Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: X, sjednica: 10

PDF

2; 3; 4; 5; 6; 7; 8

  • Konačni prijedlog zakona o socijalnoj skrbi, drugo čitanje, P.Z.E. br. 218
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o udomiteljstvu, drugo čitanje, P.Z. br. 219
  • Konačni prijedlog zakona o djelatnosti psihoterapije, drugo čitanje, P.Z. br. 220
  • Konačni prijedlog zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti, drugo čitanje, P.Z. br. 221
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o psihološkoj djelatnosti, drugo čitanje, P.Z. br. 222
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada, drugo čitanje, P.Z. br. 223
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnopedagoškoj djelatnosti, drugo čitanje, P.Z. br. 224
20.01.2022.
Poštovane zastupnice, poštovani zastupnici dobro jutro.
Nastavljamo s radom, pa ću na temelju čl. 247. Poslovnika HS-a u skladu s onim što je predložio Odbor za zakonodavstvo i Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku predložiti da provedemo objedinjenu raspravu o točkama dnevnog reda predviđenog za danas. To su sedam točaka:

- Konačni prijedlog Zakona o socijalnoj skrbi, drugo čitanje, P.Z.E. br. 218;
- Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o udomiteljstvu, drugo čitanje, P.Z. br. 219;
- Konačni prijedlog Zakona o djelatnosti psihoterapije, drugo čitanje, P.Z. br. 220;
- Konačni prijedlog Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti, drugo čitanje, P.Z. br. 221;
- Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o psihološkoj djelatnosti, drugo čitanje, P.Z. br. 222;
- Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada, drugo čitanje, P.Z. br. 223;
- Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnopedagoškoj djelatnosti, drugo čitanje, P.Z. br. 224. Jeste li suglasni s tim prijedlogom?
Kolegice Glasovac izvolite.
Poštovani gospodine predsjedniče u načelu se slažemo s ovim prijedlogom iako ovo je ogroman paket zakona, međutim u tom slučaju ukoliko bismo objedinili raspravu ja vas molim da vrijeme predviđeno za iznošenje stavova u ime kluba ne bude kao prošli put 15 nego da bude eventualno 20 minuta jer zaista 15 minuta je za 7 zakona poprilično malo.
U načelu nemam ništa protiv, ali bih upozorio da imamo sad već 16 klubova, znači 16 puta 20 vam je 320 minuta to traje onda beskonačno dugo, što se mene tiče može, ali ovaj, evo imamo još prijedloga, kolegice Selak Raspudić, izvolite.
Naravno da je, barem veća količina vremena nužna ukoliko će se ići s objedinjenom raspravom i s time smo suglasni no načelno nismo suglasni s objedinjenom raspravom. Znali ste da imamo ovoliki paket zakona u prvom čitanju, upozorili smo da se njih sve ne može trpati u isti koš zato što je to za vas i to ministar prvi ne bi trebao dozvoliti načelno riječ o tamo nekoj apstraktnoj socijali, ako ne možemo sve odraditi danas, a mi smo spremi do raditi kasno u noć, možemo odraditi neki drugi dan i prebaciti dio zakona, ali mislim da svi dionici društva kojih se tiču ovi zakoni zaslužuju detaljnu raspravu o svakom pojedinačnom zakonu i mi se protivimo objedinjenoj raspravi.
Dobro. Imamo sad kolegica Urša Raukar.
Zahvaljujem gospodine predsjedavajući.
Mi se ne slažemo sa objedinjenom raspravom naprosto iz razloga što preostaje puno premalo vremena za jednu tako važnu reformu kao što je reforma socijalne skrbi naročito kad se uzme u obzir da ovaj set zakona koji dolazi pred nas nije uzeo u obzir gotovo ništa iz javne rasprave, nije uzeo u obzir mišljenje struke, akademske zajednice i smatramo da je onda ovdje prilika da se o tome doista sustavno i analitički razgovara. Vrijeme ne može biti razlog 300 minuta, 360, milijardu …/Upadica: Dobro, ok./… i 732 bitno je da se dobije …/Upadica: Dobro./… ako se ikako može nešto kvalitetnije od ovog prijedloga.
Može, dobro, znači, sekundu samo, znači mi ćemo morati glasovati s obzirom da imamo prijedloge ovaj da se ne ide u objedinjenu raspravu. Prihvaćam da bude onda 20 minuta u ime klubova, znači to je objedinjena rasprava i 20 minuta klubovi, o tome ćemo glasovati.
Sada se još javio kolega Dretar i kolegica Vučemilović.
Izvolite.
Hvala vam lijepa poštovani predsjedniče Hrvatskoga sabora.
Suglasan sam sa poštovanim kolegicama da je ovo jedan ozbiljan i veliki paket zakona i da iza tih zakona odnosno iza odredbi većine ovih zakona stoje živi ljudi. Živi ljudi sa realnim, životnim problemima koji su mnogima od nas koji smo zdravi gotovo pa neshvatljivi, a realni su i stvarni su i svakoga dana ti ljudi proživljavaju te izuzetno teške probleme, te sam suglasan s time da objedinjena rasprava možda na jedan način, siguran sam da to nitko u ovoj sabornici ne želi, ali opet malo daje jedan dojam da želimo ubrzati ovaj posao samo zato da bi ne znam što otišli prije kući, mislim da jednostavno to ne bi smjeli raditi.
Lijepo hvala.
I kolegica Vučemilović, izvolite.
Hvala lijepa predsjedniče Hrvatskog sabora.
Slažem se sa kolegama da se radi uistinu o vrlo važnom paketu zakona, ali imali smo objedinjenu raspravu kod prvog čitanja i vrlo malo se u biti govorilo o ovim nazovimo ih tako kolokvijalno komorskim zakonima, zato ja predlažem jedno kompromisno rješenje da objedinimo prve dvije točke, znači Zakon o socijalnoj skrbi i Zakon o udomiteljstvu, a da odvojimo ovih 5 zakona koji se odnose na komore i da imamo objedinjenu raspravu opet o ovim komorskim zakonima. Znači umjesto objedinjene rasprave o svih 7 zakona da napravimo 2 rasprave jer komorski zakoni na neki način imaju veze, ali ipak su specifični i treba uvažavati položaj djelatnika koji rade u sustavu socijalne skrbi i zakone koji reguliraju njihovu profesiju. I još ću samo napomenuti da su sve komore protiv i da su bile vrlo aktivne, dakle su jako puno prijedloga u javnom savjetovanju 2400, ja mislim da ti ljudi koji rade u sustavu zaslužuju da im u ovom drugom čitanju posvetimo ipak malo više pozornosti.
Hvala.
Hvala i vama.
Dobro, dakle prvo ću dati na glasovanje prijedlog da se provede objedinjena rasprava uz govore klubova u trajanju od 20 minuta. Znači po Poslovniku je, glasuje se između zastupnika koji su ovdje nazočni i većina koja bude tako će biti.
Dakle, prvo dajem na glasovanje dakle da se provede objedinjena rasprava o 7 predloženih točaka i da se po klubovima govori 20 minuta.
Tko je za?
Držite samo ruke da prebroje kolegice i kolege.
Tko je suzdržan?
Pet, i tko je protiv?
Evo sad će rezultati, dobro možete spustiti ruke, hvala vam.
Da, za objedinjenu je znači glasovalo za 40, suzdržanih je bilo 3 i 5 je bilo protiv, tako da ćemo provesti objedinjenu raspravu o 7 predloženih točaka i 20 minuta govorit će klubovi.
Hvala vam lijepa.
Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 85. Ustava RH i čl. 172. u vezi s čl. 190. Poslovnika Hrvatskog sabora. Prigodom rasprave o ovim točkama dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje zakona. Amandmani se mogu podnijeti do kraja rasprave. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku, Odbor za obitelj, mlade i sport.
Sada bih molio ministra rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike poštovanog Josipa Aladrovića da predstavi navedene prijedloge zakona.
Izvolite.
Stanke, dobro. Sjednite. Idemo sada onda sa stankama, prvi se javio potpredsjednik sabora kolega Vidović.
Izvolite.
Poštovani predsjedniče sabora, poštovani g. ministre.
Tražim ovu stanku u ime kluba Socijaldemokrata kako bismo još jednom upozorili na moguće vrlo negativne dalekosežne posljedice onoga o čemu ćemo danas raspravljati, a za koji dan i glasati.
Zašto ovako dramatično najavljujem i tražim ovu stanku? Primarno zato što se ovim promjenama koje se najavljuju unatoč nekim poboljšanjima koja su uslijedila između dva čitanja ostaje u pogrešnom smjeru, pogrešnom kursu vođenja socijalne politike u ovoj zemlji ako je uopće riječ o tome da Hrvatska ima socijalnu politiku.
Socijalna politika daleko nadilazi pojam socijalne skrbi, socijalna zaštita jedna od primarnih funkcija države, riječ je o sustavu u kojem se građani i to oni najranjiviji u našem društvu nevoljeni, ostavljeni, osiromašeni, osakaćeni obraćaju svojoj državi i o kojemu treba vrlo skrupulozno i na jajima tražiti najbolji model da se zaštite prava tih ljudi.
Ovo što je ponuđeno kao koncept, kao model i paradigma suprotno je svemu onome što je struka, profesija u Hrvatskoj rekla, onome što su nalazi socijalnoga rada kao znanosti, što je protivnoj praksi i tradiciji Hrvatske jer gubimo centre za socijalnu skrb ne samo u formalnopravnom smislu da oni gube svoju osobnost nego mi njih gubimo kao institucije. Model na kojem se hoće zasnovati sustav počiva nam modelu demokratskih …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… ureda u koje dolaze ljudi. Oprostite.
Hvala, stanka je odobrena.
Kolegice Glasovac izvolite vi.
Hvala lijepa.
Poštovani g. predsjedniče.
U ime kluba HDZ /Pljesak/ lapsus, u ime kluba SDP-a tražim stanku. Dogodi se svakome. Možete mi vratiti vrijeme?
Ne, budem vam poklonit ću vam zbog ovoga 10 sekundi.
Ali ja znam da vi znate da se ja nikako ne uklapam ni u vaš klub ni u vašu stranku ni po jednom parametru. To bi bila tuga i za vas i za mene. Možemo.
Poštovani g. predsjedniče sabora, molim vas stanku u ime Kluba zastupnika SDP-a kako bismo još jednom razmotrili sve one negativne učinke koje će donijeti ova tzv. reforma sustava socijalne skrbi koja to zapravo nije. Zašto to nije?
Prvo, ovo je reforma kojom se želi na jedan nasilan način centralizirati sustav socijalne skrbi, a ako je igdje potrebna snažna decentralizacija i snažna suradnja između jedinice lokalne samouprave, društvene zajednice u kreiranju, prepoznavanju potreba i kreiranju socijalnih usluga za stanovnike te lokalne zajednice onda je to upravo sustav socijalne skrbi. No, vi naprosto to na ovaj način režete, sustav centralizirate, odvajate ga od lokalne zajednice.
Drugo, ne pamtim koji je zakon, koji je paket zakona bio ovako agresivno protiv mišljenja struke, ali cijele, od zaposlenika u sustavu socijalne skrbi, akademske zajednice, komora, svi su protiv ovog zakona, vi na njemu inzistirate.
I treće, ovaj zakon uopće ne prati i ne prepoznaje potrebe socijalno ugroženih građana u vremenu u kome živimo, ne prepoznaje potrebe i ne odgovara uslugama na iste te potrebe.
I još jedna stvar, ali ne manje važna. Kod Prijedloga zakona o udomiteljstvu ponovno ignorirate činjenicu da su registrirani partneri jednako važni, imaju jednaka prava pri pristupu socijalnoj usluzi udomiteljstva. Vi ih ponovno ignorirate, ne prepoznajete ih u zakonu iako je i Ustavni sud rekao da ste ovim zakonom koji je trenutno na snazi namjerno prešutjeli jednu skupinu ljudi i na taj način uskratili pristup pravu što nikako nije u redu i na neki način da biste to trebali ispraviti vi to odbijate učiniti ovim zakonom.
Stanka će biti odobrena.
Sada je na redu kolegica Selak Raspudić.
Izvolite.
Ne znam bi li trebala tražiti stanku u ime kluba SDP-a da pomognem kolegici Glasovac ili da ostanem pri Mostu.
Prvo što želim reći je da sam doista razočarana što smo ipak odlučili objediniti raspravu i da smo time poslali jednu jako lošu poruku hrvatskoj javnosti da mi možemo tako u čuture u jednoj bačvi raspravljati upravo o najranjivijim i najosjetljivijim članovima našeg društva koji zaslužuju našu posebnu pažnju koja bi trebala biti jedno i ogledalo razvoja demokratskih procesa u RH. Nažalost, to kod nas očito unatoč prigovorima u prvom čitanju ostaje trećerazredna tema koja će se raspraviti u jednom danu, a onda idemo dalje i stavit ćemo kvačicu na ono što bismo trebali nazivati što je izuzetno ozbiljan proces reformom sustava socijalne skrbi.
Nemojmo se lagati, svi znamo što se dogodilo. Imali smo na žalost izrazito tragične slučajeve koji su senzibilizirali javnost i podsjetili je na manjkavosti sustava socijalne skrbi.
Međutim, naš odgovor na to bio je političke, a ne stručne prirode. On se ni u kom slučaju ne može nazvati adekvatnim. Požurili smo napraviti jednu ad hoc reformu da bi javnost stekla dojam, a mi političke bodove da se nešto učinilo, a u praksi nećemo promijeniti ključne probleme koji se tiču sustava socijalne skrbi, udomiteljstva i svih djelatnosti koje su povezane sa njima.
U prvom redu nismo se dogovorili ni oko osnovnih pojmova što je to uopće pružanje pomoći, unapređenje kvalitete života. Što znači da se to ostvaruje putem socijalne skrbi kada znamo da toliki broj ljudi u Hrvatskoj živi u riziku od siromaštva i da im nije dostupna socijalna skrb. Da ne ulazim u pojedinačne probleme kao što je decentralizacija koja ovdje nije potaknuta, nego ukinuta u svakom slučaju kao što je stručna javnost upozorila nećemo doći do željenih potreba koje su prijeko potrebne sustavu socijalne skrbi i ostalim povezanim djelatnostima.
Hvala lijepa.
Stanka je odobrena.
Sada će govoriti kolegica Peović.
Izvolite.
Dobar dan.
Tražim stanku u ime kluba HSS-a i Radničke fronte kako bismo još jednom malo promislili o ovom zakonu. Znači prvo i osnovno ne bismo im trebali možda tako ekstenzivno objašnjavati i razgovarati o ovom Zakonu o socijalnoj skrbi da mi nismo država socijalni slučaj.
Hrvatska je najgora zemlja u Europi prema broju ljudi u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. Hrvatska je treća najsiromašnija zemlja u EU. Grozne statistike koje nas stvarno moraju otrijezniti od onih bajki koje smo jučer slušali od premijera su recimo podatak da je osoba u teškoj materijalnoj deprivaciji čak 7,3 posto, da preko 6,6 posto ljudi ne može sebi priuštiti adekvatno grijanje u najhladnijim mjesecima i to u ovom trenutku kolegice i kolege kada grijanje će možda poskupiti.
