Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: X, sjednica: 11

PDF

-

  • Aktualno prijepodne
20.04.2022.
Gospođe i gospodo zastupnici počinjemo sa postavljanjem pitanja Vladi, odnosno pojedinom članu Vlade u skladu sa odredbama Poslovnika. To su članci od 132. do 139. Aktualno prijepodne održava se na početku svake sjednice prije prijelaza na prvu točku dnevnog reda.
Danas je prvi na redu poštovani zastupnik Hrvoje Zekanović.
On će pitanje postaviti poštovanom predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću.
Izvolite kolega Zekanoviću.
Hvala predsjedniče Sabora.
Poštovani predsjedniče Vlade Republike Hrvatske ima jedna tema koja je u zadnje vrijeme iznimno aktualna i moram vam postavit pitanje na tu temu. Radi se o mogućnosti pomilovanja Perkovića i Mustača.
Već ste dali svoj stav, ali volio bih ovdje da pred svim zastupnicima Hrvatskog sabora još jednom čujemo jasno i glasno vaš stav o ovoj temi. Ja ću kao jedan mali uvod ipak reći jedno svoje promišljanje, a to je da pismo generala koji su zatražili pomilovanje Perkovića i Mustača zapravo i nije njihova inicijativa, nego je prije svega inicijativa gospodina s Pantovčaka, čovjeka kojeg danas možemo nazvati s pravom glasnogovornik Kremlja. Dakle, on zaboravlja da je Kremlj u Moskvi, a da je Pantovčak u Zagrebu.
I ovdje bih napravio još jednu interesantnu poveznicu koju ne znam jel' je tko primijetio, a to je da jedan od potpisnika tog pisma podrške Perkoviću i Mustaču, jedan od glavnih zagovornika sličnih teorija kao i glasnogovornik iz Kremlja, a radi se o admiralu Domazetu Loši koji u zadnje vrijeme pokušava relativizirati rusku agresiju na nezavisnu Ukrajinu, koji je i u vrijeme pandemije na sličan način kao i glasnogovornik Kremlja govorio i o borbi protiv pandemije.
A ono što svi znamo danas, znamo da je sve to bilo, evo polako se stvari otkrivaju i financirano ruskim novcem. Dakle, predsjedniče Vlade još jednom komentar na po meni sramotan zahtjev i cijeli ovaj igrokaz oko Perkovića i Mustača.
Izvolite odgovor predsjedniče Vlade.
Hvala lijepa.
Poštovani zastupniče Zekanović, poštovane zastupnice i zastupnici, predsjedniče Hrvatskog sabora drago mi je da smo evo nakon relaksiranja mjera protiv covida-19 ponovo u punoj plenarnoj sjednici. Prošlo je zaista jako dugo vremena, evo osjećaj je puno bolji.
Što se tiče vašega pitanja nekoliko opaski. Prvo HDZ je protiv, to smo rekli vrlo jasno od samoga početka nekoliko puta, pa i jučer. Smatramo da ovakva inicijativa ako i postoji treba ići od onih koji za to imaju naslov. Neki dan je u splitskoj politici ova propala ekipa koja je vodila Split godinu dana i ničim izazvana odvela Splićanke i Splićane na izbore govorila o aluziji, o smokvinom listu. Ovo ovdje je krošnja listova ničim izazvana na štetu onih koji su potpisali ovaj apel. I mislim da je to jedna velika slabost, slabost onoga koji je trebao podnositi zahtjev, a to je pravni zastupnik ili obitelj a ponajviše možda slabost onoga koji šuti svo ovo vrijeme i čeka da vidi šta ćemo mi svi o tome kazati a to je jedini koji prema hrvatskom ustavu ima u svojoj nadležnosti davati pomilovanja premda je u kampanji govorio da je to institut koji se neće koristit premda na 274 ili 5 proslijeđenih zahtjeva od strane Ministarstva pravosuđa dosad nije odgovorio ni na jedno. Dakle, i krošnja listova, jedan krošnja i nepotrebno uvlačenje heroja Domovinskoga rata u jednu temu koja dijeli društvo koja će izazvati podjele, to se već sada vidi među samim generalima i braniteljima i uopće u hrvatskom biću. Međutim, očito je to orkestar gdje se prave nevješti, iznenađeni, čude se, razgovarat će, a sami govore o tome kako su dogovarali cijelu ovu akciju. No dobro, Hrvatska je vidjela puno orkestriranih akcija, ovo je jedna od tih. Mi sa strane vlade tu nemamo nikakve ingerencije, Bože moj reć ću svoj stav, kao što ste ga rekli i vi, kao što ga mi govorimo danas, odlučit će neko drugi o tome što će u konačnici biti. Međutim, ova vaša opaska o glasnogovorniku Kremlja ili Kremljina ona je vrlo zanimljiva, dakle prošlo je sada 55 ili 6 dana od ruske agresije i invazije na Ukrajinu. Ja sam poslao pismo predsjedniku za sastanak Vijeća za nacionalnu sigurnost 24. veljače na dan kad su se dogodile tektonske promjene za europski kontinent, za međunarodno pravo, za međunarodni poredak, za sve vrijednosti koje dijelimo, odgovora nema. Mi smo vjerojatno jedina članica EU koja ima Vijeće za nacionalnu sigurnost da u 55 dana ovakvoga šoka i brutalne agresije koju je izazvala, 10 milijuna ljudi da budu raseljeni iz svojih domova, skoro 5 milijuna ljudi je van Ukrajine već, enormne štete, rat koji bjesni, mi se još nismo sastali. Da je obrnuto, pa ja ne bi mogao proć tu po hodniku, a da nemam 100 pitanja zašto se nismo sastali. To su sve činjenice o kojima treba voditi računa. Šteta koja nam je pričinjena nekim izjavama, a to sam rekao na početku da sam mislio da je ovo izjava nekoga dužnosnika nekog ruskog ministarstva se potvrdila, potvrdila se svo ovo vrijeme, dakle nema sastanka Vijeća za nacionalnu sigurnost, a pitanje je da li će ga i biti jer nama kao vladi ne treba, mi smo svoje odluke donijeli, iza njih stojimo, iza njih stoji hrvatski narod, iza njih stoji velika solidarnost hrvatskog naroda prema Ukrajini, a oni koji nam čine štetu nek se zapitaju da li su za to dobili mandat.
Hvala vam.
Izvolite očitovanje kolega Zekanović.
Poštovani predsjedniče vlade, evo ja moram još malo nadodati. Za sve oni koji ne znaju ne tako davne 1983.g. sjekirom je umlaćen Stjepan Đureković, sjekirom, a direktno odgovorni su Stjepan, znači Mustač i Perković, dakle oni su direktno odgovorni za taj zločin. I mene iznimno smeta što neki trbuhozborci, a sjede i ovdje u HS glasnogovornika s Kremlja nisu rekli gotovo ništa ili su nakon negdje između redaka kritizirali ovu sramotnu inicijativu, a inače su dežurni komentatori svakog otpalog lista sa svakog stabla u Hrvatskoj jer ovo je jedan od najsramotnijih događaja u novijoj hrvatskoj povijesti, a nanosi nam barem toliku štetu koliku nam je nanijela i ona katastrofalna izjava ili izjave našeg glasnogovornika s Kremlja ili kremaljskog glasnogovornika g. Milanovića.
Ono što ja ovdje moram još reći, a jako je bitno, kad se govori o zaslugama te dvojice u stvaranju hrvatske države '91.g., zbog te dvojice i njima sličnih se i dogodila krvava '91.g., da nije bilo Perkovića, Mustača i njemu sličnih ne bi bilo niti Domovinskog rata kakav je bio, možda bi imali i miran razlaz odnosno raspad Jugoslavije, a upravo zahvaljujući njima i njihovim nedjelima i njihovoj politici i njihovoj hobotnici dogodilo se to da smo morali dati 15.000 života hrvatskih branitelja za slobodnu hrvatsku državu.
Sada će kao drugi zastupnik Predrag Štromar pitanje postaviti ministru znanosti i obrazovanja Radovanu Fuchsu, izvolite.
Hvala g. predsjedniče, poštovani g. predsjedniče vlade, gospođe i gospodo ministri.
Poštovani g. ministre Fuchs postavljam vama pitanje. U programu vlade 2020.-2024. jasno stoji, citirat ću, omogućit će se upis djece u vrtiće tijekom cijele godine, a kada se steknu proračunski uvjeti osigurat će se besplatni vrtići za svu djecu roditelja čiji imovinski cenzus po članu obitelji ne prelazi 3.000 kuna. Upravo između ostalog o programu vlade i zbog toga mi smo kao HNS podržali ovu vladu i siguran sam da ćemo to učiniti u 4.g., zato postavljam konkretno pitanje, da li su se stekli ti uvjeti da se to može odraditi, a znamo koliko su nam bitni ti uvjeti, a to je dalji razvoj demografije u Hrvatskoj, demografska revitalizacija i svakako poboljšanje stanja mladih obitelji jer će im biti jednostavnije kad znaju gdje će ostavit dijete i da neće puno platit za to gdje će ostavit dijete i da će bit na sigurnom? Hvala.
Izvolite odgovor ministre.
Hvala g. predsjedniče, uvaženi zastupniče, zastupnice i zastupnici.
Da je predškolski odgoj jedan od bitnih segmenata u cijeloj vertikali obrazovanja mislim da je postalo svima jasno, a naročito smo se time rukovodili i kada smo radili program za oporavak. U tom segmentu osigurana su značajna, ja bih rekao velika sredstva za čitavu vertikalu od čega upravo na predškolski odgoj i obrazovanje otpada milijardu i 620 milijuna kuna. S tim kanimo izgraditi dodatnih 22 tisuće i 500 novih mjesta u vrtićima na cijelom području RH i s time bismo onda se približili pokrivenosti djece u vrtićima od 90% negdje do '27.g., a nakon toga iz sredstava operativnog programa bi se osigurao dodatak koji bi onda u Hrvatskoj osigurao da 96% djece u dobi od tri godine do 1. razreda dakle do šest godina bude smješteno u vrtićima i da obavezno pohađa predškolski odgoj s obzirom da je nebrojeno puta znanstveno utvrđeno da upravo taj predškolski odgoj rezultira boljim uspjesima ne samo u osnovnoj školi nego i u srednjoj školi, a onda kasnije i u sustavu visokog obrazovanja.
Naime, upravo relevantniji testovi poput Teams-a i kasnije naravno PISA-e i slično pokazuju nešto što smo i ranije znali da djeca iz bolje ekonomski situiranih obitelji postižu bolje rezultate u školama, a jedan od načina da se to ujednači je upravo predškolski odgoj.
Vrlo skoro, odmah već ovaj tjedan bit će jasno da program vlade koji je osmišljen u izgradnji i dogradnji postojećih kapaciteta ide punim zamahom i kako je predviđeno i svjesni smo jednako tako i činjenice da pojedine općine nisu u mogućnosti do kraja izdržati ajmo reć financijsko opterećenje održivosti dječjih vrtića i ne samo u smislu njihovog dovršetka izgradnje kada govorimo o nekim koji su već započeti ranije iz nekih sredstava, bilo iz eu fondova ili samog proračuna pa smo zato osmislili i varijantu fiskalnog održavanja općina i pomoći općinama koji nisu u mogućnosti financirati u potpunosti dječje vrtiće. A o kriterijima na koji način i ko spada u taj segment vlada će donijeti odluku.
Jednako tako bit će moguće i iz državnog proračuna završiti i započete gradnje onih dječjih vrtića u općinama koje su zastale jer nisu dovršene.
Naravno da je predviđena i mogućnost potpore onim roditeljima koji ne mogu financirati smještaj djece u dječjim vrtićima i na taj što će naravno ponovo biti omogućeno s jedne strane i iz Erasmus+ programa gdje su već sada predviđena sredstva za takvo nešto. Prema tome, sufinanciranje da po određenom imovinskom cenzusu kako je to zamišljeno.
Izvolite zastupniče očitovanje.
Hvala lijepa g. ministre.
Znamo da svaka jedinica lokalne samouprave, svaki grad, svaka općina ima drugačiju situaciju fiskalnu situaciju prihode i odnos prema roditeljima i djeci sufinanciranja su različita, negdje su po čak tisuću i više kuna, a negdje su samo 200 ili 300 kuna po djetetu kako koja općina ili grad može.
Ja mislim da se tu država mora više angažirati i pomoć smanjiti one vrhove da se čim manje financira od strane roditelja, a posebno u posljednje vrijeme gdje cijene izuzetno rastu i ekonomska cijena vrtića raste sa negdje od 1.300, 1.400, na 2.000, 2.500 kuna. Evo apeliram, dajte napravite analizu i stisnite i Ministarstvo financija i da odradi to čim prije kako bi roditelji stvarno bilo bi im lakše i jednostavnije.
A druga stvar za ovaj natječaj koji govorite za vrtiće, znam da je u zadnjih četiri, pet godina izgrađeno ili dograđeno blizu 500 vrtića, ali imamo još potrebe. Hvale vrijedna je ova inicijativa za više od 20.000 novih mjesta, ali samo opet jedan apel, omogućite jedinicama lokalne samouprave da izgrade ili dograde vrtiće, ali omogućite im da ga iznajme onome ko ima javnu ustanovu, a privatnik je. Takvih situacija ima puno po Hrvatskoj i zašto ne bi omogućili i privatnicima da odgajaju djecu po svim standardima koji postoji.
Hvala.
3. pitanje zastupnik Gari Cappelli postavit će ministru vanjskih i europskih poslova Gordanu Grliću Radmanu.
Izvolite.
Hvala lijepo predsjedniče HS-a.
Poštovani predsjedniče vlade, ministrice, ministri, dragi uvaženi kolege.
Uvaženi ministar Grlić Radman u jeku krize dakle u Ukrajini sankcijama Rusiji možda je ispod radara što se može reći nedovoljno … prošao jedan važan događaj, RH je 25. siječnja 2022.g. primila pozivnicu za otvaranje pregovora o pristupanju Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj, skraćeno OECD, slijedom čega ste se vi sredinom ožujka, dakle ukoliko se ne varam 16. ožujka susreli s glavnim tajnikom OECD-a u Parizu.
Ja bi samo podsjetio da je RH službeni interes za pristupanjem OECD-u podnijela 25. siječnja 2017.g. predsjednik Vlade RH g. Andrej Plenković tadašnjem glavnom tajniku uputio pismo namjere. Dakle, od tog trenutka bili smo u statusu države potencijalne kandidatkinje.
Uz ulazak u Schengen i eurozonu članstvo u OECD-u je jedan od preostalih važnih vanjskopolitičkih prioriteta RH. Glede Schengena ispunili smo kriterije, očekivanja uz ulazak u eurozonu su iduće godine.
Stoga bi vas molio da nas više malo informirate upravo o aktualnostima glede RH i OECD-a, što nam je sljedeće očekivati, koja su eventualno očekivanja upravo i od HS-a u pristupnom procesu?
Hvala lijepo.
Ministre izvolite odgovor.
Hvala lijepa g. Cappelli uvaženi zastupniče.
Drago mi je da ste evo uključili taj radar i da konačno smo i tu jednu aktivnost koja se možda percipira kao nešto što ide jedno s drugim, kao što i mnogo toga se dogodilo u vanjskopolitičkom smislu, a nije adekvatno popraćeno u javnosti jer se smatra da se podrazumijeva, na neki način je doista bačeno u sjenu, a fokus je doista bio na ukrajinskoj krizi i ruskoj agresiji na Ukrajinu bez presedana u novijoj povijesti.
Naravno, uz to što ste nabrojali što nam predstoji od ovih prioriteta strateških jedan je OECD, ali naravno redom pristup Šengenskom prostoru vrlo skoro nadamo se i uvođenje eura od 1. siječnja iduće godine i OECD kao kruna svega budući da je organizacija za ekonomsku suradnju i razvitak jedna prestižna organizacija koja promiče ekonomske vrijednosti, socijalnu politiku. Organizacija koja uključuje tek 38 zemalja članica. Pristupanje toj organizaciji značilo bi puno za Hrvatsku prije svega u reformi u nacionalnoj reformi. Mi već jesmo krenuli u, kada je u pitanju poboljšanja investicijske klime. Znači Hrvatskoj i svakoj zemlji članici raste kreditni rejting i neki drugi aspekti reputacijski. Naravno tu je isto tako unapređenje korporativnog upravljanja tvrtki u državnom vlasništvu i naravno borba protiv korupcije u međunarodnim poslovnim transakcijama.
Sve je to ono zapravo što Hrvatska je već velikim dijelom usvojila kroz svoje članstvo u EU. Naravno i svi ovi pravni instrumenti koje mi trebamo ovaj naravno usvojiti u ovom jednom vremenu koje bi moglo biti doista za Hrvatsku vrlo brzo sudeći po samim procjenama i ocjenama glavnog tajništva Mathiasa Cormann i njegovih kolegica i kolega koje redovito posjećuju Hrvatsku jer Hrvatska je jedna od 6 potencijalnih kandidatkinja.
Što nam predstoji? Predstoji nam pristupni plan tzv. roundme kojeg mi želimo znači u lipnju mjesecu želimo ga i dobiti i dobit ćemo ga kada budemo pozvani na ministarsko vijeće u Pariz i tada možemo zapravo i znati o kojim se i pravnim instrumentima još i radi. Znači pravni instrumenti koji će biti sadržani u inicijalnom memorandumu kako bi Hrvatska uskladila vlastito zakonodavstvo, vlastite politike, vlastitu praksu sa vrijednostima OECD-a. Naravno da je tu važno i to mi je jako drago da ste vi postavili to pitanje da je parlamentarna dimenzija pristupanja Hrvatske članstvu OECD-a vrlo bitna tako da vas molim u narednom razdoblju napraviti ćemo jednu prezentaciju moji suradnici i ja s vama što nas zapravo konkretno očekuje i kako se možete vi tu uključiti. To je znači što se tiče ovaj toga pristupanja. Naravno mi smo nedavno osnovali međuresorsku skupinu, pregovarački tim na čelu kojega je Ministarstvo vanjskih poslova, uključeni su svi resori, svi predstavnici pa čak i predstavnik Hrvatskog sabora. Evo, ukratko tolko ima puno o tome se može govoriti.
Hvala lijepa.
Izvolite očitovanje zastupniče.
Hvala lijepo ministre. Kao što ste i rekli i Hrvatski sabor će biti uključen, a suradnja s OECD-om odvija se i kroz globalno parlamentarnu mrežu OECD-a u čiji su rad uključeni dakle svi članovi saborskog Odbora za vanjsku politiku od zaprimanja dakle pozivnice u listopadu 2020. godine. Odbor ujedno djeluje kao kontakt točka za aktivnosti OECD-a u Hrvatskom saboru.
Naravno važnost OECD-a je upravo analitika gospodarske politike kao što ste i spomenuli, prema tome možemo reći ovim mogućnostima ulaska upravo u tu obitelj nakon ulaska u NATO i u EU, u članstvo OECD-u je ulazak u vip klub gdje najrazvijenije zemlje svijeta upravo raspravljaju o gospodarsko socijalnoj politici. Sigurno da će biti itekako čast i dobra pozicija Hrvatske da kažem i spominjem nakon NATO-a i EU uđemo u tu itekako važnu obitelj i biti jedan od članova tog kluba najrazvijenijih zemalja svijeta.
Hvala lijepa.
Prelazimo na 4 pitanje zastupnica Ivana Posavec Krivec postavit će ga predsjedniku vlade Andreju Plenkoviću.
Izvolite.
Zahvaljujem poštovani predsjedniče sabora.
Poštovani predsjedniče vlade danas ću ja ali i svi kolege iz Kluba Socijaldemokrata svih nas 5 pitanje postaviti vama. Zašto baš vama? Pa zato što smo jedino sigurni da ćete nakon rekonstrukcije vlade u njoj ostati vi, a to tko će ostati kako smo čuli znate vi i vi ćete odlučiti tko će i kada će otići, pa čak to i poštujemo to je vaše pravo. Zato vas danas neću premijeru pitati niti o padu životnog standarda, neću vas pitati o povećanju cijena, neću vas pitati o obnovi Banije i Zagreba, neću vas pitati o listama čekanja i dugovima u zdravstvu, neću vas pitati o prekrcanim domovima za djecu, ali neću vas pitati niti o željezničkom prometu koji uskoro neće ni postojati u RH.
Premijeru to su sve pitanja za vas zato što ste vi rekli da vi odlučujete u ovoj vladi, da ste vi odgovorni, da s vama ova vlada počinje i ova vlada završava. Ali zato vas imam politički pravo pitati. Nakon vaše političke akvizicije i ministra Darka Horvata, vi ste na njegovo mjesto postavili čovjeka koji danas ovdje sjedi, oko kojeg je više nepoznanica nego oko diferencijalne jednadžbe, čovjeka koji je ostavio visoka menadžerska primanja da bi kako vi kažete crnčio na obnovi. Ovo čovjeka ima puno, našeg današnjeg ministra, suspektnih pitanja. Pita se da li je on trgovao nekakvim povlaštenim informacijama. Ja vjerujem da ovakav početak njegovog mandata ne ohrabruje naše građane. Puno je dubioza i nepoznanica, ali je vjerojatno i puno odgovora na koje vi znate pitanja, pitanja na koje vi znate odgovore.
Premijeru, rekli ste da ste razgovarali sa ministrom prije nego što je postao ministar. Mene zanima, provjeru niste napravili, ali me zanima što ste ga pitali i koji vam je on odgovor dao da ste tako čvrsto nakon tog odgovora stali iza njega i preuzeli potpunu odgovornost …/Upadica: Hvala vam./… za ministra Paladina.
Izvolite predsjedniče vlade odgovor.
Hvala vam lijepa poštovana zastupnice Posavec Krivec. Drago mi je da ste sigurni da ćemo mi ostat, da ćemo odraditi mandat do kraja to će za dva tjedna bit duže nego bilo koja vlada u povijesti suvremene Hrvatske i cijenim da to poštujete i da ćete s nama s opozicijskih klupa ispratiti još iduće dvije i pol godine našega rada.
Što se tiče, sad ću vas citirati da sam ja rekao da će on „crnčit“, budite malo oprezni s tim riječima, ja nikad to ne koristim niti bi mi palo na pamet koristiti riječ crnčiti. To nije baš simpatično.
Ministar Paladina je ovdje sigurno će biti i za njega danas pitanja, on će govoriti o tome što radi u obnovi. Vidite kad smo razmišljali o tome ko da bude ministar graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine onda smo zbog ključne teme, a to je pitanje obnove prvo išli sa čovjekom koji ima moj respekt koji je koalicijski partner, koji je čovjek koji dobro zna vladu, koji je državni tajnik u Ministarstvu financija onda su se svi obrušili na njega da je on eto političar opće prakse i kako će on to radit. Onda smo da bismo eto valjda osluhnuli ono što govore stručnjaci i što govore ljudi iz prakse posegnuli za čovjekom koji ima iskustva u domeni graditeljstva, u domeni vođenja projekta, u privatnom sektoru, u realizaciji projekata i sad kad smo njega imenovali sa opet nije dobro.
Znači ako stavite nekoga ko je političar, ko ima legitimitet, ko je dio parlamentarne većine to ne valja, ako stavite nekoga iz privatnog sektora ko nijednu svoju kunu koliko ja shvaćam nije do sada zaradio u državnom sektoru i koji je u razgovoru sa mnom kazao da za sve što ima može to argumentirati i opravdati, a to je koliko shvaćam i prije stupanja na dužnost i objave svoje imovinske kartice napravio konzultirajući se sa Povjerenstvom za sprječavanje sukoba interesa onda je to to. To da će se mediji interesirati za njegovu privatnu imovinu to je isto u redu, to je isto demokracija. On će na to odgovarati. Ali nije on za to doveden, on je doveden da dinamizira proces obnove, bilo javne infrastrukture, bilo privatnih kuća, zgrada, bilo Zagreba, bilo Banovine to je njegova zadaća.
I s te strane ja sam ga pitao ono što pitam sve, da li kada se eksponirate, a znate blažena je anonimnost, to govorim svima koji ne dođu da dignu glavu malo iznad vode pa onda vide što to znači kada se ljudi izlože i koliko pitanja im se postavlja i što se sve propitkuje. To će dugoročno dovesti i to se već događa do smanjenja kvalitete ukupne mase ljudi koji će se uopće htjet bavit politikom. Dakle, to nije samo kod nas to je i drugdje, to se događa, to je plastično vidljivo jer jednostavno dio ljudi to ne želi, zašto bi se izlagali.
On je došao iz privatnog sektora, izložio se, mlad je, pun je energije, izložio je pet točaka za dinamiziranje procesa obnove, mi smo imali niz sastanaka cijele vlade, svih resora koji su uključeni. Ja sam kao što znate osigurao da se Europski fond solidarnosti može trošiti duže nego što bi to bilo normalno i to nam je poticaj da uz te izvore i druge izvore riješimo pitanje koje nam se nažalost svima dogodilo, a čija će sanacija trajati godinama. I ja od njega imam velika očekivanja, na njemu je da sam tumači sve što se tiče njegove imovine jer to nema veze ni s vama ni sa mnom, niti me uostalom to ni briga. Ono što me briga, briga me da rješava i ubrzava proces obnove i druge teme, bilo da su graditeljstvo, bilo da su prostorno uređenje ili državna …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… imovina.
Hvala.
Izvolite očitovanje zastupnice.
Zahvaljujem poštovani predsjedniče.
Poštovani predsjedniče vlade.
Pa vi ste upravo u svom odgovoru potvrdili ono što sam rekla na samom početku, ovdje ste danas pred nas izveli svoj tim, Vladu RH kojoj ste na čelu. Vjerojatno je u ovom sastavu vidimo zadnji puta, vjerojatno vi u njih polažete velike nade i vjerojatno imate zamjene, ali pitanje je što će te zamjene sa klupe zapravo donijeti Hrvatskoj? Pitanje je što će ova rekonstrukcija koju svi očekujemo, a koju ste najavili nakon Uskrsa i koju sada već možda prolongirate i nakon praznika rada donijeti Hrvatskoj jer to očito premijeru znate samo vi, to ste i sada u ovom trenutku kroz odgovor koji ste mi dali zapravo potvrdili.
Vi ste rekli da sve ono što se događa u vladi je zasluga vas, pa to je stvarno nevjerojatno koliko široko vi sebi dajete zasluge da ste vi osigurali sredstva iz eu fonda, da ste ih vi produžili. Meni je samo izuzetno žao što je do tog produljenja roka moralo doć, meni je izuzetno žao što danas još uvijek na Baniji ljudi žive u kontejnerima i u nehumanim uvjetima, meni je izuzetno žao što se od tog ubrzanja obnove koji već svi skupa čekamo ništa ne vidi. Stiglo je proljeće, kako smo krenuli pitanje je što nam slijedi? Mi i dalje imamo nefunkcionalnu vladu, kad kažem nefunkcionalnu vladu to kažem zato što nekim ministrima, potpredsjednicima nad glavom vise optužnice i vise neke stvari koje nisu primjerene za visoko razvijenu demokraciju.
I stoga premijeru na kraju nakon ovoga što nam ministar Paladino ne zna reći od kuda mu Paladina, ne zna reći otkuda mu prvi milijun, a to možemo čitati iz medija i nakon svega ovoga što ste izrekli i što svjedočimo najbolje bi bilo da …/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./… … nove izbore.
Idemo na 5. pitanje zastupnica Ermina Lekaj Prljaskaj postavlja ga ministrici turizma i sporta Nikolini Brnjac.
Izvolite.
Hvala lijepa.
Poštovani predsjedniče HS-a, poštovani predsjedniče vlade, ministrice i ministri.
Poštovana ministrice Brnjac.
Podaci o ostvarenom broju dolazaka i noćenja turista tijekom ovog produljenog vikenda iznimno su uspješni te pokazuju da smo što se turizma tiče na jako dobrom putu i da možemo očekivat dobru turističku sezonu. No rezultata neće biti ako ne budemo imali radnike. Po javnim dostupnim podacima u turističkom sektoru trenutno nedostaje između 30 i 35.000 radnika i ako su izmjene Zakona o strancima prijave za radne dozvole pojednostavljene u praksi i dalje postoje zavrzlame kojima se usporava postupak izdavanja dozvola i zapošljavanja stranaca.
Moje pitanje glasi, što se misli učiniti kako bi se ovaj problem riješio odnosno kako bi se omogućilo ažuriranje i izdavanje dozvola za rad i ubrzala komunikacija među dionicima ovog procesa, te koje su te mjere koje se planiraju provesti kako bi se osigurala radna snaga u turističkom sektoru? Hvala.
Ministrice izvolite odgovor.
Hvala lijepo predsjedniče.
Poštovana i uvažena saborska zastupnice i zastupnici, dakle Vlada RH poduzima cijelo vrijeme niz mjera vezanih upravo da uz olakšavanje zapošljavanja u turističkom sektoru, prvenstveno kroz Zakon o strancima i ukidanju kvota kao što ste napomenuli, dakle i na taj način i ukidanje također atesta tržišta rada za deficitarna zanimanja, a ono što je sada također već je pokrenuto zajedno u suradnji Ministarstva turizma i sporta, MUP-a, HZZ, Ministarstva rada, to je digitalni sustav koji omogućuje online aplikaciju i zatraživanje samih sustava dozvole, dakle nekih 15-tak dana. Ono što je i dalje potrebno odraditi to su provjere, ali sve ono što će se dalje također kroz MUP, dakle i već se odrađuje je to da po onim policijskim, službenici koji imaju puno veći broj zahtjeva da su pojačani i administrativno, dakle i informatički.
Ono što također je u procesu i proceduri to su izmjene i dopune Zakona o radu o kojima se razgovara, dakle i pregovara se sa sindikatima mogućnost dodatnog rada i povećanje tog broja dodatno i sati dodatnog rada. Ono što je najvažniji dio što i također Ministarstvo turizma i sporta radi odnosno već počelo primjenjivati je iznos stipendije, same stipendije za naše stipendiste, dakle u početku je taj iznos stipendije iznosio je 1.200 kuna, sad smo ga povećali na 2.000. Samim time povećali smo za duplo broj naših stipendista jel je vrlo važno našim mladim stipendistima, srednjoškolcima, studentima, dakle omogućiti da imaju stipendije adekvatne, da se mogu baviti dakle samim turizmom, a isto tako i na taj način i povećali smo i sami broj samih poduzetnika koji su uključeni s obzirom da su to tripartitni ugovori između samih učenika, stipendista i poduzetnika i na taj način osiguravamo dugoročni broj ljudi na domaćem tržištu rada koji će moći biti uključeni u turistički sektor. Hvala.
Izvolite zastupnice očitovanje.
Ja bi samo dodala s obzirom na sadašnje stanje na tržištu rada i potrebe poslodavaca u turizmu, abelirala bi da je nužno unaprijediti mehanizme fleksibilnijeg zapošljavanja i maksimalno eliminirati sve zapreke o izdavanju dozvola za boravak i rad, te zapošljavati sezonske radnike jer uz ponudu koju nudimo i sadržaj i svih napora oko turističke sezone mi moramo radit na tome da imamo ostvarene rezultate, a ti rezultati mogu biti uz radnike koje imamo zaposlene u turističkom sektoru. Hvala.
