Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: X, sjednica: 11

PDF

25

  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti zraka, drugo čitanje, P.Z.E. br. 246
12.05.2022.
ONASTAVAK NAKON STANKE U 10,20 SATI.
Obavještavam vas da ćemo danas kao zadnju točku raspraviti i točku izvješća Mandatno-imunitetnog povjerenstva.
Kao što sam rekao, idemo na prvu točku, to je, konačni prijedlog zakona, kao što je i najavljeno jučer bilo:

- Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti zraka, drugo čitanje, P.Z.E. br. 246;

Predlagatelj je Vlada RH temeljem čl. 85 Ustava RH i čl. 172. u svezi s čl. 190. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje zakona. Amandmani se mogu podnijeti do kraja rasprave.
Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo te Odbor za zaštitu okoliša i prirode. Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Da. Poštovani državni tajnik Mile Horvat. Izvolite.
Imamo replike već prije nego što je došao predstavnik, ali izvolite.
Zahvaljujem se uvaženi potpredsjedniče HS-a, uvažene zastupnice, uvaženi zastupnici. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti zraka je danas u drugom čitanju. Ja ću reći kratko razloge zbog čega smo išli u izmjene ovoga Zakona, a onda ću reći koje su razlike između, odnosno koje su primjedbe između prvog i drugog čitanja pristigle nama u Ministarstvo.
Dakle 2019. smo donijeli Zakon o zaštiti zraka, u međuvremenu su se desile okolnosti koje su dovele do razloga da moramo ići u izmjenu i dopunu ovog Zakona. Okolnosti su dakle sljedeće, dobili smo 30. listopada 2020. g. pismo službene obavijesti EK zbog povrede, odnosno zbog nepravilne primjene odredbi Direktive 50 iz 2008. g. o kvaliteti zraka, čišćem zraku za Europu, to ću objasniti dakle. Istovremeno smo iskoristili, dakle i imamo obavezu, ali je i ovo bila prilika da onda u ove izmjene i unesemo, implementiramo Uredbu 1020 iz 2019. o kojim se uređuju nadzor tržišta i sukladnosti proizvoda, a zatim Direktiva 42 iz 2004. o ograničavanju emisija hlapljivih organskih spojeva te Direktiva o uslugama 123 iz 2006. g. kratko ću samo o svemu tome nešto reći po koju rečenu.
Dakle da, u razdoblju od 2013. do 2020. u aglomeracijama Zagreb i Osijek, u većim gradovima industrijskih zona, kao što su Sisak, Kutina i Slavonski Brod, zabilježenu su .../nerazumljivo/... prekoračenja dnevne granične vrijednosti lebdećih čestica u svim godinama mjerenja. Dakle u Hrvatskoj su zbog prekoračenja koja su zabilježena u razdoblju od 2013. do 2019. g. sljedeći gradovi izradili akcijske planove za poboljšanje kvalitete zraka, to su grad Zagreb, Sisak, Kutina, Osijek, Rijeka, Slavonki Brod, Vinkovci i Velika Gorica.
Sukladno obvezama o izvješćivanju EU dostavljeni su sljedeći akcijski planovi, to akcijski planovi grada Zagreba, Siska, Osijeka, Kutine, Sl. Broda i Velike Gorice. Dakle, Ministarstvo je njihove akcijske planove dostavilo, sukladno svojim obavezama i kao što sam rekao, 30. listopada 2020. smo dobili pismo obavijesti ili tzv. pilot od EU komisije gdje se kaže da su navedeni akcijski planovi prespori u izvršavanju svojih mjera, dakle naveden je prespori trend smanjenja emisija prema mjerama iz navedenih akcijskih planova.
Dakle da bi kao država izbjegli onda i kazne po ovom pilotu, mi smo Komisiji odgovorili kako će jedna od mjera će biti i dodatna analiza zakonskog okvira, odnosno izmjena ovoga Zakona gdje smo definirali određene odgovornosti za donošenje, dakle definirali subjekte i njihove odgovornosti za donošenje akcijskih planova, za provedbu akcijskih planova, izvješćivanje o akcijskim planovima, odnosno provedenim mjerama i definirali smo obavezu financiranja mjera koje su u tim akcijskim planovima bile prihvaćene i dakle to je bilo, pozitivno je to primljeno u Komisiji, mi smo onda pristupili izradi ovih izmjena Zakona o zaštiti zraka.
Najbitnija izmjena je u čl. 54 dakle gdje smo definirali da je obavezno mišljenje o prihvatljivosti akcijskog plana koje daje ministarstvo nadležno, to je Ministarstvo gospodarstva i održivoga razvoja. To mišljenje se donosi na temelju prethodno pribavljenih mišljenja nadležnih tijela državne uprave, nadležnih tijela jedinica područne (regionalne) samouprave i drugih nadležnih tijela nositelja pojedinih aktivnosti u postupku izrade akcijskih planova. To je, to smo .../nerazumljivo/... dakle Ministarstvo kontrolira mjere koje su propisane u tim akcijskim planovima i to smatramo da je vrlo bitna činjenica kontrole kvalitete propisanih mjera jer od njih se očekuje da u periodu trajanja akcijskog plana koji se donosi najčešće na 4 godine te mjere onda i poluče u smanjenju emisija.
Bez tog mišljenja se akcijski plan ne može usvojiti, a do sad u prethodnom zakonu to nije bila obveza. Dakle, slobodno su se donosili akcijski planovi od strane čelnika lokalne samouprave, ali nije bila obaveza kontrole mjera iz tih akcijskih planova.
Dakle akcijski planovi moraju biti osigurana mjere koje su predviđene u tim akcijskim planovima, a koje su usuglašene sa svim dionicima koji se sastavljaju akcijski plan, a koje su, date na mišljenje tim dionicima i ako su ta mišljenja pozivna o tim mjerama, onda te mjere moraju biti financijski definirane u proračunu jedinica lokalne samouprave odnosno predlagatelja mjera u tom akcijskom planu. To mogu biti i Hrvatske ceste, to može biti i netko od nadležnih ministarstava, dakle ne samo lokalna samouprava. Dakle, nije samo proračun lokalne samouprave opterećen sa troškovima provođenja mjera, ponavljam ne samo proračun jedinica lokalne samouprave gradova nego i svih onih čimbenika koji predlažu u određenoj raspravi, u stručnoj raspravi pri izradi toga akcijskoga plana koji predlažu mjere oni moraju osigurati u svojim proračunima i provođenje tih mjera.
Konkretno ako se jedna od mjera izgradnja cestovne dionice kroz određenu aglomeraciju odgovorni su za financijsko obezbjeđivanje te mjere dakle proračun Hrvatskih cesta, odnosno onih tko će tu mjeru provoditi. Ono što je ovdje bitno reći da je čelnik jedinice lokalne samouprave je odgovoran za samu izradu akcijskog plana. Znači on mora inicirati postupak izrade akcijskog plana, znači provesti javnu nabavu za izvršitelja, dakle za donositelja toga akcijskoga plana a to su ovlaštenici koji imaju ovlaštenje ministarstva, znači stručne osobe.
Jedinica lokalne samouprave ima obvezu akcijski plan donijeti u roku od 15 mjeseci, zatim dostaviti ministarstvu na mišljenje i akcijski plan se u roku od 18 mjeseci od godine gdje su utvrđena prekoračenja mora donijeti a ministarstvo ga mora u narednih šest mjeseci poslati nadležnoj komisiji na ocjenu, odnosno na praćenje. To je nekakav hodogram koji do sad nije propisan u prethodnom zakonu, pa je onda takvo i ponašanje prema tome akcijskom planu i bilo.
Uz taj akcijski plan kad se donese ovaj zakon bit će na javnoj raspravi pravilnik koji je već spreman za e-savjetovanje. U njemu će biti definirani metodologija izrade akcijskog plana, dakle pripremljeno je za ministra već Pravilnik o načinu izrade, kriterijima i uvjetima izrade akcijskih planova. Taj pravilnik je rađen u skladu sa direktivom o kvaliteti zraka i provedbenom odlukom o izvješćivanju. Dakle, pratili smo europsku regulativu vezanu za kriterije kod izrade akcijskih planova.
Isto tako člankom 54. smo uveli obavezno izvješćivanje o provođenju tih akcijskih planova. Znači kroz dvije godine akcijski plan se prati od strane lokalne samouprave. Sva ta mjerenja i izvješćivanja se stavljaju na stranice lokalne samouprave da građani mogu aktivno učestvovati, dakle biti informirani o svim kretanjima ovih mjera i realizaciji mjera iz akcijskih planova.
Isto tako, mi smo omogućili da ispitni laboratorij, dakle to su specijalizirane institucije koje provode mjerenja na lokalnim mjernim postajama, da vam kažem da Republika Hrvatska ima 76 mjernih postaja, 26 su državne mjerne postaje koje se financiraju dijelom iz proračuna, dijelom iz Fonda za zaštitu okoliša i imamo 50 lokalnih postaja koji su raspoređeni u onim lokalnim samoupravama koje su same odlučile i procijenile da je korisno mjerenje kvalitete zraka na njihovom području naročito ako imaju zonu sa industrijskim postrojenjima, onda imaju i potrebu za mjerenje, praćenje kvalitete zraka.
Isto tako imamo i treću kategoriju mjernih postaja, a to su mjerne postaje kod industrijskih postrojenja. Dakle, oni po samoj svojoj dozvoli lokacijskoj, gdje su propisane mjere koje se moraju pratiti pri njihovom radu oni imaju svoje mjerne postaje. Dakle, to je sustav mjernih postaja kako funkcionira u Republici Hrvatskoj. Inače Republika Hrvatska je podijeljena na šest zona i praćenja kvalitete zraka i četiri aglomeracije po kriterijima broja stanovnika. To su Zagreb, Rijeka, Split i Osijek i na njima su instalirane, dakle postavljene državne stanice, državne mjerne postaje koje su svojim informativnim sustavom povezane sa informativnim sustavom Europske komisije onda one na taj način prate mjerenja i upravo zbog toga su i signalizirali da u tim aglomeracijama akcijski planovi se ne provode prema propisanim mjerama koje su sami sebi zadali.
Isto tako smo ovim zakonom regulirali i ponašanje inspekcije u slučaju kontrole goriva na brodovima. Ja ću ovdje reći da brodovi na otvorenom moru u svojim tankovima mogu koristiti gorivo sa više od 0,5% sumpora. Međutim, kada uđu u luku one u svojim tankovima moraju imati gorivo sa manje od 0,1% sumpora. Inspekcije izlaze, dakle u svom postupanju, kontroliraju sadržaje tih spremnika i naravno postupaju sukladno ovim odredbama. Ovo se ne odnosi na brodove, dakle ovo se odnosi prije svega na brodove koji su tonaže preko 400 tona. Dakle, ne odnosi se na domaće ribarske brodice, kočarice itd. Kontrola njihovog goriva se provodi preko samih dobavljača goriva, dakle kontrolirajući dobavljače goriva kontroliramo onda sadržaj u spremnicima i tih domaćih ribarica, odnosno ribarskih brodova.
Isto tako smo ovdje rekli da postoje prema rečenoj direktivi i proizvodi čiji su sadržaji hlapljivih organskih spojeva preko visokih graničnih vrijednosti. Dakle, radi se o bojama koje se koriste u radionicama kad se vrše restauracije vozila, tzv. oldtimera. Te boje koje su imali organske hlapljive spojeve preko graničnih vrijednosti se moraju staviti pod kontrolu. Ovim izmjenama zakona dakle će se one moći koristiti na način, na način da za svaku takvu potrebu ministarstvo izdaje dozvolu za određenu količinu tih boja koje se onda mogu, dosada je to bilo slobodno tržište bez kontrole korištenja takvih, takvih boja s organski hlapljivim spojevima.
Konačno dakle ovim izmjenama smo inspekciji dali mogućnost da naredi i provedbu određenih mjera iz akcijskih planova. Dakle, u prethodnom zakonu ta mogućnost, inspekcija nije imala tu mogućnost što je donekle i malo apsurdno pitanje da inspekcija nije mogla narediti provođenje mjera koje su akcijskih planovima tih lokalnih samouprava ili aglomeracija bili propisani.
I konačno dakle stavkom 101. su određene kaznene odredbe za čelnike lokalnih samouprava ukoliko ne izrade akcijski plan, ne provode akcijski plan, ne predvide sredstva u svojim proračunima za financiranje mjera iz tog plana i ne obavještavaju javnost. Isto tako dakle, isto tako je predviđena i novčana odgovornost i svih ostalih sudionika koji sudjeluju u izradi tog akcijskog plana. Dakle, ako je jedna od mjera koju je predložilo moje ministarstvo za ne provođenje tih mjera u tom akcijskom planu će biti odgovoran čelnik toga ministarstva ili čelnik Hrvatskih cesta ukoliko je jedna od mjera bila vezana kao što sam rekao za izgradnju određene cesta kroz aglomeraciju.
Dakle, ne postoji ovdje nije predviđena samo odgovornost čelnika lokalne samouprava već svih dionika koji u izradi, u predlaganju tih mjera u akcijskim planovima i prihvaćanjem tih mjera sudjeluju. Dakle, nije dovoljno samo predložiti ukoliko ne postoji suglasnost i ne postoji volja da se to i de facto onda i financijski i poprati u dokumentu odnosno u proračunima predlagatelja jer onda su te mjere same za sebe postaju, postaju bespredmetne.
Između prvog i kazne su ovdje dosta visoke, dakle samo ću reći da je, su kazne za takve čelnike negdje od 50 do 100.000 kuna. Dakle, to su kazne njihove, to nisu kazne koje se mogu prenijeti na, na građane ili poreske obveznike. Isto tako dakle to, takva kazna se može, takvom kaznom se onda može kazniti i svi ostali dionici koji svoje mjere koje su predložili, ugradili u akcijski plan ovaj nisu korektno, ne prate provođenje, nisu predvidjeli financiranje ili na kraju ukoliko opstruiraju provođenje tih akcijskih planova.
Između prvog i drugog čitanja, između prvog i drugog čitanja smo imali primjedbe Odbora za zakonodavstvo nomotehničke naravi, to smo prihvatili. Isto tako smo imali primjedbe zastupnika HSLS-a, Reformista i Klub zeleno-lijevog bloka koji su tražili da se u Članku 7. briše stavak 4., to nismo prihvatili jer Člankom 7. je definirano, definiran je rad DHMZ-a koji obavlja poslove definirane je u tom Članku 7., on je referentni zavod za provođenje ovoga zakona. Prema tome, nismo mogli prihvatiti tu primjedbu. I ovaj Ministarstvo pravosuđa je imalo primjedbe na nomotehničke naravi što smo naravno usuglasili.
Sad na kraju ću vam reći samo informaciju da popunimo sliku o svemu ovome. Dakle, u toku su DHMZ provodi jedan, dva vrlo važna projekta. Prvi je projekta I-Fusion modernizaciju državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka, projekat je vrijednost 125 miliona kuna. Korisnik je kao što sam rekao Državni hidrometeorološki zavod, a partner mu je Institut za medicinu rada i medicinska istraživanja. Rezultat tog projekta je slijedeći, dakle na današnji dan u rad je pušteno 8 mjernih postaja to su Osijek 1, Osijek 2, Kutina 1, Slavonski Brod 1 jedna mjerna postaja, Sisak jedna mjerna, Zagreb 3 mjerne postaje, Rijeka 1 i Desinić. U završnoj fazi su i 3 mjerne postaje koje će nadam se biti vrlo brzo postavljene, a to su Pula, Višnjan i Omišalj. I ono što je najvažnije ovaj IFQ projekat je omogućio korištenje programa DHMZ-u koji će biti podloga za sveobuhvatno, sveobuhvatnu obradu podataka na, koji će biti osnovna baza za izradu akcijskih planova lokalnih samouprava prema, prema ovom zakonu. To dosada nije bilo moguće, dakle to je jedan moderan europski model koji čak i nije jeftin. Dakle, i kroz ovaj projekat smo mi dobili priliku odnosno DHMZ dobio priliku da se modernizira i da se to stavi u funkciju upravo izrade ovih akcijskih planova.
I drugi projekat je modernizacija meteorološke mjeriteljske mreže to je METMONIC koji je težak negdje oko 340 miliona kuna, 290 su EU sredstva ostatak je hidrometeorološki zavod i Fond za zaštitu okoliša financira. Šta je ovdje bitno? Kroz te aktivnosti, kroz taj projekat ćemo modernizirati ukupno 450 postaja u RH. Dakle, imamo 34 glavne meteorološke postaje, 139 klimatoloških postaja, 264 kišomjernih postaja, 6 meteoroloških radara, 2 visinske postaje i 5 meteorološko oceanografskih plutača.
I završit ću samo s ovim podatkom. Dakle, početkom 2002. godine pušten je u operativni rad novi meteorološki radar na staroj lokaciji Gradište u Vukovarsko-srijemskoj županiji. U tijeku je testni rad na lokaciji Bilogora, Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Krajem ožujka 2022. postavljen je radar na lokaciji Debeljak u općini Sukošan. U mjesecu svibnju 2022. započelo je postavljanje radarskih uređaja u Istri na lokaciji Gola kraj Labina i na lokaciji Uljene na Pelješcu i Staroj Puntijarki na Medvednici, započeli su građevinski radovi za postavljanje ovih meteoroloških radara dakle s ovim će cijeli Jadran biti informacijski …/Upadica Reiner: Hvala./… i analitički pokriven.
Hvala.
Hvala.
Ostanite poštovani tajniče ovdje jer imamo cijeli niz replika, prva je poštovane zastupnice Vučemilović, pardon Maksimčuk.
Hvala lijepa potpredsjedniče.
Pred nama je Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zraku, zakona koji će zasigurno izazvati pozornost javnosti u onim gradovima u kojima su premašene granične vrijednosti. Pozdravljam svaki zakonodavni napredak koji će pomoći mojim sugrađanima da imaju čisti zrak. Ali kako je situacija po pitanju onečišćenja zraka u gradu Slavonskom Brodu malo kompleksnija jer jedan dio zagađenja naravno dolazi iz susjedne nam BiH što će to konkretno značiti za grad Slavonski Brod uz ove akcije planove, još uvijek će trebati razgovori i dogovori sa našim susjedima kako bi našli zajedničko rješenje i koja će uloga biti ministarstva u tome nadalje?
Hvala lijepa.
Poštovani državni tajnik.
Zahvaljujem se.
Uvažena zastupnice, dakle Slavonski Brod i onečišćenje zraka u Slavonskom Brodu je uvijek interesantna tema i to je tema koju mi pratimo. Dakle, tamo imamo dvije mjerne postaje Slavonski Brod 1 i Slavonski Brod 2, činjenica jeste da su onečišćenja zraka jača u zimskom periodu kad privatna ložišta se koriste intenzivno, a da sad imamo mjerenja koja pokazuju određenu progresiju odnosno smanjenje onečišćenja. Činjenica jeste da je Slavonski Brod i lociran način da nemate velikih provjetravanja kao u nekim drugim aglomeracijama, da su velike magle koje su isto faktor koji utiče na spuštanje tih čestica.
A ono što mogu reći da mi komuniciramo sa gradom Slavonskim Brodom, imali smo do sada osam pokušaja izrade akcijskog plana, osam pokušaja dakle na kraju evo imali smo u siječnju ove godine sastanak …/Upadica Reiner: Hvala./… sa stručnim ljudima izrađivačima akcijskog plana u gradu Slavonskom Brodu …/Upadica Reiner: Hvala./… gdje smo im dali uputstva na koji način trebaju napraviti.
Hvala lijepa, hvala lijepa molim da se držimo vremena.
Poštovana zastupnica Vučemilović.
Hvala lijepa.
Poštovani državni tajniče.
Europska agencija za okoliš već godinama upozorava na lošu kvalitetu zraka u Hrvatskoj. Prema njihovoj procjeni svake godine preko 5.000 preuranjenih smrti zbog loše kvalitete zraka. Dosta se u ovim izmjenama i dopunama govori o akcijskim planovima, ali kako će se oni izraditi ako nemamo dovoljno mjernih potaja, a to je evidentno. Svega 27 je u državnoj mreži nešto radite po tome i to toplom pozdravljam, ali uz dužno poštovanje prema onečišćivačima i njihovim mjernim postajama dok ne budemo imali državnu mrežu koja će pokriti kvalitetno kompletno cijelu Hrvatsku teško možemo imati i kvalitetne podatke vezano za kvalitetu zraka. Pa vas molim recite mi kada namjeravate državnom mrežom mjernih postaja pokriti cijelu Hrvatsku?
Hvala.
Poštovani državni tajnik.
Zahvaljujem se uvažena zastupnice.
Dakle, režim raspoređivanja državnih mjernih postaja je riješeno uredbom o onečišćenju, dakle po toj uredbi je Hrvatska podijeljena kao što sam rekao na pet zona onečišćenja i četiri aglomeracije po broju stanovnika, kriterij je europski broj stanovnika, industrijska eksponiranost i tako, dakle te su aglomeracije Osijek, Rijeka, Split, i Zagreb. Oni po toj uredbi imaju državne postaje, grad Osijek ima čak dvije mjerne, sve ostale su raspoređene prema kriterijima iz ove uredbe. Ali to ne priječi lokalnoj samoupravi da sama ako procijeni ima svoju lokalnu mjernu postaju.
Poštovani zastupnik Ćosić.
Hvala lijepa.
Poštovani državni tajniče.
Cilj predloženih mjera i izmjena i dopuna ovoga zakona je svakako prije svega donošenje kvalitetnijih akcijskih planova te primjenu učinkovitih mjera smanjivanja onečišćenja zraka kako bi se postigle granične vrijednosti.
Znamo da Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost financira razne projekte i programe iz područja zaštite okoliša i energetske učinkovitosti, primjerice sufinanciranje energetske obnove zgrada, obiteljskih kuća, nabavke energetsku učinkovitih vozila za građanstvo i jedinice lokalne samouprave i gospodarstvo i razne druge projekte. Zanima me razmišljate li o modelu javnih poziva za korištenje ovih sredstava koji će dati prednost jedinicama lokalne samouprave koje imaju veća zagađenja, a manje indekse razvijenosti odnosno jedinice lokalne samouprave sa manjim zagađenjima? Jel znamo da dosadašnji javni pozivi to ne valoriziraju, teško će doći do smanjenja onečišćenja zraka odnosno postizanje graničnih vrijednosti u sredinama …/Upadica Reiner: Hvala./… ovim sredinama bez izravne pomoći države.
Poštovani državni tajnik.
Zahvaljujem se uvaženi zastupniče.
Dakle, apsolutno se slažem s vama da lokalne samouprave pogotovo sa manjim fiskalnim kapacitetima ne mogu se same nositi sa ovim problemom. Dakle, Fond za zaštitu okoliša ima određenu politiku u suglasnosti sa ministarstvo da financira projekte koje dovode do smanjenja onečišćenja zraka. Tako i u 2020.g. je proveo 11 poziva u vrijednosti od 430 milijuna kuna, u 2021.g. su bila tri poziva u vrijednosti od 525 milijuna kuna koje bi trebale rezultirati smanjenjem onečišćenja zraka u pojedinim aglomeracijama dakle, kako je to ko koristio, ja sad ovog trenutka nemam taj pregled koje su lokalne samouprave konkurirale, ali mislim da su ova sredstva bila dostupna svima koji su bili spremni to koristiti.
Poštovani zastupnik Željko Pavić.
Poštovani tajniče.
Sada je stavljen veliki teret na lokalnu samoupravu što je zapravo i razumljivo. Treba napraviti te akcijske planove u tom se slučaju ministarstvo pojavljuje kao nadzorno tijelo i savjetodavno tijelo, a kasnije vjerojatno i kao kontrolno tijelo s obzirom da se prikupljaju podaci iz svih mjernih postaja. Vjerujem u on linu u realnom vremenu pretpostavljam nema podataka kako se to prikuplja, ali piše da informacijski sustav vodi Ministarstvo. Moje pitanje je što je predviđeno, u kojim intervalima će se raditi korektivne radnje, odnosno aktivnosti ukoliko se vidi da se nešto loše dešava, odnosno nema popravka u svezi kvalitete zraka? Da li je to predviđeno već unaprijed da će to biti unutar recimo, mjesec, dva, tri ili pet ili ćete to reagirati prema potrebi s obzirom na to što se događa na pojedinoj postrojbi?
Poštovani državni tajnik.