7,9% ne mogu si svaki dan drugi priuštiti obrok koji sadržava meso, piletinu, ribu ili vegetarijanski ekvivalent. 51,7% ne mogu podmiriti neočekivani financijski izdatak itd. itd. Ovaj zakon to rješava tako što bi rekao Winston Churchill kada ne želiš riješiti problem osnuj povjerenstvo.
Tako ovdje kada ne želimo očito riješiti problem osnivaju se nove institucije, znači nove institucije koje obećavaju bolju socijalnu skrb, ali vidimo da od toga ništa neće biti. Najvažnije znači struka je to ocijenila negativnom ocjenom. U zakonu se vidi tendencija, kolegice i kolege, razaranja svih mogućih institucija što je dosta zgodno u kontekstu one rasprave o demontaži institucija koju smo jučer imali.
Znači povjerenje prema struci je poljuljano, pojačava se nepovjerenje prema struci i to se misli rješavati novim institucijama. Problem je naravno i u centralizaciji sistema i ne rješavanju najvećih problema preopterećenosti radnika u socijalnoj zaštiti posebno administrativnim obvezama.
Hvala.
Stanka je odobrena.
Sada će zahtjev za stanku obrazložiti kolegica Benčić, izvolite.
Zahvaljujem se.
Evo tražim stanku u ime Kluba zeleno-lijevog bloka kako bismo još jednom zapravo analizirali sljedeće argumente zašto ova reforma nije adekvatna i zašto nije dobra u ovo vrijeme.
Kao prvo reći ću nešto o tajmingu reforme. Dakle mi u sustav koji je u ovom trenutku ekstra prenapregnut prvo zbog covid pandemije, a drugo zbog činjenice da jedan velik i značajan dio stanovništva živi na post potresnom području, gdje su dodatno egzistencijalno ugroženi bilo zbog toga jer su njihovi domovi srušeni, uništeni, gdje centri za socijalnu skrb moraju pokrivati još dodatne poslove od onih koje i inače pokrivaju.
Dakle, imamo dvije krize koje se preklapaju. Centri imaju izuzetno bitnu ulogu u tome, a mi u tom trenutku, upravo u tom trenutku idemo drastično zapravo zagrist i mijenjat sustav i to na način koji će im stvoriti dodatno administrativno sada opterećenje i opterećenje prilagodbe u trenutku kada moraju biti koncentrirani na pružanje pomoći stanovništvu koje je pogođeno ovim dvjema krizama.
Druga stvar, ponovno naglašavamo da dakle vi ste od 2003. godine dizali dva kredita Svjetske banke za reformu sustava socijalne skrbi, decentralizaciju usluga u zajednici. Desetci i desetci milijuna eura iz fondova EU su u to investirani. Pa jel' mi zaslužujemo ovdje čuti koji su bili efekti tih novaca i njihove implementacije i zašto sada tako drastično mijenjamo smjer od onog kojeg smo financirali svim tim kreditima i novcima iz EU. Može li nam to netko odgovoriti? Hvala.
Stanka je odobrena.
Idemo dalje.
Kolegice Vučemilović, izvolite.
Hvala lijepa predsjedavajući.
Tražim stanku u ime kluba Hrvatskih suverenista kako bi još jednom ukazali na činjenice koje su neosporne. Da nam je reforma sustava socijalne skrbi potrebna mislim da ćemo se svi složiti. I kada smo ulazili u ovaj proces imali smo vrlo visoko suglasje svih dionika u sustavu socijalne skrbi. Sada kad je pred nama drugo čitanje ovog paketa zakona imamo minimum suglasja dionika koji su vezani za ovo pitanje.
I mi se moramo zapitati što je pošlo krivo i zašto svih onih 2400 primjedbi vrlo stručnih dionika koji su vezani za ovaj sustav je nekako ignorirano, prešlo se preko njih. Vrlo malo se toga usvojilo i na kraju svi oni koji bi trebali provoditi ovu reformu nisu zadovoljni sa tom reformom. Mi se moramo zapitati onda što će se uopće sa ovim dogoditi i hoće li se išta od ovog provesti. Naravno nije sporno svi znamo da imamo preko 400 tisuća umirovljenika koji imaju mirovinu manju od 2500 kuna. Danas čitamo da imamo 240 tisuća blokiranih, potrebe su velike, neka povećanja naknada idu. Koliko će to biti dovoljno, vjerojatno neće, s obzirom da poskupljenja i energenata i temeljnih i ovih osnovnih prehrambenih namirnica idu gore po 20, 30, 40%.
Znači od ovog sustava se očekuje jako puno, a svi oni koji bi trebali provesti ovu reformu su nezadovoljni i to da će se nešto rješavati u 2., 3., 4. koraku mislim da ne stoji.
Hvala vam. Stanka je odobrena.
Kolegica Mrak-Taritaš, izvolite.
Hvala lijepo poštovani predsjedniče HS-a, molim stanku u trajanju od 10 minuta u ime Kluba Centra i GLAS-a. Ja ću u obrazloženju ove stanke navesti nekoliko stvari. Prva stvar, mi olako govorimo riječ reforma i reforma nam postaje zaista onako jedna stvar, a svi znamo da i ovim setom zakona o kojim je riječ, bojim se da nije riječ o reformi nego je ponovno riječ o nečem što, ako i želimo reći da je reforma, onda onaj nekakav mali, skromni r, ja to ne čitam k'o reformu.
Zašto mi idemo u izmjenu nekog zakona ili donošenje novog zakona? Da olakšamo život korisnicima, ne zato da bi nakon toga bilo u evidenciji nas saborskih zastupnika da smo u jednom mandatu donijeli toliko zakona ili toliko izmjena i dopuna. Prvo i osnovno moramo misliti na korisnike, a moramo misliti i na one koji će taj zakon provoditi. I ovaj zakon govori o formi, a ne govori o sadržaju. Dakle, uvodimo neka nova tijela, uvodimo zavod, uvodimo akademiju, imamo centar, onda imamo jedno povjerenstvo koje onako dosta velika enigma šta će biti smisao tog povjerenstva i onda nas tu uvjeravaju kao u nekakvim onim vicevima da će to kroz to biti manje dužnosnika. Ne možete me u to uvjeriti pa nikako, da kad ćete imati nekakva 4 nova tijela, da će vam 4 nova tijela biti manje dužnosnika nego što imate sad. A ono što je suština, tko će raditi taj posao? Dakle, ovaj zakon mora nešto govoriti i o radu onih, dakle govorim sad isključivo onom što je temelj i Zakon o radu onih koji to moraju provoditi, koji se ubija, koji zaista rade u nenormalnim uvjetima. Ljudi moji, mi smo zemlja sa 3 880 000 stanovnika. Koliko imamo uopće socijalnih radnika? Koliko ih mogu uopće raditi te poslove?
O tome u ovim zakonima .../Upadica: Hvala./... i kroz sve ovo ne vidimo ni riječ.
Hvala lijepa. Stanka je odobrena.
Kolegice Murganić, izvolite.
Hvala lijepa poštovani predsjedniče HS-a, u ime Kluba HDZ-a zahtijevam stanku kako bi još jedanput naglasili značaj ove reforme socijalnog sustava, a posebno sa naglaskom na Zakon o socijalnoj skrbi. Usmjerena je prvenstveno prema i stručnim radnicima i onima koji provode reformu na terenu u direktnom radu sa našim korisnicima. Povećava se broj zaposlenih, olakšava im se vrijeme i oslobađa vrijeme za stručni rad jer se centralizacijom koja se odnosi samo isključivo na administrativne i na pravne poslove kroz hrvatski zavod za socijalnu rad to olakšava kao i omogućava ujednačenost prakse radi zadovoljstva svih naših korisnika na terenu.
