Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: X, sjednica: 11

PDF

24

  • Izbor, imenovanja i razrješenja
11.05.2022.
Idemo na sljedeću točku. To je

- Izbor, imenovanja i razrješenja

Molim kolegu Radu Šimičevića, člana Odbora za izbor, imenovanje i upravne poslove da obrazloži prijedloge odluka.
Izvolite.
Zahvaljujem se potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovane kolegice i kolege.
Ovo su tehničke stvari, pa ću ja se nadam, ne moram sve čitati jel' tako samo ova imena?
Na temelju članka 105. stavka 1. podstavka 1. članka 161. stavak 1. i članka 273. Poslovnika Hrvatskog sabora Odbor za izbor, imenovanje i upravne Poslove Hrvatskom saboru podnosi slijedeći Prijedlog odluke o razrješenju članice i izboru člana Odbora za zaštitu okoliša i prirode HS. Drugo, Prijedlog odluke o izboru članice i prestanku mandata članice Odbora za poljoprivredu HS. Broj tri, Prijedlog odluke o izboru potpredsjednika i prestanku mandata potpredsjednice Odbora za predstavke i pritužbe HS. Broj četiri, Prijedlog odluke o izboru člana i prestanku mandata članice Odbora za lokalnu i područnu regionalnu samoupravu u HS. I pet, Prijedlog odluke o izboru člana i prestanku mandata članice Savjeta za robne zalihe, pa onda kaže razrješuje se članica Odbora za zaštitu okoliša i prirode HS Dragana Jeckov i pod broj dva za člana Odbora za zaštitu okoliša i prirode HS bira se Boris Milošević. Odluka o izboru članice i prestanku mandata članice Odbora za poljoprivredu HS, za članicu Odbora za poljoprivredu HS bira se Dragana Jeckov dana 29. travnja 2022. dužnost članice Odbora za poljoprivredu HS prestala je obnašati Anja Šimpraga zbog prestanka zastupničkog mandata. Odluka o izboru potpredsjednika i prestanku mandata potpredsjednice Odbora za predstavke i pritužbe HS, pa kaže za potpredsjednicu Odbora za predstavke i pritužbe HS bira se Boris Milošević dana 29. travnja 2022., dužnost potpredsjednice Odbora za predstavke i pritužbe HS prestala je obnašati Anja Šimpraga zbog prestanka zastupničkog mandata. Odluka o izboru člana i prestanku mandata članice Odbora za lokalnu i područnu regionalnu samoupravu u HS, za člana Odbora za lokalnu i područnu regionalnu samoupravu HS bira se Boris Milošević dana 29. travnja 2022., dužnost članice Odbora za lokalnu i područnu regionalnu samoupravu HS prestala je obnašati Anja Šimpraga zbog prestanka zastupničkog mandata. Odluka o izboru člana i prestanku mandata članice Savjeta za robne zalihe, za člana Savjeta za robne zalihe iz reda zastupnika HS bira se Boris Milošević dana 29. travnja 2022. dužnost članice Savjeta za robne zalihe iz reda zastupnika HS prestala je obnašati Anja Šimpraga zbog prestanka zastupničkog mandata. I isto tako Odbor za izbor i imenovanje predsjedniku HS na temelju čl. 105. st. 1. podst. 1. i čl. 161. st. 1. i čl. 273. Poslovnika HS Odbor za izbor i imenovanje i upravne poslove HS podnosi prijedlog odluke o izboru članice Odbora za europske poslove HS i broj dva, Prijedlog odluke o izboru članice i prestanku mandata člana Odbora za poljoprivredu HS. Odluka o izboru članice Odbora za europske poslove HS, za članicu Odbora za europske poslove HS bira se Sanja Radolović i Odluka o izboru članice i prestanku mandata članice Odbora za poljoprivredu HS, za članicu Odbora za poljoprivredu HS bira se Martina Vlašić Iljkić dana 15. lipnja 2021., dužnost članice Odbora za poljoprivredu HS prestala je obnašati Martina Grman Kizivat zbog prestanka zastupničkog mandata. Zahvaljujem.
Zahvaljujem članu odbora kolegu Šimičeviću, otvaram raspravu, nitko se ne javlja, zaključujem raspravu, o ovoj točci ćemo glasovati kad se steknu uvjeti.
Time smo završili sa današnjim radom, nastavit ćemo sa radom sutra u 9 i 30 i prva točka bit će obraćanje državnog tajnika Svete Stolice kardinala Pietra Parolina.
Želim vam ugodno poslijepodne ili ostatak poslijepodneva.

SJEDNICA PREKINUTA U 14,53 SATI

24

  • Izbor, imenovanja i razrješenja
13.05.2022.
Idemo na zadnju točku danas – Izbor, imenovanja i razrješenja.
Predlagatelj je Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove.
Rasprava je zaključena.
Predlažemo ako ste suglasni da provedemo objedinjeno glasovanje o svih sedam predloženih odluka.
Ima li tko protiv? Nema.
Dajem na glasovanje prijedlog sedam odluka kako ih je predložio Odbor za izbor, imenovanje i upravne poslove.
Molim glasujmo.
Glasovalo je 112 zastupnica i zastupnika.
Svi su bili za. Dakle, jednoglasno su donijeli odluke Odbora za izbor, imenovanje upravne poslove.
Hvala vam svima.
Nastavljamo u srijedu 18. svibnja kao što sam najavio Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. i projekcije za 2023. i 2024. godinu.
Pozdrav!

SJEDNICA PREKINUTA U 13,35 SATI.

24

  • Izbor, imenovanja i razrješenja
26.05.2022.
Sada prelazimo na slijedeću točku dnevnog reda:

-Izbor, imenovanja, razrješenja.

