Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: X, sjednica: 11

PDF

18; 19

  • Izvješće o provođenju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i o utrošku sredstava osiguranih u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2019. godinu za potrebe nacionalnih manjina
  • Izvješće o provođenju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i o utrošku sredstava osiguranih u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2020. godinu za potrebe nacionalnih manjina
04.05.2022.
NASTAVAK NAKON STANKE U 12:45 SATI
Evo nastavljamo sa sjednicom.
Prelazimo na kao što smo jutros odlučili na objedinjenu raspravu o sljedeće dvije točke, a to su:

- Izvješće o provođenju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i utrošku sredstava osiguranih u Državnom proračunu RH za 2019.g. za potrebe nacionalnih manjina i raspravu o:
- Izvješću o provođenju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i utrošku sredstava osiguranih u Državnom proračunu RH za 2020.g. za potrebe nacionalnih manjina.

Podnositelj izvješća je Vlada RH temeljem čl. 37. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. Raspravu je proveo Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina.
Želi li predstavnik podnositelja dati dodatno obrazloženje? Da, potpredsjednica Vlade RH gospođa Anja Šimpraga.
Izvolite.
Zahvaljujem potpredsjednice HS-a.
Uvaženi zastupnici i zastupnice.
Vlada RH sukladno odredbi čl. 37. st. 3. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina redovito podnosi HS-u Izvješće o provođenju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i utrošku sredstava koje se u Državnom proračunu RH osiguravaju za potrebe nacionalnih manjina.
Tijekom 2019. i 2020.g. Vlada RH putem nadležnih tijela u svim područjima provodila je aktivnosti koje su doprinijele daljnjem unapređenju zaštite prava pripadnika nacionalnih manjina. RH ispunjava preuzete međunarodne obveze te je kao stranka Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina u obvezi podnositi periodička izvješća Vijeću Europe o zakonodavnim i drugim mjerama koje su poduzete za ostvarivanje načela izloženih u toj konvenciji.
Na sjednici održanoj 28. ožujka 2019.g. vlada je usvojila 5. izvješće o provedbi Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina za razdoblje od 2014.-2018. te istu u svibnju 2019.g. upućeno Vijeću Europe na razmatranje.
Savjetodavni odbor Vijeća Europe za Okvirnu konvencije za zaštitu nacionalnih manjina 8. listopada 2020. donio je 5. mišljenje o provedbi Okvirne konvencije od strane RH kojim je izvršena evaluacija 5. izvješća RH koje je RH uputila navedenom savjetodavnom odboru u svibnju 2019.
U 2020.g. izrađeno je očitovanje na 5. izvješće savjetodavnog odbora te je isto prihvaćeno na sjednici Vlade RH održanoj 17. prosinca 2020.g.
U cilju daljnjeg unapređenja postojeće razine zaštite prava nacionalnih manjina, Vlada RH je u prosincu 2020. donijela operativne programe nacionalnih manjina za razdoblje 2021.-2024. koji se nastavljaju na prethodno donesene operativne programe.
Daljnji pozitivni pomaci postignuti su u područjima u kojima se redovito postiže visok stupanj provedbe Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. U području ostvarivanja kulturne autonomije nacionalnih manjina nastavljeno je sufinanciranje brojnih udruga i ustanova nacionalnih manjina putem Ministarstva kulture i Savjeta za nacionalne manjine.
Na području odgoja i obrazovanja na jeziku i pismu nacionalnih manjina u RH postignut je visok stupanj provedbe Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i uspješno se provodi obrazovanje učenike prema postojećim modelima obrazovanja, kao što znate to su modeli A, B i C.
Nadalje, sufinancirana je nabava didaktičkih sredstava, provodilo se stručno usavršavanje odgojitelja, učitelja, stručnih suradnika, izrada ispita za maturu i provedba mature na jezicima nacionalnih manjina, sufinancirana je nabava udžbenika za nastavu na jeziku i pismu nacionalnih manjina, financirale su se plaće učitelja i savjetnika u nastavi na jeziku i pismu nacionalnih manjina, stipendije, smještaj i dr.
Ministarstvo znanosti i obrazovanja tijekom 2020. donijelo je odluke o donošenju različitih kurikuluma za nastavne predmete mađarski jezik i književnost za osnovnu i srednju školu model A i model C, za nastavni predmet slovački jezik i kultura u osnovnim i srednjim školama model C i za nastavni predmet jezik i kultura Romske nacionalne manjine u osnovnim i srednjim školama model C.
Nadalje, u predstavničkim i izvršnim tijelima na državnoj i lokalnoj razini ostvarena je propisana zastupljenost u HS-u te predstavničkim i izvršnim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
U području ostvarivanja prava nacionalnih manjina na pristup medijima putem Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija, Agencija za elektroničke medije redovito se svake godine u okviru javnog natječaja pružateljima medijskih usluga dodjeljuju sredstva u kategoriji nacionalne manjine u RH.
Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina u suradnji sa Savjetom za nacionalne manjine svake godine organizira seminar o ulozi medija o demokratizaciji hrvatskog društva.
HS je 1. ožujka 2019. donio Zakon o izboru vijeća i predstavnika nacionalnih manjina kojim se na cjelovit način uređuju izbori za vijeće i predstavnike nacionalnih manjina. Izbori za vijeće i predstavnike održani su 5. svibnja 2019. i 19. svibnja, na održanim izborima izabrano je ukupno 352vijeća i 108 predstavnika nacionalnih manjina.
U Registar vijeća koordinacija vijeća i predstavnika nacionalnih manjina do kraja 2020.g. ukupno je upisano 102 predstavnika nacionalnih manjina, 342 vijeća nacionalnih manjina te 12 koordinacija vijeća i predstavnika nacionalnih manjina.
U području ostvarivanja prava pripadnika nacionalnih manjina na službenu i ravnopravnu uporabu svog jezika i pisma u 2019. uočeno je značajnije povećanje postupka pred tijelima sudbene vlasti koji su se vodili na jeziku nacionalne manjine. Ministarstvo pravosuđa u uprave izvješćuje da je u 2019. ukupno vođeno 47 postupaka na jeziku nacionalne manjine što predstavlja porast u odnosu na 2018. kada je vođeno 17 postupaka na jeziku nacionalne manjine. Određeni pomaci u 2020. godini uočeni su u nekoliko jedinica lokalne samouprave primjerice Borovo, Krnjak, Donji Lapac, Ervenik, a značajniji napredak u ostvarenju navedenog prava zabilježen je u općini Markušica koja je u 2020. pristupila izmjenama i dopunama statuta kojim je izvršeno usuglašavanje sa zakonskim propisima te su ugrađene odredbe o ispisu naziva naselja, prometnih znakova na jeziku i pismu srpske nacionalne manjine.
Analiza provedbe nacionalne strategije za uključivanje Roma za razdoblje od 2013. do 2020. ukazuje na daljnji napredak u ostvarivanju prava u području obrazovanja, zdravstvene zaštite, zapošljavanja, stanovanja, socijalne skrbi, te reguliranja statusnih prava kao i uspješna provedba brojnih projekata na državnoj i lokalnoj razini. Ministarstvo znanosti i obrazovanja kontinuirano poduzima napore za ostvarivanje definiranih zadataka i mjera, a imajući u vidu kompleksnost i sveobuhvatnost postavljenih ciljeva za unapređenje obrazovanja pripadnika nacionalne manjine uključujući odgoj i obrazovanje djece u ranom djetinjstvu ali u osnovnom, srednjem i visokom obrazovanju i naravno obrazovanju odraslih.
Vezno uz zapošljavanje pripadnika nacionalnih manjina prema podacima iz evidencije Ministarstva pravosuđa i uprave na dan 31. prosinca 2019. u tijelima državne uprave i stručnim službama i uredima Vlade RH bilo je zaposleno 50.026 službenika i namještenika od kojih je njih 3,6% bili su pripadnici nacionalnih manjina. Na dan 31. prosinca 2019. u upravnim tijelima jedinica lokalne i područne samouprave bilo je ukupno zaposleno 3,06% pripadnika nacionalnih manjina.
Vezano uz zapošljavanje pripadnika nacionalnih manjina na dan 31. prosinca 2020. u tijelima državne uprave i stručnim službama i uredima Vlade bilo je zaposleno 3,07% pripadnika svih nacionalnih manjina. Prema podacima iz evidencije Ministarstva pravosuđa i uprave na dan 31. prosinca 2020. u upravnim tijelima jedinica lokalne i područne samouprave bilo je zaposleno 2,92% pripadnika jedne od 22 nacionalnih manjina.
U 2019. i 2020. godini nastavile su se provoditi brojne mjere usmjerene na borbu protiv diskriminacije i zločina iz mržnje prema nacionalnim manjinama. Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina tijekom 2019. koordinirao je izradu nacrta novog protokola o postupanju u slučaju zločina iz mržnje s ciljem jačanja učinkovitosti nadležnih tijela, jačanja povjerenja u institucije te unapređenje sustava prikupljanja podataka o zločinu iz mržnje, ali i razgraničenja obveza pojedinih tijela koja se bave suzbijanjem zločina iz mržnje, određivanje obveza nadležnih tijela koje sudjeluju u otkrivanju, postupanju i praćenju rezultata postupaka koji su vođeni u slučajevima zločina iz mržnje te definiranja posebnih obrazaca za statističko prikupljanje podataka o slučajevima zločina iz mržnje.
U području razvijanja tolerancije prema različitosti i suzbijanju diskriminacije tijekom 2020. Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina koordinirao je izradu novog nacionalnog plana zaštite i promicanja ljudskih prava kao i suzbijanja diskriminacije za višegodišnje razdoblje. Provedbeni dokument navedenog nacionalnog plana bit će akcijski plan za suzbijanje diskriminacije za trogodišnje razdoblje. Na taj način osigurat će se kontinuitet strateškog djelovanja u području suzbijanja diskriminacije ali i usklađenost s važećim zakonodavnim okvirom za strateško planiranje.
Zaključno, a vezano uz financijska sredstva, prema zaprimljenim podacima ministarstava i svih drugih nadležnih tijela u svrhu provedbe Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina u 2019. utrošeno je 188 hiljada 500, 188 milijuna 507 hiljada 882 kune, a u 2020. imali smo 27,5 milijuna kuna više nego što je to bilo u 2019.
Hvala.
Hvala vam lijepa.
Idemo na replike, prva je ona uvaženog zastupnika Spajića.
Izvolite.
Hvala lijepo.
Poštovana potpredsjednica Hrvatske vlade meni je prvo moram izraziti žaljenje što mi u 2022. govorimo o izvješću iz 2019. i 2020. godine. No, dobro. Od kad je gospodin Plenković zasjeo u vladu 2016. godine pa sve do 2020. na koju se i odnosi ovo jedno jel izvješće Srpskom narodnom vijeću donacije iz proračuna su rasle za 287% tj. od 2016. ste imali 9,9 milijuna kuna, u 2020. imate 28 milijuna i 508 tisuća kuna. Moje pitanje glasi, je li možete ukratko reći od tih 28 miliona i 500 tisuća kuna koje su tri glavne stavke na koje vam odlazi taj novac od tih 28 miliona i 500 tisuća kuna? S tim da je Srpsko narodno vijeće funkcionira koliko ja znam ko udruga građana. To je novac svih ajmo reći svih građana RH, pa ako možete da mi odgovorite na to pitanje.
Hvala vam lijepo.
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.
Zahvaljujem uvaženi zastupniče. Ono što mogu reći i odgovoriti na vaše pitanje jeste da mi danas ovdje raspravljamo o ukupnim iznosima koje su, koje se financiraju udruge i pravne osobe koje vrijede za nacionalne manjine i da su tu iskazani svi podaci i sve je jasno vidljivo, transparentno i ako vas bilo šta konkretno zanima oko Srpskog narodnog vijeća imate mjesto na koje se možete obratiti i dobiti sve informacije, a uvažavajući i Zakon o pristupu na informacije.
Hvala.
Slijedeća replika kolega Pavliček, izvolite.
Poštovana potpredsjednice, lijepa naša haubico, oj ti švapska cijevi mila, stare slave djedovino, da bi vazda sve pobila, mila kanonado slavna sila si nam ti jedina, mila kuda si nam ravna, mila si neselektivna, Držićevom i Savskom teci, Vukovarskom asfalt dubi, pred Lisinskim svijetu reci da topništvo Hrvat ljubi, dok mu meron sunce grije, dok mu unihat prijetnja nije, dok mu Srbe groba krije, haubica nek sve bije.
Ne, nije ovo tekst iz nekih neprijateljskih novina od doba Domovinskog rata, ovaj tekst je iz tjednika Srpskog narodnog vijeća Novosti tzv. Pupovčevih novosti. Ovako izgleda jedna naslovnica tih novosti, lijepa naša lijepo gori. Te iste novosti se financiraju iz Hrvatskog državnog proračuna, od svih građana ove države.
Smatrate li da je prikladno da ovakvi tekstovi izlaze, a da se financiraju iz Hrvatskog državnog proračuna?
Izvolite odgovor na repliku.
Zahvaljujem uvaženi zastupniče i mogu ne odgovoriti na ovu repliku.
Izvolite kolega Pavliček povreda Poslovnika.
Povreda Poslovnika, da povreda Poslovnika, čl. 238., potpredsjednica vlade omalovažava saborskog zastupnika jer ne želi odgovoriti na pitanje.
U Hrvatskoj postoji 22 nacionalne manjine, mislim da se 20 financira iz državnog proračuna. Svaka nacionalna manjina ima svoja prava i svoje obveze i svaka nacionalna manjina kao i većinski hrvatski narod ono što bi trebali napraviti je poštivati državu u kojoj žive. Ovo je sve samo ne poštivanje hrvatske države i žao mi je što to ne možete jasno i glasno reći, a sjedite u Vladi RH.
Vrijeme, vrijeme.
Neću vam dati opomenu s obzirom da da, imate pravo da bi bilo poželjno da se odgovara na, na replike.
Gđa. potpredsjednica je smatrala da ne treba, ali neću vam dati opomenu.
Idemo dalje, slijedeća replika uvaženi kolega Bulj.
Hvala lijepo.
Ja bi samo upitao čemu financiranje Srpskog narodnog vijeća gdje Dean Jović koji kaže da je Hrvatska propali politički projekt, a u to vrijeme kad je to izjavio bio je predsjednik Srpskog narodnog vijeća vaš prethodnik Milošević i Plenković vas sad nagrađuje, pa neka on ne prima hrvatske kune u svoj džep, Srpsko narodno vijeće, pa neka on to govori da Hrvatska je propali politički projekt. Pa čemu bacamo taj novac ljudima koji mrze Hrvatsku, u temelju je mrze, a imamo problema evo i na terenu, ja živim di ljudi su srpske nacionalnosti, imamo zajedničke probleme.
Kako vi komentirate izjavu Srpskog narodnog vijeća da je Hrvatska propali politički projekt od Deana Jovića koji je intelektualac kako kaže?
Izvolite odgovor na repliku.
Zahvaljujem uvaženi zastupniče na postavljenom pitanju.
Srpsko narodno vijeće je krovna organizacija Srba u RH i sva vijeća koja su članovi te koordinacije i udruge imaju svoja zagarantirana prava Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina i kao takvi mogu se financirati, raditi i djelovati na području RH, a kad spominjete konkretno i vaš kraj nadam se da će biti prilike da zajedno rješavamo probleme pristupnih puteva prema crkvi na području grada Sinja. Hvala.
Hvala.
Imamo još jednu povredu Poslovnika, kolega Bulj u čemu je povrijeđen Poslovnik?
Hvala lijepo …/Govornik se ne razumije/…238., ne prema crkvi nego prema pravoslavnom groblju, niti je koga briga, do crkve je riječni put, druge probleme ima pravoslavna crkva u Sinju, očito ste krivo informirani.
Vi niste dali komentar, ne branim ja Joviću da on govori što misli nego ga plaća hrvatski građani hrvatskim kunama od kako on kaže propalog političkog projekta. Taj novac smo mogli usmjeriti evo za ovaj put do pravoslavnog groblja Sv. Petra u Sinju, a niste nego plaćamo mrzitelje Hrvatske, koje on stavove daje, čije on stavove daje i mi to plaćamo, Plenković to plaća.
Kolega Bulj, hvala, moram vam izreći opomenu s obzirom da vi niste zapravo koristili povredu Poslovnika za ono što ste trebali nego ste izražavali svoje nezadovoljstvo odgovorom koji vam je dan, a vama se ne sviđa, stoga imate opomenu.
Idemo dalje, slijedeća replika kolegica Raukar Gamulin.
Zahvaljujem.
Poštovana gđo. Šimpraga, dakle u području ostvarivanja prava na službenu i javnu upotrebu jezika i pisma nacionalnih manjina prema mišljenju Savjeta za nacionalne manjine u ovim izvještajima tijekom 2020.g. nije ostvaren napredak u željenom cilju i unatoč propisanoj obvezi usklađivanja Statuta JLS sa Ustavnim zakonom o nacionalnim manjinama još uvijek postoje lokalne sredine gdje to nije učinjeno ili nije učinjeno do, do kraja u potpunosti.
Ono što mi primjećujemo u ovom izvještaju za '19. i '20. jest da nije provodilo, Ministarstvo uprave i pravosuđa nije provodilo mjere ciljanog upravnog nadzora nad statutima lokalnih jedinica, pa vas, moje je pitanje vrlo jednostavno, da li ćete sa svoje nove pozicije ispraviti tu ja bih rekla pogrešku da nema upravnog nadzora kako bi se onda ti lokalni statuti usaglasili sa zakonom? Hvala.
Hvala.
Izvolite odgovor na repliku.
Zahvaljujem uvažena zastupnice.
Kako ste vidjeli u izvješću 27 JLS jeste se uskladilo, u 2020. vidjeli smo isto tako da su, došlo je do unaprjeđenja kod nekih JLS, a kod npr. Općine Gračac oni apsolutno ništa nisu napravili po tom pitanju i to nam je zadatak ne samo za Gračac nego i druge JLS koje imaju to pravo da sjednemo s njima, razgovaramo i da nađemo načina da sve ono što piše u zakonu da se i ovim načinom i regulira. Hvala.
Hvala.
Slijedeća replika uvaženi zastupnik Grmoja izvolite.
Hvala.
Uvijek ovakve rasprave naravno otvore pitanje financiranja SNV-a Novosti, zapravo evo čujem ovdje kolegica viče trebali ste odnosno komentira trebali ste odgovoriti i reći da je to sloboda medija, dakle nije upitna sloboda medija, uostalom evo tu je i Miro kao hrvatski branitelj, ja mislim da su se i oni borili da svatko u ovoj zemlji može komentirati, govoriti što ga je volja, pa čak i ovakve stvari s kojima se ne slažemo, koje može netko shvatiti i kao napad na državu. Ovdje se radi o financiranju, hoćemo li mi državnim novcem financirati one koji tako govore i zagovaraju takve ideje i to je zapravo problem. A ja mislim da je najveći problem tih i volio bih evo čuti vaše mišljenje Srpskih novosti ili kako je rekao kolega Pupovčevih novosti što oni zapravo ne zagovaraju ono što misli većina pripadnika srpske nacionalnosti. Dakle, ja sam uvjeren da evo ovi ljudi o kojima Miro govori koji bolje pozna njihove probleme nego što ih možda poznajete vi …/Upadica: Vrijeme./… zapravo ne žele da se Srpske novosti zalažu za …/Upadica: Hvala./… nekakve stavove koji su antikršćanski …/Upadica: Kolega Grmoja./… jugoslavenski lijevi nego imaju potpuno …/Upadica: Vrijeme./… drugačije stavove.
Moram vam dati opomenu, premašili ste za 13 sekundi.
Izvolite, odgovor na repliku.
Zahvaljujem na kompleksnom pitanju, a i sami ste kako ste rekli da sam ja trebala odgovoriti sad je i vama jasno da je sloboda medija ono nešto što treba njegovati, što njegujemo i da o tome ne treba biti na ovoj temi toliko rasprave.
Hvala.
Slijedeća replika uvaženi zastupnik Furio Radin, izvolite.
Ja ovaj neću replicirati nego ću uzeti taj događaj da gospođa Šimpraga mora braniti nešto što nije koordinirala i to vidim da brani dobro. Želim iskoristiti tu priliku da joj čestitam na radu danas i da joj želim sve najbolje u sljedećem, u slijedećim godinama kada će obnašati tu dužnost. Također željno očekujemo i opet ovdje gospodina Borisa Miloševića jer ga smatramo časnim čovjekom.
Ovo je bila replika čestitka.
Izvolite odgovor na čestitku.
Zahvaljujem uvaženi zastupniče. Nakon svih izljeva i mržnje i netrpeljivosti prema meni kao osobi lijepo je čuti u Hrvatskom saboru i ovako lijepe riječi.
Hvala.
I posljednja replika na vaše uvodno izlaganje, uvaženi zastupnik Bojan Glavašević.
Izvolite kolega.
Hvala gospođo potpredsjednice Hrvatskog sabora.
Gospođo potpredsjednice vlade mene zanima iako to nije danas tema, ali da li možda imate podatke o tome, o povlačenju sredstava Savjeta za nacionalne manjine u vrijeme pandemije. Dakle, da li ste se možda susreli s nekim podacima, da li znate, da li nam možete reći neke brojeve o tome da li je bilo porasta ili smanjenja nekakvog kako je pandemija utjecala na to.
Hvala lijepa.
Hvala.
Odgovor na repliku.
Zahvaljujem uvaženi zastupniče na postavljenom pitanju. Ne mogu govoriti o ciframa, ali znam da je Savjet za nacionalne manjine vodio brigu u pandemijskim uvjetima kako bi poboljšao djelovanje tih udruga, plaćanje i sve ono ostalo što su one radile.
