Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: X, sjednica: 11

PDF

35

  • Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Vladi Republike Hrvatske, prvo čitanje, P.Z. br. 275
19.05.2022.
Prelazimo na sljedeću, a to je:

- Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Vladi Republike Hrvatske, prvo čitanje, P.Z. br. 275;

Predlagatelj je Vlada RH na temeljem čl. 85 Ustava RH i čl. 172 Poslovnika Hrvatskoga sabora. Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na prvo čitanje zakona.
Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo te Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav. Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Da, poštovani ministar pravosuđa i uprave, Ivan Malenica, izvolite.
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče HS-a.
Oprostite, samo sekundu, čini mi se da kolegica Orešković diže ruku, vjerojatno stanku želi. Izvolite.
Zahvaljujem predsjedavatelju. Tražim stanku u ime Kluba Centar i GLAS u trajanju od 10 minuta radi dodatnih konzultacija. Naime, želim upozoriti i HS i medije, ali i čitavu javnost da je ovaj Zakon još jedno kukavičje jaje u režiji HDZ-a s kojim se Plenković ismijava i antikorupcijskim mehanizmima, ali i hrvatskim građanima.
U svojoj koruptivnoj vladavini, Plenković je uspješno uništio sve antikorupcijske institucije i tijela. Stoga predstavljanje ovih izmjena s kojima se traži skidanje imuniteta, odnosno omogućava skidanje imuniteta onim ministrima koji imaju kazneno djelo za koje je zapriječena kazna do 5 godina, može biti samo loš i nimalo smiješan vic, a još je smješnije što se to obrazlaže usklađivanjem s nekakvim međunarodnim standardima.
Za početak, međunarodni demokratski standard kakav viđamo u normalnim državama bio bi taj da se za svakog koruptivnog ministra traži i provede momentalna smjena, čim se afera objavi u medijima. A nadalje, ove izmjene koje se sada predlažu, koje obuhvaćaju i čl. 23 važećeg zakona, vrhunac su političkog licemjerja. Naime, čl. 23 i 24 kako su do sada glasili, dokaz su da je u donošenju Zakona o Agrokoru čuvena Borg skupina, u kojoj su bili važni ministri, pa i premijer sam, počinila teška koruptivna kaznena djela i sve što je USKOK i DORH obrazložio, kada je odbacivao kaznene prijave, bilo je pogrešno i sve dok nećemo imati DORH koje će preotvoriti taj predmet, pokrenuti postupak, provesti istragu i podignuti optužnice protiv Andreja Plenkovića, Marića, Dalićke i drugih uključenih u Borg skupinu, ovaj Zakon ne vrijedi ništa, treba ga poslati k vragu, a ne prihvatiti čak niti u prvom čitanju.
Hvala.
Kolegice Orešković, mi jesmo u HS-u i ovaj, naravon, svako ima slobodu izražavanja svojih misli i sve, ali trebamo jako dobro odvagati svaku misao i svaku tvrdnju, pogotovo kad inkriminiramo za kazneno djelo nekoga jer vi bolje znate od mene, budući da ste pravnica, ako nekoga inkriminirate za kazneno djelo, onda morate ga za to i prijaviti određenim organima ako imate spoznaje o tome da je netko učinio kazneno djelo.
Prema tome, u protivnom zapravo ste sudionik toga.
Prema tome, predlažem da se klonimo takvih kvalifikacija, sve se da reći, sve se može reći, ali važan je način na koji to kažemo.
Imamo dvije povrede Poslovnika, prva je poštovanog zastupnika Habijana.
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče. Povrijeđen je čl. 238, odstupanje od uobičajenog ponašanja u HS-u upravo zbog ovog što ste vi rekli, ali dopustite dakle da još jednu stvar kažem, kolegica je ovdje govorila o uništavanju institucija koje se bave borbom protiv korupcije od strane Vlade. Pa kolegice Orešković, vi ste bili na čelu jedne takve institucije, presude vam padaju ovih dana kao po traci. Prema tome, razmislite malo o svom ponašanju, što ste vi radili dok ste bili na čelu tog tijela?
Dobro. To ovaj nije bila povreda Poslovnika, dobivate opomenu.
Poštovana zastupnica Orešković je digla povredu Poslovnika, u čemu je povrijeđen Poslovnik?
Hvala. Povrijeđen je čl. 238, vrijeđanje saborske zastupnice.
Dragi i uvaženi predsjedavatelju. Vaš posao nije da vi meni docirate i da me učite što rade institucije i koga mogu ili ne mogu inkriminirati. Ovdje se radi o tome da su kaznene prijave postojale pa su neosnovano odbačene. Uostalom, što će nam bilo kakve kaznene prijave ako premijer telefonom nazove glavnu državnu odvjetnicu i kaže joj, zapravo zaprijeti i da nalog, nemoj mi hapsiti ministre Banožića i Beroša, a možda i neke druge.
Dobro. Dakle ovaj, to isto nije bila povreda Poslovnika, a drugo, da vas nešto podučim, ako to još niste shvatili, a očito niste. Ja ovdje nisam klupa, nisam ni fikus. Ja vodim sjednicu Sabora i itekako i itekako imam pravo reći što mislim i kad mislim, pogotovo ako nešto nije sukladno dignitetu ovog Sabora, Poslovniku ovog Sabora, načinu ponašanja na koji bi se saborski zastupnici trebali ponašati.
I to su dobro zapamtite. Ja nisam ovdje fikus niti klupa nego ovaj čas predsjedam Hrvatskim saborom, najvišim tijelom koje su građani Hrvatske izabrali u ovoj zemlji.
Naravno da dobijate opomenu.
Poštovani zastupnik Krunoslav Katičić traži stanku u ime Kluba HDZ-a, izvolite.
Poštovani potpredsjedniče i predsjedavajući ove sjednice, kolegice i kolege.
Pa u ime Kluba HDZ-a tražim stranku u trajanju od 10 minuta kako bi se dodatno i opetovano konzultirali, koordinirali u pogledu .../nerazumljivo/... u pregledu predloženog Zakona o Vladi RH. Poznato je da se radi o prijedlogu o predmetnom zakonskom prijedlogu iz kojeg je razvidno da se usklađuje zakonodavna regulativa sa stvarnim stanjem i u realnom životu.
I stoga držimo mi u klubu zasada da je riječ o prijedlogu koji je životan i logičan i te da konzumira analogiju sa svim ostalom zakonodavnom regulativom sa ovog područja. Nadalje, činjenica je da se na neki način Zakon o Vladi liberalizira, što će za sobom imati posljedicu jače uključenosti javnosti u ovoj materiji. Također, važno je za istaknuti i podsjetiti da su sve ove predložene izmjene bile između ostaloga, prijedlogu programa Vlade za razdoblje 2020.-'24. g., od ukidanja imuniteta za koruptivna djela po službenoj dužnosti do reguliranja statusa savjetnika, za što postoji opravdani interes i sada.
U tom smjeru treba istaknuti činjenicu da će savjetnici potpisivati tzv. izjavu kao i ostali članovi ovog savjeta, izjavu o interesima i nepristranosti, što je pandan ispravama koje će drugi dužnosnici potpisivati. Za kraj, a čitajući današnje medije, vidim da se USKOK zainteresirao i traži istragu protiv gradonačelnika Grada Zagreba, a nisam baš zamijetio da se drage kolege iz oporbe u ovom slučaju tražili uhićenja ili djelovanje USKOK-a u tom programu.
Hvala vam.
Naravno, i ova stanka će biti odobrena. Stanku je zatražio u ime kluba i poštovani zastupnik Marijan Pavliček, izvolite.
Poštovani potpredsjedniče HS-a, poštovani ministre.
Tražimo stanku od 10 minuta u ime Kluba Hrvatskih suverenista kako bi se još jedanput konzultirali oko izmjena i dopuna ovog Zakona, ali i kako bi konstatirali da ove izmjene i dopuna Zakona o Vladi RH jesu određeni iskorak, međutim, njima se ne rješava krucijalni problem a to je korupcija.
Naime, Hrvatska je koruptivna država i svi pokazatelji o tome govore. Naime, po zadnjem Transparency Internationalu, Hrvatska se nalazi na 63. mjestu što se tiče percepcije korupcije, od 180 zemalja. Ima svega 47 bodova od potencijalnih 100 bodova. Ispred nas je jedna Kuba, jedan Butan, jedna Ruanda. Ovim lošim rezultatima je nažalost doprinijela i Vlada RH. Naime, u zadnjih 6 godina vladavine Andreja Plenkovića je više ministara napustilo Vladu RH zbog sumnje na korupciju ili zbog same korupcije, nego u 6 godina vladavine Ive Sanadera koji je bio sinonim političke korupcije u RH. A riba smrdi od glave, ne od repa.
Stoga ovaj Zakon, kao što sam rekao, je određeni iskorak jer se među ostalim ukida imunitet ministrima za koruptivne radnje, međutim, ne rješava bit problema, a to je korupcija kao rak rana hrvatskog društva.
Hvala i ova stanka će biti odobrena.
Dozvolite mi sada da pozdravim, uistinu mi je čast pozdraviti na galeriji HS-a polaznike 24. naraštaja Ratne škole Ban Josip Jelačić, predvođene brigadirom Mijom Kožić, načelnikom Ratne škole Ban Josip Jelačić koji borave u studijskoj posjeti HS-u pa predlažem da ih pozdravimo pljeskom. /Pljesak.
Hvala lijepa.
S obzirom da još nije 1 sat nema smisla započeti sa izlaganjem predlagatelja koji je 20 minuta, napravit ćemo jednu stanku do 1 sat kada ćemo ići na iznošenje stajališta u ime Kluba zastupnika i nezavisnih zastupnika.

STANKA U 12.53 SATA
Sada ćemo se vratiti na našu točku sa kojom smo započeli, pa će u ime predlagatelja govoriti poštovani ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica. Da vas podsjetim radi se o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Vladi Republike Hrvatske u prvom čitanju.
Izvolite poštovani ministre.
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, uvažene zastupnice i zastupnici.
Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Vladi Republike Hrvatske preciznije se uređuju ovlasti glavnog tajnika Vlade, detaljnije se uređuje status posebnih savjetnika i članova savjeta koje osniva Vlada, te se ukida imunitet članovima Vlade za koruptivna kaznena djela koja se progone po službenoj dužnosti.
Predloženim izmjenama propisuje se na jasan način da za obavljanje poslova posebnoga savjetnika mogu biti imenovane sve osobe neovisno o radno-pravnom statusu koji imaju stručna znanja. Dodatno se regulira status posebnih savjetnika i članova Savjeta koje osniva Vlada. Ovim prijedlogom propisuje se tko može biti imenovan za člana savjeta, te se propisuje obveza objava podataka o posebnim savjetnicima i članovima savjeta.
Podaci o posebnim savjetnicima i članovima savjeta objavljivat će se na posebnom obrascu na mrežnim stranicama Vlade u roku od 14 dana od dana njihova imenovanja. Također, podaci o posebnim savjetnicima pojedinog člana Vlade objavljivat će se na posebnom obrascu na mrežnim stranicama ministarstva u roku od 14 dana od njihovog imenovanja. Posebno se uređuje pitanje nepristranosti posebnih savjetnika i članova savjeta, te se uvode odredbe o izbjegavanju sukoba interesa.
Posebni savjetnici i članovi savjeta od sada će u roku od 8 dana od imenovanja biti dužni potpisati i izjavu o interesima i nepristranosti. Propisivanjem ovih odredbi ojačat će se preventivni antikorupcijski mehanizam, a Republika Hrvatska ispunit će još jednu preporuku GRECO-a iz petog evaluacijskog kruga.
U skladu sa programom Vlade predlaže se ukidanje imuniteta članovima Vlade za koruptivna kaznena djela koja se provode po službenoj dužnosti. Takvi kazneni postupci moći će se voditi i bez prethodnog odobrenja Vlade. Izmjene i dopune Zakona o Vladi predstavljaju važan iskorak u jačanju transparentnosti i odgovornosti izvršne vlasti u daljnjem suzbijanju korupcije.
Hvala.
Imamo nekoliko replika, prva je poštovanog zastupnika Habijana.
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani ministre, evo kao što ste i sami rekli i ovaj prijedlog zakona zapravo spada u sferu onih antikorupcijskih zakona u domeni ove odredbe koje ste spomenuli zapravo na kraju vezano za ovaj ograničeni imunitet koji će članovi vlade sada imati. Ja bi ovdje spomenuo da smo krajem prošle godine upravo u ovom domu usvojili strategiju, novu strategiju sprječavanja korupcije, dakle za razdoblje '21. – 2030. kada su mnogi oporbeni zapravo zastupnici i klubovi isticali da je to samo mrtvo slovo na papiru odnosno da od toga neće biti ništa, ali mislim da možemo vidjeti zapravo da svi oni zakonski paketi odnosno svi oni zakoni koje ste predvidjeli u samoj strategiji da se zapravo i donose, od Zakona o sprječavanju sukoba interesa, Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, ZKP-a, Kaznenog zakona itd., Zakon o lobiranju koji je u najavi pa sada u konačnici i ovog zakona. Mislim da nije zgorega ni spomenuti i nedavno objavljenu dakle novu ljestvicu Doing Business gdje je Hrvatska napredovala za 34 mjesta i poglavito poglavlje pravosuđa gdje je rečeno da se vidi veliki napredak upravo u neovisnosti i samostalnosti pravosuđa.
Hvala.
Poštovani ministar.
Hvala lijepo.
Uvaženi zastupniče pa dobro ste istaknuli u svom izlaganju. Dakle, osnova za sve aktivnosti koje poduzimamo je antikorupcijska strategija i zapravo mjere koje poduzimamo su rezultat te antikorupcijske strategije. Dakle, imamo ovdje jedan Zakon o vladi, izmjene i dopune Zakona o vladi koje zapravo idu dalje u smjeru jačanja transparentnosti, jačanja integriteta članova vlada, reguliranja, reguliranje posebnog statusa odnosno statusa posebnih savjetnika koje nije dosada bilo regulirano i zapravo i izvješće vladavine prava i izvješće GRECO-a su išle u tom smjeru da se regulira taj status tih posebnih savjetnika, a ono što je zapravo proizlazi iz programa vlade dakle to je ukidanje imuniteta za članove vlade za kaznena djela.
