Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: X, sjednica: 11

PDF

9

  • Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, prvo čitanje, P.Z.E. br. 265
28.04.2022.
Sada prelazimo na drugu točku danas

- Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, prvo čitanje, P.Z. br. 265.

Predlagatelj je Vlada Republike Hrvatske na temelju članka 85. Ustava i članka 172. Poslovnika Hrvatskog sabora.
Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na prvo čitanje zakona.
Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za pravosuđe, pa pozivam ponovo ministra pravosuđa i uprave poštovanog Ivana Malenicu da dodatno obrazloži i ovaj prijedlog zakona.
Izvolite.
Prije ministra imamo zahtjev za stankom.
Kolega Grbin, izvolite.
Zahvaljujem poštovani gospodine predsjedniče, uvažene kolegice i kolege, uvaženi gospodine ministre.
Koristim priliku da zatražim stanku u ime kluba i to namjerno između rasprave o ova dva zakona jer koliko god na prvi pogled jedno je građanski drugo je kazneni postupak, ali i brojne teme koje su pokrivene ovim zakonima su komplementarne.
I ako ste slušali raspravu, a tu ste i znam da pazite na satu da tako kolokvijalno kažem, onda ste mogli čuti da je većina primjedbi bila usmjerena na vrlo konkretna pitanja, a to je ono donosimo zakonsko rješenje koje predstavlja određeni pomak, ali jesu li sredstva i materijalni uvjeti za to osigurani?
Ja ću to malo proširiti ne samo na pitanje audio vizualnog snimanja rasprava, tonskog snimanja rasprava proširit ću to i na jedno drugo pitanje. U Nacionalnom planu oporavka i otpornosti predviđena su određena sredstva za objavu svih sudskih odluka.
I vi i ja znamo da već sada u sudovima postoji tehnički uvjeti da se to realizira jer odluke u neanonimiziranom obliku su nam primjerice kroz sustav e-građani dostupne. Međutim, moje pitanje vama je konkretno i jasno kada ćemo povući sredstva za objavu, javnu objavu u strojno čitljivom obliku svih odluka, svih sudova anonimiziranih naravno i kako taj postupak, priprema za to napreduje?
I ovo je izuzetno važno pitanje. Pokazat ću ga samo na primjeru sutkinje Tomić. Poznat slučaj sa Brača gdje se ljudima otimala zemlja. Da su te odluke bile javno objavljivane i javno dostupne do tog slučaja ne bi došlo.
Hvala.
Hvala vam.
Stanka je odobrena.
Kolegice Orešković, izvolite.
Tražim stanku u ime kluba stranke Centar i GLAS u trajanju od 10 minuta radi dodatnih konzultacija. Djelomično sam potaknuta traženjem ove stanke i riječima Peđe Grbina. Tijekom raspravljanja o prvoj točci duboko sam istaknula ovaj problem transparentnosti rada pravosuđa koja ovisi o javnoj dostupnosti svih sudskih odluka i mogućnosti pretraživanja po ključnim pojmovima. To je bitno načelo izgradnje povjerenja naših građana međutim ono nije ključno, pa ja sad ovdje postavljam pitanje a što mi zapravo radimo. Ovog trena većina naših zastupnika fokusirana je na rasprave koje se odvijaju po odborima razmišljajući o tome tko će biti budući ministar u ovoj Vladi. A ove rasprave imamo baš zato što su prethodni ministri smijenjeni zbog korupcijskih afera o kojima će se raspravljati u kontekstu kaznenog postupka.
I kao što povjerenje u pravosuđu neće biti ispravljeno donošenjem ovog zakona tako niti povjerenje u politiku neće biti ispravljeno imenovanjem novih ministara sve dok je podloga i jednog i drugog parlamentarna većina sastavljena iz članova HDZ-a. Prema tome, mislim da bi i pažnja javnosti trebala biti drugačije fokusirana i da bismo u konačnici trebali raspravljati o tome treba li ovog trena biti smijenjena cijela Vlada.
Hvala.
Stanka je odobrena.
Kolega Habijan, izvolite.
Poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora u ime Kluba zastupnika HDZ-a tražim također stanku u trajanju od 10 minuta kako bismo naglasili prije same rasprave o ovom zakonskom prijedlogu, ali isto tako o zakonskom prijedlogu koji smo imali prilike raspravljati netom prije kako i jedan i drugi ovaj procesni zakon koji je u prvom čitanju danas, o kojima u prvom čitanju danas raspravljamo predstavio dosita jedan veliki iskorak. To mogu reći dakle i iz osobnog iskustva i mnogi kolege koji ovdje dakle i odvjetnici koji su dionici samog pravosudnog sustava bilo u parničnom bilo u kaznenom postupku.
Što se tiče materijalnih sredstava ja mislim da je vrlo jasno u obrazloženju rečeno, dakle kada govorimo o Zakonu o kaznenom postupku kako je upravo Nacionalnom planom oporavka i otpornosti predviđeno na koji način će se ta sredstva pribaviti mislim da je vrlo jasno i u obrazloženju na zadnjoj stranici rečeno dakle koja će sredstva biti po godinama dakle u proračunu osigurana kada govorimo o državom proračunu.
Prema tome, ako sada propustimo ovu priliku kada govorimo o NPO-u pitanje je kada će druga biti, ako imamo istinsku volju da nešto učinimo iskorak u hrvatskom pravosuđu, pogotovo u modernizaciji, digitalizaciji samog postupka onda mislim da je to sada i svatko tko misli drugačije ili govori drugačije očito ima neke druge namjere.
Prema tome ja bi volio da ova rasprava kažem u ime Kluba zastupnika HDZ-a ide u smjeru konstruktivnosti, da naglasimo sve ono što je dobro i uostalom oni koji su dionici tog postupka su velika većina svih hrvatskih građana, dakle ne mislim samo na odvjetnike ili državno odvjetništvo već mnogi naši sugrađani koji jesu sudionici samih bilo parničnih, bilo kaznenih postupaka, u konačnici to je za korist svih njih.
Hvala lijepa.
I ova stanka, ovaj zahtjev je odobren.
Sada će obrazložiti zahtjev za stanku i kolega Grmoja.
Izvolite.
Hvala.
Tražim stanku u ime Kluba MOST-a kako bismo se konzultirali ne o ovom prijedlogu zakona, dakle nekakva sitna poboljšanja svakako treba pozdraviti, ali ono što je nama potrebno, potrebno je promjena cjelokupnog sustava, micanje politike iz rada neovisnih institucija i zapravo predugo trajanje kaznenih postupaka. Mi imamo jučer situaciju u Osječko-baranjskoj županiji gdje se priča o sukobu frakcija unutar HDZ-a gdje je uhićen jedan ravnatelj županijske agencije, jedan vijećnik, a zapravo svi znamo da vladajući imaju itekako utjecaja i na neovisne institucije što ne bi smjeli imati utjecaja, imaju utjecaj nažalost i na policiju. Evo imamo i župana Dekanića iz Vukovarsko-srijemske županije gdje je policija zapravo asistirala u spašavanju njegove političke glave i danas isto tako imamo predstavljanje 3 vladina dužnosnika gdje ne možemo uopće govoriti o rekonstrukciji vlade nego možemo govoriti eventualno o dekriminalizaciji vlade iako bi potpuna dekriminalizacija se mogla dogoditi jedino odlaskom ove vlade sa ključnih pozicija u zemlji i raspisivanjem prijevremenih izbora.
Tako da sve ove kozmetičke izmjene koje predlaže ministar Malenica neće imati svog pravog učinka dok se ne dogode ove ključne promjene, a prvenstveno mislim na promjenu političke nomenklature. To je ono što nam je potrebno i to je preduvjet bilo kakvih promjena pa tako i promjena u našem pravosuđu.
Hvala.
Stanka je odobrena.
I kolega Sačić isto tako želi obrazložiti stanku, izvolite.
Hvala vam lijepo.
Tražim stanku također u ime Kluba Hrvatskih suverenista u trajanju od 10 minuta kako bi ukazali hrvatskoj javnosti, a i ministru da ove odredbe ovaj prijedlog izmjena i dopuna Zakona o kaznenom postupku sam po sebi svakako će pridonositi i pridonijet će bržem, efikasnijem, učinkovitijem suđenju u važnim značajnim predmetima od interesa za RH, u kaznenim predmetima. Međutim, ključno je pitanje što je sa ulazim u taj prostor procesuiranja, optuživanja i suđenja, koliko smo tu truda učinili, a činjenica da nam jedan odjel USKOK-a, jedan od najznačajnijih odjela USKOK-a, Odjel za istraživanje financijskim tragova novca nije popunjen, nije kadrovski ekipiran, nije osposobljen stručno na najvišoj razini da moramo tražiti usluge od OLAF-a iz EU u nedostatku naših stručnjaka koji bi bili involvirani u razotkrivanje najtežih oblika kriminala u RH, obvezuje ministarstvo i ministra da to svakako u najkraćem roku poboljša i učini svrhovitim.
Dobro, evo napravit ćemo stanku sada do 11 sati i 10 minuta pa ćemo nastaviti s izlaganjem ministra Malenice.
STANKA U 11,59 SATI.
NASTAVAK NAKON STANKE U 11:13 SATI
Hvala lijepa što ste prestali pričati.
Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Ministar pravosuđa i uprave g. Ivan Malenica je ovdje s nama. Izvolite.
Hvala lijepa uvaženi potpredsjedniče HS-a.
Poštovane zastupnice i zastupnici.
Prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o kaznenom postupku proširuje se mogućnost korištenja digitalnih tehnologija u kaznenom zakonodavstvu. Izmjenama i dopunama zakona kojeg ćete danas raspraviti omogućit će se tonsko snimanje svih rasprava, proširiti mogućnost održavanja ročišta na daljinu te će se uvesti sustav e-Komunikacije u kaznenoj grani sudovanja.
Kada govorimo o e-Komunikaciji o kaznenim postupcima, uvođenjem elektroničke komunikacije u kazneni postupak omogućuje se slanje pismena u elektroničkom obliku što će skratiti vrijeme i troškove postupka, a sudionicima će se olakšati komunikacija sa sudom. e-Komunikacija je već u primjeni na svim trgovačkim, općinskim i županijskim sudovima te na Visokom trgovačkom sudu RH i vrhovnom sudu, a od siječnja 2022. i na upravnim sudovima. Sustav koristi više od 70.000 korisnika.
Kada je riječ o tonskom snimanju novim zakonskim izmjenama stvaraju se preduvjeti za obvezno tonsko snimanje rasprava u kaznenim postupcima. U raspravama u kojima je određeno audio snimanje prijepis neće biti obavezan već će o tome odlučivati predsjednik vijeća kada postoje opravdani razlozi za to, a osobito ako će to zatražiti okrivljenik koji nema branitelja. Puna primjena tonskog snimanja ročišta dovest će do ubrzanja postupka, lakšeg praćenja rasprava i povećanja učinkovitosti pravosudnog sustava što pokazuju iskustva drugih država članica EU.