Hvala.
Hvala, ovime smo iscrpili sve replike na vaše uvodno izlaganje. Gospođo potpredsjednice vi možete na mjesto. Mi prije nego što krenemo s raspravama u ime klubova moram pitati. Želi li izvjestitelj odbora uzeti riječ? Ne, onda otvaram raspravu.
Prvi u ime Kluba MOST-a vrijeme će podijeliti zastupnici, aha, izmjena, ok, u ime Kluba MOST-a, zastupnika MOST-a govorit će samo uvaženi zastupnik Miro Bulj.
Izvolite kolega.
Hvala lijepo.
Rekao sam i u replici da u biti, a to će tako i početi da jednostavno odnos prema nacionalnim manjinama je odraz demokracije i ravnopravnost svih je najbitnija, tako da odmah u startu kažem ono što mislim jel tako načelno sam i odgojen, tako sam živio i tako ću i umrit. I tako ću i govorit. Međutim mi je nejasno da mi financiramo instituciji s kojom, mislim gdje potpredsjednik ili savjetnik ne znam što je bio Srpskog narodnog vijeća kaže da je Hrvatska propali politički projekt. U isto vrijeme je potpredsjednik hrvatske vlade 2020. godine gospodin Milošević, a ujedno i predsjednik Srpskog narodnog vijeća. I niko ništa ne demantira nego se povećanje sredstava. Znači ovdje nije pitanje da ja nekome branim da iskaže svoj stav. Ne, nego kad to kaže netko tko je visokopozicioniran u Srpskom narodnom vijeću, koji se financira iz proračuna RH zašto nije rekla ne tribaju mi kune kad je propali politički projekt. Kune mu nisu bile propali politički projekt nego je kune uzeo jel su bitne pare. To je problem. To da je on kao osoba rekao to je njegov politički stav s kojim se ja ne slažem, ali, ali primati pare na taj način ili recimo evo spomenuli ste moj kraj. Kad pominjete moj kraj što se tiče srpske nacionalne manjine naravno …/Govornik se ne razumije./… nacionalnih manjina i ovde zastupnike ali vi kao potpredsjednica ste spomenuli moj kraj. Da, u mome kraju čitaju li oni Srpske novosti, dijele oni te stavove? LGBT stavove, dijele oni stavove ne znam koje stavove, stavove da ne znam šta je čitao sad ovaj kolega, dijele oni te stavove, ,a veliki dio tih ljudi je bio ovi koji govore protiv Hrvatske, izruguju se s himnom, a mi plaćamo to iz proračuna. Dijele li oni te stavove? Jel to čisto ono kao isključivo i samo jugoslavenski stavovi. I to je demokracija i pravo, mislim uredničke politike. Međutim tim ljudima za taj novac koji vi dajete koliko bi mi mogli riješiti tih problema. Znači mi propagiramo ovdje politiku protiv Hrvatsku. Pa mislim, jel vi znate da 9.000 ljudi srpske nacionalnosti je bilo hrvatski branitelji, spominje li niko njih. Evo, pohvalit ću puno je naš kolega Kajtazi napravio da promovira ulogu branitelja romske nacionalne manjine u Domovinskom ratu. Ja sam to pohvaljivao, pohvalit ću opet. Znači puno je radio na tome. Radi li netko na tome, nego isključivo plaćamo one koji, iz proračuna, govore da je Hrvatska propali politički projekt.
I zaštita i ovi korištenje sredstava nacionalnih manjina nadam se da se koriste u najboljem smislu, međutim hrvatska je država ja mislim jedina, ja kad promatram evo Republiku Srbiju u usporedbi sa Hrvatskom vidimo šta je jel, prema Hrvatima u Srbiji imamo 37 puta više iznos je u Hrvatskoj za Nacionalnu manjinu srpsku u Hrvatskoj nego Hrvatsku, Hrvate u Vojvodini il u Srbiji. Imate zajamčeno pravo 3 zastupnika, imate 12 dožupana zajamčeno, imate vlast, vi ste većina, ja sam manjina ovdje trenutno, znači sve imate i okej, al to Hrvati tamo nemaju zajamčeno, tamo se Hrvat mora izboriti bez obzira na 2004.g. sporazum o, koji je potpisan o reprocitetu se ne poštiva. Znam …/Govornik se ne razumije/… vidim Poslovnik kolega Glavašević, tražite vi koji članak ja kršim, vjerojatno povreda Poslovnika i drago mi je da polemiziramo o ovome, ali moramo naglasiti da Hrvatska, u hrvatskoj državi upravljaju oni koji imaju stavove na četničkom derneku u Banja Luci il ne di je bilo, ne u Banja Luci, ne znam di je bio, negdje je bio taj, kad je, negdje je bio, ne znam na Ravnoj Gori, negdje je bio za Dan Oluje, Dan žalosti je bio tamo i tamo je predstavnik vlade tj. većine g. Pupovac naš saborski zastupnik, u Hrvatskoj je sve dozvoljeno, sve je dozvoljeno kolega Radin. Vi ste 30.g. u ovome saboru i znate da je sve dozvoljeno, a niko primjere ljudi Srpske nacionalne manjine ne govore koji su pozitivni, koji su dali svoji živote od Vukovara do Dubrovnika, koji su bili pripadnici, koji su dali veliku ulogu, ja to pohvaljujem znači Srpsku nacionalnu manjinu jer ja živim s tim ljudima i znam njihove probleme dobro i prihvaćam njihove probleme i rješavat ću njihove probleme, kao što ste rekli ovo triba zajedno i ja nemam s tim problem. Međutim imam problem ako neko uzima hrvatske kune, a izrugiva se sa državom kao propalim političkim projektom i to premijer prihvaća i kolege iz HDZ-a.
Kolega gradonačelniče Drniša, to je vama prihvatljivo da se doslovno rugaju na četničkim dernecima predstavnici vaše koalicije SDSS-HDZ. To je vama prihvatljivo, meni nije prihvatljivo, meni je prihvatljiv svaki čovik ovdje koji sidi bilo Srbin, bilo Hrvat, svaki čovik.
Zato još jednom nadam se da će ova sredstva koja imate bit usmjerena za potrebe naravno za kulturu, za sve ono što triba, al nemojte financirati ono što je bespotrebno, ono šta se ruga sa temeljima Hrvatske, ono šta provocira ljude, ono šta radi destrukciju među ljudima, među i pripadnicima nacionalnih manjina i većinskog naroda. Stoga ja odavde šaljem jednu jasnu poruku, nacionalne manjine su u Hrvatskoj, to su politički mislim Hrvati, ali Srpska nacionalna manjina, poglavito sad govorim o njoj, poglavito. Međutim vi koji predstavljate u saboru po posebnom zakonu te ljude ne radite to ravnopravno prema svima, ne radite sigurno prema onima koji su branili Hrvatsku, sigurno prema braniteljima, dok kolega Kajtazi to za svoju nacionalnu manjinu radi. Uloga u Domovinskom ratu romske zajednice bila je knjiga, bio je i opisan taj događaj i to je pohvalno. Ja bi volio da vidim da Srpsko narodno vijeće napravi uloga u hrvatskim postrojbama Srba od HV-a, policije, a bilo ih je, mislim bili su s menom ljudi i Hrvatskih obrambenih snaga ili HOS-a, da opišete to, Hrvatsko vijeće obrane, bilo je tih ljudi u mom mistu, nema toga, osim četničkih derneka gdje iđe Milorad Pupovac po, po, na Oluju iđe u Srbiju kao predstavnik većine, čak je i Milošević iša čini mi se kao potpredsjednik vlade, ne mogu se sititi, a nije on je zaboravio otić tu godinu, al je bio valjda kao zastupnik. Prema tome, prema tome, na Ravnoj Gori di je bio ono Dragana, di je bio onaj dernek Vučićev. …/Upadica iz klupe se ne razumije/…. Al di je bio dernek Vučićev ono na Dan Oluje u, na Ravnoj Gori, di je bio, ne znam negdje je bio u Srbiji …/Upadica iz klupe se ne razumije/…. Ako možeš, evo, evo pričekat ćemo mi, pa da me sitiš di je bio.
Stoga evo još jednom svim nacionalnim manjinama naravno triba odati, dati maksimum i mi kao većina ih tribamo prihvatiti, međutim i vi kao većina u SDSS koji je naravno naslonjen isključivo na SNV na Novosti, demokracija, demokracija, naravno da svak ima pravo na svoje mišljenje, međutim financirat se od hrvatskih kuna, a govoriti o Hrvatskoj kao propalom političkom projektu je za mene neprihvatljivo. I da su ti ljudi pošteno da bi rekli nećemo hrvatsku kunu, nećemo iz proračuna novac, Hrvatska je propali politički projekt i to intelektualci i vjerujte mi da ljude Srpske nacionalne manjine puno doli na područjima ovim ruralnim, rubnim puno više zanima standard, njihovi teški uvjeti življenja koje imamo zajedno i mi i Hrvati i Srbi i druge nacionalne manjine na tome području i evo samo još želim da odgovorite na ovo nekoliko pitanje koje sam postavio i ako možete odgovoriti vi kao potpredsjednica vlade što vi kažete na to kad neko kaže da politički, niste mi odgovorili da politički Hrvatska je propali projekt. Hvala lijepo.
Hajmo, imamo par povreda Poslovnika, možete na mjesto da. Prva povreda Poslovnika uvaženi zastupnik Glavašević, izvolite u čemu je povrijeđen Poslovnik?.
Poštovana gđo. potpredsjednice sabora povrijeđena su dva članka Poslovnika, prvi je 232., dakle ovo je definitivno bio govor izvan teme ovaj jer nismo čuli zapravo o provedbi zakona nego mnogo toga drugog. Drugi članak koji je povrijeđen je 238., dakle naša nova potpredsjednica vlade je i ne bi trebala biti pozivana i tražena da odgovara na pitanja o tome što netko treći misli o tome je li Hrvatska uspješan ili neuspješan politički projekt. Ona je, ja se ispričavam, nek dobijem opomenu, malo ću potegnuti izvan vremena. Osoba koja je u djetinjstvu doživjela jednu strašnu ratnu sudbinu, u potpunosti je usporediva sa mojom .../Upadica: Vrijeme, kolega./... i smatram da je sa svojom prisegom i u HS-u i kada je postala .../Upadica: Kolega Glavaševiću./... potpredsjednica Vlade, dobit ću opomenu i okej mi je. .../Upadica: Hoćete./... Da je uvredljivo i za nju i za mene da je se proziva za takve stvari. I za sve nas ovdje je uvredljivo.
Povreda Poslovnika je sada učinjena od strane vas jer ste premašili vrijeme za 28 sekundi i imate opomenu, ali biste imali i da niste premašili vrijeme jer u jednom dobrom dijelu ste zloupotrijebili institut povrede Poslovnika.
Idemo dalje, povreda Poslovnika, kolega Hajduković. U čemu je povrijeđen Poslovnik?
Hvala lijepo gđo. potpredsjedniče. Povrijeđen je čl. 238. Zastupnik arbitrarno i vrijeđajući govori prema jednom dijelu hrvatske populacije, naime, govori o LGBT stavovima. Ja ne znam kakvi su to LGBT stavovi, postoje LGBT ljudi i mislim da je pohvalno da jedna dnevna novina piše pozitivno o ljudskim pravima tih ljudi, a ne stavljati ih u kontekst nečeg izuzetno negativnog.
Neću vam izreći opomenu zato što u jednom dijelu zapravo da, mi se moramo držati Ustava i Poslovnika i paziti da imamo pravo na svoj stav, ali da pri izricanju tog stava ne poništavamo određene ustavne odredbe i pozitivne propise RH, pogotovo kad govorimo o manjinama, neovisno o kojoj vrsti manjina se radi.
Kolega Bulj, izvolite, i vi ste, digli povredu Poslovnika, u čemu je povrijeđen Poslovnik?
Povrijedili ste članak vi, uvaženi potpredsjednice, dajete svoje stavove saborskom zastupniku .../Govornik se ne razumije./... govoriti, kolega Hajduković i .../nerazumljivo/... čl. 238 i kolega Glavašević, 238.
Znači baš sam se držao teme jer omalovažili su me kao zastupnika. Ja ovdje imam pravo izreći svoje stavove, izrekao sam, postavio sam pitanje na sasvim demokratski način, propisano Poslovnikom i .../nerazumljivo/... niste ih čak ni opomenuli, a vi ste povrijedili cijeli članak zbog toga što ste komentirali ono što je u Ustavu .../Govornik se ne razumije./... pa znam šta je Ustav.
Hvala. Evo ovako, ajmo sada redom. Samo sekundu. Moje rukovođenje i vođenje ovom sjednicom, između ostalog, mora biti neutralno i moram voditi računa o tome da osiguram mir i red kako bi se sjednica mogla odviti.
Drugo, ono što je moja obveza dok predsjedam ovdje je da brinem o tome da se ne povrjeđuje Poslovnik, ali jednako tako i da vodimo računa o tome da se ne vrijeđaju ustavne odredbe niti zakoni RH. Treće, ja sam dužna kada netko digne povredu Poslovnika, dužna obrazložiti hoću li nekome nakon toga izreći određenu stegovnu mjeru ili ne. Da bi ju obrazložila, moram obrazložiti zašto nekome, zašto vi koji ste digli povredu Poslovnika po mom jeste ili ste na pravom putu i ja sam to učinila bez da sam zloupotrijebila bilo kakve svoje ovlasti, da sam pogriješila, ja bih prva sama sebi dala opomenu, bilo je i takvih primjera ovdje.
Idemo dalje. Vi ste, neću vam dati opomenu zbog toga što ste koristili svoju povredu Poslovnika da upozorite na to da je možda Poslovnik povrijeđen od strane mene, ja se s vama ne slažem, ali to nije razlog da vam dam opomenu jer niste povrijedili Poslovnik, ovaj put.
Ali vi želite ponovno ukazati na to da je povrijeđen Poslovnik, izvolite. U čemu?
Povrijedili ste, vi ste povrijedili čl. 238, .../Govornik se ne čuje./... Poslovnika i dalje omalovažavate zastupnike. I dalje obrazlažete ono što ste vi napravili, što ste vi poduzeli, koje mjere, diskrecijsko vaše pravo. Sve više i više me podsjećate na tu g. akademika viteza u vođenju sjednice, viteza g. Reinera. Ako i on daje svoja mišljenja. Saborski zastupnik sa govornice može kazati unutar teme što želi, zato nas je narod birao, a vi kršite apsolutno Poslovnik.
Vi ste sad isto premašili vrijeme, ako smatrate da sam ja, ovaj, povrijedila Poslovnik, znate kome se možete i kom roku ovaj, obratiti. .../Upadica se ne čuje./... Slobodno.
Idemo, za ovo ću vam dati sada ovaj, dat ću vam za ovo sada opomenu jer smatram da ste povrijedili Poslovnik, da ste odnosno zloupotrijebili institut povrede Poslovnika, a ja ću vam samo ponoviti da smo mi ovdje dužni obrazložiti svoja postupanja.
Imamo jedan zahtjev za stankom, kolega Furio Radin, izvolite.
Da, tražim stanku u ime Kluba nacionalnih manjina da bismo zajedno pokušali zauzeti stav da li je g. Bulj bio u temi ili izvan teme jer nismo uspjeli do sada shvatiti. Nekome misli da je bio u temi, npr. on, a netko misli da je bio izvan teme, ja mislim, svi drugi.
Također, želim iskoristiti tu stanku zajedno sa g. Kajtazom, Kajtazijem i gđom. Jeckov da bismo razmišljali o tome koliko će vama biti teško sada i koliko je vama bilo teško do sada i kako ćete se morati mučiti sa stavovima s kojima se ne slažete i sa stavovima za koje ne možete dati prije početka rasprave povredu Poslovnika ili mislite da ne možete dati.
Ja želim sretan rad vama, sretan rad gospodi koja su ovdje, a vidim da ima više, rekao bih antropologa nego Indijanaca ovdje i želiti sve najbolje g. Bulju koji je opet tražio povredu Poslovnika, hvala.
Naravno da ćemo vam dati stanku, u ime, u ime kluba. Ja se ne mučim i ne mislim da se mučim. Moje je ovdje da vodim sjednicu pri tom vodeći računa o tome se ne povrijedi ni Poslovnik ni Ustav i da ta rasprava bude civilizirana, ali odmah kažem da oni koji žele sad na temelju ove rasprave ili na ovom dvoboju dobiti prime time u dnevniku ili da ih se udalji sa sjednice da im to neće uspjeti. Ja mogu ovako do sutra.
Izvolite kolega Bulj, u čemu je povrijeđen Poslovnik?
Hvala lijepo uvažena potpredsjednice, kolega Radin je povrijedio Članak 238., omalovažavajući zastupnike, a i nije bila stanka u temi. Znači zna se koja je zakon, nije zakon o stavu Mira Bulja nego se zna o čemu mi raspravljamo o Izvješću nacionalnih manjina, a on je cijelu svoju doslovno obrazlaganje stanke govorio o mome stavu da li je van teme ili je u temu. Ali on kao saborski zastupnik kojem je dovoljan 1 glas i ne dobije ih puno više, a ovdje je već kao trut već 30-ak godina, a ja koji imam puno više glasova, neću reći koliko imam pravo izreći svoj stav.
Kolega Bulj, premašili ste vrijeme, a između ostalog i zloupotrijebili ste institut povrede Poslovnika jer ste koristili zapravo povredu Poslovnika da biste se referirali na nečiji zahtjev za, za stankom. Stoga ja moram vama temeljem Članka 240. stavka 2. izreći opomenu s oduzimanjem riječi do kraja rasprave o ovoj temi, a nakon, aha još imamo jednu povredu Poslovnika pa idemo na stanku.
Izvolite kolegice Jeckov, u čemu je povrijeđen Poslovnik?
Uvažena potpredsjednice Hrvatskog sabora, povrijeđen je Članak 238., naš kolega Furio Radin predstavnik talijanske nacionalne manjine u RH nazvan je trutem. To je još jedan u nizu epiteta koji postaje dio vokabulara ovog visokog doma. Smatram to zaista neprimjerenim i zbog toga očekujem vašu reakciju.
Kolegice Jeckov neću vam dati opomenu, ali ja vas moram samo upozoriti da je vaša povreda Poslovnika zapravo bila nepotrebna jer sam ja već odreagirala.
I sada proglašavam stanku 5 minuta, vidimo se u, 6 minuta, u 13 i 35 nastavljamo sa sjednicom.

STANKA U 13,29 SATI.
NASTAVAK NAKON STANKE U 13:37 SATI
Evo kolegice i kolege, nastavljamo s radom.
Sljedeći na redu je Klub zastupnika Hrvatskih suverenista u ime Kluba zastupnika Hrvatskih suverenista govorit će kolega Marijan Pavliček.
Izvolite.
Poštovana potpredsjednice HS-a, poštovana potpredsjednice hrvatske vlade.
Nacionalne manjine bi trebalo biti bogatstvo jedne države i mislim da je u većini država to i tako. I ako ste pripadnik nacionalne manjine trebate bit ponosni na svoj nacionalni identitet, čuvati svoje običaje, svoju vjeru, svoju kulturu, svoj jezik i tako bi trebalo i funkcionirati moderno društvo.
U Hrvatskoj postoje 22 nacionalne manjine po još uvijek aktualnom popisu iz 2011.g. tako imamo 17.513 Albanaca, imamo 297 Austrijanaca, 31.479 Bošnjaka, 350 Bugara, 4.517 Crnogoraca, 9.641 Čeha, 14.048 Mađara, 4.138 Makedonaca, 2.965 Nijemaca, 672 Poljaka, 16,975 Roma, 435 Rumunja, 1.279 Rusa, 1,936 Rusina, 4.753 Slovaka, 10.517 Slovenaca, 186.633 Srba, 17.807 Talijana, 367 Turaka, 1.878 Ukrajinaca, 29 Vlaha i 509 Židova. To je zadnji službeni popis, vjerojatno će nešto ovi novi podaci biti izmijenjeni. I velik dio tih nacionalnih manjina mislim da od njih 22, 20 financira iz državnog proračuna, prvenstveno preko njihovih manjinskih vijeća.
Od tih svih manjinskih vijeća Srpsko narodno vijeće s obzirom da je i srpska nacionalna manjina i najmnogobrojnije, dobiva najviše sredstava pa 2021.g. na Savjetu za nacionalne manjine ono se financira sa više od 3 milijuna kuna, a isto tako znamo da to Srpsko narodno vijeće financira izdavanje tjednika Novosti.
Naime, od svake nacionalne manjine kao i od većinskog hrvatskog naroda se očekuje da poštuješ državu u kojoj živiš, imaš određena prava, imaš određene obveze i mislim da je Hrvatska unatoč tome što je mlada demokracija ima vrlo visok stupanj integriranja nacionalnih manjina u društvo sa brojnim pravima koja se očituju u političkim pravima, zajamčenim mandatima na lokalnim, regionalnim pa i ovdje na državnoj razini sa svojim predstavnicima u vladi i mnoge puno starije demokracije nisu nacionalnim manjinama dale ni približno ova prada koje je dala RH. Ali ono što je minimum minimuma da se onda poštuje država u kojoj se živi.
Nažalost, redakcija uredništvo Novosti svojim natpisima, svojim tekstovima niti poštuje ovu državu niti temelje njene vrijednosti. Ovdje imamo ovu famoznu naslovnicu Lijepa naša lijepo gori koja je izdana povodom vojno redarstvene akcije „Oluja“. Zar je to prikladno za novine odnosno tjednik koji se financira iz državnog proračuna? Zar je prikladno sa se ismijavaju sa hrvatskom himnom pod naslovom Lijepa naša haubico? Zar je prikladno sa se ismijavaju sa visokim crkvenim dužnosnicima, prvenstveno katoličkim klerom?
