Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: X, sjednica: 11

PDF

8

  • Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku, prvo čitanje, P.Z.E. br. 264
28.04.2022.
Poštovane kolege jer kolegica nema pozdravljam vas. Prije nego što krenemo s radom samo da vas izvijestim da ćemo …/Upadica iz klupe se ne razumije/…Što? …/Upadica iz klupe se ne razumije/…. Ne znam. Samo da vas izvijestim dakle da je do sada podneseno ukupno 166 amandmana od čega 103 tijekom jučerašnje rasprave. Vlada neće stići se očitovati o tim amandmanima, pa nećemo onda o njima sutra glasovati. To su amandmani vezani za Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju i Konačni prijedlog zakona o Hrvatskoj zakladi za znanost. Tako da ćemo o tim amandmanima glasovati odnosno raspraviti i glasovati drugi put. To je to.
Danas krećemo sa:

- Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku, prvo čitanje, P.Z.E. br. 264.

Predlagatelj je vlada na temelju čl. 85. Ustava i čl. 172. Poslovnika HS-a.
Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na prvo čitanje zakona.
Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za pravosuđe, pa bih molio sada predstavnika predlagatelja poštovanog ministra pravosuđa i uprave Ivana Malenicu da predstavi konačni prijedlog navedenog zakona, izvolite.
Hvala lijepa poštovani predsjedniče HS, cijenjene zastupnice i zastupnici.
Pred vama su izmjene i dopune ZPP-a kojima će se parnični postupak ubrzati, pojednostaviti i modernizirati. Ove izmjene dio su paketa promjena na kojima radimo kako bi hrvatsko pravosuđe bilo učinkovito, a građani riješili svoje sporove u što kraćem roku.
Predloženim izmjenama zakona uvode se precizni rokovi za završetak postupak. Parnični postupak u prvom će stupnju se dovršiti u roku od 3.g., drugostupanjski sudovi o žalbama će odlučivati u roku kraćem od godinu dana. Sporovi male vrijednosti okončat će se u roku od godine dana, a žalbeni postupak za te će sporove trajati do 6 mjeseci.
Uvodi se rok za održavanje pripremnog ročišta i to pripremno ročište od sada će se morati održati u roku od 3 mjeseca od dana primitka odgovora na tužbu odnosno isteka roka za odgovor na tužbu. Nakon zaključenja pripremnog ročišta glavna rasprava morat će se održati najkasnije u roku od 6 mjeseci.
Vrhovni sud će odluku o prijedlogu za dopuštenje revizije donijeti u roku kraćem od 6 mjeseci od primitka prijedloga. Odluku o reviziji vrhovni sud bit će dužan donijeti u roku od 2.g. od dana primitka revizije.
Kada govorimo o sporovima male vrijednosti koji su također obuhvaćeni ovim izmjenama postupak u sporovima male vrijednosti u pravilu će biti pisani spor, te će se u tim postupcima ročišta moći održati samo u iznimnim propisanim situacijama, primjerice ako postoji potreba za saslušanjem svjedoka ili provođenjem vještačenja.
Sporovi male vrijednosti su sporovi do 10 tisuća kuna dok se sporovima male vrijednosti u trgovačkim postupcima smatraju sporovi do 50 tisuća kuna.
Kada govorimo o procesnom kalendaru uvodi se on u izmjene ovog ZPP dakle uvodi se plan upravljanja postupkom. Sudac će na prvom ročištu definirati hodogram aktivnosti u postupku osim ako na tom ročištu odmah zaključi prethodni postupak, te održi i zaključi glavnu raspravu. Plan će obuhvaćati sažetak spornih, činjeničnih i pravnih pitanja, popis dokaznih sredstava za utvrđivanje spornih činjenica, rok u kojem će se pribaviti dokazna sredstava koja treba pribaviti, rok za podnošenje pisanih očitovanja stranaka na navode protivne stranke, te datum i vrijeme održavanja ročišta za glavnu raspravu. Nakon što sudac definira plan upravljanja rasprave dat će strankama mogućnost da se očituju o tome.
Uvođenjem procesnog kalendara želi se potaknuti sudove da zauzmu jedan proaktivan pristup rješavanju svakog predmeta da već na prvom ročištu navedu sve relevantne činjenice i pravna pitanja koja će u nastavku procesa utvrđivati. Strankama će taj kalendar poslužiti da na jedan transparentan način vide tijek procesa i predvidivost daljnjih aktivnosti.
U izmjenama i dopunama ZPP-a uvodi se i obvezno tonsko snimanje svih ročišta. Prijepis tonske snimke s ročišta više nije obaveza dok će se zapisnik voditi samo o najbitnijim radnjama poduzetim na ročištu jer će sadržaj ostalih radnji na ročištu biti sadržan u tonskoj snimci. Time se značajno skratiti trajanje ročišta, posebice tijekom davanja izjava stranaka, te saslušanja svjedoka i vještaka. Osim toga rad suda će postati uvelike transparentniji i podložniji vanjskoj kontroli.
U parnični postupak uvodi se i novi institut odluka iznenađenja. Budući da se u dosadašnjoj pravnoj praksi događalo da se drugostupanjska odluka donosi na temelju različite pravne ocijene spora u odnosu na prvi stupanj, te da se u slučajevima preinačenja povređuju legitimna očekivanja stranaka, strankama u postupku omogućuje se da se izjasne o pravnim shvaćanjima suda o mjerodavnom pravu za bit stvari.
Uvođenjem novog čl. 367.a. načelo iz novoga st. 4. detaljnije je razrađeno kako se to pitanje, kad se to pitanje pojavi u postupku pred drugostupanjskim sudom. Ovom odredbom se pitanje odluka iznenađenja uređuje u skladu s aktualnim postulatima modernoga europskog procesnog prava.
Također se revidiraju odredbe o reviziji. Revizijski postupak od sada će se uvijek pokretati prijedlogom za dopuštenje revizije neovisno o vrsti spora. Na taj će način sve stranke koje su pokrenule revizijski postupak pravodobno znati ima li osnova za reviziju u njihovome sporu. Redefiniraju se i odredbe o oglednom postupku budući da su ogledni postupci izrazito bitni za ujednačavanje sudske prakse, a da se nerijetko tiču ostvarivanja kolektivnih prava propisuje se da se taj postupak može osim na prijedlog stranke pokrenuti na prijedlog stranaka i umješača. Kako bi se povećala pravna zaštita proširuje se i sastav vijeća vrhovnoga suda koji odlučuje u takvom postupku.
Također se izmjenama i dopunama ZPP-a detaljnije uređuje i održavanje ročišta na daljinu. O tome hoće li se održati ročište na daljinu odlučuje sud rješenjem protiv kojeg nije dopuštena žalba. Prije nego što donese odluku sud pribavlja očitovanje stranaka i drugih sudionika koji trebaju sudjelovati na ročištu koje će se održati na daljinu.
Sva ostala pitanja podržavanja održavanja ročišta na daljinu poput korištenja audiovizualnih uređaja, tehnološke platforme za komunikaciju na daljinu bit će propisana pravilnikom.
Također se uvodi pojam nezakonitog dokaza na način da se propisuje da se sudska odluka ne može temeljiti na nezakonitom dokazu odnosno dokazu pribavljenom na nezakonit način uz primjenu testa razmjernosti prilikom njihovoga ocjenjivanja.
Također se proširuje i krug odnosno proširuje se krug obveznika sudionika e-Komunikacije, obveznim sudionicima e-Komunikacije postaju radnici u sindikatu odnosno Udruzi poslodavaca kao punomoćenici kada zastupaju radnike odnosno poslodavci, zatim povjerenici u postupku stečaja potrošača, likvidatori, posebni skrbnici u obiteljskim stvarima te fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost u sporovima koje se tiču te djelatnosti.
Poštovane zastupnice i zastupnici ove predložene izmjene Zakona o parničnom postupku svakako su korak naprijed u jačanju povjerenja građana u pravosuđe jer ćemo njihovim usvajanjem omogućiti građanima da imaju breže digitalizirane postupke što će se u konačnici odraziti na efikasnost i učinkovitost samog pravosuđa.
Hvala.
Hvala i vama ministre.
Replicirati će prvo kolega Kujundžić.
Izvolite.
Hvala predsjedavajući.
Poštovani ministre.
Dakle, ubrzati i skratiti sudske postupke jest intencija i ovog, a i zakona koji ide iza ovog, međutim ono što nam ostaje pitanje jest hoćemo li to uistinu postići ukoliko imamo u vidu dvije činjenica, a prva od njih je da su sudski postupci u najvećoj mjeri definirani i opterećeni primjerice postupcima za naknadu štete čije su naknade definirane samim propisima vrhovnoga suda i gdje se a priori unaprijed dakle zna ishod spomenutog predmeta i s druge strane predmeti vezani za utvrđivanje prava vlasništva.
Ovim izmjenama oni nisu obuhvaćani što po tom pitanju planirate napraviti jer sudeći po terenu zapravo ove dvije stvari su one koje u najvećoj mjeri su dovele u situaciju da je pravosuđe zagušeno?
