Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: X, sjednica: 10

PDF

2; 3; 4; 5; 6; 7; 8

  • Konačni prijedlog zakona o socijalnoj skrbi, drugo čitanje, P.Z.E. br. 218
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o udomiteljstvu, drugo čitanje, P.Z. br. 219
  • Konačni prijedlog zakona o djelatnosti psihoterapije, drugo čitanje, P.Z. br. 220
  • Konačni prijedlog zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti, drugo čitanje, P.Z. br. 221
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o psihološkoj djelatnosti, drugo čitanje, P.Z. br. 222
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada, drugo čitanje, P.Z. br. 223
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnopedagoškoj djelatnosti, drugo čitanje, P.Z. br. 224
20.01.2022.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Poštovane zastupnice, poštovani zastupnici dobro jutro.
Nastavljamo s radom, pa ću na temelju čl. 247. Poslovnika HS-a u skladu s onim što je predložio Odbor za zakonodavstvo i Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku predložiti da provedemo objedinjenu raspravu o točkama dnevnog reda predviđenog za danas. To su sedam točaka:

- Konačni prijedlog Zakona o socijalnoj skrbi, drugo čitanje, P.Z.E. br. 218;
- Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o udomiteljstvu, drugo čitanje, P.Z. br. 219;
- Konačni prijedlog Zakona o djelatnosti psihoterapije, drugo čitanje, P.Z. br. 220;
- Konačni prijedlog Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti, drugo čitanje, P.Z. br. 221;
- Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o psihološkoj djelatnosti, drugo čitanje, P.Z. br. 222;
- Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada, drugo čitanje, P.Z. br. 223;
- Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnopedagoškoj djelatnosti, drugo čitanje, P.Z. br. 224. Jeste li suglasni s tim prijedlogom?
Kolegice Glasovac izvolite.

Glasovac, Sabina (SDP)
Poštovani gospodine predsjedniče u načelu se slažemo s ovim prijedlogom iako ovo je ogroman paket zakona, međutim u tom slučaju ukoliko bismo objedinili raspravu ja vas molim da vrijeme predviđeno za iznošenje stavova u ime kluba ne bude kao prošli put 15 nego da bude eventualno 20 minuta jer zaista 15 minuta je za 7 zakona poprilično malo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
U načelu nemam ništa protiv, ali bih upozorio da imamo sad već 16 klubova, znači 16 puta 20 vam je 320 minuta to traje onda beskonačno dugo, što se mene tiče može, ali ovaj, evo imamo još prijedloga, kolegice Selak Raspudić, izvolite.

Selak Raspudić, Marija (Nezavisni)
Naravno da je, barem veća količina vremena nužna ukoliko će se ići s objedinjenom raspravom i s time smo suglasni no načelno nismo suglasni s objedinjenom raspravom. Znali ste da imamo ovoliki paket zakona u prvom čitanju, upozorili smo da se njih sve ne može trpati u isti koš zato što je to za vas i to ministar prvi ne bi trebao dozvoliti načelno riječ o tamo nekoj apstraktnoj socijali, ako ne možemo sve odraditi danas, a mi smo spremi do raditi kasno u noć, možemo odraditi neki drugi dan i prebaciti dio zakona, ali mislim da svi dionici društva kojih se tiču ovi zakoni zaslužuju detaljnu raspravu o svakom pojedinačnom zakonu i mi se protivimo objedinjenoj raspravi.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Dobro. Imamo sad kolegica Urša Raukar.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)
Zahvaljujem gospodine predsjedavajući.
Mi se ne slažemo sa objedinjenom raspravom naprosto iz razloga što preostaje puno premalo vremena za jednu tako važnu reformu kao što je reforma socijalne skrbi naročito kad se uzme u obzir da ovaj set zakona koji dolazi pred nas nije uzeo u obzir gotovo ništa iz javne rasprave, nije uzeo u obzir mišljenje struke, akademske zajednice i smatramo da je onda ovdje prilika da se o tome doista sustavno i analitički razgovara. Vrijeme ne može biti razlog 300 minuta, 360, milijardu …/Upadica: Dobro, ok./… i 732 bitno je da se dobije …/Upadica: Dobro./… ako se ikako može nešto kvalitetnije od ovog prijedloga.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Može, dobro, znači, sekundu samo, znači mi ćemo morati glasovati s obzirom da imamo prijedloge ovaj da se ne ide u objedinjenu raspravu. Prihvaćam da bude onda 20 minuta u ime klubova, znači to je objedinjena rasprava i 20 minuta klubovi, o tome ćemo glasovati.
Sada se još javio kolega Dretar i kolegica Vučemilović.
Izvolite.

Dretar, Davor (DP)
Hvala vam lijepa poštovani predsjedniče Hrvatskoga sabora.
Suglasan sam sa poštovanim kolegicama da je ovo jedan ozbiljan i veliki paket zakona i da iza tih zakona odnosno iza odredbi većine ovih zakona stoje živi ljudi. Živi ljudi sa realnim, životnim problemima koji su mnogima od nas koji smo zdravi gotovo pa neshvatljivi, a realni su i stvarni su i svakoga dana ti ljudi proživljavaju te izuzetno teške probleme, te sam suglasan s time da objedinjena rasprava možda na jedan način, siguran sam da to nitko u ovoj sabornici ne želi, ali opet malo daje jedan dojam da želimo ubrzati ovaj posao samo zato da bi ne znam što otišli prije kući, mislim da jednostavno to ne bi smjeli raditi.
Lijepo hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
I kolegica Vučemilović, izvolite.

Vučemilović, Vesna (Hrvatski suverenisti)
Hvala lijepa predsjedniče Hrvatskog sabora.
Slažem se sa kolegama da se radi uistinu o vrlo važnom paketu zakona, ali imali smo objedinjenu raspravu kod prvog čitanja i vrlo malo se u biti govorilo o ovim nazovimo ih tako kolokvijalno komorskim zakonima, zato ja predlažem jedno kompromisno rješenje da objedinimo prve dvije točke, znači Zakon o socijalnoj skrbi i Zakon o udomiteljstvu, a da odvojimo ovih 5 zakona koji se odnose na komore i da imamo objedinjenu raspravu opet o ovim komorskim zakonima. Znači umjesto objedinjene rasprave o svih 7 zakona da napravimo 2 rasprave jer komorski zakoni na neki način imaju veze, ali ipak su specifični i treba uvažavati položaj djelatnika koji rade u sustavu socijalne skrbi i zakone koji reguliraju njihovu profesiju. I još ću samo napomenuti da su sve komore protiv i da su bile vrlo aktivne, dakle su jako puno prijedloga u javnom savjetovanju 2400, ja mislim da ti ljudi koji rade u sustavu zaslužuju da im u ovom drugom čitanju posvetimo ipak malo više pozornosti.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala i vama.
Dobro, dakle prvo ću dati na glasovanje prijedlog da se provede objedinjena rasprava uz govore klubova u trajanju od 20 minuta. Znači po Poslovniku je, glasuje se između zastupnika koji su ovdje nazočni i većina koja bude tako će biti.
Dakle, prvo dajem na glasovanje dakle da se provede objedinjena rasprava o 7 predloženih točaka i da se po klubovima govori 20 minuta.
Tko je za?
Držite samo ruke da prebroje kolegice i kolege.
Tko je suzdržan?
Pet, i tko je protiv?
Evo sad će rezultati, dobro možete spustiti ruke, hvala vam.
Da, za objedinjenu je znači glasovalo za 40, suzdržanih je bilo 3 i 5 je bilo protiv, tako da ćemo provesti objedinjenu raspravu o 7 predloženih točaka i 20 minuta govorit će klubovi.
Hvala vam lijepa.
Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 85. Ustava RH i čl. 172. u vezi s čl. 190. Poslovnika Hrvatskog sabora. Prigodom rasprave o ovim točkama dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje zakona. Amandmani se mogu podnijeti do kraja rasprave. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku, Odbor za obitelj, mlade i sport.
Sada bih molio ministra rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike poštovanog Josipa Aladrovića da predstavi navedene prijedloge zakona.
Izvolite.
Stanke, dobro. Sjednite. Idemo sada onda sa stankama, prvi se javio potpredsjednik sabora kolega Vidović.
Izvolite.

Vidović, Davorko (Nezavisni)
Poštovani predsjedniče sabora, poštovani g. ministre.
Tražim ovu stanku u ime kluba Socijaldemokrata kako bismo još jednom upozorili na moguće vrlo negativne dalekosežne posljedice onoga o čemu ćemo danas raspravljati, a za koji dan i glasati.
Zašto ovako dramatično najavljujem i tražim ovu stanku? Primarno zato što se ovim promjenama koje se najavljuju unatoč nekim poboljšanjima koja su uslijedila između dva čitanja ostaje u pogrešnom smjeru, pogrešnom kursu vođenja socijalne politike u ovoj zemlji ako je uopće riječ o tome da Hrvatska ima socijalnu politiku.
Socijalna politika daleko nadilazi pojam socijalne skrbi, socijalna zaštita jedna od primarnih funkcija države, riječ je o sustavu u kojem se građani i to oni najranjiviji u našem društvu nevoljeni, ostavljeni, osiromašeni, osakaćeni obraćaju svojoj državi i o kojemu treba vrlo skrupulozno i na jajima tražiti najbolji model da se zaštite prava tih ljudi.
Ovo što je ponuđeno kao koncept, kao model i paradigma suprotno je svemu onome što je struka, profesija u Hrvatskoj rekla, onome što su nalazi socijalnoga rada kao znanosti, što je protivnoj praksi i tradiciji Hrvatske jer gubimo centre za socijalnu skrb ne samo u formalnopravnom smislu da oni gube svoju osobnost nego mi njih gubimo kao institucije. Model na kojem se hoće zasnovati sustav počiva nam modelu demokratskih …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… ureda u koje dolaze ljudi. Oprostite.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala, stanka je odobrena.
Kolegice Glasovac izvolite vi.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala lijepa.
Poštovani g. predsjedniče.
U ime kluba HDZ /Pljesak/ lapsus, u ime kluba SDP-a tražim stanku. Dogodi se svakome. Možete mi vratiti vrijeme?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Ne, budem vam poklonit ću vam zbog ovoga 10 sekundi.

Glasovac, Sabina (SDP)
Ali ja znam da vi znate da se ja nikako ne uklapam ni u vaš klub ni u vašu stranku ni po jednom parametru. To bi bila tuga i za vas i za mene. Možemo.
Poštovani g. predsjedniče sabora, molim vas stanku u ime Kluba zastupnika SDP-a kako bismo još jednom razmotrili sve one negativne učinke koje će donijeti ova tzv. reforma sustava socijalne skrbi koja to zapravo nije. Zašto to nije?
Prvo, ovo je reforma kojom se želi na jedan nasilan način centralizirati sustav socijalne skrbi, a ako je igdje potrebna snažna decentralizacija i snažna suradnja između jedinice lokalne samouprave, društvene zajednice u kreiranju, prepoznavanju potreba i kreiranju socijalnih usluga za stanovnike te lokalne zajednice onda je to upravo sustav socijalne skrbi. No, vi naprosto to na ovaj način režete, sustav centralizirate, odvajate ga od lokalne zajednice.
Drugo, ne pamtim koji je zakon, koji je paket zakona bio ovako agresivno protiv mišljenja struke, ali cijele, od zaposlenika u sustavu socijalne skrbi, akademske zajednice, komora, svi su protiv ovog zakona, vi na njemu inzistirate.
I treće, ovaj zakon uopće ne prati i ne prepoznaje potrebe socijalno ugroženih građana u vremenu u kome živimo, ne prepoznaje potrebe i ne odgovara uslugama na iste te potrebe.
I još jedna stvar, ali ne manje važna. Kod Prijedloga zakona o udomiteljstvu ponovno ignorirate činjenicu da su registrirani partneri jednako važni, imaju jednaka prava pri pristupu socijalnoj usluzi udomiteljstva. Vi ih ponovno ignorirate, ne prepoznajete ih u zakonu iako je i Ustavni sud rekao da ste ovim zakonom koji je trenutno na snazi namjerno prešutjeli jednu skupinu ljudi i na taj način uskratili pristup pravu što nikako nije u redu i na neki način da biste to trebali ispraviti vi to odbijate učiniti ovim zakonom.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Stanka će biti odobrena.
Sada je na redu kolegica Selak Raspudić.
Izvolite.

Selak Raspudić, Marija (Nezavisni)
Ne znam bi li trebala tražiti stanku u ime kluba SDP-a da pomognem kolegici Glasovac ili da ostanem pri Mostu.
Prvo što želim reći je da sam doista razočarana što smo ipak odlučili objediniti raspravu i da smo time poslali jednu jako lošu poruku hrvatskoj javnosti da mi možemo tako u čuture u jednoj bačvi raspravljati upravo o najranjivijim i najosjetljivijim članovima našeg društva koji zaslužuju našu posebnu pažnju koja bi trebala biti jedno i ogledalo razvoja demokratskih procesa u RH. Nažalost, to kod nas očito unatoč prigovorima u prvom čitanju ostaje trećerazredna tema koja će se raspraviti u jednom danu, a onda idemo dalje i stavit ćemo kvačicu na ono što bismo trebali nazivati što je izuzetno ozbiljan proces reformom sustava socijalne skrbi.
Nemojmo se lagati, svi znamo što se dogodilo. Imali smo na žalost izrazito tragične slučajeve koji su senzibilizirali javnost i podsjetili je na manjkavosti sustava socijalne skrbi.
Međutim, naš odgovor na to bio je političke, a ne stručne prirode. On se ni u kom slučaju ne može nazvati adekvatnim. Požurili smo napraviti jednu ad hoc reformu da bi javnost stekla dojam, a mi političke bodove da se nešto učinilo, a u praksi nećemo promijeniti ključne probleme koji se tiču sustava socijalne skrbi, udomiteljstva i svih djelatnosti koje su povezane sa njima.
U prvom redu nismo se dogovorili ni oko osnovnih pojmova što je to uopće pružanje pomoći, unapređenje kvalitete života. Što znači da se to ostvaruje putem socijalne skrbi kada znamo da toliki broj ljudi u Hrvatskoj živi u riziku od siromaštva i da im nije dostupna socijalna skrb. Da ne ulazim u pojedinačne probleme kao što je decentralizacija koja ovdje nije potaknuta, nego ukinuta u svakom slučaju kao što je stručna javnost upozorila nećemo doći do željenih potreba koje su prijeko potrebne sustavu socijalne skrbi i ostalim povezanim djelatnostima.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala lijepa.
Stanka je odobrena.
Sada će govoriti kolegica Peović.
Izvolite.

Peović, Katarina (RF)
Dobar dan.
Tražim stanku u ime kluba HSS-a i Radničke fronte kako bismo još jednom malo promislili o ovom zakonu. Znači prvo i osnovno ne bismo im trebali možda tako ekstenzivno objašnjavati i razgovarati o ovom Zakonu o socijalnoj skrbi da mi nismo država socijalni slučaj.
Hrvatska je najgora zemlja u Europi prema broju ljudi u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. Hrvatska je treća najsiromašnija zemlja u EU. Grozne statistike koje nas stvarno moraju otrijezniti od onih bajki koje smo jučer slušali od premijera su recimo podatak da je osoba u teškoj materijalnoj deprivaciji čak 7,3 posto, da preko 6,6 posto ljudi ne može sebi priuštiti adekvatno grijanje u najhladnijim mjesecima i to u ovom trenutku kolegice i kolege kada grijanje će možda poskupiti.
7,9% ne mogu si svaki dan drugi priuštiti obrok koji sadržava meso, piletinu, ribu ili vegetarijanski ekvivalent. 51,7% ne mogu podmiriti neočekivani financijski izdatak itd. itd. Ovaj zakon to rješava tako što bi rekao Winston Churchill kada ne želiš riješiti problem osnuj povjerenstvo.
Tako ovdje kada ne želimo očito riješiti problem osnivaju se nove institucije, znači nove institucije koje obećavaju bolju socijalnu skrb, ali vidimo da od toga ništa neće biti. Najvažnije znači struka je to ocijenila negativnom ocjenom. U zakonu se vidi tendencija, kolegice i kolege, razaranja svih mogućih institucija što je dosta zgodno u kontekstu one rasprave o demontaži institucija koju smo jučer imali.
Znači povjerenje prema struci je poljuljano, pojačava se nepovjerenje prema struci i to se misli rješavati novim institucijama. Problem je naravno i u centralizaciji sistema i ne rješavanju najvećih problema preopterećenosti radnika u socijalnoj zaštiti posebno administrativnim obvezama.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala.
Stanka je odobrena.
Sada će zahtjev za stanku obrazložiti kolegica Benčić, izvolite.

Benčić, Sandra (Možemo!)
Zahvaljujem se.
Evo tražim stanku u ime Kluba zeleno-lijevog bloka kako bismo još jednom zapravo analizirali sljedeće argumente zašto ova reforma nije adekvatna i zašto nije dobra u ovo vrijeme.
Kao prvo reći ću nešto o tajmingu reforme. Dakle mi u sustav koji je u ovom trenutku ekstra prenapregnut prvo zbog covid pandemije, a drugo zbog činjenice da jedan velik i značajan dio stanovništva živi na post potresnom području, gdje su dodatno egzistencijalno ugroženi bilo zbog toga jer su njihovi domovi srušeni, uništeni, gdje centri za socijalnu skrb moraju pokrivati još dodatne poslove od onih koje i inače pokrivaju.
Dakle, imamo dvije krize koje se preklapaju. Centri imaju izuzetno bitnu ulogu u tome, a mi u tom trenutku, upravo u tom trenutku idemo drastično zapravo zagrist i mijenjat sustav i to na način koji će im stvoriti dodatno administrativno sada opterećenje i opterećenje prilagodbe u trenutku kada moraju biti koncentrirani na pružanje pomoći stanovništvu koje je pogođeno ovim dvjema krizama.
Druga stvar, ponovno naglašavamo da dakle vi ste od 2003. godine dizali dva kredita Svjetske banke za reformu sustava socijalne skrbi, decentralizaciju usluga u zajednici. Desetci i desetci milijuna eura iz fondova EU su u to investirani. Pa jel' mi zaslužujemo ovdje čuti koji su bili efekti tih novaca i njihove implementacije i zašto sada tako drastično mijenjamo smjer od onog kojeg smo financirali svim tim kreditima i novcima iz EU. Može li nam to netko odgovoriti? Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Stanka je odobrena.
Idemo dalje.
Kolegice Vučemilović, izvolite.

Vučemilović, Vesna (Hrvatski suverenisti)
Hvala lijepa predsjedavajući.
Tražim stanku u ime kluba Hrvatskih suverenista kako bi još jednom ukazali na činjenice koje su neosporne. Da nam je reforma sustava socijalne skrbi potrebna mislim da ćemo se svi složiti. I kada smo ulazili u ovaj proces imali smo vrlo visoko suglasje svih dionika u sustavu socijalne skrbi. Sada kad je pred nama drugo čitanje ovog paketa zakona imamo minimum suglasja dionika koji su vezani za ovo pitanje.
I mi se moramo zapitati što je pošlo krivo i zašto svih onih 2400 primjedbi vrlo stručnih dionika koji su vezani za ovaj sustav je nekako ignorirano, prešlo se preko njih. Vrlo malo se toga usvojilo i na kraju svi oni koji bi trebali provoditi ovu reformu nisu zadovoljni sa tom reformom. Mi se moramo zapitati onda što će se uopće sa ovim dogoditi i hoće li se išta od ovog provesti. Naravno nije sporno svi znamo da imamo preko 400 tisuća umirovljenika koji imaju mirovinu manju od 2500 kuna. Danas čitamo da imamo 240 tisuća blokiranih, potrebe su velike, neka povećanja naknada idu. Koliko će to biti dovoljno, vjerojatno neće, s obzirom da poskupljenja i energenata i temeljnih i ovih osnovnih prehrambenih namirnica idu gore po 20, 30, 40%.
Znači od ovog sustava se očekuje jako puno, a svi oni koji bi trebali provesti ovu reformu su nezadovoljni i to da će se nešto rješavati u 2., 3., 4. koraku mislim da ne stoji.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam. Stanka je odobrena.
Kolegica Mrak-Taritaš, izvolite.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo poštovani predsjedniče HS-a, molim stanku u trajanju od 10 minuta u ime Kluba Centra i GLAS-a. Ja ću u obrazloženju ove stanke navesti nekoliko stvari. Prva stvar, mi olako govorimo riječ reforma i reforma nam postaje zaista onako jedna stvar, a svi znamo da i ovim setom zakona o kojim je riječ, bojim se da nije riječ o reformi nego je ponovno riječ o nečem što, ako i želimo reći da je reforma, onda onaj nekakav mali, skromni r, ja to ne čitam k'o reformu.
Zašto mi idemo u izmjenu nekog zakona ili donošenje novog zakona? Da olakšamo život korisnicima, ne zato da bi nakon toga bilo u evidenciji nas saborskih zastupnika da smo u jednom mandatu donijeli toliko zakona ili toliko izmjena i dopuna. Prvo i osnovno moramo misliti na korisnike, a moramo misliti i na one koji će taj zakon provoditi. I ovaj zakon govori o formi, a ne govori o sadržaju. Dakle, uvodimo neka nova tijela, uvodimo zavod, uvodimo akademiju, imamo centar, onda imamo jedno povjerenstvo koje onako dosta velika enigma šta će biti smisao tog povjerenstva i onda nas tu uvjeravaju kao u nekakvim onim vicevima da će to kroz to biti manje dužnosnika. Ne možete me u to uvjeriti pa nikako, da kad ćete imati nekakva 4 nova tijela, da će vam 4 nova tijela biti manje dužnosnika nego što imate sad. A ono što je suština, tko će raditi taj posao? Dakle, ovaj zakon mora nešto govoriti i o radu onih, dakle govorim sad isključivo onom što je temelj i Zakon o radu onih koji to moraju provoditi, koji se ubija, koji zaista rade u nenormalnim uvjetima. Ljudi moji, mi smo zemlja sa 3 880 000 stanovnika. Koliko imamo uopće socijalnih radnika? Koliko ih mogu uopće raditi te poslove?
O tome u ovim zakonima .../Upadica: Hvala./... i kroz sve ovo ne vidimo ni riječ.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala lijepa. Stanka je odobrena.
Kolegice Murganić, izvolite.

Murganić, Nada (HDZ)
Hvala lijepa poštovani predsjedniče HS-a, u ime Kluba HDZ-a zahtijevam stanku kako bi još jedanput naglasili značaj ove reforme socijalnog sustava, a posebno sa naglaskom na Zakon o socijalnoj skrbi. Usmjerena je prvenstveno prema i stručnim radnicima i onima koji provode reformu na terenu u direktnom radu sa našim korisnicima. Povećava se broj zaposlenih, olakšava im se vrijeme i oslobađa vrijeme za stručni rad jer se centralizacijom koja se odnosi samo isključivo na administrativne i na pravne poslove kroz hrvatski zavod za socijalnu rad to olakšava kao i omogućava ujednačenost prakse radi zadovoljstva svih naših korisnika na terenu.
Ne stoji činjenica da se izuzimaju iz lokalne zajednice, dapače, njihov stručni rad ostaje i dalje sa korisnicima u sustavu. Ono što isto tako ne stoji da zakon ne odgovara sadašnjem trenutku, o da, itekako. Nijedan zakon, nijedna vlada nije jednim ovakovim donošenjem zakona povećala sve, gotovo sve naknade za naše korisnike.
Socijalna skrb je usmjerena i postoji za zaštitu i skrb o onim našim građanima koji se ne mogu samostalno brinuti o sebi niti mogu zbog svojih okolnosti u kojima žive i zdravstvenog stanja i invaliditeta sami sebi priskrbljivati za život.
Ovaj zakon daje na to itekakove odgovore. Da li nam treba akademija da nam se stručni radnici educiraju na kvalitetan i usavršavaju kroz cjeloživotno učenje, da. Da li nam trebaju obiteljski centri radi jačanja .../Upadica: Hvala vam./... obitelji, itekako da.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Stanka je odobrena.
I idemo na kraju, kolega Hrelja, izvolite.

Hrelja, Silvano (HSU)
Poštovani, ispred Kluba HNS-a, HSU-a i nezavisnih zastupnika tražim stanku da izrečem različito mišljenje. Naime, ovaj sustav je od vajkada decentraliziran i imamo ovo što imamo. Nemojte mislit da u socijalnoj skrbi netko nije znao za prekobrojni broj u Andraševcu. Nemojte misliti da se ne zna za ilegalu, za smještaj u ilegali. Nemojte misliti da se u socijalnoj, da je socijalna skrb zato što je decentralizirana i treba ostati decentralizirana bezgrešna i da nema nikakvog njihovog upliva na sadašnju situaciju.
Bivši ministar je imao sličan paket zakona pred sobom 2003. g. Zbog političkih razloga nije se išlo u reformu i onda se znalo da nešto, da nešto ne štima i molim vas, nemojmo tu miješati mirovinska prava, to je zasebni sustav koji počiva na uplatama .../nerazumljivo/... možemo kukati nad svime. Činjenica je da nakon sustav socijalne skrbi, mirovinski sustav za zaštitu naših građana od siromaštva treba još i cijela jedna strategija borbe siromaštva, kao što imaju naši susjedi Slovenci, da se to ne rješava ovim zakonima. Možemo citirati statistike, možemo radit šta hoćemo, ali sustave treba nadograđivati. 2009. se isto ovo htjelo, htjelo napraviti. Dakle ja sam s ove govornice prošle godine govorio da se radi o učmalom sustavu u kojem ljudi znaju sve, a ne reagiraju, a cilj je ono što Anka kaže, zaštita korisnika, a ne favoriziranje ni jedne struke, struka je umiješana u ovo što je i ima svoju odgovornost.
Hvala vam lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Dobro.
Javlja li se još tko? Ako ne, napravit ćemo malu pauzu do 10 i 15 pa ćemo onda nastaviti.

STANKA U 10,05 SATI.

Jandroković, Gordan (HDZ)
NASTAVAK NAKON STANKE U 10,15 SATI

Poštovane kolegice i kolege molim vas da zauzmete svoja mjesta kako bismo mogli nastaviti s radom. Sada ću ponovo pozvati predstavnika predlagatelja poštovano ministra rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josipa Aladrovića da da dodatno obrazloženje navedenih zakona.
Molim vas držite samo pločice dok kolegice i kolege ne popišu i držite balans malo jedni, malo drugi.
Evo ga, možete ministre.

Aladrović, Josip (HDZ)
Hvala poštovani predsjedniče sabora.
Uvažene zastupnice, uvaženi zastupnici pred nama je reformski paket od 7 zakona a koji predstavlja dio cjelovite reforme sustava socijalne skrbi koji će rezultirati transparentnim, učinkovitijim i profesionalnijim sustavom. Sustavom koji će biti na usluzi našim korisnicima, koji će jačati kapacitete sustava, ali i stručnjaka koji u njemu rade uz nova zapošljavanja, kontinuirano educiranje i dugoročnu standardizaciju usluga. Korisnici usluga ovog sustava čine najranjiviji dio odnosno najranjivije skupine našeg društva, a koje vlada posebno u protekle 2 izazovne godine za koje je vlada učinila sve kako bi osigurala potrebnu zaštitu i neophodne socijalne usluge uz nastavak gospodarskih aktivnosti nužnih za funkcioniranje cijelog društva.
Krize negativno utječu na društvene odnose koje najčešće osjete upravo najranjivije skupine društva poput naših starijih sugrađana, socijalno ugroženih, siromašnih kao i osobe u konfliktnim obiteljskim odnosima. Naša odgovornost je stoga kreirati bolje javne politike za pravednije društvo, solidarnu Hrvatsku te uvoditi promjene tamo gdje vidimo da su nužne, a sustav socijalne skrbi odnosno sustav socijalne sigurnosti sigurno je jedan od naših prioriteta.
Paket od 7 zakona koji je danas u drugom čitanju, koji se nalazi pred vama uključuje konačni prijedlog novog Zakona o socijalnoj skrbi, Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o udomiteljstvu i set od 5 zakona koji definiraju rad reguliranih profesija. Kao što smo više puta i u Hrvatskom saboru naglašavali reformski paket je dio akcijskog plana koji je rezultat suradnje Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike s članovima Nacionalnog vijeća za razvoj socijalnih politika, a koji je sastavljen od svih relevantnih sudionika iz drugih ministarstava i vladinih ureda, predstavnika općina, gradova, županija, udruga civilnog društva, akademske zajednice, predstavnika stručnih komora, predstavnika sindikata odnosno zaposlenika koji rade u sustavu socijalne skrbi, udruga koje predstavljaju osobe s invaliditetom koji rade na zaštiti i promicanju prava djece kao i udomitelja i predstavnika udruga umirovljenika. Evidentno je da je u sve ove zakonske prijedloge bio uključen širok spektar stručnjaka iz svih sustava koji su svakodnevno iz svoje perspektive, vlastite perspektive ukazivali na nužne promjene, a dijalog sa svim zainteresiranim stranama nije prestao niti nakon 2 odnosno između 2 čitanja ovih zakona u Hrvatskom saboru.
Od prethodne rasprave na sjednici Hrvatskog sabora u studenom prošle godine prepoznali smo i uvažili čitav niz zahtjeva koje smo uvrstili u konačne prijedloge zakona. Od važnijih novina radi se o povećanju iznosa osobe invalidnine na 1.750 kuna uz ukidanje cenzusa s ciljem pravednijeg osiguranja materijalnog prava odnosno osobne invalidnine, a izmijenjene su odredbe vezano uz nastavak poslovanja obiteljskih domova kojima smo otklonili bojazan oko nastavka poslovanja ovog oblika smještaja. Konačni prijedlozi zakona usuglašeni su s prihvaćenim prijedlozima i primjedbama iznesenim u raspravi pred radnim tijelima i u raspravi na sjednici Hrvatskog sabora te su dodatno nomotehnički i jezično poboljšani.
Kada govorimo o Konačnom prijedlogu Zakona o socijalnoj skrbi moramo istaknuti da je sustav socijalne skrbi u Hrvatskoj jedan od najsloženijih sustava kroz koji se korisnicima osiguravaju socijalne usluge i naknade. U sustavu se provode procesi odnosno postupci obiteljsko pravne zaštite i drugi postupci zaštite socijalno osjetljivih skupina. Oni se trenutno provode kroz 82 centra za socijalnu skrb koji imaju u sebi, uz sebe 56 podružnica, kroz centar za posebno skrbništvo, kroz 68 domova i centara za pružanje usluga u zajednici koji također imaju 18 podružnica te provode također kroz 45 decentraliziranih domova za starije i teško bolesne osobe, 1261 pružatelja usluga drugih osnivača od kojih 406 ima sklopljene ugovore s ministarstvom, s Ministarstvom rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike i 2890 udomiteljskih obitelji. Kada to sve zbrojimo radi se o 4346 fizičkih ili pravnih osoba koji sudjeluju u samom sustavu socijalne skrbi.
Kao što sam prethodno isticao česte izmjene zakona su dovele između ostalog i do mijenjanja prioriteta. Ono što je cilj, što je rezultat tih čestih izmjena su definitivno fragmentiranost sustava, velikog broja javnih ovlasti koji provode centri za socijalnu skrb, zatim nedostatak stručnog kadra i stručne podrške, neujednačeno postupanje, neadekvatnost naknada u samom sustavu što dovodi do visokog rizika od siromaštava osobito kod djece, starijih osoba, osoba s invaliditetom. Zatim dovodi također do regionalne neravnomjernosti u samom pristupačnosti pojedinim uslugama. Ministarstvo kao tijelo državne uprave također ima jednu provedbenu, kontrolnu i razvojnu funkciju. Radnu skupinu također su činili, radnu skupinu za izradu zakona također su činili svi oni predstavnici koje sam ranije nabrojao koji su djelovali također kroz Nacionalno vijeće za razvoj socijalnih politika.
Kada govorimo o konačnom prijedlogu zakona ono što želimo postići je unaprijeđena organizacija i koordinacija sustava socijalne skrbi, osnivanje Hrvatskog zavoda za socijalni rad, akademije socijalne skrbi i obiteljskog centra. Zatim organizacijske i strukturne promjene te rasterećenje i smanjenje javnih ovlasti kao i jačanje centara za socijalnu skrb odnosno budućih, budućeg Hrvatskog zavoda za socijalni rad. Također, ono što se želi postići je razvoj i odvajanje obiteljskih centara kao samostalnih ustanova sa ciljem provođenja aktivnosti i programa usmjerenih na preventivne, tretmanske i razvojne aktivnosti za djecu, mlade i obitelj, širenje i dostupnost usluga na razini lokalne zajednice kroz razvoj centara za pružanje usluga u zajednici, kontinuirano cjeloživotno obrazovanje stručnjaka sa ciljem ujednačavanja postupanja i smanjenja rizika od profesionalnih pogrešaka, poboljšanje obuhvata adekvatnosti korištenja prava u svrhu smanjenja rizika od siromaštva i socijalne isključenosti, zatim poboljšanje ciljanosti i utjecaja na kvalitetu života osoba s invaliditetom te povećati naknade koje su usmjerene na osobe s invaliditetom.
Ono što na kraju želimo postići je također, bolja zaštita prava korisnika kroz građanski nadzor, odnosno povjerenstvo koje smo formirali, kao i jačati kapacitete obiteljskih centara i drugih pružatelja socijalnih usluga, a koristeći, između ostalog i državni proračun kao izvor sredstava i EU sredstva koja su nam na raspolaganju. Hrvatski zavod za socijalni rad kao javna ustanova koju osnivamo ovim Zakonom, obavljat će poslove u središnjim, područnim ustrojstvenim jedinicama, umjesto sadašnjih centara za socijalnu skrb. Samim radom Zavoda, odnosno osnivanjem Zavoda postići će se jačanje i unaprjeđenje stručnog rada, standardizacija i ujednačavanje stručnog postupanja, unaprjeđenje mjera obiteljsko-pravne i socijalne zaštite, zatim praćenje i evaluacija mjera i aktivnosti s ciljem ujednačavanja prakse, kao i praćenje učinaka svih intervencija u sustavu socijalne skrbi, a koje Zavod provodi.
Osniva se također, i Akademija socijalne skrbi kao javna ustanova u svrhu organizacije provođenja trajnog stručnog usavršavanja stručnih radnika u sustavu socijalne skrbi. Predviđeno je i osnivanje obiteljskog centra kao samostalne ustanove s ciljem razdvajanja kontrolne i preventivne tretmanske uloge sadašnjih centara za socijalnu skrb, kao i jačanja usluga za obitelj na razini lokalne zajednice.
Snaženjem uloge obiteljskog centra jačat će se roditeljske kompetencije, umanjivati rizici u obitelji i smanjivati potreba za intervencijom centara za socijalnu skrb. Konačnim prijedlogom zakona smanjuju se javne ovlasti današnjih centara za socijalnu skrb i rasterećuje se od poslova koji nisu u najužoj vezi sa sustavom socijalne skrbi. Centri za pružanje usluga u zajednici razvojem i dostupnošću socijalnih usluga na razini lokalne zajednice preuzet će dio poslova centara za socijalnu skrb, poput usluga psihosocijalne podrške, mjera intenzivne stručne pomoći i nadzora te posebne obveze.
Za izvaninstitucijske usluge, uvodi se socijalna uputnica, koja će omogućiti brže osiguravanje usluga za korisnike, smanjenje čekanja za početak pružanja usluga, jačanje stručnog rada i administrativnog rasterećenja za stručne radnike. Planira se također, i smanjenje nadležnosti i u odnosu na doplatak za pomoć i njegu, osobnu invalidninu i status roditelja-njegovatelja kroz suradnju s drugim tijelima radi osiguravanja pretpostavki za preuzimanje navedenih ovlasti.
Novčane naknade radi prevencije rizika od siromaštva također ćemo kvalitetnije urediti kroz zakon kojim povećavamo i osobnu invalidninu, povećavamo zajamčenu minimalnu naknadu i na taj način radimo i na prevenciji siromaštva i socijalne isključenosti povećavajući također i opskrbnine za korisnike, kao i naknade za udomitelje.
Kada govorimo o zajamčenoj minimalnoj naknadi, visina se određuje u postotku od osnovice kojom odlukom uređuje Vlada RH i trenutno iznosi 800 kuna. Stupanjem na snagu ovog zakona, predviđeno je da Vlada RH donese odluku o visini osnovice u visini od 1000, odnosno u visini zajamčene minimalne naknade od 1000 kuna.
Također, radi smanjenja rizika od siromaštva predviđa se usklađivanje zajamčene minimalne naknade s potrebama najosjetljivijih skupina kroz primjenu ekvivalentne ljestvice, odnosno povećanje osobnih faktora. Prijedlog zakona je, prijedlogom ovog zakona je povećan i maksimalan iznos zajamčene minimalne naknade za kućanstvo sa 100 na 150% bruto iznosa minimalne plaće u RH.
Ako se korisnik prava na zajamčenu minimalnu naknadu zaposli u neprekidnom trajanju od najmanje 6 mjeseci, pravo ne prestaje već se u prva 3 mjeseca rada naknada umanjuje za 50% iznosa. Također, vlasništvo osobnog vozila više nije zapreka za priznavanje prava na zajamčenu minimalnu naknadu ako vrijednost vozila ne prelazi iznos od 40 osnovica odnosno 20 tisuća kuna.
Detaljnije se propisuje i ostvarivanje prava na zajamčenu minimalnu naknadu, obveza radno sposobnih korisnika, kao i aktivnije uključivanje Zavoda za zapošljavanje radi unaprjeđenja međuresorne suradnje između sustava socijalne skrbi i sustava zapošljavanja. Kada govorimo o naknadi za troškove stanovanja, onda se redefinira na način da se spaja s naknadom za troškove ogrijeva u jednu naknadu. Priznaje se u iznosu od najmanje 30% iznosa zajamčene minimalne naknade koja je priznata samcu, odnosno kućanstvu. Naknada obuhvaća sve izvore i načine grijanja osim električne energije koja će se i nadalje podmirivati iz naknade za ugroženog kupca energenata, a čime se smanjuje administrativno opterećenje, kao i rizik od siromaštva te se osigurava ista razina zaštite svim korisnicima zajamčene minimalne naknade.
Povećavaju se i naknade za osobne potrebe, odnosno džeparac, planira se dakle povećanje za djecu osnovnoškolske dobi odrasle osobe za u iznosu od 250 kuna, a za srednjoškolce i mlađu punoljetnu osobu u iznosu od 350 kuna. Kada govorimo o naknadama za osobe s invaliditetom, povećava se iznos osobne invalidnine sa sadašnjih 1500 na 1750 kuna uz ukidanje prihodovno i imovinskog cenzusa koji je do sada bio jedan od uvjeta za ostvarivanje ovog prava, a omogućava se ovo pravo i na osobe koje se nalaze i u istražnom zatvoru, kao i na izdržavanju kazne zatvora.
Ujednačavaju se uvjeti za priznavanje prava na osobnu invalidninu vezano uz prihode, što doprinosi sprječavanju diskriminacije osoba sa invaliditetom. Prošireni krug korisnika prava na doplatak za pomoć i njegu na osobe koje imaju utvrđen četvrti stupanj oštećenja funkcionalnih sposobnosti.
Proširuje se također i krug osoba kojima se može priznati pravo na status njegovatelja čime se potiče ostanak djeteta sa teškoćama u razvoju i osobe sa invaliditetom u vlastitom domu i sprječava se njihova institucionalizacija. Za dijete sa teškoćama u razvoju i osobe sa invaliditetom zbog zdravstvenog stanja koje nije moguće uključiti u programe i usluge u zajednici, roditelja i njegovatelja omogućuje se veći iznos naknade u iznosu od 900% osnovice, odnosno 4 i pol tisuće kuna.
Kada govorimo o socijalnim uslugama uvode se nove socijalne usluge poput sveobuhvatne procjene i planiranja prethodne stručne procjene, usluge socijalnog mentorstva za dugotrajno nezaposlene radno sposobne korisnike zajamčene minimalne naknade kao i druge socijalno osjetljive skupine s ciljem radne aktivacije i socijalne integracije kao i usluga psihosocijalnog tretmana radi prevencije nasilnog ponašanja u obitelji.
Kroz povjerenstvo i građanski nadzor uvjereni smo da ćemo uspjeti dodatno otvoriti sustav korisnicima i da će na taj način svi korisnici sustava kao i ostali građani RH imati čvršći, jasniji i dublji uvid u sve ono što se događa u sustavu socijalne skrbi.
Kada govorimo o dodatnim sredstvima koja su potrebna za 2022. godinu nešto više od 400 milijuna kuna će se izdvojiti u 2022. godini, a nešto više od 700 milijuna kuna u 2023. godini. S obzirom na povećanje naknada, s obzirom na reorganizaciju sustava smatramo da su ova sredstva nužna i hrvatska Vlada ih je kao predlagatelj ovog zakona za navedeno i osigurala.
Kada govorimo o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o udomiteljstvu moramo naglasiti da je početkom 2019. godine stupio na snagu novi Zakon o udomiteljstvu kojem je bio cilj unapređenje udomiteljstva u RH kroz povećanje broja udomitelja za djecu kao i udomitelja za djecu koji su u tom trenutku, dakle bili, čiji je broj u tom trenutku bio u padu. I moramo biti svjesni toga da specijalizirano udomiteljstvo nije zaživjelo na način na koji smo to očekivali.
U same naknade, u relaksaciju uvjeta udomiteljstva, dakle uložit ćemo više od 86 milijuna kuna na razini godine. Moramo naglasiti da kroz duži period opskrbnine i naknade za, dakle udomitelje kao i za djecu nisu revidirane. Opskrbnine će se sada revidirati na način da će se povećati između 20 i 42% ovisno o kategoriji koje ih primaju kao i naknade koje će se povećati do 60%, dakle između 15 i 60% jer smatramo da na ovaj način činimo jedan dodatni korak u popularizaciji udomiteljstva i činimo jedan dodatan korak u tome da veći broj osoba bude zainteresiran za udomiteljstvo što je izrazito bitno u smislu deinstitucionalizacije brige za djecu.
Regulirane profesije u sustavu socijalne skrbi kojima želimo kroz ovih pet zakona regulirati zapravo njihov rad, regulirati njihov način rada. Dakle, radi se o socijalnim radnicima, psiholozima, socijalnim pedagozima, edukacijskim rehabilitatorima, psihoterapeutima i savjetodavnim terapeutima.
Zakoni koji se nalaze pred vama su dakle pet zakona koji reguliraju ove profesije, a konačni prijedlozi zakona usuglašeni su sa prihvaćenim prijedlozima i primjedbama iznesenim u raspravi pred radnim tijelima Hrvatskog sabora i u raspravi koja je slijedila nakon toga na samoj sjednici Hrvatskog sabora.
U konačnim prijedlozima zakona nastale su određene nomotehničke razlike u odnosu na prethodne prijedloge zakona, dodana je i odredba o nemogućnosti obavljanja djelatnosti osobama kojima je pravomoćno izrečena prekršajna sankcija za nasilje u obitelji s ciljem podrške borbi protiv nasilja u svim njegovim pojavnim oblicima, a posebno uzimajući u obzir specifičnost društvenog statusa ovih navedenih profesija.
Cilj je ujednačiti odredbe pet zakona uz uvažavanje specifičnosti svake profesije i pojednostaviti pristup profesiji, spriječiti uvođenje neopravdanih ograničavajućih uvjeta za rad u reguliranoj profesiji. I na kraju dopustite mi da zaključim, dakle ovaj zakon, ovaj paket od 7 zakona tek je prvi korak za dugotrajno poboljšavanje sustava koji treba biti transparentniji, kvalitetniji, profesionalniji za sve korisnike koji se u njemu nalaze.
Uz ovih 7 zakona ranije smo usvojili tri nacionalna plana, ranije smo na Nacionalnom vijeću za razvoj socijalnih politika usvojili akcijski plan za unapređenje sustava socijalne skrbi sa određenim koracima ka boljem sustavu smo krenuli ranije i kroz jačanje kapaciteta kroz zapošljavanja i kroz kvalitetniju skrb za sve one korisnike koji se nalaze u sustavu.
Sigurni smo da je ovo jedan dodatan korak naprijed, svjesni svih izazova koji se nalaze pred nama, te stoga sam siguran da ćemo na ovaj način kvalitetnije, bolje, svrsishodnije i na kraju krajeva i iz perspektiva zaposlenika i iz perspektive korisnika učiniti sustav socijalne skrbi boljim.
Evo zahvaljujem se.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala ministre.
Idemo sa replikama. Imamo 39 replika.
Prva je na redu kolegica Selak-Raspudić, izvolite.

Selak Raspudić, Marija (Nezavisni)
Uvaženi ministre, evo vidite gdje nas je ova objedinjena rasprava dovela. Petnaestak minuta govorili ste o sustavu socijalne skrbi, minuta i pol ostala vam je za udomitelje i minutica za regulirane profesije. Pa pogledajte onda u oči jednog udomitelja u Hrvatskoj i recite da je on ovoj Vladi bitan.
Pitat ću vas nešto vrlo konkretno. Roditelji djece s tjelesnim oštećenjima koji imaju pravo na osobnu invalidninu izrazito su zbunjeni ovim prijedlogom zakona. Naime, iako određujete da oni imaju pravo na tih 1750 kuna u članku 58. stavku 1. vi proširujete one koji imaju pravo na doplatak za pomoć i njegu i na one osobe koje imaju četvrti stupanj oštećenja.
Znači li to da će neka komisija odlučivati između osoba koje imaju četvrti stupanj oštećenja koje će dobivati invalidninu, a koje je tek 600 kuna za pomoć i njegu ili će možda ja se nadam osobe s 4 stupnjem oštećenja imati pravo i na jedno i na drugo. Ako to nije slučaj molim vas da osobe 4 stupnja tjelesnog oštećenja maknete iz …/Upadica: Hvala vam./… Članka 58. stavka 1.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam, hvala lijepa, nisam vidio dosta je vremena prošlo.
Izvolite ministre odgovor.

Aladrović, Josip (HDZ)
Zahvaljujem se poštovana zastupnice, dakle zahvaljujem se na pitanju. Vezano za prvi dio pitanja mislim da smo kroz Zakon o udomiteljstvu, kroz povećanje naknada i opskrbnina pokazali što mislimo i koji je naš stav kao predlagatelja ovog zakona i kao Vlade RH udomiteljima tako da tu zaista ne bi trošio dalje riječi.
Što se tiče ove konkretne primjedbe na zakon, Članak 58. ako se ne varam, dakle više pravo, pravo koje će imati u ovom slučaju netko tko ima 4 stupanj će ostvarivati pravo na osobnu invalidninu. Dakle, tu smo već razgovarali i sa predstavnicima iz Kluba HDZ-a, sa pravobraniteljicom za osobe s invaliditetom s kojom smo komunicirali i ovaj dio članka će se izmijeniti naknadno.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Bedeković, izvolite.
Pardon, povreda Poslovnika, izvolite.

Selak Raspudić, Marija (Nezavisni)
Članak 238., omalovažavanje saborskih zastupnika, ja sam vas pitala nešto drugo. Vi imate zbrku unutar zakona. U Članku 58. vi kažete da se on odnosi i na osobe s 4 stupnjem tjelesnog oštećenja. Ukoliko one imaju isključivo pravo na veću naknadu, osobnu invalidninu onda priznajte grešku i maknite ovo ih Članka 58. stavka 1., inače će ljudi doći u vrlo nezavidan položaj.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Selak Raspudić dobivate opomenu i pozivam sve da ne radite to, imamo 39 replika to je 78 minuta, nemojte dajte i drugima da govore.
Idemo dalje, kolegica Bedeković.

Bedeković, Vesna (HDZ)
Hvala vam lijepa.
Poštovani ministre ovaj reformski paket zakona treba omogućiti i reformu sustava socijalne skrbi i svi ćemo se složiti da je to jedan od najkompleksnijih sustava u hrvatskom društvu sa više od pola milijuna korisnika i negdje više od 3.500 pružatelja različitih socijalnih usluga. I sami ste rekli i slažem se s vama da je svaka reforma dugotrajan proces koji ne ide preko noći i pretpostavlja godine, a ovi zakoni su temelj za ove procese, ali svakako svaki reformski proces zahtjeva i financijska sredstva. Za provedbu reformskih procesa temeljenih na paketu ovih zakona u 2022. godini osigurano je milijardu i 100.000 kuna, u 2023. milijardu i 200.000 kuna i za očekivati je da će ova sredstva omogućiti poticanje ovih reformskih procesa što je vidljivo i kroz podizanje zajamčene minimalne naknade i kroz podizanje osobne invalidnine ali jednako tako …/Upadica: Hvala./… i ukidanje imovinskog i cenzusa za ostvarivanje prava.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Molim odgovor, izvolite odgovor.

Aladrović, Josip (HDZ)
Zahvaljujem se poštovana zastupnice na vašem pitanju. Tako dakle sustav naknada je izrazito bitan u sustavu socijalne skrbi i iz tog konteksta odlučili smo se za povećanje u iznosu od 200 kuna za zajamčenu minimalnu naknadu odnosno na osnovicu zajamčene minimalne naknade. Osobna invalidnina će također biti povećana. Naglašavam da je to drugo povećanje u protekloj, u vrijeme vlade Andreja Plenkovića tako da imamo jedan kontinuitet povećanja i siguran sam da ćemo taj kontinuitet zadržati i u budućnosti. Iz konteksta naknada nije beznačajno odnosno dapače izrazito je značajno da kod ostvarivanja prava na osobnu invalidninu cenzusi koji su dugo bili jedan predmet rasprave u krugovima osoba s invaliditetom ali i cijelog našeg društva jer se referiraju na osobe s invaliditetom u ovom prijedlogu zakona, u konačnom prijedlogu zakona ne postoji, to će sigurno povećati adekvatnost naknada u cijelom sustavu.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala.
Kolega Dretar, izvolite.

Dretar, Davor (DP)
Hvala vam lijepa poštovani predsjedavajući.
Poštovani ministre kao prvo vaša izjava o maloprije što ste rekli da ste od prvog do ovog drugog čitanja donijeli određene izmjene apsolutno je izuzetno daleko od istine budući da niste prihvatili niti jedan oporbeni prijedlog. Dakle, to apsolutno ne stoji.
No, drugo osnovno pitanje, zašto mi ovdje sjedimo i čemu se mi ovdje pretvaramo i što mi glumimo? Svi znamo da u sustavu naročito skrbi za starije osobe nedostaje izuzetno puno kreveta, mjesta u domovima za starije osobe čekaju se 5, 10 godina neki ih nažalost nikad ni ne dočekaju. Privatnim osnivačima domova za starije osobe gleda se kroz prste ne bi li se nekako iskompenzirao taj broj kreveta i onda smo svi užasnuti kad se dogodi jedan Andraševec jer se naravno pogledalo kroz prste i ti su jadni starci kojih sada više nema otišli na svijet u jednom užasnom vatrenom paklu. Dakle, i vi ste svjesni kao ministar da se ne poštuju zakonske odredbe …/Upadica: Hvala vam./… čemu onda donošenje zakona.
Hvala lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Aladrović, Josip (HDZ)
Poštovani zastupniče zahvaljujem se na pitanju. Dakle, kada govorimo o samom, samim kapacitetima svjesni smo svi u društvu da povećanje kapaciteta je apsolutno nužno kada govorimo o skrbi za starije osobe, prije svega i domovima za starije osobe koje spominjete. Ono što mi kao predlagatelj zakona odnosno nadležno ministarstvo činimo i moramo činiti, činit ćemo i dalje. To je prije svega kontrola takvih pružatelja usluga. Ilustracije radi 2020. godine je izvršeno 380, ukupno 380 upravnih i inspekcijskih nadzora. U 2021. godini ih je izvršeno više od, gotovo 1300, dakle imamo povećanje od 4 ili gotovo 5 puta upravnih i inspekcijskih nadzora upravo sa smislom da bilo kakve pružatelje usluga odnosno sve one pružatelje usluga koji ili ne pružaju na adekvatan način ili ih ilegalno pružaju kao što je bilo u nekim slučajevima mogućnost da ih anuliramo i uklonimo iz sustava socijalne skrbi.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam.
Kolegice Grba Bujević, izvolite.

Grba-Bujević, Maja (HDZ)
Hvala.
Gospodine ministre, državne tajnice, imam jedno pitanje za vas. Stalno zapravo socijalni radnici ističu kako su u centrima za socijalnu skrb opterećeni administrativnim poslovima koji budimo iskreni i zapravo tamo ni ne pripadaju. Od ovog zakona se očekuje da će dio tih administrativnih poslova biti preraspoređen u druge sustave gdje bi oni logikom stvari i pripadali. Hoće li se zaista nešto učinit s ovim zakonom po tom pitanju, u kojoj mjeri i ako ne kad se to eventualno predviđa?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Aladrović, Josip (HDZ)
Poštovana zastupnice zahvaljujem se na pitanju.
Što se tiče samih javnih ovlasti na koje je izrazito širok raspon onih aktera koji su upozoravali na visinu, odnosno količinu javnih ovlasti, jedan dio tih javnih ovlasti pogotovo koje su povezane bile sa prometom, sa Ministarstvom obrazovanja dakle smo uklonili.
Ono što je bio predmet rasprave to su bile najviše osobne invalidnine, doplatak za tuđu pomoć i njegu i naknade za vrijeme nezaposlenosti. Tu naknadu za vrijeme nezaposlenosti smo izdvojili prema Hrvatskom zavodu za zapošljavanje jer smatramo da ona više pripada tom sustavu, dakle radne aktivacije, nego samom sustavu socijalne skrbi.
Što se tiče ovih ostalih naknada, dakle tu smo najavili i razgovore i dogovore sa drugim predstavnicima. Oni u ovom trenutku predstavljaju izrazito velik volumen i nije ih moguće jednokratno prebaciti u neki drugi sustav, ali o tome da li trebaju biti u ovom sustavu možemo razgovarati u budućem vremenu. Dakle, određeno smanjenje javnih ovlasti da, ali svjesni smo da moramo učiniti i u buduće dodatne korake.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala.
Kolegice Nemet, izvolite.

Nemet, Katarina (IDS)
Zahvaljujem poštovani ministre.
Ovim Prijedlogom zakona o socijalnoj skrbi predviđaju se nove ovlasti i poslovi za županije pogotovo u dijelu koji ispunjava uvjete pružanja socijalnih usluga i kontrolu. Vjerujemo da će doprinijeti poboljšanju kvalitete i skrbi za naše korisnike i zakonitom pružanju samih socijalnih usluga. Ali ističemo da je potrebno prestati sa praksom dodjeljivanja ovlasti bez osiguranja financijskih sredstava.
Poštovani ministre da li ste predvidjeli sredstva koja ćete decentralizirati za ovaj zakon na razini županija i koji su to iznosi? Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala.
Izvolite odgovor.

Aladrović, Josip (HDZ)
Zahvaljujem se na vašem pitanju.
Dakle, što se tiče samih poslova koji će se dodijeliti sada jedinicama lokalne i regionalne samouprave, primjerice županijama prije svega govorimo o poslovima nadzora i kontrole. To je ono što čini kvalitetniji nadzor, odnosno što jedinice na terenu mogu najkvalitetnije učiniti jer najbolje poznaju gdje se određene socijalne usluge, ovdje naglašavam socijalne usluge pružaju.
Taj posao su do sada radile županije. Mi smo samo povećali intenzitet toga rada kako bi na taj način imali kvalitetniji i kako bi izbjegli upravo neke slučajeve koje je i zastupnik Dretar apostrofirao kako se ne bi događali ilegalni domovi, kako bi smanjili mogućnost prekobroja i svih ostalih detalja koji se događaju u takvim domovima, a ugrožavaju život ili zdravlje.
S obzirom na to, dakle smatramo da će županija tu biti adekvatnija u suradnji.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Ćelić, izvolite.

Ćelić, Ivan (HDZ)
Hvala vam gospodine predsjedniče.
Poštovani gospodine ministre, posljedice socijalne reforme bile one pozitivne ili negativne najviše će osjetiti osobe zbog kojih se donosi ovakav zakon, a implikacije dakle vezane uz promjenu Zakona o socijalnoj skrbi za ovu i iduću godinu su milijardu i sto milijuna kuna.
Citirao bih Milu Kekina nije sve tako sivo. Prvi put u šestoj godini mandata sam čuo pohvalu Ureda pravobraniteljice za osobe sa invaliditetom. Dakle, to je ipak puno, puno važnije dakle kad čujemo od tako jednog ureda kad čujemo od udomitelja, od Udruge obiteljskih domova određene pohvale.
Ove kritike koje dolaze od strane reguliranih profesija su s jedne strane razumljivo i nadam se da neće dovesti do toga da one ne mogu funkcionirati kao cehovska organizacija.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala.
Izvolite odgovor.

Aladrović, Josip (HDZ)
Hvala.
Što se tiče ovog drugog dijela pitanja, dakle siguran sam da neće niti jedna zakonska izmjena dovesti do toga da je nemoguće funkcioniranje cehovskih organizacija. Dapače, mi želimo te organizacije jačati, ali s druge strane uvesti vrlo jasna pravila u njihovo samo poslovanje, u njihovo djelovanje.
Što se tiče pak prvog dijela vaše konstatacije, odnosno onoga što ste konstatirali radi se o tome da zaista smo uključili širok dio javnosti, širok dio aktera koji djeluju u sustavu socijalne skrbi. Sa velikom većinom smo uskladili razmišljanja po pitanju, po mnogim pitanjima iz samih zakona. Naravno uvijek ostaje jedan dio onih s čijim razmišljanjima jednostavno nismo mogli uklopiti u zakon. No, bitno je da cjelina kao takva čini jedan snažan korak naprijed.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Sada je na redu kolegica Marić, izvolite.

Marić, Andreja (SDP)
Hvala lijepo.
Poštovani ministre, vezano za uvjete za priznavanje prava na status roditelj, njegovatelj. U prvom čitanju to vam je bio članak 66. stavak 4. i pod točkom 3. navodi se da ako osoba sa invaliditetom nije korisnik usluge poludnevnog boravka više od tri dana u tjednu, a u jednoj roditeljskoj obitelji više od 4 dana u tjednu ili usluge cjelodnevnog boravka na temelju ovog zakona ali je to ispušteno sada u ovom drugom čitanju u konačnom prijedlogu.
Dakle, uopće se ne spominje pitanje poludnevnog boravka, nego samo cjelodnevnog boravka. Zašto to pitam. Naime, bila sam prije dva dana u Čakovcu u našem dnevnom boravku u Caritasovom za djecu sa posebnim potrebama i najtežim oštećenjima i tamo mi djelatnice kažu da su izgubile nekoliko korisnika jer su im roditelji uzeli ovaj status roditelj njegovatelj i da više ne mogu koristiti tu uslugu poludnevnog boravka, ali da se vesele sad ovom novom zakonu jer će se to moći.
Međutim, evo vidimo da je pitanje poludnevnog boravka ispušteno. Dakle, hoće li status njegovatelj roditelj moći koristiti uslugu poludnevnog boravka?
Hvala lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala lijepa.
Izvolite odgovor.

Aladrović, Josip (HDZ)
Zahvaljujem se na pitanju.
Moram priznati da ovaj dio koji se tiče uključivanja ono što mogu potvrditi je da su uključeni, da ostvaruju pravo ukoliko su uključeni na pravo na poludnevni boravak.
No, siguran sam da ćemo i u ovom konačnom prijedlogu ukoliko je nešto ispušteno ili ukoliko je došlo do nekih mimoilaženja ili možda nerazumijevanja kao u pojedinim člancima o kojima smo ranije razgovarali, ukoliko to postoji definitivno ćemo ispraviti. Mi smo pokazali samim zakonom koliko nam je bitno, dakle koliko su nam osobe sa invaliditetom i sve ranjive skupine da se razumijemo bitne u ovim zakonima i ukoliko postoji određeno ispuštanje siguran sam da to možemo ispraviti.
Ali ono što evo mogu potvrditi, dakle oni koji ostvaruju pravo na status roditelja njegovatelja uključeni su u to.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Šimičević, izvolite.

Šimičević, Rade (HDZ)
Zahvaljujem predsjedniče HS-a.
Poštovani ministre bez navijačkog dresa zakon koji je doživio šest ili sedam izmjena je u redu da se uradi novi zakon, tako da imate moju pohvalu ne ulazeći sad ovdje u sadržaj tog zakona. Ali cilj svakako je ovog zakona i zadovoljiti sve one koji su obespravljeni i nemoćni i to je izuzetno teško i odgovorno.
Ja se nadam doista da će ovaj zakon upravo na tom tragu odgovoriti na ovo pitanje i učiniti zadovoljnije one ljude koji su u potrebi, koji su nemoćni, kojima je doista nužna potreba ove države.
Moje pitanje vama ministre, da li socijalna skrb ima ekipirane službe koji mogu zadovoljiti odnosno odgovoriti izazovu i učiniti ovaj zakon doista onakvim kakvim ste ga i planirali?
Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Aladrović, Josip (HDZ)
Poštovani zastupniče, zahvaljujem se na pitanju. Dakle, što se tiče toga kontinuirano i konstantno jačamo i kadrovske kapacitete cijelog sustava. Proteklih godinu dana smo više od 300 osoba zaposlili u samom sustavu socijalne skrbi i to dovoljno govori koliko želimo osnažiti kapacitete, ali s druge strane koliko smo svjesni da određeni nivo kapaciteta na pojedinim lokacijama ili mjestima nam nedostaje.
Što se tiče kapacitiranosti svih onih koji su zaduženi i koji će biti zaduženi za provedbu svih dijelova zakona, apsolutno možemo potvrditi da smo tu dovoljno snažni da iznesemo ovakve promjene, ali ono što naravno i očekujemo je podršku svih onih koji promjene trebaju raditi. Promjene su pozitivne i sigurni smo da ćemo iz tog razloga imati njihovu podršku.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Pavić, izvolite.

Pavić, Željko (Nezavisni)
Poštovani ministre.
U svom ste izlaganju rekli da će ovaj paket zakona rezultirati transparentnijim, učinkovitijim i profesionalnijim sustavom socijalne skrbi, međutim za veću transparentnosti nije potrebna centralizacija, za veću učinkovitost nije potrebna centralizacija kao ni za profesionalniji pristup.
Centralizacija sustava je definitivno najveći problem, a bit će još veći ukoliko se namjerava unificirati i pristup.
Naime, poznato vam je da su u Hrvatskoj prisutne velike razlike ne samo u materijalnoj situaciji stanovništva nego i mentalitetu i nadam se da shvaćate da ne može imati isti pristup u Dubrovačkoj županiji i u Ličko-senjskoj županiji. U Dubrovačkoj županiji trebate sasvim drugačije usluge nego što ih trebate u Ličko-senjskoj, u Dubrovačkoj trebate možda bračno savjetovalište, možda pomoć ovisnicima dok u Ličko-senjskoj trebate obratiti pažnju prvenstveno na one koji nemaju novac. …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… Kako to mislite napraviti?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Aladrović, Josip (HDZ)
Poštovani zastupniče zahvaljujem se na pitanju.
Dakle, ja bih tu prije svega razdvojio ujednačavanje postupanja u samim centrima od unificiranog pristupa. Taj pristup ovisi o lokalnoj zajednici, ovisi o potrebama koje se nalaze negdje na terenu, međutim ujednačena postupanja ne ovise o tome, ujednačena postupanja moraju rezultirati kvalitetnijem rada i unificiranim radom po pojedinim slučajevima, po istim slučajevima u cijeloj RH. Dakle, to je ideja, vi kažete centralizacije, mi kažemo ujednačenog pristupa odnosno ujednačenog postupanja.
Ono što je izrazito bitno ovdje, a to je, ja ću se složiti naravno sa konstatacijom koju sam izrekao ranije da će sustav nakon provedbe ove reforme biti i transparentniji i učinkovitiji. Transparentnost dapače cijelo vrijeme povećavamo, ja sam siguran da će i ovaj dio efikasnosti također biti vrlo …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… snažno izražen nakon provođenja reforme.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Blažević, izvolite.

Blažević, Anamarija (HDZ)
Hvala lijepo predsjedniče.
Poštovani ministre.
Pozdravljam zakonske izmjene koje su sigurno neophodne u sustavu socijalne skrbi i to u korist korisnika i sami ste rekli da je ovo prvi korak u poboljšanju sustava. Svi smo mi ovdje i svjesni malog broja udomitelja, u mojoj županiji npr. ima izrazito nizak broj udomitelja kako u požeškom tako i u pakračkom centru i ne zadovoljava sve potrebe.
Vjerujem da će povećanje naknade za rad udomitelja i opskrbnine djelovati poticajno, a isto tako i relaksirani uvjeti za obavljanje specijaliziranog udomiteljstva. Ove zakonske izmjene u paketu sa marketingom odnosno kampanjom koja je sve vidljivija mogu povećati broj udomitelja.
Mene zanima možemo li ustvari pojačati marketinšku kampanju, spustiti je možda na regionalnu i lokalnu razinu kako bi se potencijalni udomitelji bilo za djecu ili za odrasle lakše odlučili na udomiteljstvo? I zanima me imate li podatak o broju udomitelja u Hrvatskoj danas?
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Aladrović, Josip (HDZ)
Zahvaljujem se na pitanju.
Dakle, što se tiče Zakona o udomiteljstvu odnosno pristupa udomiteljstvu mi smo svjesni da se taj broj kontinuirano smanjuje, dakle imamo jedan trend pada broja udomitelja. Dvije odnosno tri elementa najznačajnija smo tu identificirali, prije svega radi se o opskrbninama i naknadama koje se nisu korigirale značajan dio vremena i zbog čega sigurno pada određeni interes i postoji izlazak iz udomiteljstva. S druge strane relaksirali smo uvjete koji po našem mišljenju dakle kao predlagatelja zakona ne trebaju biti toliko striktni kako bi se udomiteljstvo moglo pružati. I ono naravno što smo propustili možda u ovom vremenu, ali ćemo u sljedećem vremenu nastojati to je snažnije promovirati kroz različite kampanje i uključivanje lokalne zajednice i lokalnih centara u same te procese.
Mislimo da ta kombinacija, ta tri elementa koja sam sada …/Upadica predsjednik: Hvala./… nabrojao će rezultirati povećanjem broja udomitelja.
Hvala vam.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala lijepa.
Kolegica Mrak Taritaš, izvolite.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepa.
Poštovani predsjedniče HS-a, poštovani ministre.
Ima jedna tema koja je bila dosta aktualna i u raspravi kad je išlo prvo čitanje zakona, a sad između prvog i drugog čitanja je nekako bilo da su tu se napravila određena usklađenja. O čemu je riječ, o čemu želim vas pitati? To su obiteljski domovi. Dakle, u prijelaznim i završnim odredbama u čl. 322. je navedeno da obiteljski domovi u ovakvoj organizacijskoj strukturi kao što su do sad mogu raditi do 1. siječnja 2027. g. i da su se dužni u skladu s odredbama ovog Zakona uskladiti organizacijski. Taj problem organizacijskog usklađenja je bio problem koji se u javnom prostoru otvarao i o tome se je dosta diskutiralo. Vi ste u obrazloženju ovih 20 minuta otprilike iskoristili par, desetak sekundi gdje se rekli da je to sad riješeno.
Mene zanima da u ovoj minuti možda malo jasnije kažete kako je to riješeno jer u tih 5 godina će sigurno barem jedanput ili dvaput se mijenjati zakon, pa da vidimo, da oni koji uđu u tu novu promjenu organizacijske .../Upadica: Hvala vam./... strukture, .../Upadica: Hvala./... budu na vrijeme upoznati s tim.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Aladrović, Josip (HDZ)
Hvala vam na pitanju poštovana zastupnice. Dakle kada govorimo o obiteljskim domovima, između i to sam naglasio također, u uvodnom obrazloženju zakona, između dva čitanja smo, osim u saborskoj raspravi imali i kontinuirane razgovore sa ostalim dionicima, sa dionicima koji čine taj dio obiteljskih domova smo razgovarali u kontekstu na koji način ih kvalitetnije normirati.
Došli smo do usuglašavanja stavova zapravo svih onih koji pružaju usluge da nije potrebno toliko striktno odrediti kriterije kao što smo to prvi put učinili dakle po pitanju obiteljski ili privatni dom te da će se uvesti nove kategorije domova koji će pružati i usluge smještaja za osobe do .../nerazumljivo/... odnosno za smještaj do 20 osoba, kao i druge alternativne mogućnosti kreiranja takvih usluga, što znači da ćemo zapravo prošiti paletu usluga. S time su se usuglasili svi oni koji trenutno pružaju usluge obiteljskih domova .../Upadica: Hvala./... i sigurni smo da smo na ovaj način našli dovoljno kvalitetno rješenje.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Burić, izvolite.

Burić, Majda (HDZ)
Hvala vam poštovani predsjedniče HS-a, poštovani ministre Aladroviću. Reći ću da je društvena solidarnost i socijalna sigurnost da su svakako preduvjet jednog zdravog razvoja suvremenog društva i ono što pozdravljam i pohvaljujem jest da je ova reforma, cjelovita reforma socijalnog sustava utemeljena upravo na tome. Kad pogledamo svih ovih 7 zakona i gledamo iz perspektive korisnika, što to donosi korisniku, onda vidimo da donosi veće naknade, odnosno zajamčene minimalne naknade, što znači sa 800 na 1000 kuna, međutim, kad to pogledamo na razini jednog četveročlanog kućanstva, onda je to povećanje za 1600 na 2800 kuna, kad to pogledamo na razini tročlanog kućanstva samohranog roditelja i dvoje djece, onda je to povećanje sa 1700 na 3000 kuna.
Mislim da je to jako bitno kazati, a ja vas .../Upadica: Hvala./... molim poštovani ministre, malo širu perspektivu .../Upadica: Hvala lijepa./... ove reforme socijalnog sustava. Hvala vam.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Aladrović, Josip (HDZ)
Poštovana zastupnice, zahvaljujem se na pitanju.
Dakle što se tiče same širine reforme, tu smo isticali 2 smjera u pravilu, dakle jedan smjer koji se odnosi na zaposlenike i na sustav kao takav, dakle na reorganizaciju cijelog sustava i to smatramo izrazito bitnim kako bi se pružale kvalitetnije usluge.
Drugi dio koji je fokusiran na korisnike, da se tako izrazim je onaj dio koji se odnosi na naknade i koje smo odlučili puno šire, puno, koje smo odlučili korigirati na više. To je sve opet dio, a to smo mogli čuti u uvodnim obrazloženjima zahtjeva za stanku, to je sve dio sustava socijalne sigurnosti. Mi kao Vlada smo se definitivno odlučili prioritizirati socijalnu sigurnost kao takvu, što kroz dio plaća, odnosno onaj koji se odnosi na zaposlenost, što kroz dio sustava koji se odnosi na mirovinski sustav i sustav socijalne skrbi i to ćemo učiniti i ubuduće.
Hvala vam.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite. Sada je na redu kolega Mlinarić, izvolite.

Mlinarić, Stipo (DP)
Hvala g. predsjedniče.
Poštovani ministre, iako je cijeli paket zakona dobro formuliran i prošao je prvo čitanje, dio Zakona o udomiteljstvu već prije same primjene dovodi u pitanje postojanje udomiteljstva kao socijalne usluge. Naime, Zakonom se propisuje starost udomitelja do 60 godina iako se radni vijek Zakonom o radu povećava na 65 odnosno 67 godina starosti.
Veliki broj udomitelja tim izmjenama zakona proveo bi 5 godina u neizvjesnosti do ostvarivanja prava na mirovinu po bilo kojoj osnovi. Molim vas da, evo, date komentar na ovu nelogičnost u zakonu. Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Aladrović, Josip (HDZ)
Hvala vam g. zastupniče. Dakle što se tiče same starosne dobi za udomitelje, u zakonu je ona normirana do 65 g., dakle to je zakonska odredba koja je kao takva trenutno u samom prijedlogu zakona. Ono što je izrazito bitno ovdje prepoznati, dakle da postoji, da ta usluga udomiteljstva kao socijalna usluga također, postoji da bi mogla, da bi se pružila kvalitetna skrb, ukoliko želimo pružiti kvalitetnu skrb, tada moramo povući neku korelaciju između tržišta rada kao takvog i pružanja udomiteljstva i stoga ta granica koja je postavljena na 65 godina mora uvažiti i kriterije da se ova usluga obavlja 24 sata, da mora postojati određena razina mogućnosti obavljanja te usluge od strane udomitelja i stoga su praktički na tržištu rada i u kontekstu .../Upadica: Hvala./... formiranja udomiteljstva godine ostale jednake.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Deur, izvolite.

Deur, Ante (HDZ)
Hvala g. predsjedniče, poštovani ministre.
Evo sigurno u ovom prijedlogu zakona, evo drugom čitanju prije svega želim vam, evo, čestitati na hrabrosti, prije svega, nakon 20-ak godina da je se uspjelo pokrenuti Zakon o socijalnoj skrbi koja je sigurno jedna od najosjetljivijih društvenih zajednica u našoj državi i uvijek socijalna skrb je jedna tema gdje nema kraja. Poboljšanje socijale je uvijek nešto što je temeljno. Korištenje, ljudi koji to koriste je nešto što mi svi moramo biti osviješteni prema toj temi.
Mi imamo i u tu u sabornici mnogih koji su se bavili s tim, ovih 20-ak godina, nažalost ta odgovornost, neko su imali odgovornost, ali i privilegiju, ali nisu imali hrabrosti. Na drugoj strani imamo jednu skupinu koja bi to možda htjela, a ne razumije, pa u ime toga i samo udomiteljstvo koje je vrlo osjetljivo želim istaknuti da je to jedna cjelina koja daje budućnosti i dobru perspektivu da se .../Upadica: Hvala./... uvijek može doraditi nešto bolje.
Evo, hvala vam lijepo.

Aladrović, Josip (HDZ)
Zahvaljujem se gospodine zastupniče, dakle što se tiče te želje i volje mi smo vrlo jasno istaknuli probleme ili izazove koje vidimo u samim zakonima, koje vidimo u proceduri, koje vidimo u možda nedovoljnom ili nedovoljno kvalitetnom definiranju zakona, suočili smo se s tim izazovima i sami ovi zakoni predstavljaju rezultat tog suočavanja. Ja sam siguran i još ću jednom to napomenuti da će sustav nakon ovoga biti bolji, kvalitetniji, da će sustav pružati kvalitetnije usluge, ujednačenije usluge, ali s druge strane i povećane naknade. To je dužnost svih nas u društvu pa tako i nas kao predlagatelja zakona, a o samim prioritetima ove reforme dovoljno kazuje i iznos sredstava koji je Vlada RH odlučila investirati u sustav socijalne skrbi.
Hvala.

Aladrović, Josip (HDZ)
Zahvaljujem se gospodine zastupniče, dakle što se tiče te želje i volje mi smo vrlo jasno istaknuli probleme ili izazove koje vidimo u samim zakonima, koje vidimo u proceduri, koje vidimo u možda nedovoljnom ili nedovoljno kvalitetnom definiranju zakona, suočili smo se s tim izazovima i sami ovi zakoni predstavljaju rezultat tog suočavanja. Ja sam siguran i još ću jednom to napomenuti da će sustav nakon ovoga biti bolji, kvalitetniji, da će sustav pružati kvalitetnije usluge, ujednačenije usluge, ali s druge strane i povećane naknade. To je dužnost svih nas u društvu pa tako i nas kao predlagatelja zakona, a o samim prioritetima ove reforme dovoljno kazuje i iznos sredstava koji je Vlada RH odlučila investirati u sustav socijalne skrbi.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Sabljar Dračevac, izvolite.

Sabljar-Dračevac, Renata (Nezavisni)
Zahvaljujem predsjedniče.
Ministre sa suradnicima, dakle ministre hoćete li podnijeti ostavku ako ova reforma donesena preko koljena ne bude, ne bude učinkovita i funkcionalna i kako to da niste uspjeli postignuti konsenzus sa strukom i akademskom zajednicom te ovaj kako mislite provesti reformu jer možete očekivati otpore u sustavu? Ministre je li ovo u skladu sa razvojnom strategijom RH? Stvara se jedan ogroman mastodont u kojem pretpostavljam da će sva odgovornost biti na onome tko vodi odnosno u slučaju bilo kakve tragedije onaj koji bude na čelu zavoda će davati ostavku?
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Aladrović, Josip (HDZ)
Poštovana zastupnice zahvaljujem se na pitanju. Dakle, mi ovdje govorimo o dvije perspektive. Perspektive korisnika i perspektive zaposlenika. Što se tiče samih ostavki i ovog vašeg zahtjeva mi nismo u fokusu. Dakle, niti netko tko će voditi zavod niti ja nismo u fokusu ovog zakona nego su nama u fokusu korisnici da bude kvalitetnija skrb prema korisnicima i da bude kvalitetnija skrb odnosno da bude kvalitetnija usluga cijelog sustava.
Što se tiče usklađenosti sa Ustavom apsolutno ona postoji, što se tiče konsenzusa napominjem još jednom da je, da su ovo prijedlozi o kojima se raspravljano na Nacionalnom vijeću za razvoj socijalnih politika, da su ovo prijedlozi koji su ušli u Akcijski plan unapređenja sustava socijalne skrbi, da su ovo prijedlozi koji se nalaze u jednom aktu protiv koga nitko od svih dionika koje sam nabrojao već ranije nije glasao i mi smatramo da tu postoji razina podrške. Da postoje izdvojena mišljenja, da postoje drugačija viđenja sustava to nam je logično i na kraju krajeva …/Upadica: Hvala./… to nam otvara prostor i za daljnje razgovore po svim pitanjima iz ovog …/Upadica: Hvala lijepa./… sustava.
Hvala vama.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Ivanović, izvolite.

Ivanović, Goran (HDZ)
Hvala lijepo uvaženi predsjedniče.
Uvaženi ministre, jedna od bitnih izmjena u ovom cijelom setu zakona su obiteljski domovi. Znamo da je to područje bilo vrlo neuređeno do sada. Ovo zakonom se ono pokušava urediti na način da ti ljudi koji se nađu u tim domovima dobiju ono što na kraju krajeva i plaćaju. Ova prilagodba od 5 godina mislim da ima smisla. No, ono što vas želim pitati smatrate li da će, dosta je polemike izazvalo naravno na, u javnosti, ovim izmjenama neće opasti broj korisnika nego dapače da ćemo poboljšanjem uvjeta stvoriti nove preduvjete da štoviše ljudi pokaže interes za ovakav oblik pružanja socijalne skrbi.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Aladrović, Josip (HDZ)
Poštovani zastupniče zahvaljujem se na pitanju. Dakle, kada govorimo o obiteljskim domovima već sam istaknuo i ranije u odgovoru da smo uvažili određene prijedloge i određene inicijative svih onih koji pružaju usluge takvog smještaja. Mi smo podijelili odnosno dogovorili da će kroz sama posebna mjerila se razraditi što sve odnosno koje sve uvjete moraju zadovoljavati oni koji imaju do 20 ili više od 20 korisnika. Sigurni smo da će kroz takav dodatni način razrađivanja vrsta usluga koje će se pružati u obiteljskim domovima odnosno u tim novim oblicima smještaja da će dovesti i do povećanja ukupnih kapaciteta jer će na kraju krajeva i to kao nekome zanimljiv poduzetnički pothvat djelovati u kontekstu razvoja poduzetništva, a samim time i usluge skrbi. Svjesni smo da moramo povećavati kapacitete. Ovo je jedan od načina koji, koji planiramo provesti u budućem vremenu i na ovaj način otvoriti vrata za to.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Šimunić, izvolite.

Šimunić, Irena (Nezavisni)
Zahvaljujem uvaženi predsjedniče.
Poštovani ministre, svi znamo da socijala ne može i neće kvalitetno funkcionirati bez kvalitetne i dobre međusobne suradnje svih dionika. Smatram da je dogovor sa strukom trebao biti polazišna točka i temelj zajedničkog kreiranja prijeko potrebnih izmjena ovako važnog zakona. Jedini mali ustupak koji ste pod pritiskom javnosti napravili tiče se obiteljskih domova. Nakon svega bilo je neodgovorno ustvrditi kako obiteljski domovi nisu ispunili svoju funkciju, a kroz čitavo vrijeme ne dati niti jedan relevantan dokaz javnosti. Molim vas pojašnjenje koja je razlika u kvaliteti između obiteljskog doma u svom sadašnjem obliku i ovog novog prijedloga doma do 20 korisnika, bitna razlika.
S druge strane, nisu vidljivi zakonski pomaci u javnim domovima. Građani, neke organizacije civilnog društva pa i izvještaj pravobraniteljice prioritetnim problemima smatraju netransparentnost financiranja poslovanja, a ponajviše zaprimanja u javne domove. Često su primjedbe na račun nepotizma i korupcije kod zaprimanja. Kada i kako to planirate riješiti? Zna li se uopće jedinstveni registar korisnika …/Upadica: Hvala lijepa, vrijeme./… koji čekaju na smještaj u domu?
Hvala lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Aladrović, Josip (HDZ)
Poštovana zastupnice zahvaljujem se na ovom pitanju. Što se tiče samih obiteljskih domova i ovih malih domova tzv. dakle u onom gdje će biti razlika je u mjerilima odnosno pravilnicima koji će definirati koje standarde odnosno standarde pružanja smještaja moraju imati sadašnji obiteljski domovi u odnosu na te buduće domove i tu moramo podizati standard jer jednostavno je to ono što se očekuje od nas u ime korisnika.
Što se pak tiče transparentnosti, dakle mi smo pokrenuli projekt koji ima za smisao i on će biti ako se ne varam do sredine ove godine završen, koji ima za smisao transparente javne liste čekanja. Dakle, liste čekanja u decentralizirane domove i sve one pružatelje usluga koji imaju ugovore sa Ministarstvom će morati biti javne, morat će biti dostupne i svako eventualno ponašanje koje nije u skladu s tim, tipa preskakanja lista jednostavno će biti sankcionirano i vrlo jasno smo se tu odredili, ta transparentnost je nešto oko čega ne moramo se, ja sam siguran i usuglašavati nego svi razmišljamo .../nerazumljivo/...
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Dreven Budinski, izvolite. Nema je. Vidim, vidim. Onda gubi pravo na repliku.
Kolegice Raukar-Gamulin, izvolite.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)
Zahvaljujem g. predsjedniče, poštovani g. ministre.
Ja bi vam ponovila pitanje iz prvog čitanja, dakle protiv prijedloga ovakvog, ovakve reforme diglo se 5 komora iz sustava socijalne skrbi. Svoj glas digli su, digla je su i profesori sa pravnog fakulteta. Nebrojene primjedbe i nezadovoljstvo iskazale su i brojne udruge korisnika, dakle naših sugrađana, osoba s invaliditetom ili njegovatelja. Znači i struka i akademska zajednica i korisnici su rekli da nisu suglasni s ovakvom, ovako predloženom reformom.
Zadnji apel poslan je prije nekoliko dana od strane Komore socijalnih radnika i Udruge socijalnih radnika, direktno premijeru gdje kažu da se uopće ne pokušavaju riješiti gorući problemi koji prijete raspadom sustava socijalne skrbi. Svi su protiv.
Ja vas pitam sljedeće, možete li javnosti objasniti .../Upadica: Hvala vam./... zašto ste ignorirali sva ta mišljenja i kako .../Upadica: Hvala. Vrijeme./... mislite provesti reformu bez podrške onih koji .../Govornici govore istovremeno, ne razumije se./... provesti.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Vrijeme, kolegice Raukar. Puno je prošlo. Izvolite.

Aladrović, Josip (HDZ)
Poštovana zastupnice, zahvaljujem se. Zahvaljujem se na pitanju s obzirom da ono isto iz prvog čitanja, pretpostavljam da, ne sjećam se, ali pretpostavljam da će odgovor biti vrlo sličan. Dakle, kada govorimo o akterima, govorimo o Nacionalnom vijeću za razvoj socijalnih politika, kada govorimo o dokumentima, odnosno uređenosti ovog sustava i što želimo postići i na koji način, opet govorimo o svemu što je navedeno u akcijskom planu. Svi oni koji su naknadno izražavali snažno protivljenje ovom prijedlogu reforme su tada bili ili za ili suzdržani.
To vam govori prije svega, ne o, ja ću reći, pojedinim profesionalnim stavovima, nego osobnim stavovima koji su možda našli svoje uzroke u nečemu drugom i nikako se ne mogu složiti s vama da su svi protiv jer imamo izrazito pozitivne komentare koji su možda manje vidljivi javnosti, ali izrazito pozitivne komentare na pojedine dijelove zakona i na cijelu reformu i od udruga civilnog društva i od pojedinih strukovnih udruženja i od svih onih koji sudjeluju u ovom sustavu, da će svi biti zadovoljni nismo .../Upadica: Hvala. /... očekivali niti na početku, međutim, i dalje smo sigurno da je ovaj put .../Upadica: Hvala. /... kvalitetan put.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Pocrnić-Radošević, izvolite.

Pocrnić-Radošević, Anita (HDZ)
Hvala predsjedniče. Poštovani ministre, postojeći Zakon o udomiteljstvu na snazi je već 3 godine i on je imao za cilj povećati kako broj korisnika udomiteljstva, tako i broj osoba koje se bave udomiteljstvom, međutim, isto se nije dogodilo, čak je i smanjen broj postojećih udomitelja, kao i priljev novih udomitelja. Istovremeno, potrebe za udomiteljstvom su sve veće i svjesni smo da su domovi prekapacitirani, a samim time i povećanjem aktivnosti na terenu djelatnika socijalne skrbi, što se i očekuje implementacijom ovih zakona, taj broj će se zasigurno povećati.
Isto tako, imam osjećaj da u javnosti je pojam udomiteljstvo nedovoljno prepoznat, često se mijenja, miješa i sa pojmom posvojiteljstvo, što je nešto sasvim drukčija kategorija, pa smatrate li da u Ministarstvo da je potrebno malo pojačati i medijsku kampanju i aktivnost centara za socijalnu skrb upravo kako bi se tema udomiteljstva i mogućnosti koje ono nudi približila javnosti. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Aladrović, Josip (HDZ)
Hvala poštovana zastupnice, hvala na pitanju.
Već sam djelomično odgovorio na ovo, slično pitanje, ali ponovit ću ponovo. Dakle, mi smatramo da je udomiteljstvo izrazito bitno, da povećanje broja udomitelja je jedan od prioriteta svih ovih zakonskih izmjena i smatramo da to možemo učiniti kroz 3 načina, dakle, jedan je relaksiranje uvjeta za obavljanje ovog posla, drugo je povećanje naknada i opskrbnina dakle iz perspektive djece odnosno skupina koje su udomljene i iz perspektive udomitelja i treće je naravno, medijska i svaka druga kampanja koja ide ka popularizaciji udomiteljstva.
Sva 3 od ovih elemenata, 2 smo uredili zakonom, treći će biti kao nekakav nastavak rada Ministarstva nakon donošenja zakona i sigurni smo da ćemo zaustaviti taj negativan trend. Ono što je činjenica je također da radimo i na posvojenjima, odnosno formirali smo jedno posebno povjerenstvo unutar Ministarstva koje ubrzava procedure i sigurni smo da ćemo i tu u jednom srednjem i dugom periodu imati značajan iskorak.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala. Kolegice Vlašić Iljkić, izvolite.

Vlašić Iljkić, Martina (SDP)
Zahvaljujem poštovani predsjedniče. Poštovani ministre, vama je socijalna skrb kao resor u Ministarstvu zaista nametnuta i nije vam u fokusu briga oko gotovo 600 tisuća korisnika koji su povezani sa sustavom socijalne skrbi i to se vidi.
Vi nemate volju poslušati struku iako imate premijera koji svakodnevno govori da slušamo struku, doduše u drugom resoru, u resoru zdravstva. Znači očito imamo dvostruke standarde kada treba slušati struku, a kada ne.
Centralizirate sustav, udaljavate i dehumanizirate sustav za korisnike, a bome i osiromašujete lokalnu zajednicu jer novi Zavod u Zagrebu preuzima svu imovinu, stvari i opremu svih centara i podružnica, znači vlasništvo svih nekretnina koje povijesno pripadaju lokalnim zajednicama.
Kako to komentirate? Govorite o Nacionalnom vijeću da vam je ono uz vas, no ono Nacionalno vijeće nije provedbeno tijelo i kako zapravo namjeravate provesti tu reformu sam .../Upadica: Hvala vam./... protiv svih onih koji vam zaista provode tu reformu?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala. Izvolite odgovor.