Molim predsjednicu Odbora za izbor, imenovanja i upravne poslove gđu. Nadu Murganić da obrazloži prijedlog odluke.
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče HS, kolegice i kolege.
Na 29. sjednici održanoj 25.5.2022.g. Odbor za izbor, imenovanje i upravne poslove donio je nekoliko prijedloga odluka.
Prvo odluku o imenovanju viceguvernera HNB-a, za viceguvernera imenuje se dr. Tomislav Ćorić. …/Upadica: Hvala lijepa/…. U članku, samo malo, u čl. 80. st. 2. Zakona o HNB-u propisano je da guvernera HNB-a imenuje HS na prijedlog već spomenutog odbora, a uz mišljenje Odbora za financije i državni proračun.
Odlukom o razrješenju viceguvernerke HNB-a mag. Martine Drvar razriješena je dužnost iste na osobni zahtjev s danom 1. listopada 2021.g..
Slijedom navedenog naprijed odbor je u nekoliko navrata tražio od klubova dostavu prijedloga za viceguvernera odnosno viceguvernerku HNB-a, a posljednjim dopisom utvrđen je i rok za dostavu tog istog prijedloga do 19. svibnja 2022.g..
Klub zastupnika HDZ-a, Klub zastupnika Hrvatske narodne stranke i liberalnih demokrata, Hrvatske stranke umirovljenika i nezavisnih zastupnika, Klub zastupnika Hrvatsko-socijalno liberalne stranke i Narodne stranke reformista, Klub zastupnika Nacionalnih manjina i Klub zastupnika SDSS-a predložili su da se za viceguvernera HNB-a imenuje dr. Tomislav Ćorić. I sukladno tim odredbama zakona zatražio je ovaj odbor i mišljenje Odbora za financije i proračun koji je na sjednici svojoj 50. održanoj 25. svibnja odlučio većinom glasova podržati prijedlog navedenih klubova.
Isto tako kao što je već rečeno Odbor za izbor i imenovanje većinom glasova je i taj prijedlog uputio na HS.
Slijedeće, Prijedlog odluke o razrješenju i izboru člana Odbora za predstavke i pritužbe HS, razrješuje se član odbora Miro Bulj, a za člana odbora bira se Ante Kujundžić.
Slijedeća odluka, Prijedlog odluke o razrješenju i izboru članova Odbora za lokalnu i područnu samoupravu HS, razrješuje se član Ante Kujundžić, a imenuje se zastupnik Miro Bulj.
Odluka o razrješenju člana Odbora za informiranje i informatizaciju i medije HS, razrješuje se član odbora dr. Neven Bosilj i to na osobni zahtjev.
Sve ove odluke objavit će se u Narodnim Novinama, a stupaju na snagu danom donošenja. Hvala.
Zahvaljujem predsjednici Odbora i otvaram raspravu. Prva je gđa. Mirela Ahmetović koja će zastupati stavove Kluba zastupnika SDP-a, izvolite.
Hvala lijepa. Poštovani potpredsjedniče HS-a, poštovane kolegice i kolege saborski zastupnici.
U raspravo o opozivu, tada aktualnog ministra Tomislava Ćorića u studenom 2020. g. rekla sam za ovom govornicom kako će Hrvatska biti bolja zemlja kada ljudi poput Ćorića ne budu u Vladi i sada moram priznati da sam debelo pogriješila. Tomislav Ćorić više nije ministar u Vladi, navodno svojom voljom, ali Hrvatska nije postala bolja zemlja. Hrvatska ne može postati bolja zemlja dok se isluženi, kompromitirani, rashodovani ministri šalju na nova radna mjesta da svojim razornim djelovanjem uništavaju hrvatske institucije, a upravo to se događa i ovim imenovanjem.
Tomislav Ćorić iz Vlade nije otišao svojom voljom, kako se to pokušalo prezentirati u javnosti, kao, umorio se. A od čega to točno? Od predaje hrvatskih nacionalnih interesa u tuđe ruke? Od tragičnog nepoznavanja ekonomskih procesa? Od zapuštanja segmenta zaštite okoliša? Ne. Tomislav Ćorić otišao je pod teretom optužbi njegovog bivšeg pomoćnika Domagoja Validžića koji ga je teretio da je upravo Ćorić bio ta osoba koja je inzistirala da se tvrtki CEMP da suglasnost da može zadržati status povlaštenog proizvođača usprkos tome što nisu zadovoljili formalne uvjete.
Na temelju te suglasnosti CEMP je kreditiran od strane HBOR-a i dok se ovaj slučaj kiselio u DORH i u USKOK-u, Ćorić je vještim manevrom otišao iz Vlade tobože svojom voljom, a paralelno, naravno, kopao je i iskopao poziciju na kojoj nema odgovornosti, a bit će plaćen bolje nego ministar.
I u čemu je kvaka? Pitam se ja, a pita se i svaki prosječni građanin RH. Koji za prosječnu, koji za Ćorićevu plaću, ako je toliko sretan da ima prosječnu plaću, mora raditi 5,5 mjeseci, a da ne govorimo da će Ćorić u mjesec dana primiti skoro cijelu godišnju plaću radnice ili radnika koji rade za minimalac. I u čemu je tajna uspjeha Tomislava Ćorića i čime je on zaslužio ovu poziciju?
Jedan od razloga mogao bi biti što je Ćorić tvorac velebnog HDZ-ovog programa sigurna Hrvatska. Od tog programa ostale su samo blijede stranice, neispunjena obećanja i Ćorićev ironični osmjeh na sam spomen galopirajuće inflacije i toga se svi ovdje prisutni sjećate sa aktualca 15.9.2021. g., a tada je inflacija bila samo 2,8%. Znamo kolika je danas. Njemu je bilo smiješno, a sad vidimo i zašto.
Međutim, to je dovoljan razlog da se Ćorića parkira na lukrativno mjesto i da tako zadovoljan i ponosan na svoj rad bude na sigurnoj udaljenosti od potencijalnih istražitelja. Drugi razlog mogao bi biti dug Andreja Plenkovića prema Ćoriću. O kakvom se točno dugu radi, možemo samo nagađati. Ja sam uvjerena da će taj dugo prije ili kasnije biti predočen hrvatskoj javnosti. Svi se sjećamo panike u HDZ-ovim redovima kada je nekadašnja HDZ-ova uzdanica Josipa Rimac završila u zatvoru. Mnogi su se tada prestrašili za svoju sudbinu.
Grizli su nokte, čekali, a onda su počeli padati svi redom. Kakva je relacija Plenković-Ćorić koji je vinovnik afere Vjetroelektrane, u tome treba tražiti razlog ovakvog nagrađivanja koje je Plenković Ćoriću namijenio. I ovdje nije problematično samo imenovanje Ćorića za viceguvernera, pa on je komotno mogao biti imenovan i guvernerom, ništa ne bi bilo drugačije.