Hvala.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepa uvaženi zastupniče.
Dakle godišnje odnosno tijekom 2021.g. na hrvatskim sudovima je zaprimljeno milijun i 336 tisuća predmeta, to je zapravo 158.000 predmeta više nego 2020.g. Kada pogledamo broj riješenih predmeta, hrvatski sudovi su riješili u 2021.g. 98.000 predmeta više. Dakle, svjesni smo toga da postoji velik broj predmeta, da smo u samom vrhu zemalja EU po broju predmeta na 100.000 stanovnika.
Ove izmjene Zakona o parničnom postupku i Zakona o kaznenom postupku koje idu nakon ovoga dakle idu u tom smjeru prvo da i parnični i kazneni postupak ubrzaju, učine ga efikasnim, modernijim što će se u konačnici odraziti na povećanje riješenih broja predmeta.
Slažem se da postoje određeni specifični postupci koji zagušuju sudove, međutim do kraja godine očekuju nas i Zakon o mirenju i Zakon o izvanparničnom postupku preko kojeg ćemo pokušat rasteretit sudove i smanjiti broj predmeta upravo kakve vi spominjete na sudovima.
Hvala.
Hvala.
Kolegice Orešković izvolite.
Zahvaljujem.
Poštovani ministre, htjela bih da mi vrlo jasno odgovorite na pitanje u kojoj mjeri ste prilikom izrade ovih izmjena i dopuna uključili same suce, koje suce i koji broj dakle koliko su oni koji će primjenjivati ove procesne odredbe bili uključeni u kreiranje njihovog sadržaja?
A drugo pitanje, većina zakona se nekako fokusira na upotrebu novih informatičkih alata tonskih snimki i ostalih novotarija koje ja podržavam, ali me zanima koliko ste osigurali njihovu provedivost u praksi i zanima me što se tiče kvalitete suđenja najvažnije da imamo ujednačenu sudsku praksu, što ste poduzeli da se uspostavi javno dostupna, dakle građanima dostupna lako pregledna baza podataka sudskih odluka koja je pretraživa po ključnim kategorijama?
Hvala.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepa uvažena zastupnice.
Dakle, kada govorimo o uključenosti pravosudnih dužnosnika ili sudaca i državnih odvjetnika dakle u svim radnim skupinama koje su u Ministarstvu pravosuđa i uprave koje se održavaju za izmjene određenih propisa uvijek su uključeni predstavnici sudbene vlasti. Konkretno evo ako govorimo o Zakonu o parničnom postupku član radne skupine bio je sudac Katić, dakle sudac vrhovnoga suda, ali osim njega bili su tu i suci nižih sudova, bili su i predstavnici državnog odvjetništva.
Dakle, ove izmjene koje imamo danas Zakon o parničnom postupku, Zakon o kaznenom postupku radimo prije svega za učinkovito i efikasnije pravosuđe. Pravosuđe ovisi o državnim odvjetnicima, pravosuđe ovisi o sucima koji primjenjuju propise i oni su u tome uključeni u svim aktivnostima. Naravno postoji dijalog i sa Udrugom hrvatskih sudaca.
Što se tiče ostalih stvari, dakle Nacionalni plan razvoja pravosuđa vrijedi odnosno težak je milijardu i 800 milijuna kuna, dakle nakon donošenja ovog zakona …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… ide pravilnik i uložit će se određena sredstva naravno tonsko snimanje.
Hvala lijepa.
Kolegice Opačak Bilić izvolite.
Hvala lijepo.
Poštovani ministre.
Evo nije prvi puta da slušamo o ubrzanju postupaka i o povećanju učinkovitosti pravosuđa i uvodimo sad naravno i ove rokove i za održavanje pripremnog ročišta i za glavnu raspravu. Ja se nadam i vjerujem da će to ovog puta biti učinkovito, no glavno pitanje ostaje što je sa svim dosadašnjim predmetima? I sami ste rekli da je preveliki broj predmeta, da smo pri vrhu općenito u Europi koliko predmeta imamo.
No pitanje vama je, rekli ste da ročište na daljinu određuje sud i na njega nema pravo žalbe. Što će biti u slučajevima recimo malo starijeg građanstva ili onih koji možda nisu elektronički bliski tehnologiji i slični slučajevi?
Hvala.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepa uvažena zastupnice.
Kada govorimo o primjeni nove tehnologije, pogotovo evo ročište na daljinu taj institut uveden je u parnični postupak još 2019.g. i ne znajući zapravo da će nam se dogoditi situacija sa panedmijom covida-19 gdje bi mogli iskoristiti taj institut. I to se zapravo i dogodilo da smo ne predvidjeli, ali omogućili da uslijed pojave pandemije se može koristiti i taj institut ročišta na daljinu i da pravosudna tijela mogu neometano raditi, što se u konačnici vidi i na broju predmeta koji su zaprimljeni i riješeni u ovim pandemijskim godinama.
Mi sada kroz izmjene ZPP-a detaljnije propisujemo sam institut ročišta na daljinu, no svakako sam institut ročišta na daljinu bi trebalo uzeti u kontekst prava na pristup sudu, tako da jednostavno postoje postupci u kojima stranke imaju svoje zastupnike, u kojima zastupnici su obveznici e-komunikacije gdje je zapravo ročište na daljinu se može održati i bez pristupa same stranke. Tamo gdje se ne može tu ćemo dakle tu suci zapravo moraju ovaj omogućiti strankama pristup. Hvala.
Hvala vam lijepa.
Žele li izvjestitelji odbora uzeti riječ? Ne.
Hvala ministre, možete se vratiti na svoje mjesto.
Sada će nakon što otvorim raspravu prvi govorit u ime Kluba zastupnika Mosta poštovani kolega Kujundžić, izvolite.
Hvala predsjedavajući, poštovani g. Bukarica, poštovani ministre, poštovani g. Salapiću i troje kolega i kolegica, četvero, petero zastupnika.
Dakle, ono s čim bi se složio u vašem izlaganju jest da kronični problem hrvatskog pravosuđa definitivno nisu suci. Ukoliko uzmemo našu Hrvatsku i kompariramo je sa aktualnom Finskom u prethodnim danima vidjet ćemo da jedan sudac u Hrvatskoj na razini godine dana riješi oko 300 predmeta, dok u Finskoj jedan sudac na razini godine dana riješi 66 predmeta. Isto tako 60 sudaca na drugostupanjskom sudu plus 60 savjetnika u Finskoj na razini godine dana riješe negdje oko 4 tisuće predmeta dok u Hrvatskoj, konkretno na Županijskom sudu u Zagrebu 40 sudaca riješi nevjerojatnih 16 tisuća predmeta godišnje. Dakle možemo se složiti da ključ problema hrvatskog dakle pravosuđa poglavito ovdje ako pričamo o građanskom odjelu i ZPP-u definitivno na prvome mjestu nisu suci.
Ono o čemu ću progovoriti, a i vi ste mi dali djelomičan odgovor jest da ćete u narednome paketu zakona eliminirati sve ono što se pokazuje zapravo kao rak rana hrvatskog pravosuđa.
U svojoj replici sam vas pitao dakle ili pripomenuo dvije stvari, znam da Općinski sud u Makarskoj je pretrpan, pretrpan predmetima dakle iz domene utvrđivanja vlasništva, što se može vrlo lako riješiti dakle prebacivanjem određenih ovlasti na državnog odvjetnika koji će ad hoc na licu mjesta dakle donijeti određenu presudu u korist određene stranke na čijoj su strani sve relevantne činjenice, a onda samim time sve takve postupke odmaknuti od hrvatskog pravosuđa.
Ono što također je jedan ogroman problem kad pričamo o pretrpanosti hrvatskih sudova gdje onda određeni predmeti izrazito važni i izrazito bitni za življenje svakoga od nas ne mogu doći na red jesu zapravo parnice iz naknade štete, trzajna ozljeda vrata, sad ovdje ne bih ulazio u makinacije koje rade osiguravateljske kuće prikazujući dakle određene iznose kao troškove poslovanja itd., itd.. Ako se a priori zna ishod određenog slučaja samim time nema nikakve potrebe da se saziva nekoliko ročišta, sudski vještaci, sve se to uredno plati, a predmeti koji se uistinu trebaju riješiti stoje negdje po strani. Ja vjerujem da će sve to biti sastavni dio tog paketa o kojem pričate.
Ono na što bih danas zapravo skrenuo svoju, evo svoj govor jest ono što se direktno tiče ZPP-a, a u ovim izmjenama dakle nije spomenuto, a to je problem dostave, problem dostave koji, gdje u praksi razno raznih odvjetnika di još i danas u ladicama stoje predmeti iz 2013. i 2014., dakle ne želim ovdje biti niti populističan, niti ovdje želim biti netko ko gađa drvljem i kamenjem na bilo koga, želim pričati o onome što je fakt, o onome što je činjenica, a činjenica je da u ladicama još uvijek iz 2013. i 2014. dakle stoje predmeti zbog problema dostave. Ako živimo, a živimo u vremenu digitalizacije, ako je Europa i europske direktive su nas u jednoj velikoj mjeri dakle prisilile da idemo u ove čini mi se devete izmjene nejasno mi ostaje iz kojeg razloga još uvijek bi naš poštar trebao nositi doma nekome pozivnice, pa ga ne nađe doma, pa ih vrati, pa ih netko ne želi primiti, ako imamo vrlo jednostavnu situaciju. Moja pokojna baka je imala svoj mobilni uređaj na kojeg je znala i napisati poruku i odaslati poruku.