Aladrović, Josip (HDZ)
Poštovana zastupnice, zahvaljujem se na pitanju. Nisam siguran na koji način su vlasnici nekretnina i svega ostalog centara za socijalnu skrb lokalne zajednice, ali okej, možda se ne slažemo oko temeljnog pitanja vlasništva. Ono što se tiče reforme, što se tiče Nacionalnog vijeća, taj dio se odnosio na repliku. Mi smo ga naglasili, na kraju krajeva u njegovim pravilnicima o radu Nacionalnog vijeća je naglašeno da je to savjetodavno tijelo Vlade.
Ukoliko je savjetodavno tijelo vlade smatramo ga da je savjetodavno tijelo i u kontekstu razvoja socijalnih politika mi smatramo da uključenje struke i svih aktera je nužno. Upravo zato smo i osnovali nacionalno vijeće, dakle to nacionalno vijeće koje ima u, i u kratkom i u srednjem i u dugom roku na kraju krajeva i zadatak i svrhu postojanja u poboljšanju sustava. I mi ćemo sigurno tu nastaviti dijalog na razini nacionalnog vijeća i sigurni smo da ovo kako vi kažete dehumaniziranje odnosno odbijamo bilo kakvo dehumaniziranje …/Upadica: Hvala./… ovog sustava.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Murganić, izvolite.

Murganić, Nada (HDZ)
Hvala lijepa.
Poštovani ministre reforma socijalnog sustava je bila itekako potrebna, nije godinama provođena, 2003. se je počelo bile su neke najave, pa 2009., mi koji dugo radimo u sustavu toga smo svjedoci. Evo sada imamo reformu pred sobom. Ministre, nisu stručni radnici protiv ove reforme, ja imam puno povjerenja u struku. Opasna je teza pričati da neće uspjeti zato što se s njime ne slažu, s njome ne slažu stručni radnici. Predvode akademsku zajednicu bivši dužnosnici SDP-ove vlade koji su imali itekako prilike pokazati kako žele reformu ali nisu imali snage, volje i ne znam što još. Ova teza nije dobra. Socijalna skrb ne može biti ovako opasnih političkih igra, igara predmet. Naglasite koji su benefiti baš za stručne radnike u ovom sada …/Upadica: Hvala vam./… paketu.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Aladrović, Josip (HDZ)
Hvala zastupnice Murganić, kao netko tko je obavljao ovu dužnost siguran sam da najbolje poznajete probleme ili izazove s kojim se ovaj sustav susreće. Što se tiče benefita za struku i što se tiče vašeg dakle opservacije o struci i predstavnicima struke jer tu se apsolutno slažem pa nema smisla trošiti dalje riječi, međutim ako govorimo o benefitima, a prije svega naglasili smo da želimo jačati sustav taj, to smo i pokazali a ne samo naglasili kroz zapošljavanje dodatnih zaposlenika u sustavu socijalne skrbi, više od 200 u centrima i više od 100 u drugim pružateljima usluga koji su povezani sa RH i na taj način smo pokazali na koji način želimo drugim radnicima u sustavu na kraju krajeva olakšati njihovo profesionalno djelovanje.
Što se tiče pak dodatnih benefita, akademija sustava socijalne skrbi je nešto što će brinuti o njihovom cjeloživotnom razvoju, o njihovoj cjeloživotnoj edukaciji i smatramo da ćemo ih na taj način učiniti kvalitetnijim djelatnicima …/Upadica: Hvala./… u sustavu kojem oni pripadaju.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Peović, izvolite.

Peović, Katarina (RF)
Dobar dan ministre.
Naravno da je struka protiv ovog zakona, ali mislim i čini mi se da ste naučili lekciju pa novi Zakon o radu donosite u tajnosti već 2 godine, a ukoliko taj zakon bude donesen u ovom obliku u kojem je procurio nacrt tog zakona vani bit će degradirana mnoga radnička prava, između ostalog će omogućiti i da poslodavac dodatno izrabljuje radnike, a radnici, najviše radnice istovremeno preuzimaju ovu brigu za starije i nemoćne koje ste ovdje uskratili svima koji su to trebali. To će biti omogućeno brutalnom fleksibilizacijom radnog vremena. Ministre zašto donosite taj zakon u tajnosti, bojite li se reakcije javnosti kao što ste dobili ovdje reakciju na ovaj zakon? A da se bojite javnosti svjedoči i činjenica da nitko iz vašeg ministarstva nije našao za shodnim sudjelovati na večerašnjoj tribini inicijative za radnički zakon o radu gdje ste nam odgovorili da …/Upadica: Hvala vam./… s obzirom na brojne unaprijed dogovorene obveze …/Upadica: Hvala./… niste u mogućnosti prisustvovati.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala lijepa.
Izvolite odgovor.

Aladrović, Josip (HDZ)
S obzirom da nije tema, ne znam da li je normalo da se odgovara, ali ja ću vam odgovoriti svejedno. Dakle, što se tiče tajnosti ja sam siguran da od svih građana RH isključivo vi vidite tu tajnost jer mi o ovom razgovaramo sa socijalnim partnerima, dakle predstavnicima radnika i Hrvatskom udrugom poslodavaca, dakle predstavnicima poslodavaca gotovo 2 godine. Najprije u neformalnim konzultacijama o kojima smo obavještavali javnost kroz različite izjave, a sada u radnoj skupinu kroz koju svi predstavnici kojih se tiče ovaj zakon imaju što za reći. Tako da ovaj dio tajnosti je zapravo jedna vaša ja bih rekao imaginacija.
A što se tiče kvalitete samog zakonskog rješenja ja sam siguran da će se ona postići upravo konsenzusom svih ovih strana. Dakle, vlada, poslodavci i predstavnici radnika. Ja zaista ne vidim tko to drugi u ovom trenutku, u trenutku formiranja radne skupine treba biti uključen. Kada dođe na raspravu u Hrvatskom saboru siguran sam da će sve parlamentarne stranke o tome vrlo jasno …/Upadica: Hvala vam./… i izraziti svoje stavove.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Maksimčuk izvolite.

Maksimčuk, Ljubica (HDZ)
Hvala lijepo predsjedniče Hrvatskoga sabora.
Uvaženi ministre pozdravljam reformu ovog seta zakona iz socijalne skrbi kojeg godinama svi prizivamo i priželjkujemo. Cilj reformi je naravno poboljšanje. Poboljšanje za korisnike ali i poboljšanje za djelatnike u socijalnoj skrbi. Ja ću se osvrnuti kao i većina mojih prethodnika na Zakon o udomiteljstvu. Iz novog prijedloga zakona vidimo da se za 60% povećavaju naknade za udomitelje, povećavaju se i opskrbnine za korisnike. Tu je cijeli niz poboljšanja i relaksirajućih mjera. Sigurna sam da će učinak ovog zakona biti veći broj udomitelja što naravno i je cilj ovoga zakona. Ja ću navesti jedan svijetli primjer, a to je moja županija gdje imamo 20-tak udomiteljskih obitelji koji udomljavaju oko 50-tero djece i naravno imamo 60-tak udomiteljskih obitelji za odrasle. Godišnje do 2 udomiteljske obitelji na području županije nam se ovaj nađu, ali naravno to ne dolazi samo po sebi …/Upadica: Hvala vam./… to je predan rad svih djelatnika centra ali i ravnateljice.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala.
Izvolite odgovor.

Aladrović, Josip (HDZ)
Poštovana zastupnica zahvaljujem se na pitanju. Dakle, što se tiče vaše konkretno županije tu imam određene podatke s obzirom da je vrlo intenzivna suradnja između ministarstva, lokalnih pružatelja usluga i centra. Ona je svijetli primjer povećanja broja udomitelja na području RH, svijetli primjer kako interakcija između tijela centralne vlasti u ovom slučaju ministarstva i lokalnih centara odnosno lokalnih pružatelja usluga mogu biti kvalitetne i na koji način se može promicati udomiteljstvo. Dakle, uz ove sve zakonodavne pretpostavke koje smo iznijeli, uz sve zakonodavne akte koje smo ili podzakonske koje ćemo donijeti ili izglasati u samom saboru …

potrebna je i aktivacija i nas u ministarstvu i lokalnih dakle lokalne zajednice upravo kroz ne kombinaciju tih dakle zakonodavnih pretpostavki i onih operativnih pretpostavki koje planiramo. Ja sam siguran da će dovesti, da će ta kombinacija dovesti do povećanja broja udomitelja.Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Puljak izvolite.

Puljak, Marijana (Centar)
Zahvaljujem predsjedavajući.
Poštovani ministre jedna možda banalno pitanje koje su nam evo postavili i članovi akademske zajednice da se ne prepadnete, ne oni koji su sudjelovali do sada u ikakvoj vlasti ranije, a to je da ih zapravo zanima tko su bili članovi radne skupine koja je zapravo radila na izradi ovog zakona. Imali smo nacionalno vijeće koje savjetodavno tijelo je li, nekako međutim nigdje nismo uspjeli naći odluku ministarstva o radnoj skupini i ljudima koji su radili na nacrtu ovog zakona. Dakle, tko je pisao ovaj set zakona, jel?
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Aladrović, Josip (HDZ)
Poštovana zastupnice zahvaljujem se na pitanju. Dakle, što se tiče radne skupine moram priznati da nisam siguran da li proceduralno se javno objavljuje odluka ili ne. Ali nemamo problema ju ni objaviti ukoliko nas nešto ne sprječava u tome. Akademska zajednica, akademska zajednica, komore, udruge apsolutno svi koji se, koji su prisutni na ovom tržištu su bili dio radne skupine koja je radila na izradi zakona, ali sam već napomenuo dakle imamo čitav niz različitih još dodatnih tijela poput Nacionalnog vijeća za razvoj socijalnih politika, akata poput Akcijskog plana za unapređenje sustava socijalne skrbi i iz te je perspektive dakle to su ljudi koji su radili na ovom zakonskom rješenju odnosno na svim zakonskim rješenjima kroz dugi niz godina. Usudit ću se reći odluka se tu i tamo mijenjala ali u pravilu nikada nismo nikoga iz nje uklonili.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Zekanović izvolite.

Zekanović, Hrvoje (Nezavisni)
Poštovani ministre, evo ja bih vas pohvalio što ste odoljeli da u Zakon o udomiteljstvu stavite bez obzira na golemi pritisak ovih lijevo liberalnih udruga dio koji se odnosi na udomljavanje djece od onih koji su se registrirali kroz životno partnerstvo odnosno od strane homoseksualnih parova. Dakle, hvala vam na dosljednosti, hvala vam na tome što ste odoljeli njihovim napadima. Ali evo želim čuti vaš komentar na odluke sudova gdje se to ipak dozvolilo u jednom slučaju i možda vaš komentar na evo nekakve inicijative nekakvih također legitimnih skupina, udruga, koje evo ga čak žele ići tako daleko da ekipa konkretno u mom susjedstvu želi ako će moći homoseksualci usvajati odnosno udomljavati djecu da i ekipa koja se okuplja srijedom na briškuli također, a imaju dosta vremena udome dijete.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Aladrović, Josip (HDZ)
Poštovani zastupniče Zekanović zahvaljujem se na pitanju. Dakle, što se tiče samog zakona o udomiteljstvu one prve pretpostavke odnosno prve ciljeve zakona koje smo postavili mi smo ispunili u cijeloj njihovoj punini. Što se tiče samih odluka sudova po pojedinim ovim pitanjima ja zaista ne želim komentirati odluke sudova, nisam to činio ranije, nisam to, neću to činiti ni u buduće. A što se tiče samih svjetonazorskih stavova tu sam siguran da svatko ima neku svoju, neko svoje vlastito viđenje i iz perspektive našeg sustava i iz perspektive zakona kojeg sada uređujemo i iz perspektive nekih drugih akata, međutim mi ono što smo predstavili to branimo, ono čim smatramo da ćemo unaprijediti sustav to smo predstavili u zakonima i toga ćemo se držati i dalje.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Vučemilović izvolite.

Vučemilović, Vesna (Hrvatski suverenisti)
Hvala lijepa predsjedavajući.
Poštovani ministre u paketu ovih zakona 5 zakona se odnosi na strukovna udruženja odnosno komore djelatnika i u tim zakonima stoji da su komore i dalje neovisne. A sad vi meni objasnite kako su oni i dalje neovisni ako od ministarstva moraju tražiti suglasnost za financijski plan, pa za godišnji plan i ako to ne dobiju na vrijeme ne mogu ići na skupštinu i samo ću vas podsjetiti da je Komora socijalnih radnika čekala godinu i pol suglasnost na statut. Kako možete raditi ako čekate 18 mjeseci da vam samo ministarstvo odobri statut? Kako će strukovna udruženja, kako će komore funkcionirati i zašto su te komore tih 5 komora u takvom položaju u odnosu na sva strukovna udruženja koja imamo u RH?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Aladrović, Josip (HDZ)
Zahvaljujem se na pitanju. Dakle, što se tiče neovisnosti rada komora uopće ona nije dovedena u pitanje, dakle ona kao takva postoji. Komore mogu odrađivati svoj posao kako su odrađivale do sada uz naravno određene, uz određene suglasnosti koje će dobivati od ministarstva vezano prije svega na financije i vezano na one javne ovlasti koje su komorama spuštene. Kada govorimo o provođenju javnih ovlasti ja ne znam na koji način drugi način možemo tražiti od nekoga provođenje javnih ovlasti kojima su dodijeljene ukoliko oni to odbijaju. Ova ista komora koju ste spomenuli u 4 godine nije provela niti jedan stručni nadzor, a to im je bila javna ovlast koju su trebali provoditi. Da su ih provodili možda bi neke stvari u sustavu izgledale drugačije.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Kujundžić izvolite.

Kujundžić, Ante (MOST)
Hvala predsjedavajući.
Poštovani ministre jasna mi je vaša želja i intencija da se stanje napravi bolje. Međutim prihodovna granica za rizik od siromaštva definirana je čini mi se negdje na 2.900 kuna po članu domaćinstva na mjesečnoj bazi. 5% zaposlenih u Hrvatskoj na puno radno vrijeme nisu na granici siromaštva sukladno ovom uzusu nego su već u siromaštvu dubokom, dubokom. Kojom logikom vi tumačite da će iznos u cca u prosjeku 200 kuna podizanja dakle svega ovoga o čemu jutros pričamo i cijeli dan ćemo pričati dovesti do smanjenja rizika od siromaštva dakle nezaposlenih i radno sposobnih ljudi i s druge strane osoba sa invaliditetom koji nisu kao ni ono prethodno navedeni dakle na granici nego već sada žive na način da jedva krpaju kraj s krajem.
Hvala vam.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Aladrović, Josip (HDZ)
Poštovani zastupniče hvala na pitanju. Dakle, to je izazov s kojim se susreće cijeli sustav socijalne sigurnosti, dakle govorim i o onima koji imaju niska primanja, a zaposleni su, govorim o onima koji imaju niske mirovine odnosno neadekvatne mirovine i govorimo naravno i one koje se nalaze u sustavu same socijalne skrbi. Svima je jasno da financijski i fiskalni efekti ne mogu preko noći postati značajnije veći u samom sustavu.
Mi smo na ovaj način milijardu i 200, gotovo milijardu i 200 milijuna kuna investirali u sustav u ovom trenutku smatramo da je to sukladno našim mogućnostima kao RH, ali generalno i gospodarski rast i povećanje minimalne plaće i povećanje adekvatnosti mirovina na kojim radimo i povećanje adekvatnosti socijalnih naknada koje su ovdje predstavljene dovode do smanjenja siromaštva i smanjenja rizika od siromaštva. Ti koraci su dugi i trajat će neko vrijeme, međutim svaki od ovih koraka će imati određeni pozitivan efekt.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Pavliček, izvolite.

Pavliček, Marijan (Hrvatski suverenisti)
Poštovani ministre, poštovani predsjedavajući.
Evo mnogi stručnjaci smatraju da se ovdje ne radi o nekoj reformi socijalnog sustava nego prvenstveno o reorganizaciji odnosno centralizaciji istog, pa me zanima kako mislite sinkronizirati ovako centralizirani sustav sa jedinicama lokalne samouprave koje su specifične i svaka ima neke dodatne socijalne mjere ovisno o kojoj se jedinici radi? Kako će surađivati te jedinice sa samim centrima? Hoće li tu doći do manjka komunikacije ili će ona biti kvalitetnija?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Aladrović, Josip (HDZ)
Zahvaljujem se.
Teritorijalna dostupnost svake pojedine područne jedinice samog zavoda će biti na razini one teritorijalne dostupnosti koje imamo kod centara, dakle ti budući područni uredi ili područne službe zavoda neće biti odmaknutije od zajednice u odnosu na sadašnje centre dakle u samom teritorijalnom pristupu.
Ono što je činjenica da će se sam način funkcioniranja i samo usklađivanje postupanja dogoditi i to sigurni da će imat jedan pozitivan efekt. Samo prioritiziranje pojedinih usluga na razini pojedine lokalne jedinice će i dalje postojati kroz zavod i sigurni smo da tu neće biti nikakvih problema iz konteksta potreba pojedine lokalne zajednice.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Hrelja, izvolite.

Hrelja, Silvano (HSU)
Poštovani g. ministre.
Vi znat da sam ja u više navrata govorio u funkciji zaštite obiteljskih domova i to onih koji dobro rade i uvijek se zalagao za odvajanje žita od kukolja. Drago mi je da ste našli svojevrsni kompromis sa udrugama obiteljskih domova, međutim to nije baš iz prve vidljivo u zakonu jer njihova obveza transformacije i dalje postoji. Jedina promjena je da postoje domovi sa do 20 i više od 20 osoba za smještaj 20 i više od 20 osoba.
Dakle, da li sam ja dobro shvatio da ćemo imati udomiteljstvo, male domove, malo veće domove jer ako se neće zvati obiteljski, pa ćemo imati ustanove, pa ćemo imati privatne domove, pa ćemo imati decentralizirane domove i državne domove? Jel to stoji i gdje će to biti sve razjašnjeno.
Hvala lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Aladrović, Josip (HDZ)
Poštovani zastupniče, zahvaljujem se na pitanju.
Da, postojat će cijela lepeza pružatelja usluga koje su potrebne starijim osobama, to je ideja ovaj dio oko samih obiteljskih domova, a još ću jednom naglasiti smo uskladili i dogovorili sa svim onim akterima koji pružaju tu vrstu usluga, dakle tu pokazujemo da želimo dijalog, da želimo vrlo otvoreno razgovarat sa svima onima koji se bave tim poslom, ali s druge strane želimo isto tako i urediti sustav kroz podzakonske akte i ostale akte koji će se donositi na razini Vlade RH ćemo definirati uvjete pružanja pojedine usluge.
Ali ono što je interes i što je cilj pružanja takvih usluga je da korisnici budu s jedne strane zadovoljni, a da mi imamo široku paletu usluga koje se mogu pružiti korisnicima. Samo na taj način će dugoročno sustav skrbi za starije osobe biti kvalitetan.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Idemo dalje, sada je kolegica Nađ, izvolite.

Nađ, Vesna (Nezavisni)
Zahvaljujem.
Poštovani ministre.
Govorili ste o regionalnoj neravnomjernoj pristupačnosti socijalnih usluga o čemu svakodnevno gledamo i u emisijama o životu samaca uglavnom osoba treće životne dobi koji žive bez dostatnih prihoda i bez mogućnosti da se sami brinu o sebi, pogotovo je to sad problem u područjima pogođenih potresom u Sisačko-moslavačkoj županiji.
Sada me zanima koje su to konkretne nove, bolje socijalne usluge koje će olakšati život socijalno ugroženih osoba na potresom pogođenim područjima da se ne bi morali opet samo oslanjati na pomoć udruge „Ljudi za ljude“ i Branke Bakšić i Maje Sever, recite mi konkretno koje su to usluge?
Hvala lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Aladrović, Josip (HDZ)
Zahvaljujem se.
Poštovana zastupnice, hvala na pitanju. Dakle što se tiče samih socijalnih usluga, mi smo definirali nacionalni plan sa strateške razine, dakle strateški plan nacionalni za razvoj socijalnih usluga. On uključuje čitav niz usluga za sve korisnike u RH i ono što želimo postići kroz taj nacionalni plan i kroz Europski socijalni fond plus kao izvor sredstava i državni proračun kao i … je povećati količinu na svim mjestima, na svim lokacijama gdje one su zastupljene.
Dakle, ono što je ideja generalna i što smo sigurni da u dugom roku i hoćemo postići je da ona potreba koja postoji u velikoj sredini koja možda u ovom trenutku ima veću dostupnost socijalnih usluga se može ispuniti i u manjoj sredini koja ima manju.
Kada govorimo o potresom pogođenim područjima tu definitivno pomoć u kući je nešto što je u ovom trenutku bilo najznačajnije, to ćemo nastaviti i kroz program „Zaželi“, ali isto tako i kroz suradnju sa lokalnim udrugama koje se bave tom pomoći. Potpredsjednik Vlade Milošević …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… je izrazito aktivan po tom pitanju, siguran sam da će sve bit …
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegica Antolić Vupora, izvolite.

Antolić Vupora, Barbara (SDP)
Poštovani g. ministre, predsjedniče sabora.
Pitanje se odnosi na smještajne mogućnosti za spekta korisnika, dakle korisnik je taj koji uslugu plaća uz pomoć države ili sam. Kako ćete konačno napraviti sustav u kojem će korisnik biti pravedno usmjeren i pravedno platiti onoliko koliko mu se pruža i s druge strane, kako ćete zaštititi, dakle to je pitanje za one osobe umirovljenike i osobe starije životne dobi koji svoje usluge trebaju u novoosnovanim, novooformljenim oblicima obiteljskih domova i ustanova socijalne skrbi kako ne bi bilo toliko velike nepravde, da netko sada u ustanovama drugih osnivača plaća istu uslugu 2000 kuna, a negdje drugdje 5 ili 7, a da je ta usluga još uvijek premala? I kako ćete s druge strane, zaštititi djelatnike socijalne .../Upadica: Hvala vam./... skrbi koji na sudovima bez zaštite .../Upadica: Hvala./... svjedoče u kaznenim odnosno .../Upadica: Hvala lijepa./... prekršajnim postupcima?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Aladrović, Josip (HDZ)
Poštovana zastupnice, zahvaljujem se na pitanju. Dakle što se tiče same cijene usluge, kategorizacije i svega onoga što ovisi o, dakle što definira kvalitetu i cijenu usluge, to smo pokrenuli projekt, odnosno već ranije je pokrenut, prije nekoliko godina, projekt koji bi trebao zaživjeti do, sredinom ove godine, a implementiran će biti do kraja, odnosno početkom 2023. Radi se o metodologiji pružanja socijalnih usluga koja će definirati, odnosno metodologiju određivanja cijena koja će definirati na koji način će se određivati cijene, kolike će te cijene biti i koja kvaliteta smještaja će morati postojati za određene cijene.
Ako ste gledati PFU obrasce za zakone, vidi se velika razlika između 2023. i 2022. g., upravo jedan od razloga je u toj metodologiji usklađenja cijena jer smo sigurni da ćemo kako bismo uskladili kvalitetne cijene morati određene cijene i povećati, što znači dakle da će cijene možda biti .../Upadica: Hvala./... u nekom trenutku veće, međutim, kvaliteta i kategorizacija će morati biti .../Upadica: Hvala lijepa./... jednako tako veća.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Glasovac, izvolite.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala lijepa.
Poštovani ministre, svima je ovdje jasno da zapravo sustav socijalne skrbi služi tome da slabima, nemoćnima, nezaposlenima, nezbrinutima osigura pomoć u podmirenju osnovnih životnih troškova, mahom kad se radi o hrani, prehrani, odjeći i stanovanju.
E sad, odgovara li ovaj Zakon o socijalnoj skrbi potrebama naših sugrađana ako uzmemo u obzir da ih je 700 tisuća živi u siromaštvu, a 900 tisuća naših sugrađana na rubu siromaštva, a nešto više od 50 tisuća samo koristi zajamčenu minimalnu naknadu.
Vi ćete se sad pohvaliti da smo podigli osnovicu zajamčene minimalne naknade sa 800 na 1000 kuna. Da, ali ona nije mijenjana od 2014., a taj porast od 200 kuna je već pojela inflacija. Znači ove, ovi iznosi ne prate troškove života. S druge strane, smanjujete pomoć u troškovima stanovanja s 50 na 30%, a ne dirate isto tako, vaučere koje .../Upadica: Hvala vam. /... donose se, doduše uredbom Vlade za energetski siromašne .../Upadica: Hvala./... građane.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Aladrović, Josip (HDZ)
Poštovana zastupnice, zahvaljujem se na pitanju.
Već sam djelomično odgovorio na ovo pitanje no ponovit ću. Dakle, taj sustav socijalne sigurnosti je izrazito kompleksan. Mora biti usklađen i mora biti konstantno i kontinuirano u svim njegovim dijelovima, moraju se povećavati ili naknade ili plaće ili što god što diže dohodak stanovnika. Dakle mi smo svjesni da zajamčena minimalna naknada nije dugo vremena korigirana i svjesni smo da u proteklih nekoliko godina je i utjecaj troškova rasta cijena dakle imao utjecaj na realnu vrijednost te naknade.
Sada ju korigiramo za 200 kuna, no u svom predizbornom programu smo i vrlo jasno izrazili stav da smatramo da treba biti korigirana sa 800 na 1500 kuna i to je nešto što će se događati.
Što se tiče energetskog siromaštva, ako o tome pričamo, odnosno uredbi Vlade, ja sam poprilično siguran da ćemo vrlo brzo to doživjeti određene izmjene.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Posavec Krivec, izvolite.

Posavec Krivec, Ivana (Nezavisni)
Zahvaljujem poštovani predsjedniče HS-a, poštovani ministre.
Prošlo je sad već dosta vremena od kada ste ministar iz resora socijalne skrbi. Sigurna sam da ste upoznati sa svim problemima u tom vrlo složenom sustavu. Sigurna sam da iako to nekada i ne pokazujete kroz svoj pristup ste vrlo osjetljivi na sve osobe i na sve korisnike koji su u vašem sustavu, sada govorimo konkretno o vašoj odgovornosti. Zato vas, ministre, pitam, jeste li zaboravili na ljude iz spektra poremećaja autizma? Jeste li zaboravili na ljude koji nakon 21. g. su ostavljeni sami na brigu svojim roditeljima? Jeste li zaboravili na njihove glavarine koje su u sustavu izvan institucionalnog smještaja puno niže od onih u sustavu institucionalnog smještaja?
Ministre, pitam vas, jeste li spremni svojim potpisom i promjenom uredbe odnosno pravilnika izjednačiti i maknuti tu diskriminaciju za koju već godinu i pol primate upite od tih roditelja?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Aladrović, Josip (HDZ)
Poštovana zastupnice, dakle kada govorimo o zakonskim izmjenama, drago mi je da ste ih pohvalili i drago mi je da nemate konkretnije zamjerke na set predloženih zakona. Što se tiče ovog konkretnog primjera, dakle mi smo dokazali kao Vlada da smo spremni povećati razinu standarda svih građana RH, tako i građana koji se nose sa ovim teškim problemima i mislim da tu ne postoji čak, čak bih rekao niti u ovom predstavničkom Domu nekakvo različito mišljenje, dakle pokazali smo da smo uključili apsolutno sve, pokazali smo da sve one koji eventualno imaju svoje zamjerke smo spremni poslušati i ja sam siguran da ćemo riješiti ne sve probleme, ali većinu problema u samom sustavu.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Lukačić, izvolite.

Lukačić, Ljubica (HDZ)
Poštovani ministre, evo ja vam želim prenijeti zahvalu i pohvale kolega iz Europskog foruma za osobe s invaliditetom obzirom da su obaviješteni o cijeloj situaciji vezano za donošenje ovog paketa zakona. Pohvalili su i vas i premijera što ste imali naprosto, rekla bih, hrabrosti, još neki u Europi to nemaju jer još neki imaju cenzus, ukinuti cenzus na osobnu invalidninu za osobe s invaliditetom. Dakle, to je civilizacijski iskorak i oni zahvaljuju na tome što je Republika Hrvatska što se pridružila jednom većem broju zemalja u Europi koja više nema cenzusa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Aladrović, Josip (HDZ)
Poštovana zastupnice zahvaljujem se i na vašem osobnom angažmanu s obzirom da ste osoba sa invaliditetom i na vašoj želji za pomoći osobama sa invaliditetom.
Ono što je dužnost svih nas pa tako i ministarstva i cijele Vlade RH je da sve ranjive skupine na neki način uključimo u društvo. Sigurni smo da povećanje tih naknada, povećanje osobne invalidnine posredno dovodi do kvalitetnijeg uključivanja u društvo. Između ostalog i nacionalni plan koji smo donijeli ranije na Vladi za izjednačavanje mogućnosti za osobe sa invaliditetom ide u tom smjeru i siguran sam da je ovo jedan od dodatnih koraka, odnosno drugi korak jer ranije smo već donijeli određene korake u povećanju osobnih invalidnina, dodatan korak u poboljšanju materijalnih prava osoba sa invaliditetom.
Međutim, to ne znači da u budućnosti nećemo moći učiniti više. Također samo pitanje cenzusa je bilo jako dugo predmet spora i rasprave, sada smo ga konačno uklonili s dnevnog reda.
Hvala vam.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Bakić, izvolite.

Bakić, Damir (Možemo!)
Hvala vam predsjedniče, poštovani ministre, poštovane kolegice i kolege dobar dan.
Imam pitanje, imam konkretno pitanje vezano za ove tzv. komorske zakone. Kad na primjer govorimo o socijalno-pedagoškoj djelatnosti ili djelatnosti socijalnog rada ili edukacijsko rehabilitacijskoj djelatnosti koji je nužan kvalifikacijski uvjet da se stekne pravo na obavljanje tih djelatnosti. Je li to sedma ili osma obrazovna razina? Drugim riječima traže li ovi zakoni završen samo preddiplomski studij ili traže završen studij na diplomskoj razini?
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala.
Izvolite odgovor.

Aladrović, Josip (HDZ)
S obzirom da smo komorske zakone, dakle usklađivali i s obzirom da smo ih željeli kvalitetnije uskladiti po pitanju reguliranosti profesija što se tiče sedmog ili osmog stupnja završenosti i jedan i drugi mogu biti prihvatljivi.
Ono gdje postoji razlika u prihvatljivosti sedmog ili osmog stupnja je u tome koje poslove mogu kao takvi obavljati. Naravno sve ono što smo povezali je i u skladu sa hrvatskim kvalifikacijskim okvirom.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Kekin, izvolite.

Kekin, Ivana (NL)
Hvala predsjedniče.
Poštovani ministre vaše ministarstvo nadležno je i za korisnike koji boluju od demencije, Alzheimera ili bilo koje druge i koji često u srednje teškom, odnosno teškom stadiju bolesti radi težine simptoma zapravo imaju potrebu za smještajem na odjelu koji je zaključen i koji značajno ograničava slobodu kretanja.
U ovom trenutku to nije zakonski uređeno i u suprotnosti je sa člankom 5. Europske konvencije o ljudskim pravima i člankom 16. Ustava Republike Hrvatske jer se tu de facto radi o lišavanju slobode bez zakonske osnove. Naime, suglasnost skrbnika nije dovoljna ukoliko se sam korisnik protivi. Tako da trenutno zapravo imamo situaciju da u Hrvatskoj osoba može godinama živjeti u uvjetima ograničene slobode kretanja bez mogućnosti da napusti ustanovu i vrlo često zbog manjka osoblja, bez mogućnosti da uopće izađe van, a sve to bez zakonske osnove, pa me zanima s obzirom da ste ministar nadležnog ministarstva kada i kako to planirate riješiti?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala.
Izvolite odgovor.

Aladrović, Josip (HDZ)
Zahvaljujem se.
Moram priznati da za ove konkretne slučajeve nemam dovoljno saznanja, jer jednostavno sustav svojom kompleksnošću zahtijeva u ovom slučaju kod konkretnog odgovora na pitanje jedno dubinsko poznavanje posla, odnosno struke koje ste vi a ne osobno.
Demencija je uvijek u pravilu sve ono što smo imali do sada od slučajeva povezana i sa zdravstvenim sustavom i pretpostavljam da odgovor treba tražiti na razini, suradnji između nas i zdravstva. Međutim, skloni smo malo dublje ući u ovu tematiku i riješiti problem ukoliko on postoji.

Jandroković, Gordan (HDZ)
I zadnja replika kolegica Jeckov, izvolite.

Jeckov, Dragana (SDSS)
Zahvaljujem poštovani gospodine ministre.
Višegodišnje nastojanje da se udomiteljstvo kao institut osnaži ostalo je neuspješno. To nisam rekla ja. I sami ste u vašem izlaganju se složili sa tom činjenicom i egzaktnim brojkama.
Recite mi kako će ovaj zakonski prijedlog unaprijediti i osnažiti ovaj institut?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Aladrović, Josip (HDZ)
Poštovana zastupnice zahvaljujem se na pitanju.
Dakle, već sam nekoliko puta govorio na slično pitanja, ali ponovit ću još jednom. Dakle, mi smatramo da postoji nekoliko razloga zašto udomiteljstvo nije dodatno osnaženo u proteklom razdoblju, odnosno zašto je veći broj onih koji izlaze iz udomiteljstva od onog koji ulaze u udomiteljstvo.
Tu vidimo prije svega u povećanju, odnosno naknadama, visini naknada i opskrbnina koje podižemo između 20 i 42% opskrbnine i 15 do 60% naknade. Drugi dio onoga što je povezano sa tim su relativno striktni uvjeti za obavljanje samog udomiteljstva za koje smatramo s druge strane da nisu toliko nužni u ovom trenutku, ali i određena razina suradnje lokalnih jedinica, osnaživanje na terenu udomiteljstva kao i promotivne kampanje su nužne iz tehničke perspektive, dakle nakon donošenja zakona kako bi to zaista zaživjelo.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Ministre hvala vam. Možete se vratiti na svoje mjesto jer smo gotovi sa replikama.
Žele li izvjestitelji odbora uzeti riječ? Ne.
Onda otvaram raspravu.
Prvi na redu je Klub zastupnika Hrvatskih suverenista. Govorit će kolegica Vučemilović i kolega Pavliček.
Izvolite.

Vučemilović, Vesna (Hrvatski suverenisti)
Hvala lijepa predsjedavajući, poštovani ministre sa suradnicama, poštovane kolegice i kolege.
Pred nama je drugo čitanje iznimno važno od paketa zakona koji neki zovu socijalna reforma, a dio stručne javnosti kaže da se samo radi o reorganizaciji. U svakom slučaju ovaj paket zakona je proizveo veliki interes stručne javnosti. Ne mora nas to čuditi jer mi živimo u državi u kojoj preko 400.000 umirovljenika ima mirovinu manju od 2.500 kuna, ali tone znači da svi imaju 2.500 kuna znači tu su razredi do 500 kuna, do 1.000, 1.500 i mi se stvarno moramo zapitati kako ti ljudi žive. Mi živimo u državi u kojoj je 240.000 blokiranih koji imaju 25 milijardi kuna duga od toga gotovo 7 milijardi su kamate. Mi živimo u državi u kojoj 31% starijih od 65 godina su u riziku od siromaštva. Mi živimo u državi u kojoj 70% onih koji su u kategoriji siromašnih živi u 5 slavonskih županija i u Sisačko-moslavačkoj županiji. Stoga dijagnoza je dosta jasno postavljena. Ova reforma, reorganizacija kako neki kažu se radi i zbog ujednačavanja prakse centara socijalne skrbi. E sad, kad uzmemo u obzir sve ovo što sam ja do sada rekla i cilj ove reforme onda se pitamo hoće li se to postići ujednačavanjem? Ja se slažem s tim da moramo uvijek voditi računa da usluga bude primjerena, da imamo korisnika u fokusu. Ja se slažem s tim da treba biti ista razina usluge u cijeloj Hrvatskoj, ali jesu li to iste usluge u cijeloj Hrvatskoj? Jesu li iste usluge u Osječko-baranjskoj, u Sisačko-moslavačkoj ili možda Istarskoj županiji ili ovdje u Gradu Zagrebu? Nažalost siromašnih ima u svim dijelovima, ali u nekim dijelovima ih ipak ima više. I to su činjenice. To su brojke. To su brojke Eurostata, to su brojke HZMO-a, to su brojke relevantnih institucija i hoćemo li mi to ovom reformom postići ili nećemo? Ako pitamo sve one koje, koji trebaju pružiti te usluge oni kažu uglavnom da nećemo. Njihova strukovna udruženja smatraju da ovaj paket zakona neće tome doprinijeti. Nije sporno da će se naknade povećati. To je činjenica. Predviđeno je milijardu i 100 milijuna kuna u 2 godine i to je dobro, ali pitanje je koliko to povećanje koje se čekalo godinama može kompenzirati sva ova poskupljenja i inflaciju kojoj svjedočimo. Mišljenja sam da je to jako teško jer ako pogledate cijene energenata, ako pogledate cijene osnovnih prehrambenih namirnica onda neko povećanje od 200 kuna mjesečno nije dovoljno. Korisnika je puno i kad pomnožite tih 200 kuna sa tih 600.000 korisnika zatim naknade su uistinu mnogobrojne. To su veliki iznosi, ali ipak na kraju nisu dovoljni. Ostaje ono što nekako ostaje visiti u zraku, a to je što će se postići sada sa ovom centralizacijom. Je li to uistinu samo način da se prekopira, način kako je organiziran sustav mirovinskog osiguranja na sustav socijalne skrbi? Miješamo li mi tu na neki način kruške i jabuke? Nisu to dva ista sustava. I to treba jasno i otvoreno reći. Kako će to funkcionirati pitanje je. Jedan od argumenata je da se struka i stručni djelatnici rasterete administrativnih poslova. Tu nam se onda javljaju dva pitanja. Ako ćemo ih rasteretiti administrativnih poslova koji će se sada raditi na centralnoj razini zašto se bune. Da meni netko kaže da ću ja manje morati raditi pa ne bi meni to bio nekakav razlog za izraz, da izrazim neko negodovanje, barem ne bi trebalo biti. A ako je netko radio to, pa sad neće raditi hoće li biti otkaza na razini lokalne, lokalnih jedinica samouprave. I naravno ostaje otvoreno pitanje s obzirom na sve te razlike koje imamo i tu među županijama po razini razvitka, BDP-a, po glavi stanovnika itd., na koji način će sada ova nova organizacija odgovoriti na izazov suradnje sa lokalnom i regionalnom zajednicom jer ako imate umirovljenike koji imaju mirovinu manju od 2.500 kuna oni su u velikom riziku od siromaštva i moramo se zapitati kako oni žive. Onda imaju neku naknadu još od županije, pa neka naknada od općine ili od grada, znači nije to samo ovo što ulazi kroz paket ovih zakona. Pitanje je na koji način će se to sinkronizirati i na koji način će se taj dio rješavati.
Između ova dva čitanja nije došlo do velikih promjena, nešto uglavnom vezano za osobe sa invaliditetom i to pozdravljam, ali ostaje i dalje otvoreno nekoliko pitanja koja smo imali i u prvom čitanju. Jedno je vezano znači za Povjerenstvo za odlučivanje osnovanosti pritužbe, gdje bi trebalo biti 5 predstavnika građana koji će se birati putem javnog poziva. I pitanje na koji način tih pet osoba može odgovoriti na sve pritužbe koje se tijekom godine javljaju a one su izuzetno brojne.
Ostaje tu još jedan aspekt, a to je kako će to povjerenstvo i pitanje je jeste li uopće predvidjeli na koji način će sada to novo povjerenstvo surađivati recimo sa Uredom pučke pravobraniteljice ili sa uredima nekih drugih pravobranitelja koji također se bave tim pritužbama. Taj dio nekako je ostao visiti u zraku i mislim da to ako već niste predvidjeli zakonom definitivno treba urediti nekim podzakonskim aktima.
Što se tiče udomiteljstva pozdravljam te promjene, vidjeli smo u te tri godine da nemamo novih udomitelja. Kompletan taj sustav nam nekako odumire, sve su stariji, problemi su veliki.
Slušala sam pomno ministra u izlaganju. Čini mi se da je zaboravio kod udomitelja na jednu jako važnu stvar a koja se odnosi na stručnu pomoć udomiteljima. I ako s njima razgovarate onda oni će vam uvijek, čak neće staviti ni financijski aspekt udomiteljstva u prvi plan, u fokus, nego upravo stručnu pomoć koja je njima iznimno potrebna. I mislim da taj dio je nešto na što treba staviti naglasak i taj dio treba također nekako naglasiti.
Što se tiče komora već sam i u replici rekla ono što su i komore rekle ali i što je evidentno. Znači ako vi, rekao je ministar odnosi se samo na financijski aspekt. Nisu oni, oni i dalje ostaju neovisni, ali evo taj financijski aspekt će biti malo pomnije. Morat će se sve tražiti od ministarstva dozvolu, a što treba više da im ugasite njihovu samostalnost, njihovu neovisnost, ako oni za svaki financijski godišnji plan, za visinu članarine moraju po godinu i pol dana čekati ministarstvo da im da suglasnost onda ste vi njima vezali ruke i onda oni de facto više nisu neovisni.

Reiner, Željko (HDZ)
Sada će u ime kluba Hrvatskih suverenista nastaviti govoriti poštovani zastupnik Marijan Pavliček.
Izvolite.

Pavliček, Marijan (Hrvatski suverenisti)
Poštovani predsjedavajući, kolegice i kolege broj korisnika socijalne naknade u Hrvatskoj je sve manje. U zadnjih tri godine broj korisnika socijalne naknade je pao za 10 000. Ovo su novinski natpisi koji lijepo zvuče. Čovjek bi stvarno pomislio da smo mi uređena, visoko razvijena država gdje ljudi očigledno sve kvalitetnije žive, gdje je životni standard sve bolji.
No, kada malo dublje analizirate te iste novinske članke tada dolazite do zastrašujućih rezultata. Naime, broj korisnika socijalne naknade se smanjuje iz dva razloga. Radi se prvenstveno o starijim osobama koje su preminule i s druge strane radi se dijelom o radno aktivnom stanovništvu koje je u međuvremenu napustilo Hrvatsku i otišlo u zapadnoeuropske zemlje trbuhom za kruhom i osigurati si po mogućnosti život dostojan čovjeku u 21. stoljeću.
Jedan drugi podatak zornije pokazuje uistinu pravu sliku u hrvatskom društvu, a on kaže da je krajem 2021. godine bilo 239278 blokiranih sugrađana sa ukupnim dugom glavnice od 18,1 milijardu kuna što je za 3,3% više blokiranih nego prošle godine.
Ova brojka će se očigledno ove godine rapidno povećavati. Razlog tome su drastična poskupljenja energenata, struje, goriva, plina i drastična poskupljenja gotovo svih prehrambenih proizvoda u trgovinama. Pa evo donio sam ih nekoliko čisto radi usporedbe.
Jedna naranča prošle godine u ovo doba je koštala odnosno kilogram naranči 8 kuna, danas je negdje oko 10 do 12 kuna ovisno o trgovini. Kilogram banana prošle godine je koštao 8 kuna 7,99, danas košta 9,79. Kilogram krastavaca je prošle godine koštao negdje oko 13 kuna, danas čak 19 kuna. Svježa jaja domaća su prošle godine 10 komada koštale oko 9 i pol kuna, danas koštaju 13 i pol kuna.
Radi se o povećanjima od 20, 30, 50, negdje čak i preko 100% u svega godinu dana. Plaće naravno da to nisu pratile i standard naših sugrađana iz mjeseca u mjesec sve je slabiji. I ovdje se krije ona najveća zamka koju treba spomenuti jer se odnosi na najveći broj naših sugrađana. Gotovo milijun građana Republike Hrvatske živi na granici siromaštva, gotovo milijun građana.
To su ljudi koji sad ovog trenutka razmišljaju hoće li upaliti grijanje, hoće li naložiti drva ili će to napraviti sat vremena kasnije. To su ljudi koji razmišljaju hoće li u pet popodne paliti svjetla u kući ili će čekati 7 navečer. Ono što je još poraznije po svim statističkim podacima svako 4. dijete u RH živi na rubu siromaštva, svako 4. dijete, na djecu smo svi osjetljivi. To su djeca koja su danas otišla polu sita u školu i oni žive tu 50 metara oko nas, možda moji ili vaši susjedi i to je poraz svih nas. Svako 4. dijete, to dijete nema kod kuće mobitel, to dijete nema kod kuće laptop, to dijete nema mogućnost ići na trening sportski, nogometni, tekvando, karate jel roditelji nemaju 150 kuna da mu plate članarinu mjesečno i to je slika Hrvatske. Imamo dvije Hrvatske, Hrvatsku za odabrane i Hrvatsku za običan puk. I sve ove reforme odnosno ove reorganizacije su samo kap u moru. Bez istinske gospodarske reforme, povećanja standarda naših sugrađana, demografske reforme ne piše nam se dobro. Hvala vam lijepa.

Reiner, Željko (HDZ)
Slijedeći Klub zastupnika bit će onaj Mosta, a vrijeme će podijeliti poštovana zastupnica Selak Raspudić i poštovani zastupnik Kujundžić. Najprije poštovana zastupnica Marija Selak Raspudić, izvolite.

Selak Raspudić, Marija (Nezavisni)
Uvodno ću se vratiti na kompletan problem koji se tiče upravo korisnika ovog zakona i pitanje koje sam postavila resornom ministru koji nažalost trenutno nije ovdje. Naime, riječ je o jednoj konfuziji nadajmo se nenamjernoj greške koja se pojavila u ovom zakonu, a to je da se osobe koje imaju 4. stupanj oštećenja navode u čl. 58. st. 1. ovog zakona kao one koje imaju pravo na doplatak za pomoć i njegu, a ne samo kao u prethodnim člancima kao one koji imaju pravo na osobnu invalidninu. Osobna invalidnina da bude potpuno jasno je puno veći iznos 1.750 kuna i to te osobe svakako zaslužuju za razliku od ove naknade koja je ipak značajno manji iznos 600 kuna. E sad gdje imamo problem? Ja sam to pitanje postavila ministru, a nisam mu ga postavila slučajno, postavila sam ga ne samo zato što sam pažljivo pročitala ovaj konačni prijedlog zakona u kojem vidimo da taj stavak stoji nego zato što sam i pažljivo slušala ono što je on govorio, a on je u svom obraćanju javno se pohvalio da je proširen krug korisnika prava na doplatak za pomoć i njegu na osobe koje imaju utvrđen 4. stupanj oštećenja funkcionalnih sposobnosti. Dakle, to je jedna prema njemu, prema onome što je danas rekao u HS, od novina ovog zakonskog prijedloga koja pokazuje koliko je ovaj zakon socijalno osjetljiv i obuhvatan. Nakon što sam mu uputila repliku on meni daje sasvim drugačiji odgovor, daje mi odgovor da je uočio tu grešku i da će naravno kako drugačije ne valjda kroz oporbeni prijedlog nego kroz amandman HDZ-a ipak taj stavak ako sam dobro razumjela izmijeniti u konačnom izglasavanju zakona, a što je svakako na dobrobit naših građana i što toplo pozdravljam. Međutim, imamo ozbiljan sustavni problem. Ja ne znam s kojim ministrom ja komuniciram, onim koji je prije dvije minute govorio jedno i hvalio se upravo tom zakonskom izmjenom ili onime koji je na moju repliku nakon dvije minute odgovorio nešto sasvim drugo ili je rješenje te konfuzije možda vrlo jednostavno. Ministar niti piše ono što čita, niti razmišlja o onome što je pročitao, a koliko je onda takva osoba, a ovdje sam dala konkretan primjer, kompetentna razgovarati o ovako ozbiljnoj i sustavnoj reformi kao što je reforma sustava socijalne skrbi.
A sada ću preći na neke konkretne primjedbe koje se tiču ovih zakonskih izmjena i koje mislim da treba dalje razraditi možda u nekom budućem zakonskom paketu ako se ovdje očito neće uvažiti jer vidimo da od prvog čitanja mnogi od njih nisu uvažene. Nadam se i to ću odmah reći da te nove izmjene neće morati biti potaknute još jednim tragičnim slučajem nego će se raditi na tome kao što se trebalo raditi i ranije bez medijskog pritiska zbog društvenog zahtjeva demokratskih tekovina i potreba da razvijamo kvalitetan sustav socijalne skrbi. U tom smislu moram izraziti svoju zabrinutost da nažalost gledajući što se trenutno događa, kakva je situacija s energetikom i kakva je situacija s inflacijom, bojim se da govorimo o sustavu o kojem će biti ovisniji sve veći broj naših građana. U tom smislu pri kraju ovog obraćanja reći ću nešto i o drugim konkretnim mjerama koje bismo trebali uključiti baš zato da rasteretimo sustav socijalne skrbi jer trebamo biti konstruktivni, davati prijedloge i na tom tragu ja ću uvodno također i pozdraviti ministrovu namjeru da pokuša donekle urediti ovaj sustav iako moram naglasiti da nisam posve zadovoljna kao i značajan dio stručne javnosti s predloženim izmjenama. Prvo što u tom smislu želim istaknuti je da kada mi raspisujemo ovaj zakon kao što činimo u čl. 3. gdje navodimo da je socijalna skrb organizirana djelatnost od javnog interesa čiji je cilj pružanje pomoći socijalno ugroženim osobama u svrhu unaprjeđenja kvalitete života itd., mi bismo se prvo trebali uopće dogovoriti oko tih osnovnih kategorija. Mi bismo trebali znati što nama znači socijalno ugrožena osobe i što znači unaprijediti nečiju kvalitetu života da bismo mogli na temelju toga razvijati sustav socijalne skrbi jer to nisu tek floskule koje se nalaze u određenim zakonskim izmjenama nego to trebaju biti jasno definirani kriteriji koji će nam omogućiti raspisivanje kvalitetnog zakona. Sličnu primjedbu navela bih i za čl. 8. koji govori o načelu pravodobnosti gdje ističe da je socijalna skrb treba se ostvariti na način koji osigurava pravodobno uočavanje potreba korisnika.
U Hrvatskoj ovisno o godini između 700 tisuća i milijun ljudi živi negdje u riziku ili na granici siromaštva. Što znači ovo pravodobno? Očito iz prakse da se to ne događa pravodobno, da preventiva ili posljedično i sam sustav zbog nedostatka preventive zakazuju.
I što su onda opet te floskule unutar ovog zakona koje nismo pojasnili, a koje ne pronalaze opravdanost u praksi. Nadalje u članku 10. kada govorimo o osobama koje imaju pravo sudjelovati u procjeni stanja potreba i odlučivanje o korištenju usluga, a da su korisnici u sustavu socijalne skrbi.
Ovdje smo naveli primjerice čak i dijete koje ima pravo na prikladni način izrazit se o svojim interesima naveli smo i osobe lišene poslovne sposobnosti koje mogu sudjelovati i dati mišljenje. Međutim, postavlja se pitanje što je sa osobama sa težim duševnim smetnjama. Možda bismo mogli i trebali i njih ovdje jasno navesti, da ne bi bilo zabune u smislu toga da i one imaju pravo dati mišljenje u procjeni stanja potreba i odlučivanje o korištenju usluga kao što imaju i drugi korisnici sustava socijalne skrbi koji su izrijekom navedeni.
U članku 15. navodimo osnovne životne potrebe i donekle ih definiramo, a to su one potrebe koje treba osigurati unutar sustava. Međutim, mi bismo trebali imati širu i ozbiljnu javnu raspravu o tome što su uopće osnovne životne potrebe. Primjerice kada gledate njemački sustav onda u njemu možete uočiti da u te osnovne životne potrebe pripadaju primjerice i kultura i mogućnost sudjelovanja u široj zajednici u smislu korištenja njezinog sustava.
Dakle i mnogi drugi, a ne samo ovi osnovni elementi koji se nalaze u našem zakonu. Mi nismo nikada do kraja razmislili što bi za nas uopće bile te osnovne životne potrebe i treba li ih proširiti na način da korisnici sustava socijalne skrbi poglavito djece ne budu diskriminirani u odnosu na onu djecu koja nisu recimo u sustavu socijalne skrbi koji imaju recimo pravo na kulturu i neke ostale sadržaje koji omogućavaju njihov nesmetan i ravnopravan razvoj u zajednici.
Kada govorimo o socijalnoj isključenosti govorim o nemogućnosti pojedinca da sudjeluje u uobičajenim aktivnostima društva koje mu pripada zbog čimbenika koji su izvan njegove kontrole. Međutim, to je tako definirano u zakonu ali nigdje i ni iz čega nije jasno kako to omogućavamo ovim zakonom i ovim pravima.
Isto tako u članku 21. kada nabrajamo naknade u sustavu socijalne skrbi mi prvo trebamo odrediti kako ćemo to omogućiti ovim zakonom i pravima, a tek naknadno možemo raspisati naknade.
I ono ključno, resursi odnosno ljudi koji će uopće provoditi ove izmjene, govorim ovdje o osnivanju obiteljskog centra, a nemamo odgovor na pitanje znamo kolika je podkapacitiranost socijalnog sustava, imamo li dovoljno ljudi koji će kvalitetno moći obnašati te funkcije unutar ovih zakonskih izmjena jednom kada one stupe na snagu.
Navest ću nekoliko argumenata na koje je struka upozoravala i zbog čega nije zadovoljna sa ovim zakonskim izmjenama koje smatram opravdanima. Jedna je nedostupnost kao posljedica određenja i popisivanja socijalnih usluga u zakonu. Dakle, usluge su raspisane, proširen je taj broj usluga sa 10 na 15. Međutim, nedostaju neke ključne usluge kao što je asistencija za osobe sa invaliditetom i time se sužava mogućnost proširenja tih usluga ukoliko dođe potreba za novim uslugama, pa bi bolje bilo kao što se predlagalo da se ide prema klasteru usluga, nego da se one ovdje jasno ispisuju.
Isto tako možemo govoriti o financijskoj nedostupnosti socijalnih usluga i tome da bi bilo korisno unaprijed predvidjeti razinu participacije građana u plaćanju socijalnih usluga, neusklađenosti razina odgovornosti odnosa između Zavoda za socijalni rad, lokalne samouprave i resornog ministarstva. I onoga o čemu je mnogo bilo riječi decentralizacije, dakle osnaživanja i poboljšanja sustava decentralizacije a ne odgovora centralizacije kao onoga što bi trebalo zamijeniti trenutno nedovoljno funkcionalnu decentralizaciju.
U tom smislu zaključit ću ovaj dio rasprave s time da ovaj proces donošenja zakona nije bio inkluzivan i transparentan, da nismo imali širu raspravu o ciljevima reforme i tome kako su one usklađene sa kriterijima javnih potreba i da u konačnici zbog toga nećemo vjerojatno imati kvalitetne izmjene ovog sustava u praksi.
Ako sam ja gladan to je materijalan problem. Ako je drugi gladan rekao je veliki ruski filozof Nikolaj Berdjajev to je duhovni problem. I u tom smislu kada govorimo o korisnicima sustava socijalne skrbi mi svi imamo jedan zajednički duhovni problem na kojem bismo trebali puno ozbiljnije i u većem dijalogu nastaviti raditi.

Reiner, Željko (HDZ)
Sada će u ime Kluba zastupnika MOST-a nastaviti govoriti poštovani zastupnik Kujundžić.
Izvolite.

Kujundžić, Ante (MOST)
Hvala predsjedavajući.
Poštovani službenici ministarstva obzirom da tu ministra nema, poštovane kolegice i kolege meni je jasna intencija izmjena Zakona o udomiteljstvu. Dakle, hoćemo li uspjeti podignuti za 10% ili nešto više ili nešto manje to ćemo vidjeti, pokazat će nam naravno to vrijeme i ja to pozdravljam.
Međutim, ono o čemu ću progovoriti ovdje jest grijeh propusta koji se mogao napraviti, a nije. Napomenut ću da još 2002. godine je zapravo izrađena prva sustavna jedna studija o deinstitucionalizaciji koja je zapravo predviđala postupno zatvaranje većine domova u samoj našoj državi, ne samo onih za djecu, nego naravno kompletno prebacivanje s vremena na vrijeme u obiteljsko okruženje, odnosno biološku ili udomiteljsku obitelj kao i samostalno stanovanje osoba uz pružanje stručne podrške.
Tada je javnosti prezentiran jedan ambiciozni plan da bi ovo sve trebalo trajati od 10 do 18 godina. Mi se danas nalazimo u dvadesetoj godini i nalazimo se na početku, no vrijeme mi vratit ne možemo, pitanje je jesmo li išta iz ovog naučili.
Općepoznata je činjenica da već dvije godine su zapravo domovi za nezbrinutu djecu na koju ću se posebno koncentrirati su premašili kapacitete. Onaj ko god je bio u tim domovima, ko je te klince pogledao u oči trebao je shvatiti i osjetiti samo jedno, oni su fokus, on i nitko drugi. Niti biološka obitelj, niti posvojiteljska obitelj, a troje sam djece posvojio, niti udomiteljska obitelj, ma niti dom nego oni.
Jesu li oni uistinu srž ovih zakonskih izmjena? Ja kažem da nisu i to je ono što je po meni pogubno. Oni koji imaju pravo na obitelj, koji imaju pravo na odrastanje, koji imaju pravo na miran san i da ne budem dalje patetičan, mada mi je teško ne biti subjektivan jer ih gledam u oči svaki dan.
Što imamo u praksi? Odugovlačenje sudskih postupaka koji traju već godinama, imamo ogroman broj porasta napuštene djece, čak duplo veći u odnosu na 2015., dakle imamo ogromnu tendenciju rasta napuštene djece. Sustav miruje. Sudski postupci znate koliko najčešće u praksi traju? 13 godina. Tko će posvojiti ili udomiti dijete sa 13 godina? I istina je, odgovor je to nije predmet ovog zakona, ma nije, ali je pobogu mogao i biti Obiteljski zakon sastavni dio ovog paketa, a nije. Mogao je biti napravljen u suradnji sa Ministarstvom pravosuđa, no nije. Hoće li? Ja vjerujem u intencije ministra Aladrovića kojega ne smatram krivcem za ovaj sustav, krivi su svi oni koji 30 godina ovaj sustav vode, dio ih provodi u ovim saborskim klupama i danas i sad će uredno i zdušno hvaliti se s ovim. S čime? Sa postotkom podizanja naknada udomiteljima.
Pa kome je normalno da 830 kuna je bila naknada udomitelju za jedno udomljeno dijete i sad je 1.350. Ako mi uzmemo da prosječno udomitelj radi u dvije smjene u jednome danu, a često puta i tri, ali ajmo se zadržati na dvije smjene to je 480 sati mjesečno. Znate što se dogodilo? I da ne bi ja bio krivo razumijem, ja pozdravljam i zahvaljujem u ime udomitelja bezbroj njih koje sam upoznao, dogodilo se to da ste im satnicu podignuli sa pet kuna i 10 lipa na osam kuna i 47 lipa. To je ono što je se dogodilo i to je dobro, slažemo intencija je gore. Međutim ono što mene živcira ili usudio bih se reći izjeda je jedna samohvala, već 20 ili mjesec dana i ona će se nastaviti danas ovdje za ovom govornicom od raznoraznih likova. Likova namjerno kažem, ne ljudi sa imenom i prezimenom. Čovjek treba biti realan, ako sam kukav onda sam kukav, ali želim nešto mijenjati.
Sad puzam na koljenima, ali valjda će doći taj dan kad ćemo ustati i hodati, nego ćemo se hvalisati i već to radimo s nečim što je i danas u ovakvoj Hrvatskoj ispod prosjeka nečega što se dostojanstvo na kojeg imaju, prije svega djeca, a onda udomitelji i svi ostali.
Kvaliteta zakonskih rješenja u proteklih 30 godina možda se najbolje oslikava u onoj koja je donesena 1. siječnja 2019.g. koja je pompozno najavljena. Utrošen je ogroman novac u njenu kampanju u kontekstu razvoja specijaliziranih udomiteljstva gdje su jasno propisani kriteriji i uvjeti tko to može, što to može najavljeno je rješenje koje bi zapravo trebalo odmaknuti djecu i vratiti ih tamo gdje im je mjesto, a to je obitelj.
Što se dogodilo? Mi do danas, dakle skoro tri godine nemamo niti jednog specijaliziranog udomitelja. Što dalje radimo? Ovim zakonom idemo ok, omekšati uvjete smatrajući da će to biti ono rješenje koje bi trebalo dovesti do udomljavanja. Daj Bože dragi da to uistinu bude tako.
Danas o djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi u Hrvatskoj brine nešto više od 1300 udomiteljskih obitelji od kojih je 439 spada u kategoriju srodničkih, što znači da prestankom ili odrastanjem takvih klinaca ove srodničke obitelji ne planiraju se nastaviti baviti udomljavanjem.
Problem na kojeg smo naišli u samo tri godine je porast prosječne dobi samih udomitelja sa 55 na 60 godina što je problematično jer udomitelj sa navršenih 65 godina prestaje imati pravo na udomljavanje. Problem su očito godine, a nisu problem godine kod onih roditelja kojima sud ili koje sud ne lišava prava odgoja, a koji imaju, možda su mojih godina 38, možda imaju 25. Oni nisu problem, problem su nam ljudi sa iskustvom od 65 godina. Pa pobogu zar ne bi bilo logičnije da o tome tko može biti udomitelj, a tko ne može biti udomitelj ne prosuđuje povjerenstvo koje temeljem svoje stručne procjene može donijeti odluku je li netko sposoban pružiti djetetu vrijednosti, pružiti djetetu odgoj, pružiti djetetu obitelj, a ne broj godina.
Tijekom 2020.g. sustav socijalne skrbi izdao je znate li koliko? Ukupno 145 licenci za udomitelje, a istodobno iz sustava udomiteljstva otišlo je 543 obitelji. Kod nas trenutačno ima ogroman broj djece koja bi trebala biti izdvojena iz obitelji, no imamo jedan problem, nemamo gdje s njima, nemamo gdje s njima. Djeca tako ostaju živjeti u nezadovoljavajućim ili, ne znam uopće koju riječ u ovom škrtom hrvatskom rječniku upotrijebiti, ako pričamo o djetetu, u takvim obiteljima, a pretrpani domovi primaju samo hitne slučajeve.
U 2021. 4 439 djece bilo je bez odgovarajuće roditeljske skrbi, što je dvostruko više u odnosu na proteklih 5 godina. 2015. g. posvojeno je 126 djece. Znate li koliko je prošle godine posvojeno? 129. Dakle, praktički, mi se nismo maknuli sa mrtve točke, sa svim uvjetima. Pa nije nijedan bivši ministar bio, ne znam ni ja, netko tko ništa ne zna. Ili, ili stvarno možda ništa ne zna, možda nitko u cijelom ovom periodu nije pokušao shvatiti u čemu je problem? Vrijeme mi je izašlo, nastavit ću.
Hvala vam.

Reiner, Željko (HDZ)
Sada će u ime Kluba zastupnika nacionalnih manjina govoriti poštovani zastupnik Veljko Kajtazi, izvolite.

Kajtazi, Veljko (Nezavisni)
Zahvaljujem se poštovani potpredsjedniče HS-a, poštovane predstavnici Ministarstva, poštovane kolegice i kolege.
Prvo bih želio izraziti zadovoljstvo što je prošlo relativno malo vremena između prvog čitanja i konačnog prijedloga zakona. Iako se radi o vrlo kompleksnoj i osetljivoj temi, sustavu socijalne skrbi, novi zakon predugo smo čekali i uistinu nema potrebe dodatno odlagati njegovo donošenje.
Osvrnuo bih se i za početak na izmjene u konačnom prijedlogu u odnosu na prvotni prijedlog. Drago mi je što se promijenilo da prava imaju i osobe bez državljanstva koja imaju i samo privremeni boravak u RH. Usklađivanje je to sa Konvencijom o statusu osoba bez državljanstva. Dosad su korisnici mogli biti oni koji imaju samo stalni boravak i dugotrajno boravište u RH, no ljudi koji imaju privremeni boravak u pravilu su u iznimno teškim socijalnim ekonomskim uvjetima i pravedno je i pravično da su i oni dobili mogućnosti da budu korisnici. Ne radi se o velikom broju ljudi, odnosno velikom opterećenju za proračun, no činjenica je da je prijedlog uvažen, pokazuje da se vodilo računa o humanosti sustava, što mi je drago primijetiti.
Isto tako, pozitivnim smatram povećanje iznosa osobne invalidnine sa 300 na 350% osnovice. Dodatno, napušten je prihodni cenzus u potpunosti kao i imovinski cenzus za priznavanje prava na osobnu invalidninu. Sve to vidim kao velike i važne pomake u zaštiti najosetljivih skupina kao što su invalidi.
Proširen je i krug korisnika, prava na doplatak za pomoć i njegu, tako da će sad obuhvaćati i osobe koje imaju utvrđeni 4. stupanj oštećenje .../Govornik se ne razumije./... sposobnosti, čime će i te osobe steći mogućnost ostvarivanje prava iako nemaju uvjete za priznavanje prava na osobnu invalidninu. Tu su najvažniji izmjene ovog prijedloga u odnosu na tekst od prije nekoliko mjeseci, a sad bih se osvrnuo na neke odredbe zakona koje također, smatram bitnim, pogotovo za romsku nacionalnu manjinu u Hrvatskoj, koja sigurno spada među najugroženim po mnogim osnovama.
Moram naglasiti da sam dugi niz godina tražio izmjene ovog zakona, među ostalim i zbog nekih nelogičnosti koje su postoji u dosadašnjem zakonu, a često su se odnosile upravo na pripadnike romske nacionalne manjine. Recimo, ljudima se oduzimala naknada ako bi bili vlasnici bilo kakvog automobila, pa makar i onog najjeftinijeg ili ako bi samo bili zatečeni u vožnji makar i u posuđenog automobila. Čak i da ne ulazimo u apsurd takvog postupanja, vezano uz jednakopravnost svih građana, pa tako i po pitanju prava na vozačku dozvolu jer ovim propisom je ona poslala ustvari bezvrijedna jer je niste smjeli koristiti, a radi se o apsurdu i gledajući samo praktične situacije. Pošto se ne smije koristiti nikakvo vozilo da bi se prevezali od točke do točke, makar išli u ljekarnu ili u dućanu po namirnice. Ljudi ne preostaje nego koristiti javni prevoz.
E sad, itko tko je ikad bio u romskom naselju, zna da se ona nalaze poprilično udaljena od drugih naseljenih mjesta, a da javni prijevoz izuzevši školske autobuse uglavnom spada u sferi znanstvene fatastike. Korisnicima nije preostalo ništa drugo nego pješačiti ili koristiti bicikl pa ste oko romskih naselja mogli vidjeti osobe u proznim godina ili trudnice kako bicikliraju do grada ili trgovine.
Imamo nažalost i ostalih korisnika lošeg zdravstvenog stanja, a čak i da se savršeno zdravi, pješačiti i po 10 do 15 kilometara po pljusku ili na -10 odnosno na 40 nije baš nešto što bi poželjeli ikome i to samo zato da biste otišli kupiti lijekove ili kruh i mlijeko.
Da se razumijemo, takav propis šteti i drugim osim Romima jer puno je korisnika koji se nalaze u prometnoj izoliranim područjima Korduna, Banovine, Slavonije ili Like, gdje su oni dodatno još i mahom starije životne dobi, tako da jedino što preostaje takvim ljudima je osloniti se na milost susjeda ili nekog drugog tko će ih prevesti do najbližeg mjesta gdje postoji liječnik, dućan ili neka institucija koja im je jako potrebna.
Takva .../Govornik se ne čuje./... oduzimanje naknade, ako bi se imalo i najjeftinije vozilo, pravdala se time da štiti državni proračun od manipulacija. Volio bih znati na koji način se državni proračun štiti tako da netko mora pješačiti po lijeku i hranu, to mi je uvijek bila misterija. Moram reći i da je dio zaposlenika sustava socijalne skrbi vrlo efikasno u hvatanju Roma u korištenje nekog vozila i trenutnom oduzimanje socijalnih sredstava. Nažalost neke druge segmente svoga posla ne obavljaju sa istim učinkovitosti. Žalosti me što čujem da se i dalje to isto radi iako će novi zakon promijeniti, a to znaju i djelatnici centra socijalne skrbi. Unatoč tome što će novi zakon stupiti na snagu za koji tjedan i to promijeniti i dalje dobivam informacije da se ljudima oduzima naknada zbog korištenje vozilo. Sad će biti dopušteno imati vozilo koji je vrijedno 40 osnovica dok je osnovica postavljena na 500 kuna, dakle vozilo do ukupne vrijednosti od 20.000 kuna. Nadam se da u tom dijelu nećemo imati problema jer velikih, velika većina vozila u romskim naseljima, ali i kod drugih korisnika u pravilu ne prelazi taj iznos i značajno ne mijenja njihov socijalni položaj.
U svakom slučaju drago mi je da su se u obzir uzeli stvari životne situacije, te da se kod pitanja zakona u obzir uzeo i zdrav razum, te okolnosti koje postoje u stvarnom životu, a ne samo u birokratskim uredima. Kada smo kod toga koliko se sjećam svojevremeno je bilo otpora i prijedloga da ljudima koji rade radove za javno dobro ostane i iznos socijalne pomoći iako se time u stvari radilo suprotno od logike stvari, pa su mnogi umjesto rad birali nerad. Nije nužno zato što su lijeni već je, već, jel se u tom kontekstu nije isplatilo raditi. Mnogi su si time i sami sebi napravili veću štetu jer je upravo zaposlenost jedan od uvjeta lakše integracije. No osim što se time omogućilo da ljudi zarade iznos dovoljno za pristojan život ujedno se tako moglo i saznati tko je bio, a tko nije bio spreman raditi kako bi i pored socijalne pomoći zarađuje još dvije do tri tisuće kuna, tako se najlakše uvid tko ne želi raditi već radije samo primati socijalnu pomoć.
Još jedna stvar o kojoj se dosta govorilo bilo je uvođenje vaučera za hranu umjesto značajne minimalne naknade. Ovaj prijedlog kaže da se zajamčena minimalna naknada može isplatiti u cijelosti ili djelomično u naravi ako se na temelju utvrđenih okolnosti ocijeni ili se može osnovno pretpostaviti da korisnik zajamčenu minimalnu naknadu ne koristi ili neće koristiti u svrhu podmirenja osnovnih životnih potreba. Isto tako navodi se da je svatko dužan prijaviti zavodu sumnju da korisnik zajamčene minimalne naknade ne koristi u svrhu podmirenja osnovnih životnih potreba. Ostaje vidjeti kako će se to provoditi u praksi odnosno da se ne bi desilo da djelatnici centara za socijalnu skrb arbitrirano smiju odlučivati o isplati u naravi bez jasno utvrđenih kriterija, pogotovo moramo izbjeći da se dešava situacija da se nekome oduzima novčana naknada na osnovu nečije dojave da je netko vidio nekoga kako kupuje nešto što nije smio, da se tako ne izrazim, za sve moraju postojati jasno utvrđeni i svim dostupnim kriterijima. Zbog zloupotrebe alkohola i droga koje jesu ozbiljan problem smo oduvijek imali ovu mogućnost u zakonu i protiv dosljedne i pravične primjene toga nemam apsolutno nikakvih problema. Za one za koje se jasno utvrdi da pomoć u novcu zloupotrebljavaju na uštrb obitelji i djece široke ne selektivne primjene ove mogućnosti sigurno neće bit iako su mnogi posebni u kampanji najavljivali za takav prijedlog.
Drago mi je da smo se s jedne strane odbacili šovinistički i radikalne pristupe, a ipak centrima dali ovlasti da zaštite svaku obitelj. U posljednjih par godina smo svakako pokazali da smo socijalno osjetljivi, te smo na međuresornoj razini putem Povjerenstva za praćenje Nacionalnog plana za uključivanje Roma zahvaljujući podršci vlade i operativnim programima za nacionalne manjine pokrenuli i niz drugih projekata sa ciljem unaprjeđenja životnih uvjeta romske nacionalne manjine. Kada se problemi pojave u centrima ili još gore u MUP-u tada je često prekasno i spomenute institucije ne mogu reagirati sveobuhvatno, efektivno i samostalno bez koordinacije cijelog sustava. Ipak kako bi podržali centre ove godine smo izdvojili 500.000 kuna za uvećavanje jednokratne naknade jer je situacija na terenu takva da za to postoji potreba, ali to je svakako gašenje požara i nešto što samo po sebi neće rješavati nagomilane socijalne probleme. Upravo zato mi je drago da u posljednjih nekoliko godina u rješavanju pitanja romske nacionalne manjine su uveli u gotovo sva ministarstva jer su problemi romske nacionalne manjine istovjetni problemima svih građana, ali ipak zahtijevaju intenzivniji napor kako to i stoji u strateškom okviru i na nacionalnom i na eu razini. Cilj nam je na kraju cijelog procesa…/Govornik se ne razumije/…način unaprijediti životne uvjete, poboljšati prilike, a posebno mladim Romkinjama i Romima otvoriti vrata u svijet obrazovanja i rada za što imamo i jasne pokazatelje da su učinjeni značajni iskoraci i da to polako i ostvarujemo. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Slijedeći Klub zastupnika bit će onaj Centra i GLAS-a, a vrijeme će podijeliti poštovane zastupnice Anka Mrak Taritaš i poštovana zastupnica Puljak, a pardon, poštovana zastupnica Puljak prvo, izvolite.

Puljak, Marijana (Centar)
Zahvaljujem predsjedavajući.
Evo kolegica je još na sastanku, pa će ona iza mene slijedit.
Dakle evo tema nam je danas izmjena grupe 7 zakona koje ministarstvo vrlo samouvjereno naziva reformom sustava socijalne skrbi. Dakle, nema sumnje nikakve je li da sustav već dugo vremena vapi za reformom. Socijalni radnici, dakle svi uključeni u taj sustav već dugo traže rješavanje i podkapacitiranosti pojedinih kolega, prekomjernih davanja ovlasti, zatrpavanja administracijom i niz drugih problema u sustavu koje postoje godinama. Pogotovo što su nas o potrebi za reformom osvijestile i tragedije koje su se dogodile u posljednje vrijeme, napadi na socijalne radnike, požari koji su se dogodili u domovima za starije i ukazali na potpuno neadekvatan sustav nadzora rada domova za starije. Reforma u ladicama resornog ministarstva nalazi se još od 2003. godine evo čuli smo ovdje, danas je 2022. pomislio bi čovjek da se dugo i temeljito radilo na pripremi izmjena ovih 7 zakona, da će svi biti zadovoljni, da su uključeni u izradu i ovu nazovi reformu međutim imamo ovdje cijelu pobunu i uzbunu cijele stručne zajednice, a najviše od svega socijalnih radnika koji su u, koji su zapravo koji u takvom sustavu trebaju raditi.
Ono što nije ovdje sad pred nama i nije uključeno u ovaj set zakona, a voljela bih spomenuti jer su nam i na to ukazali da je zapravo problem, a to je Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključivosti. Dakle, upozoreni smo da je jako loš, napisan na brzinu i samo da bi se ispunio zahtjev i uvjet da taj plan imamo kako bi dobili sredstva iz EU. Prvi problem da se vratimo na ovaj set zakona, prvi problem kod njih je ono što sam postavila i u replici pitanje ministru, dakle zapravo se ne zna tko je bio zaista evo član radne skupine koja je radila, koje su izrađivale ove zakone. Kako se čini tih radnih skupina je je li u ovom proteklom razdoblju od 2003. godine do danas bilo nekoliko, a evo čini se da je ministarstvo na kraju odlučilo taj zakon napisati i izaći sa svojom verzijom zakona usprkos više od 2000 primjedbi u javnoj raspravi, usprkos i drugih udruga raznih strukovnih udruga i akademske zajednice koja je imala primjedbe je li na cijeli ovaj nacrt. U analizi ovih zakona konzultirali smo se moram reći je li sa djelatnicima u sustavu, s korisnicima i sa stručnjacima iz akademske zajednice sa studija socijalnog rada. Svi oni kažu dakle da ima naravno dobrih stvari, nekih dobrih stvari koje se uređuju ovim zakonima pa tako recimo centralizacija možda može dovesti do ujednačavanja prakse, do smanjivanja nekih problema sa nekakvim lokalnim šerifima koji se nekad pojave na čelu i u upravnih odborima lokalnih centara npr. evo beskućnici koji su u prihvatima konačno će imati pravo na smanjeno, doduše smanjeno ili zajamčeno minimalnu naknadu, nekih 500-tinjak kuna koje će im evo omogućiti da barem plate nekakve putne troškove. Dakle, to je jedna dobra stvar. Međutim, globalno evo svi se slažu usprkos tim dobrim nekim stvarima koje se uvode da ovo na kraju ipak nije reforma kakvu su svi očekivali i priželjkivali. Jedan profesor nam je rekao evo i citirat ću ga, ja osobno mislim da su ovi zakoni zadnji čavli u lijes socijalnog rada u Hrvatskoj. Pa evo počet ću sa nizom evo primjedbi koje smo dobili na ovaj set zakona odnosno reformu kako je ministarstvo voli nazivati. Za početak pa iznijet ću ovdje jedan sjajan primjer čak i korupcije koja seže evo ne samo na institucionalnu razinu nego ovim putem i na zakonodavnu razinu. O čemu to, o čemu se radi? Dakle, u zakon je na temelju akcijskog plana ministarstva uvrštena i jedna posebna usluga koja se zove socijalno mentorstvo, koja zapravo zvuči jako pametno i korisno, međutim čini se da je njena najvažnija uloga da ekipa oko te usluge zapravo zaradi još veći novac a evo kako. Dakle, prvo se prevela, uredila knjiga o tzv. coaching-u i prevela sa engleskog jezika, a to je inače jedan od projekata EU, dakle samim time što je to projekt ne znači da je to prihvaćena tehnika i metoda. Onda se ta knjiga objavila je li preko izdavaštva pravnog fakulteta, onda se utjecalo na to da se to uvede kao nova socijalna usluga u zakon, ovdje se to zove dakle mentorstvo u socijalnom radu i u zakonu je navedeno kako će se socijalni radnici morati obrazovati za tu novu uslugu, a obrazovanje će sigurno provesti evo određene specijalne udruge. Dakle, istina kao što sam rekla to je jedan od projekata EU međutim socijalno mentorstvo nije kao nova usluga uopće prodiskutirano kod nas. Dakle, u socijalnom radu neki kažu čak da to i nema nekog smisla, međutim evo jedan vid kako i kroz zakon zapravo se može pogodovati na neki način i možemo imati natruhe korupcije.
Da se sada zadržim na Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada. Izmjene i dopune ovog zakona praktično se isključivo odnose na komoru, ako se prihvate te izmjene postojanje komore postaje u potpunosti besmisleno i nepotrebno i njeno daljnje održavanje će biti samo uzaludno trošenje novaca poreznih obveznika. Naime, u potpunosti prestaje funkcionalna samostalnost komore što je njena osnovna ideja i kod nas i u svijetu. Neke države koje nisu htjele da takvu funkciju osamostale nisu ni organizirale komore u ovom smislu nego su te komore više-manje sindikalni oblici rada. U principu nama komora čini nam se da zapravo i nije potrebna imamo ionako pretjerano napumpamo ministarstvo koje pokazuje svoju nesposobnost u mnogim do sada obznanjenim slučajevima. Međutim, ako se evo konačno država i odluči na to da ima komoru onda ona ne može biti samo neki privid stručne djelatnosti, obavljati samo nekakve institucionalne ceremonije nego mora biti stvarno samostalna u svojim djelatnostima i mogućnostima donošenja odluka. Ovaj zakon joj to u potpunosti onemogućuje i čini ju još jednom nepotrebnom, impotentnom državnom institucijom koja će na kraju služiti samo za uhljebljivanje više ili manje nesposobnih službenika.
U svakom slučaju kod ovih komora ono za što se zalažemo uvijek kada se o komorama priča to je da je potrebno uvesti dobrovoljno članstvo u komorama time će se na kraju pokazati imaju li komore smisla i služe li ili koriste li ikome?
Ako se sada vratimo na Zakon akademske zajednice puno je primjedbi na terminologiju kojom se definira socijalni rad i skrb. Tako na primjer u članku 3. kojim se definira djelatnost propuštena je osnova profesije socijalnog rada, a to su ljudska prava. Taj članak nije u skladu sa definicijom socijalnog rada kako je utvrđuju međunarodni dokumenti profesionalnog, socijalnog rada.
Ovo je vrlo konzervativna definicija koja je čak i diskriminirajuća za ljude u stanju socijalne potrebe. Socijalni rad je univerzalna struka i mora pružati podršku svim ljudima u nevolji ne samo onima koji zakonito borave u RH. Što je sa pomoći onima koji u navodnike koji nezakonito borave u Hrvatskoj? Jesu li on prepušteni policiji isključivo?
Takav pristup smo evo imali smo prilike vidjeti i s brojnim tzv. push backovima, socijalnim radom kako ga zamišlja vodstvo policije. Ovaj članak je vrlo opasna intervencija u struku socijalnog rada. Njime naime policijski organi određuju što je socijalni rad i kada ga treba upotrijebiti.
Ovdje je dakle u pitanju intencija zakona koja je diskriminirajuća za osobe u nevolji i ujedno negativno determinirajuća za struku. Na kraju evo samo da spomenem prije nego kolegica dođe o akademiji socijalne skrbi. Dakle, vrlo je kratko, neprecizno i površno regulirana tako da je vrlo vjerojatno zapravo zamjena, odnosno radi se o nekakvom grupnom interesu koji iza toga stoji.
Evo zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
Nastavit će u ime Kluba zastupnika Centra i Glasa poštovana zastupnica Anka Mrak-Taritaš.
Izvolite.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovana državna tajnice, kolegice i kolege. Mi smo ne tako davno imali ovaj set zakona u prvom čitanju i kad je bilo u prvom čitanju jednako tako je bila objedinjena rasprava. Tad sam rekla nešto što imam potrebe ponoviti i danas.
Ovdje ja cijenim da je zapravo riječ o barem tri grupe. Jedna grupa je sam Zakon o socijalnoj skrbi, druga grupa je izmjene i dopune zakona koji je vezan uz udomiteljstvo, a treća grupa bi trebala biti onda sve ono gdje je bilo vezano uz neke druge stvari.
Da je tako složeno i da je tako koncipirano onda bi bilo puno i bolje i puno učinkovitija. Ja mislim da bi i ministarstvo bilo bolje i na taj način zaista bi se rasprava mogla voditi onako kako treba. Ali što je tu je. Hajdemo malo vidjeti koje su to razlike između prvog i drugog čitanja i koje su to primjedbe koje su bile i koje su usvojene.
U odnosu na one bazične primjedbe koje su bile u prvom čitanju, a to je osnivanje novih radnih tijela i organizacija unutar organizacija ništa se promijenilo nije.
Recimo baš kao i na slučaju obnove od potresa gdje je Vlada uvijek ostala o svojoj staroj politici gdje se sve temelji na formi, a ima vrlo malo sadržaja. I nije apsolutno jasno i ja uopće to ne mogu razumjeti, a imam određeno iskustvo i u izvršnoj vlasti kako će ta nova ili izmijenjena forma poboljšati sadržaj.
Dakle, mi osnivamo zavode, centre, akademiju, povjerenstva, a nekako mi se čini da bi bilo dobro da je ministarstvo zavirilo barem malo u vlastite propise i pravilnike, pa da je za početak pokušalo riješiti problem prevelikog broja slučajeva kojima se socijalni radnici moraju istovremeno baviti.
Mi imamo pravilnike kojima se propisuje sa koliko se slučajeva pojedini socijalni radni, može istovremeno baviti a oni znaju biti dvostruko ili trostruko više slučajeva. Papir trpi svašta. Jednako tako se brzo mogu doći do izmjene i dopune zakona. Uvijek mi se čini da trebamo znati što je smisao, odnosno što je cilj. Smisao ako to zovemo reforma, meni je to teško nazvati reforma, ali hajde nek' vam bude, da znamo koje će poboljšanje biti za korisnike, da znamo koliko ljudi djeluju u tom sustavu, da vidimo koja su poboljšanja za ljude koji se nalaze u sustavu da im bude lakše raditi, da znamo na tih 3 milijuna 880 000 stanovnika koliko zapravo mi imamo socijalnih radnika.
Meni nije jasno i to neću razumjeti nikad kako tu može pomoći jedna akademija, jedan zavod ili neko novo povjerenstvo odnosno da budem preciznija i da budem jasna sve to je nevažno. Možda to sve skupa i ne bi bilo tako loše i beskorisno da se bavi zakon ključnim problemima sustava socijalne skrbi. Ovako na žalost bojim se da je to, da se pretače iz šupljeg u prazno.
Godinama ova Vlada obećava reformu sustava socijalne skrbi, ali da budem poštena obećavali su i neki prije. Ovaj zakon nije reforma i nije tome ni blizu. Ali za to vrijeme kad se dogodi neki propust ili tragedija govori se da je odgovornost na svima nama.
Ova Vlada je već dovoljno dugo na vlasti u kontinuitetu da se bez zadrške može reći da je odgovornost na njoj i onda neka je i preuzme, a ne uvijek uobičajena metodologija kad je dobro onda je to zasluga mudre politike Vlade na čelu sa bezgrešnim premijerom, a kad je loše onda smo mi svi zajedno odgovorni.
Nemam namjeru i ne želim reći i to nikad ni ne govorim da je sve loše i da ništa ne valja i u ovim prijedlozima. Svako povećanje naknade posebno za osobe sa invaliditetom je načelno dobra stvar. To isto vrijedi za nepravedne imovinske ili prihodovne cenzuse. Naknada za osobe sa invaliditetom služi tome da barem u malom dijelu pomogne u izjednačavanju šansi i uvjeta u svakodnevnom životu. U tom smislu činjenica invaliditeta ne ovisni ni o tome koliko imate ili nemate ili koliko zarađuje. Život je težak, pa onda ako naknadu gledamo kao instrument ujednačavanja početnih pozicija koje svi u društvu imamo onda ona zaista ne ovisni ni o čem osim o činjenici da ste osoba s invaliditetom. Ali za ozbiljnu reformu nije dovoljna kozmetika na jednom ili čak više zakona, nama treba promjena osnovne ideje kad se radi o zaštiti djece. Npr. da je biološka obitelj uvijek najbolje prednost treba dati pravima djeteta u odnosu na pravo na roditeljstvo. Treba nam pojednostavljenje posvajanja i stotine takvih suštinskih zahvata. To neće riješiti ni akademije, ni odjeli, ni povjerenstva bez pravog sadržaja i ne kažem da je to sve zajedno nužno loša stvar, ali nije forma dovoljna da bi se popravio sadržaj. Dakle, u Hrvatskoj u centrima za socijalnu skrb ima oko 1000 zaposlenih socijalnih radnika, a istovremeno je raznim mjerama obuhvaćeno oko 600.000 korisnika. Samo te dvije brojke i pametnom je dosta. Konsenzus na razini svjetskih stručnjaka za socijalnu skrb je da bi idealno bilo da jedan socijalni radnik nema više od 15 slučajeva, preporuka EU je da to bude oko 50 slučajeva, ali gdje smo mi u Hrvatskoj? U Hrvatskoj svaki socijalni radnik ima i do 200 slučajeva odjednom iako po našim propisima dakle ne po ovom što sam navela ne bi bilo, ne bi smjelo biti više od 65 u odjelu za djecu, mlade i obitelj koji sad postaje nešto drugo i 130 u odjelu za odrasle. To je potpuno neodrživo i kad krenemo od toga jasno je da sustav na taj način ne može funkcionirati, a o tome niti riječi. K tome stručnjaci za sustav socijalne skrbi stalno upozoravaju da se više vremena bave papirologijom nego ljudima. Najčešće nemaju čak ni odvojenu sobu za razgovor s pojedincima ili obiteljima ili recimo onako neke male skromne automobile kojima bi se moglo nesmetano obilaziti teren.
Zakon o socijalnoj skrbi je u svojoj konačnoj verziji nažalost razočaranje, prvenstveno zato što se po našem mišljenju ne bavi suštinom, ne bavi se rješavanjem onih osnovnih i gorućih problema sustava socijalne skrbi, previše je tu forme, površinskog lakiranja, a premalo ulaska u srž problema. Ali još veće razočarenje je Zakon o udomiteljstvu. Iako je ustavni sud ove zemlje donio odluku u kojoj je jasno izrečeno da je izostavljanje istospolnih partnera iz prava na udomiteljstvo neustavno. Ministarstvo se tu i u prvom čitanju, a i sad u obrazloženju vezano uz drugo čitanje izvlači da ustavni sud nije naložio izmjenu zakona nego da se u odlukama to mora poštivati iako je sud izravno rekao da je odredba zakona takva da proizvodi protuustavne učinke i još vele iz ministarstva da se u stvarnosti odluka suda poštuje i takvo objašnjenje date u prvom čitanju, a sad smo ga nažalost dobili i u ovom drugom.
Dakle zaključno, mi i dalje smatramo da je to pogrešna odluka i da je na temelju onog kako je ustavni sud formulirao svoju odluku trebalo cijelu stvar ovim zakonom jasno definirati jer to što ministarstvo tvrdi da je ustavni sud naložio tumačenje zakona koje bi uključivalo istospolne partnere je jedno, a to što je stvarnost i praksa je jedan posve drugi par rukava. Već godinama se javno i ne javno ljudi oko toga natežu po sudovima, a vlada kad joj paše trubi o odlukama ustavnog suda i o njima nema rasprave čak i kad ih i pogrešno interpretira, a kad im on ne odgovara onda nemaju hrabrosti, neće i ne žele, nemaju nikakvog drugog objašnjenja za takvo čvrsto odbijanje vlade da izrijekom uvrsti istospolne parove u udomitelje osim da želi odluku ustavnog suda zamagliti, sakriti i otežati njezinu primjenu jer uz svo dužno poštovanje uputa ministra nije zakonska odredba, nije tome ni blizu. Sustav udomiteljstva je u velikoj krizi, udomitelja ima premalo, a broj i stalno pada. Istovremeno isključujemo jednu cijelu skupinu iz tog posla zbog nekih razloga koji meni uopće nisu jasni, neki tobože svjetonazor, dodvoravanje nekomu ili nečemu. Ne želimo se zamjeriti nekome ili nečemu, pa što to znači onom djetetu koje treba biti udomljeno, a nema tko da to učini. Usprkos odluci ustavnog suda vi ne popuštate i usprkos tome da su to od vas tražili pravobraniteljica za djecu, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova i cijeli niz građana i udruga. Stoga apsolutno je jasno mi u Klubu Centra i GLAS-a ne možemo podržati i ne možemo stati iza ovakvih prijedloga. Ako želite imati reformu onda imajte reformu. Reforma neka govori koje su to koristi za korisnike i ajdemo vidjeti kako će se ta reforma provesti.
Vraćam se ponovo na Zakon o socijalnoj skrbi. Nije reforma da imate neka nova tijela, nije reforma da uvodite povjerenstvo za koje nitko ne zna kako i što će raditi, reforma je da vidimo kakvu će korist imati korisnici. Hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
Sada ćemo malo zastati s ovom točkom i kao što je predviđeno u jedan sat, s obzirom da je jedan sat ići ćemo na iznošenje stajališta

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala lijepa.
Sad ćemo se vratiti na točku pa će sada u ime Kluba zastupnika SDP-a govoriti poštovana zastupnica Vlašić Iljkić-Marić.
Izvolite.