Uvaženi zastupniče, dakle cijela stvar funkcionira na način da ove državne mjerne postaje su uvezane sa nadležnom službom u Komisiji i prate se granične vrijednosti prekoračenja graničnih vrijednosti na tim državnim postaja, a ovdje govorimo sad o lebdećim česticama PM10 i 2,5.
Kad one pređu granične vrijednosti .../Govornik se ne razumije./... u drugu kvalitete zraka u toku cijele godine, dakle ne možemo pikove računati nego se po Uredbi o vrijednosti koncentracija onečišćujućih tvari koje je propisala kriterije, prate se ti postotci prekoračenja i onda se reagira. Komisija je reagirala na način da je rekla da mjere koje su ovi akcijski planovi u ovih 5 gradova propisane nisu dovele do ovih smanjenja.
Dakle, trebao bih malo dulje .../Upadica: Hvala./... dulje to objasniti kako to funkcionira .../Upadica: Hvala lijepa./... ali sad očito da …
Repliku ima poštovani zastupnik Bačić, Ante Bačić.
Hvala poštovani potpredsjedniče, poštovani državni tajniče.
Kad smo već na temi zaštite zraka, možemo se i dotaknuti samih klimatskih promjena pa ću iskoristiti ovaj prijedlog Zakona da vas napomenem na obavezu RH sa zadnjeg summita o klimatskim promjenama iz Glasgowa gdje je predsjednik Vlade rekao da ćemo zasaditi milijun stabala godišnje do 2030. g. ne bi li tako smanjili upravo CO2 otisak RH, posebice kada gledamo broj gostiju i turista koji nam dolaze za vrijeme sezone.
Zanima me, sa razine samoga Ministarstva i Vlade, kako mislite ispuniti taj plan, jeste li što već dogovarali? Ja moram napomenuti da ovdje imamo jako dobre primjere sadnje i pošumljavanja samo iz Saveza izviđača Hrvatske kroz projekte Boranka, Šumoborci, CO2MPENSATING BY PLANTING, tako da zanima me jeste li u kontaktu konkretno s njima, kako planira Ministarstvo ispuniti taj zahtjev .../Govornik se ne razumije./... ? Hvala.
Poštovani državni tajnik.
Zahvaljujem se uvaženi zastupniče.
Dakle kao jedna od mjera u projekt EU komisije spremni za minus 55 jeste i sadnja, povećanje šumskog fonda kako bi se povećali ponori CO2. Dakle to je jedan prirodni mehanizam koji nas, koji bi za državu bio najefikasniji i najkorisniji jer bi se povećao šumski fond i ovaj, bio najjeftiniji. Dakle, razgovara se o tome, razgovara se ovog trenutka i s Ministarstvom turizma kako to da se provede, razgovara se i sa Hrvatskim šumama koji dakle, šumari znaju da posaditi možemo nešto, ali saditi tako veliki broj sadnica spada pod režim šumskih osnova i određenih kriterija i pravila koje šumarska struka treba da verificira.
Dakle postoji taj razgovor i vidjet ćemo u skoro vrijeme kako će on rezultirati.
Poštovana zastupnica Vukovac.
Zahvaljujem predsjedavajući. Dakle poštovani državni tajniče. Sa situacijom i konstantnim onečišćenjem zraka u Slavonskom Brodu ste upoznati. Tamošnji stanovnici pokušavaju pratiti podatke iskazane na postavljenim uređajima, no to je iz niza razloga otežano. Naime, mjerni uređaji se često kvare ili se podaci validiraju. Što to točno znači kada se podaci validiraju? Čemu služi taj postupak? Ovo vas pitam prvenstveno zato što ja nisam našla odgovor na to pitanje, u pojmovniku ga nema u ovom prijedlogu Zakona, a drugo, dakle upravo taj postupak validacije rađa sumnji kod naših sugrađana u transparentnost očitovanja podataka na samim mjernim uređajima.
Zahvaljujem.
Poštovani državni tajnik.
Zahvaljujem se uvažena zastupnice.
Dakle, u Slavonskom Brodu imamo dvije mjerne postaje koje su u državnom režimu, dvije državne mjerne postaje, Brod 1 i Brod 2. Podatke obrađuje referentni zavod, znači ili ovaj, DHMZ ili neki drugi referentni zavod. Kako oni to rade, kojim tehnikama, ja bih morao pitati, ako se prihvaćate da je odgovor, pitat ću ih da mi objasne kategoriju validiranja podataka.
Poštovana zastupnica Mrak-Taritaš.
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče HS-a, poštovani državni tajniče.
Dakle odredbom čl. 48b govori o tome da kad je riječ o oldtimerima da mogu biti određena odstupanja vezana uz upotreba boja i lakova, ali jednako tako su omogućena i određena odstupanja u svrhu održavanja i obnove građevina koje su zaštićeno kulturno dobro.
Dakle mi, imali smo potres. Ono što je za očekivati da zgrade javne namjene imaju još godinu dana da za njih iskoristimo sredstva koja su nam bila iznamijenjena iz fonda solidarnosti. Dosta tih zgrada su zaštićena kulturno dobro. Ono što mene zanima, zanima da li su bili određeni sastanci, dogovorili ili rasprave u okviru vašeg Ministarstva vezano uz dakle uz boje i lakove koje će se sigurno morati koristiti za obnovu pojedinih tih zgrada, riječ je zaštićenom javnom dobru u smislu određenih odstupanja i ostalo, da li su bili sastanci dakle vezani uz tu temu? Hvala lijepo.
Hvala. Poštovani državni tajnik.
Zahvaljujem se uvažena zastupnice. Dakle što se tiče samog fonda solidarnosti i naknade troškova posljedica potresa i u samom Zagrebu, ali i ovim županijama i na Baniji, itd., unutar našeg Ministarstvo dakle otvoreni su bili pozivi za prijavljivanje troškova u vodnim projektima, u energetici i kod nas u gospodarenju otpadom vezano za čišćenje prostora od građevinskog materijala. Taj poziv je otvoren do kraja 5 mjeseca i još uvijek nisu svi svoje troškove prijavili niti gradovi, niti općine, niti drugi korisnici da se prijave svi ti troškovi, da vidimo koji su prihvatljivi troškovi i onda ćemo otvoriti i ovu drugu temu o kojoj ste vi ovdje rekli što je vrlo interesantno tema za razgovore.
Poštovana zastupnica Ahmetović.
Poštovani državni tajniče u svom ste izlaganju rekli kako su Pula, Višnjan i Omišalj kroz zaseban projekt dio sredina na kojem su se postavile mjerne postaje za kvalitetu zraka. Konkretno u općini Omišalj, odnosno u Omišlju postavljena je takva postaja nakon što smo dali suglasnost za osnivanje prava služnosti prije pet godina.
S obzirom na njenu konstituciju ja ne mogu razaznati da li je ta postaja stavljena u funkciju, da li ona funkcionira ali me zanima pod kojim uvjetima i u kojim intervalima će općina Omišalj moći dobiti podatke o rezultatima sa te mjerne postaje sve zbog činjenice da je već na području općine Omišalj jedan onečišćivač dao izvješće u kojem je utvrđeno 32 puta više čestica prizemnog ozona negoli je to bilo prihvatljivo, a nemamo informaciju je li tko za to odgovarao.
Poštovani državni tajnik.
Dakle, podaci sa tih mjernih postaja će dolaziti kao što sam rekao po novom ovom projektu u DHMZ i oni će biti baza podataka, oni će obrađivati ih i oni bi po tome trebali nama signalizirati ukoliko dođe do tih prekoračenja. Dakle, mi ovog trenutka ja ne mogu sa sigurnošću potvrditi da je u ministarstvu došla takva informacija. Ali definitivno iz projekta IRQ sa modernizacijom cijelog sustava DHMZ-a bi trebali dobivati ovakve podatke i sa ove vaše mjerne postaje.
Poštovani zastupnik Klasić.
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, uvaženi državni tajniče.
Moje pitanje se odnosi na praćenje emisije iz odlagališta otpada. Naime, prema zadnjem izvještaju o postupanju s komunalnim otpadom u RH za 2020. godinu ukupan broj službenih odlagališta u Republici Hrvatskoj je 317. Radi se o velikom broju odlagališta koja predstavljaju značajni emiter otpadnih čestica, otrovnih mirisa, neugodnih odlagališta plinova, odnosno stakleničkih plinova metana i ugljičnog dioksida. Međutim u sklopu propisa o zaštiti zraka i propisa koji reguliraju područje praćenja i emisije odlagališta otpada nisu prepoznati kao nepokretni izvori emisija. Budući da postoji obaveza praćenja emisije sa odlagališta otpada dok rade i kad su zatvorena moje je pitanje da li je pravno moguće provesti akreditaciju od Hrvatske akreditacijske agencije i dobiti dozvolu Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja za mjerenje emisija sa odlagališta otpada koja ponavljam nisu prepoznati kao nepokretni izvori emisija.
Hvala.
Poštovani državni tajnik.
Zahvaljujem se uvaženi zastupniče.
Dakle, ovdje imamo situaciju da je uredbom o graničnim vrijednostima odlagališta otpada koja su, neka su aktivna, neka nisu, dakle nisu stavljeni u kategoriju nepokretnih izvora emisija kao što su kućna ložišta itd. I sukladno tome na njima se ne provodi mjerenje onečišćujućih tvari u zraku. Mi kao ministarstvo, dakle ne izdajemo dozvolu akreditiranoj organizaciji. Dakle, agencija da bi, ona izdaje akreditaciju određenoj organizaciji ili subjektu za mjerenje pojedinih čestica onečišćenja.
Mi kad izdajemo dozvolu onda izdajemo dozvolu koja već mora u sebi sadržavati tu akreditaciju. Dakle, za kontrolu i mjerenje čestica onečišćenja zraka na odlagalištima ministarstvo ne izdaje dozvolu po zakonu, postoje mjerne postaje koje to mjere kako su angažirane na svakom ovom odlagalištu.
Hvala.
Poštovani zastupnik Zekanović.
Poštovani državni tajniče, evo već je kolega Ante Bačić postavio to pitanje, ali ja ću ga ponoviti malo nadopuniti. Radi se o pošumljavanju, znači u ovom kontekstu. Kao što znamo, a vjerujem da vam je ova činjenica poznata također šume itekako mogu doprinijeti filtraciji zraka i upravo u kontekstu toga bi trebalo što prije krenuti na posao vezano uz obvezu, obećanje i predsjednika Vlade, a radi se o obvezi jer je to obećano, znači sadnje milijun stabala godišnje.
Jel' se krenulo, gdje se došlo? Također moram ovdje reći jednu iznimno važnu stvar, a to je dalmatinske šume, šume pinusa halepensisa, alepskog bora, pinusa nigre, crnog bora su poharane borovim četnjakom, borovim prelcem. Što se radi po tom pitanju? Dakle, imamo kataklizmu boro prelac i boro četnjak su uništili više stabala nego svi šumski požari zajedno.
Poštovani državni tajnik.
Zahvaljujem se uvaženi zastupniče.
To je više bilo pitanje za šumarsku struku. Dakle, vezano za pošumljavanje, odnosno sadnju milijun stabala kao aktivnost koju smo mi kao država prihvatili u sklopu inicijative spremni za 55 rekao sam da su ovog trenutka razgovori kako to provesti na terenu.
Dakle, šumarska struka ima svoja pravila, gospodarske osnove su jasne. Pitanje je n a kom prostoru i kako pošumiti milijun stabala i tu očekujemo da struka šumarska nam pomogne i da kaže način, lokacija, koja vrsta itd. Dakle, nije star jednostavna da bi se moglo odgovoriti u jednoj rečenici.
Poštovani zastupnik Brkan.
Zahvaljujem se.
Poštovani državni tajniče, jučer na Odboru za zaštitu okoliša i prirode postavilo se pitanje što ukoliko čelnici jedinica lokalne i regionalne samouprave koji su dužni donijeti akcijske planove u strahu možebitnog neispunjenja odredbi iz akcijskih planova i nakon toga kažnjavanja učinu da ti njihovi predloženi akcijski planovi budu nedovoljno ambiciozni za ono što se traži, za poboljšanje kvalitete zraka. Kakve su tada vaši alati i šta tada ministarstvo može napraviti po pitanju znači nedovoljno ambicioznih predloženih akcijskih planova?
Hvala.
Poštovani državni tajnik.
Uvaženi zastupniče dakle prva radnja je da čelnik lokalne samouprave pokrene inicijativu za izradu akcijskih planova. Dakle, ne radi on akcijske planove, ne rade niti njegovi ljudi nego rade ovlaštene specijalizirane kuće koje se odaberu na javnom pozivu. I one onda daju prijedlog tih mjera sa stanovišta struke. Te mjere se moraju usuglašavati sa svim tijelima koje su zainteresirane u cijeloj toj stvari. Kad se to usuglasi takav prijedlog akcijskog plana se dostavlja ministarstvu. Naše službe onda upoređuju sve te suglasnosti i kažu ovaj akcijski plan je usuglašen u svim elementima. Suglasnost znači da oni koji su dali svoje, svoju suglasnost na neke mjere to moraju i provesti odnosno financijski i pratiti u svojim resorima. To je suština.
Poštovana zastupnica Opačak Bilić.
Hvala lijepa.
Poštovani državni tajniče evo iz vašeg ministarstva dobivamo informacije da je kvaliteta zraka u RH zadovoljavajuća, a opet s druge strane paralelno tome Europska komisija donosi drukčije mišljenje. Također, u nedavno objavljenom dokumentu pregleda stanja ljudskih prava u Hrvatskoj vidimo naglasak na tome da mjere za smanjenje zagađenja zraka izostaju. Evo, doista mi nije jasno, a vjerujem da i većini naših građana nije jasno pa dajte nam malo objasnite tko tu daje krive informacije, da li ministarstvo ili Europska komisija. I također što se tiče Slavonskog Broda konkretno akcijskih planova, prošli put ste rekli 6 ovaj puta 8 puta da je vraćan na doradu, dakle to je jedan ogroman međuperiod u kojem je zasigurno moglo biti puno više učinjeno. Dakle, dok plan nije prihvaćan od se ili nikako ili puno slabije provodi, dakle govorimo o jednom velikom vremenskom periodu pa evo pitanje je zar se tu nije moglo učiniti puno više da konačno dobijemo evo akcijski plan bilo kakav prihvaćen da se zapravo i počnu provodit mjere.
Poštovani državni tajnik.
Zahvaljujem se uvažena zastupnice. Dakle, komisija kad nam je poslala pilot referirala se na akcijske planove i na mjerenja u periodu od 2013. do 2019., na ovih 5 aglomeracija. Mi zvanično ministarstvo ima izvjesnu informacijom da ovog trenutka smo u prvoj kategoriji dakle čistoće zraka jer prošlo je period grijanja, dakle kućna ložišta se više toliko ne koriste i mjerenja pokazuju, dakle podatak koji mi imamo, ne mjerimo to mi u ministarstvu nego taj podatak dobijamo od, od ovlaštenoga instituta da smo, da je RH ovog trenutka u prvoj kategoriji čistoće zraka.
Vezano za Brod, za akcijske planove, 2018., 2019., 2020., listopad 2020., siječanj '21., srpanj '21., prosinac '21. su planovi, dakle datumi kad su planovi dostavljeni u ministarstvo, vraćeni na doradu, njihov, ne gradonačelniku nego ovlaštenicima koje je gradonačelnik platio da kao struka to urade.
Poštovani zastupnik Borić.
Hvala lijepa.
Pa uvaženi državni tajniče evo danas govorimo o Zakonu o zaštiti zraka i očito je da je ono što nas najviše interesira jest povjerenje u podatke. Tako da pitanje je na koji način to riješiti jer sjetimo se prošle godine recimo Grada Zagreba gdje se danima i mjesecima tvrdilo da je Grad Zagreb najprljaviji tj. ima najgori zrak čak gori i od nekih gradova u Kini, u Indiji itd., dok se nije netko malo bolje pozabavio time i utvrdio da takva mjerna postaja uopće ne postoji. Da je to bila želja očito nekih koji se bave tim aparatima koji se mjere čistoću zraka i onda on ima svoju stranicu na kojoj su mediji iščitavali ovaj da je Zagreb najzagađeniji, međutim nakon toga se ispostavilo da to nije tako. Ima li ovaj zakon određene odredbe i kazne za takve mogućnosti da se ljude ne uzbunjuje bez ikakvog razloga jer znamo da imamo točkaste probleme i grad Slavonski Brod i neke mjesta gdje smo, imamo centre za gospodarenje otpadom i sigurno da tamo ima određenih problema, ali možemo li generalno analizirati i odgovoriti u Hrvatskoj je zrak loš, a nemamo dovoljno dobre podatke i kako povjerenje stvoriti ako imamo i takve pojave koje nam se događaju i da li ovaj zakon to rješava.
Poštovani državni tajnik.
Dakle, uvaženi zastupniče prvo mislim da će se s ovim projektom IRQ koji je dobio DHMZ kao naš glavni referentni zavod dakle sa najvalidnijim podacima, da će se popraviti kvaliteta, modernizirati cijeli sustav mjernih praćenja kvalitete zraka. Ja mislim da ćemo biti u situaciji da ćemo imati podatke o mjerenju kvalitete zraka na nivou EU kad se ovaj projekat i modernizacija i laboratorija i opremanja laboratorija kad se ove sve postaje uspostave na terenu da ćemo imati vrlo kvalitetne podatke. Zakon je u određenom broju sankcija i sankcionirao nekakva ponašanja koja su ponašanja u odstupanju. Dakle, da li je sankcionirano sad zloupotreba podataka ja ovog trenutka tu ne mogu sad reći, ali vjerojatno će biti situacija da će upotreba krivih podataka i biti sankcionirana.
Poštovani zastupnik Brčić.
Hvala gospodine potpredsjedniče.
Poštovani državni tajniče, zasigurno zaštita zdravlja, zaštita zraka ujedno i zaštita zdravlja svakog ponaosob i vjerujem da ako nije da bi u svakom slučaju trebala biti izražena jedna koordinacija sa našim zavodima za javno zdravstvo jer evo i iz vašeg izlaganja vidljivo je da ovo itekako utječe na zdravlje svakog pojedinca, a isto tako čuli smo da na poseban način velika industrijska postrojenja zagađuju zrak, a mene zanima što na područjima gdje nije izražena ta industrijska proizvodnja, ali jest na određenim mikro lokacijama ograničenost i uvjetovanost na poljoprivrednu proizvodnju gdje se često puta koriste i razni pesticidi i derivati nekontrolirano, pa zanima me tko i na koji način može kontrolirati eventualno takvu djelatnost.
Hvala.
Poštovani državni tajnik.
Uvaženi zastupniče.
Dakle, što se tiče velikih sustava industrijskih postrojenja koji su inače potencijalni emiteri čestica i zagađivači zraka, potencijalni rekao sam da se ne shvati generalno, oni trebaju raditi u skladu s okolišnim dozvolama koje su vrlo restriktivne i one vrlo restriktivno propisuju mjere koje trebaju provoditi u svojoj djelatnosti takva postrojenja. Dakle, čim su propisane mjere onda je automatski otvoreni prostor za nadležne inspekcije da kontroliraju provođenje tih mjera. A ovdje je u čl. 97. ovog zakona je čak su i predviđene vrlo ozbiljne sankcije za čelnike tih znači vlasnike tih pogona koji su od 300 do 600.000 kuna će se kazniti pravna osoba ukoliko ne provodi mjere koje su propisane …/Upadica Reiner: Hvala./… u dovoljno je da se jedna mjera ne provodi pa je već pod sankcionirana ovom odredbom.
Hvala lijepa.
Vidim da imamo zahtjev jedan za stanku. Možemo li završiti možda kolegu Šašlina i repliku pa da onda, slažete se?
Evo ga poštovani zastupnik Šašlin još ima repliku.
Izvolite.
Evo poštovani g. potpredsjedniče, poštovani g. državni tajniče.
Pa evo upravo zahvaljujući mislim da klimatskim prilikama, geografskom položaju i vrlo dobroj pošumljenosti RH mislim da ukupno možemo reći da je stanje čistoće zraka u RH vrlo dobro, osim nekih manjih da kažem točkastih područja ne znam poput Zagreba, Slavonskog Broda, Kutine itd. gdje je potrebito možda malo intenzivnije to praćenje i monitoring.
Upravo iz tog razloga mislim da bi ove aktivnosti vezano za monitoring itd. na neki način trebalo štogod je moguće više centralizirati da se one provode sa jednog mjesta kroz DZMH da se na neki način i zbog kadrovskih, stručnih kapaciteta pa i financijskih da kažemo jedinice lokalne samouprave rasterete toga …/Upadica Reiner: Hvala./… i da se na neki način to centralizira.
Poštovani državni tajnik.
Zahvaljujem se uvaženi zastupniče.
Dakle, sustav je koncipiran na način da imamo po zonama kao što sam rekao koje su na osnovu nekih europskih kriterija definirane u RH tih pet zona su i četiri aglomeracije su raspoređene državne postaje tih 25 koliko ih imamo i one su svojim podacima uvezani sa Europskom komisijom. Prema tome, imamo kontrolu koja je kako je to pripisana i još imamo 50-ak lokalnih mjernih postaja u jedinicama lokalne samouprave koje su same procijenile da im je dobro da instaliraju jednu mjernu postaju, imaju referentni laboratorij koji kontrolira te podatke, koji komunicira s načelnikom i onda se prati ustvari kakav je trend kretanja čistoće zraka onečišćenja zraka itd. to je sustav koji ovog trenutka funkcionira. Centralne podatke dakako vozi DHMZ …/Upadica Reiner: Hvala./… i mi koristimo njihove podatke kao …
Hvala vam lijepo državni tajniče.
Sada je u ime Kluba zastupnika Mosta stanku zatražio poštovani zastupnik Bulj.
Izvolite.
Hvala lijepo.
U ime kluba Mosta tražim stanku od 10 minuta po ovom predloženom Zakonu o zaštiti zraka, govorimo o zaštiti zraka i to je vrlo bitna tema, ona je bitna i po pitanju održivog razvoja uz to što je nažalost uništena naša industrija, imamo i dalje probleme, a ključni problem ja mogu navesti u Splitsko-dalmatinskoj županiji je uz sve probleme koje imamo znači možemo nabrajati promet, pesticide, herbicide, glifosate sve moremo navoditi međutim jedan od najvećih problema je gospodarenje otpadom i ne uvjetna odlagališta na području Splitsko-dalmatinske županije jer su štete napravljene štenim projektom Lećevica gdje je uloženo u zadnjih 15-ak godina, 10-ak godina 30, 40 milijuna kuna apsolutno ništa nije napravljeno tako da dovodimo u poziciju da odlagalište uz rijeku Cetinu i uz Brnaze, Turijake i pritoke rijeke Cetine imamo odlagalište Mojanka i doslovno Vrgorčane primorate da sa starim vozilima 100km dizel autoputem ne samo što je opasno po život nego štete i zraku taj dizel koji oni prevoze i taj otpad da odlaže u Sinj, znači četiri puta skuplji otpad Vrgorčanima, a nama umjesto da se riješi problem tim suludim projektom Lećevica koji je zaustavljen, ne znam koji razlozi i sad smo dovedeni u veliki problem. Previše odlagališta, centara za gospodarenje otpadom nije napravljen, imamo velike štete po pitanju zraka i kvalitete življenja poglavito u velikim mjestima kao što su Brnaze, Turijaci dio Dicma općine i to je ogroman problem. I niko o tome ne vodi brigu, možemo mi mjeriti zrak, ali smo svjesni da je tu štetan zrak da ćemo plaćati brojne penale zbog loše politike koju županija provodi u interesu ko zna koga …/Upadica Reiner: Hvala./… pa evo ja ću to u ime kluba i u raspravi govoriti.
Hvala lijepa.
Sukladno čl. 293.b. nastavit ćemo sa radom.
Žele li izvjestitelji odbora uzeti riječ? Ne onda otvaram raspravu i prva će govoriti u ime Kluba zastupnika Hrvatskih suverenista poštovana zastupnica Vesna Vučemilović.
Izvolite.
Hvala lijepa.
Poštovani potpredsjedniče HS-a, poštovani državni tajnici, kolegice i kolege.
Na samom početku želim iskazati potporu građanima Belišća koji će i 21.5. imati mirni prosvjed i hodat će jer oni žele jedino čist zrak. I to nije prvi mirni prosvjed gdje građani Belišća i Valpova prosvjeduju, a ništa se ne događa.