Ne stoji činjenica da se izuzimaju iz lokalne zajednice, dapače, njihov stručni rad ostaje i dalje sa korisnicima u sustavu. Ono što isto tako ne stoji da zakon ne odgovara sadašnjem trenutku, o da, itekako. Nijedan zakon, nijedna vlada nije jednim ovakovim donošenjem zakona povećala sve, gotovo sve naknade za naše korisnike.
Socijalna skrb je usmjerena i postoji za zaštitu i skrb o onim našim građanima koji se ne mogu samostalno brinuti o sebi niti mogu zbog svojih okolnosti u kojima žive i zdravstvenog stanja i invaliditeta sami sebi priskrbljivati za život.
Ovaj zakon daje na to itekakove odgovore. Da li nam treba akademija da nam se stručni radnici educiraju na kvalitetan i usavršavaju kroz cjeloživotno učenje, da. Da li nam trebaju obiteljski centri radi jačanja .../Upadica: Hvala vam./... obitelji, itekako da.
Stanka je odobrena.
I idemo na kraju, kolega Hrelja, izvolite.
Poštovani, ispred Kluba HNS-a, HSU-a i nezavisnih zastupnika tražim stanku da izrečem različito mišljenje. Naime, ovaj sustav je od vajkada decentraliziran i imamo ovo što imamo. Nemojte mislit da u socijalnoj skrbi netko nije znao za prekobrojni broj u Andraševcu. Nemojte misliti da se ne zna za ilegalu, za smještaj u ilegali. Nemojte misliti da se u socijalnoj, da je socijalna skrb zato što je decentralizirana i treba ostati decentralizirana bezgrešna i da nema nikakvog njihovog upliva na sadašnju situaciju.
Bivši ministar je imao sličan paket zakona pred sobom 2003. g. Zbog političkih razloga nije se išlo u reformu i onda se znalo da nešto, da nešto ne štima i molim vas, nemojmo tu miješati mirovinska prava, to je zasebni sustav koji počiva na uplatama .../nerazumljivo/... možemo kukati nad svime. Činjenica je da nakon sustav socijalne skrbi, mirovinski sustav za zaštitu naših građana od siromaštva treba još i cijela jedna strategija borbe siromaštva, kao što imaju naši susjedi Slovenci, da se to ne rješava ovim zakonima. Možemo citirati statistike, možemo radit šta hoćemo, ali sustave treba nadograđivati. 2009. se isto ovo htjelo, htjelo napraviti. Dakle ja sam s ove govornice prošle godine govorio da se radi o učmalom sustavu u kojem ljudi znaju sve, a ne reagiraju, a cilj je ono što Anka kaže, zaštita korisnika, a ne favoriziranje ni jedne struke, struka je umiješana u ovo što je i ima svoju odgovornost.
Hvala vam lijepa.
Dobro.
Javlja li se još tko? Ako ne, napravit ćemo malu pauzu do 10 i 15 pa ćemo onda nastaviti.

STANKA U 10,05 SATI.
NASTAVAK NAKON STANKE U 10,15 SATI

Poštovane kolegice i kolege molim vas da zauzmete svoja mjesta kako bismo mogli nastaviti s radom. Sada ću ponovo pozvati predstavnika predlagatelja poštovano ministra rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josipa Aladrovića da da dodatno obrazloženje navedenih zakona.
Molim vas držite samo pločice dok kolegice i kolege ne popišu i držite balans malo jedni, malo drugi.
Evo ga, možete ministre.
Hvala poštovani predsjedniče sabora.
Uvažene zastupnice, uvaženi zastupnici pred nama je reformski paket od 7 zakona a koji predstavlja dio cjelovite reforme sustava socijalne skrbi koji će rezultirati transparentnim, učinkovitijim i profesionalnijim sustavom. Sustavom koji će biti na usluzi našim korisnicima, koji će jačati kapacitete sustava, ali i stručnjaka koji u njemu rade uz nova zapošljavanja, kontinuirano educiranje i dugoročnu standardizaciju usluga. Korisnici usluga ovog sustava čine najranjiviji dio odnosno najranjivije skupine našeg društva, a koje vlada posebno u protekle 2 izazovne godine za koje je vlada učinila sve kako bi osigurala potrebnu zaštitu i neophodne socijalne usluge uz nastavak gospodarskih aktivnosti nužnih za funkcioniranje cijelog društva.
Krize negativno utječu na društvene odnose koje najčešće osjete upravo najranjivije skupine društva poput naših starijih sugrađana, socijalno ugroženih, siromašnih kao i osobe u konfliktnim obiteljskim odnosima. Naša odgovornost je stoga kreirati bolje javne politike za pravednije društvo, solidarnu Hrvatsku te uvoditi promjene tamo gdje vidimo da su nužne, a sustav socijalne skrbi odnosno sustav socijalne sigurnosti sigurno je jedan od naših prioriteta.
Paket od 7 zakona koji je danas u drugom čitanju, koji se nalazi pred vama uključuje konačni prijedlog novog Zakona o socijalnoj skrbi, Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o udomiteljstvu i set od 5 zakona koji definiraju rad reguliranih profesija. Kao što smo više puta i u Hrvatskom saboru naglašavali reformski paket je dio akcijskog plana koji je rezultat suradnje Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike s članovima Nacionalnog vijeća za razvoj socijalnih politika, a koji je sastavljen od svih relevantnih sudionika iz drugih ministarstava i vladinih ureda, predstavnika općina, gradova, županija, udruga civilnog društva, akademske zajednice, predstavnika stručnih komora, predstavnika sindikata odnosno zaposlenika koji rade u sustavu socijalne skrbi, udruga koje predstavljaju osobe s invaliditetom koji rade na zaštiti i promicanju prava djece kao i udomitelja i predstavnika udruga umirovljenika. Evidentno je da je u sve ove zakonske prijedloge bio uključen širok spektar stručnjaka iz svih sustava koji su svakodnevno iz svoje perspektive, vlastite perspektive ukazivali na nužne promjene, a dijalog sa svim zainteresiranim stranama nije prestao niti nakon 2 odnosno između 2 čitanja ovih zakona u Hrvatskom saboru.
Od prethodne rasprave na sjednici Hrvatskog sabora u studenom prošle godine prepoznali smo i uvažili čitav niz zahtjeva koje smo uvrstili u konačne prijedloge zakona. Od važnijih novina radi se o povećanju iznosa osobe invalidnine na 1.750 kuna uz ukidanje cenzusa s ciljem pravednijeg osiguranja materijalnog prava odnosno osobne invalidnine, a izmijenjene su odredbe vezano uz nastavak poslovanja obiteljskih domova kojima smo otklonili bojazan oko nastavka poslovanja ovog oblika smještaja. Konačni prijedlozi zakona usuglašeni su s prihvaćenim prijedlozima i primjedbama iznesenim u raspravi pred radnim tijelima i u raspravi na sjednici Hrvatskog sabora te su dodatno nomotehnički i jezično poboljšani.
