Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: X, sjednica: 11

PDF

63

  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 287
14.06.2022.
Prelazimo na slijedeću točku dnevnoga reda:

- Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. broj 287

Predlagatelj je Vlada RH na temelju Članka 85. Ustava RH i Članaka 172., 204. i 206. Poslovnika Hrvatskog sabora.
Sukladno Članku 206. Poslovnika prigodom utvrđivanja dnevnog reda prihvaćen je dakle da se radi o hitnom, o hitnom postupku i amandmani se mogu donijeti do kraja rasprave.
Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za financije i državni proračun.
Gospodin državni tajnik u Ministarstvu financija gospodin Stjepan Čuraj je s nama i imat će uvodnu riječ.
Izvolite.
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče.
Poštovana zastupnice i zastupnici, kao što je rečeno pred nama je Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom odnosno po hitnom postupku konačni prijedlog zakona.
Daklem, cilj donošenja zakona je daljnje usklađenje hrvatskog pravnog okvira za navedene otvorene investicijske fondove s pravnom stečevinom EU i to u dijelu prenošenja direktive iz prosinca prošle godine koji je rok za prednošenje 30. lipnja ove godine te ovim putem se vrši daljnja usklađivanja sa matičnom direktivom iz 2019. ali i predlažemo i usklađivanje novčanih iznosa iskazanih u kunama u važećem zakonu s uvođenjem eura kao službene valute u RH. Što se tiče samo kratko uvodno s obzirom da sama direktiva je 4 članka, sama izmjena je pred vama ova u zakonu 25 članaka od toga je velika većina gotovo 20 vezana upravo uz ove zamjene valuta. Kratko ću samo podsjetiti i vas i javnost o čemu je ovdje riječ. Dakle, sami UCITS fond je otvoreni investicijski fond s javnom ponudom koju osniva društvo za upravljanje takvim fondovima poštujući načela trorazdiobe rizika, znači on ulaže zajedničku imovinu ulagatelja prikupljenu javnom ponudom udjela u samom UCITS fondu u likvidnu financijsku imovinu. Trenutno u RH imamo posluje odnosno 93 takvih fondova sa imovinom krajem travnja nešto iznad 17,5 milijardi kuna, njime upravlja odnosno njom upravljaju 6 društava za upravljanje UCITS fondovima.
Dakle ono što također s obzirom na ove i transponiranja ovih direktiva mi smo ono što želim podsjetiti sastavni dio jedinstvenog financijskog tržišta EU i tu imamo i preuzeli smo svoju obvezu kontinuirano usklađivati svoj regulatorni okvir poslovanja naravno za svu financijsku industriju, pa tako i za fondovsku industriju sa samom pravnom stečevinom EU i europskim standardima dakle zapravo da bi se sve oni namjere Europske komisije odnosno EU u standardizaciji, u jedinstvenosti tržišta, u prekograničnoj, prekogranične mogućnosti investiranja, što je bilo predmet prije nekoliko mjeseci ili prošle godine ja mislim samih izmjena također zakona koji su imali za taj cilj.
Što se tiče samog zakona dakle kao što sam rekao pripremili smo Direktivu 2021/2261, ali ono što, samo da što plastičnije pojednostavnim, mi ovdje radimo zapravo u usklađivanju jednome između direktive matične iz 2009. i uredbe iz 2014. dakle tu se dolazi do jednog preklapanja svojevrsnog overlappinga u samim ajmo reć definicijama pojedinih samih fondova za investicije, dakle prije svega dva su ključna ili tri pojma koje, koje ćemo trebat ovdje razumjeti, taj je da prema onoj prvoj direktivi ona traži od društava za upravljanje investicijskim fondovima da sastave kratak dokument koji sadržava ključne informacije o bitnim obilježjima samih UCITS fondova, dakle svojevrsni Key Investor Document ili KID skraćeno. Taj KID ili, ili dokument odnosno ključne informacije prije svega one uključuju sve ono što bi trebali znati investitori kada se odlučuju ili žele se odlučiti povjeriti svoj novac takvom društvu na upravljanje fondovima.
Što se tiče Uredbe iz 2014. ona je tu donijela novu, novi klasifikaciju za investitore odnosno tzv. PR.IP ili …/Govornik se ne razumije/…odnosno upakirane investicijske proizvode za male ulagatelje i investicijske osigurateljne proizvode tzv. PR.IP-ovi, dakle oni definiraju zapravo što su i na koji način se oni klasificiraju i onda dolazi zapravo do toga da ovi naši UCITS fondovi se zapravo mogu klasificirati pod tu uredbu i pod taj PR.IP. Što to znači? To znači mi smo imali jedan grejs period do konca prošle godine u kojem su svi ti PR.IP-ovi morali izdati dokument s ključnim informacijama, dakle to je ta razlika ovdje obveza izdavanja dokumenta, a tamo je obveza pružanja ključnih informacija, znači to je bitna suštinska razlika i upravo kako bi se uzelo više vremena direktiva prošle godine je donesena da se to za ove UCITS fondove pomakne do konca ove godine, dakle i ono što mi ovim zakonom zapravo uvodimo tako da taj overlapping ili preklapanja nema nego da upravo dokument sa ključnim informacijama bude priznat od strane regulatora HANFA-e kao obveza pružanja ključnih informacija koje su ionako po zakonu i po samoj direktivi u obvezi. Šta to znači u prijevodu zapravo? Znači, to znači da se mora dati taj dokument, nekoliko strana jasne odgovore na pitanja o karakteristici, o karakteristikama, rizicima, troškovima investicijskog proizvoda, znači u što se ulaže, što je sve portfelj toga ulaganja, to je znači paket u kojem sadrži više različitih …/Govornik se ne razumije/… ulaganja znači investicijske fondove, osigurateljne proizvode, maloprodajne strukturirane vrijednosne papire, strukturirane depozite, oročene depozite, dakle to je taj paket, znači vi konkretno kada kupujete životno osiguranje to vam je takav jedan paket. Što rade osiguravajuća društva sa vašim novcima koje ste vi uplatili u životno osiguranje? Upravo ga diversificira u ovakav segment investicijskog portfelja i to vam mora dati u tom dokumentu o ključnim informacijama upravo prezentirati što, po kojim troškovima i s kojim rizicima i to sa ciljem da je to jednostavno usporedivo i u standardnom obliku na razini cijele EU, e to je onaj dio prekogranične koji smo uveli da svi govore ajmo tako reći istim jezikom i da isto, na isto se odnose. I upravo ovo je osnovni dio ovog transponiranja, ovim postojećim UCITS fondovima prolongiramo tu obvezu kreiranja tog dokumenta sa ključnim informacijama umjesto samog pružanja do kraja ove godine i propisujemo da kad naprave taj dokument da će se smatrat da je njihova zakonska obveza po direktivi temeljem kojih oni su i osnivani odnosno temeljem kojih smo mi transponirali to u zakone rade.
Nadam se da, da taj dio je onako donekle sam kolko tolko ovaj pojasnio, mislim sami podaci koji idu tamo dakle naziv, identitet izdavatelja, vrsta ulaganja, profil rizika, nagrade koje su, moguće gubitke, troškove itd., to je sve ono što treba potencijalnom ulagatelju prezentirati i jasno i nedvosmisleno standardizirano i ono što je jako bitno razumljivo, što više razumljivo.
Također se tijekom godina od one 2009. i 2014. i 2017. radile izmjene direktive gdje su se upravo išli korak dalje u toj standardizaciji u dopuni što se tiče samih formata, informacija i svega onoga što treba biti.
Ono što u konačnici smo još ovdje ovim zakonskim napravili usklađivanja, određena nomotehnička sa osnovnom direktivom i naravno prije svega transponirali sve ono što nam je vezano uz nadolazeći Zakon o euru, odnosno kad kažem nadolazeći mi smo ga, Sabor usvojio ali očekujemo njegovu aktivaciju, njegovu primjenu.
Tako se novčani iznosi u kunama usklađuju sa iznosima u eurima koji su propisani direktivom, a iznos raspona prekršajnih sankcija usklađen je sa odredbama Zakona o uvođenju eura kao službene valute u RH. Evo zapravo sa ovim mi pravovremeno vršimo usklađivanje zakonodavstva RH sa pravnom stečevinom EU s ciljem izbjegavanja situacije u kojoj radi vremenskog perioda potrebnog za donošenje zakona u dva čitanja ovaj zakon ne bi bio pravovremeno stupio na snagu zato i je po hitnom postupku.
Evo zahvaljujem vam i ostajem slobodan za sva pitanja.
Pardon, samo na kraju. Želim samo napomenuti da amandman prihvaćamo amandman Odbora za zakonodavstvo.
Hvala lijepo državnom tajniku.
Evo sada imamo nekoliko replika.
Prvi je na redu kolega Josip Begonja, izvolite.
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Poštovani državni tajniče, rekli ste da kod nas djeluju 93 otvorena investicijska fonda sa javnom ponudom koji raspolažu sa preko 17 milijardi kuna neto vrijednosti imovine. I sad mene zanima koliko je uopće zapravo važan ovi investicijski fondovi za naše gospodarstvo, za povećanje investicijskih ulaganja. Uzimajući u obzir sa jedne strane inflatorna kretanja i s druge strane očekivani prinos od strane ulaganja i drugo poznato je da naši građani štednju, nazovimo je pod navodnicima zapravo osiguravaju ulažući u nekretnine. Kako njih motivirati da on i taj svoj kapital ulažu ne samo u njih, nego i male tvrtke i srednje tvrtke u investicijske fondove.
Hvala.
Hvala lijepo.
Odgovor na repliku.
Evo zahvaljujem.
Da, dobro ste rekli. Mislim da je odgovor možda u onom vašem otvaranju u onome što ste rekli na početku upravo ti inflatorni pritisci i sama inflacija je dovoljan motivator da se novac ulaže, jer on gubi puno brže na vrijednosti nego kad je inflacija drastično manja.
Sigurno da ulaganje u fondove predstavlja, to je rizično apsolutno, sve vrste takvih ulaganja kapitala predstavljaju rizičnost. Zato i je ova sva priča i ove današnje zakonske promjene sa tim dokumentima, ključnim informacijama kako bi upoznali sve ulagatelje sa rizicima, sa potencijalnim i dobicima, ali eventualno i gubicima. I onda ovi fondovi koji raspolažu 17,57 milijardi strukturiraju tako i svoju imovinu. Većina naravno su u obveznicama, imamo nešto mješovitih naravno u vrijednosnim papirima, tako da je to nešto što je prije svega dioničke, tako da prije svega tu je nešto gdje su prinosi gotovo sigurniji nešto manji, ali sigurno bolji nego inflacija koja je zapravo negativan prinos na novac koji držite.
U redu. Hvala lijepo.
Kolegica Katarina Peović ima repliku.
Hvala.
Postavit ću pitanje koje je postavljeno na odboru, a ovdje ste spomenuli da se ovaj zakon, znači usklađuje sa Zakonom o euru. Vi ste ovdje cifru od pet milijuna kuna u zakonu zaokružili na šesto tisuća eura što znači nepovoljniju cifru za male ulagače i likvidirat će se fond ukoliko vrijednost imovine padne ispod 600 000 eura tri uzastopna kalendarska mjeseca. Gotovo komično obrazloženje na vrlo razumno pitanje postavljeno zašto se ide na cifru koja je nepovoljnija za male ulagače.
Odgovorili ste da se unaprijedila financijska pismenost građana Republike Hrvatske. Rekla bih samo ha, ha, ha. Stvarno ne znam kako to komentirati. Vlada ide sa prelazom na euro uz obrazloženje da neće doći do povećanja cijena, da će braniti svoje građane, a vi ovdje u zakonima ugrađujete već nepovoljniju cifru eura u odnosu na kune. Mislim da je to apsolutno neprihvatljivo.
Hvala lijepo.
Odgovor na repliku.
Zahvaljujem.
Prvo nisam shvatio ovo sa pismenošću. Ja sam danas, ništa nisam spominjao. Ali apsolutno je pismenost jako bitna. Na odboru nisam bio, pa onda ne mogu komentirati. Što se tiče, ovo vaše zadnje obrazloženje bi stajalo kada bi iznos preračunat u eure bio veći, to znači ono što je 6 milijuna, pa da smo stavili ne znam milijun eura naspram šest milijuna kuna. Ovo je manje, manje …/Govornik se ne razumije./… zahtjevi, znači manje opterećenje, znači manja mogućnost odlaska u likvidaciju.