Već kod prvog čitanja najviše primjedbi bilo je vezano za prebacivanje odgovornosti na jedinice lokalne samouprave, one nemaju ni financijskih, ni ljudskih, ni administrativnih kapaciteta rješavati ove probleme.
I to je činjenica, mi možemo zatvarati oči pred tim problemom, možemo govoriti kako nitko ne priječi jednu općinu ili grad da stavi mjernu postaju, ali oni za to jednostavno ili nemaju novaca ili smatraju da to na njihovim listama prioriteta nije pri vrhu.
Doduše, dok se plate plaće tetama u vrtiću, dok se plati sve ostali troškovi, vjerojatno ni nemaju novaca jer znamo da velika većina jedinica lokalne samouprave nije financijski održiva i ne mogu sa tim sredstvima podmiriti sve, a kamoli da još postavljaju mjerne postaje. Osim toga, mislim da trebamo u ovoj raspravi naglasiti jednu činjenicu koja je jednostavno neosporiva, a to je da problem kvalitete zraka nije dovoljno u našem društvo općenito i na svim razinama postavljen kao važan problem.
Znači mi ponajprije na svim razinama i to na svim razinama, ponajprije javne uprave moramo osvijestiti problem kvalitete zraka kao bitno pitanje. Kada govorimo o kvaliteti zraka, onda se svi slažemo da je upravo kvaliteta zraka ključna za zdravlje naših stanovnika. Svi se slažemo i oko toga da ima problema i svi se slažemo oko toga da se ti problemi ne rješavaju dovoljno brzo i to možete, ako smatrate da nisam u pravu pitati sve naše građane, ja predlažem, krenite od Belišća 21.5. kada će mirno prosvjedovati samo zato što oni žele čist zrak.
Kada se postavi pitanje na razini općine, grada ili županije, onda je odgovor manje-više, sličan i uvijek se odnosi na nedovoljna financijska sredstva koja su nužda da bi se mjerenje kvalitete zraka provodilo kontinuirano i na svim područjima gdje ima problema i gdje postoje pritužbe građana. Imamo već što formalne, što neformalne grupe, udruge koje se zalažu za rješavanje ekoloških problema, a uključuju i problem kvalitete zraka, vrlo su aktivni i kontinuirano upozoravaju na probleme koje imaju.
Da bi uopće znali kakva je kvaliteta zraka, moramo imati mjerne postaje i pri tom ću još jednom naglasiti ono što sam rekla i u replici, to moraju biti mjerne postaje koje su dio državne mreže. Uz dužno poštovanje prema svima koji to po zakonu moraju jer su onečišćivači, mjerne postaje moraju biti državne mreže. Trenutno ih je 27, a o tome koliko su mjere koje EU na razini cijele Unije poduzima učinkovite, govori i Izvješće Europskog revizorskog suda koje kaže da mjere koje EU poduzima radi zaštite ljudskog zdravlja od onečišćenja zraka nisu imale očekivan učinak jer postoji opasnost da se u nekim slučajevima onečišćenje zraka podcijeni jer se može dogoditi da se praćenje onečišćenja ne provodi na odgovarajućim mjestima.
Znači imamo mjerne postaje tamo gdje nam ne trebaju. Ja ću vam navesti jednu koja je po meni suspektna, a možda će me razuvjeriti, a nalazi se u Osječko-baranjskoj županiji u PP Kopački rit. Znači mi imamo mjernu postaju u parku prirode gdje bi zrak valjda trebao biti odgovarajuće kvalitete. Možda je ruža vjetrova, ne znam, struka će mi to možda bolje pojasniti, ali pitanje je treba li nam tamo mjerna postaja ili u Belišću gdje se građani kontinuirano žale i to već jako, jako dugo.
Čl. 11 ovog, ovih izmjena i dopuna Zakona koji se odnosi na čl. 54 st. 7 Zakona kaže, nužno je akcijski plan dostaviti Ministarstvu u određenom roku od kraja godine u kojoj je utvrđeno prekoračenje. Naglasit ću još jednom u kojoj je utvrđeno prekoračenje. Ako nema mjernih postaja, kako ćemo utvrditi prekoračenje. Kako ćemo znati je li zrak odgovarajuće kvalitete i jesu li prekoračene dozvoljene emisije? Bez mjernih postaja nikako. To je jednostavno nemoguće. Stoga se općine, gradovi i županije ne moraju bojati da će dobit nekakve dodatne poslove jer sve dok nema mjernih postaja, nema ni akcijskih planova.
I naravno, ono što je nameće kao posve legitimno pitanje je zašto bi oni postavljali sve te mjerne postaje kad je to njima dodatni posao. Zašto? Nastavno u čl. 12 navedene aktivnosti se također, bez dovoljnog broja mjernih postaja ne mogu provesti. Sve ovo što je tu napisano postaje upitne provedbe i puko zadovoljavanje forme dok ne napravimo državnu mrežu mjernih postaja. Rekli ste 3 nove ove godine, 3 su već u pripremi. Apeliram da se i dalje radi na tome, vjerujem da ih EU možemo dobiti sredstva koja će nam osigurati da se napravi kvalitetna mreža, državna mreža, naglašavam još jednom, državna mreža mjernih postaja kako bi naši građani imali zrak zadovoljavajuće kvalitete.
Zašto ovo govorim? Znači mi smo i do sada u Zakonu imali odredbu u čl. 36 da se na zahtjev inspektora ili po prijavi građana da je došlo do onečišćenja zraka, izvršno tijelo mora očitovati o opravdanosti prijave i ukoliko je prijava bila opravdana, mora provesti mjerenje posebne namjene, odnosno procjene razine onečišćenosti. U tom slučaju, što je moguće i što se događa na terenu, tvrtke odgovorne za onečišćenje privremeno smanje emisije, a nakon mjerenja posebne namjene, nastave po starom i to nam se događa. To nam se događa u Donjem Miholjcu gdje se građani opet žale, a imali smo cijeli niz inspekcijskih nadzora koji su potvrdili da se kršio zakon u bioplinskom postrojenju. I to nam se sad opet ponavlja i sad ćemo opet imati vjerojatno i prosvjede i opet ponovo ćemo imati inspekcijske nalaze i nakon toga ako nema mjerne postaje jedno veliko ništa.
Samo kontinuirano mjerenje na mjernim postajama u sklopu državne mreže može osigurati dovoljno kvalitetne podatke temeljem kojih bi se radili kvalitetni akcijski planovi i u konačnici osigurala kvaliteta zraka koju naši stanovnici zaslužuju.
Još jednom ću ponoviti ono što Europska agencija za okoliš ističe iz godine u godinu, iz godine u godinu u svojim izvješćima za Hrvatsku. Procjenjuju da su eksterni troškovi povezani sa zdravljem koji su nastali zbog onečišćenja zraka gotovo 2 milijarde eura godišnje. To je 15 milijardi kuna godišnje. Gubitak radnih dana, bolovanja, gubici u poljoprivredi, troškovi u zdravstvu itd. Ista agencija procjenjuje da je u Hrvatskoj svake godine preko 5.000 preuranjenih smrtnih slučajeva zbog onečišćenja zraka. Mislim da su ovi podaci sasvim dovoljni da se pokrenemo, ubrzamo i napravimo kvalitetnu mrežu mjernih postaja koja će biti državna i koja će našim stanovnicima dati ono što njim, što oni moraju imat zajamčeno, a to je kvaliteta zraka koja je zadovoljavajuća.
Hvala.
U ime Kluba zastupnika HSLS-a i Reformista sad će govoriti poštovani zastupnik Darko Klasić.
Izvolite.
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Uvaženi državni tajniče sa suradnicima, kolegice i kolege, kvaliteta zraka i s njima povezani sustavi postaju u modernim društvima sve važniji predmet proučavanja kako rastući ekološki, zdravstveni, ekonomski problem posebno u razvijenim urbanim centrima. Nažalost iako je prisutan trend podizanja svijesti stanovništva po pitanju zaštite okoliša postoji realna opasnost narušavanja kvalitete zraka pogotovo zbog najnovije energetske krize jer će građani biti prisiljeni iz ekonomskih razloga upotrebljavati različita goriva koja mogu značajno utjecati na kvalitetu zraka. U Zagrebu zbog nerješavanja odlagališta otpada Jakuševac koji direktno utječe na kvalitetu je i u ostalim većim urbanima sredinama kao posljedica nekoliko ozbiljnih ekoloških incidenata kao i emisije iz prometnog sektora i specifičnih industrijskih postrojenja kao što su rafinerije već imamo neželjene posljedice na kvalitetu zraka.
Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti zraka gotovo svim elementima predstavlja usklađivanje nacionalnog zakonodavstva sa zakonodavstvom EU. Iako smo prilikom prvog čitanja imali nekoliko opaski u konačnici smo zadovoljni sa ovim Prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti zraka. Prije svega zadovoljni smo s njegovim usklađivanjem s bitnim EU direktivama čiji su i hrvatski propisi koji reguliraju područje zaštite zraka međusobno usklađeni prije svega uredbom o graničnim vrijednostima sadržaja hlapivih organskih spojeva u određenim bojama i lakovima koji se koriste u graditeljstvu i proizvodima za završnu obradu vozila, uredbama o razini onečišćenja tvari u zraku, Pravilnik o praćenju kvalitetu zraka, uredbama o razinama onečišćenja tvara u zraku te uredbama o graničnim vrijednostima emisija onečišćenja tvari i zraka iz nepokretnih izvora. To će zasigurno dovesti do lakšeg shvaćanja i provođenja obaveza iz ovog zakona za sve one subjekte koji su obveznici provođenja istih.
Podsjećam kako je prijašnji Zakon o zaštiti zraka 3 puta mijenjan zbog usklađenja s pravnom stečevinom EU i zbog usklađenja s posebnim propisom kojim se uredio prestanak rada Hrvatske agencije za okoliš i prirodu. Također, u srpnju 2019. Europska komisija je protiv Hrvatske izdala službenu opomenu u kojoj je tada navela da Direktiva EU o kvaliteti zraka i čišćem zraku za Europu nije ispravno implementirana u hrvatsko nacionalno zakonodavstvo, a koja je također bila bitni element za donošenje ovog novog zakona.
Osim usklađenja ovog zakona sa europskom direktivom njegova velika važnost i kvaliteta je u tome što sadržava načelo održivog razvoja budući da je problem prekomjernog onečišćenja zraka prepoznato u više dijelova Hrvatske kao glavni okolišni problem. Stoga ovo načelo otvara vrata primjene najboljih raspoloživih tehnika u sprječavanju onečišćenja zraka i prevencije mogućih onečišćenja koje će i štetno djelovale na okoliš i zdravlje ljudi.
Zbog toga je bilo nužno što je ovim izmjenama zakona i učinjeno odrediti nadležnost i odgovornost dionika u postupku donošenja i provedbe akcijskih planova za poboljšanje kvalitete zraka. Stoga posebno pozdravljamo dodavanje i novog Članka 54a. kojima se jedinice lokalne samouprave i Grad Zagreb obavezuju pratiti provedbe mjera za smanjenje onečišćenje zraka, donijeti vremenski plan provedbe i praćenje razine onečišćenja zraka kao rezultat provedbe mjera utvrđenih u akcijskom planu. Time se jedinice lokalne samouprave obavezuju na aktivnu ulogu u kreiranju mjera i cilja u očuvanju kvalitete zraka u lokalnim sredinama.
U pogledu praćenja kvalitete zraka za ispitne laboratorije je olakšano stjecanje uvjeta za pokretanja djelatnosti ishođenja dozvola Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja od strane novih pravnih osoba koji se žele baviti mjerenjem emisija i kvalitete zraka. Time se sprječava monopol i otvaraju se vrata tržišta novih gospodarskim subjektima za rad, a sve to skupa utječe na povećanje kompetentnosti laboratorija i pridonosi zapošljavanju stručnih kadrova. Iz ovoga je vidljivo kako novi zakon, ne puno ali ipak smanjuje postojeće obaveze bez nametanja novih što je njegova dodatna vrijednost šta mi kao liberali uvijek pozdravljamo.
Hvala lijepo.
Slijedeći će u ime Kluba zastupnika Centra i GLAS-a govoriti poštovana zastupnica Mrak Taritaš.
Izvolite.
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani državni tajniče sa suradnicama, suradnicima, kolegice i kolege.
Danas će biti jedan dugi i vrući dan. Pod točkom tri raspravljati o jednoj temi, o jednom zakonu koji je tamo iz bivše države koji je tad bio zaista revolucionaran. Ali bih napravila jednu poveznicu vezanu uz temu zaštita okoliša.
Prvo zakonodavstvo vezano uz temu zaštita okoliša iz 1988. godine. Kad sam se ja onako vrlo diskretno počela baviti zaštitom okoliša na razini države je to bilo troje ljudi, dakle ne tako davno, ne tako davno kao onaj zakon o kojem ćemo govoriti pod točkom tri nego tamo '88. smo imali zaštitu okoliša, pa smo onda krenuli sa procjenom utjecaja na okoliš. I znate šta je bila važna tema uvijek u procjenama utjecaja na okoliš? Tu želim napraviti poveznicu zašto idete sa izmjenom i dopunom ovog zakona. To je bio monitoring. Dakle, važno je bilo, dakle vi napravite procjenu utjecaja na okoliš, tad tom procjenom utjecaja na okoliš ustanovite što je problem i sve ostalo i onda je važno bilo ona glava III, dakle neki zaključci kako će se neke stvari, procesi u prostoru pratiti.
I u startu kada je krenula procjena utjecaja na okoliš, onda je tamo bilo napisano svašta, pa nema veze netko će pratiti. I onda se pokazalo da to baš i ne može biti tako, da to što su bile nekakve mjere morate ugraditi u nekakve dokumente koji su se iza toga zvali lokacijska i građevinska dozvola. Pa onda da morate i obavezati nekog s nekim rokovima i voditi računa. Zašto pričamo o tome? Iz jednostavnog razloga zaista ne želim, želim o ovom zakonu koji je u drugom čitanju govoriti afirmativno na način što on je. Jednako tako, dakle mi smo radili na nekakvim drugim razinama strategije, onda smo radili akcijske planove. Papir trpi svašta.
I dobro je imati, ali onda zapravo vi morate imati i instrument i način kako možete obvezati nekog da zaista nešto prati, da zaista nešto radi, da ima rezultate i da ti rezultati mogu biti tokom vremena da ih možete uspoređivati i sve ostalo. Tako ja i čitam ovu izmjenu i dopunu Zakona o zaštiti okoliša.
Uvodno je državni tajnik rekao da je zapravo bio dakle pilot koji je bio od strane Europske komisije, da se pokazalo na nekakvim stvarima da nemamo stvari koje trebamo imati, odnosno da nije napravljeno do kraja. I ministarstvo pokušava naći načina kako da zaista kad imamo a tema je i glavna tema o kojoj se sve zajedno vrti i akcijski planovi, da imamo akcijske planove kojih se može iskontrolirati, u kojima je jasno napisano tko je zadužen za pojedine mjere, tko je zadužen ne samo na papiru, nego koji je zadužen i financijski i koji onda ima i odgovornost ako te pojedine mjere koje jesu zaista o njima ne vodi računa.
U startu je tema zaštita okoliša bila onako jedna vrlo fluidna tema tokom vremena se to zaista puno detaljnije i puno razumnije izdefiniralo na način na koji treba biti i mi imamo jedan, još uvijek je meni se čini jedan korektan Zakon o zaštiti zraka. Ovo koje su izmjene, dat ćemo priliku pa ćemo vidjeti. Nitko nema čarobni štapić. Čarobni štapići su u nekakvim bajkama koje navečer pričamo djeci. Ima čarobni štapić i naći jedan modalitet pa koji će onda vrijediti za cijelu Hrvatsku je nemoguće.
Imamo 556 jedinica lokalne samouprave, svaka je drugačija i svaka je sa svojim problemima. Neke jedinice lokalne samouprave apsolutno dobro poznaju problem zaštite zraka. Druge jedinice da se tako našalim mogu reći imate problem sa zaštitom zraka. Pa možemo vam mi izvoziti onako u limenkama malo, pa zaista se sad malo grubo šalim, ali dakle 556 jedinica lokalne samouprave, 556 različitih problema. To staviti pod zajednički nazivnik financijski a i svakako drugačije je nemoguće. Tu je jedan od kolega s desne strane u pitanju državnom tajniku rekao ali da li postoji mogućnost da jedinice koje imaju više problema sa zaštitom zraka, pa onda ovisno mogu dobivati različiti iznos sredstava i ostaloga.
Čim uvedete različite kriterije uveli ste različite probleme. I pitanje je onda tko i kako. Ja nekako uvijek mislim da to treba grupirati, izdefinirati i sve ostalo. Da li je ovaj način na koji se ministarstvo odlučilo zapravo da ima, da daje suglasnost u fazi već donošenja akcijskih planova i da iza toga ima određenu kontrolu da li ima dovoljno ljudi, da li ima dovoljno instrumenata, da li ima načina na koji to je. Ministarstvo se tako odlučilo i ja u to neću u ovom trenutku sumnjati, ali mislim da će na kraju niz stvari koje ćemo trebati odraditi pasti na ključnoj temi a to su ljudi.
Namjerno sam sad spomenula ljude, jer ću se referirati na odredbu zakona, gdje je riječ o laboratorijima a to vam je tamo odredba gdje je još dodano, dakle članak 63. odnosno članak 13. a izmjene članka 63. gdje je prije bilo da se zapošljavaju najmanje tri radnika i da svo troje mora imati završeni diplomski sveučilišni neću sad nabrajati možemo pročitati. Sad se zakonodavac odlučio dalje ostavio tri od kojih je najmanje jedan sa završenim diplomskim sveučilišnim studijem.
I tu opet dolazimo do problema. S jedne strane želimo imati laboratorije u kojima želimo imati zaposlene ljude koji imaju određenu kvalitetu, znanje, iskustvo i sve ostalo, da ih dobijemo da su tamo najvrsniji, da budemo sigurni da oni dobro odrađuju svoj posao. S druge strane dakle tu imate jedan problem, s druge strane imate problem da nemamo ljudi, da nemate ljudi. Probajte danas dobiti kvalitetnu zaposlen kadar u javnoj upravi, pogotovo i to vam se uvijek događa kad imate potrebu da zaposlite određeni kadar u trenutku kad i da kažem tako stvarni život treba to.
Ja sam jučer dobila pismo stvarno nema s ovim veze, ali moram to napomenuti tema inspekcije uvijek ima veze, dobila sam pismo od građevinskih inspektora koji kažu '99.-te godine nas je bilo 250, danas ima 89, od nas 89 koji smo u Državnom inspektoratu više od pola ima 60 i više godina. Šta hoćete? Hoćete štiti prostor, hoćete štiti sve zajedno? Nema nas, niko neće doć radit. Za to što niko neće doć radit u državnu upravu smo krivi i mi znate, krivi smo i mi. Kad vidite ljude od kojih očekujemo znanje, od kojih očekujemo iskustvo, koje očekujemo da znaju više od svih drugih zovemo uhljebima, različitim imenima, prozivamo ih tu.
Prema tome, umjesto da kažemo da bi jedna od zadaća trebala biti da dobijemo najkvalitetniji kadar u državnoj upravi, najkvalitetniji kadar bi trebao doći i u inspektorat jer mi od inspekcije ne očekujemo samo da idu okolo s onim, da se našalim sa paragon blokovima i kažnjavaju nego da rade edukativno. Kako će radit edukativno kad se oni ne educiraju.
Dakle, ovaj zakon je po meni jedan od onih tipova zakona, ja recimo znate imate neke zakone o kojima malo radije diskutirate i o nekim zakonima koje diskutirate zato što morate prostor uredit što je. Ovaj zakon je nešto što je meni i po struci i po svemu relativno blisko i ja rado diskutiram o njemu, ali rado diskutiram o njemu da probamo shvatiti da sve ove norme koje jesu iza toga stoji stvarnost i u stvarnom životu netko treba napraviti akcijski plan, netko treba raditi u laboratoriju, netko treba provoditi inspekciju. Tko? Ljudi. Na čemu na kraju padamo? Na ljudima. Dakle, na ljudima koji kvalitetan kadar glavom bez obzira odlazi iz Hrvatske, ono što eventualno stranci dolaze tu im držimo nogu u vratima pa nema šanse barem jedno 122 razloga zašto oni ne. I možemo donijeti najbolje moguće zakona na ovom svijetu, oni mogu biti savršeni, u njima mogu biti procedure propisane na drugu decimalu, ali ti zakoni će uvijek padati na provedbi.
I ovaj zakon je jedan od onih zakona gdje govorimo i svi afirmativno govorimo želimo zaštiti zrak, želimo imati kvalitetan zrak, želimo imati zapravo jednu državu i zemlju koja ima prilike da i sa aspekta i zaštite okoliša i klimatski promjena bude jedna od onako malo višlje pozicioniranih da ne bude na dnu, ali kolegice i kolege, o zakonima možemo raspravljati na ovaj ili onaj način, ajmo konačno početi raspravljat o onima koji provode te zakone, koji će po tim zakonima radit, koji će osiguravati da ti zakoni budu provedivi, a to su ljudi.
Hvala.
Sljedeći klub zastupnika bit će onaj SDP-a, a govorit će poštovana zastupnica Mirela Ahmetović.
Izvolite.
Hvala lijepa.
Poštovani potpredsjedniče HS-a.
Ove izmjene i dopune zakona između ostalog čine se kako bi se on uskladio sa europskim direktivama i sa zahtjevima odnosno ciljevima EU. A dugoročni je cilj EU postići one razine kvalitete zraka koje ne ugrožavaju i ne utječu negativno na ljudsko zdravlje i na okoliš.
Lebdeće čestice, dušični dioksid i prizemni ozon danas se smatraju trima onečišćujućim tvarima koje najviše utječu na ljudsko zdravlje. Izloženost tijekom najveće koncentracije i dugotrajna izloženost ovim onečišćujućim tvarima ovise o težini utjecaja od narušavanja respiratornog sustava do prerane smrti.
I oko 90% stanovnika europskih gradova izloženo je tim onečišćujućim tvarima i to u koncentracijama iznad razine kvalitete zraka koje se smatraju štetnima po zdravlje. Npr. procjenjuje se da sitne lebdeće čestice u zraku skraćuju očekivano trajanje života u EU za više od osam mjeseci. Mislim da je ovo podatak zaista vrijedan pažnje i vrijedan mjera pa makar i ovih mjera koje mi danas donosimo.
U okviru Europskog zelenog plana u Akcijskom planu EU za nultu stopu onečišćenja utvrđen je cilj smanjenja broja slučajeva preuranjene smrti zbog izloženosti sitnim lebdećim česticama za više od 55% do 2030.g. u odnosu na 2005., prema analizi Europske agencije za okoliš EU je trenutno na dobrom putu da ostvari taj cilj jer se broj smrtnih slučajeva smanjio za otprilike trećinu u periodu od 2005.-2019.g.
Ovim zakonom određuje se i nadležnost i odgovornost dionika u postupku donošenja i provedbe akcijskih planova za poboljšanje kvalitete zraka. Uvodi se obvezno mišljenje o prihvatljivosti koja je sastavni dio odluke o donošenju akcijskog plana, a daje ga nadležno ministarstvo. Obvezuje se da su tijela jedinice lokalne samouprave i Grad Zagreb kao nositelji pojedinih aktivnosti i mjera dužna provesti i financirati mjere za smanjivanje onečišćenja zraka utvrđenih u akcijskim planovima. Propisuje se izvješća o provedbi mjera za razdoblje od dvije godine za jedinice lokalne samouprave se uvode nove prekršajne odredbe ukoliko ne provedu i osiguraju financiranje mjera za smanjivanje onečišćenja zraka.
Što se jedinica lokalne samouprave tiče i njihove uloge u izvršavanju akcijskih planova ona se odnosi na praćenje i procjenjivanje kvalitete zraka na svom području, određuje lokacije mjernih postaja za praćenje kvalitete zraka. Jedinice lokalne samouprave nadalje donosi program mjerenja razine onečišćenja, osigurava uvjete njegove provedbe, obavlja nadzor nad provođenjem tih aktivnosti i godišnje dostavlja Ministarstvu izvorne i validirane podatke o praćenju kvalitete zraka. I sve ove, zapravo svi ovi zadaci jedinice lokalne samouprave ne bi bili upitni da oni u nekom dijelu odstupaju od činjenice da jedinice lokalne samouprave ne posjeduju uvijek podatke koji su im potrebni da bi sve ove aktivnosti provele ili barem ne raspolažu istinitim, točnim i vjerodostojnim podacima.