Vlašić Iljkić, Martina (SDP)
Zahvaljujem.
Poštovani predsjedniče, poštovani ministrice odnosno suradnice, ministar nije nazočan s nama.
Nakon rasprave u prvom čitanju pred nama je konačni prijedlog novog Zakona o socijalnoj skrbi odnosno reformskog paketa koji je u suštini isti već onom viđenom u onom organizacijskom smislu. U odnosu na povećanju naknada povećali ste osobnu invalidninu i ukinuli cenzus za ostvarenje naknade te omogućili primanje osobne invalidnine svima kojima je utvrđen taj 4. stupanj oštećenja, umjesto 1.500 kuna sada će osobna invalidnina iznositi 1.750 kuna.
Nadamo se da je ovo prijelazno razdoblje do donošenja Zakona o inkluzivnom dodatku koji se godinama najavljuje, a koji bi trebao omogućiti naknadu osobama s invaliditetom s obzirom na postotak oštećenja kako bi oni sa većim oštećenjem primali veću naknadu koja bi im omogućila osiguranje onih potreba koje su im nedostupne zbog svog zdravstvenog stanja u kojem jesu.
Budući je zaista sada osobna invalidnina postala pravo bez ikakvih zapreka s obzirom na imovinu i prihode te je jedini uvjet 4. stupanj oštećenja još više ne razumijemo odnosno tražimo još manje je to pravo vezano za sustav socijalne skrbi i dalje inzistiramo da se to pravo kao i doplatak za pomoć i njegu izdvoji iz sustava socijalne skrbi kako bi se korisnici odnosno socijalni radnici mogli baviti ljudima i njihovim problemima, a ne administracijom.
Također smatramo da ukoliko je osoba smještena u dom socijalne skrbi, a ima pravo na osobnu invalidninu, primjerice osobe na privatnom smještaju da ne bi trebale imati pravo na naknadu za ugroženog kupca energenta jer osoba više nije u svom domu. U tom smislu potrebno je izmijeniti uredbu o mjesečnom iznosu naknade za ugroženog kupca energenata.
Naš prijedlog je također i povećati naknadu za ugroženog kupca energenata na 300 kuna i proširiti korisničku skupinu na sve osobe s invaliditetom u kontekstu ovog zakona, a to su još preostali na korisnici doplatka za pomoć i njegu, no to se tiče izmjene uredbe, a ne izmjene ovog Zakona o socijalnoj skrbi.
Ostala je nedoumica iz kojeg ste razloga ostavili uvjet primanja jedino kod ostvarenja doplatka za pomoć i njegu u smanjenom opsegu, ako uvjet imovina ili prihod nije za osobnu invalidninu. Za puni opseg također uvjet nije visina primanja, nego jedina imovina.
U tome nema socijalne pravde, da oni sa najmanjim prihodom 1250 kuna za samca, odnosno 1000 kuna po članu obitelji nemaju pravo na doplatak za pomoć i njegu. Stoga predlažemo, predložit ćemo putem amandmana da se prihodovni i imovinski cenzusi za doplatak za pomoć i njegu ukinu, te da se izjednače uvjeti za sve osobe sa invaliditetom i da njihovo pravo isključivo ovisi o zdravstvenom stanju, odnosno stupnju invaliditeta.
Nadalje, u prijedlogu stoji da ste proširili krug korisnika doplatka za pomoć i njegu za osobe kojima je utvrđen četvrti stupanj oštećenja funkcionalnih sposobnosti, te navodite da time osiguravate da osoba koja ne ostvaruje pravo na osobnu invalidninu može sad imati pravo na doplatak za pomoć i njegu.
Ovu nejasnu odredbu koja je zbunila zaista i korisnike i provoditelje zakona treba brisati jer ne znamo o kojim se korisnicima radi, koji bi to korisnici bili, a na odboru jučer smo imali priliku i čuti da se radi o pogrešci koju ministar danas nije htio baš jasno obrazložiti.
Protiv ovog Prijedloga zakona o socijalnoj skrbi i uopće reformskog paketa kako smo i ranije govorili je Pravni fakultet, studijski centar socijalnog rada, komore i sva ujedinjena struka jer organizacija ukidanja na način da se ukidaju Centri za socijalnu skrb, da se osnuje jedna krovna ustanova Hrvatski zavod za socijalni rad sa svoje 21 podružnice i ispostavama neće doprinijeti boljim uslugama za korisnike.
Radna skupina kako smo i ranije imali priliku o tome raspravljati nije se usuglasila i nije donijela ovakav paket reforme. Usuglasila se možda o dijelovima vezano za naknade, uvođenje određenih novih prava, socijalnog mentorstva i ostaloga, ali ne i za način organizacije socijalne skrbi.
Spominjete Nacionalno vijeće za razvoj socijalne politike da je ono zapravo usvojilo te odrednice reforme, no upozoravamo da oni nisu nositelji reforme nego tijelo koje je savjetodavno, koje je po meni i po nama bitno zaista za jačanje međuresorne suradnje ali ne kao nosioci organizacije djelatnosti socijalne skrbi.
Dok se vi bavite ušminkavanjem i izmišljanjem centralnih ustanova i u potpunosti marginalizirate lokalne mogućnosti organiziranja svjesno idete protiv decentralizacije usluga. Možda vam nije poznato, ali kao razloga za iseljavanje obitelji pogotovo obitelji sa djecom sa poteškoćama u razvoju je i želja djeteta odnosno roditelja da svom djetetu osiguraju bolju zdravstvenu skrb i negdje drugdje potraže sve one usluge koje jačaju sposobnosti i pružaju ranu intervenciju, a koje nisu ovdje dostupne.
I umjesto da taj fokus reforme bude konačno svijest o brizi za građane i dostupnost usluga vi propuštate sada priliku i bavite se kozmetičkim korekcijama i centralizacijom koja udovoljava i zapravo dehumanizira cijeli sustav. Povezano sa nedostupnosti usluge je i štetna organizacija primjerice općinskih sudova, gdje će pojedine županije, a tu je i moja Požeško-slavonska županija i županija iz koje ministar dolazi koja će izgubiti postupanja koja se tiču obiteljskih predmeta.
Resorno ministarstvo će svojim prijedlozima udaljiti sudove od korisnika i stručnih radnika. Tako vidimo da nema ništa od obiteljskih sudova, a od specijalizacije predmeta nasilja u obitelji se očito odustalo. Ovo sam navela kao primjer, jer se fokus ovih izmjena fokusiralo na naknade, a o uslugama ne spominjemo mnogo i pogotovo vezano za usluge prema žrtvama obiteljskih nasilja.
Više je jasno da Vlada ne misli o pojedincu i individualnim potrebama građana, nego samo o održanju sustava. U odgovoru na naše prijedloge u prvom čitanju o izmiještanju osobne invalidnine i doplatka za pomoć i njegu vi govorite da imate spremno rješenje kroz Zakon o inkluzivnom dodatku, ali ne u ovoj fazi. Kada to točno?
Čemu propuštene prilike da kad se nešto radi da se radi cjelovito i objedinjeno. Vi ste imali sad priliku ako se radi o reformi rasteretiti zaista sustav i dati priliku stručnim radnicima da rade svoj posao za koji su se školovali. Skup na žalost svih propuštenih prilika u Hrvatskoj je ovo o čemu danas svjedočimo.
Svaka reforma je površno odrađena. To je odraz današnje demografske slike države. Predlažete nadalje Povjerenstvo za pritužbe kao da do sada nije bila nikakva mogućnost podnošenja pritužbi na rad radnika. Na sve današnje pritužbe ste odgovarali upravo vi ministre, odnosno ministarstvo. Sada očekujete da na sve pritužbe od kojih je u ovom trenu se možda rješava u ministarstvu preko 2000 sa upitnim načinom rada želite da to odrađuje povjerenstvo gdje uopće još ne znate na koji način i čime će se ono baviti. I također koja će ovlaštenja oni imati vezano za zaštitu podataka.
Sada znači korisnici ne samo da će potpisivati privolu za svoje podatke, za davanje podataka nekidašnjim centrima za socijalnu skrb sada zavodima, pa još i u povjerenstvu gdje će davati privolu da svi njihovi podaci će danas sutra netko u povjerenstvu koje ne znamo ni kako će izgledati, čime će se baviti da određuje i zapravo čita sve ono što je tamo povjerljivo.
Uvođenje uputnica koje bi trebale u nekim predmetima zamijeniti rješenja koliko je to zapravo pravna zaštita, ako vi korisnicima nudite umjesto donošenja rješenja uputnice. A što je sa onim korisnicima kojima pravo nije odobreno, nemaju mogućnost žalbe? Ovom reformom vi slabite stručne komore, urušavate neovisnost rada komora i osnivate akademiju koja će provoditi stručna usavršavanja pod nadzorom i organizacijom ministarstva.
U zadnjoj raspravi smo dobili dojam da ćete ipak odustati od zatvaranja obiteljskih domova, a sada vidimo da ste prionuli nekoj novoj organizaciji, da su to domovi kojima zapravo nisu nitko jasne nam zapravo na koji način će izgledati sva ta usluga skrbi za odrasle osobe.
Od obiteljskih ustanova dakle, imamo jednu neizvjesnost, a u skladu sa europskim politikama razvijamo godinama organizirano stanovanje i male životne zajednice, kao budućnost zapravo skrbi za starije i nemoćne. Radi se sada o 7 000 osoba koje su smještene u domovima obiteljskim i do kojih je ova informacija došla, a to je populacija koja u svojim .../Govornik se ne razumije./... i neizvjesnostima što se tiče godina starosti, zasigurno još i ne treba dodatni stres da će možda doći i to izmještanja iz sredine koja im je poznata i u kojem imaju osiguran smještaj.
Također, razdvajanje ili spajanje obiteljskih centara kroz zadnjih 10-ak godina nije dovelo do prepoznatljivosti rada niti je usmjerilo razvoj i ne vjerujemo da će i sada razdvajanje doprinijeti određenom značaju u lokalnoj zajednici. Donijet će značaj jedino ako se konačno međuresorno povežemo sa zdravstvenim i obrazovnim sustavom, ali to zapravo treba zakonskim prijedlozima osigurati, a ne prepuštati sve nekom slučaju.
To je izvrsna tema, primjerice, za Nacionalno vijeće za razvoj socijalnih politika koje se može baviti takvim temama i poboljšati međuresornu suradnju jer tamo zaista su članovi jako puno drugih odnosno cjelokupne Vlade koji mogu svojim angažmanom samo poboljšati međuresornu suradnju. Prema podacima vezano za udomiteljstvo 2 277 djece je bilo smješteno u udomiteljsku obitelj, to su podaci od prosinca 2020. g., jer zapravo, za prošlu godinu još uvijek podataka nemamo. Promjene u Zakonu o udomiteljstvu i povećane naknade neće polučiti dodatnim interesom za bavljenje udomiteljstvom, trebamo vidjeti ako je smanjenje i trend interesa za udomiteljstvo manji u sredinama u kojima je tradicionalno udomiteljstvo bilo dobro razvijeno, primjerice, u Novoj Gradišci, onda Ministarstvo treba dobro proanalizirati što se događa na terenu i pripremiti mjere koje će dati rezultate.
Imamo goruće probleme u sustavu i smatramo da onaj sustav i ova reforma ne rješava apsolutno nikakve probleme, a koji su rastući što se tiče svih poteškoća s kojima se sada građani naši susreću.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala. Nastavit će poštovana zastupnica Marić u ime Kluba zastupnika SDP-a.

Marić, Andreja (SDP)
Hvala lijepa. Dakle, ja ću u ime Kluba zastupnika SDP-a govoriti o tzv. komorskim zakonima, koji se naravno, dio paketa zakona o socijalnoj skrbi, djelatnost psihoterapije, psihološka djelatnost, djelatnost socijalnog rada, socijalno-pedagoška djelatnost i edukacijsko-rehabilitacijska djelatnost.
Kad pogledamo sve te zakone, vidimo da je ono što je novo, usuglašeno zapravo u sva 5 zakona, to je prekršajno-pravna sankcija vezana uz nasilje u obitelji. Ja sam u prošlom čitanju nastavno zapravo na sve ove zakone objedinjeno iznijela primjedbu koju predlagatelj nije uvažio, da se ovdje radi o udaru na neovisnost komore reguliranih profesija, da se komorama ograničava samostalno od financija, na dalje te da Ministarstvo može komori blokirati rad i svako toliko uskratiti suglasnost, a vezano uz propisivanje davanja prethodne suglasnosti Ministarstva na opće akte komore.
Ministarstvo može komori blokirati rad i uskratiti suglasnost ili pak razriješiti predsjednika komore čiji se broj mandata, osim toga, ograničava na 2. Dakle to je mišljenje bilo potkrijepljeno, ne samo našim čitanjem nego i mišljenjem komora koje su nam dostavili. Ministarstvo tvrdi da se odredbama u ovom prijedlogu zakona ne ograničava sloboda udruživanja niti neovisnost komore, da im se ne utječe na slobodu udruživanja, ne utječe se na njihov rad, promiče se i štiti područje rada i edukacijskih i drugih rehabilitatora, kao i sve ostale profesije.
Također, tvrde da prethodna suglasnost Ministarstva ne utječe niti na članarinu, odnosno na sam rad i zapravo tvrde da je to značaj motivirajući čimbenik članovima da se učlane u komore i da sudjeluju u radu jer, po njihovom objašnjenju, rad u skupštini sudjeluje manji dio članova koji donosi odluke većinom prisutnih članova i sad, eto, predlagatelj kaže da upravo zato se traži suglasnost Ministarstva kao nekakvi kontrolni mehanizam s ciljem da se zaštititi članove od prekomjernog opterećenja neporeznim davanjima.
Dakle ipak Ministarstvo ne ostavlja samostalnost komori, osim toga, nije niti u komori, nije niti u interesu komore da ima premalo članstva, da im nameće preveliko članstvo, preveliku članarinu, itd., prema tome, to objašnjenje Ministarstva nam nije prihvatljivo.
Sada vezano uz ovaj Konačni prijedlog zakona, a to smo evo, čuli i jučer na odboru. Ponovno mišljenje komora je da ovi prijedlozi komorskih zakona narušavaju autonomiju profesionalnih organizacija, odnosno dovode u neravnopravan položaj spran nadležnog ministarstva, drugih komora u RH jer postoje razlike u odnosu na druge strukovne komore, recimo, kao što je, evo, naša Hrvatska liječnička komora.
Također se nekim normama dovode u pitanje opstojnost i sama mogućnost provođenja javnih ovlasti, kao i stabilnost tijela, vodstva, itd. Također, ističe se hiperreguliranje Ministarstva nad komora, već ovo što sam spomenula vezano uz članarine, plan rada koji se daje na prethodnu suglasnost svake godine, financijsko izvješće, itd., zapravo time Ministarstvo ipak postaje sukreator rada i djelovanja komora.
I onda jučer pitam na odboru, da eto, predstavnici predlagatelja odgovore na ove ponovne objekcije i nas odnosno i samih komora, međutim, nismo dobili nikakvo valjano objašnjenje. Zapravo ispada mi šumom, vi drumom.
Također bi naglasila da ćemo predati amandmane vezane uz rok od 30 dana u kojem je Ministarstvo dužno u kojem je ministarstvo dužno poslati svoje mišljenje odnosno suglasnost na akte na koje komora mora tražiti suglasnost ministarstva. Zašto? Zato jer bi se navedenim izmjenama osiguralo da se davanje suglasnosti i mišljenje ministarstva donese u prihvatljivom roku od 30 dana. U slučaju da se ne definira rok zbog sporosti administracije komora bi bila onemogućena u redovnom radu prikupljanjem članarine itd.. Neko je i danas evo rekao primjer da je trebalo 18 mjeseci da se resorno ministarstvo očituje na određeni akt. Tako da smatramo da je to neprihvatljivo i zato evo naglašavam, ministar je došao, tražit ćemo da se taj rok postavi na sve ove akte koji trebaju suglasnost ministarstva na rok od 30 dana.
Puno je bilo prijepora vezano uz djelatnost psihoterapije. U ovom konačnom prijedlogu zakona mijenja se čl. 6. st. 1. koji kaže da će se psihoterapeutu priznati pravo na obavljanje djelatnosti psihoterapije ako ima završeni preddiplomski stručni specijalistički i diplomski stručni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ograničeno u polju temeljne medicinske znanosti, kliničke medicinske znanosti, javno zdravstvo i zdravstvena zaštita, psihologija, socijalne djelatnosti i edukacijsko rehabilitacijske znanosti, pedagogija, logopedija u RH ili mu je priznata inozemna stručna kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije psihoterapeuta u RH.
Također je izbačen st. 3. da mora imati potrebnu izobrazbu iz područja propedutike i psihoterapije. Ta stavka vezana uz propedutiku ostaje savjetodavnom terapeutu. I sad je upravo ova izmjena naišla na veliko negodovanje Hrvatske komore psihoterapeuta i Saveza psihoterapijskih udruga Hrvatske koji su se zapravo obratili mnogima od nas tako da smo mi detaljno razmotrili sve ono što su nam napisali, podnijeli smo određene amandmane jer naime savezi odnosno udruge psihoterapeuta kažu da u čl. 3. Konačnog prijedloga Zakona o djelatnosti psihoterapije poziva se, taj konačni prijedlog, na europsko udruženje psihoterapeuta, a zapravo se onda prema ovom novom čl. 6. st. 1. potkopavaju standardi tog istog udruženja. Po tome je definirano da ukupno psihoterapijsko školovanje mora trajati najmanje 7.g. od čega prve 3.g. na prethodnom sveučilišnom obrazovanju u rangu preddiplomskog studija, a nakon toga minimalno 4.g. specijaliziranog psihoterapijskog školovanja i onda se postavlja pitanje što s onima koji su zaista prošli svu tu edukaciju kojima se priznaju njihov status psihoterapeuta izvan Hrvatske, a zapravo neće moći zbog ovih novih ograničenja to sve skupa biti priznato u RH.
Nema stavke koja bi se regulirala navedeno retrogradno i također nisu predviđene nikakve prijelazne odredbe na tu temu. Također se postavlja pitanje što s onima koji su završili određene dodiplomske studije koji ne spadaju u ovu kategoriju po ovom novom konačnom prijedlogu zakona, prošli su znači svu valjanu edukaciju, evo pukim slučajem se još nisu upisali u komoru odnosno u imenik psihoterapeuta i šta sad s njima, znači uzalud vam trud svirači, dakle što sa svim tim ljudima? Također komore navode da Vlada RH u uvjetima zapravo kada treba visokokvalificiranih stručnjaka otpisuje preko 150 visokoobrazovanih stručnjaka iz područja psihoterapije, pa onda oni zapravo predlažu da se vrati ona postojeća stavka iz prvog čitanja odnosno da se barem proširi na društvena i humanistička područja.
Dakle, obzirom da smo iznijeli više amandmana koje smo predali odnosno predat ćemo nadam se da ćete nešto od toga prihvatiti, ali ovakav oblik konačnog prijedloga zakona vezan uz komore za sada ne možemo podržati. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Slijedeći Klub zastupnika bit će onaj zeleno-lijevog bloka, a vrijeme će podijeliti poštovane zastupnice Urša Raukar Gamulin i poštovana zastupnica Benčić. Najprije poštovana zastupnica Urša Raukar Gamulin, izvolite.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)
Zahvaljujem gospodine…/Govornik isključen/…. To kaže prva točka Ustava RH koji nas sve obvezuje u našem radu i djelovanju kako nas saborske zastupnike tako naravno i nositelje izvršne vlasti premijera, ministre i sve ostale dužnosnike.
U prvom čitanju ovog seta zakona koji čine reformu sustava socijalne skrbi upozoravali smo na činjenicu da se s prijedlogom ne slažu ni struka ni akademska zajednica, ni korisnici. Svim javnim sredstvima u medijima i javnoj raspravi, pa konačno i ovdje u saboru upozoravano je na glavni načelni problem ovoga prijedloga, preveliku centralizaciju umjesto neophodne i potrebne decentralizacije. Stvarna i neophodna decentralizacija nužna je kako bi se uspješno i pravovremeno odgovorilo na stvarne potrebe ljudi, izbjeglo nepotrebno administriranje i fleksibiliziralo socijalne usluge.
Život je izuzetno nepredvidiv, to sasvim sigurno ćemo se svi složiti. Svakodnevno se pojavljuju novi socijalni rizici koji zahtijevaju brz i odgovarajući odgovor. Svaka sredina ima neke svoje specifičnosti, pa su tako i problemi s kojima se susreću pojedinci i obitelji ranjive skupine i mnoge druge društvene skupine specifični i različiti od jedne do druge lokalne zajednice i nemoguće je sagledati sve specifične potrebe određenih sredina iz Zagreba. Odgovore na ove i mnoge druge izazove treba tražiti na nižim razinama vlasti na lokalnoj i regionalnoj razini.
U ovome prijedlogu zakona navodi se lokalna razina, ali nažalost samo formalno jer je svakim člankom zakona potpuno jasan upravo suprotan efekt, a to je potpuna centralizacija. Pokazuje se jasna namjera krute standardizacije svih usluga i prava za sve korisnike jednako bez obzira gdje žive. Nažalost to i jest karakteristika centraliziranog pristupa koji ima potrebu ujednačavanja i osiguravanja nepotrebne ravnomjernosti. Takav sustav ne vodi računa o stvarnim potrebama korisnika prema kojima treba kreirati usluge i prava nego donosi pravila prema svojim kriterijima, a korisnici bi se trebali valjda tome prilagoditi. Al upravo korisnička perspektiva je najsnažniji argument za uspješnu socijalnu politiku i taj koncept je sastavni dio svih faza planiranja socijalnih usluga i prava u svim naprednim zemljama. Ovakav pristup koji potpuno ignorira stvarne potrebe korisnika iako ih deklarativno naravno navodi kao glavni cilj tih promjena osuđen je i kratkoročno i dugoročno nažalost na neuspjeh. U prilog jasnoj centralizaciji sustava prijedlog je ukidanja pravne osobnosti centara za socijalnu skrb za koje je ovim prijedlogom predviđeno djelovanje u okviru jedinstvenog Hrvatskog zavoda za socijalni rad, a to znači najdirektnije samog ministarstva. Tako je isto predviđen i model jedinstvenog obiteljskog centra na državnoj razini. Uloge zavoda i obiteljskog centra su birokratske i predstavljaju samo raspodjelu poslova i zadataka unutar samog ministarstva. A centri za socijalnu skrb kao najvažniji element socijalne skrbi kao u ostalom i sve druge postojeće ustanove zaista zahtijevaju potpunu transformaciju, ali umjesto potpune transformacije i osuvremenjivanja poslovnih procesa pristupa se ukidanju svake autonomije stručnog rada. Centri za socijalnu skrb bi trebali biti stalno dostupni i pristupačni građanima u sredini u kojoj žive, povezani s lokalnom zajednicom, povezani s organizacijama civilnog društva i biti nositelji socijalne sigurnosne mreže. Danas se u javnosti uglavnom doživljavaju kao birokratizirane jedinice upravo zbog toga što su formalno odvojene od drugih dionika u zajednici u kojoj djeluju. Korisnici ih doživljaju kao nužno zlo u ostvarivanju nekih minimalnih životnih uvjeta i predstavnika kontrole i nadzora države. Postojeće dobre neformalne veze djelatnika centara sa drugim dionicima ne mogu nažalost prevladati tu njihovu udaljenost od stvarnog života u zajednici. Predviđenim ovim snažnijim povezivanjem sa ministarstvom ta će se udaljenost nažalost još više povećati. Potreban je potpuno drugačiji model službi socijalne skrbi na terenu povezan sa svim mogućim partnerima u pružanju socijalnih usluga. Osobito je važna povezanost sa civilnim sektorom. Ponavljamo, upravljanje ovim službama treba biti na nižim razinama vlasti, a nacionalna razina treba donositi pravila po kojima se postupa i provoditi istinski nadzor u njihovom provođenju. Potrebna je istinska decentralizacija prenošenjem ovlasti i financijskih mogućnosti na niže razine vlasti. Socijalni kapital i sredstva lokalnih zajednica povezani s mogućnostima koje osigurava nacionalna razina građanima u toj sredini mogu pružiti veću i snažniju socijalnu sigurnost i kvalitetnije socijalne usluge. No nažalost svega toga u ovom prijedlogu zakona i ovom prijedlogu ove reforme naprosto nema.
Kao iz nekog inata ministar Aladrović i Vlada RH oglušili su se na sve apele, na javna pisma, na reakcije, na prijedloge, na javne rasprave i poslali su u drugo čitanje identičan prijedlog. Jedina novina je ukidanje imovinskog cenzusa i povećavanje osobne invalidnine za 250 kuna, dakle na 1.750 kuna što naravno pozdravljam, naravno. No ne možemo se oteti dojmu da je to bilo prije smišljeno kako bi se još jednom predstavilo vladu kao socijalno osjetljivu i responzivnu, no i kako bi se pokušalo skrenuti pozornost sa glavnog problema, a to je naprosto promašeni koncept reforme koji je za ovaj prevažan sustav socijalne skrbi i koji će taj sustav socijalne skrbi dodatno unazaditi i udaljiti od građana u potrebi, a time će i prvi članak našeg ustava o Hrvatskoj kao o socijalnoj državi nažalost ponovno ostati mrtvo slovo na papiru.

Reiner, Željko (HDZ)
Nastavit će u ime Kluba zastupnika zeleno-lijevog bloka poštovana zastupnica Sandra Benčić, izvolite.

Benčić, Sandra (Možemo!)
Zahvaljujem predsjedavajući.
Naočale sa stavim, ovak ćemo. Dakle, željela bi u ovom dijelu našeg izlaganja podsjetiti na 20.g. povijesti reforme sustava socijalne skrbi u Hrvatskoj, 20.g.. Dakle, posebno u tome želim naglasiti koliko je novaca investirano u sve tzv. reforme sustava socijalne skrbi do sada i kako niti jednu riječ od predlagatelja i konkretno od vas ministre o evaluacijama tih investicija u sustav socijalne skrbi danas nismo ništa čuli. Dakle, iz mog izlaganja vidjet ćete da smo potrošili već milijarde, milijarde u tehničku pomoć, informatizaciju, različite druge procese u cilju reforme sustava socijalne skrbi, sada potpuno mijenjamo smjer, a nismo čuli niti jedno obrazloženje koje bi proizašlo iz evaluacija svih tih procesa zašto sada taj smjer mijenjamo?
Evo počet ćemo ovako, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi 2004.g. dobilo je kredit Svjetske banke u iznosu od 40 milijuna dolara. Novac je bio namijenjen kompletnoj reformi sustava socijalne skrbi, dakle od ulaganja u gradnju novih ustanova građevinskih radova na postojećim zgradama i opremanja te do konzultantskih usluga, edukacije državnih službenika i naposljetku, informatizacije sustava, odnosno računalnog umrežavanja svih ustanova u zemlji.
Međutim, kako to obično biva s HDZ-ovim vladama, naoko sjajna ideja informatizacije, pretvorila se u klasičan politički-korupcijski skandal. Sve do 2012. g. odnosno do smjene vlasti, građani nisu ni znali na koji način se tih 40 milijuna dolara potrošilo i gdje je taj informatički sustav, da bi 2012. shvatili da su se novci potrošili, da informacijskog sustava nema odnosno da se nisu umrežili postojeći centri i ustanove i nije se napravila jedinstvena baza podataka, što je bio zadatak dakle u sklopu te tzv. informatizacije. Novac je potrošen, građani su kredit vraćali, a sustav nije funkcionirao.
Koji su bili, ministre, rezultati reforme sustava socijalne skrbi u koju smo investirali 40 milijuna dolara? Ja mislim da građani koji su vratili tih 40 milijuna dolara imaju pravo znati na šta su se potrošili i kako su efekti te reforme rezultirali, odnosno kako se vide i kako se reflektiraju u vašem prijedlogu reforme. Ali, po vama najbolje da tih 40 milijuna zaboravimo. Ali, idemo dalje.
2014. g. Svjetska banka Hrvatskoj odobrava novi zajam i to u iznosu od 70 milijuna eura ovaj puta za projekt modernizacije sustava socijalne zaštite koji mu je cilj unaprijediti učinkovitost, djelotvornost socijalne pomoći i usluga najranjivijim skupinama građana i taj novac je naravno, potrošen, no, niti smo vidjeli evaluaciju tog projekta niti se evaluacija toga našla u obrazloženju ministra Aladrovića, zašto i kako on ovu reformu temelji na rezultatima investicija tih 70 milijuna eura. Možda je najbolje da zaboravimo i tih 70 milijuna, građani će ih vratiti i vraćaju ih.
U IPA programu učinkoviti ljudski potencijali u perspektivi 2007./2013. dobili smo više od 100 milijuna eura ovaj puta, dakle ovo nije zajam, ovo smo dobili kao poklon, 100 milijuna eura za pitanje socijalnog uključivanja, od čega je baš za ovo .../nerazumljivo/... socijalnog uključivanja i integracije osoba u nepovoljnom položaju programirano 47 milijuna eura, a za tehničku pomoć još dodatnih 13 milijuna eura.
Da objasnim za one koji ne znaju, tehničku pomoć koristimo za jačanje kapaciteta administracije da bi proveli one reforme za koje smo te novce dobili. Učinke tih investicija u sustav socijalne skrbi i širenje mreže socijalnih usluga također, nismo našli u podlogama za ovu tzv. reformu. Možda najbolje da i tih 60 milijuna eura zaboravimo.
U financijskoj perspektivi 2014./2020. dobivamo još novaca za reformu sustava socijalne skrbi. Nastavljamo. Pa tako dobivamo za različite programe socijalne inkluzije 1,4 milijarde eura ovaj puta. Sad više nismo na milijunima, sad samo na milijardama. Od toga, od tih 1,4 milijarde, 340 milijuna eura programirano je upravo za socijalne usluge u zajednici, a 179 milijuna čak smo dobili za tzv. pametnu administraciju, dakle za ulaganja u kapacitete državne uprave da isporučuje usluge građanima.
Niti smo ovdje dobili prije ove reforme, srednjoročno, makar srednjoročno jer znam da ne možete još imati finalno, evaluaciju programa učinkoviti ljudski potencijali 2014./2020. niti ste nam na bilo koji način objasnili kako su investicije u vrijednosti veće od 1,4 milijarde eura, eura, rezultirale nečime i reflektirale se u ovoj reformi. Mi to ne znamo. Dakle, najbolje da zaboravimo i tih 1,4 ili 1,6, kako je programiramo, milijarde eura.
Koga fućka, već smo potrošili i one dolare, potrošili smo i zajmove od, drugi zajam od Svjetske banke, pa šta je sad milijarda ovdje ili ondje. Ja ne govorim da ta milijarda nije imala efekta na razvoj socijalnih usluga, mene zanima kako mi temeljimo ovu reformu na rezultatima tih investicija jer ja mislim da građani i mi kao saborski zastupnici pa valjda imamo pravo znati kako su se ti novci utrošili, kako na njima gradimo dalje sustav.
Eh, ali kak to biva i u onoj reklami, to naravno, nije sve. Tu ima i sad ovaj, šećer na kraju. Dakle, pored svega toga, Hrvatska je platila Svjetskoj banci 2017. g. 32 milijuna kuna za izradu analitičkih podloga za izradu strategije Hrvatska '20.-'30. To je dakle, samo za čistu pamet analitičku i preporuke kuda bi mi trebali ići sa sustavom socijalne skrbi. Dakle, jedna od tih analitičkih podloga zove se Regionalna dostupnost socijalnih usluga u Hrvatskoj. Šta su preporuke iz te podloge? Dakle, kažem, ponavljam, 32 milijuna smo platili za to, trebali bi to valjda koristiti, je li? Ili reći da nismo zadovoljni s tim podlogama pa ih vratiti i tražit natrag pare.
Dakle šta kažu preporuke? Kažu potrebno je snažiti vertikalnu i horizontalnu koordinaciju u planiranju socijalnih usluga. Dakle u svrhu bolje procjene potreba i planiranja ujednačenog regionalnog razvoja socijalnih usluga, Ministarstvo bi trebalo odrediti službu i osobu koja bi bila povezana za županijskim odjelima za socijalnu skrb, a županije bi trebale odrediti kontakt osobe za suradnju sa središnjom razinom. Dakle traži se jače vertikalno povezivanje između regionalne razine i ministarstva.
Također, kažu da izrada Zajedničkog memoranduma o socijalnom uključivanju ako ga se sjećate, onaj nekada popularni i dobro ocijenjeni, kao primjer dobre prakse, JIM, dakle, zahtijeva čvršću suradnju nacionalne, regionalne i lokalne razine i upravo to Svjetska banka kaže, da bi to kao primjer dobre prakse trebali nastaviti i narednom periodu i jačati zapravo taj sustav koordinacije tih tijela. Pri tome, isto tako kažu da se planiranje sustava socijalne skrbi treba temeljiti na procjeni stvarnih potreba korisnika na lokalnoj razini, pa onda ističe da je važna daljnja decentralizacija, decentralizacija funkcija koja mora biti praćena odgovarajućim financijskim i stručnim kapacitetima.
Dakle, osim još nekih tehničkih stvari, šta još Svjetska banka ovdje preporuča? Ona kaže da je nužna kontinuirana edukacija stručnih djelatnika kao investicija za kvalitetu cjelokupnog sustava i kaže, prvenstveno bi trebalo uložiti u edukaciju djelatnika centara socijalne skrbi jer su oni nadležni za odlučivanje o pravima korisnika i dostupni na području države.
Istraživanje dječjeg siromaštva potvrdilo je upravo nezamjenjivu ulogu, pazite sad koga, centara za socijalnu skrb na lokalnoj razini. Baš njihovo, a posebno u radu sa stanovništvom koje živi u nepovoljnim socijalnim prilikama, stoga autori preporučuju, čujte sad ovo, da centre za socijalnu skrb treba čuvati i jačati osiguranjem primjerenih uvjeta rada odnosno jačanjem njihovih mogućnosti da zaista budu koordinatori svih socijalnih usluga u lokalnoj zajednici, kako informiranjem o dostupnim uslugama, tako njihovim poticanjem i razvojem.
A mi ih ovom reformom lišavamo osnove za suradnju, projektnu primjerice, oni nemaju ni pravnu osobnost. Nemaju ni pravnu osobnost. 32 milijuna kuna za savjet koji ste doslovno bacili i napravili suprotno. Napravili suprotno. Kaže dalje, Svjetska banka za 32 milijuna kuna, hvala im na ovom divnom savjetu koji ste također, poslušali, osigurajte kontinuitet započetih reformi. Važno je istaknuti da se smjer modernizacije socijalnih usluga i dogovoreni prioriteti, dakle, decentralizacija i deinstitucionalizacija, ne bi smjeli mijenjati s promjenama političke vlasti.
Evo, divan savjet smo dobili, relativno jeftino jer izgradnja sustava kvalitetnih usluga zahtijeva kontinuitet i predanost, edukaciju i praćenje pružatelja usluga, kako bi se osigurala ponuda socijalnih usluga. Šta još kaže tu Svjetska banka? Oni kažu isto tako, da je za unaprijeđene sustava socijalnih usluga i njegovu ravnomjernu regionalnu dostupnost potrebno precizno procijeniti raspoloživa sredstva i jasno odrediti prioritete kako bi se izbjeglo odustajanje od zadanih ciljeva.
Na te izazove upozoravaju i autori dokumenta Europa '20./'30. koji kažu, kada se ambiciozni ciljevi žele postići limitiranim sredstvima i slabo provedivim mehanizmima, to je recept za razočaranje. Recept za razočaranje dobili smo i u ovih 7 prijedloga tzv. reforme socijalne skrbi.
Hvala vam.

Reiner, Željko (HDZ)
Sljedeće će u ime Kluba zastupnika socijaldemokrata vrijeme podijeliti poštovani zastupnik i potpredsjedniče ovog Doma Davorko Vidović, ali izgleda, prva će govoriti poštovana zastupnica Renata Sabljar-Dračevac, izvolite.

Sabljar-Dračevac, Renata (Nezavisni)
Zahvaljujem potpredsjedniče. Uvaženi ministre sa suradnicom. Kolegice i kolege saborski zastupnici.
Hrvatske je Ustavom definirana kao socijalna država, a svaka država je onoliko socijalna, kvalitetna i civilizirana koliko skrbi o svojim najslabijim članovima društva. Danas je pred nama set zakona za koji se nažalost nije postigao konsenzus. Naravno, pohvaljujemo dizanje razina naknada, ali ih treba stalno usklađivati jer nam prijeti ozbiljna inflacija koja će vrlo brzo progutati ovo povećanje.
Rast naknada sigurno će obradovati veliki broj naših građana, odnosno korisnika u ovom slučaju. Mi preko koljena lomimo nešto što je u samoj svojoj prirodi slabo i nezaštićeno. U prvom čitanju zastupnici su ukazali na niz loših dijelova ovog zakona, osnivanje Hrvatskog zavoda za socijalni rad, obiteljskih centara, Akademije socijalne skrbi, prestanka pravne osobnosti centara za socijalnu skrb, osnivanje posebnog Povjerenstva za pritužbe, prestanak obiteljskih domova koji predlagatelj nije prihvatio budući da su u suprotnosti sa samim smjerom predloženog zakona.
Obraćaju nam se komore, udruge, pravobraniteljice za invalide, pravobraniteljica, pučka pravobraniteljica, ali predlagatelj je neumoljiv. Dugo čekamo ovaj zakon u nadi da će se službe koje se bave našim socijalno ugroženim sugrađanima napokon rasteretiti dodatnog administrativnog dijela ljudi koji bi se trebali posvetiti radu upravo s tim građanima.
Što mi dobivamo? Dobivamo centralizirani sustav, organizacijskim preustrojem sustava socijalne skrbi prije svega, ustrojem Hrvatskog zavoda za socijalni rad, s 21 podružnicom i ispostavom, ali i sa osnivanjem Akademije socijalne skrbi. Osniva se novo Povjerenstvo za odlučivanje o osnovanosti pritužbi koje možda i nije tako loše zamišljeno, ali vi stalno govorite da želite smanjiti broj zaposlenih u sustavu, a ovim meni doimlje da će se samo smanjiti oni koji direktno rade sa korisnicima. Centralizacija sustava ne doprinosi njihovoj otvorenosti prema građanima i dostupnost će se smanjiti. Sustav treba biti fleksibilan, a stručni radnici rasterećeni od nepotrebnih poslova koji su usporavali njihovu efikasnost. Stručne udruge postavljaju si i pitanje uspješnosti cjelokupne ove reforme odnosno smatraju da s obzirom da neće imati tko provoditi ovu reformu hoće li ova reforma uopće uopće i uspjeti odnosno što će se desiti sa ovom reformom. U toj reformi mi ćemo u idućih 6 mjeseci baviti se sami sobom odnosno reformom, a nećemo se uopće bavit, stignuti baviti sa našim, sa našim korisnicima. Dakle, što oni govore? Znači na samoj sjednici Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku iz udruge socijalnih radnika predsjednica je rekla mi želimo sustav, da sustav postane fleksibilan i efikasan koji će bit prepoznati se kao pomagačka djelatnost, a ne kao problematičan sustav. Struka, struktura sustava se treba popraviti, gubi se pravna osobnost centara za socijalnu skrb i dalje će sustav ostati zagušen i neće moći na kvalitetan i uspješan način izvršavati svoju društvenu zadaću.
U Zakonu o socijalnoj skrbi nema propisa koji određuju točne kompetencije stručnjaka koji će voditi taj sustav. Sustav socijalne skrbi nije utemeljen na osiguranju kao što su mirovinsko ili zdravstveno nego on brine od preko pola milijuna građana ove zemlje.
Naše pitanje je kako se resorno ministarstvo misli da će ovakva reforma uspjeti ako nisu dobili podršku stručnjaka i svih dionika koji trebaju biti nositelji ove reforme'
Moram priznati da mi je vrlo interesantan i ovaj udar na strukovne komore. Prijedlog zakona u potpunosti limitira njihova cehovska udruženja. Ministarstvo će određivati članarine, ministarstvo određuje plan rada za iduću godinu, ministarstvo se petlja čak i u financijska izvješća koja su regulirana na drugi način. Skupštine ovih strukovnih komora gube svaku važnost i smisao i bojim se da bi ovo mogao biti kraj svim komorama jer bi se i drugi ministri mogli dosjetiti da na ovakav način reguliraju rad nepoćudnih komora.
Na odbor su stigli i amandmani pravobraniteljica, pučke pravobraniteljice i pravobraniteljice za osobe sa invaliditetom. Nakon 2.g. obećanja kako se uvijek, ta obećanja bi nam uvijek uslijedila nakon nekog stravičnog traumatskog događaja onda bi se par dana bavili socijalnom skrbi, nakon toga bismo to zaboravili. Dobivamo zakon bez konsenzusa koji sve lomi preko koljena. Ponovo ćemo biti pokusni kunići, a djelatnici će se baviti preustrojem, a ne korisnicima, a nije bitno je li mačka crna ili bijela, važno je da lovi miševe, a funkcija socijalne skrbi je da se bavi sa našim, sa našim građanima odnosno korisnicima.
Uz to na odboru smo dobili interesantne komentare vladajućih. Oni traže da nam vjeruju i da im damo vrijeme da se vidi koliko je to dobro.
Također je jedna od predstavnica ministarstva rekla, kaže da su sve promjene koje su na upit, bilo je puno interesenata vezanih uz komore, dakle tu imamo komoru medicinskih sestara i tehničara, komoru liječničku koji su stali u obranu svojih komorskih kolega, na upit dakle zašto su donijeli, zašto se predlaže tako nešto kaže da je sve ovo vezano uz komore doneseno u najboljoj namjeri, a svi znamo da je put u pakao popločen najboljim namjerama.
Struka preporučuje, ovaj zakon doživit će potpuni fijasko i bilo bi dobro da se povuče iz procedure i da se napravi konsenzus. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Sada će govoriti poštovani potpredsjednik sabora i zastupnik Davorko Vidović, izvolite.

Vidović, Davorko (Nezavisni)
Mnogo je toga danas izrečeno što ne bi bilo loše akceptirat, uzet u obzir iako se bojim da su stvari već tako daleko poodmakle sa ovim paketom da se tu malo šta može promijenit. Međutim, kako nama kao zastupnicima ne ostaje Bog zna što nego upozoravat, govorit i imat nekakvu satisfakciju da će to možda bit negdje i zabilježeno dozvolite da i ja kažem nekoliko riječi u ime mojih kolegica i kolega iz Kluba Socijaldemokrata o tome što i kako vidim zapravo ovaj paket, paket zakona ne ulazeći više u pojedinosti onoga što je ovdje iznešeno.
Kolegica Benčić nas je podsjetila od 2004. do danas koliko je silno novca utrošeno, koliko je bilo velikih inicijativa, zahtjeva i pokušaja da se jedan zapušteni sustav, jedan od najmanje razvijenih javnih politika RH da se reformira, da se popravi i kolega Hrelja govoreći o tome da osporavanje zapravo ovakvoga koncepta znači odupiranje ili protivljenje reformi, to naprosto nije točno. Naprotiv, ovaj sustav zahtjeva itekako ozbiljnu reformu, a ja osobno imam frustraciju i silno mi je krivo što nisam imao prilike kao ministar provesti i tu reformu koja je bila pripremljena od vrhunskih međunarodnih i domaćih stručnjaka na pomno temeljito napravljenim analizama onoga što treba i jasno definiranim ciljevima i cijeli koncept je bio pripremljen 2004., nitko ga nije ni pogledao nego je završio negdje u smeću i počeli smo onda dobivati ovakva rješenja koja imamo prilike gledati ovih 20-tak ili 15.-16.g. i iz tog razdoblja ne isključujem nažalost i razdoblje kada je SDP bio u poziciji da napravi ozbiljan, ozbiljan reformski projekt na ovim pitanjima. Dakle, ovo ne govorim kao pozicioner koji hoće eto nešto da, da ovaj naprosto, da bude protiv. Ovdje se radi o tome da je cijeli model, cijeli koncept reforme zapravo postavljen tako da ja ne razaznajem što su konačno ciljevi i što se hoće postići sa ovako predloženim zakonima. Da pođem možda od nečega što je donekle možda ostalo u sjeni, a što vidim kao veliku društvenu opasnost. Reći ću oko ovih komorskih zakona, ja vidim veliku opasnost jer mislim da oni u velikoj mjeri će za posljedicu imati rušenje digniteta profesije i da će u velikoj mjeri značiti ja bih rekao jedan birokratski nasrtaj na ljude koji znaju i da će to biti doprinos onome što se negdje pojavljuje kao vrlo opasna pojava u hrvatskom društvu, a to je da oni koji ne znaju znaju više od onih koji znaju. Takva ignorancija struke, znanja, profesije, ukidanja autonomnosti profesije kojima je temeljno određenje zapravo da imaju pravo na ekspertizu i da je ta ekspertiza zakonom zajamčena. Ja to vidim kao strašno veliki problem. Ovdje se radi o psiholozima, socijalnim radnicima. Ja sam uživao kad smo 2000.g. stvarali prvo udruženje socijalnih radnika, kad je otvoren doktorski studij za socijalnu politiku, kada je od tog zanimanja nastajala profesija, mi sad imamo obrnuti proces. Mi ćemo od profesija napraviti semi profesije, lažne profesije. Ako nema ekspertize i ako nema monopola na ekspertizu od strane stručnjaka mi smo prepušteni birokratskom manipuliranju činjenicama umjesto uvažavanju onoga što struka i znanje ovaj prepoznaju i to se odnosi na sve ove komore. One postaju taoci i ti profesionalci i ti stručnjaci postaju taoci naših činovnika. Neka mi nitko ne zamjeri stručnjaka ima dakako i u državnoj upravi, ali treba razmisliti, upozoravam na ovo vrlo vrlo opasno, vrlo opasno podređivanje struke i znanja. To nas dovodi do tih antivaksera koje imamo, ravnozemljaša, do toga naprosto širenja kiča neznanja i ofrlje donošenja rješenja, posebno kad je riječ o vođenju zemlje koje su potpuno neprihvatljive.
Ono što je razvidno meni iz ovoga prijedloga zakona g. ministre možda i nije samo vaš problem kao resornog ministra. Ja vidim puno dublje problem što Hrvatska kao država, kao zemlja nema zapravo izgrađen sustav, sustav vrijednosti, niti imamo definirane dugoročne ciljeve koji bi bili opće prihvaćeni većini građana u ovoj zemlji bez obzira na njihovo ideološko, političko ili ne znam kakvo drugo određenje. Oko tih nekih stvari mora postojati zajednički cenzus. Ako ne znamo kuda idemo onda ne znamo ni kako ćemo posložiti pojedine segmente, pojedine etape toga dolaženja do onoga što smatramo poželjnim. U ovom slučaju je to demonstrirano kao neznanje i nepoznavanje zapravo toga što je smisao socijalne politike. Socijalna politika jedan je od ključnih indikatora razvijenosti društva. Nerazvijena socijalna politika govori o slabostima, slabostima društva i mi ako želimo da Hrvatska bude doista istinski razvijeno, to znači socijalno pravedno i socijalno kohezivno društvo onda to moramo i kao političku agendu staviti među svoje prioritete. Šta to znači? Konkretno to znači da suzbijemo siromaštvo, da osiguramo jednake mogućnosti osobama s invaliditetom, da osiguramo dostojanstveno starenje ljudima starije životne dobi, da osiguramo jednaku primjenu svih socijalnih prava svim građanima i to ona koja su zapisana u međunarodnim dokumentima i u našim propisima. To trebaju bit nekakvi ciljevi i tu nema više ovih ili onih, lijevih ili desni.
Nažalost, u ovome prijedlogu zakona ja ne prepoznajem, ne prepoznajem, ne prepoznajem, ne vidim cilj kojemu to zapravo, kojemu to zapravo mi idemo. Imamo stigmatizirane ljude, imamo model socijalne pomoći ili socijalne skrbi koji stigmatizira ljude, a država se u načelu ponaša i to 30.g., nikoga ne izuzimam, 30.g. se ponaša tako da se zapravo ovaj, da se ponaša na jedan pasivan način, da se ona ponaša kao socijalno karitativna ustanova koja treba dodjeljivati ljudima ovoga i davati milodare i da počiva na milosrđu. Nije to smisao socijalne politike. Ono pozicija iz koje ja govorim je pozicija da socijalna politika mora biti investiranje, da ona mora biti aktivna, da ona mora biti uključiva i inkluzivna, da se država mora pojavljivati kao partner i sa svim dionicima u prostoru tog socijalnog investiranja i sa civilnim društvom, a naročito da mora imati utemeljenje baš socijalna politika u lokalnoj, lokalnoj zajednici. Dakle, nije to nepotrebna društvena potrošnja, nije tu riječ o proračunskom balastu kao što se to da iščitati kad se govori o proračunima ove zemlje, nešto što treba smanjiti itd., ovdje je riječ o razvoju društvenoga kapitala i to je, to je, to je investiranje u ljude, to je najpreči posao i najvažnija investicija koju možemo uopće, model socijalne politike koji bih ja volio da se ovdje mogao iščitati, a upravo je suprotno od toga. Mora biti razvojno usmjeren, ja tu ne vidim nikakvu razvojnu komponentu, mora biti uključiv, mora biti decentraliziran i mora biti socijalno inovativan. To su karakteristike modernih socijalnih politika i sustava čega ovdje ni u tragovima nema.
Europski socijalni model, mi smo ga prihvatili i kroz Lisabonski ugovor i kroz Strategiju Europe koja je išla 2020 itd., Europski stup socijalnih prava prepoznaju te vrijednosti i mi smo ih nominalno prihvatili, ali njih ovdje nema.
Da kažem i to da Hrvatska izdvaja negdje oko 20% svoga ovaj BDP-a za socijalnu zaštitu, što je za negdje oko 7%, 6,8% manje od prosjeka EU i što sasvim sigurno otvara i daje veliki prostor ako ovo doista smatramo važnim, veliki prostor da se kroz to investiranje opet kažem ne potrošnju osiguraju naši najvažniji ciljevi i da se uspostavi model koji će osigurat beskompromisnu borbu protiv siromaštva, što ovdje ne vidimo, koji će modernizirat sustav socijalne skrbi umjesto da ga unazađuje na ovakav način i centre za socijalnu skrb koji su, kako bih rekao, ulaznica koji su prepoznati kao kanal preko kojega najčešće upravo najranjiviji komuniciraju sa svojom državom da on gubi subjektivitet, a da se stručnjaci koji rade u tom sustavu pretvaraju u šalterske službenike koji, to ne može biti model kako funkcionira Zavod za mirovinsko osiguranje. To ne može biti model kako funkcioniraju ne znam banke ili neko drugi koji isporučuje udruge. To je živi kontakt sa živim ljudima, sa specifičnim problemima i on mora biti specifičan u Murskom Središću gdje ima recimo ne znam romske populacije, bit će drugačiji u Zagrebu u Donjem gradu, u Sesvetama ili u nekom drugom, nekom drugom mjestu. Mi nemamo modernu obiteljsku politiku, mi nemamo populacijsku politiku, politiku za mlade, ne osiguravamo dakle ono što bi činilo smisao onoga što bi trebao biti posao prije svega socijalne države, pa i ovoga resora kojega vi vodite.

Reiner, Željko (HDZ)
Sada će u ime Kluba zastupnika SDSS-a govoriti poštovana zastupnica Dragana Jeckov, izvolite.

Jeckov, Dragana (SDSS)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče sabora, uvaženi ministre sa suradnicom.
Dakle evo u posljednja dva mjeseca drugi put govorimo o ovom paketu socijalnih zakona i priznajem da me to raduje da govorimo na ovakav način jer sjetit ćete se da smo o sustavu socijalne skrbi uglavnom govorili, bilo je u fokusu javnosti uglavnom kada su se događale neke velike tragedije koje su itekako utjecale na činjenicu da je, da su tada zapravo isplivale, isplivali nedostaci ovoga, ovog sustava. Zato ovaj predloženi Zakon o socijalnoj skrbi je nužno promatrati kao priliku za potrebne promjene i to u svim, u tim situacijama ukazuju o tome zapravo govore i svi ključni dionici. Reforme sustava su potrebne, ali one učinkovite koje su u pravilu zahtjevne i neophodno je osmišljavanje i propisivanje adekvatnog, adekvatnih zakonskih prijedloga koje će osigurati zapravo i provedbu istih. Struka je ovim zakonskim prijedlozima rekla svoje odnosno dobar dio struke bio je kroz javnu raspravu ili medijski prostor negativno i kritički nastrojen, a to su zapravo ljudi koji će ovaj zakon i primjenjivati, pa sam mišljenja da je između dva čitanja ipak trebalo uzeti u obzir veći broj prijedloga iznesenih u prvom čitanju. Zašto? Pa poznato je što je veći stupanj konsenzusa to je šansa da će doći do uspješne reforme odnosno do pravog, dugotrajnog i funkcionalnog unaprjeđenja sustava. Ni u jednom trenutku ne smijemo zanemariti primarni i jedini pravi cilj donošenja ovog seta zakona, a to je poboljšanje uvjeta života najranjivijih skupina našeg društva, sve drugo je sporedno. Jedino je bitno da kvaliteta usluga koja se pruža krajnjim korisnicama digne na višu razinu, a na koji će se to način dogoditi ponekad je i manje bitno.
I dalje sam stava kako su potrebe korisnika u određenim regijima Hrvatske različite, pa tako možemo govoriti o različitim potrebama u urbanim i ruralnim sredinama i različitim potrebama primjerice u Istri i u istočnoj Slavoniji, a samim time i djelovanje centara za socijalnu skrb različito. Zbog toga izražavam bojazan da će ova svojevrsna centralizacija koja se predlaže ipak ne dovede do previše unificiranog modela jer bi to proizvelo probleme u praksi.
Također zbog trenutnog stanja u kojem se nalazimo iznimno je bitno da kvaliteta usluga koje pružaju centri ima progresiju, a to će biti moguće ako se zaposlenici budu stručno usavršavali i osposobljavali te ako se broj zaposlenih bude povećavao, a to sve u ovom zakonskom prijedlogu stoji.
Moram pohvaliti povećanje iznosa jer svako ovo povećanje naknada treba rezultirati smanjenjem broja onih u teškoj materijalnoj deprivaciji. Ova povećanja sigurno nisu konačno rješenje problema, ali jedan od koraka ka rješenju problema i treba iskoristiti svaku moguću priliku da se taj iznos poveća.
Treba pohvaliti i podršku osobama koje su pokrenule raskid ili druge postupke vezane uz Ugovore o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju, prepoznavanje mladih koji su odrasli bez roditeljske skrbi i značajno povećanje prekršajnih kazni pružateljima socijalnih usluga starijim osobama koje krše zakon. Nesporno je kako su najviše protivljenja izazvali prijedlozi ukidanja rada postojećih obiteljskih domova s prvim danom 2027., te ukidanje centara socijalne skrbi odnosno smanjenja njihovih nadležnosti.
U prijedlogu zakona navodi se da već osnovani obiteljski domovi nastavljaju pružati socijalne usluge kao obiteljski domovi do kraja 2026., a potom će se, potom će nastaviti raditi kao primjerice obrti, društva s ograničenom odgovornošću ili kao ustanove.
Nekoliko riječi o Zakonu o udomiteljstvu. Trenutno važeći Zakon o udomiteljstvu je u ovom kratkom periodu pokazao određene nedostatke, a kada je u pitanju ovako odgovoran, plemenit i human poziv tako udomiteljstvo nema prostora za nedostatke jer svaki nedostatak izaziva teške i dalekosežne posljedice.
Izmjenama i dopunama Zakona o udomiteljstvu namjeravaju se poboljšati uvjeti skrbi ponajviše za djecu bez adekvatne roditeljske skrbi. Nažalost, sva višegodišnja nastojanja da se udomiteljstvo osnaži ostala su bezuspješna, štoviše broj udomitelja je padao, a razloga za to sigurno je i više.
Čuli smo da se povećavaju opskrbnine i do 42% za djecu ovisno o njihovoj dobi, a do 25% za odrasle. Tako će tradicionalni udomitelji, a njih je najviše, umjesto sadašnjih 830 naknade po djetetu dobivati mjesečno 1.350 kuna, te između 2.525 i 2.850 opskrbnine za svako dijete ovisno o djetetovoj dobi. Za profesionalne udomitelje naknade rastu od 15 do 60%. Specijalizirano udomiteljstvo za djecu iznosit će od 4.500 do 7.500 kuna, a za standardno udomiteljstvo 4.000 kuna umjesto dosadašnjih 2.500. Dobro je što će se specijalizirano udomiteljstvo fleksibilizirati, pa će ga moći obavljati i osobe sa srednjom stručnom spremom. Za udomljavanje djece s problemima u ponašanju ili zdravstvenim intelektualnim teškoćama po dosadašnjim uvjetima nije baš bilo interesa, a naknade bi sada za to iznosile od 4 do 7.500 kuna po djetetu.
Kako sam rekla na početku, reforme su nesporno potrebne jer nam sustav očito ima određene probleme i cilj reformi bi trebao biti da se ti problemi zapravo minimiziraju. Svi trebamo biti svjesni da ovaj set zakona neće kao čarobnim štapićem riješiti probleme sustava, ali ako bi ih bar umanjio već bi samim tim puno napravili. Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
Slijedeći Klub zastupnika bit će onaj HNS-a, HSU-a i nezavisnih zastupnika, a govorit će poštovani zastupnik Silvano Hrelja, izvolite.

Hrelja, Silvano (HSU)
Poštovani potpredsjedniče, poštovani ministre sa suradnicama.
Dakle, pred nama je cijeli paket zakona koji regulira i na novi način uređuje sustav socijalne skrbi i ono što moram reći i puno puta sam već rekao s ove govornice da se radi o jednom zapuštenom sustavu koji ne odgovara u ovom trenutku potrebama hrvatskog društva, koji ima problema i među mladima, ali ima i problema sa brzim starenjem ovog našeg društva. Dakle, može se ocijeniti da je ovaj sustav koji se pokušava uobličiti u ovih 7 zakona centraliziraniji nego onaj što imamo, što je sada postojeći. Koja je garancija da je decentralizacija sama po sebi garancija da ćemo imati efikasni sustav? Pa da je tome tako mi bi danas imali vrlo efikasne sustave jer otkad znam, kad nešto razumijem o socijalnoj skrbi, otkad se družim sa socijalnim radnicima i ostalim profesijama, znam da je decentralizirani sustav, al nemamo, nemamo, nemamo efikasan sustav. Znate, skidam kapu jednoj socijalnoj radnici u gradu Puli koja je nakon što smo u ovom domu promijenili cenzus za dopunsko zdravstveno osiguranje osobno nazvala svih 600 korisnika povremenih ili stalnih socijalnih pomoći da ostvaruju jedno svoje novo pravo. Dakle, svi ovi ljudi koji su zaposleni u sustavu socijalne skrbi prva i osnovna njihova karakteristika bi trebala biti ljubav prema bližnjima, prema ljudima, prema onima koji su slabiji, prema onima o kojima iz bilo kojih razloga obitelj više ne vodi brigu ili nije u sposobnosti voditi brigu i skrbiti o njima i njihovu situaciju dizati na pijedestal problema i tražiti rješenje, dakle, gradi se centraliziraniji sustav, međutim sustav je u odnosu na postojeći izdašniji po davanjima i to bi mogla biti, biti jedna, jedna solidna kompenzacija za korisnike neovisno kako će se tko u sustavu osjećati da li će se stručno osjećati zapostavljeno ili nepriznato, ali činjenica je da cijeli sustav postoji radi koga, radi krajnjih korisnika. Radi djece, radi napuštenih, radi odraslih bolesnih, radi starijih, starih, nemoćnih i svih onih koje pokriva lepeza zaštite u sustavu socijalne skrbi. Pošteno je ministar nešto ovdje rekao ako ste to zamijetili, da je ovaj paket zakona prvi korak za poboljšanje sustava socijalne skrbi. Što to znači? Pa mislim da svakom tko je ovdje neko vrijeme to znači da se ide ovim putem, ali da se određene prepreke na tom putu ili anomalije ili problemi na koje ćemo naići će se rješavati, da ovo nije uklesano u kamen kao što je bilo zadnjih 30 godina i doživjelo vrlo malo, malo promjena nego da je sve ovo što se ovdje događa podložno, podložno promjenama. To je ono što bi nas trebalo ta fleksibilnost, ta recimo opredijeljenost za nadogradnju i korekciju sustava bi nas trebala motivirati da pratimo efekte ovog zakona i da budemo svi bez obzira je li u poziciji ili opoziciji vrlo aktivni i da ukazujemo na probleme koji se pojavljuju jer inače ovaj sustav kao i svaki se gradi, prvo se gradi na zdravim temeljima, mora se graditi i onda se mora nadograđivati u skladu sa vremenom i problemima koji se, koji se pojavljuju. To do sada nije činjeno i zato je moja tvrdnja da je sustav doslovno zapušten.
Idemo na neke konkretne probleme o kojima smo govorili u prvom čitanju i ovdje. Većina vas je u ovom domu u prvom čitanju založila se za ostanak i opstanak obiteljskih domova svjesniji toga da među njima ima onih koji posluju vrlo legalno, vrlo transparentno, da ima onih koji bi uz male pomake mogli dakle poslovati i legalno i transparentno i da ima onih koji bezobrazno posluju ilegalno i da za njih je funkcioniranje obiteljskog doma kao registar kasa u smislu profita, a ne odnos, odnos prema ljudima. Ali bez obzira na tu činjenicu, bez obzira na nedostatak inspekcijskog nadzora, bez obzira na ponašanje tih ilegalaca koji nisu dozvoljavali inspekcijski nadzor, koji su zatvarali vrata, koji su glumili da ne postoje itd., bez obzira na sve većina je ovdje podržala ostanak i opstanak i razvoj obiteljskih domova ma kako se on sutra zvao, ma kako se on sutra zvao taj dom. Taj mali dom od 20 ili 20 i više i više ljudi. Mi smo tu uletili u jednu zamku i u njoj smo već 18 godina i krivo je tumačimo. Nazvali smo nešto obiteljski dom i po tom nazivu smo imali kriva očekivanja i onda smo donijeli krive presude, krive zaključke i krive po meni krive odluke. Obiteljski dom se može zvati obiteljski dom, ali nitko nema pravo očekivati obiteljsku atmosferu. Unutra je 20 ljudi iz različitih obitelji. Naziv obiteljski dom je zbog toga gdje se radi ekonomičnosti jedna obitelj sa svojim članovima bavi sa smještajem i skrbi više članova. Dakle, mi smo sami uskočili u tu zamku. Ne mogu prihvatiti da je netko stručno govorio da je očekivao stvaranje obiteljske atmosfere među 20 ljudi, 18 ljudi iz različitih obitelji, različite dobi, sa različitim svjetonazorima, sa različitim životnim iskustvima. Obitelj kod koje su smještene je dužna sve te razlike uravnotežiti, biti pristojna, udovoljiti njihovim specifičnim zahtjevima i to je ta atmosfera, atmosfera bliskosti ljudi koji vode taj dom sa korisnicima obiteljskog doma. Dakle, nemojmo, nemojmo se zalijetati sa ocjenama i nemojmo jedan pojam, pojam krivo, krivo tumačiti. Mene, a ja ću stvarno kao i inače biti uporan i tražit ću da se u roku 6 mjeseci donesu podzakonski aktovi i da mi znamo na čemu smo vezano uz kako god se zvali. Meni ne smeta da se zovu i obiteljski domovi, ali da se zna što je što u toj priči. Naravno nemam ništa protiv da budu i ustanove sa određenim brojem korisnika, nemam ništa protiv da budu privatni domovi, neka ponuda bude, lepeza ponude bude veoma bogata i veoma široka.
Naglašavam obiteljski domovi su nakon udomiteljstva, dakle oni koji postižu upravo zbog bavljenja tom socijalnom skrbi od strane obitelji, njihovih bližnjih i jedne svojevrsne žrtve postižu u ovom trenutku najnižu cijenu smještaja. Mi nismo bogato društvo da će umirovljenici, niti preko centara za socijalnu skrb i preko njihove participacije moći plaćati previše sredstava i jedna tako ekonomična institucija smještaja starih i nemoćnih nam je itekako, itekako potrebna.
Dakle, ono što u svakom slučaju očekujemo od podzakonskih akata, ali i od ovih, od ovih zakona je odjeljivanje legalnog poslovanja i ilegale. Ne daj Bože da nam netko ovdje podastre podatke koliko ilegale ima, a ima je, ima je na zabrinjavajućoj razini. Ja ću isto tako, a to ću objasnit u svojoj pojedinačnoj raspravi, dati neke amandmane radi povećanja kazni, demotivacije onih koji ilegalno posluju u odnosu na one koji sve potrebite radnje koje nalaže ovaj zakon posjeduju odnosno upražnjavaju.
Isto tako sumnjiv je i termin udomiteljstva. Dakle, radi se uvijek o socijalnoj skrbi, da li o djeci, da li o odraslim osobama, da li o starijim i nemoćnim, uvijek se radi o tome. Nitko nikoga ne prima u svoj dom, u svoju obitelj, on ga prima možda u svoju kuću, u svoju zgradu, u odvojeni prostor. Možda tri udomitelja se dogovore, pa iznajme kuću, pa smještaju unutra ljude koje obilazi medicinska sestra, koje obilazi doktorica, kojima se nosi, nosi hrana. To je na mala vrata jednak kapacitet dogovor 3-4 udomitelja je jednaki kapacitet kao jedan mali obiteljski dom, al to nije, posluje pod drugim uvjetima, posluje po individualnim ugovorima sa, sa tim korisnicima odnosno moguće je i njihovom, njihovom djecom, al to je iskorištavanje nedorečenosti, nedorečenosti sustava. Mislim da Zakon o udomiteljstvu nije razmišljao o takvim stvarima, a mogu vam pričati i neki načelnici općina i gradonačelnici s kojima sam intenzivno kontaktirao da se upravo to događa i zaista u tom, u tom sustavu takvog udomiteljstva koji je doista ilegala ljudi nisu ljudi nego samo sredstvo, samo oni koji to organiziraju doživljavaju ljude po nekoj vrijednosti i po nekom prihodu. To mi ne smijemo dozvolit, mi kao društvo to ne smijemo dozvolit. Ne možemo i ne smijemo zatvorit oči pred postojanjem tako nečega, a ima ga, ima ga. Ako se budemo ovaj zainteresirali moći ćemo u roku 15-tak dana ovdje u slobodnim govorima govoriti i o konkretnim slučajevima da se razumijemo. To je, neki u tome imaju lijepu zaradu i bili bi vrlo ljuti na nas. Zato postoji izmjene zakona, postoji sustav, postoji nadzor, postoje kazne, postoji, postoji način odvraćanja od takvog poslovanja. Dakle, mi moramo govoriti o pojavnim oblicima ne imenujući nikoga, a država mora osigurati inspekcijski nadzor. Ja vas danas uvjeravam da u tom segmentu postoji nekretninski biznis i upozoriti vas na veliku štetnost Ugovora o dosmrtnom uzdržavanju koji se spominje i u ovom zakonu iako to nije predmet ovog zakona nego Zakona o obveznim odnosima, ali na 10 mjesta se spominje u ovom zakonu kao jedna od mogućnosti sklapanja ugovora i nastavno udomiteljstvo. Dakle, imamo siguran sam siguran svojevrsni nekretninski biznis i veliku, veliku ilegalu, veliko nezakonito, nezakonito poslovanje. Pojačati kaznene odredbe, pojačati ulogu inspekcijskog nadzora, ograničiti mogućnost da takvi prekršitelji sutra registriraju djelatnost su stvari koje očekujemo od ovog zakona. Možda ovaj zakon nije savršen, ali kako, što kaže ministar je prvi korak i naša je dužnost da se svi trudimo pratiti ovaj zakon u provedbi.
Da nešto kažemo i o strukama i o komorama. U ovom, u ovom visokom domu prvi zakon, prva komora je bila komora psihologa na inicijativu naše kolegice pokojne Bige Friganović u mandatu 2000.-2003.g., nakon toga su sve struke koje djeluju u socijalnoj skrbi polako s vremenom dobile, dobile svoje komore. Nemam ništa protiv komorskog udruživanja i da se komora bavi stručnošću, da unapređuje konkretan rad i socijalnih radnika i socijalnih pedagoga i psihologa i svih, svih djelatnosti odnosno svih profesija koje su ovdje uključene da i stalno imaju unapređivanje struke, stručnih znanja, napredovanje, da oni donose veoma visoke kriterije po kojima se nekome daju licence ili, ili ne daju licence za rad, al da ne budu puko ubiralište članarine. Znate, ta komora psihologa jedino ako si umro si se mogao oslobodit članarine, mogao si 10.g. ne raditi u struci u toj djelatnosti oni su tražili od tebe da isključivo da platiš članarinu, a nisi zauzvrat dobio, dobio ništa. Nadam se da se zadnjim promjenama i kod njih dosta toga, dota toga ovaj promijenilo. Znate, nisam za to da komore se bave ni plaćom, ni statusom ovih djelatnosti nego njihovom strukom, napretkom u stručnom znanju, povećanjem kriterija za obavljanje svih poslova, dakle stalnom edukacijom. Time da. A mi imamo komoru, liječničku komoru koja se bavi i olakšanjem rješavanja stamenih pitanja svojih, svojih članova i životnim osiguranjem i pretplatom na energiju. Čekaj, ako će se komore time baviti onda nek osnuju udruge, nek osnuju svoje sindikate koji će se boriti, strukovne sindikate, cehovske sindikate koji će se boriti za plaću i za status. Takva je podjela u ovom društvu, ali i i puno šire. Dakle, ja očekujem da će oni biti sada puno žustriji bez obzira što netko tumači da su oni taoci nečiji. Nisu oni ničiji taoci. Oni ili su stručni ili nisu stručni. Nitko nije struku ni u ovih 30 godina sprječavao da govori o ovim problemima o kojima ja govorim. O postojanju ilegalnih smještaja, o zaradama, o prekomjernom broju ljudi u smještaju itd. Prema tome, zašto da sad ja govorim jadna struka oni će biti patnici nakon, nakon svega ovoga. Zašto nisu digli glas? Zašto do sad, ali se nadam da će sad u nekim težim, malo težim uvjetima jer struku će svatko priznavati, ministar ne bi bio ministar da ne priznaje, priznaje struku ali za određene, do određene mjere i da je bude pozvana da kreira socijalne politike. Ne jednu politiku na račun druge, nego ravnomjerni razvoj socijalnih politika. Dakle, ne stoji ono što je kolega Vidović rekao da struka ovaj da na neki način se struka ovaj sprječava da se čuje. Struka se jako slabo čula svih ovih godina, a problemi su se stvarali i gomilali ali su se gurali pod tepih. Da, poglavlje socijalne politike i dugoročnih ciljeva u socijalnoj politici je posebno poglavlje i treba razumjeti da je socijalna skrb samo jedna od komponenti socijalne države iako sam čitao ljude iz akademske zajednice koji su govorili da propuštamo u ovom trenutku izgradnju socijalne države. Socijalna država je nadogradnja na fukcionalne sustave, mirovinskog sustava, socijalnog sustava, tržišta rada i ono što ne možemo na te načine zaštiti, štitimo strategijom borbe protiv siromaštava.
Hvala vam najljepša.

Reiner, Željko (HDZ)
Slijedeći klub zastupnika bit će onaj HDZ-a, a govorit će poštovana zastupnica Nada Murganić.
Izvolite.

Murganić, Nada (HDZ)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani ministre, državne tajnice, poštovane ravnateljice u socijalnoj skrbi, kolegice i kolege, ja ću početi sa jednim malim uvodnim dijelom gdje ću reći da svakako da je RH socijalna država i tome težimo, ali jasno da ovdje predstavljamo reformu socijalne skrbi, a da bi država bila slobodna, socijalna upravo ono što je maloprije u zadnjim rečenicama govorio zastupnik Hrelja potrebno je uključiti i još puno toga i druge sustave.
Ovdje imamo zakone, 7 zakona koji predstavljaju na neki način temelj reforme socijalne skrbi, predviđaju se još i 3 nacionalna plana koji nisu sada ovdje predmet rasprave, ali sigurno će doprinijeti općenito cijeloj ovoj reformi. Cilj ovog svega je da sustav socijalne skrbi bude transparentan, učinkovit i profesionalan i svakako ono što stalno govorimo da smo svi skupa godinama zagovarali i zazivali reformu i da nam je ona dobro došla. Potrebna je bila zbog toga što su različite promjene u društvu još iz tranzicijskih vremena stvarno kod naših građana nagomilale brojne probleme koji su čak i oni koji nisu na neki način po onom nekakvom konzervativnom pristupu pripadali kao korisnici baš striktno sustava socijalne skrbi su bili primorani da zbog svoje problematike, zbog socioekonomskih problema, obiteljske pravne zaštite potpadaju pod ovaj sustav, a sustav te promjene nije mogao pratiti. Naročito nam je bremenita obiteljsko pravna zaštita budući obitelji imaju svoje terete i više ne mogu na adekvatan način odgovarati onoj zadaći koja od obitelji očekuje i zbog koje uostalom svi dajemo i značaj i važnost obitelji.
Naravno da sustav socijalne skrbi osim centara za socijalnu skrb, a njima, o njima sada najviše i govorimo iz razloga što se donosi Zakon o socijalnoj skrbi koji je temeljni zakon u sustavu provode i ustanove socijalne skrbi, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i udruge i vjerske zajednice i druge pravne i fizičke osobe i cijeli ovaj zakon odnosno reformski zakon iz ovog sustava će se na neki način i primjenjivati na njih.
Ono što bi volila odmah reći u početku, te mantre koja se stalno ponavlja, a to je da će ovakova strašna centralizacija dovesti do udaljavanja stručnih radnika od korisnika i da će to biti zbog toga neefikasna i da zbog toga neće reforma uspjeti. Naravno da to nije točno. Centri za socijalnu skrb postoje i djeluju i dalje u svojim mjestima, u svojim gradovima, u svojim lokalnim zajednicama. Naravno da socijalnu politiku uz centre kreiraju i druge ustanove i institucije, kao i lokalne zajednice. Ima svaka županija obavezu da ima savjet za socijalnu politiku i tu se kreiraju politike koje odgovaraju potrebama građana. Da, naše regije imaju različite potrebe, naši građani imaju različite i socijalekonomske statuse, imaju i različite ovaj potrebe jer svaka regija je drugačija. Kažu da je recimo u Slavoniji, pa i u nekim sredinama zagore i Like imamo više siromašnih osoba, ali to što mi imamo sada regionalne, pa onda i Hrvatski zavod za socijalni rad, to ne znači da socijalni radnik ne radi i dalje svoj posao, stručan, primjenjujući zakon, donoseći prava građanima individualno u skladu sa njihovim potrebama. Ako ima više siromašnih u nekoj sredini biti će više naknada odnosno više propisanih usluga, a tamo gdje nisu toliko siromašni jasno da neće biti toliko. Dakle, ove naknade se određuju prema individualnom pristupu i principu. Da li im treba osnovati različite usluge? Da, svakako i nisu u svim sredinama jednako sve potrebne i nisu nažalost u svim sredinama jednako dostupne, ali i prije i sada su centre za pružanje usluga u zajednici osnivali se na preporuku odnosno odlukom ministarstava ili jedinicama lokalne i područne samouprave. Dakle, ništa se u tom smislu centralizacijom neće promijeniti na uštrb naših građana odnosno korisnika, ali ono što hoće to je da će se osnivanjem Hrvatskog zavoda za socijalni rad kao javnom ustanovom korisnicima biti dostupniji zbog vremena koji će moći provoditi stručni radnici stručni rad koji se provodi u centrima za socijalnu skrb odnosno u obiteljskim centrima koji su i dalje isto tako predviđeni. Zašto? Zato što će hrvatski zavod preuzeti pravne, administrativne, ekonomske poslove, poslove javne nabave i štošta drugo i naravno da je to onaj prostor koji će biti u benefit stručnom socijalnom radu odnosno drugom radu drugih stručnjaka u centrima.
Ono što ova reforma odnosno ovaj zakon predviđa to je dodatno zapošljavanje. Uvijek kada smo govorili o socijalnim radnicima, a naravno da su, da su to bile činjenice da ih je malo, da ih ima preveliki broj javnih ovlasti, da imaju previše korisnika na jednog socijalnog ili stručnog radnika, da nemaju adekvatne uvjete, već sada u prošlom, pa mogu reć u nekom jesenskom periodu zaposleno je 200 novih socijalnih radnika, predviđa se još 320.
To je mislim što bi zaista htjela naglasiti da će ova nazvana centralizacija sigurno biti na neki način povoljnija za same stručne radnike.
Zakon je znatno usmjeren prema korisnicima. Kada govorimo o tome što je zakon ponudio našim korisnicima u sustavu onda možemo slobodno reći da do sada nijedan zakon, a mogu reći slobodno nijedna vlada nije povećala u financijskom iznosu gotovo sve naknade koje se koriste iz sustava socijalne skrbi i one koje su usmjerene prema djeci i one koje su usmjerene prema odraslima, čak i onima korisnicima koji su smješteni u, ili privremeno ili trajno u, trajno i u pojedinim ustanovama, povećani su tzv. i džeparci i ono što je zaista važno to je da su se konačno povećale zajamčene minimalne naknade, moram iskreno reći da sam to dugo željela i sazivala i one su sa primjenom ekvivalentne ljestvice isto stupnjevane u skladu sa brojem članova u obitelji. Naravno i naravno i to sigurno neću biti kao što je rekao kolega Kujundžić onaj lik koji će sada na sva usta hvaliti ovaj zakon, ali imam tako potrebu da kažem ono što je dobro, ali isto tako reći ću da ove naknade zbog zakona velikih ili malih brojeva kako god to nazvali financijski to puno iznosi. Zakon je težak milijardu i 100 milijuna kuna, a već sada sa ovim povećanjem, ali na to, sve te naknade s obzirom na troškove života i potrebe naših građana nisu svakako dostatne, ali najava je da će se socijalne naknade povećavati, naročito zajamčena minimalna naknada u budućnosti na 1.500 kuna.
Ono što ja ću naglašavati i tome se posebno radujem, ja sam bila izuzetno ugodno iznenađena, to sam i ministru rekla i na tome mu čestitam, da je cenzus za osobne invalidnine u potpunosti ukinut. Osobe sa invaliditetom to godinama zastupaju, 2018. prvi puta se je krenulo u tom pravcu kada se je ukinuo cenzus za osobnu invalidninu za osobe koje su zaposlene. Želili smo tada stimulirati osobe sa invaliditetom da uđu u svijet rada, da se odvaže u svijet rada, da se ne vežu za nešto što je financijski sigurno, ali nije dovoljno a s druge strane ostvaren kao osoba je sigurno ako je u radnom okruženju i ako ipak svojim radom doprinosi svome uzdržavanju. Tada smo bili uz zahvalnost onih koji su to dobili i kritizirani da smo diskriminirali sve druge osobe sa invaliditetom i ovo je onda jedan zaista značajan demokratski iskorak gdje će se isto financijski to ukupno na proračunu itekako vidjeti, ali evo i na neki način će biti i povećanje te naknade sa 1500 na 1750 kuna tako da se išlo u tom pravcu.
Mislim da je malo koja Vlada donijela toliko odredbi kojima se zaista pojačava kvaliteta života osoba sa invaliditetom. Govorim o roditeljskim, o statusu roditelja njegovatelja sa 4, 4 i pol tisuće i 6000. Dakle, o ovim naknadama koje sam isto tako spominjala, a isto tako mijenjaju se odredbe u onom dijelu u kojem se definira koja osoba može biti i njegovatelj. I ta naknada se povećava. I vrlo je to značajno naglasiti da jedna i druga mjera iako je financijskog karaktera ali ona znatno ima efikasan učinak na sprječavanje institucionalizacije, odnosno dokle god je to moguće ostanka naših građana u svojim domovima.
Svakako da je ovim zakonom predviđeno i nove usluge. Isto tako i nacionalni plan predviđa da se grade centri za pružanje usluga u zajednici to nam je izuzetno potrebno. Oni su značajni iz razloga što preveniraju instituciju, značajni su i zato što omogućavaju našim građanima da što duže ostanu u svojim domovima i svojim sredinama, a isto tako na neki način i pojačavaju zaposlenost.
Govorili smo i o toj trajnoj edukaciji. Ja ne mogu reći, vršile su se razno razne edukacije naših stručnih radnika. Bilo je to i planirano. Vrlo su nam u tomu bili suradljivi i profesori sa Pravnog fakulteta, odnosno studija za socijalni rad, međutim to je bilo evo tako sporadično kako koja je sredina, kako koji centar je izrazio za to želju i potrebu.
Međutim, osnivanjem akademije socijalne skrbi a mi nismo imali jedina socijalna skrb nije imala baš takvu neku agenciju koja bi bila u tom smislu usmjerena će svakako omogućiti i jedno kvalitetno, kontinuirano usavršavanje svih naših stručnih radnika koji rade u sustavu socijalne skrbi i svakako da će u to biti uključeni eminentni stručnjaci.
Ne vidim razloga zašto postoji u raspravi jedna takva zloba gdje se govori da je to osmišljeno radi interesnih nekakvih skupina, pa se spominje i korupcija. Mislim da koliko god se može kritizirati da se možda ide u hvalospjeve prema ovom zakonu, ali ima tih jednih besmislenih zlonamjernih i loših kritika.
Po meni jedna od najopasnijih je ta da se tvrdi da stručni radnici su nezadovoljni ovim zakonima i da onda zbog toga reforma neće uspjeti. Ja u njih imam itekako puno povjerenja zato što će svaki od njih na svom radnom mjestu gledati prije svega čovjeka i korisnika i učinit će sve da primijeni sve što je pozitivno iz ovog zakona. Dapače, isto tako će kroz svoje stručne kanale koje imaju i komunikaciju prema ministarstvu i komunicirati ono što se može u budućem razdoblju popraviti.
I naravno svaki zakon zahtijeva i analizu učinka propisa i sigurno će se moći i trebati mijenjati. Ni jedan zakon nije savršen. Nikada ni jedan zakon nije bio po volji svih i na koji se primjenjuje, niti po volji onima koji će ga provoditi.
Međutim, ima u ovom zakonu toliko toga dobroga i da to svakako treba isticati a isto tako vjerujem i da svaka dobronamjerna kritika za neko buduće razdoblje može biti i dobar putokaz.
Obiteljski domovi su nešto što se je našlo kao rješenje u onoj fazi kada smo imali jako puno korisnika, pogotovo starijih korisnika naših građana u udomiteljskim obiteljima gdje je to bilo do te mjere da su imali prema onim dozvoljenih tri do pet čak i do 10 i više korisnika koje smo smatrali da su udomljeni i naravno išlo se na nekakvo prijelazno rješenje i išlo se na to da onda to budu nekakve manje pod navodnicima ustanove, institucije da to budu obiteljski domovi.
To je otišlo van kontrole i to treba urediti. Udruga Starka pa i neke druge udruge obiteljskih domova su u suradnom odnosu sa ministarstvom. Sa ovim promjenama koje su već u ovom drugom čitanju iznesene su zadovoljni i vjerujem da ćemo premostiti i te probleme koje imamo s jedne strane u obiteljskim domovima vezano za zaposlene i na koncu za ulaganja ljudi koji su uložili u te nekretnine, a s druge strane imali bi i neviđen problem sa smještajem starijih osoba. Jer evo na žalost najviše naših građana starije životne dobi ili žele ili moraju biti smješteni u neke institucije.
Što se tiče Zakona o udomiteljstvu 2018. godine ja sam zdušno predlagala taj zakon, puno sam i ja od njega očekivala. Zaista smo željeli jačati to udomiteljstvo, znate svako, pogotovo za djecu. Svako dijete zaslužuje dom i dobro bi bilo da bude sa svojim roditeljima, biološkim roditeljima ali nažalost ima djece koja to ne mogu i nekako udomiteljstvo, udomitelj je najbliži tom jednom emotivnom, psihološkom ozračju i okruženju i upravo su i struka i dokazala da u odnosu na instituciju topli odnos sa bliskim osobama su najpovoljniji za razvoj svakog djeteta, kao što su inače promjene u društvu tako imamo sredina gdje nema interesa za udomitelje međutim moram iskreno reći da osim povećanja financija odnosno naknada udomiteljima odnosno djeci ili korisniku za njihove osnovne potrebe, udomiteljima da bi se za to ovoga odvažili uz snažnu jasno preporuku i upoznavanje sa svim tim benefitima treba i velika stručna pomoć. Tamo gdje su udomitelji vezani sa centrima za pružanje usluga u zajednici za djecu i mladež, gdje se dobra suradnja u pružanju potpore stručnjaka udomiteljima pogotovo u onoj prvoj fazi kada djeca su došla u novu sredinu je itekako, itekako dobra, potrebna i mislim da osim financijskih naknada udomitelji se teško odlučuju za udomiteljstvo, potencijalni, za udomiteljstvo budući sa svim problemima, a to su djeca koja zaista imaju složenu problematiku ostanu na neki način sami. I to je još nešto na čemu stručne službe mogu i moraju još uvijek poraditi.
I da ono što bih još rekla vezano za komore, isto tako u mom mandatu donijeli smo tih 5 zakona. To je bio jedan napredak. Ovim zakonima su se sada popravili, ujednačili, uskladili su sa ostalim propisima i mislim da kroz komore glas struke mora biti jači i snažniji, ali kad postavljamo pitanje bilo je pitanje tko će biti odgovoran za propuse pa i do sada odgovoran je onaj tko propuste radi. Međutim, mi nemamo tu kulturu …/Upadica: Hvala./… da znamo preuzeti odgovornost kod onih koji su …/Upadica: Hvala lijepa./… koji su izvršitelji.