Sada će zastupnik Ivan Kirin postaviti pitanje ministru zdravstva Viliju Berošu, izvolite.
Poštovani predsjedniče sabora, poštovani predsjedniče vlade, poštovane ministrice i ministri.
Pitanje poštovanom ministru Berošu.
Pandemija je napravila golemu štetu zdravlja ljudi jer covid-19 je ostale bolesti pomaknuo u stranu. Imate li vi plan kako ćete se boriti s porastom broja onkoloških pacijenata koji se najavljuju da su posljedica epidemije, ali mi znamo da je činjenica da je broj onkoloških pacijenata postotno isti nego akutna i aktualna zdravstvena situacija korona je dovela do toga da mnogi nisu dijagnosticirani ili nisu liječeni? Hvala.
Ministre izvolite odgovor.
Zahvaljujem g. predsjedniče HS, uvaženi saborski zastupniče, uvažene zastupnice i zastupnici.
Pa bolno smo svjesni i na to čitavo vrijeme ukazujemo da je ova epidemija pandemije poremetila normalan tijek zbivanja u zdravstvu. Međutim, ova vlada i ministarstvo od samog početka pandemije našli su i načina i mogućnost kako se prilagoditi novim okolnostima. Svjedočite i da smo sa ovog mjesta u nekoliko navrata govorili da se održala kontinuirana permanentna i dostupna zdravstvena zaštita svim onim hitnim onkološkim i kroničnim bolesnicima. To je bio naš zadatak jer smo od ranih početaka pandemije prepoznali to kao određenu lošu mogućnost, osim u onom kratkom roku lockdowna i Nacionalni preventivni programi kao nositelji naše borbe protiv onkoloških bolesti i malignih bolesti su se kontinuirano provodili. Činjenica je to, a svjedočimo recentno ovih dana na Danu narcisa da je smrtnost od pojedinih tumora, konkretno raka dojke upravo zbog Nacionalnih preventivnih programa smanjena za 25%. Dakle, iznimno sam sretan i zadovoljan što smo usprkos pandemiji očuvali kontinuitet nacionalnih preventivnih programa.
Nadalje, reći ću i slijedeće, dugo smo čekali, naposljetku i dočekali strateški okvir borbe protiv raka do 2030.g., on je zaživio, usvojen je u ovom domu. Do kraja godine očekujemo usvajanje nova dva strateška dokumenta, a to je Nacionalna strategija razvoja mentalnog zdravlja i Nacionalna strategija djelovanje na planu ovisnosti. Sve su to strategije koje smo dugo čekali, usprkos krizi utemeljene su i zaživjet će. Da to nije samo lista lijepih želja govori i akcijski plan za onkološke bolesti za slijedeće trogodišnje razdoblje koje vrlo detaljno ukazuje na potrebu zanavljanja onkološke opreme za potrebu konstrukcije onkološke mreže i baze onkoloških podataka upravo da bi s tog aspekta pojačali prevenciju, dijagnostiku i liječenje onkoloških bolesti.
Nadalje, cilj ove vlade je promijeniti paradigmu, pacijentima osim dužne pažnje i zdravstvene usluge dati i mogućnost da aktivno brinu o svome zdravlju, dakle preventiva nema alternativu. Upravo u određenim reformskim koracima uvodimo ciljane sistematske preglede za određene skupine građanstva, pučanstva s obzirom na dob, s obzirom na spol i druge karakteristike posebno premorbidnu situaciju koji će unaprijediti prevenciju jer znamo i sami da je bolje spriječiti nego liječiti.
U tom kontekstu krećemo sa novim promišljanjem o zdravstvenom sustavu, a isto tako želim vam reći da sam gotovo siguran da smo za vrijeme pandemije učinili sve, da svi naši bolesnici ne samo hitni, kronični i onkološki ostvaruju pravo na zdravstvenu zaštitu. Da je bilo određenih poremećaja ne samo u Republici Hrvatskoj, nego i diljem svijeta bilo je. Ali mislim da je hrvatski zdravstveni sustav pokazao svoju i snagu i elastičnost i mogućnost prilagodbe i dobro odgovorio na ove izazove.
Međutim, svjesni smo potencijalnih opasnosti, razvoja pandemije i onkoloških bolesti i poremećaja mentalnog zdravlja. Upravo zato su u Ministarstvu zdravstva još pred više od pola godine ili godinu dana osnovana dva stručna povjerenstva sastavljena od najboljih stručnjaka koji vode računa o tome kako umanjiti štetu u onkološkom segmentu i u segmentu mentalnih bolesti.
Dakle, na njima je da izrade stručnu podlogu, a ministarstvo će i dalje ustrajati na takvom putu rješavanja problema.
Evo zahvaljujem.
Poštovani zastupniče izvolite očitovanje.
…/Govornik naknadno uključen./… koji je bio iscrpan i svima nama i hrvatskoj javnosti pokazuje kolika je briga ministarstva i hrvatske Vlade za aktualne i akutne situacije koje se događaju kao što je bila zdravstvena, ali takvih situacija osim zdravstvenih ima i drugih gdje Vlada naravno sa ministrima daje svoj obol i napor.
Hvala vam lijepa.
Sedmo pitanje zastupnica Ružica Vukovac postavit će ga predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću, izvolite.
Zahvaljujem.
Poštovani premijeru, obzirom je vijest da je ruski Sberbank prodao svoj udio u Fortenovi mađarskoj Indotek grupi ovih dana u hrvatskoj političkoj javnosti prošla skoro pa nezapaženo smatram bitnim postavit vam pitanje je li vam prihvatljiva činjenica da se na uštrb interesa hrvatskog gospodarstva jača položaj poduzetnika iz nama susjedne zemlje Mađarske, jer će nakon preuzimanja itekakvog utjecaja u energetici, a govorim o preuzimanju INA-e od strane Mađara, pa onda o bankarstvu govorim o preuzimanju OTP banke sada Mađari postati lideri i u poljoprivredno-prehrambenom sektoru.
S druge strane, ne radi se samo o udjelu u samoj grupaciji Fortenovi, nego se radi i o preuzimanju itekako razgranate regionalne trgovinske mreže. Dakle, govorim o Konzumu i o Mercatoru.
Isto tako, moram vas pitati tko onda trenutno obrađuje ukupno 32839 ha i u čijem interesu Hrvatske najplodnije ravnice dok nam paralelno stočari svakoga dana daju svoje krave na klaonicu jer ne mogu doći do zemljišta za proizvodnju krmiva. A isto tako mislim da i hrvatske građane zanima kada će se to zemljište vratiti u okrilje hrvatskih nacionalnih interesa, jer na žalost Hrvatska nema dovoljnu proizvodnju hrane niti za vlastite potrebe.
Zahvaljujem.
Izvolite odgovor predsjedniče Vlade.
Hvala vam lijepa poštovana zastupnice Vukovac.
Vama je poznato, a i cijeloj javnosti je poznato da je Sberbanka najprije bila najprije vjerovnika, a potom je postala suvlasnik, tj. dioničar Fortenove. Poznato je i vama i cijeloj javnosti da oni već jako dugo nastoje prodati svoj udio u kompaniji.
U ovim okolnostima osobito zadnjih nekoliko mjeseci s obzirom na rusku agresiju na Ukrajinu, s obzirom na režime restriktivnih mjera koje se usvajaju praktički u cijelom zapadnom svijetu na uštrb poslovnih financijskih subjekata Rusije, pa i banaka mi smatramo da je ova odluka Sberbanka da proda 43% udjela u Fortenovi koja je hrvatska kompanija u biti za kompaniju jako dobro i jako blagotvorno. Ona je sada na tržištu neopterećena bilo kakvim dominantnim imidžem ruskoga suvlasništva.
To da je u ovako kratkom roku Sberbank odlučila prodati svoj udio jednom investitoru iz Mađarske to nisu odluke na koje utječe hrvatska Vlada. Hrvatska Vlada je imala svoju zadaću, evo ovdje sad je prošlo pa evo pet godina skoro od krize u Agrokoru. Imala je zadaću da osigura da ta kompanija preživi, da s njom prežive dobavljači, da s njom prežive obiteljska poljoprivredna gospodarstva. I mi smo u tome uspjeli bez troška za državu, bez troška za proračun.
Ostalo je ja mislim danas nisam sto posto siguran, ali više od 50 000 radnih mjesta u okviru Fortenove i kompanija koje su u njenom sustavu što u Hrvatskoj, što u zemljama regije. Svi su dobavljači ostali na nogama, nitko nije propao, svi funkcioniraju. OPG-ovi su se naplatili, kompanija postupno se vraća na one uobičajene tržišne uvjete i status koji je nekad imala, a sve zahvaljujući intervenciji koju smo tada napravili.
Tako da je s aspekta nas kada gledamo cjelinu aktivnosti u ovakvim okolnostima ovo dobar potez. Ovo je dobar potez. Vodite računa da je u suvlasništvu Fortenove više od 30% i hrvatskih kompanija i da se bez njih ne mogu donositi nikakve ključne odluke za funkcioniranje te kompanije. I ja mislim da je to dobro, a što se tiče općenito poljoprivrede, segmenta poljoprivrede država tu ima poluge. Država ima poluge koncesija, država ima poluge niza mjera politike, što kroz poljoprivredu, što kroz druge resore. I mi ćemo nastaviti i jačati hrvatsko selo i pojačavati poljoprivrednu proizvodnju, zaštiti dohodak poljoprivrednika, osiguravati i dostupnost i svježe i domaće hrane u konačnici sve su porezne reforme koje smo donijeli upravo išle sa poreznim rasterećenjem svježeg, svježeg mogli smo staviti hrvatskog ali smo stavili svježeg. A mjere koje smo donijeli pa evo i Zakonom o komasaciji, investicijama kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, kroz višegodišnji financijski okvir, kroz ruralni razvoj, kroz poljoprivrednu politiku mislim da zaista i s ovim posebnim programima o čemu će siguran sam više danas govoriti ministrica Vučković, nastojimo pomoći hrvatskom poljoprivredniku, hrvatskom seljaku, ali isto tako i hrvatskom ribaru, a to smo učinili u ovom paketu od 5 milijardi …/Upadica: Hvala vam./… zbog rasta cijena energenata, a činit ćemo i dalje.
Hvala vam.
Izvolite očitovanje zastupnice.
Zahvaljujem na odgovoru, ali oprostite mi premijeru ali ja ne mogu sudjelovati u tom presudnom dogovoru u kojemu se trebamo praviti da je sve u redu dok nam zapravo stranac zaposjeda sve važnije resurse u zemlji ne u vrijeme prijeteće ratne opasnosti, ne u vrijeme potencijalne ugroze opskrbe hranom i nikako ne uvažavajući činjenicu da se zapravo radi o spomenutoj zemlji za koju su naši branitelji prolijevali svoju krv. Ne znam spomenuli ste ponovno OPG-ove, ne znam premijeru da li imate informaciju ali postoje OPG-ovi koji nisu namireni u cijelosti unutar nagodbe, dakle neki su dobili za svoja potraživanja konkretno znam za primjer čovjeka koji je predao Agrokoru utovljene bikove tek 1,4% od ukupnog potraživanja pa su sada na Europskom sudu za ljudska prava gdje potražuju razliku odnosno bore se za svoja potraživanja dok paralelno primjerice gđa. Irena Veber koja je otišla iz Agrokora nakon potpisa nagodbe i to još u listopadu 2019. godine i dan danas prima naknadu i to mjesečnu naknadu, a kalkulira se o tome da se radi o iznosima od 50.000 kuna. Smatram da to nije u redu jer netko može dobivati i kapom i šakom, a netko ne može naplatiti svoj itekako težak i mukotrpan rad. Nije u redu, naravno da nije u redu.
Zahvaljujem.
Osmo pitanje zastupnik Miro Totgergeli postavit će ga ministru gospodarstva i održivog razvoja Tomislavu Čoriću.
Izvolite.
Hvala poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani predsjedniče vlade, potpredsjednici, ministrice i ministri, poštovane kolegice i kolege, uvaženi ministre gospodarstva i održivog razvoja već duže vrijeme svjedoci smo, čak i duže od godinu dana, svjedoci smo rasta cijena energenata na svjetskim tržištima. Međutim, bez obzira što su te cijene rasle naši građani u RH evo do 1.4. cijelo vrijeme su plaćali iste cijene električne energije i plina iako to u državama našeg okruženja i nije baš tako. Međutim, otkako je Rusija izvela invaziju na Ukrajinu nije više samo pitanje kolika je cijena energenata nego se postavlja i pitanje imamo li dovoljno energenata. Znajući koliko Europa je koristila plin iz Rusije postavlja se onda pitanje imamo li mi u Hrvatskoj dovoljno plina. Činjenica je da jedan dobar dio plina mi nabavljamo upravo iz LNG terminala, to je onaj isti LNG terminal za koji su vas ovdje prije par godina u saboru napadali kako taj projekt je nepotreban za RH, kako će taj terminal biti neiskorišten i zjapit poluprazan. Sad ja vas pitam kako bi danas izgledala RH da nemamo LNG terminala, pitam vas i imamo li dovoljno zaliha energenata u RH i zanima me u kojem je stanju izgradnja podzemnog skladišta plina u Grubišnom Polju pošto dolazim iz tog grada.
Hvala.
Izvolite ministre odgovor.
Prije svega dobro jutro svima i hvala vam lijepa gospodine zastupniče Totgergeli na vašem pitanju. Dakle, energetska situacija u RH u ovom trenutku je znatno bolja situacije u najvećem broju članica zemalja EU kako na tržištu električne energije tako i na tržištu naftnih derivata, a u konačnici i na tržištu plina. Mi to možemo zahvaliti činjenici da smo s jedne strane mjerama Vlade RH, prije svega sektoru kućanstva značajno olakšali situaciju u odnosu na čitav niz zemalja članica EU i to je nešto što je po mom mišljenju, a vjerujem da ćete se složiti bila jako dobra akcija vlade u kontekstu zauzdavanju cijena električne energije, isto tako i plina jer su nužna povećanja cijena do kojih je došlo višestruko manja od onih koje su se dogodile u najvećem broju članica EU.
Što se tiče dostatnosti energenata u RH, mi smo u situaciju da u ovom trenutku 80% potreba za električnom energijom namirujemo iz vlastite proizvodnje. Dominantno proizvodnjom Hrvatske elektroprivrede, jednim dijelom iz proizvodnje iz obnovljivih izvora energije od povlaštenih proizvođača.
Što se tiče prirodnog plina i njegove dostatnosti, prirodni plin u RH kako znate dolazi dijelom iz domaće proizvodnje. Ta domaća proizvodnja će u narednim godinama vi za vi otkrića i početka eksploatacije na pojedinim poljima rasti. Ostatak se uvozi međutim RH za razliku od najvećeg broja članica zemalja EU ima alternativni dobavni pravac LNG terminal na otoku Krku koji nam omogućava da i u slučaju dodatne eskalacije na istoku Europe budemo sigurni da će RH imati dostatnu dobavu prirodnog plina.
Što se tiče naftnih derivata i tu imamo vrlo specifičnu i povoljnu poziciju u odnosu na najveći broj zemalja članica EU, a ona proizlazi iz činjenice naš terminal također u Omišlju na otoku Krku JANAF-ov terminal jeste u ovom trenutku jedna od značajnijih uvoznih točaka za ovaj dio Europe za naftne derivate odnosno za naftu i naftne derivate.
Dakle, uz sva tri ključna energenta RH u ovom trenutku stoji dobro, ukoliko ćemo ukomparirati cijene tih energenata, posebice tu mislim na plin prema kućanstvima odnosno električnu energiju prema kućanstvima stojimo izuzetno dobro u odnosu na ostatak EU.
U konačnici, pitali ste za Grubišno polje budući predstavljate tu izbornu jedinicu Bjelovarsko-bilogorska županija, dakle u drugom mjesecu ove godine izdane su građevinske dozvole za dio faze izgradnje ovog plinskog skladišta. Naredne godine uvjeren sam donijet će izgradnju samog skladišta čime će se naši kapaciteti skladištenja prirodnog plina, a upravo kako bi se doskočilo kriznim situacijama povećati za oko 20% u odnosu na postojeće. Na taj način naš energetski sustav barem u ovom dijelu infrastrukturnih postrojenja bit će zaokružen.
Hvala vam lijepa.
Zastupniče izvolite očitovanje.
Hvala predsjedniče.
Poštovani ministre.
Dakle, možemo zaključit imamo dovoljno energenata u RH, a cijene su znatno povoljnije nego što je to u nekim drugim zemljama EU. I sad ono što sam pitao vezano za skladište plina u Grubišnom polju, moram konstatirat da za razliku od mnogi lokalnih uprava kad se krenu gradit neki energetski objekti često se u tim lokalnim uprava diže praktički pobuna protiv gradnje takvih energetskih objekata. U Grubišnom polju je to baš potpuno suprotno i lokalna samouprava i građani Grubišnog polja iščekuju da se sagradi skladište plina jer procjenjujemo da je to važno i za sam grad Grubišno polje i daje perspektivu razvoja i gradu Grubišnom polju, ali ono što je još najvažnije da daje jednu veću sigurnost u distribuciji plina odnosno sigurnost opskrbe plinom u cijeloj RH.
Hvala.
Idemo na 9. pitanje, zastupnica Sandra Benčić postavit će ga predsjedniku vlade Andreju Plenkoviću.
Izvolite.
Zahvaljujem se predsjedavajući.
Poštovani premijeru.
Prvo vama, a i svima koji sudjeluju u toj šaradi čestitam na još jednom plasmanu još jedne klasične hrvatske antiteme pod nazivom Perković-Mustač i zabavljenost političkih opcija nad sudbinom tih dvoje ljudi ovih dana pokazuje koliko u ovom Parlamentu na ovoj strani više ne postoji ono što se zove javni interes jer je bitnija sudbina to dvoje ljudi nego tisuća onih naših sugrađana koji već dvije godine čekaju obnovu, koji spavaju u kontejnerima i koji će vjerojatno i treći Božić dočekati također u kontejnerima.
Vaša vlada ima mnogo razloga zbog koje bi se sada trebala dić, otići i raspisati izbore. Prvo zbog toga što ovdje sjede ljudi koji su pod kaznenim istragama. Drugo iz razloga što ste doveli Parlament u poziciju da mi zapravo ne znamo tko je ministar i čemu uopće nekome postavljamo pitanja kad ne znamo da li će sutra to moći izvršavati ili ne.
Međutim, najgora stvar zbog koje morate otići je činjenica da upravo vi premijeru Plenkoviću ste osobno odgovorni za činjenicu da ste izgradili ukupno nula zamjenskih kuća za žrtve potresa. Nakon dvije godine da ste poslali Grumfa iz Alan Forda sagradio bi ih više. I na sve to na tu činjenicu da imamo katastrofalne rezultate obnove početna vrijednost nula kuća, dvije godine nakon nula kuća, vi izabirete ministra koji se mjesec dana mora baviti vlastitim aferama umjesto da se bavi obnovom. …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… vi ste ga izabrali i vi ste za to odgovorni.
Hvala vam lijepa.
Izvolite odgovor predsjedniče vlade.
Poštovana zastupnice Benčić.
Ja moram priznat da ne znam jel vi pratite medije, čitate li novine što mi imamo sa Perkovićem i MUstačem, što gledate na nas, gledajte na ove koji vas podržavaju, nemojte gledat tu gledajte na Pantovčak tamo vam je orkestar, tamo vam je sinopsis, scenarij. Vi ste si kao ok, naslikavate se skupa, podržavate istu viziju i iste ideale.
Prema tome, ovakvo besramno izvrtanje teza je samo vaše, ne bavimo se mi time jer smo se mi toga sjetili, sjetili su se akteri koji vas podržavaju, ne nas. To dobro si to nek vam to slegne, vi ste kolegica pravnica to vam se mora sleć da znate da je do vas, a ne do nas. Vrlo bitan detalj, a uostalom mi nemamo neke nadležnosti, a vi ćete siguran sam pozdraviti epilog kakavgod on bio.
Što se tiče pitanja vlade, rekonstrukcije, vaših zazivanja izbora, pa ne ide to tako. Možete vi sad pjevat tu još dvije godine nećete vidjeti izvanredne izbore, ne vidim zašto. Ovoliko izazova s kojima smo se mi suočili protekle četiri godine pet, šest koliko već sada je i tu smo, tu smo. Pogledajte sve izazove koje smo imali jesmo li ih sve riješili, jesmo li na nogama? Jesmo.
Šta ste vi napravili za Zagreb? Šta ste vi napravili za Zagreb? Da čujem koji je vaš rezime koji, godina dana je prošlo što ste vi to u pogledu obnove Zagreba napravili. stisli smo vas da se pokrenete, imate više od 100 milijuna eura u EUSF-u za infrastrukturu, morali su ić ministri tamo da crtaju kako da se deklariraju sredstva za EUSF. Nemojte se smijati to vam je točno istina, pitajte si ovdje ministre koji stoje. To bi bilo dobro i da javnost to zna, a ne prebacivat odgovornost na vladu.
Što ste vi učinili za neka sredstva koja su možda došla izvana? Jeste vi pregovarali sa Svjetskom bankom, jeste vi pregovarali sa EU, sa IAB-em, CBRD-em sa Razvojnom bankom Vijeća Europe? Šta ste vi napravili? Ništa. Prema tome, te vaše teze o Perković-Mustač kao odgovornosti desne strane sabornice smiješno da smješnije ne mogu bit. Vaš rezime o obnovi je briljantan. Vaše pitanje o rekonstrukciji, a zašto ne biste pitali ministre što god želite? Ministri su dok su ministri po zakonu, možete ih pitati što god hoćete i odgovaraju na to kao što im i drugi postavljaju pitanja.
Ako vi niste dovoljno kreativni da nešto pitate, nemojte pitati. Što se tiče obnove i ministra Paladina već je pitala gospođa Posavece Krivec pa sam joj odgovorio. Ministar će odgovarati na svoje privatne stvari. To nema nikakve veze sa onim što je njegov zadatak i odgovarat će koliko god treba. E kad ga se ispituje kao što se ispituje sve mi smo na to navikli, to je dio demokracije, to je dio uloge medija, to je dio nekih drugih orkestara ne samo ovog kojeg sam odgovarao gospodinu Zekanoviću. Ali to je tako, tako se igra internetsko komunikacijska demokratska utakmica, pa će i on to igrati. A njegova je zadaća da ubrza obnovu i u Zagrebu, i na banovini i privatnih kuća i više stambenih zgrada i javnih objekata bilo da su u zdravstvu, bilo da su u školstvu, obrazovanju, da su institucije. Sve je to zadaća koju on ima, kojom se bavi. Predstavio je plan, Vlada će ga podržati a i drugi nadležni ministri imaju zadaću da u tom pogledu naprave svoj obol.
Vi i vaš doprinos o tom će Zagrepčani odlučivati za koju god, vidjet ćete koliko će bit oduševljeni sa ovim. Možda i sa kadroviranjem.
Hvala vam.
Izvolite odgovor kolegice.
Zahvaljujem se.
Poštovani premijeru spomenuli ste kreativnost, evo moram vam reći u čemu su sve vaši odgovori kreativni. Vaš odgovor da je privatna stvar ministra Paladina to što ima 10% udjela u projektu Kupari koji je ujedno strateški projekt Vlade konkretno njegovog ministarstva koje je zaduženo za upravljanje državnom imovinom to je njegova privatna stvar. To je jako kreativan odgovor.
Vrlo vam je i kreativan odgovor da ste vi kao premijer zamislite pregovarali sa EU za sredstva koja ćemo dobiti iz EU fondova. Pa to je neviđeno! Pa to ni jedan premijer nije napravio u povijesti EU. Ja vam čestitam na tome.
Vaša kreativnost dolazi do izražaja i u tome kad ste već tako inovativno pregovarali da ste ujedno 5 mjeseci, već 5 mjeseci bez ravnatelja Središnje agencije za financiranje i ugovaranje kojeg vam je nota bene isto policija odvela pred pet mjeseci, a onda vi kreativno tražite već 5 mjeseci novog ravnatelja, dva natječaja su vam propala i ne možete ga naći. Kao što ne možete naći nove ministre, jer da ih možete ovdje bi gledali jednu plejadu likova sa kojima bi se družili sljedećih godinu do možda i godinu i pol.
I još jedna stvar, kažete da je gospodin Paladina ima iskustva u graditeljstvu. Što je on to točno sagradio? Što je sagradio čovjek? Pa čovjek je iz IGH uspješno izvukao imovinu ortačkim ugovorom sa vlasnikom na kojem će se naplatiti i što je protuzakonito. Na to nije platio porez, a njegov cjelokupni CV puno više odgovara direktoru nekog visoko rizičnog fonda nego ministra graditeljstva. Jer vjerujte mi ja sam obilazila područja u Dubrovniku koja je on gradio. Nema tamo ničeg.
Hvala vam zastupnice.
Idemo na 10 pitanje, zastupnica Dragana Jeckov postavlja ga ministru znanosti i obrazovanja Radovanu Fuchsu.
Zahvaljujem.
Poštovani ministre, pred nama je još jedna turistička sezona za koju se nadamo da će biti uspješna. Samim tim to podrazumijeva da ćemo trebati veći broj radnika u turizmu. Prema nekim prognozama to je više od 30 hiljada.
Istovremeno u medijima čitamo da će doći do značajnih promjena kada je u pitanju sustav obrazovanja koji će sada biti prilagođen potrebama tržišta rada. Ako to sve skupa znamo recite mi koji su razlozi ukidanja pojedinih strukovnih zanimanja kao što su na primjer konobari, slastičari, hotelijersko-turistički tehničari, mesari koji se događaju u pojedinim školama. Ako govorimo upravo o deficitarnim i prijeko potrebnim zanimanjima.
Izvolite odgovor ministre.
Poštovana gospođo zastupnice strukovno obrazovanje je prilično kompleksni dio obrazovanja i ono što je recimo jedan apsurd u Republici Hrvatskoj suprotno percepciji javnosti da bi trebalo čim više usmjeravati učenike nakon završene osnovne škole u strukovna obrazovanja upravo je drugačije od onoga kako to strukovno obrazovanje funkcionira na razini hajmo reći EU ali i šire.
Naime u Hrvatskoj negdje oko 70% učenika koji završavaju osnovnu školu upisuje strukovnu, neki oblik strukovnog obrazovanja, dok svega 30% upisuje gimnazijske programe. Na razini Europe to je upravo obrnuto negdje oko 55% učenika upisuje gimnazijske programe, a 45% strukovna obrazovanja, a od tih strukovnjaka svega 4 do 6% nastavlja kasnije visoko školsko obrazovanje. U Hrvatskoj od tih 70% koji upišu strukovna obrazovanja gotovo 90% polaže ispite državne mature i upisuje neki oblik visokog školstva. Dakle, oni u principu ne završavaju na tržištu rada, nego nastavljaju školovanje što nije najsretnije rješenje. Naravno da oni mogu upisivati tko to želi, međutim kasnije se pojavljuju problemi u visokoškolskom obrazovanju. Upravo u tom segmentu učenika odnosno studenata koji dolaze iz sustava strukovnog obrazovanja imamo najviši broj onih koji odustaju od daljnjeg studija i onih koji ponavljaju godine zbog onog dijela općeg obrazovnih predmeta ipak nisu tako zatupljeni u strukovnom obrazovanju kao što su u gimnazijskom.
Mi smo se obavezali i kroz Nacionalni plan otpornosti i oporavka da promijenimo taj trend ipak donekle malo više u korist gimnazijskih programa, pa želimo stimulirati upis djece kroz određeni period da se on podigne na barem 35%. A u strukovnom obrazovanju moramo napraviti čitav niz promjena kako samih programa koji se izvode jednako tako i okrupnjivanje i povećavanje pojedinih razreda jer u ovom trenutku prosječni razredi su negdje na 19 učenika, optimum je 22, a minimalni broj učenika trebao bi biti 20, a maksimalni 26, dakle mi smo ispod minimuma koji je propisan državnim pedagoškim standardom. S druge pak strane kad se radi planiranje upisa i programa u škole onda se treba vodit računa o broju učenika koji izlaze iz osnovnih škola u 8. razredu, jednako tako i razrednih odijeljena, ali i broja djece, kao i dostupnosti programa. Ne možemo dozvolit da imamo čitav niz rascjepkanih sličnih srodnih programa u kojima je upisano jedno, dvoje ili troje djece. Naravno da je plan upisa koji je upravo sada na javnoj raspravi rađen u suradnji i sa školama i sa županijama odnosno osnivačima. Prijedlog je bio da se planira negdje na nekakvih 46,5 tisuća djece iako ove školske godine će iz osnovnih škola izaći 39 tisuća učenika, naravno da se uvijek planira više zbog ponavljača i prelazaka itd., međutim ovolko preplaniranje nije, nije naravno dobro.
Kad govorite ili kad ste spomenuli turističke djelatnike i slično onda smo se i ne samo okrupnjivanjem i centraliziranjem u pojedinim jačim središtima što se tiče izvođenja programa rukovodili i onim što nam kaže tržište rada …/Upadica: Hvala vam/… odnosno burze …/Upadica: Hvala ministre, vrijeme/….
Frauzen.
Idemo ovaj očitovanje poštovana kolegice Jeckov.
Gospodine ministre, iz vašeg odgovora ja zaključujem da vas izgleda nisu obavijestili da je upravo vaše ministarstvo odobrilo jedno takvo ukidanje koje se događa u Srednjoj strukovnoj školi Marko Babić u Vukovaru kada se upravo ukidaju ta nama potrebna zanimanja poput poslastičara, mesara, hotelijersko-turističkog tehničara i to zamislite ironije ukidaju se naravno ona odjeljenja u kojima se nastava odvija po modelu A na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu. Moja dužnost je kao zastupnice ako vas već nisu informirale vaše stručne službe da vas ja na to upozorim.
Sada će kao 11. zastupnik Goran Ivanović postaviti pitanje ministrici regionalnog razvoja i fondova EU Nataši Tramišak, izvolite.
Hvala lijepo uvaženi predsjedniče HS, uvažene ministrice i ministri, kolegice i kolege.
U biti moje pitanje je vrlo kratko, ali ću iskoristiti naravno ove dvije minute i krenuti malo iz, iz daljeg.
