Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: X, sjednica: 11

PDF

21

  • Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu osiguranja depozita, prvo čitanje, P.Z.E. br. 269
05.05.2022.
- Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu osiguranja depozita, prvo čitanje, P.Z.E. 269

sa cijelom regulativom prvog čitanja uključujući i amandmane do kraja rasprave, bez amandmana do kraja rasprave. …/Upadica se ne razumije./… Ako vam treba, ako vam treba može.
Trebate pauzu? Dobro, možete otići ja ću se praviti da vas ne vidim.
Predlagatelj je Vlada RH na temelju Članka 85. Ustava RH i Članka 172. Poslovnika Hrvatskog sabora.
Prigodom rasprave o ovoj točki znači primjenjuju se odredbe prvoga čitanja znači nema nikakvih amandmana.
Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za financije i državni proračun.
Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? S nama je državni tajnik u Ministarstvu financija gospodin Stipe Župan.
Izvolite.
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovane zastupnice i zastupnici, danas se pred vama nalazi nacrt Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu osiguranja depozita. Ključna zadaća sustava osiguranja depozita zaštititi je deponente od posljedica propasti kreditne institucije i time gubitka depozita zbog nastupa osiguranog slučaja. Okvir za funkcioniranje sustava osiguranja depozita u EU određen je Direktivom o sustavima osiguranja depozita koja je donesena 2014. godine i prenesene u RH u navedeni Zakon o sustavu osiguranja depozita.
Uvodno bih podsjetio kako u RH sustavom osiguranja depozita upravlja Hrvatska agencija za osiguranje depozita te upravlja fondom osiguranja depozita. Osiguran je iznos koji deponent ima u kreditnoj instituciji na dan nastupa osiguranog slučaja do iznosa od 100.000 eura u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem tečaju HNB-a važećem na dan nastupa osiguranog slučaja.
Sustav osiguranja depozita financira se doprinosima koje u fond osiguranja depozita uplaćuju kreditne institucije, članice sustava osiguranja depozita trenutačno njih 23 u RH. Stanje raspoloživih sredstava u fondu osiguranja depozita na dan 31.12. prošle godine iznosi 5,6 milijardi kuna odnosno 2,5% iznosa osiguranih depozita.
U rujnu 2021. godine zaprimljeno je pismo službene obavijesti Europske komisije u kojem je navedeno da odredbe Direktive o sustavima osiguranja depozita nisu u cijelosti prenesene u zakonodavni okvir RH. Konkretno Europska komisija je utvrdila kako nisu u potpunosti prenesena dva članka. Članak 7. stavak 3. i Članak 14. stavci 3. i 4. Direktive o sustavima osiguranja depozita. Prva primjedba Europske komisije odnosi se na povjerenički račun, a druga na postupanje s uplaćenim premijama u slučaju kada jedna kreditna institucija prestane biti članica sustava osiguranja depozita u jednoj državi članici i pridruži se sustavu osiguranja depozita u drugoj državi članici o čemu ću detaljnije govoriti u nastavku.
Dakle, dva su ključna područja u kojima je dopunjen prijedlog zakona. Prvi je da je prošireno pravo deponenata za isplatu obeštećenja za sredstva na povjereničkom računu. Europska komisija je navela da stvari vlasnici sredstava imaju pravo na isplatu osiguranih depozita ako ih je moguće identificirati prije nastupa osiguranog slučaja tj. čak i ako nisu identificirani u kreditnoj instituciji, a sve dok mogu dokazati svoje apsolutno pravo. Stoga prijedlog zakona ovim osobama koje su, osim osobama koje su identificirane u kreditnoj instituciji omogućava ostvarivanje prava na osiguranje depozita i deponentima čiji identitet vlasnici računa mogu utvrditi prije datuma utvrđenja nedostupnosti depozita i koji mogu dokazati svoje apsolutno pravo na iznose na računu.
Također detaljnije je uređen i prijenos premija osiguranja u slučaju promjene članstva kreditnih institucija u sustavu osiguranja depozita.
Prijedlog zakona predviđa dva slučaja u svezi prijenosa premija osiguranja i to ako kreditna institucija prestane biti član jednog sustava osiguranja depozita i pristupi drugom sustavu osiguranja depozita te ako kreditna institucija prenese dio aktivnosti u drugu državu članicu, a te aktivnosti postanu predmet sustava osiguranja depozita u drugoj državi članici. U oba slučaja premije osiguranja koja je ta kreditna institucija uplatila tijekom 12 mjeseci koji prethode prijenosu uz iznimku izvanrednih premija prenose se u sustav osiguranja depozita u drugoj državi članica razmjerno iznosu prenesenih osiguranih depozita.
U slučaju planirane promjene članstva u sustavu osiguranja depozita odnosno prijenosa dijela aktivnosti u drugu državu članicu, kreditna institucija je dužna obavijestiti sustav osiguranja depozita kojega je član najmanje šest mjeseci prije promjene članstva odnosno prijenosa dijela aktivnosti.
Tijekom razdoblja od šest mjeseci prije promjene članstva odnosno prijenosa dijela aktivnosti u drugu državu članicu, kreditna institucija je i dalje obvezna plaćati premiju odnosno u slučaju potrebe izvanrednu premiju za osigurane depozite, sustav osiguranja depozita kojim upravlja Hrvatska agencija za osiguranje depozita.
Na posljetku, prijedlogom zakona predviđene su prekršajne odredbe za kreditne institucije koje ne obavijeste Hrvatsku agenciju za osiguranje depozita i drugi sustav osiguranja depozita u roku od najmanje šest mjeseci prije promjene članstva odnosno prijenosa dijela aktivnosti u drugu državu članicu.
Hvala lijepo.
Hvala lijepa.
Gospođa Puljak replika.
Evo ma samo jedno kratko pitanje zaboravila sam jučer na odboru pitat. Idemo u izmjene ovog zakona jer direktivu nismo do kraja primijenili, kako se to dogodilo da je nismo do kraja primjeni i jesmo li sad, hoćemo li opet dobiti neku čitabu niste sve do kraja primijenili ili smo sad ono stvarno završili posao kako treba?
Hvala.
Hvala lijepa.
Da, u pravu ste idemo u izmjenu direktive s obzirom da smo dobili pismo službene obavijesti da nismo dvije odredbe navedene direktive u cijelosti primijenili. Podsjetit ću da smo posljednji put mijenjali ovaj zakon odnosno donijeli novi zakon ako se ne varam krajem 2020.g. prilikom ulaska u bankovnu uniju iz razloga ulaska u bankovnu uniju i nakon toga trajao je redovan proces analize Europske komisije kao što je i sa svim zakonima kojima se prenose direktive Europske komisije te su utvrdili da nismo prenijeli navedene dvije odredbe što činimo sada ovaj puta.