Zar je problem napraviti jedan jedinstveni registar mobilnih uređaja na kojeg će netko dobiti poziv, to je jedan od modela koji mi pada na pamet. I samim time nećemo doći u situaciju da netko nije primio, da je netko vratio određeni poziv itd. itd..
Zar je problem napraviti određeni korisnički pretinac, pa preko e-pozivnice poslati nekome dakle poziv i biti svjestan da smo odradili dakle sa zakonodavne strane i strane suda sve ono što smo trebali, pa mi se živo fućka je li to netko pročitao ili nije.
Dakle, osnovni i jedini model kako bi se parnični postupak mogao ubrzati je rješenje problema dostave, kako bi se olakšao dakle sami proces osobne dostave u parničnim postupcima, te modela koji bi štitio eventualne zlouporabe prednjeg sustava, a što je nesporno i lako rješivo kroz institut ponavljanja postupka koji institut kao izvanredni pravni lijek kvalitetno funkcionira i u sadašnjem dakle uređenju.
Sami prijedlog ovog zakona u svojim ocjenama navodi sve ono što sam spomenuo digitalizaciju, a onda s druge strane u praksi ne nudimo ovim izmjenama rješenja sukladna toj digitalizaciji.
Ako pričamo i o uvođenju tonskog snimanja i ograničavanja roka trajanja određenih postupaka i ostalih usudio bih se reći umotvorina iz europskih direktiva bojim se da će i one biti pucanje u prazno, a obrazložit ću vam zašto, daj Bože da sam u krivu. Domišljati sudac koji je u kategoriji nekoga tko nije radnik, a takvih ima svagdje, takvih ima i u kući kad treba počistit stol, takvih ima gdje god se okrenemo u svakom sustavu, ali ako uzmemo za primjer takvog, jednog takvog on će vrlo lako kompenzirati i zaobići ovaj način snimanja samih postupaka i ograničavanja roka trajanja na način da vuk bude sit i ovca cijela. Ja vam ovo govorim da ukoliko imate prostora, a i sigurno vam je to struka pa ćete puno bolje netko od vladajućih ukomponirati u određeni oblik amandmana kako bi ovaj kakav takav ZPP bio ipriuba bolji ako ćemo slušati one koji se s ovima susreću svaki dan. Dakle, da se vratim tom predmetu, prethodno navedenom primjeru. Dakle, npr. je li ikome od zakonodavaca pada napamet da sudac koji ne radi ništa, ispuni famoznu normu bez bilo kakve muke. Dakle, da ništa ne radi ispunit će svoju sudsku kvotu unatoč tome što ćemo imati snimanje i što ćemo imati ograničen rok trajanja postupka. Kako? Pa svojim neradom on može u navodnicima isprovocirati sudionike u postupku jer to brate traje, a nekome treba određeni predmet riješiti da bi određene druge stvari tim rješavanjem čovjek u svom životu mogao riješiti. Dakle, provocirajući sudionike u postupku, uglavnom tužitelja jer je njemu nužan završetak postupka, tužitelj može zbog nerada suca povući tužbu i podnijeti drugu što ima pravo i moliti Boga da mu računalo ne dodijeli, da mu računalo dodijeli nekoga drugoga, a ne opet tog istog. I ako uspije super, ako ne, povuče opet tužbu i opet isti postupak. A sudac neradnik za ovakvo povlačenje po važećim propisima za svako povlačenje tužbe bude honoriran sa određenim bodovnim učinkom te na kraju više njegova 3 povlačenja tužbe u predmetima u kojima nije prstima mrdnuo donose više bodova od jednog riješenog predmeta suca koji je morao provoditi ročišta, očevide, saslušati svjedoke. I još kao kad neradnik dođeš u manjim sredinama na takav glas onda ti svi povlače tužbe čim ih je sustav dodijelio tom sucu i nakupi čovjek bodova kao da je najveći radnik u ovom sustavu. Složit ćemo se da to totalni apsurd. I složit ćemo se da za ovakve definitivno će vam trebati određeni mehanizam kontrole.
Sve ovo, a nadam se da će biti prilike i u pojedinačnoj, dakle ne bih volio da me netko shvati, unatoč tome što je to najlakše uzet drvlje i kamenje i sasut, cilj svega ovoga ovdje i svih nas ovdje je pokušati učinit stanje boljim. Na tom tragu i u tom smislu bih molio, a bolje to znate od mene, da ove određene stvari …/Upadica: Hvala vam./… ukoliko su točne inkorporirate.
Hvala vam.
Javio se sada ponovo ministar Malenica, ima pravo na 5 minutno izlaganje.
Izvolite.
Hvala lijepa.
Pa evo poštovani predsjedniče i uvaženi zastupniče teško je u odgovoru na repliku bilo pojasniti sve što Ministarstvo pravosuđa i uprave radi. Međutim, tu ste u vašem izlaganju istaknuli neke stvari koje traže određene reakcije. Prije svega pitanje sudske dostave, dakle dobro ste primijetili da ovim izmjenama Zakona o parničnom postupku nije obuhvaćen pitanje dostave iz razloga što je trenutačno u Ministarstvu pravosuđa i uprave formirana radna skupina koja aktivno radi na tome da se donese jedinstveni propis koji će urediti sudsku dostavu. Dakle, imamo sada parnični postupak, kazneni postupak i određene postupke koje svaki za sebe uređuju pitanje sudske dostave. Dakle, mi ćemo sad donijeti jedan jedinstveni zakon koji će urediti sudsku dostavu. Zvat će se Zakon o sudskoj dostavi i samim time on će inkorporirati u sebe i ove sve procese i modernizaciju odnosno digitalizacije procesa dostave. Dakle, tu se razvija i projekt e-delivery zajedno sa Hrvatskom poštom gdje ćemo imati digitalnu dostavnicu odnosno digitalnu povratnicu. Istaknuli ste ovaj dio koji se odnosi na sustav e-građani da li postoji mogućnost da ako imamo i sada već aplikaciju ili platformu e-komunikacije gdje se građani mogu prijaviti, mogu u korisnički pretinac sustava e-građana dobiti sudska, sudska pismena.
Što se tiče ostalih stvari istaknuo bih i ono što je bitno i u Zakonu o parničnom postupku odnosno izmjenama to su sporovi male vrijednosti koji su u pravilu sada pisanim putem, to će svakako rasteretiti sudove odnosno skratiti same postupke, no istaknuo bih i Zakon o mirenju kojeg planiramo do kraja godine i Zakon o izvanparničnom postupku koji nije donese još od 1934. godine. I zapravo kroz institut mirenja koji nije zaživio onako kako je pretpostavljam zakonodavac htio kada je donosio taj zakon, pokušat ćemo dakle određene postupke riješiti prije dolaska na sud. A isto tako kroz Zakon o izvanparničnom postupku, dakle dio postupaka modernizirati i razriješiti ih na puno efikasniji i efikasniji način.
Također kada ste spomenuli normu, okvirna mjerila i ono zapravo što mi i učinili krajem protekle godine, prošle godine gdje smo donijeli nova okvirna mjerila koja su svakako će dovesti do toga da suci odnosno na kraju godine imamo više riješenih predmeta nego što smo imali proteklih godina, da zapravo suci rješavaju više predmeta godišnje odnosno da se prati njihovo izvršavanje. Dakle, dosada je ispunjavanje norme bilo i 80% norme, no novim okvirnim mjerilima dakle suci će i Zakonom o parničnom postupku, dakle suci će morati ispuniti 100% norme da bi 100%-tnih okvirnih mjerila da bi mogli se smatrati da je norma ispunjena.
Mi od prošle godine provodimo i akcijske planove, dakle Akcijski plan za učinkovito pravosuđe gdje na kvartalnoj razini pratimo svaki sud, pratimo svakoga suca i u kvartalno razgovaramo sa svim predsjednicima sudova individualno gdje zapravo ukazujemo na određene probleme koje vidimo kroz sustav e-Spis, dakle digitalizacija je omogućila da se kroz sustav e-Spis prati efikasnost i učinkovitost svakog suda i svakog suca i da kroz taj sustav možemo utjecati na to da pojedini sudovi odnosno pojedini suci budu učinkoviti odnosno da ispunjavaju okvirna mjerila.
Što se tiče još nekakvih aktivnosti dakle istaknuo bih i Zakon o zemljišnim knjigama koji bi ubrzao trebao doći ovdje u sabor koji svakako ide za tim da se ubrzaju postupci vezani za zemljišne knjige, pogotovo i postupci obnove zemljišnih knjiga. Dakle područje zemljišnih knjiga nam je izrazito bitno i važno i za poduzetničku aktivnost, a i za sve ostalo, tako da to je isto jedan od bitnih i važnih zakona i propisa koje mi pripremamo.