Ako je nešto bilo potrebno, ako padne ukupna vrijednost kapitala ispod navedenih šest milijuna, onda se otvara likvidacija i time svi gube oni koji su unutra. Ako je to smanjeno, recimo u Sloveniji je 100 000 eura opet manje nego kod nas. Neki fondovi imaju u prospektu da sami odlučuju se, a to je stvar ulagatelja da bira u koje fondove će ići u profesionalne ili ove manje i koje oni upravo u tim ključnim informacijama donose benefite. Dakle, nije da se išlo zaokruživanje na više, nego upravo suprotno zaokruživanje na manje.
Hvala lijepo.
Kolega Boris Lalovac ima repliku.
Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče.
Mene zanima vezano za male ulagatelje. Vi ste rekli da ima oko 93 fonda, odnosno oko 6 društava za upravljanje, oko 17 i pol milijardi kuna. Mene sad zanima koliko je tih malih ulagatelja? Imate li nekakav brojčani iznos i koliko ti mali ulagatelji drže od ovih 17 i pol milijardi? Zašto? Zato što vidimo da u zadnjih nekoliko mjeseci padaju indeksi, pada vrijednost investicijskih fondova od 10 do 15%.
E sad me zanima da li se to mora dobiti, da li će oni sad morati dobiti taj dokument sa ključnim tim svim informacijama, da li je to sad već i za njih zakašnjelo. Jer ako je palo nešto desetak posto, dali se oni sad mogu pozvati i reći gle ljudi moji kad smo mi ulagali mi nismo imali te informacije, a sada novim direktivama dostavljate da moraju biti ključne informacije. Drugim riječima, da li se šta može dogoditi s obzirom da to donosimo u trenutku pada svih tih vrijednosti indeksa i da li tu oni kasnije u konačnici mogu tužiti državu da nisu bili dovoljno informirani, a sada im dajemo tim ovim direktivama.
Zahvaljujem.
Hvala.
Želite li odgovoriti?
Zahvaljujem.
Evo krenut ću onda od kraja. Dakle ne mogu, zato što su i danas imaju obvezu pružanja ključnih informacija. Dakle, ovo je možemo reći onako narodno, nije šija nego je vrat. Dakle, ovdje se jednostavno UCITS fondovi su imali svoje propisane obveze. To su bile ključne informacije, sada to će morati koncipirati u jedan dokument koji će zapravo preuzeti sav smisao. Dakle, ništa se tu suštinski puno neće promijeniti.
Jednostavno oni zbog svoje veličine, načine i klasifikacije će potpasti pod ovu drugu uredbu, a bili su osnovno drugom direktivom.
Što se tiče samog broja nema podatak koliko je u samom fondu pojedinačnih ulagatelja, to bi možda mogli dobiti od regulatora. Ono što mogu reći što se tiče same imovine i mjesečnog prinosa, dakle prinosi su na napajajući minus 2,02, dionički minus 1,88, mješoviti nešto ispod 3, ostali minus 2,51 i obveznički 1,23 minusa. Dakle, da naravno sve ova inflacija utječe na tržište ali to je daleko manje nego sama stopa inflacije. Dakle, manje se gubi na ovome nego na samoj stopi inflacije.
Hvala.
Slijedeća replika kolegice Vučemilović.
Hvala lijepa.
Poštovani državni tajniče, kada govorimo o financijskim instrumentima, financijskom tržištu onda je ključna riječ povjerenje. Ako nema povjerenja naravno da automatski sve se urušava i kako možemo uopće očekivati da će ovakva jedna izmjena potaknuti naše financijsko tržište u trenutku kad tresu afere i HNB, a isto tako i regulatora odnosno HANFU koja bi trebala regulirati tržište vrijednosnica. Zar uistinu mislite da će objedinjavanje dva dokumenta u jedan potaknuti male ulagače sa malim iznosima u vrijeme kad oni vide da zaposlenici HANFE mešetare, rade, a HANFA znači ravnatelj izjavljuje kako nema dovoljno kapaciteta, nema dovoljno ljudi čak ni da kontrolira svoje zaposlenike, pa kako će onda kontrolirati cijelo tržište?
Hvala.
Zahvaljujem.
Odgovor na repliku.
Dakle, prije svega smisao ovih izmjena nije poticaj kao takav nego ispunjenje obveze, preuzimanje pravne stečevine odnosno povećavanje ili osiguravanje veće razine sigurnosti odnosno informiranja potencijalnog ulagatelja. Dakle, to je konkretno o čemu govorim. Ovo što vi pričate generalno za cijelo financijsko tržište koje bi trebalo kreniti ab ovo, dakle od podizanja što je kolegica spomenula financijske pismenosti znači samih tih načina informiranja kako uložiti svoj novac, kako oplemeniti svoj kapital do naravno svega onoga što to i rizika koje nosi.
Što se tiče regulatora oni, dakle pojedinačni slučajevi ja ne znam, nisam upoznat s njima i nisu u komentiranju, ali nikako ni u jednom trenutku, ni u jednom članku nisam pročitao da doveden je u pitanje sama struktura našeg financijskog tržišta ni aktera koji jesu, ne samo UCITS fondovi, investicijska društva, osiguravajuća društva, leasing društva, banke itd., dakle samo njihovo djelovanje pod tim nije dovedeno u pitanje na koji način nije stavljen upitnik da nešto tu je loše.
Hvala.
Kolega Brumnić ima repliku, izvolite.
Zahvaljujem.
Poštovani kolega ja imam jedno jednostavno pitanje ono se odnosi nekoliko puta ste ovdje spomenuli u svojoj raspravi, a uvodom izlaganju na pitanje kolegice da su smanjeni pragovi prelaskom na euro pa me zanima koji su razlozi da ste to radili.
A drugo kada govorite ovdje o obvezničkim fondovima i iznosite gubitke od 1,5% to govorite vjerojatno na dnevnoj razni jer u ovoj godini prosječni gubitak …/Upadica se ne razumije./… prosječni gubitak Bond fondova je 8%, a najveći gubitak jednog od fondova je 14 cijela nešto posto u ovoj godini. Tako da pozivat građane da ulažu u Bond fondove u ovom trenutku ja mislim da je ne pametno ili kako bi to rekao zlonamjerno.
Evo, hvala lijepa.
Hvala.
Izvolite odgovor.
Zahvaljujem.
Dakle, sami iznosi što se tiče prvog dijela su iz direktive osim Članaka 11. i 12., dakle kao što smo rekli pragovi minimalne vrijednosti imovine se ovdje radi koje smo sada nešto malo snizili zapravo omogućuju i jedno, a i liberalnije ali i veću dozu za manje ulagatelje sigurnosti u smislu da neće društvo samo otići u likvidaciju. Dakle, s time da se na jedan način i donosi određena zaštita.
Što se tiče samog pozivanja to apsolutno ono što želimo ovdje izbjeći i svaki puta reći da se nešto treba, mora, ne svako mora donijeti informiranu odluku na osnovu ovih informacija kojim osiguravamo da im netko mora pružiti kada se interesiranju, a naravno da imamo različitih niza sudionika samog financijskog sektora, dakle od dobrovoljnih mirovinskih fondova, osiguravajućih društava, UCITS investicijskih društava, ali …/Upadica: I tako dalje./… itd.
Hvala lijepo.
Kolega Brumnić je primijetio da se ste povrijedili Poslovnik.
Izvolite kolega.
Poštovani predsjedavajući povrijeđen je Poslovnik po pitanju vrijeđanja zdravog razuma zastupnika. Ja sam ovo pitanje postavio i na odboru pa sam tamo dobio vrlo nemušte odgovore, pa sam onda doma išao sve čitat, uključujući i direktivu. Sve ove pragove koje ste postavili su jasno propisani u direktivi tako da sve ovo što ovdje obrazlažete je pokušaj …/Upadica: Hvala./… nečega što nema smisla.
Hvala, hvala.
U Poslovniku piše da se smije vrijeđat zdravi razum, ali vi ne smijete zloupotrijebiti Poslovnik pa eto onda opomena.
Replika slijedeća kolega Hrvoje Zekanović.
Poštovani državni tajniče razjasnite mi molim vas jednu stvar. Rekli ste inflacija je na godišnjoj razini 8% na primjer, pa ste se složili s kolegama da fondovi gube otprilike isto toliko …/Upadica se ne razumije./… ok, cirka nemojte me hvatati za riječ i onda ste rekli da se isplati uložit u fondove. Zar nije nelogično to? Jer onda ulažući u fondove gubite i vrijednost novca i još gubite i prinos fonda odnosno ja mislim da ste krivo rekli. Evo, imate priliku se ispraviti. Onaj koji je uložio u fondove on nije imun na inflaciju ako fond gubi, ako bi fond zarađivao e onda bi on bio imun na inflaciju. Dakle, u situaciji inflacije ulagati u fondove koji gube je duplo lošije. Evo, molim komentar i ispravak ako je moguće.
Apsolutno dakle ideja je bila sada ako sam tako formulirao možda i jesam krivo nisam sada, ne sjećam se šta sam točno formulirao, ali ideja je da novac najviše gubi vrijednost kada je najveća inflacija, da pametno investiranje sigurno kroz određene prinose umanjuje taj gubitak. I taj gubitak ako smo govorili o umanjivanju gubitka možda sam se krivo izrazio onda bude dapače manji u odnosu kolika je inflacija. Dakle, ako vam je povrat ulaganja određeni, nakon određeno godina i određeni prinosi koje ćete dobiti na razini par posto, a inflacija je 8% vi ste za tu razliku umanjili gubitak. Dakle, ono što u onim što sam još ostao dužan govoriti o mjesečnim podacima koje sam govorio, to su mjesečni prinosi, ne godišnji. Ne dnevni, nego mjesečni.
Hvala lijepo.
Kolegica Grozdana Perić ima repliku.
Poštovani potpredsjedniče, poštovani državni tajniče.
Kao što smo i do sada a tako i sa ovim zakonom radili mnoge uskladbe sa direktivom i onda mi nije jasno zbog čega je ovo manje kvalitetno usklađenje kada se ovim želi postići da imamo jedan dokument koji će ulagatelju objedinjeno pokazivati sve rizike itd. i omogućiti što kvalitetnije ulaganje.
Ono što je problem ovdje što se spominje kako to regulator je potkapacitiran. Pa zapravo je problem što upravo smo i u prethodnom periodu morali dokazivati da određene regulative su bile važeće sa izmjenom ovog ili onog zakona i onda smo morali zapravo i kod HNB-a i kod HANFA-e usklađivati da li je netko mogao i koliko je mogao trgovati nekim vrijednosnim papirima.
Hvala.
Izvolite odgovor na repliku.
Pa da zahvaljujem i na samom komentaru. A propos primjedbi, uvaženi zastupnik Brumnić je rekao da su manje-više svi iznosi određeni direktivom. To sam ja i spomenuo osim članka 11. i 12. Tu smo mi propisivali niži prag. Da, zato da bi liberalizirali i omogućili više protočnosti, odnosno eventualno i dodatno osnivanje fondova. U krajnjoj liniji i povećali sigurnost, jer ako bi pala ukupna imovina ispod toga onda bi krenuo postupak likvidacije. Sa ovim ako spuštaš prag onda osiguravaš da ti u jednom segmentu ovakvog tržišta i ne dolazi do likvidacije.
Suštinska sva izmjena ide u povećavanje sigurnosti, dostupnosti informacija ulagateljima. Dakle, apsolutno nešto što imamo i obvezu transponirati i nešto što je zdravo razumski i mislim da realno nisam čuo niti jedan ovdje razloga da to nešto nije u redu i da ne treba. Ovo sada sve drugo je stvar političke neke diskusije.
Hvala lijepa.
Zahvaljujem gospodinu državnom tajniku. Možete zauzeti svoje mjesto.
Sad prelazimo na raspravu u ime klubova.
Prvi je na redu Klub zastupnika MOST-a i kolega Zvonimir Troskot, izvolite.
Poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovane kolegice i poštovane kolege i štovani svi koji nas pratite, koji ste zajedno sa nama na ovoj sjednici.