Hvala lijepa, nemate više replika i dajem vam pravo odgovora na onu od prije. Izvolite.
Da li želi netko iz odbora uzeti riječ? Ne.
Otvaram raspravu. Gospođa Vesna Vučemilović Klub zastupnika Hrvatskih suverenista. Nema je, gubi pravo.
Gospodin Zvane Brumnić Klub zastupnika Socijaldemokrati.
Izvolite.
…/Govornik naknadno uključen./…
Poštovani potpredsjedniče, poštovani djelatnici ministarstva, poštovane kolegice i kolege.
Ovdje se radi o ono P.Z.E. kada bi trebalo biti jednostavno i samo preuzeti, a onda kad počnete čitati ovaj zakon realno ne bi trebalo biti ništa sporno da ne počnete razmišljati zašto je netko uočio da postoji problem ovdje.
Ja sam postavio ustvari jučer na odboru pitanje na koje nisam u konačnici dobio odgovor koji bi objasnio zašto se ne bi nešto dogodilo. Gospodin iz ministarstva je lijepo rekao mijenjaju se dvije stvari, jedna je taj povjerenički račun koji nije sporan, a drugo je pitanje prijenosa odnosno prestanka djelovanja jednog člana agencije i prelaska u drugu agenciju za osiguranje štednih uloga u drugoj zemlji i čak se u obrazloženju spominju ono društva kćeri itd., praktički sve naše banke su društva kćeri nekih svojih matica i meni izgleda da nismo mi slučajno ne napisali to prvi puta, pa je onda netko od tih matica odnosno društva kćeri primijetio da im to fali da bi oni voljeli pobjeć u svoje matične zemlje i tamo prenijeti osigurane štedne uloge.
I onda si ja postavljam pitanje, na koji način ćemo nakon toga mi isplaćivat naše građane? Tamo se govori o prenesenom dijelu aktivnosti, o prenesenim depozitima, ovome, onome, ja moram priznat, al stvarno bi volio da iziđete ovdje za govornicu i objasnite mi u kojim slučajevima će se to dogoditi i na koji način ćemo mi tada kao država imati ingerenciju nad tim depozitima.
Ja mislim da sutra Raiffeisen ili bilo koja druga banka Zagrebačka je pošalje svojim klijentima pitanje da li žele da „njihovi novci“ budu vezani uz maticu Raiffeisen banke u Austriji da 90% klijenata ili ne bi reagiralo ili bi s time bilo suglasno kao što smo maloprije bili suglasni s time da uvedemo euro. Ali si ne postavljamo pitanje na koji način ćemo ukoliko se nešto dogodi poslije toga rješavat taj problem.
Danas dok je to bilo pod našom ingerencijom, dok je HNB davao odobrenje za svakog ko djeluje na našem prostoru smo imali kakvu takvu kontrolu i vidjeli smo da zadnji put kad je bio problem sa Sberbankom je to ja se nadam dobro riješeno, ako ništa drugo brzo je riješeno odnosno građani nisu imali posljedica. Kad ovo pročitate nije netko slučajno u Europi primijetio da smo to krivo primijenili i nije netko poslao nam upozorenje da nema zainteresiranih koji žele iskoristiti ovu priliku, pa bi vas ja molio da nam jednostavno tehnički objasnite kako će to funkcionirat i na koji način ćemo tada mi kao država, društvo, kako god imat ingerenciju nad tim zovimo društvima kćeri ili će te društva kćeri na kraju završit kao one Raiffeisen stambene štedionice. Evo, hvala lijepo. Kažem, realno ne bi trebao imat problema sa svime šta dolazi sa ovim PZE jer bi je to nekakvo prihvaćanje europske prakse, ali stvarno ovaj put bi volio dobit obrazloženje odnosno objašnjenje kako to funkcionira i koliko u stvari tih društava kćeri očekujemo da će se povuć iz Hrvatske. Hvala.
I vama.
Gospodin Boris Lalovac ispred Kluba zastupnika SDP-a, izvolite.
Zahvaljujem.
Pred nama se zapravo nalazi jedan tehnički …/Govornik se ne razumije/… sa dva članka koji dodatno uvećavaju postojeću regulativu, a misli se na ovaj povjerenički račun koji će u konačnici ukoliko stvarni vlasnik zapravo dokaže, dokaže pravo na taj dio da može doći do svojih, do svojih sredstava, a drugo je ovaj dio prebacivanja kada postojeće banke budu mo, kreću se iz države u državu jel, znači danas, a vi ćete to zapravo u završnoj reći, ne znam danas imate evo Raiffeisen u Hrvatskoj, ona je uplaćivala određene novce u taj fond jel i sutra odluči zatvorit i prelazi u neku drugu zemlju, ali nemojmo reći da isto tako može neko doć u Hrvatsku jel, znači nije to sad da odlaze neko iz Hrvatske nego tako mogu doć u Hrvatsku da se taj dio zapravo uplaćenih sredstava prebacuje u onu zemlju koju je ovaj jel je činjenica da je to, da je to novac te financijske institucije jel, to je, to je njihov novac, oni su, oni su ga uplaćivali jel, ali vi ćete zapravo u tom kontekstu ovaj još pojasniti ovo što je zapravo kolega, kolega Brumnić rekao jel i tražio.