Hoće se ismijavat sa političarima desnog spektra među kojima i ja pripadam meni manje bitno, ali nije prikladno da se financiraju sa hrvatskim kunama i da pljuju po Hrvatskoj državi. To nije prikladno i to nema veze sa demokracijom, to nema veze sa novinarskim slobodama, to nema veze sa ljudskim pravima.
Nemam ništa protiv, dapače, da se nacionalne manjine financiraju iz državnog proračuna kako bi imale svoje kulturne manifestacije, kako bi imale svoje sportske manifestacije, kako bi financirale svoje tiskovine na svom jeziku, ali imam protiv toga da se iz državnog proračuna financiraju ovakve stvari. I ovo je rezultat koalicije HDZ-a i SDSS-a, to treba otvoreno i jasno reći. Neka hrvatski građani znaju koje odluke donosi vlada RH što se sve može u ovoj državi financirati.
I još jedanput, nacionale manjine su bogatstvo svake države, ali nacionalne manjine moraju poštivati državu u kojoj žive. Ali teško da će i pripadnici ili dobar dio pripadnika Srpske nacionalne manjine Hrvatsku državu gledat kao svoju i blagonakloni bit prema njoj kada glavni politički predstavnici ovdje u HS-u ne mogu odgovoriti, njihovi predstavnici, ne mogu odgovoriti na vrlo jednostavna pitanja, od „Oluje“, od toga kako je počeo Domovinski rat ili izbjegavaju odgovoriti na to ili pak kažu to za nas nije isto. Kako onda možete očekivati da pripadnici vaše zajednice drugačije misle?
Neću ulazit da ne bi otišao s teme i pitanje koga to Srpsko narodno vijeće predstavlja? Predstavlja li ono svih ovih 184.000 Srba ili samo one koji su bili na okupiranim područjima jer ovakvim izjavama ispada da predstavljaju samo jedan dio srpske zajednice koja je devedesetih godina ustala protiv RH, a bilo je i onih koji su bili na hrvatskoj strani čak sa oružjem u rukama. Tako da mislim da puno stvari treba počistiti u svom dvorištu i otvoreno reći, pa vi ste vlasnici tih novina, reć će ajd sad dosta, ajd nemojte vrijeđati državu u kojoj živimo, ajd nemojte vrijeđati. To nema veze sa novinarskim slobodama. Sa ovakvim tekstovima unosite dodatni nemir i unosite dodatnu netrpeljivost nepotrebnu jer ovo nema nikakve veze sa ljudskim pravima, sa novinarskim slobodama, ovo je čista provokacija.
Hvala lijepo.
Hvala vama.
Idemo na slijedeći klub, to je Klub zastupnika nacionalnih manjina u ime koga će govoriti uvaženi zastupnik i potpredsjednik Hrvatskog sabora kolega Radin.
Izvolite.
Hvala lijepa kolegice potpredsjednice.
Gospođa Šimpraga potpredsjednica Hrvatske vlade, gospodin Tahiri, državni tajnici, savjetnici i dragi kolega Bukarica, ja sam malo hendikepiran s time što nema ovdje gospodina Bulja jer sam htio malo ipak polemizirati sa stvarima koje je on rekao, a budući da ga nema neću uopće dati te ovaj krive navode koji ne postoje više u našem Poslovniku pa onda se ispravno sankcioniraju, ali ovaj mogu se koristiti ko krivi navodi naravno u govoru. Onda o tome neću uopće govoriti. Govorit ću o nečemu, prvo ću reći da ćemo glasati za te, za ta izvješća, a drugo ću govoriti o stvarima naravno koje u ovom izvješću nema i do kojih mi jako držimo i nešto malo ću zalaziti u '21., u '21. godinu, 2021.
Naravno u jednom trenutku ćete me morati prekinuti jer je ovaj imam dojam da imam govor za više od 10 minuta, ali nema veze. Uvriježeno je mišljenje kod jednog dijela stanovništva, a danas smo čuli nešto u tom stilu da bit pripadnik neke nacionalne manjine zapravo je privilegija. A biti predstavnik nacionalne manjine znači biti uhljeb, biti kako, ne nema ga ovdje pa neću iskoristiti riječ, biti lobist, radit neki biznis. Budući da se to radi o tvrdim stavovima i te tvrde stavove obično iznose ih jel da osobe koje već imaju određeni broj godina ko psiholog mogu reći da nemam nikakve namjere promijenit te stavove, tih ljudi jer je nemoguće nakon određenih godina promijeniti stavove nego reći ono što ja mislim. A oni koji misle drugačije neka zadrže svoje stavove za koje ja mislim da su pogrešni ali zbog tolerancije neću nikad reći da su pogrešni, nego ću reći da se ne slažem sa tim ljudima.
Znači neću polemizirati sa tvrdim stavovima, ali smatram da reći da su manjine, da manjine imaju više nego što ima većina, da manjine imaju više novaca nego što ima većina, da pripadnici nacionalnim manjina imaju preveliku moć u hrvatskom društvu da je to nešto što smo u prošlome stoljeću već vidjeli i to je nešto što je proizvelo jako velike nedaće, a sva sreća da je Hrvatska jedna mala zemlja i da su te skupine koje zastupaju takve stavove ipak marginalne, a nisu dominantne. Imamo sreću da dominantno, govorim o političkom životu, za ovo drugo bi trebalo napraviti istraživanje, dominantno u političkom životu imamo političke snage lijevoga i desnoga centra koje podržavaju prava nacionalne, nacionalne, nacionalnih manjina.
Znači ovaj, ova dva izvješća kao što je rečeno maloprije općenito kažu da vratit ću se na taj, na taj, na taj, na taj dio koji je pročitala kolegica Šimpraga. Općenito kažu da ovaj je, evo ga, da su stavovi, savjetodavni, da je stavovi savjetodavnog odbora Vijeća Europe za okvirnu konvenciju zaštitu nacionalnih manjina, njihovi stavovi i njihove preporuke, njihovo 5 mišljenje o provedbi okvirne konvencije o …/Govornik se ne razumije./… RH da su uglavnom ispoštivani. Ja ću reći da se uglavnom slažem sa tom konstatacijom, a da sada ću reći nekoliko riječi o tome, o tome gdje nisu, gdje nisu ispoštivani.
Općenito možemo reći da sa financijskog stanovišta i tu se slažem sa onima koji su, koji su to rekli pa makar u negativnom smislu sa financijskog stanovišta ima određenih pozitivnih pomaka i naravno zahvalni smo za te pomake koji znače da se uvažavaju prijedlozi udruga i drugih tijela nacionalnih manjina, a s druge strane mislimo da zbog toga što smo desetljećima koji su bili prije ovoga jako puno zaostali u tom smislu da još uvijek to nije onoliko koliko nacionalne manjine koje sad ja ne znam kakav će biti postotak u stanovništvo u ovome popisu stanovništva ali koji zauzimaju negdje oko 7, 7 i pol posto zauzimali su stanovništva.
To još nije dovoljno, ali pomaci su itekako vidljivi. I to moja nacionalna manjina te pomake itekako vidi i sa tog dijela financijskog stanovišta ne mogu reći ništa drugo nego da naša ruka kada ćemo usvojiti ova izvješća će biti sigurno podignuta sa sto postotnim uvjerenjem.
Na području odgoja i obrazovanja, na jezicima nacionalnih manjina situacija je, ali to se čak i vidi ovdje ostala je uglavnom nepromijenjena. Ali kad se kaže da je ona, da nije unazađena, da je ostala uglavnom nepromijenjena kaže se da postoje programi a, b i c, ali međutim, i to da na primjer da srpske škole još nisu registrirane, škole na srpskom jeziku u istočnoj Slavoniji.
Kaže se da problem državne mature što se tiče talijanske nacionalne manjine nije još riješen. Ja bih molio da to držite u obzir jer naravno i gospodin Fuchs jer o tome ćemo još morati razgovarati. Tu se moramo jako puno toga se mora još napraviti. Jedan pomak je napravljen u prijevodu knjiga, školskih knjiga. Školske knjige se više prevode nego su se prevodile prije.
Problem dvojezičnosti jedna druga komisija koja se bavi jezikom, Vijeće Europe ustanovila je da čak u Istri gdje je po mišljenju svih dvojezičnost najbolje poštivana čak u Istri je došlo do određenog zastoja. Neću uopće govoriti o kakvom, pred kakvim zastojem se nalazimo u istočnoj Slavoniji.
Što se tiče uključenja Roma, malo prije sam razgovarao sa gospodinom Kajtazijem ostaje problem segregacije Roma u Međimurju. A što se tiče razvoja tolerancije problem kako ono kaže etno biznismena jel' da, koji je došao sa jednog nepredviđenog mjesta jel'da, a koji se proširio poslije …
…/Upadica Glasovac: Hvala./…
… po svim porama društva …
…/Upadica Glasovac: Vrijeme./…
… pogotovo s desnice taj problem zapravo pokazuje …
…/Upadica Glasovac: Kolega Radin, molim vas zaustavite./…
... da tolerancije u tom pogledu doista nema.
Hvala.
Idemo na sljedeći klub zastupnika, to je Klub zastupnika Fokusa i nezavisnih zastupnika u ime koga će govoriti uvaženi zastupnik Veljko Kajtazi.
Izvolite kolega.
Hvala.
Poštovana potpredsjednice Hrvatskog sabora, poštovana potpredsjednice Vlade sa državnim institucijama, poštovane kolegice i kolege.
Pozdravljam sadržaj Izvješća za 2019. i 2020. godinu o provođenju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina kao nastavak unapređenja statusa i položaja nacionalnih manjina u našem društvu koje u kontinuitetu bilježimo od 2016. godine kao pozitivno uz napomenu da pored brojnih iskoraka koji uglavnom proizlaze iz operativnog programa Vlade Republike, za nacionalne manjine prvog za razdoblje 2016. do 2020. godine te …/Govornik se ne razumije./… od 2021. do 2024. godine.
U tom razdoblju značajno je unaprijeđena suradnja i financiranje programa za sve nacionalne manjine u čemu je poticajnu koordinatorsku zaslužnu ulogu u poticaju resora uzimao i sam premijer Andrej Plenković, a to i njegovi ministri uz podršku krovnih organizacija nacionalnih manjina i uz iznimno zalaganje i vladinih ureda primarno Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, te Savjet za nacionalne manjine.
U 2020. godini bih posebno istaknuo i ulogu potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske za društvene djelatnosti i ljudska prava koji je ujedno obnašao i dužnost predsjednika Povjerenstva za praćenje provedbe Nacionalnog plana za uključivanje Roma za razdoblje 2021.-2027. godine kao međuresornog tijela koje do danas služi kao formu za raspravu i podršku provedbi brojnih aktivnosti koji proizilaze ne samo iz spomenutog Nacionalnog plana za Rome već i Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, te ponovo ističem operativnih programa Vlade RH za nacionalne manjine koje za razliku od strateških dokumenata i Ustavnog zakona kao najšireg temelja koji regulira prava nacionalnih manjina predstavlja provedbeni dokumenat sa jasnim rokovima i nositeljima aktivnosti.
Naravno, problema je i dalje jako puno posebno kad govorimo o položaju romske nacionalne manjine, socijalni i društveni problemi kao i oni na koje se nadovezuje, posebno obrazovanje pokazuje da je još uvijek potrebno učiniti puno za integraciju najugroženijih pripadnika Romske nacionalne manjine, posebno se trebaju fokusirati na mlade pripadnike Romske nacionalne manjine u getoiziranim naseljima i te učiniti još više da im se osiguraju preduvjet za obrazovanje od predškola do visokih škola, te poticajni model integracije u samom društvu. Nažalost romska naselja kao nikad dosad punili su stupce crne kronike, pa smo tako već u veljači 2020.g. zabilježili ubojstvo majke 11-ero djece u romskom naselju Piškorovec pokraj Male Subotice. Sledeće 2021.g. u kolovozu još jedno ubojstvo, ranjavanje 5 osoba među kojima i dijete u romskom naselju u Paragu. Iako smo u medijima raspravljalo pitanje krivnje institucija, pojedinaca, mene, policije, romske zajednice, odgovor na to pitanje jedino sustavno i koordinirano djelovanje upravo kroz provedbu dogovorenih aktivnosti u spomenutim dokumentima kako bi uklonili uzroke problema koji se spominju, alkoholizam, droga, kamatarenje, nasilje u obitelji, stopa kriminaliteta, loši obrazovni ishodi, sve je više segregirane škole itd.. U svemu tome nas posebno zaoštri i pisanje pojedinih poglavito lokalnih medija koji su sve te probleme pripisivali cijeloj romskoj zajednici, sve incidente pojedinaca povezivalo sa ciljem, sa cijelom zajednicom i tako kontinuirano poticalo govor mržnje i diskriminacije kako na internetu tako i u stvarnom životu, što i ovim putem osuđujem.
Kad govorimo o nacionalnoj razini moram reći da sam zadovoljan sa politikom Vladom RH, međutim nisam zadovoljan razinom koordinacije nacionalne i lokalne razine, pa nit suradnjom lokalne razine sa izabranim predstavnicima romske zajednice. Situacija naravno varira zavisno od jedne do druge JLS, međutim moram reći da su odnosi najbrojnije romske zajednice u Međimurju sa lokalnom razinom narušeni, te da je ta suradnja posebno loša od …/Govornik se ne razumije/…inicijative želim normalan život u Međimurju. S druge strane zbog situacije na tržištu rada primjećujemo da je veliki broj Roma zaposlen što u Hrvatskoj, što izvan Hrvatske na privremenom radu, te to isto bilježimo unaprjeđenjem položaja Romske nacionalne manjine.
Kao što sam ranije govorio uvozimo desetke tisuća stranih radnika koji ne poznaju hrvatski jezik dok još uvijek nemamo zadovoljavajuću razinu zaposlenosti unutar romske zajednice što je jedan od glavnih problema na kojem trebamo i dalje svi zajedno raditi.
Kad govorimo o preduvjetima i uzrocima problema koje sam i spominjao, te pitanje obrazovanja upravo pitanje zapošljavanja i uvjeta življenja igra najveću ulogu. Ujedno to su i dva problema koji su, koji se najsporije i najteže rješavaju. Suprotno nekim interpretacijama iz medija ono što govorim godinama, a što pokazuje niz istraživanja kako onih domaćih tako i PISA, istraživanja pokazuju da socioekonomski status je jedan od glavnih prediktivnih faktora obrazovnog uspjeha.
Ono što je također bitno reći, a to da na ovaj problem moramo utrošiti određena sredstva, ali ta sredstva isto tako nisu rješenje nego sredstvo. Tu posebno treba istaknuti rad u samoj zajednici, dakle terenski rad, rad sa najmlađima, a naš posao na nacionalnoj razini je da za to stvorimo tehničke i financijske uvjete za suradnju romske zajednice i lokalne zajednice bilo putem udruga, škola, vrtića, predškola itd.. I pored, i pored truda brojnih pojedinaca centra za socijalnu skrb brojni načelnici, gradonačelnici ili župani ulaze u romska naselja samo pred izbore što nije dobra poruka i to je već nešto što i romska zajednica primjećuje i kažnjava na lokalnim izborima.
Uz sve probleme koje spominjem naravno i svima poznati problemi svjetske pandemije koronavirus i potres na Banovini i u Zagrebu, te inflacije i poskupljenje energenata predstavljaju problem koji višestruko negativno utječe na najugroženije skupine kao što su Romi. Ograničenje kretanja i rad posebno je pogodilo one koji nisu stalno zaposleni, te je razdoblje prvih lockdowna bilo posebno izazovno za njih i tu moram pohvaliti Savez Roma u RH Kali Sara, Kali Sara koji je u suradnji sa civilnom zaštitom i uz podršku vlade provodio brojne terenske humanitarne aktivnosti, program informiranja i podrške romskoj zajednici. Naravno otežano ili nikako su organizirani kulturni događaji kako na nacionalnoj tako i na međunarodnoj razini.
Prva važnija međunarodna konferencija u organizaciji romske zajednice dogodila se tek prošli mjesec i to upravo u Zagrebu na konferenciji „Romi kao indijska dijaspora - neraskidive veze“.
Konačno, i pored brojnih problema želim ponoviti da je smjer kretanja i aktivnosti na razini države iznimno povoljan, te bi ovim putem još jednom istako rad Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina i Savjeta za nacionalne manjine, Ured potpredsjednika vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava, te resor kao što su Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU za pitanje infrastrukture, Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje, za pitanje unaprjeđenje životnih uvjeta, Ministarstvo znanosti i obrazovanja kad govorimo o stipendiranju i obrazovnim pitanjima, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja zajedno sa fondom za zaštitu okoliša kad govorimo o elektrifikaciji romskih naselja i uklanjanje ilegalnih odlagališta otpada, Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo pravosuđa i uprave, Ministarstvo kulture i medije, Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, te naravno Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.
Svi ti resori kao i ostali po potrebi napravili su iskorake koji su važni, a suradnja sa svim drugim resorima po potrebi je bila dobra.
Zaključno ponavljam, da pozitivno ocjenjujemo razvoj situacije na nacionalnoj razini od 2016. do danas pa tako i u ovim kriznim pandemijskim godinama koje su utjecale na sve iako sam poglavito govorio o romskoj zajednici u ovom izlaganju smatram da mogu biti zadovoljne i ostale manjine koje zastupam posebno zbog aktivnosti savjeta za nacionalne manjine putem kojeg su znatno povećana …/Upadica: Hvala./… izdvajanja za programe i sadržaj svih manjinskih udruga, a bitno je reći …/Upadica: Hvala./… da je taj trend nastavljen i do danas.
Kolega Kajtazi, hvala vam.
Slijedeći u ime Kluba zastupnika Socijaldemokrati, uvaženi zastupnik Domagoj Hajduković.
Izvolite kolega.
Hvala lijepa poštovana potpredsjednice.
Poštovana potpredsjednice vlade sa suradnicima, kolegice i kolege, dozvolite mi na početku rasprave da samo minutu našeg zajedničkog vremena potrošim na razobličavanje nekih stvari koje smo ovdje imali prilike čuti. Bojim se da se ovdje često miješaju kruške i jabuke pa neki spominju i LGBT zajednicu, to je manjinska zajednica ali i u pitanju nije nacionalna manjina nego seksualna manjina, a pripadnici LGBT zajednice mogu biti Hrvati, Mađari, Talijani, Romi itd., itd.
No, kad smo to riješili vratimo se na nacionalne manjine. Ako državu doživljavamo kao jedan mozaik, šareni mozaik koji čine prije svega i čine njezini ljudi. Kao što znate mozaici se sastoje od malih, malih segmenata koji skupno čine jednu veliku sliku, pa tako ja mislim da se Hrvatska ili hrvatski mozaik ili kako god hoćete reći sastoji od malih tesara koju čine njezini ljudi. Sve manjine, sve većine, sve nacionalne, seksualne, konfesionalne ili druge manjine i većine. Zajedno čine jedan mozaik koji nazivamo našom zemljom Hrvatskom. I kao takvu mislim da je i neizostavno i da je taj mozaik nepotpun ako bilo koji od tih malih tesara od tih malih segmenata izostavimo. I upravo zbog toga kao što su neke kolegice i kolege prije mene rekle mislim da su naše nacionalne manjine u ovom slučaju, prije svega o njima razgovaramo i naše bogatstvo. Multikulturalnost, otvorenost, uključivost, progresivnost trebale bi biti odluke našega društva i to je ono za što se i mi u Klubu Socijaldemokrata posebno zalažemo. Dakle, kada smo već spominjali ove tesare neke od tih tesara čine i naše nacionalne manjine. Baš zbog toga što su manjine potrebna im je i dodatna pomoć kako bi sačuvala svoje posebnosti, kako bi zaštitile svoj identitet, ali čuvajući svoje posebnosti i štiteći svoj identitet obogaćuju i nas većinski narod i obogaćuju i šine dodatno šarenim ovaj mozaik koji zovemo Hrvatska.
Upravo zbog toga mislimo da je i Ustavni zakon, provođenje Ustavnog zakona, a onda i pomaganje manjina u njihovih zajamčenim ustavnim pravima itekako bitno jer kada govorimo o manjinskim pravima ne govorimo samo o pravima manjina na čuvanje svojeg identiteta, jezika i slično, govorimo i o ljudskim pravima kao što je prepoznato i u okviru Vijeća Europe kako je ako se ne varam potpredsjednik doma gospodin Furio Radin to konkretno i naveo.
Kroz Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina konzumiraju se određena prava, dakle rekao sam prije svega zaštita kulturnog identiteta i autonomije, njegovanje jezika, obrazovanja itd. Naravno da postoje još mnoge poteškoće u provođenju ovoga zakona, naravno da postoje mnoge, mnogi nedostaci koji možda, o kojima možemo razgovarati u samom provođenju.
Ono što bih rekao samo za ovom govornicom, a vjerujem da još nije spomenuto je da je pomalo razočaravajuće da tek u 2022. godini raspravljamo o 2019. i 2020. godini. Mislimo da je ovo bitna tema koja, u kojoj bi se pokušali barem držati, držati, držati neki tempo ne samo za naše manjinske zajednice nego i za većinu.
Dakle, već je dosada spomenuto i u izlaganjima gospodina Radina i gospodina Kajtazija koje su određene poteškoće s kojima se naše manjine susreću odnosno u kojim segmentima postoje određeni problemi. Ne bi ih ponovo apostrofirao. Izvukao bih samo neke.
