustavne promjene? Ja evo, mogu naslutiti, a ja ću ponuditi jedan odgovor, možda i zanima me je li, bi li slučajno pravo na pobačaj, a koji vi također, želite staviti kao ustavnu kategoriju bilo ograničeno mogućim referendumom, znači a se referendum donese u Ustav, ako bi prošao ove promjene Ustava i ustavnog zakona? Da li bi to pitanje bilo ograničeno?

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani zastupnik Bauk. .../Upadica: Ne znam jeste me razumjeli./...

Bauk, Arsen (SDP)

Nisam vas baš najbolje razumio, ali držim da bi eventualno referendumsko pitanje promjene ili dopune članka Ustava kako je formulirano u prijedlogu 40-ak zastupnika, drugom prijedlogu za promjenu Ustava, prošlo kroz sito i rešeto i ovih ustavnih odredbi, a i ustavnih odredbi sljedećih kada bi se one donijele. Ali po mom nekakvom razmišljanju i gledanju kako se to hrvatski kaže timelinea, referendum o promjeni Ustava na prijedlog 40 zastupnika bi se održao prije nego što ove današnje promjene stupe na snagu.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovana zastupnica Marić.

Marić, Andreja (SDP)

Hvala lijepo poštovani kolega. Dvije stvari bih molila da razjasnite. Prvo, vladajući su odbili naše traženje da se u Ustav jasno unese rečenica da žena ima pravo slobodno i samostalno odlučivati o rađanju, a država osigurava pretpostavke za ostvarivanje toga prava uz argument sve to već ima u Ustavu. Pa gdje to ima u Ustavu? To je prva stvar.
Druga stvar, vladajući žele većinsku podršku ovim promjenama koje sada u Ustavu žele o referendumu, a opet kažem, ne žele ono što mi predlažemo da se izmijeni u Ustavu. Dosta ste bili na tim sastancima, kako su si vladajući to zamislili? Znači vaše nećemo, ali vi naše prihvatite. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani zastupnik Bauk.

Bauk, Arsen (SDP)

Što se tiče drugog pitanja, ja ne prepričavam ni sa naših stranačkih sastanaka, a kamoli sa višestranačkih sastanaka, dakle u tom smislu mogu reći da je proces promjena Ustava uvijek kompliciran proces koji zahtijeva dogovor onih koji se inače ne dogovaraju, ne da se ne dogovaraju, nego su politički protivnici i vrlo je teško onima koji su u opoziciji, a prihvate prijedlog vladajućih objasniti zašto su to napravili, to treba bit dosta veliki razlog da se i tu treba određene vrste umješnosti.
Što se tiče sudbine našeg prijedloga o dopuni Ustava, ispravit ću vas, nisu svi vladajući odbili naš prijedlog, neki su ga i potpisali. Da. Dakle za sada ga je HDZ odbio, ali ako proces promjena Ustava bude otvoren, dok god se ne završi proces, postoji nada, makar i mala da on na ovaj ili onaj način uđe u Ustav.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovana zastupnica Mrak-Taritaš.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)

Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče Sabora.
Kolega Bauk, ja bi se mrvicu vratila na ono što ste u vašem pojedinačnom govoru naveli, a to je riječ o amandmanu koji ste, je i vaš klub dao na prijedlog dakle ovog zaključka.
Ono što je, ako sam dobro shvatila, smisao vašeg amandmana da se predsjedniku za Odbor za Ustav, Poslovnik daju malo veće ovlasti što mislim da je dobro, da je dobro da mu se daju veće ovlasti odnosno mislim da u tim razgovorima interes svih nas treba biti da dobijemo jedno dobro i kvalitetno rješenje. I kad je riječ o referendumu stanovišta sam da u jednom trenutku treba otvoriti i raspravu i o Zakonu o referendumu jer je to cijeli paket ili kao bi to sad u smislu turističke sezone zvali all incluzive jer bi trebalo raspravljati o svemu, a ne bi bilo dobro da predlagatelj zapravo cijelu stvari postavi na način uzmi ili ostavi. Jer ako je uzmi ili ostavi onda to zasigurno neće …/Upadica: Hvala./… i dovesti do nekakvog razgovora.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani zastupnik Bauk.

Bauk, Arsen (SDP)

Ja sam pažljivo slušao kolegu Bošnjakovića u ime predlagatelja i on je nekoliko puta naglasio da će se razgovarati. I našim amandmanom mi u stvari njemu pomažemo i olakšavamo njegov posao razgovora jer ako u startu ovako kako je sad formulirano te razgovore svedete na vrlo uske okvire onda su prostor za razgovor i za dogovor puno manji nego kada bi prostor i dogovor bio širi. Mislim da nisam to, to bih mogao gruf napisati na majcu onako postoji veći prostor za razgovore, postoji veći prostor za dogovore, evo to ću slijedeći put, da.
Prema tome, prema tome to je to, mi smo podnijeli amandman na temelju onoga što smo čuli od predlagatelja i kako predlagatelji nisu samo vladajući nego i dio oporbe baš me ono volio bi čuti stav o našem amandmanu kao predlagatelju. Eto.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovana zastupnica Vidović Krišto.