Ja ću još jednom napomenuti, iako je državni tajnik u svom izlaganju spomenuo samo lebdeće čestice, dakle osim lebdećih čestica i prizemni ozon, odnosno povišena koncentracija prizemnog ozona može našteti zdravlju ljudi, životinja i biljaka i uzrokuju i štete na materijalima. Zbog toga je praćenje koncentracija prizemnog ozona sastavni dio praćenja kvalitete zraka. Prizemni ozon nastaje za sunčana vremena uz nisku relativnu vlagu i kada je zrak bogat dušičnim oksidima i hlapljivim ugljikovodicima, a to se tiče, odnosno događa se izgaranjem goriva u automobilima.
Zbog čega posebno taj prizemni ozon napominjem? Zbog toga što se nekako uvijek u usmenim izlaganjima ne navode neke druge onečišćujuće čestice koje bi se trebale navoditi, osim lebdećih tvari, a upravo prizemni ozon je predmet jednog izvješća o mjerenju kvalitete zraka na području općine Omišalj za razdoblje 2019. g. gdje je ciljna vrijednost ozona prekoračena 32 puta, što je više od dozvoljenog broja prekoračenja, a dozvoljeno je 25 puta godišnje.
Pa evo, ako hoćete, 7 puta je prekoračenje u Omišlju što se tiče prizemnog ozona bilo veće nego li je to dozvoljeno. I ovdje počinje i završava sva informacija koju jedinica lokalne samouprave ima o kvaliteti zraka na njezinom području. Iz tog razloga sam i postavila pitanje državnom tajniku pod kojim uvjetima i u kojim okolnostima će jedinice lokalne samouprave na kojima su postavljene mjerne postaje imati uvid u podatke o kvaliteti zraka na svom području, kako bi mogle reagirati upravo na odstupanje.
Osim toga, govornica prije mene, kolegica Mrak-Taritaš je ukazala na najvažniju stavku zapravo provođenja ovog, ali i svih drugih zakona, a to je upravo nadzor nad njegovom provedbom, odnosno osiguranje kvalitete nadzora provedbe zakona, a što bi trebalo biti uloga Državnog inspektorata. Pa kada dobijete izvješće o praćenju kvalitete zraka koje značajno odstupa od onih prihvatljivih, a nemate informaciju je li onečišćivač sankcioniran, je li upućen u provedbu nekih mjera, što je učinio i što danas čini i kako se danas ponaša u odnosu na ovakve rezultate, onda ne vidite previše smisla da vas se imenuje i obvezuje da pratite odnosno pišete akcijske planove i pratite i nadzirete njihovu provedbu, osiguravate uvjete njegove provedbe, odnosno njihove provedbe, određujete lokacije gdje će se postavljati mjerne stanice, itd., itd.
I rekla je kolegica Mrak-Taritaš da nažalost i Državni inspektorat kao vrlo važna institucija u ovoj državi se suočava sa manjkom kadrova. Jeste, sa ogromnim manjkom kadrova se suočava. Međutim, unatoč tome što čvrsto vjerujem da i u raspoloživim kadrovima u Državnom inspektoratu, zaista u većini, u velikoj ogromnoj većini govorimo o kvalitetnim, stručnim, radišnim, poštenim, nekorumpiranim kadrovima, postoje slučajevi u kojima se ovakve situacije, odstupanja od prihvatljivih rezultata onečišćenja zraka, ali i svih drugih segmenata okoliša, rješavaju naprosto nekakvim dealovima i dogovorima ispod stolova, na što nitko od nas ne može utjecati. Pa dobro je netko tu ranije utvrdio, naprosto onečišćivač, taj trenutak ako izađe u javnost, da je prešao granicu koja je prihvatljiva, malo zaustavi to onečišćavanje, a zatim kada se bura stiša, nastavi po svome i bez ikakvih sankcija.
Ja ću iskoristiti ovdje priliku i zaista apelirati na Ministarstvo gospodarstva i održivoga razvoja nadležnog za praćenje, zaštitu i očuvanje okoliša i prirode, da učini sve što je u njegovoj moći da upravo ovu dokumentaciju koju Ministarstvo nadgleda učiniti dovoljno snažnom da ju nijedan državni inspektor na ikakvim koruptivnim osnovama ne može zanemariti ili izigrati. Nemojmo činiti od Hrvatske samo statistiku, ne pišimo zakone samo da bismo ih pisali, ne zapošljavajmo ljude na ovako prevažna mjesta samo da bismo ih zaposlili, ne decentralizirajmo samo obveze bez financijske decentralizacije i svoj posao činimo, ne samo deklarativno, nego stvarno u cilju zaštite i zdravlja i kvalitete života građana, među kojima i sami jesmo i živimo.
Hvala lijepa.
Sljedeći klub zastupnika biti će onaj Za pravednu Hrvatsku, a govorit će poštovana zastupnica Ružica Vukovac, izvolite.
.../Govornik naknadno uključen./... poštovani državni tajniče sa suradnicima.
Dakle informacije o zagađenju zraka u Slavonskom Brodu uključena su u poglavlje ljudska prava i okoliš u okviru godišnjeg izvještaja o stanju ljudskih prava u Hrvatskoj za 2021. godinu, kuća ljudskih prava, centra znanja u području zaštite i promicanja ljudskih prava. Porazno je i izvješće o praćenju kvalitete zraka na postajama državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka u 2021. godini DHMZ-a. Izvješće pučke pravobraniteljice s početka 2021. godine o pravu na zdrav život i klimatskim promjenama ističe kako se u Hrvatskoj nedovoljno primjenjuje načelo održivog razvitka s obzirom na to da se zahtjevi zaštite okoliša, u što ubrajamo i pravo na čisti zrak često stavljaju u drugi plan u odnosu na društveni i gospodarski razvitak. Iako Hrvatska svojim brojnim strateškim dokumentima načelno iskazuje opredjeljenje za niskougljični i zeleni razvoj u skladu sa zahtjevima EU strategija niskougljičnog razvoja RH do 2030. donesena 2021. godine pokazuje nedostatak ambicije i političke odlučnosti, a u nekim segmentima i neusklađenosti, suprotnosti s pravcima razvoja EU. Povodom objave teksta prijedloga strategije okolišne organizacije istaknule su kako se iz njega ne može iščitati planira li Vlada RH u proces energetske tranzicije uključiti principe pravednosti uključujući EU mehanizam za pravednu tranziciju odnosno kako će zbrinuti primjerice radnike u sektorima koje je potrebno dekarbonizirati i ublažiti socioekonomske posljedice tranzicije. Sredinom 2021. godine usvojen je Zakon o gospodarenju otpada koji prenosi i dijelove europske direktive o jednokratnoj plastici, a kojim se zabranjuju lagane plastične vrećice i neki jednokratni plastični predmeti. Okolišne udruge naglasile su kako ovaj zakon propušta osigurati orijentaciju i prijelaz na višekratnu upotrebu i sustave za ponovo punjenje, ne samo zamjensku plastiku drugim materijalima za jednokratnu upotrebu čime bi se potaknulo istinsko kružno gospodarstvo.
Dio stanovnika Hrvatske još uvijek nama pristup vodi radi zadovoljavanja osnovnih životnih potreba. Prema službenim podacima mogućnost priključenja na sustav vodoopskrbe u Hrvatskoj ima 94% stanovništva dok priključenost iznosi tek 86% što ukazuje na to da 14% stanovnika Hrvatske još uvijek ima neadekvatan pristup vodi i odvodnji.
Nakon potresa na Banovini dio stanovnika i danas nema pristup zdravstveno ispravnoj vodi jer su bunari koje su koristiti oštećeni ili im kontejneri u koje su smješteni još uvijek nisu spojeni na vodovod i odvodnju.
Probleme sa nedostupnom ili zastarjelom infrastrukturom imaju uglavnom manje jedinice lokalne samouprave ili područja od posebne državne skrbi kao i javni isporučitelji vodnih usluga kojima nedostaje financijskih i kadrovskih kapaciteta za rješavanje nabrojenih problema.
Donošenje Uredbe o uslužnim područjima s kraja 2021. godine predstavlja prvi korak prema rješavanju ovih problema u nadolazećem razdoblju. U 2021. godini nastavljene su pripreme za realizaciju projekta izgradnji hidroenergetskog sustava Kosinj. Pravična naknada za izvlaštenje stanovnicima tog područja određena je na temelju procjendbenih elaborata, a ponuđene naknade izrazito su niske te nisu adekvatne za rješavanje alternativnog stambenog rješenja niti alternativne ekonomske aktivnosti u vidu prinosa od obrane zemljišta, obrade zemljišta.
S obzirom da se radi o strateškom projektu RH nadležno tijelo za provedbu postupka izvlaštenja je Ministarstvo pravosuđa i uprave koje unatoč činjenici da će izvlaštenjem doći do iseljenja većeg broja stanovnika izvlaštenje ne provodi temeljem posebno donesenog zakona kako je to određeno Zakonom o izvlaštenju i određivanju naknade. Umjesto toga provode se pojedinačna izvlaštenja čime se povećava rizik za diskriminatorni tretman pojedinca ili skupina što bi za posljedicu moglo imati veći broj stanovništva u poziciji socijalne isključenosti i siromaštva. Prema iskustvu okolišnih organizacija u okolnostima epidemije i u 2021. je bilo otežano sudjelovanje građana u provedbi javnih rasprava o procjenama utjecaja zahvata na okoliš jer i dalje nema mogućnosti online komentiranja prostornih planova čime se negativno utječe na sudjelovanje građana u donošenju odluka od javnog interesa. I dalje nam izostaju mjere učinkovite prevencije, šteta za okoliš i zdravlje stanovništva posebice adekvatne mjere kojima bi se smanjilo onečišćenje Jadranskog mora i zagađenje zraka.
Posebno je zabrinjavajuće stanje u Slavonskom Brodu gdje je indeks zagađenja u nekoliko navrata ukazivao na ekstremno onečišćenje zraka koje je čak 10 do 15 puta zagađeniji od dopuštenog. Prema podacima Europske agencije za okoliš Slavonski Brod našao se na 3 mjestu najgorih gradova u Europi po kvaliteti zraka, a loša kvaliteta zraka zabilježena je i u Zagrebu. Zbog neodrživosti postojećih odlagališta, njihove opasnosti za okoliš i zdravlje lokalnog stanovništva te nedovoljne informiranosti građana o načinu i važnosti odvajanja otpada gospodarenje otpadom kontinuirani je problem u Hrvatskoj.
I u 2021. godini negativan utjecaj na zaštitu okoliša imalo je i nepravilno odlaganje korištenih jednokratnih zaštitnih sredstava, maski i rukavica čija je uporaba porasla tijekom epidemije. Pored neadekvatnih sustava gospodarenja otpadom i dalje je učestali problem nedostatna infrastruktura za zbrinjavanje i pročišćavanje otpadnih voda. Zbog kršenja zakonodavstva EU o otpadu, okvirne direktive o otpadu i direktive o odlagalištima otpada krajem 2021. godine Europska komisija poslala je službenu opomenu Hrvatskoj te pozvala da se osigura odgovarajuća obrada otpada prije njegova odlaganja. Neispravna primjena direktive o odlagalištima otpada dovodi do većeg rizika za zdravlje građana, većeg onečišćenja okoliša te nepotrebnog …/Govornica se ne razumije./… gospodarskog materijala kada se odlaže otpad koji se može reciklirati. Ako se odlaganje ne može izbjeći države članice moraju poduzeti mjere kako bi osigurale da se odlaže samo obrađeni otpad, a provedene studije istrage pokazale su da se u Hrvatskoj nedostaci u pogledu tog zahtijeva da su ipak bili utvrđeni na svim postojećim lokacijama, kao i da se komunalni otpad odlaže bez ikakve obrade.
Pored već postojeće štete za okoliš u slučaju neotklanjanje uočenih nedostataka, Hrvatskoj prije i plaćanje velikih novčanih sankcija. Hrvatska se ni u 2021. g. nije dovoljno angažirala u prekograničnoj suradnji sa susjednim zemljama u svrhu zaštite okoliša, zastarjele termoelektrane u susjednim zemljama su i dalje operativne, što utječe na okoliš i zdravlje ljudi u Hrvatskoj i u drugim zemljama EU. Nakon izostanka dogovora između Hrvatske i Slovenije o zajedničkom skladištenju nuklearnog otpada iz NE Krško kao najizglednija lokacija za buduće skladište radioaktivnog otpada razmatra se bivša vojarna Čerkezovac u pograničnoj zoni, odnosno općini Dvor, jednoj od najsiromašnijih općina u Hrvatskoj. Proces odabira mjesta odlaganja nuklearnog otpada je netransparentan te nije bilo konzultacija s lokalnom zajednicom.
Od planova se nije odustalo ni nakon razarajućeg potresa na Banovini s epicentrom svega nekoliko kilometara udaljenim od planirane lokacije. Za kraj mogu pohvaliti dopunu prekršajnih odredbi u prijedlogu ovog Zakona i to u onom dijelu koji se odnosi na kažnjavanje odgovornih osoba u jedinicama lokalne samouprave, u jedinicama područne (regionalne) samouprave, odnosno Grada Zagreba i tijela državne uprave u slučaju da ne osiguraju provedbu i financiranje mjere za smanjivanje onečišćenja zraka u utvrđenim, koje su utvrđene u akcijskom planu za poboljšanje kvalitete zraka te ne osiguraju provedbu mjera smanjivanja onečišćenja zraka.
Također, pohvaljujem dopunu prekršajnih odredbi u dijelu koji se odnosi na kažnjavanje odgovornih osobama u jedinicama lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba, ukoliko se ne osigura izrada izvješća o provedbi mjera iz akcijskog plana za poboljšanje kvalitete zraka odnosno ne nadzire se provedba mjera iz akcijskih planova za poboljšanje kvalitete zraka.
Zahvaljujem.
Sljedeći klub zastupnika bit će onaj HDZ-a, a govorit će poštovana zastupnica Ljubica Maksimčuk, izvolite.
.../Govornik naknadno uključen./... kolegice i kolege.
Klimatske promjene, ali i industrija su učinile svoje kada je u pitanju i kvaliteta zraka. Mnoge europske zemlje su se odlučno uhvatile u koštac s tim tražeći rješenja. U prethodnim raspravama smo čuli od mojih kolega koliko onečišćen zrak djeluje na zdravlje ljudi, a to moji sugrađani iz Slavonskoga Broda najbolje i znaju. Stoga danas imamo raspravu o Konačnom prijedlogu Zakona o zaštiti zraka.
Predmetnim zakonom će se otkloniti nejasnoće u području donošenja i provedbe akcijskih planova za poboljšanje kvalitete života. U Zakonu iz 2019. g. koji je trenutno na snazi, učinjeni su propusti te se stoga i pristupilo izradi ovog učinkovitijeg zakonskog prijedloga iz kojeg je vidljivo da se propisuju strožije odredbe vezano uz nadležnost jedinica lokalne samouprave i Grada Zagreba. Za provedbu mjera i definiranju akcijskih planova u dijelu koji se odnosi za kažnjavanje lokalnih čelnika, ukoliko ih ne provode. Kroz još detaljnije propisane sadržaje, formu, način i rokove za donošenje akcijskih planova u kojima će biti jasno definirane mjere i učinci koji bi trebali rezultirati postizanju graničnih vrijednosti. Dodatno će se uskladiti pravni okvir vezan uz norme malih kućanskih ložišta. Kada su u pitanju ispitni laboratoriji, vidimo da se tu smanjuju obveze vezano za zapošljavanje u dijelu radnog iskustva i kvalifikacije radnika koji će raditi na poslovima praćenja kvalitete zraka.
Prijedlogom zakona uređuje se pitanje izdavanja suglasnosti Ministarstva za kupovinu i korištenje strogo ograničenih proizvoda koji odstupaju od graničnih vrijednosti. Naime, tu se radi o bojama i lakovima koji se koriste za bojanje starijih automobila, odnosno oldtimera. Ovim prijedlogom Zakona određuje se i nadležnost, ali i odgovornost svih dionika u postupku donošenja i provedbe akcijskih planova. Određuje se i nadležnost Ministarstvu u dijelu donošenja akcijskih planova za poboljšanje kvalitete zraka kroz davanje mišljenja o prihvatljivosti.
Jasno se definiraju obveze dionika, propisuje se da u slučaju neizvršavanja i provođenja mjera i neostvarivanja zadanih ciljeva će se pokretati postupak izmjena i dopuna akcijskih planova. Nadalje, ministar će pravilnikom urediti sadržaj i format akcijskog plana, način i postupak donošenja akcijskih planova, obveze jedinice lokalne samouprave i Grada Zagreba u donošenju, praćenju i provedbi istih. Dopunjuju se prekršajne odredbe u dijelu koje se odnosi na kažnjavanje odgovornih osoba u jedinicama lokalne samouprave u slučaju da ne osiguraju provedbu istih.
Uređuje se pravni okvir koji se odnosi na upis podataka uređaja za loženje i plinskih turbina i uvjetima koje one moraju ispunjavati. Dolazim iz grada Slavonskoga Broda, grada koji godinama stigmatiziran i možda i upravo zbog nedovoljno kvalitetnog tumačenja odredbi postojećeg Zakona. Ove izmjene će doprinijeti transparentnijim prezentiranju podataka, ali i boljim i kvalitetnijim akcijskim planovima koji definiraju izvor zagađenja, veličinu pritiska na okoliš, mjere i rokove koje će jedinice lokalne samouprave morati poduzeti kako bi smanjili djelovanje istih. Na području grada Slavonskoga Broda godinama je u više navrata evidentirana razina onečišćujućih tvari. Uzroci ovih onečišćenja su dolazili iz više izvora, rafinerija iz susjedstva, ali i iz industrijskih pogona, prometa, ložišta, odlagališta otpada, benzinskih crpki i drugih izvora.
Stoga kao Brođanka pozdravljam svaki napredak u našem zakonodavnom okviru koji će smanjiti utjecaj na okoliš i svim mojim sugrađanima omogućiti čisti zrak. Ali kako je situacija, kada je u pitanju Slavonski Brod kompleksna, i kako dio zagađenja dolazi iz susjedne nam BiH, naravno, i dalje će trebati razgovori kako bi se iznašlo rješenje, a svakako i posredovanje državnih tijela i ministarstva.
Želim samo napomenuti da se sadašnje obveze neće povećavati nego da se nova davanja već se postojeće obveze preuzeti ovim novim Zakonom. Kako između prvoga i drugoga čitanja, nije bilo sadržajnih promjena i slijedom svega navedenoga Klub zastupnika Hrvatske demokratske zajednice prihvatit će prijedlog ovog zakona.
Evo u ime Kluba zastupnika MOST-a govorit će poštovani zastupnik Miro Bulj.
Izvolite.
Volio bih da je ovdje bio ministar po prvi put jer je tema značajna. Međutim, vjerojatno ću se adaptirati, vidim da se počeo tek snalaziti, pa nećemo puno o njemu u svojoj ulozi novoga ministra. Međutim, moram kazati da ova tema ima velik značaj poglavito zbog toga što je nešto što je najbitnije i najsvetije i ono što moramo čuvati to je zrak, to je ozon, to je zrak poglavito u Republici Hrvatskoj koja ima dosta dobro očuvan zrak osim u određenim bazenima gdje imamo dosta problema po pitanju zraka.
Međutim, kad govorimo o zraku onda to je neodvojivo od održivog razvoja, jer jednostavno da bi imali ekološki prihvatljivu gospodarski razvitak onda moramo govoriti naravno to je spojivo. Mislim to ne možemo nikako razdvojiti. Ja bih samo kratko ovdje napomenuo da, to sam rekao u replici ono što je veliki problem ljudi koji žive to je onečišćenje zraka zbog lošeg gospodarenja otpada u Republici Hrvatskoj.
Ja sam i napomenuo u ovome trenutku vrlo loše gospodarenje otpadom, tj. propadanje projekata koji su po meni i bili besmisleni jer Lećevica vrh Dalmatinske zagore da tu bude gospodarenje otpadom meni je neprihvatljivo jer će napraviti velike štete na zrak kako na tom području tako i na pitke vode i taj najznačajniji resurs koji imamo u Republici Hrvatskoj poglavito na izvore odakle se napajaju ljudi u Dalmaciji, a tako i u cijeloj Hrvatskoj. Znamo i problem Marinščine, znamo i druge probleme centara za gospodarenje otpadom i sad smo dovedeni u situaciju, ja sam rekao da jednostavno su prisiljeni neki gradovi kao na primjer Vrgorac da prevozi u Sinj premda su Ploče puno bliže. Nije mi ni to drago. Ja ne bih želio svoj otpad prevoziti u bilo koji drugi grad, jer jednostavno gospodarenje otpadom mora se bazirati na onome što je održivo. To je znači odvajanje otpada, to je ono sortirnice, kompostane s čim se moramo truditi.
I ja kao gradonačelnik dajem sad maksimalno koliko god mogu. Za izgubljenim šansama nećemo plakati, ali moramo taj problem riješiti. Međutim, mi imamo u Dalmaciji, poglavito u Splitsko-dalmatinskoj županiji koja je najveća županija, koja ima pola milijuna ljudi, imamo ogroman problem gospodarenja otpadom, onečišćenja zraka poglavito u tom bazenu gdje je vrlo bitan razvoj turizma, ekologija, tu je Jadran, tu su izvori. Tako da tu dolazimo u jedan kaotičan problem.
Ja sam prije neki dan doslovno morao trkat za kamionom iz Vrgorca koji 150 km putuje. On je na dizel, staro vozilo koje prevozi iz Vrgorca autoputom, ugrožava promet, 4 puta skuplje Vrgorčanima. I zašto je to palo ministarstvu ili Ćoriću ja ne znam dosadašnjem ministru ugroze okoliša zbog čega je to njemu palo na pamet. Ja sam to ponavljao. Nadam se da će ministar Filipović malo progledati.
Rekao sam da je još uvijek u fazi nesnalaženja, tj. znam da se triba prilagoditi, međutim triba promptno reagirati. Ne samo što je igrao u košarkaškom klubu Alkar i slati poruke doli na taj način, nego on mora znači riješiti taj problem. Zbog čega? Jer to područje i drugi bazeni, spominjan je Slavonski Brod ali to je drugi problem, spominjalo se termo elektrane, spominjemo ugljen, spominjemo brojne utjecaje, pokušaje termoelektrane Peruču koju smo evo jedva ih zaustavili. Znači ugroza interesa gospodarskih, zato ovo ministarstvo nekako je kao vatra i voda. Gospodarstvo i ekologija nespojivo je vatra i voda. Kako ćete ih spojiti? Mislim jednostavno vatra ne može goriti kad je vodom polijete, tako i ovo ministarstvo nelogično sastavljeno okoliš i znači ovdje govorim o …/Govornik se ne razumije./… zgrada, tako i gospodarstvo jer tu je sukob interesa ogroman, ogroman sukob interesa.
Volio bih da je ministar, da ovo čuje, pisao sam mu i pismo. Nadam se da će nas pozvati jer uz zrak nama je ugrožena ovdje i voda. Mi imamo trenutno problem šta ti naši koji proizvode i ugrožavaju okoliš, a poglavito kad se radi o HEP-u koji proizvodi električnu energiju da bi spasili ono što se dogodilo sa plinom. Sad su povećali za 4, 5 puta cijenu dostave vode, tj. prepumpnih stanica. To je najviše vidljivo dole u Dalmatinskoj zagori, brdsko-planinskim područjima gdje je upitna likvidnost dostave vode 4 milijuna kubika godišnje od toga ide milijun i nešto na splitsko područje i zaleđe.
Sa dva i pol milijuna kuna od našega HEP-a koji koristi taj potencijal i resurs. Cetina koja proizvodi 40% hidro energije i koja ima velike štete po pitanju i ugroze zraka i svega onoga što smo imali. Sa 2 i pol milijuna kuna ove godine je došlo na 10 i pol milijuna kuna, a ukupni prihodi vodovoda su, Cetinskog kraja koji napaja i dio Splita su 22 milijuna kuna. Znači pola, znači upitna je likvidnost. Ministar se još nije očitovao.