Što se tiče samog zakona, dakle ovaj formalni dio pripreme zakona MOST će uvijek pohvaliti iz razloga što je prijeko potrebno jako puno rada da se pripremi određen zakon. Međutim, s druge strane nužno je opet stavit, dakle donošenje ovog zakona u jedan kontekst i recimo naglasiti određene stvari sa kojima se mi kao klub MOST-a ne slažemo. Dakle, vidimo da je u ovom prijedlogu zakona, puno je tu nekakvih pragova koje su sada prevedene u euro iznose, odnosno napravljena je konverzija.
I mi bismo unatoč tome šta je već sad donijet Zakon o euru i što se apsolutno sve prilagođava po euro direktivama ulasku u euro zonu naglasit ponovno, dakle određene opasnosti koje mi kao klub MOST-a vidimo sa ulaskom u euro zonu 1.1.2023. godine.
Dakle, pod broj jedan ono što je vidljivo jest da cijene i dalje nekontrolirano rastu i da je to jedna galopirajuća inflacija koja će sigurno rasti ovim tempom do negdje ovog perioda sljedeće godine, što znači da ako sada imamo ulje 17 do 24 kune koliko košta litra, negdje u ovo vrijeme sljedeće godine se očekuje da će nam litra ulja biti negdje između 35 i 40 kuna.
Također kruh koji je sada već polu bijeli kruh tih kilogram koji sada košta već negdje oko 11, 12 kuna očekuje se da će biti negdje 18 što znači da ta konverzija koja se događa je nerealna i da određeni trgovci, poduzetnici koriste ovu situaciju kako bi podignuli cijene koja će prilikom konverzije biti puno veća nego ono što realno vrijedi taj proizvod ili usluga.
Točka broj dva. Vidjeli smo da određeni resori uopće nisu spremni za ulazak u euro zonu. Znači to je samo dodatno se sada rasvjetljava činjenica da mi nismo spremni za takav jedan šok što je nedavno pokazao resorno Ministarstvo zdravstva kada je ispalo da informatički će to još dodatno povećati troškove za nekih 20 milijuna kuna iz razloga što nam IT software nije spreman za takav jedan šok. Naravno sve će to platiti naši građani.
Na žalost ne prestaju afere oko Hrvatske narodne banke i HANFA-e konkretno u ovom slučaju i nad ovim zakonom, dakle patronat ima HANFA. I imamo situaciju da ljudi koji se bave investiranjem unutar tih regulatornih tijela imaju povlaštene informacije, kupuju, prodaju. U vodstvu HNB-a postoje osobe koje lešinare nad nekretninama i otkupljuju to od agencija za naplatu potraživanja. Dakle, izgubljen je apsolutno svaki kredibilitet u te dvije institucije i sramotno je da te afere ne prestaju, a mi bismo trebali ući u euro zonu.
Nadalje, treba to staviti i u daljnje kontekste EU. Njemačka je na koljenima i mnogi ekonomski analitičari o tome govore iz razloga što energetski inputi ne mogu zadovoljiti sve potrebe njemačkog gospodarstva, prije svega autoindustrija, a s druge strane vidjeli smo da je Kina kao takva zatvoreno tržište u ovo trenutku i da tržište kao takvo Njemačka nema gdje izvoziti i kao takva dolazi do pada. Ne samo to, nego u energetici Njemačka koristi dalje ugljen što je totalno van svih zelenih politika koje se propagiraju u EU i naravno zaustavila je zatvaranje nuklearnih elektrana, imali su 6, išli su nasilno zatvaranje svih 6, ali su ostali na 3 iz razloga što su shvatili da ovakav pravac koji su zauzeli će ih dodatno devastirat. Dakle, svi ti efekti će se kasnije prelit opet u toj zajedničkoj valutnoj zoni i na samu Hrvatsku. Naravno sve je to shvatila i Bugarska koja je uzevši sve te varijable, svo to okruženje koje se nalazi oko njezine, njezinog gospodarstva i koja ima puno bolje, bolju situaciju u smislu duga odgodila je ulazak u eurozonu za 1.1.2024. godine.
Nažalost što se tiče određenih paketa vlada je reagirala tek kad je predala financijske izvještaje prema Dobrovskysu, Scholtzu i ostalima koji su davali određene ocjene napretka Hrvatskoj u eurozonu što je zapravo samo potvrda da se radi o političkoj odluci, a nikako ne ekonomskoj razboritosti.
Što se tiče određenih argumenata koje sam imao prilike danas čut da će se povećati investicije ulaskom u eurozonu, pa podaci govore malo drugačije. Možemo recimo uzeti period 2013. godine kada smo ušli u EU i uzeti da je tada kada smo ušli u EU bilo nekoliko desetaka brokerskih kuća što je pokazatelj te potražnje za investicijama u Hrvatskoj. Danas ih imamo svega 13, a pola od njih drže banke. Dakle, broj brokerskih kuća je odnosno potražnja za tim uslugama jedan od dobrih pokazatelja što se tiče investicija koje nažalost u Hrvatskoj po broju brokerskih kuća zapravo pada.
Nadalje, veliki investitori odnosno veliki igrači neovisno o sektoru u kojem ulažu, dakle zna se da premija rizika kao takva ima nekoliko rizika odnosno dakle i valutni rizik kao takav je jedan od rizika. Međutim, ono šta malo ljudi zapravo gledaju sa strane jest nešto što se zove reputacijski rizik i recimo singapurski veliki ovi hotelski fondovi oni ne gledaju koja je valuta u Hrvatskoj, dakle njih ne zanima je li to euro ili kuna, ali ih zanima da u suvlasničkom udjelu se nalazi ministar graditeljstva koji kao takav bi trebao biti arbitar u odluci tog odnosa između, pardon singapurskog fonda i samog ministra graditeljstva koji ima 10%-tni udio. Također ono što investitori itekako gledaju jest da ukoliko imaš dvojno državljanstvo da ti možeš otići primjerice u BiH, uzeti novce, ne naplatit potraživanje itd. i nikad za to kazneno odgovarat. I to su puno veći rizici i zbog takvih situacija smo puno veće investitore izgubili, a da ne govorim da smo sada platili zbog određenih državnih politika investiranja već sad kaznu Proficiu, čeka nas arbitraža i Washingtonu za Agrokor, a i određene arbitraže koje će država vrlo vjerojatno izgubiti u slučaju golf terena u Dubrovniku.
Ono šta također treba reći šta jest zapravo nešto što je zabrinjavajuće jest da mirovinski fondovi padaju i da su im prinosi pali sada što smo gledali što znači da nama mirovine danas vrijede puno manje. I također vezano za važnu investicijsku klasu koju gledaju investitori danas to je primjerice poljoprivredno zemljište koje cijena u Hrvatskoj primjerice prosječna je nekakvih 3.000 eura što je na samom dnu EU, a nama slijedeće godine ili ove čak istječe moratorij kada će i fizičke osobe moći kupovat poljoprivredna zemljišta koja imaju itekako veliku vrijednost i koju su naši susjedi itekako znali iskoristiti. Jako zanimljiv podatak kojeg sam danas pročitao, naša susjedna zemlja Srbija koja uopće još nije u EU ima vrijednost zemljišta koja je u prosijeku kad se gleda duplo vrjednija nego u što je u Hrvatskoj, a nisu u EU. Tako da ove, ove nekakve argumente koji se nabacuju da ćemo mi sad ulaskom u eurozonu da će se povećati investicije, neće, a investitori gledaju isključivo prinosi dakle da je to okruženje koje će biti osigurano i kad oni jednostavno stave svoj kapital na taj teritorij da će on biti zaštićen i da će u određenom periodu dat određene povrate. Sama činjenica primjerice u energetskom sustavu da mi nađemo iskopinu u, na granici plina naravno govorim, na granici Hrvatske i Mađarske i da mi 15 godina nismo krenuli sa iskapanjem plina, a da u jednom Egiptu gdje je javna uprava puno ne efikasnija nego što je to slučaj Hrvatske vi dobijete koncesiju za svega nekoliko mjeseci. I sad izračunajte i stavite matematiku koliko je to zapravo propuštenih prilika i koliko je to propuštenih investicija koje su neovisne o valuti u našoj Hrvatskoj.
Zahvaljujem kolegi.
Kolega Brumnić će govoriti u ime Kluba zastupnika Socijaldemokrata.
A povreda Poslovnika? …/Upadica se ne razumije./… Tko je tražio povredu?
Poštovani predsjedavajući nema predsjednika Hrvatskog sabora, ali ja ću još jedanput s ove govornice upozorit na Članak 33. Poslovnika kojeg predsjednik Hrvatskog sabora uporno krši. Meni je u ovom trenutku sazvan Odbor za prostorno uređenje kojem ne mogu prisustvovati-
Evo ga, hvala lijepo.
Zahvaljujem se, ne znam šta da vam kažem morat ćete se …/Upadica: Jesam./… organizirat malo drugačije odnosno onaj tko organizira sjednice odbora u vrijeme zasjedanja sabora, ali eto mislim da nije praktičan Poslovnik iako vam je uskraćeno pravo, ali sad ćete ipak govorit u ime Kluba Socijaldemokrata, izvolite, o točci dnevnog reda.
Zahvaljujem.
Ovako, kad krenete gledat ovaj zakon onda si postavite pitanje otkuda krećemo, ustvari krećemo iz 2008.g., krize koja je bila tada i sve ovo što je predlagatelj ovdje iznio za govornicom je što se tiče ulaganja u proteklih 6 mjeseci suštinski krivo. Je, obveznički fondovi su najveći u RH, ima ih otprilike jedno blizu 3 milijarde, ali rade gubitak od prosječno 8% i pitanje je kako rizičnost tog fonda koja je propisana u ključnim dokumentima se reflektira, tamo ja garantiram da nigdje nije pisalo da možete gubiti 10% u 6 mjeseci odnosno smatralo se da rizičnost tog fonda nije takva, ali ono što ovdje treba pogledati treba pogledati što ovaj zakon dugoročno želi. Svi ovi zakoni koji su financijski, koji se danas donose praktički odnosno prenose iz EU suštinski su određeni casinom budimo svjesni toga, kada ulazite u casino onda vam piše tamo dobro došli, a kad ulazite danas na stranice preko kojih možete ulagati onda vam piše malim slovima, ali piše, svi koji su ulagali preko ove stranice izgubili su između 68, išao sam neki dan gledati, 68 i 86% kako koja stranica. Što su stranice, što, što su firme koje imaju te stranice bolje to su gubici manji, tako da svako ulaganje je rizik.
