Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: X, sjednica: 9

PDF

-

  • Aktualno prijepodne
24.11.2021.
Gospođe i gospodo zastupnici, sada ćemo krenuti s postavljenjem pitanja Vladi, odnosno pojedinom članu vlade, u skladu s odredbama Poslovnika, članci 132.-139. Aktualno prijepodne održava se na početku svake sjednice prije prijelaza na prvu točku dnevnog reda.
Prva na redu danas za postavljanje pitanja je zastupnica Karolina Vidović Krišto i pitanje postavlja predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću, izvolite.
G. Plenkoviću, hrvatskom Državnom odvjetništvu nije bilo ništa sporno u tomu što je bivša ministrica Gabrijela Žalac za 13,5 milijuna kuna kupila softver za ministarstvo koje je potom stavila u ladicu bez da je ministarstvo uopće koristilo taj softver. To bi bilo kao kada bi netko kupio skupocjeni auto, a da ga potom niti podigne niti koristi.
Evo gledajte, europski istražitelji su to razbacivanje novaca, naravno, odmah okarakterizirala kao grubu korupciju. Naime, ova vrsta korupcije nije složena te je svakomu normalnom lako prepoznatljiva. Razlog zašto hrvatskom odvjetništvu razbacivanje novca poreznih obveznika nije korupcija, to je tema za sebe, no, sljedeći aspekt koji nažalost nije u nadležnosti europskih istražitelja je isto tako jasan, kao i slučaj Gabrijele Žalac i nabavke softvera.
Vaš posebni savjetnik za financije Zvonimir Savić je istovremeno bio i savjetnik Gabrijele Žalac, kao to je i danas savjetnik ministrice EU fondova Nataše Tramišak i vas. Razlog zašto je ista osoba savjetnik vas kao premijera te istovremeno ministra EU fondova jest da putem tog zajedničkog savjetnika upravljate trošenjem EU fondova.
Uz navedene savjetničke uloge, vaš iznimno aktivni savjetnik Savić je zaposlen i kao direktom u HGK te je i član Nadzornog odbora RBA obveznog mirovinskog fonda. RBA obvezni mirovinski fondovi pak koji upravljaju novcem hrvatskih zaposlenika, značajna sredstva investiraju u sustav Atlantic Grupe Emila Tedeschija, a glavni tajnik Atlantic Grupe je Ivica Mišetić, otac vaše bliske suradnice Tene Mišetić.
Objasnite, molim vas, je li odluka o spornoj nabavki softvera donijela ministrica Žalac ili vi preko savjetnika Savića? Je li to razlog zašto otvoreno branite bivšu ministricu Žalac te na nijedan način niste osudili korupciju koja se dogodila. I konačno, jeste li svjesni koliku štetu činite hrvatskim građanima?
Izvolite odgovor.
Hvala vam lijepa poštovana zastupnice Vidović Krišto, dobro jutro vama i dobro jutro svim zastupnicama i zastupnicima.
Što se tiče suzbijanja korupcije i borbe protiv korupcije, pa ja vjerujem da sve floskule, a vi ste jedna od onih koja prednjači u floskulama o tome tko se bori protiv korupcije, čije je pravosuđe, tko ima kakav utjecaj na DORH, jednostavno sve te teze padaju kao kula od karata. Da je HDZ-ovo pravosuđe pretpostavljam da bi Vrhovni sud barem vratio na ponovno suđenje predmet Fimi medija, jel to točno, je. Da HDZ ili ja osobno imam utjecaj na Državno odvjetništvo vjerojatno ne bi bilo istrage ni o kome iz HDZ-a, nikoga ne bi bilo, niti jednog predmeta, svi bi bili na svojim mjestima negdje pod staklenim zvonima, zaštićeni i o tome se bi ništa ni znalo, ni govorilo, ali gle čuda. Što je bit borbe protiv korupcije? Bit borbe protiv korupcije je nešto što je izrazito jasno i jednostavno. Sastoji se od dva pridjeva da su pravosudna tijela samostalna i neovisna, to dobro upamtite. Samostalna i neovisna. Samostalno je i Državno odvjetništvo, samostalan je i USKOK, samostalna je policija, samostalan je Europski ured javnog tužitelja. Gospođo Vidović Krišto da postoji i trunke rezerve i zazora prema borbi protiv korupcije pa onda bi vjerojatno ta neka nevidljiva ruka i mreža povezanih interesa koju vi insinuirate i sa savjetnikom i sa zamjenicom predstojnika ureda valjda šapnula negdje kud hrlite da pristupite instrumentu europskoga javnog tužitelja. Mogli smo povući ručnu kočnicu, reći nećemo, ne da nam, ne treba nam. E vidite to bi bila politika koja bi pokrivala korupciju, koja bi organizirala upliv na pravosuđe, upliv na tužiteljstvo, na Državno odvjetništvo, na USKOK. A toga draga gospođo Vidović Krišto unatoč vašim kreacijama unaprijed napisanim vjerojatno kao i napisanom odgovoru sada nema. Evo i jutros smo mogli pročitat ovdje dok sam ja prelazio cestu vidim došlo je do uhićenja jednoga suca. Da li mislite da sam ja to možda znao da će se jutros dogoditi, nisam. E onda to znači da živimo u zemlji u kojoj znamo što je trodioba vlasti, u kojoj znamo što je neovisno i samostalno djelovanje i tužiteljstva i USKOK-a i policije.
Što se tiče konkretnoga predmeta ja o njemu neću govoriti jer nemam zašto govoriti o njemu u ovom trenutku. Kao svaka druga osoba o kojoj god da se radilo postoji proces, proces koji će trajati, što će na kraju biti ja to ne znam. Ali ono što je sigurno svatko tko dođe ovdje u Hrvatski sabor dobio je povjerenje zastupnika, nema pravo raditi ništa nezakonito. I ako se tako nešto dogodi tko god taj bio taj će odgovarati. I to je ono što ja kažem vrlo jasno. A presumpcija nevinosti postoji za svakoga, pa i za vas u konačnici ili za mene ili za gospođu Žalac koju spominjete.
A što se tiče Zvonimira Savića bilo bi dobro da imamo više ljudi ko on. Bilo bi dobro da imamo ljudi koji će u kratkom roku u ime mog ureda i u suradnju sa ministrom Marićem, ne znam gdje je sada, kojeg isto volite, koordinirati izradu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti i gle čuda dobiti 819 miliona EUR-a prije dva mjeseca i sad kad ispunimo kriterije dobit novih 700 miliona EUR-a …/Upadica: Hvala vam./… za Hrvatsku koja ima …/Upadica: Hvala vam predsjedniče vlade./… 50 milijardi kuna viška od članstva …/Govornici govore istovremeno ne razumije se./…
Predsjedniče vlade hvala vam lijepa, vrijeme je isteklo.
Kolegice Krišto vi imate pravo sada komentirati, ali vas molim da nosite masku, niste ju stavili svo ovo vrijeme dok je trajao odgovor.
Izvolite.
Kada predškolsku djecu gospodine Plenkoviću uči da se treba odgovoriti na postavljeno pitanje, dakle to je stvar elementarne pristojnosti, vi pak doskočicama i uobičajenim vrijeđanjem ne odgovarate na postavljena pitanja čak i kažete otvoreno da nećete odgovoriti iako vam je to zakonska i ustavna obveza. Arapska poslovica kaže kako laž i krađa su susjedi, a vaš cijeli odgovor i fino ću to formulirati jer smatram da u javnom prostoru ipak moramo civilizirano razgovarati, vaš odgovor je skrivanje istine. Kada bismo bilo u Austriji stanje koje sam u svome pitanju opisala i ta navedena obiteljska netransparentna uvezanost i navezanost na novce poreznih obveznika već odavno bi bila procesuirana, a dobar dio sudionika bi bio u zatvoru. Zbog te korupcije učitelj u Hrvatskoj zarađuje 5.500 kuna, a da bi preživio mora još dodatna 2 posla raditi. Zbog te vaše korupcije zdravstveni sustav se raspada. Ne raspada se zbog vašeg histeriziranja oko pandemije već zbog preniskih plaća u zdravstvu. 200 km dalje od Zagreba u susjednim državama EU liječnik anesteziolog zarađuje dvostruko više nego u Hrvatskoj baš kao i medicinska sestra. A hrvatske plaće su niske zato što se krade. Hrvatska odumire zbog te nepravde koju vi i vaš HDZ skupa s vašim voljenim SDSS-om generirate. No, nemojte zaboraviti da je pravda spora, ali je gospodine Plenkoviću dostižna. A vi, vi ostavljate duboke tragove korupcije i zlouporaba i zato će doći vrijeme kada će istražitelji u Hrvatskoj biti itekako neovisni i neće biti gluhi i slijepi već će biti normalni ljudi kao što smo to vidjeli kod europskih nezavisnih istražitelja.
Idemo dalje, drugo pitanje zastupnica Sanja Udović postavlja predsjedniku vlade Andreju Plenkoviću, izvolite.
Zahvaljujem.
Poštovani predsjedniče sabora, predsjedniče vlade s ministrima, kolegice i kolege zastupnice, gospodine Plenkoviću za početak moram vam tužiti vašeg ministra Aladrovića. Evo ima nekoliko dana da je Klub Socijaldemokrata u Hrvatskom saboru organizirao okrugli stol na temu reforme socijalne skrbi. Na okrugli stol odazvala se sva relevantna stručna javnost, odazvali su se političari, ali evo nije se odazvao resorni ministar. On zapravo nije imao potrebu niti je smatrao svrsishodnim poslati nekoga iz nadležnog ministarstva kako bi čuo što ima reći struka. Struka je zapravo jednoglasna. Oni smatraju da ovakva reforma nije dobra. To su rekli u javnoj raspravi. Iznijeli su više od 2000 primjedbi na paket od sedam zakona. Dakle, evo ministra ćemo izostavit jer on zapravo pokazuje i odgovara više svojim ponašanjem nego možda da je bio prisutan na okruglom stolu.
Ukratko, struka je zaključila da zapravo nema niti jednog strateškog uporišta za ovakvom reformom, da nije u skladu sa stvarnim potrebama svih dionika u sustavu socijalne skrbi, isto tako da nije sagledan doseg ovakve reforme niti da li će biti obuhvaćeni svi korisnici sustava socijalne skrbi odnosno da li će oni ostvariti prava ovakvom reformom ili izgubiti prava. Naime podsjetit ću, radi se o nekoliko tisuća korisnika.
I za kraj pitanje, kada ćemo konačno vidjeti tri strateška dokumenta, Nacionalni plan izjednačavanja …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… mogućnosti osoba s invaliditetom …/Upadica predsjednik: Hvala lijepa./… Nacionalni plan razvoja socijalnih usluga …/Upadica predsjednik: Kolegice, hvala lijepa./… i treći strateški dokument?
Izvolite odgovor.
Hvala vam lijepa cijenjena zastupnice Udović na interesu za temu koja se tiče socijalne skrbi. Kao što znate Vlada je predložila paket od sedam zakona, tri nacionalna plana, ministar Aladrović zajedno sa svojim stručnim skupinama, sa čitavim nizom stručnjaka u ovom području radio na ovom paketu zakona. Točno, bilo je javno savjetovanje svi su mogli dati svoj stav, ti zakonski prijedlozi uskoro dolaze u prvo čitanje pred zastupnike u HS, nakon toga će ići u drugo čitanje. Bit će usvojeni prema predviđenom kalendaru ja vjerujem do kraja siječnja i siguran sam da će unaprijediti sustav socijalne skrbi.
Upravo su saborske rasprave pravo mjesto da svako od vas pa uključivši i vaš klub iznesu i konkretne prijedloge i ideje za poboljšanja i za dopune zakona, a mi ćemo nastaviti sa onim što nam je temeljni cilj, jačati sve institucije u sustavu socijalne skrbi, povećavati prava. Dakle, ako pogledate koliko je prava povećano u bilo kojem segmentu koji se odnosi na socijalnu skrb do sada mi ovih pet godina možemo biti ponosni na ono što smo napravili i zadovoljni.
Naravno da ovako veliki paket koji će ozbiljno reformirati postojeći sustav zahtjeva temeljitu raspravu, zahtjeva i stručni imput pa i politički pogled na ovu temu.
Vi koji dolazite iz Kluba socijaldemokrata vjerujem da imate posebnu osjetljivost na ovu temu, možda i osobno, ja vas ne poznam dovoljno, znate što bi trebalo biti bolje. Sve što bude korisno i da može unaprijediti postojeće prijedloge Vlade mi ćemo pogledati sa zdravim konstruktivnim pogledom i nastojati naći rješenja kako bismo u Hrvatskoj osigurali bolju socijalnu skrb i kako bismo u konačnici radili na našem temeljnom cilju, a temeljni cilj prije svega je smanjivanje siromaštva, smanjivanje nejednakosti i smanjivanje socijalne isključenosti naših građana. To je ono što je smisao ovoga paketa i ovoga zakona, to je dio naše Nacionalne razvojne strategije, to je dio svih strateških dokumenata na kojima radimo.
Da li je ministar imao neku drugu obavezu taj dan kada je bio taj okrugli stol, ja to ne znam, ja ga to mogu pitat. Da li je bio neko drugi iz ministarstva ni to mi nije poznato, ali u svakom slučaju ako je propustio tu raspravu sigurno neće propustiti dva čitanja u HS-u pa ćete mu osobno moći reći sve što smatrate da bi bilo korisno na ovu temu.
Hvala vam lijepa.
Kolegice Udović izvolite vaše očitovanje.
Evo zahvaljujem.
Moram izraziti nezadovoljstvo vašim odgovorom premijeru jer zapravo nisam dobila odgovor kada ćemo konačno vidjeti ova tri strateška dokumenta.
Naravno, prvo trebamo konstatirati da su to strateški dokumenti koji se donose za razdoblje od 2021.-2027., evo podsjetit ću svih nas ovdje da nam treba još mjesec dana do isteka '21. Zatim ću podsjetiti širu javnost da su strateški dokumenti bitni za povlačenje europskih sredstava.
Naime, kada se obraćamo sa prijedlozima onda je uvijek izgovor Vlade da moram paziti na proračunske rashode odnosno da oni nisu pokriveni proračunskim prihodima. Ali evo nismo iskoristili mogućnost da ove godine povučemo kako vi najavljujete milijardu kuna koje ćete u sljedeće dvije godine uložiti u reformu socijalne skrbi i da već ove godine možda pola, 500 milijuna kuna uključimo u sustav i uključimo u državni proračun.
I treće, drago mi je da pokazujete dobru volju saslušati itekako socijalno osjetljiv klub, Klub socijaldemokrata koji je zapravo uočio velike nepravde u sustavu, prvenstveno kada se radi o korisnicima koji koriste svoja prava po Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama. Naime, ima ih više od 3300 koji žive od 2.328 kuna, a to su roditelji koji su zapravo najmanje zaštićeni, a brinu o djeci sa visokom stopom invaliditeta i imaju potrebu brinuti o svojoj djeci 24 sata na dan sedam dana u tjednu.
I zaista mi je drago ukoliko ćete zakon koji smo pustili u proceduru pomno proučiti i usvojiti naše prijedloge tako da zapravo u praksi možete pokazati svoju socijalnu osjetljivost.
Zahvaljujem.
Hvala vam.
Idemo sada na treće pitanje, zastupnik Peđa Grbin postavlja ga predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću.
Izvolite.
Zahvaljujem poštovani g. predsjedniče HS-a.
Uvaženi g. predsjedniče Vlade.
Subotnji prosvjed je pokazao da u Hrvatskoj postoje određene političke skupine, određene grupacije koje svjesno parazitiraju na strahu i na stresu kojeg hrvatski građani doživljavaju nakon sada gotovo dvogodišnje korona krize. Te političke skupine parazitiraju na činjenici da mnogi naši građani ne razumiju zbog čega određene mjere postoje i zbog čega se određene mjere za borbu protiv epidemije donose.
Međutim poštovani predsjedniče Vlade pitam vas, jeste li svjesni svoje odgovornosti? Jeste li svjesni svoje odgovornosti za nerazumijevanje mjera koje donosi jedno paratijelo, stožer?
Jeste li svjesni svoje odgovornosti zbog činjenice da ste 3 puta proglasili pobjedu protiv pandemije, a da se danas nalazimo u 4. valu u kojem je broj zaraženih veći nego bilo kada do sada, a broj mrtvih svakoga dana raste?
Jeste li svjesni svoje odgovornosti zato što nitko ne može logički objasniti na koji način i temelju kojih kriterija i zašto se pojedine mjere donose?
Poštovani predsjedniče vlade, jeste li svjesni svoje odgovornosti što ste velik dio hrvatskih građana gurnuli u ruke politički neodgovornih pojedinaca, organizatora subotnjeg prosvjeda i ljudi koji na smrti žele graditi svoju političku karijeru?
Zahvaljujem poštovani g. predsjedniče HS-a.
Uvaženi g. predsjedniče Vlade.
Subotnji prosvjed je pokazao da u Hrvatskoj postoje određene političke skupine, određene grupacije koje svjesno parazitiraju na strahu i na stresu kojeg hrvatski građani doživljavaju nakon sada gotovo dvogodišnje korona krize. Te političke skupine parazitiraju na činjenici da mnogi naši građani ne razumiju zbog čega određene mjere postoje i zbog čega se određene mjere za borbu protiv epidemije donose.
Međutim poštovani predsjedniče Vlade pitam vas, jeste li svjesni svoje odgovornosti? Jeste li svjesni svoje odgovornosti za nerazumijevanje mjera koje donosi jedno paratijelo, stožer?
Jeste li svjesni svoje odgovornosti zbog činjenice da ste 3 puta proglasili pobjedu protiv pandemije, a da se danas nalazimo u 4. valu u kojem je broj zaraženih veći nego bilo kada do sada, a broj mrtvih svakoga dana raste?
Jeste li svjesni svoje odgovornosti zato što nitko ne može logički objasniti na koji način i temelju kojih kriterija i zašto se pojedine mjere donose?
Poštovani predsjedniče vlade, jeste li svjesni svoje odgovornosti što ste velik dio hrvatskih građana gurnuli u ruke politički neodgovornih pojedinaca, organizatora subotnjeg prosvjeda i ljudi koji na smrti žele graditi svoju političku karijeru?
Izvolite odgovor.
Hvala vam lijepa poštovani zastupniče Grbin.
Evo prigode da se ja u potpunosti suglasim sa prvih 40 sekundi vašeg izlaganja, da se i to dogodi u HS u ovom mandatu. U cijelosti se slažem i drago mi je da i SDP i ovaj drugi SDP nisu participirali u onome što smo gledali u subotu. To cijenim, pokazujete da ste ipak unatoč tom raskolu i slabljenju mainstream stranka, što je dobro. Tu mislim da idemo u dobrom smjeru.
Međutim, kada govorite o Stožeru civilne zaštite kao nekakvom paratijelu, e tu sav već se naši putevi razilaze. Vi ste pravnik, odvjetnik, bili ste mislim i predsjednik Odbora za ustav, malo mi je bizarno da baš vi od svih ljudi u SDP-u i to još predsjednik stranke govorite o tijelu koje je uspostavljeno na temelju zakonu, kojem je ovaj sabor dao ovlasti da vodi mikro menadžment upravljanja ovom krizom govorite kao o paratijelu. Loše, čak loše i zvuči. To je kao da je nešto lažno, kao da ne postoji. Pa vidite, sabor je ovlastio na temelju Zakona o sustavu civilne zaštite Stožer civilne zaštite da donosi odluke, da prati pandemiju na dnevnoj bazi i kao i svi ostali prilagođava i mjere i prilagođava u konačnici ono što činimo radi zdravstvene zaštite naših građana.
O proglašavanju pobjede, dakle ajmo se vratiti na tu famoznu tezu vas i još nekih ili dijela nekih, uglavnom lijevih komentatora u medijima o proglašenoj pobjedi pred izbore u srpnju 2020.g.. O čemu sam ja tada govorio? Dakle, mi smo vam vrlo jasno rekli postoji izgledna šansa, visoka vjerojatnost da ćemo na jesen 2020. imati novi val epidemije. Jel se on dogodio? Je.
Jesmo li mi krajem svibnja i krajem lipnja došli u poziciju da nam u roku od 3 tjedna broj zaraženih bude 1-2, danas ih je 6.000, tad smo bili na 1-2. U tim okolnostima smo pametno politički procijenili da organizirati izbore, pa i kampanju premda jako …/Govornik se ne razumije/… u smislu skupova treba organizirati tada kada nam je intenzitet epidemije otvorio taj politički prostor i to je to. Dakle, u odnosu na ono što nas je čekalo u tom trenutku to je bio uspjeh, možete ga zvat pobjedom, kako hoćete.
Pitate me za odgovornost. Prvo ću izrazit žaljenje, žaljenje da je više od 10.000 ljudi u Hrvatskoj preminulo od ili s covidom. To je ogroman broj i nažalost će ih umrijeti još. Evo ja sam zamolio ministra Beroša, on je tu, imat će i on neka pitanja, negdje od 1. lipnja je recimo datum od kojeg ja računam da su svi koji su se htjeli cijepiti da su se mogli cijepiti, ministar će to potvrdit. Od tog dana do danas preminulo je više od 1700 ljudi koji se nisu cijepili, mnogi od njih mlađe dobi, mnogi od njih prije covida zdravi. Svi ti ljudi da su iskoristili ono što je država besplatno osigurala, država tu mislim i na vas i na nas, a to je cjepivo, mogli su izbjeć tu posljedicu.
A što se tiče odgovornosti za sve što radimo u ovakvim okolnostima imat mjere koje su prilagođene i školi, i radu i proizvodnji i prometu i zadržat radna mjesta, izdržat kreditni rejting, imat rast od 9% u ovoj godini i povrh svega toga imati turističku sezonu na 80% rekordne, da…/Upadica: Hvala vam/…tu odgovornost prihvaćam, ali floskule …/Govornik se ne razumije/….
Izvolite kolega Grbin očitovanje.
Zahvaljujem poštovani predsjedniče HS.
Poštovani predsjedniče hrvatske vlade, niti ste svjesni svoje odgovornosti, niti razumijete što ste napravili. Vi ste jedan veliki dio hrvatskih građana gurnuli prema neodgovornim pojedincima, raznim Bujancima i Hasanbegovićima. Vi ste odgovorni što jedan veliki dio hrvatskih građana ne prihvaća to cjepivo za koje kažete da je osigurano. Je, ali ljudi ga ne prihvaćaju zato što ljudi ne razumiju što se i zbog čega radi.
Poštovani g. predsjedniče hrvatske vlade, pa nisu valjda građani ove zemlje gluplji nego građani Portugala, Italije, Danske ili nekih drugih zemalja u kojima je procijepljenost daleko veća. Građani ove zemlje u jednom prevelikom broju ne razumiju i ne vide logiku u onome što se radi.
A to ću vam pokazati samo na jednoj slici. U istim objektima imate kafiće i knjižnice, valjda zato što je naša nacija toliko načitana i voli knjigu vi ste odlučili da su covid potvrde potrebne za knjižnice, a za kafiće nisu. Je li to logično? Je li to normalno? Je li baš to žarište epidemije? Kolegica Marić će uskoro postaviti pitanje i govoriti o konkretnim mjerama što treba napraviti kako bi se barem u jednom segmentu pomoglo građanima i spriječilo širenje pandemije, ali g. Plenkoviću, vaša je odgovornost u tome što broj mrtvih i zaraženih nije manje. S jedne strane zato što mjere vjerojatno od straha, kukavičluk niste počeli uvoditi na vrijeme, a s druge jer ste toliko bahati da smatrate da nikome ne trebate podnositi račune, niti objašnjavate što radite …/Upadica: Hvala vam lijepa./… zašto radite i ovo u subotu je posljedica vašeg …/Upadica: Kolega Grbin, hvala vam lijepa./… rada i djelovanja.
Kolega Grbin, hvala vam lijepa, vrijeme je isteklo.
Idemo na 4 pitanje, kolega Hajduković postavlja ga predsjedniku vlade Andreju Plenković, izvolite.
Hvala lijep predsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani gospodine Plenkoviću, mene zanima kako ćete sankcionirati odgovorne zbog, zbog kazne koje ćemo dobiti zbog kriminalnog i neodgovornog trošenja novca iz fondova EU. Naime, mi u Klubu Socijaldemokrata i ja osobno gospodine Plenković smo iskreno zabrinuti kako ćete se osjećati u Bruxellesu gdje prema vlastitim tvrdnjama uživate visoki ugled, a vjerujem da ni vama nakon ovih događaja nije svejedno kad se zaputite putem zapada. Ako ste vi kao premijer niste bili upoznati sa kriminalnim radnjama u ovom segmentu onda ćete vjerujem postaviti pitanje odgovornosti onih koji su bili upoznati ili su trebali biti upoznati sa kriminalnim radnjama oko europskih fondova. Hvalite se kada nam EU obeća novac, to vam je glavno političko oružje, a kada taj novac ne uspijemo povući bilo zbog vlastite nesposobnosti ili zbog kriminala tada vrlo prigodno od toga perete ruke. Jeste li znali gospodine Plenkoviću za kriminal ministrice Žalac kada je tako srčano hvalite i branite ili niste znali odnosno je li je preveslala i vas odnosno moje pitanje bi bilo da li se senzori gospodine Plenković još uvijek rade. Hvala Bogu pa imamo naše novinare, imamo europski OLAF koji rade posao za koji hrvatski građani na kraju plaćaju vas.
Izvolite odgovor.
Hvala vam lijepa poštovani zastupniče Hajduković, sviđa mi se ova formulacija o našim novinarima, valjda vašim, to mi je nekako zaparalo uši, nadam se da su i drugi to primijetili. Ali prije nego što krenem odgovarati na europske fondove i članstvo u EU jel nam negdje teško, jel nas nešto sram, imamo li neki problem, dakle sva ista ta teza koja dolazi iz istoga kruga, moram se malo vratiti na ovo što rekao gospodin Grbin s kojim ste vi bili ranije u stranci ali više niste.
Dakle, gospodine Grbin, da stvari budu jasne, promašili ste brdo, ceo fudbal ste promašili, ovo što ste izgovorili meni trebali ste reći bivši predsjedniče SDP-a vaš prethodniče Milanović vi ste ti koji otvoreno zovete ljude na neposluh glede mjera koje donosimo za zaštitu ljudi od zarazne bolesti koja se zove Covid. Da vi u svojoj glavi možete napraviti logički konstrukt da smo mi odgovorni za ove koji su se okupili u subotu, pa jel vi spavate, što vi pratite, što vi to čitate, gdje se vi to informirate, pa oni su samo došli na skup jedan gdje su se na najblažoj mogućoj mjeri koja se zove Covid potvrda za državne i javne ustanove došli boriti protiv testa. Dakle, ljudi koji su tamo bili u subotu su danas tu evo gospodin Bartulica je tu, on je možda cijepljen, možda testiran ne znam što je učinio, ali je bio tamo. Znači čovjek je došao na skup da kaže, a nije problem cijepljenje na skupu je problem bio testiranje, testiranje koje traje 1 sekundu, jedan benigni bris, bris. O tome mi govorimo. Ako vi mislite da je to moja odgovornost onda se jako razilazimo u logičkim konstrukcijama. Imate vašeg prethodnika koji direktno nalik na gospodina Bulja, na gospodina Petrinu i ovog nekog iz Čabra ne znam ni kako se zove poziva ljude na neposluh, na neposluh. Ruši obranu od Covida, toliko jer sam morao na ovo odgovorit budući da ste otišli u duboki logički ofsajd.
A što se tiče vas gospodine Hajdukoviću, gledajte mi smo u ovih 8 godina članstva povukli više od 80 milijardi kuna, a platili smo 30, u plusu smo 50 milijardi kuna. Da li vi mislite da je to dobro i korisno? Ja mislim da je. Da li mislite da netko sa dobrom reputacijom u EU koji će u svom drugom mandatu kao predsjednika vlade uvesti Hrvatsku i u Schengen i u europodručje, zadržat zahvaljujući reputaciji koju imamo investicijski kreditni rejting, osigurat 25 milijardi EUR-a ne za mene nego za vas, za Hrvatsku, za sve nas, za cijelo desetljeće generacijskog razvoja, da li će to biti dobro ili loše u našem nekakvom tragu postignuća o europskoj Hrvatskoj. Ja mislim da će biti dobro. Da ima problema u svim zemljama u povlačenju fondova ima, pa nisu izmislili OLAF i Ured europskog javnog tužitelja zbog Hrvatske. Pa ljudi moji, pa to postoji godinama, a mi smo bili ti, ne vi, nego mi, naša vlada 2017. koja je rekla politički da, želimo participirati u tom instrumentu jer želimo strožu kontrolu i stroži nadzor korištenja EU fondova. Možda nam nije dosta ex ante i ex post na institucijama koje postoje kod nas, pa neka to kontroliraju i oni koji su za to nadležni u Europi. Ja s tim nemam problem, ako je netko kriv odgovarat će, ako nije neće.
Hvala vam lijepa, hvala vam lijepa.
Imamo povredu Poslovnika, kolega Grbin izvolite.
Predsjedniče, predsjednik Vlade je povrijedio Članak 137. Poslovnika jer nije odgovarao na postavljeno pitanje već se referirao na odgovor zastupnika i moram reći potpuno promašeno. Odgovornost predsjednika republike gospodine Plenković su njegove riječi, odgovornost vas su vaša djela, nije na čelu stožera predstojnik ureda predsjednika republike nego potpredsjednik vaše vlade. Vi ste odgovorni za djela ili bolje …/Upadica: Hvala vam kolega Grbin./… rečeno nedjela. Vi ste odgovorni za to što odgovor …/Upadica: Kolega Grbin./… na Covid krizu nije adekvatan i …
Kolega Grbin moram vas isključiti, kolega Grbin dakle prva stvar ne uvažavate Poslovnik i izlazite iz vremena, dakle tu vam moram dati opomenu jer ste već nekoliko puta ovaj, opomenuo da stanete, niste htjeli. Što se tiče čl. 137, u njemu nije jasno definirano što predsjednik .../nerazumljivo/... da, ovo nije replika. U replici ne može odgovarati drugove, a u odgovoru na zastupničko pitanje ne stoji u Poslovniku precizno kako može odgovarati ili ne odgovarati bilo tko od članova Vlade.
Tako da, ja razumijem što ste vi htjeli reći, ali poslovnički tu ne postoji nikakav prostor da bih ja tražio od predsjednika Vlade da on čini nešto drugo nego što je činio. To je procjena opet promatrača, gledatelja, da li su zadovoljni njegovim odgovorom ili nisu, ali Poslovnik ne daje nikakav prostor za bilo kakvu opomenu.
Tražite ponovo povredu Poslovnika? Izvolite.
Zahvaljujem poštovani predsjedniče HS-a, dopustite mi na pročitam čl. 137, da otklonim svaku dvojbu. .../Upadica: Može./... Član Vlade kojem je pitanje postavljeno, dužan je odmah odgovoriti na postavljeno pitanje.
Pazite, postoje razno razna logička tumačenja, zavrzlame, stavovi mogu što hoću, ali brate mili, odmah je u hrvatskom jeziku toliko jasno da ga čak vi ne možete relativizirati.
Hvala.
Dobro, on je odgovorio na pitanje na način na koji je predsjednik Vlade želio odgovoriti. Ovdje ne piše da se on ne može referirati i na nešto drugo osim onoga što je pitanje postavljeno, dakle vrlo je jasno i jednostavno. .../Upadica se ne čuje./... Kolega Grbin, gledatelji će, odnosno birači i građani procjenjivati na tom aktualnom prijepodnevu bio i onda donositi svoje zaključke.
Kolega Hajduković, tako, imate pravo na odgovor.
Hvala lijepo poštovani predsjedniče Vlade, drago mi je, vaša fiksacija na moje bivše kolege, ali ste i pokazali koliko vam je zapravo stalo do teme korupcije, kao i ostalom članstvu HDZ-a. Kada kažem naši novinari, g. predsjedniče, mislim na hrvatske novinare. Zadnji put kad sam provjerio, još sam bio građanin RH i Hrvat, pa onda su hrvatski novinari po toj logici i moji i vaši, dakle naši.
Slažem se sa vama da smo u plusu što se tiče članstva u EU. Slažem se da smo povukli dobru količinu novca, no ono što je moje pitanje, je li taj novac zaista došao do onih do koje je namijenjen ili je pokraden od strane vaših stranačkih kolega iz HDZ-a, osuđene kriminalne organizacije. Ja se slažem da ima problema svugdje u povlačenju novca iz EU fondova, to je istina. No, ima li svugdje kriminala, g. predsjedniče? Moraju li se druge države sramotiti i crveniti pred institucijama EU kada im OLAF radi dar mar i hapsi bivšu suradnicu, jedno od bliskih vaših suradnica, vašeg izbora, vašeg novog HDZ-a, g. Plenkoviću, kojem nitko ne može olijepiti etiketu korupcije?
Ako ste vi, g. Plenković, svojim navodnim ugledom odgovorni za taj silan novac koji će nam se sliti iz EU, onda ste po toj logici valjda odgovorni i kada ga pronevjerimo i kada ga pokrademo, onda je to vaša odgovornost isto tako. A ako vas nije sramota i ako vam nije stalo do ugleda Hrvatske, pa je li vam onda barem stalo do vašeg vlastitog ugleda, posebno ako mislite nastavljati karijeru negdje u EU?