Naš HEP očito želi pokriti Vlada da lokalne samouprave i narod na tome terenu pokriju, da mi poskupimo cijenu i da pokriju troškove ove krize koja je uzrokovano vidimo šta je sa plinom. E to nećemo dozvoliti makar ja na kolima stao, prosvjedova, štrajka glađu, to nećemo dozvoliti da taj naš resurs koji imamo, znači govorimo o okolišu i zrak i prirodu i resurs. Ja kao gradonačelnik šaljem poruku kao većinski vlasnik vodovoda uz ostale općine i gradove, da neću dozvoliti da građani, to je na svim vodovodima, tako da znamo. Vjerojatno gradonačelnici koji su bliži vlasti neće jasno koji proizlaze iz te vladajuće većine neće o tome progovoriti.
Isto je i u Imotskome, tri puta je poskupilo ovdje na Imotskom području, u cijeloj Hrvatskoj, a poglavito u brdsko-planinskim područjima. I sad ćete nas dovesti da uzmem ključ i reći neću vam davat struju, nema Split vode.
Ugrozit ćemo plaće, likvidnost. Pisao sam pismo, opet ću pisat pismo evo državni tajniče ako možete stupiti sa ministrom u kontakt da ozbiljno porazgovaramo jer HEP je u vlasništvu hrvatskoga naroda i nemojte da priko sirotinje prebija dugove oko plinare koja imamo u Zagrebu i na drugim dijelovima. Nije kriv za to narod ni cetinskog kraja ni imotskog kraja ni Gorskog kotara, ni Istre za to je kriv onaj ko je gospodario. Ja sam davao i rješenja pa evo da napravi jedinstvenu nabavu i da HEP preuzme dio tih troškova, a ne isključivo samo narod i siromašne lokalne samouprave koje doslovno, ponavljam, ovdje ozbiljnim jezikom govorim ovih dana ću burno i reagirati jer jedino tak možemo zaustaviti, a sad govorim tiho, primireno kad govorim o zraku, kad govorimo o očuvanju okoliša da je ugrožena i dostava vode kućanstvima na području cijelog brdsko-planinskoga područja gdje je pet puta poskupila električna energija ili više od 400%.
Stoga evo još jedan ovaj ozbiljan problem otvaram još jednom ovdje, pitao sam premijera on je reka javi se ministru, međutim ministar otišao na fakultet i na plaću u HNB ako je otišao na 50.000 kuna, brige njega sad za ovim za problemima naroda na tome području. To je jedan od velikih problema.
Znam možete reći otišli ste od teme, međutim nisam otišao od teme jer hidroenergija na području RH najviše daje Cetina rijeka, 40% hidroenergije, tri puta više daje Cetina rijeka energije RH nego što daje ova nuklearka Krško. I sad ćete poskupiti pet puta vodu sa 2,5 milijuna kuna godišnje tj. struje kojom pumpe propumpavaju i to je ogroman problem ljudi. Premijer je neozbiljno to shvatio moje pitanje ovdje zastupničko. Ministar je bio na odlasku pa je se smijao.
A šaljem poruku ministru Filipoviću radi se o problemu gdje će biti ugrožena dostava vode, pitke vode ljudima, di će tvrtke koje brigaju se tome vodovodi lokalni gdje će dovesti upitnost njihova likvidnost, doslovno plaće i funkcioniranje sustava.
Ne možete prebaciti sve na lokalne, na ljude da im povećajemo cijene vode, ne može to HEP raditi. Ne može ko eksploatira to raditi na ovaj način.
Stoga još jednom o zraku se da pričati, da se poboljšati, Hrvatska od određenih bazi na velikih urbanih cjelina i tih problema Slavonski Brod i naravno industrijski troski koji imamo evo u Biljanima, imamo u Omišu koje isto ispuštaju određene stvari u zrak, moramo čuvati naš zrak, moramo čuvati naš okoliš, moramo se gospodarski razvijati. Sve dobro što je triba prihvatit ću, isključivo i samo sve prebacivat na lokalnu samoupravu. Ja kao gradonačelnik napravit ću sve akcijske planove, s vama ću razgovarati što god triba, međutim sve lokalne jedinice imaju taj kapacitet niti mogu to provoditi. … ima jedna usporedba 40% jedinica lokalnih samouprava nema financijski kapacitet da osigura za jedno dijete vrtić, a kamoli ove puste akcijske planove. To je besmislenost našega ustroja, županija i ovoga svega što imamo, ali to je druga tema.
Hvala.
Sljedeći klub zastupnika biti će onaj zeleno-lijevog bloka, a govorit će poštovana zastupnica Urša Raukar Gamulin o temi zraka.
Nemojte se brinuti znam koja je tema. …/Upadica Reiner: Ne, ne, ne, nisam na vas mislio./… aha, ok. Hvala lijepo.
Dakle, prije svega bi obaviješteni smo u javnosti da se novog ministra treba zvati izvanredni profesor doktor nauke tako da tako smo vidjeli u medijima, pa evo kolege samo da znamo kako mu se trebamo obraćati. …/Upadica Reiner: Znanosti valjda./… Kada dođe, navodno je to zahtjev njegov da ga se tako oslovljava. Dobro.
Znači mi smo u prvom čitanju dapače pohvalili pomak u borbi protiv onečišćenja zraka i onda smo rekli da ćemo taj prijedlog zakona podržati, kažemo i sada zbog važnosti te teme naravno da ćemo ga podržati. Ali evo sa žaljenjem možemo konstatirati da naše neke primjedbe ili naši prijedlozi zapravo nisu usvojeni, pa ćemo ih mi sada ponovno ponoviti, a neke ćemo i u amandmanima dati.
Dakle, ovako Komisija je 12. svibnja '21. donijela Akcijski plan EU prema postizanju nulte stope onečišćenja zraka, vode i tla, a u okviru Europskog zelenog plana koji se nažalost u ovom prijedlogu izmjene i dopune Zakona o zaštiti zraka ne spominje. Pa da kažemo da su u planu postavljeni glavni ciljevi smanjenja onečišćenja do 2030. i EU se usmjerava prema postizanju cilja za 2050. dakle to bi bio zdravi planet za zdrave ljude posebno u poboljšanju kvalitete zraka, radi smanjenja broja slučajeva preuranjene smrti uzrokovanih onečišćenjem zraka i to za 55% do 2030.
U planu je naveden niz inicijativa i mjera uključujući sljedeće, usklađivanje standarda kvalitete zraka s najnovijim preporukama Svjetske zdravstvene organizacije. Svi smo upoznati sa činjenicom da je onečišćenje glavni uzrok brojnih i mentalnih i fizičkih oboljenja i slučajeva preuranjene smrti, osobito kada je riječ o djeci o ljudima sa određenim zdravstvenim problemima i naravno o starijim osobama. I osobe koje žive u siromašnijim područjima vrlo često žive u blizini onečišćenih lokacija i u područjima sa vrlo visokim protokom prometa. I netoksičan okoliš ključan je i za zaštitu naše bioraznolikosti i eko sustava jer je onečišćenje jedan od glavnih uzroka gubitka bioraznolikosti koji smanjuje sposobnost eko sustava da pruža uslugu kao što su sekvestracija ugljika i dekontaminacija zraka i vode. Sve to znamo, eto žalimo da toga nema.
Prema nedavnom izvješću Europske agencije za okoliš o zdravlju i okolišu, onečišćenje zraka u EU svake godine uzrokuje više od 400.000 slučajeva preuranjene smrti među ostalim naravno od raka. Ne postoje lako pretraživi podaci o negativnim utjecajima na zdravlje u Hrvatskoj. Procjena je kako samo od lebdećih čestica imamo oko 1.000 prijevremenih smrti u, godišnje u Zagrebu, a za Hrvatsku je procjena između 50 i 150 na 100.000 stanovnika tih preuranjenih smrti. Evo, svega toga nažalost evo nama je žao da toga nema u o, o tom akcijskom planu nema riječi.
U javnoj raspravi je Nastavni zavod Andrija Štampar dao nekoliko primjedbi koja je većina usvojena, ali odbijena je ona oko uključenja bioloških čestica u zakon. To su npr. alergeni biljne vrste, alergene biljne vrste koje emitiraju pelud i spore, znači to su prirodni onečišćivači zraka. Na temelju znanstvenih činjenica sve je veći iskazani rizik utjecaja ovih čimbenika na zdravlju i kvalitetu života te je posebno utjecaj na urbane sredine i gospodarstvo u cjelini. U EU se gospodarsko opterećenje radi invazivne biljne vrste ambrozije procjenjuje na 7,4 milijarde eura godišnje. Znači dosta jasan argument da bi se takve onečišćivače trebalo uključiti u ovaj zakon. I zato predlažemo, još jednom ćemo nastojati predložiti da se to uvrsti u ovaj prijedlog zakona preko amandmana.
Zatim, DHMZ dao je isto tako primjedbu oko stavka 4. Članka 7. važećeg zakona. Naime, tu je DHMZ dobio obavezu ako privremeno neće biti u mogućnosti obavljati poslove modeliranja za potrebe stručnih analiza podataka koji su neophodni za izradu akcijskih planova iz Članka 54. ovog zakona on je obavezan osigurati provedbu tih poslova bez odgađanja. Međutim, nije jasno kod koga bi oni to osigurali tu, tu provedbu tih, tih poslova budući da nije poznato da li u RH uopće postoje ustanove ili privatne firme koje imaju modelarski sustav koji bi mogao biti angažiran do tog, do kraja tog projekta RQ kojim će se kompletirati modelarski sustav u punoj operativnoj spremi zbog toga smo mi u prvom čitanju govorili o besmislenosti te, tog, tog članka ali eto sad ćemo pokušati preko, preko amandmana. Žalimo isto tako da se primjedbe pučke pravobraniteljice nisu, nisu ovaj prihvatile jer je pučka pravobraniteljica godinama vrlo aktivno uključena u probleme koji su uzrokovani onečišćenjem zraka i naravno povezanu legislativu s tim temama.
Mi smo isto tako u prvom čitanju se zalagali da se afirmira potreba istraživanja, sufinanciranja istraživanja i uključivanja indikativnih i inovativnih metoda praćenja kvalitete zraka u modeliranje za potrebe procjene te kvalitete zraka.
Dakle, razvoj tehnologije omogućuje građanima i građanskim inicijativama da uz razumne troškove sami aktivno sudjeluju u monitoringu zagađenja zraka u svojim lokalnim sredinama. Ovaj sad prijedlog spominje građane i udruge bez naznake kako da aktivno sudjeluju pa zato predlažemo da se to tj. predložit ćemo amandmanom da se to malo konkretnije propiše kako bi se i oni mogli aktivno uključiti u praćenje kvalitete zraka.
Evo, dakle mi ćemo s amandmanima pokušati još naše prijedloge ipak unijeti u ovaj prijedlog zakona, ali bez obzira zbog važnosti te teme ćemo ga, Klub zeleno-lijevog bloka će ga podržati.
Zahvaljujem.
Slijedeći klub zastupnika bit će onaj Socijaldemokrata, a govorit će poštovana zastupnica Marina Opačak Bilić.
Izvolite.
Hvala potpredsjedniče.
Poštovane kolegice i kolege, evo raspravljamo danas o Konačnom prijedlogu Zakona o zaštiti zraka. Naime, problem očuvanja i zaštite zraka te borba protiv njegovog zagađenja i onečišćenja jedan je od ključnih problema današnjice, jedan od ključnih problema čovječanstva i doista ovo pitanje traži posebnu pažnju i sveobuhvatnu akciju svih. I kad malo konkretnije pogledamo što mi to kao država činimo po ovom pitanju lako dođemo do zaključka da tu ima puno prostora za popravak. Dakle, vrlo jasno možemo reći da od strane svih sudionika u provedbi aktivnosti u cilju kvalitetnijeg zraka vidimo dosta neozbiljnosti. Srećom pa dobar dio Hrvatske udiše zrak prihvatljive kvalitete, no nažalost oni gradovi i mjesta koji se susreću s onečišćenim i zagađenim zrakom prikazuju svu neozbiljnost svih onih koji bi trebali biti dionici rješavanja ovog problema. I upravo su gradovi poput Kutine, Osijeka, Zagreba, Siska i konačno u najvećoj mjeri Slavonskog Broda jasni primjeri neozbiljnosti ili ako hoćete jasni primjeri nečinjenja.
Što se tiče samog Zakona o zaštiti zraka ako realno pogledamo čak i postojeći dakle još uvijek aktualni zakon iz 2019. je dobar, dakle posljednja izmjena je bila 2019. prilikom razdvajanja s tematikom klimatskih promjena. Pa i raniji dotadašnji zakon iz 2011. bio je dobar i prihvatljiv i on je bio dorađen i dopunjen, izmijenjen 3 puta, no sam po sebi bio je dobar, jednako kao i sada ove sve predložene izmjene. Koliko su zapravo sad predložene izmjene dobre ili ne to će zapravo ostati pitanje jer čak i kada ih ugradimo u zakon ostaje pitanje što i koliko će se zapravo promijeniti u praksi i koliko će zapravo sam zakon utjecati na stvarno poboljšanje kvalitete zraka u Hrvatskoj.
Sad imamo dobar dio članaka koji se izmjenjuju tj. usklađuju se opet s direktivama EU, no ključno što želim reći je to da mi možemo donijeti bilo koji zakon, možemo ga donijet s većim ili manjim izmjenama, a vidimo da je ovaj zakon poprilično često mijenjan, dakle 5 puta u 10-tak godina, nadalje možemo napravit najbolje ideje, ali ključno ostaje to da u praksi naši građani nemaju tu vrstu dakle nemaju sigurnost da je kvaliteta zraka u ovim kritičnim gradovima išta bolja. I naravno da građani zapravo nemaju sigurnost da bi mogli biti sigurni da kvaliteta zraka neće imat štetnih utjecaja i štetnih posljedica zraka na njihovo zdravlje. Dakle, poznato je već da nas Europska komisija konstantno upozorava da je zrak u Hrvatskoj loše kvalitete tj. da je evo konkretno u Slavonskom Brodu zrak treći najlošiji u Europi i baš zato je nevjerojatno da kod nas paralelno tome godinama izostaju neke osnovne tj. najosnovnije mjere koje bi doprinjele smanjenju i energetske učinkovitosti i zapravo smanjenju emisije stakleničkih plinova. Zato ću naglasit neke od mjera koje izostaju. Evo znamo da u Slavonskom Brodu konkretno postoje tvrdnje da zagađenje dolazi od prometa i od kućnih ložišta i ako je to tako da bi zapravo uspostavili jasan mehanizam za ostvarivanje energetskih i okolišnih ciljeva treba reć da je nedovoljno i da ne mogu mjere energetske obnove uključivati samo i tek obnovu fasada javnih zgrada ako su nam zapravo jedan od najvećih zagađivača promet i kućna ložišta. Dakle u znatno većoj mjeri sredstva moraju biti usmjerena ciljanim potrebama, u ovom slučaju smanjenju onečišćenja zraka na području određenog grada jer ako su uzrok zagađenja kućna ložišta onda je neozbiljno koliko i kako se ulaže u energetsku obnovu i u promjenu načina grijanja kućanstvima koje je navodno ovdje ključno.
Također čak niti one minimalne mjere koje su bile najavljene nisu se provodile. Tu mislim na energetsku obnovu obiteljskih kuća koja je izostala nekoliko godina za redom, a znamo da bi se zapravo samim provođenjem takve mjere ostvarile uštede energije u krajnjoj potrošnji, a zapravo smanjila bi se i emisija čestica tijekom sezone grijanja. Dakle, osim što su potpore za energetsku obnovu kuća izostale 4.g. pitanje je gledamo li pri provođenju mjera ciljano na neka područja i naravno da ne gledamo. Tu prvenstveno mislim na to da je postotak subvencioniranog dijela, a sada u konačno evo objavljenim javnim pozivima za obnovu obiteljskih kuća zasigurno trebao biti povoljniji i viši upravo u ovim gradovima koji se bore s onečišćenim zrakom, dakle utvrđeni omjer financiranja 40:60 u ovim mjestima koji evo na mjesečnoj bazi zapravo prekorače godišnje granične vrijednosti smatramo da bi omjer sufinanciranja trebao biti minimalno 20:80.
Kako slušamo tvrdnje za zagađenje dolazi u najvećoj mjeri od kućnih ložišta pitanje je i pružamo li našim građanima zaštitu ili priliku da će se raditi na poboljšanju toga. Teško jer ponovno iako je obećana možebitna subvencija priključaka centralnog toplinskog sustava kućanstvima koja bi potaknula korištenje izvora energije s najmanjim emisijama čestica takav prijedlog zapravo nikad nije realiziran.
Dodatno, znamo i to da će se s obzirom na cijenu plina do iduće sezone još veći dio građana i zbog ekonomske krize preći grijati na drva, dakle ni tu nema pomaka.
Kad gledamo promet koji se također navodi kao glavni razlog onečišćenja zraka evo tu čak imamo nekakvog djelovanja iako nismo još smanjili porez na nova vozila, niti pretjerano zapravo potičemo kupnju električnih vozila, ali nismo u ovom pitanju baš toliko neozbiljni kao država. I zašto to kažem? Pa evo upravo zato jer možemo reći da mi u Klubu Socijaldemokrata imamo pretpostavku da se u Hrvatskoj vjerojatno cijenama goriva možda utječe na pitanje zaštite zraka i borbe protiv zagađenja okoliša jer evo možda je cijena goriva od 14 kuna zapravo metoda poticanja korištenja alternativnih prijevoznih sredstava. Da nismo u potpunosti neozbiljni po pitanju smanjenja onečišćenja zraka od prometa čuli smo evo na primjeru jučer nezadovoljnog taksiste koji zapravo ne smije voziti tj. ne smije pružati uslugu, taksi uslugu vozilom starijim od 5.g., dakle imamo evo i tih nekih aktivnih mjera i na ovom primjeru možemo reć da brinemo za okoliš, no opet s druge strane to je samo pokazatelj da se mjere kad su usmjerene tome da ih trebaju primjenjivat građani onda su one provedive, one su odmah aktualne, one su na snazi i odmah se kažnjavaju oni koji ih ne poštivaju i to je da budemo jasni u redu. No s druge strane ako institucije ne primjenjuju i ne provode ono što, što bi trebale onda je to eto jednostavno tako. Dakle nastavno na primjer taksista paralelno tome u istoj državi u gradu koji je često, vrlo često zagađeniji čak i od Pekinga mi nemamo izrađenu Studiju utjecaja zraka na zdravlje ljudi, Povjerenstvo za praćenje kontrole kvalitete zraka sastaje se unatoč svakodnevnim prekoračenjima, evo sastaje se doslovno svake prijestupne godine, a uz to ministarstvo i grad konstantno prebacuju loptice i natežu se godinama tko će zapravo manje učinit da se navedeni problem riješi i onda naravno da možemo reć da vidimo veliku dozu neozbiljnosti jer je zakon vrlo jasan kad ga trebaju poštivat građani, ali nije i za institucije. I zato napominjemo da se osim što donesemo zakon moramo računati na njegovu primjenjivost i moramo raditi na njegovu provođenju i tek kad krenemo rješavat pitanje odgovorno, a ne na način da se same stvari od sebe odvijaju onda će i građani imat osjećaj da se o njima brinemo. Hoćemo li to postić ovim izmjenama i dopunama ili ćemo to postići tek promjenom načina razmišljanja i većom angažiranošću institucija vidjet ćemo.
Zaključno, prijedlog konačnog Zakona o zaštiti zraka nije znatno promijenjen od prvog čitanja, on je, u svim elementima predstavlja zapravo usklađenje nacionalnog zakonodavstva sa zakonodavstvom EU i naveli smo zapravo pri prvom čitanju članke i stavke koji bi mogli bit bolje uređeni i iznijeli smo tada nejasnoće koje bi mogle proizići u provođenju zakona, a pažnju smo evo usmjerili na čl. 54. koji ste ostavili nepromijenjen vezano za odgovornost čelnika pri iniciranju i provođenju akcijskog plana.
I za kraj, evo čuli smo danas, a znamo i svi kolika je zapravo važnost pošumljavanja kada govorimo o kvaliteti zraka, dakle imamo zadani cilj i obvezu zasađivanja milijun stabala godišnje do 2030.g. pa ću ja evo iskoristiti ovu priliku da napomenem kako imamo jednu vrlu korisnu bilju, biljka konoplja koja upija više od četri puta, četri puta više ugljičnog dioksida nego bilo koja druga vrsta stabala. Pa evo čisto da i o tome razmišljamo s obzirom da imamo prijedlog zakona kluba Socijaldemokrata zapravo o široj primjeni i legalizaciji ove biljke.
Konačno, evo naši građani zaslužuju čist i zdrav zrak i evo nadam se da će implementacija zakona biti podignuta na višu razinu i da će se aktivnosti ministarstva, evo imamo novog ministra ovom resoru, nadamo se da će on puno ozbiljnije pristupiti ovoj temi i da će se zapravo aktivnosti i svih povezanih institucija odgovorit na pitanje kvalitete zaštite zraka od onečišćenja.
Hvala.
Hvala lijepa.
Sada ćemo napraviti jednu kratku stanku do jedan sat kada će biti iznošenje stajališta u ime klubova zastupnika i nezavisnih zastupnika.


STANKA U 12:47 SATI
Sada ćemo se vratiti na našu točku Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti zraka pojedinačne rasprave i prva će govoriti poštovana zastupnica Vesna Vučemilović.
Izvolite.
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče HS-a.
Poštovani državni tajnici, kolegice i kolege.
Evo još jednom ćemo se vratiti ovom iznimno važnom zakonu i u principu mi imamo relativno dobar zakonski okvir, problemi nastaju u provedbi naših zakona kontroli i naravno uvijek nekako zapne oko tih financijskih sredstava, ali kod ovog zakona mislim da je važno i osvijestiti u principu važnost mjerenja kvalitete zraka i poduzimanja svih mogućih aktivnosti kako bi se ta kvaliteta dovela na zadovoljavajuću razinu.
Još jednom ću se vratiti na to izvješće Europske agencije za okoliš koje uistinu kod svih nas ipak treba pojačati tu svjesnost o tome koliko je važno raditi na poboljšanju kvalitete zraka.
Znači ponovit ću da ti eksterni troškovi su uistinu izuzetno veliki, održavaju se na različitim razinama i u različitim granama. Sad čim kažete dvije milijarde eura odnosno 15 milijardi kuna to su ogromni novci, također brojka koju oni navode, a to je znači da imamo svake godine 5.000 preuranjenih smrti zbog loše kvalitete zraka i što je najgore iz godine u godinu taj broj raste, mislim da nas sve treba potaknuti ne samo na razmišljanja nego i na aktivnost.
Ja ću vas podsjetiti na korona brojke i podsjetit ću vas na sve ono što smo mi učinili kako bi te brojke bile što manje. Za sve mjere u epidemiji korona virusa potrošeno je 45 milijardi kuna, 15.000 preminulih je bilo, ako pogledamo ovo, ovo je itekako ozbiljna situacija, evo samo napravimo paralelu s onim što je bilo u ove zadnje dvije godine i pokrenimo se najprije znači kroz što više mjernih postaja i opet naglašavam, one koje će biti u državnoj mreži jer evo i u ovoj stanci malo sam razgovarala sa ljudima iz ministarstva to nisu jednostavna mjerenja, za to moraju biti ljudi koji su kvalificirani, koji imaju potrebna znanja i iskustvo, certificirani laboratoriji, znači nije samo postaviti mjernu stanicu nego isto tako i održavati, sve to zahtjeva ne samo financijski angažman nego isto tako i angažman ljudi koji su osposobljeni to raditi i to nisu mala sredstva kada gledate i inicijalno, ali isto tako i u kontinuitetu svake godine, no to nas ne bi trebalo obeshrabriti i još jednom ću povuć paralelu sa svim mjerama koje smo koristili u epidemiji koronavirus i onda vidimo da to, ovo su ovdje daleko manja sredstava, a mi u biti znamo što je problem, znači točno su locirana mjesta koja su izvor emisija u zrak, elektroenergetski sektor, rafinerijski sektor, tzv. druge aktivnosti, tu poglavito mislim na gospodarenjem otpadom koje se javlja kao onečišćivač i to ukazuje da je to jedan segment kojem treba uistinu posvetiti posebnu pozornost u svim segmentima i tu je dobro što je u nadležnom ministarstvu i gospodarenje otpadom i zaštita zraka, znači može se djelovati kompleksno kako bi se to rješavalo i još jednom ću samo ponoviti da dok mi nemamo tu jaku državnu mrežu mjernih postaja ne možemo očekivati da će onda i ti akcijski planovi biti u skladu s onim što je uistinu potrebno našim građanima kako bi se osigurala kvaliteta zraka koja neće biti ugroza za njihovo zdravlje jer vidimo evo spomenut ću još jednom građane Belišća koji ponovo 21.5. imaju svoj ne znam kako bi to nazvala, nije to prosvjedni marš, oni šetaju, hodaju od Belišća do Valpova budući da su to dvije cjeline koje su usko povezane kako bi ukazali na taj problem, to je već drugi po redu i oni neće stati, ja se nadam samo da će lokalne vlasti reagirati kako ne bi došlo do prosvjeda kakve smo imali prošle godine u Donjem Miholjcu kada je bio sličan problem. Hvala.