Ono što Europa pokušava na neki način postić to je smanjit taj rizik odnosno one koji pristupaju tržištu zaštitit od samih sebe. Ja nisam siguran koliko je to normalno, ali to je ono što Europa trenutno pokušava, pokušava zaštititi one koji su nekada samostalno ulagali, danas upogoniti prema financijskoj industriji koja će bolje ulagati njihov kapital. Ja sam među onima koji mislim da najbolje sam brinem o sebi i nikad nisam vjerovao u to da netko drugi može bolje od mene nešto odraditi ako imate sve informacije koje su vam potrebne i ako imate znanja da se nečime bavite. I onda dolazite na ključni problem ovog zakona, a to je kontrola, znači sve ovo što piše u ovom zakonu piše i u svim europskim zemljama i u stvari je dobro, propisuje koliko treba imat novaca da bi nešto, da bi osigurali nešto i onda dolazite do problema kontrole toga. To kontrolira u ovoj zemlji HANFA i HNB, to su dvije institucije koje su kao regulatori, kolega Troskot je nešto rekao o tome, al ne s tog naslova kad je govorio o tome koliko je bilo brokerskih društava prije 10-tak, 15-tak godina i koliko ih ima danas, kolko ima društava za upravljanje investicijskim fondovima, koliko ih ima danas. U ovom prijedlogu zakona u stvari zanimljiv je jedino čl. 6., sve drugo je prepisano iz uredbe odnosno direktive tako da je praktički to bilo u primjeni i do sada, jedino što smo mi kršili tu primjenu jer su pragovi koje smo mi postavili bili veći od, u stvari neki su mogli bit veći, jedan od tih pragova onaj, samo jedan to je točnije, nije smio biti veći, a kod nas je bio, tamo je propisano čini mi se 10 milijuna eura, a mi smo imali 80 milijuna kuna, a čl. 6. ove uredbe govori tko smije prodavati nama udjele u fondovima odnosno ovdje se zaključuje da bi to trebalo biti društvo koje upravlja kod nas fondovima i ja se moram priznati s time načelno slažem, kažem ja uvijek mislim da prvo ja ću bolje brinut o svojoj imovini nego što će to radit netko drugi, dobro je da imam znanja i dobro je da imam informacije, a s druge strane kad pogledate ja ne znam na koji način će netko štititi građane ove zemlje kada im nekakav fond iz vana koji možda čak i potpada pod ovu regulativu proda, bi prodao nekakav udio jer sada više neće moć i desi se nekakav problem. Sve ove informacije koje su ovdje bile na neki način i do sada sve strukturirane, kažem bi trebale služit zaštiti malih ulagatelja, ali tih malih ulagatelja u ovoj zemlji ima sve manje i problem donošenja ovakvih zakona odnosno kad netko, kad netko iziđe za ovu govornicu i govori stvari koje nisu točne, pa ih onda netko ode poslije toga provjeriti i onda se još više uplaši. Nije poanta niti vlade, niti onih koji upravljaju sustavima da budu neiskreni prema građanima nego da im u danim trenucima da kažu dešava se u ovom trenutku, kriza je i u toj krizi, to ne možete ni u kakvoj ključnoj informaciji napisat što će se desit kada se desi ovakva kriza. Odredit rizičnost fonda, da u svim normalnim uvjetima, u trenutku krize nema pravila i na ovoj krizi će netko zaradit. Netko je prije govorio o mirovinskim fondovima, mirovinski fondovi su zakonom bili natjerani da praktički financiraju državu jer je to 100% sigurno, danas to 100% sigurno ima prinos od pola posta, a imate inflaciju od 7%, a sad gospodin je rekao ulažite da biste manje gubili, ovisi u šta uložite, ako uložite u nešto što raste onda ćete možda i zaradit ili manje izgubit, al ako uložite u nešto što se smatralo u zadnje vrijeme vrlo sigurnim, a to su Bondovi izgubili ste ove godine. Tako da kažem ja sam jedanput s ove govornice rekao sve ove zakone koji dolaze sa P.Z.E. oznakom realno ne bi trebalo ovdje biti puno rasprave, ovdje bi samo trebalo biti pitanje koliko je vlada sposobna upravljati procesima i s druge strane koliko su hrvatski građani spremni na to što Europa od nas traži odnosno što nam Europa nudi. Ja mislim da je Europa dobro društvo, društvo u kojem je puno bolje bit nego u nekim drugima i zato mislim da čak sam rekao i s ove govornice mislim da oni tamo u Briselu više brinu o nama nego što brine naša vlada, tako da problem ovog zakona je praktički kontrola i odnosno kontrola informacija, a to je ono što rade dvije institucije u ovoj zemlji koje su u ovom trenutku neću reć nekotrolobilne, ali same sebe ne mogu kontrolirat.
Vidim da se kolega Zekanović javio na hitni poziv, ali, tako da kažem, govoriti o ovom zakonu, treba jasno građanima reć da svako ulaganje je rizik, da taj rizik se može isplatit, a i ne mora, pozivat građane košto je predlagatelj pozivao da ulažu jer će im to, jer će ih to zaštitit od inflacije mislim da nije pametno i da ideja da malim ulagačima bude što više informacija dostupno, osim u samim prospektima bilo bi dobro da regulatori kontroliraju i informacije koje su posredno dostupne onima koji se određenim poslovima bave i da te informacije također u danim trenucima moraju biti javne, tako da evo ja pozivam predlagača da razmisle jednostavno samo o sustavu kontrole onoga što Europa od nas traži odnosno što smo prihvatili u trenutku kad smo ušli. Zahvaljujem.
Zahvaljujem kolegi Brumniću.
Kolegica Vesna Vučemilović, Vesna Vučemilović u ime Kluba zastupnika Hrvatskih suverenista, izvolite.
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče HS, poštovani državni tajniče, kolegice i kolege zastupnici.
Pred nama je još jedan prijedlog zakona izmjena i dopuna koji ide po hitnom postupku. Ja ću se najprije osvrnuti na tu činjenicu i kad pogledamo sadržaj ovog prijedloga uistinu nije mi jasno zašto je to moralo ići po hitnom postupku, a u obrazloženju kaže da je to kako bi se osiguralo pravovremeno usklađivanje sa pravnom stečevinom EU jer ako ne bude sve u propisanim rokovima moglo bi doći do pokretanja postupka od strane Europske komisije. Uistinu posve nepotrebno kao i puno puta do sada jer nameće se samo jedno pitanje, nedostaje li možda zaposlenika u ministarstvu, ne jel vas možda nema dovoljno, treba li možda zaposliti još kojeg službenika jer na ovu temu uistinu ne bi trebalo slati zakonske prijedloge po hitnom postupku, za to nema apsolutno nijednog valjanog razloga osim možda nekog nemara, previda, propusta, no ostavit ću to nadležnima da utvrde.
Što se u principu mijenja ovim izmjenama i dopunama, kao što je rekao i poštovani državni tajnik nema tu nekih velikih promjena, naglasak je u stvari na dostupnosti i osiguravanju svih potrebnih podataka zainteresiranim ulagateljima, pa onda u tu svrhu su propisali da se umjesto dva gotovo identična dokumenta šalje samo jedan kako ne bi došlo do zabune kod malih ulagatelja.
Kolega Lalovac je pitao koliko je u principu tih malih ulagatelja, nismo baš dobili neki konkretan odgovor, meni se čini da ih je sve manje i manje. Danas evo sam čula jednu informaciju da u principu u Hrvatskoj ima otprilike milijun ljudi koji su po onim svim nekim parametrima kako se određuje siromaštvo u kategoriji siromašnih, od 3 milijuna i 800 tisuća stanovnika milijun ljudi se meni čini uistinu jako puno i na neki način kada pogledamo sve ove neke afere koje su izašle u medijima u zadnje vrijeme onda je ovo vrlo obzirno, ali možda pomalo i nepotrebno, no vjerojatno u europskim institucijama ne znaju da su glavni ulagači u vrijednosne papire u Hrvatskoj itekako informirani jako dobro jer da prate naše medije onda bi znali za ove dvije afere koje potresaju i HNB, a isto tako i one koji su zaduženi za regulaciju, a to je HANFA jer mi smo najprije doznali da određeni broj zaposlenika HNB-a trguje vrijednosnim papirima, pa je pozvana HANFA odnosno reći ću puni naziv jel evo da svi koji možda ne znaju, a prate nas znaju što je to HANFA, znači Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, pozvana je HANFA da istraži je li to što je u medijima izašlo tek niz objeda na račun zaposlenika HNB-a ili je to gruba i sirova istina i onda nam je ravnatelj HANFA-e rekao kako se radi o složenom dugotrajnom procesu, pa se tu odmah ogradio, rekao je da će to potrajati i naravno nitko nije imao apsolutno nikakav razlog sumnjati u moralnost, stručnost djelatnika HANFA-e sve dok ti isti novinari nisu objavili svekolikoj naciji da i djelatnici HANFA-e se bave istim aktivnostima kao i djelatnici HNB-a odnosno trguju vrijednosnim papirima i ne prijavljuju sve transakcije.
I onda nam ravnatelj HANFA-e kaže da on nema dovoljno ljudi da kontrolira takve aktivnosti od strane zaposlenika HANFA-e i naravno prvo pitanje koje nam se svima nameće je sljedeće kako će pratiti cijelo tržište ako nije u stanju kontrolirati svoje zaposlenike.
Naravno dolazimo tu do one famozne riječi koja je povjerenje. Bez povjerenja financijsko tržište u cijelosti ne može funkcionirati. Dovodi se u pitanje puno toga i ovo što se sa HANFA-om događa mislim da je čak i daleko alarmantnije nego ovo sa HNB-om, jer u principu nakon svega ovoga i nakon toga priznanja ravnatelja onda postavlja se pitanje tko će mu vjerovati i tko će u stvari imati povjerenja u to sve dok se to žito od kukolja ne očisti i dok naše institucije, pa tako i HANFA ne postanu uistinu institucije kojima mi možemo vjerovati.
Mi ćemo i dalje imati jednu situaciju koja definitivno neće biti dobra. I uzalud nama sve ovo silno prepisivanje iz uredbi i direktiva koje su u principu načelno u redu, nema tu nekakvih zamjerki. Ako mi u našim institucijama nemamo ljude koji će te stvari istražiti i koji će očistiti, znači priznati propuste i očistiti ih kako bi se povjerenje vratilo u te iste institucije.
Često čujemo kako se demontiraju naše institucije. Po ovome da se zaključiti da ih demontiraju upravo oni koji tamo rade. Isto tako objašnjenje ravnatelja HANFA-e da ga je nazvao osobni bankar, pa mu je on preporučio ulaganje je evo samo znak da treba nazvati ravnatelja HANFA-e pa ga pitati koji je to osobni bankar. Ja ga imam već godinama, uistinu nikad me nije nazvao preporučio mi ulaganje u neki od vrijednosnih papira. Očigledno imam pogrešnog osobnog bankara. Nakon svega toga navedenog ne treba se čuditi što naše tržište kapitala do dana današnjeg nije zaživjelo. Čuli smo podatke da imamo pad broja i brokera i svih koji u stvari bi trebali biti vrlo aktivni na tržištu kapitala, jer sve te brojne afere pa propala ulaganja u obveznice brojnih poduzeća koji su završili ili u stečaju ili u predstečaju. Pa onda onaj strmoglavi pad cijena dionica za vrijeme financijske krize 2008., 2009.
I na kraju sad evo kao šlag na torti ova saznanja o najblaže rečeno propustima HANFA-e kao regulatora neće vratiti povjerenje naših građana. Dapače, vjerojatno će ga dodatno narušiti i njima je u stvari potpuno svejedno šalje li im se jedan ili dva dokumenta sa informacijama o ulaganju u vrijednosne papire.
Građani više u principu i ne vjeruju da su to sigurna ulaganja, a nakon svih ovih afera teško je povjerovati da će ih regulator zaštititi, pa onda vjerojatno zato i ulažu. Čuli smo evo predlaže se uložiti ovo, ono. Znaju naši građani gdje treba uložiti. Oni ulažu u nekretnine, ulažu u poljoprivredno zemljište i to im se čini kao najsigurniji oblik ulaganja.
Ono što je najgore u cijeloj priči je da veliki dio tih nekretnina onda zjapi prazan, uopće nije u nikakvoj komercijalnoj funkciji i ne služi čak ni za iznajmljivanje. Što se tiče evo i poljoprivrednog zemljišta to je kod nas u Slavoniji postao jedan vrlo onako profitabilan i zanimljiv vid ulaganja, jer je ono još uvijek kod nas povoljno u odnosu na neke druge države, a onda imamo tu neku fiktivnu proizvodnju koja služi u stvari samo za povlačenje poticaja. Najbolji primjer su vam nasadi oraha po kojima smo mi pri vrhu EU, a po proizvodnji smo mi na samom dnu.
Znači imaš zemljište, zasadiš orahe, ne radiš ništa, ekološki sto posto i dobivaš lijepo ekološke poticaje. Nitko ne kontrolira što se tu događa i tako godinama. I da rezimiram na kraju. Uzalud nam zakoni, direktive, izmjene, dopune na temelju i ovog koji je u načelu dobar. Nema tu nekakvih zamjerki. Vjerojatno nitko neće kupiti ni jednu dionicu i ni jednu obveznicu, jer sve dok u institucijama sjede ljudi koji se vode osobnim interesima, mešetare, trguju potpuno je svejedno dobiva li mali ulagač potencijalni ili stvarni jedan ili dva dokumenta sličnog sadržaja. Naši građani će i dalje kupovati nekretnine i zemljište barem onaj sve manji dio koji ima viška prihoda, a takvih je svakim danom sve manje i manje.
Hvala.
Hvala i vama.
Gospodin Josip Begonja zastupat će stavove HDZ-a.
Izvolite.
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani državni tajniče, dame i gospodo kolegice i kolege.