To je prije svega obrazovanje odnosno dostupnost školskih knjiga odnosno udžbenika na jezicima nacionalnih manjina jer postoje poteškoće i u ovome smislu. Tu bih ohrabrio Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta ali i sve druge nadležne institucije da se to, na tome poradi više. Kolega Radin je ako se ne varam spomenuo da ima više prijevoda što se tiče talijanske nacionalne manjine ali to se, općenito, ali mislim da i dalje još tu kaskamo i dalje bi to moglo biti itekako, itekako bolje.
Posebno bih naravno istakao i romsku nacionalnu manjinu koja zaslužuje i posebnu pažnju upravo zbog toga što im je potrebna dodatna pomoć u integraciji u društvu i istakao bih da smo imali i desetljeće za uključivanje Roma kao i akcijski plan za uključivanje Roma na kojemu svakako treba raditi i dalje.
I sa ove govornice pozivam jedinice lokalne samouprave da se maksimalno u to uključe, da pruže podršku i našem zastupniku Kajtaziju koji je već obišao teren ne znam ni ja koliko puta, ali i svim udrugama i vijećima i zajednicama koje na ovome pokušavaju raditi. Romska nacionalna manjina kao što i sami znate je specifična i baš zbog toga je potrebno uložiti i dodatni trud iako mi je drago reći i moram tu i sa određenom dozom ponosa reći da Hrvatska zaista u ovom pitanju prednjači i da u mnogim, mnogim segmentima bar što se tiče romske nacionalne manjine možemo biti primjer. Ne u svima, nažalost još uvijek imamo problema, ali vjerujem da sa dobrom voljom i sa kontinuiranim radom oni se mogu riješiti.
To se odnosi, a kada sada već govorimo o Romima i na istok Hrvatske konkretno na Osječko-baranjsku županiju gdje također postoje određeni problemi, no tu moram pohvaliti neke jedinice lokalne samouprave koje su posao na integraciju i uključivanju Roma shvatile ozbiljno, neke i ne toliko pa baš zbog toga mislim da bi trebalo ih ohrabriti da ulože i dodatni napor.
Još bih htio još jednu misao ostaviti sa vama ne nužno toliko vezano uz temu, ali također pitanje koje bi nam trebalo biti jako bitno, a to je stvar reciprociteta i hrvatskih manjina u okolnim našim susjednim zemljama jer postoje i s te strane mnogi problemi i mislim da je zgodno taj problem spomenuti ovdje.
Drago mi je da mi kako sam rekao poštujemo i njegujemo kulturnu autonomiju i identitet naših manjina, ali bih očekivao i od naših susjednih država za hrvatsku manjinu čine isto. Da ne mislite da ću pričati samo o problemima, postoje i dobri primjeri, postoje i oni ne toliko dobri. Kao dobri primjer uvijek volim navoditi hrvatsku manjinu u Mađarskoj koja je izuzetno organizirana, cijenjena od strane države podržavana i koja recimo čije obrazovne institucije su među najcjenjenijima u Mađarskoj, to je zaista vrlo laskava stvar. Ali i oni imaju nekih problema, konkretno je sa udžbenicima, prijevodima i sl. koje bi trebali efikasnije rješavati.
Postoje problem hrvatske manjine u Srbiji gdje još uvijek službeni Beograd čini mi se pokušava rascijepiti Hrvatsku nacionalnu manjinu na dvije. Drago mi je da konačno imamo i predstavnika odnosno u ovom sazivu ćemo imati ponovo predstavnika u Narodnoj skupštini Republike Srbije pa vjerujem da ćemo i sa te strane moći rješavati neke probleme. Također dobro je i da su nacionalne manjine predstavljene u parlamentima, uključujući i hrvatski jer pokazuju koliko se neki problemi efikasnije i brže rješavaju ako su uključeni u politički život. Naravno različite države imaju različite pristupe tome, mi imamo jedan od, a to su zagarantirana mjesta za određene nacionalne manjine i skupine, ali kako sam rekao mislim da njihovo prisustvo i uključenost u politički život opet dodana vrijednost nama kao većinskom narodu, ali isto tako dodana vrijednost i za rješavanje njihovih problema.
Sa ovim mislima bi vas htio ostaviti s nadom da ćemo ubuduće evo novu potpredsjednicu vlade tu je molim da budemo ažurniji u raspravama o ovim izvješćima kolikogod je to moguće. To sada ide vama, ali trebalo bi ići zapravo predsjedništvu HS, trenutno predsjeda kolegica koja je iz opozicije tako da nije ono što bi se reklo na čistom hrvatskom agenda setter, ali evo kolegice i kolege iz većine vjerujem da će prenijeti i vodstvu sabora iz većine da bi voljeli ipak u nekom realnijem vremenu sagledavati ova izvješća jer gledajući 2019. i 2020. to je kao da gledamo neki drugi svijet. Dakle, prije pandemije, prije potresa, prije rata u Ukrajini u svijetu je vladalo neko sasvim drugačije ozračje pa tako i u Hrvatskoj. Evo zaključno u ime kluba Socijaldemokrata podržat ćemo ova izvješća.
Hvala vam lijepo.
Hvala lijepa.
Idemo dalje s raspravama u ime kluba. Sljedeći klub je Klub zastupnika zeleno-lijevog bloka u ime kojega će govoriti uvažena zastupnica Ivana Kekin.
Izvolite.
Hvala vam.
Poštovani predsjedavajući, svi ostali danas ovdje.
Da, ja bih se složila da je stvarno čudno, ali opet ne neuobičajeno da 2022. razgovaramo o izvješćima iz 2019. i 2020., ali to nam se često događa pa pređimo na stvar.
Dakle, izvještaji prije svega pokazuju i dalje zapravo nezadovoljavajući stupanj ostvarivanja Ustavom zajamčenih prava, počnimo od ravnopravne uporabe dakle, službene uporabe jezika i pisma nacionalnih manjina gdje se unatoč odlukama ustavnog suda ne vidi pomak na planu ostvarivanja prava i pravo u integraciji.
Za početak to je i pravobraniteljica upozoravala, zakonski prag od najmanje trećine stanovništva pripadnika pojedine manjine u jedinicama lokalne samouprave za uvođenje ravnopravne službene uporabe manjinskog jezika i pisma je previsok i nije u skladu sa europskom poveljom i isključuje one jedinice kojih mi imamo niz gdje imamo visok broj ljudi koji su pripadnici neke nacionalne manjine, ali nešto niži od jedne trećine.
To što postoji mogućnost da takve jedinice samoinicijativno statutom uvedu manjinske jezike u ravnopravnu i službenu uporabu nije dovoljno, zato što se u praksi provodi izrazito neujednačeno i zapravo razotkriva diskriminaciju i one koji su diskriminirani, pa je tako primjerice srpski na temelju zakona uveden u 23, a na temelju statuta u samo jednu jedinicu dok je talijanski recimo na temelju zakona uveden u jednu, a na temelju statuta u čak 20 jedinica lokalne samouprave. Dodatno, problem je što ne postoji zakonski mehanizam kada jedinice ne provode obveze iz zakona o uporabi jezika i pisma ili ako ga opstruiraju i to unatoč tome što je još 2014. ustavni sud tražio vladu da osmisli zakonski okvir u kojem će se takva praksa sankcionirati.
Tako primjerice u Vukovaru gradsko vijeće godinu za godinom formalno ispoštuje nalog ustavnog suda da provede raspravu i odluči o eventualnom proširenju prava na uporabu srpskog jezika i ćirilice no onda isto tako gradsko vijeće zaključi da radi sustavnog odgađanja provođenja postupaka protiv počinitelja ratnih zločina nisu učinjeni potrebni preduvjeti za priznavanje novih i posebnih prava u okviru ravnopravne uporabe jezika i pisma srpskoj nacionalnoj manjini. Dakle, radi neefikasnih tijela progona u procesuiranju ratnih zločina mi kompletnoj srpskoj zajednici uskraćujemo proširenje prava na uporabu vlastitog jezika i pisma.
Latinično-ćirilični znakovi i dalje nisu postavljeni u većini općina koje su statutima to predvidjele, a vlada se nije očitovala niti na preporuku o potrebi izrade akcijskog plana postavljanja ovih znakova. O razini integracije zapravo govore i vrlo poražavajući rezultati istraživanja koji kažu da čak polovina srednjoškolaca u nastavi na srpskom jeziku planira nastaviti studij u Srbiji što zapravo jasno govori o tome kako se ti srednjoškolci osjećaju, koliko se osjećaju prihvaćeno ili neprihvaćeno, koliko pripadaju ili ne pripadaju, koliko su diskriminirani i kakvu tjeskobu im prouzročuje činjenica da govore jezik kojeg doživljavaju da ga ostali iz okoline ne prihvaćaju.
Ovaj izvještaj inače tu bazičnu temeljnu problematiku niti adekvatno prepoznaje, a još što je problematičnije ne donosi niti mjere, niti ciljeve kojima bi se takva diskriminatorna praksa otklanjala. No i mimo jezika i pisma pripadnici srpske nacionalne manjine svakodnevno su izloženi sustavnoj diskriminaciji, pa tako mnogi Srbi povratnici čeg smo svi svjesni žive u nerazvijenim ruralnim krajevima, prometno su izolirani, žive u lošim uvjetima života i još uvijek nisu u mogućnosti ostvariti svoja imovinska prava, a njihova je imovina i dalje izložena i uzurpaciji i devastaciji.
Onda na primjer imamo naknadu za starije osobe od 800 kuna mjesečno koja se dodjeljuje Zakonom o nacionalnoj naknadi za starije osobe uz ispunjavanje određenih socijalnih i imovinskih uvjeta. Ali jedan od uvjeta je da imate uvjet prebivališta u neprekinutom trajanju 20 godina na teritoriju Hrvatske. To znači da jedan dobar dio povratnika koji imaju sve dakle imovinske nekakve preduvjete, dakle dovoljno su siromašni što bi rekli za tu naknadu je ipak ne mogu dobiti jer su jednom bili protjerani nisu se na žalost na vrijeme vratili da bi dobili tih 800 kuna.
Fizički napadi, verbalne prijetnje, uništavanje imovine, onemogućavanje korištenja vlastite imovine pripadnika srpske nacionalnosti zabilježeni su dakako i 2019. i 2020. Ja sam se ovako sa vrha pameti dosjetila ganjanja vaterpolista po Splitskoj rivi, onda uništavanja dvojezičnih i dvopismenih ploča. Sjetila sam se i onog apsolutno odvratnog grafita koji je bio postavljen na zagrebačkoj Kustošiji. Nakon toga je taj isti odvratni grafit sa nasilnim porukama prema srpskoj zajednici postavljen i u Splitu.
Nastavljeni su također i politički istupi pojedinih zastupnika u Hrvatskom saboru koji prilikom rasprava vole izraziti ekstremna i ponižavajuća stajališta usmjerena prema pripadnicima srpske manjine. Posebno zabrinjavaju poruke u okviru političkog diskursa u kojima se nacionalnost političara koristi kao argument za politički obračun čemu smo evo posljednji put s mučninom u želucu mogli svjedočiti ovaj petak.
Govor mržnje, ekstremističke poruke, povijesni revizionizam, ustaški simboli i pokliči i dalje su prisutni i u pojedinim medijima, u komentarima čitatelja portala, u objavama na društvenim mrežama nerijetko otvoreno pozivajući na ubojstva i nasilje prema Srbima. No to možda ne treba čuditi obzirom da iz usta visokih vladinih predstavnika čujemo nedvosmisleno veličanje NDH i to ne 2019. i 2020. samo, nego i 2022.
Uz pripadnike srpske nacionalne manjine izuzetno su diskriminirani i pripadnici romske nacionalne manjine. Za početak u oba izvještaja statistički podaci o obrazovanju djece romske populacije pokazuju negativan trend u kojem prevelik broj djece ne završava niti osnovnoškolsko obrazovanje, a što se pretače u statistike o zapošljavanju koje je izuzetno nismo, a onda se to argumentira time što je niska razina obrazovanja pripadnika romske nacionalne manjine.
Dakle, ne obrazujemo ih radi čega se ne mogu zaposliti, a onda su nezaposleni radi toga što su neobrazovani. No i ova izvješća zapravo nedovoljno ističu sa kojim se problemima suočavaju zapravo najranjivija i socijalno najugroženija djeca u našem društvu koja često nemaju niti osnovne uvjete života.
Dapače, evo podaci kažu iz izvješća pravobraniteljice da je stambeno deprivirano, da istraživanja pokazuju da je stambeno deprivirano čak od 59 do 78% romskih kućanstava. U takvom kontekstu nevjerojatno je kako se u izvještaju potpunosti ignorira činjenica da je zbog epidemije velik dio nastave održane na daljinu, te je nezamislivo sa kojim su se dodatnim izazovima zapravo susretala djeca pripadnici romske nacionalne manjine.
Dakle, u izvještaju se navode aktivnosti pravobraniteljice, spominju se inicijative, spominju se udruge civilnog društva Are yuo syrious, sve se to spominje. Ali nigdje se ne navodi šta se konkretno od strane Vlade zapravo radilo na rješavanju tih problema. Ja kad se sjetim kako je meni bilo održavati nastavu na daljinu u mom stanu sa svim uvjetima koje imam i kako sam to jedva preživjela, uopće ne želim zamišljati na koji način su se školovali mali Romi.
Dakle, to je upravo razlika te svakodnevne borbe kroz sustav i razlika te prve privilegije gdje zapravo bismo mi trebali težiti tome da djeca romske nacionalne manjine moraju kao jedinu brigu imati završetak osnovne škole, a vrlo, vrlo, vrlo smo daleko još uvijek od te situacije.
Osim poteškoća u ostvarivanju prava na obrazovanje pripadnici romske nacionalne manjine i dalje se suočavaju sa brojnim preprekama u ostvarivanju prava u zapošljavanju i u pristupu uslugama. Mnoge romske obitelji koje žive u segregiranim naseljima primaju socijalnu pomoć, ali opet imamo catsh. S obzirom da postojeće zakonodavstvo ne dopušta vlasnicima automobila da primaju socijalnu pomoć u slučaju da korisnik socijalne naknade posjeduje automobil ili se utvrdi da ga vozi ta osoba bude diskvalificirana u odnosu na primanje socijalnih naknada.
Takvim uređenjem pojačavamo segregaciju jer onda te iste obitelji teško mogu doći do namirnica, doktora, vrtića ili škole o kojima pričamo da su nam jako važni. Uz to i romska je nacionalna manjina uz srpsku česta meta govora mržnje na internetu dodatno zabrinjava senzacionalističko i stereotipno izvještavanje o Romima u pojedinim medijima koje negativno utječe na razvoj predrasuda i učvršćuje sliku o Romima kao problematičnim dijelovima društva.
Dakle zaključno, nacionalizam, povijesni revizionizam i antimanjinska retorika u najvećoj su mjeri usmjereni prema pripadnicima srpske i romske nacionalne manjine. Oni su sistemski, oni su sustavni, oni su kronični i kao takve ih trebamo prepoznati i jasno i glasno i nedvosmisleno osuditi u svakoj prilici kako bismo konačno evo nakon 30 godine krenuli prema izgradnji međusobnog uvažavanja i razvijanju kulture tolerancije.
Hvala kolegice Kekin.
Kolega Pavliček dignuli ste povredu Poslovnika.
U čemu je povrijeđen Poslovnik?
Povrijeđen je članak 238. Kolegica omalovažava saborske zastupnike koji nema isti stav kao ona, gdje je rekla da je prošli petak ovdje bilo govora mržnje zbog izbora Šimprage, da je imala mučninu u želucu. Ja joj preporučam Gastal, pa će to prestati. Ali kad bi čovjek nju slušao stvarno bi čovjek pomislio da ovdje nitko ne smije reći da je pripadnik ove ili one nacionalne manjine.
I ono što je najzanimljivije. Znate koji su prvoborci za manjinska pitanja?
Oni koji žive 500 km od nacionalnih manjina. Ti su vam najjači.
Kolega Pavliček, vi ste zapravo kroz povredu Poslovnika replicirali kolegici Kekin, stoga vam temeljem čl. 239 izričem opomenu. Idemo dalje. U ime Kluba zastupnika HDZ-a govorit će uvaženi kolega Krunoslav Katičić, izvolite kolega.
Poštovana potpredsjedniče, uvažena predsjednice Vlade, kolegice i kolege.
Evo, pred nama je Izvješće o provođenju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i utrošku tih sredstava za provedbu aktivnosti za nacionalne manjine i to za 2019. i 2020. g. .../Govornik se ne razumije./... čitanjem tog, oba ta izvješća na prvi način se učini da se radi o relativno sličnim dokumentima, međutim, postoji jedna velika, velika razlika između ta dva dokumenta jer ih oba treba staviti, između ostalog i u vremenski kontekst koji se ovdje je spominjao i stoga mislim da su ova izvješća potpuna i dobro sačinjena, a vremenski kontekst se odnosi upravo na ovu činjenicu da su se, pogotovo 2020., odvijana u vremenima kad je postojala pandemija Covida-19 i kada se ta neposredna distinkcija odnosno interakcija koja se ostvaruje između pripadnika nacionalne manjine i onih sredstava koje su operativnim programima navedeni, mogla i teže ili otežano uspostaviti.
Stoga pozivam da i ta i uzmemo prilikom razmatranja ova dva izvješća i tu činjenicu u obzir. Znači, važno je napomenuti da oba dokumenta imaju svoju bazu odnosno da su bazirane na temeljnim dokumentima, to su operativni programi, koji se jedan odnosio od 2017. do 2020., a ovaj pak noviji od 2020. do 2024.
Bitnost i snaga tog strateškog dokumenta koji je baza i osnova za uopće realizaciju svakog izvješća i za sve aktivnosti se nalazi u tom strateškom dokumentu, operativnom programu za nacionalne manjine, kao što znamo, u Hrvatskoj postoji, znači Zakon o strateškom planiranju, stoga se taj dokument smatra izuzetno bitnim i znam da ga u koordinacijama, kako Vlade i u svim drugim dijelovima interakcije i nastanka tog procesa, isti poštuje. Stoga da podsjetimo, operativni taj program, oba za nacionalne manjine, ja bi se više bazirao na ovaj od, za budućnost, do '24. g. Donijet je u prosincu 2020. i nastavak je stvarno kontinuiranog rada Vlade RH na unaprjeđenju postojeće razine zaštite ljudskih prava nacionalnih manjina i tzv. nekakav slijed svih dosadašnjih operativnih programa koji su se dešavali.
U .../Govornik se ne razumije./... operativnom programu postoje brojne aktivnosti. Tako im je u ovom postojećem 113 i odnose se na za svaku pojedinu nacionalnu manjinu zasebno. Prije mene su neke od kolega istaknuli koje sve postoje nacionalne manjine, međutim, ne treba to posebno ponavljati, ali mislim da se možemo svi skupa složiti da se vodi briga i da su zastupljene sve nacionalne manjine bez obzira na njihovu brojnost i aktivnosti koje imaju.
Podsjetio bih također, da se te aktivnosti odvijaju u brojnim, ajmo reći, skupinama i područjima ostvarivanja. Tako imamo, znači u pravilu imamo aktivnosti koje se odnose na pripadnike nacionalnih manjina na službenom i ravnopravnom uporabu svog jezika i pisma. Mislim da ne treba posebno naglašavati da je zakonodavni okvir koji se koristi u toj problematici apsolutno transparentan i jasan i da se ostvaruje, u sa određenim, negdje sa boljom situacijom, negdje sa malo slabijom, ali da u globalu možemo biti zadovoljni sa tim dijelom.
Također, imamo onaj koji se odnosi na odgoj i obrazovanje na djece na jeziku i pismu nacionalnih manjina koje prisustvuje. Zatim, imamo pravo na pristup javnim medijima, mislim da je to također, kroz razno razne, kako emisije na službenim, na javnim servisima dosta dobro utvrđeno, a brojni smo svjedoci da se u tim emisijama aktualiziraju sva postojeća pitanja i problematika koja se može pojaviti u tim problemima.
Mislim i volio bih naglasiti da postoji područje koje je dosta bitno, a koje oslikava, kao i svaku drugu narodnost, kulturna autonomija koja postoji za nacionalne manjine. Mislim da se na tom području dosta dobro artikuliraju svi ono što je bitno za pripadnost određenoj manjini ili nacionalnoj iskazivanju tih svojih osjećaja. Također, mislim da je politička participacija nacionalnih manjina također, dobra, što se očituje u broju izabranih vijeća kako bi .../nerazumljivo/... općinskih ili gradskih ili predstavničkih tijela u svim razinama države koje sudjeluju.
Naravno, posebno treba .../nerazumljivo/... dotaknuti dio koji se odnosi na pravo i zapošljavanje pripadnika nacionalnih manjina. U tom dijelu, ovisno o brojnosti i području gdje se nalazi na RH također, mislim da je izvješće jasno pokazuju brojke da je i to pravo dosta dobro zastupljeno i da se na tom dijelu svakim izvješćem sve su bolji i bolji rezultati.
Posebno treba istaknuti, mada je to već i par puta rečeno, istaknuti i integraciju romske nacionalne manjine za koju mislim da i bili smo svjedoci i nedavno i ja osobno i drugi .../nerazumljivo/... kolege saborski zastupnici, da se ta prava dosta dobro ostvaruju zahvaljujući i aktivnosti te nacionalne manjine.
Nadalje, također može se očitovati da to pravo na toleranciju i različitosti i suzbijanje diskriminacije tu što god se napravi nije dostatno i mislim da trebamo svi skupa, ah raditi da se i taj dio što bolje i moguće ostvari.
Također bez obzira da sve ove aktivnosti imaju i svoju nekakvu verifikaciju u financijskim sredstvima mislim da je iz oba izvješća vidljivo da su sva sredstva koja se utroše za ove, za ove aktivnosti su transparentna i da da idu nam u koristi pripadnika same nacionalne manjine.