Vidović Krišto, Karolina (Nezavisni)

Vi podržavate ovu promjenu Ustava, kako me to ne iznenađuje. Sve što ste dosada radili bilo je za osobne, a protiv hrvatskih interesa i protiv interesa hrvatskih građana, ali i protiv europskih vrijednosti. Vi i vaša stranka radili ste na predstečajnom zakonu koji je zakon za bogataše te protivan svim načelima socijalne pravednosti. Radili ste na kriminalnoj privatizaciji Croatia osiguranja te naposljetku sudjelovali ste u korupciji u slučaju Uljanik. Vi želite da Hrvatska bude pokusni kunić u kojoj će Furio Radin i Pupovac i posthumno biti zastupnici. To vi želite. Vi želite da Hrvatska bude nesređena i nepravedna država, a ne uređena država putem blokade pravosuđa i ostalih institucija doveli ste Hrvatsku na prosjački štap. Pa vi ste se suprotstavljali procesuiranju udbaških likvidatora, štitili ste udbaše Perkovića i Mustaća te svađali Hrvatsku s Europom. Vi sada JNA pravniku ucijenjenom Miroslavu Šeparoviću omogućujete da Hrvatima zabrani da glasuju. Da, vaš cilj je razgrađivati Hrvatsku. To je vaš cilj, recite to otvoreno.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani, poštovani zastupnik, poštovani zastupnik Bauk.

Bauk, Arsen (SDP)

Nisam se javio za odgovor.

Reiner, Željko (HDZ)

Niste, dobro.
Ovaj poštovani zastupnik Sačić.

Sačić, Željko (Hrvatski suverenisti)

Poštovani kolega evo sad smo saznali dakle vi ćete svesrdno podržati ove promjene i biti ta prevaga očito ustavne, ali ja sad to tumačim i sami ste rekli da je to nekakvi odmak vremenski obračuna sa kolegama, časnim kolegama iz HSP-a Đapićem, Jukićem, ovaj Rožićem i ovaj Tadićem i pokojnim Kovačevićem koji su narodnu inicijativu zapravo primorali vas tadašnju vladu detuđmaniziranu i ovaj saborski tadašnji saziv da uvedu to, e sada na ovaj način vidim da se vi suprotstavljate da narod zadrži tu inicijativu. Kako je to, kako je to motivirano da naprosto takav vremenski odmak i da se imate potrebu sada konačno pridružiti onima koji se suprotstavljanju na …

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani zastupnik Bauk.

Bauk, Arsen (SDP)

…/Govornik naknadno uključen./… mogu dobit 7 sekundi, mi smo ustvari 2010. oživotvorili ovaj HSP-ov amandman time što smo ukinuli ovaj cenzus koji je bio prije 50%. Dakle, ta inicijativa od kad je HSP nju unio nije nikad provedena jer mislim ni jedan referendum nije raspisao da je uspio. Tek našim izmjenama iz 2010. je to popravljeno na način, ali nažalost na način koji je ostavio da i inicijative koje su ustvari puno nelegitimnije od mnogih parlamentarnih saziva sabora da mogu promijeniti Ustav. Ja mislim da to nije dobro. Dakle, treba postojati određena granica koju ipak oni koji mijenjaju Ustav trebaju preskočiti. Je li to 40%, 30%, 20% ili već neki drugi broj to će se u slijedeće dvije rasprave pokazat. A što se tiče našeg stava ja sam samo rekao da blagonaklono gledam na prijedlog …/Upadica: Hvala./… koji je priložen ovoj odluci, ne na ovo.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani zastupnik Pavliček.

Pavliček, Marijan (Hrvatski suverenisti)

Poštovani kolega Bauk evo maloprije ste u vašem izlaganju rekli da podržavate i uvođenje kvoruma za donošenje određenih odluka, no zar nije dovoljno prvo prikupiti nekoliko stotina tisuća potpisa sukladno novom prijedlogu Zakona o referendumu gdje će se morati točno znati na kojoj lokaciji, prijaviti se itd., točno se mora znati tko je odgovoran za te potpise itd., niz drugih stvari, ovisit o vremenskim uvjetima i nakon toga još uvesti taj kvorum prilikom odlučivanja na samom referendumu. Zar nije to dodatno ubijanje samog instituta referenduma i da je tu previše ograničenja odnosno da se na sve moguće načine nastoji izbaciti narod u direktnom odlučivanju?

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani zastupnik Bauk.

Bauk, Arsen (SDP)

Ja to ne gledam tako. Dakle, to da smo mi sad svake godine imali 3 referenduma pa se nešto mijenja da bi se to umanjilo još bi i razumio. Ali mi smo u 10 godina imali ukupno 1 slovima jedan referendum, prema tome bilo kakva promjena ne može biti gore nego je danas. Em Ustavni sud može bez ikakvog obrazloženja onako odokativno reći da pitanje nije ustavno, ako je pitanje ustavno onda može reći ovi što su prikupljali su prevalili ove koji su potpisali i na kraju, i na kraju opet nema referenduma. Mislim da je ovo korektnije napravljeno. Dakle, najprije se utvrdi ustavnost pitanja, prikupi se manji broj potpisa, provede se referendumska kampanja i određeni broj građana treba podržati taj prijedlog da bi bio legitiman, manji. To je, to je ono, dakle to je ono što mislim da bi trebalo u uređenoj državi tako biti. I ako vidite razliku između onoga što smo mi predlagali 2013. i ovoga u toj mjeri da trebamo ono skočiti na zadnje noge upozorite me, možete me upozorit na telefon, možete ovako javno …/Upadica: Hvala./… ja ću prvi skočit i reć ne može.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovana zastupnica Peović.