A ako vas opet nije sramota zbog hrvatskih građana i ako vam nije neugodno pred njima, a je li vam neugodno pred pariškim taksistima? Je li vam neugodno pred luksemburškim slastičarima? Je li vam neugodno pred briselskim pivničarima ili strazburškim obrtnicima kojima ćete danas-sutra odgovarati kao, ili možda netko u EU, ali koji su uplatili golem novac u taj europski proračun koji je vaša bratija iz HDZ-a pokrala?
Idemo dalje sa pitanjima.
Sada je na redu kolegica Šimpraga koja pitanje postavlja ministru pravosuđa i uprave Ivanu Malenici, izvolite.
Zahvaljujem predsjedniče, uvaženi ministre.
Moje pitanje vezano je za plaćanje sudskih troškova oštećenih ratnim zločinom. Kao što sam već ovdje govorila, umjesto da kao civilna žrtva rata ostvarite satisfakciju pred nadležnim tijelima RH, zbog činjenice da su vam roditelji ubijeni u ratu, vi ste na određeni način višestruka žrtva jer ste izgubili spor i dužni ste platiti troškove parničnog postupka koji nisu zanemarivi.
Žrtvama koje plaćanjem parničnih troškova ponovo postaju žrtve u svjetlu vladavine prava i jednakosti svih pred sudovima, potrebno je donijeti odluku kojim će se otpisati dugovanja civilnim žrtvama rata. Uvaženi ministre, jesu li Vlada RH i Ministarstvo napravili određene korake ili ćemo članove obitelji ubijenih i dalje dodatno kažnjavati naplatom visokih parničnih troškova?
Hvala.
Odgovor poštovanog ministra Malenice.
Hvala lijepa potpredsjedniče HS-a, uvažena zastupnice. Dakle, kao što vam je poznato, postoji uredba Vlade koja propisuje pravila, kriterije i mjerila za postupak otpisa tražbine po osnovi parničnih troškova, dakle ta uredba, taj podzakonski akt propisuje i pravila po kojem se mogu otpisati potraživanje, u svakom konkretnom predmetu, dakle, na prijedlog DORH-a RH se ti, ta tražbina, to potraživanje, može otpisati.
Što se tiče konkretnih predmeta, ja nemam u ovom trenutku podatke, o kojem broju predmeta se radi i troškovima u tim svim predmetima, budući da je isto u domeni sudbene vlasti, međutim, stav je i Ministarstva pravosuđa i Ministarstva financija da se revidiranjem i analizom tih troškova i tih sudskih postupaka, treba vidjeti izmjena konkretne uredbe, naravno, ne dovodeći u povoljniji, odnosno nepovoljniji položaj pojedine stranke u sudskim postupcima, tako da, evo, u suradnji s Ministarstvom financija, revidirat ćemo i analizirati, ne samo te sudske troškove, odnosno sudske postupke i troškove u tim postupcima, već i samu uredbu.
Hvala.
Poštovana zastupnica Šimpraga.
Zahvaljujem ministre. Podsjetit ću kako je Uredba za otpis duga zbog lošeg materijalnog stanja usko napisana te mnogi ne zadovoljavaju kriterije i pokrenuti su mnogi ovršni postupci na njihovom pokretnom i nepokretnom imovinom.
Svih ovih godina na neki način izostala je politička volja da se riješi ovo pitanje, nadam se da smo na tragu rješavanja kako bi civilne žrtve rata na neki način dobile satisfakciju.
Hvala.
Sljedeće pitanje postavit će poštovana zastupnica Vesna Bedeković ministru znanosti, obrazovanja Radovanu Fuchsu.
Poštovani predsjedniče Vlade, poštovani potpredsjedniče, uvažena ministrice, poštovani ministre, poštovani ministre znanosti i obrazovanja dr. Fuchs.
U mandatu Vlade premijera Andreja Plenkovića od 2017. do danas u Hrvatskoj je izgrađeno, dograđeno ili rekonstruirano ili se još uvijek gradi, dograđuje ili rekonstruira ukupno 500 vrtića, međutim još uvijek postoje izrađene regionalne razlike o obuhvatu djece programima predškolskog odgoja i obrazovanja i podaci pokazuju da je najveći obuhvat djece predškolskim odgojem još uvijek u najrazvijenijim dijelovima Hrvatske.
U NPOO-u za područje obrazovanja i znanosti i izdvojeno je rekordnih 7,5 milijardi kuna, a dio tih sredstava svakako je pretpostavljam namijenjen i izgradnji dječjih vrtića i to u onim sredinama u kojima je to prijeko potrebno. I stoga vas molim informaciju o tome koliko je od ovih sredstava u iznosu od 7,5 milijardi kuna iz NPOO-a namijenjeno izgradnji dječjih vrtića? I drugo pitanje, još konkretnije, kada će biti raspisani prvi natječaj za izgradnju dječjih vrtića u Hrvatskoj?
Hvala vam lijepa.
Odgovor poštovanog ministra Fuchsa.
Gospodine potpredsjedniče HS-a, zastupnice Bedeković, gospođe i gospodo zastupnici.
Točno u NPOO-u je predviđeno 7,5 milijardi kuna za reformske zahvate u obrazovanju i u znanosti i istraživanju, od toga konkretno što se tiče dječjih vrtića odnosno ideje da sva djeca u RH od 3. pa do godine kada polaze u školu borave u vrtiću odnosno da prva godina prije početka osnovne škole bude obavezna za svu djecu tzv. pripremna godina, potrebno je izgraditi dodatne vrtićke kapacitete.
Oni se naravno u ovom trenutku razlikuju od županije do županije, od onih županija koja su naprednija ili razvijenije tu je obuhvat djece nešto veći za razliku od drugih, a pogotovo u ruralnim područjima. Da bi se to izjednačilo osigurano je jedna milijarda i 620 milijuna kuna za izgradnju i dogradnju vrtićkih kapaciteta i u ovom trenutku u ministarstvu pristižu informacije koje smo uputili na tren da nam sve općine odnosno osnivači dostave podatke o potrebnim kapacitetima koji naravno, a konto onoga što je u tom upitniku napisano se daju podaci i o demografskim kretanjima, o postojećem stanju i predviđanjima koliko će prostora trebati.
Ti podaci će uskoro biti prikupljeni do kraja i mi kanimo odnosno planirano je da se u sljedećem mjesecu napravi poziv za dostavu zahtjeva upravo u smislu osiguranja sredstva za izgradnju tih vrtića.
Znači do kraja godine idemo sa dodjeljivanjem ovih raspodjelom sredstava, nakon toga osnivači potpisuju ugovor sa ministarstvom i provode daljnje postupke sami, znači objavljuju javne natječaje i odabiru izvođače.
Što se tiče nastavka ovog reformskog procesa za koji je predviđeno nešto više od pet milijardi dakle 5,1 milijarda kuna ono se nadovezuje na predškolu i svodi sa na dogradnju i izgradnju kapaciteta osnovnih škola pri čemu je planirano da do 2030.g. sve škole osnovne škole u RH prijeđu na cjelodnevnu nastavu i time naravno se ostvaruje ono što je zamišljeno u procesu obrazovanja djece do ove dobi, dakle do početka pohađanja srednjoškolskog obrazovanja.
Taj natječaj odnosno poziv ćemo pokrenuti negdje u prvom kvartalu sljedeće godine, dakle nakon ove godine, nakon što završimo dodjelu sredstava za izgradnju vrtićkih kapaciteta.
Poštovana zastupnica Bedeković.
Hvala vam lijepa g. ministre na vašem odgovoru. Drago mi je da ste govorili i o vrtićima, ali i o školama i konceptu prijelaza škole na rad u jednoj smjeni odnosno na cjelodnevnu nastavu odnosno cjelodnevnu školu.
Što se tiče izgradnje dječjih vrtića, dakle zaista je nedvojbeno da još uvijek postoje izrazi te regionalne razlike u obuhvatu djece predškolskim programima, ja ću reći na primjeru moje Virovitičko-podravske županije u kojoj je u proteklom ovom petogodišnjem razdoblju od 2017.g. na ovamo izgrađeno ukupno 11 dječjih vrtića koji su uvelike doprinijeli da u Virovitičko-podravskoj županiji u svim našim općinama povećamo obuhvat djece programima ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja i svakako Virovitičko-podravska županija i osnivači vrtića na našem području, a to su konkretno općine i gradovi pripremaju se za ovaj drugi dio natječaja, zato sam i postavila pitanje konkretno kada će natječaji biti raspisani.
I svakako moram reći da je 7,5 milijardi kuna u NPOO-u predviđenih ukupno i za vrtiće i za osnovne škole, općenito za znanost i obrazovanje rekordno. To su sredstva u odnosu kao nikada do sada i zaista se slažem da ovaj iznos od 1,62 milijarde kuna će omogućiti povećanje obuhvata djece i da ćemo negdje do 2026. doseći ovaj cilj od 90% obuhvata, a do 2030.g. potpunu obuhvat.
Što se tiče cjelodnevne nastave jednosmjenske nastave, moram podsjetiti da je to bila težnja, ali i neostvareni cilj nekih bivših vlada, prije Vlade Andreja Plenkovića, međutim ovaj puta postoj jedna bitna razlika jer ovaj put za ostvarenje cilja postoji osiguran novac, postoji 7,5 milijardi kuna osiguranih iz NPOO-a i vjerujem da će se taj cilj i ostvariti.
Hvala vam lijepa.
Hvala.
Sada će poštovani zastupnik Josip Borić postaviti pitanje ministrici turizma i sporta Nikolini Brnjac.
Hvala vam lijepo uvaženi potpredsjedniče, poštovana ministrice Brnjac.
Evo prilazimo po malo kraju kalendarske godine, iza nas je jedna uspješna turistička sezona, njezin glavni dio je prošao, međutim ona još uvijek traje. Danas ćete sresti brojne turiste još uvijek i na obalnom dijelu i na kontinentu i to nas sve veseli. Ugostiteljski objekti su otvoreni, brojni hoteli su otvoreni, to napominjem jer je važno, vidimo što nam se događa u susjedstvu.
Zašto je turistička sezona dobra, zašto su rezultati dobri? Evo od početka godine 13,4 milijuna dolazaka i više od 83 milijuna noćenja. To je gotovo 80% rekordne 2019.g..
Kada gledamo fiskalizirane račune upravo u djelatnosti turizma, smještaja, prehrane itd. 83% rezultata 2019.g.
Čemu to možemo zahvaliti? Zasigurno pravovremenim mjerama ove vlade. Najprije onaj dio koji se ticao turističkih radnika, pa onda sigurnost samih turista, brojni punktovi za testiranje, cijeli turistički sektor uzvratio je na najbolji mogući način. Mislim da je mjera očuvanja radnih mjesta pokazala da se taj sektor može vratiti u gotovo godinu dana na rezultate koje su imali 2019.g.. Međutim, uspješna sezona nosi sa sobom određene negativne učinke, pogotovo onog dijela kojeg nazivamo masovni turizam, koji se mogu očitovati u preopterećenju lokalne infrastrukture, ali i u ugroženosti samog okoliša.
Ono što je moje pitanje danas jest koje aktivnosti ministarstvo ovaj poduzima imajući u vidu znači da se u turizmu sve više pojavljuje interes za održivost samih destinacija s obzirom na to da imamo puno turista, ali i želju da zarađujemo više, ali sa možda moguće manje turista i sa kvalitetnijim, sa kvalitetnijim sadržajima i turizmom?
Odgovor poštovane ministrice Nikoline Brnjac.
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče HS, poštovani saborski zastupnici i zastupnice.
Poštovani saborski zastupniče Borić, u pravu ste. Dakle, današnji turisti sve više i više traže turističke destinacije koje su održive i odgovorne turističke destinacije. Kad kažemo održive turističke mislimo i ekološka i ekonomska i društvena održivost, a turistička odgovorna i održiva destinacija je ona koja i brine o okolišu dakle i poštuje lokalne kulture i običaje, a i ona koja vodi interakciju između turizma i same lokalne zajednice. I upravo zato je Ministarstvo turizma i sporta i započelo sa izradom Strategije razvoja održivog turizma do 2030.g. koja će biti usvojena u HS iduće godine i bavit će se jednim od ključnih pitanja, a to je i korištenje, pitanje korištenja samog prostora i pitanje ravnomjernog regionalnog razvoja i pitanje odmicanja od masovnog turizma i ulogu lokalnog stanovništva upravo na daljnji razvoj održivog turizma. Način kako ćemo sprovesti samu strategiju je upravo donošenje i novog ključnog Zakona o turizmu koji će po prvi puta u sebi sadržavati i indikatore održivog, održivosti turizma.
Isto tako sve, dakle svi, europska sredstva koja su nam na raspolaganju bilo to kroz NPOO kojima smo osigurali resoru turizma 2,2 milijarde kuna bespovratnih sredstava, bilo kroz nova sredstva koja će biti omogućena kroz višegodišnji financijski okvir one idu u smjeru održivog i odgovornog turizma. To znači da će se i financirati dakle i privatna turistička infrastruktura od smještenih kapaciteta, ali i javna turistička infrastruktura i naravno onaj segment obrazovnog aspekta koji svi moraju biti održivi i zeleni.
Isto tako najavila bih slijedeći projekt Ministarstva turizma, a to je početkom iduće godine započinjemo i sa portalom održivog hrvatskog turizma koji će na jednom mjestu sadržavati od izvora financiranja, od projekata koji će se financirati do samih seminara, konferencija, ekološkog certificiranja i u tom će dijelu postojati i javno prikazan indeksiranje turističke održivosti. Samim time napravit ćemo i oznaku Hrvatskog održivog turizma koji će biti prepoznat među našim kako turistima, a naravno i u cijelom turističkom sektoru.
I voljela bih još napomenuti dakle i na klimatskoj konferenciju u Glasgowu projekt koji je započet dakle od Ministarstva turizma i sporta i Ministarstva gospodarskog razvoja i održivog razvoja, gospodarskog i održivog razvoja i poljoprivrede, dakle to je projekt sadnje 1,3 milijuna stabala upravo s ciljem, svi znamo da je Hrvatska auto destinacija i samom izračunu dakle sva vozila koja ulaze u RH naravno s ciljem kompenzacije samih emisija od osobnih automobila i turista. Hvala lijepo.
Izvolite odgovor.
Hvala vam lijepo uvažena ministrice.
Ja sam zadovoljan s vašim odgovorom, posebno najavom ove važne strategije, zasigurno i ovog zakona kojeg pripremate, programa koji su ispred nas i vjerujem da ti dokumenti potpomognuti sa sredstvima koji će doći iz ili su mogućnosti iz NPOO i iz višegodišnjeg financijskog okvira itekako interesiraju naše turističke djelatnike i vjerujem da ćemo s obzirom da uvijek krenemo na vrijeme, a već smo krenuli u pripremu 2022.g., da će turistički sektor u slijedećoj godini pokazati da sve ovo što se radilo u protekle 2.g. u ovim teškim vremenima itekako ima svoj smisao i da smo pokazali i kao vlada i kao ministarstvo da znamo prepoznati njihove prioritete i da oni to itekako znaju cijeniti tj. vratiti onaj učinak kojeg od njih očekujemo svake godine. Mislim da, evo sve ovo što ste najavili itekako kod tih ljudi koji danas već gledaju sezonu 2022. itekako mogu sa obzirom na iskustva koja imaju, s obzirom na već dvije sezone koje provodimo u pandemiji da ćemo u 2022. zaista biti spremni ostvariti i rekordne rezultate i nadići sve ono što smo imali kroz 2019. i ovu 2021.g.. Hvala vam lijepo.
Idemo na 8. pitanje, sada će zastupnica Andreja Marić pitanje postaviti ministru zdravstva Viliju Berošu, izvolite.
Hvala lijepa.
Poštovani ministre, 4. val pandemije Covid-19 bukti. Već tjednima brojimo po više tisuća novozaraženih dnevno, preko 10.000 ljudi je umrlo zbog Covid-19, zdravstveni sustav puca po šavovima, bolnice su krcate mahom necijepljenim oboljelim građanima, zdravstveni djelatnici padaju s nogu. Struka tj. više liječničkih i drugih zdravstvenih udruga već je pisalo vladi i stožeru o potrebi ranijeg uvođenja strožih mjera. Podsjećam da je 5 liječničkih organizacija još prije tri tjedna tražilo hitno uvođenje šest mjera kako bi se spriječio kolaps zdravstvenog sustava i usporila pandemija. Vi ste poslušali samo dio i to zakašnjelo.
Također podsjećam da sam osobno prije još godinu dana tražila u više navrata između ostaloga da se u jeku pandemije testira masovno brzim testovima sve zaposlenike po poduzećima, školama, zdravstvenim ustanovama, domovima za starije i nemoćne dakle svugdje gdje u zatvorenom prostoru boravi više sati na dan zajedno više ljudi, ni to tada niste poslušali.
Mnogi građani koji se ne žele cijepiti, ni testirati pa čak i neki naši kolege zastupnici koji im daju podršku svojim djelima i izjavama mašu tezom da i cijepljene osobe prenose virus pa zašto ne bismo i sve njih testirali. Jednostavno zato što je to preskupo i organizacijski neizvedivo i to si ni bogatije zemlje od nas ne mogu priuštiti.
Ako želimo reducirati epidemiju neće se prvo targetirati cijepljene koji puno manje prenose virus već ne cijepljene kojih je još uvijek puno. Međutim, upravo zato da bi se na najmanju mjeru svele mantre i sumnje o tome da zdravstveni djelatnici šire virus na pacijente da i cijepljeni prenose zarazu kao i ne cijepljeni, pitam vas, hoćete li i kada prihvatiti prijedlog da se kroz naredna barem dva tjedna napravi testiranje u zdravstvenim ustanovama svih, s jedne strane cijepljenih, s druge strane ne cijepljenih dva puta tjedno …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… pa da vidimo koliko je pozitivnih u kojoj grupi i što dalje?
Hvala.
Hvala vam lijepa.
Izvolite odgovor ministre.
Zahvaljujem g. predsjedniče HS-a.
Uvažena zastupnice.
Odgovor je sljedeći, dakle spominjete testiranje ono je iznimno važno u kontroli tijeka epidemije, ono se i koristi. Međutim u odnosu na vaš zahtjev od prije izvjesnog vremena kao što ste i sami rekli kada su okolnosti bile drugačije ipak je znanstvenom i stručnom evaluacijom cijepljenja dođeno do određenih zaključaka koji su stručno i znanstveno utemeljeni, a to je da cijepljeni teže obolijevaju od ove bolesti, da cijepljeni kada obole teže obolijevaju od teških oblika bolesti i cijepljeni teže prenose virus drugima. To su određeni stavovi ne samo hrvatske epidemiološke struke nego svjetske i europske epidemiološke struke. Kada tome pridodamo i najnovije studije Nizozemske i Škotske koja evaluirala transmisiju u obiteljima između cijepljenih i ne cijepljenih ukućana dokazano je da cijepljeni na svoje ukućane koji su cijepljeni prenose 63% manje infekciju, a na one koji nisu cijepljeni 40%.
Nadalje, Škotska je vršila ispitivanje među zdravstvenim djelatnicima koji su nakon svog posla dolazili kući, oni koji su cijepljeni jednom dozom također znatno smanjuju moguću transmisiju virusa na svoje ukućane u opsegu od 30% 14 dana nakon primjene cjepiva i 54% nakon primljene dvije doze. Ti dokazi jasno ukazuju da cijepljeni manje prenose virus drugima.
Vi govorite o zdravstvenom sustavu i pozdravljam vašu brigu za isti, brinemo i mi. Epidemiološka struka Hrvatske u nekoliko zadnjih tjedana u nekoliko navrata razgovarala o tome što i kako popraviti u zdravstvenom sustavu, međutim reći ću vam sljedeće, prijenos virusa bilo između djelatnika, bilo na bolesnike je manji nego u ranijim valovima posljedica je to naravno cijepljenja.
Nadalje, u zdravstvenom sustavu svi nose maske i svi se moraju pridržavaju epidemioloških mjera. Naravno da uz sve to i iznimno može doći do prijenosa virusa, međutim u ovom trenutku struka vrlo jasno, a to ne samo hrvatska nego europska struka ukazuje na to da testiranje ne bi u ovim okolnostima povećalo sigurnost zdravstvenog sustava. Ono što može povećati sigurnost i čemu moramo biti ustremljeni to je povećanje opsega cijepljenja jer povećavanjem procijepljenosti smanjujemo transmisiju virusa u društvu, a pogotovo ako pri tome mislimo o stupnju imunizacije.
Prema tome, odgovor na vaše pitanje je usredotočimo se na cijepljenje, usredotočimo se na primjenu treće tzv. docjepne doze šest mjeseci nakon primanja druge doze. To povećava naš imunitet, smanjuje šansu obolijevanja i smanjuje šansu transmisije prema drugima.
No da bi u potpunosti otklonili bilo kakvu dvojbu predložili smo što je struka prihvatila, provođenje pilot projekta u nekim našim bolnicama koji će se testirati i sagledavati titar antitijela naših zdravstvenih djelatnika da bi bili potpuno sigurni. Međutim, ovo nije političko pitanje, ovo je pitanje za struku i struka je vrlo jasnog stava koji sam vam naveo u ovom odgovoru.
Zahvaljujem.
Izvolite očitovanje.
Hvala lijepa.
Poštovani ministre.
I vi i ja smo struka i ne morate meni zapravo tumačiti koje su dobrobiti cijepljenja i zašto zajedno što i činimo i ja i vi zašto motivirati ljude i naše građane da se cijepe.
Mislim da nije vrijeme za pilot projekte samo po nekim zdravstvenim ustanovama već treba hitno i konkretno djelovati. Ja sam osobno govorila u više navrata napravite valjanu costbenefit analizu koliko košta masovno testiranje određene populacije, recimo zdravstvenih djelatnika to ću vam pojasniti, koliko košta dan liječenja i respirator za sve one koji su se zbog prekasnog uvođenja mjera morali hospitalizirati odnosno oboljeli, koliki su ekonomski aspekti i to nam sve predočite u Saboru i našoj javnosti.
I evo konkretno ono što sam vam govorila, ako testirate okruglo 70.000 zdravstvenih djelatnika koliko nas je u sustavu, nekih 68.000, 70.000 kroz dva tjedna, dva puta tjedno recimo ponedjeljak i četvrtak, to u četiri testa po osobi puta recimo 50 kuna računamo da je 80% cijepljenih 20% nije koje i onako testiramo, 80% od 70.000 je 56.000 kroz dva tjedna to vam je dodatnih 11,2 milijuna kuna ako računamo test 75 kuna to vam je nekih 16 milijuna 800 tisuća kuna. To je malo u odnosu na onih 1,1 milijardu kuna koje smo do sad utrošili na testove. Iz tih dobivenih rezultata vidjelo bi se s jedne strane koliko je uopće pozitivnih među cijepljenima pa da napokon imate argument za one koji iznose krive teze da i cijepljeni i ne cijepljeni jednako prenose virus. A s druge strane ako se pokaže da je nemali broj takvih onda zaista ima smisla testirati sve i u našem sustavu i u sustavu socijalne skrbi. Znači u dva dana ako testirate 60.000 i izdvojite 1400 pozitivnih koji misle da su zdravi, pa to je onda benefit, je li to Covid potvrda ili EU putovnica, nebitno.
Molim vas pisani odgovor na pitanje i molim vas, pisani odgovor koji .../Upadica: Hvala vam./... ste mi dužni od prošle sjednice, aktualca. Hvala.
Hvala vam lijepa. Hvala vam lijepa. To ćemo na kraju spomenuti.
Idemo sada na iduće zastupničko pitanje, kolegica Katarina Peović, postavlja ga predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću, izvolite.
Dobar dan premijeru Plenkoviću. Za vas imam pitanje vezano uz to što ću vas podsjetiti što ste radili prije 20 mjeseci. Prije 20 mjeseci na početku Covid pandmije pokušavali ste na brzinu donijeti zakon o uređenju radnih odnosa u okolnostima epidemije bolesti Covid-19. Taj je zakon, srećom, zbog reakcije Konfederacije europskih sindikata zaustavljen. Tim ste zakonom željeli suspendirati veliki dio radničkih prava, naučili ste lekciju, reagirali ste jer vam je mila karijera u EU, svaka europska institucija koja reagira ima kod vas uši koje slušaju. Naučili ste lekciju šta sad da radite. Skoro 2 godine u tajnosti vodite pregovore o Zakonu o radu.
Srećom, izašli su detalji o tom Zakonu o radu, rekli ste da ćete urediti platformski rad tim Zakonom o radu svi će radnici u Hrvatskoj postati platformski radnici. Rekli ste da ćete urediti ne, ugovore koji nisu, koji su nesigurni ugovori o radu, po kojima smo prvi u Europi. Svi ugovori o radu će postati nesigurni. Imamo najnižu stopu zaposlenosti, nitko se novi neće zaposliti zato što ćete preraspodijeliti radno vrijeme postojećim radnicima, neće biti potrebe za novo zapošljavanje.
Osnovali smo inicijativu za radnički ZOR, zahvaljujem kolegicama i kolegama koji su ovdje pristupili toj inicijativi, pozvat ćemo ljude na ulicu, zbog toga da štrajkaju, zbog toga da prosvjeduju, to je razlog i to je onaj trenutak u kojem vi derogirate radnička prava i koristite Covid da bi zapravo radili protiv svog naroda. Zašto to radite? Zato što se odlučili na utrku prema dnu. Zato što konkurentnost ne gradite na Brodarskom institutu kojeg sad zatvarate nego kupujete .../nerazumljivo/... borbene avione Rafale za milijardu eura, danas ćete stisnuti ruku Macronu, kupit ćete te avione, Brodarski ćete zatvoriti. Šta zapravo radite?
Izvolite odgovor.
Dobar dan poštovana zastupnice Peović.
Ajmo sada prvo ta teza koja se već danas spomenula o tom nekom famoznom Bruxellesu zbog kojeg ja sve ovo radim. Pa dajte mi, molim vas, recite, evo mogu reći, SDP-ovci 1 i 2. Što se nije Picula vratio da bude predsjednik SDP-a? Što nije Borzanica postala predsjednica SDP-a? Što je Kolakušić utekao u Bruxelles gdje ga nitko ne zna? Što vam je živozidaš Sinčić pobjegao tamo na 8 hiljada eura, business class, maska, cijepljenje vjerojatno, ne znam ili barem testiranje i glumatanje na Trgu sa ljudima koji su možda neinformirani, u strahu, imaju neki problem, glumci, prevaranti za 8 hiljada eura da se narod povodi za njim. Dakle to je bit i molim vas, pitajte kolege druge tko se još vratio iz EU parlamenta usred mandata osim mene i Stiera u Zagreb? Na plaću koja je 6 hiljada eura manja. Pa je li dosta toga? To je govorila gđa. Mrak-Taritaš, to ponavlja Zekanović, to ponavlja Bulj, to ponavlja Milanović, pa do ovdje ste već došli. Pa to je takav nonsens. To je čak logički krivo i sramotno. Pa da je tako, valjda bi ostao gore. Pa stanite s tim, dodijali ste više.
Prenosite to jedni, drugi, treći, citirate, pa što se ovi nisu vratili? Di je Mimica? Je li u Hrvatskoj? Gdje je? Gđo. Peović, držite to za sebe, ono, degutantni ste. I ne samo vi nego svi skupa s tim.
Drugo, što se tiče na šta smo mi ponosni. Na šta smo mi ponosni? U našem mandatu, gđo. Peović, veća je zaposlenost, veće su plaće, veće su mirovine, veća su socijalna davanja, raste nam BDP, treća zemlja u EU, 9% ove godine, po našoj procjeni, 8,9% Fitchu, 8,5 po HNB-u, 8,1 revidirane jesenske prognoze EU komisije. Raste izvoz, rastu investicije, raste prihod od turizma, kreditni rejting, hops, gle, jednu štufu više unutar investicijskog kreditnog rejtinga. Šta je niže? Niži su porezi, niža je nezaposlenost, niži je javni dug, niži je deficit, mi smo vam 3 puta, 3 puta imali proračunski višak.
Da nije bilo Covida, imali bi dogodine manje od 65, od 60% udjela BDP-a. To su vam realnosti. Plaće? Minimalnu plaću smo digli sada s odlukom u listopadu na 3750 kuna. Prvi put ide iznad 50% i prosječne i medijalne plaće. Stopa zaposlenosti 2020. 66,9%. Dijalog sa socijalnim partnerima, sa gospodarskim i socijalnim partnerima, sindikatima, poslodavcima, stalan. I vi nama prigovarate da li mi radimo za radnike ili ne. Vlada koja je rekla, ljudi, imamo najveću krizu ikada, stajemo iza radnika i poslodavaca u privatnom sektoru, 700 tisuća ljudi je dobilo plaću iz proračuna, a radi u privatnom sektoru.
120 tisuća firmi nije išlo u stečaj. 40 milijardi kuna troška Covida. I vi mene pitate da li idemo do dna i da možda kupujem Rafale jer ne znam što bi drugo radio. Uozbiljite se.
Izvolite odgovor.
Kolegice Peović, povreda Poslovnika, kolega Hajduković, izvolite.
Hvala lijepo g. predsjedniče.
Povrijeđen je čl. 137 i 238. Naime, premijer očito ima fetiš na crvenu boju pa govori o SDP-ovima 1, 2. Ali, vi i dalje vodite HDZ 1 koji je jednako korupcija, kako je rekao i sud, g. Plenkoviću.
Rađe se vi prihvatite iskorjenjavanja korupcije, rađe se bavite s tim, rađe odgovarajte na pitanje jer degutantno je kako izbjegavate odgovarati na pitanja o korupciji i pitanja koja su izuzetno bitna za hrvatske građane.
Kolega Hajduković, dobivate opomenu, ovo nije bila povreda Poslovnika nego ste iskoristili povredu Poslovnika kako biste, kako biste replicirali.
Kolegice Mrak-Taritaš, izvolite.
Hvala lijepo poštovani predsjedniče HS.
Ja vrlo rijetko dižem palicu povrede Poslovnika, zaista vrlo rijetko, ali ovaj put jer sam bila primorana i pozivam se na čl. 238., ali predsjedniče sabora dajte vi vodite sjednicu. Da premijer jedne države dođe na aktualno prijepodne i saborske zastupnike sve redom kaže vi ste meni svi degutantni, e pa mislim da je došlo vrijeme da se kaže dosta i da se uvede red u ovu sabornicu. Hvala lijepo.
Kolegice Mrak-Taritaš, to nije istina ovo što sada govorite. On je vrlo jasno adresirao kome je to išlo, a i oni koji su njemu uputili …/Upadica iz klupe se ne razumije/…samo malo, dakle nisam nikoga od vas upozorio zbog riječi koje ste vi upotrebljavali kada ste postavljali pitanja ili ste komentirali nakon toga i bilo je vrlo grubih formulacija, to pratim i uvredljivih za nekoga, pa nitko nije dobio opomenu. Tako nemojte tražiti kada onda netko od vlade odgovora da sad njega upozoravam jer je uzvratio na isti način. Neću.
Dakle, dobivate i vi opomenu jer ste replicirali.
Kolega Pavliček, izvolite.
Poštovani predsjedniče HS, povreda Poslovnika čl. 238., predsjednik vlade omalovažava saborske zastupnike, čak i one koji nisu danas ovdje s nama nazivajući ih degutantima i čak bi stvarno pomislio kad ga slušam da u Hrvatskoj teče med i mlijeko, stvarno da teče med i mlijeko kao da smo u Švicarskoj. Pođite malo oko Nove Gradiške, obiđite malo sela, obiđite sela oko Broda, oko Požege, oko Vukovara, opustošena i spaljena zemlja. Nije to tako bajno kako vi mislite da je.
Kolega Pavliček, hvala vam lijepa, dobivate opomenu, ovo nije povreda Poslovnika nego replika.
Sada će kolegica Peović izraziti zadovoljstvo ili ne zadovoljstvo, izvolite.
Pa sigurno ne zadovoljstvo.
Premijeru Plenkoviću, ne spominjemo mi vašu europsku karijeru zato što se strašno brinemo što ćete vi raditi nakon svoje premijerske fotelje, mi spominjemo europsku karijeru zato što vaši potezi sada odražavaju vaše apetite i vaše namjere. Vi ne radite za svoju zemlju, vi stvarno vodite utrku prema dnu, gasite brodarski, kupujete avione, to radite za sebe, to ne radite za radnu većinu.
A ove brojke koje ste naveli, jako mi je drago da ste ih naveli, uistinu sam sretna, jedno 3 puta ste ponovili povećanje broja zaposlenih, cijelo vrijeme manipulirate, brojite među zaposlene brojeve one koji su osiguranici, manipulirate sa desecima tisuća ljudi koji nisu zaposleni, a koji su, koji su osiguranici. Nikad ne spominjete brojku od skoro milijun ljudi koji doma vrte palčeve koji nisu zaposleni, ali su radno sposobni. Ne spominjete brojku od 17,6% radno sposobnog stanovništva iseljeno, po nekima je to i preko 370.000 ljudi. Vi ste otvorili radna mjesta, za koga? Vi vodite sada ZOR na taj način da radnike hoćete dresirati da pristanu na slabo plaćena, loša radna mjesta, da pretvorite ovu zemlju u zemlju sobara, sobarica i konobara, a da visoko obrazovane iselite, a ni njih više nećemo imat jer kapacitete na fakultetima za visokoobrazovane zatvarate i samo ono što želite je da dresirate svoj narod za to da rade te slabo plaćene loše poslove na koje smo svedeni vašim radom. I nemojte manipulirati statistikom, nikad ne navodite stopu zaposlenosti odnosno naveli ste ovaj put, al niste rekli da imamo najnižu stopu zaposlenosti u Europi da su samo 3 zemlje iza nas.