Zaključno, mogu kazati da će Klub HDZ-a naravno podržati oba predmetna izvješća uz jednu napomenu da se sva ta prava pripadnika nacionalnih manjina ostvaruju na zakonit i putem pripadajućih već spomenutih operativnih planova što znači da je osigurana u svakom od ovih dijelova transparentnost, javnost i što je dosta bitno za naglasiti predvidljivost. Predvidljivost u postupanju takvih je na dobrobit svih nacionalnih manjina tako da mislim, a time i cjelokupnog hrvatskog naroda i stoga zaključno opet ponavljam Klub HDZ-a će podržati ova izvješća.
Hvala vam lijepo.
Hvala vam kolega.
Nastavljamo dalje, slijedeći na redu je Klub zastupnika SDSS-a. U ime kluba govorit će uvažena zastupnica Dragana Jeckov.
Izvolite kolegice.
Zahvaljujem poštovana potpredsjednice Hrvatskog sabora.
Gospođo potpredsjednice, mene raduje ovoliki broj žena na, makar i na potpredsjedničkim funkcijama, ne mogu a da to ne primetim bez obzira na stranačku, ideološku ili bilo koju drugu pripadnost. Naprosto mi je drago da su žene danas, a i ubuduće na ovako visokim pozicijama. I naravno ostalo suradnici također, moje poštovanje.
Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina dakle datira iz 2002., da podsjetimo i krajem ove godine obilježit ćemo namjerno ne kažem proslaviti 20 godišnjicu njegove primjene. Ustavni zakon bi trebao biti jedan od najvažnijih dokumenata RH, u RH i naravno uz sam Ustav jer jamči ravnopravnost pripadnicima svih nacionalnih manjina. Upravo ta ravnopravnost i zaštita uređuje se Ustavnim zakonom koji je kao što je poznato donosi se je li 2/3 većinom i po svojoj pravnoj snazi je iznad drugih zakona.
Zanimljiva mi je jedna odredba koja se odnosi na prava nacionalnih manjina i kaže da je pravo na izjašnjavanje o nacionalnoj pripadnosti strogo osobno pravo i da nitko ne može ni na koji način utjecati na to kako se osoba želi izjasniti. Kazneni zakon je čak propisao da će se kaznom zatvora do jedne godine kazniti onaj tko pripadniku nacionalne manjine uskrati ili ograniči pravo na slobodu izražavanja nacionalne pripadnosti ili na kulturnu autonomiju.
Spomenutom kaznom kaznit će se tko suprotno propisima o uporabi jezika i pisma uskrati ili ograniči osobi pravo služiti se svojim jezikom i pismom i još bi zanimljivije bilo od pukog iščitavanja ove odredbe vidjeti primjenjuje li se i na koji način, primjenjuje li se i na koji način nadležne institucije spomenutu odredbu kada znamo, recimo primjerice da u velikom broju jedinica lokalne samouprave čak njih 23, ne samo u Vukovaru koji se najčešće spominje, a mediji obično vole forsirati, pripadnicima srpske zajednice uskraćuje se pravo na dvojezičnost. Zanimljivo je što je i savjetodavni odbor za nadzor provedbe okvirne konvencije prepoznao određene probleme u praksi pa nas je tako pozvao na zamislite, zamislite smanjenje praga, donjeg praga za službenu uporabu jezika i pisma nacionalnih manjina u lokalnim samoupravnim, samoupravama i jedinicama. I što je još važnije pozvali su nas na osiguranje, nas sve da sve lokalne vlasti poštuju i primjenjuju propisane uvjete.
Također u 6 izvještaju odbora stručnjaka o primjeni Europske povelje na temelju kojeg je odbor ministara Vijeća Europe u decembru donio preporuke za RH navedeno je da je zakonski prag od najmanje trećine stanovništva pripadnika pojedine manjine u JLS-ima za uvođenje ravnopravne službene uporabe manjinskog jezika i pisma zamislite previsok, da nije u skladu sa Europskom poveljom te da isključuje one jedinice u kojima su pripadnici nacionalnih manjina naseljeni u značajnijoj mjeri, no u dijelu nižem od trećine stanovništva. Ovaj problem samo djelomično ublažen mogućnošću da jedinice lokalne samouprave samoinicijativno statutom uvedu manjinske jezike u ravnopravnu i službenu uporabu jer se to u praksi neujednačeno provodi.
Osim toga, u jedinicama u kojima su jezici manjina uvedeni u jednaku i službenu uporabu situacija se uvelike razlikuje. Od recimo učinkovite upotrebe talijanskog jezika do samousmene i simbolične pisane upotrebe ostalih jezika koja se uglavnom svodi na dvojezične natpise na zgradama lokalne vlasti.
Također, neke jedinice koje su obavezne uvesti srpski jezik i ćirilično pismo jer Srbi čine više od trećine stanovništva i dalje nisu uskladile statut sa Ustavnim zakonom ili su to učinile ali dvojezičnost ne primjenjuju, čak ni postavljanjem dvojezičnih tabli na zgradu općine. Neke općine u kojima srpska zajednica čini većinu stanovništva su iz svojih vlastitih sredstva finansirale postavljanje dvojezičnih ploča s nazivima odredišta, ali su iste uklonjene od strane nadležnih institucija ili svakako nenadležnih huligana u poput onih u slučaju biskupije kod Knina.
Pravo na uporabu jezika i pisma srpske nacionalne manjine kontinuirano se krši u tri općine u Vukovarsko-srijemskoj županiji tako što se u odnosu na osnivanje škola odbijaju prenijeti osnivačka prava na općine u kojima je utvrđeno pravo srpske nacionalne manjine na ravnopravnu uporabu jezika i pisma. Na taj način onemogućena je registracija škola na manjinskom jeziku, te obrazovanje po modelu A. Nažalost i dalje se traži opravdanje za nečinjenje u vidu nepovoljne političke situacije na dolaska važnih datuma, promjena vlade, nedoumica u Ministarstvu znanosti i obrazovanja i slično, ali je bez ikakvih problema recimo prenijet, prenijeta osnivačka prava na grad Vukovar sa danom 1.1.2019. u svega 21 dan od podnošenja takvog zahtjeva od strane grada Vukovara.
Zabrinjavajuće je da se iz godine u godinu ponavlja zaključak da u gradu Vukovaru nije dosegnut stupanj razumijevanja i snošljivosti između pripadnika hrvatskog naroda i srpske nacionalne manjine zbog čega srpska nacionalna manjina ne ostvaruje niz kolektivnih i individualnih prava.
Koristim priliku istaći i ono što je dobro i pozitivno u ovom izvještaju, to je svakako Savjet za nacionalne manjine koji je u 2020.g. svakako osigurao značajna sredstva namijenjena za projekte kulturne autonomije. Iako su pandemijske godine bile u pitanju i djelovanje manjinskih folklornih društava zbog epidemije je bilo reducirano, odgođeno ili otkazano sredstva nisu smanjivana nego su upotrebljavanja za poboljšanje njihovih kapaciteta prostornih i drugih uvjeta.
Također pohvaljujem i aktivnosti Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina usmjerene na nastavak provedbe niza mjera usmjerenih na borbu protiv diskriminacije i zločina iz mržnje prema nacionalnim manjinama, te na uklanjanje predrasuda tako što su održani stručni skupovi, seminari, okrugli stolovi uz teme zločina iz mržnje i govora mržnje, naročito za objavljivanje godišnjih podataka o slučajevima zločina iz mržnje, te vođenje evidencija pružene podrške žrtvama zločina iz mržnje.
Pohvalno je što je donesen i Protokol o postupanju u slučaju zločina iz mržnje koji je usklađen s Nacionalnim planom za borbu protiv diskriminacije za razdoblje 2017.-2022., međutim unatoč provedenim aktivnostima govor mržnje i retorika usmjerena protiv pripadnika nacionalnih manjina posebno one romske, posebno one srpske i dalje predstavlja ozbiljan problem.
Normativni okvir prava nacionalnih manjina je na visokoj razini i oko toga se možemo svi složiti, kao i podrška kulturnoj autonomiji što se ne može osporiti. Međutim, vrlo često je problem u samovolji pojedinaca koji jednostavno ne žele primijeniti kvalitetan zakonodavni okvir odnosno provoditi Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina ili oni koji ga žele, ali pri tome praktično budu označeni kao državni neprijatelji.
Svi se moramo složiti kako u nekim područjima i dalje ima poteškoća poput provedbe prava na službenu i javnu upotrebu manjinskih jezika i pisama, zastupljenosti među zaposlenima u upravi i pravosuđu, pristupu javnim medijima, te obrazovanju posebno kada je u pitanju manjinsko obrazovanje odnosno registracija manjinskih škola kao ustanova s nastavom na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu.
Sve nas ovo treba potaknuti na jedno odlučnije rješavanje i svakako javnu osudu svih slučajeva javnog poticanja na nasilje i mržnju, zločin iz mržnje, kao i radikalnog nacionalizma, povijesnog revizionizma i protumanjinske retorike u javnom i političkom diskursu, te nas potaknuti na to da zločin iz mržnje koji pogađaju pripadnike nacionalnih manjina i druge budu spriječeni, djelotvorno istraženi i odgovarajuće sankcionirani. Zahvaljujem.
Hvala vam lijepo kolegice Jeckov.
Bauk, molim vas kolega Bauk nemojte dobacivati iz klupe.
Slijedeći je Klub zastupnika Centra i GLAS-a u ime koga će govoriti kolegica Orešković i Puljak.
Evo izvolite kolegice Orešković prvo vi.
Hvala, poštovane zastupnice i zastupnici.
Gospodin Krunoslav Katičić ispred Kluba HDZ-a govorio je o vremenskom kontekstu u kojem raspravljamo o ovim izvješćima misleći pri tome da imamo izvješće za 2019. i 2020.g., da smo u međuvremenu imali i pandemiju i ovu sada svjetsku krizu nastalu agresijom Rusije na Ukrajinu.
No umjesto tog vremenskog konteksta na koji ću se ja osvrnuti s obzirom na jedan drugi problem ja bi voljela govoriti o proceduralnom kontekstu. Naime, bit demokracije su valjanje procedure, a ako kroz te procedure ne možemo kontrolirati vlast to znači da u sustavu postoji ozbiljan problem.
Naime, ja se već neko vrijeme bavim s izvješćima koja različita državna tijela podnose HS, ima ih sve skupa 70, dakle tu su izvješća nezavisnih regulatornih agencija, tu su izvješća pučke pravobraniteljice i drugih ureda pravobranitelja, tu su između ostalog i izvješća koje na temelju različitih zakona podnosi i vlada.
Ova izvješća podnesena su na temelju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina koji je po svojoj kategoriji i po svojoj hijerarhiji iznad ostalih zakona, dakle pričamo o ustavnom zakonu, pa ću sada pročitati što u tom zakonu piše. Piše ovako, najmanje jednom godišnje Vlada RH podnosi HS izvješće o provođenju ovoga ustavnog zakona i o utrošku sredstava koja se u državnom proračunu osiguravaju za potrebe nacionalnih manjina. Tu ću zastati, ovo je tek pola rečenice, dakle kaže se vlada jednom godišnje. Dakle, nije samo problem to što mi danas u 2022.g. raspravljamo o Izvješću za 2019. g. nego je problem što to Izvješće za 2019. g. Vlada nije podnijela 2020., nego tek 2021. sa godinu dana zakašnjenja. Postavljam pitanje zašto. Kako je moguće? Kako je moguće da Vlada RH HS-u podnosi zakon sa godinu dana zakašnjenja kršeći pritom odredbu, takva kakva je, slažem se da nije dovoljno razrađena jer nema točno propisan datum i rok, kaže se jednom godišnje, ali sa godinu dana zakašnjenja, a onda dalje niti u tom Ustavnom zakonu niti u Poslovniku HS-a niti u bilo kojem drugim odredbama ne piše nigdje u kojem roku bi se to izvješće trebalo raspraviti i što je posljedica, primjerice, neusvajanja izvješća.
Naravno da parlamentarna većina koja je sastavljena od HDZ-a i od samih nacionalnih manjina bez kojih ne bi bilo tih 77 ruku, ovo Izvješće neće rušiti, ali što to, gospodo draga, govori o svima vama? Što to govori o vašoj sposobnosti da provodite onu osnovnu, temeljnu ustavnu obavezu kontrole Vlade i kakva je to država u kojoj Vlada može raditi ovakve propuste? A onda idemo dalje.
Dakle druga polovina iste ove rečenice kaže, Savjet za nacionalne manjine HS-u odnosno njegovom radnom tijelu u čijem je djelokrugu ostvarivanje prava nacionalnih manjina podnosi polugodišnje izvješće o pitanjima koji su u djelokrugu Savjeta te kvartalno izvješće o utrošku sredstava koja su u državnom proračunu osigurana za potrebe nacionalnih manjina.
Gdje su ta polugodišnja izvješća? Gdje su kvartalna izvješća? Gdje su? Ja ih ovdje nisam vidjela. Nisam ih vidjela na internetskim stranicama HS-a niti bilo gdje drugdje. Dakle HS ne radi svoj posao kroz svoja matična tijela. Kada sam danas vidjela jake snage hrvatske Vlade, zapravo kada sam vidjela u samoj najavi koga je uopće za svoje predstavnike Vlada ovlastila, tu su ključna resorna ministarstva. Meni dođe da vas pitam, pošto ste, gospodo draga, uopće došli. Šta mi vas imamo za pitati?
Bilo bi smisleno kada bi se, s obzirom na poglavlja koja ovo Izvješće ima, a to su uporaba tradicijskih naziva i simbola, odgoj i obrazovanje, pravo na očitovanje vjere i osnivanje vjerskih zajednica, dakle nešto što spada u djelokrug resora obrazovanja, pa onda pristup javnom priopćavanju, nešto što spada u djelokrug Ministarstva kulture i kulturna autonomija, pa onda zastupljenost vlasti u upravnim i pravosudnim tijelima, pa to onda spada pod djelokrug rada ministra pravosuđa, pa onda stambeno zbrinjavanje, tu imamo ured, i imamo etnički motivirana kaznena djela, što spada u djelokrug Ministarstvo unutarnjih poslova, dakle tu su resorna ministarstva.
Bilo bi smisleno kada bi se o ovim pojedinim poglavljima kao zainteresirano radno tijelo, prethodno raspravi u samom Saboru, očitovala matična radna tijela, no toga nema. Takav model, takav način raspravljanja nije ni predviđen odredbama Poslovnika i što ćemo mi sad u ovim našim raspravama u ime kluba ili pojedinačnim raspravama? Svatko će ponavljati kako su nam nacionalne manjine bitne, kako u pojedinim sredinama vidimo da i nadalje imamo iste one probleme na kojima su u svojim odlukama još prije ne znam koliko godina ukazao Ustavni sud i ponavljati jedno te iste mantre, a primiti se toga da mi kao saborski zastupnici uredimo pravila rada nas samih i da kažemo koja je svrha, što se želi postići, ne samo raspravom nego i izglasavanjem bilo izvješća ili iznošenjem primjedbi na jedan njegov dio koji se odnosi na jednog resornog ministra, dakle ja poantu i svrhu u svemu tome ne vidim.
Ono što bi doista zamolila, s obzirom da već duže vrijeme i u drugim segmentima vidimo da je Poslovnik HS-a jedna polutvorevina, vidimo da imamo problem sa replikama, sa povredama Poslovnika, sa opomenama, sa jednim disfunkcionalnim i neuređenim sustavom rada, to znači da nam je dobrim dijelom neuređena i država, da do sljedećeg podnošenja ovakvog, a onda i svih ostalih izvješća, razradimo te postupovne i procesne odredbe i da kažemo koja je uopće njihova svrha.
Hvala vama. Idemo dalje, na sljedeći klub zastupnika. To je onaj Kluba zastupnika IDS-a, u ime Kluba zastupnika IDS-a govorit će uvaženi zastupnik Emil Daus. Izvolite kolega.
Hvala lijepo gđo. potpredsjednice. Uvaženi potpredsjednica Vlade, državni tajnici, kolegice i kolege.
Pravo manjina i njihova uključenost u društvo s vremenom se poboljšala, što je svakako za pozdraviti, no smatramo kako još ima otvorenih pitanja koje ne smijemo stavljati pod tepih, poput rastućeg nacionalizma, antimanjinske retorike, provedbe prava na službenu i javnu upotrebu manjinskih jezika i pisma, zastupljenost među zaposlenima u upravi, pravosuđu, pristupu javnih medija te obrazovanju i zbog toga sam nekako uzeo ovo svoje učešće u raspravi kako bih pokušao kroz prikaz jednog dobrog primjera doprinijeti možda, na neki način još boljem suživotu, toleranciji, dvojezičnosti te uvažavanju drukčijeg i drugačijeg u punom smislu tih riječi. Kao zastupnik koji dolazi iz Istre mogu s ponosom reći kako smo svijetli primjer i uzor odnosa s nacionalnim manjinama, od one autohtone, talijanske zajednice do svih ostalih manjina koje žive u Istri jer odnos s manjinama ne završava donošenjem političkih akata kojim se određenoj skupinama ljudi daje neka prava, već taj proces možemo usporediti s demokracijom koja nije nikad savršena nego je na nama da je kontinuirano gradimo i usavršavamo.
Nešto slično je i s nacionalnim manjinama i nije sve došlo preko noći ni kod nas, to je jedan dugotrajan proces koji se kroz cijelo to vrijeme treba usavršavati, nadopunjavati, korigirati gdje je to potrebno, a nije uvijek bilo ni jednostavno. Najbolji primjer možda je suživot hrvatskog i talijanskog naroda u Istri i možemo ići nekoliko stoljeća unatrag, a možda možemo ostati samo i u prošlom stoljeću jer je nažalost bilo dovoljno materijala samo tijekom 20. stoljeća. I kad bi se vratili jer neki to redovito čine u negativni dio prošlosti, tko bi želio biti negativan i dalje našao bi mnogo razloga za nerazumijevanje i narušene odnose u sadašnjosti i budućnosti.
Ali rekli smo ne, uspjeli smo to reći tada kada je bujao nacionalizam, kad je bujala mržnja, nerazumijevanje drugog i drukčijeg, a uspjeli su zapravo i naši nonići puno prije nas koji su postavili temelje, kako mi zovemo fundamente suživota kakav imamo danas jer ona njihova snaga oprosta tada i oni koji su pripadali hrvatskom narodu poput mog noneta i oni koji su pripadali talijanskom, poput predaka mojih prijatelja, poznanika nakon svih osobnih tragedija koje su prošli u životu, a bile su ozbiljne tragedije ta njihova snaga oprosta i pogled prema budućnosti u kojoj ne želi vidjeti svoje potomke u svađi već da zajedno dalje grade svoju zdravu budućnost, bili su najvjerojatnije i najčvršći temelji za ovako zdrav odnos i istinski suživot na Istarskom poluotoku.
A veliki doprinos tome da se to sačuva i poboljša zadnjih 30-ak godina i na to sam posebno ponosan, daje i IDS-ova politika i tome tako jer je oduvijek postojala i nikada nije dovedena u sumnju jasna, iskrena i čvrsta politička volja da svi građani budu tretirani jednako bez obzira na nacionalnu pripadnost. Takva politika rezultirala je stvaranju istinskog, multikulturalnog društva koje može biti uzor bez lažne skromnosti i dobrom dijelu Europe. I ne mislim samo na dvojezične table one na ulazu u mjesta ili na institucijama, ne mislim samo ni na škole na talijanskom jeziku koje pohađaju i neka hrvatska djeca, ni one na hrvatskom jeziku koje pohađaju neka djeca talijanske nacionalnosti što je danas počelo biti normalno u Istri. Usudio bih se reći da je stvar drukčija zato što nam je od prvog dana bio jasan taj značaj multikulturalnosti, različitost i raznolikost doživljavamo kao bogatstvo, a ne kao opasnost i slavimo tu multikulturalnost evo drugi utorak 10. svibnja ove godine u Rovinju nakon dvije godine stanke, 7. Festival multikulturalnosti pa vas pozivam i dobrodošli ste na njega.
A što se tiče samog izvješća o radu, klub IDS-a će ga podržati, ali uz napomenu kako je potrebno ubacit u višu brzinu jer to je odnos koji je potrebno stalno graditi, a kad smo kod više brzine složio bi se tu i sa nekim prethodnicima u raspravi i u samom izvješću da dođe redovno ovdje u saborsku raspravu odnosno puno prije nego što dolazi. Stvarno je malo, ajd bit ću pristojan pa neću reći riječ, ali nije sigurno prikladno da nakon tolikog vremenskog odmaka sad raspravljamo o nečemu iz 2019.g.
I pred sam kraj, ne zaboravimo da je poso nas zastupnika vodit računa o svim građanima, tu spadaju svakako i pripadnici svih manjina. Oni nisu gosti u ovoj državi i to bi želio posebno apostrofirati, zaslužuju i moraju imati identična prava kao i svi ostali građani naše zemlje. Kad to budu svi shvatili ili velika većina još uvijek čini mi se da netko ne, ta će mu bit zemlja po mjeri čovjeka.
Pripadnici manjinskih zajednica neće se osjećat bolje zato što smo mi osigurali prava po statutu ili neće samo zbog toga, već kad uistinu oni osjete bit slobodni govoriti i živjeti svoju kulturu. To je ono što je suštinski i njima kao pripadnicima nacionalnih manjina najvažnije.
Hvala lijepa.
Hvala vama kolega Daus.
Sljedeći na redu je uvaženi zastupnik Arsen Bauk koji će govoriti u ime Kluba zastupnika SDP-a.
Izvolite kolega Bauk.
Poštovane kolegice i kolege.
