Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: X, sjednica: 11

PDF

57

  • Prijedlog zakona o prestanku važenja Zakona o matičnom broju, prvo čitanje, P.Z. br. 285
10.06.2022.
Konačni prijedlog Zakona o prestanku važenja, pardon.

- Prijedlog Zakona o prestanku važenja Zakona o matičnom broju, prvo čitanje, P.Z. br. 285.

Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 85. Ustava RH i čl. 172. Poslovnika HS.
Prigodom rasprave o ovoj točci dnevnog reda primjenjuju se odredbe poslovnika koje se odnose na prvo čitanje zakona. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost.
Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Poštovani državni tajnik Žarko Katić, izvolite.
Poštovani g. predsjedavatelju, poštovane zastupnice i zastupnici.
Odredbama Zakona o matičnom broju građana iz 1992. sa novelom iz 2022. uređeno je …
Ispričavam se državni tajniče, ispričavam se molim vas, samo jednu obavijest jer je važna imamo samo jednog prijavljenog poslije, pa pozivam sve koji su se prijavili za iznošenje stajališta da odmah nakon završetka ove točke iće iznošenje stajališta, samo kao obavijest da ne bude prekasno ljudima. Hvala vam, ispričavam se državni tajniče izvolite nastavit.
Hvala.
Dakle, odredbama Zakona o matičnom broju iz 1992.g. i njegovom novelom iz 2022.g. uređeno je određivanje i davanje matičnog broja građana hrvatskim državljanima. Matični broj građana je inače identifikacijska oznaka hrvatskih državljana koja služi za povezivanje podataka u službenim evidencijama.
S određivanjem jedinstvenog matičnog broja građana tad se dakle zvao JMBG započelo se 1982. prema tada važećem zakonu. Od 8. listopada 1991.g. JMBG građana određen u RH s registarskim brojem od 30 do 39 za hrvatske državljane su ostali važeći, a za hrvatske državljane kojima su ti matični brojevi bili određeni u drugim republikama bivše SFRJ oni su se mijenjali u brojeve također s registarskim brojem od 30 do 39, dakle da imaju iste brojeve kao i raniji hrvatski državljani.
Termin odnosno skraćenica JMBG koristio se do 1. siječnja 2003.g., a od tada se koristi termin matični broj građana. Matični broj građana upisuje se u službene evidencije, a ranije se upisivao i u isprave građana, međutim od 1. siječnja 2003.g. počeo se primjenjivati Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o matičnom broju građana prema kojem se matični broj građana više ne može upisivati u isprave građana.
Kao što je navedeno matični broj građana je identifikacijska oznaka koja služi za povezivanje podataka u službenim evidencijama, dakle onim evidencijama koje na temelju posebnog propisa vode državna tijela i pravne osobe koje imaju javne ovlasti, a on se kao identifikacijska oznaka široko koristi i u privatnom sektoru, znači različita trgovačka društva, banke, ali i udruge građana.
1. siječnja 2009.g. stupio je na snagu Zakon o osobnom identifikacijskom broju objavljeno u Narodnim novinama 60 iz 2008.g. kojima je uvedeni osobni identifikacijski broj tzv. OIB kao stalna identifikacijska oznaka obveznika tog broja koju korisnici identifikacijskog broja koriste u službenim evidencijama, u svakodnevnom radu i kod razmjene podataka.
Prijelaznim i završnim odredbama toga zakona propisano je da će se određivanje i dodjeljivanje OIB-a te upis u službene evidencije onim hrvatskim državljanima rođenim u Hrvatskoj i pravnim osobama sa sjedištem na području RH koje su osnovane prije stupanja na snagu tog zakona završiti najkasnije 31. prosinca 2010.g., dakle u roku od dvije godine od stupanja na snagu zakona, do određivanja i dodjeljivanja OIB-a ostaje ostao je u primjeni i matični broj građana odnosno matični broj pravne osobe tzv. MB te sistemski brojevi koje je dodjeljivalo Ministarstvo financija odnosno Porezna uprava.
Iako je određivanje i dodjeljivanje OIB-a hrvatskim državljanima rođenim, dakle prije stupanja na snagu tog zakona i pravnim osobama osnovanim prije stupanja na snagu Zakona o OIB-u završilo do kraja 2010.g. te se OIB redovito određuje i dodjeljuje fizičkim osobama odmah po rođenju, a pravnim osobama prilikom osnivanja, MB je ipak ostao u uporabi i nakon 2010.g.