Dakle, pred nama je konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o otvorenim investicijskim fondovima sa javnom ponudom u prvom i drugom čitanju, a iz samog prijedloga dokumenta razvidno je da je donošenje ovog zakona se predlaže kako bi se po hitnom postupku kako bi se osiguralo pravovremeno usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske sa pravnom stečevinom EU, a sve skupa u cilju izbjegavanja situacije u kojoj radi vremenskog perioda potrebnog za donošenje zakona u dva čitanja ovaj zakon ne bi bio pravovremeno, ne bi stupio na snagu. I u skladu sa rokom za prenošenje i u cilju izbjegavanja situacije u kojoj bi Europska komisija mogla pokrenuti postupke zbog povrede prava radi nepravovremenog prenošenja pravne stečevine EU.
Dakle, želim podsjetiti našu javnost da smo ovaj zakon mijenjali krajem prošle godine u cilju također njegovog daljnjeg usklađivanja hrvatskog regulatornog okvira za tržište kapitala s pravnom stečevinom EU u dijelu uklanjanja prepreka za učinkovito prekogranično trgovanje investicijskim fondovima, zatim u cilju ujednačavanja postupaka notifikacije te harmonizacije različitih praksi koje su se primjenjivale u državama članicama u vezi s prekograničnim trgovanjem investicijskim fondovima.
Upravo zbog tog iznimno dinamičkih promjena pravne stečevine EU u ovom području, a ponajviše s ciljem osiguravanja svih potrebnih podataka i informacija koje trebaju biti dostupne ulagateljima, danas imamo ovaj novi Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom koji se odnosi na daljnje usklađivanje regulatornog okvira za otvorene investicijske fondove u dijelu prenošenja Direktive 2261/2001 godine EU Parlamenta i Vijeća u pogledu uporabe dokumenata s ključnim informacijama od strane društava za upravljanje subjektima za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire, a čiji je rok za prenošenje 30. lipnja ove godine.
Naime, Direktiva 65/2009 godine o usklađivanju zakona i drugih propisa u odnosu na subjekte za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire koja je prenesena u važeći zakon od društava za upravljanje zahtijeva se da sastave kratak dokument koji sadržava ključne informacije za ulagatelje o bitnim obilježjima otvorenih investicijskih fondova kako bi ulagatelji mogli shvatiti vrstu i rizike tih fondova koji im se nude te na temelju toga donijeti utemeljenu odluku o ulaganju.
Dakle, Uredbom 1286/2014 godine o dokumentima s ključnim informacijama za upakirane investicijske proizvode za male ulagatelje i investicijske osigurateljne proizvode od izdavatelja upakiranih investicijskih proizvoda za male ulagatelje zahtijeva se da prije nego što te investicijske proizvode učine dostupnim malim ulagateljima sastave i objave dokument s ključnim informacijama za taj proizvod kako bi mali ulagatelji mogli razumjeti i usporediti ključna obilježja i rizike u svezi otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom.
Nadalje, navedena Uredba iz Uredba 1286/2014 godine dopunjuje se uredbom Komisije 653/2017 o utvrđivanje regulatornih tehničkih standarda u vezi s prikazom sadržajem, preispitivanjem i revizijom dokumenata s ključnim informacijama te uvjetima za ispunjavanje zahtjeva za dostavu tih dokumenta kao i utvrđivanjem regulatornih tehničkih standarda u vezi s prikazom, sadržajem i standardnim oblikom dokumenta s ključnim informacijama, metodologijom za prikaz rizika i nagrada za izračun troškova, uvjetima i minimalnoj učestalosti preispitivanja informacija sadržanih u dokumentu s ključnim informacijama.
Za ulagatelje koji nisu mali ulagatelji društva za upravljanje trebala bi nastaviti sastavljati ključne informacije za ulagatelje u skladu sa važećim zakonom, osim ako odluče sastaviti dokument s ključnim informacijama. U takvim slučajevima HANFA kao nadležno tijelo od društva za upravljanje ne bi smjela zahtijevati da dostave ključne informacije za ulagatelje nego bi tim ulagateljima trebalo dostaviti samo dokument s ključnim informacijama.
Kao što je kazano od strane predlagatelja ovim zakonom, prijedlogom zakona provodi se i usklađenje kunskih iznosa iz važećeg zakona s iznosima u eurima koji su propisani u Direktivi 65/2009 koja se odnosi na usklađivanje zakona i drugih propisa u odnosu na subjekte za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire.
Iznos raspona prekršajnih sankcija usklađuje se s odredbama Zakona o uvođenju eura kao službene valute u RH. Manje izmjene odnose se na daljnje usklađivanje s odredbama Direktive 1160/2019 koja se odnosi na prekograničnu distribuciju subjekata za zajednička ulaganja.
Zaključno još jednom ističem da se temeljni razlog za ove izmjene i dopune zakona ogleda u tome da se temeljem izravno primjenjivog zakonodavstva EU došlo je do obveze slanja gotovo identičnih dokumenata s ključnim informacijama radi jasnoće za male ulagatelje te kako bi mogli razumjeti i usporediti ključna obilježja ulaganja propisana već rečenom direktivom obveza dostave jednog dokumenta.
Upravo zbog toga mijenja se Zakon o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom i to na način da se osigurava da mali ulagatelji u jednom dokumentu dobiju sve potrebne informacije kako bi mogli shvatiti vrstu i rizike otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom koja im se nude te na temelju toga donijeti utemeljenu odluku o ulaganju.
Dame i gospodo na kraju Klub zastupnika HDZ-a podržat će ovaj Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom.
Hvala i vama.
Gospodin Lalovac, Boris Lalovac Klub zastupnika SDP-a.
Izvolite.
Zahvaljujem g. potpredsjedniče.
Poštovani državni tajniče, kolegice i kolege.
Danas je ovdje mislim moji prethodnici su zapravo sve rekli o čemu se radi o današnjim izmjenama i dopunama Zakona o otvorenim investicijskim fondovima, osim usklađivanja s pravnom stečevinom EU najviše se temelji da se svi potrebni podaci i informacije koje trebaju biti dostupni ulagateljima da su objedinjene i da budu na jednom mjestu odnosno naglasak je na zaštiti malog ulagatelja, dok ostale izmjene se odnose na usklađivanje vezano za euro i druga direktiva koja se odnosi na prekograničnu distribuciju. I tu nema ništa sporno u ovome zakonskome prijedlogu, klub SDP-a će ga podržati.
I ja bi se samo zapravo osvrnuo, a vezano je za ovaj zakon jel se dosta o tome raspravlja kada su ovakva krizna vremena gdje ulagati. I onda kada zavlada jedna panika, a nažalost zavladala je panika na tržištima s obzirom na inflaciju, postavlja se pitanje može li se pobijediti inflacija sa nekakvim drugim oblicima ulaganja. Ovdje vrlo jasno kaže ne može se pobijediti.
Znači kogod kreće u tu bitku da je danas inflacija 10%, a da ćete vi s nekom investicijom u različite oblike ulaganja da ćete pobijedit taj prinos, sigurno ćete biti osigurani da ćete izgubiti novac jel inflacijom se ne možete boriti na ovakav način, jel je inflacija jedan poremećaj na tržištu, da ne kažem jedan poremećaj ludila kada nijedni zakoni ekonomski zakoni ne vrijede, ne vrijede, ne može vlada, pokušava brojim mjerama smiriti tržište, ali tržište se ne smiruje i da nekome sugerirate nekoga da to može pobijediti je irelevantno odnosno nije racionalno. I jedino kako pobijediti u tom dugoročno je da se pobijedi inflacija to su monetarnim mjerama, to ono što zapravo drugo vremena Europska centralna banka odgađa povećanje kamatnih stopa koje su još uvijek u minusu i s druge strane vidjeli smo američki FED Središnju banku koja će vrlo brzo odnosno agresivnim pristupom podizanjem kamatne stope smanjiti odnosno povući taj novac iz opticaja i na taj način smiriti ono što se događa na tržištu i kroz ovaj dio kroz određene političke dogovore, koji zapravo slijede sada europskim čelnicima da dogovore ove prekinute lance distribucije, da ih dovede u nekakve normalne tokove. Sve drugo je zapravo prevara jel je nemoguće da pobijedite na taj način ludilo na tržištu.
Zbog čega to govorim? Zato što je ovdje govorimo o zaštiti malih ulagatelja, ja sam danas bio na stranici HANFA-e i samo da vidite šta sve danas postoji na tržištu, šta se nudi građanima kako bi oni kao pobijedili taj dio prinosa, pa svoje nekakve ušteđevine da gube ušteđevinu i sad evo nude se nekakva sigurna ulaganja. Koliko je to opasno da se na takav način građane koji su u jednoj panici da ih u onome dijelu gdje ne vezano jel sad inflacija 9%, a vaši prinosi su 1, 2% gdje možete izgubiti 100% gdje možete 100% izgubiti i nitko vam neće jamčiti da to što kad uložite tamo da ćete uopće doći do svojeg novca, to je još opasnija stvar nego što ćete izgubiti nekoliko postotaka u ovim svim uvjetima.
Upozorenje HANFA-e znači to se događa u zadnjih dva, tri mjeseca su vrlo ozbiljna šta se nudi na hrvatskome financijskom tržištu, kaže 25. veljače HANFA upozorava ne kupujte kripto valute na nagovor i ne prosljeđujte ih trećim osobama, znači to je izvješće na HANFA-inoj stranici što znači da se hrvatskim građanima nude ili putem društvenih mreža ili putem telefonskih razgovora nude im se ulaganja u kripto valute koji su usput rečeno danas izgubile odnosno danas je zapravo u potpunosti potonulo tržište kripto valuta na taj način da uopće ne možete doći do svog novca. I sad tržište kripto valuta je potonulo sa tri tisuće milijardi dolara na tisuću milijardi dolara, izgubili su na svjetskom tržištu dvije tisuće milijarde dolara.
Nedavno je bilo u Hrvatskoj nekakva informacija da su isto silne milijarde su uložene u kripto valute u hrvatskih građana, oni nisu zaštićeni, oni će izgubiti sve, oni ne mogu pristupiti bazama. Znači postoje ovdje burze, tržište njihove gdje vi se logirate na tu stranicu kao da vas isplate, ali gle vraga ta stranica ne radi. Znate ono digitalno je pritišćete jednostavno ne možete doći do vašeg novca. Kome ćete se žaliti? Nikome. Izgubit ćete novac u potpunosti.
I zbog toga je opasno na taj način što danas brojni ovi koji se love u mutnom, a nije samo na tržištu energenata koji je doći do toga gdje govorimo o ratnim profiterima nego o drugim ratnim profiterima koji na tržištu siju različite informacije da građanima eto zbog ove inflacije nude im prinose od 12, 16 ili 15% na tržištu kripto valuta i onda gube u potpunosti novac jel je to potpuno neregulirano tržište, potpuno navlačenje da dio izgubi taj veliki dio novca i o tome se javno mora govoriti. Oni nisu zaštićeni, ovi ovdje koji jesu ovim zakonima oni su koliko toliko zaštićeni. Država postoje, postoje regulacije, postoje nekakvi nadzori, postoje nekakve evidencije nekakvih ulaganja, postoji nekakav prospekt, postoji nekakav dokument. Za ovo ne postoji nikakav dokument. I nemojmo zaboraviti da veliki dio hrvatskih građana koji je izgubio jedan veliki dio novaca 2008.g. na onome krahu da može izgubiti veliki dio novaca i na tržištu kripto valuta.
Daljnje upozorenje HANFA-e također prije nekoliko mjeseci je da HANFA upozorava da se ne trguje na platformama Trade, Word… ili iMarket Groupe koji govore da se na RH jel imaju informacije o tome da se pristupa hrvatskim građanima da ne trguju platformama za trgovanje ugovorima za razlike tzv. još ugovorima za … čak i navode institucije koje se javljaju hrvatskim građanima da u tom kontekstu uopće ne pristupaju takvim internetskim platformama.
I ono za kraj što vidimo čak i na nekakvim portalima se komercijalizira ono platite 100 kuna i onda možete i preko portala se zapravo, kaže kako se može zaštiti od ulaganja i kaže sigurno ulaganje, sigurno ulaganje u nesigurnim vremenima, onda imate poplavu toga ulažite u zlato. Međutim, s druge strane također upozorenje HANFA-e da sve ono što ste na takav način ulagali da vam za to niko ne garantira. Uložili ste, to je vaš rizik hoćete li dobiti išta ijednu kunu. Tko je s druge strane, tko je s druge strane i ona govori da HANFA uopće za to nije ni nadležna, znači uopće nema ne kontrolira te koji zapravo nude raznorazne investicije u zlato. Jel danas svi ljudi svaki dan izgubi nekakav novac, pa još onu ušteđevinu nešto malo ušteđevine što ima trči i ulaže u raznorazne evo sad i u nekakve zlatne ovaj, ali iza toga zapravo možda se ne krije ništa, kad imate upozorenje regulatora na takve stvari.