Kada govorimo o Konačnom prijedlogu Zakona o socijalnoj skrbi moramo istaknuti da je sustav socijalne skrbi u Hrvatskoj jedan od najsloženijih sustava kroz koji se korisnicima osiguravaju socijalne usluge i naknade. U sustavu se provode procesi odnosno postupci obiteljsko pravne zaštite i drugi postupci zaštite socijalno osjetljivih skupina. Oni se trenutno provode kroz 82 centra za socijalnu skrb koji imaju u sebi, uz sebe 56 podružnica, kroz centar za posebno skrbništvo, kroz 68 domova i centara za pružanje usluga u zajednici koji također imaju 18 podružnica te provode također kroz 45 decentraliziranih domova za starije i teško bolesne osobe, 1261 pružatelja usluga drugih osnivača od kojih 406 ima sklopljene ugovore s ministarstvom, s Ministarstvom rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike i 2890 udomiteljskih obitelji. Kada to sve zbrojimo radi se o 4346 fizičkih ili pravnih osoba koji sudjeluju u samom sustavu socijalne skrbi.
Kao što sam prethodno isticao česte izmjene zakona su dovele između ostalog i do mijenjanja prioriteta. Ono što je cilj, što je rezultat tih čestih izmjena su definitivno fragmentiranost sustava, velikog broja javnih ovlasti koji provode centri za socijalnu skrb, zatim nedostatak stručnog kadra i stručne podrške, neujednačeno postupanje, neadekvatnost naknada u samom sustavu što dovodi do visokog rizika od siromaštava osobito kod djece, starijih osoba, osoba s invaliditetom. Zatim dovodi također do regionalne neravnomjernosti u samom pristupačnosti pojedinim uslugama. Ministarstvo kao tijelo državne uprave također ima jednu provedbenu, kontrolnu i razvojnu funkciju. Radnu skupinu također su činili, radnu skupinu za izradu zakona također su činili svi oni predstavnici koje sam ranije nabrojao koji su djelovali također kroz Nacionalno vijeće za razvoj socijalnih politika.
Kada govorimo o konačnom prijedlogu zakona ono što želimo postići je unaprijeđena organizacija i koordinacija sustava socijalne skrbi, osnivanje Hrvatskog zavoda za socijalni rad, akademije socijalne skrbi i obiteljskog centra. Zatim organizacijske i strukturne promjene te rasterećenje i smanjenje javnih ovlasti kao i jačanje centara za socijalnu skrb odnosno budućih, budućeg Hrvatskog zavoda za socijalni rad. Također, ono što se želi postići je razvoj i odvajanje obiteljskih centara kao samostalnih ustanova sa ciljem provođenja aktivnosti i programa usmjerenih na preventivne, tretmanske i razvojne aktivnosti za djecu, mlade i obitelj, širenje i dostupnost usluga na razini lokalne zajednice kroz razvoj centara za pružanje usluga u zajednici, kontinuirano cjeloživotno obrazovanje stručnjaka sa ciljem ujednačavanja postupanja i smanjenja rizika od profesionalnih pogrešaka, poboljšanje obuhvata adekvatnosti korištenja prava u svrhu smanjenja rizika od siromaštva i socijalne isključenosti, zatim poboljšanje ciljanosti i utjecaja na kvalitetu života osoba s invaliditetom te povećati naknade koje su usmjerene na osobe s invaliditetom.
Ono što na kraju želimo postići je također, bolja zaštita prava korisnika kroz građanski nadzor, odnosno povjerenstvo koje smo formirali, kao i jačati kapacitete obiteljskih centara i drugih pružatelja socijalnih usluga, a koristeći, između ostalog i državni proračun kao izvor sredstava i EU sredstva koja su nam na raspolaganju. Hrvatski zavod za socijalni rad kao javna ustanova koju osnivamo ovim Zakonom, obavljat će poslove u središnjim, područnim ustrojstvenim jedinicama, umjesto sadašnjih centara za socijalnu skrb. Samim radom Zavoda, odnosno osnivanjem Zavoda postići će se jačanje i unaprjeđenje stručnog rada, standardizacija i ujednačavanje stručnog postupanja, unaprjeđenje mjera obiteljsko-pravne i socijalne zaštite, zatim praćenje i evaluacija mjera i aktivnosti s ciljem ujednačavanja prakse, kao i praćenje učinaka svih intervencija u sustavu socijalne skrbi, a koje Zavod provodi.
Osniva se također, i Akademija socijalne skrbi kao javna ustanova u svrhu organizacije provođenja trajnog stručnog usavršavanja stručnih radnika u sustavu socijalne skrbi. Predviđeno je i osnivanje obiteljskog centra kao samostalne ustanove s ciljem razdvajanja kontrolne i preventivne tretmanske uloge sadašnjih centara za socijalnu skrb, kao i jačanja usluga za obitelj na razini lokalne zajednice.
Snaženjem uloge obiteljskog centra jačat će se roditeljske kompetencije, umanjivati rizici u obitelji i smanjivati potreba za intervencijom centara za socijalnu skrb. Konačnim prijedlogom zakona smanjuju se javne ovlasti današnjih centara za socijalnu skrb i rasterećuje se od poslova koji nisu u najužoj vezi sa sustavom socijalne skrbi. Centri za pružanje usluga u zajednici razvojem i dostupnošću socijalnih usluga na razini lokalne zajednice preuzet će dio poslova centara za socijalnu skrb, poput usluga psihosocijalne podrške, mjera intenzivne stručne pomoći i nadzora te posebne obveze.
Za izvaninstitucijske usluge, uvodi se socijalna uputnica, koja će omogućiti brže osiguravanje usluga za korisnike, smanjenje čekanja za početak pružanja usluga, jačanje stručnog rada i administrativnog rasterećenja za stručne radnike. Planira se također, i smanjenje nadležnosti i u odnosu na doplatak za pomoć i njegu, osobnu invalidninu i status roditelja-njegovatelja kroz suradnju s drugim tijelima radi osiguravanja pretpostavki za preuzimanje navedenih ovlasti.
Novčane naknade radi prevencije rizika od siromaštva također ćemo kvalitetnije urediti kroz zakon kojim povećavamo i osobnu invalidninu, povećavamo zajamčenu minimalnu naknadu i na taj način radimo i na prevenciji siromaštva i socijalne isključenosti povećavajući također i opskrbnine za korisnike, kao i naknade za udomitelje.
Kada govorimo o zajamčenoj minimalnoj naknadi, visina se određuje u postotku od osnovice kojom odlukom uređuje Vlada RH i trenutno iznosi 800 kuna. Stupanjem na snagu ovog zakona, predviđeno je da Vlada RH donese odluku o visini osnovice u visini od 1000, odnosno u visini zajamčene minimalne naknade od 1000 kuna.
Također, radi smanjenja rizika od siromaštva predviđa se usklađivanje zajamčene minimalne naknade s potrebama najosjetljivijih skupina kroz primjenu ekvivalentne ljestvice, odnosno povećanje osobnih faktora. Prijedlog zakona je, prijedlogom ovog zakona je povećan i maksimalan iznos zajamčene minimalne naknade za kućanstvo sa 100 na 150% bruto iznosa minimalne plaće u RH.
Ako se korisnik prava na zajamčenu minimalnu naknadu zaposli u neprekidnom trajanju od najmanje 6 mjeseci, pravo ne prestaje već se u prva 3 mjeseca rada naknada umanjuje za 50% iznosa. Također, vlasništvo osobnog vozila više nije zapreka za priznavanje prava na zajamčenu minimalnu naknadu ako vrijednost vozila ne prelazi iznos od 40 osnovica odnosno 20 tisuća kuna.