U ovim izazovnim vremenima u kojima smo živjeli u protekle 2.g. naravno nije bilo lako raditi, prije svega tu mislim i na naše lokalne čelnike i regionalne čelnike koji su se nosili sa izazovima projekata koje su započeli i koje žele realizirati da bi kraj iz kojeg dolaze i u kojem borave bio, bio što bolji. No boraveći ovdje u HS često sam doživljavao od kolega i kolegica ovdje koje sjede u HS da je Hrvatska najgora, da nema gore zemlje od Hrvatske kada je u pitanju i kada su u pitanju EU fondovi da smo na dnu, da ne povlačimo dovoljno sredstava, da se, da nemamo dovoljno te želje i volje da ta sredstva dođu i sliju se u proračune JLS, pa na kraju krajeva i Vlade RH. Naravno tome nije tako, svi oni koji si daju malo truda, koji žele obići teren, koji žele vidjeti što se to događa u lijepoj našoj domovini koja se zove Hrvatska i koja je sasvim drugačija možda nego što je ovdje u HS, kad se izađe van vidi se puno šire, pa će stoga i moje pitanje uvaženoj ministrici Tramišak biti upravo toga.
U protekle 2.g. Hrvatska je značajno odradila taj dio posla kada su u pitanju fondovi EU i preskočila mnoge gospodarski jače zemlje nego što je Hrvatska, no čini mi se da to u hrvatskoj javnosti nije dovoljno niti percipirano, niti artikulirano, pa evo trenutka i prilike ne da se hvalimo s tim nego da realno kažemo koje su to brojke i što su to naši i čelnici lokalnih i regionalnih samouprava postigli, al na kraju krajeva i Vlada RH u ove 2.g.?
Hvala vam.
Izvolite ministrice odgovor.
Hvala vam poštovani predsjedniče HS i poštovani zastupnici.
Poštovani zastupniče Ivanović hvala vam na pitanju, dakle i dobar je trenutak da emancipiramo i temu povlačenja fondova u RH, a posebice u trenucima kad kako ste i naveli iako su vremena bila izazovna iza nas intenzivirali smo korištenje sredstava iz fondova EU. U razdoblju 2014.-2020. kako je već i opće poznato imali smo na raspolaganju 10,7 milijardi eura. Trenutno danas bilježimo postotak iskorištenosti sredstava od ovih 10,7 milijardi eura 69% odnosno 7,4 milijarde eura. Posebice znamo da je od 2016.g. započelo intenzivnije korištenje sredstava iz fondova, a kada govorimo u kontekstu ovih posljednjih 2.g. 35% ove ukupne alokacije je iskorišteno.
Ono što smo napravili u posljednjih manje, evo mogu reći manje od 2.g. to je pojačanje međuresorne komunikacije, dakle vrlo je važna suradnja kako Ministarstva regionalnog razvoja tako i svih drugih ministarstava koji rade intenzivno sa korisnicima na realizaciji i implementaciji vrijednih projekata. Dakako pojačana je komunikacija prema korisnicima bespovratnih sredstava, oslobodili smo određene procedure, posebice za ne obveznike Zakona o javnoj nabavi, dakle za naše poduzetnike koji su i među najbržim korisnicima ovih sredstava, ali ono što je jako važno i Vlada RH uz Fond za sufinanciranje provedbe projekata sa više od milijardu i 100 milijuna kuna i u protekloj godini dana potpomogla je i lokalnu i regionalnu samoupravu. Dakle, sve to zajedno doprinijelo je upravo ovim rezultatima koje imamo danas, dakle više nismo na začelju EU po pitanju iskorištenosti sredstava, trenutno smo na 19. mjestu, nadamo se i daljem rastu ovako kako smo zadali u samoj dinamici. Ono što je važno za istaknuti da smo preskočili u ovih dvije godine 8 država, a ukupno 9 država članica, dakle ispod nas su i razvijenije države kao što ste i spomenuli i Velika Britanija koja se još uvijek vodi u ovoj staroj perspektivi, Belgija, Danska, Španjolska, Italija ali i sam Luxemburg. Trenutni postotak je u granicama odnosno u rangu smo prosjeka EU, a ja vjerujem da ćemo u ovih posljednjih godinu i pol dana koliko nam je ostalo za iskorištenje ove stare perspektive zapravo još više ubrzati dinamiku. Dakle, još jednom evo zahvaljujem i svim kolegama i svim ministarstvima koji su pratili ovu komunikaciju Ministarstva regionalnog razvoja i koji su dodatnom dinamikom i povećanjem svojih aktivnosti ubrzali ovu apsorpciju sredstava.
Hvala vam.
Izvolite zastupniče očitovanje.
Hvala lijepo.
Sad ću bit malo kraći evo što se toga tiče, neću iskoristiti oba dvije minute. Reći ću jedno veliko odnosno izrazit ću zadovoljstvo s onim što mislim da je bitno naglasiti. Kad se nešto loše dogodi onda vlada je kriva apsolutno za sve podnese najveći, najveći teret, a kad se nešto dobro događa u Hrvatskoj e onda se to dogodilo sasvim slučajno i eto tako palo sa neba pa vlada s tim nema ništa. Da, velika je zasluga to Vlade RH i to treba isticati i to treba pronicati, ministarstva koje je zaduženo za EU fondove, ali treba zahvaliti i naravno i svim lokalnim čelnicima svih jedinica lokalne i regionalne samouprave koji sa svojim timovima rade vrijedno na projektima koji upravo onda čine ovu cijelu omotnicu puno izdašnijom. I ono za kraj što ću reći da je Hrvatska u ovih evo uskoro će biti 9 godina u plusu 55 milijardi kuna. Mislim da je to brojka koja sama za sebe kazuje koliko je bitno da smo članica EU, da koristimo fondove EU i da našu lijepu domovinu činimo još ljepšom i poželjnijom naravno za život.
Hvala vam lijepa.
Sada će zastupnik Krešimir Ačkar pitanje postaviti ministru mora, prometa i infrastrukture Olegu Butkoviću.
Izvolite.
Poštovani predsjedniče Vlade RH, poštovani ministri poštovani predsjedniče sabora, uvaženi kolega Butkoviću, svjedoci smo posebno mi iz Velike Gorice kolika je važnost nastavka izgradnje autoceste Zagreb – Sisak. Mnoge benefite koje je ona donijela sama po sebi i koji su reflektirali u gospodarskome smislu, koji su se reflektirali uz popratne one infrastrukture koje dolaze uz autocestu, to su obilaznice, to su pješačke staze, to su biciklističke staze i dolasci onoga svega što se veže uz takav jedan projekt, to su logistički centri, to su poslovne zone i u gospodarskome smislu za svaki grad, jedinicu lokalne i regionalne samouprave predstavlja jedan preporod.
Ono što naši gospodarstvenici postavljaju pitanje s razlogom je koji je konačni rok i koji je konačni završetak ovoga projekta sada koji je u izgradnji autoceste Zagreb – Sisak, pa vas molim precizne rokove u svezi toga projekta.
Hvala.
Izvolite ministre.
Hvala lijepo gospodine zastupniče, poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, što se tiče izgradnje autoceste prema Sisku najprije želim reći da mi trenutno ulažemo nešto više od 25 milijardi kuna u prometnu infrastrukturu na području cijele Hrvatske i završetak autoceste do Siska je jedan od najvažnijih projekata u mandatu ove vlade budući da smo prošle godine na samoj sjednici vlade donijeli odluku odnosno zaključak o završetku izgradnje autoceste, proveli postupak javne nabave i u veljači ove godine su Hrvatske autoceste zaključile ugovor o gradnji autoceste do Siska, ukupne vrijednosti 281 milijun kuna bez PDV-a koji je započeo i mi smo prije 10-ak dana i uz prisustvo predsjednika vlade obišli radove, radovi idu jako dobro. Trebam naglasiti još jednu bitnu stvar da su Hrvatske autoceste, da je to prvi projekt Hrvatskih autocesta u posljednje vrijeme koji financiraju ne iz kreditnih sredstava nego iz redovnih sredstava budući da smo završili financijsko restrukturiranje Hrvatskih autocesta odnosno čitavom cestarskog sektora. U sklopu autoceste gradit će se i novi priključak odnosno novi čvor Žažina koji će biti priključak Petrinje i Gline na autocestu. To je još dodatnih 40 milijuna kuna tako da ćemo paralelno sa izgradnjom autoceste koja bi trebala završiti dvije godine, rok je dvije godine od potpisa ugovora. Znači negdje u proljeće 2024. godine imati osim spoja na Sisak i kvalitetan spoj na, Petrinje i Gline na autocestu.
Paralelno s tim Hrvatske ceste provode projekt novog ulaza u grad Sisak ujedno i priključak na autocestu koji uključuje i novi most na Odri budući da je postojeći građen 30-ih godina prošlog stoljeća i radovi također idu jako dobro i trebali bi biti gotovi kako stvari stoje do ljeta slijedeće godine. Tako da s ta dva velika projekta koje provode Hrvatske autoceste i Hrvatske ceste grad Sisak, ali i Petrinja i Glina imat će kvalitetan spoj na autocestu i priključak prema Zagrebu.
Hvala vam lijepo.
Izvolite očitovanje zastupniče.
Poštovani ministre zahvaljujem se na odgovoru. Ujedno uz zahvalu vama želim se zahvaliti Vladi RH s obzirom da smo osjetili benefite na toj dionici između Zagreba i Siska kao jedan grad koji može donesti u gospodarskom smislu, u infrastrukturalnom smislu i razvoju jednoga grada. Također želimo istaknuti i jednu bitnu važnost, da završetak te autoceste ne samo da će povezati nažalost područje koje je bilo zbog potresa razrušeno i komunikaciju s njima nego će otvoriti mogućnost i perspektivu jedinice lokalne i regionalne samouprave da se ostvare u gospodarskome smislu, da se ostvare u poduzetničkome smislu, a siguran sam da će oni to znati iskoristiti.
Hvala.
13 pitanje zastupnik Ivan Budalić, pitanje postavlja ministrici regionalnog razvoja i fondova EU Nataši Tramišak.
Izvolite zastupniče.
Zahvaljujem poštovani predsjedniče sabora, uvaženi premijeru, članovi vlade …
Samo ne radi mikrofon, netko se treba isključiti, je, evo ga, može, može, možete nastaviti.
Oću ispočetka ili?
Ma 8 sekundi duže, može izvolite.
Ma dobro, ok.
U vidu provedbe kohezijske politike u financijskom razdoblju 2014.-2020.g. provodi se program integrirane fizičke, gospodarske i socijalne regeneracije mladih malih gradova na ratom pogođenim područjima koji je proveden u pet depriviranih pilot područja. Imajući u vidu mogući primjenu programa intervencijskih planova za grad Imotski s okolnim općinama, upućujem pitanje ministrici regionalnog razvoja i fondova EU gospođi Tramišak.
Što grad Imotski sa svojim okolnim općinama koje imaju status potpomognutog područja mogu očekivati u kontekstu korištenja eu sredstava u narednoj 2021.-2017. financijskoj perspektivi? Možemo li očekivati posebna sredstva za Imotsku krajinu s obzirom na naš status potpomognutih i brdsko-planinskih područja?
Hvala.
Izvolite odgovor ministrice.
Hvala predsjedniče.
Poštovani saborski zastupniče, hvala vam na pitanju. Dakle, novo programsko razdoblje 2021.-2027. je tek pred nama. Spomenuli ste razdoblje 2014.-2020. i pilot područja odnosno program regeneracije malih gradova pogođenih ratom koji su i u statusu depriviranog područja. Osim tih pet gradova koja su koristila u staroj perspektivi odvojene alokacije sredstava za u svoja ulaganja u svoj gospodarski rast i razvoj došli smo do podatka da je nažalost potrebno puno više gradova koji bi trebali biti obuhvaćeni upravo ovakvim posebnim instrumentom i mjerama.
Dakle, Hrvatska ima puno više jedinica lokalne samouprave koje imaju status potpomognutog područja odnosno depriviranog područja, ukupno prema posljednjem indeksu 304 jedinice lokalne samouprave. Ovakvim pristupom u novom programskom razdoblju odnosno u novoj generaciji programskih dokumenata proširenjem na sva potpomognuta područja i brdsko-planinska područja i Imotska krajina imati će dodatne mogućnosti ulaganja odnosno korištenja europskih sredstava za svoje projekte. Više neće biti limitiranog iznosa po pojedinim gradovima odnosno pojedinom području već korištenje sredstava iz svih ESI fondova biti će usmjerenije na one dijelove Hrvatske koje su ispod prosječno razvijene.
Kada govorimo to u kontekstu kohezijske politike od onih 14 milijardi eura ovaj dio kohezijske politike odnosno Fond za regionalni razvoj od 5,3 milijardi eura dodatno je izdvojio oko 472 milijuna eura samo za potpomognuta i brdsko-planinska područja. Dakle, jedan potpuno novi pristup u procesu programiranja u posljednjih godinu i pol dana di očekujemo značajnije veća ulaganja upravo u ova područja koja trebaju dodatnu podršku i veće korištenje sredstava iz fondova EU.
Međutim, kada usporedimo i ove gradove koji su u proteklom razdoblju imali intervencijske planove i koristili ovakav oblik potpore, otprilike 140 milijuna kuna uspoređujući rezultate sličnih gradova došli smo do podataka da je bolji pristup imati nelimitirane iznose i da su oni gradovi koji nisu imali svoj poseban intervencijski plan značajnije koristili financijsku omotnicu.
Primjerice kada govorimo o gradu Belom Manastiru u Osječko-Baranjskoj županiji on je ukupno koristio 253 milijuna eura bespovratnih sredstava dok grad Đakovo koji se razmatrao u kontekstu ovih potpomognutih područja u novom razdoblju on čak 572. dakle, vidljivo je da oni koji nemaju limitirani iznos mogu značajniju priliku iskoristiti za svoja sredstva plus dodatno ovo što smo učinili već prilikom samog procesa programiranja, a to jest koristeći nove alate za nerazvijena brdsko-planinska odnosno ruralna područja.
Vjerujem da će Imotska krajina znati iskoristiti ove nove mogućnosti da imate kvalitetne i spremne projekte, a to smo zajednički već nekoliko puta i komunicirali i dat ćete i više od ovoga što ste u proteklom razdoblju, a govorimo o ukupno 200 milijuna kuna za sam grad Imotski i oko 100 milijuna kuna za ostatak Imotske krajine da ćete vi tu značajniji iskorak napraviti i da to neće više biti 300 nego čak možda i dvostruko više sredstava. Sredstva su na raspolaganju, novu generaciju programskih dokumenata očekujemo u drugom kvartalu ove godine, sve je na Europskoj komisiji.
Dakle, Europska komisija je zbog mehanizma oporavka i otpornosti usporila odobravanje programskih dokumenata svim državama članicama EU, ali to se sada ponovo aktualizira i vjerujemo da će biti završeno kroz naredne mjesece, čak je Europska komisija u ovom finalnom procesu pregovora pohvalila nastojanja i Vlade RH za kreiranje ovakvog pristupa nerazvijenim područjima.
Hvala vam.
Hvala vam.
Izvolite zastupniče očitovanje.
Zadovoljan sam vašim odgovorom poštovana ministrice.
Važno je istaknuti da sredstva EU za područja Dalmatinske zagore su krucijalna za opstanak i ostanak našeg stanovništva. U svakom slučaju ako tvrdite da ta sredstva nisu limitirana temeljem onih priprema koje smo radili u prošlim godinama, da će svakako biti nova mogućnost za naš razvoj.
Hvala lijepa.
14. pitanje zastupnica Renata Sabljar-Dračevac postavlja predsjedniku vlade Andreju Plenkoviću.
Izvolite.
Zahvaljujem predsjedniče.
Gospodin premijeru.
I moje je srce važno, postoji jedna opaka iako rijetka srčana bolest pod nazivom transtiretinska amiloidna kardiomiopatija, no dva su tipa ove bolesti, nasljedni koji pogađa mlađe osobe i ne nasljedni koji se javlja kod osoba u šestom desetljeću. No zloćudnost je te bolesti je u tome da od dijagnoze do smrti prođu najviše četiri godine. Za tu rijetku bolest postoji ciljani lijek i on se na teret zdravstvenog osiguranja može dobiti u 14 zemalja EU pa i u Sloveniji, ne i u Hrvatskoj.
Obolijevaju uglavnom ljudi iz Imotskog i okolice, a smatra se da ih ima između 140 i 150, svega u deset njih je dijagnosticirana ova bolest, od toga dvije osobe dobivaju ovaj ciljani lijek. Hrvatski savez za rijetke bolesti pokrenuo je kampanju „I moje je srce važno“ s ciljem dolaska novog ciljanog lijeka na listu skupih lijekova HZZO-a jer to je jedini način da svih desetero obljenih dobije potrebni lijek i priliku produženja života.
Ne dođe li taj lijek odmah na listu HZZO-a nitko od tih ljudi za četiri godine više neće biti živ. Što mislite poduzeti da to spriječite?
Hvala.
Izvolite odgovor predsjedniče Vlade.
Hvala vam lijepa poštovana zastupnice Sabljar-Dračevac. Što se tiče ovoga konkretnoga lijeka ono što mi je poznato, poznato mi je da Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i njegova povjerenstva evaluiraju znanstvene dokaze o ovome lijeku.
Vi znate i sami da je procedura upravo takva da smo mi u dosadašnjem mandatu kroz ove godine povećavali iznos sredstava u proračunu Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje za posebno skupe lijekove i za rijetke bolesti u mjeri u kojoj ne mogu to usporediti sa bilo kojom drugom Vladom.
Ja ne znam sad točno na pamet, ali mislim da smo došli negdje preko dvije milijarde kuna proračuna HZZO-a samo za skupe lijekove i za rijetke bolesti. Ono što mogu učiniti, mogu zamoliti ministra zdravstva koji je tu, da vidimo sa nadležnim povjerenstvom u kojoj je fazi proces evaluacije toga lijeka. Posebno je indikativno ovo što kažete da je on dostupan u Sloveniji, pa ćemo malo vidjeti kakva je njihova praksa. Ali generalan trend naše Vlade postupanja HZZO-a, stručnih povjerenstava je bilo zaista širenje opsega posebno skupih lijekova. Mislim da ste toga svjesni. To je velik trošak za proračun, ali s druge strane ako dođe i do malih poboljšanja spašenih života, osmjeha na licu posebno djece onda smo svi skupa zadovoljni, a o ovom konkretnom lijeku ja ću zamoliti ministra da vas i pismeno obavijesti u kojoj smo fazi.
Evo hvala vam lijepa.
Izvolite očitovanje.
Zahvaljujem se premijeru.
Odgovor me jako obradovao. Radi se u ovom trenutku o relativno malom broju ljudi koji trebaju ovaj lijek. Znači dvoje dobivaju, 8 bi ih još trebalo dobiti. Radi se o mladim ljudima, radi se o ljudima koji imaju malu djecu “I moje srce je bitno“. To je poruka ove kampanje i nadam se da će uskoro biti na listi HZZO-a.
Hvala.
Idemo na 15 pitanje zastupnik Luka Brčić postavit će ga ministru gospodarstva i održivog razvoja Tomislavu Ćoriću.
Izvolite.
Hvala gospodine predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani predsjedniče Vlade sa ministrima i ministricama.
Poštovani ministre Ćorić na području Splitsko-dalmatinske županije trenutno imamo odobreno 6 aglomeracija u vrijednosti 4,3 milijarde kuna. Velik broj ovih aglomeracija se već u građevinskom smislu zahuktao, tako da možemo reći da je Splitsko-dalmatinska županija jedno veliko gradilište upravo zahvaljujući ovom projektu, a vidimo da se isto događa i u mnogim dijelovima Republike Hrvatske.
S druge pak strane imam upite određenog broja građana grada Sinja točnije naselja Brnaze što će biti sa aglomeracijom Sinj jer znamo dva lota su o.k. Ali ovaj treći lot zbog natječaja koji su bili u više navrata ponovljeni jer se premašila raspoloživa svota novca, tako da evo napominjem da se radi o području koje je itekako vitalno, području koje broji preko 3000 stanovnika i jedno od najvitalnijih naselja u gradu Sinju.
Zanima me evo hoće li se ovim građanima grada Sinja u kontekstu ravnomjernog razvoja moći naći nekakvo realno rješenje za cjelovito rješenje aglomeracije grada Sinja.
Hvala.
Odgovor poštovanog ministra Tomislava Ćorića.
Hvala vam lijepa zastupniče Brčiću na vašem pitanju. Dakle, u uvodnom dijelu ste naglasili činjenicu da je Splitsko-dalmatinska županija u ovom dijelu jedno veliko gradilište sa preko četiri milijarde kuna projekata u realizaciji, u okviru šest aglomeracija.
Nije riječ samo o Splitsko-dalmatinskoj županiji. Iznimnim zalaganjem predstavnika Hrvatskih voda, a u suradnji sa javno-komunalnim društvima, odnosno vodno-komunalnim društvima na području cijele Hrvatske. Mi smo u proteklih četiri godine potpisali ugovore o realizaciji šezdesetak aglomeracijskih projekata vrijednih više od 25 milijardi kuna i to je ono što veseli.
Na taj način siguran sam u narednim godinama u konačnici ćemo doći u situaciju prije svega da na najvećem dijelu teritorija Republike Hrvatske imamo razvijenu mrežu javne vodoopskrbe tako i mrežu javne odvodnje. Ovo ćemo svakako postići i uslijed činjenice da smo iz alternativnih dijelova financijskih omotnica, tu mislim na Nacionalni plan oporavka i otpornosti bili voljni i otvorili natječaje za financiranje manjih projekata. Prvi od 700 milijuna kuna, prošli četvrtak drugi u vrijednosti od milijardu kuna.
Dakle, priča sa izgradnjom vodno-komunalne mreže ide dalje i ja sam uvjeren da će vodno-komunalni sektor u narednom razdoblju prije svega kroz građevinske radove biti jedan od snažnijih pokretača radova s jedne strane, odnosno rasta bruto domaćeg proizvoda.
Što se tiče konkretno aglomeracije Sinj koja je predmet vašeg interesa, vjerujem i uz ovu drugu Trilj-Dicmo-Otok. Aglomeracija Sinj kao što znate kreirana u tri lota, odobrena je u dva lota i tamo su radovi već započeli. Što se tiče trećeg dijela radova govorim o nekoliko ugovora, zatražena je dodatna analiza dokumentacije budući su inicijalno ponude za radove preko 70% premašivale procijenjenu vrijednost i ta analiza koliko shvaćam je dostavljena prije nekoliko dana u Hrvatske vode, prema informacijama koje imam. Ona će biti proučena od strane stručnjaka Hrvatskih voda i ukoliko se ovaj segment radova odnosno njegovi troškovnici učine opravdanima onda nema ni jednog jedinog razloga da već u narednom razdoblju se ne zatvori postupak javne nabave i da u konačnici i taj segment u području Brnaza koji se odnosi na Brnaze ne krene u radove do kraja ove godine. Naravno to će ovisiti o dinamici na terenu. Mi u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja smo svim aglomeracijama u RH odnosno njihovoj realizaciji pristupili na isti način, prije svega kao potpora. I još jednom ću naglasiti Hrvatske vode su tu odigrale, igraju i igrat će siguran sam ogromnu pozitivnu ulogu.
Hvala lijepo.
Poštovani zastupnik Luka Brčić.
Hvala gospodine ministre, zadovoljan sam odgovorom i zahvaljujem vama na angažmanu što će ovaj projekt evo kako ste sami rekli u cjelovitosti biti realiziran. Inače projekt aglomeracije je itekako pojačao kvalitetu života naših sugrađana na spomenutim područjima kao i u cijeloj RH jer izgradnja kanalizacijskog sustava, vodne infrastrukture i odvodnje je zasigurno nešto što je itekako bitno na poseban način na područjima koji su vodnozaštitni, a ova područja i aglomeracije koje ste spominjali na području Splitsko-dalmatinske županije su velikim dijelom i vodozaštitno područje. A isto tako značajan je doprinos ovim vremenima kada imamo evo razno razne ugroze što mnogi naši privrednici, što mnoge javne firme su angažirane prije svega građevinski sektor i ovo je još jedan od benefita europskih fondova jer znamo da se značaj dio upravo aglomeracije upravo financira iz EU fondova.
Hvala lijepa.
16 pitanje postavit će zastupnica Branka Juričev Martinčev poštovanoj ministrici turizma i sporta Nikolini Brnjac.
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče.
Poštovani predsjedniče vlade, potpredsjednici, ministrice, ministri, uvažena ministrice turizma i sporta gospođo Brnjac pa s veseljem čitamo i slušamo da smo tijekom uskršnjeg vikenda da je ostvareno preko 490.000 noćenja, to je od početka godine povećanje od 120% u odnosu na prošlu godinu, dotakli smo gotovo 95% noćenja rekordne 2019. godine. Po prvi puta RH iz mehanizma za oporavak i otpornost EU ostvarit će i dobit će 2.000, 2,2 milijarde kuna za turizam, od toga 60% ide privatnom sektoru, 40% ide za uređenje javne turističke infrastrukture. Imamo mjere za očuvanje radnih mjesta koje su u velikoj mjeri doprinijeli očuvanju radne snage u tim objektima. Novi online sustav za prijavu i uvoz radne snage itd. Međutim, iako je Vlada RH osigurala 4,8 milijardi kuna za ublažavanje rasta cijena energenata veliki je strah kod turističkog sektora da bi podizanje cijena i inflacija mogla utjecati na budžet naših građana, da bi mogla podizanje cijene goriva, a uglavnom smo automobilska destinacija doprinijeti nešto manjem broju dolazaka i noćenja kao i situacija u Ukrajini. Molim vas vaše mišljenje kakva će biti turistička sezona, što očekujete i što sve ministarstvo radi kako bi te brojke bile što bolje i što bolja situacija u turističkom sektoru.
Poštovana ministrica Nikolina Brnjac.
Evo hvala lijepo poštovana zastupnice. Dakle, od početka godine do današnjeg dana kao što ste rekli mi smo na nekih 95% turističkih noćenja iz 2019. godine. Samim time to je jedan smjer kojim želimo ići, a to je cjelogodišnji turizam odnosno brendirati hrvatsku cjelogodišnju turističku destinaciju i samim tim brojkama možemo biti itekako zadovoljni. A upravo u tom smjeru i ova sredstva što ste napomenuli iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti dakle po prvi put osigurana bespovratna europska sredstava za sektor turizma koji će biti namijenjen prvenstveno jedan dio za javnu turističku infrastrukturu, drugi dio za privatnu turističku infrastrukturu. Tim sredstvima podižemo kvalitetu i konkurentnost hrvatskog turizma. Prvenstveno sami pozivi će ići u trećem kvartalu što se tiče i javne turističke infrastrukture biti će pozivi vezani uz dizanje kvalitete u lječilišnom turizmu, wellness, spa, tako da će se moći koristiti ta sredstva upravo i za dizanje kvalitete u smještajnim kapacitetima, wellness, spa, restoranima u krugu tih specijalnih bolnica. Po prvi puta smo napravili cijelu payplan svih projekata vezanih u lječilišni turizam. Isto tako iz uz javnu turističku infrastrukturu vezanu uz kulturnu baštinu, uz prirodnu baštinu, isto tako uz javnu turističku infrastrukturu vezanu i za aktivni turizam gdje će se moći ulagati bespovratna sredstva u sportsko rekreacijske centre, u košarkaške terene, teniske terene, adrenalinske parkove, dakle cijeli taj segment. Drugi dio će biti vezan uz privatnu turističku infrastrukturu gdje će biti uz smještajne kapacitete, uz diversifikaciju turističke ponude također drugi poziv će biti u tranziciju odnosno transformaciju privatnih iznajmljivača upravo u male obiteljske hotele, u difuzne hotele i za to smo namijenili oko 50 miliona kuna. Također, treći segment poziva će biti vezan uz klastere i suradnju između istraživanja i gospodarskog sektora sa 180 miliona kuna. I četvrti segment će biti vezan, ono što je vrlo važno, uz digitalizaciju gdje se nadovezujemo uz hrvatski digitalni turizam, uz projekt na koji se nadovezujemo sada uz automatsko upravljanje destinacijama koje će biti omogućeno svima u Hrvatskoj i također nadogradnja, treća nadogradnja uz business intelligence koji će se koristiti uz prvi dio iz hrvatskog digitalnog turizma, drugi segment iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti i ovaj treći dio business intelligence koji će omogućiti našim poduzetnicima da upravo pametnije usmjeravaju svoje investicije.
Također, kao što znate Eurobarometar je pokazao 82% turista želi održivije putovati i upravo oni biraju Hrvatsku i zbog prirodnih ljepota, ekoloških ljepota i okruženja i ono što želimo svakako kad kažemo održivi segment ne mislim samo na ekološki već i na društveni, gospodarski i socijalni segment i upravo zato smo u Ministarstvu turizma i sporta i kreirali oznaku Hrvatskoj održivog turizma, a to je …/Govornik se ne razumije/… odnosno Hrvatska prirodno tvoja. Istom oznakom i također sa svim prednostima obilazimo emitivna tržišta sa direktorom Hrvatske turističke zajednice i pripremamo se također i za ovu jednu turističku sezonu, al ono što nam je svakako važno upravo ova sredstva iz NPOO-a usmjeriti razvoju Hrvatske kao cjelogodišnje turističke destinacije. Hvala.
Zastupnice izvolite očitovanje.
Hvala lijepo.
Poštovana ministrice, hvala vama na odgovoru i sve ono što činite vi, ministarstva i čitava vlada za očuvanje od radnih mjesta u turističkom i ugostiteljskom sektoru do ublažavanje krize zbog povećanja cijene energenata, očuvanja radnih mjesta jer turizam je jedno od najvažnijih gospodarskih grana u RH i jako je bitno raditi na prepoznatljivosti Hrvatske kao cjelogodišnje destinacije, a posebno održivo odgovorne destinacije sa zamolbom da se i dalje posebna pažnja vodi o tome kako osigurati radnu snagu u ugostiteljskom sektoru, što nije samo briga Ministarstva turizma nego sigurno bi trebala u suradnji sa Ministarstvom obrazovanja, a i hvala za sva porezna rasterećenja sa apelom i zamolbom ugostitelja da još jedanput se razmisli o smanjenju PDV-a na usluživanje pića. Hvala.
Hvala vam.
17. pitanje zastupnik Peđa Grbin postavit će predsjedniku vlade Andreju Plenković, izvolite.
Zahvaljujem poštovani g. predsjedniče.
Poštovani g. Plenkoviću, znam da ste trenutno zaokupljeni sa rekonstrukcijom vlade i znam da vam nije lako pronaći nekoga ko bi pristao sjediti u ovoj vladi i na sebe preuzeti dio odgovornosti recimo za muljaže g. Paladine. Znam da vam nije lako i znam da vam u ovom trenutku ova cijela priča sa Mustačem i Perkovićem dolazi kao naručena odnosno možda i jest od vas naručena. Znam da zbog ove priče ste sretni jer se ne morate baviti stvarnim problemima života u RH, ne morate se baviti sa onime što u stvari tišti većinu naših sugrađanki i sugrađana. Međutim mi vam nećemo dopustiti da se time ne bavite, mi vam nećemo dopustiti da se sklonite iza naručenih priča.