Kada je riječ o ročištima na daljinu izmjenama Zakona o kaznenom postupku proširuje se i mogućnost uporabe audio vizualnog linka u kaznenom postupku odnosno mogućnost održavanja ročišta na daljinu uz postojeće mogućnosti uporabe audio video linka propisuje se i mogućnost uporabe audio video linka na sjednicama optužnog vijeća i na pripremnim ročištima. O toj mogućnosti će odlučivati predsjednik vijeća ovisno o okolnostima svakoga slučaja.
Ovaj Zakon o kaznenom postupku jedan od ključnih procesnih zakona. Predloženim izmjenama planiramo napraviti određene iskorake kako bi ti bili postupci brži. Elektronička razmjena pismena pojednostavit će komunikaciju, a tonsko snimanje omogućit će da se određene faze postupka ubrzaju.
Uvažene zastupnice i zastupnici, vjerujem da će današnja rasprava, da će se u današnjoj raspravi zapravo prepoznati važnost predloženih novina i da ćete dati svojim prijedlozima doprinos o izmjenama ovog zakona da sudski postupci budu brži i efikasniji.
Hvala.
Hvala i vama.
Gospodin Mažar prva replika.
Hvala lijepo.
Poštovani predsjedavajući, poštovani ministre pravosuđa.
Evo vidjeli smo danas nakon izmjena i dopuna Zakona o parničnom postupku da je pred nama sada i izmjene i dopune Zakona o kaznenom postupku na tragu i parničnoga postupka gdje je velika većina i oporbe danas pozdravila sve izmjene koje idu i u smjeru bržeg efikasnijega postupka, transparentnijega u konačnici bolje kvalitete pravosuđa. Nastavljamo to danas i sa izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku.
Ono što mene zanima čuli smo iz vašeg izlaganja da što se tiče e-Komunikacije dakle upravni sudovi, trovački sudovi, općinski i županijski sudovi, visoki trgovački sud odnosno 70.000 korisnika već koristi e-Komunikaciju pa da li možete možda iz primjene iz prakse iako nije prošlo dosta vremena reći kakvi su učinci korištenja e-Komunikacije praktički u svim sudovima osim na kaznenom?
Hvala.
Odgovor izvolite.
Hvala lijepa uvaženi zastupniče.
Dakle, dobro ste istaknuli da je e-Komunikacija važna i bitna i da je zapravo pokazala dobre rezultate u praksi. Dakle, imamo trgovačke sudove, visoki trgovački sud, općinski, županijski sud zapravo informatizacija cjelokupnog pravosuđa je nešto bitno i nešto što je važno i zapravo sa ovim izmjenama Zakona o kaznenom postupku nastavljamo tu informatizaciju odnosno obuhvaćamo informatizaciju i samog kaznenoga postupka.
Dakle, samo uvođenje e-Komunikacije podrazumijeva slanje podnesaka, dostava pismena digitalnim putem, dakle ne samo od strane sudova prema strankama odnosno javnopravnim tijelima nego i fizičkim osobama i vjerujem da će i promoviranje samog sustava e-Komunikacije omogućiti lakšu sutra komunikaciju svih stranaka, svih građana da zapravo koristeći sustav e-Građani mogu ostvariti određene prednosti tog sustava e-Komunikacije kojeg ćemo i dalje razvijati.
Hvala.
Gospodin Grmoja.
Hvala.
Poštovani ministre.
Neću naravno kritizirati ove izmjene ovdje jer one po ničemu nisu sporne, mi svi želimo ubrzati i komunikaciju, digitalizirati koliko je god moguće više naše pravosuđe, ali nakon ovog mandata kada ga vi odradite koliko zapravo ćete moći biti sretni sa stanjem u našem pravosuđu? Je li naše pravosuđe uistinu neovisno? Jesu li svi ljudi koji pristupaju našim pravosudnim institucijama, našim sudovima u istom položaju? Što smo napravili da ti procesi ne traju toliko dugo? I koliko mi možemo staviti to nikad neće biti moguće u potpunosti, ali koliko je pravda i samo naše pravosuđe zapravo koliko su u određenoj korealiciji, ima li uopće pravde i mogu li ljudi doći do pravde pred hrvatskim sudovima?
Hvala. Odgovor.
Hvala lijepa uvaženi zastupniče.
Pa evo mislim da ćemo se složiti da postoje određeni problemi u samom pravosuđu, mi ih u Ministarstvu pravosuđa tretiramo kao određene izazove to se vidi kroz NPOO, to se vidi i kroz Nacionalni plan za razvoj javne uprave u konačnici to se vidi i kroz ove današnje izmjene Zakona o parničnom i Zakona o kaznenom postupku ali i one zakone i propise koje ćemo mijenjati u narednom razdoblju.
Promjene u pravosuđu ne mogu doći preko noći i ne mogu doći sa izmjenama jednoga zakona i iz tog razloga sam i spomenuo da imamo ove godine u HS otprilike 50 zakona koje mijenjamo i slažemo taj nekakav mozaik promjena za koji sam siguran da ću nakon proteka mog mandata reći da su polučili određene pozitivne promjene u hrvatskom pravosuđu. Pa primjerice istaknuo bih i nadolazeće izmjene Zakona o mirenju gdje jačamo taj institut, izvanparnični postupak, sudsku dostavu, dakle idemo za tim da, a i Zakon o DSV, Zakon o državnom odvjetničkom vijeću, Zakon o pravosudnim vježbenicima, Zakon o pravosudnoj akademiji, dakle čitav spektar različitih propisa koji će zasigurno doprinjeti tome da pravosuđe bude neovisnije i učinkovitije. Hvala.
Hvala, hvala lijepo.
I gđa. Dalija Orešković.
Ministre, javnost je izgubila povjerenje u pravosuđe ponajviše zbog loše vođenih korupcijskih kaznenih postupaka protiv političara, većina među njima bili su visokopozicionirani članovi HDZ-a.
2019.g. uputila sam HS, a to sam još jednom ponovila i kao zastupnica u ovom sazivu prijedlog Strategije suzbijanja korupcije, među konkretnim prijedlozima bio je taj da se ide tragom spisa. Konkretan spis je primjerice spis Milana Bandića koji je od 2014., pa do njegove smrti 2021.g. bio u fazi mirovanja. Niste to napravili, niste ovim izmjenama dotaknuli se čak niti onih problema na koje je ukazalo državno odvjetništvo. Primjerice protiv optužnice koju ju optužno vijeće odbacilo državno odvjetništvo nema mogućnost podizanja pravnog lijeka, a istovremeno optužna vijeća u svojoj odluci šire svoje ovlasti tamo gdje ih nemaju, ulaze u osnovanost o kojoj se ispituje u daljnjoj fazi suđenja.
Hvala.
Odgovor.
Hvala lijepa uvažena zastupnice, dakle vi ste došli iz tog sustava, bavili ste se odvjetništvom i poznajete zapravo način rada hrvatskih sudova i sudaca. Dakle, svaki predmet je u rukama suca koji rukovodi tim predmetom i zapravo određuje dinamiku samog predmeta. Na raspolaganju su mu i određeni procesni alati kojim može disciplinirati stranke u postupku. S druge strane imamo i neovisnost pravosuđa i određena ograničenja koje ministarstvo ili vlada ili predlagač zakona ima prema konkretnom sucu ili konkretnom predmetu, dakle svaki predmet je individualan. Mi nastojimo kroz što kvalitetniji zakonodavni okvir omogućiti da ti suci u svakom konkretnom predmetu i spisu imaju što kvalitetnije alate i da zapravo u što kraćem roku riješe određene predmete.
Ja se mogu složiti s vama da određeni kazneno pravni postupci traju predugo, no međutim kao izvršna vlast i kao zakonodavna vlast ne možemo utjecati na svaki konkretni predmet već je to u rukama suca i vijeća koje upravlja tim predmetom.
Hvala, nemate više replika, hvala.
Žele li izvjestitelji odbora uzeti riječ? Ne.
Otvaram raspravu, prvi je, prvo s klubovima g. Nikola Grmoja zastupat će stavove Mosta, izvolite.
Hvala poštovani potpredsjedniče, kolegice i kolege, evo malo nas je ovdje u sabornici, a važne su teme dakle izmjena zakona koji nastoje poboljšati stvari u našem pravosuđu za koji mnogi i u izbornim kampanjama govore da znači za samo pravosuđe da je zapravo rak rana hrvatskog društva, da svi problemi koje imamo od manjka investicija do općenito nezadovoljstva hrvatskih građana i iseljavanja iz zemlje su posljedica lošeg stanja u pravosuđu. Razumljivo je da je sada malo kolega tu jer evo za vrijeme ove rasprave imamo i odbore gdje se predstavljaju ministri, gdje je zapravo jedna, jedan zgusnut raspored za koji nismo odgovorni mi nego vladajući. Evo premijer je imao sasvim dovoljno vremena da nađe zamjene za trojicu vladinih dužnosnika koji su pod ozbiljnim teretom istraga, ali očito nema zainteresiranih za ući u ovakvu vladu, pa se išlo na tu užu rekonstrukciju jer nitko ne želi biti dio ovakve vlade. Gospodine Habijan, vidim da ni vi niste iskazali nekakvu želju da uđete i ambiciju da uđete u takvu vladu, pa je Plenković morao posegnuti dakle i za ovakvim kadrovima kao što su g. Filipović koji je izgubio izbore u Zagrebu ili kolega Piletić koji, valjda mu je to zatitralo egu da postane dio vlade, ali nitko ko stoji čvrsto sa dvije noge na zemlji ne bi u ovom trenutku želio biti dio ovakve, ovakve vlade.
Ali ono što je puno veći problem od samog sastava Plenkovićeve vlade to je cjelokupan sustav koji zapravo nema volju i sam premijer Plenković obračunati se s korupcijom i riješiti stvari u hrvatskom pravosuđu, pa imamo ovakve nekakve kozmetičke izmjene s vremena na vrijeme, a svi znamo da hrvatski građani prvenstveno povjerenje u pravosuđe nemaju upravo evo kolegica Orešković je spomenula zbog ovih kaznenih postupaka koji se vode protiv političara, poznatih javnih ličnosti, dakle ljudi koji mogu na pravosuđe utjecati ili svojim političkim utjecajem, svojim poznanstvima ili imamo priznanje nogometnih menadžera kako su utjecali na same suce, podmićivali ih i to je ono što zapravo ruši povjerenje hrvatskih građana u pravosuđe, naravno i sama dugotrajnost postupaka.
I ja mislim da je jedini način kako se stvari mogu promijeniti je odlazak ove korumpirane strukture s vlasti, dolazak jedne nove garniture ljudi na vlast koji neće znači imati bilo kakve repove iza sebe, bilo kakve afere i koji će imati dovoljno snage, odlučnosti, entuzijazma, obračunati se, obračunati se s korupcijom. I ja mislim da to vrijeme dolazi, to vrijeme je jako blizu i mogu posvjedočiti evo ovdje kolika je nervoza zapravo ključnih ljudi HDZ-a, HDZ-ovih zastupnika zbog te promjene koja dolazi, dakle sama najava koju sam više plasirao evo čisto malo da izazovem nervozu u redovima HDZ-a. Smije se kolega Habijan da ćemo uskoro preuzeti ključne pozicije u zemlji. Znači izazvala nervozu i to je postala glavna tema, dakle to je postala glavna tema kolegice HDZ-ovih zastupnika a to uopće nije bitno. Nije bitno koje će osobe preuzeti određene pozicije, važno je dakle da te osobe nemaju veze sa bilo kakvim aferama, sa bilo kakvim kriminalom i korupcijom. To je u HDZ-u očito postao problem pronaći takve, pa se Plenković hvali time kako su ovo mladi ljudi koji nemaju bilo kakvih utega.