Međutim, ako se nesposobni koruptivnim aferama opterećeni ministar imenuje u instituciju kakva je HNB, onda je problem i u toj instituciji. Tko će vjerovati takvoj instituciji ako u njoj na ovakav trgovački i uhljebnički način dolazi čovjek koji je upropastio hrvatsku energetiku? Ima li jadnijeg imenovanja od ovoga? Danas se svi oko toga pitamo, a pitam se i ja, da li se itko od predlagatelja upitao na što je spao HNB? Što misle npr., vrijedni djelatnici HNB-a koji pošteno rade svoj posao, ali ne mogu napredovati, jer, primjerice, ne posjeduju iskaznicu HDZ-a?
Mogu li oni biti zadovoljni državom koja njihov rad ni ne vidi, a kompromitirane kadrove zbrinjava na ovakav način? Koji su uopće kriteriji za guvernera HNB? Da je dobar čovjek, kako je na preklanjskom opozivu o Ćoriću, odnosno pokušaju opoziva pjevušio premijer? Da je sposoban stranoj državi isporučiti hrvatske resurse, kako je Mađarima isporučio naftu? Da je sposoban novcem hrvatskih građana napraviti nezakoniti strateški projekt RH, a onda ga još dodatno, dodatno predati u ruke drugoj državi?
Je li kriterij za mjesto viceguvernera potvrđivanje načelo javnog poduzeća čovjeka koji je pod optužbama da je namještao poslove privatnoj tvrtki, a onda je s tim istim čovjekom Ćorić jeo i pio u klubu u kojoj se simbolički nalazio i brojač novca? Je li kriterij imenovanje novih članova uprave INA-e putem brzinskog natječaja kojeg je Ćorić organizirao daleko od očiju javnosti za okupljene potresom i koronom i to u ožujku 2020., pa su nakon 9 godina sporenja i kompleksnih odnosa koje je Hrvatska imala s MOL-om i ima s MOL-om, izabrani novi članovi uprave koji su svi od reda blisku upravo MOL-u, odnosno koje MOL, budimo iskreni, neformalno i izabrao.
Je li kriterij što je Ćorić osobno kadrovirao u robnim zalihama, koje su višestruko preplaćivale antigenske testove u vrijeme pandemije, a netom nakon potresa nisu imale pojma koliko Hrvatska ima kontejnera, koliko Hrvatska ima šatora na raspolaganju? Je li kriterij za ovo po Hrvatsku tragično imenovanje to što je Čorić mjesecima odmahivao rukom na galopirajuću inflaciju na koju su svi, ali baš svi upozoravali, a nisu je vidjeli samo Čorić ili eventualno njegov pomoćnik Milatić.
Naravno, sve ovo što sam nabrojala nisu kriteriji kojima se vodio HNB. Zapravo da budemo sasvim iskreni HNB se u ovom slučaju ništa nije niti pitalo. Ovo imenovanje proveo je glavom, bradom i bahatošću premijer Plenković koji je ministra naslijeđenog od Karamarka odlučio nagraditi novcem poreznih obveznika RH istih onih za koje Čorić u svom ministarskom stažu nije prstom niti mrdnuo. Ovim imenovanjem svjedočimo dodatnom rasapu institucija u RH. I ovime je HDZ Hrvatsku raščetvorio sa svojim kadroviranjima, uništio svaku nadu da ova zemlja može biti bolja i bliža svojim građanima. Jedino u HDZ-ovom kadroviranju moguće je da arheolog postane ravnatelj doma za nemoćne, čovjek koji ženama vadi krive jajnike ravnatelj medicinske ustanove, bivši ministar koji je izdao nacionalne interese prodajom energetike postaje viceguverner HNB-a. Zbog svih nedjela koje je Tomislav Čorić uz blagoslov Andreja Plenkovića počinio Hrvatskoj ne bi smio završiti uhljebljivanjem u HNB već u prostoriji dva sa tri. Plenkoviću će sigurno biti lakše da tamo završi s mjesta viceguvernera HNV-a, a ne s mjesta ministra. Ali upravo takvo taktiziranje dokaz je da je Plenkovićeva Hrvatska dotaknula dno.
S ovim imenovanjem gospodina Tomislava Čorića za viceguvernera HNB-a Hrvatska je izgubila i obraz i ugled. Ja se iskreno nadam kako HNB ima dobre zaštitne mehanizme. Ima osiguranu imovinu i ima sigurne međunarodne rezerve. S novim viceguvernerom sve to moglo bi postati nesigurno sudeći po njegovom djelovanju dok je bio ministar. Nadam se da uskoro nećemo čitati kako je dio rezervi predan na čuvanje Mađarskoj uz potpis viceguvernera Čorića, ali ni to nije nemoguće. Sjećamo se dobro u veljači ove godine Mađarska središnja banka aktualnom guverneru Vujčiću dala je nagradu od pola milijuna kuna. Možda su Mađari na taj način udobrovoljili Vujčića da u ovom slučaju bude cito i cito je.
Nakon energetike i poljoprivrednog zemljišta Mađarska nam preuzima najvažniju financijsku instituciju u zemlji. Ovo je prvi put u povijesti RH od proglašenja nezavisnosti da se politiziraju monetarne institucije u ovoj zemlji i to direktnom instalacijom člana vlade i člana HDZ-a u njezine najviše strukture upravljanja.
Zbog svega što sam navela SDP s gnušanjem odbija prijedlog Odbora za izbor, imenovanja i upravne poslove i nećemo podržati Tomislava Čorića …/Upadica: Hvala./… za viceguvernera HNB-a.
Hvala lijepa.
Gospodin Marko Pavić zastupat će stavove HDZ-a.
Izvolite.
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče sabora.
Kolegice i kolege, danas u ime kluba obrazlažem upravo prijedlog dr. Tomislava Čorića za viceguvernera HNB-a. Zanimljivo je, a vidjeli smo to i na Odboru za financije kako su svi najedanput stekli doktorate iz ekonomije, iz monetarne politike, dr. Čorić je upravo jedan od rijetkih stručnjaka u Hrvatskoj iz monetarne politike. Jučer je to potvrdio prof. Primorac na odboru, čovjek koji je upravo doktorirao na euru i na tečajnom mehanizmu kojem je Hrvatska i gdje Hrvatska ulazi u eurozonu s 1.1. slijedeće godine. Ugled HNB-a koji isto tako oporba želi obezvrijediti dovoljno govori evo i jučerašnji sastanak Christine Lagarde sa premijerom Plenkovićem u Davosu. Dovoljno govori dolazak potpredsjednika Europske komisije Dobrovski sa slijedeći tjedan u Zagreb koji je on sam bio premijer Latvije i uvodio euro u Latviju. Dovoljno govori i Europska komisija gdje uz Irsku, Hrvatska jedina država koja je u potpunosti izašla iz makroekonomskih neravnoteža. Dakle, za viceguvernera HNB-a predlažemo stručnjaka, čovjeka koji ima karijeru i van ministarstva, koji je doktorirao upravo na tom području u trenutku kada Hrvatska ulazi u eurozonu. Ugled HNB-a u inozemstvu apsolutno stoji, sve i optužbe koje smo imali koje su bile za nezakonito trgovanje guvernera Vujčića odbacili smo ih Odboru za financije.