Poštovani g. Plenkoviću, prije dva mjeseca vlada je predstavila paket mjera za borbu protiv rasta cijena, međutim odonda se nažalost dogodila agresija na Ukrajinu, odonda su se dogodili brojni novi pritisci, odonda se dogodilo to da su cijene nastavile rasti. Dio mjera koji je i prihvaćen u HS, koji je dobio jednoglasnu podršku zastupnica i zastupnika nažalost nije adekvatan. U ova dva mjeseca vlada nije radila svoj posao, vjerojatno zato što ne znamo tko će sutra u toj vladi sjediti, ne znate to vi, ne znaju vaše kolegice i kolege, ne zna nitko u ovoj zemlji, međutim to vas osobno ne može ispričati od odgovornosti koju imate, odgovornosti da donosite i predlažete mjere koje će olakšati život građana, pa čak i one koje ste predložili kao što je primjerice dodatak za umirovljenike zbog vaše nepažnje neće obuhvatiti sve one kojima bi trebao biti namijenjen. Zato vas pitam, kada će napokon ta rekonstrukcija i hoćete li se maknuti ili početi raditi svoj posao? Hvala.
Hvala lijepa.
Izvolite odgovor predsjedniče vlade.
Poštovani g. Grbin, vidim da su vas stavili tamo na kraj klupe, to isto puno govori o snazi SDP-a i moram priznat da mi je malo nakon onog vašeg zadnjeg pitanja gdje ste napali Zvonka Frka-Petešića sada kad smo otkrili da ste vi bili jedan muljator koji je koristio novac za odvojeni život godinama, predstavio se kao humanitarac kasnije, pa državne pare donirao nekome ne znamo kome, da mi je malo onako ispod razine da vi tako nalazite uopće naslov da nama nešto prigovarate. Vi bi sad trebali šutit jedno godinu dana da niko ne zna da postojite i da ne dolazite ovdje, visok ste, pa vas ljudi vide, da se zaboravi to što ste vi učinili i to pazite ne kao neki obični zastupnik premda je on, svaki je bitan, a vi ste predsjednik SDP-a i vi hladno bez da trepnete ponovo nam docirate nama. Još ste mi Zvonka zadnji put napali zajedno sa vašim jatakom Milanovićem, a sjetio sam što ste govorili kad sam ja išao u Ukrajinu onda ste i vi i on govorili da smo mi šablatani, da šta mi tamo radimo, da mi ne kužimo valjda vanjsku politiku nego ćemo se pouzdati u vaše briljantne procjene i analize. Toliko ste bezobrazni i pri tom niski da nama imputirate tezu da smo mi naručili Perkovića i Mustača, pa jeste vi normalni, šta je vama? Em uzimate pare koje ne biste imali, trebali imat, em donirate državni novac ne zna se kome, em bucate o vanjsko političkoj Ukrajini kao i vaš jatak nemate pojma, em inicijativu koja je orkestrirana s te strane, s vaše strane prebacujete nama kao i vaša kolegica Benčić premda vidim u Zagrebu škrto te relacije idu, pa kako vas to nije sram? Vaših kolega ovih nešto manje nego Socijaldemokrata kolko vas ima bi trebalo biti jako sram i oni bi se trebali zapitati da li nas vodi čovjek s kojim mi nešto realno u nekom izbornom ciklusu možemo ili ćemo kad dođu izbori biti pod baražnom vatrom sramote. To je, to je bit, …/Govornik se ne razumije/…kako se vuka smije, to je bit, to je bit i zato mi je moram priznat od ovih 3 nebulozne teze koju ste stavili ne znam koja je gora od gore.
A što se tiče naših mjera za građane 5 milijardi kuna socijalni transferi najugroženijima, limitiranje rasta cijena struje, limitiranje rasta cijena plina, limitiranje rasta cijene naftnih derivata, potpore umirovljenicima, potpore poljoprivrednicima, potpore ribarima, potpore kućanstvima, potpore gospodarstvu.
Jel' vi spavate? Jeste vi ispratili kad smo mi to donosili? Što se sa vama zbiva? Ja vjerujem da ste vi, a ne mi, mi smo radili svoj posao, vi ga niste radili. Možda je vrijeme za vašu imploziju, pa da vas vaši kolege rekonstruiraju i vas i Vladu koja spašava hrvatsko gospodarstvo i hrvatske građane u situaciji još jedne krize gdje vi eto nama ne date mira. Kojeg mira? Mi radimo svaki dan. Što vi radite sa vašim nepripadajućim naknadama za odvojeni život to je vaša glavna tema i predlažem da se nje držite dugo u tišini, tamo negdje u hodniku sa one strane ulaza u Sabor da vas nitko ne vidi.
Hvala vam.
Izvolite očitovanje zastupniče.
Zahvaljujem poštovani gospodine predsjedniče.
Između vas i mene postoji jedna ogromna razlika. Kada se oko mene postavi neko pitanje, ja ću doći pred ljude koji ga postavljaju, medije, javnost i odgovorit ću na sve što me se tiče. A vi danas imate situaciju kazneni postupak ne može objasniti porijeklo svoje imovine. Dvije stolice od vas kazneni postupak. Ovoga u drugom kaznenom postupku optužuju da je sudjelovao u dodjeli milijarde državnih kuna i vama to ne smeta i vi bilo kome, bilo što predbacujete.
Poštovani gospodine Plenkoviću vaša je Vlada ne samo nefunkcionalna, korumpirana i ako se možete ili hoćete sakriti iz mojih 2 metra i 10 nećete u tome uspjeti pogotovo zato što sam vam postavio pitanje koje se ne tiče samo vas i mene, nego se tiče hrvatskih građana. I vrijeđajući i izbjegavajući odgovor niste pljunuli u lice meni, nego ste pljunuli u lice onima koje bi trebali zastupati i o čijim interesima bi se trebali brinuti.
Kroz nekoliko dana poduzetnicima velikom dijelu poduzetnika počet će se naplaćivati četiri puta skuplja struja nego što je bila do sada. HEP je poslao nove cijene, nove obračune struje. Zar doista mislite da se to neće pretočiti na porast cijena kruha, drugih prehrambenih proizvoda i svega ostaloga od čega ljudi žive. Zar to doista mislite. Mjere koje ste predložili prije dva mjeseca danas više nisu dostatne. I možete vi prstom upirati u mene koliko god hoćete. To na standard hrvatskih građana ne utječe. Na njih utječe hoćete li se pomaknuti sa mjesta i početi …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… raditi svoj posao, …
…/Upadica predsjednik: Hvala lijepa./…
… a vaša današnja izjava potpuno jasno pokazuje da to naprosto ne želite.
Hvala lijepa. Hvala lijepa kolega Grbin.
Idemo na 18 pitanje poštovani kolega Čičak postavit će ga ministru prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Ivanu Paladin.
Zahvaljujem se poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani predsjedniče hrvatske Vlade, uvažene kolegice i kolege ministri i ministrice. Poštovani ministre Paladina u posljednjih nekoliko dana pojavljuje se pitanje razlike između brzih preliminarnih pregleda i kasnije detaljnih pregleda građevina stradalih u potresu pri čemu dolazi do promjena u utvrđenom stupnju oštećenja. Pa me zanima što to konkretno znači za naše građane ukoliko na njihovim objektima, zgradama, kućama dođe do promjena tzv. naljepnica.
Hvala vam.
Izvolite ministre odgovor.
Hvala gospodine predsjedniče, hvala poštovani zastupniče na ovom pitanju i prilici da pojasnim upravo ovu temu koja se u posljednjim danima pojavila u javnom prostoru, a koja je puno više od nekih drugih tema bitna određenom broju naših sugrađana čije su građevine, stanovi, kuće oštećeni u potresu.
Kao što dobro znate u danima i mjesecima nakon potresa veliki broj građevinskih stručnjaka je obavio desetke tisuća brzih pregleda predvođeni Hrvatskim centrom za potresno inženjerstvo. Vrlo je važno napomenuti kako je uostalom, kako su i predstavnici Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo pojasnili u posljednjim danima da ti brzi pregledi nisu bili ni planirani kao temelj provođenja obnove.
Upravo s obzirom na tu činjenicu u programu mjera mi smo predvidjeli detaljne preglede i posljedično nalaze ovlaštenih inženjera koji su temelj za provođenje obnove. Na osnovu tih, takvih detaljnih pregleda, nalaza ovlaštenih inženjera građevinarstva provodi se dalji postupak obnove, te naravno dolazi do, s obzirom da u sadržaju u modelu u cijelom postupku postoje razlike dolazi i do razlika utvrđenim oštećenjima.
Bilo bi potpuno pogrešno smatrati kako tim razlikama će bilo tko biti oštećen. Upravo suprotno, na osnovu takvih detaljnih pregleda, na osnovu tih nalaza ovlaštenog inženjera provodi se daljnji postupak nabave, provodi se obnova i naši sugrađani ostvaruju pravo na obnovu upravo u skladu sa realnim stvarnim oštećenjem na terenu.
Hvala.
Izvolite očitovanje zastupniče.
Evo ministre ja se zahvaljujem na odgovoru i na pojašnjenju, ja vam želim svu sreću u idućim mjesecima da se ubrza maksimalno obnova. Ono što moram ovim putem istaknuti da se zahvalim Vladi Republike Hrvatske jer moja Zagrebačka županija je isto tako stradala je u potresu.
Ovi milioni koji će doći u idućih nekoliko godina uvelike će olakšati nama jedinicama lokalne samouprave u Zagrebačkoj županiji da obnovimo svoje javne objekte. Evo, još jedanput zahvala vladi i vama.
Hvala vam.
Sada ćemo još poslušati odgovore odnosno pitanja i odgovore na još 2 pitanja pa ćemo napraviti stanku od 10 minuta, samo da si možete kasnije planirati nakon završetka aktualnog prijepodneva 15 minutna stanka pa izlaganja klubova i nezavisnih zastupnika, a u 4 sata će biti početak rasprave o izvješćima sa sastanaka Europskog vijeća.
Dakle, sada je na redu poštovana kolegica Ivana Kekin koja pitanje postavlja predsjedniku vlade Andreju Plenkoviću.
Izvolite.
Hvala vam.
Dakle, poštovani premijeru nadovezat ću se na kolegicu Benčić i njezina razmatranja o tome što za vas znači biti uspješan i to s temom evo danas često spominjanih EU fondova i razvoja. Pa za primjer imamo otočić Ilovik koji je unazad 10 godina demografski procvao zahvaljujući liniji 311 koja ga je za svega 10 minuta spajala s Lošinjem, dakle s doktorom, sa školom, sa poslom itd. No, uspješni kakvi jeste povukli ste novac iz EU fondova i odlučili uložiti ga u razvoj pri čemu se ulaganje manifestira u povećanju postojeće luke 150 puta, a dok će ono trajati Ilovčani će do Lošinja umjesto 10 minuta voziti se 80 minuta. A osim toga po završetku radova luka će biti tolika da se njihov putnički brod niti barke uopće za nju niti moći vezati pa će im tih 80 minuta ostati trajno. Dakle, u kontekstu navedenog projekta vaš uspjeh možemo posmatrati kroz rast. Dakle, imamo rast luke 150 puta, imamo rast trajanja putovanja za otočane 800%, imamo rast broja dana u kojima otočani neće nikako moći doći do Lošinja itd.
No, najfascinantniji dio tog uspjeha leži u činjenici da je nadležno ministarstvo navedeni projekt težak 80 miliona kuna evaluiralo i odobrilo u svega 24 sata. To je jedna neviđena birokratska svježina i ja bih preporučila da se ti ljudi isporuče odmah ministru Paladini pa da se na taj način ubrza i obnova. No, šalu na stranu. Ako se projekt nastavi uslijedit će strmoglavi pad, jel me, aha konzultirate sa kolegom s Lošinja, ok, dakle uslijedit će strmoglavi pad stanovništva na otoku Iloviku, pa me zanima da li ćete vratiti liniju 311 po mogućnosti u 24 sata ukoliko je financiranje od 80 milijuna ovog projekta odobreno.
Izvolite odgovor predsjedniče vlade.
Poštovana zastupnice Kekin vi strašno brzo govorite, ali ovaj nemam pojima o tom projektu, prvi put čujem za njega, pitat ćemo, ne znam jel to Butković ili je Tramišak ili je možda Primorsko-goranska županija uključena, odgovorit ćemo vam pismeno. Ne znam ništa o tome, prvi put čujem, ali drago mi je da brinete za naše na Iloviku, a sigurno ih treba bolje povezati kao i sve otoke. Mi smo puno učinili za otoke, a nadam se da će i ovo biti dobro.
Izvolite očitovanje.
Dakle, hvala vam na odgovoru, mislim nisam postavila pitanje ministru Butkoviću koji je sam rekao da je nekakvih prosječnih sposobnosti pa sam mislila da ste vi adekvatniji da mi na to odgovorite. No, no isto tako mislim zanimljivo, zanimljiva je ta vaša taktika kako zgodno skrenete s teme pa bi se pošto imam malo viška vremena osvrnula i na vaš prethodni odgovor. Neću polakše takav mi je tempo. Dakle, da li ne možete pratiti da zbog toga polakše? Dakle, osvrnula na vaš prethodni odgovor gdje ste također u nedostatku argumenata baratali zapravo potpuno netočnim informacijama. Pa bi vas podsjetila na temu obnove da u Zagrebu od kad smo mi na vlasti, dakle 10 mjeseci nema niti jedne stambene zgrade koja nije predala dokumentaciju, dakle na redu je gospodin Paladina i njegovo ministarstvo kao što je bio prije toga ministar Horvat i isto to ministarstvo. Isto tako što se tiče zgrada javne namjene, dakle mi smo apsolutno prijavili sve što je alocirano na Zagreb iz Fonda solidarnosti i za primjer ću vam dati samo recimo škole i obrazovne ustanove kojih je oštećeno bilo 163, a trenutno ih je ostalo još 12 i to ne zbog konstrukcijske obnove nego jer provodimo cjelovitu obnovu. A istodobno mogu primijetiti da vi niste u stanju već 2 godine ugovoriti obnovu ovog sabora i obnovu vlade. Toliko.
Idemo sada na 20 pitanje, zastupnik Krešo Beljak postavit će ga predsjedniku vlade Andreju Plenkoviću.
Izvolite.
Hvala lijepa.
Poštovani gospodine predsjedniče sabora, poštovani gospodine Plenković ja ću pokušati biti što sporiji i što nježniji. Moram polako. Zbog, nažalost zbog ovog rata u Ukrajini događaju se tektonske promjene u cijelom svijetu, a najviše u Europi. Mi smo se kao jedan dio EU našli u jednom graničnom dijelu i slijedi nam nešto, dakle budućnost koja je neizvjesna i za što svi znamo odnosno nitko ne zna što će se točno događati. Svi govore o energetskoj krizi, a ja ću vas danas pitati vas osobno, da li ste, jeste li vi osobno i vaša vlada svjesni da nam možda predstoji nažalost i prehrambena kriza odnosno kriza koja bi mogla prouzročiti nešto zbog čega su prije 100-tinjak godina postojala ministarstva koja su se zvala ministarstva prehrane. Danas imamo Ministarstvo poljoprivrede koja je u katastrofalnom stanju gdje policija i USKOK svakodnevno češljaju ne samo dužnosnike, ne samo sadašnje dužnosnike, zaposlenike, nego i bivše i događaju se stvari koje su sve samo ne nešto što bi se moglo nazvati strategijom kako prehraniti Hrvatsku i hrvatske građane u eventualnim kriznim godinama koje dolaze. Pročitat ću samo jednu stvar koju se čeka, a tiče se s ukidanjem tzv. povijesnih prava, dakle prijelazni model trebao je biti prijelazni u tom sedmogodišnjem programskom razdoblju od 2021. do '27. trebali smo prijeći na pravedniji model flat raid odnosno linearni model gdje bi svi poljoprivrednici dobivali isti iznos po pravu plaćanja po hektaru, a ne da sada više od 20.000 tadašnjih stočara, njih samo 7.000 se …/Upadica: Hvala vam kolega Beljak./… uopće više ne bavi stočarstvom, a i dalje primaju tzv. …/Upadica: Kolega Beljak vrijeme./… potpore za, bio sam prespor.
Kolega Beljak žao mi je bili ste prespori. …/Upadica Beljak: Hvala./… nježni, ali spori.
Izvolite odgovor.
Poštovani g. Beljak vi brže čitate nego što govorite, to je bilo više nego očito. Znamo mi jako dobro kakve su tektonske promjene nastale ruskom agresijom na Ukrajinu, znamo kakve su posljedice na Ukrajinu na ukrajinski narod, na činjenicu da je Ukrajina jedna od žitnica Europe, na činjenicu da su nakon dvije godine covida-19 poremećeni lanci opskrbe, da se donose strateške odluke o napuštanju energenata koji dolaze iz Rusije i to na razini cijele Europe, da su na snazi brojne restriktivne mjere, da je došlo do rasta cijena energenata, a kad se promijeni cijena energenata onda nema sfere našega života koja nije dotaknuta, nema, ne postoji.
I upravo zato jedan od elemenat koji se događa trenutno je naravno i rast cijena hrane. Što se tiče opskrbe, ministrica je o tome govorila više puta i na vladi i u javnim nastupima, Hrvatska nije u ovom trenutku u bilo kakvoj ugrozi u smislu da nam nedostaje bilo kojih prehrambenih proizvoda, namirnica, sirovina, bilo čega prema tome s te strane smo sasvim stabilni i u pogledu rezervi i u pogledu naše proizvodnje i u pogledu našeg uvoza.
Ono što jest činjenica, činjenica da rastom cijena energenata rastu cijene hrane, pa u konačnici ovaj antiinflacijski paket i paket koji je imao za cilj smanjiti udar cijena energenata na građane i na gospodarstvo je sadržavao ponovno snižavanje stopa PDV-a, to je ovaj koji g. Grbin nije uopće vidio da se to dogodilo, on je to prespavao. Tako da je vrlo važno da vidite da mi kroz cijelo ovo vrijeme gledamo na ono što je najbitnije, a hrana je jedna od najbitnijih aspekata, bez nje ne može nitko, baš nitko.
I zato kad je vlada učinila napore da smo smanjivali stope PDV-a s 25 na 13 ili s 13 na 5 onda je bitno da i drugi akteri, da i drugi akteri u društvu, tu mislim na one koji stavljaju proizvode na police vode računa o širem kontekstu i društvenoj odgovornosti. Postoje mehanizmi, postoje udruge zaštite potrošača koji trebaju ukazivati na to tko u ovako teškim objektivno vanjskim elementom utjecanim i uvjetovanim okolnostima zarađuje možda u tom lancu više nego što bi trebao, to nije dobro.
Država je svoj doprinos dala i dala ga je momentalno i dala ga je snažno. I upravo zato treba upozoravati da pojedini proizvodi možda uprkos rastu cijene energenata, uprkos rastu cijena u opskrbnom lancu možda ipak koštaju više nego što bi trebali, a tu moramo svi biti glasni, ha onda će oni koji stavljaju te proizvode na police u konkurenciji sa svojim drugim sličnim kompanijama promisliti da li je sada moment za baš za raditi ekstra ili ne.
I zato će vlada i Ministarstvo poljoprivrede nastaviti i sa donošenjem ključnih strateških dokumenata, zakonskih akata, ali i posebnih programa mjera. Praktički nije bilo sjednice vlade u zadnjih nekoliko tjedana, a da jedan program mjera za neki od aspekata poljoprivrede mi nismo donijeli. Mislim da je jedna od takvih se sprema i sutra, sutra je četvrtak uži kabinet je kad završimo aktualni sat. Mi ćemo to nastaviti, a meni je drago da vi povremeno kao čelnik HSS-a još uvijek brinete i o poljoprivredi, makar i polako i nježno.
Izvolite očitovanje zastupniče.
Dobro, tresao sam se dvije minute da vidim dal će me izvrijeđat, ali nije, dobro je, popravlja se.
Mjere, dakle ja ću vam dati prijedlog kako ste izašli sa mjerom zamrzavanja cijena energenata odnosno goriva isto tako možete napraviti sa zamrzavanjem cijena hrane. Dakle, činjenica je da ste smanjili PDV, ali to trgovci nisu percipirali odnosno nisu smanjivali cijene, nisu, nisu, imate … dakle jednostavno nisu zanemarili su to. To možete napravit i morate napravit.
I dobro ste zaključili da je bez hrane se ne može da to je stvarno činjenica, isto kao što se ne može bez zraka i tako i bez vode. Premalo se radi jednostavno na tome.
A s druge strane žalosti me evo kao čelnika HSS-a ako već hoćete kad ste me spomenuli, žalosti me činjenica što je Hrvatska bogom dana država što se tiče poljoprivrede, ovisi o uvozu bilo kojeg prehrambenog artikla iz bilo koje zemlje u svijetu. Dakle, mi imamo dovoljno prirodnih resursa da smo samodostatni što se tiče hrane i da ne trebamo ovisiti o uvozu apsolutno ničega. Jedino to treba zakonski regulirati i na tome se nažalost 30 godina ne radi ništa, a usuđujem se reći ministrica na odlasku jel mislim da će i ona teško preživjeti ovu rekonstrukciju do koje dođe da jednostavno nije, nije se pokazala kao osoba koja bi uopće mogla razmišljati evo ovako kao što razmišljate vi dugoročno.
Hvala lijepa.
Dobro. Evo sada ćemo onda napraviti stanku točno do 12,00 sati i onda nastavljamo s drugih 20 pitanja.

STANKA U 11:46 SATI
NASTAVAK NAKON STANKE U 12,00 SATI

Poštovane kolegice i kolege, molim vas da zauzmete svoja mjesta kako bismo mogli nastaviti s radom.
Sada je na redu zastupnik Željko Pavić koji će pitanje postaviti predsjedniku vlade Andreju Plenkoviću, izvolite.
Hvala lijepa, hvala lijepa.
Poštovani predsjedniče vlade, ja ću malo o informatizaciji tijela državne uprave. U APIS IT-ju je 2,5.g. nakon provođenja natječaja poništena odluka o odabiru za nabavku informacijskog sustava uredskog poslovanja i usprkos mišljenja DKOM-a i visokog upravnog suda da je poništenje protupravno nije donesena nova odluka. Ukoliko se taj sustav ne realizira do 1.1.2023.g. propada nam 80 milijuna europskih kuna, a tijela državne uprave će morati za IT sustav uredskog poslovanja raspisivati natječaj i trošiti novac iz proračuna. Podsjećam da će se sustavi morati naknadno povezivati što će izazvati dodatne troškove. U istom periodu u najveće IT poduzeće u vlasništvu države primljen je veći broj nekompetentnih zaposlenika što se odrazilo na ugovore sa vanjskim poduzećima za razvoj IT sustava, pa su tako iznosi na ugovorima rasli od 10 milijuna godišnje na sadašnjih 50 milijuna godišnje. U isto vrijeme ministarstva raspisuju natječaje za informatizaciju i dijele poslove i novac po vašim izvođačima, a rezultata nema. Uzmimo za primjer Ministarstvo turizma koji je u nekoliko godina za informatizaciju potrošilo 39 milijuna kuna dajući poslove izvođačima koji ih nisu smjeli raditi kako zbog naravi posla tako ni zbog kompetencija samih izvođača. Sada nakon nekoliko godina znamo da je novac potrošen, a rezultat je izostao, pa se projekt e-turizma koji je već plaćen 39 milijuna kuna navodi i u NPOO-u sa novih 40 milijuna kuna.
Nadalje, je li vas netko upoznao s činjenicom da jedinstveni bolnički sustav koji bi se trebao financirati iz europskih sredstava mora raditi do kraja 2023.g.?
Jeste li svjesni da nam ukoliko taj sustav e-bolnica ne proradi na vrijeme propada 140 milijuna kuna europskih novaca, a trenutno ne da nije raspisan natječaj nego ne postoji niti tehnička specifikacija za natječaj?
I na kraju bih napomeno da su pitanja postavljena na temelju javno dostupnih podataka sa stranica vlade.
Izvolite odgovor predsjedniče vlade.
Hvala lijepa.
Zastupniče Pavić, vi ste očito ekspert za informatizaciju i digitalizaciju, što mislim da je dobro. Ja ću razgovarati sa državnim tajnikom Središnjeg državnog ureda za digitalno društvo g. Grčićem, zatražit ću ga izvješće o ovome što se odnosi na APIS da vidimo sve ove podatke o čemu se radi. A što se tiče e-zdravstva i e-turizma tu su i ministri i Beroš i Brnjac i oni će vam pismeno poslati informaciju o statusu tih projekata u korelaciji sa NPOO-a, a ono što je najbitnije da iskoristimo ta sredstva jer kao što znamo digitalna i zelena tranzicija su prioriteti čitavoga instrumenta i iduće generacije i vjerujem da će se ta sredstva namjenski potrošiti i to ne na trošak državnog proračuna nego iz europskih sredstava. Hvala vam lijepa.
Izvolite očitovanje.
Poštovani predsjedniče, zahvaljujem vam na odgovoru, ali ja ću vas podsjetiti da sam ja prošli puta postavio pitanje ministrici Brnjac i umjesto da sam dobio odgovore na to ona meni pričala o broju kreveta kolko ima novih kreveta u proteklih par godina, nije pričala o informatizaciji zbog čega su natječaji raspisivani onim redoslijedom koji ne bi trebali biti, a to, mislim da vam to može jako dobro predočiti vaša savjetnica za informatizaciju gđa. Vukov koja zna što i kako se radi na informacijskim sustavima, pa ako nije problem možemo se naći sa njom da objasnimo gdje su problemi i zbog čega ti problemi nastaju. Naime, između ostaloga postoji jedan trivijalan problem koji je vezan recimo za tumačenje zakona, za to je uzet ovoga odvjetnički ured da tumači zakon našem ministarstvu, a taj isti zakon je donijelo to ministarstvo, zar to nije malo smiješno i onda nakon toga na temelju tih tumačenja se radi novi informacijski sustav.
Još jedno, recimo preporučio bih, sugerirao bih da se možda poveća broj ljudi koji su u Središnjem državnom uredu. Zašto? Ne zbog toga što nisu kompetentni nego što na europskim projektima u tom uredu radi svega 15-tak do 20 ljudi, a ima ih zaposleno 68. Oni su raspoređeni na druge poslove i zbog toga kasnimo sa europskim projektima i zbog toga ne možemo napraviti projekte na vrijeme, a gubici su jako veliki. Zato mislim da bi trebalo s obzirom da sigurno ste kompetentni za europske poslove i za našu unutarnju politiku, ali kadrovska politika vam baš ne ide.
Idemo na 22. pitanje zastupnik Josip Šarić postavit će ga ministru obrane Mariju Banožiću, izvolite.
Poštovani predsjedniče HS, poštovani predsjedniče vlade, poštovane ministrice i ministri.
Pitanje upućujem ministru obrane g. Banožiću.
Dakle već gotovo dva mjeseca traje brutalna agresija na Ukrajinu koja je uvelike utjecala na sigurnosnu sliku Europe, da je rat u Ukrajini bliže nego što mislimo svjedoči i pad bezposadne letjelice u Zagrebu. Znamo da su ulaganja u obranu u mandatu Vlade Andreja Plenkovića pojačana i da ste u postupku nabavke opreme za sve grane HV-a, planirate li i dodatna ulaganja i što poduzimate kako bi se građani osjećali još sigurnije, te vas molim da ukratko upoznate sa trenutnim ulaganjem u nabavku opreme i oružja za jačanje HV-a.
Izvolite ministre odgovor.
Poštovani predsjedniče HS, uvažene saborske zastupnice i zastupnici.
Zahvaljujem se na pitanju i interesu za hrvatsku obranu. Vlada na čelu sa Andrejem Plenkovićem je jasno pokazala da svih ovih godina da prije svega gleda na standard hrvatskoga vojnika, ali isto tako na modernizaciju, opremanje, ulaganje u hrvatsku vojsku koja je nužno potrebna da bi se zadržalo postojeće sposobnosti unutar ratnoga zrakoplovstva hrvatske mornarice i kopnene vojske, ali isto tako razvijale dodatne sposobnosti. To najbolje govori činjenica da imamo dosada najveći proračun 7,2 milijarde kuna je jasan pokazatelj koliko vlada prati ulaganje u hrvatsku vojsku i potrebe hrvatske vojske. Isto tako svi oni NATO ciljevi koje imamo ispred sebe, nastojao sam analizirati i prioritizirati prije svega na način da ostvarimo onih 2% BDP-a za hrvatsku vojsku što smo ove godine učinili u 2 sa 2,16% i time se svrstali među 8 zemalja članica od čega 20% je trebalo biti za ulaganje, a mi smo uložili čak više od 30% tih sredstava. Jasno je da se je to učinilo kroz projekte koji su bili prije svega krucijalni za očuvanje sposobnosti hrvatskog ratnog zrakoplovstva to je nabavka višenamjenskog borbenog aviona Rafal, ali isto tako i u razvoj kopnene vojske prije svega govorim o projektu Bradley koji se dugo godina provlačio unutar hrvatske vojske, ali isto tako i daljnja ulaganja koja će biti s ciljem formiranja srednje pješačke brigade, dakle tu su nabavka ostalih vozila i naoružanja. Naravno da Hrvatska ratna mornarica neće biti zapostavljena, nastavili smo sa ulaganjima u obalni ophodni brod, ali isto tako razmišljamo i o drugim brodovima koji su, za koje je ratna mornarica iskazala potrebu.
Definitivno da osim podrške koju imamo od NATO saveznica i partnerstva koje razvijamo ono što je najznačajnije za nas to je da se 10.3. kada je bespilotna letjelica naoružana avio bombom pala na grad Zagreb, definitivno su se promijenili prioriteti. I prioriteti koji su po meni trebali prijašnjih godina i u prijašnjim mandatima se mogli puno lakše realizirati, govorim prije svega o protuzračnoj obrani i ti prioriteti su također promijenjeni unutar hrvatske vojske su ponovo u planu nabave koji smo donijeli još u prvom mjesecu siječnju ove godine kada smo formirali proračun gdje protuzračna obrana nije bila prioritet, naravno da ona sad je i ono što je sigurno za cilj uz podršku predsjednika vlade da nabavimo protuzračnu obranu kratkoročnog dometa, ali isto tako započnemo nabavu srednjoročnog dometa, na taj način zatvorimo i ovo poglavlje odnosno nužno ulaganje za hrvatsku vojsku. Na taj način se pojačamo za sve buduće događaje. Rekao sam da naša partnerstva prije svega se očituju kroz naše zajedničke vježbe, naše zajednička, zajednička suradnja prije svega kroz ratno zrakoplovstvo što ste mogli i posvjedočiti da smo ovdje imali i nosače, nosače u Jadranu isto kao i sve one najznačajnije avione koje imamo u ovom trenutku, a unutar NATO saveznica. Pa smo tako imali suradnju i s američkim pilotima kroz F16, isto tako francuske pilote, Rafale koji su ovdje letjeli iznad Zagreba, ali isto tako cijeli ovaj tjedan imamo pokazne vježbe sa našim Hrvatskim ratnim zrakoplovstvom i na taj način dajemo jasan pokazatelj na koji će se način dalje razvijati i kako gledamo situaciju prema Ukrajini.