Dakle, na daljnjoj transparentnosti i jačanju integriteta ćemo raditi i dalje. Vjerujem da će ubrzo pred vas doći ovdje i Zakon o lobiranju tako da je to samo jedan od mjera koje se poduzima temeljem zakona, temeljem antikorupcijske strategije.
Hvala.
Poštovana zastupnica Orešković ima repliku.
Hvala.
Uvaženi ministre poprilično ste vi brzo izložili to vaše uvodno izlaganje. Nego, problem je u tome što ste obrazložili da ovaj zakon mijenjate u cilju jačanja preventivnih antikorupcijskih mehanizama i još ste se vrlo posprdno pozvali na preporuke GRECO-a. Posprdno zato što ste ih vrlo selektivno i čitali i implementirali u nacionalno zakonodavstvo. Naime, GRECO je dobro upozorio na to da je Članak 5. bivšeg Zakona o sprječavanju sukoba interesa središnje i najvažnije tijelo tog, tog zakona i GRECO je ukazao da je potrebno osigurati izvršnost. E, po vašim izmjenama zakona u skladu s vašom antikorupcijskom strategijom povrede načela djelovanja za državne dužnosnike u izvršnoj vlasti više nigdje nema. Ni u Zakonu o sprječavanju sukoba interesa niti u ovom jednom Etičkom kodeksu kojeg ste usvojili ovih dana. Što s tim?
Poštovani ministar.
Hvala lijepa uvažena zastupnice, pa mislim da smo raspravu o ovom Članku 5. Zakona o sprječavanju interesa proveli krajem prošle godine kada je donesen novi Zakon o sprječavanju sukoba interesa, a zapravo vi ste ovdje sad zastupnica u Hrvatskom saboru koja je političku karijeru izgradila na pogrešnoj primjeni Zakona o sprječavanju sukoba interesa. Budući da ste pravnica i da poštujete pravni poredak i pravni sustav, a vjerujem da onda poštujete i sudske odluke, a bilo ih je u pogledu odluka Povjerenstva za sprječavanja sukoba interesa mislim da je svima jasno zapravo da ste vi pogrešno primjenjivali Zakon o sprječavanju sukoba interesa, izašli temeljem ovlasti koje vam temeljem zakona pripadaju i na tome izgradili svoju političku karijeru. Dakle, puna su vam usta neovisnih tijela, a zapravo ste vi s vašim krivim odlukama dezavuirali sama ta tijela.
Poštovani zastupnik Grmoja.
Hvala.
Poštovani ministre, premijer Plenković je tvrdio da će ukinuti imunitet za članove vlade. Onda je ublažio stav pa je tvrdio da će ukinuti imunitet članovima vlade zbog koruptivnih kaznenih djela. I sada imamo prijedlog ukidanja imuniteta zbog koruptivnih djela kada se progone po službenoj dužnosti. Zašto je došlo do tog ublažavanja stava i zašto vlada koja predlaže sada jedan ovakav zakon nije članovima vlade odmah skinula imunitet kada smo imali slučaj nego je razmatrao premijer što će napravit. To razmatranje je trajalo 15-20 dana. Otkud ta promjena stava jel vi možda znate budući da ste bliski suradnik predsjednika vlade?
Poštovani ministar Malenica.
Hvala lijepa uvaženi zastupniče.
Dakle, kao što ste i istaknuli, ono kao što sam i ja istaknuo u uvodnom dijelu dakle ovo proizlazi iz programa Vlade RH gdje smo najavili zapravo ukidanje imuniteta. Dakle, to je još jedna antikorupcijska mjera koje ova vlada provodi. Dakle, od Zakona o sprječavanju sukoba interesa, Zakona o prijaviteljima nepravilnosti, ubrzo će doći ovdje kao što sam rekao i Zakon o lobiranju. Mislim da je sa ovim vlada pokazala zapravo svoj stav prema borbi protiv korupcije i mislim da jačanje integriteta i jačanje prevencije borbe protiv korupcije je nešto na čemu ova vlada kontinuirano radi i radi će u budućnosti i to zapravo pokazuje i ovaj zakon.
Hvala.
Poštovana zastupnica Nađ.
Zahvaljujem potpredsjedniče Hrvatskoga sabora.
Poštovani ministre u medijima sam pročitala da je predsjednik vlade rekao da će kao jednu od mjera jačanja borbe protiv korupcije predložiti i ukidanje imuniteta za sva koruptivna djela koja se progone po službenoj dužnosti za članove vlade i da će donijeti Kodeks ponašanja državnih dužnosnika u izvršnoj vlasti. Mene sad zanima da li je kodeks izrađen i kad će biti donesen jer očito da kod nekih državnih dužnosnika etički integritet ne stanuje u njihovom dvorištu?
Hvala.
Poštovani ministar Malenica.
Hvala lijepa.
Pa evo ja vas moram izvijestiti da je vlada donijela Kodeks ponašanja dužnosnika u izvršnoj vlasti. Zapravo je time i ispunila i obvezu i mjeru koja proizlazi iz antikorupcijske strategije tako da je evo ovaj to je još jedan pokazatelj zapravo kako vlada i koje mjere sve poduzima i što sve zapravo čini za jačanje integriteta, transparentnosti, ali isto tako i borbe protiv korupcije. Tako da evo očekuje se i od HS-a da ubrzo donese kodeks ponašanja saborskih zastupnika, vlada je svoj donijela i ispunila je preporuke GRECO-a koje se odnose, a naravno i izvješće iz vladavine prava koje se odnosi na to.
Hvala.
Hvala vam lijepo ministre, možete se vratiti.
Žele li izvjestitelji odbora uzeti riječ? Ne, onda otvaram raspravu i prvi će govoriti u ime Kluba zastupnika Mosta poštovani zastupnik Nikola Grmoja.
Izvolite.
Ovaj zakon je jedno veliko ništa. kada USKOK i DORH pokrenu progon određenih dužnosnika vlade u vladi pa čak i ovdje nas saborskih zastupnika koje eto kao štiti famozni imunitet znamo što se događa i što bi trebalo se događati da je ovo normalna zemlja. To bi trebao biti kraj naše političke karijere do potvrde toga jesmo li odgovorni ili nismo odgovorni, tada bi u svakoj normalnoj zemlji onaj koji nije odgovoran bi se vratio u politiku, imao bi i moralni kredibilitet vratiti se u politiku jer je dokazao svoju nevinost, onaj koji bi bio proglašen krivim naravno da je s time priča završena, on bi morao služiti zatvorsku kaznu.
Raspravljati o tome da vlada sad želi prikazati se kao ona koja je otvorena tome da se sve ispita unutar same vlade i to nakon činjenice da smo imali tri vladina dužnosnika protiv kojih su bile pokrenute istrage, a sama vlada nije željela zapravo i dvojila i sam premijer što će u tom slučaju napraviti onda kada smo mi napravili opoziv onda je Plenković shvatio da mora tu trojicu maknuti i nije išao u to širu rekonstrukciju o kojoj je isto tako razmišljao jer je nastojao zavarati javnost da je to nekakva njegova svojevoljna odluka kojom želi osvježiti vladu, a ne posljedica činjenice da su mu se ministri našli pod udarom istražnih tijela, znači ja ovaj zakon ne mogu nazvati ničim drugačijim nego jednim velikim ništa.
Ovaj zakon neće pridonijeti borbi protiv korupcije, borbi protiv korupcije mogu pridonijeti samo neovisne institucije koje nemamo jer nam predsjednik vlade telefonom zove glavnu državnu odvjetnicu, al to samo pokazuje njegov očaj ovo nije isti Andrej Plenković kao Andrej Plenković 2017. ili '18. kada sam ga ovdje pitao o jednom slučaju korupcije u MVEP-u kada je ono ovdje s ovog mjesta, tada nije trebao zvati glavnu državnu odvjetnicu, tada je bilo dovoljno da ovdje ustane i kaže takve predstavke ne vode ničemu. Isti dan kada je to rekao ovdje s najviše pozicije u zemlji DORH je odbacio kaznenu prijavu. I znate što se sad događa nakon pet godina? Sada zovu Sabljaka da da svoj iskaz u DORH, pet godina ga nitko nije nazvao, pet godina traje njegova agonija, udaljen je iz službe jer je razotkrio korupciju u MVEP-u.
Danas je Plenković puno slabiji, danas treba zvati na telefon, na mobitel i to pokazuje koliko je očajan kad je spreman činiti takve kardinalne pogreške. Isto kao što je ova odluka ustavnog suda kardinalna pogreška vladajućih. Zaustaviti volju 400.000 ljudi još im Habijan prizna u Otvorenom kaže „ustavni sud je naša kočnica da zaustavimo narod“ citiram da zaustavimo vas da zaustavimo narod. Ustavni sud je naša kočnica pazite, pazite tih riječi. Ustavni sud je naša kočnica, kočnica za narod isto kao što je DORH cijelo ovo vrijeme bio vaša ispostava kojoj ste slali poruke ovdje iz HS-a, sad su se već malo oteli kontroli sad ih treba zvati na mobitel da se slučajno Banožiću ne bi nešto dogodilo.
Ali jedna puno opasnija stvar od ovog svega to je ovaj pravilnik ili kako se zove, ovo što je vlada donosi, kodeks ponašanja. Znate što u kodeksu stoji? Sad ću vam citirati, nitko to nije zamijetio, a ja sam malo išao vidjeti što vi pišete, kaže, kaže ovako „Dužnosnik je dužan kao povjerljive čuvati sve podatke i informacije za koje sazna prilikom obnašanja dužnosti, a koje nije obavezan javno objaviti u skladu sa zakonom“. Znači Plenković zabranjuje vladinim dužnosnicima govoriti išta osim onoga što moraju objaviti po zakonu. Nema majci, sve povjerljivo, omerta kao mafija, kao mafija to je taj vaš kodeks. Pa imamo mi valjda stupnjeve tajnosti, vrlo tajno, tajno, povjerljivo, ograničeno.
Dakle, čuješ nešto u vladi, vidiš PUpovca i Horvata kako dogovaraju nekakvu potporu, čuješ kao ministar tamo za nešto, ali nema nigdje o tome ne smiješ reći ni riječi, osim onoga što si po zakonu dužan objaviti. Vidiš Borića dolazi do Aladrovića i govori mu da treba namjestiti nekakav natječaj, ali nema majci nikome ne smiješ reći o tome, omerta, gotovo kao mafija.
Ja sam jučer pozvao hrvatske građane i pozivam narod s ovoga mjesta ponovno da ako žele maknuti ovu korumpiranu kliku s vlasti da nam se jave, moramo se povezivati, moramo se organizirati i moramo se ozbiljno spremati, a bit ćemo spremni već za jesen. Pokazali smo i sada sa 600.000 glasova oni drže sve segmente ove zemlje sve institucije su okupirali, ovaj ustavni sud je samo simbol te zarobljene države, a nas je 400 tisuća, ako se dobro organiziramo, ako nas 400 tisuća pokuša dovesti barem još jednog čovjeka uspjet ćemo u onome što smo naumili, a to maknuti ih s vlasti, osloboditi naše institucije i tada neće vladati zakon šutnje, tada neće vladati omerta, nego će oni koji korupciju vrše, oni koji se korupciji predaju, ti će biti na udaru neovisnih institucija koje će konačno dobiti onu slobodu koja je toliko potrebna, samo su dva preduvjeta i dva recepta za borbu protiv korupcije, nije to ovaj smiješni zakon, to je transparentnost i to je i to su slobodne institucije i to ćemo hrvatski narode osigurati. Jako sam zadovoljan sa tim koliko nam se ljudi javlja, koliko je ljudi nezadovoljno ovim što su napravili vladajući i njihov ustavni sud i uvjeren sam da ćemo u ovom našem naumu naravno zajedno uspjeti. Hvala vam.
Kolega Grmoja, ovaj ako imate bilo kakvih spoznaja da je kolega Borić s nekim nešto protuzakonito dogovarao i da je pripadnik mafije…/Upadica iz klupe se ne razumije/…vi za ovom govornicom, onda vas molim da to apsolutno prijavite DORH-u jer u protivnom je to vrlo ozbiljna kleveta i zlorabljenje ove govornice. Vi ste to rekli, pa ja sam metar od vas i vrlo dobro čujem za sada ovaj. Ja vam izričem radi toga opomenu.
Ovaj, izvolite u čem je povrijeđen Poslovnik?
Molim da poslušate što sam rekao, povrijeđen je čl. 238., ja sam rekao da prema ovom novom pravilniku i kodeksu kada bi netko čuo da kolega Borić i neki ministar u vladi da namješta natječaj sa ministrom Aladrovićem da to ne bi mogao ništa o tome reći, to je jedna potencijalna situacija …/Upadica Reniner: Ne, ne, ponijelo vas je, ponijelo vas je i drugačije ste govorili/… znači ministar Aladrović više nije ministar tako da je ta situacija sad praktički i nemoguća, ali ona je bila slika i simbol ovoga kodeksa i pravilnika koji je predložen od strane vlade. Hvala.
Kolega Grmoja, ponijelo vas je i drugačije ste govorili i ja vam temeljem čl. 240. st. 1. izričem opomenu drugu.
Ovaj kolega Borić, vi inzistirate na povredi Poslovnika, izvolite.
Ja sam svoje rekao u tome da je povrijeđen Poslovnik.
Hvala lijepa, čl. 238., omalovažava g. Grmoja mene, ali i ustavni sud i svakoga koga želi, znači najprije laže, kao što javno laže na televizoru, tako i ovdje danas na govornici i to mu uopće nije nikakav problem. Što laže? Laže o tome što je ustavni sud, pa ću ga podsjetiti, 2013., '14., '15.g. tri referenduma o ćirilici, outsourcing, monetizacija autoceste, kako to da je tada ustavni sud donosio dobre odluke i sve je bilo u redu do ovog vašeg referenduma. Lažete hrvatske građane svaki dan po cijeli dan i nikad vam nije dosta.
Dobro ovo je bila replika, ovaj i ja vam dajem opomenu.
Kolega Grmoja, vi imate dvije opomene svjesni ste toga, izvolite.
Želim znači vas upozoriti da je povrijeđen čl. 238., kolega Borić obmanjuje javnost, on dobro zna da 2016. su izabrani suci ustavnoga suda, među njima su neki koji su se lažno predstavljali u Austriji za koje je on glasovao, a ja nisam, iako Tomislav Klauški na 24 sata piše da je Most glasovao za ove suce ustavnog suda, ne nije, glasovali su zajedno SDP i HDZ i to je istina. Jedini koji ovdje laže to je g. Borić i Tomislav Klauški na 24 sata.