Međutim ovdje je, ovdje je jedno jedno pitanje koje se otvara, a nedavno je dosta bilo aktualno oko Sberbanke i tu se još jednom pokazalo šta znači biti u sustavu, financijskome sustavu i tokovima gdje imate jednu situaciju gdje preko noći vam se dogodi napad na banku u tom kontekstu da štediše počnu povlačiti novac i da se u zapravo vrlo kratkom razdoblju ipak kroz brojne instrumente, a to su, jedan od, jedan od instrumenata je zapravo i ovaj Zakon o osiguranju depozita, da se to vrlo brzo takav vanjski šok stabilizira i da se zapravo ne dogodi nikakvo preljevanje dalje nekakvog rizika ili panike na tržište. A onda ste imali drugi znači to nije prošlo baš ovaj znači svi su vidjeli zapravo napad na Sberbanku, ali vrlo brzo se zapravo to stabiliziralo, al ono što je bilo dosta opasnije, a, a nije toliko bilo komunicirano kroz javnost, a sad se zapravo može iskomunicirati je bilo zapravo izloženost europskih banaka ruskom tržištu i s činjenicom da će te banke doslovno ostati bez novaca tamo u Rusiji jel, znači govorilo se o Unicredit, Raiffeisen itd., itd. u tim bankama. Onda se postavljalo pitanje da li se takav jedan scenarij može preliti na Europu, a u konačnici ono što nas ovdje konkretno zanima da li se može prenijeti na Hrvatsku jel, nama je to bilo u interesu jel da i moramo biti iskreni da nije bilo tada lagodno brojnim građanima koji su bili štediše, imaju novac u tim bankama jel koje su izložene u Rusiji. Nikome to nije ugodno gledat, pa tamo oni nekakve imaju silne milijarde u Rusiji, pa oni će to tamo izgubit, pa šta će prvo matica napravit ako izgubi nekakve novce tamo jel, pa naravno da će povuć iz manjih zemalja u svoju zemlju dal to bila Italija, Austrija itd. i onda, onda smo zapravo mi ti koji smo u rubnim dijelovima bili ranjiviji, taj domino efekt jel. Upravo zakonska regulativa Europe odnosno jedinstvena bankarska unija i ovaj sustav osiguranja depozita su zapravo štitili hrvatske građane da se do toga ne dogodi, da ipak ostanemo i zakonski da možemo doći do svog novca odnosno da se, da se stvore ti određeni mehanizmi jel nemojmo zaboraviti to je nedavno HNB izja, zapravo prošlo je mimo skoro nikakvog radara, hrvatski građani su u ja mislim u zadnjih mjesec dana povukli, skoro preko dvije milijarde kuna su povukli. To je izvješće HNB-a koje su, nije, nije niko nije to komentirao, niko to ovaj i to ja mislim iz tih velikih banaka jel. Ljudi su masovno bili pored bankomata i jednostavno su dizali novce jel, dizali su eure jel su se bojali šta će se dogoditi tamo jel. Ali znate koji je ovaj dio i sad ponovo se postavlja eur jel jer građani su dizali eure jel, ali koji je mehanizam, ja sam komunicirao sa guvernerom, šta se događa kad imate takav, jednostavno građani krenu, više vjeruju da će imati euro u svom ovaj, kod kuće nego ga držati u financijskoj instituciji, ali vidite da jedno, jedno ludilo je zavladalo jel. Šta će se dogoditi kad, jel mi ne možemo imati u toku cjelokupnom da, da, da se spašavaju cjelokupni bankarski sektor od toliko osiguranih novaca i upravo me on, on me je smirio s informacijom da bez obzira koliko hrvatski građani povlače eure sa bankomata da Europska centralna banka direktno ubaciva eure u te banke, isti sekunda je smirila se situacija jel, znači koliko god eura ćete vi povući mi ćemo vam vratiti jel. Zamislite koji je to psihološki efekt za građane da se smire jel i ja vas sad pitam može li to HNB reći za kunu? Otvoreno vas pitam. Da li HNB može reći da Hrvati koji će svi povući danas kune iz banaka da li HNB ima dovoljno kuna da isplati svim hrvatskim građanima? Jedno tehničko pitanje u ovome dijelu. Ima jel' ali ja ne znam. A u ovom dijelu smo osjetili da ima Europska centralna banka ima puno širi mehanizam obrane ne samo štediša u Hrvatskoj, nego nevjerojatno je bilo napada na štednje u Austriji i u brojnim drugim europskim zemljama.
To se stabiliziralo, nisu mali gubici banaka u Rusiji ali ipak se to stabiliziralo. I zbog toga i ovo je bio test i bankarske unije, bio je test i sustava osiguranja depozita ovakve izvanredne situacije kao što su se dogodile u Ukrajini i izloženosti europskih banaka prema tamo, prema izloženosti. Jer nije bilo ugodno gledati hrvatske građane koji jednostavno oni su dovozili, kamionima su morali ubacivati. Ljudi su mi rekli sa ceste pa kažu šta se tamo događa, tamo se stalno nešto ljudi okupljaju, to nitko nije i to je dobro da nisu prenijeli. Ali upravo su dobili koliko god su htjeli dobili su taj dio. Smirilo se, smirilo se i to je dobrobit Europe, to je dobrobit. To je ona brana svakog našeg štediše i sa ovakvim zakonima. Jer ne možemo reći da imamo ograničene instrumente i sve ono što želimo reći jer smo integrirani i zbog toga i bankarski sektor koliko god to izgledalo bitno je da je naučio svoju lekciju iz 2008. godine. Bitno je da se može i reagirati na ovakve krize, ali nemojmo zaboraviti nije malo 2 milijarde kuna da odjednom netko povuče. Morate imati spremni biti u tom trenutku da možete odgovoriti ne ono dođi za mjesec dana.
Jer zamislite kad nekome kažete dođite za vaše novce za dva mjeseca. Pa šta taj misli? Pa šta će taj misliti pa gle ne da mi moj novac. Jel'? Pa kakvih mjesec dana? Odmah zove prijatelja. To se širi ko' vatra i to je dobro. Ja moram priznati da je mene u tom trenutku guverner, kaže koliko god budu tražili eura će biti, koliko god. Mene su isto građani pitali šta da radim. Nemojte povlačiti novac. Znate zašto nemojte povlačiti novac? Jer taj novac dok vam je na računima banaka on je osiguran, imate sto tisuća eura. Znate novac koji vam je kod kuće, ne daj bože da vam netko dođe, obije, nije vam osiguran. Izgubili ste sve i zato nemojmo nalijetati na paniku, jer nekome je u cilju da širi paniku. Nije bilo ugodno, ja sam rekao pa šta ovo ljudi rade. Jel'? Vratite novac u financijske institucije. Nije ga ugodno doma držati. Tko drži novac tolike količine novca kući, jer na žalost imate i drugu stranu priče. Ali nije ugodno gledati kao da se novac negdje gubi. I zato mislim da su dobre bile reakcije financijskih institucija, dobra je bila reakcija što se tiče Sberbanke. I prvi test koliko god on nije bio ugodan on je prošao, smirila se situacija na bankarskom tržištu i u konačnici koliko god netko nije vjerovao da su ovi neki zakoni dobri imao je sumnju u to. Evo vam na praktičnim primjerima vam zašto je dobar zakon u sustavu osiguranja depozita. Sad je pokazalo se u ovom svemu. I zašto je dobro da smo imali dovoljno eura?
Jel' mislite da bi u konačnici da su svi hrvatski građani povukli eure bili imali toliko eura za povući. Zamislite, a hrvatski građani uglavnom štede u eurima. Jel' bi imali toliko eura povući? Ne bi, ali ste imali direktnu liniju …/Govornik se ne razumije./… koji su gurali koliko god imate eura, dobit ćete eure. Panika s smirila i sve je dobro ispalo, tako da bez obzira na sve ove situacije Europa je na brojnom testu. Bit će i dalje testiranja, ali to da mi sa ovakvim našim konkretnim zadacima da to propitujemo, da pitamo, da tražimo. Ali da i kad neki konkretni benefiti kad se vide, e onda da ih priznamo. To je dobro, a može bit bolje.