Naime, tijekom godina uporabe MB-a građana kao identifikacijske oznake hrvatskoga državljanina, velik broj evidencija koje vode različita tijela zasnovan je na matičnom broju odnosno postoji velik broj poslovnih procesa gdje je potrebno upisati MB građana da se proces pokrene kao i oni sustavi gdje je MB obvezan podatak kao kontrola.
Sve ove naprijed navedene sustave prije ukidanja MB-a građana potrebno prilagoditi za uporabu korištenjem isključivo putem OIB-a što je očito zahtijevalo više vremena i resursa.
Obzirom da je OIB ušao u punu primjenu tako da institucije korištenjem OIB sustava mogu koristiti i ostale podatke koji se nalaze u tom OIB sustavu kao što su osobno ime, datum rođenja, prebivalište fizičke osobe, a institucije koje to nisu ranije učinile prilagodile su svoje sustave za korištenje putem OIB-a, tako da sada prestaje potreba za daljnjim određivanjem MB-a građana kao druge odnosno kao pomoćne identifikacijske oznake.
Danom prestanka važenja Zakona o MB-u prestat će se određivati matični brojevi građana i na taj način će se ukinuti da identifikacijska oznaka za kojom nakon kao što sam rekao punog ulaska u primjenu OIB-a više ne postoji potreba.
Matični brojevi građana koji u određeni do dana prestanka važenja Zakona o matičnom broju, neće se brisati iz postojećih evidencija te će se moći koristiti za povezivanje i razmjenu podataka u onim slučajevima kada je povezivanje podataka, kad se ono neće moći izvršiti korištenjem OIB-a međutim ne kao osnovna i stalna identifikacijska oznaka građana nego kao kontrolni mehanizam.
Evo, poštovane zastupnice i zastupnici držimo da su ovo dovoljni, utemeljeni razlozi da se donese ovaj zakon odnosno da prestane važenje Zakona o matičnom broju građana.
Imali smo ga u našem sustavu ukupno 40 godina, 10 godina u bivšoj državi, evo 30 godina u ovoj državi, ali nakon punog stupanja na snagu OIB-a povezivanju brojnih evidencija koje se na njemu zasnivaju Vlada RH drži da za ovim zakonom više nema potrebe i stoga predlaže usvajanje ovog zakona o prestanku važenja Zakona o matičnom broju.
Hvala vam lijepa na pozornosti.
Evo ima nekoliko replika.
Prva je poštovani zastupnik Ivan Kirin.
Poštovani dopredsjedniče, poštovani tajniče, od 1976. godine dakle počinje se uvoditi JMBG dakle identifikacijski brojevi jedni i drugi i došli smo do OIB-a 2009. godine. Svi hrvatski državljani dakle svi koji imaju hrvatsko državljanstvo imaju OIB. Dakle, da li postoji rješenje, da li se razmišljalo o tome da oni građani Hrvatske koji su nekakve druge nacionalnosti ili žive negdje drugdje imaju hrvatske dokumente, imaju hrvatski OIB i bave se u Europi svim i svačim, uglavnom kriminalom. Da li im se može oduzeti državljanstvo, oduzeti naravno i time i OIB ili recimo u prošlo vrijeme se govorilo izopačenju?
Hvala.
Poštovani gospodine …
Samo malo državni tajniče, imamo jednu povredu Poslovnika prije vašeg odgovora.
Poštovani zastupnik Erik Fabijanić.
…/Govornik nije uključen./…
Gospodin Kirin mikrofon.
Uz riziko opomene htio bih samo ispraviti gospodina Kirina u izlaganju jer OIB je vezan za bilo koju fizičku osobu koja sudjeluje u platnom prometu sa RH, dakle nije vezana za državljanstvo, evo.
Dobro, vi ste to iskoristili kao repliku, pa kako ste sami rekli dobivate opomenu.
Izvolite odgovoriti državni tajniče.
Hvala lijepa.
Poštovani gospodine zastupniče, dakle OIB se dodjeljuje širem krugu građana, ne samo hrvatskim državljanima. Dakle, hrvatskom državljanu prilikom rođenja u pravilu dakle malom djetetu, ali isto tako strancu koji je stekao hrvatsko državljanstvo u času njegovog dakle stjecanja državljanstva, pravomoćnosti tog rješenja dodjeljuje se i OIB i on se upisuje i u knjige državljana i u matične knjige ali i u OIB sustav. OIB imaju rekao sam uvodno i pravne osobe ali i fizičke osobe koji su stranci koji imaju legalan boravak u RH, dakle privremeni boravak, dozvolu za boravak i rad ili stalni boravak, ali isto tako i strani državljani koji u Hrvatskoj, nešto slično što je gospodin Fabijanić rekao koji sklapaju određene poslove koji u Hrvatskoj dolaze. Hrvatsko državljanstvo se ne može oduzeti temeljem Ustava tako da se ne može ni tim osobama koje ste spomenuli oduzeti hrvatsko državljanstvo.