Peović, Katarina (RF)

Pa pročitat ću sa Wikipedie što stoji u vaše ime, znači da ste izjavili da je na EU referendum, usporedbom broja građana izašlih na referendum u RH s brojem punoljetnih stanovnika prema zadnjem popisu stanovništva na referendum je izašlo 58 punoljetnih, 58% punoljetnih stanovnika RH. Jel još uvijek stojite pri tom izričaju? Naime, o čemu se radi, sada kada gledamo koliko je ljudi izašlo na referendum za EU to je otprilike 1/3 zapravo upisanih birača, a ne ono što ste vi rekli i što sad još uvijek stoji na Wikipedii da je to 58% upisanih birača. Ali dobro sad mislim nije ni to baš toliko bitno da sad idemo u prošlost nego problem sa kvorumom stvarno je veliki jer 750.000 glasača je promjenu braka, definicije braka izglasalo, a sad bi se tražilo milijun 290 tisuća. To je stvarno puno veći broj glasača koji moraju glasati za neku inicijativu.

Reiner, Željko (HDZ)

Hvala.
Poštovani zastupnik Bauk.

Bauk, Arsen (SDP)

Kad sam rekao prije u jednoj od prethodnih replika da smo imali jedan referendum falila mi je riječ da smo imali jedna referendum previše. Dakle, ja smatram da taj referendum nije trebao proći odnosno da je nedovoljan broj glasača legitimno glasao da se ta ustavna odredba promijeni, ali je bila u skladu sa Ustavnom i ja kao legalist to prihvaćam. Dakle, za ovaj saziv sabora glasalo je milion i 750 tisuća ljudi, 2/3 od milion 750 je negdje milion 130 i nešto i to bi trebao biti pandan dvotrećinskoj većini saboru koja je potrebna za promjene Ustava. Ajde recimo da je još izgubljenih glasova negdje 10% pa nek to bude milion. To je negdje manje od trećine, ali ne puno manje od trećine ukupnog broja, ukupnog broja birača.
Što se tiče referenduma za EU tada smo imali 4,5 miliona upisanih birača, a 3,5 miliona punoljetnih stanovnika na potpisu 2011. Broj glasova podijeljeno s 3,5 miliona dao je tih 58% tako sam, tako sam rekao.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani zastupnik Raspudić.

Raspudić, Nino (Nezavisni)

Poštovani, poštovani kolega Bauk evo drago mi je da vam mogu prenijeti pohvale predsjednika vlade Andreja Plenkovića koji je u Okučanima upravo izjavio, kaže drago mu je da postoje razumne opcije u saboru s kojima se može lijepo dogovoriti itd. Evo vidjeli smo Socijaldemokrati da su razumni, znamo odavno da je Zekanović razuman, IDS je postao razuman, Milan Vrkljan je razuman, a sad smo saznali da ste i vi razumni. Točnije da ćete u petak glasovati za ovaj prijedlog. Ja vam odajem priznaje na lukavosti jer ste svoje izravne političke konkurente Socijaldemokrate pustili da se ističe pa da nakon što su osnovali stranku i pokušavaju ponuditi alternativu onome što vi radite oni su se lijepo ispotpisivali, danas ih razvlače po medijima kao nekakve nove Plenkovićeve žetone, a onda vidi čuda vi ćete u petak isto kao i oni glasovati za ali proći puno više bliže. Dakle, em ste razumni, em ste dobili pohvale Plenkovića, em ste usosili Socijaldemokrate, a vi se izvukli od potpisa, em čete u petak …/Upadica: Hvala./… glasovati za ovo što vam paše.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani zastupnik Bauk.

Bauk, Arsen (SDP)

Teško je ostati imun na ove pohvale kolege Raspudića. Ja sam ako ste me pažljivo slušali, a jeste naše glasanje u petak povezao sa sudbinom našeg amandmana. A naš amandman ide na to da se u promjene Ustava ubaci i MOST-ov prijedlog na Članak 17. Dakle, mi bez MOST-a stvarno, to bi stvarno, ma ništa. Dakle, što se tiče ove pandemije recimo to kad bi bio dio ustavnih promjena kao što je rekao Ustavni sud ne bi se puno promijenilo, ali bi poštivalo volju građana.
Što se tiče drugih političkih stranaka, ovo je slobodna zemlja, slobodno udruživanje i svak ima pravo se organizirat kako treba, pa ću ja ponoviti. Mi smo dali amandman na prijedlog odluke, nemamo problema sa tekstom koji je priložen, ali želimo da se u proces ustavnih promjena uđe sa malo širem mogućnosti dogovora nego što je samo ovo. I to bi bio prvi razumni korak predlagatelja da prihvati taj prijedlog i tako omogući nama da sudjelujemo aktivnije u ovim promjenama. Ako to tako ne bude …/Upadica: Hvala./… vidjet ćemo šta će biti.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani zastupnik Dretar.

Dretar, Davor (Domovinski pokret)

Hvala lijepa predsjedavajući.
Kolega Bauk, evo dva kratka pitanja, vjerujem i dva brza odgovora. Iz kojeg razloga po vama nisu baš sve teme za referendum? I drugo, evo upravo nešto na tragu pitanja poštovanog kolege Raspudića jest kakva je to politička utopija odnosno što to znači dovoljan stupanj suglasnosti parlamentarnih klubova i zastupnika?