Dakle, sad je najbitnije u HDZ-u da biste postali ministar biti mlad i biti što manje, dakle na nekakvoj poziciji jer je manja vjerojatnost da ste upleteni u nekakvu korupcijsku aferu ili skandal, evo. Tako da ste i vi kolegice imali velike šanse. Meni je žao što ovoga puta se to nije dogodilo, ali možda nekom drugom prilikom.
Sa ovoga mjesta još jednom pravosuđe …
…/Upadica Radin: Molim vas! Molim vas! Samo idite dalje./…
Ne dam se ja smesti.
…/Upadica Radin: Oprostite, morat ću počet davat opomene. Nemojmo! Dajte malo zaustavite, malo vratite kronometar i izvolite gospodine Grmoja./…
Hvala.
A dobro, ja sam navikao poštovani potpredsjedniče kad ja govorim da je velika nervoza u HDZ-u tako da meni to uopće ne smeta. Dakle, to su situacije sa kojima se svakodnevno nosim i naučio sam se sa njima nositi. Ono što želim reći, rješavanje pitanja problema u hrvatskom pravosuđu je ključni problem i ja mislim da se svaka vlast prvo treba uhvatiti u koštac sa rješavanjem problema u pravosuđu. Mi smo u zadnjih 10 godina izgubili 400 000 ljudi. Dio ljudi je otišao iz Hrvatske zbog egzistencijalnih problema. Dio ljudi je otišao jer osjeća da u Hrvatskoj nema jednake prilike, nema jednake prilike za zaposlenje, nema jednake prilike pred institucijama, nema jednake prilike, jednake šanse da dokaže znači svoju nevinost ili da dokaže krivnju onih koji su mu možda naštetili pred hrvatskim sudovima.
I to su razlozi zbog kojih ljudi odlaze. Što mi imamo u posljednjih 10 godina? 400 000 ljudi manje, 4000 zaposlenih samo u ovih proteklih nekoliko godina više u javnoj upravi. Isto tako imamo velike probleme, dakle oko same obnove grada Zagreba i Banovine, imamo ogromnu sada inflaciju i rast cijena i to su ključni problemi hrvatskog društva ali prvenstveno pravosuđe i na to ćemo se mi fokusirati.
Borba protiv korupcije kao ja mislim preduvjet bilo kakvog i ekonomskog i gospodarskog razvoja Republike Hrvatske.
Evo hvala.
I vama.
Gospođa Dalija Orešković zastupat će Klub zastupnika Centra i GLAS-a, izvolite.
Upaljeno je da, dobro.
Uvaženi predsjedavatelju, kolege zastupnici i zastupnice.
Prije svega ja bih predložila, a zapravo zamolila uvaženog ministra zatim članove Odbora za pravosuđe, zatim članove Odbora za zakonodavstvo, a po potrebi i članove Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav da uzmu u ruke izvješća glavnog državnog odvjetnika čak i neka stara koja je već Hrvatski sabor već usvojio još iz razdoblja Dinka Cvitana. Dakle, tamo negdje od 2014., 2015. pa nadalje sve do današnjih dana. I da si uzmu u zadatak da izvuku iz tih izvješća sve što se ponavlja iz godine u godinu, a u sustavu se ne mijenja pa tako se ne mijenja niti kroz izmjene i dopune ovog zakona.
Sada neću govoriti samo o tome da imamo nedovoljan broj državnih odvjetnika, neću govoriti o tome da u USKOK-u imamo svega 33 pravosudna djelatnika koji pokrivaju područje nadležnosti čitave RH. 33 djelatnika USKOK-a nije dovoljno da pročešlja u korupcijske afere umočene ministre ove Vlade a kamoli da rade bilo šta drugo i dalje od toga. I da, činjenica je kolega Sačiću da još od 2014. godine imamo predviđen ustroj posebnih financijskih istražitelja na 4 glavna suda u Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu i da smo tek prošle godine čini mi se popunili tek 2, zamislite tek 2 posebna financijska istražitelja. Razlog je u neodgovarajućim koeficijentima.
Činjenica je ta da imamo u gradu Zagrebu porušenu Zgradu u kojem je bio smješten USKOK i DORH, a da nismo poduzeli ništa da se ta zgrada obnovi. Činjenica je da su diljem Hrvatske vrlo loši uvjeti u kojima državna odvjetništva rade, ali to je inače trend Hrvatske kako ćete prepoznati da se radi o pravosudnoj zgradi? Pa po tome što je to u pravilu najderutnija i najzapuštenija zgrada u nekom gradu.
Međutim, kvaliteta suđenja ipak ponajviše ovisi ne o uvođenju ovih digitalnih informatičkih alata i da sada u ovoj raspravi ne ponavljam sve ono što sam rekla vezano za izmjene Zakona o parničnom postupku reći ću nešto što se baš specifično na kazneni postupak odnosi, a pronaći ćete u ovim podnesenim izvješćima glavnog državnog odvjetnika. I sad evo koliko ćete si dati truda vucite godinu, pa godinu za godinom unatrag. Nešto što se ponavlja doista se tiče potvrđivanja optužnice. I činjenica je, ispravite me ako griješim da na rješenje o vraćanju optužnice Državno odvjetništvo još uvijek nema mogućnost podnošenja žalbe. Praksa pokazuje da optužna vijeća kada ocjenjuju osnovanost optužnice prelaze granice svojih ovlasti i vrlo često se upuštaju u ocjenjivanje dokazne snage analiziranih dokaza što je nešto što bi se trebalo raditi tek u nekoj od kasnijih faza kaznenog postupka, dakle to su neki osnovni mehanizmi koji se moraju riješiti izmjenama i dopunama kaznenog postupka, a evo mi smo i sada propustili priliku da se bavimo samom suštinom i samom materijom.
I ono o čemu sam govorila u replici, ako govorimo o korupcijskim aferama i ako govorimo o lošem sudovanju tamo gdje je to politici najosjetljivije pitanje vrlo je lako identificirati 5, 10, 15, 20 postupaka protiv visokopozicioniranih političara u kojima su suci ili donosili krive odluke ili ih nisu donosili uopće, pa zar je tako velika mudrost uzeti te spise, pročešljati ih od korice do korice, osim što ćete doći do konkretnih podataka koji su to korumpirani suci koji svoj posao ne obavljaju onako kako treba doći ćete i do vrlo utemeljenih obrazloženja gdje zakon treba mijenjati kako procesni dio tako možda i neke odredbe materijalnog prava. Dok to ne riješimo nažalost ove izmjene i dopune koje sada predlažete koje bi se načelno mogle i podržati jel nisu loše, ali su tek puka kozmetika. Hvala.
I vama.
Gđa. Romana Nikolić, Klub zastupnika Socijaldemokrati, izvolite.
Zahvaljujem potpredsjedniče sabora, poštovani ministre, državni tajniče, kolegice i kolege zastupnici.
Predloženim izmjenama uvode se novine kojima se kazneni postupak, kojim će se kazneni postupak modernizirati, ubrzati i osigurati instrumenti za efikasnije kazneno sudovanje sve sa ciljem skraćivanja duljine trajanja sudskih postupaka, stoga se ovom izmjenom predlaže se uvođenje e-komunikacije, proširenje uporabe audio snimanja rasprave, kao i obvezno tonsko snimanje rasprava.
Što se tiče uvođenja e-komunikacije uvedena je u primjeni na svim već trgovačkim sudovima, upravnim sudovima, na općinskim i županijskim sudovima, u parničnim postupcima, te na visokome trgovačkome sudu, stoga je recimo logično da se uvede i u kaznene postupke. Primjena na navedenim sudovima pokazala se je efikasnom, stoga je za pretpostavit da bi mogla biti dobro primljeno i u kaznenim postupcima.
Implementacija sustava e-komunikacija omogućit će slanje pismena online što će skratiti vrijeme i troškove postupka, a sudionicima olakšati komunikaciju sa sudom.
Izmjenama Zakona o kaznenom postupku proširuje se mogućnost uporabe audiovizualnoga linka u kaznenom postupku odnosno mogućnost održavanja rasprava na daljinu. Prijepis rasprava neće, neće biti obvezan već će o tome odlučivati predsjednik vijeća kada postoji opravdani razlog za to. Puna primjena tonskog snimanja ročišta dovest će do ubrzanja postupka, lakšeg praćenja rasprava i povećanju učinkovitosti pravosudnog sustava. Uz to sve navedeno baš kao i kod izmjena ZPP-a unatoč nastojanjima zakonodavca da se ubrza, da ubrza sudski postupak upitno je koliko će još vremena proći do ostvarivanja tog cilja. Sve izmjene ovise o dobroj volji i vremenu prilagodbe samih sudaca ukoliko, ukoliko i ne primjene izmjene ne postoji sankcija za, za njih. Stoga ono što bi se moglo uvesti ukoliko suci ne žele primijeniti izmjene, a sporovi se i dalje budu odugovlačili i držali u ladici predlažemo neko očitovanje samih i obrazloženje za navedeno stanje o kojem će dalje odlučivati nadležni i poduzimati stegovne mjere.
Ustaljena praksa je teško promjenjiva s obzirom na činjenicu da je ovo već deveta izmjena u nizu i da je potrebno dati određeno vrijeme za prilagodbu, ali ukoliko želimo imati uređeno i efikasno sudstvo ovo je dobar put ka tome.
Također s obzirom na raspravu koja se odvijala i na Odboru za zakonodavstvo i čitavom nizu primjedbi na ovaj prijedlog zakona radi pravne sigurnosti Klub Socijaldemokrati smatra da je potrebno pristupiti izradi kompletnoga novoga zakona. Zahvaljujem.
I vama.
Gospodin Željko Sačić, Klub zastupnika Hrvatskih suverenista.
Molim vas, izvolite.
Poštovani potpredsjedavajući, g. tajniče, kolegice i kolege i hrvatska javnosti.
Evo ovaj kao što sam već najavio prijedlog izmjena Zakona o kaznenom postupku bio je dakako manje složen postupak od prijedloga izmjena, po mom mišljenju, od prijedloga izmjena ZPP-a jer su odredbe iz onog segmenta daleko obimnije i kompliciranije i referiraju se na čitav niz ovaj svih komponenata pravnih instituta i različitih postupaka dok se Zakon o kaznenom postupku na daleko jednostavniji način može ovaj i, u njega se može daleko jednostavnije intervenirati i osuvremeniti sa ovom, sa ovom ovaj inovacijom naše vlade u pogledu digitalizacije odnosno primjenom informacijsko komunikacijskih tehnologija kako bi se sam postupak ubrzao i pojednostavila pravna procedura uzimanja iskaza i komunikacije svih subjekata kaznenog postupaka. To je dobro, to je sigurno jedan iskorak u pogledu ubrzavanja samih kaznenih postupaka, pa čak i učinkovitosti tijela koja vode taj postupak i u pogledu suđenja, u pogledu optužbe i u pogledu obrane radi utvrđivanja činjeničnog stanja i donošenje presuda.