2012.g. obilježili smo, ali ne i proslavili 10 godina od donošenja Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, 2022. obilježit ćemo, ali ne i proslaviti 20 godina od donošenja Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, a 2027. bi trebali proslavit, ali ne obilježit 25. godinu donošenja Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina jer kada pogledamo situaciju ja ustvari nisam siguran je li kolegica Jeckov ispravno primijetila da bi trebali obilježit, a ne i proslavit.
Naime, rijedak je primjer u demokratski višestranačkim sustavima da jedna grupacija dobije 100% na izborima, a to se u 12. izbornoj jedinici u ovome ciklusu 2020.g. dogodilo. Svih osam zastupnika nacionalnih manjina koji su bili u prošlom sazivu HS-a izabrani su i u ovaj saziv HS-a, dakle građani su s njima zadovoljni, oni koji biraju to su pripadnici nacionalnih manjina i prema tome ako su oni zadovoljni, ja ne vidim zašto bi više ovo bila tako važna i velika tema.
Kolega Radin je u saboru devet mandata, kolega Bilek i Kajtazi četiri, kolegica Lekaj Prljaskaj tri, Janovich je novi, a SDSS od 2003. od kad je ovaj sustav izbora zastupnika dobiva svaki put tri mandata. Prema tome, u tom jednom raspoloženju ja ne znam zašto bi mi obilježavali, a ne i proslavili? Pa vi bar imate razloga proslaviti. Da moja stranka dobije 100% ja bi proslavio. No dobro, ako su građani zadovoljni.
E, ali ova bi rasprava ustvari kada tako pogledamo trebala proći u idiličnoj atmosferi i tu idilu je samo pokvarila kolegica Kekin koja je jedina govorila o pravim problemima. Da, dakle činjenica je da u javnom govoru najviše su apostrofirani po negativnom, kad govorim o apostrofiranim mislim na jedan dio pripadnika većinskog naroda, pripadnici srpske i romske nacionalne manjine.
E sad, jedan od većih ovoga izazova resornog ministra u vladi ne bilo koga nego Zorana Milanovića što se tiče manjinskih prava bilo je upravo primjena odredbi o ravnopravnoj uporabi jezika i pisma. I samo je netko sa takvom voljom tvrdoglavom, željom da radi nešto iz uvjerenja kao što današnji predsjednik Republike mogao riskirati da bez obzira na specijalnu policiju koja je bila u Vukovaru ustraje na nečemu na čemu on vjeruje. Pa sam tako ja u jednom trenutku da ćete vi uvjetovati ulazak u Švedske i Finske u NATO time da smanjite ovaj prag za uporabu ravnopravnog, ravnopravne jezike, ravnopravnu uporabu jezika i pisma, ali to se ipak nije dogodilo.
Činjenica je da je ima dojam da je pripadnicima odnosno zastupnicima nacionalnih manjina da relativno dobro i korektno pronalaze zajednički jezik i sa vladom lijevog centra i sa vladom desnog centra. I to je možda dobro jer to pokazuje da u Hrvatskoj i jedna i druga mainstream stranka vode računa dakle o manjinskim pravima pri čemu mi se čini da jedna mainstream stranka lakše nalazi zajednički jezik na ovim ideološkim pitanjima, a druga mainstream stranka lakše nalazi zajednički jezik na ovim tzv. financijskim pitanjima, ali na kraju krajeva i jedno i drugo je legitimno.
Mojim kolega s desne strane želio bih ipak nešto reći. Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina nisu donijeli pripadnici nacionalnih manjina. Donijeli su ga zastupnici u Hrvatskom saboru 2/3 većinom od kojih su većina onih koji su glasali mislim etnički Hrvati. Prema tome, kada govorimo ili govorite o pravima nacionalnih manjina rađe gledajte nas nego njih, ako vam je problem s time. Meni nije problem ali nemam se problem, nemam problem to tako, to tako reći. I izmjene Zakona o pravima nacionalnih manjina koje su donesene između ostalog i 2010. godine zajedno sa promjenama Ustava bili su također, bili su također raspravljene i bilo je određenih, određenih polemika. Čini mi se da je tada Vesna Pusić kao zastupnica HNS-a bila na ovoga braniku toga da HDZ ne da previše nečega što ne bi trebalo zato da bi imali manjinsku potporu. Zajedno smo donijeli 2010. pa je Ustavni sud ukinuo nažalost dvostruko pravo glasa za pripadnike nacionalnih manjina ispod 1,5% u, u ovome, u stanovništvu.
Klub zastupnika SDP-a nema ništa protiv prihvaćanja ovog izvješća i za 2019. i za 2020. godinu, ali obzirom na okolnosti koje su nam sad poznate, a tada nisu bile, a o kojima smo mogli nažalost čitati u crnoj kronici mi ćemo ovo izvješće primiti na znanje. Predložit ćemo saboru da ga primi na znanje. To smo mislim napravili i za neka od prošlih izvješća i želimo još jednom istaknuti dakle svoju privrženost provedbi svih članaka, svih slova, interpunkcijskih znakova i spejsova između riječi Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, spremni smo podržati i njegovo poboljšanje koje bi išlo u smislu ovoga povećanja prava pripadnika nacionalnih manjina.
Kolegi Pavličeku moram reći da nacionalne manjine kao kolektiv nemaju nikakve obaveze prema RH, imaju pojedinci. A što se tiče mene u 3 i 5 4. svibnja ja ću prekinut da, imam još 20 sekundi da obilježim nešto iz povijesti.
Hvala.
Hvala kolega Bauk.
Idemo sada na pojedinačne rasprave.
Prva pojedinačna rasprava uvaženi zastupnik Pavliček, izvolite.
Poštovani, evo čini mi se da kolega Bauk traži već potencijalne saveznike za sastavljanje možda neke nove vlade, pa već unaprijed nosi miraz nacionalnim manjinama. No, ajmo mi šalu na stranu.
U Hrvatskoj živi 22 nacionalne manjine po zadnjem popisu od kojih njih 20 dobiva sredstva iz državnog proračuna preko svojih manjinskih vijeća. Iako je Hrvatska mlada demokracija može biti primjer mnogim starijim demokracijama što se tiče prava nacionalnih manjina. Posebice Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina kojim se nacionalnim manjinama jamči prvenstveno politička zastupljenost u jedinicama lokalne, regionalne samouprave kao i na državnoj razini. I mislim da tu može Hrvatska uistinu biti primjer mnogim državama posebice jer smo mi do prije svega 20 i 7 godina imali Domovinski rat gdje je nažalost dobar dio jedne nacionalne manjine ustao protiv stvaranja hrvatske države. I danas ta nacionalna manjina unatoč svemu tome koristi sva ona prava koja im pripadaju kao i ostale nacionalne manjine. I ja često znam reći da nema veće demokracije od ove u Hrvatskoj. Ali isto tako očekujem da te nacionalne manjine i da njihovi predstavnici, kolega Bauk, njihovi predstavnici poštuju temelje ove države, ovi koji sjede iza mene i ovi koji sjede u ovom Hrvatskom saboru kao i njihovi predstavnici na lokalnim razinama. Evo jučer primjerice imali smo Dan grada Vukovara gdje evo pripadnici srpske nacionalne manjine po zadnjem popisu imaju oko 1/3 stanovništva, vidjet ćemo sad kakvi će biti novi rezultati, gdje imaju svog zamjenika gradonačelnika, gdje imaju svoje vijećnike, 6 ih mora biti od 19 i nitko od njih nije bio jučer na polaganju vijenaca na Memorijalnom groblju hrvatskih branitelja povodom Dana grada Vukovara i nebeskih zaštitnika Filipa Jakova. Ne očekujem od njih da budu na misnom slavlju u crkvi jer se radi o katoličkom bogoslužju, ali očekujem da se pojave na memorijalnom groblju i to je ono najmanje što trebaju učiniti i to je onda pokazatelj dal poštujete zajednicu većinsku s kojom živite i tu zajednicu koja vam je dala određena prava. To je evo jedan banalan primjer da svako u ovoj državi ima određena prava, ali isto tako i određene obveze. Nažalost lokalni predstavnici koji djeluju u gradu Vukovaru, koji su u istoj toj stranci u kojoj je kolegica potpredsjednica vlade Anja Šimpraga nisu niti bili ikad u koloni sjećanja, niti su bili s nama ostalim vijećnicima u gradu Vukovaru na bilo kojem obilježavanju bilo kojeg državnog blagdana, nisu bili na Danu državnosti, nisu u stanju doći i položiti vijenac na Dan državnosti RH. To je činjenica, to je istina, a istina boli i treba vas boljeti jer je to žalosno.
Još jedanput ću ponoviti, apsolutno da nacionalne manjine trebaju njegovati svoju kulturu, svoje običaje, svoj identitet i da hrvatska država treba pripomoći nacionalnim manjinama kroz proračunska sredstva, ali ne može se financirati određene stavke kao što su Novosti tzv. Pupovčeve Novosti kako svi govorimo koje malo malo kritiziraju temelje ove države i ismijavaju vojno redarstvenu akciju Oluja sa naslovima „Lijepa naša lijepo gori“, ismijavaju hrvatsku himnu „Oj haubice naša mila“ itd., pa zar je to normalno? Pa recite mi u kojoj državi postoji nacionalna manjina ili njihove institucije koje se financiraju iz državnog proračuna, a onda pljuju po toj istoj državi? Krenite od sebe, poštujte vrijednosti ove države i uživajte u svim blagodatima ove države. Ništa više se od vas ne očekuje, ni ništa manje, svi mi imamo svoja prava, ali svi mi imamo i svoje obveze uključujući i pripadnike nacionalnih manjina. Hvala vam lijepa.
Hvala lijepa.
Imali ste jednu repliku u 90% svog izlaganja, zadnjih par rečenica je prouzrokovalo niz replika.
Ajmo redom, uvaženi kolega Bauk prva replika izvolite.
Ja sam se naivno javio na prvu rečenicu, nije to pitanje miraza, dakle mi bi podržavali i prava ova iz opozicije, nije to problem. Dakle u osnovi u mnogo ovoga što ste vi spomenuli spada u temeljna ljudska prava i slobode na slobodu izražavanja i na slobodu misli i jedino kome političari u osnovi odgovaraju su njihovi glasači. Prema tome, da oni rade nešto tim nedolaženjem što ste spomenuli što ne odgovara njihovim glasačima njih bi oni kaznili na izborima, a čim to ne rade očito je da postoji određena razlozi zašto njihovi glasači njih, njih ne kažnjavaju. Dok god se poštuju zakoni RH i ne dovodi u pitanje teritorijalni integritet cjelovitosti i nezavisnost dotle to spada u političko djelovanje i slobodu izražavanja što nas upravo razlikuje od ne demokratskih režima.
A što se tiče obilježavanja blagdana radujem se našem druženju 22. lipnja u Brezovici. Hvala.
Odgovor na repliku.
Poštovani kolega Bauk, ja se ne mogu nikako s vama složiti da član Vlade RH ne može jasno i glasno reći da je Oluja bila vojno legitimna akcija. Ja se s tim ne mogu složit. Vi kao pravnik …/Upadica Bauk: Nisam pravnik/… …/Upadica Glasovac: Matematičar, matematičar/…. Niste, okej, bili ste ministar uprave bi trebali znati, a znate sigurno i bolje od mene Ustav RH i preambulu ustava u kojoj jasno i glasno stoji da je među ostalim Hrvatska nastala na oslobodilačkim legitimnim vojno redarstvenim akcijama i danas imate člana vlade koji to ne može jasno i glasno reći, ništa više od toga. Hvala.
Hvala.
Slijedeća replika kolegica Jeckov, izvolite.
Zahvaljujem.
Poštovani kolega Pavliček, ja mislim da bi javnost ipak trebalo podsjetiti da je 2010.g. bio taj povijesni susret Ive Josipovića i Borisa Tadića kada su listom svi lokalni funkcioneri SDSS-a otišli na memorijalno groblje, naravno vi ne trebate vjerovati meni, o tome govore slike.
Što se tiče izdajničkih Novosti ja se samo nadam da vi ne mislite da su izdajice recimo Boro Dežulović, Marinko Čulić, Tamara Opačić, inače novinari Novosti koji su koliko sinoć svi dobili nagrade zamislite Hrvatskog novinarskog društva. Ja se stvarno pitam, vi ste zaista jedan hrabar čovjek kad protiv sebe sedmu silu na takav način želite uperiti.
Hvala.
Odgovor na repliku.
Niste me slušali, nikad nisam rekao da su izdajničke Novosti, nisam rekao, poslušajte slobodno još jedanput što sam rekao, al sam rekao da te iste Novosti negiraju temelje hrvatske države. Iza toga jasno i glasno stojim i stajat ću.
A što se tiče ovoga što ste rekli prvog dijela, točno je da su se dva predsjednika našla, da su išli ja mislim u Varivode i na Ovčaru kako bi se poklonili i jednim i drugima žrtvama nevinim, ali isto je tako točno da nakon toga jer su očigledno vaši lokalni dužnosnici bili prisiljeni se tamo pojaviti nitko od vaših nikad više nije bio ne na Ovčari nego na Danu državnosti RH, države u kojoj živite. Evo tu su kolege s lijevog spektra, mislim da bi vam oni prvi to rekli da je minimum da bar na Dan državnosti se vaši lokalni predstavnici pojave i zajedno sa ostalim vijećnicima bez obzira iz koje opcije dolaze polože taj vijenac.
Vrijeme.
Kolegice Jeckov, povreda Poslovnika, u čemu je povrijeđen Poslovnik?
Povrijeđen je Poslovnik čl. 238., kolega očigledno, kolega Pavliček očigledno ima jednu posebnu vrstu standarda koju bi mi pripadnici nacionalnih manjina trebali, trebali koristiti i raditi odnosno on bi otprilike da propiše kako bismo se mi to u određenim situacijama trebali ponašati i na koje, na koje manifestacije odlaziti, a na koje ne.
Kolegice Jeckov, vi ste svjesni, ne možete odgovori, ovo je bila povreda Poslovnika, vi ste svjesni da ste povrijedili Poslovnik vi, da ste zapravo kroz povredu Poslovnika taj institut koristili priliku da biste replicirali, stoga imate opomenu.
Idemo na slijedeću repliku, uvažena kolegica Raukar Gamulin, izvolite.
Zahvaljujem.
Poštovani kolega Pavliček, mi svi vrlo dobro znamo da je kako se kaže u narodu za svađu potrebno dvoje. Za to što srpski predstavnici nisu došli na obilježavanje hrvatskih praznika, hrvatskih datuma jeste li se ikad upitali da je možda za to odgovorna i hrvatska većina. Da li ste se upitali možda da se u Vukovaru još uvijek ne poštuje odluka Ustavnog suda iz 2014. sa jednom zgodnom formulacijom koja se tako formalno potvrđuje svake godine na vijeću vukovarskom. 27 godina nakon Domovinskog rata nije li vrijeme da krenemo u doista pravu pomirbu i u suživot. Sa stalnim i neprestanim optuživanjima …/Upadica: Vrijeme./… mislim da naravno nećemo daleko stići.
Zahvaljujem.
Hvala.
Izvolite odgovor na repliku.
Evo samo kolegici Jeckov da odgovorim prije toga, mislim da ste dovoljno dugo u politici da sami znate što je red, a što nije red i na koje manifestacije trebate dolaziti, a na koje ne.
Drugo, poštovana kolegice Raukar Gamulin, najbolje još okrivite većinski hrvatski narod za ono što se '91. godine dogodilo u Vukovaru, pa mislim da bi vam to bio onako vrhunac na kraju svega. Za razliku od vas ja živim u Vukovaru znate, ja se tamo probudim svako jutro, pa odem na kavu, pa popričam s ljudima, pa prolaze svatovi pa se diže 3 prsta sa srpskim zastavama, pa nam psuju mater ustašku, znate ja tamo živim, vi tamo ne živite. I nemojte mi pametovati i optuživati i prebacivati krivnju na većinski hrvatski narod. Ni približno ne znate kakvo je stanje u gradu. Popis stanovništva nije točan. Zna to i predstavnik srpske zajednice i ima ih daleko manje od tih 3,78%. Znaju da 300 ljudi nestalih se nisu vodili u taj popis, a nisu preminuli, gdje su oni. Da su oni ušli u popis …/Upadica: Vrijeme./… statistički bi pripadnici srpske nacionalne manjine pali. …/Upadica: Kolega./… Nemojte pametovati što ne znate.
Idemo dalje, slijedeća replika uvažena zastupnica Vučemilović.
Izvolite kolegice.
Hvala lijepa potpredsjednice.
Kolega Pavliček slažem se s vama da bi se mnoge i razvijenije demokracije od naše mogle ugledati po pitanju poštivanja i različitosti i manjinskih prava. Mi smo ugradili u naše zakonodavstvo uistinu puno toga, popisali smo i Povelju o ljudskim pravima koja je sastavni dio Lisabonskih ugovora, znači od one europske prema nacionalnoj pa i nižoj razini mislim da je to na vrlo visokoj razini. I okrenimo se budućnosti, mislim da smo tu svi na tom tragu, ali koliko odvojeni programi, odvojeni vrtići, odvojene škole pomažu tome da nekad u budućnosti uistinu nemamo suživot nego zajednički život u zajedničkoj domovini RH.
Hvala.
Hvala.
Odgovor na repliku.
Evo, zahvaljujem.
…/Govornik se ne razumije./… pedagoškom standardu pripadnici nacionalnih manjina imaju mogućnost obrazovanja na svom jeziku i pismu A, B i C model. Osobno smatram da je ta potpuna odvojenost A model koji se primjenjuje na području recimo Vukovara, istočne Slavonije možda i najlošiji model za budućnost grada u kojem živim. Mislim da je to prilično loše jer se djeca odvajaju od vrtićke dobi preko osnovnih pa sve do srednjih škola i žive u istom gradu u paralelnim svjetovima i to nije za budućnost grada dobro. Mislim da bi C model bio puno prihvatljiviji radi budućnosti grada Vukovara. No, što je tu je. Na tom modelu prvenstveno inzistiraju politički predstavnici srpske zajednice u gradu i okolnim mjestima. To je njihovo legitimno pravo, a oće li se to u konačnici na kraju reflektirati prvenstveno štetno za njihovu zajednicu to će vrijeme pokazati jer prvenstveno njihovi učenici, studenti nakon toga odlaze studirati u Novi Sad, u Beograd, a ne odlaze u Zagreb i onda i ostaju tamo, ali to je njihova odluka.
A ja ću sad opet reći mogli smo imati mul interkulturalnu školu u Vukovaru, ali ju nemamo.
Mogli smo imati Jugoslaviju, ali ju više nemamo.
Idemo dalje s replikama.
Uvaženi zastupnik Glavašević, izvolite.
Hvala gospođo potpredsjednice.
Kolega Pavliček, ha u Ustavu ne piše da se Hrvatsku mora voljeti jel tako, ne piše i od nameta nema salameta što bi se reklo u BiH. Ja, ja mislim da je apsurdna ideja da se inzistira na tome i da se nečije domoljublje mjeri i provjerava i da se zapravo ono neki način kao aha ako nemaš pozitivne osjećaje, ako ne voliš Hrvatsku onda si potencijalni ono ne znam pobunjenik, izdajnik ili šta već. A i da, i pogotovo da se to mjeri time koliko puta je netko bio ili nije bio na nekim obilježavanjima, ali mislim evo recimo, prethodnik gospođe Šimprage, Boris Milošević je bio u Kninu. Dakle, za mene je to apsolutno davanje legitimiteta Vojno redarstvenoj operaciji Oluja. Dakle, on je tamo bio iako mu je članica obitelji civilna žrtva rata stradala u Oluji. Dakle, ne koliko …/Upadica: Hvala./… dokazivanja mora biti, ne.
Izvolite odgovor na repliku.
Ma ne, slažem se s vama, treba samo poštivati državu u kojoj se živi. I ja sam živio jedno vrijeme tijekom progonstva u Njemačkoj i poštuješ tu državu, poštuješ njihove blagdane, znači pogotovo ako si javna osoba u politici onda trebaš poštivati te njihove blagdane kao u ovoj državi. Znači ne, žalosno bi bilo ako jedan predstavnik jedne političke opcije gleda na to kao dokazivanje da voli državu ako će otići na Dan državnosti te države položiti vijenac. Mislim da tu nemam, da je uopće bespredmetno o tome raspravljati, da se to nekako samo po sebi podrazumijeva da ćeš na taj dan se otići i pokloniti nastanku te države, ništa više, ništa manje. To je to.
Hvala.
I posljednja replika na vaše izlaganje uvaženi zastupnik Radin, izvolite kolega.
Tri dobronamjerne, prva je ta da neću pokušat promijenit košto sam rekao prije vaše stavove jer sam rekao nakon određenog doba više nema svrhe. Druga je ta da se mi nalazimo sad u ovom trenutku u 1972.g. ako mjerimo Drugi svjetski rat, 1972.g. je već bila prošla 1971., samo da znate relacije jel da oko suživota. Treća stvar koju hoću reći je da držeći u obzir sve te stvari zapravo vrijeme je doista da se počnemo, da se počnemo integrirati, da se počnete integrirati jer mi u Istri već jesmo…/Smijeh/…da se počnete integrirati …/Upadica iz klupe: Dobro ste rekli/…jer jednostavno, a oko višejezičnih škola mi smo to napravili tako, mi smo napravili jednojezične, onda Hrvati idu u talijanske, a Talijani idu u hrvatske, tako smo napravili višejezične škole.
Hvala, super, hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.
Evo slažem se s vama. Ja isto smatram da je vrijeme da se integrirate u društvo i ne asimilirate nego integrirate, evo slažem se.
Hvala.