Reiner, Željko (HDZ)
Slijedeći klub zastupnika bit će onaj HSS i Radničke fronte, a govorit će poštovana zastupnica Katarina Peović.
Izvolite.

Peović, Katarina (RF)
Dobar dan svima.
Prije svega reći ću ministre da mi je nevjerojatno da ste mi dali odgovor da mi niste uopće zapravo dali odgovor niti imali potrebu odgovoriti na pitanje kako je moguće da nitko iz vašeg ministarstva neće biti prisutan danas na tribini u 7 sati u Pučkom otvorenom učilištu na temu novog Zakona o radu, a odgovor koji smo dobili kao inicijativa da zbog drugih obaveza baš niste niti vi, niti nitko drugi u mogućnosti prisustvovati toj tribini. Ja ću vas upozoriti da je riječ o 20-tak udruga, organizacija, sindikata udruženih u inicijativu za radnički ZOR koji okupljaju 20-tak odnosno 20.000 dakle članova. 12 sindikata je uključeno u tu inicijativu. Mislim da je neprihvatljivo da ministarstvo nema niti jednog čovjeka koji može doći na tu inicijativu, evo moja kritika s ove strane, a nadam se da će netko barem pratiti onda stream te ovaj tribine, pa da imate ovaj uvid u to šta je ta struka imala za reći po pitanju vašeg nacrta o radu, vi ste rekli da tu sudjeluje ta stručna javnost, da vi razgovarate sa socijalnim partnerima, ali postoje drugi sindikati, postoje druge udruge koje sudjeluju u tome. Osim toga od tih stručnih partera smo i dobili nacrt tog zakona, bilo bi puno pametnije da se zakon donosi na način da je taj nacrt javan i da svi imaju pravo sudjelovati u kreiranju odnosno kritiziranju odnosno bilo kakvoj javnoj raspravi vezano uz taj nacrt Zakona o radu. Ja ću između ostalog u svojem izlaganju i malo dovesti u vezu taj s ovim zakonom o kojem danas govorimo, ali vratimo se na temu. Znači ovaj zakon o kojem danas govorimo odnosno 7 zakona i ovom paketu zakona bih ukratko opisala onako sam to opisala u svojoj replici jutros, poznata Cherchillova ako ne želiš riješiti problem onda osnuj povjerenstvo. Ovdje imamo zavode, povjerenstva, akademije, nove institucije koje ne govore puno o samom problemu niti ga uopće rješavaju, a najveći problem je znači preopterećenost radnika u sustavu socijalne skrbi, pogotovo administrativnim obvezama nego taj problem samo potenciraju, a ono što zapravo te institucije nove govore jest da ovo ministarstvo nema povjerenja u stručnu javnost. Nema povjerenja u vlastitu struku. I taj se socijalni darvinizam znači se provlači kroz ovaj zakonski prijedlog, a provlačit će se i kroz druge zakonske prijedloge i provlači se pa i kroz taj novi Zakon o radu je ono na čemu želi poantirati ova vlada i na čemu želi stvoriti taj društveni konsenzus, a to je tako lijepo ovako jezik vam je čisto ogledalo samog, samog, same ideologije koja se krije iza toga. Znači to je taj darvinizam ili ta taj rat koji se ovdje pokušava stvoriti između kako se to lijepo kaže korisnika, pazite korisnika i onih koji daju, pružaju, pružaju znači socijalnu uslugu. Znači kao da smo u nekim tržišnim odnosima pa su jedni korisnici, a drugi su pružatelji socijalne usluge kao da ovdje govorimo o nekim potpuno da tako kažem iščašenim uslugama kao što su ne znam masaža ili meditacija, a ne ostvarivanju temeljnih potreba za ljude koji nemaju drugog izbora, znači to su temeljne ljudske potrebe. To su socijalni slučajevi i to su socijalni radnici kolegice i kolege, a ne korisnici i pružateli usluga jel, no dobro.
Idemo redom, znači to su već mnogi rekli, ja ću probati dati jedan drugi kut, ali i sažeti. Problem je prije svega znači centralizacije sistema i nerješavanje gorućih pitanja. Mi možemo reći dobro centralizacija sistema možda bi mogla nešto napraviti, promjene, možda donosi nešto dobro, ali iz samih analiza struke proizlazi da to nije tako. Znači umjesto sadašnjih centara za socijalnu skrb osnovat će se Središnji hrvatski zavod za socijalni rad. Ovdje opet imamo znači zavod, jedna lijepa riječ jer se vjerojatno misli zavoditi ad acta probleme, a ne rješavati ih. Kao što je ministar Aladrović, evo koji je brzo, brzinski pobjegao nakon kritike, nije dugo izdržao, kao što je ministar Aladrović uspio riješiti niz problema, pa ga se vjerojatno zato i vidi kao nekog novog nasljednika Plenkovića, vrlo učinkovit u tome, …/Govornik se ne razumije/…ad acta i problem nezaposlenih i eto tako da smo ljude iselili, ovdje ćemo zavesti ad acta probleme socijalne skrbi jer se zavod kao jedna lijepa institucija nova predstavlja instituciju koja je sastavljena od središnjih službi i 21 područne raspoređene po županijama. Dosadašnji centri za socijalnu skrb postat će područni uredi ove mega institucije, a podružnice sadašnjih centara pretvorit će se u njezine ispostave. Ovo je isto jako jedna lijepa riječ, ovdje će se ispostavljati slučajevi. Zvuči kao da ćete nekoga privoditi, a ne da će se nešto rješavati. Inače Anka Slonjšak pravobraniteljica za osobe s invaliditetom je također dala jednu dobru dijagnozu ja bih rekla ovih zakonskih prijedloga i rekla je da ova centralizacija ima prizvuk vrlo dobro opisano birokratske distance i postupanja prema administrativnim pravilima odnosno ostavlja dojam preuzimanja kontrole znači nad jednim potpuno klasičnim sustavom koji treba kontrolirati i centralizirati, znači zavod će preuzeti ovlasti i stručne poslove sadašnjih centara za socijalnu skrb. Drugim riječima centri za socijalnu skrb su tako od resornog ministarstva dobili neprolaznu ocjenu za dosadašnji rad i mislim da je ono najgore što smo ovdje čuli od nekih zastupnika i zastupnica je da se kritika sustava u potpunosti prevodi kao u kritiku individualnih aktera, znači onih koji rade u tom sustavu, oni su krivi, znači socijalni radnici i radnici su krivi, nema strukturalne kritike, nema sustavne kritike, nema kritike sistema nego imamo kritiku individualnih aktera. Mnogi su napomenuli da je centralizacija protuustavna jer ustav propisuje da su JLS te koje obavljaju poslove iz lokalnog djelokruga, socijalni radnici pozivaju se također i na Zakon o lokalnoj i područnoj regionalnoj samoupravi koji razrađuje ovu ustavnu odredbu.
Struka također napominje da je pravi put reforme bio omogućiti centrima da utječu na kretanje socijalnih programa na, kreiranje socijalnih programa na lokalnoj razini s obzirom na potrebe lokalnih sredina i tu se samo mogu složiti s onim kolegicama i kolegama koji su rekli da je trebalo zadržati jedan kontinuitet. S druge strane, nadzor i to je ono što boli struku, se izuzima iz ruku struke, što je inače taktika vladajućih u mnogim situacijama, pa se, to je ta znači darvinistička borba između korisnika usluga i davatelja usluga kako se to lijepo kaže, pa se osniva druga institucija, znači to je Povjerenstvo za odlučivanje o osnovanosti pritužbi. Povjerenstvo znači za odlučivanje o osnovanosti pritužbi naravno da mora, da nosi neki pozitivan prizvuk, da imamo pritužbe o kojima se mora govoriti, da se treba vidjeti postoje li osnovanost pritužbi kako se ovdje to lijepo kaže stranaka koje nisu bile zadovoljne prethodnim odgovorom ministarstva u vezi pruženih usluga, postupaka ili propusta od strane radnika u području socijalne zaštite, ali ono što navode znači sami socijalni radnici i radnice u tom povjerenstvu neće biti stručnjaka, znači neće stručnjaci procjenjivati njihov stručni rad nego ljudi koji nisu njihove struke, znači to je potpuna degradacija struke. Kako takvo tijelo ne postoji ni u jednom drugom području javne uprave ovakvo zakonsko rješenje potiče daljnju podozrivnost i nepovjerenje u stručnjake u sustavu socijalne skrbi i krovnom znači cijelom tom sustavu. Treća institucija, mega institucija ima isto tako jedan megalomanske naziv, to je akademija. Kada se nešto odnosi na obrazovanje i znanost, to se danas jako često voli zvati akademijom. Akademije, centri, što su velebniji nazivi, to su slabiji učinci. Radnici znači će biti upućeni na usavršavanje u tu instituciju velebnog naziva akademija. E sad ako se nešto naziva akademija onda bi očekivali stoljetnu tradiciju te institucije u edukaciji socijalnih radnika, ne to je novoosnovana institucija, a socijalni radnici se pitaju a što je sa postojećim institucijama koje su provodile edukaciju. To je bio Studij socijalnog rada, logično, to je bilo znači resorno ministarstvo, organizacije civilnog društva, same ustanove socijalne zaštite, a na prvom mjestu dakle hrvatska udruga i Hrvatska komora socijalnih radnika. Što je s tim institucijama, one očito nisu akademije jel. Mi moramo osnovat akademiju da bismo educirali svoje socijalne radnike da bi oni stekli dodatna znanja, vještine za rad u ovoj zahtjevnoj djelatnosti, educirati se itd., mi moramo imati jednu demontažu institucija kako bi to rekao Plenković jel. I četvrto je ukidanje obiteljskih domova, dobro. Mi se tu čak možemo složiti s tim odnosno s ocjenom koje je dalo ministarstvo da domovi nisu ostvarili cilj, a to je kako citiram jel obiteljski način života unutar obiteljskog doma. Možda je ova ocjena i dobronamjerna, možda je ona i realna, ali ona u potpunosti ne adresira primarni problem koji postoji, a to je da mi ovime ne gradimo nove javne domove, institucije koje bi mogle prolaziti svu ovu revalorizaciju i biti uistinu mjesto obiteljskog života i obiteljskog doma nego zapravo rušimo postojeće. Prvenstveno znači zbog nedostatne stručne suradnje i infrastrukture tvrde u ministarstvu domovi nisu mogli niti pružiti očekivanu kvalitetu, opet se kaže, usluge, znači ne .../nerazumljivo/... zadovoljavanje temeljnih potreba nego davanje usluga. Ukidanje obiteljskih domova, iako kažem, možda potaknuto realnom procjenom, prouzročit će sigurno neizvjesnost za svakodnevnu skrb, to su svakodnevne potrebe ljudi koji zahtijevaju takvu skrb, više od 6 000 ljudi i dovest će više od 2 000 zaposlenih u neugodnu situaciju.
Također, ono što su svi naveli, sigurno će njihovim ukidanjem procvjetati ilegalni smještaj. No, ovdje se opet dovodi do klasičnog spuštanja odgovornosti na pojedinačnog subjekta i tu ću vas upozoriti, kolegice i kolege, na kontinuitet ili ono što nalazimo u mnogim zakonima, a naći ćemo i u novom Zakonu o radu, ako dođe u ovom obliku u kojem je sad u nacrtu, pa ću vas upozoriti što će se zapravo desiti.
Mi ćemo ukinuti obiteljske domove, mi ćemo znači smanjiti mogućnost znači pružanja, kako se to lijepo kaže, ali tko će te usluge pružati? Pa pružat će ih radnice, pružat će ih žene koje su u novom nacrtu Zakona o radu, kako se to lijepo kaže, dobile mogućnost da rade na pola radnog vremena ili skraćeno vrijeme, a onda pružaju te usluge, je l', odnosno svoje stare članove obitelji ili one koji imaju potrebu za skrbi, opslužuju, znači one će biti te, na radnice će pasti taj teret, a istovremeno taj Zakon o radu povećava mogućnost prekovremenog rada i to bez regulacije plaćanja prekovremenog rada, omogućava da se radi više, znači ne manje nego više i da se istovremeno znači skrbi o starijima i nemoćnima.
Na kraju znači imamo obiteljski centar, u novu megainstituciju koju u sebi obuhvaća centre za socijalnu skrb, neće biti preneseni obiteljski centri koji su centri za socijalnu skrb bili priključeni 2014. g., obiteljskim centrima je zadaća provoditi različite aktivnosti usluge usmjerene prema djeci, mladima i obiteljima, novi zakon, naime, iskazuje namjeru socijalno-obiteljskih vlasti da i nakon 7 godina opet izdvoji uz osnivanje obiteljskog centra samostalne ustanove koja će biti centralizirana s podružnicama po županijama na sličan način kao i taj hrvatski zavod.
Još ću reći samo da sam uložila 2 amandmana, jedan je znači vezan uz građansku inicijativu "Pomozimo djeci s invaliditetom" koja je upozorila i bilo bi dobro da je sad tu ministar ili netko tko može odgovoriti na to pitanje, ne znam da li je netko prije mene upozorio na njega, dakle da u čl. 58 st. 1 je potrebno brisati riječi "4. Stupanj". Pravo na tuđu pomoć i njegu imaju osobe s 4. Stupnjem invaliditeta koje ujedno imaju pravo na osobnu invalidninu. Moguće postupanje prava, preklapanje ovih prava moglo bi dovesti do ukidanja osobne invalidnine osobama koje su je do sada primale. Znači kako ostvarivanje jednog prava isključuje mogućnost ostvarivanja drugog prava, dolazi do preklapanja i do otvaranja mogućnost diskredicionog odlučivanja. Ministar bi, dakle, ukratko trebao objasniti taj konačni prijedlog zakona oko prava na doplatak za tuđu pomoć i njegu te brisanje sporne odredbe koja se odnosi na 4. skupinu djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom.
Također, su članovi udruge izrazili nezadovoljstvo izostankom 1. skupine osoba s invaliditetom u zakonu te ostankom imovinskog, te izostankom imovinskog i dohodovnog cenzusa za ostvarivanje doplatka za tuđu pomoć i njegu za drugi stupanj. Nezadovoljni su i što nije povećan iznos doplatka za tuđu pomoć i njegu, pogotovo ako će taj iznos primati, kako se čini iz svega navedenog i 4. skupina, osobe sa 100%-tnim invaliditetom i djeca s najtežim oštećenjima zdravlja.
Također je nejasno zašto su dijelovi iz prvog prijedloga zakona o djelatnosti psihoterapije promijenjeni u čl. 6 u konačnom prijedlogu zakona o djelatnosti psihoterapije. Naime, u konačnom prijedlogu zakona nalaze se neopravdano ograničenja za uvjete za rad u profesiji, prilikom izrade končanog prijedloga zakona zanemareni su prijedlozi struke čiji su predstavnici najbolje upoznati s trenutnim stanjem, kao i svim specifičnostima djelatnosti psihoterapije i potreba da se proširi znači na druge struke, odnosno na druga područja, pa treba i u ovom slučaju poslušati struku.
Ono što je dobro u zakonu, sigurno je povećanje zajamčene minimalne naknade i osnovice za ostvarivanje prava na nju, ali, znači kao i povećanju drugih materijalnih prava te društvene većine, u ovoj zemlji, kao što su recimo, povećanje minimalne plaće kojim se hvali ova Vlada, ako uzmemo u obzir godišnju inflaciju, inflaciju na godišnjoj razini koja je negdje na 3,1%, onda, i to je najviša inflacija od 2013. g. onda zapravo ova povišenja i nisu dovoljna i pitanje je da li mogu uopće, da li se uopće može govoriti o nekom znatnom povećanju, odnosno kao i kod povećanja minimalne plaće, i ovdje bi trebalo napraviti usporednu analizu tih izdavanja i koliko bi zapravo bilo potrebno, znači koliko, koje su potrebe i koliko bi bilo potrebno izdvajati.
No, da zaključim, ne bi nama bilo tolko bitno raspravljati o ovom Zakonu o socijalnoj skrbi i pripadnim zakonima da nismo postali socijalni slučaj i ono što smo jučer slušali od premijera Plenkovića, ta bajka se, eto, brzo nekako demaskirala upravo s ovim zakonskim prijedlozima jer oni upućuju da smo mi 8. najgora zemlja u Europi po stopi, po broju ljudi u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, da je stopa siromaštva u RH čak 18,3%, a da je osoba u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti preko 23%, to vam je, kolegice i kolege, skoro milijun ljudi, osoba u teškoj materijalnoj deprivaciji je preko 7%, preko 6% ljudi ne može sebi priuštiti adekvatno grijanje u najhladnijim mjesecima i to je u trenutku znači inflacije, u trenutku povišenja cijena energenata, preko 48% si ne mogu priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora izvan mjesta stanovanja, preko 7%, skoro 8% si ne može priuštiti svaki drugi dan obrok mesni ili vegetarijanski ekvivalent, preko 51% si ne može, ne može pomiriti neočekivani financijski izdatak, pazite znači polja ljudi u Hrvatskoj ne može neočekivani izdatak podmiriti. Znači kad vam se perilica rublja pokvari ne mogu kupiti novu, 15,7% kasni s plaćanjem obaveza stambenog kredita, najamnine, računa za režije ili potrošačkog kredita, ukratko, Hrvatska je 3. najsiromašnija zemlja u EU. Umirovljenici su socijalni slučajevi, radnici su u velikoj mjeri socijalni slučajevi.
Umirovljenici su socijalni slučajevi jer mirovine stagniraju godinama, neznatno su rasle s posljednjim usklađivanjem 2,46% ali u odnosu na tu inflaciju i poskupljenja cijena osnovnih proizvoda nisu niti osjetili to umirovljenici. Prosječna mirovina u prosincu 2020.g. iznosila je tek 2.566 kuna, voljela bih da jednom eksperimentalno probamo živjet sa 2.566 kuna ovdje zastupnici, vjerujem da ne bi bilo ugodno. Udio mirovine u plaći bio je tada samo 39% dok je neto stopa mirovine u EU, znači to je neki prosjek 52% u Hrvatskoj u tom mračnom socijalizmu bilo i više.
Početkom 2021.g. taj je udjel prosječne neto mirovine u prosječnoj neto plaći pao na 37%, znači više od 52% umirovljenika je ispod linije siromaštva.
Druga stvar, mi se suočavamo sa radom u siromaštvu. Veliki broj radnika radi puno radno vrijeme, imao posao, ali radi u siromaštvu jer njihove plaće nisu dovoljne za zadovoljavanje osnovnih potreba. Minimalna plaća pokriva samo 25% potreba, temeljnih potreba, znači životnih mjesečnih radnik u njegovoj obitelji. I onda nam tu govore rasle su plaće, one su neznatno rasle u odnosu na EU, one su potpuno nebitno rasle. Znači Hrvatska je u skupini zemalja s najnižom minimalnom plaćom, a ta je plaća skoro najmanje rasla u odnosu na sve druge zemlje.
Otrežnjenje bajke koju premijer manipulirajući statistikom, jučer je rekao da je 16% ali nije rekao koliki je bio pad 2020.g. od više od 8% znači mislim da smo se ovdje na neki način otrijeznili.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Sada će u ime Kluba zastupnika Domovinskog pokreta govoriti poštovani zastupnik Davor Dretar.
Izvolite.

Dretar, Davor (DP)
Hvala lijepa poštovani g. predsjedavajući.
Eto nema nam ministra, poštovana gospođo, lijepo i pozdrav vama kolegice i kolege.
Da, živimo u podosta izmišljenoj državi ili barem u čudnoj situaciji u kojoj moram priznati ponekad jest teško odijeliti stvarnost od paralelne stvarnosti, dakle možemo reći sada po ovom novom hitu u hrvatskim kinima da smo stvarno u jednom Matrixu u jednoj čudnoj situaciji u kojoj je ovdje jučer predsjednik Vlade, premijer i njegovi ministri odgovaraju iz jednog kuta, a mi uglavnom oporbene zastupnice i zastupnici postavljamo pitanje iz potpuno drugačijeg kuta.
Koje su dvije osnovne razlike, koje su to dvije perspektive koje tako duboko dijele hrvatsko društvo? Eto, ako ćemo govoriti o stavu našeg premijera, onda ćemo uz njegove rečenice, uz njegove tvrdnje staviti brojke i pokušati usporediti odnosno staviti u odnos realnost brojki i realnost imaginacije našega premijera koji kaže, da samo na tren parafraziram jedan njegov odgovor na moje jučerašnje pitanje je da Hrvatska proživljava renesansu. Evo nekoliko brojaka koje stvarno prikazuju da stvarno proživljavamo renesansu, ali u potpuno krivome smjeru od onoga što bi renesansa u svom značenju trebala nuditi. Mi tonemo.
Osobe u riziku od siromaštva, osobe kojima nedostaje hrane, životnih prostora, društvenih kontakata ili žive u kućanstvima u kojima gotovo nitko ili apsolutno nitko ne radi. Po posljednjim dostupnim podacima iz 2020.g. tih osoba u Hrvatskoj imamo 23%. Ostavit ću vam desetak sekundi da to upijete.
U 2020. ponavljam to je godina iz koje imamo potpune i službene podatke, podatke za prošlu godinu ćemo još malo pričekati, stopa rizika od siromaštva prema intenzitetu rada kućanstva najviša je za kućanstva sa vrlo niskim intenzitetom rada i za kućanstva s uzdržavanom djecom, iznosila je 75,5%, upijte, za kućanstva bez uzdržavanja djece 58,1%.
Za one koji ne znaju vrlo niski intenzitet rada odnosi se na situaciju u kojoj osobe žive u kućanstvima u kojima nitko ne radi ili radi vrlo malo odnosno radno sposobni članovi rade do 20% od ukupnog broja mjeseci u kojima bi se moglo raditi u razdoblju koje je referentno odnosno iz kojeg nam dolaze podaci.
Pa dozvolimo onda još jednom jedan niz brojaka, ali zamolio bi momke u saborskoj režiji da ovdje ispod stave jedan titl koji kaže, molimo osobe sa slabim živcima da prebace program dokaze vrlo uznemirujući podaci. 5,7% osoba žive u kućanstvima koji si ne mogu priuštiti adekvatno grijanje, nalazimo se upravo u tom periodu godine, 49,3% osoba živi u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti tjedan godišnjeg odmora izvan kuće za sve članove kućanstva, 7,8% dakle gotovo 8% osoba žive u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti obrok koji sadržava meso, piletinu, ribu ili kako kaže ovdje istraživanje vegetarijanski ekvivalent istog toga, pazite svaki drugi dan, ne svaki dan.
Molio bih zastupnice i zastupnike kojima se ovo čini zabavnim da se vrate u svoj klub zastupnika tamo rastu palme iz zidova i banane pa da ne ometaju dok govorim.
48,9% osoba žive u kućanstvima koja ne mogu podnijeti neočekivani financijski izdatak. Od vešmašina, sorry prat ćemo na ruke. 14,2% osoba žive u kućanstvima koja su u posljednjih 12 mjeseci zbog financijskih poteškoća kasnila sa plaćanjem obaveza bilo to stambeni kredit, najamnine, računi, režije ili bilo što drugo. Neću više.
Ovo nije izmišljotina. Ovo su podaci Državnog zavoda za statistiku. Da se posvetimo i ovom paketu zakona oko kojega danas ovdje u ovoj objedinjenoj raspravi iako je cijela oporba skrenula pozornost na činjenicu da to nije dobro, ali na kraju smo se ipak nekako složili, pa onda o tome i raspravljamo.
Iako je cijeli paket zakona dobro formuliran i prošao je prvo čitanje, podsjećam još jednom na neistinitost poštovanog gospodina ministra Aladrovića koji je rekao da su sve primjedbe uvažene i da su evo ovdje u drugom čitanju. Dakle, apsolutno nije istina. Ako ste prošli, ja sam prošao svih sedam zakonskih promjena. Niti u jednoj nije prihvaćen niti jedan prijedlog oporbenih zastupnika.
No, idemo preciznije. Dio Zakona o udomiteljstvu već i prije same primjene dovodi u pitanje postojanje udomiteljstva kao socijalne usluge. Naime, zakonom se propisuje starost udomitelja do 60 godina iako se radni vijek Zakonom o radu povećava na 65 odnosno 67 godina starosti. To nam na žalost otvara jednu pravnu nesigurnost. Velik broj udomitelja tim izmjenama zakona proveo bi pet godina u neizvjesnosti do ostvarivanja prava na mirovinu po bilo kojoj osnovi.
Nadalje za udomitelje se novim izmjenama zakona traži minimalno srednjoškolsko obrazovanje što dovodi u pitanje opstanak vrlo velikog broja udomitelja koji se time bave godinama, a nemaju potrebne uvjete obrazovanja, te im centri primjenom zakona neće biti u mogućnosti produljiti licence.
Ovdje se radi o vrlo velikom broju udomitelja pretežito odraslih korisnika, međutim odredba se također ne odnosi na udomitelje za djecu. Temeljem ovakve stavke zakona svakako jest porazna činjenica kako se prema tumačenju ove odredbe u buduće očito ne može biti niti roditelj ukoliko nemate minimalno srednjoškolsko obrazovanje.
Krajnja nelogičnost obećanje je ministra Aladrovića o povećanju opskrbnina od 1.1. ove godine za korisnike u socijalnoj skrbi koji su smješteni u ustanove i udomiteljske obitelji. Na žalost ovaj dio obećanja ostao je ispunjen samo ustanovama socijalne skrbi smještaja u visini od 5100 kuna po korisniku, a udomitelji su i dalje ostali na razini 1800 do 2400 stotine kuna ovisno o kategoriji korisnika.
Odlukom ministra da se pojedinim korisnicima socijalne skrbi drastično povise opskrbnine dok oni u udomiteljstvima na prijašnjoj razini ostaju nije ništa drugo nego moramo reći šamar udomiteljskim obiteljima koje su budućnost deinstitucionalizacije starih i nemoćnih kao i djece bez potrebne roditeljske skrbi.
U posljednjih nekoliko mjeseci bilježi se pad broja udomitelja, a time naravno i kapaciteta za smještaj potrebitih. Nadležni centri više nemaju kapaciteta niti raspoloživih mjesta za smještaj. Na terenu se pomalo stvara kaos kojeg uzrokuje sustav i najava novih zakonskih izmjena.
Umjesto da potičemo udomiteljstvo i povećamo broj udomitelja događa se na žalost upravo suprotno. Obiteljski domovi koji nisu ispunili svoju ulogu i teren su dio sive ekonomije. Također su prekapacitirani, bojimo se da sve izmjene zakona kao i novi Zakon o socijalnoj skrbi zaslužuje hitno donošenje i primjenu kako bi se moglo regulirati daljnje postupanje i provesti reforma socijalne politike.
Ukoliko se pod hitno ne korigiraju zakonske odredbe veliki broj udomiteljskih obitelji kreće prema raskidanju licenci i naravno udomiteljskih ugovora čime će se stvoriti kritična masa korisnika bez krova nad glavom. I za kraj još samo da dodam ovog dijela rasprave naravno, više od 8 stotina tisuća umirovljenika u Hrvatskoj koji žive ispod granice siromaštva.
Evo sada jedan mali zanatski pogled na jedan od dijelova Zakona o socijalnoj skrbi što je eto i danas ovdje poštovani gospodin ministar najavio i rekao, da će eto od sada korisnici imati pravo na zajamčenu minimalnu naknadu bez obzira imaju li vozilo ili nemaju, odnosno po novom ga mogu imati.
Moram priznati da sam se tu našao zatečen, ali moram upozoriti na jednu stvar koja možda nije vidljiva na prvi pogled. Ako žele zajamčenu minimalnu naknadu ti ljudi ne smiju imati vozilo veće vrijednosti od 20 000 kuna. Kratkim, jasnim i brzinskim terenskim istraživanjem na portalima koji se bave prodajom vozila vidio sam da trenutno u Hrvatskoj ne možete za taj novac kupiti auto koji je manje star od gotovo 15 godina.
Ovdje su neki zanimljivi podaci iz stanica za tehnički pregled Hrvatske koji kažu da je čak 20% vozila bilo neispravno, da imamo najstariji vozni par iz godine u godinu sve stariji. 79% voznog parka starije nam je od 10 godina. Mislim da se ovdje u principu siguran sam u ovaj dio zakona išlo dobrom voljom da se ljudima ipak omogući da posjeduju vozilo što je potpuno u redu, ali mislim da je ipak trebalo malo obratiti pažnju na činjenicu da se osobe sa ovakvim cenzusom ipak usmjerava prema dostajalim, zastarjelim, a ne dao dragi Bog i po život opasnim vozilima koja nisu opasnost samo za osobe koje njima upravljaju nego naravno i za sve ostale sudionike u prometu bili oni na kotačima ili jednostavno bili oni na bilo koji drugi način sudionici u prometu.
Razgovarao sam ovdje sa mnogim dragim ljudima koji su se u proteklih desetak godina dali u sustavu socijalne skrbi i u cijelom ovom socijalnom sustavu. Svi oni znaju isto ono što znamo i svi mi, svatko od nas tko u obitelji ima malo stariju osobu, umirovljenika, umirovljenicu, naše mame, naše tate, naše djedove, naše bake.
Čuli smo već informaciju kolike su stvarne mirovine u Hrvatskoj i znamo i sami koliko ljudi u stvari jednoga dana želi poći i kraj svog života nakon isteka radnog vijeka provesti u nekoj ustanovi koja bi se o njima brinula, ali nažalost realnost je vrlo jednostavna, realnost je takva da kreveta nema dovoljan broj tamo gdje su cjenovno pristupni primateljima prosječne hrvatske mirovine. Znamo i sami, nude se mnogobrojni domovi u privatnome vlasništvu gdje cijene jednom, dva, pa i tri do četiri puta premašuju iznose prosječne mjesečne mirovine te su dakle to je potpuno jasno prosječnim umirovljenicima odnosno umirovljenicima koji imaju prosječnu mirovinu u potpunosti. Nema za baku i za dedu mjesta.
što je sustav ovdje vidio? Naravno vidio je problem koji nije mogao promijeniti jer ne možemo povećati mirovine ili barem tvrdimo da ne možemo, naročito sada kada vidimo podatka o broju stanovništva odnosno o popisu stanovništva. Moramo se stvarno i čvrsto upitati što će i kako će izgledati sustav mirovina, a da ne govorimo o sustavu socijalne skrbi za 10 do 20 godina ako se ovi trendovi nastaje. Priznajem, očekuje nas užasavajuće turobna i vrlo, vrlo mračna sudbina.
I što onda naravno ljudi rade? Ljudi traže smještaj za svoju baku, za svoga djedicu tamo negdje gdje ga mogu priuštiti gdje će unuk dodati malo, sin će malo, kćer će malo pa ajde smjestit ćemo baku negdje ima neki dom. Nažalost, ove rečenice izgovorili su ljudi koji su svoje starije smjestili u Dom u Andraševcu. Upijte malo. Da, znamo i sami nažalost kako je to završilo.
Još jednom kažem, u potpunosti poštujem i cijenim dobru volju nadležnih službi koje ponekad i progledaju kroz prste. Gospodin ministar Aladrović spomenuo je ovdje gotovo četverostruko povećanje broja inspekcijskih nadzora u domovima i svim sličnim institucijama što je apsolutno za pozdraviti, to nije nikakav problem, no činjenica jest da je sustav izuzetno klimav, da sustav nije posložen na način da može u potpunosti osigurati primjenu zakona koje ovdje donosimo. A što drage moji poštovane kolegice i kolege što dragi moj ministre vrijedi onda cijeli ovaj HS ako smo svi svjesni da pored ovoga što mi ovdje pričamo postoji jedan paralelni svijet, a taj svijet ustvari postoji čim izađemo iz ove zgrade, svijet u kojem naši stariji moraju ići u institucije, u neke domove u kojima nismo baš niti potpuno sigurni kako će ih hraniti, kakvu će zdravstvenu ili bilo kakvu drugu vrstu skrbi tamo imati. Onda ćemo naravno progledati kroz prste oni u inspekciji, ovi u ministarstvu, mi kao djeca osoba koje tamo ostavljamo i kako bi rekli The life goes on. Nažalost ako će ovako taj život ići dalje sudbina nam je sve samo ne blistava, sudbina nam je mračna, sudbina nam nije u godina i bojim se da sudbina predstavlja jedan film kojeg nitko u ovoj zemlji ne želi gledati, a bojim se da ćemo ga morati.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
Gotovi smo sa klubovima i sada tehnička služba me moli, nas moli za pet minuta pauze kako bi mogli promijeniti uređaj radi streama.
Pet minuta znači 16,15, 16,20 dobro.

STANKA U 16:10 SATI

Radin, Furio (Nezavisni)
NASTAVAK NAKON STANKE U 16,21 SATI

Evo nas opet ovdje, prekrdašili skoro 3 minute, a sada je na redu prva pojedinačna rasprava koju će voditi gospođa Anka Mrak Taritaš.
Izvolite.
Kad završite konverzaciju možete govoriti.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
…/Govornica nije uključena./…

Radin, Furio (Nezavisni)
Mikrofon, mikrofon, mikrofon.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Aha, od predlagatelja nema nikoga, ali tu su negdje i kolegice i kolege, dakle ovaj jedan zgodan veliki set, nema nikog od predlagatelja ali nema veze pa oni i ovako nas ne slušaju …/Upadica: Ne razumije se./… dobro je, dobro je. Dakle, mi imamo danas opet u objedinjenoj raspravi ovaj veliki set zakona kad je riječ o temi o socijalnoj skrbi, udomiteljstvu i svem ostalom i ponovit ću ono što sam rekla i kad sam raspravljala u ime kluba, meni je žao što je objedinjena rasprava jer bi bilo prilike da malo se drugačije dotaknemo nekih drugih stvari, ali što je tu je. Dakle, budući da nema nikog ni od predlagatelja, to vam je ko ono psi laju, karavane prolaze. Tako se često osjećamo, ali ono što trebamo reći, trebamo reći.
Dakle, kad idete u nekakav izmjenu zakona ili kad idete u nešto što se zove reforma, a cijelo vrijeme nas uvjeravaju da ovo reforma je iako moram priznati ja to ne vidim, ali možda netko vidi, onda trebamo znati šta je smisao, šta je cilj. U tom postoje 3 sudionika. Jedan sudionik su korisnici i da vidimo korisnici koji imaju benefite što će im biti bolje. Druga skupina su oni koji će to provodit, koji su zaduženi za provedbu i treća skupina je ovaj izvršni zakonodavni dio koji treba stvoriti nekakve zakonodavne okvire. Dakle, mi ćemo svoj posao odraditi doći će ona jedna, onaj jedan plusić pa ćemo reći evo odradili smo toliko zakona i još dodatno to, ali ono što se trebamo svi zajedno pitati je slijedeće. Koje benefite imaju korisnici i tko će sve to provoditi? Mi se i to cijelo vrijeme vidim da se više vremena bavimo formom, a manje vremena baviti sadržajem. Dakle, ono što je i u uvodu zakona rečeno je slijedeće, a to je da mi danas imamo 82 centra za socijalnu skrb s 56 podružnica. I onda nas sad uvjeravaju, dakle tog više neće biti tako nego ćemo imati drugu formu, imat ćemo zavod, pa ćemo imati akademiju, pa ćemo imati i dalje ove obiteljske centre i onda imamo povjerenstvo za odlučivanje o osnovanosti pritužbe to je ovako u nekakvoj formi. I sad nas se pokušava uvjeriti da će ta forma biti brža, da će biti propulzivnija, da će biti manje dužnosnika. Ja hodam ovim svijetom dosta dugo, bila sam u izvršnoj vlasti, sudjelovala i u različitim opcijama koje opcije su opcije odnosno varijante kad ste nešto i činili odnosno radili i nikad još nije to kad smo se, kad je bilo puno više nikad se to nije pretvorilo u to da je bilo nešto bolje, da je bilo nešto propulzivnije nego smo se, to se je pretvorilo u onu stvar koja je, a to je da imamo puno više novih papira i novog svega. Ajmo doći do sadržaja. Nas ima 3 miliona 880 tisuća. Koliko imamo socijalnih radnika, koliko jedan socijalni radnik ima predmeta? To je sadržaj, to je smisao da bi on bio brži, bolji, jasniji, da bi bolje odrađivao svoj posao da bi se mogao bolje baviti s tim svojim poslom zajedno, koliko ih ima uopće mogućnosti i koliko imamo sredstava da ih se zaposli i da to sve zajedno pojačamo i da to sve zajedno bude bolje. To je suštinsko pitanje jer ako svi oni koji su uz sustavu i to smo vidjeli kroz primjedbe oni svi naglašavaju jednu stvar, da ovaj zakon neće donijeti novine, da ovaj zakon neće iznjedriti neke bolje opcije i nekakve druge varijante i da se njih pretvara u nešto što je u principu puno više papira, a puno manje sadržaja. Moram se referirati i želim se referirati na dio Zakona o udomiteljstvu. Na taj jedno, kao da sjede na ušima ministarstvo, kao da baš ne žele to odraditi. Mi imamo odluku Ustavnog suda. Činjenica je i ja to moram pošteno reći, tamo nigdje ne naređuje ministarstvo da nešto napravi, ali kaže da sadašnja norma i način na koji je gdje istospolni parovi ne mogu odnosno nije jasno definirano da budu udomitelji nije norma koja je, koja iziskuje da neustavna prava. Slušajte djecu, ja sam imala prilike poslušati i vidjeti šta djeca kažu. Djeca kažu, mi, ja, dakle djeca koja jesu kažu ja želim da netko pere veš samo za mene, da moj veš nije sa istim deterdžentom kao i drugi, da netko navečer peče palačinke samo za mene …
… /Upadica Radin: Hvala./…
… i pritom je puno manje važno, dakle važno je kvalitetno udomiteljstvo, a ne ovo u što smo mi to pretvorili.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala vam.
Ostanite, ostanite ali ne za ovu prvu intervenciju jer je povreda Poslovnika.
Gospođa Sabina Glasovac, potpredsjednica.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala vam lijepo poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Povrijeđen je malo prije članak 121. Poslovnika koji kaže da je na raspravama o pojedinim prijedlozima zakona nužna nazočnost predstavnika Vlade i da se u trenutku kada nema nikoga od predstavnika Vlade sjednica može prekinuti. Mislim meni je jasno da predstavnici Vlade kada sjede u ovoj sabornici u 99% slučajeva uopće ne slušaju što govore zastupnici. To se vidi i u promjenama koje između prvog i drugog čitanja dolaze, ali to zaista nije primjereno.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
U biti ste u pravu. Radilo se kao što ste vidjeli od nekoliko možda dvije minute, ali međutim u pravu ste. Neću dati nikakvu sankciju, ali ja ne mogu dati sankcije ni Vladi. Ali u ovom slučaju neću dati ni vama sankcije jer pročitali ste članak ispravan. Ali moja je odluka budući da tako piše u Poslovniku jel' da? Moja je odluka sa ću nastaviti raspravu ili ne. Ja sam donio odluku da nastavim raspravu.
Gospodin Emil Daus, izvolite replika. Ne?
A da, Katarina Peović. Oprostite.

Peović, Katarina (RF)
Evo koga nema bez njega se može, ali još i bolje, koga nema možemo ga ocjenjivati otvoreno pa možda ih izazivati da se vrati. Josip Aladrović, danas ste kolegice Mrak-Taritaš govorili o ministru Horvatu. Ja ću iznijeti jednu tezu da su Aladrović, Horvat i Marić osovina ove Vlade, jedan triumvirat bez kojeg ne bi nam bilo ovakvo dobro kako nam je dobro.
Ministar Horvat je odgovoran za gospodarski rast o kojem svjedočimo. Ministar Marić za socijalnu jednakost poreznim reformama pet valova gdje je davao najveće porezne olakšice najbogatijima, a najmanje najsiromašnijima, a ministar Aladrović je odgovoran za to da se možemo zaključiti i ovim zakonom nemojte pitati što država može napraviti za vas, nego što vi možete napraviti za državu. Nema socijalne skrbi, nema skrbi za slabije, nema skrbi za one koji to trebaju …
…/Upadica Radin: Hvala lijepa. Vrijeme./…
… ali ima onog što mi državi možemo napraviti.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Izvolite odgovor.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo kolegice Peović.
Ja inače, meni je puno draže kad je netko tu da o njemu govorimo i da se njemu obraćamo i neusporedivo, ne osjećam se baš uvijek dobro kad govorimo u trećem licu nekog kog ima. Nek' bude tu, nek' čuje što imamo reći pa nek' malo spusti pogleda ako se posrami.
Sjećate se one rasprave koja je bila do kasnih večernjih sati kad smo raspravljali, kad već spominjete ministra Marića vezano uz smanjenje PDV-a na menstrualne higijenske potrepštine, pa kad je državnom tajniku bilo neugodno. Bilo mu je neugodno. On je to čak i rekao da mu je neugodno. Baš me zanima dokle će nekom bit neugodno i kad to već spominjem postoji sad mogućnost da PDV bude nula, odnosno da bude bez. Baš me zanima što ćemo mi napraviti vezano uz to.
Ali ministar Aladrović je tu došao i rekao da je riječ o reformi. Ako je reforma onda danas imam, zaboravila sam recimo crvenu kravatu, a kad je bilo prvo čitanje plavu kravatu. Onda je to to, ali to nije reforma.
…/Upadica Radin: Hvala lijepa./…
Dakle, ovo je samo jedno lickanje da tako kažem.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gospodin Daus neće govoriti o kravata sto posto.
Izvolite.

Daus, Emil (IDS)
Hvala lijepa.
Ja je nisam ni stavio. Poštovana kolegice Mrak-Taritaš zanima me kako komentirate centralizaciju sustava centara za socijalnu skrb, jer u ovoj zemlji što se više priča o decentralizaciji, najprije sam mislio da se samo stječe dojam, ali zapravo u praksi se pokazuje sve veća centralizacija pa molim vaš komentar.

Radin, Furio (Nezavisni)
Izvolite odgovor.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo.
Kolega Daus, imamo dvije stvari koje sad vidimo kroz nove zakone i kroz izmjenu i dopunu zakona. Jedna stvar je da zakonom ne rješavamo stvari koje trebamo riješiti, nego to prebacujemo na pravilnike i na uredbe.
Da se baš referiram na ovaj zakon kada je riječ o obiteljskim domovima u pet godina oni se moraju presložiti, ne znam u što i kako, ali će biti definirano pravilnikom tako da Sabor nema priliku o tome razgovarati. Ali da, svaki put kad netko spominje decentralizaciju moramo se zabrinuti, jer iza te decentralizacije ide što veća centralizacija. Dakle, pogotovo kada je riječ o ovom setu zakona.
Problem se dešava na terenu. Interes je da netko tko taj problem može barem saslušati, barem ublažiti, barem nešto bude na tom terenu ali je onda smisao da je decentralizacija i financijskih sredstava, dakle da dobije i sredstva sa kojima se može već.
…/Upadica Radin: Hvala./…
Dakle, kad netko spomene decentralizaciju panika.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa. Hvala.
Potpredsjednica Glasovac.

Glasovac, Sabina (SDP)
Kolegice Mrak-Taritaš kako vi komentirate činjenicu da ova Vlada kao što ste rekli namjerno ponovno ne želi u Zakonu o udomiteljstvu staviti jednu grupu građana koji žive u registriranom partnerstvu kako bi mogli pristupiti pružanju usluge udomiteljstva unatoč činjenici da time krši Zakon o registriranom partnerstvu, Zakon o ravnopravnosti spolova, Zakon o zabrani diskriminacije ali i odluku Ustavnog suda koje je jasno reklo da su ovim što su napravili, namjernim prešućivanjem de facto doveli u diskriminirani položaj jednu grupu građana samo zbog toga što žive s istospolnim partnerom u registriranom partnerstvu.
A s druge strane kada treba oporezivati te iste građane onda taksativno navode i registrirane partnere kao one koji trebaju plaćati poreze po posebnim zakonima. Nije li to licemjerno i je li to onako kukavičko podilaženje jednom dijelu biračkog tijela koji se boje da bi mogli izgubiti ako stave tu odluku u zakon, a to im pravo pripada.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Izvolite odgovor.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo.
Kolegice Glasovac i vi i ja i dosta zastupnica i zastupnika smo na to ukazivali i ukazujemo. Ova Vlada neke stvari radi samo zato što može i samo zato što na taj način pokazuje svoju moć i svoju tvrdoglavost i svoju nebrigu za jednu grupu građana. I za tu grupu građana koja im to ne omogućuje i ne žele staviti u zakon i prepušta ih na milost i nemilost sudovima pojedinim odlukama oni to rade namjerno. Zašto rade? Zato što se žele dodvoriti nekom drugom.
E sad, doći će trenutak, a taj trenutak je naravno uoči izbora kad se želite dodvoriti svima, kad se želite dodvoriti i grupi A i grupi B i grupi C, a ne možete se dodvoriti svima jer ako se želite dodvoriti svima na kraju nećete nikom, ali pri tom su djeca najmanje važna. I zato sam namjerno u svojoj pojedinačnoj raspravi ukazivala i na činjenicu dajte saslušajte i tu djecu koja, dakle moja sestra je socijalni …/Upadica Radin: Hvala./… radnik i znam o čemu govorim …/Upadica Radin: Hvala lijepa./… i znam da ta djeca su želja da neko nešto napravi za njih …/Upadica Radin: Hvala./… tak im je svejedno tko.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala, bili ste jasni. Hvala.
Gospodin Željko Pavić.

Pavić, Željko (Nezavisni)
Poštovana zastupnice.

Radin, Furio (Nezavisni)
Pardon, gospođa …/Govornici govore u isto vrijeme./…
Gospodin Pavić, izvolite. U redu, u redu, vratite na nulu. Izvolite.

Pavić, Željko (Nezavisni)
Poštovana zastupnice.
Tko o čemu obično vi i ja o katastru i nekretninama pa ću vas i sada pitati jedno pitanje jedno pitanje vezano za nekretninski biznis. Vidimo da se zapravo država i opet nije stavila i bacila u koštac sa tim poslom, a znamo da automobili vlasnika domova za starije i nemoćne ne lete u zrak bezveze. To je jedno pitanje.
Drugo pitanje, imamo nekoliko područja koja nisu dovoljno transparentna u socijalnoj skrbi, prvo je posvojiteljstvo, a drugo je problem nepovezanosti sustava socijalne skrbi sa sustavima u lokalnoj samoupravi koji također pružaju novčane pomoći, pa vas molim vaš stav, vaše razmišljanje o tome zašto se to nije desilo u ovom zakonu i kada će se desiti s obzirom da nigdje nije naznačeno?

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo na vašem pitanju kolega Pavić. Dakle, postoji ono nakon svakog zakona što kaže onaj koji sjedi za stolom, dakle da li je to potpredsjednik sabora ili predsjednik sabora, kad se steknu uvjeti. Mene samo zanima kad će steći uvjeti da se nešto napravi.
Dakle, ponavljam, u zemlji u kojoj nas ima 3.880.000, ja sam sigurna da bilo ko od nas da međusobno krene u razgovor će ispostavit da neko nekog zna koji nekog zna i sve ostalo, mi smo takva zemlja i onda se pravimo da neke stvari ne znamo.
Zaista, nisam imala vremena ali tema obiteljskih domova je posebna tema, tema da ste vi stavili u zakon prijelaznu odredbu da imaju pet godina da se moraju prilagodit. Čemu? Kome? Tema od toga da naravno svi rade sve u zadnji čas pa će se svi sjetiti šest mjeseci prije otić u ilegalu, otić u tome da imamo niz stvari gdje stavljaju zbog nekih drugih …/Upadica Radin: Hvala, vrijeme./… stvari stare i nemoćne ljude …/Upadica Radin: Hvala./… dakle, tu ima niz, niz tema koje se otvara, a bojim se da ne zatvaramo ništa.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Potpredsjednica Sabina Glasovac će sada govoriti.
Izvolite.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala g. potpredsjedniče HS-a.
Poštovana predstavnice ministarstva, poštovane kolegice i kolege.
Nažalost ovaj prijedlog zakona ni u svom konačnom obliku nije odgovorio na ključne probleme koje muče sustav socijalne skrbi, a na koje često upozoravaju i korisnici, ali i zaposlenici istoga, a to je potreba za ujednačenost u postupanju i u praksi bez obzira o tome gdje centri za socijalnu skrb i prema kojim korisnicima u kojem dijelu Hrvatske djelovali.
Drugo, isto tako nije ušlo u rasterećenje u ovlasti nadležnosti koje nemaju nikakve veze sa sustavom socijalne skrbi, tu je samo napravljen jedan mali odmak gdje se naknada za zaposlenja se prebacila u drugi resor, međutim postoji tu još puno više prostora da se neke ovlasti, neke obveze koje su nametnute centrima za socijalnu skrb zapravo prebace tamo gdje im je prirodno primarno mjesto, a to su neka druga područja koja se bave i mirovinskim sustavom i zapošljavanjem.
Treće, jednako tako ovim zakonom nismo dobili jednu konkretnu pretpostavku i zakonski okvir za razvoj kvalitetne mreže i palete naknada i usluga koje će biti u skladu sa stvarnim potrebama korisnika.
Ono pitanje koje se postavlja je odgovara li zaista ovaj zakon odnosno okvir ovog zakona na njegovu osnovnu zadaću, a to je podrška i pomoć slabima, nemoćnima, nezaposlenima, nezbrinutima u smislu da im treba pomoći u podmirenju njihovih osnovnih životnih potreba kao što su stanovanje, prehrana, odjeća, obuća utoliko više što ovaj zakon donosimo u trenutku kada su posljedice i rizik od siromaštva socijalne isključenosti još više naglašene zato jer smo u ovom trenutku izloženi strašnim posljedicama i potresa i covid krize, ali i galopirajućom inflacijom.
Ono što ovaj nacrt prijedloga Zakona o socijalnoj skrbi definira može se podijeliti na tri glavna područja, jedno područje su prava i usluge za korisnike socijalne skrbi, drugo područje bavi se organizacijskom shemom centara za socijalnu skrb kao kičme djelatnosti i treće je to područje koje sadrži odnos prema stručnim radnicima sustava.
Možemo reći da su prava i usluge ovim nacrtom prijedloga zakona se dodatno razvijaju i poboljšavaju te se može zaključiti da jedan moderan sustav socijalne skrbi odgovara na rastuće potreba prilagođavajućih prava i usluge, naravno poštivajući financijske mogućnosti i procjenjujući kojoj društvenoj skupini treba najviše podrške.
Međutim, ne možemo se oteti razočaranju što su osnovice za izračun prava ne indeksiraju tako da novčane naknade prate troškove života kako bi ipak omogućavale dostojanstveniji život korisnika.
U Hrvatskoj imamo, ponovit ću, 700.000 ljudi koji žive u siromaštvu, 900.000 koji su u riziku od siromaštva. Ovim zakonom da povećavamo osnovicu za 200 kuna s 800 na 1.000, međutim njezin udio u prosječnoj plaći ostat će na istoj razini kada se ta osnovica zadnji put mijenja 2014.g., a to je 14,5%, a ovo povećanje od 200 kuna sigurno već 170 je pojela inflacija u prethodnih godinu i pol dana. Znači tu većih iskoraka neće biti.
Ono što također žalosti da u situaciji kada naše građane brine kako platiti energente, hranu potrošačku košaricu jer cijene nenormalno rastu, vi ste se odlučili za smanjenje baš naknada za troškove stanovanja i umanjili ste razinu stečenih prava tako da ona više ne iznosi 50 odnosno do 50% nego ste ju regulirali na 30. To nije dobra poruka, to nije naprosto dobar put.
Da ne govorim o tome da se u ovom zakonu, nažalost poimanje energetskog siromaštva, uopće taj pojam kao pojam ne prepoznaje, isto kao što i kriteriji koji definiraju status ugroženih kupaca energenata nemaju veze s energetskim siromaštvom i vrlo često obuhvaćaju samo 2 kategorije, a to je kategorija korisnika osobnih invalidnina i to je kategorija korisnika zajamčene minimalne naknade. Ali zajamčenu minimalnu naknadu u Hrvatskoj koristi nešto više od 50 tisuća ljudi. Ako uzmemo u obzir zbroj ovih 700 i 900 tisuća ljudi koji žive u riziku od siromaštva ili siromaštvu, to bi značilo da milijun i pol tisuća ljudi u Hrvatskoj, mi nemamo načina kako im pomoći pri plaćanju najosnovnijeg, a to je električne energije.
Drugo područje organizacijska shema, nedopustiva je ovolika hipercentralizacija sustava, nedopustivo je odvajanje ovih ćelija koje skrbe o socijalnim uslugama od same lokalne zajednice jer samo se na takav način može pravilno i ispravno detektirati potrebe i reagirati na potrebe adekvatnim uslugama.
Nemam više vremena, a imam još puno toga za reći, pa ću to vjerojatno u završnoj riječi. Čak se i rimuje.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
G., gđa. Katarina Peović, prva replika.

Peović, Katarina (RF)
Da, kolegice, spomenuli ste jednu dosta važnu stvar, znači indeksiranje naknada. Naknade bi trebale biti indeksirane s obzirom na cijene i onda bismo zapravo vidjeli da ovo povećanje i nije povećanje jer ako imamo već, najveću inflaciju od 2013. g. ova povećanja koja smo dobili nisu nikakva isto, ista stvar se može reći i za minimalnu plaću i za neke druge, neka druga socijalne transfere, socijalna davanja, itd.
Znači prvo i osnovno, trebalo bi indeksirati naknade, znači to je praksa koja postoji inače u drugim zemljama i ne samo da bi trebalo indeksirati naknade, trebalo bi indeksirati i plaće, je li, i to je nešto što bi nas dovelo do neke, recimo to tako, neke razine znači plaća i naknada koje bi bile, jer kad mi kažemo došlo je do povećanja, to ne znači ništa. U odnosu na šta? U odnosu na potrošačku košaricu, odnosno na osnovne i temeljne potrebe, itd. Znači povećanje i sama plaća, znači skrivena inflacija, ako nemate povećanje plaće, se cijelo vrijeme .../Govornik se ne razumije./...

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala Katarina. Hvala.
.../Upadica: Točno to./... Odgovor, izvolite.

Glasovac, Sabina (SDP)
Ispričavam se. Točno to. To sam i rekla, znači ovo povećanje od 200 kuna ne možemo reći da nećemo pozdraviti, ali ono ne prati život zato jer osnovica se nije mijenjala od 2014. g., tada je njen udio u prosječnoj plaći bio 14,5%, danas kada osnovica raste za 200 kuna, njezin udio plaće je na istoj razini kao i 2014. g., s tim da su troškovi života užasno porasli i od tog povećanja 200 kuna, 170 je već pojela inflacija. Da ne govorim o tome da Vlada, to se ne može regulirati kroz ovaj zakon, može se kroz uredbu odlučiti da se ipak ide s nekom višom osnovicom, ali i vaučeri koji su predmet jedne druge uredbe kojom se pomaže energetski ugroženim korisnicima, iznos je i dalje od 2014. Zamrznut na 200 kuna i odnosi se samo na 2 kategorije, to su korisnici zajamčene minimalne naknade i korisnici osobne invalidnine.
Tu bi trebalo proširiti opseg, odnosno doseg korisnika prema kojima ćemo ići i povećati u znatnijoj mjeri samu, taj iznos od 200 kuna i mi ćemo kao SDP to .../Upadica: Hvala./... predložiti u paketu i borbe protiv inflacije, ali i sustavnog rješenja.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gđa. Antolić Vupora.

Antolić Vupora, Barbara (SDP)
.../Govornik nije uključen./... .../Upadica: Nisi. Na drugi./... Poštovana zastupnice, evo, uspjelo je.
Dakle, spomenula ste, između ostalih, taksativno kako je zakon strukturiran i vi sama ste ispostavila odnos prema djelatnicima centra, prema radnicima budućeg zavoda. Dakle, kako vi gledate u novom postavljenom, novo postavljenoj reformi socijalnog sustava, radnike odnosno djelatnike, odnosno sve stručnjake koji će se zapravo baviti uslugom socijalne skrbi prema korisniku, ne samo u svjetlu zakona o socijalnoj skrbi nego općenito i psihoterapeuta u svih ostalih?
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Izvolite odgovor.

Glasovac, Sabina (SDP)
Ne gledam dobro zato što ono što je loša poruka ovog zakona, kada govorimo i o Zakonu o socijalnoj skrbi i o 5 komorskih zakona, jedno im je zajedničko, to da je struka potpuno ignorirana. Hoćete iz područja tog da se ova rigidna centralizacija i ignorancija zapravo onoga što je struka rekla, nije se željelo odstupiti od nje ni milimetra, do osnivanja akademija, koja na neki način, ja podržavam cjeloživotno učenje, ali isto je to, može biti, ako se dobro ne definira određena, ponižavanje same struke do formiranja jednog građanskog nadzora u obliku povjerenstva gdje isto ne znamo kako će to izgledati, koje se isto može, rezultirati time da iskazujemo određenu vrstu nepovjerenja i u zaposlenike centara za socijalnu skrb, ali i u samo Ministarstvo, i ne manje važno, kod zapošljavanja i ovdje kod izbora ravnatelja, vi propisujete da ravnatelj mora imati, recimo, hrvatsko državljanstvo, a nedavno je za ravnateljicu Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu birana slovenska državljanka, i ne, a i jedno i drugo su javne ustanove, znači .../Upadica: Vrijeme./... negdje imate uvjet državljanstvo, drugdje nemate.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa. Nemate više replika. Hvala.
Sada je na redu gđa. Barbara Antolić Vupora. Izvolite.

Antolić Vupora, Barbara (SDP)
Evo i ja sam Slovenka. Hvala lijepo.
Evo, već je dosta toga danas rečeno, pozdravljam poštovanog ministra, poštovanog predsjedavajućeg, prije svega, vas koji učestvujete danas u ovoj prevažnoj temi koja će danas, ovako bila, koja će biti zapravo stisnuta.
Govorit ću o onome što najviše znam, a to su smještaji za starije i nemoćne osobe. Dakle ovim zakonom nisu zaslužili ti obiteljski domovi da ih barem u novoj definiciji, kakvi će oni postojati u budućnosti, barem prigodno smjesti u neku od definicija.
Dakle, hvalevrijedno je da će opstati u nekom obliku, ali u koje obliku to mi ne možemo danas iz tog prijedloga zakona iščitati, to je loše. Dakle, mora nam svima biti jasno kako će ti mini domovi izgledati.
Postavlja se pitanje što je onda sa najavljenom deinstitucionalizacijom sustava jer ti mini domovi hoće li to biti nešto što je institucija ili što je neki oblik izvaninstitucionalne skrbi. I ne može se isto tako dogoditi kao što sada imamo npr. situaciju gdje za prema Pravilniku o minimalnim uvjetima za pružanje socijalnih usluga imate definirano da zgrada javne namjene bude ta koja može pružati usluge smještaja, a da bi obiteljski domovi ili bilo koji oblik smještaja bio registriran ta zgrada javne namjene mora biti prije i prethodno definirana u prostornom planovima općina ili gradova. Dakle, danas ako želite otvoriti ili obiteljski dom ili dom ili ustanovu mjesto na kojem će to biti mora biti i prostornim planom definirano kao područje za zgrade javne namjene. To je dakle neusklađenost Ministarstva graditeljstva i Ministarstva socijalne skrbi. Dugo, previše vremena je prošlo da bi se samo taj jedan pravilnik izmijenio i zbog toga sumnjam da će taj dio definicije kako će ti obiteljski odnosno mini domovi budućnosti izgledati u nekim provedbenim propisima da će to biti predugo. To je moja zamjerka postojećem zakonu uz sve dobre stvari koje on nosi. Ima im malo, a ima neke.
Dakle, što se tiče smještaja mi danas isto tako uz sva povećanja koja su zadnje vrijeme išla prema pružateljima usluga smještaja ne možemo naći riječi pohvale za to s obzirom da to ni izdaleka ne podmiruje sve troškove one koji bi bili potrebni da bi se ta usluga vršila na kvalitetan način. I da bi se izbjegle sve one situacije nepotizma koje danas imate kada se u domove drugih osnivača koji su po cijeni od 2.000 kuna za sve korisnike, da bi se ta situacija izjednačila prema onim plaćanjima koje imate u domovima, prema domovima drugih osnivača gdje su te cijene ekonomske još uvijek i nedovoljno visoke tako da jedan korisnik mora platiti 5.000 uslugu koja je možda manje vrijedna od onoga koji plaća u, za 2.000 u domu osnivača nekog od državnog nivoa odnosno županijskog s obzirom na to da je tamo jedan korisnik sufinanciran više od 60 do 80%. Dakle, vrlo nominalno imate razliku od 2.000 kuna koliko čovjek mora dati skoro 5.000 kuna plaćaju svi drugi porezni obveznici. To je neodrživ sustav. Mi o uvedbi te ekonomske cijene za sve usluge smještaja u socijalnoj skrbi gdje odlaze ogromni novci, gdje se stvara nepravda, gdje je nepotizam govorimo desetljeća pa kako se to ne može jednostavno izračunati, pa to je neopisivo, nevjerojatno da mi nemamo jasnu napravljenu kalkulaciju koliko je jedno, koliko je drugo i da tu nepoštenja više ne bude. To, ovaj zakon je mogao pružiti jedan kvalitetniji i pravedniji sustav u tom dijelu smještaja za starije i nemoćne. Tim zakonom se to opet propustilo učiniti.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala i vama.
Gospodin Ivan Ćelić je sad na redu.
Izvolite.

Ćelić, Ivan (HDZ)
Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče.
Poštovani gospodine ministre, poštovane državne tajnice, Portugal je predsjedao Vijećem EU prije godinu dana i u izjavi koja je tom prigodom donesena govori se da više nego ikad Europa mora postati kontinent socijalne kohezije i blagostanja. Kao temeljni element oporavka u vremenu epidemije Covida-19 istaknut je europski stup socijalnih prava za što je nužna socijalna dimenzija, socijalni dijalog i aktivna uključenost socijalnih partnera. Osim digitalne, zelene i globalne Europe koja se puno puta puno više spominje govori se i o socijalnoj Europi. U tom smislu vidim i ovu socijalnu reformu u RH i vidim isto tako osnivanje Hrvatskog zavoda za socijalni rad kao put ka depolitizaciji ustanova unutar socijalnog sustava. Smatram da lokalna zajednica sukladno svojim specifičnostima može davati i određene nadstandarde u području socijalnih prava, u području sustava socijalne skrbi i tu bih naravno istaknuo Grad Zagreb koji dugi niz godina daje i pruža određene nadstandarde u odnosu na druge jedinice lokalne i regionalne samouprave.
Također rekao sam na početku ove današnje rasprave da nakon 6 godina u saboru sam prvi put čuo pohvalu i od Ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom. U središtu naših rasprava kako učiniti ove zakone boljima trebaju biti korisnici, trebaju biti oni članovi vulnerabilnih, marginaliziranih skupina. Uvijek postoje određene nejednakosti. Postoje nejednakosti između hrvatskih ratnih vojnih invalida i civilnih osoba s invaliditetom.
Unutar osoba s invaliditetom postoje razlike između osoba s tjelesnim invaliditetom i osoba sa određenim mentalnim oštećenjima teško će postići onaj ideal da svi budu u društvu jednakih mogućnosti za sve.
Kada govorimo o zakonima o reguliranim profesijama u području socijalne skrbi, prema popisu Vlade RH iz 2019. postoji šest regulirani profesija u području socijalne skrbi. Socijalni pedagozi su postavili pitanje vezano za Zakon o djelatnosti psihoterapije, budući da oni nisu izrijekom navedeni, ali s obzirom da se ovaj popis radio sukladno Hrvatskom kvalifikacijskom okviru i s obzirom da su oni u polju pedagoških znanosti onda oni definitivno imaju uvjete da postanu psihoterapeuti.
Ono što je napravljeno određeno poboljšanje jest činjenica da je ponovno naglašena važnost prikupljanja liječničke dokumentacije djecu i adolescente unatoč situaciji da imamo jako malo, nešto više od 40 dječjih i adolescentnih psihijatara. To prikupljanje liječničke dokumentacije se odnosi i na davanje mišljenja od strane specijalista školske medicine, specijalista pedijatrije, ali i obiteljskih liječnika tako da neće biti zakinuto. Vrlo je važno da je to također jedna vrlo osjetljiva skupina i tu treba dati jedan dodatni zaštitni mehanizam.
Što se tiče prijepora oko toga tko može biti psihoterapeut, a tko može biti savjetodavni terapeut, kad završite civilno zrakoplovstvo na Fakultetu prometnih znanosti dobijete dozvolu za upravljanje zrakoplovom, ali neće vas primiti nijedna aviokompanija i nećete moć voziti Boeing dakle vi možete prikupit neke formalne okvire. Ono čemu treba stremit to je zaseban studij psihoterapije bez ikakvih ovih kurseva, schnell kurseva koji se događaju tijekom određenog vremenskog razdoblja subotom i nedjeljom i koji godišnje koštaju po 40 do 50.000 kuna. Uz dužno poštovanje svaka edukacija je dobra i korisna, ali mislim da tu treba negdje biti nekakav red i mi smo to proširili osim medicine i psihologije i na pomagačka zvanja, dakle na ljude koji imaju iskustvo svakodnevnog rada s osobama s određenim poteškoćama.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Prva replika gospođa Grba Bujević.

Grba-Bujević, Maja (HDZ)
Poštovani kolega Ćelić.
Ovim zakonom osigurava se novo zapošljavanje za 326 stručnih ljudi uz prethodno zaposlenih toko proteklih mjeseci 200 što čini ukupno 526. To je sigurno poboljšanje u sustavu struke i stručnih ljudi. S obzirom da ste govorili o reguliranim profesijama kako vi to ocjenjujete, a pogledavši malo i prema zdravstvu zapošljavanje stručnih ljudi 526 u ukupno tri godine? Mislim da je to zaista vrijedno spomenuti vezano uz ovaj zakon.

Radin, Furio (Nezavisni)
Izvolite odgovor.

Ćelić, Ivan (HDZ)
Hvala.
Poštovana kolegice Grba Bujević, pa i ove promjene unutar Zakona o reguliranim profesijama ako hoćete konkretno vezano za Zakon o djelatnosti psihoterapije na način kako je napravljena distinkcija između psihoterapeuta i savjetodavnih terapeuta očekujem i pri formiranju novih obiteljskih centara da će upravo psihoterapeuti također igrati važnu ulogu i ako ćemo vjerovat, a nema razloga da ne vjerujemo da će svake iduće godine biti više od 100 zaposlenih stručnih radnika i ako uzmemo u obzir situaciju da je samo u proteklih nekoliko mjeseci zaposleno više od 200 stručnih radnika onda je to porast stručnih radnika u sustavu socijalne skrbi za više od 30%.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospođa Andreja Marić.

Marić, Andreja (SDP)
Hvala lijepa.
Poštovani kolega.
Vezano za uređivanje odredbi kako će se priznati status psihoterapeuta, razumljivo je da se pokušava unijeti nekakvoga reda, međutim dosta je tu prijepora i negodovanja od strane već postojećih udruga odnosno Saveza psihoterapeuta, pa vas onda pitam što će se učiniti u nekakvom prijelaznom razdoblju odnosno koje nije ponuđeno, a odnosno za one ljude koji nisu završili ove fakultete koji se sada stavljaju u ovom članku, tu inače nedostaju i prirodne znanosti, dakle što s onima koji su završili fakultete neke druge, teologija ili bilo što drugo, godinama rade psihoterapiju, imaju valjani europski certifikat i sada više neće po ovome neće moći raditi jer im se neće priznati. Što ćete vi tim ljudima reći?
Sami ste govorili o mentalnom zdravlju koje nam je narušeno, valjda ih ima preko 150, što će biti s tim ljudima? Nema prijelaznog rješenja, nema nikakvog rješenja za njih.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor, izvolite.

Ćelić, Ivan (HDZ)
Hvala.
Poštovana kolegice Marić, dakle ne gube se nikakva stečena prava, Zakon o djelatnosti psihoterapije je prvi put donesen 2018.g. i tada je bilo jasno navedeno u prijelaznim i završnim odredbama koje u ovome novome zakonu više nema jer nema potrebe dakle da sva ona stečena prava uključivo i za ljude koji su stekli status naslov psihoterapeuta izvan RH da oni neće izgubiti taj naslov bez obzira sukladno zatečenome stanju, a ono što je svojevrsni novum da zapravo u ovome trenutku sa ovim novim zakonom Komora psihoterapeuta preuzima postupak i priznavanje inozemne stručne kvalifikacije. Dakle, tu se daje ovlast kao što je recimo i kod Hrvatske liječničke komore, Hrvatske komore dentalne medicine tako da u tom području vidim korak naprijed.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospođa Raukar-Gamulin.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)
Zahvaljujem.
Poštovani kolega.
Ja bih vas pitala jednu konkretnu stvar, naime već godinama pa tako i u ovom prijedlogu zakona njegovatelj djeteta s teškoćama u razvoju ili osobe s invaliditetom u momentu smrti djeteta ili OSI gube sva prava. Ti ljudi su godinama pa možda nekada i desetljećima bili izvan tržišta rada, nemaju omogućeno niti period žalovanja, niti period snalaženja znači u smislu nekakvih programa koji će omogućiti prekvalifikaciju, dokvalifikaciju, da se ponovno mogu uključiti na tržište rada, nije im omogućena nikakva psihološka pomoć, pa vas molim kao doktora, liječnika i čovjeka da prokomentirate te odredbe. Hvala lijepo.

Radin, Furio (Nezavisni)
Izvolite odgovor.

Ćelić, Ivan (HDZ)
Poštovana kolegice Raukar Gamulin, to su vrlo teške specifične situacije u kojima ljudi dugi niz godina žive. Uzmimo recimo primjer kod osoba koje imaju nekoga bliskoga koji boluje od alzheimer demencije. Ta psihološka potpora o kojoj vi govorite puno puta je na neki način zanemarena odnosno aktivira se tek onoga trenutka kada se dogodi nekakav problem i mislim da općenito ne samo kada govorimo o osobama koje imaju određene psihičke poremećaje da trebamo raditi i davati svoj doprinos na institucionalizaciji psihološke potpore. Danas smo imali isto tako predstavnike, predstavnice udruge „Nismo same“ gdje je zapravo ta psihološka potpora još uvijek na neki način na razini improvizacije i u tom kontekstu treba govoriti i o njegovateljima, dakle i o svemu ovome o čemu ste vi govorili.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Rade Šimičević.

Šimičević, Rade (HDZ)
Zahvaljujem potpredsjedniče HS.
Poštovani zastupniče, evo neki su ovdje jučer čini mi se sazivali psihijatre, pa vi ste psihijatar, pa vas evo molim da komentirate. Imate s jedne strane zakon koji je imao 7 izmjena, a imate sad napravljen zakon koji su ljudi dali truda da se taj zakon i uredi. I sad sve što se u tom zakonu nalazi zapravo doživljavamo negacije. Kaže povećanje 200 kuna, nije povećanje 200 kuna zato što je inflacija pojela već 150, dakle ali da nije bilo tih 200 kuna onda bi ta inflacija pojela 400. Znači, ne možemo negirati one stvari koje su u dobrobit za korisnike, a smisao ovog zakona je zapravo omogućiti onima koji to koriste lakši, lakši život, pa vas molim komentirajte to. Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Doktore, ja bi vas molio jednu stvar, ako vas pitam nešto kao psihijatra naplatite satnicu.

Ćelić, Ivan (HDZ)
Evo poštovani kolega Šimičeviću, ja ovdje ipak nastupam prije kao saborski zastupnik, a naravno koristim i svoja znanja iz struke. U dobroj vjeri očekujem da i oporbene saborske zastupnice i zastupnici žele da ovi zakoni izgledaju bolje. Centralizacija, decentralizacija, to može biti pitanje koje je vezano Zakonom o socijalnoj skrbi, ali isto tako je činjenica da za 2022. i 2023. ova velika reorganizacija sustava koja uključuje određena povećanja određenih naknada košta milijardu i 100 milijuna kuna jel. Da li bi bilo bolje da je 400 kuna veća naknada, da je povišica, naravno da bi bila bolja i svi bi mi to ovaj rado prihvatili. No treba biti svjestan činjenice one zemlje koje su bogatije imaju bolja socijalna prava, a mi stremimo prema tome.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gđa. Ljubica Maksimčuk.

Maksimčuk, Ljubica (HDZ)
Hvala lijepo.
Uvaženi kolega, u ovom Zakonu o socijalnoj reformi vi ste se bazirali na one koji se tiču reguliranja profesije, stoga i moje pitanje ide u tom smjeru. Koje je mjesto i uloga psihoterapije u okviru sustava socijalne skrbi, a osobito u obiteljskim centrima?

Radin, Furio (Nezavisni)
Izvolite odgovor.

Ćelić, Ivan (HDZ)
Hvala.
Poštovana kolegice Maksimčuk, djelomično sam već odgovorio. Smatram jako dobrim osnivanje, ponovno osamostaljivanje obiteljskih centara s ciljem provođenja programa i aktivnosti koji su namijenjeni djeci, mladima i obiteljima. Vjerujem da će se i tu dogoditi osnaživanje u stručnom smislu. Mislim da ovi zakoni koji govore o određenim djelatnostima koji se tiču određenih reguliranih profesija idu u tom pravcu i zapravo snaga jednog sustava socijalne skrbi počiva na njezinim odnosno njegovim zaposlenicima tako da ja vjerujem da će i psihoterapeuti imati vrlo vrlo važno mjesto unutar obiteljskih centara.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
…/Govornik se ne razumije/…Glasovac.

Glasovac, Sabina (SDP)
Poštovani kolega Ćelić, vi vjerojatno znate šta je Deklaracija o psihoterapiji iz Strasbourga koja kaže da je psihoterapija nezavisna znanstvena disciplina čija praksa predstavlja nezavisnu i slobodnu profesiju. Vi jako dobro znate i što je Direktiva 2018/298 koja brani diskriminaciju odnosno ograničavanje pristupa reguliranim profesijama. Ovdje konkretno govorim o psihoterapiji. Kako je moguće da u prvom čitanju zakona 200 pripadnika udruga psihoterapije, 20 udruga, 150 primjedbi ide u istom pravcu, a to da se kao i u cijeloj Europi temeljem ova dva dokumenta osigura pristup psihoterapiji i svim fakultetima pod određenim uvjetima, a sada se najednom zakon mijenja. Jeste li vi u sukobu interesa kada govorite o toj temi i zastupate ovu drugu stranu sada izmijenjenog zakona ako znamo da radite na dva veleučilišta na kojima predajte upravo ovaj jedan predmet vezan uz psihoterapiju, jeste li dio lobija koji je utjecao na izmjene zakona između prvog i drugog čitanja da se jedan dio ljudi potpuno izbaci iako je to europska norma?

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Odgovor.

Ćelić, Ivan (HDZ)
Poštovana kolegice Glasovac, da možda govorite o obrazovanju onda bih više respektirao to vaše što ste vi to dobili neki dopis. Ja ne predajem ni na kakvom učilištu, ja predajem na Sveučilištu u Zagrebu na Studiju socijalnog rada, kolegij socijalni rad i ovisnosti i na medicinskom fakultetu na poslijediplomskom studiju. Dakle, ne vidim da bi bio u bilo kakvom sukobu interesu. Vidim kao osoba koja 20.g. se bavi ovom strukom da ja kao čovjek koji sam završio medicinu, specijalizaciju iz psihijatrije, subspecijalizaciju, nemam pravo na status psihoterapeuta prema ovom zakonu, a osoba koja je završila građevinu, strojarstvo i koja je završila neki tečaj koji traje 4.g. i koji svake godine se plaća 40.000 kuna subotom i nedjeljom može nosit naslov psihoterapeuta pa vas ja pitam kome bi vi radije išli doktorici Sabljar Dračevac, doktorici Kekin ili meni ili nekome tko je tako završio.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
A propos maski ja bih molio da svi oni koji imaju masku dolje da si dignu maske bez da napomenem pojedinačno.
Gospođa Lukačić.

Lukačić, Ljubica (HDZ)
Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče.
Poštovani kolega spomenuli ste osobe sa invaliditetom. Želim samo reći, istaknuti još jednom vjerojatno znate da je u 4 godine ovo treći puta da je ova Vlada podigla naknade za osobe sa invaliditetom, dakle prije 4 godine osobnu invalidninu i doplatak za pomoć i njegu, prije dvije godine naknadu roditeljima njegovateljima i sad opet osobnu invalidninu i roditeljima njegovateljima se podižu naknade.
Dakle, to je pohvalio i Europski forum za osobe sa invaliditetom, pohvalili su i to da se Republika Hrvatska, dakle polagano približava zemljama EU i mislim da je to potrebno, dakle istaknuti pa evo zahvaljujem što ste vi spomenuli osobe sa invaliditetom. Dobro je kad evo i zastupnici ostali o tome raspravljaju na jedan evo ovako pozitivan način.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor izvolite.

Ćelić, Ivan (HDZ)
Hvala poštovana kolegice Lukačić.
Vama hvala na svemu što činite za osobe sa invaliditetom. Znam da to puno puta nije ni malo jednostavno. Moj posao je takav da radim upravo sa ljudima koji imaju ozbiljne psihičke poremećaje i jednostavno svakodnevno se suočavam i radimo na svakodnevnoj razini sa osobama koje su zaposlene u sustavu socijalne skrbi.
Velika većina tih zaposlenika od socijalnih radnika, pravnika, psihologa, svih ostalih struka da ne nabrajam savjesno radi svoj posao. Ponekad u vrlo teškim okolnostima, možda u nekim neprimjerenim prostorima, ali svatko tko će biti i malo realan može vidjeti da je od ovog perioda zadnjeg možda evo samo uzmimo zadnjih pet godina toliki je napredak postignut u sustavu socijalne skrbi da samo slijepac to ne vidi.

Radin, Furio (Nezavisni)
I na kraju gospodin Ante Deur.

Deur, Ante (HDZ)
Hvala gospodine potpredsjedniče.
Poštovani zastupniče, evo i sami ste u svom obraćanju rekli jednu usporedbu gdje ste naveli Hrvatske branitelje. Sigurno bivša ministrica u stvari, ministarstvo tada SDP-a gdje su bili hrvatski branitelji uvučeni, gdje bi narodski se reklo „ni sebi, ni svom“ ali vi kao stručnjak svakodnevno se susrećete sa svim ovim tegobama života koje se i kroz socijalnu skrb prolazi gdje uviđate i radite na jednoj ljudskoj formi.
Ova socijalna skrb i ovaj zakon uistinu daje povećanje puno kvalitete od udomitelja, do socijalnih radnika, do medicinskog osoblja u domovima. Sad bi mogli nabrajati puno toga. Naizgled možda je to malo, ali u stvarnosti uistinu daje puno, puno jedan ljudski okvir poboljšanju.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Odgovor.

Ćelić, Ivan (HDZ)
Hvala.
Poštovani kolega Deur, vi dolazite iz braniteljske populacije i znate kroz što su sve prolazili ljudi koji imaju i tjelesni invaliditet i koji imaju ozbiljne psihičke posljedice koje su proistekle vezano za događanja u Domovinskom ratu, ljudi koji imaju trajne promjene ličnosti nakon proživljavanja katastrofalnih doživljaja.
Evo živimo u vremenu, dakle kada smo bili pogođeni potresima. Na svakoga je to imalo određene implikacije na njegovo mentalno zdravlje i tu treba neprestano govoriti kada sam rekao o tim nekakvim nejednakostima. Tu sam prije svega mislio, dakle da se osobe sa duševnim smetnjama puno puta susreću sa određenim administrativnim barijerama, pitanje zapošljavanja koje i unutar institucija koje su osjetljive na probleme osoba sa invaliditetom na neki način nisu u jednakoj poziciji.
Evo mi kao društvo trebamo raditi na stvaranju jednakih mogućnosti za sve.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala vam lijepa.
Nemate više replika.
Hvala doktore.
Sada je na redu gospodin, gospođa pardon Ivana Kekin.
Izvolite.

Kekin, Ivana (NL)
Hvala predsjedavajući, poštovani ministre, pomoćnici i poštovani zastupnici.
Ja ću se osvrnuti na ovaj Zakon o udomiteljstvu u ovoj grupi zakona koje danas obrađujemo čitav dan. Dakle, kao što su primijetili mnogi sudionici u javnoj raspravi prijedlog izmjena i dopuna zakona ne predviđa uvođenje životnih partnera u zakon u članku 9. iako je Ustavni sud u svojoj odluci jasno naložio da se životni partneri ne diskriminiraju u postupku procjene podobnosti za potencijalne udomitelje.
Dakle, radi se o grubom ignoriranju odluke Ustavnog suda, no također i o grubom ignoriranju životnih partnera koji su već udomili djecu, te daljnjoj diskriminaciji na temelju spolne orijentacije i na temelju obiteljskog statusa.
Dakle, imamo već Zakon o životnom partnerstvu osoba istoga spola koji u članku 65. jasno propisuje jamstvo zabrane nepovoljnijeg postupanja prema životnim partnerima glede obaveze, prava i usluga koje se odnose na sustav socijalne skrbi od onog koje je pruženo bračnim zajednicama. Dakle, Ustavni sud Republike Hrvatske u svojoj odluci i rješenju koje je donio 29.1.2020. izražava stajalište da ograničenja koja se odnose na proceduralni aspekt i vrijede samo za jednu skupinu determiniranu isključivo zapravo oblikom obiteljske zajednice u kojoj živi predstavlja čistu diskriminaciju.
Isto tako, Ustavni sud jasno ističe da a priori isključivanjem pristupa određene društvene skupine usluzi udomiteljstva, tj. njihovim prešućivanjem i to bez objektivnih i argumentiranih razloga, da se zapravo umanjuje potencijal udomiteljstva kao javne usluge s obzirom na to da je tako direktno sužen krug osoba koje bi mogle zadovoljiti potrebe njenih korisnika i to sve u situaciji u kojoj čitavi dan se spominje kako nemamo dovoljno zainteresiranih udomitelja. Dodatno, Ustavni sud ustvrdio da se prešućivanjem te skupine proizvode generalni, diskriminatorni učinci prema istospolnim parovima, a znamo da diskriminacije prema toj skupini ne manjka.
Odbijanje predlagatelja da životno partnerstvo uvrsti u zakon pod izgovorom da je odlukom Ustavnog suda to već omogućeno to odbijanje zapravo predstavlja izbjegavanje obaveze predlagatelja i zakonodavca da prati i usuglašava normativni okvir sa odlukama Ustavnog suda RH, sa drugim zakonima, dakle prije svega Zakonom o suzbijanju diskriminacije i Zakonom o dakle životnom partnerstvu osoba istog spola. Dakle, ne usklađuje se niti sa međunarodnim konvencijama, niti sa sudskom praksom i ono što je najvažnije ne usklađuje se sa životom jer ono nas žive istospolni parovi koji su udomili djecu.
Drugo, nastavno, držimo također da je nužno da se izbriše i Članak 5. koji zapravo izrijekom omogućava da udomitelji budu osobe kojima je bila izrečena mjera za zaštitu prava i dobrobiti djeteta, a od čijeg je izricanja prošlo više od 3 godine i to neovisno o tome za što je izrečena ta mjera, za koju težinu djela, niti o tome koliko je ta mjera koja je izrečena traje. Dakle, doveli smo se do apsurdne situacije gdje je moguće da se za udomitelja kvalificira osoba kojoj je izrečena mjera lišavanja roditeljske skrbi i gdje osoba koja nema pravo na roditeljsku skrb se može prijaviti kao potencijalni udomitelj. Na to je između ostalog upozorila i pravobraniteljica za djecu, vidjeli smo i nju se iz ignoriralo. Dakle, smatramo da taj Članak 5. se mora maknuti, mjera koja je izrečena za zaštitu prava i dobrobiti djeteta mora i dalje predstavljati zapreku potencijalnom pristupu udomiteljstvu osim kada se udomiteljstvom osim iznimno kada bi se udomiteljstvom dakle mogle eventualno baviti osobe kojima je izrečena mjera, ali ne zbog okolnosti samih tih osoba odnosno kod kojih mjera nije imala za cilj nekakvu promjenu ponašanja drastičnu.
Dakle, sad iz ova dva primjera vidimo da jednoj skupini izuzetno otežavate, a jednoj drugoj skupini olakšavate, a sasvim je nejasno čiji interes imate u pitanju jer interes korisnika odnosno same djece vam nije na pameti.
Osim toga držimo još također da je važno i potrebno i u ovom prijedlogu zakona zakonski prepoznati i djecu s 4 stupnjem invaliditeta, pričam o Članku 6. I da također u tom istom članku omogućiti da ukoliko braća i sestre oboje imaju teži invaliditet da ne budu razdvojeni u udomiteljskoj obitelji. Na tom tragu podnijet ćemo i amandmane.
Hvala vam.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala, ostanite, ostanite, imate jednu repliku gospodina, gospodina Ante Deura.

Deur, Ante (HDZ)
Hvala potpredsjedniče.
Poštovana zastupnice, evo želio bih vas pitati, rekli ste netko je diskriminiran, apsurd i čiji je interes. Pa evo želim vas pitati ne samo zbog sebe nego zbog svih gledatelja, a otkud i dolazim iz Sesveta, zbog svih majki kojima se Grad Zagreb i vaš gradonačelnik uzeli su prava, uveli su ih ne u socijalnu skrb nego u siromaštvo koji je opasno uništavanje obitelji, to su obitelji koje se pitamo tko je diskriminiran, čiji je interes i da li je to hrvatski apsurd?
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor.

Kekin, Ivana (NL)
Baš vam hvala na ovom pitanju, stvarno sjajno postavljeno pitanje. Odgovorit ću vam protupitanjem. Da li ste bili u sabornici, a jeste sigurno kad se glasalo o amandmanima na proračun i kada je cijela ova vaša većina glasala protiv amandmana kojim se tražilo da se ta fantastična mjera kako ju nazivate stavi na razini cijele Hrvatske pri čemu su kolege iz kluba Suverenista tražili manji iznos nego što ga je Grad Zagreb trebao davati.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Dobro, ja, prije nego što dajem povredu, vi možete otići jer sa povredom Poslovnika nemate nikakve veze nego ja imam veze, možete otići da …/Upadica: Hvala vama poštovana…/… čekajte, čekajte, ja shvaćam da ovaj da se ovaj pitanje ne može protupitanjem, odgovoriti protupitanjem zato što vi nemate pravo odgovoriti pa onda morate dati povredu Poslovnika, ali ovaj ja vam samo kažem da ne morate dati povredu Poslovnika to se sam po sebi razumije jer ako vi dajete povredu Poslovnika po tome ja ću vam morati dati opomenu.
Izvolite, ne, ne, mikrofon, mikrofon.

Deur, Ante (HDZ)
Hvala vam poštovana zastupnice, sigurno samo ste jednu stvar zaboravili, vi ste preuzeli vlast jer smatrate da možete. Sa vašim možete uništavate obitelj, a raspravljate o socijalnoj skrbi u najosjetljivijem trenutku i populaciji. Uništavate obitelj gdje je najveća populacija rađanja, a to je u Sesvetama. Pa vas molim ako imate imalo ljudskosti kao ljudi bez obzira na politička opredjeljenja da dođete među te majke i da im objasnite to što pokušavate …/Upadica: Vrijeme, hvala lijepa, vrijeme./… na govornici reći.
Hvala vam.