Imamo nekoliko replika, prva je poštovane zastupnice Vukovac.
Zahvaljujem predsjedavajući.
Poštovana kolegice Vučemilović, evo spominjete u kraju iz kojeg vi dolazite postoji ugroza od onečišćenog zraka, u kraju iz kojeg ja dolazim isto tako postoji ugroza zdravlja stanovništva od onečišćenog zraka, a mi danas ovdje govorimo o prijedlogu zakona koji jasno kaže da zapravo učinkovitost zaštite i poboljšanja kvalitete zraka osiguravaju HS, Vlada RH, te predstavnička i izvršna tijela od jedinica lokalne i područne odnosno regionalne samouprave unutar svoje, ali i evo ovim zakonom određene nadležnosti. Agonija sa onečišćenim zrakom konkretno u Slavonskom Brodu traje pa preko 13-13,5.g., tko je po vama odgovoran? Zahvaljujem.
Poštovana zastupnica Vučemilović.
Pa hvala lijepa kolegice Vukovac.
Uistinu to što prolaze građani Slavonskog Broda je, vi ste upotrijebili dobru riječ, to je agonija koja traje predugo, bila je povezana i sa Rafinerijom u Bosanskom Brodu, sada je to, utjecaji su drugačiji, očigledno su odgovorni manje-više svi. Evo ja ne bih nikoga posebno izdvajala, ali inicijativa ne može doći samo od građana, moraju i oni koji su nadležni na lokalnoj i na regionalnoj i na nacionalnoj razini svako u svom segmentu odraditi sve ono što je moguće, što je primjereno i što će u konačnici polučiti rezultate kako građani Slavonskog Broda bi konačno imali onu kvalitetu zraka koja će im, koja neće biti ugroza za njihovo zdravlje, sada to nemaju.
Poštovani zastupnik Ivanović.
Hvala lijepo uvaženi potpredsjedniče.
Uvažena kolegice Vesna, malo sam pratio i vašu raspravu u ime kluba i naravno detalj koji ste spomenuli je vrlo bitan, zrak je komponenta bez koje nema života. Prema tome vrlo je bitno kakav će zrak biti, često nije kontaktibilno, želimo nekada industriju, želimo radna mjesta, naravno zagađivači su uvijek prisutni. No problem Valpova i Belišća uistinu je dobro istaknut i podržavam tu priču. Zašto? Zato što ta priča traje dugo, tehnologija je bitno napredovala u zadnjih 30-tak i više godina i postoje stvari koje, koje su bitne. Mislim da ti ljudi koji žive blizu tih industrijskih pogona, pa i pokraj odlagališta otpada trpe štetu i mislim da im treba pomoći, građanske inicijative su super, ali trebaju nam rješenja koja će biti trajna i koja će stvarno napravit uvjete i preduvjete za život bolji nego što je sada.
Poštovana zastupnica Vučemilović.
Hvala lijepa.
Kolega Ivanović, mogu samo reći da se u potpunosti s vama slažem, naime to je problem koji također evo kao i u Slavonskom Brodu traje jako dugo i to je nešto što se mora riješiti i nitko nema ništa protiv industrije, dapače industrija je dobra. Ja često govorim o ponovnom pokretanju, reindustrijalizaciji Hrvatske koja je nužna i moguća u ovoj eri deglobalizacije kada se industrije sa Dalekog Istoka vraćaju, ali to mora biti sukladno svim onim propisima koji su važeći u EU i koji su primjereni za 21. stoljeće u kojem živimo i koji moraju znači respektirati i pravo građana na uvjete života koji će osiguravati njihovo zdravlje, a tu je kvaliteta zraka izuzetno bitna. Tako da slažem se s vama u potpunosti da svi trebaju mjerodavni učiniti, trebamo krenut najprije od te mjerne postaje.
Hvala.
Poštovani zastupnik Pavliček.
Poštovana kolegice Vučemilović, kako komentirate činjenicu da godišnje u Hrvatskoj imamo oko 5 tisuća preuranjenih smrti zbog loše kvalitete zraka odnosno zagađenosti i to po podacima Europske agencije za okoliš, a da se o tome jako malo u javnosti govori dok s druge strane na dnevnoj razini dobivam informacije koliko nam ljudi premine od Covida. Zašto se ne posveti veća pozornost što se tiče zagađenosti okoliša i općenito ovakvih slučaje?
Poštovana zastupnica Vučemilović.
Hvala lijepa poštovani kolega Pavliček. Ha čujte, možda kada je kvaliteta zraka u pitanju, onda nema javnih nabava koje su pod velikom tajne označene kao tajno, jako tajno. Nema nabavljanja nekakvih, ne, zaštitne opreme, cjepiva po cijena koje još uvijek ne znam, pa onda možda to i nije tako interesantno u državi koja je po percepciji korupcije na visokom mjestu u EU, to isto nije nešto što se može u ovoj raspravi zanemariti, ali da je kvaliteta zraka također, ugroza za zdravlje naših građana i to možda na istoj razini ako pogledamo znači taj broj preuranjenih smrti koji navodi Europska agencija za okoliš i da sve to skupa treba vrlo ozbiljno shvatiti i posvetiti tome posebnu pozornost i to na svim razinama, to stoji i ja sam isto povukla paralelu sa ovom epidemijom koja je bila, koronavirusa, nedovoljna pozornost se posvećuje.
Hvala. Poštovani zastupnik Bulj.
Hvala lijepo. Evo, ja bih spomenuo jednu temu koja je, marginalno prolazi, a to je vidimo da je zrak bitan, mislim da to ne trebamo naglašavati, bit posebno pametan, čistoća zraka. Međutim, mi u posljednje vrijeme zbog korištenja raznoraznih kemikalija, pogotovo u poljoprivredi, kao što je glifosat ili cidokor, da lakše ljudi razume, događa nam se veliki pomor pčela. Cijele košnice na, u biti doslovno izumrle pčele. Znači tu se pojavljuje više pitanja. Što se događa u Hrvatskoj po pitanju evo, u ovome slučaju, pčela?
Da li je to cidokor u pitanju, tj. glifosat, dao sam i zakon o zabrani ili je preveliko elektromagnetsko zračenje koje pčele gube, ovaj, pčele gube orijentaciju na taj način ugibaju? Evo, pa ja bih ovo pitanje postavio i vama, pčele kao .../Govornik se ne razumije./... naravno i nadležno .../Govornik se ne razumije./... ministarstvo?
Hvala. Nije baš u svezi sa zrakom, ali poštovana zastupnica Vučemilović, odgovor.
Hvala lijepa kolega Bulj. Otvorili ste pitanje koje je izuzetno važno i činjenica je da smo to pitanje već postavljali i ministrici Vučković kad je bila za neke druge teme, ali radi se o ozbiljnom problemu koji se ponavlja iz godine u godinu i to manje-više koliko ja to pratim, na određenim područjima, je li? Kažu puno stručniji od mene za to područje da kada se takve stvari događaju, one ukazuju stvarno na probleme koji mogu biti različite prirode.
Nisam stručnjak za to područje, ne bih se usudila davati nekakve konstatacije, ali da je to vrlo ozbiljan problem, tu se u potpunosti slažem s vama i očekujem i od Ministarstva održivog razvoja, ali i poljoprivrede da poduzmu aktivnosti kako bi ustanovili pravi uzrok ovog ozbiljnog problema. Hvala.
Zastupnik Bulj je digao povredu Poslovnika.
U čemu je povrijeđen Poslovnik?
Hvala lijepa. Potpredsjedniče, povrijedili ste čl. 238 gdje omalovažavate zastupnike. Koliko znamo, pčele lete zrakom, u zraku svašta ima, pčele izumiru, zbog čega i to veliki broj košnica, to pčelari znadu. Nastaju velike štete pčelarima, a ne znam zbog čega vi kažete da sam ja povrijedio Poslovnik. Imamo veliko broj umora pčela i smatram da je to zbog problema u zraku, ne mora biti, ali problem je sa zrakom, tj. korištenjem pesticida i onečišćenjem zraka.
Ja to smatram. .../Upadica: Dobro, ovako./... A to što vi smatrate .../Upadica: Molim vas, dosta./... imate govor svoj slobodni pa govorite.
Završili ste. Dosta! Ovaj, ja sam bio silno tolerantan kad ste vi govorili, nisam uopće reagirao na to, a govorili ste uglavnom o svemu drugome osim o ovaj, zraku. Prema tome, ovaj, ovo sad, ja nit sam vam dao opomenu, ja sam spomenuo da ste govorili malo izvan teme, ali sam dozvolio da vi to kažete, dozvolio sam čak i kolegici Vučemilović da odgovori, itd.
Ovo ste potpuno u krivo što ste sad rekli, pozvali ste se na krivi članak i dobivate opomenu.
Sljedeća pojedinačna rasprava bit će poštovanog zastupnika Pere Ćosića.
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče HS-a, uvaženi predstavnici predlagatelja, kolegice i kolege.
Zagađeni zrak i klimatske promjene ključni su rizici za očuvanje .../Upadica: Ćete vi nastavljati dobacivati iz klupe, kolega Bulj?/... .../Upadica: Ne budite nervozni. Hvala./...
Nemojte da vi dobijete opet opomenu, budite pristojni. Budite pristojni ovdje, ovo je sabornica, ako niste znali.
Izvolite kolega Ćosić.
Hvala lijepa. Znači ključni su rizici za očuvanje ljudskog zdravlja učinkovitijom zaštitom zraka od raznih onečišćenja zasigurno ćemo ublažiti klimatske promjene koje su jedan od glasnih svjetskih problema današnjice. EU do 2050. g. želi postići klimatsku neutralnost odnosno postati gospodarstvo sa nultom neto stopom emisije stakleničkih plinova. Prema Izvješću EU pod naslovom Izgledi za čisti zrak, broj preuranjenih smrtnih slučajeva uzrokovanih onečišćenjem zraka vjerojatno će se smanjiti za 55% do 2030. g. u usporedbi sa 2005. g. ako države članice provedu sve mjere predviđene postojećim zakonodavnim okvirom EU s kojim se uređuju izvori onečišćenja zraka.
Stoga moramo i mi preuzeti obvezu i odgovornost za postizanje klimatskih neutralnosti potrebno je djelovanje svih gospodarskih sektora, dok se razina emisija gospodarskih sektora, kao što su proizvodnja energije i industrija, od 1990. g. smanjila, razina emisije koja proizvodi promet povećale su se i te emisije sada čine više od 1/4 ukupnih emisija stakleničkih plinova koje proizvodi EU, od čega je 70% generira cestovni promet, to znači da je gradsko stanovništvo najizloženije onečišćenju zraka budući da danas 75% stanovništva EU živi u gradskim i prigradskim područjima, onečišćenje zraka u Zagrebu, Sl. Brodu i drugim mjestima, drugim hrvatskim gradovima ozbiljno ugrožava zdravlje građana.
U provedbi Zakona o zaštiti zraka uočena je potreba da se odredbe koje su u nadležnosti ministarstva, JLS odnosno Grada Zagreba i koje se odnose na postupke donošenja i provedbu mjera iz akcijskih planova propišu jasnije i strože i to će zasigurno pridonijeti smanjenju onečišćenja zraka naročito u gradovima.
Nama su u sektoru prometa važna ulaganja u željeznicu kao bitnom, bitno slabijem zagađivaču zraka. U ovom 10-ljeću usmjerili smo se na željeznicu i očekujem da ćemo u tome uspjeti na korist naravno i gospodarstva, ali i smanjenjem onečišćenja zraka.
Aktivnosti pomorskog i zračnog prometa uzrokuju uslijed emisija stakleničkih plinova i velika onečišćenja zraka. Zrakoplovni sektor jedan je od sektora koji su najviše pogođeni ovom pandemijom koronavirusa-19 i to zasigurno je pogodovalo kvaliteti zraka, ali ne toliko poslovanju zrakoplovnih tvrtki i u ovom sektoru prometa trebamo postaviti ambicioznije ciljeve u pogledu smanjenja emisija.
Onečišćenje zraka uzrokovano pomorskim prometom uvelike utječe na zdravlje i smrtnost stanovnika EU, potrebne su nam učinkovitije mjere za regulaciju pomorskog prometa, lučki gradovi suočeni su sa dodatnim onečišćenjem zbog samih brodova, ali i dizalica i raznih prijevoznih sredstava koji prometuju u lučkom području. Štetni utjecaji brodova na kvalitetu zraka nažalost se nastavlja jer će se povećati kako se povećava sektor jer taj sektor raste u prometu. Predmetnim zakonom usklađuju se i unaprjeđuju odredbe o provedbi inspekcijskog nadzora kako bi se osigurala bolja kontrola kvalitete brodskih goriva, naime brodovi kao što smo imali čuti od državnog tajnika veći od 40 bruto tona kada uplivavaju u hrvatske luke trebaju imati gorivo odnosno ako nemaju promijeniti gorivo da bi prilikom, je li oni prilikom plovidbe i koriste i gorivo sa većom količinom sumpora, a sada kada dolaze na vez morat će koristiti gorivo s najmanjom količinom sumpora odnosno najvećom količinom sumpora od 0,1%. Cilj nam je omogućiti donošenje i primjenu kvalitetnih akcijskih planova što će, što će za rezultat imati učinkovitije mjere i provedbu istih u cilju dostizanja propisanih graničnih vrijednosti.
I evo na kraju bih naglasio da su odredbama ovoga zakona jasnije definirane obveze dionika vezano uz provedbu mjera iz akcijskih planova za poboljšanje kvalitete zraka. Nadam se da će time evo otkloniti se nejasnoće u području donošenja i provedbe akcijskih planova za poboljšanje kvalitete zraka, a propisivanjem strožih kazni vezano uz nadležnost rezultirat će kvalitetnijim akcijskim planovima, ali i većom odgovornošću u provedbi.
U konačnici sve treba rezultirati ubrzanjem trendova smanjenja zagađenja zraka, te osiguravanjem propisanih graničnih vrijednosti koje neće imati negativan učinak na ljudsko zdravlje i okoliš. Hvala lijepa.
Ima više replika, prva je poštovanog zastupnika Ante Bačića.
Hvala poštovani potpredsjedniče.
Poštovani kolega Ćosiću, vi najbolje znate iz Slavonskog Broda što je imati jedan opasan pogon ili opasnu tvornicu u neposrednoj blizini koja onečišćuje sami zrak, a opet tolko malo jurisdikcije i nadležnosti na toj tvornici pošto je ona u drugoj državi.
Danas smo imali isto jedan incident sada sa slovenske strane koja je isto neposredno blizu naše granice, naših mjesta i naših gradova gdje smo vidjeli što takav incident može napraviti za kvalitetu zraka ne samo na mjestu gdje se dogodio nego i neposredno u blizinu, a to je konkretno ovdje u Hrvatskoj.
Po vašem primjeru iz Slavonskog Broda mislim da i kontrola i ovakvi zakoni nisu dovoljni. I suradnja i međunarodni akti i određeni međunarodni ugovori su jedini, jedini način rješavanja takvih problema i za Slavonski Brod, ali evo i za okolicu ovo što imamo u Sloveniji jel znamo da zrak nema granica i mi teško možemo to kontrolirat kad se tako nešto dogodi. Hvala.
Poštovani zastupnik Ćosić.
Hvala lijepa poštovani zastupniče na pitanju.
Naime, o težini slučaja na granici koji se uvijek može dogoditi iz susjedne zemlje ovaj je pitanje znači prekogranične suradnje. Lako je to učiniti u EU kad su zakoni isti i slični i za sve one mjere koje se provode, međutim u gradu Slavonskom Brodu koji graniči sa BiH koja je da kažem i gospodarski i politički u jednim velikim problemima provesti sve mjere da bi se zaštitili ljudi koji žive s druge strane rijeke je malo teže. Tako da je grad Slavonski Brod pa više od 9.g. trpio zaista enormna ovaj onečišćenja baš zbog Rafinerije u Bosanskom Brodu, naravno da je i hrvatska država i resorno ministarstvo da su i osigurali i ustanovili i povjerenstvo koje se sastajalo kako bi te probleme riješilo, međutim to je dosta slabo išlo i evo nažalost zbog i tamo nesreće koja je mi smo dobili nekako tu zaštitu ovaj zraka da kažem zbog nesreće…/Govornik se ne razumije/….
Repliku ima i poštovana zastupnica Maksimčuk.
Hvala lijepa predsjedniče.
Uvaženi kolega i vi ste se kao i većina prethodnih govornika osvrnuli na kvalitetu zraka u Slavonskome Brodu. Naime, svjesni smo da je najvećim dijelom to zagađenje dolazilo iz susjedne nam BiH odnosno iz rafinerije. Iz medija smo mogli čitati da je rafinerija plinificirana i da još uvijek traje remont, ali nažalost kvaliteta zraka u Slavonskom Brodu i dalje nije zadovoljavajuća.
Mislite li da bi lokalna zajednica trebala između ostalog nekom od mjera ugraditi premještanje teretnog prometa iz centra Slavonskoga Broda na granični prijelaz Svilaj jel uklanjanjem teretnih kamiona iz centra uveliko bi smanjili emisije štetnih tvari iz prometa koje direktno utječu na kvalitetu zraka? Hvala.
Poštovani zastupnik Ćosić.
Zahvaljujem kolegice.
Ma svima nam je poznato da je zagađenje u našem gradu u Slavonskom Brodu dolazilo sa strane, da kažem bosanske strane iz rafinerije. To je bilo veliko zagađenje zraka sumporovodikom i naravno lebdećim česticama koje su dolazile zbog neprikladnog goriva u procesu ovaj obrade te nafte odnosno mazuta, a koliko mi je poznato to je napravljeno, plin je napravljen i to smo želili svi mi i s ove strane i sve nevladine udruge i evo mislim da se ta rafinerija modernizira bar po njihovim pričama i po nekim europskim standardima, tako da će vjerojatno, svaka industrija ima jedno zagađenje, to bit u nekim mjerama podnošljivim.
Što se tiče ovaj graničnog prijelaza on se on se može eliminirat svakako i sada je nešto napravljeno i u ovom trenutku jel tamo je izrađeno, sjećate, vidite onaj zaustavni trak za kamione, da kamioni su mirovanju, da ne čekaju na granici sa upaljenim motorima tako da mogu doći na granicu na vrijeme, a da kažem i sa istočne i sa zapadne strane naše, našega grada se nalaze …/Upadica: Hvala./… carinski prijelazi koji se …/Govornici govore istovremeno ne razumije se./…
Poštovani zastupnik Šimičević.
Zahvaljujem potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani kolega evo čisti zrak je preduvjet zdravog života i Bog je tu bio pravedan svi imamo pravo na zrak, međutim zavisno gdje živimo takav zrak i udišemo, pa je razlika je ovdje spomenuti Slavonski Brod ili recimo dalmatinski otoci koji su zasigurno ovaj kvalitetniji. Mi jasno moramo razvijati industriju, moramo i stvarati tehnologije ali isto tako trebamo primjenjivati ovo što je najmodernije da bi se zrak manje zagadio. I sad moje pitanje vama koliko smo mi u mogućnosti kad već inspekcija iziđe na teren, otkrije koje nije zdravo i dobro za život, koliko smo mi u stanju to sanirati i što mi možemo, možemo zapravo tu napraviti.
Poštovani zastupnik Ćosić.
Hvala lijepa.
Ma evo naravno da inspekcije djeluju kod incidentnih zagađenja, kod redovnih obilazaka, kontroliranja okolišnih dozvola raznih zagađivača ali ono što je prvo i što je važno i zašto je ovaj zakon se u biti radi što nije bilo dobrih, ni kvalitetnih, a možda ni nikakvih akcijskih planova kako smanjiti to zagađenje. Sada su jedinice lokalne samouprave kao nosioci tog programa, akcijskog plana zajedno sa ministarstvom dobili zadaću i evo da kažem i veće odgovornosti i veće kazne da to, ako to ne učine da znači snime sve zagađivače, da propišu sve mjere kako bi se smanjilo to zagađenje i sve ono što da kažem donosi ta poboljšanja te benefite da zajedno i sa državom, sa ministarstvima, sa samim zagađivačima ako se radi industrija, da se to što prije otkloni kako bi imali da kažem i razvijenu sredinu, ali i ovaj dostojnu za život ljudi i za zdrav život naših građana.
Poštovani zastupnik Zekanović.
Poštovani kolega Ćosiću, dakle spominjali ste više tih ekoloških problema koji će se riješiti ovim zakonom, ja bi volio, možda vas evo upozorio vas, a ne zapravo i predlagatelja da neki na prvi pogled obnovljivi izvori energije nisu toliko obnovljivi odnosno nisu ekološki. Za proizvodnju jedne solarne elektrane ili jedne vjetroelektrane u proizvodnji se potroši više plina CO2 nego što na koncu ta vjetroelektrana ili solarna elektrana donese električne energije. Dakle, možda bi se moglo manje plina CO2 proizvesti kroz nekakvu plinsku elektranu. Ovo su jedni problemi koje treba odnosno evo ja pozivam zapravo resorno ministarstvo i želim čuti vaš komentar da se razmisli o tom problemu, da se ide korak unaprijed, da o ovome na veliko govore Amerikanci, imaju brojna istraživanja, da ne bi pomažući sebi zapravo štetili svima.
Poštovani zastupnik Ćosić.
Pa evo kolega, naime sunčeva energija je ušla kao u zelenu energiju i, a znamo i posljedice i baterija i svih solarnih da kažem panela koji će za 20-30 godina postati isto otpad i ja ne znam jel se dovoljno i o tome vodi briga, ali se treba riješiti tragova ugljika u zraku koji su zaista najveći zagađivači. Naravno da nama pored solarne energije ovdje u Hrvatskoj dosta ostaje prostora u iskorištavanju naših voda, međutim evo mi od, da kažem od naše samostalnosti od Hrvatske države napravili smo mislim samo jednu hidroelektranu, a imamo znamo imamo veliki potencijal. Ja mislim da bi tu trebalo ovaj da kažem puno toga poraditi na tom potencijalu, jednom održivom gospodarenju vodom jer znamo da druge zemlje ne samo da, da kažem koriste to za piće već kad popiju tu vodu oni je recikliraju pa je vraćaju nazad, a nama ta voda teče i kao energetski potencijal ide dalje. Jel tako da ima tu prostora još za obnovljive izvore, a i ovaj dio je tu i …
Poštovani zastupnik Bulj.
Hvala lijepa.
Pošto dolazite iz Slavonskog Broda naravno da ste upoznati sa velik problemom i vi tu živite to je onečišćenje zraka, znamo što se događalo daje preko granice bila, bio problem i da je to bilo teško rješivo, ali i dalje sad kad i ne radi rafinerija i dalje imamo problem. Međutim, ja bi ovdje ključno pitanje sve ove prednosti koje imamo u ovome zakonu koje unapređujemo jel pitanje sad i provedba, da to sve skupa provedemo svi zajedno, postavio bi vam nekoliko pitanja. Rekli ste da je velik utjecaj na život, zdravlje ljudi i stanovnika u Slavonskom Brodu, da li imate vi možda informaciju jel neki vitezovi tvrde da nije pitanje pčela i životinjskoga svijeta vjerojatno ta onečišćenja utječu i na život flore i faune, a poglavito naših pčela koje su vrlo bitne, pa imate li možda nekakve podatke od vaših pčelara koliko je utjecalo onečišćenje na pčelare, na pčele koje su umirale zbog toga što onečišćen zrak, a vi imate sve više i više umora pčela još u nerazjašnjenim okolnostima.
Poštovani zastupnik Ćosić.