Ok, slijedeća replika poštovani zastupnik Josip Begonja.
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Poštovani državni tajniče, dakle 2009. godine Zakon o osobnom identifikacijskom broju. 12-13 godina je prošlo. U nekim državnim tijelima imamo sistemske brojeve, OIB-e, matični broj građana, dakle po 3 osnova možete identificirati osobu. Iako znamo da iz matičnog broja građana imamo i neke podatke koji možda i nisu u skladu sa Zakonom o zaštiti osobnih podataka tipa datum rođenja, godina rođenja itd. Isto tako prilikom popunjavanja obrazaca za javno okupljanje ne traži se podatak OIB o osobama nego matični broj građana.
Zanima me da li nakon ovoga doći do brisanja u informacijskim sustavima podatka o matičnom broju građana ili će on i dalje biti službenicima na dispoziciji.
Hvala.
Hvala.
Poštovani gospodine zastupniče, izričito naglašavam neće biti brisanja matičnog broja građana u evidencijama gdje se on već nalazi i služit će više kao dakle nekakvi kontrolni broj, kao rezervni broj ako se neki podatak ne može dobiti na temelju OIB-a. Postoji vjerojatno i neki zakoni gdje se još taj broj navodi koji su donijeti prije donošenja Zakona o OIB-u kao potrebni za davanje nekih podataka. To se će se postupno uskladiti odnosno ubuduće će se po tim posebnim zakonima tražiti OIB ne matični broj građana. Ovo duže vrijeme je bilo potrebno jer mnoga tijela koja imaju javne ovlasti su, još uvijek nisu bila potpuno spremna. Prošao je možda nešto duži rok nego što je bilo za očekivati za stavljanje van snage ovog zakona, ali držimo da su sad ispunjeni svi uvjeti.
Slijedeća replika poštovani zastupnik Miro Bulj.
Hvala lijepo.
Više građani ne znaju koliko imaju brojeva. Imamo znači, nema službe koja nema svoj broj. Od broja osiguranika, broja ovog, broja onog, tako da ovaj zakon koji mi donosimo u provedbi u biti ne ostaje samo znači ovaj OIB nego će ostati brojni drugi brojevi, tako da ne bi zavaravali narod. Recimo za broj osiguranika vi morate imati drugi broj. Međutim, da bi ovo bilo primjenjivo onda bi tribao biti OIB onaj broj koji će biti uvezan u cijelom sustavu. Međutim, ja ne znam koliko će još godina proći da građani nemaju desetine, 15, 20, 30 ili 40 brojeva po raznim ovaj, raznim osnovama. Tako da temeljno iz ovoga zakona uopće ne mogu razumiti koliko će ovo javnih tijela ovaj broj koristiti i koliko će se tih drugih ne samo JMBG nego i drugih osnova brojeva koji imaju naši građani jer i građani sami ne znaju koliko imaju brojeva.
Evo cijenjeni zastupniče, točno je da imaju neke tijela s javnim ovlastima koriste i još neke brojeve, kao što ste spomenuli broj osiguranika i sl. međutim OIB je ušao u svoju punu primjenu i za time više ne postoji potreba, sve se može odrediti i pratiti putem OIB-a.
Međutim, imam određenih situacija da je recimo neka osoba preminula prije stupanja na snagu Zakona o OIB-u, a recimo na temelju nje članovi obitelji, posebno se to odnosi na stradalnike Domovinskog rata, ali i druge osobe, članovi obitelji koriste mirovine ili neka prava i zbog toga je potrebno da se ovaj broj ne briše u postojećim evidencijama, ali se neće više dodjeljivati novim pravnim i fizičkim osobama.
Hvala državni tajniče.
S tim smo iscrpili replike.
Žele li izvjestitelji odbora uzeti riječ? Ne.
Otvaram raspravu, prvi prijavljeni je u ime Kluba zastupnika Socijaldemokrata poštovani zastupnik Erik Fabijanić.
Poštovani potpredsjedniče, poštovani predstavniku predlagatelja, cijenjeni kolege zastupnici.
Klub Socijaldemokrata će podržat ukidanje MB-a građana i iskoristit ću dakle ovo prvo čitanje samo da upozorim na onaj dio odredbi koje su vezene za stupanje na snagu samog zakona.