Dobro, to je bila, to je bila replika i ja vam moram temeljem čl. 240. st. 2. izreći opomenu s oduzimanjem riječi do kraja rasprave o ovoj temi.
Idemo dalje, slijedeći Klub zastupnika je onaj Socijaldemokrata u ime kojeg će govorit poštovani zastupnik Davorko Vidović, izvolite.
Zahvaljujem se.
Poštovani g. ministre, kolegice i kolege, evo prva pomisao oko čitanja ovog prijedloga zakona je bila pa okej, usvojile su se dvije preporuke GRECO-a, doista se čini da se povećava transparentnost rada vlade i njenih članova odnosno suradnika, savjetnika, posebnih savjetnika, što je jako dobro jer je riječ o ljudima koji imaju vrlo velik, vrlo velik utjecaj, vrlo veliku moć, a da to pri tome nije ni na koji način ozbiljno regulirano, niti se njih ubraja u dužnosnike, niti su oni na transparentan način prisutni u javnosti što držim da bi, da je svakako poboljšanje recimo toga aspekta, jačanje preventivnih antikoruptivnih mehanizama kroz ovo dodatno smanjenje sigurnosti vladinih dužnosnika u zaštiti od kaznenog progona za koruptivna djela i čovjek bi rekao okej, to će proći i ja mislim da će izmjena ovog zakona vjerojatno dobiti većinsku podršku u ovom saboru, no međutim puno intrigantnije pitanje, puno intrigantnije pitanje zašto je GRECO dodao baš ove dvije preporuke i to baš za našu zemlju, da li je to bilo u pitanju samo potreba da se preciznije zakonodavno regulira recimo ta pitanja ili je problem u činjenici da je GRECO prepoznao stvarne zbiljske probleme koji su uvjetovani ne toliko nezadovoljavajućom praksom, nedostatnom regulacijom, ali prije svega su izazvani nezadovoljavajućom praksom, a rekao bih da je riječ svakako o ovom drugom što je manje-više ja bih reko već i u svima u javnosti poznato jer ja doista se ne sjećam, a dugo pamtim da je ikada u povijesti u recentnoj povijesti ne samo Hrvatske nego i zemalja u okruženju bila činjenica da u šest i pol, jednom i pol mandatu da je i jedna vlada bila prisiljena promijeniti toliki broj ministara zbog sumnje na počinjenje koruptivnog djela.
Ja se ne sjećam uopće da je bilo primjera tolikih smjena, ne sjećam se da je ikada ijedan predsjednik hrvatskih vlada toliko puta bio prinuđen branit svoje ministre pa ih potom tri, četri, pet dana ili tjedan dana iza toga smjenjivati, uvjeravati oporbu u javnost da se mogu postaviti na trepavice, ali da će on po svome. Toga nije bilo nikada u hrvatskoj praksi, a ne sjećam se ili mi nije dovoljno poznati niti u europskoj.
Dakle, ovdje je definitivno riječ o političkoj praksi za koju ne vjerujem da ju može promijeniti bilo kakva izmjena nekoliko članaka zakona koju ne može promijeniti ni GRECO ni El Greco već samo promjena političke kulture koja niti je jednostavan niti je brz proces, ali on svakako uključuje političko kažnjavanje vinovnika takve političke prakse, ona zahtjeva postavljanje najstrožih zahtjeva prema svim obnašateljima javnih dužnosti, njihovu potpunu transparentnost, izloženost javnosti, precizno definiranu odgovornost. Zaštititi neovisne institucije kao što to reče maločas i moj prethodnik, držati medije potpuno slobodne i osigurati potpuni pristup informacijama, transparentnost, neovisni mediji, neovisne institucije i njihovo jačanje to je zbiljski ozbiljan posao i ozbiljan napor.
Ovdje se radi o još jednom velikom problemu, ovdje se radi o problemu naprosto, ja bih rekao sustavnog rušenja institucija ove zemlje. Kada premijer izjavi ja mogu što hoću, kada on to izjavi saborskim zastupnicima onda je on to izjavio cjelokupnoj hrvatskoj javnosti, svima onima koji su nas saborske zastupnike ovdje izabrali i bilo kakvo iskazivanje, a ono je tako čest slučaj, a nikako izuzetak prezira prema najvišem i omalovažavanja najvišeg zakonodavnog predstavničkog tijela bjelodana je potvrda onoga što mi Socijaldemokrati smatramo i velikom opasnošću, a riječ je o rušenju razgradnji institucija ove zemlje u kojima ne sudjeluje samo, ovdje konkretno razgovaramo o vladi, nego sudjeluju ogroman broj političkih aktera i ukoliko se međusobne političke optužbe pojedinih institucija kroz nositelje tih čelnih dužnosti u tim institucijama svedu na osobne obračune, uvrede, to znači degradaciju ne samo onoga koga se degradira i napada nego i same institucije u čije ime se govori.
Ovo što pratimo kao problem komunikacije tobože između institucije predsjednika države i predsjednika vlade najbjelodanije pokazuje zapravo svu razornu moć rušenja institucije i jedne i druge. Međutim, problem je puno veći, hrvatski građani nemaju povjerenja u institucije, mi imamo jednu od najnižih razina socijalnog kapitala koji se temelji na društvenom povjerenju u Europi. Naši ljudi ne vjeruju više nikome i ničemu.
Kada su u jednom istraživanju rađenom prije tri godine ja mislim, pitali mlade ljude kome najviše vjeruju, koja je to institucija koja uživa povjerenje. Osupnulo me je i zabrinulo me je i zabrinula činjenica da najviše vjeruju vojsci, policiji i Crkvi.
Stanje, ugled institucija kao što su političkih institucija predsjednik Republike, vlada, HS, jedinice lokalne samouprave itd., sve to se zapravo sve je to na tako niskoj razini da je pitanje kako mi uopće možemo funkcionirati kao društvo, kako da se država vodi, kako da se reguliraju važni društveni procesi uz tako nisku razinu socijalnog kapitala.
I rekao bih da je zapravo stav i odnos prema državi i njenim institucijama najgori mogući način iskazan u činjenici da je u svega sedam, osam godina Hrvatsku napustila desetina njenih građana, da se u Hrvatskoj zapravo ljudi osjećaju tužnima, nesretnima i nezadovoljnima i da smo mi na 58. mjestu u svijetu čini mi se po razini zadovoljstva ljudi životom u ovoj zemlji.
Da li za to doista postoje razlozi? Šta je u temelju te tuge, te nesreće, te žalosti? Ne samo materijalna neimaština, ovdje se puno više radi upravo o tome da se ne vjeruje ključnim institucijama zemlje, a u podlozi svega toga stoji korupcija. Korupcija, zloporaba položaja, pogodovanja, klijentelizam, sve je to ono što 30 godina perpetuira, što postaje sastavni dio, ja bih rekao kulture. To govori o tome da smo mi zapravo kao politička generacija, mislim na ove ljude koji se bave ovim poslom kao i ja već 30-ak godina da smo potpuno podbacili. Možda bismo doista govorili, govorim o svojoj generaciji, zatražiti ispriku od naših građana i reć kakvu smo mi to društvo izgradili.
80% naših građana smatraju korupciju vrlo raširenom, a još 18,2% raširenom 99% ljudi u ovoj zemlji ne vjeruje, ne vjeruje institucijama i misle, to je percepcija, i misle najčešće bojim se s pravom da je riječ o ljudima koji u obnašanju javnih funkcija zlorabe svoje pozicije, svoje položaje i da ne rade uopće i javnome interesu.
Gospodo draga mislim da je bez obzira na naša politička opredjeljenja ja ne mislim da ljudi koji ne misle kao i ja, koji imaju drugačiji svjetonazor da su a priori nepošteni, niti mislim da su nepošteni rezervirani samo za jednu političku stranku.
Ali ako ne shvatimo da je to izazov, ključni izazov, imperativni izazov za našu generaciju, da se oslobodimo toga zla i da vratimo vjeru ljudi u mogućnost da se u ovoj zemlji živi na pošten i dostojanstven način. Mi smo promašili našu temeljnu misiju koju ostvarujemo i u ovom Saboru. U konkretnom slučaju promjena Zakona o Vladi, a sutra nekoj drugoj instituciji jest alat, ali bez odgovorne primjene …
…/Upadica Reiner: Hvala./…
… tog alata promjena neće biti.
Hvala.
Sada će u ime Kluba zastupnika SDP-a govoriti poštovani zastupnik Mišel Jakšić.
Izvolite.
Hvala poštovani potpredsjedniče, poštovani ministre, poštovane kolegice i kolege zastupnici. Dakle, prije svega ono što bih volio naglasiti u početku rasprave je da konačno ispunjavamo neke stvari koje je od nas tražio GRECO i to sad možemo već podvesti da je pod hrpom onih izmjena koje radimo puno onih drugih zakonodavnih okvira, a da se usklađujemo sa EU i stečevinama koje bi mi trebali kao takve prihvatiti i po njima funkcionirati.
No, ono što se mogu složiti sa kolegom Vidovićem, je da već 30 godina se stvara javno mnijenje, percepcija koja je dovela do toga da bez imamo laganja možemo utvrditi da građani jednostavno ne vjeruju instituciji ove zemlje i da prečesto razgovaramo o tome zašto je tome tako, što se može napraviti drugačije a iz godine u godinu osim donošenja zakona očito nismo napravili onaj pravi klik da i građani počnu drukčije gledati na same institucije i vjerovati u ovu zemlju.
30 godina imamo brojnih korupcijskih afera, neke pod puno više svjetala pozornice, neka pod puno manje. No, ono što je sukus svega, čast iznimkama koje su došle do pravomoćnih presuda i gdje je ipak netko na kraju odgovarao puno toga je završilo u zastari, puno toga je završilo u bijegu preko granice i puno toga se pretvorilo u onu na kraju je vuk pojeo magare.
Ova izmjena koincidira i sa uhićenjem ministra Horvata kao prvog uhićenog ministra u nekoj Vladi, kao i otvaranjem istraga protiv nekih drugih ministara. Neki su se vratili i u ove saborske klupe. No, opet smo izgubili bit, izgubili smo fokus i ono što jedino smo uspjeli ubosti i slušati ovih dana što se koincidira sa izmjenama ovog zakona je opet rasprava o samim institucijama. S jedne strane o Ustavnom sudu, gdje sad možemo utvrditi da je Ustavni sud prečesto u političkim raspravama i političkim tumačenjima pa se sad naravno i postavilo pitanje kako se i biraju suci ustavnog suda i očito je da tu imamo problem, kao što je i očito da imamo problem i u samom Državnom odvjetništvu i shvaćanju toga što bi DORH trebao biti. Jer mislim da se svi možemo složiti da nije normalna situacija u bilo kojoj državi koja želi biti u uljuđena, demokratska, moderna, da imamo prepirku i raspravu premijera i predsjednika tko je jače pritisnuo Državno odvjetništvo i tko je u kojem trenutku zvao državnu odvjetnicu. Svatko kad je na kraju dana realan sam sa sobom će se složiti da e to u normalnim državama ne bi smjelo događati i da jednostavno bi bilo kao takvo apsolutno neprihvatljivo.
I u takvom okruženju dolazimo do ovih novih zakonodavnih izmjenama gdje se neke stvari unutar funkcioniranja same Vlade poslaguju, gdje dolazimo do toga da će se ministrima skidati tj. neće se više morati tražiti skidanje imuniteta, jer ga kao takvoga neće imati.
I kad gledamo sve što se dogodilo i kako se dogodilo trebali bi zapljeskati i reći si da, to je to i to je super i samo to smo htjeli. No, ključno pitanje je kako smo se doveli u takvu situaciju da uopće moramo raspravljati o skidanjima imuniteta ministrima, saborskim zastupnicima, pa da uopće imamo natezanja da li ćemo i kada skinuti i kako cijeli taj sklop svih tih 30 godina hrvatske politike funkcionira i zašto.
Ovo možemo reći da je na kraju dana pohvalno, jer u konačnici i predsjednik Vlade ostvaruje jedne od svojih obećanja još i sad već kasne 2016. godine. No definitivno razlozi koji su nas doveli do toga nisu nešto s čime bismo se trebali dičiti i što bismo trebali uzeti kao jednu sjajnu star, da nas je hrvatska politika dovela upravo u takvo stanje svijesti i u samoj politici, a ono još gore i oko percepcije samih politika koje se onda reflektira na sve ostale institucije ove zemlje pogotovo na one neke a la Ustavni sud, Državno odvjetništvo, Vrhovni sud i da ne nabrajam sad sve te institucije koje bi u svom temeljnom kodu trebale biti apsolutno neovisne i zapravo bi bile idealno društvo da ih u saborskim raspravama pa nakon toga i u medijskim aferama niti nemamo, niti spominjemo, niti da postoji potreba za time.
Jedna još stvar koju moram naglasiti u ovim zakonodavnim izmjenama, iako nije tu sad vidljiva i postavlja nam upitnike što bi trebalo raditi to famozno povjerenstvo koje će utvrđivati etička načela, jer imamo neovisne institucije, imamo Povjerenstvo za sprječavanje sukoba interesa, imamo u konačnici i druge organe koji se bave određenim stvarima i na to gledamo kao neki novi među korak, a znamo da u Hrvatskoj povjerenstva su obično tu da nešto zamagle ili nikada ne riješe ili samo kao nastavak skidanja i ovlasti i mogućnosti Povjerenstvu za sprječavanje sukoba interesa, zapravo kao da nam je cilj i ovim daljnjim koracima to povjerenstvo napraviti apsolutno nebitnim i apsolutno ko' da nam je cilj da ono više ne može niti propitivati javna djelovanja, niti tražiti podatke niti moći javnosti prezentirati što se to događa u hrvatskoj politici i na hrvatskim javnim funkcijama.
Hvala vam lijepa.
Sljedeći klub zastupnika bit će onaj CENTRA i GLAS-a govorit će poštovana zastupnica Dalija Orešković, izvolite.