Idemo sada na 10. pitanje, zastupnik Davorko Vidović postavit će ga predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću, izvolite.
Poštovani g. predsjedniče hrvatske vlade, prije nekih dva mjeseca ste brojili najvažnije prioritete vaše vlade i ono po čemu ćete se pamtit, pa su tu bili rafali, Pelješki most, šengen, euro i obnova potresom pogođenih područja. Prije dva tjedna ste ponovno u jednom kontekstu spominjali forekte, ali je ispao ovaj jedan, naravno ovaj zadnji obnova potresom pogođenih područja. Ja bih vjerovao da je riječ o omašci vašoj u ovom drugom slučaju da se u međuvremenu nije u javnosti pojavio dokument pod nazivom „Program društvene i gospodarske revitalizacije potpomognutih područja Sisačko-moslavačke županije pogođenih potresom“. Moram reći bez pretjerivanja iako sam puno dokumenata te vrste pročitao da nisam nikada vidio 130 praznijih, šupljijih i jadnijih stranica, najbesadržajnijih stranica nečega što se naziva ili hoće se nazivati programom.
Dakle, ono što je razvidno iz tako koncipiranoga prijedloga programa pokazuje da vi očigledno iako sam se u siječnju mjesecu ponadao da jeste, niste osvijestili činjenicu da je Sisačko-moslavačka županija jedina u Hrvatskoj koja divergira u odnosu na Hrvatsku. Divergira, dakle ne da se sporije razvija nego ide unazad, da je riječ o županiji koja je pogođena najvećom katastrofom u zadnjih 100.g., da je riječ o županiji koja nema nikakav ni gospodarski, ni fiskalni, ni demografski kapacitet da se obnovi bez, bez države.
I zato vas pitam, jeste li vi stvarno pročitali taj prijedlog, da li vi stojite iza takvog prijedloga programa i mislite li se kao vlada, ne kao ministarstvo na koje ste to spustili doista u taj projekt uključiti i staviti to kao važan prioritet vaše vlade?
Hvala vam.
Izvolite odgovor.
Poštovani zastupniče Vidović, prvo ja mislim da se nas dvojica slažemo oko puno tema i oko ocijene stanja Sisačko-moslavačke županije. Vi ste iz Siska, mislim da bolje nego ja i bolje nego mnogi članovi vlade možda u zadnje vrijeme, potpredsjednik Medved, potpredsjednik Milošević, ministar Horvat i svi članovi stožera koji su na tjednoj bazi, praktički 10 mjeseci, što u Petrinji, Sisku, Glini, Kostajnici ili drugim krajevima koje je ovaj potres pogodio su negdje približno u vašoj razini znanja o onome što se sve kumuliralo u Sisačko-moslavačkoj županiji i od nasljeđa socijalističkog sustava i od tranzicije i od Domovinskog rata i od demografskog deficita i od potresa sada. Ako ima sinteza na karti Hrvatske gdje su sve nedaće koje su nas pogodile zadnjih 30 godina spojene, isprepletene i ostavile su teške posljedice onda je to Sisačko-moslavačka županija. Ja to govorim stalno. Na svim internim sastancima, evo tu su vam članovi vlade, kada razgovaramo o ovoj županiji ja startam s te pozicije. I da nije bilo potresa mi bi trebali jedan ovakav program napraviti. Jel se slažemo oko toga nas dvojica? Mislim da se slažemo.
Motiv vlade, svih resora da pomognemo ljudima u Sisačko-moslavačkoj županiji je ogroman. Mi smo to učinili i činimo od ovih stvari koje se tiču privremenog smještaja, potpore, otpisivanja struje, televizije, autoceste, željeznice, ne znam ni ja čega sve ne, grijanja, sve što god smo mogli napraviti da olakšamo tešku poziciju ljudi u Sisačko-moslavačkoj županiji, mi smo napravili. Promijenili smo zajednički i ovaj Zakon o obnovi da stvari budu propulzivnije. Ja ovdje imam, računavši da ćete me ovo pitat papire za jedno 5 do 10 minuta da vam kažem što smo sve učinili, ja ću vam to dat jer smo dobri. Ono što bih ja htio da razumijete, Ministarstvo regionalnog razvoja, Ministarstvo gospodarstva koji su zajednički radili na ovom dokumentu sa vanjskim stručnjacima pripremili su okvir. Okvir projekta, okvir investicija, okvir zadaća, svih mogućih aktera da pomognemo gospodarskom oporavku, socijalnoj situaciji u Sisačko-moslavačkoj županiji i oporavku od potresa. To je proces koji će trajati godinama. Možda taj dokument nije perfektan, možda on može biti bolji, možda su neki drugi stručnjaci imali neke druge ideje, ali ono što ću ćemo sigurno napraviti da ćemo investirat u tu županiju. Neki dan smo donijeli odluku o onim zajmovima za potresom pogođena područja, mislim da smo sa županom Celjakom na kraju dogovorili 170 miliona kuna, više je išlo za Sisačko-moslavačku županiju nego što je išlo za Zagreb samo kao zadnji primjer. A da ne govorim o drugim sredstvima koje smo dali, koje dajemo, evo neki dan Petrinji 30 miliona kuna i na odrađene druge načine. Mi ćemo činiti kontinuirano. Možda vi niste zadovoljni sa tim dokumentom u svim njegovim elementima. Mi smo ga čuli, predstavili su nam ga, radilo se na njemu, on je tu, ako ga u hodu treba popravljati sa dodatnim elementima koji će te procese naše brige o Sisačko-moslavačkoj županiji ubrzat onda je to dobro. Ne znam jel ministar Butković tu ili nije, prvu stvar koju smo rekli da riješi Lekenik Sisak. Lekenik Sisak se mora riješiti do kraja mandata ove vlade kako god okrenemo, pa ćemo onda do Siska dolaziti iz Zagreba doslovno za 30 minuta. A ako to ne digne ekonomski …/Upadica: Hvala vam./… ja ne znam što će.
Hvala lijepa.
Izvolite očitovanje.
Dokle god je to projekt koji je prebačen i spušten s razine vlade na razinu jednog dokazano neuspješnog ministarstva i to ne mislim samo na aktualnu ministricu i na aktualnu vladu. Dokaz tome je regionalno posrnuće Hrvatske, iseljavanje, depopulacija, pražnjenje prostora i osim Zagreba i nešto uskog priobalja Hrvatska izumire, nestaje i propada. Osloniti se na koncept obnove, na postojeće institucije, na zakone koji daju takav ishod kao što su ishodi ovo što mi sada imamo je doista put u ništa. Imate napraviti program u kojemu nema doista niti jednog konkretnog projekta, spominje se izgradnja luke, spominje se rafinerija biodizela za koju bi valjda pola Hrvatske trebalo posaditi uljanu repicu ili što li već da on profunkcionira i zamislite spominje se što me posebno iziritiralo 3 milijarde kuna koji će se uložiti drugi kolosijek pruge od Dugog Sela do Novske i to će biti kao projekt koji će pomoći revitalizaciji Siska i Banije. Molim vas koji, koji će čovjek doći živjet u Glinu ili Dvor zato što će se brže prevozit roba iz Njemačke u Tursku ili ovaj u Grčku. Dakle, sa ovakvim bez brojeva, bez rokova, bez nosioca to nije program. Ovo shvatite moje pitanje više kao pledoaje, kao zahtjev, kao molbu, kako god hoćete, da se okupi sve ono što možemo okupiti u ovoj zemlji, da se u …/nerazumljivo/… veliki problem, ja ne umanjujem ništa što je napravljeno. 140.000 ljudi još uvijek živi na tom prostoru. To je prostor naš u kojem žive naši građani da ih …/Upadica: Hvala vam./… da se revitalizira život u njemu.
Sada je na redu poštovani zastupnik Bulj, koji pitanje postavlja predsjedniku vlade Andreju Plenkoviću, izvolite.
Predsjedniče vlade vi ste pravnik, vaš stožer donosi odluku pod nadzorom vlade, Stožer civilne zaštite. Kako je moguće da stožer donosi odluke o mjerama mimo zakona da najprije donesu mjeru uvođenja Covid potvrde, a tek nakon toga se predlaže zakon za Covid potvrde? Već prije ljeta u EU su uvedene Covid potvrde, u 10., u 9.-tom, 10.-tom mjesecu vi ste i vaši ministri govorili da nema razloga niti će se uvesti u Hrvatskoj Covid potvrda. Sada ste preko vikenda u roku 3 dana nezakonito, kao šumski razbojnici, kao drumski razbojnici uveli nezakonito Covid potvrde s kojim ste podijelili narod. A tome vam je dokaz premijeru i sama, sami ovaj zakon o kaznama onih koji ih ne poštivaju što znači da ste nezakonito donijeli ovu mjeru. Od vas kao pravnika to se nije očekivalo poglavito što ste podijelili hrvatski narod u teškim vremenima Covid krize.
Hvala lijepo, ako mogu odgovor.
Izvolite odgovor.
Poštovani i dragi zastupniče i gradonačelniče Bulj, kako ste vi ušli u sabor? Evo ja kad sam ušao …/Upadica: Ne razumije se./… ne, ne, ne ušli ste glasovima naroda i ja to poštujem. Nismo mi daleko što se tiče koda, nas dva. Ali meni se čini ili ste vi nekome pokazali ovo što sam ja, to je Covid potvrda, ne znam jeste li se cijepili, možda niste, ali ste se onda, ne znam jeste li prebolili, niste, onda ste se sigurno testirali …/Upadica: I šta sad?./… e a čekaj nije baš šta sad. Ne možemo, nije baš šta sad. Kako se možemo narodski govoreći moj čovik i po iz Sinja naslikavat u subotu kontra brisa, a jutros uzet bris i doći u sabor. Ajmo kako bi mi to na nekoj kavi u jednome kafiću u Sinju na pjaci rastumačili? Je li bris problem ili nije? Jel problem ili nije? Meni se čini da nije, a ako malo škalje, šta je je, škalje, ali ne boli. I velika je razlika čojstva, junaštva alkarskog momka jel ga bris boli ili ne boli. Meni se čini da ne boli. I ja nikako ne mogu sebi rastumačiti da jednome takvome gradonačelniku i čovjeku jedan mali bris koji traje 0,3 sekunde toliki problem. I koga on to dijeli? Koga dijeli?
Drugo, jesmo li mi uveli potvrdu za zdravstvene ustanove i za socijalne ustanove prije više od 2 mjeseca? Jesmo. Jesmo li rekli da je to pametno, evo ovdje je puno liječnika jer tamo su pacijenti, tamo su ljudi krhkoga zdravlja, ne bi bilo loše da imamo malo veći stupanj sigurnosti jel su nam se ljudi cijepili, prebolili ili su se testirali. Jesmo. Jel to izazvalo neku veliku dramu? Nije, realno nije. Bilo je tu i tamo nekih kojima je to problem, ali s obzirom na količinu ljudi koja je obuhvaćena opsegom te odluke, ništa. I šta je sad problem? Četvrti val intenzivan, umire 60 do 70 ljudi na dan, nažalost, 63% ljudi smo cijepili prvom dozom. Ja bi volio da je 93, kako kaže gospodin Grbin ništa mi nismo manje pametni nego drugi, samo su se tamo svi nekako ili više poplašili ili su bolje shvatili recimo Portugal kad su imali krizu gdje je hitna morala čekati na red da dovede pacijente s Covidom koji nisu mogli dobiti zdravstvenu skrb jer ime praktički kolabirao zdravstveni sustav pa su se malo prepali i sad su preko 90%. Nama se to nije dogodilo. Vili vam je tu. Što mi radimo s ovim? Dižemo filtere. Hoćemo više ljudi koji su testirani. Evo podatak, Božinović je rekao jučer na užem kabinetu. 48.000 testova antigenskih 690 pozitivnih, tih 690 bilo bi došlo u vladu, u sabor, u ministarstvo i tamo bi radilo, bilo bi blizu nekoga i zarazili bi druge ljude. Netko bi od tih ljudi završio u bolnici na kisiku, na high flow kisiku, na respiratoru, na ECMO-u i onda bi umro. Šta je problem test? Koga mi dijelimo, koga dijelimo? Pomažemo ljudima. I nije dobro od ničega radit bauk, ne Arsena.
Hvala.
Izvolite očitovanje.
Premijeru nas narod nije birao da šutimo nego da govorimo, a govorimo istinu. I mi smo, ja osobno za pravo izbora, ja se testiram i bez vas. Nisam se cijepio, nisam prebolio. Ja sam dobrovoljni davatelj krvi i prije neki dan sam dao krv. Ja sam uzeo pušku mlađi sam od vas kad je trebalo uzeti, vi niste uzeli, a mogli ste, niste, razloge ne znam. Vi recite. Ali ja govorim ovdje o nečeme što je vrlo bitno. Vi ste nezakonito prisilili ljude na ovaj papir. Nezakonito, da ga mora pokazati. Ja sam u gradu Sinju svima omogućio djelatnici se mogu testirati ako žele, da se mogu cijele ako žele, ako žele ne tribaju se cijepiti. I vi uvodite diktaturu stvarno ko šumski razbojnici, u roku 3 dana nezakonito, nezakonito, ne bojim se ja testiranja, ne bojim se ja vate kao što se vi bojite. Vi ste strašivi, vi premijeru. Jer kad je trebalo brojni ljudi, sinovi ovoga društva su uzeli pušku, vi niste. Prema tome, razgovarajmo ozbiljno o ovome problemu, podijelili ste hrvatski narod. Ja nisam protiv cijepljenih i necijepljenih. Ja nisam protiv onih koji se žele testirati. Ja sam samo poslao poruku da sam gradonačelnik svih i cijepljenih i necijepljenih i da svi moraju imati istu uslugu. To je pravo izbora. A ne nelegitimno, nezakonito. Da vaš stožer vas kao pravnika donosi nezakonite odluke i mjere koje su podijelile obitelji, kolege u tvrtkama, ljude u gradskim, lokalnim, državnim institucijama, policija …/nerazumljivo/… čuva policajca, vojnik čuva policajca. Nitko veće podjele nije uradio nego što je premijer Plenković sa svojim odlukama prisile …/Upadica: Hvala vam./… ukidanja prava i sloboda ljudi, njihovo kretanje i prava na rad.
Hvala.
Hvala lijepa kolega Bulj.
Idemo na 12 pitanje zastupnica Sandra Benčić postavlja ga predsjedniku Vlade, Andreju Plenkoviću, izvolite.
Poštovani premijeru od zadnjeg aktualca pa do sada postalo je poprilično evidentno da kao premijer ne možete kontrolirali niti Vladu, ali niti vlastitu stranku kao njen predsjednik, stoga ću nabrojati samo neke od najozbiljnijih afera vaše Vlade i vaše stranke, nažalost samo iz ovog mjeseca jer mi više ne stane u dvije minute.
Prvo, nakon što vam je stranka proglašena odgovornom za korupciju, a tad ste rekli da je to stari HDZ, sad ide neki novi, dolazi taj novi HDZ i studeni 2021. koji počinje sa podizanjem optužnice protiv jednog vašeg člana Jurice Šiljega bivšeg predsjednika istarskog HDZ-a jer je namještao sa NP Brijuni zaposlenje nekih osoba u tom parku. Čista sitnica, vidim da se vjerojatno i pitate što je to jer takve afere uglavnom prolaze ispod radara jer hopla drugi dan stiže veća, doslovno drugi dan, afera Žalac.
Gospođa Žalac uhićena je jer je svom prijatelju Šimuncu namjestila posao od 13 milijuna kuna koji je u realnosti vrijedan maksimalno 2 i to preko cover firme sa jednim zaposlenim. Vaša reakcija, radi se o sjajnoj stručnjakinji i za nju vrijedi presumpcija nevinosti, nota bene uzima inače potpore od grada Vinkovaca za razvoj poduzetništva. Da je poduzetna znamo.
To nije sve uz nju je uhićen i Petric, a znali ste da je zajedno sa njom od 2018. to znate odgovoran za istu tu aferu, a imenovali ste ga ponovo 2020.g. Tu je i afera Hrvatska lutrija ponovno vaš član, ponovno izvučeni milijuni kuna. I dajte nam molim vas na kraju ovog mjeseca odgovorite, da li sada i vi spoznajete da ne možete kontrolirati korupciju ni u svojoj vladi, ni u svojoj stranci …/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./… i da ne postoji zemlja u EU koja bi …/Upadica predsjednik: Hvala lijepa kolegice Benčić./… podnijela tu količinu afera jedne vlade u jednom mjesecu?
Izvolite odgovor predsjedniče Vlade.
Hvala lijepa.
Poštovana zastupnice Benčić.
Kako ide od zadnjega aktualca kadroviranje u Holdingu? Hoćemo li još nešto čitat? Kako vi dolazite u Holding valjda sportski s nekim naslovom tihoga, tihe sive eminencije kadrovskih poslova, možemo. Jel to točno? Koji vi to naslov nosate tako važan i snažan pa da baš vi budete glavni, tihi kadrovik u Holdingu? To zagrebačka javnost čeka da shvati. Ja bi isto to volio znati, mene recimo to interesira što ste vi to tako bitni pa da se vas pita, još sa nekim zanimljivim akterima koji se pojavljuju u Holdingu i raspoređuju ko će što raditi. To je isto jedno pitanje o kojem bi trebali povesti računa.
E sad vi meni kažete što kako ću ja nešto kontrolirat, ne moram ništa kontrolirat, ništa ne moram kontrolirat. Ponavljam i vama i svim drugima koristite to, trudite se, ne ide vam, ne prolazi. Vlast funkcionira na temelju trodiobe vlasti, vi ste isto pravnica kolegice, postoje tijela koja u ovoj državi imaju naslov da samostalno i neovisno rade svoj posao, bili oni DORH, USKOK, policija ili to bio sada na temelju naše volje, a ne vaše, Ured europskog javnog tužitelja i ako trebaju kontrolirati da li se igdje događaju kakve nezakonitosti, oni to rade i oni će to radit.
Nema nedodirljivih, sve ima svoje ime i prezime, nema generalizacija, nema floskula. Razumijete, to je bit i poruka onoga što se zove borba protiv korupcije. Tu ste usvojili Strategiju borbe protiv korupcije, usvojit ćete još paket zakona koji priprema Vlada koji će osnažiti mehanizme borbe protiv korupcije, to je fenomen koji ne želimo protiv kojeg se borimo. Pa ako se dogodi da neko i ko je član HDZ-a dođe u poziciju da odgovara, odgovarat će. Nema pokrivanja, nema utjecaja, nema tajnih naloga, nema unaprijed informiranja o tajnim izvidima, nema praksi koje su postojale u vrijeme SDP-ove vlade, nema. DORH radi samostalno, USKOK radi samostalno, policija radi samostalno. To je vrlo važan element za koji bih volio da budete svjesni da je takav, to znaju sve kolegice i kolege u HDZ-u i oni koji dobiju povjerenje da obnašaju neku dužnost, neki izravno od građana, a neki temeljem većine koju formiramo. Imaju priliku raditi po zakonu i za dobrobit svih.
Ako neko napravi neku pogrešku pa se eventualno u pravnom postupku dokaže da je kriv on će odgovarat. Ali da nam to sve skupa stavljate u okvir koji vama paše, e to nećemo, to vam neće ni birači zato smo mi na vlasti, a vi ste u oporbi. Dobili ste povjerenje u Zagrebu, a vi kao siva eminencija ničim izazvana dolazi na sastanke gradonačelnika, šefova holdinga, kadrovira, određuje ovaj tu, ovaj tamo. Kako, kako, radi čega? Tiho, da niko ne zna. Čestitam vam, to je nova metodologija upravljanja.
Izvolite odgovor.
Poštovani premijeru.
Da pričate tu i tamo bedastoće to sam znala, ali da baš lažete ovako otvoreno to nisam. Vidite, dosta vam je nezgodna ta činjenica da vam ja nikad fizički nisam ušla u Holding, nikad. Dosta vam je i nezgodna ta činjenica da kada idem na sastanak u Zagreb i idem kao članica radnog tijela gradonačelnika za otpad jer sam između ostalog i predsjednica Odbora za okoliš, pa vam je dosta nezgodno isto tako da kažete kao premijer da vi ništa ne morate kontrolirat, kao predsjednik stranke da ne morate ništa kontrolirat je činjenica je da niti ne kontrolirate. Pa ću vam ponoviti, a kad ste već kod kadroviranja malo o vašem kadroviranju, evo primjerice vaš ministar unutarnjih poslova.
Vaš ministar unutarnjih poslova izravno je odgovoran za opstruiranje istrage u slučaju male djevojčice Hosseini Madine koja je poginula zbog toga, zbog ilegalnih pušbekova na granici. Odgovoran europski sud presudio, vi ćete ga branit, naravno do onog trenutka dok vam ne postane višak. Naš ministar Banožić koji se vozi na godišnjem vojnim avionom jer mu je to jeftinije nego da ide helikopterom, sjajan kadrovski izbor. Da ne govorimo o vašem institucionalnom okviru za DORH kojim se sada hvalite da odlično radi svoj posao. Odlično radi svoj posao, pa ne bi se nikada procesuirala Žalac, ne bi se nikada procesuirao Petric da nema Ureda europskog tužitelja. I vi kažete da institucije rade svoj posao jer ste ih vi pustili na miru jer vi ništa ne kontrolirate. Pa vi ne kontrolirate vlastitu stranku.
Idemo sada na 13. pitanje, zastupnik Ante Deur postavit će ga potpredsjedniku vlade i ministru hrvatskih branitelja Tomi Medvedu, izvolite.
Hvala g. predsjedniče.
Poštovani potpredsjedniče i ministre hrvatskih branitelja, dolaskom kolone sjećanja na Memorijalno groblje u Vukovaru mogli smo primijetiti da je groblje obnovljeno, izgrađeni su novi objekti.
Možete li nam reći molim vas o čemu se radi i imate li planove za nastavak konstrukcije? Evo, hvala vam lijepo.
Izvolite odgovor potpredsjedniče vlade.
Hvala lijepo g. predsjedniče HS, zastupnice i zastupnici.
Uvaženi zastupniče Deur, dobro ste primijetili aktivnosti koje intenzivno provodimo na Memorijalnom groblju žrtava Domovinskog rata u Vukovaru. Dakle, duboko svjesni činjenice kako Vukovar ima sudbonosno mjesto u povijesti današnje Hrvatske i u formiranju nacionalnog identiteta. U tom svijetlu naša je vlada podsjećam donijela nekoliko odnosno predložila nekoliko zakona. Jedan od njih je gdje je Vukovar proglašen mjestom posebnog domovinskog pijeteta. Isto tako 18. studeni ugradili smo kao blagdan odnosno neradni dan kao Dan sjećanja na sve žrtve Domovinskog rata, a poglavito žrtve Vukovara i Škabrnje. Podsjećam jednako tako da smo bolnicu u Vukovaru kategorizirali kao Nacionalnu memorijalnu bolnicu, sve je to na tragu našeg doprinosa očuvanja, sjećanja i odavanja pijeteta žrtvama Vukovara.
Memorijalno groblje žrtava u Domovinskom ratu u Vukovaru je središnje mjesto odavanja počasti žrtvama Domovinskog rata od mirne reintegracije odnosno od njegovog osnivanja od prvih identifikacija, prvih ukopa, kada je zapravo Memorijalno groblje žrtava Domovinskog rata kao takovo oformljeno.
Obzirom na status Memorijalnog groblja kao takvog jedinstvenog u RH njegovo održavanje i čuvanje, kao i daljnje uređenje je u nadležnosti Ministarstva hrvatskih branitelja i u tom svijetlu smo u nekoliko faza započeli proces uređenja Memorijalnog groblja. U prvom koraku uredili smo odnosno za sada smo završili upravnu zgradu odnosno rekonstruktuirali smo upravnu zgradu i dogradili je. Ono što je posebno važno, a u slijedećem koraku će biti pozicionirano odnosno instalirano u toj upravnoj zgradi biti će postavljen centar za posjetitelje, centar gdje će biti info pult sa svim bitnim pokazateljima o nastanku Memorijalnog groblja, o svim ekshumiranim žrtvama, o svim ukopanim hrvatskim braniteljima na Memorijalnom groblju žrtvama Domovinskog rata u Vukovaru. Dakako da je i u segmentu ostalih aktivnosti vezano za groblje učinjen veliki iskorak, dakle cijelo groblje je ograđeno čvrstom ogradom. Slijedi nam druga faza, izgradnja kapelice jer to je groblje koje nema kapelicu i dvoranu, dvoranu za ispraćaj.
Ono što svakako nastavljamo jest dakle formiranje i novog polja, nažalost veliki broj hrvatskih branitelja sudionika obrane Vukovara umire i kao ministarstvo vodimo računa o tome oformit ćemo novo polje da imamo predviđene mogućnosti za ukop.
Ono što je svakako jedna od najbolnijih otvorenih rana su naši nestali i za naše nestale imamo osigurana grobna mjesta, a u svjetlu traganja za njihovom sudbinom i rješavanja činimo ogromne napore.
Hvala vam što ste zapazili ovaj iskorak koji je ministarstvo uz punu potporu svih resora u vladi učinilo i što ćemo dakako nastavit činiti i dalje za Vukovar. Hvala.
Kolega Deur izvolite očitovanje.
Evo hvala poštovani ministre, hvala vladi, hvala vama kao ministru na sve što radite, prije svega za Vukovar kao simbol ne samo žrtve nego simbol hrvatskog naroda u otporu tada velikosrpskoj agresiji. Hvala vam i za nestale i za Zakon o nestalima, ali i za cijeli poticaj, nešto što je ne samo vaša vlada, naša nego cijela društvena zajednica, to je ono što je bitno, to su nestali su, jedan, jedna veliki cijelom hrvatskom narodu svi građanima to je ono što moramo svi zajedno nositi i dati priliku i podršku u svemu što radite za pronalazak svakog hrvatskoga vojnika, policajca i civila. Hvala vam lijepo.
Hvala vam.
Kolega Mlinarić, vi ste zatražili povredu Poslovnika.
238., vrijeđanje saborskih zastupnika.
Ovaj igrokaz između Ante Deura i ministra Medveda moram reći…
Kolega Mlinarić, što vas je uvrijedilo?
Krivo je rečeno, osim stvari, jednu je stvar dobro rekao da sprema groblje za hrvatske branitelje koji umiru vrlo mladi.
Ne, ne, čekajte, samo malo, tražili ste povredu Poslovnika, objasnite mi što je povreda Poslovnika?
Ja sam rekao omalovažavanje saborskog zastupnika.
Na koji način?
Da iznose neistine.
O čemu vi govorite?
Oprostite, sjednite, dobivate opomenu, nemojte to raditi.
Vi ne možete ako ste nezadovoljni odgovorom
Gospodine Jandroković po članku 232. vi meni morate dati 27 sekundi da kažem svoje.
Ne. Kolega Mlinarić ne, ja kada osjetim da netko ne govori ono što je povreda Poslovnika …
… /Upadica Mlinarić: … /ne razumije se/ …
Pročitajte si 238.
Ako hoćete ja ću vam pročitati tako da ne bi bilo zabune zbog naših gledatelja. Dakle, ne možete se … /ne razumije se/ ….
Ja znam da vi morate štititi …
Samo malo, sad ću vam pročitati.
Dakle, „Zastupnik tijekom iznošenja rasprave ne smije govoriti o temi koja nije predmet rasprave, govoriti bez prethodnog odobrenja predsjedatelja, svojim upadicama ili na drugi način ometati govornika,“ i ono što je sada važno „započeti govoriti o drugoj temi za koju nije dobio riječ ako se javio za povredu Poslovnika.“
Dakle, ne možete vi replicirati sada Anti Deuru ili predsjedniku Vlade. To nije povreda Poslovnika. Vama se nije dopalo što su njih dva razgovarali. Vi smatrate da to nije točno, to nije povreda Poslovnika i izvolite sjesti.
Sada je na redu kolegica Nadica Dreven Budinski koja će pitanja postaviti ministru rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josipu Aladroviću.
Prije toga imamo povredu Poslovnika, kolegica Glamuzina. Izvolite.
Dobar dan.
Poštovani predsjedniče Sabora povrijeđen je članak 239. koji kaže: „Zastupniku će se izreći opomena ako postupa protivno članku 238.“ U članku 238. nigdje ne piše da se vi vođeni svojim osjećajem možete odlučivati tko je povrijedio Poslovnik a tko nije, pa i to unesite u Poslovnik ili se nemojte više voditi osjećajima i … /ne razumije se/ …
Kolegice Glamuzina, pokušavate biti duhoviti ali niste. Dakle, i vama ću pročitati. Dakle: „Zastupnik tijekom iznošenja rasprave ne smije“ pod 4. „započeti govoriti o drugoj temi za koju nije dobio riječ ako se javio za povredu Poslovnika.“ Dakle ovdje svi koji ste nazočni potpuno ste svjesni da nije bilo povrede Poslovnika i da je kolega Mlinarić pokušavao replicirati.
Da, ja moram procijeniti temeljem ovoga. Ja ne znam temeljem čega vi procjenjujete.
… /Upadica se ne razumije./ …
Hajde molim vas, neću s vama raspravljati. Dobivate opomenu.
Izvolite kolegice Dreven Budinski.
Hvala lijepa predsjedniče Hrvatskoga sabora.
Poštovani predsjedniče Vlade, poštovane ministrice i ministri, kolegice i kolege zastupnici.
Ministre, imam pitanje za ministra rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.
Poštovani ministre, Ministarstvo te Hrvatski zavod za zapošljavanje kontinuirano potiču uključivanje svih nezaposlenih osoba na tržište rada sa posebnim naglaskom na mlade osobe koje prvi put ulaze na tržište rada. Navedeno se ostvaruje kroz provedbu mjere aktivne politike za zapošljavanje. U mjere je od listopada 2016. do listopada 2021. godine uloženo 5,6 milijardi kuna te je uključeno 171 tisuća ljudi. Oko 1/3 su mladi.
Ministarstvo je donijelo niz potpora i to: potporu za zapošljavanje, potporu za usavršavanje, potporu za samozapošljavanje, obrazovanje i osposobljavanje, potporu za očuvanje radnih mjesta i stalni sezonac. Do kraja 2025. godine ukupno se planira uključiti 26 tisuća 400 osoba u te mjere.
Moje pitanje ministre za vas glasi, koje planirate mjere aktivne politike zapošljavanja u narednom razdoblju?
Izvolite ministre odgovor.
Poštovani predsjedniče Hrvatskoga sabora, poštovane zastupnice i zastupnici.
Poštovana zastupnice, zahvaljujem se na pitanje koje je vezano za mjere aktivne politike zapošljavanja. Dakle, kao što ste iznijeli točne podatke više od 5 milijardi, 5 i pol milijardi kuna je do sada u mandatu dvije Vlade Andreja Plenkovića uloženo u mjere aktivne politike zapošljavanja. Uz to moramo dodati i mjere od 12 i pol milijardi kuna za očuvanje radnih mjesta jer su to komplementarne mjere ovisno o ekonomskom trenutku u kojem se nalazimo ili u kojem smo se nalazili.
Dakle, u proteklih godinu i pol dana smo uslijed gospodarske krize bili primorani čuvati radna mjesta, bili primorani formirati mjere koje su služile za očuvanje radnih mjesta i u to smo investirali više od 12 dakle 12 i pol milijardi kuna neto, gotovo 18 milijardi kuna kada se sve tome pribroji, a to se zapravo reflektiralo na više od 700 tisuća radnika u Republici Hrvatskoj. Danas od toga imamo oko 20 tisuća zaposlenih više nego što smo ih imali 2019. godine. Imamo najveći broj zaposlenih od 2008. godine i imamo 42 tisuće otprilike zaposlenih više nego što smo ih imali prošle godine.
Sada pred nama mi smo sigurni da se nalazi ne više samo vrijeme za koje je bilo nužno za očuvanje radnih mjesta i mjere koje su bile nužne za to, nego mjere za kreiranje radnih mjesta. Upravo u tom kontekstu mjere aktivne politike zapošljavanja će ići prema kreiranju radnih mjesta, za 2022. smo osigurali više od milijardu kuna. Paralelno s tim osigurali smo više od milijardu i 100 milijuna kuna u samom Nacionalnom planu oporavka i otpornosti za formiranje odnosno kreiranje radnih mjesta u digitalnim industrijama odnosno digitalnih radnih mjesta i zelenih radnih mjesta. Dakle, sva ona koja idu infavoren zelenoj i digitalnoj tranziciji.
Ono što očekujemo u sljedećem periodu je porast stope zaposlenosti, porast broja zaposlenosti i smanjenje stope nezaposlenosti i smanjenje broja nezaposlenih građana u Republici Hrvatskoj. Ja sam siguran da ćemo vrlo brzo dostići brojke koje će biti u apsolutnim iznosima najveće od osamostaljenja Republike Hrvatske. Već smo čuli u ranijim odgovorima na pitanja da što očekujemo od gospodarskog rasta, tržište rada će definitivno to osjetiti, tržište rada će osjetiti sve one aktivne politike koje čini Vlada i koje na kraju krajeva ekonomska politika Vlade formira i mi očekujemo da ćemo na tržištu rada imati sve bolju i bolju situaciju.
Hvala.
Izvolite očitovanje.
Hvala lijepa poštovani ministre.