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani zastupnik Bauk.

Bauk, Arsen (SDP)

Odgovor na drugo pitanje znači 101 glas, 2/3, to je dovoljan stupanj suglasnosti.
Što se tiče, što se tiče tema za referendum recimo prvo što mi padne napamet da se referendumom npr. odlučuje o tome hoće li se određenoj skupini državljana oduzeti državljanstvo. Dakle, sasvim sigurno je da pitanje koje bi glasilo smiju li hrvatski državljani biti samo pripadnici hrvatskog naroda ne bi bilo podložno za referendum jer bi to bilo izričito antimanjinski ili još neka druga pitanja koja bi mogla biti prisutna. Hoćemo li zabraniti da se vjenčavaju starije žene i mlađi muškarci, jel to za referendum, nije, zato što ograničava određena prava. Ili hoćemo li zabraniti da imamo više od dvoje ili manje od četvero djece, to isto nije za referendum. Prema tome zbog, to je, to je pitanje, to je, to su pitanja koja ja smatram da ne bi trebala biti na referendumu i da ne bi trebali drugi odlučivati i o pojedinačnim pravima pojedinaca. To je to.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovana zastupnica Ahmetović.

Ahmetović, Mirela (SDP)

Hvala lijepa.
Poštovani kolega Bauk, na tragu amandmana Kluba zastupnika SDP-a molim vas da mi pojasnite. S obzirom da predlagatelji njih 92 dakle potpisnika ove odluke, prijedloga odluke kažu da će Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav na temelju i u okviru prijedloga odluke, a prijedlog odluke se odnosi samo isključivo na referendumsko pitanje, raspravljati o nacrtu prijedloga izmjene Ustava, znači li to da svi potpisnici svih njih 92 podržavaju izmjenu Ustava kada se ona odnosi samo i isključivo na pitanje i referenduma podsjećam samo izmjenu 3 članka Ustava u odnosu na 152 članka Ustava, točnije bez obzira što predmet izmjene Ustava nisu ljudska prava žena na izbor i odlučivanje o rađanju.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani zastupnik Bauk.

Bauk, Arsen (SDP)

Ja sam siguran da 92 potpisnika imaju 92 različita mišljenja oko toga što bi trebala obuhvatiti promjena Ustava, ali da ovo što su potpisali je nekakav najmanji zajednički nazivnik. Iz obrazloženja određenih zastupnika oporbe oni su svoj potpis obrazlagali time da su samo potpisali da se krene u ustavne promjene i ja to mogu prihvatiti, međutim da se krene samo u ustavne promjene na temelju i u okviru 4 članka to će oni pokazat glasanjem o našem amandmanu, ako ga predlagatelji ne prihvate takvog ili u izmijenjenom obliku i onda više neće bit prostora da kažu mi smo ovo, ali nismo ono nego smo mislili ovo kad smo napravili ono. Dakle, evo kako je kolega Raspudić rekao mi dajemo priliku ovim izgubljenim ovcama da se vrate u stado jer više vrijedi jedna nego kako to već ide tako.

Reiner, Željko (HDZ)

Sada će govoriti poštovani zastupnik Nino Raspudić, izvolite.

Raspudić, Nino (Nezavisni)