Uvaženi oporbeni zastupnici, vas 5-6 koliko vas ovog trena ima, a nadam se da bar još netko sluša po klubovima putem saborske televizije. Ali ujedno evo i mediji i stručna i zainteresirana javnost svi vi normalni. Ja vas pozivam da ne dopustite da HDZ od svih nas pravi budale. Ja vas pozivam da ne dopustite da njihove nebrojeno puno puta izgovorene laži odjednom postanu istine. I kako me predsjedavatelj Reiner ne bi slučajno u nekom opomenuo jer znam da će koristiti svaku priliku da to učini ja ću sada uvodno naglasiti da ću se u ovom govoru striktno držati Članka 23. i 23a. koji se predlažu promijeniti ovim izmjenama i dopunama zakona. I na temelju točno tih odredbi želim dokazati da su ključne antikorupcijske i nezavisne institucije u RH u potpunosti srušene i mi sada možemo samo uzeti zviždaljku u ruke i proglasiti the end. Po tom pričekati još eto najduže te 2 godine da prođe mandat ove vlasti i nakon slijedećih izbora nadajmo se možemo ponovno početi graditi državu ispočetka. A evo o čemu se radi.
Dakle, jedna od predloženih novih odredbi u ovom zakonu glasi. Članak 23a., u slučaju nastanka okolnosti koje narušavaju ili bi mogle narušiti nepristranost posebnog savjetnika ili predstavljaju postojanje sukoba interesa ili mogućeg sukoba interesa posebni savjetnik dužan je bez odgode izvijestiti predsjednika vlade ili drugo člana vlade za kojeg obavlja savjetničke poslove. Znate li što znače ove jezične složenice mogući sukobi interesa? To je potencijali sukob interesa, potencijalni sukob interesa. E to vam je ono o čemu se radi u presudi protiv Tomislava Karamarka, o potencijalnom sukobu interesa. O onoj sferi za koju je i sam Ustavni sud kada to nije bio politički nalog tamo negdje 2012. godine rekao da je upravo to glavna zadaća Povjerenstva za odlučivanje sukoba interesa, da se bavi potencijalnim sukobom interesa, dakle onim koji još nije realiziran i koji ne miriši na koruptivno kazneno djelo jer kad već zamiriši na korupciju tu nadležnost Povjerenstva za sukob interesa prestaje i tim predmetom, tim slučajem bi se trebala baviti druga nadležna tijela primjerice USKOK, DORH ili možda neka druga.
E sad, o čemu se u suštini radi i zašto je presuda protiv Tomislava Karamarka pala i gdje je pala? E pa gospodo draga, nije pala zbog mog pogrešnog tumačenja ovlasti i djelokruga i rada nadležnosti povjerenstva. Pala je na Ustavnom sudu po političkom nalogu i to ne radi Tomislava Karamarka nego zato da zaštiti Andrej Plenković i njegova vlada koji u tom trenutku, pričam o srpnju 2019. godine već imala nekoliko otvorenih predmeta pred samim povjerenstvom, od putovanja u Helsinki, od imenovanja osobe s kojom je Plenković u kumskim odnosima za veleposlanika u Velikoj Britaniji i čuvene afere Agrokor i Borg. E te 2019. godine iako ja tada više nisam bila u povjerenstvu, povjerenstvo je imalo ovlast da odlučuje o tzv. povredama načela djelovanja, etičkim načelima. Etičkim načelima. Brojne odluke, ne samo odluka u odnosu na Tomislava Karamarka, bilo je tu i puno drugih, potvrđivane su godinama na prvostupanjskim upravnim sudovima, a tko i na Viskom upravnom sudu, pa je tako na prvostupanjskom Upravnom sudu i na Visokom upravnom sudu potvrđena i odluka u odnosu na Tomislava Karamarka. Nisu svi ti pravnici, konkretno suci, suci upravnih sudova tada bili glupi, nisu, nego su radili svoj posao onako kako treba, onako kako u zakonu i piše. Onako kako zapravo i međunarodni standardi i dokumenti govore i nalažu. Između ostalog i sam GRECO na kojeg se ovdje i predlagatelj zakona pozvao. Sve do odluke Ustavnog suda koji je imamo nekakvu drugačiju političku zadaću spašavanja vojnika Ryana, pardon ne Ryana nego Andreja Plenkovića. O tome se u suštini radi.
Što se dogodilo nakon famozne i neshvatljive i loše i nakaradne odluke Ustavnog suda? Pa kao domino su pale su sve presude upravnih sudova koji manje-više nisu imali manevarskog prostora. Ali dogodilo se još nešto. Puno opasnije. A to je da eto dobio je HDZ, a Plenković priliku nakon što, nešto malo vremena od 2019. do 2022. prošlo, mediji su prestali pratiti povjerenstvo, više ta tema nikome nije bila od interesa i značaja, izmijenio se zakon. I sada povjerenstvo koje se zove Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa o tim etičkim načelima djelovanja više ne može odlučivati, ali može tko? Može Andrej Plenković putem nekakvom nakaradnom proksi tijela. Kolegica Nađ je pitala što je s Etičkim kodeksom, evo ga, usvojen je nedavno. 6. svibnja 2022. Kodeks ponašanja državnih dužnosnika u tijelima izvršne vlasti. Znate tko je dužan postupati po tim etičkim načelima? Izričito predsjednik vlade, članovi vlade itd. Zanimljivo u tim etičkim načelima nisu pobrojani i savjetnici. Savjetnika ovdje nema iako je čak i GONG, a ja se tim ne slažem predlagao da i savjetnici zbog utjecaja kojeg imaju na proces donošenja odluka budu obuhvaćeni pravilima Zakona o sprječavanju sukoba interesa. E tamo ih nema, oni su skriveni, oni su nepostojeći, ispod rada. Nema ih niti u ovom kodeksu. Ajde sad na stranu to.
Znate li kako bi danas glasila odluka u slučaju Tomislava Karamarka? Pa ne treba puno mašte da se to zaključi i odgovori s obzirom na tijelo koje će o tome odlučivati. O tome se radi. Dakle, povjerenstvo kao nezavisna institucija se više dužnosnicima ne može baviti. Bavilo bi se neko vijeće, dakle neko vijeće u kojem će Plenković staviti svoja dva ministra, nekog niže rangiranog službenika i nekakva dva čovjeka s fakulteta koji će služiti kao smokvin list odlučivali bi između ostalog i o potencijalnom sukobu interesa zato što se u ovom kodeksu i taj potencijalni sukob interesa spominje, a da nakaradnost cijelog sustava bude još veća novi Zakon o sprječavanju sukoba interesa osmislio je da o etičkim načelima djelovanja za lokalne dužnosnike, konkretno za vijećnike, odlučuju etička povjerenstva na razini gradova i općina i sad ja sam uzela jedan takav kodeks koji se uskoro planira usvojiti na razini grada Rijeke, pa sam vidjela što u njemu piše, prepisane su, doslovno su prepisane odredbe Zakona o sprječavanju sukoba interesa, pa tako i definicije, između ostalog i definicija potencijalnog sukoba interesa, dakle to je ono gdje je netko možda u sferi da može privatni interes iskoristiti na štetu javnog, ali eto to još nije učinio jer kada to učini onda je to već moguća korupcija.
E sad vas ja pitam, ako ćemo imati 576 etičkih povjerenstava na razini svakog grada, općine, županije plus još ovo etičko povjerenstvo na, na razini vlade, kakvi će standardi biti, što će biti potencijalni sukob interesa ako ono što se tada stavljalo na teret Tomislavu Karamarku nije potencijalni sukob interesa?
I da još jedanput naglasim za sve one kojima to još nije jasno. Nitko nikada nije rekao niti utvrdio pravomoćno da Tomislav Karamarko nije bio u potencijalnom sukobu interesa. Ne, ne, ne to nije sporno, sporno je ima li povjerenstvo ovlast da o tome odlučuje, e ustavni sud je bio taj koji je 2019. rekao da nema kako bi Andrej Plenković mogao sebi smisliti tijelo koje će amenovati, amenovati svaku njegovu prljavu koruptivnu radnju njega i njegovih ministara, o tome se u suštini radi, pa mi onda nemojte spominjati Strategiju suzbijanja korupcije jer je za vrijeme vladavine HDZ-a nema, ova strategija koju imamo s obzirom na njezin sadržaj i provedbene planove služi samo za to da se korupcija pusti s lanca, da ojača, da radi što god se njoj hoće. Zato imamo situaciju da predsjednik vlade sebi može dopustiti u jednoj eto nazovi demokraciji, nazovi pravnoj državi, kvazi državi da telefonom digne slušalicu glavnoj državnoj odvjetnici i kaže ne diraj mi, ne diraj mi, ne hapsi, ne procesuiraj moje ministre poput Banožića, Broša i drugih sličnih.
A kasnije ću u pojedinačnom govoru nešto malo više reći o ulozi čl. 23. kako sada ta odredba glasi, u koruptivnoj aferi zvanoj Borg. Hvala.
U ime Kluba zastupnika Hrvatskih suverenista govorit će poštovani zastupnik Marijan Pavliček, izvolite.
Poštovani potpredsjedniče HS, poštovani ministre, kolegice i kolege.
Ove izmjene i dopune zakona čine određeni iskorak, naime posebice onaj dio što se tiče skidanja imuniteta vladinim dužnosnicima odnosno ministrima, međutim oni ne rješavaju onaj krucijalni problem, a to je korupcija. Naime, trebamo priznat sebi Hrvatska je koruptivna država i svi službeni pokazatelji to potvrđuju, naime po zadnjim pokazateljima Transparency Internationala Hrvatska je što se tiče indeksa percepcije korupcije na 63. mjestu od 180 zemalja i u zadnje 3.g. ili stagnira ili pada. Imamo 47 bodova od potencijalnih 100, 17 manje od prosjeka EU. Što se tiče percepcije indeksa korupcije ispred nas je jedna Ruanda, jedan Butan, jedna Kuba, da ne pričamo o zapadnoeuropskim ili nordijskim državama i tu je najveći problem naše države. Nažalost, ovakvim lošim rezultatima što se tiče indeksa percepcije korupcije je upravo doprinijela i vlada i ova i prethodna jer je u zadnjih 6.g. vladavine premijera Plenkovića više ministara napustilo vladu zbog sumnje na korupciju ili zbog same korupcije nego u 6.g. vladavine Ive Sanadera koji je realno gledajući sinonim za političku korupciju u RH. I kako se ono kaže riba smrdi od glave, ne od repa i upravo zbog svega toga smo tu gdje jesmo.
Što se tiče samog imuniteta treba isto tako reći da nitko bar do sada od dužnosnika u RH nije izbjegao kazneni progon zato što je imao imunitet, taj imunitet mu je samo taj kazneni progon malo usporio, taj proces za nekoliko sati ili nekoliko dana.
E sad rak rana je upravo korupcija i to je bitno na koji način upravo tu korupciju riješiti. Ona se ne smije svesti samo na jedan običan papir, u ovom slučaju na ovaj zakon nego na jačanje institucija, državno odvjetništvo, USKOK, pravosudne organe koji trebaju imati veća financijska sredstva, koji ne smiju biti pod utjecajem kako premijera tako i predsjednika države i uistinu biti ta neovisna tijela.
Naime, što je sa Zakonom recimo o lobiranju koji godinama čeka negdje u ladici, kada će to lobiranje izaći iz te neke sive zone, kada ćemo točno znati što ulazi u sferu korupcije, a što ne?
Nedavno imamo imenovanog ministra Paladina koji ima ortačke ugovore sa ruskim biznismenima, a imovinu je stekao na prilično sumnjiv način, sada on upravlja državnom imovinom.
Nije ni tajna da je i nije bio prvi izbor za ministra, već su ga naknadno preporučile određene lobističke skupne. Priča o borbi protiv korupcije bez zakona o lobiranju pada jednostavno u vodu. Kao što sam rekao iskorak je i vrlo vjerojatno ćemo u ime Kluba zastupnika Hrvatskih suverenista podržati ove izmjene i dopune zakona, ali suštinski ovaj problem se neće riješiti samo sa nekoliko ovih izmijenjenih članaka bez jačanja pravosudnih tijela koje će se uistinu uhvatiti u koštaca sa samom korupcijom.
Sljedeći je klubu zastupnika bit će onaj HDZ-a, a govorit će poštovani zastupnik Krunoslav Katičić.
Izvolite.
Zahvaljujem g. predsjedavajući, potpredsjedniče sabora.
Kolegice i kolege.
Pa evo u ime kluba HDZ-a mogu kazati uvodno da ćemo podržati predmetni zakonski prijedlog kojim se mijenjaju odredbe Zakona o Vladi RH.
Kao što sam rekao i u traženju pauze ovdje se konkretno radi o jednom predmetu odnosno zakonskom prijedlogu koji doslovce … liberalniji odnosi i neke stvari i prednosi odnosno stilizira i utanačuje one nekakve odredbe koje su životne i koje se u stvarnosti dešavaju i svako ko je dobronamjeran, a pogotovo će pohvaliti ovakav prijedlog, posebno u onom dijelu koje se tiče znači osnivanja nekih novih instituta kako bi se mogle ustvari ostvariti one životne i stvarne funkcije koje se donose i koje postoje, ali se za sada nisu bile regulirane.
Već je više puta kazano tijekom rasprave da se ovdje implementiraju određeni zahtjevi koje je postavio međunarodno tijelo tj. GRECO i to je također istina jer se cjelokupna reforma pravosuđa pa i djelomično koji se odnosi na ove dijelove su stavljeni u sastavnom dijelu programa vlade za razdoblje 2020.-2024.g. Te stvari odnosno takva postupanje unapred HDZ-a kao strane koja je dobila jasne potporu hrvatskih građana se na neki način ispuštaju odnosno zanemaruju, a znači da je to već od samog uvođenja i svjesnosti o dobivanju izbornih rezultata je uključeno da vlada daje jasan akcent na svet mogućnosti antikorupcijskih djelovanja. Naravno, to je jedan proces koji traje, koji ima svoje alate, koji ima svoje elemente.
Podsjećam, ovo je samo jedan od elementa koji se dešavaju na cjelokupnoj reformi i ugrađivanju svih modernih antikorupcijskih sustava u hrvatsko zakonodavstvo, pa je sada došao red i na Zakon o Vladi RH.
Evo konkretno, to je dosta interesantno i za javnost i za raspravu, činjenica da se ukida imunitet članovima vlade za koruptivna kaznena djela koja se gone po službenoj dužnosti, mogu samo kazati da zasigurno to nije nikakav riječ da se radi o nekakvim pritiscima koji su došli zbog nekakvih recentnih slučajeva koji se dešavaju nego eto doslovno to donosi do jedne transparentnosti stava i jasne političke vizije koje ima i hrvatska vlada i koja će podignuti određene standarde na puno, puno veće elemente i puno jaču snagu će dati nego što je to bilo sa skrivanjem iza postojećih rješenja koji su bili ovdje od 1998.g.