Zadovoljna sam stvarno s odgovorom, a i naravno da i moramo ponavljati da ove mjere očuvanja radnih mjesta pogotovo u ovoj najtežoj 2020. i 21. godini itekako je dobro došlo ne samo za radnike, nego i za poslodavce koji su evo ga i dalje nastavili kontinuirano raditi u gospodarstvu. Dapače, gospodarstvo nam raste.
Ja sada mogu samo navesti primjer i u Varaždinskoj županiji, da nije bilo tih mjera sigurno ne bi bio porast i tolikog izvoza, tolikih gospodarskih trendova, znači da nije bilo takvih mjera očuvanja radnih mjesta i naravno hvala vam na svemu vama i vašem ministarstvu, a pogotovo Vladi koja vodi veliku brigu i o mladima i ne odlaze mladi van samo zbog toga jer nisu zadovoljni u Hrvatskoj. Naravno otvaraju se nova tržišta i moraju vidjeti, ali vjerujte mi razgovarajući na terenu pogotovo vraćaju se natrag i puno koriste ove mjere za samozapošljavanje.
Hvala vam puno.
Sada je na redu zastupnik Davor Bernardić on će postaviti pitanje predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću.
Izvolite.
Poštovani predsjedniče Sabora.
Pitanje upućujem predsjedniku Vlade RH.
Dakle, prije nekoliko dana dobili ste novu šamarčinu iz Bruxellesa i to zbog korupcije, a voljeli ste se barem nekad pohvaliti kako ste upravo vi borac protiv korupcije, kao što ste se voljeli pohvaliti i svojim ugledom kojeg navodno imate u Bruxellesu i da li mislite da ga zapravo još uvijek imate s obzirom da vas ovaj put nisu pljusnuli zbog pravomoćne presude Ivi Sanaderu vašem političkom mentoru iz MVEP-a, nisu vas pljusnuli ni zbog pravomoćne presude HDZ-u kojem ste na čelu. Pljusnuli su vas ovaj puta zbog vaše štićenice i vaše bliske suradnice, članice predsjedništva HDZ-a Gabrijele Žalac koju vi i dan danas volite onako baš jako pohvaliti.
Dakle, sumnja na korupciju u ovom se slučaju pokazala opravdano i bilo je to jasno i OLAF-u, instituciji koja kontrolira europska sredstva, bilo je to jasno i europskom tužitelju, jedino kome to nije bilo jasno je DORH.
Možda vi znate odgovor zašto to njima nije bilo jasno jer da vas podsjetim, prema pisanju medija ravnateljica USKOK-a Vanja Marušić priznala je propust da predmet nije proslijeđen europskom tužitelju, ali ni ona niti njega šefica Hrvoj Šipek nisu rekle zašto taj predmet nisu proslijedile europskom tužitelju.
Moje pitanje, da li vi znate zašto ga nisu proslijedile jer Gabrijela Žalac nažalost nije jedina? Ona je jedna od jedna od 14 ministrica koje su iz prošle vaše vlade morali otići zbog sumnje na korupciju, a upravo je indikativno kako po tom pitanju tih 14 ministara DORH do sada nije napravio apsolutno ništa.
Dakle, znate li vi možda zašto DORH ne postupa baš kada su u pitanju vaši bliski suradnici?
Izvolite odgovor.
Poštovani zastupniče Bernardić.
Long time no see, ovo je prvi puta da vas ja čujem gotovo nakon sučeljavanja i 25 razlike 5. srpnja kada ste vi još predvodili SDP, u međuvremenu su vas i ovi izbacili iz SDP-a, tonom, stilom, načinom kako govorite pa nijednu ni najmanju lekciju od tog bolnog poraza od 25 razlike niste naučili, ništa. Meni je to žao, meni ste vi inače bili simpatični i dragi i imao sam dojam da ste nekakva nova mlada generacija, ali toliko floskula, toliko čitanja portala, toliko stalnog ponavljanja ničega, a baš ništa originalno. To nije dobro za vas. Vi imate samo 41 godinu, ima tu puno prostora za napredak, ali ne stalno ponavljanje istih opsega, to nije dobro za vas što god radili u budućnosti.
Dakle, ja moram ponoviti još jedan put radi javnosti jer vidim da se držite tih tema pa ćemo onda sve objašnjavat. Dakle, da je kao što ljudi poput vas pišu u medijima ili naklapaju u političkom i javnom prostoru pravosuđe HZD-ovo onda bi valjda ja digao telefon rekao predsjedniku Vrhovnog suda, halo dajte molim vas u vijeću u kojem gle čuda je predsjednik Ranko Marijan zamjenik ministra pravosuđa iz Račanove vlade pa daj riješi vrati ponovno suđenje na županijski. Nemoj nas gnjaviti s time neka županijski to rješava još jedno 10 godina. Ali toga nema, niti je u mom kodu da to radim, niti bi hrvatsko pravosuđe, Vrhovni sud tako postupio. Nemam ništa protiv g. Marijana niti … članova vijeća. Dakle, teza o HDZ-ovom pravosuđu floskula, šuplja priča, ne stoji, dokazana, 100 puta prezentirana javnosti, ali vi to i neki drugi poput vas ne žele čuti, kao što g. Bulj ne želi priznat da se danas testirao kad je ušao u Sabor, a u subotu je rekao da ga boli bris. Ista je logika.
Državno odvjetništvo, USKOK, Ured europskog javnog tužitelja svi neovisni imat ćete uskoro ovdje raspravu o radu DORH-a za 2020., morate tamo postavljati ta pitanja. Dakle, za razliku od prethodnika i vašeg i kako se zove i Grbinovog Milanovića koji otvoreno kaže Urbi et orbi bez ikakve ograde, ja sam znao za tajne izvide, ja ne znam ne zanima me, ne pada mi napamet da znam kakve procese vode pravosudna tijela koja su ponavljam još jednom samostalna i neovisna.
Europska tijela, a u ovom slučaju OLAF ne postoji radi Hrvatske, postoji radi zakonitog trošenja europskih sredstava u svim članicama gdje god to bilo. Nema, kako ste rekli pljuski o čemu ste govorili, nema toga, postoje predmeti, postoji ime i prezime, postoji procedura, postoji pravni postupak, postoji eventualno utvrđivanje odgovornosti. Nema generaliziranja, nema drame zahvaljujući našim naporima, ne vašim 25 milijardi eura za Hrvatsku za idućih 10 godina. Vi svojim naporima niste donijeli ništa, nula, zero. Ove floskule držite za sebe, bolje da ne govorite nego da govorite, nećete si pomoć, nećete dobiti na rejtingu, nećete se ponovo izabrat, imat ćete kraću političku karijeru nego što ste po svim mogućim pretpostavkama trebali imati. Meni je to iskreno žao, ja vama govorim u prilog, a ne kontra vas. Vi kao da smo u kampanji u lipnju jeste ovako pali …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… kao olovo i još ste niste digli. Pity.
Izvolite očitovanje.
Vi vidim da mene niste dobro slušali ili se namjerno pravite da ne čujete. Dakle, ja sam vas pitao jasno i decidirano, jasno i decidirano, da li imate možda saznanja zašto DORH ne postupa po pitanju 14 ministara koji su otišli iz vaše vlade, ministara koje ste vi stavili u tu vladu, vaših bliskih suradnika. Zašto je nažalost samo u slučaju Gabrijele Žalac nalog morao doći ne iz Državnog odvjetništva RH već i europskog tužiteljstva. Vaša nervoza, vaša promjena teme, sve drugo o čemu ste pričali pokazuje da ste jednostavno nervozni kad je ovo pitanje u pitanju. I ne razumijem zašto ste nervozni. Nervozno odgovarate meni, nervozno ste odgovarali zastupnicima prije mene, kada je upravo ova tema u pitanju, pa ne vidim razloga zašto je kod vas prisutna tolika nervoza. Ako se sjećate prije nekoliko godina sam vas ovdje sa ove pozornice pitao di su pare. Tada niste odgovorili jer niste možda znali, niste htjeli, danas vas to neću pitati jer je danas svima u Hrvatskoj jasno di su pare.
Idemo na 16 pitanje, zastupnik Emil Daus postavlja ga ministru gospodarstva i održivog razvoja Tomislavu Čoriću, izvolite.
Hvala lijepa gospodine predsjedniče sabora.
Poštovani gospodine ministre, svjesni smo da su baš voda, vodni resursi izvorišta pitke vode najveći sačuvani resursi RH i nadamo se da će takvi ostati. Zbog toga smo svi više osjetljiviji na te teme, posebno tada kad se tiče i upravljanja samim tim resursima, pa bih vas molio da nas malo upoznate s onim što se događa sad procesom, a to je donošenje uredbe odnosno njen prijedlog o uslužnim područjima, a moje je samo pitanje da li će se prihvatiti stav svih istarskih načelnica, načelnika, gradonačelnica i gradonačelnica u 3 uslužna područja na području Istarske županije jer je to tako na e-savjetovanju rečeno i neki dan na video konferenciji sa Hrvatskom vodama u njihovoj organizaciji. Podsjećam da ne postoji zakonsko ograničenje da to ne bude 3 i naprotiv financijski i tehnički su dokazali sva 3 vodovoda da su samoodrživa.
Hvala lijepa.
Izvolite odgovor.
Dobar dan svima i poštovani zastupniče Daus hvala vam lijepa na vašem pitanju odnosno na komentaru. Dakle, u pravu ste u dijelu u kojem naglašavate potrebu da se vode i vodni resursi u RH očuvaju i da zapravo reformom vodnouslužnih područja na teritoriju cijele RH iskoračimo u tom smjeru. Ono što svakako želim naglasiti da je reformski proces u dijelu vodnouslužnih područja odnosno vodnokomunalnog sektora u Hrvatskoj kao što vjerojatno dobro znate u nekoliko navrata neuspješno bio započinjan i politički pritisci u konačnici otpor koji je doživio u više navrata učinio je da mi u ovom trenutku u RH imamo oko 170 isporučitelja vodnih usluga što zapravo s obzirom na fragmentiranost itekako umanjuje kapacitet RH i našeg vodnouslužnog sektora za promjenom odnosno povećanjem efikasnosti kako u vidu izgradnje infrastrukture i u konačnici omogućavanja svim našim građankama i građanima da dođu do vode s jedne strane. S druge strane isto tako i u kontekstu smanjenja gubitaka vodovoda odnosno u vodnouslužnom sektoru u RH. Upravo zbog toga prije nekoliko godina krenuli smo sa reformskim paketom zakona iz vodnouslužnog područja Zakon o vodama, Zakon o vodnim uslugama, čitavim nizom promjena koje su nas u konačnici dovele i do trenutne situacije, a to je da smo u finalnoj fazi priređenja uredbe o vodnouslužnim područjima kojima namjeravamo postojećih 170 isporučitelja u RH umanjiti odnosno spojiti u 41. Naša ideja je vrlo jasna, svim našim građankama i građanima pripajanjem odnosno spajanjem vodovoda omogućiti na teritoriju cijele RH pojačamo kako administrativno tako i financijski u konačnici provedbeni kapacitet za ono što nam slijedi. To je s jedne strane provedba već ugovorenih projekata aglomeracija, a s druge strane i projekata iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti koji u ovom trenutku prema financijskom planu za naredno razdoblje će iznositi oko 5 milijardi 250 miliona kuna.
Što se tiče područja Istre odnosno Istarske županije u ovom trenutku tamo kao što znate, a evo neka zna i hrvatska javnost funkcioniraju 3 vodnouslužna poslužitelja. Njih 3 Buzet odnosno Labin odnosno Pula kao takvi opslužuju cijelo područje, međutim tim Hrvatskih voda i Ministarstva zaštite okoliša i energetike u ranijoj fazi danas Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja smatra da je i tu potrebno učiniti iskorak. Iskorak sa 3 postojeća na 2.
Što se tiče momenta koji je u proteklih nekoliko tjedana odnosno mjeseci naglašen i vjerujem da se referirate na njega jesu različiti glasi koji dolaze s područja Istarske županije o potrebi većeg ili manjeg broja poslužitelja. Ono što smo evidentirali je da je zapravo ta želja uvjetovana prije svega politički nikako strukturno, sustavno jer smo prije više mjeseci kada se krenulo u izradu ovog prijedloga bili od strane Istarske županije predloženi da je riječ o jednom vodnouslužnom području. Nakon toga je došlo do 2 pa onda nakon toga do 3. Ono što ne možemo učiniti je zapravo dopustiti da broj vodnouslužnih područja u RH bude prije svega posljedica razumijevanja ili ne razumijevanja čelnika jedinica lokalne samouprave, njihovih političkih pozicija …/Upadica: Hvala vam, vrijeme je isteklo./… ili dresa.
Hvala vam lijepa.
Izvolite očitovanje.
Hvala lijepa.
Hvala gospodinu ministru na odgovoru. Podržavamo da se mijenjaju sustavi tamo gdje je potrebno. Evo po informacijama koje imam, vjerujem da su točni jer sam ih dobio od struke. Ima nekih vodovoda u unutrašnjosti RH koji imaju gubitke do 80 ili preko 80% i to sigurno nije dobro. Prosječni gubitci u sva 3 vodovoda u Istri su nekih 24,44, npr. Vodovod Pula ispod 19%, da da nije, nije sve isto. Ponavljam, podržavamo da se mijenjaju sustavi di je to potrebno, ali isto tako očekujemo da se podrže oni koji su se pokazali financijski, tehnički, tehnološki učinkoviti i društveno odgovorni, a ponavljam da sva 3 istarska vodovoda to jesu. I ako stavimo politiku sa strane i ako gledamo financijske, ekonomske odnosno tehničke pokazatelje, mislim da su argumenti dovoljno čvrsti da se sačuvaju ta područja koja jesu, odnosno da ostanu 3 uslužna područja.
Hvala lijepa.
Idemo na 17. pitanje, zastupnica Ljubica Maksimčuk, postavit će ga ministrici poljoprivrede Mariji Vučković, izvolite.
Hvala lijepo predsjedniče HS-a, predsjedniče Vlade, ministri, ministrice, kolegice i kolege.
Svoje pitanje upućujem ministrici Vučković. Poštovana ministrice, stočarski sektor u posljednjih nekoliko godina trpi višestruke udare. Tekuću godinu može okarakterizirati kao jednu od najtežih kada je u pitanju stočarski sektor. Položaj stočara na domaćem, ali i na zajedničkom europskom tržištu je, zbog izrazito nepovoljnih tržišnih čimbenika uzrokovanih Covid krizom, teško i kritično.
Došlo je do naglog rasta cijena inputa odnosno troška stočne hrane. Taj trošak je porastao od 50, a u nekim sektorima čak 70%. Dodatno, otežavajuću situaciju uzrokovala je i velika suša u pašnom dijelu godine, potresom pogođena područja i još mnogo negativnih čimbenika. Stoga i ovo moje kratko pitanje ide na tragu toga. Što je sve ova Vlada učinila za hrvatske stočare i što sve namjerava poduzeti kako bi im pomogla da prebrode ova teška vremena?
Hvala.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepa poštovanoj zastupnici na ovom važnom pitanju. Kao što je dobro primijećeno, stočarski sektor i stočarska proizvodnja u Hrvatskoj se već niz godina suočavaju s brojnim poteškoćama i izazovima većim dijelom strukturne naravi, drugim dijelom zbog neodgovarajućeg programiranja za programsko razdoblje tijekom 2014., od 2014. do 2020. i naravno, izazovima koji su vezani za ad hoc ili nepredvidljive krize kakva je ova velika svjetska kriza uzrokovana Covid-19 pandemijom proglašenom u ožujku 2020. g.
Hrvatska Vlada u proteklih godinu i pol dana intenzivno nastoji odgovoriti na ove izazove bili oni kratkotrajne naravi ili dugotrajne strukturne, pa ću spominjati samo one mjere koje su nastale kao reakcija na krizu i koje se odnose na budućnost. Mjere koje su nastale kao reakcija krizu, bile su redom, prvi program pomoći svim sektorima poljoprivredi, a odnosio se na mikro i mala poduzeća po definiciju poljoprivredi vrijedan 53 milijuna kuna, od kojih se 25 milijuna kuna odnosilo na mikro i male proizvođače u sektoru stočarstva.
Zatim su bila dva interventna programa koja su se odnosila na interventni otkup u sektoru tovnog govedarstva, svinjogojstva vrijedna 9 milijuna kuna, pomoć mini mljekarama te drugi program pomoći vrijedan 70 milijuna kuna od kojih se na sektor stočarstva odnosila 44 milijuna kuna, plus dva interventna programa u sektoru svinjogojstva ukupno vrijedna 9 milijuna kuna. Sve zajedno, ovi programi koji su se financirali iz državnog proračuna, u prvoj fazi iznosili su blizu 100 milijuna kuna u sektoru stočarstva.
Paralelno u posljednjem tjednu hrvatskog predsjedanja, dobili smo podršku za uvođenje nove mjere u program ruralnog razvoja, Mjere 21, iz koje je do sada isplaćeno više od 200 milijuna kuna kompenzacija, također, mikro, malim i srednjim poduzetnicima u poljoprivrednoj proizvodnji. S obzirom na velik udio onih koji su sudjelovali u .../Govornik se ne razumije./... zbog izgubljenih prihoda, pogotovo u sektoru maslinarstva i vinarstva, moja je procjena da se na sektor stočarstva odnosi ne više od 40%, ali ni manje od 35%, dakle dodatnih 80 milijuna kuna.
Zbog rasta cijena koje su također, uzrokovani poremećajima lanca opskrbe, hrvatska je Vlada pripremila program pomoći sektoru stočarstva u e-Savjetovanju vrijedan 163 milijuna kuna, no povišen na 171 milijuna kuna, za koje je u rekordnom roku dobila odobrenje EU komisije i program će uskoro biti na sjednici Vlade većim dijelom isplaćen do kraja ove godine.
Pored ovih 171 milijun kuna, nostrificirali smo pri EU komisiji dodatnih 20 milijuna kuna za sektor peradarstva te pripremili 2 mala programa pomoći za mini mljekare koje otkupljuju mlijeko u udaljenim krajevima kod manjih gospodarstava starijih nositeljima i za one koji nemaju uvjete za sabirališta sukladno Uredbi, ovaj program vrijedan je 7 milijuna kuna, dakle 200 dodatnih milijuna kuna pomoći iz državnog proračuna.
Strukturno, imali smo prvi natječaj nakon niza godina za reprodukcijske centre u svinjogojstvu, pripremili smo natječaj za tovno govedarstvo, pripremili smo novi natječaj za gnojnice, natječaj za reprodukcijske centre 220 milijuna kuna, za tovno svinjogojstvo 200 milijuna kuna, za gnojnice povezane s tovnim svinjogojstvom 67 milijuna kuna, sve skupa 630 .../Upadica: Hvala vam lijepa./... bez obnovljivih izvora energije.
Izvolite očitovanje.
Hvala lijepo uvažena ministrice. Ova Vlada je poljoprivredu uvrstila u svoj strateški cilj, stoga i sve ovo što ste u vašem odgovoru naveli ide u prilog tomu. Sigurna sam da ćete učiniti sve kako bi pomogli našim stočarima, ali naravno i poljoprivredi u cijelosti, ali dopustite mi da kao netko tko dolazi iz Slavonije, još jednom zamolim i vas i predsjednika Vlade da učini sve kako bismo pomogli stočarima da prebrode ova teška vremena i kako bismo, naravno, što više mladih ljudi zadržali na selu. Hvala lijepa.
Prelazimo na 18. pitanje, zastupnik Nikola Bartulica postavit će ga Andreju Plenkoviću, predsjedniku Vlade, izvolite.
Zahvaljujem poštovani predsjedniče Vlade.
Vidim da ste primijetili da sam bio na okupljanju građana u subotu. Iznijet ću glavni razlog zašto sam bio. Dakle, smatram da uvođenjem Covid propusnice zapravo postižemo kontraefekt. U mnogim zemljama gdje već je ta mjera na snazi duže vrijeme, to brojke prilično jasno pokazuju. Ja nisam imao problema do sada javno pohvaliti to što Hrvatska nije nametnula strožije mjere, prilično liberalno smo do sada prošli i mislim da je naša zemlja imala korist od toga.
Međutim, u ovu novu fazu pandemije, mislim da ovo nije pravi put i reći ću da mnogi ljudi koji su bili tamo su i roditelji, koji su opravdano zabrinuti za ovo stanje. Izjava člana Stožer sinoć, dr. Markotić sigurno ih neće umiriti. Ja ću citirati što je ona rekla sinoć, a na čijoj djeci ćemo ispitati cjepivo. Brojna cjepiva rađena u zapadnim zemljama su ispitivana u siromašnim područjima Azije i Afrike. Na sirotinjskoj djeci, dakle, a ne na nečijoj djeci, a na nečijoj djeci se to mora ispitati da bi moje dijete bilo sigurno, ali opet, na čijoj ćemo? Ovaj Covid svašta izvlači, ali neke stvari stavlja u red jer se sad ispituje na europskoj i američkoj i na drugoj djeci, a ne samo na afričkoj i Aziji. To je citat.
Dakle, da li se slažete s tim što je ona izjavila, a to je prilično, evo, brutalno zvuči i vezano za ekonomske implikacije ovih mjera, na koji način se određuju cijene brzih testova, zašto .../Upadica: Hvala vam./... koštaju 100 kuna, ako je veleprodajna cijena 15? .../Upadica: Hvala lijepa./... Po kojim kriterijima?
Hvala.
Izvolite odgovor.
Hvala vam lijepa poštovani zastupniče Bartulica. Ja nisam gledao tu emisiju koju vi sada govorite i ne znam da li je ovo što ste vi sad citirali tako ili je bilo u nekom kontekstu, ali to sa citatima, kad ih ovako stavite, imam velike rezerve.
Ono što bi htio u biti znati, što vas to točno muči? Što je problem s Covid potvrdama? Je li problem s Covid potvrdama teza o tome da i cijepljeni mogu zaraziti nekog? Je li to bit vašega upitnika? Ja mislim da je.
Dakle, ministar Beroš je maloprije odgovarajući zastupnici Marić citirao nekoliko studija koje su napravljene u drugim zemljama u kontekstu epidemije koja je tu sa nama, traje 2 godine u kontekstu činjenice, ja sam to gledao noćas, znate koliko se ljudi, koliko je doza do sada na svijetu administrirano protiv Covida-19? Je li znate možda? .../Upadica se ne čuje./... Da, kad se zbroje 1., 2. i 3. .../Upadica se ne čuje./... 7,4 milijarde doza. Ja sam isto mislio da je manje, ali 7,4 milijarde doza cjepiva je ukupno na razini svijeta do sada administrirano.
A ja ne znam da li je bilo ikakvoga uzorka tako velikoga za ne znam što, da se mi možemo sjetiti u tako kratkom roku da su pohrlile sve zemlje svijeta, demokratske i manje demokratske, zaštiti se od virusa koji nam nije bio poznat do prije 2 godine koji je poremetio apsolutno sve čime se bavimo. Nema niti jedne zemlje, niti jednog sustava koji nije osjetio konsekvence Covida-19. Mi se u biti bavimo zadnje 2 godine kao Vlada s Covidom i sa svim ostalim.
Da li mislite da smo sretni, da to radimo zato što bismo ukidali prava našim građanima, ugrožavali njihovu zdravstvenu sigurnost, ostavili ih bez posla, obitelji bez egzistencije, roditelje sa možda malom djecom bez plaća? Ne. Apsolutno ne. Upravo obrnuto, sve što radimo na tome je da budemo minimalno intruzivni, malo je koja zemlja imala ovako light mjere, a i vi ste i sami to rekli, kao mi. I pazite sada, nakon 2 godine u srcu 4. vala sa ogromnom intenzivnom epidemijom koja buja, gdje nam umire 60 do 70 ljudi na dan, najedanput niknu svi mogući akteri, dakle vi kao Domovinski pokret, Most, kako se zovu ovi, .../Govornik se ne razumije./... Živoga zida, Kolakušića i razno raznih bizarni akteri hrvatske scene, ne nužno političke poduprti sa Milanovićem da prosvjeduju protiv obične Covid potvrde. Protiv jednog malog kratkog testa od 0,3 sekunde.
Pa nema teoretske šanse da vi to obučete u nekakvu brigu za slobodu. Teoretske šanse ili za prava građana. To je politički pamflet aktera koji bi htjeli da je na vlasti netko drugi, a ne postojeća vladajuća koalicija na čelu s HDZ-om. I to je jedini istinit okvir ovoga što vi radite. Ništa drugo. Hoćete da vam citiram Svetog Oca što je on rekao, „Piccolo gesto d'amore“, vi ste doktorirali na Gregoriani. Smo njega možda čuli? Ne znam dobro talijanski pa nisam čuo što je rekao. Njega slušam. Slušajte ga i vi i cijepite se.
Izvolite očitovanje.
Zahvaljujem. Pratim i što kaže Papa Franjo, nisam nikad sporio da cijepljenje ima i učinka i da ako ljudi u slobodi se na to odluče, nemam ništa protiv. Bilo bi dobro možda da i kad je pitanje pobačaja i druga sporna pitanja citirate Papu Franju i provodite možda što on misli o tome ako ste demokršćanin. Prilično je jasan oko toga.
Međutim, zašto sam otišao tamo? Ja sam svjestan da u povijesti Vlade, pa i u najboljim namjerama često svojim odlukama izazivaju više štete nego koristi, dakle, do sada ta šteta je bila prilično ograničena.
Međutim sada u ovoj novoj fazi bojim se da će šteta biti prilično velika po svima nama to je jedan od razloga.
Neću nabrajati sve zemlje gdje su Covid propusnice već na snazi. Ima ih prilično puno u Europi i ponovit ću, brojke nisu povoljne i nije slučajno da gospodin Lauc koji je možda najizloženija osoba u tome i protivi se ovakvim mjerama sada više nema mjesta u Vladinom savjetu. Meni je žao zbog toga. Znanost treba preispitivati stalno stanje, pa i uključujući i nove podatke i iskustva. Prema tome, treba biti i mjesta za ljude koji se ne slažu i vrlo dobro argumentirano to.
Što se tiče cijena, niste imali vremena se osvrnuti na to. Međutim, meni se to čini kao ako smo imali do sada … u Hrvatskoj gdje država previše toga određuje, sada imamo … /ne razumije se/ … Zašto? Zašto bi cijena brzih testova koji su sada obavezni za mnoge ljude da bi mogli doći na radna mjesta koštaju 100 kuna u domovima zdravlja ili u ljekarni, a veleprodajna cijena je 15? Zašto se zarađuje na tome? Zbog čega? Već izdvajamo 30 milijardi kuna za zdravstvo.
Hvala vam.
Hvala lijepo.
Idemo na 19. pitanje zastupnik Vilim Matula uputit će ga ponovo predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću.
Izvolite.
Zahvaljujem predsjedniče.
Uvaženi predsjedniče Vlade, Europski sud za ljudska prava presudio je da je Republika Hrvatska kriva, preciznije vaša Vlada da je kriva odnosno vi predsjedniče Vlade krivi ste za povredu prava na život djevojčice Madine iz Afganistana za nehumani tretman prema djeci, za nelegalno zatvaranje obitelji posebno s djecom, za kolektivno nezakonito protjerivanje obitelji s djecom i krivi ste za pritiske na odvjetnike, na aktiviste, na onemogućavanje pristupa pravdi.
Ovo pitanje prvo sam namjeravao postaviti vašem najbližem suradniku ministru i potpredsjedniku Vlade Božinoviću, ali kako je i javnost primijetila nakon ove presude Europskog suda za ljudska prava sve što kaže ministar, potpredsjednik Božinović više uopće nije bitno, pogotovo što je previše puta govorio potpune neistine da bi mu itko više vjerovao.
Možda niste svjesni, navodno da još uvijek čitate tu presudu, ali spomenuta presuda jedan je od najvećih udaraca na vašu Vladu. Ona pokazuje duboku nekompetenciju upravljanja migracijama. Ona jasno razotkriva da Republika Hrvatska ne zna upravljati migracijama a da pri tome ne krši ljudska prava i vladavinu prava. Uvaženi premijeru, dobro ne slušate, ali ova presuda ozbiljno ugrožava hrvatski ulazak u schengen bez obzira na vaše novo veliko prijateljstvo sa predsjednikom Macronom koje će sve nas koštati milijardu eura, hoćete li svom najbližem suradniku ministru Božinoviću zahvaliti na suradnji?
Hvala vam. Hvala.
Izvolite odgovor.
Isključite se kolega Matula.
Hvala lijepa zastupniče Matula.
Čestitam što se tiče performansa. Vidi se da ste glumac. Nije se lako s vama mjeriti, ali baš da takvu podvarijantu „žakuz“ da sam ja osobno odgovoran za to što se dogodilo ili Vlada u jednoj velikoj tragediji gdje je mlada curica, mala djevojčica na žalost poginula prije nekoliko godina s čime smo svi bili i šokirani, i tužni, i žalosni i potreseni. Pretpostavljam da se oko toga slažemo.
Što se tiče presude Europskog suda za ljudska prava mi smo tražili i od naše stalne zastupnice a to je gospođa Stažnik, tražili smo od Ministarstva unutarnjih poslova da temeljito prouče, da je analiziraju da vidimo što je to sve Europski sud za ljudska prava u ovom konkretnom slučaju utvrdio.
Kada je riječ o nezakonitim migracijama i kada je riječ o tome što je Hrvatska država odabrala činiti, a našavši se kao i mnoge druge države u zadnjih 5, 6 godina na jednom od pravaca migrantskih ruta. Nismo Španjolska pa nismo na zapadno mediteranskoj, nismo Malta i Italija pa nismo na srednje mediteranskoj, ali smo eto država koja se nalazi na istočno mediteranskoj i zapadno balkanskoj ruti. Ali nismo ni na ovoj ruti zbog koje je jučer navečer ovdje doletio poljski premijer Moravjecki da kaže kako mu je teško gledati destabilizaciju Poljske, Litve i Latvije gdje mu organizirano iz Bjelorusije dolaze nezakoniti migranti gdje ih druga vlada, druga vojska gura doslovno na zelenim pojasevima u Poljsku i to doživljava kao politički problem. Ne kao neku slučajnu migraciju hajmo reći usputnu da netko tko je iz Srednje Azije, ili iz Bliskog Istoka, ili Egipta ili iz Sirije najedanput se ničim izazvan nađe negdje gore na sjeveru na bjelorusko-poljskoj granici sasvim slučajno. Imamo ozbiljan globalni problem, problem nezakonitih migracija. Imamo problem krijumčara. Imamo problem nesretnih obitelji koje bježe od ugroza, od ratova, od siromaštva, od straha za vlastiti opstanak, ali imamo i orkestriranu organiziranu nezakonitu migraciju gdje mnogi koriste ovu situaciju ne bi li došli u članice Europske unije, rijetko Hrvatsku kao krajnju destinaciju i to kroz različite situacije gdje se u pojedinim jurisdikcijama predstavljaju da su jedno i da su iz jedne zemlje, da su u drugoj iz drugoj, da su u trećoj iz treće, da rijetko gdje zaista formalno zatraže azil to su činjenice, imamo taj problem.
Ono što ne želimo, ne želimo ljudske tragedije. Ne želimo da Hrvatska koja je svjesno odabrala da ne gradi žicu, da ne gradi zidove, da ne gradi žilet žice, da ne dijeli Hrvatsku i BiH, pa čak Hrvatsku i Srbiju ili Hrvatsku i Crnu Goru, a i sve te tri zemlje u nekom trenutku je moguće … nezakoniti migranti nego da to činimo požrtvovnošću i radom Hrvatske policije i sa tehničkim sredstvima koje nam omogućuju nadzor te granice.
Granica se prelazi na graničnim prijelazima, ne prelazi se u zelenom pojasu, ne prelazi se negdje gdje to nije predviđeno. Svi koji dođu na granicu i zatraže azil imaju tretman kakav im po našem zakonu, po europskim propisima, po međunarodnim konvencijama pripada. Oni koji idu na nezakonit način ne mogu ući ne samo u Hrvatsku nego u bilo koju drugu zemlju EU. Mi ćemo poštovati ovu presudu …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… pogledat ćemo sve što možemo, unaprijedit što možemo i izuzetno nam je žao da se to dogodilo, a ministar će raditi svoj posao …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… i na ovom predmetu i dalje.
Izvolite očitovanje.
Zahvaljujem.
Uvaženi predsjedniče Vlade.
Drago mi je da sada izražavate ovu sućut, međutim vi se niste ispričali službeno niti kao Vlada niti vi, niko obitelji Hussiny, ne. Ovo što ste rekli da ćete uvažiti ovu podsjećam jednoglasnu jasnu presudu, nadam se da na nju nećete se žaliti, ja se nadam. Ono o čemu sam ja govorio, govorio sam sve što se nakon te tragedije dogodilo što ste činili. Imali ste to na televiziji, ja vjerujem da vi ne stignete to gledat, ali vaš ministar to mora znat kako je ta obitelj zatvarana, kako je odvajana od djece, na koje sve načine kako joj se odvjetnici koji su pomagali toj obitelji kako su bili pritiskani, kako im je bilo onemogućavamo pristup pravdi i sve što se tu događalo o tome se radi i zato vaš ministar ne može, a da ne govorim sve ostale stvari. Vi pričate o globalnom problemu o Poljskoj o ne znam kojoj granici.
Na dvije sjednice Odbora za ljudska prava vaš ministar je govorio ali potpune neistine o onome o čemu su aktivisti govorili na tim istim sjednicama i sad se pokazalo i vidjeli smo na koji način se mlate ljudi i kako ih se tjera van.