I još jedanput Tomislav Čorić doktorirao je na uvođenju eura, zajedno smo bili i u povjerenstvu za ulazak Hrvatske u euro i po struci jedan je od rijetkih ljudi koji su monetarni stručnjaci sa doktoratom. Ako on nije kandidat za viceguvernera onda stvarno ne znam tko bi bio.
Kada gledamo, a na odboru su jučer kritike bile na njegov rad u ministarstvu, na mandat ove vlade. Znam da oporba ima stav i naravno da se neće složiti sa politikama vlade, ali ajmo pogledati što je ostalo i u mandatu ministra Čorića. Da je samo završio LNG, žao mi je da nema kolegice Ahmetović koja se htjela bacati pred bagere i zaustavljat LNG na Krku, samo da je završio LNG u ovoj krizi, nasljeđe koje ostavlja iza sebe je 57% hrvatskog plina dolazi iz LNG-a je dovoljno. Samo da je to. Zajedno s njima, bio sam mu državni tajnik smo pokrenuli program Zaželi koji zapošljava 20.000 žena u ruralnom području. Samo da je ta dva projekta ostavio iza sebe ostavio je puno, a uz to je pokrenuo značajna ulaganja u vodnom sektoru skoro 18 milijardi kuna u vodni sektor, vodovode, pročišćivače otpadnih voda, povećala se stopa kontinuiranog tj. stopa odvajanja otpada došla je na 41% sa 26% i skoro 4 milijarde kuna u razvrstavanje otpada, donešena je Strategija nisko ugljičnog razvoja i ono što je bitno osigurano je 25 milijardi eura za sljedećih 10 godina od čega skoro 40% i iz instrumenta sljedeće generacije iz eu fondova ide za zelenu tranziciju.
U održivom razvoju i Hrvatska je doprinijela na bio sam i osobno na klimatskoj konferenciji COP26 u Glazgowu gdje je premijer i ministar Ćorić su najavili da Hrvatska odustaje od investicije ugljen do najkasnije 2023. i da ćemo zaštititi trećinu Jadrana. Sve ovo govori da je mandat bio uspješan, ali ako kažemo da to tvrdimo mi iz kluba vladajuće koalicije HDZ-a ajmo pogledati brojke, ajmo pogledati brojke koje jasno govore, a koje je i Europska komisija procijenila da je Hrvatska jedina uz Irsku izašla iz bilo kakvih makroekonomskih neravnoteža.
Što se tiče inflacije ona je uvezena, sve zemlje imaju inflaciju, ali dalje nama rast i rast plaća je jači od stope inflacije kada gledamo cijeli mandat Andreja Plenkovića.
Trenutačno smo na 70% stope razvoja BDP-a u odnosu na prosjek EU, bili smo 2015. na 61%, ulaganje u europske fondove, europski fondovi su promijenili Hrvatsku već sam rekao doprinos ministra Ćorića posebice na pitanju zaštite okoliša i razvoj gospodarstva, 12,5 milijardi kuna uložene u mjere zapošljavanja, spašenih 700.000 radnih mjesta. Hrvatska je bila u procesu prekomjerne makroekonomske neravnoteže, sjećamo se da je vladi Zorana Milanovića tri puta spuštano kreditni rejting, mi smo imali tri godine suficita 2019. smo izašli iz prekomjerne makroekonomske neravnoteže, a ove godine smo bez makroekonomskih neravnoteža. Udio duga nam dovoljno pada i zadovoljit ćemo sve kriterije, sljedeći tjedan vjerujem da izvješće Europske komisije i dolazak potpredsjednika Komisije Dombrovskisa značit će konačno agreement na ulazak Hrvatske u eurozonu i tu će HNB imati značajan udio.
Iako smo svjesni iseljavanja mladih i demografije, rast gospodarstva je zavidan toliko da sada imamo milijun i 600 tisuća zaposlenih što je puno više nego praktički kad od 2008., a vjerujem da ćemo ove godine i premašiti stopu zaposlenosti odnosno broj zaposlenih u sljedećih u prošlih 20 godina.
Stopa nezaposlenosti istodobno pada 6,5% je hrvatski prosjek, 6,2% je prosjek EU, a plaće kontinuirano raste u mandatu vlade Andreja Plenkovića i ministra Ćorića 1.824 kune, prešli smo tisuću eura prosjek Hrvatske, prešli smo 8.300 u gradu Zagrebu, minimalna neto plaća 3.750 kuna 500 eura. Dakle, ukoliko je bio stvarno toliko loš ministar od kud ove brojke onih koji nas apotekarskom vagom procjenjuju, kreditne rejting agencije, Europska komisija, Svjetska banka, Europska centralna banka? Ako je stvarno tako loš ugled HNB-a kako to da smo izašli iz stope makroekonomske neravnoteže i kako to da je premijer Plenković toliko dobro primljen i kako to da je prije ulaska Hrvatske u tečajni mehanizam u srpnju 2020. da nam je Europska centralna banka posudila i dala stala iza Hrvatske u covid krizi sa 2 milijarde eura, mi smo njima dali 15 milijardi kuna?
Sve to je dovelo do stabilizacije i kreditnog rejtinga i pada kamatnih stopa, a dr. Ćorić još jedanput kao stručnjak, kao jedan od rijetkih ljudi koji se bave monetarnom politikom koji ima karijeru i van ministarstva vraća se natrag u područje u kojem je potekao doktorirao je na tečajnom mehanizmu 1.2 u kojem su sada u Hrvatskoj, sada uskoro izlazimo iz njega odnosno 1.1. ulazimo u europsku zonu i kao takav vjerujem da će bit itekakav doprinos radu HNB i isto tako značajan doprinos Hrvatske ulasku u eurozonu.
Kritike da možda sad nije trend za ulazak u eurozonu upravo ne stoje jel time smanjujemo kamate, time omogućavamo lakše zaduživanje naših građana i time omogućavamo bolji život hrvatskih građana. Zaključno, klub HDZ-a poduprijet će ovaj prijedlog zaključka odbora u kojem dr. Tomislava Ćorića predlažemo za viceguvernera HNB-a.
Hvala vam lijepa.
Hvala.
Gospodin Božo Petrov da, zastupat će stavove kluba Mosta.
Izvolite.
Poštovani saborski zastupnici, zastupnice, dragi građani.
Ovakvih panegirika ne bi se postidjeli najveći grčki pjesnici, rimski pjesnici.