Naravno, kao pravnik mogu kazati da se znači samo društvo i pravni sustav evaluira i donosi određene nove tendencije u svojim odnosima, pa se tome mora prilagođavati i zakonodavstvo.
Već se ovdje pokazalo, mada ima i kritika, ali mislim da je odlično da imamo izjavu u interesima i nepristranosti ako ćete u pravnosti i u životnosti kad aplicirate za bilo koji posao u bilo kojoj tvrtci ili nečem taku, svaka ozbiljnija tvrtka ima takav nekakav sličnu izjavu. Ovdje to naravno unificirano i ono što sam maloprije kazao kada se gleda cjelokupni aspekt i cjelokupni sustav koji se dešava donošenjem etičkog kodeksa prošlog utorka, prošlog četvrtka na vladi, zasigurno da i ove odredbe ovog zakonskog prijedloga dodatno inkorporirane u zakon daju dodatnu sigurnost i daju ono što bi trebalo biti meritorno, a to je da i svaki član koji sudjeluje uglavnom povremeno, djelomično sudjeluje u dijelu vlade, a izborni pobjednik može birati svoje suradnike sa ovakvom izjavom daje dodatnu sigurno da će se moć postupati i u tim dijelovima.
Naravno tu se može postaviti određeno pitanje što to znači u odnosu na neke dužnosnike, međutim činjenica je da ne moraju svi dužnosnici biti dovoljno imati dovoljno specifičnog znanja kako bi mogli provoditi određene zadatke koji se s obzirom na okolnosti koje su transparentne i dešavaju da ih možete na dostatan način educirati i da mogu iskoristiti njihovo znanje. Stoga mislim da je uvođenjem ovakav i reguliranje jasno reguliranje odnosa savjetnika dodatno daje sigurnost da će se te vizije koje se pokažu bitnim i ispuniti.
Zaključno, ovaj predloženi zakonski prijedlog je još jedan sigurno od aktivnosti u antikorupcijskom odnosu i jasnom opredjeljenju hrvatske vlade i kluba HDZ-a u borbi protiv tih aktivnosti.
Samo u nekoliko mjeseci, to sam već spomenuo je doneseno brojni niz zakonskih prijedloga koji pokazuju da postoji jasan plan, postoji jasna dinamika i način na koji će se te stvari poboljšavati i donositi. Podsjećam počelo se od izmjena i dopuna Kaznenog zakona, parničnog zakona, stečajnog zakona, pa do samog donošenja novog Etičkog kodeksa na kraju krajeva i sa ovim zakonskim prijedlogom.
Sve to ima po mišljenju kluba Hrvatske demokratske zajednice za cilj očuvanje i jačanje institucija države. Ističe pogotovo oporba da građani nemaju povjerenja u institucije države. To jednostavno nije točno, mogu i posvjedočiti jer kad dođe do one stani-pani situacije, kad dođe do kosti onda se svi obraćaju i prizivaju državne institucije na aktivnosti.
Najbolji primjer vam je isplata ovih plaća, odnosno kada se usred pandemije dogodilo do, prijetio je zastoj gospodarstva, odjednom je država bila spasitelj što je na kraju krajeva pravovremenim i pravodobnim aktivnostima i dobro pogođenim mjerama se i dokazalo.
I dan danas sada je recentno događanje sa štrajkom u javnom prijevozu a zaboravlja se istaknuti da oni i dan danas koriste naknade koje je osigurala tko drugi nego država. Stoga mislim da je od samih građana jasno prepoznaju da žele da se bude što jače institucionalizacija i da Hrvatska država bude ulagala u svoje institucije, jer što je tome alternativa? Određena anarhija. Duboko sam uvjerenja da Hrvatska želi, ne želi anarhiju nego želi sigurnost i mir i povjerenje u te institucije.
Stoga još jednom za kraj podsjećam da će klub Hrvatske demokratske zajednice podržati ovaj zakonski prijedlog.
Hvala vam lijepo.
Prelazimo na pojedinačnu raspravu i prva će govoriti poštovana zastupnica Dalija Orešković.
Izvolite.
Kao što sam i najavila članak 23. drugi dio no prije nego što počnem kratko ću odgovoriti svima onima tko ovih dana spominju da sam svoju političku karijeru izgradila na sukobu interesa i Tomislavu Karamarku.
Ne, ja sam tu samo nadopunila samo svoju pravničku karijeru koja me čeka kad jednog dana završi ova agonija, a sasvim otvoreno priznajem da nije bilo afere Borg, da nije bilo načina na koji je donesen Zakon o Agrokoru i da nisam te 2019. pročitala sve ono što su oni koji su trebali biti procesuirani izjavili pred USKOK-om ja nikada u politiku ne bi niti ušla.
Ali to je bio trenutak kad sam rekla e sad mi je stvarno dosta. Je mi dosta, a evo zašto? Naime, važeći članak 23. koji se sada ovim izmjenama i dopunama nadograđuje kaže sljedeće: Radi utvrđivanja stanja, radi izrade strateških razvojnih planova i analize, pripreme prijedloga i usklađivanje provedbe pojedinih projekata iz programa Vlade, te za pojedina pitanja stalne ili povremene prirode od značaja za obavljanje dužnosti predsjednika Vlade, predsjednik Vlade može imenovati savjetnike, posebne savjetnike ili osnivati savjete i imenovati članove savjeta.
Postoji i članak 24. koji kaže da Vlada, dakle Vlada u cjelini kao kolektivno tijelo može osnivati stalna i povremena radna tijela za davanje prijedloga, mišljenja, odnosno stručnih obrazloženja o pitanjima iz svoga djelokruga. Sjeća li se netko tko je pisao Zakon o Agrokoru? Sjeća li se netko što je govorila Martina Dalić pred Odborom za gospodarstvo? Ja sam pisala zakon, ja sam pisala zakon! Nije li bilo tako? A što se kasnije uspostavilo? Uspostavilo se da je nekakva interesna grupica pod okriljem noći u nisko budžetnim restoranima krojila sudbinu Ivice Todorića i njegove kompanije, a pa da, pardon, pardon.
Riječ je bilo o osobama koje nisu bili članovi nikakve radne skupine, niti su bili posebni savjetnici, a zašto to tvrdim? Zato što nije bilo nikakvog akta bilo predsjednika Vlade ili Vlade u cjelini koji se tim ljudima od odvjetnika Klobučara pa do razno raznih budućih savjetnika u samom Agrokoru, dakle nikome nije dana ovlast, nitko nije dobio legitimitet, nitko nije dobio pravo da ima pristup povlaštenim informacijama na temelju kojih će Vlada krojiti buduće propise.
I nigdje, nigdje u svijetu niti u jednoj normalnoj državi, niti u jednoj državi u kojoj postoji vladavina prava ne može se dogoditi da jedna takva, pa usuđujem se reći banda, a ne Borg skupina. Borg skupina me podsjeća na sad ću krivo reći, pa će me moji članovi razapeti na križ da li Star wars ili Star Trek, Star Trek eto. Borg je simpatičan, a banda nije, a ovo je bila banda koja je sebi osmislila kako će raščerečiti tuđu imovinu. I jednog dana bi zbog svega toga svi postupci protiv Ivice Todorića mogli pasti i moglo bi se dogoditi da ne samo trošak tih postupaka nego i naknadu štete zbog oduzete kompanije plaćaju porezni obveznici.
I vraćam se na početak što je Andrej Plenković, Martina Dalić, pa i Marić što je on bio u trenutku kada je svojim prijateljima, poznanicima i drugim ljudima rekao dođite sada u Vladu, nije im dao legitimitet, nije obavijestio javnost i građane tko su ti ljudi. Dajte si dečki smislite kakav vam zakon paše, a onda je doslovno rekao svojim poslušnim golupčićima u saborskim klupama dajte vi to sutra izglasajte.
I potom je USKOK rekao da zbog toga što eto je Sabor kolektivno tijelo nema ovdje nikakve korupcije niti sukoba interesa. I pritom je stavio na papir jednu od najsramotnijih rečenica hrvatske pravne misli, a to je da je zakon osmislila neformalna radna skupina, neformalna ne postoji takva, ovaj zakon Članak 23. i 24. to govore. Dakle, ako imaš radnu skupinu ili posebne savjetnike molim lijepo donesi akt.
A sada kako bi licemjerstvo ove vlasti bilo potpuno, sada se tek, sada tek predlaže da će podaci o posebnim savjetnicima i o članovima savjeta biti objavljeni na posebnom obrascu na mrežnim stranicama vlade ili resornog ministarstva. Pa kakav teatar apsurda.
Hvala.
Sad će govoriti poštovana zastupnica Vesna Nađ.
Izvolite.
Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče Hrvatskoga sabora.
Poštovani gospodine ministre, kolegice i kolege, Vlada RH u većini slučajeva je predlagač zakona i njegovih izmjena i dopuna iako to pravo ima i svaki zastupnik, klubovi zastupnika i radna tijela Hrvatskog sabora. Zato je bilo za očekivati kad se prišlo izmjenama i dopuna Zakona o vladi, da te izmjene i dopune budu ne samo kako se navodi u obrazloženju zakona s ciljem jačanja preventivnih antikorupcijskih mehanizama i usklađivanja s preporukama iz izvješća petog evaluacijskog kruga GRCO-a nego i s ciljem izrade i provođenja tzv. pametnog zakonodavstva koji obuhvaća cijeli ciklus kreiranja javne politike, od definiranja problema i ciljeva, razrade opcija javnih politika, izrade zakonodavnih akata, provedbe, evaluacije i revizije uz mišljenje onih na koje se zapravo taj zakonski tekstovi i odnose. Jasno je da nacrte prijedloga zakona ne pišu članovi vlade odnosno predsjednik vlade, potpredsjednici i ministri i zato je važno da se okruže stručnim savjetnicima i dakako dobrom javnom upravom. Zato nije dovoljno da se samo u obrazloženju iz Članka 2. ovih izmjena i dopuna, a ne i samoj zakonskoj odredbi navede da se za posebnog savjetnika imenuju osobe koje imaju stručna znanja od značaja za obavljanje dužnosti predsjednika vlade.
Naime, u Članku 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vladi navodi se da se za posebnog savjetnika iz stavka 1. ovog članka mogu imenovati osobe neovisno o njihovom radno pravnom statusu, a rješavanjem o imenovanju može se odrediti i naknada za njihov rad. Člankom 23. stavkom 1. ovog Zakona o vladi propisano je da radi utvrđivanja stanja izrade strateških razvojnih planova, analiza itd., predsjednik vlade može imenovati, savjetnike, posebne savjetnike ili osnivati savjete, imenovati članove savjeta.
Potpuno je jasno da su to najsloženiji poslovi koji zahtijevaju velika stručna, veliku stručnost u javnoj upravi, pa ne bi bilo dobro da se za posebnog savjetnika imenuje osoba koja uživa povjerenje predsjednika vlade iz bilo kojeg razloga bilo stranačke pripadnosti ili osobnog poznanstva, a da nema stručna znanja.
Nekvalitetnost i neprovedivost pojedinih strateških dokumenata i akcijskih planova koje ih slijede očito su i odraz nedovoljne stručnosti savjetnika koji nisu imenovani po načelu stručnosti već samo prema stranačkoj iskaznici. Osim toga u Članku 2. Zakona o izmjena i dopunama Zakona o vladi navodi se da se rješenjem o imenovanju za posebnog savjetnika može odrediti i naknada za njihov rad. Kolika je to naknada i o čemu ona ovisi nigdje nije navedeno. Gdje je ta transparentnost na koju se toliko vladajući pozivaju? Članak 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vladi propisuje da se posebni savjetnik, član savjeta iz Članka 23. ovog zakona je dužan svoje poslove obavljati zakonito i nepristrano pazeći pri tome da svoj privatni interes ne stavlja ispred javnog interesa. Jadno je ako se za posebnog savjetnika i članove savjeta biraju osobe koje bi mogle biti u sukobu interesa. Kakav je to savjetnik koji ne razumije institut sukoba interesa i ne upozori na to predsjednika vlade prije samog imenovanja.
U tom slučaju neće pomoći niti njihova izjava o interesima i nepristranosti. Članak 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Vladi RH rezultat je čestih podizanja optužnica protiv članova vlade zbog koruptivnih kaznenih djela. Tako se predlaže da se u Članku 4., da se u Članku 4., da se u Članku 34. stavka 1. Zakona o vladi kojim je propisano da se protiv članova vlade ne može voditi kazneno postupak za vrijeme trajanja mandata zbog kaznenog dijela za koje se zapriječena kazna zatvora do 5 godina bez prethodnog odobrenja, vlada dodaje stavak 2. koji glasi, iznimno od stavka 1. ovog članka protiv člana vlade može se voditi kazneni postupak bez prethodnog odobrenja vlade za koruptivna kaznena djela za koja se progon provodi po službenoj dužnosti.
Dakle, predsjednik vlade rekao je da će kao jednu od mjera jačanja protiv korupcije predložiti ukidanje imuniteta za sva koruptivna kaznena djela što je zapravo ovaj zakon u tom cilju i da će donijeti kodeks ponašanja državnih dužnosnika u izvršnoj vlasti što je donesen kao što vidimo. Ali nikakve zakonske norme i kodeksi neće pomoći u borbi protiv korupcije na najvišim dužnosničkim razinama u vladi ukoliko se ne promijeni organizaciona kultura među vladajućima i ukoliko na visoke dužnosničke funkcije budu imenovane osobe bez etičkog integriteta kojima je sukob interesa strani pojam i koji misle da je državni proračun kasica prasica pa zagrabi dok ima, al se ima sve manje.
Hvala lijepa.
Slijedeća rasprava bit će poštovanog zastupnika Marijana Pavličeka.
Izvolite.
Poštovani predsjedavajući.
Hrvatska je koruptivna država i korupcija je nažalost u svim sferama društva, od najniže do najveće. Kod nas morate imati vezu da bi došli na pregled kod liječnika, na neki rendgenski pregled, trebate imati vezu da bi dobili određeni poticaj, trebate imati vezu za posao, kada vas zaustavi policija onda ćete pričati da imate mala primanja pa da vam progleda kroz prste i to je problem hrvatskog društva broj jedan.