Kolegice i kolege, ja bih volio da je stanje ovakvo u saboru kao što maloprije reče kolega Bauk ako je on uvjeren da 92 potpisnika ovog prijedloga imaju 92 različita mišljenja, možete mislit ovih 76 ili 77 koji je to pluralizam, svi različito misle, al eto nekim čudom su se usaglasili.
Ponovit ću po stoti put, u zrelim demokracijama Zakon o referendumu služi tome da referendum uredi i omogući, kod nas se vrše akrobacije kako bi se on onemogućio i mi vidimo stalno nepovjerenje u volju građana. Punoljetni građani kojima nije oduzeta poslovna sposobnost dakle u građanskom smislu jednakovrijedni svi sa svima i sa nama i sa ministrima i sa predsjednikom su ljudi definirani u ustavu kao nositelji suvereniteta, iz njih proizlazi suverenitet i pripada njima, građanima ili narodu.
Dakle, ove priče kako treba onemogućiti referendum u kojem bi se izglasalo evo da se oduzima državljanstvo nepoćudnima ili koji nisu etnički Hrvati, pa to su ludosti. Kako mislite da možete ostvariti demokratsko društvo i demokratsku vlast ako mislite da bi većina ljudi tako mislila, pa kakvo mišljenje imate o građanima, je li to možda taj razlog te fiksacije na građanski odgoj tzv., a što je u biti građanski preodgoj, narod ne valja, al tu je partija kao avangarda radnog naroda da, jer partija bolje zna koji su interesi naroda i što je dobro nego narod sam, narod ili građani kako hoćete.
Kolega Habijan odgovara na kritike koje uopće nisu iznesene, dakle da, znamo da se o ovome raspravlja, znamo da se SDP, Bauk konkretno da se smucao s HDZ-om na tim nekakvim razgovorima, naivni Socijaldemokrati su upali u stupnicu, ovi nisu potpisali, vi ste potpisali, nekim čudom vaš predsjednik nije potpisao, al vas 10 ostalih jeste, pa vas se danas razvlači kao Plenkovićeve žetone, a on dijeli pohvale kako ste razumni, super za start nove stranke, al vaš izbor.
Mi smo kritizirali činjenicu da se ad hoc preko noći mijenja dnevni red i da se ova točka uvaljuje koja je trebala biti lijepo najavljena na vrijeme, o tome je samo riječ, a ne da se šverca u dnevni red.
Tri su bitne točke ovoga prijedloga, prva da se smanjuje broj potrebnih potpisa na 250 tisuća nedovoljno, ako ćemo gledati nekakvu europsku praksu to bi trebalo biti 2%, 72 tisuće, ako već hoćete smanjiti smanjite u skladu sa nekakvim europskim prosjekom i europskim primjerima, a ne mazati oči kao evo nije više 360 ili 400 tisuća koliko je bilo po Bauku, nego je to 250 tisuća jer naravno zec leži u nekom drugom grmu.
To je točka 2 pitanje kvoruma, 1/3 je potrebna ukupnog broja birača da glasa za za promjenu ustava, ¼ za zakon i to nam predlažu ljudi koji vladaju u 17% dobivenih glasova birača u Hrvatskoj, vedre i oblače u 17%, nametnuo bi 33,3% za mijenjanje ustava svih.
Venecijanska komisija, ne samo Venecijanska komisija, sve što dođe iz EU je sveto pismo kad paše, a sad odjednom ne valja preporuka Venecijanske komisije da ne treba ograničavati kvorumima nego ponuđen počašćen, koliko ljudi izađe izašlo je i odlučilo.
I na kraju najvažnija točka, mogli ste vi ovo smanjiti ne na 250 tisuća nego na 5 tisuća jer tu je ustavni sud kojeg ste izabrali vi u političkoj trgovini sa SDP-om gdje ste parkirali islužene političke kadrove, ljude umočene u niz afera od lažnih predstavljanja u bankama, mutnih kumovskih veza, da ne idem sada u detalje koji će na daljinski upravljač vladajuće politike donijeti odluku kakvu treba donijeti, a u startu će dakle blokirati referendumsku inicijativu koja nije po volji vladajućih, evo to je taj prijedlog. Lijeva do jučer oporba, a danas vidimo dio iste klike pokušava tu zamazati oči svom biračkom tijelu time što će nešto prošvercati u ustav na takav način, naravno do toga neće doći jer HDZ će sada pokazati kako su oni veliki demokršćani, veliki Hrvati i katolici i branitelji prava nerođene djece jer oni neće omogućiti vašu idurmu, pa ćete opet ispasti korisne budale, vi malo manje, Socijaldemokrati puno više. Evo to je epilog cijele ove priče.
Sretni smo što nismo išli na te pregovore kao što ćemo biti veseli i spokojno zaspati u petak navečer jer ćemo glasovati protiv ovog prijedloga.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovana zastupnica Mrak-Taritaš digla je povredu Poslovnika, u čem je povrijeđen Poslovnik?

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)

Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče sabora.
Referiram se na čl. 238., kad govorimo i kao što je govorio cijenjeni zastupnik možemo i neke druge riječi upotrijebiti, ali riječ „smucati se“ i vezati uz ime i prezime jednog saborskog zastupnika mislim da nije primjereno, hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)

Hvala, slažem se s vama nije primjerno, a nažalost ovdje se naslušamo svačega neprimjerenoga. Ja vam moram dati opomenu, ali savjetujem da svi pazimo kako govorimo.
…/Upadica iz klupe se ne razumije/….
Šta imate vi meni govorit polako, šta je vama?
…/Upadica iz klupe se ne razumije/….
Pa imate, al ne možete sa mnom tako komunicirati i meni govorit polako.
…/Upadica iz klupe se ne razumije/….
E pa onda to možete, to možete i niko vam to ne brani, ali na primjeren način jel.
…/Upadica iz klupe se ne razumije/…. Ne.
…/Upadica iz klupe se ne razumije/….
Oprostite nisam ja odgovoran tu, kao što nisam niti zato da bude očišćen pod, primjerice, prema tome, nemojte molim vas. .../Upadica se ne čuje./... Dobro. Izvolite. Ne možete sa mnom razgovarati .../Upadica: Reiner brani Bauka, pazi ovo, vidi ove velike koalicije./... izvolite reći svoju povredu Poslovnika, ako je to stvarno povreda Poslovnika. .../Upadica: Kakva velika koalicija, antinarodna./...
Što je povrijeđeno u Poslovniku?

Raspudić, Nino (Nezavisni)

Povrijeđen je čl. 238, vrijeđanje i omalovažavanje mene kao saborskog zastupnika. Ja nikada u ove dvije godine u ovom Saboru nisam izrekao nikakvu vulgarnu niti uvredljivu riječ. Objasnite mi što znači smucati se, je li to nešto vulgarno i u čemu je problem sa tim izrazom? Evo, molim da mi objasnite u hrvatskom jeziku i vi i zastupnica Mrak-Taritaš što znači smucati se.

Reiner, Željko (HDZ)

Ja sam zastupnici Mrak-Taritaš dao opomenu, jednako kao što ću dati vama jer ovaj to nije povreda Poslovnika. Sljedeća replika je poštovanog zastupnika Pavića, Željka Pavića.