Pa ja mislim ono kada ovako narod čuje pa to je divota. To je divota. Ja mislim da kada postavljate osobu na ovako važno mjesto mislim da osim formalnog zadovoljenja uvjeta tipa postojanja diplome Ekonomskog fakulteta mislim da bih se usudio reći da stotine tisuća ljudi danas u Hrvatskoj zadovoljava taj uvjet. Mislim da je potrebno procijeniti vještine i sposobnosti te osobe, profil ili vrijednosti te osobe, jer mislim da ne bi bilo zgorega taj čovjek će primati koliko desetina tisuća kuna plaću mjesečno?
Mislite da je potrebno samo imati diplomu i doktorat Ekonomskog fakulteta? Ja mislim da je potrebno puno više od toga, jer biste onda trebali napraviti javni natječaj pa pozvati ljude da se prijave. Zato mislim da je potrebno dobro, dobro sagledati. Pa hajmo pogledati vještine, sposobnosti, profil, karakteristike, vrijednosti čovjeka kojeg vi predlažete. On je bio zadužen za energetiku. U energetici čovjek proveo mađarizaciju energetskog sektora. Danas smo još ovisniji o uvozu električne i druge vrste energije iz Mađarske u Hrvatsku, još više dalekovoda, plinovoda danas dolazi iz Mađarske u Hrvatsku. Bravo!
Također krenulo se u liberalizaciju energetskog sektora pa se brže bolje povlačilo nazad kako su uletili u to na vrat na nos, tako su na vrat na nos izlazili iz te liberalizacije energetskog sektora sve pod ravnanjem tog čovjeka kojeg vi predlažete za viceguvernera Hrvatske narodne banke.
Druga stvar, odnosno treća stvar hidroelektrane također spadaju u energetiku kojom je on upravljao. Što ste napravili po pitanju hidroelektrana Ličko Lešće? Kunili se u Karlovcu ljudima da ćete popraviti stanje. Jel' se nešto napravilo? Nije ništa. Čuli, prečuli, obećali, zaboravili, završila priča. Istu takvu hidroelektranu danas gradite kod Kosinja sa istom problematikom, jednakom neučinkovitošću. Isti čovjek kojeg danas predlažete za viceguvernera. Da, hvalili ste se da ste završili LNG, mislim da se trebate sjetiti tko vam je započeo LNG, koje ste vi otpore davali za LNG. Započeo ga je MOST, ali na stranu to. Što se tiče energetike što ste napravili, odnosno što je gospodin kojeg predlažete za viceguvernera napravio po pitanju solara. Pa dan danas još više solara ima u Sloveniji, u Finskoj, u Norveškoj nego što ih ima u Hrvatskoj. I on je za to bio zadužen koliko godina? Gospodarenje otpadom iduća stvar. Što je napravio? Prvi dan potaknuo da se nastavi sa građenjem županijskih centara gospodarenjem otpadom dokazano neučinkovitih Marinščina, Kaštjun pokazatelji. Jedino što su to postala, mogu postati skupljališta gdje se trebaju graditi spalionice jer se ne zna iskoristiti otpad kao resurs.
To je još jedan uspjeh istog ovog čovjeka. Na čelu ministarstva kojeg je on vodio govorimo još uvijek o vještinama i sposobnostima. Nakon toga, da u tome nisu riješili niti razdvajanje otpada, niti sabirne centre po Hrvatskoj ali dobro. Hajmo malo gledati profil, malo vrijednosti, upravljanje, menadžment. Pa najbliži suradnik istog ovog čovjeka optužio ga je za jedno od najvećih afera u tom sektoru, afere koja će koštati državu dvije milijarde kuna Krš – Pađene javno rekao USKOK-u pa znate ja sam sve postupao, nisam kriv, postupao sam po nalogu ovog čovjeka kojeg vi želite imenovati viceguvernerom. Dobro.
Ima dalje također njegovi biseri izjava, govorimo malo i o profilu, malo o vještinama, malo o sposobnosti pa dođu izjave inflacija. Ma dajte molim vas! Katastrofičari iz MOST-a 11. mjesec. Koji je danas mjesec? Peti. Koliko je inflacija? 9%. Jeste sigurni da je 9%? Ja mislim da je dvoznamenkasta brojka. To su procjene. Ja mislim da su za viceguvernera jako bitne procjene, njegovo znanje, njegovo iskustvo, njegove vještine. Valjda sve to u kombinaciji daje procjenu. Procjena ma dajte koja inflacija prije pet mjeseci. Isto tako procjena sljedeća. Bit će problem sa tržištem energenata cijena energenata će rasti. Ma dajte molim vas! Danas se trebate moliti da vam cijena goriva po litri bude barem 13 kuna ako ne više, to je njegova procjena. Isto tako prije pet, šest mjeseci dok je bio na čelu sektora hoćete još jednu njegovu procjenu? Koliko danas unaprijed trebate platiti nabavku plina, a koliko ste trebali prije. I tko je kriv za to? I tko je kriv što danas ne morate naručiti unaprijed plin pa danas plaćamo puno veću cijenu? Čija je to odluka? Tko je sjedio u ministarstvu ove tri godine? Čovjek kojeg vi predlažete za viceguvernera, a dalje od njegovih postupanja koja opet govore i o profilu i o vrijednostima dodjeljuju se koncesije netransparentno ali bitno da je bio u klubu u Slovenskoj.
Prate se interne komunikacije novinara, stranački se zapošljava, bitno je da ima samo brending T.Č i na sve ovo nagrada viceguverner, samo. Pa ljudi što treba napraviti da postaneš guverner ako ovo nije dovoljno za guvernera, nego samo za viceguvernera. Pa šta oni trebaju napraviti da postanu guverneri? Pa ovo treba Nobelova nagrada, a ne viceguverner. Pa ne znam kako vam ne opada obraz? Kažete da je diploma dovoljna.
Hoće li isti čovjek sutra kad po vašem nalogu i dizanjem mehaničkih ruku jer vi ne smijete ne dignut ruku makar vam opo obraz 100 m ispod zemlje, hoće li i on izjaviti kao sadašnji viceguverneri da oni ne mogu ništa napraviti po pitanju inflacije, egzogeni uzorci, uzroci, lijepo je kad uvale tako jednu primamljivu riječ egzogeni, nisu naši, ne možemo ništa. Pa dobro ljudi što radite na tim mjestima, što primate 30, 40, 50 tisuća kuna plaću ako ne znate i ne možete ništa napravit, pa prepustite mjesto nekom drugom, al očito je tu da bi primao plaću.