Vaš prijatelj novi kažem s kojim ćete se danas vidjeti potpisat ćete to da ćemo svi morat platiti tu milijardu eura, međutim vaš prijatelj Macron, ne znam da li to znate ili se sjećate, on je upravo titulom viteza proglasio bivšu pučku pravobraniteljicu Loru Vidović, a vi ste sva njena izvješća, vaša vlada i vaša većina uporno odbijali.
Idemo sada na 20. pitanje, zastupnica Ermina Lekaj Prljeskaj postavit će ga ministru vanjskih i europskih poslova Gordanu Grliću Radmanu.
Izvolite.
Hvala lijepa predsjedničke HS-a.
Poštovani gospodine ministre.
Predsjednik hrvatske Vlade je početkom prošlog tjedna službeno posjetio Republiku Kosovo, ovaj posjet je imao diplomatsko-političku, gospodarsku i sigurnosnu dimenziju, ali moramo znati da je nosio i humanitarnu notu jer je tom prilikom predsjednica Republike Kosovo uručila medalju Majke Tereze hrvatskom premijeru i ravnatelju Opće bolnice iz Slavonskog Broda. Ovo priznanje dodijeljeno je kao znak zahvalnosti državnih vlasti Republike Kosovo za angažman i pomoć stradalima i teškoj prometnoj nesreći koja se dogodila u srpnju u blizini Slavonskog Broda.
Mene zanima konkretno i moje pitanje glasi, koliko će ovaj državnički posjet doprinijeti daljnjem razvoju inače tradicionalnih prijateljskih bilateralnih odnosa između dviju država, ali i u učvršćivanju trajnog mira i dugoročne stabilnosti i sigurnosti u čitavoj Jugoistočnoj Europi?
Hvala.
Odgovor poštovanog ministra Gordana Grlića Radmana.
Hvala vam lijepa.
Poštovana zastupnice Lekaj Prljeskaj, poštovane zastupnice, poštovani zastupnici, dame i gospodo.
Doista ovaj posjet predsjednika Vlade Andreja Plenkovića Kosovu u prošli ponedjeljak samo je potvrda odličnih odnosa koje imamo sa Republikom Kosovom, samo je potvrda našega opredjeljenja hrvatske vanjske politike, vlade, programa Vlade za učvršćenjem, stabilnošću i funkcionalnošću zemalja zapadnog Balkana.
Vi znate da je RH bila među prvima koja je priznala cjelovitost, neovisnost, suverenost Kosova i stalno se zalagala za što njezinu dakle kosovsku vidljivost u međunarodnoj zajednici, pomagala je Kosovo, a državljane albanske nacionalnosti kojih je jako puno i ovdje u RH koji su lojalni građani RH, koji su dali i vlastiti doprinos u Domovinskom ratu, sudjelovali su dali su i puno i generala i to je jedna od vrlo uzornih nacionalnih manjina koja organizira često puta događaje društvene priredbe na kojima isto tako sudjelujem i ja.
Vi znate da sam bio isto u bilateralnoj posjeti u svibnju mjesecu ove godine na Kosovu, da sam se više puta sastao sa svojom sugovornicom Donikom Gervalla Schwarc, evo ona je danas i ovdje u Zagrebu kada imamo pod našim predsjedanjem Jadransku povelju A5 gdje je pet zemalja, Kosovo je jedna od zemalja promatrača, zatražili su prijem u članstvo te povelje i Hrvatska snažno podržava članstvo Kosova, to je danas istaknuto i u pripremljenoj deklaraciji s kojom su se složile i ostale zemlje članice.
Kada je u pitanju Kosovo u međunarodnoj zajednici i položaj, Hrvatska također zastupa da i ostale zemlje članice EU njih 5 koje još nisu priznale neovisnost Kosova to učine kako bi vanjska politika, kako bi politika EU koja je predana u promicanju europske agende proširenja prema Zapadnom Balkanu bila jedinstvena, cjelovita. Dakle, širimo taj glas i tu potrebu o nužnosti priznanja Kosova. Također se Hrvatska aktivno zalaže i ja osobno isto tako na Vijeću za vanjske poslove za liberalizaciju viznoga režima. Dakle, sve činimo zapravo da ove, ove blagotvorne ciljeve koje treba unaprijediti mir, sigurnost i stabilnost na Balkanu i uz činjenicu da podržavamo aktivni dijalog Priština i Beograd tu je Hrvatska, hrvatska pozicija, hrvatski status kada je u pitanju sigurnost i stabilnost vidljiv. I naš osobni angažman. Naravno kada se dogodio nažalost ovaj tragični udes, da je odmah predsjednik vlade Andrej Plenković i mi, gotovo skoro cijela vlada smo i otišli na mjesto događaja, pružili svu potrebnu pomoć, zbrinuli smo ranjene, odali smo počast poginulima, sve smo učinili kako bi se te brige i ti osjećaji prevladali kod Albanskog naroda u Kosovu.
Hvala lijepo.
Poštovana zastupnica Lekaj Prljaskaj.
Poštovani gospodine ministre zahvaljujem se na vašem odgovoru i zadovoljna sam vašim odgovorom. Nadam se i očekujem da će u skorijem roku doći do realizacije međudržavnih sporazuma i do trgovinske razmjene između dviju država. Također, nadam se da ćemo mi kao albanska manjina koja živi u Hrvatskoj biti garancija za daljnju suradnju, ali ujedno i hrvatska manjina koja živi na Kosovu. Također želim se još jedanput zahvalit Vladi RH i gospodinu predsjedniku vlade na pruženoj pomoći u Slavonskom Brodu.
Hvala.
Slijedeće pitanje postavit će poštovana Maja Grba Bujević, ministru zdravstva Viliju Berošu.
Izvolite.
Hvala gospodine potpredsjedniče.
Premijeru, ministrice i ministri, ministre Beroš broj zaraženih Corona virusom posljednjih tjedana vidljivo raste pa tako i opterećenje cijelog zdravstvenog sustava, posebno bolnica koje osjećaju pritisak oboljelih sa onim teškim simptomima. U tom smislu problem nedostatka i opterećenje doktora medicine kao i medicinskih sestara i tehničara na Covid odjelima pojedinih bolnica čini se realnom opcijom. Jesmo li mi za taj scenarij spremni?
Odgovor poštovanog ministra Beroša.
Zahvaljujem gospodine predsjedniče Hrvatskog, potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovana kolegice, uvažena saborska zastupnice, povijest nas uči da civilizacija nikad nije bila u potpunosti spremna na ono što donosi epidemija. I to je tako još od 3.000 godina prije Krista, kada znamo da je bila prva epidemija negdje u Kini koja je poharala čitavu jednu provinciju. I to je tako sve do zadnje 2015. godine epidemije virusa Zike koji je vladao u Južnoj i Srednjoj Americi. Odgovaramo ovim izazovima na najbolji mogući način. Potpuno je jasno da u oko 2 godine koliko traje ova epidemija nismo mogli educirati nove specijaliste koji sudjeluju u radu i liječenju ovih bolesnika. Međutim, prilagođavamo se na način na koji je to jedino moguće, a to je odlukom o mobilizaciji zdravstvenih djelatnika. To je ključna odrednica naše strategije i odgovora na ovaj izazov. Da je lako, nije, sama, to sam već jednom iznio u ovom časnom domu, samo u trećem valu bilo je preraspodijeljeno 1.544 zdravstvena djelatnika. Od toga oko 500 liječnika i 860 sestara. Dakle, bitna je komunikacija glavnog administrativnog tijela sa svim bolnicama koja je nepristrana. U ministarstvu funkcionira krizni stožer, a dodatno smo zadužili i pojedine koordinatore poput koordinatora za sestrinstvo koji je ujedno i predsjednik Hrvatske sestrinske komore gospodin Mario Gazić koji je napravi 7% u prošlom valu. Ponavljamo ga i sada. Već su pojedine bolnice tipa Varaždina i Čakovca tražili i dobili pomoć. U tijeku je organizacija pomoći Pakracu i Splitu. Dakle, odgovaramo na mjestima gdje je potrebna naj najurgentnija pomoć i to je jedini način na koji je moguće dakle odgovoriti na kadrovske probleme u ovom trenutku. Jer potpuno je jasno da smo kadrovski limitirani. Reći ću vam tako da u RH u bolničkom sektoru radi preko 10.000 specijalista, od toga onih koji su uže vezani za ovu bolest 3.266, najviše internista oko 1.450, potom anesteziologa 901, pulmologa 200, intenzivista 512. Ti ljudi već 20 mjeseci svakodnevno pružaju zdravstvenu zaštitu Covid-19 bolesnicima i na tome im od srca zahvaljujem. Međutim, istovremeno pozivam sve naše sugrađane da budu svjesni činjenice da cijepljenjem mogu spriječiti u svom slučaju teži oblik. Da mogu spriječiti hospitalizaciju, da mogu spriječiti potrebu upotrebe respiratora, a isto tako i smrti. Stoga nemojte nepotrebno opterećivati zdravstveni sustav, cijepite se i omogućite svima ostalima koje su u potrebi jer druge bolesti nisu zastale, nisu stale. I dalje se ljudi razbolijevaju od moždanih udara, srčanih udara, bubrežnih kolika i svih drugih bolesti, traumatiziraju se u prometu i svugdje. Prema tome, zbog toga što je zdravstveni sustav u ovom trenutku opterećen odgovorom na Covid-19 situaciju za koju mislim da je adekvatan, trpe drugi pacijenti. To možemo i moramo spriječiti. Stoga još jednom apeliram na sve da se cijepe, a ono što smo dodatno uveli kao jednu dozu sigurnosti u zdravstvenom sustavu to je upotreba COVID potvrda koja se odnosi poglavito na djelatnike, manje na bolesnike da ne bi spriječili dostupnost zdravstvene zaštite, međutim epidemiološka struka je propisala i jasan postupak koji se odnosi i na same bolesnike tako da svi oni koji idu ka elektivnim, ne hitnim zahvatima moraju također biti testirani.
Izvolite očitovanje.
Hvala. Da, današnji podaci govore da je 6.136 osobe su oboljele a 67 je naših sugrađana preminulo. Trebamo svi zajedno raditi na suzbijanju dezinformacija u javnom prostoru. Žalosti me što oni koji su bili na prosvjedu sada ne sjede ovdje kao Saborski zastupnici da čuju ovo što ste vi sada rekli.
Sada smo zapravo suočeni sa pandemijom koju pokreću prije sve necijepljeni ljudi. Trebamo se cijepiti, to je jedini put koji će nas odvesti u bolje. Više od 80% umrlih nije cijepljeno. Cjepivo funkcionira, ne 100%, ali funkcionira u toliko da zaštiti od teškog oblika bolesti. Moramo se još jače pobrinuti da znanstvene spoznaje dođu do svakog našeg građanina zbog svih onih koji su umrli, zbog svih onih koji su njihova obitelj i zbog svih onih zdravstvenih radnika koji uistinu samoprijegorno rade a i zaista im je teško u ovim trenucima i mole da se svi cijepimo, da damo sve od sebe, da se pridržavamo epidemioloških mjera jer nam bez toga neće biti bolje.
Sada je na redu 22. pitanje. Zastupnica Sanja Radolović postavljat će to, postavit će to pitanje Predsjedniku Vlade, Andreju Plenkoviću.
Zahvaljujem Predsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani premijeru gospodine Plenković.
U aferi SOFTVER nedavno uhićene su ravno samo 4 osobe pod sumnjom za korupciju. Među njima i članica Predsjedništva HDZ-a gospođa Gabrijela Žalac i donedavni Ravnatelj SAF-a gospodin Tomislav Petric.
Vi ste se danas isto tako ovdje nekoliko puta pohvalili sa 22 milijarde eura koje trebamo dobiti iz EU fondova, pa stoga vjerujem da donekle poznajete i proceduru prijave implementacije EU projekata. Ja u tom području radim evo 10 godina i moram još puno učiti, ne znam sve najbolje, ali donekle poznajem procedure. Mene zanima, gospodina Petrica se tereti da je utjecao na rezultate ex-pos kontrole za famozni softver. Da li Vi smatrate da je isključivo i samo gospodin Petric jedini mogao biti odgovoran za to bez ikakvih nižih operativnih razina u SAF-u ili i sami očekujete u narednim danima, tjednima, mjesecima još niz uhićenja?
Izvolite odgovor.
Hvala lijepa poštovana zastupnice Radolović.
Meni je drago da se Vi bavite Europskim fondovima i da će Pula, Istarska županija biti i dalje jedan od predvodnika u apsorpciji. Da će se dobro i kvalitetno razvijat, da ćemo joj mi pomoć, bilo kad je riječ o Istarskom ipsilonu, kad je riječ o revitalizaciji brodogradnje u Uljaniku, kad je riječ o izgradnju i ulaganjima u Pulsku bolnicu, kad je riječ o nizu drugih projekata koji su nam jako bitni i jako važni, ja vjerujem da će do kraja našega mandata i druga cijev tunela Učke biti dovršena, a pomoći ćemo i u razvoju željeznice u Istri, to onako usput.
Što se tiče ovih vaših pitanja vi pretpostavljam ako se bavite fondovima i da u njima napredujete, to je odlično. A što se tiče konkretnih predmeta, pa ne očekujete valjda od mene da mikro menageriram proces promišljanja u okviru bilo DORH-a, USKOK-a ili Europskoga javnog tužitelja. Ne znam, kao što nisam ni znao da se bave tim predmetom i kao što ni ne mogu znati što sve u nekom predmetu može biti tijek postupanja. Ne možete ni vi znati. Prema tome, niti ću se u to upuštati, niti je to moja zadaća. Ono što ću ponoviti još jednom, ne toliko radi vašeg de facto po peti ponovljenog pitanja danas na istu temu, nego radi javnosti. Postoji trodioba vlasti, pravosudna tijela, bilo da je riječ o Sudovima, Državnom odvjetništvu, Uskok-u, Europskom uredu javnog tužitelja, policiji, rade samostalno i neovisno i to sukladno Zakonu. Sasvim smireno, sasvim jasno, bez ikakvoga, bez ikakve primisli da bi imali bilo kakav upliv u njihovo djelovanje. To je ono što je bitno. Ako je netko pogriješio i ako mu se to u zakonskom postupku dokaže onda će odgovarati. Ako se to ne dokaže, onda vrijedi presumcija nevinosti koja vrijedi za svakoga, pa tako i za one koji su obnašali ove dužnosti. I točka. Hvala vam.
Izvolite očitovanje.
Zahvaljujem. Zahvaljujem vam mogu reć na neodgovorenom pitanju, a peti put vam ovdje, ne pet, deset puta vam smo postavili pitanja dakle iz raznih političkih opcija vezano na aferu Softver. Ni jednom niste konkretno odgovorili, a isto tako zahvaljujem što ćete ubuduće potpomagati još više projekte u Istarskoj županiji. Evo slijedeći tjedan je na rasporedu i rasprava o Državnom proračunu. Ne vidim da je previše su Istarski projekti zastupljeni, ali drago mi je, ja osobno ću podnijeti jedan Amandman baš za Istarsku željeznicu i evo tako mi je drago što ste najavili zapravo da ćete prihvatit moj Amandman.
Druga stvar, vidim da vas je jako zateglo uhićenje vaše članice Predsjedništva i bivše Ministrice koju toliko hvalite, pa samo da vas ne zatekne kroz dane, tjedne, malo ću vam objasniti kako sustav funkcionira.
Vi u ex pos kontroli za naj običniju nabavku brošura, letaka, minorne, mogu reći nabavne vrijednosti, u SAF-u vam to kontrolira u ex pos kontroli nekakvih 7-8 osoba, kada se radi o ovako većim nabavama i više. A što se ovdje napravilo? I sami ste vidjeli da se mijenjao plan nabave i znate za koliko se povećala vrijednost tog softvera? Točno za onoliko, da kad se izda korekcija od 25% se taj iznos namiri. Inače, mi da tako kažem pod navodnicima obični korisnici cijelog sustava EU fondova na nižim razinama, znate kolku bi korekciju dobili za tako nešto? A dobivamo korekcije na dnevnoj bazi mogu stvarno reći za najminornije gluposti kad kasnimo sa dostavom jamstava zato što je pao ne znam na neradni dan ili vikend, dobijamo po 25% korekcije za minorne stvari. Za tako nešto da smo mi napravili na nižim operativnim razinama dobili bez razmišljanja na ex post kontroli 100% korekcija. Evo čisto želim vama napraviti uslugu da vas ne zatekne u narednim danima kad budete vidjeli da će zapravo cijeli sustav posredničkog tijela razine dva koji je SAFU koji upravlja velikom količinom novaca …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… iz eu fondova da će krahirat.
Prelazimo na 23 pitanje zastupnica Anita Pocrnić Radošević postavlja ga ministru mora, prometa i infrastrukture Olegu Butkoviću.
Izvolite.
Hvala predsjedniče HS-a.
Poštovani predsjedniče Vlade, ministrice, ministri, kolege zastupnice, zastupnici.
Poštovani ministre Butković.
U posljednjih nekoliko godina Vlada RH je putem Ministarstva mora, prometa i infrastrukture uložila je znatna sredstva u sanaciju, rekonstrukciju, izgradnju luka i pomorskog dobra duž cijele jadranske obale. Takva ulaganja posebno su značajna za manja mjesta na obali i otocima koja svojim vlastitim sredstvima i sredstvima lučkih uprava ne bi mogla isfinancirati takve projekte. Primjer iz Ličko-senjske županije je Općina Karlobag gdje je vaše ministarstvo u proteklih pet godina uložilo sedam milijuna kuna u projekte sanacija luka i pomorskog dobra što je visina proračuna, godišnjeg proračuna Općine Karlobag.
U općini se ostvari i preko 200.000 noćenja što je značajno za općinu koja ima 900-njak stanovnika i značajan im je izvor prihoda. Ono što jedinicama lokalne samouprave predstavlja problem su privatni koncesionari plaža koji iako imaju dugogodišnje ugovore i često gotovo ništa ne ulažu u postojeće javne plaže, čak postoje i slučajevi da su koncesije raskinute zbog nemara koncesionara.
Budući je ministarstvo prepoznalo važnost ulaganja između ostalog i u pomorska dobra, a duž obale i otoka ima devastiranih plaća u koje se godinama nije ulagalo ili se malo ulagalo, zanima me da li ćete jedinicama lokalne samouprave pomoći sufinanciranjem sanacija plaža jer takva mjesta ostaju radi turizma, a plaže su temeljna turistička komunalna infrastruktura bez koje bavljenje turizmom neizvedivo i nezamislivo?
Hvala.
Izvolite odgovor ministre.
Hvala lijepo g. predsjedniče HS-a.
Poštovana zastupnice.
Što se tiče ulaganja u pomorsko dobro, luke, lukobrane, rive dobro ste rekli u svome pitanju konstatirali ste dobro. Velika su ulaganja, trenutno ukupno više od 2 milijarde kuna i trebamo naravno reći da se nikada kao do sada ne ulaže u pomorsko dobro luke i rive i tu najviše možemo zahvaliti europskim fondovima, a naravno i nacionalnim sredstvima putem Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.
Što se tiče Ličko-senjske županije budući da je vaše pitanje koncentrirano na Općinu Karlobag koja se nalazi u Ličko-senjskoj županiji mi smo u protekle četiri godine što se tiče luka i pomorskoga dobra ulaganja su negdje oko 150 milijuna kuna i tu se naravno ističu dva velika projekta, jedan je rekonstrukcija dogradnja luke Žigljen koja ide svome kraju sufinancirana europskim sredstvima. Ukupna vrijednost tog projekta je oko 70 milijuna kuna i rekonstrukcija Primorske ulice u Novalji koja je pred ugovaranjem, to je negdje oko 30 milijuna kuna, a sve ovo ostalo ovih 50 milijuna kuna su bila ulaganja i jesu ulaganja u sanacije na pomorskom dobru, rekonstrukcije riva, izgradnju lukobrana itd. što ide iz nacionalnih sredstava.
Što se tiče Općine Karlobag točno je da smo u posljednje četiri godine uložili oko 7 milijuna kuna i trenutno se i sada provodi sanacija rive u Općini Karlobag u samom centru dolje na rivi, projekt koji ide uspješno svome kraju.
Što se tiče obnove i sanacije na pomorskom dobru Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture osim ulaganja u lučko područje ima i predviđena ulaganja i sufinanciranja za van lučko područje, tako da sve ono što treba sanirati na pomorskom dobru, ali naravno uz potrebnu dokumentaciju koju je potrebno imati, budući da se radi o sanaciji i ulaganju na pomorskome dobru, mi to sufinanciramo tako i u Općini Karlobag i u svim drugim općinama i gradovima na Jadranu su vrata otvorena za sufinanciranje takvih projekata.
Što se tiče samih financiranja plaća to mi ne radimo, Ministarstvo mora, prometa infrastrukture nego Ministarstvo turizma tako da i do sada je bilo dosta ulaganja u same plaže pa vas naravno pozivam i u Općinu Karlobag i sve one da se u jednom dijelu jave nama kada je riječ o sanaciji pomorskoga dobra van lučkom području što je obveza lokalne samouprave i naravno u Ministarstvo turizma koji ima predviđena sredstva za financiranje plaža.
Hvala vam.
Izvolite očitovanje.
Hvala poštovani ministre.
Zadovoljna sam vašim odgovorom. Inače ja sam navela Općinu Karlobag kao jedan od primjera malih općina, takvih općina je puno diljem naše obale i otoka i od iznimne je važnosti što je Vlada RH i Ministarstvo mora, prometa, infrastrukture prepoznalo važnost ulaganja u lučku infrastrukturu i pomorska dobra kao temelj razvoja turizma kojim je naša zemlja velikim dijelom orijentirana.
Svakako da je uređivanje pomorskog dobra kao što su plaže značajno i izvan turističke sezone kao sa aspekta zapošljavanja građevinske operative i zadržavanja stanovništva. A svakako da je jedan od bitnih segmenata koji ste spomenuli povećanje kvalitete usluge u pomorskom prometu i evo ja nisam ni stigla u svoje dvije minute spomenuti tu veliku investiciju na Trajektnom pristaništu Žigljen vrijedan 73 milijuna kuna koji zajednički financira se sredstvima europskih fondova i vašeg ministarstva.
Isto tako nadam se i očekujem da će ministarstvo i nastaviti zajedno u suradnji sa lokalnim zajednicama sa započetim aktivnostima uređenja i sanacije luka, ali i pomorskih dobara kao što su i obalni suzidovi i obalne šetnjice za što je lučkim upravama i jedinicama lokalne samouprave samo na području Ličko-senjske županije u zadnjih par godina dodijeljeno gotovo 18 milijuna kuna.
Hvala.
Pitanje br. 24. zastupnik Goran Ivanović postavlja ministrici kulture i medija Nini Obuljen Koržinek, izvolite.
Hvala lijepo poštovani predsjedniče HS, poštovani predsjedniče Vlade RH, uvažene kolegice i kolege.
Svoje pitanje želim uputiti ministrici kulture i mediji gđi. Nini Obuljen Koržinek.
Nalazimo se u vrlo izazovnim vremenima pandemije izazvanom koronavirusom i zasigurno je fokus cijele hrvatske javnosti, a pogotovo Vlade RH usmjeren na rješavanje tog problema, no to ne znači da vlada i resorna ministarstva zanemaruju i ostale segmente života u Hrvatskoj.
Ministarstvo kulture i medija predložilo je, a Vlada RH je prihvatila i proglasila 2021.g. godinom čitanja kao dio akcijskog plana Nacionalne strategije čitanja koju je vlada usvojila 2017.g. pod sloganom „Čitajmo da ne ostanemo bez riječi“. Pri kraju smo ove 2021.g. i pravi je trenutak za rekapitulaciju učinjenog.
Stoga vam želim postaviti pitanje, kako ste zadovoljni s provođenjem ovog projekta, koji su rezultati, te kolika je bila zainteresiranost cjelokupne hrvatske javnosti za ovaj hvale vrijedni projekt? Hvala lijepo.
Izvolite odgovor.
Hvala vam g. zastupniče i dobro je da ste u vašem pitanju i povezali i započeli s pandemijom jer moram reći to nas je jednim dijelom i potaknulo s obzirom da su brojni kulturni sadržaji bili nedostupni, a knjiga je nešto što zaista i u ovim okolnostima kada moramo više vremena provoditi odvojeni od svojih sugrađana može svima biti pri ruci, a čitanje je ono koje osigurava znanje, a pogotovo čitanje i informiranje iz provjerenih izvora.
Kako smo zadovoljni to ćemo vidjeti kad godina prođe. Čini nam se da su se zaista mnogi uključili. Imali smo vrlo vidljivu kampanju koja je bila namijenjena i široj, širem građanstvu i mlađim naraštajima i mlađim generacijama. U velikoj mjeri u svim segmentima poticanja knjige i čitanja uložena su i veća sredstva i pokrenuti novi programi od prijevoda, poticanja prijevoda, mreže malih knjižnica koje su nicale u voćnjacima, na plažama, pokazivale da je knjiga dostupna zaista svugdje, osigurali smo kroz europska sredstva više od 30 milijuna za nabavu bibliobusa, dakle dostupnost knjige u manjim sredinama, pokrenuli smo nagradu za najbolju knjižaru da bismo motivirali građane da ocijene svoje knjižare. Moram reći i zahvaljujući potporama kroz projekt poduzetništva u kulturi pokrenuto je više od mislim 9 ili 10 novih knjižara samo u zadnje dvije godine. Ovu godinu je i sabor posvetio Maruliću, treba svakako spomenuti i suvremene obrede i prijevode Judite, potpore mladim autorima, pokretanje projekta „Rođeni za čitanje“ koji ćemo provoditi sa Ministarstvom zdravstva gdje će se uključivati zapravo bebe od 6 mjeseca i dalje zajedno s njihovim roditeljima, zaista cijeli niz aktivnosti. Na kraju godine provest ćemo analizu svih mjera, međutim odmah moram reći da nastavljamo i dalje i sa svim ovim programima, a pokretat ćemo i nove. Međutim, ono što je ključna poruka zaista da u Hrvatskoj preveliki broj naših sugrađana ne čita ili prestaje čitati nakon što izađu iz formalnog obrazovanja i to je izazov za sve nas. To je u prvom redu zaista pitanje obrazovanje, ali to je i šire društveno pitanje, pitanje na koji način možemo dalje razvijati svoje društvo, možemo jačati svoju demokraciju ukoliko naši sugrađani u nekoj fazi svog života zapravo prestaju čitati i na takav način isključuju sami sebe iz onih nekih vrijednih saznanja koja mogu steći samo čitanjem. U tom smislu smatram da nije samo na našem ministarstvu, nikako ni na Ministarstvu obrazovanja nije samo na onima koji potiču knjigu i čitanje uz svoj posao nego zaista na svima vama, pa i na vama saborskim zastupnicima da što više promoviramo čitanje i da upućujemo naše građane da tako nastave se razvijati i tako budu i vrijedan doprinos razvoju našeg društva u cijelini.
Izvolite očitovanje.
Hvala lijepo uvažena ministrice.
Naravno ovo je samo jedan od segmenta onoga što Ministarstvo kulture čini u ovim izazovnim vremenima i svi oni koji malo bolje prate znaju da Ministarstvo kulture izdašno pomažu ljude koji su se našli u problemu, a to su kulturni djelatnici. Onaj podatak koji je sigurno fascinantan da manje od 50% odnosno više skoro od 50% ljudi u Hrvatskoj uopće, uopće ne čita i mislim da je to na nečemu na čemu treba apsolutno raditi, pa da ne bi bilo da ja nisam baš ništa ovoga pročitao evo pročitat ću nešto.
Europsko tužiteljstvo sumnjiči SDP-ovog gradonačelnika Grgića zbog malverzacija sa EU sredstvima. Kakva bomba. Oglasio se Samodol, spominje Tomaševića, Benčić i Juričana. Pročitao sam također i tekst pod naslovom „Je li gradonačelnik Tomašević lutka na koncu Sandre Benčić?“, također „Skandal najveći Milanovićeve donatorice je slavonski SDP u raljama tajkunskih interesa“, „USKOK pretresa Gradsku upravu Sisak, Ikić Baniček odbija dati dokumentaciju“ itd., itd. Hvala lijepo.
Idemo sada na, idemo na25. pitanje, molim vas kolegice i kolege, 25. pitanje zastupnica Dalija Orešković postavlja predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću.
Izvolite.
Predsjedniče Vlade na primjeru Gabrijela Žalac imali smo prilike vidjeti kako su USKOK i DORH opstruirali postupak protiv jedne obične ministrice, pa je krajnje vrijeme da se zapitamo na što su sve USKOK i DORH spremni kako bi opstruirali slučaj koji vodi do samog premijera.
Tjednik „Nacional“, a potom i portal Index postavili su tezu da je slučaj Gabrijele Žalac bio statistički mrtav kako bi se time vas premijeru zaštitilo od reputacijske štete. No, ja mislim da je stvar puno ozbiljnija.
Od 2017. godine pa naovamo na putu smo promjene već trećeg glavnog državnog odvjetnika, a sva tri slomili su kičmu na slučaju Agrokor. Pri tome su i USKOK i DORH slomili pravnu državu time što nisu pokrenuli istragu i kazneni postupak protiv članova skupine Borg uključujući vas premijeru i vaše ministre. Slučaj Agrokor i slučaj Borg dokaz su da USKOK i DORH imate cijelo vrijeme u šaci.
Naime, očito Dinko Cvitan nije bio sklon olakom podizanju optužnice protiv Ivice Todorića, pa ste mu se zahvalili na suradnji i čini se da vam je Dražen Jelenić po tom pitanju obećao puno više, pa iako je bio prisiljen odstupiti nakon što se u javnosti saznalo da je mason ja mislim da ste mu vi premijeru jako zamjerili to što je potvrdio da su oni iskazi koje je Martina Dalić, Ante Ramljak i ostali borgovci dali pod USKOK-om, a koji su kasnije procurili u javnost i objavljeni u medijima autentični jer nakon toga niti vi, niti vaša Vlada više naprosto niste. A upravo je Dražen Jelenić odlučio da će vještačenje koje sada pada u vodu i cijeli slučaj pada u vodu provesti … koja je radila i za stari Agrokor, ali i za novu upravu Agrokora koju ste vi postavili i od koje u tom istom razdoblju je naplatila 116 milijuna kuna.
Moje pitanje glasi, je li kazneni postupak protiv Ivice Todorića samo farsa kojom se pokušava prikriti puno veći kriminal proveden u režiji države?
Hvala lijepa.
Izvolite odgovor.
Poštovana zastupnice Orešković što se tiče vaših nastupa oni su manje-više uvijek isti i uvijek govore o nekom drugom tko navodno krši zakone, ne poštuje pravnu državu, utječe na rad pravosuđa. A kakav je vaš trake rekord? Vi ste postali poznati i popularni kada vam je jedna druga Vlada prije nekoliko godina dala povjerenje kroz glas ovdje u Saboru da vodite Povjerenstvo za sprječavanje sukoba interesa. Hajmo malo pogledati što je to ostalo od vaših postignuća, koji je vaš aqi kada govorimo o Europi.
Prvo čini mi se da ste uvijek bili protiv odluka Ustavnog suda koje su ukinule neke članke zakona. Jel' to točno da ne poštujete Ustavni sud?
Onda ste godinama imali praksu, to sam vam rekao neki dan u odgovoru u nekoj drugoj debati ultra vires dakle van okvira, bez zakonskog temelja da na temelju članka 5. povrede načela kažnjavate ljude bez istina sankcija ali da ih reputacijski vučete kroz blato bez da ste za to imali osnovu.
Onda je tu vašu praksu nastavila vaša nasljednica, a sudovi su evo čak i u slučaju bivšega gospodina predsjednika SDP-a Bernardića koji naivno nije izbacio Grbina kad je mogao pa ovaj kada je postao predsjednik odmah izbacio njega, čak i u njegovom slučaju sudski vam je pokazano u nizu primjera da ste radili protuzakonito. To je vaš aqi, s time vi nastupate, to nosite, to je ovo što je vama na plećima, to je vaša legitimacija, to je vaša značka, to su vaša postignuća.
Dakle, koristili ste ulogu šefice Povjerenstva, predsjednice Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa na nekim vidljivim predmetima ne biste li ljudima ukrcavali reputacijsku štetu a bez zakona, a sudovi jednom, 2. put, 3. put, 4. put, 5. put bum ode sve kao Bernardić, kao olovo duboko na dno i nema to ste vi.
Onda ovdje sada nastojite reći otprilike što, da u Državnom odvjetništvu nitko ništa ne zna, da svi rade po nekom nalogu, da netko nekoga drži u šaci, da netko nije imao elemenata za optužiti gospodina Todorića. Pa to vam je gospodin Petrov, on je podnio kaznenu prijavu protiv gospodina Todorića. Mi da smo stavili izvanrednu upravu? Izvanrednu upravu je stavio sud, sjećate se zakona, donio ga je Sabor.
Što je ostalo od svega toga? Gle čuda ostadoše radna mjesta, ostade kompanija, ostade OPG-e, isplaćeno je sve, ostanu dobavljači, hrvatska ekonomija funkcionira, državni proračun to nije koštalo. To je aqi, to je ostalo. Vama i onima koji su vama nalik jedino a to je ista stvar kao ova družina koja se okupila u subotu jedino smeta to što tu postoji nekakav HDZ-e, postoji neka Vlada, postoji neki narod koji daje povjerenje tom i takvom HDZ-u da vodi Hrvatsku u svim okolnostima. Pa onda u našem mandatu u kojem se dogodilo praktički sve, milijarde za brodogradilišta, tuđih dugova i krivih procjena, neizgrađenih brodova, greške bivšeg vlasnika koji se toliko prezadužio da mu pada kompanija nama u krilo u problem, a njemu pred očima. A da ne govorim o poplavama, potresima, požarima i eto pandemije, a gle nama investicijski kreditni rejting raste i hops 9% rasta BDP-a u 2021., a vi pjevajte svoju pjesmicu ultra vires.