Naime, u ovom tekstu kakav je predložen predviđeno je da taj zakon stupi na snagu tjedan dana od dana objave, međutim ako mi pogledamo koliko obrazaca u RH traže MB građana kojeg se mnogi građani nažalost više ni ne sjećaju pa traže po starim vozačkama, starim zdravstvenim iskaznicama itd., ja znam da dosta institucija čak i prešutno tolerira da u obrascu MB nije ispunjen, ali je on nažalost još uvijek predviđen, što je i normalno barem dok ne ukinemo taj propis.
Pitanje je da li se ti sustavi koji nisu samo državni nego i lokalni, ali i ono što je dio privatnog biznisa može na vrijeme prilagoditi u roku od tjedan dana? Ja osobno smatram da ne može. Recimo npr. imamo dio tiskanica koje nisu dio službenih, dakle koje nisu objavljene u Narodnim novinama, pojedini zahtjevi, međutim imamo i tiskanica koje su objavljeni u Narodnim novinama dakle na temelju nekakvih pravilnika i drugih akata kao npr. što je recimo prijava-odjava odnosno promjena u HZZO-u dakle to je tiskanica koja je objavljena u NN, prema tome nova tiskanica bez MB građana, ja pretpostavljam da bi trebala biti isto objavljena u NN, ja mislim da sustavu treba dati vremena dakle i očekujem da na drugom čitanju ćemo produljiti taj rok vezano za stupanje na snagu.
Evo, zato imamo npr. evo ga da imamo previše brojeva što je rekao kolega Bulj, dovoljno je da pogledate tiskanicu vezano za zahtjev za obiteljsku mirovinu, dječji doplatak ili osobnu mirovinu bilo da je prijevremena, puna ili klasična starosna gdje se traži osobni broj osiguranika, traži se OIB i traži se MB građana. Dalje, možemo vidjeti zahtjev za kupnju stana u vlasništvu RH i tu se traži MB i moja matična županija isto tako traži u nekim slučajevima MB građana. Za određene obrasce evo slučajno sam vidio da neke osiguravajuće kuće u nekim svojim obrascima traže MB građana, za dodjelu OIB-a o kojemu smo već govorili isto tako traži se MB građana.
Ja nisam pravnik, ali tako da sam ja da li je dovoljno zadržati ove obrasce i samo reći bilo kojoj od ovih institucija da mogu zadržati stare obrasce da ne treba samo se neće taj dio ispunjavat i to je prihvatljivo, a da ne kažem da imamo tiskanice i druge informacije vezano za matični broj građana koji imaju sve naše javne institucije i koje se nalaze i na njihovim portalima i to treba prilagoditi.
I da tome nije tako i da ljudi ne čitaju NN i da ne čitaju novine odnosno na portalima i vijestima, ljude će i dakle da nemaju informaciju da je MB ukinut, ako mi zadržimo te postojeće obrasce zato što ljudi ne prate zakonodavno tijelo ako baš ne moraju, može im se dogoditi ako mi zadržimo te stare obrasce da će ih to dalje zbunjivat pa možda samo zato zbog neposjedovanja tog broja koji više neće biti potreban, ipak će odgađati neke žurne zahtjeve koji su im možda i životno važni.
Tako da sada apeliram na predlagatelja da produži te rokove po nekoj procjeni sada meni je to teško reći zato što ne znam koliko sustav državne uprave funkcionira, ali činjenica je da u roku od tjedan dana sumnjam da možemo staviti novi pravilnik vezano za pojedine obrasce, objaviti te tiskanice, a nakon toga i u roku od tjedan dana da to može biti napravljeno. To se možda eventualno može pripremiti između u razdoblju između dva čitanja, ali to znači da prejudiciramo ishod glasanja.
Evo zahvaljujem.
Hvala.
Slijedi rasprava u ime Kluba zastupnika Mosta poštovanog Mira Bulja.
Poštovani.