Mene zanima kad biste pošteno mogli reći bi li ova osoba se mogla po ovim uvjetima zaposliti na privatnom tržištu, bi li? Bi, zašto ne proba, pa istom ovom čovjeku kada je pitanje njegovom, njegovim mogućnostima su poduzetnici govorili odlazi, na prosvjedima poduzetnici su govorili odlazi, mora da je debelo zaslužio, kolko, 30, 40 tisuća kuna plaću mjesečno. I ne želim ja pljuvati čovjeka, nije to u pitanju, ja nijednom nisam spomenuo ime jer su mi imena nebitna, bitan je način i bitno je što radi se u državi. Ja bih volio da ljudi ovo zapamte, da ovo zapamte u trenutku kad im bude jako teško, a već im je teško kad ne mogu spojiti kraj s krajem, kada moraju birat oće li kupiti kruh ili litru ulja onda se sjete, trebaju se barem sjetiti nasmiješenog lica ovih ljudi jer njima je dobro, njima je dobro radi glasova na izborima koji su dobili ti ljudi, zato mogu vedrit, oblačit i haračiti državom i neka se građani toga sjete, neka pogledaju sebe i što oni trebaju napraviti za 5 tisuća kuna, a što može napraviti čovjek i dobiti nagradu za 30 tisuća kuna mjesečno, neka se sjete toga, posebno na onaj dan idućih izbora.
Sada je na redu Klub zastupnika zeleno-lijevog bloka i gđa. Sandra Benčić, izvolite.
Zahvaljujem se predsjedavajući, poštovane kolegice i kolege zastupnici.
Jedan od zapravo prvih naših nastupa i otvaranja pitanja u saboru bilo je vezano za ministra Ćorića. Dakle, čim smo došli otvorili smo pitanje njegove umješanosti u aferu Krš-Pađene, već tada smo isticali i direktno ga ovdje pitali, direktno ga ovdje pitali je li se sastajao sa investitorima u Krš-Pađene prije nego li im je potpisao odluku kojom je poništio odluku prethodnog ministra i time zapravo omogućio da ne moraju raditi dodatnu procjenu utjecaja na zaštićeno područje kako bi mogli završiti svu dokumentaciju do kraja te godine i time zadržati status povlaštenog proizvođača po tarifama iz 2013.g. čini mi se koji im omogućuju odnosno omogućivali bi im ogromnu zaradu u budućnosti koju naravno sve plaćaju naši hrvatski građani. Tada je ministar Ćorić rekao da se on inače sastaje sa investitorima i da se čini mi se ne sjeća da jel to bilo prije da se sastao s njima, prije te odluke ili nakon. Naravno, kasnije istragom USKOK-a sve smo saznali i vidjelo se da je zapravo pod utjecajem investitora i donio takvu odluku kakvu je donio.
Potpuno je jasno da slučaj Rimac dovodi do velikog rizika za bivšeg sada ministra Ćorića i da je toga Andrej Plenković itekako svjestan, on zna da sa svakim novim svjedočenjem, sa svakim novim korakom u istrazi da će se ministar, ministru Ćoriću fotelja trest i to je naravno vrlo vjerojatno razlog zašto ga je i maknuo iz vlade i to svi znamo. Međutim, mi zapravo svi ovdje koji sjedimo, saborski zastupnici koji biramo vladu, kojima vlada odgovara, pa i svaki ministar nikada nismo dobili objašnjenje, nekakvo normalno objašnjenje zašto je ministar Ćorić morao otići iz vlade. Čuli smo nešto o umoru, mislim svima je valjda jasno da to ne može biti argument i da to nije argument i da se time zapravo ponižava ova institucija sabora koja ponavljam bira te ministre i razrješava te ministre.
Ne da samo da nismo dobili objašnjenje zašto ide nego dapače smo od premijera čuli hvalospjeve o njegovoj političkoj ostavštini na mjestu ministra gospodarstva i održivog razvoja. I u situaciji gdje je premijer izuzetno zadovoljan tim jednim ministrom on ga smjenjuje bez objašnjenja HS.
A ja ću vas podsjetiti da osim afere Krš-Pađene političko nasljeđe g. Ćorića bit će zarobljavanje energetske politike Hrvatske i energetske infrastrukture Hrvatske od strane susjedne nam države Mađarske.
Podsjetit ću vas da je po početku covid krize najavljeno zatvaranje Riječke rafinerije na 4 mjeseca i to uz obrazloženje ministra Ćorića da je uslijed covida potražnja za derivatima pala za 20% pa eto možemo zatvoriti riječku rafineriju. Istovremeno izvršni direktori mađarskih kompanija kažu da će njihova rafinerija, ali isto tako rafinerija u Slovačkoj raditi 100%-nim kapacitetom. Nakon toga dolazi do ugovora o izvozu hrvatske nafte na preradu u Mađarsku. Međutim, nije samo problem u tome što mi nismo sami prerađivali i stavljali na tržište naftu. Nego je i problem bio u tome o čemu sam posebno jednom ovdje u saboru govorila da je ta nafta prodavana po vrijednosti nižoj od vrijednosti koju ta nafta ima na svjetskom tržištu s obzirom na kategorizaciju kvalitete te nafte. Pri čemu samo u tom jednom mjesecu u veljači 2021. godine izgubili nekih 60 do 80 milijuna dolara, dolara, samo na toj razlici u cijeli, a profitirao je tko, Mađarska.
Kada smo govorili o problemima Rafinerije Sisak, kada smo govorili o problemima prerade nafte u Hrvatskoj, o problemima izvoza pitali smo između ostalog ministra Čorića koliki je trošak dekomisije Rafinerije Sisak i svih objekata na kopnu i na moru u Ininom vlasništvu koji prestaju s radom ili su planirali prestati s radom u idućih 5 godina i da li zna koliko je Talijanima plaćen otkup platforme i da li će trošak skupe dekomisije ostati na teret hrvatskim građanima. Nikad nismo dobili odgovor. To je isto nasljeđe ministra Čorića.
Pitali smo da li se, da li je u Budimpešti razgovaro o proširenju kapaciteta LNG-a u korist Mađarske, nismo dobili odgovor. Ono što znamo u međuvremenu je da su Mađari zakupili jedan značaj dio kapaciteta LNG-a.
Reći ću vam još nešto zanimljivo o političkom nasljeđu. Kada smo pitali kako ćemo u ovoj krizi i gdje ćemo skladištiti plin i kako ćemo osigurati opskrbu plinom, uvjeravalo nas se da je to riješeno jer imamo LNG. Kada smo postavili pitanje ali LNG kapaciteti su rasprodani privatnim kompanijama unaprijed, dakle postoje ugovori između ostalog i za Mađare, isto tako smo postavili pitanje šta je sa skladišnim kapacitetima glavnog kopnenog skladišta. To je u redu. Danas dobivam službenu potvrdu u službenom dokumentu Ministarstva gospodarstva i zaštite okoliša gdje se u stajalištima obraćaju Europskoj komisiji da neće moći naša vlada osigurati skladišne kapacitete na način koji je to propisala Europska komisija jer šta, su skladišta rasprodana, kapaciteti su rasprodani do 2026. privatnim akterima na tržištu. Jel ste ikada to čuli od bivšeg ministra Čorića, jel ste to čuli od novog ministra Filipovića, niste. Čuli ste da će sve biti u redu. A taj ključni podatak nismo dobili i onda ga dobijemo u službenom stajalištu Vlade RH spram neke direktive Europske komisije.