Hvala.
Izvolite očitovanje zastupniče.
Zahvaljujem se na odgovoru, pohvaljujem vaš rad kao ministra obrane. Želim ovdje istaknuti jednu činjenicu da dušebrižnici koji danas na čelu sa Predsjednikom Republike Zoranom Milanovićem govore o statusu hrvatskog vojnika, hrvatske vojske, Hrvatskog ratnog zrakoplovstva u vrijeme svog mandata predsjednika vlade su raspravljali o tome kako Hrvatsko ratno zrakoplovstvo treba ukinuti, kako naše nebo trebaju braniti Mađari, Talijani ili netko treći. Kao zastupnik smatram da bi predsjednik Republike u današnje vrijeme ove ozbiljne krize vremena u kojem živimo trebao biti suport i potpora ministru obrane u onome što radi kako bi jačali oružane snage, a ne raditi ovo što radi danas. A radi to da je, da se trudi posvaditi generale one aktivne s kojima radi, a evo sada smo svjedoci da je uspio posvaditi i ove generale u mirovini. Da imamo jednu grupu koju za Mustača i Perkovića, da imamo sad novu grupu koju su protiv Mustača i Perkovića, po meni nije dobro i uloga predsjednika Republike trebala bi biti kooperativna i treba biti on u tom, u ovom trenutku iako je mirnodopsko vrijeme onaj koji pomaže u jačanju Oružanih snaga RH.
Hvala.
23 pitanje zastupnik Marijan Pavliček postavit će predsjedniku vlade Andreju Plenkoviću.
Izvolite.
Kolega Šarić samo mikrofon, je, izvolite.
Poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani premijeru, rak rana hrvatskog društva je u zadnjih 30 godina demografija. Hrvatska 30 godina iz godine u godinu gubi na broju stanovnika što zbog niske stope nataliteta, što zbog iseljavanja koje posebice u zadnjih 9 godina kako smo punopravna članica EU uzelo sve više maha. S 1.1.2022. godine i Švicarska je otvorila tržište rada hrvatskim državljanima i po procjenama demografa negdje 40 do 60.000 Hrvata mi moglo napustiti Hrvatsku u pravcu Švicarske u slijedeće 2 godine. I popis stanovništva je nažalost pokazao da se uistinu nalazimo u demografskoj katastrofi gdje su pojedina naselja posebice u istočnoj Slavoniji, Baranji, Srijemu, Banovini, Dalmatinskoj zagori izgubili u zadnjih 10 godina više od 30% stanovnika. Ono što je najgore radi se prvenstveno o mladim ljudima, radno sposobnim ljudima. Vi ste prije nekoliko mjeseci predstavili mjeru Biram Hrvatsku, pa me zanima koliko je ta mjera imala dosada efekta, koliko se osoba prijavilo na tu mjeru i vratilo nazad u RH s obzirom da ste rekli da dajete poticaj do 200.000 kuna za povratak i otvaranje obrta naših iseljenika i što još kanite učiniti što se tiče revitalizacije demografske RH.
Izvolite odgovor predsjedniče vlade.
Hvala vam lijepa poštovani zastupniče Pavliček, slažemo se pitanje demografije je presudno pitanje za opstanak hrvatskoga naroda, hrvatske države, društva i podaci koje smo vidjeli nakon popisa stanovništva 2021. su doslovno alarmantni za sve nas. Oni nažalost nisu posljedica neke akutne situacije koja je u zadnjih par godina to je jedan kronični problem i trend kojeg vidimo od kraja Drugog svjetskog rata posebno do danas imamo situaciju da nam se početkom '50.-ih godina rađalo skoro 100.000 djece godišnje, danas ih se rađa negdje oko 35.000. Ta činjenica ja bolna, ona će dovesti do toga da će nam ona urna kako ju zove prof. Akrap biti takva da će nam stablo ići prema gore, a to znači da starimo. Što znači da će nam u razdoblju koje je pred nama i to ne tako daleko nažalost godišnje umirati puno više ljudi nego do sada. I time će se prirodni priraštaj dodatno smanjivati.
Mi smo sa naše strane napravili jako puno mjera koje imaju demografski karakter. Demografski karakter i kada je riječ o rodiljnim i roditeljskim naknadama, povećali smo te iznose, oni će ići i dodatno gore na 7.500 kuna, investirali smo u vrtiće u predškolsku djelatnost, evo sutra baš ne znam jel ministar Fuchs ovdje, on će predstaviti natječaj u okviru Nacionalnoga plana oporavka i otpornosti gdje će se raspisati natječaj za 1,2 milijarde kuna za dječje vrtiće. Ovo ovdje je karta od 2017. do danas. Slučajno imam, nisam znao da ćete me to pitati, ali kako je sutra ovaj događaj pa se malo pripremam. Ove sve plave točkice koje ovdje vidite na ovoj karti to su ulaganja u 498 vrtića vrijedna 1,98 milijardi kuna od 2017. do danas. Dakle, skoro 500 vrtića ili je izgrađeno ili obnovljeno ili je dograđeno ili neki od resora financira te vrtiće. Naša je ambicija u nacionalnoj razvojnoj strategiji da djeca u predškolskoj dobi budu uključena u vrtiće do otprilike europske razine, a to za nas znači 91%. Kada to uspijemo onda ćemo osigurati i njihovo dugoročno kvalitetnije obrazovanje, sva istraživanja to pokazuju.
Mjera o kojoj ste govorili s obzirom da je i Švicarska otvorila svoje tržište rada, da su istekla tranzicijska razdoblja, 2 + 3 + 2 glede slobode kretanja radnika sa svim članicama unije, Hrvati danas sa našim statusom članice u EU mogu doslovno otići kad god žele bez ikakvih formalnosti i s priznatim kvalifikacijama i raditi u bilo kojoj članici unije i u Švicarskoj. I to se dogodilo i tu je taj prostor od, uz one koji su nažalost preminuli i oni koji su iskoristili tu mogućnost mobilnosti.
Program Biram Hrvatsku koji je pripremilo Ministarstvo rada i HZZ je u inicijalnoj fazi. Ministar Aladrović siguran sam ima podatke, ja ih ovdje nemam sad napamet da kažem koliko je točno ljudi, ali mjera je poticajna. Povrh onoga što dajemo za samozapošljavanje onih koji su u Hrvatskoj ovdje imamo one bonuse za ljude koji se žele vratiti iz članica EU. Ja ću vam taj podatak pismeno poslati, ja ga u ovom trenutku napamet zaista ne znam, a možda ga zna ministar pa ako on bude imao neko pitanje može ga on ovako usput prijateljski vama iskomunicirati.
Hvala vam.
Izvolite očitovanje.
Zahvaljujem na odgovoru. Pa prije nekih mjesec dana je izašlo u javnosti da je svega jedna osoba koristila tu mjeru, evo ja se nadam da će ipak ta brojka u konačnici biti veća. Svima nam je cilj da se što više Hrvata vrati u Hrvatsku. Međutim, predlažem da je uistinu krajnje vrijeme da Hrvatska dobije jedno zasebno ministarstvo demografije i iseljeništva kako bi bolje povezali naše iseljenike sa matičnom državom kojih ima nažalost više vani nego u samoj Hrvatskoj i kako bi to ministarstvo imalo puno jače financijske mehanizme nego što sada ima recimo matični Državni ured za Hrvate izvan RH. Međutim, unatoč brojnim mjerama koje su uistinu i dobre što se tiče demografskim mjera one nisu polučile onaj rezultat, a glavni razlog je to što je naše društvo koruptivno. Nažalost, naše društvo je koruptivno. Premijeru i to vi dobro znate. I svako je odgovoran za svoj spektar rada, ljudi se zapošljavaju preko veze, ljudi idu kod liječnika preko veze, ljudi dobijaju različite poticaje preko veze, a vi ste odgovorni za vašu vladu. Iz vaše vlade nažalost u zadnjih 6 godina više ministara otišlo zbog sumnje na korupciju nego iz vlade Ive Sanadera koji je također vladao 6 godina, koji je bio možda i sinonim za političku korupciju. Mi trebamo krenit od sebe. Ljudi vam se ne vraćaju u Hrvatsku zbog toga jer ne žele živjeti u društvu gdje nemamo svi jednake mogućnosti. Gdje postoje jednakiji od jednakijih. I ako ne počnemo to mijenjati, svako od nas, a vi što se tiče vlade malo tko će se vratiti bez obzira na brojne poticajne mjere koje se nude.
24 pitanje zastupnica Andreja Marić postavlja ga ministru zdravstva Viliju Berošu.
Izvolite.
Hvala lijepa.
Poštovani ministre Beroš posljednjih 6 godina svjedočimo najgorem vođenju zdravstvenog sustava bez jasne vizije i iščekujemo potrebne reforme. Zdravstvo se guši u ogromnim dugovima, građani i dalje predugo čekaju na zdravstvene usluge, puno je oboljelih od kroničnih bolesti uz loše ishode liječenja, nezadovoljni su pacijenti i zdravstveni djelatnici. Gotovo 315.000 djelatnika, pardon osiguranika je više nego stanovnika u državi, 6,3 milijardi kuna iznosila je sanacija zdravstva u 2021. godini, preko 5 milijardi kuna iznosi dug bolnica i ljekarni prema veledrogerijama, 104 tima obiteljske medicine je bez nositelja odnosno nema stalnog liječnika, 185 liječnika u obiteljskoj medicini je starije od 65 godina. Reforma hitne medicinske pomoći stoji negdje u ladici ministarstva od 2016. godine. U medijima svako malo čitamo o aferama u vašem ministarstvu. U rujnu 2021. poslala sam vam pitanje vezano uz reformu zdravstvenog sustava tražeći detaljni pisani odgovor dobila sam ga tek nakon tri i pol mjeseca. U odgovoru navodite opće i specifične ciljeve reforme uz tri reformska područja, međutim bez konkretnih planova i hodograma kada će se navedeno provoditi i uz izmjenu kojih zakona što sam vas pitala. Tek 30. prosinca 2021.g. vlada je donijela odluku o donošenju Nacionalnog plana razvoja zdravstva za razdoblje od 2021.-2027. i Akcijskog plana razvoja zdravstva za 2021.-2025.g. što je neozbiljno.
Pitam vas, kada ćete napokon urediti zdravstveni sustav, dakle riješiti broj osiguranika i dugove veledrogerijama, povećati broj zdravstvenih djelatnika, skratiti liste čekanja? Da li ste učinili dubinsku analizu zdravstvenog sustava i definirali kriterije spajanja bolnica? Koje zakone i kada planirate izmijeniti kako bi se provele potrebne reforme? Koliki su točno dugovi u zdravstvu ukupni i dospjeli i koliki su veledrogerijama?
Hvala vam.
Ministre izvolite odgovor.
Zahvaljujem g. predsjedniče.
Poštovana i uvažena saborska zastupnice.
Postavili ste niz pitanja koji zahtijevaju detaljnu elaboraciju, međutim reći ću vam sljedeće, dakle u zadnje dvije godine u vrijeme neviđene zdravstvene krize ova vlada i ministarstvo našlo je načina ne samo pružati adekvatnu zdravstvenu zaštitu za sve potrebite i oboljele od covid-19 bolesti već i utemeljiti reformu. To je činjenica, ona je doista utemeljena, ona je već i započela jer kako inače objasniti činjenicu da sam pred više od 10 mjeseci potpisao odluku o objedinjenoj javnoj nabavi s kojom iz dana u dan postižemo bolje financijske rezultate, kako inače objasniti činjenicu da su u izradi određeni pravilnici koji reguliraju promet lijekova koji su već izazvali određena komešanja na farma sceni upravo sa ciljem omogućavanja našim pacijentima nadalje, kako nadalje objasniti činjenicu da je zaživio registar opreme sa planom zanavljanja koje u ovih više desetljeća postojanja zdravstvenog sustava nismo imali, kako objasniti činjenicu da smo krenuli sa sanacijom nekakvih dugova ranije naslijeđenih u zdravstvenom sustavu tipa prekovremenih upravo zato da bi na neki način omogućili clean start, kako inače objasniti činjenicu da i dalje ustrajno radim na strateškim projektima ove vlade kada je riječ o zdravstvu, a to su strateški infrastrukturni projekt. Nacionalna dječja bolnica kod koje je upravo sada u tijeku raspisivanje natječaja o idejnom projektu, zatim revitalizacija Imunološkog zavoda gdje svakih nekoliko mjeseci donosimo određene akte na vladi s ciljem revitalizacije proizvodnje iste i naravno nabava hitne helikopterske medicinske službe gdje smo dobili određena europska sredstva za provedbu tendera, dakle sve je to učinjeno.
Međutim, govorim dugo o reformi ona je nasušna potreba, ali ona nije jedan trenutak, ona je dinamičan proces, temelji su uspostavljeni. U tijeku smo prve faze reforme kada se mijenjaju organski zakoni u zdravstvu dakle Zakon o zdravstvenoj zaštiti, Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju. Odgovorno tvrdim da će do lipnja isti biti pripremljeni, pušteni u javno savjetovanje. Pozivam vas sve da sudjelujete u istom jer jasna vizija koju ova vlada ima je osnovni ujedno i pokretač potrebne reforme zdravstvenog sustava kojeg moramo na neki način ozdraviti.
Nakon promjene zakonodavnog okvira slijedi druga faza gdje će slijediti promjena podzakonskih akata i mreža javnozdravstvene službe koju apsolutno moramo prilagoditi novim elementima i novim uvjetima, novom morbiditetu, novim demografskim elementima našeg stanovništva.
I ono što isto tako želim reći da smo do sada plaćali i ugovarali pružanje zdravstvene zaštite na jedan neadekvatan način, ova reforma će utemeljiti novi način i ugovaranja i plaćanja zdravstvene zaštite na način da je evaluiramo.
Naime, mi smo do sada u zdravstvenom sustavu platili da neko radi, a od sada moramo početi plaćati kako će neko raditi, dakle uključiti i element kvalitete tog rada. Dakle, velik je posao pred nama ova vlada sa ministarstvom kojem sam trenutno na čelu doista je u jeku pandemije našla načina kako utemeljiti sve promjene i ja znam da smo svi skupa nestrpljivi, međutim više desetljeća su ove promjene čekale mislim da ih je bitno utemeljiti kako treba, a rok od nekoliko mjeseci prije ili kasnije nije relevantan, bitno je da oni doista jesu utemeljene, a tome svjedoče i određeni naši partneri tipa GSV-a, Udruga poslodavaca, a i vama sam prezentirao određeni smjer kretanja zdravstvenog sustava …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… samo zato da ova vlada i ministarstvo ima jasnu …/Upadica predsjednik: Hvala ministre./…viziju razvoja zdravstvenog sustava.
Hvala.
Izvolite očitovanje zastupnice.
Hvala lijepa.
Upravo zbog važnosti i opsežnosti ove teme molit ću vas detaljan pisani odgovor. Držim vas za riječ za ovo što ste rekli da će do kraja lipnja ići ova dva zakona, naravno da to nije dovoljno i da čekamo da prezentirate javnosti i struci, a pogotovo nama na Odboru za zdravstvo i socijalnu politiku što i kako planirate jer moram podsjetiti da smo mi inicirali tematske sjednice, dakle mi oporbeni članovi odbora vezano uz reformu, ali niti mi nismo dobili potrebne detaljne materijale, a pitanje je koliko ćete onda uvažiti prijedloge i nas iz oporbe koji smo u krajnjoj liniji struka. Spomenuli ste i da ste s drugim dionicima razgovarali pa evo držim vas za riječ što ćete od toga svega napraviti.
U tom pisanom odgovoru svakako mi odgovorite ono što sam rekla kojim ćete se kriterijima voditi kada ćete spajati najavljeno određen odjele odnosno ustanove hoćete li se voditi jasnim kriterijima, hoćete li napraviti reviziju poslovanja onih koji negativno posluju, hoćete li potezom pera pod državu preuzeti one zdravstvene ustanove koje pozitivno posluju, znači morate imati jasne kriterije.
Nadalje, koji će biti benefit od toga svega što planirate za naše pacijente odnosno naše građane i zdravstvene djelatnike? Kako ćete refundirati troškove pacijentima koji će morati ići iz svoje dotadašnje zdravstvene ustanove u neki drugi grad odnosno županiju? Dakle o tome svemu trebate voditi računa.
Nadalje, žalosti me što afere kojima svjedočimo iz vašeg ministarstva koje cure iz dana u dan mislim ne prestaju. Sad je zadnji vrhunac preplaćeni uređaj na intraoperativno zračenje, nadam se da ćete i to pojasniti.
Dakle, zdravstveni djelatnici su preopterećeni, toga ste i vi svjesni ne samo brojem pregleda i usluga već administracijom i u zaključku naši građani i mi svi djelatnici zaslužujemo bolji, uređeniji, efikasniji i kvalitetniji zdravstveni sustav tako da ste evo na potezu, pa nadam se da ćete to preuzeti vi ili će vas ministar i premijer prije toga smijeniti ne znamo, hvala.
Hvala lijepa.
Idemo na 25. pitanje zastupnica Marijana Balić postavlja ga potpredsjedniku vlade i ministru hrvatskih branitelja Tomi Medvedu, izvolite.
Zahvaljujem poštovani predsjedniče HS, poštovani predsjedniče Vlade RH, poštovani potpredsjedniče, ministrice i ministri i državni tajnici.
Svoje pitanje kako je rečeno upućujem potpredsjedniku Vlade RH i ministru hrvatskih branitelja.
Osobe s invaliditetom i dalje nailaze na prepreke odnosno nepristupačne i neprilagođene objekte kako na lokalnoj tako i na državnoj razini. Znamo da Ministarstvo hrvatskih branitelja već dugi niz godina provodi projekt prilagodbe odnosno projekt rješavanja pristupačnosti objektima osoba s invaliditetom.
Koliko je Ministarstvo hrvatskih branitelja do sada takvih prilagodbi sufinanciralo i što još činite po tom pitanju? Hvala vam.
Izvolite odgovor potpredsjedniče vlade.
Hvala lijepo poštovani predsjedniče HS, poštovane zastupnice i zastupnici.
Uvažena zastupnice Balić, hvala vam na pitanju.
Naime, Ministarstvo hrvatskih branitelja dugi niz godina prepoznaje ovo pitanje kao izrazito važno pitanje i ono je zaista primjer dobre i pozitivne suradnje Ministarstva hrvatskih branitelja kako sa udrugama koje zastupaju HRVI tako i sa sve civilne udruge osoba sa invaliditetom. I upravo s tim ciljem ministarstvo svake godine raspisuje javni poziv za projekat pristupačnosti gdje na određeni način apeliramo i pozivamo i jedinice lokalne i područne odnosno regionalne samouprave na uključivanje odnosno na njihovo prepoznavanje ključnih objekata koji zahtijevaju postavljanje odgovarajućih rampi odnosno pristupačnosti tim objektima i upravo s tim ciljem naša je vlada od 2016., pa do danas povećala proračun ukupno Ministarstva hrvatskih branitelja za gotovo pola milijarde kuna kako bi mogli realizirati sve one naše programe i cjelokupni onaj naš set mjera i programa koje provodimo. Do danas je Ministarstvo hrvatskih branitelja realiziralo 290 programa odnosno projekata pristupačnosti za što je utrošeno 27 milijuna kuna. Prateći iz godine u godinu zahtjeve odnosno javne pozive i javljanje na javne pozive koji pristižu u Ministarstvo hrvatskih branitelja upravo s tim ciljem smo ove godine podigli i predviđena proračunska sredstva na 2,5 milijuna kuna kako bismo što je više moguće objekata učinili dostupnima za osobe sa invaliditetom. Uvijek težišno usmjeravamo JLS da to budu objekti za pružanje zdravstvene skrbi, ali i drugi objekti kako bi osobe sa invaliditetom zaista mogle nesmetano pristupiti tim uslugama odnosno tim objektima. To je još jedan dokaz naše vlade i politike naše vlade prepoznavanje svih onih bitnih potreba koji se tiču kako HRVI tako i cjelokupne populacije u hrvatskom društvu osoba sa invaliditetom. Naravno da sve to skupa i nadziremo i pratimo, obilazeći teren prepoznajemo gdje još postoji za to potreba i u skladu sa tim potrebama ćemo i ubuduće ulagati potrebita sredstva i raspisivati potrebite pozive. Evo, hvala lijepo.
Zastupnice izvolite očitovanje.
Zahvaljujem vam.
Zahvaljujem ministre na odgovoru.
Smatram kako je ovo zaista jedan primjer razumne prilagodbe i kako se na ovaj način zaista omogućava jednaki pristup svima. Osobito je dakle važno poduzimati mjere s ciljem uključivanja osoba sa invaliditetom u svakodnevni život budući da se na takav način poboljšava kvaliteta života osoba sa invaliditetom.
I ono što je posebno važno za istaknuti i naglasiti je da se na taj način provodi dakle i Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom kao i Nacionalni plan izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom što dakako treba pozdraviti, kao i sve napore koje i ova vlada i vi kao ministarstvo činite kako bi se olakšao život osoba s invaliditetom. Hvala vam lijepa.
Sada će kao 26. zastupnik Ante Prkačin postaviti pitanje predsjedniku vlade Andreju Plenkoviću, izvolite.
Hvala štovani g. predsjedniče HS i jednako štovani g. predsjedniče hrvatske vlade.
Moje pitanje će se tematski vezati na ono koje sam vam postavio prije godinu dana, a tada sam ukazao na iznimno privilegiran i povlašten i to nezasluženo povlašten položaj Srpske pravoslavne crkve u Hrvatskoj. To je institucija koja je u zadnjih 100.g. najpodmukliji i najuporniji hrvatski neprijatelj i to je sve dobila zbog jednog suludog ugovora koji je dobri i pošteni čovjek, ali jako loš političar, loš premijer Ivica Račan prije 20-tak godina potpisa sa Srpskom pravoslavnom crkvom. To nije jedini loš ugovor koji je Račan potpisao i jedino loš politički potez, ali ovaj je katastrofalan. Tvrdim i već 2-3.g. čekam odgovor da u hrvatskoj povijesti nije bilo tako skandaloznog dokumenta kao što je taj ugovor. To je potpuni fijasko zdravog razuma. Kolko je on defektan rekao sam i prošli put što je s hrvatske strane potpisan najvišim dostojanstvom rukom predsjednika republike, a sa srpsko pravoslavne strane potpisao ga je izmišljeni predsjednik nepostojećeg episkopskog savjeta nelegalne Srpske pravoslavne crkve. Dalje, taj ugovor je suprotan kanonu pravoslavlja koji kaže da crkva ide granicom države, pa vi imate, imate bugarsku pravoslavnu crkvu u Bugarskoj Rumunjsku u Rumunjskoj, Grčku u Grčkoj ali srpsku imati u Hrvatskoj i Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini itd. Taj ugovor je potpuno suprotan povijesnim činjenicama jer ogromnu pravoslavnu imovinu daje srpskoj pravoslavnoj crkvi koja na to nema pravo.
Ovaj put će pitanje biti ne da li ćete, nego zbog čega vi niste uzeli u razmatranje taj ugovor i jednostavno ga poništili jer imate sve razloge i sve uvjete posebno iz tog razloga što mi moramo vrlo brzo relaksirati ili potpuno popraviti odnose sa Srbima. Zbog čega? Jer nas očekuje velika bitka u Bosni i Hercegovini …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
Proteklo vrijeme. Hvala lijepa.
Je.
Izvolite odgovor predsjedniče Vlade.
Hvala lijepo poštovani zastupniče Prkačin.
Vi ste već ovo pitanje podigli, ja mislim da je bila neka druga tema, ne aktualni sat u nekoj drugoj raspravi. Ja sam zamolio tada i ministra pravosuđa i ministricu kulture da vam malo daju jedan rezime, prije svega rezime i okvir ugovora koje Republika Hrvatska osim sa Svetom Stolicom ima i sa drugim crkvama i vjerskim zajednicama u Republici Hrvatskoj, pa i sa srpskom pravoslavnom crkvom.
Tih ugovora ima osam. Oni su regulirali brojna pitanja koja se tiču odnosa između države i tih crkava i vjerskih zajednica. Pitanja revizije osim ovoga vašega apela nije do sada bilo formulirano ni na koji način. Ovo pitanje kako ste ga vi formulirali se odnosi prije svega na predsjednika Vlade gospodina Račana koji je preminuo. Međutim, to su ugovori koji su na snazi, koji obvezuju sve Vlade koje su došle i kasnije. I do sada osim tih vaših inicijativa nije bilo neke druge, barem ne da je meni poznata. Ali ja ću zamoliti ministre da vam daju jedan pregled, daju o čemu se točno radi, a mene bi više zanimalo ovo drugo što ste naumili kazati o BiH, ali to ćemo drugi puta.
Imate još sada dvije minute pa možete i sada.
Gospodine predsjedniče Vlade, da je potpisan korektan ugovor sa srpskom pravoslavnom crkvom to bi bio međudržavni ugovor, ali potpisan je sa nekim monstrumom koji se zove srpska pravoslavna crkva u Hrvatskoj koja nije upisana u evidenciju vjerskih zajednica. Nisu oni glupi. Mislim na srpsko-pravoslavnu varijantu.
Oni dobro znaju da se treba upisati u evidenciju vjerskih zajednica i nakon toga dobiti pravni subjektivitet, ali oni to nisu željeli učiniti. Jer ako to učine onda će priznati Hrvatsku državu, a oni Hrvatsku državu ne priznaju.
Dalje, onda će on imati, nema ministra Marića, onda oni moraju imati legalne financije ili riznicu pa ogromna materijalna sredstva koja ubiru u Hrvatskoj moraju bit pod kontrolom Hrvatske države. Međutim, ona nisu niti pod kontrolom Hrvatske države niti ih kontrolira srbijanska država gdje ta sredstva dolaze, nego se oni koriste crnorukaški kao 1900 i neke godine. Dakle, vrlo rado da se s ministrima nađem i vidim, jer ovaj odgovor i ovo objašnjenje ne stoji.
Dakle, da je potpisan ugovor sa srpskom pravoslavnom crkvom u Beogradu stoji, ali sa nekakvom izmišljenom srpskom pravoslavnom crkvom u Hrvatskoj koje nema u evidenciji taj ugovor formalno-pravno ne stoji.
Idemo na 27 pitanje zastupnik Mišel Jakšić postavlja ga predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću.
Izvolite.
Hvala poštovani predsjedniče Sabora.
Poštovani predsjedniče Vlade, povijest nam pokazuje kako u svakoj krizi se na kraju pokaže važnim, pogotovo u modernijoj povijesti koliko je važna energetska samodostatnost, a nakon toga koliko je važna poljoprivredna i prehrambena samodostatnost.
Nama se sad sve to pojavljuje na entu pogotovo ako uzmemo u obzir efekte covid pandemije i kad vidimo što se danas događa sa ekonomskim tijekovima, inflatornim pritiscima svime onime što je sad dodatno uz covid donijela rusko-ukrajinska kriza.
Vi ste 2016. za Božić najavili da će se INA vratiti u hrvatske ruke. Danas je 2022. godina nije se dogodilo apsolutno ništa. Isto tako 2017. godine kad se pojavila potencijalno ogromna kriza cijelog sustava sa Agrokorom vi i Vlada ste se poprilično uključili u tu priču, određeni efekti su ostvareni. No ono što je danas ključno pitanje kako si dozvoljavamo da Agrokor i sve njegove dijelove, a vrlo je važno za naš poljoprivredno-prehrambeni sektor šaptom prelazi opet u mađarske ruke kao što je prošla i INA.
Energetiku smo dali Orbanu, Agrokor se spremamo dati Orbanu i možemo si postaviti pitanje koja je uopće strategija i koji je uopće plan da mi dođemo do energetske i prehrambene samodostatnosti, a da ne moramo pitati Viktora Orbana koji baš ne komunicira previše niti sa Bruxellesom gdje vi volite biti i volite komunicirati, a možda i najključnije pitanje ako uzmemo u obzir da možda i oko INA-e niste mogli sve napraviti zašto ste tada obećavali nešto za što ste znali da je neostvarivo, a sada kad ste imali puno više alata se na kraju dana pravite da se to vas, a u konačnici i svih nas na kraju ne tiče.
Hvala vam lijepo.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepa zastupniče.
Što se tiče privatizacije INA-e pa vi jeste mladi, ali niste baš toliko mladi da se ne sjećate tko je pokrenuo proceduru. Malo prije je gospodin Prkačin spominjao Vladu Ivice Račana. Tad je to startalo. Ovo kasnije je bio nastavak procesa koji je SDP pokrenuo, nemojmo to zaboravljati pa sad vraćati nešto nama kao da vi s time niste imali ništa i da se ne sjećate. To je vrlo važno za razumijevanje hrvatske javnosti. To je broj jedan.
Što se tiče INA-e poduzeli smo jako puno, poduzeli smo sve što je bilo profesionalno, zakonski, sektorski, financijski, energetski, pravno komercijalno moguće da evaluiramo koliko vrijedi udio MOL-a u INA-i i ponudili smo cijenu. I nismo se našli. Za ono što smo mi smatrali da bi bilo prihvatljivo za Hrvatsku platiti za evaluirani udio MOL-a u INA-i MOL nije prihvatio, mi imamo dobru volju, našli bi i sredstva za to, nisu to bila sredstva koja mi ne bi mogli naći, međutim vi ne možete, ne možete kupiti nešto ako vam taj drugi to ne želi prodati. A baš da platimo onoliko koliko neko hoće, a to toliko danas realno ne vrijedi e to nećemo učiniti, to nećemo učiniti. To ne bi ni vi napravili. Ono što je bilo realno bi učinili, ono što nije realno nećemo učiniti zato što smatramo da to ne bi bilo odgovorno jer mi nismo u situaciji da plaćamo afektivnu cijenu kao vlada nego da plaćamo neku evaluiranu tržišnu cijenu, a prodavatelj tih dionica ima možda neki drugi stav i neki drugi pristup.