I kada pogledate plan zakonodavnih aktivnosti u 2022.g. gdje je otprilike 50 propisa, 50 zakona koji će ovdje doći u HS, nešto je u drugom čitanju, nešto je manji dio je usklađen za EU, dakle možete vidjeti taj nekakav mozaik koji mi slažemo kroz izmjene tih zakona.
Ja se mogu u određenom dijelu složiti i reći da nije dobra nekakva hiper normizacija, ali kada uočite neke probleme u praksi morate ih rješavati i zapravo kroz izmjene tih zakona, ali i kroz NPOO i Višegodišnji financijski okvir koji se priprema. Dakle, imamo dobre temelje da pravosuđe u budućnosti bude efikasno, učinkovito i da vratimo polako povjerenje građana u pravosuđe.
Hvala.
Imate dvije replike ministre. Prva je na redu kolegica Orešković.
Izvolite.
Hvala.
Uvaženi ministre.
Mislim da kod svakog propisa kvaliteta odredbi ovisi o uključivosti u njihovo kreiranje onih koji o nekoj materiji ponajviše znaju, pa tako to vrijedi i za ovaj konkretni zakon.
Kada sam vas pitala tko su bili predstavnici sudbene vlasti, meni je jasno da ste vi u radnu skupinu pozvali predsjednike sudova i tu i tamo kojeg drugog suca, ali me zanima koliko ste proširili bazu, koliko ste si dali truda da od 1700 i nešto sudaca koliko ih Hrvatska ima dobijete što više imputa o tome što se uistinu događa u sudnicama.
Dakle, ono čega je mene strah jer se načelno ne protivim ovim tehničkim poboljšanjima i upotrebe informatičkih alata, koliko ovog trena postoji spremnost naših sudaca, dakle koji će to provoditi u najboljoj mogućoj vjeri i volji da doista se drže onoga što ovdje piše? Jeste li ih uopće pitali …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… kako bi norma i propis trebao glasiti?
Izvolite odgovor.
Hvala lijepa uvažena zastupnice.
Dakle, i sami znate da radna skupina ima ograničen broj članova, dakle mogu vam poslije i dostaviti tko su osim suca Katića bili članovi, a bili su i članovi županijskog suda i sudaca općinskog suda, dakle pokrili smo tu sve razine sudstva.
Postoji institut javnog savjetovanja, vi pretpostavljam da ste pogledali komentare na javnom savjetovanju gdje jako veliki broj sudaca se javio, predsjednika sudova i ostalih dionika u tom pravosuđu odnosno i Udruge hrvatskih sudaca. Mi sljedeći tjedan imamo i razgovor sa Udrugom hrvatskih sudaca kojeg držimo kao partnera u ovome.
Mislim suci su nam važni i bitni jer bez njih ne možemo provesti niti jedan propis, tako da tu se slažemo da postoji nekakav dijalog, dobar dijalog što se mene osobno tiče jer zapravo sutra sve ovisi o tome kako će suci primjenjivati. Tako da oni su uključeni i kroz javno savjetovanje, uzeli smo u obzir nekakve njihove prijedloge i naravno između dva čitanja i dalje ćemo razgovarat, konkretno evo u četvrtak sa Udrugom hrvatskih sudaca.
Hvala.
Druga replika kolega Sačić izvolite.
Poštovani ministre.
Svakako vrlo važna je također odredba u prijelaznim sadržajima koji se odnose primjena postojećih odnosno predloženih zakonskih rješenja na postojeće stanje građanske parnice u građanskim trgovačkim sporovima i tu ste stavili određenu odredbu da sve što je starije odnosno do 2013. da će se u određenim aspektima poboljšavat, to je vrlo dobro. To treba dobro precizirat jer tu može doć do doista velikih šumova, primjerice osobno sam imao priliku prije nekoliko dana knjižica vozila je ukinuta 2013.g., međutim ja sam je igrom slučaja negdje izgubio 2008. i sad sam trebao izgubiti vremena, prostora da dobijem potvrdu od MUP-a da sam izgubio nešto što uopće ne vrijedi. To su sulude stvari, to je teror birokratiziranja.
Hvala vam. Izvolite odgovor.
Hvala lijepa uvaženi zastupniče.
Dakle, Zakon o parničnom postupku jedan od dva najvažnija procesna zakona u RH i svakako su prijelazne i završne odredbe što se tiče ovih izmjena i dopuna izrazito bitne i važne zbog velikog broja parničnih postupaka koji se trenutačno vode na hrvatskim sudovima i zato smo i pristupili ozbiljnom razmatranju kako ćemo urediti prijelazne i završne odredbe. Smatram osobno da smo ih jako kvalitetno i dobro uredili, dakle primjenjuje se važeći propis do okončanja izuzev postupaka same revizije.
No naravno imamo sada vremena između dva čitanja, naravno i nakon stupanja na snagu ovih izmjena i dopuna Zakona o parničnom postupku tu svakako ćemo ići za tim da Pravosudna akademija bude ta koja će pripremiti suce da što kvalitetnije primjenjuju ovaj propis.
Hvala.
Hvala i vama ministre.
Idemo sada dalje sa raspravom, u ime Kluba zastupnika Centra i GLAS-a govorit će poštovana kolegica Orešković.
Izvolite.
Hvala predsjedavatelju.
Uistinu je motivirajuće pričati o tome kako ćemo unaprijediti naše pravosuđe koje eto grca pod teretom snažnog nepovjerenja građana kada je u sabornici svega pet saborskih zastupnika. Toliko o tome i o svima nama.
Što se tiče samog zakona, on je naprosto jedan tehnički propis, tehnički koji ni na koji način ne zadire u arhitekturu pravosuđa, a mi ako želimo naprijed ako želimo poboljšanje onda treba zadirati upravo u tu arhitekturu. To su one suštinske reforme i promjene od kojih ova vlada bježi kao mačka odnosno oko njih okoliša kao mačka oko vruće kaše.
Kad kažem arhitektura i kad govorim o tome koje su možda tri ključne mjere, tri ključna koraka koja bi trebalo poduzeti prvi je uspostavljanje jače kontrole nad radom samih sudaca. Te kontrole danas de facto uopće nema, dakle prva stvar s kojom bi se država trebala pozabaviti struktura DSV-a. To je danas tijelo koje je sastavljeno od 11 članova, među njima imamo i dva saborska zastupnika, imamo i ljude iz akademske zajednice, međutim nitko od njih ne obavlja te poslove u smislu profesionalnog i stalnog angažmana i zato imamo situacije da su provjere imovinskih kartica puka forma, a na samoj razini zakona koji definira što ta provjera zapravo sadrži riječ je o provjeri forme, a ne suštine i izbora načina zakonitosti načina stjecanja imovine. Mislim da je i novi Zakon o DSV-u također negdje u pripremi, ali ponovno njime se ne zadire u ništa suštinski bitno, dakle nama treba DSV koje je formirano kao jedna stalna institucija kao što smo svojevremeno 2011. napravili promjenu Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa koje je do 2011. bilo ad hoc tijelo u jednu profesionalnu stalnu strukturiranu državnu instituciju. E to treba napraviti i sa DSV-om i iz sastava članova maknuti one kojima tamo nije mjesto, a to su prije svega saborski zastupnici. Saborski zastupnici ne mogu jer nemaju ta potrebna specifična znanja ne mogu provjeravati imovinske kartice sudaca i ne mogu odlučivati o njihovoj stegovnoj odgovornosti, niti bi se trebali uplitati u postupke izbora, imenovanja, napredovanja i smjene, dakle to je prvi temelj i prvi stup. A drugi stup je kontrola nad transparentnošću samih sudskih odluka pri tome ne mislim na kontrolu koju provodi viša instanca, tu mislim na kontrolu koju provode sami građani jer uz dužno poštovanjem predloženim izmjenama od kojih mislim da neke imaju dobar potencijal, ali oni su naprosto prihvaćanje stoljeća u kojem živimo. Ovi digitalni alati koje mi sada uvodimo u sam proces i postupak sudovanja nisu nešto što fundamentalno mijenja kvalitetu sudskih odluka. To je isto kao da kažete da ako uvedete računala i tablete u škole i u obrazovni proces da će se promijeniti kvaliteta samog nastavnog sata. Neće, nastavni sat i kvaliteta onoga što učitelj prenosi učenicima ovisi o kvaliteti nastavnika. Tako će i kvaliteta sudske odluke prvenstveno ovisiti o kvaliteti samog suca, o kvaliteti materijalnih pravila po kojima sudac sudi, a sve ostalo su samo pomoćna tehnička sredstva.