Evo ja bi se sa kolegom Erikom složio u ovome dijelu da jednostavno zahtjevi u brojnim postupcima, bilo na svim razinama, u svim tijelima koja imaju javnu ovlast jednostavno imamo brojeva i ne znamo koliko imamo. Tako da i ja nije mi jasno na koji način bi upozorio na kako i u kojemu vremenskom periodu mi možemo da stupi ovaj zakon na primjenu jer jednostavno brojni naši građani koji će morati davati zahtjeve zbog žurnosti i hitnosti oni će morati imat određene stare podatke tako da ne znam kako ovaj uopće ovaj sustav prilagoditi i na koji način poglavito ljudi koji ne prate i ljudi na, u ruralnim područjima koji još manje prate, još teže im je, manja im je pristupačnost javno, javnim tijelima sa kojima imaju ovlasti, tako da uopće ne znam na koji način će ovo profunkcionirati, opet ponavljam u nerazvijenim područjima, kako će ona baka sa Svilaje, Dinare, ne znam iz Gorskog kotara koja je udaljena od središta uopće doći do toga, a kad dođe vrlo teško joj je dostupno da dođe do tog tijela fizički jer je udaljena, promet nije organiziran najbolje, na koji način će oni neku žurnu situaciju kroz zahtjev ovaj odraditi jer će ih vratiti, službenik će reći vi se vratite, morate imat ovo i tako će se gubiti dani i dani. Tako da ta prilagodba je vrlo bitna oni će morati i trajat će duže, vjerojatno sama ova primjena zakona će odgoditi u biti same odredbe ovoga zakona i ove izmjene tj. ovo brisanje matičnoga broja i naravno ja bi ovdje napomenuo da kad se govori o tim brojnim brojevima da moramo imati punu kesu uza se, vrećicu ovih starih iskaznica, starih brojeva, tako da ja sam se evo spomenuo broj osiguranika i nije uopće povezan sa OIB-om, tako da imamo brojne te probleme i ne znam na koji način to ubrzati. Mi kao stvaramo preduvjete već godinama 2009. čini mi se da je krenuo taj postupak, međutim to jednostavno ne funkcionira i onako često imam taj nekakav problem koji vidim kaže da je OIB zaštićen, niko ne zna, ne smije, mislim taj OIB je tolko vidljiv, kad potpisivate ne znam običnu peticiju znači nevezanu peticiju al neku ne znam stavljate svoj OIB, tako da i ta tajnost tih podataka, tih brojeva u biti je onaj pod upitnikom, recimo kad meni netko kaže od informiranja ovaj za informaciju, pravo na informaciju onda traže recimo 5 tisuća stranica, sve izvode traže, onda triba sve OIB-e izbrisat. To je jedan kompleksan posao u nas, tako da moramo na tome još više poraditi. Međutim, ja bi ovdje samo rekao da nažalost će biti sve manje OIB-a, sve manje brojeva, tako da će se računala oladiti jer ako država hitno ne intervenira po pitanju poglavito na razini područja poglavito u ovoj krizi tako da neće biti baš zamorno jel će ljudi nastaviti nažalost iseljavati tako da isključivo i samo gledati ljude kroz brojke, a brojevi su evo jednostavno ono o čemu raspravljamo, imat ćemo probleme, pad broja stanovnika, pad ne znam statističke pokazatelje, al vidimo da je sve manje i manje naših ljudi na tim područjima gdje starije stanovništvo.
Stoga još jednom ja bi samo kratko upozorio da ovaj zakon ovom primjenom od 7 dana stupanja na snagu kad izglasamo u biti neće se ništa dogodit i sad ne znam sam šta bi reka jel bolje da se nešto dogodi il da se ne dogodi, ako se dogodi naši građani koji imaju određena prava i obaveze ispunjajući određene zahtjeve dal će imati taj broj il neće imati taj broj uza se, poglavito opet ponavljam na teže dostupnim područjima, nerazvijenim područjima gdje je teže doći do javnopravnih tijela gdje su udaljenost županijska središta, lokalne samouprave tako da ne znam sam na koji, ne znam, ne znam što bi vam rekao ova primjena, al ovaj zakon sam po sebi nikakve, ništa neće promijeniti, a obrasci ako promijenimo da je neke brojeve brišemo bit će problem i sustavima koji postoje, informacijskim sustavima, a problem će biti i našim građanima jer će odužiti njihove zahtjeve koje imaju pravo da ostvare, a ponekad će možda i izgubiti određena prava, izgubiti jel neće imati sve na, u tom trenutku.