Tako da je osim ovog zakonskog kažem koji je u redu koji je korektan, međutim nama se na tržištu ovdje događaju brojne druge informacije i zaštita tih građana jel ulaganja u kripto valute, ulaganje u zlato, ulaganje u raznorazne financijske proizvode koji mame hrvatske građane da će ostvarivati prinose od 12, 15, 20% i da će tako pobijediti inflaciju. Potpuna laž, potpuna manipulacija građanima i u konačnici ako građani i nasjednu na takve informacije u potpunosti mogu izgubiti svoj novac, u potpunosti mogu izgubiti novac i onda kada se to dogodi nažalost uvijek se obraćaju vladi, državi, izgubio sam pomozite mi. Međutim, to nije regulirano područje, nije regulirano, vlada za to ne može odgovarati nikakvi regulatori i zbog toga je ovdje bitno, ne onim čime ovdje sada država jamči nekakvu zaštitu ulaganja nego brojna područja koja nemaju nikakvu zaštitu, koja nisu regulirana i koja nažalost stoji najveći dio rizika za hrvatske građane, a nažalost ne možemo ih pokriti s cjelokupnom zakonskom regulativom nije pokriveno ni na razini EU, međutim ovo će se pokazati kada dolazi do ovoga tržišta, a kažem nema tržišta, to je kada cijene električne energije ode 400%, to ko da vam je srušena elektroenergetska mreža u državi. To nije povećanje cijena, to nema struje, sad je samo pitanje hoće li biti redukcija itd., kad vam ode 400% cijena električne energije.
Znači što se s druge strane kaže znači jednostavno dolazi do potpunih lomova, država može ono što može zaštiti, međutim postoje velike brojne ranjive skupine i na njih moramo ovdje iz ove sabornice danas upozoriti da ljudi ne nasjedaju na brojne one koji se i čak i regulatori na to upozoravaju.
Zahvaljujem.
I vama.
Gospođa Katarina Peović Klub zastupnika HSS-a i RF-a.
Izvolite.
Evo prvo da izrazim svoje zadovoljstvo što i pro kapitalističke stranke u ovoj sabornici ipak izražavaju nekakav oblik skepse prema ovom tipu financijskog ulaganja.
Ja ću probati izložiti nešto iz druge perspektive, ali će zaključak biti isti, ostavite svaku nadu vi koji ulazite kako to piše da Danteovom Paklu.
No prvo da vidimo o čemu se radi, znači ovo je stvarno jedan od frekventnije mijenjanih zakona, čak mogu reći, a zakon smo mijenjali u rujnu prošle godine ako se dobro sjećam. Glavni ciljevi izmjena i dopuna toga zakona tada su bili uspostavljanje sustava koji omogućava obavljanje zadataka u odnosu na trgovanje UCI i TES fondovima znači da pojasnim onima koji ovo gledaju, koji nisu financijski stručnjaci što je cilj i naše rasprave uostalom ovdje da je UCI i TES fond otvoreni investicijski fond s javnom ponudom. Promjene su se odnosile na obrađivanje zahtjeva za izdavanje i otkup udjela u fondu, pružanje informacije ulagateljima o načinu podnošenja zahtjeva za izdavanjem i otkupom udjela te načinu isplate prihoda o otkupu udjela i stavljanje na raspolaganje ulagateljima svih informacija i dokumenata fonda kao npr. prospekata, pravila godišnjih izvješća itd., znači tada je bio cilj ukloniti kako se to lijepo reklo prepreke za učinkovito prekogranično trgovanje investicijskim fondovima, ujednačiti postupak notifikacije te harmonizirati različite prakse koje su se primjenjivale u državama članicama u vezi s prekograničnim trgovanjem investicijskim fondovima.
Sad pak imamo cilj ograničiti na neki način informacije jer se utvrdilo da je došlo do obveze slanja gotovo identičnih dokumenata s ključnim informacijama, pa se kaže da je radi jasnoće za male ulagatelje te kako bi mogli razumjeti i usporediti ključna obilježja ulaganja propisana obveza dostave jednog dokumenta koji će obuhvaćati sve ključne informacije za ulagatelje kako bi mogli donijeti informiranu odluku o svom ulaganju. Znači višak ili manjak informacija jako se pazi na male ulagače da bi bili promptno informirani i da taj obim informacija bude optimalan za njihovo ulaganje.
To plus još neke manje izmjene su dio ovog prijedloga, usklađenje kunskih iznosa iz važećeg zakona s iznosima u eurima. Tu se pak u raspravi na odboru upozorilo da se u zakon stavio sniženi prag za likvidaciju fondova, znači do sad je bilo 5 milijuna kuna sa je 600.000 eura što je ipak nešto niži iznos oko 4,4 milijuna kuna što predstavlja kako je kolega Brumnić tada rekao, štetu za ulagatelja jer se fond likvidira kod nižeg iznosa.
Odgovoreno je na odboru da se unaprijedila financijska pismenost građana RH ne moramo brinuti znači građani su financijski pismeni, možda im je sad malo pojačana presija u slučaju sniženog iznosa kod likvidacija, ali zašto se mi brinemo kad su građani tako informirani. Pa vlada ide na zaokruženje cifre suprotno interesu malih ulagača. Ali moramo reći i ono što je i kolega Brumnić istražio i utvrdio da iznos od 600.000 eura propisan iz direktive, ali je nejasno stvarno zašto državni tajnik to tako i ne kaže. A zašto ne kaže? Zato što bi se onda utvrdilo da je do sada prag bio prenizak, ali ono previsok, pardon previsok, ali u redu. Mislim zašto to ne bismo priznali? Mislim ovdje nam je cilj da dođemo do informacija i da imamo dobro opovrgnute me ako nije to točno što sam rekla, ali meni se čini da je stvar razvidna iz toga. No dobro. Ali taj prag neće spasiti one koji ulažu u doba krize jer kako smo neprestano, znači svaki puta kada imamo zakone vezane uz investicijske fondove upozoravali sve u redu dok nismo u doba krize došli. Kad smo u krizi onda nikakva pravila ne vrijede, prinosi nisu garantirani i ljudi gube novce.
I ovdje se onda postavlja dva pitanja, prvo pitanje tko ima novaca ulagati i da li je to njemu isplativo i da li tu postoji nekakav visoki rizik? I drugo pitanje je, šta mi svi koji nemamo novaca za ulagati od toga svega skupa imamo? Pa ću ja probat odgovoriti na ta dva pitanja.
Znači ovdje je isto iznijeta korisna informacija od kolege Brumnića da obveznički fondovi rade gubitak od 8% jel tako, znači ljudi gube novce. Znači ko je uložio sada gubi jel.
No u tome je zapravo cijela poanta, ovakvi zakoni i promjene uvijek idu nominalno prema većoj zaštiti, povećavanju povjerenja, smanjivanju rizika i uvijek se navode te slične floskule, ali zapravo zaštita je iluzorna. Ako ste ulagali u fondove sada ste u velikoj mjeri izgubili, nema sigurnosti bez obzira znači na ono što vam govore. Primjerice, kod investicijskih fondova uvijek se govori da je jedan od najsigurnijih načina ulaganja, tu se sigurno ne bi složili oni koji su ostali bez svojih ulaganja u prošloj krizi 2009. godine ili oni koji sada gube novce. 2016. godine uvedena nova verzija ovog istog fonda znači UCITS koja je već treća verzija znači tog sigurnijeg jel oblika fonda. I uvijek se navodi da je riječ o većoj sigurnosti investitora i o manjoj izloženosti rizicima. No, to definitivno ne neutralizira krize već samo daje legitimaciju potpuno nesigurnom i krizama sklonom sustavu. Od početka znači od 2008. godine kad je uveden Zakon o tržištu kapitala se očekuje bum tržišta kapitala. Od tada se ništa dobro nije desilo za hrvatsku privredu često se kaže da je nama još potrebno više slobodnog tržišta kao da smo jučer izašli iz socijalizma, jel 30 godina smo u kapitalizmu, kod investicijskih fondova znači uvijek se govori o sigurnosti, a onda se ne postavlja pitanje, a tko će odgovarati za izgubljena sredstva. Evo sad smo kod kolege Lalovca čuli onu istinu, znači nemate se kome obratiti. Ne možete se obratiti vladi ja sam izgubio jel, rizik je vaš, prinos je naš jel. To je, to bi trebao biti slogan investicijskih fondova. Tko uopće može investirati u Hrvatsku te investicijske fondove jel? Ja ću vam samo citirati jednu rečenicu ne iz časopisa socijalistički priručnik nego Lider, Lider medija kaže na možemo govoriti o jakom atraktivnom tržištu kapitala. Mi nemamo atraktivno tržište kapitala, to je činjenica. A tko uopće može ulagati? Evo, dobili smo srećom 2014. godine izvješće HNB-a koje često spominjem, ali ono je stvarno ključno da bismo uopće imali mapu Hrvatske u smislu bogatstva i siromaštva. Znači 1,7% ljudi u RH drži 43% štednje odnosno 75 milijardi kuna u bankama. Odnosno u nas živi oko 50.000 bogataša koji imaju 43% ukupne štednje u zemlji. U prosjeku 1,5 milijuna kuna po računu. 120 super milijunaša u RH imaju neto imovinu veću od 190 milijuna kuna među kojima je i onih 11 koji imaju neto imovinu veću od 640 milijuna kuna. U RH imamo otprilike 150.000 ljudi koji imaju otprilike milijun kuna ušteđevine na banci, a njihova se štednja povećava u samo jednoj koronskoj godini štednja bogatih je uvećana za 11 milijardi kuna. Zamislite, 11 milijardi kuna, ali što rade ljudi s tim velikim štednim ulozima, oni ih ne ulažu u investicijske fondove. Znači dokazuje se da štede. S druge strane svi znamo jel jedna trećina ljudi živi na rubu siromaštva, tu su kolege iznosili podatke. Više od pola umirovljenika živi na rubu siromaštva, plaće su među najnižima u EU, onih kućanstava koji uopće imaju neki depozit, kod polovine je taj depozit manji od 2.000 kuna. Inače 90% štednih uloga u bankama je do 10.000 kuna. I onda se pojavi u medijima podatak da po stanovniku imamo 52.874 kune, znači to je ono podatak na koji svi skaču, kakvih 52.000 kuna to je ono neki jedu zelje, neki jedu meso, svi jedemo sarmu jel. Mislim nismo svi u istoj situaciji naprosto jel.
Hrvatska znači definitivno ima puno, ima malo tih bogataša koji drže jako koncentrirano znači u svojim rukama veliku štednju, oni ne ulažu jel. Inače njemačke privatne banke su uvele kaznene kamate na štednju iznad 100.000 eura u tom kapitalističkom zapadu postoje i takve mjere jel, da se zatezne kamate uvode. Kod nas toga nema, a ako tako nešto predložite bit ćete optuženi da ste teški socijalist, komunist i da ono što vi hoćete je otimati jel, kao što su neke znali optuživati. Znači ako želimo svima dobro onda bi bilo dobro da bar ti bogataši bar to ulažu, a ako ne ulažu treba se vidjeti zašto ne ulažu jel.
Hvala vam lijepa.
Prelazimo na pojedinačne rasprave.
Gospodin Hrvoje Zekanović.
Otišao je ovdje, imam i ovdje svih 18.
Znači malo smo, opremila se sabornica sad ima, predsjedavajući ima i televiziju. Možete gledati samo sabor ili možete još šta upaliti.
To je onaj, to onaj isto od prije, od prije nekoliko dana.
Ok, poštovani potpredsjedniče, poštovane kolegice i kolege govorimo o investicijskim fondovima. Ono ključno što bi ja ovdje naglasio, prvo ovo govorimo u kontekstu uvođenja eura u Hrvatsku s tima evo može jedno pitanje koje sam htio postaviti predlagatelju maloprije jer je povezna tema. A pitanje glasi koliki porast cijena u maloprodaji očekuju odnosno očekujemo s obzirom da ćemo u ovoj jednoj golemoj krizi i golemoj inflaciji zamijeniti našu službenu novčanu jedinicu kunu sa eurom. Volio bi se to malo kaže jasnije.