Kolega Bauk, zahtjev za stanku imamo, izvolite kolega Bauk.
Zahvaljujem gđo. potpredsjednice, pa nisam htio da vas dovodim u poziciju da mi dajete opomenu, a htio bi malo se u ime Kluba SDP-a ovoga osvrnuti na izlaganje kolege Pavličeka jer je on otvorio dosta u stvari zanimljivu, osjetljivu i temu koja zaslužuje malo širu elaboraciju o replici, od replike. Dakle, situacija vam je slijedeća, HDZ je u koaliciji, oni tu ovoga nas slušaju, imali su izlaganje u ime kluba i ne uključuju se u raspravu. Jedan dio opozicije kritički govori o pripadnici odnosno pripadnicima nacionalnih manjina u vlasti, a drugi dio opozicije objašnjava prvom dijelu opozicije da to što oni govore nije baš tako. E to je idealna pozicija, idealna pozicija za HDZ, tako da, tako da je to, to ova situacija. Ali ponovit ću, ne treba odnosno ljudska prava i slobode, pravo na slobodu i izražavanje misli i pravo na slobodu govora, pa i druge vrste izražavanja političkog stava ne zahtijevaju svakodnevno isticanje lojalnosti nečemu što je imaginarna država. Ono što je stvarna država su ustav i zakoni i na to svaki dužnosnik, svaki dužnosnik priseže. Ja ne mislim da bilo tko ko je dobio povjerenje HS za mjesto potpredsjednika vlade više treba davati još nešto što je inače premijer Plenković uveo u politički jezik kao interpretativnu izjavu, ne treba, ali se mogu složiti s vama u jednom dijelu. Osoba koja ne potvrdi legitimitet Oluje na način kako vi govorite ne može biti potpredsjednik u SDP-ovoj vladi jer bi nas ovi sa desnice razvalili zbog toga, ali može biti potpredsjednik u HDZ-ovoj vladi, tu nema nikakvih ograničenja. Zahvaljujem.
Kolega Bauk, stanka vam je odobrena, no na temelju čl. 293.b. nastavit ćemo dalje sa, sa sjednicom.
Idemo dalje sa pojedinačnim raspravama, slijedeća je kolegica Raukar Gamulin, izvolite.
Zahvaljujem.
Poštovani, prije svega čl. 37. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina propisuje se da vlada najmanje jednom godišnje podnosi izvještaj o provedbi ustavnog zakona, te o utrošku sredstava za potrebe nacionalnih manjina.
Pred nama je izvještaj iz '19., iz '20., '21. nema na vidiku, dakle i opet se i u ovom slučaju ne poštuju zakonske odredbe o obavezi podnošenja izvještaja. Također u 2020. nije usvojeno izvješće o provođenju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i utrošku sredstava osiguranih u državnom proračuna, pa kao ni zbirno izvješće o provedbi operativnih programa za nacionalne manjine, kao i sva mnoga druga izvješća, sve to kasni, ne dolazi, krše se zakoni, ali eto to većinu ništa ne uzrujava.
Jedan podatak govori mnogo o poziciji srpske nacionalne manjine. Naime, odredbom čl. 9. st. 2. ustavnog zakona propisano je da pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo da se obrazac osobne iskaznice tiska i popunjava i na jeziku i pismu kojim se služe.
Primjeri, talijanska nacionalna manjina po popisu iz 2011., nemamo još ovaj iz '21. oko 17 tisuća, osobne iskaznice 2019. 2767, 2020. 2585, a srpska nacionalna manjina koja broji po popisu iz 2011. 185 tisuća, osobne iskaznice 2019. 85, a 2020. 93. Ove brojke vrlo jasno oslikavaju i strah i nelagodu s kojom živi srpska nacionalna manjina u Hrvatskoj, ali kako kaže izvještaj i neinformiranost o svojim pravima. Informiranost bi sigurno bila bolja, a i afirmacija svih nacionalnih manjina kada na javnoj televiziji ne bi bilo samo 1,054% …/Govornik se ne razumije/…i '19. 1,079% programa, u 2020. posvećeno nacionalnim manjinama. Ne postoji redakcija za nacionalne manjine mada je to obaveza javnog servisa, pojedini manjinski jezici neravnomjerno su zastupljeni u tim programima, obaveza obrade tema o nacionalnim manjinama u programima za opću populaciju koja je propisana čl. 47. ugovora s Vladom RH u potpunosti je zanemarena. Cilj odredbe trebao bi biti privlačenje šireg kruga gledateljstva putem odabira ili atraktivnijih termina ili emitiranjem manjinskih sadržaja u prime time.
Krajem 2020.g. Odbor ministara Vijeća Europe poručuje da bi Hrvatska trebala više učiniti na učenju jezika manjina i promicanju jezika manjinskih zajednica u obrazovanju javne uprave i medijima te je upozorio na nedovoljnu prisutnost ćiriličnog pisma u općinama i na znakovima koji označavaju nazive nasilja, što u većini slučajeva izostaje. I tako mi ratujemo s ćirilicom već 27.g. nakon završetka Domovinskog rata. Ćirilica je srpsko pismo, no zaboravljamo da je ona ujedno i hrvatsko pismo. Hrvati su u povijesti upotrebljavali tri pisma, glagoljicu, latinicu i ćirilicu. U srednjem vijeku su bili jedini koji su koristili sva ta tri pisma. Prva knjiga tiskana u Hrvatskoj je Misal po zakonu rimskoga dvora štampana glagoljicom 483., samo 29.g. kasnije tiskan je prvi hrvatski molitvenik i to na ćirilici već 512., poljičkom ćirilicom. Ćirilica jest dio srpskog, ali i hrvatskog identiteta.
Akademik Josip Bratulić kaže u jednom intervjuu kako je svojim studentima morao objašnjavati da je ćirilica i hrvatsko pismo. To treba i građanima Hrvatske doći do svijesti kaže akademik.
Neprihvatljivo je i nadasve usko i bedasto hvaliti se nepoznavanjem ćiriličkog pisma kao mjere svog hrvatstva čime se proslavio novi ministar Filipović, doktor znanosti koji bi po svom nominalnom obrazovanju trebao biti intelektualac, a intelektualcu je potpuno neprimjereno hvaliti se neznanjem.
HAZU je, da još i to kažem 2013. objavila pretisak ćiriličnog molitvenika iz 512. i organizirala međunarodni znanstveni skup na temu Ćirilične baštine.
Dakle, zaključno vrijeme je da konačno prestanemo ratovati sa ćirilicom, da je prihvatimo, pa ćemo tako i lakše doći do potpune primjene ustavnog zakona i ćirilica bi trebala biti nešto što nas spaja, a ne što nas razdvaja.
Hvala.
Evo pločice su se digle u zadnjim sekundama.
Idemo redom, prva replika kolega Glavašević.
Hvala gđo. potpredsjednice sabora.
Kolegice Raukar Gamulin, moram vas mrvicu dopuniti, ovaj uz tri pisma koja ste vi naveli Hrvati su se koristili još jednim povijesnim, a to je arebica, dakle u Bosni se koristila i arebica. Drugim riječima ovaj imali bismo još materijala za proširiti to i zapravo je super da treba u nekakvoj kako bih rekao sretnijoj jezičnoj politici i uopće razumijevanju jezika trebalo bi zapravo ići upravo na, na to da je naše veliko bogatstvo da se naš jezik može transkribirati na čak četiri pisma ovaj, a zapravo se ovdje bježi od, od toga, tako da eto mala, ali ovaj možda nekome informativna dopuna.
Mala digresija.
Odgovor na ovo…/Govornik se ne razumije/….
Hvala kolega, čovjek uči dok je živ ili zaboravlja dok je živ, a nešto što je naučio u srednjoj školi.
Da, ja duboko vjerujem, a vjerujem da će se mnogi sa mnom složiti ovdje da je kultura nešto što treba spajati, pisma su nešto što nas treba spajati, pisma su bogatstvo, literatura je bogatstvo i sasvim sigurno 27.g. nakon rata vrijeme je da se počnemo time baviti i to afirmirati prvenstveno. Evo.
Hvala.
Slijedeća replika kolega Bauk, izvolite.
Moram ustat u zaštitu ministra Filipovića, ako on u školi nije učio ćirilicu onda je to više problem hrvatskog školskog sustava, a ne njega koji ne zna, čini mi se.
A što se tiče argumenta da je ćirilica hrvatska ona nije tema ovog izvještaja zato što je hrvatska nego zato što je srpska, a dvojezični natpisi u gradovima i općinama bez obzira o kojem se jeziku, gradu i općini radi prema nekom od dokumenata Vijeće Europe ne služi stanovnicima tih gradova da bi se razumjeli ono što tamo piše zato između ostalog što su hrvatski i srpski vrlo slični jezici, da ne kažem isti nego zato da oni koji dođu u te gradove izvana znaju da tamo osim pripadnika većinskog naroda živi i neko drugi i suprotstavljanje dvojezičnosti u tim gradovima u stvari suprotstavljanje nečemu što je predsjednik Tuđman proveo, a to je mirna reintegracija i činjenici da je tamo za razliku od nekim drugim dijelovima ostalo nešto više pripadnika manjine.
Hvala, vrijeme, kolega Bauk, pa vi se barem uvijek držite vremena, što vam je sad?
Odgovor na repliku.
Dakle, mnogi nisu učili ćirilicu, što smatram naprosto, mislim žao mi ih je jer ja recimo …/Govornik se ne razumijem/…kad smo bili na gostovanju u Rusiji sve sam znala pročitati i tako, a g. Filipović se baš hvalio svojim neznanjem, tako da to ne mogu se s vama složiti.
Nadalje, da točno ćirilica kao i hrvatsko pismo nije predmet ovoga izvještaja, točno, međutim predmet ovog izvještaja jest, jest ćirilica i smatram da je potrebno ponovno podsjetiti da ne možemo ratovati protiv jezika i ja sam u to duboko uvjerena i vaši argumenti su kao i uvijek vrlo spretni, ali ovaj put neuvjerljivi.
Hvala.
Imamo jednu povredu Poslovnika, kolega Ivanović, u čemu je povrijeđen Poslovnik?
Hvala lijepo uvažena potpredsjednice.
Gđa. uvažena zastupnica je povrijedila čl. 238., opetovano prozivajući ministra Filipovića kako ne zna ćirilicu i to bi trebala bit jedina sramota za njega da ga osramotite da ne zna ćirilicu, pa u Hrvatskoj živi barem dva milijuna ljudi koji ne znaju ćirilicu, ali vi to namjerno imputirate ne bi li čovjeka omalovažili koji se ne nalazi ovdje i pričate nešto što nema apsolutno veze ni sa temom o kojoj se raspravlja osim težnje da omalovažite novoizabranog ministra. Hvala lijepo.
Ovako, vi ste sad iskoristili ovu, ovaj institut povrede Poslovnika da biste replicirali kolegici Urši, a upozoravavši na to da kao to nema veze s temom, ali ćirilično pismo odnosno korištenje, pravo nacionalnih manjina na korištenje svog jezika i pisma jest predmet između ostalog i provođenja i ovog izvješća o provođenju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. E sad tu je bila ova jedna slobodnija opaska koje se mi često nagledamo ovdje u saboru koja nije, nije zabranjena je li, tako da moram vama dati opomenu. …/Upadica Ivanović: Hvala lijepo/…. Molim.
Idemo dalje, slijedeća replika kolega Pavić.
Poštovana zastupnice, javio sam se za repliku prije nego što ste izgovorili zadnje dvije rečenice tako da zapravo bi samo ponovio ono što ste rekli, što prije prestanemo ratovati sa ćirilicom to će nam biti bolje, što prije integracija bit će nam bolje. U nekim dijelovima Hrvatske nikoja nacionalna manjina ne treba tumačiti ko je i što je, ljudi su jednostavno time opterećeni. Međutim, u područjima gdje je bio rat, gdje su bili ratni sukobi, naravno da taj jaz postoji i što se prije taj jaz riješi bit će nam puno kvalitetniji život.
Hvala.
Odgovor na repliku.
Zahvaljujem kolega Pavić.
Da, to je zapravo poruka svega što sam htjela reć vezano uz ćirilicu da rat sa pismom nam neće donijeti ništa dobro.
Koristim priliku isto da još jednom ponovim da se novi ministar Filipović nije kriv zato što ne zna ćirilicu nego zato što se hvali svojim neznanjem.
Idemo dalje, slijedeća replika kolega Kajtazi, izvolite.
Hvala.
Poštovana kolegice, u potpunosti se slažem s vama i dotakli ste me kad ste rekli emisije nacionalnih manjina. Naravno, ne slažem se ni ja sa nacionalnom emisijom Prizma sa terminom i sadržajem jer multinacionalni program Prizma u biti prate samo nacionalne manjine, a u biti manifestacije i kulturna događanja trebali bi biti za većinsko stanovništvo ono što prezentiraju upravo nacionalne manjine i tako da bi nacionalne manjine trebale imati svoje određene redakcije da bi mogli prikazivati većinskom stanovništvu u biti svoja kulturna događanja, svoje kulturne manifestacije i sve ono što rade. Hvala.
Hvala.
Odgovor na repliku.
Pa zahvaljujem kolega Kajtazi, da doista se radi o tome da ne postoji niti, niti redakcija za nacionalne manjine, ali ne poštuje se, ponovit ću čl. 47. ugovora Vlade RH i taj članak je potpuno zanemaren i ono što doista za reintegraciju, za suživot, za zajednički život, za zajedničko poštovanja međusobno jest potrebno da u programima nacionalne televizije za opću populaciju budu puno prisutnije teme nacionalnih manjina.
Hvala.
I zadnja replika kolega Radin, izvolite.
Hvala lijepa.
Naravno da su se oslonili na kulturne teme, to je samo po sebi razumljivo. To što ste rekli da je akademik Bratulić morao objašnjavati jel da, ja potpuno shvaćam zašto je morao objašnjavat kad je napravio Aleju glagoljice u Istri jel da koja je dugačka ne znam koliko, na mjestu gdje, mislim stvarno glagoljica nema, to je jedan projekt koji je on, koji je on izmislio, ali nije mi jasno zbog čega se mi toliko oslonimo na, na ćirilicu da li je ona i hrvatska, da li je ona, i da nije hrvatska ćirilica bi imala mjesto zato što je to pismo jedne nacionalne manjine.
Hvala.
Odgovor na repliku.
Potpuno se slažem poštovani kolega Radin.
Međutim mislim da je važno podsjetiti građane i građanke ove države da je ćirilica i hrvatsko pismo. Naprosto zato da se prestanemo boriti protiv nje, da prestaje taj animozitet koji, koji negdje još uvijek postoji oko ćirilice što u javnim natpisima, što u knjigama, što u knjižnicama itd. smatram evo ja ću to ponoviti trebamo prestat ratovat sa ćirilicom. Ja vjerujem kad bi se ćirilica ponovno integrirala u hrvatsko društvo, u hrvatsku kulturu na takav način na koji bi trebala biti da bi se i ovi jazovi koji nažalost još uvijek postoje među određenim skupinama, nacionalnim manjinama itd. sigurno bi se lakše prevladavali.
I ovo je bilo sve što se tiče replika.
Kolega Glavašević, vi imate čast zatvoriti ovaj set pojedinačnih rasprava, vaša je posljednja, izvolite.
„Zucker kommt zuletz“ neki bi rekli možda.
Na simboličkoj odnosno deklarativnoj razini nacionalne manjine u Hrvatskoj imaju vrlo visoku razinu prava, osiguranu političku reprezentaciju i barem na papiru u većini slučajeva visok stupanj poštivanja i provedbe zakona o kojemu danas raspravljamo, ali na nižim razinama od te simboličke i deklarativne to naprosto nije slučaj. Najbolji dokaz tome možemo redovito vidjeti upravo ovdje u ovoj sabornici. Tako zastupnice i zastupnici srpske manjine redovito od nekih kolega i kolegica dobivaju zahtjeve da dokazuju svoju odanost Hrvatskoj, a one građanke i građane koje predstavljaju oslikava se kao nelojalne prikrivene pobunjenike koji eto mrze Hrvatsku i valjda samo čekaju priliku da uzmu oružje i ratuju protiv nje. To je nevjerojatno nepravedno i duboko nedemokratski, to je ono što mislim da treba reći i treba govoriti upravo ovdje u ovoj sabornici. Uzmimo samo dva primjera.
Boris Milošević bio je maloljetan kad je rat počeo, otac mu je hrvatski branitelj, a baka mu je ubijena u Oluji i civilna je žrtva rata.
Anja Šimpraga koja danas tu sjedi je 3.g. mlađa od mene. Kao dijete doživjela je sudbinu koju nijedno dijete ne bi trebalo doživjeti, izbjeglištvo i gubitak doma i gubitak djetinjstva.
I Anja i Boris svojim političkim angažmanom rade ne samo za dobrobit srpske manjine nego i cijele Hrvatske, a unatoč tome što su položili i zakletve i kao zastupnici i kao članovi vlade i unatoč svojim životima i sudbinama doživljavaju nevjerojatne uvrede i propitivanje njihovog patriotizma, konstantno. To je samo vrh ledene sante dakako. Ako ljudi poput Anje ili Borisa doživljavaju ovakva poniženja možete samo zamisliti kakve stvari doživljavaju druge pripadnice i pripadnici nacionalnih manjina, ne samo srpske nego i drugih. O tome smo mogli čuti i od kolege Radina i od kolege Kajtazija u njihovim raspravama.
Hrvatska ima problem jer nije kad je rat završio u zajednicama poput Vukovara radila na suočavanju s prošlošću jer su vrlo često mainstream političari, a ne samo oni s margina političkog spektra redovito jahali na nacionalističkoj retorici i govoru mržnje usmjerenom protiv Srba, Roma i drugih manjina. Zato preko 30 godina od početka rata nijedna Srpkinja ili Srbin nisu i neće biti prihvatljivi nekim našim kolegicama i kolegama nego su tu da uz one poput mene koji im nismo dovoljno dobri Hrvati jer progovaramo o ovome, jer stajemo u obranu civilnih žrtava rata, jer nam je jasno da je rat zlo i to kažemo, mi smo im idealni unutarnji neprijatelji. E, a taj problem traženja unutarnjih neprijatelja, taj problem sukoba ovakvih se ne rješava samo zakonom, on se rješava dijalogom unutar zajednice i dugogodišnjim angažiranim radom sa svih strana.
Hvala.
Hvala i vama.
Imate jednu repliku, kolega Bauk.
Dobro ste primijetili pitanje suočavanja s prošlošću i spomenuli ste sredinu iz koje sam i dolazite. Sjećate li se kolega Glavaševiću koji je bio navodni, navodni razlog za postavljenje šatora ispred vašeg bivšeg ministarstva? Vaša izjava kojom ste rekli da nema PTSP-a negdje da ga negdje ima. Dakle, nije bilo, dakle ne samo da jednoj skupini političara neće bit prihvatljivo ili „nema dobrog Srbina“. Nema dobrog ni Hrvata ako nije po njihovoj mjeri, nije bilo dovoljno mjeseci u logoru Freda Matića ili opće poznato što se i vašoj obitelji dogodilo, na moje ime su konstantno dodavali tri slova, prema tome nije lako ponekad biti Hrvat sa takvima, a kamoli Srbin.
Hvala.
Odgovor na repliku.
Hvala.
Da, ustvari ne znam što bih dalje dodao na ovo što ste rekli zato što je to činjenica i to je ono na što sam se referirao. Problem je u tome što nema dovoljno dobrih Hrvata za neke i što se domoljublje cijelo vrijeme mjeri, a kolikogod da je to bolno nekima demokracija, demokracija, demokratsko društvo ni od koga ne traži da voli državu u kojoj živi, ne traži ni od koga ni da ide na obljetnice, ako to ne želi, niti da mora imati bilo kakve pozitivne osjećaje prema njoj. Što se toga tiče, mislim grubo će zvučati, ali mogu ju i mrziti što se državi tiče. Ono što je državi bitno je da ne uzimaju oružje, da ne pokušavaju urušiti ustavnopravni poredak, točka. To je to i to neki moraju naučiti prihvatiti.
Nemate više replika.
Idemo dalje. Kolegica Sandra Benčić govorit će u ime Kluba zastupnika zeleno-lijevog bloka završno.
Izvolite kolegice.
Hvala predsjedavajuća.
Poštovana potpredsjednice vlade, poštovani predstavnici institucija.
Ja ću govoriti o još jednom aspektu, posebno u pogledu romske nacionalne manjine, a ono se i tiče ovoga što je i predmet ovog izvješća, a to su zapravo uvjeti života i kvaliteta života naših nacionalnih manjina i gdje su zapravo potrebe za konkretna ulaganja, konkretna ulaganja i to ona koja bi po meni trebala biti i definirana nacionalnim proračunom i NPOO-om i eu fondovima, ne po sitno nego u konkretne infrastrukturne projekte.
2018.g. objavljeno je sveobuhvatno multimetodološko istraživanje Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina koje je obuhvatilo 1550 romskih kućanstava u zemlji i gotovo 300 predstavnika svih relevantnih institucija, organizacija civilnog društva i aktivista na lokalnoj razini.
To istraživanje pokazalo je u području obrazovanja koje do neke mjere, do neke mjere može osigurati kakvu takvu socijalnu mobilnost i zapravo jest ključno za socijalnu mobilnost i Roma, ali i svih drugih, pokazalo je da se situacija ne može smatrati dobrom mada ima napretka u posljednjih 10 godina, dakle neki određeni napredak se vidi.