Radin, Furio (Nezavisni)
Ja ne znam tko, neću se uplitati oko uništavanja obitelji ali nemojte mene uništavati sa povredama Poslovnika.
Izvolite gospođa Kekin, povreda Poslovnika …/Upadica: Ne razumije se./… hvala lijepa. Molim, nije replika bila povreda Poslovnika, opomena, opomena naravno. Naravno da je opomena.
Gospođa Martina Vlašić Iljkić.
Izvolite.

Vlašić Iljkić, Martina (SDP)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče.
Poštovane kolegice, poštovani kolege, kao što smo već imali prilike ovdje za čuti i razgovarati o povećanim naknadama smatramo da one nisu dovoljne i da ne možemo govoriti o socijalnim naknadama kao smanjenju rizika od siromaštva. Dakle, to su već ljudi koji se nalaze u siromaštvu. Povećat će se iznos zajamčene minimalne naknade kao što smo već čuli, a smanjuje se iznos prava na troškove za stanovanja. Doduše propisuje se obveza od 30% financiranja lokalne samouprave.
No, kad se sve to zbroji dođemo manje-više do istih iznosa. Primjerice, radno nesposobni samac ima pravo na zajamčenu minimalnu naknadu u mjesečnom iznosu od 920 kuna i naknadu za troškove stanovanja prema sadašnjem zakonu 460 kuna, što zajedno čini iznos od 1.380 kuna. Po novom zakonu takav korisnik će imati pravo na zajamčenu minimalnu naknadu u iznosu 1.040 kuna, a naknadu za troškove stanovanja 320 kuna, što zajedno čini 1.360, dakle nekakve značajne razlike još i smanjenje u ovom slučaju je vidljivo. Pohvalno je što ste povećali iznos i za članove kućanstva, međutim samačko kućanstvo je u većem riziku od siromaštva nego kućanstvo sa više članova. Tako da smatramo da je potrebno povećati zajamčenu minimalnu naknadu za radno nesposobnog samca na minimalno 150% osnovice. U tom smjeru ćemo i uputit amandman. U troškove stanovanja ste unijeli i troškove ogrjeva koji su se dosada financirali putem regionalnih samouprava i to iz decentraliziranih sredstava, a sada te troškove podmiruje lokalna samouprava, tako da to treba jasno i pojasniti.
Jednokratne naknade u sustavu oduvijek služe zapravo za podmirivanje svakodnevnih troškova i one dugo ne ispunjavaju svoju svrhu onako kako su napisane u zakonu. Odredbe zakona su što se tiče jednokratnih naknada prešture i ostavljaju veliki prostor za diskrecijsku ocjenu. Naš prijedlog je da se za jednokratnu naknadu bi se trebao donijeti pravilnik koji će detaljno specificirati uvjete i iznose kako bi se jednokratne naknadne isplaćivale namjenski i sa svrhom, a ne zapravo supstituiranje onih minimalnih naknada zajamčene minimalne naknade.
Smatramo da osim ukidanja cenzusa za doplatak za pomoć i njegu je potrebno isto i povećati i to za iznose 150% osnovice za doplatak za pomoć i njegu za puni iznos i na 100% osnovice za smanjeni iznos doplatka za pomoć i njegu jer smatramo životni troškovi kao i zadovoljavanje svakodnevnih životnih troškova i potreba osoba s invaliditetom su porasli. Korisnici doplatka za pomoć i njegu, a pogotovo treći stupanj oštećenja funkcionalnih sposobnosti su osobe čije zdravstveno stanje zahtjeva dodatna financijska sredstva i smatramo opravdanim povisiti naknadu kao i što se povećala naknada za osobnu invalidninu. Na taj način ćemo osigurati veće naknade svim osobama s invaliditetom i nećemo dovesti u položaj određene osobe s invaliditetom odnosno u nepovoljniji položaj.
Nadalje, koliko je sustav neusklađen sa individualnim potrebama zapravo pokazuje i kod odredbi prava na pomoć i u kući. Članak propisuje da se usluga pomoć u kući može iznimno odobriti i korisniku doplatka za pomoć i njegu. Koristi se riječ iznimno, a ne određuje se koje su to iznimke kada se pravo može priznati i korisniku doplatka. Dojam je da se tom korisniku ne pristupa individualno nego je stvar neraspoloživosti i resursa unutar sustava. Kao i kod jednokratnih naknada isplaćuju se onoliko koliko ima sredstava, a ne koliko je zapravo potreba građana. Dakle, potrebno je sve skupa dobro specificirati i detaljno razraditi. Dodatno želim upozoriti ili pitati o nacionalnoj naknadi za starije osobe. Upozoravali smo da naknada neće imat svoje korisnike, vidimo da umjesto planiranih 19.700 osoba svega 5.658 osoba koristi tu naknadu, a sada će je bit potrebno i uskladiti sa zajamčenom minimalnom naknadom i povisit ju vjerojatno.
Ono što u raspravi cjelokupnoj današnjeg dana nedostaje, što se izgubilo u fokusu javnosti, nažalost i pokazatelj da je to rasprava o uslugama, da ljudima još uvijek nismo u 30.g. osigurali egzistencijalne uvjete, a do fokusa javnosti o uslugama bojim se da ćemo se načekati. Zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Počnimo sa replikama, gđa. Andreja Marić.

Marić, Andreja (SDP)
Hvala lijepa.
Poštovana kolegice, evo govorili ste o svim ovim uslugama i naknadama koje pokriva socijalna skrb i onda ste spomenuli nacionalnu naknadu. Ja sam baš naišla prije par dana na jedan članak iz susjedne županije gdje je evo u Varaždinskoj županiji samo 190 korisnika nacionalne naknade, što nije ono uski krug ovih naknada što ide u okvir socijale i vi ste evo i spomenuli plan je za 2021. 19.700 osoba, za 2022.g. naišla sam na podatak da je plan bio 21.840 osoba, ali trenutno prima 5.696 korisnika. Upozorili ste i sami da se već govorilo o tome da neće zaživjeti u punom opsegu. Što mislite koji je problem, da li ljudi nisu dovoljno informirani obzirom da su to stariji ljudi koji možda i povučeno žive u lošim uvjetima, gdje je tu zakazala država da nije veći broj korisnika ove nacionalne naknade? Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Odgovor.

Vlašić Iljkić, Martina (SDP)
Zahvaljujem na pitanju.
Pa evo od početka smo govorili zapravo da ta mjera odnosno ta naknada neće imati svoje korisnike jer je uvjet da osoba nema pravo na mirovinu, a takvi, takvi korisnici već primaju zajamčenu minimalnu naknadu. Njima je povoljnija zajamčena minimalna naknada koja povezuje i niz drugih prava poput troškova stanovanja nego isključivo ta naknada za starije osobe. Tako da ovaj bilo je očekivano da naknada neće imat svoje korisnike, pa i u prošloj godini se je potrošilo svega 34% planiranih sredstava, znači i smanjio se je bio proračun za 88 milijuna kuna. Tako da evo, a o tome ako se planiralo do podataka se moglo doći koji su to korisnici potencionalni, očito da se nije dobro izanaliziralo stanje, tako da evo ukoliko možemo vjerovati i sadašnjim ovim svim mjerama da će polučit rezultatima.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gđa. Antolić Vupora.

Antolić Vupora, Barbara (SDP)
Poštovani, dakle vidljivo je da se za socijalne usluge predviđa zapravo premali broj stručnih djelatnika u centrima za socijalnu skrb. To se je iznijelo, dakle veći je broj korisnika na jednog čovjeka koji bi to mogao stručno odraditi. Drugo je da je usluga psihosocijalnog savjetovanja prema ovom zakonu se temelji na terapijskom odnosu.
Da li je prema vama terapija savjetovanje i tko bi to trebao odraditi? Da li stručnjak iz nekog područja zdravstva ili netko iz područja socijalne skrbi? Kako to komentirate? I da li je to dakle ili savjetovanje ili terapija?

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala, odgovor.

Vlašić Iljkić, Martina (SDP)
Zahvaljujem, pa evo termini zaista su neusklađeni i u zakonu nešto se uskladilo od prvog do drugog čitanja što se tiče termina i uopće prava i korisnika. Dosta imamo dojam da se preklapaju određene mjere primjerice sa obiteljsko pravnim mjerama koje pokrivaju, pokriva Obiteljski zakon. Tako da tu su određena prava koja po meni nisu primjenjiva, a pogotovo što ste spomenuli neće imati tko ih provoditi. Primjerice socijalno partnerstvo to je propisano zakonom, nema tko provoditi trenutno ovaj taj, to pravo kao ili primjerice pravo obavljanje psihosocijalni tretman protiv znači odnosno prevencije nasilničkog ponašanja, trenutno se ne zna tko bi to trebao provoditi i kakvu edukaciju bi trebao imati.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala i na kraju gospođa Nada Murganić.

Murganić, Nada (HDZ)
Hvala poštovani potpredsjedniče.
Kolegice ja mislim da ste vi sada iz ove pojedinačne rasprave založili se za još jaču centralizaciju nego što kritizirate da je predviđeno zakonom. Zašto? Kažete da korisnici doplatka za njegu i pomoć mogu iznimno koristiti pomoć u kući i kažete da pravilnik o, da bi trebalo jednokratne naknade odrediti pravilnikom sve dobro specijalizirati i detaljno razraditi. Pa socijalni radnici su ponosni kad imaju mogućnost diskrecione ocjene i to je onaj pravi stručni rad. Razlika između nacionalne mirovine i zajamčene minimalne naknade je u tome što nacionalnu mirovinu mogu dobiti oni građani koji ne mogu ostvariti zajamčenu zato što je to pravo koje ima najstrože uvjete i kriterije da bi dobili i dohodovni i imovinski cenzus. A nacionalna zbog određenog broja staža ipak to omogućava.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala, odgovor.

Vlašić Iljkić, Martina (SDP)
Zahvaljujem, ali ipak imate kako onda se objašnjava taj dosta manji broj korisnika nacionalne naknade nego što je očekivano. Znači očito da ljudima, ne da je očito nego to su analize pokazale da im je bolje ostati pri sustavu zajamčene minimalne naknade i primati takav oblik naknade nego primati …/Upadica: Ne razumije se./… može, dakle znači ne može dobiti ukoliko, nacionalnu naknadu ukoliko prima zajamčenu minimalnu naknadu, ali ukoliko ne prima onda može. Znači mora se odreći zajamčene minimalne naknade da bi imala osoba znači tu nacionalnu naknadu.
Ovo što ste rekli za jednokratne naknade, jednokratna naknada, svrha jednokratne naknade bi trebalo zadovoljiti specifičnu potrebu ona sad svakodnevno u centrima za socijalnu skrb koristi za dodatnu podmirenje svih onih troškova što zajamčena minimalna naknada ne može podmiriti.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa, hvala, nemate više replika, hvala.
Sad je na redu gospodin Silvano Hrelja.
Izvolite.

Hrelja, Silvano (HSU)
Poštovani potpredsjedniče, kolegice i kolege kao što sam i najavio u svojoj pojedinačnoj raspravi obrazložit ću tri amandmana koja dajem na ovaj zakon i osnovna motivacija ova tri amandmana na Članak 306., 307. i 310. je demotivacija odnosno odvraćanje potencijalnih bavitelja uslugama iz socijalne skrbi da upuštaju u nešto što su nezakonite odnosno ilegalne radnje ili nezakonite, nezakonite radnje.
Dakle, u Članku 306. želimo da se kazni novčanom kaznom većom od one koja je zapriječena, dakle ne kako je predloženo 100 do 150 tisuća nego od 100 do 200 tisuća pravna osoba, zatim fizička osoba koja pruža socijalne usluge kao profesionalnu djelatnost u stavku 3., ova prva je bila u stavku 1. i prekršajno odgovorna pravna osoba osnivač u stavku 4. da se kazne sa od 100 do 200 tisuća kuna zbog taksativno navedenih nepravilnosti i nezakonitosti ako pruža usluge za koje nema izvršno rješenje o ispunjavanju mjerila za pružanje socijalnih usluga, nastavi s pružanjem socijalnih usluga nakon donošenja odluke o prestanku pružanja socijalnih usluga suprotno Članku 238. stavku itd., nastavi s pružanjem usluga nakon izvršnosti rješenja inspektora o zabrani rada, pruža usluge smještaja većem broju korisnika od broja utvrđenim izvršnim rješenjem. Dakle, tu predlažemo povećanje kazne.
U Članku 307. predlažem da se nekretninski biznis puno jače sankcionira dakle njega vezujem uz sklapanje ugovora o dosmrtnom i doživotnom osiguranju i postoji ograničenje na sklapanje 3 takva ugovora. Dakle, ukoliko netko pređe taj dozvoljeni broj od 3 ovaj 3 sklopljena ugovora tražim isto odnosno predlažem da isto kazni sa kaznom od 100 do 200 tisuća kuna umjesto sadašnjih predloženih 30 do 50 tisuća kuna. Dakle, ovdje je stvarno odvraćanje nekretninskog od nekretninskog biznisa od nečega što je nepoželjno i toliko zla donijelo hrvatskom društvu pogotovo sklapanjem ugovora o dosmrtnom uzdržavanju one su što se mene tiče na crnoj listi.
Zatim u članku 110. bile su po mom mišljenju pretjerano visoke određene kazne. Radi se o kaznama za administriranje institucijama, ustanovama, udrugama, domovima i svima onima koji se bave uslugama socijalne skrbi.
Bile su predviđene kazne od 20 do 50 000 kuna. Predlažem da to bude od 10 do 20 000 kuna, pardon predlažem da to bude od 10 pardon do 30 000 kuna, umjesto 20 do 50 000 kuna kao i kazna za odgovorne osobe u pravnoj osobi koja je bila zapriječena, odnosno predložena sa 11 na 20 000 kuna, da se ona smanji sa 5 do 10 000 kuna. Zašto? Nikome ne olakšavamo poslovanje, ali ja mislim da nije zadaća inspekcijskog nadzora da odrezuje kazne, nego je zadaća inspekcijskog nadzora da da svoje primjedbe, svoje napomene i rokove za otklanjanje nedostataka u vođenju evidencija, u vođenju papira itd. i da ne trebaju na prvu ići, ne treba na prvu ići sa drakonskim kaznama, jer ovakvih se drakonskih kazni može naštampati na desetke što nije uputno za poslovanje ovog financijski opterećene djelatnosti.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Idemo na replike.
Gospođa Sabljar-Dračevac.

Sabljar-Dračevac, Renata (Nezavisni)
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Uvaženi zastupniče neću se osvrtati na sadržaj vaših amandmana. Moram ih pročitati da bi to mogla. Ovako mi se učinilo da ima neke logike. Ono što ste spomenuli su nadzori, inspekcije.
Jel' vi smatrate da u sustavu socijalne skrbi ovakvu količinu problema koja se pokazala sa ovim tragičnim događajima i svime što se dešavalo u zadnje vrijeme ima veze i to da je možda ovo inspekcijski nadzor, kontrola i briga o sustavu bila neadekvatna i nedovoljna?
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor, izvolite.

Hrelja, Silvano (HSU)
Hvala potpredsjedniče.
Ja nikada ne gledam da je pitanje funkcioniranja inspekcijskog nadzora jednosmjerna ulica. Dakle, a nije ni zadaća inspekcijskog nadzora da bude taj koji će ognjem i mačem raditi po djelatnosti.
Ja se sjećam jednog nalaza Međunarodne organizacije rada o našim inspekcijama, gdje je bila temeljna zamjerka da se bave premalo sa preventivom. Međutim, ovdje imamo nešto drugo. Ako mi nemamo zakone koji sankcioniraju u drugom, trećem pokušaju na kvalitetni način onda smo u problemu, onda ti ljudi u nadzoru koliko god radili kvalitetno nadzor ako ga ne puste u objekat ili ako ne poštuju njegovo, dakle njegov nalaz i korekcije ponašanja onda imamo problem.
Dakle, problem je našoj dosljednosti provođenja zakona.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gospođa Vesna Bedeković.

Bedeković, Vesna (HDZ)
Hvala vam lijepa.
Poštovani kolega, otvorili ste dvije bitne teme. Prva tema je nekretninski biznis kao siva zona na temelju ostvarenih ugovora o doživotnom udržavanju. Dakle, ugovori o doživotnom uzdržavanju nisu predmet ovog zakona, a i premalo je vremena da o tome raspravljamo. Možemo samo konstatirati da zaista na temelju ovakvih zakonskih odredbi u Hrvatskoj je doista nekretninski biznis ostvaren ovako prešao u sivu zonu i pretvorio se u nešto što nije dobro.
Druga stvar kazne, odnosno inspekcijski nadzori i povećanje kazni za nepravilnosti i nezakonitosti osobito za obavljanje ilegalne djelatnosti u našim domovima osobito obiteljskim domovima. Naime, inspekcijski nalazi su u najvećem broju slučajeva do sada provedeni pokazali najveći broj slučajeva ilegalnog obavljanja djelatnosti.
…/Upadica Radin: Hvala./…
Na kraju krajeva slučaj Andraševec se i dogodio zbog toga što su korisnici bili smješteni u ilegalnom objektu, neprijavljenom.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa. Vrijeme.
Izvolite odgovor.

Hrelja, Silvano (HSU)
Da, uvažena kolegice dosadašnje predložene kazne su se mogle ukalkulirati u poslovanje. To ste mogli riješiti sa jednim ili dva prekobrojna korisnika doma i zbog toga predlažem veće kazne da na neki način demotiviramo potencijalne kršitelje zakona, odnosno oni koji žele pod svaku cijenu u ovome zaraditi jer ovo je težak posao sa malom zaradom na duge staze i na duge godine.
Što se tiče nekretninskog biznisa ja intenzivno u skladu sa svojim dogovorima sa Vladom Republike Hrvatske o podršci Vladi pregovaram sa Ministarstvom pravosuđa i konačni cilj je da se ugovori o dosmrtnom uzdržavanju kao oni koji su donijeli velike štete i sramote našem društvu zabrane.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospođa Nadica Dreven Budinski.

Dreven Budinski, Nadica (HDZ)
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče.
Kolega Hrelja, vi ste već mogu reći veteran tu i što se tiče ove teme poznajete jako dobro sustav. Mene isto interesira taj nekretninski biznis, ali vidimo da u Zakonu o socijalnoj skrbi su brisane odredbe koje se odnose na obiteljski dom, a već u osnovanim obiteljskim domovima nastavljaju pružati socijalne usluge kao obiteljski domovi i nakon stupanja na snagu zakona najkasnije do 31. prosinca 2026.
Nakon toga obiteljski domovi će moći nastaviti raditi kao primjerice obrt, društvo sa ograničenom odgovornosti i ustanove. Pa bih vas, vaše mišljenje da li je to na neki način možda jedan od početaka tog kraja nekretninskog biznisa u našoj državi.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.

Hrelja, Silvano (HSU)
Što se tiče obiteljskog doma, ja mislim optimista sam da će i naziv ostati obiteljskog doma, ali da će očekivanja od tog naziva biti manja nego što su bile, da ćemo si razjasnite neke pojmove, ali ako i ne bude bitniji je sadržaj od same forme. Ako se to sutra zvao mali dom ili ne znam lokalni dom ili nešto drugo, nije bitno, bitno je da domovi do 20 korisnika i nešto više od 20 korisnika postoje, da se to mora razraditi, dakle svi tehnički uvjeti pravilnikom kao što su se i do sada uređivali, ti tehnički uvjeti, a ne bojim se da će se više kao što je to bio slučaj u prvom čitanju morati svi pretvoriti u ustanove. A o nekretninskom biznisu sam rekao i o tome će uskoro biti još riječi.

Radin, Furio (Nezavisni)
I na kraju gospoda Katarina Nemet.

Nemet, Katarina (IDS)
Zahvaljujem.
Poštovani kolega Hrelja.
Vi ste najpozvaniji da nam komentirate činjenicu da na veliku temu o organizaciji i financiranja skrbi o starijim osobama novi zakon ne daje nikakav odgovor nego se ovaj socijalni rizik svakako prepušta i dalje sreći pukom slučaju.
Smatram da ova važna tema je nažalost opet izostala i mislim da svi skupa smo kao društvo svjesni toga da starimo i da nam demografske prilike ne idu u prilog. Kako vi to komentirate?

Radin, Furio (Nezavisni)
Izvolite odgovor.

Hrelja, Silvano (HSU)
Dakle, skrb o starijim osobama je kompleksna tema zbog prvi puta malo staža, malo uplaćenih doprinosa, malo primitaka kroz mirovinski sustav na koji bi se trebao nadograđivati socijalni sustav i nešto organiziranije društvo i isto tako učešće lokalne zajednice puno više nego što je to sada. Dakle, nije socijalna politika u jedinicama lokalne samouprave dijeliti oni koji to mogu dijeliti božićnice i uskrsnice i onima kojima treba i kojima ne treba i kupovati glasove nego baviti se isto tako socijalnom politikom. Ja o tome mogu kompetentno govoriti jer sam među prvima, dakle moj zakon je bio 2005.g. ovdje u saboru o dodjeli jednokratne pomoći o božićnicama umirovljenicima pa su ga svi kopirali. Dakle, nedovoljno se bavimo brigom o starijim i nemoćnima s obzirom da kao društvo starimo.
Hvala vam lijepa na pitanju.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala i vama. Nemate više replika.
Sada je na redu g. Željko Pavić.
Izvolite.

Pavić, Željko (Nezavisni)
Poštovani predsjedavajući, ministre sa suradnicima, kolegice i kolege.
Sudeći po uvodnim riječima ministra kada je rekao da će ovaj paket zakona rezultirati transparentnijim, učinkovitijim i profesionalnijim sustavom socijalne skrbi, zaključuje se da u ministarstvu nisu zadovoljni trenutnim stanjem transparentnosti, učinkovitosti i nivoom profesionalnom pristupa u sustavu socijalne skrbi. Znači odlučilo se reformirati i promijeniti, prodrmati sustav koji nije funkcionirao kako se očekivalo i željelo.
Promjene su se mogle i trebale propisati na način koji ne bi … Mogu vas samo zamoliti da završim ako nije problem, hvala vam. …/Upadica Radin: Hvala vam što ste odradili moj posao./… Mirovine su se mogle i trebale propisati i provesti na način koji ne bi naišao suprotstavljanje struke, nezadovoljstva komora i ostalih dionika posebice zato što se za dosadašnje tzv. reforme u području socijalne skrbi i tzv. unapređenja sustava socijalne skrbi potrošilo jako puno novaca. Kad kažem jako puno novaca u ovom slučaju to znači da se potrošilo više milijardi kuna i to nažalost kao što vidimo bez zadovoljavajućih rezultata.
Studija koja je plaćena nekoliko desetaka milijuna kuna sugerira gotovo sve suprotno od onoga što se sada predlaže u ovom setu zakona, što znači da se studiju i novac koji je plaće zapravo baca u smeće.
Doduše postoji nešto što se može pohvaliti i što se od 2012.g. znači iz vremena vlade Zorana Milanovića kontinuirano već devet godina redovito usklađuje sa zakonskom regulativom u sustavu socijalne skrbi, a to je informacijski sustav koji je plaćen iz onih ranije spomenutih milijardi kuna.
I sada kad ste potrošili milijarde na promašene koncepte umjesto da ste pred nas došli sa setom zakona koji bi između ostaloga uzrokovali i dogradnju IT sustava udijelu koji bi zaposlenike centara prisilio na povećanje transparentnosti, učinkovitosti i profesionalnog pristupa, koji bi omogućio sustavne analize rada svih zaposlenih, koji bi omogućio pojedinačnu analizu svakog rješenja koje se generira u sustavu, koji bi omogućio trenutno reagiranje na svaku odluku, na svako rješenje koje nije u skladu sa ciljevima rada sustava socijalne skrbi, koji bi prisilio djelatnike na jedinstveni pristup vi ste se odlučili na demontiranje sustava socijalne skrbi i u onom dijelu u kojem funkcionira. A sustav socijalne skrbi funkcionira jer je distribuiran, jer radi na nivou jedinica lokalnih samouprava i jer se u tim lokalnim centrima poznaju i poštuju uvjeti života i potrebe u tim jedinicama lokalne samouprave.
Greške koje su se dešavale i koje se dešavaju, dešavat će se i nadalje i u centraliziranom sustavu ukoliko neće biti omogućene i provođenje redovite kontrole i ukoliko se ne uvedu horizontalni i vertikalni sustavi odobravanja rješenja i to digitalnim putem zbog veće ažurnosti, a u konačnici i zbog transparentnosti i učinkovitosti. Za to definitivno nije potrebna centralizacija.
Da bih objasnio koliki je rizik uvođenja ovakvog sustava socijalne skrbi i centralizacije, spomenut ću samo da je 2012.g. kad se uvodio IT sustav u sustav bilo prijavljeno oko 300.000 korisnika prava i subjekata mjera. Danas ih ima prijavljeno oko 860.000 osoba od čega oko 740.000 korisnika prava i subjekata mjera o kojima odlučuje centar. Sada će se o tome morati nažalost odlučivati drugačije centralizirano.
Uz to ću podsjetiti da trenutni informacijski sustav u centrima socijalne skrbi ima nekoliko područja koja nisu informatizirana, a od kojih su dva područja izuzetno važna. Jedno područje koje je posebno osjetljivo je posvojiteljstvo koje se uopće nije dotaklo u informatizaciji, a drugo je područje vezano za novčane naknade, a odnosi se na komunikaciju sa jedinicama lokalne i područne samouprave sa ciljem da se na jednom mjestu vide sve naknade koje pojedina osoba ili u biti prima.
To se zakonom ne rješava i opet će biti nepravilnosti. Ono što me još više interesira je kako će biti osigurano ujednačeno postupanje na primjer u Hrvatskoj Kostajnici koja raspolaže sa manje od 10 milijuna kuna i u Zagrebu.
Naime, korisnicima primanja po glavi stanovnika na nivou Kosova koje ima najniže prihode po glavi stanovnika u EU, a znamo kakva su primanja i koje su cijene u gradu Zagrebu.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala i vama.
Prva replika gospođa Marijana Puljak.

Puljak, Marijana (Centar)
Evo zahvaljujem poštovani kolega.
Baš sam vas htjela pitati o ovome što ste zadnje spomenuli, a to je ujednačavanje standarda i usluga koje će se navodno ovom centralizacijom i osnivanjem zavoda za socijalnu skrb. Dakle, osnivanje tog zavoda i ovaj način centralizacije pravda se ujednačavanjem standarda i svih usluga na području cijele Hrvatske. Evo podsjeća nas kolega.
…/Upadica Radin: Hvala lijepo na odgovoru./…
Dakle, mislite li da će na ovaj način organizirano to pridonijeti tome ili će biti problema u radu na terenu i dosadašnjim centrima? Evo hvala.

Pavić, Željko (Nezavisni)
Pa ja sam već pokušao u replici spomenuti koji se problemi naziru. Mislim da će problemi biti daleko veći nego što se to zapravo očekuje.
S obzirom da se nije obavila prava priprema, nisu se pravile analize koje bi bile potrebne za uvođenje ovakvog zakona da bi se moglo vidjeti što se zapravo nakon toga dešava i što bi se moglo dešavati. Da se možda provela informatizacija toga svega skupa u skladu sa ovim direktivama koje nam dolaze iz Europe u vezi digitalizacije i mislim da bismo onda mogli malo lakše disati.
Ovako kad trebate vi u jednom zavodu odlučivati o pravima 740 000 ljudi, odnosno subjekata to sigurno nije lako i tu će biti sigurno problema. Osim toga, tu se i postavlja pitanje odgovornosti tko će biti odgovoran za promašaj da li onaj referent u lokalu ili ona osoba koja je dala svoj zadnji potpis.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Dajem vam retroaktivno pravo na odgovor.
I sada je na redu gospodin Domagoj Hajduković.

Hajduković, Domagoj (Nezavisni)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče.
Kolega Pavić ja ću se sjetiti možda i malo dalje nego neki kolege ovdje kada su govorili jako puno o tome kada je jedna Vlada predvođena strankom koje smo nekad i vi i ja bili članovi govorila o centralizaciji nekih stvari, a da bi se izbjeglo lokalni šerifi.
Sada govorimo o centralizaciji usluga koje bi trebale biti duboko decentralizirane barem kao što ste sami rekli decentralizirane u ovom slučaju kada nam je informatizacija istih službi na vrlo, vrlo niskoj razini. E sada vam moje kolegice i kolege govore da je centralizacija nešto sjajno i da će Zagreb super odlučivati o vašoj Krapini, o mom Osijeku, o Ogulinu o ne znam Imotskom gdje su vam, a govorimo o socijalnim slučajevima i obiteljima koje trebaju socijalnu pomoć, gdje je svaki slučaj vrlo, vrlo poseban.
Što vi mislite hoće li ova centralizacija zaista doprinijeti boljoj organizaciji i kvaliteti usluge.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Odgovor, izvolite.

Pavić, Željko (Nezavisni)
Ono što smo već nekoliko puta rekli, očito se mijenjaju stavovi i razmišljanja s obzirom na to da li smo u poziciji ili opoziciji s time da ću podsjetiti da ono što smo mi predlagali da se centralizira, odnosno naša stranka bivša je daleko različita od ovoga što se danas nudi.
Lokalni šerifi definitivno bilo bi dobro da se toga riješimo i da toga nema, ali sad ćemo imati jednog velikog šerifa. Što ćemo sad? Kako ćemo to rješavati? Gdje smo sad? Ali gledajte ako krenemo u centralizaciju bez da se za to pripremimo kvalitetno, dobro a imamo neko vrijeme za pripremu, to je ono što sam već upozoravao ranije da bi bilo dobro i kvalitetno da se kad se zakon donosi da se ostavi dugi rok za pripremu, onda bi to bilo puno lakše i puno kvalitetnije.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa. Vrijeme.
Hvala. Nemate više replika.
Sada je na redu gospođa Renata Sabljar Dračevac i još jednom kažem da maske se moraju nositi preko nosa.
Izvolite.

Sabljar-Dračevac, Renata (Nezavisni)
Zahvaljujem potpredsjedniče, suradnica od ministra, ministar nam više nije ovdje.
Dakle, prema podacima Državnog zavoda za statistiku stopa rizika od siromaštva u Republici Hrvatskoj u 2019. Iznosila 18,3% odnosno 23,3% osoba je bilo u riziku od siromaštva od socijalne isključenosti. Rizik od siromaštva posebno je visok za djecu, osobito osobe starije životne dobi i osobe sa invaliditetom.
Dakle, preko 600 000 naših sugrađana korisnika je naknade socijalne skrbi. Njima je ovaj sustav zbilja potreban i još jednom naglašavam kako ova ozbiljna reorganizacija ne pomaže već odmaže. Naravno ja bih voljela da griješim i da ispadne da pomaže, da sam skroz fulala.
Sustav će se baviti sam sobom u dužem vremenskom periodu i pitamo se koliko će korisnika dobiti adekvatnu pomoć. Sustav se mora odmaknuti od pružanja socijalne pomoći i postati podrška pojedincima i obiteljima kojima je to potrebno kako bi mogli samostalno kvalitetno funkcionirati. To će tek biti u skladu sa razvojnom strategijom RH. Znamo za puno ustanova slučajeva, dešavalo se svašta u praksi i pitanje je da li kvalitetnim nadzorom tih ustanova možemo izbjegnuti sve ono što se dešavalo. Također imamo i osobe koje ukazuju na nepravilnosti u sustavu. Njim se treba stimulirati i poticati jer kad znamo koje su greške možemo ih i ispravljati. Pravilnik o minimalnim uvjetima trebao je ići paralelno sa zakonom kako bi nama bilo jasno što se želi postići u poboljšanju kvalitete pružanja usluga. Znači voljeli bi znati kakvi su standardi odnosno recimo za neku ustanovu, broj korisnika, popis stručnih poslova i naravno broj djelatnika. Priča se da su sad standardi recimo jedan kinezioterapeut na 200 korisnika. Naravno nas jako zanima kakav je taj sustav usluga i u ovoj reformi bi nam bilo važno znati da li će dignuti kvalitete tih usluga i kako će to izgledat. Dakle, kako će se transformirati sustav i koje usluge će pružatelj pružiti svojim korisnicima. Važan je i popis stručnih radnika odnosno poslova koji je u njihovom djelokrugu rada. Tu imamo isto različito u različitim ustanovama. Kvaliteta funkcioniranja ustanova je različita i definitivno se treba ujednačiti, decentralizacija tome neće pomoći.
Također bi napomenula da nisu prihvaćene primjedbe brojnih zastupnika i klubova zastupnika, a vezane uz uključenje životnih partnera u definiciju udomiteljske obitelji odnosno da im se omogući obavljanje udomiteljstva, a vezano uz odluku Ustavnog suda RH. Već se sad zadnje vrijeme dosta o tome pričalo, pa se neću, pa se neću ponavljati. Iskoristit ću samo za kraj da još jednom napomenem kakav nam se otvara novi problem sa komorama. Dakle, ovim presedanom prevelikog upliva ministarstva na komore moguće je da će i ostali ministri odlučiti se za ovakvu hiperkontrolu svih ostalih komora. Ovo pokreće jedan splet mehanizama koje u budućnosti može stvoriti zaista problem u funkcioniranju i ja se nadam da ste to uspjeli, obećali ste nam na Odboru za zdravstvo da ćete se konzultirati i da ćete nastojat to izmijeniti i stvarno ćemo se radovati ako se to ovaj dogodilo u međuvremenu. Kažem, cijeli ovaj splet zakona ne bi se trebao raspravljat jedan nego tri dana da bismo mogli reć sve što imamo o tome. Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Imate jednu repliku od g. Hajdukovića.

Hajduković, Domagoj (Nezavisni)
Hvala vam lijepo poštovani potpredsjedniče.
Kolegice Sabljar Dračevac, kad govorimo o dostupnosti i kvaliteti usluga socijalne skrbi, evo ja vam postavljam jedno retoričko pitanje.
U Belom Manastiru vam je centar za socijalnu skrb na katu, nema pristupa za osobe sa invaliditetom, znači fizički te osobe ne mogu doći u centar ako ih doslovno netko ne donese. E sad vi meni recite, sa ovim divnim i krasnim zakonima, sa svim ovim pravilima koje ćemo staviti na papir, sa svom ovom centralizacijom koju ćemo učiniti, hoće li osoba iz Jagodnjaka primjerice ili iz Kotline ili iz Udvara odnosno sa hrvatske strane recimo Bilja biti bliže toj usluzi time ili ne?

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Odgovor.

Sabljar-Dračevac, Renata (Nezavisni)
Hvala na pitanju. Kolega, pa da dobro ste to ovaj plastično opisali kakav mi problem imamo sa dostupnosti naših ovaj ustanova osobama koje imaju teškoće, ne samo onima koje koriste dakle invalidska kolica nego i bilo kakve druge teškoće kretanja, nije to jednostavno, vrlo često su nepristupačne. Ali najveći problem je ipak u tome što pristupačnost ukidanjem centara za socijalnu skrb, ne ukidanjem, reformom koja će promijeniti način njihovog funkcioniranja, kažem voljela bih da griješim i da to bude na bolje, svakako si mislim zakompliciravamo život i agonija dobivanja kvalitetne socijalne skrbi biti će još i dalje odraz svih nas. Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala, nemate više replika.
Sad je na redu gđa. Andreja Marić, izvolite.

Marić, Andreja (SDP)
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče sabora, poštovane predstavnice ministarstva, uvažene kolegice i kolege.
U prvom čitanju u pojedinačnoj raspravi govorila sam o vlastitom iskustvu moje obitelji odnosno mojih roditelja u tradicionalnom udomiteljstvu djece, neću ići u detalje samo ću reći vrlo dragocjeno iskustvo, od 1999. do 2008.g. 15-ero djece od čega je jedno dijete bilo 8.g.. U prvom redu je na pomolu bio zapravo altruizam mojih roditelja, pogotovo u to vrijeme se nije moglo govoriti o nekakvim velikim naknadama. Broj udomiteljskih obitelji za djecu smanjuje se nažalost godinama unatoč skupim kampanjama za promociju i težnjama procesu deintitucionalizacije koji podrazumijeva postupno gašenje domova za djecu i prebacivanje cjelokupne skrbi za djecu na smještaj obiteljskog tipa. Po podacima ministarstva danas se o djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi brine 1.320 obitelji. To je oko 150 manje nego 2015.g., od toga čak trećinu znači 439 čine srodničke udomiteljske obitelji odnosno one koje silom prilike skrbe o djetetu nekoga iz vlastite obitelji i neće se više baviti udomiteljstvom. Problem je i što se značajno povećala dobna granica udomitelja, po podacima Foruma za kvalitetno udomiteljstvo koje okuplja 14 udruga u samo tri godine došlo je do porasta prosječne dobi udomitelja s 55 na 60 godina što je problematično jer udomitelju s navršenih 65 godina prestaje pravo na udomljavanje djece. Starije udomiteljske obitelji odlaze iz sustava, a mladih nema, pa onda iz foruma zapravo zaključuju da umiteljstvo u Hrvatskoj umire ako se nešto ne pokrene.
Udomiteljske obitelji koje skrbe o djeci od početka sljedeće godine će primati više naknade od postojećih, no podizanje svote novaca bez drugih kvalitetnih rješenja, bez kvalitetne medijske kampanje, bez informiranja i motivacije potencijalnih udomitelja itd., nije jamstvo da će se sustav udomiteljstva poboljšati. Potrebno je izdašnije medijsko predstavljanje udomoteljstva, radionice, objave, pozivi, ljude treba educirati i predstaviti im što je standardno udomiteljstvo, tradicionalno, udomiteljska obitelj, specijalizirano udomiteljstvo za djecu. Ljude treba usmjeriti i planirati potrebe i mrežu udomitelja za svaku regiju.
Premalo je udomitelja i kod nas u Međimurju ima 25 udomiteljske obitelji za djecu, 68 za odrasle, potrebno je još 16 prema potrebama iz 2020.g.
Potrebno je hitno pojednostaviti i maksimalno ubrzati postupke udomljavanja i posvajanja, a kao preduvjet za to provesti obuku djelatnika centara i nadležnih sudova. U zakone i postupke vezane za djecu treba unijeti stroga vremenska ograničenja da djeca ne bi godinama odrastala u domovima ili još gore u nasilnim obiteljima. To poručuje struka u prvom redu. Pa onda svjedočimo vapajima iz Doma iz Nazorove, evo izvadila sam si baš te članke nedavno, kažu krcati smo, broj hitnih izdvajanja djece iz rizičnih obitelji posljednjih se mjeseci osobito nakon tragičnog slučaja u Novoj Gradiški, pa onaj slučaj što je bio u Pagu, pa Nikol koja je preminula sve se to intenziviralo, a udomitelja jednostavno nema dovoljno. Zbog toga je kažu u domu pritisak na domove za djecu strašno porastao, a njihovi kapaciteti već su neko vrijeme popunjeni, pa je tako i u Domu u Nazorovoj da eto moraju eto moraju nažalost odbijati i neka hitna izdvajanja i pokušati da se smjesti u dom. Oni smještaju čak i one najmlađe, djecu od rođenja do sedam godina, sad ih ima sve skupa od 87 do 90 korisnika, a kapacitet je 60. Također u Domu u Nazorovoj navode da je u prošloj godini bilo 20-ak posvojenja, čak je bilo godina kad su imali samo jedno posvojenje.
Nije toliko problem sami zakoni koliko njihova provedba odnosno pravodobno postupanje. Sudovi kasne, negdje postupci kraju i po nekoliko godina. Koliko god oni imaju kvalitetno i stručno osoblje koje daje sve od sebe za tu dječicu nažalost ako izostane smještaj u udomiteljsku obitelj, tu toplinu i ljubav koju pruža obitelj zapravo ništa ne može nadomjestiti.
Također možemo vidjeti naslove u Hrvatskoj smo čak šest godina čekali na posvojenje djeteta, pa imate naslov alarmantno stanje u domovima, tri puta manje posvojenje djece, godišnje iz Nazorove desetak djece iz … dvoje u cijeloj zemlji tek stotinjak mališana. 31.12.2019. 419 djece bilo s ispunjenim pretpostavkama za posvojenje, a 4.200 djece je trenutačno bez odgovarajuće roditeljske skrbi.
Pa ako si onda postavimo za ciljeve da bude povećani broj udomitelja, da bude što više ravnomjernog udomiteljstva po regijama, da se poveća broj djece u udomiteljskim obiteljima onda barem nešto od ovoga …/Upadica Radin: Hvala./… što smo naveli u sadašnjoj raspravi treba primijeniti.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gospodin Kujundžić prva replika.

Kujundžić, Ante (MOST)
Hvala predsjedavajući.
Poštovana kolegice Marić.
Kako komentirate činjenicu da je još uvijek udomiteljima u Hrvatskoj nužan ili potreban potpis bioloških roditelja za bilo koju odluku vezano za njihovo dijete?
Koliko suludo i dalje ta odredba stoji u situacijama u kojima primjerice udomljeno dijete preko noći nešto zaboli gdje je potreban hitan operacijski zahvat, a roditelj kao takav radi problem ili ukoliko se određenom biološkom roditelju ne sviđa da njegovo dijete ide u vrtić, udomitelj kao takav ukoliko nema naravno status posebnoga skrbnika ne smije dijete uputiti u vrtić. Gdje je u toj cijeloj priči interes one figure koja bi trebala biti polazište, a to je dijete?
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Izvolite odgovor.

Marić, Andreja (SDP)
Hvala lijepa.
Slažem se s ovim što ste naveli, a to je na tragu ovoga što sam govorila što zapravo i struka kaže da treba pojednostaviti i zapravo ubrzati postupke udomljavanja odnosno posvojenja i da vrlo često budu problem upravo ili zahtjevni biološki roditelji ili oni koji koriste da se ne znam, jedanput mjesečno jave dok je dijete smješteno u domu odnosno u obitelji udomiteljskoj i zapravo oni nikada ne gube status roditelja. Mislim ništa ne može zamijeniti svog biološkog roditelja ako je to kvalitetna obitelj, ali ako su problemi, ako je nasilje u obitelji naravno da takvo dijete kao što kažete koje je prioritet, koje nam je centar cijele ove priče i to mora biti njemu u interesu ako tako dijete pati. To ne želimo i zato bi upravo trebalo zakonskim izmjenama i primjenom zakona na terenu olakšati da se upravo ove prepreke koje i struka navodi, koje navodimo i ovdje u raspravi da se zapravo zaobiđu.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospođa Marijana Puljak.

Puljak, Marijana (Centar)
Poštovana kolegice.
Već smo nekoliko puta čuli ovdje da ovaj prijedlog Zakona o udomiteljstvu ne predviđa uvođenje životnih partnera i neformalnih životnih partnera u zakon u zakonu niti sada mi imamo priliku ovdje uopće amandmanima utjecati na to obzirom da nije predmet ovih izmjena.
Međutim, ono što sam htjela naglasiti, zašto je bilo važno da u ovom Zakonu o udomiteljstvu naglasimo jer u replici kod prvog čitanja ministar je odgovorio pa već je to tako i na terenu kao ne treba to posebno u zakon, međutim, onda smo ostavljeni upravo na tom tumačenju centara, tumačenja lokalnih ljudi na terenu da je to bilo navedeno u zakonu bilo bi jasno rečeno tko ima mogućnost biti i udomitelj. Evo što vi mislite o tome?
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Izvolite odgovor.

Marić, Andreja (SDP)
Hvala lijepa.
Slažem se s ovim šta ste rekli zato sam namjerno i iznijela ove podatke koliko je znači djece bilo sa ispunjenim pretpostavkama za posvojenje. Znači 419 krajem 2019. godine, a možemo slobodno reći onda se oprostite na izrazu ali malo i izbrčkavamo jel ćemo ovom dati na posvojenje i udomljavanje itd. Dakle, jasno bi bilo da je ovaj ta stavka navedena u zakonu, nadam se da će amandmanima se to potkrijepiti, tražili smo to u prvom čitanju i sada, a izmotavanje i pričanje jel od strane ministarstva koje onda vidjeli smo kakvi su problemi bili sa onim parom muškaraca koji su zaista imali uvjete i koliko se dugo to sve otezalo pa evo nadam se da se onda takve će se uvažiti.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala, nemate više replika.
Sada je na redu gospodin Domagoj Hajduković.
Izvolite.

Hajduković, Domagoj (Nezavisni)
Hvala vam lijepo poštovani potpredsjedniče.
Kolegice i kolege, evo moja rasprava će se većinom odnositi na Zakon o udomiteljstvu. O ovom zakonu odnosno o ovom setu zakona mogli bi raspravljati puno duže i puno više od 5 minuta jer tu zaista ima puno stvari koje treba popraviti, a nažalost to nam neće biti moguće isto kao što je i činjenica da iz dana u dan imamo sve više korisnika ovoga zakona, a to je nešto što ne bi trebali imati i isto jedna porazna činjenica za našu vladu, ali dobro o tom potom.
Dakle, jučer smo mogli jako puno čuti o tome kako je naša vlada predana europskim vrijednostima, kako smo predani obrani ljudskih prava, kako slijedimo europske standarde, kako želimo bolju uniju, kako želimo bolju Hrvatsku, kako želimo bolji svijet. Ali ja vas kolegice i kolege pitam ako je to barem i deklaratorni stav vlade, zašto onda za naše građane ne želimo to isto? A problem je kolegice i kolege ako naši građani nisu tretirani na isti način. Nekima je to smješno možda, da …/Upadica: Ne razumije se./… pa ne bih rekao po reakcijama sa desne strane, ali dobro to govori više o vama nego o nama …/Upadica: Ne razumije se./… da i ta polemika uopće pa kolegice i kolege da vam nešto znači to bi bilo u ovom zakonu. Ne znači vam ništa, licemjerni ste. Govorite o ljudskim pravima, govorite o zaštiti građana s druge strane neke građane sustavno omalovažavate i sustavno ne priznajete, ali to govori o vama, ne o nama. Govorite puno o BiH kolegice i kolege o zaštiti hrvatskih građana u BiH, govorite o tome da bi trebali poštovani odluke Ustavnog suda BiH, a ne poštujete Ustavnog suda RH vi tu, vi tu koji nosite maske ispod nosa, da vi je ne poštujete. Da vam citiram možda ako ste zaboravili čitat. Ustavni sud naglašava kako je a priori isključivanjem odnosno prešućivanjem pristupa određene društvene skupine usluzi udomiteljstva i to bez objektivnih i argumentiranih razloga umanjen potencijal udomiteljstva kao javne usluge s obzirom na to da je sužen krug osoba koje bi mogle zadovoljiti potrebe njezinih korisnika itd., itd. To je kolegice i kolege problem jer ja nisam primijetio da je činjenica što je jedan istospolni par udomio djecu, da je to značilo da više djece za udomljavanje nema bilo zato da su ih udomili oni raznospolni partneri koji eto smatraju da je horor što će netko odrasti u istospolnoj obitelji bilo da su ih udomili istospolni parovi. Ako se bojite za ćudoređe kolegice i kolege, a često se bojite pa svi gayevi, svi homoseksualci su odrasli u heteroseksualnim obiteljima, nitko nije odrastao u istospolnoj, ali kolegice i kolege činjenica je i to vam ja mogu potvrditi kao osoba koja je radila u obrazovnom sustavu da jako puno djece, jako puno djece u našem sustavu postoji koji trebaju brigu, njegu, ljubav. I ono što sam često doživo da je samohrana majka ili samohrani otac bolji roditelj nego dvoje roditelja bilo kojeg spola to sad nije bitno. Često sam doživio da su, da djeca traže brigu, pažnju, ljubav od svojih učitelja jer ih ne mogu dobiti od roditelja što je žalosno kolegice i kolege. I umjesto da naše zakone i nove propise modeliramo prema tome, da im to omogućimo, a što mi radimo, ignoriramo presude Ustavnog suda ako ćemo biti legalisti ali i ono što možemo za tu djecu učiniti. A na kraju dana tako je svejedno tko će tu djecu odgajati dok god im daje ljubav, pažnju, brigu i podršku koja im je potrebna.
Hvala vam lijepa. …/Upadica: Ne razumije se./… A sram vas može biti što Boga spominjete u takvom kontekstu, sram vas može biti, pa Bog je stvorio muško i žensko i te muške je isto Bog stvorio ili ženske, sram vas može biti kolega. Vi se Boga bojite ili ne? Ja se nadam da ga se bojite, jer da ga se bojite ne bi ovakve stvari govorili, al dobro. Ispričavam se potpredsjedniče, da, izrecite mi opomenu, evo ja si sam izričem.

Radin, Furio (Nezavisni)
…/Govornik nije uključen./…

Sabljar-Dračevac, Renata (Nezavisni)
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Pa kolega otvorili ste jednu jako važnu temu. U cijelom ovom spletu zakona slabo smo se uspjeli koncentrirati na to udomiteljstvo i reći, naravno ima tu i nekih i pozitivnih stvari u ovom zakonu, ali doista koliko smo mi koncentrirani na našu djecu i koliko je njima, nama zbilja bitna njihova dobrobit. Mi konstantno umjesto da tu djecu stavljamo u okolnosti gdje će rasti uz ljubav, pažnju mi stalno im radimo prepreke i ostavljamo ih u institucijama. Dakle, kolega koliko ljubavi i pažnje može po vama i ova država pružiti našoj djeci?

Hajduković, Domagoj (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Kolegice nikad dovoljno i ne ovakvim zakonima zato što neke stvari se zapravo fundamentalno nisu promijenile i tu sada ne govorimo o ovoj problematici o kojoj sam govorio prije. Mogu vam reći nešto drugo.
Recimo da jako puno djece čeka posvojenje, ali znate zašto ne mogu biti posvojeni? Zato što je dovoljno da roditelj iskaže brigu jedanput godišnje o njima ili interes, ne brigu interes i tada ne mogu ići u posvojenje. Što vam prevedeno u praksi znači da doslovno jedan poziv godišnje roditelja prema ustanovi koja o toj djeci skrbi u tom trenutku znači da ta djeca neće uopće biti, odnosno neće moći biti razmatrana za posvojenje.
A evidentno je svima u ovom procesu hoćemo od sustava socijalne skrbi, obrazovanja ili nekog drugog da djeca su ta koja trpe na kraju dana. I zapravo ono što je bitno djeca su žrtve ovog sustava, nisu ni roditelji, nije ni sustav.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Željko Pavić.

Pavić, Željko (Nezavisni)
Poštovani kolega, kao i našem premijeru tako i vama već dugo godina u fokusu vašeg djelovanja zapravo su europski poslovi i dobro poznajete političko kretanje u Europi, dobro poznajete kretanja u zemljama EU, poznajete i dio njihove zakonske regulative a poznajete i direktive koje su poslane iz Europe prema Hrvatskoj. Jedan dio tih direktiva je već implementiran u našim zakonima. I nije mi jasno zašto sada kada imamo priliku da to sve implementiramo i u novim zakonima zašto se to nije napravilo, nego ćemo morati, bit ćemo prisiljeni od strane Europe možda za godinu, dvije ili možda i ranije to sve skupa implementirati jer će se netko žaliti prema Europi i nakon toga će se to morati napraviti.
Molim vas samo da nam objasnite koji su i kakvi su zakoni u Europi.

Radin, Furio (Nezavisni)
Izvolite odgovor.

Hajduković, Domagoj (Nezavisni)
Pa jako bi mi teško to bilo. Hvala kolega na pitanju, ali jako bi mi to bilo teško objasniti u minuti. Zakoni su progresivni. Ono što mi uporno odbijamo biti, ali isto tako neki zakoni, jedan dio zakonodavstva se odnosi i na onaj tzv. princip supsidijarnosti, dakle da je nešto u nadležnosti država članica.
Među njima je recimo i obrazovanje, zdravstvo itd. itd. No vidjeli smo da u Europi ono što je često bilo u nadležnosti država članica nije bilo nužno dobro implementirano nacionalno, odnosno globalno poput recimo odgovora na pandemiju.
Ovo su isto neki odgovori sa kojima ćemo se mi morati suočiti prije ili kasnije, pa i kolegice i kolege sa moje desne strane, a to je da u Europi vam ide trend prema tome, jer to su ljudska prava, to je neki civilizacijski doseg da se životni partneri bilo istospolni, bilo raznospolni priznaju u istom rangu kao i bračni partneri i da bi kao takvi trebali imati i pristup udomljavanju.

Radin, Furio (Nezavisni)
Nemate više replika.
Ima raznih iskustva. Gospodin Hajduković, ima raznih iskustva u Europi vi to znate. Na primjer na Malti mogu se oženiti istospolni i raznospolni, ali ne mogu se razvesti ni jedni ni drugi, tako da treba paziti u svakom slučaju.
Gospodin Goran Ivanović, izvolite.

Ivanović, Goran (HDZ)
Hvala lijepo uvaženi potpredsjedniče Hrvatskog sabora, uvaženi predstavnici ministarstva, uvažene zastupnice i zastupnici. Evo i ja ću iskoristiti pet minuta ove svoje pojedinačne rasprave i progovoriti o jednom od segmenata ovog seta i paketa zakona o kojima danas raspravljamo. Strah od novoga je nešto normalno, ali strah da je sve novo usmjereno protiv postojećeg e to je već malo i paranormalno. Ne smijemo se bojati svega što će promijeniti i što će dovesti pojedine segmente društva do boljega, do onoga čemu težimo.
Obiteljski domovi je tema koja sigurno zaslužuje svoju pažnju. To smo pogotovo ovdje u koroni otkrili kada smo krenuli u inspekcijske nalaze, a županije su bile te, odnosno regionalne samouprave su provodile te nadzore stvarno smo zatekli sve i svašta na terenu.
Mislim neću sada spominjati neke pojedinačne slučajeve i ljudima evocirati teška sjećanja, mislim da to nije mjesto sa kojeg želim o tome govoriti. No, ono što zakon predviđa mislim da dobro detektira probleme koje imamo u tom segmentu.
Ministarstvo je reklo 5 godina prilagodbe da bi uspjeli dostići standarde koji su puno bolji nego što su sada. Netko će reći da je to pokušaj i atak na udomitelje, odnosno na obiteljske domove da će oni nestati. Neće, čak i postoji zakonska odredba koji se ne budu prilagodili na ovaj način moći će i dalje ostati tradicijski domovi samo neće moći imati onoliko štićenika kao što će imati ovi ostali.
Kaže da u Hrvatskoj postoji tri državna doma, 45 županijskih domova, 121 privatni smještaj i 516 drugih pružatelja usluga. Mi smo stara populacija. Popis stanovništva je jasno detektirao da imamo velikih problema i da ćemo imati sve više osoba o kojima se neće imati tko brinuti, pa čak i ovi koji su napustili Hrvatsku i otišli u neke druge zemlje. Na žalost njihovi stari roditelji su ostali ovdje i imat ćemo problem s tim gdje ćemo te ljude smjestiti.
Minimalno tehnički uvjeti mislim da je to preduvjet. Vi ne možete otvoriti ne znam seosku gostionu ili slastičarnicu ili bilo što drugo da ne zadovoljite minimalno tehničke uvjete.
Pa ja mislim da svatko ima pravo ne na minimalne tehničke uvjete nego na maksimalne tehničke uvjete u tim domovima jel ti ljudi plaćaju određenu cijenu da bi tamo imali skrb kakvu si ne mogu priuštiti kod kuće odnosno ne može im ni tu skrb niko priuštiti. I apsolutno sam na strani toga da tu moramo biti rigorozni i da stvarno ne smijemo dozvoliti da niko ne primi bilo koga kod sebe u svoj obiteljski dom, a da tamo spava u nekakvim štalama ili ne znam što se sve htjelo događati ili da prijavi dom na pet osoba, a prima ih ne znam 35 ili 40 u nekim polu ilegalnim ili ilegalnim objektima. Ovaj zakon to po meni dobro detektira.
Naravno da strah kod ovih postojećih postoji i da oni misle da sada će im ovim novim zakonima teško ispuniti te minimalno tehničke uvjete, ali budimo iskreni to je i za njihovu sigurnost da se ne bi događale upravo ovakve stvari koje su se dogodile na nekoliko mjesta.
Još jednu stvar želim istaknuti za koju mislim da je bitna. Naravno da u kapitalizmu profit prednjači i da svi streme za profitom i često je taj profit nešto što nije sukladno socijalnim standardima odnosno hoćemo smanjiti socijalne standarde da bi ostvarili što veći profit. E sad, mi imamo taj jedan problem koji se ovdje i po meni i tu ću se složiti i sa dijelom oporbenih zastupnika koji govore da naša primanja često ne mogu podmiriti ni one najjeftinije udomiteljske domove jel jednostavno cijena koju ti ljudi moraju staviti kao osnovnu cijenu je problematična odnosno mirovine su premale da bi se recimo nekoga počela voditi skrb o nekome. No, ne smijemo zbog tog parametra zanemariti neke druge, to ne bi bilo pošteno, ne bi bilo dobro.
U svakom slučaju pozdravljam ovo, mislim da je rok pošten i da svi imaju dosta vremena da se prilagode i da …/Upadica Radin: Vrijeme./… povise taj standard pružanja ove vrste socijalne usluge.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospođa Vesna Bedeković prva replika.

Bedeković, Vesna (HDZ)
Hvala vam lijepa.
Uvaženi kolega, obiteljski domovi kao što ste i sami rekli su važan segment ovog paketa zakona odnosno Zakona o socijalnoj skrbi. Prvobitna zamisao obiteljskog doma je smještanje osobe u okružju obitelji odnosno de institucionalizacija dakle smještaj ne u instituciju nego u okružje obitelji. Tijekom godina primjenom zakona desila se devijacija i mi zapravo po mom sudu imamo tri vrste, tri kategorija obiteljskih domova, onih domova koji zaista sjajno rade svoj posao, oni koji rade na kvaliteti i trebaju još poraditi na kvaliteti usluge i to čine i oni koji su se dali u trku za profitom i njih treba zatvoriti jer rade u najvećem broju slučajeva prama nalazima inspekcijskim ilegalno.
I stoga 2026.g. kraj …/Upadica Radin: Vrijeme VEsna./… dakle sasvim dovoljan rok …/Upadica Radin: Hvala./… za prilagodbu ili transformaciju.
Hvala vam lijepa.

Radin, Furio (Nezavisni)
Izvolite odgovor.

Ivanović, Goran (HDZ)
Pa mislim da ste ovom replikom i odgovorili na ono što i je fokus i ministarstvo je to prepoznalo dizanjem standarda želimo spriječiti ovakve devijacije o kojima ste govorili i tu stvarno trebamo biti rigorozni.
Ova početna pozicija je dobra da neka starija osoba završi u nekoj obitelji, praktički tu ima taj prelazak onda nije toliko težak, to je praktički okruženje kao što je čovjek imao ili gospođa do tada i to je dobro. No, međutim naravno danas se želi brzo obogatiti, danas se želi ne biti socijalno osjetljiv na bilo koju kategoriju ljudi i zato postoje zakoni, zato postoje ministarstva, zato postoji HS da donese zakone koji će spriječiti upravo ove stvari o kojima govorite.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Hajduković.

Hajduković, Domagoj (Nezavisni)
Hvala vam lijepo poštovani potpredsjedniče.
Iako je nemoguće ulaziti u polemiku s vama kao predsjedavajućim nećete mi zamjerit da smo minut iskoristim tj. sekundu i kažem da zato sam i spomenuo supsidijarnost, da, da, …/Govornici govore u isto vrijeme./… onda ide kolega. Hvala lijepo kolega i na razumijevanju.
S druge strane kolega drago mi je da ste spomenuli neke stvari, prije svega da se slažete sa nekim stvarima na koje oporba ukazuje tj. zapravo ono što je bitno posebno kod ovog sustava koje složit ćete se vrlo osjetljiv i vrlo bitan i zato je dobro čuti i ono što kažu neki drugi iz nekog drugog rakursa gledanja, baš zbog toga da bi učinili ovaj sustav što boljim.
Isto tako nije nas sram niti se stidimo toga pozdraviti nešto što je bolje i sve što ide u boljem smjeru podržati bilo da dolazi od vladajućih i isto mi je drago da ste i vi toga gledišta. Stoga se nadam da ćete podržati i neke progresivne amandmane koji će biti upućeni na zakone koji su u raspravi, pa se nadam da ćete svoju podršku dati i glasom.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala, odgovor.

Ivanović, Goran (HDZ)
Danas sutra možda kad ja budem premijer možda i možemo razgovarati o nekim stvarima, za sada sam ja dio jedne organizacije koja djeluje kompaktno cjelovito i ima svoj stav, na kraju krajeva tako sam i došao HS i mislim da je to osnovni princip djelovanja svakog saborskog zastupnika da podržava ono što njegov klub promiče za najbolje.
No, ostaje ovaj dio priče s kojim se naravno slažem. Moramo težiti tome boljem, Hrvatska mora težiti institutima izvrsnosti na svim područjima bez izvrsnosti nema napretka. Prema tome, sasvim je svejedno koji je segment, meni je žao što je socijalna skrb u Hrvatskoj tretirana kao socijala odnosno kao minimalna zajamčena naknada i to je sve što ljudi o socijalnoj skrbi uopće znaju u Hrvatskoj. To nije dobro. Mi bi trebali biti i edukatori, ali nažalost ne uspijevamo …/Upadica Radin: Pardon, vrijeme./… doprijeti do svakog.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospođa Dreven Budinski.

Dreven Budinski, Nadica (HDZ)
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče.
Kolega Ivanović, drago mi je da ste i sami zaključili da socijalna skrb nije samo socijala i da je konačno je ovaj set zakona, 7 zakona dotaknuo puno toga, ali najvažnije u svemu su sredstva, znači moraju se osigurati sredstva da bi se do krajnjeg korisnika došlo i da bi krajnji korisnik imao kvalitetnu uslugu svih ovih, da li udomiteljstva, da li obiteljskih domova, da li socijalne skrbi.
Zato bih samo naglasila da je Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključivosti od 2021. do 2027. u 17 mjera i kroz ovaj plan ulaže se ukupno 19 milijardi 800 miliona kuna. Nacionalni plan razvoja socijalnih usluga 15 mjera 13 milijardi i 200 miliona. Nacionalni plan izjednačavanja mogućnosti za osobe sa invaliditetom 13, 18 milijardi i 300 miliona kuna. Prema tome i vlada i ovo ministarstvo je osiguralo dodatna sredstva …/Upadica: Vrijeme./… i …/Upadica: Hvala lijepo./…

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepo i vama i sad možete odgovoriti.
Izvolite.

Ivanović, Goran (HDZ)
Hvala lijepa uvažena zastupnice.
Naravno da Hrvatska ulaskom u EU je bitno digla tu ljestvicu kada je u pitanju socijalna skrb, naravno tu su i fondovi, socijalni fondovi EU, samo projekt Zaželi je zasigurno jedan od boljih projekata koji se provodi u Hrvatskoj evo već pune 3 godine. Imamo niz dobrih primjera.
No, ono što treba svakako biti fokus da ne smijemo administrativnim i birokratskim vratolomijama osporavati ljudima da ostvare ono što mi u stvari promičemo ovim zakonima. Čuli smo od gospodina Kujundžića koji je usvojio odnosno udomio 3 djece da nailazi na probleme koji se ne bi smjeli događati jer bitno onda u percepciji stvaraju otklon kod nekih potencijalnih drugih udomitelja i to sigurno …/Upadica: Vrijeme./… ubrzati i da to bude puno bolje nego što je sada.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala, gospođa Murganić.

Murganić, Nada (HDZ)
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče.
Kolega uzeli ste cijelu raspravu i što je odlično vezano za obiteljske domove jasno da je predviđena i transformacija i promjena koja je itekako bila potrebna upravo na tom području. Postoji strah da se neće uspjeti prilagoditi ali samo kod onih koji zaista nisu dobro radili taj posao i koji sada strahuju od toga da će biti pojačane kontrole i da će biti zahtjevni uvjeti ovi koje vi spominjete minimalni, tehnički ali i neki drugi. Naime, oni koji dobro rade, a to su udruge javno su podržale ovaj način sada transformiranja jer i oni žele biti protiv te nelojalne konkurencije. A što se tiče financija dapače i oni će se moći javljati na europske fondove i mi smo pripremali već i ranije, a pogotovo u ovoj financijskoj perspektivi to će biti moguće i oni će razvijati …/nerazumljivo/… usluge u zajednici u smještaj …/Upadica: Hvala./… i to je rad u lokalnoj zajednici koji se ovdje stalno poziva.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala, izvolite odgovor.

Ivanović, Goran (HDZ)
Hvala lijepo.
Da, a inače je praksa kod donošenja svakog zakona odnosno kod svake promjene da oni koji su radili najlošije i koji su radili poluilegalno u stvari budu najglasniji onda su oni zazivači tih svih loših stvari koje će se dogoditi. Jedino loše što će se dogoditi da pojedini od njih više neće raditi, a što je u stvari jako, jako dobro.
Spominjati da će vatrodojavni sustav bitno podići troškove, zasigurno hoće ali će stvoriti uvjete i preduvjete da ne spominjem Andraševac koji je pokazao u najboljem primjeru što se dogodi kad radimo stvari koje nisu ni blizu onoga za što bi uopće i trebale biti, a na kraju krajeva i ovo zadnje što ste rekli bez cijele zajednice, bez jednog konsenzusa o boljem položaju socijalno ugroženih osoba nećemo stvoriti to bolje društvo.

Radin, Furio (Nezavisni)
I na kraju gospođa Zmaić.

Zmaić, Ankica (HDZ)
Zahvaljujem potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Kolega Ivanović čuli smo danas i od ministra Aladrovića da će s ovim novim prijedlogom Zakona o socijalnoj skrbi i svim ovim drugim pratećim zakonima o kojima danas raspravljamo povećati u iznosu od 500 miliona kuna u razvojnoj strani za, u 2022. godinu u odnosu znači veliko povećanje na prethodnu godinu vezano za reforme socijalnog sustava i to za naknade o kojima smo već govorili, znači za zajamčene minimalne naknade koje se povećavaju za 20%, za osobe s invaliditetom naknade koje se povećavaju za nešto više od 16%, zatim naknade za udomitelje i opskrbnine koje se povećavaju od 15 do 60% itd. i sve ostalo. Možda to i nisu baš za neke pojedince neka posebna povećanja, ali smatram da većina korisnika socijalnih usluga odnosno ove socijalne reforme …/Upadica: Hvala, vrijeme./… da će im to puno značiti. Pa smatrate li vi …/Upadica: Hvala./… da će se ovom reformom socijalnog sustava smanjiti siromaštvo i socijalna ugroženost.
Hvala lijepo.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala gospođa Zmaić.
Izvolite odgovor.

Ivanović, Goran (HDZ)
Ja mislim da će se setom ovih zakona povećati ta socijalna osjetljivost prije svega države prema onima kojima je takva pomoć potrebna. Naravno da bi bilo idealno kada bi bilo toga što manje, to bi značilo da smo podigli ljestvicu kada je u pitanju i prihod i sve ono što ljudi mogu ostvariti, no za mene je to opravdan novac. Kako ćemo ostaviti ljude koji si ne mogu sami pomoći iz nekih razloga, a mi gledati skrušeno na to i reći pa što mi tu možemo. Smatram da novac nije jedini alat u ovome o čemu govorimo, vrlo je bitan i država je odlučila da će uložiti dio novca u to, no ono što mislim da je dobro ovim setom zakona da konačno krećemo u tu reformu koja je sveobuhvatna i koja dotiče sve sfere kada je u pitanju socijalna skrb i oni koji su u biti najugroženiji …/Upadica: Hvala./… u RH.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala, nemate više replika, hvala.
Gospođa Vesna Bedeković je sad na redu. …/Upadica: Ne razumije se./… Molim? A ne, oprostite Vesna.
Gospođa Marijana Puljak.

Puljak, Marijana (Centar)
Dobro je, kasno je pa bi predsjedavajući preskakao malo. Nema veze.
Dakle evo za kraj ću zapravo samo kazati da ćemo podnijeti čini mi se dvadesetak ili nešto više od dvadeset amandmana na ovaj set zakona, a ti amandmani će odražavati dakle kao što sam rekla i podržavati neke stvari koje su dobre i koje želimo da su bolje u ovoj reorganizaciji sustava socijalne skrbi i pokušat ćemo predložiti da se kroz te amandmane da se neke stvari ukinu koje mislimo da su loše.
Dakle, ono što svakako podržavamo to je učinkovito i racionalno organiziran sustav socijalne skrbi. Podržavamo i ujednačavanje standarda i razine socijalnih usluga na području čitave Republike Hrvatske. Čini se da je osnivanjem evo Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb namjera evo kako je i ministar rekao da se smanjuje broj tijela koji su do sada imali svoju zasebnu pravnu osobnost što bi moglo doprinijeti većoj efikasnosti ostvarivanju ciljeva.
Međutim, istovremeno postoji bojazan velikog dijela korisnika cijelog ovog, odnosno aktera u cijelom ovom sustavu da će to zapravo doprinijeti većoj centralizaciji, a kažem evo i sa terena ljudi se boje da će osnivanjem ovako jednog centralnog zavoda i to u sjedištu Vlade dovesti do toga da će po terenu zapravo biti još manje socijalnih radnika obzirom da imamo i dva sveučilišta koja su u Zagrebu i Osijeku, koji imaju studijske programe socijalnog rada, da će na ovaj način ova centralizacija dovesti do toga da će na lokalnim razinama biti još manje socijalnih radnika.
Podržavam evo i rad za opće dobro, za korisnike prava na zajamčenu minimalnu naknadu uz snošenje troškova za provedbu rada za opće dobro i zaštite na radu, unapređenje zaštite beskućnika, organiziranje stanovanja za djecu bez roditeljske skrbi koji su do punoljetnosti bili smješteni u ustanovama.
Dakle, pozdravljamo i uvođenje odnosno bolju međuinstitucionalnu suradnju i razmjenu relevantnih podataka između nadležnih državnih tijela, odnosno tamo gdje mislimo da je nema ćemo predložiti amandmanom neke izmjene. Uvođenje jednomjesečne kontrole nad ustanovama socijalne skrbi, uvođenje edukacije za pružatelje usluga jednom godišnje, jačanje edukacije, djelatnika sustava i cjeloživotnog obrazovanja i usavršavanja.
A ono čemu se protivimo i podnosimo, niz amandmana to je da se o pritužbama protiv odluka ministarstva odlučuje kroz povjerenstvo jer se time ukida uobičajena sudska zaštita, korisnicima se uskraćuje odgovarajuća pravna zaštita. Protivimo se osnivanju obiteljskih centara kao zasebnog državnog tijela. Smatramo da oni mogu biti ustrojstvena jedinica unutar evo ovog zavoda koji se već predlaže i osnivanju akademije kao zasebnog državnog tijela.
Kao što sam rekla ranije u ime kluba akademija socijalne skrbi je vrlo kratko, neprecizno i površno regulirana. Hrvatska ima organizirano obrazovanje za socijalni rad na ova dva sveučilišta kroz studijske programe ima još nekoliko sveučilišta koja bi bila kompetentna organizirati mnoge oblike cjeloživotnog učenja za socijalne radnike što bi bilo i jeftinije i kvalitetnije.
Ovako ovlaš neprecizno i nejasno reguliranje ove institucije govori možda i o nekim interesima koji stoje iza i postoje izvan socijalnog rada. Kad govorim o obiteljskim centrima po ovom tekstu zakona osnovna djelatnost je da pruža usluge savjetovanja, psiho socijalnog savjetovanja, obiteljske medijacije, psiho socijalnog tretmana radi prevencije nasilničkog ponašanja propisane ovim zakonom.
Ovo nasilničko ponašanje postavlja se pitanje da li obiteljski centar pruža usluge prevencije nasilničkog ponašanja na nogometnim utakmicama. Ono previše je spomenuta dakle ova pojava nasilničkog ponašanja u nekakvom generičkom je značenju ne samo obitelji, nego svugdje gdje se nasilničko ponašanje pojavi.
Isto tako djelatnost obiteljskog centra i Zavoda za socijalni rad je nužno komplementarna. Međutim, zakon zanemaruje regulirati tu komplementarnost i povezivanje nadležnosti nije uopće regulirano.
Evo toliko.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Repliku je tražila gospođa Selak Raspudić.

Selak Raspudić, Marija (Nezavisni)
Evo spominjali ste zavod pa me zanima što vam se čini kako je ovim zakonskim prijedlogom riješen odnos između zavoda, resornog ministarstva i lokalnih jedinica samouprave budući da su brojne pritužbe bile upravo oko toga da se ti pojedini pružatelji socijalnih usluga od kojih se očekuje da preuzmu odgovornost kao oni krajnji pružatelji usluga nemaju prilike utjecati na ovaj generalni ishod toga što će na kraju morati realizirati u praksi jednako kao i problem činjenice da nije nitko preuzeo odgovornost za snažnije podupiranje razvijanja socijalnih usluga na potpomognutim područjima gdje je sigurno najpotrebnije.

Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor, izvolite.

Puljak, Marijana (Centar)
Dakle kao što sam rekla osnivanje zavoda za socijalnu skrb evo pravda se smanjivanjem tog broja tijela koja su do sada imali pravnu osobnost. Možda će to i dovesti do veće efikasnosti, možda će se racionalnije i odgovornije trošiti raspoloživi resursi, raspoloživa sredstva. Opravdalo se to i ujednačavanjem standarda. U razgovoru sa nekim djelatnicima iz tog sustav rekli su možda će to pomoći i kod kako oni kažu komunikacije s nekakvim lokalnim šerifima u tim upravnim odborima trenutno u centrima koji nekad se onako ponašaju baš kao lokalni šerifi, međutim bojazan, pored toga bojazan stoji da je ovo prevelika centralizacija koja će na kraju krajeva i usporiti postojeće procese koji su nekad i ovako i onako već dosta spori.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa gđo. Puljak, nemate više replika.
Na redu je sada stvarno gđa. Vesna Bedeković, izvolite.

Bedeković, Vesna (HDZ)
Hvala vam lijepa poštovani potpredsjedniče HS, uvaženi ministre, državna tajnice, poštovane kolegice i kolege.
Evo ja vjerujem da ćemo se na, da se možemo nakon gotovo evo cjelodnevne rasprave složiti svi da je sustav socijalne skrbi jedan vrlo i izuzetno kompleksan sustav, a ja bih rekla i vrlo fragmentiran sustav sa više od pola milijuna korisnika od najmlađe do najstarije dobi i negdje više od 3.500 pružatelja različitih usluga u sustavu socijalne skrbi i vjerujem, složit ćete se sa mnom, čitav sustav prije svega treba biti usmjeren na dobrobit i zadovoljstvo i kvalitetnu uslugu korisnicima. I stoga se već godinama vodi rasprava o doista potrebi i nužnosti reforme sustava socijalne skrbi osobito zbog činjenice da se već godinama u sustavu događaju različite situacije zbog kojih je nužna dakle reforma i naravno da ovaj reformski paket o kojem danas raspravljamo predstavlja jedan temelj reforme, a naravno ja vjerujem da možete i možemo svi zajedno postići svijest o tome da je svaka reforma jedan vrlo vrlo dugotrajan proces koji osim zakonske podloge, a to su zakoni o kojima raspravljamo svakako traži izuzetan napor svih dionika sustava, ali jednako tako zahtjeva i financijska sredstva i ponovit ću da je za provođenje reformskih zahvata na temelju zakona koje ćemo donijeti osigurano za 2022.g. milijardu i 100 milijuna, za '23. milijardu i 200 milijuna kuna. Koristim prigodu čestitati ministru Aladroviću na ovom postignuću jer sam i sama bila u situaciji borbe za proračunska sredstva i znam da to nije nimalo lako i nimalo jednostavno. Ministre, čestitke i svakako podržavam vas u tome. Na temelju ovih financijskih sredstava znademo, neću sad gubiti evo minute i sekunde na, na ponavljanje i samo ću reći da je zakonom proširena lepeza socijalnih usluga i povećane su gotovo sve naknade u sustavu socijalne skrbi od osobne invalidnine, pa onda i ukidanja prihodovnog imovinskog cenzusa, naknade za udomitelja, zajamčena minimalna naknada itd..
Ono na što se želim malo više osvrnuti to je predviđeno osnivanje Akademije socijalne skrbi. Bilo je polemike o tome, pokrenuta je mala raspravica o tome jel se to treba zvat akademija ili neki drugi naziv. Za mene je sasvim nebitno kako će se ustanova zvati, meni je bitan sadržaj, a ne forma. Dakle, namjena akademija je organiziranje i provođenje stručnog usavršavanja socijalnih radnika, stručnih radnika u sustavu socijalne skrbi i provođenje obveznih, ali i onih jako bitnih specijaliziranih programa stručnog usavršavanja. I ono što je bitno ovdje naglasiti na koga se odnosi stručno usavršavanje je li? Na prije svega sve one koji su na početku profesionalne karijere, dakle vježbenici, pa prije polaganja stručnog ispita, polaganje stručnih ispita, kontinuirano stručno usavršavanje ravnatelja koje je jako bitno, kontinuiranje dakle stručnih radnika, socijalnih radnika, provođenje organizacijskih, timskih, metodskih supervizija što je jako bitno za sustav socijalne skrbi, stručno osposobljavanje radnika, centra za posebno skrbništvo, obiteljskog centra i raznih pružatelja usluga. To je čitava lepeza onih koje treba pokriti stručnim usavršavanjem, a svrha je usustavljivanje i na neki način standardiziranje stručnog usavršavanja.
Rečeno je da stručnog usavršavanja ima i do sada. Naravno da ima. Stručno usavršavanje i sada dakle vrše razni dionici, od komora preko udruga civilnog društva, predstavnika akademske zajednice itd.. Međutim, ono što smatram da je jako bitno, a to je stručno usavršavanje privesti svrsi i usustaviti jer imamo tri kategorije korisnika stručnog usavršavanja. Mlade socijalne radnike i stručne radnike kojima je potrebno cjeloživotno usavršavanje u startu. Srednju dob, to je onaj dio socijalnih radnika koji nakon određenog radnog vijeka u fazi sagorijevanja i potrebno im je osnaživanje i potrebna im je motivacija je li i u tom smislu ako povučemo recimo paralelu s odgojno obrazovnim sustavom gdje je stručno usavršavanje na sličan način regulirano preko agencije, mislim da je to dobar put prema osnaživanju i unaprjeđivanju profesionalnog razvoja kroz unaprjeđenje, kroz izbore u zvanja mentora, savjetnika, višeg savjetnika itd. po uzoru na neke druge sustave…/Upadica: Vrijeme, vrijeme/…. Isprika moja, oprostite.

Radin, Furio (Nezavisni)
Ne, ne, ja nisam ni vidio, ja sam…/Govornik se ne razumije/….

Bedeković, Vesna (HDZ)
A meni je dobro došlo.

Radin, Furio (Nezavisni)
Dobro, ajde, svako može imat omašku, ali sada repliku, vi ostanite ovdje jer imate nekoliko replika.
Gđa. Zmaić.

Zmaić, Ankica (HDZ)
Hvala lijepo.
Kolegice Bedeković, važeći Zakon o socijalnoj skrbi primjenjuje se još od 2014.g. i tijekom ovih 8.g. doživio je 8 izmjena i dopuna.
Pred nama je novi Zakon o socijalnoj skrbi koji bi trebao biti učinkovitiji kroz bolju organizaciju sustava socijalne skrbi. Zakonom se predlaže osnivanje tri javne ustanove i to Hrvatski zavod za socijalni rad, obiteljski centar i Akademija socijalne skrbi.
Smatrate li vi kao bivša ministrica da će se osnivanjem i radom ovih javnih ustanova doprinijeti kvalitetnijoj stručnosti u poboljšanju rješavanja problema i potreba korisnika socijalne skrbi?
Hvala lijepo.

Radin, Furio (Nezavisni)
Izvolite odgovor.

Bedeković, Vesna (HDZ)
Hvala vam lijepo poštovana kolegice. Hvala vam evo na postavljenom pitanju. Ja sam se u svom izlaganju koliko mi je vrijeme dozvoljavalo usredotočila na jednu od predviđenih ustanova, a to je Akademija socijalne skrbi. Naravno, osim nje druga ustanova je Zavod za socijalni skrb i naravno Obiteljski centar, to su tri važne ustanove u sustavu.
Ovdje su se provlačile različite teze o centralizaciji, decentralizaciji teza da osnivanjem ovih osobito zavoda za socijalnu skrb idemo prema uskoj centralizaciji sustava. Valja ovdje napomenuti ako gledamo sadašnji model, pa sadašnji model je decentraliziran pa ga je potrebno popravljati, potrebno ga je popravljati.
Dakle, ne radi se ovdje o centralizaciji i pružanje usluga nego o centralizaciji samo administrativnih poslova. Centri za socijalnu skrb će i dalje ostati tamo gdje jesu, socijalni radnici će i dalje pružati usluge na svojim područjima koje su raznolike i koje …/Upadica Radin: Vrijeme./… će biti primjerene potrebama …/Upadica Radin: Hvala./… različitih kategorija korisnika. …/Upadica Radin: Sad vas moram prekinuti./… Dakle, da vrlo korisno.

Radin, Furio (Nezavisni)
Ne, sad vas moram prekinuti.
Gospođa Jelkovac.

Jelkovac, Marija (HDZ)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče.
Poštovana kolegice.
Kolegica Puljak prije vas je rekla da ne smatra dobrim to što se ide na osnivanje akademije, pa me zanima da vi obrazložite iz vaše perspektive zašto je to vrlo značajno i dobro i zašto je bolje u odnosu na sadašnje stanje.
Ja osobno smatram da sada u sustavu djelatnici nisu na neki način u situaciji da u nekakvom kontinuitetu idu na stručno usavršavanje i da nemaju tu institucionalnu podršku u tom smislu dovoljno, a da je to vrlo značajno jel zaista rade vrlo zahtjevan i osjetljiv posao, pa molim vas da vi iz vaše perspektive to obrazložite.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Izvolite odgovor.

Bedeković, Vesna (HDZ)
Hvala vam lijepa.
Dakle, evo ne slažem se s kolegicom Puljak ovdje i smatram da je osnivanje ove akademije jako bitna stvar i jako važna stvar. Konačno iskustva iz drugih sustava su pokazala, a i ne moramo posebno naglašavati važnost cjeloživotnog obrazovanja i profesionalnog usavršavanja u današnje vrijeme u kome živimo.
Vi ste pravnica, dolazite iz sustava pravosuđa, dakle Pravosudna akademija, ja sam sveučilišni profesor dolazim iz odgojno-obrazovnog sustava gdje je kontinuirano stručno usavršavanje prosvjetnih djelatnika, učitelja, nastavnika, profesora kontinuirano i dobro strukturirano i zakonom regulirano njihovo napredovanje u profesiji.
Dakle, struci socijalnih radnika je nužno potrebna daljnja profesionalizacija koja će im se ovdje omogućiti napredovanjem u zvanja poput recimo zvanja mentora, savjetnika, višeg savjetnika itd. koji sad postoji u postojećem zakonu, ali nije zaživjelo. Ovo je put da …/Upadica Radin: Vrijeme, hvala lijepa./… zaživi da ih se na taj način nagradi i motivira i financijski …/Govornica se ne razumije./…

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gospođa Urša-RAukar.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)
hvala lijepo.
Poštovana kolegice Bedeković.
Kažete da se ne radi o centralizaciji, a centri za kulturu gube pravu osobnost, centri za kulture gube, mogu ja dobar mi je … ali evo malo ću glasnije …/Upadica Bedeković: Samo vi dajte malo dramatizacije./… centri za kulture gube pravnu osobnost, samim time se ne mogu prijavljivati na natječaje jel teko, jer nemaju pravnu osobnost. Ne mogu u suradnji sa civilnim društvom u zajednici isto tako se prijavljivati na razne europske natječaje što nam je cilj da povlačimo što više novaca i samim time ne mogu odgovarati na potrebe u toj određenoj lokalnoj zajednici.
Evo pa ja bih vas lijepo molila da objasnite kako će centri za socijalnu skrb u samoj zajednici moći odgovoriti na izazove …/Upadica Radin: Hvala lijepa, vrijeme./… i potrebe te zajednice bez pravne osobnosti?
Hvala lijepo.

Radin, Furio (Nezavisni)
Izvolite odgovor.

Bedeković, Vesna (HDZ)
Upravo dakle, ako se ne varam vi želite da povučem paralelu između sustava kulture dakle centara za kulturu … i centara za socijalnu skrb jel to to? …/Upadica se ne razumije./… Ok, želite da povučem paralelu.
Ali ono što je bitno, centralizacija, decentralizacija te relacije, ponavljam po ne znam koji puta ovdje se ne radi o centralizaciji pružanja usluga, ovdje se samo radi o centralizaciji različitih administrativnih i pravnih poslova kroz krovnu javnu ustanovu, a to je Zavod za socijalnu skrb. Pa u tom smislu onda i javljanje na natječaj različitih centara, provođenje javnih nabava itd. i svih onih administrativnih aktivnosti vezanih između ostaloga i za prijavu na različite natječaje.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa, …/Upadica Bedeković: Ja ne vidim u tome problem./…nemate više replika. Nemate više replika, hvala lijepa.
I sada je na redu …/Upadica Bedeković: Ne vidim problem./…gospođa Marija Jelkovac.
Hvala. Izvolite.

Jelkovac, Marija (HDZ)
Poštovani potpredsjedniče, poštovani ministre sa suradnicima, poštovane kolegice i kolege.
Evo ja ću se ukratko osvrnuti o ovom setu zakona. Socijalna skrb je ustvari vrlo izrazito bitna djelatnost od javnog interesa, ali isto tako je i vrlo zahtjevna i vrlo osjetljiva jer pružanjem usluga socijalne skrbi djelatnici ulaze u domove svojih korisnika i u njihove živote sa zadaćom pružanja adekvatne i stručne skrbi i pomoći.
Smatram da je u ovom sustavu nadzor vrlo važan element i zato bih se htjela ukratko malo u tom dijelu osvrnuti. Bitan je i nadzor unutar samog sustava, ali i nadzor nad korisnicima koji su u pojedinom tretmanu i ponekad je to izuzetno važno. Naravno za to treba imati kvalitetan i funkcionalan sustav i dovoljan kadrovski potencijal. Ministar nam je u tijeku današnje rasprave rekao da je u sustavu zadnjih godinu dana već zaposleno nekih novih oko 200-tinjak radnika ali očekuje se i daljnje jačanje ljudskih kapaciteta u slijedećem razdoblju. Smatram da je isto tako važna i podrška djelatnicima tog sustava, kako stručna tako i institucionalna javna podrška zbog specifičnosti posla kojeg obavljaju, zbog teških ljudskih priča i problema s kojima se svakodnevno nose i nastoje pružiti adekvatnu stručnu pomoć. Ta podrška djelatnicima treba biti kontinuirana i stoga pozdravljam uvođenje Akademije socijalne skrbi.
Sjećamo se i nekih vrlo tragičnih događaja i kad se takve tragedije dogode onda se uvijek traži krivac. Svi takvi tragični slučajevi ukazuju da je stalni nadzor u funkcioniranju sustava socijalne skrbi vrlo značajan, ali smatram da se moramo i dodatno senzibilizirati kao društvo te da u slučajevima kada kao u društvenoj zajednici uočimo neke pojave da ih trebamo prijaviti i trebamo reagirati, a ne smijemo šutiti.
U 2021. godini zaprimljeno je 47 zahtjeva za provedbom upravnog nadzora nad centrima za socijalnu skrb od strane fizičkih osoba te 73 podneska fizičkih osoba koje se odnose na upravni nadzor. Provedeno je 49 upravnih nadzora nad centrima za socijalnu skrb od čega 14 redovnih i 35 izvanrednih. Ujedno su provedena i 33 postupanja vezana uz podneske pravnih i fizičkih osoba koje se odnose na upravni nadzor. To je za oko 44% više u odnosu na prijašnje godine. Pretežno se izvanredni upravni nadzor odnosi na obiteljsko pravnu zaštitu i to na mjere za zaštitu osobnih prava i dobrobiti djeteta. Mjere stručne pomoći i potporu u ostvarivanju skrbi o djetetu, načinu ostvarivanja roditeljske skrbi i ostvarivanja osobnih odnosa s djetetom te skrbništvo i s time povezan neprimjeren odnos stručnih radnika prema korisnicima.
Ovim novim Zakonom o socijalnoj skrbi osniva se Hrvatski zavod za socijalni rad koji će kao centralo nadzorno tijelo početi s radom 1. siječnja 2023. godine s ciljem standardizacije postupanja, stručnog nadzora te jačanja i unapređenja stručnog rada djelatnika u sustavu socijalne skrbi koji će raditi s korisnicima na razini lokalne zajednice.
Kada govorimo o nadzoru značajna novina je i osnivanje Povjerenstva za odlučivanje o pritužbama građana i to kao neovisnog tijela koje ima za cilj bolju zaštitu korisnika sustava. Sustav socijalne skrbi čije usluge i prava koristi više od 300.000 građana Hrvatske treba i mora biti transparentniji i otvoreniji prema svojim korisnicima. Stoga će povjerenstvo odlučivati o osnovanosti pritužbe podnositelja vezano za postupanja osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi u ustanovama kojima je osnivač RH. U povjerenstvo će biti imenovano 5 predstavnika istaknutih građana koji imaju znanja i iskustvo u području zaštite od nasilja nad ženama, nasilja u obitelji ili području socijalne skrbi tj. morat će imati najmanje 5 godina iskustava u tom području rada, a morat će proći i adekvatnu provjeru. Smatram da će i ovakav građanski nadzor dati svoj doprinos u pružanju što kvalitetnije usluge korisnicima.
I zaključno vjerujem da će ovom reformom sustava socijalne skrbi biti osnaženi i djelatnici i korisnici u cijelom sustavu.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
I vama, gospođa Grba Bujević je tražila repliku.