Kad govorimo o investiranju u vrijeme krize, ovo je nezapamćena kriza nema sigurno investicija. Ne postoji ništa što ti jamči profit pa čak i ono rekao bi koje ti jamči da ćeš biti, da ćeš imati jednaku vrijednost novca koju si imao i prije. Ono što može danas jamči malo više nego, znači jedno ulaganje jamči malo više to je ulaganje u nekretnine, još uvijek ulaganje u zlato. A ovdje se, evo iako se slažem sa većinom što je kolegica Peović rekla postoji ipak neka ulaganja koja su danas izrazito profitabilna. To je ulaganje u naftu odnosno naftne derivate. Tržište naftom, plinom je izrazito profitabilno. Od korona krize prihodi su vam 300%. Znači onaj tko je uložio milijun eura on vam danas ima tri puta toliko čak i više, možda čak i 400%. Dakle, postoji neko tržište koje je danas iznimno, iznimno profitabilno, ja bi čak se usudio reći da možda i nije ovo što se događa u Ukrajini slučajno, da je možda to zapravo bilo potencirano upravo odnosno namjera je bila da se podigne iznimno cijena nafte da ti mešetari ti koji trguju naftom super zarađuju.
Ovdje bi još jedanputa upozorio državnog tajnika na jedan lapsus koji je izgovorio da ne bi ostalo u zraku, u vrijeme kad je inflacija i kada novac gubi na vrijednosti, ulažući u fondove koji gube na vrijednosti duplo gubite, znači ne dobijate to je nešto što se mora istaknuti.
A pozdravljam ovo što se je prepisalo iz direktive dakle da bude taj limit odnosno vrijednost za likvidaciju 600.000 eura, a ne 5 milijuna kuna, to je definitivno dobro.
U svakom slučaju treba donositi ovakve zakone koji će olakšati transparentnost koji će osigurati ulaganja, pogotovo malim ulagačima, ali ja bi volio da smo tu malo hrabriji pa npr. po uzoru na Mađarsku pa evo i Britanija donosili slične zakone trenutno, a to su posebni porezi na one koji ostvaruju ekstra profit od ulaganja u ovakvoj krizi. Zašto bi se mi tu libili? Ako je netko zaradio 5 milijuna eura na mešetarenju, pa ajmo mu uzeti jedan dio toga i olakšati onima koji jedva preživljavaju egzistenciju. Evo to bi bio neki moj komentar na ovaj prijedlog zakona koji u načelu nije loš, iako moram reći da bi volio da se ovdje istaknulo s ovog mjesta rizik ulaganja, isto kao što je bilo 2008.g. sa jednim naglaskom možda jako bitno, a to je da i treći stup mirovinski gdje su najsigurnija ulaganja također gubi, dakle tu smo pali isto u minusu su. Dakle, svi oni koji su ulagali u treći stup danas ja mislim da je čak gubitak za državnim poticajem na 5.000 kuna manji od uloženoga, da je toliko veliki gubitak. Znači evo to je sad za provjeriti, uglavnom treći mirovinski stup koji je najsigurnije ulaganje uglavnom u obveznice i šta ja znam, također gubi svoju vrijednost. Eto toliko.
Hvala lijepo.
Hvala.
Gospođa Peović replika.
Dobro, zapravo ste na kraju izlaganja i odgovorili na ono što sam željela replicirati, iako se naravno ne slažemo mislim u mnogo čemu i mislim da bi se pozdravljanje implementacija direktiva, kako bi rekla, čak i malo proturječno jer šta sad mislim mi pozdravljamo implementaciju direktiva, a što to nama donosi, mislim koja je dobrobit za tu društvenu radnu većinu u Hrvatskoj, to se nikada ne postavlja kao pitanje. Ali ovo je negdje na tragu onoga što smo i mi predložili, znači ekstra profiti naftnih kompanija, znači nafte i plina, ekstra profiti u potpunosti traže i opravdavaju ekstra poreze. Znači porez je ipak jedan oblik mehanizma društvene solidarnosti i izjednačavanja nejednakih uvjeta u društvu. Znači ekstra profit traži ekstra porez.
Hvala. Odgovor.
Poštovana kolegice.
Evo malo pojašnjenje, ja sam euroskeptik vjerojatno i najveći u HS-u, ali prihvaćam EU kao realnost i tu je mi smo u EU i ajmo onda se snalaziti u EU i kad već tu jesmo. S druge strane u ovoj direktivi sami ste vi istaknuli na početku vašeg izlaganja da se manji ulagači štete djelomično ovim prijedlogom zakona, u tom kontekstu sam ja pozdravio implementiranje direktive iako uvijek ja nekako gledam te direktive i sve što nam se plasira iz EU dosta kritično.
Još bih nadopunio jednu malu stvar, čisto da malo onima koji prate ovo budem plastičniji. Nedavno sam vidio korespondenciju burzovnih mešetara u Hrvatskoj i investitora koja otprilike izgleda ovako, kaže kad je nered i kada krv teče mi zarađujem, otprilike citirano, pozivajući zapravo te potencijalne investitore odnosno investitore da investiraju još novaca.
Hvala lijepa.
Gospodin Zvane Brumnić također pojedinačna rasprava.
Izvolite.
Poštovani kolega, ja sam ustvari da sam moglo replicirat kolegi Lalovcu, ali nisam mogo pa sam na ovaj način pokušavam još nešto reć. On je ovdje istaknuo jedan problem s kojim je država upoznata, i kada kažu da HANFA to ne može regulirat, da HNB to ne može regulirat onda govore neistinu jer kada se radi i o kazinima onda to mogu regulirat. Znači tamo gdje država ubire profit, vi ne možete otvorit Internet kladionicu u Hrvatskoj koja nije registrirana u Hrvatskoj, tako isto se može napraviti i sa stranicama koje nude usluge kupovanja što je kolega Lalovac ovdje govorio zlata ili kripto valuta koje nisu odobrene od HANFA-e, samo što tu država nema profita pa se onda država time ne želi bavit. Tamo gdje ima svoj udio u Lutriji Hrvatske ili koncesiji odavanja kladionicama tamo je riješila taj problem i rekla svako onaj tko nije registriran njemu se ne može pristupit.
Pa pozivam ovdje predlagatelja da potakne vladu da zaštiti hrvatske građane i tamo gdje nama ekstra profita za državu. A referirao bi se na kolegu Zekanovića ovo kad kaže da mirovinski fondovi gube, kratkoročno i zato ja ne volim kada netko govori u jedan mjesec ili nešto se uvijek može desiti da se gubi. Dugoročno kad gledate mirovinski fondovi su zaradili, da li su zaradili puno, malo, dovoljno, nedovoljno to ovisi o tome koliki ste rizik htjeli prihvatit odnosno koliki im je rizik država ograničila na neki način, ali ti mirovinski fondovi su u plusu i to je nekakav naš novac na koji ćemo jednog dana imat pravo, tako da nije točno ovo što je on rekao da smo na tim novcima izgubili, nismo, na tim novcima danas imamo više novaca nego što smo uplatili.
A što se tiče šta je kolegica Peović rekla da ulaganja nisu dobra odnosno da, ja ne znam gdje bi ona stavila nešto da ima osim u nešto što na neki način pokušava, ovo kad kažem očuvat vrijednost, na neki način zaradit nešto. Svi ovi instrumenti koji se navode ovdje u zakonu, a i mnogi drugi u stvari služe tome da prihvatite određeni rizik da bi kroz taj rizik sudjelovali u dobrobiti ja ću reći društva jer gospodarstvo je financirano kroz određene vrijednosne papire, kroz te vrijednosne papire vi ste postali dio udjela u nekakvom novom poslu, tako da ono što je ključno kod ulaganja i to je Europa shvatila, ali ja moram priznati da mislim košto sam rekao i u prvom govoru malo previše štiti same ljude od samih sebe, ključ je informacija i sve ovo što Europa donosi u stvari donosi na neki način ne bi li ovima koji nemaju dovoljno informacija natjerala ove koji raspolažu informacijama da im te informacije na neki način dostave jer onda kada znate sve šta se dešava na tržištu, to nitko ne zna, ali kada bi znali tada biste uvijek bili u plusu. Znači mi svaki put sa onim informacijama koje imamo dijelom preuzimamo rizik svjesno i taj rizik je više-manje osim kod ovoga što je govorio kolega Lalovac, a to je prevara, povezan sa dobiti, znači što veći rizik preuzimate to je dobit moguće veća, ali i gubitak veći, evo zahvaljujem.
I vama.
Gđa. Peović replika.
Da, samo da vam odgovorim, ja da imam dodatni kapital ja ga sigurno ne bi ulagala u investicijske fondove i nekako mislim da ljevičari baš nisu skloni tome jer je fiktivni kapital nešto što apsolutno osuđujemo kao kapital koji ne donosi apsolutno ništa dobro za društvenu većinu.
No samo bih vas htjela ispraviti što se tiče mirovinskih fondova, znači prominentniji ekonomisti upozoravaju da drugi mirovinski stup predstavlja čistu prevaru, znači gdje umirovljenici uistinu gube svoje mirovine. Inače drugi mirovinski fond je uveden kod nas u trenutku kad je u mnogim zemljama već dokazano pogrešan i potpuno nekoristan za umirovljenike bio odbačen kao koncept, ali evo prof. Garača vam kaže budućim umirovljenicima će biti skoro pola od uplaćenog oteto i gdje je nestalo vaših 43 milijuna, 43 tisuće kuna, znači kritični su prema tome.
Hvala.
Izvolite odgovor.
Zahvaljujem se.
Vi ste svjesni da dvije, dvije, više od 2/3 novaca koje uplaćujete iz svoje plaće u mirovinske fondove ide u državni fond, a onda kada, a 1/3 u drugi stup, a kada budete išli u mirovinu onda će vam ovaj dio iz drugog stupa biti skoro pola onoga što ćete dobijat, pa sad mi objasnite kako je to neisplativo za umirovljenika. Je neisplativo, mislim loše je što ovaj prvi stup ne funkcionira kako treba i zato je napravljen drugi stup da bi koliko toliko zaštitio, taj drugi stup je vaša osobna imovina za razliku od ovoga što je prvi stup što kak ti ga garantira država, a vjerujte mi mnogi radnici su u prvi stup uplatili puno više u svojih 30.g. nego što danas dobijaju.
Hvala, hvala, nemate više replika.
I na kraju predlagatelj državni tajnik iz Ministarstva financija g. Stjepan Čuraj imat će završnu riječ, izvolite.
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče, uvažene zastupnice i zastupnici, kao i uvijek samo jedna osvrt na proteklu raspravu na nekoliko pitanja koji su istaknuti.
Dakle od početka uvaženi zastupnik Troskot je povezao inflaciju, trošak uvođenja eura, dakle ne baš nešto što je vezano uz samu, same ove prijedloge.
Uvaženi zastupnik Brumnić tu je problem istaknuo kontrole kao ključan problem apostrofirajući vjerojatno i na samu HANFA-u odnosno na HNB. Što se tiče HANFA-e i kontrole upravo je prenošenjem ovakvih i sličnih direktiva i uspostavom nadzornog tijela državnog odnosno na razini RH ispunjene sve pretpostavke i svi alati odnosno metode koje oni imaju na, na dispoziciji da vrše kontrolu isto kao i u dijelu Europe.
Što se tiče čl. 6. onog koji je vezan na 144., to je pobliže precizirano na drugi način, utvrđeno ko ima pravo trgovati udjelima UCITS fondova, dakle samo oni koji imaju odobrenje agencije da li van, unutra ili odnosno unutar EU ili samo RH, u prijašnjem prijedlogu je isto to bilo pobrojano, a onda je bilo, su stavljeni uvjeti kako je ko mogao osnovati podružnicu i steći te uvjete, ovdje se drugačije sada to regulira.