Stoga još jednom ja mislim da u državi što se tiče javne uprave moramo urediti puno bolje poglavito teritorijalno istu dostupnost svim građanima, 2/3 Hrvatske nemaju istu dostupnost, možda je malo lakše gledat iz Zagreba na ovo i možda kad iz Zagreba razgovaramo sa ove govornice možda je to puno lakše jel uglavnom sva tijela su u Zagrebu, međutim u ruralnim područjima gdje su slabije razvijena teško je dostupno određenim osobama, grupacijama da dođu do javnih, tijela s javnim ovlastima, tako da moramo razmišljati u tome smjeru i nije isključivo samo donijeti zakon, ako donosimo zakon moramo ga donijeti isključivo za čovika. Šta on donosi čoviku, najmanjem čoviku koji je najugroženiji i koji će imati najviše problema i dok ne riješimo toga zadnjega čovika i dok taj najteži slučaj, tog zaboravljenog građanina, našeg državljanina, našeg tu čovika koji je iskonski ostao na tom nerazvijenome području, dok ne napravi se analiza kako će on sve ove promjene prihvatiti, pa i brisanje ovaj matičnog broja smatram da će biti ovaj zakon neprimjenjiv kao što je i od 2009. jednostavno neprimjenjiv i sva tijela od lokalne, županijske, državne razine, osim ovih naših gusto naseljenih područja, govorimo evo primjer Grada Zagreba gdje je u biti i centralizirana sva moć upravljačke strukture, sve je tu centralizirano, zato imamo i neravnomjeran razvoj, zapravo imamo neravnomjeran razvoj i zbog ovih stvari i zbog ovih stvari će ljudi jednostavno ne mogu doći do potrebnih svojih i potrebnih svojih prava, ali propisanih prava, ali i obveza. Stoga još jednom napominjem da primjena je vrlo bitna i ova izmjena zakona tj. brisanje matičnoga broja apsolutno neće ništa napraviti na ovaj način jel teren nije pripremljen, poglavito 2/3 Hrvatske i ljudi sa tog područja jer znam šta je u Dalmatinskoj zagori, znam što je u, evo u Drnišu tu je kolega maloprije se gradonačelnik javio, znam šta se događa na tim područjima da jednostavno ljudi nemaju istu mogućnost. A da im triba za sve brojeve, triba im jedna kesa ovih starih iskaznica.
Slijedi rasprava u ime Kluba zastupnika HDZ-a poštovani zastupnik Mato Franković.
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče.
Zapravo davno je došlo vrijeme da jedinstveni matični broj građana otiđe u povijest. Prije svega zato što je on sadržavao osobne podatke poput datuma rođenja, područja rođenja i spola čime je bio i podložan zlouporabi i upravo za zbog toga 2010. godine zamijenjen OIB-om. OIB se sastoji od 11 znamenki koje su određene slučajnim odabirom. Također OIB je stalna identifikacijska oznaka obveznika osobnog identifikacijskoj broja koji se primjenjuje i koristi u službenim evidencijama, svakodnevnom radu i kod razmjene podataka. Stoga je jasno da upravo zbog toga potreba za određivanjem matičnog broja prestaje. Ovdje smo od prethodnih kolega čuli što će se našim sugrađanima promijeniti od trenutka usvajanja ovog zakona. Neće im se puno promijeniti upravo iz razloga što je OIB u velikoj primjeni, zapravo u stalnoj primjeni još od 2010. godine, ali će im se olakšati, olakšat će im se da se više neće tražiti još dodatni broj, a to je matični broj građana. I uistinu je istina da još uvijek postoji traženje različitih institucija za predočenje matičnog broja. Isto kao što je istina da više identifikacijskih brojeva stvaraju zbrku kod naših građana kao što sam prethodno i rekao. Upravo iz tog razloga čvrstog smo stajališta kako treba promijeniti odnosno ukinuti potrebu za matičnim brojem građana i ne vidim problem u primjeni 7 dana nakon što zakon stupi na snagu. Ne vidim problem zato što imamo vrlo aktivnu i raširenu uporabu osobnog identifikacijskog broja i upravo iz tog razloga ćemo samo smanjiti neke administrativne procedure i jednostavno ćemo ukinuti nešto što se vremenom pokazalo kako više isto nije potrebno. Još želim istaknuti svakako kako je naravno OIB u potpunosti u skladu sa zakonom o GDPR-u, a što matični broj građana nije jer otkriva one osnovne podatke svakog građanina. I to je još jedan dodatni razlog zašto treba ovaj zakon usvojiti i čim prije ga staviti u primjenu i ponavljam nema nikakvog razloga da on ne bi stupio na snagu 7 dana od izglasavanja u Hrvatskom saboru.
Hvala lijepa.
Slijedi rasprava u ime Kluba zastupnika SDP-a, poštovanog zastupnika Arsena Bauka.
Zahvaljujem.