Kolegice i kolege, samo trećina romske djece pohađa predškolski odgoj i obrazovanje. Predškolski odgoji i obrazovanje koje je ključan preduvjet iza socijalizaciju i razvijanje vještina u ranoj dobi za svu djecu u Hrvatskoj. Za romsku djecu je posebno važno iz razloga što neka od njih ne govore hrvatski jezik i upravo je predškolski odgoji i obrazovanje ključan za učenje hrvatskog jezika i kasnije snalaženje u obrazovnom sustavu.
Gotovo sva djeca dakle 95% u dobi od 7 do 14 godina pohađala su osnovnu školu što je značajno poboljšanje u odnosu na prethodna razdoblja, međutim i tu postoje određeni problemi i dalje svako peto romsko dijete pohađa razred u koji isključivo idu Romi što se prema ranijoj presudi Europskog suda za ljudska prava u slučaju Oršoš i drugi protiv Hrvatske može smatrati diskriminacijom odnosno konkretno segregacijom.
Gledajući te podatke koji se tiču pohađanja srednje škole pak situacija postaje gora, samo 31% mladih od 15 do 18 godina pohađaju srednju školu, iako i Ministarstvo znanosti i obrazovanja i pojedine jedinice lokalne i područne samouprave daju stipendije i za srednjoškolsko obrazovanje, a mogu reći da je konkretno Grad Zagreb za ovu školsku godinu dodijelio ukupno 86 stipendija upravo za romsku nacionalnu manjinu i to 72 za učenike srednjih škola i 14 stipendija za studente pri čemu je srednjoškolska stipendija iznosi 2.700 kuna, dok stipendija za studente iznosi 3.800 kuna mjesečno. Kad usporedimo to sa državnom stipendijom za fakultet, moram reći državna je 1.300 kuna, dakle ipak se radi o nekoj financijskoj podršci koja omogućuje samostalan život studentima.
Želim nadalje reći da je nemogućnost zapošljavanja Roma dakle kada jedan dođe na tržište rada zbog diskriminacije najčešće, ali i niskog stupnja obrazovanja uzrokuje to da je više od polovice romskih kućanstava 58% njih ima mjesečne prihode manje od 3.000 kuna, kućanstvo, ne osoba. Prosječni prihod romskih kućanstava je samo 2.670 kuna odnosno 611 kuna po članu kućanstva, ljudi, 611 kuna po članu kućanstva. 80% kućanstava ne može si priuštiti bilo kakav neočekivani nužni trošak kao što je kupovina novog hladnjaka, a u 48% romskih kućanstava barem je jedan član u tjednu prije istraživanja išao spavati gladan.
Dakle, 73% romskih kućanstava ispitanih nije imalo kanalizaciju, polovica nije imala wc u kući ili stanu kao ni kupaonicu s kadom ili tušem, a 43% nema vodu dobivenu iz vodovoda.
Tvrdnje o tome da je danas svatko krojač svoje sudbine možda mogu vrijediti za one slojeve društva koji imaju dovoljno socijalnog i ekonomskog kapitala, da uživaju u blagodatima slobode izbora, ali u slučaju posebno de privilegiranih skupina dugotrajno diskriminiranih u ovom društvu, to je zabluda koja nas navodi na krivi trag i onemogućava da se s ovim problemima istinski kao društvo suočimo i da investiramo tamo gdje trebamo investirati.
Hvala.
Hvala vama.
Idemo dalje, kolega Željko Pavić govorit će završno u ime Kluba zastupnika Socijaldemokrati.
Izvolite.
Zahvaljujem potpredsjednice.
Pa htio bih samo da se vratimo malo na temu, radi se ovdje o tome da li se Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina i o utrošku sredstava osiguranih u Državnom proračunu RH provodi ili se ne provodi. Ja vjerujem da svi možemo konstatirati da se taj zakon provodi u cijelosti, a problemi koji nam se dešavaju na terenu ti problemi trebaju biti rješavani od strane njihovih predstavnika, oni su za to dobili mandat, oni su za to dobili mandat i oni trebaju sa njima razgovarati i skrenuti pozornost koji su problemi tih manjina u Hrvatskoj.
Koliko je puta naša kolegica iz SDP-a kolegica Marić govorila o problemima Roma u Međimurju? Ne jedanput, govorila je puno puta. Zašto? Zato što oni imaju problema sa Romima i pokušavaju rješavati te probleme zajedno sa predstavnicima manjina u Međimurju.
Znači ako će svaki predstavnik tih manjina početi raditi svoj posao na pravi način onda nećemo imati problema odnosno problemi će biti manji. Nije dovoljno samo uzeti sredstva iz proračuna i nakon toga prst u uho i pjevaj dalje nego ta sredstva trebaju biti utrošena namjenski na način koji je potreban za te manjine. Lakše će se integrirati Romi u Međimurju u zajednicu ukoliko će završavati škole, ukoliko će biti češće na nastavit, ukoliko će se kasnije upisivati u srednje škole, na fakultete itd., itd. Imamo gore primjere vaših kolega iz vaše zajednice koji su zaposleni na visokim mjestima u Međimurju koji odlično rade, ali su se oni školovali. Međutim, ako se ne poduzima apsolutno ništa onda ne možemo očekivati da će se bez obzira na utrošena sredstava ili bez obzira na to što država poduzima nešto desiti.
Hvala.
Hvala vama.
Idemo dalje, kolega Furio Radin govorit će završno u ime Kluba zastupnika nacionalnih manjina.
Izvolite.
Kao što se obično kaže nisam mislio govoriti, ali me potakla sad nema ga više kao prije Bulj, sad nema više, pitanje ljubavi. Vidite kako je to interesantno. Prvo pitanje ljubavi je uvijek ljudi ovdje koji su izdržali s nama cijelo ovo vrijeme jel da i nisu govorili nego su nas samo slušali, tako da im se zahvaljujem.
A sada, ono što je rečeno prije, što je Siniša rekao prije, ljubav prema određenoj državi moraš ili ne moraš imati. Ja idemo još dalje, ne moraš imati ljubav prema niti jednoj državi na svijetu, ne moraš imati ljubav prema niti jednom narodu na svijetu. Postoji jedna izreka na talijanskom …/Govornik govori talijanski./… znači narod, ljudi, narod su pojedinci.
Imam tog prijatelja, imam vas ko prijatelja, imam Veljka ko prijatelja, Emila ko prijatelja, Sandru sad imena neću sva imena, to su imaš ljubav prema ljudima, ljubav prema narodima, ljubav prema državama je jedan je nešto što ja ne isto slabo poimam kao što poimaš ti Bojane, Siniša sam te zvao prije Bojane.
I završit ću s time, vi znate da ja pripadam onoj grupi koja cijelo vrijeme se zalaže za tim da se skida onaj naziv „Bog i Hrvati“ jel da. E da vam pokažem da već možemo ić prema boljim stvarima npr. ako čujemo „Bog i Hrvatice“ bit će bolje jel da. „Bog i Hrvatice“ je bolje nego „Bog i Hrvati“ jel da, a određene Hrvatice ili određeni Hrvati to je još najbolje.
Imajte prijatelje u ljudima, a države i narodi kao što se kaže proći će kao što su prošli sve države i svi narodi u povijesti mnoge države i mnogi narodi u povijesti do sada i nastali su novi. Ljudi su bitni, a države rekao sam da ne samo da ne moraš, moraš poštivat državu, ne samo da ne moraš voljeti svoju državu nego niti jednu državu, ali lijepo je imati ljude koje voliš i to je jedina poruka koju ja imam dati.
Hvala.
Konačno da smo mi u saboru došli do toga da pričamo o ljubavi. U ime Kluba zastupnika Fokusa i nezavisnih zastupnika završno će govoriti kolega Veljko Kajtazi, izvolite.
Hvala.
Nisam mislio se javiti, ali završno kolegice Sandre i kolege Pavić, kolege Pavića su me dotaknula da nešto kažem.
Molim vas kolege, znam da ste sad u ljubavi, ali nemojte sad ljubovati, to ćete poslije, dozvolimo još ovaj da privedemo kraju ovaj, malo samo još mira i strpljenja, hvala.
Izvolite kolega Kajtazi.
Drago mi je da je kolegica Sandra napomenula istraživanje koje upravo radi Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina i sjećam se na samom početku da je i Sandra bila na prezentaciji i onda u onom trenutku kad su pokušavali upravo to istraživanje da odrade bez pripadnika romske zajednice. Svo ovih godina otkad romska zajednica je tu oni su do prije 11.g. oni su bili nevidljivi, danas je sasvim drugačija situacija, danas su Romi vidljivi i to je ono što je jako bitno i ja koristim priliku da se zahvalim upravo ovoj vladi. Od 2016.g. na čelu sa predsjednikom vlade g. Andrejom Plenkovićem Romi su vidljivi. Napravili smo puno toga, ne dovoljno, ali je puno toga odrađeno. Ne treba stati na tome, ali isto tako ovo što ste vi napomenuli u samom istraživanju to je točno, ali jedan dio krivice su upravo JLS. Romi ima nekoliko strateških dokumenata, od 2003.g. kad smo imali i nacionalni program i dekadu i nacionalnu strategiju, a sad imamo i nacionalni plan koji je donijet prošle godine i koji će trajati od 2021. do 2027.. To nije dovoljno ako JLS ne budu donijele svoje akcijske planove. Konkretno u Međimurju nijedna, nijedna, nijedan grad, nijedna općina nije donijela akcijske planove i sad se ja pitam na koji način će oni pomoći romskoj zajednici, a samo u Međimurju imam negde 14 velikih naselja, naselja su toliko velika da su možda veća nego naše općine, naselja više od 2500 stanovnika, naselja koja nemaju ama baš nikakvu infrastrukturu, al da ne govorimo o kulturnom sadržaju. Ja se samo pitam svo ovo vreme što su radile JLS svih ovih dosadašnjih godina.
Vidim da imam malo, pa ću skratiti. Imajući u vidu upravo danas smo imali jedan jako bitan sastanak, vidimo unatrag nekoliko godina u svim školama u Međimurju su razredi segregirani. Ja ne znam na koji način i zašto to dozvoljavaju. Djeca većinskog stanovništva se ispisuju, mijenjaju prebivališta upravo da ne budu tamo. S druge strane danas ja ujutro imam sastanak sa predstavnicima Međimurske županije gdje oni žele izgraditi područnu školu unutar romskog naselja. Ja se pitam na koji način će se onda rješavati pitanje romske zajednice. Mi moramo svi stati na tome, ne smijemo dozvoliti tak nešto jer svo vreme u Međimurskoj županiji upravo se svo vreme proziva cijela romska zajednica, za sve što se zbiva gore, nije bitno da li je to napravio pripadnik romske zajednice iz jednog naselja ili iz drugog naselja, ali se proziva cijela romska zajednica i možete zamisliti onda kako je onda ovim drugim ostalim Romima koji se nalaze u drugim županijama. Zašto se to radi ja ne znam, a pozitivne primjere nikad nisam čuo da se na neki način prikazuju. Vi imate jako dobre primjere, vi ste maloprije napomenuli kako u Međimurskoj županiji ima poštenih Roma, tamo su svi pošteni samo nijedanput im nismo dali priliku, mi nijedanput nismo dali priliku tim Romima da, da pokažemo ne jedan dio nego svi pošteni Romi su tamo, opstati jedan takav veliki narod kao što je romska zajednica jako je teško. Mi imamo u javnim ustanovama, danas meni govori župan evo mi smo danas zaposlili jednog vozača i zaposlili smo jednu medicinsku sestru, jel to, jel to naš rezultat, a tamo su Romi više od 70.g., zašto nemaju u JLS uposlenog stalnog pripadnika romske zajednice, a tamo imamo više od 12 tisuća Roma, zašto?
Hvala kolega Kajtazi.
Imamo jednu povredu Poslovnika, kolega Pavić u čemu je povrijeđen Poslovnik?
Čl. 238., g. Kajtazi je rekao što ja nisam rekao, bar se nadam da nisam rekao da ima u Međimurju poštenih Roma, ja mislim da sam rekao da ima školovanih Roma, obrazovanih Roma koje su isključili u zajednici, a osim toga ako imate mjesta odnosno naselja od 2500 stanovnika, pa ja vjerujem da mogu tamo doći ljudi u gradsko vijeće ili u općinsko vijeće i tamo da imaju nekakav utjecaj tamo sa 2500 glasova …/Govornik se ne razumije/…u tako malom mjestu, imate ne jednog tamo ovoga predsjednika, imate dva, tri.
Kolega Paviću okej, ovo nije bila povreda Poslovnika nego klasična replika, imate opomenu i ovim smo iscrpili sve prijavljene govornike u ime klubova.
Želi li gđa. potpredsjednica vlade uzeti završnu riječ? Izvolite.
Zahvaljujem potpredsjednice HS.
Poštovani zastupnici i zastupnice, na kraju današnje rasprave željela bih vam se zahvaliti na konstruktivnom dijalogu i prijedlozima kako god da vam se to činilo kako smo krenuli od početka. Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina ključni je akt zaštite i promocije manjinskih prava u RH i kao takav zaslužuje jednu ozbiljnu argumentiranu raspravu s ciljem jačanja zaštite temeljnih prava svih manjinskih zajednica. Programom Vlade RH za razdoblje od 2020. do 2024. utvrđeno je da će vlada nastaviti promovirati kulturu tolerancije, dosljedno provoditi politiku vladavine prava i prava nacionalnih manjina zajamčenih Ustavom, Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina i zakona. Donošenjem operativnih programa nacionalnih manjina za razdoblje 2020., 2021.-2024. operacionalizirana je usmjerenost vlade ka punom ostvarenju svih prava utvrđenih ustavnim zakonom. Očekujem da ćemo vrlo brzo, a kako kolege najavljuju možemo to i vjerovati na ovom mjestu raspraviti i izvješće o provedbi ustavnog zakona za 2021. godinu o kojem smo ovdje isto dosta čuli budući da je dokument u fazi završnog usuglašavanja s resorno nadležnim tijelima.
Ističem da ove godine obilježavamo 20 godina od donošenja Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i vjerujem da ćemo na dostojan način obilježiti ovu obljetnicu koja nije važna samo za nacionalne manjine u RH već i za ukupan demografski razvoj RH.
I na kraju, budući da ste svi danas iznosili najvećim dijelom i svoje osobne, lične stavove kako god dozvolite mi da i ja kažem nešto. Posljednjih dana izljevi mržnje, netrpeljivosti upućeni meni preko društvenih mreža, portala i svega ostalog što čini medijski prostor u našoj zemlji ja sam pokušala razumjeti i moram priznati da razumijem svakog onog tko je pisao bilo šta i na koji način. Ljudski je griješiti, ljudski je nepoznavati, ljudski ne znati, ali ljudski je i nastaviti raditi. I ja vam ovdje s ove govornice želim poručiti kako sam radila dosada i ponašala se kao čovjek tako će biti i dalje i da sam potpredsjednica vlade svih građana RH. I na kraju još jednom smatram kako ima vjere za našu zemlju, a naglašavam našu zemlju.
Hvala.
Hvala, ostanite još malo, imate 2 replike, prva kolegica Murganić.
Izvolite.
Hvala lijepa poštovana potpredsjednice.
Poštovana potpredsjednice vlade evo iako ste imali sad ovaj svoj zadnje izlaganje možda u jednom drugom smjeru naravno da ne želim uopće prikloniti se ovim raspravama u kojima se je govorilo više o ljubavi ili ne ljubavi da ne kažem mržnji ili bilo čemu i zbog toga se dosada nisam htjela uključiti. Međutim, ono što bi htjela naglasiti, a nisam mogla gospodinu Kajtaziju replicirati pa bi vas budući predstavljate u svom cjelovitom izlaganju sve nacionalne manjine, kako komentirate rasprave zastupnice evo konkretno iz Zagreba iz zeleno-lijevog bloka, iz Možemo koji se zalažu za veća prava konkretno romske nacionalne manjine. Kao ministrica sam tu jako dobro upoznata i slažem se da lokalne zajednice tu ništa ili gotovo vrlo malo čine, a upravo Tomašević je ukinu sredstva za …/Upadica: Vrijeme./… romski dječji vrtić.
Odgovor na repliku.
Zahvaljujem uvažena zastupnice, pa svaki klub ovdje danas mogao je iznositi svoje mišljenje. Na meni nije da komentiram pojedinačno sad, na meni je da provodim vladu politike RH i da kad su u pitanju prava nacionalnih manjina da ona budu što jača, što bolja i da na idućem predstavljanju izvješća o provedbi, provedbi Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina budemo svi zadovoljniji s rezultatima koji će, koje ćemo možda ovdje iznijeti.
Zahvaljujem.
Hvala i još jedna replika kolegica Benčić.
Izvolite.
Zahvaljujem se.
Prvo kolegice Šimpraga samo da kažem da mi je žao zbog govora mržnje koji sigurno doživljavate ovih dana, ali znam da vaše vrijednosti kao i naše vrijednosti idu u drugom smjeru, a to je da gradimo, gradimo društvo zajedništva ne samo tolerancije da se međusobno toleriramo nije to dovoljno nego da se međusobno zaista poštujemo i živimo zajedno.
Međutim evo kad je kolegica Murganić ovako nešto rekla nakon govora gospodina Kajtazija, mislim pa je vi, jel vi išta o integraciji razumijete. Romski vrtić, romske škole, dakle trebamo zajedničke vrtiće i zajedničke škole, ne segregirane vrtiće i segregirane škole. Mi smo upravo u Zagrebu napokon nakon 20 godina što ste vi muzli taj grad i niste ulagali u vrtiće napokon odvojili itekakve novce za vrtiće, 4 će biti sagrađena ove godine, 8 još slijedeće, do 2025. godine bit će sagrađeno više od 20 novih vrtića, osnovnih škola …/Upadica: Hvala./… i 2 srednje škole. Vi niste na tom pitanju 10 godina radili ništa …/Upadica: Kolegice Benčić./… i govorite o segregaciji umjesto da potičete integraciju.
Kolegice Benčić, hvala.
I sad imamo povredu Poslovnika kolegice Murganić.
Gledajte ne može mene uvrijediti jedna Sandra Benčić, njezin stil govora je da li ja imam pameti i tako što sve ne. U svom radu upravo na ovoj populaciji imala sam jako puno i iskustva rada i rezultata, pa se vi obratite za mišljenje onima kojima sam polagala, pomagala i radila sa njima, jedinice lokalne samouprave prebacuju terete na državu jer je to tako …/Upadica: Vrijeme./… vama jednostavnije. I ukinuli ste sredstva …/Upadica: Kolegice Murganić, molim vas sjednite./… za sve udruge čak i za romske udruge.
Znači premašili ste vrijeme, niste se pozvali na članak, koristili ste povredu Poslovnika kao repliku i moram vam izreći opomenu što mi je žao jer sam mislila da ćemo završiti u ovim, u ovoj lijepoj atmosferi u kojoj smo bilo do prije par minuta, ljubavi, uvažavanja, tolerancije …/Upadica se ne razumije./… ne, ne, svako nek se preispita tko je prekinuo ovaj niz.
Imamo još jednu povredu Poslovnika, kolegica Benčić.
Izvolite kolegice Benčić.
Zahvaljujem se.
Povreda Članka 238. od strane kolegice Murganić. Dakle, kolegice Murganić ja ću još jednom apelirati na to da ne samo vi, nego HDZ ako stojite iza svojih nacionalnih strategija i planova onda pročitajte i značenje pojedinih pojmova. Šta znači integracija, šta znači borba protiv segregacije i pitajte Europsku komisiju zašto više ne daje novce za infrastrukturu odvojenih …/Upadica Glasovac: Vrijeme./… naselja koje ste vi uredno gradili i zašto ne da novce …/Upadica Glasovac: Hvala./… za odvojene vrtiće i škole …/Upadica Glasovac: Hvala./… jer segregacija više nije dozvoljena.
Kolegice Benčić i vi ste premašili vrijeme, ok, vi ste se pozvali na članak, ali isto ste koristili povredu poslovnika kao repliku imate opomenu.
I sada vi kolegice Šimpraga čini mi se imate odgovor na repliku, replike kolegice Benčić jel tako, ako se još sjećate što je bila replika prije ovih povreda poslovnika.
Zahvaljujem.
Ja ću samo iskoristiti priliku da na kraju kažem svima da oni na lokalnoj, regionalnoj mi na državnoj razini svako da od sebe maksimum i da pokušamo ostvariti sva manjinska prava koja su i na temelju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina izrečena.
Hvala.
Hvala lijepo.
Hvala vama, hvala svim predstavnicima ministarstva, vlade.
Zaključujem raspravu, glasovat ćemo kad se steknu uvjeti.
Sutra sjednicu nastavljamo u 9,30 sati s Konačni prijedlog Zakona o uvođenju eura kao službene valute u RH, drugo čitanje, P.Z.E. br. 256.
Želim vam ugodan ostatak dana.
SJEDNICA PREKINUTA U 16:13 SATI

18

  • Izvješće o provođenju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i o utrošku sredstava osiguranih u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2019. godinu za potrebe nacionalnih manjina
13.05.2022.
Izvješće o provođenju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i utrošku sredstava osiguranih u državnom proračunu Republike Hrvatske za 2019. godinu za potrebe nacionalnih manjina.
Predlagatelj je Vlada.
Rasprava je zaključena sukladno prijedlogu saborskog matičnog radnog tijela.
Dajem na glasovanje sljedeći zaključak.
Prihvaća se navedeno izvješće.
Molim glasujmo.
Glasovalo je 113 zastupnica i zastupnika, 87 za, 26 suzdržanih, pa je donesen zaključak kako ga je predložilo matično saborsko radno tijelo.
Imamo i jedan prijedlog zaključka Kluba zastupnika SDP-a da se izvješće primi na znanje, no budući da smo sada donijeli zaključak da prihvaćamo ovo izvješće, nema potrebe glasovati o tom prijedlogu zaključka.
PDF