Ali bilo nam je puno lošije kada su brojni hrvatski građani nisu mogli doći do svojih štediša i sjećamo se i 30 godina nisu mogli doći do svog novca, a zagovarali su neke druge sisteme.
Hvala lijepa.
Gospođa Marijana Puljak, Klub zastupnika CENTRA i GLAS-a.
Izvolite.
Zahvaljujem.
Evo poštovane kolegice i kolege, uvijek iza kolege Lalovca on to vrlo jednostavno ove financijske stvari na jednostavan način objasni. Mislim da ono građanima bude vrlo jasno je li o ovim nekim kompleksnim temama zapravo o čemu se radi nakon što to kolega ispriča.
Ja zapravo i nisam puno htjela o ovom samom zakonu, nego kažem pitala sam u replici jesmo li sad sigurni da smo zaista sad sve prenijeli iz direktive nismo nešto zaboravili, jer ovo sad čini mijenjamo zakon jer smo nešto zaboravili primijeniti ili nismo primijenili kako treba. Iz te direktive, dakle ostala su ova dva članka sad ispravljamo tu grešku i mijenjamo zakon da bude usklađen do kraja sa europskom direktivom. A ja sam sad samo htjela zapravo građanima neke stvari kazati je li što je to sustav osiguranja depozita.
Evo većinu je i kazao kolega Lalovac, jer mi se ono nekako čini da ove financijske stvari ono građanima nisu možda sasvim jasne i ono stalno se priča o nekakvim ne znam i bankarskim lobijima i ne znam čime. I bolje je ne znam možda držati u čarapi ili u madracu. Sad ćemo vidjeti kad ide se mijenjati euro hoće li pucat madraci po cijeloj Hrvatskoj i ove novčanice se konačno zamjenjivat za eure.
Ali evo sustav osiguranja depozita, pa sad vrlo jednostavno je objašnjeno i na stranica Hrvatske narodne banke, dakle to je sustav koji omogućuje zaštitu deponenata od gubitka depozita u slučaju bilo kojeg nastupa nekog slučaja koji je osiguran. Dakle, radi se na tome da se čuva povjerenje ljudi koji deponiraju svoj novac u kreditne institucije i zapravo je na kraju to i doprinos stabilnosti cijelog financijskog sustava.
Cijelim tim sustavom upravlja Hrvatska agencija za osiguranje depozita.
To je tijelo koje ima ovlasti i provodi postupke propisane Zakonom o sustavu osiguranja depozita, dakle kad HNB donese rješenje o nedostupnosti depozita ili kada nadležni sud donese rješenje o otvaranju nekog stečajnog postupka nad kreditnom institucijom onda agencija preuzima obvezu isplate obeštećenja deponentima.
Osigurani su depoziti fizičkih osoba, trgovačkih društava, neprofitnih institucija i čak jedinica lokalne i područne samouprave čiji je proračun za prethodnu godinu iznosio najviše 3 milijuna 750 tisuća kuna i to u bankama odnosno u kreditnim institucijama koje su od HNB-a dobile odobrenje za rad.
E sad osigurani iznos koji deponent ima u kreditnoj instituciji na da nastupa i to u slučaju najviše do iznosa 100.000 eura, evo jučer smo pričali na odboru, 100.000 eura u protukunskoj vrijednosti dok smo još uvijek u kunama, da su to zapravo među najvišim iznosima koji su osigurani u EU.
Deponent je imatelj depozita ili u slučaju nekog zajedničkog računa dakle svi oni koji imaju pravo na taj račun oni su zapravo deponenti, a depozit u ovom kontekstu je sva financijska sredstva koja su preostala na bankovnim računima dakle tekućim, žiroračunima, štednim računima, ali u trenutku nastupa osiguranog slučaja. Taj slučaj nastupa odnosno proglašava se kad HNB donese rješenje o nedostupnosti depozita kojim se onda utvrđuje da banka zbog svoje financijske situacije ne može ili neće moć uskoro isplatiti dospjele depozite ili kad nadležni sud donese rješenje o otvaranju stečajnog postupka nad bankom odnosno kreditnom institucijom.
Sve kreditne institucije koje su od HNB-a dobile odobrenje za rad i podružnice tih institucija u drugoj državi članici obvezne su uključiti se u sustav osiguranja depozita u RH kojim upravlja agencija, a taj sustav osiguranja financira se iz raspoloživih financijskih sredstava Fonda osiguranja depozita.
Okvir za funkcioniranje sustava osiguranja depozita u EU je dakle definiran tom direktivom EU parlamenta, ona je u zakonodavni okvir RH implementirana kroz Zakon o osiguranju depozita koji je stupio u srpnju 2015.g. na snagu, ali je zamijenjen onda 2021.g. Zakonom o sustavu osiguranja depozita. E sad je ono dakle u rujnu nakon implementacije tog zakona evo kažem dobili smo od Europske komisije jednu obavijest da nismo sve do kraja implementirali i zato onda idemo u izmjene i dopune ovog zakona. Tako da evo samo sam te stvari htjela reći da kažem jedan od benefita i sudjelovanja u svim tim europskim integracijama, kako je i kolega Lalovac rekao kaže sigurni smo da je naš novac siguran i puno sigurniji nego što je u čarapi i u madracu, puno sigurnije u bankama i financijskim institucijama upravo zato jer su osigurani. Ako se bilo šta dogodi vaš novac je osiguran, dakle nema straha da ćete ga izgubiti.
Evo hvala.
I vama.
Gospodin Anton Kliman Klub zastupnika HDZ-a.
Gospodine potpredsjedniče, kolegice i kolege.
Evo kao što smo čuli od državnog tajnika i od mojih prethodnika, dakle radi se o tehničkoj izmjeni samog zakona koji je već donesen gdje se na osnovu primjedbe iz Europske komisije mijenjaju dva članka odnosno dodaju se dva članka Zakona koji se definira pravo deponenta na isplatu obeštećenja za sredstva na povjereničkom računu i ovo drugo je o identifikaciji u kreditnoj instituciji.
Dakle, potrebno je reći ono što smo već čuli rekao bih iscrpno i na neki način stručno i od kolege Lalovca da je dobro da imamo ovakav zakon, da je dobro da se još dodaju još ova dva članka, ja bih rekao evo i kolega Brumnić je na našem odboru postavio ovo pitanje ovih 100.000 eura i što se dešava kada se kreditna institucija seli u drugu državu u svim zemljama EU je jedinstvena zaštita od 100.000 po deponentu. To je definitivno to. …/Upadica se ne razumije./… Kako?