Mi ovdje nismo ulazili svakako u taj proces bilo kakvi rokovi iz razumljivih razloga, ali dali ste mogućnost te primjene suvremene tehnologije sa e-komunikacijom, otvaranjem e-poštanskog sandučića, za ljude koji su neuki informacijski, koji nemaju odvjetnike njima ste omogućili da idu po starom sustavu, a ako žele da se uključe u to može, ako ne vi ćete i dalje odnosno naši, naši sudovi će i dalje komunicirati na način kako je to uobičajeno.
Ovo sve što mi sad imamo priliku pročitati pretpostavlja, pretpostavlja jedan stupanj sigurnosti. Ja uopće neću, uopće neću dovoditi u pitanje poput kolege Mišela i gospodina Zurovca o tome šta bi bilo ako, jel postoji mogućnost hakiranja, jel postoji mogućnost zlouporaba informacijskog sustava, o tome neću raspravljati, to je za mene riješena, zabetoniran stvar, to imate stručne službe, tehničke koje, pa gdje ćemo doći ako ćemo još ta pitanja. Naravno da postoji mogućnost i naravno da će biti hakirani, ali stručne službe su to da to spriječe i svedu na najmanju moguću mjeru, a mi uzimamo zapravo kao pretpostavku da do toga neće doći i da će to pozitivno odjeknuti među strankama.
Ono što nije dobro u ovim, u ovom prijedlogu zakona jeste mogućnost odgode primjene tih jako dobrih mjera. Vi ste stavili kao ministar sebi za pravo da pojedinim općinskim i županijskim sudovima omogućite primjenu tih ovaj instrumenata kada dođu na razinu tehničke, tehničke spremnosti. Znači kada ta sudnica njih 184 koliko ih u Hrvatskoj ima bude u mogućnosti da ovaj funkcionira na način audio vizualnog ili audio snimanja. Nemojte nikakve odgode raditi, imate novaca, dignite tu razinu, uzmite od negdje drugdje, neka vlada iz svojih rezervi ne samo sa 16 miliona predviđenih za tu ovaj suvremenizaciju, modernizaciju iz sredstava potpore i otpornosti nego iz drugih elemenata uzmite taj novac i sredite to. Naravno da je prioritet da prvo stavimo krov da ne prokišnjava ok, ali paralelno s tim potres je učinio svoje, uvažavamo sve to, ali osigurali ste 40, 50 milijardi novaca, od tih silnih 40, 50 milijardi uzmite nekom drugom koji nije toliko prioritetan, koji nije toliko nacionalno važan sa sigurnost i pravnu sigurnost građana RH i investirajte u taj sustav za vođenje kaznenog postupka, ne samo 16 miliona nego prema potrebi za parnični postupak ste osigurali 68 miliona, pa osigurajte ovdje koliko treba, da se to, da se to paralelno i da možemo stvarno reći evo bez odgode ovaj krenuli smo u reformu kaznenog ovaj sustava, funkcioniranja kaznenog zakonodavstva i kaznenih postupaka kako u parničnom tako i u kaznenom, kaznenim predmetima. A ne da sad će i to ostaje neodređeno. Niste nikakav rok dali u kojem to ministar može reći. Samo ste rekli sa odgodom. Koliko? To može dalje trajati 10, 15, 20 godina ili šta ja znam možda za 2 godine daj Bože. Prema tome dajte se tu nekako obvežite. To je što se tiče toga, a o ostalim aspektima, mislim da će to sigurno pozitivno odjeknut, naši suci, zapisničari imat će manje posla, predsjednici vijeća također. Dali ste im sad rok da ne trebaju u roku 5 dana prijepise radit, ali na kraju krajeva to danas isto nije problem, kupite im one modele što, što ima oni su malo skuplji, ali što pretvara fonetski u izričaj u ovaj pismenu formu i kraj priče. To, to su danas lako rješive, ali malo skuplje, skuplje ovaj skuplji zahvati.
U svakom slučaju daj Bože da uspijete na tom putu i nemojte odgađati, nemojte šparati novaca.
Hvala.
Gospodin Mišel Jakšić, Klub zastupnika SDP-a.
Izvolite.
Hvala potpredsjedniče.
Poštovani državni tajniče, kolegice i kolege zastupnici, htio sam baš reći u početku svog izlaganja da se danas u svemu slažemo sa kolegom Sačićem, onda je on malo išao razlučiti što smo mi još pričali, ali drago mi je da smo se i o tome razumjeli, ali vi iz svoje prethodne karijere znate da opreza ponekad nikad dovoljno.
Kad pričamo o izmjenama Zakona o kaznenom postupku tu isto tako moram reći da Klub SDP-a smatra da je ovo pokušaj jednog pozitivnog iskoraka i sigurno je da smo spremni i kroz daljnju raspravu i amandmane, pogotovo kad dođe i drugo čitanje spremni zauzeti stav da svi zajedno možemo podržati ovaj zakon. Ono što bismo svakako voljeli još jedanput provući je činjenica da svaki korak kad pričamo o tome da se sustav napravi efikasnijim da se konačno pravosudni procesi počnu voditi na jedan brži način, samim time vjerojatno da na kraju dana budu i pravedniji je nešto što svakako trebamo pohvaliti i sigurno je da taj jedan korak koji želimo napraviti u smjeru digitalizacije je nešto što će napraviti sustav boljim.
No, ono što ne smijemo zaboraviti kad pričamo o izmjenama ZKP-a je da i dalje se možemo osvrnuti na sve ono što je povijesno se događalo kroz naš ZKP i sve one velike kaznene progone kojih smo nažalost u Hrvatskoj imali. Sve one bjegunce preko granice, sve ono što je završilo u zastari, sve ono gdje se ljude uhićivalo i uništavali su im se životi da bi nakon parničenja od 5, 10, 15, 20 godina ili završilo u zastari ili završilo nigdje, pa je na kraju ispalo pojeo vuk magare. Pričalo se o nekim velikim štetama, a na kraju ništa osim toga da su neki ostali uništenih života nije utvrđeno, ali isto tako bismo voljeli da se i ovdje priča o tome što možemo svi zajedno napraviti da bi i državno odvjetništvo i USKOK bili još bolje i kadrovski i infrastrukturno pa i financijski ekipirani jer ono što nam dolazi kroz brojna izvješća koja ovaj sabor prima i dobiva je da jednostavno i ti ljudi rade težak posao u teškim okolnostima u situaciji kad kriminal postaje sve složenija operacija i vrši se možda na neke načine o kojima nitko prije 10, 20, 30 godina nije mogao razmišljati da će biti mogući, a jednostavno kroz proračun ne dajemo dovoljno prostora i ne dajemo dovoljno pa neću reć motiva, ali dovoljno značaja tim ljudima koji bi nas trebali štititi upravo od takvih kriminalnih radnji.
Ono što nam ostaje visjeti u zraku kao pitanje oko ovih izmjena ZKP-a je nešto što je bila rasprava i na samom Odboru za pravosuđe i moram reći da je kolega Martinović to vrlo energično obrazlagao i siguran sam da i ono što je ostalo visiti u zraku će se do drugog čitanja još bolje obrazložiti i još bolje razjasniti. I danas se nekoliko puta spomenulo i u raspravi o izmjena i ZPP-a i ZKP-a, a postavljamo jedino, jedno i jedino pitanje, okej video, audio, obrada, saslušanja, suđenja, ali što to znači za one ljude koji nisu u mogućnosti to analizirati i pratiti na način koji je potreban da bi se mogli braniti u procesima u kojima se eventualno nalaze. Postavlja se pitanje da li možda sa ovom razradom ne idemo previše protiv onih koji ipak imaju pravo se braniti od onih inkriminirajućih dijela koja im se stavljaju na teret jer samo da tu podvučemo crtu nemaju svi koji se nađu u zatvoru možda niti mogućnosti, ali možda puno puta niti ni znanja da budu baš tolko informatički pismeni i da se u tome svemu snalaze. A postavlja se odma i drugo pitanje, što ćemo sa onim sucima koji neće poštivati sve one norme, sve one rokove i sve ono što ćemo staviti pred njih kao šansu za jedan novi iskorak. Tu isto nismo do kraja vidjeli koliko su razrađene same sankcije.
Eto toliko od Kluba od SDP-a uz jednu završnu rečenicu da pozdravljamo ove napore, ali s obzirom na sve ono što možemo i pročitati i možemo vidjeti i možemo čuti, pa i ono što se potakne u ovim raspravama možda bi u nekom narednom periodu trebalo razmišljati o jednom velikom sveobuhvatnom paketu izmjena cjelokupnog ZKP-a da nemamo svako malo nekakve dorade, prerade jer jednostavno sad smo već puno tema izbistrili i isfiltrirali na kojima mislim da bismo svi zajedno mogli napraviti još bolje i još snažnije iskorake. Hvala lijepa.
I vama.
Gospodin Damir Habijan zastupat će stavove Kluba zastupnika HDZ-a …/Govornik se ne razumije/… izvolite.
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče, poštovani državni tajniče, zastupnice i zastupnici.
Evo već je neko reko danas doista raspravljamo o vrlo bitna dva procesna zakona, dakle ZPP i ZKP i ja mogu samo zaključiti iz ove prisutnosti ili da je zakonski, i jedan i drugi zakonski prijedlog da su odlični ili jednostavno očito iz nekog razloga meni nepoznatog nije preveliki interes za ova dva zakona.
Što se tiče ZKP ja mislim da možemo bez problema reć da se radi o procesnom zakonu, svojevrsnom možda i svetom pismu procesnog odnosno kaznenog zakonodavstva, pogotovo za nas koji smo možda i više ili dolazimo iz prakse.
Ono što se kada govorimo o pravosuđu, a pogotovo kada govorimo o kaznenom zakonodavstvu najčešće spominje u javnosti tj. dugotrajnost postupaka i toga smo svjesni i svi koji smo nekad možda i bili dionici tih postupaka bilo kao odvjetnici, bilo kao same stranke, bilo kao državno odvjetništvo i svaki korak koji ide u smjeru zapravo da ubrza sam kazneni postupak mislim da je dobar i mislim da je za pohvalu.
Ako sam dobro shvatio ovo što su kolege govorili prije mene u ime svojih klubova načelno postoji suglasnost da sva ova tri elementa koji se zapravo odnose na digitalizaciju samog kaznenog postupka ide upravo u tom smjeru da se kazneni postupak ubrza bez obzira što postoje možda jedna ili dva otvorena pitanja koja je spomenuo i moj prethodni kolega Jakšić.
Ono što bi želio također reć puno smo govorili i kroz svaku raspravu kada se dotaknemo pogotovo kaznenog zakonodavstva spominje se korupcija, spominje se percepcija korupcije i u onoj analizi koja je zapravo objavljena u onim odnosno Strategiji sprječavanja korupcije za razdoblje 2021.-2030. i to stalno ponavljam jel mislim da je bitno ponoviti. Činjenica je da veliki broj, velika većina građana smatra da je upravo pravosuđe obuhvaćeno kada govorimo korupcijom, međutim ono što je puno zanimljiviji podatak od tog postotka manje od 50% građana je zapravo ikada imalo doticaj sa pravosuđem odnosno sa sudstvom. Prema tome, mislim da bi bilo dobro ponekad kada govorimo u javnom prostoru da se zapitamo tko zapravo stvara takvo javno mijenje i zbog čega je taj osjet odnosno percepcija korupcije u pravosuđu takav kakav je.