Hvala.
Izvolite očitovanje.
Uvaženi Andreju Plenkoviću mene vaša napuhanost i dociranje nimalo ne impresionira.
Znate li što će biti vaš aqi ako kazneni postupak protiv Ivice Todorića doživi fijasko? Bit će to da će hrvatski porezni obveznici plaćati milijarde kuna naknade štete zbog otete kompanije. A kada pričamo o povredama zakona onaj tko je kršio Zakon o Vladi Republike Hrvatske ste vi. Taj zakon, a niti naš pravni poredak ne poznaje nekakav institut neformalnih radnih skupina. Takve radne skupine u hrvatskom pravnom poretku ne postoje, ali postoje kriminalne skupine koje djeluju pod okriljem i pod političkom zaštitom vas i vaše vlade. I upravo takva je bila skupina Borg. Ona je napisala zakone na temelju koje je i sama zaradila.
I da podsjetim na neke druge bitne činjenice. Odluku o odbacivanju kaznene prijave, nije donijela ravnateljica USKOK-a, pa čak niti v.d. ravnateljica koja je u tom razdoblju bila Tamara Laptoš, danas voditeljica europskog tužiteljstva. Nego neka nepoznata državna odvjetnica koja radi unutar ustroja. Sve će to jednog dana doći na naplatu. A isto tako će se u javnosti više problematizirati i činjenica da je Ivica Todorić imao postignut dogovor sa svojim vjerovnicima i da je to Martina Dalić znala. I da je neposredno nakon što je zaprimila tu informaciju javila svojim Borg članovima skupine, dečki imamo problem. Te informacije i tu dokumentaciju čak niti naš pravni sustav neće moći dovijeke ignorirati. A nakon toga vama i vašoj vladi, ali nažalost i hrvatskim poreznim obveznicima uslijedit će jedno veliko jao. I tko će za to odgovarati? Imate li imalo srama? Ono što ja pokušavam dokazati čitavo ovo vrijeme nažalost sam u pravu. To je da ste kroz svoj mandat uspjeli samo u jednom, a to je da obezglavite sva relevantna ključna antikorupcijska tijela, zna se zašto.
Hvala.
Sada je na redu poštovani kolega Mario Kapulica koji će pitanje postaviti ministru obrane Mariju Banožiću.
Izvolite.
Uvaženi gospodine predsjedniče sabora, gospodine predsjedniče vlade, pitanje postavljam ministru obrane RH. Poštovani gospodine ministre predsjednik RH u čijem je premijerskom mandatu vojska bila u ozbiljnoj materijalnoj krizi, bilo je to doduše vrijeme recesije pa je u krizi u to vrijeme bila čitava RH, današnju situaciju u kojoj Hrvatska konačno i na duže vrijeme osigurava borbenu sposobnost svog zrakoplovstva, naravno nismo to mogli osigurati onim famoznim remontom MIG-ova koji je svojedobno rađen, dakle današnju situaciju u kojem jednu granu Hrvatske vojske koja je možda u prethodnom razdoblju bila i najzapostavljenija, zašto, zato što to rješavanje bilo najsloženije i najskuplje, on dakle proglašava lošim pa čak i gorim od lošeg. Danas nam u prvi službeni posjet našoj državi dolazi francuski predsjednik. Za hrvatsku vladu i Ministarstvo obrane to je sigurno iznimno značajan posjet ali i za čitavu državu jer će se potpisati ne samo ugovor o nabavci višenamjenskih borbenih aviona nego i ugovor o strateškom partnerstvu, a naravno očekuje i potpora Francuske hrvatskom ulasku u Schengen i eurozonu. U posljednje vrijeme dosta se je spekuliralo o tome hoće li ti avioni koji su odabrani u vrlo složenom postupku nabave biti jednaki onima koje koristi Francuska. Čak je i sam predsjednik republike u jednom trenutku izjavio kako se nada da Rafale nećemo dobiti na klocnama i bez goriva. Zato vas ja pitam, kakve avione Hrvatska kupuje, što to znači za naše zrakoplovstvo i što je s obukom pilota i tehničara, hoće li oni biti spremni za takav …/Upadica: Hvala vam./… avion obzirom da sada lete …/Upadica: Hvala./… na avionima starijih generacija.
Izvolite odgovor.
Poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, saborske zastupnice, zastupnici, uvaženi saborski zastupniče Kapulica zahvaljujem se na vašem interesu za višenamjenske borbene avione koje je tema hrvatskoga društva već dugi, dugi niz godina upravo nastala kao potreba jer imamo avione druge generacije trenutno u sustavu Hrvatske vojske koji su zastarjeli čak i poslije onoga remonta kojeg smo imali u prijašnjim godinama, u prijašnjim vladama.
Postupak višenamjenskog, nabave višenamjenskog borbenog aviona je prije svega bila strateška odluka vlade temeljem kojeg je započeo proces još u rujnu 2020. godine, dakle 15 mjeseci međuresorna skupina je vrijedno prikupljala ponude, radila validaciju, evaluaciju te pripremila studiju izvedivosti temeljem kojeg je vlada u 28. svibnja ove godine donijela odluku o nabavci višenamjenskog borbenog aviona Rafal i to aviona koji je još uvijek u uporabi u francuskoj vojsci i biti će u uporabi još do 2060. godine. Time smo ne samo riješili materijalni resurs za idućih 30 do 40 godina nego smo upravo dobili u ovom okviru jednu podlogu za strateški sporazum koji će biti potpisan sutra. Isto tako tehnički dogovor koji će biti potpisan sutra kao i ugovori sa francuskim tvrtkama koji će prije svega osigurati uvođenje višenamjenskog borbenog aviona Rafal u Hrvatsku vojsku i Hrvatsko ratno zrakoplovstvo, čime je osigurana najveća investicija posljednjih 30 godina u Hrvatskoj vojsci. Čime je stvoreno snažno strateško partnerstvo koje će prije svega dati jednu novu dimenziju, dimenziju odvraćanja od bilo kakvih problema na ovim prostorima ali isto tako jednu novu sposobnost Hrvatskog ratnog zrakoplovstva koje će stvoriti naš jedan dodatni angažman koji se odnosi prije svega i na zemlje članice, ali isto tako kao članice NATO-a.
Također, više nabavkom višenamjenskih borbenih aviona stvara se dodatni gospodarski ciklusi za hrvatsko gospodarstvo jel upravo kroz ovo strateško partnerstvo odvija se nova mogućnost investicije putem europskih fondova koje do sada nismo imali mogućnosti koristiti kao obrambeni sektor. Sa nabavkom 12 višenamjenskih borbenih aviona osim što smo zadržali naša sposobnosti Hrvatskog ratnog zrakoplovstva koja je bila ozbiljno ugrožena nakon posljednjeg remonta MIG-ova 21 mi smo stvorili preduvjete za daljnji razvoj ratnog zrakoplovstva, ali isto tako za razvoj ostalih grana. Govorim o, konkretno o mornarici i kopnenoj vojsci koja je također biti dio budućega strateškog sporazuma i razvoja sa Francuskom Republikom, sa francuskom vojskom i na takav način uistinu zauzimamo iznimno snažan položaj u našim međunarodnim asocijacijama odnosno organizacijama.
Samim tim što smo uspješno završili proces pokazali smo da nakon 15 mjeseci što su bili brojni napadi u javnosti na i Ministarstvo obrane i na međuresornu skupinu čime su se otežavali uvjeti proces je završen uistinu na jedan profesionalan način što su iskazale sve zemlje koje su bile do sada koje su se prijavile na pozivni natječaj a isto tako zadržavamo savezništvo i sa Amerikom isto tako zadržavamo savezništvo i sa Švedskom i sa, sa Izraelom koji nisu bili odabir, ali su svjesni da uistinu sa nabavkom rafala F-3R generacije nabavljamo najmodernije naoružanje, nabavljamo najmoderniju opremu i sigurni smo da imamo podršku dalje u razvoju projekta koji će odraziti dalje i na kopnenu vojsku i na mornaricu u idućem razdoblju.
Ovo je kako sam rekao najveća investicija i na taj način smo dotakli proračun, proračun koji nas vodi tome da imamo ulaganje 2% BDP-a i dalje ćemo se razvijat i ulagat u HV kada usvojimo dokument DPR-a dugoročnog plana razvoja koji će se uskoro naći pred vama saborskim zastupnicima, kao i strategija obrane koje su osnova za daljnji razvoj, modernizaciju i opremanje HV-a. Hvala.
Hvala vam.
Izvolite očitovanje.
Evo moram reći da mi je drago što su i hrvatska vlada i Ministarstvo obrane imali hrabrosti koja je svakako bila potrebna kod ovog velikog iskoraka u podizanju naše sposobnosti našeg ratnog zrakoplovstva jer kao što sam već rekao rješenje nije bilo ni jednostavno ni jeftino. Izgovora da se to ne napravi bilo je napretek u ovoj situaciji, baš kao i različitih izračuna brojnih protivnika ovakvih investiranja u HV, a čuli smo i danas neke zastupnike koji preračunavaju što se moglo napraviti da se nije ulagalo u avione. Dakle, vjerujem i pozivam vas da napravite sve da i ostali rodovi HV-a, posebice oni koji su u mandatima prethodnih vlada materijalno zaostajali da, da budu na razini onoga što radimo za Hrvatsko ratno zrakoplovstvo. Hvala vam.
Sada će kao 27. zastupnik Marko Pavić postaviti pitanje ministru rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josipu Aladroviću, izvolite.
Hvala lijepo poštovani predsjedniče sabora, predsjedniče vlade.
Postavljam svoje pitanje ministru Aladroviću.
Tržište rada se oporavlja i vidimo da iz stope BDP-a da će bit rast ove godine od 9%. Stopa nezaposlenosti pala je na 7,3%, a i sami ste ministre rekli da imamo 20.000 više zaposlenih nego pred covid krizne 2019.g.. Tome je doprinjelo i covid mjere vlade 700.000 spašenih radnih mjesta i 12,5 milijardi kuna i to cijene gospodarstvenici i čestitam vam na Zlatnoj kuni koju ste vi i Zavod za zapošljavanje, g. Lončar i svi vrijedni njihovi djelatnici dobili.
Bila je u saboru ovdje rasprava o tome da je to samo dijeljenje novaca, al nije znan koliko je to operativno izazovno, tako da vam čestitke na tome.
Slijedeće što nam predstoji nedostatak radne snage koje vidimo da je već bio prisutan i ove sezone. Kako bi dalje pospješili rast plaća s jedne strane je napetost na nedostatku radne snage, a s druge strane moramo raditi na povećanju produktivnosti.
Upravo mjera vaučera koja je u NPOO 300 milijuna kuna za …/Govornik se ne razumije/… odnosno za dodano obrazovanje zaposlenih i nezaposlenih ide u tom smjeru.
Vaš državni tajnik g. Vidiš je najavio da bi ti vaučeri trebali startati s 1. travnja, pa ako nam možete nešto detaljnije reći o toj mjeri što je sve predviđeno u NPOO i kako će ti vaučeri pridonjeti daljnjem rastu plaća, edukaciji i oporavku tržišta rada? Hvala vam lijepo.
Izvolite odgovor.
Poštovani predsjedniče HS, poštovane zastupnice i zastupnici.
Zastupniče Pavić, prije svega zahvaljujem se na ovom pitanju, ali i otvaranju teme koja je sigurno jako bitna za razvoj tržišta rada u RH. Dakle, već u ranijem odgovoru sam obrazložio što smo učinili sve da bi se očuvala radna mjesta, sada je pred nama razdoblje kreiranja novih radnih mjesta i sada je zapravo razdoblje u kojem je tržište rada u RH očekujemo značajne promjene. Sve te promjene smo naveli u našim strateškim dokumentima, ali jedna možda najznačajnija promjena u procesnom dijelu, ali i u sazrijevanju tržišta rada u RH će biti upravo uvođenje vaučera. Vaučere, u vaučere planiramo investirati 300 milijuna kuna kroz NPOO. To je mjera koja ima za smisao povećanje razine kompetencija, povećanje razine vještina…/Govornik se ne razumije/…hrvatskog tržišta rada, što je iznimno bitno kako bismo odgovorili na sve one trendove koji se očekuju na tržištu rada. Tržište rada u Europi i svijetu očekuju izrazito velike promjene. Mi osim ovih vaučera i mjera aktivne politike zapošljavanja zaista planiramo uložiti jako puno sredstava jer nedostatak na tržištu radne snage koji pogađa EU, ali i ostale zemlje će sigurno pogoditi i RH. Zato moramo odgovoriti dodatnim usavršavanjem, stjecanjem novih kompetencija, omogućavanjem stjecanja novih kompetencija hrvatskim, prije svega hrvatskih državljanima odnosno onima koji se nalaze na domaćem tržištu rada kako bismo imali dovoljno svih onih koji su nam potrebni kako bi naše gospodarstvo moglo ostvariti rast koji je planiran, koji očekujemo i na kraju krajeve koji su nam i vanjski, vanjski partneri Europska komisija, Agencija…/Govornik se ne razumije/…i svi ostali prognozirali.
Hvala vam na pitanju još jednom.
Izvolite očitovanje.
Poštovani ministre, hvala vam na odgovoru.
Veselim se provođenju jedne takve mjere jel ona je u potpunosti u skladu i sa europskim politikama koje idu u zelenu i digitalnu tranziciju radnih mjesta kao što ste sami rekli. Cilj je isto tako da prosječna plaća poraste sa 7.108 kuna koliko je sada na iznad 1000 eura, dakle iznad 7.500 kuna. Vidimo da nas i kreditne agencije cijene da su nas unatoč krizi povećali kreditni rejting.
Ovaj pristup vaučera i …/Govornik se ne razumije/… nadam se da će to biti jedan projekt poput …/Govornik se ne razumije/…koji kad smo krenuli bio je 300 milijuna kuna, narastao je ja mislim na sada skoro 2 milijarde kuna i 75.000 naših građana ima tu institucionaliziranu skrb a preko ja mislim 16 tisuća žena je dobilo posao. Da će to biti jedan takav projekt koji će omogućiti, a posebice mladima zaposlenima da dobe dodatno obrazovanje, budu zapošljiviji na tržištu rada i omoguće njihovim poslodavcima da im daju veće plaće. Posebice to vrijedi za slijedeću godinu 2022. koja je Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen istaknula da će slijedeća godina biti godina mladih, a u kontekstu i konferencije o budućnosti Europe i u kontekstu toga da će i sutra Potpredsjednica Europske komisije gospođa Šuica predstaviti program rada Europske komisije za slijedeću godinu. Mislimo da je ova mjera u potpunosti u skladu sa time, u potpunosti u skladu i sa Europskim stupom socijalnih prava, zaključcima i …/govori stranim jezikom/…samita. Tako da veselimo se i iz ovog visokog doma pratit tu mjeru i nadamo se da će polučit jednak uspjeh kao program za…Hvala vam lijepo.
Idemo sada na 28. pitanje.
Video vezom će nam se javiti zastupnik Željko Sačić i postaviti pitanje Predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću. Jel se čujemo?
Ja vas čujem, hvala lijepo.
Čujemo i mi vas. Izvolite.
Evo lijepo vas pozdravljam poštovani Predsjedniče Sabora, poštovani Predsjedniče Vlade. Moje pitanje je zapravo već u većem mjeru konzumirala poštovana gospođa Orešković ali svakako na istom smo tragu. Želio bih izraziti jednu zabrinutost u pogledu ovaj odvijanja rješavanja mega krize financijske i gospodarske koja je pogodila Hrvatsku 2017.godine u vezi afere AGROKOR, posebno u svjetlu najnovijih događanja u vezi sa optuženjem, kriminalizacijom, odnosno sa još u većoj mjeri sa postupkom Međunarodne arbitraže koju je gospodin Todorić pokrenuo u ovaj New Yorku, odnosno u Washingtonu koja je trebala biti dovršena 2022.godine i sada izgledno je dijelim tu zabrinutost s gospođom Orešković, izgledno je da tu mogu nastupit određeni veliki problemi financijski za sve porezne obveznike Republike Hrvatske, a s druge strane također vlasnička struktura, vidjeli smo da je SBERBANK kupljen od strane naših susjeda dolje itd. Da li vi kao gospodine Predsjedniče Vlade vodite računa o tim svim aspektima i kakav odgovor pripremate na to?
Što ste rekli kakav, ovo zadnje nije se razumjelo?
Odgovor, kakav odgovor, kao Država, kao Vlada imamo.
Hvala, hvala vam , izvolite odgovor Predsjedniče Vlade.
Poštovani zastupniče Čačić, ja vas lijepo pozdravljam. Sačić, pardon Sačić, lijepo vas pozdravljam, greška je bila alapsus, nije nikakva ironija.
Lijepo vas pozdravljam, nadam se da ste dobro, dobro izgledate. Ono što je malo iznenadilo da ste vi najedanput na tragu gospođe Orešković. Nekako sam imao dojam da vas dvoje niste najbliži ovako po nekakvoj ideološkom kontekstu i političkom spektru, ali s obzirom da se ovo u zadnje vrijeme toliko amalgama stvara, evo i to je moguće.
Vi mene pitate da li pratimo i kakav ćemo odgovor dati, ako sam ja dobro vas razumio? Pratimo, pratimo od kada smo u ne znam 3.mjesecu naše prve Vlade dobili praktički kolaps najveće Hrvatske kompanije u krilo ni krivi ni dužni. Ni luk jeli ni mirisali. Ovako pred očima kaže jedna Agencija za kreditni rejting da nešto nije u redu s tom kompanijom i nakon toga krene sve nizbrdo. Sjećate se toga? To smo isto pratili, live, real time. I onda imate izbor, a izbor je bio slijedeći: pustiti tržištu da uradi svoje. Znači nismo se mi zaduživali niti pred Hrvatskim bankama, nismo se zaduživali pred Zapadno Europskim bankama, nismo se zaduživali pred Američkim bankama pa nismo se u konačnici zaduživali ni pred Ruskim bankama. Zaduživao se netko drugi u ime sebe i u ime svoje kompanije. To smo isto jako dobro identificirali. Imali smo na raspolaganju situaciju gdje smo mogli reći ok, to je slobodno tržište, propada, propada, ako propadne nek padne, nek padne 60 tisuća radnih mjesta u Hrvatskoj i susjedstvu. Neka ostanu neisplaćeni sve obaveze prema OPG-ima i neka popada još jedno 100,200,300,500 dobavljača Agrokora zajedno s njime i krasan početak mandata. Onako idealan scenarij za nas za koje vi pitate da li pratimo. To je bio izbor i onda smo rekli ok možda ovaj scenarij da pustimo da sve propadne nije baš nešto najbolji.
Nevoljko, nerado, čak na poticaj naših tadašnjih partnera iz MOST-a evo tu vam je gospodin Petrov, on je svaki dan dolazio sa vrhunaravnim insajderskim brifinzima za koje ja i dan danas ne znam odakle su mu, pa nam je on taj mozaik stvarao i onda je išao prijavit gospodina Todorića kazneno dok smo mi bili na Kongresu EPP-a na Malti bez da nam je rekao kao Predsjednik Sabora ali kao i građanin tada.
Sve smo mi to ispratili i uspjeli gle čuda donijeti Zakon u Saboru, sačuvati 30 tisuća radnih mjesta u Hrvatskoj, 30 tisuća radnih mjesta u susjednim zemljama, omogućit OPG-ima da dobiju sve svoje obaveze nazad, omogućit svim dobavljačima da ostanu na nogama i da danas nakon tog bolnog procesa transformacije forte nova radi, dapače, ide u smjeru da bude kompletno na tržištu bez ikakvih ograda i zareza, i da radi. I sada vi mene pitate da li mi to pratimo, pratimo. Pratimo kao i sve druge teme o kojima sam vam govorio. I brodogradnju, isto ni luk jeli ni mirisali kao i ovo. Poplave, potrese, požare, pandemije, što god hoćete, sve pratimo htjeli ili ne htjeli. Meni je drago da i vi pratite i to da pratite iz nekog kuta koji mi ne djeluje do kraja informirano, nego mi djeluje ovako lapidaran, faušalan, pa čak malo nedovoljan za onakvoga kakvog vas ja poznajem i cijenim …/Upadica: Hvala vam./… nedovoljno sadržajem, a mi ćemo pratiti i dalje sa interesom.
Hvala lijepa.
Kolega Sačić, izvolite očitovanje.
Ma vrlo kratko, naravno da nije lako i naravno da nije …/nerazumljivo/… ovoj prilici i video vezom mislim da ne možemo ni iznijet sve detalje i u kratkoći vremena, ali budite uvjereni da je dubina, da je suština u osnovi sa svime ćemo se poveza mi ovaj sabornici koji su, zato da se zaštiti Ustav, zakon i da se borba protiv korupcije nastavi zato nam je, uopće nije mrsko povezat se i sa bilo kojom saborskom zastupnicom. A što se tiče suštine priče i dugoročnosti problema ono, on vam kuca na vrata. Sama činjenica da je Sberbanka u većinskom vlasništvu Fortenove i da je taj kapital fluidan, da ga on kupuje i prodaje, a strateški, geostrateški kakve će biti posljedice imat ćete priliku ubrzo vidjet, a nadamo se da nam milijarde neće doći na odštetu od strane arbitražne komisije.
Idemo dalje 29 zastupničko pitanje, kolega Arsen Bauk upućuje predsjedniku vlade Andreju Plenkoviću.
Izvolite.
Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Poštovani predsjedniče vlade moj žalac neće biti jako oštar više ću ići na osjećaje. Hrvatska je to ćete se sigurno sa mnom složiti imala daleko gorih premijera od vas, ako nitko barem onaj kojega ste se odrekli. Imala je sasvim sigurno lošijih ministara zdravstva od Beroša, lošijih ministara unutarnjih poslova od Božinovića, na toj vještoj tablici čak ni Butković ne bi loše prošao, imala je i loših ministri prometa. Međutim, od ministra obrane današnjeg lošijeg ministra obrane nije imala. Nepotrebno je, nepotrebno je krenuo u neiskusno, u sukob s predsjednikom republike u kojem ne može pobijediti. Zadnjih dana je dakle primio toliko medijskih i političkih udaraca da možemo slobodno reći da je već prešao i onu booster dozu išao na booster boooster dozu. Gdje je putovao, kako je putovao, kome je što poklonio od cvijeća do ovoga koga je prevozio, doista jedno, jedan, jedna kanonada udaraca na njega. Kažu da pravi vođa govori za mnom, a da oni drugi govore naprijed. Što se tiče sukoba s predsjednikom republike vi kažete naprijed ode Grlić Radman pa na predsjednika republike. Vi kažete naprijed pa ode Banožić i onda dobije hrpu metaka da ga možemo reći evo kao je Kapulici odgovarao čovjek pod stresom, baš se vidi ono jedva smo ga čuli. Moje pitanje glasi onako ljudski, jel vam žao Banožića u šta ste ga uvalili?
Hvala.
Izvolite odgovor.
Dragi moj i cijenjeni zastupniče Bauk, moj najdraži Bračanin od svih. A jel vama žao što vam je Milanović bio predsjednik SDP-a, ha, ajde reci, jel vam žao to? Jel on danas više Petrovljev i Buljev ili SDP-ov, to vi meni s ljevice danas recite. To bi ja htio čuti, da ja vidim šta je kome žao i čiji je žalac bode. I koji to SDP sebe pronalazi u ovoj retorici koju mi danas slušamo. Je li recimo Bauku žao ako predsjednik republike ničim izazvan krši Zakon o sudovima? Šalje osobne dopise svakom saborskom zastupniku o tome kako on ipak ne bi slušao što mu je rekao predsjednik Hrvatskog sabora lijepo, zakonito onako kako treba nego on eto ide glavom kroz zid predložit nekoga mimo javnog poziva. Jel žao Arsene? Jel ti žao, moraš mi reći ti žao? Meni bi da sam ja ti bilo žao. Je li tebi Arsene žao kad ti predsjednik države ne čestita Dan državnosti, jel ti žao? Mora ti biti žao. Ne može ti ne bit žao nikako. Ti si saborski zastupnik, prisegnuo si državi, narod te izabrao, a predsjednik republike kojeg si ti podržao ne čestita svom narodu Dan državnosti. Jel tebi Arsene žao kada predsjednik republike dođe na ono kako ga on zove jutel, na Dan Hrvatskog sabora, tvog sabora, ti si zastupnik i onda čestita na Dan Hrvatskog sabora, Dan neovisnosti, jel tebi žao? Nije ti žao. Odlično, ni to ti nije žao. Jel tebi žao kada predsjednik kojeg si ti podržao krši Zakon o obrani kojeg ajme meni vidi donese vlada u kojoj si ti bio ministar, al nije predsjednik vlade znao za zakon koji je Kotromanović kao ministar obrane predlagao, šta to njega briga jer ne idu zakoni prema saboru kroz sjednicu vlade nego ih nekako ispod stola direktno osobnim pismom Ante pošalje Leki i onda se zakon mijenja. Jel tebi to žao Arsene? E to je pitanje, to je pitanje. Jesi ti za naprijed ili si za mnom ili to sada više treba reći Bulj, Grmoja, Petrov ili Raspudić jedan i dva ili to treba reći SDP jedan ili dva? To ti nama rastumači.
Što se tiče Banožića, on je ok. Stabilan, ministar, vidi sutra njegov potpis, 12 Rafala, milijarda EUR-a, jačanje Hrvatskog ratnog zrakoplovstva. Zamisli ti ministra obrane kao što je Banožić u odnosu na al ti si potopio sad Hajdaša Dončića ovo zbog Butkovića i to smo isto ulovili. Nije mu baš bilo drago, vidio sam. E treba i to ostati zabilježeno, neka se zna. Banožić, Banožić će potpisati ugovor o Rafalima. Hrvatsko ratno zrakoplovstvo 7 milijardi i 190 milijuna rebalansiranoga proračuna za Ministarstvo obrane u 2021. godini Covid oporavka. Pa nije on baš tako loš. Nije baš tako loš. Ja mislim da je dobar. To će ostat. Rafali će doći i reći će, pitat će se netko za 10, 15, 20 godina dok ti isti Rafali budu letili, štitili hrvatsko nebo, hrvatsko kopno i hrvatsko more, a tko ih je to, čija ih je to vlada kupila, onda će gledati ugovor, vidi, bio je ministar Banožić.
Hvala vam. .../Upadica: E, to ja tebe pitam, je' tebi to .../nerazumljivo/.../... Hvala predsjedniče Vlade. Molim vas samo .../Upadica: Kao Hvaranin Bračaninu./... molim vas samo, znam da je bila stilska figura, ali moram vas ipak da se oslovljavamo sa vi, da ne bi potonuli u tikanju i onda nam neće baš biti dobro. Izvolite.
nije mi žao, predsjedniče Vlade, ni zbog čega, pa čak ni zbog onih 180 kuna što sam mu članarine platio, platit ću i opet ako treba.
Ovoga, Butkoviću, konkurenciji Kalmete ne može biti najgori, je li tako? Sad, .../nerazumljivo/... dobro, nije zakinuo, zamislite da je Kalmetu u .../nerazumljivo/... dakle, g. predsjedniče Vlade, jedino što mi je žao što na dan HS-a nisam stavio, kad sam bio na svečanoj sjednici, Dan neovisnosti 8.10., žao mi je što ste krivotvorili povijest, to mi je žao, ali ispravit ćemo jednom. Što se tiče potpisa na ugovoru, na ugovoru o pristupanju EU je potpis Jadranke Kosor. Pa gdje je ona sada? Ali to onaj 2., 3., 5., 12. HDZ, koji već po redu.
Dakle nije mi žao i moram reći da mi je ustvari jako drago što predsjednik republike radi u 80% slučajeva, a za ovih 20% slučajeva mi nije žao, ali imam određenih prijedloga kako da poboljša svoju suradnju s vama, a i vama bih imao nekoliko prijedloga. Jedini kojega mi je žao je admiral Hranj. Doveli ste ga u situaciju da od njega vaša stranka očekuje da odbija zapovijedi vrhovnog zapovjednika. Njega mi je žao pa vas molim da učinite sve da u budućnosti admirala Hranja poštedite znate već čega, to se rimuje i da ovu priču da predsjednikom republike riješite. A što se tiče ministra Banožića, čovjek je pod stresom, očito je, dakle tiho je govorio, onako, kao da jednostavno, još uvijek je pod dojmom ovoga, međutim, to kad vi kažete da je on stabilan vrijedi sve dok predsjednik Sabora ne krene govoriti da možda i nije najstabilniji. Kad mu on stavi palac dole, on je bivši. Do tada je stabilan, dok se ne pokaže drugačije.
Hvala.
E, Arsene, i ja bih ti rekao ti, ali ću ostati na vi.
Idemo dalje. Sada je na redu poštovani kolega Čičak koji pitanje postavlja ministru gospodarstva i održivog razvoja Tomislavu Ćoriću. Izvolite.
Zahvaljujem poštovani predsjedniče HS-a, poštovani predsjedniče Vlade, uvažene ministrice i ministri, drage kolegice i kolege.
Svoje pitanje upućujem ministru Tomislavu Ćoriću. U mojoj općini Rugvica provodi se projekt vodno-komunalne infrastrukture zajedno sa gradom Dugim Selom. Sekundarne kanalizacijske mreže vrijedan 200 milijuna kuna koji je u završnoj fazi. Taj projekt vodi Vodoopskrba i odvodnja Zagrebačke županije koja upravlja vodno-komunalnom infrastrukturom na istoku Zagrebačke županije, u 4 grada i okolnim općinama. To je prva firma koja u RH, koja je spojila vodovode i u, stavila ih u jedno i to se pokazalo jako dobro i u ovom projektu, ali i u svim drugim projektima koje provodi.
Moje pitanje glasi, zanima me trenutno stanje realizacije vodno-komunalnih projekata aglomeracija u RH, a posebno stanje projekata u Zagrebačkoj županiji, s obzirom da znamo da je 7 odobrenih projekata.
Izvolite, ministre, odgovor.
.../Govornik naknadno uključen./... na vašem pitanju. Dakle pitanje vodno-komunalne infrastrukture i njezine izgradnje u RH je od početka mandata Vlade predsjednika Plenkovića jedno od ključnih pitanja koje se u resoru zaštite okoliša i energetike u to vrijeme, danas gospodarstvo i održivog razvoja bavimo.
U ovom trenutku u RH ugovoreno je ukupno 57 projekata uz 3 koja su dovršena vrijednosti 25,8 milijardi kuna. Projekti koje ste naveli na području Zagrebačke županije, njih 7, među ostalim i Rugvica, vrijednosti su ukupno 3 milijarde kuna i ono što svakako želim istaknuti je činjenica da realizacija svih ovih projekata, neovisno o činjenici što smo u završnoj fazi Operativnog programa konkurentnost i kohezija 2014.-2020., koji traje do 2023. g., neće biti dovedena u pitanje.
Dakle 25,8 milijardi kuna, ukupno 210 ugovora koji bi trebali biti realizirani u narednom razdoblju, odnosno neki od njih se već realiziraju, od čega 157 već potpisanih, jamstvo su da ćemo u konačnici do kraja operativnog programa, odnosno do 2024. g. ispuniti prvi dio našeg cilja, a to je 300 tisuća naših građanki i građana koji će biti priključeni na vodovodnu mrežu, odnosno ostvariti pristup boljoj vodi za piće te 800 tisuća naših građanki i građana koji će u konačnici biti priključeni na sustav javne odvodnje, što je čak i značajnije s obzirom na probleme s kojima smo se tijekom desetljeća u RH suočavali.
Ono što veseli jeste činjenica da će se ovi projekti, odnosno jedan njihov dio realizirati iz čitavog niza omotnica, s obzirom na financijska sredstva koja smo u mogućnosti povući u narednom razdoblju, kako iz Operativnog programa 2021.-2027., tako i iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost, ali isto tako i iz nacionalnih sredstava. Vrijednost svih ovih projekata jamstvo je da će građevinski sektor u RH na narednom razdoblju biti i dalje jedan od kotača zamašnjaka gospodarskog rasta.
Ono što bih svakako naglasio, a vi ste na neki način u svom pitanju to istakli jeste činjenica da na području Zagrebačke županije sustav funkcionira vjerojatno puno bolje nego u cijelom nizu naših krajeva, prije svega zbog činjenice što se okrupnjavanje, odnosno konsolidacija na području vodnih poslužitelja dogodilo u ranijoj fazi i upravo zbog toga Vodovod Zagrebačke županije kao dionik u ovom procesu koji je zapravo i nositelj aktivnosti, bilježi dobre rezultate u realizaciji projekata.
Koliko znam, od ovih .../nerazumljivo/... od ove 3 milijarde kuna, odnosno milijardu i 700 milijuna kuna iz EU fondova, već je kroz realizaciju povućeno nekih 700 milijuna kuna. Vjerujem da će naredno razdoblje donijeti daljnju dinamizaciju ovog procesa i u konačnici ispunjenje naših ciljeva, a to je da cijela RH, odnosno sve naše građanke i građani s jedne strane, imaju pristup pitkoj vodi, odnosno vodi pogodnoj za piće, kroz sustav dobro organizirane mreže, vodno uslužnih područja, a s druge strane, isto tako i javnoj odvodnji koja je, u konačnici standard koji je Hrvatska trebala davno dostići, ali evo, to je posao kojim se trenutno bavimo.