Detaljnije se propisuje i ostvarivanje prava na zajamčenu minimalnu naknadu, obveza radno sposobnih korisnika, kao i aktivnije uključivanje Zavoda za zapošljavanje radi unaprjeđenja međuresorne suradnje između sustava socijalne skrbi i sustava zapošljavanja. Kada govorimo o naknadi za troškove stanovanja, onda se redefinira na način da se spaja s naknadom za troškove ogrijeva u jednu naknadu. Priznaje se u iznosu od najmanje 30% iznosa zajamčene minimalne naknade koja je priznata samcu, odnosno kućanstvu. Naknada obuhvaća sve izvore i načine grijanja osim električne energije koja će se i nadalje podmirivati iz naknade za ugroženog kupca energenata, a čime se smanjuje administrativno opterećenje, kao i rizik od siromaštva te se osigurava ista razina zaštite svim korisnicima zajamčene minimalne naknade.
Povećavaju se i naknade za osobne potrebe, odnosno džeparac, planira se dakle povećanje za djecu osnovnoškolske dobi odrasle osobe za u iznosu od 250 kuna, a za srednjoškolce i mlađu punoljetnu osobu u iznosu od 350 kuna. Kada govorimo o naknadama za osobe s invaliditetom, povećava se iznos osobne invalidnine sa sadašnjih 1500 na 1750 kuna uz ukidanje prihodovno i imovinskog cenzusa koji je do sada bio jedan od uvjeta za ostvarivanje ovog prava, a omogućava se ovo pravo i na osobe koje se nalaze i u istražnom zatvoru, kao i na izdržavanju kazne zatvora.
Ujednačavaju se uvjeti za priznavanje prava na osobnu invalidninu vezano uz prihode, što doprinosi sprječavanju diskriminacije osoba sa invaliditetom. Prošireni krug korisnika prava na doplatak za pomoć i njegu na osobe koje imaju utvrđen četvrti stupanj oštećenja funkcionalnih sposobnosti.
Proširuje se također i krug osoba kojima se može priznati pravo na status njegovatelja čime se potiče ostanak djeteta sa teškoćama u razvoju i osobe sa invaliditetom u vlastitom domu i sprječava se njihova institucionalizacija. Za dijete sa teškoćama u razvoju i osobe sa invaliditetom zbog zdravstvenog stanja koje nije moguće uključiti u programe i usluge u zajednici, roditelja i njegovatelja omogućuje se veći iznos naknade u iznosu od 900% osnovice, odnosno 4 i pol tisuće kuna.
Kada govorimo o socijalnim uslugama uvode se nove socijalne usluge poput sveobuhvatne procjene i planiranja prethodne stručne procjene, usluge socijalnog mentorstva za dugotrajno nezaposlene radno sposobne korisnike zajamčene minimalne naknade kao i druge socijalno osjetljive skupine s ciljem radne aktivacije i socijalne integracije kao i usluga psihosocijalnog tretmana radi prevencije nasilnog ponašanja u obitelji.
Kroz povjerenstvo i građanski nadzor uvjereni smo da ćemo uspjeti dodatno otvoriti sustav korisnicima i da će na taj način svi korisnici sustava kao i ostali građani RH imati čvršći, jasniji i dublji uvid u sve ono što se događa u sustavu socijalne skrbi.
Kada govorimo o dodatnim sredstvima koja su potrebna za 2022. godinu nešto više od 400 milijuna kuna će se izdvojiti u 2022. godini, a nešto više od 700 milijuna kuna u 2023. godini. S obzirom na povećanje naknada, s obzirom na reorganizaciju sustava smatramo da su ova sredstva nužna i hrvatska Vlada ih je kao predlagatelj ovog zakona za navedeno i osigurala.
Kada govorimo o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o udomiteljstvu moramo naglasiti da je početkom 2019. godine stupio na snagu novi Zakon o udomiteljstvu kojem je bio cilj unapređenje udomiteljstva u RH kroz povećanje broja udomitelja za djecu kao i udomitelja za djecu koji su u tom trenutku, dakle bili, čiji je broj u tom trenutku bio u padu. I moramo biti svjesni toga da specijalizirano udomiteljstvo nije zaživjelo na način na koji smo to očekivali.
U same naknade, u relaksaciju uvjeta udomiteljstva, dakle uložit ćemo više od 86 milijuna kuna na razini godine. Moramo naglasiti da kroz duži period opskrbnine i naknade za, dakle udomitelje kao i za djecu nisu revidirane. Opskrbnine će se sada revidirati na način da će se povećati između 20 i 42% ovisno o kategoriji koje ih primaju kao i naknade koje će se povećati do 60%, dakle između 15 i 60% jer smatramo da na ovaj način činimo jedan dodatni korak u popularizaciji udomiteljstva i činimo jedan dodatan korak u tome da veći broj osoba bude zainteresiran za udomiteljstvo što je izrazito bitno u smislu deinstitucionalizacije brige za djecu.
Regulirane profesije u sustavu socijalne skrbi kojima želimo kroz ovih pet zakona regulirati zapravo njihov rad, regulirati njihov način rada. Dakle, radi se o socijalnim radnicima, psiholozima, socijalnim pedagozima, edukacijskim rehabilitatorima, psihoterapeutima i savjetodavnim terapeutima.
Zakoni koji se nalaze pred vama su dakle pet zakona koji reguliraju ove profesije, a konačni prijedlozi zakona usuglašeni su sa prihvaćenim prijedlozima i primjedbama iznesenim u raspravi pred radnim tijelima Hrvatskog sabora i u raspravi koja je slijedila nakon toga na samoj sjednici Hrvatskog sabora.
U konačnim prijedlozima zakona nastale su određene nomotehničke razlike u odnosu na prethodne prijedloge zakona, dodana je i odredba o nemogućnosti obavljanja djelatnosti osobama kojima je pravomoćno izrečena prekršajna sankcija za nasilje u obitelji s ciljem podrške borbi protiv nasilja u svim njegovim pojavnim oblicima, a posebno uzimajući u obzir specifičnost društvenog statusa ovih navedenih profesija.
Cilj je ujednačiti odredbe pet zakona uz uvažavanje specifičnosti svake profesije i pojednostaviti pristup profesiji, spriječiti uvođenje neopravdanih ograničavajućih uvjeta za rad u reguliranoj profesiji. I na kraju dopustite mi da zaključim, dakle ovaj zakon, ovaj paket od 7 zakona tek je prvi korak za dugotrajno poboljšavanje sustava koji treba biti transparentniji, kvalitetniji, profesionalniji za sve korisnike koji se u njemu nalaze.
Uz ovih 7 zakona ranije smo usvojili tri nacionalna plana, ranije smo na Nacionalnom vijeću za razvoj socijalnih politika usvojili akcijski plan za unapređenje sustava socijalne skrbi sa određenim koracima ka boljem sustavu smo krenuli ranije i kroz jačanje kapaciteta kroz zapošljavanja i kroz kvalitetniju skrb za sve one korisnike koji se nalaze u sustavu.
Sigurni smo da je ovo jedan dodatan korak naprijed, svjesni svih izazova koji se nalaze pred nama, te stoga sam siguran da ćemo na ovaj način kvalitetnije, bolje, svrsishodnije i na kraju krajeva i iz perspektiva zaposlenika i iz perspektive korisnika učiniti sustav socijalne skrbi boljim.
Evo zahvaljujem se.
Hvala ministre.
Idemo sa replikama. Imamo 39 replika.
Prva je na redu kolegica Selak-Raspudić, izvolite.
Uvaženi ministre, evo vidite gdje nas je ova objedinjena rasprava dovela. Petnaestak minuta govorili ste o sustavu socijalne skrbi, minuta i pol ostala vam je za udomitelje i minutica za regulirane profesije. Pa pogledajte onda u oči jednog udomitelja u Hrvatskoj i recite da je on ovoj Vladi bitan.