Tu bi kada govorimo o dokumentu koji smo usvojili lani u ovom hrvatskom domu dakle o Strategiji sprječavanja korupcije zasigurno trebalo spomenut uz ZKP i sve ono što je već dosad napravljeno upravo temeljem tog dokumenta i temeljem hodograma koji je i kako je predviđeno u tom dokumentu od Zakona o sprječavanju sukoba interesa, od Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, Zakon o lobiranju koji je u najavi, Zakona o državnom odvjetničkom vijeću, o DSV koji su također u najavi. Prema tome, ja bi rekao čitav segment i paket zakona koji upravo idu u smjeru da se ona istinska borba odnosno sprječavanje korupcije prije svega i borba protiv korupcije u RH nastavi.
Isto tako i u samom NPOO-u za razdoblje '21.-'26. koji je donijela Vlada RH, a koji na neki način predstavlja određeni akcijski plan projekata mjere i reformi u različitim područjima upravo u komponenti javna uprava, pravosuđe i državna imovina sadržani su prijedlozi dakle i projekata i reformi koji su važni za modernizaciju pravosuđa i već u tom dokumentu ako iščitate predviđeno je i detektirano kako je potrebno nastaviti proces digitalizacije pravosuđa uz optimizaciju poslovnih procesa i poboljšanje sustava planiranja, kao i daljnje ulaganje u pravosudnu infrastrukturu. Dakle činjenica je uz digitalizaciju zasigurno će u budućem razdoblju trebat voditi računa i o onim uvjetima u kojima zapravo suci i rade, prema tome tu prije svega mislim zapravo i na samu pravosudnu infrastrukturu. To je naravno jedna tema koja je zasebna, ali ja sam siguran da Ministarstvo pravosuđa i uprave vodi računa i o tome.
Od ovih predloženih izmjena koje možda nisu obuhvatne, ali su značajne upravo zbog modernizacije i ubrzanja samog postupka, dakle još jednom ću spomenuti uvođenje e-komunikacije koje je doduše već zapravo u ZKP-u izmjenama ako se ne varam 2017. jest uvedeno. Ali zbog određenog rješenja gdje je zapravo bio prijepis obvezan stvaralo određene probleme i zapravo ja bih rekao da nikad nije zaživio u praksi. Sada se taj dio obligatorni, odnosno obveznog prijepisa miče što mislim da je dobar. Ja sam siguran da će sada to zaživjeti.
Također proširenje uporabe tonskog snimanja i proširenje mogućnosti korištenja audio video linka. Prema tome, sva tri elementa zasigurno će doprinijeti ubrzanju postupka. Kažem to je sve ono što svi spominjemo upravo kada govorimo o kaznenim postupcima da je možda i najveći problem. Netko je dobro rekao spora pravda nije zapravo pravda, nije niti pravda za žrtvu eventualnog kaznenog djela niti za onog koji je sam okrivljenik, odnosno osumnjičenik za počinjeno kazneno djelo.
U prvom čitanju Klub zastupnika HDZ-a će podržati ove predložene izmjene Zakona o kaznenom postupku. Kažemo mislimo da idemo u dobrom smjeru i pohvaljujemo Ministarstvo pravosuđa i uprave na predloženom zakonu.
Hvala.
Gospodin Dario Zurovec govorit će ispred Kluba zastupnika Fokusa i nezavisnih zastupnika, izvolite.
Evo zahvaljujem.
S obzirom da sam se već referirao na jedan dio toga vezano baš za ovaj zakon pročitat ću pismo od odvjetnika čisto kako bi opet šira javnost vidjela kako se kroz struku vidi na problematiku unutar ovih zakona.
Najveći problem za same okrivljenike, osumnjičenike a onda i njihove branitelje prijedlog u člancima 19. i 20. koji predviđaju obavezno audio snimanje rasprave bez prijepisa ili transkripta, pa će zapisnik o raspravi činiti audio video snimka rasprave i zapisnik o tijeku rasprave.
Naime, okrivljenik nema pravo na prijepis snimke sa rasprave niti kad nema branitelja, već prijepis ovisi isključivo o procjeni predsjednika Vijeća koji o tome odlučuje na temelju neodređenog kriterija opravdanih razloga. Uzimajući u obzir i ako okrivljenik nema branitelja, međutim nacrt prijedloga ne govori koji bi to mogli biti opravdani razlozi osim što izrijekom kaže osobito u slučaju kad to zatraži okrivljenik koji nema branitelja i kad rasprava počinje iznova zbog promjene sastava vijeća.
S time u vezi se nameće sljedeća problematika početka tijeka roka za izjavljivanje žalbe. Uzmimo u obzir da je na raspravi donesena presuda, a okrivljenik nema branitelja isti traži prijepis snimke. Hoće li rok izrade prijepisa snimke i trenutak uručenja utjecati na tijek žalbenog roka? Rad žalbenog suda bit će vrlo otežan bez prijepisa, odnosno transkripta dokaza, te će dovesti do daljnjeg slabljenja kontrolne funkcije višeg suda, a to znači do kvalitete presuda i sudskih pravorijeka, a upravo se ovakvim prijedlogom zakona isto omogućava.
Smatramo kako prijepis snimke rasprave mora biti i obaveza, a ne da isto ovisi o procjeni predsjednika Vijeća. Jedino na takav način će se osigurati poštivanje prava osumnjičenika, okrivljenika i poštivanje temeljnih načela stranaka a naročito načelo jednakosti oružja, a u konačnici omogućiti provođenje kontrolne funkcije višeg suda što nužno vodi kvalitetnim presudama i naravno učinkovitosti sudskog postupka. Ovaj papir ću ostaviti evo gospodinu ministru, pa nadam da će se to uzeti u obzir.
Hvala.
Gospođa Sandra Benčić, Klub zastupnika zeleno-lijevog bloka.
Izvolite.
Zahvaljujem predsjedavajući.
Prvo ću reći jer želim da svi građani znaju zašto danas nema saborskih zastupnika ovdje. Saborskih zastupnika ovdje nema ne zato što bi bili nezainteresirani za pitanje onoga što HDZ predstavlja kao pravosudnu reformu, ali hvala bogu nije pa se ne mora nitko uzbuđivati jer se radi o doslovno ono tehničkim izmjenama ali vrlo opasnim i reći ću u kojem dijelu.
Međutim, to da se odbori za saslušanje ministara, odnosno ministarskih kandidata stave na dan sjednice i to sjednice na kojoj imamo ZPP i ZKP je sramotno. Jer ne vidim ni jedan razlog zašto saslušanja ministara nisu mogla biti u utorak kad sjednice nema. Jel' se u utorak nije znalo tko će biti ministri? Jel' su se izvlačili u utorak iz šešira? Dakle, ovo se ne smije nikada više ponoviti. Naravno da su svi koji su članovi odbora moraju bit na tim saslušanjima, jer moraju i glasati između ostalog i ne mogu biti ovdje prisutni. I kakvu raspravu imamo o onome što vi predstavljate kao pravosudnu reformu evo nas jedan, dva, tri, četiri, pet, evo šesta. I tek sam sad mogla doći, jer sad dolazim sa Odbora za okoliš koji je saslušavao ministra.
Što se tiče ZKP-a i prijedloga izmjena i dopuna Katedra za kazneno procesno pravo, suci, cijela stručna zajednica dala je niz, niz vrlo obrazloženih primjedbi u javnom savjetovanju. Te primjedbe nisu prihvaćene i ne vidimo ih u ovom prijedlogu, doduše u prvom čitanju ali ne vidimo tu refleksiju. Dakle, rečeno vam je u javnom savjetovanju da cijeli prijedlog sadrži niz nedostataka koji su fundamentalni jer doslovno su nepravični prema okrivljeniku zbog kršenja temeljnih prava obrane i načela jednakosti oružja. A i sam kazneni postupak mogao bi postati disfunkcionalan u stadiju rasprave i u stadiju žalbenog postupka.
Dakle, ovaj prijedlog svodi se na tzv. modernizaciju. Primjerice modernizaciju kroz uvođenje novih tehnoloških rješenja kao što su e-komunikacija, uvođenje audio zapisnika audio snimanjem i proširenje uporabe audio video linka. Nikakav problem. To će, svatko će podržati da se naravno koriste moderne tehnologije koje omogućavaju efikasniji kazneni postupak.
Ali kad se one uvode, one se ne mogu uvoditi na način koji ugrožava ona osnovna prava na obranu okrivljenika koja je do sada imao. Npr. ne možemo uvođenjem audio snimanja onemogućiti, a onemogućuje se uvid obrane u prijepis. Prijepisa više nema.
Recite mi kako će stranka koja nije digitalno pismena ravnopravno sudjelovati u ovom kaznenom postupku kako ste ga vi zamislili? Dakle, u Hrvatskoj još uvijek postoje ljudi koji su nepismeni, dakle nepismeni u smislu doslovno čitanja i pisanja, srećom malo, srećom imamo ih malo u tom nismo najlošiji ni u svijetu ni … Međutim, za njih je Zakon o kaznenom postupku predviđao mehanizme na koji način mogu sudjelovati u postupku, na koji način se mogu braniti i predviđao da ok, ne mogu sami sudjelovati, ne mogu se sami braniti i to je stranka koju treba obvezano imati po službenoj dužnosti zastupnika.
Međutim, šta primjerice će se odnositi na onu stranku koja nije digitalno pismena, koja ne može preslušati audio snimku, koja ne može sudjelovati u e-Komunikaciji koja prava će taj okrivljenik imati na obrani i jesu li mu ovime ugrožena?
Dakle, svaka sudnica će biti opremljena i uređajem za auto transkripciju koji će omogućiti dakle tu izradu automatskog prijepisa sa visokom razinom točnosti i indeksiranje mjesta u prijepisu gdje su prepoznate greške. Dakle, na kraju krajeva 30 i nešto milijuna kuna, 30 i nešto milijuna kuna je dato za softver za sudove koji omogućava tzv. text too speech odnosno da naši suci kad diktiraju zapisnik odnosno speech too text da automatski se pretvara u tekst. Većinom ga suci ne koriste, kada bi ga koristili mi ne bi ni ovaj problem sa prijepisom. Znači ne može ovako, ovako kako je sada postavljeno ovako stvar ne može ostati.
Dakle, jedna od stvari koju mi vidimo čitavo vrijeme kao problem u dugotrajnosti postupaka koje nije adresirana ovdje, to se odnosi i na parnični postupak, ali posebno na kazneni postupak, a to je da vam posebno u kaznenom postupku žalbene instance umjesto da same odlučuju o predmetu i onda kada mogu i onda kada zaista mogu, kad nije potrebno izvođenje novih dokaza dakle i kada mogu donijeti odluku ne donose odluku nego vraćaju na prvi stupanja i imamo veliki postotak znate i sami da imamo velik postotak takvih odluka. To je ono što čini taj postupak dugotrajnim jer da ga po žalbenom postupku sud drugog stupnja donese samostalno odluku ona bi se donijela puno brže.