Kada smo govorili o važnosti toga da investicije u obnovljive izvore energije budu vlasništvu građana RH i države tada nam se govorilo da je ovo tržišna ekonomija i da privatne investicije moraju biti prisutne u obnovljivim izvorima energije. Ok. Do čega ćemo se dovesti takvom politikom? Isto do onog do čega smo se doveli sa takvim pristupom plinu. Do iste stvari. Do toga da nećemo moći upravljati tim tržištem, strateškim zalihama, skladištima itd., jer eto privatno tržište i privatni investitori su zakupili kapacitete i šta ćemo sad. Ta, to će nam se dogoditi sa obnovljivcima za 10 godina ako se nastavi politika Tomislava Čorića da se umjesto građanske energetike o kojoj govorimo već 2 godine ovdje, da se isključivo potiču velike investicije u obnovljive izvore energije, velike solarne elektrane, vjetroelektrane tipa Krš Pađene koje su rukama privatnih investitora i onda ću vaj ja pitati koji dio naše energetske infrastrukture je u vlasništvu građana RH i države. Koji će biti za 10 godina udio našeg vlasništva i kako ćemo time upravljati?
I sad na kraju tog političkog nasljeđa koje nam je ostavljeno na području energetike, svih afera koje su se dogodile, ministar Čorić postaje viceguverner. Ima jedna zanimljiva odredba u Zakonu o NHB-u viceguvernerima odnosno članovima savjeta, a to je da u tom trenutku ne smiju biti saborski zastupnici ili na funkciji na vladi. Eto, neće biti baš u tom trenutku. Ali recite vi meni kako je HNB neovisna institucija kad su im guverneri bivši ministri koji su bili ministri ili saborski zastupnici s mandatom na ledu do prekjučer. Kako je to neovisna institucija?
Hvala.
Hvala i vama na točnosti, vremenskoj točnosti.
Gospodin Marijan Pavliček, Klub zastupnika Hrvatskih suverenista.
Poštovani predsjedavajući, kolegice i kolege, bolje živim nego ministar. Ovaj poznati stih Mladene Grdovića će najbolje opisati lik i djelo Tomislava Čorića nakon sutrašnjeg glasovanja i imenovanja na mjesto viceguvernera. Tomislav Čorić 5 i pol godina u Vladi RH, u početku kao ministar rada i mirovinskog sustava, a zadnje dvije godine kao ministar gospodarstva i održivog razvoja. Neću se ovdje baviti brojnim aferama koje se lijepe uz ministra Čorića jer vjerujem u hrvatske institucije, vjerujem u njihovu profesionalnost i neovisnost i vjerujem da će se pozabaviti kako USKOK tako i DORH sa njegovim potencijalnim aferama. Ali ću se pozabaviti sa njegovim radom u Ministarstvu gospodarstva, Ministarstvo gospodarstva trebalo bi bit ministarstvo br. 1 u RH koje bi trebalo stvoriti preduvjete za daljnji gospodarski rast RH.
RH je nekad bila industrijska država, danas smo država prvenstveno uslužnih djelatnosti i turizma. Sve velike investicije RH zaobilaze već godinama u širokom luku. Zadaća Ministarstva gospodarstva da stvori preduvjete za ulazak stranih investitora, za otvaranje novih radnih mjesta, prvenstveno u proizvodnoj djelatnosti, za ulazak greenfield investicija.
2020.g. već kada je Tomislav Ćorić preuzeo mandat i dobrim dijelom upravljao resorom Ministarstva gospodarstva izravna strana ulaganja, strane investicije u RH su iznosile 1,3 milijarde dolara. Istovremeno te iste 2020.g. izravne strane investicije u Republiku Srbiju su iznosile čak 3,4 milijarde američkih dolara, a u Republiku Mađarsku čak 4,3 milijarde dolara, a da ne pričam o tome o kakvim se investicijama radi. Znači kod nas se prvenstveno ulagalo u turističku infrastrukturu, u telekomunikacijsku infrastrukturu, a najmanji dio upravo u proizvodnju u upošljavanje novih i otvaranje novih radnih mjesta. Pa koja je velika strana tvrtka proizvodna ušla u RH u zadnjih nekoliko godina? Niti jedna. Malo, malo čujemo da autoindustrija odlazi u Slovačku, u Mađarsku, u Srbiju, u Sloveniju, a Hrvatsku zaobilaze svi u širokom luku jer smo prvenstveno vrlo nestabilni za ulaganje, jer imamo lošu poduzetničku klimu, jel imamo korupciju koja se pojavljuje u svim porama našeg društva, posebice u politici, posebice u vrhu politike.
I po čemu će taj Tomislav Ćorić ostati upamćen? Najveći doseg mu je slikanje sa mladom aktivisticom Gretom povodom jednog sastanka kada je ona mislim bila ovdje u Zagrebu i zahvaljujući svemu tome, toj njegovoj sposobnosti on će postati viceguverner HNB-a, imat će oko 40.000 kuna plaću neto, dok će većina naših radnika i dalje raditi za 4.000 do 5.000 kuna.
I koju sliku šaljete hrvatskoj mladeži? Koju sliku šaljete običnim malim ljudima? Pa upravo zbog ovakvih stvari ljudi vam odlaze iz države, upravo zbog ovakve nepravednosti ljudi odlaze. Jasno je da imate pravo postaviti svog čovjeka, ali postavite čovjeka koji je sposoban, koji se pokazao u svom poslu, a to Tomislav Ćorić definitivno nije.
Time smo zaključili raspravu, glasat ćemo kada se steknu uvjeti.
Nastavak rada je sutra u 9,30 točka je Prijedlog zakona o provedbi Uredbe Vijeća EU od lipnja 2019.g. o nadležnosti, priznavanju i izvršenju odluka o bračnim sporovima i u stvarima povezanim s roditeljskom odgovornošću te o međunarodnoj otmici djece. Vrlo važna tema, molim vas da dođete, recite i svekolikom pučanstvu da dođe jel da i to je prijedlog zakona br. 278. Glasovanje u 12,00 i to kažite molim vas.
Hvala lijepa i odmorite se.