E sad ovo što smo sada tu otprilike zacrtali su recimo tehnička sredstva na dobrom putu međutim nedostaje onaj ključni. Dakle, postoji jedna stara, stara izreka koja kaže da pravda vrijedi ne samo ako je izvršena i provedena nego mora biti vidljivo da je ona provediva i tu je taj element nepovjerenja naših građana jer imaju dojam koji je nažalost vrlo često i točan da se u istovjetnim situacijama na razini različitih sudova donose dijametralno suprotne odluke i taj problem nismo uspjeli riješiti kroz žalbene postupke, pa čak ni na razini revizija, a imali smo situacije da su različiti županijski sudovi vrlo često donosili sasvim suprotne odluke. O tome imamo puno informacija kroz izvješća sudbene vlasti odnosno kroz izvješća predsjednika vrhovnog suda.
Kako bismo riješili taj problem, kako bismo i samim sucima olakšali da budu ujednačeniji važno je uvesti transparentnost sudskih odluka na način da ih mogu kontrolirati sami građani. Pouzdanost suđenja će ujedno smanjiti i broj sudskih postupaka koji se otvaraju i pokreću jer će svatko iole racionalan moći zaključiti što ga u sudskom postupku očekuje, pa taman to bile i naknade štete. Ako netko zna otprilike je li njegov tužbeni zahtjev utemeljen, ako zna da otprilike može dobiti ne znam između 30 do 50 tisuća kuna onda će sam procijeniti isplati li mu se uopće sudovati, pa plaćati odvjetnike ili će posegnuti za nekakvim postupkom mirenja u kojem će se u nagodbi netko držati tih okvira i parametara koji su javno dostupni putem takve jedne baze podataka.
Dakle, ja ne znam koliko smo mi puta za ovom govornicom, pa i od strane predstavnika vlade čuli riječ digitalizacija. Cijela Strategija razvoja RH, NPOO, kojeg god hoćete strateškog dokumenta sadrži tu famoznu riječ digitalizacije, a niti u jednom od ključnih procesa mi digitalizaciju nismo uspostavili, nismo uspostavili primjerice javno dostupan registar državne imovine, nismo uspostavili javno dostupan registar svih poslovnih odnosa koji su sklopljeni sa tijelima javne vlasti, a ako pričamo o ovom konkretnom zakonu ono što nedostaje nedostaje jasan plan i jasan hodogram provedbe uspostave baze podataka sudskih, sudskih odluka. Ta baza podataka će biti tim, tim više važnija što sada uvodimo i te nekakve doista novotarije reći ću to tako putem tonskog snimanja sudskih rasprava. Kako ćemo kontrolirati procese? U tonskim snimkama pisat će jedno i netko tko sluša primjerice iskaz svjedoka ili vještaka na temelju preslušavanja snimke steći će jedan dojam, a u zapisniku će pisati nešto možda sasvim drugo, ne nužno činjenično netočno, ali dovoljno skraćeno, dovoljno osakaćeno da ostavlja jedan sasvim, sasvim drugačiji dojam. A što će pisati u sudskoj odluci to ćemo tek vidjeti. I koliko će ta sudska odluka doprinijeti tome da možemo kontrolirati je li primjerice sud u Splitu, Dubrovniku i Osijeku u jednoj tipiziranoj parnici naknade štete imao ista mjerila i iste standarde.
I za kraj treći stup koji mislim da bi napravio veliki korak u nekakvoj ravnoteži moći unutar samog sustava je pitanje tko upravlja nad sustavom e-spisa. Meni se čini da je predsjednik Vrhovnog suda kada je ovdje u Hrvatskom saboru obrazlagao svoj program bio u pravu kada je rekao da nije baš primjereno da sustav e-spisa vodi FINA. Nominalno je vlasnik programa Ministarstvo pravosuđa ali i to je jedan alat poprilično moćan u kojem izvršna vlast drži ključeve i to bitne, bitne upravljačke ključeve nad sudbenom vlasti. Prepustimo mi sustav e-spisa samim sucima, uvedimo nove modalitete da i sami suci lakše pretražuju sudsku praksu, ali istovremeno da mogu u tom sustavu davati i svoje komentare tad kad neposredno primijete na nekom propisu kako on djeluje u praksi.
I za kraj ajmo početi uvažavati ono što sami suci o bilo kojem propisu imamo za reći. Mi često pravosuđe ogađujemo, a da one na koje to sve skupa odnosi najmanje pitamo u praksi. Nije isto biti predsjednik nekog suda ili biti običan sudac koji je zatrpan sa svojim spisima i dane i noći provodi u svojoj sudnici, a vjerovali ili ne i takvih sudaca ima. Takve suce nećete naći po medijima, nećete ih naći u tv emisijama i gostovanjima, nećete ih naći na kavama sa visokopozicioniranim HDZ-ovim dužnosnicima, a upravo ti suci bi imali najviše toga za reći.
Hvala.
Sada će u ime Kluba zastupnika Socijaldemokrata govoriti poštovana kolegica Romana Nikolić.
Izvolite.
Zahvaljujem predsjedniče sabora.
Poštovani ministre i državni tajniče, kolegice i kolege zastupnici, Zakon o parničnom postupku u zadnjih nekoliko izmjena mijenjan je sa ciljem prevladavanja uočenih problema u njegovoj primjeni i u cilju što efikasnije građansko pravne zaštite posebice za funkcionalizacijom, ubrzanjem i smanjenjem troškova parničnog postupka. I ovim izmjenama i dopunama cilj je daljnje unapređivanja građansko pravne zaštite te usklađivanje sa propisima EU. Suočeni sa izvanrednim okolnostima koje je prouzročila kriza uzrokovanom pandemijom Covida i promjenom okolnosti i načina na koji je čitav svijet morao prilagoditi se novonastalim okolnostima postaje imperativ digitalizacija pravosuđa sa ciljem osiguravanja efikasnog parničnog postupka. Kroz digitalizaciju postupka smanjit će se broj neriješenih predmeta pri sudovima u RH, ali potrebno je predvidjeti i moguće zamke kroz pojedina digitalna postupanja koja mogu dovesti do povrede prava na pravični postupak.
Nadalje, unatoč nastojanju zakonodavca da ubrza sudske postupke upitno je koliko će još vremena proći do ostvarenja toga cilja. Naime, potrebno je napustiti papirnatu formu sudskih spisa te uvesti rokove za suce, a sve to iziskuje i prilagodbu i vrijeme. Kroz, kod uvođenja tonskoga snimanja rasprava u parničnom postupku, da bi takvo rješenje funkcioniralo potrebno je u potpunosti opremiti sudove i to na svim razinama, ali i omogućiti strankama da imaju mogućnost koristiti te snimke. Pri tom treba istaknuti da sve to iziskuje dodatna novčana sredstva i pripremu sudaca, odvjetnika i stranaka. Prilikom održavanja ročišta na daljinu što se predlaže ovim izmjenama i dopuna potrebno je voditi računa da sve stranke nemaju tehničke mogućnosti sudjelovanja u raspravi na daljinu odnosno mora se osigurati da sve stranke imaju jednak pristup sudu.
Novost koju možemo pozdraviti, a za koju zakonodavac navodi da je i cilj izmjena i dopuna ZPP-a osuvremenjivanje parničkog postupka u cjelini što se ogleda i u sprječavanju odluka iznenađenja odnosno odluka preinačenih po žalbi na temelju nove pravne ocjene spora koja je bitno različita od pravne ocjene o kojoj se u postupku raspravljalo i koju savjesna i brižljiva stranka nije mogla razumno predvidjeti.
Zaključno, iako je namjera i cilj ovih izmjena i dopuna ZPP-a ubrzanje sudskih postupaka s obzirom da je potrebno provesti čitav niz dodatnih i pripremnih prilagodbi to ubrzanje sigurno se neće dogoditi narednih 5 ili više godina. Uz to budući da prvobitni zakon već ima brojne izmjene i dopune, a uzimajući u obzir i izvješće Odbora za zakonodavstvo u kojem je čitav niz primjedbi na ovaj prijedlog zakona, radi pravne sigurnosti Klub zastupnika Socijaldemokrati smatra da je potrebno pristupiti izradi novoga zakona.
Zahvaljujem.
Sada će u ime, sada će u ime Kluba zastupnika Hrvatskih suverenista govoriti poštovani kolega Željko Sačić.
Izvolite.
Poštovani predsjedniče, kolegice i kolege, ministre, državni tajniče, hrvatska javnosti, mi kao Klub Hrvatskih suverenista smo više puta ukazivali naravno na potrebu činjenja svega što je u našoj moći posebno u ovoj sabornici da se reformira hrvatsko pravosuđe, da se poduzmu određene mjere prije svega na materijalno tehničkom osuvremenjivanju, kadrovskom ekipiranju, na svemu onom što nam nude suvremene tehnike, metode za što bolje, što učinkovitije i što brže suđenje jer samo brza pravda, dobra je učinkovita je pravda. Naravno utemeljena, provjerena na svim instancama. Ovaj iskorak koji ste sada učinili sa ovim prijedlogom na poticaj europske uredbe Europskog parlamenta i Vijeća, posebno nakon ove stravične godine potresa gdje se osigurao novac iz tog programa potpore od strane EU je moguće zadnji čas i sada su osigurana financijska sredstva ne samo da se pokrpaju krovovi da nam sudovi ne prokišnjavaju, sudišta, da se kompletiraju opreme, tehnička pitanja, informatizacija nego da se digitalizira, da se zapravo u jednom suvremenoj civilizacijskoj razini omogući da nam sudovi sude u uvjetima kako to moderno vrijeme donosi i kako to zapravo svi očekujemo. I na taj način taj proces ti svi sve te silne frustracije o stotinama tisuća predmeta koje imamo nagomilane proteklih godina po ovim rješenjem će se zasigurno ubrzati i krenut ćemo s mrtve točke.