Kako je 2000. i kako pište u zakonu '10. donesen odnosno 2009. je stupio na snagu Zakon o osobnom identifikacijskom broju trebalo nam je 13 godina da JMBG pošaljemo u povijest. Ja se nadam da će nama trebat manje da HDZ pošaljemo u opoziciju, ali to ne ovisi samo, samo o nama. Ovaj zakon je, pa 13 godina, ovaj zakon je jedan od onih zakona koje je dobro za popunit petak ujutro u Hrvatskom saboru. Zakon oko kojeg se svi slažemo i smatramo da treba biti donesen i sad možemo pisati, možemo raspravljati o tome jel mogao biti donesen prije, jel mogao biti donesen kasnije, ali u osnovi to je to. Možda bi bilo dobro da u saborskoj proceduri ovaj zakon ima broj P.Z. i onda da mu se da P.Z. po pravilima kako se daje jedinstveni matični, jedinstveni matični broj građana pa da tako na simboličan način to bude zadnji koji će dobiti JMBG.
Također u javnoj raspravi koja je bila relativno kratka odnosno relativno štura je jedna građanka upozorila da u nekim zakonima je ostalo da se traži jedinstveni matični broj građana. Možda ne bi bilo loše dodati još jedan članak i prijelaznu odredbu da se stupanjem na snagu ovog zakona odnosno prestankom važenja zakona o JMBG-u u svim drugim propisima u kojima se negdje traži jedinstveni matični broj građana u podzakonskim aktima ili u općim aktima nekih javnih ili privatnih institucija da se to, da će se smatrati da se traži OIB. Tako da, tako da ne bi i građani ono ostali u čudu kada negdje nađu da se traži JMBG. Mislim da čak u jednoj odredbi o referendumu ostao JMBG, a sigurno je prilikom ovaj podnošenja ustavnih tužbi kao što piše u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. A inače, bez obzira na relativno precizne zakonske propise o tome primjerice kojom javnom ispravnom se može utvrditi identitet, mnoga tijela ili barem mnoge javne institucije i dalje vam traže osobnu iskaznicu. Na moje pitanje zašto, kažu pa da utvrdimo identitet, a onda ja kažem ali identitet se može utvrditi vozačkom dozvolom, čak i otočnom iskaznicom piše u zakonu, putovnicom to isto piše u zakonu. Čak štoviše jedini je Zakon o osobnoj iskaznici čini mi se takav da je osobna iskaznica sada zbog pandemije ostala važiti i nakon isteka onoga roka koji piše na osobnoj iskaznici.
Također, uvijek se postavljalo pitanje npr. zašto institucije traže rodni list ne stariji od 6 mjeseci kao da su se podaci promijenili u međuvremenu. Tako će vjerojatno još neko vrijeme biti i sa jedinstvenim matičnim brojem građana odnosno matičnim brojem građana i OIB-om.
Moram priznati JMBG svoj sam naučio relativno jednostavno jer je prvih sedam znamenaka bila datum rođenja, za OIB mi je trebalo malo više, ali ga isto znam na pamet jer počelo ga je sve češće tražit, trebao se sve češće upisivat pa onda eto na kraju kad krenete pisat deseti put već i naučite napamet.
JMBG odnosno OIB odnosno sve ono što je jedinstveni identifikator ili primarni ključ baze podataka kako se to prije 30 godina u školi kako smo učili je dakle u pravilu onaj podatak koji je isti ili glavni u svim bazama podataka u građana, prema tome sva povezivanja baza podataka se u pravilu rade preko jednog takvog podatka i to je OIB. I nadam se da će taj podatak imati jedan blagotvorni učinak na birokraciju i da neće tražiti od građana veliku količinu podataka koje i sami imaju ili da budem precizan da će biti službenicima što državnim, što javnim dostupni oni podaci koji im trebaju za svakodnevni rad, a koje neće trebat tražit od građana već će temeljem OIB-a svi bitni podaci biti vidljivi službenicima temeljem pristupa raznim registrima, ali to zahtjeva još malo bolju organizaciju.
Obzirom da zakon ide u dva čitanja, iako ste moli to i u hitni postupak nije bitno, onda ćemo sličnu raspravu ponoviti jedan drugi petak kada bude ponovno trebalo popunit vrijeme do glasanja.
Zahvaljujem.
Slijede završne rasprave, prva je u ime Kluba zastupnika HDZ-a poštovanog Tomislava Okroša.
Poštovani potpredsjedniče HS-a, uvaženi državni tajniče, uvažene kolegice i kolege zastupnice i zastupnici.
Pred nama je zakon kojim prestaje važiti dugo korišteni JMBG. Od 1. siječnja 2009.g. stupio je na snagu Zakon o OIB-u kojim je uveden osobni identifikacijski broj tzv. OIB, kao stalna identifikacijska oznaka obveznika OIB-a koji korisnici OIB-a koriste u službenim evidencijama, a u svakodnevnom radu i kod razmjene podataka.