Onemogućavanje i to smo govorili već tokom rasprave o predsjedniku vrhovnog suda, činjenica da vrhovni sud više nije treći stupanj i da ne sudjeluje u svim postupcima neće doprinijeti niti ubrzanju ovih postupaka, ali sigurno će odmognuti u onom dijelu koji se tiče prava okrivljenika, pravičnog suđenja, ali posebno, posebno u dijelu koji se tiče ujednačavanja sudske prakse.
Uvođenjem nove institucije koju ste doslovno donijeli da bi nekim zaslužnim sucima dali dobre pozicije unutar pravosuđa, govorimo o visokom kaznenom, je zapravo u jednom značajnom dijelu obezglavljen vrhovni sud i onemogućen i onemogućen u svojoj temeljnoj funkciji i zakonskoj funkciji, a to i je pitanje ujednačavanja sudske prakse.
Ne želim ni govoriti šta je pak napravljeno na razini upravnog sudovanja sa visokim upravnim sudom gdje uopće vrhovni sud nema nikakve ingerencije, a gdje se također odlučuje o pravima i obavezama naših građana.
Dakle, intervenirali ste u sustav na način da ste postavili nove institucije, da ste time oslabili vrhovni sud, da ste time oslabili mogućnost ujednačavanja sudske prakse, sada tzv. modernizacijom koju nazivate pravosudnom reformom. Ovo nije reforma, pa nije uvođenje digitalnih alata reforma. Mislim realno, realno evo da živimo u normalnoj zemlji, pa zar bi uopće zbog tehnologije mijenjali Zakon o kaznenom ili parničnom postupku? Pa koriste se tehnologije koje služe istoj svrsi, a mi uvođenje novih tehnologija nazivamo reforma, a treba nam fundamentalni zaokret, fundamentalni zaokret. Trebaju nam koncentrirane rasprave u parničnom postupku koncentrirate rasprave u kaznenom postupku da bi ubrzali te postupke, potrebna nam je drugačija uloga žalbenih sudova koji samostalno donose odluke i ne vraćaju po tri puta na prvi stupanj i treba nam jak vrhovni sud koji zaista ima ingerenciju nad svim razinama, nad svim razinama sudovanja i u parničnom i u kaznenom i kod upravnog sudovanja da bi zaista mogao raditi na ujednačavanju sudske prakse, način na koji se tumače propisi i načinu na koji se štiti prava građana naspram bilo drugih fizičkih osoba ili naspram države i mi to ovime nemamo.
Dakle, ovo nije nikakva pravosudna reforma, pa je onda i manja šteta da ste napravili to da niko od nas ovdje danas ne može biti prisutan jer moramo saslušavati tzv. buduće ministre.
Hvala.
Hvala.
Pojedinačne rasprave sada, gospođa Dalija Orešković.
Izvolite.
Predsjedavatelju, kolegice Benčić, zastupnice iz redova HDZ-a i par zastupnika, nastavit ću tamo gdje je Sandra Benčić zapravo započela u svom izlaganju. Osvrnula se na činjenicu da je sabornica danas cijeli dan prazna, evo ja sam jedna od rijetkih koji su zapravo bili od početka do kraja današnje rasprave koje zapravo nema. Ako govorimo o prvom čitanju dva izuzetno bitna procesna zakona, Zakona o kaznenom postupku i Zakona o parničnom postupku možemo zaključiti da saborska rasprava zapravo nije postojala. Ono malo zastupnika što su se pojavljivali u sabornici, dolazili su i odlazili tamo gdje je ovog trena politički važnije bojno polje, a to su rasprave na odborima o budućim ministrima koji su manje-više isti kao što su bili oni prethodni.
Pa onda nema smisla ponavljati nešto što je već rečeno jer eto nema zastupnika koji bi to trebali čuti. Nema smisla niti izvoditi nekakve zaključke iz rasprava kad kao što sam rekla nitko ni o čemu raspravljao danas ovdje nije. No, nadam se da ako ništa drugo, da će se pitanjima izmjena i dopuna Zakona o kaznenom, ali i Zakona o parničnom postupku pozabaviti matični saborski odbori, a evo tu posebno kolegice Jelkovac računam na vas.
I mislim da zapravo u svakom zlu neko dobro, pa je tako ovdje prvo dobro to što ovo zapravo i nije nikakva pravosudna reforma. Izmjenama i dopunama zakona neće niti nastati neka veća šteta iako poboljšanja neće biti. A druga dobra stvar je da zapravo ogolimo široj hrvatskoj javnosti kako zapravo funkcionira sabor i koliko smo obezvrijedili rad i zastupnika i oporbe, ali i samih saborskih odbora. Naime, praksa je pogotovo Odbora za zakonodavstvo da svoju zadnju riječ, svoj amen na zakonodavnu izmjenu, da dan dva najviše, a nekad čak na sam dan kada se o tom zakonu raspravlja u Hrvatskom saboru. Zato što je i taj odbor kao i većina drugih preslikana posuda parlamentarne većine i ne daje snagu zastupnicima u tom odboru da misle svojom glavom nego rade ono što im gazda kaže. Pa nemojte to raditi ovog puta. Pozvala sam vas, ali pozvala sam i ministra evo ipak nekog u njegovo ime ovdje ima, da analizira izvješća glavnog državnog odvjetnika od 2014., od 2015. pa nadalje i da izvuče sve što je tada predloženo da u zakonu nedostaje, a nismo stavili u ove izmjene i dopune. I ako vam se to ne da učiniti ili ako vam to vaš stranački šef neće dopustiti onda ćemo si mi ostali dati truda pa vam barem u natuknicama naznačiti što tamo piše. Bez toga ovo su manje od kozmetičkih promjena od kojih nikakve koristi nema.
Ono što treba mijenjati je arhitektura. I isti model o kojem sam govorila kod Zakona o parničkom postupku vrijedi i ovdje. Treba uspostaviti bolju kontrolu državnih odvjetnika promjenom institucije Državnog sudbenog vijeća koja ne može biti sastavljena kao tijelo koje se viđa i okuplja samo povremeno na sjednicama u kojem od 11 članova imamo 2 akademska djelatnika i 2 saborska zastupnika. Saborskim zastupnicima nije mjesto u Državnom sudbenom vijeću čije su temeljne zadaće provjera imovinskih kartica državnih odvjetnika, odlučivanje o njihovoj stegovnoj odgovornosti i donošenje odluke o izboru, razrješenju ili napredovanje u zvanje. U aktualnom sazivu Državnog sudbenog vijeća su tko? Hasanbegović i Ermina Lekaj Prljaskaj, vrhunski stručnjaci za provjeru imovinskih kartica ali i ostalih obveza iz rada državnih odvjetništava. Dok je tome tako nemamo zapravo o čemu raspravljati.
A što se tiče transparentnosti rada državnih odvjetnika ovdje je nešto malo drugačija situacija u odnosu na sudske odluke. Ono što je nedovoljno transparentno su stegovni postupci i stegovne odluke, pa čak i odluke etičkih povjerenstava. Imamo gotovo brutalnu situaciju koja se odnosi na bivšeg glavnog državnog odvjetnika koji je pod suspenzijom, u odnosu na kojeg je Vrhovni sud nekoliko puta vraćao odluku državnom odvjetništvu jer nije bilo dovoljno dobro obrazložena, a sada pod suspenzijom drži edukacije u Crnoj Gori po uputi …/Upadica: Hvala./… i nalogu EU.
Hvala.
Hvala lijepa.
Prva replika gospodin Grmoja.
Hvala.
Poštovana kolegice Orešković apsolutno ste u pravu kada kažete da se ovdje radi o nekakvim tehničkim izmjenama koje neće napraviti štetu, možda će malo ubrzati određene stvari, ali to nije ono što je suština i što je potrebno dakle našem pravosuđu. Ali ono što bih vas pitao što je meni skandaloznije, dakle mi evo kažu vladajući sinoć i u Otvorenom da se već 10-15 dana zna tko će biti novi ministri. Zašto nismo u ponedjeljak i utorak imali na odborima te ministre da možemo o ovim zakonima raspravljati na jedan normalan način, evo vidimo u saboru nema nikoga. I zašto na brzinu ovako ili izgleda da nije istina to što tvrde da su oni već znali nego da se do zadnjeg trenutka čekalo jer nitko nije želio u vladu, pa evo zamolio bih vas komentar toga jer nema smisla da sad pričam o ovim tehničkim izmjenama.
Izvolite odgovor.
Hvala kolega, pa ja uopće ne bih htjela spekulirati o tome što je vlada znala ili nije znala i ima li ona problem u odabiru svojih kadrova. Mene više zanima ima li dovoljno mudrosti u ovom sazivu Hrvatskog sabora da istjeramo na čistac odredbe Poslovnika. I zašto uopće imamo pravila koja dopuštaju da se sjednice odbora odvijaju u isto vrijeme kad i plenarne sjednice radi rasprave o zakonima. Ako je išta srozalo ugled, dostojanstvo, a onda i ustavnu ulogu Hrvatskog sabora to je činjenica da nam je sabornica uvijek, gotovo uvijek ovako prazna. Zašto je tome tako?
Kome to ide u prilog? Pa to ide u prilog HDZ-u jer se ovakav rad HS-a građanima doslovno gadi i onda misle da smo svi isti, a onda misle čemu vlast uopće mijenjati, to vam je razlog.
Gđa. Benčić.
Zahvaljujem se. Pa evo, kolegice, bez obzira što se ovdje u ovom slučaju i ZKP-a i ZPP-a radi o tehničkim izmjenama i da se zapravo uvođenje tehnologija, koje, nota bene, imamo već 20 godina, mogle su se davno uvesti, naziva pravosudnom reformom, ipak u ovom dijelu kaznenog postupka, to je posebno osjetljive su neke stvari. Ja bih vas htjela pitati kako vi vidite koje su stvari temeljne, fundamentalne, trebale biti izmijenjene i u ZKP-u i u ZPP-u, a da bi sačuvali načelo jednakosti oružja stranaka, a istovremeno omogućili zaista veću efikasnost postupaka, kraće trajanje postupaka i pravednije i ujednačenije odluke.
Hvala.
Izvolite odgovor.
U odnosu na ZKP-u mogućnost DORH-a da podnosi žalbe na odluke o vraćanju optužnice u odnosu na ZPP-u nije toliko do samog zakona koliko do nekih drugih mehanizama. Ako govorimo o jednakosti oružja, onda se treba pozabaviti pitanjem besplatne pravne pomoći i napokon riješiti problem na kojeg ukazuje pučka pravobraniteljica, a to je da na financiranje besplatne pravne pomoći trošimo manje od 4 milijuna kuna, što znači da je našim građanima pravosuđe onima, i to najosjetljivijima, najsiromašnije, nedostupna jer uopće ne mogu doći do suda, ako uopće na sudu ne mogu biti adekvatno zastupani od strane odvjetnika, za njih je pravda jedan apstraktan, nedostižan i nepostojeći pojam.