Ove izmjene i dopune zakona bojim se da će iako su vjerojatno napravljene u dobroj vjeri ostati samo mrtvo slovo na papiru. Naime, otkako je Hrvatske niti jedan dužnosnik nije izbjegao kazneni progon zbog svog imuniteta. Taj kazneni progon je samo malo usporen za koji sat ili za koji dan dok mu imunitet nije skinut. Tako da se i ovdje ono krucijalno ne mijenja, a to je upravo ta rak rana hrvatskog društva korupcija. Po svim pokazateljima Hrvatska stagnira ili pada po Transparency International smo znači čak na 67. mjestu od 180 država sa 47 bodova, 17 bodova ispod prosjeka EU. Iza nas je Mađarska, Bugarska i Rumunjska, ispred nas Butan, Ruanda, Katar da ne pričam o Zapadnoeuropskim i nordijskim zemljama i to je realnog u kojoj se mi nalazimo.
Nažalost o ovako lošoj slici što se tiče ove ljestvice indeksa percepcije korupcije upravo je donijela i Vlada RH i ova i prethodna jer nam ministri odlaze i mijenjaju se kao na tekućoj traci zbog sumnje na korupciju. Više je ministara napustilo ove dvije vlade u zadnjih šest godina nego u doba Ive Sanadera, a Ivo Sanader je bio sinonim političke korupcije u RH. I zbog toga smo upravo na ovoj ljestvici ovako nisko, riba uvijek smrti od glave nikad od repa.
Iskorak je napravljen, ali neće ništa suštinski promijeniti i dalje smo mišljenja da Hrvatska mora jačati neovisne institucije DORH, pravosuđe koji trebaju biti zaseban stup vlasti, a nisu jer su pod utjecajem, dnevnopolitičkim utjecajem kako premijera tako i predsjednika države. Pa vi danas masovno imate odlazak visokoškolovanih ljudi iz DORH-a zbog preniskih plaća, zbog loših uvjeta rada. Umjesto da pridobijemo što više kvalitetnih stručnjaka koji će istinski se boriti protiv korupcije ljudi nam bježe iz takvih sustava, ono što je još gore takvi sustavi su po utjecajem politike kako lokalne, a pogotovo državne.
Stoga smatramo da ove izmjene i dopune zakona čine određeni iskorak, ali u suštini neće doprinijeti suzbijanju korupcije koja i dalje cvjeta u RH.
Hvala.
Slijedi pojedinačna rasprava poštovanog zastupnika Željka Sačića. Nema ga, gubi pravo.
Slijedi rasprava poštovanog zastupnika Arsena Bauka.
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Poštovani ministre, kolegice i kolege.
Ja ću se držati samo ovog dijela koji se tiče imuniteta članova vlade, mislim da se radi o jednom zavodljivom, ali uostalom i potpuno nebitnom i meni neprihvatljivom prijedlogu. Ja smatram da članovi Vlade RH neovisno o tome kojoj stranci pripadaju dakle čak i oni iz HDZ-a, trebali bi na jednak način biti, za njih bi trebao na jednak način biti regulirano pitanje imuniteta kao za zastupnike u HS-u uključujući i to da se o njihovom imunitetu raspravlja u HS-u, a ne u vladi, zato što im HS izglasava povjerenje. Ako imunitet imaju pravobranitelji, povjerenik za informiranje onda se ništa u Hrvatskoj neće bitno dogoditi ako bi taj imunitet imali i članovi vlade, a to posebno između ostalog i zbog toga što pretpostavljam da niti jedan premijer ne bi sebi dopustio da se o njegovom članu vlade i imunitetu temeljem zahtjeva DORH-a za koruptivna kaznena djela raspravlja u HS-u.
Dakle, tu su moguće samo dvije situacija koje bi se trebale dogodit ako za nekog člana vlade dođe zahtjev od DORH-a za skidanje imuniteta za koruptivna kaznena djela u 98% slučajeva premijer bi trebao nazvat tajnicu da napiše rješenje o razrješenju tog člana vlada ili u 2% slučajeva premijer bi trebao predložiti saboru razrješenje glavnog državnog odvjetnika i nema treće mogućnosti.
Ovom izmjenom zakona da će se automatski moći vodit kazneni postupak protiv člana vlade protiv kojega je DORH pokrenuo kazneni postupak zbog koruptivnih kaznenih djela koje se progone po službenoj dužnosti šalje se jedna po meni potpuno zbunjujuća poruka, a to je on može ostat u vladi eto samo će se voditi postupak. Pa nema danas člana vlade protiv kojega DORH vodi postupak zato što su troje protiv kojih je pokrenut postupak smijenjen ili više nisu članovi vlade i što je normalno ili ja i to dopuštam da neki od državnih odvjetnika nadobudnih zloupotrebljavaju svoju dužnost i pravo i optuže nevinog čovjeka koji je u vladi i zato onda vlada može reagirati i HS i to je poštenije nego da neko ostane u vladi, a kao da se protiv njega vodi kazneni postupak.
Što se tiče toga, dakle ja ne mogu prihvatit ovaj prijedlog, prijedlog zakona. Neprihvatljivo mi je da se mi mirimo sa time da će u vladi ostati netko protiv kojeg je DORH pokrenuo kazneni postupak zbog koruptivnih kaznenih djela.
Drugo, smatram da je činjenica da jedan ministar u vladi uhićen u šest ujutro u subotu, meni je potpuno neprihvatljivo iz razloga što što je to ujedno u šest ujutro u subotu snimano, snimano, dakle neko je dojavio iz državnih tijela novinarima da će se to dogodit jer sumnjam da oni idu ono kamerama po Međimurju i međimurski selima i čekaju kada će neki ministar biti uhićen. Dakle, neko je zloupotrijebio pravo koje je već dobio zakonom i javio novinarima da će jednog člana vlade uhitit. U takve institucije ja nemam povjerenja, a posebno nemam bjanko povjerenja da bi im dao priliku da svojom arbitrarnom procjenom nekome u startu unište ili prekinu političku karijeru bez prava na obranu, bez da da iskaz, bez da kaže ijednu riječ sebi u korist njemu je karijera prekinuta, pa makar se radio o članu HDZ-a.
Drugo, ova priča s kodeksima, to je opet jedna zavodljiva priča al potpuno nebitna. Evo sad znamo zašto se dogodila Fimi medija. Zato što nije bilo kodeksa. Nije bio dovoljan ustav, Kazneni zakon, Zakon o sprečavanju sukoba interesa nego je trebao kodeks da se to ne dogodi.
Prema tome, nepotrebno je donositi jedan takav dokument uz sve antikorupcijske instrumente koji su uvedeni u hrvatski pravni sustav tijekom pristupanja EU.
Da budem paradoks malo kolegici Orešković, vidim da mi se javila za repliku, otkad je formirano Povjerenstvo za sukob interesa po novom zakonu HDZ još nijednom nije izgubio izbore, možda je to znak da ga treba ukinut, možda je to baš znak da ga, da ga treba ukinut, al nema veze.
Prema tome, poštovani g. ministre cijeneći napor kojem ste bili izloženi da ono što je vaša stranka i predsjednik vlade najavio u izbornoj kampanji i napravite ja ne mogu podržat ovaj prijedlog zakona, mislim da on ide u suprotnom smjeru od onoga kojim bi trebao ići, a taj je da članovi vlade budu zaštićeni do određene razumne granice, kad se ta granica prijeđe da više ne budu članovi vlade, a ne da im se skine imunitet i vodi, vodi kazneni postupak. Hvala.
Replika poštovani Marijan Pavliček.
Poštovani kolega Bauk, iz vašeg izlaganja da se iščitati da vi, pa i osobno sumnjate u kvalitetu rada državnog odvjetništva jer ste rekli da postoji mogućnost ako neki nadobudni državni odvjetnik zlouporabi svoj položaj da može bez ikakvog problema pokrenuti progon određenog ministra ili dužnosnika, smatrate li da bi se itko u državnom odvjetništvu osudio nekoga nedužno optužiti za određena kaznena djela? Zahvaljujem.
To se svakako događa jel da nije tako ne bi bilo oslobađajućih presuda. Oprostite, dakle jel Polančec oslobođen u većem broju postupaka? Je. Jel Rončević oslobođen? Je. Ima dakle mnogih koji su, koji su, kojima je prekinuta politička karijera temeljem optužnice di su na kraju oslobođeni bez da su se u trenutku kada im je prekinuta politička karijera imali pravo čak dati iskaz sebi u korist dakle da barem pokušaju objasnit. To se događa i sada, dakle ja ne znam zašto predsjednik vlade članove svoje vlade stavlja na čistinu bez da im da priliku da se brane, to je zavodljivo, to je pomalo onako može se, može se na prvu prihvatiti, al to nije u redu i ponekad treba ić mimo, mimo ovoga struje i reć suprotno mišljenje bez obzira što to možda neće se shvatiti.
Slijedi replika uvažena Dalija Orešković.
Kolega Bauk, mi smo nekad na istoj valnoj duljini, a nekad bome bi vas pridavila, dakle kako možete reći da, da je podizanje optužnica nekom uništilo političku karijeru u državi u kojoj unatoč optužnicama i to vrlo teškim, sjetimo se samo slučaja Milan Bandić, neko ponovo dobio izbore. Mi imamo pravomoćno presuđenu političku stranku koja vlada državom, pa ni njima, ne optužnice, nego pravomoćna presuda ne smeta. Imamo lokalne dužnosnike poput Matije Posavca ista stvar. Dakle mislim da ste ovdje pogriješili i to fundamentalno pogriješili bit, ne radi se o tome treba li optužnica biti razlog za smjenu, mora bit i što onda ako dođe do kraja političke karijere, pa ne mora i ne smije politička karijera biti jedino što, što nekom na svijetu je eto preostalo da radi, tako i imamo loš kadar u političkim sferama, dakle problem je u DORH-u koji se boji podizat optužnice, a ne u načinu zaštite kad su jednom na funkciji.
Vrijeme.
Odgovor.
Zahvaljujem.
Da, zaboravio sam te časne izuzetke tako da možda za ipak za neku manje strogu kaznu od davljenja ako se možete sjetit u međuvremenu.
Dakle ja govorim o nekoliko situacija gdje se to dogodilo. Činjenica je također da su se određeni političari nezasluženo izvukli od kazne naroda za to što su počinili prije nego šta im je pravomoćnom presudom onemogućeno da se, da se ovoga kandidiraju, činjenica je da ima tih izuzetaka koje ste spomenuli, ali ja uvijek polazim od toga da netko ko svoju dužnost obavlja sa željom da se dakle doprinese državi, narodu, građanima i političkoj opciji, ali legitimnoj koju zastupate da neće ostati na funkciji nakon te vrste optužbi i zbog toga ću u slijedećim nastupima na ovu temu uzeti u obzir ovo što ste rekli i malo korigirat svoj stav da bi izbjegao ove teške fizičke objašnjavanje koje ste najavili. Hvala.
Vrijeme.
Slijedi pojedinačna rasprava poštovanog zastupnika Josipa Borića.
Hvala lijepo uvaženi potpredsjedniče, poštovani ministri, kolegice i kolege.
Mislio sam da ćemo kroz ovaj Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama zakona u vladi proći više-manje jednoglasno i da je on svima prihvatljiv, međutim očito ako vlada ide udesno svi ovi će u ovom smjeru, ako kaže mi nešto drugo oni će opet nešto drugo i nikad nije dobro i kad kažemo da se želimo ili se borimo protiv korupcije oni kažu ne borite se, ali smo protiv svega što god predlažete i ide u tom smjeru i takve su ove današnje rasprave jer ako želimo nešto urediti u toj, kroz ovaj zakon da bude jasnije, transparentnije, kad govorimo o ne znam posebnim savjetnicima, o glavom tajniku vlade, o tome ako se vode ili će se pokrenuti kazneni postupak po službenoj dužnosti protiv nekog ministra za neko moguće koruptivno kazneno djelo kažem mi smo protiv i mi smo najveći borci protiv korupcije u RH, nema većih od nas, ali samo ovdje u sabornici, teorije na kub, puno priče, u praksi odustajemo od svega, čim pogledaju kolegu pored sebe odustanu, odustanu. Ko im je glavni krivac? Ova vlada, HDZ, premijer kojem bi ne znam što sve dali na teret jednostavno jer ne znaju kako da poruše sve ovo i da nekog dana, jednog dana uskrsnu i oni u tim institucijama koje bi prije toga trebalo potaraciti da ne postoje. Pa što rade već punih ne 2.g., 6.g., pa ima li institucije koju nisu napali da ne valja, da je treba srušiti, pa čak i one koje ni po čemu nisu trebale smetati, neka obrtnička komora, gospodarska komora, lako je da napadaš vladu, pa je hoćeš srušit, u redu, to ti je politički posao, dođeš do 52 do 57 ne možeš dalje, ali svaki dan to slušati tu njihovu pravednost, taj način kako oni to rješavaju, kako oni to gledaju. Sada im ne valjaju ustavni suci, Bauk neki dan kaže ne budete li sudili kako mi hoćemo nećete više imati našu podršku, a ovaj jučer kaže vrhovni s Pantovčaka, ja sam ih tamo parkirao nisam znao di ću s njima. Mislim o čemu mi pričamo, kakav je to odnos prema ljudima, prema njihovim životima, karijerama, prema onome što su radili, predstavljali ovdje, neko je bio predsjednik ovog sabora ovdje. Ne valja, ne sude kako mi hoćemo.
Kad su oni bili ministri, predsjednici vlade, kad su padali referendumi ne sa 400.000 ili 372.000 pravovaljanih potpisa nego sa 500 i 600, smije se ministar bivši uprave, ustavni sud je bio odličan, odličan nitko nije tada rekao da to parkiralište, ne. Danas, ne valja i to treba srušiti. Treba narodu u tim institucijama poljuljati vjeru u bilo što jer onda dolazi spasitelji, mesije kojima je normalno da župan ima optužnicu, … nigdje otić, čak je dao iskaz sve priznao, kaže nisam ništa doviđenja. Dogradonačelniče kandidirat ćemo te bez obzira na optužnicu, bez obzira što ću ja sada reći da takvi ljudi se ne smiju kandidirati ovdje u sabornici prije minutu, ne smiju se kandidirati. Ali onda ćemo opravdati, pa nije to optužnica za ne znam što kao i oni višestruki presuđeni sukobi interesa nekih u njihovim klubovima, to je sve dozvoljeno, sve, samo ne za nas. Sve što vrijedi za HDZ za nas ne smije vrijediti i tako prolazimo iz dana u dan.