Hvala vam lijepo.
Izvolite očitovanje.
Zahvaljujem se ministre. Moram izraziti svoje zadovoljstvo zbog velikog napretka kojeg je napravila ova Vlada na području ugovaranja i realizacije EU projekata. To se sad jasno vidi, gradi se u cijeloj mojoj Zagrebačkoj županiji i u cijeloj Hrvatskoj, to mi je izrazito drago i hvala vam na tome.
31. pitanje, sada će zastupnik Marijan Pavliček postaviti ga predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću, izvolite.
Poštovani predsjedniče HS-a, poštovani predsjedniče hrvatske Vlade. Imam evo, jednostavno pitanje. Jeste li vi zdravi odnosno jeste li negativni na Covid-19? Je li predsjednik Sabora zdrav? Je li on ovoga trenutka negativan na Covid-19?
Ja sam zdrav. Ja sam se sinoć testirao i imam službenu liječničku dokumentaciju da sam negativan na Covid-19. No, što je sa svim ostalim kolegama koji su danas ušli u Sabor cijepljeni, netestirani, je li netko danas unio virus ili nije? Jer, ako smo mi danas svi ovdje u sabornici zdravi, zašto nosimo ove maske, što nema veze sa zdravim razumom, ako smo doslovce svi zdravi? Možete li mi jamčiti jeste li vi zdravi, odnosno negativni na Covid-19 ovog trenutka jer ako to ne možete, ajmo onda uvesti doslovce za sve testiranje.
Hvala vam lijepo.
Izvolite odgovor.
Hvala vam lijepa poštovani zastupniče Pavliček. Meni je drago da ste se vi testirali i da ste zdravi i ja vama na tome čestitam i to je jedan lijep doprinos jednoga zastupnika Hrvatskih suverenista koji nema problem sa brisom. Je li to točno? Vi nemate problem testirati se putem brisa koji traje 0,3 sekunde, ja mislim da smo to sada svi razumjeli, isto kao ni g. Miro Bulj i to je jedan veliki korak prema povjerenju koje je bitno za testiranje naših građana i za bris koji je kratak, ima ovdje ljudi iz medicine, i znaju da škaklje, a ne boli i rješava vas brige da li ste vi slučajno zaraženi ili ne i to je odlično i ja čestitam Hrvatskim suverenistima na tome, vi ste to danas ovdje potvrdili u kontekstu svega što slušamo, što možemo vidjeti, tko se slika, tko se ne slika, kome je bris problem u subotu, a nije mu problem danas, ima ih ovdje podosta koji su to demonstrirali slikama tamo i slikama ovdje, ali važno je da ovi ljudi koji su bili na skupu, misleći da su tamo svi toliko angažirano protiv brisa, da to baš i nije tako jer to u business klasi za 8 hiljada i po' eura kad se ide na plenarnu sjednicu parlamenta europskog ili je za doći i sjediti u HS-u. To je jako važno.
E sada, vi ste sigurno kao vrijedan i pažljiv zastupnik slušali maloprije odgovor ministra Beroša na pitanje zastupnice Andreje Marić gdje je on temeljito i vrlo jasno na stručnim znanstvenim spoznajama kazao zašto osoba koja ima Covid potvrdu, bilo da je cijepljen, bilo da je prebolio ili je testiran je u poziciji da bude manja zarazna za druge osobe koje su njoj blizu. Jeste to čuli dok je on to govorio? Ja se nadam da jeste.
E sada, ja sam prebolio Covid i primio sam 2 doze i to Astra Zenece, onog cjepiva koje je, kao reputacijski loše, ali vidi vraga, evo, ok je. Ja sam prije nekoliko dana neposredno pred Glasgow čak vadio krv da vidimo kakva su mi antitijela, kad sam išao u Glasgow, rekao sam vam to, rekao sam to i na televiziji, čak sam morao taj još bris koji škaklja raditi svaki dan, 1, 2, 3 dana, takva su bila pravila. Pred put, u avionu i u hotelu neposredno pred konferenciju. Nikakav mi to problem nije bio.
Ovo što vi mene sada pitate, ja ću biti dovoljno oprezan i mudar i reći ću da mislim da sam okej, ali nisam 100% siguran. Ne znam da li je ovdje možda netko drugi bio pa sam ja puno skidao masku jer imam 20 do 40 pitanja pa, jesam li možda nešto udahnuo, ne znam. Mogu se ići testirat, ako hoćete, nakon ovoga pa ću vam odgovoriti.
Ali ono što sigurno znam da ovo što vi imate maske ovdje okvir koji je HS-u preporučio HZJZ. Dakle preporučila je struka, preporučili su epidemiolozi. To nisu okviri koje je netko našao slučajno plutajući internetom i vidjeli, gle, eto vijest i poklonit ću povjerenje upravo tom izvoru jer tu je sigurno nešto pametno. Ono što mi biramo kao društvo, kao institucije, kao odgovorni građani je da slušamo ovdje struku, a struka nam je dala preporuke i rekla što je dobro, zašto je potvrda korisna i zašto ćemo, ako nosimo masku u zatvorenim prostorima bit sigurniji, čak i ako smo se i cijepili i preboljeli, pa i testirali se jučer. To što ste se vi testirali sinoć, pitanje je što će biti danas. Je li točno? Tako da smo tu u istoj poziciji.
Ja se nadam da smo ok, .../Upadica: Hvala vam./... ja vam želim puno zdravlja i drago mi je da vama bris nije problem.
Hvala vam. Izvolite očitovanje.
Evo, ja se nadam da i vi ok u zdravstvenom smislu, posebice i drago mi je da ste odgovorili da ne znate i da mi ne možete točno reći jeste li možda pokupili virus ili niste, al ste se često pozivali na struku, pa me evo zanima odnosno želim reći da je upravo i ravnatelj varaždinske bolnice Damir Poljak zamolio Županijski stožer civilne zaštite da se prilazu u bolnicu testiraju svi pacijenti bez obzira bili cijepljeni ili ne jer su imali više slučajeva proboja virusa preko onih koji su cijepljeni. Nažalost njegova molba je za sada odbijena, istu molbu je ovaj tjedan uputio i ravnatelj čakovečke bolnice, znači također ljudi iz struke koji također smatra da se svi trebaju testirati i jedini očigledno način maksimalnog suzbijanja ovog virusa je upravo to da se testiramo doslovce svi i preboljeli i ne preboljeli i cijepljeni i necijepljeni. Hvala vam lijepa.
Sada će kao 32. zastupnik Damir Bajs postaviti pitanje ponovo predsjedniku vlade Andreju Plenkoviću, izvolite.
Pozdravio bi predsjednika HS, pozdravio bi i predsjednika hrvatske vlade, kolegice i kolege, gđu. ministricu i ministre koji su ovdje nazočni.
Neću postavit pitanje o koroni jel sam pretpostavio da će ih biti dosta, ja ću postavit pitanje vezano uz šume. Naime, kad govorimo o RH onda govorimo često o tome da imamo puno prirodnih bogatstva, šume su nedvojbeno ono što mnogima pada prvo na pamet. Kako i ne bi kad polovica ukupne površine RH su šume. Isto tako ću naznačiti da od tih šuma najveći dio nalazi se u vlasništvu RH, a njima zapravo upravljaju u ovom slučaju Hrvatske šume koje su javna ustanova koja je za to ustanovljena.
Također ću reći da u zadnje vrijeme dobio sam puno upita od građana vezano uz činjenicu da postoje situacije da se sumnja na prekomjernu sječu šuma, dakle mnogi su vidjeli idući cestom da su šume posječene. Ja sam isto tako bio viđeno da je to moguće, međutim isto tako mislio sam da to možda nije ipak fakt nego samo utisak, ali kod mene je došlo zapravo na uvid i fokus zanimanje udruge Zeleni odred…/Govornik se ne razumije/…udruge Vidre i predsjednice Vesne Grdić koja je napravila jednu analizu da li mi siječemo previše šuma. Dapače, tako nešto je podržao i u ovom slučaju g. Tomas Veiz koji je utvrdio da postoje značajna prekoračenja siječe šuma u cijeloj Hrvatskoj i da se radi gotovo o 100.000 hektara koje je devastirano …/Govornik se ne razumije/…je šuma koje …/Govornik se ne razumije/…gotovo 20 milijuna kubnih metara drva koje su posječene na taj način. Vrijednost tih 20 milijuna kubnih metara je milijardu eura.
Moje pitanje je jednostavno, da li ćemo…/Upadica: Hvala vam/…napravit analizu vezanu uz navode…/Upadica: Hvala vam/…koje podržavaju?
Izvolite odgovor.
Poštovani zastupniče Bajs, ispričavam se, al nisam najbolje čuo sve što ste kazali. Ono što sam razumio na kraju da je tema šume i da ste dobili dopis od, nisam dobro čuo od koga, da imate dojam da je sječa šuma prevelika. Je li to točno, je li to bilo pitanje?
Okej.
Znamo za taj problem, znamo i za različite aktere koji ga signaliziraju. Ja sam i razgovarao sa ministricom Vučković, Hrvatska kao što znate ima otprilike 250.g. tradicije upravljanja šumama. Razgovarali smo o tome evo nedavno tu je i ministar Ćorić kad smo bili u Glasgowu gdje je velika tema klimatskih promjena upravo su šume ključne i najbitnije da ih se ne siječe ili ne spaljuje nekontrolirano i za dodatni efekt staklenika koji onda pak dovodi do čitavoga niza lančanih reakcija i globalnoga zatopljena. Dakle, pitanje šuma, njihovog gospodarenja, kontrole, odgovornosti samih Hrvatskih šuma kao državne kompanija koja u tome opet ima najveću ulogu upravljanja je izrazito velika.
Ja ne znam točno što piše u tom dopisu na koji se vi referirate, pa bi vas zamolio ako vam nije problem da ga pošaljete meni, ja ću ga dat ministrici Vučković, ona će pripremiti sa svojim nadležnim službama jedan temeljit odgovor jer moram priznat koliko i vas i mene zanima je li tu sve onako kako bi trebalo biti ili tu ima nekih ljudi koji u nekakvim rubnim situacijama rade nešto što mi možda ni ne znamo, a kamoli da želimo. Mislim da smo se nas dvoje tu razumjeli i cijenim što ste radi općeg interesa javnosti podigli ovo pitanje sječe šuma. Hvala vam lijepa.
Izvolite očitovanje.
…/Govornik nije uključen/….
Kolega Bajs, uključite se.
Dakle, pitanje koje će postavit kolega Tomas Veiz u Europskom parlamentu da ujedno bi htio, sam htio postavit pitanje u HS. Mislim da je logično da se mi brinemo o tome koliko i oni koji dolaze ovdje i na svoj način žele pomoći ukupnosti sačuvanja u ovom slučaju planeta zemlje.
Ali isto tako ću reći da postoji izvješće FAO iz 2020.g., dakle to nije izvješće udruge nego izvješće FAO-a gdje izrijekom piše „ U globalnim šumskim resursima“, tako se zove izvješće za 2020. da RH se nalazi među prvih 10 zemalja svijeta, ispred nas su recimo Albanija samo i Crna Gora gdje se, gdje se zapravo utvrđuje koji je najveći dio mase predviđen za proizvodnju. Sa druge strane po tom izvješću mi smo izgubili četvrtinu šuma koje su kako se kaže ljudskom rukom zasađene, znači to su one šume koje su u ovom trenutku pod Hrvatskim šumama ponajviše u etatu kako se to kaže jel moramo onoliko koliko srušimo šuma i posaditi i stoga ovo nije izvješće samo naše nego izvješće UN-a i mislim da tome treba obratiti odgovarajuću pozornost i da je nemoguće da imamo prekomjernu količinu sječe šuma jel to je zapravo jedna stvar koja sad sigurno neće donijeti dobro niti nama niti onima koji će nas naslijediti. Naravno, tu su izražene i neke ja bih rekao u ovom slučaju nelogičnosti koje su proslijeđene i DORH-u i EU, a vezano naravno uz europska sredstva, ali o tome neću, to je nešto što nije danas tema mog razgovora …/Upadica: Hvala./… i stoga hvala vam na tome da ću dobiti izvješće na taj način.
Hvala vam.
Sada je na redu zastupnik Radoje Vidović trebao je pitanje postaviti ministru vanjskih i europskih poslova Gordanu Grliću Radmanu, kako on nije ovdje na pitanje će odgovoriti predsjednik vlade Andrej Plenković.
Izvolite.
Hvala.
Uvaženi predsjedniče sabora, poštovani premijeru, ministrice i ministri, kolegice i kolege zastupnici, kao što rekošte trebao sam pitanje postaviti ministru vanjskih poslova iskoristit ću prigodu na postavim našem predsjedniku vlade gospodinu Plenkoviću.
Uvaženi predsjedniče vlade želim iskoristiti prigodu da se zahvalim u ime BiH na svoj pomoći koju Vlada RH daje BiH ali unatoč toj pomoći svjedoci smo da BiH tone u sve dublju i dublju krizu sa nesagledivim posljedicama i po opstojnost Hrvata u BiH ali i po opstojnosti same BiH i po mir i stabilnost čitave regije. Uzroci ove duboke krize svakako dolaze od politike iz Republike Srpske, ali dobrim dijelom uzroci ove krize dolaze od bošnjačke politike koja već sustavno 20-tak godina nastoji Hrvatima oduzeti konstitutivnost i ravnopravnost u BiH, potpuno ih politički eliminirat iz odlučivanja i praktično federaciju pretvorit u bošnjački entitet.
Moje pitanje glasi, šta Vlada RH i vi osobno i Ministarstvo vanjskih poslova činite kako bi se u međunarodnoj zajednici razumjela potreba žurne izmjene izbornog zakona BiH, kako bi se provela presuda Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić i osiguralo legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda na svim razinama jer je to praktično preduvjet opstanka i Hrvata u BiH, a uvjeren sam i opstanka BiH i stabilnosti BiH i čitavog ovog regiona.
Hvala.
Izvolite odgovor.
Hvala vam lijepa poštovani zastupniče Vidović koji ste ovdje u Hrvatskom saboru iz izborne jedinice za Hrvate izvan Hrvatske. Mislim da je izrazito da hrvatska javnost, a i svi Hrvati van domovine osobito Hrvati u BiH čuju i vaš glas i interes za ovu temu koja je u smislu državne politike, ne bih rekao da je to vanjskopolitička tema za nas, to je nacionalni interes, to je naša obveza na temelju Ustava. Riječ je o hrvatskom narodu koji živi u nama susjednoj, prijateljskoj BiH, zemlji čiji suverenitet i teritorijalni integritet poštujemo i želimo razvijati kao odgovorna i država i vlada i članica EU i NATO-a odnose sa sva 3 konstitutivna naroda i svim drugima koji žive u BiH. To je vrlo važna poruka, dijelom odgovor na ovo što ste vi pitali, ali poruka i Bošnjacima i Srbima koji žive u BiH. I Hrvatska će tu ustrajati konzistentno na toj politici. Istodobno naš je strateški nacionalni interes brinuti o pravima Hrvata u BiH. I to radimo kontinuirano, ne radimo to zadnjih godinu i pol dana, to radimo u političkom smislu stalno i kao vlada i kao Hrvatski sabor i kao naši zastupnici u Europskom parlamentu bilo u ovom sazivu ili onom prošlom i radimo to kroz kontakte sa političkim predstavnicima drugih naroda ali i našim utjecajem u međunarodnoj zajednici. Znamo da su redovni izbori u BiH prema predviđenom i željenom scenariju u listopadu 2022., želimo pomoći da se na temelju prije svega političkog dogovora stranaka u BiH postigne konsenzus o izmjenama izbornoga zakona koji bi omogućio i Hrvatima da biraju svoje legitimne predstavnike u predstavnička tijela ili u predsjedništvo BiH. Anomalija koju imamo od 2006. gdje do tada nismo vidjeli taj scenarij, u tom trenutku je gospodin Komšić kao kandidat socijaldemokrata tada u BiH izabran uglavnom glasovima Bošnjaka na teritoriju federacije za člana predsjedništva kao Hrvat u BiH. On je Hrvat to nije sporno, ali on nije politički legitiman predstavnik političkih stranaka Hrvata u BiH. I ta praksa nije dobra. I ja sam nebrojeno puta rekao da je to jedna vrsta izbornog inženjeringa koja ne pridonosi kvalitetnom funkcioniranju BiH, međusobnom povjerenju, koheziji, reformama pa u konačnici i europskom putu. I on to zna. Ja sam njemu to čak i osobno rekao više puta kada smo se vidjeli i mislim da to nije dobro. Dijalog koji vodimo sa HDZ-om BiH i u konačnici sa svim strankama okupljenima kroz Hrvatski narodni sabor i sa jučerašnjim razgovorom između ostaloga sa predsjednikom HDZ-a BiH Draganom Čovićom usmjereni su da pokušamo s naše strane pomoći onome što u ovom trenutku facelitiraju i SAD i EU i da se postigne konsenzus uz naravno privolu političkih stranaka drugih naroda u BiH. I da imamo jedno normalno kohezivno djelovanje u BiH u kojoj će se svi osjećati dobro. A da uloga hrvatskoga naroda i njegova poveznica sa Hrvatskom bude lokomotiva za reformski put prema EU. To je smisao naše politike, to je okvir koji radimo i cijenim i vaš doprinos i doprinos zastupnice Bušić i zastupnika Barbarića i svih drugih …/Upadica: Hvala vam./… koji na tome rade.
Hvala vam.
Izvolite očitovanje.
Zadovoljan sam odgovorom vašim uvaženi predsjedniče vlade. Želim ovdje jasno reći da u zadnjih 20 godina hrvatska vlada nije vodila aktivniju, dobronamjerniju politiku prema BiH jer je ta politika utemeljena na načelima koje ste rekli poštujući potpuno osnovna načela Dejtonskog mirovnog sporazuma a o konstitutivnosti i ravnopravnosti 3 konstitutivna naroda. Pomažući BiH na putu ka euroatlanskim integracijama jer je samo takva BiH država 3 ravnopravna naroda. Poštivanje prava svih onih drugih koji se ne izjašnjavaju kao konstitutivni narodi moguća, održiva i u interesu je i svih njenih naroda i svih njenih građana, al mislim da je u interesu i RH i čitave Europe.
Hvala.
Kao 34. sada će zastupnik Božo Petrov postaviti pitanje predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću.
Izvolite.
Gospodine Plenković, hajdemo malo demistificirati vaša nastojanja danas u Saboru i zadnjih nekoliko dana. Dakle, vi pokušavate stvoriti narativ jednim ustrajnim lažima da se neki prosvjed od prije nekoliko dana od više preko 50.000 ljudi dogodio zbog nekih vatica. Ne, to je laž i vi znate da je to laž i time omalovažavate i izrugujete se ljudima. I ujedno se tome divite toj nekoj svojoj zgodnoj fori, toj zgodnoj laži koju ste smislili.
Istina je da vas mi kao Most mjesecima upozoravamo da testirate sve ljude, a ako ne možete sve ljude onda da barem testirate one koji ulaze u zdravstvene ustanove, u domove za starije i nemoćne osobe. Ostali ste gluhi na to. Uveli ste covid potvrde, dokument koji vam ničim ne jamči nakon određenog vremena da ste negativni i sasvim legalno možete ući zaraženi u osjetljive ustanove i zaraziti druge ljude. Je li vidite danas razinu smrtnosti?
Testiranje je odraz osobne odgovornosti, ja sam prebolio covid i ja sam nakon 10 dana izolacije se testirao prije nego sam otišao u javnost da bih bio siguran da neću prenijeti nekome drugome virus. Znate što piše u zakonu kojeg ste vi predložili i usvojili? Ja sam mogao bez testiranja izać van, bez testiranja. Mogao sam, a da sam slučajno bio zaražen mogao sam ga prenijet svakome. To je vaš zakon, to je vaš odnos prema vaticama i prema testiranju i prema brizi za druge.
Ja vas molim, nemojte širiti podjele u društvu. Donesite odluke i borbu protiv pandemije na temelju Evidence-Based argumenata jer ste vi isključivo odgovorni za ono što se danas događa u društvu, samo vi. I nije Bruxelles daleko i neće moći pobjeći od toga.
Hvala vam.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepa.
Poštovani zastupniče Petrov, nisam vas dugo ni vidio ni čuo i moram priznati da mi nije žao. Što se tiče vašega kako ste vi to sada rekli istinoljubivoga narativa koji sugerira da mi lažemo, to je otprilike rezime ovoga što vi govorite. A recite vi meni koja podjela? Koja izmišljena podjela? Kakav flagrantni fake news? Kakvo zavođenje i manipuliranje ljudima? Pa nisu ljudi u Hrvatskoj dio nekakve sljedbe koja će slušat vaše narative o nečijim lažima, pa to smo apsolvirali, pa to vam svi znaju. Te varijante vam pričaju bivše članice Mosta i kažu samo bježimo od seansi, tako da taj teatar koji izlazi iz vas to možete prodavat nekome ko vas ne zna. Ne možete ni meni, a niti većini hrvatskoga naroda.
Slijedimo Evidence-Based praksu koja postoji i u drugim zemljama, nije Hrvatska sama išla prema covid potvrdama, dapače. Imali smo mjere toliko pažljivo kalibrirane, toliko dugo promišljanje, toliko konzultirane sa svim akterima da ne znam prema kome nismo bili pažljivi. Nismo nikoga htjeli dovesti u situaciju niti da mu prisilno kažemo i nametnemo zakon da je cijepljenje obavezano. Nije, cijepljenje u Hrvatskoj nije obavezano i neće biti. Kako ćete ga provesti ako se netko ne želi cijepiti? Kako? Kako idemo? Idemo tako da tumačimo, da kažemo ako se do sada u manje od godinu dana diljem svijeta administriralo 7,3 milijarde doza onda je valjda to uzorak dovoljno velik da možemo sa prilično visokim stupnjem sigurnosti reći da možda cijepljenje nije loše, da možda ima manje šanse i da se razbolim, da dobijem teški oblik bolesti pa da budem hospitaliziran, pa na kisiku, pa ha high flow kisiku, pa na respiratoru, pa ECMO-u i ne daj Bože na kraju da umre.
Možda imamo dovoljno dokaza u svim mogućim časopisima i dovoljno konzultiramo liječnike, vaše kolege da bismo donijeli taj zaključak. Ali pri tom poštujemo pravo svih onih, a očito da ih ima koji imaju neki svjetonazorski problem, koji imaju prirodni ljudski strah, koji možda nemaju dovoljno informacija, koji imaju neki zdravstveni razlog da se ne žele cijepiti i mi to poštujemo i ne forsiramo cijepljenje i pružamo mogućnost a) da se čovjek cijepi, b) da se testira. Da bismo to mogli imamo covid potvrdu koju smo uveli u zdravstveni sustav, koju smo uveli u sustav socijalne skrbi gdje su nam najosjetljiviji ljudi i računamo na što, na veći stupanj odgovornosti ljudi koji rade u zdravstvenom sustavu, koji rade u sustavu gdje su socijalne ustanove, domovi za starije primjerice da se oni više paze i više čuvaju.
A imate preporuke HZJZ-a što se događa sa ljudima koji dođu u bolnice. Da li ih se testira? Pa naravno da ih se testira. Ako neko dolazi i da bude u bolnici nekoliko dana pa normalno da će ga se testirati na covid.
Kako vi mislite da mi organiziramo sa 4 milijuna ljudi testove za sve dva puta tjedno? Jel vi mislite da smo to mi u stanju logistički? Nismo, to nije realno. Kako to izvesti? Ako mi ponudite to rješenje i usput i cijenu, ok, možemo i to razmotriti.
Ali ono što želimo je dapače ići malo ovim putem, ja sam rekao ministru Berošu da odabere jednu zdravstvenu ustanovu da napravimo test jedan pilot, da vidimo kakva nam je situacija bez najave ad hoc stanja i pacijenata i zdravstvenih djelatnika u bilo kojoj zdravstvenoj ustanovi pa da vidimo koliki je to postotak. …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… To je ono što mene zanima. A ove vaše narative to držite za sebe …/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./… Nemojte govoriti za lažem, to …/Govornici govore u isto vrijeme./…
Izvolite očitovanje.
Gospodine Plenković, vi mene ne možete pogoditi svojim uvredama, mene jedino strah što mogu vidjeti da vodeća osoba u državi ne razumije problem. To je broj jedan.
Broj dva, kada govorite g. Bulju da je stožer uveo nekakve covid potvrde u zdravstvu onda vas ministar Beroš mora bolje uputiti jer to nije Stožer napravio, to je čl. 66 Zakona o zaštiti pučanstva. Ali, nažalost očito vas dovoljno dobro ne upućuju. Ali, ono što je meni puno veći problem, testiranje je potrebno jer to trenutno najvalidnija mjera kojom možete spriječiti širenje virusa. Druga stvar, vi ne možete prebaciti priču na cijepljen, necijepljen niti me možete posvađati sa cijepljenima, pa moji roditelji su se cijepili. Ja sam im savjetovao da se cijepe jer su trenutno u onoj skupini ugroženih osoba kojima je veći problem biti bolestan nego primiti eksperimentalno cjepivo i isto tako nikada ne bih rekao da je dobro da se ide prema djeci jer nemaju teže simptome, ali to je moje mišljenje i ja nemam pravo ga nametati direktno ili direktno preko Covid potvrda služeći se njima kao batinama da bih uveo nešto i to je ono što vam se pokušava objasniti.
Vaša politika je danas pokazala odraz stanja u društvu, politika nametanja, politika prisila, politika netransparentnih mjera jer mi, dan-danas nakon godinu i po' dana ne znamo pomoću kojih parametara donosite koje mjere i to je razlog zašto su vam ljudi na cesti i vi jako dobro znate da ste vi razlog tome i to je razlog zašto smo krenuli sa referendumskom inicijativom i to je razlog zašto ćemo sutra biti na presici u 5 do podne, zato što je za Hrvatsku doslovno 5 do podne. I ako već vi nemate hrabrosti pitati ljude što u Hrvatskoj misle o vašem vođenju krizne situacije, mi ćemo ih pitati. Na državu i na ljude ne idete batinom nego ih prvo pitate.
Idemo sada na 35. pitanje, poštovani kolega Karlić, postavlja ga ministru zdravstva Viliju Berošu, izvolite.
Hvala predsjedniče Sabora. Poštovani predsjedniče Vlade, uvaženi ministri.
Evo, moje pitanje je upravo vezano i na ovo do sada o čemu se govorilo, upućujem g. Berošu. Svjedoci smo da je u velikom broju EU zemalja, a i ovih drugih epidemija bukti, da je broj novozaraženih svaki dan gotovo maksimalan, evo, u Njemačkoj jučer 65 tisuća, u Češkoj 25 tisuća novozaraženih, kod nas je oko 6 tisuća, 6 i 200. Svaki dan, evo, kod nas umire između 60 i 70 naših sugrađana. Zdravstveni sustav je preopterećen. Liječnici, sestre, djelatnici su na rubu snaga i unatoč tome imamo jednu od blažih i liberalnijih balansiranih mjera, evo, gdje ima stvarno puno slobode svih naših sugrađana na svim područjima, od kafića, trgovina, praktično svega i jednostavno ne mogu vjerovati zašto bi neke političke stranke organizirale prosvjede zbog Covid potvrde.
Ja sam uvjeren da ovi prosvjedi nisu usmjereni protiv same potvrde, protiv zdravstva, protiv cijepljenja, nego više protiv rada Stožera, protiv rušenja Vlade gdje su građani iskoristili nažalost upravo u ovom svom stanju i psihoze već oko koronavirusa, a ne pod izlikom borbe za slobodu. Ja bi vas, evo, pitao, možda još jedanput da pojasnimo, pa i našim kolegama, ali i svim građanima, koja je vrijednost Covid potvrde, koja je važnost zapravo i što je alternativa?
Hvala.
Izvolite, ministre, odgovor.
Zahvaljujem g. predsjedniče HS-a, g. uvaženi saborski zastupniče. Evo, ja bih odgovarajući na vaše pitanje ipak nešto rekao i nemam namjeru nikom doista docirati, međutim, neurokirurg sam, kao što ste vi psihijatar. Pratimo svoju stručnu literaturu i molim vas da se držimo svoje struke. Ovo što ste sada vi rekli jednostavno ne stoji.
Testiranje je naime, najslabija točka od 3 elementa u Covid potvrdi, najslabija, ne garantira ništa, .../Upadica se ne čuje./.
/... ne garantira da nema zaraze .../Upadica: Samo, čekajte, samo malo./... i zato je .../Govornik se ne razumije./... .../Upadica: Kolega Petrov. Samo malo./... .../Upadica se ne čuje./... netko …
Prvo, dobivate opomenu. Šta se derete iz klupe, što je bilo? .../Upadica se ne čuje./... Pa kako vi možete dobiti riječ kad odgovara ministar? Šta se pravite nevješti, bili ste predsjednik Sabora i vodili sjednice, pa kakav je to način?
.../Upadica se ne čuje./... Ne, nemate pravo .../Govornici govore istovremeno, ne razumije se./... on ima pravo govoriti, a vi možete u slobodnom govoru, koji je sada, nakon što završi aktualno prijepodne… .../Upadica se ne čuje./... Molim vas, ministre, molim vas, možete onda 5 minuta, možete imati presicu, možete iskoristiti svaku priliku i govoriti, ali ovako vikati s mjesta zaista ne razumijem koja je to potreba i koji je to način.
Nastavite.
Dakle testiranje je najslabija karika kada je riječ o upotrebi Covid potvrde. Testiranje ne garantira da već sutra nećemo biti pozitivni. Ako vas testiraju u vrijeme inkubacije, to doista ne znači puno. Prema tome, za znalce epidemiologe, što sam nisam, vrijedi postulat da je testiranje najslabija karika u ovom lancu.
A sada odgovarajući na vaše pitanje, uvaženi g. saborski zastupniče, ponovit ću jednu rečenicu koju je izrekao još 1713. g. u Veneciji jedan vrhovni sudac za javno zdravstvo, kada je rekao, salus populi suprema lex esto. Upravo na prigovor patricija, bogatih trgovaca da uvođenje potvrde o njihovom zdravstvenom stanju će ugroziti njihove postupke. Tada je rekao da je zdravlje iznad svega.
Međutim, ova Vlada je išla korak dalje. Mi smo novelirali Zakon o civilnoj zaštiti, mi smo novelirali Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti i utemeljili epidemiološke mjere koje se provode. Među njima je svakako i upotreba Covid potvrde. Ona se rodila, dakle još početkom krize kada se na nivou EU komisije prepoznalo, prepoznala upotrebna vrijednost jednog takvog dokumenta koji bi garantirao da je netko ili prebolio bolest pa je imun ili je cijepljen pa je imun ili je testiran i to garantira njegovu zdravstvenu sigurnost.
To inicijalno bilo dizajnirano za prekogranični promet, međutim, ubrzo se uvidjelo, kao i mi u Hrvatskoj, da se upotreba te Covid potvrde može proširiti i na neke druge segmente. Ona doista sprječava širenje bolesti, ali ne zaustavlja u potpunosti širenje virusa. To može jedino lockdown, stoga mi je sada žao što nema zastupnika Pavličeka da čuje ovo. Dakle, Covid potvrde ne sprječavaju širenje virusa.
One usporavaju njegovo širenje i na određeni način su kompromis između sprječavanja širenja virusa i omogućavanja novih i ekonomskih tijekova. To je bit ove priče. Kada je riječ o prigovoru da je to diskriminatorna mjera, pa kako bi to mogli zaključiti?
Dakle, s jedne strane imamo kao što je premijer rekao cijepljenje koje nije obvezno, koje je dostupno, koje je besplatno. Imamo testove koji su dostupni, koji su besplatni. Prema tome postoje alternative iste smo vam omogućili. I sve to skupa usmjereno je ka postizanju određene zdravstvene sigurnosti. Neću ponoviti one studije Škotske, Britanske, Nizozemske koje sam danas već o njima govorio koje dokazuju upotrebnu vrijednost Covid potvrda. To je potpuno jasno i ne znam ali mislim, a tu je i potpredsjednik vlada da je upravo stožer predložio uvođenje mjera Covid potvrda u zdravstveni i socijalni sustav, prema tome ne vidim da sam tu nešto krivo obavijestio i izvijestio predsjednika vlade. U svakom slučaju to je jedna mjera koja apsolutno ima epidemiološki karakter koja može omogućiti vraćanje u normalni život, koja može omogućiti daljnji razvoj gospodarstva u ovom trenutku odnosno suživot sa virusom.
Hvala vam.
Prvo imamo povredu Poslovnika, kolega Petrov izvolite.
Poštovani predsjedniče sabora vi ste povrijedili Poslovnik Članak 235., mogu pričekati gospodina Bukaricu da vas upozna s tim, a dok to istražite pa ćete vidjeti zašto, u trenutku samo sam zatražio riječi i ako se obraćate meni, a netko vas je drugi pitao onda imam pravo na odgovor. I to je ono što sam se javio za riječ i pokušao reći predsjedniku sabora, on je bio jako požrtvovan u branjenju vas. Evo, a sad mi možete izreći drugu opomenu, jeste pročitali Članak 235.