Pavić, Željko (Nezavisni)

Poštovani zastupniče, činjenica je da su se obavljali neki sastanci u kabinetu HDZ-a, činjenica je da su neki uzeli liste za potpise, nakon toga ih nisu predali, zašto ih nisu predali, nemam pojma, mi smo svjesni potpisali, nije nas nitko nasanjkao, svjesno smo to potpisali i ponovno ponavljam, ukoliko je cijena da se donese odredbe u Ustav i da bude Zakon za referendum takav da se referendum naknadno može provesti i da naši građani imaju pravo glasa na referendumu, ako je to cijena da se mene povlači po novinama, potpisat ću ponovo, ako treba 5 puta, nije problem. Ali da mogu moji prijatelji, moji znanci, moji sugrađani izaći na referendum i izreći svoje mišljenje. Cilj je bio ovaj dijalog, napokon smo ga otvorili, sami ga ne možemo otvoriti i sami ga ne može izglasati. To nemojte zaboraviti.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani zastupnik Raspudić.

Raspudić, Nino (Nezavisni)

Poštovani kolega Pavić, ja se slažem s vama.
Ukoliko je cijena toga da naši ljudi mogu izaći na referendum i iskazati svoje mišljenje, ne samo da nas negativno provlače po medijima, nego i u ovoj sabornici da mi kažu da parazitiram na smrti ljudi, ja sam spreman pristati na to, ali ja sam pokušavao vama argumentirati zašto ovaj Prijedlog nije omogućavanje toga nego onemogućavanje toga, kroz dvije točke.
To je ovaj kvorum koji se nagurava mimo preporuka Venecijske komisije koju inače tako pobožno slijede, a druga je to da Ustavni sud, ovakav kakav jeste će apriori određivati koje pitanje može proći, koje ne može proći. To su argumenti koje ja nudim za tezu da ovo neće omogućiti i olakšati i urediti referendum nego će ga onemogućiti u svemu onome što ide uz dlaku vladajućima.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani zastupnik Pavić dignuo je povredu POslovnika. U čemu je povrijeđen Poslovnik?

Pavić, Željko (Nezavisni)

Poštovani predsjedavajući, povrijeđen je čl. 238 zbog navođenja krivih navoda. Naime, ako ste slušali uvodno izlaganje, rezultat svih ovih pregovora i razgovora je i onaj kompromis koji je izrekao predlagač. Prema tome, razgovarat ćemo o tome i cilj nam je da dođemo do onoga što ste vi predlagali i g. Grmoja kad ste tu bili plakali jer niste mogli provesti referendum, ljudi.
Ja hoću da se taj referendum jedanput provede. Ajmo to napraviti da se dogovorimo sa njima jer bez vladajućih ne možemo do donijeti, to se ne može usvojiti.

Reiner, Željko (HDZ)

Hvala. Ovaj, navođenje navodno nije povreda Poslovnika pa dobijate i vi opomenu.
Sljedeća replika je poštovanog zastupnika Grmoje.

Grmoja, Nikola (MOST)

Poštovani kolega Raspudiću, evo da pomognemo našem kolegi Paviću koji je meni simpatičan čovjek i ne mislim da je bilo kakav politički prevarant. Zašto Arsen Bauk i ekipa najavljuje da će ići na referendum o stavljanju pobačaja u Ustav po starim pravilima, a ne po novim oko kojih pregovaraju s HDZ-om?
Odgovor je vrlo jednostavan, zato što ovo što sada dogovaraju s HDZ-om će otežati provođenje referenduma. Dakle sasvim je jasno kakva je igra ovdje u pitanju i ja pozivam kolege Socijaldemokrate da odustanu i da se povuku iz ovog procesa, da u petak ne daju svoje ruke za ovakve izmjene jer će vas sigurno ova ekipa, dakle Arsen Bauk i Branko Bačić koji surađuju više nego bilo tko u ovom Saboru preveslati, budite u to uvjereni.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani zastupnik Raspudić.

Raspudić, Nino (Nezavisni)

Mogu samo ponoviti onu metaforu koju sam animalnu izrekao danas, a to je da ne pregovaraš s lisicom o modalitetima zaštite peradi, kratko nakon što je izvršila pokolj u jednom kokošinjcu. To je naivno.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani zastupnik Sačić.

Sačić, Željko (Hrvatski suverenisti)

Poštovani kolega.
Kada čitamo ovo obrazloženje u pogledu Prijedloga Odluke o izmjeni Ustavnog zakona o Ustavnom sudu, onda znatan prostor dobiva dolje razlog zašto se u to ulazi, da se želi, razlog između, da se želi osigurati stabilnost demokratskog društva, umanjiti napetosti i, pazi sad, smanjiti financijske izdatke organizatorima inicijativa. Pa baš suprotno, ja mislim, a želio bi vaše mišljenje čuti, kad mi dokinemo svaku mogućnost hrvatskih ljudima da spontano na jedan zakonit način izraze svoje nezadovoljno ili daju, hoće dati prijedlog za uređenje svog društvenog političkog života, šta im je alternativa? Kud će onda doć? Kako? Da li ćemo mi onda posredno sudjelovati u socijalnim nemirima? Napetostima, a kako vidimo to im nije bio cilj.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani zastupnik Raspudić.

Raspudić, Nino (Nezavisni)

Mogu se samo složiti s vama i još jednom upozoriti da ako ljudima onemogućimo institucionalno iskazivanje njihove političke volje između izbornih ciklusa koji su svako 4 godine, mi stvaramo poput onoga Papinovog lonca, stvaramo jedan, jedno stanje ozbiljnog porasta tlaka u društvu i to nije dobro. Ako nema mogućnosti referendumskog iskazivanja volje, u oštrim situacijama, nedavno smo ih imali, ostaje samo ulica. A mi s tim ne želimo imati posla jer to ne vodi dobro sigurno.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani zastupnik Dretar.