Jesu to borci za pravdu? Oni se bore protiv nečega, mislim, pa ništa, nula. Prolaze ovako kako prolaze i čude se zašto tako prolaze, pa zato što ne razumiju osnovne stvari. Jednostavno se čovjek pita što da s njima radi, ne želi ništa napraviti u svojim redovima, ništa i samo gledaju. Ovo je više sudnica nego sabornica ovdje, ovdje se po cijeli dan vode istrage nama uopće ne trebaju nikakva tijela, ovdje se donose optužbe, ovdje se presuđuje odmah u govoru. Jučer smo čuli jednu gospođu kaže sve ih vozi u maricu tamo negdje, pa mislim kakav je to način rasprave? Gdje je nestao ono malo časti političari koji trebaju reć ajmo vidjet što se to događa? Pa imamo valjda neke institucije. Hoćemo li sve to porušit da bi mi bili sebi dobri i da dobro izgledamo nekome taj dan za lajk, za nešto? Čim je u našim redovima ništa, odličan si kandidat, glasajte Splićani za tog dogradonačelnika, to vam kaže Dalija Orešković, najveći borac protiv korupcije. Zašto? Jer je on iz Centra, pa tamo nema tako loših, ne, bez obzira što činili, glasajte, pozivajte ih i dalje, ne, mislim gdje idemo mi sa ovakvim ponašanjem. Ne vidimo u svome oku ne iglicu, ne čačkalicu nego deblo velik, ali kod vas sve vidimo, sve vam vidimo i vi ste loši. Kad god napravimo dobru stvar …/Upadica Sanader: Vrijeme./… ovo je dobra stvar ministre. …/Upadica Sanader: Vrijeme./… …/Govornici govore u isto vrijeme./… mi ćemo izglasat ovo i bez njih.
Slijedi replike prva je poštovani Marijan Pavliček.
Je li netko loš ili nije nek sudi narod jel tako? Nećemo mi u saboru suditi, sigurno .
Kolega Borić, jedno pitanje, smatrate li da se ovim zakonom će se iole promijeniti slika među običnim građanima vezano za korupciju odnosno zar nije bilo mudrije ulagati u jačanje institucija državnog odvjetništva, sudskih institucija, pravosudnih tijela, a ne ih pozivati i prozivati kako rade što trenutno glavni politički akteri u Hrvatskoj čine?
Hvala lijepo. Kolega Pavliček.
I vas sam slušao i vašu raspravu, uspoređivali ste nas s Nordijcima, ja vas ne vidim na onim skijaškim, onim skijama za trčanje da vi od svog doma u Vukovaru trčite do grada ili ovdje do sabora na tome i uspoređujete nas s njima i kažete ovo vam je najveća letvica, ovu ispunite i bit ćete dobri, ne. A za nas u HDZ-u najnižu, … ta je najviša, a za nas sve ostale najnižu ne treba nam ta skija nikakva, ne.
Pa činimo sve što možemo činiti, ja barem tako to gledam. Ali da ja kažem za svoju državu da je ovo koruptivna država u kojoj je sve premreženo korupcijom i da nema normalnog puta da ti dođeš ono što ste vi pričali do liječnika, do nekih možda ima pojedinačnih slučajeva, ali ajmo govoriti da je onda to pojedinačni slučaj. Pa šta stalno sve to uobličimo na način pa evo cijela država je takva, cijela država, svaka institucija, vlada ne valja, ne valja DORH, ne valja ustavni sud, ne valja nijedan sud, ne valja ni ovaj visoki upravni sud jer je donio presudu koja ne odgovara nekome ko je prije donosio loše odluke, ne valja. Svi su veći od onih drugih, to nije dobro. …/Upadica Sanader: Vrijeme./… nije dobro g. Pavliček. …/Upadica Sanader: Vrijeme./…
Povreda poslovnika.
Riskiram. Povreda poslovnika čl. 238. nitko ne vrijeđa državu kada kaže da smo koruptivna država, ali nažalost jesmo jer se tako većina ljudi ponaša. Ne mislim tu na politiku. Pa gledajte što se priča među ljudima, kad se prijeđe granica svi se znaju lijepo ponašati, svi će voziti kako piše 110, 110, na našoj autocesti vozit ćemo 140, 150, pa kada nas zaustavi pa ćemo bacit kuknjavu o tome se radi. Mi kao društvo tako funkcioniramo.
Ne kažem da je to kod svih nas, ali je to postalo uvriježeno i to je činjenica.
Ovo je bila replika pa dobivate opomenu.
Izvolite sljedeća replika poštovani Ante Bačić.
Hvala poštovani potpredsjedniče.
Kolega evo da se referiram na povredu poslovnika to je stvar percepcije, ne možemo se složiti sami ste rekli kad izađete na ulicu pa pitate građene, znači stvar je percepcije jer ovdje kad vidimo izvještaje i vrhovnog suda i DORH-a ne izgledamo toliko koruptivna država ako ćemo gledat statistiku. Ali evo kolega Borić nevezano za to ja se slažem da moramo raditi na percepciji, ali meni nije i dalje jasno i ja se veselim sada završnoj raspravi kolegice Orešković i … postavljam i ja pitanje. Zašto je sporno da ovdje neko u saboru se digne može optužiti bilo koga za bilo kakvu radnju bez ikakvog dokaza i ta osoba mora automatizmom nestati sa političke scene, mora odgovarati moralno, mora dati ostavku sve, a neko sa potvrđenom optužnicom može se kandidirat za bilo šta i tada mučimo kao nije naš posao? Ne razumijem i veselim se vašoj raspravi.
Hvala vam.
Hvala lijepo kolega BAčić.
Mislim da je ova njezina izjava danas ovdje vrlo sugestivna u onom dijelu koje ide sad prije kandidacijskog postupka. Nitko s optužnice se ne smije kandidirati, osim ako nije dodala i onaj dio ako je iz Centra može jer kako drugčije to protumačiti. Vi ćete čuti elaborat toga zašto to nije nešto zbog čega se netko ne bi trebao kandidirati. Optužnica je optužnica. Vidimo da ima i župana takvih i kao da ih se ne dira. To pravila vrijede samo za ovu stranu, nikoga drugoga i o tome mi danas govorimo. I kad mi napravimo jedan korak dalje slušate salvu uvreda i pokušaja da se sve obezvrijedi do razine da ne valja nitko. Zato je ovaj napad, pa nema institucije koja nije napadnuta. Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave, ne valjaju ni oni, revizor ne valja, vlada ne valja, sabor ne valja, ma nitko ne valja osim njih pojedinaca koji o svima imaju sud. Kad mi razgovaramo s njima onako kao oni s nama razgovaraju odmah se naljute, odmah.
Slijedeća replika poštovani Damir Habijan.
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče.
Poštovani kolega, dakle i ovaj zakon, to se svi slažemo je zapravo dio ovog antikorupcijskog paketa zakona koji su zapravo donijeti u skladu sa strategijom koju smo usvojili krajem prošle godine, o sprječavanju korupcije dakle za razdoblje '21.-2030., ja bi samo podsjetio što smo zapravo slušali tijekom te rasprave upravo od ovih kolega. Dakle, da je to mrtvo slovo u papiru da od toga neće biti ništa, smokvin list, vlada ništa ne radi. I sad vidimo da se radi po njemu, imamo Zakon o sprječavanju sukoba interesa, Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, novi ZKP sad ide u drugo čitanje, Kazneni zakon, ovaj zakon. Prema tome vlada radi, ministarstvo radi. Ja bi drugim, ono što ste i sami rekli u svojoj raspravi, dakle vrlo licemjerno, demagogija, floskule to je sve što čujemo od oporbe i ono što smo prošli tjedan odnosno prije 2 tjedna kada smo raspravljali o njihovim prijedlozima za raspuštanje Hrvatskog sabora što je zapravo bilo odlično jer vidjeli što zapravo jest ne daj Bože alternativa i što je, što oporba to nudi i koja su to zapravo dvostruka mjerila koja cijelo vrijeme imamo ovdje prilike slušati.
U svemu se slažem kolega …
… Habijan, mislim da je ministar naveo još 2 zakona koji idu u tom smjeru i to su neke naše obveze, mi ćemo ih raspraviti ovdje i vjerujem donijeti. A želimo jednu normalnu raspravu koja je zaista realan, a ne da bude razine svi ih optužujemo svi su krivci, bez ikakvih iza sebe postupaka s kojim biste to potkrijepili i doveli do kraja jer ako kažeš za nekoga tko što je kolega Grmoja ovdje nešto insinuirao bilo kome itd., lažeš, namjerno to radiš da bi bio važan sam sebi ili nekome oko sebe nije u redu da to mi ovdje moramo na neki slušati u smislu da smo mi svi nekakvi loši ljudi koji smo ovdje izabrani, da budemo još gori i da od naroda napravimo puno gore ljude nego što su dosada bili. Mi smo to, to samo sebi kao poruka je katastrofa. I da se po cijeli dan vode negativne rasprave u kojima smo toliko loše društvo da ne zaslužujemo čak ni živjeti u ovoj državi ovakva kakva je, mislim. I da sve treba porušiti do temelja, čuli smo jednu zastupnicu, kad mi dođemo gradimo državu iz početka, nema veze naših 30 godina što smo prošli …/Upadica: Vrijeme./… apsolutno za njih to ne postoji …/Upadica: Vrijeme./… tek kad oni dođu bit će država.
Slijede završne rasprave, prva je u ime Kluba zastupnika Centra i GLAS-a, Dalija Orešković.
Pitali ste me pa da vam odmah odgovorim. Ne impresionirate me niti vi, niti vaš cirkus. Prva osoba iz grupacije stranke Centar koja će iz bilo kojeg javnog proračuna nešto oduzeti, nešto prikriti, nekome pogodovati, evo s ove govornice ja vam svečano obečajem ja ću biti prva koja će ga pozvati da odstupi kada će optužbe biti objektivno utemeljene. A kad bismo imali onu situaciju kao što imamo recimo u slučaju Banožića, Berožiša i ovih ostalih vaših ministara iz protočnog bojlera koji se non stop rekonstruira vjerujte mi da bi posljedice unutar same stranke bile kud i kamo teže. Ja nisam takvih stvari ušla u politiku.
Ali puno mi je važnije da nešto sada pojasnim, pa i kao ispriku kolegi Bauku. Što sam zapravo htjela pojasniti? Dakle, prije svega da nam ne trebaju tijela, ne trebaju nam institucije koje ne mogu obavljati posao zbog kojeg postoje. Ne trebaju nam ona tijela koja ili nemaju dobro uređene svoje ovlasti, ne trebaju nam institucije u kojima čelnici odlaze po političke instrukcije kao što to imamo sa Ustavnim sudom čiji predsjednik ide u konobe sa Brankom Bačićem i ostalim HDZ-ovcima da tamo kusa dobru ribu. Ne trebaju nam institucije koje imaju krivo vodstvo. Ne treba nam niti USKOK ili DORH koji se boji podizanja optužnice. Mi moramo uzeti u obzir i onu statistiku koja je napisana u izvješćima koja se podnose Hrvatskom saboru, dakle vrlo, vrlo visok je postotak optužnica koje se potvrđuju što znači da je naš USKOK i naš DORH zapravo i preoprezan kada optužnice diže. A je li optužnica bila osnovana ili ne, e to je nešto što se utvrđuje u daljnjim fazama ovog postupka.
Nadalje, kompletan ovaj zakon možda je jedan od dobrih primjera koji pokazuju koliko je sve u ovoj državi puka forma bez ikakvog smislenog sadržaja. Djelomično se to može vidjeti i iz onih prijedloga koje je vezano za ovaj zakon u postupku javnog savjetovanja uputio Gong. I nije ovo jedini slučaj. Dakle, mi imamo javno savjetovanje pa onda pred tijelima Europe ispadamo transparentni i uključivi, međutim sve bitne primjedbe, prijedlozi, komentari odbacuju se kao da nisu ni napisani. E to je ono što zapravo demotivira. Među dobrim prijedlozima Gonga je i to da se posebni savjetnici uvrste u krug onih koji podliježu malo strožim kontrolama. To snažno podržavam. Međutim, ukazujem na to da onog trena kada su se oduzele ovlasti povjerenstva i u odnosu na same dužnosnike pa tako i na samu vladu i predsjednika vlade i njegove ministre iluzorno je očekivati da će i savjetnici biti dobro pročešljani i sve kada bi se i uvrstili u opseg onih koje jedno tijelo poput povjerenstva kontrolira.
Do drugog čitanja, ne vjerujem da će biti nekih većih izmjena prijedloga ovog zakona, ali evo ja ću svejedno napomenuti da sve ove odredbe koje navodno jačaju transparentnost, pa kažu da će se nešto objaviti na internetskim stranicama pa će onda vlada propisati obrazac za deklaraciju potencijalnog sukoba interesa, pa onda ovu proceduru u kojoj savjetnici obavještavaju predsjednika vlade da se eto možda u potencijalnom sukobu interesa i nalaze ne vrijede apsolutno ništa ako neće biti uspostavljeni mehanizmi kontrole i sankcije, za sada ih niti u naznakama u ovom zakonu nema, a eto ukoliko ih ne bude niti u konačnom prijedlogu zakona onda da Bačiću, Boriću i svi ostali prisutni, ne preostaje nam ništa drugo nego kad se jednog dana HDZ makne s vlasti izgraditi institucije do kraja i onda nećemo imati ovu situaciju koja zapravo nastaje na nezadovoljstvu građana jer vide da, da pravna država ne funkcionira i onda na valu tog nezadovoljstva dolazi do retorike ukinimo institucije, srušimo institucije. Ja mislim da je to samo krivo izgovorena rečenica, nama institucije trebaju, bez institucija nema države, ali ne trebaju nam institucije koje provode naputke HDZ-a, trebaju nam institucije koje rade ono što u zakonu i piše, a takvih je sve manje i manje ako je uopće ostala koja.
Imamo povredu Poslovnika, poštovani Ante Bačić.
Hvala poštovani potpredsjedniče.