I to je za pohvalu, to je za pohvalu osobito radne skupine koja se bavila ovim prijedlozima noveliranja Zakona o parničnom postupku, to su strahovito složena pravna pitanja, to su itekako zamršeni postupci u kojem se trebaju s kojima se trebaju uhvatiti u koštac najveći stručnjaci. Ne sumnjam da ste ih angažirali, dakako da pozdravljam ideju kolegice Dalije Orešković koja kaže da treba još u većoj mjeri u čitav sustav uključiti i one koji neposredno primjenjuju sve to.
Ali već sama činjenica da ste odredili obvezno komuniciranje elektronskim putem, elektronskom poštom za državna tijela, državno odvjetništvo, policiju, sudske vještake itd. čitav niz taksativno navedeni već to je revolucija, to je na razini onog doba kada se iz nekih davnih vremena još iz bivše države iz Jugoslavije krenulo sa pisanja zapisnika rukom na mašinu, pisaću mašinu ili s pisaće mašine prije 30, 40, 50 godina na kompjuterski način.
Ovo danas je dobar pristup, stavili ste ovdje e-oglašavanje i to je jedan od načina kako da riješimo frustracije naših ljudi ubrzamo postupke o kojem je govorio naš kolega Ante, sve što ste predložili je apsolutno iskorak u odnosu na postojeće stanje.
Mi možemo sad teoretizirati gledajući preko granice RH da li ima nešto bolje u Italiji, Njemačkoj, u Švicarskoj, u Americi, ali ovdje na području koje je zahvaćeno sa resekcijom rimskog prava, sa stotinama godina procesa, vi ste čak u jedan parnični proces stavili elemente proaktivnog djelovanja sudova, čak ste u tom dijelu išli na taj institut da sud i neovisno od stranaka u parnici može poduzeti određene mjere, primjerice, završiti postupak ako ne dođu na tu završnu raspravu u glavnoj raspravi na završno ročište ako postoje uvjeti. Tako da mislim u svakom slučaju to je dobro, mi ćemo to podržati, naša javnost će to podržati i vidjet će se sigurno veliki pomaci u kvaliteti suđenja.
Nažalost i sam sam imao proteklih godina nekoliko procesa zbog raznoraznih kleveta itd., privatnih tužbi pa sam osobno vidio kako to i gdje se može zloupotrijebit, kako se taj proces može zakočiti. Sada kada gledam ova pravila koja stoje sucima na raspolaganju, to će biti svemirski brod, to će bit jedan novi pristup. Stavili ste po prvi puta u GPP odnosno u Zakon o parničnom postupku taj instruktivni koji meni više liči čak na prekluzivni rok za postupke u kojem se moraju završiti parnice u sporovima male vrijednost, osobito u prvom stupnju, u drugom stupnju na vrhovnom sudu za reviziju to su sve iznimno dobra rješenja. A čak ste se referirali na pozitivne učinke tih rokova u radnopravnim sporovima. Znači to je već dokazano da se može.
Naravno, naravno sve je to dobro i na kraju rekao bi samo nemojte žaliti milijune. Ovdje ste rekli 68 milijuna i 700 tisuća kuna da treba za parnični postupak organizirat na svim sudovima tu informatizaciju, digitalizaciju, to možemo reći s jedne strane je velik i nije velik novac, ali s obzirom na učinak to je zanemarivo.
Dapače, kasnije kada ćemo razgovarati o Zakonu o kaznenom postupku tu nisam toliko optimista i nisam toliko zadovoljan jer tamo ste manje novaca osigurali i ostavili ste prostor. Nema razloga da samo 15 milijuna kuna osigurate za modernizaciju naših sudova u kaznenim postupcima, a čak otvorite prostor da u nekim postupcima neće se to moći izvesti nego u budućnosti samo ćete stavit jednu deklaratornu odredbu da će se i drugim sudovima pristupit modernizaciji u kaznenim postupcima kad se za to steknu uvjeti. S tim nisam zadovoljan, ali dobro to ćemo u drugoj točci.
U svakom slučaju želim vam uspjeh i jako je dobro. Vidi se da vodite računa i o drugim elementima jer ste sve pravilnike, ima na nekoliko mjesta ste odredili da ćete sa pravilnicima dodatno kao ministar pojasnit, doradit i dat upute sudovi, smanjili na donošenje taj rok od 60 dana, to je dobro. Mogu se samo uhvatiti za glavu kad se sjetim kako su razni ministri, recimo ministar branitelja, zakone o civilnim žrtvama rata, o braniteljima, ma 6 mjeseci molim vas lijepo sebi dao rok, 6 mjeseci njemu treba da odgodi znači zakon koji smo ovdje donijeli, treba 6 mjeseci da ga stavimo u punu primjenu, pa to je van pameti. Drago mi je da ste vodili računa, rekli ste sad na 60 dana, učinite to i prije. Učinite to i prije.
Hvala, sretno.
Sada će kao šesti u ime Kluba zastupnika Fokusa i nezavisnih zastupnika govoriti poštovani kolega Zurovec.
Izvolite.
Hvala predsjedniče.
Poštovani ministre, poštovane zastupnice i zastupnici, u principu vezao bih ovdje tu praktički dva zakona. Znači onaj koji je upravo je u raspravi, a i onaj koji će doći kasnije. Znači prvo što pada u oči jest da je većina primjedaba iskazana kroz javnu raspravu bila takva da u principu nije prihvaćena. I generalno gledajući taj sami sistem javnog savjetovanja postaje već ozbiljan problem i mene zaista zanima da li ta javna rasprava stvarno je instrument kojim se želimo služiti ili ga imamo samo reda radi.
To govorim najviše zbog toga što koliko sam vidio većinom su sudjelovali suci, odvjetnici, komore, ured pučkog pravobranitelja, sudačke udruge tj. osobe kojima je zakon prvenstveno evo o parničnom postupku alat kojim se svakodnevno služe i znaju sve njegove prednosti i mane. Većina primjedba je uglavnom konkretna, objektivna, ali ne samo da nije usvojeno nego moj je dojam da se o tome nije čak niti razmišljalo. Uglavnom, koliko samo mogli vidjeti javnost se tu fokusira najviše na tonsko snimanje rasprava. Dapače, to definitivno treba pozdraviti, no ta revolucionarna promjena je popračena i automatskom izmjenom svih dosada uobičajenih radnji u parničnom postupku. Imam dojam da nitko nije vodio računa ne samo o tehničkim mogućnostima sudova već i ostalih koji će se morati prilagoditi tim novitetima. Tu mislim prvenstveno na javne bilježnike. Oni u RH uglavnom vode ostavinske postupke. Ostavinski postupci su izvanparnični što je točno, no na njih se procesno primjenjuje Zakon o parničnom postupku, dakle i ono će morati imati opremu također za tonsko snimanje.
Sam sustav e-spis inače često ne radi baš kako treba, nema mogućnost uploadanja većih datoteka što smatram da je tehnički propust, a ponekad je i pod održavanjem pa mu se uopće ne može ni pristupiti ili se sruši zato što se istovremeno pristupa više osoba. To smatram da je jedan ozbiljan tehnički propust koji se treba riješiti čim prije.
Obvezni sadržaj sudskog zapisnika isto tako više nije isti. Znači u iste se unosi samo osnovno, a nigdje nisu predviđeni izvanredne situacije, tipa što ako nam nestane struje, što ako nam padne Internet, što ako imamo sad kao što smo vidjeli u zadnje vrijeme hakerske napade, što je sa samom sigurnosti tog sustava. Ako su zapisnici u tonskom obliku, a stranka mora u određenom podnijeti pravni lijek, recimo žalbu i ne može onda pristupiti baš zbog ovdje gore navedenih razloga, što će se onda dogoditi, što ćemo onda napraviti. Nije navedeno čak niti u kojem formatu će snimke čuvati, pa se postavlja pitanje hoće li to biti neki komercijali i svima dostupni program ili nešto treće. Ujedno, ne samo sud već i sve stranke morat će imati i opremu i za čuvanje, ali i za preslušavanje tih snimki, što ako neko to nema kako će se moći pristupiti sadržaju svojeg predmeta koji više neće biti u pisanom obliku.