Ne, molim vas, nemojte.
A ako pređu u drugu instituciju iz te kreditne institucije su osigurana sredstva, dakle iz druge zemlje osigurana sredstva u našem sustavu. Dakle to je jasno rečeno bilo i na zadnjem odboru, a čini mi se da je to to, jel tako ako smo se dobro razumjeli, dakle nema mjesta nesigurnosti, ali u svakom slučaju dobro je to razjasniti radi građana ako postoji nekakva nedoumica.
Dakle, ono što je bitno za reći da smo dobili ono što sam rekao i prije te dvije direktive o sustavima osiguranja depozita gdje smo morali nadopuniti ta dva članka koja su vezana za pravo deponenta za isplatu obeštećenja za sredstva na povjereničkom računu i Europska komisija je navela da pravo na isplatu osiguranog depozita imaju stvarni vlasnici sredstava koje je moguće identificirati prije nastupa osiguranog slučaja. Dakle, čak i ako nisu identificirati u kreditnoj instituciji, a sve dok mogu dokazati svoje apsolutno pravo.
Naime, Direktivom o sustavima osiguranja depozita nije propisana obaveza vlasnika računa da odmah obavijeste kreditnu instituciju o evidenciji stvarnih vlasnika sredstava na svojem računu jer pravo na osiguranje depozita ne ovisi o identifikaciji koju vlasnici računa dostavljaju kreditnim institucijama. Slijedom navedenog potrebno je bilo izmijeniti važeći Zakon o sustavu osiguranja depozita koji bi propisano, kojim je bilo propisano da se u slučaju kad je izričito ugovoreno deponent račun vodi u svoje ime, a za račun drugoga, to je dakle povjerenički račun, osnovanost prava na obeštećenje utvrđuje se s obzirom na osobu za čiji račun se vodi povjerenički račun uz uvjet da je kreditna institucija povjerila i utvrdila identitet stranaka i stvarnog vlasnika prije dana nastupa osiguranog slučaja.
Stoga je prijedlogom Zakona ostvarivanje prava na osiguranje depozita omogućeno i deponentima čiji identitet vlasnici računa mogu utvrditi prije datuma utvrđenosti nedostupnosti depozita i koji mogu dokazati svoje apsolutno pravo na iznose na računu, a ne isključivo osobama koje su identificirane u kreditnoj instituciji kao što je to bio slučaj do sada.
Dakle, ovom izmjenom je omogućeno proširenje prava na obeštećenje tj. isplatu osiguranog depozita i osobama za čiji račun se vodi povjerenički račun koje nisu identificirane u kreditnoj instituciji, ali je njihov identitet ipak utvrđen prije nastupa osiguranog slučaja.
Prijedlogom zakona predviđena su dva slučaja u kojima je moguć prijenos premije uplaćenih u sustav osiguranja depozita. Prvi se odnosi na slučaj kada kreditna institucija prestane biti član jednog sustava osiguranja depozita i pristupi drugom sustavu osiguranja depozita. A drugi na situaciju u kojoj kreditna institucija prenese dio svojih poslovnih aktivnosti u drugu državnu članicu, a te aktivnosti postanu predmet sustava osiguranja depozita u drugoj državi članici. U oba slučaja u drugi sustav osiguranja depozita prenose se i premije osiguranja koje je ta kreditna institucija uplatila tijekom 12 mjeseci koji prethode prijenosu odnosno promjeni članstva u sustavu osiguranja depozita i to razmjeru iznosu osiguranih depozita koji se prenose. Prenose se isključivo redovne premije dok izvanredne premije nisu predmet prijenosa u drugi sustav osiguranja depozita. U slučaju planiranje promjene članstva u sustavu osiguranja depozita odnosno prijenosa dijela aktivnosti u drugu državu članicu kreditna institucija je dužna obavijestiti sustav osiguranja depozita kojeg je član najmanje 6 mjeseci prije promjene članstva odnosa prijenosa dijela aktivnosti. Tijekom razdoblja od 6 mjeseci prije promjene članstva odnosno prijenosa dijela aktivnosti u drugu državu članicu kreditna institucija i dalje plaćati premiju odnosno u slučaju potrebe izvanrednu premiju za osiguranje depozita u sustavu osiguranja depozita kojim upravlja Hrvatska agencija za osiguranje depozita.
Također ovim prijedlogom zakona predviđene su prekršajne odredbe za kreditne institucije koje ne obavijeste HANFU i drugi sustav osiguranja depozita u roku od najmanje 6 mjeseci prije promjene članstva odnosno prijenosa dijela aktivnosti u drugu državu članicu.
Dakle, potrebno je istaknuti da se Prijedlogom Zakona o sustavima osiguranja depozita dodatno usklađuje sa pravnom stečevinom točnije Direktivom o sustavu osiguranja depozita, a sukladno primjedbama dostavljenim od strane Europske komisije. Klub HDZ-a će podržati ovaj prijedlog zakona.
Hvala lijepa.
Hvala.
Gospodin Davor Dretar, Klub zastupnika Domovinskog pokreta.
Izvolite.
Hvala lijepa poštovani.
Hvala vam najljepša poštovani gospodine predsjedavajući.
Uvaženi gospodine državni tajniče sa suradnicama, kolegice i kolege, ja nisam tako ekonomski obrazovan, jedino što mogu trenutno pokazati je masa Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu osiguranja depozita kada ga izvadite iz gotovo 80 stranica velikog dokumenta kojeg smo dobili svi mi ovdje u saboru u principu zakon je ovo, evo, hvala, jedna, jedna dvostruko printana stranica i na njoj načelno nema ništa upitno jer kada govorimo o sustavu osiguranja depozita onda dragi građani prvenstveno govorimo o tome da se država brine da onaj novac koji ste vi, a ako ste uspjeli uštedjeti stavite na svoj bankovni račun i onda vam država eto između ostalog i putem ovog zakona kaže bez brige, ne brinite se u slučaju kako se ovdje kaže problema sa bankovnom institucijom ili po domaći kad bi rekli da neka banka rikne vaš će novac u toj banci biti zaštićen.