SJEDNICA PREKINUTA U 18:16 SATI

24

  • Izbor, imenovanja i razrješenja
27.05.2022.
Idemo sada na zadnju točku za glasovanje Izbor, imenovanja i razrješenja, dakle podijelit ćemo na dva dijela, prvo ćemo glasovati ako ste suglasni naravno o imenovanju Tomislava Ćorića za viceguvernera HNB-a, a onda bi proveli objedinjeno glasovanje o preostale 3 točke koje se tiču naših odbora. Hvala vam lijepa.
Onda idemo na glasovanje za odluku o imenovanju Tomislava Ćorića za viceguvernera HNB-a, molim glasujmo.
Glasovalo je 117 zastupnica i zastupnika, 76 bilo je za, 41 protiv, pa je na taj način donesena odluka kako ju je predložio Odbor za izbor, imenovanje i upravne poslove i g. Ćoriću želimo puno uspjeha u obnašanju nove dužnosti viceguvernera HNB-a.
Drugo, predlažem, to smo već dogovorili da provedemo objedinjeno glasovanje o preostale 3 predložene točke kako je predložio Odbor za izbor, imenovanje i upravne poslove, pa dajem na glasovanje prijedlog te 3 točke, molim glasujmo.
112 zastupnica i zastupnika je glasovalo, 111 za i jedan suzdržani, pa smo donijeli odluku kako ju je predložio Odbor za izbor, imenovanje i upravne poslove.
Hvala vam lijepa, nastavljamo u srijedu 1. lipnja u 9 i 30 s Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strukovnom obrazovanju.
SJEDNICA PREKINUTA U 13,11 SATI
PDF