Pa hvala lijepa na pitanju, nemam konkretno koliko utječe na da kažem i zdravlje i rad i sve ostalo i razmnožavanje pčela koliko utječu ova zagađenja koja su trenutno i u gradu Slavonskom Brodu, ali siguran sam da utječe na sve kao što ste rekli na floru i faunu i da utječe i na vodu i na zrak i na ovaj i na podzemne vode lebdeće čestice koje padaju na to tlo. Tako da ovaj siguran sam da utječe na sve ako utječe na zdravlje i život ljudi tako utječe i na biljke i životinje, a kako stoji sa pčelama ne znam.
Slijedeća pojedinačna rasprava bit će poštovanog zastupnika Bulja.
Hvala lijepo.
Evo, cijeli dan pričamo o vrlo bitnoj temi o zakonu koji unapređuje određene stvari tj. da svi skupa imamo nekakve akcijske planove. Naravno sad je tu pitanje kao što sam rekao i lokalnih samouprava koje imaju potencijal tj. kapacitete kako je rekao državni tajnik tu će ministarstvo uskočiti u ovim akcijskim planovima, usuglašavanju da vidimo u biti te kritične točke kao što sam rekao od gospodarenja otpadom. Kolega Zekanović je spomenio šume koje također imaju veze sa zrakom isto kao što imaju veze i pčele jer …/Govornik se ne razumije./… nevjerojatno da netko kaže da umor pčela nema veze sa Zakonom o zaštiti zraka, ali dobivaju titule Viteza od Jeruzalemskih Grobova, u biti su više vitezovi od istambulskih zaštitnih znakova, je li, ipak je to prepoznatljiv znak ove Vlade. Ja bih samo kratko još jednom rekao da je vrlo bitno sačuvati floru i faunu i utjecaj, ne samo na ljudske živote, kad govorimo o Slavonskom Brodu, kad govorimo o ljudima koji žive kod odlagališta otpada, kao što sam nabrojao, Mojanka u Sinju, u Cetinskoj krajini gdje veliki broj ljudi živi u tom dijelu i naravno da ima utjecaj na, povećani su brojevi raznoraznih bolesti u odnosu na druge krajeve gdje nemamo tako i to je vidljivo i naravno da tu i, naravno, ne samo ljudi da imaju ogroman problem nego i flora i fauna, a poglavito, ja sam spomenuo pčele jer posljednjih godina, a pogotovo u ovoj godini imamo veliki umor pčela, a pčele znamo što znače u bio ekosustavu, da su oni glavni oprašivač, da jednostavno, bez pčele nema jednostavno cijelog ekosustava koji bi se poremetio i znamo što bi se dogodilo po tom pitanju.
Uz energetiku koju često spominjemo, tu je i poljoprivreda jedan od problema onečišćenja našeg zraka. Tu su upotrebljavaju nedozvoljena sredstva, kao što je glifosat, kojega, evo, ja sam dao zakon u proceduru, a već brojne europske zemlje to pokušavaju zaustaviti, Austrija je čak izglasala da se ne upotrebljava, ja ću pojasniti to sve, evo u cidokoru, znamo što ostaje iza cidokora i šta znači za zrak ako tretiramo, znamo, evo, gdje je soja u Južnoj Americi, tamo se ljudi rađaju sa teškim bolestima, obolijevaju i ta hrana se, ta soja se dovozi u Europu, hrane se stoka i to utječe na nas. Ali to utječe i na zrak. Znači mi nismo zabranili te preparate, tj. te u poljoprivredi što upotrebljavamo i jednostavno nije mi jasno zbog čega.
Već ako je Austrija to pokrenula, jasno mi je zato što je Monsanto prejak i mi to dozvoljavamo u poljoprivredi. O energetici moramo pričati, naravno, o zagađivačima, o otpadu, od ovih zelenih koji će se događati nakon jednoga perioda bilo da se radi o sunčevoj energiji, bilo da se radi o vjetroelektranama, da će nakon jednoga vremena morat to ići u doslovno da će se morati skidati i da će se morati odlagati propisno jer mogu nanijeti velike štete.
Međutim, ja bih još jednom digao glas, brojni su me pčelari zvali da pitam, pa evo, još jednom pitam državnog tajnika, imam nekakve podatke što je utjecalo na umor pčela i ljudi su stvarno u velikom problemu, to izumru sve košnice, jednostavno ljudi ne mogu doći do rojeva više. Svi pčelari su doslovno, većina, dosta ih je u velikom problemu.
Tu se postavlja pitanje da l' utječe elektromagnetska značenja u zraku kod postavljanja baznih stanica novih tehnologija, da li poremete u zraku. Mi imamo, da li poremete funkcioniranje pčela na način da normalno funkcioniraju kako su funkcionirale uvijek u sustavu i to je jedan od problema koji trebamo dobro raspraviti jer znamo da su pčele bitne, a poglavito u poljoprivredi, ali i inače, bez pčele ekosustav se poremeti, taj ciklus se jednostavno bi propao. Zato još jednom naglašavam bitnost očuvanja zdravlja naših ljudi, imamo mi problem Slavonskog Broda, imamo odlagališta, je li, Hrvatska je tu u krivom smjeru krenula što se tiče gospodarenja otpada, centrima gospodarenje otpada, spomenuo sam Lećevicu, je li, promašeni projekat koji nažalost je utrošene novce, nisu napravili ni, sad smo u ogromnom problemu, tako sam rekao da onečišćujemo zrak, to moramo riješiti, to je vaš dio, državni tajniče, da iz Vrgorca 120 km u jednom smjeru i u drugom smjeru se prevozi smeće kamionom koji je na dizel i koje je staro i u biti onečišćuje zrak.
To najprije nije prihvatljivo da, najprije 4 puta skuplje Vrgorčanima, a problem nismo riješili da na taj način funkcioniramo. Zato još jednom, ja bi ovde dao pozornost najprije ispred svega čovjek, ali nema ni čovjek bez ekosustava i evo, bez tih malih radilica, pčela. Koliki je utjecaj onečišćenja zraka, ima li kakva informacija ili nešto drugo? .../Upadica: Poštovani zastupnik Šašlin./... Ja sam, evo, .../Govornici govore istovremeno, ne razumije se./...
Poštovani g. potpredsjedniče.
Poštovani kolega Bulj, pa evo vi doista često govorite o ekološkim temama u RH i ja to pozdravljam i smatram zaista, zaista dobro. Ovaj poglavito u vašem kraju gdje poznajete situaciju, i tako. Zanima me vaš stav, ali što je moguće precizniji o tome o što mislite odnosno da li ste za ili ne ili se protiv nuklearne energije kao alternativa, odnosno jedna od načina izvora energije u Hrvatskoj?
Poštovani zastupnik Bulj.
Ja inače kad govorim o nuklearnoj energiji samo mogu kazati i napomenuti što cijelo vrijeme govorim, nisam stručnjak u tome području, ja sam više za zelene energije, mi imamo sunce. Imamo mi i vjetar, ali ne na ovaj način da potičemo strane investitore kroz poticaje da budemo .../Govornik se ne razumije./... i mi najmanje sunčeve energije koristimo, 0,3%. Što se tiče nuklearne energije, moj stav je tu jasan, samo zelene energije, oko nuklearki nisam najstručniji i najkompeteniji niti sam niti bi ja osobno, moj, klub podržao vjerojatno jer tu .../Govornik se ne razumije./... neki u Mostu, nemam pojma, ja nisam za nuklearnu energiju jer imamo dosta sunčeve energije.
Više Maribor grad koristi sunčevu energiju nego cijela RH. Više Finska koristi električne energije preko sunčeve električne energije nego RH, a mi imamo prostor za to u RH, imali smo za, mislim, to je čak i socijalno pitanje gdje moramo neovisne obitelji energetski stvarati, ako im omogućimo da imaju na svojim krovovima električnu energiju. Ja sam za sunčevu energiju i za ekološku energiju.
Poštovani zastupnik Željko Pavić.
Poštovani zastupniče, ja ne zagovaram nuklearnu energiju, ali samo da vam skrenem pozornost na jednu činjenicu. Znači sunčeva energija, odnosno izvori iz sunčevih elektrana na travama u odnosu na izvor iz nuklearne elektrane, koja je starija od 50 godina su skuplji 5 puta, a izvor sa krovova isto sunčeva energija su skuplji 3 puta. Tako da, trebamo malo o tome razmisliti kad ćemo u budućnosti govoriti o tome i vidjeti što će zapravo i kako će reagirati Europa.
Naravno, ne moramo je slijediti u svemu, ali to je sad naš problem. Imam pitanje za vas. Vi ste čelnik lokalne samouprave i tajnik je maloprije iznio činjenice iz Zakona, a to je da će zapravo čelnici lokalne samouprave biti odgovorni za donošenje akcijskih planova.
U kojoj ste vi fazi sa donošenjem tog akcijskog plana i što očekujete u svezi troškova za donošenje tog plana i kasnije provedbe?
Odgovor zastupnika Bulja.
Pa naravno da se sve prebaciva na lokalnu samoupravu nije samo o ovome zakonu nego i Zakonu o poljoprivredi ono što se i komasaciji, sve ono što se nije riješilo posljednjih 20 godina što hrvatske vlade nisu rješavale prebaciva se na lokalnu samoupravu tako i akcijski planovi se prebacuju na lokalnu samoupravu. I naravno da ću ja apsolutno napraviti sve da se zaštiti zrak na mome području. Međutim, mi smo prisiljeni od ovih koji nama nameću akcijski plan da nama ne odgovarajuće odlagalište iz Vrgorca prevoze smeće u naseljeno mjesto, gusto naseljeno mjesto, da nam odlažu iz Vrgorca 100km od Sinja da odlažu tu otpad jer nemaju drugoga rješenja.
Prema tome oni od nas očekuju da mi radimo akcijski plan, a u biti oni zbog toga šta je Sanader, HDZ ili ne znam Bačić upravlja sa HDZ-om napravili od Lećevice napravili žele napraviti štetu nezamislivu na vode, štetu nezamislivu na zrak, a štetu nezamislivu za gospodarenje otpadom koje ćemo svi morati plaćati, a milijuni su već plaćeni.
Hvala.
Sljedeća pojedinačna rasprava bit će poštovanog zastupnika Hrvoja Zekanovića.
Izvolite.
Poštovane kolegice i kolege, poštovani potpredsjednice, poštovani državni tajniče.
Evo već sam u replici državnom tajniku istaknuo jedan problem, a taj problem je istaknuo i kolega Bačić. Dakle, radi se i o obećanju, a zapravo i našoj obvezi da posadimo milijun stabala godišnje ako se ne varam do 2033.g. dobro govorim pa evo moje pitanje bilo sad konkretan, nisam dobio konkretan dobar volio bi možda da ako mi državni tajnik našao vremena pa da nam ovdje s govornice malo detaljnije o tome jer ono što svi znamo je da su stabla itekako veliki pročišćivač zraka, a i imamo i obvezu. Ja osobno na terenu s obzirom da te stvari pratim malo detaljnije nisam primijetio neki pomak, a volio bi da se to pokrene prema ugovorenome.
Također druga stvar, a tiče se vašeg ministarstva konkretno vezano uz ovaj prijedlog zakona, ali evo imamo potrebu i s ove strane pa da i vaši suradnici čuju još jednom. U Primorskoj Hrvatskoj pogotovo u Dalmaciji imamo golemi, pregolemi problem borov četnjaka, borov prelca i potkornjaka. Evo čuli smo svi za Park šumu Marjan gdje je potkornjak uspješno riješen na način da je nekoliko desetaka tisuća stabala odstranjeno, nažalost osim Marjana niti jedna točka u Hrvatskoj, a i u Primorskoj Hrvatskoj nije tretirana, sanirana, nije se pristupilo rješavanju niti jedna točka odgovorno tvrdim, niti jedno stablo, osim grada Splita i Park šume Marjan nitko ništa.
Volio bi da ministarstvo tu evo svojim utjecajem znanjem i iskustvom čak i nekom zakonskom regulativom prisili lokalne samouprave da se tu nešto pokrene. Imamo golemi problem, možda preko Hrvatskih šuma.
Što se tiče borov prelca, borov četnjaka evo ja sam u nekoj osobnoj komunikaciji prema pomoćniku ministra istaknuo, a evo sad ću reći i ovdje s govornice. Konkretno, značajni krajobraz Vidova gora na otoku Braču tamo često boravim je izgleda ko Sahara trenutno. Dakle, stabla su desetkovana, najljepša šuma crnog bora u Hrvatskoj najvrjednija pinus nigra katastrofa od borov prelca.
Imamo formalno zakonodavac odnosno ministarstvo je reklo imamo javnu ustanovu županijsku koja to skrbi, ali nema sredstava, nema znanja, nema evo s ovog mjesta da se pobrinemo jer ponovit ću ono s početka tezu da ostanem u temi, šume su itekako bitne za filtraciju i pročišćavanje zraka.
Još dvije kratke napomene, evo tu je kolega Šašlin je spomenuo nuklearnu energiju, nemojmo se libiti govoriti o toj temi, nemojmo. Francuzi, Nijemci, Velika Britanija svi govore o nuklearnoj energiji i svi kreću u izgradnju, planiranje, projektiranje novih nuklearnih reaktora, pogotovo u kontekstu nove gospodarske, ekonomske, energetske krize. To je ako zanemarimo Fokushimu i Černobil jedan od najsigurnijih, najčišćih oblika energije, najčišćih i najsigurnijih. I reći ću sad jedna druga stvar koja je isto jako bitna, za proizvodnju sunčanog kolektora oni materijali koji se tamo koriste i tehnologija koja se koristi pri proizvodnji kolektora za prikupljanje sunčeve energije troši se više plina CO2 odnosno proizvodi se više plina CO2 nego što se zapravo radi supstitucija s tobože ekološkim izvorom energije.
Informirajte se, Amerikanci su tu evo sad prave velike studije i velik je to sada jedan preokret u promišljanju zelenih energija kako je rekao kolega Bulj.
Još jedna stvar, netko je spomenuo kućna ložišta kao problem, bilo je tu svakakvih ideja, evo opet ću ja o Americi, prije jedno par godina u Los Angelesu su svima bili zabranili, prvo su pokušali zabraniti skroz roštilj nedjeljom vikendom pa je nastala revolucija jer je nedjeljom bio jedan tami oblak nad Los Angelesom gdje je stotina tisuća roštilja koji se peku i onda su shvatili zapravo da nije problem u drvetu ili ugljenu nego je bio problem u sredstvima za potpalu, nekakvim na bazi opet ne znam benzina odnosno nafte i onda kada su zabranili ta sredstva taj oblak je nestao.
Dakle, nemojmo tu srljati, promislimo jer to bi zapravo išli bi napravili bi opet nešto kontraproduktivno. Evo toliko s moje strane.
Hvala.
Nekoliko replika i na vaše izlaganje. Poštovani zastupnik Ante Bačić.
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče.
Poštovani kolega, samo mali ispravak ovih milijun stabala do 2030.g. i to čak i nije problem jer Hrvatske šume preko devet milijuna sadnica rade godišnje, a ovih milijun novih sadnica bi trebalo bit upravo za urbane sredine jel imamo vidimo i sada pretjeranu gradnju posebice u turističkim mjestima odakle ste i vi i ja i tu jednostavno treba tih milijun novih stabala doć. I drago mi je da ste spomenuli Marjan ali pošto je malo vremena drago mi je da je na Marijanu počela sanacija, ali sanacija je počela i stala i to 2019. godine. Ne da je stala sanirano je, drva su maknuta ali izuzeo je onaj faktor a to je samo pošumljavanje Marjana. Marjan sada izgleda katastrofalno, ali evo to ću prepustiti, vidim da vam je digao repliku kolega Opara, on će bolje znati pa će vjerojatno referirati na to.
Hvala.
Poštovani zastupnik Zekanović.
Kolega Bačić hvala na ispravku. Dakle, nije 2033. nego trideseta godina i ovo je ista opasnost. Znači poštovani državni tajniče da se ne dogodi slučajno da i tih milijun stabala zapravo stabla koja smo trebali redovito saditi. I onda kad budu to nova stabla, da to budu ekstra stabla.
Druga stvar, hajmo napraviti da sam ja pionirski korak, znači nešto novo a to je do sad se na primjer Dalmacija pošumljavala sa alepskim borom vahom koji je dobra pionirska vrsta, dobra je kod stvaranja tla, dakle dobra je kod penogeneze. Ali hajdemo sad eksperimentirati na primjer sa …/Govornik se ne razumije./… sa hrastom crnikom koji i je zapravo jedino pravo autohtono stablo tog priobalnog pojasa i koji je puno manje sklon požarima. Tako da evo možda ćemo napraviti dvostruku korist i ja bih volio da se konačno krene.
Možda samo kratko. Tko će pošumljavati? Ja sam kao dijete osmoškolac pošumljavao stotinu puta, možda eto tu djecu angažirati kroz školu, nešto plemenito i dobro naravno uz superviziju.
Poštovani zastupnik Željko Pavić.
Poštovani zastupniče samo jedna mala dopuna ako može vezana uz borovog prelca. Borov prelac nije opasan samo za borove, nego je opasan i za ljude. Ne znam da li ste to znali, ali njegove gusjenice su jako opasne za ljude zbog toga što izazivaju jake alergene reakcije. Bilo bi dobro da se …/Govornik se ne razumije./… naši sugrađani tamo gdje se taj prelac pojavljuje da se slučajno to ne dira. Ali htio sam nešto drugo reći.
Naime, kad govorimo o čistoći zraka i kad govorimo o filterima koji to čiste bolje od šume čisti zrak konoplja. Jasno mi je da ne možete u ovom dijelu saditi konoplju, ali možda da razmislite da ste tamo negdje u zaleđu na neobrađenim poljoprivrednim površinama posadi konoplja četiri puta bolje čisti zrak nego šuma, a uz to čisti i tlo.
Hvala.
Poštovani zastupnik Zekanović.
Poštovani kolega hvala na replici. Nije samo borov četnjak, prelac štetan za ljude, odnosno opasan potencijalno, gdje može izazvati alergijske reakcije nego i za životinje. Bilo je i smrtnih slučajeva pogotovo kod pasa koji su evo ponjušili ili pojeli ne znam neku gusjenicu koji su i uginuli zbog borovog prelca odnosno boro četnjaka.
Osim konoplje more je još veći pročišćivač. Plankton, more je zapravo i najveći proizvođač kisika i tamo se i najviše troši odnosno iskorištava ugljični dioksid, tako da onda su šume na trećem mjestu.
Poštovani zastupnik Bulj.
Hvala lijepa.
Kolega Zekanoviću, stabla ste spominjali. Slažem se sa sadnjom stabala. Mi imamo tu problem što evo se dosta siječe stabala kao da se pretvore u pašnjake. Znači ulazimo opet u to, treba li stoka ili pašnjaci. Mislim da stabla tribamo saditi poglavito u urbanim dijelovima. Kao što vam je poznato kad dođete u Sinj na Veliku Gospu Sinj ima ogromne parkove i dosta zelenila. Urbane sredine trebale bi biti što manje betonizirane, što više bi trebale biti u biti stablima i to je vrlo zasađene zelenilom i to je vrlo bitno pitanje jer vidimo da nestaje to zelenilo u velikim gradovima i urbanim centrima. Tako da bih vas tu podržao i da tu mogu puno jedinice lokalnih samouprava.
Također u poljoprivredi, na primjer u Sinjskom polju su nekad bile topole koje su štitile od bure da ne nosi prvi sloj humusa, da ne odnese najkvalitetniju zemlju. I sad postoje sredstva evo iz EU fondova gdje se mogu napraviti staze od lipa kroz polje, gdje mogu mirisne staze, zato mislim da je ministarstvo triba graditi i zaštita poljoprivrednog zemljišta.
Hvala.
Poštovani zastupnik Zekanović.
Poštovani kolega Bulj, negdje je problem sukcesija, odnosno obrastanje pašnjačkih površina, livada stablima. Znam na primjer konkretno dva primjera gdje je to problem. To su Nacionalni park Sjeverni Velebit i Nacionalni park Kornati ili Nacionalni park Sjeverni Velebit, proplanci livadni koji su najvažnija staništa jer su najraznolikija, obrastaju šumu i tamo moraju sjeći stabla da bi se travnjaci očuvali.
A na Kornatima imamo u zadnje vrijeme pogotovo nakon požara, jer je alepski bor pirofit znači samoniklu borovu šumu tako da stručne službe u Kornatima muku muče da bi Kornate zadržali onakvi kakvi jesu, a zbog toga su proglašeni nacionalnim parkom. Tako da je stvar jako kompleksna.
Ja bih samo se opet obratio ovdje predlagateljima, volio bih da se kreira konačno neki fond financijski, gdje bi aplicirale lokalne samouprave za pošumljavanje i to urbanih prostora prije svega.
Poštovani zastupnik Krstulović Opara.
Uvaženi gospodine zastupniče, hvala gospodine predsjedavajući, lijepo ste podcrtali da je i kvalitetno gospodarenje, odnosno sanacija zapuštenih šuma također jedan način razvoja istih.
Mi smo se u gradu Splitu suočavali sa dugogodišnjim neradom i zapuštanjem i izostankom sječe šume. Upravo sječa šume po planu gospodarenja i po vođenju od strane struke pomaže obnovu iste. I ne mogu se složiti sa konstatacijom gospodina Bačića koji je možda pogriješio u svom nastojanju koje je nazvao sanaciju na Marjanu i stanje katastrofalno. Upravo suprotno. Mi smo dopustili šumi da se razvija, a vjerujem da će vlasti buduće u gradu Splitu koje su nadležne za park šumu Marjan vodit računa o kvalitetnome provođenju plana gospodarenja.
I završavam sa planom gospodarenja. To je jedan dokument kojega stručne službe, prije svega Hrvatske šume moraju raditi, a ne bježati od njega kao što su to radile desetljećima u Splitu i ostalim šumama. Upravo njihov nerad i bijeg od odgovornosti ugrožava ono što je najvrijednije.
Hvala.
Zastupnik Zekanović.
Kolega Opara složit ću se sa vama. Šuma se može obnoviti, znači nekakvim antropogenim radom. Znači utjecajem na čovjeka, odnosno sadnjom. Može se pustiti priroda da se sama obnovi. Uvijek je bolje ovo drugo, ali ovo prvo je brže. Zapravo bi trebala bit kombinacija, ali neka struka kaže. Ali evo složit ću se i ovaj put ću opet evo predlagatelju reći. Imamo taj plan milijun plus stabala u glavna urbana područja. Lokalne samouprave, a ja sad participiram u Šibeniku isto kroz lokalnu samoupravu nemaju pojma gdje krenuti.
Šibenik je jedan ozbiljan grad, a pretpostavljam sličimo Splitu, sličimo Zagrebu, sličimo Sinju tu je gradonačelnik Sinja s nama. Dakle pod hitno nek se evo kroz rebalans nađu sredstva da se kažu upute smjernice za pošumljavanje. Dakle, ja odgovorno tvrdim da se još nije stvar okrenula u tu mjeru, a jako je bitno, jako je bitno. I zbog estetskog razloga i zbog obveze prema, prema ono EU i naravno ekološki.
Hvala.
Sada će govoriti poštovani zastupnik Ante Bačić.
Izvolite.
Hvala poštovani potpredsjedniče.
Poštovani državni tajniče sa kolegicom i kolegom, za početak ovaj istina možda smo se krivo sporazumjeli ja bivšem našem gradonačelniku Splita čestitam na sanaciji Marjana kojeg je zatekao itekako veliki problem u svome mandatu i samih 20.000 stabala koje su, koje je napao ovaj potkornjak i to je bio jedan veliki problem za Split. Sanacija je izrazito dobro odrađena, ali ja uvijek uspoređujem Marjan kakav je bio i Marjan sada to su meni dvije, dvije različite park šume i onako malo duša boli kad se vidi Marjan da je onako malo ogoljen i fali toga pošumljavanja i fali dogovora normalno i Hrvatskih šuma i današnje vlasti grada Splita koje evo sada i nemamo zahvaljujući bivšem gradonačelniku koji je dao ostavku i vjerujem da nova vlast, da će jedan od prvih projekata biti upravo Park šuma Marjan kao pluća grada Splita. Mi imamo sriću što imamo i more i planine, imamo kvalitetnu koncentraciju i vjetra i kvalitetnoga zraka tako da možda za sada i ne osjećamo problem Parka šuma Marjan, ali ne daj Bože da se što od toga promijeni bili bi u velikom problemu.