Što se tiče Fortenove i činjenice, ja odgovarao sam već na to pitanje u vezi Sberbanke koji je prodao svoj udio, ne pravimo se mi da se to ne događa, ali ovdje je Sberbank taj koji već dulje vremena nastoji prodati svoj udio u Fortenovi. Pa nije Plenkovićeva vlada ili ja osobno doveo Sberbank da bude kreditor tj. vjerovnik Agrokoru i bivšem vlasniku. Tko ga je doveo, što imamo mi s tim? Mi smo naslijedili tuđe probleme i nastojali ih riješit da ne budu na teret državnog proračuna, da kompanija funkcionira, da mi dobavljači ostanu na nogama i da OPG-i uz možda iznimku ovog slučaja koji je jedna kolegica spominjala budu riješeni. I to smo uspjeli. Sada reputacijski u ovakvoj ne ukrajinsko-ruskoj krizi nego ruskoj agresiji i invaziji na Ukrajinu budite precizni to je isto dosta bitno jer ja to sve čujem, imamo situaciju da nam je za kompaniju bolje da oni prodaju taj svoj udio. To što se našla, našao fond mađarski koji je spreman toliki iznos novaca dati odmah, to je dobro za njih, dobro za kompaniju, dobro za taj fond. Da li je tu netko drugi mogao na našem tržištu reagirati? Mogao je, svi su to znali na tržištu ovdje što se zbiva, nema ni jednog ozbiljnog aktera koji to nije znao, pa nek je taj došao i dao možda jedan milijun eura više možda bi bili oni ti koji su ušli u vlasništvo. Ali ne možemo mi kao vlada i država u tržišnom gospodarstvu odlučivati za nekog drugog. I uostalom Fortenova je tu, naša je kompanija bit će na ovom tržištu, radit će. A da li će novi suvlasnik ovdje ostati dugoročno ili ne ja to u ovom trenutku ne znam, ali znam da samostalno ne može ništa bez hrvatskih suvlasnika i komponente koju imaju hrvatske kompanije. Ono što je bitno, bitno da rade …/Upadica: Hvala vam./… i neometano u novim okolnostima.
Izvolite očitovanje zastupniče.
Poštovani predsjedniče vlade mislim da kad pričamo o INI bi nam svima bilo drago da čujemo koji su to iznosi bili i zašto nije došlo do realizacije vašega obećanja jer mislim da puno nas prvi put je danas dobilo tu informaciju.
Što se tiče godina i mladosti, da sjećam se Ivice Račana, sjećam se kad je nešto krenulo sa INOM, ali se isto tako još bolje sjećam tko je radi INE završio u zatvoru, bio osuđen i predao sve što je mogao iz INE Mađarima, a to je bio bivši predsjednik HDZ-a i tadašnji predsjednik vlade Ivo Sanader koji je doduše izbrisan iz članstva HDZ-a pa se to valjda onda više ne računa.
Ovo što ste rekli oko Fortenove mogu se složiti sa tezom o tržištu, ali vi jako dobro znate da u Hrvatskoj postoji prehrambena poljoprivredna industrija kao i da postoje mirovinski fondovi. I ono što sam siguran je da se sa više truda, više zalaganja, više razgovora kao što se našlo stvarno brzo rješenje za Sberbanku u Hrvatskoj moglo naći rješenje i za Fortenova jer to nisu samo proizvodi, nisu samo pogoni, to je jako puno slavonske ravnice, vinograda, farmi, svega onoga što tamo imamo, a to da oni ostaju ovdje je ista priča i sa INOM, pa imamo svako malo priču koliko naše nafte završava u Mađarskoj. Ne bi bilo dobro da u nastavku tih kriza puno naše pšenice prvo završi u Mađarskoj pa da se onda cjenkamo kako da to vratimo u Hrvatsku. I hvala vam na ispravku da nije rusko-ukrajinska kriza to je agresija Rusije na Ukrajinu, slažem se s vama i apsolutno osuđujem ali nadam se da ćete to isto tako prenijeti i sada velikom partneru ove države Viktoru Orbanu i kroz INU i kroz Fortenovu pa taj naš veliki mecena isto zauzme oko Rusije i Ukrajine jasniji stav.
Idemo na 28 pitanje, zastupnica Sanja Udović postavlja ga predsjedniku vlade Andreju Plenkoviću.
Izvolite.
Zahvaljujem.
Poštovani predsjedniče sabora, predsjedniče vlade s ministrima, kolegice i kolege zastupnici, evo prošlo je gotovo godinu dana od kada je predstavljen NPO i tu je posebno zanimljivo promatrati koliko je zapravo sredstava rezervirano za resor obrazovanja, znanosti i istraživanja. Njime je najavljeno da treba financirati izgradnju, dogradnju, rekonstrukciju i opremanje predškolskih ustanova i za tu namjenu je rezervirano čak milijardu 620 milijuna kuna. Izgradnju, dogradnju, rekonstrukciju i opremanje osnovnih škola za potrebe jednosmjenskog rada i cjelodnevne nastave i tu je rezervirano 2 milijarde 280 milijuna kuna te za izgradnju, dogradnju, rekonstrukciju i opremanje srednjih škola za što je rezervirano čak 567 milijuna kuna te za digitalnu preobrazbu visokog obrazovanja za što je rezervirano 633 milijuna kuna. Dakle, sveukupno 5 milijardi kuna je rezervirano, a javni pozivi još uvijek nažalost nisu objavljeni. Evo, danas smo ovdje imali priliku čuti da će ih ministar sutra najaviti pogotovo ovaj javni poziv što se tiče dječjih vrtića. Ja moram ponoviti da ih ministar uporno najavljuje od listopada prošle godine. Znači pozivi nisu pripremljeni, oni nisu prošli javno savjetovanje, postavlja se pitanje da li će sutra najava biti da će oni tek ići u javno savjetovanje odnosno konkretno poziv za dječje vrtiće ili ćete nam reći da je to već zapravo gotovo. Vlada na čijem ste čelu je sama postavila kvantitativne pokazatelje i rokove.
Vi tako navodite da će se obuhvat djece koja sudjeluju u ranom predškolskom odgoju i obrazovanju u dobi od treće godine do polaska u školu povećati sa 76 piše tamo na 90%, vi ste rekli na 91% i navodite da će to biti u drugom kvartalu 2026. godine.
…/Upadica predsjednik: Ufff vrijeme, malo ste me./…
Na žalost evo vidimo da …
…/Upadica predsjednik: Morate završiti./…
… vidimo da …
…/Upadica predsjednik: Jel' me čujete?/…
… vidimo da javne pozive nismo vidjeli.
Kolegice Udović 20 sekundi, rekorderka ste.
Evo izvolite predsjedniče Vlade.
Hvala vam lijepa poštovana zastupnice Udović prije svega na zaista legitimnom i korisnom interesu za temu obrazovanja, za temu ulaganja u školsku, obrazovnu infrastrukturu kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti. Kada smo radili listu prioriteta obrazovanje nam je bilo jedno od najvažnijih i činjenica je da će sutra, mislim da smo to najavili u međuvremenu u 10 sati prije sjednice Vlade u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici stvarno biti objavljen taj javni poziv za programe ranog i predškolskog obrazovanja. Iznos je 1,2 milijarde kuna. Vi ste jako dobro vidjeli ovo što piše u podacima sa 67,3 na 90. Ja sam se referirao na broj koji je od strane Sabora usvojen na Nacionalnoj razvojnoj strategiji '91. To konkretno znači povećanje kapaciteta za još 22500 djece u vrtićkoj dobi od 3 do 6 godina. Dakle, to je ta ogromna investicija.
Ja mislim da ukupni iznos sredstava kojeg smo predvidjeli kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, on je sad ga opet nema Fuchsa, one je nešto malo manji od milijardu eura će ostaviti takav trag u obrazovnoj infrastrukturi Hrvatske da ćemo ga se godinama sjećati. Ovako velikih ulaganja u vrtić, u škole, u fakultete nije bilo od zaista davnih vremena da ne evociram neke druge sustave koji su tada upravljali Hrvatskom i gradili temelje našeg obrazovnog sustava.
Nama je cilj što više djece u ranom i predškolskom sustavu, a ovo će to osigurati do 2026. i dva ići u smjer jednosmjenske nastave za djecu u školama. Kada to osiguramo sa dovoljnim brojem učenika, sa reformiranim obrazovnim programima, sa de facto školom za globalnu konkurenciju naših mladih generacija onda će Hrvatska imati šansu u svim područjima i naši ljudi će se moći pozicionirati, a i sami ovdje bit ćemo u puno boljoj poziciji.
Što se generalno tiče Nacionalnoga plana oporavka i otpornosti kad već ste otvorili to pitanje, dakle mi imamo onih 6,3 milijarde eura bespovratnih sredstava. Još imamo mogućnost 3,6 milijardi vrlo povoljnih zajmova, gotovo beskamatnih. Mi smo među prvima koji su dobili i ona avansna sredstva 818 milijuna eura. Ispunili smo sve ciljeve na vrijeme, bila su ja mislim 34 mjerila. I omogućilo se isplata od 700 milijuna eura nove tranše.
Zaista s te strane glede Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, ispunjavanja kriterija iz europskog tečajnog mehanizma dva, Nacionalnog plana reformi kojeg će Vlada usvojiti također u sljedećim tjednima mislim da smo zaokružili kredibilitet ispunjavanja onoga što obećamo. I s te strane sredstva koja će dolaziti na polugodišnjoj razini od otprilike 700 do 800 milijuna eura će nam omogućiti realizaciju ovih projekata, a obrazovanje u sve ostale projekte je jedan od najvažnijih prioriteta. Evo dođite sutra u 10,00 bit će to zanimljivo, a naročito na velikom ekranu ova karta vrtića što se već učinilo. To malo ljudi je svjesno i zato sam ja inzistirao da to prikažemo da svi vide širu sliku.
Izvolite očitovanje zastupnice.
Evo zahvaljujem na svim ovim podacima koje ste iznijeli. Jedan od tih vrtića smo i mi izgradili, pa smo valjda i mi na toj kartici. Ali ne mogu reći da sam zadovoljna sa vašim odgovorom zato što mi znamo koliko ste sredstava rezervirali i znamo što je u planu do 2026.
Mi smo sada skoro na polovici 2022. godine a javni pozivi nisu izašli, stog bih vas molila pisani odgovor kada će po ova četiri cilja koja su u ovom ministarstvu izaći javni pozivi i kada ćemo moći kandidirati projekte koje smo spremili.
Znači molim vas pisani odgovor i to vam je prilika da malo i redefinirate ciljeve koje ste sami postavili.
Hvala.
29 pitanje zastupnik Ljubomir Kolarek postavlja ga ministrici poljoprivrede Mariji Vučković.
Izvolite.
Hvala lijepa poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani premijeru, ministrice i ministri.
Imam pitanje za ministricu poljoprivrede gospođu Mariju Vučković što Vlada odnosno resorno ministarstvo čini da ublaže povećanje cijene prehrambenih i poljoprivrednih proizvoda na tržištu uvjetovanih porastom cijene energenata i sirovine, a isto tako poremećaj na tržištu zbog ruske agresije na Ukrajinu.
A isto tako htio bih sve ovdje nazočne obavijestiti da je prije nekoliko dana u Međimurju opet došlo do velikog pomora pčela. Do jučerašnjeg dana do 18 milijuna zbog neprimjerene primjene i tretiranja repice. I kada se to sve skupa zbroji na kraju imam pitanje da li će ministarstvo kao što je prije godinu i pol dana pomoći pčelarima jer znamo što pčela znači za prirodu i život čovjeka.
Hvala.
Odgovor poštovane ministrice Marije Vučković.
Hvala lijepa poštovani predsjedniče, potpredsjedniče Hrvatskog sabora, zastupnice i zastupnici.
Dakle, Vlada Republike Hrvatske je već krajem prošle godine s obzirom da je rast cijena bio i u 2021. godini brži nego što je bilo očekivano reagirala pomoći onima koji su prvi osjetili u lancu takav rast cijene, to je bio hrvatski sektor stočarstva, pa smo pripremili, a Europska komisija odobrila program potpore vrijedan 171 milijun kuna za sve sektore stočarstva i dodatan program potpore od 20 milijuna kuna za sektor peradarstva. Podsjetit ću, stočari su prvi u našem resoru osjetili rast cijena, stočne hrane i velike poteškoće. Također ovaj rast cijena se ubrzao početkom 2022.g. vođen prije svega cijenama energenata, a dodatno agresijom na veliku europsku državu Ukrajinu. Iako su oči javnosti početkom godine bile uprte u rast cijene energije ova vlada je kao i uvijek prije u svim sličnim, neizvjesnim i teškim situacijama na vrijeme prepoznala da će takav rast cijena pogoditi i stanovništvo, ne samo putem energije nego i putem očekivanog rasta cijena hrane. Stoga je u nizu mjera u paketu vrijednom 4 milijarde i 800 milijuna kuna hrana zauzela vrlo veliki udio, ne samo proizvodnja nego isto tako ublažavanje očekivanog rasta cijena, pa ću podsjetiti da je pored programa potpore za proizvođače u poljoprivredi vrijednog 200 milijuna kuna namijenjenog ublažavanju cijena umjetnog gnojiva pored programa potpore za hrvatskog ribara namijenjen ublažavanju njihovih poteškoća zbog rasta energije vrijednog 75 milijuna kuna kojeg je Europska komisija odobrila u rekordnom roku, vlada isto tako pripremila porezne mjere koje smanjuju stopu PDV-a za različite proizvode pri tome na svježu hranu s 13 na 5%, na poljoprivredne inpute što također utječe ovom lancu također na 5% i taj udio u paketu iznosi kad govorimo o PDV-u dvije milijarde i 100 milijuna kuna, a kad govorimo o udjelu hrane onda to iznosi milijardu i 600 milijuna kuna bez potpora poljoprivrednicima.
Također kao što je predsjednik vlade rekao gotovo na svakoj sjednici u posljednje vrijeme upravo zbog te povezanosti poljoprivrede, poljoprivrede i standarda stanovništva zbog udjela hrane u potrošačkoj košarici očekujemo i pripremamo i nove odluke koje bi trebale direktno pomoć hrvatskim proizvođačima, a time u konačnici i potrošačima. Izgledno je da bi rast cijena hrane bio viši s obzirom da je inflacija osnovnih sirovina prehrambenih mjerena …/Govornik se ne razumije/…indeksom dosegla povijesnu razinu u ožujku, najveći rast otkad se prati od 1990.g. izgledno bi da bi takav rast cijena bio i viši, naravno kao i uvijek do sada nastavit ćemo reagirati i pravovremeno i razboriti pri tome ne činiti greške.
Što se tiče pomora pčela nažalost opet pomor pčela, nažalost opet u Međimurju. Hvala vam evo što ste se prisjetili da smo mi promptno reagirali čini mi se u kolovozu 2020.g. na takav jedan događaj da smo pripremili prvi takav program potpore, nikad nije bilo prije takvih reakcija za pčelare koji su bili pogođeni ovim pomorom i gubitkom pčela i da su oni bili tim paketom zadovoljno, tako ćemo naravno postupiti i dalje.
Poštovani zastupnik Kolarek.
Hvala lijepa.
Evo ja se zahvaljujem ministrici na ovakvom iscrpnom odgovoru i vjerujem da će sve one navedene mjere koje ste rekli i koje će vlada i resorno ministarstvo donijeti u narednom periodu ublažiti povećanje cijene poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. No ja bih istaknuo jednu činjenicu, nedavno je bio Sajam poljoprivrede u Gudovcu i možda je svima nama to promaklo, ali tamo su prodani skoro svi strojevi i skoro sva mehanizacija i samo ta činjenica budi jednu nadu da poljoprivreda će opstati, da postoji perspektiva u toj poljoprivredi i da će ovi zakoni koje smo upravo u ovom saboru donijeli nedavno, bio je komasacija, sutra imamo raspravu drugo čitanje Zakon o poljoprivrednom zemljištu itekako pomoći našim poljoprivrednicima pogotovo onim mladim koji se žele bavit poljoprivredom i dakako na prvom mjestu stočari jer bez proizvodnje mesa, mlijeka, jaja, mislim to su živežne namirnice koje su nam itekako bitne ne samo da prehranimo Hrvatsku nego i za naš turizam. Hvala lijepo.
Slijedeće pitanje postavit će zastupnik Nevenko Barbarić poštovanom ministru vanjskih i europskih poslova Gordanu Grlić Radmanu, izvolite.
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče HS, poštovani predsjedniče vlade, uvaženi ministre.
Ova vlada svoj odnos prema susjednoj i prijateljskoj BiH pokaziva zajedničkom realizacijom niza infrastrukturnih projekata, izdašnijim europskim sredstvima na projektima prekogranične suradnje, jačom gospodarskom suradnjom, potporom Euroatlantskim integracijama BiH i snažnim političkim angažmanom oko rješavanja političkih prijepora unutar BiH, pa ipak i u ovome sabore, kod nas dio oporbe, dio medija kažu to je nedovoljno, ništa. Zanimljivo, ne spominje se, blago rečeno nezainteresiranost svih prethodnih vlada od 2020. do danas za naše probleme. Zanimljivo je isto tako ne spominje se niti politički zaokret dijela zemalja prije svega EU i američke administracije oko načina rješavanja prijepora unutar BiH, pitanje je jel se moglo više i bolje? Poštovani ministre što konkretno znači uvrštavanje u strateški kompas dakle dokumenata EU pojma konstitutivnosti s 3 naroda ili u zaključke američko-hrvatskog foruma. Isto tako predsjednik vlade i vi često ističete kako je za rješavanje političkih prijepora od presudne važnosti, relaksiranje odnose, vraćanje povjerenja Hrvata i Bošnjaka u BiH. Zašto? Zato i jedno pitanje, visoki predstavnik dio međunarodne zajednice inzistira na provođenju izbora kako je to predviđeno dakle 10. mjesec ove godine. Da li vaš komentar, da li izići na ove neustavne izbore ili ne?
Zahvaljujem.
Izvolite ministre.
Hvala lijepa g. predsjedniče.
Gospodine Barbarić hvala lijepa da osvješćujete uvijek ovo pitanje koje je izuzetno od strateškog značaja za RH, naravno ovu vladu, ali i za položaj hrvatskog naroda u BiH.
Dobro ste spomenuli napravili ste jednu bilancu zapravo analizu kada je sve počelo sa dekonstitucijom hrvatskog naroda u BiH, počev od 2000.g. kada je prijevremeno izborno povjerenstvo za provedbu općih izbora u BiH donijelo nova pravila koje se vi sjećate, kojim se onemogućava jednom narodu da bira svoje zastupnike u županijskim skupštinama, to su tzv. Berijevi amandmani, on je bio voditelj misije OESS-a.
Naravno još su pogubniji bili tzv. Petrićevi amandmani. Jučer smo baš se prisjetili kada je bio dr. Čović ovdje predsjednik Hrvatskog narodnog sabora 19. travnja 2002.g. kada je temeljem sporazuma Sarajevskog sporazuma ustavnim promjena de iure priznao zapravo konstitutivnost i u oba entiteta, dakle ne samo u bošnjačko-hrvatskoj federaciji nego u RS-u, a međutim je de facto RS ostao srpski entitet, a bošnjačko-hrvatska federacija temeljem Washingtonskih sporazuma iz 1994. ostao je de facto bošnjački entitet. I sada imamo ovdje Hrvate zbog malobrojnosti oni su stiješnjeni između srpskog separatizma i bošnjačkog unitarizma, zbog upravo te dvije podvale na način gdje se jedna polovina zapravo gubi u jednoj trećini odnosno jedna polovina kod izbora predsjednika u drugom krugu čak zapravo jedna polovina gubi se u nulu.
To je u tom trenutku je stalo zapravo pitanje Hrvata u BiH i sad zamislite kroz sve te vlade, a znamo koja je vlada bila ovdje tada u Hrvatskoj i tko je bio predsjednik države i koliko je puta izbora bilo upravo takvih koji nisu omogućavali izbor, legitimni izbor predsjednika od konstitutivnih naroda prije svega 2006., 2010. znate tko je bio u BiH tko je davao sadašnjem tzv. hrvatskom predstavniku u majicama tko je dolje dolazio davao mu potporu i ušao je tada 2010.g. Pukom slučajnošću 2014. to se nije dogodilo, ali po tom izbornom zakonu opet se dogodilo 2018.g.
Ova vlada na čelu sa Andrejom Plenkovićem gdje mi znamo koliko smo uložili truda i rada da bismo osvijestili. Sad su nove generacije, nitko ne zna zapravo ovu povijesnu genezu historijat što je to bilo, oni zapravo se čudom čude da postoji jedno takvo pitanje.
Ovo što smo mi u strateškom kompasu naveli to je zaglavni kamen. Strateški kompas je najambiciozniji projekt EU na području obrane i sigurnosti, nikada to neće biti izbrisano. Naravno, možemo o tome puno razgovarati, ali puno je odgovornih političkih aktera koji svojom izjavama, lošim izjavama, lošim rječnikom i sada zagađuje odnose između Hrvata i Bošnjaka i sipaju nam pijesak u motor naš koji mi želimo ovoj vladi da nešto napravi u BiH.
Mi se nadamo da će se dogoditi ipak još dogovor između Hrvata i Bošnjaka gdje isto premijer radi aktivno na tome.
Izvolite očitovanje zastupniče.
Zahvaljujem uvaženi ministre.
Dakle, uz sve što ste kazali ipak nismo došli do cilja, ali bar nismo sami. Dakle, vrlo je bitno nastaviti ovu političku borbu, mi nećemo, ne možemo odustati od ovog dijela pune jednakopravnosti i hrvatskog naroda u BiH u odluku da li izać na izbore ili ne temeljem zaključaka izvanrednog sabora donijet će politički predstavnici Hrvata okupljeni u Hrvatski narodni sabor vrlo vjerujem evo u suglasju uz potporu i Vlade RH, ali i svih naših partnera iz EU i američke administracije.
Vrlo važno je svaki put naglasiti da Hrvati ne traže ništa više od onoga što su mirovnim sporazumima dobili i imali što im je 2000., 2002.g. uzeto nametnutim izmjenama i što im u konačnici sve međunarodne konvencije koje govore o ljudskim pravima i drugim slobodama ne garantiraju.
Pored političke jednakopravnosti jednako bitno je ma šta mnogi mislili o tome i pomoć koju ova vlada pruža uređenju i poboljšanju uvjeta života unutar BiH prije svega hrvatskog naroda, jačanje institucija Hrvata u BiH od obrazovnih, kulturnih, zdravstvenih i inih drugih. Stoga evo koristim priliku zahvalit se predsjedniku vlade, ovoj vladi i vjerujem da govorim u ime velike većine hrvatskog naroda u BiH na svemu što čine za Hrvate u BiH.
Mi kao narod u BiH možemo opstati ako budemo jednakopravni u punom smislu te riječi i isto tako ako budemo razvijeni obrazovni, educirani stoga nam je vrlo bitna suradnja sa svim ministarstvima, sa ovom vladom vjerujem u bolje dane i da ćemo izborni ciklus dočekati u drugačijem okruženju.
Hvala vam.
Idemo na 31. pitanje, poštovana zastupnica Mrak Taritaš postavit će ga predsjedniku vlade Andreju Plenkoviću.
Izvolite.
Hvala lijepo poštovani predsjedniče HS-a.
Poštovani predsjedniče vlade. Jedna od stvari koje smo zamjerali Vladi za vrijeme one velike pandemije korone je organizacija zdravstvenog sustava i tad smo tvrdili da odluke ne mogu biti samo na bolnicama i ravnateljima bolnica, nego da Vlada i ministarstvo moraju tamo gdje je važno preuzeti stvar u svoje ruke. Stoga isti slučaj sad imamo i sa organizacijom u zdravstvu kad je u pitanju jedno vrlo, vrlo osjetljivo pitanje a to je prekid trudnoće, odnosno pobačaj.
On je u Hrvatskoj legalan. O zakonu i kad će doći na dnevni red Sabora to vas neću pitati, ali pitat ću vas nešto drugo. Žene u Hrvatskoj sukladno zakonu imaju pravo, legalno pravo na pobačaj. Jednako tako liječnici imaju pravo na priziv savjesti. I sad, iako bi tu mogli postaviti pitanje liječnika s prizivom savjesti koji rade u javnom sustavu. Ali ono što nema, nema službene statistike iz kog bi se moglo vidjeti koji broj ginekologa i anesteziologa imaju priziv savjesti u našim bolnicama. Ali situacija je takva da prema podacima koje imamo postoje bolnice na području Republike Hrvatske u kojima nije moguće obaviti legalno pobačaj.
Tko tu treba uskočiti? Po mom mišljenju Vlada. Zdravstveni sustav treba organizirati na način da u svakoj bolnici bude dovoljan broj liječnika koji mogu obaviti prekid trudnoće, tako da to pravo ženama ne bude uskraćeno.
Moje pitanje za vas predsjedniče Vlade je vrlo jednostavno hoćete li se pobrinuti da se posao u zdravstvu organizira tako da žene u svim našim bolnicama imaju pravo na medicinski postupak koji im je zakonom zajamčen stvarno za istinu, a ne samo na papiru.
Hvala lijepo.
Izvolite odgovor predsjedniče Vlade.
Hvala vam lijepa poštovana zastupnice Mrak-Taritaš.
Kao što znate prema postojećim zakonskim propisima pobačaj je zakonit i legalan u Hrvatskoj. Međutim, isto tako je i pravo svakoga liječnika, svakog zdravstvenog djelatnika da iskaže svoj priziv savjesti na ovo uistinu temeljno ljudsko pitanje. I mi nemamo mehanizama prisile bilo kakve da nekome kažemo da u određenim trenucima, određenim zahvatima ne iskaže svoj priziv savjesti.
Što se tiče statistike ja ću zamoliti ministra Beroša da nas izvijesti, pa može i vama dati te podatke. Vi očito nešto imate na temelju nečega govorite ovo što ste sada govorili. Meni nije poznato to da postoje zdravstvene ustanove gdje je to nemoguće. Ako je to tako mi ćemo to primiti na znanje i vidjeti i provjeriti u konačnici tu situaciju, ali prema onome što smo o ovoj temi razgovarali ranije ja mislim da je to gotovo nemoguće. A priziv savjesti mi i kao stranka, stranka koja dijeli i demokršćanske vrijednosti nećemo nikome zabranjivati. To je sigurno.
Izvolite očitovanje zastupnice.
Poštovani predsjedniče Vlade nisam zadovoljna sa vašim odgovorom. Moram na žalost reći da sam i očekivala da će otprilike takav odgovor biti. Dakle, prema podacima koji su bili mogući i dostupni opća bolnica u Našicama, Požegi, Vinkovcima, Kninu, KBC Split, Sveti Duh u Zagrebu, Sestre milosrdnice su neke od ustanova u kojima nije moguće obaviti medicinski prekid trudnoće.
Jednako tako bolnice u Požegi i Vinkovcima kolektivno liječnici koriste priziv savjesti. Žene imaju pravo na legalan pobačaj. Liječnici imaju pravo na priziv savjesti. Čije pravo je veće? Čije pravo je jače u ovim trenucima? Gospodine premijeru ono što je odgovornost vaše Vlade da u javnim bolnicama, dakle javnim ustanovama tamo gdje su plaće iz proračuna osigurate da je moguć medicinski legalni prekid trudnoće.
Danas žene iz Hrvatske idu u Sloveniju, idu u druge zemlje ili pobačaj rade u nekim privatnim aranžmanima polu legalno ili ilegalno. To se ne bi smjelo događati 2022. godine. Naravno ono što je gorak okus u ustima je i ono neodgovoreno pitanje, odnosno mračna strana da možda na taj način žene, vi htjeli ili ne htjeli selite iz javnog zdravstva u skupo privatno zdravstvo.
U svakom slučaju odgovornost ja na vama. Ne znam šta je jače pravo žene na legalni pobačaj ili pravo liječnika na priziv savjesti. Ali odgovornost na vama je da u javnim ustanovama to bude moguće.
Idemo na 32 pitanje poštovana kolegica Katarina Nemet postavlja ga ponovo predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću.
Izvolite.
Zahvaljujem predsjedniče Sabora.
Poštovani predsjedniče Vlada za nama je jedan uspješan blagdanski turistički vikend. Po svim najavama iz turističkog sektora razvidno je kako možemo očekivati jednu uspješnu turističku sezonu, ali i predsezonu koja je izostala zadnje dvije godine.
Izgleda kako pandemija ne bi trebala predstavljati veliki problem iako će zdravstvena sigurnost igrati veliku ulogu za odabir destinacije. Ono što će predstavljati najveću potencijalnu opasnost je svakako eskalacija rata u Ukrajini. Među ostalim faktorima koji predstavljaju potencijalnu opasnost također su globalni rast cijena energenata i rastuća inflacija.
Prema informacijama sa terena baš ti negativni faktori mogli bi biti odlučujući. S obzirom da će više pogoditi udaljene aviodestinacije, a manje auto destinacije kao što je većim dijelom Hrvatska. Tako da bi nam se i ove godine mogla dogoditi uspješna turistička sezona. Namjerno kažem dogoditi, jer će na nju više utjecati vanjski faktori nego mi sami.
Ono što bih ja pitala predsjedniče Vlade je sljedeće: Kada će ova Vlada konačno poduzeti strukturne i dugoročne poteze za jačanje hrvatskog turizma i osnaživanje njihovih ključnih dionika kako nam se turizam ne bi događao, nego da njime strateški i održivo upravljamo.
Hvala.
Izvolite odgovor predsjedniče vlade.
Hvala lijepa poštovana zastupnice Nemet.
Moram priznat da baš, da nam se događa turizam, malo je smjela teza, pogotovo je smjela teza u kontekstu činjenice da smo 2019. imali rekordnu turističku sezonu koja je oborila sve moguće brojeve i brojeve dolazaka i brojeve noćenja i prihode, da smo ako se sjećate u to vrijeme mi govorili o konceptu održivog turizma, okvir koji je bio glavna tema hrvatskog turizma 2019. zbog gužvi, zbog nemogućnosti ulaska u naše ključne turističke destinacije bio pitanje održivosti infrastrukture i svega ostalog. Mi smo u ovoj 2021. imali 13,8 milijuna dolazaka, 84,1 milijun noćenja. Prema podacima koje je ministrica turizma, je li tu, nema je sada, koje je iznijela neki dan, mi smo po brojevima već sada nakon uskršnjih blagdana bolji nego što smo bili prošle godine i mislim da smo u par postotaka sa rezultatima ove rane predsezone sa 2019.g.. Teme koje su kapitalne za hrvatski turizam su pitanje dovoljnog broja djelatnika, nama fali radne snage, fali nam radne snage u hotelima, fali radne snage u ugostiteljstvu i ta tema je najbitnija i upravo zbog toga broj stipendija u turističkom sektoru, centri izvrsnosti, uključivanje jakih i velikih hotelskih kuća u obrazovane cikluse da pomognu da im se formiraju gotovi ljudi za ono što im treba su iskoraci koje mi radimo. Pogledajte koliko je takvih centara kompetencija koji su vezani za turizam, aktivnosti Ministarstva turizma, aktivnosti Hrvatske turističke zajednice, prisutnost na svim mogućim tržištima odakle nam dolaze naši gosti je više nego agilna, naša kampanja prošlogodišnja „Siguran boravak u Hrvatskoj“ polučila je efekte. I slažem se s vama, dio hrvatske aviodestinacija, dio hrvatskih autodestinacija sa relaksiranjem korona mjera i druge će aviodestinacije privući veći broj turista, to je činjenica. Međutim, prema ovome što nam govori ministrica, a neki dan smo imali nakon sjednice vlade njen brifing i bez obzira na rusku invaziju na Ukrajinu i sve ove probleme koji nastaju i zbog rasta cijene energenata i rasta cijene hrane mi u ovom trenutku ne vidimo niti jedan zabrinjavajući signal koji bi, globalno govorim o Hrvatskoj, bio problem u smislu bukinga ili najave dolazaka i stoga mi se čini da se nama turizam ne događa, da je turizam grana koja je pridonijela munjevitom skoku i rastu BDP-a Hrvatske sa minus 7,5 na 10,4% '20.-'21. uz naravno sve ostale aktivnosti. I zato vjerujem da pogotovo vi koja dolazite iz Istre, a Istra je perla hrvatskog turizma, pogotovo zato što je tamo turizam objektivno najdulje trajao. Ako neko ima dugu turističku sezonu ima Istra i meni je drago. Ja sam uvijek itekako oduševljen kad vidim koliko je investicija bilo, ulaganja i koliko je kreativnosti uloženo u svu moguću turističku ponudu od baštine, pa do kulinarstva, pa do svega onoga što ide u samim turističkim kapacitetima. I zato mi se čini ako imate neku konstruktivnu ideju sugerirajte je, al baš da nam se turizam događa to ja za Hrvatsku ne bi nikad rekao, a ja mislim da i većina ljudi koji barem ima veze sa turizmom imaju. Hvala vam.