No, dakle još jednom krenimo samo kako bi rekla moja babica ab ovo ili ti ga iz početka. Što je to kreditna institucija? Mi bi obični Hrvati rekli banka. Banka se dakle bavi čime? Banka se bavi raspolaganjem vašim novcima i ona taj novac koristi kao robu, ona taj novac oplođuje na tržištu određenim procesima, određenim postupcima kojima se bavi bankarsko financijski sektor, pardon, i na taj način banka zarađuje novac. Čuli smo danas ovdje i od poštovanog zastupnika Lalovca i od mnogih, a to znamo i sami iz iskustva niti jedna banka na svijetu ne može sutradan isplatiti sve svoje štediše. Ne postoji niti jedna takva financijska institucija. Jednostavno zašto dragi moji ljudi zato jer banka sa vašim novcem radi nešto drugo. Ona ga uzima i posuđuje. Na tome naravno zarađuje kamatu odnosno određene financijske interese i u tome se u stvari nalazi profitna margina jedne financijske institucije odnosno banke. No, ponekad se dogodi da ta banka napravi neki loš posao i onda mora reći svojim štedišama novaca više nema. Srećom evo zato je ovdje ovaj zakon koji se u ovom primjeru usklađuje sa europskom praksom odnosno sa jednom od novih europskih …/Govornik se ne razumije./… gdje se kaže, ok deponent vodi račun u svoje ime za račun drugoga bla, bla, bla, sve je to apsolutno nesporno. No, ovdje što moramo svi vidjeti naravno Europska smo unija, zemlja koja živi i radi i postoji unutar tog gospodarskog sustava. Hrvatske banke ako uopće još postoje odnosno one koje su u vlasništvu bilo koje tvrtke iz EU smiju prenijeti sustav osiguranja depozita u instituciju druge države ili zemlje matice no postavlja se pitanje koje je evo i poštovani, uvaženi zastupnik Brumnić postavio, koje bi to, koji bi to bili motivi da oni to učine, koji je smisao promjene financijske institucije koja će se brinuti o zaštiti osiguranja depozita ne znamo niti sami. Moram priznati meni osobno ponovno ponavljam kao financijski izuzetno slabo informiranom zastupniku ti motivi za sada jasni nisu.
Koji je smisao ne znam? Kada se sjetimo onih trenutaka iz početka Hrvatske države, pa neposredno i prije stvaranja znamo koliki problemi su bili i sa Ljubljanskom bankom, kasnije smo imali i svjedočili stečaju, odnosno slobodno to možemo narodno reći propasti niza financijskih institucija od štedionica pa do ozbiljnih banaka no sve su one eto nekako ili ugasnule ili postoje dan danas.
Činjenica jest ono što još jednom želim naglasiti u ovoj raspravi dragi moji građani kažu nam svi čuvajte novce u financijskim institucijama, nesumnjivo je to tako i ovim zakonskim izmjenama na ova dva lista, odnosno na jednom listu obostrano tiskanog papira mi vam kao saborski zastupnici kažemo u redu. No opet vam kažem banke se ne bave humanitarnom djelatnošću. Niti jedna financijska institucija nije Caritas, niti jedna financijska institucija nije humanitarna udruga. Banke se bave zarađivanjem novaca i to je njihov osnovni posao. I nemojte se ljutiti kada ćete evo za nekoliko sekundi čuti da nam banke u Hrvatskoj godišnje samo na ime raznih naknada uzmu preko 3 stotine milijuna kuna.
Radi se o samo jednoj od procjena koliko u stvari bankarski sustav godišnje novaca izvuče iz džepova vas hrvatskih građana. Svi vi znate kada ste došli otvoriti račun već ste pomalo nešto dužni, već su vam uzeli 20, 30, 50 kuna ovisno o tome koji ste paket usluga odabrali, pa ćete tu moći odabrati e-bankarstvo, bankarstvo m-bankarstvo. Sve to apsolutno stoji i olakšava čovjeku financijsko poslovanje u današnjem ubrzanom svijetu, no još jednom podsjećam banka je prvenstveno institucija koja se bavi zarađivanjem novaca za sebe. Banka načelno samo treba vaš novac ne bi li ga kao robu iskoristila na tržištu. I tko to ne zna i tko toga nije svjestan taj je u jednoj velikoj zabludi. Mi ćemo načelno apsolutno pogledati ovaj zakon i u njemu ne vidjeti ništa lošega. Apsolutno na svim ovim stavkama, a ima boga mi 4 članka sa završnom odredbom čak i 5. I eto reći o.k. mi ćemo to podržati zato što je financijska stabilnost džepova hrvatskih građana ne samo u Domovinskom pokretu nego siguran sam i svim strankama u Hrvatskoj na prvome mjestu.
I za kraj naravno kako je i običaj završiti jedno obraćanje, a da ono ipak dobije i određenu notu zabave ipak očekujemo uskoro i novog viceguvernera Hrvatske narodne banke koji će definitivno riješiti sve probleme financijskog sektora.
Evo a ja ću sad na kraju da izvučem određeni financijski benefit iz ove rasprave besplatno uzeti ovu vodu.
Hvala lijepa.
Gospodine Dretar, izuzev banke sperme ona je malo humanitarna.
Gospođa Katarina Peović, Klub zastupnika HSS-a i Radničke fronte.
Izvolite.
Kolega Dretar, ako ste uzeli tu vodu od banke onda ćete morati kamate vratiti, ne samo platiti. Možda ste se zeznuli. Ali dobro, ja ću u tonu onoga s čim ste vi zapravo i započeli počet s onim da mi kad dobijamo ovakve prijedloge izmjena i dopuna zakona onda se sve svede na to da je riječ o stručnim zakonima gdje laici nemaju šta previše tražiti.
Riječ je najčešće o tom famoznom usklađivanju sa europskim direktivama i tko bi tu šta uopće mogao reći ako nije baš iber financijski stručnjak. Ipak zastupnici i zastupnice nisu ovdje da bi bili stručnjaci i da bi mogli na razini stručnjaka raspravljati, nego da bi branili onu radnu većinu na kojoj će se sve odluke koje se ovdje donesu prije ili kasnije prevaliti.
Prema tome, kada dolaze ovi zakoni, izmjene i dopune zakona koje su vezane uz samo usklađivanje i to u segmentu financijskih institucija gdje se zapravo najčešće radi o tome da nas zakonski prijedlozi uvjeravaju da su svi depoziti apsolutno zaštićeni i da za razliku od svih prethodnih kriza u kapitalističkim ciklusima koji dolaze kao što znamo redovno i ciklički ova sadašnja faza donosi nove tzv. regulatorne mehanizme i s tim novim regulatornim mehanizmima svi depoziti, sve investicijske institucije, svi pa i pojedinačni znači štediše e sada će biti apsolutno zaštićeni. No ja bih ipak upozorila i voljela bih ono što je kolega Brumnić zapravo ovdje postavio da nam se malo obrati i predlagatelj, odnosno da nam objasni i ovu situaciju, znači prijenosa, osiguranje premija, osiguranje u slučaju prijenosa članstva kreditnih institucija, sustavu osiguranja depozita neku drugu zemlju. Znači što se zapravo tu nas tiče i zašto se ova izmjena i dopuna donosi ako znači imamo situaciju da kreditna institucija prestaje biti član jednog sustava osiguranja depozita i pridruži se drugom sustavu osiguranja depozita.