Dretar, Davor (Domovinski pokret)

Hvala vam lijepa predsjedavajući. Kolega Raspudić. Evo kad već imamo ovako niz vrlo zabavnih i simpatičnih metafora, dosjetki i aforizama, ja sam vrlo kratko u politici, ali koliko god da jesam pa i prije toga, uvijek sam pratio i mogu reći čak i osobno naslućivao jednu ovakvu koaliciju kakvu danas pomalo gledajući kroz ovu današnju priču u saboru možemo vidjeti, dakle tu jednu veliku blokovsku koaliciju HDZ i SDP, pa onda vidite li i vi možda onako da dodam i ja jednu osobnu metaforu onako g. Plenkovića kao mufasu koji onako podigne Arsena Bauka, pa ga pokaže cijelome svijetu.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani zastupnik Raspudić.

Raspudić, Nino (Nezavisni)

Pa evo prije pola sata su došle vrlo lijepe i ugodne pohvale od strane g. Plenkovića svim ovih koje on naziva razumnima, a ako je to razum što on naziva razumom ja ću vrlo rado potpisati da sam lud, da sam budala, da sam nerazuman i što li je već u tom semantičkom polju koje je suprotno od ovoga što hvali Plenković u ovom trenutku imajući u vidu njihov odnos prema referendumskom iskazivanju volje građana u bliskoj prošlosti.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani zastupnik Habijan.

Habijan, Damir (HDZ)

Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče.
Kolega Raspudić, ponovno ste uspjeli demantirat sami sebe dva puta, prvi put ponovno ste rekli da je ovdje preko noći ad hoc na dnevni red uvrštena ova točka, a prije ste rekli citiram vas sindignacijom smo odbili poziv na razgovor oko promjene ustava. Pa ako ste odbili razgovor sa onima s kojima morate razgovarat ako želimo mijenjati ustav i ustavni zakon naravno da niste informirani, ali opet ste se tu demantirali jel ste bili informirani jel ste prošlog tjedna i sami ste rekli organizirali Okrugli stol na ovu temu. S treće strane govorite kukali ste, plakali ste ovdje mjesecima kako vam je bilo teško skupit preko 400 tisuća potpisa, sada kada se taj broj smanjio na 250 tisuća sad opet nešto ne paše, dakle kolega Raspudić demantirate sami sebe i samo se pokazuje da vam je jedini interes kupit jeftine političke poene i to ću stalno isticat, jeftini politički poeni, to ste danas pokazali tri puta samo u ovih 5 minuta.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani zastupnik Raspudić.

Raspudić, Nino (Nezavisni)

Bolje skupljat jeftine političke probleme nego skupe državne poticaje, skupe satove kao vaš prethodni idol Sanader, nositi u skupim torbama skupi novac kao što je vraćao Branko Bačić ili skupljati čak ovaj željezo, armatura je poskupila, pa evo radije ću skupljat jeftine političke bodove nego ovo od armature do, do satova, toliko o tome.
Drugo, nema nikakvog proturječja, dakle ja govorim zašto ovo niste normalno staviti na dnevni red nekoliko tjedana ranije da znamo da je to u srijedu u 9 sati i 30 minuta nego to radite dan ranije, o tome je riječ.
A što se tiče smanjenja od 400 tisuća na 250 mogli ste vi smanjiti i na 500, ali vi ste postavili dva osigurača, jedan je ovaj apsurdno visok kvorum suprotno preporukama Venecijanske komisije, a drugo je ovaj filter i poklopac ustavnog suda koji će apriori rušiti pitanja na daljinski upravljač volje vladajuće većine.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani zastupnik Bauk.

Bauk, Arsen (SDP)

Zahvaljujem.
Jedan od najvećih motiva koji nam je bio da pozovemo parlamentarnu većinu da pristupimo promjenama ustava oko referendumske inicijative je sudbina nepravedna i nezasluženo loša sudbina prijedloga koji ste inicirali za promjenu ustava kada je ustavni sud bez ikakvog logičnog i legitimnog obrazloženja odbio jedan potpuno normalni i ustavni prijedlog, prema tome odluka da se krene u promjenu ustava je nešto što mi tražimo 10.g., otprilike ovako smo predlagali 2013.g., dakle nije „smucati se“ znači skidati i klatariti se i povlačiti se po toj …/Upadica iz klupe se ne razumije/…nemojte me branit, dakle u tom smislu, u tom smislu ja očekujem od vas pohvale na našoj ustrajnosti 10.g., pravo na izbor se također zalažemo 30.g., prema tome sve pohvale koje ste nam uputili mi primamo na naša nejaka pleća i ja osobno, hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Hvala.
Poštovani zastupnik Raspudić.

Raspudić, Nino (Nezavisni)

Koliko se ja god u svoju skromnu rječitost i ograničen vokabular trudio da vas pohvalim ja vas danas ne mogu toliko nahvalit kako vas je predsjednik vlade Plenković nahvalio, pa neću ni pokušavati. …/Upadica iz klupe se ne razumije/…. Dakle, misli on na sve ove razumne, a vi ste se uključili u razumne jer ste rekli da ćete u petak to podržati.
A što se tiče, da se vratim na ovu metaforiku, dakle vi ste otišli netom nakon što je lisica izvršila pokolj u kokošinjcu, vi odlazite na razgovore s lisicom da se s njom dogorite kako ove jadne kokice ovaj ubuduće spasiti, pa što bi to, koji ste vi lik u toj basni, s čime bi se prispodobili, jeste li toliko naivni da mislite da će lisica to pristati ili ste i vi možda u nekakvom dilu s lisicom u cijeloj toj priči.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani zastupnik Bauk dignuo je povredu Poslovnika, u čem je povrijeđen?