Izvolite očitovanje zastupnice.
Zahvaljujem na vašem odgovoru.
Naravno djelomično sam zadovoljna jer smatram i dalje da našem turizmu trebaju strukturne i dugoročne promjene koje će ga osnažiti i učiniti konkurentnijima. U prvom redu trebamo izraditi hrvatsku Strategiju turizma na koju predugo i bez obrazloženja čekamo. Hrvatskom turizmu treba pod hitno i fiskalno i parafiskalno rasterećenje i kroz smanjenje stopa PDV-a. I da budem slikovita, svi jako dobro znamo da je turizam zlatna špina da se iz nje pune budžeti kako lokalni regionalni tako i državni i bilo bi pogubno kada bi ta špina presušila, a mi nismo učinili sve što smo mogli. Hvala.
33. pitanje zastupnica Natalija Martinčević postavlja ministru gospodarstva i održivog razvoja Tomislavu Ćoriću, izvolite.
Zahvaljujem predsjedniče sabora.
Poštovani ministre Ćorić, hrvatski građani danas su pod strahovitim udarom rasta cijena svih energenata, pa tako i rasta cijena struje. Na cijeli niz faktora kao država možemo vrlo malo utjecati, ali na uvođenje modela izgradnje solara na krovovima obiteljskih kuća i stambenih zgrada možemo i to vrlo jednostavnim, brzim i za naše građane iznimno povoljnim i prihvatljivim modelom. Vlada samo donošenjem uredbe i odricanjem od naplate PDV-a jer svi ostali preduvjeti kao što znamo već postoje može građanima omogućiti izgradnju vlastitih solarnih sustava do razine njihove potrošnje. Tim modelom koji kao reformisti predlažemo građanima bi se omogućile uštede u kućnim budžetima u iznosu od 500 do 1.500 kuna mjesečno slijedećih 20 do 25.g., povrat njihove investicije je 4 do 5.g. uz mjesečnu ratu kredita ako se odluče na financiranje putem banaka u visini mjesečnih računa za struju, dakle bez dodatnih opterećenja za građane i naravno bez svih ovih procedura komisija, odbora, najbržeg prsta i svega ostaloga što frustrira naše građane. Za državu odnosno za sve nas to znači da ćemo bez ikakvih ulaganja dobiti 10-tke tisuća malih solarnih elektrana, dakle zelenu energiju i time na najkvalitetniji način eliminirati potrebu dijela uvoza i to upravo u dnevnoj potrošnji. Za sve to o čemu sam sad govorila jedino što država treba učiniti je odreći se PDV-a i time zapravo građanima subvencionirati cijelu priču sa 20%. Ako nema tih investicija nema niti PDV-a, zapravo država se ničega ne odriče nego samo neće zaraditi.
Zato je moje pitanje vrlo jednostavno, pa molim isto takav odgovor, dakle da li će vlada prihvatiti ovaj prijedlog Reformista i ako će ga prihvatiti kada s tim krećemo? Hvala.
Izvolite odgovor ministre.
Hvala vam lijepa na vašem pitanju gospođo Martinčević.
Dakle, ideja koja je iznijeta na jednom od sastanaka od strane g. Čačića kod nas u resornom ministarstvu u segmentu energetike ocijenjena je pozitivnom, međutim podsjetit ću vas na činjenicu da Hrvatska i u ovom trenutku ima tisuće malih solarnih elektrana. Naši građani posebice u primorskom odnosno u priobalnom dijelu RH i na otocima godinama već ugrađuju solarne panele na svoje kuće i na taj način umanjuju račune i u konačnici proizvode električnu energiju.
Sigurno je da bi povrat poreza na dodanu vrijednost umanjio troškove s jedne strane ovih investicija i s druge strane zapravo izravno povećao i prinosnu investiciju i u tom kontekstu logičan je prijedlog g. Čačića odnosno Reformista.
Ono što slijedi jedu međuresorne konzultacije s Ministarstvom financija, po ovom prijedlogu ja ću vas samo podsjetiti na činjenicu da smo mi nedavno u raspravi u HS-u u konačnici i usvojeni su prijedlozi uputili prijedloge smanjenja poreza na dodanu vrijednost na određene tipove energenata, dakle promjena poreza na dodanu vrijednost odnosno ovog zakona su učinjene prije nepunih mjesec dana. Ministarstvo financija je to koje koordinira ove aktivnosti, mi smo s naše strane u našim međuresornim razgovorima ponudili pozitivne argumente za usvajanje ove perspektive, ukoliko dođe do promjena zakona dakle one moraju proći HS i implementacija da takve ideje će ići tek nakon što se takav zakonski prijedlog usvoji.
Još jednom ću se vratiti na činjenicu da je Hrvatska u proteklih nekoliko godina značajno uvećala svoj kapacitet u solarnom dijelu odnosno u foto naponu na nekih 140 megawata, nije riječ o malom kapacitetu. Naravno potencijal je znatno veći, međutim on je i do sad bio velik, a subvencije koje su išle preko Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost su siguran sam imale učinka.
Hvala vam lijepo.
Izvolite očitovanje zastupnice.
Zahvaljujem na odgovoru.
Sve ovo što vlada čini naravno da podržavamo, ali i vi ste svjesni, svi ovdje smo svjesni da su svi procesi i sve ove subvencije koje sada dajete jako birokratizirane, jako frustrirajuće za naše građane, ali ono što je ključno one ne daju pune rezultate jer naime nešto manje od tek 30% zahtjeva zapravo naših građana se prihvaća i realizira, a i to što se realizira se odnosi uglavnom na energetsku učinkovitost dakle na fasade, na prozore, ali ne na fotonaponske solare, dakle na fotonaponske solare manje od 10%, dakle, ta priča nije zaživjela.
Ovo je vrlo jednostavan model koji smo mi predložili, za njega postoje sve pretpostavke dakle Zakon o građanskoj energiji koji su Reformisti predložili još 2015.g. usvojen je 2018.g., banke taj model prepoznaju već su osmislile modele za sufinanciranje kao što sam rekla modeli su takvi da građani ne bi plaćali ništa više nego što plaćaju sadašnje rate za struju. Dakle, radi se o jednom pozitivnom modelu koji bi omogućio našim građanima besplatnu struju, radi se o modelu kojim bi omogućili prelazak cijele Hrvatske na zelenu energiju čemu svi težimo. Ja mislim da je tu samo dakle sve pretpostavke postoje, svi uvjeti su tu zadovoljeni radi se samo o tome da vi trebate donijeti odluku i ja predlažem da ju donesete evo danas.
Hvala.
34. pitanje zastupnica Majda Burić postavlja ministru rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josipu Aladroviću.
Izvolite.
Hvala vam puno poštovani predsjedniče.
Poštovani predsjedniče vlade, poštovani potpredsjedniče, poštovane ministrice i ministri. Poštovani ministre Aladroviću pitanje postavljam vama.
Dakle, unatoč svim izazovima u ovoj godini i u prethodnim godinama hrvatsko gospodarstvo, zaposlenost i plaće u kontinuiranom su rastu, evo i danas imamo podatak najsvježiji DZS-a vezano uz rast prosječne plaće koja danas odnosno u veljači 2022. iznosi 7.452 kune što je nominalni rast u odnosu na isto razdoblje prethodne godine skoro 6%.
Također naglašavam da RH danas ima skoro 36.000 više zaposlenih u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, a u odnosu na predlani to je čak 56.000 više zaposlenih, posebno u tom smislu valja kao jedan od razloga tome naglasiti dobro pogođene i precizne mjere aktivne politike zapošljavanja, posebice u jeku korona krize mjere očuvanja radnih mjesta koja je zaštitila i očuvala skoro 800.000 hrvatskih radnika i 120.000 poslodavaca te je osigurano stabilno tržište rada.
Kao što je već danas nekoliko puta naglašeno evidentan jest nedostatak domaće radne snage koji se rješava i putem Zakona o strancima, putem stipendiranja, putem centara izvrsnosti međutim također smatram da valja spomenuti kako je bitno domaću radnu snagu učiniti što produktivnijom i što kvalitetnijom. I u tom smislu vas poštovani ministre molim da kažete više informacija o sustavu vaučera za zaposlene i nezaposlene za koje ste osigurali 300 milijuna kuna, dakle 10.000 kuna po polazniku vezano …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… uz osiguravanje dodatnih vještina i kompetencija.
Zahvaljujem.
Izvolite ministre odgovor.
Poštovani predsjedniče HS-a.
Poštovana zastupnice, prije svega zahvaljujem se na pitanju. Dakle, kao što ste sami rekli trendovi što se tiče zaposlenosti, što se tiče kretanja plaća di su pozitivni u proteklih pet godina praktički, dakle mi smo sada sa današnjim objavljenim podacima na više od 7.400 kuna prosječne neto plaće u programu vlade smo do kraja mandata obećali 7.600 kuna i to ćemo zasigurno ispuniti.
Što se tiče samog tržišta rada dakle danas na današnji dan u usporedbi sa istim danom prošle godine imamo oko 39.000 zaposlenih više i očekujemo da ćemo ili krajem travnja ili krajem svibnja dostići apsolutno najveći broj zaposlenih od 2000.g. od kad na ovaj način pratimo broj zaposlenih.
To na sebe veže u određenim segmentima odnosno u određenim sektorima i nedostatak radne snage. Njega je moguće nadoknaditi dakle ili iz bazena onih nezaposlenih kojih je sve manje ili kroz Zakon o strancima odnosno uvozom radne snage i naravno kroz povećanje odnosno proširenje kompetencija odnosno vještina na što smo se mi odredili u svom kako stranačkom programu tako i svim strateškim dokumentima.
RH trenutno ima jedan izazov cjeloživotnog obrazovanja, međutim mi smo sa ovim sustavom vaučera koji ste vi spomenuli i apostrofirali smatramo da ćemo naći jedan dio odgovora u tome, 300 milijuna kuna ćemo kroz NPOO u to utrošiti odnosno investirati u stjecanje dodatnih vještina, stjecanje kompetencija i na kraju krajeva to će rezultirati kvalitetnijom i kompetentnijom radnom snagom na samom tržištu. 1.4. ove godine je sustav vaučera kao takav je započeo dakle u primjeni i dok god 30.000 korisnika ne, na taj način ne steknu vještine mi ćemo ga koristiti, siguran sam da će to biti u kraćem periodu nego što smo to do sada predviđali jer u 10-tak dana ovog mjeseca već imamo više od 200 prijava upravo na, za stjecanje vještina na ovaj način. Dakle imamo 3 izvora, sva 3 koristimo vrlo kvalitetno, vrlo ažurno i na kraju krajeva u interesu ekonomije u Hrvatskoj u cjelini i siguran sam da ćemo na ovaj način jedan dio onog nedostatka radne snage u segmentima u kojima on postoji nadoknaditi. Hvala vam.
Izvolite zastupnice očitovanje.
Hvala vam.
Zadovoljna sam odgovorom i svakako držim da će ovo uvođenje vaučera odnosno djelovanje u smislu podizanja vještina i kompetencija odnosno stjecanja novih itekako pozitivno utjecati na kvalitetu hrvatskog tržišta rada i općenito radne snage i gospodarstva. Hvala.
35. pitanje zastupnik Nino Raspudić postavlja predsjedniku vlade Andreju Plenkoviću, izvolite.
Poštovani predsjedniče vlade, gledajući ovaj vaš ministarski zbor, ovaj krem dela krem vaših kadrova ne mogu se oteti dojmu da danas zrače jednom dubokom melankolijom, jednom egzistencijalnom melankolijom koju je najbolje izrazila jedna topla pjesnička duša, nije riječ o Sergiju Lavrovu kako ga je titulirao vaš ministar vanjskih poslova nego o Giuseppeu Ungarettiu velikom talijanskom pjesniku koji je vlastito iskustvo vojnika mladog u Prvom svjetskom ratu gdje su dnevno umirale na tisuće i tisuće vojnika suboraca izrazio pjesmom „Vojnici“ koja se sastoji od samo jednog stiha koji kaže „Mi smo kao u jesen na stablima lišća“. Krhki ste, a nedavno se sve činilo potpuno drugačije, prije samo dva mjeseca ste govorili, citiram, da se na trepavice postave do kraja mandata neću smijeniti nikoga, a danas ste se doveli u situaciju da vam Nikola Grmoja kroji vladu, da vam udara tempo smjene ministara i koga ćete smijeniti. Nisam osoba koja kvasi ono što je već mokro zato neću kopati po ranama i svrdlati ono što radi pravosuđe i mediji nego ću vas pitati pitanje tamo gdje ste najjači, a to je vaš poznati utjecaj u EU i kod naših američkih partnera.
Naime već godinu dana radite intenzivno na pomoći Hrvatima u BiH u ostvarenju njihove jednakopravnosti, puno puta ste bili u Mostaru i stalno ste im jamčili da ćete u suradnji s našim partnerima iz EU i SAD pomoći da se promijeni Izborni zakon na način da su Hrvati sigurni da će sami odabrat svoje predstavnike, pa me zanima nakon ovih svih vaših napora i te suradnje sa našim partnerima kakvo je danas stanje i dokle se došlo u dogovoru oko promjene Izbornog zakona? Hvala.
Izvolite odgovor predsjedniče vlade.
Hvala lijepa.
Poštovani zastupniče Raspudić, što se tiče vaših pjesničkih aluzija i stanja vlade i toga što učiniti i kada rekonstruirati, točno da nije bilo aktivnosti DORH-a u vezi 3 člana vlade ne bi bilo nikakve rekonstrukcije, to je istina, da se tu razumijemo. Međutim ja ne mogu odgovarat za stvari koje ljudi rade, a bez da mi kažu ili se dogode, a oni su tada bili nešto drugo u odnosu na ovo što jesu, međutim postoji načelo presumpcije nevinosti. Trebali bi se vi čak, vidim da imate ovaj europske teze u retorici malo informirati što bi političari trebali radit prije nego što drugim ljudima unaprijed lijepe etikete da su krivci i da su kriminalci. To je vaš glavni sport, to je glavni sport vašega kolega kojeg je Mario Kapulica posramio tako da se ja čudim da on još ovdje sjedi, čovjek je dao ruku, rekao je ako Mario Kapulica dokaže na poligrafu da nikad nije bio u Slovenskoj za razliku od vašega glavnoga frenda, a to je ovaj karijes covid sa Pantovčaka koji je tamo došao u vrijeme korone, u vrijeme lockdowna, vukao za ruku načelnika glavnog stožera kao malo dijete i prisilio ga da tamo usred lockdowna bude u buži koja je u vlasništvu korumpiranoga čovjeka protiv kojeg postoje kazneni procesi e onda bi bilo fer g. Grmoja, prijatelju g. pjesnika Raspudića da ste se negdje sakrili još dalje od ovoga gdje bi se Grbin trebao sakrivat. To je vaš integritet, to je integritet Mosta, dali ste ruku, ja to nisam gledao, al me Mario upozorio, pa sam kasnije pogledao, ja ne znam što vi tu radite i to ne jedan, dva poligrafa, dva poligrafa. Imate možda još evo par dana da se odlučite kad ćete napustit, da je bilo obrnuto Mario bi otišao, on je čovjek od integriteta, vi ovdje sjedite i dalje, hladni, valjda zato što ste navikli bacat blato bez argumenata na druge.
Što se tiče BiH štetu koju je za interese Hrvata u BiH napravio karijes Pantovčaka kada je Bošnjacima rekao prvo sapun, pa onda parfem, neće isprati ni mostarske kiše, ni Nijagarini vodopadi. Vi znate dobro tko od mentalni dinarski, ja ga imam isto kao i vi. Da vašoj familiji netko kaže prvo sapun pa parfem, vi sa tim ljudima ne bi pričali 10 generacija. Djeca bi se tukla na autobusnoj stanici kad idu u školu, dolazili bi vikati jedni drugima na kuću kao što su običaji dole, a kamoli da biste privolili onoga kome to kažete da pristane na politički dogovor i kompromis o promjeni Izbornog zakona.
Mi trpimo štetu, štetočine koje ovdje zastupa proruske stavove već mjesecima, naziva Ukrajince korumpiranima vaš glavni partner, mecena i sponzor a vi ste mu jatak u BiH i sad ćete se još pojaviti i vi i vjerojatno i on i vaši frendovi dole male strančice koje imaju tri vijećnika zagovarajući treći entitet. I onda ćete Hrvate u BiH iz položaja žrtve majoriziranja žrtve dovesti u položaj krivca i odgovornoga za blokade institucija. To je agenda, ja sam je razotkrio, jasno je vidio, pojasnio je našim partnerima, svim hrvatskim političkim strankama u okviru HNS-a a to na žalost znaju i svi u međunarodnoj zajednici.
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
Moj utjecaj je velik, a njegov utjecaj je nikakav nego štetočinski. To je poanta.
Hvala vam lijepa.
Izvolite očitovanje.
Najprije ću primijetiti da ste upadljivo izbjegli dati odgovor na moje pitanje, a to je ono što ste godinu dana obećavali dolazeći u Mostar, da ćete sa našim partnerima iz EU i SAD-a dovesti do promjene Izbornog zakona koji će jamčiti Hrvatima ravnopravnost. Što je s tim procesom danas? Primjećujem nešto zanimljivo. Dakle, nije kriva naša neaktivnost, neaktivnost Hrvatske za ono što će se dogoditi, nego jedna izjava Zorana Milanovića koja nota bene uopće nije bila upućena Bošnjacima, nego BiH u cjelini je govorio u smislu prvo osnovna škola, pa srednja, prvo sapun onda parfem Ne znam zašto to prebacujete na Bošnjake.
A drugo za vašu informaciju što se događa, informaciju hrvatske javnosti. Za točno 2 tjedna redovitom procedurom 4.5. će centralna izborna komisija u BiH raspisati izbore po ovakvom Izbornom zakonu kojim će Hrvati biti politički eliminirani. Sve da se dogodi čudo danas, vi i vaši partneri i vaš utjecaj da Bošnjaci pristanu da se danas promijeni Izborni zakon 2 tjedna nisu dovoljna da se prođu procedure oba parlamenta da se to promijeni.
Dakle finito, priča je gotova. Godinu dana ovdje NATO upozorava i apelira. Niste radili ništa! Hrvatska se nije ponašala kao suverena država punopravna članica NATO i EU, nego ste negdje vukli nekog za rukav, nešto objašnjavali. Stavili ste u kompas rečenicu koja stoji i u Ustavu BiH i to prezentirate kao veliko postignuće. Hrvati će na jesen na žalost očito biti politički eliminirani.
Velika sukrivnja je vaša, vi ste bili anesteziolog na toj operaciji kidanja političke glave Hrvatima u BiH odlazeći u Mostar i mažući im oči da ćete nešto učiniti. Niste učinili ništa. Ponovit ću, ja iskreno vjerujem da biste vi pomogli Hrvatima u BiH, ali ne biste nikada prešli onu crtu gdje bi se iz Bruxellesa ili Berlina čulo no, no. A dobro čujemo, njemačka politika jasno se to vidi gdje je to no, no. To je razlika između nas i vas.
Idemo na 36 pitanje zastupnik Miro Bulj. Postavit će ga predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću. Izvolite.
Hvala.
Poskupljenja, inflacija ovdje sam dolazio bezbroj puta, upozoravao, tada je neozbiljno shvaćeno. Sada kao date su mjere premijeru da je problem poskupljenja energije riješen. Međutim, ova boca vode sa Kosinca iz Cetine čiste, vidim da koristite vodu. Dobro bi bilo da probate ovu najčišću će poskupiti pet puta. Cetina rijeka, 40% proizvodi hidroenergije, tri puta više daje energije Hrvatskoj nego što daje Krško. Vi nama vraćate mrvice.
Prošle godine za Cetinski kraj, vodovod cetinskog kraja električna energija za pumpe je bila 2 milijuna i 200 kuna u godini dana, da bi svako kućanstvo moglo dobiti vodu na svoju špinu ili slavinu, a ove godine deset i pol milijuna kuna. 400% skuplje i vi ste hvalite da ste pojeftinili ljudima cijenu.
I što bi tribali sada? One mrvice koje nam vraćate kroz promet Olega Butkovića, jer nikoga nije briga za 50 000 ljudi iz Cetinskog kraja, niti ljude iz Splitskog bazena koji milijun i pol kubika koje koriste sa ovih izvora za te prekupne stanice za pumpe. Pet puta, znači 500% skuplja energija. Za vodovod Cetinske krajine tako i u cijeloj Hrvatskoj, međutim brdsko-planinska područja imaju stanice prekupne koje koriste puno električne energije. Sa dva i pol milijuna na 10 i pol milijuna kuna.
Predložio sam ovdje rješenje, a to je jedinstvena javna nabava priko HEP-a. To nam premijeru HEP radi. Naša tvrtka koristi hidropotencijal.
Izvolite odgovor predsjedniče Vlade.
Hvala vam lijepa poštovani gospodine zastupniče Bulj.
Što se tiče HEP-a, što se tiče Cetinske krajine, što se tiče vode, što se tiče aktivnosti Ministarstva gospodarstva, što se tiče vodnoga gospodarstva ja ću zatražiti ministra Ćorića koji sa vama inače razgovara o toj problematici kad god boravi u Cetinskoj krajini bez obzira da li je to Sinj, Trilj ili neki drugi grad, da pomogne, da vidi što se još može učiniti pa i u pogledu energetike i aktivnosti državnih kompanija koje su u njegovoj nadležnosti.
No vratit ću se malo na ovu temu iz prethodnoga pitanja, jer imam dosta minuta. Ne bi bilo dobro da ostanu bez odgovora, jer bi hrvatski narod možda mislio da smo mi u Vladi neupućeni kad će središnje izborno povjerenstvo u BiH donositi svoje odluke. Ali treba stvari reći onako jasno i čvrsto kakve jesu.
Aktivnosti vanjsko-političke i na razini premijera i na razini ministra i na razini cijele diplomacije u pogledu položaja Hrvata u BiH koje smo poduzeli zadnje otprilike 2.g. nisu bile nikada veće otkad postoji hrvatske diplomacije ako apstrahiramo ratno vrijeme. Ovo što vi imputirate nama da smo mi anesteziolozi i asistenti u eliminiranju Hrvata u BiH kao konstitutivnog naroda zbog toga što Bošnjaci u Federaciji ne žele pristati na nekoliko modela koje je hrvatska strana u dogovoru s nama nudila i u dogovoru sa međunarodnom zajednicom to neće proći, nema te vlade koja se više založila za Hrvate u BiH nego mi. Hrvatska je BiH prvi trgovinski partner u pogledu razmjene koja se stalno diže. Hrvatska je nakon Austrije drugi ulagač u BiH. Hrvatska je učinila napore za bolje infrastrukturno povezivanje sa svim dijelovima BiH. Hrvatska je u političkom, diplomatskom, ekonomskom, financijskom, infrastrukturnom pogledu pomogla Hrvatima BiH više nego bilo koja druga vlada u vremenu kad sam ja premijer. Hrvatska je ove godine povećala za 100% iznos sredstava Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske. Šta mislite gdje idu novci, ko daje novce mostarskoj bolnici, ko će financirati kazalište u Mostaru, ko daje novce sveučilištu, ko daje stipendije Hrvatima u BiH, što mislite ko to radi?
Što se tiče stavova drugih zemalja mi možemo tumačiti, možemo zagovarati, možemo čak uvrstiti nešto u strateški kompas što nijedna ranija vlada nije uspjela, što smo organizirali na Europskom vijeću raspravu o BiH koje nije bilo godinama, što smo stavili zaključke i iskazali spremnost na najvišoj razini da se postigne dogovor.
Ja vas pitam, a i vašeg mecenu karijesa s Pantovčaka šta ste vi napravili, koji je vaš doprinos osim da ste svojim izjavama udaljili one s kojima se treba dogovoriti umjesto da ste podržali našu tezu o obnovi savezništva i partnerstva između Hrvata i Bošnjaka. Partnerstvo i savezništvo Hrvata i Bošnjaka je dovelo do Washingtonskog sporazuma, dovelo je do Daytonskog sporazuma, anomalija koju pratimo od 2006. je užasna. Ako ona ostane 20.g. ja se slažem da je politički položaj Hrvata teži, al da ćete nam vi praktički nitko nama prišiti da smo mi doprinijeli lošijem položaju Hrvata u BiH e to Boga mi nećete, sram vas bilo.
Hvala vam lijepa.
Imamo nekoliko povreda Poslovnika, prvi je na redu kolega Bulj, izvolite.
Hvala lijepo.
Premijer je povrijedio čl. 238. jel omalovažava zastupnike i pitanje. Znam da politički je od njega jadno da omalovažava ovo moje pitanje u ovome poskupljenju cijena i rekao sam 5 puta će poskupiti ova voda našem građanu, ova čaša bistre vode, bistre Cetine umisto da gradimo carstvo vi perete savjest na BiH, na Hrvatima zaboravljenim priko toga pitanja. Skoncentrirajte se premijeru. Znam da ste u problemu i da nemate o ničemu stav nego samo ispitivate javnost.
Hvala vam kolega Bulj, kolega Bulj hvala vam, hvala vam lijepa. Ovo je bila replika i dobivate opomenu.
Kolegice Selak Raspudić, izvolite.
Čl. 238. omalovažavanje saborskih zastupnika. Premijer Plenković je imao 4 minute da se pohvali svojim vanjsko političkim uspjesima koji se tiču politike BiH, a te 4 minute je iskoristio da bi opravdao bošnjačku politiku i rekao da oni de facto imaju razlog da odbiju promjenu Izbornog zakona jer nije učinio ništa da zaštiti položaj Hrvata u BiH, a sada umjesto da se pobrine za ljude cetinske krajine koji su mu očito nebitni što je pitao kolega Bulj, on nas ponovo opterećuje kompleksom Milanović kojim bi se trebale ozbiljno pozabaviti institucije i mjerodavni ljudi, evo ovdje ima jedan na kraju.
Kolegice Raspudić, isteklo je vrijeme, prekršili ste Poslovnik i dobivate, dobivate, dobivate opomenu, isto tako ovo nije bila povreda Poslovnika.
Kolega Grmoja, izvolite.
Povrijeđen je čl. 238..
Premijer Plenković je u odgovoru na pitanje kolege Bulja odgovarao kolegi Raspudiću zato što se bavio sa mnom. Ja znam da bi on vrlo rado da ja nestanem i on i ostali iz HDZ-a iz politike, al nažalost još ćete me dugo gledati …/Smijeh/…. A mogu se samo, nažalost još ćete me dugo gledati, a što se tiče znači BiH vi ste ovim zapravo potvrdili da ništa za Hrvate niste napravili, da opravdavate bošnjačku politiku, znači njihov odnos i majorizaciju Hrvata.
Hvala lijepa, kolega Grmoja dobivate, kolega Grmoja dobivate opomenu i vi ste prekršili Poslovnik, isto tako nema nikakve ovdje povrede Poslovnika.
I još jedna povreda, kolega Raspudić izvolite.
Čl. 132., ovo je aktualni sat i ministri i predsjednik vlade kojima je postavljeno pitanje trebaju odgovarati na to pitanje, umjesto toga ovdje se preskače red, odgovara se na prethodno pitanje, tamo gdje se ranije nije dao odgovor, a trebao ga je dati. Evo to mogu samo primijetiti i još jednom složiti se s ovom konstatacijom. Očito smo ovdje, na djelu sada imamo opravdavanje bošnjačke majorizacije, a to je ono što gura i Brisel i što gura …/Govornik se ne razumije/…to smo vrlo jasno mogli čuti. A to šta bi mi napraviti to ćete vidjeti.
Kolega Raspudić, isteklo je vrijeme, dobivate opomenu, ovdje nije bilo povrede Poslovnika, tako da ste vi zloupotrijebili Poslovnik i dobivate opomenu.
Imamo sada još zahtjeva, kolega Kapulica i vidim da se javlja kolega Zekanović.
Izvolite kolega Kapulica.
238., kolega Matko, reko sam vam već, da imate imalo časti i dostojanstva da držite ako ne do svog imena onda do svog prezimena ne bi više ovdje raspravljali, ne bi više dizali ove povrede Poslovnika, ne bi se više javljali za riječ, a isto tako sam obzirom da vi više niste u politici kolega Matko rekao vašim kolegama preostalima da slobodno ponove vaše teze kao tvrdnje, pa ćemo pod istim uvjetima, a ja sam spreman, ići do vašeg zadnjeg zastupnika.
Kolega Kapulica, i vama opomena isto tako nije bila povreda Poslovnika nego ste replicirali.
Imamo sad kolegu Zekanovića, izvolite.
238. naravno. Nekima se njihov angažman po pitanju BiH može svesti na dvije riječi Bruce Lee.
I ovo je isto tako povreda poslovnika nije bilo tu nikakve povrede koju ste obrazložili nego ste ne znam nešto ste rekli.
Kolega Grmoja izvolite povreda poslovnika.
Povrijeđen je čl. 238. kolega Kapulica moj kum nije čuvao 4 milijuna kuna u svojoj garaži Dragana Kovačevića, moj kum nijemoga sina zaposlio u tvrci koja je dobivala poslove od Hrvatske lutrije. Ja sam čist što se tiče korupcije, a s vašom korupcijom, ne mislim konkretnom vašom, nego sviju vas i svi ste u tome ćemo se uskoro obračunati kada dođemo na vlast.
Kolega Grmoja dobivate drugu opomenu, kolega Grmoja dobivate drugu opomenu molim vas mislim da se javio prije toga kolega RAspudić ako se, jeste se javili za povredu? … Ne, ne, prvo se javio kolega Raspudić pa onda Zekanović, pa Kapulica.
Izvolite.
Čl. 238. ponovit ću još jednom što sam naveo oko Bruce Leea Chestertonove riječi, kaže Chesterton zašto je djeci važno pričati bajke, ne zato što zato djeca da zmajevi postoje, znaju djeca da zmajevi ne postoje, ali djecu treba naučiti da se protiv zmaja može boriti i da ga se može pobijediti.