Što se tiče same te teme, zaštite zraka ja ću kao i u replici iskoristiti ovaj prijedlog zakona napomenuti što je evo i kolega prije mene nešto vezano za same klimatske promjene ali i obaveze RH koje smo i na zadnjem samitu UN-a prihvatili i na neki način obećali. To je tih milion stabala godišnje do 2030. i godine, ali sva obećanja koja su svjetski čelnici dali nakon što su vidjeli i Amazonu i pretjerano, pretjerano krčenje šuma kad su vidjeli što se sve radi na planetu dogovor je jedan globalni da će se ipak do 2030. trebati smanjiti i otisak CO2 u svijetu, ali i upotreba ugljena i težih, težih sredstava u našim industrijama. Premijer je tada izjavio da Hrvatska će zaštitu prirode gledati i uzeti ozbiljno. Ja se pitam danas iako je vrlo malo vremena prošlo nekoliko mjeseci, ja se pitam koliko smo kao društvo shvatili tu poruku ozbiljno i koliko se trudimo da upravo i zaštitimo i prirodu i okoliš i da zdravije živimo u RH. Kao mala država koja nema neku pretjeranu industriju mislim da imamo itekako kvalitetan i dobar izazov ispred nas i možemo biti jednostavno prvaci u Europi što se tiče zaštite okoliša upravo toga jer ne koristimo pretjerano ugljen jedino imamo ovu Plomin elektranu koja, koju smo se obavezali ugasiti kroz nekoliko godina. Imao jaku industriju baterija i električnih vozila pa se evo ja pitam i Ministarstvo gospodarstva ono što sam potakao često samu temu već kada želimo biti prvaci u baterijama i u industriji električnih vozila ne samo automobila već i brodova, ja ovdje predlažem i predlagao sam zadnjih godinu dana da npr. ukinemo i PDV na električna vozila jer mislim da Hrvatska u budućnosti neće imati problema sa industrijom već će imati problema isključivo sa samim prometom. A to vrlo, vrlo lako možemo riješiti u nekoliko poteza posljedice vezano za poreznu politiku i to neće osjetiti država u svome proračunu jel ima drugačije načine na koji će se nadoknaditi ti manjci.
Što se tiče ovih milijun stabala moram definitivno napomenuti da u Hrvatskoj to čak i nije problem. Mi imamo 9 miliona sadnica godišnje šta Hrvatske šume obnove naše šumskog područja, preko 48% kopnene Hrvatske je prekriveno šumama tako da smo mi jako šumski bogata, bogata zemlja, ali ovih milion stabala je bitno kao poruka i bitno je upravo za naše urbane sredine. Zato se nadam da će se i Ministarstvo turizma uključiti jel vidimo i pretjeranu apartmanizaciju, vidimo pretjeranu izgradnju u pojedinim našim gradovima, a sve manje i manje zelenih površina. Moramo obavezat i naše gradove, ali i ljude koji se bave turizmom i koji grade i vile i apartmane da određeni postotak svoga područja definitivno moraju, definitivno moraju pozeleniti i moram tu definitivno naglasiti pošto imamo i Hrvatsku izviđačku parlamentarnu uniju moram vam naglasiti Savez izviđača Hrvatske koji već godinama pošumljava Hrvatsku, koji je pomogao Splitu i Splitsko-dalmatinskoj županiji nakon onih katastrofalnih požara i u 3 godine uspio sanirati opožareno područje. Sada imaju uz Boranku imaju i projekt Šumoborci tj. projekt COMPENSATING BY PLANTING tako da nadam se da će većina naših gradova, tvrtki uključit se smanjit svoj otisak CO2 i na taj način pomoć Hrvatskoj ali i globalno cijelome svijetu.
Zahvaljujem.
I na vaše izlaganje imamo niz replika.
Prva je poštovanog zastupnika Zekanovića.
Poštovani kolega Bačić evo još jednom hvala što ste još jednom evo malo predlagatelja podsjetili na važnost šuma kod pročišćavanja zraka. I evo ja ću danas možda i 4 i 5 puta reći istu stvar, pozvati ću nadležno ministarstvo, evo i želim čuti vaše mišljenje o tome da se napravi nekakav akcijski plan, smjernice, upute i pronađu financijska sredstva za to famozno pošumljavanje o kojem se govori da bismo pročistili zrak, a to nam je današnja tema. Ljudi na terenu, lokalne samouprave stvarno ne znaju ništa, stvarno ne znaju ništa po tom pitanju, a milijun stabala nije manje to vam je tisuću tisuća jel to je dosta. Tako da evo još jednom zahvaljujem kolegi Bačiću. I može jedan vaš komentar na ovo jel to treba napraviti odmah i sad.
Poštovani zastupnik Bačić.
Hvala potpredsjedniče.
Hvala kolega Zekanović na replici, apsolutno se slažem s vama, mislim da trebamo ministarstvo potaknuti ovo je veliko ministarstvo koje ima puno tema i veliki dijapazon djelovanja tako da nekad pojedini segmenti mogu ostati zakinuti, ali živimo u doba i zelene tranzicije, znamo i Zeleni akcijski plan na razini Europske komisije i Europskoga vijeća i Europskoga parlamenta, mislim da slijedeća desetljeća su upravo u znaku, u znaku zeleno i u znaku i pošumljavanja ali i zaštite okoliša.
Ja ponavljam Hrvatska ima sve preduvjete koliko god mi kukali na jednoj strani da nemamo industriju, da slabo proizvodimo određene proizvode i određene stvari. Sa druge stvari to nam je sada u sljedećim desetljećima postalo naš jedan veliki plus i definitivno možemo bit prvaci u Europi što se tiče i kvalitete zraka, kvalitete vode neću ni spominjati ali kvalitete življenja u RH.
Poštovani zastupnik Šašlin.
Poštovani gospodine potpredsjedniče, poštovani kolega Bačić.
Pa evo već 50 i više godina svjedočimo pošumljavanju više-manje uspješnom ili ozelenjavanju dalmatinskog krša. Na žalost to se sve ove godine radilo sa primorskim i alepskim borom koji su na žalost vrlo invazivne vrste i koji na žalost vrlo negativno utječu na biološku raznolikost tih staništa.
Naime, svojim iglicama, otpadnutim iglicama stvaraju idealne uvjete osim što zakiseljuju tlo, stvaraju idealne uvjete za požare a istovremeno onemogućuju bilo kakvu podzemnu etažu u tim šumama i tim površinama. Moj prijedlog je, odnosno i vama bi bilo da se pokuša ići što je moguće više sa autohtonim vrstama, zimzelenim vrstama kao hrast crnika, crni jasen itd. Na taj način bi i ozelenili, ali i zaštitili to područje od požara. Na neki način bi to sve skupa dobilo puno, puno više smisla pa bih volio vaše mišljenje o tome.
Hvala.
Hvala.
Poštovani zastupnik Bačić.
Hvala potpredsjedniče, hvala kolega Šašlin na ovom komentaru i pitanju.
Mogu se složit sa vama iako tu treba definitivno ujedinit struku jer radeći malo i na projektu boranke i pošumljavanja Splita i okolice nakon ovih požara upravo i ovaj primjer koji imamo u samoj park šumi Marjan upravo tu dolazi do problema, dolazi do problema što saditi.
Struka tu neću reći da je podijeljena, ali Hrvatske šume imaju nekakav svoj plan, pa se uvijek netko uključi iz struke, pa kaže to nije dobro, trebalo bi nekakvu drugu vrstu sadnje. Slažem se sa vama, pojedina područja zahtijevaju autohtone vrste posebice kada gledamo surovi teren Dalmacije, Dalmatinske zagore gdje ne može tek tako bilo što uspjeti.
Ali ponavljam, tu definitivno Hrvatske šume trebaju zauzeti primat jer ministarstvo i ostale udruge koje se na primjer bave pošumljavanjem njih vape da ih upute.
Hvala.
Repliku ima Miro Bulj.
Hvala lijepo.
Kolega Bačiću, ja bih samo kratko rekao da ovdje oni koji bi trebali gospodariti tj. šumama i koji imaju stručne kapacitete i koje plaćamo, to su Hrvatske šume. Tu bih se složio sa kolegom Krstulović Oparom gdje je rekao da Hrvatske šume, ja ću citirati na svoj način u stvari svoje mišljenje biže ko vrag od tamjana. U biti njihovo je da vode brigu o hrvatskim šumama bilo plućima brigu u smislu kvalitetnih, u biti da ono održaju na najbolji način, a ne da bježe od toga.
Može Split to imati pod sebom, može …/Govornik se ne razumijem/… međutim Hrvatske šume su oni mjerodavni koji moraju voditi brigu o održavanju Hrvatskih šuma, a ne one peru pilatorski ruke i zato je 30 godina najveći krivac što se dogodilo i na Marjanu, što se događa i na drugim šumama su Hrvatske šume. Tu apsolutna glasna potpora vašem kolegi, tj. našem kolegi Krstulović Opari. Tu triba jasno i glasno ponavljati bez obzira na političku opciju.
Hvala.
Poštovani zastupnik Bačić.
… /Upadica Bulj: To treba jasno i glasno ponavljati bez obzira na političku opciju. Dosta oni beru novca, a peru pilatorski ruke, a lokalnu samoupravu skrivaju./…
Hvala. Hvala vam.
…/Govornik naknadno uključen./… mogu se složit sa vama ne treba prat ruke ni od koga kada je tema zaštita okoliša, ne treba ni braniti nikoga, tako da i Hrvatske šume tu mogu biti na tapetu ove rasprave što su oni učinili, što ne. Pošto smo nešto malo surađivali triba ih normalna stvar i pohvalit u nekim stvarima i šta se tiče samoga pošumljavanja i odnosa sječe i održavanja šuma tu se kvalitetno radi, tu ne možemo im reći puno toga. Ali ovo što ste pohvalili kolegu Oparu i ovo što se dogodilo na samome Marjanu i ta jurisdikcija što spada pod šumski plan, što spada pod određeni grad, općinu, što su Hrvatske šume stavili pod svoje tu možemo itekako raspraviti.
Dosta općina, gradova je nezadovoljno, dosta općina i gradova ne može okrupniti određena svoja područja jer su u šumskom planu. Tako da, ja sam za. Otvorimo tu raspravu, ne treba tu nikoga štediti, pa ni Hrvatske šume.
Hvala.
Poštovani zastupnik Brčić.
Hvala potpredsjedniče.
Poštovani kolega, pa na neki način nastavljam se na riječi ovdje izrečene kolegi a prije mene. Naime, sve je više prigovora na poseban način na područje Dalmatinske zagore, da je domicilnom stanovništvu onemogućena sjeća bilo koje vrste, ne radi se to o nikakvoj trgovini drvljem već uvijek jel' od pamtivijeka su ljudi koristili na tom području nazovimo tako blagodati kontrolirane sječe.
Međutim, što se događa? Hrvatske šume su dobile silne video kamere, silnu tehniku i hop odmah šumari ugrabe, odmah kazne. Mislim da to nije rješenje. Jer što se stvara? U suprotnom se stvara jedna džungla nedostupnost cesta. Tako kad se dogodi požar da napravi se puno veća šteta. Molio bih vas da komentirate jeste li za organiziranu sječu i da to bude ujedno koordinirano sa domicilnim stanovništvom.
Hvala.
Poštovani zastupnik Bačić.
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Zahvaljujem kolega Brčić na komentaru i samome pitanju. Što se tiče organizirane sječe i općenito Hrvatskih šuma i općenito samoga šumskoga plana i što sve spada u šumski plan čuli smo od dosta općina i gradova posebice Imotske krajine ali i Cetinske koji su nezadovoljni, ne samo vezano za organiziranu i kontroliranu sječu i korištenje samoga prostora šuma od domicilnog stanovništva, nego govorim vezano za gospodarstvo.
Dosta općina i gradova u našim krajevima, posebice u Splitsko-dalmatinskoj županiji nisu mogli okrupniti ni nekoliko stotina kvadrata ne bi li to ponudili na tržištu ili ne bi li oplemenili to područje. Zašto? Zato šta spada ta makija spada pod šumski plan koji se možda minja svako 5 ili svako 10 godina. Šta se tiče same organizirane i kontrolirane sječe apsolutno Hrvatske šume moraju biti na terenu i moraju slušati upravo i načelnike i gradonačelnike i domicilno stanovništvo.
Hvala.
Poštovani zastupnik Ačkar.
Poštovani potpredsjedniče HS.
Poštovani kolega Bačić, pohvaljujem smjer vaše rasprave, uistinu tema je više nego zanimljiva i bitna za sadašnje vrijeme, a osobito za nas koji smo čelnici u JLS. U Velikoj Gorici smo sa prvim vjesnicima proljeća krenuli u urbano pošumljavanje upravo u cilju smanjenja otisaka CO2, te kao alternativa svemu onome što u jednom velikome gradu se i modernome događa, a to je betonizacija, to je dolazak novoga stanovništva i žitelja što je i logično kada govorite o atraktivnim sredinama, pa bi me zanimalo i vaše mišljenje koliko zapravo alternative i može postojati osim urbanoga pošumljavanja u velikim gradovima i kolika bi tu zapravo financijska podrška trebala biti i od samoga ministarstva prema svim takvim akcijama koje su u današnje vrijeme više nego hvale vrijedni. Hvala.
Poštovani zastupnik Bačić.
Hvala potpredsjedniče.
Hvala kolega Ačkar, vidio sam vašu ovaj akciju, čak sam malo negodovao što niste zvali ovaj izviđače da vam, da vam pomognu, definitivno hvale vrijedna i to je i plan. Plan je pošto je kažem i ponovio sam slijedeće 10-ljeće će definitivno biti u znaku zelene tranzicije i zelenog akcijskog plana. Tu vidim da neki gradovi i općine odstupaju puno od drugih, evo možemo uzeti primjer Velike Gorice koja zna koliko se gradi i koliko je bitna kao periferija Grada Zagreba i koliko se doseljava i mladih obitelji, normalno na, na sve to izgrađeno mora biti definitivno zelenih površina. Ja mislim da upravo ovo što je predsjednik vlade i spominjao tih milijun stabala to je upravo za tu urbanu sadnju. Nama velikih šumskih područja čak i ne treba, to Hrvatske šume dobro kontroliraju i to nije problem. Mi imamo veliko područje šuma, ali to urbano, urbano pošumljavanje, posebice u turističkim ili većim industrijskim središtima to je itekako ono što nam fali u RH.
Poštovani zastupnik Krstulović Opara.
Uvaženi g. Bačiću, vidjeli ste da su vam u vašoj raspravi se javila 4 gradonačelnika ili dožupana, ljudi iz izvršne vlasti koji su itekako postali svjesni obnašajući svoju dužnost kolika je manjkavost i nedjelotvornost Hrvatskih šuma u segmentu gospodarenju istih i održavanja istih.
I odlično je što ste kazali da je ovo posebna tema, pozivam i vas da ta tema uskoro dođe ovdje pred dom kako bismo uskladili aktivnosti kako Hrvatskih šuma radi razvoja naših šuma radi boljeg zraka sa ovim zakonom kojega ovdje rješavamo.
I dopustite da vama izdam veliko priznanje, dakle vama skautima izviđačima u akcijama koje su izviđači širom Hrvatske provodili u pošumljavanju. Duboka, duboki naklon vama i cijeloj skautskoj zajednici.
Poštovani zastupnik Bačić.
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Zahvaljujem kolega Krstulović Opara, ja ne smijem zauzet ovaj te zasluge, moram prepustit ih izviđačima, al zahvalit vama jel upravo te prve godine kada smo i čuli u HS za tu aktivnost Boranke. Nakon onih katastrofalnih požara u Splitu i okolici zdušno smo se stvarno ovaj uključili svi, vi ste otvorili vrata odma prvoga dana što se tiče svega i same organizacije i mislim da je to besprijekorno prošlo, moramo to ovim putem zahvalit normalno i Hrvatskim šumama koje su logistički i tehnički itekako pomogle, ali bez grada Splita i Splitsko-dalmatinske županije u tom trenutku ne bi definitivno bilo ništa. Ali ovo je super što ste napomenuli, upravo čelnici, čelnici što sadašnji, što bivši izvršitelji lokalne vlasti, znate točno koji je problem, znate s kim trebate razgovarat, mi smo tu da razgovaramo, možemo pozvat koga oćemo, zašto ne otvorit bilo koju temu, a to su i tema funkcioniranje Hrvatskih šuma na terenu. Zahvaljujem.
Hvala.
A sad će završno u ime Kluba zastupnika Mosta govoriti zastupnik Bulj, izvolite.
O ovoj temi je znači rečeno sve, evo sad na kraju bi samo rekao da pomaci koje imamo u ovome zakonu koji ćete trebati provesti i lokalna zajednica i ministarstvo i svi zajedno da bi tribalo viditi i promišljati da li svi kapaciteti lokalnih samouprava mogu provesti, imaju li potencijale i ljude, rekao sam da brojne lokalne samouprave, čak 40% lokalnih samouprava nema mogućnosti financijskih kapaciteta za jedno dijete osigurati vrtić, znači jednostavno nemaju mogućnosti, o tome triba razmišljati zbog realnosti u kojima živimo. A ja bi samo u ovome trenutku rekao da su nabrajane ovdje šume kao bitan pročišćavač zraka poglavito u urbanim dijelovima RH, ali bi isto napomenuo, ne triba na tome štediti, ja se tu slažem s kolegama da Hrvatske šume jednostavno morale bi raditi svoj posao, preuzeti odgovornost gospodarenja i održavanja tih šuma i tih ogromnih naših potencijala, a ne samo tezgariti sa našim balvanima kako ih izvesti u drugu državu i na taj način u biti učiniti velike štete jel nemamo tih šuma čak uz ovo šta ne rade svoj posao nego imamo velike štete po pitanju toga šta nemamo dodatni proizvod, najlakše je to izvesti u Italiju.
Što se tiče, evo ja sam ih spominjao ovdje i spomenuti su često područja grada Splita to su Marjan i sve ono što se događalo loše oko Marjana zbog zapuštenosti i nebrige poglavito onih stručnih ljudi koji su u Hrvatskim šumama i koji bi morali kazati o čemu se radi i to lokalna samouprava može preuzet upravljat. Međutim je činjenica da ja u svome Sinju jel svi ste bili na Veliku Gospu ili na Sinjskoj Alci vidili ste imamo borovinu i ispod naše tvrđave sinjske starog grada, imamo Pavića nebesa, imamo Mednjak, imamo, Sinj je prepoznatljiv po tome zelenilu i mi to moramo očuvat. Tu se također borovi, pojavljuju se bolesti, međutim jednostavno biže ko đava od tamjana Hrvatske šume od problema, biže ko đava od tamjana, koda to nije njihovo, koda bi tribao biti lokalni čelnik, tako je njima su bitna lova, kikiriki, tezgarenje, kako naš proizvod našega balvana izvesti iz Like u Italiju ili iz Gorskog Kotara tako da odu i oni šta su radili u pilani sa njima i dodatna vrijednost se vrati vamo.
Mi govorimo o ozbiljnome problemu, ozbiljnome. Ja sam maloprije spominjao pčele, pa je došlo do malog sukoba između mene i potpredsjednika, mislim da su pčele bitne i da je bitan život i zrak čist, bitan je Slavonski Brod, bitno je sve vozila električna, sve je bitno. Međutim kad govorimo o šumama i to je dobro pogođeno ovdje, pitanje najstručnijih onih koji će održavati šume, koji će gospodariti šumama, najlakše je preuzeti ovlast, oni preuzmu to i ovo šta je kolega Brčić rekao također bi i ja napomenuo. Znači čak kad se radi o stoci koja će preuzeti kao pašnjake, pašnjaci moramo održavati, to je taj dio gdje imamo pašnjake, gdje imamo ne mogu dobiti domicilni ljudi koji žive na tome ovaj, na tome dijelu da koriste te pašnjake nego na razno razne načine koji ne znaju uopće dobili pašnjake koji ne znaju di je Kamešnica, di je Otok, di je Sinj, di je ne znam Lika, di je Gorski kotar.
Prema tome ja bih još jednom naglasio značaj svih institucija. U ovome slučaju ako smo govorili o šumama …/Govornik se ne razumije./… naravno za sve ove probleme koje ne moremo u 5 minuta spomenuti onda Hrvatske šume se moraju obavezati da će i Pavića nebesa i Marjan bit kontrolirane da će oni bit oni koji će davati savjete kako se gospodari s time. Nebitno je li vlasnik grad Split, nebitno jel vlasnik grad Sinj, ali oni su najmjerodavniji i najstručniji nego njima nema tu kikirikija nemaju para, nema tezgarenja u upravi, nema priče. Vidjet ćete kako su oko balvana zauzeti oko izvoza, tu ćete vidjeti da neće dati ni blizu, e tu lokalna samouprava nema utjecaja. Nemojte da peru Pilatovski ruke jer tu je se ulagalo u te ljude da se školuju, da se obrazuju i da preuzmu određene funkcije koje bi morali provoditi politike. I ovu tremu triba, triba ozbiljno otvoriti jer je šuma veliki potencijal i za zaštitu našega zraka vrlo bitno ali i gospodarski potencijal, poglavito zaštita zraka u urbanim sredinama i velikim gradovima jer šta je Split bez Marjana il šta je Sinj bez Pavića nebesa, mislim to je puno, puno priča možemo pričat jel o tim stvarima. Ne daj Bože da se nešto dogodi Marjanu to bi bilo kaos to više nije Split, ili u mome Sinju ili u drugome kraju i drugim gradovima. Međutim, tu šume baš i nepokazivaju hrvatski neki interes, e oko balvana u Lici vidt ćete koji su tu strka di su pare, di su novci. To triba javno govoriti bez obzira koja smo politička opcija HDZ, SDP, MOST, ne znam zeleni, livi, crveni i uopće nije bitno. To je pitanje nas i našeg naroda opstanka ljudi na ovim područjima i o čuvanju zraka i tu sam …/Upadica: Hvala./… suglasan sa svima.
Hvala lijepa.
Time zaključujem raspravu o ovoj točci, o njoj ćemo glasovati kad se steknu uvjeti.

25

  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti zraka, drugo čitanje, P.Z.E. br. 246
13.05.2022.
Sada ćemo nastaviti sa radom, pa bih zamolio potpredsjednika Hrvatskog sabora Antu Sanadera dugo nije predsjedao, pa da dođe malo i on predsjedati.
Evo kao što je najavljeno jutros, prelazimo na izjašnjavanje o amandmanima.
Prvo na Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti zraka, drugo čitanje, P.Z.E. br. 246. Predlagatelj je Vlada Republike Hrvatske.
Rasprava je zaključena.
Amandmane je podnio Klub zastupnika Zeleno-lijevog bloka.
Molim predstavnika predlagatelja da se očituje o amandmanima.
Uvaženi državni tajnik Mile Horvat, izvolite.
Zahvaljujem se potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Dakle, amandman Kluba zastupnika Zeleno-lijevog bloka se ne prihvaća. Naime, Državni hidrometeorološki zavod je tijelo Državne uprave koje po odredbama zakona obavlja poslove iz članka 7. stavak 3. te se predloženim stavkom osigurava provedbu tih poslova bez odgađanja ukoliko DHMZ nije u mogućnosti obavljati te poslove. DHMZ kao tijelo državne uprave dužan je osigurati provedbu poslova iz svoje nadležnosti s obzirom da je korisnik proračunskih sredstava i projekata RIQ putem kojeg su osigurani i svi uvjeti za provedbu propisanih obveza.
Nadalje, dosadašnji stavak 15. zakona koji glasi: „Građani kao pojedinci ili organizirani ljudi zaštite zraka u strukovne udruge i udruge pridonose ostvarivanju ciljeva zaštite i poboljšanju kvalitete zraka, te provedbi učinkovite zaštite i poboljšanje kvalitete zraka. Dakle, već u potpunosti se ovom definicijom osigurava uključivanje građana i udruga u aktivno ostvarivanje ciljeva zaštite i poboljšanja kvalitete zraka.
Evo budući nema predlagatelja amandmana, onda ćemo glasovati kad se steknu uvjeti. Hvala državnom tajniku.
Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti zraka, drugo čitanje, P.Z.E. br. 246, predlagatelj je Vlada, rasprava je zaključena.
Amandman je podnio Klub zastupnika zeleno-lijevog bloka. Izjašnjavanje o amandmanu proveli smo ranije na sjednici. Dajem na glasovanje taj amandman kojeg Vlada ne prihvaća.
Nije potreban broj glasova pa dajem na glasovanje Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti zraka. Molim glasujmo.
Ovaj zakon donijet ćemo jednoglasno sa 115 glasova za, dakle donijeli smo Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti zraka.
PDF