Pitat ću vas nešto vrlo konkretno. Roditelji djece s tjelesnim oštećenjima koji imaju pravo na osobnu invalidninu izrazito su zbunjeni ovim prijedlogom zakona. Naime, iako određujete da oni imaju pravo na tih 1750 kuna u članku 58. stavku 1. vi proširujete one koji imaju pravo na doplatak za pomoć i njegu i na one osobe koje imaju četvrti stupanj oštećenja.
Znači li to da će neka komisija odlučivati između osoba koje imaju četvrti stupanj oštećenja koje će dobivati invalidninu, a koje je tek 600 kuna za pomoć i njegu ili će možda ja se nadam osobe s 4 stupnjem oštećenja imati pravo i na jedno i na drugo. Ako to nije slučaj molim vas da osobe 4 stupnja tjelesnog oštećenja maknete iz …/Upadica: Hvala vam./… Članka 58. stavka 1.
Hvala vam, hvala lijepa, nisam vidio dosta je vremena prošlo.
Izvolite ministre odgovor.
Zahvaljujem se poštovana zastupnice, dakle zahvaljujem se na pitanju. Vezano za prvi dio pitanja mislim da smo kroz Zakon o udomiteljstvu, kroz povećanje naknada i opskrbnina pokazali što mislimo i koji je naš stav kao predlagatelja ovog zakona i kao Vlade RH udomiteljima tako da tu zaista ne bi trošio dalje riječi.
Što se tiče ove konkretne primjedbe na zakon, Članak 58. ako se ne varam, dakle više pravo, pravo koje će imati u ovom slučaju netko tko ima 4 stupanj će ostvarivati pravo na osobnu invalidninu. Dakle, tu smo već razgovarali i sa predstavnicima iz Kluba HDZ-a, sa pravobraniteljicom za osobe s invaliditetom s kojom smo komunicirali i ovaj dio članka će se izmijeniti naknadno.
Kolegice Bedeković, izvolite.
Pardon, povreda Poslovnika, izvolite.
Članak 238., omalovažavanje saborskih zastupnika, ja sam vas pitala nešto drugo. Vi imate zbrku unutar zakona. U Članku 58. vi kažete da se on odnosi i na osobe s 4 stupnjem tjelesnog oštećenja. Ukoliko one imaju isključivo pravo na veću naknadu, osobnu invalidninu onda priznajte grešku i maknite ovo ih Članka 58. stavka 1., inače će ljudi doći u vrlo nezavidan položaj.
Kolegice Selak Raspudić dobivate opomenu i pozivam sve da ne radite to, imamo 39 replika to je 78 minuta, nemojte dajte i drugima da govore.
Idemo dalje, kolegica Bedeković.
Hvala vam lijepa.
Poštovani ministre ovaj reformski paket zakona treba omogućiti i reformu sustava socijalne skrbi i svi ćemo se složiti da je to jedan od najkompleksnijih sustava u hrvatskom društvu sa više od pola milijuna korisnika i negdje više od 3.500 pružatelja različitih socijalnih usluga. I sami ste rekli i slažem se s vama da je svaka reforma dugotrajan proces koji ne ide preko noći i pretpostavlja godine, a ovi zakoni su temelj za ove procese, ali svakako svaki reformski proces zahtjeva i financijska sredstva. Za provedbu reformskih procesa temeljenih na paketu ovih zakona u 2022. godini osigurano je milijardu i 100.000 kuna, u 2023. milijardu i 200.000 kuna i za očekivati je da će ova sredstva omogućiti poticanje ovih reformskih procesa što je vidljivo i kroz podizanje zajamčene minimalne naknade i kroz podizanje osobne invalidnine ali jednako tako …/Upadica: Hvala./… i ukidanje imovinskog i cenzusa za ostvarivanje prava.
Molim odgovor, izvolite odgovor.
Zahvaljujem se poštovana zastupnice na vašem pitanju. Tako dakle sustav naknada je izrazito bitan u sustavu socijalne skrbi i iz tog konteksta odlučili smo se za povećanje u iznosu od 200 kuna za zajamčenu minimalnu naknadu odnosno na osnovicu zajamčene minimalne naknade. Osobna invalidnina će također biti povećana. Naglašavam da je to drugo povećanje u protekloj, u vrijeme vlade Andreja Plenkovića tako da imamo jedan kontinuitet povećanja i siguran sam da ćemo taj kontinuitet zadržati i u budućnosti. Iz konteksta naknada nije beznačajno odnosno dapače izrazito je značajno da kod ostvarivanja prava na osobnu invalidninu cenzusi koji su dugo bili jedan predmet rasprave u krugovima osoba s invaliditetom ali i cijelog našeg društva jer se referiraju na osobe s invaliditetom u ovom prijedlogu zakona, u konačnom prijedlogu zakona ne postoji, to će sigurno povećati adekvatnost naknada u cijelom sustavu.
Hvala.
Hvala.
Kolega Dretar, izvolite.
Hvala vam lijepa poštovani predsjedavajući.
Poštovani ministre kao prvo vaša izjava o maloprije što ste rekli da ste od prvog do ovog drugog čitanja donijeli određene izmjene apsolutno je izuzetno daleko od istine budući da niste prihvatili niti jedan oporbeni prijedlog. Dakle, to apsolutno ne stoji.
No, drugo osnovno pitanje, zašto mi ovdje sjedimo i čemu se mi ovdje pretvaramo i što mi glumimo? Svi znamo da u sustavu naročito skrbi za starije osobe nedostaje izuzetno puno kreveta, mjesta u domovima za starije osobe čekaju se 5, 10 godina neki ih nažalost nikad ni ne dočekaju. Privatnim osnivačima domova za starije osobe gleda se kroz prste ne bi li se nekako iskompenzirao taj broj kreveta i onda smo svi užasnuti kad se dogodi jedan Andraševec jer se naravno pogledalo kroz prste i ti su jadni starci kojih sada više nema otišli na svijet u jednom užasnom vatrenom paklu. Dakle, i vi ste svjesni kao ministar da se ne poštuju zakonske odredbe …/Upadica: Hvala vam./… čemu onda donošenje zakona.
Hvala lijepa.
Izvolite odgovor.
Poštovani zastupniče zahvaljujem se na pitanju. Dakle, kada govorimo o samom, samim kapacitetima svjesni smo svi u društvu da povećanje kapaciteta je apsolutno nužno kada govorimo o skrbi za starije osobe, prije svega i domovima za starije osobe koje spominjete. Ono što mi kao predlagatelj zakona odnosno nadležno ministarstvo činimo i moramo činiti, činit ćemo i dalje. To je prije svega kontrola takvih pružatelja usluga. Ilustracije radi 2020. godine je izvršeno 380, ukupno 380 upravnih i inspekcijskih nadzora. U 2021. godini ih je izvršeno više od, gotovo 1300, dakle imamo povećanje od 4 ili gotovo 5 puta upravnih i inspekcijskih nadzora upravo sa smislom da bilo kakve pružatelje usluga odnosno sve one pružatelje usluga koji ili ne pružaju na adekvatan način ili ih ilegalno pružaju kao što je bilo u nekim slučajevima mogućnost da ih anuliramo i uklonimo iz sustava socijalne skrbi.
Hvala vam.
Kolegice Grba Bujević, izvolite.
Hvala.
Gospodine ministre, državne tajnice, imam jedno pitanje za vas. Stalno zapravo socijalni radnici ističu kako su u centrima za socijalnu skrb opterećeni administrativnim poslovima koji budimo iskreni i zapravo tamo ni ne pripadaju. Od ovog zakona se očekuje da će dio tih administrativnih poslova biti preraspoređen u druge sustave gdje bi oni logikom stvari i pripadali. Hoće li se zaista nešto učinit s ovim zakonom po tom pitanju, u kojoj mjeri i ako ne kad se to eventualno predviđa?