Bauk, Arsen (SDP)

Šteta je propustit dobru priliku za, vi ste g. Raspudiću tu lisicu dva puta doveli na vlast, prvi put 2015. kad su bili samo optuženi i drugi put 2016. kad su bili nepravomoćno osuđeni. E prema tome mi podržavamo naš prijedlog, ima li išta logično nego da podržimo naš prijedlog, neke Mostove prijedloge smo podržali i sada će naš prijedlog bit vaš prijedlog za promjenu ustava u čl. 17. da ogolimo stvar do kraja, hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Hvala.
Ovaj naravno i sami znate da to moram dati opomenu.
Poštovani zastupnik Jakšić.

Jakšić, Mišel (SDP)

Poštovani kolega Raspudić, kao oporba smo podržali sve ono što ste više-manje govorili nakon odluke ustavnog suda vezano uz Mostovu inicijativu za referendum. E sad pitanje koje postavljam pred vas, mogu vas shvatit da vi danas ne želite razgovarati o promjenama ustava ni na koji način, ali da li možda ne bi bilo bolje ipak otvoriti određene procese i razgovore, poglavito jer u nekim situacijama imamo i HDZ, usudio bi se reći, na ziceru kroz odluke tog istog ustavnog suda, pričam o pravu žena na izbor iliti o pobačaju, kao i o Izbornom zakonu i problemima koje imamo sa izbornim jedinicama, da li nam to ne bi svima zajedno trebao biti cilj, pa hajmo vidjet da li ga zajedno možemo ostvariti. I s obzirom da vrlo lako bi mogli završiti da netko podržava HDZ ili ne, uzet ću od kolege Bauka, to meni nemojte odgovarat, ja HDZ za sad pobjeđujem, a neki vaši kolege su ga dovodili na vlast, hvala lijepa.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani zastupnik Raspudić.

Raspudić, Nino (Nezavisni)

Sad dalo bi se reći, moje kolege sadašnje iz kluba 2015. jesu li oni doveli HDZ na vlast ili su ga doveli hrvatski građani koji su u egal doveli tada HDZ i SDP, vodili su se neki pregovori pa su neki vodili parcijalne pregovore s Dragom Prgometom ako me ne vara sjećanje mimo ovih unatoč toga što je siroti Petrov ih natjerao kod javnog bilježnika u jednoj očajničkoj gesti da oni svi koji su došli s lista MOST-a potpišu da neće samostalno pregovarati. To je taj famozni bio javni bilježnik. Znači može se reći da ste ih sami gurnuli tada tim vjerolomnim pregovaranjem u naručje HDZ-a, a drugi put je HDZ ostario pobjedu i to sa novim čovjekom jer su misli vjerojatno da je drugačiji, ispalo da je isti ako ne i još i gori, podmukliji. To je jedna stvar.
Druga stvar zašto niste potpisali vi iz SDP-a ovaj prijedlog. Ako ste bili za to da se otvori dijaloga da evo dobro …/Govornik se ne razumije./… zašto ga niste potpisali. Pa pošteniji su bili Socijaldemokrati koji su stavili potpise pa danas beru jezikovu juhu po medijima nego vi koji niste potpisali, a kao za to ste da se otvori taj famozni proces, a vidite s kim ga otvarate. S lisicom ponavljam o modalitetima zaštite kokica.

Reiner, Željko (HDZ)

Dobro, vidim da će biti još povreda Poslovnika.
Poštovani zastupnik Bauk u čem je povrijeđen Poslovnik?

Bauk, Arsen (SDP)

Svaka čast uspio si me natjerat na dvije opomene. Dakle, kad potpišemo ne valja što smo potpisali, kad ne potpišemo ne valja zašto nismo potpisali, kada kažemo da ćemo dati amandman, zašto ste dali amandman, kad kažemo da nećemo dati amandman prihvaćate sve što predlože. Gledajte, mi ne možemo biti MOST i ne možemo copy paste prijedloge MOST-a. Prema tome kad se MOST-om oko nečeg slažemo, slažemo se onda smo dobri, a kad se ne slažemo onda smo s HDZ-om.

Reiner, Željko (HDZ)

Hvala.
Evo sami ste rekli da je to druga opomena.
Poštovani zastupnik Jakšić također je dignuo povredu Poslovnika. U čem je povrijeđen Poslovnik?

Jakšić, Mišel (SDP)

Nema je, dobit ću opomenu. Dakle, zanimljiva igra riječi 2015. ili '16. je MOST bio s HDZ-om jer su to pravo im dali hrvatski građani koji su glasali za HDZ, ali ovaj put ovdje su građani glasali za HDZ. A što se tiče nabrajanja 2015., 2016. tko je s kim razgovarao, pregovarao, čiji predsjednici, ja jesam član SDP-a ali moram vam reći da s većinom tih ljudi ste vi i tada pa i danas bili puno više u kontaktu nego recimo ja. Tak da meni to nemojte odgovarati.
Hvala.