Nastavno na navedeno važno je istaknuti i po novome fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost, postaju obavezni sudionici elektroničke komunikacije. To uključuje prvenstveno i obrtnike. Nažalost danas su obrtnici dobrim djelom osobe zrelije dobi i jedan veći dio njih možda i manji, daj Bože su sa tehnikom ipak malo slabiji i s njom se uglavnom ne službe. S ovim odredbama ja mislim da će njima također biti znatno otežan, a praktički možda i onemogućen pristup sudu. Teško je za očekivati da će sad jedan malo iskusniji i stariji obrtnik svakodnevno provjeravati svoj elektronički pretinac, a još je teže da će jedan umirovljenik preslušavati tonsku snimku sudske rasprave na svojem računalu. Ja vas pitam što kad je recimo javnost isključena sa rasprave radi primjerice zaštite maloljetnika, što ćemo onda. Hoćemo li propisati da se tonske snimke koje su se dobile ili kojima je omogućen pristup kao stranke u postupku smiju preslušavati samo sa slušalicama tak da ih drugi ne čuju baš zbog toga da se zaštiti maloljetnik. Hoćemo propisati isto tako da se stave te slušalice kako drugi ne bi čuli, ako mi to slušamo primjerice u kafiću. Što ako se to dospije u javnost? Što je sa tim snimkama sa raspravama, da li se mogu recimo podijeliti u javnost putem medija?
To su neki ozbiljni propusti i na koncu moram tu završiti sa jednim drugačijim, drugačijim aspektom. Iako možda nije vezano toliko za ovaj zakon ali smo mogli vidjeti da ta jedna nedorečenost i neujednačenost sudska praksa i pravni nered koji odbija investitore stvaraju jednu sustavnu nepravdu zbog koje ljudi na koncu i napuštaju Hrvatsku. Zakoni moraju biti jasni. Moraju biti univerzalno primjenjivi. Moraju biti plod šire rasprave. Ne može biti javna rasprava samo proforme, moraju se pitati stručnjaci. Ako ga imao samo proforme ja se zaista pitam onda čemu uopće provoditi to za bilo što. Onda to možemo komotno ukinuti.
Također tu bih malo skrenuo pozornost i na onu famoznu vladinu uredbu o uslužnim područjima i tu se isto nije poštovala mišljenje struke, niti mišljenje ljudi koji recimo se s time bave nego se skroz to donijelo na jedna suludi način. I ako se već ne čitaju savjeti u postupku javnog savjetovanja možemo evo dati jedan komotan savjet. Hrvatska na koncu nije ničije privatno vlasništvo, nije moje, nije ničije, nego ipak hrvatski narod bi trebao biti uključen i naravno naši stručnjaci u rasprave o svim važnim pitanjima. A što se tiče nekakvih drugih stvari, pogotovo što se tiče postupaka vlade ako se isključuje narod, isključuje se stručnjaci onda zaista ne možemo očekivati da ćemo imati jedne dobre rezultate i dobre zakone.
Hvala.
Sada će govoriti u ime Kluba zastupnika SDP-a poštovani kolega Mišel Jakšić.
Izvolite.
Poštovani ministre sa državnim tajničem, poštovane kolegice i kolege zastupnici, prije svega dobar dan, lijep pozdrav svima. U ime Kluba SDP-a u samom startu moram reći da pozdravljamo napore koji se rade na izmjenama ZPP-a, ali isto tako i kroz raspravu i amandmane bismo voljeli da još neke stvari preciznije razlučimo i obradimo da nakon toga možemo svi zajedno kao HS reći da smo donijeli izmjene ZPP-a iza koje smo spremni stati svi neovisno dal smo vladajući ili oporba i time poslati možda i jednu snažnu poruku hrvatskim građanima, hrvatskom gospodarstvu, pa i potencijalnim investitorima o tome da u saboru postoji jedan red saborskih zastupnika koji su spremni prihvatiti probleme koje imamo u našem pravosuđu, probleme s percepcijom i kod građana i gospodarstva i zajedno donijeti određene odluke za koje onda možemo zajedno utvrditi da vjerujemo da mogu stvari promijeniti na bolje.
Ono što bih volio naglasiti je da smo do sada imali više od 15 izmjena i dopuna ZPP-a i ove izmjene koje su i danas pred nama se odnose na 111 članaka, dakle opet imamo nakon svih tih izmjena i jednu veliku promjenu i ono što naravno si svako od nas može postaviti kao pitanje da li smo i tim izmjenama i svim tim pokušajima za koje možemo ustvrditi da ih je malo urodilo plodom i sami kroz ovaj dom napravili konfuziju u našem parničenju i jednim dijelom naravno u važnom dijelu našega pravosuđa. Jer mislim da se svi slažemo da tolike promjene u 30.g. neovisnosti nisu nešto što je baš normalno, a vidimo da je rezultat na kraju dana nije nikada polučio ono što su građani od nas očekivali brže, pravednije suđenje i efikasnije donošenje samih odluka jer da je tome tako ne bismo imali u percepciji toliko upita gdje je nestala pravda i ne bismo imali toliko slučajeva koji ili nisu nikada došli do svog kraja ili su završili u zastari i da sad ne nabrajam sve one izmjene koje smo imali i probleme.
Ono što svakako bi voljeli i kroz ovu raspravu i kroz buduće rasprave jasnije definirati je s jedne strane pohvala tome da idemo u smjeru digitalizacije i da želimo uvesti obvezno tonsko snimanje, no postavljamo pitanje koje je već danas nekoliko puta provučeno i na odboru i u ovoj saborskoj raspravi da li tu ne dovodimo u puno teži položaj okrivljenike i sve oni koji se neće snaći u tim promjenama jer s jedne strane imamo državni aparat od kojeg se očekuje da može odraditi taj zadatak, s druge strane bi mogli imati ljude koji nisu informatički pismeni, možda ni nemaju odvjetnike i postavlja se pitanje na koji način će oni moći štititi svoje interese.
Drugo potpitanje koje se tu otvara iako vjerujemo da kroz NPOO smo osigurali podosta sredstava za reformu hrvatskog pravosuđa, ali danas bismo voljeli znati odgovore koji je današnji kapacitet naših sudova, koliko će nas to koštati i da li smo spremni to u nekom jasnijem roku iznijeti kao jedan projekt ove, ovog mandata HS, ovog mandata ministarstva i našeg pravosudnog sustava jer reći samo tako da ćemo sve prebacit na video, audio i digitalizaciju, a nismo baš se nešto iskazali u tome svemu ne samo u pravosuđu nego u puno drugih segmenata je možda malo presmiono i malo preoptimistično, tako da bismo i tu voljeli dobiti određene rokove.
Pozdravljamo naravno i plan upravljanja postupkom, ali dobivamo slijedeće potpitanje, što će biti s onima koji se toga na kraju neće držati, koje će biti sankcije, ali i kako ćemo doskočiti svemu onome što danas znamo da imamo u određenim postupcima od toga da okrivljenici imaju svoju politiku kako izbjegavaju dolazak na ročišta do toga da će se možda pojavljivati neki novi momenti i što ako iscrpimo sve ono što smo si propisali, a nećemo znati koja je krajnja sankcija ako taj plan upravljanja postupkom ne ispoštujemo i ne ostvarimo ono što smo si zacrtali.
Isto tako rokovi, sjajna stvar, lijepa priča, lijepo je znati da ćemo konačno jasnije definirati što se očekuje u određenom vremenskom periodu. Sigurno je da će to donijeti određene pluseve i poene i kod građanstva i kod poduzetništva, no isto nismo isto do kraja precizirali kako ćemo sankcionirati kad se to ne ostvari. Znamo puno slučajeva gdje suci nisu svjesno radili svoj posao, znamo puno slučajeva gdje su okrivljenici svjesno izbjegavali pravdu i pozdravili bismo ih kad bi u razradi tih rokova jasnije odgovore imali što ako ni to ne bude dovoljno.
Dosta se prašine podiglo danas na Odboru za pravosuđe oko instituta nezakonitog dokaza. Svjesni smo da to u puno situacija na određeni način i štiti ljudska prava od sustava, no samo bismo željeli upozoriti da to je dosta klizav teren i da bi bilo dobro da tu isto imamo malo bolju razradu.
I naravno, ono što se provlači i kroz ovaj zakon, ono što provlači i ministar, ono što provlači u svojoj komunikaciji i predsjednik vrhovnog suda sigurno je da dobro da raspravljamo konačno o ujednačavanju sudske prakse, no isto tu trebali bi se isdefinirati u kojem roku, na koji način, kojim tempom, pa i na kraju dana sa kojim ljudima i kojim infrastrukturnim kapacitetima pogotovo u ovom digitalnom pogledu gdje smo si zadali podosta ambiciozne ciljeve.
Dakle, pozdravljamo pokušaj, želimo raspravljati o njemu dalje i što se tiče od strane Kluba SDP-a nadamo se i vjerujemo da ćemo ovaj zakon moć donijet svi zajedno bez diobe na oporbe i poziciju. Hvala lijepo.
8. na redu je poštovani kolega Bošnjaković u ime Kluba zastupnika HDZ-a, izvolite.
Hvala lijepo g. predsjedniče, poštovani ministre i državni tajniče, kolegice i kolege.