Čl. 238., riskirat ću opomenu, al moguće je da je došlo ovdje do lažnoga navoda, pa ne znam, kolegice u prvoj rečenici ako sam dobro razumio znači član Centra ne smije bit optužen za korupciju, odma mora dat ostavku, al ako je optužen za nasilje nad ženom ne mora, ako dobro tumačim prvu vašu rečenicu. …/Upadica iz klupe se ne razumije/…. Okej, okej.
Dobivate opomenu, ovo je bila povreda, nije bila povreda Poslovnika.
Slijedeća u ime Kluba zastupnika HDZ-a poštovana zastupnica Marija Jelkovac.
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče, poštovani ministre, poštovane kolegice i kolege.
Evo rasprava se privela kraju, ja bih samo ukratko nešto još rekla o ovom prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o vladi. Prije svega još jednom bih naglasila ono što je cilj ovih izmjena i dopuna, a to je jačanje preventivnih antikorupcijskih mehanizama što je i sukladno preporukama GRECO-a.
Ono što smo imali prilike ovdje čuti u raspravi od zastupnika da to je korak naprijed, ali da to neće riješiti pitanje problema korupcije u društvu, pa ja se slažem s tim da samo ovo neće riješiti problem, cjelokupan problem korupcije u društvu, ali ovo pokazuje jasan smjer vlade, njenu odluku da se ozbiljno bori protiv korupcije u društvu i time polazi od sebe kao najvišeg tijela izvršne vlasti u državi gdje traži najviši standard onih koji u izvršnoj vlasti sudjeluju i na ovakav način ukidanjem imuniteta za koruptivna dijela koja se, koja se progone po službenoj dužnosti šalje poruku da će, da se traži od ljudi koji sudjeluju u vladi da budu oni koji imaju integritet i prema kojima se primjenjuju najstrožiji kriteriji.
Ono što je bitno da se ovim prijedlogom izmjena i dopuna usklađuju i neke odredbe sadašnjeg zakona, a one se tiču glavnog tajnika vlade kako bi se izbjegle određene neusklađenosti koje postoje sada u odredbama i kako bi se jasnije preciziralo ono što su ovlasti glavnog tajnika vlade. Nadalje, jasnije se propisuje status i ovlasti savjetnika, način njihovog imenovanja kao posebnih savjetnika i savjeta vlade što također smatramo da je dobro.
Nije uvaženo to da se na savjetnike primjenjuje Zakon o sprječavanju sukoba interesa kao na dužnosnike i ja smatram da je to opravdano jer ako povučemo određenu paralelu savjetnike imamo i kod župana i kod gradonačelnika kao mogućnost oni nisu dužnosnici, oni su savjetnici koji samo savjetuju izvršnu vlast koja će opet samo sama donijeti odluku i ne možemo tu povlačiti jednaku odgovornost za savjetnike i za nositelje izvršne vlasti. Međutim, ovdje je propisano da će savjetnici potpisivati jednu izjavu koja će isto tako sadržavati podatke o tome koji su njihovi interesi koji se eventualno mogu podvesti pod sukob interesa ili ne postojanje takovih interesa ili isto tako će bit vidljivo da li su oni pristrani ili nepristrani.
Prema tome, mislim da ovaj zakon pridonosi transparentnosti prije svega, ali isto tako da podiže na jednu visoku razinu ono što je načelo, a to je da se u izvršnoj vlasti u vladi neće trpiti korupciji, da će se tražiti nulta stopa u borbi protiv korupcije.
Stoga će Klub HDZ-a podržati ovakve izmjene i dopune zakona i smatram da kolega Bauk nije u pravu kad kaže da na ovaj način premijer ostavlja ministre na čistini, da ih ostavlja bez mogućnosti obrane u slučaju da budu pod optužnicom. Ja smatram da se obrana ne dokazuje pred premijerom, da se svaki ministar brani pred nadležnim tijelima koja vode postupak, a od vlade kao izvršnog tijela se očekuje da bude odgovorna prema građanima koji su je birali, a sa ovakvim načelima koja se uvode za one koji obnašaju dužnost u vladi u stvari se želi pokazati tim istim građanima da se korupcija neće trpiti niti u najmanjoj mjeri u redovima vlade.
Što se tiče onog što je rekla kolegica Dalija da nečija, kolegica Orešković, ispričavam se, da nečija politička karijera nije bitna, da je bitno utvrđivanje eventualnog potencijalnog, potencijalne korupcije, ja bih .../Upadica: Vrijeme./... rekla da je prije svega bitno uvijek utvrditi točne činjenice .../Upadica: Vrijeme./... i da treba očekivati odgovornost od svakoga tko .../Upadica: Vrijeme./... pogriješi.
Hvala.
Slijedi završna rasprava u ime Kluba zastupnika zeleno-lijevog bloka, poštovanog zastupnika Bojana Glavaševića.
Hvala g. potpredsjedniče HS-a, poštovani kolegice i kolege.
Svojevremeno sam negdje sad već je to jako davno ovaj, na početku moje karijere dok je još bila akademska, a ne politička sam radio na jednom istraživanju baš o korupciji. Imam i znanstveni rad sa mojim imenom objavljen o tome i da vam skratim priču s obzirom da vas neću zamarati metodama i sličnim stvarima, utvrdili smo da je zapravo korupcija u Hrvatskoj vezana za, da ona nije samo neka na razini recimo nekakve aberantne pojave, ona je kulturni fenomen, ona je na neki način dio, hm, grozno će zvučati, ali neke naše povijesno-kulturne baštine koja seže još u neka puno davnija vremena turske okupacije, itd., nekakve kulture zamjene i naknade za odrađenu uslugu, dakle ona nije samo ono što se, ne može joj se objasniti samo na način na koji se korupcija danas tumači iz nekakve moderne i strogo pravne perspektive, ona u Hrvatskoj ima i nekakve dublje korijene.
Što to zapravo znači i implicira za nas? To znači da korupciju, ako je problem koji želimo riješiti, a čini mi se da ga želimo riješiti, neovisno o tome što ja mislio i što mi kao klub zastupnika mislili o nekim mjerama koje se predlažu, da one zapravo, da to rješenje mora zahtijevati puno sustavniji pristup. Ovo što se danas predlaže je posljedica nečega što je predsjednik Vlade rekao, ja ću sad malo karikirati, ali otprilike ovako. E sad ćete vidjeti kako ćemo mi skinuti imunitet pa se neće uopće morati o tome raspravljati, otprilike tako nekako.
Mislim, ja mogu donekle razumjeti i dozvolit ću si ovu izvjesnu razinu ovaj, empirijski utemeljenog bezobrazluka, da tako kažem. Ja mogu razumjeti da je predsjedniku Vlade dosadilo svako malo imati slučaj da mora raspravljati i skidati imunitet svojim članovima i članicama Vlade jer toga doista ima. Dakle ja ne kažem da su svi HDZ-ovci korumpirani, ali ako pogledamo slučajeve podignutih optužnica, vidjet ćemo da ste nadprosječno zastupljeni, dakle to vam je ono što vam naprosto empirija pokazuje i to ne mislim ni na kakav uvredljiv način, to je činjenica.
Mislim, a da ne spominjemo onu vašu nesretnu presudu, iako je volimo spominjati i bojim se da ju moramo spomenuti. Dakle, poanta je ovo. Ako zaista želite riješiti kao netko tko je na vlasti problem korupcije, onda to znači da ne možete imati ovakve zakonske prijedloge samo. Morate imati sustavan pristup tome. Jedna od stvari koje ja nikako ne mogu razumjeti kad je u pitanju HDZ, i mislim sad ono, zaista, čak neće bit bezobrazluk niti empirijski utemeljen niti ikakav drugačiji, meni je zaista teško shvatiti zašto se ne obračunate sa korupcijom u vlastitim redovima?
Mislim, na kraju dana to, mislim, osim što pogađa hrvatsko društvo u cjelini naravno i s obzirom da je vaša stranka jako puno bila na vlasti u povijesti i sad ste na vlasti, tražit ćete povjerenje za koju godinu za treći mandat, naš predsjednik Vlade, itd., mislim trebate krenuti od svojih redova, a stvarno imate što za čistiti.
Dakle, prije nego što dođemo razgovarati o tome trebaju li članovi i članice Vlade RH imati apriori skinuti imunitet za postupke koje pokreće DORH, ne biste li trebali prvo pokrenuti nekakve unutarnje postupke i skrininge, ono što se u SAD-u zove vetting process, znači da vidite da li netko tko će biti kandidatkinja ili kandidat za javnu dužnost, da li ima bilo kakvu dubiozu vezano za sebe, da li može doista biti kandidatkinja ili kandidat za obnašanje dužnosti.
I šta se onda dogodi? Ministar Paladina dođe u Sabor i onda opozicija, naravno jer taj vetting se očito nije kod vas dogodio izvuče 500 dokumenata koji ga teško inkriminiraju. Ovo je samo zadnji primjer, dakle to je samo zadnji primjer. Mislim, nije li to u konačnici breme za vas i za vašu stranku i za one u vašoj stranci koji opravdano ono, imaju problem s time? Da morate braniti, u konačnici, ljude koji definitivno imaju terete? Ne znam, meni se samo čini da je to dobro mjesto za početak počistiti u svom dvorištu, a onda sa punim opravdanjem reći, evo, mi smo raskrstili s time i sad stvarno imamo stvarno mandat .../Upadica: Vrijeme./... za tražiti i od vas opozicije povjerenje da .../Upadica: Vrijeme./... podržite naše antikorupcijske mjere.
Hvala.
Slijedi završna rasprava u ime Kluba zastupnika socijaldemokrata, poštovanog zastupnika Davorka Vidovića.
Evo, kolegice i kolege, na kraju ove rasprave, koja se periodično ponavlja različitim povodima u našem parlamentu i u našem društvu, nažalost imam osjećaj da nema nekakvih velikih i značajnih pomaka, ni taj normativni optimizam koji pokazujemo činjenici da ćemo mijenjati zakone, propise, donositi kodekse, itd., pokazuju se kao nedostatni, očigledno fali još nešto. Fali još nešto.
Ja bih rekao da fali zbiljska, stvarna politička volja, prvo, da se prepozna, da se prepozna dubina problema o kojem se govori. I ovdje smo danas imali prilike čuti razlikovanje rasprave u tome u kojoj mjeri je riječ o stvarnoj pojavi, a u kojoj mjeri je riječ o percepciji, korupcija se ne može izmjeriti. Ne može se izmjeriti, to je tajna pojava, sama po sebi.
Ali može se mjeriti percepcija korupcije jer se ona zbiva na raznim razinama i ljudi svakodnevno, građani naši se s tom pojavom susreću, na ovom ili onom mjestu. Ono što se meni čini kapitalno, mi imamo i Strategiju borbe protiv korupcije što mi se čini kapitalno važnim da sve političke opcije u ovoj zemlji nastavno na ovo što je maločas govorio kolega ili primarno HDZ koja doista pod bremenom i optužbe i osude za korupciju za toliki broj slučajeva koji se povezuju sa tom strankom da se legitimno stavi doista stvarno iskreno načelo ako je to moguće oni koji će povest pravu istinsku borbu protiv toga raširenog zla za kojega evo i maločas utvrdio da je sastavni dio našeg mentaliteta ili našeg kulturnoga nasljeđa.
Mi se s tom činjenicom naprosto ne bi smjeli pomirit, meni se čini da je to jako važno i nemojmo tražiti, ja se nadam iskreno ministre da ovo nije nikakvo zagovaranje o formalnih zahtjeva nekakve međunarodne institucije kao što je GRECO, da ne idemo u nikakav alibi i mimikrija predstave da prikrivamo i da se hoćemo napraviti kao da nešto želimo učiniti, al zapravo to ne želimo.
Ja ne želim vjerovati da mi u ovoj zemlji mi u ovoj zemlji ne možemo, da ne možemo pronaći dovoljan broj čestitih poštenih ljudi koji shvaćaju da je obnašanje javne dužnosti nešto što je obvezujuće, a što nije slast i mast, ja u to ne želim povjerovati.
Dakle, sjetio sam se danas jedne male crtice, kad smo bili vlada u kojoj sam ja sudjelovao donijeli smo odluku da ministri se ne smiju voziti Frankopanskom ulicom kad idu na Gornji grad nego da moraju ići Gundulićevom. Samo jednom prilikom, jednom prilikom bila je nekakva gužva u Gundulićevoj ja sam išao u sabor ili u vladu mi smo se provezli, inače je dozvoljeno bilo za stanare i taksiste prolaz iz Frankopanske u Gornji grad. Netko je fotkao mene i kolegu Piculu koji je bio ministar vanjskih poslova, bili smo na stupu srama, na stupu srama zbog činjenice, mi smo donijeli tu odluku. Moj premijer, moj prijatelj predsjednik vlade Račan je reko ako pa reko kasnili smo, kreni ranije, nije stao iza toga.
Ne vidim nikakvog razloga da mi jedni drugima opraštamo bilo šta što može kompromitirati ljude koji vode ovu zemlju. I dolazim ponovno na istu temu institucije moraju biti, institucije moraju biti zaštićene, čak i kada pojedinci unutar tih institucija ne čine i ne ponašaju se na častan način. To je jedini put da ojačamo to socijalno povjerenje, da ojačamo nas kao zajednicu kao društvo i onda nam neće trebat 50.000 eura per capita dohotka. Ljudi će htjet živjeti u zemlji i sa manje novca, ali će znat da žive u zemlji u kojoj postoje pravila koja se poštuju.
Temeljno pravilo, sjećate se govorilo se i to je bilo krasno doba kad smo se pripremali za EU, krasno doba kada samo govorili o vladavini prava i obvezama i dužnostima koje su za sve jednake.
S ovim smo iscrpili raspravu, zaključujem raspravu glasovat ćemo kad se steknu uvjeti.

35

  • Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Vladi Republike Hrvatske, prvo čitanje, P.Z. br. 275
27.05.2022.
Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Vladi Republike Hrvatske, prvo čitanje, P.Z. br. 275.
Predlagatelj je Vlada.
Rasprava je zaključena.
Sukladno prijedlogu saborskih radnih tijela dajem na glasovanje sljedeći zaključak:
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Vladi Republike Hrvatske.
1. Sve primjedbe i prijedlozi dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta konačnog prijedloga zakona.
Molim glasujmo.
Utvrđujem da je glasovalo 123 zastupnica i zastupnika, 77 za, 42 suzdržana i 4 protiv pa je donesen zaključak kako su ga predložila saborska radna tijela.
PDF