G. Glavašević.
Hvala g. potpredsjedniče. Kolegice, zapravo na tragu i ovoga što je pitala kolegica Benčić i ovoga što ste u odgovoru na njezinu repliku i počeli govoriti zapravo, ja bih vas molio da malo proširite to. Smatrate li da su prava nekih okrivljenika, osobito onih koji imaju niži stupanj digitalne pismenosti, ovakvim izmjenama zakona zapravo na neki način, ugrožena u postupku i da li mislite da postoji prostor da se to nekako popravi? Pitam vas prije svega, iz vašeg iskustva u odvjetništvu koje ste imali prije nego što ste postali zastupnica u Saboru?
Hvala.
Izvolite odgovor.
Sasvim slučajno, sasvim sigurno da to stvara veliku zabrinutost, ja sam i pitala ministra u kojoj mjeri su bili uključeni u stvaranje ovih izmjena, predstavnici struke, smatramo da su bili nedovoljno. Kada bi oni manje pismeni okrivljenici, digitalno pismeni, imali prateće mehanizme, tu su odvjetnici, tu su drugi ljudi koji im pomažu u kaznenom postupku, onda bismo možda mogli ovaj problem i predvladati, ali veći je problem to što ista razina digitalizacije nije prisutna u transparentnosti sudskih odluka, dakle ono što je ključno pitanje i problem pravosuđa, to je neujednačenost sudske prakse i sve dok ne uspostavimo javnu digitalnu bazu svih sudskih odluka koje su pretražive i usporedive po ključnim parametrima, naprosto, sve ovo je jedna velika farsa.
I nemate više replika. Sada je na redu g. Nikola Grmoja.
Evo, dobar dan svima, poštovani potpredsjedniče, poštovani kolegice i kolege.
Mislim da je i to sam rekao u raspravi u ime kluba, pravosuđe jedno od najvažnijih tema zapravo u RH i jedan resor koji zaslužuje sveobuhvatne i korijenite promjene i zaslužuje zapravo punu sabornicu dok raspravljamo o toj temi, a mi smo imali situaciju evo, da su jutros na brzinu odrađeni odbori na kojima su predstavljeni novi ministri, dok s druge strane, imamo uvjeravanje od potpredsjednika HS-a i zastupnika HDZ-a Ante Sanadera, da se za ove ministre zna već nekih 20 dana, da su oni od početka znali da ovo neće biti nikakva šira rekonstrukcija, nego uža rekonstrukcija iako svi znamo da se zapravo razgovaralo i da se planiralo, uostalom, i sinoć je novinar rekao g. Sanaderu da razgovara on i s HDZ-ovcima o .../Govornik se ne razumije./... i da dobro zna što je Vlada planirala.
Zašto je Vlada na kraju odustala od šire rekonstrukcije, možemo samo, i tu se slažem s kolegicom, samo pretpostavljati, ali je činjenica da očito rijetko tko želi ući u ovako korumpiranu Vladu. Pa gledajte, jedan čovjek koji se predstavlja kao jamac stabilnosti, dakle Aleksandar Plenković, ne ovaj, Andrej Plenković i Aleksandar Vučić, ovaj, oni su cjelokupnu svoju kampanju, Plenković svoju prošlu, Vučić ovu sada u Srbiji, bazirali na političkoj stabilnosti i što radi taj Plenković kao jamac stabilnosti? Izaziva prijevremene izbore u Novskoj jer mu nitko ne želi ući u Vladu. Znači Piletić ulazi u Vladu, idu prijevremeni izbori, dakle tamo su čovjeka birali ljudi za gradonačelnika, on ostavlja to i ovaj odlazi u Vladu.
U redu, možda će tako nešto više učiniti za samu Novsku, ali taj koncept političke stabilnosti, dakle od njega se odustaje, nema tko, nema tko ući u Vladu. Ne želi Habijan, ne želi kolegica Jelkovac, znači nitko ne želi sada se vezati uz ovu Plenkovićevu korumpiranu strukturu, već svi naveliko razgovaraju s Anušićem, s Jandrokovićem koji već stvaraju tu nekakvu novu nomenklaturu unutar HDZ-a, tako da, to su problemi u kojima se u ovom trenutku nalazi Plenkovićeva Vlada, ali ne smijemo mi, odnosno ne smiju hrvatskih građani patiti zbog toga. Ne smiju saborski zastupnici ne dobiti priliku postaviti pitanja kandidatima za ministre, a onda znači raspravljati ova dva bitna zakona.
I kao što sam rekao, ovdje kada govorimo o toj nekakvoj mini rekonstrukciji, zapravo se radi o dekriminalizaciji Vladi, ta dekriminalizacija Vlade nije potpuna jer potpuna dekriminalizacija Vlade bi bilo jedino raspisivanje izbora i odlazak na nove izbore dakle micanje ove Plenkovićeve korumpirane strukture. I bez obzira što se ovaj jedan dio zastupnika već udaljava od njega i približava se ovoj novoj struji HDZ-a ni to im neće pomoći. Možda je ovo bila posljednja prilika. Nije lijepo biti član ove Vlade, ali je možda bila posljednja prilika biti član, pa i ovakve Vlade. Tako da mislim da su Piletić, Filipović i ova ekipa donijeli ipak nekakve dobre odluke, odradit će ovaj mandat do kraja jer svi znamo da ova vladajuća većina sigurno neće pasti.
Ima tu i novih kandidata koji su se žetonizirali. Neki su se žetonizirali pristojno. Hrelja se pristojno žetonizirao. Dođe čovjek petkom, digne ruku, ne stvara nekakav šou u Saboru. Imamo kolegu HDZekanovića koji se odlučio žetonizirati na jedan neprimjeren način, gdje degradira i sebe i Hrvatski sabor. Ali to je njegov izbor. Ali ono što ćemo mi sigurno činiti u budućnosti je predstavljati i reformske prijedloge oko same reforme pravosuđa, a i plementirati ih kada to budemo u prilici, a to je uskoro. Vrijeme se bliži, evo to je to.
Hvala.
Ima i replika.
Sada će i replike biti, imat veze sa zakonom.
Izvolite gospodin Glavašević.
Hvala gospodine potpredsjedniče.
Imaju veze sa raspravom kolege Grmoje, ova replika barem. Kolega Grmoja ne mogu se složiti sa nečim što ste rekli. Rekli ste da se odustalo od koncepta stabilnosti, ali to zapravo nije točno jer te stabilnosti nikada nije bilo, o njoj se samo govorilo. Ali znači bila je afera za aferom. Svako malo fasuje neki ministar, ako svako malo nešto moraš mijenjati, pa se natežeš, pa kažeš neću mijenjati, pa na kraju ipak mijenjaš. Mislim to nije stabilnost, to je onako željena jedna stabilnost koja se zapravo nikad nije realizirala.
Tako da to je jedna stvar sa kojom se ne mogu složiti u vašoj raspravi, a po svemu sudeći te stabilnosti neće biti ni dalje. Jer evo čitamo danas za gospodina Dragutina Filipovića, pardon kako se ono ove Filipovića u svakom slučaju, da se za njim vuku neke afere iz Hrvatskih šuma dok je bio predsjednik Nadzornog odbora. Tako da pitanje je hoće li trajati dulje nego crno jaje ili ipak malo manje, vidjet ćemo.
Hvala.
Izvolite odgovor.
Gledajte sada kad pogledamo zbog čega su odlazili ministri iz te Oreškovićeve vlade, spomenuli ste evo ministra Crnoju. Možemo reći da je to Vlada koja postavila najviše etičke standarde uopće u hrvatskoj politici. Dakle, evo budimo realni. Ovdje su morale se dogoditi istrage USKOK-a, zahtjev opozicije da Plenković ide u nekakve promjene. Kada govorimo o konceptu stabilnosti naravno ne mislim na to da je ova Plenkovićeva vlada bila bez afera, nego mislim na čvrstoću vladajuće većine odnosno izbjegavanje nekakvih novih izbora i prodavanje te priče građanima o stabilnosti koju eto treba nagraditi jer je ona potrebna da bismo se suočili sa svim ovim izazovima koje su eto pale rekao je jednom prigodom Plenković, da mu je cjelokupni lonac hrvatske tranzicije pao na stol i da se on sada s tim mora nositi kao da smo mi odgovorni za tu tranziciju, a ne stranka koju on vodi.
Hvala lijepa.
Gospođa Mrak-Taritaš.
Kolega moram se referirati ipak na ono što ste vi govorili, a vezat ću se i na prijedloge zakona. Dakle, danas su bila dva prijedloga zakona za koja cijenim da su važna bez obzira na raspravu koja je bila i govorili smo o tehničkim izmjenama.
Nije uobičajeno baš u ovoj sabornici da resorni ministar dođe i bude tu. Imam osjećaj, pitala sam kolegicu jer mene nije bilo, ja sam bila na odboru gdje je bilo predstavljanje kandidata za ministra, da resorni ministar bude tu. A nas saborskih zastupnika nije bilo zašto? Zato što nam je premijer onemogućio da radimo svoj posao, zato što je odlučio predstavljati kandidate za nove ministre ali kako? Po voznom redu. On je bio po pola sata. Pola sata na jednom odboru, pola sata na drugom i pola sata na trećem.
Dakle, ne omalovažava s tim on nas saborske zastupnike, nama je samo onemogućio da radimo svoj posao kako ga trebamo raditi, nego te kandidate. Inače bi bio red da premijer bude cijelo vrijeme, ovaj put nije bio.
Hvala lijepa. Hvala.
Odgovor.
Pa to vam je, ne znam kako bih to opisao. Ne znam možda sa ovom zadnjom utakmicom Hajduka kad Savića gurne trener Hajduka u napad jer nema koga. Ne Simića, ne Savića. Simića, Simića gurne u napad.
Evo s tim bih ja to mogao usporediti. Dakle, čovjek ne igra napad, ali nema tko. Tako i ovdje. I očito je i sam premijer smatrao da ovi ministri ne zaslužuju više ni vremena, ni pažnje. Uostalom na ovoj zadnjoj sjednici Vlade više se zahvaljivao ovima koji odlaze, nego što je predstavlja ove nove koji dolaze. Tako da jasno da je ovo prisilna zamjena, znači kada nemate ne znam ili ozljede, crveni kartoni. A ovdje su istrage, ovdje su istrage u pitanju.
Hvala lijepa.
Gospodin Miletić nadam se da nije iz košarke.
…/Upadica Grmoja: Hvala ministru na ispravku./..
Kolega Grmoja, ja sam rekao jutros na odboru, dakle gospodinu Filipoviću da mu kao Kršćanin želim svako dobro na tom poslu koje radi, da mislim da će morati biti jako hrabar obzirom na mnoge interesne skupine. Pa evo nek' mi nitko ne zamjeri mafiju oko otpada, gospodarenja otpadom, svime, da želim da bude pošten i da ne završi kao Ćorić. Jer mislim Ćorić je otišao i odlazi zato jer USKOK je nad njime, a ne zato jer evo je rekonstrukcija.
Pa želim mu stvarno svako dobro, nemam s tim problem. Ono što bih vas pitao zašto danas, dva su važna zakona. Mi imamo dva odbora, evo sad mi je počeo jedan, ja sad moram ići kao član odbora na drugi odbor. Jutros isto dva, tri sata rasprave ovog odbora prethodnog.