Jesam evo da, on se odnosi na repliku kolega Petrov, a da ste bili ovdje, ne znam jeste li bili na početku kada sam imao sličnu situaciju sa kolegom Grbinom i tada je bio predsjednik vlade odgovarajući na pitanje zastupnika Hajdukovića dotakao se i kolege Grbina u odgovoru. Puno intenzivnije nego što je to sada učinio kolega Beroš prema vama i tada se požalio i kolega Grbin na povredu Poslovnika, pa sam išao provjeriti. Nema nigdje propisano da se tijekom aktualnog prijepodneva onaj tko odgovara na pitanje može i dotaknuti nekog drugog pitanja. Ovo vam se tiče replike. I tada sam to i kazao kolegi Grbinu. Ovo što vi tražite tiče se replike, a ne odgovora na aktualnom prijepodnevu. Tako da niste imali pravo, dat ću vam opomenu, ali nisam samo zbog toga grubo reagirao. Nego sam reagirao zato što ste počeli vikati iz klupe, bez ikakvog razloga, mogli ste dići i ovu palicu koju ste na kraju digli i zatražili povredu Poslovnika. Dakle, ne vidim nikakvog razloga za nervozu i za međusobna optuživanja. Što sad želite? A ne možete, ne postoji to u Poslovniku.
Kolega, izvolite odgovor sada ministru odnosno očitovanje.
Hvala, hvala, evo ja moram priznati da mi je upravo Covid potvrda donijela tu slobodu koju zapravo su neki na prosvjedu i tražili jer sam time mogao obići dosta europskih zemalja tijekom ovoga ljeta i slobodno putovati. Ali ono što bih htio reći što mislim da je puno važnije, mislim da i mene kao liječnika, ali većinu liječnika pogotovo onih koji se nadljudskim naporima bore ovih mjeseci sa bolesnicima koji su Covid pozitivni i na respiratorima da su oni zapravo najviše razočarani jer su uvjereni da je ovaj prosvjed usmjeren upravo protiv njih i protiv njihovog rada, a oni se bore da bi što, osigurali što više zdravlja našim sugrađanima.
Hvala.
Idemo na 36 pitanje, zastupnik Stipo Mlinarić postavlja ga predsjedniku vlade Andreju Plenkoviću.
Izvolite.
Hvala lijepo predsjedavajući.
Gospodine Plenkoviću, ovaj put ću vas pitati o borbenim avionima jer nema smisla da vas pitam za nestale, za ratnu odštetu, za suđenje vrhu JNA jer na to nikad niste dali odgovor pa nećete tako ni danas vjerojatno.
Pomno sam pratio izlaganje brigadira Tretinjaka na saborskom Odboru za obranu gdje je profesionalno vojnički obrazlagao sve ponude koje su bile ponuđene Hrvatskoj. A mi u Domovinskom pokretu ipak mislimo za tako veliku nabavku zrakoplova da se tu bira i strateški partner. Vi ste izabrali Francuze koji su nam se nisu baš pokazali '90.-te godine da su naš strateški partner za razliku od Amerikanaca koji su njihovi časnici umirovljeni doduše na Črnomercu obučavali naše časnike za Oluju i za akcije oslobađanja Hrvatske. Mislim da ste se ovdje ponijeli, upotrijebio bi tu jednu poslovicu, nisam dovoljno bogat da kupujem jeftino. Mi kupujemo polovne zrakoplove, to vi dobro znate i rekli ste da će ministar Banožić ostat zapisan u povijesti kako je potpisao taj, ali ti zrakoplovi za 20, 30 godina će biti samo otpisani. A da smo kupili nove zrakoplove za 20 godina ih možemo prodat nekome i kupit novu generaciju zrakoplova.
A sad bi samo postavio pitanje da mi ne pobjegne vrijeme, već kad smo odabrali Rafale, pitam vas hoćemo li s Rafalima il Rafali biti opremljeni najmodernijim protuzračnim raketama Meteor koje bi u slučaju neželjenog sukoba rušile neprijateljske zrakoplove još iznad Bajnice. Znači da budemo regionalna sila u zraku, iako Francuzi srpskim novinarima govore da su nam prodali stare Mistrale rakete koje, kojima su prodali i protuzračno oružje …/Upadica: Hvala vam./… Francuzi Republici Srbiji.
Hvala.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepa gospodine Mlinarić, ja sam shvatio da ste vi član nadležnog odbora, gdje vi raspravljate neke stvari koje nisu za neki širi forum koji je isto tako javnog karaktera. Jel to točno? Je. Pa onda pretpostavljam da znate da ja sam toga svjestan i da htio ne htio znao ne znao ne mogu odgovoriti na sva ova pitanja koja ste vi mene pitali. Niti ću odgovarati o tome koje naoružanje ima, niti ću komentirat to što ste vi pročitali, gdje ste u srpskim portalima što su njima Francuzi rekli. Ne znam, ja sam shvatio da bi bilo pametno da kad kupujete neku sofisticiranu vojnu opremu, da o tome što kupujete pa ne govorite baš sve i svakome. Ja mislim da to ima smisla. Tako obično rade pametne, mudre i odgovorne vlade. Ne hvale se s nečim što nabavljaju jer danas ako sve baš nekom kažete i otkrijete karte on će vam reć hvala to je odlično, kazat ćemo i mi vama, naravno da neće, dakle to je prvo.
Drugo, vi sada govorite o cijeni, predmetu i strateškom partneru. Mi smo imali jedan proces u koji je bio uključen brigadir Tretinjak kojeg ste spominjali, bilo je uključno više ljudi, koji je bio vođen korak po korak, precizno, sustavno sa tragovima svakog i najmanjeg koraka ovog vrlo krupnog i bitnog procesa, čak i sa iskustvom procesa koji nije došao do kraja prije nekoliko godina nažalost, al nije došao do kraja. E sad smo to vodili korak po korak tako da smo imali međuresorni pristup otpočetka da su svi oni koji su trebali dat doprinos o tome i dali doprinos, dakle rađen je sa dužnom pažnjom i pozornošću odgovornih ljudi.
Odabrali smo zrakoplov koji je jedan od najmodernijih i najboljih tog tipa koji uopće trenutno postoji. Odabrali smo ga od zemlje koja je s nama partner i, partner u EU i saveznica u NATO-u, zemlje koja je europska, zemlje koja je stalna članica Vijeća sigurnosti, jedine članice EU koja je uz to i nuklearna sila i koja ima zavidnu vojnu industriju. Izabrali smo zrakoplove za koje točno znamo kad će doći u Hrvatsku, koji postoje, koji nisu u procesu da se tek trebaju krenuti proizvoditi, nego znamo da će doć i da će doći onakvi baš kakve su stručni ljudi poput brigadira Tretinjaka i drugi stručnjaci Ministarstva obrane HV-a i Hrvatskog ratnog zrakoplovstva željeli da dođu. Specifikacije zrakoplova, pa nije radio netko tko se u to ne razumije, evo recimo ja, pa čak i vi, vi se možda više razumijete od mene. Ja ne bih nikad sebi uzeo tu slobodu da kažem da se razumijem nego smo tražili nešto što smatramo da nam je optimalno i da nam je potrebno i ono što smo htjeli to smo i dogovorili. Vidjet ćete, ti će zrakoplovi bit s nama dugo, imat će snagu odvraćanja, promijenit će stratešku, strateški položaj Hrvatske u smislu obrambene sposobnosti ne samo konkretne zaštite našeg teritorije nego participacije u sigurnost i na jugoistoku Europe, ali i šire u svijetu i u onim operacijama u kojima ćemo sudjelovati. Naša vojska nakon toga, a osobito naše zrakoplovstvo više nikad neće bit isto, a naš teritorij siguran sam neće biti ugrožen ni na koji način…/Upadica: Hvala vam/…i zato sam zadovoljan da ćemo sutra to riješit uz poštovanje prema SAD-u…/Upadica: Hvala/…ništa mi nismo manje saveznici i prijatelji, ništa manje ne cijenimo što su učinili '90.-tih…/Upadica: Hvala vam/…da ne bi zaboravio to. Hvala.
Kolega Mlinarić, izvolite.
Hvala lijepo.
Gospodine Plenkoviću, ja prvo nisam rekao nijednu stvar što je bila na odboru što ne bi trebao reć. Naoružanje koje će avioni nositi F-16 ili rafal to će se vidjet prvi put kad avioni polete, ovaj mislim to nije tajna nikakva, znači tu nema tajni koje će nositi naoružanje.
Što ste rekli za druge članice NATO-a, pa imamo iz EU Rumunjsku, Bugarsku, Mađarsku, Nizozemsku, pa čak sad i Švicarsku koji su kupili američke, jedino smo mi kupili francuske borbene zrakoplove i Grčka koja uz to ima još 64 američka najnovija F-16 zrakoplova.
Tako da kažem nisam ništa rekao što nije istina, a to što ste rekli za srpske portale, pa ministrica obrane Francuske izjavila je javno da su oni braća po oružju. To dovoljno govori o njihovom savezništvu i kako gledaju na Republiku Srbiju. To je javno rekla, znači nikakvi portali to nisu objavili. Hvala lijepo.
Idemo na 37. pitanje zastupnik Damir Habijan postavlja ga ministru pravosuđa i uprave Ivanu Malenici, izvolite.
Hvala lijepo poštovani predsjedniče HS, poštovani predsjedniče vlade, poštovane ministrice i ministri, kolegice i kolege.
Upućujem pitanje ministru pravosuđa i uprave g. Malenici. RH jedna je od prvih država članica EU koja je donijela i usvojila Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti. To je bilo dakle u srpnju 2019.g. kada je stupio na snagu, nakon toga dakle EU donijela je Direktivu o zaštiti osoba koje su prijavljene radi kršenja prava unije u listopadu 2019.g. obzirom da smo ravnopravna članica EU obzirom na našu obvezu da usklađujemo nacionalno zakonodavstvo sa pravnom stečevinom i da moramo transponirati tu direktivu u svoje nacionalno zakonodavstvo hrvatska vlada priprema odnosno vaše ministarstvo priprema novi prijedlog navedenog zakona. Obzirom da taj zakon zapravo formira i sustav učinkovitog prijavljivanja, a s druge strane i pruža adekvatnu zaštitu prijaviteljima riječ je definitivno o vrlo važnom zakonu, rekao bi i o segmentu upravo i borbe protiv korupcije, dakle jačanje mehanizma u sprječavanju borbi protiv korupcije.
Pa evo molio bih vas ako možete iskoristiti ovo vrijeme da nam ukratko kažete nekoliko najvažnijih novina koje se tiču predmetnog zakona. Zahvaljujem.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepa predsjedniče HS, uvažene zastupnice i zastupnici.
Kolega Habijan, dakle kao što ste i sami uvodno istaknuli RH je još 2019.g. donijela Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti tzv. Zakon o zviždačima. Već smo tada bili jedna od rijetkih država članica EU koja je usvojila zakonodavni okvir za to područje borbe protiv korupcije i nakon toga donesena je i direktiva koju sad zapravo transponiramo u nacionalno zakonodavstvo i stvaramo jedan dodatni sustav zaštite prijavitelja nepravilnosti.
Što se tiče konkretnog prijedloga zakona koji će vjerujem ubrzo doći ovdje pred saborske zastupnike, dakle olakšan je sam pristup prijavljivanja nepravilnosti, od sada dakle se nepravilnost može direktno, će se moć direktno prijaviti pučkoj pravobraniteljici. Isto tako kroz novi zakonski tekst omogućena je i sudska zaštita, dakle sudska zaštita i prijavitelja nepravilnosti i povjerljive osobe i s njim povezanih osoba. Isto tako novi prijedlog zakona sadržavat će i određene prekršajne sankcije koje se odnose na čelne osobe ili zaposlenike koji vrše pritisak prema i prijaviteljima nepravilnosti ili prema povjerljivim osobama, a isto tako, predviđa i određene prekršajne sankcija protiv prijavitelja nepravilnosti koje zloupotrebljavaju to svoje pravo. Vjerujem da je ovaj zakonski tekst koji će ubrzo doći ovdje u Sabor predstavlja jedan korak naprijed za zaštitu prijavitelja nepravilnosti, tzv. zaštitu zviždača jer, zapravo zviždači ovim zakonskim tekstom i prijedlogom će dobiti jedan novi, kvalitetniji i sustavniji propis koji će štititi njihova prava, a zapravo je to samo dio, dakle ovaj zakonski tekst je samo dio paketa propisa koje je ova Vlada donosi u području borbe protiv korupcije. Dakle, uz to je zasigurno i Zakon o sprječavanju sukoba interesa, isto tako i Strategija borbe protiv korupcije, tako da smo se kao Vlada jasno opredijelili za borbu protiv korupcije.
Hvala lijepo.
Izvolite očitovanje.
Zahvaljujem poštovani predsjedniče.
Poštovani ministre, zadovoljan sam vašim odgovorom. Upravo ovo što ste zapravo zadnje spomenuli, prošloga mjeseca smo ovdje u Visokom domu usvojili, dakle novu Strategiju sprječavanja korupcije za razdoblje 2021.-2030. g. i jedna u, od propisa koji su zapravo unutra i postavljeni i predviđeni ovim akcijskim planom za '22. .../Govornik se ne razumije./... upravo se spominje ovaj zakon o kojem ste sada vi pričali.
Ja bih rekao, spomenuli ste vi, da uz zakon koji je u najavi, dakle izmjene i dopune Zakona o sprječavanju sukoba interesa, pa i uz ovaj zakon koji spominjete novi, o lobiranju, koji dosad zapravo u hrvatskom zakonodavstvu ne postoji, a mislim da je dobro da se i taj, zapravo ta djelatnost, ako možemo tako reći, stavi u jedan normativni okvir, odnosno postane legitimna i legalna i uz ove izmjene ovoga zakona, definitivno pokazuje i jesu dokaz da ova Vlada zapravo itekako vodi aktivnu borbu protiv korupcije i da definitivno radi sve ono što je propisala Strategijom koja je usvojena i u ovom Domu.
Ja sam siguran da će i taj prijedlog zakona uskoro biti u saborskim klupama, da ćemo ga raspraviti, usvojiti i da će zasigurno doprinijeti svemu ovome što ste zapravo vi u konačnici rekli.
Zahvaljujem.
38. pitanje, zastupnik Andro Krsulović Opara, postavlja ministru mora, prometa i infrastrukture Olegu Butkoviću.
Uvaženi g. predsjedniče, g. premijeru, ministrice i ministri, uvaženi kolege. Postavljam pitanje ministru g. Butkoviću.
Početkom studenoga Vlada je donijela jednoglasnom odluku o koncesiji nad pomorskim dobrom, Žnjanski plato u gradu Splitu. Područje je to od 220 tisuća kvadratnih metara po kojima po koncesiji grad Split i njegova tvrtka Žnjan d.o.o. moraju uložiti 225 milijuna kuna i urediti ga kako bi građani Splita mogli koristiti taj prevrijedni prostor.
Taj prostor je sagrađen pred 20-ak godina, podsjetimo se, 1998. sv. Ivan Pavao II. je tamo održao misu pred 400 tisuća ljudi. Otada pa do 2017. g. tamo je vladalo bezvlašće, izgrađeni su bespravni objekti koji su puštali fekalije u more i sve to do odluke moje, uprave i u suradnji sa građevinskim inspekcijama i Ministarstvom graditeljstva kad su svi ti objekti uklonjeni.
Danas imamo situaciju da je donesen kvalitetna odluka Vlade, konačno će se moći ispuniti želje Splićana koje su kroz natječaj i DPU po potom kroz prilično kompliciranu proceduru koju smo vodili, došli do toga da se unatoč brojnim opstrukcijama pojedinaca, moćnika, nekih novinara, izostankom potpore oporbe, a sadašnje vlasti, taj prostor konačno sagradi. Moje pitanje je koje aktivnosti grada i Vlade još preostaju i koje su potrebne kako bi se ovim kratkim rokovima mogli nastaviti realizirati sve aktivnosti oko realizacije ovog projekta te može li više itko usporavati ili ugroziti realizaciju .../Upadica: Hvala vam./... ovog prevrijednog .../Upadica: Hvala lijepa./... projekta.
Hvala lijepa.
Izvolite ministre.
Hvala lijepo g. predsjedniče HS-a, poštovani zastupniče.
Kao što ste i sami naveli u vašem pitanju, Vlada RH je 11. studenog donijela Odluku o dodjeli koncesije nad Žnjanom, tvrtki koja je u vlasništvu grada Splita i naravno, to je sigurno odluka koje je otvorila mogućnost investiciji vrlo bitnoj za Split i da se taj dio prostora koji je jako bitan za razvoj grada Splita usmjeri u pravcu da to bude uredno, da to bude kvalitetno i na dobrobit svih građana Splita, naravno i svih onih koji dolaze u Split.
Prethodno što je Vlada donijela Odluku 11. studenog bilo je negdje prošle godine dostavljeno u Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture od strane županije Splitsko-dalmatinske, kompletna dokumentacija, budući da je inicijativa krenula od grada Splita prema županiji, međutim, budući da se radilo o koncesiji koja prelazi vremenski tok od 30 godina, rok od 30 godina, onda je to prešlo u ingerenciju države, odnosno Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture i mi smo u siječnju ove godine nakon Odluke Vlade raspisali natječaj na koji su se prijavile 3 ponude i da sad ne ulazim u sve detalje, Vlada je 11. studenog donijela Odluku o dodjeli koncesije.
Bilo je određenih tu i, da tako kažem, kontroverzi ili neću reći, prigovora prema Vladi RH i nama u Ministarstvu, da smo mi nešto opstruirali što zaista nije točno, mi smo od samog početka bili saveznici i htjeli smo da što prije krene taj projekt, to smo i radili čitavo ovo vrijeme, tako da odbacujem sve one tvrdnje da je Vlada RH ili bitno tko u Vladi, pa i sam premijer koji je bio prozivan, da smo opstruirali dodjelu te koncesije, što apsolutno nije točno.
Međutim, pustimo to po strani. Nakon ove Odluke u roku 2 godine, znači nikako kasnije od 11. studenog 2023. g. tvrtka koja je dobila koncesiju mora dostaviti u Ministarstvo izvršnu lokacijsku dozvolu, znači mora krenuti u što hitnije projektiranje jer 2 godine jest dovoljan rok, ali vrijeme brzo prolazi, tako da, vjerujem da će u tom roku nam se dostaviti izvršna lokacijska dozvola i naravno, garanciju banke i zadužnicu i sve ono po proceduri kako bi imali odgovarajuće uvjete da se može zaključiti ugovor o koncesiji.
Znači, da rekapituliram, nakon odluke Vlade RH sada je stvar na tvrtki koja je dobila odnosno na tvrci koja je dobila koncesiju da nam u roku dvije godine dostavi tu dokumentaciju kako bi se mogao zaključiti ugovor o koncesiji i kako bi ta investicija čija je ukupna vrijednost nešto više od 200 milijuna kuna mogla krenuti.
Hvala vam.
Izvolite očitovanje.
Hvala g. ministre.
Iz ovoga shvaćam da je ministarstvo i dalje spremno podupirati gradsku tvrtku da se realizira taj prevrijedni projekat, rekao bih poslije Pelješkog mosta i izgradnje luke u Rijeci najveću investiciju na istočnoj obali Jadrana. To znači da je gotovo sa mogućim opstrukcijama nekih moćnika, nekih novinara izostankom potpore tadašnje oporbe, a sadašnje vlasti i svih onih pojedinih dijelova otvoreno ću to kazat institucija koje su stavljali klipove u realizaciji ovog važnog projekta. To znači isto da nema mjesta niti prozivkama radi stvaranja alibija i to isto znači da je sada na gradskim vlastima da snažno uz vašu potporu, suradnju i suradnju županije krene u realizaciju ovog prevrijednog projekta koji će značiti jako puno ne samo za građane Splita nego i za šire područje kao i za brojne turiste koji dolaze u to područje.
Hvala g. ministre.
Idemo na 39. pitanje zastupnica Ivana Posavec Krivec postavlja ga ministru zdravstva Viliju Berošu.
Izvolite.
Zahvaljujem poštovani predsjedniče HS-a.
Poštovani premijeru, ministre Berošu.
Danas otprilike godinu i pol nakon što su zvonile i trubile fanfare, nakon što se je slavilo da je HDZ i vaša Vlada proglasila pobjedu nad korona virusom, a ovdje je premijer i drago mi je da je ovdje. On uvijek kaže kako mi iz oporbe to izvlačimo iz konteksta i kažemo da ste rekli da ste pobijedili u prvom poluvremenu. Pa onda mi recite sada smo ili u produžecima ili smo u uzvratnom nogometnom okršaju? Mi gubimo, gubimo, ne znam koliko je rezultat, ali bojim se da nakon te pobjede u prvom poluvremenu mi danas nažalost gubimo.
Zašto gubimo? Zato što smo se onda okupljali, grlili, slavili, gubili smo kriterije po kojim smo odobravali skupove, nismo imali iste kriterije, nismo imali svrhu kojoj nismo imali zajednički cilj, tada ste vi ministre Beroš bili ogrnuti jednim plaštom super heroja.
A danas? Danas je to sve došlo na naplatu. Vaše politiziranje pandemije i iskorištavanje virusa u političke svrhe, danas je Hrvatska nažalost, to zna i premijer koji ovdje sjedi, ali to znate i vi ministre Berošu na vrhu u svjetskoj statistici po broju oboljelih i umrlih. Ove podatke nisam izmislila, ovo su podaci koje je jučer objavila Europska komisija.
Naša obitelj, dio onoga čega smo mi, Europska komisija kaže, Hrvatska ima 55% procijepljenosti, 168 umrlih na milijun stanovnika u zadnjih 14 dana. A Slovačka ima 54% i samo nažalost još uvijek puno, 29 umrlih, pet i pol puta više ima Hrvatska nego Slovačka.
Dakle, nije stvar samo u procijepljenosti i ja ju zagovaram, tri puta sam cijepljenja. Ministre, osjećate li se odgovornim za ove podatke?
Izvolite odgovor.
Hvala vam g. predsjedniče HS-a.
Poštovana i uvažena saborska zastupnice.
Ja bi bio sretan da je uzrok globalne epidemije i problema diljem svijeta slavlje HDZ-a i to zasluženo slavlje nakon što smo osvojili pobjedi na parlamentarnim izborima, međutim to nije tako. Brojevi divljaju i rastu u cijelom svijetu, došla je nova varijanta ovog virusa koja se brzo širi. Naš zadatak je kao i do sada odgovoriti promptnim i adekvatnim mjerama što i radimo.
Super heroj nikad nisam bio, niti to želim biti, niti jesam, ali da sam se svojski trudio u okviru svoje ingerencije, a bazirajući procjene i ocjene na struci, dati najbolji zdravstveni odgovor, jesam, tu doista jesam i mislim da smo u tome dijelom i uspjeli.
Sjećate se početaka ove priče kada cjepivo nije bilo dostatno iz razloga jer je jedan proizvođač imao problema. Napravili smo sve da omogućimo dovoljne količine cjepiva koje je besplatno svim hrvatskim građanima. Zdravstveni sustav stavio se na raspolaganje istima i organizirao niz cijepnih mjesta, punktova, angažirao niz ljudi, sestara, cjepitelja. Kao što znate sam sam pokušao doprinijeti tim nastojanjima i cijepio sam diljem Hrvatske promovirajući cjepivo.
To što u Jugoistočnoj Europi ne samo u Hrvatska nego i ostale zemlje imaju problem sa prihvaćanjem određene realnosti, posljedica je tranzicije, posljedica je prijelaza iz sustava, posljedica je nepovjerenja u javne politike, ne samo zdravstveno, pa nije to hrvatski specifikum. Pogledajte malo što se dešava, dio odgovora je i u tome dakle nepovjerenje u javne politike zbog našeg povijesnog nasljeđa. Međutim, nastojali smo napraviti sve da na neki način populariziramo cijepljenje, da prispodobimo da ono spašava živote, sad spašava i zdravstveni sustav omogućavajući mu da se bavi drugim pacijentima, ne covid pacijentima i to je bit ove priče.
Ne, ne osjećam nimalo krivnju za ovo što se dešava, dapače, mislim da smo u datim okolnostima napravili sve da Hrvatska adekvatno odgovori ovom izazovu. Imate u krajnjoj liniji i nekakve rezultate. Pogledajte mjere koje su u Hrvatskoj i usporedite ih sa drugim mjerama, pogledajte činjenicu osvrnite se par mjeseci unatrag imali smo turističku sezonu, ali da, upozoravali smo još proljetos da će doći jesen, da postoji nova varijanta, da se svi supa moramo pridržavati epidemioloških mjera, da se svi skupa moramo cijepiti da bi spriječili ovo što se sada dešava. Govorili smo to neumorno svaki dan, govorio sam to i ovom Saboru, govorim i sada hrvatskim građanima.
Prema tome, ova Vlada je napravila sve da odgovor hrvatskog zdravstvenog sustava bude adekvatan. Ponosim se svime onim što hrvatski liječnici već 20 mjeseci rade, što do sada, ne znam kako će bit ubuduće, spremamo se na mnoge scenarije, niti jednom hrvatskom pacijentu nije zafalio respirator, nije bilo većeg problema u zbrinjavanju. Sjetite se mnogo razvijenijih zemalja u ovoj našoj bližoj i daljnjoj okolini kojima je trebala pomoć.
Dakle, zahvaljujući brzoj reakciji i fleksibilnosti zdravstvenog sustava i poglavito našim zdravstvenim djelatnicima odgovorili smo na ovu ugrozu i to radimo dan danas. Sada me moja ravnateljica bolničkog sustava pitala za dozvolu da se preraspodijeli određen zdravstveni kadar prema ustanovama gdje je potrebna pomoć. Mi to radimo, nabavili smo dovoljno respiratora, opreme i cjepiva ima, testiranje ima, uvodimo mjere, balansiramo ih, prilagođavamo ih adekvatnom trenutku, trudimo se da ne budu diskriminatorne, trudimo se sve obrazložiti, međutim postoji netko kome to ne odgovara, postoji netko kome ta situacija …/Upadica: Hvala vam/… nije draga. Tako da evo ga.
Izvolite očitovanje.
Čestitam g. Beroš…/Govornik se ne razumije/…potpuno netočan i očito nema tu pomoći u ovom našem razumijevanju. Ne znam da li ste obilježili obljetnicu tog, te proslave, da li je to možda bio onaj ponovljeni dernek na Pelješkom mostu za koji jednako tako nisu vrijedili niti uvjeti niti kriteriji koji se primjenjuju na druge građane, o tome pričamo, nema dosljednosti, nema dosljednosti u provođenju mjera. Tu ste me podsjetili na situaciju kada je Pfizer odnosno prvo cjepivo stiglo u Hrvatsku, sjećam se jako toga, svi se kolegice i kolege sjećate, tada je g. Capak sjedio na tom, na tom cjepivu da nam pokaže čija je tu moć i tko je tu moćan, tada su ljudi preko veze cijepljeni, zato su ljudi izgubili vjeru u stožer i u vas. Danas slušam premijera s jedne strane, vas s druge strane, ni jedan ni drugi ne osjećate se odgovornima, ni jedan ni drugi nemate potrebu reći da mogli smo drugačije, ni jedan ni drugi nemate potrebu ovdje reći da možda smo bacili novac u nekakve medijske ove kako se to kaže te …/Upadica iz klupe: platforme/… platforme, e, e bolnice i ne znam što slično, pa krasna je ta vaša naljepnica na masci danas ministre Berošu „Mislite na druge cijepite se“, ali da li je to odgovor, da li je to odgovor onim ljudima koji su preopterećeni u zdravstvenom sustavu, medicinskim sestrama kojih nema dovoljno, liječnicima koji su otišli u Njemačku, u Austriju, u Švedsku zato što su ovdje bili potplaćeni i zato što smo pretvarajući naše bolnice u covid bolnice gubili stručnu snagu.
Ministre, ja bi voljela kada bi morala ići na neurokiruršku operaciju da vi budete moj operater jer vas u tom smislu cijenim, ali očito kao ministar u ovom izazovnom trenutku negdje ste podbacili i vjerujem da nije odgovornost samo vas, odgovornost je i premijera, odgovornost je i šefa stožera. Očekujemo da ovo što slijedi, a to …/Upadica: Hvala vam/… je Zakon o zaštiti pučanstva on kasni kao što kasne i hrvatski vlakovi.
Kolegice Krivec hvala vam lijepa, hvala vam lijepa.
Ministre Beroš od uzbuđenja niste stavili masku.
Ispričavam se.
Hvala.
I došli smo do kraja, zadnje pitanje kolega Ivan Budalić postavit će potpredsjedniku vlade i ministru unutarnjih poslova Davoru Božinoviću, izvolite.
Poštovani predsjedniče sabora, poštovani predsjedniče vlade, poštovani ministri, kolegice i kolege zastupnici.
Moje pitanje bi želio uputiti ministru Božinoviću.
Poštovani ministre, što podrazumijeva razmjena podataka i na kojem se mjestu po broju iniciranih istraga za kaznena djela krijumčarenja migranata nalazi RH?
Unatoč dobrim pokazateljima u javnom prostoru znalo se naići i na razne optužbe prema postupanju hrvatske policije i tome da policija zataškava pogreške, a policajci zauzvrat izvršavaju nezakonite naredbe, koliko ima istine u tome?
Također molim da u svom odgovoru izvijestite i o migracijskoj situaciji na vanjskoj granici i jesu li okolnosti i situacija u Afganistanu nametnuli potrebu jačanja pripravnosti? Hvala.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepo g. predsjedniče.
Gospodine uvaženi zastupniče, hvala vam na ovom pitanju kojim ste i na ovom aktualnom satu vratili jedno od najvažnijih pitanja sa kojima se suočava ne samo RH već cijela Europa i vratili ga u eter. Pitali ste nekoliko konkretnih stvari, ja ću vam na to dat naravno odgovor najbolje što mogu. Međutim, u …/Govornik se ne razumije/… je tu svega onoga što nam se događa. Mi nerijetko i danas zaboravljamo da dok ovdje vodimo debate, a tako je bilo i sinoć, tako će biti i večeras, hrvatska policija čuva vanjske granice EU, čuva državne granice RH po svim vremenskim uvjetima, a vidimo da ulazimo u zimu i možemo samo zamisliti što znači ophodnja duž državne granice u noći u dijelu koji nit je naseljen niti ima svu potrebnu infrastrukturu.
Oko ilegalnih ulazaka u RH angažirali su se mnogi tako da danas već govorimo o mrežama organiziranog kriminala i u našem mandatu smo uhitili više od 4000 krijumčara ljudima. To znači ako je svatko od njih prevozio 10-tak migranata to vam je 40.000 ljudi koje smo spriječili da ilegalno uđu u RH.
Kad pitate o iniciranim istraživanjima kriminalnim, kriminalističkim istraživanjima ona se provode na nacionalnoj razini, al naravno da se informacije razmjenjuju i u okviru Europola. Hrvatska u ovom trenutku ima najviše informacija od svih drugih država članica kojima puni europsku bazu krijumčara migrantima. To samo znači da smo na vrlo intenzivnoj ruti, ruti koja je dokazano mjesto, ako govorimo o velikim valovima ilegalnih migracija jer uglavnom one dolaze iz područja Bliskog istoka i da bi se došlo do EU, mora se prijeći preko RH.
U svemu tome, mi smo uspjeli ove godine za 40% smanjiti broj pokušaja ilegalnih ulazaka u RH, što govori o efikasnosti rada hrvatske policije. Činjenica da danas više migranata, daleko više, ulazi u primjerice, Austriju iz smjera Mađarske, nego iz smjera Hrvatske, govori o tome kako učinkovito hrvatska policija obavlja svoj posao.
To ne odgovara svima, pogotovo onima koji su uložili i zarađuju novce na tome. Neke optužbe možete čuti i iz domaćih izvora, pa i ovdje u ovom Domu, ali mi se pokolebat nećemo. Znamo da hrvatska policija radi u skladu sa zakonom, europskim, nacionalnim i da će čuvati hrvatsku granicu, svidjelo se to nekome ili ne.
Hvala vam.
Izvolite očitovanje.
Zahvaljujem na vašem odgovoru sa kojim sam zadovoljan i nadam se daljnjem jačanju hrvatske policije u segmentu čuvanja vanjskih granica od nezakonitih prelazaka ili bilo kojih ugroza, da u javnosti stvarate sliku opće sigurnosti u što i ne sumnjam.
Isto tako, evo, iskoristio bih ovu priliku da vam zahvalim na vašem osobnom angažmanu oko gradnje nove policijske postaje granične policije u gradu Imotskom. Govorim o projektu koji je dugi niz godina ležao u ladici.
Hvala lijepo.
Hvala i vama. Završilo je aktualno prijepodne. Još samo jedna stvar, u skladu s odredbom čl. 144 Poslovnika HS-a, obavještavam vas da su u 10. sazivu HS-a ukupno postavljena 554 zastupnička pitanja u pisanom obliku, a odgovoreno je na njih 445. Vlada odnosno pojedini članovi Vlade trebaju odgovoriti na još 50 zastupničkih pitanja, a 59 nije još u roku, dakle još ima vremena na odgovor na to, pa pozivam Vladu da dostave odgovore u idućim danima.
Hvala vam svima. Sada ćemo napraviti stanku od 15 minuta. Nakon toga idu iznošenja stajališta klubova i neovisnih zastupnika i onda dvije točke dnevnog reda kako smo najavili, a da si možete planirati, dakle idući tjedan i onaj tjedan poslije radimo od utorka do petka.

STANKA U 14,32 SATI.
PDF