Grba-Bujević, Maja (HDZ)
Hvala potpredsjedniče.
Ministre, državna tajnice, kolegice Jelkovac, za provedbu reforme svake reforme pa tako i ove treba osigurati neko početno financijsko ulaganje. Za provedbu Zakona o socijalnoj skrbi osigurano je dodatno 1,1 milijarda kuna. Za provedbu Zakona o udomiteljstvu dodatno je osigurano 86,3 miliona kuna. I za 5 komorskih zakona 280 tisuća kuna dodatno. Dio ovih sredstava će sigurno biti namijenjen i za ovaj nadzor o kojem ste vi govorili koji je izrazito važan kako bi sustav mogao se bolje organizirati kako bi mogao bolje raditi kako bi mogli zapravo korisnici tih usluga biti zadovoljeni.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala, odgovor.

Jelkovac, Marija (HDZ)
Pa svakako kad govorimo o reformi onda moramo razmišljati o tome da želimo bolji, funkcionalniji sustav i da posežemo za mjerama koje će dovesti do toga, ali naravno da je i tu uvijek bitan i financijski element. Naravno i ljudi. Rekla sam, ljudski potencijal je zaista bitan ali bez novaca ne možemo ulagati ni u jedan segment, niti u ljudski kapacitet ali isto tako ni u logistiku. A isto tako ono što je važno reći da je ovom reformom ne samo, ne ulaže se samo u sustav nego vidljivo je da su sve naknade povećane, da je ukinut cenzus kod osobnih invalidnina što govori o tome koliko je ovoj vladi u interesu sam korisnik. Dakle, u fokusu je korisnik i poboljšanje njegovog materijalnog položaja također kroz ovu reformu.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala, nemate više replika, hvala lijepa.
Sada je na redu gospođa Ljubica Maksimčuk.
Izvolite, možete početi.

Maksimčuk, Ljubica (HDZ)
Hvala lijepo potpredsjedniče Hrvatskoga sabora.
Uvaženi ministre, državne tajnice sa suradnicima, kolegice i kolege, evo dopustite mi da odmah na početku kažem da podržavam reformu ovog seta zakona i sustava socijalne skrbi. Evo već gotovo 10 sati raspravljamo o ovom zakonu, čuli smo puno dobrih prijedloga i već godinama govorimo i prizivamo reformu socijalne skrbi, naravno ali i sve druge reforme. Cilj reforme je poboljšanje, poboljšanje za korisnike, ali naravno i za djelatnike u sustavu socijalne skrbi.
Iz ovog prijedloga vidimo da su sredstva u socijalnoj skrbi za '22. i '23.g. povećana preko milijardu, u stvari sredstva su preko milijardu i 100 milijuna kuna, a za udomiteljstvo gotovo 900 milijuna kuna godišnje.
Svakako da pohvaljujem to što je vlada osigurala i povećala sredstva za naknade, a znamo da se neke od njih nisu mijenjale godinama. Ovo je dugotrajna reforma koja će se naravno odvijati kroz više etapa.
Trenutno važeći zakon je iz 2014.g., mijenjan je i dopunjavan 8 puta. Realno bi bilo da se već odavno ide u izradu novoga Zakona socijalne skrbi, a socijalna skrb je jedan od najsloženijih sustava u RH. Radi se o socijalno najosjetljivijoj skupini ljudi. Do sada su socijalne usluge pružane kroz 82 centra, 68 domova i centara za pružanje usluga, te 45 decentraliziranih domova za starije i teško bolesne osobe i oko 2577 udomiteljskih obitelji. U centrima za socijalnu skrb je oko 1000 socijalnih radnika pokrivalo gotovo 600.000 korisnika.
Veseli me da će novim prijedlogom doći do rasterećenja zaposlenika u centrima tj. da će se smanjiti broj javnih ovlasti za koje su do sada bili odgovorni gotovo njih 145 po dostupnim podacima.
Cilj zakona i reforme u biti trebao bi biti poboljšanje usluga korisnicima, povećanje naknada, borba protiv siromaštva, a za zaposlene u sustavu socijalne skrbi smanjenje obujma posla, posebice puno manje nebitne papirologije, unaprjeđenje položaja socijalnih radnika. Otvara se mogućnost i novog zapošljavanja čime će se naravno rasteretiti postojeće djelatnike u sustavu socijalne skrbi. Ovom cjelovitom reformom socijalnog sustava ulažu se značajna sredstva u kvalitetnije i dostupnije usluge, povećava se iznos opskrbnina, naknade za udomitelje, radi se na prevenciji siromaštva, jačaju se kapaciteti sustava, kontinuirano educiranje djelatnika socijalne skrbi.
Osvrnut ću se naravno posebno na prijedlog Zakona o udomiteljstvu. Od trenutno važećeg zakona iz 2019.g. očekivali smo poboljšanje, ali nažalost nije polučio tako dobre rezultate. Poseban problem predstavljaju nam specijalizirani udomitelji, trenutno nemamo takvih udomitelja. Prema dostupnim podacima u udomiteljskim obiteljima u RH je 1.350. Oni udomljavaju 2.270 djece, a u domovima i ustanovama se još nalazi velik broj djece. Svi naravno moramo raditi na promociji i kampanji novih udomitelja.
Iz ovog prijedloga vidimo da se naknade za udomitelje povećavaju i do 60%, povećavaju se i opskrbnine korisnicima. Tu je i cijeli niz relaksirajućih mjera i sigurna sam da će učinak ovog zakona biti veći broj udomitelja za čime naravno i svi težimo.
Ja ću ponovno navesti jedan svijetli primjer, primjer iz moje Brodsko-posavske županije gdje je to dosta dobro posloženo i organizirano. Imamo 20-tak udomiteljskih obitelji koji udomljavaju 50-ero djece, 60 udomiteljskih obitelji za starije. Gotovo godišnje dobijemo dvije nove udomiteljske obitelji kada su djeca u pitanju. Svim poboljšanjima koje donosi ovaj novi prijedlog zakona sigurna sad da će ova brojka rasti i dalje. Naravno da to nije došlo samo po sebi, da je to zalaganje bilo dugotrajno. To je zalaganje svih djelatnika centra, ravnateljice koja unazad nekoliko godina odlično radi na promociji udomiteljstva. Naravno kada je u pitanju posvojenje tu se Brodsko-posavska županija nalazi visoko na ljestvici. Svi zajedno moramo težiti da se ove reforme provedu i da imamo pravedniji i socijalnije osviješteno društvo. Problema je puno i idemo ih svi zajedno rješavati.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gđa. Nikolina Baradić, prva replika.

Baradić, Nikolina (HDZ)
Zahvaljujem g. potpredsjedniče HS.
Poštovana kolegice Maksimčuk, evo i naglasili ste već i u svojoj raspravi kako se ovim konačnim prijedlogom zakona udomiteljima je po prvi puta osigurana dvostruko veća naknada za rad, te prava iz mirovinskog obveznog zdravstvenog osiguranja, kao i prava za vrijeme nezaposlenosti. Također se proširuje i krug zanimanja osoba koje su do sada mogle obavljati specijalizirano udomiteljstvo za djecu, uvjeti u pogledu radnog staža smanjeni su s tri na godinu dana itd.. Stoga se nadam kako ćemo u budućnosti imati sve više pozitivnih primjera kao i ovaj što ste vi naveli u vašoj županiji.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Odgovor.

Maksimčuk, Ljubica (HDZ)
Hvala lijepo.
Da kolegice Baradić. Ja sam sigurna da ćemo usvajanjem ovog novog zakona polučiti bolje rezultate prema krajnjim korisnicima, djeci, ali naravno i udomiteljima. Budimo iskreni da uz ljubav i humanost moramo imati i financijska sredstva. Stoga evo podržavam i pozdravljam ovaj novi prijedlog Zakona o udomiteljstvu.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gđa. Selak Raspudić.

Selak Raspudić, Marija (Nezavisni)
Kada razgovaramo o uspjesima ove vlade onda možemo razgovarati o tome što se promijenilo u posvojenju koje bi trebalo biti i krajnji cilj udomiteljstva budući da je udomiteljstvo jedna faza za koju se nadamo da će biti privremena i da će ta djeca na kraju uspjeti pronaći novi dom ako već nisu uspjela pronaći onaj originalni dom unutar svojih bioloških obitelji. I u tom smislu kada govorimo o uspjesima ove vlade možemo pogledati i statistiku posvajanja u RH. Primjerice 2015.g. imali smo 126 posvojenih djece, a 2021. 129 posvojenih djece. Kako to komentirate i mislite li da je učinjeno dovoljno da bi se osnažio postupak posvajanja kada nam statistika očito govori suprotno i zašto nije učinjeno više?

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Odgovor.

Maksimčuk, Ljubica (HDZ)
Hvala lijepo uvažena kolegice Raspudić.
Ja sam sigurna da ova vlada čini sve kako bi ubrzala posvojenje.
Znamo da puno djece još uvijek čeka svoje posvojitelje, ali rekla sam u svom završnom obraćanju problema je puno idemo ih svi zajedno rješavati naravno na dobrobit prvenstveno te djece koja čekaju posvojenje.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Ivan Ćelić.

Ćelić, Ivan (HDZ)
Hvala g. potpredsjedniče.
Poštovana zastupnice Maksimčuk, vi ste istaknuli kao svijetli primjer Brodsko-posavsku županiju odnosno nastojanja ravnateljice gđe. Gusak Krajnović i Centra za socijalnu skrb Slavonski Brod. Ja mislim da, a to je već više puta bilo danas spominjano da treba raditi promidžbene aktivnosti na promociji udomiteljstva kako za djecu tako i za odrasle jer Hrvatska je mala zemlja, ali postoje velike razlike i nažalost postoje određene županije gdje je broj udomitelja gotovo na razini nule. Tu je također i problem sa Gradom Zagrebom koji ja puno puta ističem u pozitivnom kontekstu, ali nažalost ljudi koji čitav život žive u Gradu Zagrebu moraju ići u udomiteljstva po 200 kilometara daleko i mislim da tu treba također raditi na promociji udomiteljstva i na razini Grada Zagreba.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Odgovor.

Maksimčuk, Ljubica (HDZ)
Hvala lijepo.
Uvaženi kolega da svjesni smo činjenice da ta ujednačenost nije jednaka u svim krajevima RH. Ja sam navela svijetli primjer iz svoje županije. Naravno da on nije se stvorio preko noći, trebalo je dugi niz godina ovaj da se dobiju takvi rezultati i sama sam ponosna zato što sam sa ravnateljicom Gusak pokrenula jednu akciju. Mi se dva puta godišnje nalazimo sa udomiteljima i udomljenom djecom, razgovaramo s njima, organiziramo razno razne priredbe i događanja. Evo nedavno je bilo za blagdane jedno takvo okupljanje i sigurna sam da bi takav primjer mogle koristiti i druge županije i zasigurno očekujem nakon donošenja ovoga zakona puno više udomljavanja u RH.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala, nemate više replika.
I sada je na redu gđa. Marija Selak Raspudić, izvolite.

Selak Raspudić, Marija (Nezavisni)
Kada govorimo o udomiteljstvu svima je jasno da povećanje tragikomične naknade koja je bila ranije prisutna jest dobrodošlo, ali nije neko dugoročno rješenje, niti je jedina stvar koja je potrebna da bi se osnažio sustav udomiteljstva. U tom smislu jedno od pitanja o kojem najčešće razgovaramo kada razgovaramo o udomiteljstvu i što smatram potpuno promašenim je to da ga u polju političke rasprave svodimo na ideološko pitanje i tu onda više raspravljamo o tome jesmo li liberalni ili konzervativni potpuno ispuštajući iz vida dobrobit djece jer kada bismo doista razgovarali o tome što je u interesu djeteta onda bi nam pitanje toga podržavamo li ili ne da istospolni parovi udomljavaju djecu bilo potpuno sekundarno jer ne postoji pravo na djecu, postoje samo pravo djeteta. Međutim, kao i mnoge teme druge, a ova je posebno osjetljiva mi smo ovu temu neopravdano odlučiti iskoristiti kao područje signaliziranja vlastite vrline i to nas nije upravo zbog toga što nam služi u neke vlastite svrhe, a ne u svrhe udomljavanja djece nije pomaklo s mrtve točke jer budimo realni osnovni problem kada govorimo o udomljavanju u RH što niti heteroseksualni, niti homoseksualni parovi ne stoje u redovima da bi djecu udomili. A zašto je to tako jedno je kompleksno pitanje na koje vjerujem da će dati detaljniji odgovor i moj kolega Kujundžić koji je i sam prošao bliski susret sa sustavom socijalne skrbi budući da je na kraju posvojio troje djece.
Ono što udomitelji često ističu i što nam je veliki problem je naravno njihov odnos s biološkim roditeljima i to je jedan od razloga zašto se malo ljudi uopće odlučuje na proces udomljavanja. Do koje mjere udomitelj uopće može utjecati na život djeteta, a onda ići prema posvajanju kao idućem koraku otvoreno je pitanje u situaciji kada vam taj biološki roditelj koji iskazuje nemar prema vlastitom djetetu utječe na svaku, pa i najmanju odluku o sudbini toga djeteta, od odlaska liječniku, odlaska na izlet, pa nadalje.
Ono što sam htjela čuti od ministra nažalost nisam čula i bilo bi nam ovdje potrebno je osvrt na aktualnu situaciju. Svjesni smo da je ovaj reformski paket posljedica tragičnih slučajeva koji su senzibilizirali javnost za ovu problematiku. Međutim, postoji druga vrlo konkretna posljedica tih slučajeva, a to je da je izdvajanje iz obitelji postalo učestalije tako da su centri koji su se i sami javno oglasili preopterećeni djecom, a primaju se samo hitni slučajevi.
Koje je konkretne mjere vlada poduzela i planira poduzeti da bi se amortizirao toliki broj djece odnosno da bi se omogućilo da one prime adekvatnu skrb kad znamo da i ranije u Nazorovoj ili bilo kojem drugom domu nije bilo dovoljno prostora odnosno broja njegovatelja koji bi omogućili skrb za tu istu djecu?
Mi nismo čuli osvrt na aktualnu situaciju, na promjenu koja se dogodila u odnosu prema domovima i izdvajanju djece iz obitelji, a koja je posljedica ovih tragičnih slučajeva koji su i rezultirali ovom reformom i što će sve vlada učiniti da bi se taj priliv djece što kvalitetnije zapravo zbrinuo?
Ministar se vratio, pa bih od njega i voljela čuti, ne znam je li to zato što je on ekonomista, ovo je sustav socijalne skrbi, kako je moguće da kada govorimo o naknadama osobama s invaliditetom, što je i bilo moje pitanje koje sam uputila kao repliku, je moguće da u uvodnom obraćanju govori s hvalom o tome kako je proširen krug korisnika prava na doplatak za pomoć i njegu na osobe koje imaju utvrđen 4. Stupanj oštećenja funkcionalnih sposobnosti, ovo je direktan citat, a da bi minutu poslije u odgovoru na moju repliku rekao da će istu tu stvar kojom se upravo pohvalio izmijeniti kroz HDZ-ov naravno, a ne oporbeni amandman bez obzira što je riječ o istom prijedlogu.
I zaključno budući da evo ima puno toga, a neću stići na sve se što sam planirala osvrnuti htjela bih nešto reći o tome da mi o ovoj zemlji i problemima s kojim se susreće ne promišljamo sustavno. Sustav socijalne skrbi je posljednji u nizu u kojem treba bilo tko završiti, a da bismo preduhitrili sustav socijalne skrbi i razvili preventivu trebali smo puno više razgovarati o onome što godinama guramo pod tepih i o sustavu doniranja hrane i o bankama hrane i o svemu ostalom što će spriječiti sve veći broj naših građana da budu korisnici tog istog sustava.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala i gospodin Kujundžić replicira.

Kujundžić, Ante (MOST)
Hvala predsjedavajući.
Poštovana kolegice Raspudić što mislite što je razlog drastičnog pada broja ljudi koji žele udomiti određeno dijete? Da li u takvim situacijama u kojima imamo jedan negativan trend dakle samih prijava, podsjetit ću u 2020. je sustav socijalne skrbi izdao čini mi se negdje oko 140 licenci za udomitelja, a iz sustava je otišlo nešto više od 540 udomitelja, da li u takvim dakle uvjetima ukoliko postoji opasnost, a u Hrvatskoj evo ne daj Bože ovaj da sam u pravu, ali postoji ozbiljan problem deficita udomitelja kao takvih, da li bismo procjenu udomiteljstva ili ljudi koji su sposobni biti udomitelji trebali prepustiti dakle stručnim timovima, a samim time i dopustiti ljudima koji imaju 65 godina ukoliko određeni stručni tim procijeni da su sposobni dopustiti im da mogu biti udomitelji.

Radin, Furio (Nezavisni)
Izvolite odgovor.

Selak Raspudić, Marija (Nezavisni)
Slažem se s vama da neke apstraktne kategorije kao što je dobna granica u situaciji kada nam nedostaje udomitelja sigurno nisu ono što bi trebalo biti presudan faktor ukoliko osoba ranije primjerice je bila udomitelj i zadovoljava sve druge uvjete. Pad udomiteljstva i uopće nedovoljna osjetljivost na sustav udomiteljstva rezultat je sustavnih pogrešnih politika koje se tiču odnosa prema sustavu socijalne skrbi. Primjerice u nekim senzibiliziranijim i razvijenijim zemljama u tom smislu ako možemo govoriti normalno je i uobičajeno da ljudi udomljavaju, kasnije i posvajaju djecu s Downovim sindromom, djecu s težim oštećenjima. Kod nas se o tome uopće ne govori niti je itko svjestan da postoji veliki broj djece koji se nalaze u sustavu koji trebaju posebnu skrb, a koji također trebaju udomiteljstvo. Mi nismo razvili ni ovo osnovno udomiteljstvo, a kamoli poput Italije primjerice senzibilizirali ljude i za one sa određenim oštećenjima …/Upadica: Vrijeme./… koji trebaju svoj dom. Tu je moguć prostor za jako veliki napredak.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa, nemate više replika.
Gospođa Ljubica Lukačić je sad na redu.
Možete početi, izvolite.

Lukačić, Ljubica (HDZ)
Poštovani potpredsjedniče, poštovani ministre sa suradnicima, kolegice i kolege, evo ga danas veliki paket cijeli velike rekla bih doista veliki paket zakona jedna reforma sustava socijalne skrbi koju smo svi dugo ovdje očekivali. Ja vjerujem da nas sve veseli da danas raspravljamo o ovim zakonima obzirom da očekujemo da će ova reforma zasigurno rezultirati jednim transparentnijim, učinkovitijim, profesionalnijim sustavom za kojeg očekujemo da će biti na usluzi svim korisnicima koji će imati potrebu ili već sada imaju participirati u sustavu socijalne skrbi. Ja ću se danas ovdje obzirom na ovo kratko vrijeme na brzinu osvrnuti naravno podržavajući sve zakone o kojima danas raspravljamo, ali ja ću se osvrnuti na Zakon o socijalnoj skrbi, a posebice na onaj dio koji se odnosi na osobe s invaliditetom. Moram ovdje napomenuti kako je ova vlada, dakle vlada Andreja Plenkovića već treći put u 4 godine uvećala neko od prava za osobe s invaliditetom. Napominjem prije 4 godine doplatak za pomoć i njegu osobna invalidnina, prije 2 godine status roditelja njegovatelja naknadu za status i evo sada ove godine sada ovim zakonom osobnu invalidninu i naravno opet status roditelja njegovatelja. Dakle, oni roditelji njegovatelji koji neće svoje dijete moći uputiti na bilo kakvu edukaciju, dakle koje je toliko bolesno da se ne može odvojiti od svojeg roditelja imat će pravo na veću naknadu od one djece koja se mogu uključiti u sustav, dakle da li u poludnevni, da li u dnevni boravak itd. I oni roditelji koji imaju dvoje djece ili više o kojima trebaju skrbiti također će imati veću naknadu. Ono što je nekako rekla bih najvažnije odnosno što je odjeknulo u ovom zakonu, a to je povećanje osobne invalidnine i ukidanje cenzusa. Mnogi će reći, a šta je to 250 kuna i to nije neki iznos, pojela ga je inflacija itd., itd., da možda i nije neki veliki iznos ali osobama s invaliditetom puno znači. No, međutim i više od samog tog povećanja želim samo napomenuti da samo to povećanje na godišnjoj razini, na postojećem broju korisnika koji imaju pravo na osobnu invalidninu iznosi 120 milijuna kuna godišnje, a kamoli što se očekuje, ono, kontinuirano, rekla bih čak aktivno povećanje osoba koje će ostvariti pravo na ovu naknadu. Ono što je važnije, a to je ukidanje imovinskoga cenzusa i ukidanje prihodovnoga cenzusa, dakle ništa više, ni plaća, ni mirovina, ni auto ni druga kuća i stan, ništa više neće biti zapreka da netko može ostvariti pravo na osobnu invalidninu.
To je ono što smo dugi niz godina tražili, zagovarali, molili i evo, ja zahvaljujem ministre, vama osobno i predsjedniku Vlade što ste imali, rekla bih, tako daleki pogled i odmah unaprijed gledali na inkluzivni dodatak jer ovo jest doista korak ka inkluzivnom dodatku kojeg bi zakon, koji bi zakon trebali donijeti ove godine jer ne može naknada za ono što proizvodi moj ili bilo čiji drugi invaliditet, ne može biti, ne može ovisiti o bilo kakvome cenzusu jer mi trebamo, ne znam, napamet, reći ću, platiti spremačicu, da li se odnosi u .../Upadica: Vrijeme./... bilo kojem trenutku i bilo kako, da li radimo, da li zarađujemo ili imamo mirovinu ili ne. Dakle, kao i svi drugi ljudi.
Ako .../Upadica: Vrijeme./... ja zarađujem plaću isto kao i netko drugi, plaća nam po ovom nije ista.
Hvala lijepa.

Sanader, Ante (HDZ)
Slijedi pojedinačna rasprava, poštovana zastupnica Urša Raukar Gamulin.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)
.../Govornik nije uključen./... dakle po svim EU dokumentima, dakle strategijama, planovima, za sektore socijalne skrbi uvijek se isticao i ističe se, zapravo ističu se 3 pojma, 3D, decentralizacija, deetatizacija, deinstitucionalizacija. Nije to samo suha teorija, to je formula kako socijalnim uslugama i programima obuhvatiti što širi broj potrebnih i zadovoljiti sve specifične potrebe lokalne sredine. Potpuno je nemoguće da se u centrali mogu znati i sagledati svi problemi lokalne zajednice i potrebe građana i korisnika. Nemoguće je da u Zagrebu neka grupa može znati i sagledati probleme i potrebe u npr. Grubišnom Polju ili npr. u Konavlima.
A u reformi koja je pred nama, sve je obrnuto. Centralizacija, etatizacija, institucionalizacija. Od 3D ostalo je samo jedno D. Demontaža sustava socijalne skrbi. To je još jedno od licemjerja HDZ-a koje košta ovo društvo. U teoriji se kunu u Europu, ali u praksi rade baš obratno od svih europskih načela. A onda sve ostalo i oporbu i medije i pridružene mračne sile optužuju za demontažu institucija i sustava.
Ovaj set zakona koji predstavlja reformu socijalne skrbi pokazuje zorno koliko je ova Vlada svjetlosnim godinama udaljena od čovjeka i od realiteta jer, papir trpi zaista sve, ali pitanje je što hrvatski građani više mogu podnijeti. Uzet ću samo neke primjere, recimo, roditelji-njegovatelji i njegovatelji djece s najvećim oštećenjima koja su ovisna o aparatima, svi će se naravno, pozdraviti povećanje naknade, naravno, no u isto vrijeme postoji veliki problem jer se ništa ne radi na pružanju programa i usluga u zajednici toj djeci i njihovim njegovateljima. Djeca su bez potrebnih programa, a dok drugi njegovatelji imaju odmor od zahtjevne skrbi dok su im djeca u nekom programu ili koriste neku uslugu, njegovatelji djece s najvećim teškoćama nemaju nikakvu podršku, s djecom su 24 sata dnevno.
Ili, da je protivno svim konvencijama i potpisanim mjerama za deinstitucionalizaciju jedina pomoć prilikom privremene nesposobnosti njegovatelja ili korištenja godišnjeg odmora, smještanje djeteta ili osobe s invaliditetom u instituciju, mjesto da se osigura pomoć u zajednici i usluga u zajednici kojom bi se osiguralo da dijete ili osoba s invaliditetom ostane u svom domu uz adekvatnu skrb ili da njegovatelj dobije dodatnu pomoć u njegovanju za vrijeme godišnjeg odmora.
Te probleme ova reforma nažalost ne prepoznaje, a onemogućuje lokalnu zajednicu da odgovori na te potrebe. Kako razumjeti birokratske odredbe da ako postoji dvoje ili više djece u obitelji koje imaju pravo na njegovatelja, prvo će dijete ostvariti 100%, a drugo dijete ostvaruje pravo na 50%. Kako drugo dijete, samo zato što je drugo i bez obzira na tešku invalidnost ostvaruje samo 50%? Zar su njegove potrebe 50% manje? Jedino pravedno, potrebno i neophodno je da se iznos naknade isplaćuje u punom opsegu za svako dijete koje se njeguje.
Ili, kako razumjeti hladnoću odredbe da njegovatelj gubi sva prava u trenutku smrti djeteta s teškoćama u razvoju ili osobe s invaliditetom? Da nema pravo niti vrijeme za žalovanje niti na psihološku pomoć niti na pomoć kod dokvalifikacije ili prekvalifikacije i to nakon godina i godina odsustva sa tržišta rada.
Evo, ovo je samo nekoliko primjera od mnogih di se jasno vidi da se zakonodavac nije rukovodio dobrobiti korisnika, da nije vidio konkretne probleme i konkretne ljude. Da nije učinio ništa da dođe da konsenzusa sa strukom, sa korisnicima, s akademskom zajednicom, dapače, odbijanje bilo kakvog pokušaja razgovora ili dogovora ukazuje na nebrigu i neshvaćanje velike važnosti ove reforme koja obuhvaća gotovo 500.000 naših sugrađana i sugrađanki. Jedino što mogu reći, žalosno i poražavajuće.

Sanader, Ante (HDZ)
Imate repliku, poštovani zastupnik Ivan Ćelić.

Ćelić, Ivan (HDZ)
Poštovana zastupnice Raukar Gamulin, mislim da RH dosta zaostaje po pitanju razvoja centara za pružanje usluga u zajednici, a i isto tako što se tiče razvoja psihijatrije u zajednici. Dakle, to nije područje isključivo socijalne skrbi, ali jest jer je razvoj individualnih planova i programa za osobe recimo s teškim duševnim smetnjama nužna zajednička suradnja socijalnih radnika i ljudi koji rade u službama za mentalno zdravlje. Tu jako zaostajemo. Još uvijek smo na razini određenih pilot projekata bez obzira što smo prošli i određene tvining projekte. I evo, čini mi se da to okretanje glave ne samo od osoba sa teškim duševnim smetnjama nego općenito od osoba s invaliditetom je nešto na čemu trebamo svi zajednički radit na promjeni percepcije i na promjeni svijesti da su to ljudi s kojima mi živimo i da su to ljudi koji su dio nas i našeg života.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)
Cijenjeni kolega Ćeliću, puno vam hvala na ovom pitanju.
Ja vas kao člana vladajuće stranke molim i sve vaše kolege i kolegice da se zauzmete, da se strategija za zaštitu mentalnog zdravlja koje ova država nema od 2016.g., a koliko smo čuli jest spremna i mogla bi doći u saborsku raspravu. Ja vas molim da se zauzmete da dođe konačno. I ja ću se zajedno s vama za to boriti. Doista, sve što ste rekli zaostajemo strašno. Samo da uzmemo primjer mobilnih timova o kojima vi sve kolega znate, dakle mobilni timovi su liječnik, medicinska sestra i osoba sa iskustvom koji dolaze u hitnim drastičnim situacijama sa problemima mentalnog zdravlja u kuću čovjeka koji je u problemu. U Nizozemskoj mobilni timovi su smanjili institucionalizaciju 80%, 80%. Vi to naravno kolega znate i ja ću vam se uvijek priključiti u borbi za napredak sustava zaštite mentalnog zdravlja. Puno vam hvala.

Sanader, Ante (HDZ)
Slijedi pojedinačna rasprava poštovanog zastupnika Marijana Pavličeka. Njega nema, gubi pravo.
Slijedi pojedinačna rasprava, poštovani zastupnik Ante Kujundžić.

Kujundžić, Ante (MOST)
Hvala predsjedavajući g. Sanader.
Ministra nam opet nema tu i bilo bi nepošteno, a neću to opet radit ni ja drugi put danas uprt prstom u njega koji nije sigurno kriv za jedno ovakvo stanje koje u sustavu imamo. A ako bismo išli pričati o krivnji ne znam koliko bi to imalo određenog smisla, no određene stvari sigurno da ponavljat trebamo. Ne ponavljanje radi ponavljanja nego da se ne bi ponovilo.
Ono što žalosti što pojedine figure iz današnje saborske rasprave su bile u ovom ili srodnom sektoru i mogle su stvari mijenjati iznutra, a to nisu. I onda sad zdušno nam na scenu stupa hvala. Mi pozdravit sve ono što je sadržaj i jednog i drugog zakona možemo. Možemo reć pa dobro ministre ako se po jutru dan poznaje nakon godinu dana smo krenuli ka nečemu što smo već davno trebali imat, ali dobro je i krenut da bismo došli tamo gdje želimo. Međutim, ono što poprilično iritira jest da idemo hvaliti, pljeskat i urlikati ili ne znam ni ja što na nešto što spada u kategoriju nečega što je netko odavno već trebao imati.
Spomenut ću ponovno sramotnu satnicu koju jedan udomitelj ima, a radi u dvije smjene, čak i treću ako to dijete boli. Ali ako bismo računali samo ove prve dvije dnevne, njegova satnica je 8 kuna i 47 lipa po satu za svako udomljeno dijete. I ne kažem sada niti bih htio tako na koncu konca zvučati kao netko tko je to omalovažio, to je dobro, kamo sreće onda da nam je Aladrović već davno bio ministar ovog sektora.
Neću se vraćati niti na onu famoznu najavu iz 1. Siječnja 2019., famozno zakonsko rješenje u kojem se na sva zvona očekivalo da će potencionalni udomitelji stajati u redu i juriti tko će se prije prijaviti kako bi se bavio specijaliziranim udomiteljstvom za plaću ili naknadu negdje oko 6.000 kuna, dogodilo se to da se nije prijavio do danas niti jedan. I okej, idemo redefinirati uvjete jer klincima tko god je koracio nogom u te domove je svagdje bolje nego u domu, ne u materijalnom smislu. Ti klinci nisu ni gladni, nisu ni žedni, nisu ni goli, nisu ni bosi, ali nema ono što formira, nema ono što nas oblikuje u sve ovo što mi jesmo i ja se toplo nadam da ćemo ovakve opet u ovoj u ovom dijelu formalističke izmjene dakle barem ponudit ću veći iznos neće li se netko tada javit, dobro došli. Međutim, ono što svakako bismo trebali jest da će nam jutro opet pokazati dan, a to je da ćemo u 6 mjeseci prvih nakon što donesemo zakon vidjeti hoće li valjati, hoće li nas dovest u situaciju da smo postigli ono što nam je i cilj jer klincima je mjesto u obitelji, isključivo u obitelji.
I ono što ću još spomenuti, a vezano je za prvi zakon, kao netko tko je prošao razno razne dakle centre za socijalnu skrb. Ja nisam sklon generaliziranju, mi Hrvati jesmo, nažalost je to tako, jesmo. U tom sustavu sam ja upoznao mnoštvo i puno veći broj čestitih, dobrih i poštenih ljudi koji rade i zarađuju svoj kruh i nisu sigurno zaslužili drvlje i kamenje nakon situacija koje su iskočile u medijima. Postoji ime i prezime, nikako ne generalizacija. Istina je da, ja ću vam reć kad sam krenuo u posvojenje i kad smo slali supruga i ja mailove centrima dogodila su se 4 centra koja su mi na mail odgovorili nakon godinu dana, nakon godinu dana, a i bilo je velika većina onih koji su mi nakon 20 minuta odgovorili, dakle u tom sustavu, a mi to trebamo vrednovati, postoje ljudi koji rade svoj posao, ali eliminirati one koji ne rade. Hvala.

Sanader, Ante (HDZ)
Replika, poštovana zastupnica Marija Jelkovac.

Jelkovac, Marija (HDZ)
Hvala lijepa.
Poštovani kolega, nisam se imala namjeru javit, al ste me ponukali ovim zadnjim dijelom vašeg izlaganja. Zaista mislim da ne smijemo generalizirati i da u ovom velikom sustavu radi znatan broj ljudi koji zaista požrtvovno radi svoj posao i nije im lako, zaista im nije lako.
Sjećamo se i situacije kada su dva djelatnika ubijena od strane svog korisnika. To je zaista jedan težak posao, vrlo osjetljiv, zahtjeva, a događaju se takve tragedije. I zaista mislim da kada se nešto i dogodi ne treba odmah na prvu tražit samo krivca, treba analizirat zašto se nešto dogodilo, naravno govorila sam o nadzoru u svojoj raspravi, mislim da je tu vrlo važan nadzor, da ga treba biti više i unutar sustava, ali ne samo nadzora nego i pomoći tim djelatnicima i u vidu njihovog konstantnog stručnog osposobljavanja, ali i podrške.

Sanader, Ante (HDZ)
Odgovor.

Kujundžić, Ante (MOST)
Dakle ono što, mi smo svakako ili čemu bismo svakako trebali težiti jest jedan raskorak unutar kojeg se nađu sami socijalni radnici i skupine s kojima oni rade. S druge strane sigurnosni aspekt tih ljudi, količina ljudi koji prođu kroz svako jutro tim ljudima, problemi tih ljudi koji dođu u ustanove ovakvog tipa sve to nekako se slomi preko onih koji nisu zaslužili da ih gađamo kamenjima rekli bismo mi u Imotskom, a to se događa najčešće. Dakle, generalizacija kao takva nije donijela nikad ništa dobro. Ja bih htio da mi živimo u Hrvatskoj koja nije relikvija relikvijarum nekakvih loših praksi, koja nije Hrvatska mrvica u svakom aspektu, nego da je to Hrvatska koja vrednuje i poštuje rad, koja vrednuje i poštuje poštenje i čestitost. Sve ostalo neće biti dobro.
I pripomenut ću jednu stvar, a to je infrastrukturni status prostora u kojima ti ljudi rade, najčešće je riječ o zgradama i uredima starijima preko 30.g. gdje na svakoj, dakle svakom hodniku piše pusti me da prođem. Dakle, i to je jedan aspekt neljudskih uvjeta u kojima ti ljudi egzistiraju. Hvala vam.

Sanader, Ante (HDZ)
Slijedi pojedinačna rasprava poštovanog zastupnika Tomislava Okroše. Njega nema, gubi pravo.
Slijedi, slijede završne rasprave, prva je u ime Kluba zastupnika Socijaldemokrata poštovana zastupnica Irena Šimunić.

Šimunić, Irena (Nezavisni)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče HS, poštovana državna tajnice, kolegice i kolege zastupnici.
Pred nama je paket izuzetno bitnih i važnih zakona koji predstavljaju dugo očekivanu reformu sustava socijalne skrbi. Riječ je o zakonima koji se bave stanjem najranjivijih skupina društva, onima koji ovise o nama, djeci, osobama sa invaliditetom, starijima, siromašnima i ako je lanac jak kao njegova najslabija karika tako i mi kao zajednica vrijedimo upravo onoliko koliko smo spremni pomoći nabrojanima.
Nakon provedenog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u kojem je istaknuto više od 2.400 primjedaba i prijedloga stručne javnosti i nakon provedene višesatne rasprave u HS Klub zastupnika Socijaldemokrata pozvao je otvorenim pismom ministra Aladrovića da posluša glas struke i zainteresirane javnosti, te svih dionika u sustavu i odustane od predloženog paketa zakona koji po mišljenju Vlade RH predstavlja reformu sustava socijalne skrbi. Svi dionici u provedenom procesu javne rasprave i na Okruglom stolu istaknuli su kako postupak izrade novog Zakona o socijalnoj skrbi pokazuje da nositelj izrade zakona nije vodio računa o bitnim komponentama izrade javne politike kao što su temeljita analiza stanja, procjena potreba svih dionika sustava, razrede reformskih opcija i procjena učinaka svake pojedine mjere. Nadalje, istaknuti ciljevi ocijenjeni su previše općenitima, neprikladnim logici djelovanja sustava socijalne skrbi i većinom neprovedivim na predloženi način.
Klub Socijaldemokrata podržava stav da u procesu oblikovanja reforme nije osigurana inkluzivnost zainteresiranih dionika, te time ni transparentnost procesa, usklađenost reformskih mjera sa specifičnošću sustava koji se reformira, usklađenost s razvojnom strategijom RH, te Ustavom RH usklađeno s međunarodnim dokumentima, kao i međunarodnim usporednim sustavima.
Iz rasprava i komentara razvidno je da je ministarstvo u reguliranje tzv. novog reformiranog sustava socijalne skrbi krenulo od pogrešnog polazišta, da je postojeći koncept ustroja socijalnih službi dobar, te da se poboljšanja mogu postići daljnjom centralizacijom sustava uvođenjem ad hoc Nacionalnog povjerenstva i akademije.
Suprotno navedenom Klub Socijaldemokrata smatra da je potrebna nova reforma sustava socijalne skrbi i nova nacionalna politika na drugačijoj paradigmi. Potrebno nam je ciljano i decentralizirano investiranje u ljudi, u ljude koji bi stvarali bolje društvo jednakijih šansi za sve. Nažalost danas imamo velike razlike između potreba i kvalitete života naših građana u različitim dijelovima RH. Smatramo da vlada ovakvim konačnim prijedlogom zakona ne samo da ne predlaže pomak u pogledu daljnje decentralizacije u području financiranja i upravljanja sustavom socijalne skrbi već uvodi novu razinu centralizacije.
Također i Međunarodna federacija socijalnih radnika dodaje da stručno neopravdana i nedopustiva bilo kakva daljnja centralizacija sustava te ukazuje da je prijedlog reforme suprotan EU strategiji regionalnog razvoja budući da su sustavi socijalne skrbi u svim zemljama članicama EU-a i šire decentralizirani, a socijalne politike usklađene s potrebama lokalnog stanovništva. Struka kontinuirano ukazuje da Hrvatska treba osigurati moderan sustav socijalne skrbi koji može brzo odgovarati na raznolike potrebe stanovništva u lokalnim zajednicama uz poticanje razvoja partnerstva s drugim pružateljima usluga iz civilnog i privatnog sektora. Vladinom reformom centri za socijalnu skrb i nadalje ostaju samo upravna mjesta opterećena administracijom čime korisnici ostaju prikraćeni za kvalitetniju i potpuniju uslugu.
Nažalost u našoj Hrvatskoj svi dobro znamo da zakon može biti tek slovo na papiru, lakše je zakone donijeti nego provoditi, a kamoli nadgledati njihovo provođenje. Da bi ovaj paket zakona bio točka preokreta stvari će se morati mijenjati. I stvari i ljudi. Socijala ne može i neće kvalitetno funkcionirati bez kvalitetne dobre međusobne suradnje svih dionika. A upravo dogovor sa strukom trebao je biti polazišna točka i temelj takve suradnje, temelj zajedničkog kreiranja prijeko potrebnih izmjena ovako važnog zakona. Izostankom konsenzusa prilika je propuštena, a vrijeme će pokazati opravdanost ovakvog postupanja.
Klub zastupnika Socijaldemokrata neće podržati ovakav paket zakona.
Hvala lijepo.

Sanader, Ante (HDZ)
Slijedi završna rasprava u ime Kluba zastupnika HDZ-a, poštovana zastupnica Ljubica Lukačić.

Lukačić, Ljubica (HDZ)
Evo poštovani gospodine potpredsjedniče, poštovani ministre sa suradnicima, kolegice i kolege, evo na kraju ove cjelodnevne rasprave ja ću još jednom istaknuti kako će Klub HDZ-a podržati sve zakone o kojima smo danas raspravljali. Dakle, cijeli ovaj paket za koji očekujemo da će biti, da će obogatiti sustav socijalne skrbi na način da će on biti učinkovitiji, pravedniji za naše korisnike, da će oni što lakše dolaziti do usluga koje su im potrebne i da će daleko lakše nego dosada rješavati svoja prava.
Ovom se reformom jačaju kapaciteti sustava i stručnjaka koji u njemu rade, a kroz novo zapošljavanja koja su planirana i kroz njihovo kontinuirano educiranje kao i standardizaciju usluga gdje god se oni nalazili.
Ovaj paket reformi, reformski paket rezultat je intenzivne suradnje Ministarstva rada sa svima koji su sudjelovali dakle od osoba koje su, koje participiraju u civilnom društvu, Nacionalnog vijeće za razvoj socijalnih usluga itd. Odgovornost ove vlade je kreirati bolje javne politike, ja bih rekla bolje i pravednije društvo te uvoditi nužne promjene, a ovo je primjer. Na ovom primjeru možemo vidjeti dakle na primjeru ove dugotrajne reforme koja će se odvijati u više etapa jer za neke promjene potrebno je i više vremena. Kao što vidite iz samog Zakona o socijalnoj skrbi da će zavod koji ćemo, dakle imati u ovom sustavu zavod za socijalni rad početi s radom tek 1.1.2023. godine. U svakom slučaju cijeli ovaj paket zakona ja sam sigurna donijet će do kvalitetnije usluge našim korisnicima koji će imati potrebu zakoračiti u sustav socijalne skrbi. Dao Bog da ih bude što manje, da ih što više imamo u svijetu rada i da im sustav socijalne skrbi uopće ne bude potreban. A za one koji neće moći nikako izbjeći to će biti i osobe s invaliditetom i nezaposleni dugotrajno itd., itd., za njih što više socijalnih usluga, za njih bolje i kvalitetnije naknade. I evo dozvolite mi da još jednom istaknem večeras ovdje povećanje naknada za osobe s invaliditetom, osobne invalidnine, ukidanje imovinskog cenzusa što je možda još i važnije osim da se invalidnina povećava sa 1.500 na 1.750 kuna, ali se ukidaju svi cenzusi što je važno za normalan život da ne moraš razmišljati, ima znate osoba s invaliditetom koje su naslijedile od svojih roditelja ili bake i djeda neku staru kuću koju ne mogu ni prodati, ne mogu u njoj živjeti jer je nepristupačna, ne mogu je ni iznajmiti, dakle ona je njima samo teret, ne čini im ništa dobro nego ih samo obvezuje. Stoga invaliditet i imovina doista nemaju nikakve veze. Invaliditet je nešto što moramo na neki način, mislila sam reći poticati, ali ne poticati invaliditet, nego poticati osobu s invaliditetom da crpi maksimalno koliko god može da joj invaliditet bude lakši. Zato je društvo dužno pomoći i stoga su ove naknade, konkretno osobna invalidnina danas doživjele povećanje, a one su korak do inkluzivnoga dodatka koji bi onda svim osobama s invaliditetom, dakle i onima koji sad primaju osobnu invalidninu, ali i onima koji su trenutno u sustavu .../Upadica: Vrijeme./... naknade za pomoć i njegu olakšati doista život.
Hvala vam lijepa.

Sanader, Ante (HDZ)
Slijedi završna rasprava u ime Kluba zastupnika zeleno-lijevog bloka, poštovana zastupnica Ivana Kekin.

Kekin, Ivana (NL)
Hvala.
Evo poštovani predsjedavajući, kolege i kolegice.
Sada na koncu ove dugačke rasprave, mislim da se sve može sažeti u dvije riječi, naopaka reforma. Pred nama je prijedlog seta zakona koji će pouzdano znamo, biti uskoro i izglasani, a na kojeg je došlo 2400 mahom neuvaženih kritika, od svih onih koji bi sustavu koji se reformira trebali biti važni, poput strukovnih komora, akademske zajednice, pravobraniteljica redom, udruga, stručnjaka i na koncu, samih korisnika.
No, očito nisu jer iz prezentiranog vidimo da je ova naopaka reforma propustila djelovati gdje je trebalo i na što godinama upozoravaju svi ovi gore spomenuti. Propustila je primjerice, ukinuti dohodovni cenzus i djeci s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom koji imaju pravo na doplatak za tuđu pomoć i njegu u kući. Propustila je osigurati pomoć i uslugu u zajednici koja bi djetetu sa teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom omogućila da ostane u svome domu za vrijeme privremene nesposobnosti njegovatelja. Ova reforma im, naime, nudi i dalje samo instituciju. Propustilo je osigurati bilo kakav oblik pomoći, programa i usluga u zajednici, njegovateljima djece sa najtežim stupnjem invaliditeta. Propustila je uvesti životne partnere u Zakonu o udomiteljstvu iako je tako naložio Ustavni sud. Propustila je zakonski urediti pitanje smještaja osoba s demencijom na zaključane odjele, pa ih i dalje tamo smještamo mimo zakonskog okvira i protivno Ustavu u Europskoj konvenciji o ljudskim pravima. Propustila je krenuti u smjeru decentralizacije jednog od najcentraliziranijih sustava uopće, unatoč konstantnog upozoravanja na važno uviđanja i uvažavanja regionalnih razlika.
Propustila je poticati centre za socijalnu skrb na samostalno i proaktivno djelovanje u uskom kontaktu s lokalnom zajednicom kako bi se uočile specifične potrebe korisnika. Propustila je vratiti socijalne radnike njihovoj struci kako bi kroz direktan kontakt s korisnicima mogli sami kreirati specifične i dobro prilagođene socijalne usluge. I zato je ova reforma naopaka, jer, umjesto svega navedenog, umjesto dijaloga i uvažavanja, umjesto pokušaja da se što više približimo i prilagodimo onima koji je to potrebno, dakle samim korisnicima, mi sa ovom reformom krećemo u suprotnom smjeru, mi se udaljavamo od korisnika, mi idemo u daljnju birokratizaciju i unificiranje već ionako previše birokratiziranog sustava.
Standard je EU, kada dođe do sustava socijalne skrbi, potiču, tzv. 3D smjer, decentralizacija, deetatizacija, deinstitucionalizacija. Nama je od 3D ostala samo destrukcija. Mi ćemo dakako, biti protiv ovog paketa zakona. Hvala vam.

Sanader, Ante (HDZ)
Slijedi završna rasprava u ime Kluba zastupnika SDP-a, poštovane zastupnice i potpredsjednice Sabine Glasovac.

Glasovac, Sabina (SDP)
You wish. Poštovane kolegice i kolege.
Klub SDP-a je uputio negdje 50-ak amandmana na ovaj zakon i kad bi svi oni bili usvojeni, a neće biti, ova, tzv. socijalna reforma i s njima je naprosto nepopravljiva. Prvi razlog zašto ne možemo podržati ovakav koncept tzv. reforme o socijalnoj skrbi je taj što se kod osnovice za izračun prava ne indeksiraju zapravo objektivne okolnosti i činjenica da novčane naknade bi trebale pratiti troškove života, kako bi ipak omogućavale dostojanstveniji život korisnika. Naprotiv, naknade za troškove stanovanja, ova Vlada odlučila je čak umanjiti stečena prava u situaciji kada je situacija s inflacijom sve gora i gora.
Drugo, ova reforma odnosno organizacijska shema centara za socijalnu skrb potiče hipercentralizaciju, odmicanje od lokalnih sredina i od zadanog smjera decentralizacije koja se promiče svim europskim dokumentima, ali i hrvatskim zakonodavstvom i nekim strateškim dokumentima.
Ova reforma jednako tako ovim činom znači gubitak godinama stvaranog sustava i povjerenja i stvaranje rješenja po uzoru na veće sustave socijalne politike s drugačijim ciljevima i odnosom prema korisnicima, te u krajnjoj liniji, gubitak mogućnosti napredovanja mnogih stručnih radnika koji u djelatnosti socijalne skrbi nemaju zakonski jasno utvrđene modele napredovanja.
Međutim svi ti argumenti mogu biti pobijeni ili potvrđeni, ali ostaje jedna gorka činjenica, a to je da organizacijska shema nije predložena od strane struke te unisoni nastup studijskog centra socijalnog prava Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatske komore socijalnih radnika, udruge socijalnih radnika Hrvatske, dovoljno govore da je predloženi model isključivo za politički i ljudski mudro odustajanje od provedbe, ali vi to ne želite.
I ono što mogu zaključiti vezano za ovo odustajanje od slušanja struke jest da svaka promjena donosi dolinu suza, ali ova donosi dolinu otpora, bijesa i glasne pobude. Nije obećavajuće.
Sljedeće, kada govorimo o zakonskim područjima koji se tiču i normiraju odnos prema struci, u njemu prednjače odredbe o povjerenstvu koje se brzopleto, nelogično, nejasno i nedostatno i ponižavajuće za struku sklepane radi podilaženja skupini jače društvene moći i vidljivosti u javnosti. Nepovjerenje koje vrišti iz svake odredbe ne može dovesti do suradnog odnosa. S druge strane, uvjete za ravnatelje i ravnateljice, inspektore i inspektorice, kao krune i zasluge nečijeg rada u djelatnosti, dodatno minoriziraju struku uvodeći nelogična zvanja poput informatičara, javnog upravljača likovne ili glazbene umjetnosti.
Jasno je da je sustav socijalne skrbi na društvenoj margini kolikogod to nama teško bilo prihvatiti i da opću javnost zanima samo kad se digne moralna panika ne pitajući u kakvim se uvjetima radi da se nekad može sve učiniti i dati od sebe, ali da ishod nažalost može biti fatalan. Ovim zakonom ste dodatno marginalizirali sve vrijedne ljude koji rade u njemu, između ostalog i osnivanjem Akademije socijalne skrbi kojom ste im poručili da su nedostatno obrazovani i nevrijedni.
Koliko puta je Ministarstvo socijalne politike bilo u reorganizaciji, koliko uredbi o unutarnjem ustrojstvu je donešeno u posljednjih šest godina? Naime, reorganizacije su zahtjevne, stresne i troše puno energije da bi se sustav bavio samim sobom, a posebice sustav socijalne skrbi koji je odgovoran za najranjivije skupine našeg društva.
Nakon usvajanja ovoga zakona opet se ide u reorganizaciju ministarstva kako bi ustroj pratio logiku zakona. Nevjerojatno trošenje resursa za bavljenje samim sobom. Nadam se damo da to neće polučiti nova zapošljavanja službenika dok sustav grca u potkapacitiranosti stručnjacima.
I za kraj, sustav socijalne skrbi bi se uz najugroženije građane trebao okrenuti ljudima koji imaju mala primanja, ulagati u svu djecu uvođenjem univerzalnog doplatka za djecu kao i povećanjem iznosa za istom, u razredu sheme stambenih subvencija i za jednoroditeljske obitelji kao i za sve obitelji koja nemaju dostatna primanja i na korak su do izlaska iz ove države, no nažalost ovaj zakon to ne čini.
A što se tiče Zakona o udomiteljstvu nažalost moram reći da ćemo u ovom HS-u gledati reprizu i vidjet ćemo se ponovno na Ustavnom sudu. Učinit ćemo sve da okupimo dovoljan broj zastupnika koji će predati zahtjev Ustavnom sudu za ocjenom usklađenosti ovoga zakona sa Ustavom jer ste ponovno unatoč svim preporukama, unatoč Ustavu i drugim zakonima RH odlučili degradirati jednu društvenu skupinu samo zbog njihove spolne orijentacije i činjenice da žive u registriranom partnerstvu. Na to nemate pravo, oni mogu kao i svi građani biti pružatelji određene socijalne usluge. Ishod mislim da je već sada viđen i jasan.
Hvala vam lijepa.

Sanader, Ante (HDZ)
Završnu raspravu u ime predlagatelja poštovani ministar Josip Aladrović.

Aladrović, Josip (HDZ)
Poštovani potpredsjedniče HS-a, poštovane zastupnice, poštovani zastupnici.
Evo ja ću pokušati ukratko sažeti sve ono što smo čuli u ova dva čitanja i sve ono što se učinilo po pitanju reforme socijalne skrbi.
Mi smo danas, i prije svega ću se naravno zahvaliti svima koji su raspravljali, koji su često konstruktivnim, a rjeđe ne konstruktivnim kritikama upozoravali na sve ono što sustav socijalne skrbi kao takav jest.
Ono što o čemu danas razgovaramo je ovaj paket od sedam zakona, dakle Zakon o socijalnoj skrbi, Zakon o udomiteljstvu i pet komorskih zakona. Ja želim naglasiti da ono što čini reformu sustava socijalne skrbi su i određeni preduvjeti odnosno predradnje koje smo učinili po pitanju samog sustava, a to su dodatni strateški dokumenti koje smo usvojili u prosincu mjesecu na sjednici Vlade i ranije na Nacionalnom vijeću za razvoj socijalnih politika, a radi se o tri nacionalna plana i radi se o Akcijskom planu unapređenja sustava socijalne skrbi. Dakle, to su bile sve predradnje i određeni postupci koji su prethodili donošenju ovih zakona odnosno predstavljanju s naše strane.
Mi smo u toj reformi, u reformi cijeloj i kroz strateške dokumente i kroz zakone nastojali imati uvijek čvrsto dvije perspektive. Jedna je perspektiva sustava, perspektiva njegove reorganizacije, perspektiva svih onih uočavanja, svih onih nelogičnosti i negativnih pojava u sustavu i ispravljanja istih kroz organizacijske promjene, ali isto tako i fokus na korisnike, dakle od različitih socijalnih usluga koje se uvode ovim zakonima do korisnika koji su primatelji socijalnih naknada odnosno naknada iz sustava socijalne skrbi, a za koje smo utvrdili i mislim da smo se svi složili da nisu u ovom trenutku adekvatne.
Podsjetit ću da smo povećali i naknadu odnosno zajamčenu minimalnu naknadu i osobnu invalidninu kao temeljne naknade u sustavu socijalne skrbi. Da li je to dovoljno, perspektiva je svakog od nas, međutim on što jest činjenica da ćemo i u budućnosti morati činiti dodatne korake, da ćemo morati te naknade učiniti još adekvatnijim i da ćemo ih morati usklađivati sa cijelim sustavom ne socijalne skrbi nego socijalne sigurnosti.
Poprilično smo sigurni odnosno sigurni smo da će set od ovih sedam zakona zajedno sa nacionalnim planovima, zajedno sa akcijskim planovima koje provodimo učinit sustav kvalitetnijim, učinit sustav ažurnijim, efikasnijim i iz perspektive korisnike i iz perspektive zaposlenika sustava i na tome ćemo kao ministarstvo, ali i kao Vlada u cjelini konstantno i kontinuirano raditi.
Ja se zahvaljujem još jednom svima koji su sudjelovati u raspravi i želim da kroz amandmane koje ćemo i dobiti nakon današnje rasprave učinimo zakonske prijedloge još kvalitetnijim.
Hvala.

Sanader, Ante (HDZ)
Hvala ministre.
S ovim smo iscrpili raspravu, zaključujem raspravu glasovat ćemo kad se steknu uvjeti. Nastavljamo sutra u 9,30 s dopunom dnevnog reda i točkom Konačni prijedlog Zakona o zaštiti potrošača, drugo čitanje, P.Z.E. br. 175.
Laku noć svima.

SJEDNICA PREKINUTA U 20:12 SATI

Aladrović, Josip (HDZ)
Zahvaljujem se gospodine zastupniče, dakle što se tiče te želje i volje mi smo vrlo jasno istaknuli probleme ili izazove koje vidimo u samim zakonima, koje vidimo u proceduri, koje vidimo u možda nedovoljnom ili nedovoljno kvalitetnom definiranju zakona, suočili smo se s tim izazovima i sami ovi zakoni predstavljaju rezultat tog suočavanja. Ja sam siguran i još ću jednom to napomenuti da će sustav nakon ovoga biti bolji, kvalitetniji, da će sustav pružati kvalitetnije usluge, ujednačenije usluge, ali s druge strane i povećane naknade. To je dužnost svih nas u društvu pa tako i nas kao predlagatelja zakona, a o samim prioritetima ove reforme dovoljno kazuje i iznos sredstava koji je Vlada RH odlučila investirati u sustav socijalne skrbi.
Hvala.

2

  • Konačni prijedlog zakona o socijalnoj skrbi, drugo čitanje, P.Z.E. br. 218
27.01.2022.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Državna tajnice slobodna ste.
Ali ide i idući zakon pa je ponovo vaš, da.
Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi, to je drugo čitanje, P.Z.E. br. 218. Predlagatelj je Vlada, rasprava je zaključena. Amandmane su podnijeli zastupnik Dario Zurovec, zastupnica Katarina Peović, zastupnica Marija Selak Raspudić, Klub zastupnika Hrvatskih suverenista, Klub zastupnika IDS-a, zastupnica Renata Sabljar Dračevac, zastupnica Ljubica Lukačić, Klub zastupnika zeleno-lijevog bloka, zastupnik Silvano Hrelja, Klub zastupnika Centra i GLAS-a, Klub zastupnika SDP-a.
Pregled amandmana dostavljen vam je elektroničkim putem, pa bih sada molio ponovo poštovanu državnu tajnicu u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne Margaretu Mađerić da se očituje o navedenim amandmanima.
Idemo redom, prva je amandman zastupnice Marije SElak Raspudić.

Mađerić, Margareta (HDZ)
Amandman se ne prihvaća. Predložena načela u tekstu konačnog prijedloga zakona izražavaju osnovne vrednote i pravila u području socijalne skrbi, a kroz daljnje odredbe pobliže su uređena prava korisnika u sustavu socijalne skrbi.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Budući da zastupnice nema glasovat ćemo o navedenom amandmanu.
Idemo sada na amandmane 2, 3 i 4 oni su identičnog sadržaja, vi ćete se državna tajnice onda jednom očitovati, a onda će svi imati priliku od onih koji su predložili se očitovati o onome što ste vi rekli.
Izvolite.

Mađerić, Margareta (HDZ)
Amandmani se ne prihvaćaju. Svaka osoba ima pravo na informacije o naknadama i uslugama u sustavu socijalne skrbi te pravo na podršku u prevladavanju komunikacijskih teškoća koja pridonosi zadovoljavanju osobnih potreba i poboljšanju kvalitete života u zajednici, uključujući po potrebi prevoditelja za osobu koja ne vlada hrvatskim jezikom, radi prijevoda na jezik koji ta osoba razumije.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Idemo redom, amandman 2 bio je prijedlog Kluba zastupnika SDP-a kolegica Glasovac, izvolite.

Glasovac, Sabina (SDP)
Ovim amandmanom traži se da se svim korisnicima sustava socijalne skrbi odnosno usluga sustava socijalne skrbi omogući prevladavanje komunikacijskih teškoća i ostvarivanje prava na informaciju o naknadama i uslugama u sustavu socijalne skrbi. To pravo u ovom trenutku imaju gluhe i gluho slijepe osobe, pravo na stručnog prevoditelja. Međutim, osobe koje ne vladaju u dovoljnoj mjeri hrvatskim jezikom da bi uspješno usvojile informacije o naknadama i uslugama u sustavu socijalne skrbi to pravo nemaju. Na to vas je upozorila i pučka pravobraniteljica i ovog amandmana ne bi bilo da se u praksi pokazuje da sve osobe neovisno o tome vladaju li ili ne hrvatskim jezikom mogu doći do informacija na kojem kao temeljnom načelo imaju pravo, a to je da budu informirani o svim uslugama i informacijama u sustavu socijalne skrbi.
Stoga tražim glasanje o amandmanu.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Dobro.
Tko će se očitovati u ime Kluba zastupnika zeleno-lijevog bloka.
Kolegice Urša Raukar, izvolite.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)
Ja bih samo nadodala na kolegicu Glasovac da je i to dio prava koje migranti naprosto imaju po svim zakonima, odredbama, uredbama, direktivama i ostalim dokumentima na području EU i mislim da je minimum da se omogući razumijevanje njihovih prava, tako i u Hrvatskoj. I zbog toga i mi isto tako ostajemo kod zahtjeva za glasanje. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Dobro.
I 4. amandman zastupnice Renate Sabljar-Dračevac, izvolite vaše očitovanje.

Sabljar-Dračevac, Renata (Nezavisni)
Zahvaljujem i isto tako ostajem pri ovom amandmanu jer doista smatram da je potrebno da svi imaju mogućnost pristupu informacija, pa tako i oni koji ne razumiju dobro hrvatski jezik. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vama.
Idemo na 5. Amandman, zastupnica Marija Selak Raspudić.

Mađerić, Margareta (HDZ)
Amandman se ne prihvaća.
Osobe s težim duševnim smetnjama koje nisu lišene poslovne sposobnosti obuhvaćene su st. 1. čl. 10. prema kojem imaju pravo sudjelovati i davati mišljenje u postupcima u kojima se odlučuje o njihovim pravima i interesima.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite zastupnice očitovanje.

Selak Raspudić, Marija (Nezavisni)
Dakle, tražila sam da se proširi odredba st. 4. na način da se i osobama s težim duševnim smetnjama omogući da sudjeluju u davanju mišljenja u postupcima u kojima se odlučuje o njezinim pravima i interesima. Budući da smo raspisali i druge osobe koje imaju pravo suodlučivanja mislim da nam ne može škoditi da i na ovom mjestu eksplicitno navedemo osobe s težim duševnim smetnjama. Stoga ću tražiti da se o navedenom amandmanu glasuje. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Dobro.
6. i 7. amandman Klub zastupnika SDP-a i zastupnice Renate Sabljar-Dračevac su identični, pa državna tajnice jedno očitovanje, a onda će se predlagatelji očitovati na ono što vi kažete, izvolite.

Mađerić, Margareta (HDZ)
Amandmani se ne prihvaćaju.
U smislu konačnog prijedloga zakona kućanstvo je zajednica osoba koje zajedno žive i podmiruju troškove života. Ostvarivanje pojedinih naknada i usluga uvjetovano je prihodovnim ili imovinskim cenzusom kućanstva i odnosi se jednako na sve korisnike.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Prvo će se očitovati Klub zastupnika SDP-a.
Kolegice Glasovac da li, ne kolegica Vlašić Iljkić, izvolite.

Vlašić Iljkić, Martina (SDP)
Ispričavam se, malo smo se konzultirale.
Smatramo da i dalje odnosno stojimo pri tome da tražimo glasanje o amandmanu jer smatramo da korisnici koji mogu ostvariti samo pravo na jednokratnu naknadu i oni koji su na privremenom smještaju ako to zahtijevaju životne okolnosti u kojima su se našli, a druga prava primjerice zajamčena minimalna naknada im nije dostupna. Smatramo da osobe trebaju primati pomoć i da oni u slučajevima kada se ne priznaju prava od socijalne skrbi temeljem njihovih osobnih okolnosti i činjenice da žive u kućanstvu za korisnike socijalne skrbi i na taj način umanjuju njihova prava, te tražimo da se o ovom amandmanu glasa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Može.
Zastupnica Renata Sabljar-Dračevac, izvolite.

Sabljar-Dračevac, Renata (Nezavisni)
Također tražim da se glasa o ovom amandmanu. Već je kolegica najvažnije dijelove iznijela. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Idemo na 8. amandman Klub zastupnika SDP-a.
Izvolite državna tajnice.

Mađerić, Margareta (HDZ)
Amandman se ne prihvaća.
Budući da se 100% osnovica odnosi na radno sposobne samce navedeni iznos smatra se dostatan u odnosu na ostale kategorije osoba jer uz zajamčenu minimalnu naknadu korisnik ima pravo i na troškove stanovanja, naknadu za ugroženog kupca energenata i prema potrebi i jednokratne naknade.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Glasovac, izvolite.
Isključite, isključite se sami vi, može.

Glasovac, Sabina (SDP)
Ne slažem se s vašim obrazloženjem. Povećane naknade nisu dovoljne i ne možemo govoriti o socijalnim naknadama kao smanjenju rizika od siromaštva. Povećat će se iznos zajamčene minimalne naknade odnosno osnovice, a smanjuje se iznos prava na naknadu za troškove stanovanja. Kad se sve zbroji dolazimo do manje-više nažalost istih iznosa. Primjer radno nesposobni samac ima pravo na zajamčenu minimalnu naknadu u mjesečnom iznosu od 920 kuna, te naknadu za troškove stanovanja u iznosu od 50% iznosa zajamčene minimalne naknade, što bi bilo 460 kuna, što zajedno čini iznos od 1.380 kuna. Po novom zakonu takav korisnik imat će pravo na zajamčenu minimalnu naknadu u iznosu od 1.040 kuna, te naknadu za troškove stanovanja u iznosu od 320 kuna, što zajedno čini iznos od 1.360 kuna, čak 20 kuna manje od ovog maloprije što sam rekla. Pohvalno je što su se povećali iznosi za članove kućanstva, međutim samačko kućanstvo je u većem riziku od siromaštva nego kućanstvo s više članova i stoga ovim amandmanom tražimo od vas i smatramo da je nužno povećati iznos zajamčenih minimalnih naknada za radno nesposobnog samca za minimalno 150% osnovice.
Tražim izjašnjavanje i glasanje.

Jandroković, Gordan (HDZ)
U redu.
Idemo sada na 9. i 10. amandman, ponovo su identičnog sadržaja Klub zastupnika SDP-a i zastupnica Renata Sabljar-Dračevac. Molim očitovanje državna tajnice.

Mađerić, Margareta (HDZ)
Amandmani se ne prihvaćaju.
Budući da je svrha zajamčene minimalne naknade podmirenje osnovnih životnih potreba beskućniku kojemu je osiguran smještaj u prihvatilištu ili organiziranom stanovanju, kao i žrtvi nasilja u obitelji, te žrtvi trgovanja ljudima kojoj je priznata usluga smještaja opravdano je priznavanje prava na zajamčenu minimalnu naknadu u visini od 50% iznosa zajamčene minimalne naknade. Navedeno predstavlja dodatnu potporu prilikom prestanka smještaja navedenih korisnika.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Klub zastupnika SDP-a kolegica Glasovac ponovo.

Glasovac, Sabina (SDP)
Ne mogu prihvatiti vaše opravdanje, odnosno obrazloženje zašto ne prihvaćate ovaj amandman.
Ovim člankom određuje se iznos zajamčene minimalne naknade posebnim kategorijama osoba, odnosno beskućnicima kao što ste rekli koji se nalaze u prihvatilištu kao i žrtvama nasilja u obitelji i žrtvi trgovanja ljudima na privremenom smještaju u kriznim situacijama.
Smatramo kako bi naknada za beskućnike u prihvatilištima kao i za žrtve nasilja u obitelji i žrtve trgovanja ljudima na privremenom smještaju trebala biti priznata u visini od 100% iznosa zajamčene minimalne naknade umjesto 50 postotnog iznosa kako je to predloženo ovim vašim konačnim prijedlogom zakona.
Ponovit ću, radi se o posebno ugroženim kategorijama osoba kojima je financijska pomoć u višem iznosu prijeko potrebna bez obzira na okolnost da li se nalaze u sklopu određene vrste smještaja. Stoga ne prihvaćam vaše obrazloženje i tražim glasanje o amandmanu.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Deseti amandman zastupnica Renata Sabljar-Dračevac.
Izvolite i vi.

Sabljar-Dračevac, Renata (Nezavisni)
Dakle, kao što je kolegica već rekla radi se o posebno ugroženim kategorijama osoba kojima je financijska pomoć u višem iznosu prijeko potrebna bez obzira na okolnosti da se nalaze u sklopu određene vrste smještaja.
Žene žrtve obiteljskog nasilja, te žrtve trgovine ljudima najčešće su osobe koje nemaju u vlasništvu nekretninu za stanovanje ali nemaju ni mrežu socijalne podrške i u povećanom su riziku od beskućništva jednako kada izađu iz privremenog smještaja. Zbog toga molim da se glasa o ovom amandmanu.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Može.
11. amandman Klub zastupnika Zeleno-lijevog bloka.
Izvolite.

Mađerić, Margareta (HDZ)
Amandman se ne prihvaća.
Budući da je svrha zajamčene minimalne naknade podmirenje osnovnih životnih potreba beskućniku kojem je osiguran smještaj u prihvatilištu ili organiziranom stanovanju kao i žrtvi nasilja u obitelji, te žrtvi trgovanja ljudima kojoj je priznata usluga smještaja opravdano je priznavanje prava na zajamčenu minimalnu naknadu u visini od 50% iznosa zajamčene minimalne naknade.
Navedeno predstavlja dodatnu potporu prilikom prestanka smještaja navedenih korisnika.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Očitovanje kolegica Urša Raukar.
Izvolite.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)
…/Govornica nije uključena, ne čuje se./…

Jandroković, Gordan (HDZ)
12. amandman zastupnica Renata Sabljar-Dračevac.
Izvolite.

Mađerić, Margareta (HDZ)
Amandman se ne prihvaća.
Odbijanje prihvaćanja ponuđenog zaposlenja kao i otkaz ugovora o radu smatra se dovoljnim razlogom za nepriznavanje prava.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite očitovanje zastupnice.

Sabljar-Dračevac, Renata (Nezavisni)
Zahvaljujem.
Ovim člankom određeno je da je korisnik prava na zajamčenu minimalnu naknadu dužan prihvatiti zaposlenje, odnosno da se pravo na zajamčenu minimalnu naknadu prestaje ako korisnik ili član njegovog kućanstva odbije prihvatiti ponuđeno zaposlenje ili otkaže ugovor o radu, odnosno da se pravo neće priznati u roku od 6 mjeseci nakon što je odbio prihvatiti ponuđeno zaposlenje ili je otkazao ugovor o radu.
Nedvojbeno postoje opravdani razlozi uslijed kojeg korisnici ili članovi njihovog kućanstva mogu odbiti zaposlenje ili otkazati ugovor o radu, a kako je predviđeno u propisu primjenjiv na radni odnos kao što su recimo okolnosti diskriminacije, uznemiravanja ili mobbinga na radnom mjestu ili druga kršenja propisa o radu.
Stoga smatram da članak 34. treba izmijeniti na predloženi način.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Dobro.
Idemo na 13. i 14. amandman. Oni su identičnog sadržaja. Klub zastupnika SDP-a i ponovno zastupnica Sabljar-Dračevac, pa molim državnu tajnicu očitovanje o oba amandmana.

Mađerić, Margareta (HDZ)
Amandmani se ne prihvaćaju.
Konačnim prijedlogom zakona propisana je obveza priznavanja prava troškova stanovanja u najmanjem iznosu uzimajući u obzir povećanje iznosa zajamčene minimalne naknade. Mogućnost priznavanja prava do punog iznosa zajamčene minimalne naknade nije potrebno zakonom propisivati, jer ista ne predstavlja obvezu za jedinicu lokalne samouprave i grad Zagreb.
Isti mogu priznati pravo u iznosu većem od propisanog ako za to imaju osigurana financijska sredstva.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Dobro.
Izvolite očitovanje kolegica Glasovac.

Glasovac, Sabina (SDP)
Krasno! Vidi se po ovome kako zapravo novim zakonom ukidate teško stečena i dobra prava iz starog zakona. U situaciji kada inflacija divlja, u situaciji kada se ljudi suočavaju sa posljedicama potresa, covida vi ste odlučili eto baš naknadu troškova za stanovanje smanjiti na 30%.
Jedinice lokalne samouprave prema ovome bit će dužni izdvajati za troškove stanovanja korisnika 30%. Mi ovim amandmanom tražimo da se taj postotak poveća na najmanje 50% zato što smatramo da je to realno. Jer upravo iz ove naknade za troškove stanovanja naši socijalno ugroženi građani korisnici zajamčene minimalne naknade plaćaju svoje režije i drugog izbora nemaju, oni ovise o državi. No međutim vi to ne želite.
Drugi dio amandmana ne manje važan je da JLS odnosno Grad Zagreb u osobito teškim životnim prilikama može priznati naknadu za troškove stanovanja i do punog iznosa zajamčene minimalne naknade priznate samcu odnosno kućanstvu. To rješenje je postojalo u zakonu do sada, vi ga ovim zakonom ukidate, to nije dobro. Zašto? Zato što postoje brojni slučajevi u kojima je ovo, posebne životne okolnosti gdje je ovo opravdano kao npr. ako želimo izbjeći odvajanje djeteta od roditelja. U nekim drugim teškim životnim situacijama npr. kada beskućnici izađu iz prihvatilišta oni nemaju mogućnost smjestiti se u nekakav socijalni gradski stan i znamo da je to užasno teško za, za realizirati. Oni ovise zapravo o državi. Isto tako i kad se radi o starijim osobama oštećenog zdravlja kojima je usprkos ostvarenim socijalnim naknadama teško pronaći stan u najmu.
Meni je jako žao državna tajnice što niste prepoznali važnost ovog amandmana i da neke stvari koje su u prošlom zakonskom rješenju bile riješene bolje u korist korisnika sada ovaj isto tako promijenite, ovo uvažite, vi nećete. Stoga ja tražim glasanje o ovom amandmanu.

Jandroković, Gordan (HDZ)
14. amandman zastupnica Renata Sabljar-Dračevac, izvolite.

Sabljar-Dračevac, Renata (Nezavisni)
Dakle, slažem se sa kolegicom Glasovac i neću ponavljati šta je ona sve navela, ali ono što je jako važno reći ako nismo u stanju kao država osigurati da im se plaća onako košto je bilo do sada zašto onda nemamo određenu količinu smještaja u socijalne stanove odnosno socijalne stanove na dispoziciji za ovako teško ugrožene građane. Mi se nedovoljno brinemo o građanima u problemima. Hvala. Tražim glasovanje.

Jandroković, Gordan (HDZ)
15. amandman Klub zastupnika SDP-a.

Mađerić, Margareta (HDZ)
Amandman se ne prihvaća.
Iznos, uvjeti i svrha prava na jednokratnu naknadu propisane su konačnim prijedlogom zakona, a izvanredne troškove zbog kojih korisnik nije u mogućnosti podmiriti osnovne životne potrebe nije moguće taksativno propisat zbog objektivne nemogućnosti predviđanja svih životnih situacija. Stoga je potrebno zadržati dosadašnju praksu odlučivanja diskrecionom ocjenom na temelju činjeničnog stanja utvrđenog svim sredstvima prikladnim za dokazivanje u svakom pojedinačnom slučaju.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Vlašić Iljkić, izvolite.

Vlašić Iljkić, Martina (SDP)
Zahvaljujem.
Slažem se zaista da kad bi to bilo tako kako vi kažete da se može diskrecionim načinom osigurati da stručnim radnicima i socijalnim radnicima zaista bude mogućnost donijeti takvu odluku. No u praksi je zaista drukčije jer upravo zbog naknada svih koje su premalene ljudi ne mogu osigurat osnovne životne potrebe dovoljno i zapravo jednokratna naknada im služi kao dodatno naknada s kojim podmiruju osnovne životne potrebe, što zapravo nije intencija jednokratne naknade. Jednokratna naknada onda gubi smisao i nije dovoljno prepoznata i korisnici onda kada zaista trebaju, građani koji nemaju pravo na zajamčenu minimalnu naknadu, a obraćaju se centrima za socijalnu skrb trebaju dobiti jednokratnu naknadu u iznosu za zadovoljavanje svoje osnovne potrebe koja im je tada primarna. Nemaju mogućnosti to ostvariti upravo zato što sustav nije organiziran na način da se konkretno pomogne toj obitelji nego u smislu da se jednokratne naknade ajmo reć podijele onoliko koliko na razini u određenom mjesecu sredstava u sustavu ima po pojedinom centru, što nije smisao i intencija zapravo jednokratne naknade. Zato tražimo da ta naknada ispunjava svoju svrhu propisivanjem pravilnikom i da se točno odredi u kojim uvjetima, koji su to troškovi, da se propišu i dodatne situacije na kojima, u kojima se nalaze građani, te da se točno propišu slučajevi opravdani kada se može odobriti i veća naknada odnosno 10.000 kuna jednokratne pomoći. Zahvaljujem i tražim glasanje.

Jandroković, Gordan (HDZ)
16. amandman isti klub zastupnika.

Mađerić, Margareta (HDZ)
Amandman se ne prihvaća.
Izvanredne troškove, kao i osobito opravdane slučajeve zbog kojih korisnik nije u mogućnosti podmiriti osnovne životne potrebe nije moguće taksativno propisat zbog objektivne nemogućnosti predviđanja svih životnih situacija. Stoga je potrebno zadržati dosadašnju praksu odlučivanja diskrecionom ocjenom na temelju činjeničnog stanja utvrđenog svim sredstvima prikladnim za dokazivanje u svakom pojedinom slučaju uz ograničenje visine prava na jednokratnu naknadu.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite očitovanje, ponovo ista zastupnica.

Vlašić Iljkić, Martina (SDP)
Zahvaljujem.
Na tragu ovog što sam rekla još bi samo dodala i predložila da napravite zaista analizu u koju svrhu su se jednokratne naknade isplaćivale u protekloj godini, koji su to korisnici bili i koji su iznosi tih naknada bili, pa ćete se uvjerit da to nisu bili izvanredni troškovi nastali uslijed trenutnih životnih okolnosti nego su tu mahom, pa mogu reć slobodno i 80% naknade koje su zapravo služile kao za zadovoljavanje osnovnih životnih potreba budući da su naknade premale u sustavu socijalne skrbi. Zahvaljujem i tražim glasanje.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Sada ćemo ići na 17. amandman Klub zastupnika Hrvatskih suverenista.

Mađerić, Margareta (HDZ)
Amandman se ne prihvaća.
Ostvarivanje prava na osobnu invalidninu i doplatak za pomoć i njegu prema drugim propisima zapreka je za priznavanje prava na osobnu invalidninu i doplatak za pomoć i njegu u sustavu socijalne skrbi jer se ne može naknada za istu svrhu primati u dva različita izvora.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite kolegice Vučemilović, očitovanje.

Vučemilović, Vesna (Hrvatski suverenisti)
Hvala lijepa.
Poštovana državna tajnice, mislim da je temeljni cilj Zakona o socijalnoj skrbi da bude pravedan. I ono što mi u Klubu Hrvatskih suverenista to je da bi se brisanjem ovih točaka i dodavanjem čl. 51.a. ipak postigla veća pravednost u odnosu na predloženi zakonski prijedlog, pa onda sukladno tome tražim da se glasuje o ovom amandmanu. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Sada ćemo prijeći na 18. i 19. amandman koji su identičnog sadržaja, Klub zastupnika SDP-a i zastupnica Sabljar-Dračevac.
Izvolite očitovanja o oba amandmana državna tajnice.

Mađerić, Margareta (HDZ)
Amandmani se ne prihvaćaju.
Ostvarivanje prava na osobnu invalidninu i doplatak za pomoć i njegu prema drugim propisima, zapreka je za priznavanje prava na osobnu invalidninu i doplatak za pomoć i njegu u sustavu socijalne skrbi te stoga nije moguće priznavanje razlike prava.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite u ime kluba zastupnika očitovanje, Kluba zastupnika SDP-a kolegica ponovo Iljkić Vlašić, izvolite.

Vlašić Iljkić, Martina (SDP)
Zahvaljujem. Razumijem i to je tako stajalo i u prethodnom zakonu, odnosno sada važećem, no smatramo da zaista treba osobe s invaliditetima poistovjetiti na način da im se trebaju omogućiti jednaki uvjeti pa tražimo usklađivanje da ipak mogu korisnici primati posebno invalidninu, odnosno doplatak i u drugom sustavu te da im se može osigurati razlika između ta dva iznosa.
Na taj način bi se zapravo na isti način riješio, prema Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji te prema Zakonu o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata gdje je to osobama s invaliditetom omogućeno.
Zahvaljujem i tražim glasanje.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Dobro. Isto sada…

Sabljar-Dračevac, Renata (Nezavisni)
Slažem se dakle sa kolegicom prijedlog je u sukladu, u skladu s načelom supsidijarnosti te je istovjetan zakonu, zakonskim rješenjima Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihove obitelji, kao i sa Zakonom o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata u čl. 65.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Dobro. Idemo sada na 20. amandman Kluba zastupnika Hrvatskih suverenista, ponovo.

Mađerić, Margareta (HDZ)
Amandman se ne prihvaća. Obrazloženje je jednako kao iza prethodna dva amandmana.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite kolegice Vučemilović.

Vučemilović, Vesna (Hrvatski suverenisti)
Hvala lijepa. Pa neću se ponavljati, već su kolegice rekle, znači radi o tome da bi i osobe s invaliditetom imale isti tretman kakav se donio znači u Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata, čl. 64 odnosno Zakona o civilnim stradalnicima, čl. 65. Predložili smo nešto slično, samo nomotehnički na drugi način i također tražim da se glasuje o ovom amandmanu.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
21. amandman zastupnice Ljubice Lukačić, izvolite.

Mađerić, Margareta (HDZ)
Amandman se prihvaća.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Onda on postaje sastavni dio prijedloga Zakona.
22. amandman Klub zastupnika zeleno-lijevog bloka, izvolite očitovanje.

Mađerić, Margareta (HDZ)
Amandman se ne prihvaća. Prihvaćeni amandman saborske zastupnice Ljubice Lukačić koji je povoljniji za korisnike prava za osobnu invalidninu prema kojem pravo miruje korisniku koji boravi u inozemstvu dulje od 6 mjeseci.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegica Urša Raukar, izvolite.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)
Presretna sam. Zahvaljujem. Očekivano je uvijek to da se prihvaćaju vladajući. Ovaj je bolji, slažem se, ali ipak bih naglasila, tj. primijetila da je nevjerojatno da je uopće u Zakonu se moglo dogoditi da se stavi 2 mjeseca, kad znamo da je minimalno, da je uobičajena turistička viza 3 mjeseca, pa eto, za ubuduće da nam se takve situacije diskriminatorne prema osobama s invaliditetom ili bilo kojim ranjivim skupinama više ne događaju.
Hvala najljepša. Povlačim amandman u ime kluba. Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Povlačite? Dobro. Hvala vam.
23. zastupnica Sabljar-Dračevac, izvolite.

Mađerić, Margareta (HDZ)
Amandman se ne prihvaća. Smatra se opravdanim mirovanje prava na osobnu invalidninu u situacijama opisanim u čl. 53 Konačnog prijedloga Zakona o socijalnoj skrbi i sukladno tome, donošenje rješenja o mirovanju i prestanku mirovanja prava na osobnu invalidninu.

Sabljar-Dračevac, Renata (Nezavisni)
Moram priznati da nisam upoznata koji je čl. prihvaćen i da li je ovo jednim dijelom prihvaćeno u tome pa ću onda dati svoje obrazloženje. Predlažem povećanje postotka osnovice razmjerno prijedlogu povećanja postotka osnovice za osobe s, osobnu invalidninu.
Tražim glasanje.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Dobro. Idemo na 24. i 25. amandman, identičnog su sadržaja, Kluba zastupnika SDP-a i zastupnica Sabljar-Dračevac, molim državna tajnice, očitovanje o oba amandmana.

Mađerić, Margareta (HDZ)
Amandmani se ne prihvaćaju. Konačnim prijedlogom Zakona o socijalnoj skrbi povećan je iznos osnovice ili postotak osnovice za osobe s najtežim oštećenjem zdravlja te osobe koje nemaju dovoljno sredstava za podmirenje osnovnim životnih potreba.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite očitovanje, prvo Klub zastupnika SDP-a, Vlašić Iljkić, zastupnice, izvolite.

Vlašić Iljkić, Martina (SDP)
Zahvaljujem.
S obzirom da ste povećali osobnu invalidninu, tražimo da se poveća i naknada doplatak za pomoć i njegu, pogotovo zato što su to oštećenja 3. stupnja i 2. stupnja, a razlika između 3. stupnja i 4. stupnja je zaista u nekim slučajevima, je minimalna i korisnici također, imaju velike i pojačane životne potrebe, s obzirom na njihovo teško zdravstveno stanje. Smatramo da usklađivanje odnosno povećanje osnovice sa 120 na 150% za doplatak za pomoć i njegu u punom opsegu i za 84% na 100% u smanjenom opsegu bi u konačnici rezultiralo znači povećanjem kod doplatka za pomoć i njegu u punom opsegu na 750 kuna i na smanjenom opsegu na 500 kuna, što smatramo da u ovom trenu zaista je posebno osobama s invaliditetom i na taj način izjednačavamo zapravo tretman svim osobama s invaliditetom u kontekstu ovog Zakona, a ne samo za povećanje znači kategoriji što se tiče osobne invalidnine.
Tražimo glasanje i zahvaljujem.

Sabljar-Dračevac, Renata (Nezavisni)
Ja sam već prije iznijela dakle ovo obrazloženje, a nadam se da je, kao što je kolegica Raukar bila izrazito zahvalna sa tim što se je prihvatio prijedlog amandmana, da je isto tako prihvaćeno i ovaj dio koji sam ja rekla prije. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Sada ćemo raspraviti 26. i 27. amandman, Kluba zastupnika zeleno-lijevog bloka i zastupnika Zurovca, a oni su identičnog sadržaja pa molim očitovanje o oba amandmana.

Mađerić, Margareta (HDZ)
Hvala lijepo.
Amandmani se ne prihvaćaju. Obrazloženje jednako kao i za prethodna 2 amandmana.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegica Urša Raukar, izvolite.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)
Zahvaljujem.
Dakle ostajemo kod ovog amandmana i tražimo glasovanje iz jednostavnog razloga što bismo trebali imati u vidu koliki su troškovi osoba s invaliditetom, trebali bismo imati u vidu da su to osobe koje su najčešće na slabije plaćenim radnim mjestima što je isto tako problem ovoga društva pa i ovoga sabora.
Smatram da u jednom socijalnom društvu što nam propisuje 1. Točka našeg Ustava bismo trebali imati puno, puno veću brigu i osjetljivost i spoznaju o tome kako žive i s kojim sredstvima za osobe s invaliditetom. I zbog toga nastavno ostajem kod zahtjeva za glasanje o ovom amandmanu i ovo što i mi predviđamo ovo povećanja smatram nažalost da je i to premalo.
Hvala najljepša.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite kolega Zurovec.