Što se tiče same prinose na obveznici u rasponu su inflacije, da mi smo u, ajmo reć u specifičnim vremenima u kojima prošle godine u ovo vrijeme smo imali negativne prinose na, na novac, dakle novac je doslovce koštao ukoliko ste ga držali negdje, neko vam je naplaćivao ležarinu, da smo sada došli, pa onda sukladno tome bili su negativni prinosi na i na njemačku obveznicu itd., da smo sada došli da su, nema ni 6 mjeseci zadnjih odnosno godinu danak kasnije nekoliko stotina posto puta, odnosno ne znam ni koliko stotina baznih poena porasle same kamate na obveznice. Zadnjih nekoliko tjedana recimo Italija je izdala petnaestogodišnju obveznicu na 5 milijardi eura preko tri, 3,25 posto. Dakle, to očigledno onda onima koji ulažu osigurava veće prinose nego i umanjuju onaj gubitak kod same inflacije. Dakle, onda je tu pametnije uložiti u takve obveznice.
S druge strane, naravno nisam ja ovdje nikada si dozvolio i neću si nikad dozvoliti da pozivam ljude u smislu da nešto trebaju uložiti u ovo, ono ili bilo koji drugi instrument nego upravo samo ističemo koji su benefiti razvoja tržišta kapitala, odnosno samog gospodarstva ulaganjem onih koji za to naravno imaju sredstava. Na žalost većina ljudi za to ni nemaju, to je samo nedosanjani san. Ali generalno gledano sve ovo što radimo i u ovih zadnje dvije godine koliko dolazimo ovdje uvijek ima ta dva osnovna, jasna segmenta u kojima EU ide.
Jedna je povećanje mogućnosti financiranja gospodarstva kroz privatni kapital, kroz povećanje tržišta kapitala uz paralelno povećanje nivoa sigurnosti zaštite istih tih ulagača bez obzira u kojem vidu tržišta kapitala se radi ili bankarskog samog sektora. Dakle, to su paralelni procesi u kojima evo imali smo i u zadnjih nekoliko mjeseci priliku vidjeti kako i europska bankovna unija radi kod prilike same sanacije Sberbanke, dakle gdje smo očuvali i štedne uloge i nismo ušli u depozit osiguranja, nego to odradili na način kako upravo smo ovdje i predlagali pred godinu i nešto dana taj isti zakon sam ovdje predlagao.
Što se tiče prijedloga uvaženog zastupnika Brumnića kako da povežemo kockanje sa ulaganjem, dakle da kockanje odnosno kasino, igre na sreću jesu regulirane kao i u svakoj državi i posebno se daju koncesije jer znamo da to ima i jedan aspekt koji se može razviti u zdravstveni, dakle ovisnosti itd. To nije baš samo tako. Ulaganja u financijska tržišta ne bi se baš dozvolio ja ovdje reći da možemo poistovjetiti sa hazarderstvom kao što je eventualno su kasina i kockanje i to mora biti jasno razloženo.
Dakle, ovdje se ipak nešto ostavlja i slobodnoj volji samog građanina da odlučuje, a država što je zadatak da postavi jasan, nedvosmislen okvir pod kojima se to radi i pravila igre što više da su jasna, transparentna, isto također nedvosmislena kada se o tome radi da se smanji sva mogućnost nekoga hajmo reći skrivenih informacija ili prijevarnih postupanja u samu priču oko ulaganja. Ali de facto svako ulaganje je rizik i tu nema toga, te sigurnosti koliko netko bilo što drugo može govoriti.
Uvažena zastupnica Vučemilović je problematizirala zašto hitno. Pa realno 26 članaka je pred vama. Od 26 članaka 16 se radi o zamjeni valute. Dakle, ono što je pisalo u kunama, sad je u eurima. Dva su prijelazna. I sad kad gledamo suštinu i obim samog ovoga ne znam što bi mi u dva čitanja ovdje raspravljali o istome dvaput vjerojatno. Tako da, samo po toj logici A plus što imamo rok od praktički 6 mjeseci koji smo dobili ovo transponiramo u naš zakon, tako da mislim da su i više nego ispunjeni uvjeti koji trebaju biti da se ide u dva čitanja odjedanput.
Dakle, također je postavila pitanje HANFA-e, njihove mogućnosti kontrole zaposlenika. Ono što tu mogu samo reći je bitno da tu odvojimo eventualno korištenje povlaštenih informacija radi stjecanja osobne koristi u odnosu na zaštitu sustava i onoga što naši građani ulagači su uložili. Dakle, to je jedno s drugim apsolutno odvojeno. Ako je netko radio nešto protuzakonito to je protuzakonito i to je propisano zakonom da nije dozvoljeno.
E sad, kako se otkrilo, kako, kada o tome možemo govoriti da li još treba povećati sigurno to u vidu kontrole. Ali to ne dovodi u pitanje naša ulaganja, našu imovinu itd. što se tiče samih regulatornih očekivanja same HANFA-e, odnosno samih njihovih ovlasti.
Uvaženi zastupnik Begonja je napravio rezime zbilja svih bitnih promjena koje su pred vama, praktički ono najbitnije je spomenuo. Uvaženi zastupnik Lalovac postavio je pitanje naravno gdje i ulagati, što je sada cilj. Naravno nije ovdje ideja nikako predlagatelja da potiče ljude na ulaganje, pa kasnije mu netko kaže ti si meni rekao treba ili ne treba. Ovdje je apsolutno cilj da mi skrenemo pozornost da reguliramo nešto, da stavljamo nešto pod veću dozu sigurnosti. Naravno uvijek je ta odluka na razini same osobe, ali sigurno da ona pismenost koja se ovdje isto spomenula financijska je jako bitna u razvoju bilo kojeg tržišta kapitala u bilo kojoj zemlji, pa tako i ovdje kad govorimo o ovim otvorenim fondovima sa javnom ponudom.
Uvažena zastupnica Peović, nisam shvatio što se tiče samih ograničenja informiranja. Dakle, ne ograničava se ništa. Imamo propisano jednu uredbu, jednu direktivu kojom je jasno navedeno da ovdje moramo pružiti ključne informacije. Ovdje sada se radi dokument kod ovog fonda dolazi do tog preklapanja. On se ujedno smatra i po jednoj uredbi i po ovoj direktivi zasebno i onda smo samo riješili da nema redudancije, da se ne radi dva puta, da se ne šalju dva različita dokumenta, dvije stvari, da ako se napravi jednu da to vrijedi kao da je zapravo ispunjena sama smisao što de facto i je.
Što se tiče sniženog praga sa pet milijuna na 4, cirka 4,5 nije propisan. To je ono što smo ostali, dakle svi ovi kaznene su manje-više propisane, osim tog članka 11. i 12. koji nam govori o minimalnom zadovoljenju uvjeta kapitala da bi fond mogao početi raditi. Prije je to bio 5 milijuna kuna, sad je 600 000 eura. To je ujedno i prag ispod kojega ako padne imovina ide se u likvidaciju, odnosno pripajanjem drugome. Dakle, sa ovim snižavanjem omogućavamo i tu liberalizaciju da se eventualno još koji fond osniva da se stimulira tržište kapitala i to nije nama propisano koliko će bit. U Sloveniji je recimo sada šest puta manje, dakle 100.000 eura, dakle s te strane, a negdje nije čak ni propisano nego je rečeno da se samim prospektom samog obveznog odnosno … fonda propisuje koliko će biti minimum.
Što se tiče nisam apsolutno shvatio samo što se tiče primjedbe da nemamo atraktivno tržište kapitala, apsolutno se možemo složiti daleko je to od onoga što bi trebalo biti, ali s druge strane nisam shvatio je li nama to treba razvijati ili ne treba, a malo mi je ostalo nejasno. Znači u pravilu ne treba razvijati, ali nije dobro što nije razvijeno ako sam ja dobro shvatio? …/Upadica se ne razumije./… Evo mislim da sam dobro onda shvatio.
I uvaženi zastupnik Zekanović postavio je konkretno pitanje, dakle uvođenje eura kakve su simulacije, koliko će to koštati, dakle nismo prva zemlja koja naknadno uvodi euro, dapače mnogi su to prije nas napravili brže ili kasnije, neki su trebali 10 godina, Slovenija je do sada bila rekorder koji ja vjerujem da ćemo mi s ovim najavama biti do sada najbrži koji su ispunili svi mastrihte da, malo sam se spetljao Mastricht, mastriške kriterije dobro, RM2 zoni tako da od 0,2 do 0,4% je zabilježena prosječna odnosno inflacija kod promjene valute, što na razini ovih stopa sada izgleda gotovo pa mislim, neću reći zanemarivo svaki postotak je bitan, ali sigurno da to ne znači da ne treba paziti na to, da ne treba sve one odredbe koje smo uveli Zakonom o euru ispoštovati, apsolutno da, ali mislimo da s obzirom na samu ekonomsku situaciju to sada nije nažalost našu prioritetna tema o očuvanju standarda hrvatskih građana jer puno veće opasnosti su tu koje prijete koje su već na snazi.
Što se tiče daljnjeg samoga uvaženog zastupnika Zekanovića, spomenuo je Mađarsku i eventualno Veliku Britaniju oko ekstra profita. Naravno da neko ko to smo imali po prilici ovdje raspravljati u prošlom mandatu kad je došlo do onih ekstra cijena medicinske opreme u vrijeme covid krize, neopravdanog podizanja cijena, ovdje sada što se tiče našeg energetskog tržišta nažalost nismo prije 10 ili osam godina išli u smjeru istraživanja ugljikovodika, tada je to proglašeno da je nepotrebno jer smo turistička zemlja i velike su prigovori bili na to, dakle da mi nemamo tu neku proizvodnju gdje bi se osjetila ta razlika u profitu. Dakle, naši trgovci energentima kupuju od onih koji su takvu cijenu izdiktirali, a diktira je tržište.
Nažalost, vjerojatno kad govorimo o plinu o Azerbajdžanu cijena proizvodnje i dalje je jedan euro na megavatsat, a 86 je na tržištu. Dakle, ali kad naš trgovac i operater kupi to onda kupi po 86, a ne po jedan jel on ne proizvodi, tako je ista situacija i sa naftom. Tako da s te strane tu ne vidimo sada direktan prikaz tko može od hrvatskih društava imati ekstra profit u ovome dijelu.
Evo zahvaljujem, nadam se da sam uspio pobrojati sve one teme koje su bile u raspravi.
I vama.
Gospodin Brumnić ima repliku.
Poštovani predlagatelju.
Meni je strašno da vi iziđete za ovu govornicu i da kažete da možete regulirati lutriju, tamo gdje država daje koncesiju i ostvaruje profit, a da s druge strane tamo gdje lažni servisima netko krade građane da to smatrate rizikom poslovanja i da to ne želite regulirat.
Ako imate HANFA-u koja regulira, ajmo reći trgovanje vrijednosnicama tada u RH pristupit se može samo stranicama koje su odobrene odnosno onima koji su odobreni od HANFA-e ili nekakvog eu regulatora i ja bi se s time složio, ali da kažete da je na praktički volju građaninu pogoditi koja od stranica je stvorena da bi ga pokrala, mislim da to nije u redu.
Onda smo se krivo razumjeli. Dakle, apsolutno to je danas tako, dakle HANFA izdaje odobrenja za rad svakog od ovih društava o kojima smo danas govorili, pa ujedno i ovih fondova po jasno određenim kriterijima, to postoji građani to mogu otići na HANFA-inu stranicu i mogu vidjet. Ono što je u domeni njihovog obavljanja kada dobiju tu licencu nuđenja svojih proizvoda ulaganja to je na razini slobodne odluke svakog građana. Ić u koncesije za investicije je što nije nigdje u svijetu, barem u ovim zapadnim demokracijama prisutno, pa ne znam zašto bi to mi izmišljali nešto što se pokazalo da nigdje nije potreba. Dakle, razdvojiti kockanje od ulaganja, ulaganje omogućit po apsolutnim pravilima i tu se onda možemo složiti, ali to i je tako.
Dakle, ne možete imati i uvjete, evo sad smo govorili o ovom pragu da bi neko imao i osnovao fond za ulaganje mora itekako rigorozne uvjete proć, itekako se registrirat i dobit odobrenje agencije da radi.
Hvala lijepa. Nemate više replika, ali g. Brumnić ima povredu poslovnika, ako želi, ako još želi? Neće. Hvala lijepa g. Brumnić pametna odluka.
Zaključujem raspravu, glasat ćemo kada se sretnu uvjeti. Sutra u 9,30 Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, znači drugo čitanje, to je prijedlog zakona br. 265.
Hvala lijepa i ugodno popodne.

SJEDNICA PREKINUTA U 15:43 SATI
PDF