Izvolite odgovor.
Poštovana zastupnice zahvaljujem se na pitanju.
Što se tiče samih javnih ovlasti na koje je izrazito širok raspon onih aktera koji su upozoravali na visinu, odnosno količinu javnih ovlasti, jedan dio tih javnih ovlasti pogotovo koje su povezane bile sa prometom, sa Ministarstvom obrazovanja dakle smo uklonili.
Ono što je bio predmet rasprave to su bile najviše osobne invalidnine, doplatak za tuđu pomoć i njegu i naknade za vrijeme nezaposlenosti. Tu naknadu za vrijeme nezaposlenosti smo izdvojili prema Hrvatskom zavodu za zapošljavanje jer smatramo da ona više pripada tom sustavu, dakle radne aktivacije, nego samom sustavu socijalne skrbi.
Što se tiče ovih ostalih naknada, dakle tu smo najavili i razgovore i dogovore sa drugim predstavnicima. Oni u ovom trenutku predstavljaju izrazito velik volumen i nije ih moguće jednokratno prebaciti u neki drugi sustav, ali o tome da li trebaju biti u ovom sustavu možemo razgovarati u budućem vremenu. Dakle, određeno smanjenje javnih ovlasti da, ali svjesni smo da moramo učiniti i u buduće dodatne korake.
Hvala.
Hvala.
Kolegice Nemet, izvolite.
Zahvaljujem poštovani ministre.
Ovim Prijedlogom zakona o socijalnoj skrbi predviđaju se nove ovlasti i poslovi za županije pogotovo u dijelu koji ispunjava uvjete pružanja socijalnih usluga i kontrolu. Vjerujemo da će doprinijeti poboljšanju kvalitete i skrbi za naše korisnike i zakonitom pružanju samih socijalnih usluga. Ali ističemo da je potrebno prestati sa praksom dodjeljivanja ovlasti bez osiguranja financijskih sredstava.
Poštovani ministre da li ste predvidjeli sredstva koja ćete decentralizirati za ovaj zakon na razini županija i koji su to iznosi? Hvala.
Hvala.
Izvolite odgovor.
Zahvaljujem se na vašem pitanju.
Dakle, što se tiče samih poslova koji će se dodijeliti sada jedinicama lokalne i regionalne samouprave, primjerice županijama prije svega govorimo o poslovima nadzora i kontrole. To je ono što čini kvalitetniji nadzor, odnosno što jedinice na terenu mogu najkvalitetnije učiniti jer najbolje poznaju gdje se određene socijalne usluge, ovdje naglašavam socijalne usluge pružaju.
Taj posao su do sada radile županije. Mi smo samo povećali intenzitet toga rada kako bi na taj način imali kvalitetniji i kako bi izbjegli upravo neke slučajeve koje je i zastupnik Dretar apostrofirao kako se ne bi događali ilegalni domovi, kako bi smanjili mogućnost prekobroja i svih ostalih detalja koji se događaju u takvim domovima, a ugrožavaju život ili zdravlje.
S obzirom na to, dakle smatramo da će županija tu biti adekvatnija u suradnji.
Hvala.
Kolega Ćelić, izvolite.
Hvala vam gospodine predsjedniče.
Poštovani gospodine ministre, posljedice socijalne reforme bile one pozitivne ili negativne najviše će osjetiti osobe zbog kojih se donosi ovakav zakon, a implikacije dakle vezane uz promjenu Zakona o socijalnoj skrbi za ovu i iduću godinu su milijardu i sto milijuna kuna.
Citirao bih Milu Kekina nije sve tako sivo. Prvi put u šestoj godini mandata sam čuo pohvalu Ureda pravobraniteljice za osobe sa invaliditetom. Dakle, to je ipak puno, puno važnije dakle kad čujemo od tako jednog ureda kad čujemo od udomitelja, od Udruge obiteljskih domova određene pohvale.
Ove kritike koje dolaze od strane reguliranih profesija su s jedne strane razumljivo i nadam se da neće dovesti do toga da one ne mogu funkcionirati kao cehovska organizacija.
Hvala.
Izvolite odgovor.
Hvala.
Što se tiče ovog drugog dijela pitanja, dakle siguran sam da neće niti jedna zakonska izmjena dovesti do toga da je nemoguće funkcioniranje cehovskih organizacija. Dapače, mi želimo te organizacije jačati, ali s druge strane uvesti vrlo jasna pravila u njihovo samo poslovanje, u njihovo djelovanje.
Što se tiče pak prvog dijela vaše konstatacije, odnosno onoga što ste konstatirali radi se o tome da zaista smo uključili širok dio javnosti, širok dio aktera koji djeluju u sustavu socijalne skrbi. Sa velikom većinom smo uskladili razmišljanja po pitanju, po mnogim pitanjima iz samih zakona. Naravno uvijek ostaje jedan dio onih s čijim razmišljanjima jednostavno nismo mogli uklopiti u zakon. No, bitno je da cjelina kao takva čini jedan snažan korak naprijed.
Hvala.
Sada je na redu kolegica Marić, izvolite.
Hvala lijepo.
Poštovani ministre, vezano za uvjete za priznavanje prava na status roditelj, njegovatelj. U prvom čitanju to vam je bio članak 66. stavak 4. i pod točkom 3. navodi se da ako osoba sa invaliditetom nije korisnik usluge poludnevnog boravka više od tri dana u tjednu, a u jednoj roditeljskoj obitelji više od 4 dana u tjednu ili usluge cjelodnevnog boravka na temelju ovog zakona ali je to ispušteno sada u ovom drugom čitanju u konačnom prijedlogu.
Dakle, uopće se ne spominje pitanje poludnevnog boravka, nego samo cjelodnevnog boravka. Zašto to pitam. Naime, bila sam prije dva dana u Čakovcu u našem dnevnom boravku u Caritasovom za djecu sa posebnim potrebama i najtežim oštećenjima i tamo mi djelatnice kažu da su izgubile nekoliko korisnika jer su im roditelji uzeli ovaj status roditelj njegovatelj i da više ne mogu koristiti tu uslugu poludnevnog boravka, ali da se vesele sad ovom novom zakonu jer će se to moći.
Međutim, evo vidimo da je pitanje poludnevnog boravka ispušteno. Dakle, hoće li status njegovatelj roditelj moći koristiti uslugu poludnevnog boravka?
Hvala lijepa.
Hvala lijepa.
Izvolite odgovor.
Zahvaljujem se na pitanju.
Moram priznati da ovaj dio koji se tiče uključivanja ono što mogu potvrditi je da su uključeni, da ostvaruju pravo ukoliko su uključeni na pravo na poludnevni boravak.
No, siguran sam da ćemo i u ovom konačnom prijedlogu ukoliko je nešto ispušteno ili ukoliko je došlo do nekih mimoilaženja ili možda nerazumijevanja kao u pojedinim člancima o kojima smo ranije razgovarali, ukoliko to postoji definitivno ćemo ispraviti. Mi smo pokazali samim zakonom koliko nam je bitno, dakle koliko su nam osobe sa invaliditetom i sve ranjive skupine da se razumijemo bitne u ovim zakonima i ukoliko postoji određeno ispuštanje siguran sam da to možemo ispraviti.
Ali ono što evo mogu potvrditi, dakle oni koji ostvaruju pravo na status roditelja njegovatelja uključeni su u to.