Zašto je to nama važno, odnosno što to znači za one koji ovo gledaju, koji se pitaju dobro pa kad prijenos osiguranja ide valjda postoje neki mehanizmi koji su i do sad to osiguravali. No dobro. Ono što bih ja željela ovdje upozoriti svaki puta kada se donose novi regulativni mehanizmi koji obećavaju da će biti uistinu sigurni, ja bih samo rekla da i u kritici onih zastupnika koji kažu najbolje vam je ipak te novce staviti u banku, nemojte ih držati u čarapi, da se možda s tim ne bi baš složili oni koji su svoje depozite izgubili u krizama 2008., devete godine ili oni koji se sjećaju, pa i onih znači dana 1997.-'98.g. i saniranog bankarskog sustava kojeg smo sanirali našim novcima i to velikim novcima sa 56 milijardi kuna javnih novaca i onda ga prodali strancima za četiri puta manji iznos, mislim i tada je argumentacija bila sad će se sve srediti, sad će biti bolje, znači ajmo bit malo skeptični. Ovdje smo isto tu više puta dobivali te Zakone o tržištu kapitala i Zakone o jamstvenim fondovima, recimo to je specifičnost, to uvijek gdje se govori da smo sigurni i da neće sigurno bit problema, da je to jedan od najsigurnijih načina ulaganja. Kažem 2009.g. ljudi koji su izgubili svoje, svoja ulaganja ne bi se s tim složili, 2016.g. je recimo uvedena nova verzija …/Govornik se ne razumije/…to je već inače treća verzija jednog tipa jel takvog osiguranja gdje se navodi uvijek da je riječ o većoj sigurnosti investitora tzv. …/Govornik se ne razumije/…kako se lijepo kaže manjoj izloženosti rizicima, no to ne samo da ne neutralizira krize već samo daje legitimaciju i tu ću završiti samo zato sam se javila i u ovom slučaju neka nam objasne, to ne samo da ne neutralizira krize već samo daje legitimaciju potpuno nesigurnom i s krizama sklonom sustavu i trebali bismo biti kao zastupnici skeptični prema svakim tim financijskim prijedlozima financijskih zakona koji dolaze i koje tako puštamo jer kao nismo stručni jel i svaki puta tome pristupiti upravo s ovim argumentom da je to zapravo legitimacija apsolutno nesigurnog i krizama sklonog sustava i da trebamo uvijek postavljati pitanja tko će odgovarati za izgubljena sredstva ako je uopće pitanje u tom sustavu da li iko može odgovarati i da li je taj sustav uopće postavljen tako da neko može odgovarati. Evo sa malom skepsom prema tom apsolutno sigurnom sustavom koji ima sve nove mehanizme osiguravanja depozita ja bih ovo da nam odgovorite znači na ovo pitanje kolege Brumnića.
Hvala vam lijepa.
Gospodin Željko Sačić pojedinačna rasprava. Nema ga.
Gospodin Marijan Pavliček pojedinačna rasprava. Nema ga.
I na kraju g. Josip Begonja završno u ime HDZ-a.
Poštovani potpredsjedniče HS, poštovani državni tajniče sa suradnicama, poštovane kolegice i kolege.
Da sad ne ponavljam sve ono što je kazano, a kazano je dosta i od strane predlagatelja i od strane kolega zastupnika i zastupnica, podsjetit ću samo da smo krajem 2020.g. usvojili paket zakona vezanih uz financijske institucije, Zakon o sanaciji kreditnih institucija, Zakon o prisilnoj likvidaciji kreditnih institucija i Zakon o sustavu osiguranja depozita kojim smo preuzeli Direktivu 49 iz 2014.g. o sustavima osiguranja depozita, a kojom smo između ostaloga i preimenovali dotadašnju državnu Agenciju za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka u Hrvatsku agenciju za osiguranje depozita koja ne samo da je preimenovana nego je i dobila drugu ulogu, ulogu sanacijskog tijela, zadužena za vođenje sanacijskog fonda koji ima svoja dva, opći i posebni dio.
Ovo što je danas predmet naše rasprave je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu osiguranja depozita vezan je uz stav Europske komisije iz rujna prošle godine o nepotpunom prijenosu navedene direktive u naš zakonodavni okvir. Tu se usklađuje u dva područja, prvo je pitanje deponenata s apsolutnim pravom na iznose s računa, te u području prijenosa premije osiguranja u slučaju promjene članstva kreditnih institucija u sustavu osiguranja depoziti i da ne bio jedan od mojih prethodnika koji će ovdje govorit pod kojim uvjetima, kad i kako i u kojim slučajevima, ono što je važno istaknuti je još i to da u slučaju planirane promjene članstva u sustavu osiguranja depozita odnosno prijenosa dijela aktivnosti u drugu državu članicu kreditna institucija je dužna obavijestiti sustav osiguranja depozita najmanje 6 mjeseci prije promjene članstva odnosno prijenosa dijela aktivnosti.
I zaključno, ovim Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama ovog Zakona o sustavu osiguranja nastoji se podići razina pravne sigurnosti naših građana i poduzetnika, povećava se povjerenje u financijski sustav, te će Klub zastupnika HDZ-a kao što je to već kazao kolega Kliman podržat ovaj vladin prijedlog predmetnog zakona. Hvala lijepo.
Imamo još jednu raspravu završnu gđe. Marijane Puljak ispred Centra i GLAS-a, izvolite.
Evo javila sam se završno, nisam imala neku drugu priliku odgovorit ovaj kolegici koja je, Peović, koja je kazala da mi ovdje govorimo o apsolutno sigurnom sustavu, sve je osigurano itd., pa mislim da niko od nas nikad ne može kazat da je iti jedan sustav uvijek apsolutno siguran i da kad stavite novac u banku da nema šanse da propadne itd., već je stvar, dakle govorimo o rizicima i pitanje je dakle je li sigurnije možda stavit u banku ili ga stavit u čarapama, a svi oni ljudi koji su imali novce u čarapi ili u madracu ili ne znam u nekoj kutiji ili gdje ih već drže po kući, kad ih je opljačkalo sigurno se misle pa jedan blesav, jesam ga mogao držat u banci, to je ista, ista takva stvar jel da. Dakle, vi ste to uspoređivali sa onom krizom je li iz 2008. ili koje već kad su se gubili novci u bankama, ali evo kad čovjeka opljačka onda se kaže jao šta sam bio glup, a nisam stavio novac negdje drugo, dakle sve je stvar procijene rizika. Ovdje se stvara zakonodavni okvir da sustav bude što je sigurnije mogući, da depoziti budu osigurani što je više moguće itd., ali nitko apsolutno ne govori da su apsolutno osigurani i da neće bit nekih ovaj nekih gubitaka u slučaju u nekim izvanrednim, izvanrednim situacija. Evo samo sam to htjela pojasniti.