Mogu slobodno reći da je moja generacija među zadnjima koja je JMBG učila napamet, a danas se to čini sa OIB-om. Donošenjem ovog zakona ostvarit ćemo nekoliko ciljeva, danom prestanka važenja Zakona o MB-u prestat će se određivati matični brojevi građana i tako će se ukinuti ta identifikacijska oznaka za kojom nakon ulaska u punu primjenu OIB-a više nema potrebe.
Matični brojevi građana koji su određeni do dana prestanka važenja Zakona o matičnom broju neće se brisati iz postojećih evidencija te će se moći koristiti za povezivanje i razmjenu podataka u onim slučajevima kad se povezivanje podataka neće moći izvršiti korištenjem OIB-a, međutim ne kao osnovna i stalna identifikacijska oznaka građanina već kao kontrolni mehanizam.
Na ovaj način nitko tko je svoj JMBG znao i učio napamet neće biti zakinut. Naime, iz primjera osoba koja je preminula prije 31. prosinca 2008. odnosno osobe koje su nestale ili stradale tijekom Domovinskog rada ili članovi obitelji stradalnika iz Domovinskog rata koji su preminule prije stupanja na snagu Zakona o OIB-u nije i ne može biti određene i dodijeljen OIB jer se iste osobe ne smatraju obveznicima broja. Iz ovoga vidimo važnost nastavka korištenja JMBG-a, a kao povezujućeg i kontrolnog mehanizma odnosno broja identifikacije.
Smatram kako se ovim zakonskim rješenjem završava jedna etapa u kojoj smo prešli na kvalitetniji sustav obrade osobnih podataka uz veću efikasnost i veću zaštitu podataka pojedinaca.
Završno, Klub zastupnika HDZ-a podržat će ovaj prijedlog zakona.
Hvala.
Slijedi završna rasprava u ime Klub zastupnika Centra i GLAS-a poštovane Dalije Orešković.
Zahvaljujem predsjedavatelju.
Bilo bi krajnje nerazumno i besmisleno ne podržati ovaj zakon, međutim bilo bi još besmislenije propustiti priliku pa ukazati na činjenicu da je 12 godina trebalo za prilagodbu institucija na jedan novi identifikator. To govori u prilog tome da u trenutku uvođenja oni koji su ga uvodili nisu imali jasnu sliku o tome na koji način JMBG funkcionira u praksi, niti su tada bili u stanju osmisliti i implementirati OIB na odgovarajući način. Neke modalitete koje sada uvodimo mogli smo uvesti i prvi put. To sve potvrđuje nešto što bi valjda i vrapci na grani trebali znati, a to je da su HDZ institucije i institucionalno djelovanje na zadnjem mjestu, ako već niste znali sami što i kako sami činiti mogli ste pitati ljude koji u sustavu rade. To su oni nevidljivi ljudi čije znanje i iskustvo niti ko čuje niti ih tko treba, niti ih tko poštuje.
A za kraj, s obzirom da mi danas ovaj zakon imamo u trenutku kada eto treba popuniti rupu prije glasanja da se stekne dojam da HS nešto radi, dođe mi da otpjevam stihove, ne vaše kolega Drele, nadam se da ste barem čuli za Alanis Morissette i onu njezinu pjesmu „Isn't it ironic dont you think“, pa nije li ironično da mi 12 godina nakon uvođenja OIB-a raspravljamo i možemo u HS-u raspravljati o OIB-u, a o potrebama za izmjenama ustava pričat ćemo svugdje, po kuloarima, po sobičcima, po hodnicima, po medijima, po medijima, ali ne ovdje.
Hvala.
S ovim smo iscrpili raspravu, zaključujem raspravu glasovat ćemo kad se steknu uvjeti.
Prijedlog zakona o prestanku važenja Zakona o matičnom broju, prvo čitanje, P.Z. br. 285..
Predlagatelj je vlada, rasprava je zaključena.
Sukladno prijedlogu saborskih radnih tijela dajem na glasovanje slijedeći zaključak:

1. Prihvaća se prijedlog Zakona o prestanku važenju Zakona o matičnom broju i
1. Sve primjedbe i prijedlozi dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta konačnog prijedloga zakona, molim glasujmo.

Utvrđujem da je 127 zastupnica i zastupnika glasovalo, svi su bili za, dakle jednoglasno je donesen zaključak kako su ga predložila saborska radna tijela.
PDF