Zurovec, Dario (Fokus)
Zahvaljujem predsjedniče.
Pa samo bih napomenuo da što se tiče svih amandmana u ime kluba Fokusa i Nezavisnih zastupnika … prvenstveno preusmjerio roditelje djeteta koje je nažalost osoba s invaliditetom, a baš a propos ovog amandmana. Znači pomoć i njega su ostali u istom iznosu dok isto koriste osobe s invaliditetom drugog i trećeg stupnja i djeca s teškoćama u razvoju s visokim stupnjem oštećenja zdravlja. Stoga smo tražili usklađivanje i podizanje sredstava za navedene korisnike s ovim prijedlogom zakona stvara dodatni financijski jaz i u jednu ruku se diskriminira jedna skupina osoba s invaliditetom i djeca s teškoćama u razvoju u odnosi na osobe s invaliditetom četvrtog stupnja. Stoga ćemo tražiti naravno glasanje o ovom amandmanu.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
28 amandman Klub zastupnika IDS-a.
Izvolite.

Mađerić, Margareta (HDZ)
Amandman se ne prihvaća. Obrazloženje jednako kao za prethodna četiri amandmana.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Lerotić, izvolite.

Lerotić, Marin (IDS)
Poštovani, ostajemo pri amandmanu i tražimo glasovanje. Smatramo da ovo povećanje doplatka za pomoć i njegu osoba s invaliditetom koje trenutno iznosi 600 kuna naprosto nije dostatno pogotovo kada znamo da imamo sveopće rast cijena proizvoda i usluga, a ovo povećanje sa 600 na 1.000 kuna, slažem se s kolegicom, također nije neko pretjerano veliko, međutim smatramo da je u jedan mali korak u pravom smjeru i ponavljam, tražit ćemo glasovanje.

Jandroković, Gordan (HDZ)
29. amandman Klub zastupnika SDP-a.

Mađerić, Margareta (HDZ)
Amandman se ne prihvaća. Pravo na doplatak za pomoć i njegu priznaje se u svrhu osiguranja pomoći i njegu druge osobe u svom domu. Osobe koje se nalaze na smještaju imaju osiguranu pomoć i njegu druge osobe u okviru usluge smještaja bez obzira na način plaćanja troškova smještaja.

Antolić Vupora, Barbara (SDP)
Hvala lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegica Antolić Vupora izvolite. Ok, sve je u redu samo moram zbog zapisnika.

Antolić Vupora, Barbara (SDP)
Hvala lijepo. Krenula ja objašnjavati ono što je zapravo jako nepravedno zbog toga jer često se događa zapravo kada pružateljima usluge korisnik u cijelosti podmiruje trošak smještaja, dakle onaj koji se brine za svog korisnika u cijelosti mora doprinijeti za trošak njegovog smještaja. Vrlo često je takav slučaj i dakle u obrazloženju formalno mogu navesti da uvjet primanja imovinskog i dohodovno je jedino ostao kod ostvarenja doplatka za pomoć i njegu u smanjenom opsegu. Ako primanje niti imovina nije uvjet za osobnu invalidninu i puni opseg također nije uvjet kao visina primanja nego jedino imovina. U tom nema socijalne pravde da oni s najmanjim prihodom 1.250 za samca i 1.000 kuna po članu obitelji nemaju pravo za doplatak za pomoć i njegu.
Stoga predlažemo da se prihodovni i imovinski cenzus i za doplatak za pomoć i njegu ukinu te se izjednače uvjeti za sve osobe s invaliditetom te da pravo ovisi isključivo o zdravstvenom stanju odnosno stupnju invaliditeta.
Također smatramo štetnim postojanjem sklopljenog ugovora o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju kao zapreke kod priznavanja doplatka za pomoć. Navedenim brisanjem odredbi izjednačavamo mogućnosti i prava osoba s invaliditetom te jedini uvjet koje pravo će se korisniku odobriti će ovisiti koji stupanj oštećenja funkcionalnih sposobnosti mu je utvrđen vještačenjem.
Osobe koje same podmiruju troškove smještaja u ustanovama socijalne skrbi i kod drugih pružatelja socijalnih usluga u zdravstvenoj ili drugoj ustanovi odnosno organiziranom stanovanju mogu primiti …/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./… doplatak za … njegu i pomoć. Molim glasanje.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Vrijeme je isteklo.
Prelazimo ponovo na dva amandmana opet Klub zastupnika SDP-a i zastupnica Sabljar Dračevac, to su amandmani 30 i 31 isti sadržaj.
Izvolite državna tajnice.

Mađerić, Margareta (HDZ)
Amandmani se ne prihvaćaju. Ostvarivanje prava na osobnu invalidninu i doplatak za pomoć i njegu prema drugim propisima zapreka je za priznavanje prava na osobnu invalidninu i doplatak za pomoć i njegu u sustavu socijalne skrbi te ni stoga nije moguće priznavanje razlike prava.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Tko će u ime kluba zastupnika? Vlašić Iljkić zastupnice, izvolite.

Vlašić Iljkić, Martina (SDP)
Također istovjetno je i kod osobne invalidnine prema načelu supsidijarnosti znači zahtijevamo da se istovjetno odredi i riješi prema zakonskom rješenju i prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji kao i kod Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata gdje je takvo rješenje moguće. Tražimo glasanje.
Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Zastupnice nema Sabljar Dračevac tako da morat ćemo glasovati o tom amandmanu.
Idemo na 32. Klub zastupnika zeleno-lijevog bloka.
Izvolite.

Mađerić, Margareta (HDZ)
Amandman se ne prihvaća. Navedeni prijedlog suprotan je načelu socijalne pravičnosti budući da se radi o korisnicima s blažim stupnjem težine invaliditeta oštećenja funkcionalnih sposobnosti.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Tko će? Kolegice Urša Raukar, izvolite.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)
Zahvaljujem.
Poštovana, ne prihvaćamo vaše obrazloženje ostajemo kod zahtjeva za glasanjem. Dakle, taj ukinuti dohodovni i imovinski cenzus za ostvarivanje prava na osobnu invalidninu i morao bi biti ukinut i za doplatak za pomoć i njegu jer se također radi o djetetu s teškoćama u razvoju ili o osobi s invaliditetom ali s manjim stupnjem oštećenja. Zar zaista mislimo da je taj mali stupanj manji stupanj oštećenja predstavlja i manju brigu i manje potrebe? Možemo biti sasvim sigurno sigurni da u najvećem postotku slučajeva ne. Prema tome, smatramo da se osobe s manjim oštećenjima u ovom smislu diskriminira u odnosu na druge i zbog toga ostajemo kod zahtjeva za glasanje.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Dobro. Idemo sada na amandman broj 33. zastupnice Marije Selak Raspudić.
Izvolite.

Mađerić, Margareta (HDZ)
Amandman se ne prihvaća. Pravo na doplatak za pomoć i njegu priznaje se u svrhu osiguranja pomoći i njege druge osobe u svom domu. Osobe koje se nalaze na smještaju imaju osiguranu pomoć i njegu druge osobe u okviru usluge smještaja bez obzira na način plaćanja troškova smještaja.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite kolegice Selak Raspudić.

Selak Raspudić, Marija (Nezavisni)
Dakle, tražila sam da se u Članku 57. mijenja točka 3. koja glasi, kojoj je osiguran smještaj u ustanovi socijalne skrbi kod drugih pružatelja socijalnih usluga u zdravstvenoj ili drugoj ustanovi odnosno organizirano stanovanje sukladno odredbama ovog zakona ili drugim propisima osim ako usluge smještaja u cijelosti podmiruje iz vlastitih prihoda imovine. Smatram da je potrebno urediti pitanje ostvarivanja osobne invalidnine kod korisnika koji svojim prihodima podmiruju u cijelosti troškove smještaja kojeg ostvaruju na temelju rješenja ili uputnice. Postojeća formulacija prijedloga zakona svim kategorijama korisnika usluga smještaja i organiziranog stanovanja i onima koji u cijelosti snose trošak tih usluga iz vlastitih prihoda imovina, kao i onima koji te usluge koriste na teret ministarstva uskraćuje pravo na osobnu invalidninu. Stoga se predlaže iz ograničenja izuzeti osobe koje usluge smještaja u cijelosti podmiruju iz vlastitih prihoda imovine, a podredno eventualno odgovarajućom izmjenom odredbe Članka 45. nacrta prijedloga zakona predvidjeti za ovu kategoriju korisnika izuzeće od mogućnosti istovremenog ostvarivanja prava na naknadu za osobne potrebe i osobne invalidnine. Dakle, tražit ću da se o navedenom amandmanu glasuje.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Idemo sada na amandmane 34., 35. i 36. zastupnice Ljubice Lukačić, zastupnice Marije Selak Raspudić i zastupnika Daria Zurovca.
Izvolite državna tajnice.

Mađerić, Margareta (HDZ)
Amandmani se prihvaćaju.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Postaju sastavni dio zakona.
Idemo onda na 37. amandman zastupnice Katarine Peović.
Izvolite.

Mađerić, Margareta (HDZ)
Amandman se prihvaća u izmijenjenom obliku kroz prihvaćeni amandman saborske zastupnice Ljubice Lukačić.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Peović.
Dakle, prihvaća se u izmijenjenom obliku.

Peović, Katarina (RF)
Da, moram priznati da ne razumije možda praksu zašto se jedan amandman prihvaća, a drugi ne, ali svakako pozdravljam da ste prihvatili taj amandman i onda povlačim ovaj amandman, ne moramo glasati o njemu.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam lijepa.
Idemo na 38. amandman Klub zastupnika SDP-a.
Izvolite.

Mađerić, Margareta (HDZ)
Amandman se ne prihvaća u odnosu na amandman 38. Amandman se ne prihvaća u odnosu na Članak 58. stavak 2. Amandman se djelomično prihvaća u odnosu na Članak 58. stavak 1. kroz prihvaćeni amandman saborske zastupnice Ljubice Lukačić.
Obrazloženje. Konačnim prijedlogom zakona napušten je prihodovni cenzus samo za najranjivije skupine osoba s invaliditetom koje zbog težine invaliditeta, oštećenja funkcionalnih sposobnosti nisu u mogućnosti samostalno ili bez pomoći druge osobe zadovoljiti životne potrebe.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite u ime Kluba zastupnika SDP-a, zastupnica Vlašić Iljlić.

Vlašić Iljkić, Martina (SDP)
Zahvaljujem.
Dobro je da ste brisali onu pogrešku koja je bila stavljena kako smo bili zaista utvrdili da bila riječ o pogrešci iako niste to htjeli jasno i decidirano reći. I brisali ste znači mogućnost da netko drugi odluči koje pravo će korisnik primati da li će to biti pravo na doplatak za pomoć i njegu ili osobnu invalidninu. Tako da ste ovim zapravo mijenjanjem ukinuli takvu mogućnost i na taj način umirili sve korisnike koji su se obratili putem udruga djece sa poteškoćama.
Nadalje, ipak tražimo glasanje o amandmanu budući da u stavku 2. tražimo da se pravo na doplatak za pomoć i njegu u smanjenom opsegu priznaje osobi bez obzira na imovinski i dohodovni cenzus i na taj način izjednačava mogućnost i svih osoba s invaliditetom u kontekstu ovog zakona i omogućujemo da osobe sa drugim i trećim oštećenjem neovisno o prihodima također imaju pravo na doplatak za pomoć i njegu budući nije socijalno pravedno da osobe koje imaju mala primanja 1.250 kuna za samca i 1.000 kuna po članu obitelji nemaju pravo na doplatak za pomoć i njegu. Ponavljam, to je jedino pravo vezano za osobe s invaliditetom koje je ostalo uz imovinski odnosno dohodovni cenzus. Tražim glasanje.
Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
39. amandman Klub zastupnika zeleno-lijevog bloka.

Mađerić, Margareta (HDZ)
Amandman se djelomično prihvaća u odnosu na Članak 58. stavak 1. kroz prihvaćeni amandman saborske zastupnice Ljubice Lukačić, a ne prihvaća se u odnosu na Članak 58. stavak 2. obrazloženje je jednako kao i za prethodni amandman.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Urša Raukar, izvolite.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)
Hvala.
Znači drago nam je kao i kolegici da ste prihvatili evidentnu rekla bih pogrešku. A za ovaj dio koji ne prihvaćate mi ostajemo kod glasanja, zahtjeva za glasanjem, ne prihvaćamo vaše obrazloženje zato što želimo ukazati na potrebu ukidanja cenzusa za osobe kojima je utvrđen drugi stupanj težine invaliditeta oštećenja funkcionalnih sposobnosti i odobriti pravo na doplatak i pomoć i njegu osobama kojima je utvrđen prvi stupanj invalidnog oštećenja u iznosu od 120% od osnovice iz jednostavnog razloga što smatramo da se ne smije raditi takva razlika koju radite ovim, ovim člankom. S obzirom na potrebe prvog i drugog stupnja oštećenja mislim da je naš amandman izrazito opravdan i ostajem kod zahtjeva za glasanje. Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
40. amandman zastupnik Dario Zurovec, izvolite.

Mađerić, Margareta (HDZ)
Amandman se ne prihvaća.
Konačnim prijedlogom zakona napušten je prihodovni cenzus samo za najranjivije skupine osoba s invaliditetom koji zbog težine invaliditeta oštećenja funkcionalnih sposobnosti nisu u mogućnosti samostalno ili bez pomoći druge osobe zadovoljiti životne potrebe.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite kolega Zurovec, očitovanje.

Zurovec, Dario (Fokus)
Evo za početak zahvaljujem se na prihvaćanju prethodnog amandmanu, evo u ime roditelja koji nažalost su u nezavidnoj situaciji.
A što se tiče ovog amandmana na čl. 58. st. 2. samo bih evo malo obrazložio, pa da se ako ništa drugo razmisli za budućnost. Životna i otegotna okolnost da što netko ima bilo kakav stupanj tjelesnog oštećenja u ovom slučaju drugi stupanj, a prema ustavom zajamčenih prava, te kako glase temeljne odredbe posebice prema čl. 1. RH jedinstvena je i nedjeljiva demokratska i socijalna država, te smatram neophodnim dokazati ili pokazati u ovom konkretnom slučaju da nema potrebe da …/Govornik se ne razumije/…prijedlogom zakona diskriminiramo osobe s invaliditetom. Neovisno o stupnju tjelesnog oštećenja …/Govornik se ne razumije/…takav način stvara stvarno nepotreban jaz između navedenih skupina, te im se dodatno otežava život koji je dovoljno kompleksan, stvarno inače pun prepreka i dosta pun predrasuda. U svakom slučaju hvala na prethodnom amandmanu, a nadam se evo da će u budućnosti biti nešto ovako prihvaćeno. Povući ću ovaj amandman.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Idemo na 41. Klub zastupnika SDP-a.

Mađerić, Margareta (HDZ)
Amandman se ne prihvaća.
Obrazloženje je jednako kao i za prethodni amandman.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Vlašić Iljkić, izvolite.

Vlašić Iljkić, Martina (SDP)
Zahvaljujem.
Predlažemo da se članak briše budući ukidanjem uvjeta imovinskog i dohodovnog cenzusa nema potrebe za specificiranjem prihoda budući je u tom slučaju članak nije primjenjiv. Predlažemo i dalje da se dohodovni i imovinski cenzusi za doplatak za pomoć i njegu ukinu, te da se izjednače sve osobe sa invaliditetom, te da pravo ovisi isključivo o zdravstvenom stanju odnosno o stupnju invaliditeta. Tražimo glasanje.

Jandroković, Gordan (HDZ)
42. amandman zastupnice Ljubice Lukačić.

Mađerić, Margareta (HDZ)
Amandman se prihvaća.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Postaje sastavni dio prijedloga zakona.
43. amandman Klub zastupnika SDP-a.

Mađerić, Margareta (HDZ)
Amandman se ne prihvaća.
Smatra se da je potrebno zadržati mirovanje prava na doplatak za pomoć i njegu za vrijeme boravka korisnika u istražnom zatvoru, na izdržavanju kazne zatvora, u zdravstvenoj ustanovi, a trajanje boravka korisnika u inozemstvo produženo je na vrijeme dulje od 6 mjeseci kroz prihvaćeni amandman saborske zastupnice Ljubice Lukačić koji je povoljniji za korisnike prava na doplatak za pomoć i njegu.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Ponovo kolegica Vlašić Iljkić, izvolite.

Vlašić Iljkić, Martina (SDP)
Zahvaljujem.
Budući da ste kod osobne invalidnine ukinuli te odredbe zaista mi nije jasno zašto kod znači doplatka za pomoć i njegu osobi koja se nalazi u istražnom zatvoru, na izdržavanju kazne zatvora i u zdravstvenoj ustanovi da pravo za doplatak za pomoć i njegu ne miruje osim u slučaju boravka u inozemstvu. Smatramo da osoba s invaliditetom i osoba s invaliditetom bila trećeg stupnja, četvrtog stupnja i da treba primijeniti jednake odredbe što se tiče boravka u ovom dijelu u istražnom zatvoru i na izdržavanju kazne zatvora, znači ne razumijemo zašto kod osobne invalidnine ste to ukinuli, a kod doplatka ste ostavili. Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
44. Klub zastupnika zeleno-lijevog bloka.

Mađerić, Margareta (HDZ)
Amandman se ne prihvaća.
Trajanje boravka korisnika u inozemstvu produženo je na vrijeme dulje od 6 mjeseci kroz prihvaćeni amandman saborske zastupnice Ljubice Lukačić koji je povoljniji za korisnike prava na doplatak za pomoć i njegu.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Raukar Gamulin, izvolite.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)
Da razumijem, divno, divno, ja sam zaista zahvalna da je to sa 3 mjeseca dignuto na 6. Dirnuta sam i voljela bih da se tako odnosimo prema svim osjetljivim kategorijama. Zahvaljujem i povlačim amandman. Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Dobro.
45. amandman zastupnica Marija Selak Raspudić, izvolite.

Mađerić, Margareta (HDZ)
Amandman se ne prihvaća.
Trajanje boravka korisnika u inozemstvu produženo je na vrijeme dulje od 6 mjeseci kroz prihvaćeni amandman zastupnice Ljubice Lukačić.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite očitovanje zastupnice.

Selak Raspudić, Marija (Nezavisni)
Da, evo i meni je drago, ovo je već drugi amandman koji se posredno prihvaća. Naravno za očekivati je da prednost imaju amandmani Kluba HDZ-a i način na koji su oni formulirani, ali bez obzira na to mislim da je svrha ovime ostvarena, tako da ću povući ovaj amandman i eto drago mi je da je otvoren prostor za suradnju barem u nekim dijelovima jer je ovo jedan od zakona koji doista treba veliko poboljšanje, a ključan je i nažalost bit će još ključniji u narednom razdoblju koje predstoji Hrvatskoj s obzirom na neimaštinu koja raste. Hvala vam.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Amandman 46. zastupnica Sabljar-Dračevac, izvolite.

Mađerić, Margareta (HDZ)
Amandman se ne prihvaća.
Obrazloženje je jednako kao i za prethodni amandman.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Budući da zastupnice nema, glasovat ćemo.
Idemo sada na 47. i 48. amandman Klub zastupnika SDP-a i zastupnica Sabljar-Dračevac, identičan je sadržaj, izvolite.

Mađerić, Margareta (HDZ)
Amandmani se ne prihvaćaju.
Uvjeti iz čl. 61. obuhvaćaju djecu s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom s najtežim oštećenjima zdravlja.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Dobro.
Tko će u ime kluba, ponovo zastupnica Vlašić Iljkić.

Vlašić Iljkić, Martina (SDP)
Ovim prijedlogom našim bi omogućilo se ostvarivanje prava na status onim nepokretnim osobama i uz pomoć ortopedskog pomagala i osobama sa jednom vrstom oštećenja zdravlja koji nije tjelesno, a čiji intenzitet i najveći stupanj uvjetuju potpunu ovisnost u zadovoljavanju životnih potreba i aktivnosti zbrinjavanja, tako da tražimo glasanje.

Jandroković, Gordan (HDZ)
48. amandman. Nema zastupnice Sabljar-Dračevac. Bit će onda i o njemu glasovano.
49. Klub zastupnika Zeleno-lijevog bloka.

Mađerić, Margareta (HDZ)
Amandman se ne prihvaća.
Obrazloženje je jednako kao i za prethodni amandman.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite očitovanje kolegice Raukar.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)
Zahvaljujem.
Ostajemo kod zahtjeva za glasanje i ne prihvaćamo vaše obrazloženje zato što naprosto smatramo da je potrebno na jedinstveni način obuhvatiti sve kategorije osoba sa invaliditetom, sve vrste invaliditeta neovisno o postojanju jedne ili više vrsta takvih teškoća. Nekako radi se o elementarnoj pravednosti.
Hvala vam.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Tražite glasovanje?

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)
Rekla sam poštovani na početku.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Oprostite nisam uhvatio. Dobro.
Idemo na 50. amandman zastupnica Ljubica Lukačić.

Mađerić, Margareta (HDZ)
Amandman se prihvaća.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Postaje sastavni dio prijedloga zakona.
Amandmani 51., 52. i 53. identičnog su sadržaja Klub zastupnika SDP-a, Klub zastupnika Hrvatskih suverenista i zastupnica Sabljar-Dračevac pa vas molim jedinstveno objašnjenje.

Mađerić, Margareta (HDZ)
Amandmani se ne prihvaćaju zbog toga što je prihvaćen amandman saborske zastupnice Ljubice Lukačić koji jasnije propisuje koje osobe mogu brinuti o osobi sa invaliditetom.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Dobro.
Idemo očitovanja.
51. SDP kolegice Vupora, izvolite.

Antolić Vupora, Barbara (SDP)
Poštovani, ne prihvaćamo obrazloženje i molimo glasovanje o amandmanu jer je potrebno predvidjeti mogućnosti ostvarivanja prava i za osobe koje trebaju podršku u obitelji, a nemaju članove obitelji, kućanstva koji to žele i mogu pružiti. Stoga smatramo da je opravdano proširenje kruga njegovatelja pa čak i na osobe izvan obiteljskog kruga.
Ukoliko u obitelji nema osoba koje žele koristiti status njegovatelja ili osoba nema članove obitelji ili osoba sa invaliditetom ne želi podršku člana obitelji nego druge osobe stavljena je u nepovoljniji položaj činjenicom odrješenje statusa na članove kućanstva i to je izravno u suprotnosti sa samom svrhom ovog prava kao i odredbama Konvencije o pravima osoba sa invaliditetom člancima 5., 19. i 28. pravo na život sa obitelji bez izdvajanja u ustanovu jasno je definirano odredbama Konvencije o pravima osoba sa invaliditetom, a pravo na obiteljski život i posebno zaštitu osoba sa invaliditetom garantiraju odredbe Ustava RH.
Molim glasanje.

Jandroković, Gordan (HDZ)
52. Klub zastupnika Hrvatskih suverenista.
Izvolite kolegice Vučemilović.

Vučemilović, Vesna (Hrvatski suverenisti)
Hvala lijepa.
Budući da je naš amandman nešto …/Govornica se ne razumije./… nego ovo što je predložila kolegica Lukačić. Tražimo da se glasuje, jer smatramo da pravo na život u obitelji bez izdvajanja u ustanovu je definirano i Konvencijom o pravima osoba sa invaliditetom, a u konačnici to im jamči Ustav Republike Hrvatske, tako da mislimo da bi se taj krug trebao proširiti i ne samo znači ovo što je predložila kolegica Lukačić, znači gdje su djeca u pitanju koja su u kategoriji osoba sa invaliditetom, nego isto tako i sve kategorije.
Hvala.
Tražimo glasovanje.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Dobro.
I kolegica Sabljar-Dračevac budući je nema glasovat ćemo i o 53. amandmanu.
Amandmani 54. i 55. ponovo su identični Klub zastupnika SDP-a i zastupnica Sabljar-Dračevac.
Izvolite državna tajnice.

Mađerić, Margareta (HDZ)
Amandmani se ne prihvaćaju budući da određeni broj djece sa teškoćama u razvoju i osoba sa invaliditetom objektivno zbog zdravstvenog stanja ipak nije moguće uključiti u programe i usluge u zajednici predlaže se povećanje naknade roditeljima njegovateljima odnosno njegovateljima.
Isti su prije svih prvenstveno dužni voditi računa u najboljem interesu djeteta s teškoćama u razvoju, odnosno osoba sa invaliditetom.

Antolić Vupora, Barbara (SDP)
Poštovana ne slažem se sa obrazloženje i molim glasanje o amandmanu, jer je potrebno izbjeći i opasnost da interes njegovatelja za povećanom naknadom …/Govornica se ne razumije./… osobe sa invaliditetom djeteta s teškoćama u razvoju, da se uključi u programe usluge u zajednici.
Zakonskim prijedlogom potrebno je izbjeći razlikovanje o visini naknade ovisno o tome da li je osoba sa invaliditetom uključena u programe i usluge u zajednici. Izražavamo veliku zabrinutost glede utvrđivanja ključne činjenice da je osoba zbog zdravstvenog stanja se ne može uključiti, a s obzirom da to nije definirano u osnovu kojeg kriterija bi se trebalo utvrđivati ova činjenica.
Uključivanje u programe usluga u zajednici, osmišljavanje različitih usluga i mogućnosti trebalo bi prioritetni cilj biti socijalne politike. Prvenstveno je nužno usmjeriti sve društvene snage na osiguravanje svih vrsta programa i usluga u zajednici za sve osobe u potrebi, pa je za osobe sa najtežim invaliditetom, a istovremeno omogućiti obitelji nesmetano funkcioniranje.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Dobro.
55. je amandman zastupnice Sabljar-Dračevac. O njemu ćemo glasovati.
Sada opet imamo dva amandmana istog sadržaja 56. i 57. Klub zastupnika SDP-a i zastupnica Sabljar-Dračevac.
Izvolite državna tajnice.

Mađerić, Margareta (HDZ)
Amandmani se ne prihvaćaju.
Prilikom izrade konačnog prijedloga zakona izvršene su promjene u članku 68. točci 2. koji proizvode iste pravne posljedice, jer pravo na status roditelja, njegovatelja ili njegovatelj prestaje ako osoba sa invaliditetom, odnosno njen zakonski zastupnik povuče svoju suglasnost.

Jandroković, Gordan (HDZ)
U ime Kluba zastupnika SDP-a Antolić-Vupora zastupnica, izvolite.

Antolić Vupora, Barbara (SDP)
Poštovani ne prihvaćamo ovakvo obrazloženje i molimo glasovanje o amandmanu. To trebam reći na kraju zapravo, a sad ću obrazložiti.
Prijedlog je usklađen sa odredbom članka 63. stavka 3. osigurava osobama sa invaliditetom aktivno sudjelovanje u odlučivanju, ostvarivanju prava a i prekidu prava. Zakonskim prijedlogom nije propisano da samo osoba sa invaliditetom može tražiti prestanak ovog prava čime se stavlja u poziciju objekta prava.
Ured pravobraniteljice za osobe sa invaliditetom je do sada zaprimio više upita osoba sa invaliditetom o mogućnostima da osobno utječu na prestanak statusa najčešće zbog njihove namjere sklapanja bračne zajednice, a i drugih razloga odlazak na studij, preferirano korištenje usluga osobnog asistenta i sl., nemogućnost da sama osoba s invaliditetom na bilo koji način odlučuje o prestanku prava na status roditelja njegovatelja ili status njegovatelja ili .../Govornik se ne razumije./... njegovatelja u izravnoj je suprotnosti s čl. 12, čl. 17 i čl. 19, 21 i 22 Konvencije o pravima djeteta s invaliditetom. I dalje naglašavamo da status njegovatelja treba biti pravo djeteta, osobe s invaliditetom na njegov, a ne na osobe njegovatelja na naknadu.
Molim glasanje.

Jandroković, Gordan (HDZ)
57. amandman zastupnice Sabljar-Dračevac, glasovat ćemo.
58., Kluba zastupnika zeleno-lijevog bloka, izvolite državna tajnice.

Mađerić, Margareta (HDZ)
Amandman se ne prihvaća. Pravo na status roditelja njegovatelja odnosno njegovatelja veže se uz njegu djeteta s teškoćama u razvoju odnosno osobe s invaliditetom zbog čega nema osnove za predloženu izmjenu.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Raukar, izvolite.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)
Zahvaljujem. Smatram da ima sve osnove za predloženu izmjenu. To je zahtjev već godinama postoji iz zajednice osoba s invaliditetom i njihovih njegovatelja. Radi se o vrlo teškoj situaciji kada premine osoba s invaliditetom ili dijete s teškoćama u razvoju i njihovi njegovatelji i njegovatelji roditelji koji su godinama brinuli u o njima ostaju preko noći bez svih sredstava za život, nemaju pravo na vrijeme žalovanja, nemaju pravo na psihološku pomoć, nemaju pravo na vrijeme za prekvalifikaciju, za dokvalifikaciju, jer su godinama bili odsutni sa tržišta rada upravo zato što su njegovali osobe s invaliditetom i djecu s teškoćama u razvoju.
Elementarna socijalna država koja nam je zagarantirana, danas sam već jednom citirala, a i kolega Zurovec 1. čl. Ustava RH. A osim toga, ljudsko nekakvo i .../nerazumljivo/... razlozi ljudski nam nalažu da se u zakonu prepozna teškoća i težina onih zadaća koje obavljaju njegovatelji i roditelji njegovatelji pa je minimum da im se omogući da imaju taj period od 6 mjeseci i žalovanja i za psihološku pomoć i za prilagodbe za povratak na tržište rada. Zato što oni obavljaju ono što ne stižu i ne mogu obavljati institucije.
Ovaj put jako inzistiram na glasovanju. Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Onda ćemo jako glasovati. .../Upadica: Pa bilo bi dobro da jako glasujete za. Hvala vam./... Dobro. Idemo sada na 59. i 60. amandman Kluba zastupnika SDP-a i zastupnice Sabljar-Dračevac. Identični sadržaj, državna tajnice, izvolite.

Mađerić, Margareta (HDZ)
Amandman se ne prihvaća.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite u ime Kluba zastupnika SDP-a očitovanje. / Izvolite kolegice
Dobro. Idemo sada na 20. amandman Kluba zastupnika Hrvatskih suverenista.
Idemo sada na 59. i 60. amandman Kluba zastupnika SDP-a i zastupnice Sabljar-Dračevac. Identični sadržaj, državna tajnice, izvolite.

Mađerić, Margareta (HDZ)
Amandman se ne prihvaća.
Amandmani se ne prihvaćaju, radi se o potpuno novoj usluzi za koju nije predložen pružatelj usluge, sadržaj usluge i trajanje, što je potrebno za provođenje bilo koje usluge.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Klub zastupnika SDP-a, kolegica Antolić Vupora, izvolite.

Antolić Vupora, Barbara (SDP)
Hvala vam. U Zakon je potrebno ugraditi novu uslugu. Pomoć i podršku roditelje s invaliditetom. Ova obveza proizlazi iz čl. 23 Konvencije o pravima djeteta s invaliditetom koji je određena dužnost države potpisnice pružiti odgovarajući pomoć osobama s invaliditetom, a u provedbi njihove dužnosti u podizanju djece. Bez postojanja sustava podrške roditeljstva osoba s invaliditetom, postoji opasnost od odvajanja djece od roditelja, samo na temelju postojanja invaliditeta roditelja.
Sve navedene, predlaže se sukladno čl. 7, 8 i 9 Zakon o pravobranitelji za osobe s invaliditetom. Molim glasanje o amandmanu.

Jandroković, Gordan (HDZ)
60. je amandman zastupnice Sabljar-Dračevac i o njemu ćemo glasovati.
Idemo sada na 61. zastupnice Selak Raspudić, izvolite.

Selak Raspudić, Marija (Nezavisni)
Amandman se ne prihvaća. Jednako je obrazloženje kao za prethodna dva amandmana.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite zastupnice, očitovanje.

Selak Raspudić, Marija (Nezavisni)
Dakle ne mogu prihvatiti ovo obrazloženje i tražit ću da se o navedenom amandmanu glasuje jer je riječ o jednom od onih amandmana koji sadržano doista mijenjaju intenciju ovog Zakona. Ono što ovdje smatram problematičnim, a što su istaknule i stručne udruge je način na koji se propisuju socijalne usluge, a ovaj Zakon ima tendenciju propisivati socijalne usluge. Tako se ranijih 10 socijalnih usluga, broj socijalnih usluga narastao na 15 no nije učinjena značajna kvalitativna promjena, i što se sada događa?
Mi imamo, ne znam po kojim kriterijima je sada trenutno raspisano tih 15 usluga, a postoji mogućnost da će se morati u te usluge uključiti i neke nove usluge i da će se to događati bržim tempom nego što se zakon izmjenjuje.
Zbog toga je naš prijedlog bio da se način propisivanja socijalnih usluga uredi na drugačiji način, odnosno da se one više propiši kao nekakav klaster usluga opisno, u koji onda kasnije mogu ući različite socijalne usluge. Tako su socijalne usluge, to smo mi tražili da se promijeni i glasi, usluge smještaja izvan vlastitog doma, pod a, pod b, usluge podrške u zajednici za uključivanje, obrazovanje, zapošljavanje i život zajednice, pod c, usluge za psihosocijalno osnaživanje korisnika i pod e, usluge asistencije za funkcioniranje u svakodnevnom životu i pomoć u domu korisnika.
Dakle, time bismo omogućili da sve socijalne usluge koje će se pojavljivati u budućnosti mogu potpasti pod ove klastere i da riješimo problem toga da nam se mijenja ili nejasnim kriterijima propisuje koje sve socijalne usluge mogu ući u zakon, a neke druge, poput asistencije, koje su izrazito važne su unutar ovog, ovih propisanih usluga isključene.
Tražit ću da se o amandmanu glasuje. Hvala vam.

Jandroković, Gordan (HDZ)
62. amandman Klub zastupnika SDP-a.

Mađerić, Margareta (HDZ)
Amandman se ne prihvaća. Konačnim prijedlogom zakona je za sve usluge propisano njihovo trajanje radi cjelovitog uređenja obuhvata usluge.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Tko će? Dogovorite se. Kolegice Glasovac, izvolite.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala lijepa.
Brzo se mi dogovorimo u našem klubu.
Znači ovako, ja se ne slažem s vama zato što ne možete, mislim to je život i različite su potrebe i ne možete propisati trajanje određene usluge da će trajati toliko tjedana, a u tom tjednu toliko puta. Naš amandman ide upravo u tom pravcu da se zapravo brišu riječi do tri susreta, a iznimno prema procjeni stručnjaka do pet susreta jer je nemoguće specificirati broj savjetovanja i nemoguće je kvantificirati zapravo broj savjetovanja jer ovisi o individualnim slučajevima i o obiteljskim okolnostima.
A ako zamišljamo sustav socijalne skrbi kao takvu vrstu suporta i usluge koji treba podići svakom specifičnom slučaju onda je suludo unificirati trajanja usluge na ovakav način odnosno maksimizirati određenim brojem što je onaj maksimum koji netko može dobiti od sustava socijalne skrbi jer će mu trebati možda puno više. A možda upravo zbog tog više što će mu trebati ćemo … i imati neke novinske članke ili natpise što nitko od nas zapravo ne želi neke tragične slučajeve.
Ja se ne slažem s vašim obrazloženjem amandmana i tražim glasanje o našem amandmanu.

Jandroković, Gordan (HDZ)
63. amandman isti klub zastupnika.

Mađerić, Margareta (HDZ)
Amandman se ne prihvaća. Svrha predmetne odredbe je zaštita korisnika doplatka za pomoć i njegu radi čega je predviđena iznimka u pogledu odobravanja usluge pomoć u kući za aktivnosti koje mu ne mogu pružiti osobe iz čl. 100. st. 1. Konačnog prijedloga zakona.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Tko će sada? Kolegice Vlašić Iljkić, izvolite.
Kolegice Glasovac samo se isključite.

Sabljar-Dračevac, Renata (Nezavisni)
Zahvaljujem.
Dakle, članak propisuje da se usluga pomoći u kući može odobriti i iznimno i korisniku doplatka za pomoć i njegu. Zapravo koristi se riječ iznimno kao i u dosadašnjem zakonu što mislimo da nije dobro jer se ne određuju koje su tu iznimke da se može pravo priznati i korisniku doplatka za pomoć i njegu. Ako nigdje ne piše gdje je zapreka, ako je korisnik doplatka za pomoć i njegu čemu onda navoditi da iznimno može biti odobreno?
Dakle, navedeno stvara dojam da se korisniku ne pristupa individualnim pristupom nego je stvar raspoloživosti unutar sustava i resursa. Ukoliko imamo povećani broj onih korisnika koji imaju i pomoć u kući i doplatak za pomoć i njegu možemo znači imati nekakva očitovanja od strane stručnih radnika zašto je tome tako, ali nigdje ne propisuje zašto zapravo to ne bi bilo u interesu i u korist korisnika. Zahvaljujem i tražimo glasanje.

Jandroković, Gordan (HDZ)
64. amandman isti Klub zastupnika zeleno-lijevog bloka.

Mađerić, Margareta (HDZ)
Amandman se ne prihvaća. Sadržaj usluge organiziranoga stanovanja i osiguranje stanovanja uz stalnu ili povremenu stručnu ili drugu pomoć ili potporu onim korisnicima čije potrebe ne mogu biti zadovoljene u vlastitoj obitelji odnosno domu, pružanjem drugih izvan institucijskih socijalnih usluga.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite očitovanje kolegice Raukar.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)
Zahvaljujem predsjedniče.
Zaista nisam razumjela objašnjenje evo iskreno, pa dobro ostajem kod zahtjeva za glasanje, ali bih ipak napomenula ponovno jednu te istu stvar da se vidite u ovakvim birokratskim razmišljanjima izgubimo realitet, izgubimo čovjeka.
Zašto smo mi podnijeli ovaj amandman? Iz jednostavnog razloga što je činjenica da određeni broj osoba s invaliditetom posjeduje svoje vlastite nekretnine, ali im je u tome potrebna podrška da bi tamo ostali. Širenju pružatelja usluga organiziranog stanovanja često puta je prepreka upravo nedostatak nekretnina, nedostatak stambenih jedinica i na ovaj način smatramo i sigurni smo korištenjem vlastitih nekretnina bi se na tu situaciju moglo djelovati. Osobama s invaliditetom sasvim sigurno pružiti jedan kvalitetniji i zadovoljavajući život, pa eto samo se radi o nekako kako da kažem širenju pogleda izvan usko birokratskih odredbi. Ostajemo kod amandmana i molimo glasanje.
Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
65. amandman isti Klub zastupnika SDP-a.

Mađerić, Margareta (HDZ)
Amandman se ne prihvaća. Obzirom da se radi o korisniku u sustavu socijalne skrbi koji nije zadovoljan pruženom uslugom, postupanjem ili propuštanjem postupanje osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi navedeno se ne može uzeti u obzir. U ime korisnika pritužbu može podnijeti njegov zakonski zastupnik.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Antolić Vupora izvolite.

Antolić Vupora, Barbara (SDP)
Hvala lijepo.
Nismo zadovoljni s obrazloženjem. S obzirom da važećim pravilnikom o standardima kvalitete socijalnih usluga predviđeno je da korisnici usluga obitelji i druge zainteresirane osobe mogu se žaliti na odluke koje su donijela nadležna tijela ili pojedini zaposlenici te zahtijevati i dobiti rješenje o žalbi o pružatelju usluga bez straha od posljedica s punim povjerenjem da će se na sve njihove prigovore odgovoriti. Standard 10, prigovori i žalbe.
Stoga smatramo da novim zakonom ne bi se trebalo ići ispod tog standarda. Također neprihvatljivo je da primjerice članovi obitelji plaćaju ili sudjeluju u plaćanju troškova cijena usluge smještaja u domu socijalne skrbi, a da ne mogu podnijeti pritužbu na kvalitetu usluge za koju snose troškove. Molim glasanje o amandmanu.

Jandroković, Gordan (HDZ)
66. amandman zastupnica Sabljar Dračevac. Izvolite očitovanje.

Mađerić, Margareta (HDZ)
Amandman se ne prihvaća. Obrazloženje je jednako kao i za prethodni amandman.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Glasovat ćemo i o tom amandmanu.

67. Klub zastupnika SDP-a.

Mađerić, Margareta (HDZ)
Amandman se ne prihvaća. Povjerenstvo za odlučivanje o pritužbama građana djelovat će kao neovisno tijelo u cilju bolje zaštite korisnika sustava. Ono će odlučivati o osnovanosti pritužbe podnositelja vezano za uslugu i postupanje osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Očitovanje kolegice Antolić Vupora, izvolite.

Antolić Vupora, Barbara (SDP)
Nismo zadovoljni što se nije prihvaćeno i dodatno obrazlažem da osnivanjem Povjerenstva za odlučivanja o osnovanosti pritužbe podnositelja koji nije zadovoljan odgovoran ministarstva šalje se poruka građanima da ministarstvo u odlučivanja predstavkama je pristrano, da se ne drži zakonskih odredaba i štiti ustanova kojima je osnivač. To je loša poruka koja stvara nepovjerenje u zakonitost rada institucija. Brojčano predstavke nadilaze mogućnosti malobrojnog članstva povjerenstva da ih prouče, konzultiraju se i zauzmu mišljenje naročito ukoliko im nije bliska problematika. Uobičajeno je da se pojedinci svakodnevno javljaju i pišu pritužbe i žale se na svaku odluku često neosnovano silno opterećuje sustav sada im se proceduralno daje veći prostor. Osnivanje Povjerenstva za pritužbe je bespredmetno i štetno za struku i same korisnike. Ukoliko je intencija u javnosti približiti se, približiti postupanje stručnih radnika i propitati smjer razvoja i metode rada ministarstvo može jačati suradnju s terenom, povećati javne rasprave u društvu s uključenom zainteresiranom javnošću te će se procjenjivati postupanja ali i javnosti jasno komunicirati očekivanja i mogućnosti usluga korisnicima u sadašnjem sustavu socijalne skrbi. Molimo glasanje o amandmanu.

Jandroković, Gordan (HDZ)
68. amandman Klub zastupnika Centra i GLAS-a.
Izvolite.

Mađerić, Margareta (HDZ)
Amandman se ne prihvaća budući da se ne radi o upravnom postupku ne može se pokrenuti upravni spor.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite očitovanje, zastupnica Orešković.

Orešković, Dalija (Stranka s imenom i prezimenom)
Zahvaljujem.
Dakle, osnivanje Povjerenstva za odlučivanje o pritužbama smatramo protuustvanim, doista se radi i štetnom i opasnom presedanu i to je naša najveća zamjerka novom Zakonu o socijalnoj skrbi. Ovdje se odstupa od uobičajenog mehanizma kontrole upravnih akata, ovo jesu upravni akti. Osnivanjem povjerenstva narušava se pravni poredak i uspostavljen je sustav kontrole upravnih akata putem odluka upravnih sudova stoga smo i predlagali da se protiv odluka ministarstva može pokrenuti upravni spor, a ujedno se korisnicima krše njihova ustavna prava na žalbu pred tijelom koje pruža pravnu zaštitu u smislu Članka 18. Ustava te pravo na sudsku kontrolu zakonitosti pojedinačnih upravnih akata tijela vlasti.
Naime, zašto tvrdimo da se ovdje radi o povredi ustavnih prava? Zato što se Ustavom jamči pravo na žalbu pred sudom ili drugim ovlaštenim tijelom, a to pravo može biti iznimno isključeno u slučajevima određenim zakonom ako je osigurana druga pravna zaštita. E sad, imajući na umu da se ovo povjerenstvo sastoji od 5 predstavnika građana koji nemaju pravnu naobrazbu očito je da se takvo tijelo ne može smatrati tijelom koje bi korisnicima moglo pružiti pravnu zaštitu u onom smislu kako je ona garantirana odredbama Ustava RH. Tražimo da se o amandmanu glasa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
69. isti klub zastupnika, izvolite.

Mađerić, Margareta (HDZ)
Amandman se ne prihvaća. Povjerenstvo za odlučivanje o pritužbama građana djelovat će kao neovisno tijelo u cilju zaštite korisnika sustava. Ono će odlučivati o osnovanosti pritužbe podnositelja vezano za uslugu i postupanje osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi. Shodno navedenom potrebno je propisati uvjete za člana povjerenstva.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite očitovanje.

Orešković, Dalija (Stranka s imenom i prezimenom)
Zahvaljujem.
S obzirom na to kako su već sada zamišljeni uvjeti za člana povjerenstva očito je da se to tijelo neće moći smatrati niti stručnim, niti neovisno. Dakle, ovom odredbom propisivali su se opći uvjeti za člana povjerenstva među kojima se ne navodi kao kriterij vrsta i stupanj stručne spreme. Takav sastav povjerenstva degradira stručnost koja bi bila potrebna u provođenju ovog zakona i u prvom i u drugom stupnju, a korisniku se ne jamči da će se kontrola upravnih akata i postupaka nadležnih tijela i ustanova provoditi u skladu s ustavnim jamstvima iz Članka 18. i Članka 19. Ustava RH. Dakle, povjerenstvo kao drugostupanjsko tijelo potrebno je u potpunosti ukinuti i uspostaviti one mehanizme pravne zaštite koji su uobičajeni u našem pravnom poretku, a odustati od ovog vrlo štetnog i opasnog presedana. Tražim da se o amandmanu glasa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
70. amandman isti klub zastupnika.

Mađerić, Margareta (HDZ)
Amandman se ne prihvaća. Obrazloženje je jednako kao i za prethodni amandman.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite očitovanje.

Orešković, Dalija (Stranka s imenom i prezimenom)
Zahvaljujem.
Dakle, ovim člankom propisuje se kao kriterij za člana povjerenstva da se radi o osobi koja uživa profesionalni i osobni ugled i ima najmanje 5 godina iskustva u području obiteljsko pravne zaštite sa žrtvama nasilja ili u području socijalne skrbi. Tako postavljeni kriteriji u potpunosti negiraju važnost stručne spreme po vrsti i stupnju koja je potrebna za pravilnu ocjenu rada i zakonitosti rada u provedbi Zakona o socijalnoj skrbi. Dakle, ovaj zakon uređuje prava i obveze najranjivijih pojedinaca i najranjivijih socijalnih skupina. Sa stajališta ustavnih jamstava nužno je osigurati ustavnopravnu prihvatljivu kontrolu nad načinom na koji su prava iz ovog zakona priznata u njegovoj provedbi. Kontrola koju provodi povjerenstvo sastavljeno od 5 članova kao predstavnika građana, a ne predstavnika struke za čije se članove ne traži nikakva propisana stručna sprema ne može se smatrati ustavnopravno prihvatljivim načinom pravne zaštite nad aktima i postupcima koje provode tijela iz sustava socijalne sigurnosti. Tražimo stoga da se o ovom amandmanu glasa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
71. amandman isti klub zastupnika.

Mađerić, Margareta (HDZ)
Amandman se ne prihvaća. Povjerenstvo za odlučivanje o pritužbama građana djelovat će kao neovisno tijelo u cilju bolje zaštite korisnika sustava. Ono će odlučivati o osnovanosti pritužbe podnositelja vezano za uslugu i postupanje osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi. Shodno navedenom potrebno je propisat mandat članova i izbor predsjednika povjerenstva.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite očitovanje.

Orešković, Dalija (Stranka s imenom i prezimenom)
Zahvaljujem.
Kao i kod prethodnih članaka predlažem da se ukine povjerenstvo kao drugostupanjsko tijelo, te da se odustane od ove nakaradne ideje. Propisivanjem mandata i trajanje mandata uz mogućnost reizbora a bez ikakvih ograničenja izbor predsjednika i zamjenika predsjednika na konstituirajućoj sjednici između samih članova sve to upućuje na zaključak da članovi povjerenstva imaju dužnosnički status, a nije ujedno definirano i da članovi povjerenstva imaju i obaveze koje iz takvog statusa proizlaze.
Dakle, samim time to povjerenstvo je nepotrebno, ne može provoditi pravnu zaštitu nad radom i odlukama ministarstva u provedbi Zakona o socijalnoj skrbi, pa su vaši navodi o tome da će to tijelo djelovati neovisno i kao takvo provoditi kontrolu nad izvršnom vlasti u potpunosti su neutemeljene i paušalne.
Tražim da se o ovom amandmanu glasa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
72. amandman isti klub zastupnika.

Mađerić, Margareta (HDZ)
Amandman se ne prihvaća.
Povjerenstvo za odlučivanje o pritužbama građana djelovat će kao neovisno tijelo u cilju bolje zaštite korisnika sustava. Ono će odlučivati o osnovanosti pritužbe podnositelja vezano za uslugu i postupanje osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi.
Shodno navedenom potrebno je propisati razrješenje člana povjerenstva.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Očitovanje, izvolite.

Orešković, Dalija (Stranka s imenom i prezimenom)
Zahvaljujem.
Predlažemo kao i kod ostalih amandmana da se u potpunosti ukine ova ideja povjerenstva kao drugostupanjskog tijela. Doista je ovo jedna čudnovati kljunaš. Ne postoji takvo tijelo u pravnom sustavu Republike Hrvatske. Ne znam zašto smo se odlučili za ovaj model. Ne vidim kakvu bi korist takav oblik kontrole mogao proizvesti osim proizvoljnosti, paušalnosti i ponovno tretiranje socijalnih naknada i socijalnih prava koja se jamče ovim zakonom na jedan način kojim se nekome može pogodovati bez adekvatne kontrole jesu li odredbe zakona primijenjene na ispravan način.
Tražim da se o amandmanu glasa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Može.
Idemo na 73. Amandman isti klub zastupnika.
Sa nama je sada državna tajnica Marija Pletikosa umjesto kolegice Mađarić.
Izvolite.

Pletikosa, Marija
Hvala lijepo.
Amandman se ne prihvaća.
Povjerenstvo za odlučivanje o pritužbama građana djelovat će kao neovisno tijelo u cilju bolje zaštite korisnika sustava. Ono će odlučivati o osnovanosti pritužbe podnositelja vezano za uslugu i postupanju osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi. Shodno navedenom potrebno je propisati čuvanje tajnosti podataka od strane članova povjerenstva.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite očitovanje.

Orešković, Dalija (Stranka s imenom i prezimenom)
Zahvaljujem.
Dakle, predlažem da se ukine povjerenstvo kao drugostupanjsko tijelo i da se odustane od ove nakaradne ideje koja odstupa od kompletnog pravnog poretka Republike Hrvatske. Ovim konkretnim člankom propisuje se da se članovi povjerenstva obvezuju na čuvanje tajnosti osobnih podataka koje su doznali u rješavanju pritužbi na rad stručnih radnika u ustanovama socijalne skrbi čime se još jednom ističe ustavno-pravna neprihvatljiva situacija u kojoj se nadzor nad radom stručnih radnika povjerava tijelu čiji članovi ne moraju nužno imati bilo kakve stručne i pravne kompetencije za donošenje odluka o podnesenim pritužbama.
Nevjerujem da na razini tijela u drugim državama članicama EU postoji ovakav primjer jedne institucije peteročlanog sastava ljudi koji bez ikakvih znanja, bez ikakvih kriterija odlučuju o ovako osjetljivim pravnim pitanjima. Tražim da se o amandmanu glasa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
74. amandman isti klub zastupnika.

Pletikosa, Marija
Amandman se ne prihvaća.
Povjerenstvo za odlučivanje o pritužbama građana djelovat će kao neovisno tijelo u cilju bolje zaštite korisnika sustava. Ono će odlučivati o osnovanosti pritužbe podnositelja vezano za uslugu i postupanje osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi. Shodno navedenom potrebno je propisati Poslovnik o radu povjerenstva.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite očitovanje.

Orešković, Dalija (Stranka s imenom i prezimenom)
A taj Poslovnik će propisati samo to povjerenstvo. Dakle, ovom odredbom propisuje se da povjerenstvo donosi Poslovnik kojim uređuje pitanja iz svog djelokruga. S obzirom da postupak u kojem povjerenstvo samo donosi odluku o podnesenim pritužbama, dakle ni na jednom drugom mjestu to nije tako propisano.
Ovim se poslovnikom mogu i moraju predvidjeti pravila postupanja pred tim povjerenstvom. U svojoj dosadašnjoj praksi Ustavni sud Republike Hrvatske je više puta naglašavao da se odredbe kojim se odlučuje o nečijim pravima, dakle postupovne odredbe mogu propisivati i uređivati samo zakonom, a ne i neki internim podzakonskim aktom. Pritom u ovom konkretnom slučaju aktom kojeg donosi samo to tijelo koje postupak provodi.
Stoga je i ovaj članak zakona ustavno-pravno neprihvatljiv u svjetlu i u onom značenju kako je to već do sada razjašnjeno u praksi Ustavnog suda RH i u nekoliko ključnih predmeta i zakona takva praksa je do sada bila dosljedno potvrđivana.
Stoga tražim da se o ovom amandmanu glasa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
75. amandman Klub zastupnika GLAS-a ponovno.

Pletikosa, Marija
Amandman se ne prihvaća.
Povjerenstvo za odlučivanje o pritužbama građana djelovat će kao neovisno tijelo u cilju bolje zaštite korisnika sustava. Ono će odlučivati o osnovanosti pritužbe podnositelja vezano za uslugu i postupanje osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi.
Shodno navedenom potrebno je propisati postupanje povjerenstva povodom pritužbe.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite očitovanje.

Orešković, Dalija (Stranka s imenom i prezimenom)
Predlažemo ukidanje povjerenstva kao drugostupanjskog tijela s obzirom da je to tijelo ustavno-pravno neprihvatljivo. Naime, iz ovog članka proizlazi da ukoliko povjerenstvo utvrdi da je pritužba osnovana ministarstvo je tada dužno ponovno odlučivati o osnovanosti prve pritužbe i time jasno proizlazi da povjerenstvo ima ovlasti slične onima koje bi imao sud, u sudskoj kontroli zakonitosti rada i akata tijela upravne vlasti.
A s obzirom na sastav i s obzirom na način rada povjerenstva koji se definira ovim poslovnikom koji sam prethodno osporavala, jer poslovnik povjerenstvo donosi samo. Takvo tijelo je ustavno-pravno neprihvatljiv oblik kontrole.
Ovim člankom ujedno je propisano da administrativnu i tehničku pomoć Povjerenstvu pruža Ministarstvo. E ta sama situacija u kojoj administrativnu i tehničku pomoć tijelu koje provodi kontrolu pruža ono tijelo čiji se rad i odluke trebaju kontrolirati je situacija institucionalnog sukoba interesa u kojoj ne postoji dostatna razina neovisnosti i nepristranosti Povjerenstva, stoga su svi vaši navodi koje uporno ponavljate da će Povjerenstvo neovisno djelovati, potpuno paušalni i promašeni. Tražim da se o amandmanu glasa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
76. amandman isti klub zastupnika.

Pletikosa, Marija
Amandman se ne prihvaća. Povjerenstvo za odlučivanje o pritužbama građana djelovat će kao neovisno u cilju bolje zaštite korisnika sustava. Ono će odlučivati o osnovanosti pritužbe podnositelja vezano za uslugu i postupanje osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi. Shodno navedenom potrebno je propisati postupanja povodom odluke Povjerenstva.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite očitovanje zastupnice.

Orešković, Dalija (Stranka s imenom i prezimenom)
I ove ovlasti Povjerenstva su ustavnopravno neprihvatljive. Dakle ovim člankom propisujete da Povjerenstvo može predložiti Ministarstvu provođenje nadzora nad stručnim radnikom ili stručnim timom u odnosu na kojeg se u jednoj kalendarskoj godini u 3 godine utvrdilo da su podnese pritužbe bile osnovane. Ustavnopravno je neprihvatljivo da Povjerenstvo kao tijelo koje nikakve, niti stručne niti profesionalne, a niti pravne kvalifikacije utvrđuje osnovanost pritužbe na rad stručnog radnika ili stručnog tima te da povodom 3 takve odluke k tome još može naložiti ministarstvu da provede nadzor nad tim stručnim radnikom.
Tražim da se o ovom amandmanu glasa.

Sanader, Ante (HDZ)
77. amandman Kluba zastupnika Centra i GLAS-a.

Pletikosa, Marija
Amandman se ne prihvaća. Povjerenstvo za odlučivanje o pritužbama građana djelovat će kao neovisno tijelo u cilju bolje zaštite korisnika sustava. Ono će odlučivati o osnovanosti pritužbe podnositelja vezano za uslugu i postupanje osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi. Shodno navedenom potrebno je propisati podnošenje godišnjeg izvješća HS-u.

Sanader, Ante (HDZ)
Očitovanje.

Orešković, Dalija (Stranka s imenom i prezimenom)
Zahvaljujem. Dakle djelovanje Povjerenstva će biti protuustavno kao što je protuustavno i njegovo osnivanje. Ovom konkretnom odredbom propisuje se da će to Povjerenstvo jednom godišnje podnositi izvješće o svom radu HS-u, a ujedno nije naznačena nit svrha tog izvješća niti posljedice njegovog eventualnog usvajanja ili neusvajanja. Primjerice, nije definirano je li svrha tog izvješća da se na temelju njega ocijeni rad samog Povjerenstva ili da se stekne slika o stanju socijalne sigurnosti u RH radi poduzimanja nekakvih daljnjih koraka iz nadležnosti HS-a ili da se utvrdi eventualna odgovornost resornog ministarstva.
Kao što sam rekla, sve upućuje da je osnivanje i rad Povjerenstva jedna krajnje neustavna i bizarna kategorija, predlažemo njegovo ukidanje, a tražimo da se o ovom amandmanu glasa.

Sanader, Ante (HDZ)
78. amandman Klub zastupnika Centra i GLAS-a.

Pletikosa, Marija
Amandman se ne prihvaća. Povjerenstvo za odlučivanje o pritužbama građana djelovat će kao neovisno tijelo u cilju bolje zaštite korisnika sustava. Ono će odlučivati o osnovanosti pritužbe podnositelja vezano za uslugu i postupanje osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi. Shodno navedenom potrebno je propisati naknadu za člana Povjerenstva.

Sanader, Ante (HDZ)
Očitovanje.

Orešković, Dalija (Stranka s imenom i prezimenom)
Zahvaljujem. Predlažemo ukidanje Povjerenstva kao drugostupanjskog tijela te umjesto toga provođenje sudske kontrole zakonitosti u upravnom sporu pred nadležnim upravnim sudovima.
Dakle, u hrvatskom pravnom poretku ne postoji ništa niti približno slično ovom nakaradnom tijelu. Ovom konkretnom odredbom zamislili ste da član Povjerenstva ima pravo na naknadu u visini 1% prosječne neto plaće isplaćene u RH u prethodnoj godini za svaki završeni predmet, a time se tijelo koje je postavljeno u kontrolnu ulogu u odnosu na rad tijela javne vlasti, stavlja u situaciju u kojoj su plaćeni po učinku. Time su motivirani rješavati predmete da na način da ih sami generiraju, odnosno da potiču podnošenje novih pritužbi o kojima će se rješavati na način da se te pritužbe prihvaćaju, što ozbiljno može ugroziti i nepristranost i objektivnost u radu samog Povjerenstva te ujedno dodatno ugroziti prava i interese korisnika sustava socijalne sigurnosti.
Doista tražim da odustanete od ove ideje i da iz kompletnog zakona brišete sve odredbe koje se odnose na Povjerenstvo za odlučivanje o osnovanosti pritužbi i tražim da se ovom amandmanu glasa.

Sanader, Ante (HDZ)
79. amandman Kluba zastupnika Centra i GLAS-a.

Pletikosa, Marija
Amandman se ne prihvaća. Povjerenstvo za odlučivanje o pritužbama građana djelovat će kao neovisno tijelo u cilju bolje zaštite korisnika sustava. Ono će odlučivati o osnovanosti pritužbe podnositelja vezano za uslugu i postupanje osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi. Shodno navedenom potrebno je propisati evidenciju pritužbi.

Sanader, Ante (HDZ)
Osvrt.

Orešković, Dalija (Stranka s imenom i prezimenom)
Hvala. Predlažemo ukidanje Povjerenstva kao drugostupanjskog tijela te umjesto toga provođenje sudske kontrole zakonitosti u upravnom sporu pred nadležnim upravnim sudovima.
Dakle, ovim člankom predvidjeli ste da ministarstvo vodi evidenciju pritužbi. U hrvatskom pravnom poretku nije poznat slučaj u kojem bi, za potrebe tijela koje provodi kontrolu, evidenciju nad zaprimljenim predmetima i evidenciju o njihovom daljnjem statusu vodilo isto ono tijelo čije se odluke u podnesenim pritužbama osporavaju. Ovakvo rješenje ugrožava neovisnost rada i odlučivanja Povjerenstva, stoga apeliram da odustanete od ove nakaradne ideje i tražim da se o ovom amandmanu glasa.

Sanader, Ante (HDZ)
80. amandman Kluba zastupnika Centra i GLAS-a.

Pletikosa, Marija
Amandman se ne prihvaća. Evidencija sklopljenih ugovora o raspolaganju imovinom u koji se upisuju ugovori o doživotnom uzdržavanju i ugovori o dosmrtnom uzdržavanju ne može biti u nadležnosti sustava socijalne skrbi budući da navedene ugovore može sklopiti svaka osoba koja procijeni da je isto u njenom interesu i ne mora biti korisnik sustava socijalne skrbi.

Sanader, Ante (HDZ)
Osvrt.

Orešković, Dalija (Stranka s imenom i prezimenom)
Zahvaljujem.
Dakle, uvođenje ovog registra bilo je jedna od preporuka pučke pravobraniteljice iz izvješća za 2019. godinu, a njegovo ustrojavanje i vođenje predlaže se radi povećanja transparentnosti i omogućavanja kontrole pridržavaju li se pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi propisane zabrane sklapanja takvih ugovora s korisnicima. Naime, iz prakse je poznato da se takvi ugovori sklapanju unatoč izričito propisanoj ništetnosti. Pri tome se oni koji krše zabranu oslanjaju na slabu informiranost primatelja uzdržavanja i na male šanse da će im takav ugovor sudskim putem biti poništen. Registar je nužan i za zakonitu provedbu drugih odredbi ovog zakona s obzirom da je postojanje ugovora o dosmrtnom ili doživotnom uzdržavanju zapreka ostvarivanju određenih socijalnih usluga. Mene doista čudi što ste vi odbili ustrojiti ovakav jedan registar, kažem ovo nije samo naš amandman ovo je prijedlog nadležnog državnog tijela koji je na određene primijetio u praksi i ukazao na to u svom izvješću. Mene zanima kako će resorno ministarstvo provoditi kontrolu pridržavanja i poštovanja drugih odredbi iz ovog zakona ako nemate takav registar i ako ne možete provjeriti jesu li domovi za socijalnu skrb sklopili ovakav ništetni ugovor sa svojim korisnicima. Dakle, čitav zakon vam je jedna šuplja farsa. Tražim da se o ovom amandmanu glasa.

Sanader, Ante (HDZ)
Amandman 81. Kluba zastupnika SDP-a.

Pletikosa, Marija
Amandman se ne prihvaća. Zavod će u okviru prenesenih javnih ovlasti obavljati poslove vezane uz djelatnost dadilje i rješavati u prvom stupnju o ispunjavanju uvjeta, a ne obiteljski centri koji će pružati usluge preventivnog i tretmanskog karaktera i neće provoditi upravne postupke.

Sanader, Ante (HDZ)
Osvrt, izvolite.

Vlašić Iljkić, Martina (SDP)
Zahvaljujem.
Mi tražimo amandmanom da se znači poslove vezano za obiteljski centar odnosno za dadilje obavlja i dalje u obiteljskom centru kao što je to do sada u podružnici obiteljski centar budući smatramo da su poslovi dadilja više oslonjeni na preventivni karakter kakav je smisao dosadašnjih podružnica obiteljskih centara odnosno budućih obiteljskih, budućeg obiteljskog centra sa svojim podružnicama odnosno ispostavama tako da ostajemo pri tome da se za amandman glasa.

Sanader, Ante (HDZ)
Amandman 82. Kluba zastupnika Centra i GLAS-a.

Pletikosa, Marija
Amandman se ne prihvaća. Obveznici postupanja prema odredbama Zakona o sprječavanju sukoba interesa uređeni su navedenim zakonom.

Sanader, Ante (HDZ)
Osvrt.

Orešković, Dalija (Stranka s imenom i prezimenom)
Dakle, kada se u ovom saboru raspravljalo o Zakonu o sprječavanju sukoba interesa onda sam izričito tražila da se predvidi i to da će uskoro i ovaj zakon stupiti na snagu pa da se članovi upravnog vijeća izričito smatraju dužnosnicima. Nije se to napravilo u tom zakonu i sada to odbijate učiniti u ovom. Dakle, ovim zakonom u suštini stvara se jedno mega tijelo postojeća, postojećih 72 centara za socijalnu skrb sada se stavljaju pod krov jedne nove institucije Hrvatskog centra za socijalnu skrb. To tijelo će dobiti upravno vijeće, vrlo, vrlo moćne ljude u sustavu socijalne skrb koji će odlučivati o svemu onome što su do sada odlučivali svi ovi maleni otočići socijalne sigurnosti u pojedinim sredinama. I vi te ljude ne želite podvrgnuti pravilima o sprječavanju sukoba interesa. Postavlja se pitanje zašto? Dakle, zavodom upravlja upravno vijeće koje imenuje Vlada RH što znači da će na neki način biti politički podobni. Na mandat od 4 godine. Iz svega toga proizlazi da je njihov položaj, razina odgovornosti, a time i nužno povezan korupcijski rizik takav da je on istovjetan onoj razini koja postoji kod svih drugih kategorija obveznika iz Zakona o sprječavanju sukoba interesa. Smatram krajnje suludim i neprihvatljivim vaše obrazloženje i tražim da se o ovom amandmanu glasa. Dakle kratko i jasno članovi upravnog vijeća zavoda za socijalnu skrb moraju biti dužnosnici u smislu Zakona o sprječavanju sukoba interesa.
Hvala.

Sanader, Ante (HDZ)
Amandman 83. Kluba zastupnika Centra i GLAS-a.

Pletikosa, Marija
Amandman se ne prihvaća. Obveznici postupanja prema odredbama Zakona o sprječavanja sukoba interesa uređeni su navedenim zakonom.

Sanader, Ante (HDZ)
Osvrt.

Orešković, Dalija (Stranka s imenom i prezimenom)
Prava je šteta što su pravila Poslovnika takva da ja vama sada ne mogu postaviti pitanje pa da ste vi dužni na to pitanje i odgovoriti, a moje pitanje bi glasilo jesu li po Zakonu o sprječavanju sukoba o sukobu interesa koji je nedavno usvojen i stupio na snagu, ravnatelj zavoda, zamjenik ravnatelja i pomoćnici ravnatelja dužnosnici u smislu tog zakona, tražila bih odgovor vrlo kratak ili jasan, da ili ne. S obzirom da je Zakon o sprječavanju sukoba interesa već stupio na snagu, s obzirom da u tom zakonu nije izričito predviđeno tijelo koje se ovim zakonom tek osniva u interesu pravne sigurnosti i preciznosti bilo bi dobro kada bismo u ovom zakonu izričito naveli da su ove osobe koje sam navela, dakle ravnatelj zavoda, zamjenik ravnatelja i pomoćnici ravnatelja dužnosnici u smislu Zakona o sprječavanju sukoba interesa. Tražim da se o ovom amandmanu glasa.

Sanader, Ante (HDZ)
Amandman 84. Klub zastupnika Centra i GLAS-a.

Pletikosa, Marija
Amandman se ne prihvaća. Konačnim prijedloga zakona predlaže se da statut zavoda kao samostalne pravne osobe s javnim osobama donosi upravno vijeće uz prethodnu suglasnost Vlade RH.

Sanader, Ante (HDZ)
Osvrt.

Orešković, Dalija (Stranka s imenom i prezimenom)
Hvala.
Da kratko pojasnim, ovim amandmanom tražili smo da statut zavoda donese Vlada RH. A zašto? Pa zato što je Člankom 180. ovog zakona propisano da se izbor, djelokrug i odgovornost upravnog vijeća utvrđuje statutom, dakle izbor, djelokrug, odgovornost upravnog vijeća. Situacija u kojoj bi statut donosilo upravno vijeće predstavljala bi institucionalizirani sukob interesa koji je kao takav neprihvatljiv.
S obzirom da je čl. 177. st. 2. ovog zakona propisano da je zavod dužan jednom godišnje do 31. siječnja izvijestiti ministarstvo o svom radu u prethodnoj godini, te da je čl. 178. st. 4. ovog zakona propisano da je zavod dužan svake godine dostaviti ministarstvu statističko izvješće do 31. ožujka svake godine očito je da se zavod smatra tijelom koje za svoj rad odgovara izvršnoj vlasti i opravdano je stoga da se ovlast za donošenje statuta zavoda povjeri Vladi RH, a ne onom tijelu, dakle samom upravnom vijeću koje bi donijelo dokument, donijelo bi akt kojim će samoj sebi definirati izbor, dakle način izbora, djelokrug rada i svoju vlastitu odgovornost. Dakle, za takav slučaj doista ne znam u hrvatskom pravnom poretku i nije mi jasno zašto se predlagatelj zakona za ovakvo blesavo rješenje u ovom zakonu odlučio. Tražim da se o amandmanu glasa.

Sanader, Ante (HDZ)
85. amandman Kluba zastupnika Centra i GLAS-a.

Pletikosa, Marija
Amandman se ne prihvaća.
Djelatnost obiteljskog centra različita je od djelatnosti zavoda radi čega je potrebno osnivanje obiteljskog centra kao samostalne ustanove koja će obavljati poslove savjetodavnog, preventivnog i drugog stručnog rada za djecu, mlade i obitelj u lokalnoj zajednici.

Sanader, Ante (HDZ)
Osvrt.

Orešković, Dalija (Stranka s imenom i prezimenom)
…/Govornik se ne razumije/…to što obiteljski centar obavlja drugačije djelatnosti ne znači da se različite djelatnosti ne mogu obavljati unutar iste institucije. Pa kad ste već išli na racionalizaciju sustava na način da postojeće centre za socijalnu skrb stavljate pod kapu jednog jedinstvenog zavoda onda ste s tim idejama trebali ići do kraja. Naime, ne postoji opravdan razlog za to da se djelatnosti obiteljskog centra obavljaju potpuno odvojeno od sustava za obavljanje svih drugih socijalnih usluga iz ovog zakona. Dakle, racionalnije bi bilo i operativno jednostavnije da se i obiteljski centri formiraju kao ustrojstvena jedinica unutar hrvatskog, unutar Zavoda za socijalnu skrb. Ono što ćete zapravo dobiti ovakvom konstrukcijom obiteljskih centara je to da imamo još jednu instituciju u kojoj će se zbrinjavati određeni kadrovi, a one intencije koje je struka zapravo kritizirala, al ajde ja ću za početak dati šansu da vlada pokaže da se racionalizacijom mogla postići i određena korist, dakle sve će to biti dovedeno u pitanje zbog toga što ćete obiteljske centre voditi po odvojenom kolosijeku. Tražim da se o ovom amandmanu glasa.

Sanader, Ante (HDZ)
86. amandman Kluba zastupnika SDP-a.

Pletikosa, Marija
Amandman se ne prihvaća.
Obiteljski centri će pružati usluge preventivnog i tretmanskog karaktera i neće provoditi upravne postupke. Zavod će u okviru prenesenih javnih ovlasti obavljati poslove vezane uz djelatnost dadilje i rješavati u prvom stupnju o ispunjavanju uvjeta za djelatnost dadilja.

Sanader, Ante (HDZ)
Osvrt.

Vlašić Iljkić, Martina (SDP)
Kao i prethodno što sam bila rekla smatram da je postoji vezano uz djelatnost dadilje više naslonjen i pripada obiteljskom centru nego što zavodu bez obzira što se provodi upravni postupak i sada se provodi upravni postupak u obiteljskom centru i ne vidimo razlog zašto ne bi i u budućoj ustanovi također se mogao obavljati upravni postupak i donesti rješenje za obavljanje djelatnosti sukladno Zakonu o dadiljama. Naime, radi se djelatnosti koja predstavlja izvaninstitucionalnu skrb o djeci, koja je na više načina povezana sa djelatnošću obiteljskog centra upravo zato što je to podrška obitelji u širem smislu, znači nije naslonjena na korisnike, što je intencija cjelokupnog Obiteljskog zakona odnosno obiteljskog ovog centra budućeg da se budući korisnici ne stigmatiziraju, da se proširi krug korisnika, da se daju usluge građanima u lokalnoj zajednici, tako da mislimo da je zaista su poslovi vezane za dadilje apsolutno naslonjene na poslove obiteljskog centra. Ne vidimo uopće smisao povezanosti sa zavodom i zaista tražimo glasanje.

Sanader, Ante (HDZ)
87. amandman Kluba zastupnika Centra i GLAS-a.

Pletikosa, Marija
Amandman se ne prihvaća.
Djelatnost zavoda različita je od djelatnosti obiteljskog centra radi čega se predlaže osnivanje obiteljskog centra kao samostalne ustanove kojom upravlja upravno vijeće sukladno zakonu kojim se uređuje osnivanje i ustrojstvo ustanova.

Sanader, Ante (HDZ)
Osvrt.

Orešković, Dalija (Stranka s imenom i prezimenom)
Kao što sam rekla, predlaže se osnivanje obiteljskog centra kao ustrojstvene jedinice unutar zavoda, a ne kao samostalnog posebnog državnog tijela. Stoga je postojanje upravnog vijeća u potpunosti nepotrebno. Ali kad ste se već odlučili za posebno državno tijelo koje će imati svoje posebno upravno vijeće doista mi nije jasno zašto se toliko opirete tome da se izričito navede da su članovi upravnog vijeća s obzirom na ovlasti koje imaju, s obzirom na moć i položaj kojeg imaju dužnosnici u smislu Zakona o sprječavanju sukoba interesa tražim da se o ovom amandmanu glasa.

Sanader, Ante (HDZ)
88. amandman Kluba zastupnika Centra i GLAS-a.

Pletikosa, Marija
Amandman se ne prihvaća.
Obveznici postupanja prema odredbama Zakona o sprječavanju sukoba interesa uređeni su navedenim zakonom.

Sanader, Ante (HDZ)
Osvrt.

Orešković, Dalija (Stranka s imenom i prezimenom)
Hvala.
Lijepo ste to pročitali, vrlo suhoparno ponavljate već kroz nekoliko odredbi da su dužnosnici u smislu Zakona o sprječavanju sukoba interesa propisani tim zakonom, a ja sam uvjerena da ovog trena ne možete čak i kad biste po Poslovniku mogli, ne možete se jasno i decidirano očitovati jesu li onda članovi upravnog vijeća ravnatelj i pomoćnici obiteljskog centra, dužnosnici, odnosno obveznici postupanja po Zakonu o sprječavanju sukoba interesa ili nisu? Ponavljam, Zakon o sukobu interesa je raniji zakon, donesen je, definiran je krug onih na koje se taj Zakon donosi, ova tijela osnivamo nakon što je Zakon o sprječavanju sukoba interesa već stupio na snagu pa je u interesu pravne sigurnosti i preciznosti oportuno, mudro i u javnom interesu to da se izričito kaže da su članovi upravnog vijeća, ali isto tako ravnatelj i pomoćnici obiteljskog centra, dužnosnici u smislu ovog Zakona, kažem, kad ste se već odlučili na to da obiteljske centre osnujete kao posebno samostalno državno tijelo.
Tražim da se o ovom amandmanu glasa.

Sanader, Ante (HDZ)
89. amandman Kluba zastupnika Centra i GLAS-a.

Pletikosa, Marija
Amandman se ne prihvaća. Djelatnost Zavoda različita je od djelatnosti obiteljskog centra radi čega predlaže osnivanje obiteljskog centra kao samostalne ustanove, koja će obavljati poslove savjetodavnog i preventivnog rada i druge stručne poslove za djecu, mlade i obitelj na razini lokalne zajednice.

Sanader, Ante (HDZ)
osvrt.

Orešković, Dalija (Stranka s imenom i prezimenom)
Dakle, kada bi djelatnost obiteljskih centara bila baš toliko jako različita da se ne mogu ubuhvatiti ni na koji način sa onim temama i područjima s kojima se bavi hrvatski centar za socijalnu skrb, onda ne bi bilo niti logike da se djelatnosti obiteljskih centara uopće uređuju ovim Zakonom nego bi za svaku od tih djelatnosti trebalo donositi poseban zakon. Dakle na isti način na koji ste preventivne tretmane u sustavu socijalne skrbi definirali istim zakonom kojim definirate i sve ostalo, e pa po istoj logici se sve to skupa moglo staviti pod nadležnost jedne institucije, tim više što u praksi, kada govorimo o korisnicima, kada govorimo o pojedincima ili društvenim skupinama koje se u nekoj fazi života nađu u nepovoljnoj životnoj situaciji, vrlo često imamo istovremenu primjenu i tih preventivnih i onih drugih mjera. Stoga ponavljam, nema nikakvog racionalnog opravdanja da se djelatnost obiteljskog centra vodi u odvojenoj ustanovi, a onda i sve što ovaj članak definira, zapravo je nepotrebno, nepotrebno je donositi posebne statute i interne akte nove institucije nego naprosto stavimo obiteljske centre kao ustrojstvenu jedinicu unutar samog Zavoda, a način rada možemo definirati pravilnikom o radu, pravilnikom o unutarnjoj sistematizaciji i drugim općim aktima.
Tražim da se o ovom amandmanu glasa.

Sanader, Ante (HDZ)
90. amandman Kluba zastupnika SDP-a.

Pletikosa, Marija
Amandman se ne prihvaća. Akademije se osniva kao javna ustanova radi razvijanja, standardiziranja, organiziranja i provođenja programa trajnog stručnog usavršavanja stručnih i drugih radnika u sustavu socijalne skrbi u suradnji s Ministarstvom, strukovnim komorama, akademskom zajednicom i ustanovama socijalne skrbi. Akademija će usavršavati stručne i druge radnike Zavoda, centra za posebno skrbništvo, obiteljskog centra, pružatelja usluga, vježbenike, ravnatelje, udomitelje, voditelje mjera za zaštitu prava i dobrobiti djeteta i ostale.

Sanader, Ante (HDZ)
Osvrt.

Glasovac, Sabina (SDP)
Podržavam cjeloživotno učenja, ali nisam sigurna da je ovo najbolji mogući oblik i do sada se zaposlenici u sustavu socijalne skrbi itekako nužnost im je usavršavati se i ta usavršavanja provode i Hrvatska udruga socijalnih radnika i Komora i studij socijalnog rada i vi kao Ministarstvo, različite udruge, pa i same ustanove socijalne skrbi. Ta usavršavanja mogu biti dobra, loša, može ih se unaprjeđivati, međutim, bojim se da ovakvim jednim pristupom iskazujemo jedno snažno nepovjerenje onima koji zapravo u sustavu socijalne skrbi najviše znaju i do sada su već upregnuti u sam sustav kako bi doprinijeli stručnom usavršavanju onih koji u njemu rade.
Ne znam je li ovo tijelo neophodno, mi držimo da nije, a ovdje se, prije svega, ne vodimo našom paušalnom ocjenom nego snažnim iskazom nezadovoljstva koje su iskazali upravo oni koje vi želite stručno usavršavati kroz ovu Akademiju, stoga tražim glasanje o ovom amandmanu.

Sanader, Ante (HDZ)
91. amandman Klub zastupnika Centra i GLAS-a.

Pletikosa, Marija
Amandman se ne prihvaća. Konačnim prijedlogom zakona, Akademija se osniva kao javna ustanova koja ima svojstvo pravne osobe.

Sanader, Ante (HDZ)
Osvrt.

Orešković, Dalija (Stranka s imenom i prezimenom)
Dakle protivimo se osnivanju Akademije kao posebne pravne osobe. U prethodnom amandmanu tumačili ste kako će Akademija obrazovati stručne djelatnike. Meni se čini da će više služiti za zbrinjavanje stranačkih kadrova. Ne postoji opravdan razlog za osnivanje potpuno odvojenog sustava za obavljanje tih djelatnosti koje su stavljene u nadležnost Akademije, izvan sustava Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb, dakle taj zavod je mogao provoditi edukaciju svojih zaposlenika.
S druge strane, Hrvatska ima organizirano obrazovanje za socijalni rad na dva sveučilišta, a pored njih postoje i druga sveučilišta koja bi bila kompetentna za provedbu različitih oblika cjeloživotnog učenja za socijalne radnike, što bi predstavljalo puno racionalniji model od uvođenja potpuno novog državnog tijela za potrebe edukacije djelatnika, samo za jedan segment javnog sektora.
Tražimo da se od osnivanja Akademije odustane te da se o ovom amandmanu glasa.

Sanader, Ante (HDZ)
92. amandman Kluba zastupnika Centra i GLAS-a.

Pletikosa, Marija
Amandman se ne prihvaća. Konačnim prijedlogom zakona, Akademija se osniva kao javna ustanova koja ima svojstvo pravne osobe stoga se unutarnje ustrojstvo Akademije uređuje statutom sukladno zakonu kojim se uređuje osnivanje i ustrojstvo ustanova.

Sanader, Ante (HDZ)
Osvrt.

Orešković, Dalija (Stranka s imenom i prezimenom)
Hvala, kao i kod prethodnog amandmana mi predlažemo da se akademija ne osniva kao posebna pravna osoba, kao posebna ustanova već da eventualno djeluje kao unutarnja ustrojstvena jedinica unutar samog zavoda, dakle ne kao samostalno posebno državno tijelo stoga smatramo da se i pitanje unutarnjeg ustrojstva te akademije ne treba rješavati statuom već u tom slučaju bi se mogla riješiti pravilnikom. Tražimo da se o ovom amandmanu glasa.

Sanader, Ante (HDZ)
93. amandman Klub zastupnika Centra i GLAS-a.

Pletikosa, Marija
Amandman se ne prihvaća. Konačnim prijedlogom zakona akademija se osniva kao javna ustanova koja ima svojstvo pravne osobe kojom upravlja upravno vijeće. Izbor i imenovanje članova upravnog vijeća te djelokrug i ovlaštenje upravnog vijeća utvrdit će se statutom akademije.

Sanader, Ante (HDZ)
Osvrt.

Orešković, Dalija (Stranka s imenom i prezimenom)
Zahvaljujem.
Dakle, mi se protivimo osnivanju akademije kao samostalne ustanove, predlažemo eventualno osnivanje akademije kao ustrojstvene jedinice unutar samog zavoda pa samim time smatramo da je i formiranje jednog posebnog upravnog vijeća, nove ustanove potpuno nepotrebno, ali kad ste se već odlučili za takav put i takav model onda ste sve ono što sada govorite da će se rješavati statutom trebali riješiti i samim zakonom. Dakle, rješavanje ovih pitanja podzakonskim aktima ustavnopravno je neprihvatljivo i govori u prilog tome da ili u samom startu intencije zakonodavca nisu odnosno predlagatelja nisu bile sasvim jasne pa ni ne znate što ćete s tom akademijom ili već sada imate jasne ideje koje su suprotne javnom interesu. Tražim da se o ovom amandmanu glasa.

Sanader, Ante (HDZ)
94. amandman Kluba zastupnika Centra i GLAS-a.

Pletikosa, Marija
Amandman se ne prihvaća. Konačnim prijedlogom zakona akademija se osniva kao javna ustanova koja ima svojstvo pravne osobe kojom upravlja upravno vijeće. Izbor i imenovanje članova upravnog vijeća te djelokrug i ovlaštenje upravnog vijeća utvrdit će se statutom akademije.

Sanader, Ante (HDZ)
Osvrt.

Orešković, Dalija (Stranka s imenom i prezimenom)
Zahvaljujem.
Pitanja koja ste naveli nisu primjerena za rješavanje internim aktima i statutom akademije stoga tražim da se o ovom amandmanu glasa. Ponavljam, protivimo se osnivanju akademije kao posebne ustanove, njezine djelatnosti može komotno preuzeti zavod putem neke svoje unutarnje organizacijske jedinice. Tražim da se o amandmanu glasa.

Sanader, Ante (HDZ)
95. amandman Kluba zastupnika Centra i GLAS-a.

Pletikosa, Marija
Amandman se ne prihvaća. Obveznici postupanja prema obvezama Zakona o sprječavanju sukoba interesa uređeni su navedenim zakonom.

Sanader, Ante (HDZ)
Osvrt predlagatelja.

Orešković, Dalija (Stranka s imenom i prezimenom)
Hvala.
Pa kao i kod samog zavoda za socijalnu skrb, kao i kod obiteljskih centara tako i ovdje ukazujemo da je Zakon o sprječavanju sukoba interesa ovaj novi zakon, raniji zakon usvojen je prije nego što smo mi sada u postupku formiranja nekakvih novih državnih tijela stoga nažalost u Zakon o sprječavanju sukoba interesa nisu predviđene one državne funkcije koje nisu ni postojale kada se taj zakon donosio. Kako ne bismo povjerenstvo doveli u situaciju da mora interpretirati pojedine odredbe čisto radi preciznosti, pravne sigurnosti i jasnoće tražili vrlo jednostavnim intervencijama u ovaj zakon da se izričito navede da se nove javne dužnosti koje se tek osnivaju ovim zakonom obuhvate obavezama koje su propisane Zakonom o sprječavanju sukoba interesa. I doista mi nije jasno zašto se predlagatelj takvom prijedlogu tako snažno opire. Tražim da se o ovom amandmanu glasa.

Sanader, Ante (HDZ)
Sada imamo 3 amandmana potpuno identičnog sadržaja od Kluba zastupnika SDP-a, Kluba zastupnika Hrvatskih suverenista i zastupnice Renate Sabljar Dračevac, to su amandmani 96., 97. i 98.

Pletikosa, Marija
Amandmani se ne prihvaćaju. Pružatelj usluge kojem je zabranjen rad brisat će iz registra pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi iz Članka 166. konačnog prijedloga zakona. Registar će biti javno dostupan na mrežnoj stranici Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.

Sanader, Ante (HDZ)
Predlagatelji osvrt izvolite, SDP.

Glasovac, Sabina (SDP)
Mislim da je možda jednostavnije rješenje ići ovim putem koji smo mi predložili u amandmanima, a to je da se na internetskoj stranici nadležnog ministarstva zapravo objavi popis ili ako već hoćete registar, ali vrlo jasan popis pružatelja usluga smještaja kojima je zabranjen rad. S obzirom na tu zaista rasprostranjenu praksu nastavka rada pružatelja usluga smještaja i nakon rješenja o zabrani rada, zapravo ono što je bitno je našim korisnicima kroz sve moguće mehanizme koji nam stoje na raspolaganju na najbrži mogući način dati uvid one smještajne jedinice odnosno one potencijalne pružatelje usluga koje to pravo na pružanje usluga nemaju jer su se već ogriješili o zakon. Bojim se da ovim putevima koje ste vi rekli da ćemo na ovdje, ondje, dužni smo objavljivati registar da će to biti put gdje ćemo zapravo zadovoljiti zakonsku formu da to nešto objavimo, a korisnici zapravo neće znati gdje da to traže, to mora biti na nekom vidljivom mjesto. Mislim da je ministarstvo, ministarstvo najvidljivije mjesto za sažetak ovakve jedne bitne informacije. Tražim glasanje o amandmanu.

Sanader, Ante (HDZ)
Od zastupnika Hrvatskih suverenista.

Vučemilović, Vesna (Hrvatski suverenisti)
Hvala lijepa.
Ovo što ste vi naveli zvuči slično, ali nije ni približno slično. Znači bit će objavljen registar onih kojima je dozvoljen rad pri tom ovo što mi predlažemo znači dodavanje stavka kojim bi se na internetskoj stranici nadležnog ministarstva objavio popis onih pružatelja kojima je zabranjen rad. Znači vi ćete ih brisati, objavit ćete registar, tamo njih više nema ali ono što mi predlažemo je ipak jedna malo veća doza transparentnosti u koju se toliko zaklinjete, koju toliko ističete zajedno sa vašim koalicijskim partnerima i to vam je nešto kao crna lista poreznih dužnika. Znači što vas sprječava, ako se neko ogriješio, ako mu je zabranjen rad, što vas sa sprječava da na internetskoj stranici ministarstva napravite crnu listu onih kojima je zabranjen rad, ne samo zbog toga što je rekla kolegica Glasovac da oni znaju se nekad i ogriješiti o to pa i dalje nastaviti pružati uslugu, ali i da pomognete korisnicima kako ne bi morali lutati po stranicama, po registrima nego jednostavno napravite crnu listu i stavite je vrlo transparentno, vrlo jasno na internetsku stranicu? Ne vidim tu ništa sporno, ali evo odbili ste da se glasuje o amandmanu.
Hvala.