Pred nama je doista iznimno važan zakon, Zakon o izmjenama i dopunama ZPP-a. To je onaj zakon zapravo koji regulira sve procese koji se vode pred našim građanskim sudovima u građanskim postupcima i u svim onim postupcima zapravo koje naši građani ja bih rekao najčešće vode, od naknada šteta, smetanja posjeda, obiteljskih sporova, trgovačkih sporova i ono što bih rekao mislim da on predstavlja jedan kontinuitet želje za iznalaženjem rješenja kako bi ti postupci bili što je moguće brži i kako bi zapravo naši građani u postupcima pred sudovima ostvarivali svoja prava u najkraćim rokovima.
Unatoč svim naporima koji su učinjeni u zadnjih 20-ak godina još uvijek je permanentni i stalni problem kod nas porast sudovanja i jedna neizvjesnost koja kada uđemo u nekakav postupak pred sudom nemamo nekakvu viziju kada može završiti i koliko će ta do očekivanje pravde koliko će to trebati.
Ja moram reći da ovaj zakon koji vi nudite on nudi cijeli niz alata i cijeli niz rješenja koja nam daju povjerenje da će to u budućnosti bit puno bolje nego je to danas. Iako kada bismo pogledali i desetak i 15 godina vidjeli bi zapravo da su stvari ipak brže, da je taj postupak koncentriraniji jel radi se o tome zapravo da je potrebno koncentrirat postupak da bude predvidivo što će se u tom postupku dogodit, u kojem vremenu će se dogodit i na kraju krajeva ovo o čemu svi pričamo digitalizacija ne samo u pravosuđu nego u svim segmentima društva ovdje je vrlo, vrlo važan element. I ono što moramo reć mi već imamo temelj, jako je važno da smo uspostavili elektroničku komunikaciju unutar postupaka između suda između stranaka, dakle papir se svodi na naj moguću mjeru, elektronički komunicira sud sa strankama time smo riješili jedan dio i dostave koja je problem jel, jel u dostavi ako neko neće primit pismeno onda zapravo se postupak produžava.
Mi već imamo zapravo u velikoj mjeri i digitalizirane zemljišne knjige i postupke koji se vode pred sudovima. Kad se samo sjetim koliko smo nekad čekali u redovima i najavljivali se da želimo dobiti izvadak iz zemljišnih knjiga, danas se to obavi zapravo u pet minuta elektroničkim putem.
Također imamo i mogućnost danas osnovati trgovačko društvo iz svog ureda, iz svoje sobe elektroničkim digitalnim putem i sve one druge sastavnice vezano za pokretanje trgovačkog društva u rad. Nekad je to iziskivalo dosta vremena, obilazak dosta institucija i ustanova, a danas je to sve moguće kraće.
Naravno, digitalizacija ne rješava suštinski problem, ali ona nudi sjajne alate, ona nudi zaista odlične alate da se stvari obavljaju puno, puno brže.
Ono što bih htio posebno naglasit, jako je važna odredba o tonskom snimanju rasprave, to je ovako naizgled jedan tehnički detalj, jedna tehnička mjera, ali to baš i nije tako, to je ogroman iskorak jer kada danas pogledamo i analiziramo kako teče rasprava, svaka stranka izlaže svoje stavove i to sud precizno diktira i to se diktira na raspravi u zapisnik. Ovom mjerom da se tonski snimaju rasprave to više neće se morat, naravno svaki sudac i može navesti stavove i svjedoka i svega toga čisto da sebi pomogne sutra kad bude pisao presudu da zna nešto okvirno ko je šta rekao. Ali temeljni dokument je tonski zapis, o njemu je dobro da ministar donese pravilnik kako je ovdje određeno da odredi u detalje pravila što bi se reklo pravila igre i svako će od stranaka imati taj tonski zapis i ako postoji bilo kakva dvojba on ga može pregledat i znat točno što je rekao, da ne kažem sad kad nastaju problemi kada stranka kaže jedan navod, sudac izdiktira nešto drugo, stranka ja kaže ja nisam rekao to nego sam rekao ono i onda traje prepirka i rasprava i ne znamo zapravo na koncu ko je tu kome šta rekao.
Također jako je dobra mjera rasprava na daljinu, to je odlična mjera. Ona na neki način već živi na trgovačkim sudovima se to primjenjuje, na općinskim sudovima to je u vrijeme pandemije primijenio prvi mislim Općinski sud u Pazinu jer normativni okvir postoji već prije, međutim to sad treba postat na neki način navika, rutina sudaca i tu će biti važna jako edukacija koju je potrebno provest da bi ta mjera zaživjela.
Nisu sve rasprave tog obima da ima 10 svjedoka, da ima ne znam koga, da je to dobro ipak stavit u dvoranu i uživo saslušat nego zapravo ima rasprava gdje se raspravlja o nalazu vještaka, pa ćemo onda digitalnim putem sudjelovat dvije stranke ili tri stranke pa će očitovati i vještak na taj način i sve, a ne moraju dolaziti neposredno u zgradu, ne moraju zapravo gubit vrijeme nego je moguće to obaviti na taj puno, puno brži način.
Također jako, jako važna mjera to je plan upravljanja, to je odlična mjera, to znači stranke i sud na početku se sastaju i određuju koji će se dokazi provest, u kom vremenskom intervalu, šta je tu potrebnu učiniti to daje već jednu izvijenost kako će taj postupak ić, pa i vremensku izvjesnost kako će se on dalje razvijat.
Jasno, ne može se sve predvidjet isti dan kad se ove stranke nađu nego ovdje taj zakon naš nudi i varijantu ako dođe do nekakvih poremećaja izvanrednih situacija da je plan moguće i mijenjati. Tako da što se toga tiče, mislim da ovaj zakon zaista nudi u tom smislu i uvođenja novih modernih tehnologija, ali i novih zapravo znači određenih procesnih rješenja, nudi dobra rješenja kako bi taj postupak bio brži.
Što se tiče također izmjena koje zakon nudi, a vezane su za institut revizije, moramo znati da smo se u zadnjim izmjenama koncentrirali da uopće uvedemo institut revizije po dopuštenju vrhovnog suda. Bili smo pretrpani i prezatrpani, vrhovni sud bio revizijama, ponajčešće bih rekao tamo gdje im bilo nije mjesta. Sada se ovdje uvodi ipak malo više reda i poretka u cijelu tu materiju što mislim da će doprinest efikasnijem radu vrhovnog suda i vrhovni sud će se baviti zaista onim predmetima koji će u snažno i snažnije utjecat na ujednačavanje sudske prakse.
Također vezano za ogledni spor i to je isto već odredba koja dugo vremena živi u ovakvom ili u onakvom obliku, ali ovdje kroz ovo novo rješenje da se ogledni spor omogućava i strankama i umješačima, a ne samo da prijedlog daju sudovi mislim da će doprinijeti da tih oglednih sporova imamo možda više, a to će opet kratit postupke jer odluke koje Vrhovni sud zauzme u tim oglednim sporovima one su obvezne i moraju se primjenjivati. Stoga mislim da je to jedna jako, jako dobra odredba koja itekako ima mjesta i treba je koristiti.
Naravno nakon ovih izmjena zakona, ima još tu i prostora za napredak za drugo čitanje u svakom slučaju. Nakon ovih izmjena zakona bit će potrebna snažna edukacija i primjena ovih modernih tehnologija jer moramo biti iskreni ima već nekih modernih tehnologija koje nisu zaživjele i ne koriste se. Primjerice imamo mi i za tonsko snimanje pogotovo u kaznenim postupcima. Jel to više adekvatno vjerojatno nije, jer tehnika se svake godine razvija i svake godine dolaze nova i nova rješenja.
Tako da trebat će zapravo sa svim tim i sucima i zapisničarima i njihovim pomoćnicima raditi na primjeni tih tehnologija, jer sam zakon i sam normativni okvir ukoliko nema adekvatnu primjenu neće polučiti nekakve rezultate. Što se tiče uvođenja svega toga jako je dobro ovdje je zakonom navedeno, da ste osigurali novac za nabavku tih sredstava. To je tih 68 milijuna kuna koji su osigurani u proračunu, bit će preraspodijeljeni. To je jako dobro, jer vrlo često je bio problem sjajno se stvari napišu međutim onda nema novaca za primjenu, pa se odustane od toga.
Stoga evo pozdravljamo ove predložene izmjene Zakona o parničnom postupku. Hrvatska demokratska zajednica će ih podržati, pa ćemo u drugom čitanju vidjeti još eventualno neke promjene koje mogu stvar samo unaprijediti.
Hvala vam lijepo.
Hvala i vama i svima koji ste sudjelovali u raspravi.
Zaključujem raspravu.
Glasovat ćemo kad se steknu uvjeti.

8

  • Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku, prvo čitanje, P.Z.E. br. 264
29.04.2022.
Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku, prvo čitanje, P.Z.E. br. 264, predlagatelj je vlada, rasprava je zaključena.
Sukladno prijedlogu saborskih radnih tijela dajem na glasovanje sljedeći zaključak: „1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku i 2. Sve primjedbe i prijedlozi dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta konačnog prijedloga zakona.“ Molim glasujmo.
Glasovalo je ponovo 126 zastupnica i zastupnika, 86 za, 40 suzdržanih pa smo donijeli zaključak kako su ga predložila saborska radna tijela.
PDF