Hvala vam lijepa.
Zaključujem raspravu i glasat ćemo kada …/Upadica se ne razumije./… a nisam vidio da se gospođa Katarina Peović.
Izvolite. Dok dođe gospođa Peović, moje čitanje kaže ono što sam vam rekao. Izvolite. I ono što piše to ja kažem. Izvolite.
Da, ne može, ne može predsjedavajući prozivat to je istina. A da kolegici PUljak, mislim ne znam, možda bi nam stalno vas prozivamo ne biste li nam odgovorili na ono ključno pitanje pa ću ja isto pritisak pojačat da nam odgovorite na pitanje kolege Brumnića, nadam se da ćete popustit tom pritisku, ali možda bi nam mogli odgovoriti na ono što je kolegica Puljak postavila procjene rizika.
Mislim ja nisam sigurna Marijana da postoje procjene rizika koje bi rekle koliko ljudi koji su držali u čarapi novce su izgubili novaca, a koliko oni koji su držali u banci, mislim možda recimo financijski stručnjaci imaju te podatke, ali u svakom slučaju ne bi se kadila recimo na kladionici da nisu ulozi nesigurniji u banci.
Ali ono što želim reći, znači mi imamo osiguranje uloga do 700.000 kuna i kad kažemo i sad je predstavnik HDZ-a rekao ovo je povećanje sigurnosti, ovo je još jedan dodatni znači svi ti zakoni on ih je lijepo izlistao imali ste prilike čuti, znači što smo sve nedavno izglasali, osim ovog to je znači Zakon o jamstvenom fondu, o raznim ovim to su bili razni financijski zakoni da ja sad ne ponavljam, ono što je uvijek bilo u toj argumentaciji prisutno je znači povećanje sigurnosti uloga, depozita, štediša.
Ali ja bi samo spomenula iskoristit ću ovu priliku da vas upozorim na nešto što svaki put upozorim kad je riječ o ovakvim zakonima, a to je ovdje spomenuta i Agencija za osiguranje depozita.
Znači mi govorimo o sigurnosti apsolutnoj sigurnosti i o institucijama koje se za to brinu, a Hrvatska agencije za osiguranje depozita je sama po sebi jedan rekla bih stvarno zanimljiv primjer sukoba interesa odnosno korupcije u samoj toj agenciji gdje imamo direktoricu Mariju Hrebac koja je na čelu te agencije još od 2012.g. gdje ju je imenovala još SDP-ova vlada na mandat od četiri godine.
Prilično je nevjerojatno da netko upravlja agencijom do nedavno čak sa isteklim mandatom čak od znači čak znači do danas, ovo je već valjda treći mandat ako dobro brojim. Inače Marija HRebac je kažnjena za sukob interesa zbog nespojivih funkcija članice nadzornih odbora Croatia banke i Sunčanog Hvara u Nadzorni odbor Sunčanog Hvara imenovala ju je ORCO-a Grupa koja je provela arbitražni proces protiv Vlade RH za odštetu u nadzornom odboru je bila kao direktorica državne agencije sve dok nije primorana dati ostavku nakon što je utvrđen sukob interesa. Inače stalno nam se javljaju bivši radnici te agencije i postavili smo pitanje i Plenkoviću.
Ovdje koristim priliku vezano uz ovaj zakon koji će nas uvjeravati da je usklađivanje sa europskim direktivama itd. da još jednom upozorim na ovu agenciju i na tu direktoricu koja apsolutno ne ulijeva povjerenje u ono što će nas ovdje uvjeravati da je sigurno, a to je da se usput i posredno hrvatskim institucijama osigurava i provedba financijskih zakona ili zakona koji imaju veze i koji su vezani uz financijski sektor. Evo imamo čak i agenciju koja apsolutno neregularno radi godinama.
Hvala.
Hvala lijepa.
Zaključujem raspravu, glasovat ćemo kada se steknu uvjeti i kada će se čut, kada ćete sigurno čut, a svi vaši prijedlozi i sugestije će bit uzeti u obzir …/Upadica se ne razumije./… Čime sam povrijedio poslovnik?
Poštovani predsjedavajući povrijedili ste …/Upadica Radin: S time što znate da neće biti nikakve sankcije velike i onako smo pri kraju./… Ne, ne povrijedili ste čl. 33. st. 5. i 18. ne pozvavši predlagatelja da odgovori na pitanja zastupnika i uzme završnu riječ.
Hvala lijepa.
Ne imate …/Upadica Brumnić: Pa pročitajte što su vam dužni./… Molim?
…/Govornik nije uključen./…
Ne, ne pročitajte, ne, ne kad smo već ovdje imamo ja sam planirao negdje do 18,00 da ćemo biti gotovi, pročitajte još jednom ovu rečenicu, pročitajte još jednom ovu rečenicu.
…/Upadica se ne razumije./…
…/Govornik nije uključen./…
Gospodin Brumnić iz lokal patriotskih razloga to ne smijete napraviti ok.
Sutra ujutro, čekajte, čekajte, sutra ujutro nastavljamo u 9,30 sa Prijedlogom odluke o raspuštanju HS-a, grupe stranaka i jedva čekam čut razloge zašto želimo ići tako brzo sutra ujutro na izbore.
Izvolite. Odmorite se. Nadam se da ste slikali …/Upadica se ne razumije./… kako bi rekao vakuum.

SJEDNICA PREKINUTA U 17:53 SATI

21

  • Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu osiguranja depozita, prvo čitanje, P.Z.E. br. 269
13.05.2022.
Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu osiguranju depozita, prvo čitanje, P.Z.E. br. 269.
Predlagatelj je Vlada, rasprava je zaključena.
Sukladno prijedlogu saborskih radnih tijela dajem na glasovanje slijedeći zaključak:
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu osiguranja depozita. I
1. Sve primjedbe i prijedlozi dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta konačnog prijedloga zakona.
Glasujmo.
Glasovalo je 118 zastupnica i zastupnika, 117 za, 1 suzdržani, pa smo donijeli zaključak kako su ga predložila saborska radna tijela.
PDF