Dakle, zašto u ovo vrijeme, u trenutak kad mi volimo biti u hrvatskoj sabornici i kad volimo ovdje govoriti o pogotovo važnim zakonima. Mislite li da je to slučajnost ili slučajnosti u svemiru ne postoje, a iz gestikulacije, mimike gospodina Radina odgovor je već hrvatskoj javnosti znan.
Oprostite gospodin Miletić. Nemojte se obratiti meni jer to nije po Poslovniku. ja, ne, ne, ma, ne ma tolerantni smo, mi smo tolerantni. Idemo dalje, odgovor izvolite.
Kolega Miletiću dakle ja sam isto više ovaj toliko zapravo gadljivo pričati o svim tim aferama, ja sam došao jučer u Sisak na konferenciju za medije i čak sam rekao, prevalio sam to preko svoja usta, ma nije nas više briga vjerojatno ni ljude u Sisku i na Banovini što je Paladina radio nego da napravi tu obnovu. Dakle, došli smo u takvu situaciju da nam te afere koje su ogromne, onda je nakon mene uzeo riječ kolega Troskot kaže pa čovjek je oštetio mirovinske fondove, oštetio je buduće umirovljenike, dakle preko toga se ne može proći, ali stvarno smo došli u takvu situaciju evo kako ste vi zaželjeli ovaj ministru ovaj Filipoviću da napravi nešto za građane, tako i mi više ovo afere to je gotovo svakodnevno. Evo jučer su uhićeni ravnatelj agencije u Osječko-baranjskoj županiji, gradski vijećnik dakle HDZ-a, to je ono gotovo svakodnevno mi imamo uhićenja istrage, afere i ovaj više je postalo nepodnošljivo o tom pričati. Evo bili bismo sretni barem s ovom vladom …/Upadica: I hvala lijepa./… znamo da je korumpirana ali da nešto napravi.
Gospođa Dalija, gospoda Dalija Orešković, replika.
Hvala predsjedavatelju.
Kolega Grmoja prazna sabornica je sasvim sigurno spriječila da se o nekim stvarima raspravlja, a jedna od tema koje bi se sigurno dotaknuli da je rasprave bilo je pitanje tko su sve ljudi koji su pomogli na ne baš zakonit način u dekriminalizaciji ove vlade. Među njima je i bivši glavni državni odvjetnik koji je poznat po tome da je uopće odbacio provođenje istrage protiv članova grupe Borg smatrajući kako tu nema apsolutno ništa sporno. Iako je formalno pravno rješenje donijela zamjenica v.d. USKOK-a bez amena i blagoslova glavnog državnog odvjetnika tako nešto ne bi bilo moguće.
No, postoji i veći problem od toga, a taj je da je taj čovjek svo ovo vrijeme u sustavu, da se rješenja koja rješavaju njegov status opetovano sa suda vraćaju na ponovni postupak uz obrazloženje da nisu dobro napisana. E sad, ili imamo državne odvjetnike koji ne znaju nešto sastaviti i napisati …/Upadica: Vrijeme, hvala./… kako treba ili imamo korumpirane suce tamo …/Upadica: Hvala./… gdje ih ne bi smjelo biti.
Hvala.
Izvolite odgovor.
Pa nažalost mislim da je i jedno i drugo. Dakle, da ima i korumpiranosti, da ima i žele da se zapravo taj proces završi na ovakav način da se to konstantno odbacuje, da se Dražen Jelenić ovaj vraća na posao. A skandalozno je uopće što god tko ovdje mislio o masonima ja ne mislim ništa dobro, skandalozno je da netko može biti član neke tajne organizacije i glavni državni odvjetnik. Dakle, još gdje polažeš prisegu i određenu vjernost toj organizaciji, štićenju tajni te organizacije, članova te organizacije to je po meni skandalozno i ne znam što se ovdje radi. Ali nije to jedini problem našeg DORH-a, imamo mi i drugih problema. Imamo mi i Bajića koji je otišao u mirovinu, a onda je ovaj primljen i dalje ima određena primanja, pitanje koje beneficije koristi itd. Treba taj naš DORH dobro uzdrmati i ja im ne vjerujem previše ovaj zbog ovih par istraga protiv Plenkovićevih ministara tu će biti potrebno puno jedna, puno jedno …/Upadica: Vrijeme, hvala./… snažnije razvjetravanje i provjetravanje.
Hvala, nemate više replika, nemate više replika.
Gospođa Dalija Orešković će sada završno govorit u ime Kluba zastupnika Centra i GLAS-a.
Hvala.
Postavit ću jedno poslovničko pitanje. Može li se između prvog i drugom čitanja zakona u zakon staviti neke nove elemente, neke nove dijelove, neke nove odredbe ili se do drugog čitanja predlagatelj može držati samo onih odredbi koje su u prijedlog izmjena i dopuna sadržane već sada.
Naime, ukoliko ne možete dodati sve ono o čemu sam govorila tijekom rasprave, a tiče se problema na koji ukazali glavni državni odvjetnici u svojim izvješćima onda bi moj prijedlog bio da ovakav prijedlog izmjena i dopuna naprosto povučete i da predložite novi. A ujedno s obzirom da kvaliteta pravosuđa ne ovisi samo o procesnim zakonima, ovisi i onim materijalnim pravilima, ovisi i o uvjetima rada naših institucija kada baš govorimo o Državnom odvjetništvu molim vas da broj ljudi koji rade u sustavu pogotovo u USKOK-u 33 pravosudna djelatnika u USKOK-u je poražavajuća činjenica za državu koja je ovako natopljena evo korupcijom, a onda i svi ovi infrastrukturni problemi koji se tiču neadekvatnih zgrada i ostalih uvjeta pogotovo onih zgrada koje su oštećene u potresu moraju biti riješeni što prije.
Ministre to su zadaci koji su pred vama, ostalo vam je još 2 godine. Meni je žao što ste prve dvije potrošili na to da se ne napravi apsolutno ništa.
Hvala.
Da, gospođo Orešković ovo pitanje koje ste postavili ne može biti za ministra ali ja moram odgovoriti na to i preporučio bi vam, budući da pitanje stoji jel da i da je, da nije ovaj jasno do kraja, jedino je jasno da kada glasamo u prvom čitanju, kad čitamo, prvom čitanju kažemo da ćemo uzeti u obzir sve prijedloge ovog i onog ali međutim postavite pitanje Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav, oni će vam dati odgovor.
Gospođa Marija Jelković, Jelkovac, pardon, Klub zastupnika HDZ-a.
Hvala lijepo poštovani predsjedavajući.
Poštovani ministre, poštovani državni tajniče, evo posebno ministre zahvaljujem što ste danas ovdje s nama. Zaista danas raspravljamo o 2 procesna zakona koji su među najvažnijima za što bolje funkcioniranje u pravosuđu i mislim da ove novine koje su predložene i u ZPP-u i u ZKP-u nisu baš kozmetičke naravi kako je to danas ovdje od strane opozicije više puta moglo biti, mogli smo čuti. Nego one ipak iako se odnose na neke tehničke promjene koje će prije svega značiti ustvari sutra puno drugačiji izgled rasprave i vođenja samog postupka u sudnici i to će doprinijeti i kraćem trajanju rasprava i ubrzanju postupaka i sigurno će utjecati na ekonomičnost postupka. Mislim da je to ipak jedan iskorak u pravosuđu, u modernizaciji pravosuđa koji je značajan za hrvatsko pravosuđe u budućnosti i da to stoga nisu kozmetičke promjene.
Kada se ovdje govorilo i o tome koliko to košta, ja bih rekla, nije u penezima sve, nekad se stvarno mora zakoračiti i malo većim koracima, mislim da je sada upravo trenutak za to, budući NPOO u komponenti javna uprava, pravosuđe i državna imovina sadrži prijedloge projekata i reformi važnih za modernizaciju pravosuđa, mislim da sve ovo što je i sada predloženo, a što se na to odnosi je važno i da je upravo sada taj trenutak kad to trebamo napraviti i iskoristiti tu mogućnost jer pitanje je kad bismo u budućnosti, ako to ne napravimo sada, ponovno imali mogućnosti za to.
Ono što bih također, rekla, što se tiče ZKP-a, on je donesen 2008. g., iako ga još i sad možemo čuti da ga mnogi u pravosuđu nazivaju novi ZKP iako je on već prilično dugo u uporabi. On je ustvari u potpunosti stupio na snagu tek 1. rujna 2011. g., jednim dijelom odredbi je stupio na snagu 1. siječnja 2009., jedan dio odredbi je stupio na snagu 1. srpnja 2009., ali u potpunosti tek 1. rujna 2011. Ono što je značajno i zašto smo ustvari zbog ove tehničke modernizacije morali ići u promjene ZKP-a, to je ustvari intervencija u one odredbe koje se odnose zbog uvođenja e-komunikacije koje se odnose i na dostavu podnesaka i na sve ono što se tiče samog komuniciranja između stranaka u postupku.
Ono što je bitno da se uvodi obveza e-komuniciranja za javnopravna tijela, za odvjetnike i mislim da je to značajno. Što se tiče uvođenja tonskog zapisa, odnosno obveze tonskog zapisa rasprava, mislim da je to dobro, da će isto tako utjecati na skraćivanje vremena trajanja rasprava i isto tako, omogućiti strankama da što bolje prate postupak.
Ono što je tu važno da će sam predsjednik vijeća moći odlučiti o tome da se ti tonski zapisi prepisuju u onim situacijama kada on smatra da je to nužno i opravdano. Ja osobno smatram da u vremenu u kojem živimo, da je stvarno nužno ići u ove korake modernizacije i primjene ovih tehnoloških dostignuća kojima danas raspolažemo i u pravosuđu i zaista smatram da će sve to doprinijeti boljem i učinkovitijem pravosuđu.
Ono što bih na kraju samo se osvrnula, a vezano je na ono što je kolegica Orešković me praktički imenom prozvala kao predsjednicu Odbora za zakonodavstvo, poštovana kolegice, moram reći kao predsjednica Odbora, da smatram da Odbor u okviru svojih nadležnosti koje su propisane Poslovnikom zaista izvršava sve svoje obaveze, kao što će i dalje činiti i na vrijeme i savjesno, naše nadležnosti Odbora su one koje su propisane i mi se toga strogo držimo. Ja se zahvaljujem svim članovima Odbora koji prisustvuju sjednicama .../Upadica: Vrijeme./... i rade na sjednicama i mislim da ćemo tako i ubuduće raditi. .../Upadica: Hvala./...
Hvala.
Radimo naš posao svi zajedno. Hvala.
Zaključujem raspravu i glasat ćemo kada se steknu uvjeti. Zahvaljujem g. ministru i g. državnom tajniku.

9

  • Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, prvo čitanje, P.Z.E. br. 265
29.04.2022.
Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, prvo čitanje, P.Z.E. br. 265, predlagatelj je vlada, rasprava je zaključena.
Sukladno prijedlogu saborskih radnih tijela dajem na glasovanje sljedeći zaključak: „1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku i 2. Sve primjedbe i prijedlozi dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta konačnog prijedloga zakona.“ Molim glasujmo.
Utvrđujem da je glasovalo 127 zastupnica i zastupnika, 87 za, 36 suzdržanih i 4 protiv pa je donesen zaključak kako su ga predložila saborska radna tijela.
PDF