Bruce Lee nas je učio o borbi za pravdu i poštenje, a neki su očito uzora vidjeli u velikom gazdi big bossu neki su čitali Kardelja i citirali, dakle mi očito smo imali u različitim životnim fazama različite uzore. Dakle, ja stojim apsolutno iza svog Bruce Leea, a vi i dalje stoji …
Kolega Raspudić dobivate drugu opomenu, molim vas smirite se, sad smo malo prešli u fazu zlouporaba poslovnika pa vas pozivam sve da to stane.
Izvolite kolega Kapulica i kolega Zekanović …
238. kolega Matko niste prljaviji ste od svog imenjaka Matka iz veljače 1989.g. kojim … službi državne sigurnosti čije sada osuđene šefove brani vaš prijatelj s Pantovčaka. Niste nimalo čisti i sramota je da možete politički djelovati lažući u oči čitavoj hrvatskoj javnosti …/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./… i uzastopno ponavljajući te laži.
Još jedna opomena kolega Kapulica.
Kolega Zekanović izvolite.
238. evo malo recikliram, ali ponovit ću ja radi hrvatske javnosti. Jedina bajka u kojoj se vi Mostovci možete prepoznati zbog u dječaku drvenom dječaku koji je lagao je Pinokio odnosno ruska verzija Milanovićeva verzija te priče, Tolstojeva verzija Buratino, to je jedna bajka u kojoj vi možete sebe prepoznati.
Dobivate kolega Zekanović i vi opomenu jer ste povrijedili poslovnik, pa predlažem da stanemo sada jer sada dalje ću morati oduzimati riječ do kraja rasprave tako da predlažem vam da stanete da možemo nastaviti raspravljati još i u popodnevnim satima.
Imamo još sad očitovanje kolege Bulja na odgovor predsjednika vlade.
Izvolite.
Hvala lijepo.
Očekivao sam ozbiljan odgovor i da ponudimo rješenje. HEP je 500% poskupio cijenu vodovodu Cetinske krajine gdje se napaja i dio Splita i dio Zagore 500%. dal ćemo te pumpe sad ugasiti? Dal će te pumpe sladi vodi do Špina? To je poruka premijeru da napravi se jedinstvena javna nabava na cijelom teritoriju.
Kako će poljoprivrednici koji koriste tu vodu kako će kućanstva koja koriste tu vodu, kako će opstati uopće vodovod Cetinske krajine ali i svi brdsko-planinski područja pa i na području Drniša ovdje je gradonačelnik? To je pitanje. 500% ste poskupili struju za vodovod, za vodovode nadležne za vodopravna područja. Ugrozili ste dostavu pitke vode. Ova litra vode je zlato, ona je na benzinskim postajama skuplja od nafte. Mi ne znamo s tim gospodariti, mi nismo zaštitili vodu nego našim građanima dovodimo upitnost dal ćemo riješiti ovaj problem, al ministra nije briga jel ministar sad tipka tamo šta mu pišu u medijima što je rekao PR.
Ministre 500%, Ćoriću 500% je poskupila struja vodovodu Cetinske krajine sa 2,5 milijuna na 10,5 milijuna. 10,5 milijuna, ne paći prstom i nemoj se smijati na ovo. Ova litra vode građanima će poskupiti 500%, voda s Kosinca izvora čista bistra voda i vama smiješno. Vi pilatovski oprali ruke kao 10% smo poskupili građanstvima. Šta će taj narod? Vraćate im u mrvicama.
Ministre Butkoviću di je brza cesta za 50.000 tih ljudi?
Hvala vam kolega Bulj isteklo je vrijeme.
Pa nismo mi vaše eksploatacijsko polje i nije samo Novi Vinodolski …/Govornik isključen./…
Kolega Bulj dobivate opomenu. Smirite se molim vas svi. Kolega Bulj prevršili ste puno iznad vremena dobivate opomenu i molim vas da se smirimo.
A premijer ti nije izašao izvan teme nisi ga smio opomenut?
Ne, ne, nekoliko.
A inače ti su u karakteristikama takvi, nije odgovarao na moje pitanje niste ga opomenuli.
Dragi prijatelju samo malo, ma samo malo.
Odgovarao je na Nina Raspudića jel ga bole Hrvati koje ste izdali u BiH. WikiLeaks je sve reka.
Samo malo kolega Bulj smirite se, niste onu vrećicu donijeli zaboravili ste nešto. …/Upadica se ne razumije./… Nemojte.
Voda iz Cetinske …
Vrećicu ste zaboravili.
WikiLeaks je kazao vaš stav …/Upadica predsjednik: Ajde, ajde./… vaš stav o Hrvatima o BiH.
Kolega Bulj dobivate sada i treću opomenu pa više ne možete govoriti. Ajde smirite se, nemojte bit, Uskrs je tek prošao pa valjda ste se malo preispitali dajte malo smiriti se. Trebamo biti dobri jedni prema drugima.
Pitajte narod kako će mu bit koliko je ulje, koliko je voda.
Brinemo mi o narodu za razliku od vas. Je.
Idemo sada dalje 37. je na redu kolega Hajduković koji postavlja pitanje predsjedniku vlade Andreju Plenkoviću.
Izvolite.
Hvala lijepo predsjedniče HS-a.
Ako smo apsolvirali ozbiljne teme poput Bruce Leea i poligrafa nadam se da ćemo se vratiti temama koje zaista zanimaju naše građane.
Poštovani predsjedniče vlade, nakon 24. veljače svijet više nije isti, uza sve sigurnosne geopolitičke i vojne promjene koje je potaknuo rat u Ukrajini veliki val poskupljenja je ono što naši građani najviše osjete.
Da budemo iskreni nije to samo radi rata u Ukrajini, ali dobrim dijelom je. U ožujku su cijene u odnosu na isti lanjski mjesec u prosjeku porasle za 7,3%. Uz prijevoz, energente, obuću i odjeću, usluge, cijene hrane koje čine četvrtinu potrošačke košarice nota bene porasle su za 10,3% na godišnjoj razini.
Ako tome pridodamo i loše agrometeorološke prilike, pasivnost ministrice poljoprivrede kao i činjenicu da još uvijek ne znamo ni koliko, ni čega imamo u državnim robnim zalihama moguće je predvidjeti još veći rast cijena hrane.
Ako uzmemo u obzir i činjenicu da stotine tisuća naših građana već sada žive na rubu siromaštva opravdano je bojati se za njihovu sudbinu u vrtlogu rasta cijena. Moja pitanja stoga predsjedniče Vlade su sljedeća: Što i koliko trenutno imamo u državnim robnim zalihama, jer ja razumijem da su lokacije državnih robnih zaliha tajna, ali sadržaj valjda ne bi trebao biti barem kada se radi o prehrambenim artiklima.
Što smo i koliko kupili za 600 milijuna kuna koliko je osigurano za popunjavanje državnih robnih zaliha, ali bojim se prekasno zbog već evidentnog rasta cijena, te koje mjere planirate kako bi obuzdale inflaciju, rast cijena ne samo hrane nego i ostalih usluga i našim građanima i poduzetnicima olakšali ovaj egzistencionalni udar.
Izvolite odgovor predsjedniče Vlade.
Hvala lijepa poštovani zastupniče Hajduković.
Puno smo danas govoriti o antiinflacijskom paketu koji je vrijedan pet milijardi kuna znamo na žalost da je inflacija uslijed ove dvije krize, jedna korona, druga ruska invazija, agresija na Ukrajinu pridonijela rastu cijena energenata i onda se cijeli lanac dogodio jedan za drugim.
Mi smo odlučili pomoći onima koji su najugroženiji, dakle socijalni transferi uključili i naknade i za struju i za plin. Prije je bilo samo za struju, a plus direktna potpora kućanstvima i gospodarstvu smanjenjem cijene struje, cijena plina u odnosu na do 10%, do 20%. Te cijene bi bile puno veće i to bi kućni proračuni puno teže pratili.
Izmjene PDV-a kojeg smo napravili, koje je Sabor ovdje usvojio sa 25 na 13, sa 13 na 5, plin privremeno isto tako na 5% su sve mjere koje je Vlada poduzimala da bi olakšala sve ono što država može a što bi išlo na trošak građana i gospodarstva. Konkretna potpora umirovljenicima, jednokratni dodatak, potpora poljoprivrednicima, potpora ribarima sve su to pažljivo osmišljene mjere koje su pokazale da su cjelovite i da idu u bit problema.
Inflacija je na žalost trend globalni, trend europski. 7,5% je inflacija na razini EU. Hrvatska 7,3% sada ovaj mjesec najzadnji podatak. To znači da smo još uvijek ispod. Znate da imamo sidro, sidro se zove euro zona, sidro se zove ispunjavanje kriterija nastavno na europski tečajni mehanizam dva i bankovnu uniju. Te odluke očekujemo i u lipnju i u srpnju. Agencije za kreditni rejting nas drže u investicijskom rejtingu, imaju povjerenje u sve mjere koje radimo. Ta činjenica je jako dobra. Nedavno smo izašli na međunarodno financijsko tržište sa euro obveznicama od milijardu i 250 milijuna.
Na žalost sve su kamate narasle pa su i nama narasle kamate. Ali ima jedan detalj koji je dosta indikativan. Oni koji su bili spremni ulagati u ovu deset godišnju obveznicu jer refinanciramo jednu koja dospijeva u svibnju na Hrvatsku već gledaju kao članicu euro zone. To je jako dobro. I ta činjenica gdje očekujemo da će se ovaj efekt inflacije ispuhati i da će doći do suprotnog trenda u drugoj polovici godine, gdje je izrazito bitan i dobar. Država može učiniti nešto, može učiniti puno ali ne može učiniti sve. I zato pozivam i vas i sve druge mehanizme koji prate potrošače, koji prate kontrolu cijena da ukazuju na to.
Ne smijemo dopustiti da netko profitira na većoj marži, na većoj zaradi u trenutku kad se država odriče smanjenjem niza aktivnosti kod goriva primjerice limitirali marže distributerima naftnih derivata, smanjili trošarine i još smanjili biokomponentu.
Danas bi i benzin i dizel bili dvije kune skuplji da nije bilo tih mjera. Dakle, naša je aktivnost sveobuhvatna. Podsjetit ću vas da smo u našem mandatu u različitim sektorima javne i državne uprave povećali plaće zaposlenicima između 25 i 40%. Kad se uzmu i povećanje osnovice, povećanje koeficijenta, sklapanje granskih ugovora, sporazuma, plus porezna rasterećenja i vjerujem da ćemo idućeg tjedna isto tako naći kompromis koji će isto tako omogućiti ljudima da bolje žive.
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
Mislim da činimo maksimalno što možemo. Ako imate neku korisnu ideju …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… mi smo za to otvoreni.
Hvala vam.
Hvala vam.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepa.
Pa ne mogu biti zadovoljan prije svega zato što niste adresirali ono drugo pitanje, a to su državne robne zalihe i zato ću vas barem u tom segmentu moliti pisani odgovor. A sad vratimo se malo statistikama. Statistike su točan zbroj netočnih podataka, a ovo što sam rekao 7,3% povećanje cijena na bazi mjeseca od prošle godine, odnosno 10% na godišnjoj bazi prevedeno znači da vam je kila brašna sa 50 centi poskupila na 1 euro. Znači to nije 10% to je 100%. To vam u prijevodu znači da je ulje već na 18 do 20 kuna.
E sad vi računajte da osobe i kućanstva koja imaju minimalne prihode već sada i već sada jedva spajaju kraj s krajem njima ovakve priče jako malo znače. Mnoge mjere su na žalost nepromišljene do kraja predsjedniče Vlade.
Evo recimo vaučeri za struju i plin, žalili su mi se mnogi mikro i mali poduzetnici zato što u pravilu oni nemaju svoje nekretnine, brojila nisu na njihovim imenima nego na imenu onoga čiji je lokal i oni nemaju pristup vaučerima.
Slično smo na žalost imali i za vrijeme korona krize, kada je izgledalo da su zapravo sve te mjere podešene za velike korisnike, pa su tako ne znam INA i slične tvrtke koristili mjere, a Pero i Đuro sa tržnice tome nisu imali pristup jer nisu jednostavno zadovoljavali uvjete koji kao da su bili propisane nekom.
Smanjenje PDV-a je dobra mjera i mi smo je podržali, ali smo isto tako upozoravali da neće dati odnosno da nas iskustvo uči da neće dati željene efekte odnosno da cijene za potrošača krajnjeg korisnika neće pasti nego će se amortizirati eventualno poskupljenja ili će samo rasti marža, a to nažalost cijene i pokazuju. Stoga predsjedniče vlade ja vas pozivam na puno odgovorniju i odrješitiju borbu protiv inflacije i čuvanje standarda naših građana.
Imamo još tri pitanja. Sada je na redu zastupnica Ljubica Lukačić postavlja pitanje ministru pravosuđa i uprave Ivanu Malenici.
Izvolite.
Zahvaljujem g. predsjedniče.
Poštovani predsjedniče vlade, poštovani ministri.
Poštovani ministre Malenica.
Ja želim vama postaviti jedno pitanje, ali evo najprije želim reći da je ministarstvo pripremilo niz novih zakonskih prijedloga. Da ste vi g. ministre najavili modernije i brže sudske postupke, najavili ste također nova stegovna djela za suce, digitalizaciju zemljišnih knjiga, nove antikorupcijske mjere itd., itd.
Ja sam sigurna g. ministre da će sve to skupa zajedno biti pozitivni pomaci naprijed i da ćemo dobiti jedno bolje i kvalitetnije pravosuđe. Međutim, naše građane g. ministre zanima što će oni od toga imati, što će to za njih donijeti? Hoće li npr. imovinskopravni postupci neki trajati i dalje po 40-ak godina ili će se odluke u postupcima donositi u razumnom roku? I konačno g. ministre hoćemo li imati konačni imati brže i efikasnije pravosuđe?
Hvala vam lijepa.
Izvolite ministre odgovor.
Hvala lijepa poštovani predsjedniče HS-a.
Uvažena zastupnice hvala na pitanju.
Dakle, kao što ste i u svom pitanju i naveli dakle niz je novih zakonodavnih promjena, zakonodavnih aktivnosti moram istaknuti evo da smo nedavno i donijeli Nacionalni plan razvoja pravosuđa za naredno razdoblje, to je zajedno sa Nacionalnim planom otpornosti i oporavka zapravo i jedan dobar temelj razvoja pravosuđa u narednih nekoliko godina.
Evo sljedeći tjedan u HS-u su dva važna procesna zakona, to je Zakon o kaznenom postupku i Zakon o parničnom postupku, kroz izmjene ta dva važna procesna zakona upravo idemo u smjeru da imamo modernije pravosuđe, da imamo procese, sudske procese koji traju unutar razumnog roka, da uvedemo nekakve nove tehnologije prije svega sustav e-komunikacije u kazneni postupak već ga imamo u parničnom postupku.
Dakle, slažemo jedan mozaik promjena u pravosuđu svjesni smo činjenice da su potrebne korjenite promjene u sustavu pravosuđa i mi upravo mijenjamo to pravosuđe, to se vidi iz plana zakonodavnih aktivnosti za 2022.g. gdje imamo čitav niz važnih zakona pa najavit ću i Zakon o izvanparničnom postupku koji se nije donio od 1934.g., pa reforma sustava mirenja jer nažalost taj postupak taj institut nije polučio rezultate kako se planiralo tako da ćemo i to mijenjati da bi rasteretili same sudove i sudske postupke.
Uz te zakonodavne aktivnosti imamo ulaganje u infrastrukturu dakle cilj nam je uz kvalitetan zakonodavni okvir imati i kvalitetnu infrastrukturu uvjete rada za same suce pa imamo otprilike milijardu kuna investicija u pravosudna tijela u čitavom području RH.
Uz to dakle kao što ste istaknuli mijenjamo i Zakon o Državnom sudbenom vijeću, Zakon o Državnom odvjetničkom vijeću, Zakon o pravosudnim vježbenicima dakle da i tu utječemo na efikasnost i učinkovitost samih sudionika u tom sustavu, a suci i savjetnici su, a i državni odvjetnici su važni element pravosudnog sustava. Tako da slažemo jedan mozaik promjena jer kao što sam istaknuo promjene su nužne.
Godišnje se na hrvatskim sudovima riješi preko milijun predmeta i iz tog razloga treba postaviti kvalitetan zakonodavni okvir, kvalitetne norme, kvalitetnu infrastrukturu i to zapravo mi i činimo u Ministarstvu pravosuđa i uprave. A NPOO i Nacionalni plan razvoja pravosuđa gdje su predviđene investicije u vrijednosti milijardu i 800 milijuna kuna u područje pravosuđa su zapravo osnova da krenemo u promjene u pravosuđu i da u konačnici imamo sutra brže, efikasnije, učinkovitije pravosuđe, da sudski postupci ne traju dugo, da građani mogu ostvariti pravdu u što kraćem roku.
Hvala.
Izvolite očitovanje.
Zahvaljujem.
Poštovani ministre zahvaljujem na odgovoru. Ja sam naravno zadovoljna jer sam sigurna, zapravo već ovo što ste do sada učinili već ima pozitivnih rezultata, ali zapravo sigurna sam da ćete i nadalje činiti sve kako bi naše pravosuđe doista postalo našim građanima i kako bi bilo efikasnije i bolje. Osobito mi je drago ovo što ste spomenuli da će ići Zakon o pravosudnim vježbenicima jer smatram u pravosudni sustav doista trebaju doći novi ljudi, mladi ljudi koji su svoje znanje na neki način rekla bih i ispekli na sudovima, naučili su raditi tamo, stekli su tamo nova znanja i nove vještine i da ostanu doista onda u tom sustavu jer su sasvim sigurno to onda najbolji i najkvalitetniji ljudi.
Evo ga zahvaljujem još jednom i sigurna sam da će doista naše pravosuđe biti bolje i kvalitetnije i da će naši građani biti zadovoljniji.
Hvala vam lijepa.
39. pitanje poštovani kolega Andro Krstulović Opara postavlja pitanje ministrici.
Uvaženi gospodine predsjedniče. Uvažene kolegice.
Samo malo.
Polako. Čekajte.
Postavlja pitanje ministrici kulture i medija Nini Obuljen Koržinek.
Izvolite.
Hvala lijepo gospodine predsjedniče.
Uvaženi gospodine predsjedniče, uvažene ministrice i ministri. Uvažene kolegice i kolege.
Malo čas u ovom hrvatskome domu smo imali prigodu vidjeti još jedan od igrokaza koji je trebao jedne skupine populista u Saboru koji je trebao privući pozornost medija i napuniti prve stranice. Na žalost danas neće u medijima biti važna vijest, a to je da danas 150 godina od smrti Ljudevita Gaja čovjeka koji je u zgradi koju ćete vidjeti kada odete iz sabornice niz one stupe ispred sebe ćete vidjeti Radićevu 32 u kojoj je tiskao Danicu Ilirsku, Danicu Horvatsku koja je trebala oplemeniti hrvatski jezik i nas učiniti pismenim.
Je li se mi danas tako ponašamo? Jel' se sjećamo tog velikana? Jesmo li dostojni tih velikana? Imao sam potrebu ovo kazati gospodine predsjedniče jer ne mogu trpjeti ovakav rječnik u ovome svetome domu.
Moje pitanje upućujem gospođi ministrici kulture i medija. U javnosti se sve češće govori o tužbama protiv novinara tzv. slap tužbama. Prema navodima Hrvatska je na vrhu takvih tužbi. Isto tako vidimo i da je cijela jedna agresivnost pojedinih dužnosnika i političara tolika prema novinarima poput dogradonačelnika Splita koji svojom agresivnošću želi prisiliti novinara na autocenzuru.
Što Hrvatska država može uopće učiniti oko reguliranja tog velikog fenomena koji opterećuje Hrvatsku ali i hrvatsku javnost koja omogućuje slobodno novinarstvo i slobodno izražavanje svojih misli na plemenit, civiliziran i pošten način argumentirano, a protiv onih silnika koji svojim tužbama ali i svojom agresivnošću štete hrvatskom medijskom javnom prostoru?
Izvolite gospođo ministrice.
Izvolite odgovor … /ne razumije se/ …
Hvala vam gospodine zastupniče.
Pa evo i ja ću se referirati. Lijepo da ste spomenuli Gaja i evo pozivam sve. Stranice Nacionalne i sveučilišne knjižnice uvijek obilježavaju takve obljetnice i pošalju, tako su i danas poslali lijepu poruku i podsjetili nas na 150 godina Gaja.
Spomenuli ste „slep“. To je zaista jedan fenomen tih strateških tužbi protiv javnog sudjelovanja koji je prisutan u mnogim zemljama, ne samo u Hrvatskoj zato je i komisija, Europska komisija pokrenula radnu skupina koja se bavi „slepom“ u Hrvatskoj. Mi smo prije godinu dana formirali isto tako jednu stručnu skupinu zajedno sa Ministarstvom pravosuđa kojoj zajednički djeluju medijski stručnjaci, novinari, nakladnici, suci, predstavnici pravnih fakulteta, odvjetnici dakle, svi oni koji se bave tom temom s ciljem da se zapravo vidi na koji način možemo suzbiti taj negativni trend.
Ono što je potrebno i što smo utvrdili i kroz rad do sada stručne skupine i kroz radionice koje su realizirane potrebno je ujednačiti sudsku praksu, potrebno je raditi na edukaciji novinara, sudaca, razmatrati moguće unapređenje medijskog zakonodavstva, ali još prije jačati samu regulaciju, koregulaciju i unutar medija ali vezano uz ujednačavanje sudske prakse unutar pravosuđa kako bi i suci i pravosudni djelatnici onima kojima to dođe na stol znali razaznati kada se radi o stvarno utemeljenoj tužbi, a kada se radi o slepu dakle o nizu tužbi kojima se želi izvršiti pritisak i pod prijetnjom kasnije novčane kazne zapravo postići da se novinari povuku i o nekim temama ne izvještavaju. U javnosti se uvijek govori o političarima. Da, postoje političari koji posežu za tim. Ali postoje i gospodarstvenici, ali postoje na žalost i sudski djelatnici koji isto tako zapravo podižu tužbe protiv medija kako bi ih ušutkali kada pišu o njihovim procesima.
Trendovi nisu dobri. Ali ono što ohrabruje da je manje tih tužbi u ovoj godini u odnosu na prethodne godine. I ja se nadam da će se takav trend nastaviti. Ogroman je broj tužbi i jako mali broj završi presudom. Međutim, sam postupak iscrpljuje i strah od financijskih reperkusija je nešto što dovodi novinare u situaciju da o nekim temama onda radije ne izvještavaju.
Ovu praksu prate i međunarodne organizacije. Po njihovim pokazateljima Hrvatska nije na vrhu kako na žalost to ponekad namjerno dezinformiraju neke organizacije. Ali to je prisutan fenomen. Sjetimo se i Hrvatska radiotelevizija na žalost je prije nekoliko godina pokrenula cijeli niz tužbi, a one su sve kasnije povućene što je dobro.
Na kraju ovo što ste spomenuli vezano uz ponašanje dogradonačelnika zamjenika gospodina Puljka to nije slep. To je bio zaista jedan neprimjereni način komunikacije, jedno zastrašivanje s pozicije moći koje su osudili i novinari Slobodne Dalmacije, ali i svi oni koji prate medije. A ja se nadam i vjerujem da će o tome nešto reći i splitska javnost na skorašnjim izborima, pa da će i onda poručiti da je takvo ponašanje bilo kojeg političara prema medijima ili političke opcije prema medijima potpuno neprihvatljivo.
Izvolite zastupniče odgovor.
Hvala gospođo ministrice. Zadovoljan sam sa vašim odgovorom. Da, to nije „slep“ ali je to negativni način, jedan agresivni način komunikacije bivšeg aktivista koji je postao javna osoba, a navikao se na težak rječnik aktivistički koji je bio prije toga upućivan javnim osobama. Nije se navikao na novu ulogu i time zapravo opterećuje i svoju ulogu, i svoju dužnost ali i hrvatski javni medijski prostor ako hoćete.
Podsjetit ću na stajalište Europskog suda za ljudska prava koja kaže da političar se neizbježno i svjesno izlaže po onom ispitivanju svake njegove riječi i djela kako novinarima tako i javnosti i općenito stoga mora u skladu s time pokazati veći stupanj tolerancije, a ja bih rekao i pristojnosti i suzdržanosti. Tomu ovdje nije slučaj.
Spomenuli ste isto jednu važnu stvar, a to ujednačavanje sudske prakse činjenica jest da je takav način razgovora je naša sudska praksa zapravo dopustila. I dopustila je klevečenje čistih i pravednih ljudi. I stvorila je jedan kaos koji je potpuno neprikladan, gdje imate ljude a bili smo svjesni da su brojni javni dužnosnici bili osuđivani, dovođeni pred sud, kasnije oslobađani ali su zauvijek bili ocrnjeni. Nitko za to nije snosio odgovornost i zbog toga uvođenje pravila ne samo u slep da bi zaštitili novinare, da bi zaštitili javni prostor radi i ljude koji iznose činjenice radi zaštićivanja javnog interesa je prije svega potrebno radi smirivanje strasti u našem prostoru, uvođenja pristojnosti, suzdržanosti i kvalitetnog komuniciranja u hrvatskome javnome prostoru pa tako i našem društvu.
Ja vam zahvaljujem na ovome.
I zadnje 40-to pitanje kolega Stipo Mlinarić postavit će predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću.
Izvolite.
Hvala vam predsjedavajući.
Gospodine Plenkoviću napisao sam vam jedno otvoreno pismo od onoga što mi je na srcu. Poštovani predsjedniče hrvatske Vlade gospodine Andreju Plenkoviću. Pišem vam ovo otvoreno pismo s dubokim uvjerenjem da nikad nije kasno za učiniti dobro, osobito nikad nije kasno za učiniti dobro za svoj narod i državu koja vam je povjerena na upravljanje. Ovim otvorenim pismom pred cijelom hrvatskom javnošću još jednom vas pozivam za hitno pokretanje međudržavne sudske tužbe za ratnu odštetu od strane agresora u Domovinskom ratu.
Pozivam vas da u ime hrvatske Vlade sastavite najbolji pravni tim koji će na Međunarodnom sudu u Haagu podići realnu, suverenu i kompletnu tužbu protiv Republike Srbije za agresiju na Hrvatsku. Hrvatska ali i svjetska povijest mora jasno pamtiti tko je bio agresor u našem obrambenom Domovinskom ratu. 30 godina nakon rata svoje mrtve civile i svoje mrtve branitelje mi još uvijek vadimo s mrcilišta i sa smetlišta poput onih iz Bobote i Petrovačke Dole, a i dalje nemamo adekvatnu međunarodnu presudu koja će nedvojbeno definirati i u povijest zauvijek zapečatiti tko je bio agresor, a tko žrtva.
Poznato vam je kako je u presudi iz 2021. godine protiv nekadašnjih čelnika službe državne sigurnosti Srbije Stanišića i Sinatrovića zbog zločina nad nesrpskim stanovništvom '92. godine eksplicitno i jasno navedena mogućnost tužbe za ratnu odštetu na koju imaju pravo hrvatski logoraši zatočeni po srpskim ratnim logorima.
Na vas računa preko 20 000 hrvatskih branitelja i civila koji su prošli kroz srbijanske logore. Na vas računa preko pola milijuna bivših prognanika koji su bili i ostali bez svega. Na vas računa pravda nevinih.
…/Upadica predsjednik: Hvala vam kolega Mlinarić./…
Na vas računa istina obespravljenih. Evo ja ću vam uručiti, hvala vam lijepo.
Izvolite odgovor predsjedniče Vlade.
Hvala lijepa zastupniče Mlinarić. Proučit ćemo pismo, pa ćemo vam odgovoriti. Hvala.
Imate pravo na očitovanje dvije minute.
Da, prije nego što ga vi proučite evo ja ću vam reći u ove dvije minute danas kada se Europa susrela sa brutalnom agresijom Rusije na Ukrajinu vi ste se angažirali oko toga i svaka čast na tome. Ali sve što gledamo u Ukrajini događalo se '91. godine u Hrvatskoj.
Jer mi sad, danas znamo tko je agresor na Ukrajinu? Ja mislim da znamo. Ja znam da je to Rusija. A jel' znamo tko je agresor na Hrvatsku? Ne znamo, nemamo ni jednu presudu, nemamo osuđen generalštab JNA. Nemamo ni jednu presudu Međunarodnog suda koji bi rekao tko je agresor, a tko je žrtva.
Jedanput ste mi u razgovoru između nas dvojite rekli da je Hrvatska podnijela tužbu i to ste vi u pravu '99. godine, ali je podnijela tužbu za genocid. Taj koji je podnosio tužbu ili nije imao dobru namjeru ili je bio loš pravnik. Vi ste bolji pravnik od mene i znate i vi i ja da genocid nije bio, ali da je strahovitih ratnih zločina bilo to je činjenica. To je činjenica.
Prema tome, ja vas pozivam da ih tužimo za ratne zločine, da ih tužimo za logore, da ih tužimo za odštete ljudi koji su izgubili svoje kuće, u svojim selima koja su im bila zapaljena. Ja vas na to pozivam i da sjednemo napokon sa Srbijom. Ne da ratujemo, nego da probamo pronaći naše nestale a ne da ih nalazimo 30 godina na smetlištu.
Gospodine Plenkoviću ja vam sad kažem jer vam to sigurno ministar Medved nije nikad rekao. Ti ljudi nisu prebacivani što su našli ih kod Bobote. Ti su ljudi tamo prije 30 godina ubijeni na tom smetlištu. Svaka baba u Boboti je znala da su oni tamo. Toliko o vašim koalicijskim partnerima koliko su vam iskreni. Svaka baba u Boboti je znala gdje su ubijeni, gdje su zakopani. Nitko nije htio reći, a majke se pate 30 godina ne mogu sahraniti svoju djecu.
Hvala vam lijepo.
Ovime smo gospođe i gospodo zastupnici došli do kraja aktualnog prijepodneva.
U skladu sa odredbama članka 144. Poslovnika Hrvatskog sabora želim vas samo izvijestiti da je u 10. sazivu Hrvatskog sabora ukupno postavljeno 726 zastupničkih pitanja u pisanom obliku, a odgovoreno 620. Vlada Republike Hrvatske, odnosno pojedini članovi još uvijek nisu odgovorili na 76 zastupničkih pitanja koja su u roku i 30 koja još nisu u roku, dakle za njih još nije istekao rok.
Temeljem članka 144. Poslovnika pozivam Vladu da dostave odgovore na pitanja na koja do sada nisu odgovorili. Isto tako dajem stanku sada do 14 sati i 50 minuta. Nakon toga imamo slobodni govor. Kad završi slobodni govor imat ćemo isto tako stanku ovisi koliko će dugo trajati i u 16,00 sati nastavljamo sa radom.

STANKA U 14,27 SATI
PDF