Sanader, Ante (HDZ)
Zastupnica Renata Sabljar Dračevac. Nje nema.
99. amandman zastupnika Silvana Hrelje.

Pletikosa, Marija
Amandman se prihvaća.

Sanader, Ante (HDZ)
Postaje sastavni dio.
100. amandman zastupnika Silvana Hrelje.

Pletikosa, Marija
Amandman se prihvaća.

Sanader, Ante (HDZ)
101. amandman zastupnika Silvana Hrelje.

Pletikosa, Marija
Amandman se prihvaća.

Sanader, Ante (HDZ)
I 102. amandman zastupnice Ljubice Lukačić.

Pletikosa, Marija
Amandman se prihvaća.

Sanader, Ante (HDZ)
Postaje sastavni dio zakona.
S tim smo iscrpili amandmane.
I imamo u ime Kluba zastupnika SDP-a predlaže se sljedeći zaključak „Obvezuje se Vlada RH da u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu zakona izmjeni uredbu o mjesečnom iznosu naknada za ugroženog kupca energenata, načinu sudjelovanja u podmirenju troškova energenata korisnika naknade i postupanju nadležnih centara za socijalnu skrb NN br. 140/15 na način da se naknada za ugroženog kupca određuje u iznosu do najviše 300 kuna mjesečno te da isto učini kod donošenja nove uredbe iz čl. 43. st. 5. sukladno čl. 327. st. 1. Zakona.“
I drugo „Obvezuje se Vlada RH da u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu zakona donese propise iz čl. 43.st.1. zakona kojim će konačno jasno definirati energetsko siromaštvo, proširiti kriterije za stjecanje status ugroženog kupca uvođenjem tog prava i za plin i za toplinsku energiju u korisnike prava za naknadu za ugroženog kupca energenata uz korisnike zajamčene minimalne naknade i korisnike osobne invalidnine uključiti i korisnike doplatka za pomoć i njegu te sve osobe koje žive u posebnom riziku od energetskog siromaštva“.
Molim predstavnika da se očituje o predloženom zaključku.

Pletikosa, Marija
Zaključak se ne prihvaća. Vlada je već pristupila na analizama i provjeri stanja temeljem kojih će pristupiti izmjenama propisa u pogledu osobe koje imaju status ugroženog kupca energenata.

Sanader, Ante (HDZ)
Osvrt predlagatelja.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala lijepa.
Ovo je uvredljivo i ponižavajuće za milijun i 600 tisuća hrvatskih građana koji žive u siromaštvu ili u riziku od siromaštva. Četiri mjeseca vi analizirate i sada kažete odbijate zaključak jer vam treba još više vremena za analize. Pa te vaše analize dovode do paralize, do paralize onih kojih je u Hrvatskoj 15% koji ne mogu platiti struju, 7% isto tako prema izvješću Europske komisije koji ne mogu zagrijati svoj dom.
Ova naknada vaučeri za električnu energiju nije se mijenjala od 2015., tada je prvi put i uvedena vizionarski rekla bih, da se energetski ugroženim građanima olakšaju troškovi stanovanja koje ste btw usput za one druge režijske troškove isto osakatili kroz ovaj zakon i tu ste im uzeli s 50 na 30% … Sada ne želite prihvatiti zaključak da u roku od 30 dana povisite visinu vaučera za energetski ugrožene kupce na 300 kuna, da proširite dijapazon da se oni ne odnose samo na električnu energiju nego i na plin i da proširite bazu sa postojećeg kruga korisnika koji su samo korisnici zajamčene minimalne naknade i osobne invalidnine i na kategoriju korisnika naknade za pomoć i njegu u kući i na one stvarno energetski ugrožene građane, vi to nećete.
Meni je žao i ja se nadam da će HS sutra na glasanju ovo pristati napraviti. Mi više nemamo vremena, mi imamo kao zastupnici za čekanje, ali ljudi koje grize zima nemaju.
Europska komisija je u rujnu dala državama članicama preporuku kako trebaju djelovati da bi spriječili udar inflatorni na siromašne građane, vi niste napravili ništa. Sjedite, analizirate i promatrate. Dosta je toga.

2

  • Konačni prijedlog zakona o socijalnoj skrbi, drugo čitanje, P.Z.E. br. 218
28.01.2022.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Konačni prijedlog Zakona o socijalnoj skrbi, drugo čitanje, P.Z.E. br. 218. Predlagatelj je Vlada, rasprava je zaključena. Nakon što je rasprava zaključena Vlada je podnijela amandmane, sukladno čl. 199. Poslovnika o ovako podnesenim amandmanima mora se složiti većina nazočnih zastupnika.
Samo vas molim sekundu, ja bih da odradim ovaj dio formalni pa ćemo onda dalje.
Dakle, dajem na glasovanje prijedlog da se provede rasprava o amandmanima Vlade RH.
Tko je za?
Tko je suzdržan?
I tko je protiv?
Glasovalo je 78 zastupnica i zastupnika svi su bili za tako da ćemo provesti raspravu o amandmanima Vlade. Prije nego što dadem stanke, dakle kada se radi o amandmanima Vlade njih su četiri predstavit će ih prvo, obrazložit će ih državna tajnica u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike poštovana Marija Pletikosa, nakon toga ću otvoriti raspravu. Predlažem objedinjenu raspravu o amandmanima, znači 10 minuta u ime kluba se može samo govoriti ne može biti pojedinačne rasprave i nakon toga ćemo onda glasovati o tim amandmanima.
Želite li prvo da provedemo raspravu ili želite ove stanke da odradimo? Idemo sa stankama onda prvo.
Prva se javila kolegica Orešković, izvolite.

Orešković, Dalija (Stranka s imenom i prezimenom)
Zahvaljujem predsjedavatelju.
Tražim stanku u ime kluba stranke i Centar i GLAS u trajanju od 10 minuta radi dodatnih konzultacija.
Zakonom o socijalnoj skrbi mijenja se forma, mijenja se ustroj tijela koja bi trebala voditi brigu o potrebama najugroženijih pojedinaca i skupina. Još jednom želimo ukazati da je model koji se uvodi ovim zakonom sporan.
Naime, postojeći centri za socijalnu skrb gube svoju pravnu samostalnost i postaju dio novog tijela koje se tek osniva, to je Hrvatski zavod za socijalnu skrb. Protiv odluka Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb odlučivat će ministarstvo, a protiv odluka ministarstva još jedno novo tijelo koje se tek osniva, a to je povjerenstvo za odlučivanje o pritužbama.
Smatramo da je ustroj i osnivanje tog novog tijela protuustavno i smatramo da će odlukama tog povjerenstva doći do teškog degradiranja struke jer za članove povjerenstva nije propisano da moraju imati ikakve uvjete u pogledu stručne spreme ili drugih profesionalnih kvalifikacija. To je bizarno utoliko što se ovim zakonom osnivaju i neke druge ustanove i još neka nova tijela, među njima je i akademija za obrazovanje u sustavu socijalne skrbi, dakle formiramo posebnu obrazovnu instituciju koja će educirati djelatnike samo jednog specifičnog dijela javnog sektora. Dakle, dodatno ćemo ulagati u to da obrazujemo one koji rade u sustavu socijalne skrbi, ali kada ćemo raspravljati o tome pridržavaju li se oni odredbi zakona tada ćemo dati nekom neprofesionalnom, needuciranom povjerenstvu da preispituje njihove odluke.
Nije bilo nikakvog razloga za osnivanje ovakve akademije kao posebnog tijela kao niti za samostalno formiranje obiteljskih centara. Minimum kojeg smo tražili da članovi upravnog vijeća, ravnatelji, pomoćnici …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… ravnatelja budu dužnosnici u smislu …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… Zakona o sprečavanju sukoba interesa i to ste odbili kroz amandmane.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala lijepa, stanka je odobrena.
Kolegice Peović, izvolite.

Peović, Katarina (RF)
Tražim stanku u ime kluba HSS-a i RF-a da još jednom obratimo pažnju na ovaj zakon. Kaže ministar da su konačnim prijedlogom udovoljili udrugama za osobe s invaliditetom, pa da nisu i da se te udruge nisu uopće uključile mi bismo imali zakon kojim bi se osobama s 4.stupnjem invaliditeta omogućilo da izgube istovremeno pravo na tuđu pomoć i njegu i osobnu invalidninu. Istovremeno zahvaljujem šta je taj amandman koji sam ja podnijela kao i još niz zastupnika usvojen, ali da se te udruge nisu uključile stvar bi bila još gora, da ne kažemo kakve se stvari tu kriju u ovom zakonu.
Drugo, povećanje naknada poput naknade za osobe s invaliditetom s 1.500 na 1.750 kuna je isto kao i hvaljenje sa povećanjem minimalne plaće gdje se uopće ne uspoređuje koliko su plaće rasle u drugim zemljama, koliko su te naknade rasle u drugim zemljama, nego se samo govori o jednogodišnjem povećanju koje možda postoji, ali u usporedbi s onim šta smo radili zadnjih 10 godina to je apsolutno nedostatno.
Naši radnici i naša socijala žive u siromaštvu i nije slučajno da je Ministarstvo rada i socijalne skrbi, najveće ministarstvo povezano jer su rad i socijala jedno te isto.
A što se tiče toga koliko smo mi socijalno osjetljiva država mi smo više bismo trebali reći socijalni slučaj država, a sve mjere koje HDZ poduzima padaju u vodu odnosno demaskiraju se. Kad uzmete statistiku u sliku stvari i onda vidite da smo 8. najgora država u EU prema broju ljudi u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. Osoba u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti je pa gotovo trećina ove zemlje. Tako da ovim zakonom trebamo priznati, a vidjet ćemo i druge zakone, da nam HDZ poručuje da od države ništa ne očekujemo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam lijepa. Hvala.
Stanka je odobrena.
Idemo po 293.b. nastaviti s radom, pa ću sada pozvati predstavnicu predlagatelja da obrazloži podnesene amandmane. Kao što sam i najavio, poštovana državna tajnica Marija Pletikosa, izvolite. Znači u dvije minute sva 4 amandmana obrazložite.

Pletikosa, Marija
Hvala poštovani predsjedniče.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Ne, ne, ne, ovo ne, ovo nije u ime predlagatelja 20 minuta, ovo je samo obrazlaganje amandmana dvije minute, izvolite.

Pletikosa, Marija
Dakle, Vlada RH na Konačni prijedlog Zakona o socijalnoj skrbi podnosi slijedeće amandmane. Prvi amandman odnosi se na čl. 110., mijenja se i glasi, pravo na uslugu smještaja ne priznaje se osobi koja je sklopila Ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju osim u slučaju pokretanja postupka za raskid utvrđenja ništetnosti ili poništaj ugovora, kojoj pomoć i njegu pružaju članovi obitelji, kojoj se pomoć i njega osigurava odobravanjem socijalne usluge pomoć u kući, kojoj se u okviru zdravstvene zaštite na primarnoj razini osigurava zdravstvena njega bolesnika u dovoljnoj mjeri, opsegu i intenzitetu ili kojoj se pomoć i njega osigurava putem različitih programskih aktivnosti u dovoljnoj mjeri, opsegu i intenzitetu.
Amandmanom se predlaže jasnije propisati zapreke za priznavanje usluge smještaja u skladu s naknadnim preporukama Europske komisije.
Drugi amandman se odnosi na čl. 117., iza st. 1. dodaje se novi st. 2. koji glasi, razmjena podataka koristi se s ciljem kreiranja socijalnih politika i utvrđivanja uvjeta za ostvarivanje naknada i usluga. Dosadašnji st. 2. postaje st. 3.
Amandmanom se predlaže jasnije propisati cilj razmjene podataka u skladu s naknadnim preporukama Europske komisije.
Amandman 3., u čl. 168. riječi čl. 193. st. 2. zamjenjuju se riječima čl. 248. st. 3.. Budući da je sadržajnim spajanjem odredbi došlo do renumeracije članaka potrebno je u čl. 168. izmijeniti pozivanje na članak uzimajući u obzir da je sadržajno čl. 193. st. 2. spojen s čl. 248. st. 3..
I amandman 4., u čl. 188. iza riječi „Grada Zagreba“ riječ je „u sjedištu jedinice područne samouprave“.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam lijepa.

Pletikosa, Marija
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Idemo sada, dakle mogu raspravljati klubovi zastupnika po 10 minuta. Javili su se za sada Klub zastupnika SDP-a i Klub zastupnika Socijaldemokrata.
Prva je na redu kolegica Sabina Glasovac.
Državna tajnice, vi slobodno odite na mjesto.
Samo molim vas da se govornica malo pobriše.
Izvolite kolegice Glasovac.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala vam lijepo g. predsjedniče, poštovana državna tajnice, poštovane kolegice i kolege.
Ovim predloženim amandmanima kojima u zadnji tren 5 do 12 prije glasovanja o samom zakonu na čl. 116., 168. i 188. pokušavate popraviti konačni prijedlog paketa zakona vezanih uz tzv. reformu socijalne skrbi, nećete napraviti ama baš ništa, ali ste pokazali i dokazali da je ovaj zakon spreman ili za 3. čitanje ili za povlačenje, a to ne zato što mi to kažemo nego što vas na to od samog početka upozoravaju svi oni koji rade u sustavu socijalne skrbi i u njega se itekako razumiju, a to su socijalni radnici, udruge u sustavu socijalne skrbi, sindikati, komore, akademska zajednica. Na zgražanje svih njih vi ste silovali ovakav jedan zakon koji ide u potpunu centralizaciju sustava iako sve europske prakse, preporuke i norme, pa i vaša nacionalna strategija…

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Glasovac, samo malo vas molim, oprostite.
Kolegice i kolege, molim vas da se malo stišate, svi ste počeli hodati i glasno razgovarati i ne može se tako raditi. Molim vas za mir da kolegica može govoriti. Izvolite.

Glasovac, Sabina (SDP)
Znači ovim prijedlogom reforme, tzv. reforme sustava socijalne skrbi forsirate, preko koljena lomite centralizaciju sustava socijalne skrbi iako sve europske preporuke, Ustav RH, pa i Nacionalna razvojna strategija RH do 2030.g. izričito nalaže decentralizaciju socijalnih usluga. Zašto? Zato što one moraju biti potrebe detektirane unutar same zajednice, znači poštivati regionalne različitosti da bismo na iste mogli odgovoriti. Vi to naprosto ne želite čuti, ne želite učiniti.
Drugo, ovaj zakon nažalost ne prepoznaje stvarne potrebe korisnika sustava socijalne skrbi, a to su naši socijalno najugroženiji građani.
900.000 građana u RH živi u riziku od siromaštva, 700.000 građana je siromašno. Ovim zakonom odgovoriti na te potrebe ljudi da izađu iz siromaštva ili da ih spriječimo od rizika ulaska u siromaštvo neće se učiniti apsolutno ništa.
Pokušali smo amandmanima popraviti ovaj paket zakona, mislim da je više od 100 amandmana predano na ovaj zakon. Svi, apsolutno svi opozicijski amandmani su odgovoreni samo jednom riječju, odbija se bez i da su pročitani. Stoga ja koristim ovu priliku da apeliram na sve zastupnike i zastupnice da još jednom razmisle i da svojim glasanje promijene odluku Vlade i podrže one amandmane koji idu u korist korisnika sustava socijalne skrbi, ali isto tako apeliram na sve da podržite zaključak, prijedlog zaključka Kluba zastupnika SDP-a koji glasi zaključak, obvezuje se Vlada RH da u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu zakona izmjeni uredbu o mjesečnom iznosu naknade za ugroženog kupca energenata, te da visinu mjesečne naknade povisi sa iznosa 200 kuna na iznos od 300 kuna.
Jednako tako ono što očekujemo od Vlade RH u roku od 30 dana proširi kriterije za stjecanje statusa i da u ovu kategoriju uključi ne samo korisnike električne energije nego da ovo pravo osigura i korisnicima plina.
I treće, da se proširi paleta korisnika do sada pravo na vaučere za električnu energiju imaju samo korisnici zajamčene minimalne naknade i osobne invalidnine. Mi predlažemo da to učinite i za korisnike naknade doplatka za pomoć i njegu u kući te sve osobe koje žive u riziku od od siromaštva. Zašto? Zato što 15,5% naših sugrađana kućanstava ne može platiti račun za struju, zato što 7,5% naših sugrađana ne može ugrijati svoj stambeni prostor odnosno svoj dom.
Ako već do sada u četiri mjeseca niste bili u stanju ponuditi niti jednu mjeru kojom biste olakšali građanima inflatorni udar na njihov standard i na njihove živote, evo imate priliku, imate konkretne prijedloge.
Europska komisija je u rujnu državama članicama vrlo jasno rekla, molimo vas olakšajte građanima, posebno onima koji su socijalno ugroženi, idite putem izmjene porezne politike i idite putem energetskih vaučera kojima ćete pomoći kućanstvima i dati direktne potpore tvrtkama koje proizvode. Vi to niste učinili, to su učinile Španjolska, Poljska, Grčka, Italija. Vi u četiri mjeseca dok se ljudi smrzavaju u svojim domovima, ne mogu platiti račune za plin, ne mogu platiti račune za struju, cijene namirnica, osnovnih namirnica, hrane lete u nebo više i od 20% na godišnjoj razini vi imate obraza jučer reći da analizirate, da razmišljate i da ćete mjere predložiti vrlo brzo. Kad? Kad prođe zima?
Evo dajemo vam priliku konkretne prijedloge da te mjere donesete već danas. Nama vremena za čekanje, vrijeme je za djelovanje. Ako ste vi nesposobni smisliti nešto, podržite ovaj zaključak, imate vrlo, vrlo konkretne mjere.
I još nešto, ne zaboravimo da su jedna od najugroženijih skupina danas i pod udarom inflacije upravo umirovljenici. I tu vam dajemo jedan prijedlog, a to je prijedlog da ozbiljno razmislite o promjeni modela indeksacija mirovina zato što prema posljednjoj indeksaciji koja je provedena 1.srpnja sljedeća se provesti, provodi se 1.siječnja, ali imate vremena promijeniti model. Povećanje mirovina je bilo samo za 2,45% u nominalnom iznosu to je 63 kune. Za te 63 kune povećanja mirovine umirovljenik je mogao kupiti samo jednu plinsku bocu koja je sa 100 kuna u međuvremenu njena cijena je narasla na 150 i nešto kuna.
Ovakvom indeksacijom i modelom koji imamo danas naći ćemo se u situaciji da će ta zapravo kroz tu formulu gdje se računa porast bruto plaće i porast općih cijena, to će se računati negdje na temelju 2,4% nazovimo to tako rasta cijena. Ali realno su cijene osnovnih namirnica koje umirovljenici mahom kupuju, a to su kruh, mlijeko, ulje, šećer one nisu rasle 2% one su rasle 20 i više posto. Tu isto imate prostor za djelovanje, razmislite o tome, umirovljenicima je jako teško i sa ovakvim modelom indeksacija mirovina oni neće moći podmiriti osnovne životne troškove.
Vremena ima, prijedloge imate ako ih niste u stanju smisliti sami, evo kopirajte ovo ne tražimo niti autorska prava, ali učinimo nešto što će biti korisno za sve naše sugrađane, a posebno za one koje će ova inflacija najviše udariti, a to su najsiromašniji.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala.
Imamo jednu povredu Poslovnika kolega Bačić, izvolite.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem g. predsjedniče.
Kolegica Glasovac je povrijedila čl. 238. Poslovnika HS-a omalovažavajući nas zastupnike, vjerujući kako će sto puta izrečena laž postati istina. Kolegice Glasovac kojim građanima je u Hrvatskoj, ne znam gdje vi živite došlo do povećanja u isporuci cijene isporuke plina i struje, to ste tamo jasno rekli. To nije točno i ja vas molim da takve neistine ne iznosite.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Bačić dobivate opomenu, to naravno nije bila povreda Poslovnika nego replika, kao i svi do sada opomena.
Kolegice Glasovac, izvolite.

Glasovac, Sabina (SDP)
Gospodine predsjedniče, mene je kolega Bačić uvrijedio i temeljem, povrijedio je čl. 238., zapravo je doveo u pitanje moje praćenje situacije u Hrvatskoj što sam kao saborska zastupnica dužna činiti.
1.travnja 2021.g. za 80% hrvatskih kućanstava rasla je cijena plina, a 1.travnja 2022.g. ove godine rast će ponovno, tako da molim vas možete mi osporiti …

Jandroković, Gordan (HDZ)
…/Upadica predsjednik: Hvala lijepa, dobivate opomenu./…

Glasovac, Sabina (SDP)
… ovdje bilo što, ali ne činjenicu da znam što se događa u Hrvatskoj.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Glasovac dobivate naravno opomenu, ovo nije bila nikakva povreda Poslovnika.
Idemo sada dalje Klub zastupnika Socijaldemokrata poštovani kolega Davorko Vidović.
Izvolite.

Vidović, Davorko (Nezavisni)
Evo slušajući ova četiri amandmana koja ste dali ovdje ne mogu reći da oni nisu na tragu boljeg reguliranja onog što ste vi htjeli. Međutim, ostaje veliko pitanje, veliko pitanje i meni osobno velika zagonetka zašto se ide u donošenje ovakvoga zakona.
Ja teško mogu prepoznati ne samo bilo kakav društveni interes da se ide sa ovakvom reformom, ja ne vidim niti politički interes vladajuće stranke da ide sa jednim prijedlogom zakona koji zasigurno neće doprinijeti rastu popularnosti ako je samo taj prizemni, politički motiv u pitanju, neće pridonijeti jer ova reforma usudim se prognozirati na ovakvoj zakonskoj podlozi ne može biti uspješna reforma.
Ovaj zakon će pokazati da će se u narednih godinu, dvije, tri prije svega ljudi koji rade u struci, koji rade u ustanovama socijalne skrbi, u centrima za socijalnu skrb silno opteretiti zapravo jednim potpuno iracionalnim organiziranjem njihove djelatnosti i rekao bih u podlozi onoga što slijedi iza ovih zakona to su zakoni o profesionalnoj djelatnosti pojedinih komora.
Moram reći da mi je pomalo zastrašujuće djeluje nametanje političkog voluntarizma i stavljanja ispred stručnosti, znanja ljudi koji su se školovali za određena područja, koji su certificirani svojim diplomama da obavljaju posao na profesionalan i stručan način ovime se sve to dovodi u pitanje.
Posljedice će biti po mom dubokom uvjerenju vrlo, vrlo negativne za ono što bi nam trebao zapravo biti primarni cilj. O čemu se zapravo radi? Nakon 30 godina što imamo samostalnu državu, nakon što je potpuno izblijedilo sjećanje na jedan sistem kako se zvalo mi kažemo hrvatskije sustav u kojem su ljudi bili u velikoj mjeri zaštićeni na jedan osobit način. Nije bilo nikakvog razloga da se razina socijalne sigurnosti smanji i socijalna zaštita smanji u uvjetima kada smo dobili svoju samostalnu državu i kada smo implementirali ono što se zove nekakav slobodni demokratski politički poredak.
Mi 30 godina zapravo tragično zaostajemo, ja bih rekao i kao država i kao društvo u definiranju naših ključnih ciljeva. Mi nismo uspjeli definirati da je dobrobit ljudi, pojedinaca, građana ove zemlje najveća moguća vrijednost. Fascinacija državom koju smo imali 30 godina to da državu stvorimo, da ju oslobodimo, da ju integriramo itd. je pitanje koje nas dovodi do toga što je sa društvom, što je sa tom izgradnjom društva, investiranjem u društvo.
Dobili smo zemlju, dobili smo društvo u kojem vlada nevjerojatna razina nepovjerenja ili onoga što se zove socijalni kapital. Na samom smo dnu Europe. Mi teško možemo funkcionirati kao zemlja u kojoj se ne vjeruje nitko nikome, u kojem su institucije izgubile svaku vjerodostojnost i sa šnitanje salame o kojoj se govori ovih dana od strane premijera je šnitanje zapravo koje se događa unutar institucija koje su same sebe porazile.
Da li je netko od nas ili od vas drage kolege bio ikada u Centru za socijalnu skrb? Izuzimam nas koji smo profesionalno radili ili imali nekakvog posla? U centre za socijalnu skrb prvu ulaznicu, prvo dvorište, prva vrata države dolaze najjadniji, najnesretniji, najnevoljeniji, najostavljeniji, najosiromašeniji ljudi.
To je prvo mjesto na kojem se ljudi sa svojim osobnim traumama, sa suočavanjem sa vlastitom neimaštinom, zdravstvenim, socijalnim, nekim drugim hendikepom obraća svojoj državi. Centralizacijom sustava kojim se i u koju se ide tako žestoko potpuno mimo bilo kakvih europskih praksi toga nigdje nema. Vjerujte nigdje načelo supsidijarnosti nije toliko važno kao u socijalnoj politici.
Socijalna zaštita počiva na supsidijarnosti, na dostupnosti usluge socijalne onima kojima je najpotrebnija i onima koji znaju šta je ta potreba. Ja ne vidim nikakav razlog zašto se ide u ovakvu centralizaciju nečega što je velim suprotno i struci i znanju. Već su kolege govorili o tome da je u Hrvatskoj naši najumniji ili najstručniji ljudi koji rade na poslovima socijalne zaštite su se krajnje negativno odredili spram te silne nevjerojatne centralizacije.
Sve komore, sva udruženja. Ovdje smo organizirali jednu raspravu upravo mi u klubu Socijaldemokrata na temu promjene tih zakona. Htjeli smo preliminarno bez utjerivanja političkih poena podržati tu široku raspravu tim više što 2400 očitovanja koje su građani iskazali u toku javne rasprave govore koliko je ta tema važna ljudima.
Nije bilo nikakvog razloga da se nameću rješenja koja nisu u korist, nisu u korist građana. Zanima me i to bih i mladoga ministra i kolegu kojega podržavam, vodi teški resor, znam što znači voditi takav resor, volio bi ga pitati kako misli provest reformu, a da na svojoj strani nema ljude koji tu reformu moraju implementirati. Ne može načelo organiziranja sustava biti načelo, kao što vrijedi, recimo u mirovinskom osiguranju. Pa ovdje to ne možeš na taj način centralizirati, ti dodjeljuješ, dolaziš na šalter, obraćaš se službeniku, službenik ti tumači i objašnjava kakvo pravo imaš. Ovdje se radi o potpuno drugom tipu usluge koju država preko centara za socijalnu skrb isporučuje svojim građanima.
Bio sam u centru za socijalnu skrb koji rade u nemogućim uvjetima. Doduše, prije 20 godina, ali nisam siguran da je situacija puno bolja sada. Gdje štrakori protrčuju, gdje 3 socijalna radnika sjede, a ljudi istresaju svoju nutrinu, sudbinu i svoju nelagodu u nečijem prisustvu. Prije 20 godina smo osnovali Udrugu socijalnih radnika. Osobno sam tražio da se pomogne uspostavljanju doktorskoga studija, da dobijemo profesiju, da ne bude, ovime što se sad predlaže, mi dobivamo semi profesije, ljude koji nemaju pravo na ekspertizu, na stručnu i znanstvenu ekspertizu, unutar svog područja nisu više profesionalci. To može imati dalekosežne posljedice, ne samo na ovaj sustav socijalne sigurnosti, nego i na sve ostalo.
Politički voluntarizam, stavljanje nekakvih drugačijih kriterija iznad i ispred stručnih kriterija može biti pogubno za društvo koje mora počivati na znanju, na profesiji i na stručnosti. Sve drugo je politikantstvo koje ide na štetu naših građana, a nikako u njihovu korist.
Jako sam razočaran, očekivao sam da reforma koja je apsolutno nužna, apsolutno nužna, krene u pravcu veće decentralizacije, veće deinstitucionalizacije i ako hoćete, deetatizacije. Država nije uspjela pronaći partnere niti u lokalnoj samoupravi, niti u organizacijama civilnoga društva koji mogu dati nemjerljiv, ogroman doprinos i stoga sa velikim žaljenjem, velikim žaljenjem mi nećemo moći dati, unatoč vaša 4 amandmana, podršku ovom Zakonu.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Zahvaljujem.
Idemo sada na 3. raspravu, Klub zastupnika zeleno-lijevog bloka, govorit će dvije zastupnice, prva je na redu poštovana kolegica Raukar Gamulin, a nakon nje kolegica Benčić, izvolite.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)
Zahvaljujem g. predsjedniče, evo dobili smo na raspravu .../Upadica: Možete masku skinuti./... još 4 amandmana .../Upadica: Masku, masku, jeste?/... uključena sam. .../Upadica se ne čuje. /... Aha. Hvala lijepo.
Dakle, još 4 amandmana na ovaj set zakona, ponovit ću po ne znam koji put, na koji su se digli svi. Dakle, digla se unisono struka, digla se unisono akademska zajednica i digli su se unisono korisnici. Korisnike niste dobili na Markov trg zato jer ste povećali osobnu, osnovicu za invalidninu, i, oprostite, mislim da ste to planirali prije nego što je Zakon došao u prvo čitanje. Dobar politički potez, dakako.
Ali, koliko je on zapravo mudar i koliko će on zapravo donijeti nešto dobro time da ćete vi sada inzistirati na glasanju o ovom setu setu, nisam sigurna. Dapače. Potpuno sam sigurna da ova reforma ne može uspjeti. Zašto? Kada se ulazilo u Europu i EU, bila su ta čuvena 3D. Decentralizacija, deinstitucionalizacija, deetatizacija. .../Upadica se ne čuje. /... Zaustavite mi vrijeme.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice i kolege, ja vas molim da se smirite, ovo nema nikakvog smisla, vrijeme zaustavite svakako. Kolegice i kolege, tko ne želi slušati neka napusti sabornicu, imamo još 4 kluba, to je otprilike još 30-ak minuta, tako da vas molim da dopustimo onima koji govore, da govore.
Kolega Radin .../Upadica: I ovaj vaš./... Kolega Radin, molim vas. Zauzmite mjesta, tko ne želi slušati neka napusti sabornicu. Izvolite.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)
Dakle 3D. sva ta 3D su se sada pretvorila u 1D, a to je demontaža sustava socijalne skrbi. Dakle mi se, tj. Vlada i vladajući se kunu u Europe, kunu se u europske vrijednosti, slijede EU direktive, uredbe, načelno, a kada dođe do realizacije, radi se sve suprotno. Nemam nikakvu potrebu politički se s vama razračunavati. Zašto ovo sve govorim? Zato jer se radi o interesu naših građana. Doista se radi o interesu najranjivijih skupina.
Radi se o interesu, kako osoba s invaliditetom, radi se o interesu djece s poteškoćama u razvoju, radi se o interesu beskućnika, radi se o interesu siromašnih, radi se o interesu onih koji su na samoj margini ovoga društva. S druge strane, isto tako, radi se o svim djelatnicima sustava socijalne skrbi. Radi se o ljudima kojima zapravo ovim setom zakona ukidate komore, ukidate im mogućnost rada, a niste im do sada dali pristojne, civilizirane uvjete rada.
Kolega je govorio već o tome kako i u kojim uvjetima rade socijalni radnici. Kakve oni uvjete imaju? Tko se o njima zapravo brine? Zašto ih niste htjeli poslušati? Zašto ih niste htjeli čuti? Ja sam jučer baš komentirala gđi. državnoj tajnici.
Njezino, njezino držanje na obrani amandmana, nije nijedne sekunde slušala obrazloženje i tu sam shvatila zašto je do ovoga došlo jer ovo ministarstvo nažalost, nažalost nije imalo sluha, niti za struku, niti za korisnike nije otvorilo zaista jednu raspravu, nije htjelo čuti, nije htjelo čuti nikoga i zato imamo takav zakon. Razmišljati o sustavu socijalne skrbi na tako centraliziran način i vi znate kolege da je to potpuno krivo. Sustav socijalne skrbi mora biti utemeljen u zajednici, u lokalnoj zajednici gdje se najbolje i jedino mogu prepoznati svi problemi te lokalne zajednice jer oni nisu isti u Slavoniji košto su npr. isti u Dubrovniku ili u Konavlima, nisu isti, neki da, ali većina ne. Upravo lokalna zajednica je ta koja ima razvijenu mrežu civilnog društva i može ju još razvijat, koji je jedan od presudnih sudionika u cijelom tom sustavu socijalne skrbi.
I zato vas pozivam poštovane kolegice i kolege zaista s dobrom vjerom sa interesom naših građana i struke na prvom mjestu povucite ove zakone iz procedure, omogućite novu raspravu, omogućite da ova reforma doista uspje na način da ju svi podržavaju i prihvate.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Nastavit će sada kolegica Benčić.
Molim vas samo prebrišite malo govornicu.
Hvala vam.
Izvolite.

Benčić, Sandra (Možemo!)
Zahvaljujem se predsjedniče.
Kolegice i kolege, već sam iznijela i sad ću podcrtati apsurd zapravo ove reforme i ovog puta koji je ova vlada zauzela imajući na umu povijest, 20-godišnju povijest financiranja reforme sustava socijalne skrbi. Znači ideja transformacije zapravo sustava socijalne skrbi bila je, bila je da centri za socijalnu skrb razvijaju sa partnerima u lokalnoj zajednici mreže socijalnih usluga koje su temeljene upravo na potrebama specifične te zajednice. Dakle, ideja je bila da idemo …/Govornik se ne razumije/…da dakle odozdo od potreba stvaramo i kreiramo usluge na razini lokalne zajednice. Pri tome je neobično važna bila činjenica da su centri za socijalnu skrb upravo pravne osobe i da imaju pravnu osobnost iz razloga što su mogli kao ravnopravni partneri sudjelovati u zajedničkim projektima, primjerice sa udrugama civilnog društva i razvijati inovativne socijalne usluge, pilotirati te inovacije i na kraju ih zapravo horizontalno menstrimirati i pružati svima.
Ja sam postavila ovdje pitanje ministru kako će se sada centri za socijalnu skrb lokalni bez pravne osobnosti javljati na zajedničke projekte sa udrugama iz svoje zajednice, primjerice posebno one projekte koji su centralizirani, briselski projekti, nisam dobila odgovor. Oni nemaju pravnu osobnost, na sve će se javljati jedna jedina institucija, na sve projekte koje imamo iz ISF-a. I ne samo to, kako će oni, kako će oni specificirati one potrebe i one aktivnosti koje oni trebaju u svojoj zajednici?
Ja ću vas podsjetiti, da bi došli do tog trenutka da su centri za socijalnu skrb koordinatori, koordinatori i širitelji mreže socijalnih usluga u zajednici zajedno sa drugim partnerima i dionicima na tom lokalu trebalo je 20.g., trebalo je prvih 40 milijuna dolara koje je vaša vlada tadašnja, HDZ-ova, uzela od Svjetske banke kao zajam i investirala upravo u to. Nakon toga je druga SDP-ova vlada uzela novi zajam od 70 milijuna eura isto tako od Svjetske banke da bi taj proces transformacije dovršila. Nakon toga mi smo dobili dakle u IPA programu učinkoviti ljudski potencijali u perspektivi 2007.-2013., dakle u pretpristupnom programu više od 100 milijuna eura od čega je za jačanje socijalnog uključivanja i integracije osoba u nepovoljnom položaju bilo programirano 47 milijuna eura, dakle upravo za ove namjene.
Isto tako mi smo u perspektivi 2014.-2020. programirali 1,4 milijarde eura za odnosno 1,6 za Europski socijalni fond pri čemu, pri čemu smo dobili pola milijarde eura ili gotovo 4 milijarde kuna za tehničku pomoć da bi nastavili transformirati socijalni sustav u smjeru njegove decentralizacije, deinstitucionalizacije i razvoja socijalnih usluga upravo na lokalu. I nakon svega toga i još onih 36 milijuna što ste platili Svjetskoj banci da vam napravi analitičke podloge za, za Strategiju Hrvatska '20.-'30., pri čemu je jedna od tih podloga upravo pitanje razvoja socijalnih usluga i socijalne skrbi, gdje se daju preporuke dijametralno suprotne ovome gdje ide ova reforma. Dakle, nakon svih tih doslovno ću reć milijardi uloženih u transformaciju sustava i njegovu decentralizaciju i približavanje korisniku vi doslovno skrećete za 180 i idete u potpuno drugom smjeru.
I ja sam rekla da je moj najveći problem i problem našeg kluba na koji način vi opravdavate da sva ta ulaganja koja smo imala sada bacamo i puštamo vodu za time i krećemo za 180 u drugom smjeru.
Čime opravdavate da forsirate reformu koju vam niti jedna strukovna organizacija nije poduprijela?
Kako ćete je provoditi kad vam ključni ljudi koji trebaju provoditi ju ne podupiru?
Kako objašnjavate da nakon 20.g. zagovaranja nismo uveli inkluzivni dodatak za osobe s invaliditetom, kako to objašnjavate? Kako to objašnjavate?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam lijepa.
Idemo na četvrtu raspravu Klub zastupnika HSS-a i RF-a poštovana kolegica Peović.
Izvolite.

Peović, Katarina (RF)
Hvala.
Ja bi se malo osvrnula na situaciju u kojoj se mi sada nalazimo dolaska četiri amandmana usred procedura glasanja koju ja kao zastupnica u prvom mandatu nisam nikad do sad uopće svjedočila tome, da bi skidala na svom mobilnom telefonu ta četiri amandmana i pokušala pročitat o čemu se tu zapravo radi i ništa spektakularno kako je već i rečeno, ali nemojmo ni umanjivati važnost tih amandmana kolegice i kolege.
Znači ovdje se jednim, prvim amandmanom kaže da se jasnije propisuju zapreke za priznavanje usluge smještaja osoba s invaliditetom. Znači ako je osoba sklopila ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju ne priznaje mu se usluga smještaja itd., znači riječ je o prilično bitnim stvarima za osobe s invaliditetom i potpuno neprimjerenoj proceduri na koji način mi to ovdje dobijamo.
Ali nije to samo tih četiri amandmana, cijeli zakon je napravljen potpuno šeprtljasto i totalno amaterski, pa smo mi mogli dobiti zakon, kaže ministar ja sam poslušao sve što su udruge rekle i ja sam to prihvatio. Pa da se udruge nisu priključile u pisanju ovog zakona mi bi kolegice i kolege dobili zakon koji bi recimo između ostalog jel osobama s 4.stupnjem invaliditeta onemogućio da imaju istovremeno pravo na tuđu pomoć i njegu i osobnu invalidninu, znači to je amandman koji sam ja dala i par zastupnika i zastupnica po naputku građanske inicijative „Pomozimo djeci s invaliditetom“, inače da mi nismo taj amandman podnijeli taj zakon bi tako bio izglasan.
Koliko je stvari koje nisu prihvaćene među našim amandmanima kao recimo reakcija Saveza psihoterapijskih udruga koji su sudjelovali u procesu izrade zakona u prvom čitanju da bi u drugom čitanju jednostavno ministar odlučio da to izgleda nešto drugačije i da manje ljudi zapravo ima pravo vršiti tu djelatnost psihoterapije. Pa valjda udruga zna, valjda struka zna ko može, a ko ne može biti psihoterapeut.
Ono što mi ovdje vidimo, ja ću vas upozoriti, je način rada ministra Aladrovića koji ovdje vrlo rijetko dolazi, koji šalje svoje državne tajnike, ali njega tu baš nismo često vidjeli, koji će ovako donositi i druge zakone, a on je ministar najvećeg ministarstva u Vladi znači rada i socijalne skrbi najveće ministarstvo. Ovo način na koji se ovdje radi je potpuno neprihvatljiv.
Ali ja ću vam reć nije samo stvar u nesposobnosti nažalost nego i ono što je napravljeno ovdje i usuglašeno odnosno što su vladajući usuglasili je katastrofalno pa će tako upozorit ću vas na čl. 34. s ovim zakonom samac koji je korisnik prava na zajamčenu minimalnu naknadu od sada imati radnu obavezu.
Ja sam se evo moram priznat šokirala kad sam čula da gradonačelnik Bjelovara Hrebak propisuje radnu obavezu svojim korisnicima socijalne skrbi i da onaj koji ne želi raditi na javnim radovima nema pravo primiti socijalnu pomoć u Bjelovaru jer smatram da ljudi koji primaju socijalnu naknadu vrlo često primaju tu socijalnu naknadu iz raznih razloga. Ali tko smo mi da njih osuđujemo imaju li pravo na tu socijalnu naknadu ili ne, niko od socijalne naknade ne živi dobro, evo sad to imate u zakonu. U zakonu je ušlo da postoji radna obaveza za samca koji je korisnik prava na zajamčenu minimalnu naknadu, on je prisiljen i dužan prihvatiti svako zaposlenje koje se njemu daje, a znamo kako ministarstvo snižava broj nezaposlenih osoba. Ako ih nisu iselili prisilit će ih da rade što oni kažu da trebaju raditi.
Znači, ovdje dobivamo potpuno sociopatske prijedloge koji nam poručuju da ova država ne misli skrbiti za svoje osobe s invaliditetom, za svoje siromašne, za svoje radnike jer uzmimo u obzir da će ministar idući zakon koji će ovdje doć veliki će biti Zakon o radu koji se i tu je ministar očito naučio lekciju za razliku od ovog gdje nam amandmani stižu pet do dvanaest u sabor dogovara već dvije godine u tajnosti, to ne znači da će bit savršen, vjerojatno ne radi baš dobro posao niti kao što ovdje ne radi, ali naučio je lekciju i radi ga dvije godine u tajnosti. Ali u svakom slučaju mi ovdje se moramo suočiti s činjenicom da je ovdje riječ prvo o potpunoj nesposobnosti, a drugo o projektu da se svim osobama koje su potrebite koje to trebaju zapravo poruči da im ova država neće baš previše pomagati i da zapravo moraju sebe zapitati što oni mogu napraviti za državu, a ne što država može za njih napraviti jer kao što su mnogi rekli, ja neću ići u sve one strukturalne probleme koje smo svi iznosili koliko puta. Ja sam rekla Churchill je rekao ako ne želiš riješiti problem osnuj povjerenstvo, tako se ovdje osniva povjerenstvo, akademija, zavod sve zato da bi se dao privid da se nešto mijenja, a da se zapravo ništa ne bi promijenilo odnosno da bi se samo promijenilo nagore. Neću to ponavljati svi znamo o čemu se tu radi.
Ali osim same strukture, osim potpune nesposobnosti ajmo bit iskreni i zaključit sve ovo sa konačnom ocjenom, a to je da su sve što su ovdje napravili i čime se hvale u javnosti sa nekakvom povišenjem osobne invalidnine debelo zakasnili i da te naknade koje su oni sad se reklamiraju da su jako velike ista stvar ko i s minimalnom plaćom 10 godina su stagnirale i onda kad imate pad ovih pravila strogih pravila europskog semestra kad se države mogu više zaduživat, kad možete povećati javni dug onda sad država malo je jel pustila te svoje ta svoja pravila. Iduće godine kad stvari se vrate u ajmo reć neku normalu onda će Europska banka i druge institucije od nas tražiti stezanje remena i znamo kako će to završiti. A tko će podnijeti teret te krize koja tek dolazi to nisu oni koji su dragi HDZ-u, nego upravo ovi ljudi sa kojima ovdje se HDZ lopta i kaže povećali smo naknadu za osobe sa invaliditetom sa 1500 na 1750 kuna. Ma o čemu mi tu pričamo? Mi smo zemlja socijalni slučaj, osma najgora zemlja u EU prema broju ljudi i riziku od siromaštva. Vi biste trebali tim ljudima dati one plaće koje sebi dajete da bi oni mogli pošteno živjeti.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala lijepa.
Ja molim da se samo klonimo riječi koje su preteške recimo da je nešto sociopatski itd.
Sada će u ime Kluba zastupnika Centra i Glasa govoriti poštovana zastupnica Mrak-Taritaš, Orešković.
Izvolite.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovana državna tajnice, kolegice i kolege.
Možemo zahvaliti ministarstvu odnosno državnoj tajnici da imamo priliku još jedanput u ime klubova govoriti o ovim zakonima jer da su odradili posao kako spada ne bi morali zadnji trenutak dati amandmane i mi ne bi imali priliku još jedanput ukazati da ovo nisu reforme, nije reformski paket.
Pa nemojte reformski paket zvati neke sitne kozmetičke promjene i nekakve situacije gdje ste vi sebi nešto napraviti. Reformski paket bi značilo jedan ozbiljan zaokret koji niste napravili i koji niste sposobni napraviti. Mene su učili da kad uđete u nekakav ozbiljan posao, da onda mora uvijek u tom poslu da imate onako podjednaki broj malo nezadovoljnih. Ali vi ste pretjerali! Znate podjednaki broj malo nezadovoljnih. Ali kod vas su nezadovoljni svi i to u jako velikim, ogromnim količinama.
Za kog ste radili ove zakone? Za kog? Dakle ovim zakonima hajdemo vidjeti šta je smisao, smisao je odnos oni koji rade i bave se socijalnom skrbi i oni koji su korisnici socijalne skrbi. Da li je smisao ovog zakona da vi umjesto jedne institucije imate 4 nove, pa ćemo štampati nove papire, nove obrasce i novo sve ili bi smisao biti kako približiti korisnicima pojednostaviti da oni zaista imaju priliku koristiti svoja prava ne zato što im se tako da ne koristim neke teške riječi, jedna teška riječ mi je pala na pamet, ali neću izgovoriti, nego zato što moraju, nego zato što nemaju izbor.
Ja naime to uvijek naglašavam moja sestra je socijalni radnik i ja sa tom problematikom živim od doba njenog studiranja vrlo aktivno i živim cijelo vrijeme. Mi svi živimo i znamo o čemu govorimo. I ja znam o čemu govorim i znam o obiteljima koje nemaju, oni nemaju izbora. Oni se tamo moraju javiti. To je njima jedina nada.
Ma njima je tako svejedno kako se to zove, njima je samo važno da im je blisko, da im je dostupno da ne moraju ići ne znam 6 autobusa promijeniti kojih danas ni nema i da tamo ima netko tko će ih saslušati, tko će im pomoći, tko će im uputiti za početak toplu riječ, a onda sve ono dalje što im treba.
Sve dok mi u Hrvatskoj, dok jedan socijalni radnik ima 200 slučajeva o kojoj reformi mi govorimo? O kojem iskoraku mi govorimo? Što tu napraviti? To je ozbiljan posao, ali ozbiljnog posla se treba ozbiljno i prihvatiti. Nije ozbiljan posao to da vi uzmete set zakona pa onda važno kažete idete u prvo čitanje, pa važno kažete idete u drugo pitanje.
Kako se samo ministarstvo odnosi o tim zakonima pokazuju ovi amandmani. Dakle, ovi amandmani da je zakon bio u hitnoj proceduri prvo i drugo čitanje ja bih rekla o.k. Pustili ste neki materijal, pa netko nije vidio, malo je zaboravio. Ja uvijek imam zaista dosta veliko razumijevanje prema ljudima koji rade posao u upravi. Ja sam to radila i znam o čemu govorim.
Ne govorim o nekom imaginarnom poslu, ne govorim o tome kako se operira slijepo crijevo jer to ne znam i to neću raditi i za to nisam educirana. Ali neke stvari znam i o tome govorim. Ali zamislite kad ministarstvo napravi amandman i onda kaže u obrazloženju kaže amandmanom se jasnije propisuju zapreke za priznavanje usluga smještaja. To je prvi amandman u skladu sa naknadnim preporukama Europske komisije.
E baš me živo zanima, stvarno me zanima koje su to naknade preporuke Europske komisije koji su došli između prvog i drugog čitanja. Pa nemojte od nas raditi blesavce. To ovako nježno riječ upotrebljavam da se potpredsjednik Sabora ne bi morao referirati.
Pa mi čitamo to šta vi nama dostavite, pa mi to razumijemo o čemu je riječ. Ali ono što razumijemo i što je jasno nema ovdje reforme i nema nama u ovoj jednoj osjetljivoj domeni naprijed dok se vi bavite formom kako će se nešto zvati, pa hajdemo to još napraviti piramidu, pa u toj piramidi da se nitko ne snalazi a do tad broj korisnika raste iz dana u dan. A znate što stagnira? Broj onih koji se tim poslom bave.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Sljedeći klub zastupnika bit će onaj MOST. A oprostite, još će biti poštovani zastupnik Orešković u ime Centra i GLASA.
…/Upadica Orešković: Zastupnica./…
Zastupnica, oprostite.

Orešković, Dalija (Stranka s imenom i prezimenom)
Hvala predsjedavatelju, kolegice i kolege.
Najveći dio pritužbi na ovaj zakon odnosio se na centralizaciju sustava i na to da se nije vodilo računa o konkretnoj pomoći koja je potrebna korisnicima, pa je i najveći broj amandmana podnesen uprava sa ciljem da se nadomjesti taj deficit.
Doista podržavam sve amandmane koji daju veću podršku korisnicima sustava socijalne skrbi, međutim želim skrenuti pažnju na 25 amandmana koje je podnio Klub stranke CENTAR i stranke GLAS, a kojima se htjelo popraviti taj novi kroj, novi a loše osmišljen sustav socijalne skrbi. Sve te amandmane redom vladajući su odbili Pri tome, mi čak nismo osporavali ovu centralizaciju. Osporavali smo loše i krajnje ustavnopravno neprihvatljiv model kontrole samog načina funkcioniranja sustava.
Naime ovim Zakonom osniva se novo megatijelo, taj čuveni Hrvatski zavod za socijalnu skrb pod kojeg će sada potpasti svi postojeći do sada samostalni centri za socijalnu skrb. Nad njihovim radom kontrolu će provoditi u prvom stupnju ministarstvo, a nakon toga, još jedno novo tijelo, famozno Povjerenstvo za odlučivanje o pritužbama kojeg se usuđujem nazvati nakaradnom izmišljotinom.
Dakle, prije svega, ne zna se po kojoj će osnovi takvo jedno tijelo sastavljeno od 5 građana, od 5 građana bez ikakvih propisanih kvalifikacija kontrolirati struku. Ne samo socijalne radnike, nego i vještake. Dakle to se ne zna. Ono što se zna, zna se da će to Povjerenstvo donositi samo, dakle njih 5 građana, poslovnik o svom radu. U tom poslovniku će oni sami sebi urediti pitanja iz svog djelokruga, dakle, o čemu će odlučivati i na koji način. A onda smo se još i dosjetili, odnosno vladajući su se dosjetili da će jedno takvo besmisleno tijelo jednom godišnje podnositi izvješće HS-u, a da pritom ne znamo niti čemu jedno takvo izvješće služi. Da li radi kontrole sustava socijalne skrbi ili radi kontrole rada samih članova Povjerenstva. Ništa mi to ne znamo.
Jedino što znamo, znamo da će to Povjerenstvo biti plaćeno po učinku, na način da će svaki član Povjerenstva dobiti 1% od prosječne neto plaće isplaćene u RH u prethodnoj godini za svaki završeni predmet i time su ti nestručni ljudi koji nemaju apsolutno nikakve kompetencije jer to nije niti zatraženo niti predviđeno zakonom, kontrolirati sve one djelatnike sustava za koje sada, ovim novim Zakonom ponovo izmišljamo nešto novo, neku novu toplu vodu, formiramo još jedno novo tijelo, Agenciju, ne, pardon, Akademiju za socijalnu skrb koja će se baviti specijalno edukacijom i školovanjem tog dijela sektora, dakle tražit ćemo od koji rade najteže poslove, pritom svi od reda potplaćeni, da se dodatno educiraju, da se školuju, a onda ćemo na tu njihovu struku, znanje i rad, da 'prostite na izrazu, da nisam za ovom govornicom, rekla bih, što napraviti, kako ćemo ih obezvrijediti, kako ćemo ih omalovažavati time što ćemo davati nekim ljudima, a točno si mogu zamisliti koga će vladajući staviti u takvo jedno povjerenstvo, da bez igdje ikakvog znanja, struke, iskustva, igdje ičega, ne samo da odlučuju o pritužbama, nego pazite, ako 3 puta godišnje utvrde da je neki socijalni radnik eto, napravio nešto što se njima ne sviđa, mogu čak naložiti Ministarstvu da nad radom tog socijalnog djelatnika provode inspekciju i kontrolu.
Pa šta radimo? Dakle to je politička država u kojoj će se ovo Povjerenstvo koristiti za to da se eto, nekome dodjele nekakve naknade mimo pravila, mimo znanja, pritom im se oduzima njihovo ustavno pravo na pravni lijek onako kako je to predviđeno čl. 18 Ustava RH.
Kada govorimo o tom ustroju istaknuli smo da možda ova centralizacija i može postići neke pozitivne učinke. Dala bih šansu da vidimo hoće li tome tako biti, međutim ne prihvatljivo mi je da kad smo već išli za time da se nešto negdje objedini, istovremeno formiramo posebni sustav obiteljskih centara i kažem posebnu Akademiju. A minimum kojeg smo mi tražili kroz ove amandmane je bio taj da se onda definira da sva upravna vijeća ovih novih tijela, dakle upravno vijeće hrvatskog centra za socijalnu skrb, upravno vijeće Akademije i upravno vijeće obiteljskih centara budu dužnosnici. Kao i ravnatelji, pomoćnici i zamjenici ovih tijela. Sve su to vladajući odbili, a najnakaradnije od svega, što ti članovi Povjerenstva koji će sad biti .../Upadica: Hvala lijepa./... megakontrolori, ni oni nisu dužnosnici u smislu .../Upadica: Hvala lijepa. Sljedeći klub zastupnika ... /... Zakona o sprječavanju sukoba interesa.

Reiner, Željko (HDZ)
... bit će onaj Mosta, a govorit će poštovani zastupnik Ante Kujundžić, izvolite.

Kujundžić, Ante (MOST)
Hvala predsjedavajući.
Ima onog u ovom prijedlogu Zakona što je dobro. Međutim ostaje puno više onog što nije dobro i po mišljenju struke, a pročitat ću vam sve ono što su poslali. Postoji opravdani strah da će stanje ovakvim Zakonom biti ili isto ili gore. Ja nemam problem s tim uopće što vi niste prihvatili niti jednu našu sugestiju.
Ja nemam problem niti s tim što možda mislite da ste pametniji od svih onih ljudi koji su podnijeli određeni amandman i vjerujem i želim sreću da ovaj Zakon, onako iskreno, kao čovjek poluči rezultate i učini onu skupinu koja bi trebala biti mjerilo naše Hrvatske, točnije, njene snage, da oni najslabiji bude puno, puno manje slabi jer samim time bi onda i Hrvatska trebala biti jača.
A vjerujem da ćete sa jednakim žarom i prihvatiti eventualnu odgovornost u slučaju da ovaj Zakon ne poluči zacrtane ciljeve. Ono što je struka kao takva zamjerila dakle ovom prijedlogu Zakona je prije svega nedostupnost kao posljedica određenja i popisivanja socijalnih usluga u samom Zakonu. Dakle predlagatelj i u ovom prijedlogu Zakona ima tendenciju popisivati socijalne usluge. Tako je sa ranijih 10 usluga popis socijalnih usluga narastao na 15 usluga, čl. 71 prijedloga Zakona, no time nije učinjena kvalitativno značajna promjena jer pristup primijenjen u nacrtu Zakona ne samo da ne daje zamašnjak razvoju socijalnih usluga nego sputava razvoj onih usluga koje nisu uvrštene.
Također se tu javlja problem u slučaju da spoznamo nekakve nove socijalne potrebe i odlučimo se ponuditi jednu novu socijalnu uslugu jer smatramo da one kao takve ne bi trebale biti definirane u ovom zakonu.
Ono što predlažemo je da temeljni akt definira Klastere usluga prema svrsi, dakle usluge smještaja izvan vlastitog doma, usluge podrške u zajednici za uključivanje u obrazovanje, zapošljavanje i sami život zajednice i usluge za psihosocijalno osnaživanje korisnika uz naglasak dakle i samih usluga asistencije za funkcioniranje u svakodnevnom životu i pomoć u domu korisnika.
Slijedeći jedan strah kojeg su istaknuli svi oni koji rade u sustavu jest administrativna nedostupnost socijalnih usluga. U predloženom Zakonu o socijalnoj skrbi uočava se tendencija zakonodavstva da poveća administrativne aktivnosti stručnih radnika kako bi korisniku odobrio ili priznao pravo na socijalnu uslugu, naravno riječ je o člancima od 75. do 80.. Tako je raniji čl. 75. sa jednim stavkom sada narastao na 6 članaka i 24 stavka propisujući čitavi niz radnji koje se provode od trenutka kada korisnik iskaže svoju potrebu do trenutka same realizacije socijalne usluge. Naglasak na administrativnim postupcima predstavlja svojevrsni oblik rizika od gušenja stručnog rada i smanjenja dostupnosti socijalne usluge za same krajnje korisnike ako su nam krajnji korisnici oni koji su cilj ovog zakona.
Pristup socijalnim uslugama u prijedlogu zakona normiran je po analogiji s pristupom socijalnim naknadama. No ova dva postupka ne treba poistovjećivati jer naime socijalne usluge jesu pravo, ali država nije ponudila mehanizme kojima bi osigurala da korisnici potrebnu uslugu zaista dobiju u bilo kojem dijelu RH na jednak način.
Drugo, socijalne usluge podrazumijevaju dobrovoljnost i uspostavu povjerenja između korisnika i stručnog radnika čemu administrativni postupci u ovom slučaju baš i ne pogoduju.
Nadalje, očekuje se sudjelovanje korisnika u plaćanju socijalnih usluga čime njihovo priznavanje postaje dodatno sporno. Socijalne usluge pružat će se i izvan javne mreže pružatelja usluga, npr. projektno, što će dovesti do toga da će dio građana takve usluge, takvim uslugama dobiti nešto što se zove mimo procedure priznavanja samog prava u sustavu mirovinske, u sustavu socijalne skrbi. I dolazimo onda do svojevrsnoga rizika od neravnopravnog tretmana samih korisnika.
Slijedeći problem na kojeg su upozorili jest financijska nedostupnost socijalnih usluga i u ovom prijedlogu zakona kao i u aktualnom zakonu zadržane su poprilično one jasne odredbe o participaciji korisnika u plaćanju usluge sa izuzetkom korisnika koji su primatelji zajamčene minimalne naknade čl. 120. S obzirom da imovinski cenzus po ovom pitanju zakonski nije definiran već će se detaljnije urediti podzakonskim aktom ovakva odredba potencijalno stvara pravnu nesigurnost i prijeti financijskoj nedostupnosti socijalnih usluga. Stoga bi bilo korisno unaprijed predvidjeti razinu participacije građana u samom plaćanju socijalnih usluga pri tom imovinski cenzus nikako ne smije biti prerigidan jer i trebao bi se zapravo temeljiti barem na liniji rizika od siromaštva, a znamo da je propisana granica od 2.900 kuna po članu domaćinstva, a optimalno bi bilo da bude propisan temeljem prosječne plaće s obzirom da su brojke korisničkih skupina koje trebaju socijalne usluge u većem riziku od siromaštva i socijalne isključenosti.
Institucionalna nedostupnost socijalnih usluga, pa poznato je da prijedlog novog Zakona o socijalnoj skrbi uvodi novu razinu centralizacije sustava socijalne skrbi osnivanjem tzv. Nacionalnog hrvatskog zavoda za socijalni rad i Nacionalnog obiteljskog centra, te podvođenjem sadašnjih centara za socijalnu skrb i obiteljskih centara u novu vertikalnu strukturu uz gubitak pravne osobnosti. Ovaj pristup nikako nije u duhu samog razvoja socijalnih usluga koje trebaju biti lokalno utemeljene, dostupne korisnicima i specifične s obzirom na lokalne potrebe i obilježja samog područja s kojeg korisnik dolazi.
Razvoj socijalnih usluga više bi mu na koncu konca pogodovao jedan decentralizirani sustav i decentralizirana sredstva nego ovo što nam se ovim zakonom nudi.
Iz nacrta prijedloga zakona vidljivo je da će upravo kontrolna uloga sustava socijalne skrbi biti široko rasprostranjena kroz mrežu područnih službi, ureda i ispostava, što će svojevrsno stvoriti određeni oblik problema.
Mogao bih ja nastaviti i dalje iščitavati sve ono što su ljudi napisali, a ima poprilično puno.
Ponovno, zaželjet ću želju da oni zbog kojih je ovaj zakon napisan žive bolje. Hoće li to tako biti osobno se bojim. Evo, hvala vam.

Reiner, Željko (HDZ)
Sada će u ime Kluba zastupnika HDZ-a govoriti poštovana zastupnica Nada Murganić, izvolite.

Murganić, Nada (HDZ)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče HS, poštovana državna tajnice, kolegice i kolege.
Ja ću prije svega reći nekoliko riječi o predloženim amandmanima vlade. Svakako da je dobro došlo da se jasnije uređuje i postupanje i prava vezana za uslugu smještaja jer je upravo tu dovelo, upravo je to dovelo do toga da smo imali zaista hiperprodukciju brojnih zahtjeva za smještaj u različite naše socijalne ustanove, pogotovo u domove za starije i nemoćne koji su decentralizirani odnosno kojima je osnivač jedinice lokalne i područne samouprave. Naime, svakako da je i tu bilo i dupliciranja različitih usluga, čak i onih usluga koje plaćaju se od strane istog ministarstva odnosno mi volimo reći od države. Tako da nije bilo rijetko da je recimo uslugu pomoći u kući koristila i osoba koja je smještena u dom ili eventualno zdravstvenu njegu, a da ne govorim da je status njegovatelja koji smo proširili na članove obitelji to svakako treba i isključiti.
Ono što isto tako pozdravljam, a to je razmjena podataka različitih usluga i prava i naknada koji naši građani dobivaju sa različitih razina i različitih osnova. Poznato je da jedinice lokalne samouprave imaju različite socijalne programe i upućene našim građanima, a da isto tako pogotovo prema Zakonu o socijalnoj skrbi građani koriste i sa nacionalne razine neke naknade.
I u NPOO-u je predviđena izrada takove platforme, mislim da je to dobro zbog ujednačavanja kriterija odnosno zbog pravednije raspodjele sredstava koji su namijenjeni za naše građane.
Naravno ja ću iskoristiti priliku da nešto kažem o ovoj reformi da to je sve iz zakona koji vodi u pravcu reforme socijalnog sustava, svi smo govorili i sada tvrdimo da nam je ta reforma dobra i potrebna i zbog toga uopće ne mogu razumjeti poruke sa ove govornice u kojima je tolika kritika na zakon koji ipak daje puno benefita našim građanima i to sa ciljem da potiču da se reforma ne provede i mislim da to mi kao odgovorni zastupnici ne možemo i ne smijemo sa ove govornice poručiti. Svaki zakon ima svoju analizu učinka tako da će se to i moći korigirati.
Naravno da je upućen prema smanjenju siromaštva i neću uopće si dozvoliti da mi netko kaže da se hvalimo da su te enormne naknade. Nisu, ali su povećane. Ova Vlada je neke naknade povećavala u svojim mandatima i dva puta, neke nisu od ranije pa eto da je bila jača i bolja osnovnica i ti postoci bi dali bolji učinak.
Ono što je važno istaći, ja ću to naglašavat i uopće ne želim da to na neki način prođe ispod radara, a to je da je prema osobama s invaliditetom učinjen jedan značajan demokratski iskorak, a to je ukidanje cenzusa.
Vi jako dobro znate koliko je to njima značilo s jedne strane, s druge strane mislim da treba isto tako i cijeniti koliki je to financijski učinak. Tu su obuhvaćane i korisnici invalidnine koji su umirovljenici, a oni su ujedno i korisnici vaučera tako da postoji kada se kumulativno zbroje pojedina prava i naknade znatan će biti financijski efekat pomoći prema svim tim kategorijama.
Ono što me jako čudi da se omalovažava uvođenje i osnivanje akademije, socijalni radnici i stručni radnici su stalno zagovarali da su im potrebne stalne edukacije, svi zagovaramo cjeloživotno učenje i naravno da te edukacije trebaju biti ciljanje, osmišljanje i svrsishodne i mislim da socijalna skrb to jedina nije imala i to je svakako za pozdraviti.
Što se tiče povjerenstva za pritužbe, ja moram iskreno reć ovo je moje osobno, malo sam imala i ja taj upitnik. Međutim, da li je povjerenstvo, vidim da zastupnice govore i one stvari koje ne pišu nigdje, povjerenstvo će imenovano biti od strane odbora HS-a i mislim da ćemo imati tu isto tako uvid u članove toga povjerenstva.
Međutim, ja bi postavila pitanje, da li je bilo u redu da su stručni rad odluke koje su se ticale vrlo osjetljive problematike koje su zadirale u prava djeca, u prava roditeljstva dakle prava iz obiteljsko pravne zaštite su se anonimnim nekim izjavama komentirale po medijima od strane isto tako potpuno nestručnih, ali nekih udruga i aktivistica, propitivalo na jedan vrlo ružan način rad stručnih radnika gdje se je do te mjere provodila hajka da je bilo upitno ne samo njihova stručnost, rad i znanje nego je bilo i upitna njihova sigurnost. Poznati su česti napadi na socijalne radnike, da ne pominjem da su nam na radnom mjestu socijalni radnici stradavali. Pa onda nije bilo upita da li su to dovoljno stručni ljudi, ne, oni su imali pravo komentirati stručni rad socijalnih radnika.
Velika je povika i da je tu jako sustav centraliziran. Nigdje ne stoji u ovom zakonu da ne postoji dalje de institucionalizacija, da ne postoji decentralizacija u smislu socijalnog rada u lokalnoj zajednici, čak dapače potiče se razvijanje i osnivanje centara za pružanje usluga u zajednici i to je također predviđeno u NPOO-u, ali ono što treba biti zagarantirano od države za sve naše građane koji imaju potrebe da dobiju naknade iz prava koje su regulirane u socijalnom zakonu u svim gradovima, u svim sredinama bez obzira da li to bio razvijen Zagreb ili nerazvijena Zagora.
Dakle, to su prava koja garantira država i koja svaki korisnik naosob ima na to pravo i tu se primjenjuje stručni socijalni rad koji niko socijalnom radniku zbog bilo kakve organizacije nove ne može oduzeti. Centralizirani su pravni poslovi, računovodstveni neki poslovi, prijave i javne nabave, dapače čak više će se osloboditi vremena za njihov stručni rad.
Ono što je teško ovdje čuti da zastupnica kaže da ne radimo u interesu građana. Ja ne znam kako mi to ne vodimo računa o interesu građana, a baš si daju za pravo oporbeni zastupnici da oni zastupaju interes građana.
Ova prava, ove naknade koje su i proširene, uvedena nova prava, povećane naknade ne znam radi koga su ako nisu za građane.
Vrlo je zlokobno čuti da kaže da samo zato nismo dobili ljude na Markov trg jer smo povećali naknade. Ne znam kome je to logično, ali stvarno to potvrđuje da je zakon ipak usmjeren na one na kojima i treba biti, a to su građani koji ovise o skrbi države po bilo kojoj osnovi i po bilo kojem zakonu.
I vezano za vaučere oni da postoje i sada, to je uvedeno davno, sada su prošireni na druge opskrbljivače energije. Ali isto tako bih naglasila da ih već sada koriste korisnici zajamčene minimalne naknade, korisnici osobe sa invaliditetom. Dakle, osobne invalidnine i naravno da je to nešto što postoji u ovom zakonu, a sve ove mjere koje će Vlada donijeti u zaštiti građana zbog ove novonastale situacije sigurno su dobro došle.
I ono što treba reći da je već sada zaposleno u 9 mjesecu 200 stručnih radnika. Ovaj zakon predviđa 326 novozaposlenih i taj omjer koliko je korisnika na jednog socijalnog radnika varira. Nije svaki naš korisnik u jednakoj potrebi, ne dolazi često niti su njegove potrebe za uslugama socijalnog radnika teške, kontinuirane. Dakle i o tome kada o tome raspravljamo vodimo računa.
Mi radimo sa ljudima, svaki korisnik ima svoju priču i tu sigurno ne vrijedi ona matematika jedan i jedan su dva. Ovaj zakon je dobar i svakako ga treba nastojati da saživi u praksi i da ova reforma uspije.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Zahvaljujem.
Zaključujem raspravu, pa prelazimo na glasovanje o amandmanima Vlade.
Dajem na glasovanje prvi amandman Vlade.
Tko je za?
Tko je suzdržan?
I tko je protiv?
Glasovalo je 77 zastupnica i zastupnika i svi su bili za.
Amandman broj jedan postaje sastavni dio konačnog prijedloga zakona.
Idemo na glasovanje o drugom amandmanu Vlade.
Tko je za?
Tko je suzdržan?
I tko je protiv?
Glasovalo je 77. Ponovo 76 za, 1 je bio protiv.
Dakle i ovaj amandman postaje sastavni dio konačnog prijedloga zakona.
Dajem na glasovanje 3. amandman Vlade.
Tko je za?
Tko je suzdržan?
I tko je protiv?
76 je glasovalo i svi su bili za, tako da i ovaj amandman postaje sastavni dio konačnog prijedloga zakona.
I četvrti amandman Vlade.
Tko je za?
Tko je suzdržan?
I tko je protiv?
Ponovno 76 glasovalo. 76 za.
I ovaj amandman postaje sastavni dio konačnog prijedloga zakona.
Sada ćemo glasovati o amandmanima koje smo raspravili ranije na sjednici.
Amandmane su podnijeli zastupnik Dario Zurovec, zastupnica Katarina Peović, zastupnica Marija Selak-Raspudić, Klub zastupnika Hrvatskih suverenista, Klub zastupnika IDS-a, zastupnica Renata Sabljar-Dračevac, zastupnica Ljubica Lukačić, Klub zastupnika Zeleno-lijevog bloka, zastupnik Silvano Hrelja, Klub zastupnika Centra i Glasa i Klub zastupnika SDP-a.
Pregled amandmana vam je dostavljen.
Glasovat ćemo o amandmanima koje predlagatelj ne prihvaća. Imamo ih ukupno 102 amandmana.
Neki su prihvaćeni. Dakle, imamo sada više desetaka minuta glasovanja o amandmanima.
Prvi je zastupnica Marija Selak-Raspudić. Vlada ne prihvaća.
Tko je za?
Tko je suzdržan?
I tko je protiv?
Amandman nije dobio potreban broj glasova.
Amandman broj dva i broj tri su identičnog sadržaja, a i četiri pardon. Dva, tri i četiri su identičnog sadržaja, Vlada ih ne prihvaća. Glasujemo o sva tri odjednom.
Tko je za?
Tko je suzdržan?
I tko je protiv?
Nisu dobili potreban broj glasova.
Amandman broj pet zastupnice Selak-Raspudić Vlada ne prihvaća.
Tko je za?
Tko je suzdržan?
I tko je protiv?
Nije dobio potreban broj glasova.
Amandmani šest i sedam su identični Klub zastupnika SDP-a i zastupnica Sabljar-Dračevac Vlada ih ne prihvaća.
Glasujemo samo jednom.
Tko je za?
Tko je suzdržan?
I tko je protiv?
Nisu dobili potreban broj glasova.
Amandman br. 8, Kluba zastupnika SDP-a, Vlada ne prihvaća.
Tko je za?
Tko je suzdržan?
I tko je protiv?
Nije dobio potreban broj glasova.
Amandmani 9 i 10 su identičnog sadržaja, SDP i zastupnica Sabljar Dračevac, Vlada ih ne prihvaća, glasamo samo jednom.
Tko je za?
Tko je suzdržan?
Tko je protiv?
Nisu dobili potreban broj glasova.
11. amandman Kluba zastupnika zeleno-lijevog bloka, Vlada ne prihvaća.
Tko je za?
Tko je suzdržan?
I tko je protiv?
Nije dobio potreban broj glasova.
11. amandman zastupnice Sabljar Dračevac, Vlada ne prihvaća.
Tko je za?
Tko je suzdržan?
Tko je protiv?
Nije dobio potreban broj glasova.
13. i 14. Amandmani identični, identičnog sadržaja, Klub zastupnika SDP-a, zastupnica Sabljar Dračevac, glasujemo samo jednom. Vlada ga ne prihvaća.
Tko je za?
Tko je suzdržan?
Tko je protiv?
Nisu dobili potreban broj glasova.
15. amandman Klub zastupnika SDP-a, Vlada ne prihvaća.
Tko je za?
Tko je suzdržan?
Tko je protiv?
Nije dobio potreban broj glasova.
Amandman br. 15, ponovo Klub zastupnika SDP-a, Vlada ne prihvaća.
Tko je za?
Tko je suzdržan?
I tko je protiv?
Što? Ispričavam se, broj 16.
Nije dobio potreban broj glasova.
Amandman br. 17, amandman Kluba zastupnika Hrvatskih suverenista, Vlada ne prihvaća.
Tko je za?
Tko je suzdržan?
I tko je protiv?
Nije dobio potreban broj glasova.
Amandmani 18 i 19, Kluba zastupnika SDP-a, zastupnica Sabljar Dračevac, identičnog su sadržaja, Vlada ih ne prihvaća, glasujemo samo jednom.
Tko je za?
Tko je suzdržan?
Tko je protiv?
Nisu dobili potreban broj glasova.
20. amandman Kluba zastupnika Hrvatskih suverenista, Vlada ne prihvaća.
Tko je za?
Tko je suzdržan?
Tko je protiv?
Nisu dobili ili nije dobio potreban broj glasova.
Amandman br. 21. Zastupnice Ljubice Lukačić prihvaćen, postaje sastavni dio Konačnog prijedloga zakona.
Amandman br. 22, Kluba zastupnika zeleno-lijevog bloka je povučen.
Amandman br. 23, zastupnice Sabljar Dračevac, Vlada ne prihvaća.
Tko je za?
Tko je suzdržan?
Tko je protiv?
Nije dobio potreban broj glasova.
Amandmani 24 i 25 identičnog su sadržaja, Klub zastupnika SDP-a, zastupnica Sabljar Dračevac, Vlada ih ne prihvaća, glasujemo samo jednom.
Tko je za?
Tko je suzdržan?
Tko je protiv?
Nisu dobili potreban broj glasova.
26. i 27. amandman identičnog su sadržaja, Kluba zastupnika zeleno-lijevog bloka i zastupnik Dario Zurovec, Vlada ih ne prihvaća, glasujemo jednom.
Tko je za?
Tko je suzdržan?
I tko je protiv?
Nisu dobili potreban broj glasova.
28. amandman Klub zastupnika IDS-a, Vlada ne prihvaća.
Tko je za?
Tko je suzdržan?
Tko je protiv?
Nije dobio potreban broj glasova.
29. amandman Klub zastupnika SDP-a, Vlada ne prihvaća.
Tko je za?
Tko je suzdržan?
Tko je protiv?
Nije dobio potreban broj glasova.
30. i 31. amandman Kluba zastupnika SDP-a i zastupnica Sabljar Dračevac, identičnog su sadržaja, Vlada ih ne prihvaća, glasujemo samo jednom.
Tko je za?
Tko je suzdržan?
Tko je protiv?
Nisu dobili dovoljan broj glasova.
30. amandman, o pardon, 32. amandman Klub zastupnika zeleno-lijevog bloka, Vlada ga ne prihvaća.
Tko je za?
Tko je suzdržan?
Tko je protiv?
Nije dobio potreban broj glasova.
Zastupnica Marije Selak Raspudić 33. amandman Vlada ne prihvaća.
Tko je za?
Tko je suzdržan?
Tko je protiv?
Nije dobio potreban broj glasova.
Amandmani 34., 35. i 36. zastupnice Ljubice Lukačić, SElak Raspudić i zastupnika Zurovca prihvaćeni su u obliku kako je predložila zastupnica Ljubica Lukačić i taj amandman odnosno ta tri postaju sastavni dio konačnog prijedloga zakona.
37. amandman zastupnice Katarine Peović je povučen.
38. Kluba zastupnika SDP-a, Vlada ne prihvaća.
Tko je za?
Tko je suzdržan?
Tko je protiv?
Nije dobio potreban broj glasova.
39. amandman Klub zastupnika zeleno-lijevog bloka, Vlada ne prihvaća.
Tko je za?
Tko je suzdržan?
Tko je protiv?
Nije dobio potreban broj glasova.
40. amandman zastupnika Zurovca je povučen.
41. Kluba zastupnika SDP-a, Vlada ne prihvaća.
Tko je za?
Tko je suzdržan?
Tko je protiv?
Nije dobio potreban broj glasova.
42. amandman zastupnice Lukačić je prihvaćen, postaje sastavni dio konačnog prijedloga zakona.
43. amandman Kluba zastupnika SDP-a, Vlada ne prihvaća.
Tko je za?
Tko je suzdržan?
I tko je protiv?
Nije dobio potreban broj glasova.
Amandmani 44. i 45. Kluba zastupnika zeleno-lijevog bloka i zastupnice SElak Raspudić su povučeni.
Amandman 46. zastupnice Sabljar Dračevac, Vlada ne prihvaća.
Tko je za?
Tko je suzdržan?
I tko je protiv?
Nije dobio potreban broj glasova.
47.i 48. Kluba zastupnika SDP-a i zastupnice Sabljar Dračevac su identični, Vlada ih ne prihvaća, samo o jednom glasujemo.
Tko je za?
Tko je suzdržan?
I tko je protiv?
Nisu dobili potreban broj glasova.
49. amandman Klub zastupnika zeleno-lijevog bloka, Vlada ne prihvaća.
Tko je za?
Tko je suzdržan?
I tko je protiv?
Nije dobio potreban broj glasova.
50. amandman zastupnice Lukačić je prihvaćen, postaje sastavni dio konačnog prijedloga zakona.
51. amandman Kluba zastupnika SDP-a je povučen.
Amandmani 52. i 53. identičnog su sadržaja, Vlada ih ne prihvaća pa ćemo o njima glasovati samo jednom, to su Klub zastupnika Hrvatskih suverenista i zastupnica Sabljar Dračevac.
Tko je za?
Tko je suzdržan?
I tko je protiv?
Nisu dobili potreban broj glasova.
54. i 55. amandmani Kluba zastupnika SDP-a i zastupnice Sabljar Dračevac, identičnog su sadržaja, Vlada ih ne prihvaća glasujemo samo jednom.
Tko je za?
Tko je suzdržan?
I tko je protiv?
Nisu dobili potreban broj glasova.
56. i 57. amandmani Kluba zastupnika SDP-a i zastupnice Sabljar Dračevac, identičnog sadržaja, Vlada ih ne prihvaća glasamo samo jednom.
Tko je za?
Tko je suzdržan?
I tko je protiv?
Nije dobio potreban broj glasova.
58. Kluba zastupnika zeleno-lijevog bloka, Vlada ne prihvaća.
Tko je za?
Tko je suzdržan?
I tko je protiv?
Nije dobio potreban broj glasova.
59. i 60. Kluba zastupnika SDP-a i zastupnica Sabljar Dračevac, identični su, Vlada ne prihvaća, glasujemo samo jednom.
Tko je za?
Tko je suzdržan?
Tko je protiv?
Nisu dobili potreban broj glasova.
61. amandman zastupnice Selak Raspudić, Vlada ne prihvaća.
Tko je za?
Tko je suzdržan?
I tko je protiv?
Nije dobio potreban broj glasova.
62. Kluba zastupnika SDP-a, Vlada ne prihvaća.
Tko je za?
Tko je suzdržan?
Tko je protiv?
Nije dobio potreban broj glasova.
63. amandman Klub zastupnika SDP-a, Vlada ne prihvaća.
Tko je za?
Tko je suzdržan?
Tko je protiv?
Nije dobio potreban broj glasova.
64. Klub zastupnika zeleno-lijevog bloka, Vlada ne prihvaća.
Tko je za?
Tko je suzdržan?
I tko je protiv?
Nije dobio potreban broj glasova.
65. amandman Klub zastupnika SDP-a, Vlada ne prihvaća.
Tko je za?
Tko je suzdržan?
Tko je protiv?
Nije dobio potreban broj glasova.
66. amandman zastupnica Sabljar Dračevac, Vlada ne prihvaća.
Tko je za?
Tko je suzdržan?
I tko je protiv?
Nije dobio potreban broj glasova.
Amandman br. 67 Kluba zastupnika SDP-a, Vlada ne prihvaća.
Tko je za?
Tko je suzdržan?
I tko je protiv?
Nije dobio potreban broj glasova.
Sada imamo cijeli set amandmana Kluba zastupnika Centra i GLAS-a, da li ste možda suglasni da odjednom glasujemo o svima njima ili da idemo jedan po jedan?

Orešković, Dalija (Stranka s imenom i prezimenom)
Jedan po jedan.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Dobro.
68. amandman Kluba zastupnika Centra i GLAS-a, Vlada ne prihvaća.
Tko je za?
Tko je suzdržan?
Tko je protiv?
Nije dobio potreban broj glasova.
69. Klub zastupnika Centra i GLAS-a, Vlada ne prihvaća.
Tko je za?
Tko je suzdržan?
Tko je protiv?
Nije dobio potreban broj glasova.
70. amandman, isti klub zastupnika, Vlada ne prihvaća.
Tko je za?
Tko je suzdržan?
Tko je protiv?
Nije dobio potreban broj glasova.
71. amandman, isti klub zastupnika, Vlada ne prihvaća.
Tko je za?
Tko je suzdržan?
Tko je protiv?
Nije dobio potreban broj glasova.
72. amandman, isti klub zastupnika, Vlada ne prihvaća.
Tko je za?
Tko je suzdržan?
Tko je protiv?
Nije dobio potreban broj glasova.
73., Klub zastupnika Centra i GLAS-a, Vlada ne prihvaća.
Tko je za?
Tko je suzdržan?
Tko je protiv?
Nije dobio potreban broj glasova.
74., isti klub zastupnika, Vlada ne prihvaća.
Tko je za?
Tko je suzdržan?
Tko je protiv?
Nije dobio potreban broj glasova.
75. amandman, isti klub zastupnika.
Tko je za?
Tko je suzdržan?
I tko je protiv?
Nije dobio potreban broj glasova.
76., isti klub zastupnika, Vlada ne prihvaća.
Tko je za?
Tko je suzdržan?
Tko je protiv?
Nije dobio potreban broj glasova.
77. amandman, Klub zastupnika Centra i GLAS-a, Vlada ne prihvaća.
Tko je za?
Tko je suzdržan?
I tko je protiv?
Nije dobio potreban broj glasova.
78. amandman, isti klub zastupnika, Vlada ne prihvaća.
Tko je za?
Tko je suzdržan?
I tko je protiv?
Nije dobio potreban broj glasova.
79., isti klub zastupnika, Vlada ne prihvaća.
Tko je za?
Tko je suzdržan?
I tko je protiv?
Nije dobio potreban broj glasova.
80. amandman, ponovo Klub zastupnika Centra i GLAS-a, Vlada ne prihvaća.
Tko je za?
Tko je suzdržan?
I tko je protiv?
Nije dobio potreban broj glasova.
81. amandman, Klub zastupnika SDP-a, vi se slažete da objedinjeno glasujemo o jednom amandmanu vašem? .../Upadica se ne čuje. /...
Tko je za?
Tko je suzdržan?
Tko je protiv?
Nije dobio potreban broj glasova. 82. Klub zastupnika Centra i GLAS-a vlada ne prihvaća.
Tko je za?
Tko je suzdržan?
I tko je protiv?
Nije dobio potreban broj glasova.
83. amandman Klub zastupnika Centra i GLAS-a vlada ne prihvaća.
Tko je za?
Tko je suzdržan?
I tko je protiv?
Nije dobio potreban broj glasova.
84. Klub zastupnika Centra i GLAS-a vlada ne prihvaća.
Tko je za?
Tko je suzdržan?
Tko je protiv?
Nije dobio potreban broj glasova.
85. ponovo isti klub zastupnika, tko je za, vlada ga ne prihvaća.
Tko je za?
Tko je suzdržan?
I tko je protiv?
Nije dobio potreban broj glasova.
86. amandman Klub zastupnika SDP-a vlada ga ne prihvaća.
Tko je za?
Tko je suzdržan?
I tko je protiv?
Nije dobio potreban broj glasova.
87. Klub zastupnika Centra i GLAS-a vlada ne prihvaća.
Tko je za?
Tko je suzdržan?
I tko je protiv?
Nije dobio potreban broj glasova.
88. amandman, ponovo isti klub zastupnika vlada ga ne prihvaća.
Tko je za?
Tko je suzdržan?
Tko je protiv?
Nije dobio potreban broj glasova.
89. ponovo isti klub zastupnika vlada ne prihvaća.
Tko je za?
Tko je suzdržan?
I tko je protiv?
Nije dobio potreban broj glasova.
90. amandman Klub zastupnika SDP-a vlada ga ne prihvaća.
Tko je za?
Tko je suzdržan?
I tko je protiv?
Nije dobio potreban broj glasova.
91. amandman Klub zastupnika Centra i GLAS-a vlada ne prihvaća.
Tko je za?
Tko je suzdržan?
I tko je protiv?
Nije dobio potreban broj glasova.
92. Klub zastupnika Centra i GLAS-a vlada ne prihvaća.
Tko je za?
Tko je suzdržan?
Tko je protiv?
Nije dobio potreban broj glasova.
93. amandman Klub zastupnika Centra i GLAS-a vlada ne prihvaća.
Tko je za?
Tko je suzdržan?
I tko je protiv?
Nije dobio potreban broj glasova.
94., ponovo isti klub zastupnika vlada ne prihvaća.
Tko je za?
Tko je suzdržan?
I tko je protiv?
Nije dobio potreban broj glasova.
95., isti klub zastupnika vlada ne prihvaća.
Tko je za?
Tko je suzdržan?
I tko je protiv?
Nije dobio potreban broj glasova.
Amandmani 96,. 97. i 98. su identičnog sadržaja, Klub zastupnika SDP-a, Hrvatskih suverenista i zastupnica Sabljar-Dračevac, vlada ih ne prihvaća. Gladujemo samo jednom.
Tko je za?
Tko je suzdržan?
I tko je protiv?
Nisu dobili potreban broj glasova.
Amandmani br. 99., 100. i 101. zastupnika Silvana Hrelje su prihvaćeni i postaju sastavni dio konačnog prijedloga zakona.
I 102. amandman zastupnice Ljubice Lukačić je isto tako prihvaćen i postaje sastavni dio konačnog prijedloga zakona.
Došli smo dakle do kraja sa amandmanima, pa sada dajem na glasovanje Konačni prijedlog Zakona o socijalnoj skrbi.
Tko je za?
Tko je suzdržan?
I tko je protiv?
Glasovalo je 116 zastupnica i zastupnika, 76 za, 1 suzdržan i 39 protiv te je na taj način donesen Zakon o socijalnoj skrbi.
Kluba zastupnika SDP-a predložio je sljedeći Zaključak, prvo: Obvezuje se Vlada RH da u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu Zakona o izmjeni Uredbe, na snagu zakona, izmijeni Uredbu o mjesečnom iznosu naknade za ugroženog kupca energenata, način sudjelovanja u podmirenju troškova energenata korisnika naknade i postupanju nadležnih centara za socijalnu skrb (NN br. 140/15) na način da se naknada za ugroženog kupca određuje u iznosu od najviše 300 kuna mjesečno te da isto učini kod donošenja nove uredbe iz čl. 43 st. 5, a sukladno čl. 327 st. 1. Zakona.
Drugo: Obvezuje se Vlada RH da u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu Zakona donese propis iz čl. 43. St. 1. Zakona kojima će: konačno i jasno definirati energetsko siromaštvo, proširiti kriterije za stjecanje statusa ugroženog kupca uvođenjem tog prava i za plin i za toplinsku energije, u korisnike prava za naknadu za ugroženog kupca energenata uz korisnike zajamčene minimalne naknade i korisnike osobe invalidnine, uključiti korisnike dodatka za pomoć i njegu te sve osobe koje žive u posebnom riziku od energetskog siromaštva.
Dajem na glasovanje predloženi Zaključak kojeg Vlada ne prihvaća.
Tko je za?
Tko je suzdržan?
I tko je protiv?
Zaključak nije dobio potreban broj glasova, 36 bilo je za, 76 bilo je protiv.
PDF